PLASTENI KA PROIZVODNJA POVR A

KRATAK VODI
LOKACIJA PLASTENIKA

Idealna lokacija za plastenik ima visok zimski intenzitet svijetlosti, umjerene zimske temperature, nisku vla nost, i lak pristup tr i tu. Izbjegnite drve e ili objekte koji mogu zasjeniti plastenik. Ukoliko na pravoj lokaciji, za tite od udara vjetra e pomo i pri smanjenju tro ka grijanja. Lokacije sa visokim nivoom podzemnih voda, kao i lokacije uz rije ne tokove, su nepo eljne zbog visokog intenziteta vlage i jutarnjih magli. Blage padine pravac jug/jugoistok su pogodna za plastenik zbog osun anosti sa svih strana. Plastenik je okrenut naju om eonom stranom u pravcu udara vjetra sjever-jug. Tako e osigurajte dodatni prostor za budu a pro irenja kao i za parking.

ZEMLJI TE
Najlak i na in za po etak plasteni ke proizvodnje je kori tenje ve postoje eg zemlji ta na terenu. Po eljno zemlji te za plasteni ku proizvodnju su lak a tla, sa malim udiom praha i gline i malo krupnijom frakcijom pijeska. Zemlji ta sa preko 25% gline su nepo eljna za plasteni ku proizvodnju. Efikasna proizvodnja povr a zahtijeva blago kiselo do neutralno tlo, sa optimalnom pH reakcijom od 6-8. Zemlji te svakako mo e biti pobolj ano dodavanjem obilnih koli ina zrelog stajnjaka. Organska ubriva se dodaju prije preporu ljive sterilizacije. Zemlji te treba sterilizirati parom najmanje dvije sedmice prije sadnje. Odr ite temperaturu od 1420 C najmanje etiri sata. Izbjegajite duboku sadnju nakon sterilizacije kako bi preventirali pojavu sjemena korova te bakterija ispod zone sterilizacije. Zemlji te je neophodno testirati prije sadnje kako bi se odredila ta na koli ina ubriva za svaku kulturu. Sva ubriva bazirana na fosforu i kaliju trebaju biti direktno dodana u zemlji te prije sadnje. Nitrogen bazirana ubriva pridodaju se u dva navrata, dio prije sadnje a ostatak po potrebi tokom rasta. Obezbje enost zemlji ta hranjivim elementima Stepen Obezbje enosti Slabo Srednje Dobro Vrlo dobro Obilno Prekomjerno Toksi no Amonija ni-nitratni azot Mg/100 gr.tla 5 5±8 9 ±11 12 ± 14 15 ± 17 18 ± 20 >20 Fosfor (P2O5 ) mg/100 gr.tla 30 30 ± 60 60 ± 90 90 ± 120 120 ± 150 150 ± 200 >20 Kalijum (K2O) mg/100 gr.tla 30 30 ± 60 60 ± 90 90 ± 120 120 ± 150 150 ± 200 >200

I

1

I 2 . Preporu uje se. List opada pri velikom nedostatku. Prvo donji listovi postaju tamnozeleni do ljubi asti. Ve ina plasteni kih kultura najbolje raste pri svijetlosti ija se du ina talasa kre e od 400 do 700 nanometara.7 ± 1 % amonijum fosfata. Ivica lista uti a zatim i cijeli list. Raspr tana ili difuzirana svijetlost beneficira biljku smanjenjem obilne svijetlosti na gornje listove te pove anjem reflektirane svijetlosti na donje listove. Ovaj domen svijetlosnih talasa je poznat kao fotosintetski aktivna radijacija (photosynthetically active radiation -PAR). Simptomi se javljaju na najstarijim listovima koji gube hlorofil izme u nerava i ti djelovi dobijaju sme ecrvenu boju i odumiru.6 % azotnog ubriva. Na plodu paradjza javljaju se crne mrlje. Zaustavlja se obrazovanje cvijetova i ploda.Primjetne promjene na biljkama prouzrokovane nedostatkom osnovnih hraniva Nedostaje Element Azot Primjetne promjene List postaje blijedozelen do ut. Fosfor Kalijum Kalcijum Magnezijum KONSTRUKCIJA PLASTENIKA Pri odabiru plastenika tri glavna faktora se detaljno trebaju razmotriti: padavine. prvenstveno prihrana od 0. svijetlosna prodornost i tro ak / cijena. zaustavlja se rast biljke. odnosno kako bi se sprije ilo zagrijavanje dijelova koji dodiruju foliju. a zatim i gornji.5 ± 1% kalijum-sulfata. Pri velikom nedostatku list dobija bronzanu boju i opada. Krovni lukovi sa najmanje 28°nagiba. zagrijavanje ili bar povremeno zagrijavanje u plasteniku sprije avaju akomuliranje snijega na krovu. Ve ina prekrivnih materijala podr ava kratke talase vidljive svijetlost. Usporava se rast cijele biljke. Preporu ena prihrana biljke rastvorom 0. Prihraniti sa 1 ± 2 % rastvora magnezijum sulfata. Prihranjivanje rastvorom 0. stablo odrveni. Konstrukcija plastenika kao i elementi za vezivanje trebaju biti dovoljno jaki da bi osigurali postojanost plastenika pri jakim udarima vjetra. Prekrivni materijal mora imati visoku transparentnost. Primarne padavine podrazumjevaju snijeg i vjetar. Plod ostaje nepravilan. Instaliranjem duple krovne folije tako e se izbjegava potencijalna teta od akomuliranja snijega. a zatim pove anje temperature zemlji ta. opada. Pri velikom nedostatku odumiru korijen i vrh stabla. sitan. Polietilen i vlaknasto staklo raspr avaju svijetlost.5 ± 0. Prihraniti biljke sa 1 % rastvora kalcijum nitrata. posebno u prolje e.Kompletna konstrukcija mora biti premazana svijetlom bojom kako bi se osigurala maksimalna reflekcija svijetlosti. smanjuje se cvijet i plod. Biljka zaostaje u porastu. dok acrilik i polikarbonat imaju osobinu da pu taju direktan prolaz radijacije.

generalno su otporni na pucanje.. Obezbje uje superiorniju trajnost na vremenske uslove samo kada je presvu en sa Tedlar. Svijetlost Plasteni ke kulture koje zahtjevaju temperature od 22 ± 25oC za rast.. te uti i gubi transparentnost u toku jedne godine (iako nove vrste sa UV stabilizatorima ne ute tako brzo). koja se u zimskom periodu mora prati radi boljeg prodiranja svijetlosti. Njegova stopa apsorbacije ultra-violetne radijacije je ve a nego kod stakla. atraktivnije.te jeftiniji nego acrilik. Ovaj materijal se lako sije e. te zahtjeva vi e odr avanja nego ostali materijali. Polikarbonat (Polycarbonate) je fleksibilniji sa boljom otpornost u na udare. Minimalna osvijetljenost za papriku i paradajz je cca ± 15. Plasti ni prekrivi su tako e lako primjenjivi za razli ite dizajne plastenika. U pore enju sa staklom. 000 luksa. Temperatura Reguliranje zra ne temperature u plasteniku je va no kako za vegetativni rast tako i za prihod plodova. Dupli sloj acrilika prenosi oko 83 % svijetlost te smanjuje gubitak toplote za 20-40 % preko jednog sloja. a optimalno oko 40. Njegove lo e osobine su da je lako zapaljiv. Ovaj materijal ne uti. Polietilenski film (Polyethylene film) je jeftim ali privremen. ove plo e su otpornije na udare. pucanje. tako e imaju i velike potrebe za svijetlo u. tanji je. Ovaj materijal se lako raste e. te je veoma transparentan. Dupli sloj polikarbonata prenosi oko 75-80 % svijetlosti i smanjuje gubitak toplote za 40 % preko jednog sloja. Skuplji je nego polietilenski film. Lako se uni tava ultra violetnom radijaciom (UV) od sunca. sa umjerenim cijenama. te lako rastezljiv. omogu uju i ravnomjernu osvijetljenost biljaka tokom dana. Za odre ivanje potrebne temperature u plasteniku neophodno je znati minimalne temperaturne potrebe za biljku te najni u vanjsku temperaturu koja bi se mogla o ekivati. Po to dolazi u ve im irinama zahtjeva manje elemenata za vezivanje to rezultira manjim zasjenjenjem odnosno ve om svijetlosnom transmisiom. ima visoku stopu skupljanja/ irenja. UV stabilizatori mogu produ iti ivotni vijek filma. laki su te se lako instaliraju. ali ima osobinu da akomulira pra inu i prljav tinu. te se ostvaruje svijetlosna transmisija od 75-87 %. Kori tenjem duplog sloja polietilenskog filma smanjuje se gubitak toplote za 35-45 %. Posjeduje visoku stopu skupljanja / irenja. I 3 . dolazi u valovitim ili ravnim plo ama. Tipovi plasti nih prekriva y y y y y Acrilik (Acrylic) je otporan na vremenske uslove. 000 luksa. veoma skup. Glavna prednost je cijena. prenose ne to manje svijetlosti. Maksimalno osvijetljenje se posti e postavljanjem plastenika u pravcu sjever-jug. koja no u u plasteniku stvara ne to vi u temperaturu zraka. Oja ani vlaknasti poliester (fibre reinforced polyester -FRP) ove plo e su trajnije. manje atraktivan.Plasti ni prekriv plastenika ima nekoliko prednosti nad staklom. Filmovi tretirani sa UV stabilizatorom i ostalim aditivima imaju daleko du i vijek trajanja. Polivinil kloridni film (Polyvinyl chloride film) ima veoma visoko irenje za dugo talasnu radijaciju.

Hla enje odnosno provjetravanje u plasteniku tako e je va no. efektivne sisteme za bo no provjetravanje kao i po eljne krovne odnosno stropne eone ventilacione otvore. Izbjegajite hladnu vodu jer prouzrokuje o egotine na stablu biljaka.0. plasteniku. S toga osigurajte da va plastenik ima dovoljno velika vrata na prednjoj i zadnjoj strani. Idealno zalijevanje se ipak posti e sistemima za navodnjavanje kap-po-kap. U tom periodu potrebna vla nost se kre e oko 80% poljskog vodnog kapaciteta.5oC . Povi ena potreba za vlagom posebno je prisutna u vrijeme rasta i stvaranja rodnih organa.0. imaju ne to ve e potrebe za toplotom u odnosu na iste biljke uzgajane na otvorenom prostoru. Generalno. Kultura Krastavac Salata Paprika Paradajz Potrebna relativna vla nost zraka 90 ± 95% 80 ± 90% 50 ± 70% 50 ± 70% I 4 . Optimalne temperature naj e ih plasteni kih kultura su: Kultura Optimalna temperatura danju Optimalna temperatura no u Minimalna temperatura za rast O te enja od mraza Paprika Paradajz Crni luk Krastavac Mrkva 25oC 22 oC 19 oC 16 oC 16 oC 18 ± 20oC 14 ± 18oC 8 ± 10oC 8 ± 14oC 6 .5 do ± 10oC . Zalijevanje je preporu ljivo u jutarnjim satima. biljke u zatvorenom prostoru.7oC Vlaga Vla nost zraka i zemlji ta u plasteniku uveliko odre uju rast i razvoj biljaka kao i prihode. a u ostalim fazama potrebna vla nost je oko 70% PVK.5oC .5oC .10oC 12oC 10oC 4oC 5oC 5oC . sa temperaturom vode pribli noj temperaturi u objektu.

Proces proizvodnje rasada traje 60-65 dana. I 5 . naravno.Pobolj anje karbon dioksidom Iako novina kod nas. uslovi za oplodnju su slabiji. 5 ± 6 dana od cvatnje do zametanja ploda. Rana proljetna proizvodnja dosta je slo enija od rane jesenje. Navedene faze. Pikiranje se obavlja u saksije Ø 8-10 cm ili tresetne blokove. plastenik je iskori ten tokom cijele godine. ubrizgavanje karbon dioksida u plastenik uveliko pobolj ava prihode paradajza i ostalih kultura. rana proljetna proizvodnja i rana jesenja proizvodnja. preduslovljava orijentaciono znanje Proizvodnja rasada Rasad se proizvodi sjetvom u drvene sandu i e (gajbe) ispunjene supstratom ta proizvodnju rasada. Bolja kombinacije je salata ± paradajz ± krastavac. intenzitet svijetlosi je manji. oko 45 dana od cvatnje do po etka zriobe. Zbog svih ovih negativnih elemenata va no je izabrati kvalitetne sorte / hibride koji uprkos navedenim uslovima mogu posti i zadovoljavaju e rezultate. PROIZVODNJA PARADAJZA Plasteni ka proizvodnja paradajza ostvaruje se u dva turnusa. S toga. Maksimalni rezultati se posti u ubrizgavanjem 1000 ± 1500 ppm CO2 u plastenik koriste i propanske sagorjeva e ili druge CO2 generatore. Predkultura ranoj proljetnoj proizvodnji obi no je salata. Dodavanje karbon dioksida je najefektivnije u danima kada se plastenik dr i zatvoren bez ventilacije nekoliko dana. 5 ± 6 dana traje puno cvijetanje. Paradajz ± rana proljetna proizvodnja: sjetva ± oko 10-og Januara pikiranje ± oko 10-og Februara sadnja ± 10-20-og Marta po etak berbe ± kraj Maja Paradajz ± rana jesenja proizvodnja: sjetva ± 25-og Maja pikiranje ± 20-25-og Juna sadnja ± do 20-og Jula po etak berbe ± 15-25-ti Oktobar Detaljno planirana proizvodnja paradajza vremenskih intervala u razvoju biljke. a oni su: 50 ± 70 dana od nicanja do po etka cvjetanja. jer proizvo a i nisu u mogu nosti obezbjediti optimalne uslove u vrijeme sadnje za ranu proljetnu proizvodnju. U 1 gr. a ranoj jesenjoj je paradajz ili krastavac. variraju u zavisnosti od hibrida i geografskog lokaliteta. Temperature su ni e. sjemena nalazi se prosje no 260 ± 350 sjemenki zavisno od hibrida. itd.

Na ovako pripremljenom zemlji tu vr i se markiranje redova i sadnih mjesta. Priprema plastenika za sadnju I 6 . tj. Volaton) i plitko inkorporiraju. Prije obrade tla postavi se i ana armatura iznad redova za koju se kasnije ve e pvc vezivo uz koje se vodi biljka. biljke se ne zaljevaju u narednih 15 dana. Ukoliko je rasad prerastao i izdu io se. sadnja se obavlja dublje. Sadnja kod normalno uzgojenih sadnica sa 5-6 razvijenih listova se obavlja tako da se biljka zasadi 2-3cm dublje. tako da se u zemlju unese i dio stabla. Sadnja Sadnja se obavlja u dvorede trake 80 . i pospje ila oplodnja prve rodne grane. vlazi. Biljke se tako e i sutradan jo jedanput zaliju sa ne to manjom koli inom vode. kako bi se izbjegle nepo eljne poslijedice. a temperatura 18 ± 20oC. U ovoj fazi treba obratiti pa nju na relativnu vla nost zraka. U tom vremenu se vr i vezivanje pvc veziva (lika) za icu i biljku. a razmak izme u redova za zalijevanje biljaka (bilo kanalima ili sistemom za zalijevanje).60 x 40. Potrebne temperature u proizvodnji rasada: Danju SJETVA ± NICANJE NICANJE ± PIKIRANJE PIKIRANJE ± SADNJA TEMPERATURA U UZGOJU No u 22-25oC 16-19oC 16oC 16-18oC 25oC 18-22oC 17-20oC 18-25oC No ne temperature u pravilu su za oko 5oC ni e u odnosu na dnevne. Razba eno mineralno i stajsko gnojivo se zaore na dubini 25-30 cm. tako to se razmak izme u traka koristi kao put. Bitno je znati da ukoloko nepredvi eno kasni sadnja pikirane biljke se moraju razma i za par cantimetara u rasadu kako iste ne bi prerasle.Tokom uzgoja sadnica treba voditi ra una o temperaturi. Biljke sa razvijenih 5-6 listova su spremne za sadnju. a ako nije vr i se dezinfekcija plastenika. Nakon sadnje biljke se dobro zaliju. potom se vr i frezanje kako bi se une eno gnojivo to bolje izmje alo sa zemljom. zdravstvenom stanju biljaka i provjetravanju. Po postavljanju i ane armature po povr ini se razbaci stajnjak i mineralno gnojivo za osnovnu obradu i to 10t stajnjaka na 1000m2 i 80 ± 100 kg mineralnog gnojiva NPK 7:14:21 ili 8:12:26 + 30 kg magnezijeva sulfata. da se na supstrat iz saksija ili kocku nanese sloj od 2-3cm zemlje. Da bi se izbjeglo izdu ivanje biljaka. Relativna vla nost zraka treba da iznosi od 60 ± 65%. Svi sakupljeni biljni ostaci se iznose van plastenika i uni tavaju paljenjem. Ako je dezinfekcija obavljena prije pred kulture ista se ne ponavlja. Na isfrezano zemlji te se razbace zemlji ni insekticidi (Galation. Prvi korak je detaljno i enje ostataka od predhodne kulture.

Carmello (GC 204) F1 Srednjerani hibrid krupnih plodova za plasteni ku i proizvodnju na otvorenom. nematode i virus mozaika duhana. Prvo prihranjivanje obavlja se 15 ± 20 dana nakon sadnje i to kombinacijom NPK 7:14:21 25-30 kg/1000m 2 + 10 kg KAN-a. Ovom operacijom se pove ava prozra nost u donjim eta ama biljke. Pojavom prvih zrelih plodova vr i se odstranjivanje donjih ve ogrubljenih listova i to tako da se list u jutarnjim satima povla i prema gore. Dosta krupan plod (180 ± 200 gr. Obrano li e obavezno iznijeti van plastenika i spaliti. Monroe F1 Rani hibrid za plasteni ku. a sastoji se u zakidanju svih bo nih izdanaka.Odr avanje paradajza u vegetaciji U periodu od sadnje do po etka berbe stalno treba kontrolisati temperaturu i vla nost zraka. Dosta krupni i ravni plodovi (oko 190 gr. Uzgaja se na 1-o stablo sa 6 ± 8 rodnih grana. a ujedno se odstranjuje potencijalna zaraza biljaka. Okarakteriziran je sa vrstim i glatkim plodovima sa vi e pregrada i sa karakteristi nim zelenim prstenom.). Poslije zalijevanja objekat obavezno izventilirati. I 7 . lako puca i stvara veoma mali o iljak. Naj e e prisutne sorte / hibridi za plasteni ku proizvodnju su: Balca F1 Plasteni ki vrlo rani hibrid sa vrlo dobrim zametanjem plodova ak i u prili no nepovoljnim uslovima rane proljetne proizvodnje. Otporan na virus mozaika duhana i fusarium.). Arleta F1 Hibrid sa kasnim dozrijevanjem krupnog ploda (oko 180 ± 200 gr. a to je prvom pojavom crvene boje. Pogodan za transport zbog velike vrsto e plodova. verticilium. stakleni ku kao i proizvodnju na otvorenom. Otpornost na virus mozaika duhana. i nematode. Ovako ubrani plodovi zadr e potrebnu vrsto u i lak e se transportuju tokom transporta u narednih 1 ± 2 dana plodovi dozriju i dobiju lijepu crvenu boju sa ve zadr anom vrso om. Virus mozaika duhana i verticilium ne predstavljaju mu prijetnju. blago spljo ten sa zelenim prstenom. Otporan na verticillium. Time prestaje dalji rast biljke. Kada postignemo odre eni broj rodnih grana pristupa se zalamanju vrha. fusarium o. Uzgaja se na oko 6 ± 8 rodnih grana i daje visok prinos sa velikim postotkom I klase. fusarium. Naradna prihranjivanje se obavljaju svakih 15 dana. Pinciranje je veoma bitna operacija.) namjenjen za proizvodnju u plastenicima kao i na otvorenom. Poslije dodavanja ovog gnojiva vr i se plitko okopavanje s tim da se oko biljke nagrne dodatnih 3-5 cm zemlje. Dobro zametanje plodova i veliki prinosi. Berba Se obavlja kada plodovi u u u biolo ku zrelost. Objekat se svakodnevno ventilira zbog izmjene zraka. Zalijevanje se obavlja svakih 10-12 dana sa 20-30 l vode/m2. U slu aju da se moraju uskladi titi uvaju se na temperaturi + 50C uz relativnu vla nost zraka od 95%. tako da rast nastavlja samo jedan glavni vrh koji se vodi uz pagu do eljene visine.

Prosje na te ina plodova je 150 ± 160 gr. iako dobrih karakteristika. Otporna na Tm. itd.Pored navedenih hibrida. Proizvodnja rasada Rasad krastavca se mo e proizvoditi na dva na ina i to direktnom sjetvom u saksije ili tresetne kocke ili sjetvom u gajbe ispunjene perlitom i tresetom 1:1. Raisa. Najprisutnija je proizvodnja salatnih krastavaca mada je vrlo uspje a i proizvodnja korni ona u plastenicima. Petula RZ je dala najve e prinose od 22. Nikita. Internodije su kratke. Jenna RZ (F1 hibrid) Je rana visokoprinosna sorta otporna i na nematode. jedna kondiciono bolja biljka se ostavlja a druga odstranjuje. sadnja do 10-og Jula. a biljka je otvorena i prozra na sa dobrom oplodnjom i kod lo ih uslova. sa lijepom crvenom bojom. Otporna na Tm. pepelnice i antraknoze. Od hibrida paradajza preporu ujemo: Petula RZ (F1 hibrid) Je specifi an vegetativni hibrid izuzetno sna nog porasta. a potom pikiranje u saksije ili tresetne kocke. Posjeduje 7 ± 9 cvjetova na cvjetnoj grani. pa je neophodno redovno svakih 10 dana vr iti za titu rasada od plemenja e. Kod direktne sjetve u saksije napunjene supstratom stavljaju se dvije sjemenke. Kada biljke izniknu i razviju kotiledone. tako e su prisutni i Luca. u tim uslovima biljka ni e za 5 ± 7 dana. Stabljika je okarakterizirana jakim i sna nim porastom. Monika. Vrlo pogodna za transport i skladi tenje. okruglo pljosnati bez zelenog ruba oko peteljke. Visoka temperatura i visoka vla nost zraka su idealni uslovi za razvoj bolesti. Navedeni hibridi. odli ana je i za transport jer mo e ostati u skladi tu vrlo dugo. V. 1998 god. jer nema ba enih biljaka. Mesnati plodovi sa odli nom vrsto om su prosje ne te ine oko 180 ± 220 gr. F2 i N. U proizvodnji se mo e dr ati i do 10 mjeseci. Proizvodnja Krastavca Plasteni ka proizvodnja krastavca podrazumjeva ranu proljetnu proizvodnju ili jesenju proizvodnju. u osnovi su zastarjeli. Kompanija Iplas Vas obezbje uje sa novim hibridima sjemenske ku e Rijk Zwaan. Belle. Za proizvodnju kvalitetnog rasada neophodo je obezbjediti dosta visoke temperature i to do sjetve do nicanja 20 ± 28O C. Nakom razvijenog prvog pravog lista temperatura se tokom dana odr ava na 22 ± 25O C. Ovim smanjenjem temperature uti e se direktno na intenzitet porasta biljke (usporava se rast) kako bi se dobile biljke sa vrstim stablom i kratkim internodijama. po etak berbe oko 10-og Augusta. a tokom no i od 18 ± 20O C. V.5 cvjetnu granu vi e. Za jesenju proizvodnju sjetva se obavlja 15-og Juna. a uspje no se gaji i pri lo im uslovima. Ovako visoka vla nost se posti e estim oro avanjem. Plodovi mogu ostati na stablu vrlo dugo. Potrebno je znati da se pikiranje obavlja u fazi kotiledona. I 8 . sadnja 20-og Marta. po etak berbe oko 01-og Maja. tako da u odnosu na druge hibride do " ice" 1 ± 1. relativna vla nost zraka veoma je bitna za proizvodnju rasada krastavca i odr ava se na 85 ± 90%. Nakon nicanja temperatura se smanjuje na 18 ± 20O C. i F. Holandija. u Ma arskoj. Kvalitetna sadnica je visoka oko 25 cm sa 5 ± 6 listova i internodijama od 3 ± 4 cm. Zbog visokih cijena sjemena ekonomi nija proizvodnja je sjetva i pikiraj. Sjetva krastavca za proljetnu proizvodnju obavlja se oko 20-og Februara. C5. Jenna RZ stvara 5 ± 7 plodova po jednoj cvasti. Tra i intezivne uslove za gajenje.60 kg/m2 sa sedam rodnih grana. Petula RZ je jedna od vode ih hibrida kako po prinosima tako i po kvalitetu. Plodovi su ujedna eni.

Nakon oranja pristupa se usitnjavanju zemlji ta frezanjem. Temperatura u plasteniku se odr ava na oko 25O C tokom dana. Astrea F1 te Samar F1. Kada dospije do ice. vrije e drugog i tre eg reda skra uju se na 2 lista i jedan plod. te noviji enski hibridi Green Fall F1.Krastavac je kultura koja zahtjeva ne to dublje oranje do 40 cm. Holandskog tipa. Raider F1. Ubrani plodovi se pakuju u kartonsku ambala u zbog lak eg transoporta. Biljka je otvorenog tipa sa I 9 . a po formiranju plodova svakih 3 ± 4 dana. Sadnja se obavlja u dvorede trake sa rastojanjem red od reda 60 ± 70 cm. Krastavci dobro podnose folijalno prihranjivanje koje se mo e obavljati svakih 10 ± 15 dana jednim od folijarnih preparata. Tokom berbe mora se voditi ra una da se plodovi na vrijeme uberu i ne smije se dozvoliti da plod po uti (sazrije) na biljci. te manjeg o te enja plodova. i na oko 18O C tokom no i uz relativnu vla nost zraka od oko 80 ± 85% i vla nost zemlji ta od 80% PVK. U Iplas-u od salatnih krastavaca dostupni su vam: Priprema zemlji ta za sadnju Sadnja Deltastar RZ (F1 hibrid) Glatke povr ine i ploda. Pinciranje Regulisanjem rasta stabla obezbje uje se ranozrelost i ve i ukupni prinos. te vezanje page za icu i biljku ime se biljci obezbje uje vertikalna potpora za normalan rast. Ovom akcijom stablu se oduzima dominacija rasta te pospje uje razvoj bo nih vrije a. te dosta velike koli ine zgorjelog ili polu zgorjelog stajnjaka 10 ± 20t u osnovnoj gnojidbi dodaje se i 100 ± 150 kg NPK/1000m2 i to kombinacija 7:14:21 ili 5:10:20 + 30 kg magnezijeva sulfata. Zalijevanje se obavlja svakih 7 dana do formiranja plodova. Od hibrida krastavca naj e e prisutni su Sun ani Potok (dosta rodna i tra ena sorta). a potom markiranje redova za sadnju. a razmak od trake do trake je 80 ± 90 cm i razmak u redu je 45 ± 50 cm. Prvo prihranjivanje se obavlja 15 dana nakon sadnje sa 30 kg KAN-a/1000m2. Poslije sadnje biljke se dobro zaliju vodom koja treba da ima temperaturu od oko 25O C. Izuzetno pogodan za plasteni ku proljetnu. Posebno treba obratiti pa nju na nedostatak magnezija to se manifestuje pojavom bijelih polja du nervature lista. Na stablu do visine 40 cm odstranjuju se sve bo ne vrije e od 40 cm do ice vr i se prikra ivanjem bo nih vrije a na 3 lista i 2 ploda. U narednih 7 dana vr i se okopavanje sa blagim nagrtanjem zemlje oko biljke kako bi se pospje io razvoj bo nog korijena. ljetnu i jesenjsku proizvodnju. a potom svaka 2 dana. Berba Berba po inje 6 sedmica nakon sadnje i obavlja se u po etku svakih 5 dana. vrh glavnog stabla se ne kida nego se prebaci preko ice i okrene prema zemlji. jer taka biljka prestaje dalje cvjetati i davati plodove. prosje ne du ine 18 ± 20 cm.

Harmonie RZ (F1 hibrid) Je jo uvijek vode i hibrid u mnogim zemljama svijeta. Po pazuhu lista daje 3 ± 4 ploda sa odnosom du ina/ irina = 3. vrlo dobre konzistencije.8 biljaka na m2. vrlo ujedna eni. su tamno zeleni. bez gor ine sa idealnim odnosom du ina/ irina. Plodovi. Plodovi. sa visokom otpornost u na bolesti. Adrijan RZ (F1 hibrid) Je vrhunski salatar ameri kog tipa. sitno bradavi ast (glatki). te uz primjenu visoke tehnologije (rezidba. Pri palirskom uzgoju zahtjeva malo orezivanja. Iplas vam omogu uje dostupnost slijede ih hibrida korni ona: Motiva RZ (F1 hibrid) Je bradavi asti. Cladosporium. Sposobnost regeneracije poslije berbe je odli na. CMV te CYV. je ne to bujnija ali je otvorenija. Strogo preporu ljiv za plasteni ku proizvodnju sa 2. U zadnje vrijeme koriste se visoko-prinosni hibridi koji se gaje uz potporu te po ti u jako visoke prihode. sli na Harmonie hibridu.2 : 1. Plodovi su ne to svijetliji. Proizvodnja paprike Paprika se u plastenicima uzgaja kao proljetna kultura i ostaje u nasadu sve do kasne jeseni. Sjetva paprike se obavlja krajem decembra. Visoko prihodni hibrid. Plodovi su tamno zeleni. a biljka odli no obrezuje bo ne izdanke ± lastare. prihrana. a sadnja krajem aprila ili po etkom maja. Deltastar je jako otporan na pepelnicu. partenokarpni hibrid vrlo sna nog porasta. srednje bujnog rasta. Plodovi su tamno zeleni. su pogodni za berbu I. za tita. itd. Placido RZ 12 ± 16 (F1 hibrid) Biljka. Korni oni Sjemenska ku a Rijk Zwaan najpoznatiji je europski pa i svijetski selekcionar korni ona. Otporan na CMV te visokotolerantan na pepelnicu. bez bradavica. palir se visoko preporu uje.1: 1. II i III klase. cilindri nog oblika sa omjerom du ina/ irina = 3. I 10 . Melody RZ (F1 hibrid) Sitnobradavi asti partenokarpni hibrid preporu ljiv za palirski uzgoj kao i za njivski uzgoj. ne to deblji nego kod Harmonie. te visokotolerantan na CMV. preporu ljivi za berbu I i II klase. partenokarpni (samooplodni) hibrid sa 100% enskim cvjetovima.) daje vrlo visoke prinose i vrlo se dugo mo e brati. Plodovi su prosje no 18 ± 22cm dugi. II i III klase (preko 12 cm). navodnjavanje. Brza regeneracija poslije berbe te odli na konzistencija mesa. Pogodan za berbu I.izuzetno jakim porastom. izvanrednog okusa te se dugo mogu uvati.5 ± 2. U odnosu na sorte sa mu kim cvjetovima bere se ranija 6 ± 10 dana.5 kg krastavca po du nom metru. Partenokarpan. Otporan na pepelnicu. 2001 godine na 24 ha u Dunakilitiu (Ma arska) sa agryl prekrivnom folijom te sistemom ³kap-po-kap´ za 110 dana berbe dao je 17.

a potom okopavanje. Kada se izvr i berba prvih plodova sa izbolja iji su vrhovi zalomljeni ti se izboji odstranjuju do glavnog stabla tako da biljka ostaje samo sa jednim ili dva stabla (vrha). tako da se gnojivo plitko unese u tlo. Naklijavanje se obavlja tako da se sjeme stavi u jutano platno pored toplotnog izvora na temperaturi od +28O C uz redovno odr avanje vlage. Po to sjeme paprike sporo klija. Kocka se unese u tlo i prekrije tankim slojem zemlje kako bi se sprije ilo isu ivanje kocke. koji se uzgajaju uz pagu ili kakvu drugu potporu. Sadnja Sadnja visokoprinosnih hibrida koji se gaje uz potporu obavlja se u dvorede trake 60 ± 70cm sa razmakom u redu od 40 cm. Temperatura u objektu se odr ava na + 22 ± 25O C tokom dana te na + 18 ± 20O C tokom no i. Oranje se obavlja na dubinu od 25 ± 30 cm. Priprema zemlji ta za sadnju Prije oranja pristupa se rasturanju stajnjaka i to 12-15 t/1000m2 + NPK 7:14:21 80-100 kg + 30 kg magnezijeva sulfata. a drugim za biljku uz jednu pagu se vodi jedno stablo. Berba Berba po inje 40 ± 50 dana nakon sadnje. Pred sadnju se razbace zemlji ni insekticidi (Galation ± Volaton). Beru se zreli plodovi i pakuju u kartonsku ambala u kako bi se umanjio lom pri transportu te sa uvala svje ina plodova. Temperatura u rasadu do nicanja odr ava se na +28O C. Poznati hibridi paprike na na em tr i tu su: Istra F1 I 11 . Sadnja od 25-og Aprila do 10-og Maja. zatim se zemlji te usitnjava frezanjem. Orezivanje i oblikovanje Orezivanje je redovna operacija kod visoko rodnih hibrida. Petnaest dana nakon sadnje se vr i prvo prihranjivanje. Sjetva se obavlja od 25-og Decembra do 10-og Januara. a zahtjeva dosta visoku temperaturu pristupa se naklijavanju sjemena. Rasad paprike se redovno titi od bolesti svakih 7 dana. Pikiranje od 25-og Februara do 10-og Marta. Na dobro njegovanom nasadu se obavlja do jeseni.Proizvodnja rasada Sjetva se obavlja u sterilan supstrat tako da se u jednu gajbu dimenzija 60 x 40 cm sije oko 100 sjemenki. Kada 50% biljaka isklija pristupa se sjetvi. a kad biljke niknu temperatura se smanjuje na +22-24O C. sem jednog ili dva vegetativna vrha zavisno od toga dali biljku oblikujemo za uzgoj na jedan ili dva vrha. Nakon sadnje biljke se obilno zaliju. Naklijano sjeme ni e za 8 ± 16 dana. Nakon oplodnje prvih plodova vr i se odstranjivanje vrhova. paga se ve e za icu jednim krajem. Kada biljke razviju prva dva prava lista pristupa se pikiranju u saksije Ø 8 ili kocke 8 x 8 cm. Sadnja se obavlja u zemlji te koje ima temperaturu oko + 18O c.

Po to Cecil posjeduje izuzetan porast. te ine oko 260 gr. U plastenicima bez grijanja ima ne to du u vegetaciju u zimskim mjesecima ak i preko 100 dana pa je mogu e proizvesti samo jedan zimski turnus. lak e se sije te ga treba daleko manje u odnosu na normalno sjeme.utom bojom. I 12 . Prosje an prihod je oko 5kg po biljci. itd. Dobro podnosi i slabije svijetlosne uslove. Pokrov se skida no u. Razlog je da dublje oranje omogu uje br e oticanje vi ka vode koje mo e prouzrokovati gu enje korijena. Century Z090 (F1 hibrid) Ova izuzetno lijepa kupasta bijelo. ime se posti e pravilna plodosmjena u plasteniku. ravnomjernije ni e.uta paprika je nekoliko dana ranija od Cecila. Dolmy F1. Pilirano sjeme se ne zatrpava ve se stavi u malo udubljenje na sredini kocke. Clovis F1. irine od 6 do 7 cm te du ine od 13 do 14 cm. Priprema zemlji ta za sadnju Oranje se obavlja na dubini do 25 cm iako korijen salate ne dopire do te dubine. Biljka je sna nija sa intezivnijom sjajno. Valdor F1 Je baburasti vrlo rani hibrid jako krupnog mesnatog ploda ute boje. Izuzetno pogodan za plastenik bez grijanja. irine 120 cm sa razmakom izme u gredica 30 ± 35 cm. mogu e je ostaviti i dvije grane. Biljka formira jako vrstu i visoku stabljiku koja dosti e visinu i do 2m. Uzgaja se uz potporu a biljka razvija jaku stabljiku sa ujedna enim plodovima. Najbolja je varijanta sjetve piliranog sjemena i tom prilikom treba znati: Sije se pred ve e kada je temperatura ispod 25O C. Sjetva Do nicanja. Cecil daje ujedna enu te vrlo dugu berbu. Pilirano sjeme je skupo. kako bi se pove ala vla nost zraka oko sjemene opne. 1 i 2. Preporu uju se 3 ± 4 biljke sa po 2 grane na m2. Pored navedenih tako e su prisutni i ostali hibridi kao: Blondy F1. Iplas vam nudi slijede e hibride paprike sjemenske ku e Rijk Zwaan: Cecil (F1 hibrid) Je indeterminantna paprika kupastog oblika sa vise im plodovima te ine od 110 do 150 gr. Zasijano sjeme se tokom dana zalijeva 3 ± 4 puta to sitnijim kapljicama. Poslije usitnjavanja zemlje pristupa se pravljenje gredica. Otporna na TMV 3. Tasty F1. Sjetva se obavlja u tresetne blokove (kocke) 4 x 4 cm ili u plasti ne folije ispunjenje tresetom za proizvodnju rasada. zasijane sjemenke se tokom dana prekriju jutanim ili arkilnim vlaknom.Je rani hibrid krupnih plodova (prosje no oko 170 gr). Naj e e se sre e sa kombinacijom paradajza i krastavca.5mm) su dobrog ukusa i arome. Otporan na TMV O. PROIZVODNJA SALATE Salata je jedna od rijetkih kultura koje se stalno uzgajaju u plastenicima. Mesnati plodovi (debljine 4. a preko toga se prska voda. sa ujedna enim i ne to krupnijim plodovima. ali je daleko sigurnije.

Dobre rezultate daje u jesenjoj i zimskoj proizvodnji te dobru otpornost na Bremiu i ostale gljivi ne bolesti. posebno pri visokim temperaturama. Temperatura Po eljno je da se temperatura tokom dana kre e izme u 12 i 15O C. Sadnja se obavlja u ku ice koje ne smiju biti dublje od visine kocke. Rosalba Tako e srednje rana puterica formulirana za plasteni ko-stakleni ku proizvodnju u jesen.5 dkg/m2. Zalijevanje se obavlja u jutarnjim satima poslije ega je obavezno objekat dobro izventilirati. plitko 2-3 cm. kao i mineralnim gnojivom NPK 6:8:16 600 ± 800 kg/ha. neophodno je gnojenje stajnjakom 40t/ha. Sadnja se obavlja kada presadnica ima razvijena tri prava lista. Otporna na Bremiu. Ventilacija je obavezna. Zalijevanje Zalijevanje se obavlja po potrebi svakih 7-8 dana sa 10 l vode/m2. Brzo formira lijepo zatvorene glavice sa lijepim ovojnim li em. Presadnica ovog uzrasta najbolje se prilago ava novim uslovima. a poslije dozrijevanja ostaje du e vrijeme u dobroj kondiciji za berbu. a da no u bude ve a od +5OC. Tokom vegetacije obavlja se jo jedna prihrana istom otopinom ali uz obavezno spiranje istom vodom. Berba i ambala a Salata se pakuje u kartonsku ambala u i to maksimalno u 2 reda 2 x 12 komada. Prihranjivanje Kada biljke razviju 6-7 listova prva prihrana se obavlja i to otopinom KAN-a 1 ± 1. kako bi se razbila pokorica. Obratiti pa nju da se listovi salate u osnovi ne zagrnu zemljom.Gnojidba zemlji ta Ukoliko je salata prva kultura. a to je ujedno i vrijeme kada korijen po inje da probija rubove kocke. Zavisno od krupno e sadi se na razmak od 20 x 20 ili 20 x 25 cm. jer visoke temperature prouzrokuju salatu da stvara meke i rastresite glavice koje su podle ne napadu bolesti. Naredna jedno do dva okopavanje se obavljaju dok salata ne pokrije zemlju. zimu i prolje e. Prisutni hibridi: Jessy Ovo je srednje rani hibrid puterice pogodan za obje plasteni ku i proizvodnju na otvorenom. Sadnja salate Sadnja se obavlja na ve pripremljene gredice irine 120 cm. jer to mo e biti tetno za biljku. Berbu obavljati rano ujutro ili pred ve e. Okarakteriziran te kim zatvorenim glavicama umjerene zelene boje. Mildred I 13 . Okopavanje Prvo okopavanje se obavlja 6-7 dana nakon sadnje.

u zavisnosti od vremena berbe. sjajni i reckavi. Concorde RZ Je nova selekcija lollo salate. niske temperature. Listovi su intenzivno tamno crveni. Predla e se 16 ± 18 biljaka na m2. prva u sezoni. 17 i 19. 13-15. U po etku vegetacije formira velike donje listove. Ukorijenjivanje arpad ika I 14 . debeli. Priprema zemlji ta za sadnju Po to sadnja luka dolazi neposredno nakon skidanja osnovnih kultura (paradajz. Uspje na proizvodnja se odvija od prolje a do jeseni. Za proizvodnju mladog luka koristi se arpad ik veli ine 2 ± 3 cm. 19 i 21. sa mogu no u sadnje od po etka oktobra pa sve do kraja februara. Dobra RZ Pogodna za proizvodnju tokom cijele sezone. mladi luk je veoma zahvalna kultura za zimsku proizvodnju. paprika. Vrlo je ukusna i atraktivna. Otporna na Bremiu te dobro podnosi no ne hladno e. Otporna na Bremiu 1-6. PROIZVODNJA LUKA Po to ne zahtjeva visoke temperature za svoj razvoj. NL 1-16 i BL 17. lijepe zelene boje. Sadnja se mo e isplanirati u odre enim vremenskim razmacima kako bi se postigla kontinuirana berba u skladu sa mogu nostima plasmana. Razba eno gorivo se zaore na dubinu od 25cm a potom isfreza. Donja strana salate je vrlo dobro zatvorena. Broj biljaka je 18 ± 22 kom/m2.Sorta za plasteni ku proizvodnju u hladnijim uslovima. Listovi su vrsti. BL 17. Vrlo dobro podnosi stresove kao sadnju. Otporna na Bremiu (plamenja u salate). Od drugih vrsta daleko otpornija na Botritis. Iz na e ponude slijede e sorte Rijk Zwaan salate su dostupne: Pia RZ Je kasno zimska i najranija prolje na puterica. 19 i 21. Vrlo je otporna na procvijetavanje. Brzo vrste i ujedna ene glavice te ke i do 500 gr. Histor RZ Je svijetlo zelena salata. Glavice (300-350 gr) su ne to tamnije zelene boje te se brzo formiraju ak i pri ni im svijetlosnim intenzitetom. Otporna na NL 1-16. tankih listova preporu ljiva za jesenju i kasno zimsku proizvodnju. Te ina glavice 250 ± 500 gr. Nakon frezanja pristupa se pravljenju gredica za sadnju irine 80-120 cm zavisno od dimenzije objekta. a u poslijednjoj fazi vrlo dobro i brzo formira glavice. itd. krastavac) neophodno je izvr iti osnovnu gnojidbu sa 3 ± 4 t zgorjelog stajnjaka / 1000m2 te NPK 7:14:21 80-100kg.

Arpad ik se unese plitko u zemlju tek toliko da se ne vidi.5 cm arpad ik je spreman za sadnju. Tokom vegetacije obavlja se 1-2 prihranjivanja KAN-om 30 gr/m2 uz obavezno ispiranje istom vodom kako bi se izbjeglo o te enje biljaka. a okopavanje se obavlja 1-2 puta i to plitko da se razbije pokorica i odstrani korov.Ukoliko zbog odre enih problema kasnimo sa pripremom za sadnju postoji mogu nost ukorijenjivanja arpad ika van plastenika. U narendih nekoliko dana arpad ik se polijeva mlakom vodom. U ovakvim uslovima arpad ik veoma brzo potjera korijen i e i kada su korijen i i du ine 1 ± 1. Ovim postupkom dobijemo za 5 ± 7 dana o iljen arpad ik od koga za 45 dana o ekujemo berbu. Ova operacija se sastoji u potapanju arpad ika u vodu ija se temperatura kre e oko 35O C 12 ± 15 sati. Naredna zalijevanja se obavljaju po potrebi u razmacima 10 ± 12 dana. Sadnja Sadnja se obavlja na ve pripremljene gredice u redove sa razmakom 12-15 cm i 3 ± 5 cm u redu. Berba se obavlja kada biljke imaju razvijenih 6 ± 8 listova i postignu visinu od oko 35 ± 40 cm. Nakon va enja arpad ik se stavlja u drvene gajbe i unosi u prostoriju na temperaturu +25O C uz relativnu vla nost zraka oko 90%. Njega nakon sadnje Odmah nakon sadnje vr i se zalijevanje mlakom vodom oko 10l/m2. I 15 .