GRA EVINSKE MAŠINE

1.UVOD Područja korištenja gra evinskih mašina U gra evinarstvu postoji nekoliko temeljnih razloga koji utiču na korištenje gra evinskih mašina, kao što su: • porast zapreminaa gra evinskih radova, kao rezultat gra enja savremenih objekata potrebnih društvu za njegov razvoj i daljnji napredak, • zahtjev za ujednačenu kvalitetu, kao garanciju stabilnosti, sigurnosti i trajnosti izgra ene gra evine, • socijalno-kulturni razlog, koji zahtijeva da se čovjeka oslobodi nehumanih i teških radova, kao što su radovi po mrazu, kiši, hladnoći, blatu, u vodi i slično, • ekonomski razlog, kao posljedica velikih potreba i želja, većih od mogućnosti, pa se racionalizacijom radova nastoji smanjiti taj raskorak, • razvojni napredak industrijske proizvodnje, koja može proizvesti snažne, precizne i ekonomične gra evinske mašine, prilago ene zahtjevima tehnologije rada i ostalim potrebama. Jedino upotrebom gra evinskih mašina moguće je u kratkom roku obaviti velike gra evinske radove, postići traženu kvalitetu i ekonomičnost, te istodobno humanizirati ljudski rad. Gotovo je nezamislivo spomenuti gra evinarstvo, a ne pomisliti odmah i na gra evinske mašine, bez kojih gra evinarstvo ne bi uopće moglo opstati. U početku su se koristile poluge, točkovi i užad, a budućnost gra evinarstva je u elektronici, daljinskom i satelitskom upravljanju, automatima i robotima. Primjena gra evinskih mašina zahtijeva temeljito poznavanje njihovih mogućnosti te poznavanje područja u kojima se radovi obavljaju, vrste radova i tehnologije što će se u radu primjenjivati. Upotreba gra evinskih mašina Gra evinski radovi obuhvaćeni u ovoj knjizi tako er su vrlo važni, a mogu se svrstati u nekoliko skupina; • radovi na gra evinskim objektima, koji uglavnom prate radove niskogradnje i visokogradnje; to su radovi na mostovima, vijaduktima, tunelima i slično. Neki od tih radova mogu sami za sebe biti grandiozni gra evinski pothvati koji zahtijevaju poseban tretman glede tehnologije, upotrebe materijala, te korištenja mašina , • prethodni radovi s mnogim specifičnostima, kao što su ispitivanja tla bušenjem, saniranje tla injektiranjem, odvodnja i crpljenje vode, saniranje klizišta, izrada potpornih zidova i slično. Ti su radovi obično vrlo skupi, a kad su dovršeni, najčešće su na terenu slabo uočljivi, • radovi na proizvodnji temeljnih klasičnih gra evinskih materijala, cementa, vapna, kamene sitneži, šuplje opeke i slično, na proizvodnji novih materijala kao što su siporeks, stiropor, umjetni kamen, gipsane ploče i mnogi drugi, te proizvodnji poluproizvoda, betona, asfalta i slično i montažnih elemenata potrebnih u montažnom gra evinarstvu. Ti radovi se jednim dijelom obavljaju u stalnim pogonima, pa su znatno manje pod utjecajem vanjskih negativnih faktora, • radovi na održavanju izgra enih objekata pripadaju u skupinu radova kojoj se često ne pridaje dostatno značenje, no oni su vrlo važni i bez njih se ne može ni zamisliti normalno korištenje gra evina. Dobra organizacija i pravodobnost intervencija glavne su specifičnosti u obavljanju tih radova, 1

završni radovi koji se u visokogradnji obavljaju u zatvorenim prostorima, pa se mogu obavljati i u zimskom periodu, dok se u niskogradnji mogu obavljati samo po lijepom vremenu. Karakteristika tih radova je da su svakome dobro uočljivi, često podvrgnuti primjedbama, pa moraju biti ura eni vrlo precizno i kvalitetno, kako bi primjedaba bilo što manje.

Upotreba gra evinskih mašina u tom području gra evinarstva je neizbježna, štaviše ima primjera da se gra evinska mašina konstruiše i proizvede za unaprijed odre en gra evinski zahvat ili objekt (oplatni tunelski stroj). Konstruktori i proizvo ači mašina i u tom području gra evinarstva su vrlo aktivni, posebno u proizvodnji malih mašina, pa je pojava novih mašina na tržištu vrlo česta, a izbor najpogodnije manje gra evinske mašine pri nabavci komplkovan. Osobine gra evinskih mašina Povećano korištenje mašina u gotovo svim aktivnostima u gra evinarstvu povećava i potražnju za njima i konačno nabavku. Povećana nabavka mašina potiče opet njihovu proizvodnju, stvarajući konkurentnost na tržištu, prisiljavajući proizvo ače da proizvode sve praktičnije i svrhovitije mašine. Povećanje potražnje za gra evinskim mašinama na tržištu povećava i broj njihovih proizvo ača, pa se često proizvode iste vrste mašina uz razlike koje nisu plod tehničke inovacije i ekonomičnosti, već su tu u prvom redu komercijalni interesi. Različitost osobina kod iste vrste i veličine neke gra evinske mašine uzrokom je teškoća pri nabavci, zatim pri organizaciji rada mašine, pri utvr ivanju kapaciteta kao i jedinične cijene proizvoda. Uzevši u obzir sve teškoće u vezi nabavke mašine, imperativno se nameće potreba da se nabavljanju mašina prilazi studiozno, kako bi se odabrao najpogodniji tip potrebne vrste. Pri upotrebi mašine potrebna je optimalna organizacija, kako bi se mašina učinkovito koristila i što brže vratile uložene investicije, što zahtijeva izradbu plana organizacije rada. Zbog tih i ostalih razloga neophodno je što bolje upoznati područje rada i rad gra evinskih mašina, kako bi se moglo ekonomično graditi, u čemu mnogo pomažu i razne usporedbene metode. Kriteriji za usporedbu rada mašina Stepen opremljenosti mašinama So=(vrijednost mašina u primjeni)/(vrijednost radova sa mašinama)*100(%) Pri radovima visokogradnje veličina tog odnosa u rasponu je od 18 do 30%, a pri radovima niskogradnje izme u 40 i 80%. U razvijenim zemljama, sa skupom radnom snagom, stepen opremljenosti je redovito veći od 100%. Stepen iskorištenja mašina Stepen iskorištenja mašina izražava se u postotku na način: Si=(stvarno utrošeno vrijeme)/(moguće raspoloživo vrijeme)*100(%) Stepen iskorištenosti mašina u idealnim uslovima bio bi 100%. Me utim, to je gotovo nemoguće postići, jer su radovi u gra evinarstvu umnogome nepredvidivi, za razliku od onih u industriji gdje su uslovi znatno pogodniji, posebno u procesnoj proizvodnji.

2

2. PODJELA GRA EVINSKIH MAŠINA Gra evinske mašine mogu se dijeliti prema različitim kriterijima u skupine, uglavnom radi boljeg pregleda, lakše me usobne usporedbe svih osobina, te upoznavanja i utvr ivanja mogućnosti i ekonomičnosti mašine u radu. U odnosu na masu mašine se dijele na: • male (do 80 kg), • srednje (od 80 kg do 6 t), • velike (od 6 t do 18 t) i • vrlo velike (više od 18 t). U odnosu na pokretljivost mašine se dijele na: • prijenosne (ručno ili dizalicom), • samohodne (točkovi, gusjenice, poluge), • montažno/demontažne (moguće premještanje samo u dijelovima) i • stabilne (ne mogu se premještati bez većih oštećenja). U odnosu na pogonske motore mašine se dijele na: • mašine sa parnim pogonom, • mašine sa eksplozivnim pogonskim motorima, • mašine sa električnim pogonskim motorima, • mašine sa pogonskim motorima na sabijen zrak ili ulje i • mašine sa specijalnim pogonskim motorima. U odnosu na način upravljanja mašine se dijele na: • mašine sa mehaničkim upravljanjem, • mašine sa hidrauličkim upravljanjem, • mašine sa električnim upravljanjem, • mašine sa pneumatskim upravljanjem i • mašine sa daljinskim upravljanjem. U odnosu na način rada mašine se dijele na: • mašine kontinuiranog rada i • mašine diskontinuiranog (cikličkog) rada. U odnosu na temeljnu funkciju mašine se dijele na mašine: • za zemljane radove, • za preradu kamena, • za stabilizaciju tla, • za betonske radove, • za asfaltne radove, • za dizanje te dizanje i prijenos, • za pripremu i gra enje posebnih objekata, • za održavanje izgra enih gra evina, te • za pomoćne radove (sprave i alate).

3

Optimalno jedinično vrijeme (T) odre uje se u sekundama. ovisno o osposobljenosti rukovatelja mašinom. planski kapacitet je uvijek manji od teoretskog. • obilježje proizvodnje što ovisi o većem ili manjem zapreminau radova. temeljni podatak koji je potreban već pri nabavci gra evinske mašine. kao i o postavljenoj organizaciji rada. koja može biti u jednoj ili više smjena. no nije svejedno u kojemu će vremenu ti radovi biti završeni. planski (Up) i stvarni (Us) kapacitet. Temeljni faktori koji utiču na veličinu kapaciteta su: • konstruktivne karakteristike mašine. U cikličkom radu. dužinom (m) i slično. minutama ili satima. dok se optimalna količina (Q) izražava zapreminom (m3). Potrebno vrijeme u direktnoj je vezi s radnom mogućnošću mašine u vremenskoj jedinici.3. T/Tc=n. kao što je snaga motora. uslijed vremenskih nepogoda ili nekih drugih razloga. vlažnosti i drugom. Teoretski kapacitet u mašina koji u proizvodnji djeluju kontinuirano izražava se drukčije nego u mašina koji djeluju ciklično. KAPACITET GRA EVINSKIH MAŠINA Gra evinska mašina ima zadaću da obavlja odre ene gra evinske radove. o svojstvima materijala. Mogu se pojaviti i zastoji tokom rada zbog popravaka. veličina zahvatnih radnih tijela. prazan hod je povratak mašine u prvobitni položaj kako bi mogao ponovno obaviti koristan rad. tvrdoći. • korištenje radnog vremena. brzina pri radu. • radni uslovi koji ovise o skučenom ili širem radnom prostoru. (kontinuirano djelovanje) Ut=(T/Tc)*Qc (cikličko djelovanje). načinu rada i kvalitetu. Pri cikličkom djelovanju kapacitet rada u jedinici vremena jednak je zbiru kapaciteta svih ciklusa koji su obavljeni u tom vremenu. Za svaki od tih elemenata utroši se stanovito vrijeme pa se sabirajanjem svih vremena dobije kapacitet unutar jednog ciklusa. Tu je važno me usobno uskla ivanje kapaciteta pojedinih mašina i način posluživanja. premještanja mašine. Sve to treba uzeti u obzir kad se odre uje kapacitet za neku mašina na odre enom radnom zadatku. Prema načinu rada. Prema tome. masom (kg. no u oba slučaja potrebno je poznavati optimalne veličine. nepredvi enih ili planskih zastoja. tone). zastoj mašine je vrijeme u kojem se mašina ne koristi usljed redovnih. rad se obavlja ponavljanjem pojedinih radnih operacija sa sljedećim elementima: • • • koristan rad mašine koji znači neposredno radno ostvarenje proizvoda. Teoretski kapacitet izražava se ovisno o načinu djelovanja gra evinske mašine prema: Ut=T*Qt. Ut=n*Qc 4 . uobičajenih. Razlikujemo teoretski (Ut). površinom (m2). o tome radi li mašina sama ili je vezana uz rad jedne ili više mašina. diskontinuirano). zatim u planiranju rada i konačno u proizvodnji jeste veličina kapaciteta kojim se vrednuje stvarna vrijednost mašine. mašine mogu raditi neprekidno (kontinuirano) ili ciklično (periodično tj. Pri kontinuiranom djelovanju mašina obavlja samo koristan rad i ima stalan kapacitet u jedinici vremena. Tu mogućnost nazivamo "kapacitetom" gra evinske mašine.

Kd=1 od 2000 do 4000 sati rada.gdje je: Ut -Teoretski kapacitet T -jedinično trajanje radnog vremena Tc -vrijeme trajanja punoga radnog ciklusa Q -količina proizvedena u jedinici vremena Qc -količina proizvedena jednim radnim ciklusom n -broj ciklusa u jedinici vremena Planski kapacitet utvr uje se prethodnim odre ivanjem teoretskog kapaciteta. zapremina radova. a iznosi: do 2000 sati rada.9 preko 4000 sati rada. primjerice: Ko (koeficijent okretanja) pojavljuje se u mašina koje unutar radnog ciklusa obavljaju i odre eno horizontalno okretanje.8 5 . koeficijent okretanja može iznimno biti i veći od 1. Kd (koeficijent dotrajalosti) upotrebljava se ponekad kod proračuna planskog kapaciteta već korištenih mašina. koeficijent okretaja Ko u odnosu na ugao okretanja iznosi od 1. a dobije se iz odnosa: Kv=(vrijeme čistog tj. Pod pretpostavkom da se ugao okretaja od 90° smatra optimalnim. može se ustvrditi da se planski kapacitet gra evinske mašine može dobiti smanjenjem teoretskog kapaciteta uzimajući u obzir koeficijente: Up=Ut*Ko*Kp*Kr*Kv*Kg*Kd* U gdje je: Up -planski kapacitet Ut -teoretski kapacitet Ko -koeficijent okretanja Kp -koeficijent punjenja Kr -koeficijent rastresivosti Kv -koeficijent korištenja radnog vremena Kg -koeficijent organiziranosti gradilišta Kd -koeficijent dotrajalosti Us -stvarni kapacitet koji se utvr uje mjerenjem pri radu mašine Veličina pojedinih koeficijenata ovisi o raznim okolnostima. uvježbanošću rukovaoca mašinom i slično. kašike. analizom uslova rada. S obzirom na navedene uslove koji mogu djelovati samo umanjujuće u odnosu na optimalne. a dobije se iz odnosa: Kr=(zapremina čvrstog stanja)/(zapremina rastresitog stanja) Kv (koeficijent korištenja radnog vremena) univerzalne je prirode. efektivnog rada)/(ukupno radno vrijeme) Kg (koeficijent gradilišta) dogra uje se na koeficijent Kv (u nekih mašina). Kd=0. a dobije se iz odnosa: Kp=(stvarna popunjenost)/(optimalno moguća popunjenost) Kr (koeficijent rastresitosti) koristi se kada se rezultat izražava u čvrstom (nerastrešenom) stanju. Kd=0. uskla enost s ovisnim gra evinskim mašinama ili materijalima.26 za ugao od 45° do 0. primjenjuje se u većine mašina. sanduka. kao što su značajke materijala u kojemu se radovi obavljaju. Prema istraživanjima tog odnosa. kašike i slično.71 za ugao od 180° Kr (koeficijent punjenja) ovisi o punjenju radnog organa.

4. Neophodno je poznavati osobine prirodnih materijala kao i njihovu rastresitost. Svojstva prirodnih materijala tla razlikuju se pa se mogu podijeliti prema normativima za temeljenje gra evinskih objekata u tri osnovne vrste: • stijena-monolitna ili trošna. jače porozni i vrlo porozni. šljunak i pijesak. zbijeni i srednje zbijeni. Osim u radnim sredinama različitih svojstava. polučvrsti. MAŠINE ZA ZEMLJANE RADOVE Najčešća. malo vlažni i zasićeni vodom. malo porozni. Prirodne materijale nadalje dijelimo prema poroznosti: nevezani mogu biti vrlo zbijeni. a na osnovu jedne od poznatih metoda za utvr ivanje normativa čime se planski kapacitet približava stvarnom kapacitetu (Us). utovar i transport. a vezani vrlo malo porozni. pod zemljom i u vodi. Koeficijent rastresitosti Kr može se dobiti ne samo iz zapreminaa odnosa nego i iz odnosa masa koje su u suprotnom odnosu s obujmom. • vezani materijali-prah. kao što je vidljivo iz sljedećeg: Pri primjeni koeficijenta rastresitosti Kr treba paziti na to da se primijeni na masu u sraslom (čvrstom) stanju. te premješteni materijal tretirati do projektom predvi ene zbijenosti tla. od pogona na paru i mehaničkog upravljanja mašinom. premještenja ili prevoza iskopanog materijala na odre enu lokaciju (eventualno obaviti preradu materijala). utovar i transport To je podgrupa gra evinskih mašina za zemljane radove u kojoj su neke najstarije mašine prošle sve etape razvoja. pa se njegova veličina provjerava i utvr uje mjerenjima tokom rada gra evinske mašine. do pogona najsuvremenijim motorima i upotrebom hidraulike i elektronike i satelitskog praćenja rada. U odnosu na tehnologiju rada. loša koordinacija s drugim mašinama) te različitim terenskim i vremenskim uslovima. najveća i najmasovnija skupina gra evinskih radova su zemljani radovi koji se sastoje od iskopavanja materijala. zemljani radovi mogu se obavljati na površini tla. Mašine za iskop vezanih i nevezanih materijala. grupa mašina za zemljane radove dijeli se na četiri podgrupe: • mašine za iskop vezanih i nevezanih materijala. • mašine za sabijanje materijala. 6 . što ima svoje specifičnosti u pogledu primjene tehnologije rada i odabira mašina. glina i treset. • nevezani materijali-drobina ili obluci.Poznato je da se istom mašinom na radilištu postižu različiti kapaciteti. lako gnječivi i žitki. Važan utjecaj na nevezane i vezane materijale ima prisutnost vode u radoj sredini. pa se stog aspekta razlikuje: suhi nevezani materijali. kao rezultat zastoja uzrokovanog loše postavljenom organizacijom radova (slaba uvježbanost rukovaoca mašinom. srednje porozni. teško gnječivi. • mašine za iskope u kamenu i • mašine za iskope u tunelima. Često se ne može sa sigurnošću teoretski utvrditi veličina pojedinog koeficijenta. dok vezani materijali mogu biti čvrsti.

pa stoga na tom području moraju postojati male i vrlo velike mašine. • skreperi. ne oštećuje kolnik na cestama. zahvatnom i dubinskom kašikom. sabijanje tla. Kretanje na gusjenicama ima prednost na slabo nosivom tlu. protutegom ili stabilizatorima koji se koriste radi bolje stabilnosti mašine. • bageri s dubinskom kašikom. vrlo raznoliki. lakše se premješta. ili samo utovar. te • rotacioni bager-kopač. Ipak. upravljačkim i radnim sklopom. način upravljanja i način rada. Najčešće ima četiri točka. • ostale mašine za iskope. način pokretljivosti. Donji stroj služi za kretanje bagera. najkarakterističnije su slijedeće vrste: • bageri s visinskom kašikom. povlačnom. a budući da se radovi ponekad moraju obavljati i u vodi. razbijanje betona ili asfalta i slično. Kretanje bageri na točkovima sa pneumaticima ima prednost u radu u urbaim sredinama. Osnovni dijelovi bageri s visinskom. • plovni bageri. uz minimalnu adaptaciju. • bageri sa zahvatnom kašikom. pa se mogu razvrstavati prema svim tim kriterijima. S obzirom na to da su svojstva vezanih i nevezanih materijala promjenljiva u odnosu na vlažnost i poroznost. te transport i okretanje oko okomite ose gornjeg stroja sa sklopovima. može se kretati većom brzinom.Radovi koji se obavljaju tim mašinama najbrojniji su u gra evinarstvu. Neki se od tih mašina mogu. S obzirom na sve to kao i mnoge druge razloge. jer je sila pritiska u lakih bageri 5-l0 N/cm2 dok je u vrlo teških 10-35 N/cm2 (50-100 kPa. za takve su radove konstruirane posebne vrste mašina. te kabinom. • bageri s povlačnom kašikom. odnosno 100-350 kPa). • kablovski bageri i kablovski skreperi. • buldozeri. zabijanje pilota. • bageri s teleskopskom rukom. u odnosu na veličinu i radne uslove. Bageri Bageri su vrsta gra evinskih mašina kojima se može obavljati iskop materijala. Me usobno se razlikuju u odnosu na masu. • rovokopači (kopači kanala). što zavisi o težini mašine i dopuštenoj sili pritiska na tlo koja ne 7 . iskop s utovarom u transportno sredstvo. te teleskopskom rukom sastoje se od: • donjeg sroja na gusjenicama ili točkovima sa pneumaticima i • gornjeg stroja s pogonskim. vrstu mašina i njihova radna tijela treba prilagoditi i tim zahtjevima. a istodobno. za iskope. utovar i transport koriste se sljedeće vrste gra evinskih mašina: • bageri. • utovarači i • transportna sredstva. koristiti i za dizanje tereta. • grederi.

razlikuju se slijedeći tipovi plovnih bagera: 8 . kao i za va enje šljunka i pijeska. kopa se kanal širine definisane dimenzijama vedrice i dubine koju dopušta dužina katarke s vedricama. Rovokopači . Sastoje se od plovila (platforme). koje ima ulogu donjeg stroja na kojem se nalazi okretan gornji stroj ili sličan ure aj koji omogućava upravljanje radnim organima. U odnosu na način rada. Upravljački sklopovi mogu biti mehanički. tlačne stubline sa štapovima. jer su precizniji u radu. Kretanjem galovog lanca s vedricama.smije biti viša od 100 N/cm2 (1000 kPa). razlikuje se dva tipa konstrukcije: rovokopač vedričar s okomito pokretnom katarkom i rovokopač -vedričar s rotirajućim točkom. Neki tipovi bagera konstruirani su tako da nakon polaganja instalacija i zatrpavaju kanal. Plovni bageri Koriste se za čišćenja i produbljivanja vodenih korita. Okretanje gornjeg stroja obavlja se uglavnom pomoću velikog prstenastog zupčanika nazubljenog s vanjske ili unutarnje strane. Hidraulički upravljački sklopovi imaju prednost. U odnosu na način rada. spuštanjem katarke prema dolje i kretanjem osnove mašine naprijed. ima osvjetljenje za potrebe rada noću i grijanje za rad u zimskim uslovima. hidraulički ili kombinovani. razne kablove ili drenažne cijevi. Rovokopač -vedričar s okomito pokretnom katarkom Sastoji se od osnove mašine s kretanjem na točkovima sa pneumaticima ili gusjenicama na koji je otraga zglobno pričvršćena okomito pokretna katarka po kojoj se kreće neprekidan galov lanac s vedricama ili noževima u obliku vedrica.kopači kanala-vedričari Rovokopači su bageri kojima se isključivo kopaju kanali za razne instalacije i cjevovode. Umjesto užadi imaju cjevovode. a postoje i konstrukcije koje istodobno s kopanjem polažu i instalacije. Poluge za stabilizaciju se spuštaju i dižu tako er pomoću hidraulike. mehaničkohidrauličko-zračni. spojke i kočnice. smještenog oko okomite osi i malih zupčanika kojima se prenosi okretna snaga. uljnu pumpu i regulacijski ure aj. Mehanički se sklopovi sastoje od čelične užadi. vitla. koturače. Bagersa kabina zauzima dominantno mjesto radi bolje kontrole i preglednosti rada. nemaju trzaja.

Odvoz može obaviti i samo plovilo ako je na njemu predvi en prostor za odlaganje iskopanog materijala. koja se uz pomoć plovaka postavlja po površini vode. Zbog rada guranjem.• • • • plovni bager s visinskom kašikom. ili pomoću plovnih teglenica (maona) koje se utovaruju kod plovila. Iskopani materijal prevozi se od plovila na obalu pomoću transportne trake. ali su već tada za iskope u slojevima pri zemljanim radovima najviše korišteni. me utim. te da ga premjesti na odre enu udaljenost. u novije vrijeme sve više i hidrauličko. Za pogon traktora koriste se 9 . Dozeri Primjenjuju se tek od četvrte decenije ovog stoljeća. a potom tegle do mjesta istovara. a time i maksimalno moguću stabilnost pri radu. pomoću koturova. plovni bager s vedricama i plovno . Upravljanje plovnim bagerima je pretežito mehaničko.usisni bager (refuler) koje se znatno razlikuje od ostalih jer se primjenjuje drukčija tehnologija za kopanje materijala. Dozer je mašina koji se kreće pomoću gusjenica ili na točkovima s pneumaticima sa svrhom da guranjem kopa zemljani materijal. Kostur traktora izra en je od zavarenih čeličnih profila i limova na koje su uravnoteženo raspore eni pogonski i upravljački sklopovi tako da traktor dobije što niže težište. vitla i užadi. plovni bager sa zahvatnom kašikom. osnovni dio mašine naziva se traktorom.

a može biti vrlo prilagodljiva. Brzina kretanja gredera pri premještanju je do 60 km/h. razastiranja. razlikuje se slijedeći tipovi dozera: buldozer. U sredini gredera. Upravljanje sklopovima za kretanje (gusjenicama i sl. greder se sastoji od produženog traktora kao osnovnog dijela mašine koji je isključivo na točkovima sa pneumaticima. od 0 do 40 km. ovisno o veličini traktora. Tako konstruiran sklop za upravljanje nožem dopušta da nož može zauzeti svaki položaj koji mu je u radu potreban. Skreper Skreper je gra evinska mašina koja se koristi za zemljane radove u vezanim i nevezanim materijalima. kopanje jaraka. angldozer i tildozer. utovarati u vlastiti sanduk. smješten s prednje strane traktora. a riper potiskivati u tlo radi ripovanja. Na zupčaniku je ugra en nož koji može. Radni dijelovi dozera su nož sa sječivom. Greder Greder je gra evinska mašina koja se pretežno koristi u niskogradnji za planiranja. ovisno o potrebi pri radu. te riperi (rijači) smješteni sa stražnje strane traktora. Posebnost gredera su fina planiranja. razastreti ga u sloj odre ene debljine i razastreti materijal djelomično sabiti. Može kopati materijal. transportovati ga. snage 30 kW do više od 350 kW. smješten je vodoravno veliki prstenasti zupčanik koji se može zakretati oko osi usporednoj sa smjerom kretanja gredera. istovarati dovezeni materijal. Dužina noža je od 2. 10 .5 m-0.5 m. prednja strana noža je blago zakrivljena. Ovisno o mogućem položaju noža i njegovom obliku. Postoje uglavnom tri veličine gredera. Pojavili su se najprije kao mašine koje su vukli traktori da bi se u pedesetim godinama ovog vijeka pojavili kao samohodne mašine i vrlo brzo postali nezamjenjive mašine pri planiranju zemljanih površina.6 m. po zupčaniku. a u posljednje vrijeme i s pomoću me usobno nezavisnih hidrauličkih motora. te snage motora 75 kW i 130 kW na 3 osovine i 6 točkova sa pneumaticima. snage motora oko 35 kW. a visina 0. na okomito pomičnom obuhvatnom okviru. na okomito pomičnoj poluzi koja se pomiće pomoću hidraulike.5 m do 4.eksplozivni dizel-motori. skidanje humusnih slojeva te iskop u pjeskovitim materijalima. na donjoj strani noža učvršćeno je sječivo koje se nakon istrošenosti noža može izmijeniti. mijenjati položaj u krugu od 360°. U konstruktivnom smislu. a može se i uzdužno pomicati.) obavlja se na način kao u vozila. a središnji nož u konstrukciji gredera pri svakom prolazu smanjuje neravnine na tlu na četvrtinu visine. na produženom dijelu traktora. na dvije osovine i 4 točka sa pneumaticima. a u gredera sa 6 točkova smanjenje neravnina je na desetinu visine. gdje istodobno obavlja pet različitih vrsta radova.

koji skreper kopa naknadno i na taj način štedi energiju.U odnosu na konstrukciju. ali samo kada se radi o manjim količinama zemljanih radova. Istovara se tako da se sanduk sprijeda otvori. Kretanjem skrepera naprijed. postoji vučni skreper koji je sastavljen od traktora gusjeničara i vučnoga skreperskog sanduka. 11 . ovisno o potrebi. s kašikom od 0. Sastoje se od traktora na gusjenicama ili na točkovima sa pneumaticima i utovarne kašine s hidrauličnim upravljanjem. postoji i samohodni skreper u kojeg se osnovni dio . Utovarači-gusjeničari koriste se za utovar na kamenitom terenu. već prema tehničkim karakteristikama skrepera. podigne se prednji dio i zatvori. tako da izme u dva kopanja ostaje srednji trak. zasječeni sloj materijala ulazi u sanduk i postupno ga puni. Ima utovarača različitih veličina. Debljina razastrtog sloja može iznositi 30 do 60 cm. Pri punjenju sanduka treba skreper uvijek pomaknuti za dvije širine. veličine 3 m3 do 22 m3. pa su njihove utovarne kašike konstruisane od debljeg lima i s čeličnim zubima.3 m3 do 9 m3. Kad se skreperski sanduk napuni. izra enog od zavarenih čeličnih limova. smještenog na dvije osovine na točkovima sa pneumaticima. a materijal se zadnjom pomičnom stranom potiskuje. a pri upotrebi treba se pridržavati principa da se veći skreperi koriste za veće udaljenosti i obratno. Dužina puta punjenja iznosi 30 do 60 m. Odnosno. Utovarači Utovarači su gra evinske mašine koje služe pretežno za utovar rastresitog materijala. Najprikladnija i ekonomična radna udaljenost za vučne skrepere je 150 m do 300 m. te prevozi do mjesta istovara. Rad skrepera sastoji se u tomu da se skreperski sanduk prednjom stranom spusti na površinu tla tako da nožem zasiječe zemlju u dubinu 25 do 40 cm. Ostale mašine za iskope To su vrste mašina koje nisu izraziti predstavnik niti jedne do sada obra ivane vrste iako neke radove obavljaju istovjetno. Brzina kretanja skrepera je do 9 km na sat. Konstruktivno. a maksimalno do 500 m. a za to vrijeme potrebna je i najveća snaga za pogon.traktor sastoji od prednjega pogonskoga dijela koji je zglobnim okvirom (sedlom) spojen sa zadnjim skreperskim dijelom. neke od tih ostalih mašina razlikuju se po tome što imaju ugra eno više različitih radnih tijela pa tako mogu zamijeniti više mašina.

• istovarač kroz dno (donje istresanje). Transportna sredstva mogu biti unutarnja. Transport materijala je relativno visoka stavka u ukupnim troškovima koje se odnose na zemljane radove. a istovara se prelaskom kašike iznad traktora sa stražnje strane traktora (pogodan za rad u tunelu). Osnovna razlika izme u njih je u tomu što su vozila koja se kreću izvan cestovnih površina znatno robusnija. Najbrojnija transportna sredstva su vozila na točkovima sa pneumaticima. a u cestovnim vozilima oko 14 kW. • istovarač unatrag (zadnje istresanje) i • posebna vozila. prevrtanjem sa strane. pa s ekonomskog stajališta treba analizirati odabrani transportni sistem.7:1. tako da se materijal kašikom prihvati s prednje strane. Me utim. ovisno o zadatku koji obavljaju. kao što su pretežno vozila na tračnicama – šinama i vozila na tokovima sa prenumaticima. Mogu istovarati izvrtanjem s čela. • transportna traka. pa im je odnos težine konstrukcije prema korisnom teretu 1:1. s obzirom na to da tehnička sredstva omogućuju razne kombinacije. U odnosu na način rada. zbog sporijega kretanja. 12 . kakve su pretežno transportne trake. za masu od 10 t korisnog tereta u vozilima što se kreću izvan prometnih površina potrebno je svega 9 do 11 kW. mogu istovarati preko glave. a mogu se podijeliti na vozila koja se kreću po cestovnim površinama (javni putevi) i na vozila koja se kreću izvan cestovnih površina. ili vanjska. transportna sredstva dijele se na sljedeće vrste: • vozila na tračnicama. a koja može proizvesti pneumatike i za najteža vozila. dok je u cestovnih vozila taj odnos 0.Utovane kašike mogu biti različitog oblika. otvaranjem kašike s donje strane (tada kašika ima dva dijela – naziva se rasklopna kašika). Transportna sredstva Gra evinske mašine za vuču ili prevoz masovnoga gra evinskog materijala nazivaju se transportnim sredstvima. pneumatike. Optimalno odabranim transportnim sistemom mogu se postići velike uštede. Razvoju vozila na točkovima sa penumaticima pomogla je industrija koja proizvodi gume tj.

čelične glatke valjke.Mašine za sabijanje materijala Početkom ovog vijeka počela je izgradnja više nasutih zemljanih brana kao i drugih nasipnih gra evina. U odnosu na način djelovanja. pa ručnim sabijačima. Uporedo sa spoznajom da nasipni zemljani materijal treba sabijati kako bi se postigla stabilnost i spriječila kasnija slijeganja. Sabijanje zemljanih nasipa u početku se radilo bosim nogama. U tome se otišlo tako daleko da danas najsavremeniji sabijači imaju ugra ene elektroničke ure aje koji registruju sabijenost tla iza svakog prolaska sabijača te upozoravaju kada je predvi ena sabijenost postignuta. jer bi prouzrokovala goleme materijalne štete na skupim savremenim kolnicima. da bi se kasnije konstruisali valjci s bodljama koje su vukli konji. vlastitom težinom. Isprva se razvoj bazirao na iskustvenoj spoznaji da bi se kasnije bazirao na naučnim metodama. 13 . razlikuju se tri podskupine mašina za sabijanje: • mašine koje sabijaju statički. koje je trebalo sabiti da bi se postigla potrebna stabilnost. te valjke sa gumama. Ubrzanje u razvoju mašina za sabijanje pomogla je i ubrzana izgradnja saobračajnica sa savremenim kolnicima pri čemu su eventualna slijeganja nasipa nedopustiva. a dijele se na ježeve. razvijale su se i mašine kojima su se obavljala sabijanja.

Visina bodlje iznosi 18 do 23 cm. a dijele se na vibrovaljke. Postoje ježevi koji umjesto savijenoga limenog plašta imaju plašt od rešetke. suprotno od načina djelovanja ježeva. tj. donjem dijelu. Medu prvima su se pojavili za sabijanje nasipnog materijala.• • mašine koje sabijaju dinamički. Značajno je da jež sabija nasipni sloj od donjeg dijela prema gore. statički. savijenog lima debljine 15-30 mm. postrance zatvorenog. Karakteristika tih mašina je da im pritisak naglo opada od površine prema donjim dijelovima sloja. Težina ježa povećava se tako da se u šupljinu unutar plašta valjka stavlja voda. a osobito za završnu obradu već sabijenih nasutih slojeva. a pripadaju vrsti gra evinskih mašina koje djeluju vlastitom težinom. dakle. Ježevi težine 20 do 60 kN svrstavaju se u srednje teške. Debljina nasutog sloja smije biti najviše 1. vibroploče i kompaktore. koristeći pritom silu slobodnog pada (različiti mehanički i eksplozivni sabijači). Za potrebnu sabijenosti nekog sloja jež mora preći 10 do 12 puta uz pretpostavku da je nasipni sloj optimalno vlažan i da veličina bodlja odgovara debljini sloja. Koriste se za sabijanje kamenih podloga krupnijih granulacija. odnosno pijesak za još veću težinu. pomoću vibracija. Zato se ti valjci koriste za površinska sabijanja ili za sabijanja u slojevima od 10 do najviše 20 cm debljine. Slika _ ručni vibracioni valjak Ježevi Ježevi su vrsta mašina za sabijanje. Traktori kojima se vuku ježevi imaju obično snagu od 35 do 50 kW. Pogodni su za sabijanje koherentnog materijala. Konstruktivno. Po obodu valjka raspore ene su bodlje konusnog oblika ili oblika ovčije noge sa svrhom da pri valjanju prodire u nasuti sloj te da ga počnu sabijati u dubljem tj. Jež se sastoji od glatkog valjka.2 visine bodlje ježa kojim se sabija sloj.gnječenjem materijala. Na postolju 14 . Njih se često opterećuje betonskim blokovima kako bi se povečala težina. vibroježeve. dok se oni teži od 60 kN svrstavaju u teške i velike. a djeluju vlastitom težinom . pa se za takav materijal isključivo i koriste. mašine koje sabijaju dinamički. Valjci s glatkim čeličnim točkovima U vrijeme kad su se pojavili valjci sa ježevima pojavili su se i valjci s glatkim čeličnim točkovima. sastoje se od okvirnog postolja koje se nalazi na širokim glatkim čeličnim točkovima. a na kvadratni metar dolazi 10 do 12 bodlja.

te ure aj za upravljanje i pogon.4 do 2. Proračun planskog kapaciteta valjaka s glatkim čeličnim točkovima utvrduje se isto kao i u ježa. djelovanje valjka kao i ježa. a vibriranjem se postiže da se u nasipnom materijalu za vrijeme vibracija smanjuju kohezijske sile i trenje. Da bi se ostvario veći pritisak. Vibrovaljci i vibroježevi Vibrovaljci su se pojavili tek godine 1950. Valjci na točkovima sa penumaticima mogu biti vučeni ili samohodni. a koriste se za valjanje nasipnog materijala. Djeluju na tlo vlastitom težinom statički a zbog vibracija i dinamički. kao što je to često u valjaka s tri čelična točka. Valjci s dva čelična točka (tandem-valjci) koriste se za zagla ivanje završnih površina jer ne ostavljaju uzdužne tragove. koji se još naziva tandem-valjak. višestruko povećava (5 do 7 puta).je kućica. može stvarati kružne ili okomite vibracije. Dijele se u dvije grupe: • valjci s jednim prednjim glatkim čeličnim točkom i dva stražnja glatka čelična točka koji su ujedno i pogonski. Da bi se dobila potrebna zbijenost. Valjci na točkovima sa penumaticima . Osnovni element vibrovaljaka i vibroježa je vibrator koji. Amplituda je veličina za koju se vibrirajuća masa pomiče gore15 . a za velike valjke 800 do 1000 N. u odnosu na masu. • valjci s jednim prednjim i jednim stražnjim širokim glatkim čeličnim točkom. ili ako ga se nakon zaustavljanja dulje zadržava na jednom mjestu. Sila pritiska po dužnom centimetru dodirne crte koju čini širina čeličnoga točka i tla iznosi za male valjke 200 do 400 N. potreban broj prijelaza je 6-8 po istom prolazu. pa se čestice materijala slažu u slobodne prostore stvarajući tako najveću moguću gustoću u nasipnom materijalu. Frekvencija vibracija iznosi od 20 do 75 Hz (broj vibracija u sekundi). Vibracijama se. prostori unutar plašta čeličnoga točka valjka mogu se puniti vodom. uz dopunsko elastično djelovanje guma koje stvaraju bočne sile i pospješuju konsolidaciju nasipnog materijala. Nedostatak ovog tipa valjka što može prouzrokovati boranje tla ako se naglo zaustavlja i naglo pokreće. Za svaku tonu mase valjka potrebna je snaga motora od 1. Djelovanje takvih valjaka je površinsko. pa su pogodni za valjanje asfaltnih slojeva. kao i nižih slojeva u nasipu. pa su to pretežno samohodni valjci. ovisno o konstrukciji.gumama Valjci na točkovima sa penumaticima pripadaju skupini mašina koje vrše sabijanje vlastitom težinom. pri grubljim zemljanim radovima. tj. ali ipak dublje od glatkih statičkih valjaka. Vučeni valjci imaju sanduk koji se puni priručnim zemljanim materijalom radi veće težine.8 kW.

Takav rad primjenjuje se samo u specifičnim slučajevima. a koriste se za zbijanje manje količine nasipnog materijala u ograničenim prostorima. 16 . kao i za relativno male nasipne količine. Stupastog su oblika. koje se dižu pomoću dizalica ili bagera na visinu od 1. veličine 60 X 60 do 110 X 110 cm. Što je veća masa koja vibrira. teško pristune površine i sl. Zatim se i donji dio sa stopom uz novo usisavanje smjese pomoću teleskopskog privlačenja ubrzano podiže za gornjim dijelom. kao i amplituda. Dvije posljednje vrste nazivamo i stupnim sabijačima. gornjeg težeg klizno vezanog za donji lakši dio s udarnom stopom. kao što su kanalski iskopi. Mehaničko sabijanje je sabijanje pomoću ploče ili kocke od armiranog betona. Eksplozivni sabijači su mašine udarnog djelovanja. • u trećoj fazi sabijač cijelom svojom težinom pada na nasipni sloj i po drugi put u istom ciklusu zbija slobodnim padom.5 do 2 m i slobodnim padom spušta na nasipni materijal. jer u radu imaju uspravan položaj kao stup. a sastoje se od dva dijela. rovovi. • eksplozivni sabijači i • vibrosabijači. Padanjem ploče nasipni se materijal sabija.dolje od neke nulte crte. • druga ili radna faza je kad stopa sabijača zbog eksplozije udara u nasipni sloj podižući istodobno gornji dio sabijača na visinu od 30 do 40 cm. Sabijači Osnovne vrste sabijača su : • mehanički sabijači. težine od 15 do 30 kN. to je i dubina sabijanja veća. Sabijač radi u tri faze: • prva ili početna faza je paljenje eksplozivne smjese (benzina ili benzola) u stublini gornjeg dijela klizno vezanog sabijača.

podrazumijevamo i mašine za bušenje rupa u kamenu radi miniranja. Prema tome.Vibroploče Vibroploče su gra evinske mašine koje se koriste za sabijanje većih nasipnih količina nekoherentnih materijala. Dijele se. osim mašina za mehaničko razbijanje. postaviti eksploziv s upaljačem. Da bi eksploziv bio što djelotvorniji. pa se posredno u mašine za iskope u kamenu uključuju kompresori za proizvodnju komprimiranog zraka. dok im je vlastita pokretljivost od 12 do 25 m/min.6 do 2 kN i teške vibroploče preko 2 kN. Vibroploče se sastoje od osnovne čelične ploče na koju je smješten pogonski motor odgovarajuće veličine. te obaviti paljenje odnosno miniranje. • mašine za taljenje kamena. treba ga postaviti unutar kamene mase što praktično znači da treba izbušiti rupu u kamenu.5 do 20 kN. nazivaJU SE vibrosolima. a ako se kreću naprijednatrag . osobito tamponskih slojeva. Prema tome. 17 . razbijanjem korištenjem eksploziva pa i taljenjem materijala.15 m2. srednje teške vibroploče 0. pod mašinama za iskope u kamenu. Površina ploče u najlakših vibroploča je 0. za iskope u kamenu koriste se sljedeće podskupine mašina: • kompresori za proizvodnju komprimiranog zraka. Dubina djelovanja pri sabijanju najlakših vibroploča je 30 cm. a u najtežih 1. te sklop s ekscentrom koji izaziva vibracije.2 m2. a najtežih i do 180 cm. Mašine za iskope u kamenu (stijeni) Struktura kamenih materijala je čvrsta pa je za njihov iskop prethodno potrebno razbiti tu strukturu što se postiže mehaničkim razbijanjem. na lagane vibroploče težine 0. uz udarnu silu od 3. Ako se vibroploče kreću samo u jednom smjeru.1 do 0. • samopokretne bušilice (bušeća kola). • alati za razbijanje kamena i bušenje rupa u kamenu. prema težini.5 kN. Mašine kojima se buše rupe u kamenu rade pretežno na principu komprimiranog zraka kao pogonskog medija iako je sve češća primjena i hidraulike.vibromaksima. Vibracije se prenose preko naliježuće čelične ploče na nasipni materijal a proizvode 600 do 2000 udara u minuti.

7 do 1. na razmaku od 0. Za pročišćavanje zraka u tunelu najčešće se koristi centrifugalni ventilator s lopaticama. Za takve radove postoje mnoge metode . Za prozračivanje u tunelu potrebno je odabrati sistem ventilacije s ventilatorom i ostalom opremom.od oplate u sklopu mašine za iskop. Opsežnim geomehaničkim istraživanjima utvr uje se osnovni sastav materijala u tunelu. sidrene zatege s čeličnom mrežom. Zrak u tunelu onečišćuje se miniranjem. koji može biti kameni. Uz zemljane radove potrebno je istodobno organizirati radove na prozračivanju tunela. Sve to omogućuje odabir tehničkog postupka. koherentni ili nekoherentni. kao i to s koliko je voda prisutna u materijalu. Čelični lukovi u oplati sastoje se iz tri dijela koji se postavljaju najprije u svodu pa potom bočno. S obzirom na to da se u tunelu radi o vrlo složenom gra evinskom zahvatu. metodu gra enja tunela koje tehničke nauke danas poznaje u velikom broju. Ventilator i kompresor smjeste se obično pri ulazu u tunel. ugradnje montažnih armiranobetonskih lukova koji se ugra uju unutar mašine za bušenje i još mnogi drugi postupci. Mašine za iskope u tunelima Pri odabiru mašina za rad u tunelima najprije treba obaviti opsežne istražne radove. odvodnji i podgra ivanju. 18 . pa je potrebno onečišćeni zrak zamijeniti svježim. Pritisak zraka koji stvara ventilator treba svladati sve otpore u cjevovodu. Kapacitet ventilacije zadovoljava ako instalacije za prozračivanje obnavljaju 500 m3 zraka u satu za svakoga zaposlenog radnika i 250 m3 zraka za svaki kilogram utrošenog eksploziva. koja se oblaže mlaznim betonom pomoću posebnih mašina uz pritisak od 1 MPa i utrošak oko 10 m3 zraka u minuti. Izme u čeličnih lukova postavlja se čelična oplata. brzine 1500 do 3000 okretaja u minuti.Za male radove koriste se alati za razbijanje i bušenje koji su izravno vezani na motor s eksplozivnim ili električnim pogonom. izgaranjem plinova u eksplozivnim motorima i prašinom.5 m. Za podgra ivanje koristi se čelična oplata s lukovima od profiliranog čelika. ovisno o pritisku stijenskog masiva. pa se zrak u tunel ubacuje s pomoću limenih cjevovoda velikih promjera. koja djeluje na principu klizanja. neophodno je u njemu usporedno obavljati nekoliko različitih radova. a osim toga u nekim slučajevima povećava se i temperatura. tj. Nakon svih tih saznanja prilazi se odabiru vrste i tipa mašine za rad u tunelu koji će se u konkretnom slučaju koristiti. pa shodno tome odabrati i mašine za te radove.

te je li u čvrstom ili mekom odnosno rastresitom stanju. najčešće kamioni-kiperi. vode i eventualnih dodataka (aditiva) u točno odre enim omjerima dobiva se svježa mješavina betona. dok se materijal iz tunela izvozi samoistovaračima ili transportnim trakama. Mašine za proizvodnju svježe betonske mješavine Svježa betonska mješavina može se proizvoditi na gradilištu ili u tvornici betona.Iskopani materijal utovara se tunelskim utovaračima s kašikom koja tovari preko glave. Za dovoz kamenog i drugih materijala za ispunu mješavine koriste se teretna vozila. Za iskope u tunelima najvažnije je utvrditi da li je materijal sklon urušavanju. Samoistovarači imaju nedostatak što onečišćuju i onako loš zrak izgaranjem goriva u motorima. To su kameni ili drugi materijali ispune. njihova kvaliteta te ograničenje vremena od početka miješanja svježe betonske mješavine do njenog ugra ivanja u objekat. Posebnost betona je još i u tome da za vrijeme stvrdnjavanja zahtijeva odre en tretman. Valja pritom osigurati prostore za uskladištenje tih materijala. Autocisterna za prevoz cementa sastoji se od teretnog vozila s prikolicom s vodoravnim cisternama zapremine koj može prihvatiti 20-30 t cementa ili s četiri silosa. Punjenje cisterni rastresitim cementom obavlja se u tvornici cementa. Tehnološki postupak u vezi s betonskim radovima može se dijeliti na proizvodnju svježe betonske mješavine. odnosno u pogonu za proizvodnju betona. U upotrebi su i druga transportna sredstva. te ugra ivanja s tretmanom do potpunog otvr avanja betona. cement se dovozi posebnim vozilima . a kapacitet im je oko 60 m3/h. odnosno od 5 do 10 km/h. MAŠINE ZA BETONSKE RADOVE Pri proizvodnji betona važna je tačnost u doziranju pojedinih sastojaka u mješavinu betona. Miješanje se obavlja 19 . kreću se brzinom od 1. dopremu betonske mješavine do mjesta ugra ivanja. služi teretno vozilo sa sandukom. Za dovoz vode koriste se autocisterne za vodu ako ne postoji mogućnost priključenja na vodovodnu mrežu. Za dovoz cementa. U oba slučaja potrebno je najprije dopremiti do mjesta proizvodnje sve sastojke koji čine betonsku mješavinu. svaki za prihvat po 4-5 tona cementa. a za pražnjenje postoji na vozilu ure aj koji se naziva pumpa za cement. Miješanjem kamene ili druge ispune.5 do 3 m/s. cement. vezanom i nevezanom odnosno rastresitom stanju. 5. kao što su bunker-vozovi i sl. kada se svježa betonska mješavina u manjim količinama proizvodi na gradilištu (cement je u papirnim vrećama). voda i aditivi. pa se razliku dvije glavne vrste mašina: • • tunelski mašine za iskope u čvrstom stijenskom materijalu i tunelski mašine za iskope u mekanom.autocisternama za prijevoz cementa. a za svježe betone proizvedene u tvornici ili na gradilištu pri većoj proizvodnji kada se postave silosi. Transportne trake omogućuju neprekidan transport. cementa.

raznih sklopova za mjerenje kamene i druge sitneži. koritom. skladišta (deponija) za kamenu i drugu ispunu. To je automatizovan sistem koji se postavlja za dulje korištenje i za istovremeno snabdijevanje više potrošača svježom mješavinom betona. 20 . koji rade na bazi težine.mješalicama za beton uz pomoć sklopova za doziranje. zapremine ili zapremine i težine zajedno. za proizvodnju mješavina betona koriste se montažno-demontažne tvornice betona kapaciteta 15-30 m3/h koje se nakon dovršenih radova rastave i uklone. te prema zapremini miješanja od 75 l do 2500 l. vode i raznih dodataka (aditiva). Tvornice betona (betonare) Tvornice betona su cjeloviti sistemi za proizvodnju svježe mješavine betona. Za manje betonske radove. U odnosu na pokretljivost mješalice mogu biti stabilne i mobilne. Tako prire en beton visoke je kvalitete. Tvornice betona koje se postavljaju uz naselja su stabilne. Mješalice za proizvodnju betona Postoje različite podjele mješalica. a nemoguće je nabaviti transportni beton. tako da se svježa mješavina betona prevozi i na udaljenosti od nekoliko kilometara pod nazivom transportni beton. Tvornice betona grade se danas uz veća naselja i na velikim gradilištima i koriste se za betonske radove na više objekata. gdje se uz mješalicu kao ključnu mašinu nalaze i ostale mašine potrebne pri proizvodnji mješavine betona. protustrujne i prisilne. cementa. mješalice za proizvodnju mješavina betona. Kapacitet takvih betonara može biti i do 300 m3/h. Tvornice betona se sastoje od silosa za uskladištenje cementa. U razvijenim zemljama mnogo je takvih betonara udruženih u posebna udruženja za proizvodnju svježeg betona koje kreiraju čak i propise za beton. prema načinu miješanja sa slobodnim padom. udruženja za transportni beton odre uju mjesto za postavljanje nove tvornice betona kao i kvalitetu proizvoda što je u skladu s normativom ISO-9000. te okomitim bubnjem. vodoravnim valjkom (spiralna) i valjak-mješalica. mašina za unutarnji transport te automatike za upravljanje s ure ajem za ispis otpremnica. kad se traži beton visoke marke. tanjurastom posudom. prema načinu djelovanja cikličke i kontinuirane. pod stalnom je provjerom i obavezan pri betonskim radovima kad se koriste visoke marke betona. koriste se male pokretne tvornice betona kapaciteta 3-5 m3/h koje imaju sve sklopove neophodne za proizvodnju kvalitetne mješavine betona. Prema osnovnim karakteristikama u konstrukciji. Ako su betonski radovi količinski znatni ali vremenski ograničeni. prevrtnim bubnjem. a mješavine betona (transport-beton) proizvode i za nepoznatoga kupca. kao i načinu miješanja postoje sljedeći tipovi mješalica za beton: • • • • • • mješalica mješalica mješalica mješalica mješalica mješalica s s s s s s vodoravnim bubnjem. Štaviše. Za proizvodnju svježe mješavine betona visoke marke i u većim količinama koriste se tvornice betona.

te ako je to ekonomski opravdano. te iz ograničenja daljine transportovanja. pri čemu treba beton pokriti vlažnim pokrivačem ako je udaljenost veća od 2-3 km. • toranjske. Mašine za transport i prihvat svježeg betona Pojava tvornica betona i transportnog betona uvjetovala je i potrebu za mašinama za prevoz svježeg betona kao i njegov prihvat na gradilištu. a nedostaci proizlaze iz toga što ugradnju treba obaviti u vremenu do početka vezanja betona. Ova vrsta svježeg betona može se transportovati i na udaljenosti do 20 km. uz ostalo i zbog ekonomskih razloga. Svježi betoni do visine vodocementnog faktora 0. Prednosti tvornica betona su u uštedama na pripremnim radovima. radnoj snazi. ako je vrijeme prijevoza kratko (kvalitetna saobračajnica) ili ako je betonu dodat usporivač početka vezivanja betona. pa se mogu prevoziti teretnim kamionima kiperima.Uprkos postojanju mnogo tipova tvornica betona. Svježi beton. možegu se.automješalicom.45. 21 .45 zemljovlažnog su sastava te se tresenjem na vozilu ne mogu segregirati. Prihvat svježeg betona na gradilištu ovisi o organizacijskim mogućnostima. cementu te u garanciji postizanja kvalitete. podijeliti na: • prizemne. Stoga se i prevozi posebnim vozilom za svježi beton . • kombinovane (prizemno-toranjske) i • tvornice betona kontinuiranog djelovanja. u konstruktivnom i tehnološkom smislu. potrebnom prostoru za pripremu betona. vodocementnog faktora iznad 0. plastične i žitke je konzistencije pa ga se tresenjem u vozilu može segregirati.

Razna transportna sredstva Kada se ugradnja svježeg betona ne može obaviti odjednom. obavi kvalitetna ugradnja svježeg betona u konstrukciju objekta. • transportna traka montirana na automješalici.45 koristi se automješalica kojom se zbog miješanja sprečava segregacija u mješavini te produljuje početak vezivanja betona. već je za ugradnju potrebno više vremena zbog prenosa betona u posudama toranjskih dizalica ili ako je zbog malih konstruktivnih presjeka s mnogo armature ugradnja spora. a to su: • transportna traka postavljena na gradilištu.Mobilna pumpa za beton Najbolje je ako se može istovariti vozilo izravno na mjesto ugradnje. bez žurbe. Automješalica Za prevoz svježe mješavine betona vodocementnog faktora višeg od 0. svježi beton se na gradilištu prima u prihvatne mašinekao što su: • pretovarni silos za prihvat betona ili • pretovarni rotirajući bubanj za prihvat betona. Ako je to rentabilno. Ako to nije moguće. • pumpa za beton stacionirana na gradilištu ili pokretna i • pumpa za beton montirana na automješalici. pretovarni silos za prihvat betona Te mašine omogućuju da se vozilo za prevoz betona brzo oslobodi tereta i koristi za ponovni prevoz. automješalicom se beton prevozi do 35 km 22 . a da se istodobno. postoje mašine kojima se prihvat omogućuje.

dok traje ugradnja svježeg betona. Moguća udaljenost dostave betona s pumpom za beton ugra enom na automješalicu je 13 m i na visinu 16 m. a postavlja se na mjesto pogodno za utovar i istovar tokom rada na gradilištu. Pretovarne mašine Pretovarne mašine se koriste onda kada je ugradnja svježeg betona spora pa je nerentabilno zadržavati skupa vozila na gradilištu. Na automješalici je smješten i spremnik s vodom.2-0. Na stražnjem dijelu automješalice može biti ugra ena trodijelna transportna traka kojom se omogućuje dostava betona izravno od automješalice do mjesta ugradnje koje može biti udaljeno do 11 m i visoko do 6 m. koji se smije koristiti samo iznimno. 23 . Vrijeme potrebno za istovar traje svega 10-12 minuta. Transportna traka se s pomoću hidrauličnog sistema i zglobova namjesti u položaj potreban za ugradnju svježeg betona. a to su pretovarni silos i pretovarni rotirajući bubanj. Zapremina pretovarnog silosa iznosi 3-6 m3 svježeg betona. prenosi beton do mjesta ugradnje. s mogućnošću doziranja vode. Zapremina bubnja može biti 3-11 m3 svježe mješavine betona. odnosno u položaj za transport nakon ugradnje. Na stražnjem dijelu automješalice može biti smještena pumpa za beton sa svrhom da se izravno iz bubnja svježa mješavina betona dostavi na mjesto ugradnje.udaljenosti.8 m3 svježeg betona. koji s unutrašnje strane ima učvršćene čelične trake kojima se mješavina betona miješa i gura uzduž bubnja. s tim da se voda dodaje u točno odre enoj količini tek na gradilištu. postavljen na malo postolje s 4 točka s gumama u svrhu transporta i s 4 stabilizatora koji se koriste u toku rada. svakih 2-5 minuta.kamiona s 3-4 osovine na koji je smješten rotirajući bubanj s 3-15 okretaja u minuti. Pretovarni rotirajući bubanj zapravo je rotirajući bubanj kakav se nalazi i na teretnom kamionu kod automješalica. tako da se pri suprotnom okretanju bubanj može isprazniti. koja posebnim košem zapremine 0. Pri upotrebi pumpe za beton konzistencija betona mora odgovarati recepturi za betone koji se transportiraju pumpama. Budući da sve automješalice nemaju ugra enu transportnu traku. a može i dalje ako se u bubanj stavlja suha mješavina betona bez vode. Pretovarni silos se sastoji od vodoravnog okvira na koji je zglobno učvršćen sanduk za prihvat s ljevkom za pražnjenje svježeg betona. u tom slučaju automješalica s ugra enom transportnom trakom opslužuje i onu koja je nema. Automješalica se sastoji od teretnog vozila . Pretovarni silos najčešće se koristi uz toranjsku dizalicu. u točno propisanim slučajevima.

Stavljanjem izlazne cijevi u lijevak za prihvat betona betonska mješavina cirkuliše kroz sistem cijevi uključujući i pumpu i sprečava stvrdnjavanje betona u cijevima. a potom na višedjelnu čeličnu "ruku" sa zglobovima dužine 30 m pokretanu hidraulički. S obzirom na to da sistemi pritiska odre uju neke karakteristike kao što je kapacitet. dužine 3 m i odgovarajućih čeličnih koljena istih profila. te mortove s nanošenjem na zidove. Prije početka rada cjevovod treba podmazati gustom mješavinom cementa i vode. razlikuju se: • stupne (klipne) pumpe za beton i • gnječeće pumpe za beton. Na ruku su pričvršćene čelične cijevi profila 125-200 mm. a potom još i isprati vodom pod pritiskom.Pumpe za beton Pumpe za beton se koriste za prenos svježeg betona od automješalice ili pretovarnoga rotirajućeg bubnja do mjesta ugradnje na objektu. pumpe za beton mogu biti stabilne koje se koriste za velike i koncentrovane betonske radove i pokretne (mobilne) koje se koriste za manje betonske radove. kao i mješavine za torkretiranje kapaciteta 2 do 6 m3/h. i to kapaciteta do 50 m3/h. Vodoravna dužina mogućeg transporta je 450 m. ali na više ugra enih mjesta unutar ili izvan gradilišta. sklopa za guranje svježeg betona i cjevovoda za transport svježeg betona. a moguća visina 70 m. a to se čini na početku i na kraju bez obzira na broj premještanja pumpe za beton. Sastoje se od teretnog vozila kamiona na koje je smješten lijevak za prihvat svježeg betona s rešetkom i poprečno vodoravnim ravnim vratilom s lopaticama koje guraju svježi beton unutar lijevka do sklopa koji generiše pritisak. ljevka za prihvat svježeg betona. pogonskog sklopa. Mobilne pumpe za beton vrlo su pokretljive. sastavljenog od pojedinačnih komada čeličnih cijevi profila 125-200 mm. U odnosu na njihovo osnovno djelovanje. Pri premještanju pokretne pumpe za beton s jedne ugradnje svježeg betona na drugu. obavezno od gumene cijevi. u ljevku za prihvat betona i u cjevovodu ostavi se odre ena količina svježeg betona. Na taj način se izbjegava podmazivanje gustim cementnim mlijekom i pranje tokom radnog dana. dužina i visina transporta. Cjevovod se relativno brzo postavlja. Kod visokih stambenih objekata uspravni dio cjevovoda može se postaviti u uske lift-prostore i koristiti isti sistem kao u uspinjućih toranjskih dizalica. zatim svježi beton veličine zrna do 16 mm za betonske podloge kapaciteta do 12 m3/h. s posebnim zglobovima. a na kraju cijevi nalazi se produžetak dužine 6 m. Stabilne pumpe za beton sastoje se od postolja. pa u odnosu na to razlikuju se slijedeći transporteri: • zračni transporter za svježi beton 24 . a nakon završenog rada cjevovod je potrebno pročistiti čeličnom ili gumenom kuglom tjerane vodom. više puta tokom jednog dana. Zračni transporteri svježe mješavine betona Važno je istaknuti da ovaj tip mašina može transportovati i svježi beton za betonske radove uobičajenoga granulometrijskog sastava ali nižega vodocementnog faktora.

• vibratori površinskog djelovanja i • mašine za ugradnju kolnika od betona. zračni transporter-mješalica (miksokret) i zračni transporter za mlazni beton (torkret) i mort. a za velike betonske radove (betonske brane) može biti i do 200 mm. Vibracijska igla se ručno uvlači u mješavinu svježeg betona i prenosi neposredno vibracije na mješavinu betona koja se pod djelovanjem vibracija zgušnjava i sabija. Dužina i debljina pervibratorske igle može biti različita. a ovise o debljini betonskog sloja koji se sabija. To se postiže sabijanjem. Kapacitet pervibratora je 2-60 m3/h ugra enog betona. MAŠINE ZA UGRADNJU BETONA U tehnološkom procesu betoniranja iznimno je važno što bolje zbiti (zgusnuti) mješavinu svježeg betona prije početka vezivanja. • vibratore s zrakom pod pritiskom i • vibratore s eksplozivnim motorima. centrifugiranjem. Pervibratori Pervibratori se sastoje od pogonskog dijela. što ovisi o debljini betonskog sloja koji se sabija i veličini igle te o radniku koji mora premještati iglu pri radu u pravilnim razmacima.• • • betonski top. presanjem i stvaranjem podpritiska (vakumiranjem). • oplatni vibratori. no tada se skupina pervibratorskih igala montira na dozer koji ih vuče uronjene u beton. 5. vibriranjem. Debljina je izmedu 40 i 80 mm. Me utim. 25 . važnija je podjela u odnosu na način djelovanja pa postoje: • pervibratori. Vibratori se dijele u odnosu na pogon na: • električne vibratore. gumenog crijeva i pervibratorske igle u kojoj je ekscentar koji se okreće brzinom 3000-16000 okretaja u minuti i stvara vibracije 50-260 Hz.

jer se savremeni kolnici cesta grade od asfaltnih mješavina.Oplatni vibratori Ovaj tip vibrtora djeluju posredno na mješavinu svježeg betona tako da se pričvrste na oplatu u kojoj se nalazi svježi beton. vezivo (bitumen. Pogon ovog tipa vibratora može biti i zrakom pod pritiskom. prenosom vibracija na svježi beton./min koji proizvodi vibracije. Mašine za ugradnju kolnika od betona 6. pa se za takva sabijanja koriste površinski vibratori. Oplatni vibratori pri električnom pogonu nisu ništa drugo nego mali elektromotori snage 1-2 kW koji pokreću ekscentar za proizvodnju vibracije. zgušnjavaju ga i sabijaju. šupljim gumenim cijevima i ekscentrom na pogon kompresovanim zrakom. bitumenske 26 . posebice gra enja cesta. Površinski vibratori i gladilice za zagla ivanje Tanke slojeve svježeg betona moguće je sabijati samo površinski. pa se vibriranjem oplate vibracije prenose na mješavinu svježeg betona posredno. Površinski vibratori djeluju na površini razastrtog sloja mješavine svježeg betona. MAŠINE ZA ASFALTNE RADOVE Asfaltni radovi pripadaju u skupinu radova niskogradnje. što je konstruktivno rješivo kompresorom. Temeljni materijali od kojih se sastoje asfaltne mješavine su: stijena (drobljena ili prirodna). Sastoje se od čelične ploče ili letve na kojoj se nalazi elektromotor s ekscentrom s 30004000 okr.

Mašine za površinske obrade. a potom ponovnog valjanja i dodavanja površinske obrade. U odnosu na trajnost kolnika od asfaltnih mješavina i primjenu tehnološkog postupka pri gradnji. a shodno tome i različite vrste gra evinskih mašina. • Jednoslojna površinska obrada koja se sastoji od prskanja veziva. pa i betonskom kolniku. asfaltnom. Za svaku od tih vrsta asfaltnoga kolnika koriste se različiti tehnološki postupci. pa se skupina svih vrsta mašina za asfaltne radove na kolniku dijeli na: • mašine za valjane asfalte • mašine za lijevane asfalte i • mašine za obnovu asfalta (reciklažu). te popunjavanja kamenom sitneži. • Dvoslojna površinska obrada koja se sastoji od dvaju prskanja vezivom. • Mikroasfalt je tanki sloj od mješavine dopiranih veziva i sitne kamene simeži. posipavanja dvostrukim slojem kamene sitneži i valjanja. mašine za grijanje i štrcanje veziva: kotao za grijanje s ručnim štrcanjem. ispuhivač prašine i razastirač tucanika. te posipati slojem kamene sitneži i uvaljati. samo se štrcanje veziva i popunjavanje kamenom sitnježi ponavlja dva puta. Postojeći kolnik treba prethodno pripremiti. • natopljeni asfaltni makadami (penetracije). razlikuju se sljedeće vrste kolnika: • površinske obrade i mikroasfalti. koja se u tankom sloju nanosi na postojeći stari kolnik u svrhu ohrapavljivanja i vodonepropusnosti. te dvaju posipavanja kamenom sitneži (koja prethodno može biti optočena vezivom) i valjana. što znači očistiti površinu pa zatim poprskati vezivom. te punila (kameno brašno). mikroasfalte i penetracije Razlikuju se sljedeće vrste laganih kolnika: • Jednoslojna površinska obrada. cisterne za dovoz vrućeg bitumena i mehaničko štrcanje. Na kolnicima od valjanog i lijevanog asfalta pojavila se potreba i za recikliranjem. koja se radi kao zaštita tucaničkom. Mašine koje se koriste za radove na takvim kolnicima mogu biti podijeljne u grupe: • • • • • mašine za pripremu površina: motorna metla. Postupak je isti kao i pri polupenetraciji. • Natopljeni tucanički zastor (penetracija). sastoji se od razastiranja novog tucanika (6-8 cm) na staru tucaničku podlogu. mašine za izradu mikroasfalta mašine za ugradnju kamene sitneži i valjke 27 . valjanja i štrcanja veziva.emulzije i razrije eni bitumen). • valjani asfalti i • lijevani asfalti. • Polunatopljeni tucanički zastor (polupenetracija).

Na donjem dijelu priključne konstrukcije smješteno je vodoravno vratilo s uspravno utaknutim elastičnim čeličnim žicama dužine 1015 cm. Širina sanduka za prihvat tucanika na razastiraču je 2-3. Sastoji se od niske okvirne konstrukcije sastavljene od čeličnih profila. Razastirač tucanika koristi se za razastiranje sloja tucanika debljine 6-8 cm na stari kolnik pri radovima na polupenetraciji i penetraciji. tako su tek nakon obavljenog ispuhivanja otkinute čestice odstranjene. Dovoljan je često samo jedan prolazak metle da bi se dobila površina podobna za daljnji postupak pri izradi površinske obrade. Hidrauličnim sklopom na vozilu upravlja se priključnom konstrukcijom i rotirajućim vodoravnim vratilom (metlom). razrije eni bitumen i bitumenske emulzije. Razrije eni bitumeni dobiju se razrje ivanjem bitumena katranskim uljem ili drugim naftnim destilatima a grijanima na temperaturu 350-380 K pogodni su za štrcanje.Mašine za pripremu površine Motorna metla koja se koristi za odstranjivanje kamenih čestica s površine starog kolnika koje nisu čvrsto vezane uz kolnik.5 m. a zapremina sanduka 2-3 m3. me u ostalim razlikuju se. a površina pripremljena za ugradnju površinske obrade ili mikroasfaltnog sloja. Priključne motorne metle sastoje se od priključne konstrukcije povezane s pogonskim izvodom na vozilu na koje se priključuju. Okretanjem vodoravnog vratila i pritiskom na površinu staroga kolnika čelične ili najlonske žice otkidaju s površine sve čestice koje nisu čvrsto vezane. u odnosu na penetraciju. Postoje različiti tipovi bitumena. Motorne metle mogu biti samohodne i priključene na vozilo. Na okvirnoj konstrukciji smješten je sanduk koji ima prorez na dnu. Kroz prorez izlazi tucanik. smještene na gusjenice ili točkove sa pneumaticima. Motorni ispuhivači mogu biti samohodni na tri ili četiri točka s gumama i s jednim do tri ventilatora koje pokreće eksplozivni motor smješten na stražnjem dijelu postolja ispuhivača ili priključni ispuhivač s ventilatorom priključen na vozilo (obješen kao priključak na stražnjem dijelu vozila) i vezan na pogon vozila. Motorni ispuhivač koristi se nakon prolaska motorne metle za odstranjivanje otkinutih čestica s površine staroga kolnika. Mašine za grijanje i štrcanje veziva Za štrcanje pripremljenih površina kao vezivo koristi se bitumen. okomito na smjer kretanja. a grijani na temperaturi 420-450 K pogodni su za štrcanje. 28 . Teretnim vozilom dovozi se tucanik i kipanjem istovara u sanduk. po tvrdoći. Razastirač ima vlastiti pogon eksplozivnim motorom. te se kretanjem razastirača raspore uje na tačno odre enu visinu.

te s pomoću sklopa za štrcanje. Način štrcanja može biti pomoću sabijenog zraka. pričvršćenog na postolje. polustabilne i nestabilne bitumenske emulzije. kada se dva pomoćna spremnika naizmjenično pune tekućim vezivom i zrakom pod pritiskom ili s pomoću zupčaste pumpe. Sastoji se od postolja na četiri točka s gumama na kojemu se nalazi sistem za crpljenje. Štrcaljka za emulzije koristi se za manje radove i nema grijanja. pa potom iz cjevovoda na mlaznice. a ne na površinu poštrcanu vezivom. U odnosu na dužinu prestanka vezivanja vode i bitumena. kako ne bi došlo do pregrijavanja i isparavanja važnih komponenti u vezivu. Sanduk ima prorez okomit na smjer kretanja kojem se širina otvora može regulisati. razlikuju se stabilne. jer ovisi o brzini kretanja vozila. kako bi se spriječilo ljepljenje veziva za točkove. veznih slojeva i habajućih slojeva koje označuje samo različitost korištenih materijala i sastav. u tvornicama asfalta. Krupnoća zrna kamene sitneži ovisna je o budućem intezivitetu saobračaja. a može ga se i zatvoriti. najčešće ovješenog na stražnji dio teretnog vozila-kipera. Mašine za ugradnju kamene sitneži Površina prethodno poštrcana vezivom pokriva se kamenom sitneži. dok je kod najnovijih tipova mašina automatizovano. o podlozi na koju se razgrće sitnjež i o količini veziva po 1 m2. Pogon pumpe obavlja se eksplozivnim motorom koji se nalazi tako er na postolju. pri čemu treba težiti da krupnoća zrna bude unutar užeg područja jedne veličine zrna. To se obavlja često iskustveno i ručno. Kipanjem u vožnji postiže se neprekidnost punjenja sanduka razastirača a time i jednolikost sloja koji se razastire. Osnovna karakteristika tehnološkog procesa pri radu je da se priprema asfaltne mješavine obavlja centralno. odnosno prethodno u kružni cjevovod. pogodni za štrcanje bez zagrijavanja. jednoliko ručno štrca pripremljena površina. Kapacitet ovisi o mnogo faktora. dok im je tehnološki postupak pri radu jednak ili sličan. Pri razastiranju kamene sitneži teretno vozilo-kiper se kreće unatrag tako da točkovi sa penumaticima naliježu na razastrta kamena zrna. Mašine za valjane asfalte Najraširenija vrsta asfaltnih kolnika su valjani asfalti koji se u odnosu na funkciju sastoje od nosivih slojeva. Mašina za razastiranje je razastirač koji se sastoji od sanduka. da se pripremljena asfaltna mješavina prevozi teretnim 29 . i to se nalazi u me uprostoru izme u vatre i veziva. koji se sastoji od savitljivog crijeva i puške za štrcanje.Bitumenske emulzije su disperzni sistemi sastavljeni od bitumena i vode. koja tjera tekuće vezivo izravno na mlaznice. Usisna cijev zupčaste pumpe stavi se u bačvu. a pri ručnom radu iznosi izme u 200 i 300 m2/h. te da se poštrcana površina pokrije jednomjerno zrnom do zrna. Bačva s emulzijom postavlja se uz pomoć ručne dizalice sa štrcaljke na postolje štrcaljke. moguće je količinu mijenjati uzduž proreza. štaviše. Mašine za grijanje griju veziva pomoću plamenika na tekuće ili plinsko gorivo.

• mašine za prijevoz asfaltne mješavine i • mašine za ugradnju asfaltne mješavine 30 . Prema tomu. gdje se potom ugra uje razastiranjem i valjanjem. i mašine za valjane asfalte dijele se na: • mašine za pripremu asfaltne mješavine.vozilima-kiperima do mjesta ugradnje.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful