PLASTENI KA PROIZVODNJA POVR A

KRATAK VODI
LOKACIJA PLASTENIKA

Idealna lokacija za plastenik ima visok zimski intenzitet svijetlosti, umjerene zimske temperature, nisku vla nost, i lak pristup tr i tu. Izbjegnite drve e ili objekte koji mogu zasjeniti plastenik. Ukoliko na pravoj lokaciji, za tite od udara vjetra e pomo i pri smanjenju tro ka grijanja. Lokacije sa visokim nivoom podzemnih voda, kao i lokacije uz rije ne tokove, su nepo eljne zbog visokog intenziteta vlage i jutarnjih magli. Blage padine pravac jug/jugoistok su pogodna za plastenik zbog osun anosti sa svih strana. Plastenik je okrenut naju om eonom stranom u pravcu udara vjetra sjever-jug. Tako e osigurajte dodatni prostor za budu a pro irenja kao i za parking.

ZEMLJI TE
Najlak i na in za po etak plasteni ke proizvodnje je kori tenje ve postoje eg zemlji ta na terenu. Po eljno zemlji te za plasteni ku proizvodnju su lak a tla, sa malim udiom praha i gline i malo krupnijom frakcijom pijeska. Zemlji ta sa preko 25% gline su nepo eljna za plasteni ku proizvodnju. Efikasna proizvodnja povr a zahtijeva blago kiselo do neutralno tlo, sa optimalnom pH reakcijom od 6-8. Zemlji te svakako mo e biti pobolj ano dodavanjem obilnih koli ina zrelog stajnjaka. Organska ubriva se dodaju prije preporu ljive sterilizacije. Zemlji te treba sterilizirati parom najmanje dvije sedmice prije sadnje. Odr ite temperaturu od 1420 C najmanje etiri sata. Izbjegajite duboku sadnju nakon sterilizacije kako bi preventirali pojavu sjemena korova te bakterija ispod zone sterilizacije. Zemlji te je neophodno testirati prije sadnje kako bi se odredila ta na koli ina ubriva za svaku kulturu. Sva ubriva bazirana na fosforu i kaliju trebaju biti direktno dodana u zemlji te prije sadnje. Nitrogen bazirana ubriva pridodaju se u dva navrata, dio prije sadnje a ostatak po potrebi tokom rasta. Obezbje enost zemlji ta hranjivim elementima Stepen Obezbje enosti Slabo Srednje Dobro Vrlo dobro Obilno Prekomjerno Toksi no Amonija ni-nitratni azot Mg/100 gr.tla 5 5±8 9 ±11 12 ± 14 15 ± 17 18 ± 20 >20 Fosfor (P2O5 ) mg/100 gr.tla 30 30 ± 60 60 ± 90 90 ± 120 120 ± 150 150 ± 200 >20 Kalijum (K2O) mg/100 gr.tla 30 30 ± 60 60 ± 90 90 ± 120 120 ± 150 150 ± 200 >200

I

1

Kompletna konstrukcija mora biti premazana svijetlom bojom kako bi se osigurala maksimalna reflekcija svijetlosti. Instaliranjem duple krovne folije tako e se izbjegava potencijalna teta od akomuliranja snijega. Na plodu paradjza javljaju se crne mrlje. a zatim i gornji. dok acrilik i polikarbonat imaju osobinu da pu taju direktan prolaz radijacije.Primjetne promjene na biljkama prouzrokovane nedostatkom osnovnih hraniva Nedostaje Element Azot Primjetne promjene List postaje blijedozelen do ut. I 2 .7 ± 1 % amonijum fosfata. prvenstveno prihrana od 0. Plod ostaje nepravilan. Prihraniti sa 1 ± 2 % rastvora magnezijum sulfata. Konstrukcija plastenika kao i elementi za vezivanje trebaju biti dovoljno jaki da bi osigurali postojanost plastenika pri jakim udarima vjetra. Ovaj domen svijetlosnih talasa je poznat kao fotosintetski aktivna radijacija (photosynthetically active radiation -PAR).6 % azotnog ubriva. Simptomi se javljaju na najstarijim listovima koji gube hlorofil izme u nerava i ti djelovi dobijaju sme ecrvenu boju i odumiru. Ivica lista uti a zatim i cijeli list.5 ± 1% kalijum-sulfata. sitan. Prvo donji listovi postaju tamnozeleni do ljubi asti. Fosfor Kalijum Kalcijum Magnezijum KONSTRUKCIJA PLASTENIKA Pri odabiru plastenika tri glavna faktora se detaljno trebaju razmotriti: padavine. a zatim pove anje temperature zemlji ta. Ve ina prekrivnih materijala podr ava kratke talase vidljive svijetlost. posebno u prolje e. stablo odrveni. Preporu ena prihrana biljke rastvorom 0. Primarne padavine podrazumjevaju snijeg i vjetar. Preporu uje se. smanjuje se cvijet i plod. Prihranjivanje rastvorom 0. Pri velikom nedostatku list dobija bronzanu boju i opada. Ve ina plasteni kih kultura najbolje raste pri svijetlosti ija se du ina talasa kre e od 400 do 700 nanometara. Krovni lukovi sa najmanje 28°nagiba. Prihraniti biljke sa 1 % rastvora kalcijum nitrata. Biljka zaostaje u porastu.5 ± 0. Prekrivni materijal mora imati visoku transparentnost. Pri velikom nedostatku odumiru korijen i vrh stabla. List opada pri velikom nedostatku. svijetlosna prodornost i tro ak / cijena. opada. Usporava se rast cijele biljke. zagrijavanje ili bar povremeno zagrijavanje u plasteniku sprije avaju akomuliranje snijega na krovu. Polietilen i vlaknasto staklo raspr avaju svijetlost. zaustavlja se rast biljke. Raspr tana ili difuzirana svijetlost beneficira biljku smanjenjem obilne svijetlosti na gornje listove te pove anjem reflektirane svijetlosti na donje listove. Zaustavlja se obrazovanje cvijetova i ploda. odnosno kako bi se sprije ilo zagrijavanje dijelova koji dodiruju foliju.

generalno su otporni na pucanje. Dupli sloj polikarbonata prenosi oko 75-80 % svijetlosti i smanjuje gubitak toplote za 40 % preko jednog sloja. te uti i gubi transparentnost u toku jedne godine (iako nove vrste sa UV stabilizatorima ne ute tako brzo). sa umjerenim cijenama. Posjeduje visoku stopu skupljanja / irenja. manje atraktivan. U pore enju sa staklom. te se ostvaruje svijetlosna transmisija od 75-87 %. Maksimalno osvijetljenje se posti e postavljanjem plastenika u pravcu sjever-jug. Lako se uni tava ultra violetnom radijaciom (UV) od sunca. te zahtjeva vi e odr avanja nego ostali materijali. 000 luksa. koja no u u plasteniku stvara ne to vi u temperaturu zraka. dolazi u valovitim ili ravnim plo ama. Tipovi plasti nih prekriva y y y y y Acrilik (Acrylic) je otporan na vremenske uslove. a optimalno oko 40.. Po to dolazi u ve im irinama zahtjeva manje elemenata za vezivanje to rezultira manjim zasjenjenjem odnosno ve om svijetlosnom transmisiom. Temperatura Reguliranje zra ne temperature u plasteniku je va no kako za vegetativni rast tako i za prihod plodova. Minimalna osvijetljenost za papriku i paradajz je cca ± 15. ove plo e su otpornije na udare. Ovaj materijal ne uti.te jeftiniji nego acrilik. I 3 . pucanje. Skuplji je nego polietilenski film. Obezbje uje superiorniju trajnost na vremenske uslove samo kada je presvu en sa Tedlar. Polivinil kloridni film (Polyvinyl chloride film) ima veoma visoko irenje za dugo talasnu radijaciju. Plasti ni prekrivi su tako e lako primjenjivi za razli ite dizajne plastenika. te lako rastezljiv. UV stabilizatori mogu produ iti ivotni vijek filma.Plasti ni prekriv plastenika ima nekoliko prednosti nad staklom. Svijetlost Plasteni ke kulture koje zahtjevaju temperature od 22 ± 25oC za rast. laki su te se lako instaliraju. atraktivnije. koja se u zimskom periodu mora prati radi boljeg prodiranja svijetlosti. tako e imaju i velike potrebe za svijetlo u. veoma skup. tanji je. ima visoku stopu skupljanja/ irenja. Dupli sloj acrilika prenosi oko 83 % svijetlost te smanjuje gubitak toplote za 20-40 % preko jednog sloja. Ovaj materijal se lako raste e. Filmovi tretirani sa UV stabilizatorom i ostalim aditivima imaju daleko du i vijek trajanja. Polietilenski film (Polyethylene film) je jeftim ali privremen. Ovaj materijal se lako sije e. Oja ani vlaknasti poliester (fibre reinforced polyester -FRP) ove plo e su trajnije. Polikarbonat (Polycarbonate) je fleksibilniji sa boljom otpornost u na udare. prenose ne to manje svijetlosti.. Za odre ivanje potrebne temperature u plasteniku neophodno je znati minimalne temperaturne potrebe za biljku te najni u vanjsku temperaturu koja bi se mogla o ekivati. te je veoma transparentan. Njegove lo e osobine su da je lako zapaljiv. Njegova stopa apsorbacije ultra-violetne radijacije je ve a nego kod stakla. 000 luksa. ali ima osobinu da akomulira pra inu i prljav tinu. Glavna prednost je cijena. Kori tenjem duplog sloja polietilenskog filma smanjuje se gubitak toplote za 35-45 %. omogu uju i ravnomjernu osvijetljenost biljaka tokom dana.

0. Optimalne temperature naj e ih plasteni kih kultura su: Kultura Optimalna temperatura danju Optimalna temperatura no u Minimalna temperatura za rast O te enja od mraza Paprika Paradajz Crni luk Krastavac Mrkva 25oC 22 oC 19 oC 16 oC 16 oC 18 ± 20oC 14 ± 18oC 8 ± 10oC 8 ± 14oC 6 .Hla enje odnosno provjetravanje u plasteniku tako e je va no. Generalno. S toga osigurajte da va plastenik ima dovoljno velika vrata na prednjoj i zadnjoj strani. Izbjegajite hladnu vodu jer prouzrokuje o egotine na stablu biljaka. efektivne sisteme za bo no provjetravanje kao i po eljne krovne odnosno stropne eone ventilacione otvore. Zalijevanje je preporu ljivo u jutarnjim satima. imaju ne to ve e potrebe za toplotom u odnosu na iste biljke uzgajane na otvorenom prostoru. Povi ena potreba za vlagom posebno je prisutna u vrijeme rasta i stvaranja rodnih organa.5oC .5oC .7oC Vlaga Vla nost zraka i zemlji ta u plasteniku uveliko odre uju rast i razvoj biljaka kao i prihode.10oC 12oC 10oC 4oC 5oC 5oC . Kultura Krastavac Salata Paprika Paradajz Potrebna relativna vla nost zraka 90 ± 95% 80 ± 90% 50 ± 70% 50 ± 70% I 4 . Idealno zalijevanje se ipak posti e sistemima za navodnjavanje kap-po-kap. U tom periodu potrebna vla nost se kre e oko 80% poljskog vodnog kapaciteta. biljke u zatvorenom prostoru. sa temperaturom vode pribli noj temperaturi u objektu. a u ostalim fazama potrebna vla nost je oko 70% PVK.5oC . plasteniku.5 do ± 10oC .0.

Maksimalni rezultati se posti u ubrizgavanjem 1000 ± 1500 ppm CO2 u plastenik koriste i propanske sagorjeva e ili druge CO2 generatore. Bolja kombinacije je salata ± paradajz ± krastavac. sjemena nalazi se prosje no 260 ± 350 sjemenki zavisno od hibrida. variraju u zavisnosti od hibrida i geografskog lokaliteta.Pobolj anje karbon dioksidom Iako novina kod nas. a oni su: 50 ± 70 dana od nicanja do po etka cvjetanja. PROIZVODNJA PARADAJZA Plasteni ka proizvodnja paradajza ostvaruje se u dva turnusa. intenzitet svijetlosi je manji. a ranoj jesenjoj je paradajz ili krastavac. Temperature su ni e. ubrizgavanje karbon dioksida u plastenik uveliko pobolj ava prihode paradajza i ostalih kultura. itd. Paradajz ± rana proljetna proizvodnja: sjetva ± oko 10-og Januara pikiranje ± oko 10-og Februara sadnja ± 10-20-og Marta po etak berbe ± kraj Maja Paradajz ± rana jesenja proizvodnja: sjetva ± 25-og Maja pikiranje ± 20-25-og Juna sadnja ± do 20-og Jula po etak berbe ± 15-25-ti Oktobar Detaljno planirana proizvodnja paradajza vremenskih intervala u razvoju biljke. S toga. oko 45 dana od cvatnje do po etka zriobe. Zbog svih ovih negativnih elemenata va no je izabrati kvalitetne sorte / hibride koji uprkos navedenim uslovima mogu posti i zadovoljavaju e rezultate. Proces proizvodnje rasada traje 60-65 dana. Dodavanje karbon dioksida je najefektivnije u danima kada se plastenik dr i zatvoren bez ventilacije nekoliko dana. jer proizvo a i nisu u mogu nosti obezbjediti optimalne uslove u vrijeme sadnje za ranu proljetnu proizvodnju. uslovi za oplodnju su slabiji. I 5 . Pikiranje se obavlja u saksije Ø 8-10 cm ili tresetne blokove. Predkultura ranoj proljetnoj proizvodnji obi no je salata. 5 ± 6 dana od cvatnje do zametanja ploda. rana proljetna proizvodnja i rana jesenja proizvodnja. plastenik je iskori ten tokom cijele godine. Navedene faze. 5 ± 6 dana traje puno cvijetanje. Rana proljetna proizvodnja dosta je slo enija od rane jesenje. preduslovljava orijentaciono znanje Proizvodnja rasada Rasad se proizvodi sjetvom u drvene sandu i e (gajbe) ispunjene supstratom ta proizvodnju rasada. naravno. U 1 gr.

Sadnja Sadnja se obavlja u dvorede trake 80 . a ako nije vr i se dezinfekcija plastenika. a temperatura 18 ± 20oC. potom se vr i frezanje kako bi se une eno gnojivo to bolje izmje alo sa zemljom. vlazi. Biljke se tako e i sutradan jo jedanput zaliju sa ne to manjom koli inom vode. Prvi korak je detaljno i enje ostataka od predhodne kulture. kako bi se izbjegle nepo eljne poslijedice. Po postavljanju i ane armature po povr ini se razbaci stajnjak i mineralno gnojivo za osnovnu obradu i to 10t stajnjaka na 1000m2 i 80 ± 100 kg mineralnog gnojiva NPK 7:14:21 ili 8:12:26 + 30 kg magnezijeva sulfata. Razba eno mineralno i stajsko gnojivo se zaore na dubini 25-30 cm. zdravstvenom stanju biljaka i provjetravanju. sadnja se obavlja dublje. Nakon sadnje biljke se dobro zaliju. tako to se razmak izme u traka koristi kao put. Da bi se izbjeglo izdu ivanje biljaka. Na ovako pripremljenom zemlji tu vr i se markiranje redova i sadnih mjesta. Prije obrade tla postavi se i ana armatura iznad redova za koju se kasnije ve e pvc vezivo uz koje se vodi biljka. Potrebne temperature u proizvodnji rasada: Danju SJETVA ± NICANJE NICANJE ± PIKIRANJE PIKIRANJE ± SADNJA TEMPERATURA U UZGOJU No u 22-25oC 16-19oC 16oC 16-18oC 25oC 18-22oC 17-20oC 18-25oC No ne temperature u pravilu su za oko 5oC ni e u odnosu na dnevne. Bitno je znati da ukoloko nepredvi eno kasni sadnja pikirane biljke se moraju razma i za par cantimetara u rasadu kako iste ne bi prerasle.Tokom uzgoja sadnica treba voditi ra una o temperaturi. Sadnja kod normalno uzgojenih sadnica sa 5-6 razvijenih listova se obavlja tako da se biljka zasadi 2-3cm dublje. a razmak izme u redova za zalijevanje biljaka (bilo kanalima ili sistemom za zalijevanje). Ako je dezinfekcija obavljena prije pred kulture ista se ne ponavlja. Na isfrezano zemlji te se razbace zemlji ni insekticidi (Galation. U ovoj fazi treba obratiti pa nju na relativnu vla nost zraka. da se na supstrat iz saksija ili kocku nanese sloj od 2-3cm zemlje. Relativna vla nost zraka treba da iznosi od 60 ± 65%. i pospje ila oplodnja prve rodne grane.60 x 40. biljke se ne zaljevaju u narednih 15 dana. Volaton) i plitko inkorporiraju. tako da se u zemlju unese i dio stabla. U tom vremenu se vr i vezivanje pvc veziva (lika) za icu i biljku. tj. Svi sakupljeni biljni ostaci se iznose van plastenika i uni tavaju paljenjem. Biljke sa razvijenih 5-6 listova su spremne za sadnju. Priprema plastenika za sadnju I 6 . Ukoliko je rasad prerastao i izdu io se.

Poslije dodavanja ovog gnojiva vr i se plitko okopavanje s tim da se oko biljke nagrne dodatnih 3-5 cm zemlje. I 7 . Naradna prihranjivanje se obavljaju svakih 15 dana. tako da rast nastavlja samo jedan glavni vrh koji se vodi uz pagu do eljene visine. Objekat se svakodnevno ventilira zbog izmjene zraka. Ovako ubrani plodovi zadr e potrebnu vrsto u i lak e se transportuju tokom transporta u narednih 1 ± 2 dana plodovi dozriju i dobiju lijepu crvenu boju sa ve zadr anom vrso om. a ujedno se odstranjuje potencijalna zaraza biljaka. Carmello (GC 204) F1 Srednjerani hibrid krupnih plodova za plasteni ku i proizvodnju na otvorenom. Zalijevanje se obavlja svakih 10-12 dana sa 20-30 l vode/m2. Pojavom prvih zrelih plodova vr i se odstranjivanje donjih ve ogrubljenih listova i to tako da se list u jutarnjim satima povla i prema gore.) namjenjen za proizvodnju u plastenicima kao i na otvorenom. Obrano li e obavezno iznijeti van plastenika i spaliti. Otpornost na virus mozaika duhana. Pinciranje je veoma bitna operacija. Arleta F1 Hibrid sa kasnim dozrijevanjem krupnog ploda (oko 180 ± 200 gr. Otporan na verticillium. Otporan na virus mozaika duhana i fusarium. Poslije zalijevanja objekat obavezno izventilirati. Uzgaja se na oko 6 ± 8 rodnih grana i daje visok prinos sa velikim postotkom I klase. lako puca i stvara veoma mali o iljak. Dobro zametanje plodova i veliki prinosi. Virus mozaika duhana i verticilium ne predstavljaju mu prijetnju. Naj e e prisutne sorte / hibridi za plasteni ku proizvodnju su: Balca F1 Plasteni ki vrlo rani hibrid sa vrlo dobrim zametanjem plodova ak i u prili no nepovoljnim uslovima rane proljetne proizvodnje. Kada postignemo odre eni broj rodnih grana pristupa se zalamanju vrha. fusarium o. Uzgaja se na 1-o stablo sa 6 ± 8 rodnih grana. U slu aju da se moraju uskladi titi uvaju se na temperaturi + 50C uz relativnu vla nost zraka od 95%. fusarium. Dosta krupan plod (180 ± 200 gr. verticilium. Time prestaje dalji rast biljke. Ovom operacijom se pove ava prozra nost u donjim eta ama biljke.). a sastoji se u zakidanju svih bo nih izdanaka. nematode i virus mozaika duhana. i nematode. blago spljo ten sa zelenim prstenom. Monroe F1 Rani hibrid za plasteni ku. stakleni ku kao i proizvodnju na otvorenom.). Berba Se obavlja kada plodovi u u u biolo ku zrelost. Pogodan za transport zbog velike vrsto e plodova.Odr avanje paradajza u vegetaciji U periodu od sadnje do po etka berbe stalno treba kontrolisati temperaturu i vla nost zraka. Okarakteriziran je sa vrstim i glatkim plodovima sa vi e pregrada i sa karakteristi nim zelenim prstenom. Dosta krupni i ravni plodovi (oko 190 gr. Prvo prihranjivanje obavlja se 15 ± 20 dana nakon sadnje i to kombinacijom NPK 7:14:21 25-30 kg/1000m 2 + 10 kg KAN-a. a to je prvom pojavom crvene boje.

i F. Mesnati plodovi sa odli nom vrsto om su prosje ne te ine oko 180 ± 220 gr. Nikita. Od hibrida paradajza preporu ujemo: Petula RZ (F1 hibrid) Je specifi an vegetativni hibrid izuzetno sna nog porasta. Kod direktne sjetve u saksije napunjene supstratom stavljaju se dvije sjemenke. Raisa. Otporna na Tm. jer nema ba enih biljaka. Kada biljke izniknu i razviju kotiledone. Petula RZ je dala najve e prinose od 22. Jenna RZ (F1 hibrid) Je rana visokoprinosna sorta otporna i na nematode. u tim uslovima biljka ni e za 5 ± 7 dana. Plodovi mogu ostati na stablu vrlo dugo. Ovim smanjenjem temperature uti e se direktno na intenzitet porasta biljke (usporava se rast) kako bi se dobile biljke sa vrstim stablom i kratkim internodijama. Potrebno je znati da se pikiranje obavlja u fazi kotiledona. relativna vla nost zraka veoma je bitna za proizvodnju rasada krastavca i odr ava se na 85 ± 90%. Jenna RZ stvara 5 ± 7 plodova po jednoj cvasti. pa je neophodno redovno svakih 10 dana vr iti za titu rasada od plemenja e.5 cvjetnu granu vi e. a potom pikiranje u saksije ili tresetne kocke. C5. odli ana je i za transport jer mo e ostati u skladi tu vrlo dugo. pepelnice i antraknoze. Za jesenju proizvodnju sjetva se obavlja 15-og Juna. itd. po etak berbe oko 01-og Maja. Petula RZ je jedna od vode ih hibrida kako po prinosima tako i po kvalitetu. Stabljika je okarakterizirana jakim i sna nim porastom. sadnja do 10-og Jula. Ovako visoka vla nost se posti e estim oro avanjem. sadnja 20-og Marta. u osnovi su zastarjeli. a uspje no se gaji i pri lo im uslovima. Zbog visokih cijena sjemena ekonomi nija proizvodnja je sjetva i pikiraj. Holandija. Kvalitetna sadnica je visoka oko 25 cm sa 5 ± 6 listova i internodijama od 3 ± 4 cm. Nakom razvijenog prvog pravog lista temperatura se tokom dana odr ava na 22 ± 25O C. u Ma arskoj. U proizvodnji se mo e dr ati i do 10 mjeseci. F2 i N. Monika.Pored navedenih hibrida. Proizvodnja Krastavca Plasteni ka proizvodnja krastavca podrazumjeva ranu proljetnu proizvodnju ili jesenju proizvodnju. Prosje na te ina plodova je 150 ± 160 gr. Otporna na Tm. sa lijepom crvenom bojom. Posjeduje 7 ± 9 cvjetova na cvjetnoj grani. po etak berbe oko 10-og Augusta. Visoka temperatura i visoka vla nost zraka su idealni uslovi za razvoj bolesti. tako e su prisutni i Luca. Vrlo pogodna za transport i skladi tenje. Nakon nicanja temperatura se smanjuje na 18 ± 20O C. Najprisutnija je proizvodnja salatnih krastavaca mada je vrlo uspje a i proizvodnja korni ona u plastenicima. Belle. Navedeni hibridi. Za proizvodnju kvalitetnog rasada neophodo je obezbjediti dosta visoke temperature i to do sjetve do nicanja 20 ± 28O C. a biljka je otvorena i prozra na sa dobrom oplodnjom i kod lo ih uslova. Plodovi su ujedna eni. a tokom no i od 18 ± 20O C.60 kg/m2 sa sedam rodnih grana. Proizvodnja rasada Rasad krastavca se mo e proizvoditi na dva na ina i to direktnom sjetvom u saksije ili tresetne kocke ili sjetvom u gajbe ispunjene perlitom i tresetom 1:1. 1998 god. V. jedna kondiciono bolja biljka se ostavlja a druga odstranjuje. Kompanija Iplas Vas obezbje uje sa novim hibridima sjemenske ku e Rijk Zwaan. Tra i intezivne uslove za gajenje. tako da u odnosu na druge hibride do " ice" 1 ± 1. V. Sjetva krastavca za proljetnu proizvodnju obavlja se oko 20-og Februara. iako dobrih karakteristika. okruglo pljosnati bez zelenog ruba oko peteljke. I 8 . Internodije su kratke.

Nakon oranja pristupa se usitnjavanju zemlji ta frezanjem. Od hibrida krastavca naj e e prisutni su Sun ani Potok (dosta rodna i tra ena sorta). Prvo prihranjivanje se obavlja 15 dana nakon sadnje sa 30 kg KAN-a/1000m2. a potom svaka 2 dana. a razmak od trake do trake je 80 ± 90 cm i razmak u redu je 45 ± 50 cm. Poslije sadnje biljke se dobro zaliju vodom koja treba da ima temperaturu od oko 25O C. i na oko 18O C tokom no i uz relativnu vla nost zraka od oko 80 ± 85% i vla nost zemlji ta od 80% PVK. Ovom akcijom stablu se oduzima dominacija rasta te pospje uje razvoj bo nih vrije a. te manjeg o te enja plodova. prosje ne du ine 18 ± 20 cm. Pinciranje Regulisanjem rasta stabla obezbje uje se ranozrelost i ve i ukupni prinos. U Iplas-u od salatnih krastavaca dostupni su vam: Priprema zemlji ta za sadnju Sadnja Deltastar RZ (F1 hibrid) Glatke povr ine i ploda. Kada dospije do ice. Holandskog tipa. Temperatura u plasteniku se odr ava na oko 25O C tokom dana. Astrea F1 te Samar F1. Raider F1. Izuzetno pogodan za plasteni ku proljetnu. Tokom berbe mora se voditi ra una da se plodovi na vrijeme uberu i ne smije se dozvoliti da plod po uti (sazrije) na biljci. Biljka je otvorenog tipa sa I 9 . Ubrani plodovi se pakuju u kartonsku ambala u zbog lak eg transoporta. te vezanje page za icu i biljku ime se biljci obezbje uje vertikalna potpora za normalan rast. Na stablu do visine 40 cm odstranjuju se sve bo ne vrije e od 40 cm do ice vr i se prikra ivanjem bo nih vrije a na 3 lista i 2 ploda. jer taka biljka prestaje dalje cvjetati i davati plodove. Berba Berba po inje 6 sedmica nakon sadnje i obavlja se u po etku svakih 5 dana. Posebno treba obratiti pa nju na nedostatak magnezija to se manifestuje pojavom bijelih polja du nervature lista. Zalijevanje se obavlja svakih 7 dana do formiranja plodova. Krastavci dobro podnose folijalno prihranjivanje koje se mo e obavljati svakih 10 ± 15 dana jednim od folijarnih preparata. U narednih 7 dana vr i se okopavanje sa blagim nagrtanjem zemlje oko biljke kako bi se pospje io razvoj bo nog korijena. te dosta velike koli ine zgorjelog ili polu zgorjelog stajnjaka 10 ± 20t u osnovnoj gnojidbi dodaje se i 100 ± 150 kg NPK/1000m2 i to kombinacija 7:14:21 ili 5:10:20 + 30 kg magnezijeva sulfata. Sadnja se obavlja u dvorede trake sa rastojanjem red od reda 60 ± 70 cm. ljetnu i jesenjsku proizvodnju. te noviji enski hibridi Green Fall F1.Krastavac je kultura koja zahtjeva ne to dublje oranje do 40 cm. vrh glavnog stabla se ne kida nego se prebaci preko ice i okrene prema zemlji. vrije e drugog i tre eg reda skra uju se na 2 lista i jedan plod. a potom markiranje redova za sadnju. a po formiranju plodova svakih 3 ± 4 dana.

Plodovi su ne to svijetliji. Plodovi su tamno zeleni. Brza regeneracija poslije berbe te odli na konzistencija mesa. cilindri nog oblika sa omjerom du ina/ irina = 3. su tamno zeleni. U zadnje vrijeme koriste se visoko-prinosni hibridi koji se gaje uz potporu te po ti u jako visoke prihode. Proizvodnja paprike Paprika se u plastenicima uzgaja kao proljetna kultura i ostaje u nasadu sve do kasne jeseni. ne to deblji nego kod Harmonie. Sposobnost regeneracije poslije berbe je odli na. izvanrednog okusa te se dugo mogu uvati.izuzetno jakim porastom. Otporan na pepelnicu. sli na Harmonie hibridu. vrlo dobre konzistencije. palir se visoko preporu uje. su pogodni za berbu I. I 10 .1: 1. Visoko prihodni hibrid. preporu ljivi za berbu I i II klase. Cladosporium. bez bradavica. Otporan na CMV te visokotolerantan na pepelnicu. Iplas vam omogu uje dostupnost slijede ih hibrida korni ona: Motiva RZ (F1 hibrid) Je bradavi asti. II i III klase (preko 12 cm). partenokarpni hibrid vrlo sna nog porasta. sa visokom otpornost u na bolesti. srednje bujnog rasta. Plodovi. Strogo preporu ljiv za plasteni ku proizvodnju sa 2.8 biljaka na m2. Placido RZ 12 ± 16 (F1 hibrid) Biljka. za tita. bez gor ine sa idealnim odnosom du ina/ irina.5 kg krastavca po du nom metru. Po pazuhu lista daje 3 ± 4 ploda sa odnosom du ina/ irina = 3. Harmonie RZ (F1 hibrid) Je jo uvijek vode i hibrid u mnogim zemljama svijeta.5 ± 2. Adrijan RZ (F1 hibrid) Je vrhunski salatar ameri kog tipa. te visokotolerantan na CMV. sitno bradavi ast (glatki). navodnjavanje. je ne to bujnija ali je otvorenija. a sadnja krajem aprila ili po etkom maja. Melody RZ (F1 hibrid) Sitnobradavi asti partenokarpni hibrid preporu ljiv za palirski uzgoj kao i za njivski uzgoj. 2001 godine na 24 ha u Dunakilitiu (Ma arska) sa agryl prekrivnom folijom te sistemom ³kap-po-kap´ za 110 dana berbe dao je 17. prihrana. Plodovi su prosje no 18 ± 22cm dugi. vrlo ujedna eni.2 : 1. Pri palirskom uzgoju zahtjeva malo orezivanja. Pogodan za berbu I. II i III klase. U odnosu na sorte sa mu kim cvjetovima bere se ranija 6 ± 10 dana. partenokarpni (samooplodni) hibrid sa 100% enskim cvjetovima. Korni oni Sjemenska ku a Rijk Zwaan najpoznatiji je europski pa i svijetski selekcionar korni ona. Sjetva paprike se obavlja krajem decembra. a biljka odli no obrezuje bo ne izdanke ± lastare. Plodovi su tamno zeleni. Partenokarpan.) daje vrlo visoke prinose i vrlo se dugo mo e brati. CMV te CYV. te uz primjenu visoke tehnologije (rezidba. Plodovi. itd. Deltastar je jako otporan na pepelnicu.

Priprema zemlji ta za sadnju Prije oranja pristupa se rasturanju stajnjaka i to 12-15 t/1000m2 + NPK 7:14:21 80-100 kg + 30 kg magnezijeva sulfata. Sadnja Sadnja visokoprinosnih hibrida koji se gaje uz potporu obavlja se u dvorede trake 60 ± 70cm sa razmakom u redu od 40 cm. Berba Berba po inje 40 ± 50 dana nakon sadnje. Poznati hibridi paprike na na em tr i tu su: Istra F1 I 11 .Proizvodnja rasada Sjetva se obavlja u sterilan supstrat tako da se u jednu gajbu dimenzija 60 x 40 cm sije oko 100 sjemenki. Pikiranje od 25-og Februara do 10-og Marta. Po to sjeme paprike sporo klija. a drugim za biljku uz jednu pagu se vodi jedno stablo. a potom okopavanje. Sadnja se obavlja u zemlji te koje ima temperaturu oko + 18O c. zatim se zemlji te usitnjava frezanjem. Petnaest dana nakon sadnje se vr i prvo prihranjivanje. Naklijavanje se obavlja tako da se sjeme stavi u jutano platno pored toplotnog izvora na temperaturi od +28O C uz redovno odr avanje vlage. Temperatura u objektu se odr ava na + 22 ± 25O C tokom dana te na + 18 ± 20O C tokom no i. Rasad paprike se redovno titi od bolesti svakih 7 dana. Kada se izvr i berba prvih plodova sa izbolja iji su vrhovi zalomljeni ti se izboji odstranjuju do glavnog stabla tako da biljka ostaje samo sa jednim ili dva stabla (vrha). Orezivanje i oblikovanje Orezivanje je redovna operacija kod visoko rodnih hibrida. Sjetva se obavlja od 25-og Decembra do 10-og Januara. Kocka se unese u tlo i prekrije tankim slojem zemlje kako bi se sprije ilo isu ivanje kocke. tako da se gnojivo plitko unese u tlo. Nakon oplodnje prvih plodova vr i se odstranjivanje vrhova. Kada biljke razviju prva dva prava lista pristupa se pikiranju u saksije Ø 8 ili kocke 8 x 8 cm. Kada 50% biljaka isklija pristupa se sjetvi. Pred sadnju se razbace zemlji ni insekticidi (Galation ± Volaton). koji se uzgajaju uz pagu ili kakvu drugu potporu. Na dobro njegovanom nasadu se obavlja do jeseni. Naklijano sjeme ni e za 8 ± 16 dana. a kad biljke niknu temperatura se smanjuje na +22-24O C. Oranje se obavlja na dubinu od 25 ± 30 cm. Nakon sadnje biljke se obilno zaliju. a zahtjeva dosta visoku temperaturu pristupa se naklijavanju sjemena. Beru se zreli plodovi i pakuju u kartonsku ambala u kako bi se umanjio lom pri transportu te sa uvala svje ina plodova. paga se ve e za icu jednim krajem. sem jednog ili dva vegetativna vrha zavisno od toga dali biljku oblikujemo za uzgoj na jedan ili dva vrha. Temperatura u rasadu do nicanja odr ava se na +28O C. Sadnja od 25-og Aprila do 10-og Maja.

Pilirano sjeme je skupo.uta paprika je nekoliko dana ranija od Cecila.Je rani hibrid krupnih plodova (prosje no oko 170 gr). Sjetva Do nicanja. Pored navedenih tako e su prisutni i ostali hibridi kao: Blondy F1. Preporu uju se 3 ± 4 biljke sa po 2 grane na m2. Century Z090 (F1 hibrid) Ova izuzetno lijepa kupasta bijelo. itd. Po to Cecil posjeduje izuzetan porast. lak e se sije te ga treba daleko manje u odnosu na normalno sjeme. Clovis F1. Prosje an prihod je oko 5kg po biljci. Tasty F1. mogu e je ostaviti i dvije grane. Otporna na TMV 3. irine 120 cm sa razmakom izme u gredica 30 ± 35 cm. te ine oko 260 gr. ime se posti e pravilna plodosmjena u plasteniku. Valdor F1 Je baburasti vrlo rani hibrid jako krupnog mesnatog ploda ute boje. sa ujedna enim i ne to krupnijim plodovima. a preko toga se prska voda. Pokrov se skida no u. Razlog je da dublje oranje omogu uje br e oticanje vi ka vode koje mo e prouzrokovati gu enje korijena.5mm) su dobrog ukusa i arome. Dobro podnosi i slabije svijetlosne uslove. Uzgaja se uz potporu a biljka razvija jaku stabljiku sa ujedna enim plodovima. kako bi se pove ala vla nost zraka oko sjemene opne. ali je daleko sigurnije. Mesnati plodovi (debljine 4. Priprema zemlji ta za sadnju Oranje se obavlja na dubini do 25 cm iako korijen salate ne dopire do te dubine. U plastenicima bez grijanja ima ne to du u vegetaciju u zimskim mjesecima ak i preko 100 dana pa je mogu e proizvesti samo jedan zimski turnus. Zasijano sjeme se tokom dana zalijeva 3 ± 4 puta to sitnijim kapljicama. Pilirano sjeme se ne zatrpava ve se stavi u malo udubljenje na sredini kocke. Izuzetno pogodan za plastenik bez grijanja. Naj e e se sre e sa kombinacijom paradajza i krastavca. PROIZVODNJA SALATE Salata je jedna od rijetkih kultura koje se stalno uzgajaju u plastenicima. 1 i 2. Sjetva se obavlja u tresetne blokove (kocke) 4 x 4 cm ili u plasti ne folije ispunjenje tresetom za proizvodnju rasada. Iplas vam nudi slijede e hibride paprike sjemenske ku e Rijk Zwaan: Cecil (F1 hibrid) Je indeterminantna paprika kupastog oblika sa vise im plodovima te ine od 110 do 150 gr.utom bojom. Dolmy F1. Najbolja je varijanta sjetve piliranog sjemena i tom prilikom treba znati: Sije se pred ve e kada je temperatura ispod 25O C. Biljka je sna nija sa intezivnijom sjajno. ravnomjernije ni e. Otporan na TMV O. irine od 6 do 7 cm te du ine od 13 do 14 cm. Biljka formira jako vrstu i visoku stabljiku koja dosti e visinu i do 2m. I 12 . zasijane sjemenke se tokom dana prekriju jutanim ili arkilnim vlaknom. Poslije usitnjavanja zemlje pristupa se pravljenje gredica. Cecil daje ujedna enu te vrlo dugu berbu.

plitko 2-3 cm. neophodno je gnojenje stajnjakom 40t/ha. Prisutni hibridi: Jessy Ovo je srednje rani hibrid puterice pogodan za obje plasteni ku i proizvodnju na otvorenom. Sadnja se obavlja kada presadnica ima razvijena tri prava lista. Berbu obavljati rano ujutro ili pred ve e. Brzo formira lijepo zatvorene glavice sa lijepim ovojnim li em. Sadnja salate Sadnja se obavlja na ve pripremljene gredice irine 120 cm. kao i mineralnim gnojivom NPK 6:8:16 600 ± 800 kg/ha. kako bi se razbila pokorica. Otporna na Bremiu. jer visoke temperature prouzrokuju salatu da stvara meke i rastresite glavice koje su podle ne napadu bolesti. Obratiti pa nju da se listovi salate u osnovi ne zagrnu zemljom. Okopavanje Prvo okopavanje se obavlja 6-7 dana nakon sadnje. Mildred I 13 . Prihranjivanje Kada biljke razviju 6-7 listova prva prihrana se obavlja i to otopinom KAN-a 1 ± 1.Gnojidba zemlji ta Ukoliko je salata prva kultura. Temperatura Po eljno je da se temperatura tokom dana kre e izme u 12 i 15O C. posebno pri visokim temperaturama. Dobre rezultate daje u jesenjoj i zimskoj proizvodnji te dobru otpornost na Bremiu i ostale gljivi ne bolesti. a to je ujedno i vrijeme kada korijen po inje da probija rubove kocke. Zavisno od krupno e sadi se na razmak od 20 x 20 ili 20 x 25 cm. Ventilacija je obavezna. a da no u bude ve a od +5OC. jer to mo e biti tetno za biljku. Naredna jedno do dva okopavanje se obavljaju dok salata ne pokrije zemlju. Sadnja se obavlja u ku ice koje ne smiju biti dublje od visine kocke.5 dkg/m2. Berba i ambala a Salata se pakuje u kartonsku ambala u i to maksimalno u 2 reda 2 x 12 komada. Zalijevanje Zalijevanje se obavlja po potrebi svakih 7-8 dana sa 10 l vode/m2. Rosalba Tako e srednje rana puterica formulirana za plasteni ko-stakleni ku proizvodnju u jesen. Okarakteriziran te kim zatvorenim glavicama umjerene zelene boje. Zalijevanje se obavlja u jutarnjim satima poslije ega je obavezno objekat dobro izventilirati. zimu i prolje e. a poslije dozrijevanja ostaje du e vrijeme u dobroj kondiciji za berbu. Tokom vegetacije obavlja se jo jedna prihrana istom otopinom ali uz obavezno spiranje istom vodom. Presadnica ovog uzrasta najbolje se prilago ava novim uslovima.

Vrlo je otporna na procvijetavanje. Predla e se 16 ± 18 biljaka na m2. Nakon frezanja pristupa se pravljenju gredica za sadnju irine 80-120 cm zavisno od dimenzije objekta. Otporna na Bremiu te dobro podnosi no ne hladno e. Ukorijenjivanje arpad ika I 14 . mladi luk je veoma zahvalna kultura za zimsku proizvodnju. 19 i 21. sjajni i reckavi. debeli. Otporna na NL 1-16. 13-15. Vrlo je ukusna i atraktivna. itd.Sorta za plasteni ku proizvodnju u hladnijim uslovima. Histor RZ Je svijetlo zelena salata. sa mogu no u sadnje od po etka oktobra pa sve do kraja februara. u zavisnosti od vremena berbe. Priprema zemlji ta za sadnju Po to sadnja luka dolazi neposredno nakon skidanja osnovnih kultura (paradajz. Otporna na Bremiu 1-6. niske temperature. 17 i 19. U po etku vegetacije formira velike donje listove. BL 17. Concorde RZ Je nova selekcija lollo salate. Sadnja se mo e isplanirati u odre enim vremenskim razmacima kako bi se postigla kontinuirana berba u skladu sa mogu nostima plasmana. Otporna na Bremiu (plamenja u salate). Za proizvodnju mladog luka koristi se arpad ik veli ine 2 ± 3 cm. lijepe zelene boje. Listovi su intenzivno tamno crveni. 19 i 21. a u poslijednjoj fazi vrlo dobro i brzo formira glavice. Te ina glavice 250 ± 500 gr. Glavice (300-350 gr) su ne to tamnije zelene boje te se brzo formiraju ak i pri ni im svijetlosnim intenzitetom. krastavac) neophodno je izvr iti osnovnu gnojidbu sa 3 ± 4 t zgorjelog stajnjaka / 1000m2 te NPK 7:14:21 80-100kg. Dobra RZ Pogodna za proizvodnju tokom cijele sezone. Vrlo dobro podnosi stresove kao sadnju. Uspje na proizvodnja se odvija od prolje a do jeseni. NL 1-16 i BL 17. Iz na e ponude slijede e sorte Rijk Zwaan salate su dostupne: Pia RZ Je kasno zimska i najranija prolje na puterica. paprika. Broj biljaka je 18 ± 22 kom/m2. Brzo vrste i ujedna ene glavice te ke i do 500 gr. PROIZVODNJA LUKA Po to ne zahtjeva visoke temperature za svoj razvoj. tankih listova preporu ljiva za jesenju i kasno zimsku proizvodnju. Od drugih vrsta daleko otpornija na Botritis. Donja strana salate je vrlo dobro zatvorena. Razba eno gorivo se zaore na dubinu od 25cm a potom isfreza. prva u sezoni. Listovi su vrsti.

U ovakvim uslovima arpad ik veoma brzo potjera korijen i e i kada su korijen i i du ine 1 ± 1. Tokom vegetacije obavlja se 1-2 prihranjivanja KAN-om 30 gr/m2 uz obavezno ispiranje istom vodom kako bi se izbjeglo o te enje biljaka. Nakon va enja arpad ik se stavlja u drvene gajbe i unosi u prostoriju na temperaturu +25O C uz relativnu vla nost zraka oko 90%.Ukoliko zbog odre enih problema kasnimo sa pripremom za sadnju postoji mogu nost ukorijenjivanja arpad ika van plastenika. Sadnja Sadnja se obavlja na ve pripremljene gredice u redove sa razmakom 12-15 cm i 3 ± 5 cm u redu.5 cm arpad ik je spreman za sadnju. Ovim postupkom dobijemo za 5 ± 7 dana o iljen arpad ik od koga za 45 dana o ekujemo berbu. Berba se obavlja kada biljke imaju razvijenih 6 ± 8 listova i postignu visinu od oko 35 ± 40 cm. I 15 . Naredna zalijevanja se obavljaju po potrebi u razmacima 10 ± 12 dana. Njega nakon sadnje Odmah nakon sadnje vr i se zalijevanje mlakom vodom oko 10l/m2. U narendih nekoliko dana arpad ik se polijeva mlakom vodom. Ova operacija se sastoji u potapanju arpad ika u vodu ija se temperatura kre e oko 35O C 12 ± 15 sati. Arpad ik se unese plitko u zemlju tek toliko da se ne vidi. a okopavanje se obavlja 1-2 puta i to plitko da se razbije pokorica i odstrani korov.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful