PLASTENI KA PROIZVODNJA POVR A

KRATAK VODI
LOKACIJA PLASTENIKA

Idealna lokacija za plastenik ima visok zimski intenzitet svijetlosti, umjerene zimske temperature, nisku vla nost, i lak pristup tr i tu. Izbjegnite drve e ili objekte koji mogu zasjeniti plastenik. Ukoliko na pravoj lokaciji, za tite od udara vjetra e pomo i pri smanjenju tro ka grijanja. Lokacije sa visokim nivoom podzemnih voda, kao i lokacije uz rije ne tokove, su nepo eljne zbog visokog intenziteta vlage i jutarnjih magli. Blage padine pravac jug/jugoistok su pogodna za plastenik zbog osun anosti sa svih strana. Plastenik je okrenut naju om eonom stranom u pravcu udara vjetra sjever-jug. Tako e osigurajte dodatni prostor za budu a pro irenja kao i za parking.

ZEMLJI TE
Najlak i na in za po etak plasteni ke proizvodnje je kori tenje ve postoje eg zemlji ta na terenu. Po eljno zemlji te za plasteni ku proizvodnju su lak a tla, sa malim udiom praha i gline i malo krupnijom frakcijom pijeska. Zemlji ta sa preko 25% gline su nepo eljna za plasteni ku proizvodnju. Efikasna proizvodnja povr a zahtijeva blago kiselo do neutralno tlo, sa optimalnom pH reakcijom od 6-8. Zemlji te svakako mo e biti pobolj ano dodavanjem obilnih koli ina zrelog stajnjaka. Organska ubriva se dodaju prije preporu ljive sterilizacije. Zemlji te treba sterilizirati parom najmanje dvije sedmice prije sadnje. Odr ite temperaturu od 1420 C najmanje etiri sata. Izbjegajite duboku sadnju nakon sterilizacije kako bi preventirali pojavu sjemena korova te bakterija ispod zone sterilizacije. Zemlji te je neophodno testirati prije sadnje kako bi se odredila ta na koli ina ubriva za svaku kulturu. Sva ubriva bazirana na fosforu i kaliju trebaju biti direktno dodana u zemlji te prije sadnje. Nitrogen bazirana ubriva pridodaju se u dva navrata, dio prije sadnje a ostatak po potrebi tokom rasta. Obezbje enost zemlji ta hranjivim elementima Stepen Obezbje enosti Slabo Srednje Dobro Vrlo dobro Obilno Prekomjerno Toksi no Amonija ni-nitratni azot Mg/100 gr.tla 5 5±8 9 ±11 12 ± 14 15 ± 17 18 ± 20 >20 Fosfor (P2O5 ) mg/100 gr.tla 30 30 ± 60 60 ± 90 90 ± 120 120 ± 150 150 ± 200 >20 Kalijum (K2O) mg/100 gr.tla 30 30 ± 60 60 ± 90 90 ± 120 120 ± 150 150 ± 200 >200

I

1

zaustavlja se rast biljke. Usporava se rast cijele biljke. sitan. Polietilen i vlaknasto staklo raspr avaju svijetlost. Krovni lukovi sa najmanje 28°nagiba. a zatim pove anje temperature zemlji ta. Preporu uje se. Biljka zaostaje u porastu. Instaliranjem duple krovne folije tako e se izbjegava potencijalna teta od akomuliranja snijega. Ivica lista uti a zatim i cijeli list. Prekrivni materijal mora imati visoku transparentnost. smanjuje se cvijet i plod. Prihraniti biljke sa 1 % rastvora kalcijum nitrata. Primarne padavine podrazumjevaju snijeg i vjetar. Pri velikom nedostatku odumiru korijen i vrh stabla. Preporu ena prihrana biljke rastvorom 0. opada. Ve ina plasteni kih kultura najbolje raste pri svijetlosti ija se du ina talasa kre e od 400 do 700 nanometara.Primjetne promjene na biljkama prouzrokovane nedostatkom osnovnih hraniva Nedostaje Element Azot Primjetne promjene List postaje blijedozelen do ut. Ve ina prekrivnih materijala podr ava kratke talase vidljive svijetlost.Kompletna konstrukcija mora biti premazana svijetlom bojom kako bi se osigurala maksimalna reflekcija svijetlosti. dok acrilik i polikarbonat imaju osobinu da pu taju direktan prolaz radijacije. Prvo donji listovi postaju tamnozeleni do ljubi asti. Konstrukcija plastenika kao i elementi za vezivanje trebaju biti dovoljno jaki da bi osigurali postojanost plastenika pri jakim udarima vjetra.7 ± 1 % amonijum fosfata. I 2 . Zaustavlja se obrazovanje cvijetova i ploda.6 % azotnog ubriva. zagrijavanje ili bar povremeno zagrijavanje u plasteniku sprije avaju akomuliranje snijega na krovu. Prihranjivanje rastvorom 0. a zatim i gornji. Pri velikom nedostatku list dobija bronzanu boju i opada.5 ± 1% kalijum-sulfata. Simptomi se javljaju na najstarijim listovima koji gube hlorofil izme u nerava i ti djelovi dobijaju sme ecrvenu boju i odumiru. posebno u prolje e. svijetlosna prodornost i tro ak / cijena. Fosfor Kalijum Kalcijum Magnezijum KONSTRUKCIJA PLASTENIKA Pri odabiru plastenika tri glavna faktora se detaljno trebaju razmotriti: padavine. odnosno kako bi se sprije ilo zagrijavanje dijelova koji dodiruju foliju. Ovaj domen svijetlosnih talasa je poznat kao fotosintetski aktivna radijacija (photosynthetically active radiation -PAR). List opada pri velikom nedostatku.5 ± 0. stablo odrveni. Prihraniti sa 1 ± 2 % rastvora magnezijum sulfata. Na plodu paradjza javljaju se crne mrlje. Plod ostaje nepravilan. Raspr tana ili difuzirana svijetlost beneficira biljku smanjenjem obilne svijetlosti na gornje listove te pove anjem reflektirane svijetlosti na donje listove. prvenstveno prihrana od 0.

Skuplji je nego polietilenski film. Ovaj materijal se lako raste e. Posjeduje visoku stopu skupljanja / irenja. te se ostvaruje svijetlosna transmisija od 75-87 %. te je veoma transparentan. Oja ani vlaknasti poliester (fibre reinforced polyester -FRP) ove plo e su trajnije. Ovaj materijal ne uti. Polikarbonat (Polycarbonate) je fleksibilniji sa boljom otpornost u na udare. Polietilenski film (Polyethylene film) je jeftim ali privremen. ali ima osobinu da akomulira pra inu i prljav tinu. Minimalna osvijetljenost za papriku i paradajz je cca ± 15. 000 luksa. 000 luksa. sa umjerenim cijenama. U pore enju sa staklom. Filmovi tretirani sa UV stabilizatorom i ostalim aditivima imaju daleko du i vijek trajanja. koja se u zimskom periodu mora prati radi boljeg prodiranja svijetlosti.. ove plo e su otpornije na udare.Plasti ni prekriv plastenika ima nekoliko prednosti nad staklom. Njegova stopa apsorbacije ultra-violetne radijacije je ve a nego kod stakla. Po to dolazi u ve im irinama zahtjeva manje elemenata za vezivanje to rezultira manjim zasjenjenjem odnosno ve om svijetlosnom transmisiom. a optimalno oko 40. te zahtjeva vi e odr avanja nego ostali materijali. Plasti ni prekrivi su tako e lako primjenjivi za razli ite dizajne plastenika. te uti i gubi transparentnost u toku jedne godine (iako nove vrste sa UV stabilizatorima ne ute tako brzo). Ovaj materijal se lako sije e.. laki su te se lako instaliraju. UV stabilizatori mogu produ iti ivotni vijek filma. koja no u u plasteniku stvara ne to vi u temperaturu zraka. ima visoku stopu skupljanja/ irenja. Maksimalno osvijetljenje se posti e postavljanjem plastenika u pravcu sjever-jug. Tipovi plasti nih prekriva y y y y y Acrilik (Acrylic) je otporan na vremenske uslove. Svijetlost Plasteni ke kulture koje zahtjevaju temperature od 22 ± 25oC za rast. tanji je. generalno su otporni na pucanje. te lako rastezljiv. veoma skup. I 3 . omogu uju i ravnomjernu osvijetljenost biljaka tokom dana. manje atraktivan. atraktivnije. Glavna prednost je cijena. Za odre ivanje potrebne temperature u plasteniku neophodno je znati minimalne temperaturne potrebe za biljku te najni u vanjsku temperaturu koja bi se mogla o ekivati. tako e imaju i velike potrebe za svijetlo u. Dupli sloj acrilika prenosi oko 83 % svijetlost te smanjuje gubitak toplote za 20-40 % preko jednog sloja. Njegove lo e osobine su da je lako zapaljiv. Obezbje uje superiorniju trajnost na vremenske uslove samo kada je presvu en sa Tedlar. dolazi u valovitim ili ravnim plo ama. Temperatura Reguliranje zra ne temperature u plasteniku je va no kako za vegetativni rast tako i za prihod plodova. Lako se uni tava ultra violetnom radijaciom (UV) od sunca. prenose ne to manje svijetlosti. Polivinil kloridni film (Polyvinyl chloride film) ima veoma visoko irenje za dugo talasnu radijaciju.te jeftiniji nego acrilik. pucanje. Dupli sloj polikarbonata prenosi oko 75-80 % svijetlosti i smanjuje gubitak toplote za 40 % preko jednog sloja. Kori tenjem duplog sloja polietilenskog filma smanjuje se gubitak toplote za 35-45 %.

Generalno. a u ostalim fazama potrebna vla nost je oko 70% PVK. Idealno zalijevanje se ipak posti e sistemima za navodnjavanje kap-po-kap. Kultura Krastavac Salata Paprika Paradajz Potrebna relativna vla nost zraka 90 ± 95% 80 ± 90% 50 ± 70% 50 ± 70% I 4 . Izbjegajite hladnu vodu jer prouzrokuje o egotine na stablu biljaka.7oC Vlaga Vla nost zraka i zemlji ta u plasteniku uveliko odre uju rast i razvoj biljaka kao i prihode. Povi ena potreba za vlagom posebno je prisutna u vrijeme rasta i stvaranja rodnih organa. biljke u zatvorenom prostoru.10oC 12oC 10oC 4oC 5oC 5oC .5 do ± 10oC .0. S toga osigurajte da va plastenik ima dovoljno velika vrata na prednjoj i zadnjoj strani. sa temperaturom vode pribli noj temperaturi u objektu. efektivne sisteme za bo no provjetravanje kao i po eljne krovne odnosno stropne eone ventilacione otvore. imaju ne to ve e potrebe za toplotom u odnosu na iste biljke uzgajane na otvorenom prostoru.5oC .5oC .0.Hla enje odnosno provjetravanje u plasteniku tako e je va no. U tom periodu potrebna vla nost se kre e oko 80% poljskog vodnog kapaciteta.5oC . Optimalne temperature naj e ih plasteni kih kultura su: Kultura Optimalna temperatura danju Optimalna temperatura no u Minimalna temperatura za rast O te enja od mraza Paprika Paradajz Crni luk Krastavac Mrkva 25oC 22 oC 19 oC 16 oC 16 oC 18 ± 20oC 14 ± 18oC 8 ± 10oC 8 ± 14oC 6 . plasteniku. Zalijevanje je preporu ljivo u jutarnjim satima.

Rana proljetna proizvodnja dosta je slo enija od rane jesenje. S toga.Pobolj anje karbon dioksidom Iako novina kod nas. PROIZVODNJA PARADAJZA Plasteni ka proizvodnja paradajza ostvaruje se u dva turnusa. a ranoj jesenjoj je paradajz ili krastavac. jer proizvo a i nisu u mogu nosti obezbjediti optimalne uslove u vrijeme sadnje za ranu proljetnu proizvodnju. intenzitet svijetlosi je manji. Temperature su ni e. rana proljetna proizvodnja i rana jesenja proizvodnja. Paradajz ± rana proljetna proizvodnja: sjetva ± oko 10-og Januara pikiranje ± oko 10-og Februara sadnja ± 10-20-og Marta po etak berbe ± kraj Maja Paradajz ± rana jesenja proizvodnja: sjetva ± 25-og Maja pikiranje ± 20-25-og Juna sadnja ± do 20-og Jula po etak berbe ± 15-25-ti Oktobar Detaljno planirana proizvodnja paradajza vremenskih intervala u razvoju biljke. a oni su: 50 ± 70 dana od nicanja do po etka cvjetanja. ubrizgavanje karbon dioksida u plastenik uveliko pobolj ava prihode paradajza i ostalih kultura. Dodavanje karbon dioksida je najefektivnije u danima kada se plastenik dr i zatvoren bez ventilacije nekoliko dana. preduslovljava orijentaciono znanje Proizvodnja rasada Rasad se proizvodi sjetvom u drvene sandu i e (gajbe) ispunjene supstratom ta proizvodnju rasada. uslovi za oplodnju su slabiji. naravno. Maksimalni rezultati se posti u ubrizgavanjem 1000 ± 1500 ppm CO2 u plastenik koriste i propanske sagorjeva e ili druge CO2 generatore. sjemena nalazi se prosje no 260 ± 350 sjemenki zavisno od hibrida. 5 ± 6 dana traje puno cvijetanje. Navedene faze. I 5 . Zbog svih ovih negativnih elemenata va no je izabrati kvalitetne sorte / hibride koji uprkos navedenim uslovima mogu posti i zadovoljavaju e rezultate. Bolja kombinacije je salata ± paradajz ± krastavac. 5 ± 6 dana od cvatnje do zametanja ploda. plastenik je iskori ten tokom cijele godine. U 1 gr. variraju u zavisnosti od hibrida i geografskog lokaliteta. Predkultura ranoj proljetnoj proizvodnji obi no je salata. Proces proizvodnje rasada traje 60-65 dana. Pikiranje se obavlja u saksije Ø 8-10 cm ili tresetne blokove. itd. oko 45 dana od cvatnje do po etka zriobe.

Svi sakupljeni biljni ostaci se iznose van plastenika i uni tavaju paljenjem. Nakon sadnje biljke se dobro zaliju. zdravstvenom stanju biljaka i provjetravanju. Ako je dezinfekcija obavljena prije pred kulture ista se ne ponavlja. kako bi se izbjegle nepo eljne poslijedice. a ako nije vr i se dezinfekcija plastenika. Na isfrezano zemlji te se razbace zemlji ni insekticidi (Galation. Razba eno mineralno i stajsko gnojivo se zaore na dubini 25-30 cm. Bitno je znati da ukoloko nepredvi eno kasni sadnja pikirane biljke se moraju razma i za par cantimetara u rasadu kako iste ne bi prerasle. biljke se ne zaljevaju u narednih 15 dana. Biljke se tako e i sutradan jo jedanput zaliju sa ne to manjom koli inom vode. Potrebne temperature u proizvodnji rasada: Danju SJETVA ± NICANJE NICANJE ± PIKIRANJE PIKIRANJE ± SADNJA TEMPERATURA U UZGOJU No u 22-25oC 16-19oC 16oC 16-18oC 25oC 18-22oC 17-20oC 18-25oC No ne temperature u pravilu su za oko 5oC ni e u odnosu na dnevne. Biljke sa razvijenih 5-6 listova su spremne za sadnju. vlazi. tako da se u zemlju unese i dio stabla. i pospje ila oplodnja prve rodne grane. Volaton) i plitko inkorporiraju. Ukoliko je rasad prerastao i izdu io se. Da bi se izbjeglo izdu ivanje biljaka. Priprema plastenika za sadnju I 6 . a razmak izme u redova za zalijevanje biljaka (bilo kanalima ili sistemom za zalijevanje). potom se vr i frezanje kako bi se une eno gnojivo to bolje izmje alo sa zemljom. tako to se razmak izme u traka koristi kao put. sadnja se obavlja dublje. Relativna vla nost zraka treba da iznosi od 60 ± 65%. Sadnja kod normalno uzgojenih sadnica sa 5-6 razvijenih listova se obavlja tako da se biljka zasadi 2-3cm dublje. a temperatura 18 ± 20oC.Tokom uzgoja sadnica treba voditi ra una o temperaturi. tj. Sadnja Sadnja se obavlja u dvorede trake 80 . U ovoj fazi treba obratiti pa nju na relativnu vla nost zraka. Prije obrade tla postavi se i ana armatura iznad redova za koju se kasnije ve e pvc vezivo uz koje se vodi biljka.60 x 40. da se na supstrat iz saksija ili kocku nanese sloj od 2-3cm zemlje. Po postavljanju i ane armature po povr ini se razbaci stajnjak i mineralno gnojivo za osnovnu obradu i to 10t stajnjaka na 1000m2 i 80 ± 100 kg mineralnog gnojiva NPK 7:14:21 ili 8:12:26 + 30 kg magnezijeva sulfata. Na ovako pripremljenom zemlji tu vr i se markiranje redova i sadnih mjesta. Prvi korak je detaljno i enje ostataka od predhodne kulture. U tom vremenu se vr i vezivanje pvc veziva (lika) za icu i biljku.

Prvo prihranjivanje obavlja se 15 ± 20 dana nakon sadnje i to kombinacijom NPK 7:14:21 25-30 kg/1000m 2 + 10 kg KAN-a. Kada postignemo odre eni broj rodnih grana pristupa se zalamanju vrha. Pinciranje je veoma bitna operacija. Ovom operacijom se pove ava prozra nost u donjim eta ama biljke.). Carmello (GC 204) F1 Srednjerani hibrid krupnih plodova za plasteni ku i proizvodnju na otvorenom.Odr avanje paradajza u vegetaciji U periodu od sadnje do po etka berbe stalno treba kontrolisati temperaturu i vla nost zraka. Time prestaje dalji rast biljke. Poslije dodavanja ovog gnojiva vr i se plitko okopavanje s tim da se oko biljke nagrne dodatnih 3-5 cm zemlje. blago spljo ten sa zelenim prstenom. fusarium o. i nematode. Uzgaja se na oko 6 ± 8 rodnih grana i daje visok prinos sa velikim postotkom I klase. Otporan na verticillium. a sastoji se u zakidanju svih bo nih izdanaka. Pogodan za transport zbog velike vrsto e plodova. Pojavom prvih zrelih plodova vr i se odstranjivanje donjih ve ogrubljenih listova i to tako da se list u jutarnjim satima povla i prema gore. Naradna prihranjivanje se obavljaju svakih 15 dana. Naj e e prisutne sorte / hibridi za plasteni ku proizvodnju su: Balca F1 Plasteni ki vrlo rani hibrid sa vrlo dobrim zametanjem plodova ak i u prili no nepovoljnim uslovima rane proljetne proizvodnje. stakleni ku kao i proizvodnju na otvorenom. lako puca i stvara veoma mali o iljak. Zalijevanje se obavlja svakih 10-12 dana sa 20-30 l vode/m2. nematode i virus mozaika duhana. Obrano li e obavezno iznijeti van plastenika i spaliti. U slu aju da se moraju uskladi titi uvaju se na temperaturi + 50C uz relativnu vla nost zraka od 95%. Otporan na virus mozaika duhana i fusarium. Dobro zametanje plodova i veliki prinosi. Berba Se obavlja kada plodovi u u u biolo ku zrelost. Ovako ubrani plodovi zadr e potrebnu vrsto u i lak e se transportuju tokom transporta u narednih 1 ± 2 dana plodovi dozriju i dobiju lijepu crvenu boju sa ve zadr anom vrso om. tako da rast nastavlja samo jedan glavni vrh koji se vodi uz pagu do eljene visine. Uzgaja se na 1-o stablo sa 6 ± 8 rodnih grana. Virus mozaika duhana i verticilium ne predstavljaju mu prijetnju. Dosta krupan plod (180 ± 200 gr. Dosta krupni i ravni plodovi (oko 190 gr. Otpornost na virus mozaika duhana. Poslije zalijevanja objekat obavezno izventilirati. Objekat se svakodnevno ventilira zbog izmjene zraka. a ujedno se odstranjuje potencijalna zaraza biljaka. Monroe F1 Rani hibrid za plasteni ku. Okarakteriziran je sa vrstim i glatkim plodovima sa vi e pregrada i sa karakteristi nim zelenim prstenom.). Arleta F1 Hibrid sa kasnim dozrijevanjem krupnog ploda (oko 180 ± 200 gr. fusarium. verticilium.) namjenjen za proizvodnju u plastenicima kao i na otvorenom. I 7 . a to je prvom pojavom crvene boje.

Nakon nicanja temperatura se smanjuje na 18 ± 20O C. Raisa. i F. jedna kondiciono bolja biljka se ostavlja a druga odstranjuje. C5. F2 i N. Jenna RZ stvara 5 ± 7 plodova po jednoj cvasti. po etak berbe oko 10-og Augusta. odli ana je i za transport jer mo e ostati u skladi tu vrlo dugo. po etak berbe oko 01-og Maja. Kod direktne sjetve u saksije napunjene supstratom stavljaju se dvije sjemenke. Za jesenju proizvodnju sjetva se obavlja 15-og Juna. Vrlo pogodna za transport i skladi tenje. Otporna na Tm. Jenna RZ (F1 hibrid) Je rana visokoprinosna sorta otporna i na nematode. Proizvodnja Krastavca Plasteni ka proizvodnja krastavca podrazumjeva ranu proljetnu proizvodnju ili jesenju proizvodnju. Kvalitetna sadnica je visoka oko 25 cm sa 5 ± 6 listova i internodijama od 3 ± 4 cm.Pored navedenih hibrida. Kada biljke izniknu i razviju kotiledone. Sjetva krastavca za proljetnu proizvodnju obavlja se oko 20-og Februara. tako e su prisutni i Luca. Od hibrida paradajza preporu ujemo: Petula RZ (F1 hibrid) Je specifi an vegetativni hibrid izuzetno sna nog porasta. Posjeduje 7 ± 9 cvjetova na cvjetnoj grani. Monika. U proizvodnji se mo e dr ati i do 10 mjeseci. Za proizvodnju kvalitetnog rasada neophodo je obezbjediti dosta visoke temperature i to do sjetve do nicanja 20 ± 28O C. 1998 god. Petula RZ je dala najve e prinose od 22. a biljka je otvorena i prozra na sa dobrom oplodnjom i kod lo ih uslova. Zbog visokih cijena sjemena ekonomi nija proizvodnja je sjetva i pikiraj. iako dobrih karakteristika. Proizvodnja rasada Rasad krastavca se mo e proizvoditi na dva na ina i to direktnom sjetvom u saksije ili tresetne kocke ili sjetvom u gajbe ispunjene perlitom i tresetom 1:1. Internodije su kratke. Tra i intezivne uslove za gajenje. a potom pikiranje u saksije ili tresetne kocke. Plodovi su ujedna eni. Belle. u osnovi su zastarjeli. Ovim smanjenjem temperature uti e se direktno na intenzitet porasta biljke (usporava se rast) kako bi se dobile biljke sa vrstim stablom i kratkim internodijama. Stabljika je okarakterizirana jakim i sna nim porastom. Plodovi mogu ostati na stablu vrlo dugo.5 cvjetnu granu vi e. a uspje no se gaji i pri lo im uslovima. Otporna na Tm. itd. okruglo pljosnati bez zelenog ruba oko peteljke. V. Prosje na te ina plodova je 150 ± 160 gr. Navedeni hibridi. sa lijepom crvenom bojom. tako da u odnosu na druge hibride do " ice" 1 ± 1. u Ma arskoj. I 8 . Kompanija Iplas Vas obezbje uje sa novim hibridima sjemenske ku e Rijk Zwaan. a tokom no i od 18 ± 20O C. Visoka temperatura i visoka vla nost zraka su idealni uslovi za razvoj bolesti. Holandija. Nikita.60 kg/m2 sa sedam rodnih grana. Najprisutnija je proizvodnja salatnih krastavaca mada je vrlo uspje a i proizvodnja korni ona u plastenicima. V. pa je neophodno redovno svakih 10 dana vr iti za titu rasada od plemenja e. pepelnice i antraknoze. Ovako visoka vla nost se posti e estim oro avanjem. sadnja 20-og Marta. Petula RZ je jedna od vode ih hibrida kako po prinosima tako i po kvalitetu. jer nema ba enih biljaka. relativna vla nost zraka veoma je bitna za proizvodnju rasada krastavca i odr ava se na 85 ± 90%. Mesnati plodovi sa odli nom vrsto om su prosje ne te ine oko 180 ± 220 gr. sadnja do 10-og Jula. u tim uslovima biljka ni e za 5 ± 7 dana. Nakom razvijenog prvog pravog lista temperatura se tokom dana odr ava na 22 ± 25O C. Potrebno je znati da se pikiranje obavlja u fazi kotiledona.

Poslije sadnje biljke se dobro zaliju vodom koja treba da ima temperaturu od oko 25O C. jer taka biljka prestaje dalje cvjetati i davati plodove. Astrea F1 te Samar F1. te manjeg o te enja plodova. U Iplas-u od salatnih krastavaca dostupni su vam: Priprema zemlji ta za sadnju Sadnja Deltastar RZ (F1 hibrid) Glatke povr ine i ploda. Izuzetno pogodan za plasteni ku proljetnu. Nakon oranja pristupa se usitnjavanju zemlji ta frezanjem. Na stablu do visine 40 cm odstranjuju se sve bo ne vrije e od 40 cm do ice vr i se prikra ivanjem bo nih vrije a na 3 lista i 2 ploda. Ubrani plodovi se pakuju u kartonsku ambala u zbog lak eg transoporta. Od hibrida krastavca naj e e prisutni su Sun ani Potok (dosta rodna i tra ena sorta). Berba Berba po inje 6 sedmica nakon sadnje i obavlja se u po etku svakih 5 dana. vrije e drugog i tre eg reda skra uju se na 2 lista i jedan plod. Biljka je otvorenog tipa sa I 9 . te dosta velike koli ine zgorjelog ili polu zgorjelog stajnjaka 10 ± 20t u osnovnoj gnojidbi dodaje se i 100 ± 150 kg NPK/1000m2 i to kombinacija 7:14:21 ili 5:10:20 + 30 kg magnezijeva sulfata. Holandskog tipa. i na oko 18O C tokom no i uz relativnu vla nost zraka od oko 80 ± 85% i vla nost zemlji ta od 80% PVK. te vezanje page za icu i biljku ime se biljci obezbje uje vertikalna potpora za normalan rast. Kada dospije do ice. Pinciranje Regulisanjem rasta stabla obezbje uje se ranozrelost i ve i ukupni prinos. Sadnja se obavlja u dvorede trake sa rastojanjem red od reda 60 ± 70 cm.Krastavac je kultura koja zahtjeva ne to dublje oranje do 40 cm. Posebno treba obratiti pa nju na nedostatak magnezija to se manifestuje pojavom bijelih polja du nervature lista. te noviji enski hibridi Green Fall F1. Krastavci dobro podnose folijalno prihranjivanje koje se mo e obavljati svakih 10 ± 15 dana jednim od folijarnih preparata. Ovom akcijom stablu se oduzima dominacija rasta te pospje uje razvoj bo nih vrije a. a razmak od trake do trake je 80 ± 90 cm i razmak u redu je 45 ± 50 cm. Temperatura u plasteniku se odr ava na oko 25O C tokom dana. prosje ne du ine 18 ± 20 cm. Zalijevanje se obavlja svakih 7 dana do formiranja plodova. a potom svaka 2 dana. Raider F1. a po formiranju plodova svakih 3 ± 4 dana. a potom markiranje redova za sadnju. vrh glavnog stabla se ne kida nego se prebaci preko ice i okrene prema zemlji. ljetnu i jesenjsku proizvodnju. U narednih 7 dana vr i se okopavanje sa blagim nagrtanjem zemlje oko biljke kako bi se pospje io razvoj bo nog korijena. Prvo prihranjivanje se obavlja 15 dana nakon sadnje sa 30 kg KAN-a/1000m2. Tokom berbe mora se voditi ra una da se plodovi na vrijeme uberu i ne smije se dozvoliti da plod po uti (sazrije) na biljci.

Sjetva paprike se obavlja krajem decembra. Deltastar je jako otporan na pepelnicu. a sadnja krajem aprila ili po etkom maja. partenokarpni hibrid vrlo sna nog porasta. Pri palirskom uzgoju zahtjeva malo orezivanja.5 ± 2. U zadnje vrijeme koriste se visoko-prinosni hibridi koji se gaje uz potporu te po ti u jako visoke prihode. Melody RZ (F1 hibrid) Sitnobradavi asti partenokarpni hibrid preporu ljiv za palirski uzgoj kao i za njivski uzgoj. Placido RZ 12 ± 16 (F1 hibrid) Biljka.) daje vrlo visoke prinose i vrlo se dugo mo e brati. navodnjavanje. Harmonie RZ (F1 hibrid) Je jo uvijek vode i hibrid u mnogim zemljama svijeta.izuzetno jakim porastom.2 : 1. sitno bradavi ast (glatki). prihrana.1: 1. Brza regeneracija poslije berbe te odli na konzistencija mesa. II i III klase. a biljka odli no obrezuje bo ne izdanke ± lastare. Partenokarpan. Otporan na CMV te visokotolerantan na pepelnicu. je ne to bujnija ali je otvorenija. sli na Harmonie hibridu. ne to deblji nego kod Harmonie. sa visokom otpornost u na bolesti. su pogodni za berbu I. Plodovi su tamno zeleni. partenokarpni (samooplodni) hibrid sa 100% enskim cvjetovima. su tamno zeleni. Plodovi. Proizvodnja paprike Paprika se u plastenicima uzgaja kao proljetna kultura i ostaje u nasadu sve do kasne jeseni. te uz primjenu visoke tehnologije (rezidba. Visoko prihodni hibrid.5 kg krastavca po du nom metru. te visokotolerantan na CMV. CMV te CYV. Sposobnost regeneracije poslije berbe je odli na. U odnosu na sorte sa mu kim cvjetovima bere se ranija 6 ± 10 dana. Plodovi su tamno zeleni. cilindri nog oblika sa omjerom du ina/ irina = 3. Plodovi su ne to svijetliji. izvanrednog okusa te se dugo mogu uvati. Iplas vam omogu uje dostupnost slijede ih hibrida korni ona: Motiva RZ (F1 hibrid) Je bradavi asti. za tita. bez gor ine sa idealnim odnosom du ina/ irina. Strogo preporu ljiv za plasteni ku proizvodnju sa 2. Adrijan RZ (F1 hibrid) Je vrhunski salatar ameri kog tipa. itd. I 10 . vrlo ujedna eni. Korni oni Sjemenska ku a Rijk Zwaan najpoznatiji je europski pa i svijetski selekcionar korni ona. II i III klase (preko 12 cm). preporu ljivi za berbu I i II klase. palir se visoko preporu uje. Plodovi. Po pazuhu lista daje 3 ± 4 ploda sa odnosom du ina/ irina = 3. bez bradavica. Pogodan za berbu I. vrlo dobre konzistencije. Cladosporium. Plodovi su prosje no 18 ± 22cm dugi. 2001 godine na 24 ha u Dunakilitiu (Ma arska) sa agryl prekrivnom folijom te sistemom ³kap-po-kap´ za 110 dana berbe dao je 17. srednje bujnog rasta. Otporan na pepelnicu.8 biljaka na m2.

Proizvodnja rasada Sjetva se obavlja u sterilan supstrat tako da se u jednu gajbu dimenzija 60 x 40 cm sije oko 100 sjemenki. a kad biljke niknu temperatura se smanjuje na +22-24O C. Kada biljke razviju prva dva prava lista pristupa se pikiranju u saksije Ø 8 ili kocke 8 x 8 cm. Temperatura u rasadu do nicanja odr ava se na +28O C. Na dobro njegovanom nasadu se obavlja do jeseni. paga se ve e za icu jednim krajem. Sadnja Sadnja visokoprinosnih hibrida koji se gaje uz potporu obavlja se u dvorede trake 60 ± 70cm sa razmakom u redu od 40 cm. a zahtjeva dosta visoku temperaturu pristupa se naklijavanju sjemena. Naklijavanje se obavlja tako da se sjeme stavi u jutano platno pored toplotnog izvora na temperaturi od +28O C uz redovno odr avanje vlage. Poznati hibridi paprike na na em tr i tu su: Istra F1 I 11 . Po to sjeme paprike sporo klija. Naklijano sjeme ni e za 8 ± 16 dana. Kocka se unese u tlo i prekrije tankim slojem zemlje kako bi se sprije ilo isu ivanje kocke. a potom okopavanje. Sadnja se obavlja u zemlji te koje ima temperaturu oko + 18O c. Kada 50% biljaka isklija pristupa se sjetvi. Berba Berba po inje 40 ± 50 dana nakon sadnje. Kada se izvr i berba prvih plodova sa izbolja iji su vrhovi zalomljeni ti se izboji odstranjuju do glavnog stabla tako da biljka ostaje samo sa jednim ili dva stabla (vrha). Petnaest dana nakon sadnje se vr i prvo prihranjivanje. koji se uzgajaju uz pagu ili kakvu drugu potporu. tako da se gnojivo plitko unese u tlo. Temperatura u objektu se odr ava na + 22 ± 25O C tokom dana te na + 18 ± 20O C tokom no i. Pikiranje od 25-og Februara do 10-og Marta. Rasad paprike se redovno titi od bolesti svakih 7 dana. Sjetva se obavlja od 25-og Decembra do 10-og Januara. Priprema zemlji ta za sadnju Prije oranja pristupa se rasturanju stajnjaka i to 12-15 t/1000m2 + NPK 7:14:21 80-100 kg + 30 kg magnezijeva sulfata. Pred sadnju se razbace zemlji ni insekticidi (Galation ± Volaton). Orezivanje i oblikovanje Orezivanje je redovna operacija kod visoko rodnih hibrida. a drugim za biljku uz jednu pagu se vodi jedno stablo. Beru se zreli plodovi i pakuju u kartonsku ambala u kako bi se umanjio lom pri transportu te sa uvala svje ina plodova. zatim se zemlji te usitnjava frezanjem. Oranje se obavlja na dubinu od 25 ± 30 cm. sem jednog ili dva vegetativna vrha zavisno od toga dali biljku oblikujemo za uzgoj na jedan ili dva vrha. Nakon oplodnje prvih plodova vr i se odstranjivanje vrhova. Nakon sadnje biljke se obilno zaliju. Sadnja od 25-og Aprila do 10-og Maja.

utom bojom. Mesnati plodovi (debljine 4. Otporan na TMV O. a preko toga se prska voda.Je rani hibrid krupnih plodova (prosje no oko 170 gr). Iplas vam nudi slijede e hibride paprike sjemenske ku e Rijk Zwaan: Cecil (F1 hibrid) Je indeterminantna paprika kupastog oblika sa vise im plodovima te ine od 110 do 150 gr. sa ujedna enim i ne to krupnijim plodovima. Cecil daje ujedna enu te vrlo dugu berbu. Poslije usitnjavanja zemlje pristupa se pravljenje gredica. Zasijano sjeme se tokom dana zalijeva 3 ± 4 puta to sitnijim kapljicama. zasijane sjemenke se tokom dana prekriju jutanim ili arkilnim vlaknom. 1 i 2. Dobro podnosi i slabije svijetlosne uslove. Pilirano sjeme se ne zatrpava ve se stavi u malo udubljenje na sredini kocke. ali je daleko sigurnije. te ine oko 260 gr. Naj e e se sre e sa kombinacijom paradajza i krastavca. Valdor F1 Je baburasti vrlo rani hibrid jako krupnog mesnatog ploda ute boje. irine od 6 do 7 cm te du ine od 13 do 14 cm. Priprema zemlji ta za sadnju Oranje se obavlja na dubini do 25 cm iako korijen salate ne dopire do te dubine. Najbolja je varijanta sjetve piliranog sjemena i tom prilikom treba znati: Sije se pred ve e kada je temperatura ispod 25O C. kako bi se pove ala vla nost zraka oko sjemene opne. Prosje an prihod je oko 5kg po biljci.5mm) su dobrog ukusa i arome. PROIZVODNJA SALATE Salata je jedna od rijetkih kultura koje se stalno uzgajaju u plastenicima. Pilirano sjeme je skupo. Sjetva se obavlja u tresetne blokove (kocke) 4 x 4 cm ili u plasti ne folije ispunjenje tresetom za proizvodnju rasada. Pored navedenih tako e su prisutni i ostali hibridi kao: Blondy F1. irine 120 cm sa razmakom izme u gredica 30 ± 35 cm. Razlog je da dublje oranje omogu uje br e oticanje vi ka vode koje mo e prouzrokovati gu enje korijena. Tasty F1. ime se posti e pravilna plodosmjena u plasteniku.uta paprika je nekoliko dana ranija od Cecila. Biljka je sna nija sa intezivnijom sjajno. Sjetva Do nicanja. Clovis F1. ravnomjernije ni e. mogu e je ostaviti i dvije grane. lak e se sije te ga treba daleko manje u odnosu na normalno sjeme. Century Z090 (F1 hibrid) Ova izuzetno lijepa kupasta bijelo. Biljka formira jako vrstu i visoku stabljiku koja dosti e visinu i do 2m. U plastenicima bez grijanja ima ne to du u vegetaciju u zimskim mjesecima ak i preko 100 dana pa je mogu e proizvesti samo jedan zimski turnus. Izuzetno pogodan za plastenik bez grijanja. Preporu uju se 3 ± 4 biljke sa po 2 grane na m2. Po to Cecil posjeduje izuzetan porast. Otporna na TMV 3. I 12 . Pokrov se skida no u. itd. Uzgaja se uz potporu a biljka razvija jaku stabljiku sa ujedna enim plodovima. Dolmy F1.

Sadnja se obavlja u ku ice koje ne smiju biti dublje od visine kocke. Naredna jedno do dva okopavanje se obavljaju dok salata ne pokrije zemlju. kako bi se razbila pokorica. posebno pri visokim temperaturama. Prihranjivanje Kada biljke razviju 6-7 listova prva prihrana se obavlja i to otopinom KAN-a 1 ± 1. Ventilacija je obavezna. jer to mo e biti tetno za biljku. Mildred I 13 . Okarakteriziran te kim zatvorenim glavicama umjerene zelene boje. Brzo formira lijepo zatvorene glavice sa lijepim ovojnim li em. Otporna na Bremiu. Berba i ambala a Salata se pakuje u kartonsku ambala u i to maksimalno u 2 reda 2 x 12 komada.5 dkg/m2. zimu i prolje e. Rosalba Tako e srednje rana puterica formulirana za plasteni ko-stakleni ku proizvodnju u jesen. Tokom vegetacije obavlja se jo jedna prihrana istom otopinom ali uz obavezno spiranje istom vodom. jer visoke temperature prouzrokuju salatu da stvara meke i rastresite glavice koje su podle ne napadu bolesti. Sadnja se obavlja kada presadnica ima razvijena tri prava lista. a poslije dozrijevanja ostaje du e vrijeme u dobroj kondiciji za berbu.Gnojidba zemlji ta Ukoliko je salata prva kultura. Sadnja salate Sadnja se obavlja na ve pripremljene gredice irine 120 cm. a da no u bude ve a od +5OC. Zalijevanje Zalijevanje se obavlja po potrebi svakih 7-8 dana sa 10 l vode/m2. neophodno je gnojenje stajnjakom 40t/ha. Dobre rezultate daje u jesenjoj i zimskoj proizvodnji te dobru otpornost na Bremiu i ostale gljivi ne bolesti. Okopavanje Prvo okopavanje se obavlja 6-7 dana nakon sadnje. kao i mineralnim gnojivom NPK 6:8:16 600 ± 800 kg/ha. Prisutni hibridi: Jessy Ovo je srednje rani hibrid puterice pogodan za obje plasteni ku i proizvodnju na otvorenom. a to je ujedno i vrijeme kada korijen po inje da probija rubove kocke. Berbu obavljati rano ujutro ili pred ve e. Obratiti pa nju da se listovi salate u osnovi ne zagrnu zemljom. Zalijevanje se obavlja u jutarnjim satima poslije ega je obavezno objekat dobro izventilirati. plitko 2-3 cm. Temperatura Po eljno je da se temperatura tokom dana kre e izme u 12 i 15O C. Zavisno od krupno e sadi se na razmak od 20 x 20 ili 20 x 25 cm. Presadnica ovog uzrasta najbolje se prilago ava novim uslovima.

prva u sezoni. 17 i 19. a u poslijednjoj fazi vrlo dobro i brzo formira glavice. paprika. lijepe zelene boje. BL 17. Dobra RZ Pogodna za proizvodnju tokom cijele sezone.Sorta za plasteni ku proizvodnju u hladnijim uslovima. Otporna na Bremiu (plamenja u salate). Donja strana salate je vrlo dobro zatvorena. Vrlo je ukusna i atraktivna. u zavisnosti od vremena berbe. Vrlo dobro podnosi stresove kao sadnju. Od drugih vrsta daleko otpornija na Botritis. sjajni i reckavi. Histor RZ Je svijetlo zelena salata. Priprema zemlji ta za sadnju Po to sadnja luka dolazi neposredno nakon skidanja osnovnih kultura (paradajz. niske temperature. sa mogu no u sadnje od po etka oktobra pa sve do kraja februara. Iz na e ponude slijede e sorte Rijk Zwaan salate su dostupne: Pia RZ Je kasno zimska i najranija prolje na puterica. mladi luk je veoma zahvalna kultura za zimsku proizvodnju. Uspje na proizvodnja se odvija od prolje a do jeseni. Glavice (300-350 gr) su ne to tamnije zelene boje te se brzo formiraju ak i pri ni im svijetlosnim intenzitetom. 19 i 21. Te ina glavice 250 ± 500 gr. Ukorijenjivanje arpad ika I 14 . Listovi su vrsti. Sadnja se mo e isplanirati u odre enim vremenskim razmacima kako bi se postigla kontinuirana berba u skladu sa mogu nostima plasmana. krastavac) neophodno je izvr iti osnovnu gnojidbu sa 3 ± 4 t zgorjelog stajnjaka / 1000m2 te NPK 7:14:21 80-100kg. 19 i 21. Razba eno gorivo se zaore na dubinu od 25cm a potom isfreza. Brzo vrste i ujedna ene glavice te ke i do 500 gr. itd. Broj biljaka je 18 ± 22 kom/m2. debeli. Listovi su intenzivno tamno crveni. U po etku vegetacije formira velike donje listove. PROIZVODNJA LUKA Po to ne zahtjeva visoke temperature za svoj razvoj. Concorde RZ Je nova selekcija lollo salate. Otporna na Bremiu 1-6. Vrlo je otporna na procvijetavanje. tankih listova preporu ljiva za jesenju i kasno zimsku proizvodnju. Nakon frezanja pristupa se pravljenju gredica za sadnju irine 80-120 cm zavisno od dimenzije objekta. NL 1-16 i BL 17. Otporna na Bremiu te dobro podnosi no ne hladno e. Otporna na NL 1-16. Za proizvodnju mladog luka koristi se arpad ik veli ine 2 ± 3 cm. 13-15. Predla e se 16 ± 18 biljaka na m2.

Sadnja Sadnja se obavlja na ve pripremljene gredice u redove sa razmakom 12-15 cm i 3 ± 5 cm u redu.Ukoliko zbog odre enih problema kasnimo sa pripremom za sadnju postoji mogu nost ukorijenjivanja arpad ika van plastenika. Naredna zalijevanja se obavljaju po potrebi u razmacima 10 ± 12 dana.5 cm arpad ik je spreman za sadnju. Arpad ik se unese plitko u zemlju tek toliko da se ne vidi. Berba se obavlja kada biljke imaju razvijenih 6 ± 8 listova i postignu visinu od oko 35 ± 40 cm. a okopavanje se obavlja 1-2 puta i to plitko da se razbije pokorica i odstrani korov. Tokom vegetacije obavlja se 1-2 prihranjivanja KAN-om 30 gr/m2 uz obavezno ispiranje istom vodom kako bi se izbjeglo o te enje biljaka. Njega nakon sadnje Odmah nakon sadnje vr i se zalijevanje mlakom vodom oko 10l/m2. Ovim postupkom dobijemo za 5 ± 7 dana o iljen arpad ik od koga za 45 dana o ekujemo berbu. U narendih nekoliko dana arpad ik se polijeva mlakom vodom. U ovakvim uslovima arpad ik veoma brzo potjera korijen i e i kada su korijen i i du ine 1 ± 1. I 15 . Nakon va enja arpad ik se stavlja u drvene gajbe i unosi u prostoriju na temperaturu +25O C uz relativnu vla nost zraka oko 90%. Ova operacija se sastoji u potapanju arpad ika u vodu ija se temperatura kre e oko 35O C 12 ± 15 sati.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful