P. 1
Oslobođenje [broj 23372, 12.1.2012]

Oslobođenje [broj 23372, 12.1.2012]

|Views: 788|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Jan 12, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/26/2012

pdf

text

original

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

^ETVRTAK, 12. 1. 2012.

Godina LXVIII • Broj 23.372

Nermin Nik{i}, federalni premijer

Luka~ me prevario

4-5. strana

Danas sjednica PSBiH

Bevanda na potvrdi
Zakon o povoljnijem penzionisanju

3. strana

Bud`et bez prevare
7. strana

Dom naroda Parlamenta Federacije BiH VOJNICIMA 360, GENERALIMA
Foto: [aban SULTANOVI]

1.500 KM

2. strana

Poslije pronalaska oru`ja i eksploziva u Boriku

Posmatra~ Arapske lige podnio ostavku

UHAP[EN OSUMNJI^ENI ZA TERORIZAM
2. strana

SIRIJSKI RE@IM PO^INIO SERIJU ZLO^INA

17. str.

DANAS PRILOG

Zakon o povoljnijem penzionisanju

U @I@I

2

~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Poslije pronalaska oru`ja i eksploziva u Boriku

Vojnicima 360,

generalima 1.500 KM
Oru`je i eksploziv prona|eni uo~i sve~ane akademije

Uhap{en osumnji~eni

za terorizam
Vojni penzioneri na raspravi u Sarajevu
Foto: D`. KRIJE[TORAC

Policija saslu{ala ve}i broj osoba i izvr{ila pretrese na vi{e lokacija u Banjoj Luci
Nakon saop{tenja MUP-a Republike Srpske da je uo~i odr`avanja sve~ane akademije u povodu Dana i krsne slave RS-a (9. januar) u sportskoj dvorani Borik u Banjoj Luci prona|ena ve}a koli~ina eksploziva i naoru`anja, ju~er je iz policije RS-a stiglo i ne{to bli`e obja{njenje ovog slu~aja. daje se u saop{tenju, pripadnici MUP-a RS-a u utorak su li{ili slobode jedno lice iz Banje Luke zbog sumnje da je po~inilo krivi~no djelo terorizam, iz ~lana 201, stav 4 Krivi~nog zakona BiH. Kriminalisti~ka obrada nad ovim licem je u toku i obavlja se uz nadzor i konsultaciju Tu`ila{tva BiH. Lice koje je li{eno slobode priznalo je da je unijelo naoru`anje u SD Borik, ali policija jo{ provjerava njegove motive i povezanost sa drugim licima, navode iz MUP-a RS-a. Policija je obavljaju}i protivdiverzantski pregled SD Borik, u nedjelju, 8. januara 2011. godine, u 16.25 ~asova prona{la automatsku pu{ku sa prigu{iva~em i pet okvira, dvije ru~ne kumulativne bombe, dvije bombe (M75 i M52), poluautomatsku pu{ku, 330 komada municije kalibra 7,62, 67 komada municije kalibra 7,9, {tapin sa upalja~em i tri kilograma plasti~nog eksploziva. Oru`je i eksploziv bili su sklonjeni u repor-

Sada{nje mirovine nekih generala bile su i do 1.900 KM Penzije vojnika i kapetana manje za 100 do 200 KM
Predlo`enim radnim materijalom zakona o povoljnijem penzionisanju Vlada FBiH ponovo diskriminira najbrojniju populaciju me|u vojnim penzionerima - vojnike i kapetane, zaklju~ili su ju~er ~lanovi Udru`enja vojnih penzionera Kantona Sarajevo. - Ako bi se ovakav tekst zakona usvojio, penzije obi~nog vojnika i kapetana bile bi manje za 15 do 30 posto (od 100 do 200 KM). Stoga predla`emo da raspon ponu|enih koeficijenata za ~in za ovu kategoriju vojnih penzionera bude od 1,2 do 2,9. Ne smije se desiti da mirovina vojnika bude jednaka pla}i radnice na odr`avanju higijene u nekoj od ustanova, misli Sabahudin Mahmi}, ~lan Upravnog odbora Saveza vojnih penzionera u FBiH. monstracije, koje ne}e podrazumijevati vandalsko pona{anje. - Ne `elimo da dr`ava od nas pravi socijalnu kategoriju stanovni{tva, ka`e Mahmi}. Cilj zakona o povoljnijem penzionisanju je da ujedini dosada{nje tri uredbe Vlade FBiH po kojima su vojna lica odlazila u povoljnije mirovine, tim prije {to je Ustavni sud odlu~io kako jedna od uredbi (Uredba III) nije u skladu s Ustavom FBiH. - Dobra strana radnog materijala budu}eg zakona je da sada umjesto najmanje pet, imamo jednu zajedni~ku osnovicu za

tersku kabinu, koja se nalazi iznad sjedi{ta na kojima su sjedili visoki du`nosnici RS-a i Srbije, te srpski patrijarh Irinej.

Priznanje radnika
Agencija Srna, pozivaju}i se na izvor u MUP-u RS-a, objavila je da je lice koje je priznalo da je ostavilo oru`je i municiju u sportskoj dvorani Borik 61-godi{nji radnik dvorane Bo{ko Stani{ljevi}. Direktor sportske dvorane Borik Manojlo Zrni} potvrdio je da je Stani{ljevi} u radnom odnosu u ovoj ustanovi vi{e od 20 godina i da je posljednjih deset dana bio na odsustvu zbog bolovanja. On je dodao kako SD Borik ima vi{e ulaza, te da ni na jednom od njih ne postoji detektor za otkrivanje metala niti skener za pregled stvari koje se u dvoranu unose. Mediji u RS-u spekuli{u da su oru`je i eksploziv i dvoranu unijeti preko krova, no iz policije te navode niko nije potvrdio.
G. KATANA

Kriminalisti~ka obrada
„U okviru aktivnosti koje pripadnici Ministarstva unutra{njih poslova Republike Srpske preduzimaju na rasvjetljavanju doga|aja od 8. januara 2011. godine, kada je dan prije odr`avanja sve~ane akademije povodom Dana i krsne slave Republike Srpske policija u Sportskoj dvorani Borik u Banjoj Luci prona{la odre|enu koli~inu naoru`anja, saslu{an je ve}i broj lica, od kojih je jedan broj podvrgnut i poligrafskom testiranju. Tako|er, policija je izvr{ila i pretrese na vi{e lokacija u Banjoj Luci“ navodi se u , saop{tenju za javnost MUP-a RS-a. Kao rezultat ovih aktivnosti, do-

Tri uredbe
Izra~unali su, pro|e li ovakav tekst zakona Vladu i Parlament, mirovina vojnika bila bi oko 360 KM, a brigadnog generala maksimalno 1.500. Dakle, generalske mirovine, koje su sada i do 1.900 KM, osjetno bi se snizile. - Utisak je, Vlada FBiH odlu~ila se na varijantu da istim bud`etom pokrije i sada{nje i 1.000 novih korisnika. U potonje spada oko 500 otpu{tenih vojnika FBiH koji su dobili po 10.000 KM otpremnine, isto toliko pripadnika MUP-a FBiH i pripadnika Hrvatskih obrambenih snaga (HOS). Resorna grupa koja je radila na tekstu zakona je dobila zadatak od Vlade FBiH da najvi{e penzije skre{e, a da malo povisi ni`e mirovine. To su i uradili, cijeni Mahmi}. Spomenuti savez je preporu~io Vladinoj grupi koja radi na zakonu o povoljnijem penzionisanju da prihvati njihove prijedloge te “pozove njihove predstavnike da pomognu u stru~nom pogledu” U . suprotnom, udru`enje }e, bore}i se za svoje prijedloge, poduzeti sve demokratske korake, uklju~uju}i i de-

KRITERIJI Dobra strana radnog materijala budu}eg zakona je da sada umjesto najmanje pet, imamo jednu zajedni~ku osnovicu za obra~un mirovina, iste kriterije i za vojnika i generala, ka`e Mahmi}
obra~un mirovina, iste kriterije i za vojnika i generala (~in, radni sta`...). Po sada{njim prijedlozima, ugasio bi se podra~un u PIO/MIO namijenjen vojnim mirovinama, {to nam se i ne dopada, zaklju~io je Mahmi}.

PIO korektiv
Ismar Brati}, savjetnik ministra za bora~ka pitanja u FBiH i ~lan Vladine radne grupe koja je radila tekst spomenutog zakona, objasnio je kako je ~lan radne grupe iz PIO/MIO bio korektiv `eljama ostalih ~lanova radne grupe i prijedlozima koji su dolazili s terena. - Radi se, dakle, o radnom materijalu koji }e, prolaze}i kroz parlamentarnu proceduru, do`ivjeti i velike promjene, rekao je Brati}.
A. BE^IROVI]

V I J E S T I

ME\URELIGIJSKO VIJE]E U BiH

Na vjerske objekte 56 napada
Me|ureligijsko vije}e (MRV) u BiH tokom provo|enja projekta Monitoring-napada na vjerske objekte i druga mjesta od zna~aja za crkve i vjerske zajednice u BiH, od 1. novembra 2010. do 31. oktobra 2011. godine primilo je 56 izvje{taja o napadima na crkve, d`amije, sinagoge i groblja, kao i na vjerske slu`benike koji su u neposrednoj vezi s vjerskim objektima. U saop}enju za javnost MRV-a nagla{ava se da ovaj broj prijavljenih napada vjerovatno ne predstavlja ukupan broj napada na vjerske objekte u BiH, ve} broj onih napada koji su prijavljeni Me|ureligijskom vije}u u BiH. Kao ~injenica se navodi da nijedna od tradicionalnih crkava i vjerskih zajednica nije izuzeta od napada na njenu imovinu, a mjesta napada su raspore|ena na teritoriji cijele zemlje. Projekt Monitoring-napada na vjerske objekte i druga mjesta od zna~aja za crkve i vjerske zajednice u BiH jednogodi{nji je pilot-projekt MRV-a u BiH koji je realiziran u saradnji s Nansen Dialog centrom i Oslo centrom za mir i ljudska prava. Ra zvijen je u okviru {ireg projekta Univer zalni kodeks o svetim

mjestima, s ciljem usvajanja jednog dokumenta u formi deklaracije ili rezolucije Ujedinjenih naroda, koji bi pru`io za{titu svetim mjestima svih religija {irom planete. Nakon izvr{ene analize rezultata pra}enja napada na vjerske objekte, Me|ureligijsko vije}e u BiH }e definirati prijedloge za nadle`ne organe na koji na~in po bolj {a ti za {ti tu vjer skih obje ka ta u odre|enim podru~jima. Od ukupnog broja od 56 napada, 30 ih se dogodilo u Republici Srpskoj, a 26 u Federaciji BiH. Od 56 napada koji su se dogodili u navedenom periodu, 28 napada je bilo na objekte IZ-a, 17 na objekte SPC-a, devet na objekte Katoli~ke crkve i dva napada na objekte Jevrejske zajednice.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012.

U @I@I

3

DANAS SJEDNICA PREDSTAVNI^KOG DOMA PSBiH

Podjela agencija
Prema podjeli dr`avnih agencija, SDA bi pripalo mjesto jednog ~lana CIK-a, te ~elne po zi ci je u ID DEA, Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, Uredu za harmonizaciju pla}anja u poljoprivredi, Dr`avnoj regulatornoj agenciji za radijacijsku i nuklearnu sigurnost, Agenciji za osiguranje BiH, Agenciji za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH. SDPu ~lan CIK-a, ~elne funkcije u Fondu za povratak izbjeglih i raseljenih, Agenciji za policijsku podr{ku, Uredu za razmatranje `albi BiH i Uredu za reviziju poslovanja institucija BiH, te mjesto zamjenika direktora SIPA. ca ministra pravde Radmila Mitrovi} iz SDS-a.

Bevanda na potvrdi
Sva imena budu}ih ministara i zamjenika su manje-vi{e poznata, a kao kandidat za ministra odbrane spominje se Muhamed Ibrahimovi}

Predsjedni{tvo SDP-a: Lagumd`ija i Had`i} ministri

Foto: D`. KRIJE[TORAC

Tihi}: Ne sumnja u koaliciju

Foto: D. ]UMUROVI]

Dr`avni poslanici izja{njava}e se danas o Vjekoslavu Bevandi kao predsjedavaju}em novog saziva Vije}a ministara BiH. Shodno nedavno postignutom politi~kom sporazumu lidera {est vode}ih stranaka, izvjesno je da }e Bevanda biti potvr|en. Glasanju u Predstavni~kom domu Parlamentarne skup{tine BiH prethodi}e sjednica Komisije za pripremu izbora Vije}a ministara BiH sa koje }e poslanicima biti proslije|eno mi{ljenje.

Raspodjela fotelja
U tom pro ce su se ne o~ekuju komplikacije, jer je sve ve} po zna to. Li de ri SDA i SDP-a BiH, Sulejman Ti hi} i Zlat ko La gumd`ija, ju~er su utana~ili sporazum oko raspodjele funkcija koje su im pripale. Tihi} je izjavio da su podijeljene funkcije koje

pripadaju Bo{njacima i ostalima. Svaka stranka je dobila po dva ministra, a od tri zamjeni~ka mjesta koja pripadaju Bo{njacima SDA je dobila jedno, a SDP dva. Iz SDP-a je ju~er, nakon sjednice Predsjedni{tva te stranke, kona~no potvr|eno da }e ministar vanjskih poslova BiH i zamjenik predsjedavaju}eg Vije}a ministara biti Zlatko Lagumd`ija, predsjednik SDP-a BiH, a ministar prometa i komunikacija Damir Had`i}, pot pred sje dnik SDP-a BiH. SDP je dobio i tri mjesta zamjenika ministara, jednog iz reda hrvatskog naroda - zamjenika ministra sigurnosti, te zamjenike ministara civilnih poslova i vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Tihi} je rekao da je podjela napravljena po ranijem dogovoru SDA i SDPa, te na osnovu izbornog

rezultata. U SDA jo{ nema konkretnih imena, ali se mogu o~ekivati nakon sjednice Predsjedni{tva njihove stranke zakazane za sutra.

ve} spominje ime Muhame da Ibra hi mo vi}a iz Gra~anice. Bio je predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta FBiH od 2002. do 2006, a od 2006.

Crnadak: Lo{ dogovor
Za Partiju demokratskog progresa sporan je i po Republiku Srpsku nepovoljan dogovor koji su postigli lideri {est vladaju}ih partija oko izbora Vije}a ministara BiH, saop{tio je ju~er u Banjoj Luci generalni sekretar PDP-a Igor Crnadak. Istakao da je za PDP neprihvatljivo formiranje Vije}a ministara BiH, zbog ~injenice da je RS odustao od jednog ministarskog G. K. mjesta koje mu pripada prema Ustavu.

Zna se da }e ministar sigurnosti biti iz SDA, a izvjesno je da }e to i u ovom mandatu biti Sadik Ahmetovi}. SDA }e kandidirati i ministra odbrane, a Tihi} je rekao da }e to biti kadar sa podru~ja Tuzlanskog kantona. Ipak, u kuloarima se

do danas je federalni poslanik. SDA }e delegirati i zamjenika ministra finansija i o~ekuje se da to nastavi biti Fuad Kasumovi}. Ovoj stranci pripalo je i mjesto direktora IDDEA. HDZBiH }e, osim predsjedavaju}eg Vije}a minis-

tara, delegirati ministra pravde, najvjerovatnije ostaje Bari{a ^olak, te zamjenika ministra odbrane - najvjerovatnije Marinu Pende{. HDZ 1990 skoro izvjesno }e predlo`iti Damira Ljubi}a za ministra ljudskih prava i izbjeglica, a Rudu Vidovi}a za zamjenika ministra prometa i komunikacija. SDS-u i SNSD-u pripadaju ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i civilnih poslova, ali se jo{ nije potvrdilo kome koje mjesto. Zna se da }e ove pozicije podijeliti Sredoje Novi} i Mirko [arovi}. Zato je izvjestan Nikola [piri} iz SNSD-a na ~elu Ministarstva finansija i trezora. Zamjenika ministra vanjskih poslova da}e SNSD i na tom mjestu, najvjerovatnije, ostaje Ana Tri{i} - Babi}. Kao zamjenik ministra odbrane spominje se Mirko Okoli} iz SDS-a, a zamjeni-

Koordinacija
Interesantno je da su lideri SDA i SDP-a dogovorili i dva koordinaciona tijela ovih stranaka i to za federalni i dr`avni nivo. Na dr`avnom nivou to tijelo ~ine Damir Had`i}, Denis Be}irovi}, Sa{a Magazinovi} (SDP), Asim Sarajli}, Sadik Ahemtovi} i Halid Genjac (SDA), a na federalnom Adil Osmanovi}, Mirsad Kebo i Denis Zvizdi} (SDA), Nermin Nik{i}, Svetozar Pudari} i Jasenko Selimovi} (SDP). Tihi} je pojasnio da nekad postoje odre|eni problemi u funkcionisanju koalicije SDA SDP, te da bi pomenuta tijela to trebala rje{avati. Sulejman Tihi} je rekao da ne sumnja da }e SDA i SDP ostati u koaliciji, jer je to interes gra|ana BiH.
M. \UROVI] RUKAVINA

VLADA BPK-a GORA@DE

SVETOZAR PUDARI]

OP]INSKI SUD U VISOKOM

Potvr|ena optu`nica protiv Had`iabdi}a
Sudija za prethodno saslu{anje Op}inskog suda u Visokom pot vrdio je optu`nicu Kantonalnog tu`ila{tva ZDK-a kojom je Alija Had`iabdi}, na~elnik Op}ine Olovo, optu`en da je po~inio zloupotrebu polo`aja ili ovla{}enja. On se sumnji~i da je 26. januara 2009, u namjeri da nanese {tetu ~lanovima Upravnog odbora JU Dom zdravlja, i to Muji Mansi, predsjedniku, te Sabiri Jamakovi} i Seniji Gurda, ~lanovima, prekora~io granice slu`benog ovla{}enja, tako {to je samovoljno prije isteka njihovog mandata, bez upoznavanja Op}inskog vije}a, donio rje{enje o ra zrje{enju, kao i ostala dva ~lana UO M. H. i S. M. ^etiri dana kasnije, tj. prije isteka zakonskog roka za prigovor na navedeno rje{enje, na~elnik Had`iabdi} je raspisao oglas za poziciju u regularnim tijelima Op}ine Olovo na mjesta predsjednika i ~lanova Upravnog odbora JU Dom zdravlja, ~ime se oglu{io na zaklju~ak OV kojim mu je nalo`eno da obustavi daljnje aktivnosti oko ra-

Popuna radnih mjesta u {kolama
Vlada Bosanskopodrinjskog kantona Gora`de odobrila je raspisivanje oglasa za popunu upra`njenih radnih mjesta u osnovnim {kolama na podru~ju Kantona. Odobrena je isplata podsticaja za obrt po ranije usvojenom programu Ministarstva za privredu kao i sredstva za unapre|enje zdravstvene za{tite od 110.000 KM, prema usvojenom programu Ministarstva za socijalnu politiku, zdravstvo, raseljena lica i izbjeglice - kapitalni transferi neprofitnim organizacijama za 2011. Usvojena je i odluka o usvajanju afi{e o svom desetomjese~nom radu. A. H.

Posjeta Hercegovini
Potpredsjednik FBiH Svetozar Pudari} boravit }e danas i sutra u radnoj posjeti Hercegovini. Posjeti}e Mostar, Grude, Ljubu{ki i selo Rabrani u op}ini Neum. Danas }e razgovarati u prostorijama SDPa u Mostaru sa studentima Odjela za politologiju Filozofskoga fakulteta Sveu~ili{ta u Mostaru, a zatim }e posjetiti poduze}e Mostar Ekspres d.o.o, koje se bavi proizvodnjom gljiva. Drugog dana posjete, obi}i }e selo Rebrane, Udrugu umirovljenika u Grudama, Udrugu poljoprivrednika ZHK-a u Grudama i Tvornicu namje{taja Eromerc Ljubu{ki, navodi se u saop}enju.

zrje{enja i imenovanja ~lanova UO. Na ovaj na~in, kako se navodi u optu`nici, razrije{eni ~lanovi su pretrpjeli {tetu koja se ogleda u neprimljenim naknadama za rad u UO zbog razrje{enja prije isteka mandata, i to: Senija Gurda u iznosu od 7.200 maraka, Mujo Manso 8.750 KM i Sabira Jamakovi} od 1.200 KM. Nanesena im je i nematerijalna {teta u pogledu povrede li~nog dostojanstva, ~asti i ugleda. Ju~er smo poku{ali kontaktirati s na~elnikom Olova, ali nam je iz Op}ine saop{teno kako “na~elnik danas ne radi, da ne}e sigurno dolaziti na posao”, te da “poku{amo drugi dan”.
M. DAJI]

4

DOGA\AJI

~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
Kao grad uop{te nismo u sjenci Sarajeva, a gledaju}i po urbanisti~kom i komunalnom sistemu, ve} mislim da smo u mnogo ~emu apsolutno bolji

Nermin Nik{i}, federalni premijer

Luka~ me p
Obe}ao je, a nije ispo{tovao mi{ljenje radne grupe koja je formirana da utvrdi ~injenice u slu~aju Viki}a, ka`e premijer FBiH Od 1. marta novih 70.000 penzionera s penzijama do 414 KM bi}e obuhva}eno subvencijama za struju
Razgovarala: Senita [EHER^EHAJI]

Dragoljub Davidovi},
gradona~elnik Banje Luke

DOBAR LO[
HDZBiH

ZAO

U~e{}em na obilje`avanju 20. godi{njice Republike Srpske u Banjoj Luci, vrh HDZ-a BiH povrijedio je prognane Bo{njake i Hrvate iz tog entiteta. Umjesto iskrenog zalaganja za povratak, HDZ je ovim ~inom potvrdio da je privr`en politici etni~ki ~istih teritorija.

@IVKO MATU[KO
Na~elnik Op}ine Neum @ivko Matu{ko u intervjuu za Oslobo|enje govorio je o prednostima najavljene izgradnje autoceste za Dubrovnik kroz BiH. Neum je danas u prometnoj izolaciji iz koje ga mogu izbaviti samo sli~ni projekti.

• Upravo ste postigli dogovor sa predstavnicima udru`enja penzionera o pro{irenju subvencija za pla}anje elektri~ne energije. - Nedavno smo imali sastanak s predstavnicima udru`enja penzionera i jedan od zaklju~aka je bio da }e Vlada ispitati mogu}nost da se odluka koja se ti~e provedbe mjera na smanjenju tro{kova elektri~ne energije i stimulacije energetske efikasnosti od 19. jula 2011, kojom su bili obuhva}eni primaoci najni`ih penzija koji su se uklapali u odre|eni okvir potro{nje, pro{iriti i obuhvatiti penzionere koji primaju penziju do 414 KM, zagarantovanu penziju. Danas smo s penzionerima i elektroprivredama dogovorili na~in na koji }e se to realizirati. Na sjednici Vlade idu}e sedmice }e biti izmijenjena odluka i pro{irit }emo obuhvat na primaoce zagarantovane penzije i srazmjerne penzije s RS-om. Broj od 220.000 penzionera koji koriste subvencije pove}at }e se na oko 330.000, {to zna~i ne{to vi{e od 70.000 novih penzionera. Odluka }e se, najvjerovatnije, primjenjivati od 1. marta, odnosno od ra~una za taj mjesec.

}emo ponuditi privrednim subjektima koji su du`ni iznose za doprinose i poreze da postignu sporazum sa Poreskom upravom do kraja marta. Oni koji do kraja juna izmire doprinose, bit }e oslobo|eni zatezne kamate, a oni koji to urade od jula do kraja godine, bit }e oslobo|eni polovice kamate, koja je na godi{njem nivou 14 posto. To je jedna od mjera koja omogu}ava obezbje|ivanje likvidnosti Zavodu

Punjenje kase PIO
• Paralelno s bud`etom usvaja se plan Zavoda PIO. Da li on garantuje penzionerima isplatu barem dostignutog nivoa penzija do kraja 2012? - U ovom trenutku plan i bud`et to garantuju, ali kako }e se razvijati situacija u FBiH, prati}emo. Poku{avamo i zakonskim rje{enjima obezbijediti stabilnost Zavoda. Vlada je zavr{ila prijedlog izmjena Zakona o zateznoj kamati gdje

KO KOME ODGOVARA Kao {to Vlada odgovara Parlamentu, ne vidim razloga da ljudi iz agencija i uprava ne odgovaraju ministru i Vladi i Parlamentu
PIO, ali rastere}uje i privredu. • Po~inje raspodjela prihoda od PDV-a, kada bi mogle biti ispla}ene bora~ke invalidnine? - Prema Zakonu o izvr{enju bud`eta, to su prioriteti u pla}anju. Svjestan sam da smo kasnili s bud`etom iz op{tepoznatih razloga neusvajanja fiskalnog okvira
Foto: Senad GUBELI]

VERA JOVANOVI]
Predsjednica Helsin{kog komiteta za ljudska prava u BiH Vera Jovanovi} ponovo se na{la na udaru Rijaseta Islamske zajednice u BiH. Tvrdnje Rijaseta o tome da je ova institucija slijepa pred kr{enjem ljudskih prava muslimana, Jovanovi} je odlu~no odbacila.

2012-2014. {to je osnova za planiranje bud`eta u entitetima. Mogli smo i}i s privremenim finasiranjem, ali to ne bi omogu}ilo uredno servisiranje obveza. Nema dileme da }e isplate po prioritetima i}i onog trenutka kad bud`et bude objavljen u Slu`benim novinama FBiH. • Invalidnina je iz decembra 2011... - Da, ali bez bud`eta, nema isplata. A za ovu invalidninu smo ve} planirali preusmjeriti odre|ena sredstva s podra~una, a ne iz novog bud`eta. • Aktuelizirali ste pri~u o novom aran`manu s MMF-om. Da li to zna~i da sve mjere {tednje nisu donijele o~ekivane u{tede novca? - Nas su do~ekale ru`ne vijesti u {estom mjesecu. MMF je rekao da smo napravili ozbiljan pomak u u{tedama, ali da to nije dovoljno i da ne mo`emo dobiti sredstva, te da }emo u augustu bankrotirati. Vlada se opredijelila za drasti~ne mjere {tednje i napravili smo niz stvarnih kresanja, od prekida pla}anja komisija formiranih kako je kome palo na pamet, a ko{tale su po desetine hiljada KM po dr`avnom slu`beniku iz organa koji su ina~e trebali da se bave tim poslom, do moratorija na prekovremeni rad... Zavr{avamo fiskalnu godinu, ne znamo jo{ koliki je deficit, ali je manji od rupe koja je postojala od 258 miliona. Mi smo je zakrpili s 90 miliona trezorskih zapisa. Napravili smo u{tede i nismo bankrotirali. Ja idem od sebe, nemam potpisan nijedan ra~un reprezentacije van zgrade Vlade, nemam nijedne dnevnice napla}ene... • Da li i ministri slijede Va{ primjer? - Nemogu}e je kazati da li svi slijede, nastojim da dam primjer. Ni-

TUTI] I ALIBABI]
Medicinske sestre iz Biha}a Jasna Seka Tuti} i Fata Alibabi} odlu~ile su da u slobodno vrijeme, bez naknade i potpore, poma`u starim i iznemoglim u ovom gradu. Njihova humana gesta vrijedna je svakog po{tovanja.

Najbolji

VIJEST U OBJEKTIVU

VIJEST U

BROJU

klizi{ta registrovano je u Kantonu Sarajevo.

765

NVO altruista za pomo} osobama s umanjenim sposobnostima Svjetlo proglasila je ju~er u Sarajevu najbolje spor tiste u protekloj godini i uru~ila im prigodne poklone. Laureati za 2011. godinu su Zahid Vite{ki} sa osvojene tri medalje u pojedina~nim takmi~enjima i tri medalje u timu, Edin Dizdarevi} sa pet medalja u pojedina~nim takmi~enjima i tri medalje u timu, Jasmina Divljanovi} sa pet medalja u pojedina~nim takmi~enjima, te Kerim Ma{ala sa osvojene dvije medalje. Najbolji spor tisti NVO Svjetlo nagra|eni su tzv. spor tskim oskarom i spor tskom opremom.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012.

INTERVJU
REPREZENTACIJA Napravili smo u{tede i nismo bankrotirali. Ja idem od sebe, nemam potpisan nijedan ra~un reprezentacije van zgrade Vlade, nemam nijedne dnevnice napla}ene

5

revario

Foto: [aban SULTANOVI]

je protuzakonito da ministar naplati dnevnicu, ali lak{e mi je da tra`im da rade u{tede kad ja tako radim. Prili~no sam zadovoljan kako ministri prate ono {to se radi, ali izvjesno je da ne mogu garantovati, vidje}emo nalaz revizora i razmatrat to vrlo ozbiljno jer sam ve} tra`io da otklone sve nedostatke iz ranijih godina. • Da li Vlada smanjenjem plata u globalu poku{ava zakamuflirati pla}e svojih ~lanova i parlamentaraca, koje }e, navodno, ostati iste? - Moje platne liste po obra~unu za 2011. i za januar ove godine }e biti dostupne, pa uporedite. • Pred Vladom je prednacrt zakona o unutra{njim poslovima FBiH o kojem se vodi `ustra polemika. Otkud ideja da poku{ate progurati rje{enja koja su i Va{i prethodnici predlagali, pa su odba~ena najvi{e zahvaljuju}i predstavnicima me|unarodne zajednice u BiH? - Ideja je jednostavna. To {to me|unarodna zajednica nije dozvolila i {to su oni poku{ali nije tekst koji imamo sad. Ovo je radila ra-

dna grupa formirana od ministra unutra{njih poslova u kojoj je bilo i vanjskih eksperata, i predstavnici FUP-a, MUP-a itd. i koji su u na~elu do{li do tog teksta. Malo koji tekst zakona je izazvao polemike kao ovaj. Ne vidim razlog. Imali smo alarmantnu situaciju da nas zovu iz OHR-a i tra`e da sjednici Vlade prisustvuju kad se bude razmatrala ta ta~ka. Rekao sam, do|ite, ali nisam jo{ vidio zakon, a pogotovo da je uvr{ten

rade i imaju ovla{tenja i prava, podnose izvje{taje Vladi i Parlamentu, a kad se izvje{taj ne usvoji, ne snose odgovornost za to. Kao {to Vlada odgovara Parlamentu, ne vidim razloga da ljudi iz agencija i uprava ne odgovaraju ministru i Vladi i Parlamentu. • [ta je, po Va{em mi{ljenju, neprirodno kad je u pitanju fun kci oni ra nje, kon kre tno, FUP-a?

mo`ete ni{ta narediti direktoru, jer on ne odgovara, operativno, ni ministru ni Vladi. Vlada ne mo`e pozvati direktora i pitati ga za izvje{taj, jer on odgovara odboru koji je formirao Parlament, ~ak ni Parlamentu ne odgovara.

La` i prevara
• Koja je Va{a primjedba na rad direktora FUP-a? - Ma, nemam ja tu primjedbe. Mi ne donosimo zakon zbog direktora. Zapravo, imam jednu konkretnu primjedbu, {to je ~ovjek direktno prevario mene kao premijera, slagao. • Kako? - U slu~aju Viki}. Dragan Luka~ je tra`io sastanak preko gospodina Zvonka Juri{i}a, organizovali sastanak, on predlo`io i rekao da }e ispo{tovati, i slagao. • Za{to se Vlada upetljala u taj radnopravni spor? - Odgovor je jednostavan, preko ministra mi se, kao premijeru, obratio komandant specijalne jedinice Dragan Viki} i izlo`io problem. Rekao sam da kao premijer ne mogu uticati, jer nemam nadle`nosti i

VIKI] Imamo malo ljudi koji su zaslu`ili da budu legende, kao Dragan Viki}, i sad ih treba gaziti i silom tjerati u penziju. Ja }u se uvijek boriti protiv toga
na dnevni red, do toga da nas optu`uju da donosimo zakon kako bismo smijenili direktora policije, ograni~ili operativnu samostalnost policije, ograni~ili bud`et... Zakon se ne donosi zbog toga, nego zbog procjene resornog ministarstva da je u ovom trenutku potrebno da se uvede red, ne samo u tome nego i u nizu drugih agencija gdje imamo neprirodno stanje da ljudi tamo - Neprirodno je da direktor FUP-a ne odgovara za svoj rad ministru i Vladi. • Ali, odgovara Parlamentu. - Meni je neprirodno da Vladi ne odgovara, jer i Vlada odgovara Parlamentu. U svakoj normalnoj zemlji, kad se desi ne{to, a svi smo saglasni da sigurnosna situacija nije najbolja, ko za to treba da odgovara? Vlada? Ministar? A, ne

predlo`io, ako se sla`e, da Vlada o tome raspravlja. I Vlada je to razmatrala i dala mi{ljenje. A, {to se to Vlada ne mo`e upetljati? Nismo mi ni{ta rije{ili, nego smo dali mi{ljenje koje se temelji na mi{ljenju fonda PIO, Ureda za zakonodavstvo itd. Nakon toga, de{ava se sastanak i direktor predla`e radnu grupu i, kako oni ka`u, tako }emo napraviti. I Vlada je prihvatila mi{ljenje radne grupe, a, opet, direktor policije to ne uradi. Imamo malo ljudi koji su zaslu`ili da budu legende, kao Dragan Viki}, i sad ih treba gaziti i silom tjerati u penziju. Ja }u se uvijek boriti protiv toga. Borio sam se i za Luka~a, kad je Luka~ ga`en. • Nezavisni odbor je, nakon pregleda dokumentacije, kazao da je penzionisanje Viki}a bilo po zakonu. No, kakav je plan Vlade kad bude donijet novi zakon? - Vjerujte da nemam nikakvu zadnju namjeru. • Ne mislim na personalna rje{enja. - Tra`it }u da Vlada ima uticaj i na akcione planove i da imamo izvje{taje iz policije. Sad, {ta se god desi, ako se direktor sjeti da po{alje izvje{taj premijeru, imat }emo informaciju. Kad se desila situacija sa Mevlidom Ja{arevi}em, znate ko je izvje{tavao premijera - ministar, a ministra policajac ispred ameri~ke ambasade. A, gdje je bio direktor FUP-a? • Za taj slu~aj je bila nadle`na SIPA. - ^uj, SIPA. Koliko je trebalo da shvatimo da je bila SIPA nadle`na? • Meni, pet minuta. - Ma, to je trebalo rije{iti u pet minuta. Ali, kako, kad direktoru policije ne mo`ete narediti. • I da ste mogli, ostaje pitanje da li bi se rije{ilo u pet minuta. - Pa, mo`da, ali zato {to direktor nije bio tu.

TAKORE]I... PRILIKA
Vlada distrikta Br~ko donijela je odluku o usvajanju programa zapo{ljavanja pripravnika sa visokom stru~nom spremom sa evidencije Zavoda za zapo{ljavanje u organima uprave, institucijama i javnim preduze}ima distrikta. Prema odluci Vlade, op{ti kriteriji za anga`ovanje pripravnika su da osoba ima prebivali{te u distriktu Br~ko, da ima zavr{enu visoku stru~nu spremu, te da za vrijeme evidencije na birou od dana sticanja visoke stru~ne spreme nije u~estvovala u programu pripravni~kog i volonterskog rada.

6

DOGA\AJI
VIJESTI

~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Bo{njaci povukli saglasnost

Saradnja BiH i Makedonije
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojevi} i ambasador Makedonije u BiH Rami Red`epi potpisali su ju~er u Sarajevu ugovor izme|u Vije}a ministara BiH i Vlade Makedonije o veterinarskoj saradnji. Zaklju~ivanje ovog sporazuma inicirali su Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa - Kancelarija za veterinarstvo BiH i Ministarstvo poljoprivrede, {umarstva i vodoprivrede - Agencija za hranu i veterinarstvo Makedonije, sa `eljom da se olak{a bezbjedan promet `ivotinja i proizvoda `ivotinjskog porijekla, kao i promet roba koje su predmet veterinarskog nadzora.

Promjena naziva op{tina u RS-u na ~ekanju
Parlament BiH bit }e obavije{ten da nije postignuta saglasnost za rje{enje pitanja Grada Mostara
Predsjedavaju}i Halid Genjac i ~lanovi iz bo{nja~kog naroda Safet Halilovi} i Suad Arnautovi} povukli su suglasnost na izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje se odnose na promjenu naziva op{tina (u izbornim jedinicama) u RS-u. U~inili su to na ju~era{njoj sjednici Interresorne radne grupe za pripremu prijedloga izmjena i dopuna Izbornog, te zakona o finansiranju politi~kih stranaka i sukoba interesa u institucijama vlasti BiH.

^lanovi skup{tina preduze}a

Nakon dugotrajne rasprave, prihva}ena je izmjena i dopuna Zakona o sukobu interesa u institucijama BiH, koja }e po hitnoj proceduri biti dostavljena PSBiH na usvajanje. Njome je precizirano da }e se ~lanom skup{tine smatrati dioni~ari koji su vlasnici vi{e od jedan posto kapitala preduze}a. entitetu. To bi bilo u~injeno u slu~aju Bosanske Krupe (dio u RS-u), kod koje bi ostalo samo Krupa na Uni, Bosanskog Novog, koji bi bio samo Novi Grad, Bosanske Dubice, za koju bi se ubudu}e koristio samo naziv Ko zar ska Du bi ca, Bo san ske mjena bi do{lo i u drugim op{tinama RS-a koje su do sada imale dvo~lane nazive, tako da bi im ubudu}e ostao samo jedan. Usvojen je izvje{taj o radu na izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH s ciljem provo|enja odluke Ustavnog suda BiH br. U 9/09 koji se odnosi na Grad Mostar, a koju je trebalo izvr{iti do 16. decembra 2011. Parlamentarnoj skup{tini BiH bit }e dostavljeno o~itovanje u kojem se to zakonodavno tijelo informira da nije postignuta saglasnost za rje{enje tog pitanja.

Halid Genjac: Zatra`ene dodatne konsultacije

Predlo`ene izmjene
Kako je pojasnio predsjedava ju}i Ge njac, odlu ka o po vla~enju saglasnosti u~injena je radi dodatnih konsultacija. Predlo`enim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH ranije je (prije povla~enja suglasnosti) bila prihva}ena odluka Ustavnog suda BiH (rok za provedbu isti~e 8. februara) kojom se nazivi op{tina u RS-u u Izbor nom za ko nu BiH us kla|uju sa Zakonom o teritorijalnoj organizaciji RS-a. Prakti~no, to bi, izme|u ostalog, zna~ilo brisanje odrednice bosanski u dosada{njim dvo~lanim nazivima op{tina u tome

Zahvalnost Norve`anima
Gradona~elnik Sarajeva Alija Behmen sa saradnicima primio je u nastupnu posjetu ambasadoricu Kraljevine Norve{ke u BiH Vibeke Lilloe. Zahvalio je na svemu {to su norve{ka vlada i norve{ki narod u~inili za Sarajevo i BiH, ali i za 14.000 bh. izbjeglica koje su uto~i{te na{le u ovoj prijateljskoj zemlji. Ambasadorica Lilloe izrazila je spremnost da se u tijesnoj saradnji sa administracijom Grada Sarajeva realizira niz konkretnih projekata u cilju pobolj{anja kvaliteta `ivota gra|ana bh. prijestolnice. Behmen je ovom prilikom zahvalio na sredstvima Norve{ke koja je usmjerila na deminiranje Trebevi}a, ~ime su se, izme|u ostalog, stekli uvjeti da se krajem ove ili po~etkom naredne godine ponovno uspostavi `i~ara, koju su donirali [vicarci.

DO 1. MAJA Planirano je da svoj rad na izmjenama tri pomenuta zakona Interresorna radna grupa okon~a do 1. maja
Gradi{ke (ostala bi Gradi{ka), te Bosanskog Petrovca u RS-u, za koji bi va`io samo naziv Petrovac. Isto se odnosi i na op{tine [amac i Brod, kod kojih bi se izbrisao dvo~lani naziv, odnosno odrednica bosanski. Do iz-

Dodatnih sedam dana
Interresorna radna grupa dala je u zadatak ~lanovima zadu`enim za odre|ene oblasti Halid Genjac (sukob interesa), Bari{a ^olak (finansiranje politi~kih stranaka) i Branko Petri} (Izborni zakon BiH) da u roku od 20 dana, odnosno do kraja janu-

ara pripreme kona~ne prijedloge izmjena i dopuna tri zakona, nakon ~ega }e ostali predstavnici tog parlamentarnog tijela imati dodatnih sedam dana da se o njima o~ituju. S obzirom na veliki broj pristiglih primjedbi, prijedloga i sugestija od politi~kih subjekata, nevladinih organizacija, ali i Misije OSCE-a u BiH - ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) koje se odnose na izmjene i dopune Zakona o finansiranju politi~kih stranaka zaklju~eno je da ukoliko bude prihva}eno vi{e od 50 posto njih na sada{nje zakonske odredbe, pristupit }e se izradi novog. Planirano je da svoj rad na izmjenama tri pomenuta zakona In ter re sor na ra dna gru pa okon~a do 1. maja, nakon ~ega }e utvr|ena rje{enja biti proslije|ena u PSBiH na usvajanje.
A. TERZI]

Nakon {to je [piri} dostavio tuma~enje

Finansiranje pred Tu`ila{tvom BiH?
Dragan Vranki} nije dao saglasnost na o~itovanje niti je odr`ana sjednica Vije}a ministara BiH kako bi se dr`avni ministri o tome izjasnili
Samostalno u ime Vije}a ministara BiH predsjedavaju}i Nikola [piri} obavijestio je ju~er Upravu za indirektno oporezivanje BiH pismom da je odobrenim bud`etom potvr|eno da prihodi od indirektnihporeza za finansiranjeinstitucija BiH u 2011. iznose689 miliona KM. Dan ranijeUIOBiH jezatra`io od Vije}a ministara BiH tuma~enjeodluke o privremenomfinansiranjuinstitucija BiH i me|unarodnihobaveza BiH za januarmart 2012. s obzirom na to kako u onojobjavljenoj u Slu`benomglasniku BiH 10. januara„nijebilojasno koliko sredstava sa ra~una UIOBiH treba izdvojiti za finansiranje dr`avnih institucija“. [piri}evo o~itovanje“ niti je odr`ana sjednica Vije}a ministara BiH kako bi se dr`avni ministri o tome izjasnili. Ovo je za Oslobo|enje potvrdio i zamjenik predsjedavaju}eg i ministar sigurnosti Sadik Ahmetovi}.

Protuustavan ~in
Vranki}ev zamjenik Fuad Kasumovi} istakao je kako je [piri} „napravio grubo kr{enje Ustava i zakona te da }e zbog toga ako niko od nadle`nih institucija to ne u~ini li~no protiv njega podnijeti krivi~nu prijavu Tu`ila{tvu BiH“ . - [piri} je brutalnom zloupotrebom svoje pozicije po~inio protuustavni ~in, jer je samoinicijativno bez znanja i odobrenja Vije}a ministara poslao tuma~enje, a u~inio je to da u Slu`benom glasniku BiH nije objavljen bud`et institucija BiH za 2011. {to je bio nu`an korak, naveo je Kasumovi}. Entitetski ministri finansija Ante Krajina (FBiH) i Zoran Tegeltija (RS) slo`ili su se sa raspodjelom pripadaju}ih prihoda.
A. T.

Obuka invalida
Udru`enje gra|ana Ne{to vi{e sa sjedi{tem u Sarajevu, u okviru projekta Inkluzijom protiv diskriminacije osoba s invaliditetom, poziva osobe s invaliditetom da se do 17. februara prijave za sudjelovanje u neformalnom obrazovanju iz oblasti informatike i osobnih i specifi~nih `ivotnih vje{tina. Cilj je pove}ati konkurentnost osoba s invaliditetom na tr`i{tu rada i mogu}nost njihovog zapo{ljavanja na podru~ju grada Sarajeva. Besplatna obuka namijenjena je za 30 nezaposlenih sa fizi~kim invaliditetom (korisnici invalidskih kolica ili drugih or topedskih pomagala za kretanje) dobi od 18 do 40 godina koje `ive na podru~ju Sarajeva i prijavljene su na jedan od biroa za zapo{ljavanje u sarajevskim op}inama. Po~etak obuke planiran je za po~etak mar ta.

Po~ela raspodjela prihoda u UIOBiH

Izvr{enje bud`eta
- Odluka o privremenom finansiranju institucija BiH zasnova-

na je na podacima o izvr{enju bud`eta institucija BiH za 2011, odnosno na odobrenom bud`etu institucija BiH i me|unarodnih obaveza BiH za tu godinu. Odobrenim bud`etom BiH za 2011. potvr|eno je da prihodi od indirektnih poreza za finansiranje institucija BiH u toj godini iznose 689 miliona KM, stoji u obavje{tenju predsjedavaju}eg [piri}a. U skladu s tim, UIOBiH ju~er je izvr{io raspodjelu prihoda od in-

direktnih poreza u iznosu od 190 miliona KM, koliko je od po~etka 2012. prikupljeno na jedinstveni ra~un te porezneinstitucije, od kada je jedinstvenira~untrezora BiH bio zaklju~an. Dr`avne institucije dobile su 18,6 miliona KM, FBiH 108,8 miliona KM, RS 56,6 i distrikt Br~ko {est miliona KM. U Ministarstvu finansija i trezora BiH potvr|eno je za Oslobo|enje da ministar Dragan Vranki} „nije dao saglasnost na

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012.

DOGA\AJI
VIJESTI

7

Dom naroda Parlamenta Federacije BiH

Bud`et bez prevare
Bud`et je za oko 200 miliona ve}i od pro{logodi{njeg i sadr`i deficit od oko 340 miliona KM
Odbiv{i prijedlog Kluba Hrvata za usvajanje odluke o privremenom finansiranju za prva tri mjeseca ove godine i vra}anje bud`eta u redovnu proceduru, Dom naroda Parlamenta FBiH ju~er je po hitnoj proceduri usvojio bud`et za ovu godinu. Za bud`et je glasalo 35 delegata, 16 ih je bilo protiv, a tri suzdr`ana.

Finansiranje pravosu|a
Glavni tu`ioci u BiH, predsjednici vrhovnih sudova RS-a i FBiH i predstavnik Suda BiH podr`ali su preduzimanje planskih napora u procesu IPA programiranja za 2012 - 2013. godinu, koji se odnose na planirane fondove za finansiranje projekata u sektoru pravde. Fondovi se ti~u procesuiranja predmeta ratnih zlo~ina, ulaganja u rje{avanje pitanja infrastrukturnih, odnosno smje{tajnih problema, te projekata koji se odnose na uspostavljanje efikasnog pravosu|a. U~esnici sastanka pru`ili su podr{ku naporima Visokog sudskog i tu`ila~kog vije}a (VSTV) BiH da pripremi kvalitetne izmjene i dopune Zakona o VSTV-u BiH, s ciljem ja~anja i unapre|enja rada ove in sti tu ci je, te ja~anja ne zavi snog pravosudnog sektora, saop{teno je iz VSTV-a.

Iskrena slika
Bud`et je usvojen u istom obimu kao dan ranije na Predstavni~kom domu i iznosi 1,9 milijardi KM, a baziran je na pretpostavljenoj projekciji prihoda od indirektnih poreza jer i do momenta njegovog upu}ivanja u parlamentarnu proceduru Fiskalno vije}e BiH nije bilo utvrdilo formulu raspodjele sredstava od PDV-a na dr`avu i entitete. Ovogodi{nji bud`et, kojeg su brojni delegati ju~er nazvali “vartogasnim“, za oko 200 miliona je ve}i od pro{logodi{njeg. Manjak je oko 340 miliona KM i Vlada ga namjerava nadomjestiti izdavanjem obveznica koje }e prodati dr`avnim preduze}ima koja imaju deponovana sredstva u komercijalnim bankama u iznosu 230 miliona. Izdat }e i trezorske zapise od 60 miliona, a o~ekuje i kredit EK-a od 58 miliona KM. - Bud`et je iskrena slika onoga s ~im FBiH raspola`e i s ~im se suo~ava, ona je danas realnost i mo`e se svi|ati ili ne svi|ati, ali je ni ka kvim {min ka njem ne mo`emo dotjerati, kazao je federalni premijer Nermin Nik{i}.

Odbili prijedlog o privremenom finansiranju

Foto: [. SULTANOVI]

Naglasio je kako su se u ranijim bud`etima „neke stavke frizirale kako bi se prevario MMF, administracija ili bora~ke kategorije“

pla}e i naknade biti izdvojeno 217 miliona KM. To }e otvoriti vrata pregovorima s MMF-om, kazao je premijer, naglasiv{i kako bez

MANJE PLA]E Osnovica pla}a administracije je umanjena za 4,5 posto, te }e za neto pla}e i naknade biti izdvojeno 217 miliona KM
dodav{i da toga u ovom bud`etu nema i da „sad svi znaju {ta mogu o~ekivati“. Vlada je, po Nik{i}evim rije~ima, kresala gdje god je mogla, a dio toga omogu}ile su joj ranije odluke o smanjenju javne potro{nje. Osnovica pla}a administracije je umanjena za 4,5 posto, te }e za neto novog stand by aran`mana, FBiH dalje ne}e mo}i.

Socijala kao i lani
Bora~ki grantovi i socijalne naknadeostale su na istomnivou kao pro{le godine. Prvi je put direktno podr`ana izgradnja koridora 5c s 20 miliona KM koji}e omogu}iti JP

Autoceste FBiH da do|u do desetak puta ve}eg iznosa i pokrenu ve}e radove. Uve}ana je stavka za poticaje u poljoprivredi{to je obja{njeno kao priprema za ulazak RH u EU nakon kojeg se o~ekuje udar na doma}u poljoprivredu. Po rije~ima federalnog ministra finansija Ante Krajine, manjak u bud`etu predstavlja „ozbiljan iznos, velike vrijednosti ~ijem rje{avanju je trebalo ozbiljno pristupiti“. Naglasio je da teku}i grantovi ~ine najve}i dio bud`eta – 980 miliona KM ili vi{e od 60 posto, potom slijedi otplata dugova sa 25,55 posto, pla}e i naknade 12,5 posto, materijal i usluge 3,15 posto...
S. [e.

MO i OSBiH doma}ini konferencije
Ministarstvo odbrane i Oru`ane snage BiH bit }e od 30. januara do 3. februara doma}ini 23. me|unarodne konferencije rukovodilaca vojne vjerske slu`be, saop}eno je ju~er iz Ministarstva odbrane. Konferencija }e biti odr`ana u zgradi Parlamenta Bosne i Hercegovine, a jedan od njenih ciljeva je promocija uloge vjere u vojsci i vjerskoj slu`bi kao jednom od subjekata izgradnje mira i pribli`avanja Bosne i Hercegovine euroatlantskim integracijama.

Protest Podrinjki u Tuzli

RS je stvoren na kostima
Ukoliko Ha{ki tribunal osudi za genocid biv{e lidere RS-a Karad`i}a i Mladi}a, ]ati} poziva me|unarodnu zajednicu da ukine Republiku Srpsku
Proslava Dana Republike Srpske novi je {amar `rtvama genocida, poru~ile su podrinjske majke okupljene oko Udru`enja @ene Srebrenice, koje su ju~er, kao i svakog 11. u mjesecu, protestovale u Tuzli. - Nije nam svejedno. Na kostima i krvi na{ih najbli`ih stvorena je ta Republika Srpska. Sada smo bile primorane gledati neku proslavu, koja nije ni{ta drugo nego ~isto orgijanje, kazala je Hajra ]ati}, predsjednica Udru`enja @ene Srebrenice, koja je ju~er predvodila kolonu od stotinjak podrinjskih majki. ]ati}eva je poru~ila da osu|uju}e presude, koje je donio Tribunal u Haagu, jasno govore da je manji bosanskohercegova~ki entitet nastao na genocidu. Tako|er, u ime Udru`enja na ~ijem je ~elu pozvala je me|unarodnu za je dni cu da re agu je u slu~aju da Tribunal osudi za genocid biv{e lidere RS-a, Radovana Karad`i}a i Ratka Mladi}a. - Ukoliko se desi ta presuda, u {to ne sumnjamo, `elimo da me|unarodna zajednica ukine Republiku Srpsku. To }e biti klju~ni dokaz da je nastala na genocidu. Tek tada bi pravda bila zadovoljena, poru~ila je Hajra ]ati}. Ne za do volj stvo pro sla vom Dana RS-a istakle su i ostale ~lanice Udru`enja. Tako je potpredsjednica Udru`enja Nura
Ogor~ene proslavom Dana RS-a

Nema pomaka u radu Instituta
Predsjednica Udru`enja @ene Srebrenice Hajra ]ati} ponovo je aktuelizirala pitanje rada Instituta za tra`enje nestalih BiH. - Nema pomaka. Oni za sada ni{ta ne rade, osim {to se sva|aju i bore ko }e u koji odbor. Za to vrijeme tijela na{ih najbli`ih su u masovnim grobnicama i podrinjskim {umama, istakla je ]ati}eva. Begovi} naglasila da u Srebrenici nema sigurnosti za `rtve genocida, te da se zbog toga protesti moraju organizovati na tuzlanskim ulicama. - Pravu poruku mo`emo poslati samo iz Srebrenice. Me|utim, aktuelna sigurnosna situacija ne dozvoljava takvo ne{to. Eto, to je dovoljan dokaz o `ivotu u RS-u, zaklju~ila je Begovi}, isti~u}i iznena|enje ~injenicom da su pojedini politi~ari iz hrvatskih stranaka prisustvovali obilje`avanju u Banjoj Luci.
A. [e.

Sutra u RS-u neradni dan
Sutra }e u Republici Srpskoj biti neradni dan, odlu~ila je entitetska Vlada. Toga dana ne}e raditi republi~ki organi i organizacije, organi jedinica lokalne samouprave, javna preduze}a i ustanove i drugi koji Novu godinu obilje`avaju po julijanskom kalendaru. Ipak, svi oni su obavezni da u toku kalendarske godine organizuju rad zbog ostvarivanja godi{njeg fonda radnih dana, saop}eno je ju~er iz Ministarstva uprave i lokalne samouprave.

8

DOGA\AJI
VIJESTI

~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

VELEPOSLANIK FUGUO POSJETIO MOSTAR

Kinezi `ele ulagati
Sje}anje na organizatore otpora
U sali O[ Toj{i}i kod Kalesije ju~er je odr`ana sve~ana akademija kojom je obilje`ena 20. godi{njica Regionalnog savjetovanja Patriotske lige za sjeveroisto~nu Bosnu. Patriote iz svih op}ina sjeveroisto~ne Bosne okupile su se 11. januara 1992 kako bi iznijele planove za organizovanje otpora velikosrpskom agresoru. Predstavnici PL-a ju~er su polo`ili cvije}e na {ehidskim spomenobilje`jima u Toj{i}ima i Kalesiji. Kako je re~eno na akademiji, prije 20 godina u jednoj od prostorija {kole, savjetovanje i obuku za specijalne jedinice je odr`ao i heroj Mehdin Senad Hod`i}, poznatiji kao Crni labud. Zbog toga su predstavnici PL-a posjetili njegov mezar. S. K.

Znamo da je ova `upanija bogata prirodnim resursima, kulturnim spomenicima, a relativno je razvijena i njena infrastruktura, kazao je Fuguo nakon posjete HN@-u
Kina je zainteresirana za ulaganja u Hercegova~ko-neretvanskoj `upaniji, re~eno je ju~er novinarima nakon posjete veleposlanika Narodne Republike Kine u BiH Wanga Fugua Vladi HN@-a. Fuguo je kazao kako su na sastanku uspostavljeni kontakti te iskazana obostrana `elja za suradnjom. - Znamo da je ova `upanija bogata prirodnim resursima, kulturnim spomenicima, a relativno je razvijena i njena infrastruktura. Obje strane zaklju~ile su kako postoji veliki potencijal za ostvarivanje suradnje gospodarstvenika iz BiH i Kine. Nadam se da }e se uspostavljena suradnja, za koju postoji obostrani interes, nastaviti i jo{ vi{e unaprijediti kako na ekonomskom, tako i na kulturnom planu, ali i na svim ostalim gdje postoji `elja dviju strana, izjavio je Fuguo. upoznao s prirodnim resursima koje imamo ovdje u HN@-u. Vjerujem kako su ti resursi zanimljivi i kineskim ulaga~ima, kazao je Lasi}. Ministar gospodarstva HN@-a Amer Zagor~i} je rekao kako je sastanak bio jako uspje{an, jer je na njemu bilo rije~i o strate{kim granama razvoja HN@-a te o zdravoj hrani, energetici, poljoprivredi i turizmu. - Cilj nam je da tijekom dono{enja novih zakona uklonimo ili smanjimo postoje}e administrativne barijere kako bi ulaganja doma}ih i stranih gospodarstvenika bila {to jednostavnija, kazao je Zagor~i}. Fuguo se, tako|er, sastao i s gradona~elnikom Mostara Ljubom Be{li}em s kojim je razgovarao o mogu}nosti investiranja kineskih kompanija u vjetroelektrane.

Koncesije
- Gradona~elnik je veleposlaniku Kine pojasnio procedure oko davanja koncesija. Tako|er, Be{li} je napomenuo kako Grad Mostar ima potpisan sporazum o prijateljstvu i suradnji s kineskim gradom Yinchuanom jo{ od 2002. godine. Kineski veleposlanik je zahvalio na prijemu te izrazio `elju za u~vr{}ivanjem odnosa izme|u Kine i Mostara. Obe}ao je da }e se zauzeti kako bi kineska vlada imala u vidu Grad Mostar kad je u pitanju ekonomska, politi~ka i kulturna suradnja, priop}eno je nakon sastanka iz Gradske uprave Mostara. J. GUDELJ

Zdrava hrana
Predsjednik Vlade HN@-a Denis Lasi} je nakon sastanka novinarima kazao kako su sugovornici tijekom susreta razmijenili iskustva s kojima se susre}u u svakodnevnom radu. - Veleposlanik Fuguo i njegovi suradnici ponudili su nam suradnju na onim podru~jima gdje mo`emo razmijeniti gospodarska iskustva. Razgovarali smo i o mogu}nostima suradnje na poljima koja interesiraju Kinu i HN@. Tako|er, o~ekujem nastavak suradnje s Kinom posebno kada je rije~ o gospodarstvu. Veleposlanika sam

Posjeta povratnicima
Premijer Tuzlanskog kantona Sead ^au{evi} i delegacija Ministarstva za rad, socijalnu politiku i povratak TKa, sa ministrom Seadom Hasi}em na ~elu, ju~er je posjetila zvorni~ku povratni~ku mjesnu zajednicu Klisu. Tokom posjete bili su prisutni i Vehid Kadri}, predsjednik SO Zvornik, te doma}in iz MZ Klise Agan Sulji}, kao i ~lanovi Udru`enja gra|ana povratnika op{tine Zvornik s predsjednikom Omerom Selimovi}em na ~elu. Razgovaralo se o na~inima kako motivisati povratnike da ostanu na svom ognji{tu. Bilo je rije~i i o preregistraciji gra|ana koji su prijavljeni u Federaciji, a `ive na podru~ju Republike Srpske da se prijavljuju tamo gdje su nastanjeni, jer su doneseni zakoni da sva prava koja su ostvarivali prijavljeni u Federaciji BiH, danas mogu ostvariti i u RS-u.

Fuguo i Be{li} razgovarali o vjetroelektranama

STRATE[KE GRANE Ministar gospodarstva HN@-a Amer Zagor~i} je rekao kako je sastanak bio jako uspje{an jer je na njemu bilo rije~i o strate{kim granama razvoja HN@-a

Nastavljena kriza u HB@-u

Mandatar za sedam dana?
Vegar najavio sastanak vrha HDZ-a 1990 sa @upanijskim odborom stranke
Hercegbosanska `upanija }e mandatara za sastav nove vlade dobiti kroz tjedan, rekao je za Oslobo|enje v.d. glavni tajnik HDZ-a 1990 Veso Vegar. On je dodao kako }e ova stranka imenovati mandatara za sastav nove vlade nakon {to se odr`i sastanak vrha HDZ-a 1990 i ~elnika @upanijskog odbora stranke u HB@-u na kojem bi se trebao posti}i kona~an dogovor. Branko Ivkovi}, predsjednik @O HDZ-a BiH za HB@, izjavio je kako sredi{njica HDZ-a 1990 u Mostaru ne kontrolira svoje zastupnike u Skup{tini HB@-a. - Po svemu sude}i, zastupnici HDZ-a 1990 u Skup {ti ni @upanije su otkazali poslu{nost svojoj sredi{njici. No, to je samo moje mi{ljenje. Mi sada ~ekamo da HDZ 1990 imenuje mandatara, rekao je Ivkovi}. Vegar, pak, tvrdi kako zastupnici HDZ-a 1990 u Skup{tini HB@-a ni su ot ka za li po slu {nost vrhu stranke. Pod sje}amo, 11 hrvat skih zastupnika u Skup{tini HB@-a iz HDZ-a 1990, HSP-a BiH, NS Radom za boljitak i SDP-a je po~etkom tjedna poslalo pismo Uredu visokoga predstavnika u kojem od Valentina Inzka tra`e pomo} u formiranju no ve `upa nij ske vla de. Spomenuti zastupnici su tra`ili
Veso Vegar: O~ekuje dogovor

Vozim auto NSRB-a
Vozim auto Narodne stranke Radom za boljitak, {to potvr|uje i saobra}ajna dozvola spomenutog vozila, obja{njava dopredsjednik Narodne stranke Radom za boljitak Jerko Ivankovi}. “To je vlasni{tvo Narodne stranke Radom za boljitak i bilo kakav tro{ak tog vozila, od goriva do bilo ~ega, ne ide na ra~un Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva FBiH, nego na ra~un Narodne stranke Radom za boljitak”, izjavio je ju~er u Sarajevu Ivankovi}, povodom, kako ka`e, “izno{enja la`i u pojedinim medijima kako koristi rent-a-car usluge na ra~un Ministarstva poljoprivrde, vodoprivrede i {umarstva Federacije BiH.

Novi sastanak
- Kroz tje dan da na }emo odr`ati jedan sastanak na kojem }e biti nazo~ni ~lanovi @upa nij sko ga odbo ra na {e stranke u HB@-u i ~elnici stranke. Iz OHR-a je jasno poru~eno kako se u HB@-u trebaju implementirati izborni rezultati i kako se oni ne}e mije{ati u uspostavu vlasti u toj `upaniji, rekao je Vegar.

od In zka da omo gu}i izbor nove vlade apsolutnom ve}inom gla so va u Skup {ti ni, umjesto dvotre}inske kako je predvi|eno zakonom. Iz dva HDZ-a su osudili takav zahtjev, poru~iv{i kako ne podr`avaju mije{anje bilo koga, pa ni visokog predstavnika, u formiranje vlasti u ovoj `upaniji, jer bi to, navode, bio dokaz da je BiH nefunkcionalna i neodr`iva. - Na{ stav je da treba po{tivati Ustav FBiH i postoje}u zakonsku regulativu, a HDZBiH ne podr`ava bilo kakvu inicijativu koja ide k tome da visoki predstavnik me|unarodne zajednice donosi odluke u ime

stanovnika na{e `upanije, nego inzistiramo na striktnom po{tivanju Ustava i zakona, rekao je Ivkovi}.

Spor oko Rimca
HB@ je jedina `upanija koja ni vi{e od 15 mjeseci nakon op}ih izbora nema novu izvr{nu vlast. Zapelo je oko mandatara, a sve je u rukama dva HDZ-a. Dok se iz vrha HDZ-a BiH govori kako HDZ 1990 treba predlo`iti mandatara, sa `upanijske razine se poru~uje kako ne}e biti podr`an Nedjeljko Rimac, koji je za sada jedini ozbiljan kandidat devedesetke za predsjednika Vlade.
J. G.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012.

DOGA\AJI
VIJESTI

9

Statusna konferencija u predmetu Olivera Krsmanovi}a

Luki}ev sau~esnik na optu`eni~koj klupi
U optu`nici se navodi da je Oliver Krsmanovi} sudjelovao u prisilnom nestanku vi{e civila, a ve}inu djela po~inio je u sau~esni{tvu sa Milanom Luki}em
Glavni pretres u predmetu protiv Olivera Krsmanovi}a, biv{eg pripadnika Vojske Republike Srpske, optu`enog za zlo~ine protiv ~ovje~nosti, po~et }e u petak, 20. januara. {i da bi to uticalo na smanjenje obima saslu{anja svjedoka, te na koncu i trajanja cijelog postupka su|enja. Odbrana optu`enog o tome treba da se izjasni do 27. januara. Za one svjedoke koji su dali iskaze na su|enju Milanu Luki}u, sudija Darko Samard`i} je zatra`io da Tu`ila{tvo provjeri jesu li u Haagu svjedo~ili uz mjere za{tite.

Arheolozi ponovo u Kaknju
Istra`ivanja arheolo{kog lokaliteta Crkvina u Donjoj Zgo{}i (op}ina Kakanj) bi}e nastavljena i u 2012. godini, saznaje Oslobo|enje u kabinetu op}inskog na~elnika Mensura Ja{arspahi}a. Zavod za za{titu spomenika Federacije Bosne i Hercegovine ove sedmice dostavio je stru~no mi{ljenje o programu radova na spomenutom lokalitetu, koje }e izvoditi arheolozi Zemaljskog muzeja BiH. Vo|a arheolo{kog tima bit }e Lidija Feke`a Mar tinovi}, stru~njak za period kasnog srednjeg vijeka. Istra`ivanja u Zgo{}i tokom 2010. rezultirala su, izme|u ostalog, i pronalaskom fascinantnog prstena, te izradom replike obeliska iz Zgo{}e, koja je iste godine postavljena u gradskoj jezgri Kaknja. Organizator istra`iva~kih radova je Uru`enje ART-SEF, a bi}e podr`ani i od Op}ine Kakanj. H. A.

Silovanja zato~enica
Ovo je zaklju~eno na ju~er odr`anoj statusnoj konferenciji, na kojoj je tu`iteljica Bo`idarka Dodik najavila saslu{anje 85 svjedoka, od kojih je 13 za{ti}enih, te dva sudska vje{taka, koji }e dati iskaSVJEDO^ENJA ze o 12 ta~aka optu`nice proU HAAGU Krsmanovi} se tereti za zlo~ine u Vi{egradu tiv Krsmanovi}a. Za one svjedoke koji Njega Tu`ila{tvo BiH terelovanju `ena zato~enih u tom su dali iskaze na ti da je od prolje}a 1992. do objektu, kao i da je po~etkom jusu|enju Milanu Luki}u, jeseni 1995. na podru~ju na pomogao u ubistvu sedam cisudija Samard`i} je Vi{egrada vr{io i pomagao vila. Krsmanovi}u se na teret stavubistva, prisilne nestanke, lja i da je krajem juna 1992, u vi{ezatra`io da Tu`ila{tvo silovanja, progone... U opgradskom naselju Bikavac, sudjeprovjeri jesu li u tu`nici se navodi da je Krsmalovao u zatvaranju 70 civila u jednu Haagu svjedo~ili uz novi} sudjelovao u prisilnom ku}u, koja je potom zapaljena. mjere za{tite nestanku vi{e civila ~iji posmrtni Na taj na~in ubijeno je oko 70 ciostaci do danas nisu prona|eni, a vila, prete`no `ena i djece, koji su ve}inu djela po~inio je u sau~e`ivi izgorjeli. sni{tvu sa Milanom Luki}em, ko- tvora. Krsmanovi} se, tako|er, suTu`iteljica Dodik ju~er je zaji je u Haagu nepravosna`no mnji~i da je po~etkom juna 1992. tra`ila i prihva}anje dokaza raniosu|en na kaznu do`ivotnog za- u hotelu Vilina vlas sudjelovao u si- je utvr|enih ~injenica, objasniv-

Ro~i{ta ponedjeljkom
Tokom su|enja Krsmanovi}u Tu`ila{tvo je najavilo izvo|enje i 164 materijalna dokaza. Odbrana je najavila da ne}e osporavati da su se doga|aji opisani u optu`nici dogodili, ve} }e osporavati Krsmanovi}evo u~e{}e u njima. Advokat Slavi{a Prodanovi} je zatra`io od Suda BiH i da se Krsmanovi}a iz zatvora u Trebinju, u kojem izdr`ava pritvor, premjesti u Sarajevo. Nakon 5. februara ove godine, ro~i{ta u predmetu protiv Krsmanovi}a odr`avat }e se svakog ponedjeljka u 13 sati. J. F.

Svjedoci negiraju tvrdnje SIPA
Svjedoci odbrane Besima Muderizovi}a i Ramiza Avdovi}a, koji su optu`eni za ratni zlo~in nad srpskim civilima u biv{oj kasarni “Viktor Bubanj”, negirali su tvrdnje SIPA da su ih optu`eni kontaktirali kako bi uticali na mogu}e svjedoke. Nakon ovakvog svjedo~enja Soniboja [kiljevi}a i @eljka Kljaji}a, branilac optu`enog Avdovi}a Mirza Kova~ zatra`io je da optu`eni budu pu{teni iz pritvora. Muderizovi} i Avdovi} su optu`eni da su od kraja juna do kraja novembra 1992. zlostavljali civile srpske nacionalnosti u kasarni “Viktor Bubanj”. Muderizovi} i Avdovi} uhap{eni su u oktobru pro{le godine, od kada se nala ze u pritvoru zbog tvrdnji Tu`ila{tva BiH da bi mogli uticati na svjedoke. [kiljevi} je pred Sudom BiH pro{le godine oslobo|en optu`bi za zlo~ine u KPD Butmir kod Sarajeva, a Kljaji} je biv{i zarobljenik u kasarni “Viktor Bubanj”.

SUTRA PREDl SUDOM BiHl

Novo su|enje za zlo~ine
na Kori}anskim stijenama
po~elo je u prolje}e 2009. Tada je u predmetu bilo osam optu`enika. U me|uvremenu, krivnju je priznao i o tome sa Tu`ila{tvom BiH sklopio sporazum Damir Ivankovi}, koji je osu|en na 14 godina. Nakon priznanja krivnje, Ivankovi} je svjedo~io protiv ostalih optu`enih i pred Sudom detaljno potvrdio njihovo u~e{}e u zlo~inu na Kori}anskim stijenama. - Mr|a (Darko op. a) je naredio ljudima da se poredaju pored provalije i pognu glave. Tada sam znao da }e ljudi biti strijeljani. Odbio sam u~estvovati i Mr|a mi je rekao da, ako ne}u, stanem s tim ljudima u vrstu. Ispucao sam jedan rafal, ali ne do kraja. Kretao sam se postrane da ne bih pogodio pripadnike interventnog voda. Nisam ni ubacio rezervno punjenje. Nije bilo potrebe. Nestajali su ljudi. Vidio sam dolje polomljene ljude. Jednog sam i prepoznao, malog Su{i}a. Molio me je da ga ubijem, ali ja nisam mogao. Samo sam mu

^etvorica optu`enih su prvostepenom presudom osu|ena na ukupno 86 godina zatvora, a Apelaciono vije}e presudu je ukinulo i predmet vratilo na ponovno su|enje
Pred Sudom BiH sutra }e po~eti obnovljeno su|enje nekada{njim pripadnicima Stanice javne bezbjednosti Prijedor, optu`enim za ratne zlo~ine i ubistvo najmanje 150 civila na lokaciji Kori}anske stijene.

Priznanje krivnje
Zoran Babi}, Milorad [krbi}, @eljko Stojni}, te Du{an Jankovi}, koji je u bjekstvu du`e od godinu, prvostepenom su presudom progla{eni krivim za ubistva na Kori}anskim stijenama u augustu 1992. Jankovi} je osu|en na zatvorsku kaznu od 27 godina, Babi} i [krbi} na po 22 godine, a Stojni} na 15 godina zatvora. Krajem oktobra 2011. Apelaciono vije}e ukinulo je takvu presudu, zbog, kako je navedeno u obrazlo`enju, povreda krivi~nog postupka i zakona, te pogre{no i nepotpuno utvr|enog ~injeni~nog stanja. Su|enje biv{im pripadnicima interventnog voda SJB-a Prijedor

Povratak u sudnicu

dao pi{tolj da se ubije i oti{ao sam, dio je iskaza Ivankovi}a, koji je priznao da je ubio nekoliko desetina ljudi. Nakon njega, krivnju su priznali i Gordan \uri} i Ljubi{a ^eti}, koji su nakon obe}anja da }e sara|ivati sa Tu`ila{tvom u rasvjetljavanju zlo~ina na Kori}anskim stijenama i svjedo~iti protiv ostalih optu`enika, osu|eni na 13, odnosno osam godina zatvora. ^etvrti optu`eni u ovom slu~aju, Milorad Radakovi}, prvostepenom je presudom oslobo|en krivnje. Tako }e se u petak pred Sudom pojaviti Babi}, Stojni} i [krbi}, a i dalje je nepoznato gdje je Du{an Jankovi},

koji je pobjegao uo~i izricanja prvostepene presude.

Tijela u provaliji
U optu`nici Tu`ila{tva BiH detaljno se navodi kako je 21. augusta 1992. iz Prijedora upu}en konvoj sa civilima, koji su na Kori}anskim stijenama zaustavili pripadnici interventnog voda SJB-a Prijedor. Nakon {to su im oduzeti novac i druge vrijednosti, civilima je nare|eno da stanu uz rub provalije, te je u njih pucano iz automatskog oru`ja, a na njihova tijela u provaliji bacane su i ru~ne bombe. Na ovaj na~in ubijeno je najJ. F. manje 150 osoba.

Po~inje su|enje Ranku Stevanovi}u
U Okru`nom sudu u Trebinju danas po~inje su|enje Ranku Stevanovi}u (49) iz Fo~e, koji je osumnji~en da je izvr{io ratni zlo~in protiv civila, potvrdio je ju~er za Srnu predsjednik tog suda Bojan Stevi}. Stevanovi}a se tereti da je po~inio vi{e silovanja i ubistava u op{tini Fo~a tokom 1992. godine. Optu`eni Stevanovi}, koji se nalazi u pritvoru od 4. oktobra 2011. godine, ranije se pred sudijom za prethodno saslu{anje Okru`nog suda Trebinje izjasnio da nije kriv ni po jednoj ta~ki optu`nice Okru`nog tu`ila{tva Trebinje.

10

KOMENTARI

~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Otko~iti put u NATO
B
FOKUS
Pi{e: Daniel OMERAGI]
daniel.omeragic@oslobodjenje.ba

Prva zada}a novog Vije}a ministara, uz provo|enje presude Sejdi} – Finci i usvajanje zakona potrebnih kako bi BiH ispo{tovala Sporazum o stabilizaciji i pridru`ivanju, morala bi biti ispunjavanje uslova za MAP

osna i Hercegovina }e napokon, 15 mjeseci nakon izbora, dobiti novo Vije}e ministara. Predsjedni{tvo BiH je pro{le sedmice potvrdilo imenovanje Vjekoslava Bevande za predsjedavaju}eg Vije}a ministara, a o~ekuje se da }e danas nekada{nji federalni dopremijer i ministar finansija, kojeg je predlo`io HDZBiH, dobiti podr{ku i u Parlamentu BiH. Prva za da}a bi, uz pro vo|enje presude Sejdi} – Finci i usvajanje zakona potrebnih kako bi BiH ispo{tovala Sporazum o stabilizaciji i pridru`ivanju, morala biti ispunjavanje uslova za nastavak puta ka ~lanstvu u NATO-u. BiH je tu do sada na~inila krupne korake. Reforma odbrane iz 2005. je rezultirala formiranjem Ministarstva odbrane BiH, a od tri vojske – Armije RBiH i Hrvatskog vije}a obrane (ranije ujedinjenih u Vojsku FBiH) i Vojske RS-a stvo re ne su Oru`ane snage BiH. To je ura|eno uz ve li ku po mo} Sje di nje nih Ameri~kih Dr`ava, ali i jaku politi~ku volju unutar Bosne i Hercegovine. Reforma odbrane je pokazala da ni najve}i problemi nisu nerje{ivi kada postoji zajedni~ki interes. Govore}i nedavno na jednoj doma}oj televiziji o tome za{to je podr`ao reformu odbrane, tada{nji predsjednik Republike Srpske Dragan ^avi} je rekao da je formiranje Ministarstva odbrane i Oru`anih snaga

D

BiH bilo najbolje rje{enje za srpski narod kako bi se za{titio u slu~aju eventualnih novih sukoba. - Do tada je omjer snaga bio 2:1 u korist Federacije. Nakon osnivanja OSBiH, Srbi su postali ravnopravan faktor, kazao je ^avi}. I kod Bo{njaka i Hrvata je prevagnula `elja da se kroz jedinstvene Oru`ane snage osigura mir i stabilnost. Ubrzo su imenovani i prvi generali OSBiH. Oru`ane snage BiH uputile su potom jedinicu za uni{tavanje neeksplodiranih ubojnih sredstava u Irak, ~ime su potvrdile sposobnost da udru`eno djeluju i u najrizi~nijim misijama. anas OSBiH sa pje{adijskom jedinicom, u kojoj je 45 vojnika i oficira, u~estvuju u operaciji ISAF pod vodstvom NATO-a u Afganistanu. Tamo se u veoma rizi~noj zoni Helmand nalaze u sastavu danskog kontingenta i osiguravaju dvije vojne baze. Danci su puni hvale za na{e ljude pa nekima od njih nude da nakon misije prenose svoje znanje njihovim vojnicima. Predsjedni{tvo BiH je nedavno donijelo odluku i o slanju instruktora vojne policije u Afganistan. Time }e BiH poja~ati svoj anga`man u toj zemlji, a {to je u skladu sa novom strategijom NATO-a u Afganistanu kojom je predvi|eno da se vlastima te zemlje pomogne u obuci nacionalnih vojnih i policijskih sna-

Z

ga kako bi se do 2014. briga za sigurnost i stanje u toj zemlji sa ISAF-a prenijela na njih. a sve ono {to je ura|eno u posljednjih {est-sedam godina u BiH u izgradnji efikasnih odbrambenih struktura, ali i na otklanjanju sigurnosnih prijetnji kakvu sa sobom nose, recimo, vi{kovi naoru`anja i municije, na ~emu i dalje valja intenzivno raditi, BiH je od NATO-a dobila visoke ocjene. To je bilo presudno i prilikom odlu~ivanja na ministarskom sastanku u Tallinnu 2010. da BiH uslovno dobije pozivnicu u Akcioni plan za ~lanstvo u NATO (MAP). Godi{nji ciklusi MAP-a, na`alost, jo{ nisu po~eli, jer BiH nije uknji`ila 69 vojnih lokacija na Ministarstvo odbrane. To je dovelo da zastoja na putu ka NATO-u. Ameri~ki ambasador u BiH Patrick Moon krajem minule godine, nakon {to je sa odlaze}im ministrom odbrane Selmom Cikoti}em potpisao sporazum o pomo}i SAD-a u uni{tavanju vi{kova naoru`anja i municije, uputio je apel politi~kim liderima BiH da rije{e pitanje knji`enja vojne imovine. - Pored toga {to bi Ministarstvo odbrane imovinu koja mu ne treba dalo lokalnim vlastima, rje{enje ovog pitanja uklonilo bi posljednju prepreku za u~e{}e BiH u NATO-ovom Akcionom planu za ~lanstvo. Politi~ki lideri su rekli da je ~lanstvo BiH u NATO jedan od njihovih strate{kih ciljeva. Vrijeme je da se ri-

U

je{e unutra{nji politi~ki sukobi i da se ovo pitanje skloni sa stola i uklone prepreke da bi BiH u~estvovala u MAP-u, kazao je tada Moon. svemu je dobro {to Ministarstvo odbrane BiH i NATO-{tab u Sarajevu nisu sjedili skr{tenih ruku ~ekaju}i politi~ki dogovor. Ura|ena je analiza svih 69 lokacija i prikupljena dokumentacija, kako se ne bi gubilo vrijeme na tehni~kim i pravnim pitanjima kada do|e trenutak za knji`enje. Cikoti} je uvjeren i da se ne}e ~ekati nikakav poseban skup ili samit i da }e BiH odmah mo}i po~eti konzumirati MAP ~im se to desi. Dobro je i {to BiH uspje{no realizuje ve} drugi ciklus IPAP-a kao jednog od va`nih alata za pristupanje NATO-u, a koji nudi mnogo istovjetnih mehanizama kao i MAP. ^lanstvo u NATO dugoro~no donosi mir i sigurnost na ove prostore i zato je ono od klju~ne va`nosti za sve u BiH, ali i u na{em okru`enju. Uostalom, Hrvatska je ve} ~lanica NATO-a, Crna Gora uspje{no kora~a ka tom cilju, a ni u Srbiji vi{e nisu tako neskloni ideji o pristupanju ovom vojno-politi~kom savezu. Ovdje, u BiH, odranije je poznato da ogromna ve}ina gra|ana Federacije BiH podr`ava ideju o ~lanstvu u Alijansi, dok je NATO sve manji bauk u Republici Srpskoj. Sve su to razlozi vi{e da se nadamo skorom po~etku primjene MAP-a.

REAGIRANJE

Li~ni ili stav Helsin{kog komiteta
“Rijaset iznosi neistine”, “Pravo na druga~iji stav”; Oslobo|enje, 11. januar/sije~anj 2012.

V

era Jovanovi} i Almir Terzi}, Oslobo|enje 11. januar 2012, u tekstovima „Rijaset iznosi neistine“ str. 7, i , „Pravo na osobni i druga~iji stav“ str. , 10, problematizirali su stavove Slu`be za odnose s javno{}u Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i umjesto argumentiranog odgovora iznijeli su neistine, proizvoljne kvalifikacije i doveli javnost u zabludu. Vera Jovanovi} i Almir Terzi} u svojoj izjavi i tekstu nisu ponudili kontraargumente ili demanti njima spornih navoda. Umjesto da javnosti prezentiraju odgovore na pitanja i ~injenice, Jovanovi} i Terzi} se identi~no zaklanjaju iza demokratske tekovine slobode izno{enja javnog stava. Islamska zajednica po{tuje i podsti~e slobodu mi{ljenja i javne debate, ali smatra da nije moralno i profesionalno slu`iti se manipulacijom i la`nim predstavljanjem na na~in da se osobna mi{ljenja i stavovi zaogr}u institucijom koja se predstavlja ili ste njen ~lan. Naime, Vera Jovanovi} se u javnosti predstavlja i titulira kao predsjednica Helsin{kog komiteta, dok je Almir Terzi} potpisao svoje pismo kao ~lan Helsin{kog komiteta, a ne samo kao Almir Terzi} ili kao novinar. Me|utim, kada im se uka`e na neutemeljenost i {tetne posljedice izre~enih stavova ili zatra`i da ponude obja{-

njenje, onda se pozovu na pravo izno{enja li~nog mi{ljenja i da je to njihov li~ni stav, a kao Islamska zajednica im to pravo osporava. Prema njihovom vlastitom priznanju, iznijeli su li~ni stav, ali je ~injenica da taj stav zaogr}u pla{tom Helsin{kog komiteta, nekada respektabilne organizacije, o~ito nastoje}i svojim stavovima dati `eljenu te`inu. Skrivati se iza institucije Ombudsmena ili Helsin{kog komiteta i davati osobne izjave, te pri tome ne osje}ati bilo kakvu potrebu da se ponude argumenti je krajnje licemjerno i suprotno zdravom razumu. Takav pristup rukovode}ih ljudi ili odgovornih ~lanova potpuno moralno diskreditira instituciju koju predstavljaju i razotkriva unutarnju logiku po kojoj funkcionira. Vera Jovanovi} nije demantirala ~injenice da je Helsin{ki komitet na me|unarodnom nivou zbog finansijskih malverzacija i pronevjera bankrotirao, da je podr`ala kr{enje, na zakonu i me|unarodnim normama ustanovljeno, pravo roditelja na vjerski odgoj u javnim ustanovama, da joj smeta marama u javnom prostoru. [tavi{e, optu`ila je Rijaset da iznosi neistine. ^injenica je da se Vera Jovanovi} poslu`ila neistinom i zamjenom teza, jer u saop}enju Slu`be za odnose s javno{}u je jasno kazano da se ra-

di o sljepo}i na kr{enje prava muslimana i pobrojani su neki primjeri, a nije se govorilo o Bo{njacima kao nacionalnoj zajednici. Ono {to je kao argument izgovorila Vera Jovanovi} je ~ista neistina. Ako je Helsin{ki komitet u~estvovao u rje{avanju problema Bo{njaka povratnika valjda mu je to i bio posao. Tako|er treba podsjetiti da je Helsin{ki komitet u maju 2011. godine odbio primiti potpisane peticije vi{e stotina roditelja iz Kantona Sarajevo, koji su se `alili na kr{enje prava na vjersko obrazovanje. Bio je nenadle`an, radilo se o problemu muslimana. Vezano za tvrdnje Almira Terzi}a potrebno je naglasiti da Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini potvr|uje svoje odlu~no uvjerenje da su sloboda i autonomija upravljanja Islamskom zajednicom u Srbiji temeljno pravo muslimana, da su to najve}e tekovine demokratskog dru{tva. Mije{anje dr`ave Srbije u rad Islamske zajednice, cijepanje njenog jedinstva, formiranje druge Islamske zajednice po diktatu dr`ave predstavlja kr{enje zakona i demokratskih standarda {to mora biti osu|eno od svakoga ko dr`i do pravde i prava. Me{ihat Islamske zajednice u Sand`aku je sastavni dio Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, neka Almir Terzi} pogleda ~lan 1. Ustava IZ-a u Bosni i Herce-

govini, i svojom podr{kom i involvirano{}u Islamska zajednica samo radi svoj posao. Me|utim, svojim odgovorom Almir Terzi} pokazuje da ne razumije funkcioniranje Islamske zajednice, da je tendenciozan, da ima dvostruke standarde kada su u pitanju Islamska zajednica i Pravoslavna crkva i da podr`ava dosada{nje aktivnosti beogradskog re`ima na razbijanju jedinstva Islamske zajednice i priznaje ostvarene rezultate agresije na Islamsku zajednicu u Srbiji. Po{to je centrala Helsin{kog komiteta u Be~u prije ~etiri godine objavila bankrot i ga{enje ove institucije, sve i kada se ne bi postavljalo pitanje legitimiteta i finansiranja onoga {to se naziva Helsin{kim komitetom za ljudska prava u Bosni i Hercegovini ili uzurpacije te institucije od pojedinaca, bio bi zna~ajan napredak u prestanku zbunjivanja javnosti, ako bi grupa gra|ana koja se okuplja oko onoga {to se naziva Helsin{kim komitetom prestala svoja li~na mi{ljenja ili mi{ljenja te grupe gra|ana naturati kao stavove koji imaju iza sebe odre|enu me|unarodnu reputaciju i kredibilitet nekada{nje, prije ~etiri godine uga{ene institucije.
Ekrem Tucakovi}, Slu`ba za odnose s javno{}u Rijaseta

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012.

KOMENTARI

11

KOD KO@E

Sun Tzu, Zlajo i sendvi~ s marmeladom

Z
Pi{e: Boris DE@ULOVI]

Punih ~etiri stotine i ~etrdeset devet dana nakon toga pregovarao je s ostalom petoricom i slagao sve mogu}e matemati~ke kombinacije, prekidaju}i razgovore tek da pojede sendvi~, da bi mu ~etiri stotine i pedesetog dana pala na um genijalna ideja, tako jednostavna da se sama od sebe sve te mjesece nametala, pa je upravo nepojamno ~udo bilo kako se nije prije sjetio: da Srbi dobiju finansije, a da mandatar Vije}a ministara, po logici etni~kog rotiranja, bude predstavnik Hrvata iz jednog od HDZ-ova. SDP bi pak mogao dobiti, recimo, Ministarstvo vanjskih poslova. I eto Vlade!

vao me nekidan u dva iza pono}i Ko`o da ispri~a vic. Ima on taj obi~aj, zovne u gluho doba no}i iz kafane da ispri~a vic. Elem, radili Poljak, ^eh i Mujo na bau{teli, pa sjeli na vrh novogradnje da odmore malo i pojedu sendvi~e {to su ponijeli od ku}e. “Opet sir!” u to }e Poljak re, zignirano. “Ako mi samo jo{ jednom `ena stavi sir, bacit }u se s krova zgrade!” Otvorio onda svoj sendvi~ i ^eh. “E pa stavi li ona moja jo{ jedanput tirolsku salamu” re~e on, “ubit }u se i ja!” “Ne mogu , da vjerujem, opet mije{ana marmelada!” po`alio se na kraju i Mujo zaviriv{i , u kruh. “Na|em li samo jo{ jednom marmeladu u sendvi~u, bogami }u i ja da sko~im!” Sutradan oni opet sjeli da jedu, kad ima Poljak {to i vidjeti: sendvi~ sa sirom. Popizdio Poljak, bacio sendvi~ i oti{ao do ruba krova, pa se samo pustio. Ugledao onda i ^eh u svom kruhu tirolsku salamu, pa ga nijemo zgazio zidarskom cipelom i bacio se u bezdan. Zavirio najzad u sendvi~ i Mujo, vidio - jasno - marmeladu, pa sko~io i on za kolegama. Velika je to tragedija bila u zemlji Njema~koj, organizirala njihova gra|evinska kompanija zajedni~ku sahranu, pa se tamo susrele i tri udovice u crnom. “Samo da mi je rekao” nije se mogla smiri, ti uplakana Poljakinja, “da sam znala da }e se stvarno baciti s krova, nikad mu ne bih stavila sir u sendvi~!” “Ne bih ni ja, samo da sam znala” dodala je ^ehinja , bri{u}i suze, “nikad mu ne bih pravila sendvi~ s tirolskom salamom!” “Ne razumijem {ta se dogodilo” jecala je i neutje, {na Fata, “moj je Mujo sam sebi sendvi~e pravio!” Dobro, priznajem, nije mi Ko`o vic o nerazumnom Muji ispri~ao nekidan, nego davno, ali sjetio sam ga se nekidan, u dva iza pono}i. Pamtim ga i neobi~no volim, jer je druga~iji od ve}ine pripovjetki o nesretnom Muji, mada za povr{nog slu{a~a kafanskih viceva ispunjava jedina tri uvjeta koja dobar vic o Muji mora zadovoljiti: da je duhovit, da Mujo ispadne glup, i da je duhovit. Ja pak neobi~no volim ovaj vic jer u njemu je Mujo kao u rijetko kojemu psiholo{ki dovr{en

vi{eslojni knji`evni lik. A taj lik nije glup. Tko god, naime, poznaje Muju s njema~ke bau{tele, zna da se on s krova nije bacio zato {to je na{ao marmeladu u sendvi~u kojega je sam toga jutra spremio - zato dakle {to je glup - nego zato da se solidarizira s nesre}om svojih drugova. Mujina je empatija upravo neobuhvatno golema, prevelika i nerazumna, jer onih ~iju bi nesre}u na sebe preuzeo - da bi je racionalno naplatio zahvalno{}u, {to je nama jedini razumljivi motiv - vi{e nema. Takav je Mujo zaista postojao, ponegdje postoji i dan-danas: advokati na njegovoj ostavinskoj raspravi tu su empatiju kasnije tuma~ili kao bo{nja~ki merhametluk, autenti~nu islamsku dobrotu, a dru{tvo u kafani kao naivnost ili jednostavno glupost. Tako su, tvrdim, nastali vicevi o Muji. Cijeli esej mogao bih napisati o Muji s njema~ke bau{tele, a stvar je zapravo u tome da sam se vica s njegovim sendvi~em od marmelade sjetio povodom posve neprili~nim i nedostojnim Mujine upravo biblijske - dobro, kur’anske `rtve, ~itaju}i u dva poslije pono}i kako su se {estorica gospodara Bosne i Hercegovine kona~no dogovorila, i kako je Bosna i Hercegovina nakon ~etiri stotine i pedeset dana bezvla{}a najzad dobila Vije}e ministara. Vic nije bio lo{, ali Mujo - znate ga sigurno, Zlatko Lagumd`ija se zove - ovaj put nije bio nimalo psiholo{ki dovr{en ni vi{eslojan. Bio je, jebiga, jednostavno... dobro, recimo da bi neki to protuma~ili kao bo{nja~ki merhametluk. Jednostavno, Zlatko Lagumd`ija je sam sebi pravio sendvi~e. Dugi, mu~ni pregovori {est, hm, pobjedni~kih stranaka na bau{teli izgledali su ba{ tako. Mujo je, jasno, posljednji zavirio u zaklju~ke pregovora - “na|em li samo jo{ jednom ministarstvo vanjskih poslova, bogami }u i ja da sko~im!” - i, jasna stvar, sko~io. Analiti~arima je ostalo samo da kukaju. “Ne razumijemo {ta se dogodilo, na{ je Zlajo sam sebi resore dijelio!” Bilo je jo{ viceva o petnaestomjese~nim pregovorima o raspodjeli vlasti - onaj s velikom i malom jabukom, recimo, “eto ti

onda ministarstvo vanjskih poslova, jebalo te ministarstvo!” - i u svakom je nekako Mujo na kraju ispao, hm, merhametli. Prije ~etiri stotine i pedeset dana, kao relativni pobjednik izbora, ~vrsto je i nepomi~no stajao na stajali{tu kako se SDP ne}e trpati u nacionalne blokove, jer su oni i bo{nja~ka i srpska i hrvatska stranka, i kako pored njega `ivog ne dolazi u obzir da Srbi dobiju finansije, a da mandatar Vije}a ministara, po nerazumnoj logici etni~kog rotiranja, bude predstavnik Hrvata iz jednog od HDZ-ova. [to bi onda SDP dobio, pitao se on sarkasti~no, ministarstvo vanjskih poslova?! Punih ~etiri stotine i ~etrdeset devet dana nakon toga pregovarao je s ostalom petoricom i slagao sve mogu}e matemati~ke kombinacije, prekidaju}i razgovore tek da pojede sendvi~, da bi mu ~etiri stotine i pedesetog dana pala na um genijalna ideja, tako jednostavna da se sama od sebe sve te mjesece nametala, pa je upravo nepojamno ~udo bilo kako se nije prije sjetio: da Srbi dobiju finansije, a da mandatar Vije}a ministara, po logici etni~kog rotiranja, bude predstavnik Hrvata iz jednog od HDZ-ova. SDP bi pak mogao dobiti, recimo, ministarstvo vanjskih poslova. I eto Vlade! Nakon ~ega je, ka`u, oti{ao do ruba krova i samo se pustio. Kako su ve} nakon izbora, u oktobru davne 2010. godine, svi osim Muje znali da }e mu u sendvi~u biti marmelada, pitali su me u nekom sarajevskom socijaldemokratskom dru{tvu {to bih ja napravio na njegovom mjestu. Igrao bih strate{ki, a ne takti~ki, odgovorio sam analiti~ki zami{ljena pogleda. Oti{ao bih u jaku opoziciju, ~ekao da se nacionalisti~ke elite same me|usobno sjebu, pa na izvanrednim izborima pokupio vrhnje. Usmjeri snagu protivnika protiv njega samog, rekao bi Sun Tzu, Paolo Coelho svih balkanskih politi~ara. I tako bi potro{io nekoliko dragocjenih, odlu~uju}ih godina, dodali su sarkasti~no prijatelji. Nakon ~ega je SDP cijelu jednu dragocjenu, odlu~uju}u godinu i pol potro{io samo da izgubi izbore. Toga se ni Sun Tzu ne bi sjetio. Sendvi~ s marmeladom.

REAGIRANJE

Optu`be nas ne}e pokolebati
Helsin{ki komitet u BiH je moralno bankrotirao, Oslobo|enje, 10. januar/sije~anj 2012.
Jedno sasvim li~no pismo novinara Oslobo|enja Almira Terzi}a upu}eno reisul-ulemi Islamske zajednice Srbije bilo je iznenadni, ali uvijek dobrodo{ao, povod Rijasetu Islamske zajednice BiH za novi izliv animoziteta prema Helsin{kom komitetu za ljudska prava u Bosni i Hercegovini. Dan nakon {to je pismo objavljeno u Oslobo|enju, Slu`ba za odnose s javno{}u Rijaseta Islamske zajednice BiH potpisala je reagiranje upu}eno Oslobo|enju sa krupnim i ni~im argumentovanim napadima na Helsin{ki komitet za ljudska prava u BiH, njegovog biv{eg predsjednika Sr|ana Dizdarevi}a i sada{nju predsjednicu Veru Jovanovi}. Iznesene su krupne optu`be prema kojima je “...Helsin{ki komitet u BiH odavno moralno bankrotirao stajanjem u za{titu ga`enja temeljnih prava muslimana, podr`avaju}i diskriminaciju muslimana, posebno muslimanki koje nose maramu...” Iznesena je i neistina da je “...odlika ovog komiteta stajanje na suprotnoj strani ili {utnja na kr{enje prava muslimana i muslimanki...” . Helsin{ki komitet je i u vrijeme ratnih stra da nja u Bo sni i Her ce go vi ni i u inostranstvu stekao ugled organizacije koja se dosljedno bori za pravo svakog ~ovjeka, bez obzira na etni~ku i vjersku pripadnost, pa nas stoga ~ude tvrdnje Islamske vjerske zajednice prema kojima Komitet ne {titi muslimane od diskriminacije i drugih povreda njihovih prava. @eli mo pod sje ti ti da je slo bo da izra`avanja jedno od temeljnih ljudskih prava i osnov razvoja demokratije te o~ekujemo od Rijaseta Islamske zajednice da to pravo po{tuje i kada ga koriste i ~lanovi Helsin{kog komiteta u BiH. U~estali poku{aji da se zastra{e i prinude na {utnju borci za ljudska prava u BiH ne}e nas pokolebati u daljoj za{titi i promociji ljudskih prava, uspostavi vladavine prava i kulture dijaloga.
Muhamed D@EMID@I], izvr{ni direktor HKBiH

12

CRNA HRONIKA
UNIVERZITET U SARAJEVU MUZI^KA AKADEMIJA U SARAJEVU Nastavno-umjetni~ko vije}e Muzi~ke akademije u Sarajevu

~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

OBAVJE[TAVA
MELIHA HUSI] - profesor teoretskih muzi~kih predmeta branit }e magistarski rad pod naslovom

Bijeljina: Uhva}en kradljivac iz Busova~e

POLO@AJ MUZI^KE UMJETNOSTI U EDUKATIVNOM SISTEMU BOSNE I HERCEGOVINE I NJENI DRU[TVENI ASPEKTI
16. 2. 2012. god. sa po~etkom u 11 sati u prostorijama Muzi~ke akademije u Sarajevu, ul. Josipa Stadlera 1/II Pristup odbrani je slobodan. Zainteresovani mogu magistarski rad pregledati svakog radnog dana od 10 do 15 sati

UNIVERZITET U SARAJEVU MUZI^KA AKADEMIJA U SARAJEVU Nastavno-umjetni~ko vije}e Muzi~ke akademije u Sarajevu

Policija iz Mili}a privela je A. B. iz Busova~e koji se sumnji~i za dvije provalne kra|e po~injene u no}i sa ponedjeljka na utorak, saop{teno je iz Centra javne bezbjednosti Bijeljina. A. B. se, kako prenosi Srna, sumnji~i da je u mjes tu Du bni~ki Most kod Mi li}a, iz trgo vi ne Dej ton, vla sni{ tvo R. S, ukrao suhomesnate proizvode, a potom i golf 2, vlasni{tvo Z. D. iz Mi li}a. Nakon kompletiranja, policija }e izvje{taj pro tiv osu mnji~enog dos tav iti Okru`nom Tu`ila{tvu u Bijeljini, prenosi agencija Srna.

OBAVJE[TAVA
ANTO KOVA^I] - profesor teoretskih muzi~kih predmeta branit }e magistarski rad pod naslovom

Istraga pogibije 23-godi{njaka kod Velike Kladu{e

ODNOS MUZIKE I RELIGIJE U RANOM KR[]ANSTVU
17.2.2012. god. sa po~etkom u 13 sati u prostorijama Muzi~ke akademije u Sarajevu, Ul. Josipa Stadlera 1/II Pristup odbrani je slobodan. Zainteresovani mogu magistarski rad pregledati svakog radnog dana od 10 do 15 sati.

Ku}u minirao
prije 12 godina
Husein Kajtazovi}, koji je priznao da je prije odlaska u Hrvatsku postavio ru~nu bombu, osumnji~en za izazivanje op{te opasnosti sa smrtnom posljedicom
Hu se in Kaj ta zo vi}, vla snik ku}e u mjestu Drenovac kod Velike Kladu{e u kojoj je u ponedjeljak nave~er poginuo 23-godi{nji Fikret Rizvanovi}, ju~er je saslu{an u policiji, gdje je priznao da je sam postavio ru~nu bombu i pripremio je da se aktivira pri otvaranju vrata.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 PS 18411411 Ps Sarajevo, 27.12.2011. godine OP]INSKI SUD U SARAJEVU, sudija Radivoje Stani{i}, u pravnoj stvari tu`ioca Alfa d.o.o. Cazin, protiv tu`enih Damas d.o.o. i Corstiens BH, radi duga, v.s.p. 13.939,60 KM, na osnovu ~lana 348. stav 23. Zakona o parni~nom postupku ("Sl. novine FBiH" br. 53/03, 73/05 i 19/06), objavljuje

OGLAS
Poziva se tu`eni da pristupi na pripremno ro~i{te zakazano za 19. 4. 2012. godine u 13.30 sati, soba broj 232, sprat II. Obavje{tava se tu`eni da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja ovog pismena u dnevnim novinama i na oglasnoj tabli Suda. Sudija Radivoje Stani{i}

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj 65 0 P 191627 11 P Sarajevo, 6.1.2012. godine

Maloljetnik u {oku
Marijan [imi}, na~elnik Sektora krim-policije MUP-a USK-a, kazao je da je policija odmah poslije nesre}e kontaktirala Kajtazovi}a i da je on izrazio spremnost da sara|uje, te je do{ao. On, naime, `ivi s druge strane potoka koji predstavlja prirodnu granicu izme|u BiH i Hrvatske. Odmah iza granice, u Hrvatskoj, nalazi se Kajtazovi}eva zemlja na kojoj je i njegova ku}a. Tokom saslu{anja u policiji Kajtazovi} je izjavio da je ru~nu bombu prije 12 godina postavio na sporedna vrata na zadnjoj strani ku}e, a potom odselio. Bombu je pri~vrstio za {tok, a `icu vezao za osigura~ bombe i bravu. Bomba se aktivirala nekoliko sekundi nakon {to je preminuli Rizvanovi} provalio u ku}u. [ta se ta~no desilo, policija poku{ava da sazna i od maloljetnog I. K, koji je bio sa poginulim Rizvanovi}em u momentu eksplozije, mada je to, bar za

OBAVIJEST
Za Senada Abedinovi}a iz Sarajeva Dana 6.1.2012. godine ovaj sud je u pravnoj stvari tu`itelja Osmana [ute iz Sarajeva protiv tu`enog Senada Abedinovi}a iz Sarajeva donio presudu zbog propu{tanja koju tu`eni mo`e preuzeti u roku od 15 dana od dana objave ove obavijest u zgradi Suda u Sarajevu u Ul. [enoina br. 1, istekom kojeg roka se prema ~l. 348. ZPP-a smatra da je dostava uredno izvr{ena. Sutkinja Silvana Brkovi} - Mujagi}

Sa policijskog uvi|aja u Drenovcu

Foto: Kladusa.net

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BiH KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 P 167284 10 P Sarajevo, 6. 1. 2012. godine Op}inski sud u Sarajevu, i to sudija Selimovi} - Fazlagi} Amela, u pravnoj stvari tu`itelja FIMA BANKA d.d. Sarajevo, ul. Kolodvorska br. 5, protiv tu`enih 1. LAKOVI] NEVZETE iz Sarajeva, ul. Porodice Ribar br. 65 i 2. LAKOVI] JUSUFA iz Sarajeva ul. Porodice Ribar br. 65, vlasnika SUR "CATERING EUROPA" iz Sarajeva, ul. Dervi{a Numi}a br. 2, radi isplate duga, v.s.p. 4.711,98 KM, 6. 1. 2012. godine, na osnovu ~lana 348. stav 3. ZPP-a,

OBJAVLJUJE

PRESUDU
zbog propu{tanja Tu`eni su du`ni solidarno isplatiti tu`itelju iznos duga u ukupnom iznosu od 4.711,98 KM sa zakonskom zateznom kamatom obra~unatom u skladu sa Zakonom o visini zatezne kamate na iznos glavnog duga od 4.680,40 KM po~ev od 1. 5. 2009. godine do isplate, kao i nadoknaditi tro{kove parni~nog postupka u iznosu od 282,66 KM, a sve u roku od 30 dana. POUKA: Protiv ove presude nije dopu{tena `alba, u smislu ~l. 183. st. 1. ZPP-a. SUDIJA Amela Selimovi} - Fazlagi} s. r.

sada, te{ko jer je u {oku. - Dijete je zadobilo lak{e povrede i traumu od onoga {to se desilo. On je pobjegao sa mjestadoga|aja, ali je prijetoga, ~udno se pona{aju}i, skinuo odje}u i ostavio je, pa su ga pomo}u nje i prona{li, kazao nam je [imi}, dodaju}i da }e nakon saslu{anja Kajtazovi} vjerovatno biti pu{ten da se brani sa slobode.

Obdukcija
Iako je Kajtazovi} izjavio da je postavio samo jednu bombu, policija o~ekuje da deminerski tim Civilne za{tite pregleda cijelu ku}u, kako bi se provjerilo da li je unutra{njost ku}e jo{ negdje minirana.

Istraga je tako|er zahtijevala obdukciju, kojom je utvr|eno da je nastradali zadobio te{ke rane ekstremiteta, grudi i stomaka, u kojima su prona|eni geleri koji su nanijeli povrede usljed kojih je ubrzo preminuo. Istraga }e se dalje odnositi na odgovornost vlasnika ku}e jer je, kako nam je kazao kantonalni tu`ilac Amir Mid`i}, osumnji~en za izazivanje op{te opasnosti sa smrtnom posljedicom. Ri zva no vi} je po gi nuo na ro|endan, kada je sa I. K. provalio u ku}u kom{ije, a poznanici nastradalog isti~u da je njegova porodica u te{koj materijalnoj siF. Be. - D. P. tuaciji.

Bosanska Dubica
U BosanskojDubiciju~er je organizovanapotraga za DraganomTi{mom, ~iji nestanak je prijavljen policiji u nedjelju. Ona se tog dana udaljila iz svogstana u UliciDesankeMaksimovi} i od tada joj se gubi svakitrag. Navodno, Draganakoristi lijekove za depresiju, pa se strahuje da je po~inila samoubistvo. U potragu su uklju~eni pripadnici Civilne za{tite, policije i vatrogasaca, a za tijelom nesta-

Potraga za Draganom Ti{mom
le tragalo se i u koritu rijeke Une. “Sa dva ~amca pretra`uje se podru~je od Bagera - kupali{ta na obali Une do Donje Gradine, a ukoliko akcija uskoro ne donese rezultate, uklju~i}emo i ronioce“, rekao je {ef op{tinskog Odsjeka za civilnu za{titu \uro Trubarac. Ti{maje napustilastan u kojem je `ivjela sa mu`em i sinom, a sa sobom, kako se ispostavilo, nijeponijela ni{ta, ~ak ni novac ili mobitel.

Dragana Ti{ma

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012.

CRNA HRONIKA
U mjes tu Kos taj ni ca kod Doboja u utorak je S. F. u porodi~noj ku}i izvr{io samoubistvo, kako je potvr|eno iz CJB-a Doboj, pucanjem iz vatrenog oru`ja. Uvi|ajna mjestusuicida izvr{ili su slu`benici PolicijskestaniceDoboj2 saljekarommrtvozornikomlokalnogDomazdravljaDoboj. Tijelo je potom prevezeno je u prosekturu dobojske bolnice, gdje }e, po naredbide`urnogtu`ioca, biti izvr{ena obdukcija.

13

Ubio se u ku}i

Tuzla: [est povrije|enih u sudaru

U sudarupasatakoji je vozio S. O. (1990) iz @ivinica i opel vektre, za ~ijim se upravlja~emnalazioM.D`. (1979) iz Srebrenika, u tuzlanskojUliciZvonkaCeri}a u utorak je povrije|eno{est osoba. Osim voza~a oba auta, povrije|eni su putnici iz pasata M. H. (1992), S. H.(1992) i A. S. (1993), kao i saputnik iz vektre S. H. (1980). Svi su prevezeni u tuzlanski UKC, gdje je utvr|eno da se radi o lak{im povredama, a uvi|aj su izvr{ili radnici policije.

antonalno tu`ila{tvo ZDKa zatra`ilo je od sudije za prethodni postupak zeni~kogKantonalnogsuda da odredi pritvor Ivanu Rozi}u iz Zagreba i Danijelu Amid`i}u iz Mrkonji}Grada, osumnji~enim da su u utorak oplja~kali zlataru u centru Zenice. Pritvaranjetre}egprivedenog Zeni~aninaMirsadaSmrike, koji se sumnji~i za pomaganje plja~ka{u u bijegu, nije zatra`eno. Podsjetimo, zeni~ka policija je brzom i efikasnom akcijom sat nakon razbojni{tva uhvatila plja~ka{e koji su maskirani i naoru`ani pi{toljem upali i oplja~kali STR Zlatara, vlasni{tvo Jozefine Vida~ak, u Ulici mar{ala Tita. Rozi} je na|en u naselju Jalija, gdje se sakrivao u svom mercedesu, dok je Amid`i} na|en u Ulici Ko~evska ~ikma u ku}i vlasni{tvo Smrike. Tako|er, prona|ena je i torba sa plijenom, koju su bacili prilikom bijega. Kako nezvani~no saznajemo, Rozi} i Amid`i} su prije tri mjeseca zajedno deportovani iz Bazela ([vicarska), gdje su bili u zatvoru. Amid`i} je osu|en zbog ubistva na {est godina zatvora, a Rozi} je slu`io kaznu za poku{aj ubistva, plja~ke i razbojni{tva. U tamo{njem zatvoru su se upoznali, potom su deportovani, a ~ini se da su po~eli “raditi“ zajedno.

K

ZENICA Zatra`eno pritvaranje osumnji~enih za razbojni{tvo

Zlataru oplja~kali nakon deportacije iz [vicarske
Ivan Rozi} i Danijel Amid`i} prije tri mjeseca deportovani iz [vicarske, gdje su bili u zatvoru Ubistvo i razbojni{tva

Mi. D.

Sa ju~era{njeg privo|enja Rozi}a i Amid`i}a u Tu`ila{tvo ZDK-a

Foto: M. TUNOVI]

MUP HNK-a

Vehbija Manjgafi}

Neuspjela plja~ka banke u Banjoj Luci

saslu{an i pu{ten
Vehbija Manjgafi} (1984) iz Bugojna, koji je u utorak, bje`e}i od policije iz tog mjesta, preko Prozora/Rame i Jablanice, na ulazu u Mostar ukradenim golfom udario u stub uli~ne rasvjete, saslu{an je u policiji, a potom pu{ten, potvrdio nam je Sre}ko Bo{njak, na~elnik Odjela krim-policije MUP-a HNK-a. Naime, Manjgafi}u je nakon udesa, u kojem je potpuno uni{tio golf ukraden na Ilid`i, u bolnici ukazana pomo} te je u policiji saslu{an zbog nesre}e koju je izazvao. Me|utim, kako za ovakvo djelo prilikom kojeg kod drugih osoba nije izazvao te{ke povrede, nije predvi|ena mjera pritvora, on je pu{ten. Ipak, istraga niza prekr{aja koje je po~inio je u toku. Tu su, izme|u ostalog, nepostupanje po naredbi policajaca koji su ga poku{avali zaustaviti, podsje}amo, u Bugojnu i Prozoru/Rami, te probijanje blokade u Jablanici, kada je o{tetio slu`beni automobil MUP-a. Ina~e, Manjgafi} je, kako smo ve} objavili, poznat policiji po kra|ama i razbojni{tvima, a u januaru pro{le godine je presudom Okru`nog suda u Doboju, po nagodbi sa tamo{njim Tu`ila{tvom, osu|en na tri i po godine zbog plja~ki dvije pumpe. Njegovi „saradnici“ u tim razbojni{tvima izvr{enim u avgustu 2010. na pumpama “Du{ani}“ u Modri~i i “Slavuljica petrol“ u mjestu Podnovlje kod Doboja Almin Jahi} (1984) i

Razbojnik se prepao ZA[TITARA I ALARMA
Ra zboj nik na oru`an auto mat skom pu {kom ju~er prije po dne po ku {ao je op lja~ka ti Uni Cre dit ban ku u Uli ci Ti na Uje vi}a u ba nja lu~kom na se lju No va Va ro{. Me|utim, odus tao je od naka ne ka da je za~uo alarm i vi dio za {ti ta ra, ko ji je pri ti snuo pa nik-tas ter. ^im je u{ao u banku, napada~ sa maskom na licu je izvadio pu{ku, koju je bio zamotao u }ebe, i od radnice zatra`io da mu preda novac. I dok su slu`benica banke i klijent, koji je u tom trenutku bio u poslovnici, nijemo posmatrali razboj ni ka, za {ti tar, ko ji se nalazio nedaleko odatle, pritisnuo je skriveni taster te se za~uo alarm. Plja~ka{ je tek tada ugle dao za {ti ta ra, te se brzo okrenuo i trkom pobjegao napolje. Podsjetimo, ne{to sli~no se desilo dan ranije prilikom poku{aja plja~ke poslovnice NLB Razvojne banke u banjalu~kom naselju Rosulje. Tada je napada~ odustao od plja~ke zbog neprobojnog stakla iza kojeg je bila radnica banke, te alarma, koji je aktivirala. S obzirom na na~in izvr{enja, policija pretpostavlja da se u ova dva slu~aja radilo o istoj osobi. Ina~e, jedna osoba privo|ena je zbog sumnje da je poku{ala plja~ku NLB Razvojne banke, ali ispostavilo se da je policija bila na pogre{nom tragu.
D. P.

Bje`e}i od policije, Manjgafi} golfom udario u stub

Mirel Jahi} (1989) iz Od`aka, tako|er nakon sklopljenih sporazuma, dobili su po tri godine zatvora. Nakon plja~ke pumpe “Slavuljica petrol“, podsje}amo, Manjgafi} je ranjen. Naime, po{to je oteo novac od radnika, tr~e}i je krenuo prema autu u kojem su ga ~ekali sau~esnici. Me|utim, tada je repetirani pi{tolj, koji je prethodno uperio u uposlenika pumpe, opalio, a hitac je Manjgafi}a pogodio u deL. S. snu natkoljenicu.

14

REGION
VIJESTI

~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Borko Stefanovi} o pisanju Koha ditorea

Kosovo i dalje
[e{elj bio klini~ki mrtav?
Predsjednik Nacionalnog savjeta za saradnju s Ha{kim tribunalom Rasim Ljaji} otputovao je u Haag, gdje bi s predstavnicima Ha{kog tribunala trebalo da razgovara i o slu~aju lidera radikala Vojislava [e{elja, o ~ijem zdravstvenom stanju postoje kontradiktorne informacije, pi{e Blic. “U Haagu bi trebalo da se sretnem s predsednikom Tribunala Teodorom Meronom, glavnim tu`iocem Sergeom Brammertzom i sekretarom Suda nadle`nim za status zatvorenika. Jedna od tema razgovora bi}e i zdravstveno stanje Vojislava [e{elja“, rekao je Ljaji} i dodao da }e o eventualnoj posjeti [e{elju u bolnici odlu~iti po dolasku u Haag. Zoran Krasi}, {ef pravnog tima za odbranu Vojislava [e{elja, izjavio je da je lider Srpske radikalne stranke u petak, 6. januara, kada je primljen u bolnicu u Haagu, bio prakti~no klini~ki mrtav.

zabranjeno ime
Za Srbiju je neprihvatljivo predstavljanje koje ne sadr`i i Rezoluciju 1244, naglasio je {ef beogradskog pregovara~kog tima
[ef pregovara~kog tima Beograda u dijalogu sa Pri{tinom Borislav Stefanovi} izjavio je da pitanje u vezi sa predstavljanjem Kosova na regionalnim i me|unarodnim skupovima nije dogovoreno. “Za Srbiju je neprihvatljivo predstavljanje koje ne sadr`i i Rezoluciju 1244“ , naglasio je Stefanovi}. [ef beogradskog pregovara~kog tima ovako je odgovorio na tvrdnju pri{tinskog lista Koha ditore da }e Kosovo na regionalnim i me|unarodnim skupovima biti predstavljeno pod svojim imenom, ali da }e pored njega biti obja{njenje da “nema predrasuda stavova dr`ava naspram statusa“ . Tim povodom, Stefanovi} isti~e da se kao i bezbroj puta do sada, pri{tinska {tampa bavi raznim insinuacijama, a da je bilo rije~i o raznim modalitetima predstavljanja Kosova. “U su{tini, svaki od tih modaliteta podrazumevao je doticanje Rezolucije 1244, zato {to odnos izme|u Beograda i Pri{tine nije bilateralan“ istakao je Stefanovi} za beograd, sku Politiku. Isti~u}i da se o predstavljanju Kosova na regionalnim i me|unarodnim skupovima razgovara sa me|unarodnom zajednicom, koja u su{tini poku{ava da pribli`i stavove dvije strane, on je naveo da aktivnost me|unarodne zajednice treba da bude okrenuta ka Pri{tini. “Ona treba da odustane od maksimalisti~kih zahteva i od potrebe da elimini{e rezoluciju, koja je poslednji i va`e}i temelj me|unarodnog odnosa prema statusu Kosova i njegovog predstavljanja“ rekao je Ste, fanovi}.

Hameri sti`u u aprilu
Vojska Srbije ove godine dobi}e od SAD-a 21 vozilo (hamer), koja }e biti stacionirana u Specijalnoj brigadi u Pan~evu. Hameri, koji sti`u u aprilu, bi}e najve}e poja~anje u opremi Vojske Srbije u ovoj godini, ali i me|u rijetkim sredstvima koja }e biti proizvedena u inostranstvu, pi{u Ve~ernje novosti. “Nabavlja}emo isklju~ivo doma}e kamione i uniforme. Sa preduze}em Zastava kamioni planiramo razvoj modernog d`ipa, koji bi zadovoljavao vojne potrebe“, obja{njavaju u Ministarstvu odbrane. Tokom ove godine mogla bi da po~ne i procedura nabavke savremenih helikoptera, a prema dugoro~nom planu razvoja Vojske, u garnizone bi uskoro trebalo da u|u i simulatori, savremena izvi|a~ka sredstva, rije~ni vi{enamjenski brodovi i bespilotne letjelice.

Borislav Stefanovi}: Demantirao medije

Srbi ne gube nadu
Predsjednik Op{tine Zubin Potok Slavi{a Risti} smatra da Srbi sa sjevera Kosova, bez obzira na stav dijela me|unarodne zajednice da Srbija treba da odustane od Rezolucije 1244 Vije}a budu}nosti UN-a i na taj na~in prizna nezavisno Kosovo, imaju {ansu da se izbore, {to upravo i ~ine organizovanim i mirnim otporom naroda, prenosi Srna. “Nemamo drugih sredstava, ali mislim da mo`emo da iz-

Izbori}emo se!
dr`imo. Klju~na stvar u toj na{oj borbi jeste da imamo jasnu podr{ku Beograda, jer }emo bez te podr{ke te{ko uspeti“ rekao je , Risti}, dodav{i da Srbima na sjeveru Kosova finansijsku podr{ku pru`a Beograd, ali da imaju ve}u moralnu podr{ku iz Banje Luke. On je dodao da Beograd ne mo`e samo da ka`e nikada ne}emo priznati nezavisno Kosovo, ve} da je potrebna jasna podr{ka na terenu. “Ako Beograd ka`e da `eli da sa~uva institucije Srbije na Kosovu i Metohiji, posebno u severnim op{tinama, onda ne vidim razlog za{to bi bilo kome smetao referendum na severu Kosova i Metohije. Oni koji tvrde da to nije potrebno, jer po Ustavu mi smo deo Srbije, nisu u pravu, zato {to na terenu imamo situaciju da nam se silom name}u takozvane kosovske institucije“ istakao je Risti} za , banjalu~ki Fokus.

Od oca je ostalo i sinu

Bla`o najbogatiji \ukanovi}
I godinu nakon prestanka premijerske funkcije \ukanovi}a, Bla`o je, kako pi{e u prijavi njegovog oca, i dalje ~lan porodice s najve}im prihodima
Sin biv{eg crnogorskog premijera Mile \ukanovi}a Bla`o najbogatiji je ~lan te porodice ako je suditi po izvje{taju o imovinskom stanju koji je stariji \ukanovi} predao Komisiji za spre~avanje sukoba interesa, pi{u podgori~ke Vijesti. List prenosi da su \ukanovi}, koji je aktuelni predsjednik vladaju}eg DPS-a, i biv{i potpredsjednik crnogorske vlade Svetozar Marovi} predali Komisiji za spre~avanje sukoba interesa izvje{taje o imovinskom stanju u kojima nema bitnih promjena, osim {to je \ukanovi}ev sin Bla`o uplovio u poslovne vode. SOLAR d.o.o, a prema podacima Centralnog registra Privrednog suda, drugi vlasnik firme koja se bavi “proizvodnjom, prometom usluga, eksportom i importom“ je Ivan Burzanovi}, koji je i izvr{ni direktor. I godinu nakon prestanka premijerske funkcije \ukanovi}a, Bla`o je, kako pi{e u prijavi njegovog oca, i dalje ~lan porodice s najve}im prihodima, navodi list. On od poslovnog prostora u Podgorici povr{ine 459 kvadrata, koji je prije nekoliko godina dobio od strica Aca \ukanovi}a, mjese~no zara|uje 2.340 eura. Taj novac {tedi u banci, ali, kako prenose Vijesti, nije navedeno u kojoj i o kojem iznosu depozita se radi. Najmla|i \ukanovi} je, kako pi{e u pro{logodi{njem izvje{taju biv{eg premijera, od zarade po osnovu zakupnine tog poslovnog prostora kupio stan na @abljaku od 124 kvadrata. Predsjednik DPS-a je, kako se navodi, tokom 2011. koristio pravo po isteku funkcije i primao pla}u koju je imao prije nego {to je napustio premijersku funkciju - 1.234 eura.

A potkrovlje - ba{ka
Vlasnik je stana u Podgorici povr{ine 187 kvadratnih metara plus potkrovlje, ali i ~etvrtine Univerziteta Donja Gorica, polovine preduze}a Global Montenegro d.o.o. i 100 posto akcija u Capital investu d.o.o. Njegova supruga Lidija \ukanovi} tokom 2011. primala je u Prvoj banci istu pla}u koja je prijavljena i u prethodnom izvje{taju - 1.084 eura i vlasnica je audija A3 iz 2006. godine, prenosi Tanjug.

Obitelj \ukanovi}: Mali je na tatu

Jedan je stric!
Bla`o \ukanovi} je, kako pi{u Vijesti, vlasnik polovine firme BB

JO[ I [TEDI On od poslovnog prostora u Podgorici povr{ine 459 kvadrata, koji je prije nekoliko godina dobio od strica Aca \ukanovi}a, mjese~no zara|uje 2.340 eura. Taj novac {tedi u banci

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012.

REGION
VIJESTI

15

Hrvatska - Slovenija o arbitra`nom sporazumu o granici

^etiri sata
Nakon sastan~enja od ~etiri sata, i Pusi} i @bogar vratili su se ku}i bez popisa imena potencijalnih arbitara o kojima bi se trebali dogovoriti
(Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba)

bez rezultata
Crna Gora nije du`na Albancima
Vesna Pusi}: Hrvatskoj se `uri

Dogovorili su se da }e se dogovoriti. Ovako bi se mogao interpretirati prvi sastanak {efova diplomacije Hrvatske i Slovenije Vesne Pusi} i Samuela @bogara s povjerenikom Europske unije za pro{irenje [tefanom Füleom u utorak u Bruxellesu o primjeni arbitra`nog sporazuma o granici. No, nakon sastan~enja od ~etiri sata, i Pusi} i @bogar vratili su se ku}i bez popisa imena potencijalnih arbitara o kojima bi se trebali dogovoriti, a prema najavama, ovaj popis koji sastavlja Europska komisija (EK) bit }e proslije|en i Hrvatskoj i Sloveniji u drugoj polovici ovog mjeseca.

^eka se vlada
Uobi~ajeno slu`beno priop}enje Ministarstva vanjskih i europskih poslova u Zagrebu nakon sastanka je izostalo. Neslu`beno, za arbitra`no otpetljavanje zamr{enog grani~nog spora, koji traje ve} 20 godina, ~eka se formi-

ranje nove slovenske vlade. Sporazum o rje{avanju slovensko-hrvatskog grani~nog pitanja pred Arbitra`nim sudom koji su potpisale vlade dviju dr`ava 2009. mo`e se po~eti primjenjivati tek nakon konstituiranja ovog suda. Kako bi se Arbitra`ni sud od 5 ~lanovauspostavio, Hrvatska i Slovenija moraju se dogovoriti oko predsjednika i dva ~lana Suda, s liste sudaca koju }e im predlo`iti EK, a po jednog svog ~lana svaka od ovih dr`ava ve} je delegirala. Hrvatskastrana bi ovajpopis`eljela{to prije. Prema rije~ima Pusi}, Hrvatska bi se htjela i dogovoritidirektno s predstavnicimaSlovenije oko ova tri arbitra. Jer, ako se dogovaranje i usugla{avanjedvijudr`avapredugoprolongira, onda}e tri pravnika s popisa Komisije izabrati predsjednik Me|unarodnog suda pravde iz Haaga, {to je samo nastavak odugovla~enja ovog procesa. Po spomenutom sporazumu Arbitra`ni sud treba donijeti svoju odluku o kona~noj granici izme|u Hrvatske i Slovenije u roku od tri godine, a procesarbitra`e, kako se isti~e, ne}eutje-

Samuel @bogar: Slovenija sprema memorandum

Vlast u Crnoj Gori nije ostala du`na Albancima u zemlji zbog podr{ke na referendumu, jer u novoj dr`avi ta manjina danas u`iva sva prava, izjavio je predsjednik vladaju}e crnogorske Demokratske par tije socijalista (DPS) Milo \ukanovi}. On je rekao da je uo~i referenduma crnogorskoj Vladi i Albancima nezavisna dr`ava bila zajedni~ki interes, te ocijenio da su Albanci u Crnoj Gori iskreno `eljeli obnavljanje nezavisnosti, kako bi u toj dr`avi ostvarili sva gra|anska prava, prenosi Srna. “Albanska manjina je dobila ono {to je tra`ila crnogorskom nezavisno{}u - dr`avu u kojoj ostvaruje zavidan nivo svojih prava“, napomenuo je \ukanovi} za kosovsku televiziju Ora 24.

Slovenski mediji o sastanku Füle - Pusi} - @bogar

Ovada bira sudije?
[tefan Evropski povjerenik za Füle: Radi se pro{irenje [tefan Füle smapopis tra da bi bilo dobro da Slove-

nija i Hrvatska suglasno odaberu dva arbitra i predsjednika arbitra`nog suda, a predsjednik Me|unarodnog suda pravde (ICJ) Hisa{i Ovada, koji bi to u~inio umjesto njih ako suglasje izostane, ve} radi na popisu potencijalnih arbitara {to }e ih Bruxelles u drugoj polovici ovog mjeseca ponuditi Zagrebu i Ljubljani, navode u srijedu slovenski mediji. “Predsjednik ICJ-a, Japanac Hisa{i Ovada na vlastitu se `elju uklju~io u konsultacije o imenima na popisu Evrop-

ske komisije“ navodi lju, bljanski Dnevnik, dodaju}i da je Füle dosada{nje razgovore s Ovadom u utorak u Bruxellesu predstavio hrvatskoj ministrici vanjskih poslova Vesni Pusi} i slovenskom {efu diplomacije Samuelu @bogaru. Obje }e dr`ave, navodi Dnevnik, vjerovatno u svom odabiru arbitara s budu}eg popisa paziti na vi{e ~imbenika, pri ~emu je za Sloveniju va`no jesu li oni kao suci ili pravni stru~njaci u svojim ranijim presudama ili mi{ljenjima davali vi{e te`ine na~elu crte sredine pri delimitaciji na moru ili su se ravnali prema na~elu pravednosti.

cati na ~lanstvo Hrvatske u EU. Hrvatska treba postati punopravna 28. ~lanica EU 1. jula 2013. nakon referenduma o ~lanstvu u EU koji se u Hrvatskojodr`ava22. januara, te ratifikacijepristupnog ugovora u svim zemljama ~lanicama Unije, uklju~uju}i i Sloveniju. Ali, kada je rije~ o dogovaranju i pregovaranju s prvimsjevernim susjedima, aktiviraju se memorije iz novije pro{losti pa hrvatska javnost danas „pu{e i na hladno“ Nervoza raste, sje}anja su jo{ svje`a. . Zbog spora oko granice sa Slovenijom, pristupnipregovoriHrvatske s EU bilisu blokiranigotovo godinu. Kako bi ovi pregovori bili deblokirani, Hrvatska je morala pristati na kompromis da se bilateralnagrani~nazavrzlama ne rje{ava pred Me|unarodnim sudom nego putem Arbitra`nog suda na ~emu je insistirala Slovenijakoja je tada ve} bilapunopravna~lanica EU.

Kriminalcima oduzeto 350 miliona eura
Srbija je u vrhu svjetske liste i lider u regionu kada je u pitanju efikasna zapljena nelegalno ste~ene imovine od kriminalaca, rekao je direktor Direkcije za upravljanje oduzetom imovinom Jugoslav Stojiljkovi}. On je naveo da je za nepune tri godine, od kada se primjenjuje zakon o oduzimanju imovine od kriminalaca, oduzeta imovina u vrijednosti oko 350 miliona eura. Stojiljkovi} je rekao za RTS da Direkcija upravlja sa oko 100 ku}a i stanova, 250 vozila srednje i vi{e klase, brojnim dragocjenostima, umjetninama istorijske vrijednosti, slikama, te 22 preduze}a, prenosi Srna. Prema njegovim rije~ima, oko 90 posto tih oduzetih nepokretnosti izdaje se u zakup, za {ta mjese~ni prihod iznosi oko 25.000 eura, od ~ega dio ide na tro{kove odr`avanja, a drugi u humanitarne svrhe. Stojiljkovi} je pot vrdio da je luksuzni stan odbjeglog narko-bosa Darka [ari}a od 180 metara kvadratnih na Bulevaru Arsenija ^arnojevi}a na Novom Beogradu izdat za 1.000 eura.

Slovenski apetiti?
Slu`bena stajali{ta dviju dr`ava s kojima }e startati u arbitra`i jo{ su nepoznata. Slovenija je najavila da }e svoja stajali{ta dostaviti u posebnom memorandumu, a hrvatska su manjevi{e poznata. Ono {to je dosad bilo uglavnom nepoznato, to je da osim spora oko granice na moru u Savudrijskoj vali o kojem se najvi{e govori u hrvatskoj javnosti, Slovenija navodno pikira na ~ak 22 korekcije granice na kopnu. Ipak, prema dosada{njem razvoju doga|aja, klju~ni cilj za slu`benu Ljubljanu je ostvarivanje teritorijalnog kontakta s otvorenim morem.
Jadranka DIZDAR

Su|enje biv{em hrvatskom premijeru

Ne zna za{to nije izbrisao Sanadera
Od svjedoka se nije moglo doznati za{to je, nakon brisanja ve}ine snimki, ostavio ba{ ovu koja se koristi kao dokaz protiv Sanadera
Mario ^erhak, vlasnik zagreba~kog restorana u kojem je biv{i hrvatski premijer Ivo Sanader snimljen u razgovoru s predsjednikom uprave MOL-a Zsoltom Hernadijem svjedo~e}i na zagreba~kom @upanijskom sudu nije uspio objasniti kako je od snimke cijelog susreta ostalo samo nekoliko minuta materijala. Tako|er nije odgovorio niti na pitanje kako je glavni dr`avni odvjetnik Mladen Baji}, koji ga je navodno nazvao i pitao za snimku, znao da ona uop}e postoji, prenosi Fena. Od svjedoka se tako|er nije moglo doznati za{to je, nakon brisanja ve}ine snimki na kojima je bio biv{i premijer, ostavio ba{ ovu koja se koristi kao dokaz u postupku gdje se Sanadera tereti da je od predsjednika uprave MOL-a primio 10 milijuna eura mita kako bi ma|arskoj naftnoj kompaniji prepustio upravlja~ka prava u Ini. ^erhak je posvjedo~io da je videonadzor u njegovu restoranu snimao sve goste i prostorije, a na pitanje Sanaderove obrane je li biv{eg premijera obavijestio da ga se snima, odgovorio je: - Dnevno pro|em kroz najmanje 50 videonadzora i nikad mi ni jedan idiot nije pri{ao i rekao da se snima. I zato ne znam za{to bi ja bio takav idiot, kazao je ^erhak.

16

OGLASI

~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012.

SVIJET

17

Sirijski re`im po~inio seriju zlo~ina
POSMATRA^ ARAPSKEl LIGE PODNIO OSTAVKUl
Re`im se nije povinovao nijednoj ta~ki arapskog plana. Nisu povukli tenkove s ulica, sakrili su ih i udvostru~ili njihov broj poslije na{eg odlaska, kazao je Malek
Jedan ~lan posmatra~ke misije Arapske lige u Siriji podnio je ostavkuoptu`iv{ire`im za serijskezlo~ine u intervju za televiziju Al-Jazeera. Ostavkaal`irskogposmatra~aAnwara Maleka prva je otkako je 26. decembrapo~ela ova misijaArapskelige s ciljem spre~avanja nastavka represije, prenosi Fena.

Presretnut brod sa naoru`anjem
Kiparske vlasti presrele su brod koji je prevozio naoru`anje za Siriju, javili su ju~er lokalni mediji, prenosi Srna. Brod je pristao u luku Limasol na ju`noj kiparskoj obali kako bi dopunio gorivo. Prilikom pregleda broda koji je iz Sankt Petersburga u Rusiji plovio prema sirijskoj Latakiji otkriveno je 60 tona municije, objavio je dnevnik Politis. Kiparske vlasti su 2009. zaplijenile municiju sa broda koji je plovio iz Irana za Siriju, ~ime su prekr{ene sankcije UN-a.
Reuters

Od dolaska posmatra~a ubijeno vi{e od 400 ljudi

Humanitarna katastrofa
"Posmatra~i su prevareni. Vidio sam pravuhumanitarnukatastrofu. Re`imnijepo~iniojedanratnizlo~in, nego seriju zlo~ina protiv naroda", kazao je on, naglasiv{i da je situacija naro~ito katastrofalna u Homsu, epicentru pobune. On je potvrdio da se re`im nije povinovao nijednoj ta~ki arapskog plana. "Nisu povukli tenkove s ulica, sakrili su ih i udvostru~ilinjihovbrojposlije na{eg odlaska", kazao je on. "Zatvorenici su mu~eni, niko nije oslobo|en", kazao je Malek, optu`iv{i re`im za maskaradu jer je

hapsio ljude po ulici, a zatim ih posmatra~ima predstavljao kao oslobo|ene zatvorenike, prenio je AFP. On je izjavio da je re`im predsjednika Ba{ara al-Asada slao {pijune i pripadnike obavje{tajnih slu`bi, kao voza~e i pratioce misije. "^im bismo napustili neki sektor, ljudi su napadani", tvrdio je on. Od 26. decembra 165 promatra~a nadzire u Siriji provodi li slu`beni Damask sporazum potpisan s Ligom o prekidu svakog nasilja nad demonstrantima protiv predsjednika Ba{ara al-Asada. Sirija tvrdi da se bori protiv terorista u svojoj zemlji, a predsjednik Asad u utorak je u obra}anju javnosti ustvrdio da regionalne i me|unarodne snage stoje iza ustanka, ali da spoljne sile nisu us-

pjele da se ukorijene u revoluciji, kao {to su se nadale. U me|uvremenu, sirijskesnagesigurnostiubile su ju~er u Hami u centralnom dijelu Sirije ~etiri civila, saop{tila je sirijska organizacija za ljudskaprava, prenosiSrna. Prethodno su snage sigurnosti pucale i ispalile suzavac da bi razbile demonstracijestudenata u Daraji, provinciji Damaska. Pomo}nik generalnog sekretara UN-a B. Lynn Pascoe izjavio je da je u Siriji od dolaska posmatra~ke misijeArapskelige28. decembrapoginulo 400 osoba. On je ovaj podatak iznio na zatvorenojsjedniciVije}asigurnosti UN-a, potvrdili su ambasadori zemalja ~lanica, prenosi Fena. Prema posljednjim podacima UN-a, vi{e od 5.000 osobaubijeno je

u Siriji od po~etka protesta protiv Asadovog re`ima. Nakon sastanka, ambasadori zapadnih zemalja su pozvali Rusiju da obnovi razgovore o rezoluciji Vije}a sigurnosti UN-a, kojom bi se osudilonasilje u Siriji. Rusija i Kinastavile su u oktobruveto na evropski nacrt rezolucije o Siriji kojom se osu|uje obra~un Asadovog re`ima s demonstrantima. Rusija je nakon toga predlo`ila svoju rezoluciju u kojoj se osu|uje nasilje i vlasti i opozicije.

Sankcije
Svih15 ~lanicaVije}asigurnostinisu se, me|utim, sastale od po~etka godine, da bi o ovoj temi razgovarale. Diplomateka`u da je napredak u razgovorima u ovom trenutku malovjerovatan, dok posmatra~kami-

sijaArapskelige19. januara ne predstavi svoj izvje{taj. Saudijska Arabija nametnula je ekonomske sankcije Siriji u skladu s odlukom Arapske lige usvojenom krajem novembra, objavio je ju~er privatni sirijski dnevni list Al-Watan, prenosi Fena. Ove sankcije sadr`avaju zamrzavanje trgovinskih transakcija sa sirijskom vladom i njenim bankovnim ra~unima u arapskim zemljama, zabranu putovanja sirijskih zvani~nika u arapske zemlje, kao i suspenziju zra~nih veza s arapskim zemljama. Sirijska ekonomija je ve} pogo|ena evropskim i ameri~kim sankcijama, a mjere Arapske lige riskiraju da pove}aju pad kupovne mo}i Sirijaca koja ne prestaje da se smanjuje od po~etka krize.

EKSPLOZIJA BOMBE U TEHERANU
Iranski nau~nik koji je radio na oboga}ivanju urana u Natanzu ubijen je ju~er ujutro u napadu u Teheranu, javila je novinskaagencija Mehr, prenosi Fena. "In`enjer Mustafa Ahmadi Ro{an, koji je prije devet godina diplomirao hemiju na univerzitetu [arif, bio je pomo}nikdirektora za trgovinskeposlovenuklearnecentrale u Natanzu", precizirala je agencija. U Natanzu, koji ima vi{e od 8.000 centrifuga, vr{i se oboga}ivanje urana. Ahmadi Ro{an je ubijen u eksploziji magnetske bombe postavljene na automobil u kojem se nau~niknalazio s jo{dva putnika, objavili su iranskimediji. Ro{an je ubijen, a dva putnika su povrije|ena i preba~ena u bolnicu, javila je agencijaILNA. Kako je javilaagencijaFars, AhmadiRo{an je radio na projektu o polimeri~nim membranama koje se koriste za odvajanjeplina. Iranskizvani~ni-

Republikanski predizbori
Mitt Romney pobjednik je republikanskih predizbora za predsjedni~kog kandidata u New Hampshireu, sa osvojenih 39 posto glasova ili 92 posto bira~kih mjesta, ~ime je kampanju otvorio sa dvije vezane pobjede. Nakon tijesne pobjede pro{le sedmice u Iowi, umjereni Romney je na ovaj na~in oja~ao svoje favoritsko mjesto u utrci za republikanskog kandidata na predsjedni~kim izborima. Drugo mjesto osvojio je kongresmen iz Teksasa Ron Paul sa 23 posto, dok je tre}i guverner Utaha Jon Hunstman osvojio 17 posto, prenosi Srna. Prema skoro kompletiranim rezultatima, Rick Santorum i Newt Gingrich dijele ~etvrto mjesto sa po manje od 10 posto osvojenih glasova, dok je Rick Perry osvojio manje od jedan posto. Romney, biv{i guverner Massachusettsa, smatra se najpo`eljnijim kandidatom za suparnika Baracku Obami. S obzirom na to da je najbli`i centru, pretpostavlja se da bi napravio najve}i

Ubijen iranski nuklearni nau~nik Ubjedljiva pobjeda Romneya

U eksploziji magnetske bombe povrije|ene dvije osobe

Reuters

ci su ju~er optu`ili SAD i Izrael za smrtAhmadijaRo{ana, isti~u}i da vlasti ne namjeravaju da se odreknu svog nuklearnog programa i da suiranskinau~niciodlu~nijinegoikad da rade na napretkuIrana, prenosiSrna. U dva bomba{kanapada u Teheranu u novembru 2010. ubijen je jedan nuklearni nau~nik, a drugi je ranjen. Iran je tada za ove napadeokrivioizrael-

sku, britansku i ameri~ku obavje{tajnu slu`bu, rekav{i da oni ubijajuklju~neosobekojerade na iranskom nuklearnom programu. U me|uvremenu, portparolkineskog MIP-a Liu Veimin objavio je da Kina `eli da Iran sara|uje sa Me|unarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA) o postrojenju Fordov.

problem vladaju}em predsjedniku na izborima u novembru. Me|utim, istra`ivanje koje je objavio Reuters, pokazalo je da ameri~ki predsjednik Barack Obama i dalje ima prednost u odnosu na sve predsjedni~ke kandidate republikanaca i da se danas odr`e izbori, on bi dobio novi ~etverogodi{nji mandat, prenosi Fena. Prema podacima agencije IPSOS u istra`ivanju provedenom od 5. do 9. januara, Obama bi za pet do 15 posto razlike pobijedio sve aktuelne republikanske predsjedni~ke kandidate.

Reuters

18

OGLASI

~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012.

SVIJET FINANSIJA

19

Desilo se nevi|eno

Njema~koj pla}aju
da joj posude novac
Mnoge zemlje u Evropi moraju nuditi sve vi{e kamate za svoje dr`avne obveznice - i jo{ moraju uzaludno tr~ati za kupcima takvih vrijednosnica
To se jo{ nije dogodilo: na posljednjoj aukciji njema~kih dr`avnih obveznica kamata je oti{la u minus! To, zapravo, zna~i da kupci tih kratkoro~nih obveznica ~ak pla}aju da bi Njema~koj posudili novac, pi{e Deutsche Welle. Mnoge zemlje u Evropi moraju nuditi sve vi{e kamate za svoje dr`avne obveznice - i jo{ moraju uzaludno tr~ati za kupcima takvih vrijednosnica. Naprimjer, nedavna planirana aukcija dr`avnih obveznica Ma|arske je pokazala kako Budimpe{ta mora ulaga~ima obe}ati gotovo 10 posto kamata, a ~ak i tako je aukcija otkazana jer se pokazalo da ni tako sve obveznice ne}e biti prodate i kako }e u dr`avnoj blagajni nedostajati najmanje milijarda eura. DW pi{e kako ve} dugo traje prava jagma za dr`avnim obveznicama Njema~ke. Procedura

BiH

EU

Zemlje eurozone
profitiraju od eura
Sve zemlje ~lanice zone eura imale su korist u proteklih deset godina od uvo|enja zajedni~ke evropske monete, a Austrija je izvukla najve}u korist, dostigav{i najvi{i rast bruto doma}eg proizvoda (BDP) od svih zemalja zone eura, navodi se u studiji istra`iva~kog instituta Mackenzie. Prema rezultatima ove ankete, Njema~ka nije jedina zemlja koja je profitirala uvo|enjem eura, prokomentirao je Frank Matern, direktor predstavni{tva instituta Mackenzie u Njema~koj, prenosi belgijska {tampa. “I ostale zemlje zone eura tako|er su osjetile prednosti na ekonomskom planu poslije uvo|enja zajedni~ke monete“, dodao je on. Bilans je pozitivan u tom pogledu, ~ak i kada su u pitanju Portugal i Gr~ka. BDP ove dvije zemlje posebno pogo|ene du`ni~kom krizom bio bi jo{ lo{iji bez uvo|enja eura, smatra Matern, prenose agencije. Austrija i Finska su osjetile najve}u prednost u pogledu prelaska na zajedni~ku evropsku monetu. BDP Austrije je izme|u 1999. i 2010. pove}an za 7,8 posto, Finske za 6,7, Njema~ke za 6,4, a Holandije za 6,2 posto. Zemlje zone eura pogo|ene krizom imale su u proteklih deset godina ni`u stopu rasta BDP-a - Italija 2,7, Portugal 2,1, [panija 0,7 a Gr~ka 0,1 posto. U studiji instituta Mackenzie navodi se da su u globalu zemlje zone eura od uvo|enja zajedni~ke monete imale rast BDP-a od 3,6 posto ili priliv od 332 milijarde eura. Takav rast se obja{njava intenziviranjem trgovinske razmjene, ni`im porezima i nepostoje}im valutnim rizikom.

Ma|arska obe}ala kamatu 10 posto, i opet nije prodala obveznice

je sli~na u mnogim zemljama: u ovoj zemlji prodaja dr`avnih obveznica je povjerena posebnoj agenciji (Finanzagentur der Bundesrepublik Deutschland) koja prikuplja ponude ovla{te-

nih, institucionalnih kupaca takvih vrijednosnica. Oni u svojim ponudama upisuju i kakve kamate `ele i u trenutku prodaje, Agencija odabire one ponu|a~e ~iji su uvjeti najbolji.

Italija

Mafija “najve}a banka“
Organizacija SOS Impressa objavila je da je tokom ekonomske krize koja potresa eurozonu mafija postala najve}a banka u Italiji, koja u {aci dr`i hiljade malih firmi. Kamatarenje je doseglo razmje re van re dnog sta nja u dr`avi, poru~uju i dodaju kako mafija godi{nje ima obrt novca od 140 milijardi eura te zaradu od 100 milijardi. Mafija na raspolaganju za posu|ivanje ima 65 milijardi eura, {to je ~ini najve}om bankom u dr`avi. Procjenjuje se da je oko 200.000 firmi ovisno o kamatarima. Kroz svoje profesije gangsteri Cosa nostre poznaju pravne mehanizme tr`i{ta te savr{eno imaju uvid i u finansijske situacije svojih `rtava. Tako se mala preduze}a koja se bore za opstanak naj~e{}e okre}u mafiji za pomo}. To su obi~no ljudi u tradicionalnim sektorima maloprodaje, gdje se najvi{e pla}a cijena ove krize.

Bruxelles protiv Budimpe{te
Ma|arska za EU postaje politi~ki problem. Evropska komisija trenutno provjerava koliko je Orbanova vlada potkopala demokratske institucije i najavljuje da }e poduzeti o{trije mjere. Nezadovoljstvo u Bruxellesu raste. Evropska komisija u nekoliko slu~ajeva provjerava da li je Ma|arska prekr{ila evropske ugovore. U diplomatskim krugovima to zna~i da je u nekoliko ~lanica Unije strpljenje pri kraju. Ma|arski premijer Viktor Orban mora izvr{iti promjene. Evropski parlament je tako|er kritikovao Orbanovu vladu. Poslanik FDP-a u Evropskom parlamentu Alexander Graf Lambsdorff ka`e: “Orbanova vlada u Budimpe{ti je promjenama izbornog zakona potkopala temelje demokratije. Tamo su uspostavljena pravila i institucije na koje ne bi mogla uticati ni nova vlada ukoliko bi se Ma|ari na narednim izborima odlu~ili za novu vladu.” Evropska komisija provjerava vi{e ma|arskih zakona. Radi se npr. o nezavisnosti Centralne banke Ma|arske. Evropska komisija sumnja da }e nezavisnost banke biti za{ti}ena. Tako|er se radi o zakonu na osnovu kojeg sudije mogu biti poslane u prijevremenu penziju. Vlada se, po svemu sude}i, na ovaj na~in `eli rije{iti ne`eljenih sudija. Evropska komisija tako|er provjerava da li ma|arske vlasti za za{titu podataka rade po pravilima EU. Upitan je i slu~aj nezavisne radiostanice koju vlada `eli ugasiti. Ovo je dovoljno razloga za pokretanje postupka o povredama ugovora. Evropska komisija je spoznala da u rukama ima i mo}ne instrumente: Ma|arska je u velikim ekonomskim problemima, potreban joj je novac i pomo} od EU i MMF-a. “Evropska komisija, kao i MMF trebala bi jasno re}i da }e isplata pomo}i uslijediti samo ako demokratske strukture ostanu netaknute i ako budu izvr{ene promjene onog {to je promijenjeno u negativnom smislu“ ka`e Alexan, der Graf Lambsdorff, prenosi Deutsche Welle.

Nema krize za mafiju

Turci zainteresovani za crnogorske aerodrome
T
urski investitori zainteresovani su za Montenegro Airlines, Aerodrome Crne Gore i nik{i}ku @eljezaru, kao i za izgradnju tunela na crnogorskom primorju, saop{tio je ministar za evropska pitanja Turske Egmen Bagi{. Me|utim, on je Televiziji Vijesti rekao da su turske kompanije neodlu~ne da ula`u u Crnu Goru zbog toga {to su visoke komunalije. Bagi{ je najavio da bi u Crnu Goru uskoro mogli sti}i predstavnici Turkish Airlinesa da bi razgovarali o mogu}oj saradnji sa Montenegro Airlinesom. Tako|er, on je naglasio da Tur-

ci nisu zainteresovani samo za aerodrom u Beranama ve} i za ostala dva, u Tivtu i Podgorici. Pre ma nje go vim ri je~ima, turski investitori trenutno pro-

cjenjuju situaciju u Crnoj Gori, ali nije `elio da ka`e koja kompanija iz njegove zemlje je za in te re so va na za ni k{i}ku @eljezaru.

20

BIZNIS I EKONOMIJA

~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Deset banaka kontroli{e 80 posto tr`i{ta

Potrebna dokapitalizacija

POJEDINIH BANAKA
U Agenciji za bankarstvo Federacije BiH su mi{ljenja da zbog sveprisutne krize, koja ima uticaja i na na{u zemlju, na{e banke ne}e biti izuzete od odre|enog stepena rizika
Deset banaka u Bosni i Hercegovini, prema posljednjim podacima, kontroli{e oko 80 posto bankarskog tr`i{ta BiH, a tri bankarske grupacije u zemlji dr`e oko 53 posto tr`i{ta. ^lanice UniCredit grupacije, UniCredit banka Mostar i UniCredit Banja Luka, na prvom su mjestu sa oko ~etiri milijarde KM aktive i 19,1 posto tr`i{nog udjela, dok Raiffeisen banka na drugom mjestu ima 3,9 milijardi KM aktive i tr`i{ni udio 18,4 posto. Tre}e mjesto zauzima Hypo grupa (Hypo banke iz Mostara i Banje Luke) sa 3,4 milijarde KM aktive i tr`i{nim udjelom od 16,2 posto. mlji i inozemstvu, mogle javiti potrebe za dokapitaliziranjem u narednim razdobljima. Propisana kapitaliziranost banaka u BiH je 12 posto, a prosje~na kapitaliziranost na razini bankarskog sektora u BiH je oko 15 posto, napominju iz Centralne banke. U Agenciji za bankarstvo Federacije BiH su mi{ljenja da zbog sveprisutne krize, koja ima uticaja i na na{u zemlju, na{e banke ne}e biti izuzete od odre|enog stepena rizika. Od klju~nog je zna~aja da banke u FBiH {to opreznije vode svoju kreditnu politiku, da adekvatno procjenjuju kvalitet kreditnih plasmana te formiraju rezerve za mogu}e kreditne gubitke, ~ime osiguravaju stabilnost svog poslovanja. onalan na~in i imaju manje rizi~an na~in finansiranja od svjetskih banaka, ka`u u Agenciji. Konkurencija na bankarskom tr`i{tu BiH je, kako tvrde bankari, vrlo o{tra, ali za ovaj sektor je najva`nije da je zasad stabilan i likvidan. Istina, kreditni rast u pro{loj godini na nivou sektora bio je dosta nizak, oko dva posto, {to nas nikako ne mo`e zadovoljiti jer smo u predkriznom raz do blju ima li kre di tni rast izme|u 15 i 30 posto. S tim u vezi, pojavom finansijske krize 2009. godine na sastanku Be~ke inicijative strane banke su se obavezale da ne}e smanjiti kreditiranje privrede i stanovni{tva u BiH, i odr`ale su obe}anje. Novi sastanak Be~ke inicijative, kojem }e prisustvovati poslovne banke u BiH i njihove banke majke iz inozemstva, a na kojem }e se razgovarati o tome da ostanu kreditno aktivne u BiH, odr`a}e se 16. januara ove godine.
J. Sa.

Pra}enje i prepoznavanje
“Samim tim {to nekoliko velikih banaka ima ve}inski udjel na tr`i{tu, postoji sistemski rizik. Obveza supervizora (agencija za bankarstvo) je pra}enje i prepoznavanje nedostatka adekvatnosti kapitala svake od banaka, te pravovremeno obavezivanje baTri bankarske grupacije dr`e polovinu tr`i{ta

naka na poduzimanje potrebitih mjera“, ka`u u Centralnoj banci BiH. Dakle, ukoliko bi se neka od vode}ih banaka na{la u ozbiljnim problemima, to bi imalo velike negativne posljedice na cjelokupnom tr`i{tu.

Me|utim, u ovom trenutku indikatori ranog upozoravanja pokazuju da je bankarski sektor u cjelini adekvatno kapitaliziran, iako postoje banke kojima bi se, prvenstveno zbog pogor{anja makroekonomskih uvjeta u ze-

Be~ka inicijativa
Ipak, treba naglasiti da su banke u FBiH, s obzirom na ekonomsku i finansijsku situaciju u zemlji i okru`enju, ostvarile stabilno poslovanje jer posluju na tradici-

Kompanija ArcelorMittal iz Zenice ju~er je prvi put nakon rata svoje proizvode izvezla iz BiH preko Luke Br~ko, potvrdila je {efica Sektora za marketing i prodaju Javnog preduze}a Luka Br~ko Jasna Agi}. Ona je rekla da je ju~er poslije 16 sati u br~anskoj Luci po~eo pretovar prvog kontingenta od 3.500 tona toplo valjane `ice na brod koji }e otploviti za Rumuniju. Pretovar je uslijedio nekoliko dana nakon {to je ponovo uspostavljen rije~ni saobra}aj, koji je bio obustavljen zbog niskog vodostaja rijeke Save, prenosi Srna.

Mittal izvozi preko Luke Br~ko

Turska ukida dozvolu za uvoz biljaka

Manje zadr`avanja

na carini
Bh. proizvo|a~i biljaka i biljnih proizvoda od ove godine mo}i }e lak{e da izvoze svoje proizvode u Republiku Tursku. Naime, generalni direktor za za{titu i kontrolu Ministarstva poljoprivrede i ruralnih poslova Republike Turske, putem Ministarstva vanjskih poslova BiH, obavijestio je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH da se ukida procedura dozvola za uvoz biljaka, koja se do sada koristila prilikom uvoza biljaka i biljnih proizvoda sa ciljem njihove upotrebe u proizvodnji. Kako je saop}eno, procedure vezane za {tetne organizme u biljnim proizvodima i zdravlje biljaka propisane su novim zakonom o veterinarskim uslugama, zdravlju bilja, hrane i sto~ne hrane. Kako je za Oslobo|enje kazao Goran Br~kalovi}, voditelj Sektora za privredu u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, ovo

Pojednostavljenje procedure prilikom izvoza biljaka i biljnih proizvoda iz BiH u Tursku

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 006 - 12. 1. 2012. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

EMU Australija Kanada Hrvatska Ceska R Danska Maðarska Japan Litvanija Norveska Svedska Svicarska Turska V.Britanija SAD Rusija Srbija

978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 941

EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB RSD

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.578303 1.509082 25.877974 0.075557 0.262353 0.625441 1.993400 0.565032 0.255008 0.221479 1.609687 0.824190 2.362200 1.533999 0.048366 1.881473

1.955830 1.582259 1.512864 25.942831 0.075746 0.263011 0.627009 1.998396 0.566448 0.255647 0.222034 1.613721 0.826256 2.368120 1.537844 0.048487 1.886188 USD BAM

1.955830 1.586215 1.516646 26.007688 0.075935 0.263669 0.628577 2.003392 0.567864 0.256286 0.222589 1.617755 0.828322 2.374040 1.541689 0.048608 1.890903 1.52906 2.334929

Nema ~ekanja na grani~nim prelazima

SDR (Special Drawing Rights) na dan 10. 01. 2012 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 10. 01. 2012 =

zapravo zna~i pojednostavljenje procedure prilikom izvoza robe iz BiH u Tursku. - Turska je do sada imala ne{to o{trije uslove za uvoz bilja i biljnih proizvoda, pa smo intervenisali kako bi se postu-

pak olak{ao za na{e izvoznike, jer je bh. roba znala bespotrebno dugo ~ekati na carini, a sada to prakti~no zna~i i manje problema na carini, istakao je Br~kalovi}.
A. Pe.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012.

BIZNIS/BERZE
1.535,08 850,83
BIRS BIFX

21

Dani turizma od 28. do 31. marta u Centru Skenderija

815,97 1.706,03
FIRS

SASX-10

947,11 818,39
ERS10

SASX-30

SASE: Dnevni promet 145.517,26 KM
Na ju~era{njem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 145.517,26 KM. U sklopu 46 transakcija ukupno je prometovan 31.981 vrijednosni papir. Promet na kotaciji iznosio je 42.316,36 KM; u sklopu 25 transakcija prometovano je 27.506 vrijednosnih papira. Na primarnom slobodnom tr`i{tu najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta Bor banka d.d. Sarajevo u iznosu od 45.000,00 KM. Na sekundarnom slobodnom tr`i {tu os tva ren je pro met od 11.597,30 KM i to dionicama emitenta Energopetrol d.d. Sarajevo. Najve}i dnevni porast vrijednosti zabilje`ile su dionice emitenta Energopetrol d.d. Sarajevo od 19,17 posto i dostigle su cijenu od 14,30 KM, dok je najve}i dnevni pad registrirao emitent Europa d.d. Sarajevo od 10,00 posto i dostigao cijenu od 22,51 KM.

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 11. januar/sije~anj 2012.
Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM) Broj transakcija

Vratiti sjaj sajamskim manifestacijama

KOTACIJA KOMPANIJA Bosnalijek d.d. Sarajevo KOTACIJA FONDOVA ZIF BIG Investiciona grupa dd Sarajevo ZIF Prof Plus dd Sarajevo ZIF Prevent invest dd Sarajevo KOTACIJA OBVEZNICA FBiH FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. E FBiH stara devizna {tednja serija M FBiH stara devizna {tednja serija N FBiH stara devizna {tednja serija O PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE BH Telecom d.d. Sarajevo BOR BANKA DD SARAJEVO Energoinvest d.d. Sarajevo Europa d.d. Sarajevo Hidrogradnja d.d. Sarajevo IK Banka dd Zenica JP Elektroprivreda BIH dd Sarajevo Moja banka d.d. Sarajevo SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE Energopetrol dd Sarajevo 14,30 19,17 14,30 14,30 811 11.597,30 4 18,96 0,02 19,00 18,95 100,00 0,00 100,00 100,00 4,17 2,96 4,17 4,17 22,51 -10,00 22,51 22,51 2,51 0,40 2,51 2,51 69,00 -1,19 69,00 69,00 19,98 -0,08 20,00 19,60 40,10 -9,99 40,10 40,10 400 450 700 5 1.000 230 877 2 7.585,45 45.000,00 2.919,00 112,55 2.510,00 15.870,00 17.526,40 80,20 3 2 2 1 1 2 5 1 31,43 98,00 91,00 77,35 4,76 1,03 1,08 -3,00 31,79 98,01 91,00 77,35 31,00 98,00 91,00 77,35 3.191 8.400 7.500 5.500 1.002,82 8.232,21 6.825,00 4.254,25 3 3 2 2 4,00 3,40 4,80 0,00 0,00 0,00 4,00 3,40 4,80 4,00 3,40 4,80 200 296 17 800,00 1.006,40 81,60 2 2 1 8,37 -0,35 8,40 8,26 2.402 20.114,08 10

Pove}ati broj
turista iz Turske
Ovogodi{nja zemlja partner Republika Turska • O~ekuje se oko 100 izlaga~a
U Centru Skenderija }e se od 28. do 31. marta 2012. godine odr`ati Dani turizma - 35. me|unarodni sajam turizma i turisti~ka berza i 2. me|unarodni sajam hotelsko-ugostiteljske opreme i cateringa. Zemlja partner ovogodi{nje manifestacije je Republika Turska, te je na ju~er odr`anoj konferenciji za novinare predstavljeno partnerstvo izme|u Centra Skenderija Sarajevskog sajma i ministarstva kulture i turizma Republike Turske. je ina~e sedma zemlja po broju turista koju je protekle godine posjetilo 30 miliona turista. Cengiz Aydin, ata{e za kulturu i turizam u Ambasadi Turske u BiH, istakao je da je jedan od ciljeva partnerstva da se pove}a interes za BiH kao turisti~ku destinaciju.

Potencijal
- [to se ti~e turisti~kog potencijala, BiH je jako razvijena te se nadamo da }emo uspjeti posti}i bolju saradnju i ostvariti ve}e rezultate. Naime, posjeta BiH mogla bi biti mnogo bolja. ^injenica je da je u prvih 11 mjeseci 2011. godine iz BiH u Tursku otputovalo vi{e od 50.000 turista, dok je iz Turske u BiH u istom periodu do{lo tek oko 24.000 turista, {to je malo i {to se nadamo da }emo uspjeti promijeniti, naglasio je Aydin. On je, tako|er, istakao da u cilju promovisanja turisti~kih ponuda obje zemlje sa Centrom Skenderija dogovaraju poklone ili nagrade za posjetioce Sajma. Na ovo go di{ njim da ni ma tu ri zma o~ekuje se oko 100 izlaga~a iz BiH, Turske, najvjerovatnije iz [panije iz zemalja regiona i okru`enja, a postoje najave i o dolasku agencija iz Albanije.
A. Pe.

Razmjena iskustva
- @elje Sarajevskog sajma su svakako da Danima turizma vrate sjaj kao {to su imali prije rata, pa ~ak i da postanemo bolji. Nadamo se da }e predstavnici Republike Turske svojim iskustvom i razmjenom znanja pokazati i nau~iti bh. turisti~ke radnike kako se postaje turisti~ka velesila, istakla je Dejana Selimovi}, menad`erica Sarajevskog sajma. Selimovi} je ovom prilikom najavila i preostalih devet sajamskih manifestacija koje Centar Skenderija organizuje u toku ove godine. Tako sajamsku sezonu tradicionalno otvara sajam Interio, a zatvara Sajam zimske radosti u decembru. Posebno je najavila novu saradnju sa Turskom u vidu sajma turske privrede koji }e se odr`ati u novembru. Turska

Banjalu~ka berza Kursna lista za 11. januar 2012.
Dioni~ko dru{tvo Srednji kurs (KM) Promj. kursa (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM)

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA Elektro - Bijeljina a.d. Bijeljina Hidroelektrane na Drini a.d. Višegrad Hidroelektrane na Trebišnjici a.d. Trebinje RiTE Gacko a.d. Gacko Telekom Srpske a.d. Banja Luka BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova ZIF Bors invest fond a.d. Banja Luka ZIF Euroinvestment fond a.d. Banja Luka ZIF Aktiva invest fond a.d. Banja Luka ZIF Jahorina Koin a.d. Pale ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka ZIF Polara invest fond a.d. Banja Luka ZIF VB fond a.d. Banja Luka ZIF VIB fond a.d. Banja Luka ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 4,15(A) 8,25 3,96(A) 3,56 5 4 3,9 4,01 5,11 0,73 -5,93 0 9,54 0 -11,7 0 -0,25 0 4,15 8,5 3,96 3,7 5 4 3,9 4,01 5,12 4,15 8 3,96 3,25 5 4 3,9 4,01 5,11 92 132 32 274 50 20 30 20 418 381,80 1.089,50 126,72 975,05 250,00 80,00 117,00 80,20 2.136,68 0,33 0,453 0,471 0,201 1,48 0 0,44 -5,8 -15,9 4,23 0,33 0,453 0,471 0,201 1,5 0,33 0,453 0,471 0,201 1,46 1.367 1.000 4.220 4.680 16.014 451,11 453,00 1.987,62 940,68 23.744,75

Evropsko udru`enje javnih banaka

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA Boska RK a.d. Banja Luka Integral sistem a.d. Doboj Progres a.d. Bijeljina Posavina a.d. Srbac Jahorina osiguranje a.d. Pale Republika Srpska - izmirenje ratne štete 1 Republika Srpska - izmirenje ratne štete 2 Republika Srpska - izmirenje ratne štete 3 Republika Srpska - izmirenje ratne štete 5 0,191 0,1(A) 0,4 0,56 110 41,01 38,96 38,67 37,17 0 0 0 -1,41 10 -1,68 0,21 0,42 -1,67 0,191 0,1 0,4 0,56 110 41,01 39 39 37,8 0,191 0,1 0,4 0,56 110 41,01 38,8 38,54 36,69 898 1.320 11.212 883 990 1.750 25.400 47.700 9.780 171,52 132,00 4.484,80 494,48 108.900,00 717,68 9.895,20 18.447,80 3.635,34

IRB pridru`eni ~lan EAPB-a
Investiciono-razvojna banka Republike Srpske postala je ~lanica Evropskog udru`enja javnih banaka (EAPB), saop{teno je iz ove banke. “Budu}i da BiH jo{ nije ~lanica EU ili zemlja kandidat, IRB Republike Srpske je dobio status pridru`enog ~lana“ isti~e se u sa, op{tenju i dodaje da je IRB RepublikeSrpske postao ~lan EAPB-a na osnovu podnesene aplikacije od 29. novembra2011. godine. IRB navodi da su podr{ku za ulazak u ~lanstvo pru`ili Hrvatska banka za obnovu i razvoj i Slovena~ka izvozna i razvojna banka. “Na ovaj na~in IRB Republike Srpske uspje{no je nastavio internacionalizaciju svog poslovanja, a samim tim i dalje uklju~ivanje privrednog razvoja RS-a u evropske i me|unarodne tokove“, isti~e se u saop{tenju. Evropsko udru`enje javnih banaka osnovano je 4. maja 2000. i predstavlja oko 100 finansijskih institucija iz razli~itih evropskih zemalja koje sveukupno imaju oko 15 posto udjela na evropskom tr`i{tu, bilans od oko 3 biliona eura i 190.000 zaposlenih. ^lanstvo u EAPB-u pru`a mogu}nost IRB-u za uspostavljanje nove i u~vr{}ivanje postoje}e saradnje sa srodnim javnim razvojnim institucijama evropskih zemalja i regiona.

NAFTA

ZLATO

P[ENICA

113,09 2,81

$ 0,17 %

1.639,80 29,71

$ 0,51 %

694,25 646,50

$ 0,54 %

PLIN
$ 4,22 %

SREBRO
$ 0,35 %

KUKURUZ
$ 0,84 %

22

SARAJEVSKA HRONIKA

~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Brza intervencija Direkcije za ceste i KJKP Rad

Poljoprivrednici nezadovoljni izdvojenim podsticajima

Zakon
Problem rije{en i na radost stanara ulice

Aleja uvr{tena u
program ~i{}enja
^isti trotoari Aleje Bosne srebrene uz domove za slijepe i stare • Otvorena linija za gra|ane je na{a praksa, ka`e Zili}
Na adresu na{e redakcije javio se Rusmir ^uftovi}, stanovnik Aleje Bosne srebrene, koji je htio ista}i pozitivan primjer saradnje Direkcije za ceste i KJKP Rad. U njihovoj ulici nalaze se dva doma slijepih, te Dom staraca, no zbog neprohodnosti trotoara, {ti}enici domova morali su se kretati cestom, {to je predstavljalo veliku opasnost za njih, ali i voza~e. Na zahtjev gra|ana, zaposlenici Direkcije za ceste pozvali su KJKP Rad, koji je odmah rije{io ovaj problem. - Zna se desiti da u programu bude zbunjuju}ih odredbi kao {to je ma{insko~i{}enjegdje ono nije mogu}e. Na{i radnici ru~no su o~istili trotoare i sigurno je da }emo to nastaviti i dalje. Ipak, u neposrednojblizinise nalazeosobe sa pote{ko}ama, kazao jeAhmed \ipa, portparol KJKP Rad. Praksa Direkcije za ceste jeste otvorena linija, gdje je dovoljno da gra|ani nazovu kako bi ophodari iza{li na teren.

je trebalo pocijepati
Zakon o nov~animpodsticajima u poljoprivredi Kantona Sarajevo, koji je usvojen na posljednjoj sjednici kantonalne Skup{tine, ne}e donijeti nikakve napretke u ovoj oblasti. Ovo je u izjavi za Oslobo|enjenaglasioSeadJele~, sekretar Udru`enja poljoprivrednika Kantona Sarajevo, dodaju}i kako se ovim zakonom samo nastavilo sa desetogodi{njom praksom u kojoj pravi poljoprivrednici nemaju nikakve koristi.

Neke firme dobiju vi{e od polovine sredstava namijenjenih za podsticaje dok, za porodi~ne farme nema ni{ta, isti~e sekretar Udru`enja poljoprivrednika Kantona Sarajevo

0,5 posto
Prema rije~ima Jele~a, Skup{tina koja je podr`ala da se iz kantonalnog bud`eta izdvaja 0,5 posto, odnosno ~etiri miliona maraka za podsticaje, nije uva`ila prijedloge poljoprivrednika. - Sada to na godi{njem nivou iznosi oko ~etiri miliona maraka za podsticaj poljoprivredi. Od sljede}e godine bi, kako su se obavezalizaklju~kom, taj iznostrebaobiti jedan posto, odnosno oko osam miliona maraka. To rje{enje i nije toliko sporno koliko je sve ostalo nedore~eno u ovom zakonu. Mi smo tra`ili da se ovakav zakon pocijepa jer ne predvi|a ni{ta novo, pojasnio je Jele~.

Jele~: Sa~uvati ruralna podru~ja

Ophodari
- ^im nas gra|ani nazovu, po{aljemo svoje ophodare da utvrde problem i poduzimamo aktivnost. Ova ulica nije bila uvr{tena u plan i program Zimske slu`be, no ~im su nam javili za ovaj problem, uvrstili smo ovo odr`avanje kao na{ prioritet. Uposlenici Rada nastavit }e brinuti o ovoj ulici, kazala je Alma Zili}, stru~ni savjetnik za planiranje, razvoj, redovno i investiciono odr`avanje cesta i cestovnih objekata Direkcije. Kako su nam kazali iz Grasa, uposlenici Rada brinu i o padinskim dijelovima, gdje je prohodnost i vi{e nego dobra, dok su njihovi problemi naj~e{}e tehni~ke prirode (nedostatak voM. T. zila i dijelova za njih).

Ru~no ~i{}enje
- Nije ba{ ugodno kada prolazite automobilom, a susre}ete stare i iznemogle osobe kako hodaju po sredini ceste jer ne mogu druga~ije. Gra|ani ove ulice morali su reagovati te smo se javili Direkciji, a njeni uposlenici su u toku iste sedmice zakazalisastanak, da biodmahnakon toga radnici KJKP Rad iza{li i o~istili trotoare, prepri~ao nam je ^uftovi}. S obzirom na to da ova ulica nije bila uvr{tena u plan i program Zimske slu`be Rada, Direkcija za ceste donijela je novu odluku pa }e radnici ovog preduze}a brinuti i o njenom odr`avanju.

Rje{enja koja su predvi|ena ovim zakonom, kako je kazao Jele~, omogu}avaju grupi stru~njaka da odlu~uju o nov~anim podsticajima.

[upalj okvir
- Ti takozvani stru~njaci koji sjede u Kantonu odlu~uju kojim }e to poljoprivrednicima pripasti sredstva, a na taj na~in ona ~es-

POGRE[NE RUKE Ti takozvani stru~njaci koji sjede u Kantonu odlu~uju kojim }e to poljoprivrednicima pripasti sredstva, a na taj na~in ona ~esto odu u pogre{ne ruke

to odu u pogre{ne ruke. Ovakav zakonski okvir je {upalj, jer se pare dijele kako ko ho}e. Tu ima i uticaja raznih lobija pa onda neke firme dobiju vi{e od polovine sredstava namijenjenih za podsticaje dok za porodi~ne farme nema ni{ta {to bi trebalo da je osnovni cilj ovog zakona. U Evropi se svugdje novac dijeli porodi~nim farmama kako bi se sa~uvala ruralna podru~ja od devastacije, istakao je Jele~. Prema Jele~evim rije~ima, izvr{navlast je u poziciji da novacdijeli kako ho}e i to je veliki nonsens.
S. HUREMOVI]

Zamjena

kupona

Kold`o usvojio cjenovnik za

reklame na zgradama

Prihodi za
Na~elnik Novog Sarajeva Ned`ad Kold`o usvojio je cjenovnik o visini naknade za postavljanje naziva firmi, reklama i drugih sadr`aja na gra|evinama i fasadama u ovoj op}ini za 2012. godinu. Ovim cjenovnikom se, izme|u ostalog, utvr|uje visina naknade tro{kova za postavljanje reklama, reklamnih panoa, murala, displeja, transparenata i sli~nih sadr`aja na fasadama u Novom Sarajevu, a koju su investitori predmetnih sadr`aja du`ni pla}ati ovom orga-

infrastrukturu
Foto: D. TORCHE

Slu`ba za odnose s javno{}u KJKP Gras obavje{tava {ehidske porodice, ratne vojne invalide i dobitnike ratnih priznanja i odlikovanja da se produ`ava rok za zamjenu decembarskih kupona za javni gradski prevoz. Zamjenu decembarskih kupona za pomenute kategorije korisnika usluga Grasa potrebno je zavr{iti do 25. januara.

Isklju~enja struje
nu. Prikupljena naknada }e se u skladu sa odlukom o postavljanju reklama, usmjeravati u izgradnju komunalne infrastrukture. Cjenovnik zainteresirani gra|ani mogu prona}i na web stranici Op}ine, u dijelu koji se odnosi na rad Slu`be za oblast prostornog ure|enja i urbanizma.

Paketi}i za najmla|e
U Dru{tvenom centru “Hermann Gmeiner“ na Mojmilu, u okviru obilje`avanja novogodi{njih i bo`i}nih praznika, Srpsko humanitarno udru`enje Dobrotvor organizovalo je ju~er popodne sve~anost za djecu iz SOS sela. U dru`enju, pjesmi i plesu u~estvovali su svi mali{ani iz Dje~ijeg sela, a nakon toga podijeljeni su im paketi}i. J. M.

Zbog odr`avanja energetskih postrojenja, bez struje }e ostati trafopodru~ja: od 8.30 do 15.30 sati Vratnik kapija, Lje{evo 3 i Ku~ukovi}i, od 9 do 15 Vela, Travni~ka, Radni~ka, Crna rijeka 2 i 4, Gornji Kova~i}i i Garovci, od 8 do 16 Pazari} 2, od 8.30 do 11 Ciglane 8, od 9 do 16 sati Milinkladska.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012.

SARAJEVSKA HRONIKA
DE@URNI TELEFON

23

Izgradnja krovne
Sportska dvorana u Bu~a Potoku

276-982

VA@NIJI TELEFONI

konstrukcije
Dvorana }e ko{tati oko ~etiri miliona KM

Vremenske prilike nam ne idu na ruku, ali ne `elimo odstupati od dinamike, ka`e D`anko
Izgradnja sportske dvorane u okviru kompleksa SRCE u Bu~a Potoku odvija se prema planiranoj dinamici. Kako je za Oslobo|enje izjavio Nusret D`anko, tehni~ki direktor Unigradnje, trenutno se radi krovna konstrukcija objekta. - Radnici zavr{avaju ~eli~nu krovnu konstrukciju. Nakon toga slijedi postavljanje krovnih panela. Za sada nema ka{njenja, istakao je D`anko. Vremenske prilike, ipak, ometaju radnike tokom izgradnje objekta, ali premarije~imaD`anke, posao ide dalje. - Nastavit }emo sa radovima i u narednom periodu kako se ne bi odstupalo od dinamike, pojasnio je D`anko. Izgradnju sportske dvorane sa oko ~eti ri mi li ona fi nan si ra Op}ina Novi Grad, a zavr{etak ovog projekta je planiran u sljede}oj godini. Dvorana }e se mo}i koristiti za ko{arku, rukomet i ostale dvoranske sportove. Prema projektu, objekat se sastoji od suterena, prizemlja i galerije iznad ulaznog dijela. U suterenu je smje{tena trena`na dvorana, prostorije za rekvizite, ~etiri svla~ionice, sanitarije za sportiste i invalidne osobe. U prizemlju je ulazna prostorija sa recepcijom i vertikalnim komunikacijama. Tu su smje{tene sanitarije za posjetioce i zaposlene, te kancelarija uprave.
S. Hu.

Uru~ena nov~ana pomo} samohranoj majci

Donacija Op}ine Centar SOS selu

Popravak krova na ku}i porodice ^au{evi}
Na inicijativu sekretara MZ ^engi}-Vila II Samiha Selimbegovi}a, na~elnik Op}ine Novo Sarajevo Ned`ad Kold`o ju~er je posjetio porodicu ^au{evi}, te joj tom prilikom uru~io nov~anu pomo} za opravak krova na ku}i, koja se nalazi u Ulici Fetaha Be}irbegovi}a na broju 6. Ku}a je o{te}ena jo{ za vrijeme agresije, kada su na nju pale tri te{ke granate. Samohrana majka dvoje djece Erzumana ^au{evi} nikad nije molila za pomo}, ve} se sama snalazila. Prihvatila je i dvoje djece rahmetli brata, od kojih jedno ima pote{ko}e u razvoju. - Nisam mogla vjerovati da su se pojavili pravi ljudi koji mi `ele pomo}i da rije{im neke probleme. Zahvaljujem sekretaru Samihu, a pogotovo na~elniku Kold`i, kazala je Erzumana ^au{evi}.
sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Dortmund, Essen i Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i Stuttgart svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~etvrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15, 14.30, 22.30, Vela Luka utorkom, srijedom, petkom i subotom u 11 sati, Pula ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 6 sati, a petkom i subotom u 18 sati, Rijeka petkom i nedjeljom u 6 sati, Split svaki dan u 7.10 i 21 sat, Makarska svaki dan u 7.45 i 22.15 sati, Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sata, HercegNovi svaki dan u 11 sati, Ulcinj svaki dan u 19

Predstavnici Op}ine Centar posjetili su mali{ane u SOS Dje~ijemselu na Mojmilu. Tom prilikom {ti}enicima ove ustanove uru~ili su {kolski pribor u vrijednosti 700 maraka. Sredstva za nabavku{kolskogpribora obezbijedila je Komisija za mjesne zajednice u saradnji sa op}inama i gradovima Op}inskog vije}a Centar, koja je podr`ala inicijativu Savjeta MZ Trg oslobo|enja - Centar da se ovakvim gestom pomognu i obraduju djeca bez roditeljskog staranja. Prilikom preuzimanja donacije, Alema Rudalija, socijalni radnik SOS sela, kazala je da su veoma zahvalni na pru`enoj pomo}i. - Djeci je zaista potreban pribor jer sveski, olovki i ostalih {kolskih potrep{tina nikada dosta, istakla je Rudalija.
sati, Br~ko svakim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i 13.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30,

Sveski nikad dovoljno

MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 276-690 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 592-095, 592-096, 592-097, 061/487-787 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebne usluge Mar tinovi} 061 191 010 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Uprava za inspekcijske poslove KS 770-156, od 8 do 14 sati, 061/252-252, od 14 do 22 sata Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 580-999 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA 272-300 MARINDVOR 714-280 NOVO SARAJEVO 713-831 ^ENGI]-VILA 721-620 ILID@A 762-180 DOBRINJA 766-380 ILIJA[ 428-810 HAD@I]I 428-220 VOGO[]A 424-250 INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399

PORODILI[TA

8 12

DJEVOJ^ICA DJE^AKA

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.54 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.49, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.34, 12.06 i 19.27, Konjic 7.15, 15.40 - samo radnim danima i 19.10, Kakanj 15.37.

Be~ 14.05 i 21.40, Budimpe{ta 14.35, Amsterdam 14.35 i 15.45, Zagreb 15.30 i 22, Kopenhagen / Banja Luka 16

Odlasci:
Beograd 6.20 i 16.35, Zagreb 6.30 i 16, Banja Luka / Kopenhagen6.30, Be~7 i 14.55, .25 Amsterdam 8 i 9.15, Minhen 13.05, Istanbul 13.50 i 18, Ljubljana 14.15, Budimpe{ta 15.05, Ankona 17.55

Dolasci u Sarajevo iz:
Zagreb 6.15 i 15.37, Budimpe{ta 21.10, Beograd 17.28, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.47, 13.33 i 20.54, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.45.

AUTOBUSI

AVIONI Dolasci:
Istanbul 8.50 i 12.55, Ankona 10.25, Beograd 11.25 i 21.40, Minhen 12.30, Istanbul 12.55, Ljubljana 13.45,

Antwerpen, Bruxselles, Liege, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Rotterdam ~etvrtkom u 16 sati, Amsterdam iz Mostara utorkom u 8 sati, Amsterdam-via Biha} subotom u 8 sati, Amsterdam - preko Ora{ja srijedom i subotom u 8 sati, Amsterdam preko Bosanskog Broda utorkom u 8 sati, Den Hag utorkom u 8 sati, Utrecht subotom u 8

10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18 sati, Tuzla radnim danima u 9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a svaki dan osim subotom i nedjeljom u 15.30, Visoko svaki dan osim nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 10.45, 12, 12.45, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Visoko svaki dan osim subote u 8.15, 8.45, 13.45, 15.15 i 16.30 sati, Kakanj svaki dan osim nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 12, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Kakanj svaki dan osim subote, nedjelje i praznika u 13.45 i 16.30 sati, Zenica svaki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30 sati autoputem, Zenica svaki dan osim subotom, nedjeljom i praznikom u 5.30 sati, Zenica svakim danom u 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sati.

24

SARAJEVSKA HRONIKA

~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

U toku prikupljanje potpisa u osnovnim {kolama
U 65 osnovnih {kola Kantona Sarajevo u toku je prikupljanje potpisa uposlenika, a kona~an broj onih koji su potpisali peticiju trebao bi se znati do kraja mjeseca. Razlog je, kako za Oslobo|enje ka`e predsjednik Sindikata osnovnog odgoja i obrazovanja KS-a Saudin Sivro, organizovanje mirnih protesta pred zgradom kantonalne Vlade i {trajka upozorenja. - Svaki uposlenik }e potpisati izjavu da je spreman u~estvovati u protestima kojima `elimo ukazati na status prosvjetnih radnika. Vlada ugro`ava bud`et time {to tu`be protiv Kantona postaju izvr{ne i {to }e taj novac morati vra}ati neki drugi saziv, {to nije po{teno. Uslov za proteste je da iz 65 {kola bude bar dvadesetak uposlenih, odnosno do 1.500 ukupno, a uz to }emo uputiti poziv da i iz drugih kantona do|e po deset prosvjetara, isti~e Sivro.

I mirni protesti
Dvadeset posto ve}e plate nisu realne, ali pove}anje od pet posto itekako jeste, ka`e Sivro Poziv prosvjetarima iz drugih kantona • Igraju se ljudskim sudbinama, napominje \ozo

i {trajk upozorenja

Do 1.500 potpisa o~ekuje se iz osnovnih {kola Kantona

Iz policije tra`ili razgovor, ali uzalud

Cijena rada
Prema rije~ima predsjednika Sindikata, pove}anje plata od 20 posto, koliko je prvobitno predlo`eno ~lanovima kantonalne Vlade, sa ovakvom raspodjelom, nije realno, ali... - Deset posto ili pet itekako jeste. Ponavlja}emo sve dok ne shvate da obrazovanje nije administracija i potro{nja, ve} proizvodnja.

varati o cijeni rada. Igraju se ljudskim sudbinama. Nismo bez srca, znamo da je kriza, ali statistika U sindikatima osnovnog obrazovanja i policije KS-a nisu zadovoljni potpisivaka`e da je pet posto standard otinjem protokola o saradnji Ismeta Bajramovi}a, predsjednika Saveza samostalnih {ao nagore. To bi dakle sindikata BiH, i predsjednika Samostalnog sindikata slu`benika i namje{tenika bilo uskla|ivanje u organima FBiH Saliha Kru{~ice sa predstavnicima federalne Vlade. SAVJETNICI plata, a ne po- Izdali su ideju sindikata, smatra Sivro. Ne mogu ve}anje. Nema ministri javno mjeseca u kojem nismo Ostvarili smo tri miliona KM u{te- ka`e predsjednik Sindire}i na sjednici da u osnovnom obrazovanju i to kata policije KS-a Skup{tine da nemaju slali dopise i nije usmjereno na plate, napomi- Ned`ib \ozo. savjetnike, a na{ ni{ta. Sarajevo zadnje izlanje Sivro. - Posljednju godinu ima dva. Dajte zi na ulice, ali Uposlenicima osnovnog obra- ni{ta nije u~injeno, stalno da teret krize ne mogu ministri zovanja u protestima }e se sigur- smo ponavljali nadle`nipodijelimo javno re}i na sjeno pridru`iti policijski slu`benici, ma da moramo sjesti i razgo-

Izdata ideja

dnici Skup{tine da nemaju savjetnike, a na{ ima dva. Dajte da teret krize svi podijelimo, isti~e \ozo.

[ta ~lanovi ka`u
Predsjednik Sindikata policije Kantona napominje kako }e njegovih 1.600 ~lanova biti podr{ka protestima na federalnom nivou, a zatim }e svojoj skup{tini predlo`iti organizaciju {trajka upozorenja. - Ako 1.600 ljudi tra`i jedno, sigurno je da ne}u slu{ati nadle`ne, koji pri~aju druga~ije, dodaje \ozo.
J. MILANOVI]

Kastracija i sterilizacija pasa
u Novom Sarajevu i u 2012.

Ugovori o dodjeli stipendija u Op}ini Centar

Podr{ka za 166 u~enika i studenata
U velikoj sali Op}inskog vije}a Centar ju~er su potpisani ugovori o dodjeli stipendija “Prof. dr. Husein Kulenovi}“ za {kolsku 2011/2012. godinu. Na~elnik Op}ine Centar D`evad Be}irevi} ~estitao je stipendistima sa `eljom da budu jo{ boljiu~enici i studenti, da nastave da ostvaruju jo{ bolje rezultate i da idu}e godine ponovo apliciraju za stipendiju koja je uspomena na ime i djelo prof. dr. Huseina Kulenovi}a, istaknutog ~lana Op}ine Centar, po kojem je ova stipendija dobila ime. Stipendije su obezbije|ene za 85 studenata (mjese~no 120 maraka), odnosno za 81 srednjo{kolca (po 80 KM), za deset mjeseci koliko traje {kolska godina. - Mnogo mi zna~i ova stipendija koja pokriva sve moje mjese~ne tro{kove, od karte za prevoz, u`ine i nekihsitnicapoputfotokopiranja i sli~no. Tre}a je godina kako primam stipendiju i nadam se da }e moji rezultati u budu}nosti za ishod imati ovakvu

Za dobrobit
Op}ina Novo Sarajevo je u junu 2011. godine sklopila ugovor o provo|enju kastracije i sterilizacije pasa lutalica sa Veterinarskom stanicom i Fakultetom. U sklopu pra}enja realizacije ovog projekta, organizovan je obilazak prostorija katedre za hirurgiju, ortopediju i oftalmologiju, te je utvr|eno da postoje svi uvjeti, kao i potrebni materijalni i ljudski kapaciteti za operativne zahvate - sterilizaciju i kastraciju napu{tenih `ivotinja. Brigu oko dovo|enja i odvo|enja `ivotinja nakon operativnog zahvata preuzimala su udru`enja

`ivotinja i gra|ana
za za{titu i dobrobit `ivotinja, a u dijelu projekta realizovanog na Veterinarskom fakultetu ve}inu posla je uradilo Udru`enje Help Animals. Po{to je provo|enje Zakona o za{titi i dobrobiti `ivotinja jo{ u po~etnoj fazi, zbog nepostojanja azila i higijenskog servisa za napu{tene `ivotinje, Op}ina Novo Sarajevo je predlo`ila nastavak ovog projekta i u 2012. Treba napomenuti da je KJP Veterinarska stanica realizovala ovaj projekat u potpunosti, a broj tretiranih `ivotinja je 206, od planiranih 280.

Studenti i u~enici }e dobijati po 120, odnosno 80 KM mjese~no

nagradu, kazala je Sana Ademovi}, u~enica tre}eg razreda Druge gimnazije. Behram D`ani, student Medicinskog fakulteta u Sarajevu, naglasio je kako za njega ovo predstavlja veliki poticaj. - [to se ti~e stipendije, mislim da je ona veliki poticaj kako studentima, tako i u~enicima i nagrada prije svega za pro{li uspjeh,

a onda i poticaj da i budemo jo{ bolji i da se znanje na kraju, ipak, isplati, pojasnio je D`ani. Za ovu namjenu OV Centar izdvojio je 170 hiljada maraka, usvojiv{i odluku o stipendiranju. Kandidati su bodovani na osnovu prosjeka ocjena za prethodnu godinu, rezultata sa takmi~enja i socijalne situacije poS. Hu. rodice iz koje poti~u.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012.

OGLASI

25

26

KULTURA
VIJESTI

~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Ralf Kircher, austrijski dirigent, ~est gost Sarajeva

Ve} znam gdje
Promocija monografije
U Gradskoj galeriji Collegium Ar tisticum danas }e u 12 sati biti predstavljena monografija akademskog slikara D`eke Hod`i}a. Promotori }e biti Vojislav Vujanovi}, Dubravka Pozderac - Lejli} i Vefik Had`ismajlovi}, a moderatorica Amela Hod`i}. Bosanskohercegova~ki slikar D`eko Hod`i} ro|en je 1950. u Godijevu (Crna Gora). [kolu za primijenjene umjetnosti zavr{io je 1970. u Pe}i, a Akademiju likovnih umjetnosti 1977. u Sarajevu. Izla`e od 1970. Imao je vi{e od 40 samostalnih izlo`bi i u~esnik je oko 350 grupnih izlo`bi u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je vi{e nagrada i priznanja za umjetni~ki rad. ^lan je ULUBiH-a, udru`enja Arbeitskreis 68 Wasserburg i udru`enja Kunstverein Erlangen e.V. u Njema~koj.

koji autobus vozi
Poznati dirigent iz Be~a, koji ve} du`e vrijeme `ivi i radi u Finskoj, dirigira}e Sarajevskom filharmonijom na ve~era{njem koncertu
Nedugo nakon vrlo uspje{nog tradicionalnog Novogodi{njeg koncerta, Sarajevska filharmonija ve~eras u 20 sati prire|uje jo{ jedan vrlo zanimljiv nastup. Na sceni }e specijalni gost biti Jure Cerkovnik, gitarista iz Slovenije, koji je svoj nastup sa Sarajevskom filharmonijom zaslu`io pobjedom na Sarajevo International Guitar Festivalu 2011, i koji }e se publici predstaviti sa slavnim djelom Joaquina Rodriga, Aranjuez koncertom. uti~u na razvojkarijerejednogdirigenta? - Naravno da uti~u, svaka nagrada je podsticaj da budete sve bolji, kao i priznanje da ne{to radite dobro. Mada, nagrada Chivas Breton je zanimljiva iz konteksta da mi je ona donijela neke vrlo interesantne beneficije. Sponzor te nagrade, kao {to joj i ime govori, je Chivas Regal, poznati {kotski viski, tako da je ta nagrada uklju~ivala i odre|enu koli~inu njihovog proizvoda, kao i sjajna putovanja po {kotskom Highlandu, uklju~uju}i i nekoliko koncerata tamo.

Odlazak operne dive
Operska pjeva~ica, sopranistica i solistica Opere Narodnog pozori{ta Sarajevo Radmila Todorovska preminula je u subotu, 7. januara, u Beogradu u 77. godini. Umjetni~ka direktorica Opere Narodnog pozori{ta Sarajevo Amila Bak{i} istaknula je za Fenu da je Todorovska na sarajevskoj sceni vi{e od dvije decenije pjevala niz uloga, bila prvakinja opere i tuma~ila najve}e role opernog reper toara. Todorovska je pjevanje studirala na Muzi~koj akademiji u Beogradu, gdje je diplomirala 1957. U dva navrata je bila solistica Opere NP-a u Sarajevu, od 1960. do 1963. i ponovo od 1966. do 1991. Izme|u ostalih uloga, bila je Gilda u “Rigolettu“, Rozina u “Seviljskom berberinu“, Abigeile u “Nabuccu“, Norma u “Normi“. U sarajevskoj Operi debitirala je ulogom kraljice no}i u “^arobnoj fruli“. Todorovska }e biti sahranjena danas u Beogradu.

Bez nepoznanica
Na sceni Narodnog pozori{ta }e se ve~eras pojaviti jo{ jedan gost, dirigent Ralf Kircher iz Aus tri je, ko je mu ovo ni je prvo predstavljanje sarajevskoj publici. On je ina~e stalni gostuju}i dirigent Sarajevske filharmonije - izme|u ostalog, dva puta je dirigovao Filharmonijom pri otvaranju festivala Ba{~ar{ijske no}i. Dobitnik je nagrade austrijskog Ministarstva za obrazovanje i umjetnost, kao i nagrade Chivas Breton, za izvanredan doprinos na polju muzike i dirigiranja u Evropi. Sa Kircherom, vrloprijatnim i otvorenim za razgovor, razmijenili smo nekolikorije~inakonjedne od proba. Kako ka`e, ve} se navikao na Sarajevo, i “zna koji autobus gdje vozi“. Tako|er, ni zabavna strana `ivota u Sarajevu mu nije ostala nepoznanica, postidio je i va{eg novinara kada je spomenuo nedavno otvoreni klub u kojem je proveo ugodno vrijeme no} prije. “Zna{, ova Ulica Tina Ujevi}a gore, gore ti je to“, poku{avao mi je objasniti, kao da sam ja do{ao u Be~, a ne on u Sarajevo. • Kakva su Va{aiskustva sa prija{njih nastupa u Sarajevu? - Vrlo prijatna i ugodna. Publika ovdje je gostoprimljiva i uvijek se osjeti ta pozitivna energija, RediteljskiprvjenacAngelineJolie “U zemlji krvi i meda“ prikazan je preksino} u ameri~kom Muzeju holokausta u Washingotnu. AngelinaJoliese na premijeripojavila u pratnjiBradaPitta,a par koji ve} danimaprisustvujedoga|ajima {irom Amerike na licu nije pokazivao nijedan trag umora. Poznatom paru na crvenom tepihu pridru`il su se i glavni glumci Goran Kosti} i Zana Marjanovi}, te Vanesa Glo|o. Zvani~no prikazivanje filma “U zemlji krvi i meda“ u Washingtonu po~inje 13. januara. Film ~ija je radnja smje{tena u

I udaraljke
• Kako se desilo da jedan Austrijanac nastavi karijeru u Finskoj? - Htio sam usavr{avati svoj poziv sa maestrom Leif Segerstamom, koji je u svoje vrijeme, tokom sedamdesetih i osamdesetih godina pro{log stolje}a bio glavni dirigent Austrijskog radijskog orkestra. Ja sam jedno vrijeme vje`bao sa tim orkestrom, dok ga je on vodio, ali kada ga je on napustio, nisam ba{ previ{e u`ivao u studiranju u Be~u. Htio sam i}i naprijed i razvijati svoje vje{tine, tako da, kad sam ~uo da Segerstam predaje na Akademiji u Helsinkiju, nisam mnogo razmi{ljao. Poslije sam tamo upoznao i suprugu, i znate ve} kako to ide... • Pored dirigiranja, nastupali ste i kao perkusionista. Koji od ta dva poziva Vam je bli`i srcu? - Kao perkusionista nisam nastupao mnogo, to me je zanimalo ranije i nekako sam sa unapre|enjem dirigiranja sve manje nastupao za udaraljkama. Privla~ilo me je to jedno vrijeme u `ivotu, i bilo je zaista zanimljivo, ali dirigiranje je ono {to u ~emu trenutno u potpunosti u`ivam.
Nisad SELIMOVI]

Maestro Ralf Kircher

Foto: D. ]UMUROVI]

Besplatan koncert
Banjalu~ki Gradski tambura{ki orkestar odr`at }e koncert u velikoj koncertnoj dvorani Banskog dvora ve~eras u 20 sati. Ulaznice se podi`u besplatno. Na programu su djela klasi~ne muzike, poput Mozar tovog Turskog mar{a, teme filmske muzike, kao {to je numera “Negdje iznad duge“ iz filma “^arobnjak iz Oza”, te tambura{ka kola i popularne gradske pjesme, javlja Srna. Ovim koncer tom Gradski tambura{ki orkestar ulazi u drugu deceniju rada, tokom koje je doprinio formiranju Evropskog tambura{kog saveza sa sjedi{tem u Banjoj Luci. Novogodi{nji gala koncert pripremila je umjetni~ki rukovodilac i dirigent Branka Rado{evi}, a osim solista Ankice Terzi}, Aleksandre Radovi}, Ljubana Trbojevi}a i Nata{e Vukojevi}, nastupit }e i gosti \ur|a Vuka{inovi} i Milan Trnini}.

po sebno na Ba{~ar {ij skim no}ima, gdje je i sam prostor fizi~ki otvoren i vi{e ljudi mo`e prisustvovati, a da se ne osje}aju sku~eno. A mo`da je to i do repertoara, jer tu obi~no sviramo ne{to opu{tenije i veselije, kao {to su poznate arije ili uvertire. • Mo`e li se povu}i paralela sa nastupima u Sarajevu i drugdje? - Pa, izdvojio bih nastup u Kini, kao prili~no druga~iji od ovih u Evropi op}enito. Tamo ljudi potpuno opu{teno dolaze na koncerte klasi~ne muzike, kao na piknik. Donesu sendvi~e i apsolutno nemaju potrebu da budu

kruti i da mirno sjede dok mi muziciramo. To je jedan vrlo prirodan osje}aj, moram re}i. • Kakav nas repertoar o~ekuje ve~eras? - Svira}emo uvertiru iz opere Der Freischütz (Strijelac vilenjak), od Carla Marie von Webera. Zajedno sa Jurom Cerkovnikom }emo svirati Concerto di Aranjuez od Rodriga, koji svako zna, naravno, te ^etvrtu simfoniju od Roberta Schumanna, {to tako|er jedno predivno djelo. • Dobitnik ste nagrade austrijske vlade kao najbolji student, kao i nagrade Chivas Breton. Koliko nagrade op}enito

“U zemlji krvi i meda“

Od sutra u kinima
Bosnu i Hercegovinu govori o ljubavi izme|u Bo{njakinje Ajle (Zana Marjanovi}) koja je zarobljena i Srbina Danijela (Goran Kosti}), koji su bili u vezi i prije po~etka agresije na BiH.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012. U Zemaljskom muzeju predstavljena Sarajevska zima Sidran u Te{nju

KULTURA

27

Prva bh. promocija
Autobiografski roman Abdulaha Sidrana “Otkup sirove ko`e“ objavljen je pro{le jeseni istovremeno i u Zagrebu (Naklada Ljevak) i u Beogradu (Slu`beni glasnik). Knjiga je u ovim dr`avama izazvala veliku pa`nju, a zbog nje je Sidran bio glavni gost Sajma knjige u Puli, koji je on i otvorio. “Otkup sirove ko`e“ bio je najprodavanija knjiga na Sajmu u Puli. Prva bh. promocija ovog Sidranovog djela bit }e odr`ana u te{anjskom Centru za kulturu i obrazovanje sutra u 17 sati. O knjizi }e govoriti Amir Brka, a pokrovitelj promocije je te{anjsko preduze}e Koteks.
M. BEGI]

Sa prve konferencije za novinare uo~i 28. festivala

Foto: D. ]UMUROVI]

Neuni{tivi festival
Dok kulturne institucije jedna po jedna stavljaju klju~ u bravu, Ibrahim Spahi} uspijeva produ`iti trajanje i pro{iti programske sadr`aje sarajevske pahuljice
U (jo{ uvijek otvorenom) Zemaljskom muzeju, ju~er je odr`ana prva konferencija za medije povodom 28. festivala Sarajevska zima, koji }e trajati od 7. februara do 21. marta. Kako je naglasio predsjednik Me|unarodnog centra za mir, koji je organizatorfestivala, Ibrahim Spahi}, tema ovogodi{njeg festivala je “2012“. - U ovoj godini zavr{ava slavni Majanski kalendar, u kojem su oni predvidjeli kraj svijeta, pojasnio je Spahi} u agorafobi~no praznom prostoru odjela prahistorije Zemaljskog muzeja, i dodao da je upravo iz tog razloga za temu festivala iskori{ten broj koji obilje`ava ovu godinu. Nagla{eno je i da }e festival po prvi put trajati 44 dana, opet zbog simbolike brojeva. Unutar fes ti val skih pro gra ma, ko ji uklju~uju projekte iz bukvalno svih stvarala~kih oblasti iz svih polja umjetnosti, predstavi}e se preko 1.000 umjetnika iz 47 zemalja svijeta, a posebni gosti su umjetnici iz Danske, koja ove godine predsjedava Evropskom unijom. Predstoje}i festival donosi i neke novine, kao {to je nagrada publike, koju }e dodijeliti specijalni `iri kojim predsjedava prof. dr. Tomislav I{ek. Za festival je ura|en i specijalni vizuelni identitet, koji inspiraciju nalazi u Njutnovom klatnu (plakat i total dizajn), te televizijskom snijegu (videospot), a ~iji su autori studenti Akademije likovnih umjetnosti Bojan Hasanefendi}, Iris Begovi} i Admir [ljivnjak. Ceremonija otvaranja Sarajevske zime isuvi{e je obimna za predstavljanje u jednoj dnevnoj novini, ali mo`emo spomenuti da ona uklju~uje programe u ~ak 16 prostora paralelno: Zemaljskom muzeju, Narodnom pozori{tu, Cinema Cityu, Hotelu Europe, Akademiji likovnih umjetnosti, Muzeju grada Sarajeva, Collegiumu Artisticumu, Umjetni~koj galeriji, Galeriji IPC „E“ BKC-u, SARTR-u, Turskom , kulturnom centru, Domu policije, Biblioteci Sarajeva, Domu mladih - kolekcija Ars Aevi i na Trgu BiH. Aferim.
N. SELIMOVI]

Ve~eras u BlackBOX-u

GaLeriJA
sLu~aJniH
prOlaZniKa
U Galeriji BlackBOX, ve~eras }e se u 19.30 sati odr`ati poetski per for mans kao uver ti ra za izlo`bu fotografija pod nazivom “‘GaLeriJA sLu~aJniH prOlaZniKa“. Fotografije izla`u Eldin Smajlovi} i Maja Top~agi}, a poeziju potpisuje Ivona Juki} za ~iji styling }e se pobrinuti sa ra jev ski di zaj ner ski trio She:You (Naida Begovi}, Adisa Vatre{ i Neira Sinanba{i}). - Umjetnost je poput povratka ku}i, stvaranjem se skidaju sve maske i umjetnik svojim djelom poklanja mali dio sebe publici. Upravo na taj na~in }emo

Obimna ceremonija
Sedam srebrenih pahuljica }e tako biti dodijeljene za najbolje: filmsko ostvarenje, pozori{nu predstavu, muzi~ki program, likovni program, knji`evni program, najkreativniji doga|aj fes ti va la i naj bo lje me dij sko pra}enje festivala.

Godina zmaja
- Ova godina nije samo po tome specifi~na - tako|er je i prestupna, a u kineskom kalendaru se obilje`ava i kao godina zmaja, rekao je on.

pristupiti i ovom doga|aju, bi}e to jedna vrsta iskrenog darivanja na{oj publici, onoga {to volimo i `elimo sa njima podijeliti, poru~uju iz ove galerije. Poetski performans }e biti samo na otvorenju, a izlo`ba fotografija traje do subote.

“Minut do dvanaest“ u NUBBiH

Institucije kulture se ti~u svih nas
Zbog izuzetno te{ke situacije u kojoj se na{la Biblioteka, odr`an skup na kojemu su izre~ene i rije~i podr{ke
Zah tje vi NUB BiH, ko ji su upu}eni meritornim razinama vlasti u BiH, slijede}i su: da se obezbijede sredstava za izmirenje prispjelih dugovanja NUBBiH, za pla}e i materijalne tro{kove, a urgentno iznos za pokri}e tro{kova grijanja, struje... i da “sve dr`ave na svijetu finansiraju biblioteke ove vrste“ i pri tome }e prisutne ukratko podsjetiti na ono {to NUBBiH radi i kako se financira. Do ispunjenja prvog zahtjeva uposlenici }e nastaviti raditi u nehumanim uvjetima (grijanje je isklju~eno {estog sije~nja), a dr. Ov~inaje kazao i to da }e uputitipismo i generalnoj direktorici UNESCO-a Irini Bokovoj o stanju neza{ti}enosti kolekcija i nebrizi nadle`nih. “Ovo tim prije jer o tom pitanju ni{ta posebno nije u~inio Dr`avni komitet za odnose sa UNESCO-om. A predsjednik tog komiteta je Sredoje Novi}, ministar civilnih poslova BiH” kazao je , direktor Ov~ina. Prisutnima na skupu obratio se i rektor Univerziteta u Sarajevu da li }e se budu}im generacijama morati obja{njavati {to je to biblioteka, a za institucije kulture da se ti~u svih nas. Na skupu je govorio i prof. dr. Marko Ve{ovi}, koji je, izme|u ostalog, kazao da je jednom prilikom vlast proglasio vizigotskom. “... I iza ove vlasti, koja }e prohujati, ne}e ostati ni{ta nego pusto{.” A kako knjige ostaju, NUB-u BiH je darovao deset koje je donio. Predsjednik Kulturnog foruma BiH Ibrahim Spahi} kazao je da se mora zaustaviti “ovaj proces koji je vrlo kancerogen“, a ministar kulture i sporta KS-a Ivica [ari} kazao je da sedam institucija kulture mora dobiti status na dr`avnoj razini, te da nije u pitanju “novac, nego htijenje“.
An. [.

Biblioteke ove vrste
Zatim da se u bud`etu predvidi stabilan izvor financiranja za redovan rad NUBBiH i ostalih {est institucija kulture koje je osnovala BiH, kao i da im se kona~no rije{i pravni status. Zahtjeve je ju~er na javnom skupu “Minut do dvanaest“, na kojemu je bilo govora o te{koj situaciji u kojoj se nalazi NUBBiH, pro~itao di re ktor dr. Ismet Ov~ina. Izme|u ostalog, kazao je

Ho}e li se generacijama u budu}nosti morati obja{njavati {to je biblioteka

prof. dr. Faruk ^aklovica, koji smatra da do dana dana{njeg nije zaustavljen barbarski plamen iz ‘92. godine koji je zapalio Biblioteku, kazav{i da atak na dr`avu BiH i njene institucije jo{ traje. Predlo`io je da se uputi i apel visokom

predstavniku, a za NUBBiH je rekao da ispunjava sve uvjete da bude dr`avna institucija.

Ni{ta osim pusto{i
Knji`evnica, profesorica i teatrolog Ljubica Ostoji} upitala je

Foto: D. ]UMUROVI]

28

SCENA

~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

NOVI BROJ

Sarajevsko pivol Holiday Publ

Federacija osigurala sredstva za zapo{ljavanje

S nastupa benda Unplugged Plug

Foto: V. ]ERIMAGI]

]amil Durakovi}: Gazde su parama Srebrenice kupovale d`ipove, ali te zloupotrebe vi{e ne}e pro}i
SBB ide putem Avaza

Zlaja Bacardi & Band
U Sarajevsko pivo Holiday Pubu preksino} je odr`an Sarajevo-x.com Night sa bendom Unplugged Plug. Zabava je bila i humanitarnog karaktera - sav novac prikupljen od hrane i pi}a, kao i prilozi koje su posjetitelji ostavili u Bunaru snova u iznosu od 4.335 KM, bit }e proslije|eni za lije~enje Harisa Tvrtkovi}a, dje~aka koji je te{ko povrije|en pro{le godine, kada ga je vozilo sarajevske Hitne pomo}i oborilo s bicikla na pje{a~kom prelazu u Vogo{}i. Sino} je u Sarajevsko pivo Holiday Pubu ponovo nastupio Zlaja Bacardi & Band, etablirani sarajevski klupski sastav poznat po repertoaru bossa nova i jazz standarda, kao i doma}ih i stranih hitova 80-ih i 90-ih. Jo{ jedan zabavan dan imala su i djeca od 4 do 12 godina u ASA ^arobnom svijetu. Naime, Dje~iji paviljon je posjetio Adi Adilovi}, golman Fudbalskog kluba Sarajevo.
Ja. D.

Adnan Terzi} napustio Radon~i}a
Za{to je zaklju~ano Odjeljenje za primjenu radionuklida na KCUS-u

Rumunska zvijezda u Sarajevu

Privatni interesi ili oprema: radilo poslije rata, danas pacijente {alju u B. Luku?!
Kusturica ne odustaje od izgradnje Andri}grada u Vi{egradu

Inna nastupa u Zetri
Najve}a rumunska muzi~ka zvijezda Inna nastupit }e u sarajevskoj dvorani Zetra 28. aprila u organizaciji Ed Bookinga. Atraktivna Inna je dvostruka dobitnica MTV-ovo nagrade u kategoriji Best Romanian Act. Popularna pjeva~ica poznata je po pjesmama “Hot“, “Amazing“, “Sun Is Up“, “Club Rocker“ i “Un Momento“ i jedna je od trenutno najve}ih dance zvijezda u Evropi sa vi{e od 500.000 prodatih singlova samo u Velikoj Britaniji. Pored Inne, na velikom koncertu nastupit }e i dva superstar DJ-a uz podr{ku najuspje{nijih lokalnih DJ-eva. Pretprodaja ulaznica po~inje 20. januara na svim prodajnim mjestima kupikartu.ba {irom BiH i u Sarajevu u City Pubu, Operi, City Lounge Baru i Barbarosi. Najbr`i mogu kupiti 500 sponzorisanih ulaznica po 17 KM. Nakon toga }e cijena u pretprodaji do 5. aprila biti 25 KM.

Coloseum Club

Koncert Aleksandre Radovi}bu u suU Coloseum Clu
botu }e nastupiti Aleksandra Radovi}. Ova srbijanska pjeva~ica karijeru je po~ela kao radijska voditeljica, istovremeno posu|uju}i glas u pjesmama najavnih {pica u nekoliko popularnih dramskih serija.

Had`imuhamedovi}: To je ki~ kojim se razara naslije|e BiH
Zvijezda nedjelje

Edina [e}erovi}
MOSTAR [upljeglav: Zbog krize kupujemo na lizing

Ljubi Be{li}u nabavili dva audija za 150.000 maraka!
Kako zastupnici u Parlamentu BiH provode slobodno vrijeme

Novi projekt Eltona Johna

Pandurevi} i Ivankovi} Lijanovi} opu{taju se uz masa`u

Napisao knjigu o AIDS-u
Pjeva~ Elton John napisao je knjigu o AIDS-u pod imenom “Love is the cure: Ending the Global Aids Epidemic“, a u njoj se dotakao i pri~e o slavnom Fred di eju Mer curyu i mladom aktivisti Ryanu Whiteu. O~ekuje se da }e knjiga biti izdata u julu. Po red {tam pa ne ver zi je, knjiga }e se na}i i u audioizdanju u kojem pjeva~ ~ita svoju knjigu. - AIDS je bolest koja mora biti izlije~ena, ali ne nekom ~udnovatom vakcinom, nego promjenom u srcu i du{i ljudi koji mogu prekinuti dru{tvene barijere i pokazatisaosje}anje, rekao je John, prenosi Guardian.

NAJVE]A NOVINA U BiH

Muzi~ki debi imala je 2003. nastupom na festivalu Sun~ane skale u Herceg-Novom, gdje je osvojila simpatije `irija i publike. Kratko potom, Aleksandra je izdala prvi album. Singlovi s ovog albuma su je u kratkom vremenu doveli do statusa jedne od najpopularnijih vokalnih solistica u Srbiji. Prema rije~ima same Aleksandre, Sarajevo i sarajevska publika su oduvijek imali posebno mjesto na koje se rado vra}a.
Ja. D.

Muharem Bazdulj

K

oliko god globalno bio slavniji kao singer/songwriter, Cohen je zapo~eo kao klasi~ni pisac: knjigom! Svoj je prvijenac objavio kao dvadesetdvogodi{njak. Knjiga pjesama koja je tiskana 1956. godine zvala se, naime, Let Us Compare Mitologies (Hajde da poredimo mitologije). Ova mu knjiga donosi brojne knji`evne nagrade (me|u ostalim, Knji`evnu nagradu sveu~ili{ta McGill, zatim Nagradu Kanadskog vije}a te Knji`evnu nagradu Quebeca), no usprkos svemu tome, Cohen jedva sastavlja kraj s krajem. Nema, jednostavno, od ~ega da `ivi. U narednoj deceniji nastavlja objavljivati pjesni~ke knjige (Zemljina kutija za~ina, Cvije}e za Hitlera, Paraziti raja), ali i prozu. Radi se o romanima The Favorite Game (Najdra`a igra) iz 1963. godine te Beautiful Losers (Divni gubitnici) tri godine kasnije. Potonji je 1998. objavljen u hrvatskom prevodu iz pera Milo{a \ur|evi}a, a izdava~ je Feral Tribune. Kultna d`epna biblioteka Re~ i misao objavila je jo{ poodavno izbor Cohenovih pjesama pod nazivom Napredovanje stila, a BIGZ je 1981. u prevodu Vladislava Bajca objavio knjigu Snaga robova, integralni prevod Cohenove zbirke iz 1972. godine The Energy of Slaves. Njegovu prozu kriti~ari porede sa djelima Jamesa Joycea, Henrya Millera, Kurta Vonneguta i Thomasa Pynchona, a i za poeziju nalaze samo superlative, a ipak je Cohen dok nije propjevao, bio skoro pa anoniman. No pjeva~ka }e karijera od njega na~initi mit. Od prve kompozicije, danas evergreena kultnog statusa, Suzanne i prvog albuma (iz 1968. godine) jednostavnog naziva - Songs of Leonard Cohen legenda }e samo rasti. Brojni su njegovi albumi i nebrojene nezaboravne pjesme: Bird on the Wire, Waiting for the Miracle, Tower of Song, Famous Blue Raincoat, Chelsea Hotel, Who by Fire …

Prilog za kulturu, umjetnost i nauku ^etvrtak, 12. 1. 2012. godine

TAJNO BRATSTVO Leonard Cohen je ustvari nasljednik drevnih trubadura, sabrat njemu sli~nih pjesnika s gitarom s raznih krajeva svijeta: Boba Dylana, Jacquesa Brela, Bulata Okud`ave pa i Arsena Dedi}a. Cohen je kultni majstor ovog tajnog bratstva, ~ovjek koji je svoju pjesni~ku `icu savr{eno uskladio s glasnim i gitarskim `icama
Ona je opravdanje sveta/ za njegovu nakaznost. Cohen tako|er ka`e kako za ljubav nema lijeka - Ain’t No Cure For Love, no isto kao {to zna biti uzvi{en i skoro pateti~an ima i pjesama punih ironije. U jednoj pjesmi recimo ka`e: “Nisam znao/ dok nisi oti{la/ da ima{ savr{enu zadnjicu/ Oprosti mi/ {to se nisam zaljubio/ u tvoje lice ili tvoj govor.” Tu su naravno i oni legendarni stihovi: “15-godi{nje devojke/ koje sam `eleo u 15oj/ Sada ih imam/ vrlo je prijatno/ nikada nije kasno/ Savetujem vam svima/ da postanete bogati i slavni.” Postoje naravno kod Cohena i pjesme koje bi nastavnici i profesori knji`evnosti prozvali socijalnim. No Cohen se za razliku od mnogih pjesnika s gitarom nikada nije zanosio proro~kim tonom. Iz njegovih stihova izbija rezignirana ironija pa bili oni napisani ili pjevani. Slijede}i katren: Svaki ~ovek/ ima na~in da izda/ revoluciju/ Ovo je moj savr{eno bi stajale kao moto evergreen Everybody knows.

Uz najavu novog albuma Leonarda Cohena

Pjesni~ka `ica

i zlatni glas
Posljednjeg dana januara 2012. godine bi}e objavljen novi album Leonarda Cohena pod naslovom “Old Ideas“. Na albumu }e se na}i deset novih pjesama. Prilika je to za podsje}anje na opus autora koji je na rijetko uspje{an na~in spojio muziku i poeziju

Intelektualna tradicija
Leonard Cohen ro|en je, ina~e, u Montrealu 1934. godine. U djelima ovog kanadskog Jevreja kriti~ari su pronalazili i raznorodne religijske uticaje, no ~ini se da je u pravu Milan Vlaj~i} kad veli da je religijska komponenta u Cohenovoj poeziji i knji`evnosti prije trag odre|ene intelektualne tradicije nego stav vjernika. Cohenov stav prema religiji mo`da ponajbolje oslikava jedna kratka pjesma iz zbirke Snaga robova: “Stvaram ovu pesmu za tebe/ Gospodaru Sveta/ koji ima{ sve na svetu/ osim ove pesme.” U Cohenovom `ivotu, osim rodnog Montreala, va`nu je ulogu odigrao i New York. Najpoznatije koncerte odr`ao je u pari{koj Olimpiji te na ostrvu Wight, gdje ga je gledalo ~ak stotinjak hiljada posjetilaca. Njegov osebujni utjecaj na umjetnost dvadesetog stolje}a nije se zadr`ao samo na muzici i knji`evnosti. Proslavljena su i dva filma posve}ena njemu: Ladies and Gentlemen… Mr Leonard Cohen te naro~ito Birds on Wire. Potonji je dokumentarac o Cohenovoj evropskoj turneji 1971. godine, a re`irao ga je Tony Palmer. Zanimljivo je i da je jedno bibliofilsko izdanje Cohenove poezije ilustrovano djelima Henrija Matissea.

Trubadur
Cohen je ustvari onaj koji je ostvario naputke iz Tabulatura Meistersangera: Pjesnikom se smije nazvati onaj koji na zadanu melodiju zna sastaviti rije~i odnosno Majstor je onaj koji zna izmisliti i napjev i rije~ pjesme. Leonard Cohen je, dakle, i pjesnik i majstor; on je majstorski pjesnik! Na po~etku jednog mladala~kog Ki{evog eseja stoji slijede}a re~enica: Od mitolo{kog, simboli~kog jedinstva poezije i muzike (Euterpa, Amfion, Orfej), preko sinkretizma do zvukovne organizacije pesni~kog jezika (eufonije), svuda nalazimo istu tendenciju: ome|ivanje dveju sli~nih umetnosti ili pak poku{aj njihovog sjedinjavanja. Djelo Leonarda Cohena rijetko je sretanpoku{ajsjedinjavanjapoezije i muzike. Barokna bujnost njegovih stihova savr{eno se sla`e s njegovim ljepljivim sumra~nim glasom. U posljednjoj strofi pjesme Ain’t No Cure For Love Cohen prvo recitira nekoliko stihova, a zatim nastavlja pjevati. T prelaz iz reaj citacije u pjesmu divan je pokazatelj kako taj dubokiizbrazdaniglas s pjevanjemdobijezlatna krila. Kako sam ka`e: I was born like this/ I had no choice/ I was born with the gift of a golden voice. Cohenove su pjesme moderna urbana evan|elja, njegovi su stihovi stanovniku globalnog sela ~esto poslovi~ni koliko i Njego{evi Crnogorcu. Bilo da pjeva o Be~u variraju}i Lorcu (Take This Waltz) ili priznaje bezuvjetnu ljubav (I’m Your Man), Cohen je uvijek originalni trubadur svijeta neona i asfalta. Dubokim glasom ~ija bi se boja najbolje mogla opisati njegovim vlastitim stihom very own breth of brandy and death, dubokim glasom, dakle, {to di{e dahom konjaka i smrti on pjeva o ljepoti, o ostacima ljepote {to se krijuamong the garbage and the flowers. To je Cohenovsvijet, taj svijetzaboravljeneljepote, svijet koji se njegove pjesme kreirale da bi naposljetku i same postale njegovim dijelom. Zato vrijede i{~ekivati Cohenov novi album i deset novih pjesama ovog ~ovjeka koji je svojim pjesmama uljep{ao svijet.

Tihi
Ina~e, Cohenovo zen-budisti~ko ime (koje je sam izabrao) jest Jikan, a to bi se moglo prevesti kao Tihi. Ime je to koje savr{eno odgovara ovom ~ovjeku koji je i kao rock star da ponovo citiramo Vlaj~i}a - ostao povu~ena, u izvjesnoj mjeri akademska li~nost, koja zazire od raskala{ene ma{inerije spektakla i nagla{enogpublicitetakojugotovoname}e prisustvo na savremenojrocksceni.Jer Leonard Cohen je ustvari nasljednik drevnih trubadura, sabrat njemu sli~nih pjesnika s gitarom s raznih krajeva svijeta: Boba Dylana, JacquesaBrela, BulataOkud`ave pa i ArsenaDedi}a. Cohen je kultnimajstorovogtajnog bratstva, ~ovjek koji je svoju pjesni~ku `icu savr{eno uskladio s glasnim i gitarskim `icama. Sasvim trubadurski Cohen naj~e{}e pjeva o ljubavi. Ljubav je vatra, ka`e Cohen, Ona sagori svakoga/Ona razobli~i svakoga/

30

~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012. godine

Prva Historija muzike u BiH

Za `ivot je dovoljna muz
uzika u BiH postoji kao dru{tvena i autohtona djelatnost: ona koja je vezana za dru{tvene `elje i promjene, i ona o kojoj odlu~ujukompozitori i izvo|a~i, odnosno sami muzi~ari. Svjetskost bh. muzike, iako dvostruko ovisna - o dru{tvu i muzi~arima, postaje dio evropske stvarnosti onoliko koliko su institucije i pojedinci sposobni muziku prenijeti iz lokalnog u globalni stvarala~ki i receptivni medij. Pisati historiju muzike u BiH zna~i imati na umu ovu po~etnu dilemu, ali i brojne druge ~injenice od kojih se one fundamentalnog karaktera nastoje rije{iti sintezom objektivnog historijskog toka i kriti~kom problematskom interpretacijom pojedinih historijskih pojava, smatra prof. dr. ^avlovi}, iz ~ije knjige “Historija muzike u BiH” izdvajamo zanimljive dijelove.

ali za muziku `ivot n
M
vokacijom bio pjesnik, ali je ostavio nekoliko originalnih kompozicija rukovetnog tipa koje se mogu uzeti kao prve poznate kompozitorske tvorevine u BiH. Za [anti}em slijedebrojnikompozitoristranog ili doma}eg porijekla koji su djelovali u vrijeme Austro-Ugarske i kasnije, a koji su bh. kompozitorstvo postepeno smje{tali u rang evropskog kompozitorstva. Evo nekih od najistaknutijihimena: FranjoMat jovský, VladoMilo{evi}, MladenPozaji}, Miroslav [piler, Mladen Stahuljak, Avdo Smailovi}, Nada Ludvig-Pe~ar, Dragoje \enader, Vojin Komadina, Milan Jeli~anin, Josip Magdi}, An|elka Bego - [imuni}, Asim Horozi}, Valentina Cvijeti}, Ali{er Sijari}, Dino Re{idbegovi} i dr.

Historija muzike u BiH po~inje jo{ i prije spominjanja njenog imena (Konstant 10. stolje}e), od prastarih, arheolo{ki otkrivenih vremena u kojima se svakako p

Evropski rang
OD PRVOGJAVNOGKONCERTA U BiH:Izvo|a{tvomodernogtipa javlja se tek u vrijeme AustroUgarske. Iz tog perioda poznata su imena svjetskih umjetnika koji su gostovali u ve}im bh. gradovima, poput harfistice Teresine Zamara, violinistabra}eFranti{eka i EmanuelaOndri~eka, FritzaKreislera, Bronislava Hubermana, Zlatka Balokovi}a, pijanistaJosipaKremera, Alfreda Grünfelda, pjeva~a @arka Savi}a i dr. Postepeno se javljaju i doma}i muzi~ki umjetnici i instrumentalisti koji }e ubrzano nadokna|ivati stoljetno zaostajanje u izvo|a~koj umjetnosti. Prvi javni koncert u BiH izveden je u Banjoj Luci 31. maja 1881, a prvi koncert u Sarajevu izveden je 11. decembra 1881. u novosagra|enom Oficirskomdomu(danas Dom Oru`anih snaga BiH). Oba koncerta izvele su austrougarskevojni~kekapele, a nakon toga, koncertni `ivot se sna`no razvija, u po~etku kao dru{tvenapotreba za visoke austrougarske ~inovnike, a vrlo brzo i za kulturne potrebe doma}eg stanovni{tva. Neki od prvihumjetnika su stranci, uglavnom^esi i Hrvati, koji su du`evrijeme boravili u djelovali u BiH. PRVAOPERA:U BiH izvedenaje opera “Alesandro Stradele“ Friedricha von Flotowa. Sarajevska izvedba bila je 27. septembra 1882, nakon ~ega u Sarajevu i drugim ve}im mjestima BiH gostuju brojne operske i pozori{ne trupe iz svihzemaljaAustro-Ugarskemonarhije i {ire. Bh. operna i operetnapublika upoznala je vrlo rano neka od svje`ih evropskih opernih i opere-

@ongleri
I PRIJE10. STOLJE]A: Premnogo se svakojakih razaranja desilo u BiH da bi se `ivotprofesionalnemuzike ustalio i razvio do nivoa bh. umjetni~ke muzike. Historija muzike u BiH po~inje jo{ i prije spominjanja njenog imena (Konstantin Porfirogenet, 10. stolje}e), od prastarih, arheolo{kiotkrivenihvremena u kojima se svakakopjevalo i sviralo. Prvi za sada poznati podatak o profesionalnoj muzici u BiH datira od 15. novembra1408. kadadubrova~ko Malo vije}e donosi odluku o poklonimadvojici`onglerabosanskog kralja Tvrtka II. Va`na je i 1385. kada dubrova~ki muzi~ari gostuju na dvoruknezaBal{e. Iz dubrova~kih arhiva saznajemo da je muzi~ki `ivot srednjovjekovne Bosne bio veoma `iv. KOMPOZITORSTVO: Prvi evropski kompozitori u modernom smislu su stvaraoci u okrilju crkve i profesionalne zabavlja~ke muzike. T ko u BiH saznajemo za neka a zabavlja~ka imena poput Pribigne i Mrvca koji su bili `ongleri, zabavlja~i i muzi~ari na dvorovimabosanskevlastelesrednjovjekovneBosne, a koji su svoju umjetnost prikazivali i u Dubrova~koj republici. Jesu li ovi muzi~aribili i prvi bh. kompozitori? Vjerovatno jesu, jer su srednjovjekovni muzi~ari morali stvarati da bi bili anga`ovani od bogatogslojaljudi, a ne samoglumiti, svirati, lakrdijati i sl. JEDAN OD PRVIH KOMPOZITORA U BiH: Aleksa [anti} koji je
Sa promocije: Djelo profesora ^avlovi}a doprinos je kona~nom izgledu na{e legitimacije

Na{a legitimacija
Ugledni bosanskohercegova~ki muzikolog, redovni profesor i aktuelni dekan Muzi~ke akademije u Sarajevu, prof. dr. Ivan ^avlovi}, autor je izdanja epohalnog zna~aja za promi{ljanje kulturnog identiteta naroda u BiH prve cjelovite pisane historije muzike u na{oj zemlji. Ovo dragocjeno izdanje rezultat je dugogodi{njeg istra`iva~kog rada profesora ^avlovi}a, a realizirano je u okviru izdava~ke produkcije Instituta za muzikologiju Muzi~ke akademije u Sarajevu. Knjiga ima 360 stranica, sa preko 80 slikovnih priloga, op{irnom bibliografijom literature i izvora, indeksom imena i ostalim elementima metodolo{ke opreme koja je neophodna u radovima historiografskog tipa, autor vodi ~itaoce kroz faze razvoja muzi~ke kulture i umjetnosti na tlu BiH, gdje se pored faktografske obrade sna`no problematizira specifi~ni dru{tveni kulturno-historijski kontekst. Na promociji prilikom obra}anja prof. dr. Hazim Ba{i}, prorektor za nau~noistra`iva~ki rad Univerziteta u Sarajevu, naglasio je da ovo djelo predstavlja ishodi{te, po~etnu referencu ili ugaoni kamen za budu}e istra`iva~e historije muzike u BiH i regiji. - Rade}i cijeli `ivot u podru~ju muzike, profesor ^avlovi} je potvrdio izreku da je za `ivot dovoljna muzika, ali za muziku `ivot nije dovoljan, naveo je prorektor Ba{i} dodaju}i da je djelo profesora ^avlovi}a doprinos kona~nom izgledu na{e legitimacije.

- Ovo je knjiga koja me izuzetno obradovala i koja je na neki na~in pokazala ono {to sam mislio da je gotovo prestalo i nestalo - taj ~itavi dugotrajni, mirni, stalo`eni rad na rekonstrukciji toka `ivota u onim njegovim najzna~ajnijim izra`ajima. Ne u onim spolja{nim, blje{tavim, nego u onome {to je bilo stvarala{tvo neprolaznih vrijednosti i stvaranje onoga {to ima izuzetno veliku vrijednost za ~ovjeka i ~ovje~anstvo. Muzika je jako ozbiljna stvar. ^ovje~anstvo se ne bi moglo, u svome osje}ajnom i moralnom aspektu, konstituirati bez nje, istakao je akademik Muhamed Filipovi}. Akademik Nik{a Gligo naglasio je da je iznimno va`na ~injenica da je rije~ o prvoj historiji muzike BiH, {to je ve} dovoljan argument u njezinu uvjerljivost. - Autor priznaje da je knjiga osnova za daljnje istra`ivanje. Kroz knjigu se kao zlatna nit provla~i pitanje bosanskog duha u muzici u BiH. Ako se ne razumije taj fenomen bosanskog duha koji je zaista specifi~an, onda se ne mo`e napraviti ni daljnji nau~ni korak u upotrebi ove knjige, zaklju~io je akademik Gligo. Dr. Mirna Mari} u svojoj recenziji izme|u ostalog isti~e da je to “ujedno i prva i jedina knjiga koja se bavi istra`ivanjem i prou~avanjem bh. glazbe u kontinuitetu od njezinih po~etaka do 21. stolje}a. ^itatelj }e u knjizi na}i brojne podatke o svakom predstavljenom skladatelju, njegovom opusu u bh. glazbi i kulturi op}enito. Ova knjiga je iznimno vrijedan i zna~ajan prilog bh. kulturi.”

~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012. godine

31
Mladen Bi}ani}

Prva ovogodi{nja premijera u GDK-u Gavella u Zagrebu

nije

zika,
tnih plodova, komponovanih i izvedenih u Be~u, Milanu i sl. nekolikogodina ili ~ak mjeseciprije sarajevske izvedbe. POZORI[TA: Veliku ulogu u razvojumuzi~kogpozori{nog`ivotaimao je od 1899. Dru{tveni dom, odnosno od 1921. Narodnopozori{te u Sarajevu. Vrlo brzo i neka druga pozori{ta, kao Banjalu~ko pozori{te (1930), postaju `ari{ta kulturnog i muzi~kog`ivota u kojima se izvodemuzi~kepredstave i koncerti. Jednakova`anizvo|a~ki `ivotrazvijali su i instrumentalnisastaviprofesionalnog i amaterskog karaktera. Najva`nija instrumentalnaizvo|a~kainstitucija u BiH jesteSarajevskafilharmonija, osnovana 1923. [KOLE I ORKESTRI: Zahvaljuju}ipotporidru{tva i naporima muzi~kihentuzijasta, poslijeDrugog svjetskog rata osnovane su glavne muzi~ke institucije: Dr`avna muzi~ka {kola (1945) i Muzi~ka akademija (1955), Opera Narodnog pozori{ta u Sarajevu (1946), Hor Radio-televizije Sarajevo (1947), Sarajevska filharmonija(1948), Gradskisimfonijskiorkestar u Banjoj Luci (1948), Balet Narodnog pozori{ta u Sarajevu (1950), Gradski simfonijski orkestar u Tuzli (1955), Simfonijski orkestar Mostar (1958), Radio orkestar (1962), kasnije Simfonijski orkestar RTVSA itd.

S

tin Porfirogenet, pjevalo i sviralo

tatisti~ki podaci jasno ukazuju: ~ak 17 procenata stanovni{tva u Hrvatskoj starije je od 65 godina, dakle, blizu 800 hiljada ljudi. Njima na raspolaganju stoji svega 160 domova za starije osobe - od toga broja stotinu je privatnih, ostale su osnovale `upanije. U tim, “dr`avnim“ ubo`nicama na smje{taj se ~eka godinama, cijene su, istina, znatno ni`e nego kod “privatnika“, gdje se za mjesec, ovisno o dobi i zdravstvenom stanju korisnika, pla}a i do 1.000 eura. Predstava “Prolazi sve”, autorskog dvojca Dubravko Mihanovi}, dramati~ar i Oliver Frlji}, redatelj, praizvedena krajem pro{log tjedna u GDK-u Gavella u Zagrebu, predo~uje nam prizore iz stara~kog doma, no ipak se sva ne sadr`i u opisivanju fenomena starosti. Onako kako to teatar ponekad zna u~initi - sjetimo se neponovljive, briljantne predstave “Dugi `ivot“ Alvisa Hermanisa, pozori{nog majstora iz dalekog Baltika (Riga 1965), minuciozne studije `ivota starih ljudi (a igrali su ih, kao i u zagreba~koj predstavi, sve mladi glumci), izvedbe {to je izazvala odu{evljenje prije nekoliko godina na sarajevskom MESS-u. I ostavila, pomalo u sjeni, njegovu provokativnu i pozori{no drzovitu, ali su{tinski vrlo to~nu opasku: “@ivot jedne jedine osobe vi{e vrijedi - ili vi{e mi zna~i - od svih Shakespearovih komada zajedno!” Ne, zagreba~ka predstava definitivno ne igra na tu kazali{nu kartu.

Starost je silno zanimljiv kazali{ni materijal

Sjene pro{losti i aveti starosti
Predstava je onakva kakvu o~ekujemo od redatelja Frlji}a: duhovita, provokativna, izazovna, sve se tu kovitla poput {arenih kockica kakvog poludjela kaleidoskopa - usta{e, partizani, Udba, Informbiro, prvi poljupci, seks, rodili{te, smrt, Tito, Staljin, razvod
osje}a dobro, taj obiteljski i povijesni kod ve} je vrlo dobro savladao kod Sidrana u “Ocu na slu`benom putu“. [etnja kroz povijest ovih prostora, u ~emu protje~e prva polovina predstave, upravo je onakva kakvu o~ekujemo od ovog redatelja: duhovita, provokativna, izazovna, sve se tu kovitla poput {arenih kockica kakvog poludjela kaleidoskopa - usta{e, partizani, Udba, Informbiro, prvi poljupci, seks, rodili{te, smrt, Tito, Staljin, razvod. I rezignirana spoznaja: “Oska. I u sve mra~nijim replikama o smrti koja je hladna, o tome da je sve prolazno, o tome da se gasimo kao stari auti, bez popravka... I to je ona “twilight zone“, prirodno stani{te ove predstave, to je ono {to je bitno odre|uje - to je ta “zona sumraka“ {to zanima Frlji}a i po kojoj se on tako suvereno kre}e i njome vlada. Tu on pronalazi Mihanovi}a, onaj njegov “suzdr`ani neorealizam“ koji zaogr}e samo sebi svojstvenom pozori{nom iluzijom iz vlastite laboratuma~i samo jednu rolu, lik {to dominira pri~om, oko kojega se sve zbiva. Ivana Ro{~i}, Ksenija Paji}, Dijana Vidu{in, Antonija Stani{i} - [peranda i Barbara Nola u `enskom dijelu ansambla, kao i Enes Vejzovi}, Filip Kri`an, Janko Rako{, Amar Bukvi} i Sven Medve{ek u mu{kom, prolaze}i kroz ~itav niz prate}ih likova, precizno iscrtavaju krajolik snova i ~e`nji svo jih ju na ka, pru`aju}i Frlji}evoj redateljskoj ideji onu toliku potrebnu izvedbenu ~vrsto}u {to je samo gluma~ka igra mo`e uobli~iti na pozornici. Glazba, bez obzira na to da li originalna ili odabrana, poput nezaboravnih {lagera “Samo jednom se ljubi“ ili “Prolazi sve” turobnih i sve~anih tonova , pogrebnog mar{a ili zamamnih nota “Amarcorda“, uz vrlo dobro pogo|eno svjetlo Zdravka Stolnika, prigodan kostim Sandre Dekani} i odli~nu koreografiju Irme Omerzo, predstavi nipo{to nisu samo ukras - naprotiv, ona podjednako i na njima po~iva. “Osje}aju}i se nedovoljno savr{enim“, pisao je svojedobno Krle`a, “starac mo`e od straha pred budu}im pokoljenjima da vr{i kozmeti~ke retu{e na svom intelektualnom truplu koliko ga je volja, ali ‘oni koji sti`u’ bit }e uvijek negativno pristrani na {tetu starkelja i tu nikakvi frizerski trikovi nisu od pomo}i“. Predstava u zagreba~kom kazali{tu Gavella, autorskog dvojca Mihanovi} Frlji}, ne spada u te “koji sti`u“: ona, istina, dijelom govori o tim “starkeljama“, ali iz njihove vizure i sa neke pomalo pomaknute pozicije, koja nam dopu{ta da ih, takve kakvi jesu, razumijemo i prihvatimo. Uostalom, ne treba se zavaravati - svi }emo, protokom vremena, uroniti u te vode.

Osje}aj `ivota
Dubravko Mihanovi} (Zagreb 1975) u bh. pozori{tu najpoznatiji po ve} gotovo kultnom uprizorenju njegovog teksta “@aba“ u sarajevskom Kamernom teatru 55, dramski je pisac i dramaturg, izvo|en u brojnim teatrima, kao i u dramskim programima na radiostanicama. O ovoj velikoj temi u jednom }e razgovoru uo~i premijere re}i: “Starost je silno zanimljiv kazali{ni materijal: ona je i dirljiva, i okrutna, i nespretna, i nemo}na, i lucidna... Nikad u glavi nemam pri~u, nego atmosferu, neki ‘osje}aj `ivota’ koji `elim prenijeti i podijeliti...“ Frlji}, pak dodaje: “...o starosti se ne mora pri~ati samo kao o ne~emu stra{nom, u starosti ima dosta toga humornog, ali u nekakvom zbroju sve skupa je dosta crno...” Oliver Frlji} i Dubravko Mihanovi} prvi put se susre}u na jednom kazali{nom projektu koji bi trebao pomiriti, uskladiti i razigrati taj Mihanovi}ev “osje}aj `ivota“ i Frlji}evu pozori{nu estetiku, njegovo stalno poigravanje jezikom i mehanizmom teatra u potrazi za njegovim stvarnim, u sebi sadr`anim vrijednostima - smislom i sadr`ajem kazali{ne igre. U programskoj knji`ici predstave Davor [pi{i}, i sam pisac, bilje`i: “Mihanovi}ev suzdr`ani neorealizam prirodno se otvara za magi~ni realizam Olivera Frlji}a...” I to je dobrim dijelom to~no. Pri~a o jednoj, ~itavog `ivota provedenog na margini, nezapa`enoj i ne ba{ sretnoj u~iteljici, ro|enoj 1926, {to }e svoj veliki finale do`ivjeti upravo ulaskom u dom za starce, okru`enje je u kojem se Frlji}

Satana
NOVOKOMPONOVANADJELA: Brojne su premijere i praizvedbe novokomponovanih djela, od kojih treba izdvojiti one najva`nije u formalnom i `anrovskom smislu: opera “Jazavac pred sudom“ VladeMilo{evi}a na libreto Ranka Risojevi}a prema motivima Petra Ko~i}a (premijera 25. XI. 1978), tri baleta Vojina Komadine - “Satana“ na libreto Miroslava Jan~i}a u koreografiji i re`iji Slavka Pervana (praizvedba 4. III. 1972), “Hasanaginica“ u koreografiji i re`ijiSlavkaPervana(praizvedba 26. III. 1975), “Dervi{ i smrt“na libretoDanijaBoldina po romanuMe{eSelimovi}a u koreografiji i re`iji Dragutina Boldina (praizvedba 17. X. 1991), balet “Prizivanje Peruna“ Rade Nui} u koreografiji Dragutina Boldina (praizvedba 21. V. 1988), zatim brojna simfonijska i orkestarska djela, djela za kamerne sastave ili solisti~ke instrumente.

Dubravko Mihanovi} “Prolazi sve”, redatelj Oliver Frlji}, scenografi O. Frlji} i D. Mihanovi}, kostimografkinja Sandra Dekani}, glazba, originalna i odabirna Frano Djurovi} & Revolution is My Boyfriend, koreografkinja Irma Omerzo, oblikovatelj svjetla Zdravko Stolnik, igraju Jelena Miholjevi}, Ksenija Paji}, Dijana Vidu{in, Ivana Ro{~i}, Antonija Stani{i} - [peranda, Barbara Nola, Amar Bukvi}, Enes Vejzovi}, Janko Rako{, Filip Kri`an i Sven Medve{ek. Praizvedba: 7. sije~nja, GDK Gavella u Zagrebu. tala je uglavnom samo}a“. Pri zo ri iz sta ra~kog do ma osjen~eni su nekom drugom bojom sjete, ono Frlji}evo “crno“ tu je mnogo prisutnije, u nijansama sive, ali ne bez povremenog bljeska {arenila. Sve je nekako razlomljeno, tu je u igri neki drugi svijet, Frlji} se i dalje igra, glumci ga bezrezervno prate - ali ona prpo{nost i razbaru{enost iz prvog dijela je nestala, samo poneka scena, poneki prizor/duhovito uprizoren lift ili jurnjava pred odbjeglim p~elama/vrati}e taj dah `ivota na pozornicu, pokazati da sve jo{ nije umrlo. No smrt se neumitno pribli`ava, ve} je i fizi~ki mo`emo osjetiti - pojavljuje se u liku ]uka, simbolu i glasniku njenog neizbje`nog dolastorije kazali{nih ~uda. Tek u tom ozra~ju, na granici jave i sna, “magi~nog realizma“ i one teatru tako potrebne “za~udnosti“ njegovi junaci postaju punokrvna `iva bi}a na sceni, ~ije ispovijedi i kob neprimjetno prelaze rampu i stapaju se sa svakim gledaocem ponaosob. Njihove pri~e postaju na{e sudbine, predstavu prestajemo samo promatrati, ulazimo u nju, postajemo poput njih, poistovje}ujemo se sa njenim protagonistima. I tu je njena veli~ina.

Prolazi sve

Oni koji sti`u
Glumci odli~no nose taj osnovni ton i ideju predstave - prije svih izvanredna Jelena Miholjevi}, kao nepokorena u~iteljica Franja Ro`i}, ujedno jedina koja

32
Pravoslavno slikarstvo

~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012. godine

33

U blizini Hrista nema mjesta
ni za ru`no, ni za zlo, ni za bijedu
Mirha [abanovi} I neka svaki kr{}anin dobro promisli prije no {to kro~i prag crkveni, da hode}i njim, hodi stazom predvorja nebeskog, ka raju u hramu Bo`ijem. Stoga neka svaki vjernik u njega zakora~i sa iskrenom vjerom i dubokim strahopo{tovanjem. Pravoslavnu umjetnost crkava i manastira Bosne i Hercegovine ~ini jedno gotovo neiscrpno i neprocjenjivo kulturno-historijsko bogatstvo prepoznatljive ikonografije, uzvi{ene, bo`anske ljepote unutarnjeg prostora, prepunog simbolizma, koji odi{e i zra~i, tuma~i i dosljedno izra`ava njene dogme. Ta pot~injenost svetom, podjednako dolazi do izra`aja na primjerima arhitekture i

Rije~ je o djelima [pire Bocari}a i Romana Petrovi}a, bosanskohercegova~kih umjetnika koji svoj opus nisu prevashodno razvijali u okrilju sakralnog slikarstva. Zbog ograni~enosti prostora, histori~arka umjetnosti opredijelila se za samo dva primjera, budu}i da isti ba{tine likovna ostvarenja najzna~ajnijih, najeminentnijih umjetnika BiH
slikarstva, koji podsti~u osje}aj cjelokupnog stavljanja bi}a u slu`bu Bo`iju, drugim rije~ima glorifikaciji Stvoritelja. Stoga ne ~udi da je za cjelovito razumijevanje i pravilno i{~itavanje pravoslavne umjetnosti potrebno posjedovati bogato, kako umjetni~ko, tako i teolo{koznanje. Jer tematika ovakvih kompozicija ne slijedisamodogmatskoshvatanje ve} i raznolikost pri~a iz Biblije sa dodacima iz apokrifa i crkvenohistorijskih legendi. U zavisnosti od tematike, slikarstvo oboga}uje pripovjeda~ki karakter, koji ~esto spaja cijele cikluse starozavjetnih i novozavjetnih tema u istoj zidnoj, drvenoj ili {tafelajskoj ravni. Izvjesna odstupanja od perspektive, skra}ivanja, neuobi~ajena dekorativnost, obilata upotreba zlatne boje umjesto iluzionisti~ke pozadine, nerealisti~na i pomalo naivna kompoziciona rje{enja govore}i jezikom ~iste likovnosti, predstavljaju obilje`ja euharisti~ke stvarnosti i neposrednog bo`anskog dejstva, i{~itanog jezikom duhovnosti. Upravo iz tih razloga pravoslavno slikarstvo, me|u rijetkim, ostaje dosljedno sebi, unato~ dobu i vremenu u kojem nastaje. Iako u osnovi osobena i nepromjenljivogkaraktera, namijenjena da slu`i crkvi, izrazito hri{}anska, varijacije stila, u zavisnosti od razdoblja, mjesta, rje|e i samoga umjetnika, ipak bivaju barem djelomi~no evidentne. Stoga se zaista posebno zanimljivim ~ini isticanje djela onih bosanskohercegova~kih umjetnika koji svoj opus nisu prevashodno razvijali u okrilju sakralnog slikarstva. Zbog ograni~enosti prostora opredijelit }u se za samo dva primjera, budu}i da isti ba{tine likovna ostvarenja najzna~ajnijih, najeminentnijih umjetnika BiH. Rije~ je o ikonostasu crkve svetog Ilije u Ilija{u - djelo akademskog slikara [pire Bocari}a i ikonostasu crkve Ro|enja presvete Bogorodice u Had`i}ima - djelo akademskog slikara Romana Petrovi}a.

Crkva Ro|enja presvete Bogorodice u Had`i}ima
Godina izgradnje: 1935/36. godina Projektant: nepoznat Investitor: sagra|ena od priloga ~lanova parohije u Pazari}u, znatnijih nov~anih prihoda Jefte i Branka Ka{ikovi}a i Avdage Nani}a Ure|enje enterijera: akademski slikar Roman Petrovi} (ikonostas), Ismail Muli} (drveni mobilijar) i ikone djela kritskog, vojvo|anskog, venecijanskog i srpskog majstora Slikanjem ikonostasa se bavio po potrebi, a ikonostascrkve u Ilija{uponajbolje reflektuje dra` njegovog sakralnog slikarstva. Nastao 1890, a sa~injen od deset dijelova - razli~itih prikaza prete`no novozavjetnih tema, ikone ra|ene temperom na drvetu pokazuju utjecaj talijanskog slikarstva, posebno neoimpresionizma \ovanija Segantinija. Ikonostas prikazuje doga|aje iz Hristovog i Bogorodi~inog `ivota, te nekoliko svetaca - Blagovijesti, Bogorodicu sa Hristom, Jovana Krstitelja, sv. Iliju, susret sv. Petra i Hrista, Vaskrsenje, Hrista Pantokratora, sv. Stefana, poklonstvo kraljeva i patrijarha. Prikaz Blagovijesti (najava Hristova ro|enja Bogorodici od arhan|ela Gavrila) ponajbolje pokazuje utjecaj zavr{ene venecijanske {kole u raspojasanom koloritu, vretenastom, elegantnom dr`anju tijela, s nekom notomsuzdr`anogosje}aja, tihe i duboke produhovljenosti, skru{enosti i samilosti. Bogorodica i arhan|eo su dati u kanonu koji dosljedno prati pravoslavnu tradiciju prikazivanja ove tematike, ali u pristupu, rje{enju draperije, koloritu, kontrapostu arhan|ela, naklonu Bogorodice prekri`enih ruku, jasno se vidi “posu|eni“ koncept zapadne umjetnosti. Na ovim djelima do izra`aja dolazi i Bocari}eva vje{tina izra`avanja karaktera portretisane li~nosti, bez obzira na to {to se radi o svetim, produhovljenim li~nostima koje su u pravoslavnoj umjetnosti gotovo uvijek tipolo{ki tretirane. Isti koncept slijedi i prikaz Vaznesenja Hristova (uspe}e iz groba ka nebu), sa ve} prepoznatljivompomalokanonskomdi-

[piro Bocari}: Susret sv. Petra i Hrista i sv. Ilija

Roman Petrovi}: Marija Magdalena

Zatvoreni krug slikara
Spiridon [piro Bocari} (18761941) zajedno sa starijim bratom Anastasom, svoje stvarala{tvo stavlja u slu`bu zlatnog doba gra|anske klase, porodi~nih portreta s prizvukom doma}eg ambijenta, tradicije i folklornog `anra, ovjekovje~uju}i time dru{tvo i svoju nacionalnu zanesenost, ne kriju}i pri tome osobno odu{evljenje likovima narodnih junaka. Stvaraju}i dragocjena dokumenta o jednom vremenu, nostalgi~no-romanti~arskog duha zatvorenog kruga slikara koji su u toku XIX i XX stolje}a do{li na tlo BiH, ova dva brata su ujedno ~inila grupu prvih {kolovanih umjetnika, u duhu akademskog realizma, sa ovih prostora. Iako duh njegova slikarstva ostaje usko vezan za akademizam, sa sporadi~nim koloristi~kim i impresionisti~kim istra`ivanjima pojedinih rje{enja, zna~aj njegovog opusa je vi{estruk, jer [piro nije bio samo vrstan umjetnik, nego i prepoznatljiv umjetni~ki kriti~ar, novinar, polemi~ar, osoba od velikog zna~aja za kulturni `ivot Bosne i Hercegovine.

Roman Petrovi}: Arhan|eo Mihajlo

Petrovi}evo duboko nadahnu}e

namikom razmje{taja figura prepla{enih rimskih vojnika, Hristom u mandorli, likovima triju Marija i arhan|elom koji pridr`ava pokrov sarkofaga, kao i neznatnospu{tenimhorizontom, bez posebno nagla{enog prirodnog ambijenta. Sveti Jovan Krstitelj prikazan je kao prorok u pustinjskom ambijentu, koji dijeli Novi od Starog zavjeta, dr`e}i medaljon - jagnje Bo`ije, u ruci, ~ime objavljuje ideju oltara “Vidi to je jagnje Bo`ije, koje nosi grijehe svijeta“. U temi Poklonstva kraljeva - prino{enja darova osjetan je i utjecaj kasnogoti~ke umjetnosti, prevashodno \otovog zidnog slikarstva, dok pojedina~ni prizori cjelovitih figura (susret sv. Petra i Hrista, sv. Stefana, patrijarha i sv. Ilije) svjedo~e o umjetnikovoj sklonosti ka minucioznosti izvo|enja inkarnata, bar{unastim i treperavim potezima. Bocari} odstupa od ustaljene {eme prikazivanja starozavjetnog proroka sv. Ilije kako ~u~i u okrilju stjenovitog terena u trenutku dok ga hrani gavran, mijenjaju}i njegovu fizionomiju i stav, ~ime aludira na velike filozofe anti~ke Gr~ke. Duh gra|anskog slikarstva kojizapravo~ini i najve}i dio likovnog opusa[pireBocari}a, osjetan je u prikazu Bogorodice sa Hristom u naru~ju. To je ni{ta manje do portret majki i njihove razdragane dje~ice,

aristokratije i plemi}a, koje je [piro cijeli `ivot slikao.

Naklonost ka ~ovjeku
Roman Petrovi} (1896-1947), umjetnik koji u svome razvoju prelazi put od impresionisti~kih shvatanja do ekspresionisti~kih portreta i kompozicija, slikaju}i Bosnu, njene ljude i krajeve, autor je izvanrednog primjera ikonostasa crkve Ro|enja presvete Bogorodice u Had`i}ima. Ba{ kao {to djela svjetovnog karaktera krasi upe~atljiva naklonost ka ~ovjeku, njegovom stanju duha, nutrine, iz koje naprosto zra~i iskreno saosje}anje sa njegovim neda}ama, primjer dvanaest ikona koliko ih ~ini ovaj ikonostas predo~ava identi~no iskustvo zaodjenuto velom duhovnosti i bo`anske sveprisutnosti. Ikone su oslikane uljem na {perplo~i, umetnute u rasko{nidrvenikostur, izra|en u duboreza~koj radionici Ismaila Muli}a (kao i ostali drveni mobilijar - pjevnice, pagar, svije}njaci i polijelj), sa motivima akantusova lista, spirala, cik-cak linija i stiliziranih floralnih oblika. Ikonostas prikazuje prevashodno doga|aje iz `ivota Bogorodice, kojoj je crkva i posve}ena, a to su: Ro|enje presvete Bogorodice koju okru`uju tri babice, Poklonstvo kraljeva, Posljednja ve~era, Hristovo kr{tenje, Smrt Bo-

gorodice, Marija Magdalena kao jedna od mironosica ravnoapostolska, Bogorodica sa Hristomdjetetom, Hrist koji blagosilja, arhan|eo Mihailo, Vaznesenje i Blagovijesti na carskim dverima. Iako za njegov opus boja predstavlja najva`niji element slikarstva, kao izrazitogkoloristu, djelakoja~ineovaj

ikonostas nastaju pred kraj njegovog `ivota i stoga imaju obilje`je tamnije, zagasitije, sive ili sivoplave palate. Sa umjetni~kog aspekta ikone donjeg reda koje prikazuju ~etiri slobodno stoje}e figure reflektiraju Petrovi}evo duboko nadahnu}e i saosje}anje sa ljudima koje portretira.

Crkva svetog proroka Ilije u Ilija{u
Godina izgradnje: 1879-1881. period austrougarske vladavine Projektant (prema narodnom predanju i analogiji crkve svetih apostola Petra i Pavla u Ni{i}ima): Risto Vule{i} Investitor: sagra|ena je od priloga pravoslavnog stanovni{tva sa podru~ja Ilija{a i pomo}i Zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu Ure|enje enterijera: akademski slikar [piro Bocari} (ikonostas) i ikone djela gr~kih, ruskih, makedonskih, srpskih, venecijanskih i doma}ih umjetnika.

Enigmati~an izraz punih o~iju, kojima ostaje trajno obilje`en u ciklusu “Djeca ulice“, osjetan je na svakom pojedina~nom prikazu. Upravo na ova ~etiri primjera Petrovi} je prisutniji no igdje. Potreba za prilago|avanjem bizantijskim kanonima, manje-vi{e zadatim konturama i ustaljenim kompozicijama, grafizmu, tradiciji, na primjeru Marije Magdalene biva skoro u potpunosti potisnuta. Njegova sposobnost lahkog transformiranja oblika iz ~vrstog u te~no osvaja povr{inu ovih ikona. Tome je naravno doprinijelo i iskustvo rada na drugim primjerima sakralnog slikarstva, sa kojim po~inje eksperimentirati jo{ deset godina ranije. Stoga ova njegova djelatnost zaslu`uje posebnu pa`nju, jer sklonost ka pomenutoj paleti vjerovatno biva dobrim dijelom nadahnuta religiozno{}u, koja se ~ini kao logi~an slijed, sigurna luka i uto~i{te od tuge i beznade`nosti socijalno anga`irane umjetnosti, koja obuhvata najve}i dio njegova opusa. Te harmoni~ne figure svetih pune su ljubavi i nje`nosti. U svom blistavom sjaju, blagosti i bo`anskoj nevinosti (Hrist koji blagosilja) izgleda kao ljubimac Boga, uljep{avaju}i svoju okolinu, u ~ijoj blizini nema mjesta ni za ru`no, ni za zlo, ni za bijedu, niti za smrt.

34

~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012. godine

Prikaz
Davor Beganovi} ran cus ki fi lo zof Jacques Rancière ispituje promjenu knji`evne paradigme koja se zbila potkraj osamnaestoga stolje}a da bi definitivnu potvrdu prona{la u etabliranju Flaubertove poetike u kojoj je slomljen primat "velikih povijesnih doga|aja" a na njegovo mjesto stupila banalnost svakodnevnice. Ta je promjena nezamisliva bez rekonstrukcije medija, to~nije pisma: "Ono mo`e biti jezik proistekao iz na~ina tijela koje ga vodi i proizvodi; i obrnuto, ono mo`e biti hijeroglif koji svoju ideju nosi na tijelu". (Rancière, La parole muette) Ta dvostrukost pisma, prema Rancièreu, vodi ka proturje~nosti u samome tijelu knji`evnosti, k tome da "knji`e vnost" pos ta ne skepti~ka umjetnost u kojoj je uvijek ve} upisana sumnja u vlastitu smislenost. Ona je "umjetnost koja samu sebe ispituje, koja to istra`ivanje preobra`uje u fikciju koja se igra mitovima, odbija njihovu filozofiju

F

Poetska proza
velikog reda ili velikog nereda
(Lana Basta{i}, Vatrometi. ^eki}, Beograd 2011)
tivea, i prelazak na mikropripovijesti svakodnevnice koje, svo jom pri vi dnom mi nor no{}u, upra vo ge ne ri ra ju skepsu knji`evnosti prema samoj sebi, koje dovode u pitanje razdiobu sadr`aja i forme koja ga mora pratiti, upisanu u samu strukturu knji`evnoga teksta normativnom poetikom, te tako dovodi do cijepanja pisma u onome smislu {to ga Rancière determinira kao aporiju same "knji`evnosti". Ulazak svakodnevnice u ju`noslavensku prozu dio je neagresivnoga procesa, a interakcija pisma i tijela odredila ga je na odlu~uju}i na~in, pri ~emu su u kre aci ji "jo{ no vi je osje}ajnosti" (o onoj je novoj pisao Enver Kazaz u vezi s autofikcijom Tvrtka Ku le no vi}a) odlu ~uju}u ulogu odigrale autorice. Za razliku od mu{ke, `enska proza, makar bila i osje}ajna,

nerira se svijest u kojoj nema ni dobitnika ni gubitnica.

Nova osje}ajnost
Jedna od najzna~ajnijih prestavnica "nove nove osje}ajnosti" u korpusu bosanskohercegova~ke proze (uz Lamiju Begagi} i Lejlu Kalamuji}) je Lana Basta{i}. U njezinoj prvoj knjizi, Trajnim pigmentima (pisao sam o tome ranije), nazna~en je diskurz unekoliko druk~iji od onoga koji }e dominirati pripovijetkamaskupljenim u zbirciVatrometi. Ona je sa~injena od nagra|ivanih tekstova, onih objavljenih na internet-portalima, ali i dosada nepoznatim uratcima. Lana nas je Basta{i} ve} navikla na velikirasponpripovjeda~kih glasova koji determiniraju poziciju mo}i u njezinim tekstovima. Varijeteti koji nam se nude se`u od mu{kih heteroserksualnih do `enskih homoseksualnih, ali je iza svega naj~e{}e prisutan glas revolta, bez obzira na to s koje strane dolazio. Druga crta i @ena Hasana Avdi}a paradigmatski su primjeri takvoga pristupa. U Drugoj crti pripovjeda~ica je okru`ena znakovima na papiru, na plastici. Test za utvr|ivanje trudno}e minimalisiti~ka je knjiga koju se posredno unosi u pripovjedni tekst, upravo na onome mjestu na kojemu zapo~inje "sukob sa zakonom" kojega valja shvatiti u svezi s "imenom oca-patrijarha". Ikoni~ki simboli + i – izravna su manifestacija pisma koje poznaje samo dvije mogu}nosti ne dopu{taju}i kombinatoriku. Izri~ajna se minimalnost komada plastike nadomje{tava stvaranjem bogatoga okru`ja pisanoga materijala i literarnih asocijacija u kojima se pri~a odvija. Kavana u kojojradnjazapo~inje, i u kojoj se vr{i test, zove se Stari mornar; dok su najupe~atljiviji predmeti u njoj plahte novina "presvu~ene po stolovima". No tim se simboli~ko

te sa same sebe, u ime te filozofije, skida odgovornost".

@ensko pismo
Ju go sla ven ske su knji`evnosti kasnile za ovim trendom, a tek su posljednji ratovi ukinuli jedan od njihovih tabua, rigidniji od apsolutizacije autonomije umjetnosti, onaj koji se povezivao s pa tri jar hal no na me tnutim pravom na pismo. Naime, turbulentnim se zbivanjima s kraja 20. stolje}a i u zemljama nasljednicama Jugoslavije `en sko pi smo eta bli ra lo kao relevantan i nemarginaliziran, bar ne apriorno, se gment knji`e vne dje la tnosti. Povu~en s margine ali zaokupljen marginom, tako bi se u jednome paradoksalnome iskazu mogao opisati diskurz {to ga potkraj prvoga desetlje}a 21. stolje}a zapo~inju sustavno ispisivati spisateljice s podru~ja biv{e Jugoslavije. Autsajderska pozicija zahtijeva odbacivanje ratnoga pisma, kao iskaza master narra-

GLAS REVOLTA Lana nas je Basta{i} ve} navikla na veliki raspon pripovjeda~kih glasova koji determiniraju poziciju mo}i u njezinim tekstovima. Varijeteti koji nam se nude se`u od mu{kih heteroseksualnih do `enskih homoseksualnih, ali je iza svega naj~e{}e prisutan glas revolta, bez obzira na to s koje strane dolazio
ne nosi tragove sentimentalnosti. "Osje}ajnost" se mo`e najbolje razumjeti kao emancipiranje bez agresije. U tome je i njegova snaga. Jer, osloba|anje ovdje protje~e bez odbacivanja druk~ijih modela oblikovanja pripovjednih tekstova. Njihovo se postojanje pre{utno prihva}a, kao moment realnosti, ali se u odnosu na njih ne zauzima nikakav polo`aj. U takvome je poeti~kome stavu sadr`ana nota blagotvorne samosvijesti, a njezin je mogu}ni rezultat ~ak i prihva}anje od strane "autenti~noga" `enskog pisma vehementno odbacivanih dru{tvenih formi, aran`iranje s njima, ~ak. Su{tina toga prihva}anja nije u pokoravanju `ene, ve} u shva}anju da su i mu{karci oni koji pate od stega dru{tva koje je, na prvi pogled, bilo organizirano kako bi se upravo njima omogu}ila dominacija. U jednu rije~, preko novoga poimanja "literature" gepribli`avanje "pismu" ne zavr{ava. Mjesto bijega od ne`eljene trudno}e pripovjeda~ica odabire ~itanjem rije~i "grudnjak" unatra{ke, a rezultat je pseudoegzoti~ni Kajndurg kojega imaginira kao "proleterski gradi} na pupku Austrije". Ispisivanje te rije~i posljednji je poku{aj odmaka od stvarnosti s kojom se mora suo~iti. Ni ta stvarnost nije toliko udaljena od pisma koliko bi se moglo u~initi na prvi pogled. Naime, metaforika koju pripovjeda~ica bira kako bi ju obilje`ila generira suptilnu intrikaciju tjelesnogavantjelesnoga-znaka. Prisutnost je njezino tijelo; nametnuta prisutnost, vantjelesnost, "kuglica", embrio utisnut na zidu uterusa; kuglica, to~kica (drugi modus obilje`avanja) "velika [je] poput birokratskog pe~ata". U ovome se birokatskome pe~atu presijava Rancièreov hijeroglif, utisnut u tijelo. U genetskome pe~atu embrija, ne`eljenoga prodora vanj{tine u sredi{te `enskoga tijela, koncentriran je zapis tu|

~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012. godine

35
hovome prebijanju ili, jo{ radikalnije, ubojstvu. U tre}oj se kao nu`nost izbjegavanja pritiska ve}inske sredine pojavljuje pre{u}ivanje vlastite orijentacije i utapanje u la`ni moral dominantne heteroseksualnosti.

njezinoj su{tini, ne samo zato {to je njegov parcijalni "ispisiva~" "zao ~ovjek". Odluka da se prekr{i nomos i odbaciplodrezultat je refleksijekoja se dobrim dijelom odvija na jezi~koj razini i koja te`i da bude, ako ne u-pisana a ono bar o-pisana. Otuda stalno prepitivanje pripovjeda~ice u vezi s kvalitetom iskaza koji se nude kako bi se predo~ila rubna, ekstremno traumatska, situacija. Kao {to je mu{karac-"autor" kuglice nedostojan svoje uloge, tako ni lije~nik koji je "autor-diskurza-o-kuglici" nije ni{ta drugo doli dio patrijarhalnoga poretka. Mehani~ki rje~nik koji rabi (i{~istiti, sastrugati) mora se oplemeniti neologizmima da bi, bar u izvjesnoj mjeri, postao podno{ljiv osobi koja trpi. Otuda i rije~ "sastru`ne ranice" koju pripovjeda~ica kuje u situaciji ~iste nu`de, kao kreativno negiranje zakona fizi~ke prinude, fizi~koga nasilja kojemu je izlo`ena. Savezni{tvo koje bi se moglo o~ekivati od medicinske sestre pretvara se, unato~ prividne su}uti, u svoju suprotnost. Savjet (tjeranje na "skrivanje sramote") koji se nudi zapravo je priznanje poraza. Jesu li rije~i pripovjeda~ice odstupanje pred neumitnom mo}i zakona svakodnevnice? "Pla~ete zbog toga {to vam je jedna medicinska sestra rekla da nikome ne ka`ete za svoju sramotu. Zato. Ali to je standardna procedura. Ni{ta se ne brinite. Sve je to prirodno. Kiretom se i{~isti zid va{eg uterusa". Naravno da ni{ta nije prirodno! Ono {to je prirodno jest da se neprirodnost sve analiti~nije, i sve preciznije, probija do svijesti te postaje sredi{nji dio percepcije zbilje u na{im knji`evnostima. Supruga Hasana Avdi}a slijedi druk~iji, makar ne i manje literarno odre|en, prosede. Neslu~ajna je intertekstualna predlo{ka ovoj pri~i izrijekom spomenuti roman Mrs. Dalloway Virginie Woolf. Junakinja, koju se mo`e ozna~iti kao potencijalnu spisateljicu, pati pod o~itim patrijarhalnim stavom svojega supruga koji s prijezirom prati njezine literarne poku{aje, obe}avaju}i joj posredstvo svojih prijatelja, navodnih knji`evnih poslenika, dok rukopis njezine, na ogled poslane pri~e, zavr{ava kao podlo{ka za kra}u nogu sto~i}a u predsoblju. Upravo je ta bri`ljivost, ta ljubav prema detalju ono {to fascinira u prozi Lane Basta{i}. Simboli~ki naboj koji on stje~e u takvoj konstelaciji jedna je od njezinih determinanta. Kao {to je znak potla~enosti, tako se pokazuje i kao nositelj potencijalnoga oslobo|enja, optimizma koji se mo`e u~initi pretjeranim ili kontraproduktivnim ali koji je ipak prisutan kako bi ukazao na mogu}nosti koje spisateljska djelatnost nudi, one koje }e "`ena Hasana Avdi}a" zasigurno iskoristiti. Manje osnova za vedro promatranje budu}nosti nude "homoseksualne" pri~e. Ni Crveni trotoar, ni Arlekini, ni Ona ne nude perspektivu u kojoj bi se mogle realizirati socijalne promjene, ne nude ni pove}anje samosvijesti kao psiholo{ku motivaciju za izlaz iz bezizgledne situacije. U prve dvije fizi~ko se nasilje komprimira u svojemu najbezo~nijem vidu: u napadu na neza{ti}ene, nji-

Nau~na biblioteka

Narodni junaci
Ratni gubitnici, marginalci, djeca koja odrastaju bez o~eva, prodava~i devocionalija s likovima "narodnih junaka" ~ine jo{ jedan segment pripovjednoga svijeta Basta{i}eve. U njima se zrcali nali~je tranzicijske kulture, njihov se osuje}eni`ivotpokazuje na fonu iskrivljenja slike zbilje kakvu nudi oficijelna ideolo{ka propaganda. FigureLaneBasta{i} ne stupaju u polemi~ki diskurz s nositeljima vladaju}e ideologije (to se ponekadznaloodve}transparentno desiti u Trajnim pigmentima), ve} svoj nezadovoljavaju}i polo`aj egzerciraju u te{kim pripovjednim situacijama u koje su dovedeni. Humanost prodava~a fa{isti~kih suvenirakojipoma`emladomeumjetniku oboljelome od AIDS-a (^ovjek koji je prodavao majice) groteskna je slika rasapa socijalne konstrukcije. Mladi} bje`i od njega znaju}i da je i sam dodir s njegovom krvlju zarazan, te ga tako `ele}i za{titi, dok prodava~ majica na kojima se slavi lik i djelo Ratka Mladi}a, nesvjestan mladi}eve zaraznosti, ~ini sve kako bi mu pomogao. Pripovjeda~ ne prikrivasvojeti~kiprijezirpremadiskrepancijiizme|unjegovog"svakodnevnog posla" i moralnoga postupkapru`anjapomo}iunesre}enome, naslu}uju}i kako bi, pod uvjetom da prodava~ stekne spoznaju o razlozima mladi}eva pada, njegova ljubav prema bli`njemu bila zauvijek izgubljena. Jedan bi se dio zbirke mogao najto~nije opisati sintagmom "nesretne ljubavne pri~e". Petar, Kockice za jamb i Ti{ina mogu se svrstati u tu kategoriju. Je li ljubav prevarenoga mu`a prema bolesnoj `eni (Ti{ina) doista autenti~na ili je znak "gu{enja", dakle onakva kakvu je vidi `ena? Je li "ménage à trois" Petra, Stevana i pripovjeda~ice mogu} ili je rije~ o ma{tanju pripovjeda~ice koje }e se slomiti na neprobojnoj granici socijalnih konvencija? U kolikoj se mjeri pona{anje oca u Kockicama za jamb mo`e promatrati kao reakcija na osobnu tragediju (gubitak supruge) a koliko je ono rezultat jedne restriktivne, u naznakama ~ak i incestuozne, ljubavi prema k}erki koja ga poku{ava napustiti i zasnovati vlastiti ljubavni `ivot? Sve su to minijaturne teme u kojima se banalnost svakodnevice, "hijeroglifi na tijelu", uspostavljaju kao nositelji iznimno cizelirane i profinjene narativne strukture. Lana Basta{i} realizira pripovjednu situaciju koju Rancière definira na sljede}i na~in: "Re~enicu po re~enicu ukida se pripovjedni sklop kako bi se ispod banalne proze dru{tvenih komunikacija i uobi~ajenih pripovjednih povezivanja u~inila opipljivom poetska proza velikoga reda ili velikoga nereda". (J. Rancière, isto) Upravo to njezin prozni glas ~ini jednim od najautenti~nijih ali i najradikalnijih na rascjepkanome kulturnom prostoru suvremene Bosne i Hercegovine.

Modeliranje haosa
Hajdar Arifagi} enomirani izdava~ Cambridge University Press nedavno je izdao knjigu "Modelling Turbulence in Engineering and the Environment" (Modeliranje turbulencije u tehnici i okoli{u, autori Kemal Hanjali} i Brian Launder (profesor Univerziteta u Manchesteru i ~lan (Fellow) Royal Society of London). Knjiga je produkt dugogodi{njih istra`ivanja i kompilacije u oblasti u kojoj se oba autorasmatrajuvode}imme|unarodnim ekspertima. Knjiga obra|uje popularnu disciplinu matematskog modeliranja turbulentnih procesa u fluidima - te~nostima i gasovima, koji omogu}avaju da se komplikovani problemi u istra`ivanju primijene u in`enjerskoj i ekolo{koj praksi - za koje ne postoje egzaktna matemati~ka rje{enja rje{avaju numeri~ki pomo}u kompjutera.

"Modelling of Turbulence in Engineering and the Environment", Kemal Hanjali} and Brian Launder, Cambridge University Press, 2011.

R

Kad leptir zama{e krilima
Turbulencija je fenomen koji podrazumijeva nestabilno, haoti~no i nepredvidivo stanje i procese (u dru{tvu, politici, na tr`i{tu, financijama). U mehanici fluida, turbulencija podrazumijeva haoti~no kretanje i vrtlo`enje fluida koje vidimo i osjetimo svuda oko nas. Strujanja fluida u razli~itim ure|ajima i instalacijama je skoro uvijek turbulentno, a takva su i u atmosferi, okeanima i rijekama. Zato su prognoze odvijanja procesa izuzetno zahtjevne (primjer su vremenske prognoze - koje, usprkos satelitima i brojnim svakodnevnim mjerenjima {irom svijeta koja dopunjuju kompjuterski prora~un - jo{ nisu potpuno pouzdane, pose-

bno na du`i period). ^uveni fizi~ar - nobelovac Richard Feynman je rekao da je turbulencija posljednji nerije{eni problem klasi~ne mehanike. Klju~ problema je neizvjesnost i beskona~an broj rje{enja kao odziv na po~etnu perturbaciju poreme}aj, koji mo`e da potekne na razne na~ine (poznata ‘hiperbola’: kad leptir zama{e krilima u Brazilu, to mo`e (ali ne mora) rezultirati u uraganu na Atlantiku ili na Pacifiku!). Kompjutersko modeliranje (i svega {to se pritom mo`e de{avati - transport toplote i materije, sagorijevanje i druge hemijske reakcije itd.) danas je neizbje`na praksa u skoro svim granama prirodnih nauka i tehnike i zamjenjuje dobrim dijelom laboratorijska ispitivanja. Projektovanje novih aviona, automobila, motora i svakojakih ma{ina, ure|aja i aparata, posebno u energetici (tragedija u nuklearnoj elektrani Fukushima je posljedica neadekvatnih sistema hla|enja reaktora), procesnoj i motornoj industriji, ali i u gra|evinarstvu, hemijskoj tehnologiji, metalurgiji, gra|evinskoj hidrotehnici, arhitektonskoj aerodinamici, elektrotehnici (hla|enje ~ipova i elektronskih i elektri~nih ure|aja), a tako|er strujanja u atmosferi i prirodnim vodotocima i akumulacijama, prognoza rasprostiranja i transformacije polutanata i drugih materija... sve se to danas oslanja najve}im dijelom na ovim metodama.

Sarajevska {kola turbulencije
Knjiga daje detaljni prikaz razli~itih pristupa matematskom modeliranju turbulencije sa nizom primjera u pojedinim obla-

stima tehnike i primijenjenih prirodnih nauka. Interesantan primjer za ovu sredinu su rezultati modeliranja rasprostiranja polutanata tokom dnevnih ciklusa u sarajevskoj dolini u periodu jake inverzije (novembar/decembar) kada nema vjetra, ali ima strujanja zbog neznatnog zagrijavanja tla usljed saobra}aja i grijanja zgrada. Dovoljno je da temperatura asfalta i gra|evina poraste za jedan ili dva stepena Celzijusa pa da se javlja slabo strujanje zraka i razno{enje polutanata. Ovakve prognoze za razli~ite scenarije (ja~inu i visinu inverzionog sloja, koncentraciju i raspodjelu emisije iz dimnjaka i vozila) rezultiraju u razli~itim nivoima koncentracije tokom dnevnog ciklusa u pojedinim oblastima grada. Kompjuterske simulacije danas se u svijetu koriste kao podloga za prognoziranje i preduzimanje preventivnih mjera - npr. privremeno zatvaranje nekih ulica za saobra}aj, promjenu vrste goriva u kotlovnicama i sl., kako bi se smanjili efekti zaga|ivanja i kontrolisala imisija (koncentracije pojedinih zaga|uju}ih materija). Knjiga je ve} nai{la na dobar prijem {irom svijeta - naravno u stru~nim i nau~nim krugovima (a kojih ima jako puno {irom svijeta). Za nas u Bosni i Hercegovini, a posebno Sarajevu, njeno pojavljivanje ima i dodatni zna~aj jer je njen autor akademik Kemal Hanjali}. Uzgred, ovo je oblast u kojoj smo i mi u Sarajevu nekad bili poznati. Iz "sarajevske {kole turbulencije" potekla je plejada stru~njaka - danas profesori i menad`eri {irom svijeta.

36
Rije~-dvije o filmu

~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012. godine

La`ni mangupluk
Nisad SELIMOVI] ada je David Fincher najavio da }e snimati film po svjetskom bestseleru, krimi}u "The Girl With the Dragon Tattoo" Stiega Larssona, ~itava filmska planeta digla se na noge, odu{evljena idejom i u nadi za besprijekorno mra~nim, neizmjerno misti~nim i hladnokrvnim kao {vedski snijeg, filmom. Odmah u startu, Fincher je za tuma~e glavnih uloga odredio Daniela Craiga i Rooney Marau, koja se netom proslavila u prethodnom Fincherovom filmu, "Dru{tvena mre`a". Tako|er, Fincher je zaprepastio svoje producente i odu{evio filmofile odlukom da snima na autenti~nim lokacijama, u snijegom okovanoj [vedskoj (iako je mogao mnogo jeftinije pro}i u Utahu ili u Kanadi). Njegova dosljednost i perfekcionizam ni ovdje nisu ostali po strani. Ali, reditelj takvih hitova kao {to su „Sedam“, „Klub boraca“ i „Zodiac“, svoju {vedsku avanturu zaboravio je, ili nije namjenski htio, ura~unati jedan, ispostavi}e se, stra{no bitan faktor. [vedsku ekranizaciju ve} pomenute novele, film „Män som hatar kvinnor“, ili u prijevodu „Mu{karci koji mrze `ene“, Nielsa Ardena Opleva. Taj film snimljen je 2009. godine, i u [vedskoj, kao i u ostatku svijeta minus Amerika, nije pro{ao neprimje}eno. ^ak {tavi{e, kada je pri~a zabrujala, torren- knjige, naposljetku. Zaplet je intrigantan: Na sjeveti su se usijali, i film je vjerovatno ru [vedske, u malenom gradi}u, vidjelo vi{e ljudi nego Fincherojo{ prije 40 godina nestala je djevu facebook biografiju. vojka iz ugledne porodice. Ostarjeli ~ikica, glava ogromne familiNije remake! je, uvjeren je da je ona ubijena i Nedavno, na premijeri vlastitog `eli da na|e ubojicu. U tu svrhu „Mu{karca koji mrzi `ene“ (njeanga`uje medijski eksponiranog gov film se doista zove kao i knjino vi na ra Mi ka ela Blom kvis ta ga, „Djevojka sa tetova`om zma(Craig), koji je upravo iza{ao poja“, dok {vedska verzija ima naziv sramljen sa suda, izgubiv{i parnipo kojem je do{ao i na{ prijevod, cu protiv kapitalisti~ke mafije, "Mu{karci koji mrze `ene"), Fin- da mu pomogne u razrje{enju cher je izjavio da nije imao namje- slu~aja koji je policija odavno zaru snimati remake {vedskog ori- klju~ila. Blom kvist ubrzo za ginala, i da ne `eli da se njegov po~inje otpetljavati nesagledivo film poredi sa filmom Opleva. klupko porodi~ne netrpeljivosti, On se dr`ao knjige kao predlo{ka, nacisti~kih svjetonazora i biblijuz scenaristi~ku prilagodbu iz skih motiva, a u tome }e mu nepera starog rutinera Stevena Za- mjerljivo pomo}i mlada buntoilliana. Kakva gre{ka. vnica i ra~unarski genije Lisbeth Ukoliko niste gledali nijedan Salander (Mara). od pomenutih filmova, koji raDakle, naravno, u oba filma radnjom sli~e kao jednojaj~ani bli- dnja je apsolutno ista. Do zadnjeg zanci, dobro promislite koji }ete detalja. Oba po~inju sa uokvireodgledati prvi, ili koji }ete odgle- nim suhim cvije}em, uredno dodati uop{te, jer to {to je Fincher stavljenim ve} pomenutom djediza`elio, apsolutno nije mogu}e. ci. U oba se tra`i plavokosa djevojDrugi po redu film, ma koji to bio, ka, a nalazi {to{ta drugo. Izme|u bi}e dosadan i glumi}ete anali- njih postoji samo jedna, ali kruciti~ara samom sebi, biraju}i {ta je jalna razlika. Fincherov film, ipak, u onom prethodnom bilo bolje ili dolazi iz Hollywooda. lo{ije. A iako sli~e ba{ toliko kako [to nije pozitivna stvar (a kada rekoh, oni su s druge strane dva jeste?), da se ne prevarite. Verzija potpuno razli~ita pristupa reali- koju je ameri~ki perfekcionista zaciji jedne sjajne pri~e i odli~ne snimio zaista jeste savr{ena, za

K

"Mu{karci koji mrze `ene", USA, 2011; Reditelj: David Fincher; Uloge: Daniel Craig, Rooney Mara, Stellan Skaarsgard
ameri~ke pojmove, za ameri~ke multiplekse i za ameri~ku publiku. Za ljude koji vole da malo uklju~e vijuge dok gledaju intrigantne trilere, njegov film je precijenjen, sentimentalan i odve} o~it za jednu istragu nerije{enog ubistva. Njegovi likovi su solidni, mo`da bi se neko prevario i ~ak rekao i uvjerljivi, da nije gledao verziju ~ovjeka koji je iste nacionalnosti kao i pisac romana. O~ito, kad si [ve|anin, ima{ isti senzibilitet ka mra~nim temama, okovanim depresijom hladne, snijegom prekrivene dr`ave sa sjevera Evrope. Kako bi Fincher, koji je odrastao u Kaliforniji, mogao shvatiti poriv za mu~enjem ljudskog roda, kada ga sunce grije sedamosmina kalendarske godine? Ili se ne{to prelomilo u njegovoj glavi svih ovih godina, pa vi{e nije onaj reditelj koji je uredno spakovao glavu Brad Pittove supruge i poslao ga u pustinju da mu je tamo po{tar dostavi. Ili, {to je ve} realnost ~ista kao izvorska voda, Fincher je jednostavno postao holivudski komercijalista... moguli major studija, oni {to jedu zlatnim ka{ikama a te`e platinastim. Takvi {efovi, kojima je u glavi samo profit, ra~unaju samo na pro|u filma u kinima, i u tu svrhu oni se ne libe u~initi, ili ~e{}e - narediti i{ta. Pogotovo kada vam reditelj duguje uslugu jer ste ga pustili da film snima u prokletoj Evropi, a ne u tako golemoj Americi. To povla~i i anga`man Zailliana, koji zna {ta ame ri~ka pu bli ka `eli: do bar hamburger, kolu od litar i ne{to {to ih ne}e tjerati na razmi{ljanje, jer valja se vratiti u dubiozu anglosaksonske stvarnosti iz tame bioskopa. Upravo zato je Zaillian u filmu neke scene ra{~lanio i pojasnio do apsurdnosti, a Fincher ih realizovao zaglupljuju}e perfek tno. Ni {ta ni je os tav lje no slu~aju, ni{ta vas ne}e mrdnuti sa sjedi{ta, ne}ete biti uvu~eni u radnji ni u jednom trenutku. Kao da pratite onu antikriminalisti~ku seriju "Crna hronika" {to se onomad emitova{e na jednom od doma}ih kanala. Zvijezda knjige, i lik koji bi trebao da nosi film na ple}ima je upravo djevojka koja na le|ima ima tetova`u zmaja, pomo}nica Blomkvista, gospo|ica Salander. Koliko je ona bitan faktor dokazuje i Oplevov film, jer Lisbeth (glumi je Noomi Rapace) u njemu

Djevojka sa tetova`om
Mirisalo je ne{to na to, ~im se dotakao facebooka. Uistinu, njegov film obiluje stereotipima koje na veliko platno mo`e implementirati samo neko koga ja{u

ne pokazuje emocije, ona je du{evno isprana osoba, za debelim unutra{njim o`iljcima iz djetinjstva, i to se vidi u svakom kadru u kojem se ona pojavi. Ona je hladna i kad je sretna i kad je u bolnoj muci. Potpuno ista. Rooney Mara nije lo{a glumica, ali je grozna Lisbeth u Fincherovoj verziji. Ne da nije hladna, nego se vidi njen poku{aj da ne bude zainteresovana za stvari koje prolaze pored nje. ^ak se na kraju, spoiler alert - ali ko mari vi{e, i zaljubi u svog kolegu detektiva. Koliko su razli~ite Lisbeth u dva filma identi~ne radnje, zorno pokazuje i apsurdna ~injenica da u {vedskom filmu djevojka zaista ima tetova`u zmaja preko ~itavih le|a, {to je jedan od najupe~atljivijih dijelova filma, dok ameri~ka Lisbeth ima nekog salamandera preko ple}ke. [to je najgore od svega, Fincherov „Mu{karci koji mrze `ene“, apsolutno nije lo{ film, u pore|enju sa ostatkom sme}a koje nam servira ameri~ka zabavna industrija. Vidi se to i po autenti~nim lokacijama i slojevitoj pri~i. Nema tu uni{tenja svijeta niti heroj~ine niti romanse za facebook statusa. Fincherov najve}i problem je Oplev i njegov briljantni pristup eksploataciji briljantne knjige, bez uplitanja ikoga sa strane. U pore|enju s njim, Fincher, nekad genije, sada izgleda samo kao nadmeni {treber pored mangupa u poderanim farmerkama i starkama.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012.
BJELA[NICA d.d. Had`i}i Ul. Butmirska cesta do br. 45, Ilid`a Broj: 246-XII/11 Datum: 27. 12. 2011. god. Na osnovu ~lana 124. Statuta, a u skladu sa ~lanom 44. Zakona o vrijednosnim papirima FBiH (Sl. novine FBiH br: 39/98 i 36/99), ~lanom 246. Zakona o privrednim dru{tvima FBiH (Sl. novine FBiH br: 23/99, 45/00, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07 i 84/08) i ~lanom 3. Pravilnika o uslovima i postupku za konverziju i denominaciju vrijednosnih papira, spajanje i podjelu dionica (Sl. novine FBiH br: 53/99), Skup{tina dioni~ara Bjela{nica d.d. Had`i}i na sjednici odr`anoj 27. 12. 2011. god. donosi:
BJELA[NICA d.d. Had`i}i Ul. Butmirska cesta do br. 45, Ilid`a Broj: 247-XII/11 Datum: 27. 12. 2011. god.

OGLASI

37

Na osnovu ~lana 169. Zakona o privrednim dru{tvima FBiH (Sl. novine FBiH br: 23/99, 45/00, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07 i 84/08), te na osnovu odredaba ~lana 16. stav 2. i ~lana 17. Statuta Bjela{nica d.d. Had`i}i, Skup{tina Dru{tva na sjednici odr`anoj 27. 12. 2011. god. donosi:

o smanjenju osnovnog kapitala

ODLUKU

ODLUKU
o spajanju dionica ^lan 1. U cilju stvaranja uslova radi pokri}a gubitaka Dru{tva radi korekcije knji`enja na osnovu ulaganja Butmir d.o.o. Sarajevo po kupoprodajnom ugovoru, a koja ulaganja su evidentirana kao aktivna vremenska razgrani~enja na, te pokri}a gubitaka u poslovanju Dru{tva za 2010. god. vr{i se spajanje dionica Dru{tva, kao predradnja za umanjenje osnovnog kapitala Dru{tva smanjenjem nominalne vrijednosti dionica. ^lan 2. Spajanje dionica izvr{it }e se tako da se 2 (dvije) dionice nominalne vrijednosti 19,00 KM zamijene za jednu dionicu nominalne vrijednosti 38,00 KM. ^lan 3. U skladu sa ~lanom 2 ove odluke, ukupan broj dionica Bjela{nica d.d. Had`i}i koji iznosi 300.623 obi~nih jedne klase neograni~eno prenosivih dionica nominalne vrijednosti 19,00 KM, nakon spajanja dionica iznosit }e 150.311 obi~nih, jedne klase neograni~eno prenosivih dionica nominalne vrijednosti 38,00 KM. Ukupan osnovni kapital prije spajanja iznosi 5.711.837,00 KM. Ukupan osnovni kapital nakon spajanja iznosi 5.711.818 (150.311x38,00 KM), dok razlika od 19,00 KM nastala zaokru`ivanjem se izdvaja u fond rezervi Dru{tva. ^lan 4. Ovom odlukom se ovla{}uje Nadzorni odbor Dru{tva da mo`e izmijeniti odredbe ove odluke ako je to neophodno radi registracije novih podataka kod nadle`nih organa. ^lan 5. Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja, a za provo|enje iste zadu`uje se Uprava Dru{tva. Predsjednik Skup{tine Dru{tva

^lan 1. Bjela{nica d.d. Had`i}i je na prijedlog ovla{tenog vanjskog revizora (Revizorski izvje{taj, str. 15 od 26. 5. 2010. i 8. 6. 2010. god.), izvr{ila korekciju knji`enja na osnovu ulaganja dru{tva Butmir d.o.o. Sarajevo po kupoprodajnom ugovoru kao aktivna vremenska razgrani~enja zbog ~ega je na prijedlog ovla{tenog revizora neophodno izvr{iti smanjenje kapitala Dru{tva, te izvr{iti pokri}e gubitaka u poslovanju za 2010. god. koji gubitak prema izvje{taju revizora iznosi 111.747,00 KM (Revizorski izvje{taj, str. 14). ^lan 2. Pokrivaju se ukupni gubici Bjela{nica d.d. Had`i}i na teret osnovnog kapitala u iznosu od 3.404.186,00 KM, na na~in da se izvr{i smanjenje vrijednosti dionica sa 38,00 KM po dionici na 15,35 KM, s tim da broj dionica nakon spajanja iznosi 150.311. ^lan 3. Ukupna vrijednost osnovnog kapitala Bjela{nica d.d. Had`i}i prije smanjenja iznosi 5.711.818,00 KM podijeljenog na 150.311 redovnih dionica nominalne vrijednosti 38,00 KM. ^lan 4. Ukupna vrijednost kapitala Bjela{nica d.d. Had`i}i nakon smanjenja u smislu ~lana 2 i 3 ove odluke iznosi 2.307.273,85 KM podijeljenog na 150.311 redovnih dionica nominalne vrijednosti 15,35 KM. Razlika u iznosu od 358,15 KM nastala prilikom izra~unavanja nominalne vrijednosti dionica izdvaja se u fond rezervi Bjela{nica d.d. Had`i}i. ^lan 5. Smanjenje osnovnog kapitala ne uti~e na izvr{avanje obaveza prema povjeriocima, a prava po osnovu dionica ostaju nepromijenjena. ^lan 6. Dru{tvo }e ovu odluku objaviti najmanje u jednom doma}em dnevnom listu dva puta u roku 30 dana od dana njenog dono{enja. ^lan 7. Ovom odlukom se ovla{}uje Nadzorni odbor Dru{tva da mo`e izmijeniti odredbe ove odluke ako je to neophodno radi registracije novih podataka kod nadle`nih organa. ^lan 8. Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja, a za provo|enje iste zadu`uje se Uprava Dru{tva. Predsjednik Skup{tine Dru{tva

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Kanton Sarajevo OP]INA ILID@A Na osnovu ~lana 140. Zakona o prostonom ure|enju („Sl. novine Kantona Sarajevo“, br. 7/05) i ~lana 55. Statuta Op}ine Ilid`a («Sl.novine Kantona Sarajevo», br. 5/98), op}inski na~elnik putem Slu`be za prostorno ure|enje Op}ine Ilid`a, objavljuje

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Tuzlanski kanton JAVNA USTANOVA OSNOVNA [KOLA „RAINCI GORNJI“ Rainci Gornji, Kalesija Telefon/fax: 035-638-099 Broj: 02-07/12 Datum: 11.1.2012. godine Na osnovu ~lana 72. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju („Slu`bene novine TK“, broj: 6/04 i 7/05) i Odluke [kolskog odbora broj: 02-598//11. od 30.12.2011. godine, JU O[ “Rainci Gornji“ Rainci Gornji, Kalesija objavljuje

za podno{enje prijava za tehni~ki pregled izgra|enih gra|evina na podru~ju op}ine Ilid`a I. Pozivaju se lica zainteresovana za vr{enje tehni~kih pregleda izgra|enih gra|evina na podru~ju op}ine Ilid`a, a u skladu sa ~lanom 140. Zakona o prostornom ure|enju („Sl. novine Kantona Sarajevo“, br. 7/05), slijede}ih struka: - dipl. ing. arhitekture - dipl. ing. gra|evine (konstruktivni smjer) - dipl. ing. gra|evine (saobra}ajni smjer) - dipl. ing. gra|evine (hidrotehni~ki smjer) - dipl. ing. elektrotehnike (jake i slabe struje) - dipl. ing. ma{instva - dipl. ing. geodezije - dipl. ing. za{tite od po`ara i eksplozija - dipl. ing. za{tite na radu - lica registrovana za kontrolu sanitarnih uslova II U Stru~nu komisiju za vr{enje tehni~kog pregleda mogu se prijaviti lica koja imaju najmanje VSS navedenih struka, sa pet godina radnog iskustva i polo`enim stru~nim ispitom. III U vr{enje tehni~kog pregleda gra|evina ne mogu u~estvovati slu`bena lica koja su direktno bila uklju~ena u postupak dono{enja odobrenja za gra|enje objekta. IV Uz prijavu sa ta~nom adresom i brojom telefona treba prilo`iti: - ovjerenu kopiju diplome - ovjerenu kopiju uvjerenja o polo`enom stru~nom ispitu i u`em usmjerenju - potvrdu o radnom sta`u iz ta~ke II javnog poziva - kopiju LK - naziv poslovne banke i broj transakcijskog ra~una V Prijave sa potpunim dokazima o ispunjavanju uslova javnog poziva podnose se u roku od 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja, neposredno na Protokol Op}ine Ilid`a ili putem po{te na adresu: Op}ina Ilid`a Slu`ba za prostorno ure|enje Ul. Butmirska cesta br. 12 sa naznakom za javni poziv „za vr{enje tehni~kog pregleda gra|evina“. Nepotpune i neblagovremene prijave se ne}e razmatrati. OP]INSKI NA^ELNIK prof. dr. Senaid Memi}

J AVNI P O Z I V

J za poVnu upra`njeO radnog mjesta S A pu N I nog G L A
1. higijeni~ar, puna norma, 1 izvr{ilac na odre|eno vrijeme do povratka zaposlenice sa bolovanja, a najdu`e do 10.8.2012. godine, uklju~uju}i i pripadaju}i godi{nji odmor Uslovi koje kandidati moraju ispunjavati: a) op}i uslovi 1. da je dr`avljanin BiH, 2. da je stariji od 18 godina, 3. da je zdravstveno sposoban za obavljanje poslova higijeni~ara, 4. da nije osudjivan za krivi~no djelo i da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak. b) posebni uslovi 1. odgovaraju}i stepen stru~ne spreme u skladu sa Zakonom, Nastavnim planom i programom i Pedago{kim standardima Uz prijavu na javni oglas, kandidati su obavezni prilo`iti dokaze o ispunjavanju op}ih i posebnih uslova i to: 1. prijavu na javni oglas sa kra}om biografijom, adresom i kontakt-telefonom, 2. svjedod`bu o zavr{enoj osnovnoj {koli, 3. dokaz o ostvarenom radnom sta`u (uvjerenje izdato od ustanove obrazovanja i ovjerena kopija radne knji`ice kandidata - ne starija od 6 mjeseci od dana ovjeravanja), 4. dokaz o ostvarenom radnom sta`u izvan ustanova obrazovanja nakon sticanja stru~ne spreme i profila tra`enog oglasom (uvjerenje izdato od ustanove, institucije, organizacije i ovjerena kopija radne knji`ice - ne starija od 6 mjeseci od dana ovjeravanja), 5. izvod iz mati~ne knjige ro|enih ili uvjerenje o dr`avljanstvu ili ovjerena kopija li~ne karte (ovjerena kopija li~ne karte ne starija od 6 mjeseci od dana ovjeravanja), 6. dokaz o vremenu provedenom na evidenciji Zavoda za zapo{ljavanje nakon sticanja stru~ne spreme tra`ene oglasom (uvjerenje izdato od Zavoda za zapo{ljavanje). Izabrani kandidat je du`an u roku od 8 (osam) dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima oglasa dostaviti: a) ljekarsko uvjerenje kao dokaze da je zdravstveno sposoban za obavljenje poslova higijeni~ara, b) uvjerenje od nadle`nog suda da nije osu|ivan za krivi~no djelo i da se protiv njega ne vodi krivi~ni postupak. Sa kandidatima koji ispunjavaju uslove oglasa obavit }e se intervju, a o terminu intervjua kandidati }e biti obavije{teni telefonom. Rok za podno{enje prijava je 8 (osam) dana od dana objavljivanja javnog oglasa u ovom dnevnom listu.. Prijave sa tra`enom dokumentacijom treba dostaviti neposredno ili putem po{te, u zatvorenoj koverti, sa naznakom “Prijava na javni oglas za popunu upra`njenih radnih mjesta u JU O[ “Rainci Gornji“, Rainci Gornji - NE OTVARAJ“, na adresu: Rainci Gornji, 75268, Gornji Rainci. Kandidati }e biti pisano obavije{teni o ishodu javnog oglasa. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Direktorica {kole Sena Musi}

38

OGLASI
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE UNSKO-SANSKI KANTON JU O[ PREKOUNJE BIHA]

~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine („Sl. novine FBiH“ br. 12/03.) i na osnovu ~lana 157. Zakona o osnovnom i op}em srednjem odgoju i obrazovanju (Sl. glasnik USK-a br. 5/04) u postupku imenovanja, odnosno nominacije za poziciju direktora JU O[ PREKOUNJE Biha}, [kolski odbor rapisuje

SITUATION VACANT
Anaesthesiologists and Anaesthesiology technicians are required for the Ministry of Health, State of Kuwait to work in the New ursosurgery center with the following qualifications and experience: Requirement Category 1 Consultant + Senior specialist + Specialist 2 Senior Registrars 3 Registrars 4 Anaesthesia technicians Total requirement 4 6 8 12

K O N KU R S /N ATJE ^AJ
ZA IZBOR I IMENOVANJE DIREKTORA [KOLE Opis pozicije direktora {kole: a) Rukovodi radom {kole b) Zastupa {kolu i odgovoran je za zakonitost rada {kole c) Stara se o ostvarenju Nastavnog plana i programa {kole d) Odlu~uje o raspore|ivanju radnog osoblja u {koli i vr{i ocjenjivanje njihovog rada, odlu~uje o pravima i obavezama radnika iz radnog odnosa, te u slu~aju neispunjavanja obaveza iz radnog odnosa izvje{tava Ministarstvo i Pedago{ki zavod e) Podnosi [kolskom odboru izvje{taj o radu i rezultatima rada f) Izvr{ava odluke stru~nih organa i [kolskog odbora g) Informira [kolski odbor o financijskom poslovanju h) Vr{i i druge poslove u skladu sa Zakonom i Pravilima {kole i) Imenovanje se vr{i na period od 4 (~etiri) godine Op}i uvjeti za imenovanje/nominiranje na upra`njenu poziciju direktora osnovne {kole su: • Da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine • Da je stariji od 18 godina • Da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere (bilo na nivou dr`ave ili entiteta) u periodu od tri godine prije obavljanja upra`njene pozicije • Da nije pod optu`nicom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine u biv{oj Jugoslaviji (^lan IX stav 1. Ustava Bosne i Hercegovine) • Da nije na funkciji u politi~koj stranci u smislu ~lana 5. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije BiH („Slu`bene novine Federacije BiH“ broj 12/03.) • Da nije ~lan organa zakonodavne, izvr{ne ili sudske vlasti ili savjetnik u smislu Zakona o sukobu interesa („Slu`beni glasnik FBiH broj 16/02.“) • Da nema privatni financijski interes u instituciji u kojoj se kandidira • Da nije osu|ivan za krivi~no djelo i za privredni prijestup nespojiv s du`no{}u u instituciji u koju se kandidira, pet godina od dana pravosna`ne presude, isklju~uju}i vrijeme zatvorske kazne • Da nije lice kojem je pravosna`nom presudom suda zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadle`noj instituciji u kojoj se kandidira Posebni uvjeti za imenovanje/nominiranje direktora osnovne {kole su: • Vi{e ili visoko obrazovanje, te da ispunjava uvjete za nastavnika odgovaraju}e {kole, odnosno psihologa i pedagoga i ima najmanje 5 (pet) godina radnog iskustva u nastavi • Sposobnost za savjesno, odlu~no i odgovorno rukovo|enje {kolom i vo|enje pedago{kih aktivnosti {kole Uz prijavu kandidati su du`ni prilo`iti dokaze o ispunjavanju propisanih uvjeta i to: • Kra}a biografija, adresa i kontakt-telefon • Uvjerenje da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine • Uvjerenje da se protiv njega ne vodi krivi~ni postupak u vezi sa ~lanom 9.1. Ustava BiH • Izjavu da nije pod optu`nicom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine u biv{oj Jugoslaviji (~lan IX stav 1. Ustava BiH) • Izjavu da nije na funkciji u politi~koj stranci u smislu ~lana 5. Zakona ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije BiH („Sl. novine FBiH“ br. 12/03.) • Izjavu da nije ~lan organa zakonodavne, izvr{ne ili sudske vlasti ili savjetnik u smislu Zakona o sukobu interesa (Sl. Glasnik FBiH br. 16/02.) • Potvrdu da nije osu|ivan za krivi~no djelo i za privredni prijestup nespojiv s du`no{}u u instituciji u koju se kandidira, pet godina od dana pravosna`ne presude, isklju~uju}i vrijeme zatvorske kazne • Potvrdu da nije lice kojom je pravosna`nom presudom suda zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadle`noj instituciji u kojoj se kandidira • Ovjerenu kopiju diplome • Uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu • Dokaz o rodnom listu Konkurs/Natje~aj ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja u Slu`benim novinama Federacije Bosne i Hercegovine i dnevnom listu OSLOBO\ENJE Sarajevo. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Podnositelj prijave s kojim se ne stupi u kontakt u roku od 10 dana od dana isteka roka za podno{enje prijave ne}e biti uzet u razmatranje u daljnjem postupku nominiranja/imenovanja. Kandidati koji budu stavljeni na listu sa u`im izborom bit }e pozvani na intervju pred Komisiju za izbor direktora {kole. Svaki kandidat koji u|e u izbor dobit }e obrazac u kojem je du`an iznijeti bilo koje pitanje koje bi moglo dovesti do sukoba interesa u slu~aju da do|e do njegovog imenovanja. Kandidat kojeg nakon intervjua preporu~i Komisija za izbor direktora osnovne {kole, smatrat }e se da je najuspje{nije pro{ao konkurenciju. Nominiranje kandidata za direktora izvr{i}e Komisija za izbor direktora osnovne {kole, a kona~no imenovati [kolski odbor uz suglasnost ministra Kantonalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta. U slu~aju kada postoje dokazi da u postupku nominiranja/imenovanja nisu ispo{tovani principi ili postupci utvr|eni Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije BiH, bilo koji kandidat ili bilo koji ~lan javnosti mo`e podnijeti prigovor ministru Kantonalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, a kopija se dostavlja Ombudsmenu FBiH. Prijave se podnose preporu~eno po{tom na adresu: JU O[ Prekounje u Biha}u, Safvet-bega Ba{agi}a 26, Biha} 77 000 Sa naznakom „Prijava na konkurs za izbor i imenovanje direktora {kole“

A. Consultants, Senior specialist, Specialists, Senior Registrars Qualifications (same for all the above): Bachelor + Masters in Anaesthesiology + Fellowship/American Board/ Canadian Board/ Ph.D. or its equivalent from a recognized University. B. Registrars Qualifications: MBBS (Bachelor) + Masters Degree in Anaesthesiology from a recognized University. Experience: Consultants: Applicant should be completed 18 years as a doctor 8 years experience after the higher qualification. Senior Specialists: Applicant should be completed 14 years as a doctor. 8 years experience after the higher qualification. Specialists: Applicant should be completed 10 years as a doctor. 4 years experience after the higher qualification. Senior Registrars: Applicant should be completed 6 years as a doctor. 1 years experience after the higher qualification. Registrars: Applicant should be completed 3 years as a doctor. At least 1 year experience after master degree. C. Anaesthesia Technicians: Qualifications and Experience: 1. Educational: Higher Secondary School (minimum 12 years study) 2. Technical: a) Minimum 2 years Diploma after higher Secondary b) Two years experience in the field of Anaesthesia after the Anaesthesia Technician Diploma. Candidates should be less than 40 years of age and proficient in English language. All the Applicants should pass the interview conducted by the Anaesthesiology Committee. Expectations: Successful candidates will be expected to provide up-to-date service and manage all problems in their respective field including the complicated ones. Applications including detailed C.V. with complete contact address, telephone, fax numbers and e-mail ID with copies of qualifications, experience certificates, passport copy and names of three referees to be sent to the following address: Embassy of the State of Kuwait Franca Lehara bb 71000 Sarajevo BiH +387 33 569 020

UNIVERZITET U SARAJEVU POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENI FAKULTET

O B AV J E [ T E N J E
SENAD MEMI], dipl. ing. poljoprivrede, branit }e magistarski rad pod naslovom:

"Geneti~ka karakterizacija autohtonih kultivara vi{nje (Prunus cerasus L.) u Bosni i Hercegovini primjenom mikrosatelitskih markera"
10.2.2012. godine u 14 sati na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu u Sarajevu. Odbrana magistarskog rada je javna. Primjerci radova se mogu pogledati u Sekretarijatu Fakulteta svakog radnog dana od 10 do 13 sati. Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Zmaja od Bosne br. 8

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD SARAJEVO PARNI^NO ODJELJENJE ZA SPOROVE MALE VRIJEDNOSTI ILID@A Broj: Mal-38837/04 Sarajevo, 23.12.2011. godine Op}inski sud u Sarajevu, stru~ni saradnik Sanela Hasanovi}, u pravnoj stvari tu`itelja UNICREDIT BANKA DD SARAJEVO, Ul. Zelenih beretki br. 24, Sarajevo, protiv tu`enih 1. ]iva Midhat, Ul. Skendera Kulenovi}a br. 38, Vogo{}a i 2. @ero Adema, Kamenica bb, Ilija{, radi isplate duga od 1.875,68 KM, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 53/03), objavljuje

POZIV
Poziva se prvotu`eni ]IVA MIDHAT na RO^I[TE ZA GLAVNU RASPRAVU pred ovim sudom, Parni~no odjeljenje za sporove male vrijednosti Ilid`a, Ustani~ka br. 19, zakazano za UTORAK - 21.2.2012. godine u 10 sati, soba 218/II. NAPOMENA Ako tu`ilac bez opravdanog razloga ne do|e na ro~i{te za glavnu raspravu, a bio je uredno pozvan, smatrat }e se da je povukao tu`bu, osim ako se tu`eni na tom ro~i{tu upusti u raspravljanje (~l. 97. st. 3. ZPP-a). Ako na ro~i{te za glavnu raspravu bez opravdanog razloga ne do|e tu`eni, a bio je uredno pozvan, rasprava }e se odr`ati bez njegovog prisustva (~l. 97. st. 4. ZPP-a). Sud }e shodno odredbama ~l. 406. i 407. ZPP-a kazniti nov~anom kaznom od 100 do 1.000 KM: - Stranku, zakonskog zastupnika, punomo}nika ili umje{a~a koji svojim parni~nim radnjama te`e zloupotrijebe prava priznata odredbama ZPP-a. - Osobu koja u podnesku vrije|a sud, stranku ili drugog sudionika u postupku. - Osobu koja je kao slu{atelj prisutna raspravi, a vrije|a sud ili druge sudionike u postupku, ometa rad ili se ne pokorava naredbama suda za odr`avanje reda, a mo`e ga i udaljiti. STRU^NI SARADNIK Sanela Hasanovi}

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012.

POMO] U KU]I

39

Najkorisniji ~ajevi za mr{avljenje

NOVOSTI I PREPORUKE

Pet veli~anstvenih
Zeleni ~aj, oolong, hibiskus, kopriva i biljka lotus
Me|u stotinama vrsta ~ajnih napitaka, izdvajamo pet veli~anstve nih ~ije la ga no ispi ja nje mo`e da vam pomogne u lak{em savladavanju nepo`eljnih kilograma: Zeleni ~aj je superheroj u borbi protiv suvi{nih kilograma i ~i{}enju organizma. Zbog te minimalne obrade sadr`i velike koli~ine farmakolo{ki aktivnih sastojaka polifenola, katehina koji podsti~u gubitak tjelesne mase, ali i blagotvorno djeluju na cjelokupno zdravlje. Oolong je polufermentisani ~aj na granici izme|u crnog i zelenog, ponekad ga ozna~avaju znatljive crvene boje i kiselkaste arome, posjeduje blagotvorna svojstva koja su vijekovima na cijeni. Jedno od njih je i pomo} u regulaciji tjelesne mase. Hibiskus je vrijedan izvor vitamina C i flavonoida, koji poma`u detoksikaciju organizma. Hibiskus je i diuretik te smanjuje osje}aj nadutosti. U narodnoj medicini kopriva ima dugu tradiciju u otklanjanju brojnih tegoba. U dana{nje vrijeme najvi{e se koristi kao diuretik kod upala mokra}nih puteva i bubre`nih kamenaca i kao pomo} u lije~enju reumatskih tegoba. Biljka lotus (Nelumbo nucifera) je vi{egodi{nja vodena biljka sli~na ameri~kom lopo~u (water lily) i po zna to je lje ko vi to sredstvo kineske i indijske tradicionalne medicine. Zna~ajan dio hemijskog sastava ove biljke ~ine polifenoli, ko ji bla go tvor no dje lu ju na zdravlje. Koristi se kao sredstvo za sni`avanje krvnog pritiska i kao antiage namirnica, a zna~ajno smanjuje akumulaciju triglicerida u masno tkivo.

Morska so puna minerala
U sva ko dne vnoj upo tre bi po`eljno je koristiti morsku so, jer za razliku od obi~ne kamene soli, ima znatno vi{e mikroelemenata i va`nih minerala koji su u njoj sadr`ani zahvaljuju}i iznimnom pos tup ku do bi va nja, isparavanjem vode iz mora. Takva so izvor je kalcija, magnezija i kalija, a sadr`i i jod iz mora, iako se danas prema zakonskoj regulativi svaka so, koja se koristi u doma}instvu, mora dodatno jodirati radi spre~avanja nastanka gu{avosti. Danas se kao zamjena za so koristi kalij-klorid. Me|utim, zahvaljuju}i osobinama brojnih namirnica, za~inskih trava i miro|ija mo`e se dobiti dobar okus i bez velikih dodataka soli, a postoji i kuharica u kojoj su i re cep ti kao do pri nos u spre~avanju rastu}e epidemije hipertenzije, povi{enog krvnog pritiska.

kao aromati~nog neprijatelja masno}a, jer efektno smanjuje stvaranje masnih naslaga i podsti~e mr{avljenje. Hibiskus je jedan od najljep{ih cvjetova tropskih zemalja. Prepo-

LJEPOTA, KOZMETIKA

MODA, STIL, TRENDOVI

Vrijedne niske tahisera postoji vi{e stvari kada govoti crnih bisera Kod bi
rimo o boji. To je osnovna ili dominantna boja; prelivna boja ili vi{e njih i orijent ili svjetlucave dugine boje koje se mogu pojaviti odmah ispod povr{ine. Svi biseri imaju osnovnu boju, ali ne moraju imati ove druge karakteristike. Cijenu u odnosu na boju diktiraju modni trendovi, ukus pojedinca, ali i rijetkost po`eljne boje odre|enog tipa. Iako ovo ne va`i za bisere koji se koriste za prstenje, privjeske i bro{eve, ve}ina njih na tr`i{te dolazi u obliku niske za ogrlice. Tu je va`an ovaj faktor ujedna~enosti svih pre|a{njih osobina. Ka`u da su nekada i godine potrebne da se upari niska bisera vrhunskog kvaliteta. To samo po sebi mora da ima svoju cijenu. Isto va`i i za lijepo uparene biserne min|u{e. Vrijede vi{e nego isti komad kada je sam. Zabilje`eno je da su niske tahiti crnih bisera prodate u ~uvenim aukcijskim ku}ama i za 900.000 dolara, a u robnim ku}a ma mo `ete na}i ga je ne biserne ogrlice i za 20 istih nov~anica.

Ljekovita maska protiv akni
Pire od pe~ene kisele jabuke mo`e da se iskoristi i kao baza za masku koja blagotvorno uti~e na smirenje upala ili akni na ko`i. U pire od jabuke umutite pe~enu glavicu crnog luka, ka{i~icu meda i malo sode bikarbone. Masku nanesite preko gaze, pa onda stavite i plasti~nu foliju i pe{kir, kako biste odr`ali toplotu. Po{to je ova maska ljekovita, dr`ite je {to du`e. Kada je skinete, obri{ite se papirom, pa je poslije nekog vremena isperite vodom. Stavljajte je svako ve~e sve dok se ko`a ne smiri. Maska za ko`u sa crvenilom Izrendajte ve}u jabuku i kuhajte je u 150 g mlijeka. Kada se napravi gusta ka{a, ostavite da se malo ohladi, pa pa`ljivo umije{ajte `umance da dobijete kompaktnu masu. Ovu masku nanosite svaki dan sve dok se crvenilo ne povu~e. Dr`ite je oko pola sata, pa isperite vodom. Za ko`u sa crvenilom maska treba da bude pribli`na temperaturi tijela, kako se ne bi poja~ala cirkulacija.

Brokoli ~orba
Potrebno:
300 gr brokolija 100 gr prase 1 ka{i~ica su{enog, mljevenog povr}a malo aromati~nog maslinovog ulja (sa bijelim lukom i ruzmarinom) malo jogurta malo soli malo bibera malo aleve paprike (mo`e i ljute)

Priprema:
Brokoli oprati, podijeliti na cvjeti}e i skuhati u blago posoljenoj vodi. Prasu isje}i na deblje komadi}e, pa i nju skuhati da omekne. Obareno povr}e sipati u dublji sud, pa {tap-mikserom izmiksati da se dobije glatka ka{a uz malo vode u kojoj se kuhalo (mo`e i u multipraktiku). Vratiti sve u sud, naliti vodom u kojoj se kuhao brokoli do `eljene gustine i staviti da provri. Dodati ka{i~icu su{enog, mljevenog povr}a i mrvicu aleve paprike. Kuhati 2-3 minuta, posoliti, pobiberiti, pa skloniti sa vatre. Sipati ~orbu u tanjir, u svaki nakapati aromati~no maslinovo ulje. Dodati malo jogurta za ukus i ukras.

40

OGLASI
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO JU OSNOVNA MUZI^KA I BALETSKA [KOLA NOVO SARAJEVO, S A R A J E V O
Datum: 11. 1. 2012. godine

~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE TUZLANSKI KANTON OP]INA GRADA^AC JU MJE[OVITA SREDNJA [KOLA „HASAN KIKI]“ Na osnovu ~lana 119. Zakona o srednjem obrazovanju („Slu`bene novine TK“ broj: 06/04. i 07/05.), Saglasnosti Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta TK broj: 10/1-34-014054-1/11. od 1. 8. 2011. JU Mje{ovita srednja {kola „Hasan Kiki}“ Grada~ac objavljuje

Na osnovu odluke [kolskog odbora JU Osnovne muzi~ke i baletske {kole Novo Sarajevo, Sarajevo, objavljuje se

K O N K U R S
za prijem u radni odnos 1 Pedagog/ica {kole 2 Nastavnik/ca gitare 1 izvr{ilac na odre|eno vrijeme - do 15.8.2012, puna norma 1 izvr{ilac na odre|eno vrijeme - do 15.8.2012, 1/2 norme

J AV N I K O N K U R S
za popunu upra`njenih radnih mjesta NA ODRE\ENO RADNO VRIJEME, A NAJDU@E DO 10. 8. 2012. GODINE UKLJU^UJU]I I PRIPADAJU]I GODI[NJI ODMOR 1. Profesor stru~no-teorijske nastave elektrotehni~ke grupe predmeta i informatike na 18 ~asova sedmi~no (dipl. ing. elektrotehnike)..............................................................................................1 izvr{ilac 2. Profesor stru~no-teorijske nastave gra|evinske grupe predmeta, na 13 ~asova sedmi~no (dipl. ing. gra|evinarstva ili dipl. ing. arhitekture) .......................................................1 izvr{ilac 3. Profesor stru~no-teorijske nastave medicinske grupe predmeta (op{ti smjer) - 20 ~asova.................................1 izvr{ilac 4. Profesor stru~no-teorijske nastave medicinske grupe predmeta (fizioterapeutski smjer) — 11 ~asova ...............1 izvr{ilac 5. Nastavnik prakti~ne nastave medicinske struke (op{ti smjer) — puna norma .....................................................1 izvr{ilac 6. Nastavnik prakti~ne nastave medicinske struke (op{ti smjer) — 8 ~asova...........................................................1 izvr{ilac 7. Nastavnik prakti~ne nastave medicinske struke (fizioterapeutski smjer) - 20 ~asova ........................................1 izvr{ilac 8. Profesor stru~no-teorijske nastave ugostiteljske grupe predmeta za zanimanje kuhar — 6 ~asova......................1 izvr{ilac 9. Nastavnik prakti~ne nastave saobra}ajne struke — 2 ~asa ...................................................................................1 izvr{ilac Uslovi koje kandidati moraju ispunjavati: Op}i uslovi 1. da je zdravstveno sposoban za obavljanje poslova nastavnika/profesora {kole, 2. da nije pod optu`nicom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine, 3. da nije osu|ivan za krivi~no djelo, 4. da nije ka`njavan iz oblasti privrednog prestupa i da mu nije izre~ena za{titna mjera zabrane vr{enja poslova nastavnika, pedagoga ili direktora {kole. Pored op}ih uslova kandidat mora ispunjavati i slijede}e posebne uslove i to: 1. odgovaraju}i stepen stru~ne spreme, u skladu sa Zakonom, Nastavnim planom i Pedago{kim standardima, 2. polo`en stru~ni ispit za samostalan rad na poslovima nastavnika/profesora. Uz prijavu na javni konkurs, kandidati su obavezni prilo`iti dokaze o ispunjavanju op}ih i posebnih uslova i to: 1. prijavu na javni oglas sa kra}om biografijom, adresom i kontakt-telefonom, 2. ovjerenu kopiju diplome ili uvjerenja o diplomiranju, svjedod`bu osmog razreda (ne starije od 6 mjeseci od dana ovjeravanja), 3. ovjerenu kopiju uvjerenja o polo`enom stru~nom ispitu za samostalan rad na poslovima nastavnika/profesora, ne stariju od 6 mjeseci od dana ovjeravanja, (ne treba za poziciju 12. i 13), 4. dokaz o ostvarenom radnom sta`u (uvjerenje izdato od ustanove obrazovanja i ovjerena kopija radne knji`ice kandidata — ne starija od 6 mjeseci od dana ovjeravanja), 5. dokaz o ostvarenom radnom sta`u izvan ustanova obrazovanja nakon sticanja stru~ne spreme i profila tra`enog konkursom (uvjerenje izdato od poslodavca i ovjerena kopija radne knji`ice), 6. dokaz o du`ini trajanja stru~nog osposobljavanja za samostalan rad u ustanovama odgoja i obrazovanja (navesti ta~an period trajanja osposobljavanja u svojstvu pripravnika), 7. izvod iz mati~ne knjige ro|enih ili uvjerenje o dr`avljanstvu ili kopija li~ne karte (ovjerena kopija li~ne karte ne starija od 6 mjeseci od dana ovjeravanja), 8. dokaz o vremenu provedenom na evidenciji zavoda za zapo{ljavanje nakon sticanja stru~ne spreme tra`ene konkursom (uvjerenje izdato od zavoda za zapo{ljavanje). Izabrani kandidat je du`an, u roku od 8 (osam) dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa, dostaviti: a) ljekarsko uvjerenje kao dokaze da je zdravstveno sposoban za obavljanje poslova nastavnika/profesora {kole, b) ovjerena izjava kandidata na nije pod optu`nicom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine, c) da nije osu|ivan za krivi~no djelo, d) ovjerena izjava kandidata da nije ka`njavan iz oblasti privrednog prestupa i da mu nije izre~ena za{titna mjera zabrane vr{enja poslova nastavnika/profesora ili pedagoga {kole. Ako se popuna upra`njenog radnog mjesta ne mo`e izvr{iti licima sa polo`enim stru~nim ispitom, primit }e se pripravnik. U cilju procjene profesionalnih karakteristika, iskazanih sposobnosti i kompetencija, sa svim kandidatima koji ispunjavaju formalnopravne uslove iz ovog konkursa bit }e obavljen intervju. Intervju se odnosi na teme iz oblasti odgoja i obrazovanja. Sa kandidatima koji ispunjavaju uslove konkursa od 9. avgusta 2011. godine obaviti }e se intervju 23. januara 2012. od 8 do 15 sati. Rok za podno{enje prijava je 8 (osam) dana od dana objavljivanja javnog konkursa u dnevnom listu OSLOBO\ENJE. Prijave sa tra`enom dokumentacijom treba dostaviti neposredno ili putem po{te, u zatvorenoj koverti, sa naznakom „Prijava na javni konkurs za popunu upra`njenih radnih mjesta - NE OTVARAJ“ na adresu JU Mje{ovita srednja {kola „Hasan Kiki}“ Sarajevska bb, 76 250 Grada~ac. Prvostepena konkursna procedura okon~at }e se najkasnije u roku od 15 (petnaest) dana od dana isteka roka za podno{enje prijava. Kandidati }e biti pisano obavije{teni o ishodu javnog konkursa. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

Uslovi: Pored op{tih uslova propisanih Zakonom, kandidati treba da ispunjavaju i posebne uslove propisane Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju u Kantonu Sarajevo i Nastavnim planom i programom za osnovne {kole i osnovne muzi~ke i baletske {kole Kantona Sarajevo. Uz prijavu na konkurs dostaviti: - Biografiju, - Dokaz o stru~noj spremi (ovjerena kopija), - Izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne stariji od 6 mjeseci), - Uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci), - Potpisanu i ovjerenu izjavu od nadle`ne op}inske slu`be kojom kandidat potvr|uje da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak i da nije osu|ivan za krivi~no djelo koje ga ~ini nepodobnim za rad sa djecom, - Ljekarsko uvjerenje nakon dono{enja odluke o izboru. Prednost na konkursu imaju zaposlenici koji su u skladu sa ~lanom 11. Pravilnika sa kriterijima za iskazivanje prestanka potrebe za zaposlenicima koji su djelimi~no ili potpuno ostali bez radnih zadataka i postupak popune upra`njenih radnih mjesta u osnovnim i srednjim {kolama kao javnim ustanovama na podru~ju Kantona Sarajevo bili u radno-pravnom statusu na odre|eno vrijeme u {koli. Ako se na konkurs ne prijave kandidati sa propisanim uslovima, {kola }e razmotriti i prijave ostalih kandidata i zadr`ava pravo izvr{iti prijem kandidata na odre|eno vrijeme u skladu sa va`e}im zakonskim propisima ili odbiti prijave. Konkurs ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja. Prijave sa tra`enim dokumentima dostaviti po{tom na adresu: JU Osnovna muzi~ka i baletska {kola Novo Sarajevo, Sarajevo, Kemala Kapetanovi}a 43. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 Ps 189582 11 Ps Sarajevo, 16. 12. 2011. godine OP]INSKI SUD U SARAJEVU, i to sudija Maja Peji}, rje{avaju}i u pravnoj stvari tu`itelja VOLKSBANK BH d.d. Sarajevo, ul. Fra An|ela Zvizdovi}a br. 1, Sarajevo, protiv tu`enih 1. ASTRE-E d.o.o. Sanski Most, Bulevar VII korpusa bb, Sanski Most i 2. EKREM JAKUPOVI] iz Prijedora, ul. Petrovo bb, Prijedor, radi isplate potra`ivanja, v.sp. 17.908,99 KM na osnovnu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku Federacije BiH

O B J AV L J U J E
P R E S UD U
zbog propu{tanja Tu`eni su du`ni isplatiti tu`itelju na ime duga iznos od 15.924,60 KM, sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od 17. 3. 2011. godine, kao dana podno{enja tu`be pa do isplate, iznos od 1.322,50 KM na ime obra~unate ugovorene kamate, iznos od 491,89 KM na ime obra~unate ugovorene zatezne kamate, iznos od 170,00 KM na ime naknade za opomene, kao i nadoknaditi tu`itelju tro{kove parni~nog postupka u iznosu od 637,26 KM sve u roku od 30 dana. POUKA: Protiv ove presude nije dopu{tena `alba. Obavje{tava se tu`eni da se dostava ovog pismena smatra obavljenom u roku od 15 dana od dana objavljivanja u dnevnim novinama FBiH i na oglasnoj tabli Suda. Sudija Maja Peji}

Na osnovu ~lana 88. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju („Sl. novine BPK“, Gora`de, br. 05/04), te ~lana 29. Pravila JU Osnovne muzi~ke {kole „Avdo Smailovi}“, Gora`de, [kolski odbor JU OM[ „Avdo Smailovi}“ Gora`de, na osnovu Odluke br. 468/11 od 21. 12. 2011. godine, objavljuje

KONKURS
za prijem nastavnog kadra 1. nastavnik klavira ..............................................................................2 izvr{ioca puno radno vrijeme 2. nastavnik gitare.................................................................................3 izvr{ioca puno radno vrijeme 3. nastavnik harmonike.........................................................................1 izvr{ilac puno radno vrijeme .........................................................................................................................1 izvr{ilac na 18 ~asova Kandidat mora ispunjavati Zakonom predvi|ene - diplomu o zavr{enoj muzi~koj akademiji uslove za rad u nastavi i imati zavr{enu odgovara- dokaz o radnom iskustvu (kopija radne knji`ice) ju}u stru~nu spremu kako slijedi: - uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu 1. Zavr{ena muzi~ka akademija II ili I stepena - od- izvod iz mati~ne knjige ro|enih sjek klavir - uvjerenje o dr`avljanstvu 2. Zavr{ena muzi~ka akademija II ili I stepena - od- uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni sjeka gitara postupak 3. Zavr{ena muzi~ka akademija II ili I stepena - od- kratku biografiju sjek harmonika Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razKandidati koji ispunjavaju uslove konkursa primamatrati. ju se na odre|eno vrijeme do 30. 6. 2012. godine. Prijave dostaviti na adresu: Konkurs ostaje otvoren 8 dana od dana objavljiJU OM[ „Avdo Smailovi}“ vanja. Ulica Seada Sofofi}a-Sofe bb Uz prijavu na konkurs, treba prilo`iti slijede}e: 73000 Gora`de

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 P 204526 11 P Sarajevo, 4. 1. 2012. godine Op}inski sud u Sarajevu, i to sudija Aida Bahtovi}, u pravnoj stvari tu`itelja Volksbank BH d.d. Sarajevo, Fra An|ela Zvizdovi}a 1, Sarajevo, protiv tu`enih Behija Deli} iz Sarajeva, Grbavi~ka 9, 2. Ismeta Halilovi} iz Sarajeva, Ante Babi}a 7, radi duga, van ro~i{ta 4. 1. 2012. godine, na osnovu ~lana 348. ZPP-a donosi slijede}i

OGLAS
- Poziv za pripremno ro~i{te ZA: PRVOTU@ENA BEHIJA DELI] Pozivate se kao stranka na PRIPREMNO RO^I[TE za PONEDJELJAK, 27. 2. 2012. godine, u 12.30 sati, pred ovaj sud, u sobu broj 315/III. SUDIJA Aida Bahtovi} Napomena: Stranke su du`ne najkasnije na pripremnom ro~i{tu iznijeti sve ~injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i predlo`iti

sve dokaze koje `ele izvesti u toku postupka, te na pripremno ro~i{te donijeti sve isprave i predmete koje `ele upotrijebiti kao dokaz (~l. 77. ZPP). Na pripremnom ro~i{tu }e se raspravljati o pitanjima koja se odnose na smetnje za dalji tok postupka, o prijedlozima stranaka i ~injeni~nim navodima kojima stranke obrazla`u svoje prijedloge (~l. 79, 80 ZPP-a). Tu`eni mo`e najkasnije na pripremnom ro~i{tu podnijeti protivtu`bu (~l. 74. st. 1. ZPP-a). Ako na pripremno ro~i{te ne do|e tu`itelj, a bio je uredno obavije{ten, smatrat }e se da je tu`ba povu~ena, osim ako tu`eni ne zahtijeva da se ro~i{te odr`i (~l. 84. st. 1. ZPP-a). Ako na pripremno ro~i{te ne do|e uredno obavije{ten tu`eni, ro~i{te }e se odr`ati bez njegovog prisustva (~l. 84. st. 2. ZPP-a). Sud mo`e odrediti da se glavna rasprava odr`i odmah nakon pripremnog ro~i{ta (~l. 94. st. 3. ZPP-a). Ako stranka ili njen zastupnik u toku postupka ili prije isteka roka od {est mjeseci nakon pravomo}nog okon~anja postupka promijene adresu na koju se dostava obavlja, du`ni su o tome odmah obavijestiti sud, u suprotnom, sud }e odrediti da se dalje dostave u parnici obavljaju objavljivanjem pismena na oglasnoj plo~i suda, sve dok stranka ili njen zastupnik ne obavijeste sud o svojoj novoj adresi (~l. 352. ZPP-a). Dostava se smatra obavljenom nakon proteka 15 dana od dana objavljivanja u dnevnim novinama.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012.

KORAK NAPRIJED
Toshiba unaprije|eni vodi~ za medije
Toshiba Evropa GmbH objavila je ju~er da }e njen novi asortiman TV aparata povezanih na internet za 2012. imati inovativanvodi~ za medije na Roviplatformi kao standard. U pore|enju sa tradicionalnim elektronskim vodi~em za TV program, ova aplikacija nudi vi{estruke opcije pretra`ivanja i {irok izbor dodatnih sadr`aja. Vodi~ za medije obuhvata mno{tvo informacija o glumcima, TV serijama i filmovima, kao i unaprije|ene ilustracije i linkove ka vi{e od 2,5 miliona opisa TV programa, 120.000 profila o poznatim li~nostima i podataka o TV serijama od 1960. Korisnici }e mo}i aktivirati vodi~ za medije pritiskom na dugmeGUIDE na daljinskom upravlja~u svog Toshiba Smart TV aparata preko aplikacije Toshiba Places.

41

Windows 8 za ultrabook ra~unare
Sudbina ultrabook ra~unara tijesno je povezana sa Windows 8 operativnim sistemom, na {ta je glasno ukazao i izvr{ni direktor kompanije Intel Paul Otellini. On je podsjetio na veliku va`nost ultramobilnih ure|aja u toku ove godine, stavljaju}i veliki akcenat na Windows 8 operativni sistem, nazivaju}i ga ne~im najboljim {to se moglo desiti kompaniji Intel. Otellini tvrdi da }e fleksibilnost prelaska i izlaska iz tablet-re`ima rada - Metro interfejs - na Intel baziranim ure|ajima biti od klju~ne va`nosti za kompaniju Intel.

Picasa 3.9 Build 135.81
Picasa je softver koji poma`e da trenutno prona|ete, editujete i razmjenjujete sve slike koje posjedujete na svom ra~unaru. Svaki put kada otvorite Picasu, ona automatski locira sve va{e slike u vizuelne albume organizovane prema datumu sa nazivima foldera. Mo`ete vr{iti prevla~enje faj lova sa ciljem aran`iranja albuma te praviti oznake sa ciljem kreiranja novih grupa. Picasa }e se potruditi da va{e slike budu bezbjedne i uvijek organizovane. Picasa nudi i neke opcije jednostavnog editovanja i omogu}ava da jednim klikom tastera izvr{ite manje korekcije. Najnovija verzija Picasa softvera uklju~uje i web albume, ali zahtijeva da posjedujete Google nalog.

Gran Turismo 5 XL Edition
Gran Turismo 5 je stigao u prodaju u novembru 2010, ali Sony i kreator ove igre Polyphony Digital nisu je jo{ uvijek zavr{ili. U naredne dvije sedmice, nova a`urirana verzija ove dobro primljene trka~ke igre }e sti}i na police prodavnica. Najavljena preko PS bloga, Gran Turismo 5 XL edicija }e se pojaviti za PS3 17. januara. Nova iteracija trka~ke igre }e uklju~ivati osnovni naslov, sve spec 3.0 updateove, kao i vau~er koji omogu}ava pet paketa sadr`aja za preuzimanje. Uklju~eni paketi za preuzimanje su Racing Car Pack, Car Pack 2, Course Pack, Racing Gear Pack i Paint Pack. Nova verzija uklju~uje i novu izmijenjenu opciju naslovne strane igre

Predstavljen Xperia S iz nove serije NXT

Prvi Sony smart telefon
Jednostavno dijeljenje sadr`aja uz laku konektivnost na vi{e ekrana • Ekran visoke rezolucije i 12 MP kamera koja pravi fotografije za 1,5 sekundi
Na ju~era{njoj konferenciji za {tampu u Las Vegasu, koja je odr`ana uo~i Me|unarodnog CES sajma 2012, predstavljen je Xperia S, prvi smart telefon iz nove serije Xperia NXT - slje-

Glavne karakteristike
• Reality displej od 4,3 in~a sa Mobile BRAVIA® Engine sa ekranom u HD rezoluciji • 1,5 GHz dvojezgreni procesor za brzo pretra`ivanje i preuzimanje sadr`aja koji mo`e da se ~uva u internoj 32 GB fle{ memoriji • 12 MP zadnja kamera sa Sony Exmor R™ za snimanje u pokretu • NFC opcija za pristup sve ve}oj ponudi NFC aplikacija i servisa, kao i Xperia SmartTags de}e generacije smart telefona marke Sony. Novi Xperia S je Android smart telefon koji pru`a nevjerovatan vizuelni do`ivljaj na ekranu visoke rezolucije i Sony HD iskustvo, a 12 MP kamera pravi fotografije za samo 1,5 sekundi od prelaska iz standby re`ima rada. tablet. Korisnici mogu da gledaju svoje omiljene sadr`aje kompanije Sony Entertainment Network povezivanjem Xperie S preko HMDI na TV. Xperia S tako|er ima NFC (near field communication) opciju koja korisnicima omogu}ava da me|usobno dijele sadr`aje i u`ivaju u sve ve}em broju NFC aplikacija i servisa.

Xperia S u svijetu Sonya
Novi Xperia S omogu}ava jednostavnu konektivnost na vi{e ekrana za korisnike koji `ele da dijele i u`ivaju u sadr`aju na bilo kojem ekranu bilo da je u pitanju TV, smart telefon, laptop ili

Prepoznatljiv dizajn
Novi dizajn pod nazivom identitet ikone primjenjuje se na cijeloj seriji Xperia NXT, a glavna karakteristika mu je jednostavan i mo}an izgled koji se odmah prepoznaje. Providni element na dnu stvara ikoni~nu siluetu koja posebno isti~e displej. Korisni~ki

interfejs je redizajniran kako bi se uklopio u minimalisti~ki dizajn hardvera. Ekran ima novu pozadinu sa raznim bojama u pokretu koja isti~e HD Reality displej i snagu dvojezgrenog procesora. Xperia S }e biti dostupna od prvog kvartala 2012.

USB 3.0 na mobitelima
Iz USB Implementers Foruma, organizacije koje ina~e stoji iza USB standarda, najavili su dolazak novog standarda na mobitele i tablete. No, prema informacijama koje su otkrili na CES-u, prvi mobilni ure|aji s USB-om 3.0 (izvedenim preko microUSB priklju~ka) ipak ne}e tako skoro. Na tr`i{tu bi se trebali pojaviti tek krajem ove, ili po~etkom sljede}e godine. Osim ve}ih brzina prenosa podataka, novi standard na mobitelima }e omoti blizu teoretskom li mi tu stan dar da (5 Gb/s) - o~ekivati mo`emo brzine od oko 800 Mb/s. Tako|er, objavljeno je kako se razmatra smanjivanje veli~ine standardnog USB 3.0 priklju~ka. Kako ka`u u USB Implementers Forumu, VGA priklju~ak je prvi koji prije~i smanjenje debljine prenosnika, a sljede}i je USB.

Ispis u pokretu
HP Officejet 100 Mobile Printer namijenjen je poslovnim korisnicima i onima koji ~esto putuju, a imaju potrebu ispisivanja raznih dokumenata. Osim kompaktnih dimenzija, mobilnost ovog printera osigurava i ugra|ena litijionska baterija koja dozvoljava ispis do 500 stranica na jednom punjenju, a tu je i 65-vatni punja~. Ispisivanje je mogu}e i putem Bluetootha s prenosnih ra~unara te pametnih telefona sa sistemima Windows Mobile, BlackBerry, webOS i Symbian. Ulazna ladica ima kapacitet od 50 listova papira A4 formata, dok su brzine ispisa 22 crno-bijele

gu}iti br`e punjenje baterija. Ipak, iz Foruma su najavili kako brzine prenosa koje }e se postizati na mobitelima ne}e biti ni-

stranice u minuti ili 18 stranica u boji.

42

OGLASI
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE ZENI^KO-DOBOJSKI KANTON OP]INSKI SUD U ZENICI
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Kanton Sarajevo Grad Sarajevo Op}ina Novi Grad Sarajevo Op}inski na~elnik

~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Broj: 043-0-SU-11-002023 Zenica, 10.1.2012. godine Na osnovu ~lana 31. Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine („Slu`bene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj: 38/05, 22/06 i 63/10), ~lana 23. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine („Slu`bene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj: 49/05) i ~lana 34. i 38. Pravilnika o unutra{njoj organizaciji Op}inskog suda u Zenici, predsjednica Op}inskog suda u Zenici objavljuje

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina Canton Sarajevo Town Sarajevo Novi Grad Municipality Sarajevo Mayor of Municipality

za popunu radnih mjesta namje{tenika u Op}inskom sudu u Zenici 1. Vi{i referent za unos dokumenata 2. Vi{i referent za upravljanje predmetima 3. Vi{i referent-sudski asistent-daktilograf 4. Vi{i referent za sudska izvr{enja (sudski izvr{itelj) 5. Vi{i referent-sudski asistent-daktilograf 6. Vi{i referent za otpremu po{te 1 (jedan) izvr{ilac na neodre|eno vrijeme 1 (jedan) izvr{ilac na neodre|eno vrijeme 1 (jedan) izvr{ilac na odre|eno vrijeme za vrijeme trajanja mandata dodatnih sudija, odnosno stru~nih saradnika, a najdu`e dvije godine 1 (jedan) izvr{ilac na odre|eno vrijeme za vrijeme trajanja mandata dodatnih sudija, odnosno stru~nih saradnika, a najdu`e dvije godine 2 (dva) izvr{ioca na odre|eno vrijeme do povratka namje{tenica sa bolovanja 1 (jedan) izvr{ilac na odre|eno vrijeme do povratka namje{tenice sa bolovanja

J AV N I O G L A S

Na osnovu ~lana 15. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine («Slu`bene novine Federacije BiH» broj 49/06), ~lana 81. Statuta Op}ine Novi Grad Sarajevo («Sl. novine Kantona Sarajevo»/novi pre~i{}eni tekst/, broj: 30/09), Odluke o finansiranju projekata nevladinih i neprofitnih udru`enja koja okupljaju bora~ku populaciju na podru~ju op}ine Novi Grad Sarajevo („Slu`bene novine Kantona Sarajevo, broj: 17/07) i Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o finansiranju projekata nevladinih i neprofitnih udru`enja koja okupljaju bora~ku populaciju na podru~ju op}ine Novi Grad Sarajevo („Slu`bene novine Kantona Sarajevo, broj: 33/09), op}inski na~elnik Op}ine Novi Grad Sarajevo raspisuje:

za prijavu projekata nevladinih i neprofitnih udru`enja koja okupljaju bora~ku populaciju na podru~ju op}ine Novi Grad Sarajevo u 2012. godini A/. Pozivaju se nevladina i neprofitna udru`enja, registrovana u skladu sa va`e}im propisima, sa sjedi{tem na podru~ju op}ine Novi Grad Sarajevo da podnesu projekat koji }e se finansirati sredstvima Op}ine Novi Grad Sarajevo. Dodijeljena sredstva udru`enja }e koristiti za finansiranje projekata koji se odnose na rje{avanje socijalno-statusnih pitanja bora~ke populacije i njihovih porodica, u skladu sa Odlukom o finansiranju projekata nevladinih i neprofitnih udru`enja, koja okupljaju bora~ku populaciju na podru~ju op}ine Novi Grad Sarajevo („Slu`bene novine Kantona Sarajevo, broj: 17/07) i Odlukom o izmjeni i dopuni Odluke o finansiranju projekata nevladinih i neprofitnih udru`enja, koja okupljaju bora~ku populaciju na podru~ju op}ine Novi Grad Sarajevo („Slu`bene novine Kantona Sarajevo, broj: 33/09). B/. Raspored sredstava vr{it }e se na osnovu sljede}ih kriterija: - zna~aj aktivnosti pripremljenog projekta za Op}inu, - broj direktnih i indirektnih korisnika predvi|enih u projektu, - redovno izvje{tavanje o kori{tenju bud`etskih sredstava udru`enja, - efekti projekata sa aspekta koji su evidentni i mjerljivi, - iznos sredstava za aplicirani projekt udru`enja ili obezbije|enih iz drugih izvora, - ukupni prihodi udru`enja (ako ima prihoda iz drugih izvora), - odr`ivost projekta za du`i period, - reference, mi{ljenja i pohvale kod ranije realizovanih projekata i - inovativnost u rje{avanju socijalno-statusnih pitanja korisnika projekata. C/. Prijava na javni poziv treba da sadr`i: - naziv udru`enja (dokaz - rje{enje Ministarstvo pravde) - rje{enje o registraciji (dokaz - rje{enje Ministarstvo pravde) - sjedi{te udru`enja (dokaz - rje{enje Ministarstvo pravde) - broj ~lanova (dokaz - revidirani spisak ~lanova ne stariji od godinu) - na~in finansiranja udru`enja (dokaz - akti koji to reguliraju - Statut udru`enja, Plan rada za 2012. godinu i sl.) - kratak opis djelovanja i realizacije ranijih projekata (dokaz - opisni izvje{taji) - sadr`aj aplikacionog projekta, njegovi ciljevi i o~ekivani rezultati sa specifikacijom tro{kova (dokaz - obrazac preuzet u Slu`bi) - ime osobe odgovorne za realizaciju projekta (dokaz - odluka ili rje{enje) D/. Sredstva za finansiranje i sufinansiranje projekta obezbije|ena su u bud`etu Op}ine Novi Grad Sarajevo za 2012. godinu u iznosu od 250.000,00 KM. E/. Zahtjevi po javnom oglasu sa prijedlogom projekata i prate}om dokumentacijom (zatvoreni u koverti adresiranoj na Slu`bu za bora~ka pitanja) mogu se podnijeti u roku od 30 dana od dana objavljivanja javnog oglasa u sredstvima informisanja putem protokola Op}ine Novi Grad Sarajevo na aplikacionom obrascu koji se mo`e preuzeti u Slu`bi za bora~ka pitanja. Neblagovremene i nepotpune aplikacije ne}e se razmatrati. F/. Op}insko vije}e }e donijeti odluku o finansiranju projekata, na osnovu prijedloga Komisije sastavljene od predstavnika koordinacionog odbora bora~kih udru`enja, komisije za bud`et Op}inskog vije}a, komisije za bora~ka pitanja Op}inskog vije}a, Op}inske slu`be za bora~ka pitanja i Op}inske slu`be za finansije. O rezultatima odlu~ivanja po podnesenim aplikacijama u~esnici }e biti obavije{teni pisanim putem, nakon ~ega }e se zaklju~iti ugovori sa udru`enjima ~iji su projekti odobreni za finansiranje. Kontakt-osoba: Rabija Markovi}, soba 320 III sprat, telefon: 291-334.

J AV N I O G L A S

USLOVI: Pored op}ih uvjeta utvr|enih u ~lanu 24. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine (dr`avljanin BiH, stariji od 18 godina, op}a zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta, da u posljednje dvije godine nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, da nije obuhva}en odredbom ~l. IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine), kandidati trebaju ispunjavati i slijede}e posebne uvjete utvr|ene Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji Op}inskog suda u Zenici i to: POD 1.: Zavr{ena srednja {kola: gimnazija, birotehni~ka, upravna ili ekonomska, IV stepen, polo`en stru~ni ispit, poznavanje rada na ra~unaru, 10 mjeseci radnog iskustva. POD 2.: Zavr{ena srednja {kola: gimnazija, birotehni~ka, upravna ili druga sli~na {kola, III ili IV stepen, polo`en stru~ni ispit, poznavanje rada na ra~unaru, 10 mjeseci radnog iskustva. POD 3. i 5.: Zavr{ena srednja {kola: gimnazija, birotehni~ka, upravna, ekonomska ili druga srednja {kola, III ili IV stepen, polo`en ispit za daktilografa najmanje IB klase, poznavanje rada na ra~unaru, 10 mjeseci radnog iskustva. POD 4. Zavr{ena srednja {kola: gimnazija, birotehni~ka, upravna, ekonomska, tehni~ka ili druga sli~na {kola, III ili IV stepen, poznavanje rada na ra~unaru, 10 mjeseci radnog iskustva. POD 6. Zavr{ena srednja {kola: gimnazija, birotehni~ka, upravna ili druga sli~na {kola, III ili IV stepen, polo`en stru~ni ispit, poznavanje rada na ra~unaru, 10 mjeseci radnog iskustva. Potrebni dokumenti (original ili ovjerene kopije) - prijava, - diploma o zavr{enoj srednjoj {koli, - dokaz o radnom iskustvu, - dokaz o poznavanju daktilografije najmanje IB klase (za kandidate pod 3. i 5.), - dokaz o poznavanju rada na ra~unaru, - uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu (za kandidate pod 1, 2. i 6.), - uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci) ili ovjerena kopija CIPS-ove li~ne karte, - uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od 3 mjeseca), - ovjerena izjava kandidata da nije otpu{ten iz organa dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, - ovjerena izjava kandidata da nije obuhva}en odredbom ~lana IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine. Sa svim kandidatima koji budu ispunjavali uvjete javnog oglasa za poslove pod 3. i 5. bit }e obavljeno testiranje iz poznavanja daktilografije i rada na ra~unaru. Sva tra`ena dokumenta treba dostaviti u roku od 15 dana od dana objave javnog oglasa neposredno na prijemnu kancelariju Op}inskog suda u Zenici ili preporu~eno putem po{te, sa naznakom „Za javni oglas“, na adresu: OP]INSKI SUD U ZENICI Trg BiH broj 2 72 000 ZENICA Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

BOSNA I HERCEGOVINA SREDNJOBOSANSKI KANTON OP]INA BUGOJNO JU Prva osnovna {kola Bugojno Na osnovu ~lana 57. Zakona o osnovnoj {koli (Sl. novine SBK/KSB, br. 11/01 i 17/04) i ~lana 79. Statuta {kole, Upravni odbor {kole raspisuje

Na osnovu ~lana 22. Pravila Javne ustanove Mostarski teatar mladih Mostar 01-39/07 od 1. 2. 2007. godine i Odluke o raspisivanju konkursa br.: 01-01/12 od 5. 1. 2012. godine, Upravni odbor JU Mostarski teatar mladih Mostar raspisuje

ZA IZBOR I IMENOVANJE DIREKTORA JAVNE USTANOVE MOSTARSKI TEATAR MLADIH MOSTAR Naziv radnog mjesta: direktor JU Mostarski teatar mladih Mostar Broj izvr{ilaca: jedan (1) Uslovi: Pored op{tih uslova propisanih zakonom, kandidati treba da ispunjavaju i sljede}e posebne uslove i to: 1. VSS — VII/I stepen stru~ne spreme dru{tvenog smjera, filozofski fakultet, akademija scenskih umjetnosti ili drugi fakultet dru{tvenog usmjerenja ili umjetnik sa statusom priznatog dramskog umjetnika, ili V[SVI/I stepen stru~ne spreme dru{tvenog smjera 2. Najmanje tri (3) godine radnog iskustva za VSS, odnosno pet (5) godina radnog iskustva za V[S 3. Da posjeduje organizacione i menad`erske sposobnosti, kao i sposobnost za savjesno i odgovorno obavljanje du`nosti direktora Posebni dokumenti: 1. biografija, 2. diploma o zavr{enoj {koli, 3. uvjerenje o dr`avljanstvu ili kopija CIPS-ove li~ne karte, 4. uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak, 5. potvrda o radnom sta`u u struci. Dokumenti prilo`eni uz prijavu moraju biti originali ili ovjerena kopija, ne stariji od {est (6) mjeseci. Imenovanje kandidata vr{i se na vremensko razdoblje od ~etiri (4) godine. Sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog konkursa u „Slu`benom listu FBiH“, putem po{te ili li~no na adresu: JU Mostarski teatar mladih Mostar Trg Republike 1 88000 Mostar s naznakom „za konkurs za izbor i imenovanje direktora“ — ne otvarati. Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

JAVNI K O N K URS

za prijem radnika u radni odnos na odre|eno vrijeme do 20.8.2012. godine 1. 2. 3. 4. Nastavnik historije, 8 ~asova nastavne norme sedmi~no Nastavnik geografije, 15 ~asova nastavne norme sedmi~no Nastavnik bosanskog jezika, puna norma Nastavnik engleskog jezika, puna norma (do povratka radnice s porodiljskog odsustva, a najdalje do 20.8.2012. godine) 5. Nastavnik engleskog jezika, 5 ~asova nastavne norme sedmi~no 6. Nastavnik tjelesnog i zdravstvenog odgoja, 14 ~asova nastavne norme sedmi~no 7. Uslovi i potrebni dokumenti: • Diploma o stru~noj spremi - vi{a ili visoka odgovaraju}eg smjera • Izvod iz mati~ne knjige ro|enih • Uvjerenje o dr`avljanstvu (ili ovjerenu kopiju li~ne karte) • Uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak • Dokaz o nadopuni norme i tehnolo{kom vi{ku u {kolama SBK • Dokaz o polo`enom stru~nom ispitu (ukoliko se isti posjeduje) • Potvrda o du`ini ~ekanja na posao nakon sticanja stru~ne spreme tra`ene konkursom (Zavod za zapo{ljavanje) • Dokaz o du`ini radnog sta`a za svaku navr{enu godinu nakon diplomiranja Sa svim kandidatima bit }e obavljen razgovor koji provodi konkursna komisija. Prijave dostaviti li~no ili putem po{te na adresu Hendek VII br. 2; 70230 Bugojno. Nepotpune prijave u smislu op{tih uslova od 1 do 4, kao i neblagovremene ne}e se razmatrati. Izabrani kandidat du`an je prije stupanja u radni odnos dostaviti ljekarsko uvjerenje. Konkurs ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja. Predsjednik Upravnog odbora

KONKURS

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012.

FELJTON
NA DANA[NJI DAN
Izaslanici vizantijskog cara Mihaila I Rangabe sklopili mir u Ahenu s frana~kim carem Karlom Velikim, nakon vi{e od decenije rata izme|u Vizantije i Frana~kog carstva. Jedan od uzroka rata bio je {to je rimski papa, potra`iv{i oslonac u Frana~kom carstvu, krunisao Karla Velikog (800).

43

Besim Avdagi}: O hrani i stanovni{tvu (18)

Moralne
nedoumice
Protivnici primjene genetskog in`injerstva ponekad isti~u da se ne mo`e predvidjeti {ta }e se sa organizmima promijenjenim genetskim in`injerstvom dogoditi za 10 ili 100 godina, ali treba znati da se genetski materijal svih `ivih bi}a u prirodi spontano mijenja
Kod protivnika GMO posebno su prisutne moralne nedoumice oko uvo|enja genetski modifikovanih sjemena i hrane {irom zemaljskekugle, a vezano za smanjenje stanovni{tva i realizaciju stare ideje, koju je na najbestijalniji na~in promovisao Hitler, po nazivu eugenika - imamo previ{e stanovni{tva, treba ga uni{titi. U knjizi„Sjemesmrti“ autornavodi i maluprivatnubiotehnolo{kukompanijuEpisvte, koju sam pomenuo na po~etkufeljtona, a koja je 2001. godineobavijestilajavnostkako je uspjela stvoriti vrhunski genetski modifikovanukulturu– kontracepcijski kukuruz za spre~avanje trudno}e. Da bi se to postiglo, uzela su se antitijela `ena s rijetkim stanjempoznatim kao imunosnaneplodnost, izolovala gene koji reguli{u stvaranje tih antitijela i, uz pomo}tehnikegenetskogin`injerstva, ugradila te gene u stabljike obi~nog kukuruza. Predsjednik te kompanije, izvjesniHitchHein, pohvalio se tim uspjehom rije~ima: „Imam staklenik pun stabljika kukuruza koji stvaraju antitijela za uni{tavanje sperme.“ sto lje}e?“ tvrdi da bi olo {ko oru`je predstavlja toliko ozbiljnu prijetnju da }e ve} do 2020. godine do}i do biolo{kog incidenta, slu~ajno ili namjerno izazvanog, koji }e odnijeti milion `ivota. Sir Rees, direktor Instituta za astronomiju Univerziteta Cambridga, sa titulom kraljevskog astronoma, toliko je siguran diti za 10 ili 100 godina, ali treba znati da se genetski materijal svih `ivih bi}a u prirodi spontano mijenja. Zato teorija da se ne{to nepo`eljno mo`e dogoditi jedino organizmima dobijenim genetskim in`injerstvom nije ta~na. “Da bi se izbjegli eventualni rizici, prvo i osnovno je da stalna i stroga kontrola mora biti dominantna u genetskom in`injerstvu i obaveza od onog trenutka kad transgena biljka iz epruvete iza|e u polje,“ obja{njava on. Ako su ovako kontradiktorni stavovi nau~nika o GMO mo`e se samo zamisliti kakvi su izme|u obi~nih ljudi u svakodnevnom `ivotu. Za takav jedan konkretan primjer odabrao sam slu~aj genetski modifikovane bakterije Frostben, ~ije ime pribli`no zna~i zabrana za mraz. Izvjesni D`eremi Rifkin dobio je od Federalnog suda u Va{ingtonu zabranu prskanja `ita ovom genetski modifikovanom bakterijom, koja je, po uzoru na prirodnu, trebala da li{}e i ~itavu biljku sa~uva od mraza. Obrazlo`enje je bilo bojazan od negativnih efekata prskanja tom bakterijom. Ali kad je na ogledno polje iza{la biolog D`uli Lindeman i po~ela da prska `ito Frostbenom niko joj nije branio, zbog toga {to je za taj posao obezbije|ena saglasnost federalne vlade. Drugi sli~an primjer iz SAD-a, kolijevke genetskog in`injerstva, je slu~aj nau~nika Geri Strobela, koji je morao da elektri~nom pilom posije~e trinaest stabala samo zato {to je u njih nekoliko sedmica ranije ubrizgao genetski obra|enu bakteriju projektovanu za borbu protiv bolesti holandskog rasta, a nije obezbijedio dozvolu. Iz Agencije za za{titu `ivotne sredine su njegov postupak (ubrizgavanje bakterije, a ne testiranje stabla) nazvali neodgovornim.

812.

Umro Maksimilijan I, njema~ki kralj od 1493. i rimsko-njema~ki car od 1508, kada je tu titulu uzeo uz pristanak pape Julija II, mada ga papa nikada nije krunisao. Od tada su njema~ki kraljevi odmah po svom izboru za kralja uzimali carsku titulu. Tokom njegove vladavine Habsburgovci su `enidbenim vezama postali najmo}nija dinastija u Evropi.

1519.

D`ek London

1876.
Ro|en ameri~ki pisac D`on Grifit, poznat kao D`ek London, jedan od naj~itanijih u prvoj polovini 20. vijeka. Napisao je oko 50 pripovjedaka i romana me|u kojima su najpoznatiji "Zov divljine" i "Bijeli o~njak".

1628. 1829.

Ro|en francuski pisac [arl Pero, autor ~uvene zbirke bajki "Vilinske pri~e", koja sadr`i {irom svijeta poznate bajke "Ma~ak u ~izmama", "Crvenkapa", "Plavobradi", "Uspavana ljepotica".

Umro njema~ki pisac Fridrih fon [legel, najzna~ajniji teoreti~ar njema~kog romantizma. S bratom Vilhelmom ure|ivao je glavni romanti~arski ~asopis Aneteum. Pored radova o anti~koj knji`evnosti, pisao je eseje, pjesme i pripovijetke, a u romanu "Lucinda" propagira romanti~arsku ideju slobodne ljubavi. Njegova "Istorija stare i nove knji`evnosti" jedan je od prvih pregleda cjelokupne svjetske literature.

1899.

Ro|en {vajcarski biohemi~ar Paul Herman Miler, koji se bavio istra`ivanjem za{tite biljaka. Godine 1939. otkrio je insekticidno djelovanje DDT. Dobitnik je Nobelove nagrade za medicinu 1948. Heti Karavej, demokrata iz Arkanzasa, postala prva `ena izabrana u Senat SAD-a. Agata Kristi

1932. 1953. 1964. 1977. 1990. 1991. 1992.

Skup{tina FNR Jugoslavije usvojila novi ustav. Ukinuto je Ve}e naroda i formirano Ve}e proizvo|a~a, ~ime je izgubljeno nacionalno obilje`je institucionalne skup{tinske strukture. U Zanzibaru je, mjesec nakon {to je zemlja stekla nezavisnost, zba~en s vlasti sultan i progla{ena republika s predsjednikom Abeidom Karumeom. ^etiri mjeseca kasnije Zanzibar se ujedinio s Tanganjikom u Tanzaniju.

1976.

Zloupotreba GMO
Zbog ovog i sli~nih primjera zloupotrebe GMO, kao {to je bio i prirodni hormon za odr`avanje trudno}e hCG koji je modifikovanjem sa tetanusnim toksinom stimulisao poba~aje, Engdahal je pokrenuo postupak da se {irenje genetski modifikovanih usjeva, hrane i lijekova proglasi „zlo~inom protiv ~ovje~nosti“ jer je uzelo , velikog maha u cijelom svijetu. On insistira na tome bez obzira na niz zaklju~aka stru~njaka i svjetskih mo}nika koji po~inju s „~ak i kad bi“ genetski modifikovano sjeme pove}avalo prinos po hektaru za ishranu gladnog svijeta, kad bi GMO bili potpuno sigurni za ljudsku ishranu, kad bi GM usjevima trebalo daleko manje umjetnih gnojiva i pesticida i kad bi GMO omogu}ili pove}anje vitamina u nekim biljnim vrstama. Jo{ `e{}i protivnik genetske revolucije je britanski astrofizi~ar sir Martin Rees, koji u svojoj knjizi „Na{e posljednje stolje}e: Ho}e li ljudska rasa pre`ivjeti 21.

u ovo svo je zlo ko bno pre dvi|anje da nudi opkladu od 1.000 dolara da }e se ovo i desiti. Tu svo ju sa mou vje re nost obrazla`e slijede}im rije~ima: „Ako diljem svijeta mno{tvo ljudi u~estvuje u biotehnolo{kim eksperimentima, naravno da smo zabrinuti da bi jedan ili dva ~ovjeka mogli zloupotrijebiti svoje znanje tako da posljedice toga budu katastrofalne. Dakle, samo ukazujem na to da bi neki ~udak, neko s mentalnim sklopom onih koji danas stvaraju kompjuterske viruse, bio u stanju jednog dana kreirati genetski modificiran stvarni virus koji bi mogao prouzrokovati na hiljade smrti“. Na ove zastra{uju}e rije~i odgovor je dao predsjednik engleskog Udru`enja genetskih in`injera dr. Tomas Majri: „Proti vni ci pri mje ne ge net skog in`injerstva ponekad isti~u da se ne mo`e predvidjeti {ta }e se sa organizmima promijenjenim genetskim in`injerstvom dogo-

1993. 1996. 1998. 2003. 2005. 2010.

Umrla engleska knji`evnica Agata Kristi, ~uvena autorka kriminalisti~kih romana. Izraelci masovnim demonstracijama Napisala 79 izrazili protest zbog odluke Francuske romana i zbirki da pusti na slobodu Abu Dauda, vo|u palestinskih tekratkih pri~a, rorista koji su 1972. izvr{ili masakr nad izraelskim koje su prodate atleti~arima na Olimpijadi u Minhenu. u dvije milijarde Rumunski predsjednik Jon Ilijesku saprimjeraka op{tio da je Komunisti~ka partija Ru{irom svijeta i munije stavljena van zakona. prevedene na vi{e od 50 jezika, Kongres SAD-a odobrio predsjedniku a njena drama D`ord`u Bu{u upotrebu vojne sile da "Mi{olovka", bi prisilio ira~ku armiju da napusti Kuvajt. prikazana prvi Vlada Al`ira je dan poslije ostavke {efa put 1952, imala dr`ave Bend`edida [adlija odgodila je preko 20.000 drugu rundu parlamentarnih izbora, obrazlo`iv{i to izvo|enja na "nemogu}no{}u nastavljanja izbornog procesa". Na izlondonskom borima je vodio islamski Front nacionalnog spasa. Vest Endu i Islamisti su se potom prihvatili oru`ja i u narednim najdu`e je godinama ubijeno je vi{e desetina hiljada Al`iraca. izvo|ena Visoki komeserijat UN-a za izbjeglice predstava saop{tio je da je 1992. u svijetu bilo vina svijetu.
{e od 18,5 miliona izbjeglica. Broj izbjeglica pove}an je za 3,5 miliona u odnosu na 1991. od ~ega su tri miliona raseljena i izbjegla s teritorije biv{e Jugoslavije. Prve ruske jedinice u sastavu IFOR-a stigle u BiH, u prvoj zajedni~koj vojnoj misiji s trupama SAD-a i ostalih zapadnih zemalja poslije Drugog svjetskog rata. Devetnaest evropskih dr`ava potpisalo dokument o zabrani kloniranja ljudskih bi}a. Sajrus Vens

Codex Alimentarius
Me|unarodna organizacija za hranu i poljoprivredu pri Ujedinjenim nacijama donijela je prije dvadeset godina Zakon o hrani, poznatiji po latinskom nazivu Codex Alimentarius, kojim se dozvoljava upotreba genetski modifikovane hrane. Njime se ne preporu~uje tradicionalna organska hrana, a dozvoljava se upotreba preko 4.500 GM prehrambenih artikala. Kodeks tako|er zabranjuje stavljanje oznaka GMO na proizvode dobijene genetskim in`injerstvom.
(Sutra: Ubica ~ovje~anstva)

Umro biv{i argentinski vojni diktator, general Leopoldo Galtijeri, koji je Argentinu uveo u katastrofalni rat 1982. godine sa Velikom Britanijom oko Foklandskih ostrva. Evropski parlament usvojio je prvi Ustav Evropske unije, koji nikada nije za`ivio jer je predlog tog ustava odba~en u Francuskoj i Holandiji. Ustav EU zamijenio je Lisabonski ugovor koji je stupio na snagu 1. decembra 2009. nakon ratifikacije u parlamentima zemalja ~lanica EU. U razornom zemljotresu koji je pogodio Haiti poginulo preko 200.000 ljudi, oko 300.000 je povrije|eno, a preko milion ljudi je ostalo bez ku}a.

2002.
U 82. godini umro Sajrus Vens, dr`avni sekretar u administraciji D`imija Kartera, jedan od autora mirovnog plana za Bosnu i Hercegovinu 1993, koji su bosanski Srbi odbili.

Besim Avdagi} je novinar u penziji. Bio je stalni dopisnik Oslobo|enja iz Njema~ke. U svojim poznim godinama bavi se isklju~ivo feljtonistikom kojom tretira aktuelne naru{ene odnose izme|u prirode i ~ovjeka. U ovom feljtonu autor se bavi demografskom eksplozijom i globalnom pojavom gladi, trenutno najve}im problemom ~ovje~anstva.

44

udbaleri Sarajeva po~eli su ju~e pripreme za nastavak prvenstva u kojem }e star to va ti sa tre}eg mjes ta. No vo iza bra ni {ef stru~nog {taba Dragan Jovi} obavio je prozivku igra~a, nakon ~ega je odra|en prvi trening u ovoj godini na pomo}nom terenu stadiona Ko{evo.

F

SPORT

~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Fudbaleri Sarajeva po~eli pripreme za nastavak prvenstva

Evropa minimalni cilj
Pripreme }emo obaviti u tri faze. Prva je do 30. januara u Sarajevu, nakon toga druga u Hercegovini, te od 15. do 23. februara u Medulinu, rekao je {ef struke Dragan Jovi}

Problemi i potencijal
“Pripreme }emo odraditi u tri faze. Prva je do 30. januara u Sarajevu, poslije ~ega }e ekipa trenirati sedam dana u Hercegovini. Slijedi povratak u glavni grad, u kojem }emo ostati do 15. februara kada odlazimo u Medulin, gdje }emo se pripremati do 23. februara. Termini za odigravanje kontrolnih me~eva su 1, 5, 9. i 13. februar. Odigra}emo generalku 25. februara u Sarajevu, a mogu} je jo{ jedan prijateljski duel u utorak ili srijedu sa slabijim protivnikom prije nego {to odmjerimo snage sa Slobodom. Minimalni cilj je Evropa, a postavi}emo ljestvicu i vi{e“ , rekao je Jovi} na ju~era{njoj presici, koji je djelovao zami{ljeno i zabrinuto po{to su brojne nepoznanice s kojim igra~kim kadrom }e Sarajevo do~ekati start proljetnog dijela Premijer lige BiH. “Moj prvi dojam je da ima vi{e problema nego {to sam o~ekivao. Mislim da je potencijal ekipe ve}i i da je ova grupa igra~a potcijenjena. Tre}e mjesto nije za odbaciti, a da ne bismo stvarali pritisak fudbalerima koji }e i}i na probe, odlu~io sam da u narednih sedam dana ne bude dolazaka novih igra~a. Nakon toga kre nu}emo u do vo|enje po ja~anja.” [ef struke premijerliga{a sa Ko{eva izjavio je da }e prvi trener biti Esad Selimovi}, dok }e trener golmana ostati Milo{ \urkovi}. Direktor Dino Selimovi} ne bi se slo`io sa konstatacijama nekih da je od FK Sarajevo ostalo samo ime i da je klub prolazna stanica za pojedine fudbalere. Prema njegovim rije~ima, u klubu je 35 igra~a, te zaposlenici. “Na platnom spisku je bilo 38 fudbalera {to je neodr`ivo, a njihov spisak bi}e skra}en za 15 do

Torlak i Dupovac na pregovorima s Neftchijem
Kapiten Sarajeva Sedin Torlak i stoper Amer Dupovac otputova}e danas u Antaliju na pregovore sa azerbejd`anskim Neftchijem iz Bakua. Po{to obojica imaju ugovor sa bordo klubom pregovara}e se i o visini obe{te}enja pod kojim bi mogli promijeniti sredinu. Sa njima }e put Antalije krenuti i Denis ^omor, za ~ije usluge je zainteresovan jedan ruski klub. 20 imena. Kada im je to re~eno, neki su se naljutili. Prekid saradnje sa tri igra~a donosi u{tedu od 100.000 KM, dok }emo bud`et ukupno smanjiti za 300.000 KM. U{tede su neophodne jer }emo ove godine od glavnog sponzora dobiti 96.000 KM.“ Selimovi} tvrdi da postoje ponude za pet-{est igra~a i smatra da }e Sarajevo prodati barem

Dragan Jovi} obavio je prozivku igra~a

Foto: D`. KRIJE[TORAC

Had`i}u ponu|eno da bude skaut
Direktor ko{evskog premijerliga{a Dino Selimovi} naglasio je da se fudbaler Damir Had`i} nije vratio u dobru formu nakon te{ke povrede zbog koje je pauzirao godinu... “Had`i}u je ponu|eno da potpi{e na {est mjeseci. Po{to je jedan od miljenika navija~a nudio sam mu da ostane u klubu i radi kao skaut, a on je `elio ugovor na dvije godine. Had`i} je sada slobodan igra~. Prema Edinu Pehli}u su tako|e izmirene sve obaveze, mada je dugo vremena bio povrije|en. Ajdin Maksumi} se vra}ao tri puta i nije se uspio nametnuti nijednom treneru. Problem je {to trojica vrijede kao 12 igra~a“, konstatovao je Selimovi}. dvojicu fudbalera. “Interes sponzora nije zadovoljavaju}i, a od dr`ave i Kantona }emo dobiti malo Moramo se okrenuti prodaji igra~a jer to je jedini na~in da nastavimo rad.“

Igra~ki kadar
Prozivci su se odazvali: Adi Adilovi}, \or|e Panti} (golmani), Sedin Torlak, Amer Dupovac, Dilaver Zrnanovi}, Denis ^omor, Emir Obu}a, Asmir Sulji}, Kenan Hand`i}, Sanel Trebinjac, Semir Bajraktarevi}, Ajdin Nuhi}, Damir Koja{evi}, Ivan Sesar, Haris Hand`i}, Almir [migalovi}, Vu}ina [}epanovi}, Nedim Be}irevi}, Aladin \akovac, Anel [koro, Fadil ^izmi}, Nail [ehovi}, Zoran Belo{evi}, Amel Hand`i}, D`enan ^eligija, Secouba Diatta, te omladinci Milo{ Karanfilovski, Amar Krajina (1993. godi{te), Alija ^ulov, Armin Mujki} (1994), Damir Sadikovi}, Faris Hand`i} i golman Emir Plakalo (1995). Nermin Haski} i Adin D`afi} su opravdano izostali. i da ne bi mogao podnijeti pritisak. No, dobro je da je tako jer Sarajevu ne treba igra~ bez ambicija. Na{a komunikacija je bila do kraja korektna, ali nije uredu {to je istovremeno pregovarao sa drugima jer ne mo`e se tako brzo na}i novi klub. [koro je za mene zavr{ena pri~a“, izjavio je Selimovi}.
Z. RA[IDOVI]

Dogovor sa [korom
Selimovi} je naglasio da su pregovori sa Alenom [korom po~eli u vrijeme dok je direktor

kluba bio Suad Muzurovi}. “U decembru smo dogovorili saradnju sa [korom na dvije i po godine jer je on bio `elja velikog broja navija~a, ali i moj ljubimac. Poslije odlaska Pli{eka, Alen nas je informisao da `eli sa~ekati izbor novog trenera. Nakon toga rekao je da ne vjeruje da ova ekipa mo`e ostvariti {ampionske ambicije, s ~ime se ja ne sla`em

Vele` po~eo sa pripremama

Mirza Vare{anovi}:
O~ekuje nas naporan rad
Fudbaleri Vele`a po~eli su ju~er sa pripremama za nastavak sezone. Stru~ni {tab ro|enih izvr{io je prozivku, nakon ~ega je uslijedio i prvi trening u ovoj godini. “Po~eli smo sa pripremama i o~ekuje nas naporan rad. Tu je dosta novih igra~a i vidje}emo u narednom periodu da li oni zaslu`uju da nose Vele`ov dres. O~ekujem da }emo na vrijeme dovesti nekoliko provjerenih igra~a, koji bi nam mogli puno zna~iti’’, kazao je {ef stru~nog {taba Mirza Vare{anovi}. “Ovo je po~etni period i prerano je govoriti ko je od ovih momaka zadovoljio i mo`e nositi dres Vele`a. [to se ti~e priprema u prvoj fazi radi}emo u Mostaru, da bi jedan dio priprema naravno obavili van grada. Za sada imamo ugovorene sa Olimpicom, te Rijekom, rekao je Admir Velagi}, sportski direktor ro|enih. Na prozivci su se pojavili Adnan Bobi}, Muamer Hero, Tarik Ceri}, Admir Kajtaz, Armin Jazvin, Slobodan Laki~evi}, Pero Iveti}, Adi Mehremi}, Mustafa Kodro, Samir Merzi}, Damir Rov~anin, [efko Oki}, Armel [kalji}, Amar Balali}, Anis Kalajd`i}, Zlatko Kazazi}, Eldar Hasanovi}, kao i Dejan Bandovi}, Amer Mahini}, Ryan Smith, Dastin Downey, Fe|a Brkan, Dino Hajdarevi} i Amer Jugo. Opravdano su bili odsustni Goran Stoki}, Danijal Brkovi} i Denis Zvoni}. Od igra~a sa ugovorom na prozivci nije bilo golmana Senedina O{trakovi}a, koji je u Antaliji na pripremama jednog prvoliga{a iz Kazahstana. S. R.

Mirza Vare{anovi}: O~ekujem dolazak provjerenih igra~a

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012.

SPORT

45

Napokon stigla i zvani~na potvrda

B

razil - BiH, 28. februar 2012. u St. Gallenu, vjerovatno u 20 sati, potvr|eno je ju~er potpisom ugovora u Be~u. Kako nam je priznao generalni sekretar N/FSBiH Jasmin Bakovi}, BiH je potpisala ugovor kojim se potvr|uje me~ protiv Brazilaca, a posrednik je bila marketin{ka agencija Kentaro, koja je, podsje}anja radi, tu`ila na{ savez zbog ~injenice da smo, uprkos potpisanom ugovoru s njima, potpisali ugovor i sa agencijom SportFive. Zbog toga su, nedavno, suspendovani Sulejman ^olakovi} i Iljo Dominkovi}, a s obzirom na saradnju na{eg saveza i Kentara mo`da }emo izbje}i pla}anje od{tete ovoj {vicarskoj agenciji. "Da, organizator utakmice je agencija Kentaro. Mi smo potpisali ugovor s njima, a oni }e sa Brazilom", ka`e Bakovi} i dodaje kako u ugovoru sa SportFiveom nigdje ne stoji da oni imaju ekskluzivno pravo da na{oj selekciji biraju protivnika. "Savez }e imati finansijski prihod, te satisfakciju da se igra protiv Brazila. Tako|er, imamo i obavezu preuzetu ugovorom da igramo u najja~im sastavima, {to garantuje da }e se karioke pojaviti sa najve}im zvi jez da ma, na ra vno, ne ra~unaju}i povrije|ene igra~e." Bakovi}, s kojim su u Be~u biliDinoBegi} i IvanBeus, nije`elio

BiH se sveti Brazilu!
Nogometnu selekciju BiH o~ekuje duel protiv Brazila

Edin Cocali} karijeru nastavlja u Izraelu

Cocali}: Igrama se nametnuti selektoru Su{i}u

Preko Maccabija do reprezentacije BiH
Transfer iznosi 400.000 eura, od ~ega 15 odsto ide @eljezni~aru • Ugovor sa Maccabijem bi trebao trajati tri ili ~etiri godine, a moram ista}i kako sam prezadovoljan uslovima, objasnio nam je Cocali}

Savez }e imati finansijski prihod, te satisfakciju da se igra protiv Brazila. Tako|er, imamo i obavezu preuzetu ugovorom da igramo u najja~im sastavima, {to garantuje da }e se karioke pojaviti sa najve}im zvijezdama, tvrdi Jasmin Bakovi}
govoriti o konkretnim ciframa za potpisani ugovor, {to je okarakterisao kao poslovnom tajnom, ali je dodao kako Kentaro snosi tro{kove boravka, smje{taja i kori{tenja terena u St. Gallenu. Po pravilima FIFA, svoj pristanak za odigravanje susreta mora dati i Fudbalski savez [vicarske, kako bi se mogle odrediti cijene i na~in prodaje ulaznica. Ina~e, utakmica izme|u BiH i Brazila bi}e odigrana na stadionu AFG Are na, ka pa ci te ta 20.300 sjede}ih mjesta, a na{a selekcija }e tako dobiti priliku da se osveti kariokama za poraz iz Manausa prije 15 godina. Tada smo pora`eni rezultatom 1:0, a strijelac jedinog pogotka na susretu bio je Ronaldo.
J. LIGATA

Peti interkontinentalni [ampion-junior Cup 2012.

U~estvuje 96 ekipa
U Sarajevu }e se odr`ati peti interkontinentalni malonogometni turnir [ampion-junior Cup 2012, u organizaciji [kole fudbala [ampion-junior, a traja}e od 12. do 15. januara. Na ovom velikom turniru u~estova}e 96 ekipa iz osam zemalja, a nadmeta}e se dje~aci ro|eni 1999, 2000, 2001. i 2002. godine. Takmi~enje}e se odvijati u Sportskom centru MG Mas u Ned`ari}ima, Sportskom centru Stup i terenimahotelaDelminium. "O~ekujemo preko 1.100 gostiju, a posebno zadovoljstvo nam predstavlja {to }emo ugostiti ekipe iz Libanona i Austrije. Nadamo se da }e i ovaj put sve prote}i u fer i sportskom nadmetanju", rekao je Almir Prguda, vlasnik [F [ampion-junior. Turnir je podr`ao i legendarni biv{i fudbaler Mirsad Fazlagi} koji isti~e da je ovaj vid takmi~enja dobra prilika da se stekne uvid u to kako se u BiH radi s mla|im kategorijama. "Smatram da je fudbal u na{oj zemlji posljednjih godina u stagnaciji i ovo je odli~na prilika da sami sebe ispitamo gdje se nalazimo u odnosu na druge zemlje", kazao je Fazlagi}. Sve~ano otva ra nje je pre dvi|eno za petak u 10 sati u MG Mas centru u Ned`ari}ima, a finale je na rasporedu u nedjelju A. K. u 15 sati.

iz osam zemalja

Edin Cocali} slijede}e sedmice dres gr~kog Panionisa zamijeni}e onim Maccabija iz Haife. Izraelci ve} nekoliko mjeseci poku{avaju dovesti Cocali}a u svoje redove, a nakon {to je Panionis zapao u finansijske probleme, Uprava ovog kluba je odlu~ila dati zeleno svjetlo za transfer, ~ime se upornost Izraelaca itekako isplatila. "Jeste, Maccabi je bio jako uporan i iskreno fascinirala me njihova `elja da me dovedu", priznao nam je Cocali} u telefonskom razgovoru, te objasnio kako su se razgovori na relaciji Maccabi - Panionis intezivirali prije 15-ak dana. "Klubovi su dogovorili detalje transfera, a ja upravo sada ~ekam kopiju ugovora koji bih trebao potpisati. Ugovor sa Maccabijem bi trebao trajati tri ili ~etiri godine, a moram ista}i kako sam prezadovoiljan uslovima. Uostalom, ne bih ni i{ao iz Gr~ke da nije tako", obja{njava nam Cocali}, koji mora odigrati jo{ dva susreta za Panionis. "Dogovor je bio da odigram utakmicu protiv Panathinaikosa

u Ku pu (me~ odi gran si no}, op.a), te u nedjelju protiv Panaitolikosa, koji je tek u{ao u ligu. Nakon te dvije utakmice mogu i}i u Izrael, s tim {to nisam siguran da }u do ponedjeljka dobiti potrebnu vizu. ^im dobijem papire odlazim na zvani~an potpis ugovora", priznao nam je nekada{nji igra~ @elje, koji u Maccabi odla zi uz obe {te}enje od 400.000 eura, od ~ega }e tim sa Grbavice dobiti 15 odsto. Tako|er, Cocali} se nada kako }e mu promjena kluba pomo}i u nastojanjima da obu~e dres bh. selekcije. "U Panionisu sam igrao zaista dobro, te sam nekoliko puta bio i u timu kola. Nadam se da }u se prelaskom u Maccabi i igrama za ovaj klub nametnuti i selektoru Safetu Su{i}u, s obzirom na poziciju na kojoj igram (zadnji vezni, stoper, op.a). Maccabi stalno igra u Evropi i vjerujem da }u uspjeti prona}i svoje mjesto u reprezentaciji BiH", optimisti~an je Cocali}.
J. LIGATA

Senegalac odlazi na Afri~ki kup nacija

Ba `eli u PSG, ali ne u januaru
Reprezentativac Senegala Demba Ba izjavio je kako je mogu}e da u budu}nosti ode u PSG, ali je dodao kako je malo vjerojatno da do tog transfera do|e u januaru, s obzirom na to da }e najve}i dio ovog mjeseca provesti na Afri~kom kupu nacija. Demba Ba je ove sezone sjajnim igrama u dresuNewcastleaprivukao interes ve}ih klubova, a sa 15 golova pomogao je svojoj ekipi da do|e do trenutno sedmog mjesta na tabeli. Nekoliko premijerliga{kih klubova prati situaciju oko njega, ali velika prednost Pari`ana le`i u ~injenici da je Ba ujedno i njihov navija~. "Transfer u PSG? Da, za{to ne? Mogu}e je. Uvijek sam bio navija~ PSG-a, a to je atraktivan klub. Ali bit }e te{ko to ostvariti u januaru. Sada sam u Newcastleu i navija~i me vole, a prelazni rok }e biti gotov kad se vratim sa Kupa nacija, tako da se ne `elim koncentrirati na to", rekao je Ba i dodao kako sa Senegalom `eli ostvariti dobar rezultat na AKN-u. "Moj glavni cilj sada je Kup nacija, gdje `elimo ostvariti dobar rezultat. Nakon toga }u nastaviti igrati dobre utakmice u dresu Newcastlea. Zapo~eli smo ne{to i volio bih to odraditi do kraja", rekao je Ba.

Sa pro{logodi{njeg turnira

46

SPORT

~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Rukometne kvalifikacije za SP 2013. godine: BiH - Gr~ka 31:29 (15:17)

Na krilima publike do pobjede
Gradska dvorana “Mirsad Huri}“ u Gora`du. Gledalaca:2.000. Sudije: Claus Gramm Pedersen i Henrik Mortensen (oba Danska). Sedmerci:BiH 4(3), Gr~ka 1(1). Isklju~enja:BiH - 8 minuta, Gr~ka - 10 minuta. BIH: Grahovac, Tahirovi}, Vra`ali}4, Doborac2, Veli}1, Harmandi}, Pani} 2, Kukrika, Stojanovi} 5, Toromanovi} 1, ^elica 5, Kara~i} 3, Prce 4, Vranje{, Malinovi} 4, Miki}. Selektor: Dragan Markovi}. GR^KA:Tsilimparis, Dimakis, Megaloikonomu 2, Tzimourtos 7, Mastorogiannis 5, Riganas, Zaravinas 2, Samaras, Balomenos 8, Koulouris, Evangelidis 1, Georgiadis, Chalkidis, Alvanos 3, Papado po ulos, Mal li os 1. Se le ktor:Messinis Panayiotis. Rukometna reprezentacija Bosne i Hercegovine savladala je selekciju Gr~ke rezultatom 31:29 u svojoj tre}oj kvalifikacionoj utakmici grupe 6 za Svjetsko prvenstvo 2013. godine u [paniji u dramati~noj zavr{nici pred gotovo 2.000 gledalaca u gradskoj dvorani “Mirsad Huri}“ u Gora`du.

Nakon velikog skandiranja skupine BH Fanatikosa, 12 minuta prije kraja u igru je u{ao Nikola Prce, koji je donio prednost u korist na{e reprezentacije

Nervoza na startu
Selektor BiH Dragan Markovi} istakao da je su na{i reprezentativci vrlo nervozno u{li u ovaj me~. “Reprezentacija je bila veoma nervozna na otvaranju. O~ekivao sam da }emo tu nervozu br`e prevazi}i i napokon zaigrati bolje. Preloman trenutak bio je ulazak Nikole Prcea na teren, koji je vratio samopouzudanje u na{e redove. Uz njegovu pomo}, uspjeli smo da na~inimo preokret i upi{emo nove bodove. U revan{u, u Gr~koj }emo morati odigrati mnogo bolje“ ka, zao je Markovi}. da se plasiramo u bara`, no, uzme li se u obzir da smo gotovo cijeli tok susreta sustizali prednost Gr~ke, pobjedom mo`emo biti zadovoljni. Tokom najve}eg dijela me~a selekcija Gr~ke dominirala je na terenu, a ve} na po~etku susreta ostvarila je prednost 3:6. Zahvaljuju}i prije svega gruboj igri gostuju}e reprezentacije, koja je rezultirala isklju~enjem dvojice gr~kih igra~a te i golovima Malinovi}a i ^elice, na{a selekcija uspjela je poravnati rezultat na 6:6. Odmah nakon poravnanja, Gr~ka ponovo ubacuje u brzinu vi{e i opet odlazi na prednost od tri gola. Bilo je 7:10. Reprezentacija Bosne i Hercegovine po drugi put se vra}a u susret i izjedna~ava rezultat, me|utim, lo{a igra u odbrani ponovo nas je skupo ko{tala, {to koriste gosti i stvaraju razliku od ~etiri gola. Zahvaljuju}i, prije svega, golovima Malinovi}a, na{a reprezentacija odlazi na poluvrijeme sa dva gola zaostatka. U nastavku susreta, golovima ^elice i Vra`ali}a, na{a selekcija dolazi do izjedna~enja - 17:17. No, nakon toga ponavlja se scenarij iz prvog poluvremena te zahvaljuju}i golovima Balomenosa, Gr~ka zadr`ava prednost od dva do tri pogotka razlike. Nakon velikog skandiranja skupine BH Fanatikosa, 12 minuta prije kraja u igru ulazi Nikola Prce, koji donosi prednost u korist na{e reprezentacije. U tim momentima, 2.000 navija~a davalo je gromoglasnu podr{ku i na{i reprezentativci ne samo da sti`u prednost Gr~ke, ve} i prelaze u vodstvo od ~etiri gola vi{ka pet minuta prije kraja susreta.

Dominacija gostiju
Prednost od dva gola pred revan{ u Gr~koj ne garantuje da }emo ostvariti zacrtani cilj, a to je

Poredak

Poredak u grupi 6: 1. Bosna i Hercegovina 6 bodova, 2. Gr~ka 4, 3. Kipar 0. Dosada{nji rezultati: BiH Gr~ka 31:29, Kipar - BiH 20:38, BiH - Kipar 32:26, Gr~ka - Kipar 31:13, Kipar Gr~ka 27:30, 15. januara: Gr~ka - BiH.
Unio samopouzdanje: Nikola Prce

NEDOSTATAK KONCENTRACIJE U FINI[U Na`alost, nedostatak koncentracije na kraju me~a ko{tao je na{u selekciju pa se utakmica zavr{ila rezultatom 31:29

Podr{ka publike
Na`alost, nedostatak koncentracije na kraju me~a ko{tao je na{u selekciju pa se utakmica zavr{ila rezultatom 31:29. Treba jo{ ista}i doma}u gora`dansku publiku, koja je tokom cijelog susreta davala veliku podr{ku na{oj reprezentaciji.
A. H.

Huki} dobio otkaz Amer Deli} bolji u Eniseyu od Marcela Ilhana
Najbolje rangirani bh. teniser Amer Deli} (209) uspje{no je pro{ao prvu prepreku u kvalifikacijama za nastup na glavnom turniru Australian Opena. Bh. reprezentativac je u susre tu 1. ko la bio bo lji od Tur~ina Marcela Ilhana (113) sa 2:1 u setovima (4:6, 6:3, 6:2). Za ulazak u tre}i, posljednji krug kvalifikacije, Deli} }e igrati protiv Belgijanca Yannicka Mertensa (253). Biv{i ko{arka{ki reprezentativac Bosne i Hercegovine Jasmin Huki} nije vi{e igra~ ruskog Eniseya. Naime, ovaj klub je odlu~io raskinuti saradnju zbog neubjedljivih igara Jasmina Huki}a u ovoj sezoni, a na njegovo mjesto bi}e anga`ovan krilni centar Du{an [akota. Tako|er, klub je otpustio i trenera Stevana Karad`i}a, dok je tim poja~ao dosada{nji igra~ Cibone i biv{i igra~ Igoekee Brian Chase. Enisey, za koji nastupa i bosanskohercegova~ki reprezentativac Elmedin Kikanovi}, trenutno zauzima posljednju, desetu poziciju u ruskom prvenstvu.

Kvalifikacije za Australian Open

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012.

SPORT
Liga 13

47
15. kolo

LIGA 13 ^apljina pregazila Vogo{}u

BOSNA I HERCEGOVINA

Bla`evi}: Me~ poslu`io

kao ja~i trening
Pitanje pobjednika bilo je rije{eno ve} u prvom dijelu, kada su ko{arka{i ^apljine ubacili 64 poena, te stvorili nevjerovatnu razliku od 30 poena
Do desete ovosezonske pobjede do{li su ko{arka{i ^apljine koji su na doma}em parketu demolirali sastav Vogo{}e (103:76). Pitanje pobjednika bilo je rije{eno ve} u prvom dijelu, kada su ko{arka{i ^apljine ubacili 64 poena, te stvorili nevjerovatnu razliku od 30 poena. ‘’Bili smo favoriti u ovom susretu i sasvim o~ekivano smo stigli do novog trijumfa. Znali smo da na{ protivnik igra dosta sporu ko{arku, a uz puno tr~anja i agresivnu odbranu, pitanje pobjednika rije{ili smo u prvom poluvremenu kada smo ubacili veliki broj poena. Publika je zaista mogla u`ivati u izvedbi na{ih igra~a’’, rekao je trener doma}ih Toni Bla`evi}. ^apljina u ovoj sezoni na doma}em terenu nije imala niti jedan susret u kojima su gosti uspjeli izboriti neizvjesnu zavr{nicu, te se tako ne{to nije ni o~ekivalo od protivnika koji se nalazi na posljednjem mjestu tabele Lige 13. ‘’Ovaj me~ nam je poslu`io

1. Igokea 2. Bosna 3. ^apljina 4. Leotar 5. Mladost 6. Varda HE 7. Hercegovac 8. Brotnjo 9. ^elik 10. Borac 11. Zrinjski 12. Servitium 13. Vogo{}a

14 13 14 14 14 13 14 14 14 12 13 13 14

13 11 10 9 8 8 6 4 4 5 4 4 2

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

1 1190:910 2 1077:959 4 1072:972 5 1087:1045 6 1115:1061 5 971:971 8 958:999 10 984:1100 10 1037:1160 7 925:925 9 992:1001 9 919:974 12 1011:1261

27 24 24 23 22 21 20 18 18 17 17 17 16

Rezultati Igokea - Leotar Brotnjo - Hercegovac ^apljina - Vogo{}a ^elik - Mladost Servitium - Zrinjski Varda HE - Borac Slobodna je bila ekipa Bosne. Parovi idu}eg kola Mladost - Igokea Zrinjski - ^elik Borac - Servitium Vogo{}a - Brotnjo Leotar - ^apljina Hercegovac - Bosna Slobodna je ekipa Varda HE.

88:45 68:66 103:76 78:75 (sino}) (sino})

kao ja~i trening, te kao odli~an test na mlade igra~e. Oni su svoju minuta`u u potpunosti iskoristili i veoma sam zadovoljan prikazanim’’, kazao je Bla`evi}, koji nije bio ljut na svoje ko{arka{e s obzirom na to da su gosti dobili drugo poluvrijeme. ‘’Stvorili smo veoma veliku prednost i ekipa je jednostavno odr`avala to. Vjerovatno je i bolje da je susret zavr{en ovom, a ne ve}om razlikom’’, zaklju~io je Bla`evi}.
Deseta ovosezonska pobjeda ko{arka{a ^apljine A. MEHANOVI]

^elik bolji od Mladosti

Drama u ^itluku

Velikim preokretom do pobjede
Doma}i su imali katastrofalno otvaranje susreta, gdje je u 9. minuti Mladost imala + 18 (9:27), a do kraja prvog perioda ^elik uspio posti}i tek jedan poen. Sredinom druge dionice gosti su imali rekordna 22 poena razlike (16:38)
Ko{arka{i zeni~kog ^elika do{li su do svoje tek ~etvrte pobjede u ovom {ampionatu savladav{i u Gradskoj areni Mladost iz Mrkonji}-Grada sa 78:75. Ekipa koju sa klupe vode bra}a Sedi} Zlatko i Denis do pobjede je do{la nakon velikog preokreta i nadokna|ena minus 22 poena. Doma}i su imali katastrofalno otvaranje susreta, gdje je u 9. minuti Mladost imala + 18 (9:27), a do kraja prvog perioda ^elik uspio posti}i tek jedan poen. Sredinom druge dionice gosti su imali rekordna 22 poena razlike (16:38) do kojih su do{li trojkom Ranka Velimirovi}a. Ipak, do odmora ^elik smanjuje na pristojnih minus 10. U nastavku doma}i su zaigrali puno bolje, a od 32. do 35.minute napravili seriju od 15:0, ~ime su napravili iskorak, a onda uz sre}u i mirno}u u zavr{nici do{li do zlata vrijedne pobjede u borbi za opstanak. ‘’Imali smo izuzetno lo{e otvaranje me~a. U{li smo u kontra ritam, {to nas je pratilo do posljednje ~etvrtine. Bili smo istrajni i na kraju napravili preokret. Moji momci su vi{e `eljeli pobjedu i na kraju smo do{li do nje. Nemamo mnogo vremena da se radujemo, moramo razmi{ljati o sljede}em susretu koji je ve} za vikend. Ekipi Mladosti `elim sve najbolje u nastavku prvenstva, zahvaljujem im i ~estitam na fer i korektnoj igri u Zenici“ kazao je , nakon susreta trener ^elika Zlatko Sedi}. Mi. D.

Brotnjo te{ko savladao Hercegovac
Veoma neizvjesna utakmica vi|ena je u ^itluku, gdje je doma}i Brotnjo bio bolji od Hercegovcarezultatom68:66. Doma}in je bio pod imperativompobjede, a do nje ju je vodioJosipovi} sa 16 poena. U gostuju}em sastavu najbolji je bio povratnik Lalovi}, ali ni 34 poena nisu pomogla da se na kraju raduje sa saigra~ima. ‘’Posljednjih dvadesetak sekundi odigrali smo veoma pametno, a sve ostalo je za zaborav. Iako smo ostvarili va`nu pobjedu, nezadovoljan sam igrom svoje ekipe’’, rekao je trener doma}ih Josip Dugand`i}. Naime, u susretukoji je u redovima Brotnja ozna~en kao najva`niji u ovom dijelu sezone, Hercegovac je imao i deset razli-

ke u prvom dijelu i prednost od {est poena u posljednjoj dionici. ‘’Igrali smo izrazitolo{e38 minuta, a tek u posljednjedvijeminutena{aigra je li~ila na ne{to. Na kraju smo uz pomo}publike, koja je napravilapritisak na goste, stigli do trijumfa. Zbog toga zahvaljujemnavija~ima, jer bez njihbismote{koosvojilipuniplijen’’, zaA. M. klju~io je Dugand`i}.

48

SPORT

~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

PLANINARSKI KUTAK

Na Lupoglav 11. februara
Ure|uje: Ramo KOLAR

Uspon na ovaj prenjski vrh, u znak sje}anja na poginule planinare, dobio me|unarodni karakter • Osnovna {kola PSD Centar • Jo{ jedan zimski alpinisti~ki te~aj S[A • Zimovanje na Smetovima
ME\UNARODNI MEMORIJALNI USPON NA LU PO GLAV (2.102 m) Prenj, za vikend 11/12. februar organizira Planinarski savez BiH. Memorijal Lupoglav je znak sje}anja na prve osvaja~e ovog vrha zimi (koji su tom prilikom i poginuli). Trojica alpinista Ilija Dilber, Zijo Jajatovi} i Milorad Stjepanovi} su nakon nekoliko mjeseci prona|eni na padinama ispod Lupoglava. Ovo je ve} tradicionalni memorijal na kojem svake godine u~estvuje sve vi{e alpinista iz na{e zemlje i zemalja iz okru`enja, a od ove go di ne uvr{ten je u kalendar aktivnosti drugih planinarskih saveza tako da ima status me|unarodne akcije. Sve prijave i druge informacije u PSBiH... • OSNOVNA [KOLA PLANINARSTVA u organizaciji PSD Centar Sarajevo po~ela je u novom ciklusu. Predava~i su istaknuti i verificirani instruktori PSBiH. [kola }e se odvijati na terenima op}ine Centar. Prvi izlet je na Bo~icu, javlja predsjednik ovoga dru{tva Muris Dervi{agi}. • ZIM SKI AL PI NIS TI^KI TE^AJ Sarajevske {kole alpinizma PSBiH organizirat }e se tokom tri vikenda, u februaru i martu. Te~aj }e voditi na{i iskusni alpinisti, instruktori i himalajci. Smje{taj u~esnika, koji oni li~no pla}aju, bit }e u planinarskom domu PD Treskavica Vrela u Sinanovi}ima na Viso~ici, a obuka i usponi }e se odr`avati na penjali{tu pored doma, na Viso~ici, i na vrhovima i u stijenama Viso~ice i Bjela{nice. Kotizacija je 150 KM za ~lanove PSBiH. Prijave se podnose u kancelariji Planinarskog saveza, Ferhadija br. 9, do 10. fe bru ara. Te~aj po~inje prvog vikenda nakon memorijalnog pohoda u februaru na Lupoglav, u subotu u 9.30 sati u domu Vrela na Viso~ici, a zavr{ava u nedjelju, 18. marta, u 17 sati, kada }e biti obavljen ispit i podijeljene diplome PSBiH. Sve informacije se mogu dobiti u prostorijama PSBiH na telefon 033 555 685 ili kod vo|e te~aja Muhameda Gafi}a (od 20. januara) na telefon 061 482 285, ili na mail: info@ssapsbih.com.ba • [KOLA SKIJANJA NA SMETOVIMA je ve} po~ela i traje po pet dana u tri smjene. Organizira je Klub ekstremnih sportova Scorpio iz Zenice u njihovom centru na ovoj planini. Omogu}eni su: svakodnevni prevoz na Smetove, kompletna skija{ka oprema, instruktori skijanja, topli ~aj i u`ina, te osiguranje. Cijena kompletnog petodnevnog aran`mana je 100 KM.

Memorijalni pohod na Lupoglav u februaru

Dom Vrela u kojem }e biti smje{teni te~ajci

Svjetski kup za skija{ice

CHALLENGE CUP Kakanjci pora`eni od Galatasaraya

Minimalne {anse za prolazak dalje
Turci su u prvom me~u 3. kola Challenge Cupa pobijedili odbojka{e Kaknja sa 3:2 • Izgubili smo, ali ne mo`emo biti nezadovoljni jer smo odigrali utakmicu na visokom nivou, kazao je Almir Aganovi}, kapiten Kakanjaca
Odbojka{i Kaknja izgubili su na svom terenu u prvoj utakmici 3. kola Challenge Cupa od ekipe Galatasaraya rezultatom 2:3 (25:21,17:25,11:25, 25:23,13:15). Kakanjcima su tako ostale minimalne {anse za prolazak u naredni krug takmi~enja pred revan{-susret koji se igra 19. januara u Istanbulu. Aktuelni prvaci BiH dobro su otvorili me~ i poveli sa 1:0, ali su gosti ubacili u brzinu vi{e i bez velikih problema osvojili naredna dva seta. Ipak, bh. predstavnik je uspio izjedna~iti na 2:2, ali vi{e koncentracije u petom setu imali su odbojka{i Galatasaraya, koji su na kraju upisali vrijednu pobjedu. “Moram priznati da je bila neo~ekivano neizvjesna utakmica. Ipak je Galatasaray veliki evropski klub i bili su apsolutni fa vo ri ti u ovoj uta kmi ci. O bud`etu njihovog kluba ne `elim ni da govorim. Daleko smo mi od njih. Me|utim, iako je takav odnos snaga, na kraju smo ih po{teno namu~ili i jo{ smo imali dobru priliku da ih pobijedimo. Izgubili smo, ali ne mo`emo bi-

Tina Maze, vode}a slovenska skija{ica

Zlatna lisica preba~ena u Kranjsku goru
Trke skija{ica za Svjetski kup u veleslalomu i slalomu, koje su se trebale odr`ati na mariborskom Pohorju 21. i 22. januara, zbog pomanjkanja snijega preba~ene su u Kranjsku goru. Vijesti o preseljenju 48. Zlatne lisice s Pohorja u Kranjsku goru potvrdila je u utorak i Me|unarodna skija{ka federacija. Organizatori u Mariboru morali su priznati ja~inu prirode i pomiriti se s rezervnom varijantom. Pro{le godine su organizatori Zlatne lisice zbog nedostatka snijega i visokih temperatura morali potpuno otkazati takmi~enja. U Kranjskoj gori ovih dana prirodnog snijega gotovo da i nema, ali je dovoljno umjetnog, pa odr`avanje utrka ne}e do}i u pitanje. Kranjska gora je, ina~e, redovna stanica mu{kog Svjetskog kupa. Trke veleslaloma i slaloma skija{a na rasporedu su 10. i 11. marta.

Kakanjci namu~ili favorizirane goste iz Turske

ti nezadovoljni jer smo odigrali utakmicu na visokom nivou“, kazao je Almir Aganovi}, kapiten Kakanjaca. On je svjestan da }e bh. prvak te{ko mo}i napraviti ~udo i slaviti u uzvratu koji se igra za sedam dana. “Sigurno je da }emo u Istanbulu odigrati rastere}eno jer ne ma mo {ta da iz gu bi mo.

Mo`da nam upravo takav stav donese dobar rezultat. I u ovom me~u smo osjetili da mo`emo da im pariramo i sigurno }emo igrati bez velikog pritiska. Te{ko }emo ih mo}i pobijediti, ali garantujem da se ne}e bez puno truda i muke plasirati dalje u ovom takmi~enju“ jasan je Aga, novi}.
A. KRVAVAC

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012.
Na osnovu ~lana 6. Pravilnika o radu Javnog preduze}a „[ume Tuzlanskog kantona“ d.d. Kladanj, te na osnovu ukazane potrebe, direktor Javnog preduze}a „[ume Tuzlanskog kantona“ d.d. Kladanj, raspisuje

OGLASI

49

KONKURS
za popunu radnog mjesta u JP „[ume TK“ d.d. Kladanj [ef ra~unovodstva na neodre|eno vrijeme — 1 (jedan) izvr{ilac

Na osnovu ~lana 130., a vezano za ~lanove 139. i 141. Statuta Javnog preduze}a "[ume Tuzlanskog kantona" DD Kladanj, te u skladu sa odredbama Zakona o privrednim dru{tvima (Sl. novine FBiH, broj: 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07 i 84/08) i Zakona o {umama (Sl. novine FBiH, broj: 20/02, 29/03 i 37/04), Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima FBiH (Sl. novine FBiH, br. 34/03), Odluke o utvr|ivanju uslova i kriterija za imenovanje u regulirane organe (Sl. novine TK, br. 9/03 i 12/03), Nadzorni odbor r a s p i s u j e

za izbor i imenovanje ~lana Uprave Javnog preduze}a "[ume Tuzlanskog kantona" DD Kladanj na poziciju direktora [G Vlaseni~ko I Raspisuje se konkurs za izbor i imenovanje: 1. ^lana Uprave Javnog preduze}a "[ume Tuzlanskog kantona" DD Kladanj za poziciju direktora [G "Vlaseni~ko" Imenovanje se vr{i na period do isteka teku}eg mandata ~lanovima Uprave JP "[ume TK" DD Kladanj. II Opis pozicije: ^lan Uprave Preduze}a je odgovorno lice u Preduze}u u smislu odredaba Zakona o javnim preduze}ima FBiH i op}im aktima preduze}a, odgovoran je i nadle`ni da: organizira rad i rukovodi poslovanjem Preduze}a, zastupa i predstavlja Preduze}e i odgovara za zakonitost poslovanja u poslovima i obimu utvr|enim pisanim aktom direktora Preduze}a, izvje{tava Nadzorni odbor na zahtjev Nadzornog odbora, provodi eti~ki kodeks, u~estvuje u izradi i nadgleda realizaciju planova poslovanja, izradi provedbenih propisa za postupak javnih nabavki i vr{i provedbu va`e}ih zakona i propisa u postupku javnih nabavki, u~estvuje u pripremanju prijedloga za raspodjelu profita, daje prijedloge za zapo{ljavanje novih zaposlenika i prijedloge za raskide ugovora o radu u skladu sa zakonom i op}im aktima Preduze}a. III Uslovi konkursa: a) op}i uslovi: - da je dr`avljanin BiH i da ima prebivali{te u BiH; - dokaz: uvjerenje o dr`avljanstvu ne starije od 3 mjeseca i ovjerena kopija l.k; - da je stariji od 18 godina, a ne stariji od 70 godina; - dokaz: izvod iz mati~ne knjige ro|enih; - da je zdravstveno sposoban za obavljanje funkcije na koju se kandiduje; - dokaz: ljekarsko uvjerenje (dostavlja izabrani kandidat); - da nije predsjednik ili ~lan nadzornog odbora ili upravnog odbora u privrednim dru{tvima ili institucijama, fondovima, bankama, agencijama, komisijama, niti predsjednik ili ~lan nadzornog odbora i odbora za reviziju u Preduze}u u koje se kandiduje za odre|enu poziciju; - dokaz: ovjerena izjava kandidata; - da nije osu|ivan za krivi~no djelo ili privredni prijestup koji predstavlja smetnju za imenovanje na upra`njenu poziciju, u roku od 5 (pet) godina od dana izdr`ane, izvr{ene, zastarjele ili opro{tene kazne; - dokaz: uvjerenje od nadle`ne policijske uprave i nadle`nog suda - odjeljenje za prekr{aje, ne starije od tri mjeseca; - da mu odlukom suda nije zabranjeno obavljanje aktivnosti na poziciji za koju se kandiduje; - dokaz: ovjerena izjava kandidata; - da nije izabrani zvani~nik, nosilac izvr{ne funkcije ili savjetnik u smislu Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH (Sl. glasnik BiH, br. 16/02); - dokaz: ovjerena izjava kandidata; - da nije u konkurentskom odnosu sa Preduze}em; - dokaz: ovjerena izjava kandidata. b) posebni uslovi: - VSS/1 - {umarski fakultet; - dokaz: ovjerena kopija diplome; - da ima najmanje 5 (pet) godina radnog iskustva poslije sticanja visoke stru~ne spreme, od ~ega najmanje 3 (tri) godine na najslo`enijim poslovima, odnosno poslovima organizacione prirode; - dokaz: uvjerenje o radnom iskustvu; - da nije ~lan upravnog, izvr{nog ili drugog organa politi~ke stranke; - dokaz: ovjerena izjava kandidata. Za kandidate koji ispunjavaju uslove konkursa, u postupku kona~nog izbora uzet }e se u obzir i sljede}e: - du`ina radnog iskustva na poslovima iz djelatnosti Preduze}a; - komunikativne i organizatorske sposobnosti; - nivo znanja o organizaciji i djelatnosti Preduze}a; - sposobnost savjesnog i odgovornog obavljanja upra`njene funkcije; - sposobnost nepristrasnog dono{enja odluka; - sposobnost upravljanja finansijskim i ljudskim resursima; - sklonost timskom radu; - rezultati rada tokom karijere. IV Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana posljednjeg objavljivanja. Prijave, uz dokaze o ispunjavanju uslova konkursa i kra}u biografiju, dostaviti na adresu: JP "[UME TUZLANSKOG KANTONA" DD KLADANJ Ul. Fadila Kurtagi}a br. 1 ( uz naznaku: "konkurs za ~lana uprave - direktor [G "Vlaseni~ko")

KONKURS

Opis poslova: organizuje i rukovodi radom ra~unovodstva; koordinira rad sa ostalim slu`bama, a naro~ito sa referatima za finansije i komercijalu; prati i primjenjuje va`e}e propise iz oblasti finansija i ra~unovodstva; ukazuje nadle`nim u preduze}u na eventualno kr{enje materijalnih i finansijskih propisa; stara se o a`urnosti i blagovremenoj izradi ra~unovodstvenih iskaza; izrada i analiti~ko ra{~lanjivanje kontnog plana prema potrebama i specifi~nosti preduze}a, obezbje|uje mjese~ne podatke o stanju prihoda i rashoda preduze}a i njegovih dijelova, i druge poslove iz oblasti ra~unovodstva. Kandidati za radno mjesto {ef ra~unovodstva treba da ispunjavaju sljede}e op{te i posebne uslove: Uslovi: A) Op{ti uslovi - da je stariji od 18 godina - da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine - da ima op{tu zdravstvenu sposobnost utvr|enu od nadle`ne zdravstvene ustanove - da u posljednje tri godine od dana objavljivanja javnog oglasa nije otpu{ten iz organa dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti - da nije osu|ivan za krivi~no djelo i privredni prestup nespojiv sa du`nostima {efa ra~unovodstva B ) Posebni uslovi VSS — VII stepen stru~ne spreme — zavr{en ekonomski fakultet, ra~unovodstveni smjer Zvanje certificiranog ra~unovo|e sa va`e}om licencom Najmanje 3 (tri) godine radnog sta`a na ra~unovodstvenim poslovima Poznavanje rada na ra~unaru

Prijavljivanje na konkurs: kandidati su du`ni dostaviti ovjerene kopije ili originale sljede}ih dokumenata: - prijavu na konkurs sa kra}om biografijom - kopiju fakultetske diplome - kopiju certifikata i licence - potvrdu o radnom sta`u - dokaz o poznavanju rada na ra~unaru - uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od {est mjeseci) - rodni list (ne stariji od {est mjeseci) - ovjerenu izjavu kandidata da u posljednje tri godine od dana objavljivanja oglasa nije otpu{tan iz organa dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji, odnosno u BiH - nakon prijema odabrani kandidat je du`an dostaviti uvjerenje o zdravsvenoj sposobnosti - uvjerenje o neka`njavanju izdato od nadle`nog organa (Policijske uprave i Suda) (ne starije od tri mjeseca) Sa kandidatima koji ispunjavaju formalne uslove konkursa obavit }e se intervju i pisana provjera poznavanja va`e}ih propisa iz oblasti ra~unovodstva i me|unarodnih ra~unovodstvenih standarda, a sa izabranim kandidatom zaklju~it }e se ugovor o radu uz probni rad od tri mjeseca. Prijavu na konkurs, odnosno tra`enu dokumentaciju dostaviti najkasnije do 27.01.2012. godine do 15 sati putem po{te ili li~no na adresu: Javno preduze}e „[ume Tuzlanskog kantona“ d.d. Kladanj Ul. Fadila Kurtagi}a 1, 75280 Kladanj sa naznakom: „Konkurs za popunu radnog mjesta — {ef ra~unovodstva“ Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. JP [ume TK d.d. Kladanj Broj: 368 / 12 Datum: 11.01.2012. godine DIREKTOR Hod`i} Refik, dipl. ing. {um.

Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e biti razmatrane. Nadzorni odbor JP "[ume TK" DD Kladanj

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Odjeljenje za sporove male vrijednosti Broj: 09 65 Mals 181786 11 Mals Op}inski sud u Sarajevu, stru~ni saradnik Emina Burgi} u pravnoj stvari tu`itelja "INTERMERKUR NOVA" d.o.o. Sarajevo, Ul. Safeta Zajke broj 267, kojeg zastupa Nedeljko Bursa}, advokat iz Sarajeva, protiv tu`enog "BARBI]" d.o.o. Kiseljak, Ul. Brnjaci bb, radi isplate nov~anog potra`ivanja, vrijednost spora 1.366,24 KM, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku ("Sl. novine FBiH", broj 53/03 - u daljem tekstu ZPP-a)

O B J AV L J U J E
- dostavu tu`be na odgovor Dana, 13.1.2011. godine, tu`itelj je kod ovog suda podnio tu`bu protiv tu`enog, a radi isplate duga u iznosu od 1.366,24 KM na ime duga po ispostavljenim ra~unima broj 210/1872 od 4.5.2009. godine i broj 210/1873 od 4.5.2009. godine. Kako tu`eni nije izvr{io obavezu pla}anja duga, to je predlo`eno da sud nakon provedene rasprave, ili u toku pripremanja glavne rasprave, donese odluku kojom }e obavezati tu`enog da tu`itelju isplati iznos od 1.366,24 KM sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od 13.5.2009. godi-

ne, pa do isplate, kao i da tu`itelju nadoknadi tro{kove parni~nog postupka. Ovim putem tu`enom se dostavlja tu`ba od 13.1.2011. godine na odgovor u smislu odredaba ~lana 62. stav 2. ZPP-a, pa je tu`eni du`an da u skladu sa odredbama ~lana 70. i ~lana 71. ZPP-a najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema tu`be, dostavi sudu pisani odgovor na tu`bu. U odgovoru na tu`bu tu`eni mo`e ista}i procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tu`beni zahtjev, te navesti i druge podatke koje u skladu sa odredbama ~lana 334. ZPP-a mora imati svaki podnesak. Ako tu`eni osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadr`avati i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~injenice na kojima tu`eni zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice, te pravni osnov za navode tu`enog. Tu`eni mo`e u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu, podnijeti protivtu`bu. Ukoliko tu`eni u roku od 30 dana sudu ne dostavi pisani odgovor na tu`bu, sud }e donijeti presudu zbog propu{tanja u smislu odredbi ~lana 182. ZPP-a. Odgovor na tu`bu sa prilozima se predaje sudu u dva primjerka, za sud i protivnu stranku, pozivom na broj predmeta. Obavje{tava se tu`eni da se dostava tu`be smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja iste u dnevnim novinama koje se distribuiraju u Federaciji BiH. Stru~ni saradnik Emina Burgi}

Ministarstvo prostornog ure|enja i za{tite okolice Tuzlanskog kantona u saradnji sa Halilovi} (Bajre) Mirjazom i Miralemom upu}uje

PO ZIV
za u~e{}e javnosti u postupku izdavanja okolinske dozvole za objekat farme za tov brojlera 1. Nova aktivnost: Farma za tov brojlera, kapaciteta 15.000 kom. u turnusu, koja se namjerava dograditi (eta`a na postoje}em objektu farme) na parceli ozna~enoj kao k.~. broj: 3408/4 K.O. Klokotnica, op}ina Doboj-Istok; 2. Organ uprave odgovoran za dono{enje okolinske dozvole: Ministarstvo prostornog ure|enja i za{tite okolice TK-a; 3. Tok postupka: a) Na~in u~e{}a javnosti: dostava u pisanoj formi primjedbi, informacija, analiza ili mi{ljenja relevantnih za datu aktivnost; b) Organ uprave za dobijanje relevantne informacije, vr{enje uvida u dokumentaciju, podno{enje primjedbi, mi{ljenja i sugestija, kao i izradu nacrta okolinske dozvole: Ministarstvo prostornog ure|enja i za{tite okolice TK-a, Aleja Alije Izetbegovi}a br. 2, Tuzla, c) Rok za podno{enje primjedbi i pitanja: 8 dana od dana objavljivanja ovog poziva.

50

OGLASI

~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Sarajevo, 11.1.2012 Na osnovu ~lanova 36. i 70. Statuta Op}ine Stari Grad Sarajevo - Pre~i{}eni tekst („Slu`bene novine Kantona Sarajevo“, br. 31/08), Odluke o izvr{avanju bud`eta Op}ine Stari Grad Sarajevo, za 2012. godinu („Slu`bene novine Kantona Sarajevo“ br. 1/11), na~elnik Op}ine Stari Grad Sarajevo raspisuje Na osnovu Statuta privrednog dru{tva SELA d.o.o. Sarajevo, te ukazane potrebe, direktor Dru{tva raspisuje javni

za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata iz redovne djelatnosti bora~kih udru`enja za 2012. godinu I Raspisuje se javni poziv za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata iz redovne djelatnosti bora~kih udru`enja sa ekonomskog koda 614 — 300, na razdjelu Jedinstveni op}inski organ u bud`etu Op}ine za 2012. godinu. II Na javni poziv mogu se prijaviti op}inska bora~ka udru`enja registrovana u skladu sa Zakonom o udru`enjima i fondacijama („Slu`bene novine FBiH“, br. 45/02), a koja imaju sjedi{te na podru~ju op}ine Stari Grad Sarajevo. III Bora~ka udru`enja iz ta~ke II javnog poziva podnose prijavu na javni poziv op}inskom na~elniku putem Slu`be za bora~koinvalidsku za{titu. Prijava sadr`i: - rje{enje o registraciji udru`enja (ovjerena kopija); - program rada za bud`etsku godinu; - finansijski izvje{taj o utro{ku bud`etskih sredstava za prethodnu godinu; - finansijski plan za narednu godinu sa obuhvatom programskih projekata. IV Kriteriji za ocjenu podnesenih prijava su kriteriji navedeni u Odluci o jedinstvenim kriterijima za raspodjelu sredstava obezbije|enih u bud`etu Op}ine Stari Grad Sarajevo za finansiranje bora~kih udru`enja od 25.2.2010. godine. Op}i kriteriji: - Registriranost kod Ministarstva pravde KS; - Usvojeni finansijski izvje{taj o utro{ku sredstava; - Realizovani i zapo~eti projekti iz prethodne godine; - Program rada za narednu godinu; - Da ni po kojem osnovu nemaju dugovanja prema Op}ini. Posebni kriteriji: - Broj uposlenih u udru`enju u odnosu na broj ~lanova; - Aktivnost udru`enja u o~uvanju sje}anja na period 1992 - 95. i 1941 - 45; - Namjensko kori{tenje bud`etskih sredstava; - Saradnja i pomo} drugim udru`enjima. V Proceduru odobravanja sredstava bora~kim udru`enjima iz ta~ke I provodi Op}inska komisija za pitanje boraca i `rtava rata u skladu sa Odlukom i usvojenim kriterijima iz ta~ke IV javnog poziva. VI Sva udru`enja zainteresovana za u~e{}e na javnom pozivu obavezna su dostaviti navedenu dokumentaciju iz ta~ke III — prijava zajedno sa obrascem za aplikaciju. Obrazac se mo`e preuzeti u Slu`bi za bora~ko-invalidsku za{titu Op}ine Stari Grad Sarajevo. Prijave se predaju na protokolu Op}ine Stari Grad Sarajevo li~no ili putem po{te na adresu: Op}ina Stari Grad Sarajevo, Slu`ba za bora~ko-invalidsku za{titu Ul. Zelenih beretki br. 4, sa naznakom finansiranje iz Granta za redovnu djelatnost bora~kih udru`enja. VII Rok za podno{enje prijava po ovom javnom pozivu je 15 dana od objavljivanja u sredstvima javnog informisanja (dnevne novine i web stranica Op}ine Stari Grad Sarajevo). Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Dodatne napomene: Sve informacije u vezi sa u~e{}em na javnom pozivu mogu se dobiti putem kontakt-telefona br: 033/282-368. Br: 08-41-134/12 OP]INSKI NA^ELNIK mr. Ibrahim Had`ibajri}, s. r.

J AVNI P O Z I V

KONKURS
[ef gradili{ta, jedan izvr{ilac Pored zakonom propisanih op}ih uslova od kandidata se zahtijeva da ispunjava slijede}e posebne uslove: - minimalno stru~na kvalifikacija gra|evinski tehni~ar sa ili bez radnog iskustva - poznavanje rada na ra~unaru - voza~ka dozvola „B“ kategorije Radni zadaci koji se postavljaju obuhvataju vo|enje gradili{ta, saradnju sa nadzornim organima i investitorima i sl. Od uspje{nog kandidata se o~ekuje da samostalno radi sve poslove i zadatke koje mu povjeri neposredni rukovodilac. Prijava na konkurs, uz kontakt-podatke, treba da sadr`i: - kra}u biografiju - kopiju radne knji`ice Kandidati koji u|u u u`i izbor }e biti kontaktirani telefonski, te pozvani na razgovor. Konkurs ostaje otvoren do 25.1.2012. Prijave dostaviti po{tom ili li~no na adresu: SELA d.o.o., Halilovi}i 2, Sarajevo ili elektronskim putem na e-mail: finansije@sela.ba

MEDICINSKI FAKULTET UNIVERZITETA U SARAJEVU

O B A V J E [ T A VA
sve zainteresirane da }e: DR. RUSMIR BALJI] braniti magistarski rad pod naslovom:

«KLINI^KO-EPIDEMIOLO[KE I LABORATORIJSKE KARAKTERISTIKE VARI^ELA INFEKCIJE KOD DJECE I ODRASLIH SA POSEBNIM OSVRTOM NA IMUNOLO[KI ASPEKT OBOLJENJA»
u petak, 10. februara/velja~e 2012. godine, u 12 sati u malom amfiteatru Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu (u krugu KCUS-a), Bolni~ka 25. Magistarski rad se mo`e pogledati svakim radnim danom od 12 do 14 sati u Biblioteci Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

OP]INSKI SUD U ZAVIDOVI]IMA Zemlji{noknji`ni ured Broj: 042-0-DN-11-000 203 Zavidovi}i, 5.1.2012. godine Na osnovu ~lana 63. i ~lana 67. Zakona o zemlji{nim knjigama FBiH ("Slu`bene novine FBiH", broj 19/03 i 54/04), Op}inski sud u Zavidovi}ima

UNIVERZITET U SARAJEVU ELEKTROTEHNI^KI FAKULTET U SARAJEVU Zmaja od Bosne bb Sarajevo

OBAVJE [TE NJE
AMELA HAD@I], dipl. ing. el.,
branit }e magistarski rad pod naslovom

NAJAVLJUJE USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA
U zemlji{noknji`nom predmetu broj: 042-0-DN-11-000 203, a po zahtjevu Kuljanovi} Hasana, sin Hasana, iz Zavidovi}a, Brezik bb, u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnina za koju se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak je upisana: u posjedovni list broj 1567, katastarska op}ina Hajderovi}i, ozna~ena sa: - katastarska ~estica broj 3740/3 "Polje", livada 2. klase povr{ine 249 m2. Prema podacima iz katastra posjednik navedene nekretnine je Kuljanovi} Hasan Hasanov, Kova~i, Brezik bb, sa dijelom 1/1. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na toj nekretnini da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u suprotnom, njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na toj nekretnini mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje sljede}ih 90 dana, kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza.

"NOVA GENERACIJA OPERATIVNIH SISTEMA I SOFTVERA (NGOSS) I SERVISNO ORIJENTIRANA ARHITEKTURA (SOA) U POSLOVANJU TELEKOM OPERATORA"
23. februara 2012. godine (~etvrtak) sa po~etkom u 14 sati u prostorijama Elektrotehni~kog fakulteta u Sarajevu sala S1 - prizemlje Pristup odbrani je slobodan. Magistarski rad mo`e se pregledati u prostorijama Elektrotehni~kog fakulteta u Sarajevu, svakog radnog dana od 10 do 13 sati, a najkasnije osam dana prije odbrane magistarskog rada.

OP]INSKI SUD U ZAVIDOVI]IMA Zemlji{noknji`ni ured Broj: 042-0-DN-11-000 202 Zavidovi}i, 5. 1. 2012. godine Na osnovu ~lana 63. i ~lana 67. Zakona o zemlji{nim knjigama FBiH ("Slu`bene novine FBiH", broj 19/03 i 54/04), Op}inski sud u Zavidovi}ima

OP]INSKI SUD U ZAVIDOVI]IMA Zemlji{noknji`ni ured Broj: 042-0-DN-11-000 197 Zavidovi}i, 5. 1. 2012. godine Na osnovu ~lana 63. i ~lana 67. Zakona o zemlji{nim knjigama FBiH ("Slu`bene novine FBiH", broj 19/03 i 54/04), Op}inski sud u Zavidovi}ima

NAJAVLJUJE USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA
U zemlji{noknji`nom predmetu broj: 042-0-DN-11-000 202, a po zahtjevu ]ehaji} Esada, sin Nezira iz Zavidovi}a, Stipovi}i bb, u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak su upisane u posjedovni list broj 1045, katastarska op}ina Gostovi}, ozna~ena sa: - katastarska ~estica broj 3750/1 "Orlova~ica“, ku}a i zgrada povr{ine 71 m2, dvori{te povr{ine 500 m2 i vo}njak 3. klase povr{ine 1.905 m2. Prema podacima iz katastra, posjednik navedene nekretnine je ]ehaji} Esad Nezirov, ^ardak, Stipovi}i bb, sa dijelom 1/1. u posjedovni list broj 4, katastarska op}ina Donja Lovnica, ozna~ena sa: - katastarska ~estica broj 37/1 "Polja", ku}a i zgrada povr{ine 102 m2, dvori{te povr{ine 500 m2 i oranica 1. klase povr{ine 335 m2 - katastarska ~estica broj 37/2 "Polja", oranica 1. klase povr{ine 18 m2. Prema podacima iz katastra, posjednik navedene nekretnine je ]ehaji} Esad Nezirov, ^ardak, Stipovi}i bb, sa dijelom 1/1. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na tim nekretninama da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u suprotnom, njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na tim nekretninama mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje sljede}ih 90 dana kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza.

NAJAVLJUJE USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA
U zemlji{noknji`nom predmetu broj: 042-0-DN-11-000 197, a po zahtjevu Avdi} Vahida, sin Asifa iz Zavidovi}a, ulica Matije Gupca 2, u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnina za koju se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak je upisana u posjedovni list broj 189, katastarska op}ina Zavidovi}i, ozna~ena sa - katastarska ~estica broj 486/1 "Stjepana Radi}a", ku}a i zgrada povr{ine 90 m2 i dvori{te povr{ine 115 m2. Prema podacima iz katastra, navedena nekretnina je upisana kao DRSV Avdi} Vahid Asifov, iz Zavidovi}a, Matije Gupca 2, sa dijelom 4/8, Dautbegovi} Darko Hasin i Dautbegovi} Irena Bebanova, iz Zavidovi}a, Matije Gupca 2, sa dijelom od po 2/8. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na toj nekretnini da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u suprotnom, njihovom pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na toj nekretnini mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje sljede}ih 90 dana kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012.

OGLASI

51

POSLJEDNJI POZDRAVI, SJE]ANJA I SMRTOVNICE
za objavljivanje u dnevnim novinama Oslobo|enje mogu se predati u poslovnicama BH Po{ta {irom Bosne i Hercegovine

I U NAJTE@IM TRENUCIMA S VAMA - VA[E OSLOBO\ENJE
Naziv po{te Biha} Biha} Cazin Velika Kladu{a Adresa Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 07-19 07,30-15,30 09-19 08-16,30 07-19 07,30-15,30 07-19 07,30-15,30 07-19 07,30-15,30 07-16 07-14 07-19 07,30-15,30 07-16 07-14 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-18 08-18 08-20 08-18 08-18 08-18 08-18 08-18 07-20 08-16 07-20 08-16 08-16 08-15 07-20 08-15 08-15 07-20 07-20 08-15 07-20 09-20 Naziv po{te Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Ilid`a Had`i}i Vogo{}a Ilija{ Travnik Novi Travnik Bugojno Gornji Vakuf Fojnica Donji Vakuf Tuzla Tuzla Adresa Put `ivota bb Grbavi~ka 1 Behd`eta Muteveli}a bb D`emala Bijedi}a 37 Safet bega Ba{agi}a bb Zelene beretke 15 Trg solidarnosti 37 Safeta Had`i}a 107 Trg ZAVNOBIH-a 17 Bul. branilaca Dobrinje bb Rustempa{ina 13 Had`eli 116 Jo{ani~ka 32 29. februara 4 Prnjavor 11 Trg Zlatnih ljiljana bb Nugle II Javi} bb Doktora Raljevi}a bb Ul. 14. Septembra Aleja bosanskih vladara 29 Musala 2 Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 07-20 07-20 09-16 09-16 08-16 08-16 08-16 09-16 08-15 08-16 07-20 07-20 07-20 08-15 08-18 08-15 08-19 08-15 08-19 08-15 08-16 08-18 07-20 08-15 09-16 08-15 07-20 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07-15 08-15 Naziv po{te Tuzla Tuzla Tuzla Kalesija @ivinice Kladanj Banovi}i Lukavac Gra~anica Srebrenik Grada~ac Zenica Zenica Zenica Zavidovi}i Kakanj Maglaj Te{anj Visoko Vare{ Olovo Breza Br~ko Adresa A. Herljevi}a 10 Rudarska 37 Bosne Srebrne bb Oslobodilaca bb Mar{ala Tita bb Patriotske lige 1 Banovi}i Borisa Kidri}a bb M. Vehbi ef. [emsekadi}a Kulina bana bb H. kapetana Grada{~evi}a 23 Masarikova 46 Kralja Tvrtka I br. 2 Lond`a 83 Patriotske lige bb Zgo{}anska 44 S. Omerovi}a 8 Trg Alije Izetbegovi}a ^ar{ijska 75 Put mira 15 H. kapetana Grada{~evi}a bb Hasana Kjafije 6 Bulevar mira bb Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 08-16 08-15 08-15 08-15 08-16 08-15 08-16 08-15 07-17 08-15 08-16 08-15 08-16 08-15 07-17 08-15 07-17 08-15 07-17 07-17 07-20 07-20 08-20 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 08-16 08-16 07:30-16 08-17 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 -

Bosanska 3 Bosanskih Kraljeva Trg zlatnih ljiljana Ibrahima Mr`ljaka bb Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 Bosanski Bosanska 115 Petrovac Sanski Most Banjalu~ka 2 Klju~ Kulina bana 11 Gora`de Ferida Dizdarevi}a 3 Ustikolina Ustikolina Pra~a Trg Kemala Hrve bb Mostar Tekija bb Mostar Bra}e Feji}a bb Mostar Mar{ala Tita 51a (Sj. logor) Konjic Mar{ala Tita bb Jablanica Pere Bili}a 24 Sarajevo Obala Kulina bana 8 Sarajevo Mar{ala Tita 12 Sarajevo ^emalu{a bb Sarajevo Patriotske lige 40 Sarajevo Livanjska 1 Sarajevo Vi{njik 40 Sarajevo Zmaja od Bosne 88

52

MALI OGLASI
NEKRETNINE
POTREBNO vi{e praznih i namje{tenih stanova i ku}a za iznajmljivanje.Tel: 061/214-306 i 061/437-732. MANJI dvosoban stan polunamje{ten kod katedrale. tel. 033/444-993 i 061/312-610. IZDAJEM namje{ten jednosoban stan, sa grijanjem, G. Breka. Mob. 061/203-473. IZDAJEM namje{tene stanove, ^engi} Vila — Otoka, 64m2, Centar — Titova, 100m2, Vraca tranzit, 73m2. Mob. 065/294-840. MANJA namje{tena soba, poseban ulaz, cen. grij. kupatilo, TV, zaseban ulaz, strogi centar, samcu, studentu. Mob. 061/217-897. IZDAJEM nenamje{ten stan 75m2, na du`e vrijeme, 2 kupatila, 2 balkona, 2 lo|e, ul. Patriotske lige 46. Mob. 061/744-523. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, Alipa{ino polje, B faza. Tel. 065/177684. IZDAJEM prazan trosoban stan, Alifakovac i poslovni prostor 32m2 na Grbavici. Mob. 061/865-158. IZDAJEM sobu u centru, ^obanija, sa upotrebom kuhinje, mogu i dvije djevojke. Tel. 200-654. IZDAJEM pos. prostor 125m2, centar, 86m2 i 76m2, cen tar. Mob. 061/573-640. GRBAVICA II, ul. B. Muteveli}a, 53m2, dvosoban, namje{ten, II kat, 350KM. Mob. 066/340-748. IZDAJEM sobu kod {umarskog fakulteta, studentici. Mob. 062/724-761. DOBRINJA II, troiposoban nenamje{ten stan, c.g. 80m2, 200KM. tel. 033/956-098. IZDAJEM stan na Ilid`i-Lu`ani 47m2 adaptiran, namje{ten 400KM. Tel. 061/177-610. IZDAJEM radnju na Siranu. Mob. 062/917-009. IZDAJEM gara`u kod Doma zdravlja Stari Grad. Mob. 061/377-196. IZDAJEM pos. prostor na Ba{~ar{iji, nove Daire, opremljen, pogodan za kancelarije. Tel. 533-123. IZDAJEM namje{tenu trgovinsku radnju 40m2, za granap. Tel. Mob. 061/358-772, 410-655. IZDAJEM gara`u u Ul. Himze Polovine kod br. 33. Tel. 061/348-234. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan Ljubaljanska iznad OHR-a, plinsko grijanje. Tel. 066/321-448. BLIZU trolejbuske Bistrik, adaptiran namje{ten jednosoban stan, 2 sprat, zgrada, 400 KM. Tel. 646-410, od 17 sati. IZDAJEM opremljenu kancelariju 16,5m2 (ni{a, wc) u Tuzli, za sve namjene. Mob. 061/146-568. IZDAJEM 3 poslovna prostora u Papagajci, povr{ine od 20m2. Mob. 061/141-676 i 033/535-165. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru, cen. grij. bra~nom paru bez djece ili zaposlenima. Tel. 538-598 i 061/928-057. IZDAJEM namje{ten stan, privatna ku}a, poseban ulaz. Tel:062/255-827. IZDAJEM u strogom centru poslovni prostor (kancelarije) na I i II spratu. Tel. 033/225-281. IZDAJEM ve}i jednosoban luksuzno opremljen stan, novija gradnja, centar, samcima. Mob. 061/320-843.

~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012.
IZDAJEM dva jednosobna polunamje{tena stana, na Bistriku, ul. Iza ba{}e 4. Mob. 061/103-258, 225-632. IZDAJEM ili prodajem jednosoban stan 39m2 potpunu namje{ten, veliki balkon 6m2, III sprat, lift, Dobrinja II, Ul. Emila Zole 4. Tel. 033/811273. IZDAJEM prostor za nadogradnju noktiju, kozmeti~ki salon.Tel: 061/809-319. IZDAJEM stan na Stupskom brdu, u blizini Penija. Tel. 033/470-741. STUDENT tra`i cimera, zasebna soba, kod Islamskog fakulteta. Mob. 061/958-368. IZDAJEM Alipa{ino polje dvosoban polunamje{ten. Tel. 033/711-666. KO[EVO marcela [najdera ve}i jednosoban stan I kat. Tel:033/711665. IZDAJEM pos. prostor 36m2, preko puta Suda, [enoina 6. Mob. 062/326886. CENTAR ul. Mejta{ 17m2 namje{tena garsonjera III kat 250Km. Tel. 061/150-519. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan studenticama u blizini medicinskog fakulteta. Tel. 213-958 poslije 16 sati. IZDAJEM jednosoban stan studentima, ul. Balibegovica br. 22, Stari grad. Tel. 033/410-331. IZDAJEM dvosoban stan, cen. grij. Otika, kod Merkatora, 400 KM. Mob. 061/905-212. IZDAJEM stan na Ba{~ar{iji, 45m2, adaptiran, pogodan za 2-3 studentice. Mob. 061/506-368. IZDAJEM namje{ten stan na Grbavici, 500 KM. Mob. 062/008-931. IZ DA JEM je dno so ban stan na Ba{~ar{iji. Mob. 061/935-050.

OSLOBO\ENJE

IZDAJEM pos. prostor 60m2, ^ekalu{a 10. IZDAJEM ure|an poslovni prostor Radi}eva (strogi centar) pogodan za advokaturu, notara, ambulantu, zubarsku ordinaciju, predstavni{tva. Zasebno grijanje, priklju~ak za telefon, internet i kablovsku TV. Mob. 061/190-012. IZDAJEM gara`u u Trnovskoj 4 Kova~i. Tel:204-678. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan kod Vje}nice 200KM. IZDAJEM sobe za spavanje, no}enje 15KM na Ba{~ar{iji. Tel. 061/192-059. IZDAJEM poslovni prostor 20m2 u centru grada.Tel:063/717-968. IZDAJEM sprat ku}e famelijarnoj porodici ili studentima. Tel: 655-787 ili 061/778-245. IZDAJEM gara`u, Aerodromsko naselje, A. [eremete. Mob. 061/847959. IZDAJEM komfornu sobu na Mejta{u, iznad pijace Markale, `enskoj osobi. Tel. 225-747, 063/947-075. IZDAJEM gara`u, privatna ku}a, na Grbavici I. Mob. 063/639-213. IZDAJEM jednosoban namje{ten stan, Ko{evsko brdo, 350 KM, grijanje uklju~eno. Mob. 061/229-607.

PONUDA ZAMJENA
STAN 57m2, Dobrinja IV, Federacija, mijenjam za sli~an ili ve}i na Ilid`i, uz dogovoru. Tel. 215-578, 062/967-894. IZDAJEM stan u Hrasnom kod Bosmala, 36m2, kompletno namje{ten, c.g., kablovska, internet. Tel 062/183581. IZDAJEM manju, lijepo namje{tenu sobu, sa kupatilom, cen. grada, poseban ulaz, studentu. Mob. 061/217-897. IZDAJEM povoljno studenticama ku}u, sa tri komforno namje{tene sobe i zajedni~kom kuhinjom i toaletom, centar grada. Mob. 061/206-205. IZDAJEM stan, Vrazova, 59m2, I sprat, trosoban, 500KM. Tel. 066/995944. IZDAJEM poslovni prostor 190m2 za trgovine + 2 parking mjesta. Tel. 061/170-254. IZDAJEM poslovni prostor 190m2, Jezero kod porodili{ta Jezero prema golf terenima, prizemlje sve novo pogodno za sve namjene 2.500KM. Tel. 062/619-361. IZDAJEM dvosoban stan na Alipa{inom polju, B-faza, namje{ten. Tel: 061/842-989. NOVA Breka, izdajem luksuzno opremljen trosoban stan. Mob. 061/160609.

POTRA@NJA
POTREBAN dvosoban namje{ten stan, u Hrasnici, sa grijanjem, internet konekcijom i kablovskom, na period od 3-4 mjeseca. Tel. 033/225431, 033/209-955. AGENCIJI potrebni stanovi za izdava nje i pro da ju, li jen ti po zna ti.Tel:061/360-084. POTREBNA garsonjera ili jednosoban namje{ten stan, u zgradi. Mob. 061/494-279. AGENCIJI potrebno vi{e stanova u zgradi za iznajmljivanje. Tel. 061/437732 i 061/214-306. POTREBNO vi{e stanova praznih namje{tenih za prodaju i izdavanje. Tel. 062/200-777 i 033/203-127. MIJENJAM dvosoban stan 53m2 u Hrasnom, za jednosoban, uz doplatu. Tel. 033/642-338.

PRODAJA
PRODAJEM ili izdajem petosoban stan na M.Dvoru. Tel 061/222-052. PRODAJEM trosoban stan u novogradnji na Stupu, ugrn}en, cijena 1m2 — 1.499KM sa PDV-om. Mob. 061/548-023.270. PRODAJEM dvosoban stan u Ul. B. Muteveli} br. 19 i br. 47, I kat 53m2 cijena 2000KM/m2 fiksno i dvosoban na ^. Vili II kat 54m2, 1600KM/m2. Tel. 066/801-737. PRODAJEM poslovni prostor pogodan za agencije, ordinacije, kancelarije u [entadi. Tel. 061/320-439. PRODAJEM na Otoci, Ul. @rtava fa{izma, IV sprat, 55m2, 1800KM/m2, Dobrinja, Ul. Trg Zlatnih ljiljana, I sprat, 55m2, 1500KM/m2. Tel. 061/177-556. PRODAJEM stan, I sprat, 80m2 + gara`a u Starom Gradu, austrijak gradnja, pogodan za sve namjene. Tel. 033/441-879. PRODAJEM stan na Otesu Ul. Trg Ote{kog bataljona, VI sprat, 77m2 + gara`a 17m2/105.000KM, Grbavica Ul. Radni~ka vp, 46m2/85.000KM. Tel. 065/819-136. PRODAJEM stan ili mijenjam za Beograd, ul. Zagreba~ka 2D, drugi sprat, 64m2, c.g. 2 balkona, podrum. Mob. 065/495-660. PRODAJEM zemlji{te u Ilija{u-Sovrle. 20 duluma, mogu i parcele. Povoljno! 063/897 -194. SOCIJALNO, 28m2, VP, potrebna potrebna adaptacija, 16.000 eura fiksno. Mob. 062/383-064. STAN na M. dvoru ulica Kralja Tvrtka br. 14/3 od 77m2 za 190.000KM. treba manja opravka. Tel:058/483-561. BA[^AR[IJA, ul. A{~iluk 90m2, 2 spr. 220.000 KM, Mojmilo, Olimpijska, 80m2, VP, 1.450 KM/m2. Tel. 062/383-064. DVOSOBAN stan u Aleji Lipa 52m2 6 kat ima balkn djelimi~no adaptiran. Tel. 061/320-439.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012.
PRODAJA
CENTAR, M. Irbina, 130m2, 3 sprat, 2.800 KM/m2, M. Dvor, 128m2, K. Tvrtka, 1 sprat, 2.800 KM. Mob. 062/383-064. PRODAJEM stan na Ilid`i Pejton 37,2+balkon 2 sprat. Tel: 061/198-642. POFALI]I, blizu FDS i OBN-a ku}a p+s. dva trosoban stana. Tel. 062/243329 i 061/437-719. PRODAJEM stanove: Dobrinja, III sprat, 54m2, 75.000 KM, Centar, PRODAJEM stan Marin dvor 85m2 VIS prizemlje pogodan i za biznis 2.500/m2. Tel. 061/925-649. PRODAJEM stan, Ilid`a dvosoban stamb.zgrada, drugi sprat, eta`no grijanje.Tel: 061/865-011. PRODAJEM ku}u u centru kod OHR-a, tri sprata, dvije gara`e, cen. grijanje. Mob. 062/337-925. PRODAJEM ku}u u @ivogo{}u, Makarska rivijera, prvi red od mora 5m, 185m2, 2 eta`e, 4 sobe sa terasama i kupatilima. Tel. 033/445-612. PRODAJEM stan kod Katedrale, 115m2, fiksno 3.000 KM/m2. Mob. 061/200-393. ^ENGI] V, 60m2, F. Be}irbegovi}a, 5 sprat, 1.850 KM/m2, Dobrinja V, Trg grada Prato, 77m2, 7 sprat, 105.000 KM. Mob. 062/383-064. PRODAJEM stan Jezero 35m2 6KM. Tel. 066/510-328. PRODAJEM stan 48m2 86.000 KM. lift, Isprat. Tel. 033/624-655. GRBAVICA II kat 54m2 dvosoban balkon. Tel. 061/325-840. VRACA, Dobojska, 1 sprat, 48m2, 62.000 KM, Pofali}i, novogradnja, 1 sprat,. 114.000 KM, Alipa{ino polje, 15 sprat, 56m2, 89.000 KM. Mob. 062/383-064. HRASNO VII sprat 54 sprat dvosoban stan. Tel. 061/325-840. ALIPA[INO C faza 67m2 trosoban balkon. 97.000 KM. Tel: 061/325840. ^ENGI] Vila VI sprat 54m2 dvosoban balkon. Tel. 061/325-840. D.MALTA trosoban stan 72m2 ul. Fojni~ko IV sprat 1.8000KM/m2. Tel. 061/701-044. STARI GRAD kod Vje}nice jednosoban stan 36m2. Tel:061/210-222. PRO DA JEM po vo ljno dvo so ban konforan stan 59m2 Geteova. Tel: 066/864-478. PRODAJEM stan mo`e biti i poslovni prostor, Krdija Te{anj i plac 671m2. Tel. 061/162-465. PRODAJEM povoljno stan u Hrasnici 54m2. Tel. 062/229-677. KU]A na Ilid`i-Otes, sa priklju~cima, oku}nica 400m2, gra|. dozvola. Tel. 538-365. GRBAVICA, troiposoban stan 85m2, renoviran, sa gara`om. Mob. 061/964797, 617-742. STAN na M. Dvoru, Kralja Tvrtka br. 14/3 od 77m2. treba manja opravka. Tel. 058/483-561. PRODAJEM povoljno dvoiposoban stan 65,20m2 I. Engela ^engi} vili2. Tel065/294-840. CENTAR, dvosoban 65m2 i jednosoban 42m2, spojena sa ogra|enim balkonima 12m2, novogradnja sa eta`nim grijanjem, cijena po vi|enju i dogovoru. Mob. 061/352-112. PRODAJEM 2 dunuma zemlje oranica i vo}njak kod Had`i}a. Tel. 063/717-908. STANOVI: Hrasno, 53m2, Pofali}i, 40m2, ^engi} Vila, 64m2 i 71m2 — devastiran, Grbavica 73m2 i 48m2, Dobrinja, 55m2, 68m2 i 89m2, Alipa{ino polje 64m2 i 73m2, Centar 120m2, Isto~no Sarajevo, 60m2 i 80m2. Mob. 061/375-787. KO[EVSKO brdo, B. Begi}, 58m2, dvoiposoban, potpuno adaptiran, 120.000 KM. Mob. 062/907-831. VOGO[]A, 77m2+dva balkona, ul. Skendera Kulenovi}a, 82.000 KM. Mob. 062/907-831. STAN na Dobrinji I, V. Maglajli}, 3 sprat, 54m2, 75.000 KM. Mob. 062/907-831. APARTMANI na Jahorini, naselje Dvori{ta, od 31-74m2, povoljno. Mob. 062/383-064. VRACA, A. Smajlovi}a, I sprat, 92m2, 1.500 KM/m2. Mob. 062/907831. PRODAJEM ili mijenjam ~etverosoban stan u centru, kod Vje~ne vatre, za jednosoban ili dvosoban uz doplatu, Centar. Mob. 061/252-663. BJELAVE 50m2, 1 kat, dvosoban, 2 strane, plin, fix. 95.000 KM. Mob. 061/148-810. STARI Grad kod Vodovoda 30m2, 4 sprat, mogu}nost pro{irenja za jo{ 30m2, 75.000 KM. Mob. 061/148810. STARI Grad kod Po{te 50m2, kao nov i dozvola za pro{irenje za jo{ 50m2, 155.000 KM. Mob. 061/484505. BRANILACA grada, kod BKC 80m2, 2 kat, renoviran. Mob. 061/484-505. CIGLANE, 80m2, full adaptiran, nova kuhinja, 10m2 balkon, 119.000 KM. Mob. 062/334-371. CENTAR, Dalmatinska, 80m2, dvoeta`ni, 1 sprat, gara`a, pl. et. grijanje, 260.000 KM. Mob. 062/334-371. AKCIJA stanova u novogradnji Stup, Tibra 2, od 26-91m2, od 22.12.do 29.12. najni`e cijene i najpovoljniji uvjeti pla~anja. Mob. 062/334-371. DOBRINJA IV, 76m2, troiposoban, re no vi ran, 1.350 KM/m2. Mob. 061/484-505. DO BRI NJA, 89m2+ba {ta, 1.500 KM/m2. Mob. 061/148-810. CENTAR, Titova, 120m2, 4 kat, lift. Mob. 061/148-810. TITOVA 143m2, 3 kat, petosoban, pl. gri ja nje, 2.450 KM/m2. Mob. 061/148-810. PRO DA JEM plac 900m2 u Ned`ari}ima Branislava Nu{i}a.Tel. 061/191-521. DANIJELA Ozme, 160m2, 2 kat. Mob. 061/484-505. CEN TAR, kod pi ja ce Mar ka le, 111m2, 2 kat, 2.400 KM/m2. Mob. 061/148-810. JOSIPA Vanca{a, 120m2, 3 kat, 2.400 KM/m2. Mob. 061/484-505. ALEKSE [anti}a, centar, 100m2, 2 kat, 2.200 KM/m2. Mob. 061/148-810. GRBAVICA, 94m2, troiposoban, 1 kat, renoviran. Mob. 061/148-810. KU]A, Bjelave, 160m2, nova, 230.000 KM. Mob. 061/148-810. KU]A, Skenderija, 200m2+500m2 zemlje, za investitore. Mob. 061/148810. RAJLOVAC, privredni objekti na 4.000m2 zemlje. Mob. 061/484-505. NOVA Vogo{}a — Rosulje, novogradnja, 61m2, dvoiposoban, II sprat, plinsko eta`no, lift, hitno i povoljno. Mob. 033/711-666. HRASNO, ul. Topal Osman pa{e, 53m2, dvosoban, VI kat, lift, balkon, 105.000 KM. Mob. 061/526-243. KO[EVO, ul Bolni~ka, neboder kod apoteke, 78m2, trosoban, XIII sprat. Mob. 061/899-209. CENTAR, ul. A. Jabu~ice, A-U gradnja, 57m2, dvo so ban, V.P. 1.650KM/m2. Tel. 033/711-665. CENTAR, ul. H. Kre{evljakovi}a, neboder Metalka, I sprat, troiposoban 96m2, mogu~nost kupovine gara`e. Mob. 062/295-919. CIGLANE, kod kosog lifta, p.p. od 20m2, prizemlje, parno grijanje, 30.000KM. Mob. 061/150-519. PRODAJEM poslovni prostor 26m2 u poslovnoj zgradi Uniprometa. Tel. 061/686-524. PRODAJEM trosoban stan 79m2 useljiv, Ul. @eljezni~ka — Ilid`a kod Pejtona, II sprat. Tel. 061/101-950. PRODAJEM plac 671m2, put asfaltiran, mogu}i svi priklju~ci, Krndija, Te{anj. Mob. 061/162-465. PRODAJEM ku}u sa tri trosobna stana i plus nus prostorije, 150.000 eura. Mob. 063/284-787 ili 284-767. ZEMLJA, Ni{i}i, 5500m2, fik. 35.000 KM. Mob. 061/484-505. KU]A, Bjelave, 64m2+110m2 ba{te. Mob. 061/148-810. PRODAJEM ili izdajem pos. prostor 14m2, Ciglane i 56m2 centar. Mob. 061/573-640. PRODAJEM apartman u Neumu 46m2 i 46,50m2. Mob. 061/573-640. PRODAJEM vikend-ku}u 330m2, Jablani~ko jezero i ku}u u ]elebi}u 476m2, 171. Mob. 061/573-640. PRODAJEM gra|. zemlji{te 10.229 m2, pored samog puta prema Kiseljaku. Mob. 061/573-640. PRODAJEM porodi~nu ku}u, na Butmiru, 4 eta`e, 620m2, oku}nica 600m2, pa pi ri 1/1, hi tno. Mob. 065/274-204. JEDNOSOBAN stan+balkon, adaptiran, namje{ten, 38m2, P. Ribar 37/V, 87.000 KM. Mob. 061/899-955. KU]A (2 stana) pomo}ne prostorije, ba{ta 312m2, [iroka~a-Lipa, Stari Grad. Mob. 061/870-083. PLAC gra|evin ski sa ku}om 1.800m2, Ned`ari}i. Mob. 061/299911. STAN, ul. Bolni~ka, 77m2, stan Patriotske lige, 66m2. Mob. 061/299-911. STAN, centar, Alipa{ina, 80m2, 75m2. Mob. 061/299-911. STAN centar, ul. mar{ala Tita, 147m2 i 121m2. Mob. 061/299-911. KU]A Kova~i, 150m2 + gara`a na 300m2 placa. mob. 061/299-911. STAN Novo Sarajevo, ul. envera [ehovi}a, 67m2, I kat, dvoiposoban. Mob. 061/299-911. STAN Otoka, troiposoban, odli~an, povoljno. Mob. 061/299-911. STAN Ciglane, 80m2, 73m2, 60m2. Mob. 061/299-911. STAN centar, ^obanija, 84m2, I kat. Mob. 061/299-911. PRODAJEM stan 110m2/fiksno 3.000 KM/m2, u strogom centru grada kod Katedrale, ul. Jeli}a. Mob. 061/200393. PRODAJEM ku}u u Pofali}ima, 2 tro so bna sta na, ra dnja, sve 1/1, 140.000 eura. Mob. 063/318-796. PRODAJEM ku}u kod Fabrike duhana Pofali}i 2 trosoban stana radnja. Tel: 063/318-796. STAN 111m2 III kat M. Dvor vrazova. Tel:061/188-846. KU]U u nizu sa gara`om i ba{tom 129m2 Mus ta fe Bu su lajd`i}a. Tel:061/188-846. PRODAJEM ku}u, visoko prizemlje, sprat, oku~nice 450m2. Mob. 061/201700. KU]U u Pofali}ima ul.Humska sa 2 stana svaki po 100m2 i 2 poslovna pros to ra mo`e i po la ku}e. Tel. 061/188-846. TROIPOSOBAN stan 78m2+parking mjesto III kat Taba{nica. Tel. 061/188-846. STAN ~etvorosoban 117m2 II kat +parking mjesto M. Dvor Kotromani}a. Tel: 061/188-846. PRODAJEM troiposoban stan 77m2 XIII kat ul. Kolodvorska kod Hitne pomo}i.Tel.061/188-846. NO VO GRA DNJA ul. Pa ro lin ska ^engi} Vila stanovi. Tel. 062/264379. STAN 35 m2 preko puta stadiona Ko{evo na prodaju 6sprat. Tel: 066/510328. DVOSOBAN prizeman stan 67m2 za 85.000 KM ul. Avde Jabu~ice 39. Tel: 033/534-992. PRODAJEM stan na ^engi} Vili od 54 m2 na V spratu renoviran 061/370207. PRO DA JEM ga ra`u u Kranj~e vi}evoj preko puta Doma pisaca ispod Konzuma vlas. 1/1 uknji`eno. Tel. 061/869-396.

MALI OGLASI
PRODAJEM gara`u, Dobrinja, povoljno, N. Petrovi}a 10. Mob. 061/847-959. PRODAJEM stan na Vi{njiku 32 m2 na prvom spratu 73.000 KM. Tel.061/370-207. PRODAJEM stan kod Medicinskog fakulteta od 52 m2 na III spratu sa liftom. Tel.061/370-207. STAN na Grbavici od 94m2 na I spratu renoviran. Tel. 061/370-207. STAN na Vi{njiku od 50m2 na prvom spratu. 105.000 KM. Te. 061/370207. STAN u Marcela [najdera (Ko{evo) od 69m2 na II spratu. Tel. 061/370207. TRG Heroja, 36m2, IX kat, ul. Azize [a~irbegovi}, 50m2, XV sprat, A. Benca, 52m2, IX kat. Mob. 061/724-504. PRODAJEM stan 69m2, X sprat, A. polje, C faza. Mob. 061/537-152. PRODAJEM ku}u Kova~i Halilba{i}a Stari grad Sarajevo. Tel: 061/620000. AERODROMSKO 54m2, [. pand`e, 1 sprat, komplet renoviran, 2 balkona+ga ra`a, 85.000 KM. Mob. 061/247-177. PRODAJEM stan na Grbavici jednosoban 37m2 prvi sprat adaptiran cijena po dogovoru. Tel. 062/920-814. SOKOLOVI] kolonija, na tri eta`e, gara`a, ba{ta, 120.000 KM. Mob. Mob. 065/061-966. CENTAR, blizu Austrijske ambasade, troiposoban 84m2, VP, gara`a, 215.000 KM. Mob. 065/061-966. PRO DA JEM dvo ipo so ban stan 74m2, ul. Branilaca Sarajeva. Tel. 445-371, iza 15 sati. VRACA, ku}a sa 3 stana, pl. grij. 600m2 oku}nice, 110.000 KM. Mob. 065/061-966.

53

PRO DA JEM ka ra van Merce des 123D, 1984. god. u odli~nom stanju, registrovan 5+2. Mob. 063/879-720. PRODAJEM XI BMW - pogon 4x4, 2003. god., mjenja~ automatik i manuelno na ameri~kim tablama. Cijena 12.500KM. Mob: 061/172-518. RENAUL cady, 2002. god. pre{ao 119.000 km. Mob. 061/507-756. FORD eskort, karavan, putni~ki, pre{ao 53.000, 1996. god. neregistrovan, gara`iran. Mob. 061/925-312. PRODAJEM Ford tranzit, 2003. godina, 7.000 KM. Mob. 063/361-311. PRODAJEM Alfu 146, Tvin Spurk, 2000 godina, nije registrovana, cijena 5.000 KM. Mob. 061/201-200. MER CE DES B kla se 180 CDI 2010.god. Tel:061/208-414. LAN DRO VER du gi ben zi nac u odli~nom stanju-gara`iran 1973. za 15.000 KM sa rez. djelovima. Tel. 058/483-561. LAN DRO VER du gi ben zi nac u odli~nom stanju-gara`inar 1973 za 15.000KM. Tel. 058/483-561. PRODAJEM [kodu Oktaviju, TOUR 1.9.TD (90, KS 2009.Tel. 061/101899. PRODAJEM ~etri polovne felge za Golfa, cijena 30KM. Tel. 534-420. PRODAJEM za golfa 2,3,4 alnaser, altenator i za ostala vozila, mo`e i monta`a. Tel. 531-996, 062/693-470. PRODAJEM Golfa dvicu 1990 godina 1600 kub. 59 ks. benzinca registrovan u oktobru. Tel. 033/536-765. i 061/134-544. PRODAJEM XIBMW-pogon 4x4 2003 god.Tel:061/172-518. PRO DA JEM Nis san 1,6 Sanny odli~om stanju povoljno. registrovan do 27.9.2012. Tel: 061/275-666.

NAMJE[TAJ
PRODAJEM dvosjed na razvla~enje. Tel. 209-611, 062/746-433. TROSJED dvosjed, fotelja u dobrom stanju, 100KM. Mob. 061/130-615.

OSTALO
PRODAJEM nove topove za grijanje i uredaje za uklanjanje vlage u prostoru.Tel.062/342-691. PRODAJEM sadnice lipe visine 2 do 4 m i raznog drugog drugog drve~a. Tel. 066/092-978. PRODAJEM 20m2 mermera 3 milimetra debljine. Tel:061/382-219. PRODAJEM nova invalidska kolica, cjena po dogovoru. Zvati svakim danom 8 do - 13 sati, na 061/199 328. PRODAJEM izra|ene drvene bebestubi}i od bijelog bora za drvena gazi{ta. Tel. 061/224-704. PRODAJEM 16 knjiga Ivo Andri} Novelova 300 KM. Tel. 532-497. PRODAJEM termoakumulacionu pe} trojku. Tel. 063/864-775.

TEHNIKA
PRODAJEM TEA pe} 4 kw, sa postoljem, 150 KM. Mob. 062/483-037, 200-696. PRODAJA mobitela, novih i kori{tenih, najjeftinije cijene, www.pacomoby.ba. nokia, samsung, soni, ericsson, ig.htc.ap ple in pho ne.Mob. 062/695-695.

VOZILA
WV POLO 1.4 benz 2001. godina,5 vrata, klima, metalik+siva, cijena 4.900KM. Mob.061/442-505 Zenica

ZI DNO ogle da lo 200x75. Mob. 066/973-852.

54

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
OSTALO
Dvanaestog januara 2012. godine navr{ava se 6 mjeseci od smrti na{eg voljenog i po{tovanog supruga, oca, djeda, svekra i punca

~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJE

PRODAJEM preparirano mladun~e ti gra, ci je na po do go vo ru. Tel: 061/275-440. PRODAJEM crnu dugu bundu, od zeca, iz Njema~ke. Mob. 061/159-507. PRODAJEM skije sa komplet opremom i snoubord. Mob. 061/809763. PRODAJA drva i uglja. Tel:061/247186 i 061/785-535. PIJANINO Petrof, crni stilski. Tel. 033/544-883 i Mob. 066/280-174. PRODAJEM nov njema~ki kompresor 150 l, trofazni. Mob. 061/191521. PRODAJEM skije sa komplet opremom i snoubord. Mob. 061/809-763. PRODAJEM prvoklasni hercegova~ki med kadulja, cijena sajamska. Mob. 061/713-410. PRODAJEM kacigu, vel. XL. Tel. 061/537-739. KARTE Svi je ta i BiH, for mat 100x70cm, nove, samo 15 KM. Mob. 061/541-224. VODENICA-Male{i}i, meljem kvalitetno sve vrste `itarica, povoljno i brzo. Mob. 066/722-576. PRO DA JEM 061/869-396. pro zo re. Mob:

ALIJE (ABIDA) KOZI]A
12. 7. 2011 - 12. 1. 2012.

BAHRIJA (TEUFIKA) [E]ERKADI]
12. 1. 2007 - 12. 1. 2012.

S ljubavlju, po{tovanjem i ponosom ~uvamo te u na{im srcima. Tvoji najmiliji: supruga Zineta sa djecom, snahama, zetovima, unu~adima i praunukom
217

Po dobru ga pamtimo, s ljubavlju spominjemo, a u srcima ~uvamo uspomenu na njega. Njegovi najmiliji
AX

KU PU JEM su ve ni re sa ra jev ske olimpijade, razglednice, nov~anice i ostalo. Tel. 033/456-505. KUPUJEM umjetni~ke slike, filateliju, stari nakit, satove zidne, |epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456-505 i 061/214-405. KUPUJEM stare njema~ke marke i austrijske {ilinge. Mob. 061/323906. KUPUJEM mjenja~ konbija T2. Tel: 061/367-103. KUPUJEM staru deviznu {tednju Jugo i Privrednu banku, isplata odmah. Mob. 066/723-731. KUPUJEM umjetni~ke slike, filateliju, stari nakit, satove zidne, |epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456-505 i 061/214-405. KUPUJEM kuku za Audi 80-B4, 92. god. Mob. 063/121-524.

INSTRUKCIJE iz matematike osnovcima i srednjoskolcima. Sarajevo. Tel. 062/672-858. ENGLESKI poduka-instrukcije, za sve uzraste, mo`e dolazak ku}i, profesorica u penziji. Mob. 061/139768. BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vrata i blindiranih. Mob. 061/233-078. IZVODIM molersko-farbarske radove i fasade, cijena po dogovoru. Mob. 061/900-647. VR[IM prevoz selidbe, veliki kombi. Tel. 062/226-665. MONTER centralnog grijanja radi instalacije za centralno grijanje. Tel: 061/552-556. VODOINSTALATERSKA radnja radi adaptacije kupatila i opravke. Tel. 065/733-400. KERAMI^AR zvati na tel: 061/460606.

POSLJEDNJI POZDRAV i veliko hvala mom dragom kumu

SJE]ANJE na dragog brata i dajkana

PRODAJEM uvezane revije Bosna, Globus, nacional.Tel:524-973. PRODAJEM stomatolo{ki RTG aparat Kgenus Gotzen 2007. ispravan. Tel: 061/789-290. PRODAJEM Braunove mre`ice za brijanje i el. aparate. Mob. 061/323906. TA PE] 4 za 150 KM 2 plinske kamin pe}i 300 KM. Tel: 534-992. PRODAJEM rakiju jabukova~u 50 stepeni na veliko 12 KM ~ista. tel. 061/249-631. PRODAJEM 100% efikasno sredstvo za trajno uni{tenje `ohara i `utih mra va u va {em stam bne om ili posl.prostoru. Tel. 061/243-891. PRODAJEM pe~ na centralno grijanje, sa bojlerom za san. vodu. Mob. 061/182-128. PRODAJEM skije Elan 180 Sa vezovima look. Tel.061/304-714. PRODAJEM dva albuma zna~ki. Tel. 062/326-072. PRODAJEM uvezane revije Bosna globus nacional Nin ljepota i zdravlje. Tel. 524-973. PRODAJEM podloge kese za stomu cijena povoljna i po dogovoru. Tel: 546-456.

EKREM (MURTE) @EP^AN
12. 1. 1993 — 12. 1. 2012.

HRVOJU GRABOVCU
Nikada ne}u zaboraviti koliko si u~inio i pomagao u najte`im trenucima kroz koje sam prolazila. Mika
218

S ljubavlju i po{tovanjem ~uvamo uspomenu na tebe. Sestra Minka Tacovic sa porodicom
71101

ZAPOSLENJE
POTREBNI saradnici iz ccijele BiH za prodaju kozemitike zarada minimalno 30% + kreditiranje + stimulacija. Tel. 070/235-236, 061/225424. POTREBNI saradnici iz cijele BiH za prodaju [vedske kozmetike, zarada mi ni mal no 30%+kre di ti ra nje+stimulacija. Mob. 063/036-955. POTREBNI saradnici iz cijele BiH za prodaju [vedske kozmetike, zarada mi ni mal no 30%+kre di ti ra nje+stimulacija. Mob. 062/940-550.

PRI^AJTE engleski obuka i vje`be govornog engleskog u svim prilikama. Tel. 061/519-089. DIPLOMIRANA in`enjerka daje instrukcije iz matematike. Tel. 227990. POVOLJNO izra|ujem ni{ane, spomenike i predmete od mermera i kamena. Mob. 061/171-860. MOLERI pru`aju usluge gletovanja, moleraj, boje, stolarija, tapete, radijatori i sve ostalo po dogovoru. Mob. 061/219-768 i 033/456979. SERVI SI RA NJE i umre`ava nje ra~una ra, in sta la ci ja win dowsa, ~i{~enje od virusa, antivirusna za{tita. Mob. 062/654-140. VO DO IN STA LATER oprav lja i ugra|uje ~e sme, vo do ko tli}e. Tel.061/205-803. INSTRUKCIJE iz matematike, efikasno. Dolazak na adresu. Mob. 062/391-715. NJEMA^KI avdokat iz BiH zastupa u svim pravnim stvarima u Njema~koj. Tel. 061/537-739. INSTRUKCIJE iz matematike, dolazak na adresu. Mob. 062/916-472. BRAVAR radi blindirana vrata po naru|bi, kovane ograde, gitere itd. Tel. 061/221-668. INSTRUKCIJE iz matematike, dola zak na adre su. Mob. 061/536973. PO VO LJNO in stru kci je fran cuskog i ita li jan skog. Tel. 033/213968. PROFESOR francuskog, sudski tuma~, prevodi s ovjerom, instrukcije, mo ti va ci je, ma tur ski ra do vi itd. Mob. 061/480-069.

VODOINSTALATER sa 30 godina iskustva vr{i opravke sanitarnih ure|aja, instalacija i pro~epljenja. Tel. 033/535-659 i 062/139-034. OBAV LJAM po slo ve zi dar ske, kre~enje, malterisanje i ostalo po potrebi. Tel: 061/382-219. POVOLJNO i kvalitetno postavljam sve od rigipsa. Mob. 061/545888. NJEMA^KI jezik, instrukcije i prevod, kucanje radova na ra~unaru. Tel. 523-998 i 061/863-559. STAKLARSKA radnja „Edo“, izvodi sve staklarske radove, te uramljuje i oprema slike, H. Kre{evljakovi}a. Tel. 033/221-902, 061/130034. OBAV LJAM zi dar ske ra do ve, kre~enje i sve ostalo po potrebi. Tel: 061/382-219. ELEKTRI^AR — vodoinstalater, radi nove i popravlja stare instalacije (Eko plastika, sanitzerije, servis bojlera, el. pe}i, indikatora, osigura~ke kutije, sklopke itd). Mob. 061/132-149. IZNAJMLJUJEM stolice i stolove za razne namjene, cijena do 20kom — 1,5KM, a 20 stolica i vi{e — 1KM po ko ma du, (ku}na dos ta va). Mob. 061/563-292. KOMBIJEM ve}im povoljno vr{im prevoz selidbe kabastog otpada, {ute. Tel. 061/268-847. ISCJELJENJE duhovnim putem medicinski dokazivo putem u~enja Brune Greninga. Tel. 062/256-376. INSTRUKCIJE iz matematike, dolazak na adresu. Tel. 062/916-472, 062/391-715.

^UVALA bi i opslu`ivala bolesno lice. Mob. 062/549-444. TV popravljam, svih modela, profesionalno i na va{oj adresi. Mob. 062/199-199. PROFESOR engleskog daje instukcije, cijena 1 ~as/10 KM, radim prevode. Mob: 061/654-941. KOMBIJEM povoljno vr{m prevoz razne robe, selidbe ispomo} radne snage po dogovoru. Tel. 061/513-948. POVOLJNO vr{im selidbe, prevoz robe kombi mercedesom. Radna snaga po dogovoru. Mob. 061/563-292. KOMBI mercedesom najpovoljnije vr{im selidbe i prevoz robe. Mob. 063/121-524. ELEKTRI^ARSKE usluge: TEA pe}i, el. pe}i, bojleri, indikatori, lusteri, plafonjere, instalacije, itd. Mob. 061/048-497. NAJ JEF TI NI JE u gra du iznaj mljujem stolice i stolove za sve prigode. Mob. 063/121-524. VODOINSTALATER vr{i opravke, ugradnja novih instalacija i novih sanitarija. Mob. 061/389-112. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike i fizike, na Ilid`i, ~as 6 KM. Tel. 621-976. SERVIS zdravlja, uni{tavamo `ohare, moljce, mrave, muhe, stjenice, komarce i mi{eve. Mob. 062/136-248 i Tel. 033/219-761. TELEFONIKO popravlja stare, nove, be`i~ne telefoni i izrada telefonskih instalacija. Tel. 033/233-880 i 061/141-676. BRU[ENJE, lakiranje parketa i podova bezpra{inskom ma{inom uz ga ran ci ju. Tel. 510-228 i Mob. 061/359-500.

VR[IM usluge prevoza svih vrsta roba, kao i selidbe iz Europe i BiH. Tel. 033/232-162, 061/266-764 i 061/108779. SERVIS kompjutera sistemi, nadogradnja, programi. Mob. 061/902688. PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533-326. BRAVAR i varilac, profesionalna izrada i monta`a svih vrsta bravarskih radova. Mob. 061/141-659. KERAMI^AR ~isto i kvalitetno uz garanciju vr{i sve vrste kerami~kih radova. Mob. 061/930-315. VKV BRAVAR, popravljam brave, pravim gelendere i kovane ograde. Mob. 062/907-356. MATEMATIKA za sve {kole i fakultete. Mob. 061/800-259. VO DO IN STA LATER oprav lja i ugra|uje ~esme, vodokotli}e, sifone, pen zi one ri ma jef ti ni je. Mob. 061/205-803, 066/973-793. ^ISTIM i odr`avam stanove, samo ozbiljne ponude. Tel.0644-183-225. SERVIS svih tipova ve{ ma{ina, i drugih ku}anskih aparata, dolazak besplatan. Mob. 061/551-035. DAJEM instrukcije iz matematike, za sve {ko le i fa kul te te. Mob. 061/534-231. DAJEM instrukcije iz francuskog jezika, za sve nivoe znanja i prevodim sve vrste tekstova. Mob. 061/365-677. MATEMATIKU instruira dipl. ing. elektrotehnike, na kvalitetan i razumljiv na~in. Mob. 061/571-361.

USLUGE
PRO FE SOR bo san skog je zi ka i knji`evnosti vr{i usluge lektorisanja knji ga i dru gih pi sa nih ra do va. Tel.061/093-328. TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu, original daljinski za sve TV aparate. Tel. 650-867, 061/188-410. MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih-lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604. „VITALIS“, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled lje ka ra (in ter nist). Mob. 061/172-948. SANITETSKI PREVOZ nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882. „DOM VITALIS“, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172948. KOMBI prevoz: selidbe, klavire, kabaste stvari, radna snaga po dogovoru. Mob. 061/841-309.

KUPOVINA
KUPUJEM serd`ade i }ilime, sarajevske i pirotske, stare vezove sa srmom, suhozlatice, }avrme. Mob. 061/159-507. KUPUJEM papire saobra}ajnu od kamp prikolice ili sli~nu rashodovanu Tel. 061/224 -104 KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu obveznice, dionice, isplata i dolazak na adresu u FBiH i RS, prodajem certifikate povoljno za otkup stanova. Tel: 061/175-237. KUPUJEM nekretnine u Sarajevu ili posreduje uz 3% proviziju pri prodaji. Tel. 654-793. KUPUJEM deviznu {tednju, ratnu od{tetu, dionice firmi, fondova, naj bo lje pla}am. Is pla ta i do la zak odmah. Mob. 061/264-364. KUPUJEM lomljeno zlato, dukate, {oravne i sve predmete od zlata, naj bo lje pla}am, is pla ta i do la zek odmah. Mob. 062/788-739.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012.
Dvanaestog januara 2012. navr{ava se godina od smrti na{e majke, nene, sestre, punice

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{a draga majka
SJE]ANJE

55

na

HAJRIJA SULJI], ro|. HRELJA

preselila na ahiret u srijedu, 11. januara 2012, u 76. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 12. januara 2012. godine, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo.

SLAVKA (STEVE) PANTI]A
12. I 2007 — 12. I 2012.

MELKE ZE]O
Vrijeme prolazi, a tuga je svakim danom ve}a. O`alo{}ena porodica
283

O`alo{}eni: sinovi Edin i Emir, sestre Subha, Mersa i Azra sa porodicama, te porodice Sulji}, Hrelja, Kazi}, [i{i}, Jovanovi}, Simi}, ]oso, Keranovi}, Kustura, Grabovica, Alimajstorovi}, Kari}, Kova~evi}, Junik, Berberovi}, Abdagi}, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u stanu merhume u Ulici Fehima ef. ^ur~i}a br. 2/prizemlje.
002

S ljubavlju i po{tovanjem, supruga Ljiljana sa djecom
109

IN MEMORIAM

POSLJEDNJI SELAM

na plemenitu i voljenu majku Dvanaestog januara 2012. navr{ava se godina od smrti na{e drage nene

dragom prijatelju

MELKE ZE]O

SMILJKU GRISOGONO
12. 1. 2003 — 12. 1. 2012.

ALIJI ARNAUTOVI]U
iz Bijeljine

Na dana{nji dan ugasio se njen `ivot, ali sje}anje na blagi i dragi lik ostaje u na{im srcima. Svi dobri ljudi ostave za sobom neizbrisiv trag, Tvoj trag dobrote svima nam pokazuje put kojim trebamo i}i. Nedostaje{! Tvoja unu~ad Anesa i Nino
283

Tog dana posjetit }emo njen grob i polo`iti cvije}e. S ljubavlju i po{tovanjem, sin Petar Nenad, k}er Svjetlana i zet Branko
282

Hvala za sve godine divnog dru`enja i iskrenog prijateljstva. Neka je rahmet tvojoj plemenitoj du{i. E{ref Turku{i} sa porodicom
278

POSLJEDNJI POZDRAV

SJE]ANJE

na{em dragom bratu i ujaku

na na{eg dobrog i dragog
Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

SLAVKO MIJI]

MI]U
12. 1. 1998 — 12. 1. 2012.

SIDIKA MULABEGOVI], ro|. HAD@IABDI]

Sestre Jela i Zora sa obiteljima
280

S po{tovanjem i ljubavlju,
POSLJEDNJI POZDRAV

Braco i @eljka
213

preselila na ahiret u srijedu, 11. januara 2012, u 85. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 12. januara 2012. godine, u 13 sati na gradskom groblju Obad. O`alo{}eni: sestri}i Reuf i Re{ad, brati}i Maid i Salih, unu~ad Maida, Lejla, Kenan, Tarik, Amar i Sara, ro|aci Hidajet i Re{ad, rodica Mira, te porodice Mulabegovi}, Had`iabdi}, Fo~o i brojna ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u ku}i `alosti u Ulici olovska br. 30/II.
000

DRAGANU ZORI]U
predsjedniku SGV-PR Unsko-sanskog kantona

OBAVJE[TENJE
Ukoliko ste zainteresovani, sje}anja i smrtovnice mogu imati sliku u boji. Prilikom predaje oglasa naglasite to u na{oj Oglasnoj slu`bi. Cijena ostaje ista!
211

SGV-PR u BiH

56

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
TU@NO SJE]ANJE

~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE
SJE]ANJE

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

JURE (PETRA) GRIZELJ
12. 1. 1990 — 12. 1. 2012.

HASAN (HAJRE) HAD@OVI]
preselio na ahiret u utorak, 10. januara 2012, u 71. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 12. januara 2012. godine, u 14.30 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: sin Faruk, k}erke Nura i Indira, snaha Enisa, zetovi Omer i Fuad, unu~ad Sadam, Emras, Mustafa, Emel, Elhan, D`enana, Ermina i Farah, sestre Zehra i Ifeta, zetovi Galib i Ismet, sestri}i i sestri~ne sa porodicama, daid`inice Selma i Binasa sa porodicama, amid`i}i Ismet i Ned`ad sa porodicama, amid`i~ne Ismeta, Fikreta i Enisa sa porodicama, svastike Sabira i [efka sa porodicama, te porodice Had`ovi}, Ra{~i}, Kadi}, Dizdarevi}, [alaka, Kuni}, ]uzovi}, ]uturi}, Vlahovljak, Vesni}, Hasovi}, ^ardaklija, Bunda, Graci} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14.30 sati u porodi~noj ku}i u Ulici dobro{evi}ka do br. 105.
002

S ljubavlju i po{tovanjem ~uvat }emo uspomenu i sje}anje na tvoju dobrotu, ljubav i plemenitost koju si nam podario i poklanjao. Obitelj Grizelj
279

AMER (RASIMA) BE]IROVI]
Moj dobri prijatelju, Tvoja Svjetlost `ivje}e u onima koji te se jo{ sje}aju. Tvoj Avijati~ar
186

...za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

NUSRET (MEHMEDA) BULUTOVI]
preselio na ahiret u utorak, 10. januara 2012, u 54. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 12. januara 2012. godine, u 13 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: majka Tima, supruga Sefija, k}erka Vernesa, sinovi Vernes i Enes, punica Hajrija, snaha Amela, unuk Vedad, zet Edin, sestre Nusreta, Fatima, Temima i [erifa, zetovi ^. [erif, ]. [erif i Mevludin, brati} Izet sa porodicom, brati~na Izeta sa porodicom, svastika Senka sa porodicom, {ura Ferid, sestri}i, sestri~ne, amid`i}i, amid`i~ne, daid`e Safet, Mehmed i Suljo sa porodicama, te porodice Bulutovi}, Durovi}, ^arkad`i}, Klovo, Ramovi}, Obho|a{, ^arkovi}, ]osovi}, Bakal, Be}iri, Bi~o, \edovi}, Pecokoza, Kaltak, Krnd`ija, Hamzi}, ^izmo, Herak, Selak, Husovi}, [i{i}, Kajanija, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 13 sati, Ul. Asima ^amd`i}a 20, Bu~a Potok. Prevoz do Vlakova i nazad obezbije|en ispred restorana „Eki“, sa polaskom u 12 sati. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

... za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis) Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Dvanaestog januara 2012. navr{avaju se dvije tu`ne godine otkako nije sa nama na{ dragi

ENVER LELO (RAGIBA) MUJKI]

JOSIP GUJA

preselio na ahiret u utorak, 10. januara 2012, u 76. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 12. januara 2012. godine, u 14.30 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: sin Fikret, k}erka Narcisa, unu~ad Mirza, Maida i Hana, bra}a Edhem [a}ir, Ismet, Sejo, Avdo i Ferid, sestre [a}ira Ra|a, Nad`ija i Suada, zetovi Mustafa, Senad i Fuad, snahe Fatima, Safija, Sena, Tifa, Lejla i Mirsada, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne te porodice Mujki}, Durakovi}, Fazli}, Simi}, Mujagi}, Bezdrob, Bahtanovi}, Hrnji}, Babaji}, Krupi}, ^olpa, Avdagi}, Svrzo, Muhi}, Mujezinovi}, Marevac, Ba{agi}, Kara~i}, [abi}, ^eki} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14.30 sati u d`amiji Magribija, Marindvor. Ku}a `alosti: Azize [a}irbegovi} br. 124/II — Hrasno. 000

Zaborav ne postoji, samo tuga i praznina u srcima onih koji te vole. Tvoji: supruga Zora, k}erka Vesna, unuk Matej i zet @eljko. Tog dana posjetit }emo njegovu vje~nu ku}u, zapaliti svije}e i polo`iti cvije}e.
180

IN MEMORIAM

...za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

[ERIF (FAHRUDINA) HRASNICA
12. 1. 2000 — 12. 1. 2012.

EDIN (ASIMA) VATRE[
preselio na ahiret u srijedu, 11. januara 2012, u 43. godini. D`enaza }e se obaviti u petak, 13. januara 2012. godine, u 14.30 sati na mezarju Grli~i}a brdo. O`alo{}eni: otac Asim, majka Mejra, supruga Indira, sinovi Elwin i Eman, brat Enver, brati} D`enan, amid`a Ibrahim sa porodicom, amid`i}i Kasim i Asim sa porodicama, amid`i~ne \ulka i Mina, strina Naza, daid`a Adil sa porodicom, daid`inica Zarfa sa porodicom, tetke Habiba, Rasema, Timka, D`ulka i Rasema sa porodicama, teti~na Fadila sa porodicom, teti}i sa porodicama, Sejo i Zijo Vatre{ sa porodicama, punac Omer, punica Ramiza, svastika Mubera sa porodicom, {ura Ned`ad sa porodicom, te porodice Vatre{, Karahmet, \ozo, Sulejmanovi}, Bi~i}, Omerovi}, Ali}, Sipovi}, \elilba{i}, Helji}, Durmi{evi}, ^elik, Kova~evi}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 14.30 sati, Ul. Rogina br. 39. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

SJE]ANJE

S ljubavlju i po{tovanjem ~uvamo uspomenu na tebe. Brat Mehmed sa porodicom
206

IN MEMORIAM na{em dragom bratu i daid`i

prof. dr. FAHRUDIN HRASNICA
12. 1. 1971 — 12. 1. 2012.

REJHANA HRASNICA, ro|. MA[I]
18. 10. 1987 — 12. 1. 2012.

[ERIF (FAHRUDINA) HRASNICA
12. 1. 2000 — 12. 1. 2012.

S ljubavlju i po{tovanjem, porodica
208

Sa puno ljubavi i po{tovanja, sestra Nazifa Hrasnica, Kenan, Sanja, Nino i Selma Hasandedi}
208

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012.
SJE]ANJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
SJE]ANJE

57

Dvanaestog januara 2012. navr{ava se dvanaest godina od smrti

Na{ dragi

[ERIF HRASNICA
12. 1. 2000 - 12. 1. 2012.

Zauvijek s tugom, ljubavlju i ponosom, supruga Nada i sinovi Mustafa i Halid sa porodicama
107

[ERIFA (FAHRUDIN-bega) HRASNICE
dipl. ing. tehnologije

Dvanaestog januara 2012. godine navr{ava se sedam dana ispunjenih tugom i bolom za suprugom, ocem i djedom

Uspomenu na na{eg [eru, ~ovjeka izuzetnih ljudskih dimenzija, dragocjenog saradnika i stru~njaka posebnog formata ~uva}emo u sje}anju sa zahvalno{}u i po{tovanjem. Ostavio je trajan pe~at na razvojni put, rezultate Bosnalijeka i njegovu viziju. Kolektiv Bosnalijek d.d.
001

FIKRETOM (HAMDE) DOBRA^OM

Supruga Emira, djeca Tarik i Aida, unuk Arslan. Tevhid }e se prou~iti istoga dana, 12. januara, u 15 sati u ku}i `alosti, Ul. Hamdije Kre{evljakovi}a br. 61 (papagajka).
201

SJE]ANJE

na na{eg dragog

Dvanaestog januara 2012. godine navr{ava se sedam tu`nih dana otkako nas je zauvijek napustila na{a draga

JOSIP GUJA
12. I 2010 - 12. I 2012.

[ERIFA HRASNICU
12. 1. 2000 - 12. 1. 2012.

HALIMA HROMALI], ro|. ME[INOVI]
iz Doboja

Dragi moj brate, pro|o{e dvije godine kako si negdje oti{ao, jer te fizi~ki nema tu pored nas. To je te{ko i bolno, zato ja i moja obitelj osje}amo veliku prazninu koja je ostala tvojim odlaskom. Zauvijek ostaje{ u mom srcu i mojim mislima. Voli te tvoj brat Zvonko.
180

S tugom i po{tovanjem, Emira i Ahmed [ahinpa{i}
107

Tvojim odlaskom u na{im srcima, mislima i domovima ostala je vje~na praznina. Tvoj osmijeh, dragu rije~ i plemenito djelo zauvijek }emo pamtiti. Hvala Ti {to smo Te imali. Tvoji najmiliji: k}erke Azra i Amira, brat Smail, sestre Bahrija i Aziza, zetovi Mirsad i Esad, unu~ad Damir, Samir i Ermina i praunu~ad
040

IN MEMORIAM

SJE]ANJE

TU@NO SJE]ANJE

na na{u milu majku
SJE]ANJE

na divnog supruga, tatu i deku

ROZALIJU NIKOLAJEV, ro|. DOLIN[EK
12. 1. 2004 - 12. 1. 2012.

prof. ENISA SPAHALI]
1995 - 2012.

dr. VLADISLAV MIRI]
12. 1. 1996 - 12. 1. 2012.

MILAN GRUJI]
12. 1. 1998 - 2012.

Mama, uvijek si u mislima sa nama. Po~ivaj u miru Bo`ijem! Sin Viktor i k}erka Marija
75

S ljubavlju, tvoji: Sela, Vjeran, Nika i Dora
151

Supruga Dara sa djecom
175

S ljubavlju, Bilja, Dado, Vlado, Ivana, Dejo, Nikola
189

58

PREDAH

~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
Propu{tenu priliku ne treba promatrati kao poslovno-finansijski gubitak, ve} kao dobar poticaj za neke budu}e planove. Budite umjereniji u svojim izjavama pred saradnicima. U ljubavnom `ivotu za razliku od svog partnera, vi imate druga~ija mjerila vrijednosti i jasnije ciljeve. Stoga povremeno djelujete strogo i ne dozvoljavate nikakvo odstupanje od zajedni~kih planova. Ne~ije rije~i djeluju suvi{e provokativno, ali na vama je da kontroli{ete svoja osje}anja. Potrebno je da se distancirate u odnosu na razli~ite neprijatnosti, ponekad treba stvarati u kreativnoj ti{ini i mimo radoznalih pogleda. Pa`ljivije birajte saradnike i dru{tvo za intimno povjeravanje. Partner ima neobi~ne ideje i odbija da saslu{a va{e primjedbe. Saradnici nemaju dovoljno sluha za nove ideje, a pritisak sa va{e strane donosi suprotan efekat. Susret sa jednom osobom je neizbje`an i predstavlja dobar povod za suo~avanje sa istinom. Imate utisak da se neke stvari de{avaju mimo va{eg znanja ili da partner koristi la`ne izgovore, pa`ljivije analizirajte ne~iju pri~u i ono sto se krije izme|u redova. Va`no je da akumulirate pozitivnu energiju. Imate dobre ideje, ali neko ograni~ava va{ poslovni uticaj. Zbog ne~ije pretjerane samovolje osje}ate latentno nezadovoljstvo i nesigurnost, nalazite se u nezahvalnoj poziciji da biste pre{utjeli ono {to mislite. U susretu sa voljenom osobom ne `elite da mijenjate svoje kriterije, ali novo ubje|ivanje vas dovodi do granice strpljenja. Dobra volja i kompromis moraju da postoji sa obje strane. Ula`ete ogromnu energiju, ali izostaje o~ekivani uspjeh i veliki utisak koji `elite da ostavite na svoju okolinu. Neko drugi prisvaja ve}i dio rezultata i ignori{e va{ uticaj. Ipak, nemojte zaboraviti na osnovna pravila o profesionalnom pona{anju. Planirajte susret sa osobom koja mo`e da zadovolji va{e emotivne potrebe, prepustite se nekom od onih lijepih trenutka inspiracije i radosti. Pojedinci vas kritikuju ili poku{avaju da predstave va{e ideje u negativnom kontekstu. Za sada je te{ko utvrditi pravu istinu u saradni~kim redovima, ali va{i poslovni ciljevi se bitno razlikuju u odnosu na mi{ljenje ve}ine. Nema potrebe da se pona{ate previ{e tajanstveno pred bliskom osobom, jer na takav na~in poti~ete novu sumnju i udaljavanje. Potrudite se da uljep{ate svoje raspolo`enje. Susret sa jednom osobom potvr|uje va{e prognoze. Novi poslovno-finansijski uspjeh djeluje kao veliki poticaj i na va{u okolinu. Ne `elite da vas neko usporava u poslu i da vas zamara op{irnom pri~om. Potrudite se da ostvarite svoje emotivne namjere ili da pridobijete ne~iju naklonost. Upotrijebite svoj {arm, ali i ono dragocjeno zrno razuma koje imate. Potrebno je da se pravilno organizujete i da uskladite svoja interesovanja, kako biste ostvarili razli~ite ciljeve. Dozvolite sebi i odre|enu dozu prepotencije, sa namjerom da ostavite pozitivan utisak na poslovne partnere. Postupite po svojoj savjesti i nemojte ignorisati ne~ije `elje. Poka`ite da posjedujete i one posebne manire koji otkrivaju emotivnu stranu va{e li~nosti. Iritiraju vas razli~iti nesporazumi i ne~ije izjave. Problemi u komunikaciji sa saradnicima se svode na pitanje prioriteta. Svako od vas pri`eljkuje bolju poziciju, koja garantuje ve}u slobodu izra`avanja ili presti` na poslovnoj sceni. Pretjerujete u zahtjevima pred voljenom osobom. Neko uporno ignori{e va{e primjedbe ili poruke koje upu}ujete. Opustite se od napornih obaveza uz omiljenu zabavu ili hobi. Neko vas nagovara da promijenite svoje stavove i da prihvatite nove ideje. Stalo vam je da svoj uspjeh uklopite u standardna mjerila i ne `elite da eksperimenti{ete u nepoznatom pravcu. U svom prepoznatljivom maniru odbijate stvari koje se grani~e sa va{im uvjerenjem. Ali, partner ima druga~ije mi{ljenje i sve prihvata sa posebnim odu{evljenjem. Nema potrebe da se optere}ujete pogre{nim slutnjama. Sa~uvajte prisebnost duha i nemojte davati zvani~ne ili brzoplete izjave, naro~ito kada vas neko nagovara da prekora~ite profesionalna ovla{tenja. U emotivnom smislu bolje je da zadr`ite ono {to imate, nego da se zanosite ne~ijom pri~om i komplimentima. Prvi utisak mo`e lako da vas zavara. Obratite pa`nju na uredniji na~in `ivota, prijat }e vam kreativan odmor. Jedna osoba odbija da saslu{a ili prihvati va{e poslovne ideje. Potrudite se da pravilno razgrani~ite svoje obaveze od interesa koji vas vezuju za odre|ene saradnike. Ne treba da prenagljujete u odlukama, ali ni da trpite ne~iju samovolju. Pri`eljkujete zanimljivije doga|aje u svom ljubavnom `ivotu. Susret sa jednom osobom mo`e da uljep{a va{e raspolo`enje. U ve~ernjim satima prijat }e vam izlazak ili {etnja.
21. 3. - 20. 4.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Sadat BEGI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Esad HE]IMOVI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Nada SALOM, Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: pristanak, l, rastaviti se, istovar, nos, spe, atonik, talina, enot, id, rarog, lo, ziher, goran, a, ad, satira, tk, estrin, l, irinka, nari, ustati, tat, otpiliti, ie, korsa, alast, asat, oliva, stvar~ica, t, tia, rikardo.

Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142 OGLASNA SLU@BA: Tel/fax: 205-938 e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba UNICREDIT BANK DD, transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, SPARKASSE BANK DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1990490005630121, VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1602000000317116, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, filijala Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 5715000000017279 Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” Zorica Pand`i}, {ef DTP-a [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb Prvi broj Oslobo|enja {tampan je 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiHa. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj

Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" agencije Inter Press i Service, nagradu "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" fondacije Alfons Komin (Barselona), nagradu "za borbu protiv ksenofobije" Kluba evropskih rektora, nagradu za ljudska prava "Saharov" Evropskog parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju listovima koji se bore za istinu dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD). Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH www.vzs.ba Za sve eventualne primjedbe na pisanje lista, obratite se VZ[ u BiH e-mail: info@vzs.ba, tel: +387 33 272 270 tel/fax: +387 33 272 271

Danas sun~ano i toplije, a samo se ujutru i prije podne po kotlinama i dolinama rijeka i na istoku Bosne o~ekuje magla ili niska obla~nost. Vjetar slab, jugozapadni, uve~er u poja~anju. Minimalna temperatura od -3 do 4 stepena C, maksimalna dnevna od 7 do 11, u oblastima gdje se magla bude du`e zadr`ala oko 3. Sutra prije podne naobla~enje sa ki{om zahvati}e sjeverne i zapadne, a poslije podne i ostale krajeve. U brdsko-planinskim predjelima uve~er i u no}i pada}e snijeg. Za vikend umjereno obla~no, ponegdje sa slabim snijegom, vjetrovito i osjetno hladnije. Samo }e na jugu biti sun~ano. U Sarajevu prije podne magla, popodne sun~ano. Puha}e slab, zapadni vjetar. Minimalna temperatura -2, maksimalna dnevna 3.

U zapadnoj i centralnoj Evropi, kao i u Panonskoj niziji danas prije podne o~ekuje se magla ili niska obla~nost, dok }e sun~ano biti na jugu kontinenta. Obla~no sa ki{om, u vi{im predjelima sa snijegom, bi}e na Britanskim ostrvima i na sjeveru kontinenta, a uve~er i u no}i ki{a }e padati i u zapadnim i centralnim predjelima. Najve}a koli~ina padavina o~ekuje se u pribalti~kim dr`avama. Jak sjeverozapadni vjetar puha}e u oblasti Sjevernog mora. Maksimalna temperatura kreta}e se od -2 u Moskvi do 15 u Rimu i Lisabonu. Na Balkanskom poluostrvu danas prete`no sun~ano, osim u Panonskoj niziji i centralnim predjelima poluostrva, gdje }e se magla ili niska obla~nost zadr`ati ve}i dio dana. Jak sjeverni vjetar puha}e na Jonskom i Egejskom moru. Maksimalna temperatura od 1 do 9, u primorskim gradovima od 10 do 15.

60

KULTURNI VODI^
MUPPETI
mjuzikl, komedija, porodi~ni, re`ija: James Bobin, uloge: Jason Segal, Amy Adams, Chris Cooper... po~etak u 11.20, 13.40, 15.50, 18 i 20.10 sati.

~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

SARAJEVO

HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

ZEMALJSKI
Muzej je otvoren za posjete u sljede}im terminima: utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom od 10 do 15 sati, a nedjeljom od 10 do 14 sati.

re`ija: Brett Ratner, uloge: Eddie Murphy, Ben Stiller, Casey Af fleck, Alan Alda... po~etak u 19 i 21 sat.

TAJNI @IVOT KU]NIH POMO]NICA

POZORI[TA KINA
KRITERION
NEMATERIJALNO BLAGO BROJ 82
po~etak u 18 sati.

Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17 sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

NARODNO
KONCERT
Sarajevska filharmonija, Jure Cerkovnik - gitara, Slovenija, Ralf Kircher - dirigent, Austrija, po~etak u 20 sati.

ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

BANJA LUKA
komedija, drama, re`ija: Tate Taylor, uloge: Emma Stone, Viola Davis, Octavia Spencer, Sissy Spacek po~etak u 18 i 20.45 sati.

BO[NJA^KI
Obilazak Bo{nja~kog instituta i nove postavke umjetni~kih djela ''U fokusu kolekcije'' svakim danom osim nedjelje i ponedjeljka, od 9 do 16 sati. Najava grupa na telefon: 033/279-800 i na mail info@bosnjackiinstitut.ba.

OTKUCAJI SRCA
po~etak u 20.20 sati.

SARTR
1984
autor: George Orwell, re`ija: Benjamin Bajramovi} i Jasenko Pa{i}, stru~ni saradnik: Dino Mustafi}, igraju: Amila Terzimehi}, Benjamin Bajramovi}, Jasenko Pasi}, po~etak u 20 sati.

ZENICA

CINEMA CITY
SHERLOCK HOLMES: IGRA SJENA

OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“.Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

KINA
MULTIPLEX PALAS
SRETNA NOVA GODINA
romanti~na komedija, re`ija: Garry Marshall, uloge: Sarah Jessica Parker, Jessica Biel, Ashton Kutcher, Robert De Niro, Hilary Swank... po~etak u 16, 20.15 i 22.30 sati.

MLADI
KOKO[KA
akcijska avantura, re`ija: Guy Ritchie, uloge: Robert Downey Jr., Jude Law, Jared Harris, Noomi Rapace... po~etak u 12, 14.40, 17.50 i 20.30 sati. autor: Nikolaj Koljada, re`ija: Admir Glamo~ak, scenografija i kostim: Lejla Hod`i}, igraju: Mario Drma}, Damir Kustura, Sanin Milavi}, Mirza Tanovi}, Alen Muratovi}, po~etak u 20 sati.

TUZLA KINA
MULTIPLEX EKRAN
CRNI SATI 3D

TAJNI @IVOT KU]NIH POMO]NICA
drama, re`ija: Tate Taylor, uloge: Emma Stone, Viola Davis, Bryce, Octavia Spencer, Dallas Howard... po~etak u 18.45 i 21.15 sati.

ARTHUR BO@I] 3D
avantura, animirani, re`ija: Sarah Smith, glasovi: James McAvoy, Jim Broadbent, Bill Nighy, Hugh Laurie... po~etak u 11, 13 i 15 sati.

KAMERNI
VE^E SA SIDRANOM
po~etak u 20 sati.

POZORI[TA
NARODNO
STRANCI PRED RAJEM
autor: Vernesa Kellner Berbo, re`ija: Miralem Zub~evi}, igraju: Elvira Aljuki} i Adnan Omerovi}, po~etak u 19.30 sati.

nau~na fantastika, horror, akcija, re`ija: Cris Gorak, uloge: Emile Hirsch, Olivia Thirbly, Max Minghella, Rachael Taylor... po~etak u 18.30 i 20.30 sati.

MU[KARCI KOJI MRZE @ENE
triler, re`ija: David Fincher, uloge: Daniel Craig, Rooney Mara, Cristopher Plummer... po~etak u 19 i 22 sata.

GALERIJE
COLLEGIUM ARTISTICUM
Prva zajedni~ka izlo`ba ~lanova Udru`enja likovnih umjetnika Kantona Sarajevo pod nazivom SARAJEVSKI SALON. Izlo`ba }e biti otvorena do 14. januara.

KO@A U KOJOJ @IVIM
drama, triler, re`ija: Pedro Almodovar, uloge: Antonio Banderas, Elena Anaya, Jan Cornet, Marisa Paredes... po~etak u 18 i 20.15 sati.

NEMOGU]A MISIJA: PROTOKOL DUH
akcija, re`ija: Brad Bird, uloge: Tom Cruise, Jeremy Renner, Paula Pat ton... po~etak u 12.10, 14.50, 17.40 i 20.20 sati.

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 sati.

DUG
drama, triler, re`ija: John Madden, uloge: Helen Mirren, Sam Wor thington, Jessica Chastain, Jesper Christensen, Mar ton Csokas, Ciaran Hinds, Tom Wilkinson... po~etak u 16 i 20.45 sati.

SHERLOCK HOLMES: IGRA SJENA
akcijska avantura, re`ija: Guy Ritchie, uloge: Robert Downey Jr., Jude Law, Jared Harris, Noomi Rapace... po~etak u 16.15 sati.

GALERIJE
BLACKBOX
Izlo`ba fotografija pod nazivom “gAleRiJa sLu~ajniH prOlaZnikA’’. Fotografije izla`u Eldin Smajlovi} i Maja Top~agi}, a poeziju potpisuje Ivona Juki} za ~iji styling }e se pobrinuti sarajevski dizajnerski trio She:You (Naida Begovi}. Adisa Vatre{ i Neira Sinanba{i}). Izlo`ba je otvorena do 14. novembra ove godine.

ALVIN I VJEVERICE 3: BRODOLOM @IVOTA
komedija, animirani, re`ija: Mike Mitchell, uloge: Justin Long, Mat thew Gray Gubler, Jesse McCar tney... po~etak u 11.40 i 13.30 sati.

MOSTAR

NE ZNAM KAKO JOJ USPIJEVA
komedija, re`ija: Douglas McGrath, uloge: Sarah Jessica Parker, Pierce Brosnan, Kelsey Grammer, Christina Hendricks, Greg Kinnear... po~etak u 15, 17, 19 sati.

ALVIN I VJEVERICE 3: BRODOLOM @IVOTA
komedija, animirani, re`ija: Mike Mitchell, uloge: Justin Long, Mat thew Gray Gubler, Jesse McCar tney... po~etak u 12 i 14 sati.

7SEX7
erotska tragikomedija, re`ija: Irena [kori}, uloge: Ana Majheni}, Frano Ma{kovi}, Jelena Per~in, Sara Stani}, Robert Kurba{a... po~etak u 21.30 sati.

RAIFFEISEN GALERIJA
Izlo`ba radova mladog umjetnika Damira Avdi}a, koji je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, odsjek Slikarstvo. Galerija se nalazi u zgradi Centrale Raif feisen banke u ul. Zmaja od Bosne bb, a otvorena je za sve posjetioce radnim danima od 8 do 16 sati.

PARADA
komedija, re`ija: Sr|an Dragojevi}, uloge: Milo{ Samolov, Nikola Kojo, Hristina Popovi}, Goran Navojec, Dejan A}imovi}, po~etak u 18 sati.

MUPPETI
mjuzikl, komedija, porodi~ni, re`ija: James Bobin, uloge: Jason Segal, Amy Adams, Chris Cooper... po~etak u 16.30 sati.

CRNI SATI
nau~na fantastika, horror, akcija, re`ija: Cris Gorak, uloge: Emile Hirsch, Olivia Thirbly, Max Minghella, Rachael Taylor... po~etak u 17.30 i 19.30 sati.

GALERIJE
CENTAR ZA KULTURU
Retrospektivna izlo`ba slika i bareljefa Kemala Kebe, umjetnika koji je od u Javuz sultan Selimovom mesd`idu, kod Starog mosta, imao atelje od 1987. do 1992. godine, u kojem je bila stalna prodajna izlo`ba njegovih radova.

ATELJE ZEC
Stalna postavka djela slikara Safeta Zeca. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

MUPPETI
mjuzikl, komedija, porodi~ni, re`ija: James Bobin, uloge: Jason Segal, Amy Adams, Chris Cooper... po~etak u 13 i 17sati.

ALVIN I VJEVERICE 3
komedija, animirani, re`ija: Mike Mitchell, uloge: Justin Long, Mat thew Gray Gubler, Jesse McCar tney... po~etak u 14.30 sati.

MA^AK U ^IZMAMA 3D
animirana avantura, re`ija: Chris Miller, uloge: Antonio Banderas, Salma Hayek, Zach Galifianakis... po~etak u 15.30 sati.

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

MA^AK U ^IZMAMA 3D
animirana avantura, re`ija: Chris Miller, uloge: Antonio Banderas, Salma Hayek, Zach Galifianakis... po~etak u 15 sati.

BIHA]

POZORI[TA
BOSANSKO NARODNO
norway.today premijera, scena ‘’Studio’’, autor: Igor Bauersima, re`ija: Du{ko Lon~ar, scenografija: kolektiv, kostimografija: Ena Begi~evi}, igraju: D`enana D`ani} i Adem Smailhod`i}, po~etak u 19.30 sati.

MU[KARCI KOJI MRZE @ENE

MUZEJI
SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 18781918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

MUZEJI
SAVREMENE UMJETNOSTI
Izlo`ba Milivoja Unkovi}a za posjete je otvorena do 17. januara 2012.

triler, re`ija: David Fincher, uloge: Daniel Craig, Rooney Mara, Stellan Skarsgard, Robin Wright, Christopher Plummer, Joely Richardson, Embeth Davidtz, Goran Vi{nji}... po~etak u 17 i 20 sati.

KINA
UNA
PLJA^KA S VRHA
komedija,

MUZEJI
GRADA ZENICE

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012. Sjaj Pariza
17.00 BHT

TV PROGRAM
JE

61

SE

RI

Jade razgovara sa Alfredom, ali je o~ito da on ima amneziju. Marc saop{tava Loreni da namjerava napustiti Carialis i raditi kao slobodnjak. Alexia bezsupje{no poku{ava probuditi Alfredova sje}anja. Nakon {to je u sefu na{la i vi{e nego dovoljno novca, Valerie je opet postala rastro{na. Ovog puta je ulo`ila novac u Chrisov i Tarin kafe, te ih izbavila iz problema. Alfred otkriva Philippeu da se pretvara da je izgubio pam}enje. @eli da mu Philippe nabavi la`ne isprave kako bi napustio zemlju.

Da sam oblak
21.10 FTV

46. Mustafa koji je u potjeri za Harunom ne mo`e da vjeruje o~ima u ono {to vidi. Harun je imao udes i auto je u plamenu. Mustafa je u panici, tra`i Narininu bebu, a Harun umire. Narin se raduje kad dobije dijete u naru~je, ali je i `alosna zbog vijesti o Harunovoj smrti. Narin ~eka jo{ jedan rat protiv `ivota, jer je sad povrh svega i udovica. Serdar pobje|uje u procesu koji vodi protiv Mustafe. Ovaj, me|utim, ne}e odustati tako lako.

Let iznad kukavi~jeg gnijezda
One flew over the cuckoo's nest, 1975.

21.25 HRT1

DRAMA
Redatelj: Milo{ Forman Uloge: Jack Nicholson, Louise Fletcher, William Redfield, Will Sampson, Brad Dourif

Osu|en zbog silovanja, McMurphy je preba~en u psihijatrijsku bolnicu, gdje grupna terapija bolni~arke Ratched i velike doze lijekova, prvenstveno umiruju}ih sredstava, oduzimaju pacijentima individualnost i svaku `elju da i{ta promijene. McMurphy se s time ne miri i poku{ava povesti pobunu protiv strogih ~esto i besmislenih normi, no time dolazi u sukob s Ratched i sustavom koji ona predstavlja...

Sjeverno lice
22.10 OBN
North Face, 2008.

FIL

M

De~ko koji obe}ava
07.35 PINK
De~ko koji obe}ava, 1981.

FIL

M

Oluja
17.15 TV1/MRE@A

DRAMA
Re`ija: Philipp Stölzl Uloge: Benno Fürmann, Florian Lukas, Johanna Wokalek

KOMEDIJA
Re`ija: Milo{ Radivojevi} Uloge: Aleksandar Ber~ek, Rade Markovi}, Dara D`oki}, Milena Zupan~i~, Bata @ivojinovi}

9. Ali ju je ve} dos ta sva|e izme|u njegove i Zeynepine porodice, te pristaje na Nazinu ponudu da zajedno otputuju. Me|utim, Zeynep kao da predosje}a opasnost, ne ostavlja Alija samog ni na trenutak. Izme|u Iklime i Besima ne postoje vi{e nikakve prepreke. Besim joj prizna svoje namjere, ali dolazi do neo~ekivanog razvoja situacije. Kona~no izlaze na vidjelo sve Hasanove la`i, i on nema drugog izlaza osim da sve prizna. Svi misle da }e mu Sakine presuditi, ali na iznena|enje svih, dolazi do potpunog preokreta.

Avantura prema istinitoj pri~i o planinarima koji su odlu~ili uspeti se na neosvojivu planinu u Alpama.Planinari Toni Kurz i Andreas 'Andi' Hinterstoisser sanjaju o osvajanju zloglasne planine EigerNordwand budu}i da su mnogi raniji poku{aji zavr{ili smr}u. Na po~etku sve ide bez problema, me|utim vrijeme se iznenada preokre}e te se jedan od planinara ozlijedi. Tada zapo~inje dramati~na utrka s vremenom...

Slobodan je uzoran mladi} kako od njega o~ekuju njegovi ugledni i situirani roditelji. Dobar je student, ima djevojku kojom }e da se o`eni jer je iz "prave" porodice, dok ga jednoga dana zaru~nica, u nastupu ljubomore, ne udari veslom po glavi…

Grmalj: Gospodar sunca
22.40 TV1/MRE@A
Extra Large 2-Il signore del sole

FIL

Kako sam sistematski uni{ten od idiota
23.05 FTV
Kako sam sistematski uni{ten od idiota, 1983.

FIL

M

M

KOMEDIJA
Re`ija: Slobodan [ijan Uloge: Danilo Bata Stojkovi}, Seka Sabli}, Svetislav Gonci}, Svetozar Cvetkovi}, Stevo @igon

KOMEDIJA/TRILER
Re`ija: Alessandro Capone Uloge: Bud Spencer, Michael Winslow i Lou Bedford

Kad li{}e pada
20.00 HAYAT

176. Fer hun de stoji ispred bolnice, ~eka Leventa koji je u{ao unutra. Doktor saop{tava Hajrije da }e njen suprug biti dobro. Leventu je iskreno `ao Te ki no vih i osje}a sram. Ali Riza izlazi iz bolnice. Ferhunde na poslu napadane Gul{en, nai|u Levent i Asli.

Jack Cos tel lo i nje gov par tner suo~avaju se stalno sa sa novim uzbudljivim slu~ajevima. Jednom su umije{ani u slu~aj ubistva kineskog znastvenika koji je bio na pragu otkri}a novog izuma, dok u drugom slu~aju moraju zaustaviti seriju ubistva koju izbodi misteriozni Nind`a ratnik. Cijela radnja filma odvija se u Miamiju.

Svjedo~anstvo Taliesina Jonesa
12.35 HRT2
Testimony of Taliesin Jones, 2000.

FIL

Pogibija argentinskog kubanskog gerilca Che Guevare sna`no je potresla i zaokupila Babija Papu{ku, besku}nika sa socijalne i kulturne margine, ali jo{ zakletog, ortodoksnog idealistu koji vjeruje u progres i stvaranje jednog boljeg svijeta. Tako Babi postaje Cheov "dvojnik"; sljedbenik, ali ne sa oru`jem u ruci, ve} kao pobornik tada omiljene legende. Njegova sudbina se prepli}e sa doga|ajima koji prethode burnoj 1968. godini, pa i samim studentskim nemirima u Beogradu, koji }e za Babija predstavljati jednu revoluciju...

M

Kobra
23.15 NOVA
Cobra, 1986.

FIL

M

Dolina vukova
21.00 OBN

DRAMA
Re`ija: Martin Duffy Uloge: John-Paul Macleod, Jonathan Pryce, Ian Bannen

AKCIJA
Re`ija: George P. Cosmatos Uloge: Sylvester Stallone, Brigitte Nielsen, Reni Santoni, Andrew Robinson, Brian Thompson

165. [ta je pokazala fotografija negativa prona|enog u ku}i atentatora Pastira i {ta }e Polat u~initi povodom toga? Ho}e li Polat otkriti ko je ubio profesora u bolni~koj sobi, te nare|uje obdukciju nad svim zapaljenim ljudima u bolnici iz sumnje da je D`evat `iv. Iskender tra`i od Turana da u svojim novinama objavi stvari koje }e ga za{titi od atentata na premijera. Tund`aj pronalazi dadilju za Mematijevog sina kojem se ona nimalo ne svi|a. Iskender poku{ava na}i zajedni~ku rije~ sa svojom k}erkom, ali to nije nimalo lako.

Taliesin Jones `ivi s ocem i bratom u Walesu. Majka je napustila obitelj i `ivi u obli`njem gradi}u. Od njezina odlaska Taliesin se nada ~udu koje bi je vratilo, marljivo vje`ba klavir i odlazi na satove k starom u~itelju Billyu Evansu. Billy je duboko religiozna osoba koja svojom vjerom poma`e ljudima. Kad jednom prilikom sudjeluje u iscjeljiteljskom uspjehu, Taliesin, fasciniran time, osniva skupinu vr{njaka "The Believers", koja svojim molitvama treba pomo}i ljudima...

Marion Cobretti, zvani Kobra, nemilosrdan je poru~nik policije u Los Angelesu. Njegov partner je narednik Gonzalez. Cobretti i Gonzalez dio su policijskog odreda koji se bavi kriminalcima za koje se smatra da su previ{e nepredvidljivi za ostale policijske djelatnike. Njihova jedinica se ujedno smatra deponijem policajaca neprikladnih za odjel koji je sve vi{e pod politi~kim utjecajem...

62
BHT

TV PROGRAM
FTV
07.00 Dobro jutro 09.00 Vijesti 09.05 Da sam oblak, igrana serija 45. ep. Dje~iji program 10.00 Pop Pixie 10.15 Super {pijunke 10.35 Kako to 10.50 X- man 11.15 Sve }e biti dobro, 97. 12.00 Dnevnik 1 12.15 Pod sretnom zvijezdom, igrana serija, 72. i 73. ep. Program za djecu 13.50 Pop Pixie 14.05 Super {pijunke 14.30 Fenomen, izgubljeni arhivi: Izgubljena munja, izgubljene tajne Nikole Tesle, dok. program 3. dio

~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

07.00 Dobro jutro Program za djecu i mlade (r) 09.10 Moko, mladi istra`iva~, animirana serija 09.15 Kineski moreplovac, animirana serija 09.40 Robot Robi, animirana serija 13/52 10.00 BHT vijesti 10.10 Ezel, serija 9/142 10.55 BH gastro kutak, kulinarski show (r) 11.25 Sjaj Pariza, serija (r) 12.00 BHT vijesti 12.15 Dru{tvo znanja, dok. serija (r) 13.00 Sjednica Zastupni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH, prenos 14.15 BHT vijesti 14.30 Odli~an, 5+, edukativna serija Program za djecu i mlade 14.35 Kineski moreplovac, animirana serija 15.00 Frenderi u zemljama Evrope: Monako 15.10 Skrovi{te, drama 15.25 Veliko drijemanje, animirani film 15.35 Taksistkinja, serija (r) 16.30 Hronika regija: Centralna Bosna 17.00 Sjaj Pariza, serija 17.30 Putevi zdravlja, magazin 18.00 Sve u svemu, dnevni magazin 18.45 Moko, mladi istra`iva~, animirana serija 19.00 Dnevnik 1 19.40 Retrovizor, muzi~ki program 20.10 Taksistkinja, serija, 7/8 21.00 Tre}a strana, inf- program 22.00 Dnevnik 2 22.25 Business News 22.30 Policijska stanica, igrana serija 3/10 23.30 Nova avantura, magazin (r) 00.20 Sve u svemu, dnevni magazin (r) 01.05 Pregled programa za petak

RTRS
06.30 07.00 07.05 09.00 09.10 10.05 10.25 10.35 11.05 12.00 12.15 13.20 13.55 Info kanal Vijesti Jutarnji program Vijesti Supruge i k}eri, serija (r) Mala TV Piplinzi, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija U~ite engleski sa Ozmom, program za djecu Hladnokrvni `ivot, dok. serijal Dnevnik 1 Madam Bovari, serija Pri~aj ne{to narodno (r) Dragulj u kruni, serija (r)

TV1
06.30 Smrt je kum, crtani film (r) 07.00 Najava programa 07.05 Kristalna kugla, crtani film 07.35 Snjeguljica i ru`ica, crtani film 08.00 Music box 08.05 Oluja, serija, 8. ep. (r) 09.00 Music box 09.05 Zakon ljubavi, serija, 148. ep. (r) 10.00 Music box 10.05 Junska no},30/124 11.00 Music box 11.05 TV Jedna, magazin za `ene (r) 12.00 Music box 12.05 Tajna slu`ba, serija, 1/12 13.00 Music box

HAYAT
06.30 Kad li{}e pada, 176. ep. 07.15 Mechanical animals, crtani film, 7. ep. 07.30 @ablja patrola, 9. ep. 07.55 Mali crveni traktor, crtani film, 9. ep. 08.05 Felix bebe, crtani film 08.30 Top Shop 08.50 Mechanical animals, crtani film, 8. ep. 09.00 Bumba, crtani film 09.13 Timmy, crtani film 09.23 Fifi, crtani film, 12. 09.35 Garfield, crtani film 09.45 Dragon ball Z, crtani film, 79. ep. 10.15 Lijeni grad, crtani film 10.40 Bakugan, crtani film 11.08 Winx, crtani film 11.30 Tractor Tom, crtani film

PINK
06.00 Sestre, serija (r) 07.00 Sex i selo, humoristi~na serija 07.35 De~ko koji obe}ava, film 10.00 Vitezovi iz blata, reality emisija 10.40 Kupi.ba, emisija 11.00 Ljubav i mr`nja, serija 12.00 Info top, info - program 12.05 Vremenska prognoza 12.20 Porodi~ni obra~un, kviz 13.00 Brze pare, kviz 14.00 Info top, informatini

OBN
06.55 Ma|ioni~ar, crtani film 07.10 Farhat, crtani film 07.35 Mixmaster, crtani film 08.00 Gladijator, crtani film 08.25 Oggy i `ohari 08.30 Dje~iji program 10.55 Ukleta Marijana, meksi~ka telenovela 11.50 Crime Time, crtani film 11.55 OBN Info 12.15 Skrivena kamera, humoristi~ni program 12.50 Na{a mala klinika, humoristi~na serija 13.45 Odmori se, zaslu`io si, doma}a serija 14.35 Dolina vukova, turska krim. serija

Odgovorite ljudima
20.10
15.20 Vijesti 15.30 Bumerang, serija 16.15 Sve }e biti dobro, igrana serija 98. ep. 17.00 Federacija danas 17.25 Tajna Starog Mosta, igrana serija 61. ep. 18.15 Lud, zbunjen, normalan, igrana serija 19.15 Harveytoons, crtana serija 19.30 Dnevnik 2 20.10 Odgovorite ljudima, dijalo{ka emisija 21.10 Da sam oblak, igrana serija 22.05 Dokumentarni ~etvrtak: Ko je ubio Antu Markovi}a?, dok. serijal 22.35 Dnevnik 3 23.05 Kako sam sistematski uni{ten od idiota, film 00.35 Pod sretnom zvijezdom, igrana serija 02.05 Dnevnik 3 (r) 02.35 Pregled programa za petak

Dragulj u kruni
13.55
15.00 Vijesti, sa tuma~em gestovnog jezika 15.10 U fokusu 15.55 Pitajte, tra`imo odgovor 16.30 Srpska danas 17.05 Supruge i k}eri, serija 18.05 Dragulj u kruni, serija 19.10 Miniskule, program za djecu 19.30 Dnevnik 2 20.10 Pe~at, politi~ki magazin 21.10 Ruski dokumentarni film 21.40 Mjesto zlo~ina, serija 22.30 Dnevnik 3 22.45 Stjuardese, serija 23.30 Strah li~no, serija 00.20 Madam Bovari, serija (r) 01.10 Hladnokrvni `ivot, dok. serijal (r) 02.00 Dnevnik 2 (r) 02.25 U fokusu (r) 03.05 Pitajte, tra`imo odgovor (r) 03.30 Stjuardese, serija (r)

Hello Kitty
19.10
13.05 Zauvijek mlad, serija, ep. 11/28 (r) 13.35 Zauvijek mlad, serija, 12/28 (r) 14.00 Music box 14.05 Kako vrijeme prolazi, serija, 8. ep. (r) 15.00 Music box 15.05 Zakon ljubavi, serija, 149. ep. 16.00 Junska no}, serija, 30/124 (r) 17.00 Vijesti plus 17.15 Oluja, serija, 9. ep. 18.15 Music box 18.20 Superstars, 35. ep. 19.00 Najava Dnevnika 19.10 Hello Kitty, crtani film 19.30 Dnevnik 20.05 Kako vrijeme prolazi, serija, 9. ep. 21.05 Ja biram goste, dijalo{ka emisija 22.20 Igra, serija, 19/64 22.40 Grmalj: Gospodar sunca 2, film 00.15 Pono}ne vijesti 00.30 Nemoj prestati da sanja{, film (r) 01.58 No}ni program

Suze Bosfora
12.00
11.45 Vijesti 11.59 Biometeorolo{ka prognoza 12.00 Suze Bosfora, 66. ep. 13.00 Miljenica, 152. ep. 13.50 ZMBT profil 14.15 Top Shop 14.20 Bestseller 15.00 Bio jednom jedan Snje{ko, igrani film 16.30 Kad li{}e pada, 176. 17.25 Sport centar 17.30 Dobar dan svima, zabavni program 18.30 Recept za dobar `ivot 19.00 Vijesti u 7 19.28 Vremenska prognoza 19.30 Sport 19.37 Stanje na putevima 19.38 Horizonti 20.00 Kad li{}e pada, 177. ep. 21.00 Ispuni mi `elju 22.20 Sport centar 22.22 Druga istina, 2. dio 00.20 Astro Num Caffe, u`ivo Reprizni program Hayat TV-a

Mala nevjesta
14.00
program 14.20 City, zabavna emisija 15.00 Sestre, serija 15.45 Kupi.ba 15.50 Info top, inf - program 16.00 Mala nevjesta, serija 18.00 Tajna ljubav, serija 19.00 Sex i selo, humoristi~na emisija 19.30 Info top, centralne vijesti 19.57 Vremenska prognoza 19.58 Za zdrav i lijep osmijeh 20.00 La`no prolje}e, serija 21.00 Zabranjeni forum, emisija 23.30 Californication, serija 00.00 Prste sebi,ona je jo{ mlada!, film

Odmori se, zaslu`io si
13.45
16.15 Ukleta Marijana, meksi~ka telenovela 16.50 Na{a mala klinika, doma}a humoristi~na serija 17.45 Dejana, talk show 18.45 Crime Time, crtani film 18.50 OBN Info 19.05 OBN Sport, sportski pregled 19.20 Vox specijal, talk show 20.00 Odmori se, zaslu`io si, doma}a serija 21.00 Dolina vukova, turska krim. serija 22.05 Vox populi 22.10 Sjeverno lice, igrani film 23.55 Dolina vukova, turska krim. serija 00.55 OBN Info, informativni program 01.00 OBN Sport, sportski pregled 01.05 Vox populi

Sve }e biti dobro
16.15 FTV
98. Ivana odga|a odluku o udaji za Vladu na neko vrijeme, Vlado je razo~aran. Ku~era {alje pomalo iznerviranoj Tamari cvije}e. Sun~ica zove Andrijanu na tulum kod sebe ve~eras. Mila ~estita Kre{i na djetetu kojeg ima s Aleksandrom. De~ki napadaju Rizlu zbog propasti banda. Sun~ica prizna Marini da joj je Mihael zanimljiv. Bijesna Tamara odbija novi buket cvije}a, ne znaju}i da je Dinkov, a ne Ku~erin. Mihael predla`e Karmen i Matku da zajedno odu u kazali{te. Sun~ica je odu{evljena jer je Mihael do{ao na njezin tulum. Rizla posu|uje novce za snimanje CD-a od dilera i govori Slavenu kako je sve sredio u vezi snimanja. Aleksandra odbija nadobudnog Kre{u, koje je u bolnici `eli impresionirati nau~enim stvarima o bebama. Mihael odvede Sun~icu s tuluma u svoj stan. Ivana obja{njava Vladi kako prvo `eli ostvariti svoj san - postati medicinska sestra, a onda razmi{ljati o braku.

SE

RI

JA

TV SA

10.35 Mala princeza (r) 11.00 Vijesti TVSA 11.05 Privatni `ivot-remek djela, 9/18 (r) 13.00 Vijesti TVSA 13.15 Sarajevdisanje (r) 13.45 Sevdah (r) 14.20 Ukus mo}i, film (r) 16.10 Vijesti TVSA 16.15 Dokumentarni program 17.00 Dobre vibracije, u`ivo 18.15 Tarih, dok. serijal 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Vitaminix 19.02 Bo u pokretu 19.25 Medo Rupert 19.35 Mala princeza 20.00 Doma}i dok. program 21.00 Ve~ernje vijesti 21.30 Legenda o Bruce Lee-ju, 14/50 22.15 Pusti muziku 23.00 Klju~evi od ku}e, film 00.45 Privatni `ivot-remek djela, 10/18 01.35 Dnevnik TVSA (r)

TV TK

06.05 Iz dana u dan... 09.05 Oluja, serija (r) 10.05 Junska no}, serija 10.55 Zakon ljubavi, serija (r) 11.55 Iz dana u dan... 12.00 Vijesti 15.00 Zakon ljubavi, serija 16.00 Dnevnik 1 17.15 Oluja, serija 19.00 Dnevnik 2 20.05 Junska no}, serija 22.55 Vijesti 00.00 Oluja, turska serija (r) 01.00 Dnevnik 2, repriza 01.30 Junska no}, serija (r)

MRE@A

07.05 Kristalna kugla, crtani film 07.35 Snjeguljica i ru`ica, crtani film 08.05 Oluja, 8. ep. (r) 09.05 Zakon ljubavi, 148. ep. (r) 10.05 Junska no}, 30/124 14.05 Kako vrijeme prolazi, 8. ep. (r) 15.05 Zakon ljubavi, 149. ep. 16.00 Junska no}, 30/124 (r) 17.15 Oluja, 9. ep. 20.05 Kako vrijeme prolazi, 9. ep. 22.40 Grmalj: Gospodar sunca, film

TV MOSTAR

08.05 Oluja, 8. ep. (r) 09.05 Zakon ljubavi, 148. ep. (r) 10.05 Junska no}, 30/124 11.00 Music box 11.05 TV jedna, magazin za `ene (r) 12.00 Music box 12.05 Tajna slu`ba, 1/12 13.00 Music box 13.05 Zauvijek mlad, 11/28 (r) 13.35 Zauvijek mlad, 12/28 (r) 14.00 Music box 14.05 Kako vrijeme prolazi, 8. ep. (r) 15.05 Zakon ljubavi, 149. ep. 16.00 Junska no}, 30/124 (r) 17.00 Vijesti plus 17.15 Oluja, 9. ep. 18.15 RTM grad 19.30 Dnevnik 20.05 Kako vrijeme prolazi, 9. ep. 22.40 Grmalj: Gospodar sunca, igrani film 00.15 Pono}ne vijesti 00.30 Nemoj prestati da sanja{, film (r)

TV ZENICA

13.00 Vijesti 13.05 Selu u pohode (r) 14.00 Iz dana u dan... 14.30 Autoshop (r) 15.00 Vijesti 15.05 Sponzoru{e (r) 16.00 Iz dana u dan 16.05 Sredinom (r) 17.00 Discovery, dokumentarni program 17.30 Dje~iji program 17.50 Ze sport plus 18.00 Cris Angel, zabavni program 19.00 Zenica danas 20.00 Kontakt program 21.05 Oni dolaze 21.30 Sponzoru{e, serija 23.00 Zenica danas (r) 23.30 Glas Amerike

TV KAKANJ

08.00 Sevdah i vrijeme 08.30 Frej`er, serija 09.00 Denis napast 09.10 Vjerski program 09.20 TV Sahar 10.00 Sasvim obi~na pri~a 11.00 Jusuf, serija 12.00 Vijesti TV Sahar 12.30 Frej`er, serija 13.00 Dom2 13.30 Muzeji 14.00 Bonaventura 15.00 Crne knjige, serija 15.30 Auto shop magazin 16.00 Puls 17.00 Flash vijesti 17.05 Amor latino, serija 18.00 Jusuf, serija 19.00 Denis napast 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Vijesti IC 20.20 Crne knjige, serija 21.15 Zanimljive pri~e 21.25 Svijet uspje{nih 22.00 Amor latino, serija 23.00 Glas Amerike 23.30 Vijesti

TV VOGO[]A

08.00 Magazin Plus (r) 08.30 Sa sevdahom u srcu 09.00 Program za djecu i mlade 10.00 I.R.I.B. (r) 10.30 Glas Amerike (r) 11.00 Info blok TV Vogo{}a 12.00 Magazin Plus (r) 12.30 Istina, emisija o povratku (r) 13.00 Liberty TV (r) 13.30 Program za djecu i mlade 14.30 Telenovela (r) 15.30 Majstori kuhinje 16.00 Otvoreni program, u`ivo 17.50 Crtani film 18.00 Vogo{}anska hronika 18.30 SMS music 19.30 I.R.I.B. 20.00 Bonus, talkshow 21.00 Telenovela 22.00 Vogo{}anska hronika (r) 22.30 Hronika sedmice TV Jablanica 23.00 Glas Amerike 23.30 Criss Angel, revijalni program

TV USK

11.10 Dance, dance, serija 12.00 Vijesti 12.10 Velikani na{e pro{losti 13.05 Divlja ostrva, 6/8 14.00 TV liberty, informativni program (r) 14.30 Vijesti 14.45 Bigrafije, 15.30 Kultura 16.00 Junska no}, serija (r) 17.15 Skrivena palma, serija (r) 18.20 HiPP ove pri~e (r) 18.30 Grimove bajke 19.00 Dnevnik 1 19.30 Muzi~ki program 20.05 U fokusu, info-program 21.30 Dnevnik 2 21.50 Skrivena palma, serija 22.45 Najd`el Marvin, 6/7 23.30 Vrijeme je za jazz, muzi~ki program

TV SLON

16.02 Vijesti 16.15 Sredinom sedmice, info-program (r) 16.45 Pitajte, tra`imo odgovore, info-program 17.15 @ivot sa stilom, zabavni program 18.00 Crno i bijelo, info-program 18.15 Vremenska prognoza 18.30 Vje`bajmo zajedno 19.00 Muzi~ki Salto 19.30 Sanjalica, program za djecu 20.00 Kviz Extra 20.22 Vremeplov... 20.30 Ko zna, zna, zabavni program 21.10 Op~injeni, 175/208 22.05 Extra DJ 23.00 Slon extra Info

TV BN

06.30 Jutarnji program 08.30 Serija 10.00 Novosti 10.05 Film 12.00 Novosti u podne 12.15 Stav i kontrastav (r) 14.00 Novosti 14.05 Film 16.00 Dnevnik 1 16.20 Anali, serija (r) 17.00 Serija 18.00 Danas u Srpskoj 18.30 Crni Gruja 2, serija 19.00 Sport fles 19.30 Dnevnik 2 20.05 Srlo gori, a baba se ~e{lja, serija 21.00 Puls 22.30 Dnevnik 3 23.00 Anali, serija 23.50 Kako se zavr{ilo ljeto, film 01.20 Serija

TV ATV

08.00 Jutarnji program 09.00 Bumba, crtani film 09.10 Timmy 09.25 Fifi, crtani film 09.40 Garfild 09.50 Dragon Ball Z 10.15 Lijeni grad 10.50 Bakugan 11.10 Winx, crtani film 11.45 Vijesti 12.00 Suze Bosfora, serija 13.00 Miljenica, serija 14.00 TV {op 14.30 48. sati svadba, zabavni program 15.30 Kad li{}e pada, serija 16.20 Bio jednom jedan Snje{ko, film 18.00 Nepobjedive Banzuke 18.25 @ene, ljudi i ostali, serija 19.00 Vijesti 20.00 Kad li{}e pada, serija 21.00 Kursad`ije, zabavni program 22.00 Vijesti 22.22 Druha istina, film (2. dio) 00.20 Kursad`ije, zabavni program

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012.
HRT1
07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijesti 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijesti 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijesti 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.55 Ludi od ljubavi 1, serija 09.52 Vijesti iz kulture (r) 10.00 Vijesti 10.13 Svjetska blaga 2: Hanza, dok. serija 10.56 Kod Ane (r) 11.12 Sve }e biti dobro, serija (r) 12.00 Dnevnik 12.16 TV kalendar (r) 12.32 Kad zavolim, vrijeme stane - serija 13.16 Dr. Oz, talk show 14.00 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14.09 Vrijeme sutra 14.10 Trenutak spoznaje 14.37 Hrvatska kronika BiH (r) 14.52 Kulturna ba{tina: Pala~a {e}erane u Rijeci 15.10 Ponos Ratkajevih, serija (r) 16.00 Alisa, slu{aj svoje srce, serija 16.50 Hrvatska u`ivo 17.00 Vijesti 17.10 Hrvatska u`ivo 17.52 8. kat: Vikend drogiranje, talk-show 18.41 Odmori se, zaslu`io si 2, serija (r) 19.30 Dnevnik 19.54 Sport 20.02 Sve u 7!, kviz 20.55 Pola ure kulture 21.25 Ciklus dobitnika Oscara: Let iznad kukavi~jeg gnijezda, film 23.45 Dnevnik 3 00.05 Sport 00.15 Vijesti iz kulture 00.22 Split Blues Festival 2011., snimka 01.38 In medias res (r) 02.23 Dr. House 6, serija (r) 03.05 Tra~erica 2, serija (r) 03.46 CSI: Miami 8, serija (r)

TV PROGRAM
NOVA
06.30 Nate Berkus Show 07.20 Shaggy i Scooby Doo, crtana serija 07.45 Ptica trka~ica, crtana serija 08.25 Zauvijek susjedi, serija 09.25 TV izlog 09.40 Kad li{}e pada, serija (r) 10.40 Ljubav i kazna, serija, serija (r) 11.40 Inspektor Rex, serija (r) 12.35 IN magazin (r) 13.15 Izgubljena ~ast, serija (r) 14.00 Oluja u raju, serija 15.00 Inspektor Rex, serija 16.00 Zauvijek susjedi, serija 17.00 Vijesti Nove TV 17.25 IN magazin 18.05 Kad li{}e pada, serija 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Ljubav i kazna, serija 21.00 Izgubljena ~ast, serija 22.05 Ve~ernje vijesti 22.15 Provjereno, info-magazin 23.15 Kobra, igrani film 00.45 Dva paklena dana, igrani film (r) 02.25 CSI Prag, serija 03.50 Ezo TV, tarot show

63
SE RI JA

HRT2
06.22 Kad zavolim, vrijeme stane, serija (r) 07.04 Hotel Zombi, crtana serija 07.28 Trolovi, crtana serija (r) 07.54 Mala TV Mala princeza, crtani film 08.24 Bijeg lukavog lisca, serija za djecu 08.49 Merlin 1, serija za djecu i mlade 09.32 Istrage Mladog Mjeseca, serija za mlade 10.00 Alisa, slu{aj svoje srce, serija 10.45 Degrassi Novi nara{taj 1, serija za mlade (r) 11.10 Drugi format (r) 11.50 Skica za portret 12.05 Paralele (r) 12.35 Svjedo~anstvo Taliesina Jonesa, film za djecu 14.05 Mala TV 14.35 Merlin 1, serija za djecu i mlade (r) 15.20 Degrassi Novi nara{taj 1, serija za mlade 15.45 Obi~na klinka, serija za mlade 16.10 Ko{arka, EL: Gospi} - Spartak M, prijenos 18.00 Regionalni dnevnik 18.20 @upanijska panorama 18.30 Glee 2, serija za mlade 19.15 Simpsoni 19, crtana serija 19.40 Glazba, glazba... jazz 20.00 In medias res 20.50 Zalagaonica, dok. serija 21.10 Zalagaonica, dok. serija 21.35 Dr. House 6, serija 22.25 Tra~erica 2, serija 23.10 CSI: Miami 8, serija 00.00 Uvijek je sun~ano u Philadelphiji 5, humoristi~na serija 00.20 Pepeo pepelu 2, serija 01.11 Retrovizor: Dva i pol mu{karca 6, serija (r) 01.31 Zavr{ni udarac, serija (r) 02.12 No}ni glazbeni program

AL-JAZEERA B.
07.00 Kontekst, talk-show (r) 07.30 Bo`ija ko~ija I dio (r) 08.00 Sljede}a muzi~ka stanica Maroko I dio 08.30 Kontekst, talk-show (r) 09.00 AJE program 16.30 Druga strana Srbije, ep. 7, dok. program (r) 17.00 Usudi se i probaj Palermo (r) 17.30 Kontekst, talk-show (r) 18.00 Vijesti 19.05 48 Ramingining, dok. program (r) 19.30 Bo`ija ko~ija I dio, dok. program (r) 20.00 Vijesti 21.00 Vijesti 21.30 Kontekst, talk-show 22 00 Vijesti 23.05 Kontekst, talk-show (r) 23.30 Sudan Historija podijeljene zemlje I dio, dok. program 00.00 AJE Vijesti 01.00 Kontekst, talk-show (r) 01.30 I glasnike ubijaju, ep. 1, dok. program (r)

RTS
10.00 Vijesti 10.05 Sasvim prirodno, reporta`a (r) 10.35 Moja lijepa Srbija, reporta`a 11.05 Slagalica, kviz (r) 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.30 Srpska muzika 20. vijeka 13.00 Trezor: Fonoteka Radio Beograda 14.45 Gastronomad, zabavni program (r) 17.00 Dnevnik RT Vojvodina 17.20 [ta radite, bre, info 17.45 Beogradska hronika 18.25 Oko magazin 19.00 Slagalica, kviz 19.30 Dnevnik 20.05 Selo gori, a baba se ~e{lja, serija 21.00 Veliki izazov, kviz 22.00 Vijesti 22.05 Da, mo`da, ne, dokum. program 23.00 Mjesto za nas, dok. program 23.30 Beokult, emisija iz kulture 23.55 Dnevnik 00.10 Evronet, dok. program

RTCG
11.00 11.05 11.30 11.55 12.00 12.05 12.35 13.10 13.30 14.00 14.05 14.35 15.00 15.10 15.20 15.30 15.45 16.15 16.45 17.00 17.30 18.00 18.05 18.50 19.20 19.30 20.00 20.30 21.00 21.30 22.30 22.50 23.00 23.30 00.00 Vijesti Pogram za djecu Svi nasi festivali Kalendar Vijesti U centar Obrazovni program Stil (r) Dokumentarna emisija Vijesti Obrazovna emisija (r) Etno Aktuelno Fle{ sport (r) Kalendar Dnevnik 1 Sat TV Ekolo{ka radionica Lajmet Podgori~ka hronika Sat TV Vijesti Cg u`ivo Program za djecu Kalendar Dnevnik 2 Sat TV Dokumentarni film Muzika raspolo`enja Replika U centar Kalendar Dnevnik 3 Stadion Crna Gora - u`ivo

Tajna Starog Mosta
17.25 FTV

61. Pepa odbija Albertov prijedlog za brak. Istrovremeno, ne usu|uje se re}i Emiliji da ne gaji nade, iako je jasno koliko je djevojka zaljubljena u doktora. Emilia

ipak poziva na ples Alberta, koji otkriva da je Pepa prava Martinova majka. Alberto ponovo nudi Pepi brak, jer bi tako imala vi{e {ansi da dobije Martina. Emilia nagovara Sebastiana da se pomiri s ocem, {to bi bilo dobro i za porodicu i za posao.

Dejana
17.45 OBN

TA L

K

SH

OW

EUROSPORT
08.30 Reli, Dakar 09.15 Biatlon, SK Nove Mesto, ^e{ka 10.30 Tenis, WTA Sydney, Australija, ~etvrtfinale 12.30 Reli, Dakar 13.15 Biatlon, SK Nove Mesto, ^e{ka

EUROSPORT 2
03.30 Pikado 05.30 Tenis, WTA Sydney, Australija, ~etvrtfinale 07.30 Fudbal, Bundesliga: Dortmund — Schalke 04 08.30 Stoni fudbal 10.00 Ski-skokovi, Four Hills Bischofshofen, Austrija 11.30 Freestyle motocross 12.30 Freestyle skijanje 13.45 GTA Road to Dubai 14.00 Tenis, WTA Sydney, Australija, polufinale 16.00 Ski-skokovi, Four Hills Bischofshofen, Austrija 17.30 Watts 18.30 Stand up paddle 19.00 Pikado 23.00 Obaranje ruku 23.30 Sepaktakraw 00.30 Strikeforce, B. Barnett, USA - K. Kharitonov, Rusija 01.30 Tenis, WTA Sydney, Australija, polufinale 02.15 Fudbal

SPORT KLUB
06.30 Copa del Rey: Espanyol Cordoba 09.00 Vijesti 09.15 Premier League News 09.30 ATP Sydney, ~etvrtfinale, direktno 12.30 Copa del Rey: Sevilla - Valencia 14.15 Premier League: Tottenham - Everton 16.00 NBA Live 16.15 KHL: SKA - Severstal 18.00 Premier League Magazin 18.30 Vijesti 18.45 Premier League News 19.00 NBA Live 19.15 NBA Action 20.00 Copa del Rey: Athletic Bilbao Albacete, direktno 22.00 Copa del Rey: Osasuna - Barcelona, direktno 00.00 Coppa Italia: Napoli Cesena 01.45 Fudbal mondijal magazin 02.15 Vijesti 02.30 Premier League News 02.45 Premier League Magazin 03.15 NBA Live 03.30 ATP Sydney, polufinale, direktno

SPORT KLUB +
08.30 Copa del Rey: Levante Alcorcon 10.15 Copa del Rey: Espanyol Cordoba 12.00 FA Cup: Arsenal Leeds 13.45 Copa del Rey: Mallorca Sociedad 15.30 Coppa Italia: Roma Fiorentina 17.15 ATP Sydney: Quarterfinals 21.00 Coppa Italia: Napoli - Cesena, direktno 23.00 FMM 23.30 Copa del Rey: Athletic Bilbao Albacete 01.15 Carling Cup: Crystal Palace Cardiff City 03.00 Copa del Rey: Osasuna Barcelona 04.45 Portugalska liga: Beira Mar Braga 06.30 Coppa Italia: Lazio - Verona 08.15 Copa del Rey: Malaga Real Madrid

ARENASPORT 1
09.00 Fudbal Francuski kup: Red Star Fc 93 Marseille 11.00 Fudbal Italijanska liga: Roma - Chievo 13.00 Fudbal [panska liga: Betis - Sporting 15.00 Football Greatest: Ronaldo 15.30 Fudbal Francuski Liga Kup: Lyon - Lille

DISCOVERY

07.15 Opasan lov 08.10 Razotkrivanje mitova 09.05 Vrhunsko graditeljstvo 10.00 Kako to rade? 10.30 U djeli}u sekunde 10.55 Pre`ivljavanje 11.50 Generalka 12.45 Automobili 13.40 Ameri~ki ~operi 14.35 Prljavi poslovi 15.30 Opasan lov 16.25 Razotkrivanje mitova 17.20 Vrhunsko graditeljstvo 18.15 Pre`ivljavanje 19.10 Kako se pravi? 19.40 Kako to rade? 20.05 U djeli}u sekunde - 2 epizode 21.00 Lov na sabljarke 21.55 Drvosje~e iz mo~vare 22.50 Ukleta ku}a 23.45 Razotkrivanje mitova

N. GEOGRAPHIC

12.00 Hitlerov uspon: Prijetnja 13.00 Nacisti~ki odredi smrti 14.00 In`enjerske veze: Bolidi formule 1 15.00 Istorijske zavjere: Romanovi 16.00 Naj~udniji dinosaurusi 17.00 Iznutra: Tokijska mafija 18.00 Drugi svjetski rat: [ok 19.00 Uhva}eni na djelu: Leopart protiv pitona 20.00 ^ovjek zvijer: Morsko ~udovi{te 21.00 Ulovljeni: Pecanje ~udovi{ta: D`inovske jegulje 22.00 Te{ka vremena: Borba iza re{etaka 23.00 ^ovjek zvijer: Morsko ~udovi{te 00.00 Pecanje ~udovi{ta: D`inovske jegulje

Reli, Dakar
12.30
14.15 Biatlon, SK Nove Mesto, ^e{ka 15.45 Tenis, WTA Sydney, Australija, polufinale 16.45 Fudbal 20.00 Watts 20.15 Fudbal 22.15 Reli, Dakar 23.00 Poker 00.00 Watts 00.45 Reli, Dakar

Ko{arka
18.15
17.30 Ko{arka ABA Liga: Magazin 18.15 Ko{arka VTB liga: Zalgiris - Khimki prenos 20.30 Odbojka Cev liga {ampiona: Scavolini Pesaro - Crvena zvezda 22.30 Motosport Mundial: Magazin 23.00 Magazin: Racing Trough Time 00.00 Poker The Big Game 6

VIASAT HISTORY

09.00 [ta je zaista potopilo Meri Rouz 10.00 Lovci na naciste 11.00 7.7. 2005. Napad na London 12.30 Prohorovka: Kro}enje tigra 13.00 Drugi svjetski rat u boji 14.00 Tutankamon: tajne de~aka kralja 15.00 Tajm tim godina X 16.00 Genije dizajna 17.00 @ivo oru`je 18.00 Premijera: Zvijezde srebrnog ekrana 19.00 Istok-Zapad: Putovanja iz sredi{ta Zemlje 20.00 Egipat 21.00 Tajni ratovi 22.00 Vrt Agate Kristi - ubistvo i misterije u Devonu 23.00 Tajm tim godina X 00.00 Genije dizajna

ANIMAL PLANET

UNIVERSAL

10.55 Borba za zmije sa Brusom D`ord`om 11.20 Spa{avanje divljih `ivotinja 11.50 RSPCA - 2 epizode 12.45 Policija za `ivotinje 13.40 Ta prelijepa Afrika 14.30 @ivot majmuna 15.00 Dik i Dom u svijetu `ivotinja 15.30 @ivotinje i mi 16.00 Upoznajte divljinu 16.25 Sve o psima 17.20 Izuzetni psi 17.45 Izuzetni psi 18.15 Borba za zmije sa Brusom D`ord`om 18.40 Psi - jedna rasa, jedna pri~a 19.10 Sve o psima 20.05 Ta prelijepa Afrika 21.00 @ivotinjsko carstvo - 2 epizode 21.55 Divlje i bez cenzure 22.50 Pre`ivio sam! 23.45 Policija za `ivotinje

11.20 Voker, teksa{ki rend`er, serija 12.20 Urgentni centar, serija 13.20 Frikovi, serija 14.20 Monk, serija 15.20 Voker, teksa{ki rend`er, serija 16.20 Ubistva u Midsommeru: Ubistva u stihovima, film 18.20 Urgentni centar, serija 19.20 Monk, serija 20.20 Frikovi, serija 21.20 Ejs Ventura: Zov prirode, film 23.20 Faktor straha, film 01.20 Medijum, serija 02.20 Ne{ Brid`is, serija 03.20 McLeudove k}eri, serija 04.15 ^injenici i la`i: Dosjei o paranormalnom, serija 05.10 Doma}ice iz Okruga Orind`, serija

TV1000

04.00 Djeca, igrani film 05.20 Vrata raja, igrani film 08.50 Velika zvijerka, igrani film 10.20 Prijedlog, igrani film 12.10 Pri~a o seksu, igrani film 14.00 Dadli je zakon, igrani film 16.00 ^uvaj se lijepih otmi~arki, igrani film 18.00 Pacov, igrani film 20.00 Frid`ek, igrani film 22.00 Djeca, igrani film 00.00 Lezbijke uhva}ene na djelu, igrani film 02.00 Mlade, vla`ne i napaljene, igrani film

FOX LIFE

11.28 @ivot po D`imu, serija 12.20 Razvedeni Gari, serija 13.20 Ulica sje}anja 14.16 O~ajne doma}ice 15.00 Uvijek je sun~ano u Filadelfiji?, serija 15.46 @ivot po D`imu, serija 16.40 Sve {to niste znali o ljubavi, serija 17.40 Rajlijev `ivot, serija 18.08 D`oi, serija 18.32 Rokerka Rita, reality show 19.04 Uvijek je sun~ano u Filadelfiji?, serija 20.00 O~ajne doma}ice, serija 20.56 Uvod u anatomiju, serija 22.04 Osveta, serija 22.52 Rajlijev `ivot, serija 23.28 Ulica sje}anja, serija 00.20 [apat duhova, serija

FOX CRIME

09.20 Milosrdna Grejs, serija 10.10 Put osvete, serija 10.55 Kasl, serija 11.40 Red i zakon, serija 12.30 Pariski forenzi~ari, serija 13.20 Pisac i detektiv, serija 14.10 Nepoznati, serija 15.50 Za{titnica svjedoka, serija 16.40 Aerodrom, serija 17.30 Bjekstvo iz zatvora, serija 18.20 Lavirint zlo~ina, serija 19.10 Milosrdna Grejs, serija 20.00 Kasl, serija 20.55 Serija 21.45 Serija 22.35 Put osvete, serija 23.25 Dekster, serija 00.15 Red i zakon, serija 01.05 Aerodrom, serija 01.50 Bjekstvo iz zatvora, serija

HBO

06.00StreetDance 3D, film 07.40 Odgoj za po~etnike II, ep. 1, serija 08.05 Ljubav jedne `ene, film 09.50 ^uvarica svoje sestre, film 11.40 Celine: U o~ima svijeta, film 13.45 Arthur 3: Rat dvaju svjetova, film 15.30 Dan zaljubljenih, film 17.35 Spa{avanje pelikana 895, film 18.15 Lovac na glave, film 20.05 Cyrus, film 21.35 Igra smrti, film 23.10 Telefonska govornica, film 00.30 Simon Konianski, film 02.10 Seks i la`i u gradu grijeha, film 03.40 Opasni prijelaz, film 05.30 Filmovi i zvijezde IV, ep. 1, serija

CINESTAR

11.00 Zig zag, igrani film 13.00 Malena ~udovi{ta, igrani film 15.00 Besmrtna ljubav, igrani film 17.15 Izgubljena mo}, igrani film 19.30 Rain, igrani film 21.15 Emile, igrani film 23.15 Izgubljeni grad, igrani film 02.00 @ivot je more, igrani film

Napokon stigla i zvani~na potvrda

BiH se sveti Brazilu!

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
~etvrtak, 12. januar/sije~anj 2012.

45. strana

Okrugli sto o medijima u SAD-u i BiH

Sli~nosti je mnogo,

razlika jo{ vi{e
Razlike izme|u medija u Americi i BiH se posebno ogledaju u finansijskom dijelu, ure|eno i uop{te u slobodama
Sli~nosti, razlike i utjecaj medija u Bosni i Hercegovini i Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama, bila je tema okruglog stola odr`anog ju~er u Ameri~kom kutku u Zenici, ~iji su uvodni~ari bili Jim Hagengruber i Phillip Beekman, zamjenik ata{ea za kulturu i pres-ata{e u Ambasadi SAD-a u Sarajevu. Zaklju~ak u~esnika bio je kako je sli~nosti jako mnogo, ali da je i puno razlika, posebno u finansijskom dijelu, ure|enosti, ali i uop{te slobodama. SAD-u. Najve}e isku{enje i za njih i za nas je problematiziranje tema koje se ti~u nacionalnog interesa kod ku}e, naglasio je He}imovi}.

Jankovi} nije pro{ao u parlamentu
Zoran Jankovi} nije dobio mogu}nost da formira novu slovensku Vladu. Za Jankovi}a kao lidera nove slovenske Vlade glasala su 42 zastupnika, a jedan je bio protiv, prenosi Dnevnik.hr. Podsjetimo, slu`beni mandatar za sastav nove slovenske Vlade Zoran Jankovi} u utorak je osigurao 44 glasa u parlamentu, dva manje od potrebnih da bi ga Dr`avni zbor potvrdio za predsjednika Vlade. Zbog skromnih mogu}nosti da bude izabran i formira svoju vladu, ju~er su se pojavila i naga|anja da bi Jankovi} mogao odustati od mandatarstva i prije glasanja. Jankovi}eve mogu}nosti da sastavi Vladu znatno je smanjila odluka Gra|anske liste Gregora Viranta da }e njihovih 8 zastupnika glasati protiv Jankovi}a kao mandatara.

Javni servisi
D`emaludin Rami}, novinar BH radija 1, objasnio je da sli~nosti i razlike treba tra`iti u istini „da nas vi u Americi jako slabo poznajete“ . - Ovdje razgovaramo o tira`ima medija, tradicionalnom i modernom novinarstvu, a valja znati da je kod nas, kada je u pitanju javni servis, gotovo va`nije biti onaj koji ga ne pla}a, nego gra|anin koji uredno izvr{ava svoju du`nost. Sa pozicije radijskog novinara uvjeren sam da je radio, ipak, najbli`i naj{irem krugu korisnika informacija. Problem tradicionalnih, a najvi{e smo govorili da su to printani mediji, jeste u materijalnoj situaciji Bosanaca i Hercegovaca kojima je bez obzira na potrebu za informacijom u ovim kriznim vremenima mnogo izdvajati jednu ili vi{e maraka za novine, M. DAJI] rekao je Rami}.

[kotska: Referendum o nezavisnosti 2014.
[kotska vlada najavila je referendum o nezavisnosti za jesen 2014, po{to je vlada u Londonu saop}ila da on mo`e da bude odr`an, ali pod njenim uslovima, prenosi Fena. [kotski premijer Alex Salmond izjavio je da }e do tada gra|ani mo}i da ~uju sve neophodne argumente i da }e svi politi~ki procesi biti okon~ani. Odr`avanje referenduma 2014. poklapa se sa 700. godi{njicom bitke kod Bannockburna, kada je {kotska vojska pobijedila englesku. Vlada britanskog premijera Davida Camerona smatra da bi se referendum o nezavisnosti [kotske trebalo odr`ati {to prije, jer neizvjesnost oko tog pitanja nanosi {tetu {kotskoj ekonomiji.

Dru{tvene mre`e
- Novinarstvo u SAD-u je sada u krizi. Radio sam 14 godina za dva ~asopisa prije nego sam po~eo raditi za Ministarstvo vanjskih poslova. U posljednjih 20 godina zabilje`en je ekstreman pad tira`a novina u SAD-u. U Americi postoje tri klju~na faktora: ljudi koji se pretpla}uju na odre|ene ~asopise i novine, reklamiranje i privatno reklamiranje i ogla{avanje. Sve tri navedene oblas ti pro`iv lja va ju ve li ki pad, zbog ~ega ide gubitak zarade, odnosno smanjenje broJim Hagengruber i Phillip Beekman bili su uvodni~ari
Foto: M. TUNOVI]

ja zaposlenih u medijima. U posljednje tri godine je posao izgubilo 25 posto novinara, kazao je Jim Hagengruber, dugogodi{nji novinar Christian Science Monitora iz Bostona. Phillip Beekman je govorio o radu s novinarima. Rekao je kako je zabilje`en porast vremena koje ljudi provode na dru{tvenim mre`ama kao {to su Facebook i Twitter, te da i MVP SADa koristi ove dru{tvene mre`e. Esad He}imovi}, zamjenik

glavne urednice Oslobo|enja, dobitnik presti`ne novinarske nagrade Nezavisnih novina „Nikola Guzijan“ istakao , je kako je BiH malo tr`i{te, koje je i kao takvo malo podijeljeno na etni~kom, ideolo{kom i politi~kom dijelu. - Ovisnost u BiH je tako daleko ve}a u odnosu na novinare iz SAD-a. Kada je u pitanju uticaj tehnologije, to je otprilike na istom nivou. Ali, svi drugi izazovi su isti kao i u

POSLJEDNJE VIJESTI
UMRO SAKIB BALI] - Sakib Bali} iz Konjica, koji se zapalio 5. januara ispred Ambasade Hrvatske u Sarajevu, ju~er je preminuo u sarajevskom Klini~kom centru. Bali}, koji je u ratu bio pripadnik HOS-a, prilikom samospaljivanja zadobio je te{ke opekotine od kojih je preminuo. RAZGOVOR O SITUACIJI U STOCU - Predstavnici OOSDP-a BiH Stolac odr`ali su ju~er u Stocu sastanak s izaslanstvom Ambasade SAD-a u BiH, predvo|enim direktorom politi~kog odjela Ambasade Tamirom Wasserom. Razgovarano je o aktuelnim dru{tvenim i politi~kim de{avanjima na podru~ju op}ine Stolac, a posebna pa`nja posve}ena je stanju ljudskih prava, aktuelnim politi~kim prilikama i perspektivama za pobolj{anje i normaliziranje ukupnih uvjeta `ivljenja gra|ana op}ine Stolac. OPTU@ENIK U SUDNICI UBIO TU@ITELJANjema~ki dr`avni tu`itelj ubijen je u sudnici u gradu Dachau u Bavarskoj nakon {to je 54-godi{nji optu`enik zapucao u sudnici. Napada~ je otvorio vatru na suca prje nego {to je ubio tu`itelja, javlja BBC. Tu`itelj je pogo|en s tri hica u ruku, stomak i rame, a preminuo je u bolnici. Policija je savladala napada~a i odvela ga u pritvor. Prema nepotvr|enim informacijama, ubijeni je imao 31. godinu, a na mjestu bavarskog tu`itelja radio je samo jednu godinu.

Istraga protiv Thoma Karremansa
Holandija
Dr`avno tu`iteljstvo Holandije ju~er u poslijepodnevnim satima objavilo je da }e pokrenuti istragu protiv Thoma Karremansa. Nekada{nji komandant za{titnog bataljona plavaca, koji su trebali da obezbje|uju enklavu Ujedinjenih nacija u bosanskom gradi}u Srebrenica, bi}e ispitan u, kako se ovdje navodi, veoma osjetljivom pravnom predmetu. Iz istog tu`iteljstva sti`e i najava da }e se, pored Karremansa, pod istragom na}i jo{ dvojica njegovih kolega, aktera u tragi~nim doga|ajima u isto~noj Bosni. Mediji podsje}aju da je ljetos pred jednim sudom utvr|eno da je Holandija odgovorna za smrt

Umro legendarni sovjetski {pijun
Jedan od naj~uvenijih sovjetskih {pijuna Gevork Var tanjan (88) umro je u Moskvi nakon te{ke bolesti, prenosi Fena. Var tanjan je ostao upam}en po tome {to je 1943. kao 19-godi{njak, zahvaljuju}i podacima koje je prikupio, sprije~io napad na Staljina, Roosevelta i Churchilla tokom savezni~ke konferencije u Teheranu. Veliki dio njegovog `ivota obilje`en je oznakom “strogo povjerljivo“, a u {pijuna`u ga je jo{ kao 16-godi{njaka uveo otac Andrej, koji je bio iranski dr`avljanin. Var tanjan je ro|en u Rostovu na Donu, ali se 1930. preselio u Iran i tamo do~ekao po~etak Drugog svjetskog rata djeluju}i pod la`nim imenom Amir. Pro{ao je britansku obavje{tajnu {kolu, a poslije rata se vratio u Sovjetski savez i slu`bovao kao {pijun KGB-a u razli~itim operacijama na Dalekom i Bliskom istoku, kao i na Zapadu i nikada nije bio otkriven.

tri osobe koje su sara|ivale sa bataljonom pod komandom Karremansa. Nakon te presude, oglasio se i nama znani sjedokosi pukovnik rije~ima da o~ekuje da }e se protiv njega povesti postupak. Zbog toga

nije bio posebno uzbu|en. Pitanje je kakvu }e formu dobitinajavljenaistraga. Da li }e se zavr{iti samo na ispitivanjima ili }e se povesti i krivi~nipostupak kako mnogi, ne samo u Holandiji, o~ekuju. P. P.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->