P. 1
Građevinske mašine

Građevinske mašine

|Views: 1,298|Likes:
Published by vamos_gringo
GRA EVINSKE MAŠINE
1.UVOD Područja korištenja gra evinskih mašina U gra evinarstvu postoji nekoliko temeljnih razloga koji utiču na korištenje gra evinskih mašina, kao što su: • porast zapreminaa gra evinskih radova, kao rezultat gra enja savremenih objekata potrebnih društvu za njegov razvoj i daljnji napredak, • zahtjev za ujednačenu kvalitetu, kao garanciju stabilnosti, sigurnosti i trajnosti izgra ene gra evine, • socijalno-kulturni razlog, koji zahtijeva da se čovjeka oslobodi nehumanih i t
GRA EVINSKE MAŠINE
1.UVOD Područja korištenja gra evinskih mašina U gra evinarstvu postoji nekoliko temeljnih razloga koji utiču na korištenje gra evinskih mašina, kao što su: • porast zapreminaa gra evinskih radova, kao rezultat gra enja savremenih objekata potrebnih društvu za njegov razvoj i daljnji napredak, • zahtjev za ujednačenu kvalitetu, kao garanciju stabilnosti, sigurnosti i trajnosti izgra ene gra evine, • socijalno-kulturni razlog, koji zahtijeva da se čovjeka oslobodi nehumanih i t

More info:

Published by: vamos_gringo on Jan 16, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/11/2015

pdf

text

original

GRA EVINSKE MAŠINE

1.UVOD Područja korištenja gra evinskih mašina U gra evinarstvu postoji nekoliko temeljnih razloga koji utiču na korištenje gra evinskih mašina, kao što su: • porast zapreminaa gra evinskih radova, kao rezultat gra enja savremenih objekata potrebnih društvu za njegov razvoj i daljnji napredak, • zahtjev za ujednačenu kvalitetu, kao garanciju stabilnosti, sigurnosti i trajnosti izgra ene gra evine, • socijalno-kulturni razlog, koji zahtijeva da se čovjeka oslobodi nehumanih i teških radova, kao što su radovi po mrazu, kiši, hladnoći, blatu, u vodi i slično, • ekonomski razlog, kao posljedica velikih potreba i želja, većih od mogućnosti, pa se racionalizacijom radova nastoji smanjiti taj raskorak, • razvojni napredak industrijske proizvodnje, koja može proizvesti snažne, precizne i ekonomične gra evinske mašine, prilago ene zahtjevima tehnologije rada i ostalim potrebama. Jedino upotrebom gra evinskih mašina moguće je u kratkom roku obaviti velike gra evinske radove, postići traženu kvalitetu i ekonomičnost, te istodobno humanizirati ljudski rad. Gotovo je nezamislivo spomenuti gra evinarstvo, a ne pomisliti odmah i na gra evinske mašine, bez kojih gra evinarstvo ne bi uopće moglo opstati. U početku su se koristile poluge, točkovi i užad, a budućnost gra evinarstva je u elektronici, daljinskom i satelitskom upravljanju, automatima i robotima. Primjena gra evinskih mašina zahtijeva temeljito poznavanje njihovih mogućnosti te poznavanje područja u kojima se radovi obavljaju, vrste radova i tehnologije što će se u radu primjenjivati. Upotreba gra evinskih mašina Gra evinski radovi obuhvaćeni u ovoj knjizi tako er su vrlo važni, a mogu se svrstati u nekoliko skupina; • radovi na gra evinskim objektima, koji uglavnom prate radove niskogradnje i visokogradnje; to su radovi na mostovima, vijaduktima, tunelima i slično. Neki od tih radova mogu sami za sebe biti grandiozni gra evinski pothvati koji zahtijevaju poseban tretman glede tehnologije, upotrebe materijala, te korištenja mašina , • prethodni radovi s mnogim specifičnostima, kao što su ispitivanja tla bušenjem, saniranje tla injektiranjem, odvodnja i crpljenje vode, saniranje klizišta, izrada potpornih zidova i slično. Ti su radovi obično vrlo skupi, a kad su dovršeni, najčešće su na terenu slabo uočljivi, • radovi na proizvodnji temeljnih klasičnih gra evinskih materijala, cementa, vapna, kamene sitneži, šuplje opeke i slično, na proizvodnji novih materijala kao što su siporeks, stiropor, umjetni kamen, gipsane ploče i mnogi drugi, te proizvodnji poluproizvoda, betona, asfalta i slično i montažnih elemenata potrebnih u montažnom gra evinarstvu. Ti radovi se jednim dijelom obavljaju u stalnim pogonima, pa su znatno manje pod utjecajem vanjskih negativnih faktora, • radovi na održavanju izgra enih objekata pripadaju u skupinu radova kojoj se često ne pridaje dostatno značenje, no oni su vrlo važni i bez njih se ne može ni zamisliti normalno korištenje gra evina. Dobra organizacija i pravodobnost intervencija glavne su specifičnosti u obavljanju tih radova, 1

završni radovi koji se u visokogradnji obavljaju u zatvorenim prostorima, pa se mogu obavljati i u zimskom periodu, dok se u niskogradnji mogu obavljati samo po lijepom vremenu. Karakteristika tih radova je da su svakome dobro uočljivi, često podvrgnuti primjedbama, pa moraju biti ura eni vrlo precizno i kvalitetno, kako bi primjedaba bilo što manje.

Upotreba gra evinskih mašina u tom području gra evinarstva je neizbježna, štaviše ima primjera da se gra evinska mašina konstruiše i proizvede za unaprijed odre en gra evinski zahvat ili objekt (oplatni tunelski stroj). Konstruktori i proizvo ači mašina i u tom području gra evinarstva su vrlo aktivni, posebno u proizvodnji malih mašina, pa je pojava novih mašina na tržištu vrlo česta, a izbor najpogodnije manje gra evinske mašine pri nabavci komplkovan. Osobine gra evinskih mašina Povećano korištenje mašina u gotovo svim aktivnostima u gra evinarstvu povećava i potražnju za njima i konačno nabavku. Povećana nabavka mašina potiče opet njihovu proizvodnju, stvarajući konkurentnost na tržištu, prisiljavajući proizvo ače da proizvode sve praktičnije i svrhovitije mašine. Povećanje potražnje za gra evinskim mašinama na tržištu povećava i broj njihovih proizvo ača, pa se često proizvode iste vrste mašina uz razlike koje nisu plod tehničke inovacije i ekonomičnosti, već su tu u prvom redu komercijalni interesi. Različitost osobina kod iste vrste i veličine neke gra evinske mašine uzrokom je teškoća pri nabavci, zatim pri organizaciji rada mašine, pri utvr ivanju kapaciteta kao i jedinične cijene proizvoda. Uzevši u obzir sve teškoće u vezi nabavke mašine, imperativno se nameće potreba da se nabavljanju mašina prilazi studiozno, kako bi se odabrao najpogodniji tip potrebne vrste. Pri upotrebi mašine potrebna je optimalna organizacija, kako bi se mašina učinkovito koristila i što brže vratile uložene investicije, što zahtijeva izradbu plana organizacije rada. Zbog tih i ostalih razloga neophodno je što bolje upoznati područje rada i rad gra evinskih mašina, kako bi se moglo ekonomično graditi, u čemu mnogo pomažu i razne usporedbene metode. Kriteriji za usporedbu rada mašina Stepen opremljenosti mašinama So=(vrijednost mašina u primjeni)/(vrijednost radova sa mašinama)*100(%) Pri radovima visokogradnje veličina tog odnosa u rasponu je od 18 do 30%, a pri radovima niskogradnje izme u 40 i 80%. U razvijenim zemljama, sa skupom radnom snagom, stepen opremljenosti je redovito veći od 100%. Stepen iskorištenja mašina Stepen iskorištenja mašina izražava se u postotku na način: Si=(stvarno utrošeno vrijeme)/(moguće raspoloživo vrijeme)*100(%) Stepen iskorištenosti mašina u idealnim uslovima bio bi 100%. Me utim, to je gotovo nemoguće postići, jer su radovi u gra evinarstvu umnogome nepredvidivi, za razliku od onih u industriji gdje su uslovi znatno pogodniji, posebno u procesnoj proizvodnji.

2

2. PODJELA GRA EVINSKIH MAŠINA Gra evinske mašine mogu se dijeliti prema različitim kriterijima u skupine, uglavnom radi boljeg pregleda, lakše me usobne usporedbe svih osobina, te upoznavanja i utvr ivanja mogućnosti i ekonomičnosti mašine u radu. U odnosu na masu mašine se dijele na: • male (do 80 kg), • srednje (od 80 kg do 6 t), • velike (od 6 t do 18 t) i • vrlo velike (više od 18 t). U odnosu na pokretljivost mašine se dijele na: • prijenosne (ručno ili dizalicom), • samohodne (točkovi, gusjenice, poluge), • montažno/demontažne (moguće premještanje samo u dijelovima) i • stabilne (ne mogu se premještati bez većih oštećenja). U odnosu na pogonske motore mašine se dijele na: • mašine sa parnim pogonom, • mašine sa eksplozivnim pogonskim motorima, • mašine sa električnim pogonskim motorima, • mašine sa pogonskim motorima na sabijen zrak ili ulje i • mašine sa specijalnim pogonskim motorima. U odnosu na način upravljanja mašine se dijele na: • mašine sa mehaničkim upravljanjem, • mašine sa hidrauličkim upravljanjem, • mašine sa električnim upravljanjem, • mašine sa pneumatskim upravljanjem i • mašine sa daljinskim upravljanjem. U odnosu na način rada mašine se dijele na: • mašine kontinuiranog rada i • mašine diskontinuiranog (cikličkog) rada. U odnosu na temeljnu funkciju mašine se dijele na mašine: • za zemljane radove, • za preradu kamena, • za stabilizaciju tla, • za betonske radove, • za asfaltne radove, • za dizanje te dizanje i prijenos, • za pripremu i gra enje posebnih objekata, • za održavanje izgra enih gra evina, te • za pomoćne radove (sprave i alate).

3

tone). Prema načinu rada. no nije svejedno u kojemu će vremenu ti radovi biti završeni. Mogu se pojaviti i zastoji tokom rada zbog popravaka. Optimalno jedinično vrijeme (T) odre uje se u sekundama. uobičajenih. zastoj mašine je vrijeme u kojem se mašina ne koristi usljed redovnih. zatim u planiranju rada i konačno u proizvodnji jeste veličina kapaciteta kojim se vrednuje stvarna vrijednost mašine. veličina zahvatnih radnih tijela. mašine mogu raditi neprekidno (kontinuirano) ili ciklično (periodično tj. Pri kontinuiranom djelovanju mašina obavlja samo koristan rad i ima stalan kapacitet u jedinici vremena. Temeljni faktori koji utiču na veličinu kapaciteta su: • konstruktivne karakteristike mašine.3. načinu rada i kvalitetu. diskontinuirano). • radni uslovi koji ovise o skučenom ili širem radnom prostoru. minutama ili satima. Tu je važno me usobno uskla ivanje kapaciteta pojedinih mašina i način posluživanja. T/Tc=n. (kontinuirano djelovanje) Ut=(T/Tc)*Qc (cikličko djelovanje). Razlikujemo teoretski (Ut). planski kapacitet je uvijek manji od teoretskog. Tu mogućnost nazivamo "kapacitetom" gra evinske mašine. prazan hod je povratak mašine u prvobitni položaj kako bi mogao ponovno obaviti koristan rad. Potrebno vrijeme u direktnoj je vezi s radnom mogućnošću mašine u vremenskoj jedinici. rad se obavlja ponavljanjem pojedinih radnih operacija sa sljedećim elementima: • • • koristan rad mašine koji znači neposredno radno ostvarenje proizvoda. • korištenje radnog vremena. Teoretski kapacitet izražava se ovisno o načinu djelovanja gra evinske mašine prema: Ut=T*Qt. KAPACITET GRA EVINSKIH MAŠINA Gra evinska mašina ima zadaću da obavlja odre ene gra evinske radove. kao i o postavljenoj organizaciji rada. temeljni podatak koji je potreban već pri nabavci gra evinske mašine. U cikličkom radu. Teoretski kapacitet u mašina koji u proizvodnji djeluju kontinuirano izražava se drukčije nego u mašina koji djeluju ciklično. dok se optimalna količina (Q) izražava zapreminom (m3). Za svaki od tih elemenata utroši se stanovito vrijeme pa se sabirajanjem svih vremena dobije kapacitet unutar jednog ciklusa. tvrdoći. kao što je snaga motora. Pri cikličkom djelovanju kapacitet rada u jedinici vremena jednak je zbiru kapaciteta svih ciklusa koji su obavljeni u tom vremenu. vlažnosti i drugom. brzina pri radu. o tome radi li mašina sama ili je vezana uz rad jedne ili više mašina. nepredvi enih ili planskih zastoja. uslijed vremenskih nepogoda ili nekih drugih razloga. o svojstvima materijala. površinom (m2). no u oba slučaja potrebno je poznavati optimalne veličine. Ut=n*Qc 4 . ovisno o osposobljenosti rukovatelja mašinom. Sve to treba uzeti u obzir kad se odre uje kapacitet za neku mašina na odre enom radnom zadatku. dužinom (m) i slično. • obilježje proizvodnje što ovisi o većem ili manjem zapreminau radova. premještanja mašine. planski (Up) i stvarni (Us) kapacitet. masom (kg. koja može biti u jednoj ili više smjena. Prema tome.

može se ustvrditi da se planski kapacitet gra evinske mašine može dobiti smanjenjem teoretskog kapaciteta uzimajući u obzir koeficijente: Up=Ut*Ko*Kp*Kr*Kv*Kg*Kd* U gdje je: Up -planski kapacitet Ut -teoretski kapacitet Ko -koeficijent okretanja Kp -koeficijent punjenja Kr -koeficijent rastresivosti Kv -koeficijent korištenja radnog vremena Kg -koeficijent organiziranosti gradilišta Kd -koeficijent dotrajalosti Us -stvarni kapacitet koji se utvr uje mjerenjem pri radu mašine Veličina pojedinih koeficijenata ovisi o raznim okolnostima. Kd=1 od 2000 do 4000 sati rada.26 za ugao od 45° do 0. Kd (koeficijent dotrajalosti) upotrebljava se ponekad kod proračuna planskog kapaciteta već korištenih mašina.71 za ugao od 180° Kr (koeficijent punjenja) ovisi o punjenju radnog organa. a dobije se iz odnosa: Kr=(zapremina čvrstog stanja)/(zapremina rastresitog stanja) Kv (koeficijent korištenja radnog vremena) univerzalne je prirode. a iznosi: do 2000 sati rada. uskla enost s ovisnim gra evinskim mašinama ili materijalima. uvježbanošću rukovaoca mašinom i slično. a dobije se iz odnosa: Kv=(vrijeme čistog tj. analizom uslova rada. koeficijent okretanja može iznimno biti i veći od 1.8 5 . kao što su značajke materijala u kojemu se radovi obavljaju. S obzirom na navedene uslove koji mogu djelovati samo umanjujuće u odnosu na optimalne. kašike.9 preko 4000 sati rada. Kd=0. primjerice: Ko (koeficijent okretanja) pojavljuje se u mašina koje unutar radnog ciklusa obavljaju i odre eno horizontalno okretanje. Kd=0. kašike i slično.gdje je: Ut -Teoretski kapacitet T -jedinično trajanje radnog vremena Tc -vrijeme trajanja punoga radnog ciklusa Q -količina proizvedena u jedinici vremena Qc -količina proizvedena jednim radnim ciklusom n -broj ciklusa u jedinici vremena Planski kapacitet utvr uje se prethodnim odre ivanjem teoretskog kapaciteta. primjenjuje se u većine mašina. Pod pretpostavkom da se ugao okretaja od 90° smatra optimalnim. zapremina radova. koeficijent okretaja Ko u odnosu na ugao okretanja iznosi od 1. efektivnog rada)/(ukupno radno vrijeme) Kg (koeficijent gradilišta) dogra uje se na koeficijent Kv (u nekih mašina). Prema istraživanjima tog odnosa. sanduka. a dobije se iz odnosa: Kp=(stvarna popunjenost)/(optimalno moguća popunjenost) Kr (koeficijent rastresitosti) koristi se kada se rezultat izražava u čvrstom (nerastrešenom) stanju.

od pogona na paru i mehaničkog upravljanja mašinom. zbijeni i srednje zbijeni. utovar i transport. Koeficijent rastresitosti Kr može se dobiti ne samo iz zapreminaa odnosa nego i iz odnosa masa koje su u suprotnom odnosu s obujmom. šljunak i pijesak. Prirodne materijale nadalje dijelimo prema poroznosti: nevezani mogu biti vrlo zbijeni. • mašine za sabijanje materijala. srednje porozni. te premješteni materijal tretirati do projektom predvi ene zbijenosti tla. kao što je vidljivo iz sljedećeg: Pri primjeni koeficijenta rastresitosti Kr treba paziti na to da se primijeni na masu u sraslom (čvrstom) stanju. Važan utjecaj na nevezane i vezane materijale ima prisutnost vode u radoj sredini. premještenja ili prevoza iskopanog materijala na odre enu lokaciju (eventualno obaviti preradu materijala). zemljani radovi mogu se obavljati na površini tla. loša koordinacija s drugim mašinama) te različitim terenskim i vremenskim uslovima. a vezani vrlo malo porozni. • mašine za iskope u kamenu i • mašine za iskope u tunelima. dok vezani materijali mogu biti čvrsti. polučvrsti. pa se njegova veličina provjerava i utvr uje mjerenjima tokom rada gra evinske mašine. grupa mašina za zemljane radove dijeli se na četiri podgrupe: • mašine za iskop vezanih i nevezanih materijala. Svojstva prirodnih materijala tla razlikuju se pa se mogu podijeliti prema normativima za temeljenje gra evinskih objekata u tri osnovne vrste: • stijena-monolitna ili trošna. utovar i transport To je podgrupa gra evinskih mašina za zemljane radove u kojoj su neke najstarije mašine prošle sve etape razvoja. 4. teško gnječivi. • vezani materijali-prah.Poznato je da se istom mašinom na radilištu postižu različiti kapaciteti. pa se stog aspekta razlikuje: suhi nevezani materijali. Osim u radnim sredinama različitih svojstava. MAŠINE ZA ZEMLJANE RADOVE Najčešća. najveća i najmasovnija skupina gra evinskih radova su zemljani radovi koji se sastoje od iskopavanja materijala. malo vlažni i zasićeni vodom. pod zemljom i u vodi. kao rezultat zastoja uzrokovanog loše postavljenom organizacijom radova (slaba uvježbanost rukovaoca mašinom. glina i treset. do pogona najsuvremenijim motorima i upotrebom hidraulike i elektronike i satelitskog praćenja rada. 6 . malo porozni. jače porozni i vrlo porozni. U odnosu na tehnologiju rada. • nevezani materijali-drobina ili obluci. lako gnječivi i žitki. Često se ne može sa sigurnošću teoretski utvrditi veličina pojedinog koeficijenta. što ima svoje specifičnosti u pogledu primjene tehnologije rada i odabira mašina. a na osnovu jedne od poznatih metoda za utvr ivanje normativa čime se planski kapacitet približava stvarnom kapacitetu (Us). Neophodno je poznavati osobine prirodnih materijala kao i njihovu rastresitost. Mašine za iskop vezanih i nevezanih materijala.

ne oštećuje kolnik na cestama. može se kretati većom brzinom. • bageri s povlačnom kašikom. upravljačkim i radnim sklopom. uz minimalnu adaptaciju. povlačnom. Donji stroj služi za kretanje bagera. a istodobno. za iskope. Kretanje bageri na točkovima sa pneumaticima ima prednost u radu u urbaim sredinama. vrlo raznoliki. utovar i transport koriste se sljedeće vrste gra evinskih mašina: • bageri. Me usobno se razlikuju u odnosu na masu. u odnosu na veličinu i radne uslove. odnosno 100-350 kPa). vrstu mašina i njihova radna tijela treba prilagoditi i tim zahtjevima. te teleskopskom rukom sastoje se od: • donjeg sroja na gusjenicama ili točkovima sa pneumaticima i • gornjeg stroja s pogonskim. te transport i okretanje oko okomite ose gornjeg stroja sa sklopovima. • grederi. Bageri Bageri su vrsta gra evinskih mašina kojima se može obavljati iskop materijala. koristiti i za dizanje tereta. Kretanje na gusjenicama ima prednost na slabo nosivom tlu. Osnovni dijelovi bageri s visinskom. S obzirom na sve to kao i mnoge druge razloge. način pokretljivosti. • kablovski bageri i kablovski skreperi.Radovi koji se obavljaju tim mašinama najbrojniji su u gra evinarstvu. • ostale mašine za iskope. Neki se od tih mašina mogu. • utovarači i • transportna sredstva. Ipak. a budući da se radovi ponekad moraju obavljati i u vodi. Najčešće ima četiri točka. ili samo utovar. sabijanje tla. • rovokopači (kopači kanala). • plovni bageri. te kabinom. • buldozeri. iskop s utovarom u transportno sredstvo. • bageri s dubinskom kašikom. S obzirom na to da su svojstva vezanih i nevezanih materijala promjenljiva u odnosu na vlažnost i poroznost. razbijanje betona ili asfalta i slično. način upravljanja i način rada. za takve su radove konstruirane posebne vrste mašina. zabijanje pilota. što zavisi o težini mašine i dopuštenoj sili pritiska na tlo koja ne 7 . protutegom ili stabilizatorima koji se koriste radi bolje stabilnosti mašine. najkarakterističnije su slijedeće vrste: • bageri s visinskom kašikom. zahvatnom i dubinskom kašikom. lakše se premješta. • skreperi. pa stoga na tom području moraju postojati male i vrlo velike mašine. • bageri sa zahvatnom kašikom. te • rotacioni bager-kopač. pa se mogu razvrstavati prema svim tim kriterijima. jer je sila pritiska u lakih bageri 5-l0 N/cm2 dok je u vrlo teških 10-35 N/cm2 (50-100 kPa. • bageri s teleskopskom rukom.

mehaničkohidrauličko-zračni. Sastoje se od plovila (platforme). Rovokopači . Upravljački sklopovi mogu biti mehanički. uljnu pumpu i regulacijski ure aj. a postoje i konstrukcije koje istodobno s kopanjem polažu i instalacije. koje ima ulogu donjeg stroja na kojem se nalazi okretan gornji stroj ili sličan ure aj koji omogućava upravljanje radnim organima. vitla. Rovokopač -vedričar s okomito pokretnom katarkom Sastoji se od osnove mašine s kretanjem na točkovima sa pneumaticima ili gusjenicama na koji je otraga zglobno pričvršćena okomito pokretna katarka po kojoj se kreće neprekidan galov lanac s vedricama ili noževima u obliku vedrica. Plovni bageri Koriste se za čišćenja i produbljivanja vodenih korita. Hidraulički upravljački sklopovi imaju prednost. Bagersa kabina zauzima dominantno mjesto radi bolje kontrole i preglednosti rada. Kretanjem galovog lanca s vedricama. U odnosu na način rada. kao i za va enje šljunka i pijeska. Poluge za stabilizaciju se spuštaju i dižu tako er pomoću hidraulike. koturače.kopači kanala-vedričari Rovokopači su bageri kojima se isključivo kopaju kanali za razne instalacije i cjevovode. spuštanjem katarke prema dolje i kretanjem osnove mašine naprijed. hidraulički ili kombinovani. ima osvjetljenje za potrebe rada noću i grijanje za rad u zimskim uslovima. Neki tipovi bagera konstruirani su tako da nakon polaganja instalacija i zatrpavaju kanal. razne kablove ili drenažne cijevi. razlikuje se dva tipa konstrukcije: rovokopač vedričar s okomito pokretnom katarkom i rovokopač -vedričar s rotirajućim točkom. nemaju trzaja. spojke i kočnice. U odnosu na način rada. Mehanički se sklopovi sastoje od čelične užadi. jer su precizniji u radu. tlačne stubline sa štapovima.smije biti viša od 100 N/cm2 (1000 kPa). razlikuju se slijedeći tipovi plovnih bagera: 8 . Umjesto užadi imaju cjevovode. Okretanje gornjeg stroja obavlja se uglavnom pomoću velikog prstenastog zupčanika nazubljenog s vanjske ili unutarnje strane. smještenog oko okomite osi i malih zupčanika kojima se prenosi okretna snaga. kopa se kanal širine definisane dimenzijama vedrice i dubine koju dopušta dužina katarke s vedricama.

usisni bager (refuler) koje se znatno razlikuje od ostalih jer se primjenjuje drukčija tehnologija za kopanje materijala. Dozer je mašina koji se kreće pomoću gusjenica ili na točkovima s pneumaticima sa svrhom da guranjem kopa zemljani materijal. Odvoz može obaviti i samo plovilo ako je na njemu predvi en prostor za odlaganje iskopanog materijala. ili pomoću plovnih teglenica (maona) koje se utovaruju kod plovila. vitla i užadi. te da ga premjesti na odre enu udaljenost. plovni bager sa zahvatnom kašikom. plovni bager s vedricama i plovno . pomoću koturova. Dozeri Primjenjuju se tek od četvrte decenije ovog stoljeća. koja se uz pomoć plovaka postavlja po površini vode. u novije vrijeme sve više i hidrauličko. a potom tegle do mjesta istovara. ali su već tada za iskope u slojevima pri zemljanim radovima najviše korišteni. Kostur traktora izra en je od zavarenih čeličnih profila i limova na koje su uravnoteženo raspore eni pogonski i upravljački sklopovi tako da traktor dobije što niže težište. Za pogon traktora koriste se 9 . osnovni dio mašine naziva se traktorom.• • • • plovni bager s visinskom kašikom. Iskopani materijal prevozi se od plovila na obalu pomoću transportne trake. Upravljanje plovnim bagerima je pretežito mehaničko. a time i maksimalno moguću stabilnost pri radu. Zbog rada guranjem. me utim.

na okomito pomičnoj poluzi koja se pomiće pomoću hidraulike. na okomito pomičnom obuhvatnom okviru. razlikuje se slijedeći tipovi dozera: buldozer. Dužina noža je od 2. ovisno o veličini traktora. a u posljednje vrijeme i s pomoću me usobno nezavisnih hidrauličkih motora. prednja strana noža je blago zakrivljena. te riperi (rijači) smješteni sa stražnje strane traktora.eksplozivni dizel-motori. Brzina kretanja gredera pri premještanju je do 60 km/h. Postoje uglavnom tri veličine gredera. smješten je vodoravno veliki prstenasti zupčanik koji se može zakretati oko osi usporednoj sa smjerom kretanja gredera. Skreper Skreper je gra evinska mašina koja se koristi za zemljane radove u vezanim i nevezanim materijalima. razastiranja. gdje istodobno obavlja pet različitih vrsta radova. razastreti ga u sloj odre ene debljine i razastreti materijal djelomično sabiti. utovarati u vlastiti sanduk. Radni dijelovi dozera su nož sa sječivom. istovarati dovezeni materijal. skidanje humusnih slojeva te iskop u pjeskovitim materijalima.6 m. angldozer i tildozer. a visina 0.) obavlja se na način kao u vozila. U konstruktivnom smislu. Ovisno o mogućem položaju noža i njegovom obliku.5 m-0. mijenjati položaj u krugu od 360°. a u gredera sa 6 točkova smanjenje neravnina je na desetinu visine. Upravljanje sklopovima za kretanje (gusjenicama i sl. od 0 do 40 km.5 m do 4. Greder Greder je gra evinska mašina koja se pretežno koristi u niskogradnji za planiranja. a riper potiskivati u tlo radi ripovanja. snage motora oko 35 kW. na donjoj strani noža učvršćeno je sječivo koje se nakon istrošenosti noža može izmijeniti. a može biti vrlo prilagodljiva. transportovati ga. Posebnost gredera su fina planiranja. Pojavili su se najprije kao mašine koje su vukli traktori da bi se u pedesetim godinama ovog vijeka pojavili kao samohodne mašine i vrlo brzo postali nezamjenjive mašine pri planiranju zemljanih površina. kopanje jaraka. na dvije osovine i 4 točka sa pneumaticima. U sredini gredera. 10 . na produženom dijelu traktora. te snage motora 75 kW i 130 kW na 3 osovine i 6 točkova sa pneumaticima. ovisno o potrebi pri radu. snage 30 kW do više od 350 kW. greder se sastoji od produženog traktora kao osnovnog dijela mašine koji je isključivo na točkovima sa pneumaticima. Na zupčaniku je ugra en nož koji može. Tako konstruiran sklop za upravljanje nožem dopušta da nož može zauzeti svaki položaj koji mu je u radu potreban. Može kopati materijal. a može se i uzdužno pomicati. po zupčaniku. a središnji nož u konstrukciji gredera pri svakom prolazu smanjuje neravnine na tlu na četvrtinu visine. smješten s prednje strane traktora.5 m.

traktor sastoji od prednjega pogonskoga dijela koji je zglobnim okvirom (sedlom) spojen sa zadnjim skreperskim dijelom. izra enog od zavarenih čeličnih limova.U odnosu na konstrukciju. već prema tehničkim karakteristikama skrepera. Debljina razastrtog sloja može iznositi 30 do 60 cm. a za to vrijeme potrebna je i najveća snaga za pogon. Ima utovarača različitih veličina. Ostale mašine za iskope To su vrste mašina koje nisu izraziti predstavnik niti jedne do sada obra ivane vrste iako neke radove obavljaju istovjetno. a pri upotrebi treba se pridržavati principa da se veći skreperi koriste za veće udaljenosti i obratno. postoji i samohodni skreper u kojeg se osnovni dio . Konstruktivno. s kašikom od 0. neke od tih ostalih mašina razlikuju se po tome što imaju ugra eno više različitih radnih tijela pa tako mogu zamijeniti više mašina. veličine 3 m3 do 22 m3. Pri punjenju sanduka treba skreper uvijek pomaknuti za dvije širine. Dužina puta punjenja iznosi 30 do 60 m. Odnosno.3 m3 do 9 m3. a maksimalno do 500 m. ali samo kada se radi o manjim količinama zemljanih radova. a materijal se zadnjom pomičnom stranom potiskuje. 11 . koji skreper kopa naknadno i na taj način štedi energiju. Najprikladnija i ekonomična radna udaljenost za vučne skrepere je 150 m do 300 m. Brzina kretanja skrepera je do 9 km na sat. postoji vučni skreper koji je sastavljen od traktora gusjeničara i vučnoga skreperskog sanduka. ovisno o potrebi. Utovarači Utovarači su gra evinske mašine koje služe pretežno za utovar rastresitog materijala. te prevozi do mjesta istovara. Kad se skreperski sanduk napuni. smještenog na dvije osovine na točkovima sa pneumaticima. zasječeni sloj materijala ulazi u sanduk i postupno ga puni. Sastoje se od traktora na gusjenicama ili na točkovima sa pneumaticima i utovarne kašine s hidrauličnim upravljanjem. Istovara se tako da se sanduk sprijeda otvori. Kretanjem skrepera naprijed. tako da izme u dva kopanja ostaje srednji trak. Rad skrepera sastoji se u tomu da se skreperski sanduk prednjom stranom spusti na površinu tla tako da nožem zasiječe zemlju u dubinu 25 do 40 cm. pa su njihove utovarne kašike konstruisane od debljeg lima i s čeličnim zubima. Utovarači-gusjeničari koriste se za utovar na kamenitom terenu. podigne se prednji dio i zatvori.

Optimalno odabranim transportnim sistemom mogu se postići velike uštede. Najbrojnija transportna sredstva su vozila na točkovima sa pneumaticima. mogu istovarati preko glave. kao što su pretežno vozila na tračnicama – šinama i vozila na tokovima sa prenumaticima. a koja može proizvesti pneumatike i za najteža vozila. • istovarač kroz dno (donje istresanje). a u cestovnim vozilima oko 14 kW. a mogu se podijeliti na vozila koja se kreću po cestovnim površinama (javni putevi) i na vozila koja se kreću izvan cestovnih površina. Transportna sredstva Gra evinske mašine za vuču ili prevoz masovnoga gra evinskog materijala nazivaju se transportnim sredstvima. • istovarač unatrag (zadnje istresanje) i • posebna vozila.Utovane kašike mogu biti različitog oblika. pa im je odnos težine konstrukcije prema korisnom teretu 1:1. otvaranjem kašike s donje strane (tada kašika ima dva dijela – naziva se rasklopna kašika). pa s ekonomskog stajališta treba analizirati odabrani transportni sistem. Me utim. ovisno o zadatku koji obavljaju. Transport materijala je relativno visoka stavka u ukupnim troškovima koje se odnose na zemljane radove. prevrtanjem sa strane. transportna sredstva dijele se na sljedeće vrste: • vozila na tračnicama. Razvoju vozila na točkovima sa penumaticima pomogla je industrija koja proizvodi gume tj. • transportna traka. tako da se materijal kašikom prihvati s prednje strane. ili vanjska. za masu od 10 t korisnog tereta u vozilima što se kreću izvan prometnih površina potrebno je svega 9 do 11 kW. kakve su pretežno transportne trake. Transportna sredstva mogu biti unutarnja. Mogu istovarati izvrtanjem s čela. zbog sporijega kretanja. 12 . a istovara se prelaskom kašike iznad traktora sa stražnje strane traktora (pogodan za rad u tunelu). dok je u cestovnih vozila taj odnos 0.7:1. Osnovna razlika izme u njih je u tomu što su vozila koja se kreću izvan cestovnih površina znatno robusnija. s obzirom na to da tehnička sredstva omogućuju razne kombinacije. pneumatike. U odnosu na način rada.

Sabijanje zemljanih nasipa u početku se radilo bosim nogama. 13 . pa ručnim sabijačima. razlikuju se tri podskupine mašina za sabijanje: • mašine koje sabijaju statički. a dijele se na ježeve. da bi se kasnije konstruisali valjci s bodljama koje su vukli konji. razvijale su se i mašine kojima su se obavljala sabijanja. jer bi prouzrokovala goleme materijalne štete na skupim savremenim kolnicima.Mašine za sabijanje materijala Početkom ovog vijeka počela je izgradnja više nasutih zemljanih brana kao i drugih nasipnih gra evina. Isprva se razvoj bazirao na iskustvenoj spoznaji da bi se kasnije bazirao na naučnim metodama. U tome se otišlo tako daleko da danas najsavremeniji sabijači imaju ugra ene elektroničke ure aje koji registruju sabijenost tla iza svakog prolaska sabijača te upozoravaju kada je predvi ena sabijenost postignuta. vlastitom težinom. U odnosu na način djelovanja. Uporedo sa spoznajom da nasipni zemljani materijal treba sabijati kako bi se postigla stabilnost i spriječila kasnija slijeganja. koje je trebalo sabiti da bi se postigla potrebna stabilnost. te valjke sa gumama. Ubrzanje u razvoju mašina za sabijanje pomogla je i ubrzana izgradnja saobračajnica sa savremenim kolnicima pri čemu su eventualna slijeganja nasipa nedopustiva. čelične glatke valjke.

Visina bodlje iznosi 18 do 23 cm. odnosno pijesak za još veću težinu.• • mašine koje sabijaju dinamički. Debljina nasutog sloja smije biti najviše 1. Po obodu valjka raspore ene su bodlje konusnog oblika ili oblika ovčije noge sa svrhom da pri valjanju prodire u nasuti sloj te da ga počnu sabijati u dubljem tj. a pripadaju vrsti gra evinskih mašina koje djeluju vlastitom težinom. Pogodni su za sabijanje koherentnog materijala. Značajno je da jež sabija nasipni sloj od donjeg dijela prema gore. vibroježeve. Njih se često opterećuje betonskim blokovima kako bi se povečala težina. Valjci s glatkim čeličnim točkovima U vrijeme kad su se pojavili valjci sa ježevima pojavili su se i valjci s glatkim čeličnim točkovima. sastoje se od okvirnog postolja koje se nalazi na širokim glatkim čeličnim točkovima. dakle. pomoću vibracija. a na kvadratni metar dolazi 10 do 12 bodlja. suprotno od načina djelovanja ježeva. Konstruktivno. tj. a osobito za završnu obradu već sabijenih nasutih slojeva. Koriste se za sabijanje kamenih podloga krupnijih granulacija. a dijele se na vibrovaljke. postrance zatvorenog. vibroploče i kompaktore. Za potrebnu sabijenosti nekog sloja jež mora preći 10 do 12 puta uz pretpostavku da je nasipni sloj optimalno vlažan i da veličina bodlja odgovara debljini sloja. koristeći pritom silu slobodnog pada (različiti mehanički i eksplozivni sabijači). savijenog lima debljine 15-30 mm. Medu prvima su se pojavili za sabijanje nasipnog materijala. donjem dijelu. Ježevi težine 20 do 60 kN svrstavaju se u srednje teške. Slika _ ručni vibracioni valjak Ježevi Ježevi su vrsta mašina za sabijanje. mašine koje sabijaju dinamički. Na postolju 14 . Jež se sastoji od glatkog valjka. a djeluju vlastitom težinom . Karakteristika tih mašina je da im pritisak naglo opada od površine prema donjim dijelovima sloja. dok se oni teži od 60 kN svrstavaju u teške i velike. Zato se ti valjci koriste za površinska sabijanja ili za sabijanja u slojevima od 10 do najviše 20 cm debljine. Težina ježa povećava se tako da se u šupljinu unutar plašta valjka stavlja voda.2 visine bodlje ježa kojim se sabija sloj.gnječenjem materijala. pa se za takav materijal isključivo i koriste. statički. Traktori kojima se vuku ježevi imaju obično snagu od 35 do 50 kW. Postoje ježevi koji umjesto savijenoga limenog plašta imaju plašt od rešetke.

Vibracijama se. Nedostatak ovog tipa valjka što može prouzrokovati boranje tla ako se naglo zaustavlja i naglo pokreće. višestruko povećava (5 do 7 puta). Amplituda je veličina za koju se vibrirajuća masa pomiče gore15 . Da bi se ostvario veći pritisak. Sila pritiska po dužnom centimetru dodirne crte koju čini širina čeličnoga točka i tla iznosi za male valjke 200 do 400 N. Vučeni valjci imaju sanduk koji se puni priručnim zemljanim materijalom radi veće težine. ali ipak dublje od glatkih statičkih valjaka. pri grubljim zemljanim radovima. pa su to pretežno samohodni valjci. a vibriranjem se postiže da se u nasipnom materijalu za vrijeme vibracija smanjuju kohezijske sile i trenje.gumama Valjci na točkovima sa penumaticima pripadaju skupini mašina koje vrše sabijanje vlastitom težinom. ili ako ga se nakon zaustavljanja dulje zadržava na jednom mjestu. Valjci na točkovima sa penumaticima mogu biti vučeni ili samohodni. pa se čestice materijala slažu u slobodne prostore stvarajući tako najveću moguću gustoću u nasipnom materijalu.4 do 2. Proračun planskog kapaciteta valjaka s glatkim čeličnim točkovima utvrduje se isto kao i u ježa. u odnosu na masu. Da bi se dobila potrebna zbijenost. a koriste se za valjanje nasipnog materijala.8 kW.je kućica. Osnovni element vibrovaljaka i vibroježa je vibrator koji. može stvarati kružne ili okomite vibracije. prostori unutar plašta čeličnoga točka valjka mogu se puniti vodom. a za velike valjke 800 do 1000 N. tj. Djelovanje takvih valjaka je površinsko. pa su pogodni za valjanje asfaltnih slojeva. • valjci s jednim prednjim i jednim stražnjim širokim glatkim čeličnim točkom. potreban broj prijelaza je 6-8 po istom prolazu. Valjci s dva čelična točka (tandem-valjci) koriste se za zagla ivanje završnih površina jer ne ostavljaju uzdužne tragove. koji se još naziva tandem-valjak. Djeluju na tlo vlastitom težinom statički a zbog vibracija i dinamički. Dijele se u dvije grupe: • valjci s jednim prednjim glatkim čeličnim točkom i dva stražnja glatka čelična točka koji su ujedno i pogonski. kao što je to često u valjaka s tri čelična točka. djelovanje valjka kao i ježa. Frekvencija vibracija iznosi od 20 do 75 Hz (broj vibracija u sekundi). Za svaku tonu mase valjka potrebna je snaga motora od 1. te ure aj za upravljanje i pogon. kao i nižih slojeva u nasipu. ovisno o konstrukciji. Vibrovaljci i vibroježevi Vibrovaljci su se pojavili tek godine 1950. uz dopunsko elastično djelovanje guma koje stvaraju bočne sile i pospješuju konsolidaciju nasipnog materijala. Valjci na točkovima sa penumaticima .

• druga ili radna faza je kad stopa sabijača zbog eksplozije udara u nasipni sloj podižući istodobno gornji dio sabijača na visinu od 30 do 40 cm. Dvije posljednje vrste nazivamo i stupnim sabijačima. Što je veća masa koja vibrira. kao i za relativno male nasipne količine. Stupastog su oblika. jer u radu imaju uspravan položaj kao stup. • u trećoj fazi sabijač cijelom svojom težinom pada na nasipni sloj i po drugi put u istom ciklusu zbija slobodnim padom. kao što su kanalski iskopi. teško pristune površine i sl.dolje od neke nulte crte. Padanjem ploče nasipni se materijal sabija. kao i amplituda. Sabijači Osnovne vrste sabijača su : • mehanički sabijači. Eksplozivni sabijači su mašine udarnog djelovanja. Takav rad primjenjuje se samo u specifičnim slučajevima.5 do 2 m i slobodnim padom spušta na nasipni materijal. Mehaničko sabijanje je sabijanje pomoću ploče ili kocke od armiranog betona. veličine 60 X 60 do 110 X 110 cm. 16 . težine od 15 do 30 kN. Sabijač radi u tri faze: • prva ili početna faza je paljenje eksplozivne smjese (benzina ili benzola) u stublini gornjeg dijela klizno vezanog sabijača. to je i dubina sabijanja veća. a koriste se za zbijanje manje količine nasipnog materijala u ograničenim prostorima. gornjeg težeg klizno vezanog za donji lakši dio s udarnom stopom. rovovi. koje se dižu pomoću dizalica ili bagera na visinu od 1. • eksplozivni sabijači i • vibrosabijači. Zatim se i donji dio sa stopom uz novo usisavanje smjese pomoću teleskopskog privlačenja ubrzano podiže za gornjim dijelom. a sastoje se od dva dijela.

Vibracije se prenose preko naliježuće čelične ploče na nasipni materijal a proizvode 600 do 2000 udara u minuti. a u najtežih 1. Prema tome. nazivaJU SE vibrosolima. prema težini. treba ga postaviti unutar kamene mase što praktično znači da treba izbušiti rupu u kamenu. osobito tamponskih slojeva. za iskope u kamenu koriste se sljedeće podskupine mašina: • kompresori za proizvodnju komprimiranog zraka. Ako se vibroploče kreću samo u jednom smjeru. Dijele se. Da bi eksploziv bio što djelotvorniji. te obaviti paljenje odnosno miniranje. Mašine kojima se buše rupe u kamenu rade pretežno na principu komprimiranog zraka kao pogonskog medija iako je sve češća primjena i hidraulike. te sklop s ekscentrom koji izaziva vibracije. • alati za razbijanje kamena i bušenje rupa u kamenu.2 m2. uz udarnu silu od 3. Mašine za iskope u kamenu (stijeni) Struktura kamenih materijala je čvrsta pa je za njihov iskop prethodno potrebno razbiti tu strukturu što se postiže mehaničkim razbijanjem. srednje teške vibroploče 0. 17 . • mašine za taljenje kamena. osim mašina za mehaničko razbijanje. dok im je vlastita pokretljivost od 12 do 25 m/min.1 do 0. Vibroploče se sastoje od osnovne čelične ploče na koju je smješten pogonski motor odgovarajuće veličine.15 m2. na lagane vibroploče težine 0. postaviti eksploziv s upaljačem.5 kN. a ako se kreću naprijednatrag . pod mašinama za iskope u kamenu. Prema tome.6 do 2 kN i teške vibroploče preko 2 kN.vibromaksima. a najtežih i do 180 cm. Dubina djelovanja pri sabijanju najlakših vibroploča je 30 cm.5 do 20 kN. podrazumijevamo i mašine za bušenje rupa u kamenu radi miniranja.Vibroploče Vibroploče su gra evinske mašine koje se koriste za sabijanje većih nasipnih količina nekoherentnih materijala. • samopokretne bušilice (bušeća kola). razbijanjem korištenjem eksploziva pa i taljenjem materijala. Površina ploče u najlakših vibroploča je 0. pa se posredno u mašine za iskope u kamenu uključuju kompresori za proizvodnju komprimiranog zraka.

na razmaku od 0. pa se zrak u tunel ubacuje s pomoću limenih cjevovoda velikih promjera. Za pročišćavanje zraka u tunelu najčešće se koristi centrifugalni ventilator s lopaticama. metodu gra enja tunela koje tehničke nauke danas poznaje u velikom broju.Za male radove koriste se alati za razbijanje i bušenje koji su izravno vezani na motor s eksplozivnim ili električnim pogonom.7 do 1. ugradnje montažnih armiranobetonskih lukova koji se ugra uju unutar mašine za bušenje i još mnogi drugi postupci. brzine 1500 do 3000 okretaja u minuti. koja djeluje na principu klizanja. a osim toga u nekim slučajevima povećava se i temperatura. Opsežnim geomehaničkim istraživanjima utvr uje se osnovni sastav materijala u tunelu. koji može biti kameni. izgaranjem plinova u eksplozivnim motorima i prašinom. koherentni ili nekoherentni. kao i to s koliko je voda prisutna u materijalu. Izme u čeličnih lukova postavlja se čelična oplata. Uz zemljane radove potrebno je istodobno organizirati radove na prozračivanju tunela. Čelični lukovi u oplati sastoje se iz tri dijela koji se postavljaju najprije u svodu pa potom bočno. Za prozračivanje u tunelu potrebno je odabrati sistem ventilacije s ventilatorom i ostalom opremom. Ventilator i kompresor smjeste se obično pri ulazu u tunel. neophodno je u njemu usporedno obavljati nekoliko različitih radova. Za takve radove postoje mnoge metode . 18 . tj. Mašine za iskope u tunelima Pri odabiru mašina za rad u tunelima najprije treba obaviti opsežne istražne radove. Sve to omogućuje odabir tehničkog postupka. S obzirom na to da se u tunelu radi o vrlo složenom gra evinskom zahvatu. Kapacitet ventilacije zadovoljava ako instalacije za prozračivanje obnavljaju 500 m3 zraka u satu za svakoga zaposlenog radnika i 250 m3 zraka za svaki kilogram utrošenog eksploziva.od oplate u sklopu mašine za iskop. ovisno o pritisku stijenskog masiva. pa shodno tome odabrati i mašine za te radove. koja se oblaže mlaznim betonom pomoću posebnih mašina uz pritisak od 1 MPa i utrošak oko 10 m3 zraka u minuti. Nakon svih tih saznanja prilazi se odabiru vrste i tipa mašine za rad u tunelu koji će se u konkretnom slučaju koristiti. Pritisak zraka koji stvara ventilator treba svladati sve otpore u cjevovodu. sidrene zatege s čeličnom mrežom. Zrak u tunelu onečišćuje se miniranjem. Za podgra ivanje koristi se čelična oplata s lukovima od profiliranog čelika. odvodnji i podgra ivanju. pa je potrebno onečišćeni zrak zamijeniti svježim.5 m.

Za dovoz vode koriste se autocisterne za vodu ako ne postoji mogućnost priključenja na vodovodnu mrežu. a za pražnjenje postoji na vozilu ure aj koji se naziva pumpa za cement. Transportne trake omogućuju neprekidan transport. dok se materijal iz tunela izvozi samoistovaračima ili transportnim trakama. Miješanjem kamene ili druge ispune. Za dovoz cementa. odnosno u pogonu za proizvodnju betona. vode i eventualnih dodataka (aditiva) u točno odre enim omjerima dobiva se svježa mješavina betona. kao što su bunker-vozovi i sl. Samoistovarači imaju nedostatak što onečišćuju i onako loš zrak izgaranjem goriva u motorima. U upotrebi su i druga transportna sredstva. Za dovoz kamenog i drugih materijala za ispunu mješavine koriste se teretna vozila. najčešće kamioni-kiperi. a za svježe betone proizvedene u tvornici ili na gradilištu pri većoj proizvodnji kada se postave silosi. Tehnološki postupak u vezi s betonskim radovima može se dijeliti na proizvodnju svježe betonske mješavine. U oba slučaja potrebno je najprije dopremiti do mjesta proizvodnje sve sastojke koji čine betonsku mješavinu. voda i aditivi. Miješanje se obavlja 19 . cement. Posebnost betona je još i u tome da za vrijeme stvrdnjavanja zahtijeva odre en tretman. te je li u čvrstom ili mekom odnosno rastresitom stanju. cementa. kreću se brzinom od 1. svaki za prihvat po 4-5 tona cementa. Autocisterna za prevoz cementa sastoji se od teretnog vozila s prikolicom s vodoravnim cisternama zapremine koj može prihvatiti 20-30 t cementa ili s četiri silosa. kada se svježa betonska mješavina u manjim količinama proizvodi na gradilištu (cement je u papirnim vrećama). te ugra ivanja s tretmanom do potpunog otvr avanja betona. dopremu betonske mješavine do mjesta ugra ivanja. MAŠINE ZA BETONSKE RADOVE Pri proizvodnji betona važna je tačnost u doziranju pojedinih sastojaka u mješavinu betona. Valja pritom osigurati prostore za uskladištenje tih materijala. a kapacitet im je oko 60 m3/h. vezanom i nevezanom odnosno rastresitom stanju. Mašine za proizvodnju svježe betonske mješavine Svježa betonska mješavina može se proizvoditi na gradilištu ili u tvornici betona. pa se razliku dvije glavne vrste mašina: • • tunelski mašine za iskope u čvrstom stijenskom materijalu i tunelski mašine za iskope u mekanom. Punjenje cisterni rastresitim cementom obavlja se u tvornici cementa. služi teretno vozilo sa sandukom. cement se dovozi posebnim vozilima .5 do 3 m/s. odnosno od 5 do 10 km/h. Za iskope u tunelima najvažnije je utvrditi da li je materijal sklon urušavanju. 5.Iskopani materijal utovara se tunelskim utovaračima s kašikom koja tovari preko glave.autocisternama za prijevoz cementa. To su kameni ili drugi materijali ispune. njihova kvaliteta te ograničenje vremena od početka miješanja svježe betonske mješavine do njenog ugra ivanja u objekat.

tako da se svježa mješavina betona prevozi i na udaljenosti od nekoliko kilometara pod nazivom transportni beton. te okomitim bubnjem. a nemoguće je nabaviti transportni beton. te prema zapremini miješanja od 75 l do 2500 l. koritom. Kapacitet takvih betonara može biti i do 300 m3/h. Štaviše. cementa. 20 . mješalice za proizvodnju mješavina betona. Prema osnovnim karakteristikama u konstrukciji. kao i načinu miješanja postoje sljedeći tipovi mješalica za beton: • • • • • • mješalica mješalica mješalica mješalica mješalica mješalica s s s s s s vodoravnim bubnjem. tanjurastom posudom. protustrujne i prisilne. To je automatizovan sistem koji se postavlja za dulje korištenje i za istovremeno snabdijevanje više potrošača svježom mješavinom betona. Tvornice betona se sastoje od silosa za uskladištenje cementa. pod stalnom je provjerom i obavezan pri betonskim radovima kad se koriste visoke marke betona. prema načinu miješanja sa slobodnim padom. Tvornice betona (betonare) Tvornice betona su cjeloviti sistemi za proizvodnju svježe mješavine betona. Tvornice betona koje se postavljaju uz naselja su stabilne. koriste se male pokretne tvornice betona kapaciteta 3-5 m3/h koje imaju sve sklopove neophodne za proizvodnju kvalitetne mješavine betona. Za manje betonske radove. U odnosu na pokretljivost mješalice mogu biti stabilne i mobilne. raznih sklopova za mjerenje kamene i druge sitneži. vode i raznih dodataka (aditiva). kad se traži beton visoke marke. Za proizvodnju svježe mješavine betona visoke marke i u većim količinama koriste se tvornice betona. za proizvodnju mješavina betona koriste se montažno-demontažne tvornice betona kapaciteta 15-30 m3/h koje se nakon dovršenih radova rastave i uklone. Ako su betonski radovi količinski znatni ali vremenski ograničeni. Tvornice betona grade se danas uz veća naselja i na velikim gradilištima i koriste se za betonske radove na više objekata. a mješavine betona (transport-beton) proizvode i za nepoznatoga kupca. udruženja za transportni beton odre uju mjesto za postavljanje nove tvornice betona kao i kvalitetu proizvoda što je u skladu s normativom ISO-9000. Tako prire en beton visoke je kvalitete. koji rade na bazi težine. zapremine ili zapremine i težine zajedno. prema načinu djelovanja cikličke i kontinuirane. Mješalice za proizvodnju betona Postoje različite podjele mješalica. prevrtnim bubnjem. gdje se uz mješalicu kao ključnu mašinu nalaze i ostale mašine potrebne pri proizvodnji mješavine betona. U razvijenim zemljama mnogo je takvih betonara udruženih u posebna udruženja za proizvodnju svježeg betona koje kreiraju čak i propise za beton.mješalicama za beton uz pomoć sklopova za doziranje. vodoravnim valjkom (spiralna) i valjak-mješalica. skladišta (deponija) za kamenu i drugu ispunu. mašina za unutarnji transport te automatike za upravljanje s ure ajem za ispis otpremnica.

Mašine za transport i prihvat svježeg betona Pojava tvornica betona i transportnog betona uvjetovala je i potrebu za mašinama za prevoz svježeg betona kao i njegov prihvat na gradilištu. podijeliti na: • prizemne. Prednosti tvornica betona su u uštedama na pripremnim radovima. ako je vrijeme prijevoza kratko (kvalitetna saobračajnica) ili ako je betonu dodat usporivač početka vezivanja betona. a nedostaci proizlaze iz toga što ugradnju treba obaviti u vremenu do početka vezanja betona. u konstruktivnom i tehnološkom smislu.45 zemljovlažnog su sastava te se tresenjem na vozilu ne mogu segregirati.automješalicom. Ova vrsta svježeg betona može se transportovati i na udaljenosti do 20 km. možegu se. radnoj snazi. uz ostalo i zbog ekonomskih razloga. vodocementnog faktora iznad 0. Stoga se i prevozi posebnim vozilom za svježi beton . 21 . • toranjske. Svježi betoni do visine vodocementnog faktora 0.45. te ako je to ekonomski opravdano. pa se mogu prevoziti teretnim kamionima kiperima. Svježi beton. potrebnom prostoru za pripremu betona. cementu te u garanciji postizanja kvalitete. • kombinovane (prizemno-toranjske) i • tvornice betona kontinuiranog djelovanja. te iz ograničenja daljine transportovanja. pri čemu treba beton pokriti vlažnim pokrivačem ako je udaljenost veća od 2-3 km. Prihvat svježeg betona na gradilištu ovisi o organizacijskim mogućnostima.Uprkos postojanju mnogo tipova tvornica betona. plastične i žitke je konzistencije pa ga se tresenjem u vozilu može segregirati.

bez žurbe. • transportna traka montirana na automješalici. postoje mašine kojima se prihvat omogućuje. obavi kvalitetna ugradnja svježeg betona u konstrukciju objekta. svježi beton se na gradilištu prima u prihvatne mašinekao što su: • pretovarni silos za prihvat betona ili • pretovarni rotirajući bubanj za prihvat betona. pretovarni silos za prihvat betona Te mašine omogućuju da se vozilo za prevoz betona brzo oslobodi tereta i koristi za ponovni prevoz. automješalicom se beton prevozi do 35 km 22 . a da se istodobno. • pumpa za beton stacionirana na gradilištu ili pokretna i • pumpa za beton montirana na automješalici. Ako to nije moguće.Mobilna pumpa za beton Najbolje je ako se može istovariti vozilo izravno na mjesto ugradnje. Automješalica Za prevoz svježe mješavine betona vodocementnog faktora višeg od 0. a to su: • transportna traka postavljena na gradilištu. Razna transportna sredstva Kada se ugradnja svježeg betona ne može obaviti odjednom. već je za ugradnju potrebno više vremena zbog prenosa betona u posudama toranjskih dizalica ili ako je zbog malih konstruktivnih presjeka s mnogo armature ugradnja spora. Ako je to rentabilno.45 koristi se automješalica kojom se zbog miješanja sprečava segregacija u mješavini te produljuje početak vezivanja betona.

Pretovarni silos najčešće se koristi uz toranjsku dizalicu. Budući da sve automješalice nemaju ugra enu transportnu traku. Zapremina pretovarnog silosa iznosi 3-6 m3 svježeg betona. s tim da se voda dodaje u točno odre enoj količini tek na gradilištu. a to su pretovarni silos i pretovarni rotirajući bubanj.kamiona s 3-4 osovine na koji je smješten rotirajući bubanj s 3-15 okretaja u minuti. svakih 2-5 minuta.udaljenosti. a postavlja se na mjesto pogodno za utovar i istovar tokom rada na gradilištu. tako da se pri suprotnom okretanju bubanj može isprazniti. odnosno u položaj za transport nakon ugradnje. Pri upotrebi pumpe za beton konzistencija betona mora odgovarati recepturi za betone koji se transportiraju pumpama. Na automješalici je smješten i spremnik s vodom. koji s unutrašnje strane ima učvršćene čelične trake kojima se mješavina betona miješa i gura uzduž bubnja.8 m3 svježeg betona. koja posebnim košem zapremine 0. Vrijeme potrebno za istovar traje svega 10-12 minuta. Zapremina bubnja može biti 3-11 m3 svježe mješavine betona. Pretovarni silos se sastoji od vodoravnog okvira na koji je zglobno učvršćen sanduk za prihvat s ljevkom za pražnjenje svježeg betona. dok traje ugradnja svježeg betona. Moguća udaljenost dostave betona s pumpom za beton ugra enom na automješalicu je 13 m i na visinu 16 m. 23 . koji se smije koristiti samo iznimno. prenosi beton do mjesta ugradnje. u tom slučaju automješalica s ugra enom transportnom trakom opslužuje i onu koja je nema. Automješalica se sastoji od teretnog vozila . postavljen na malo postolje s 4 točka s gumama u svrhu transporta i s 4 stabilizatora koji se koriste u toku rada. u točno propisanim slučajevima. a može i dalje ako se u bubanj stavlja suha mješavina betona bez vode. Pretovarni rotirajući bubanj zapravo je rotirajući bubanj kakav se nalazi i na teretnom kamionu kod automješalica. Transportna traka se s pomoću hidrauličnog sistema i zglobova namjesti u položaj potreban za ugradnju svježeg betona. Na stražnjem dijelu automješalice može biti ugra ena trodijelna transportna traka kojom se omogućuje dostava betona izravno od automješalice do mjesta ugradnje koje može biti udaljeno do 11 m i visoko do 6 m. Na stražnjem dijelu automješalice može biti smještena pumpa za beton sa svrhom da se izravno iz bubnja svježa mješavina betona dostavi na mjesto ugradnje.2-0. s mogućnošću doziranja vode. Pretovarne mašine Pretovarne mašine se koriste onda kada je ugradnja svježeg betona spora pa je nerentabilno zadržavati skupa vozila na gradilištu.

sklopa za guranje svježeg betona i cjevovoda za transport svježeg betona. S obzirom na to da sistemi pritiska odre uju neke karakteristike kao što je kapacitet. razlikuju se: • stupne (klipne) pumpe za beton i • gnječeće pumpe za beton. pa u odnosu na to razlikuju se slijedeći transporteri: • zračni transporter za svježi beton 24 . U odnosu na njihovo osnovno djelovanje. Sastoje se od teretnog vozila kamiona na koje je smješten lijevak za prihvat svježeg betona s rešetkom i poprečno vodoravnim ravnim vratilom s lopaticama koje guraju svježi beton unutar lijevka do sklopa koji generiše pritisak. Na ruku su pričvršćene čelične cijevi profila 125-200 mm. a potom na višedjelnu čeličnu "ruku" sa zglobovima dužine 30 m pokretanu hidraulički. Cjevovod se relativno brzo postavlja. dužine 3 m i odgovarajućih čeličnih koljena istih profila. više puta tokom jednog dana. Stabilne pumpe za beton sastoje se od postolja. ljevka za prihvat svježeg betona. a potom još i isprati vodom pod pritiskom. te mortove s nanošenjem na zidove. a na kraju cijevi nalazi se produžetak dužine 6 m. u ljevku za prihvat betona i u cjevovodu ostavi se odre ena količina svježeg betona. pogonskog sklopa. Vodoravna dužina mogućeg transporta je 450 m. a moguća visina 70 m. obavezno od gumene cijevi. s posebnim zglobovima. Pri premještanju pokretne pumpe za beton s jedne ugradnje svježeg betona na drugu. pumpe za beton mogu biti stabilne koje se koriste za velike i koncentrovane betonske radove i pokretne (mobilne) koje se koriste za manje betonske radove. Na taj način se izbjegava podmazivanje gustim cementnim mlijekom i pranje tokom radnog dana. i to kapaciteta do 50 m3/h. sastavljenog od pojedinačnih komada čeličnih cijevi profila 125-200 mm. Stavljanjem izlazne cijevi u lijevak za prihvat betona betonska mješavina cirkuliše kroz sistem cijevi uključujući i pumpu i sprečava stvrdnjavanje betona u cijevima. a to se čini na početku i na kraju bez obzira na broj premještanja pumpe za beton.Pumpe za beton Pumpe za beton se koriste za prenos svježeg betona od automješalice ili pretovarnoga rotirajućeg bubnja do mjesta ugradnje na objektu. ali na više ugra enih mjesta unutar ili izvan gradilišta. Prije početka rada cjevovod treba podmazati gustom mješavinom cementa i vode. Mobilne pumpe za beton vrlo su pokretljive. a nakon završenog rada cjevovod je potrebno pročistiti čeličnom ili gumenom kuglom tjerane vodom. zatim svježi beton veličine zrna do 16 mm za betonske podloge kapaciteta do 12 m3/h. Kod visokih stambenih objekata uspravni dio cjevovoda može se postaviti u uske lift-prostore i koristiti isti sistem kao u uspinjućih toranjskih dizalica. kao i mješavine za torkretiranje kapaciteta 2 do 6 m3/h. dužina i visina transporta. Zračni transporteri svježe mješavine betona Važno je istaknuti da ovaj tip mašina može transportovati i svježi beton za betonske radove uobičajenoga granulometrijskog sastava ali nižega vodocementnog faktora.

gumenog crijeva i pervibratorske igle u kojoj je ekscentar koji se okreće brzinom 3000-16000 okretaja u minuti i stvara vibracije 50-260 Hz. Dužina i debljina pervibratorske igle može biti različita. Pervibratori Pervibratori se sastoje od pogonskog dijela. vibriranjem. Kapacitet pervibratora je 2-60 m3/h ugra enog betona. Me utim. MAŠINE ZA UGRADNJU BETONA U tehnološkom procesu betoniranja iznimno je važno što bolje zbiti (zgusnuti) mješavinu svježeg betona prije početka vezivanja. a ovise o debljini betonskog sloja koji se sabija. 5. • vibratori površinskog djelovanja i • mašine za ugradnju kolnika od betona. zračni transporter-mješalica (miksokret) i zračni transporter za mlazni beton (torkret) i mort. Vibratori se dijele u odnosu na pogon na: • električne vibratore. • vibratore s zrakom pod pritiskom i • vibratore s eksplozivnim motorima. centrifugiranjem. a za velike betonske radove (betonske brane) može biti i do 200 mm. Debljina je izmedu 40 i 80 mm. no tada se skupina pervibratorskih igala montira na dozer koji ih vuče uronjene u beton. što ovisi o debljini betonskog sloja koji se sabija i veličini igle te o radniku koji mora premještati iglu pri radu u pravilnim razmacima.• • • betonski top. • oplatni vibratori. važnija je podjela u odnosu na način djelovanja pa postoje: • pervibratori. presanjem i stvaranjem podpritiska (vakumiranjem). Vibracijska igla se ručno uvlači u mješavinu svježeg betona i prenosi neposredno vibracije na mješavinu betona koja se pod djelovanjem vibracija zgušnjava i sabija. To se postiže sabijanjem. 25 .

Pogon ovog tipa vibratora može biti i zrakom pod pritiskom. pa se vibriranjem oplate vibracije prenose na mješavinu svježeg betona posredno. zgušnjavaju ga i sabijaju. Oplatni vibratori pri električnom pogonu nisu ništa drugo nego mali elektromotori snage 1-2 kW koji pokreću ekscentar za proizvodnju vibracije. što je konstruktivno rješivo kompresorom. MAŠINE ZA ASFALTNE RADOVE Asfaltni radovi pripadaju u skupinu radova niskogradnje. Površinski vibratori djeluju na površini razastrtog sloja mješavine svježeg betona./min koji proizvodi vibracije. posebice gra enja cesta. Površinski vibratori i gladilice za zagla ivanje Tanke slojeve svježeg betona moguće je sabijati samo površinski. jer se savremeni kolnici cesta grade od asfaltnih mješavina. Sastoje se od čelične ploče ili letve na kojoj se nalazi elektromotor s ekscentrom s 30004000 okr. Temeljni materijali od kojih se sastoje asfaltne mješavine su: stijena (drobljena ili prirodna). vezivo (bitumen.Oplatni vibratori Ovaj tip vibrtora djeluju posredno na mješavinu svježeg betona tako da se pričvrste na oplatu u kojoj se nalazi svježi beton. prenosom vibracija na svježi beton. šupljim gumenim cijevima i ekscentrom na pogon kompresovanim zrakom. pa se za takva sabijanja koriste površinski vibratori. bitumenske 26 . Mašine za ugradnju kolnika od betona 6.

razlikuju se sljedeće vrste kolnika: • površinske obrade i mikroasfalti. • Natopljeni tucanički zastor (penetracija). te posipati slojem kamene sitneži i uvaljati. samo se štrcanje veziva i popunjavanje kamenom sitnježi ponavlja dva puta. valjanja i štrcanja veziva. te dvaju posipavanja kamenom sitneži (koja prethodno može biti optočena vezivom) i valjana. Postojeći kolnik treba prethodno pripremiti. • Mikroasfalt je tanki sloj od mješavine dopiranih veziva i sitne kamene simeži. mikroasfalte i penetracije Razlikuju se sljedeće vrste laganih kolnika: • Jednoslojna površinska obrada. asfaltnom. posipavanja dvostrukim slojem kamene sitneži i valjanja. cisterne za dovoz vrućeg bitumena i mehaničko štrcanje. koja se u tankom sloju nanosi na postojeći stari kolnik u svrhu ohrapavljivanja i vodonepropusnosti. Na kolnicima od valjanog i lijevanog asfalta pojavila se potreba i za recikliranjem. • valjani asfalti i • lijevani asfalti. te popunjavanja kamenom sitneži. Postupak je isti kao i pri polupenetraciji. • Polunatopljeni tucanički zastor (polupenetracija). što znači očistiti površinu pa zatim poprskati vezivom. a potom ponovnog valjanja i dodavanja površinske obrade. a shodno tome i različite vrste gra evinskih mašina. • Dvoslojna površinska obrada koja se sastoji od dvaju prskanja vezivom. mašine za izradu mikroasfalta mašine za ugradnju kamene sitneži i valjke 27 . sastoji se od razastiranja novog tucanika (6-8 cm) na staru tucaničku podlogu. Mašine za površinske obrade.emulzije i razrije eni bitumen). ispuhivač prašine i razastirač tucanika. pa i betonskom kolniku. koja se radi kao zaštita tucaničkom. Za svaku od tih vrsta asfaltnoga kolnika koriste se različiti tehnološki postupci. Mašine koje se koriste za radove na takvim kolnicima mogu biti podijeljne u grupe: • • • • • mašine za pripremu površina: motorna metla. • natopljeni asfaltni makadami (penetracije). U odnosu na trajnost kolnika od asfaltnih mješavina i primjenu tehnološkog postupka pri gradnji. te punila (kameno brašno). • Jednoslojna površinska obrada koja se sastoji od prskanja veziva. pa se skupina svih vrsta mašina za asfaltne radove na kolniku dijeli na: • mašine za valjane asfalte • mašine za lijevane asfalte i • mašine za obnovu asfalta (reciklažu). mašine za grijanje i štrcanje veziva: kotao za grijanje s ručnim štrcanjem.

me u ostalim razlikuju se. a zapremina sanduka 2-3 m3. u odnosu na penetraciju. Teretnim vozilom dovozi se tucanik i kipanjem istovara u sanduk. Postoje različiti tipovi bitumena. Na okvirnoj konstrukciji smješten je sanduk koji ima prorez na dnu. Mašine za grijanje i štrcanje veziva Za štrcanje pripremljenih površina kao vezivo koristi se bitumen. Razastirač tucanika koristi se za razastiranje sloja tucanika debljine 6-8 cm na stari kolnik pri radovima na polupenetraciji i penetraciji. tako su tek nakon obavljenog ispuhivanja otkinute čestice odstranjene. Širina sanduka za prihvat tucanika na razastiraču je 2-3. Motorni ispuhivači mogu biti samohodni na tri ili četiri točka s gumama i s jednim do tri ventilatora koje pokreće eksplozivni motor smješten na stražnjem dijelu postolja ispuhivača ili priključni ispuhivač s ventilatorom priključen na vozilo (obješen kao priključak na stražnjem dijelu vozila) i vezan na pogon vozila. Na donjem dijelu priključne konstrukcije smješteno je vodoravno vratilo s uspravno utaknutim elastičnim čeličnim žicama dužine 1015 cm. po tvrdoći. Razrije eni bitumeni dobiju se razrje ivanjem bitumena katranskim uljem ili drugim naftnim destilatima a grijanima na temperaturu 350-380 K pogodni su za štrcanje. Kroz prorez izlazi tucanik. Okretanjem vodoravnog vratila i pritiskom na površinu staroga kolnika čelične ili najlonske žice otkidaju s površine sve čestice koje nisu čvrsto vezane. Razastirač ima vlastiti pogon eksplozivnim motorom.Mašine za pripremu površine Motorna metla koja se koristi za odstranjivanje kamenih čestica s površine starog kolnika koje nisu čvrsto vezane uz kolnik. Priključne motorne metle sastoje se od priključne konstrukcije povezane s pogonskim izvodom na vozilu na koje se priključuju. a površina pripremljena za ugradnju površinske obrade ili mikroasfaltnog sloja. a grijani na temperaturi 420-450 K pogodni su za štrcanje. Motorni ispuhivač koristi se nakon prolaska motorne metle za odstranjivanje otkinutih čestica s površine staroga kolnika. Sastoji se od niske okvirne konstrukcije sastavljene od čeličnih profila. Hidrauličnim sklopom na vozilu upravlja se priključnom konstrukcijom i rotirajućim vodoravnim vratilom (metlom). Dovoljan je često samo jedan prolazak metle da bi se dobila površina podobna za daljnji postupak pri izradi površinske obrade.5 m. smještene na gusjenice ili točkove sa pneumaticima. 28 . razrije eni bitumen i bitumenske emulzije. te se kretanjem razastirača raspore uje na tačno odre enu visinu. okomito na smjer kretanja. Motorne metle mogu biti samohodne i priključene na vozilo.

odnosno prethodno u kružni cjevovod. kako bi se spriječilo ljepljenje veziva za točkove. pa potom iz cjevovoda na mlaznice. Sanduk ima prorez okomit na smjer kretanja kojem se širina otvora može regulisati. kada se dva pomoćna spremnika naizmjenično pune tekućim vezivom i zrakom pod pritiskom ili s pomoću zupčaste pumpe. Sastoji se od postolja na četiri točka s gumama na kojemu se nalazi sistem za crpljenje. Usisna cijev zupčaste pumpe stavi se u bačvu. To se obavlja često iskustveno i ručno. a ne na površinu poštrcanu vezivom. koji se sastoji od savitljivog crijeva i puške za štrcanje. pogodni za štrcanje bez zagrijavanja. koja tjera tekuće vezivo izravno na mlaznice. Mašine za grijanje griju veziva pomoću plamenika na tekuće ili plinsko gorivo. a pri ručnom radu iznosi izme u 200 i 300 m2/h. Pri razastiranju kamene sitneži teretno vozilo-kiper se kreće unatrag tako da točkovi sa penumaticima naliježu na razastrta kamena zrna. dok im je tehnološki postupak pri radu jednak ili sličan. veznih slojeva i habajućih slojeva koje označuje samo različitost korištenih materijala i sastav. Mašine za ugradnju kamene sitneži Površina prethodno poštrcana vezivom pokriva se kamenom sitneži. Bačva s emulzijom postavlja se uz pomoć ručne dizalice sa štrcaljke na postolje štrcaljke. a može ga se i zatvoriti. razlikuju se stabilne. Mašina za razastiranje je razastirač koji se sastoji od sanduka. štaviše. Kipanjem u vožnji postiže se neprekidnost punjenja sanduka razastirača a time i jednolikost sloja koji se razastire. Štrcaljka za emulzije koristi se za manje radove i nema grijanja. pričvršćenog na postolje. Krupnoća zrna kamene sitneži ovisna je o budućem intezivitetu saobračaja. pri čemu treba težiti da krupnoća zrna bude unutar užeg područja jedne veličine zrna. i to se nalazi u me uprostoru izme u vatre i veziva. o podlozi na koju se razgrće sitnjež i o količini veziva po 1 m2. dok je kod najnovijih tipova mašina automatizovano. U odnosu na dužinu prestanka vezivanja vode i bitumena. jer ovisi o brzini kretanja vozila. Mašine za valjane asfalte Najraširenija vrsta asfaltnih kolnika su valjani asfalti koji se u odnosu na funkciju sastoje od nosivih slojeva. jednoliko ručno štrca pripremljena površina. najčešće ovješenog na stražnji dio teretnog vozila-kipera. te s pomoću sklopa za štrcanje.Bitumenske emulzije su disperzni sistemi sastavljeni od bitumena i vode. te da se poštrcana površina pokrije jednomjerno zrnom do zrna. Pogon pumpe obavlja se eksplozivnim motorom koji se nalazi tako er na postolju. moguće je količinu mijenjati uzduž proreza. u tvornicama asfalta. kako ne bi došlo do pregrijavanja i isparavanja važnih komponenti u vezivu. Kapacitet ovisi o mnogo faktora. da se pripremljena asfaltna mješavina prevozi teretnim 29 . polustabilne i nestabilne bitumenske emulzije. Osnovna karakteristika tehnološkog procesa pri radu je da se priprema asfaltne mješavine obavlja centralno. Način štrcanja može biti pomoću sabijenog zraka.

vozilima-kiperima do mjesta ugradnje. • mašine za prijevoz asfaltne mješavine i • mašine za ugradnju asfaltne mješavine 30 . i mašine za valjane asfalte dijele se na: • mašine za pripremu asfaltne mješavine. gdje se potom ugra uje razastiranjem i valjanjem. Prema tomu.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->