Građevinske mašine

GRA EVINSKE MAŠINE

1.UVOD Područja korištenja gra evinskih mašina U gra evinarstvu postoji nekoliko temeljnih razloga koji utiču na korištenje gra evinskih mašina, kao što su: • porast zapreminaa gra evinskih radova, kao rezultat gra enja savremenih objekata potrebnih društvu za njegov razvoj i daljnji napredak, • zahtjev za ujednačenu kvalitetu, kao garanciju stabilnosti, sigurnosti i trajnosti izgra ene gra evine, • socijalno-kulturni razlog, koji zahtijeva da se čovjeka oslobodi nehumanih i teških radova, kao što su radovi po mrazu, kiši, hladnoći, blatu, u vodi i slično, • ekonomski razlog, kao posljedica velikih potreba i želja, većih od mogućnosti, pa se racionalizacijom radova nastoji smanjiti taj raskorak, • razvojni napredak industrijske proizvodnje, koja može proizvesti snažne, precizne i ekonomične gra evinske mašine, prilago ene zahtjevima tehnologije rada i ostalim potrebama. Jedino upotrebom gra evinskih mašina moguće je u kratkom roku obaviti velike gra evinske radove, postići traženu kvalitetu i ekonomičnost, te istodobno humanizirati ljudski rad. Gotovo je nezamislivo spomenuti gra evinarstvo, a ne pomisliti odmah i na gra evinske mašine, bez kojih gra evinarstvo ne bi uopće moglo opstati. U početku su se koristile poluge, točkovi i užad, a budućnost gra evinarstva je u elektronici, daljinskom i satelitskom upravljanju, automatima i robotima. Primjena gra evinskih mašina zahtijeva temeljito poznavanje njihovih mogućnosti te poznavanje područja u kojima se radovi obavljaju, vrste radova i tehnologije što će se u radu primjenjivati. Upotreba gra evinskih mašina Gra evinski radovi obuhvaćeni u ovoj knjizi tako er su vrlo važni, a mogu se svrstati u nekoliko skupina; • radovi na gra evinskim objektima, koji uglavnom prate radove niskogradnje i visokogradnje; to su radovi na mostovima, vijaduktima, tunelima i slično. Neki od tih radova mogu sami za sebe biti grandiozni gra evinski pothvati koji zahtijevaju poseban tretman glede tehnologije, upotrebe materijala, te korištenja mašina , • prethodni radovi s mnogim specifičnostima, kao što su ispitivanja tla bušenjem, saniranje tla injektiranjem, odvodnja i crpljenje vode, saniranje klizišta, izrada potpornih zidova i slično. Ti su radovi obično vrlo skupi, a kad su dovršeni, najčešće su na terenu slabo uočljivi, • radovi na proizvodnji temeljnih klasičnih gra evinskih materijala, cementa, vapna, kamene sitneži, šuplje opeke i slično, na proizvodnji novih materijala kao što su siporeks, stiropor, umjetni kamen, gipsane ploče i mnogi drugi, te proizvodnji poluproizvoda, betona, asfalta i slično i montažnih elemenata potrebnih u montažnom gra evinarstvu. Ti radovi se jednim dijelom obavljaju u stalnim pogonima, pa su znatno manje pod utjecajem vanjskih negativnih faktora, • radovi na održavanju izgra enih objekata pripadaju u skupinu radova kojoj se često ne pridaje dostatno značenje, no oni su vrlo važni i bez njih se ne može ni zamisliti normalno korištenje gra evina. Dobra organizacija i pravodobnost intervencija glavne su specifičnosti u obavljanju tih radova, 1

završni radovi koji se u visokogradnji obavljaju u zatvorenim prostorima, pa se mogu obavljati i u zimskom periodu, dok se u niskogradnji mogu obavljati samo po lijepom vremenu. Karakteristika tih radova je da su svakome dobro uočljivi, često podvrgnuti primjedbama, pa moraju biti ura eni vrlo precizno i kvalitetno, kako bi primjedaba bilo što manje.

Upotreba gra evinskih mašina u tom području gra evinarstva je neizbježna, štaviše ima primjera da se gra evinska mašina konstruiše i proizvede za unaprijed odre en gra evinski zahvat ili objekt (oplatni tunelski stroj). Konstruktori i proizvo ači mašina i u tom području gra evinarstva su vrlo aktivni, posebno u proizvodnji malih mašina, pa je pojava novih mašina na tržištu vrlo česta, a izbor najpogodnije manje gra evinske mašine pri nabavci komplkovan. Osobine gra evinskih mašina Povećano korištenje mašina u gotovo svim aktivnostima u gra evinarstvu povećava i potražnju za njima i konačno nabavku. Povećana nabavka mašina potiče opet njihovu proizvodnju, stvarajući konkurentnost na tržištu, prisiljavajući proizvo ače da proizvode sve praktičnije i svrhovitije mašine. Povećanje potražnje za gra evinskim mašinama na tržištu povećava i broj njihovih proizvo ača, pa se često proizvode iste vrste mašina uz razlike koje nisu plod tehničke inovacije i ekonomičnosti, već su tu u prvom redu komercijalni interesi. Različitost osobina kod iste vrste i veličine neke gra evinske mašine uzrokom je teškoća pri nabavci, zatim pri organizaciji rada mašine, pri utvr ivanju kapaciteta kao i jedinične cijene proizvoda. Uzevši u obzir sve teškoće u vezi nabavke mašine, imperativno se nameće potreba da se nabavljanju mašina prilazi studiozno, kako bi se odabrao najpogodniji tip potrebne vrste. Pri upotrebi mašine potrebna je optimalna organizacija, kako bi se mašina učinkovito koristila i što brže vratile uložene investicije, što zahtijeva izradbu plana organizacije rada. Zbog tih i ostalih razloga neophodno je što bolje upoznati područje rada i rad gra evinskih mašina, kako bi se moglo ekonomično graditi, u čemu mnogo pomažu i razne usporedbene metode. Kriteriji za usporedbu rada mašina Stepen opremljenosti mašinama So=(vrijednost mašina u primjeni)/(vrijednost radova sa mašinama)*100(%) Pri radovima visokogradnje veličina tog odnosa u rasponu je od 18 do 30%, a pri radovima niskogradnje izme u 40 i 80%. U razvijenim zemljama, sa skupom radnom snagom, stepen opremljenosti je redovito veći od 100%. Stepen iskorištenja mašina Stepen iskorištenja mašina izražava se u postotku na način: Si=(stvarno utrošeno vrijeme)/(moguće raspoloživo vrijeme)*100(%) Stepen iskorištenosti mašina u idealnim uslovima bio bi 100%. Me utim, to je gotovo nemoguće postići, jer su radovi u gra evinarstvu umnogome nepredvidivi, za razliku od onih u industriji gdje su uslovi znatno pogodniji, posebno u procesnoj proizvodnji.

2

2. PODJELA GRA EVINSKIH MAŠINA Gra evinske mašine mogu se dijeliti prema različitim kriterijima u skupine, uglavnom radi boljeg pregleda, lakše me usobne usporedbe svih osobina, te upoznavanja i utvr ivanja mogućnosti i ekonomičnosti mašine u radu. U odnosu na masu mašine se dijele na: • male (do 80 kg), • srednje (od 80 kg do 6 t), • velike (od 6 t do 18 t) i • vrlo velike (više od 18 t). U odnosu na pokretljivost mašine se dijele na: • prijenosne (ručno ili dizalicom), • samohodne (točkovi, gusjenice, poluge), • montažno/demontažne (moguće premještanje samo u dijelovima) i • stabilne (ne mogu se premještati bez većih oštećenja). U odnosu na pogonske motore mašine se dijele na: • mašine sa parnim pogonom, • mašine sa eksplozivnim pogonskim motorima, • mašine sa električnim pogonskim motorima, • mašine sa pogonskim motorima na sabijen zrak ili ulje i • mašine sa specijalnim pogonskim motorima. U odnosu na način upravljanja mašine se dijele na: • mašine sa mehaničkim upravljanjem, • mašine sa hidrauličkim upravljanjem, • mašine sa električnim upravljanjem, • mašine sa pneumatskim upravljanjem i • mašine sa daljinskim upravljanjem. U odnosu na način rada mašine se dijele na: • mašine kontinuiranog rada i • mašine diskontinuiranog (cikličkog) rada. U odnosu na temeljnu funkciju mašine se dijele na mašine: • za zemljane radove, • za preradu kamena, • za stabilizaciju tla, • za betonske radove, • za asfaltne radove, • za dizanje te dizanje i prijenos, • za pripremu i gra enje posebnih objekata, • za održavanje izgra enih gra evina, te • za pomoćne radove (sprave i alate).

3

kao što je snaga motora. Za svaki od tih elemenata utroši se stanovito vrijeme pa se sabirajanjem svih vremena dobije kapacitet unutar jednog ciklusa. koja može biti u jednoj ili više smjena. o tome radi li mašina sama ili je vezana uz rad jedne ili više mašina. veličina zahvatnih radnih tijela.3. Pri cikličkom djelovanju kapacitet rada u jedinici vremena jednak je zbiru kapaciteta svih ciklusa koji su obavljeni u tom vremenu. premještanja mašine. (kontinuirano djelovanje) Ut=(T/Tc)*Qc (cikličko djelovanje). temeljni podatak koji je potreban već pri nabavci gra evinske mašine. dok se optimalna količina (Q) izražava zapreminom (m3). • korištenje radnog vremena. Mogu se pojaviti i zastoji tokom rada zbog popravaka. uslijed vremenskih nepogoda ili nekih drugih razloga. tone). o svojstvima materijala. • obilježje proizvodnje što ovisi o većem ili manjem zapreminau radova. no u oba slučaja potrebno je poznavati optimalne veličine. zatim u planiranju rada i konačno u proizvodnji jeste veličina kapaciteta kojim se vrednuje stvarna vrijednost mašine. Ut=n*Qc 4 . Temeljni faktori koji utiču na veličinu kapaciteta su: • konstruktivne karakteristike mašine. Sve to treba uzeti u obzir kad se odre uje kapacitet za neku mašina na odre enom radnom zadatku. mašine mogu raditi neprekidno (kontinuirano) ili ciklično (periodično tj. Prema tome. Razlikujemo teoretski (Ut). načinu rada i kvalitetu. Teoretski kapacitet izražava se ovisno o načinu djelovanja gra evinske mašine prema: Ut=T*Qt. nepredvi enih ili planskih zastoja. KAPACITET GRA EVINSKIH MAŠINA Gra evinska mašina ima zadaću da obavlja odre ene gra evinske radove. uobičajenih. T/Tc=n. kao i o postavljenoj organizaciji rada. planski (Up) i stvarni (Us) kapacitet. minutama ili satima. prazan hod je povratak mašine u prvobitni položaj kako bi mogao ponovno obaviti koristan rad. Optimalno jedinično vrijeme (T) odre uje se u sekundama. Tu je važno me usobno uskla ivanje kapaciteta pojedinih mašina i način posluživanja. zastoj mašine je vrijeme u kojem se mašina ne koristi usljed redovnih. vlažnosti i drugom. Prema načinu rada. brzina pri radu. Potrebno vrijeme u direktnoj je vezi s radnom mogućnošću mašine u vremenskoj jedinici. • radni uslovi koji ovise o skučenom ili širem radnom prostoru. tvrdoći. U cikličkom radu. ovisno o osposobljenosti rukovatelja mašinom. Teoretski kapacitet u mašina koji u proizvodnji djeluju kontinuirano izražava se drukčije nego u mašina koji djeluju ciklično. Tu mogućnost nazivamo "kapacitetom" gra evinske mašine. rad se obavlja ponavljanjem pojedinih radnih operacija sa sljedećim elementima: • • • koristan rad mašine koji znači neposredno radno ostvarenje proizvoda. diskontinuirano). no nije svejedno u kojemu će vremenu ti radovi biti završeni. Pri kontinuiranom djelovanju mašina obavlja samo koristan rad i ima stalan kapacitet u jedinici vremena. masom (kg. površinom (m2). dužinom (m) i slično. planski kapacitet je uvijek manji od teoretskog.

26 za ugao od 45° do 0. a dobije se iz odnosa: Kv=(vrijeme čistog tj. a dobije se iz odnosa: Kr=(zapremina čvrstog stanja)/(zapremina rastresitog stanja) Kv (koeficijent korištenja radnog vremena) univerzalne je prirode. koeficijent okretanja može iznimno biti i veći od 1. uvježbanošću rukovaoca mašinom i slično. uskla enost s ovisnim gra evinskim mašinama ili materijalima. primjenjuje se u većine mašina. Pod pretpostavkom da se ugao okretaja od 90° smatra optimalnim.gdje je: Ut -Teoretski kapacitet T -jedinično trajanje radnog vremena Tc -vrijeme trajanja punoga radnog ciklusa Q -količina proizvedena u jedinici vremena Qc -količina proizvedena jednim radnim ciklusom n -broj ciklusa u jedinici vremena Planski kapacitet utvr uje se prethodnim odre ivanjem teoretskog kapaciteta. koeficijent okretaja Ko u odnosu na ugao okretanja iznosi od 1. a dobije se iz odnosa: Kp=(stvarna popunjenost)/(optimalno moguća popunjenost) Kr (koeficijent rastresitosti) koristi se kada se rezultat izražava u čvrstom (nerastrešenom) stanju. Kd=1 od 2000 do 4000 sati rada.71 za ugao od 180° Kr (koeficijent punjenja) ovisi o punjenju radnog organa. Kd=0. može se ustvrditi da se planski kapacitet gra evinske mašine može dobiti smanjenjem teoretskog kapaciteta uzimajući u obzir koeficijente: Up=Ut*Ko*Kp*Kr*Kv*Kg*Kd* U gdje je: Up -planski kapacitet Ut -teoretski kapacitet Ko -koeficijent okretanja Kp -koeficijent punjenja Kr -koeficijent rastresivosti Kv -koeficijent korištenja radnog vremena Kg -koeficijent organiziranosti gradilišta Kd -koeficijent dotrajalosti Us -stvarni kapacitet koji se utvr uje mjerenjem pri radu mašine Veličina pojedinih koeficijenata ovisi o raznim okolnostima. primjerice: Ko (koeficijent okretanja) pojavljuje se u mašina koje unutar radnog ciklusa obavljaju i odre eno horizontalno okretanje. kao što su značajke materijala u kojemu se radovi obavljaju. Prema istraživanjima tog odnosa. zapremina radova. analizom uslova rada. S obzirom na navedene uslove koji mogu djelovati samo umanjujuće u odnosu na optimalne. kašike i slično. sanduka. Kd (koeficijent dotrajalosti) upotrebljava se ponekad kod proračuna planskog kapaciteta već korištenih mašina. kašike. efektivnog rada)/(ukupno radno vrijeme) Kg (koeficijent gradilišta) dogra uje se na koeficijent Kv (u nekih mašina). a iznosi: do 2000 sati rada. Kd=0.8 5 .9 preko 4000 sati rada.

malo vlažni i zasićeni vodom. kao što je vidljivo iz sljedećeg: Pri primjeni koeficijenta rastresitosti Kr treba paziti na to da se primijeni na masu u sraslom (čvrstom) stanju. kao rezultat zastoja uzrokovanog loše postavljenom organizacijom radova (slaba uvježbanost rukovaoca mašinom. loša koordinacija s drugim mašinama) te različitim terenskim i vremenskim uslovima. Osim u radnim sredinama različitih svojstava. polučvrsti. MAŠINE ZA ZEMLJANE RADOVE Najčešća. pa se stog aspekta razlikuje: suhi nevezani materijali. zemljani radovi mogu se obavljati na površini tla. a vezani vrlo malo porozni. malo porozni. • mašine za sabijanje materijala. Koeficijent rastresitosti Kr može se dobiti ne samo iz zapreminaa odnosa nego i iz odnosa masa koje su u suprotnom odnosu s obujmom. Neophodno je poznavati osobine prirodnih materijala kao i njihovu rastresitost. teško gnječivi. do pogona najsuvremenijim motorima i upotrebom hidraulike i elektronike i satelitskog praćenja rada. a na osnovu jedne od poznatih metoda za utvr ivanje normativa čime se planski kapacitet približava stvarnom kapacitetu (Us). lako gnječivi i žitki. zbijeni i srednje zbijeni. Mašine za iskop vezanih i nevezanih materijala. utovar i transport To je podgrupa gra evinskih mašina za zemljane radove u kojoj su neke najstarije mašine prošle sve etape razvoja. grupa mašina za zemljane radove dijeli se na četiri podgrupe: • mašine za iskop vezanih i nevezanih materijala. srednje porozni. Važan utjecaj na nevezane i vezane materijale ima prisutnost vode u radoj sredini. najveća i najmasovnija skupina gra evinskih radova su zemljani radovi koji se sastoje od iskopavanja materijala. te premješteni materijal tretirati do projektom predvi ene zbijenosti tla. premještenja ili prevoza iskopanog materijala na odre enu lokaciju (eventualno obaviti preradu materijala). jače porozni i vrlo porozni. utovar i transport. • vezani materijali-prah. Često se ne može sa sigurnošću teoretski utvrditi veličina pojedinog koeficijenta. 6 . pod zemljom i u vodi. pa se njegova veličina provjerava i utvr uje mjerenjima tokom rada gra evinske mašine. Svojstva prirodnih materijala tla razlikuju se pa se mogu podijeliti prema normativima za temeljenje gra evinskih objekata u tri osnovne vrste: • stijena-monolitna ili trošna. U odnosu na tehnologiju rada. šljunak i pijesak. 4. • mašine za iskope u kamenu i • mašine za iskope u tunelima. što ima svoje specifičnosti u pogledu primjene tehnologije rada i odabira mašina. glina i treset. od pogona na paru i mehaničkog upravljanja mašinom. • nevezani materijali-drobina ili obluci.Poznato je da se istom mašinom na radilištu postižu različiti kapaciteti. dok vezani materijali mogu biti čvrsti. Prirodne materijale nadalje dijelimo prema poroznosti: nevezani mogu biti vrlo zbijeni.

Najčešće ima četiri točka. zabijanje pilota. sabijanje tla. • rovokopači (kopači kanala). • plovni bageri. te kabinom. u odnosu na veličinu i radne uslove. jer je sila pritiska u lakih bageri 5-l0 N/cm2 dok je u vrlo teških 10-35 N/cm2 (50-100 kPa. vrstu mašina i njihova radna tijela treba prilagoditi i tim zahtjevima. • bageri s povlačnom kašikom. ne oštećuje kolnik na cestama. odnosno 100-350 kPa). Me usobno se razlikuju u odnosu na masu. • bageri s dubinskom kašikom. za iskope. S obzirom na to da su svojstva vezanih i nevezanih materijala promjenljiva u odnosu na vlažnost i poroznost. Kretanje na gusjenicama ima prednost na slabo nosivom tlu. što zavisi o težini mašine i dopuštenoj sili pritiska na tlo koja ne 7 . način pokretljivosti. • ostale mašine za iskope. najkarakterističnije su slijedeće vrste: • bageri s visinskom kašikom.Radovi koji se obavljaju tim mašinama najbrojniji su u gra evinarstvu. • bageri s teleskopskom rukom. vrlo raznoliki. pa se mogu razvrstavati prema svim tim kriterijima. • kablovski bageri i kablovski skreperi. a istodobno. • buldozeri. Donji stroj služi za kretanje bagera. uz minimalnu adaptaciju. • bageri sa zahvatnom kašikom. te transport i okretanje oko okomite ose gornjeg stroja sa sklopovima. način upravljanja i način rada. ili samo utovar. te • rotacioni bager-kopač. zahvatnom i dubinskom kašikom. iskop s utovarom u transportno sredstvo. povlačnom. Bageri Bageri su vrsta gra evinskih mašina kojima se može obavljati iskop materijala. S obzirom na sve to kao i mnoge druge razloge. • grederi. a budući da se radovi ponekad moraju obavljati i u vodi. te teleskopskom rukom sastoje se od: • donjeg sroja na gusjenicama ili točkovima sa pneumaticima i • gornjeg stroja s pogonskim. Kretanje bageri na točkovima sa pneumaticima ima prednost u radu u urbaim sredinama. koristiti i za dizanje tereta. • skreperi. protutegom ili stabilizatorima koji se koriste radi bolje stabilnosti mašine. Ipak. pa stoga na tom području moraju postojati male i vrlo velike mašine. upravljačkim i radnim sklopom. • utovarači i • transportna sredstva. može se kretati većom brzinom. razbijanje betona ili asfalta i slično. utovar i transport koriste se sljedeće vrste gra evinskih mašina: • bageri. lakše se premješta. Osnovni dijelovi bageri s visinskom. Neki se od tih mašina mogu. za takve su radove konstruirane posebne vrste mašina.

spuštanjem katarke prema dolje i kretanjem osnove mašine naprijed. razlikuju se slijedeći tipovi plovnih bagera: 8 . Umjesto užadi imaju cjevovode. Mehanički se sklopovi sastoje od čelične užadi. uljnu pumpu i regulacijski ure aj. kopa se kanal širine definisane dimenzijama vedrice i dubine koju dopušta dužina katarke s vedricama. vitla. jer su precizniji u radu. Upravljački sklopovi mogu biti mehanički.smije biti viša od 100 N/cm2 (1000 kPa). mehaničkohidrauličko-zračni. Rovokopač -vedričar s okomito pokretnom katarkom Sastoji se od osnove mašine s kretanjem na točkovima sa pneumaticima ili gusjenicama na koji je otraga zglobno pričvršćena okomito pokretna katarka po kojoj se kreće neprekidan galov lanac s vedricama ili noževima u obliku vedrica. Neki tipovi bagera konstruirani su tako da nakon polaganja instalacija i zatrpavaju kanal. hidraulički ili kombinovani. smještenog oko okomite osi i malih zupčanika kojima se prenosi okretna snaga. Sastoje se od plovila (platforme). Okretanje gornjeg stroja obavlja se uglavnom pomoću velikog prstenastog zupčanika nazubljenog s vanjske ili unutarnje strane. razne kablove ili drenažne cijevi. Bagersa kabina zauzima dominantno mjesto radi bolje kontrole i preglednosti rada. razlikuje se dva tipa konstrukcije: rovokopač vedričar s okomito pokretnom katarkom i rovokopač -vedričar s rotirajućim točkom. Hidraulički upravljački sklopovi imaju prednost.kopači kanala-vedričari Rovokopači su bageri kojima se isključivo kopaju kanali za razne instalacije i cjevovode. ima osvjetljenje za potrebe rada noću i grijanje za rad u zimskim uslovima. kao i za va enje šljunka i pijeska. a postoje i konstrukcije koje istodobno s kopanjem polažu i instalacije. nemaju trzaja. Kretanjem galovog lanca s vedricama. koturače. spojke i kočnice. koje ima ulogu donjeg stroja na kojem se nalazi okretan gornji stroj ili sličan ure aj koji omogućava upravljanje radnim organima. tlačne stubline sa štapovima. Rovokopači . Plovni bageri Koriste se za čišćenja i produbljivanja vodenih korita. Poluge za stabilizaciju se spuštaju i dižu tako er pomoću hidraulike. U odnosu na način rada. U odnosu na način rada.

a potom tegle do mjesta istovara. te da ga premjesti na odre enu udaljenost. Za pogon traktora koriste se 9 . ali su već tada za iskope u slojevima pri zemljanim radovima najviše korišteni. pomoću koturova. plovni bager sa zahvatnom kašikom. Iskopani materijal prevozi se od plovila na obalu pomoću transportne trake. Dozeri Primjenjuju se tek od četvrte decenije ovog stoljeća. Zbog rada guranjem. a time i maksimalno moguću stabilnost pri radu. koja se uz pomoć plovaka postavlja po površini vode.usisni bager (refuler) koje se znatno razlikuje od ostalih jer se primjenjuje drukčija tehnologija za kopanje materijala. Dozer je mašina koji se kreće pomoću gusjenica ili na točkovima s pneumaticima sa svrhom da guranjem kopa zemljani materijal. ili pomoću plovnih teglenica (maona) koje se utovaruju kod plovila. vitla i užadi. Kostur traktora izra en je od zavarenih čeličnih profila i limova na koje su uravnoteženo raspore eni pogonski i upravljački sklopovi tako da traktor dobije što niže težište. Upravljanje plovnim bagerima je pretežito mehaničko. u novije vrijeme sve više i hidrauličko. Odvoz može obaviti i samo plovilo ako je na njemu predvi en prostor za odlaganje iskopanog materijala. osnovni dio mašine naziva se traktorom.• • • • plovni bager s visinskom kašikom. plovni bager s vedricama i plovno . me utim.

transportovati ga. te snage motora 75 kW i 130 kW na 3 osovine i 6 točkova sa pneumaticima. U konstruktivnom smislu. razlikuje se slijedeći tipovi dozera: buldozer. na okomito pomičnom obuhvatnom okviru. na produženom dijelu traktora.) obavlja se na način kao u vozila. a visina 0.6 m. Upravljanje sklopovima za kretanje (gusjenicama i sl. kopanje jaraka. a u gredera sa 6 točkova smanjenje neravnina je na desetinu visine. gdje istodobno obavlja pet različitih vrsta radova. na donjoj strani noža učvršćeno je sječivo koje se nakon istrošenosti noža može izmijeniti. od 0 do 40 km. prednja strana noža je blago zakrivljena. snage motora oko 35 kW. razastreti ga u sloj odre ene debljine i razastreti materijal djelomično sabiti. Na zupčaniku je ugra en nož koji može. a središnji nož u konstrukciji gredera pri svakom prolazu smanjuje neravnine na tlu na četvrtinu visine. Ovisno o mogućem položaju noža i njegovom obliku. 10 . a može biti vrlo prilagodljiva. ovisno o veličini traktora. istovarati dovezeni materijal.eksplozivni dizel-motori. utovarati u vlastiti sanduk. snage 30 kW do više od 350 kW. na dvije osovine i 4 točka sa pneumaticima. Radni dijelovi dozera su nož sa sječivom. Dužina noža je od 2. angldozer i tildozer. a riper potiskivati u tlo radi ripovanja. Postoje uglavnom tri veličine gredera. greder se sastoji od produženog traktora kao osnovnog dijela mašine koji je isključivo na točkovima sa pneumaticima. smješten s prednje strane traktora. ovisno o potrebi pri radu. Pojavili su se najprije kao mašine koje su vukli traktori da bi se u pedesetim godinama ovog vijeka pojavili kao samohodne mašine i vrlo brzo postali nezamjenjive mašine pri planiranju zemljanih površina. na okomito pomičnoj poluzi koja se pomiće pomoću hidraulike. po zupčaniku. skidanje humusnih slojeva te iskop u pjeskovitim materijalima. te riperi (rijači) smješteni sa stražnje strane traktora. Skreper Skreper je gra evinska mašina koja se koristi za zemljane radove u vezanim i nevezanim materijalima. Može kopati materijal. razastiranja. Posebnost gredera su fina planiranja. smješten je vodoravno veliki prstenasti zupčanik koji se može zakretati oko osi usporednoj sa smjerom kretanja gredera. a u posljednje vrijeme i s pomoću me usobno nezavisnih hidrauličkih motora. Brzina kretanja gredera pri premještanju je do 60 km/h. mijenjati položaj u krugu od 360°. U sredini gredera. Greder Greder je gra evinska mašina koja se pretežno koristi u niskogradnji za planiranja. Tako konstruiran sklop za upravljanje nožem dopušta da nož može zauzeti svaki položaj koji mu je u radu potreban. a može se i uzdužno pomicati.5 m-0.5 m do 4.5 m.

pa su njihove utovarne kašike konstruisane od debljeg lima i s čeličnim zubima. podigne se prednji dio i zatvori. Debljina razastrtog sloja može iznositi 30 do 60 cm. Brzina kretanja skrepera je do 9 km na sat. Utovarači-gusjeničari koriste se za utovar na kamenitom terenu.U odnosu na konstrukciju. smještenog na dvije osovine na točkovima sa pneumaticima. Dužina puta punjenja iznosi 30 do 60 m. Kretanjem skrepera naprijed. izra enog od zavarenih čeličnih limova. a za to vrijeme potrebna je i najveća snaga za pogon.traktor sastoji od prednjega pogonskoga dijela koji je zglobnim okvirom (sedlom) spojen sa zadnjim skreperskim dijelom. zasječeni sloj materijala ulazi u sanduk i postupno ga puni. postoji i samohodni skreper u kojeg se osnovni dio . Konstruktivno. Utovarači Utovarači su gra evinske mašine koje služe pretežno za utovar rastresitog materijala. koji skreper kopa naknadno i na taj način štedi energiju. Ostale mašine za iskope To su vrste mašina koje nisu izraziti predstavnik niti jedne do sada obra ivane vrste iako neke radove obavljaju istovjetno. tako da izme u dva kopanja ostaje srednji trak. veličine 3 m3 do 22 m3. s kašikom od 0. već prema tehničkim karakteristikama skrepera. Istovara se tako da se sanduk sprijeda otvori. Rad skrepera sastoji se u tomu da se skreperski sanduk prednjom stranom spusti na površinu tla tako da nožem zasiječe zemlju u dubinu 25 do 40 cm. Sastoje se od traktora na gusjenicama ili na točkovima sa pneumaticima i utovarne kašine s hidrauličnim upravljanjem. a materijal se zadnjom pomičnom stranom potiskuje. Ima utovarača različitih veličina. te prevozi do mjesta istovara. a maksimalno do 500 m.3 m3 do 9 m3. 11 . ali samo kada se radi o manjim količinama zemljanih radova. ovisno o potrebi. Pri punjenju sanduka treba skreper uvijek pomaknuti za dvije širine. Odnosno. neke od tih ostalih mašina razlikuju se po tome što imaju ugra eno više različitih radnih tijela pa tako mogu zamijeniti više mašina. a pri upotrebi treba se pridržavati principa da se veći skreperi koriste za veće udaljenosti i obratno. Najprikladnija i ekonomična radna udaljenost za vučne skrepere je 150 m do 300 m. postoji vučni skreper koji je sastavljen od traktora gusjeničara i vučnoga skreperskog sanduka. Kad se skreperski sanduk napuni.

12 . otvaranjem kašike s donje strane (tada kašika ima dva dijela – naziva se rasklopna kašika). kakve su pretežno transportne trake. Mogu istovarati izvrtanjem s čela. Osnovna razlika izme u njih je u tomu što su vozila koja se kreću izvan cestovnih površina znatno robusnija. prevrtanjem sa strane. U odnosu na način rada. transportna sredstva dijele se na sljedeće vrste: • vozila na tračnicama. Razvoju vozila na točkovima sa penumaticima pomogla je industrija koja proizvodi gume tj. s obzirom na to da tehnička sredstva omogućuju razne kombinacije. Transportna sredstva mogu biti unutarnja. za masu od 10 t korisnog tereta u vozilima što se kreću izvan prometnih površina potrebno je svega 9 do 11 kW. ovisno o zadatku koji obavljaju. a istovara se prelaskom kašike iznad traktora sa stražnje strane traktora (pogodan za rad u tunelu). tako da se materijal kašikom prihvati s prednje strane.Utovane kašike mogu biti različitog oblika. • istovarač unatrag (zadnje istresanje) i • posebna vozila. ili vanjska. zbog sporijega kretanja.7:1. • istovarač kroz dno (donje istresanje). pneumatike. mogu istovarati preko glave. Najbrojnija transportna sredstva su vozila na točkovima sa pneumaticima. dok je u cestovnih vozila taj odnos 0. pa s ekonomskog stajališta treba analizirati odabrani transportni sistem. Transport materijala je relativno visoka stavka u ukupnim troškovima koje se odnose na zemljane radove. a u cestovnim vozilima oko 14 kW. kao što su pretežno vozila na tračnicama – šinama i vozila na tokovima sa prenumaticima. a mogu se podijeliti na vozila koja se kreću po cestovnim površinama (javni putevi) i na vozila koja se kreću izvan cestovnih površina. a koja može proizvesti pneumatike i za najteža vozila. Optimalno odabranim transportnim sistemom mogu se postići velike uštede. Transportna sredstva Gra evinske mašine za vuču ili prevoz masovnoga gra evinskog materijala nazivaju se transportnim sredstvima. • transportna traka. Me utim. pa im je odnos težine konstrukcije prema korisnom teretu 1:1.

U tome se otišlo tako daleko da danas najsavremeniji sabijači imaju ugra ene elektroničke ure aje koji registruju sabijenost tla iza svakog prolaska sabijača te upozoravaju kada je predvi ena sabijenost postignuta. Uporedo sa spoznajom da nasipni zemljani materijal treba sabijati kako bi se postigla stabilnost i spriječila kasnija slijeganja. 13 . koje je trebalo sabiti da bi se postigla potrebna stabilnost. Sabijanje zemljanih nasipa u početku se radilo bosim nogama. jer bi prouzrokovala goleme materijalne štete na skupim savremenim kolnicima. čelične glatke valjke. U odnosu na način djelovanja. Ubrzanje u razvoju mašina za sabijanje pomogla je i ubrzana izgradnja saobračajnica sa savremenim kolnicima pri čemu su eventualna slijeganja nasipa nedopustiva. te valjke sa gumama. pa ručnim sabijačima. vlastitom težinom. da bi se kasnije konstruisali valjci s bodljama koje su vukli konji. Isprva se razvoj bazirao na iskustvenoj spoznaji da bi se kasnije bazirao na naučnim metodama. razlikuju se tri podskupine mašina za sabijanje: • mašine koje sabijaju statički. razvijale su se i mašine kojima su se obavljala sabijanja.Mašine za sabijanje materijala Početkom ovog vijeka počela je izgradnja više nasutih zemljanih brana kao i drugih nasipnih gra evina. a dijele se na ježeve.

Koriste se za sabijanje kamenih podloga krupnijih granulacija. Visina bodlje iznosi 18 do 23 cm. savijenog lima debljine 15-30 mm. Slika _ ručni vibracioni valjak Ježevi Ježevi su vrsta mašina za sabijanje. vibroploče i kompaktore. donjem dijelu. Na postolju 14 . Karakteristika tih mašina je da im pritisak naglo opada od površine prema donjim dijelovima sloja. Za potrebnu sabijenosti nekog sloja jež mora preći 10 do 12 puta uz pretpostavku da je nasipni sloj optimalno vlažan i da veličina bodlja odgovara debljini sloja. tj. a dijele se na vibrovaljke. Težina ježa povećava se tako da se u šupljinu unutar plašta valjka stavlja voda. vibroježeve. a pripadaju vrsti gra evinskih mašina koje djeluju vlastitom težinom. a na kvadratni metar dolazi 10 do 12 bodlja. sastoje se od okvirnog postolja koje se nalazi na širokim glatkim čeličnim točkovima. a djeluju vlastitom težinom . Traktori kojima se vuku ježevi imaju obično snagu od 35 do 50 kW. Valjci s glatkim čeličnim točkovima U vrijeme kad su se pojavili valjci sa ježevima pojavili su se i valjci s glatkim čeličnim točkovima. koristeći pritom silu slobodnog pada (različiti mehanički i eksplozivni sabijači). pomoću vibracija.gnječenjem materijala. Pogodni su za sabijanje koherentnog materijala. Medu prvima su se pojavili za sabijanje nasipnog materijala. Konstruktivno. dok se oni teži od 60 kN svrstavaju u teške i velike. Jež se sastoji od glatkog valjka. pa se za takav materijal isključivo i koriste. Značajno je da jež sabija nasipni sloj od donjeg dijela prema gore. Ježevi težine 20 do 60 kN svrstavaju se u srednje teške. Postoje ježevi koji umjesto savijenoga limenog plašta imaju plašt od rešetke. odnosno pijesak za još veću težinu. Debljina nasutog sloja smije biti najviše 1. statički.• • mašine koje sabijaju dinamički. suprotno od načina djelovanja ježeva. Zato se ti valjci koriste za površinska sabijanja ili za sabijanja u slojevima od 10 do najviše 20 cm debljine. Njih se često opterećuje betonskim blokovima kako bi se povečala težina. postrance zatvorenog. dakle.2 visine bodlje ježa kojim se sabija sloj. a osobito za završnu obradu već sabijenih nasutih slojeva. mašine koje sabijaju dinamički. Po obodu valjka raspore ene su bodlje konusnog oblika ili oblika ovčije noge sa svrhom da pri valjanju prodire u nasuti sloj te da ga počnu sabijati u dubljem tj.

a za velike valjke 800 do 1000 N. Vibrovaljci i vibroježevi Vibrovaljci su se pojavili tek godine 1950. uz dopunsko elastično djelovanje guma koje stvaraju bočne sile i pospješuju konsolidaciju nasipnog materijala. ili ako ga se nakon zaustavljanja dulje zadržava na jednom mjestu. Proračun planskog kapaciteta valjaka s glatkim čeličnim točkovima utvrduje se isto kao i u ježa. može stvarati kružne ili okomite vibracije.je kućica. Da bi se dobila potrebna zbijenost. pri grubljim zemljanim radovima. u odnosu na masu. Osnovni element vibrovaljaka i vibroježa je vibrator koji. a vibriranjem se postiže da se u nasipnom materijalu za vrijeme vibracija smanjuju kohezijske sile i trenje. Dijele se u dvije grupe: • valjci s jednim prednjim glatkim čeličnim točkom i dva stražnja glatka čelična točka koji su ujedno i pogonski. prostori unutar plašta čeličnoga točka valjka mogu se puniti vodom. Nedostatak ovog tipa valjka što može prouzrokovati boranje tla ako se naglo zaustavlja i naglo pokreće. kao što je to često u valjaka s tri čelična točka. te ure aj za upravljanje i pogon. pa se čestice materijala slažu u slobodne prostore stvarajući tako najveću moguću gustoću u nasipnom materijalu. Valjci s dva čelična točka (tandem-valjci) koriste se za zagla ivanje završnih površina jer ne ostavljaju uzdužne tragove. Vučeni valjci imaju sanduk koji se puni priručnim zemljanim materijalom radi veće težine. Djelovanje takvih valjaka je površinsko. Za svaku tonu mase valjka potrebna je snaga motora od 1. pa su pogodni za valjanje asfaltnih slojeva. pa su to pretežno samohodni valjci. • valjci s jednim prednjim i jednim stražnjim širokim glatkim čeličnim točkom. Da bi se ostvario veći pritisak. Vibracijama se. Amplituda je veličina za koju se vibrirajuća masa pomiče gore15 . djelovanje valjka kao i ježa. Valjci na točkovima sa penumaticima . Sila pritiska po dužnom centimetru dodirne crte koju čini širina čeličnoga točka i tla iznosi za male valjke 200 do 400 N. kao i nižih slojeva u nasipu.gumama Valjci na točkovima sa penumaticima pripadaju skupini mašina koje vrše sabijanje vlastitom težinom. Djeluju na tlo vlastitom težinom statički a zbog vibracija i dinamički. a koriste se za valjanje nasipnog materijala. višestruko povećava (5 do 7 puta). potreban broj prijelaza je 6-8 po istom prolazu. Frekvencija vibracija iznosi od 20 do 75 Hz (broj vibracija u sekundi). Valjci na točkovima sa penumaticima mogu biti vučeni ili samohodni.8 kW. ovisno o konstrukciji.4 do 2. koji se još naziva tandem-valjak. ali ipak dublje od glatkih statičkih valjaka. tj.

Eksplozivni sabijači su mašine udarnog djelovanja. a sastoje se od dva dijela. Padanjem ploče nasipni se materijal sabija. Što je veća masa koja vibrira. a koriste se za zbijanje manje količine nasipnog materijala u ograničenim prostorima. Zatim se i donji dio sa stopom uz novo usisavanje smjese pomoću teleskopskog privlačenja ubrzano podiže za gornjim dijelom. gornjeg težeg klizno vezanog za donji lakši dio s udarnom stopom. Dvije posljednje vrste nazivamo i stupnim sabijačima. 16 . težine od 15 do 30 kN. Sabijač radi u tri faze: • prva ili početna faza je paljenje eksplozivne smjese (benzina ili benzola) u stublini gornjeg dijela klizno vezanog sabijača. teško pristune površine i sl. Sabijači Osnovne vrste sabijača su : • mehanički sabijači. • eksplozivni sabijači i • vibrosabijači. jer u radu imaju uspravan položaj kao stup. Takav rad primjenjuje se samo u specifičnim slučajevima. kao i amplituda.dolje od neke nulte crte. kao i za relativno male nasipne količine.5 do 2 m i slobodnim padom spušta na nasipni materijal. • druga ili radna faza je kad stopa sabijača zbog eksplozije udara u nasipni sloj podižući istodobno gornji dio sabijača na visinu od 30 do 40 cm. Mehaničko sabijanje je sabijanje pomoću ploče ili kocke od armiranog betona. veličine 60 X 60 do 110 X 110 cm. kao što su kanalski iskopi. rovovi. Stupastog su oblika. koje se dižu pomoću dizalica ili bagera na visinu od 1. • u trećoj fazi sabijač cijelom svojom težinom pada na nasipni sloj i po drugi put u istom ciklusu zbija slobodnim padom. to je i dubina sabijanja veća.

osobito tamponskih slojeva. Dijele se. 17 . srednje teške vibroploče 0. za iskope u kamenu koriste se sljedeće podskupine mašina: • kompresori za proizvodnju komprimiranog zraka. pa se posredno u mašine za iskope u kamenu uključuju kompresori za proizvodnju komprimiranog zraka. Prema tome. Vibracije se prenose preko naliježuće čelične ploče na nasipni materijal a proizvode 600 do 2000 udara u minuti. osim mašina za mehaničko razbijanje. Mašine za iskope u kamenu (stijeni) Struktura kamenih materijala je čvrsta pa je za njihov iskop prethodno potrebno razbiti tu strukturu što se postiže mehaničkim razbijanjem.2 m2. Prema tome. te sklop s ekscentrom koji izaziva vibracije. a ako se kreću naprijednatrag .1 do 0. podrazumijevamo i mašine za bušenje rupa u kamenu radi miniranja.15 m2.6 do 2 kN i teške vibroploče preko 2 kN.5 do 20 kN. te obaviti paljenje odnosno miniranje. na lagane vibroploče težine 0. pod mašinama za iskope u kamenu. Dubina djelovanja pri sabijanju najlakših vibroploča je 30 cm. nazivaJU SE vibrosolima. Vibroploče se sastoje od osnovne čelične ploče na koju je smješten pogonski motor odgovarajuće veličine. • mašine za taljenje kamena. • alati za razbijanje kamena i bušenje rupa u kamenu. prema težini. a u najtežih 1. • samopokretne bušilice (bušeća kola).5 kN. Površina ploče u najlakših vibroploča je 0. Mašine kojima se buše rupe u kamenu rade pretežno na principu komprimiranog zraka kao pogonskog medija iako je sve češća primjena i hidraulike.vibromaksima. razbijanjem korištenjem eksploziva pa i taljenjem materijala.Vibroploče Vibroploče su gra evinske mašine koje se koriste za sabijanje većih nasipnih količina nekoherentnih materijala. a najtežih i do 180 cm. treba ga postaviti unutar kamene mase što praktično znači da treba izbušiti rupu u kamenu. uz udarnu silu od 3. Ako se vibroploče kreću samo u jednom smjeru. dok im je vlastita pokretljivost od 12 do 25 m/min. postaviti eksploziv s upaljačem. Da bi eksploziv bio što djelotvorniji.

5 m. pa je potrebno onečišćeni zrak zamijeniti svježim. Uz zemljane radove potrebno je istodobno organizirati radove na prozračivanju tunela.7 do 1. Mašine za iskope u tunelima Pri odabiru mašina za rad u tunelima najprije treba obaviti opsežne istražne radove.od oplate u sklopu mašine za iskop. 18 . Čelični lukovi u oplati sastoje se iz tri dijela koji se postavljaju najprije u svodu pa potom bočno. neophodno je u njemu usporedno obavljati nekoliko različitih radova. koja djeluje na principu klizanja. Nakon svih tih saznanja prilazi se odabiru vrste i tipa mašine za rad u tunelu koji će se u konkretnom slučaju koristiti. Ventilator i kompresor smjeste se obično pri ulazu u tunel. Za podgra ivanje koristi se čelična oplata s lukovima od profiliranog čelika. metodu gra enja tunela koje tehničke nauke danas poznaje u velikom broju. Zrak u tunelu onečišćuje se miniranjem. Sve to omogućuje odabir tehničkog postupka. Za prozračivanje u tunelu potrebno je odabrati sistem ventilacije s ventilatorom i ostalom opremom.Za male radove koriste se alati za razbijanje i bušenje koji su izravno vezani na motor s eksplozivnim ili električnim pogonom. na razmaku od 0. Kapacitet ventilacije zadovoljava ako instalacije za prozračivanje obnavljaju 500 m3 zraka u satu za svakoga zaposlenog radnika i 250 m3 zraka za svaki kilogram utrošenog eksploziva. sidrene zatege s čeličnom mrežom. tj. Za pročišćavanje zraka u tunelu najčešće se koristi centrifugalni ventilator s lopaticama. ugradnje montažnih armiranobetonskih lukova koji se ugra uju unutar mašine za bušenje i još mnogi drugi postupci. koherentni ili nekoherentni. brzine 1500 do 3000 okretaja u minuti. Za takve radove postoje mnoge metode . Pritisak zraka koji stvara ventilator treba svladati sve otpore u cjevovodu. koji može biti kameni. pa se zrak u tunel ubacuje s pomoću limenih cjevovoda velikih promjera. odvodnji i podgra ivanju. Izme u čeličnih lukova postavlja se čelična oplata. ovisno o pritisku stijenskog masiva. Opsežnim geomehaničkim istraživanjima utvr uje se osnovni sastav materijala u tunelu. S obzirom na to da se u tunelu radi o vrlo složenom gra evinskom zahvatu. kao i to s koliko je voda prisutna u materijalu. izgaranjem plinova u eksplozivnim motorima i prašinom. pa shodno tome odabrati i mašine za te radove. koja se oblaže mlaznim betonom pomoću posebnih mašina uz pritisak od 1 MPa i utrošak oko 10 m3 zraka u minuti. a osim toga u nekim slučajevima povećava se i temperatura.

kada se svježa betonska mješavina u manjim količinama proizvodi na gradilištu (cement je u papirnim vrećama). Transportne trake omogućuju neprekidan transport. kao što su bunker-vozovi i sl.Iskopani materijal utovara se tunelskim utovaračima s kašikom koja tovari preko glave. dopremu betonske mješavine do mjesta ugra ivanja. Mašine za proizvodnju svježe betonske mješavine Svježa betonska mješavina može se proizvoditi na gradilištu ili u tvornici betona. vezanom i nevezanom odnosno rastresitom stanju. cement. kreću se brzinom od 1.5 do 3 m/s. te je li u čvrstom ili mekom odnosno rastresitom stanju. 5. MAŠINE ZA BETONSKE RADOVE Pri proizvodnji betona važna je tačnost u doziranju pojedinih sastojaka u mješavinu betona. dok se materijal iz tunela izvozi samoistovaračima ili transportnim trakama. a za pražnjenje postoji na vozilu ure aj koji se naziva pumpa za cement. Punjenje cisterni rastresitim cementom obavlja se u tvornici cementa. služi teretno vozilo sa sandukom. a kapacitet im je oko 60 m3/h. cementa. najčešće kamioni-kiperi. Posebnost betona je još i u tome da za vrijeme stvrdnjavanja zahtijeva odre en tretman. njihova kvaliteta te ograničenje vremena od početka miješanja svježe betonske mješavine do njenog ugra ivanja u objekat. To su kameni ili drugi materijali ispune. Miješanje se obavlja 19 . Za dovoz cementa. odnosno u pogonu za proizvodnju betona. Za dovoz kamenog i drugih materijala za ispunu mješavine koriste se teretna vozila. svaki za prihvat po 4-5 tona cementa. vode i eventualnih dodataka (aditiva) u točno odre enim omjerima dobiva se svježa mješavina betona. Samoistovarači imaju nedostatak što onečišćuju i onako loš zrak izgaranjem goriva u motorima. Autocisterna za prevoz cementa sastoji se od teretnog vozila s prikolicom s vodoravnim cisternama zapremine koj može prihvatiti 20-30 t cementa ili s četiri silosa. Tehnološki postupak u vezi s betonskim radovima može se dijeliti na proizvodnju svježe betonske mješavine. Miješanjem kamene ili druge ispune. voda i aditivi. a za svježe betone proizvedene u tvornici ili na gradilištu pri većoj proizvodnji kada se postave silosi. te ugra ivanja s tretmanom do potpunog otvr avanja betona. Za dovoz vode koriste se autocisterne za vodu ako ne postoji mogućnost priključenja na vodovodnu mrežu. odnosno od 5 do 10 km/h. Valja pritom osigurati prostore za uskladištenje tih materijala. cement se dovozi posebnim vozilima .autocisternama za prijevoz cementa. U oba slučaja potrebno je najprije dopremiti do mjesta proizvodnje sve sastojke koji čine betonsku mješavinu. pa se razliku dvije glavne vrste mašina: • • tunelski mašine za iskope u čvrstom stijenskom materijalu i tunelski mašine za iskope u mekanom. Za iskope u tunelima najvažnije je utvrditi da li je materijal sklon urušavanju. U upotrebi su i druga transportna sredstva.

raznih sklopova za mjerenje kamene i druge sitneži. te okomitim bubnjem. 20 . tako da se svježa mješavina betona prevozi i na udaljenosti od nekoliko kilometara pod nazivom transportni beton. Za manje betonske radove. vode i raznih dodataka (aditiva). koriste se male pokretne tvornice betona kapaciteta 3-5 m3/h koje imaju sve sklopove neophodne za proizvodnju kvalitetne mješavine betona. To je automatizovan sistem koji se postavlja za dulje korištenje i za istovremeno snabdijevanje više potrošača svježom mješavinom betona. zapremine ili zapremine i težine zajedno. U odnosu na pokretljivost mješalice mogu biti stabilne i mobilne. udruženja za transportni beton odre uju mjesto za postavljanje nove tvornice betona kao i kvalitetu proizvoda što je u skladu s normativom ISO-9000. Prema osnovnim karakteristikama u konstrukciji. Kapacitet takvih betonara može biti i do 300 m3/h. kad se traži beton visoke marke. prema načinu djelovanja cikličke i kontinuirane. koji rade na bazi težine. Za proizvodnju svježe mješavine betona visoke marke i u većim količinama koriste se tvornice betona.mješalicama za beton uz pomoć sklopova za doziranje. Tvornice betona koje se postavljaju uz naselja su stabilne. mješalice za proizvodnju mješavina betona. prevrtnim bubnjem. tanjurastom posudom. kao i načinu miješanja postoje sljedeći tipovi mješalica za beton: • • • • • • mješalica mješalica mješalica mješalica mješalica mješalica s s s s s s vodoravnim bubnjem. gdje se uz mješalicu kao ključnu mašinu nalaze i ostale mašine potrebne pri proizvodnji mješavine betona. za proizvodnju mješavina betona koriste se montažno-demontažne tvornice betona kapaciteta 15-30 m3/h koje se nakon dovršenih radova rastave i uklone. Mješalice za proizvodnju betona Postoje različite podjele mješalica. Ako su betonski radovi količinski znatni ali vremenski ograničeni. te prema zapremini miješanja od 75 l do 2500 l. Tvornice betona se sastoje od silosa za uskladištenje cementa. Štaviše. prema načinu miješanja sa slobodnim padom. U razvijenim zemljama mnogo je takvih betonara udruženih u posebna udruženja za proizvodnju svježeg betona koje kreiraju čak i propise za beton. Tvornice betona (betonare) Tvornice betona su cjeloviti sistemi za proizvodnju svježe mješavine betona. a mješavine betona (transport-beton) proizvode i za nepoznatoga kupca. protustrujne i prisilne. Tvornice betona grade se danas uz veća naselja i na velikim gradilištima i koriste se za betonske radove na više objekata. cementa. mašina za unutarnji transport te automatike za upravljanje s ure ajem za ispis otpremnica. skladišta (deponija) za kamenu i drugu ispunu. a nemoguće je nabaviti transportni beton. vodoravnim valjkom (spiralna) i valjak-mješalica. pod stalnom je provjerom i obavezan pri betonskim radovima kad se koriste visoke marke betona. Tako prire en beton visoke je kvalitete. koritom.

potrebnom prostoru za pripremu betona. • toranjske. radnoj snazi. 21 . pri čemu treba beton pokriti vlažnim pokrivačem ako je udaljenost veća od 2-3 km.automješalicom. vodocementnog faktora iznad 0. Prihvat svježeg betona na gradilištu ovisi o organizacijskim mogućnostima. Prednosti tvornica betona su u uštedama na pripremnim radovima. ako je vrijeme prijevoza kratko (kvalitetna saobračajnica) ili ako je betonu dodat usporivač početka vezivanja betona. a nedostaci proizlaze iz toga što ugradnju treba obaviti u vremenu do početka vezanja betona. Stoga se i prevozi posebnim vozilom za svježi beton . Ova vrsta svježeg betona može se transportovati i na udaljenosti do 20 km. te iz ograničenja daljine transportovanja.45. podijeliti na: • prizemne. • kombinovane (prizemno-toranjske) i • tvornice betona kontinuiranog djelovanja. možegu se. uz ostalo i zbog ekonomskih razloga. Mašine za transport i prihvat svježeg betona Pojava tvornica betona i transportnog betona uvjetovala je i potrebu za mašinama za prevoz svježeg betona kao i njegov prihvat na gradilištu.45 zemljovlažnog su sastava te se tresenjem na vozilu ne mogu segregirati.Uprkos postojanju mnogo tipova tvornica betona. Svježi betoni do visine vodocementnog faktora 0. plastične i žitke je konzistencije pa ga se tresenjem u vozilu može segregirati. te ako je to ekonomski opravdano. Svježi beton. pa se mogu prevoziti teretnim kamionima kiperima. u konstruktivnom i tehnološkom smislu. cementu te u garanciji postizanja kvalitete.

Razna transportna sredstva Kada se ugradnja svježeg betona ne može obaviti odjednom.Mobilna pumpa za beton Najbolje je ako se može istovariti vozilo izravno na mjesto ugradnje. automješalicom se beton prevozi do 35 km 22 . Ako je to rentabilno. a to su: • transportna traka postavljena na gradilištu. već je za ugradnju potrebno više vremena zbog prenosa betona u posudama toranjskih dizalica ili ako je zbog malih konstruktivnih presjeka s mnogo armature ugradnja spora. postoje mašine kojima se prihvat omogućuje. • transportna traka montirana na automješalici. obavi kvalitetna ugradnja svježeg betona u konstrukciju objekta. Automješalica Za prevoz svježe mješavine betona vodocementnog faktora višeg od 0. pretovarni silos za prihvat betona Te mašine omogućuju da se vozilo za prevoz betona brzo oslobodi tereta i koristi za ponovni prevoz.45 koristi se automješalica kojom se zbog miješanja sprečava segregacija u mješavini te produljuje početak vezivanja betona. svježi beton se na gradilištu prima u prihvatne mašinekao što su: • pretovarni silos za prihvat betona ili • pretovarni rotirajući bubanj za prihvat betona. a da se istodobno. • pumpa za beton stacionirana na gradilištu ili pokretna i • pumpa za beton montirana na automješalici. bez žurbe. Ako to nije moguće.

Transportna traka se s pomoću hidrauličnog sistema i zglobova namjesti u položaj potreban za ugradnju svježeg betona. postavljen na malo postolje s 4 točka s gumama u svrhu transporta i s 4 stabilizatora koji se koriste u toku rada. odnosno u položaj za transport nakon ugradnje. dok traje ugradnja svježeg betona. 23 .kamiona s 3-4 osovine na koji je smješten rotirajući bubanj s 3-15 okretaja u minuti. Na stražnjem dijelu automješalice može biti ugra ena trodijelna transportna traka kojom se omogućuje dostava betona izravno od automješalice do mjesta ugradnje koje može biti udaljeno do 11 m i visoko do 6 m.udaljenosti.2-0. koja posebnim košem zapremine 0. Na automješalici je smješten i spremnik s vodom. a to su pretovarni silos i pretovarni rotirajući bubanj. Moguća udaljenost dostave betona s pumpom za beton ugra enom na automješalicu je 13 m i na visinu 16 m. prenosi beton do mjesta ugradnje. Zapremina bubnja može biti 3-11 m3 svježe mješavine betona. svakih 2-5 minuta. Pretovarni silos se sastoji od vodoravnog okvira na koji je zglobno učvršćen sanduk za prihvat s ljevkom za pražnjenje svježeg betona. tako da se pri suprotnom okretanju bubanj može isprazniti. u točno propisanim slučajevima. koji se smije koristiti samo iznimno. a postavlja se na mjesto pogodno za utovar i istovar tokom rada na gradilištu. Automješalica se sastoji od teretnog vozila . a može i dalje ako se u bubanj stavlja suha mješavina betona bez vode. Vrijeme potrebno za istovar traje svega 10-12 minuta. Pretovarni silos najčešće se koristi uz toranjsku dizalicu. u tom slučaju automješalica s ugra enom transportnom trakom opslužuje i onu koja je nema. Pretovarne mašine Pretovarne mašine se koriste onda kada je ugradnja svježeg betona spora pa je nerentabilno zadržavati skupa vozila na gradilištu. Zapremina pretovarnog silosa iznosi 3-6 m3 svježeg betona. Pri upotrebi pumpe za beton konzistencija betona mora odgovarati recepturi za betone koji se transportiraju pumpama. Budući da sve automješalice nemaju ugra enu transportnu traku. s mogućnošću doziranja vode. koji s unutrašnje strane ima učvršćene čelične trake kojima se mješavina betona miješa i gura uzduž bubnja. Na stražnjem dijelu automješalice može biti smještena pumpa za beton sa svrhom da se izravno iz bubnja svježa mješavina betona dostavi na mjesto ugradnje. Pretovarni rotirajući bubanj zapravo je rotirajući bubanj kakav se nalazi i na teretnom kamionu kod automješalica.8 m3 svježeg betona. s tim da se voda dodaje u točno odre enoj količini tek na gradilištu.

S obzirom na to da sistemi pritiska odre uju neke karakteristike kao što je kapacitet. obavezno od gumene cijevi. U odnosu na njihovo osnovno djelovanje. a nakon završenog rada cjevovod je potrebno pročistiti čeličnom ili gumenom kuglom tjerane vodom. Na ruku su pričvršćene čelične cijevi profila 125-200 mm. pumpe za beton mogu biti stabilne koje se koriste za velike i koncentrovane betonske radove i pokretne (mobilne) koje se koriste za manje betonske radove. te mortove s nanošenjem na zidove. a moguća visina 70 m. Vodoravna dužina mogućeg transporta je 450 m.Pumpe za beton Pumpe za beton se koriste za prenos svježeg betona od automješalice ili pretovarnoga rotirajućeg bubnja do mjesta ugradnje na objektu. Prije početka rada cjevovod treba podmazati gustom mješavinom cementa i vode. više puta tokom jednog dana. Pri premještanju pokretne pumpe za beton s jedne ugradnje svježeg betona na drugu. ljevka za prihvat svježeg betona. u ljevku za prihvat betona i u cjevovodu ostavi se odre ena količina svježeg betona. Stavljanjem izlazne cijevi u lijevak za prihvat betona betonska mješavina cirkuliše kroz sistem cijevi uključujući i pumpu i sprečava stvrdnjavanje betona u cijevima. a potom na višedjelnu čeličnu "ruku" sa zglobovima dužine 30 m pokretanu hidraulički. sklopa za guranje svježeg betona i cjevovoda za transport svježeg betona. sastavljenog od pojedinačnih komada čeličnih cijevi profila 125-200 mm. kao i mješavine za torkretiranje kapaciteta 2 do 6 m3/h. dužina i visina transporta. Cjevovod se relativno brzo postavlja. zatim svježi beton veličine zrna do 16 mm za betonske podloge kapaciteta do 12 m3/h. Kod visokih stambenih objekata uspravni dio cjevovoda može se postaviti u uske lift-prostore i koristiti isti sistem kao u uspinjućih toranjskih dizalica. pa u odnosu na to razlikuju se slijedeći transporteri: • zračni transporter za svježi beton 24 . ali na više ugra enih mjesta unutar ili izvan gradilišta. Mobilne pumpe za beton vrlo su pokretljive. dužine 3 m i odgovarajućih čeličnih koljena istih profila. a to se čini na početku i na kraju bez obzira na broj premještanja pumpe za beton. a potom još i isprati vodom pod pritiskom. i to kapaciteta do 50 m3/h. Zračni transporteri svježe mješavine betona Važno je istaknuti da ovaj tip mašina može transportovati i svježi beton za betonske radove uobičajenoga granulometrijskog sastava ali nižega vodocementnog faktora. Stabilne pumpe za beton sastoje se od postolja. razlikuju se: • stupne (klipne) pumpe za beton i • gnječeće pumpe za beton. s posebnim zglobovima. a na kraju cijevi nalazi se produžetak dužine 6 m. Sastoje se od teretnog vozila kamiona na koje je smješten lijevak za prihvat svježeg betona s rešetkom i poprečno vodoravnim ravnim vratilom s lopaticama koje guraju svježi beton unutar lijevka do sklopa koji generiše pritisak. Na taj način se izbjegava podmazivanje gustim cementnim mlijekom i pranje tokom radnog dana. pogonskog sklopa.

Dužina i debljina pervibratorske igle može biti različita. presanjem i stvaranjem podpritiska (vakumiranjem). vibriranjem. 5. što ovisi o debljini betonskog sloja koji se sabija i veličini igle te o radniku koji mora premještati iglu pri radu u pravilnim razmacima. a za velike betonske radove (betonske brane) može biti i do 200 mm.• • • betonski top. no tada se skupina pervibratorskih igala montira na dozer koji ih vuče uronjene u beton. To se postiže sabijanjem. • vibratori površinskog djelovanja i • mašine za ugradnju kolnika od betona. zračni transporter-mješalica (miksokret) i zračni transporter za mlazni beton (torkret) i mort. Vibratori se dijele u odnosu na pogon na: • električne vibratore. Debljina je izmedu 40 i 80 mm. centrifugiranjem. važnija je podjela u odnosu na način djelovanja pa postoje: • pervibratori. Pervibratori Pervibratori se sastoje od pogonskog dijela. • vibratore s zrakom pod pritiskom i • vibratore s eksplozivnim motorima. Me utim. 25 . Kapacitet pervibratora je 2-60 m3/h ugra enog betona. • oplatni vibratori. MAŠINE ZA UGRADNJU BETONA U tehnološkom procesu betoniranja iznimno je važno što bolje zbiti (zgusnuti) mješavinu svježeg betona prije početka vezivanja. a ovise o debljini betonskog sloja koji se sabija. gumenog crijeva i pervibratorske igle u kojoj je ekscentar koji se okreće brzinom 3000-16000 okretaja u minuti i stvara vibracije 50-260 Hz. Vibracijska igla se ručno uvlači u mješavinu svježeg betona i prenosi neposredno vibracije na mješavinu betona koja se pod djelovanjem vibracija zgušnjava i sabija.

Temeljni materijali od kojih se sastoje asfaltne mješavine su: stijena (drobljena ili prirodna). vezivo (bitumen. bitumenske 26 . pa se vibriranjem oplate vibracije prenose na mješavinu svježeg betona posredno. Površinski vibratori i gladilice za zagla ivanje Tanke slojeve svježeg betona moguće je sabijati samo površinski. jer se savremeni kolnici cesta grade od asfaltnih mješavina. šupljim gumenim cijevima i ekscentrom na pogon kompresovanim zrakom. pa se za takva sabijanja koriste površinski vibratori. posebice gra enja cesta. zgušnjavaju ga i sabijaju.Oplatni vibratori Ovaj tip vibrtora djeluju posredno na mješavinu svježeg betona tako da se pričvrste na oplatu u kojoj se nalazi svježi beton. Površinski vibratori djeluju na površini razastrtog sloja mješavine svježeg betona. Sastoje se od čelične ploče ili letve na kojoj se nalazi elektromotor s ekscentrom s 30004000 okr. prenosom vibracija na svježi beton. Mašine za ugradnju kolnika od betona 6. Pogon ovog tipa vibratora može biti i zrakom pod pritiskom. MAŠINE ZA ASFALTNE RADOVE Asfaltni radovi pripadaju u skupinu radova niskogradnje. Oplatni vibratori pri električnom pogonu nisu ništa drugo nego mali elektromotori snage 1-2 kW koji pokreću ekscentar za proizvodnju vibracije. što je konstruktivno rješivo kompresorom./min koji proizvodi vibracije.

posipavanja dvostrukim slojem kamene sitneži i valjanja. mikroasfalte i penetracije Razlikuju se sljedeće vrste laganih kolnika: • Jednoslojna površinska obrada. • Dvoslojna površinska obrada koja se sastoji od dvaju prskanja vezivom. • Natopljeni tucanički zastor (penetracija). te popunjavanja kamenom sitneži. samo se štrcanje veziva i popunjavanje kamenom sitnježi ponavlja dva puta. • Polunatopljeni tucanički zastor (polupenetracija). koja se radi kao zaštita tucaničkom. • natopljeni asfaltni makadami (penetracije). koja se u tankom sloju nanosi na postojeći stari kolnik u svrhu ohrapavljivanja i vodonepropusnosti. Na kolnicima od valjanog i lijevanog asfalta pojavila se potreba i za recikliranjem.emulzije i razrije eni bitumen). te punila (kameno brašno). Postupak je isti kao i pri polupenetraciji. Mašine za površinske obrade. te dvaju posipavanja kamenom sitneži (koja prethodno može biti optočena vezivom) i valjana. pa i betonskom kolniku. valjanja i štrcanja veziva. U odnosu na trajnost kolnika od asfaltnih mješavina i primjenu tehnološkog postupka pri gradnji. a shodno tome i različite vrste gra evinskih mašina. mašine za grijanje i štrcanje veziva: kotao za grijanje s ručnim štrcanjem. što znači očistiti površinu pa zatim poprskati vezivom. • valjani asfalti i • lijevani asfalti. ispuhivač prašine i razastirač tucanika. a potom ponovnog valjanja i dodavanja površinske obrade. pa se skupina svih vrsta mašina za asfaltne radove na kolniku dijeli na: • mašine za valjane asfalte • mašine za lijevane asfalte i • mašine za obnovu asfalta (reciklažu). razlikuju se sljedeće vrste kolnika: • površinske obrade i mikroasfalti. sastoji se od razastiranja novog tucanika (6-8 cm) na staru tucaničku podlogu. Mašine koje se koriste za radove na takvim kolnicima mogu biti podijeljne u grupe: • • • • • mašine za pripremu površina: motorna metla. cisterne za dovoz vrućeg bitumena i mehaničko štrcanje. • Mikroasfalt je tanki sloj od mješavine dopiranih veziva i sitne kamene simeži. Postojeći kolnik treba prethodno pripremiti. te posipati slojem kamene sitneži i uvaljati. mašine za izradu mikroasfalta mašine za ugradnju kamene sitneži i valjke 27 . • Jednoslojna površinska obrada koja se sastoji od prskanja veziva. asfaltnom. Za svaku od tih vrsta asfaltnoga kolnika koriste se različiti tehnološki postupci.

a površina pripremljena za ugradnju površinske obrade ili mikroasfaltnog sloja. Na okvirnoj konstrukciji smješten je sanduk koji ima prorez na dnu.Mašine za pripremu površine Motorna metla koja se koristi za odstranjivanje kamenih čestica s površine starog kolnika koje nisu čvrsto vezane uz kolnik. po tvrdoći. a grijani na temperaturi 420-450 K pogodni su za štrcanje. smještene na gusjenice ili točkove sa pneumaticima. Sastoji se od niske okvirne konstrukcije sastavljene od čeličnih profila. Motorni ispuhivač koristi se nakon prolaska motorne metle za odstranjivanje otkinutih čestica s površine staroga kolnika. Postoje različiti tipovi bitumena. 28 . a zapremina sanduka 2-3 m3. Priključne motorne metle sastoje se od priključne konstrukcije povezane s pogonskim izvodom na vozilu na koje se priključuju. me u ostalim razlikuju se. Na donjem dijelu priključne konstrukcije smješteno je vodoravno vratilo s uspravno utaknutim elastičnim čeličnim žicama dužine 1015 cm. tako su tek nakon obavljenog ispuhivanja otkinute čestice odstranjene. Razrije eni bitumeni dobiju se razrje ivanjem bitumena katranskim uljem ili drugim naftnim destilatima a grijanima na temperaturu 350-380 K pogodni su za štrcanje. Razastirač ima vlastiti pogon eksplozivnim motorom. Širina sanduka za prihvat tucanika na razastiraču je 2-3. Hidrauličnim sklopom na vozilu upravlja se priključnom konstrukcijom i rotirajućim vodoravnim vratilom (metlom). Kroz prorez izlazi tucanik. Teretnim vozilom dovozi se tucanik i kipanjem istovara u sanduk. te se kretanjem razastirača raspore uje na tačno odre enu visinu. Razastirač tucanika koristi se za razastiranje sloja tucanika debljine 6-8 cm na stari kolnik pri radovima na polupenetraciji i penetraciji. Motorni ispuhivači mogu biti samohodni na tri ili četiri točka s gumama i s jednim do tri ventilatora koje pokreće eksplozivni motor smješten na stražnjem dijelu postolja ispuhivača ili priključni ispuhivač s ventilatorom priključen na vozilo (obješen kao priključak na stražnjem dijelu vozila) i vezan na pogon vozila.5 m. Mašine za grijanje i štrcanje veziva Za štrcanje pripremljenih površina kao vezivo koristi se bitumen. u odnosu na penetraciju. okomito na smjer kretanja. Okretanjem vodoravnog vratila i pritiskom na površinu staroga kolnika čelične ili najlonske žice otkidaju s površine sve čestice koje nisu čvrsto vezane. razrije eni bitumen i bitumenske emulzije. Motorne metle mogu biti samohodne i priključene na vozilo. Dovoljan je često samo jedan prolazak metle da bi se dobila površina podobna za daljnji postupak pri izradi površinske obrade.

a ne na površinu poštrcanu vezivom. koji se sastoji od savitljivog crijeva i puške za štrcanje. pogodni za štrcanje bez zagrijavanja. kada se dva pomoćna spremnika naizmjenično pune tekućim vezivom i zrakom pod pritiskom ili s pomoću zupčaste pumpe. štaviše. a pri ručnom radu iznosi izme u 200 i 300 m2/h. Štrcaljka za emulzije koristi se za manje radove i nema grijanja. te da se poštrcana površina pokrije jednomjerno zrnom do zrna. To se obavlja često iskustveno i ručno. da se pripremljena asfaltna mješavina prevozi teretnim 29 . jednoliko ručno štrca pripremljena površina. pričvršćenog na postolje. u tvornicama asfalta. kako bi se spriječilo ljepljenje veziva za točkove. veznih slojeva i habajućih slojeva koje označuje samo različitost korištenih materijala i sastav. U odnosu na dužinu prestanka vezivanja vode i bitumena. te s pomoću sklopa za štrcanje. Mašina za razastiranje je razastirač koji se sastoji od sanduka. Mašine za grijanje griju veziva pomoću plamenika na tekuće ili plinsko gorivo. jer ovisi o brzini kretanja vozila. Način štrcanja može biti pomoću sabijenog zraka. dok je kod najnovijih tipova mašina automatizovano. Pri razastiranju kamene sitneži teretno vozilo-kiper se kreće unatrag tako da točkovi sa penumaticima naliježu na razastrta kamena zrna. o podlozi na koju se razgrće sitnjež i o količini veziva po 1 m2. kako ne bi došlo do pregrijavanja i isparavanja važnih komponenti u vezivu. polustabilne i nestabilne bitumenske emulzije. koja tjera tekuće vezivo izravno na mlaznice. Mašine za valjane asfalte Najraširenija vrsta asfaltnih kolnika su valjani asfalti koji se u odnosu na funkciju sastoje od nosivih slojeva. Kapacitet ovisi o mnogo faktora. odnosno prethodno u kružni cjevovod. Usisna cijev zupčaste pumpe stavi se u bačvu.Bitumenske emulzije su disperzni sistemi sastavljeni od bitumena i vode. pa potom iz cjevovoda na mlaznice. Mašine za ugradnju kamene sitneži Površina prethodno poštrcana vezivom pokriva se kamenom sitneži. najčešće ovješenog na stražnji dio teretnog vozila-kipera. Sastoji se od postolja na četiri točka s gumama na kojemu se nalazi sistem za crpljenje. Osnovna karakteristika tehnološkog procesa pri radu je da se priprema asfaltne mješavine obavlja centralno. dok im je tehnološki postupak pri radu jednak ili sličan. Pogon pumpe obavlja se eksplozivnim motorom koji se nalazi tako er na postolju. razlikuju se stabilne. Krupnoća zrna kamene sitneži ovisna je o budućem intezivitetu saobračaja. moguće je količinu mijenjati uzduž proreza. Bačva s emulzijom postavlja se uz pomoć ručne dizalice sa štrcaljke na postolje štrcaljke. a može ga se i zatvoriti. Sanduk ima prorez okomit na smjer kretanja kojem se širina otvora može regulisati. pri čemu treba težiti da krupnoća zrna bude unutar užeg područja jedne veličine zrna. i to se nalazi u me uprostoru izme u vatre i veziva. Kipanjem u vožnji postiže se neprekidnost punjenja sanduka razastirača a time i jednolikost sloja koji se razastire.

Prema tomu. i mašine za valjane asfalte dijele se na: • mašine za pripremu asfaltne mješavine. gdje se potom ugra uje razastiranjem i valjanjem. • mašine za prijevoz asfaltne mješavine i • mašine za ugradnju asfaltne mješavine 30 .vozilima-kiperima do mjesta ugradnje.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful