GRA EVINSKE MAŠINE

1.UVOD Područja korištenja gra evinskih mašina U gra evinarstvu postoji nekoliko temeljnih razloga koji utiču na korištenje gra evinskih mašina, kao što su: • porast zapreminaa gra evinskih radova, kao rezultat gra enja savremenih objekata potrebnih društvu za njegov razvoj i daljnji napredak, • zahtjev za ujednačenu kvalitetu, kao garanciju stabilnosti, sigurnosti i trajnosti izgra ene gra evine, • socijalno-kulturni razlog, koji zahtijeva da se čovjeka oslobodi nehumanih i teških radova, kao što su radovi po mrazu, kiši, hladnoći, blatu, u vodi i slično, • ekonomski razlog, kao posljedica velikih potreba i želja, većih od mogućnosti, pa se racionalizacijom radova nastoji smanjiti taj raskorak, • razvojni napredak industrijske proizvodnje, koja može proizvesti snažne, precizne i ekonomične gra evinske mašine, prilago ene zahtjevima tehnologije rada i ostalim potrebama. Jedino upotrebom gra evinskih mašina moguće je u kratkom roku obaviti velike gra evinske radove, postići traženu kvalitetu i ekonomičnost, te istodobno humanizirati ljudski rad. Gotovo je nezamislivo spomenuti gra evinarstvo, a ne pomisliti odmah i na gra evinske mašine, bez kojih gra evinarstvo ne bi uopće moglo opstati. U početku su se koristile poluge, točkovi i užad, a budućnost gra evinarstva je u elektronici, daljinskom i satelitskom upravljanju, automatima i robotima. Primjena gra evinskih mašina zahtijeva temeljito poznavanje njihovih mogućnosti te poznavanje područja u kojima se radovi obavljaju, vrste radova i tehnologije što će se u radu primjenjivati. Upotreba gra evinskih mašina Gra evinski radovi obuhvaćeni u ovoj knjizi tako er su vrlo važni, a mogu se svrstati u nekoliko skupina; • radovi na gra evinskim objektima, koji uglavnom prate radove niskogradnje i visokogradnje; to su radovi na mostovima, vijaduktima, tunelima i slično. Neki od tih radova mogu sami za sebe biti grandiozni gra evinski pothvati koji zahtijevaju poseban tretman glede tehnologije, upotrebe materijala, te korištenja mašina , • prethodni radovi s mnogim specifičnostima, kao što su ispitivanja tla bušenjem, saniranje tla injektiranjem, odvodnja i crpljenje vode, saniranje klizišta, izrada potpornih zidova i slično. Ti su radovi obično vrlo skupi, a kad su dovršeni, najčešće su na terenu slabo uočljivi, • radovi na proizvodnji temeljnih klasičnih gra evinskih materijala, cementa, vapna, kamene sitneži, šuplje opeke i slično, na proizvodnji novih materijala kao što su siporeks, stiropor, umjetni kamen, gipsane ploče i mnogi drugi, te proizvodnji poluproizvoda, betona, asfalta i slično i montažnih elemenata potrebnih u montažnom gra evinarstvu. Ti radovi se jednim dijelom obavljaju u stalnim pogonima, pa su znatno manje pod utjecajem vanjskih negativnih faktora, • radovi na održavanju izgra enih objekata pripadaju u skupinu radova kojoj se često ne pridaje dostatno značenje, no oni su vrlo važni i bez njih se ne može ni zamisliti normalno korištenje gra evina. Dobra organizacija i pravodobnost intervencija glavne su specifičnosti u obavljanju tih radova, 1

završni radovi koji se u visokogradnji obavljaju u zatvorenim prostorima, pa se mogu obavljati i u zimskom periodu, dok se u niskogradnji mogu obavljati samo po lijepom vremenu. Karakteristika tih radova je da su svakome dobro uočljivi, često podvrgnuti primjedbama, pa moraju biti ura eni vrlo precizno i kvalitetno, kako bi primjedaba bilo što manje.

Upotreba gra evinskih mašina u tom području gra evinarstva je neizbježna, štaviše ima primjera da se gra evinska mašina konstruiše i proizvede za unaprijed odre en gra evinski zahvat ili objekt (oplatni tunelski stroj). Konstruktori i proizvo ači mašina i u tom području gra evinarstva su vrlo aktivni, posebno u proizvodnji malih mašina, pa je pojava novih mašina na tržištu vrlo česta, a izbor najpogodnije manje gra evinske mašine pri nabavci komplkovan. Osobine gra evinskih mašina Povećano korištenje mašina u gotovo svim aktivnostima u gra evinarstvu povećava i potražnju za njima i konačno nabavku. Povećana nabavka mašina potiče opet njihovu proizvodnju, stvarajući konkurentnost na tržištu, prisiljavajući proizvo ače da proizvode sve praktičnije i svrhovitije mašine. Povećanje potražnje za gra evinskim mašinama na tržištu povećava i broj njihovih proizvo ača, pa se često proizvode iste vrste mašina uz razlike koje nisu plod tehničke inovacije i ekonomičnosti, već su tu u prvom redu komercijalni interesi. Različitost osobina kod iste vrste i veličine neke gra evinske mašine uzrokom je teškoća pri nabavci, zatim pri organizaciji rada mašine, pri utvr ivanju kapaciteta kao i jedinične cijene proizvoda. Uzevši u obzir sve teškoće u vezi nabavke mašine, imperativno se nameće potreba da se nabavljanju mašina prilazi studiozno, kako bi se odabrao najpogodniji tip potrebne vrste. Pri upotrebi mašine potrebna je optimalna organizacija, kako bi se mašina učinkovito koristila i što brže vratile uložene investicije, što zahtijeva izradbu plana organizacije rada. Zbog tih i ostalih razloga neophodno je što bolje upoznati područje rada i rad gra evinskih mašina, kako bi se moglo ekonomično graditi, u čemu mnogo pomažu i razne usporedbene metode. Kriteriji za usporedbu rada mašina Stepen opremljenosti mašinama So=(vrijednost mašina u primjeni)/(vrijednost radova sa mašinama)*100(%) Pri radovima visokogradnje veličina tog odnosa u rasponu je od 18 do 30%, a pri radovima niskogradnje izme u 40 i 80%. U razvijenim zemljama, sa skupom radnom snagom, stepen opremljenosti je redovito veći od 100%. Stepen iskorištenja mašina Stepen iskorištenja mašina izražava se u postotku na način: Si=(stvarno utrošeno vrijeme)/(moguće raspoloživo vrijeme)*100(%) Stepen iskorištenosti mašina u idealnim uslovima bio bi 100%. Me utim, to je gotovo nemoguće postići, jer su radovi u gra evinarstvu umnogome nepredvidivi, za razliku od onih u industriji gdje su uslovi znatno pogodniji, posebno u procesnoj proizvodnji.

2

2. PODJELA GRA EVINSKIH MAŠINA Gra evinske mašine mogu se dijeliti prema različitim kriterijima u skupine, uglavnom radi boljeg pregleda, lakše me usobne usporedbe svih osobina, te upoznavanja i utvr ivanja mogućnosti i ekonomičnosti mašine u radu. U odnosu na masu mašine se dijele na: • male (do 80 kg), • srednje (od 80 kg do 6 t), • velike (od 6 t do 18 t) i • vrlo velike (više od 18 t). U odnosu na pokretljivost mašine se dijele na: • prijenosne (ručno ili dizalicom), • samohodne (točkovi, gusjenice, poluge), • montažno/demontažne (moguće premještanje samo u dijelovima) i • stabilne (ne mogu se premještati bez većih oštećenja). U odnosu na pogonske motore mašine se dijele na: • mašine sa parnim pogonom, • mašine sa eksplozivnim pogonskim motorima, • mašine sa električnim pogonskim motorima, • mašine sa pogonskim motorima na sabijen zrak ili ulje i • mašine sa specijalnim pogonskim motorima. U odnosu na način upravljanja mašine se dijele na: • mašine sa mehaničkim upravljanjem, • mašine sa hidrauličkim upravljanjem, • mašine sa električnim upravljanjem, • mašine sa pneumatskim upravljanjem i • mašine sa daljinskim upravljanjem. U odnosu na način rada mašine se dijele na: • mašine kontinuiranog rada i • mašine diskontinuiranog (cikličkog) rada. U odnosu na temeljnu funkciju mašine se dijele na mašine: • za zemljane radove, • za preradu kamena, • za stabilizaciju tla, • za betonske radove, • za asfaltne radove, • za dizanje te dizanje i prijenos, • za pripremu i gra enje posebnih objekata, • za održavanje izgra enih gra evina, te • za pomoćne radove (sprave i alate).

3

kao što je snaga motora. o tome radi li mašina sama ili je vezana uz rad jedne ili više mašina. • obilježje proizvodnje što ovisi o većem ili manjem zapreminau radova. diskontinuirano). prazan hod je povratak mašine u prvobitni položaj kako bi mogao ponovno obaviti koristan rad. koja može biti u jednoj ili više smjena. ovisno o osposobljenosti rukovatelja mašinom. Razlikujemo teoretski (Ut). masom (kg. Mogu se pojaviti i zastoji tokom rada zbog popravaka. minutama ili satima. U cikličkom radu. Temeljni faktori koji utiču na veličinu kapaciteta su: • konstruktivne karakteristike mašine. Tu mogućnost nazivamo "kapacitetom" gra evinske mašine. dužinom (m) i slično. rad se obavlja ponavljanjem pojedinih radnih operacija sa sljedećim elementima: • • • koristan rad mašine koji znači neposredno radno ostvarenje proizvoda. KAPACITET GRA EVINSKIH MAŠINA Gra evinska mašina ima zadaću da obavlja odre ene gra evinske radove. Sve to treba uzeti u obzir kad se odre uje kapacitet za neku mašina na odre enom radnom zadatku. kao i o postavljenoj organizaciji rada. Ut=n*Qc 4 . površinom (m2). brzina pri radu. planski kapacitet je uvijek manji od teoretskog. Prema načinu rada. veličina zahvatnih radnih tijela. zastoj mašine je vrijeme u kojem se mašina ne koristi usljed redovnih. Optimalno jedinično vrijeme (T) odre uje se u sekundama. načinu rada i kvalitetu. tone). Pri kontinuiranom djelovanju mašina obavlja samo koristan rad i ima stalan kapacitet u jedinici vremena. uobičajenih. Pri cikličkom djelovanju kapacitet rada u jedinici vremena jednak je zbiru kapaciteta svih ciklusa koji su obavljeni u tom vremenu. no u oba slučaja potrebno je poznavati optimalne veličine. nepredvi enih ili planskih zastoja. Potrebno vrijeme u direktnoj je vezi s radnom mogućnošću mašine u vremenskoj jedinici. premještanja mašine. Tu je važno me usobno uskla ivanje kapaciteta pojedinih mašina i način posluživanja. T/Tc=n.3. (kontinuirano djelovanje) Ut=(T/Tc)*Qc (cikličko djelovanje). no nije svejedno u kojemu će vremenu ti radovi biti završeni. dok se optimalna količina (Q) izražava zapreminom (m3). planski (Up) i stvarni (Us) kapacitet. temeljni podatak koji je potreban već pri nabavci gra evinske mašine. zatim u planiranju rada i konačno u proizvodnji jeste veličina kapaciteta kojim se vrednuje stvarna vrijednost mašine. vlažnosti i drugom. • radni uslovi koji ovise o skučenom ili širem radnom prostoru. o svojstvima materijala. Prema tome. mašine mogu raditi neprekidno (kontinuirano) ili ciklično (periodično tj. tvrdoći. Teoretski kapacitet izražava se ovisno o načinu djelovanja gra evinske mašine prema: Ut=T*Qt. uslijed vremenskih nepogoda ili nekih drugih razloga. Za svaki od tih elemenata utroši se stanovito vrijeme pa se sabirajanjem svih vremena dobije kapacitet unutar jednog ciklusa. • korištenje radnog vremena. Teoretski kapacitet u mašina koji u proizvodnji djeluju kontinuirano izražava se drukčije nego u mašina koji djeluju ciklično.

gdje je: Ut -Teoretski kapacitet T -jedinično trajanje radnog vremena Tc -vrijeme trajanja punoga radnog ciklusa Q -količina proizvedena u jedinici vremena Qc -količina proizvedena jednim radnim ciklusom n -broj ciklusa u jedinici vremena Planski kapacitet utvr uje se prethodnim odre ivanjem teoretskog kapaciteta. kašike i slično. a dobije se iz odnosa: Kp=(stvarna popunjenost)/(optimalno moguća popunjenost) Kr (koeficijent rastresitosti) koristi se kada se rezultat izražava u čvrstom (nerastrešenom) stanju. uskla enost s ovisnim gra evinskim mašinama ili materijalima. Pod pretpostavkom da se ugao okretaja od 90° smatra optimalnim. analizom uslova rada. efektivnog rada)/(ukupno radno vrijeme) Kg (koeficijent gradilišta) dogra uje se na koeficijent Kv (u nekih mašina).71 za ugao od 180° Kr (koeficijent punjenja) ovisi o punjenju radnog organa. a dobije se iz odnosa: Kv=(vrijeme čistog tj. Kd=1 od 2000 do 4000 sati rada. kašike. uvježbanošću rukovaoca mašinom i slično. Kd (koeficijent dotrajalosti) upotrebljava se ponekad kod proračuna planskog kapaciteta već korištenih mašina. kao što su značajke materijala u kojemu se radovi obavljaju. koeficijent okretaja Ko u odnosu na ugao okretanja iznosi od 1. sanduka. primjerice: Ko (koeficijent okretanja) pojavljuje se u mašina koje unutar radnog ciklusa obavljaju i odre eno horizontalno okretanje. a iznosi: do 2000 sati rada. zapremina radova. Kd=0. S obzirom na navedene uslove koji mogu djelovati samo umanjujuće u odnosu na optimalne. Prema istraživanjima tog odnosa.8 5 .26 za ugao od 45° do 0. koeficijent okretanja može iznimno biti i veći od 1. Kd=0. a dobije se iz odnosa: Kr=(zapremina čvrstog stanja)/(zapremina rastresitog stanja) Kv (koeficijent korištenja radnog vremena) univerzalne je prirode. može se ustvrditi da se planski kapacitet gra evinske mašine može dobiti smanjenjem teoretskog kapaciteta uzimajući u obzir koeficijente: Up=Ut*Ko*Kp*Kr*Kv*Kg*Kd* U gdje je: Up -planski kapacitet Ut -teoretski kapacitet Ko -koeficijent okretanja Kp -koeficijent punjenja Kr -koeficijent rastresivosti Kv -koeficijent korištenja radnog vremena Kg -koeficijent organiziranosti gradilišta Kd -koeficijent dotrajalosti Us -stvarni kapacitet koji se utvr uje mjerenjem pri radu mašine Veličina pojedinih koeficijenata ovisi o raznim okolnostima.9 preko 4000 sati rada. primjenjuje se u većine mašina.

teško gnječivi. utovar i transport To je podgrupa gra evinskih mašina za zemljane radove u kojoj su neke najstarije mašine prošle sve etape razvoja. te premješteni materijal tretirati do projektom predvi ene zbijenosti tla. malo vlažni i zasićeni vodom. • mašine za iskope u kamenu i • mašine za iskope u tunelima. od pogona na paru i mehaničkog upravljanja mašinom. pod zemljom i u vodi. šljunak i pijesak. a na osnovu jedne od poznatih metoda za utvr ivanje normativa čime se planski kapacitet približava stvarnom kapacitetu (Us). do pogona najsuvremenijim motorima i upotrebom hidraulike i elektronike i satelitskog praćenja rada. najveća i najmasovnija skupina gra evinskih radova su zemljani radovi koji se sastoje od iskopavanja materijala. Osim u radnim sredinama različitih svojstava. Često se ne može sa sigurnošću teoretski utvrditi veličina pojedinog koeficijenta. 6 . 4. srednje porozni. Koeficijent rastresitosti Kr može se dobiti ne samo iz zapreminaa odnosa nego i iz odnosa masa koje su u suprotnom odnosu s obujmom. Važan utjecaj na nevezane i vezane materijale ima prisutnost vode u radoj sredini. • nevezani materijali-drobina ili obluci. MAŠINE ZA ZEMLJANE RADOVE Najčešća. što ima svoje specifičnosti u pogledu primjene tehnologije rada i odabira mašina. glina i treset. loša koordinacija s drugim mašinama) te različitim terenskim i vremenskim uslovima. jače porozni i vrlo porozni. pa se njegova veličina provjerava i utvr uje mjerenjima tokom rada gra evinske mašine. grupa mašina za zemljane radove dijeli se na četiri podgrupe: • mašine za iskop vezanih i nevezanih materijala. kao što je vidljivo iz sljedećeg: Pri primjeni koeficijenta rastresitosti Kr treba paziti na to da se primijeni na masu u sraslom (čvrstom) stanju. Prirodne materijale nadalje dijelimo prema poroznosti: nevezani mogu biti vrlo zbijeni. dok vezani materijali mogu biti čvrsti. zbijeni i srednje zbijeni. utovar i transport. pa se stog aspekta razlikuje: suhi nevezani materijali. U odnosu na tehnologiju rada. lako gnječivi i žitki. zemljani radovi mogu se obavljati na površini tla. polučvrsti. malo porozni. premještenja ili prevoza iskopanog materijala na odre enu lokaciju (eventualno obaviti preradu materijala). • mašine za sabijanje materijala. Neophodno je poznavati osobine prirodnih materijala kao i njihovu rastresitost. kao rezultat zastoja uzrokovanog loše postavljenom organizacijom radova (slaba uvježbanost rukovaoca mašinom.Poznato je da se istom mašinom na radilištu postižu različiti kapaciteti. Mašine za iskop vezanih i nevezanih materijala. • vezani materijali-prah. Svojstva prirodnih materijala tla razlikuju se pa se mogu podijeliti prema normativima za temeljenje gra evinskih objekata u tri osnovne vrste: • stijena-monolitna ili trošna. a vezani vrlo malo porozni.

Radovi koji se obavljaju tim mašinama najbrojniji su u gra evinarstvu. može se kretati većom brzinom. Donji stroj služi za kretanje bagera. u odnosu na veličinu i radne uslove. utovar i transport koriste se sljedeće vrste gra evinskih mašina: • bageri. • rovokopači (kopači kanala). vrstu mašina i njihova radna tijela treba prilagoditi i tim zahtjevima. iskop s utovarom u transportno sredstvo. Bageri Bageri su vrsta gra evinskih mašina kojima se može obavljati iskop materijala. sabijanje tla. ili samo utovar. Najčešće ima četiri točka. Osnovni dijelovi bageri s visinskom. lakše se premješta. pa se mogu razvrstavati prema svim tim kriterijima. • ostale mašine za iskope. odnosno 100-350 kPa). • buldozeri. te kabinom. najkarakterističnije su slijedeće vrste: • bageri s visinskom kašikom. koristiti i za dizanje tereta. Ipak. zahvatnom i dubinskom kašikom. • bageri s teleskopskom rukom. što zavisi o težini mašine i dopuštenoj sili pritiska na tlo koja ne 7 . jer je sila pritiska u lakih bageri 5-l0 N/cm2 dok je u vrlo teških 10-35 N/cm2 (50-100 kPa. • bageri sa zahvatnom kašikom. • skreperi. S obzirom na to da su svojstva vezanih i nevezanih materijala promjenljiva u odnosu na vlažnost i poroznost. • grederi. S obzirom na sve to kao i mnoge druge razloge. pa stoga na tom području moraju postojati male i vrlo velike mašine. za takve su radove konstruirane posebne vrste mašina. Neki se od tih mašina mogu. uz minimalnu adaptaciju. Me usobno se razlikuju u odnosu na masu. • plovni bageri. • utovarači i • transportna sredstva. način upravljanja i način rada. a budući da se radovi ponekad moraju obavljati i u vodi. Kretanje bageri na točkovima sa pneumaticima ima prednost u radu u urbaim sredinama. zabijanje pilota. način pokretljivosti. ne oštećuje kolnik na cestama. te transport i okretanje oko okomite ose gornjeg stroja sa sklopovima. Kretanje na gusjenicama ima prednost na slabo nosivom tlu. povlačnom. razbijanje betona ili asfalta i slično. upravljačkim i radnim sklopom. za iskope. vrlo raznoliki. te • rotacioni bager-kopač. • bageri s dubinskom kašikom. • bageri s povlačnom kašikom. te teleskopskom rukom sastoje se od: • donjeg sroja na gusjenicama ili točkovima sa pneumaticima i • gornjeg stroja s pogonskim. protutegom ili stabilizatorima koji se koriste radi bolje stabilnosti mašine. • kablovski bageri i kablovski skreperi. a istodobno.

kopa se kanal širine definisane dimenzijama vedrice i dubine koju dopušta dužina katarke s vedricama. razlikuju se slijedeći tipovi plovnih bagera: 8 . mehaničkohidrauličko-zračni. Bagersa kabina zauzima dominantno mjesto radi bolje kontrole i preglednosti rada. Umjesto užadi imaju cjevovode. koturače. koje ima ulogu donjeg stroja na kojem se nalazi okretan gornji stroj ili sličan ure aj koji omogućava upravljanje radnim organima. Upravljački sklopovi mogu biti mehanički. razlikuje se dva tipa konstrukcije: rovokopač vedričar s okomito pokretnom katarkom i rovokopač -vedričar s rotirajućim točkom. U odnosu na način rada.kopači kanala-vedričari Rovokopači su bageri kojima se isključivo kopaju kanali za razne instalacije i cjevovode. kao i za va enje šljunka i pijeska. ima osvjetljenje za potrebe rada noću i grijanje za rad u zimskim uslovima. tlačne stubline sa štapovima. Rovokopač -vedričar s okomito pokretnom katarkom Sastoji se od osnove mašine s kretanjem na točkovima sa pneumaticima ili gusjenicama na koji je otraga zglobno pričvršćena okomito pokretna katarka po kojoj se kreće neprekidan galov lanac s vedricama ili noževima u obliku vedrica. nemaju trzaja. Poluge za stabilizaciju se spuštaju i dižu tako er pomoću hidraulike. a postoje i konstrukcije koje istodobno s kopanjem polažu i instalacije. Mehanički se sklopovi sastoje od čelične užadi. Hidraulički upravljački sklopovi imaju prednost. smještenog oko okomite osi i malih zupčanika kojima se prenosi okretna snaga. vitla. uljnu pumpu i regulacijski ure aj. razne kablove ili drenažne cijevi. hidraulički ili kombinovani.smije biti viša od 100 N/cm2 (1000 kPa). spuštanjem katarke prema dolje i kretanjem osnove mašine naprijed. Neki tipovi bagera konstruirani su tako da nakon polaganja instalacija i zatrpavaju kanal. spojke i kočnice. Sastoje se od plovila (platforme). Kretanjem galovog lanca s vedricama. U odnosu na način rada. Rovokopači . Okretanje gornjeg stroja obavlja se uglavnom pomoću velikog prstenastog zupčanika nazubljenog s vanjske ili unutarnje strane. jer su precizniji u radu. Plovni bageri Koriste se za čišćenja i produbljivanja vodenih korita.

a potom tegle do mjesta istovara. plovni bager s vedricama i plovno . koja se uz pomoć plovaka postavlja po površini vode. Za pogon traktora koriste se 9 . u novije vrijeme sve više i hidrauličko. te da ga premjesti na odre enu udaljenost. Dozeri Primjenjuju se tek od četvrte decenije ovog stoljeća. Upravljanje plovnim bagerima je pretežito mehaničko. plovni bager sa zahvatnom kašikom. ali su već tada za iskope u slojevima pri zemljanim radovima najviše korišteni. me utim. vitla i užadi.• • • • plovni bager s visinskom kašikom. ili pomoću plovnih teglenica (maona) koje se utovaruju kod plovila. Odvoz može obaviti i samo plovilo ako je na njemu predvi en prostor za odlaganje iskopanog materijala.usisni bager (refuler) koje se znatno razlikuje od ostalih jer se primjenjuje drukčija tehnologija za kopanje materijala. pomoću koturova. Dozer je mašina koji se kreće pomoću gusjenica ili na točkovima s pneumaticima sa svrhom da guranjem kopa zemljani materijal. a time i maksimalno moguću stabilnost pri radu. Zbog rada guranjem. Kostur traktora izra en je od zavarenih čeličnih profila i limova na koje su uravnoteženo raspore eni pogonski i upravljački sklopovi tako da traktor dobije što niže težište. osnovni dio mašine naziva se traktorom. Iskopani materijal prevozi se od plovila na obalu pomoću transportne trake.

Ovisno o mogućem položaju noža i njegovom obliku. Može kopati materijal. skidanje humusnih slojeva te iskop u pjeskovitim materijalima. Greder Greder je gra evinska mašina koja se pretežno koristi u niskogradnji za planiranja.5 m-0. gdje istodobno obavlja pet različitih vrsta radova. utovarati u vlastiti sanduk. razastreti ga u sloj odre ene debljine i razastreti materijal djelomično sabiti. Na zupčaniku je ugra en nož koji može. na okomito pomičnoj poluzi koja se pomiće pomoću hidraulike. 10 . Dužina noža je od 2. Brzina kretanja gredera pri premještanju je do 60 km/h. smješten s prednje strane traktora. na okomito pomičnom obuhvatnom okviru. U sredini gredera. razlikuje se slijedeći tipovi dozera: buldozer. a može biti vrlo prilagodljiva. transportovati ga. ovisno o potrebi pri radu.6 m. a u posljednje vrijeme i s pomoću me usobno nezavisnih hidrauličkih motora. prednja strana noža je blago zakrivljena. kopanje jaraka. mijenjati položaj u krugu od 360°. na produženom dijelu traktora. Posebnost gredera su fina planiranja. te snage motora 75 kW i 130 kW na 3 osovine i 6 točkova sa pneumaticima. razastiranja. greder se sastoji od produženog traktora kao osnovnog dijela mašine koji je isključivo na točkovima sa pneumaticima.5 m. ovisno o veličini traktora. na donjoj strani noža učvršćeno je sječivo koje se nakon istrošenosti noža može izmijeniti. Pojavili su se najprije kao mašine koje su vukli traktori da bi se u pedesetim godinama ovog vijeka pojavili kao samohodne mašine i vrlo brzo postali nezamjenjive mašine pri planiranju zemljanih površina. a visina 0.) obavlja se na način kao u vozila. smješten je vodoravno veliki prstenasti zupčanik koji se može zakretati oko osi usporednoj sa smjerom kretanja gredera. a riper potiskivati u tlo radi ripovanja. te riperi (rijači) smješteni sa stražnje strane traktora. Upravljanje sklopovima za kretanje (gusjenicama i sl. a može se i uzdužno pomicati. snage motora oko 35 kW. angldozer i tildozer. Postoje uglavnom tri veličine gredera. istovarati dovezeni materijal.5 m do 4. na dvije osovine i 4 točka sa pneumaticima. U konstruktivnom smislu. od 0 do 40 km. Skreper Skreper je gra evinska mašina koja se koristi za zemljane radove u vezanim i nevezanim materijalima. Radni dijelovi dozera su nož sa sječivom. a središnji nož u konstrukciji gredera pri svakom prolazu smanjuje neravnine na tlu na četvrtinu visine.eksplozivni dizel-motori. po zupčaniku. a u gredera sa 6 točkova smanjenje neravnina je na desetinu visine. Tako konstruiran sklop za upravljanje nožem dopušta da nož može zauzeti svaki položaj koji mu je u radu potreban. snage 30 kW do više od 350 kW.

Utovarači Utovarači su gra evinske mašine koje služe pretežno za utovar rastresitog materijala. već prema tehničkim karakteristikama skrepera. izra enog od zavarenih čeličnih limova.3 m3 do 9 m3. Najprikladnija i ekonomična radna udaljenost za vučne skrepere je 150 m do 300 m. neke od tih ostalih mašina razlikuju se po tome što imaju ugra eno više različitih radnih tijela pa tako mogu zamijeniti više mašina. a pri upotrebi treba se pridržavati principa da se veći skreperi koriste za veće udaljenosti i obratno. Dužina puta punjenja iznosi 30 do 60 m. Odnosno. ali samo kada se radi o manjim količinama zemljanih radova. Ostale mašine za iskope To su vrste mašina koje nisu izraziti predstavnik niti jedne do sada obra ivane vrste iako neke radove obavljaju istovjetno. smještenog na dvije osovine na točkovima sa pneumaticima. ovisno o potrebi. Kretanjem skrepera naprijed. Brzina kretanja skrepera je do 9 km na sat. podigne se prednji dio i zatvori.traktor sastoji od prednjega pogonskoga dijela koji je zglobnim okvirom (sedlom) spojen sa zadnjim skreperskim dijelom. a za to vrijeme potrebna je i najveća snaga za pogon. postoji vučni skreper koji je sastavljen od traktora gusjeničara i vučnoga skreperskog sanduka. Utovarači-gusjeničari koriste se za utovar na kamenitom terenu. postoji i samohodni skreper u kojeg se osnovni dio . Pri punjenju sanduka treba skreper uvijek pomaknuti za dvije širine. Istovara se tako da se sanduk sprijeda otvori.U odnosu na konstrukciju. s kašikom od 0. 11 . koji skreper kopa naknadno i na taj način štedi energiju. Rad skrepera sastoji se u tomu da se skreperski sanduk prednjom stranom spusti na površinu tla tako da nožem zasiječe zemlju u dubinu 25 do 40 cm. a materijal se zadnjom pomičnom stranom potiskuje. a maksimalno do 500 m. Konstruktivno. te prevozi do mjesta istovara. tako da izme u dva kopanja ostaje srednji trak. pa su njihove utovarne kašike konstruisane od debljeg lima i s čeličnim zubima. veličine 3 m3 do 22 m3. Debljina razastrtog sloja može iznositi 30 do 60 cm. Kad se skreperski sanduk napuni. zasječeni sloj materijala ulazi u sanduk i postupno ga puni. Ima utovarača različitih veličina. Sastoje se od traktora na gusjenicama ili na točkovima sa pneumaticima i utovarne kašine s hidrauličnim upravljanjem.

s obzirom na to da tehnička sredstva omogućuju razne kombinacije. U odnosu na način rada. • istovarač unatrag (zadnje istresanje) i • posebna vozila. tako da se materijal kašikom prihvati s prednje strane. 12 . Me utim. otvaranjem kašike s donje strane (tada kašika ima dva dijela – naziva se rasklopna kašika). Transportna sredstva Gra evinske mašine za vuču ili prevoz masovnoga gra evinskog materijala nazivaju se transportnim sredstvima. prevrtanjem sa strane. mogu istovarati preko glave. a u cestovnim vozilima oko 14 kW. ili vanjska. Razvoju vozila na točkovima sa penumaticima pomogla je industrija koja proizvodi gume tj. za masu od 10 t korisnog tereta u vozilima što se kreću izvan prometnih površina potrebno je svega 9 do 11 kW. Transportna sredstva mogu biti unutarnja. Najbrojnija transportna sredstva su vozila na točkovima sa pneumaticima. dok je u cestovnih vozila taj odnos 0. transportna sredstva dijele se na sljedeće vrste: • vozila na tračnicama. kakve su pretežno transportne trake. pa im je odnos težine konstrukcije prema korisnom teretu 1:1. a istovara se prelaskom kašike iznad traktora sa stražnje strane traktora (pogodan za rad u tunelu). ovisno o zadatku koji obavljaju. • istovarač kroz dno (donje istresanje). zbog sporijega kretanja. Osnovna razlika izme u njih je u tomu što su vozila koja se kreću izvan cestovnih površina znatno robusnija. a mogu se podijeliti na vozila koja se kreću po cestovnim površinama (javni putevi) i na vozila koja se kreću izvan cestovnih površina. Transport materijala je relativno visoka stavka u ukupnim troškovima koje se odnose na zemljane radove. pa s ekonomskog stajališta treba analizirati odabrani transportni sistem. Optimalno odabranim transportnim sistemom mogu se postići velike uštede. Mogu istovarati izvrtanjem s čela.7:1. kao što su pretežno vozila na tračnicama – šinama i vozila na tokovima sa prenumaticima. • transportna traka. a koja može proizvesti pneumatike i za najteža vozila. pneumatike.Utovane kašike mogu biti različitog oblika.

pa ručnim sabijačima. razlikuju se tri podskupine mašina za sabijanje: • mašine koje sabijaju statički. koje je trebalo sabiti da bi se postigla potrebna stabilnost. da bi se kasnije konstruisali valjci s bodljama koje su vukli konji. čelične glatke valjke. te valjke sa gumama. Ubrzanje u razvoju mašina za sabijanje pomogla je i ubrzana izgradnja saobračajnica sa savremenim kolnicima pri čemu su eventualna slijeganja nasipa nedopustiva. vlastitom težinom. a dijele se na ježeve. razvijale su se i mašine kojima su se obavljala sabijanja. 13 . Isprva se razvoj bazirao na iskustvenoj spoznaji da bi se kasnije bazirao na naučnim metodama. U odnosu na način djelovanja. Sabijanje zemljanih nasipa u početku se radilo bosim nogama. Uporedo sa spoznajom da nasipni zemljani materijal treba sabijati kako bi se postigla stabilnost i spriječila kasnija slijeganja. jer bi prouzrokovala goleme materijalne štete na skupim savremenim kolnicima. U tome se otišlo tako daleko da danas najsavremeniji sabijači imaju ugra ene elektroničke ure aje koji registruju sabijenost tla iza svakog prolaska sabijača te upozoravaju kada je predvi ena sabijenost postignuta.Mašine za sabijanje materijala Početkom ovog vijeka počela je izgradnja više nasutih zemljanih brana kao i drugih nasipnih gra evina.

statički.• • mašine koje sabijaju dinamički. dakle. mašine koje sabijaju dinamički. odnosno pijesak za još veću težinu. Njih se često opterećuje betonskim blokovima kako bi se povečala težina. Pogodni su za sabijanje koherentnog materijala. a dijele se na vibrovaljke. suprotno od načina djelovanja ježeva. Postoje ježevi koji umjesto savijenoga limenog plašta imaju plašt od rešetke. Visina bodlje iznosi 18 do 23 cm. Valjci s glatkim čeličnim točkovima U vrijeme kad su se pojavili valjci sa ježevima pojavili su se i valjci s glatkim čeličnim točkovima. Težina ježa povećava se tako da se u šupljinu unutar plašta valjka stavlja voda. tj. Zato se ti valjci koriste za površinska sabijanja ili za sabijanja u slojevima od 10 do najviše 20 cm debljine. Medu prvima su se pojavili za sabijanje nasipnog materijala. pa se za takav materijal isključivo i koriste. Jež se sastoji od glatkog valjka. Karakteristika tih mašina je da im pritisak naglo opada od površine prema donjim dijelovima sloja. sastoje se od okvirnog postolja koje se nalazi na širokim glatkim čeličnim točkovima. savijenog lima debljine 15-30 mm. Ježevi težine 20 do 60 kN svrstavaju se u srednje teške. Na postolju 14 . donjem dijelu. pomoću vibracija. a djeluju vlastitom težinom . Koriste se za sabijanje kamenih podloga krupnijih granulacija. Za potrebnu sabijenosti nekog sloja jež mora preći 10 do 12 puta uz pretpostavku da je nasipni sloj optimalno vlažan i da veličina bodlja odgovara debljini sloja. a na kvadratni metar dolazi 10 do 12 bodlja. a pripadaju vrsti gra evinskih mašina koje djeluju vlastitom težinom. vibroploče i kompaktore. Značajno je da jež sabija nasipni sloj od donjeg dijela prema gore. a osobito za završnu obradu već sabijenih nasutih slojeva. postrance zatvorenog. Slika _ ručni vibracioni valjak Ježevi Ježevi su vrsta mašina za sabijanje. Po obodu valjka raspore ene su bodlje konusnog oblika ili oblika ovčije noge sa svrhom da pri valjanju prodire u nasuti sloj te da ga počnu sabijati u dubljem tj. Konstruktivno.2 visine bodlje ježa kojim se sabija sloj. koristeći pritom silu slobodnog pada (različiti mehanički i eksplozivni sabijači).gnječenjem materijala. vibroježeve. Traktori kojima se vuku ježevi imaju obično snagu od 35 do 50 kW. dok se oni teži od 60 kN svrstavaju u teške i velike. Debljina nasutog sloja smije biti najviše 1.

• valjci s jednim prednjim i jednim stražnjim širokim glatkim čeličnim točkom. ali ipak dublje od glatkih statičkih valjaka. Za svaku tonu mase valjka potrebna je snaga motora od 1. višestruko povećava (5 do 7 puta). Frekvencija vibracija iznosi od 20 do 75 Hz (broj vibracija u sekundi). Osnovni element vibrovaljaka i vibroježa je vibrator koji. Amplituda je veličina za koju se vibrirajuća masa pomiče gore15 . pa se čestice materijala slažu u slobodne prostore stvarajući tako najveću moguću gustoću u nasipnom materijalu. u odnosu na masu. a koriste se za valjanje nasipnog materijala. pri grubljim zemljanim radovima. ili ako ga se nakon zaustavljanja dulje zadržava na jednom mjestu. a za velike valjke 800 do 1000 N. može stvarati kružne ili okomite vibracije. potreban broj prijelaza je 6-8 po istom prolazu. Valjci na točkovima sa penumaticima mogu biti vučeni ili samohodni. Vučeni valjci imaju sanduk koji se puni priručnim zemljanim materijalom radi veće težine. Dijele se u dvije grupe: • valjci s jednim prednjim glatkim čeličnim točkom i dva stražnja glatka čelična točka koji su ujedno i pogonski. Nedostatak ovog tipa valjka što može prouzrokovati boranje tla ako se naglo zaustavlja i naglo pokreće. prostori unutar plašta čeličnoga točka valjka mogu se puniti vodom. Vibracijama se.8 kW. Vibrovaljci i vibroježevi Vibrovaljci su se pojavili tek godine 1950. kao što je to često u valjaka s tri čelična točka. ovisno o konstrukciji. Valjci s dva čelična točka (tandem-valjci) koriste se za zagla ivanje završnih površina jer ne ostavljaju uzdužne tragove. djelovanje valjka kao i ježa. pa su pogodni za valjanje asfaltnih slojeva. Da bi se dobila potrebna zbijenost. pa su to pretežno samohodni valjci. Valjci na točkovima sa penumaticima . Proračun planskog kapaciteta valjaka s glatkim čeličnim točkovima utvrduje se isto kao i u ježa. uz dopunsko elastično djelovanje guma koje stvaraju bočne sile i pospješuju konsolidaciju nasipnog materijala. Da bi se ostvario veći pritisak. tj. a vibriranjem se postiže da se u nasipnom materijalu za vrijeme vibracija smanjuju kohezijske sile i trenje. Sila pritiska po dužnom centimetru dodirne crte koju čini širina čeličnoga točka i tla iznosi za male valjke 200 do 400 N. Djelovanje takvih valjaka je površinsko. te ure aj za upravljanje i pogon.4 do 2.gumama Valjci na točkovima sa penumaticima pripadaju skupini mašina koje vrše sabijanje vlastitom težinom. koji se još naziva tandem-valjak. kao i nižih slojeva u nasipu.je kućica. Djeluju na tlo vlastitom težinom statički a zbog vibracija i dinamički.

Padanjem ploče nasipni se materijal sabija. • druga ili radna faza je kad stopa sabijača zbog eksplozije udara u nasipni sloj podižući istodobno gornji dio sabijača na visinu od 30 do 40 cm. Zatim se i donji dio sa stopom uz novo usisavanje smjese pomoću teleskopskog privlačenja ubrzano podiže za gornjim dijelom. gornjeg težeg klizno vezanog za donji lakši dio s udarnom stopom. • eksplozivni sabijači i • vibrosabijači. to je i dubina sabijanja veća. Dvije posljednje vrste nazivamo i stupnim sabijačima. Takav rad primjenjuje se samo u specifičnim slučajevima. 16 . kao i za relativno male nasipne količine. Sabijači Osnovne vrste sabijača su : • mehanički sabijači. a koriste se za zbijanje manje količine nasipnog materijala u ograničenim prostorima. koje se dižu pomoću dizalica ili bagera na visinu od 1. a sastoje se od dva dijela. Mehaničko sabijanje je sabijanje pomoću ploče ili kocke od armiranog betona. teško pristune površine i sl. veličine 60 X 60 do 110 X 110 cm. rovovi. kao i amplituda. Eksplozivni sabijači su mašine udarnog djelovanja. jer u radu imaju uspravan položaj kao stup.5 do 2 m i slobodnim padom spušta na nasipni materijal. • u trećoj fazi sabijač cijelom svojom težinom pada na nasipni sloj i po drugi put u istom ciklusu zbija slobodnim padom.dolje od neke nulte crte. Što je veća masa koja vibrira. težine od 15 do 30 kN. Stupastog su oblika. Sabijač radi u tri faze: • prva ili početna faza je paljenje eksplozivne smjese (benzina ili benzola) u stublini gornjeg dijela klizno vezanog sabijača. kao što su kanalski iskopi.

razbijanjem korištenjem eksploziva pa i taljenjem materijala.Vibroploče Vibroploče su gra evinske mašine koje se koriste za sabijanje većih nasipnih količina nekoherentnih materijala. nazivaJU SE vibrosolima. a najtežih i do 180 cm. 17 .5 kN. Mašine za iskope u kamenu (stijeni) Struktura kamenih materijala je čvrsta pa je za njihov iskop prethodno potrebno razbiti tu strukturu što se postiže mehaničkim razbijanjem. osim mašina za mehaničko razbijanje. Površina ploče u najlakših vibroploča je 0. na lagane vibroploče težine 0. Prema tome.2 m2. Vibroploče se sastoje od osnovne čelične ploče na koju je smješten pogonski motor odgovarajuće veličine. Dubina djelovanja pri sabijanju najlakših vibroploča je 30 cm. uz udarnu silu od 3.5 do 20 kN.15 m2. podrazumijevamo i mašine za bušenje rupa u kamenu radi miniranja. a ako se kreću naprijednatrag . a u najtežih 1.1 do 0. pa se posredno u mašine za iskope u kamenu uključuju kompresori za proizvodnju komprimiranog zraka. dok im je vlastita pokretljivost od 12 do 25 m/min. Ako se vibroploče kreću samo u jednom smjeru. Prema tome. Vibracije se prenose preko naliježuće čelične ploče na nasipni materijal a proizvode 600 do 2000 udara u minuti. • mašine za taljenje kamena. • alati za razbijanje kamena i bušenje rupa u kamenu. osobito tamponskih slojeva. srednje teške vibroploče 0.vibromaksima. Dijele se. treba ga postaviti unutar kamene mase što praktično znači da treba izbušiti rupu u kamenu. Da bi eksploziv bio što djelotvorniji.6 do 2 kN i teške vibroploče preko 2 kN. postaviti eksploziv s upaljačem. za iskope u kamenu koriste se sljedeće podskupine mašina: • kompresori za proizvodnju komprimiranog zraka. prema težini. • samopokretne bušilice (bušeća kola). Mašine kojima se buše rupe u kamenu rade pretežno na principu komprimiranog zraka kao pogonskog medija iako je sve češća primjena i hidraulike. te sklop s ekscentrom koji izaziva vibracije. pod mašinama za iskope u kamenu. te obaviti paljenje odnosno miniranje.

Sve to omogućuje odabir tehničkog postupka. Za prozračivanje u tunelu potrebno je odabrati sistem ventilacije s ventilatorom i ostalom opremom. brzine 1500 do 3000 okretaja u minuti.Za male radove koriste se alati za razbijanje i bušenje koji su izravno vezani na motor s eksplozivnim ili električnim pogonom. koherentni ili nekoherentni. pa se zrak u tunel ubacuje s pomoću limenih cjevovoda velikih promjera. Opsežnim geomehaničkim istraživanjima utvr uje se osnovni sastav materijala u tunelu. Zrak u tunelu onečišćuje se miniranjem. Ventilator i kompresor smjeste se obično pri ulazu u tunel. S obzirom na to da se u tunelu radi o vrlo složenom gra evinskom zahvatu. Nakon svih tih saznanja prilazi se odabiru vrste i tipa mašine za rad u tunelu koji će se u konkretnom slučaju koristiti. izgaranjem plinova u eksplozivnim motorima i prašinom. na razmaku od 0. odvodnji i podgra ivanju. koji može biti kameni. Za pročišćavanje zraka u tunelu najčešće se koristi centrifugalni ventilator s lopaticama. kao i to s koliko je voda prisutna u materijalu. neophodno je u njemu usporedno obavljati nekoliko različitih radova. ovisno o pritisku stijenskog masiva. 18 . ugradnje montažnih armiranobetonskih lukova koji se ugra uju unutar mašine za bušenje i još mnogi drugi postupci. Izme u čeličnih lukova postavlja se čelična oplata. pa shodno tome odabrati i mašine za te radove. sidrene zatege s čeličnom mrežom. Pritisak zraka koji stvara ventilator treba svladati sve otpore u cjevovodu. pa je potrebno onečišćeni zrak zamijeniti svježim. Uz zemljane radove potrebno je istodobno organizirati radove na prozračivanju tunela. koja djeluje na principu klizanja.5 m. Za podgra ivanje koristi se čelična oplata s lukovima od profiliranog čelika. a osim toga u nekim slučajevima povećava se i temperatura. Za takve radove postoje mnoge metode . metodu gra enja tunela koje tehničke nauke danas poznaje u velikom broju. Čelični lukovi u oplati sastoje se iz tri dijela koji se postavljaju najprije u svodu pa potom bočno.7 do 1.od oplate u sklopu mašine za iskop. Kapacitet ventilacije zadovoljava ako instalacije za prozračivanje obnavljaju 500 m3 zraka u satu za svakoga zaposlenog radnika i 250 m3 zraka za svaki kilogram utrošenog eksploziva. tj. koja se oblaže mlaznim betonom pomoću posebnih mašina uz pritisak od 1 MPa i utrošak oko 10 m3 zraka u minuti. Mašine za iskope u tunelima Pri odabiru mašina za rad u tunelima najprije treba obaviti opsežne istražne radove.

Za dovoz cementa. vode i eventualnih dodataka (aditiva) u točno odre enim omjerima dobiva se svježa mješavina betona. MAŠINE ZA BETONSKE RADOVE Pri proizvodnji betona važna je tačnost u doziranju pojedinih sastojaka u mješavinu betona. Autocisterna za prevoz cementa sastoji se od teretnog vozila s prikolicom s vodoravnim cisternama zapremine koj može prihvatiti 20-30 t cementa ili s četiri silosa. Punjenje cisterni rastresitim cementom obavlja se u tvornici cementa. cementa. Miješanje se obavlja 19 . odnosno od 5 do 10 km/h.5 do 3 m/s. Valja pritom osigurati prostore za uskladištenje tih materijala. 5. cement se dovozi posebnim vozilima . njihova kvaliteta te ograničenje vremena od početka miješanja svježe betonske mješavine do njenog ugra ivanja u objekat. Za dovoz vode koriste se autocisterne za vodu ako ne postoji mogućnost priključenja na vodovodnu mrežu. pa se razliku dvije glavne vrste mašina: • • tunelski mašine za iskope u čvrstom stijenskom materijalu i tunelski mašine za iskope u mekanom. odnosno u pogonu za proizvodnju betona. Tehnološki postupak u vezi s betonskim radovima može se dijeliti na proizvodnju svježe betonske mješavine. dopremu betonske mješavine do mjesta ugra ivanja. Miješanjem kamene ili druge ispune. vezanom i nevezanom odnosno rastresitom stanju. najčešće kamioni-kiperi. a za pražnjenje postoji na vozilu ure aj koji se naziva pumpa za cement. te je li u čvrstom ili mekom odnosno rastresitom stanju. voda i aditivi. dok se materijal iz tunela izvozi samoistovaračima ili transportnim trakama. U upotrebi su i druga transportna sredstva. kada se svježa betonska mješavina u manjim količinama proizvodi na gradilištu (cement je u papirnim vrećama). Mašine za proizvodnju svježe betonske mješavine Svježa betonska mješavina može se proizvoditi na gradilištu ili u tvornici betona. kao što su bunker-vozovi i sl. Za iskope u tunelima najvažnije je utvrditi da li je materijal sklon urušavanju. To su kameni ili drugi materijali ispune. kreću se brzinom od 1. U oba slučaja potrebno je najprije dopremiti do mjesta proizvodnje sve sastojke koji čine betonsku mješavinu. svaki za prihvat po 4-5 tona cementa. a za svježe betone proizvedene u tvornici ili na gradilištu pri većoj proizvodnji kada se postave silosi. Samoistovarači imaju nedostatak što onečišćuju i onako loš zrak izgaranjem goriva u motorima. te ugra ivanja s tretmanom do potpunog otvr avanja betona. Za dovoz kamenog i drugih materijala za ispunu mješavine koriste se teretna vozila. a kapacitet im je oko 60 m3/h. služi teretno vozilo sa sandukom. Posebnost betona je još i u tome da za vrijeme stvrdnjavanja zahtijeva odre en tretman.autocisternama za prijevoz cementa. Transportne trake omogućuju neprekidan transport. cement.Iskopani materijal utovara se tunelskim utovaračima s kašikom koja tovari preko glave.

20 . U razvijenim zemljama mnogo je takvih betonara udruženih u posebna udruženja za proizvodnju svježeg betona koje kreiraju čak i propise za beton. te okomitim bubnjem. vodoravnim valjkom (spiralna) i valjak-mješalica. Kapacitet takvih betonara može biti i do 300 m3/h. Za manje betonske radove. protustrujne i prisilne. koriste se male pokretne tvornice betona kapaciteta 3-5 m3/h koje imaju sve sklopove neophodne za proizvodnju kvalitetne mješavine betona. mješalice za proizvodnju mješavina betona. a nemoguće je nabaviti transportni beton. Za proizvodnju svježe mješavine betona visoke marke i u većim količinama koriste se tvornice betona. kad se traži beton visoke marke. U odnosu na pokretljivost mješalice mogu biti stabilne i mobilne. skladišta (deponija) za kamenu i drugu ispunu. Tvornice betona grade se danas uz veća naselja i na velikim gradilištima i koriste se za betonske radove na više objekata. mašina za unutarnji transport te automatike za upravljanje s ure ajem za ispis otpremnica. Prema osnovnim karakteristikama u konstrukciji. cementa. kao i načinu miješanja postoje sljedeći tipovi mješalica za beton: • • • • • • mješalica mješalica mješalica mješalica mješalica mješalica s s s s s s vodoravnim bubnjem. tanjurastom posudom. zapremine ili zapremine i težine zajedno. za proizvodnju mješavina betona koriste se montažno-demontažne tvornice betona kapaciteta 15-30 m3/h koje se nakon dovršenih radova rastave i uklone. koji rade na bazi težine. raznih sklopova za mjerenje kamene i druge sitneži. prevrtnim bubnjem. Tvornice betona koje se postavljaju uz naselja su stabilne. gdje se uz mješalicu kao ključnu mašinu nalaze i ostale mašine potrebne pri proizvodnji mješavine betona. tako da se svježa mješavina betona prevozi i na udaljenosti od nekoliko kilometara pod nazivom transportni beton. prema načinu djelovanja cikličke i kontinuirane. Štaviše.mješalicama za beton uz pomoć sklopova za doziranje. udruženja za transportni beton odre uju mjesto za postavljanje nove tvornice betona kao i kvalitetu proizvoda što je u skladu s normativom ISO-9000. Mješalice za proizvodnju betona Postoje različite podjele mješalica. Ako su betonski radovi količinski znatni ali vremenski ograničeni. Tvornice betona (betonare) Tvornice betona su cjeloviti sistemi za proizvodnju svježe mješavine betona. a mješavine betona (transport-beton) proizvode i za nepoznatoga kupca. koritom. Tako prire en beton visoke je kvalitete. vode i raznih dodataka (aditiva). pod stalnom je provjerom i obavezan pri betonskim radovima kad se koriste visoke marke betona. To je automatizovan sistem koji se postavlja za dulje korištenje i za istovremeno snabdijevanje više potrošača svježom mješavinom betona. te prema zapremini miješanja od 75 l do 2500 l. prema načinu miješanja sa slobodnim padom. Tvornice betona se sastoje od silosa za uskladištenje cementa.

Prednosti tvornica betona su u uštedama na pripremnim radovima. pa se mogu prevoziti teretnim kamionima kiperima. te iz ograničenja daljine transportovanja.automješalicom. 21 . Prihvat svježeg betona na gradilištu ovisi o organizacijskim mogućnostima. Mašine za transport i prihvat svježeg betona Pojava tvornica betona i transportnog betona uvjetovala je i potrebu za mašinama za prevoz svježeg betona kao i njegov prihvat na gradilištu. cementu te u garanciji postizanja kvalitete.45. ako je vrijeme prijevoza kratko (kvalitetna saobračajnica) ili ako je betonu dodat usporivač početka vezivanja betona.Uprkos postojanju mnogo tipova tvornica betona. radnoj snazi. Svježi beton. pri čemu treba beton pokriti vlažnim pokrivačem ako je udaljenost veća od 2-3 km. potrebnom prostoru za pripremu betona. u konstruktivnom i tehnološkom smislu. plastične i žitke je konzistencije pa ga se tresenjem u vozilu može segregirati. Stoga se i prevozi posebnim vozilom za svježi beton . Ova vrsta svježeg betona može se transportovati i na udaljenosti do 20 km.45 zemljovlažnog su sastava te se tresenjem na vozilu ne mogu segregirati. podijeliti na: • prizemne. Svježi betoni do visine vodocementnog faktora 0. te ako je to ekonomski opravdano. uz ostalo i zbog ekonomskih razloga. možegu se. • toranjske. vodocementnog faktora iznad 0. • kombinovane (prizemno-toranjske) i • tvornice betona kontinuiranog djelovanja. a nedostaci proizlaze iz toga što ugradnju treba obaviti u vremenu do početka vezanja betona.

Ako to nije moguće.Mobilna pumpa za beton Najbolje je ako se može istovariti vozilo izravno na mjesto ugradnje. Ako je to rentabilno. postoje mašine kojima se prihvat omogućuje. već je za ugradnju potrebno više vremena zbog prenosa betona u posudama toranjskih dizalica ili ako je zbog malih konstruktivnih presjeka s mnogo armature ugradnja spora. a to su: • transportna traka postavljena na gradilištu. a da se istodobno. • transportna traka montirana na automješalici. svježi beton se na gradilištu prima u prihvatne mašinekao što su: • pretovarni silos za prihvat betona ili • pretovarni rotirajući bubanj za prihvat betona. automješalicom se beton prevozi do 35 km 22 . obavi kvalitetna ugradnja svježeg betona u konstrukciju objekta. bez žurbe.45 koristi se automješalica kojom se zbog miješanja sprečava segregacija u mješavini te produljuje početak vezivanja betona. pretovarni silos za prihvat betona Te mašine omogućuju da se vozilo za prevoz betona brzo oslobodi tereta i koristi za ponovni prevoz. Razna transportna sredstva Kada se ugradnja svježeg betona ne može obaviti odjednom. • pumpa za beton stacionirana na gradilištu ili pokretna i • pumpa za beton montirana na automješalici. Automješalica Za prevoz svježe mješavine betona vodocementnog faktora višeg od 0.

u tom slučaju automješalica s ugra enom transportnom trakom opslužuje i onu koja je nema.kamiona s 3-4 osovine na koji je smješten rotirajući bubanj s 3-15 okretaja u minuti. Na stražnjem dijelu automješalice može biti ugra ena trodijelna transportna traka kojom se omogućuje dostava betona izravno od automješalice do mjesta ugradnje koje može biti udaljeno do 11 m i visoko do 6 m. u točno propisanim slučajevima. s tim da se voda dodaje u točno odre enoj količini tek na gradilištu. prenosi beton do mjesta ugradnje.2-0. koji se smije koristiti samo iznimno. s mogućnošću doziranja vode. Automješalica se sastoji od teretnog vozila . Zapremina bubnja može biti 3-11 m3 svježe mješavine betona. Transportna traka se s pomoću hidrauličnog sistema i zglobova namjesti u položaj potreban za ugradnju svježeg betona. a postavlja se na mjesto pogodno za utovar i istovar tokom rada na gradilištu. Pretovarni silos se sastoji od vodoravnog okvira na koji je zglobno učvršćen sanduk za prihvat s ljevkom za pražnjenje svježeg betona. Moguća udaljenost dostave betona s pumpom za beton ugra enom na automješalicu je 13 m i na visinu 16 m. tako da se pri suprotnom okretanju bubanj može isprazniti. koji s unutrašnje strane ima učvršćene čelične trake kojima se mješavina betona miješa i gura uzduž bubnja. Budući da sve automješalice nemaju ugra enu transportnu traku. koja posebnim košem zapremine 0. odnosno u položaj za transport nakon ugradnje. Na stražnjem dijelu automješalice može biti smještena pumpa za beton sa svrhom da se izravno iz bubnja svježa mješavina betona dostavi na mjesto ugradnje. Vrijeme potrebno za istovar traje svega 10-12 minuta. Pretovarne mašine Pretovarne mašine se koriste onda kada je ugradnja svježeg betona spora pa je nerentabilno zadržavati skupa vozila na gradilištu. svakih 2-5 minuta. Na automješalici je smješten i spremnik s vodom. Pri upotrebi pumpe za beton konzistencija betona mora odgovarati recepturi za betone koji se transportiraju pumpama. Pretovarni rotirajući bubanj zapravo je rotirajući bubanj kakav se nalazi i na teretnom kamionu kod automješalica.udaljenosti. dok traje ugradnja svježeg betona. Zapremina pretovarnog silosa iznosi 3-6 m3 svježeg betona. postavljen na malo postolje s 4 točka s gumama u svrhu transporta i s 4 stabilizatora koji se koriste u toku rada.8 m3 svježeg betona. 23 . a to su pretovarni silos i pretovarni rotirajući bubanj. a može i dalje ako se u bubanj stavlja suha mješavina betona bez vode. Pretovarni silos najčešće se koristi uz toranjsku dizalicu.

U odnosu na njihovo osnovno djelovanje. pumpe za beton mogu biti stabilne koje se koriste za velike i koncentrovane betonske radove i pokretne (mobilne) koje se koriste za manje betonske radove. te mortove s nanošenjem na zidove. više puta tokom jednog dana. Prije početka rada cjevovod treba podmazati gustom mješavinom cementa i vode. ljevka za prihvat svježeg betona. a moguća visina 70 m. Sastoje se od teretnog vozila kamiona na koje je smješten lijevak za prihvat svježeg betona s rešetkom i poprečno vodoravnim ravnim vratilom s lopaticama koje guraju svježi beton unutar lijevka do sklopa koji generiše pritisak. dužine 3 m i odgovarajućih čeličnih koljena istih profila.Pumpe za beton Pumpe za beton se koriste za prenos svježeg betona od automješalice ili pretovarnoga rotirajućeg bubnja do mjesta ugradnje na objektu. Stavljanjem izlazne cijevi u lijevak za prihvat betona betonska mješavina cirkuliše kroz sistem cijevi uključujući i pumpu i sprečava stvrdnjavanje betona u cijevima. dužina i visina transporta. Kod visokih stambenih objekata uspravni dio cjevovoda može se postaviti u uske lift-prostore i koristiti isti sistem kao u uspinjućih toranjskih dizalica. u ljevku za prihvat betona i u cjevovodu ostavi se odre ena količina svježeg betona. a na kraju cijevi nalazi se produžetak dužine 6 m. sklopa za guranje svježeg betona i cjevovoda za transport svježeg betona. ali na više ugra enih mjesta unutar ili izvan gradilišta. kao i mješavine za torkretiranje kapaciteta 2 do 6 m3/h. sastavljenog od pojedinačnih komada čeličnih cijevi profila 125-200 mm. S obzirom na to da sistemi pritiska odre uju neke karakteristike kao što je kapacitet. a potom još i isprati vodom pod pritiskom. Na ruku su pričvršćene čelične cijevi profila 125-200 mm. Vodoravna dužina mogućeg transporta je 450 m. Pri premještanju pokretne pumpe za beton s jedne ugradnje svježeg betona na drugu. i to kapaciteta do 50 m3/h. pa u odnosu na to razlikuju se slijedeći transporteri: • zračni transporter za svježi beton 24 . a nakon završenog rada cjevovod je potrebno pročistiti čeličnom ili gumenom kuglom tjerane vodom. Stabilne pumpe za beton sastoje se od postolja. s posebnim zglobovima. obavezno od gumene cijevi. a to se čini na početku i na kraju bez obzira na broj premještanja pumpe za beton. a potom na višedjelnu čeličnu "ruku" sa zglobovima dužine 30 m pokretanu hidraulički. Na taj način se izbjegava podmazivanje gustim cementnim mlijekom i pranje tokom radnog dana. zatim svježi beton veličine zrna do 16 mm za betonske podloge kapaciteta do 12 m3/h. Mobilne pumpe za beton vrlo su pokretljive. Zračni transporteri svježe mješavine betona Važno je istaknuti da ovaj tip mašina može transportovati i svježi beton za betonske radove uobičajenoga granulometrijskog sastava ali nižega vodocementnog faktora. pogonskog sklopa. razlikuju se: • stupne (klipne) pumpe za beton i • gnječeće pumpe za beton. Cjevovod se relativno brzo postavlja.

Vibratori se dijele u odnosu na pogon na: • električne vibratore. zračni transporter-mješalica (miksokret) i zračni transporter za mlazni beton (torkret) i mort. a za velike betonske radove (betonske brane) može biti i do 200 mm. Vibracijska igla se ručno uvlači u mješavinu svježeg betona i prenosi neposredno vibracije na mješavinu betona koja se pod djelovanjem vibracija zgušnjava i sabija. MAŠINE ZA UGRADNJU BETONA U tehnološkom procesu betoniranja iznimno je važno što bolje zbiti (zgusnuti) mješavinu svježeg betona prije početka vezivanja. Kapacitet pervibratora je 2-60 m3/h ugra enog betona. no tada se skupina pervibratorskih igala montira na dozer koji ih vuče uronjene u beton. a ovise o debljini betonskog sloja koji se sabija. gumenog crijeva i pervibratorske igle u kojoj je ekscentar koji se okreće brzinom 3000-16000 okretaja u minuti i stvara vibracije 50-260 Hz. Debljina je izmedu 40 i 80 mm. presanjem i stvaranjem podpritiska (vakumiranjem). 25 . To se postiže sabijanjem. što ovisi o debljini betonskog sloja koji se sabija i veličini igle te o radniku koji mora premještati iglu pri radu u pravilnim razmacima. Pervibratori Pervibratori se sastoje od pogonskog dijela. • oplatni vibratori. • vibratore s zrakom pod pritiskom i • vibratore s eksplozivnim motorima. centrifugiranjem. Me utim. vibriranjem. Dužina i debljina pervibratorske igle može biti različita.• • • betonski top. 5. važnija je podjela u odnosu na način djelovanja pa postoje: • pervibratori. • vibratori površinskog djelovanja i • mašine za ugradnju kolnika od betona.

šupljim gumenim cijevima i ekscentrom na pogon kompresovanim zrakom. pa se vibriranjem oplate vibracije prenose na mješavinu svježeg betona posredno. bitumenske 26 . posebice gra enja cesta. zgušnjavaju ga i sabijaju. MAŠINE ZA ASFALTNE RADOVE Asfaltni radovi pripadaju u skupinu radova niskogradnje. Sastoje se od čelične ploče ili letve na kojoj se nalazi elektromotor s ekscentrom s 30004000 okr. Površinski vibratori i gladilice za zagla ivanje Tanke slojeve svježeg betona moguće je sabijati samo površinski. pa se za takva sabijanja koriste površinski vibratori. vezivo (bitumen./min koji proizvodi vibracije. jer se savremeni kolnici cesta grade od asfaltnih mješavina. što je konstruktivno rješivo kompresorom. Mašine za ugradnju kolnika od betona 6. Temeljni materijali od kojih se sastoje asfaltne mješavine su: stijena (drobljena ili prirodna). Pogon ovog tipa vibratora može biti i zrakom pod pritiskom. prenosom vibracija na svježi beton.Oplatni vibratori Ovaj tip vibrtora djeluju posredno na mješavinu svježeg betona tako da se pričvrste na oplatu u kojoj se nalazi svježi beton. Oplatni vibratori pri električnom pogonu nisu ništa drugo nego mali elektromotori snage 1-2 kW koji pokreću ekscentar za proizvodnju vibracije. Površinski vibratori djeluju na površini razastrtog sloja mješavine svježeg betona.

• Natopljeni tucanički zastor (penetracija). te popunjavanja kamenom sitneži. sastoji se od razastiranja novog tucanika (6-8 cm) na staru tucaničku podlogu. koja se radi kao zaštita tucaničkom. Na kolnicima od valjanog i lijevanog asfalta pojavila se potreba i za recikliranjem. Postupak je isti kao i pri polupenetraciji. U odnosu na trajnost kolnika od asfaltnih mješavina i primjenu tehnološkog postupka pri gradnji. mašine za izradu mikroasfalta mašine za ugradnju kamene sitneži i valjke 27 . Postojeći kolnik treba prethodno pripremiti. valjanja i štrcanja veziva. mikroasfalte i penetracije Razlikuju se sljedeće vrste laganih kolnika: • Jednoslojna površinska obrada.emulzije i razrije eni bitumen). cisterne za dovoz vrućeg bitumena i mehaničko štrcanje. ispuhivač prašine i razastirač tucanika. što znači očistiti površinu pa zatim poprskati vezivom. • Polunatopljeni tucanički zastor (polupenetracija). koja se u tankom sloju nanosi na postojeći stari kolnik u svrhu ohrapavljivanja i vodonepropusnosti. Za svaku od tih vrsta asfaltnoga kolnika koriste se različiti tehnološki postupci. te posipati slojem kamene sitneži i uvaljati. te dvaju posipavanja kamenom sitneži (koja prethodno može biti optočena vezivom) i valjana. • valjani asfalti i • lijevani asfalti. a shodno tome i različite vrste gra evinskih mašina. pa se skupina svih vrsta mašina za asfaltne radove na kolniku dijeli na: • mašine za valjane asfalte • mašine za lijevane asfalte i • mašine za obnovu asfalta (reciklažu). te punila (kameno brašno). razlikuju se sljedeće vrste kolnika: • površinske obrade i mikroasfalti. samo se štrcanje veziva i popunjavanje kamenom sitnježi ponavlja dva puta. pa i betonskom kolniku. asfaltnom. Mašine koje se koriste za radove na takvim kolnicima mogu biti podijeljne u grupe: • • • • • mašine za pripremu površina: motorna metla. • Jednoslojna površinska obrada koja se sastoji od prskanja veziva. a potom ponovnog valjanja i dodavanja površinske obrade. mašine za grijanje i štrcanje veziva: kotao za grijanje s ručnim štrcanjem. • Mikroasfalt je tanki sloj od mješavine dopiranih veziva i sitne kamene simeži. posipavanja dvostrukim slojem kamene sitneži i valjanja. Mašine za površinske obrade. • natopljeni asfaltni makadami (penetracije). • Dvoslojna površinska obrada koja se sastoji od dvaju prskanja vezivom.

Mašine za grijanje i štrcanje veziva Za štrcanje pripremljenih površina kao vezivo koristi se bitumen. a površina pripremljena za ugradnju površinske obrade ili mikroasfaltnog sloja. Hidrauličnim sklopom na vozilu upravlja se priključnom konstrukcijom i rotirajućim vodoravnim vratilom (metlom). Motorni ispuhivači mogu biti samohodni na tri ili četiri točka s gumama i s jednim do tri ventilatora koje pokreće eksplozivni motor smješten na stražnjem dijelu postolja ispuhivača ili priključni ispuhivač s ventilatorom priključen na vozilo (obješen kao priključak na stražnjem dijelu vozila) i vezan na pogon vozila. Postoje različiti tipovi bitumena. u odnosu na penetraciju. tako su tek nakon obavljenog ispuhivanja otkinute čestice odstranjene. a zapremina sanduka 2-3 m3. razrije eni bitumen i bitumenske emulzije. Motorne metle mogu biti samohodne i priključene na vozilo. Motorni ispuhivač koristi se nakon prolaska motorne metle za odstranjivanje otkinutih čestica s površine staroga kolnika. po tvrdoći. me u ostalim razlikuju se. Razastirač tucanika koristi se za razastiranje sloja tucanika debljine 6-8 cm na stari kolnik pri radovima na polupenetraciji i penetraciji. Na okvirnoj konstrukciji smješten je sanduk koji ima prorez na dnu. Na donjem dijelu priključne konstrukcije smješteno je vodoravno vratilo s uspravno utaknutim elastičnim čeličnim žicama dužine 1015 cm. Razrije eni bitumeni dobiju se razrje ivanjem bitumena katranskim uljem ili drugim naftnim destilatima a grijanima na temperaturu 350-380 K pogodni su za štrcanje. Razastirač ima vlastiti pogon eksplozivnim motorom. Kroz prorez izlazi tucanik. okomito na smjer kretanja. Teretnim vozilom dovozi se tucanik i kipanjem istovara u sanduk. Širina sanduka za prihvat tucanika na razastiraču je 2-3.5 m. te se kretanjem razastirača raspore uje na tačno odre enu visinu. Sastoji se od niske okvirne konstrukcije sastavljene od čeličnih profila.Mašine za pripremu površine Motorna metla koja se koristi za odstranjivanje kamenih čestica s površine starog kolnika koje nisu čvrsto vezane uz kolnik. Priključne motorne metle sastoje se od priključne konstrukcije povezane s pogonskim izvodom na vozilu na koje se priključuju. Dovoljan je često samo jedan prolazak metle da bi se dobila površina podobna za daljnji postupak pri izradi površinske obrade. smještene na gusjenice ili točkove sa pneumaticima. 28 . Okretanjem vodoravnog vratila i pritiskom na površinu staroga kolnika čelične ili najlonske žice otkidaju s površine sve čestice koje nisu čvrsto vezane. a grijani na temperaturi 420-450 K pogodni su za štrcanje.

Način štrcanja može biti pomoću sabijenog zraka. Pogon pumpe obavlja se eksplozivnim motorom koji se nalazi tako er na postolju. dok im je tehnološki postupak pri radu jednak ili sličan. te s pomoću sklopa za štrcanje. U odnosu na dužinu prestanka vezivanja vode i bitumena. Sanduk ima prorez okomit na smjer kretanja kojem se širina otvora može regulisati. a pri ručnom radu iznosi izme u 200 i 300 m2/h. kako ne bi došlo do pregrijavanja i isparavanja važnih komponenti u vezivu. veznih slojeva i habajućih slojeva koje označuje samo različitost korištenih materijala i sastav. Štrcaljka za emulzije koristi se za manje radove i nema grijanja. razlikuju se stabilne. odnosno prethodno u kružni cjevovod. Mašine za grijanje griju veziva pomoću plamenika na tekuće ili plinsko gorivo. da se pripremljena asfaltna mješavina prevozi teretnim 29 . Mašina za razastiranje je razastirač koji se sastoji od sanduka. Bačva s emulzijom postavlja se uz pomoć ručne dizalice sa štrcaljke na postolje štrcaljke. To se obavlja često iskustveno i ručno. koji se sastoji od savitljivog crijeva i puške za štrcanje. i to se nalazi u me uprostoru izme u vatre i veziva.Bitumenske emulzije su disperzni sistemi sastavljeni od bitumena i vode. kako bi se spriječilo ljepljenje veziva za točkove. kada se dva pomoćna spremnika naizmjenično pune tekućim vezivom i zrakom pod pritiskom ili s pomoću zupčaste pumpe. najčešće ovješenog na stražnji dio teretnog vozila-kipera. Kipanjem u vožnji postiže se neprekidnost punjenja sanduka razastirača a time i jednolikost sloja koji se razastire. o podlozi na koju se razgrće sitnjež i o količini veziva po 1 m2. Usisna cijev zupčaste pumpe stavi se u bačvu. dok je kod najnovijih tipova mašina automatizovano. u tvornicama asfalta. a može ga se i zatvoriti. jednoliko ručno štrca pripremljena površina. pa potom iz cjevovoda na mlaznice. štaviše. pri čemu treba težiti da krupnoća zrna bude unutar užeg područja jedne veličine zrna. Pri razastiranju kamene sitneži teretno vozilo-kiper se kreće unatrag tako da točkovi sa penumaticima naliježu na razastrta kamena zrna. koja tjera tekuće vezivo izravno na mlaznice. pričvršćenog na postolje. Sastoji se od postolja na četiri točka s gumama na kojemu se nalazi sistem za crpljenje. moguće je količinu mijenjati uzduž proreza. Krupnoća zrna kamene sitneži ovisna je o budućem intezivitetu saobračaja. polustabilne i nestabilne bitumenske emulzije. a ne na površinu poštrcanu vezivom. Osnovna karakteristika tehnološkog procesa pri radu je da se priprema asfaltne mješavine obavlja centralno. Kapacitet ovisi o mnogo faktora. Mašine za valjane asfalte Najraširenija vrsta asfaltnih kolnika su valjani asfalti koji se u odnosu na funkciju sastoje od nosivih slojeva. pogodni za štrcanje bez zagrijavanja. Mašine za ugradnju kamene sitneži Površina prethodno poštrcana vezivom pokriva se kamenom sitneži. jer ovisi o brzini kretanja vozila. te da se poštrcana površina pokrije jednomjerno zrnom do zrna.

vozilima-kiperima do mjesta ugradnje. • mašine za prijevoz asfaltne mješavine i • mašine za ugradnju asfaltne mješavine 30 . i mašine za valjane asfalte dijele se na: • mašine za pripremu asfaltne mješavine. Prema tomu. gdje se potom ugra uje razastiranjem i valjanjem.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful