PLASTENI KA PROIZVODNJA POVR A

KRATAK VODI
LOKACIJA PLASTENIKA

Idealna lokacija za plastenik ima visok zimski intenzitet svijetlosti, umjerene zimske temperature, nisku vla nost, i lak pristup tr i tu. Izbjegnite drve e ili objekte koji mogu zasjeniti plastenik. Ukoliko na pravoj lokaciji, za tite od udara vjetra e pomo i pri smanjenju tro ka grijanja. Lokacije sa visokim nivoom podzemnih voda, kao i lokacije uz rije ne tokove, su nepo eljne zbog visokog intenziteta vlage i jutarnjih magli. Blage padine pravac jug/jugoistok su pogodna za plastenik zbog osun anosti sa svih strana. Plastenik je okrenut naju om eonom stranom u pravcu udara vjetra sjever-jug. Tako e osigurajte dodatni prostor za budu a pro irenja kao i za parking.

ZEMLJI TE
Najlak i na in za po etak plasteni ke proizvodnje je kori tenje ve postoje eg zemlji ta na terenu. Po eljno zemlji te za plasteni ku proizvodnju su lak a tla, sa malim udiom praha i gline i malo krupnijom frakcijom pijeska. Zemlji ta sa preko 25% gline su nepo eljna za plasteni ku proizvodnju. Efikasna proizvodnja povr a zahtijeva blago kiselo do neutralno tlo, sa optimalnom pH reakcijom od 6-8. Zemlji te svakako mo e biti pobolj ano dodavanjem obilnih koli ina zrelog stajnjaka. Organska ubriva se dodaju prije preporu ljive sterilizacije. Zemlji te treba sterilizirati parom najmanje dvije sedmice prije sadnje. Odr ite temperaturu od 1420 C najmanje etiri sata. Izbjegajite duboku sadnju nakon sterilizacije kako bi preventirali pojavu sjemena korova te bakterija ispod zone sterilizacije. Zemlji te je neophodno testirati prije sadnje kako bi se odredila ta na koli ina ubriva za svaku kulturu. Sva ubriva bazirana na fosforu i kaliju trebaju biti direktno dodana u zemlji te prije sadnje. Nitrogen bazirana ubriva pridodaju se u dva navrata, dio prije sadnje a ostatak po potrebi tokom rasta. Obezbje enost zemlji ta hranjivim elementima Stepen Obezbje enosti Slabo Srednje Dobro Vrlo dobro Obilno Prekomjerno Toksi no Amonija ni-nitratni azot Mg/100 gr.tla 5 5±8 9 ±11 12 ± 14 15 ± 17 18 ± 20 >20 Fosfor (P2O5 ) mg/100 gr.tla 30 30 ± 60 60 ± 90 90 ± 120 120 ± 150 150 ± 200 >20 Kalijum (K2O) mg/100 gr.tla 30 30 ± 60 60 ± 90 90 ± 120 120 ± 150 150 ± 200 >200

I

1

Prihraniti biljke sa 1 % rastvora kalcijum nitrata. Primarne padavine podrazumjevaju snijeg i vjetar. a zatim pove anje temperature zemlji ta. Preporu ena prihrana biljke rastvorom 0. List opada pri velikom nedostatku. opada. Preporu uje se. Prekrivni materijal mora imati visoku transparentnost. odnosno kako bi se sprije ilo zagrijavanje dijelova koji dodiruju foliju. smanjuje se cvijet i plod. sitan. Plod ostaje nepravilan. Krovni lukovi sa najmanje 28°nagiba. Prihranjivanje rastvorom 0. posebno u prolje e. Prihraniti sa 1 ± 2 % rastvora magnezijum sulfata. dok acrilik i polikarbonat imaju osobinu da pu taju direktan prolaz radijacije. Ovaj domen svijetlosnih talasa je poznat kao fotosintetski aktivna radijacija (photosynthetically active radiation -PAR). Fosfor Kalijum Kalcijum Magnezijum KONSTRUKCIJA PLASTENIKA Pri odabiru plastenika tri glavna faktora se detaljno trebaju razmotriti: padavine.5 ± 0. Polietilen i vlaknasto staklo raspr avaju svijetlost.7 ± 1 % amonijum fosfata. svijetlosna prodornost i tro ak / cijena. Ivica lista uti a zatim i cijeli list.Primjetne promjene na biljkama prouzrokovane nedostatkom osnovnih hraniva Nedostaje Element Azot Primjetne promjene List postaje blijedozelen do ut. zaustavlja se rast biljke. Ve ina prekrivnih materijala podr ava kratke talase vidljive svijetlost. Prvo donji listovi postaju tamnozeleni do ljubi asti. zagrijavanje ili bar povremeno zagrijavanje u plasteniku sprije avaju akomuliranje snijega na krovu. stablo odrveni. Na plodu paradjza javljaju se crne mrlje.Kompletna konstrukcija mora biti premazana svijetlom bojom kako bi se osigurala maksimalna reflekcija svijetlosti. a zatim i gornji. prvenstveno prihrana od 0. Ve ina plasteni kih kultura najbolje raste pri svijetlosti ija se du ina talasa kre e od 400 do 700 nanometara. Raspr tana ili difuzirana svijetlost beneficira biljku smanjenjem obilne svijetlosti na gornje listove te pove anjem reflektirane svijetlosti na donje listove. Simptomi se javljaju na najstarijim listovima koji gube hlorofil izme u nerava i ti djelovi dobijaju sme ecrvenu boju i odumiru. Zaustavlja se obrazovanje cvijetova i ploda. Instaliranjem duple krovne folije tako e se izbjegava potencijalna teta od akomuliranja snijega. I 2 . Biljka zaostaje u porastu. Konstrukcija plastenika kao i elementi za vezivanje trebaju biti dovoljno jaki da bi osigurali postojanost plastenika pri jakim udarima vjetra.6 % azotnog ubriva. Pri velikom nedostatku list dobija bronzanu boju i opada. Pri velikom nedostatku odumiru korijen i vrh stabla. Usporava se rast cijele biljke.5 ± 1% kalijum-sulfata.

Minimalna osvijetljenost za papriku i paradajz je cca ± 15. te je veoma transparentan. generalno su otporni na pucanje. ove plo e su otpornije na udare. Dupli sloj polikarbonata prenosi oko 75-80 % svijetlosti i smanjuje gubitak toplote za 40 % preko jednog sloja. Za odre ivanje potrebne temperature u plasteniku neophodno je znati minimalne temperaturne potrebe za biljku te najni u vanjsku temperaturu koja bi se mogla o ekivati. Polikarbonat (Polycarbonate) je fleksibilniji sa boljom otpornost u na udare. Njegova stopa apsorbacije ultra-violetne radijacije je ve a nego kod stakla. Obezbje uje superiorniju trajnost na vremenske uslove samo kada je presvu en sa Tedlar.. Ovaj materijal ne uti. atraktivnije. te uti i gubi transparentnost u toku jedne godine (iako nove vrste sa UV stabilizatorima ne ute tako brzo). tanji je. UV stabilizatori mogu produ iti ivotni vijek filma. 000 luksa. Po to dolazi u ve im irinama zahtjeva manje elemenata za vezivanje to rezultira manjim zasjenjenjem odnosno ve om svijetlosnom transmisiom. Njegove lo e osobine su da je lako zapaljiv. koja no u u plasteniku stvara ne to vi u temperaturu zraka. Plasti ni prekrivi su tako e lako primjenjivi za razli ite dizajne plastenika. Ovaj materijal se lako sije e. Oja ani vlaknasti poliester (fibre reinforced polyester -FRP) ove plo e su trajnije. laki su te se lako instaliraju. Polivinil kloridni film (Polyvinyl chloride film) ima veoma visoko irenje za dugo talasnu radijaciju. manje atraktivan. pucanje. te lako rastezljiv. U pore enju sa staklom. Kori tenjem duplog sloja polietilenskog filma smanjuje se gubitak toplote za 35-45 %. Dupli sloj acrilika prenosi oko 83 % svijetlost te smanjuje gubitak toplote za 20-40 % preko jednog sloja. Posjeduje visoku stopu skupljanja / irenja. I 3 . tako e imaju i velike potrebe za svijetlo u. Filmovi tretirani sa UV stabilizatorom i ostalim aditivima imaju daleko du i vijek trajanja. koja se u zimskom periodu mora prati radi boljeg prodiranja svijetlosti. Svijetlost Plasteni ke kulture koje zahtjevaju temperature od 22 ± 25oC za rast. dolazi u valovitim ili ravnim plo ama.Plasti ni prekriv plastenika ima nekoliko prednosti nad staklom. Skuplji je nego polietilenski film. Tipovi plasti nih prekriva y y y y y Acrilik (Acrylic) je otporan na vremenske uslove. ali ima osobinu da akomulira pra inu i prljav tinu. Lako se uni tava ultra violetnom radijaciom (UV) od sunca. te se ostvaruje svijetlosna transmisija od 75-87 %.. Temperatura Reguliranje zra ne temperature u plasteniku je va no kako za vegetativni rast tako i za prihod plodova. prenose ne to manje svijetlosti. sa umjerenim cijenama. omogu uju i ravnomjernu osvijetljenost biljaka tokom dana. veoma skup. te zahtjeva vi e odr avanja nego ostali materijali.te jeftiniji nego acrilik. Maksimalno osvijetljenje se posti e postavljanjem plastenika u pravcu sjever-jug. ima visoku stopu skupljanja/ irenja. a optimalno oko 40. Polietilenski film (Polyethylene film) je jeftim ali privremen. Ovaj materijal se lako raste e. Glavna prednost je cijena. 000 luksa.

imaju ne to ve e potrebe za toplotom u odnosu na iste biljke uzgajane na otvorenom prostoru.5oC . U tom periodu potrebna vla nost se kre e oko 80% poljskog vodnog kapaciteta.5 do ± 10oC . Generalno. S toga osigurajte da va plastenik ima dovoljno velika vrata na prednjoj i zadnjoj strani.0.5oC .0. Kultura Krastavac Salata Paprika Paradajz Potrebna relativna vla nost zraka 90 ± 95% 80 ± 90% 50 ± 70% 50 ± 70% I 4 . Optimalne temperature naj e ih plasteni kih kultura su: Kultura Optimalna temperatura danju Optimalna temperatura no u Minimalna temperatura za rast O te enja od mraza Paprika Paradajz Crni luk Krastavac Mrkva 25oC 22 oC 19 oC 16 oC 16 oC 18 ± 20oC 14 ± 18oC 8 ± 10oC 8 ± 14oC 6 .10oC 12oC 10oC 4oC 5oC 5oC . a u ostalim fazama potrebna vla nost je oko 70% PVK. efektivne sisteme za bo no provjetravanje kao i po eljne krovne odnosno stropne eone ventilacione otvore. plasteniku.Hla enje odnosno provjetravanje u plasteniku tako e je va no. Zalijevanje je preporu ljivo u jutarnjim satima. biljke u zatvorenom prostoru. Idealno zalijevanje se ipak posti e sistemima za navodnjavanje kap-po-kap.5oC .7oC Vlaga Vla nost zraka i zemlji ta u plasteniku uveliko odre uju rast i razvoj biljaka kao i prihode. Izbjegajite hladnu vodu jer prouzrokuje o egotine na stablu biljaka. sa temperaturom vode pribli noj temperaturi u objektu. Povi ena potreba za vlagom posebno je prisutna u vrijeme rasta i stvaranja rodnih organa.

variraju u zavisnosti od hibrida i geografskog lokaliteta. plastenik je iskori ten tokom cijele godine. U 1 gr. Rana proljetna proizvodnja dosta je slo enija od rane jesenje. naravno. sjemena nalazi se prosje no 260 ± 350 sjemenki zavisno od hibrida. I 5 . Temperature su ni e. ubrizgavanje karbon dioksida u plastenik uveliko pobolj ava prihode paradajza i ostalih kultura. preduslovljava orijentaciono znanje Proizvodnja rasada Rasad se proizvodi sjetvom u drvene sandu i e (gajbe) ispunjene supstratom ta proizvodnju rasada. PROIZVODNJA PARADAJZA Plasteni ka proizvodnja paradajza ostvaruje se u dva turnusa. 5 ± 6 dana od cvatnje do zametanja ploda. Dodavanje karbon dioksida je najefektivnije u danima kada se plastenik dr i zatvoren bez ventilacije nekoliko dana. Zbog svih ovih negativnih elemenata va no je izabrati kvalitetne sorte / hibride koji uprkos navedenim uslovima mogu posti i zadovoljavaju e rezultate. 5 ± 6 dana traje puno cvijetanje. Navedene faze. uslovi za oplodnju su slabiji. oko 45 dana od cvatnje do po etka zriobe. itd. Maksimalni rezultati se posti u ubrizgavanjem 1000 ± 1500 ppm CO2 u plastenik koriste i propanske sagorjeva e ili druge CO2 generatore. intenzitet svijetlosi je manji. Predkultura ranoj proljetnoj proizvodnji obi no je salata.Pobolj anje karbon dioksidom Iako novina kod nas. Bolja kombinacije je salata ± paradajz ± krastavac. rana proljetna proizvodnja i rana jesenja proizvodnja. a ranoj jesenjoj je paradajz ili krastavac. S toga. Pikiranje se obavlja u saksije Ø 8-10 cm ili tresetne blokove. jer proizvo a i nisu u mogu nosti obezbjediti optimalne uslove u vrijeme sadnje za ranu proljetnu proizvodnju. Paradajz ± rana proljetna proizvodnja: sjetva ± oko 10-og Januara pikiranje ± oko 10-og Februara sadnja ± 10-20-og Marta po etak berbe ± kraj Maja Paradajz ± rana jesenja proizvodnja: sjetva ± 25-og Maja pikiranje ± 20-25-og Juna sadnja ± do 20-og Jula po etak berbe ± 15-25-ti Oktobar Detaljno planirana proizvodnja paradajza vremenskih intervala u razvoju biljke. a oni su: 50 ± 70 dana od nicanja do po etka cvjetanja. Proces proizvodnje rasada traje 60-65 dana.

Nakon sadnje biljke se dobro zaliju. Ako je dezinfekcija obavljena prije pred kulture ista se ne ponavlja. vlazi. Volaton) i plitko inkorporiraju. U ovoj fazi treba obratiti pa nju na relativnu vla nost zraka. Bitno je znati da ukoloko nepredvi eno kasni sadnja pikirane biljke se moraju razma i za par cantimetara u rasadu kako iste ne bi prerasle. Da bi se izbjeglo izdu ivanje biljaka. tako da se u zemlju unese i dio stabla. a ako nije vr i se dezinfekcija plastenika. Sadnja Sadnja se obavlja u dvorede trake 80 . Ukoliko je rasad prerastao i izdu io se. i pospje ila oplodnja prve rodne grane. biljke se ne zaljevaju u narednih 15 dana. a razmak izme u redova za zalijevanje biljaka (bilo kanalima ili sistemom za zalijevanje). a temperatura 18 ± 20oC. da se na supstrat iz saksija ili kocku nanese sloj od 2-3cm zemlje. tj. Priprema plastenika za sadnju I 6 . potom se vr i frezanje kako bi se une eno gnojivo to bolje izmje alo sa zemljom. Svi sakupljeni biljni ostaci se iznose van plastenika i uni tavaju paljenjem.Tokom uzgoja sadnica treba voditi ra una o temperaturi. Relativna vla nost zraka treba da iznosi od 60 ± 65%. tako to se razmak izme u traka koristi kao put. Na ovako pripremljenom zemlji tu vr i se markiranje redova i sadnih mjesta. Potrebne temperature u proizvodnji rasada: Danju SJETVA ± NICANJE NICANJE ± PIKIRANJE PIKIRANJE ± SADNJA TEMPERATURA U UZGOJU No u 22-25oC 16-19oC 16oC 16-18oC 25oC 18-22oC 17-20oC 18-25oC No ne temperature u pravilu su za oko 5oC ni e u odnosu na dnevne. Prije obrade tla postavi se i ana armatura iznad redova za koju se kasnije ve e pvc vezivo uz koje se vodi biljka. Razba eno mineralno i stajsko gnojivo se zaore na dubini 25-30 cm.60 x 40. Biljke se tako e i sutradan jo jedanput zaliju sa ne to manjom koli inom vode. sadnja se obavlja dublje. Sadnja kod normalno uzgojenih sadnica sa 5-6 razvijenih listova se obavlja tako da se biljka zasadi 2-3cm dublje. U tom vremenu se vr i vezivanje pvc veziva (lika) za icu i biljku. zdravstvenom stanju biljaka i provjetravanju. Po postavljanju i ane armature po povr ini se razbaci stajnjak i mineralno gnojivo za osnovnu obradu i to 10t stajnjaka na 1000m2 i 80 ± 100 kg mineralnog gnojiva NPK 7:14:21 ili 8:12:26 + 30 kg magnezijeva sulfata. kako bi se izbjegle nepo eljne poslijedice. Prvi korak je detaljno i enje ostataka od predhodne kulture. Biljke sa razvijenih 5-6 listova su spremne za sadnju. Na isfrezano zemlji te se razbace zemlji ni insekticidi (Galation.

Otporan na virus mozaika duhana i fusarium. blago spljo ten sa zelenim prstenom. I 7 . Okarakteriziran je sa vrstim i glatkim plodovima sa vi e pregrada i sa karakteristi nim zelenim prstenom. Objekat se svakodnevno ventilira zbog izmjene zraka. Naj e e prisutne sorte / hibridi za plasteni ku proizvodnju su: Balca F1 Plasteni ki vrlo rani hibrid sa vrlo dobrim zametanjem plodova ak i u prili no nepovoljnim uslovima rane proljetne proizvodnje. Dosta krupan plod (180 ± 200 gr. i nematode. a ujedno se odstranjuje potencijalna zaraza biljaka. Uzgaja se na 1-o stablo sa 6 ± 8 rodnih grana. Carmello (GC 204) F1 Srednjerani hibrid krupnih plodova za plasteni ku i proizvodnju na otvorenom. Otpornost na virus mozaika duhana. Zalijevanje se obavlja svakih 10-12 dana sa 20-30 l vode/m2. Kada postignemo odre eni broj rodnih grana pristupa se zalamanju vrha. Pogodan za transport zbog velike vrsto e plodova. a to je prvom pojavom crvene boje. Prvo prihranjivanje obavlja se 15 ± 20 dana nakon sadnje i to kombinacijom NPK 7:14:21 25-30 kg/1000m 2 + 10 kg KAN-a. Arleta F1 Hibrid sa kasnim dozrijevanjem krupnog ploda (oko 180 ± 200 gr. U slu aju da se moraju uskladi titi uvaju se na temperaturi + 50C uz relativnu vla nost zraka od 95%. Pinciranje je veoma bitna operacija. Pojavom prvih zrelih plodova vr i se odstranjivanje donjih ve ogrubljenih listova i to tako da se list u jutarnjim satima povla i prema gore. fusarium. nematode i virus mozaika duhana. Time prestaje dalji rast biljke. Ovako ubrani plodovi zadr e potrebnu vrsto u i lak e se transportuju tokom transporta u narednih 1 ± 2 dana plodovi dozriju i dobiju lijepu crvenu boju sa ve zadr anom vrso om. Ovom operacijom se pove ava prozra nost u donjim eta ama biljke. fusarium o. Virus mozaika duhana i verticilium ne predstavljaju mu prijetnju. stakleni ku kao i proizvodnju na otvorenom.Odr avanje paradajza u vegetaciji U periodu od sadnje do po etka berbe stalno treba kontrolisati temperaturu i vla nost zraka. verticilium. Monroe F1 Rani hibrid za plasteni ku. Naradna prihranjivanje se obavljaju svakih 15 dana.).). tako da rast nastavlja samo jedan glavni vrh koji se vodi uz pagu do eljene visine.) namjenjen za proizvodnju u plastenicima kao i na otvorenom. a sastoji se u zakidanju svih bo nih izdanaka. Berba Se obavlja kada plodovi u u u biolo ku zrelost. lako puca i stvara veoma mali o iljak. Poslije dodavanja ovog gnojiva vr i se plitko okopavanje s tim da se oko biljke nagrne dodatnih 3-5 cm zemlje. Dosta krupni i ravni plodovi (oko 190 gr. Obrano li e obavezno iznijeti van plastenika i spaliti. Poslije zalijevanja objekat obavezno izventilirati. Dobro zametanje plodova i veliki prinosi. Uzgaja se na oko 6 ± 8 rodnih grana i daje visok prinos sa velikim postotkom I klase. Otporan na verticillium.

Od hibrida paradajza preporu ujemo: Petula RZ (F1 hibrid) Je specifi an vegetativni hibrid izuzetno sna nog porasta. Petula RZ je dala najve e prinose od 22. okruglo pljosnati bez zelenog ruba oko peteljke. Najprisutnija je proizvodnja salatnih krastavaca mada je vrlo uspje a i proizvodnja korni ona u plastenicima. Ovim smanjenjem temperature uti e se direktno na intenzitet porasta biljke (usporava se rast) kako bi se dobile biljke sa vrstim stablom i kratkim internodijama. Zbog visokih cijena sjemena ekonomi nija proizvodnja je sjetva i pikiraj. sadnja 20-og Marta. odli ana je i za transport jer mo e ostati u skladi tu vrlo dugo. Kvalitetna sadnica je visoka oko 25 cm sa 5 ± 6 listova i internodijama od 3 ± 4 cm. Proizvodnja rasada Rasad krastavca se mo e proizvoditi na dva na ina i to direktnom sjetvom u saksije ili tresetne kocke ili sjetvom u gajbe ispunjene perlitom i tresetom 1:1. jer nema ba enih biljaka. sadnja do 10-og Jula. Posjeduje 7 ± 9 cvjetova na cvjetnoj grani. I 8 . Monika. u tim uslovima biljka ni e za 5 ± 7 dana. Navedeni hibridi. a biljka je otvorena i prozra na sa dobrom oplodnjom i kod lo ih uslova.Pored navedenih hibrida. relativna vla nost zraka veoma je bitna za proizvodnju rasada krastavca i odr ava se na 85 ± 90%. Potrebno je znati da se pikiranje obavlja u fazi kotiledona. Nakon nicanja temperatura se smanjuje na 18 ± 20O C. Jenna RZ (F1 hibrid) Je rana visokoprinosna sorta otporna i na nematode. Otporna na Tm. pa je neophodno redovno svakih 10 dana vr iti za titu rasada od plemenja e. tako da u odnosu na druge hibride do " ice" 1 ± 1. jedna kondiciono bolja biljka se ostavlja a druga odstranjuje. V. U proizvodnji se mo e dr ati i do 10 mjeseci. u Ma arskoj. Prosje na te ina plodova je 150 ± 160 gr. Mesnati plodovi sa odli nom vrsto om su prosje ne te ine oko 180 ± 220 gr. Kompanija Iplas Vas obezbje uje sa novim hibridima sjemenske ku e Rijk Zwaan. i F. po etak berbe oko 10-og Augusta. Belle. Plodovi su ujedna eni. Holandija. Sjetva krastavca za proljetnu proizvodnju obavlja se oko 20-og Februara. Otporna na Tm. F2 i N. a potom pikiranje u saksije ili tresetne kocke. Plodovi mogu ostati na stablu vrlo dugo. Proizvodnja Krastavca Plasteni ka proizvodnja krastavca podrazumjeva ranu proljetnu proizvodnju ili jesenju proizvodnju. tako e su prisutni i Luca. sa lijepom crvenom bojom.5 cvjetnu granu vi e. Za proizvodnju kvalitetnog rasada neophodo je obezbjediti dosta visoke temperature i to do sjetve do nicanja 20 ± 28O C. Kada biljke izniknu i razviju kotiledone. 1998 god. Vrlo pogodna za transport i skladi tenje. Nikita. Visoka temperatura i visoka vla nost zraka su idealni uslovi za razvoj bolesti. iako dobrih karakteristika. Nakom razvijenog prvog pravog lista temperatura se tokom dana odr ava na 22 ± 25O C. Stabljika je okarakterizirana jakim i sna nim porastom. C5. a tokom no i od 18 ± 20O C. Internodije su kratke. itd. Raisa. pepelnice i antraknoze. a uspje no se gaji i pri lo im uslovima. Tra i intezivne uslove za gajenje. Jenna RZ stvara 5 ± 7 plodova po jednoj cvasti. Kod direktne sjetve u saksije napunjene supstratom stavljaju se dvije sjemenke. u osnovi su zastarjeli. Petula RZ je jedna od vode ih hibrida kako po prinosima tako i po kvalitetu. V. Za jesenju proizvodnju sjetva se obavlja 15-og Juna.60 kg/m2 sa sedam rodnih grana. Ovako visoka vla nost se posti e estim oro avanjem. po etak berbe oko 01-og Maja.

te manjeg o te enja plodova. Zalijevanje se obavlja svakih 7 dana do formiranja plodova. Biljka je otvorenog tipa sa I 9 . i na oko 18O C tokom no i uz relativnu vla nost zraka od oko 80 ± 85% i vla nost zemlji ta od 80% PVK. te vezanje page za icu i biljku ime se biljci obezbje uje vertikalna potpora za normalan rast.Krastavac je kultura koja zahtjeva ne to dublje oranje do 40 cm. Izuzetno pogodan za plasteni ku proljetnu. Tokom berbe mora se voditi ra una da se plodovi na vrijeme uberu i ne smije se dozvoliti da plod po uti (sazrije) na biljci. ljetnu i jesenjsku proizvodnju. Krastavci dobro podnose folijalno prihranjivanje koje se mo e obavljati svakih 10 ± 15 dana jednim od folijarnih preparata. vrh glavnog stabla se ne kida nego se prebaci preko ice i okrene prema zemlji. Od hibrida krastavca naj e e prisutni su Sun ani Potok (dosta rodna i tra ena sorta). a potom markiranje redova za sadnju. Raider F1. Poslije sadnje biljke se dobro zaliju vodom koja treba da ima temperaturu od oko 25O C. te noviji enski hibridi Green Fall F1. Nakon oranja pristupa se usitnjavanju zemlji ta frezanjem. Prvo prihranjivanje se obavlja 15 dana nakon sadnje sa 30 kg KAN-a/1000m2. Ovom akcijom stablu se oduzima dominacija rasta te pospje uje razvoj bo nih vrije a. U Iplas-u od salatnih krastavaca dostupni su vam: Priprema zemlji ta za sadnju Sadnja Deltastar RZ (F1 hibrid) Glatke povr ine i ploda. vrije e drugog i tre eg reda skra uju se na 2 lista i jedan plod. Sadnja se obavlja u dvorede trake sa rastojanjem red od reda 60 ± 70 cm. te dosta velike koli ine zgorjelog ili polu zgorjelog stajnjaka 10 ± 20t u osnovnoj gnojidbi dodaje se i 100 ± 150 kg NPK/1000m2 i to kombinacija 7:14:21 ili 5:10:20 + 30 kg magnezijeva sulfata. U narednih 7 dana vr i se okopavanje sa blagim nagrtanjem zemlje oko biljke kako bi se pospje io razvoj bo nog korijena. Astrea F1 te Samar F1. prosje ne du ine 18 ± 20 cm. Holandskog tipa. a razmak od trake do trake je 80 ± 90 cm i razmak u redu je 45 ± 50 cm. Na stablu do visine 40 cm odstranjuju se sve bo ne vrije e od 40 cm do ice vr i se prikra ivanjem bo nih vrije a na 3 lista i 2 ploda. Posebno treba obratiti pa nju na nedostatak magnezija to se manifestuje pojavom bijelih polja du nervature lista. Pinciranje Regulisanjem rasta stabla obezbje uje se ranozrelost i ve i ukupni prinos. a potom svaka 2 dana. Temperatura u plasteniku se odr ava na oko 25O C tokom dana. Kada dospije do ice. jer taka biljka prestaje dalje cvjetati i davati plodove. a po formiranju plodova svakih 3 ± 4 dana. Berba Berba po inje 6 sedmica nakon sadnje i obavlja se u po etku svakih 5 dana. Ubrani plodovi se pakuju u kartonsku ambala u zbog lak eg transoporta.

2 : 1. Proizvodnja paprike Paprika se u plastenicima uzgaja kao proljetna kultura i ostaje u nasadu sve do kasne jeseni. te visokotolerantan na CMV. Plodovi su ne to svijetliji. cilindri nog oblika sa omjerom du ina/ irina = 3. Strogo preporu ljiv za plasteni ku proizvodnju sa 2. preporu ljivi za berbu I i II klase. itd.) daje vrlo visoke prinose i vrlo se dugo mo e brati. Brza regeneracija poslije berbe te odli na konzistencija mesa. vrlo dobre konzistencije. za tita. navodnjavanje. Plodovi. Iplas vam omogu uje dostupnost slijede ih hibrida korni ona: Motiva RZ (F1 hibrid) Je bradavi asti. partenokarpni hibrid vrlo sna nog porasta. II i III klase (preko 12 cm). a biljka odli no obrezuje bo ne izdanke ± lastare. Plodovi su tamno zeleni. palir se visoko preporu uje. je ne to bujnija ali je otvorenija. vrlo ujedna eni. Sjetva paprike se obavlja krajem decembra. II i III klase. 2001 godine na 24 ha u Dunakilitiu (Ma arska) sa agryl prekrivnom folijom te sistemom ³kap-po-kap´ za 110 dana berbe dao je 17. a sadnja krajem aprila ili po etkom maja. I 10 . sitno bradavi ast (glatki). Plodovi su tamno zeleni. prihrana. U zadnje vrijeme koriste se visoko-prinosni hibridi koji se gaje uz potporu te po ti u jako visoke prihode.1: 1. Adrijan RZ (F1 hibrid) Je vrhunski salatar ameri kog tipa. bez bradavica. sli na Harmonie hibridu. Otporan na CMV te visokotolerantan na pepelnicu. ne to deblji nego kod Harmonie. CMV te CYV. izvanrednog okusa te se dugo mogu uvati. Visoko prihodni hibrid. Sposobnost regeneracije poslije berbe je odli na. U odnosu na sorte sa mu kim cvjetovima bere se ranija 6 ± 10 dana. te uz primjenu visoke tehnologije (rezidba.5 ± 2. Cladosporium.5 kg krastavca po du nom metru. srednje bujnog rasta. Po pazuhu lista daje 3 ± 4 ploda sa odnosom du ina/ irina = 3. Korni oni Sjemenska ku a Rijk Zwaan najpoznatiji je europski pa i svijetski selekcionar korni ona. Pri palirskom uzgoju zahtjeva malo orezivanja. partenokarpni (samooplodni) hibrid sa 100% enskim cvjetovima. Partenokarpan.8 biljaka na m2. Deltastar je jako otporan na pepelnicu. sa visokom otpornost u na bolesti. Pogodan za berbu I. Plodovi. Placido RZ 12 ± 16 (F1 hibrid) Biljka. su pogodni za berbu I. su tamno zeleni. bez gor ine sa idealnim odnosom du ina/ irina. Harmonie RZ (F1 hibrid) Je jo uvijek vode i hibrid u mnogim zemljama svijeta. Plodovi su prosje no 18 ± 22cm dugi. Otporan na pepelnicu. Melody RZ (F1 hibrid) Sitnobradavi asti partenokarpni hibrid preporu ljiv za palirski uzgoj kao i za njivski uzgoj.izuzetno jakim porastom.

a potom okopavanje. Temperatura u objektu se odr ava na + 22 ± 25O C tokom dana te na + 18 ± 20O C tokom no i. Priprema zemlji ta za sadnju Prije oranja pristupa se rasturanju stajnjaka i to 12-15 t/1000m2 + NPK 7:14:21 80-100 kg + 30 kg magnezijeva sulfata. Naklijano sjeme ni e za 8 ± 16 dana. a drugim za biljku uz jednu pagu se vodi jedno stablo. Pikiranje od 25-og Februara do 10-og Marta. Kada se izvr i berba prvih plodova sa izbolja iji su vrhovi zalomljeni ti se izboji odstranjuju do glavnog stabla tako da biljka ostaje samo sa jednim ili dva stabla (vrha). Poznati hibridi paprike na na em tr i tu su: Istra F1 I 11 . Pred sadnju se razbace zemlji ni insekticidi (Galation ± Volaton). zatim se zemlji te usitnjava frezanjem. Kada biljke razviju prva dva prava lista pristupa se pikiranju u saksije Ø 8 ili kocke 8 x 8 cm. Orezivanje i oblikovanje Orezivanje je redovna operacija kod visoko rodnih hibrida. a zahtjeva dosta visoku temperaturu pristupa se naklijavanju sjemena. Sadnja se obavlja u zemlji te koje ima temperaturu oko + 18O c.Proizvodnja rasada Sjetva se obavlja u sterilan supstrat tako da se u jednu gajbu dimenzija 60 x 40 cm sije oko 100 sjemenki. sem jednog ili dva vegetativna vrha zavisno od toga dali biljku oblikujemo za uzgoj na jedan ili dva vrha. Kada 50% biljaka isklija pristupa se sjetvi. Temperatura u rasadu do nicanja odr ava se na +28O C. Nakon sadnje biljke se obilno zaliju. Berba Berba po inje 40 ± 50 dana nakon sadnje. Nakon oplodnje prvih plodova vr i se odstranjivanje vrhova. Sadnja Sadnja visokoprinosnih hibrida koji se gaje uz potporu obavlja se u dvorede trake 60 ± 70cm sa razmakom u redu od 40 cm. koji se uzgajaju uz pagu ili kakvu drugu potporu. Naklijavanje se obavlja tako da se sjeme stavi u jutano platno pored toplotnog izvora na temperaturi od +28O C uz redovno odr avanje vlage. Beru se zreli plodovi i pakuju u kartonsku ambala u kako bi se umanjio lom pri transportu te sa uvala svje ina plodova. Kocka se unese u tlo i prekrije tankim slojem zemlje kako bi se sprije ilo isu ivanje kocke. Oranje se obavlja na dubinu od 25 ± 30 cm. Petnaest dana nakon sadnje se vr i prvo prihranjivanje. paga se ve e za icu jednim krajem. Rasad paprike se redovno titi od bolesti svakih 7 dana. tako da se gnojivo plitko unese u tlo. Po to sjeme paprike sporo klija. Na dobro njegovanom nasadu se obavlja do jeseni. a kad biljke niknu temperatura se smanjuje na +22-24O C. Sjetva se obavlja od 25-og Decembra do 10-og Januara. Sadnja od 25-og Aprila do 10-og Maja.

utom bojom. Priprema zemlji ta za sadnju Oranje se obavlja na dubini do 25 cm iako korijen salate ne dopire do te dubine. Pilirano sjeme je skupo. Poslije usitnjavanja zemlje pristupa se pravljenje gredica. irine 120 cm sa razmakom izme u gredica 30 ± 35 cm. sa ujedna enim i ne to krupnijim plodovima. Zasijano sjeme se tokom dana zalijeva 3 ± 4 puta to sitnijim kapljicama. irine od 6 do 7 cm te du ine od 13 do 14 cm. Otporna na TMV 3. Biljka je sna nija sa intezivnijom sjajno. Pored navedenih tako e su prisutni i ostali hibridi kao: Blondy F1. U plastenicima bez grijanja ima ne to du u vegetaciju u zimskim mjesecima ak i preko 100 dana pa je mogu e proizvesti samo jedan zimski turnus. Century Z090 (F1 hibrid) Ova izuzetno lijepa kupasta bijelo. te ine oko 260 gr. Uzgaja se uz potporu a biljka razvija jaku stabljiku sa ujedna enim plodovima. Pokrov se skida no u. Otporan na TMV O. zasijane sjemenke se tokom dana prekriju jutanim ili arkilnim vlaknom. Naj e e se sre e sa kombinacijom paradajza i krastavca. PROIZVODNJA SALATE Salata je jedna od rijetkih kultura koje se stalno uzgajaju u plastenicima.uta paprika je nekoliko dana ranija od Cecila. Cecil daje ujedna enu te vrlo dugu berbu. I 12 . Po to Cecil posjeduje izuzetan porast. itd. Biljka formira jako vrstu i visoku stabljiku koja dosti e visinu i do 2m. 1 i 2. Pilirano sjeme se ne zatrpava ve se stavi u malo udubljenje na sredini kocke.Je rani hibrid krupnih plodova (prosje no oko 170 gr). Clovis F1. Razlog je da dublje oranje omogu uje br e oticanje vi ka vode koje mo e prouzrokovati gu enje korijena.5mm) su dobrog ukusa i arome. Sjetva Do nicanja. ime se posti e pravilna plodosmjena u plasteniku. Izuzetno pogodan za plastenik bez grijanja. kako bi se pove ala vla nost zraka oko sjemene opne. Tasty F1. Iplas vam nudi slijede e hibride paprike sjemenske ku e Rijk Zwaan: Cecil (F1 hibrid) Je indeterminantna paprika kupastog oblika sa vise im plodovima te ine od 110 do 150 gr. mogu e je ostaviti i dvije grane. Preporu uju se 3 ± 4 biljke sa po 2 grane na m2. Mesnati plodovi (debljine 4. ravnomjernije ni e. lak e se sije te ga treba daleko manje u odnosu na normalno sjeme. ali je daleko sigurnije. Valdor F1 Je baburasti vrlo rani hibrid jako krupnog mesnatog ploda ute boje. Najbolja je varijanta sjetve piliranog sjemena i tom prilikom treba znati: Sije se pred ve e kada je temperatura ispod 25O C. Dolmy F1. a preko toga se prska voda. Dobro podnosi i slabije svijetlosne uslove. Prosje an prihod je oko 5kg po biljci. Sjetva se obavlja u tresetne blokove (kocke) 4 x 4 cm ili u plasti ne folije ispunjenje tresetom za proizvodnju rasada.

Zalijevanje Zalijevanje se obavlja po potrebi svakih 7-8 dana sa 10 l vode/m2. Prihranjivanje Kada biljke razviju 6-7 listova prva prihrana se obavlja i to otopinom KAN-a 1 ± 1. Brzo formira lijepo zatvorene glavice sa lijepim ovojnim li em. Dobre rezultate daje u jesenjoj i zimskoj proizvodnji te dobru otpornost na Bremiu i ostale gljivi ne bolesti. plitko 2-3 cm.Gnojidba zemlji ta Ukoliko je salata prva kultura. kako bi se razbila pokorica. Sadnja se obavlja kada presadnica ima razvijena tri prava lista. Prisutni hibridi: Jessy Ovo je srednje rani hibrid puterice pogodan za obje plasteni ku i proizvodnju na otvorenom. Ventilacija je obavezna. a da no u bude ve a od +5OC. kao i mineralnim gnojivom NPK 6:8:16 600 ± 800 kg/ha. Zavisno od krupno e sadi se na razmak od 20 x 20 ili 20 x 25 cm. Okarakteriziran te kim zatvorenim glavicama umjerene zelene boje. Zalijevanje se obavlja u jutarnjim satima poslije ega je obavezno objekat dobro izventilirati. Mildred I 13 . Presadnica ovog uzrasta najbolje se prilago ava novim uslovima. Berba i ambala a Salata se pakuje u kartonsku ambala u i to maksimalno u 2 reda 2 x 12 komada. Sadnja salate Sadnja se obavlja na ve pripremljene gredice irine 120 cm. Berbu obavljati rano ujutro ili pred ve e. Otporna na Bremiu. Rosalba Tako e srednje rana puterica formulirana za plasteni ko-stakleni ku proizvodnju u jesen. Okopavanje Prvo okopavanje se obavlja 6-7 dana nakon sadnje. a to je ujedno i vrijeme kada korijen po inje da probija rubove kocke.5 dkg/m2. jer to mo e biti tetno za biljku. Temperatura Po eljno je da se temperatura tokom dana kre e izme u 12 i 15O C. posebno pri visokim temperaturama. Obratiti pa nju da se listovi salate u osnovi ne zagrnu zemljom. Naredna jedno do dva okopavanje se obavljaju dok salata ne pokrije zemlju. zimu i prolje e. neophodno je gnojenje stajnjakom 40t/ha. jer visoke temperature prouzrokuju salatu da stvara meke i rastresite glavice koje su podle ne napadu bolesti. Sadnja se obavlja u ku ice koje ne smiju biti dublje od visine kocke. a poslije dozrijevanja ostaje du e vrijeme u dobroj kondiciji za berbu. Tokom vegetacije obavlja se jo jedna prihrana istom otopinom ali uz obavezno spiranje istom vodom.

Broj biljaka je 18 ± 22 kom/m2. paprika. Za proizvodnju mladog luka koristi se arpad ik veli ine 2 ± 3 cm. 17 i 19. Otporna na Bremiu te dobro podnosi no ne hladno e. Od drugih vrsta daleko otpornija na Botritis. sa mogu no u sadnje od po etka oktobra pa sve do kraja februara. u zavisnosti od vremena berbe. NL 1-16 i BL 17. 19 i 21. Concorde RZ Je nova selekcija lollo salate. mladi luk je veoma zahvalna kultura za zimsku proizvodnju. niske temperature. lijepe zelene boje. Otporna na NL 1-16. Razba eno gorivo se zaore na dubinu od 25cm a potom isfreza. U po etku vegetacije formira velike donje listove. Vrlo dobro podnosi stresove kao sadnju. Sadnja se mo e isplanirati u odre enim vremenskim razmacima kako bi se postigla kontinuirana berba u skladu sa mogu nostima plasmana. Vrlo je otporna na procvijetavanje. Glavice (300-350 gr) su ne to tamnije zelene boje te se brzo formiraju ak i pri ni im svijetlosnim intenzitetom. Listovi su intenzivno tamno crveni. Uspje na proizvodnja se odvija od prolje a do jeseni. a u poslijednjoj fazi vrlo dobro i brzo formira glavice. Otporna na Bremiu 1-6. Predla e se 16 ± 18 biljaka na m2. itd. krastavac) neophodno je izvr iti osnovnu gnojidbu sa 3 ± 4 t zgorjelog stajnjaka / 1000m2 te NPK 7:14:21 80-100kg. Priprema zemlji ta za sadnju Po to sadnja luka dolazi neposredno nakon skidanja osnovnih kultura (paradajz. prva u sezoni. Dobra RZ Pogodna za proizvodnju tokom cijele sezone. Iz na e ponude slijede e sorte Rijk Zwaan salate su dostupne: Pia RZ Je kasno zimska i najranija prolje na puterica. Listovi su vrsti. debeli. Otporna na Bremiu (plamenja u salate). Histor RZ Je svijetlo zelena salata. Vrlo je ukusna i atraktivna. Ukorijenjivanje arpad ika I 14 . Donja strana salate je vrlo dobro zatvorena. 19 i 21. BL 17. Nakon frezanja pristupa se pravljenju gredica za sadnju irine 80-120 cm zavisno od dimenzije objekta. tankih listova preporu ljiva za jesenju i kasno zimsku proizvodnju. PROIZVODNJA LUKA Po to ne zahtjeva visoke temperature za svoj razvoj. 13-15. sjajni i reckavi.Sorta za plasteni ku proizvodnju u hladnijim uslovima. Brzo vrste i ujedna ene glavice te ke i do 500 gr. Te ina glavice 250 ± 500 gr.

I 15 . Berba se obavlja kada biljke imaju razvijenih 6 ± 8 listova i postignu visinu od oko 35 ± 40 cm. Arpad ik se unese plitko u zemlju tek toliko da se ne vidi. Njega nakon sadnje Odmah nakon sadnje vr i se zalijevanje mlakom vodom oko 10l/m2. a okopavanje se obavlja 1-2 puta i to plitko da se razbije pokorica i odstrani korov. U ovakvim uslovima arpad ik veoma brzo potjera korijen i e i kada su korijen i i du ine 1 ± 1. Naredna zalijevanja se obavljaju po potrebi u razmacima 10 ± 12 dana. Ovim postupkom dobijemo za 5 ± 7 dana o iljen arpad ik od koga za 45 dana o ekujemo berbu. Sadnja Sadnja se obavlja na ve pripremljene gredice u redove sa razmakom 12-15 cm i 3 ± 5 cm u redu. Ova operacija se sastoji u potapanju arpad ika u vodu ija se temperatura kre e oko 35O C 12 ± 15 sati.Ukoliko zbog odre enih problema kasnimo sa pripremom za sadnju postoji mogu nost ukorijenjivanja arpad ika van plastenika. Nakon va enja arpad ik se stavlja u drvene gajbe i unosi u prostoriju na temperaturu +25O C uz relativnu vla nost zraka oko 90%. Tokom vegetacije obavlja se 1-2 prihranjivanja KAN-om 30 gr/m2 uz obavezno ispiranje istom vodom kako bi se izbjeglo o te enje biljaka. U narendih nekoliko dana arpad ik se polijeva mlakom vodom.5 cm arpad ik je spreman za sadnju.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful