PLASTENI KA PROIZVODNJA POVR A

KRATAK VODI
LOKACIJA PLASTENIKA

Idealna lokacija za plastenik ima visok zimski intenzitet svijetlosti, umjerene zimske temperature, nisku vla nost, i lak pristup tr i tu. Izbjegnite drve e ili objekte koji mogu zasjeniti plastenik. Ukoliko na pravoj lokaciji, za tite od udara vjetra e pomo i pri smanjenju tro ka grijanja. Lokacije sa visokim nivoom podzemnih voda, kao i lokacije uz rije ne tokove, su nepo eljne zbog visokog intenziteta vlage i jutarnjih magli. Blage padine pravac jug/jugoistok su pogodna za plastenik zbog osun anosti sa svih strana. Plastenik je okrenut naju om eonom stranom u pravcu udara vjetra sjever-jug. Tako e osigurajte dodatni prostor za budu a pro irenja kao i za parking.

ZEMLJI TE
Najlak i na in za po etak plasteni ke proizvodnje je kori tenje ve postoje eg zemlji ta na terenu. Po eljno zemlji te za plasteni ku proizvodnju su lak a tla, sa malim udiom praha i gline i malo krupnijom frakcijom pijeska. Zemlji ta sa preko 25% gline su nepo eljna za plasteni ku proizvodnju. Efikasna proizvodnja povr a zahtijeva blago kiselo do neutralno tlo, sa optimalnom pH reakcijom od 6-8. Zemlji te svakako mo e biti pobolj ano dodavanjem obilnih koli ina zrelog stajnjaka. Organska ubriva se dodaju prije preporu ljive sterilizacije. Zemlji te treba sterilizirati parom najmanje dvije sedmice prije sadnje. Odr ite temperaturu od 1420 C najmanje etiri sata. Izbjegajite duboku sadnju nakon sterilizacije kako bi preventirali pojavu sjemena korova te bakterija ispod zone sterilizacije. Zemlji te je neophodno testirati prije sadnje kako bi se odredila ta na koli ina ubriva za svaku kulturu. Sva ubriva bazirana na fosforu i kaliju trebaju biti direktno dodana u zemlji te prije sadnje. Nitrogen bazirana ubriva pridodaju se u dva navrata, dio prije sadnje a ostatak po potrebi tokom rasta. Obezbje enost zemlji ta hranjivim elementima Stepen Obezbje enosti Slabo Srednje Dobro Vrlo dobro Obilno Prekomjerno Toksi no Amonija ni-nitratni azot Mg/100 gr.tla 5 5±8 9 ±11 12 ± 14 15 ± 17 18 ± 20 >20 Fosfor (P2O5 ) mg/100 gr.tla 30 30 ± 60 60 ± 90 90 ± 120 120 ± 150 150 ± 200 >20 Kalijum (K2O) mg/100 gr.tla 30 30 ± 60 60 ± 90 90 ± 120 120 ± 150 150 ± 200 >200

I

1

Usporava se rast cijele biljke. a zatim pove anje temperature zemlji ta.7 ± 1 % amonijum fosfata. stablo odrveni. dok acrilik i polikarbonat imaju osobinu da pu taju direktan prolaz radijacije. Plod ostaje nepravilan. Instaliranjem duple krovne folije tako e se izbjegava potencijalna teta od akomuliranja snijega. I 2 . sitan. Pri velikom nedostatku list dobija bronzanu boju i opada. posebno u prolje e.Primjetne promjene na biljkama prouzrokovane nedostatkom osnovnih hraniva Nedostaje Element Azot Primjetne promjene List postaje blijedozelen do ut. Ve ina prekrivnih materijala podr ava kratke talase vidljive svijetlost. Preporu ena prihrana biljke rastvorom 0. Krovni lukovi sa najmanje 28°nagiba. Fosfor Kalijum Kalcijum Magnezijum KONSTRUKCIJA PLASTENIKA Pri odabiru plastenika tri glavna faktora se detaljno trebaju razmotriti: padavine. List opada pri velikom nedostatku. Ve ina plasteni kih kultura najbolje raste pri svijetlosti ija se du ina talasa kre e od 400 do 700 nanometara. prvenstveno prihrana od 0. a zatim i gornji.5 ± 0. Pri velikom nedostatku odumiru korijen i vrh stabla. Na plodu paradjza javljaju se crne mrlje. Ovaj domen svijetlosnih talasa je poznat kao fotosintetski aktivna radijacija (photosynthetically active radiation -PAR). Biljka zaostaje u porastu. Raspr tana ili difuzirana svijetlost beneficira biljku smanjenjem obilne svijetlosti na gornje listove te pove anjem reflektirane svijetlosti na donje listove. Ivica lista uti a zatim i cijeli list. svijetlosna prodornost i tro ak / cijena. Prihraniti biljke sa 1 % rastvora kalcijum nitrata. Simptomi se javljaju na najstarijim listovima koji gube hlorofil izme u nerava i ti djelovi dobijaju sme ecrvenu boju i odumiru. Preporu uje se.6 % azotnog ubriva. Polietilen i vlaknasto staklo raspr avaju svijetlost. zaustavlja se rast biljke. Prekrivni materijal mora imati visoku transparentnost. Konstrukcija plastenika kao i elementi za vezivanje trebaju biti dovoljno jaki da bi osigurali postojanost plastenika pri jakim udarima vjetra.5 ± 1% kalijum-sulfata. odnosno kako bi se sprije ilo zagrijavanje dijelova koji dodiruju foliju.Kompletna konstrukcija mora biti premazana svijetlom bojom kako bi se osigurala maksimalna reflekcija svijetlosti. opada. Prihranjivanje rastvorom 0. Zaustavlja se obrazovanje cvijetova i ploda. Prihraniti sa 1 ± 2 % rastvora magnezijum sulfata. zagrijavanje ili bar povremeno zagrijavanje u plasteniku sprije avaju akomuliranje snijega na krovu. Prvo donji listovi postaju tamnozeleni do ljubi asti. smanjuje se cvijet i plod. Primarne padavine podrazumjevaju snijeg i vjetar.

Plasti ni prekriv plastenika ima nekoliko prednosti nad staklom.. Za odre ivanje potrebne temperature u plasteniku neophodno je znati minimalne temperaturne potrebe za biljku te najni u vanjsku temperaturu koja bi se mogla o ekivati. manje atraktivan. Po to dolazi u ve im irinama zahtjeva manje elemenata za vezivanje to rezultira manjim zasjenjenjem odnosno ve om svijetlosnom transmisiom. Obezbje uje superiorniju trajnost na vremenske uslove samo kada je presvu en sa Tedlar. Filmovi tretirani sa UV stabilizatorom i ostalim aditivima imaju daleko du i vijek trajanja. Oja ani vlaknasti poliester (fibre reinforced polyester -FRP) ove plo e su trajnije. sa umjerenim cijenama. Njegove lo e osobine su da je lako zapaljiv. Polietilenski film (Polyethylene film) je jeftim ali privremen. UV stabilizatori mogu produ iti ivotni vijek filma. Polivinil kloridni film (Polyvinyl chloride film) ima veoma visoko irenje za dugo talasnu radijaciju. te lako rastezljiv. 000 luksa. tanji je. te je veoma transparentan. laki su te se lako instaliraju. veoma skup. atraktivnije. a optimalno oko 40.. 000 luksa. I 3 . pucanje. U pore enju sa staklom. Minimalna osvijetljenost za papriku i paradajz je cca ± 15. Posjeduje visoku stopu skupljanja / irenja. ali ima osobinu da akomulira pra inu i prljav tinu. koja se u zimskom periodu mora prati radi boljeg prodiranja svijetlosti. Ovaj materijal ne uti. ima visoku stopu skupljanja/ irenja. generalno su otporni na pucanje. Plasti ni prekrivi su tako e lako primjenjivi za razli ite dizajne plastenika. Tipovi plasti nih prekriva y y y y y Acrilik (Acrylic) je otporan na vremenske uslove. te se ostvaruje svijetlosna transmisija od 75-87 %. dolazi u valovitim ili ravnim plo ama. Glavna prednost je cijena.te jeftiniji nego acrilik. Svijetlost Plasteni ke kulture koje zahtjevaju temperature od 22 ± 25oC za rast. Temperatura Reguliranje zra ne temperature u plasteniku je va no kako za vegetativni rast tako i za prihod plodova. tako e imaju i velike potrebe za svijetlo u. Njegova stopa apsorbacije ultra-violetne radijacije je ve a nego kod stakla. koja no u u plasteniku stvara ne to vi u temperaturu zraka. Kori tenjem duplog sloja polietilenskog filma smanjuje se gubitak toplote za 35-45 %. Ovaj materijal se lako raste e. Dupli sloj acrilika prenosi oko 83 % svijetlost te smanjuje gubitak toplote za 20-40 % preko jednog sloja. Dupli sloj polikarbonata prenosi oko 75-80 % svijetlosti i smanjuje gubitak toplote za 40 % preko jednog sloja. Lako se uni tava ultra violetnom radijaciom (UV) od sunca. Maksimalno osvijetljenje se posti e postavljanjem plastenika u pravcu sjever-jug. Polikarbonat (Polycarbonate) je fleksibilniji sa boljom otpornost u na udare. omogu uju i ravnomjernu osvijetljenost biljaka tokom dana. te uti i gubi transparentnost u toku jedne godine (iako nove vrste sa UV stabilizatorima ne ute tako brzo). ove plo e su otpornije na udare. Skuplji je nego polietilenski film. te zahtjeva vi e odr avanja nego ostali materijali. Ovaj materijal se lako sije e. prenose ne to manje svijetlosti.

7oC Vlaga Vla nost zraka i zemlji ta u plasteniku uveliko odre uju rast i razvoj biljaka kao i prihode.5 do ± 10oC . a u ostalim fazama potrebna vla nost je oko 70% PVK. S toga osigurajte da va plastenik ima dovoljno velika vrata na prednjoj i zadnjoj strani. Kultura Krastavac Salata Paprika Paradajz Potrebna relativna vla nost zraka 90 ± 95% 80 ± 90% 50 ± 70% 50 ± 70% I 4 . Povi ena potreba za vlagom posebno je prisutna u vrijeme rasta i stvaranja rodnih organa.5oC . plasteniku. Optimalne temperature naj e ih plasteni kih kultura su: Kultura Optimalna temperatura danju Optimalna temperatura no u Minimalna temperatura za rast O te enja od mraza Paprika Paradajz Crni luk Krastavac Mrkva 25oC 22 oC 19 oC 16 oC 16 oC 18 ± 20oC 14 ± 18oC 8 ± 10oC 8 ± 14oC 6 . Zalijevanje je preporu ljivo u jutarnjim satima.5oC .10oC 12oC 10oC 4oC 5oC 5oC . Izbjegajite hladnu vodu jer prouzrokuje o egotine na stablu biljaka. U tom periodu potrebna vla nost se kre e oko 80% poljskog vodnog kapaciteta.Hla enje odnosno provjetravanje u plasteniku tako e je va no. biljke u zatvorenom prostoru.5oC . imaju ne to ve e potrebe za toplotom u odnosu na iste biljke uzgajane na otvorenom prostoru. sa temperaturom vode pribli noj temperaturi u objektu. Idealno zalijevanje se ipak posti e sistemima za navodnjavanje kap-po-kap. efektivne sisteme za bo no provjetravanje kao i po eljne krovne odnosno stropne eone ventilacione otvore. Generalno.0.0.

Zbog svih ovih negativnih elemenata va no je izabrati kvalitetne sorte / hibride koji uprkos navedenim uslovima mogu posti i zadovoljavaju e rezultate. Proces proizvodnje rasada traje 60-65 dana. itd. 5 ± 6 dana od cvatnje do zametanja ploda. Dodavanje karbon dioksida je najefektivnije u danima kada se plastenik dr i zatvoren bez ventilacije nekoliko dana. preduslovljava orijentaciono znanje Proizvodnja rasada Rasad se proizvodi sjetvom u drvene sandu i e (gajbe) ispunjene supstratom ta proizvodnju rasada. a oni su: 50 ± 70 dana od nicanja do po etka cvjetanja. Navedene faze. Rana proljetna proizvodnja dosta je slo enija od rane jesenje. Temperature su ni e. intenzitet svijetlosi je manji. variraju u zavisnosti od hibrida i geografskog lokaliteta. sjemena nalazi se prosje no 260 ± 350 sjemenki zavisno od hibrida. ubrizgavanje karbon dioksida u plastenik uveliko pobolj ava prihode paradajza i ostalih kultura. a ranoj jesenjoj je paradajz ili krastavac. U 1 gr. 5 ± 6 dana traje puno cvijetanje.Pobolj anje karbon dioksidom Iako novina kod nas. Bolja kombinacije je salata ± paradajz ± krastavac. uslovi za oplodnju su slabiji. naravno. I 5 . Paradajz ± rana proljetna proizvodnja: sjetva ± oko 10-og Januara pikiranje ± oko 10-og Februara sadnja ± 10-20-og Marta po etak berbe ± kraj Maja Paradajz ± rana jesenja proizvodnja: sjetva ± 25-og Maja pikiranje ± 20-25-og Juna sadnja ± do 20-og Jula po etak berbe ± 15-25-ti Oktobar Detaljno planirana proizvodnja paradajza vremenskih intervala u razvoju biljke. rana proljetna proizvodnja i rana jesenja proizvodnja. plastenik je iskori ten tokom cijele godine. Pikiranje se obavlja u saksije Ø 8-10 cm ili tresetne blokove. PROIZVODNJA PARADAJZA Plasteni ka proizvodnja paradajza ostvaruje se u dva turnusa. jer proizvo a i nisu u mogu nosti obezbjediti optimalne uslove u vrijeme sadnje za ranu proljetnu proizvodnju. Predkultura ranoj proljetnoj proizvodnji obi no je salata. Maksimalni rezultati se posti u ubrizgavanjem 1000 ± 1500 ppm CO2 u plastenik koriste i propanske sagorjeva e ili druge CO2 generatore. oko 45 dana od cvatnje do po etka zriobe. S toga.

a ako nije vr i se dezinfekcija plastenika. Sadnja kod normalno uzgojenih sadnica sa 5-6 razvijenih listova se obavlja tako da se biljka zasadi 2-3cm dublje. Prvi korak je detaljno i enje ostataka od predhodne kulture. vlazi. tako da se u zemlju unese i dio stabla. i pospje ila oplodnja prve rodne grane. da se na supstrat iz saksija ili kocku nanese sloj od 2-3cm zemlje. Volaton) i plitko inkorporiraju. Relativna vla nost zraka treba da iznosi od 60 ± 65%. Svi sakupljeni biljni ostaci se iznose van plastenika i uni tavaju paljenjem. a temperatura 18 ± 20oC. Priprema plastenika za sadnju I 6 . U ovoj fazi treba obratiti pa nju na relativnu vla nost zraka. biljke se ne zaljevaju u narednih 15 dana. Ukoliko je rasad prerastao i izdu io se. Bitno je znati da ukoloko nepredvi eno kasni sadnja pikirane biljke se moraju razma i za par cantimetara u rasadu kako iste ne bi prerasle. tj. Na isfrezano zemlji te se razbace zemlji ni insekticidi (Galation.Tokom uzgoja sadnica treba voditi ra una o temperaturi. kako bi se izbjegle nepo eljne poslijedice.60 x 40. Prije obrade tla postavi se i ana armatura iznad redova za koju se kasnije ve e pvc vezivo uz koje se vodi biljka. Ako je dezinfekcija obavljena prije pred kulture ista se ne ponavlja. sadnja se obavlja dublje. Biljke sa razvijenih 5-6 listova su spremne za sadnju. Nakon sadnje biljke se dobro zaliju. tako to se razmak izme u traka koristi kao put. Po postavljanju i ane armature po povr ini se razbaci stajnjak i mineralno gnojivo za osnovnu obradu i to 10t stajnjaka na 1000m2 i 80 ± 100 kg mineralnog gnojiva NPK 7:14:21 ili 8:12:26 + 30 kg magnezijeva sulfata. Sadnja Sadnja se obavlja u dvorede trake 80 . Da bi se izbjeglo izdu ivanje biljaka. Razba eno mineralno i stajsko gnojivo se zaore na dubini 25-30 cm. U tom vremenu se vr i vezivanje pvc veziva (lika) za icu i biljku. Potrebne temperature u proizvodnji rasada: Danju SJETVA ± NICANJE NICANJE ± PIKIRANJE PIKIRANJE ± SADNJA TEMPERATURA U UZGOJU No u 22-25oC 16-19oC 16oC 16-18oC 25oC 18-22oC 17-20oC 18-25oC No ne temperature u pravilu su za oko 5oC ni e u odnosu na dnevne. potom se vr i frezanje kako bi se une eno gnojivo to bolje izmje alo sa zemljom. Biljke se tako e i sutradan jo jedanput zaliju sa ne to manjom koli inom vode. zdravstvenom stanju biljaka i provjetravanju. a razmak izme u redova za zalijevanje biljaka (bilo kanalima ili sistemom za zalijevanje). Na ovako pripremljenom zemlji tu vr i se markiranje redova i sadnih mjesta.

Kada postignemo odre eni broj rodnih grana pristupa se zalamanju vrha. Naradna prihranjivanje se obavljaju svakih 15 dana. I 7 . Poslije zalijevanja objekat obavezno izventilirati.) namjenjen za proizvodnju u plastenicima kao i na otvorenom. Obrano li e obavezno iznijeti van plastenika i spaliti. Poslije dodavanja ovog gnojiva vr i se plitko okopavanje s tim da se oko biljke nagrne dodatnih 3-5 cm zemlje. Pogodan za transport zbog velike vrsto e plodova. Objekat se svakodnevno ventilira zbog izmjene zraka.Odr avanje paradajza u vegetaciji U periodu od sadnje do po etka berbe stalno treba kontrolisati temperaturu i vla nost zraka. Berba Se obavlja kada plodovi u u u biolo ku zrelost.). Otporan na virus mozaika duhana i fusarium. U slu aju da se moraju uskladi titi uvaju se na temperaturi + 50C uz relativnu vla nost zraka od 95%. verticilium. Ovom operacijom se pove ava prozra nost u donjim eta ama biljke. a sastoji se u zakidanju svih bo nih izdanaka. a to je prvom pojavom crvene boje. Uzgaja se na 1-o stablo sa 6 ± 8 rodnih grana. Virus mozaika duhana i verticilium ne predstavljaju mu prijetnju. Dosta krupan plod (180 ± 200 gr. nematode i virus mozaika duhana. Dobro zametanje plodova i veliki prinosi. fusarium. stakleni ku kao i proizvodnju na otvorenom. Monroe F1 Rani hibrid za plasteni ku. blago spljo ten sa zelenim prstenom. Carmello (GC 204) F1 Srednjerani hibrid krupnih plodova za plasteni ku i proizvodnju na otvorenom. Pinciranje je veoma bitna operacija. Uzgaja se na oko 6 ± 8 rodnih grana i daje visok prinos sa velikim postotkom I klase. lako puca i stvara veoma mali o iljak. Okarakteriziran je sa vrstim i glatkim plodovima sa vi e pregrada i sa karakteristi nim zelenim prstenom. Pojavom prvih zrelih plodova vr i se odstranjivanje donjih ve ogrubljenih listova i to tako da se list u jutarnjim satima povla i prema gore. Naj e e prisutne sorte / hibridi za plasteni ku proizvodnju su: Balca F1 Plasteni ki vrlo rani hibrid sa vrlo dobrim zametanjem plodova ak i u prili no nepovoljnim uslovima rane proljetne proizvodnje. fusarium o. a ujedno se odstranjuje potencijalna zaraza biljaka. Ovako ubrani plodovi zadr e potrebnu vrsto u i lak e se transportuju tokom transporta u narednih 1 ± 2 dana plodovi dozriju i dobiju lijepu crvenu boju sa ve zadr anom vrso om. Dosta krupni i ravni plodovi (oko 190 gr.). Time prestaje dalji rast biljke. Zalijevanje se obavlja svakih 10-12 dana sa 20-30 l vode/m2. Prvo prihranjivanje obavlja se 15 ± 20 dana nakon sadnje i to kombinacijom NPK 7:14:21 25-30 kg/1000m 2 + 10 kg KAN-a. tako da rast nastavlja samo jedan glavni vrh koji se vodi uz pagu do eljene visine. Otporan na verticillium. Arleta F1 Hibrid sa kasnim dozrijevanjem krupnog ploda (oko 180 ± 200 gr. Otpornost na virus mozaika duhana. i nematode.

odli ana je i za transport jer mo e ostati u skladi tu vrlo dugo. pa je neophodno redovno svakih 10 dana vr iti za titu rasada od plemenja e. Nakom razvijenog prvog pravog lista temperatura se tokom dana odr ava na 22 ± 25O C. Zbog visokih cijena sjemena ekonomi nija proizvodnja je sjetva i pikiraj. V. Tra i intezivne uslove za gajenje. V. u osnovi su zastarjeli. Od hibrida paradajza preporu ujemo: Petula RZ (F1 hibrid) Je specifi an vegetativni hibrid izuzetno sna nog porasta.60 kg/m2 sa sedam rodnih grana. Kod direktne sjetve u saksije napunjene supstratom stavljaju se dvije sjemenke. Jenna RZ stvara 5 ± 7 plodova po jednoj cvasti. Proizvodnja rasada Rasad krastavca se mo e proizvoditi na dva na ina i to direktnom sjetvom u saksije ili tresetne kocke ili sjetvom u gajbe ispunjene perlitom i tresetom 1:1. Raisa. Petula RZ je jedna od vode ih hibrida kako po prinosima tako i po kvalitetu. Nikita. Najprisutnija je proizvodnja salatnih krastavaca mada je vrlo uspje a i proizvodnja korni ona u plastenicima. jer nema ba enih biljaka. Kompanija Iplas Vas obezbje uje sa novim hibridima sjemenske ku e Rijk Zwaan. a biljka je otvorena i prozra na sa dobrom oplodnjom i kod lo ih uslova. Proizvodnja Krastavca Plasteni ka proizvodnja krastavca podrazumjeva ranu proljetnu proizvodnju ili jesenju proizvodnju. C5. Prosje na te ina plodova je 150 ± 160 gr. Navedeni hibridi. I 8 . Monika. Stabljika je okarakterizirana jakim i sna nim porastom. a uspje no se gaji i pri lo im uslovima. F2 i N. Mesnati plodovi sa odli nom vrsto om su prosje ne te ine oko 180 ± 220 gr. Otporna na Tm. Visoka temperatura i visoka vla nost zraka su idealni uslovi za razvoj bolesti. Posjeduje 7 ± 9 cvjetova na cvjetnoj grani. tako e su prisutni i Luca. i F. Otporna na Tm. Potrebno je znati da se pikiranje obavlja u fazi kotiledona.Pored navedenih hibrida. Internodije su kratke. tako da u odnosu na druge hibride do " ice" 1 ± 1. Ovako visoka vla nost se posti e estim oro avanjem. Kada biljke izniknu i razviju kotiledone.5 cvjetnu granu vi e. sadnja 20-og Marta. Petula RZ je dala najve e prinose od 22. Ovim smanjenjem temperature uti e se direktno na intenzitet porasta biljke (usporava se rast) kako bi se dobile biljke sa vrstim stablom i kratkim internodijama. Plodovi su ujedna eni. a tokom no i od 18 ± 20O C. Za jesenju proizvodnju sjetva se obavlja 15-og Juna. u tim uslovima biljka ni e za 5 ± 7 dana. Plodovi mogu ostati na stablu vrlo dugo. U proizvodnji se mo e dr ati i do 10 mjeseci. jedna kondiciono bolja biljka se ostavlja a druga odstranjuje. sa lijepom crvenom bojom. Holandija. Sjetva krastavca za proljetnu proizvodnju obavlja se oko 20-og Februara. sadnja do 10-og Jula. okruglo pljosnati bez zelenog ruba oko peteljke. Nakon nicanja temperatura se smanjuje na 18 ± 20O C. itd. Belle. 1998 god. iako dobrih karakteristika. u Ma arskoj. a potom pikiranje u saksije ili tresetne kocke. relativna vla nost zraka veoma je bitna za proizvodnju rasada krastavca i odr ava se na 85 ± 90%. po etak berbe oko 01-og Maja. Kvalitetna sadnica je visoka oko 25 cm sa 5 ± 6 listova i internodijama od 3 ± 4 cm. Za proizvodnju kvalitetnog rasada neophodo je obezbjediti dosta visoke temperature i to do sjetve do nicanja 20 ± 28O C. pepelnice i antraknoze. Vrlo pogodna za transport i skladi tenje. po etak berbe oko 10-og Augusta. Jenna RZ (F1 hibrid) Je rana visokoprinosna sorta otporna i na nematode.

a po formiranju plodova svakih 3 ± 4 dana. Izuzetno pogodan za plasteni ku proljetnu. Berba Berba po inje 6 sedmica nakon sadnje i obavlja se u po etku svakih 5 dana. vrije e drugog i tre eg reda skra uju se na 2 lista i jedan plod. Holandskog tipa. Poslije sadnje biljke se dobro zaliju vodom koja treba da ima temperaturu od oko 25O C. Nakon oranja pristupa se usitnjavanju zemlji ta frezanjem. a potom markiranje redova za sadnju.Krastavac je kultura koja zahtjeva ne to dublje oranje do 40 cm. Prvo prihranjivanje se obavlja 15 dana nakon sadnje sa 30 kg KAN-a/1000m2. te manjeg o te enja plodova. Biljka je otvorenog tipa sa I 9 . i na oko 18O C tokom no i uz relativnu vla nost zraka od oko 80 ± 85% i vla nost zemlji ta od 80% PVK. ljetnu i jesenjsku proizvodnju. Sadnja se obavlja u dvorede trake sa rastojanjem red od reda 60 ± 70 cm. Krastavci dobro podnose folijalno prihranjivanje koje se mo e obavljati svakih 10 ± 15 dana jednim od folijarnih preparata. a razmak od trake do trake je 80 ± 90 cm i razmak u redu je 45 ± 50 cm. Ubrani plodovi se pakuju u kartonsku ambala u zbog lak eg transoporta. Od hibrida krastavca naj e e prisutni su Sun ani Potok (dosta rodna i tra ena sorta). te noviji enski hibridi Green Fall F1. te vezanje page za icu i biljku ime se biljci obezbje uje vertikalna potpora za normalan rast. jer taka biljka prestaje dalje cvjetati i davati plodove. a potom svaka 2 dana. U Iplas-u od salatnih krastavaca dostupni su vam: Priprema zemlji ta za sadnju Sadnja Deltastar RZ (F1 hibrid) Glatke povr ine i ploda. vrh glavnog stabla se ne kida nego se prebaci preko ice i okrene prema zemlji. Temperatura u plasteniku se odr ava na oko 25O C tokom dana. U narednih 7 dana vr i se okopavanje sa blagim nagrtanjem zemlje oko biljke kako bi se pospje io razvoj bo nog korijena. Pinciranje Regulisanjem rasta stabla obezbje uje se ranozrelost i ve i ukupni prinos. Kada dospije do ice. Na stablu do visine 40 cm odstranjuju se sve bo ne vrije e od 40 cm do ice vr i se prikra ivanjem bo nih vrije a na 3 lista i 2 ploda. Astrea F1 te Samar F1. te dosta velike koli ine zgorjelog ili polu zgorjelog stajnjaka 10 ± 20t u osnovnoj gnojidbi dodaje se i 100 ± 150 kg NPK/1000m2 i to kombinacija 7:14:21 ili 5:10:20 + 30 kg magnezijeva sulfata. Raider F1. Tokom berbe mora se voditi ra una da se plodovi na vrijeme uberu i ne smije se dozvoliti da plod po uti (sazrije) na biljci. prosje ne du ine 18 ± 20 cm. Posebno treba obratiti pa nju na nedostatak magnezija to se manifestuje pojavom bijelih polja du nervature lista. Ovom akcijom stablu se oduzima dominacija rasta te pospje uje razvoj bo nih vrije a. Zalijevanje se obavlja svakih 7 dana do formiranja plodova.

Visoko prihodni hibrid. vrlo ujedna eni.5 kg krastavca po du nom metru.8 biljaka na m2. palir se visoko preporu uje. partenokarpni hibrid vrlo sna nog porasta. Melody RZ (F1 hibrid) Sitnobradavi asti partenokarpni hibrid preporu ljiv za palirski uzgoj kao i za njivski uzgoj. izvanrednog okusa te se dugo mogu uvati. CMV te CYV. Partenokarpan. bez bradavica.izuzetno jakim porastom. sli na Harmonie hibridu. te uz primjenu visoke tehnologije (rezidba. Plodovi. prihrana. sitno bradavi ast (glatki). te visokotolerantan na CMV. 2001 godine na 24 ha u Dunakilitiu (Ma arska) sa agryl prekrivnom folijom te sistemom ³kap-po-kap´ za 110 dana berbe dao je 17. Iplas vam omogu uje dostupnost slijede ih hibrida korni ona: Motiva RZ (F1 hibrid) Je bradavi asti.2 : 1. Proizvodnja paprike Paprika se u plastenicima uzgaja kao proljetna kultura i ostaje u nasadu sve do kasne jeseni. itd. Sjetva paprike se obavlja krajem decembra. Placido RZ 12 ± 16 (F1 hibrid) Biljka. partenokarpni (samooplodni) hibrid sa 100% enskim cvjetovima.1: 1. su pogodni za berbu I. Plodovi su prosje no 18 ± 22cm dugi.) daje vrlo visoke prinose i vrlo se dugo mo e brati. su tamno zeleni. II i III klase. Po pazuhu lista daje 3 ± 4 ploda sa odnosom du ina/ irina = 3. srednje bujnog rasta. Strogo preporu ljiv za plasteni ku proizvodnju sa 2. Deltastar je jako otporan na pepelnicu. a biljka odli no obrezuje bo ne izdanke ± lastare. Plodovi su ne to svijetliji. Korni oni Sjemenska ku a Rijk Zwaan najpoznatiji je europski pa i svijetski selekcionar korni ona. U odnosu na sorte sa mu kim cvjetovima bere se ranija 6 ± 10 dana. vrlo dobre konzistencije. Pogodan za berbu I. preporu ljivi za berbu I i II klase. sa visokom otpornost u na bolesti. Harmonie RZ (F1 hibrid) Je jo uvijek vode i hibrid u mnogim zemljama svijeta. Cladosporium. Sposobnost regeneracije poslije berbe je odli na. Plodovi su tamno zeleni. ne to deblji nego kod Harmonie. za tita. a sadnja krajem aprila ili po etkom maja. Plodovi. Otporan na pepelnicu. Pri palirskom uzgoju zahtjeva malo orezivanja. Brza regeneracija poslije berbe te odli na konzistencija mesa. II i III klase (preko 12 cm). U zadnje vrijeme koriste se visoko-prinosni hibridi koji se gaje uz potporu te po ti u jako visoke prihode. Adrijan RZ (F1 hibrid) Je vrhunski salatar ameri kog tipa. navodnjavanje. I 10 . bez gor ine sa idealnim odnosom du ina/ irina. Otporan na CMV te visokotolerantan na pepelnicu. Plodovi su tamno zeleni. je ne to bujnija ali je otvorenija.5 ± 2. cilindri nog oblika sa omjerom du ina/ irina = 3.

Petnaest dana nakon sadnje se vr i prvo prihranjivanje. Kocka se unese u tlo i prekrije tankim slojem zemlje kako bi se sprije ilo isu ivanje kocke. sem jednog ili dva vegetativna vrha zavisno od toga dali biljku oblikujemo za uzgoj na jedan ili dva vrha. Po to sjeme paprike sporo klija. a kad biljke niknu temperatura se smanjuje na +22-24O C. Sadnja se obavlja u zemlji te koje ima temperaturu oko + 18O c. Naklijano sjeme ni e za 8 ± 16 dana. koji se uzgajaju uz pagu ili kakvu drugu potporu. Berba Berba po inje 40 ± 50 dana nakon sadnje. Oranje se obavlja na dubinu od 25 ± 30 cm. Na dobro njegovanom nasadu se obavlja do jeseni. a drugim za biljku uz jednu pagu se vodi jedno stablo. Orezivanje i oblikovanje Orezivanje je redovna operacija kod visoko rodnih hibrida. tako da se gnojivo plitko unese u tlo. Sjetva se obavlja od 25-og Decembra do 10-og Januara. a potom okopavanje. Pikiranje od 25-og Februara do 10-og Marta. Kada se izvr i berba prvih plodova sa izbolja iji su vrhovi zalomljeni ti se izboji odstranjuju do glavnog stabla tako da biljka ostaje samo sa jednim ili dva stabla (vrha). Kada biljke razviju prva dva prava lista pristupa se pikiranju u saksije Ø 8 ili kocke 8 x 8 cm. Nakon oplodnje prvih plodova vr i se odstranjivanje vrhova. a zahtjeva dosta visoku temperaturu pristupa se naklijavanju sjemena. Nakon sadnje biljke se obilno zaliju. Sadnja Sadnja visokoprinosnih hibrida koji se gaje uz potporu obavlja se u dvorede trake 60 ± 70cm sa razmakom u redu od 40 cm. Temperatura u objektu se odr ava na + 22 ± 25O C tokom dana te na + 18 ± 20O C tokom no i. zatim se zemlji te usitnjava frezanjem. Temperatura u rasadu do nicanja odr ava se na +28O C. Pred sadnju se razbace zemlji ni insekticidi (Galation ± Volaton). Naklijavanje se obavlja tako da se sjeme stavi u jutano platno pored toplotnog izvora na temperaturi od +28O C uz redovno odr avanje vlage. Sadnja od 25-og Aprila do 10-og Maja. Kada 50% biljaka isklija pristupa se sjetvi.Proizvodnja rasada Sjetva se obavlja u sterilan supstrat tako da se u jednu gajbu dimenzija 60 x 40 cm sije oko 100 sjemenki. paga se ve e za icu jednim krajem. Poznati hibridi paprike na na em tr i tu su: Istra F1 I 11 . Priprema zemlji ta za sadnju Prije oranja pristupa se rasturanju stajnjaka i to 12-15 t/1000m2 + NPK 7:14:21 80-100 kg + 30 kg magnezijeva sulfata. Beru se zreli plodovi i pakuju u kartonsku ambala u kako bi se umanjio lom pri transportu te sa uvala svje ina plodova. Rasad paprike se redovno titi od bolesti svakih 7 dana.

Izuzetno pogodan za plastenik bez grijanja. Pilirano sjeme se ne zatrpava ve se stavi u malo udubljenje na sredini kocke. sa ujedna enim i ne to krupnijim plodovima.Je rani hibrid krupnih plodova (prosje no oko 170 gr).uta paprika je nekoliko dana ranija od Cecila. ime se posti e pravilna plodosmjena u plasteniku. Razlog je da dublje oranje omogu uje br e oticanje vi ka vode koje mo e prouzrokovati gu enje korijena. Prosje an prihod je oko 5kg po biljci. mogu e je ostaviti i dvije grane.5mm) su dobrog ukusa i arome. Sjetva Do nicanja. Pored navedenih tako e su prisutni i ostali hibridi kao: Blondy F1. a preko toga se prska voda. Otporan na TMV O. PROIZVODNJA SALATE Salata je jedna od rijetkih kultura koje se stalno uzgajaju u plastenicima. I 12 . Uzgaja se uz potporu a biljka razvija jaku stabljiku sa ujedna enim plodovima. Century Z090 (F1 hibrid) Ova izuzetno lijepa kupasta bijelo. Dolmy F1. Sjetva se obavlja u tresetne blokove (kocke) 4 x 4 cm ili u plasti ne folije ispunjenje tresetom za proizvodnju rasada. kako bi se pove ala vla nost zraka oko sjemene opne.utom bojom. ali je daleko sigurnije. te ine oko 260 gr. Najbolja je varijanta sjetve piliranog sjemena i tom prilikom treba znati: Sije se pred ve e kada je temperatura ispod 25O C. Cecil daje ujedna enu te vrlo dugu berbu. Mesnati plodovi (debljine 4. Iplas vam nudi slijede e hibride paprike sjemenske ku e Rijk Zwaan: Cecil (F1 hibrid) Je indeterminantna paprika kupastog oblika sa vise im plodovima te ine od 110 do 150 gr. Pokrov se skida no u. Poslije usitnjavanja zemlje pristupa se pravljenje gredica. Po to Cecil posjeduje izuzetan porast. lak e se sije te ga treba daleko manje u odnosu na normalno sjeme. Biljka je sna nija sa intezivnijom sjajno. Zasijano sjeme se tokom dana zalijeva 3 ± 4 puta to sitnijim kapljicama. irine od 6 do 7 cm te du ine od 13 do 14 cm. Biljka formira jako vrstu i visoku stabljiku koja dosti e visinu i do 2m. U plastenicima bez grijanja ima ne to du u vegetaciju u zimskim mjesecima ak i preko 100 dana pa je mogu e proizvesti samo jedan zimski turnus. Dobro podnosi i slabije svijetlosne uslove. Pilirano sjeme je skupo. Clovis F1. ravnomjernije ni e. Preporu uju se 3 ± 4 biljke sa po 2 grane na m2. zasijane sjemenke se tokom dana prekriju jutanim ili arkilnim vlaknom. Otporna na TMV 3. 1 i 2. Tasty F1. itd. irine 120 cm sa razmakom izme u gredica 30 ± 35 cm. Valdor F1 Je baburasti vrlo rani hibrid jako krupnog mesnatog ploda ute boje. Priprema zemlji ta za sadnju Oranje se obavlja na dubini do 25 cm iako korijen salate ne dopire do te dubine. Naj e e se sre e sa kombinacijom paradajza i krastavca.

Naredna jedno do dva okopavanje se obavljaju dok salata ne pokrije zemlju. Prisutni hibridi: Jessy Ovo je srednje rani hibrid puterice pogodan za obje plasteni ku i proizvodnju na otvorenom. Mildred I 13 . Berbu obavljati rano ujutro ili pred ve e. zimu i prolje e. Presadnica ovog uzrasta najbolje se prilago ava novim uslovima. a poslije dozrijevanja ostaje du e vrijeme u dobroj kondiciji za berbu. Okopavanje Prvo okopavanje se obavlja 6-7 dana nakon sadnje. a da no u bude ve a od +5OC. Sadnja se obavlja kada presadnica ima razvijena tri prava lista. Brzo formira lijepo zatvorene glavice sa lijepim ovojnim li em. neophodno je gnojenje stajnjakom 40t/ha. Zalijevanje Zalijevanje se obavlja po potrebi svakih 7-8 dana sa 10 l vode/m2.5 dkg/m2. Sadnja se obavlja u ku ice koje ne smiju biti dublje od visine kocke. Rosalba Tako e srednje rana puterica formulirana za plasteni ko-stakleni ku proizvodnju u jesen. kako bi se razbila pokorica. plitko 2-3 cm.Gnojidba zemlji ta Ukoliko je salata prva kultura. a to je ujedno i vrijeme kada korijen po inje da probija rubove kocke. Okarakteriziran te kim zatvorenim glavicama umjerene zelene boje. Berba i ambala a Salata se pakuje u kartonsku ambala u i to maksimalno u 2 reda 2 x 12 komada. Temperatura Po eljno je da se temperatura tokom dana kre e izme u 12 i 15O C. posebno pri visokim temperaturama. Tokom vegetacije obavlja se jo jedna prihrana istom otopinom ali uz obavezno spiranje istom vodom. Dobre rezultate daje u jesenjoj i zimskoj proizvodnji te dobru otpornost na Bremiu i ostale gljivi ne bolesti. Sadnja salate Sadnja se obavlja na ve pripremljene gredice irine 120 cm. Ventilacija je obavezna. kao i mineralnim gnojivom NPK 6:8:16 600 ± 800 kg/ha. jer to mo e biti tetno za biljku. jer visoke temperature prouzrokuju salatu da stvara meke i rastresite glavice koje su podle ne napadu bolesti. Zavisno od krupno e sadi se na razmak od 20 x 20 ili 20 x 25 cm. Zalijevanje se obavlja u jutarnjim satima poslije ega je obavezno objekat dobro izventilirati. Prihranjivanje Kada biljke razviju 6-7 listova prva prihrana se obavlja i to otopinom KAN-a 1 ± 1. Otporna na Bremiu. Obratiti pa nju da se listovi salate u osnovi ne zagrnu zemljom.

sjajni i reckavi. NL 1-16 i BL 17. Za proizvodnju mladog luka koristi se arpad ik veli ine 2 ± 3 cm. 17 i 19. Priprema zemlji ta za sadnju Po to sadnja luka dolazi neposredno nakon skidanja osnovnih kultura (paradajz. Uspje na proizvodnja se odvija od prolje a do jeseni. niske temperature. Predla e se 16 ± 18 biljaka na m2. Sadnja se mo e isplanirati u odre enim vremenskim razmacima kako bi se postigla kontinuirana berba u skladu sa mogu nostima plasmana. Nakon frezanja pristupa se pravljenju gredica za sadnju irine 80-120 cm zavisno od dimenzije objekta. Histor RZ Je svijetlo zelena salata. Vrlo je otporna na procvijetavanje. mladi luk je veoma zahvalna kultura za zimsku proizvodnju. 19 i 21. U po etku vegetacije formira velike donje listove. Vrlo dobro podnosi stresove kao sadnju. Brzo vrste i ujedna ene glavice te ke i do 500 gr. Donja strana salate je vrlo dobro zatvorena. Listovi su intenzivno tamno crveni. Glavice (300-350 gr) su ne to tamnije zelene boje te se brzo formiraju ak i pri ni im svijetlosnim intenzitetom. Vrlo je ukusna i atraktivna. Otporna na NL 1-16. Te ina glavice 250 ± 500 gr.Sorta za plasteni ku proizvodnju u hladnijim uslovima. 19 i 21. PROIZVODNJA LUKA Po to ne zahtjeva visoke temperature za svoj razvoj. u zavisnosti od vremena berbe. Concorde RZ Je nova selekcija lollo salate. Otporna na Bremiu 1-6. Ukorijenjivanje arpad ika I 14 . Broj biljaka je 18 ± 22 kom/m2. debeli. lijepe zelene boje. Otporna na Bremiu te dobro podnosi no ne hladno e. krastavac) neophodno je izvr iti osnovnu gnojidbu sa 3 ± 4 t zgorjelog stajnjaka / 1000m2 te NPK 7:14:21 80-100kg. Otporna na Bremiu (plamenja u salate). paprika. Razba eno gorivo se zaore na dubinu od 25cm a potom isfreza. prva u sezoni. tankih listova preporu ljiva za jesenju i kasno zimsku proizvodnju. Dobra RZ Pogodna za proizvodnju tokom cijele sezone. Listovi su vrsti. 13-15. itd. sa mogu no u sadnje od po etka oktobra pa sve do kraja februara. Od drugih vrsta daleko otpornija na Botritis. BL 17. a u poslijednjoj fazi vrlo dobro i brzo formira glavice. Iz na e ponude slijede e sorte Rijk Zwaan salate su dostupne: Pia RZ Je kasno zimska i najranija prolje na puterica.

U ovakvim uslovima arpad ik veoma brzo potjera korijen i e i kada su korijen i i du ine 1 ± 1. Ovim postupkom dobijemo za 5 ± 7 dana o iljen arpad ik od koga za 45 dana o ekujemo berbu. Berba se obavlja kada biljke imaju razvijenih 6 ± 8 listova i postignu visinu od oko 35 ± 40 cm. I 15 . Njega nakon sadnje Odmah nakon sadnje vr i se zalijevanje mlakom vodom oko 10l/m2. a okopavanje se obavlja 1-2 puta i to plitko da se razbije pokorica i odstrani korov. Sadnja Sadnja se obavlja na ve pripremljene gredice u redove sa razmakom 12-15 cm i 3 ± 5 cm u redu.5 cm arpad ik je spreman za sadnju. Naredna zalijevanja se obavljaju po potrebi u razmacima 10 ± 12 dana. Ova operacija se sastoji u potapanju arpad ika u vodu ija se temperatura kre e oko 35O C 12 ± 15 sati. Tokom vegetacije obavlja se 1-2 prihranjivanja KAN-om 30 gr/m2 uz obavezno ispiranje istom vodom kako bi se izbjeglo o te enje biljaka.Ukoliko zbog odre enih problema kasnimo sa pripremom za sadnju postoji mogu nost ukorijenjivanja arpad ika van plastenika. Nakon va enja arpad ik se stavlja u drvene gajbe i unosi u prostoriju na temperaturu +25O C uz relativnu vla nost zraka oko 90%. Arpad ik se unese plitko u zemlju tek toliko da se ne vidi. U narendih nekoliko dana arpad ik se polijeva mlakom vodom.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful