GRA EVINSKE MAŠINE

1.UVOD Područja korištenja gra evinskih mašina U gra evinarstvu postoji nekoliko temeljnih razloga koji utiču na korištenje gra evinskih mašina, kao što su: • porast zapreminaa gra evinskih radova, kao rezultat gra enja savremenih objekata potrebnih društvu za njegov razvoj i daljnji napredak, • zahtjev za ujednačenu kvalitetu, kao garanciju stabilnosti, sigurnosti i trajnosti izgra ene gra evine, • socijalno-kulturni razlog, koji zahtijeva da se čovjeka oslobodi nehumanih i teških radova, kao što su radovi po mrazu, kiši, hladnoći, blatu, u vodi i slično, • ekonomski razlog, kao posljedica velikih potreba i želja, većih od mogućnosti, pa se racionalizacijom radova nastoji smanjiti taj raskorak, • razvojni napredak industrijske proizvodnje, koja može proizvesti snažne, precizne i ekonomične gra evinske mašine, prilago ene zahtjevima tehnologije rada i ostalim potrebama. Jedino upotrebom gra evinskih mašina moguće je u kratkom roku obaviti velike gra evinske radove, postići traženu kvalitetu i ekonomičnost, te istodobno humanizirati ljudski rad. Gotovo je nezamislivo spomenuti gra evinarstvo, a ne pomisliti odmah i na gra evinske mašine, bez kojih gra evinarstvo ne bi uopće moglo opstati. U početku su se koristile poluge, točkovi i užad, a budućnost gra evinarstva je u elektronici, daljinskom i satelitskom upravljanju, automatima i robotima. Primjena gra evinskih mašina zahtijeva temeljito poznavanje njihovih mogućnosti te poznavanje područja u kojima se radovi obavljaju, vrste radova i tehnologije što će se u radu primjenjivati. Upotreba gra evinskih mašina Gra evinski radovi obuhvaćeni u ovoj knjizi tako er su vrlo važni, a mogu se svrstati u nekoliko skupina; • radovi na gra evinskim objektima, koji uglavnom prate radove niskogradnje i visokogradnje; to su radovi na mostovima, vijaduktima, tunelima i slično. Neki od tih radova mogu sami za sebe biti grandiozni gra evinski pothvati koji zahtijevaju poseban tretman glede tehnologije, upotrebe materijala, te korištenja mašina , • prethodni radovi s mnogim specifičnostima, kao što su ispitivanja tla bušenjem, saniranje tla injektiranjem, odvodnja i crpljenje vode, saniranje klizišta, izrada potpornih zidova i slično. Ti su radovi obično vrlo skupi, a kad su dovršeni, najčešće su na terenu slabo uočljivi, • radovi na proizvodnji temeljnih klasičnih gra evinskih materijala, cementa, vapna, kamene sitneži, šuplje opeke i slično, na proizvodnji novih materijala kao što su siporeks, stiropor, umjetni kamen, gipsane ploče i mnogi drugi, te proizvodnji poluproizvoda, betona, asfalta i slično i montažnih elemenata potrebnih u montažnom gra evinarstvu. Ti radovi se jednim dijelom obavljaju u stalnim pogonima, pa su znatno manje pod utjecajem vanjskih negativnih faktora, • radovi na održavanju izgra enih objekata pripadaju u skupinu radova kojoj se često ne pridaje dostatno značenje, no oni su vrlo važni i bez njih se ne može ni zamisliti normalno korištenje gra evina. Dobra organizacija i pravodobnost intervencija glavne su specifičnosti u obavljanju tih radova, 1

završni radovi koji se u visokogradnji obavljaju u zatvorenim prostorima, pa se mogu obavljati i u zimskom periodu, dok se u niskogradnji mogu obavljati samo po lijepom vremenu. Karakteristika tih radova je da su svakome dobro uočljivi, često podvrgnuti primjedbama, pa moraju biti ura eni vrlo precizno i kvalitetno, kako bi primjedaba bilo što manje.

Upotreba gra evinskih mašina u tom području gra evinarstva je neizbježna, štaviše ima primjera da se gra evinska mašina konstruiše i proizvede za unaprijed odre en gra evinski zahvat ili objekt (oplatni tunelski stroj). Konstruktori i proizvo ači mašina i u tom području gra evinarstva su vrlo aktivni, posebno u proizvodnji malih mašina, pa je pojava novih mašina na tržištu vrlo česta, a izbor najpogodnije manje gra evinske mašine pri nabavci komplkovan. Osobine gra evinskih mašina Povećano korištenje mašina u gotovo svim aktivnostima u gra evinarstvu povećava i potražnju za njima i konačno nabavku. Povećana nabavka mašina potiče opet njihovu proizvodnju, stvarajući konkurentnost na tržištu, prisiljavajući proizvo ače da proizvode sve praktičnije i svrhovitije mašine. Povećanje potražnje za gra evinskim mašinama na tržištu povećava i broj njihovih proizvo ača, pa se često proizvode iste vrste mašina uz razlike koje nisu plod tehničke inovacije i ekonomičnosti, već su tu u prvom redu komercijalni interesi. Različitost osobina kod iste vrste i veličine neke gra evinske mašine uzrokom je teškoća pri nabavci, zatim pri organizaciji rada mašine, pri utvr ivanju kapaciteta kao i jedinične cijene proizvoda. Uzevši u obzir sve teškoće u vezi nabavke mašine, imperativno se nameće potreba da se nabavljanju mašina prilazi studiozno, kako bi se odabrao najpogodniji tip potrebne vrste. Pri upotrebi mašine potrebna je optimalna organizacija, kako bi se mašina učinkovito koristila i što brže vratile uložene investicije, što zahtijeva izradbu plana organizacije rada. Zbog tih i ostalih razloga neophodno je što bolje upoznati područje rada i rad gra evinskih mašina, kako bi se moglo ekonomično graditi, u čemu mnogo pomažu i razne usporedbene metode. Kriteriji za usporedbu rada mašina Stepen opremljenosti mašinama So=(vrijednost mašina u primjeni)/(vrijednost radova sa mašinama)*100(%) Pri radovima visokogradnje veličina tog odnosa u rasponu je od 18 do 30%, a pri radovima niskogradnje izme u 40 i 80%. U razvijenim zemljama, sa skupom radnom snagom, stepen opremljenosti je redovito veći od 100%. Stepen iskorištenja mašina Stepen iskorištenja mašina izražava se u postotku na način: Si=(stvarno utrošeno vrijeme)/(moguće raspoloživo vrijeme)*100(%) Stepen iskorištenosti mašina u idealnim uslovima bio bi 100%. Me utim, to je gotovo nemoguće postići, jer su radovi u gra evinarstvu umnogome nepredvidivi, za razliku od onih u industriji gdje su uslovi znatno pogodniji, posebno u procesnoj proizvodnji.

2

2. PODJELA GRA EVINSKIH MAŠINA Gra evinske mašine mogu se dijeliti prema različitim kriterijima u skupine, uglavnom radi boljeg pregleda, lakše me usobne usporedbe svih osobina, te upoznavanja i utvr ivanja mogućnosti i ekonomičnosti mašine u radu. U odnosu na masu mašine se dijele na: • male (do 80 kg), • srednje (od 80 kg do 6 t), • velike (od 6 t do 18 t) i • vrlo velike (više od 18 t). U odnosu na pokretljivost mašine se dijele na: • prijenosne (ručno ili dizalicom), • samohodne (točkovi, gusjenice, poluge), • montažno/demontažne (moguće premještanje samo u dijelovima) i • stabilne (ne mogu se premještati bez većih oštećenja). U odnosu na pogonske motore mašine se dijele na: • mašine sa parnim pogonom, • mašine sa eksplozivnim pogonskim motorima, • mašine sa električnim pogonskim motorima, • mašine sa pogonskim motorima na sabijen zrak ili ulje i • mašine sa specijalnim pogonskim motorima. U odnosu na način upravljanja mašine se dijele na: • mašine sa mehaničkim upravljanjem, • mašine sa hidrauličkim upravljanjem, • mašine sa električnim upravljanjem, • mašine sa pneumatskim upravljanjem i • mašine sa daljinskim upravljanjem. U odnosu na način rada mašine se dijele na: • mašine kontinuiranog rada i • mašine diskontinuiranog (cikličkog) rada. U odnosu na temeljnu funkciju mašine se dijele na mašine: • za zemljane radove, • za preradu kamena, • za stabilizaciju tla, • za betonske radove, • za asfaltne radove, • za dizanje te dizanje i prijenos, • za pripremu i gra enje posebnih objekata, • za održavanje izgra enih gra evina, te • za pomoćne radove (sprave i alate).

3

Ut=n*Qc 4 . Prema načinu rada. minutama ili satima. Teoretski kapacitet izražava se ovisno o načinu djelovanja gra evinske mašine prema: Ut=T*Qt. Tu je važno me usobno uskla ivanje kapaciteta pojedinih mašina i način posluživanja. • korištenje radnog vremena. brzina pri radu. mašine mogu raditi neprekidno (kontinuirano) ili ciklično (periodično tj. dužinom (m) i slično. nepredvi enih ili planskih zastoja. prazan hod je povratak mašine u prvobitni položaj kako bi mogao ponovno obaviti koristan rad. površinom (m2). no nije svejedno u kojemu će vremenu ti radovi biti završeni. zatim u planiranju rada i konačno u proizvodnji jeste veličina kapaciteta kojim se vrednuje stvarna vrijednost mašine. o tome radi li mašina sama ili je vezana uz rad jedne ili više mašina. • radni uslovi koji ovise o skučenom ili širem radnom prostoru. no u oba slučaja potrebno je poznavati optimalne veličine. Mogu se pojaviti i zastoji tokom rada zbog popravaka. (kontinuirano djelovanje) Ut=(T/Tc)*Qc (cikličko djelovanje). diskontinuirano). uslijed vremenskih nepogoda ili nekih drugih razloga. Za svaki od tih elemenata utroši se stanovito vrijeme pa se sabirajanjem svih vremena dobije kapacitet unutar jednog ciklusa. Pri cikličkom djelovanju kapacitet rada u jedinici vremena jednak je zbiru kapaciteta svih ciklusa koji su obavljeni u tom vremenu. koja može biti u jednoj ili više smjena. ovisno o osposobljenosti rukovatelja mašinom. načinu rada i kvalitetu. kao i o postavljenoj organizaciji rada. vlažnosti i drugom.3. dok se optimalna količina (Q) izražava zapreminom (m3). Tu mogućnost nazivamo "kapacitetom" gra evinske mašine. tone). premještanja mašine. uobičajenih. KAPACITET GRA EVINSKIH MAŠINA Gra evinska mašina ima zadaću da obavlja odre ene gra evinske radove. masom (kg. U cikličkom radu. planski kapacitet je uvijek manji od teoretskog. planski (Up) i stvarni (Us) kapacitet. Pri kontinuiranom djelovanju mašina obavlja samo koristan rad i ima stalan kapacitet u jedinici vremena. Razlikujemo teoretski (Ut). T/Tc=n. Optimalno jedinično vrijeme (T) odre uje se u sekundama. rad se obavlja ponavljanjem pojedinih radnih operacija sa sljedećim elementima: • • • koristan rad mašine koji znači neposredno radno ostvarenje proizvoda. tvrdoći. kao što je snaga motora. Prema tome. • obilježje proizvodnje što ovisi o većem ili manjem zapreminau radova. veličina zahvatnih radnih tijela. Temeljni faktori koji utiču na veličinu kapaciteta su: • konstruktivne karakteristike mašine. o svojstvima materijala. Sve to treba uzeti u obzir kad se odre uje kapacitet za neku mašina na odre enom radnom zadatku. temeljni podatak koji je potreban već pri nabavci gra evinske mašine. zastoj mašine je vrijeme u kojem se mašina ne koristi usljed redovnih. Potrebno vrijeme u direktnoj je vezi s radnom mogućnošću mašine u vremenskoj jedinici. Teoretski kapacitet u mašina koji u proizvodnji djeluju kontinuirano izražava se drukčije nego u mašina koji djeluju ciklično.

S obzirom na navedene uslove koji mogu djelovati samo umanjujuće u odnosu na optimalne. Kd=0. uskla enost s ovisnim gra evinskim mašinama ili materijalima. a dobije se iz odnosa: Kv=(vrijeme čistog tj.8 5 . analizom uslova rada.71 za ugao od 180° Kr (koeficijent punjenja) ovisi o punjenju radnog organa. koeficijent okretanja može iznimno biti i veći od 1. kao što su značajke materijala u kojemu se radovi obavljaju. Kd=0. primjerice: Ko (koeficijent okretanja) pojavljuje se u mašina koje unutar radnog ciklusa obavljaju i odre eno horizontalno okretanje.26 za ugao od 45° do 0. kašike i slično. a dobije se iz odnosa: Kp=(stvarna popunjenost)/(optimalno moguća popunjenost) Kr (koeficijent rastresitosti) koristi se kada se rezultat izražava u čvrstom (nerastrešenom) stanju. Kd=1 od 2000 do 4000 sati rada. primjenjuje se u većine mašina. uvježbanošću rukovaoca mašinom i slično. a dobije se iz odnosa: Kr=(zapremina čvrstog stanja)/(zapremina rastresitog stanja) Kv (koeficijent korištenja radnog vremena) univerzalne je prirode. sanduka. Kd (koeficijent dotrajalosti) upotrebljava se ponekad kod proračuna planskog kapaciteta već korištenih mašina. efektivnog rada)/(ukupno radno vrijeme) Kg (koeficijent gradilišta) dogra uje se na koeficijent Kv (u nekih mašina). kašike. Prema istraživanjima tog odnosa.gdje je: Ut -Teoretski kapacitet T -jedinično trajanje radnog vremena Tc -vrijeme trajanja punoga radnog ciklusa Q -količina proizvedena u jedinici vremena Qc -količina proizvedena jednim radnim ciklusom n -broj ciklusa u jedinici vremena Planski kapacitet utvr uje se prethodnim odre ivanjem teoretskog kapaciteta. zapremina radova. koeficijent okretaja Ko u odnosu na ugao okretanja iznosi od 1. Pod pretpostavkom da se ugao okretaja od 90° smatra optimalnim.9 preko 4000 sati rada. može se ustvrditi da se planski kapacitet gra evinske mašine može dobiti smanjenjem teoretskog kapaciteta uzimajući u obzir koeficijente: Up=Ut*Ko*Kp*Kr*Kv*Kg*Kd* U gdje je: Up -planski kapacitet Ut -teoretski kapacitet Ko -koeficijent okretanja Kp -koeficijent punjenja Kr -koeficijent rastresivosti Kv -koeficijent korištenja radnog vremena Kg -koeficijent organiziranosti gradilišta Kd -koeficijent dotrajalosti Us -stvarni kapacitet koji se utvr uje mjerenjem pri radu mašine Veličina pojedinih koeficijenata ovisi o raznim okolnostima. a iznosi: do 2000 sati rada.

grupa mašina za zemljane radove dijeli se na četiri podgrupe: • mašine za iskop vezanih i nevezanih materijala.Poznato je da se istom mašinom na radilištu postižu različiti kapaciteti. kao što je vidljivo iz sljedećeg: Pri primjeni koeficijenta rastresitosti Kr treba paziti na to da se primijeni na masu u sraslom (čvrstom) stanju. • mašine za sabijanje materijala. Mašine za iskop vezanih i nevezanih materijala. šljunak i pijesak. te premješteni materijal tretirati do projektom predvi ene zbijenosti tla. dok vezani materijali mogu biti čvrsti. Važan utjecaj na nevezane i vezane materijale ima prisutnost vode u radoj sredini. kao rezultat zastoja uzrokovanog loše postavljenom organizacijom radova (slaba uvježbanost rukovaoca mašinom. • vezani materijali-prah. utovar i transport To je podgrupa gra evinskih mašina za zemljane radove u kojoj su neke najstarije mašine prošle sve etape razvoja. Često se ne može sa sigurnošću teoretski utvrditi veličina pojedinog koeficijenta. malo vlažni i zasićeni vodom. Koeficijent rastresitosti Kr može se dobiti ne samo iz zapreminaa odnosa nego i iz odnosa masa koje su u suprotnom odnosu s obujmom. MAŠINE ZA ZEMLJANE RADOVE Najčešća. jače porozni i vrlo porozni. najveća i najmasovnija skupina gra evinskih radova su zemljani radovi koji se sastoje od iskopavanja materijala. a vezani vrlo malo porozni. malo porozni. Svojstva prirodnih materijala tla razlikuju se pa se mogu podijeliti prema normativima za temeljenje gra evinskih objekata u tri osnovne vrste: • stijena-monolitna ili trošna. zbijeni i srednje zbijeni. 6 . glina i treset. srednje porozni. • nevezani materijali-drobina ili obluci. Osim u radnim sredinama različitih svojstava. polučvrsti. što ima svoje specifičnosti u pogledu primjene tehnologije rada i odabira mašina. teško gnječivi. a na osnovu jedne od poznatih metoda za utvr ivanje normativa čime se planski kapacitet približava stvarnom kapacitetu (Us). zemljani radovi mogu se obavljati na površini tla. • mašine za iskope u kamenu i • mašine za iskope u tunelima. U odnosu na tehnologiju rada. 4. lako gnječivi i žitki. utovar i transport. pa se stog aspekta razlikuje: suhi nevezani materijali. Neophodno je poznavati osobine prirodnih materijala kao i njihovu rastresitost. pa se njegova veličina provjerava i utvr uje mjerenjima tokom rada gra evinske mašine. loša koordinacija s drugim mašinama) te različitim terenskim i vremenskim uslovima. pod zemljom i u vodi. Prirodne materijale nadalje dijelimo prema poroznosti: nevezani mogu biti vrlo zbijeni. od pogona na paru i mehaničkog upravljanja mašinom. premještenja ili prevoza iskopanog materijala na odre enu lokaciju (eventualno obaviti preradu materijala). do pogona najsuvremenijim motorima i upotrebom hidraulike i elektronike i satelitskog praćenja rada.

način pokretljivosti. za takve su radove konstruirane posebne vrste mašina. za iskope. što zavisi o težini mašine i dopuštenoj sili pritiska na tlo koja ne 7 . S obzirom na sve to kao i mnoge druge razloge. pa stoga na tom području moraju postojati male i vrlo velike mašine. razbijanje betona ili asfalta i slično. a istodobno. povlačnom. sabijanje tla. Neki se od tih mašina mogu. lakše se premješta. te transport i okretanje oko okomite ose gornjeg stroja sa sklopovima. uz minimalnu adaptaciju. • plovni bageri. • bageri s povlačnom kašikom. ili samo utovar. a budući da se radovi ponekad moraju obavljati i u vodi. • buldozeri. koristiti i za dizanje tereta. upravljačkim i radnim sklopom. ne oštećuje kolnik na cestama. Osnovni dijelovi bageri s visinskom.Radovi koji se obavljaju tim mašinama najbrojniji su u gra evinarstvu. • ostale mašine za iskope. vrlo raznoliki. Kretanje bageri na točkovima sa pneumaticima ima prednost u radu u urbaim sredinama. • bageri sa zahvatnom kašikom. iskop s utovarom u transportno sredstvo. Me usobno se razlikuju u odnosu na masu. u odnosu na veličinu i radne uslove. • bageri s dubinskom kašikom. • grederi. • utovarači i • transportna sredstva. najkarakterističnije su slijedeće vrste: • bageri s visinskom kašikom. • bageri s teleskopskom rukom. način upravljanja i način rada. te • rotacioni bager-kopač. utovar i transport koriste se sljedeće vrste gra evinskih mašina: • bageri. S obzirom na to da su svojstva vezanih i nevezanih materijala promjenljiva u odnosu na vlažnost i poroznost. Ipak. Donji stroj služi za kretanje bagera. zabijanje pilota. pa se mogu razvrstavati prema svim tim kriterijima. • rovokopači (kopači kanala). te kabinom. vrstu mašina i njihova radna tijela treba prilagoditi i tim zahtjevima. zahvatnom i dubinskom kašikom. jer je sila pritiska u lakih bageri 5-l0 N/cm2 dok je u vrlo teških 10-35 N/cm2 (50-100 kPa. protutegom ili stabilizatorima koji se koriste radi bolje stabilnosti mašine. Najčešće ima četiri točka. • kablovski bageri i kablovski skreperi. te teleskopskom rukom sastoje se od: • donjeg sroja na gusjenicama ili točkovima sa pneumaticima i • gornjeg stroja s pogonskim. Bageri Bageri su vrsta gra evinskih mašina kojima se može obavljati iskop materijala. Kretanje na gusjenicama ima prednost na slabo nosivom tlu. • skreperi. može se kretati većom brzinom. odnosno 100-350 kPa).

Rovokopači . a postoje i konstrukcije koje istodobno s kopanjem polažu i instalacije. nemaju trzaja. Bagersa kabina zauzima dominantno mjesto radi bolje kontrole i preglednosti rada.kopači kanala-vedričari Rovokopači su bageri kojima se isključivo kopaju kanali za razne instalacije i cjevovode. Okretanje gornjeg stroja obavlja se uglavnom pomoću velikog prstenastog zupčanika nazubljenog s vanjske ili unutarnje strane. koturače. Upravljački sklopovi mogu biti mehanički. razlikuju se slijedeći tipovi plovnih bagera: 8 . vitla. Poluge za stabilizaciju se spuštaju i dižu tako er pomoću hidraulike. Umjesto užadi imaju cjevovode. hidraulički ili kombinovani. Kretanjem galovog lanca s vedricama. Plovni bageri Koriste se za čišćenja i produbljivanja vodenih korita. smještenog oko okomite osi i malih zupčanika kojima se prenosi okretna snaga. spojke i kočnice. kopa se kanal širine definisane dimenzijama vedrice i dubine koju dopušta dužina katarke s vedricama. razlikuje se dva tipa konstrukcije: rovokopač vedričar s okomito pokretnom katarkom i rovokopač -vedričar s rotirajućim točkom. U odnosu na način rada. U odnosu na način rada. kao i za va enje šljunka i pijeska. spuštanjem katarke prema dolje i kretanjem osnove mašine naprijed. mehaničkohidrauličko-zračni.smije biti viša od 100 N/cm2 (1000 kPa). Rovokopač -vedričar s okomito pokretnom katarkom Sastoji se od osnove mašine s kretanjem na točkovima sa pneumaticima ili gusjenicama na koji je otraga zglobno pričvršćena okomito pokretna katarka po kojoj se kreće neprekidan galov lanac s vedricama ili noževima u obliku vedrica. razne kablove ili drenažne cijevi. koje ima ulogu donjeg stroja na kojem se nalazi okretan gornji stroj ili sličan ure aj koji omogućava upravljanje radnim organima. Sastoje se od plovila (platforme). jer su precizniji u radu. Hidraulički upravljački sklopovi imaju prednost. tlačne stubline sa štapovima. uljnu pumpu i regulacijski ure aj. ima osvjetljenje za potrebe rada noću i grijanje za rad u zimskim uslovima. Neki tipovi bagera konstruirani su tako da nakon polaganja instalacija i zatrpavaju kanal. Mehanički se sklopovi sastoje od čelične užadi.

te da ga premjesti na odre enu udaljenost. me utim. a potom tegle do mjesta istovara. a time i maksimalno moguću stabilnost pri radu. Iskopani materijal prevozi se od plovila na obalu pomoću transportne trake. Za pogon traktora koriste se 9 . vitla i užadi. plovni bager s vedricama i plovno . Dozer je mašina koji se kreće pomoću gusjenica ili na točkovima s pneumaticima sa svrhom da guranjem kopa zemljani materijal. Odvoz može obaviti i samo plovilo ako je na njemu predvi en prostor za odlaganje iskopanog materijala. Dozeri Primjenjuju se tek od četvrte decenije ovog stoljeća. plovni bager sa zahvatnom kašikom. ali su već tada za iskope u slojevima pri zemljanim radovima najviše korišteni. Upravljanje plovnim bagerima je pretežito mehaničko. u novije vrijeme sve više i hidrauličko. Kostur traktora izra en je od zavarenih čeličnih profila i limova na koje su uravnoteženo raspore eni pogonski i upravljački sklopovi tako da traktor dobije što niže težište.• • • • plovni bager s visinskom kašikom. osnovni dio mašine naziva se traktorom.usisni bager (refuler) koje se znatno razlikuje od ostalih jer se primjenjuje drukčija tehnologija za kopanje materijala. Zbog rada guranjem. ili pomoću plovnih teglenica (maona) koje se utovaruju kod plovila. koja se uz pomoć plovaka postavlja po površini vode. pomoću koturova.

Radni dijelovi dozera su nož sa sječivom. skidanje humusnih slojeva te iskop u pjeskovitim materijalima.) obavlja se na način kao u vozila. kopanje jaraka.5 m do 4. razastiranja. te snage motora 75 kW i 130 kW na 3 osovine i 6 točkova sa pneumaticima. a u posljednje vrijeme i s pomoću me usobno nezavisnih hidrauličkih motora. snage 30 kW do više od 350 kW. Skreper Skreper je gra evinska mašina koja se koristi za zemljane radove u vezanim i nevezanim materijalima. a riper potiskivati u tlo radi ripovanja. na okomito pomičnom obuhvatnom okviru. a može biti vrlo prilagodljiva. Postoje uglavnom tri veličine gredera.6 m. Greder Greder je gra evinska mašina koja se pretežno koristi u niskogradnji za planiranja. na dvije osovine i 4 točka sa pneumaticima. angldozer i tildozer. od 0 do 40 km.5 m.5 m-0. ovisno o veličini traktora. na okomito pomičnoj poluzi koja se pomiće pomoću hidraulike. prednja strana noža je blago zakrivljena. Na zupčaniku je ugra en nož koji može. Ovisno o mogućem položaju noža i njegovom obliku. utovarati u vlastiti sanduk. a središnji nož u konstrukciji gredera pri svakom prolazu smanjuje neravnine na tlu na četvrtinu visine. mijenjati položaj u krugu od 360°. snage motora oko 35 kW. Brzina kretanja gredera pri premještanju je do 60 km/h. smješten je vodoravno veliki prstenasti zupčanik koji se može zakretati oko osi usporednoj sa smjerom kretanja gredera. razlikuje se slijedeći tipovi dozera: buldozer. po zupčaniku. te riperi (rijači) smješteni sa stražnje strane traktora. smješten s prednje strane traktora. ovisno o potrebi pri radu. 10 . transportovati ga. a u gredera sa 6 točkova smanjenje neravnina je na desetinu visine. a može se i uzdužno pomicati. razastreti ga u sloj odre ene debljine i razastreti materijal djelomično sabiti. na produženom dijelu traktora. U sredini gredera. Posebnost gredera su fina planiranja. Može kopati materijal. gdje istodobno obavlja pet različitih vrsta radova. Tako konstruiran sklop za upravljanje nožem dopušta da nož može zauzeti svaki položaj koji mu je u radu potreban. a visina 0. istovarati dovezeni materijal.eksplozivni dizel-motori. Dužina noža je od 2. U konstruktivnom smislu. Pojavili su se najprije kao mašine koje su vukli traktori da bi se u pedesetim godinama ovog vijeka pojavili kao samohodne mašine i vrlo brzo postali nezamjenjive mašine pri planiranju zemljanih površina. na donjoj strani noža učvršćeno je sječivo koje se nakon istrošenosti noža može izmijeniti. Upravljanje sklopovima za kretanje (gusjenicama i sl. greder se sastoji od produženog traktora kao osnovnog dijela mašine koji je isključivo na točkovima sa pneumaticima.

a za to vrijeme potrebna je i najveća snaga za pogon. Utovarači-gusjeničari koriste se za utovar na kamenitom terenu. Debljina razastrtog sloja može iznositi 30 do 60 cm. Brzina kretanja skrepera je do 9 km na sat. Kad se skreperski sanduk napuni. veličine 3 m3 do 22 m3. s kašikom od 0. Rad skrepera sastoji se u tomu da se skreperski sanduk prednjom stranom spusti na površinu tla tako da nožem zasiječe zemlju u dubinu 25 do 40 cm. Kretanjem skrepera naprijed.3 m3 do 9 m3. Odnosno. Dužina puta punjenja iznosi 30 do 60 m. ali samo kada se radi o manjim količinama zemljanih radova. pa su njihove utovarne kašike konstruisane od debljeg lima i s čeličnim zubima.traktor sastoji od prednjega pogonskoga dijela koji je zglobnim okvirom (sedlom) spojen sa zadnjim skreperskim dijelom. Konstruktivno. neke od tih ostalih mašina razlikuju se po tome što imaju ugra eno više različitih radnih tijela pa tako mogu zamijeniti više mašina. a materijal se zadnjom pomičnom stranom potiskuje. Istovara se tako da se sanduk sprijeda otvori. Utovarači Utovarači su gra evinske mašine koje služe pretežno za utovar rastresitog materijala. postoji i samohodni skreper u kojeg se osnovni dio . koji skreper kopa naknadno i na taj način štedi energiju. Ima utovarača različitih veličina. Sastoje se od traktora na gusjenicama ili na točkovima sa pneumaticima i utovarne kašine s hidrauličnim upravljanjem. već prema tehničkim karakteristikama skrepera. tako da izme u dva kopanja ostaje srednji trak. smještenog na dvije osovine na točkovima sa pneumaticima. podigne se prednji dio i zatvori. Ostale mašine za iskope To su vrste mašina koje nisu izraziti predstavnik niti jedne do sada obra ivane vrste iako neke radove obavljaju istovjetno. izra enog od zavarenih čeličnih limova.U odnosu na konstrukciju. postoji vučni skreper koji je sastavljen od traktora gusjeničara i vučnoga skreperskog sanduka. a maksimalno do 500 m. a pri upotrebi treba se pridržavati principa da se veći skreperi koriste za veće udaljenosti i obratno. ovisno o potrebi. Najprikladnija i ekonomična radna udaljenost za vučne skrepere je 150 m do 300 m. 11 . Pri punjenju sanduka treba skreper uvijek pomaknuti za dvije širine. te prevozi do mjesta istovara. zasječeni sloj materijala ulazi u sanduk i postupno ga puni.

prevrtanjem sa strane.7:1. s obzirom na to da tehnička sredstva omogućuju razne kombinacije. 12 . transportna sredstva dijele se na sljedeće vrste: • vozila na tračnicama. Optimalno odabranim transportnim sistemom mogu se postići velike uštede. Najbrojnija transportna sredstva su vozila na točkovima sa pneumaticima. mogu istovarati preko glave. pneumatike. Mogu istovarati izvrtanjem s čela. • transportna traka. zbog sporijega kretanja. ili vanjska. Transport materijala je relativno visoka stavka u ukupnim troškovima koje se odnose na zemljane radove. Osnovna razlika izme u njih je u tomu što su vozila koja se kreću izvan cestovnih površina znatno robusnija. kakve su pretežno transportne trake. Razvoju vozila na točkovima sa penumaticima pomogla je industrija koja proizvodi gume tj. a u cestovnim vozilima oko 14 kW. za masu od 10 t korisnog tereta u vozilima što se kreću izvan prometnih površina potrebno je svega 9 do 11 kW. dok je u cestovnih vozila taj odnos 0. a koja može proizvesti pneumatike i za najteža vozila. kao što su pretežno vozila na tračnicama – šinama i vozila na tokovima sa prenumaticima. a mogu se podijeliti na vozila koja se kreću po cestovnim površinama (javni putevi) i na vozila koja se kreću izvan cestovnih površina. ovisno o zadatku koji obavljaju. a istovara se prelaskom kašike iznad traktora sa stražnje strane traktora (pogodan za rad u tunelu). Transportna sredstva mogu biti unutarnja. Transportna sredstva Gra evinske mašine za vuču ili prevoz masovnoga gra evinskog materijala nazivaju se transportnim sredstvima. tako da se materijal kašikom prihvati s prednje strane. • istovarač kroz dno (donje istresanje). • istovarač unatrag (zadnje istresanje) i • posebna vozila. pa s ekonomskog stajališta treba analizirati odabrani transportni sistem. U odnosu na način rada. pa im je odnos težine konstrukcije prema korisnom teretu 1:1. Me utim. otvaranjem kašike s donje strane (tada kašika ima dva dijela – naziva se rasklopna kašika).Utovane kašike mogu biti različitog oblika.

te valjke sa gumama. a dijele se na ježeve. Isprva se razvoj bazirao na iskustvenoj spoznaji da bi se kasnije bazirao na naučnim metodama. Uporedo sa spoznajom da nasipni zemljani materijal treba sabijati kako bi se postigla stabilnost i spriječila kasnija slijeganja.Mašine za sabijanje materijala Početkom ovog vijeka počela je izgradnja više nasutih zemljanih brana kao i drugih nasipnih gra evina. Ubrzanje u razvoju mašina za sabijanje pomogla je i ubrzana izgradnja saobračajnica sa savremenim kolnicima pri čemu su eventualna slijeganja nasipa nedopustiva. čelične glatke valjke. pa ručnim sabijačima. koje je trebalo sabiti da bi se postigla potrebna stabilnost. da bi se kasnije konstruisali valjci s bodljama koje su vukli konji. U tome se otišlo tako daleko da danas najsavremeniji sabijači imaju ugra ene elektroničke ure aje koji registruju sabijenost tla iza svakog prolaska sabijača te upozoravaju kada je predvi ena sabijenost postignuta. 13 . Sabijanje zemljanih nasipa u početku se radilo bosim nogama. U odnosu na način djelovanja. razvijale su se i mašine kojima su se obavljala sabijanja. razlikuju se tri podskupine mašina za sabijanje: • mašine koje sabijaju statički. jer bi prouzrokovala goleme materijalne štete na skupim savremenim kolnicima. vlastitom težinom.

Valjci s glatkim čeličnim točkovima U vrijeme kad su se pojavili valjci sa ježevima pojavili su se i valjci s glatkim čeličnim točkovima. koristeći pritom silu slobodnog pada (različiti mehanički i eksplozivni sabijači). Značajno je da jež sabija nasipni sloj od donjeg dijela prema gore. Za potrebnu sabijenosti nekog sloja jež mora preći 10 do 12 puta uz pretpostavku da je nasipni sloj optimalno vlažan i da veličina bodlja odgovara debljini sloja. postrance zatvorenog. Konstruktivno. Jež se sastoji od glatkog valjka. Po obodu valjka raspore ene su bodlje konusnog oblika ili oblika ovčije noge sa svrhom da pri valjanju prodire u nasuti sloj te da ga počnu sabijati u dubljem tj. pomoću vibracija. Medu prvima su se pojavili za sabijanje nasipnog materijala. statički. suprotno od načina djelovanja ježeva. savijenog lima debljine 15-30 mm. Traktori kojima se vuku ježevi imaju obično snagu od 35 do 50 kW. a osobito za završnu obradu već sabijenih nasutih slojeva. pa se za takav materijal isključivo i koriste. Koriste se za sabijanje kamenih podloga krupnijih granulacija. Karakteristika tih mašina je da im pritisak naglo opada od površine prema donjim dijelovima sloja. Visina bodlje iznosi 18 do 23 cm. Na postolju 14 .2 visine bodlje ježa kojim se sabija sloj. odnosno pijesak za još veću težinu. a dijele se na vibrovaljke. donjem dijelu. Slika _ ručni vibracioni valjak Ježevi Ježevi su vrsta mašina za sabijanje. a pripadaju vrsti gra evinskih mašina koje djeluju vlastitom težinom. a djeluju vlastitom težinom . Debljina nasutog sloja smije biti najviše 1. Ježevi težine 20 do 60 kN svrstavaju se u srednje teške. tj. vibroježeve. mašine koje sabijaju dinamički. dakle. Postoje ježevi koji umjesto savijenoga limenog plašta imaju plašt od rešetke. Njih se često opterećuje betonskim blokovima kako bi se povečala težina. Pogodni su za sabijanje koherentnog materijala.gnječenjem materijala. Težina ježa povećava se tako da se u šupljinu unutar plašta valjka stavlja voda. a na kvadratni metar dolazi 10 do 12 bodlja. Zato se ti valjci koriste za površinska sabijanja ili za sabijanja u slojevima od 10 do najviše 20 cm debljine.• • mašine koje sabijaju dinamički. vibroploče i kompaktore. dok se oni teži od 60 kN svrstavaju u teške i velike. sastoje se od okvirnog postolja koje se nalazi na širokim glatkim čeličnim točkovima.

ali ipak dublje od glatkih statičkih valjaka. može stvarati kružne ili okomite vibracije. a koriste se za valjanje nasipnog materijala. prostori unutar plašta čeličnoga točka valjka mogu se puniti vodom. ili ako ga se nakon zaustavljanja dulje zadržava na jednom mjestu. uz dopunsko elastično djelovanje guma koje stvaraju bočne sile i pospješuju konsolidaciju nasipnog materijala. potreban broj prijelaza je 6-8 po istom prolazu. te ure aj za upravljanje i pogon. Frekvencija vibracija iznosi od 20 do 75 Hz (broj vibracija u sekundi). Djelovanje takvih valjaka je površinsko. Da bi se ostvario veći pritisak. Djeluju na tlo vlastitom težinom statički a zbog vibracija i dinamički. kao što je to često u valjaka s tri čelična točka. pa su to pretežno samohodni valjci. Proračun planskog kapaciteta valjaka s glatkim čeličnim točkovima utvrduje se isto kao i u ježa. tj. djelovanje valjka kao i ježa. Amplituda je veličina za koju se vibrirajuća masa pomiče gore15 . u odnosu na masu. kao i nižih slojeva u nasipu. • valjci s jednim prednjim i jednim stražnjim širokim glatkim čeličnim točkom.8 kW. Valjci na točkovima sa penumaticima mogu biti vučeni ili samohodni. Vibrovaljci i vibroježevi Vibrovaljci su se pojavili tek godine 1950. pa su pogodni za valjanje asfaltnih slojeva. Vibracijama se. ovisno o konstrukciji. Da bi se dobila potrebna zbijenost.je kućica. Vučeni valjci imaju sanduk koji se puni priručnim zemljanim materijalom radi veće težine. Dijele se u dvije grupe: • valjci s jednim prednjim glatkim čeličnim točkom i dva stražnja glatka čelična točka koji su ujedno i pogonski. Osnovni element vibrovaljaka i vibroježa je vibrator koji. Nedostatak ovog tipa valjka što može prouzrokovati boranje tla ako se naglo zaustavlja i naglo pokreće.gumama Valjci na točkovima sa penumaticima pripadaju skupini mašina koje vrše sabijanje vlastitom težinom. Valjci s dva čelična točka (tandem-valjci) koriste se za zagla ivanje završnih površina jer ne ostavljaju uzdužne tragove. Za svaku tonu mase valjka potrebna je snaga motora od 1. Valjci na točkovima sa penumaticima . višestruko povećava (5 do 7 puta). koji se još naziva tandem-valjak.4 do 2. a za velike valjke 800 do 1000 N. pa se čestice materijala slažu u slobodne prostore stvarajući tako najveću moguću gustoću u nasipnom materijalu. pri grubljim zemljanim radovima. a vibriranjem se postiže da se u nasipnom materijalu za vrijeme vibracija smanjuju kohezijske sile i trenje. Sila pritiska po dužnom centimetru dodirne crte koju čini širina čeličnoga točka i tla iznosi za male valjke 200 do 400 N.

Padanjem ploče nasipni se materijal sabija. kao što su kanalski iskopi. kao i amplituda. Mehaničko sabijanje je sabijanje pomoću ploče ili kocke od armiranog betona. Sabijači Osnovne vrste sabijača su : • mehanički sabijači. Sabijač radi u tri faze: • prva ili početna faza je paljenje eksplozivne smjese (benzina ili benzola) u stublini gornjeg dijela klizno vezanog sabijača. • u trećoj fazi sabijač cijelom svojom težinom pada na nasipni sloj i po drugi put u istom ciklusu zbija slobodnim padom. a sastoje se od dva dijela. Eksplozivni sabijači su mašine udarnog djelovanja. Što je veća masa koja vibrira. veličine 60 X 60 do 110 X 110 cm. rovovi. jer u radu imaju uspravan položaj kao stup.dolje od neke nulte crte. Takav rad primjenjuje se samo u specifičnim slučajevima.5 do 2 m i slobodnim padom spušta na nasipni materijal. Dvije posljednje vrste nazivamo i stupnim sabijačima. kao i za relativno male nasipne količine. 16 . Stupastog su oblika. a koriste se za zbijanje manje količine nasipnog materijala u ograničenim prostorima. gornjeg težeg klizno vezanog za donji lakši dio s udarnom stopom. teško pristune površine i sl. • eksplozivni sabijači i • vibrosabijači. Zatim se i donji dio sa stopom uz novo usisavanje smjese pomoću teleskopskog privlačenja ubrzano podiže za gornjim dijelom. to je i dubina sabijanja veća. • druga ili radna faza je kad stopa sabijača zbog eksplozije udara u nasipni sloj podižući istodobno gornji dio sabijača na visinu od 30 do 40 cm. koje se dižu pomoću dizalica ili bagera na visinu od 1. težine od 15 do 30 kN.

Vibroploče Vibroploče su gra evinske mašine koje se koriste za sabijanje većih nasipnih količina nekoherentnih materijala. Vibracije se prenose preko naliježuće čelične ploče na nasipni materijal a proizvode 600 do 2000 udara u minuti. srednje teške vibroploče 0. Dijele se. Dubina djelovanja pri sabijanju najlakših vibroploča je 30 cm. osim mašina za mehaničko razbijanje. Mašine kojima se buše rupe u kamenu rade pretežno na principu komprimiranog zraka kao pogonskog medija iako je sve češća primjena i hidraulike. 17 . na lagane vibroploče težine 0.15 m2.5 kN.vibromaksima. razbijanjem korištenjem eksploziva pa i taljenjem materijala. • samopokretne bušilice (bušeća kola).5 do 20 kN. treba ga postaviti unutar kamene mase što praktično znači da treba izbušiti rupu u kamenu. pa se posredno u mašine za iskope u kamenu uključuju kompresori za proizvodnju komprimiranog zraka. uz udarnu silu od 3. a ako se kreću naprijednatrag . te obaviti paljenje odnosno miniranje. a u najtežih 1. Površina ploče u najlakših vibroploča je 0. dok im je vlastita pokretljivost od 12 do 25 m/min. • mašine za taljenje kamena. Mašine za iskope u kamenu (stijeni) Struktura kamenih materijala je čvrsta pa je za njihov iskop prethodno potrebno razbiti tu strukturu što se postiže mehaničkim razbijanjem. nazivaJU SE vibrosolima. prema težini. te sklop s ekscentrom koji izaziva vibracije. • alati za razbijanje kamena i bušenje rupa u kamenu. a najtežih i do 180 cm. podrazumijevamo i mašine za bušenje rupa u kamenu radi miniranja.2 m2.1 do 0. Da bi eksploziv bio što djelotvorniji. Prema tome. Prema tome. za iskope u kamenu koriste se sljedeće podskupine mašina: • kompresori za proizvodnju komprimiranog zraka. pod mašinama za iskope u kamenu. Ako se vibroploče kreću samo u jednom smjeru. osobito tamponskih slojeva. Vibroploče se sastoje od osnovne čelične ploče na koju je smješten pogonski motor odgovarajuće veličine. postaviti eksploziv s upaljačem.6 do 2 kN i teške vibroploče preko 2 kN.

Uz zemljane radove potrebno je istodobno organizirati radove na prozračivanju tunela. ugradnje montažnih armiranobetonskih lukova koji se ugra uju unutar mašine za bušenje i još mnogi drugi postupci. a osim toga u nekim slučajevima povećava se i temperatura. Čelični lukovi u oplati sastoje se iz tri dijela koji se postavljaju najprije u svodu pa potom bočno. izgaranjem plinova u eksplozivnim motorima i prašinom. koherentni ili nekoherentni. Za prozračivanje u tunelu potrebno je odabrati sistem ventilacije s ventilatorom i ostalom opremom.od oplate u sklopu mašine za iskop. koja se oblaže mlaznim betonom pomoću posebnih mašina uz pritisak od 1 MPa i utrošak oko 10 m3 zraka u minuti. S obzirom na to da se u tunelu radi o vrlo složenom gra evinskom zahvatu. metodu gra enja tunela koje tehničke nauke danas poznaje u velikom broju. brzine 1500 do 3000 okretaja u minuti. Nakon svih tih saznanja prilazi se odabiru vrste i tipa mašine za rad u tunelu koji će se u konkretnom slučaju koristiti. Opsežnim geomehaničkim istraživanjima utvr uje se osnovni sastav materijala u tunelu. Mašine za iskope u tunelima Pri odabiru mašina za rad u tunelima najprije treba obaviti opsežne istražne radove. Izme u čeličnih lukova postavlja se čelična oplata. Ventilator i kompresor smjeste se obično pri ulazu u tunel. Za pročišćavanje zraka u tunelu najčešće se koristi centrifugalni ventilator s lopaticama. pa shodno tome odabrati i mašine za te radove. Za podgra ivanje koristi se čelična oplata s lukovima od profiliranog čelika. na razmaku od 0. pa je potrebno onečišćeni zrak zamijeniti svježim. Kapacitet ventilacije zadovoljava ako instalacije za prozračivanje obnavljaju 500 m3 zraka u satu za svakoga zaposlenog radnika i 250 m3 zraka za svaki kilogram utrošenog eksploziva. 18 . neophodno je u njemu usporedno obavljati nekoliko različitih radova.Za male radove koriste se alati za razbijanje i bušenje koji su izravno vezani na motor s eksplozivnim ili električnim pogonom. ovisno o pritisku stijenskog masiva. koja djeluje na principu klizanja.7 do 1. sidrene zatege s čeličnom mrežom. Pritisak zraka koji stvara ventilator treba svladati sve otpore u cjevovodu. Sve to omogućuje odabir tehničkog postupka. pa se zrak u tunel ubacuje s pomoću limenih cjevovoda velikih promjera.5 m. odvodnji i podgra ivanju. koji može biti kameni. tj. Zrak u tunelu onečišćuje se miniranjem. kao i to s koliko je voda prisutna u materijalu. Za takve radove postoje mnoge metode .

Za iskope u tunelima najvažnije je utvrditi da li je materijal sklon urušavanju. Tehnološki postupak u vezi s betonskim radovima može se dijeliti na proizvodnju svježe betonske mješavine. kreću se brzinom od 1. cement. Transportne trake omogućuju neprekidan transport. cementa. Punjenje cisterni rastresitim cementom obavlja se u tvornici cementa. Miješanjem kamene ili druge ispune. Mašine za proizvodnju svježe betonske mješavine Svježa betonska mješavina može se proizvoditi na gradilištu ili u tvornici betona. odnosno u pogonu za proizvodnju betona. U oba slučaja potrebno je najprije dopremiti do mjesta proizvodnje sve sastojke koji čine betonsku mješavinu. voda i aditivi. te ugra ivanja s tretmanom do potpunog otvr avanja betona. kada se svježa betonska mješavina u manjim količinama proizvodi na gradilištu (cement je u papirnim vrećama). Za dovoz cementa. vode i eventualnih dodataka (aditiva) u točno odre enim omjerima dobiva se svježa mješavina betona. a kapacitet im je oko 60 m3/h. Posebnost betona je još i u tome da za vrijeme stvrdnjavanja zahtijeva odre en tretman. odnosno od 5 do 10 km/h. svaki za prihvat po 4-5 tona cementa. Valja pritom osigurati prostore za uskladištenje tih materijala. Miješanje se obavlja 19 . dopremu betonske mješavine do mjesta ugra ivanja. pa se razliku dvije glavne vrste mašina: • • tunelski mašine za iskope u čvrstom stijenskom materijalu i tunelski mašine za iskope u mekanom. Za dovoz vode koriste se autocisterne za vodu ako ne postoji mogućnost priključenja na vodovodnu mrežu. Autocisterna za prevoz cementa sastoji se od teretnog vozila s prikolicom s vodoravnim cisternama zapremine koj može prihvatiti 20-30 t cementa ili s četiri silosa. a za pražnjenje postoji na vozilu ure aj koji se naziva pumpa za cement. dok se materijal iz tunela izvozi samoistovaračima ili transportnim trakama. Samoistovarači imaju nedostatak što onečišćuju i onako loš zrak izgaranjem goriva u motorima. te je li u čvrstom ili mekom odnosno rastresitom stanju. MAŠINE ZA BETONSKE RADOVE Pri proizvodnji betona važna je tačnost u doziranju pojedinih sastojaka u mješavinu betona. a za svježe betone proizvedene u tvornici ili na gradilištu pri većoj proizvodnji kada se postave silosi.Iskopani materijal utovara se tunelskim utovaračima s kašikom koja tovari preko glave. To su kameni ili drugi materijali ispune. U upotrebi su i druga transportna sredstva. najčešće kamioni-kiperi. Za dovoz kamenog i drugih materijala za ispunu mješavine koriste se teretna vozila. vezanom i nevezanom odnosno rastresitom stanju. kao što su bunker-vozovi i sl. 5.autocisternama za prijevoz cementa.5 do 3 m/s. njihova kvaliteta te ograničenje vremena od početka miješanja svježe betonske mješavine do njenog ugra ivanja u objekat. cement se dovozi posebnim vozilima . služi teretno vozilo sa sandukom.

a mješavine betona (transport-beton) proizvode i za nepoznatoga kupca. te okomitim bubnjem. Za manje betonske radove. Tako prire en beton visoke je kvalitete. protustrujne i prisilne. mješalice za proizvodnju mješavina betona. Mješalice za proizvodnju betona Postoje različite podjele mješalica. cementa. zapremine ili zapremine i težine zajedno. Tvornice betona se sastoje od silosa za uskladištenje cementa. U razvijenim zemljama mnogo je takvih betonara udruženih u posebna udruženja za proizvodnju svježeg betona koje kreiraju čak i propise za beton. tako da se svježa mješavina betona prevozi i na udaljenosti od nekoliko kilometara pod nazivom transportni beton. Prema osnovnim karakteristikama u konstrukciji. kad se traži beton visoke marke. prema načinu djelovanja cikličke i kontinuirane. prema načinu miješanja sa slobodnim padom. mašina za unutarnji transport te automatike za upravljanje s ure ajem za ispis otpremnica. To je automatizovan sistem koji se postavlja za dulje korištenje i za istovremeno snabdijevanje više potrošača svježom mješavinom betona. koriste se male pokretne tvornice betona kapaciteta 3-5 m3/h koje imaju sve sklopove neophodne za proizvodnju kvalitetne mješavine betona. Ako su betonski radovi količinski znatni ali vremenski ograničeni. vodoravnim valjkom (spiralna) i valjak-mješalica. koritom. kao i načinu miješanja postoje sljedeći tipovi mješalica za beton: • • • • • • mješalica mješalica mješalica mješalica mješalica mješalica s s s s s s vodoravnim bubnjem. raznih sklopova za mjerenje kamene i druge sitneži. Tvornice betona koje se postavljaju uz naselja su stabilne. pod stalnom je provjerom i obavezan pri betonskim radovima kad se koriste visoke marke betona. za proizvodnju mješavina betona koriste se montažno-demontažne tvornice betona kapaciteta 15-30 m3/h koje se nakon dovršenih radova rastave i uklone. Tvornice betona (betonare) Tvornice betona su cjeloviti sistemi za proizvodnju svježe mješavine betona. Štaviše. 20 . Tvornice betona grade se danas uz veća naselja i na velikim gradilištima i koriste se za betonske radove na više objekata. Za proizvodnju svježe mješavine betona visoke marke i u većim količinama koriste se tvornice betona. tanjurastom posudom. gdje se uz mješalicu kao ključnu mašinu nalaze i ostale mašine potrebne pri proizvodnji mješavine betona. a nemoguće je nabaviti transportni beton. koji rade na bazi težine.mješalicama za beton uz pomoć sklopova za doziranje. vode i raznih dodataka (aditiva). prevrtnim bubnjem. te prema zapremini miješanja od 75 l do 2500 l. udruženja za transportni beton odre uju mjesto za postavljanje nove tvornice betona kao i kvalitetu proizvoda što je u skladu s normativom ISO-9000. skladišta (deponija) za kamenu i drugu ispunu. Kapacitet takvih betonara može biti i do 300 m3/h. U odnosu na pokretljivost mješalice mogu biti stabilne i mobilne.

Uprkos postojanju mnogo tipova tvornica betona. uz ostalo i zbog ekonomskih razloga. Prednosti tvornica betona su u uštedama na pripremnim radovima. a nedostaci proizlaze iz toga što ugradnju treba obaviti u vremenu do početka vezanja betona. • kombinovane (prizemno-toranjske) i • tvornice betona kontinuiranog djelovanja. radnoj snazi. možegu se. plastične i žitke je konzistencije pa ga se tresenjem u vozilu može segregirati. Prihvat svježeg betona na gradilištu ovisi o organizacijskim mogućnostima. pa se mogu prevoziti teretnim kamionima kiperima. cementu te u garanciji postizanja kvalitete. Svježi betoni do visine vodocementnog faktora 0. Svježi beton. potrebnom prostoru za pripremu betona. u konstruktivnom i tehnološkom smislu. Mašine za transport i prihvat svježeg betona Pojava tvornica betona i transportnog betona uvjetovala je i potrebu za mašinama za prevoz svježeg betona kao i njegov prihvat na gradilištu. podijeliti na: • prizemne.45 zemljovlažnog su sastava te se tresenjem na vozilu ne mogu segregirati. 21 .45. ako je vrijeme prijevoza kratko (kvalitetna saobračajnica) ili ako je betonu dodat usporivač početka vezivanja betona. • toranjske.automješalicom. te ako je to ekonomski opravdano. pri čemu treba beton pokriti vlažnim pokrivačem ako je udaljenost veća od 2-3 km. vodocementnog faktora iznad 0. Ova vrsta svježeg betona može se transportovati i na udaljenosti do 20 km. te iz ograničenja daljine transportovanja. Stoga se i prevozi posebnim vozilom za svježi beton .

bez žurbe. Razna transportna sredstva Kada se ugradnja svježeg betona ne može obaviti odjednom. a da se istodobno. a to su: • transportna traka postavljena na gradilištu. automješalicom se beton prevozi do 35 km 22 . • pumpa za beton stacionirana na gradilištu ili pokretna i • pumpa za beton montirana na automješalici.45 koristi se automješalica kojom se zbog miješanja sprečava segregacija u mješavini te produljuje početak vezivanja betona. obavi kvalitetna ugradnja svježeg betona u konstrukciju objekta. postoje mašine kojima se prihvat omogućuje. već je za ugradnju potrebno više vremena zbog prenosa betona u posudama toranjskih dizalica ili ako je zbog malih konstruktivnih presjeka s mnogo armature ugradnja spora. pretovarni silos za prihvat betona Te mašine omogućuju da se vozilo za prevoz betona brzo oslobodi tereta i koristi za ponovni prevoz. Ako je to rentabilno. svježi beton se na gradilištu prima u prihvatne mašinekao što su: • pretovarni silos za prihvat betona ili • pretovarni rotirajući bubanj za prihvat betona.Mobilna pumpa za beton Najbolje je ako se može istovariti vozilo izravno na mjesto ugradnje. Automješalica Za prevoz svježe mješavine betona vodocementnog faktora višeg od 0. Ako to nije moguće. • transportna traka montirana na automješalici.

s tim da se voda dodaje u točno odre enoj količini tek na gradilištu. Na automješalici je smješten i spremnik s vodom. Na stražnjem dijelu automješalice može biti ugra ena trodijelna transportna traka kojom se omogućuje dostava betona izravno od automješalice do mjesta ugradnje koje može biti udaljeno do 11 m i visoko do 6 m. Transportna traka se s pomoću hidrauličnog sistema i zglobova namjesti u položaj potreban za ugradnju svježeg betona. a može i dalje ako se u bubanj stavlja suha mješavina betona bez vode. Zapremina bubnja može biti 3-11 m3 svježe mješavine betona. Pretovarni silos se sastoji od vodoravnog okvira na koji je zglobno učvršćen sanduk za prihvat s ljevkom za pražnjenje svježeg betona. koji se smije koristiti samo iznimno. a postavlja se na mjesto pogodno za utovar i istovar tokom rada na gradilištu. 23 . Zapremina pretovarnog silosa iznosi 3-6 m3 svježeg betona. svakih 2-5 minuta. Pretovarni rotirajući bubanj zapravo je rotirajući bubanj kakav se nalazi i na teretnom kamionu kod automješalica. dok traje ugradnja svježeg betona. Pretovarni silos najčešće se koristi uz toranjsku dizalicu. Moguća udaljenost dostave betona s pumpom za beton ugra enom na automješalicu je 13 m i na visinu 16 m. Vrijeme potrebno za istovar traje svega 10-12 minuta. Na stražnjem dijelu automješalice može biti smještena pumpa za beton sa svrhom da se izravno iz bubnja svježa mješavina betona dostavi na mjesto ugradnje. s mogućnošću doziranja vode. odnosno u položaj za transport nakon ugradnje. postavljen na malo postolje s 4 točka s gumama u svrhu transporta i s 4 stabilizatora koji se koriste u toku rada. Pretovarne mašine Pretovarne mašine se koriste onda kada je ugradnja svježeg betona spora pa je nerentabilno zadržavati skupa vozila na gradilištu. koja posebnim košem zapremine 0. u točno propisanim slučajevima. Pri upotrebi pumpe za beton konzistencija betona mora odgovarati recepturi za betone koji se transportiraju pumpama. tako da se pri suprotnom okretanju bubanj može isprazniti. koji s unutrašnje strane ima učvršćene čelične trake kojima se mješavina betona miješa i gura uzduž bubnja. Budući da sve automješalice nemaju ugra enu transportnu traku.2-0. prenosi beton do mjesta ugradnje.kamiona s 3-4 osovine na koji je smješten rotirajući bubanj s 3-15 okretaja u minuti. Automješalica se sastoji od teretnog vozila .udaljenosti. a to su pretovarni silos i pretovarni rotirajući bubanj. u tom slučaju automješalica s ugra enom transportnom trakom opslužuje i onu koja je nema.8 m3 svježeg betona.

Na ruku su pričvršćene čelične cijevi profila 125-200 mm. Vodoravna dužina mogućeg transporta je 450 m. te mortove s nanošenjem na zidove. pogonskog sklopa. Stabilne pumpe za beton sastoje se od postolja. Cjevovod se relativno brzo postavlja. Stavljanjem izlazne cijevi u lijevak za prihvat betona betonska mješavina cirkuliše kroz sistem cijevi uključujući i pumpu i sprečava stvrdnjavanje betona u cijevima. Mobilne pumpe za beton vrlo su pokretljive. Zračni transporteri svježe mješavine betona Važno je istaknuti da ovaj tip mašina može transportovati i svježi beton za betonske radove uobičajenoga granulometrijskog sastava ali nižega vodocementnog faktora. više puta tokom jednog dana. ljevka za prihvat svježeg betona. S obzirom na to da sistemi pritiska odre uju neke karakteristike kao što je kapacitet. sastavljenog od pojedinačnih komada čeličnih cijevi profila 125-200 mm. a potom na višedjelnu čeličnu "ruku" sa zglobovima dužine 30 m pokretanu hidraulički. s posebnim zglobovima. ali na više ugra enih mjesta unutar ili izvan gradilišta. U odnosu na njihovo osnovno djelovanje.Pumpe za beton Pumpe za beton se koriste za prenos svježeg betona od automješalice ili pretovarnoga rotirajućeg bubnja do mjesta ugradnje na objektu. kao i mješavine za torkretiranje kapaciteta 2 do 6 m3/h. a na kraju cijevi nalazi se produžetak dužine 6 m. Pri premještanju pokretne pumpe za beton s jedne ugradnje svježeg betona na drugu. dužine 3 m i odgovarajućih čeličnih koljena istih profila. a to se čini na početku i na kraju bez obzira na broj premještanja pumpe za beton. a nakon završenog rada cjevovod je potrebno pročistiti čeličnom ili gumenom kuglom tjerane vodom. obavezno od gumene cijevi. i to kapaciteta do 50 m3/h. Na taj način se izbjegava podmazivanje gustim cementnim mlijekom i pranje tokom radnog dana. pumpe za beton mogu biti stabilne koje se koriste za velike i koncentrovane betonske radove i pokretne (mobilne) koje se koriste za manje betonske radove. razlikuju se: • stupne (klipne) pumpe za beton i • gnječeće pumpe za beton. dužina i visina transporta. sklopa za guranje svježeg betona i cjevovoda za transport svježeg betona. Prije početka rada cjevovod treba podmazati gustom mješavinom cementa i vode. a moguća visina 70 m. pa u odnosu na to razlikuju se slijedeći transporteri: • zračni transporter za svježi beton 24 . Sastoje se od teretnog vozila kamiona na koje je smješten lijevak za prihvat svježeg betona s rešetkom i poprečno vodoravnim ravnim vratilom s lopaticama koje guraju svježi beton unutar lijevka do sklopa koji generiše pritisak. zatim svježi beton veličine zrna do 16 mm za betonske podloge kapaciteta do 12 m3/h. Kod visokih stambenih objekata uspravni dio cjevovoda može se postaviti u uske lift-prostore i koristiti isti sistem kao u uspinjućih toranjskih dizalica. u ljevku za prihvat betona i u cjevovodu ostavi se odre ena količina svježeg betona. a potom još i isprati vodom pod pritiskom.

važnija je podjela u odnosu na način djelovanja pa postoje: • pervibratori. centrifugiranjem. 25 . zračni transporter-mješalica (miksokret) i zračni transporter za mlazni beton (torkret) i mort. a za velike betonske radove (betonske brane) može biti i do 200 mm. • vibratore s zrakom pod pritiskom i • vibratore s eksplozivnim motorima. presanjem i stvaranjem podpritiska (vakumiranjem). Debljina je izmedu 40 i 80 mm. Dužina i debljina pervibratorske igle može biti različita. Kapacitet pervibratora je 2-60 m3/h ugra enog betona. 5. što ovisi o debljini betonskog sloja koji se sabija i veličini igle te o radniku koji mora premještati iglu pri radu u pravilnim razmacima. Pervibratori Pervibratori se sastoje od pogonskog dijela. no tada se skupina pervibratorskih igala montira na dozer koji ih vuče uronjene u beton. a ovise o debljini betonskog sloja koji se sabija. To se postiže sabijanjem. Vibracijska igla se ručno uvlači u mješavinu svježeg betona i prenosi neposredno vibracije na mješavinu betona koja se pod djelovanjem vibracija zgušnjava i sabija.• • • betonski top. Me utim. gumenog crijeva i pervibratorske igle u kojoj je ekscentar koji se okreće brzinom 3000-16000 okretaja u minuti i stvara vibracije 50-260 Hz. Vibratori se dijele u odnosu na pogon na: • električne vibratore. • oplatni vibratori. vibriranjem. MAŠINE ZA UGRADNJU BETONA U tehnološkom procesu betoniranja iznimno je važno što bolje zbiti (zgusnuti) mješavinu svježeg betona prije početka vezivanja. • vibratori površinskog djelovanja i • mašine za ugradnju kolnika od betona.

Površinski vibratori i gladilice za zagla ivanje Tanke slojeve svježeg betona moguće je sabijati samo površinski. što je konstruktivno rješivo kompresorom. Površinski vibratori djeluju na površini razastrtog sloja mješavine svježeg betona. šupljim gumenim cijevima i ekscentrom na pogon kompresovanim zrakom. zgušnjavaju ga i sabijaju. Oplatni vibratori pri električnom pogonu nisu ništa drugo nego mali elektromotori snage 1-2 kW koji pokreću ekscentar za proizvodnju vibracije.Oplatni vibratori Ovaj tip vibrtora djeluju posredno na mješavinu svježeg betona tako da se pričvrste na oplatu u kojoj se nalazi svježi beton. MAŠINE ZA ASFALTNE RADOVE Asfaltni radovi pripadaju u skupinu radova niskogradnje. Temeljni materijali od kojih se sastoje asfaltne mješavine su: stijena (drobljena ili prirodna). pa se za takva sabijanja koriste površinski vibratori. Sastoje se od čelične ploče ili letve na kojoj se nalazi elektromotor s ekscentrom s 30004000 okr. vezivo (bitumen. bitumenske 26 . Mašine za ugradnju kolnika od betona 6. prenosom vibracija na svježi beton./min koji proizvodi vibracije. jer se savremeni kolnici cesta grade od asfaltnih mješavina. Pogon ovog tipa vibratora može biti i zrakom pod pritiskom. pa se vibriranjem oplate vibracije prenose na mješavinu svježeg betona posredno. posebice gra enja cesta.

Mašine za površinske obrade. mašine za izradu mikroasfalta mašine za ugradnju kamene sitneži i valjke 27 . samo se štrcanje veziva i popunjavanje kamenom sitnježi ponavlja dva puta. a potom ponovnog valjanja i dodavanja površinske obrade. • Jednoslojna površinska obrada koja se sastoji od prskanja veziva. što znači očistiti površinu pa zatim poprskati vezivom. pa se skupina svih vrsta mašina za asfaltne radove na kolniku dijeli na: • mašine za valjane asfalte • mašine za lijevane asfalte i • mašine za obnovu asfalta (reciklažu). Na kolnicima od valjanog i lijevanog asfalta pojavila se potreba i za recikliranjem. pa i betonskom kolniku. • Dvoslojna površinska obrada koja se sastoji od dvaju prskanja vezivom. U odnosu na trajnost kolnika od asfaltnih mješavina i primjenu tehnološkog postupka pri gradnji. ispuhivač prašine i razastirač tucanika. Za svaku od tih vrsta asfaltnoga kolnika koriste se različiti tehnološki postupci. koja se radi kao zaštita tucaničkom. asfaltnom. te punila (kameno brašno). • valjani asfalti i • lijevani asfalti. te popunjavanja kamenom sitneži. koja se u tankom sloju nanosi na postojeći stari kolnik u svrhu ohrapavljivanja i vodonepropusnosti. • natopljeni asfaltni makadami (penetracije). Postojeći kolnik treba prethodno pripremiti. te dvaju posipavanja kamenom sitneži (koja prethodno može biti optočena vezivom) i valjana. a shodno tome i različite vrste gra evinskih mašina. posipavanja dvostrukim slojem kamene sitneži i valjanja. valjanja i štrcanja veziva. mikroasfalte i penetracije Razlikuju se sljedeće vrste laganih kolnika: • Jednoslojna površinska obrada. sastoji se od razastiranja novog tucanika (6-8 cm) na staru tucaničku podlogu. te posipati slojem kamene sitneži i uvaljati. razlikuju se sljedeće vrste kolnika: • površinske obrade i mikroasfalti. mašine za grijanje i štrcanje veziva: kotao za grijanje s ručnim štrcanjem. cisterne za dovoz vrućeg bitumena i mehaničko štrcanje.emulzije i razrije eni bitumen). • Natopljeni tucanički zastor (penetracija). Postupak je isti kao i pri polupenetraciji. Mašine koje se koriste za radove na takvim kolnicima mogu biti podijeljne u grupe: • • • • • mašine za pripremu površina: motorna metla. • Mikroasfalt je tanki sloj od mješavine dopiranih veziva i sitne kamene simeži. • Polunatopljeni tucanički zastor (polupenetracija).

Mašine za pripremu površine Motorna metla koja se koristi za odstranjivanje kamenih čestica s površine starog kolnika koje nisu čvrsto vezane uz kolnik. u odnosu na penetraciju. razrije eni bitumen i bitumenske emulzije. a površina pripremljena za ugradnju površinske obrade ili mikroasfaltnog sloja.5 m. Razastirač tucanika koristi se za razastiranje sloja tucanika debljine 6-8 cm na stari kolnik pri radovima na polupenetraciji i penetraciji. Na okvirnoj konstrukciji smješten je sanduk koji ima prorez na dnu. Okretanjem vodoravnog vratila i pritiskom na površinu staroga kolnika čelične ili najlonske žice otkidaju s površine sve čestice koje nisu čvrsto vezane. Hidrauličnim sklopom na vozilu upravlja se priključnom konstrukcijom i rotirajućim vodoravnim vratilom (metlom). me u ostalim razlikuju se. okomito na smjer kretanja. Motorni ispuhivač koristi se nakon prolaska motorne metle za odstranjivanje otkinutih čestica s površine staroga kolnika. Mašine za grijanje i štrcanje veziva Za štrcanje pripremljenih površina kao vezivo koristi se bitumen. Postoje različiti tipovi bitumena. po tvrdoći. a grijani na temperaturi 420-450 K pogodni su za štrcanje. Na donjem dijelu priključne konstrukcije smješteno je vodoravno vratilo s uspravno utaknutim elastičnim čeličnim žicama dužine 1015 cm. Širina sanduka za prihvat tucanika na razastiraču je 2-3. Motorne metle mogu biti samohodne i priključene na vozilo. Razastirač ima vlastiti pogon eksplozivnim motorom. Kroz prorez izlazi tucanik. tako su tek nakon obavljenog ispuhivanja otkinute čestice odstranjene. te se kretanjem razastirača raspore uje na tačno odre enu visinu. Teretnim vozilom dovozi se tucanik i kipanjem istovara u sanduk. Motorni ispuhivači mogu biti samohodni na tri ili četiri točka s gumama i s jednim do tri ventilatora koje pokreće eksplozivni motor smješten na stražnjem dijelu postolja ispuhivača ili priključni ispuhivač s ventilatorom priključen na vozilo (obješen kao priključak na stražnjem dijelu vozila) i vezan na pogon vozila. 28 . Dovoljan je često samo jedan prolazak metle da bi se dobila površina podobna za daljnji postupak pri izradi površinske obrade. a zapremina sanduka 2-3 m3. Razrije eni bitumeni dobiju se razrje ivanjem bitumena katranskim uljem ili drugim naftnim destilatima a grijanima na temperaturu 350-380 K pogodni su za štrcanje. Sastoji se od niske okvirne konstrukcije sastavljene od čeličnih profila. Priključne motorne metle sastoje se od priključne konstrukcije povezane s pogonskim izvodom na vozilu na koje se priključuju. smještene na gusjenice ili točkove sa pneumaticima.

Usisna cijev zupčaste pumpe stavi se u bačvu. polustabilne i nestabilne bitumenske emulzije. Mašine za valjane asfalte Najraširenija vrsta asfaltnih kolnika su valjani asfalti koji se u odnosu na funkciju sastoje od nosivih slojeva. veznih slojeva i habajućih slojeva koje označuje samo različitost korištenih materijala i sastav. u tvornicama asfalta. dok je kod najnovijih tipova mašina automatizovano. Štrcaljka za emulzije koristi se za manje radove i nema grijanja. To se obavlja često iskustveno i ručno. Osnovna karakteristika tehnološkog procesa pri radu je da se priprema asfaltne mješavine obavlja centralno. Krupnoća zrna kamene sitneži ovisna je o budućem intezivitetu saobračaja. odnosno prethodno u kružni cjevovod. kada se dva pomoćna spremnika naizmjenično pune tekućim vezivom i zrakom pod pritiskom ili s pomoću zupčaste pumpe. Kipanjem u vožnji postiže se neprekidnost punjenja sanduka razastirača a time i jednolikost sloja koji se razastire. kako ne bi došlo do pregrijavanja i isparavanja važnih komponenti u vezivu. U odnosu na dužinu prestanka vezivanja vode i bitumena. Pri razastiranju kamene sitneži teretno vozilo-kiper se kreće unatrag tako da točkovi sa penumaticima naliježu na razastrta kamena zrna. dok im je tehnološki postupak pri radu jednak ili sličan. pa potom iz cjevovoda na mlaznice. Bačva s emulzijom postavlja se uz pomoć ručne dizalice sa štrcaljke na postolje štrcaljke. moguće je količinu mijenjati uzduž proreza. i to se nalazi u me uprostoru izme u vatre i veziva. o podlozi na koju se razgrće sitnjež i o količini veziva po 1 m2. jer ovisi o brzini kretanja vozila. razlikuju se stabilne. pri čemu treba težiti da krupnoća zrna bude unutar užeg područja jedne veličine zrna. jednoliko ručno štrca pripremljena površina. Pogon pumpe obavlja se eksplozivnim motorom koji se nalazi tako er na postolju. koja tjera tekuće vezivo izravno na mlaznice. Sanduk ima prorez okomit na smjer kretanja kojem se širina otvora može regulisati. te s pomoću sklopa za štrcanje. najčešće ovješenog na stražnji dio teretnog vozila-kipera. pričvršćenog na postolje. da se pripremljena asfaltna mješavina prevozi teretnim 29 . štaviše.Bitumenske emulzije su disperzni sistemi sastavljeni od bitumena i vode. Mašina za razastiranje je razastirač koji se sastoji od sanduka. Mašine za grijanje griju veziva pomoću plamenika na tekuće ili plinsko gorivo. a ne na površinu poštrcanu vezivom. Kapacitet ovisi o mnogo faktora. Mašine za ugradnju kamene sitneži Površina prethodno poštrcana vezivom pokriva se kamenom sitneži. Način štrcanja može biti pomoću sabijenog zraka. kako bi se spriječilo ljepljenje veziva za točkove. pogodni za štrcanje bez zagrijavanja. a pri ručnom radu iznosi izme u 200 i 300 m2/h. a može ga se i zatvoriti. te da se poštrcana površina pokrije jednomjerno zrnom do zrna. koji se sastoji od savitljivog crijeva i puške za štrcanje. Sastoji se od postolja na četiri točka s gumama na kojemu se nalazi sistem za crpljenje.

gdje se potom ugra uje razastiranjem i valjanjem. i mašine za valjane asfalte dijele se na: • mašine za pripremu asfaltne mješavine.vozilima-kiperima do mjesta ugradnje. Prema tomu. • mašine za prijevoz asfaltne mješavine i • mašine za ugradnju asfaltne mješavine 30 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful