P. 1
Plastenička proizvodnja povrća

Plastenička proizvodnja povrća

|Views: 2,043|Likes:
Published by Zillgian

More info:

Published by: Zillgian on Jan 17, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/05/2013

pdf

text

original

PLASTENI KA PROIZVODNJA POVR A

KRATAK VODI
LOKACIJA PLASTENIKA

Idealna lokacija za plastenik ima visok zimski intenzitet svijetlosti, umjerene zimske temperature, nisku vla nost, i lak pristup tr i tu. Izbjegnite drve e ili objekte koji mogu zasjeniti plastenik. Ukoliko na pravoj lokaciji, za tite od udara vjetra e pomo i pri smanjenju tro ka grijanja. Lokacije sa visokim nivoom podzemnih voda, kao i lokacije uz rije ne tokove, su nepo eljne zbog visokog intenziteta vlage i jutarnjih magli. Blage padine pravac jug/jugoistok su pogodna za plastenik zbog osun anosti sa svih strana. Plastenik je okrenut naju om eonom stranom u pravcu udara vjetra sjever-jug. Tako e osigurajte dodatni prostor za budu a pro irenja kao i za parking.

ZEMLJI TE
Najlak i na in za po etak plasteni ke proizvodnje je kori tenje ve postoje eg zemlji ta na terenu. Po eljno zemlji te za plasteni ku proizvodnju su lak a tla, sa malim udiom praha i gline i malo krupnijom frakcijom pijeska. Zemlji ta sa preko 25% gline su nepo eljna za plasteni ku proizvodnju. Efikasna proizvodnja povr a zahtijeva blago kiselo do neutralno tlo, sa optimalnom pH reakcijom od 6-8. Zemlji te svakako mo e biti pobolj ano dodavanjem obilnih koli ina zrelog stajnjaka. Organska ubriva se dodaju prije preporu ljive sterilizacije. Zemlji te treba sterilizirati parom najmanje dvije sedmice prije sadnje. Odr ite temperaturu od 1420 C najmanje etiri sata. Izbjegajite duboku sadnju nakon sterilizacije kako bi preventirali pojavu sjemena korova te bakterija ispod zone sterilizacije. Zemlji te je neophodno testirati prije sadnje kako bi se odredila ta na koli ina ubriva za svaku kulturu. Sva ubriva bazirana na fosforu i kaliju trebaju biti direktno dodana u zemlji te prije sadnje. Nitrogen bazirana ubriva pridodaju se u dva navrata, dio prije sadnje a ostatak po potrebi tokom rasta. Obezbje enost zemlji ta hranjivim elementima Stepen Obezbje enosti Slabo Srednje Dobro Vrlo dobro Obilno Prekomjerno Toksi no Amonija ni-nitratni azot Mg/100 gr.tla 5 5±8 9 ±11 12 ± 14 15 ± 17 18 ± 20 >20 Fosfor (P2O5 ) mg/100 gr.tla 30 30 ± 60 60 ± 90 90 ± 120 120 ± 150 150 ± 200 >20 Kalijum (K2O) mg/100 gr.tla 30 30 ± 60 60 ± 90 90 ± 120 120 ± 150 150 ± 200 >200

I

1

dok acrilik i polikarbonat imaju osobinu da pu taju direktan prolaz radijacije. Polietilen i vlaknasto staklo raspr avaju svijetlost. svijetlosna prodornost i tro ak / cijena. Plod ostaje nepravilan. zagrijavanje ili bar povremeno zagrijavanje u plasteniku sprije avaju akomuliranje snijega na krovu. Preporu uje se.6 % azotnog ubriva. a zatim pove anje temperature zemlji ta. List opada pri velikom nedostatku.5 ± 0. Usporava se rast cijele biljke. Pri velikom nedostatku list dobija bronzanu boju i opada. Fosfor Kalijum Kalcijum Magnezijum KONSTRUKCIJA PLASTENIKA Pri odabiru plastenika tri glavna faktora se detaljno trebaju razmotriti: padavine. Konstrukcija plastenika kao i elementi za vezivanje trebaju biti dovoljno jaki da bi osigurali postojanost plastenika pri jakim udarima vjetra. Primarne padavine podrazumjevaju snijeg i vjetar. Biljka zaostaje u porastu. Prihraniti biljke sa 1 % rastvora kalcijum nitrata. Ovaj domen svijetlosnih talasa je poznat kao fotosintetski aktivna radijacija (photosynthetically active radiation -PAR). stablo odrveni. Prihraniti sa 1 ± 2 % rastvora magnezijum sulfata. Zaustavlja se obrazovanje cvijetova i ploda. Ve ina plasteni kih kultura najbolje raste pri svijetlosti ija se du ina talasa kre e od 400 do 700 nanometara.Primjetne promjene na biljkama prouzrokovane nedostatkom osnovnih hraniva Nedostaje Element Azot Primjetne promjene List postaje blijedozelen do ut. Krovni lukovi sa najmanje 28°nagiba. zaustavlja se rast biljke. Prihranjivanje rastvorom 0. Preporu ena prihrana biljke rastvorom 0. sitan. prvenstveno prihrana od 0. posebno u prolje e. Ve ina prekrivnih materijala podr ava kratke talase vidljive svijetlost. Raspr tana ili difuzirana svijetlost beneficira biljku smanjenjem obilne svijetlosti na gornje listove te pove anjem reflektirane svijetlosti na donje listove. Ivica lista uti a zatim i cijeli list.7 ± 1 % amonijum fosfata. opada. smanjuje se cvijet i plod. Prvo donji listovi postaju tamnozeleni do ljubi asti. Prekrivni materijal mora imati visoku transparentnost. Simptomi se javljaju na najstarijim listovima koji gube hlorofil izme u nerava i ti djelovi dobijaju sme ecrvenu boju i odumiru. Pri velikom nedostatku odumiru korijen i vrh stabla.Kompletna konstrukcija mora biti premazana svijetlom bojom kako bi se osigurala maksimalna reflekcija svijetlosti. I 2 .5 ± 1% kalijum-sulfata. odnosno kako bi se sprije ilo zagrijavanje dijelova koji dodiruju foliju. a zatim i gornji. Na plodu paradjza javljaju se crne mrlje. Instaliranjem duple krovne folije tako e se izbjegava potencijalna teta od akomuliranja snijega.

dolazi u valovitim ili ravnim plo ama. Po to dolazi u ve im irinama zahtjeva manje elemenata za vezivanje to rezultira manjim zasjenjenjem odnosno ve om svijetlosnom transmisiom. laki su te se lako instaliraju. prenose ne to manje svijetlosti. Ovaj materijal ne uti. Dupli sloj acrilika prenosi oko 83 % svijetlost te smanjuje gubitak toplote za 20-40 % preko jednog sloja. Dupli sloj polikarbonata prenosi oko 75-80 % svijetlosti i smanjuje gubitak toplote za 40 % preko jednog sloja. Filmovi tretirani sa UV stabilizatorom i ostalim aditivima imaju daleko du i vijek trajanja. Glavna prednost je cijena. manje atraktivan. Polikarbonat (Polycarbonate) je fleksibilniji sa boljom otpornost u na udare. Temperatura Reguliranje zra ne temperature u plasteniku je va no kako za vegetativni rast tako i za prihod plodova. Oja ani vlaknasti poliester (fibre reinforced polyester -FRP) ove plo e su trajnije. te lako rastezljiv. ima visoku stopu skupljanja/ irenja. te je veoma transparentan. Ovaj materijal se lako sije e. Njegova stopa apsorbacije ultra-violetne radijacije je ve a nego kod stakla. omogu uju i ravnomjernu osvijetljenost biljaka tokom dana. a optimalno oko 40. Lako se uni tava ultra violetnom radijaciom (UV) od sunca.te jeftiniji nego acrilik. Svijetlost Plasteni ke kulture koje zahtjevaju temperature od 22 ± 25oC za rast.Plasti ni prekriv plastenika ima nekoliko prednosti nad staklom. pucanje. Polietilenski film (Polyethylene film) je jeftim ali privremen. Kori tenjem duplog sloja polietilenskog filma smanjuje se gubitak toplote za 35-45 %. atraktivnije. 000 luksa. te zahtjeva vi e odr avanja nego ostali materijali. Plasti ni prekrivi su tako e lako primjenjivi za razli ite dizajne plastenika. U pore enju sa staklom. ali ima osobinu da akomulira pra inu i prljav tinu. Posjeduje visoku stopu skupljanja / irenja. I 3 . tanji je. Obezbje uje superiorniju trajnost na vremenske uslove samo kada je presvu en sa Tedlar. Maksimalno osvijetljenje se posti e postavljanjem plastenika u pravcu sjever-jug.. Njegove lo e osobine su da je lako zapaljiv. Polivinil kloridni film (Polyvinyl chloride film) ima veoma visoko irenje za dugo talasnu radijaciju.. te se ostvaruje svijetlosna transmisija od 75-87 %. UV stabilizatori mogu produ iti ivotni vijek filma. Ovaj materijal se lako raste e. Minimalna osvijetljenost za papriku i paradajz je cca ± 15. generalno su otporni na pucanje. Skuplji je nego polietilenski film. koja no u u plasteniku stvara ne to vi u temperaturu zraka. Tipovi plasti nih prekriva y y y y y Acrilik (Acrylic) je otporan na vremenske uslove. te uti i gubi transparentnost u toku jedne godine (iako nove vrste sa UV stabilizatorima ne ute tako brzo). ove plo e su otpornije na udare. sa umjerenim cijenama. koja se u zimskom periodu mora prati radi boljeg prodiranja svijetlosti. 000 luksa. veoma skup. Za odre ivanje potrebne temperature u plasteniku neophodno je znati minimalne temperaturne potrebe za biljku te najni u vanjsku temperaturu koja bi se mogla o ekivati. tako e imaju i velike potrebe za svijetlo u.

0.7oC Vlaga Vla nost zraka i zemlji ta u plasteniku uveliko odre uju rast i razvoj biljaka kao i prihode. Izbjegajite hladnu vodu jer prouzrokuje o egotine na stablu biljaka.5 do ± 10oC . plasteniku. Idealno zalijevanje se ipak posti e sistemima za navodnjavanje kap-po-kap. Kultura Krastavac Salata Paprika Paradajz Potrebna relativna vla nost zraka 90 ± 95% 80 ± 90% 50 ± 70% 50 ± 70% I 4 .0. Optimalne temperature naj e ih plasteni kih kultura su: Kultura Optimalna temperatura danju Optimalna temperatura no u Minimalna temperatura za rast O te enja od mraza Paprika Paradajz Crni luk Krastavac Mrkva 25oC 22 oC 19 oC 16 oC 16 oC 18 ± 20oC 14 ± 18oC 8 ± 10oC 8 ± 14oC 6 .5oC . imaju ne to ve e potrebe za toplotom u odnosu na iste biljke uzgajane na otvorenom prostoru. a u ostalim fazama potrebna vla nost je oko 70% PVK. efektivne sisteme za bo no provjetravanje kao i po eljne krovne odnosno stropne eone ventilacione otvore.5oC . U tom periodu potrebna vla nost se kre e oko 80% poljskog vodnog kapaciteta. Generalno.10oC 12oC 10oC 4oC 5oC 5oC . S toga osigurajte da va plastenik ima dovoljno velika vrata na prednjoj i zadnjoj strani.Hla enje odnosno provjetravanje u plasteniku tako e je va no.5oC . Zalijevanje je preporu ljivo u jutarnjim satima. sa temperaturom vode pribli noj temperaturi u objektu. biljke u zatvorenom prostoru. Povi ena potreba za vlagom posebno je prisutna u vrijeme rasta i stvaranja rodnih organa.

Navedene faze. a ranoj jesenjoj je paradajz ili krastavac.Pobolj anje karbon dioksidom Iako novina kod nas. Proces proizvodnje rasada traje 60-65 dana. S toga. Bolja kombinacije je salata ± paradajz ± krastavac. variraju u zavisnosti od hibrida i geografskog lokaliteta. Rana proljetna proizvodnja dosta je slo enija od rane jesenje. jer proizvo a i nisu u mogu nosti obezbjediti optimalne uslove u vrijeme sadnje za ranu proljetnu proizvodnju. sjemena nalazi se prosje no 260 ± 350 sjemenki zavisno od hibrida. naravno. Paradajz ± rana proljetna proizvodnja: sjetva ± oko 10-og Januara pikiranje ± oko 10-og Februara sadnja ± 10-20-og Marta po etak berbe ± kraj Maja Paradajz ± rana jesenja proizvodnja: sjetva ± 25-og Maja pikiranje ± 20-25-og Juna sadnja ± do 20-og Jula po etak berbe ± 15-25-ti Oktobar Detaljno planirana proizvodnja paradajza vremenskih intervala u razvoju biljke. oko 45 dana od cvatnje do po etka zriobe. Maksimalni rezultati se posti u ubrizgavanjem 1000 ± 1500 ppm CO2 u plastenik koriste i propanske sagorjeva e ili druge CO2 generatore. rana proljetna proizvodnja i rana jesenja proizvodnja. 5 ± 6 dana traje puno cvijetanje. a oni su: 50 ± 70 dana od nicanja do po etka cvjetanja. itd. preduslovljava orijentaciono znanje Proizvodnja rasada Rasad se proizvodi sjetvom u drvene sandu i e (gajbe) ispunjene supstratom ta proizvodnju rasada. U 1 gr. Pikiranje se obavlja u saksije Ø 8-10 cm ili tresetne blokove. Zbog svih ovih negativnih elemenata va no je izabrati kvalitetne sorte / hibride koji uprkos navedenim uslovima mogu posti i zadovoljavaju e rezultate. I 5 . Predkultura ranoj proljetnoj proizvodnji obi no je salata. uslovi za oplodnju su slabiji. 5 ± 6 dana od cvatnje do zametanja ploda. PROIZVODNJA PARADAJZA Plasteni ka proizvodnja paradajza ostvaruje se u dva turnusa. intenzitet svijetlosi je manji. Temperature su ni e. Dodavanje karbon dioksida je najefektivnije u danima kada se plastenik dr i zatvoren bez ventilacije nekoliko dana. ubrizgavanje karbon dioksida u plastenik uveliko pobolj ava prihode paradajza i ostalih kultura. plastenik je iskori ten tokom cijele godine.

tako to se razmak izme u traka koristi kao put. Bitno je znati da ukoloko nepredvi eno kasni sadnja pikirane biljke se moraju razma i za par cantimetara u rasadu kako iste ne bi prerasle. zdravstvenom stanju biljaka i provjetravanju. Biljke sa razvijenih 5-6 listova su spremne za sadnju. tako da se u zemlju unese i dio stabla. Ukoliko je rasad prerastao i izdu io se.Tokom uzgoja sadnica treba voditi ra una o temperaturi. Po postavljanju i ane armature po povr ini se razbaci stajnjak i mineralno gnojivo za osnovnu obradu i to 10t stajnjaka na 1000m2 i 80 ± 100 kg mineralnog gnojiva NPK 7:14:21 ili 8:12:26 + 30 kg magnezijeva sulfata. Prvi korak je detaljno i enje ostataka od predhodne kulture. kako bi se izbjegle nepo eljne poslijedice. Sadnja Sadnja se obavlja u dvorede trake 80 . Prije obrade tla postavi se i ana armatura iznad redova za koju se kasnije ve e pvc vezivo uz koje se vodi biljka. a temperatura 18 ± 20oC. Biljke se tako e i sutradan jo jedanput zaliju sa ne to manjom koli inom vode. Relativna vla nost zraka treba da iznosi od 60 ± 65%. Da bi se izbjeglo izdu ivanje biljaka. Na ovako pripremljenom zemlji tu vr i se markiranje redova i sadnih mjesta. potom se vr i frezanje kako bi se une eno gnojivo to bolje izmje alo sa zemljom. Svi sakupljeni biljni ostaci se iznose van plastenika i uni tavaju paljenjem. biljke se ne zaljevaju u narednih 15 dana. sadnja se obavlja dublje. Ako je dezinfekcija obavljena prije pred kulture ista se ne ponavlja. Volaton) i plitko inkorporiraju.60 x 40. Priprema plastenika za sadnju I 6 . tj. U ovoj fazi treba obratiti pa nju na relativnu vla nost zraka. i pospje ila oplodnja prve rodne grane. Potrebne temperature u proizvodnji rasada: Danju SJETVA ± NICANJE NICANJE ± PIKIRANJE PIKIRANJE ± SADNJA TEMPERATURA U UZGOJU No u 22-25oC 16-19oC 16oC 16-18oC 25oC 18-22oC 17-20oC 18-25oC No ne temperature u pravilu su za oko 5oC ni e u odnosu na dnevne. Na isfrezano zemlji te se razbace zemlji ni insekticidi (Galation. U tom vremenu se vr i vezivanje pvc veziva (lika) za icu i biljku. a ako nije vr i se dezinfekcija plastenika. Nakon sadnje biljke se dobro zaliju. da se na supstrat iz saksija ili kocku nanese sloj od 2-3cm zemlje. Razba eno mineralno i stajsko gnojivo se zaore na dubini 25-30 cm. vlazi. a razmak izme u redova za zalijevanje biljaka (bilo kanalima ili sistemom za zalijevanje). Sadnja kod normalno uzgojenih sadnica sa 5-6 razvijenih listova se obavlja tako da se biljka zasadi 2-3cm dublje.

Naradna prihranjivanje se obavljaju svakih 15 dana. Obrano li e obavezno iznijeti van plastenika i spaliti. Pinciranje je veoma bitna operacija. Ovako ubrani plodovi zadr e potrebnu vrsto u i lak e se transportuju tokom transporta u narednih 1 ± 2 dana plodovi dozriju i dobiju lijepu crvenu boju sa ve zadr anom vrso om. Monroe F1 Rani hibrid za plasteni ku. Pojavom prvih zrelih plodova vr i se odstranjivanje donjih ve ogrubljenih listova i to tako da se list u jutarnjim satima povla i prema gore. blago spljo ten sa zelenim prstenom.) namjenjen za proizvodnju u plastenicima kao i na otvorenom. Pogodan za transport zbog velike vrsto e plodova. a sastoji se u zakidanju svih bo nih izdanaka. tako da rast nastavlja samo jedan glavni vrh koji se vodi uz pagu do eljene visine. Otporan na virus mozaika duhana i fusarium. Dosta krupan plod (180 ± 200 gr.). Naj e e prisutne sorte / hibridi za plasteni ku proizvodnju su: Balca F1 Plasteni ki vrlo rani hibrid sa vrlo dobrim zametanjem plodova ak i u prili no nepovoljnim uslovima rane proljetne proizvodnje. I 7 . nematode i virus mozaika duhana. U slu aju da se moraju uskladi titi uvaju se na temperaturi + 50C uz relativnu vla nost zraka od 95%. i nematode. lako puca i stvara veoma mali o iljak. a ujedno se odstranjuje potencijalna zaraza biljaka. Objekat se svakodnevno ventilira zbog izmjene zraka. Ovom operacijom se pove ava prozra nost u donjim eta ama biljke. Otporan na verticillium. fusarium. Otpornost na virus mozaika duhana. Kada postignemo odre eni broj rodnih grana pristupa se zalamanju vrha. fusarium o. Arleta F1 Hibrid sa kasnim dozrijevanjem krupnog ploda (oko 180 ± 200 gr. Dobro zametanje plodova i veliki prinosi. Dosta krupni i ravni plodovi (oko 190 gr. Carmello (GC 204) F1 Srednjerani hibrid krupnih plodova za plasteni ku i proizvodnju na otvorenom. a to je prvom pojavom crvene boje. Virus mozaika duhana i verticilium ne predstavljaju mu prijetnju. Poslije zalijevanja objekat obavezno izventilirati. stakleni ku kao i proizvodnju na otvorenom. verticilium.Odr avanje paradajza u vegetaciji U periodu od sadnje do po etka berbe stalno treba kontrolisati temperaturu i vla nost zraka. Time prestaje dalji rast biljke. Berba Se obavlja kada plodovi u u u biolo ku zrelost. Poslije dodavanja ovog gnojiva vr i se plitko okopavanje s tim da se oko biljke nagrne dodatnih 3-5 cm zemlje. Prvo prihranjivanje obavlja se 15 ± 20 dana nakon sadnje i to kombinacijom NPK 7:14:21 25-30 kg/1000m 2 + 10 kg KAN-a. Zalijevanje se obavlja svakih 10-12 dana sa 20-30 l vode/m2. Uzgaja se na 1-o stablo sa 6 ± 8 rodnih grana. Okarakteriziran je sa vrstim i glatkim plodovima sa vi e pregrada i sa karakteristi nim zelenim prstenom. Uzgaja se na oko 6 ± 8 rodnih grana i daje visok prinos sa velikim postotkom I klase.).

5 cvjetnu granu vi e. Plodovi mogu ostati na stablu vrlo dugo.Pored navedenih hibrida. a tokom no i od 18 ± 20O C. Proizvodnja Krastavca Plasteni ka proizvodnja krastavca podrazumjeva ranu proljetnu proizvodnju ili jesenju proizvodnju. Kompanija Iplas Vas obezbje uje sa novim hibridima sjemenske ku e Rijk Zwaan. Petula RZ je jedna od vode ih hibrida kako po prinosima tako i po kvalitetu. Navedeni hibridi. Jenna RZ stvara 5 ± 7 plodova po jednoj cvasti. Nakom razvijenog prvog pravog lista temperatura se tokom dana odr ava na 22 ± 25O C. Otporna na Tm. Kod direktne sjetve u saksije napunjene supstratom stavljaju se dvije sjemenke. pa je neophodno redovno svakih 10 dana vr iti za titu rasada od plemenja e. Sjetva krastavca za proljetnu proizvodnju obavlja se oko 20-og Februara. tako e su prisutni i Luca. Od hibrida paradajza preporu ujemo: Petula RZ (F1 hibrid) Je specifi an vegetativni hibrid izuzetno sna nog porasta. Visoka temperatura i visoka vla nost zraka su idealni uslovi za razvoj bolesti. u osnovi su zastarjeli. Raisa. Vrlo pogodna za transport i skladi tenje. Kvalitetna sadnica je visoka oko 25 cm sa 5 ± 6 listova i internodijama od 3 ± 4 cm. Internodije su kratke. pepelnice i antraknoze. a uspje no se gaji i pri lo im uslovima. Otporna na Tm. sadnja do 10-og Jula. u Ma arskoj. 1998 god. po etak berbe oko 10-og Augusta. odli ana je i za transport jer mo e ostati u skladi tu vrlo dugo. jer nema ba enih biljaka. Jenna RZ (F1 hibrid) Je rana visokoprinosna sorta otporna i na nematode. a potom pikiranje u saksije ili tresetne kocke. sa lijepom crvenom bojom. U proizvodnji se mo e dr ati i do 10 mjeseci. I 8 . Holandija. Ovim smanjenjem temperature uti e se direktno na intenzitet porasta biljke (usporava se rast) kako bi se dobile biljke sa vrstim stablom i kratkim internodijama. Posjeduje 7 ± 9 cvjetova na cvjetnoj grani. relativna vla nost zraka veoma je bitna za proizvodnju rasada krastavca i odr ava se na 85 ± 90%. tako da u odnosu na druge hibride do " ice" 1 ± 1. i F. Nakon nicanja temperatura se smanjuje na 18 ± 20O C. Za jesenju proizvodnju sjetva se obavlja 15-og Juna. Monika. Zbog visokih cijena sjemena ekonomi nija proizvodnja je sjetva i pikiraj. Plodovi su ujedna eni. Kada biljke izniknu i razviju kotiledone. po etak berbe oko 01-og Maja. Proizvodnja rasada Rasad krastavca se mo e proizvoditi na dva na ina i to direktnom sjetvom u saksije ili tresetne kocke ili sjetvom u gajbe ispunjene perlitom i tresetom 1:1. Potrebno je znati da se pikiranje obavlja u fazi kotiledona. iako dobrih karakteristika. Petula RZ je dala najve e prinose od 22. Tra i intezivne uslove za gajenje. C5. a biljka je otvorena i prozra na sa dobrom oplodnjom i kod lo ih uslova. itd. Mesnati plodovi sa odli nom vrsto om su prosje ne te ine oko 180 ± 220 gr. V. okruglo pljosnati bez zelenog ruba oko peteljke. Ovako visoka vla nost se posti e estim oro avanjem. Za proizvodnju kvalitetnog rasada neophodo je obezbjediti dosta visoke temperature i to do sjetve do nicanja 20 ± 28O C. V.60 kg/m2 sa sedam rodnih grana. Prosje na te ina plodova je 150 ± 160 gr. Nikita. u tim uslovima biljka ni e za 5 ± 7 dana. sadnja 20-og Marta. Najprisutnija je proizvodnja salatnih krastavaca mada je vrlo uspje a i proizvodnja korni ona u plastenicima. jedna kondiciono bolja biljka se ostavlja a druga odstranjuje. F2 i N. Stabljika je okarakterizirana jakim i sna nim porastom. Belle.

i na oko 18O C tokom no i uz relativnu vla nost zraka od oko 80 ± 85% i vla nost zemlji ta od 80% PVK. te manjeg o te enja plodova. a potom markiranje redova za sadnju. te noviji enski hibridi Green Fall F1. Pinciranje Regulisanjem rasta stabla obezbje uje se ranozrelost i ve i ukupni prinos. vrh glavnog stabla se ne kida nego se prebaci preko ice i okrene prema zemlji. Krastavci dobro podnose folijalno prihranjivanje koje se mo e obavljati svakih 10 ± 15 dana jednim od folijarnih preparata. vrije e drugog i tre eg reda skra uju se na 2 lista i jedan plod. Izuzetno pogodan za plasteni ku proljetnu. Temperatura u plasteniku se odr ava na oko 25O C tokom dana. Od hibrida krastavca naj e e prisutni su Sun ani Potok (dosta rodna i tra ena sorta). te dosta velike koli ine zgorjelog ili polu zgorjelog stajnjaka 10 ± 20t u osnovnoj gnojidbi dodaje se i 100 ± 150 kg NPK/1000m2 i to kombinacija 7:14:21 ili 5:10:20 + 30 kg magnezijeva sulfata. Nakon oranja pristupa se usitnjavanju zemlji ta frezanjem. Berba Berba po inje 6 sedmica nakon sadnje i obavlja se u po etku svakih 5 dana. Ovom akcijom stablu se oduzima dominacija rasta te pospje uje razvoj bo nih vrije a.Krastavac je kultura koja zahtjeva ne to dublje oranje do 40 cm. prosje ne du ine 18 ± 20 cm. Ubrani plodovi se pakuju u kartonsku ambala u zbog lak eg transoporta. te vezanje page za icu i biljku ime se biljci obezbje uje vertikalna potpora za normalan rast. Biljka je otvorenog tipa sa I 9 . ljetnu i jesenjsku proizvodnju. a razmak od trake do trake je 80 ± 90 cm i razmak u redu je 45 ± 50 cm. Raider F1. a potom svaka 2 dana. Holandskog tipa. Sadnja se obavlja u dvorede trake sa rastojanjem red od reda 60 ± 70 cm. Na stablu do visine 40 cm odstranjuju se sve bo ne vrije e od 40 cm do ice vr i se prikra ivanjem bo nih vrije a na 3 lista i 2 ploda. Posebno treba obratiti pa nju na nedostatak magnezija to se manifestuje pojavom bijelih polja du nervature lista. Kada dospije do ice. Astrea F1 te Samar F1. Tokom berbe mora se voditi ra una da se plodovi na vrijeme uberu i ne smije se dozvoliti da plod po uti (sazrije) na biljci. Poslije sadnje biljke se dobro zaliju vodom koja treba da ima temperaturu od oko 25O C. jer taka biljka prestaje dalje cvjetati i davati plodove. Prvo prihranjivanje se obavlja 15 dana nakon sadnje sa 30 kg KAN-a/1000m2. Zalijevanje se obavlja svakih 7 dana do formiranja plodova. U Iplas-u od salatnih krastavaca dostupni su vam: Priprema zemlji ta za sadnju Sadnja Deltastar RZ (F1 hibrid) Glatke povr ine i ploda. U narednih 7 dana vr i se okopavanje sa blagim nagrtanjem zemlje oko biljke kako bi se pospje io razvoj bo nog korijena. a po formiranju plodova svakih 3 ± 4 dana.

sitno bradavi ast (glatki). sli na Harmonie hibridu. te visokotolerantan na CMV. Korni oni Sjemenska ku a Rijk Zwaan najpoznatiji je europski pa i svijetski selekcionar korni ona. Strogo preporu ljiv za plasteni ku proizvodnju sa 2. partenokarpni (samooplodni) hibrid sa 100% enskim cvjetovima. Proizvodnja paprike Paprika se u plastenicima uzgaja kao proljetna kultura i ostaje u nasadu sve do kasne jeseni. srednje bujnog rasta. Brza regeneracija poslije berbe te odli na konzistencija mesa. Harmonie RZ (F1 hibrid) Je jo uvijek vode i hibrid u mnogim zemljama svijeta.2 : 1. Po pazuhu lista daje 3 ± 4 ploda sa odnosom du ina/ irina = 3. Iplas vam omogu uje dostupnost slijede ih hibrida korni ona: Motiva RZ (F1 hibrid) Je bradavi asti. Sjetva paprike se obavlja krajem decembra.8 biljaka na m2.5 ± 2.5 kg krastavca po du nom metru. Pri palirskom uzgoju zahtjeva malo orezivanja. cilindri nog oblika sa omjerom du ina/ irina = 3. Plodovi su tamno zeleni. te uz primjenu visoke tehnologije (rezidba. partenokarpni hibrid vrlo sna nog porasta. Cladosporium. vrlo ujedna eni. Deltastar je jako otporan na pepelnicu. vrlo dobre konzistencije. II i III klase (preko 12 cm). itd.1: 1. CMV te CYV. Plodovi su tamno zeleni. Visoko prihodni hibrid. palir se visoko preporu uje. Adrijan RZ (F1 hibrid) Je vrhunski salatar ameri kog tipa. I 10 . Plodovi su ne to svijetliji. Plodovi. su tamno zeleni. Plodovi su prosje no 18 ± 22cm dugi. 2001 godine na 24 ha u Dunakilitiu (Ma arska) sa agryl prekrivnom folijom te sistemom ³kap-po-kap´ za 110 dana berbe dao je 17. sa visokom otpornost u na bolesti. II i III klase. Pogodan za berbu I. U odnosu na sorte sa mu kim cvjetovima bere se ranija 6 ± 10 dana. Sposobnost regeneracije poslije berbe je odli na. preporu ljivi za berbu I i II klase. su pogodni za berbu I. bez bradavica. Placido RZ 12 ± 16 (F1 hibrid) Biljka. je ne to bujnija ali je otvorenija.) daje vrlo visoke prinose i vrlo se dugo mo e brati. Partenokarpan. a biljka odli no obrezuje bo ne izdanke ± lastare. izvanrednog okusa te se dugo mogu uvati.izuzetno jakim porastom. ne to deblji nego kod Harmonie. bez gor ine sa idealnim odnosom du ina/ irina. Melody RZ (F1 hibrid) Sitnobradavi asti partenokarpni hibrid preporu ljiv za palirski uzgoj kao i za njivski uzgoj. navodnjavanje. za tita. a sadnja krajem aprila ili po etkom maja. U zadnje vrijeme koriste se visoko-prinosni hibridi koji se gaje uz potporu te po ti u jako visoke prihode. Otporan na pepelnicu. Plodovi. Otporan na CMV te visokotolerantan na pepelnicu. prihrana.

Oranje se obavlja na dubinu od 25 ± 30 cm. Temperatura u objektu se odr ava na + 22 ± 25O C tokom dana te na + 18 ± 20O C tokom no i. zatim se zemlji te usitnjava frezanjem. Pred sadnju se razbace zemlji ni insekticidi (Galation ± Volaton). Nakon sadnje biljke se obilno zaliju. Po to sjeme paprike sporo klija. Kocka se unese u tlo i prekrije tankim slojem zemlje kako bi se sprije ilo isu ivanje kocke. Petnaest dana nakon sadnje se vr i prvo prihranjivanje. Nakon oplodnje prvih plodova vr i se odstranjivanje vrhova. Sadnja od 25-og Aprila do 10-og Maja. Rasad paprike se redovno titi od bolesti svakih 7 dana. sem jednog ili dva vegetativna vrha zavisno od toga dali biljku oblikujemo za uzgoj na jedan ili dva vrha. Sjetva se obavlja od 25-og Decembra do 10-og Januara. Beru se zreli plodovi i pakuju u kartonsku ambala u kako bi se umanjio lom pri transportu te sa uvala svje ina plodova. Sadnja Sadnja visokoprinosnih hibrida koji se gaje uz potporu obavlja se u dvorede trake 60 ± 70cm sa razmakom u redu od 40 cm. Berba Berba po inje 40 ± 50 dana nakon sadnje. Kada 50% biljaka isklija pristupa se sjetvi. koji se uzgajaju uz pagu ili kakvu drugu potporu. Priprema zemlji ta za sadnju Prije oranja pristupa se rasturanju stajnjaka i to 12-15 t/1000m2 + NPK 7:14:21 80-100 kg + 30 kg magnezijeva sulfata.Proizvodnja rasada Sjetva se obavlja u sterilan supstrat tako da se u jednu gajbu dimenzija 60 x 40 cm sije oko 100 sjemenki. paga se ve e za icu jednim krajem. a kad biljke niknu temperatura se smanjuje na +22-24O C. Temperatura u rasadu do nicanja odr ava se na +28O C. Kada se izvr i berba prvih plodova sa izbolja iji su vrhovi zalomljeni ti se izboji odstranjuju do glavnog stabla tako da biljka ostaje samo sa jednim ili dva stabla (vrha). Naklijano sjeme ni e za 8 ± 16 dana. Orezivanje i oblikovanje Orezivanje je redovna operacija kod visoko rodnih hibrida. Na dobro njegovanom nasadu se obavlja do jeseni. Kada biljke razviju prva dva prava lista pristupa se pikiranju u saksije Ø 8 ili kocke 8 x 8 cm. a drugim za biljku uz jednu pagu se vodi jedno stablo. a zahtjeva dosta visoku temperaturu pristupa se naklijavanju sjemena. tako da se gnojivo plitko unese u tlo. Poznati hibridi paprike na na em tr i tu su: Istra F1 I 11 . Pikiranje od 25-og Februara do 10-og Marta. Sadnja se obavlja u zemlji te koje ima temperaturu oko + 18O c. Naklijavanje se obavlja tako da se sjeme stavi u jutano platno pored toplotnog izvora na temperaturi od +28O C uz redovno odr avanje vlage. a potom okopavanje.

Naj e e se sre e sa kombinacijom paradajza i krastavca. Dolmy F1. Pored navedenih tako e su prisutni i ostali hibridi kao: Blondy F1. Clovis F1. Dobro podnosi i slabije svijetlosne uslove. Pilirano sjeme se ne zatrpava ve se stavi u malo udubljenje na sredini kocke. te ine oko 260 gr. Sjetva se obavlja u tresetne blokove (kocke) 4 x 4 cm ili u plasti ne folije ispunjenje tresetom za proizvodnju rasada. Tasty F1. Otporna na TMV 3. Pilirano sjeme je skupo.utom bojom. Cecil daje ujedna enu te vrlo dugu berbu.5mm) su dobrog ukusa i arome. irine od 6 do 7 cm te du ine od 13 do 14 cm. Priprema zemlji ta za sadnju Oranje se obavlja na dubini do 25 cm iako korijen salate ne dopire do te dubine. Najbolja je varijanta sjetve piliranog sjemena i tom prilikom treba znati: Sije se pred ve e kada je temperatura ispod 25O C.uta paprika je nekoliko dana ranija od Cecila. Po to Cecil posjeduje izuzetan porast. U plastenicima bez grijanja ima ne to du u vegetaciju u zimskim mjesecima ak i preko 100 dana pa je mogu e proizvesti samo jedan zimski turnus. Izuzetno pogodan za plastenik bez grijanja. Biljka je sna nija sa intezivnijom sjajno. Razlog je da dublje oranje omogu uje br e oticanje vi ka vode koje mo e prouzrokovati gu enje korijena. irine 120 cm sa razmakom izme u gredica 30 ± 35 cm. Zasijano sjeme se tokom dana zalijeva 3 ± 4 puta to sitnijim kapljicama. Valdor F1 Je baburasti vrlo rani hibrid jako krupnog mesnatog ploda ute boje. itd. Poslije usitnjavanja zemlje pristupa se pravljenje gredica. Mesnati plodovi (debljine 4. a preko toga se prska voda. Biljka formira jako vrstu i visoku stabljiku koja dosti e visinu i do 2m. PROIZVODNJA SALATE Salata je jedna od rijetkih kultura koje se stalno uzgajaju u plastenicima. zasijane sjemenke se tokom dana prekriju jutanim ili arkilnim vlaknom. 1 i 2. sa ujedna enim i ne to krupnijim plodovima. kako bi se pove ala vla nost zraka oko sjemene opne. Otporan na TMV O. ravnomjernije ni e. Prosje an prihod je oko 5kg po biljci. I 12 . ali je daleko sigurnije. Pokrov se skida no u. Century Z090 (F1 hibrid) Ova izuzetno lijepa kupasta bijelo. lak e se sije te ga treba daleko manje u odnosu na normalno sjeme. Uzgaja se uz potporu a biljka razvija jaku stabljiku sa ujedna enim plodovima.Je rani hibrid krupnih plodova (prosje no oko 170 gr). ime se posti e pravilna plodosmjena u plasteniku. Preporu uju se 3 ± 4 biljke sa po 2 grane na m2. mogu e je ostaviti i dvije grane. Iplas vam nudi slijede e hibride paprike sjemenske ku e Rijk Zwaan: Cecil (F1 hibrid) Je indeterminantna paprika kupastog oblika sa vise im plodovima te ine od 110 do 150 gr. Sjetva Do nicanja.

Brzo formira lijepo zatvorene glavice sa lijepim ovojnim li em. Dobre rezultate daje u jesenjoj i zimskoj proizvodnji te dobru otpornost na Bremiu i ostale gljivi ne bolesti. Ventilacija je obavezna. Okopavanje Prvo okopavanje se obavlja 6-7 dana nakon sadnje. Sadnja se obavlja kada presadnica ima razvijena tri prava lista. Temperatura Po eljno je da se temperatura tokom dana kre e izme u 12 i 15O C. Zalijevanje se obavlja u jutarnjim satima poslije ega je obavezno objekat dobro izventilirati. Otporna na Bremiu. jer to mo e biti tetno za biljku. kao i mineralnim gnojivom NPK 6:8:16 600 ± 800 kg/ha. kako bi se razbila pokorica. Naredna jedno do dva okopavanje se obavljaju dok salata ne pokrije zemlju. Prisutni hibridi: Jessy Ovo je srednje rani hibrid puterice pogodan za obje plasteni ku i proizvodnju na otvorenom. jer visoke temperature prouzrokuju salatu da stvara meke i rastresite glavice koje su podle ne napadu bolesti. Mildred I 13 . a to je ujedno i vrijeme kada korijen po inje da probija rubove kocke. Presadnica ovog uzrasta najbolje se prilago ava novim uslovima. Sadnja se obavlja u ku ice koje ne smiju biti dublje od visine kocke. zimu i prolje e. Sadnja salate Sadnja se obavlja na ve pripremljene gredice irine 120 cm. Berba i ambala a Salata se pakuje u kartonsku ambala u i to maksimalno u 2 reda 2 x 12 komada.5 dkg/m2. Okarakteriziran te kim zatvorenim glavicama umjerene zelene boje. Rosalba Tako e srednje rana puterica formulirana za plasteni ko-stakleni ku proizvodnju u jesen. a da no u bude ve a od +5OC. Zavisno od krupno e sadi se na razmak od 20 x 20 ili 20 x 25 cm. a poslije dozrijevanja ostaje du e vrijeme u dobroj kondiciji za berbu. plitko 2-3 cm.Gnojidba zemlji ta Ukoliko je salata prva kultura. Zalijevanje Zalijevanje se obavlja po potrebi svakih 7-8 dana sa 10 l vode/m2. Tokom vegetacije obavlja se jo jedna prihrana istom otopinom ali uz obavezno spiranje istom vodom. neophodno je gnojenje stajnjakom 40t/ha. Obratiti pa nju da se listovi salate u osnovi ne zagrnu zemljom. posebno pri visokim temperaturama. Berbu obavljati rano ujutro ili pred ve e. Prihranjivanje Kada biljke razviju 6-7 listova prva prihrana se obavlja i to otopinom KAN-a 1 ± 1.

debeli. Te ina glavice 250 ± 500 gr. itd. Brzo vrste i ujedna ene glavice te ke i do 500 gr. Vrlo je ukusna i atraktivna. PROIZVODNJA LUKA Po to ne zahtjeva visoke temperature za svoj razvoj. Od drugih vrsta daleko otpornija na Botritis. Iz na e ponude slijede e sorte Rijk Zwaan salate su dostupne: Pia RZ Je kasno zimska i najranija prolje na puterica. a u poslijednjoj fazi vrlo dobro i brzo formira glavice. Dobra RZ Pogodna za proizvodnju tokom cijele sezone. niske temperature. 19 i 21. Otporna na Bremiu 1-6. Uspje na proizvodnja se odvija od prolje a do jeseni. Nakon frezanja pristupa se pravljenju gredica za sadnju irine 80-120 cm zavisno od dimenzije objekta. u zavisnosti od vremena berbe. U po etku vegetacije formira velike donje listove. Ukorijenjivanje arpad ika I 14 . lijepe zelene boje. Glavice (300-350 gr) su ne to tamnije zelene boje te se brzo formiraju ak i pri ni im svijetlosnim intenzitetom. Sadnja se mo e isplanirati u odre enim vremenskim razmacima kako bi se postigla kontinuirana berba u skladu sa mogu nostima plasmana. Otporna na Bremiu (plamenja u salate). sjajni i reckavi. Vrlo je otporna na procvijetavanje.Sorta za plasteni ku proizvodnju u hladnijim uslovima. Vrlo dobro podnosi stresove kao sadnju. tankih listova preporu ljiva za jesenju i kasno zimsku proizvodnju. Listovi su intenzivno tamno crveni. Predla e se 16 ± 18 biljaka na m2. Razba eno gorivo se zaore na dubinu od 25cm a potom isfreza. BL 17. mladi luk je veoma zahvalna kultura za zimsku proizvodnju. Histor RZ Je svijetlo zelena salata. Donja strana salate je vrlo dobro zatvorena. 19 i 21. Concorde RZ Je nova selekcija lollo salate. Otporna na Bremiu te dobro podnosi no ne hladno e. paprika. Za proizvodnju mladog luka koristi se arpad ik veli ine 2 ± 3 cm. 17 i 19. NL 1-16 i BL 17. Broj biljaka je 18 ± 22 kom/m2. prva u sezoni. Priprema zemlji ta za sadnju Po to sadnja luka dolazi neposredno nakon skidanja osnovnih kultura (paradajz. krastavac) neophodno je izvr iti osnovnu gnojidbu sa 3 ± 4 t zgorjelog stajnjaka / 1000m2 te NPK 7:14:21 80-100kg. 13-15. Otporna na NL 1-16. Listovi su vrsti. sa mogu no u sadnje od po etka oktobra pa sve do kraja februara.

Berba se obavlja kada biljke imaju razvijenih 6 ± 8 listova i postignu visinu od oko 35 ± 40 cm. I 15 . U narendih nekoliko dana arpad ik se polijeva mlakom vodom. Ovim postupkom dobijemo za 5 ± 7 dana o iljen arpad ik od koga za 45 dana o ekujemo berbu. Naredna zalijevanja se obavljaju po potrebi u razmacima 10 ± 12 dana. Sadnja Sadnja se obavlja na ve pripremljene gredice u redove sa razmakom 12-15 cm i 3 ± 5 cm u redu. Nakon va enja arpad ik se stavlja u drvene gajbe i unosi u prostoriju na temperaturu +25O C uz relativnu vla nost zraka oko 90%. a okopavanje se obavlja 1-2 puta i to plitko da se razbije pokorica i odstrani korov.5 cm arpad ik je spreman za sadnju. Arpad ik se unese plitko u zemlju tek toliko da se ne vidi. Njega nakon sadnje Odmah nakon sadnje vr i se zalijevanje mlakom vodom oko 10l/m2. U ovakvim uslovima arpad ik veoma brzo potjera korijen i e i kada su korijen i i du ine 1 ± 1. Ova operacija se sastoji u potapanju arpad ika u vodu ija se temperatura kre e oko 35O C 12 ± 15 sati.Ukoliko zbog odre enih problema kasnimo sa pripremom za sadnju postoji mogu nost ukorijenjivanja arpad ika van plastenika. Tokom vegetacije obavlja se 1-2 prihranjivanja KAN-om 30 gr/m2 uz obavezno ispiranje istom vodom kako bi se izbjeglo o te enje biljaka.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->