PLASTENI KA PROIZVODNJA POVR A

KRATAK VODI
LOKACIJA PLASTENIKA

Idealna lokacija za plastenik ima visok zimski intenzitet svijetlosti, umjerene zimske temperature, nisku vla nost, i lak pristup tr i tu. Izbjegnite drve e ili objekte koji mogu zasjeniti plastenik. Ukoliko na pravoj lokaciji, za tite od udara vjetra e pomo i pri smanjenju tro ka grijanja. Lokacije sa visokim nivoom podzemnih voda, kao i lokacije uz rije ne tokove, su nepo eljne zbog visokog intenziteta vlage i jutarnjih magli. Blage padine pravac jug/jugoistok su pogodna za plastenik zbog osun anosti sa svih strana. Plastenik je okrenut naju om eonom stranom u pravcu udara vjetra sjever-jug. Tako e osigurajte dodatni prostor za budu a pro irenja kao i za parking.

ZEMLJI TE
Najlak i na in za po etak plasteni ke proizvodnje je kori tenje ve postoje eg zemlji ta na terenu. Po eljno zemlji te za plasteni ku proizvodnju su lak a tla, sa malim udiom praha i gline i malo krupnijom frakcijom pijeska. Zemlji ta sa preko 25% gline su nepo eljna za plasteni ku proizvodnju. Efikasna proizvodnja povr a zahtijeva blago kiselo do neutralno tlo, sa optimalnom pH reakcijom od 6-8. Zemlji te svakako mo e biti pobolj ano dodavanjem obilnih koli ina zrelog stajnjaka. Organska ubriva se dodaju prije preporu ljive sterilizacije. Zemlji te treba sterilizirati parom najmanje dvije sedmice prije sadnje. Odr ite temperaturu od 1420 C najmanje etiri sata. Izbjegajite duboku sadnju nakon sterilizacije kako bi preventirali pojavu sjemena korova te bakterija ispod zone sterilizacije. Zemlji te je neophodno testirati prije sadnje kako bi se odredila ta na koli ina ubriva za svaku kulturu. Sva ubriva bazirana na fosforu i kaliju trebaju biti direktno dodana u zemlji te prije sadnje. Nitrogen bazirana ubriva pridodaju se u dva navrata, dio prije sadnje a ostatak po potrebi tokom rasta. Obezbje enost zemlji ta hranjivim elementima Stepen Obezbje enosti Slabo Srednje Dobro Vrlo dobro Obilno Prekomjerno Toksi no Amonija ni-nitratni azot Mg/100 gr.tla 5 5±8 9 ±11 12 ± 14 15 ± 17 18 ± 20 >20 Fosfor (P2O5 ) mg/100 gr.tla 30 30 ± 60 60 ± 90 90 ± 120 120 ± 150 150 ± 200 >20 Kalijum (K2O) mg/100 gr.tla 30 30 ± 60 60 ± 90 90 ± 120 120 ± 150 150 ± 200 >200

I

1

Preporu uje se. a zatim pove anje temperature zemlji ta. Plod ostaje nepravilan. opada. Raspr tana ili difuzirana svijetlost beneficira biljku smanjenjem obilne svijetlosti na gornje listove te pove anjem reflektirane svijetlosti na donje listove. Ivica lista uti a zatim i cijeli list. sitan. List opada pri velikom nedostatku. dok acrilik i polikarbonat imaju osobinu da pu taju direktan prolaz radijacije. I 2 . Pri velikom nedostatku list dobija bronzanu boju i opada.5 ± 1% kalijum-sulfata. Zaustavlja se obrazovanje cvijetova i ploda. Pri velikom nedostatku odumiru korijen i vrh stabla.6 % azotnog ubriva. Prihraniti sa 1 ± 2 % rastvora magnezijum sulfata. posebno u prolje e.7 ± 1 % amonijum fosfata. Polietilen i vlaknasto staklo raspr avaju svijetlost. Biljka zaostaje u porastu.Primjetne promjene na biljkama prouzrokovane nedostatkom osnovnih hraniva Nedostaje Element Azot Primjetne promjene List postaje blijedozelen do ut. zagrijavanje ili bar povremeno zagrijavanje u plasteniku sprije avaju akomuliranje snijega na krovu. Prihranjivanje rastvorom 0. a zatim i gornji. Preporu ena prihrana biljke rastvorom 0. Prihraniti biljke sa 1 % rastvora kalcijum nitrata. Krovni lukovi sa najmanje 28°nagiba. odnosno kako bi se sprije ilo zagrijavanje dijelova koji dodiruju foliju. Ovaj domen svijetlosnih talasa je poznat kao fotosintetski aktivna radijacija (photosynthetically active radiation -PAR). Na plodu paradjza javljaju se crne mrlje. Konstrukcija plastenika kao i elementi za vezivanje trebaju biti dovoljno jaki da bi osigurali postojanost plastenika pri jakim udarima vjetra. Usporava se rast cijele biljke. prvenstveno prihrana od 0. svijetlosna prodornost i tro ak / cijena. zaustavlja se rast biljke.Kompletna konstrukcija mora biti premazana svijetlom bojom kako bi se osigurala maksimalna reflekcija svijetlosti.5 ± 0. Ve ina prekrivnih materijala podr ava kratke talase vidljive svijetlost. Primarne padavine podrazumjevaju snijeg i vjetar. smanjuje se cvijet i plod. Prekrivni materijal mora imati visoku transparentnost. Fosfor Kalijum Kalcijum Magnezijum KONSTRUKCIJA PLASTENIKA Pri odabiru plastenika tri glavna faktora se detaljno trebaju razmotriti: padavine. Prvo donji listovi postaju tamnozeleni do ljubi asti. Simptomi se javljaju na najstarijim listovima koji gube hlorofil izme u nerava i ti djelovi dobijaju sme ecrvenu boju i odumiru. stablo odrveni. Instaliranjem duple krovne folije tako e se izbjegava potencijalna teta od akomuliranja snijega. Ve ina plasteni kih kultura najbolje raste pri svijetlosti ija se du ina talasa kre e od 400 do 700 nanometara.

Filmovi tretirani sa UV stabilizatorom i ostalim aditivima imaju daleko du i vijek trajanja. I 3 . 000 luksa. Njegove lo e osobine su da je lako zapaljiv. UV stabilizatori mogu produ iti ivotni vijek filma. generalno su otporni na pucanje. Kori tenjem duplog sloja polietilenskog filma smanjuje se gubitak toplote za 35-45 %. Svijetlost Plasteni ke kulture koje zahtjevaju temperature od 22 ± 25oC za rast. koja no u u plasteniku stvara ne to vi u temperaturu zraka. Dupli sloj acrilika prenosi oko 83 % svijetlost te smanjuje gubitak toplote za 20-40 % preko jednog sloja. ali ima osobinu da akomulira pra inu i prljav tinu. Obezbje uje superiorniju trajnost na vremenske uslove samo kada je presvu en sa Tedlar. Minimalna osvijetljenost za papriku i paradajz je cca ± 15. ove plo e su otpornije na udare. te zahtjeva vi e odr avanja nego ostali materijali. Skuplji je nego polietilenski film. Njegova stopa apsorbacije ultra-violetne radijacije je ve a nego kod stakla. laki su te se lako instaliraju. Ovaj materijal se lako raste e. te je veoma transparentan. te lako rastezljiv. Posjeduje visoku stopu skupljanja / irenja. Glavna prednost je cijena. Dupli sloj polikarbonata prenosi oko 75-80 % svijetlosti i smanjuje gubitak toplote za 40 % preko jednog sloja. Lako se uni tava ultra violetnom radijaciom (UV) od sunca. Maksimalno osvijetljenje se posti e postavljanjem plastenika u pravcu sjever-jug. Plasti ni prekrivi su tako e lako primjenjivi za razli ite dizajne plastenika. U pore enju sa staklom. manje atraktivan. tako e imaju i velike potrebe za svijetlo u. te se ostvaruje svijetlosna transmisija od 75-87 %. te uti i gubi transparentnost u toku jedne godine (iako nove vrste sa UV stabilizatorima ne ute tako brzo). Ovaj materijal ne uti. pucanje. omogu uju i ravnomjernu osvijetljenost biljaka tokom dana. ima visoku stopu skupljanja/ irenja. koja se u zimskom periodu mora prati radi boljeg prodiranja svijetlosti. Polikarbonat (Polycarbonate) je fleksibilniji sa boljom otpornost u na udare. Oja ani vlaknasti poliester (fibre reinforced polyester -FRP) ove plo e su trajnije.. Po to dolazi u ve im irinama zahtjeva manje elemenata za vezivanje to rezultira manjim zasjenjenjem odnosno ve om svijetlosnom transmisiom. a optimalno oko 40.Plasti ni prekriv plastenika ima nekoliko prednosti nad staklom. sa umjerenim cijenama. 000 luksa. Polietilenski film (Polyethylene film) je jeftim ali privremen. Polivinil kloridni film (Polyvinyl chloride film) ima veoma visoko irenje za dugo talasnu radijaciju.. Tipovi plasti nih prekriva y y y y y Acrilik (Acrylic) je otporan na vremenske uslove. Temperatura Reguliranje zra ne temperature u plasteniku je va no kako za vegetativni rast tako i za prihod plodova. tanji je. Ovaj materijal se lako sije e. veoma skup.te jeftiniji nego acrilik. Za odre ivanje potrebne temperature u plasteniku neophodno je znati minimalne temperaturne potrebe za biljku te najni u vanjsku temperaturu koja bi se mogla o ekivati. dolazi u valovitim ili ravnim plo ama. prenose ne to manje svijetlosti. atraktivnije.

Kultura Krastavac Salata Paprika Paradajz Potrebna relativna vla nost zraka 90 ± 95% 80 ± 90% 50 ± 70% 50 ± 70% I 4 . sa temperaturom vode pribli noj temperaturi u objektu.5 do ± 10oC .0.10oC 12oC 10oC 4oC 5oC 5oC . plasteniku. Zalijevanje je preporu ljivo u jutarnjim satima. a u ostalim fazama potrebna vla nost je oko 70% PVK. efektivne sisteme za bo no provjetravanje kao i po eljne krovne odnosno stropne eone ventilacione otvore. Izbjegajite hladnu vodu jer prouzrokuje o egotine na stablu biljaka. Generalno.Hla enje odnosno provjetravanje u plasteniku tako e je va no. U tom periodu potrebna vla nost se kre e oko 80% poljskog vodnog kapaciteta. Povi ena potreba za vlagom posebno je prisutna u vrijeme rasta i stvaranja rodnih organa. biljke u zatvorenom prostoru.5oC .7oC Vlaga Vla nost zraka i zemlji ta u plasteniku uveliko odre uju rast i razvoj biljaka kao i prihode. imaju ne to ve e potrebe za toplotom u odnosu na iste biljke uzgajane na otvorenom prostoru. Optimalne temperature naj e ih plasteni kih kultura su: Kultura Optimalna temperatura danju Optimalna temperatura no u Minimalna temperatura za rast O te enja od mraza Paprika Paradajz Crni luk Krastavac Mrkva 25oC 22 oC 19 oC 16 oC 16 oC 18 ± 20oC 14 ± 18oC 8 ± 10oC 8 ± 14oC 6 .5oC .5oC . S toga osigurajte da va plastenik ima dovoljno velika vrata na prednjoj i zadnjoj strani.0. Idealno zalijevanje se ipak posti e sistemima za navodnjavanje kap-po-kap.

U 1 gr. Temperature su ni e. ubrizgavanje karbon dioksida u plastenik uveliko pobolj ava prihode paradajza i ostalih kultura. a oni su: 50 ± 70 dana od nicanja do po etka cvjetanja. jer proizvo a i nisu u mogu nosti obezbjediti optimalne uslove u vrijeme sadnje za ranu proljetnu proizvodnju. Bolja kombinacije je salata ± paradajz ± krastavac. 5 ± 6 dana traje puno cvijetanje. Rana proljetna proizvodnja dosta je slo enija od rane jesenje. naravno. Pikiranje se obavlja u saksije Ø 8-10 cm ili tresetne blokove. oko 45 dana od cvatnje do po etka zriobe. 5 ± 6 dana od cvatnje do zametanja ploda. S toga. a ranoj jesenjoj je paradajz ili krastavac. sjemena nalazi se prosje no 260 ± 350 sjemenki zavisno od hibrida. rana proljetna proizvodnja i rana jesenja proizvodnja. Dodavanje karbon dioksida je najefektivnije u danima kada se plastenik dr i zatvoren bez ventilacije nekoliko dana. Zbog svih ovih negativnih elemenata va no je izabrati kvalitetne sorte / hibride koji uprkos navedenim uslovima mogu posti i zadovoljavaju e rezultate. itd. preduslovljava orijentaciono znanje Proizvodnja rasada Rasad se proizvodi sjetvom u drvene sandu i e (gajbe) ispunjene supstratom ta proizvodnju rasada. Maksimalni rezultati se posti u ubrizgavanjem 1000 ± 1500 ppm CO2 u plastenik koriste i propanske sagorjeva e ili druge CO2 generatore. Paradajz ± rana proljetna proizvodnja: sjetva ± oko 10-og Januara pikiranje ± oko 10-og Februara sadnja ± 10-20-og Marta po etak berbe ± kraj Maja Paradajz ± rana jesenja proizvodnja: sjetva ± 25-og Maja pikiranje ± 20-25-og Juna sadnja ± do 20-og Jula po etak berbe ± 15-25-ti Oktobar Detaljno planirana proizvodnja paradajza vremenskih intervala u razvoju biljke. uslovi za oplodnju su slabiji.Pobolj anje karbon dioksidom Iako novina kod nas. Proces proizvodnje rasada traje 60-65 dana. Navedene faze. intenzitet svijetlosi je manji. Predkultura ranoj proljetnoj proizvodnji obi no je salata. variraju u zavisnosti od hibrida i geografskog lokaliteta. I 5 . plastenik je iskori ten tokom cijele godine. PROIZVODNJA PARADAJZA Plasteni ka proizvodnja paradajza ostvaruje se u dva turnusa.

Da bi se izbjeglo izdu ivanje biljaka. Priprema plastenika za sadnju I 6 . da se na supstrat iz saksija ili kocku nanese sloj od 2-3cm zemlje. Razba eno mineralno i stajsko gnojivo se zaore na dubini 25-30 cm. sadnja se obavlja dublje. tako to se razmak izme u traka koristi kao put. kako bi se izbjegle nepo eljne poslijedice. a razmak izme u redova za zalijevanje biljaka (bilo kanalima ili sistemom za zalijevanje). Relativna vla nost zraka treba da iznosi od 60 ± 65%. Ako je dezinfekcija obavljena prije pred kulture ista se ne ponavlja. Na ovako pripremljenom zemlji tu vr i se markiranje redova i sadnih mjesta. biljke se ne zaljevaju u narednih 15 dana. Bitno je znati da ukoloko nepredvi eno kasni sadnja pikirane biljke se moraju razma i za par cantimetara u rasadu kako iste ne bi prerasle. Po postavljanju i ane armature po povr ini se razbaci stajnjak i mineralno gnojivo za osnovnu obradu i to 10t stajnjaka na 1000m2 i 80 ± 100 kg mineralnog gnojiva NPK 7:14:21 ili 8:12:26 + 30 kg magnezijeva sulfata. Svi sakupljeni biljni ostaci se iznose van plastenika i uni tavaju paljenjem. Nakon sadnje biljke se dobro zaliju. potom se vr i frezanje kako bi se une eno gnojivo to bolje izmje alo sa zemljom. Prvi korak je detaljno i enje ostataka od predhodne kulture.Tokom uzgoja sadnica treba voditi ra una o temperaturi. Na isfrezano zemlji te se razbace zemlji ni insekticidi (Galation. Potrebne temperature u proizvodnji rasada: Danju SJETVA ± NICANJE NICANJE ± PIKIRANJE PIKIRANJE ± SADNJA TEMPERATURA U UZGOJU No u 22-25oC 16-19oC 16oC 16-18oC 25oC 18-22oC 17-20oC 18-25oC No ne temperature u pravilu su za oko 5oC ni e u odnosu na dnevne. a temperatura 18 ± 20oC. zdravstvenom stanju biljaka i provjetravanju. U ovoj fazi treba obratiti pa nju na relativnu vla nost zraka. vlazi. U tom vremenu se vr i vezivanje pvc veziva (lika) za icu i biljku. tako da se u zemlju unese i dio stabla.60 x 40. tj. Prije obrade tla postavi se i ana armatura iznad redova za koju se kasnije ve e pvc vezivo uz koje se vodi biljka. Biljke sa razvijenih 5-6 listova su spremne za sadnju. a ako nije vr i se dezinfekcija plastenika. Volaton) i plitko inkorporiraju. i pospje ila oplodnja prve rodne grane. Ukoliko je rasad prerastao i izdu io se. Biljke se tako e i sutradan jo jedanput zaliju sa ne to manjom koli inom vode. Sadnja Sadnja se obavlja u dvorede trake 80 . Sadnja kod normalno uzgojenih sadnica sa 5-6 razvijenih listova se obavlja tako da se biljka zasadi 2-3cm dublje.

a sastoji se u zakidanju svih bo nih izdanaka. Otpornost na virus mozaika duhana. Berba Se obavlja kada plodovi u u u biolo ku zrelost. Poslije dodavanja ovog gnojiva vr i se plitko okopavanje s tim da se oko biljke nagrne dodatnih 3-5 cm zemlje. lako puca i stvara veoma mali o iljak.). stakleni ku kao i proizvodnju na otvorenom. Arleta F1 Hibrid sa kasnim dozrijevanjem krupnog ploda (oko 180 ± 200 gr. Ovako ubrani plodovi zadr e potrebnu vrsto u i lak e se transportuju tokom transporta u narednih 1 ± 2 dana plodovi dozriju i dobiju lijepu crvenu boju sa ve zadr anom vrso om. Obrano li e obavezno iznijeti van plastenika i spaliti. Prvo prihranjivanje obavlja se 15 ± 20 dana nakon sadnje i to kombinacijom NPK 7:14:21 25-30 kg/1000m 2 + 10 kg KAN-a. Kada postignemo odre eni broj rodnih grana pristupa se zalamanju vrha. Objekat se svakodnevno ventilira zbog izmjene zraka. Carmello (GC 204) F1 Srednjerani hibrid krupnih plodova za plasteni ku i proizvodnju na otvorenom. Otporan na verticillium. a to je prvom pojavom crvene boje. a ujedno se odstranjuje potencijalna zaraza biljaka. Virus mozaika duhana i verticilium ne predstavljaju mu prijetnju. Zalijevanje se obavlja svakih 10-12 dana sa 20-30 l vode/m2. Pojavom prvih zrelih plodova vr i se odstranjivanje donjih ve ogrubljenih listova i to tako da se list u jutarnjim satima povla i prema gore. nematode i virus mozaika duhana. Pogodan za transport zbog velike vrsto e plodova. verticilium.Odr avanje paradajza u vegetaciji U periodu od sadnje do po etka berbe stalno treba kontrolisati temperaturu i vla nost zraka. Dobro zametanje plodova i veliki prinosi. tako da rast nastavlja samo jedan glavni vrh koji se vodi uz pagu do eljene visine. U slu aju da se moraju uskladi titi uvaju se na temperaturi + 50C uz relativnu vla nost zraka od 95%. Dosta krupan plod (180 ± 200 gr. blago spljo ten sa zelenim prstenom. Otporan na virus mozaika duhana i fusarium. fusarium o. Uzgaja se na 1-o stablo sa 6 ± 8 rodnih grana. Pinciranje je veoma bitna operacija. Naradna prihranjivanje se obavljaju svakih 15 dana. fusarium.) namjenjen za proizvodnju u plastenicima kao i na otvorenom. Naj e e prisutne sorte / hibridi za plasteni ku proizvodnju su: Balca F1 Plasteni ki vrlo rani hibrid sa vrlo dobrim zametanjem plodova ak i u prili no nepovoljnim uslovima rane proljetne proizvodnje. i nematode. Okarakteriziran je sa vrstim i glatkim plodovima sa vi e pregrada i sa karakteristi nim zelenim prstenom. Dosta krupni i ravni plodovi (oko 190 gr. Monroe F1 Rani hibrid za plasteni ku. Poslije zalijevanja objekat obavezno izventilirati.). I 7 . Ovom operacijom se pove ava prozra nost u donjim eta ama biljke. Uzgaja se na oko 6 ± 8 rodnih grana i daje visok prinos sa velikim postotkom I klase. Time prestaje dalji rast biljke.

Potrebno je znati da se pikiranje obavlja u fazi kotiledona. Belle. tako e su prisutni i Luca. V. Plodovi su ujedna eni. Zbog visokih cijena sjemena ekonomi nija proizvodnja je sjetva i pikiraj. Holandija. okruglo pljosnati bez zelenog ruba oko peteljke. jedna kondiciono bolja biljka se ostavlja a druga odstranjuje. Za proizvodnju kvalitetnog rasada neophodo je obezbjediti dosta visoke temperature i to do sjetve do nicanja 20 ± 28O C. Kompanija Iplas Vas obezbje uje sa novim hibridima sjemenske ku e Rijk Zwaan. Nakom razvijenog prvog pravog lista temperatura se tokom dana odr ava na 22 ± 25O C. Otporna na Tm. pepelnice i antraknoze. Ovako visoka vla nost se posti e estim oro avanjem. Visoka temperatura i visoka vla nost zraka su idealni uslovi za razvoj bolesti. Kod direktne sjetve u saksije napunjene supstratom stavljaju se dvije sjemenke. sadnja do 10-og Jula. Petula RZ je dala najve e prinose od 22. Nakon nicanja temperatura se smanjuje na 18 ± 20O C. Posjeduje 7 ± 9 cvjetova na cvjetnoj grani. Proizvodnja rasada Rasad krastavca se mo e proizvoditi na dva na ina i to direktnom sjetvom u saksije ili tresetne kocke ili sjetvom u gajbe ispunjene perlitom i tresetom 1:1. U proizvodnji se mo e dr ati i do 10 mjeseci. a tokom no i od 18 ± 20O C. Jenna RZ stvara 5 ± 7 plodova po jednoj cvasti. pa je neophodno redovno svakih 10 dana vr iti za titu rasada od plemenja e. Za jesenju proizvodnju sjetva se obavlja 15-og Juna. Navedeni hibridi. sa lijepom crvenom bojom. Mesnati plodovi sa odli nom vrsto om su prosje ne te ine oko 180 ± 220 gr. Kada biljke izniknu i razviju kotiledone. a uspje no se gaji i pri lo im uslovima. Proizvodnja Krastavca Plasteni ka proizvodnja krastavca podrazumjeva ranu proljetnu proizvodnju ili jesenju proizvodnju. Najprisutnija je proizvodnja salatnih krastavaca mada je vrlo uspje a i proizvodnja korni ona u plastenicima. po etak berbe oko 10-og Augusta.5 cvjetnu granu vi e. Internodije su kratke. Ovim smanjenjem temperature uti e se direktno na intenzitet porasta biljke (usporava se rast) kako bi se dobile biljke sa vrstim stablom i kratkim internodijama. I 8 . jer nema ba enih biljaka. Sjetva krastavca za proljetnu proizvodnju obavlja se oko 20-og Februara. odli ana je i za transport jer mo e ostati u skladi tu vrlo dugo. Tra i intezivne uslove za gajenje.60 kg/m2 sa sedam rodnih grana. Jenna RZ (F1 hibrid) Je rana visokoprinosna sorta otporna i na nematode. Nikita. itd. iako dobrih karakteristika. F2 i N. Prosje na te ina plodova je 150 ± 160 gr. u Ma arskoj. u tim uslovima biljka ni e za 5 ± 7 dana. u osnovi su zastarjeli. 1998 god. V. i F. a biljka je otvorena i prozra na sa dobrom oplodnjom i kod lo ih uslova. Plodovi mogu ostati na stablu vrlo dugo. Raisa. Monika. po etak berbe oko 01-og Maja. Od hibrida paradajza preporu ujemo: Petula RZ (F1 hibrid) Je specifi an vegetativni hibrid izuzetno sna nog porasta. sadnja 20-og Marta.Pored navedenih hibrida. Vrlo pogodna za transport i skladi tenje. Otporna na Tm. a potom pikiranje u saksije ili tresetne kocke. C5. relativna vla nost zraka veoma je bitna za proizvodnju rasada krastavca i odr ava se na 85 ± 90%. Petula RZ je jedna od vode ih hibrida kako po prinosima tako i po kvalitetu. tako da u odnosu na druge hibride do " ice" 1 ± 1. Stabljika je okarakterizirana jakim i sna nim porastom. Kvalitetna sadnica je visoka oko 25 cm sa 5 ± 6 listova i internodijama od 3 ± 4 cm.

Temperatura u plasteniku se odr ava na oko 25O C tokom dana. Astrea F1 te Samar F1. a potom svaka 2 dana. Biljka je otvorenog tipa sa I 9 . Krastavci dobro podnose folijalno prihranjivanje koje se mo e obavljati svakih 10 ± 15 dana jednim od folijarnih preparata. i na oko 18O C tokom no i uz relativnu vla nost zraka od oko 80 ± 85% i vla nost zemlji ta od 80% PVK. Holandskog tipa. vrije e drugog i tre eg reda skra uju se na 2 lista i jedan plod. jer taka biljka prestaje dalje cvjetati i davati plodove. ljetnu i jesenjsku proizvodnju. Ovom akcijom stablu se oduzima dominacija rasta te pospje uje razvoj bo nih vrije a. Ubrani plodovi se pakuju u kartonsku ambala u zbog lak eg transoporta. Posebno treba obratiti pa nju na nedostatak magnezija to se manifestuje pojavom bijelih polja du nervature lista. Raider F1. Nakon oranja pristupa se usitnjavanju zemlji ta frezanjem. a razmak od trake do trake je 80 ± 90 cm i razmak u redu je 45 ± 50 cm. Berba Berba po inje 6 sedmica nakon sadnje i obavlja se u po etku svakih 5 dana. te noviji enski hibridi Green Fall F1. a potom markiranje redova za sadnju. Tokom berbe mora se voditi ra una da se plodovi na vrijeme uberu i ne smije se dozvoliti da plod po uti (sazrije) na biljci. a po formiranju plodova svakih 3 ± 4 dana. te dosta velike koli ine zgorjelog ili polu zgorjelog stajnjaka 10 ± 20t u osnovnoj gnojidbi dodaje se i 100 ± 150 kg NPK/1000m2 i to kombinacija 7:14:21 ili 5:10:20 + 30 kg magnezijeva sulfata. Na stablu do visine 40 cm odstranjuju se sve bo ne vrije e od 40 cm do ice vr i se prikra ivanjem bo nih vrije a na 3 lista i 2 ploda. te manjeg o te enja plodova. U narednih 7 dana vr i se okopavanje sa blagim nagrtanjem zemlje oko biljke kako bi se pospje io razvoj bo nog korijena. vrh glavnog stabla se ne kida nego se prebaci preko ice i okrene prema zemlji. prosje ne du ine 18 ± 20 cm. Poslije sadnje biljke se dobro zaliju vodom koja treba da ima temperaturu od oko 25O C. Pinciranje Regulisanjem rasta stabla obezbje uje se ranozrelost i ve i ukupni prinos.Krastavac je kultura koja zahtjeva ne to dublje oranje do 40 cm. Izuzetno pogodan za plasteni ku proljetnu. Zalijevanje se obavlja svakih 7 dana do formiranja plodova. U Iplas-u od salatnih krastavaca dostupni su vam: Priprema zemlji ta za sadnju Sadnja Deltastar RZ (F1 hibrid) Glatke povr ine i ploda. Kada dospije do ice. te vezanje page za icu i biljku ime se biljci obezbje uje vertikalna potpora za normalan rast. Od hibrida krastavca naj e e prisutni su Sun ani Potok (dosta rodna i tra ena sorta). Prvo prihranjivanje se obavlja 15 dana nakon sadnje sa 30 kg KAN-a/1000m2. Sadnja se obavlja u dvorede trake sa rastojanjem red od reda 60 ± 70 cm.

Plodovi su tamno zeleni. Plodovi su ne to svijetliji. U odnosu na sorte sa mu kim cvjetovima bere se ranija 6 ± 10 dana. Otporan na pepelnicu. partenokarpni hibrid vrlo sna nog porasta. Melody RZ (F1 hibrid) Sitnobradavi asti partenokarpni hibrid preporu ljiv za palirski uzgoj kao i za njivski uzgoj. Iplas vam omogu uje dostupnost slijede ih hibrida korni ona: Motiva RZ (F1 hibrid) Je bradavi asti. sitno bradavi ast (glatki). za tita. ne to deblji nego kod Harmonie. su tamno zeleni. I 10 . U zadnje vrijeme koriste se visoko-prinosni hibridi koji se gaje uz potporu te po ti u jako visoke prihode. Korni oni Sjemenska ku a Rijk Zwaan najpoznatiji je europski pa i svijetski selekcionar korni ona. partenokarpni (samooplodni) hibrid sa 100% enskim cvjetovima.1: 1. preporu ljivi za berbu I i II klase. izvanrednog okusa te se dugo mogu uvati. 2001 godine na 24 ha u Dunakilitiu (Ma arska) sa agryl prekrivnom folijom te sistemom ³kap-po-kap´ za 110 dana berbe dao je 17. srednje bujnog rasta. Strogo preporu ljiv za plasteni ku proizvodnju sa 2. je ne to bujnija ali je otvorenija.8 biljaka na m2. bez gor ine sa idealnim odnosom du ina/ irina.2 : 1. cilindri nog oblika sa omjerom du ina/ irina = 3. vrlo dobre konzistencije. itd. Partenokarpan. Harmonie RZ (F1 hibrid) Je jo uvijek vode i hibrid u mnogim zemljama svijeta. Placido RZ 12 ± 16 (F1 hibrid) Biljka. II i III klase (preko 12 cm). Cladosporium. a biljka odli no obrezuje bo ne izdanke ± lastare. vrlo ujedna eni. Plodovi su tamno zeleni. Po pazuhu lista daje 3 ± 4 ploda sa odnosom du ina/ irina = 3.5 kg krastavca po du nom metru. CMV te CYV. te visokotolerantan na CMV. Proizvodnja paprike Paprika se u plastenicima uzgaja kao proljetna kultura i ostaje u nasadu sve do kasne jeseni. Deltastar je jako otporan na pepelnicu. navodnjavanje.) daje vrlo visoke prinose i vrlo se dugo mo e brati. Sposobnost regeneracije poslije berbe je odli na. Plodovi. a sadnja krajem aprila ili po etkom maja. Plodovi. Adrijan RZ (F1 hibrid) Je vrhunski salatar ameri kog tipa. Visoko prihodni hibrid. bez bradavica.5 ± 2. Brza regeneracija poslije berbe te odli na konzistencija mesa. Otporan na CMV te visokotolerantan na pepelnicu. su pogodni za berbu I. Plodovi su prosje no 18 ± 22cm dugi. palir se visoko preporu uje. Sjetva paprike se obavlja krajem decembra. II i III klase. sli na Harmonie hibridu.izuzetno jakim porastom. sa visokom otpornost u na bolesti. te uz primjenu visoke tehnologije (rezidba. Pri palirskom uzgoju zahtjeva malo orezivanja. prihrana. Pogodan za berbu I.

Pikiranje od 25-og Februara do 10-og Marta. Nakon sadnje biljke se obilno zaliju. a potom okopavanje. Temperatura u objektu se odr ava na + 22 ± 25O C tokom dana te na + 18 ± 20O C tokom no i. Oranje se obavlja na dubinu od 25 ± 30 cm. paga se ve e za icu jednim krajem. Po to sjeme paprike sporo klija. Kocka se unese u tlo i prekrije tankim slojem zemlje kako bi se sprije ilo isu ivanje kocke. Pred sadnju se razbace zemlji ni insekticidi (Galation ± Volaton). Naklijavanje se obavlja tako da se sjeme stavi u jutano platno pored toplotnog izvora na temperaturi od +28O C uz redovno odr avanje vlage. Orezivanje i oblikovanje Orezivanje je redovna operacija kod visoko rodnih hibrida. Sjetva se obavlja od 25-og Decembra do 10-og Januara. Beru se zreli plodovi i pakuju u kartonsku ambala u kako bi se umanjio lom pri transportu te sa uvala svje ina plodova. Sadnja se obavlja u zemlji te koje ima temperaturu oko + 18O c. Berba Berba po inje 40 ± 50 dana nakon sadnje. Rasad paprike se redovno titi od bolesti svakih 7 dana. Naklijano sjeme ni e za 8 ± 16 dana. koji se uzgajaju uz pagu ili kakvu drugu potporu. Nakon oplodnje prvih plodova vr i se odstranjivanje vrhova. Kada 50% biljaka isklija pristupa se sjetvi. a zahtjeva dosta visoku temperaturu pristupa se naklijavanju sjemena. Sadnja Sadnja visokoprinosnih hibrida koji se gaje uz potporu obavlja se u dvorede trake 60 ± 70cm sa razmakom u redu od 40 cm. Kada biljke razviju prva dva prava lista pristupa se pikiranju u saksije Ø 8 ili kocke 8 x 8 cm. Kada se izvr i berba prvih plodova sa izbolja iji su vrhovi zalomljeni ti se izboji odstranjuju do glavnog stabla tako da biljka ostaje samo sa jednim ili dva stabla (vrha). Sadnja od 25-og Aprila do 10-og Maja. Poznati hibridi paprike na na em tr i tu su: Istra F1 I 11 . Priprema zemlji ta za sadnju Prije oranja pristupa se rasturanju stajnjaka i to 12-15 t/1000m2 + NPK 7:14:21 80-100 kg + 30 kg magnezijeva sulfata. a kad biljke niknu temperatura se smanjuje na +22-24O C. Temperatura u rasadu do nicanja odr ava se na +28O C. tako da se gnojivo plitko unese u tlo.Proizvodnja rasada Sjetva se obavlja u sterilan supstrat tako da se u jednu gajbu dimenzija 60 x 40 cm sije oko 100 sjemenki. a drugim za biljku uz jednu pagu se vodi jedno stablo. Na dobro njegovanom nasadu se obavlja do jeseni. Petnaest dana nakon sadnje se vr i prvo prihranjivanje. sem jednog ili dva vegetativna vrha zavisno od toga dali biljku oblikujemo za uzgoj na jedan ili dva vrha. zatim se zemlji te usitnjava frezanjem.

irine od 6 do 7 cm te du ine od 13 do 14 cm. Mesnati plodovi (debljine 4. U plastenicima bez grijanja ima ne to du u vegetaciju u zimskim mjesecima ak i preko 100 dana pa je mogu e proizvesti samo jedan zimski turnus. Clovis F1. lak e se sije te ga treba daleko manje u odnosu na normalno sjeme. Izuzetno pogodan za plastenik bez grijanja. Naj e e se sre e sa kombinacijom paradajza i krastavca.5mm) su dobrog ukusa i arome. sa ujedna enim i ne to krupnijim plodovima. Sjetva Do nicanja. Uzgaja se uz potporu a biljka razvija jaku stabljiku sa ujedna enim plodovima. Po to Cecil posjeduje izuzetan porast. Poslije usitnjavanja zemlje pristupa se pravljenje gredica. ravnomjernije ni e. Tasty F1. Pokrov se skida no u. I 12 . Dobro podnosi i slabije svijetlosne uslove. mogu e je ostaviti i dvije grane. zasijane sjemenke se tokom dana prekriju jutanim ili arkilnim vlaknom. Dolmy F1.utom bojom. Preporu uju se 3 ± 4 biljke sa po 2 grane na m2. Pilirano sjeme je skupo. Valdor F1 Je baburasti vrlo rani hibrid jako krupnog mesnatog ploda ute boje. a preko toga se prska voda. Biljka je sna nija sa intezivnijom sjajno. ali je daleko sigurnije. 1 i 2. itd. irine 120 cm sa razmakom izme u gredica 30 ± 35 cm. Otporna na TMV 3. Iplas vam nudi slijede e hibride paprike sjemenske ku e Rijk Zwaan: Cecil (F1 hibrid) Je indeterminantna paprika kupastog oblika sa vise im plodovima te ine od 110 do 150 gr. Prosje an prihod je oko 5kg po biljci. Century Z090 (F1 hibrid) Ova izuzetno lijepa kupasta bijelo. Pored navedenih tako e su prisutni i ostali hibridi kao: Blondy F1. te ine oko 260 gr. Zasijano sjeme se tokom dana zalijeva 3 ± 4 puta to sitnijim kapljicama. kako bi se pove ala vla nost zraka oko sjemene opne. Razlog je da dublje oranje omogu uje br e oticanje vi ka vode koje mo e prouzrokovati gu enje korijena. Pilirano sjeme se ne zatrpava ve se stavi u malo udubljenje na sredini kocke. Cecil daje ujedna enu te vrlo dugu berbu. Priprema zemlji ta za sadnju Oranje se obavlja na dubini do 25 cm iako korijen salate ne dopire do te dubine. Sjetva se obavlja u tresetne blokove (kocke) 4 x 4 cm ili u plasti ne folije ispunjenje tresetom za proizvodnju rasada. PROIZVODNJA SALATE Salata je jedna od rijetkih kultura koje se stalno uzgajaju u plastenicima.uta paprika je nekoliko dana ranija od Cecila. ime se posti e pravilna plodosmjena u plasteniku. Najbolja je varijanta sjetve piliranog sjemena i tom prilikom treba znati: Sije se pred ve e kada je temperatura ispod 25O C.Je rani hibrid krupnih plodova (prosje no oko 170 gr). Biljka formira jako vrstu i visoku stabljiku koja dosti e visinu i do 2m. Otporan na TMV O.

Obratiti pa nju da se listovi salate u osnovi ne zagrnu zemljom. Otporna na Bremiu. Berba i ambala a Salata se pakuje u kartonsku ambala u i to maksimalno u 2 reda 2 x 12 komada. Sadnja se obavlja kada presadnica ima razvijena tri prava lista. Temperatura Po eljno je da se temperatura tokom dana kre e izme u 12 i 15O C.Gnojidba zemlji ta Ukoliko je salata prva kultura.5 dkg/m2. Prihranjivanje Kada biljke razviju 6-7 listova prva prihrana se obavlja i to otopinom KAN-a 1 ± 1. Dobre rezultate daje u jesenjoj i zimskoj proizvodnji te dobru otpornost na Bremiu i ostale gljivi ne bolesti. Tokom vegetacije obavlja se jo jedna prihrana istom otopinom ali uz obavezno spiranje istom vodom. Brzo formira lijepo zatvorene glavice sa lijepim ovojnim li em. Mildred I 13 . neophodno je gnojenje stajnjakom 40t/ha. a poslije dozrijevanja ostaje du e vrijeme u dobroj kondiciji za berbu. Prisutni hibridi: Jessy Ovo je srednje rani hibrid puterice pogodan za obje plasteni ku i proizvodnju na otvorenom. jer visoke temperature prouzrokuju salatu da stvara meke i rastresite glavice koje su podle ne napadu bolesti. posebno pri visokim temperaturama. kako bi se razbila pokorica. Zalijevanje se obavlja u jutarnjim satima poslije ega je obavezno objekat dobro izventilirati. Zalijevanje Zalijevanje se obavlja po potrebi svakih 7-8 dana sa 10 l vode/m2. Okarakteriziran te kim zatvorenim glavicama umjerene zelene boje. Rosalba Tako e srednje rana puterica formulirana za plasteni ko-stakleni ku proizvodnju u jesen. a to je ujedno i vrijeme kada korijen po inje da probija rubove kocke. jer to mo e biti tetno za biljku. Sadnja se obavlja u ku ice koje ne smiju biti dublje od visine kocke. a da no u bude ve a od +5OC. Presadnica ovog uzrasta najbolje se prilago ava novim uslovima. Berbu obavljati rano ujutro ili pred ve e. Okopavanje Prvo okopavanje se obavlja 6-7 dana nakon sadnje. zimu i prolje e. Sadnja salate Sadnja se obavlja na ve pripremljene gredice irine 120 cm. Zavisno od krupno e sadi se na razmak od 20 x 20 ili 20 x 25 cm. Ventilacija je obavezna. plitko 2-3 cm. kao i mineralnim gnojivom NPK 6:8:16 600 ± 800 kg/ha. Naredna jedno do dva okopavanje se obavljaju dok salata ne pokrije zemlju.

sa mogu no u sadnje od po etka oktobra pa sve do kraja februara. Donja strana salate je vrlo dobro zatvorena. 19 i 21. Glavice (300-350 gr) su ne to tamnije zelene boje te se brzo formiraju ak i pri ni im svijetlosnim intenzitetom. niske temperature. Te ina glavice 250 ± 500 gr. PROIZVODNJA LUKA Po to ne zahtjeva visoke temperature za svoj razvoj. Otporna na Bremiu (plamenja u salate). NL 1-16 i BL 17. debeli. 17 i 19. Histor RZ Je svijetlo zelena salata.Sorta za plasteni ku proizvodnju u hladnijim uslovima. u zavisnosti od vremena berbe. Ukorijenjivanje arpad ika I 14 . Za proizvodnju mladog luka koristi se arpad ik veli ine 2 ± 3 cm. Od drugih vrsta daleko otpornija na Botritis. Predla e se 16 ± 18 biljaka na m2. lijepe zelene boje. Vrlo je otporna na procvijetavanje. Uspje na proizvodnja se odvija od prolje a do jeseni. Otporna na Bremiu te dobro podnosi no ne hladno e. tankih listova preporu ljiva za jesenju i kasno zimsku proizvodnju. Iz na e ponude slijede e sorte Rijk Zwaan salate su dostupne: Pia RZ Je kasno zimska i najranija prolje na puterica. Otporna na NL 1-16. Dobra RZ Pogodna za proizvodnju tokom cijele sezone. Sadnja se mo e isplanirati u odre enim vremenskim razmacima kako bi se postigla kontinuirana berba u skladu sa mogu nostima plasmana. Priprema zemlji ta za sadnju Po to sadnja luka dolazi neposredno nakon skidanja osnovnih kultura (paradajz. U po etku vegetacije formira velike donje listove. 19 i 21. Razba eno gorivo se zaore na dubinu od 25cm a potom isfreza. Brzo vrste i ujedna ene glavice te ke i do 500 gr. itd. mladi luk je veoma zahvalna kultura za zimsku proizvodnju. Broj biljaka je 18 ± 22 kom/m2. krastavac) neophodno je izvr iti osnovnu gnojidbu sa 3 ± 4 t zgorjelog stajnjaka / 1000m2 te NPK 7:14:21 80-100kg. paprika. Vrlo dobro podnosi stresove kao sadnju. 13-15. Listovi su intenzivno tamno crveni. sjajni i reckavi. prva u sezoni. Vrlo je ukusna i atraktivna. Listovi su vrsti. a u poslijednjoj fazi vrlo dobro i brzo formira glavice. BL 17. Concorde RZ Je nova selekcija lollo salate. Nakon frezanja pristupa se pravljenju gredica za sadnju irine 80-120 cm zavisno od dimenzije objekta. Otporna na Bremiu 1-6.

Njega nakon sadnje Odmah nakon sadnje vr i se zalijevanje mlakom vodom oko 10l/m2.5 cm arpad ik je spreman za sadnju. U narendih nekoliko dana arpad ik se polijeva mlakom vodom. Arpad ik se unese plitko u zemlju tek toliko da se ne vidi. Naredna zalijevanja se obavljaju po potrebi u razmacima 10 ± 12 dana. Ova operacija se sastoji u potapanju arpad ika u vodu ija se temperatura kre e oko 35O C 12 ± 15 sati. Tokom vegetacije obavlja se 1-2 prihranjivanja KAN-om 30 gr/m2 uz obavezno ispiranje istom vodom kako bi se izbjeglo o te enje biljaka. Ovim postupkom dobijemo za 5 ± 7 dana o iljen arpad ik od koga za 45 dana o ekujemo berbu. Berba se obavlja kada biljke imaju razvijenih 6 ± 8 listova i postignu visinu od oko 35 ± 40 cm. I 15 . U ovakvim uslovima arpad ik veoma brzo potjera korijen i e i kada su korijen i i du ine 1 ± 1. Sadnja Sadnja se obavlja na ve pripremljene gredice u redove sa razmakom 12-15 cm i 3 ± 5 cm u redu. Nakon va enja arpad ik se stavlja u drvene gajbe i unosi u prostoriju na temperaturu +25O C uz relativnu vla nost zraka oko 90%. a okopavanje se obavlja 1-2 puta i to plitko da se razbije pokorica i odstrani korov.Ukoliko zbog odre enih problema kasnimo sa pripremom za sadnju postoji mogu nost ukorijenjivanja arpad ika van plastenika.