PLASTENI KA PROIZVODNJA POVR A

KRATAK VODI
LOKACIJA PLASTENIKA

Idealna lokacija za plastenik ima visok zimski intenzitet svijetlosti, umjerene zimske temperature, nisku vla nost, i lak pristup tr i tu. Izbjegnite drve e ili objekte koji mogu zasjeniti plastenik. Ukoliko na pravoj lokaciji, za tite od udara vjetra e pomo i pri smanjenju tro ka grijanja. Lokacije sa visokim nivoom podzemnih voda, kao i lokacije uz rije ne tokove, su nepo eljne zbog visokog intenziteta vlage i jutarnjih magli. Blage padine pravac jug/jugoistok su pogodna za plastenik zbog osun anosti sa svih strana. Plastenik je okrenut naju om eonom stranom u pravcu udara vjetra sjever-jug. Tako e osigurajte dodatni prostor za budu a pro irenja kao i za parking.

ZEMLJI TE
Najlak i na in za po etak plasteni ke proizvodnje je kori tenje ve postoje eg zemlji ta na terenu. Po eljno zemlji te za plasteni ku proizvodnju su lak a tla, sa malim udiom praha i gline i malo krupnijom frakcijom pijeska. Zemlji ta sa preko 25% gline su nepo eljna za plasteni ku proizvodnju. Efikasna proizvodnja povr a zahtijeva blago kiselo do neutralno tlo, sa optimalnom pH reakcijom od 6-8. Zemlji te svakako mo e biti pobolj ano dodavanjem obilnih koli ina zrelog stajnjaka. Organska ubriva se dodaju prije preporu ljive sterilizacije. Zemlji te treba sterilizirati parom najmanje dvije sedmice prije sadnje. Odr ite temperaturu od 1420 C najmanje etiri sata. Izbjegajite duboku sadnju nakon sterilizacije kako bi preventirali pojavu sjemena korova te bakterija ispod zone sterilizacije. Zemlji te je neophodno testirati prije sadnje kako bi se odredila ta na koli ina ubriva za svaku kulturu. Sva ubriva bazirana na fosforu i kaliju trebaju biti direktno dodana u zemlji te prije sadnje. Nitrogen bazirana ubriva pridodaju se u dva navrata, dio prije sadnje a ostatak po potrebi tokom rasta. Obezbje enost zemlji ta hranjivim elementima Stepen Obezbje enosti Slabo Srednje Dobro Vrlo dobro Obilno Prekomjerno Toksi no Amonija ni-nitratni azot Mg/100 gr.tla 5 5±8 9 ±11 12 ± 14 15 ± 17 18 ± 20 >20 Fosfor (P2O5 ) mg/100 gr.tla 30 30 ± 60 60 ± 90 90 ± 120 120 ± 150 150 ± 200 >20 Kalijum (K2O) mg/100 gr.tla 30 30 ± 60 60 ± 90 90 ± 120 120 ± 150 150 ± 200 >200

I

1

Pri velikom nedostatku odumiru korijen i vrh stabla.6 % azotnog ubriva. stablo odrveni. Prihraniti sa 1 ± 2 % rastvora magnezijum sulfata.Primjetne promjene na biljkama prouzrokovane nedostatkom osnovnih hraniva Nedostaje Element Azot Primjetne promjene List postaje blijedozelen do ut. zaustavlja se rast biljke. Prekrivni materijal mora imati visoku transparentnost. posebno u prolje e. a zatim pove anje temperature zemlji ta. List opada pri velikom nedostatku. Usporava se rast cijele biljke. Krovni lukovi sa najmanje 28°nagiba. Biljka zaostaje u porastu. Polietilen i vlaknasto staklo raspr avaju svijetlost. Prvo donji listovi postaju tamnozeleni do ljubi asti. Primarne padavine podrazumjevaju snijeg i vjetar. Prihraniti biljke sa 1 % rastvora kalcijum nitrata. opada.Kompletna konstrukcija mora biti premazana svijetlom bojom kako bi se osigurala maksimalna reflekcija svijetlosti. Simptomi se javljaju na najstarijim listovima koji gube hlorofil izme u nerava i ti djelovi dobijaju sme ecrvenu boju i odumiru. Prihranjivanje rastvorom 0. I 2 . Fosfor Kalijum Kalcijum Magnezijum KONSTRUKCIJA PLASTENIKA Pri odabiru plastenika tri glavna faktora se detaljno trebaju razmotriti: padavine.7 ± 1 % amonijum fosfata. Ve ina plasteni kih kultura najbolje raste pri svijetlosti ija se du ina talasa kre e od 400 do 700 nanometara.5 ± 1% kalijum-sulfata. sitan. Ovaj domen svijetlosnih talasa je poznat kao fotosintetski aktivna radijacija (photosynthetically active radiation -PAR). Na plodu paradjza javljaju se crne mrlje. Pri velikom nedostatku list dobija bronzanu boju i opada. prvenstveno prihrana od 0. Konstrukcija plastenika kao i elementi za vezivanje trebaju biti dovoljno jaki da bi osigurali postojanost plastenika pri jakim udarima vjetra. dok acrilik i polikarbonat imaju osobinu da pu taju direktan prolaz radijacije.5 ± 0. Zaustavlja se obrazovanje cvijetova i ploda. a zatim i gornji. svijetlosna prodornost i tro ak / cijena. Instaliranjem duple krovne folije tako e se izbjegava potencijalna teta od akomuliranja snijega. Preporu uje se. odnosno kako bi se sprije ilo zagrijavanje dijelova koji dodiruju foliju. Preporu ena prihrana biljke rastvorom 0. Raspr tana ili difuzirana svijetlost beneficira biljku smanjenjem obilne svijetlosti na gornje listove te pove anjem reflektirane svijetlosti na donje listove. Plod ostaje nepravilan. Ve ina prekrivnih materijala podr ava kratke talase vidljive svijetlost. zagrijavanje ili bar povremeno zagrijavanje u plasteniku sprije avaju akomuliranje snijega na krovu. smanjuje se cvijet i plod. Ivica lista uti a zatim i cijeli list.

generalno su otporni na pucanje. Polikarbonat (Polycarbonate) je fleksibilniji sa boljom otpornost u na udare. Temperatura Reguliranje zra ne temperature u plasteniku je va no kako za vegetativni rast tako i za prihod plodova. prenose ne to manje svijetlosti. 000 luksa. UV stabilizatori mogu produ iti ivotni vijek filma. ima visoku stopu skupljanja/ irenja. te je veoma transparentan. Ovaj materijal ne uti. manje atraktivan. pucanje. atraktivnije. dolazi u valovitim ili ravnim plo ama. te se ostvaruje svijetlosna transmisija od 75-87 %. Kori tenjem duplog sloja polietilenskog filma smanjuje se gubitak toplote za 35-45 %. omogu uju i ravnomjernu osvijetljenost biljaka tokom dana. tako e imaju i velike potrebe za svijetlo u. Plasti ni prekrivi su tako e lako primjenjivi za razli ite dizajne plastenika. Tipovi plasti nih prekriva y y y y y Acrilik (Acrylic) je otporan na vremenske uslove. U pore enju sa staklom. Oja ani vlaknasti poliester (fibre reinforced polyester -FRP) ove plo e su trajnije. Polivinil kloridni film (Polyvinyl chloride film) ima veoma visoko irenje za dugo talasnu radijaciju. Glavna prednost je cijena. sa umjerenim cijenama. koja no u u plasteniku stvara ne to vi u temperaturu zraka.Plasti ni prekriv plastenika ima nekoliko prednosti nad staklom. Minimalna osvijetljenost za papriku i paradajz je cca ± 15. tanji je. I 3 . Polietilenski film (Polyethylene film) je jeftim ali privremen.. a optimalno oko 40. Dupli sloj acrilika prenosi oko 83 % svijetlost te smanjuje gubitak toplote za 20-40 % preko jednog sloja.. Ovaj materijal se lako raste e. Njegove lo e osobine su da je lako zapaljiv. Dupli sloj polikarbonata prenosi oko 75-80 % svijetlosti i smanjuje gubitak toplote za 40 % preko jednog sloja. Lako se uni tava ultra violetnom radijaciom (UV) od sunca. Obezbje uje superiorniju trajnost na vremenske uslove samo kada je presvu en sa Tedlar. 000 luksa. ove plo e su otpornije na udare. Posjeduje visoku stopu skupljanja / irenja. Ovaj materijal se lako sije e. te uti i gubi transparentnost u toku jedne godine (iako nove vrste sa UV stabilizatorima ne ute tako brzo). Svijetlost Plasteni ke kulture koje zahtjevaju temperature od 22 ± 25oC za rast. te zahtjeva vi e odr avanja nego ostali materijali. Skuplji je nego polietilenski film. koja se u zimskom periodu mora prati radi boljeg prodiranja svijetlosti. Za odre ivanje potrebne temperature u plasteniku neophodno je znati minimalne temperaturne potrebe za biljku te najni u vanjsku temperaturu koja bi se mogla o ekivati. te lako rastezljiv. Po to dolazi u ve im irinama zahtjeva manje elemenata za vezivanje to rezultira manjim zasjenjenjem odnosno ve om svijetlosnom transmisiom. veoma skup. ali ima osobinu da akomulira pra inu i prljav tinu. Filmovi tretirani sa UV stabilizatorom i ostalim aditivima imaju daleko du i vijek trajanja. Njegova stopa apsorbacije ultra-violetne radijacije je ve a nego kod stakla.te jeftiniji nego acrilik. Maksimalno osvijetljenje se posti e postavljanjem plastenika u pravcu sjever-jug. laki su te se lako instaliraju.

Izbjegajite hladnu vodu jer prouzrokuje o egotine na stablu biljaka.0.5oC . Optimalne temperature naj e ih plasteni kih kultura su: Kultura Optimalna temperatura danju Optimalna temperatura no u Minimalna temperatura za rast O te enja od mraza Paprika Paradajz Crni luk Krastavac Mrkva 25oC 22 oC 19 oC 16 oC 16 oC 18 ± 20oC 14 ± 18oC 8 ± 10oC 8 ± 14oC 6 . biljke u zatvorenom prostoru.0. Generalno. Zalijevanje je preporu ljivo u jutarnjim satima.5 do ± 10oC . Idealno zalijevanje se ipak posti e sistemima za navodnjavanje kap-po-kap. U tom periodu potrebna vla nost se kre e oko 80% poljskog vodnog kapaciteta.7oC Vlaga Vla nost zraka i zemlji ta u plasteniku uveliko odre uju rast i razvoj biljaka kao i prihode. Kultura Krastavac Salata Paprika Paradajz Potrebna relativna vla nost zraka 90 ± 95% 80 ± 90% 50 ± 70% 50 ± 70% I 4 . plasteniku.5oC . a u ostalim fazama potrebna vla nost je oko 70% PVK. sa temperaturom vode pribli noj temperaturi u objektu. imaju ne to ve e potrebe za toplotom u odnosu na iste biljke uzgajane na otvorenom prostoru.10oC 12oC 10oC 4oC 5oC 5oC .5oC . S toga osigurajte da va plastenik ima dovoljno velika vrata na prednjoj i zadnjoj strani.Hla enje odnosno provjetravanje u plasteniku tako e je va no. efektivne sisteme za bo no provjetravanje kao i po eljne krovne odnosno stropne eone ventilacione otvore. Povi ena potreba za vlagom posebno je prisutna u vrijeme rasta i stvaranja rodnih organa.

Paradajz ± rana proljetna proizvodnja: sjetva ± oko 10-og Januara pikiranje ± oko 10-og Februara sadnja ± 10-20-og Marta po etak berbe ± kraj Maja Paradajz ± rana jesenja proizvodnja: sjetva ± 25-og Maja pikiranje ± 20-25-og Juna sadnja ± do 20-og Jula po etak berbe ± 15-25-ti Oktobar Detaljno planirana proizvodnja paradajza vremenskih intervala u razvoju biljke. Predkultura ranoj proljetnoj proizvodnji obi no je salata. Pikiranje se obavlja u saksije Ø 8-10 cm ili tresetne blokove. U 1 gr. ubrizgavanje karbon dioksida u plastenik uveliko pobolj ava prihode paradajza i ostalih kultura. Temperature su ni e. a ranoj jesenjoj je paradajz ili krastavac. oko 45 dana od cvatnje do po etka zriobe. PROIZVODNJA PARADAJZA Plasteni ka proizvodnja paradajza ostvaruje se u dva turnusa. Dodavanje karbon dioksida je najefektivnije u danima kada se plastenik dr i zatvoren bez ventilacije nekoliko dana. plastenik je iskori ten tokom cijele godine. Bolja kombinacije je salata ± paradajz ± krastavac. sjemena nalazi se prosje no 260 ± 350 sjemenki zavisno od hibrida. preduslovljava orijentaciono znanje Proizvodnja rasada Rasad se proizvodi sjetvom u drvene sandu i e (gajbe) ispunjene supstratom ta proizvodnju rasada. jer proizvo a i nisu u mogu nosti obezbjediti optimalne uslove u vrijeme sadnje za ranu proljetnu proizvodnju. 5 ± 6 dana od cvatnje do zametanja ploda. a oni su: 50 ± 70 dana od nicanja do po etka cvjetanja. Navedene faze. I 5 . uslovi za oplodnju su slabiji.Pobolj anje karbon dioksidom Iako novina kod nas. Rana proljetna proizvodnja dosta je slo enija od rane jesenje. Zbog svih ovih negativnih elemenata va no je izabrati kvalitetne sorte / hibride koji uprkos navedenim uslovima mogu posti i zadovoljavaju e rezultate. S toga. itd. variraju u zavisnosti od hibrida i geografskog lokaliteta. naravno. intenzitet svijetlosi je manji. Proces proizvodnje rasada traje 60-65 dana. rana proljetna proizvodnja i rana jesenja proizvodnja. Maksimalni rezultati se posti u ubrizgavanjem 1000 ± 1500 ppm CO2 u plastenik koriste i propanske sagorjeva e ili druge CO2 generatore. 5 ± 6 dana traje puno cvijetanje.

Prije obrade tla postavi se i ana armatura iznad redova za koju se kasnije ve e pvc vezivo uz koje se vodi biljka.60 x 40. Sadnja Sadnja se obavlja u dvorede trake 80 . tako to se razmak izme u traka koristi kao put. U tom vremenu se vr i vezivanje pvc veziva (lika) za icu i biljku. sadnja se obavlja dublje. Ako je dezinfekcija obavljena prije pred kulture ista se ne ponavlja. Sadnja kod normalno uzgojenih sadnica sa 5-6 razvijenih listova se obavlja tako da se biljka zasadi 2-3cm dublje. Svi sakupljeni biljni ostaci se iznose van plastenika i uni tavaju paljenjem. Bitno je znati da ukoloko nepredvi eno kasni sadnja pikirane biljke se moraju razma i za par cantimetara u rasadu kako iste ne bi prerasle. Ukoliko je rasad prerastao i izdu io se. Prvi korak je detaljno i enje ostataka od predhodne kulture. Potrebne temperature u proizvodnji rasada: Danju SJETVA ± NICANJE NICANJE ± PIKIRANJE PIKIRANJE ± SADNJA TEMPERATURA U UZGOJU No u 22-25oC 16-19oC 16oC 16-18oC 25oC 18-22oC 17-20oC 18-25oC No ne temperature u pravilu su za oko 5oC ni e u odnosu na dnevne. tj. Na ovako pripremljenom zemlji tu vr i se markiranje redova i sadnih mjesta. da se na supstrat iz saksija ili kocku nanese sloj od 2-3cm zemlje. a temperatura 18 ± 20oC. a razmak izme u redova za zalijevanje biljaka (bilo kanalima ili sistemom za zalijevanje). Biljke sa razvijenih 5-6 listova su spremne za sadnju. Razba eno mineralno i stajsko gnojivo se zaore na dubini 25-30 cm. Po postavljanju i ane armature po povr ini se razbaci stajnjak i mineralno gnojivo za osnovnu obradu i to 10t stajnjaka na 1000m2 i 80 ± 100 kg mineralnog gnojiva NPK 7:14:21 ili 8:12:26 + 30 kg magnezijeva sulfata. zdravstvenom stanju biljaka i provjetravanju. Priprema plastenika za sadnju I 6 . vlazi. U ovoj fazi treba obratiti pa nju na relativnu vla nost zraka. Nakon sadnje biljke se dobro zaliju. kako bi se izbjegle nepo eljne poslijedice. potom se vr i frezanje kako bi se une eno gnojivo to bolje izmje alo sa zemljom.Tokom uzgoja sadnica treba voditi ra una o temperaturi. Da bi se izbjeglo izdu ivanje biljaka. biljke se ne zaljevaju u narednih 15 dana. Volaton) i plitko inkorporiraju. a ako nije vr i se dezinfekcija plastenika. Relativna vla nost zraka treba da iznosi od 60 ± 65%. Na isfrezano zemlji te se razbace zemlji ni insekticidi (Galation. Biljke se tako e i sutradan jo jedanput zaliju sa ne to manjom koli inom vode. tako da se u zemlju unese i dio stabla. i pospje ila oplodnja prve rodne grane.

Zalijevanje se obavlja svakih 10-12 dana sa 20-30 l vode/m2. Prvo prihranjivanje obavlja se 15 ± 20 dana nakon sadnje i to kombinacijom NPK 7:14:21 25-30 kg/1000m 2 + 10 kg KAN-a. Poslije dodavanja ovog gnojiva vr i se plitko okopavanje s tim da se oko biljke nagrne dodatnih 3-5 cm zemlje. Pogodan za transport zbog velike vrsto e plodova. Kada postignemo odre eni broj rodnih grana pristupa se zalamanju vrha. Uzgaja se na 1-o stablo sa 6 ± 8 rodnih grana. Berba Se obavlja kada plodovi u u u biolo ku zrelost. tako da rast nastavlja samo jedan glavni vrh koji se vodi uz pagu do eljene visine. Okarakteriziran je sa vrstim i glatkim plodovima sa vi e pregrada i sa karakteristi nim zelenim prstenom. Otpornost na virus mozaika duhana. Objekat se svakodnevno ventilira zbog izmjene zraka. Uzgaja se na oko 6 ± 8 rodnih grana i daje visok prinos sa velikim postotkom I klase. a ujedno se odstranjuje potencijalna zaraza biljaka. i nematode. Carmello (GC 204) F1 Srednjerani hibrid krupnih plodova za plasteni ku i proizvodnju na otvorenom. Obrano li e obavezno iznijeti van plastenika i spaliti.Odr avanje paradajza u vegetaciji U periodu od sadnje do po etka berbe stalno treba kontrolisati temperaturu i vla nost zraka. Otporan na verticillium. Arleta F1 Hibrid sa kasnim dozrijevanjem krupnog ploda (oko 180 ± 200 gr.). Ovom operacijom se pove ava prozra nost u donjim eta ama biljke. Monroe F1 Rani hibrid za plasteni ku. Pojavom prvih zrelih plodova vr i se odstranjivanje donjih ve ogrubljenih listova i to tako da se list u jutarnjim satima povla i prema gore. I 7 .). fusarium. Virus mozaika duhana i verticilium ne predstavljaju mu prijetnju. Pinciranje je veoma bitna operacija. Ovako ubrani plodovi zadr e potrebnu vrsto u i lak e se transportuju tokom transporta u narednih 1 ± 2 dana plodovi dozriju i dobiju lijepu crvenu boju sa ve zadr anom vrso om. Poslije zalijevanja objekat obavezno izventilirati. Naradna prihranjivanje se obavljaju svakih 15 dana. fusarium o. blago spljo ten sa zelenim prstenom. stakleni ku kao i proizvodnju na otvorenom. nematode i virus mozaika duhana. Naj e e prisutne sorte / hibridi za plasteni ku proizvodnju su: Balca F1 Plasteni ki vrlo rani hibrid sa vrlo dobrim zametanjem plodova ak i u prili no nepovoljnim uslovima rane proljetne proizvodnje. Dosta krupan plod (180 ± 200 gr. Dobro zametanje plodova i veliki prinosi. a to je prvom pojavom crvene boje. a sastoji se u zakidanju svih bo nih izdanaka. Dosta krupni i ravni plodovi (oko 190 gr. U slu aju da se moraju uskladi titi uvaju se na temperaturi + 50C uz relativnu vla nost zraka od 95%. Otporan na virus mozaika duhana i fusarium. verticilium. lako puca i stvara veoma mali o iljak.) namjenjen za proizvodnju u plastenicima kao i na otvorenom. Time prestaje dalji rast biljke.

Mesnati plodovi sa odli nom vrsto om su prosje ne te ine oko 180 ± 220 gr. iako dobrih karakteristika. Raisa. jedna kondiciono bolja biljka se ostavlja a druga odstranjuje. Za proizvodnju kvalitetnog rasada neophodo je obezbjediti dosta visoke temperature i to do sjetve do nicanja 20 ± 28O C. Plodovi mogu ostati na stablu vrlo dugo. I 8 . Petula RZ je dala najve e prinose od 22. Otporna na Tm. pa je neophodno redovno svakih 10 dana vr iti za titu rasada od plemenja e. Posjeduje 7 ± 9 cvjetova na cvjetnoj grani. Jenna RZ stvara 5 ± 7 plodova po jednoj cvasti. u osnovi su zastarjeli. a potom pikiranje u saksije ili tresetne kocke. Stabljika je okarakterizirana jakim i sna nim porastom. relativna vla nost zraka veoma je bitna za proizvodnju rasada krastavca i odr ava se na 85 ± 90%. Ovim smanjenjem temperature uti e se direktno na intenzitet porasta biljke (usporava se rast) kako bi se dobile biljke sa vrstim stablom i kratkim internodijama. i F. a biljka je otvorena i prozra na sa dobrom oplodnjom i kod lo ih uslova. Nakon nicanja temperatura se smanjuje na 18 ± 20O C. a uspje no se gaji i pri lo im uslovima. tako da u odnosu na druge hibride do " ice" 1 ± 1. Nikita.60 kg/m2 sa sedam rodnih grana. Zbog visokih cijena sjemena ekonomi nija proizvodnja je sjetva i pikiraj. Proizvodnja rasada Rasad krastavca se mo e proizvoditi na dva na ina i to direktnom sjetvom u saksije ili tresetne kocke ili sjetvom u gajbe ispunjene perlitom i tresetom 1:1. Visoka temperatura i visoka vla nost zraka su idealni uslovi za razvoj bolesti. Otporna na Tm. sa lijepom crvenom bojom. Vrlo pogodna za transport i skladi tenje.Pored navedenih hibrida. okruglo pljosnati bez zelenog ruba oko peteljke. Jenna RZ (F1 hibrid) Je rana visokoprinosna sorta otporna i na nematode. U proizvodnji se mo e dr ati i do 10 mjeseci. C5. Tra i intezivne uslove za gajenje. Internodije su kratke. V. Ovako visoka vla nost se posti e estim oro avanjem.5 cvjetnu granu vi e. Proizvodnja Krastavca Plasteni ka proizvodnja krastavca podrazumjeva ranu proljetnu proizvodnju ili jesenju proizvodnju. Sjetva krastavca za proljetnu proizvodnju obavlja se oko 20-og Februara. pepelnice i antraknoze. sadnja do 10-og Jula. Petula RZ je jedna od vode ih hibrida kako po prinosima tako i po kvalitetu. a tokom no i od 18 ± 20O C. Kompanija Iplas Vas obezbje uje sa novim hibridima sjemenske ku e Rijk Zwaan. Za jesenju proizvodnju sjetva se obavlja 15-og Juna. u tim uslovima biljka ni e za 5 ± 7 dana. tako e su prisutni i Luca. Prosje na te ina plodova je 150 ± 160 gr. Holandija. po etak berbe oko 10-og Augusta. po etak berbe oko 01-og Maja. odli ana je i za transport jer mo e ostati u skladi tu vrlo dugo. Kvalitetna sadnica je visoka oko 25 cm sa 5 ± 6 listova i internodijama od 3 ± 4 cm. Potrebno je znati da se pikiranje obavlja u fazi kotiledona. Kada biljke izniknu i razviju kotiledone. jer nema ba enih biljaka. 1998 god. Belle. V. Kod direktne sjetve u saksije napunjene supstratom stavljaju se dvije sjemenke. Plodovi su ujedna eni. F2 i N. Od hibrida paradajza preporu ujemo: Petula RZ (F1 hibrid) Je specifi an vegetativni hibrid izuzetno sna nog porasta. Nakom razvijenog prvog pravog lista temperatura se tokom dana odr ava na 22 ± 25O C. sadnja 20-og Marta. u Ma arskoj. itd. Navedeni hibridi. Najprisutnija je proizvodnja salatnih krastavaca mada je vrlo uspje a i proizvodnja korni ona u plastenicima. Monika.

Prvo prihranjivanje se obavlja 15 dana nakon sadnje sa 30 kg KAN-a/1000m2. Berba Berba po inje 6 sedmica nakon sadnje i obavlja se u po etku svakih 5 dana. Na stablu do visine 40 cm odstranjuju se sve bo ne vrije e od 40 cm do ice vr i se prikra ivanjem bo nih vrije a na 3 lista i 2 ploda. Astrea F1 te Samar F1. te noviji enski hibridi Green Fall F1. Zalijevanje se obavlja svakih 7 dana do formiranja plodova. Biljka je otvorenog tipa sa I 9 . jer taka biljka prestaje dalje cvjetati i davati plodove. Temperatura u plasteniku se odr ava na oko 25O C tokom dana. Izuzetno pogodan za plasteni ku proljetnu. a potom markiranje redova za sadnju. ljetnu i jesenjsku proizvodnju. Ovom akcijom stablu se oduzima dominacija rasta te pospje uje razvoj bo nih vrije a.Krastavac je kultura koja zahtjeva ne to dublje oranje do 40 cm. Ubrani plodovi se pakuju u kartonsku ambala u zbog lak eg transoporta. te vezanje page za icu i biljku ime se biljci obezbje uje vertikalna potpora za normalan rast. U Iplas-u od salatnih krastavaca dostupni su vam: Priprema zemlji ta za sadnju Sadnja Deltastar RZ (F1 hibrid) Glatke povr ine i ploda. prosje ne du ine 18 ± 20 cm. Raider F1. a po formiranju plodova svakih 3 ± 4 dana. a potom svaka 2 dana. Krastavci dobro podnose folijalno prihranjivanje koje se mo e obavljati svakih 10 ± 15 dana jednim od folijarnih preparata. Od hibrida krastavca naj e e prisutni su Sun ani Potok (dosta rodna i tra ena sorta). Sadnja se obavlja u dvorede trake sa rastojanjem red od reda 60 ± 70 cm. Tokom berbe mora se voditi ra una da se plodovi na vrijeme uberu i ne smije se dozvoliti da plod po uti (sazrije) na biljci. Nakon oranja pristupa se usitnjavanju zemlji ta frezanjem. te dosta velike koli ine zgorjelog ili polu zgorjelog stajnjaka 10 ± 20t u osnovnoj gnojidbi dodaje se i 100 ± 150 kg NPK/1000m2 i to kombinacija 7:14:21 ili 5:10:20 + 30 kg magnezijeva sulfata. vrh glavnog stabla se ne kida nego se prebaci preko ice i okrene prema zemlji. Holandskog tipa. Pinciranje Regulisanjem rasta stabla obezbje uje se ranozrelost i ve i ukupni prinos. i na oko 18O C tokom no i uz relativnu vla nost zraka od oko 80 ± 85% i vla nost zemlji ta od 80% PVK. Kada dospije do ice. a razmak od trake do trake je 80 ± 90 cm i razmak u redu je 45 ± 50 cm. U narednih 7 dana vr i se okopavanje sa blagim nagrtanjem zemlje oko biljke kako bi se pospje io razvoj bo nog korijena. te manjeg o te enja plodova. vrije e drugog i tre eg reda skra uju se na 2 lista i jedan plod. Posebno treba obratiti pa nju na nedostatak magnezija to se manifestuje pojavom bijelih polja du nervature lista. Poslije sadnje biljke se dobro zaliju vodom koja treba da ima temperaturu od oko 25O C.

I 10 . Otporan na CMV te visokotolerantan na pepelnicu. itd. II i III klase. je ne to bujnija ali je otvorenija. Brza regeneracija poslije berbe te odli na konzistencija mesa. partenokarpni hibrid vrlo sna nog porasta. su tamno zeleni.5 ± 2. Harmonie RZ (F1 hibrid) Je jo uvijek vode i hibrid u mnogim zemljama svijeta. U odnosu na sorte sa mu kim cvjetovima bere se ranija 6 ± 10 dana. 2001 godine na 24 ha u Dunakilitiu (Ma arska) sa agryl prekrivnom folijom te sistemom ³kap-po-kap´ za 110 dana berbe dao je 17. sli na Harmonie hibridu. Strogo preporu ljiv za plasteni ku proizvodnju sa 2. Visoko prihodni hibrid. Iplas vam omogu uje dostupnost slijede ih hibrida korni ona: Motiva RZ (F1 hibrid) Je bradavi asti. preporu ljivi za berbu I i II klase. partenokarpni (samooplodni) hibrid sa 100% enskim cvjetovima. bez gor ine sa idealnim odnosom du ina/ irina. Sposobnost regeneracije poslije berbe je odli na.5 kg krastavca po du nom metru. Plodovi su tamno zeleni.8 biljaka na m2. palir se visoko preporu uje.2 : 1. Pri palirskom uzgoju zahtjeva malo orezivanja. ne to deblji nego kod Harmonie. U zadnje vrijeme koriste se visoko-prinosni hibridi koji se gaje uz potporu te po ti u jako visoke prihode. Partenokarpan. sitno bradavi ast (glatki). sa visokom otpornost u na bolesti. Melody RZ (F1 hibrid) Sitnobradavi asti partenokarpni hibrid preporu ljiv za palirski uzgoj kao i za njivski uzgoj.izuzetno jakim porastom. bez bradavica. CMV te CYV. te visokotolerantan na CMV.) daje vrlo visoke prinose i vrlo se dugo mo e brati. Po pazuhu lista daje 3 ± 4 ploda sa odnosom du ina/ irina = 3. za tita. Otporan na pepelnicu. Plodovi. Plodovi. Placido RZ 12 ± 16 (F1 hibrid) Biljka. Plodovi su prosje no 18 ± 22cm dugi. a sadnja krajem aprila ili po etkom maja.1: 1. Adrijan RZ (F1 hibrid) Je vrhunski salatar ameri kog tipa. Proizvodnja paprike Paprika se u plastenicima uzgaja kao proljetna kultura i ostaje u nasadu sve do kasne jeseni. navodnjavanje. II i III klase (preko 12 cm). Korni oni Sjemenska ku a Rijk Zwaan najpoznatiji je europski pa i svijetski selekcionar korni ona. Plodovi su ne to svijetliji. cilindri nog oblika sa omjerom du ina/ irina = 3. srednje bujnog rasta. izvanrednog okusa te se dugo mogu uvati. su pogodni za berbu I. Deltastar je jako otporan na pepelnicu. Plodovi su tamno zeleni. a biljka odli no obrezuje bo ne izdanke ± lastare. Cladosporium. vrlo ujedna eni. te uz primjenu visoke tehnologije (rezidba. Sjetva paprike se obavlja krajem decembra. prihrana. Pogodan za berbu I. vrlo dobre konzistencije.

Oranje se obavlja na dubinu od 25 ± 30 cm. Sjetva se obavlja od 25-og Decembra do 10-og Januara. tako da se gnojivo plitko unese u tlo.Proizvodnja rasada Sjetva se obavlja u sterilan supstrat tako da se u jednu gajbu dimenzija 60 x 40 cm sije oko 100 sjemenki. Na dobro njegovanom nasadu se obavlja do jeseni. Pred sadnju se razbace zemlji ni insekticidi (Galation ± Volaton). Kada biljke razviju prva dva prava lista pristupa se pikiranju u saksije Ø 8 ili kocke 8 x 8 cm. a zahtjeva dosta visoku temperaturu pristupa se naklijavanju sjemena. a drugim za biljku uz jednu pagu se vodi jedno stablo. a kad biljke niknu temperatura se smanjuje na +22-24O C. Kada 50% biljaka isklija pristupa se sjetvi. Orezivanje i oblikovanje Orezivanje je redovna operacija kod visoko rodnih hibrida. Naklijavanje se obavlja tako da se sjeme stavi u jutano platno pored toplotnog izvora na temperaturi od +28O C uz redovno odr avanje vlage. Berba Berba po inje 40 ± 50 dana nakon sadnje. Temperatura u objektu se odr ava na + 22 ± 25O C tokom dana te na + 18 ± 20O C tokom no i. paga se ve e za icu jednim krajem. Rasad paprike se redovno titi od bolesti svakih 7 dana. Po to sjeme paprike sporo klija. a potom okopavanje. koji se uzgajaju uz pagu ili kakvu drugu potporu. zatim se zemlji te usitnjava frezanjem. Temperatura u rasadu do nicanja odr ava se na +28O C. Poznati hibridi paprike na na em tr i tu su: Istra F1 I 11 . Sadnja Sadnja visokoprinosnih hibrida koji se gaje uz potporu obavlja se u dvorede trake 60 ± 70cm sa razmakom u redu od 40 cm. Priprema zemlji ta za sadnju Prije oranja pristupa se rasturanju stajnjaka i to 12-15 t/1000m2 + NPK 7:14:21 80-100 kg + 30 kg magnezijeva sulfata. Sadnja od 25-og Aprila do 10-og Maja. Nakon oplodnje prvih plodova vr i se odstranjivanje vrhova. Pikiranje od 25-og Februara do 10-og Marta. Kada se izvr i berba prvih plodova sa izbolja iji su vrhovi zalomljeni ti se izboji odstranjuju do glavnog stabla tako da biljka ostaje samo sa jednim ili dva stabla (vrha). Nakon sadnje biljke se obilno zaliju. Kocka se unese u tlo i prekrije tankim slojem zemlje kako bi se sprije ilo isu ivanje kocke. Beru se zreli plodovi i pakuju u kartonsku ambala u kako bi se umanjio lom pri transportu te sa uvala svje ina plodova. Petnaest dana nakon sadnje se vr i prvo prihranjivanje. sem jednog ili dva vegetativna vrha zavisno od toga dali biljku oblikujemo za uzgoj na jedan ili dva vrha. Naklijano sjeme ni e za 8 ± 16 dana. Sadnja se obavlja u zemlji te koje ima temperaturu oko + 18O c.

Sjetva se obavlja u tresetne blokove (kocke) 4 x 4 cm ili u plasti ne folije ispunjenje tresetom za proizvodnju rasada. Iplas vam nudi slijede e hibride paprike sjemenske ku e Rijk Zwaan: Cecil (F1 hibrid) Je indeterminantna paprika kupastog oblika sa vise im plodovima te ine od 110 do 150 gr. PROIZVODNJA SALATE Salata je jedna od rijetkih kultura koje se stalno uzgajaju u plastenicima. te ine oko 260 gr. ravnomjernije ni e.utom bojom. irine 120 cm sa razmakom izme u gredica 30 ± 35 cm. Tasty F1. Pored navedenih tako e su prisutni i ostali hibridi kao: Blondy F1. Otporan na TMV O.5mm) su dobrog ukusa i arome. sa ujedna enim i ne to krupnijim plodovima. Mesnati plodovi (debljine 4. Uzgaja se uz potporu a biljka razvija jaku stabljiku sa ujedna enim plodovima. itd. Valdor F1 Je baburasti vrlo rani hibrid jako krupnog mesnatog ploda ute boje. a preko toga se prska voda. Otporna na TMV 3. Biljka formira jako vrstu i visoku stabljiku koja dosti e visinu i do 2m. irine od 6 do 7 cm te du ine od 13 do 14 cm. I 12 . Cecil daje ujedna enu te vrlo dugu berbu. Biljka je sna nija sa intezivnijom sjajno. Pilirano sjeme je skupo. Naj e e se sre e sa kombinacijom paradajza i krastavca. kako bi se pove ala vla nost zraka oko sjemene opne. Poslije usitnjavanja zemlje pristupa se pravljenje gredica.Je rani hibrid krupnih plodova (prosje no oko 170 gr). Clovis F1. Razlog je da dublje oranje omogu uje br e oticanje vi ka vode koje mo e prouzrokovati gu enje korijena. mogu e je ostaviti i dvije grane. Dolmy F1. lak e se sije te ga treba daleko manje u odnosu na normalno sjeme. ali je daleko sigurnije. Zasijano sjeme se tokom dana zalijeva 3 ± 4 puta to sitnijim kapljicama. Priprema zemlji ta za sadnju Oranje se obavlja na dubini do 25 cm iako korijen salate ne dopire do te dubine. Sjetva Do nicanja. Preporu uju se 3 ± 4 biljke sa po 2 grane na m2. ime se posti e pravilna plodosmjena u plasteniku. Prosje an prihod je oko 5kg po biljci. Pokrov se skida no u. zasijane sjemenke se tokom dana prekriju jutanim ili arkilnim vlaknom. Dobro podnosi i slabije svijetlosne uslove. U plastenicima bez grijanja ima ne to du u vegetaciju u zimskim mjesecima ak i preko 100 dana pa je mogu e proizvesti samo jedan zimski turnus. Najbolja je varijanta sjetve piliranog sjemena i tom prilikom treba znati: Sije se pred ve e kada je temperatura ispod 25O C. Po to Cecil posjeduje izuzetan porast. 1 i 2.uta paprika je nekoliko dana ranija od Cecila. Pilirano sjeme se ne zatrpava ve se stavi u malo udubljenje na sredini kocke. Izuzetno pogodan za plastenik bez grijanja. Century Z090 (F1 hibrid) Ova izuzetno lijepa kupasta bijelo.

Zalijevanje se obavlja u jutarnjim satima poslije ega je obavezno objekat dobro izventilirati. a da no u bude ve a od +5OC. posebno pri visokim temperaturama. Naredna jedno do dva okopavanje se obavljaju dok salata ne pokrije zemlju. Temperatura Po eljno je da se temperatura tokom dana kre e izme u 12 i 15O C. Obratiti pa nju da se listovi salate u osnovi ne zagrnu zemljom. Presadnica ovog uzrasta najbolje se prilago ava novim uslovima. Mildred I 13 . Okarakteriziran te kim zatvorenim glavicama umjerene zelene boje. jer visoke temperature prouzrokuju salatu da stvara meke i rastresite glavice koje su podle ne napadu bolesti. Sadnja se obavlja u ku ice koje ne smiju biti dublje od visine kocke. zimu i prolje e. Brzo formira lijepo zatvorene glavice sa lijepim ovojnim li em. Sadnja salate Sadnja se obavlja na ve pripremljene gredice irine 120 cm. Prisutni hibridi: Jessy Ovo je srednje rani hibrid puterice pogodan za obje plasteni ku i proizvodnju na otvorenom. a poslije dozrijevanja ostaje du e vrijeme u dobroj kondiciji za berbu. Okopavanje Prvo okopavanje se obavlja 6-7 dana nakon sadnje. Sadnja se obavlja kada presadnica ima razvijena tri prava lista. Rosalba Tako e srednje rana puterica formulirana za plasteni ko-stakleni ku proizvodnju u jesen.Gnojidba zemlji ta Ukoliko je salata prva kultura. Ventilacija je obavezna. Berbu obavljati rano ujutro ili pred ve e.5 dkg/m2. kao i mineralnim gnojivom NPK 6:8:16 600 ± 800 kg/ha. Tokom vegetacije obavlja se jo jedna prihrana istom otopinom ali uz obavezno spiranje istom vodom. Zalijevanje Zalijevanje se obavlja po potrebi svakih 7-8 dana sa 10 l vode/m2. Berba i ambala a Salata se pakuje u kartonsku ambala u i to maksimalno u 2 reda 2 x 12 komada. a to je ujedno i vrijeme kada korijen po inje da probija rubove kocke. Zavisno od krupno e sadi se na razmak od 20 x 20 ili 20 x 25 cm. jer to mo e biti tetno za biljku. Dobre rezultate daje u jesenjoj i zimskoj proizvodnji te dobru otpornost na Bremiu i ostale gljivi ne bolesti. plitko 2-3 cm. neophodno je gnojenje stajnjakom 40t/ha. Prihranjivanje Kada biljke razviju 6-7 listova prva prihrana se obavlja i to otopinom KAN-a 1 ± 1. Otporna na Bremiu. kako bi se razbila pokorica.

Glavice (300-350 gr) su ne to tamnije zelene boje te se brzo formiraju ak i pri ni im svijetlosnim intenzitetom. tankih listova preporu ljiva za jesenju i kasno zimsku proizvodnju. PROIZVODNJA LUKA Po to ne zahtjeva visoke temperature za svoj razvoj. Vrlo je otporna na procvijetavanje. Predla e se 16 ± 18 biljaka na m2. itd. Ukorijenjivanje arpad ika I 14 . 19 i 21. Broj biljaka je 18 ± 22 kom/m2. BL 17. Brzo vrste i ujedna ene glavice te ke i do 500 gr.Sorta za plasteni ku proizvodnju u hladnijim uslovima. paprika. Sadnja se mo e isplanirati u odre enim vremenskim razmacima kako bi se postigla kontinuirana berba u skladu sa mogu nostima plasmana. U po etku vegetacije formira velike donje listove. lijepe zelene boje. prva u sezoni. Otporna na Bremiu te dobro podnosi no ne hladno e. Histor RZ Je svijetlo zelena salata. Nakon frezanja pristupa se pravljenju gredica za sadnju irine 80-120 cm zavisno od dimenzije objekta. Concorde RZ Je nova selekcija lollo salate. 19 i 21. Listovi su vrsti. 13-15. NL 1-16 i BL 17. 17 i 19. a u poslijednjoj fazi vrlo dobro i brzo formira glavice. Listovi su intenzivno tamno crveni. Razba eno gorivo se zaore na dubinu od 25cm a potom isfreza. sjajni i reckavi. Od drugih vrsta daleko otpornija na Botritis. Iz na e ponude slijede e sorte Rijk Zwaan salate su dostupne: Pia RZ Je kasno zimska i najranija prolje na puterica. debeli. u zavisnosti od vremena berbe. krastavac) neophodno je izvr iti osnovnu gnojidbu sa 3 ± 4 t zgorjelog stajnjaka / 1000m2 te NPK 7:14:21 80-100kg. sa mogu no u sadnje od po etka oktobra pa sve do kraja februara. Otporna na Bremiu (plamenja u salate). niske temperature. Donja strana salate je vrlo dobro zatvorena. Otporna na Bremiu 1-6. Vrlo je ukusna i atraktivna. Te ina glavice 250 ± 500 gr. Uspje na proizvodnja se odvija od prolje a do jeseni. Vrlo dobro podnosi stresove kao sadnju. Za proizvodnju mladog luka koristi se arpad ik veli ine 2 ± 3 cm. Priprema zemlji ta za sadnju Po to sadnja luka dolazi neposredno nakon skidanja osnovnih kultura (paradajz. Otporna na NL 1-16. mladi luk je veoma zahvalna kultura za zimsku proizvodnju. Dobra RZ Pogodna za proizvodnju tokom cijele sezone.

Tokom vegetacije obavlja se 1-2 prihranjivanja KAN-om 30 gr/m2 uz obavezno ispiranje istom vodom kako bi se izbjeglo o te enje biljaka. Ova operacija se sastoji u potapanju arpad ika u vodu ija se temperatura kre e oko 35O C 12 ± 15 sati. U narendih nekoliko dana arpad ik se polijeva mlakom vodom. U ovakvim uslovima arpad ik veoma brzo potjera korijen i e i kada su korijen i i du ine 1 ± 1. I 15 . Njega nakon sadnje Odmah nakon sadnje vr i se zalijevanje mlakom vodom oko 10l/m2. Arpad ik se unese plitko u zemlju tek toliko da se ne vidi.Ukoliko zbog odre enih problema kasnimo sa pripremom za sadnju postoji mogu nost ukorijenjivanja arpad ika van plastenika. Ovim postupkom dobijemo za 5 ± 7 dana o iljen arpad ik od koga za 45 dana o ekujemo berbu. Nakon va enja arpad ik se stavlja u drvene gajbe i unosi u prostoriju na temperaturu +25O C uz relativnu vla nost zraka oko 90%. Sadnja Sadnja se obavlja na ve pripremljene gredice u redove sa razmakom 12-15 cm i 3 ± 5 cm u redu. Berba se obavlja kada biljke imaju razvijenih 6 ± 8 listova i postignu visinu od oko 35 ± 40 cm. Naredna zalijevanja se obavljaju po potrebi u razmacima 10 ± 12 dana. a okopavanje se obavlja 1-2 puta i to plitko da se razbije pokorica i odstrani korov.5 cm arpad ik je spreman za sadnju.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful