www.pravokutnik.

net

GLAVA 1. STVARNOPRAVNO UREĐENJE

STVARNO PRAVO je skup pravnih normi (pravila) građanskog prava koje uređuju neposredno, za svakog mjerodavno pripadanje stvari osobama. U objektivnom smislu dio je sustava građanskog prava te uređuje pretpostavke pod kojima će pravni subjekt imati subjektivno stvarno pravo na nekoj određenoj stvari. SUBJEKTIVNA STVARNA PRAVA su ona građanska imovinska prava koja svoje nositelje ovlašćuju da određene stvari imaju u svojoj neposrednoj privatnoj vlasti – potpunoj ili ograničenoj, a svim drugim građanskopravnim subjektima zabranjuju da ih u izvršavanju te vlasti samovlasno smetaju  ona su apsolutna prava

NAČELA STVARNOPRAVNOG UREĐENJA
1.Načelo privatnopravne vlasti na stvari daje privatnopravnu vlast na/glede stvari, koja je neposredna, za svakog mjerodavna (ima apsolutno djelovanje) I razmjerno je trajna Privatna pravna vlast je ona koju pravno izjednačeni pravni subjekti (privatnopravni, građanski subjekti) imaju u međusobnim odnosima, na temelju svojih subjektivnih građanskih prava. Priznaje ju pravni poredak osobama tako što im omogućuje da pod određenim prepostavkama steknu na stvarima subjektivna stvarna prava. Od pravne treba razlikovati faktičnu vlast, koja se naziva posjedom I redovito postoji kao stanje ostvarene pravne vlasti. Neposredna vlast znači da vlasnik ima ovlasti koje može izvršavati neposredno na/glede stvari koja je predmet njegova prava. Njemu neposredno pripada njegova stvar I ovlašten je na njoj neposredno izvršavati akte svoje vlasti (ako I ukoliko time ne vrijeđa nečije tuđe pravo, ili zakonsko ograničenje). Stvarna su prava – u pravilu – trajna prava, namijenjena tome da traju dulje vremena pa da interese svojih ovlaštenika zadovoljavaju kroz svoje trajanje. 2. Načelo zatvorenog broja vrsta stvarnih prava (NUMERUS CLAUSUS) implicira ograničenje vrsta stvarnih prava, ograničenje sadržaja svake vrste stvarnih prava te nedjeljivost sadržaja svakog pojedinog stvarnog prava. Sve vrste stvarnih prava svrstane su u sustav prema sadržaju privatne pravne vlasti koju ona daju svojim nositeljima. Prema tom kriteriju dijele se na dvije velike skupine: 1. pravo vlasništva – kao pravo koje svojem nositelju daje načelno potpunu privatnu pravnu vlast na stvari I 2. ograničena stvarna prava – koja daju samo neku ograničenu privatnu pravnu vlast. Ograničena stvarna prava dijele se na stvarna prava koja ovlašćuju na uporabu odnosno korištenje stvari I na stvarna prava koja ovlašćuju na osiguranje I namirenje Iz neke određene stvari. U našem pravnom sustavu postoje slijedeće vrste stvarnih prava: 1. VLASNIŠTVO kao pravo koje svojem nositelju daje potpunu (integralnu ) privatnu pravnu vlast na stvari; pojmovno je bezgranično te ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari I koristima od nje čini što ga je volja te da svakog drugog od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima 2. OGRANIČENA (sadržajno) STVARNA PRAVA a) Ona kojima je bitni sadržaj ovlast upotrebljavati ili koristiti stvar  služnost – ograničeno stvarno pravo na nečijoj stvari koje ovlašćuje svojega nositelja da se na određeni način služi tom stvari ma čija ona bila, a njezin svagdašnji vlasnik dužan je to trpjeti ili zbog toga nešto propuštati

1

www.pravokutnik.net

 pravo građenja – ograničeno stvarno pravo na nečijem zemljištu koje ovlašćuje svog nositelja da na površini toga zemljišta ili ispod nje, ima vlastitu zgradu, a svagdašnji vlasnik tog zemljišta dužan je to trpjeti  pravo iz stvarnog tereta – ograničeno stvarno pravo koje korisnika stvarnog tereta na nekoj nekretnini ovlašćuje da mu se na teret vrijednosti te nekretnine ponavljano daju stvari ili čine radnje koje su sadržaj stvarnog tereta b) Ona vrsta takvih prava koja ovlašćuje na osiguranje tražbina I namirenje iz vrijednosti određene stvari  založno pravo – ograničeno stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da određenu tražbinu, ne bude li mu o dospijeću ispunjena, namiri iz vrijednosti te stvari, ma čija ona bila, a njezin vlasnik dužan je to trpjeti - to što je bitni sadržaj svake pojedine vrste stvarnih prava određen zakonom predstavlja ograničenje dispozitivnosti stvarnih prava no striktnima se uvijek propisuje bitni sadržaj stvarnih prava, ali glede nebitnog se ostavlja I neka mogućnost da se podrobnije odredi sadržaj svakog pojedinog stvarnog prava 3. Načelo određenosti - svako pojedinačno subjektivno pravo može postojati jedino glede točno određenog pojedinačnog objekta (uvijek neka individualno određena pojedinačna, samostalna stvar - species) I s točno određenim sadržajem (svako pojedino stvarno pravo koje postoji u pogledu neke stvari pripada nekoj od zakonom predviđenih vrsta stvarnih prava pa ima onaj sadržaj koji je zakonom određen za stvarna prava te vrste). 4. Načelo publiciteta - da na stvari postoje nečija subjektivna stvarna prava treba biti vanjski vidljivo (na pokretninama to je vidljivo iz posjeda, na nekretninama putem upisa u zemljišne knjige a za pojedine vrste pokretnina vode se javni upisnici – brodovi, zrakoplovi). Podaci u javnim upisnicima mogu biti netočni (osoba upisana kao nositelj određenog prava u stvarnosti to nije). Ako netko stekne stvar ili pravo temeljem neispravnih podataka dolazi do sukoba između dvaju suprotstavljenih načela. Po vindikacijskom načelu onaj tko je pravni ovlaštenik trebao bi moći zaštititi svoje pravo, tj. Ishoditi da se tu stvar preda njemu. Striktna primjena ovog načela traži da to pravni ovlaštenik može ishoditi od svakoga ma tko da stvar ima u posjedu, pa makar je pošteno kupio. S druge strane, prema načelu zaštite povjerenja u pravnom prometu (tj. načelo zaštite stjecanja u dobroj vjeri) onaj tko je u pravnom prometu postupao s povjerenjem u ono što je bilo publicirano, trebao bi uživati zaštitu – ne bi trebao izručiti stvar, ako mu se ne bi moglo predbaciti da nije bio dovoljno pažljiv. Suvremeni pravni poretci pružaju zaštitu samo onoj stranci koja je postupala u dobroj vjeri, tj. pošteno (savjesno). Pošteno je postupala osoba koja nije znala da je pravno stanje drukčije nego što je izgledalo prema posjedu ili prema upisima u zemljišne knjige, a I to jedino ako se njezino neznanje ne može pripisati njezinoj nedovoljnoj pažljivosti. Presumira se da je svaka osoba poštena a tko tvrdi suprotno treba to dokazati.

PRAVNI IZVORI STVARNOG PRAVA
1. USTAV RH – sadrži važne odredbe o vlasništvu. Nepovredivost vlasništva proglasio je za jednu od najviših vrednota ustavnog poretka RH, zajamčio je vlasništvo (privatno vlasništvo) kao jedno od temeljnih prava čovjeka I građanina ali s time da je socijalno vezano te stoga podvrgnuto ograničenjima pa I mogućnosti oduzimanja u općem tj. javnom interesu 2

www.pravokutnik.net

2. MEĐUNARODNI UGOVORI – čija ugovorna strana je RH nakon što su sklopljeni, potvrđeni I objavljeni na način na koji se objavljuju zakoni, postaju dijelom pravnog poretka RH I njegove su norme tada jače od zakonskih. Npr. Prvi 3. ZAKONI – glavni izvor normi našeg općeg stvarnopravnog uređenja su odredbe Zakona o vlasništvu I drugim stvarnim pravima, zatim Zakon o zemljišnim knjigama I Ovršni zakon 4. PODZAKONSKI PROPISI – neki imaju snagu zakona (uredbe sa zakonskom snagom Predsjednika I Vlade RH) I mogu biti izvorom stvarnog prava.
Predsjednik Republike može donositi uredbe sa zakonskom snagom temeljem svojih ustavnih ovlasti. Vlada RH može donositi takve uredbe jedino ako joj Sabor delegira zakonodavno ovlaštenje za uređenje nekog pitanja. protokol uz Europsku konvenciju o ljudskim pravima daje u čl.1. tzv. Jamstvo vlasništva, zapravo jamstvo svih imovinskih građanskih prava.

5. DOPUNSKI IZVORI a) Pravna pravila bivšeg prava – pretpostavke njihove primjene su da postoji pravna praznina koju bi trebalo popuniti te da pravno pravilo nije u koliziji s propisom novog pravnog poretka. U RH moguće ih je primjenjivati ukoliko su,
sukladno posebnim propisima, do dana stupanja na snagu Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941.(stupio na snagu 1991.), primjenjivana u RH; postoji pravna praznina I u skladu su s Ustavom I zakonima RH

b) Običajno pravo – one pravne norme koije nisu nastale zakonodavnom djelatnošću, nego općom voljom da one važe a ta se opća volja redovito očituje kroz njihovu primjenu c) Sudska praksa – ima važnu ulogu je sud, rješavajući konkretne slučajeve, zauzima određene stavove I prema njima donosi odluke. U našem pravnom sustavu zadatak sudova je da tumače zakone I primjenjuju ih na pojedinačne slučajeve. Ujednačavanju sudske prakse služe: pravna shvaćanja
prihvaćena na sjednicama sudskih odjela sudova drugog stupnja; pravna shvaćanja odjela Vrhovnog suda RH o jedinstvenoj primjeni zakona; stajališta utvrđena na Općoj sjednici Vrhovnog suda RH uz sudjelovanje predstavnika drugih sudova te djelovanje ostalih sredstava za ujednačavanje sudske prakse,a osobito sudskih odjela za praćenje I proučavanje sudske prakse

d) Pravna znanost – više nije neposredni, čak ni dopunski izvor prava – djeluje samo posredstvom drugih pravnih izvora

Glavni izvor općih kolizijskih pravila je u našem pravnom poretku Zakon o preuzimanju Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima. Stvarnopravne odnose uređuje pravo one države gdje se nalazi predmet tog odnosa (lex rei sitae). Ali, makar kolizijska pravila I upućivala na neko strano stvarno pravo ono se ipak neće primjeniti u ako bi primjena tog stranog prava bila suprotna našem pravnom poretku ili ako je nastupio uzvrat (kolizijske norme onog pravnog poretka čije bi se pravo trebalo primjeniti kao mjerodavno, upućuju nazad na hrvatsko pravo).
GLAVA 2. STVARNOPRAVNI ODNOS

Elementi svakog stvarnopravnog odnosa su: 1. Osobe 2. Predmet (objekt) tog odnosa 3. Subjektivno stvarno pravo Stvarnopravni odnos nastaje kada osoba (jedna ili više njih) stekne subjektivno stvarno pravo na/glede neke stvari. Ona time dobiva neposrednu pravnu vlast u

3

Bitni dio stvari ne može biti samostalnim predmetom stvarnih prava.www. 2. Stvar je propala kad je fizički ili pravno prestala postojati. dakle po svojim svojstvima (izgledu. nesposobna je biti objektom prava vlasništva I ograničenih stvarnih prava. Dijelovi – svaka je stvar sastavljena od dijelova. Razlika je u tome što su neki odvojivi (nebitni) dok su drugi neodvojivi (bitni). a ujedno se uspostavlja njezin stvarnopravni odnos sa svim pravnim subjektima. Da je pojedinačno određena – mora biti tjelesni dio prirode. različito od prava na cijeloj stvari (utemeljeno na posebnom pravnom temelju). Prestane li pojedinačno postojati stvar koja je predmet nečijeg stvarnog prava. kriterij za prosudbu je može li se taj dio odvojiti od stvari a da se time ne uništi ni njega niti stvar čiji je on sastavni dio. Naravni kriterij sposobnosti – stvar nije prikladna za predmet stvarnih prava ako ne zadovoljava slijedeće zahtjeve: 1.pravokutnik. Tko ima stvarno pravo na nekoj stvari. osim onih kojima njihove naravne osobine ili zakonske odredbe priječe da pripadaju pojedincu. Tko tvrdi da glede nekog neodvojivog dijela postoji neko drukčije pravo nego za cijelu stvar. neizbježno prestaje postojati I to stvarno pravo. bilo da je trajno prirasla nekoj drugoj stvari ili se nepovratno pretvorila u neku novu stvar.) ili nekim okolnostima koje su izvan nje (npr. Pripadnosti stvari su njezini: 1.u obzir dolaze I fizičke I pravne osobe (načelo jednake pravne sposobnosti) PREDMET STVARNIH PRAVA . jer su svi dužni poštovati tu njezinu vlast. Da je prikladana za služenje ljudima – stvari koje su za ljude beskorisne nisu sposobne biti objektom stvarnih prava 3. Da je različita od ljudi Pravni kriterij sposobnosti – stvar koja na temelju zakona nije sposobna pripadati pojedincima. Na odvojivom dijelu u pravilu također postoje ista prava kao I na cijeloj stvari.net pogledu te stvari. Predmet stvarnog prava može biti I entitet koji nije stvar. stvar se smatra pokretninom). koji ima zasebnu egzistenciju I koji je određen pojedinačno. mjestu gdje se nalazi) razlikuje od svih ostalih stvari barem onoliko koliko je najnužnije da ju se u običnom životu (I pravnom prometu) smatralo zasebnim entitetom. pravo na 4 .za to su sposobne biti sve stvari (tjelesni dijelovi prirode). pa na takvom dijelu ne može postojati nikakvo stvarno pravo različito od prava na cijeloj stvari. S propašću stvari je izjednačena situacija u kojoj je stvar trajno prestala samostalno postojati. Stvar koja nema sposobnost biti objektom stvarnih prava naziva se stvar izvan prometa (res extra commercium) a ona koja bi mogla biti objektom stvarnih prava stvar u prometu (res in commercium). ali na takvom dijelu može postojati neko pravo treće osobe. Predmet pojedinog stvarnog prava je pojedinačna stvar koja može biti nekretnina ili pokretnina što ovisi o mogućnosti premještanja u prostoru (u sumnji.imenu I dr. Nesposobnost (neprometnost) stvari postoji jedino ako stvar ne zadovoljava naravni ili pravni kriterij postavljen za tu sposobnost. NOSITELJ STVARNOG PRAVA . Prema načelu specijalnosti pojedinačnost ima ona stvar koja je jednaka jedino sebi samoj. ima ga time I na svim njezinim dijelovima. ali ga je zakon pravno izjednačio sa stvarima. taj je dužan to dokazati. Ako pravo vlasništva stvari ili neko drugo stvarno pravo na njoj stekne netko tko u trenutku svojeg stjecanja nije znao da na odvojivom dijelu te stvari postoji nečije pravo različito od prava na cijeloj stvari (pošteni stjecatelj).

POKRETNINA (res mobilis) je pojedinačno određena stvar koju se može premještati s jednog mjesta na drugo a da joj se ne povrijedi bit. ako (I dok) stoji u takvom prostornom odnosu s glavnom stvari koji odgovara toj namjeni. Neodvojeni plodovi dijelovi su matične stvari. ali izaziva neke pravne učinke. volja se može očitovati u bilo kojem obliku Stvar prestaje biti pripatkom glavne stvari ako trajno prestane služiti svrsi glavne stvari. Prirast (accesio. 4. Tko ima pravo vlasništva ili koje drugo stvarno pravo na nekoj stvari. 3. Pojedina nekretnina se sastoji od: a) pojedinačno određene zemljišne čestice. ima ga time I na onome što je prirast te stvari. koju je njezin vlasnik namijenio da kao sporedna trajno služi svrsi neke druge stvari kao glavne. nego je s njome povezan trajnom namjenom koju mu je vlasnik dao te ima pravni status kao da je odvojivi dio glavne stvari te dijeli njenu pravnu sudbinu (accessorium sequitur principale). Pripadak nije fizički dio glavne stvari. a ako su ispunjene pretpostavke koje za to postavljaju obveznopravne norme. Da bi vlasnikova stvar postala pripadak neke druge stvari. a I ako trajno prestane biti u takvom prostornom odnosu s glavnom stvari koji odgovara njegovoj namjeni kao pripatka (ako je privremeno to ne utječe na njezino svojstvo pripatka). priraštaj) neke stvari je ono što joj izvana pridošlo I razmjerno se trajno s njom tako sjedinilo da je postalo dijelom te stvari (vanjski prirast). određene čestice zemljina tla. Spajanje je razmjerno trajno samo ako rastavljanje nije moguće: a) faktično – ono što je priraslo postalo je bitnim dijelom glavne stvari b) gospodarski – rastavljanje bi iziskivalo nerazmjerno velike troškove c) pravno – nedopušteno je Sjedinjenje prirasta sa drugom stvari može biti takvo da je od njih nastala jedna nova stvar ili da je jedna stvar postala prirast druge. NEKRETNINA (res immobilis) je stvar koju se ne može premještati s jednog mjesta na drugo bez povrede njene biti. glavne stvari. Ono što se povezalo samo privremeno (može se odvojiti) nije prirast. ima ga ujedno I na svakom njezinom još neodvojenom plodu. 2. Pripadak (pertinencija) – neke stvari je neka druga stvar. ona: • treba biti prikladna da služi svrsi te druge stvari • treba biti (ili biti dovedena) u takav prostorni odnos s glavnom stvari koji odgovara toj namjeni • treba prema shvaćanju u životu (I u pravnom prometu) moći biti pripatkom te stvari kao glavne • potrebno je da je vlasnik svojom voljom namijenio svoju stvar tome da razmjerno trajno služi svrsi određene druge stvari kao glavne (da trajno omogućuje ili barem pomaže postizanju svrhe glavne stvari).pravokutnik.www. fizički samostalna. tj. terena 5 .net odvojivom dijelu prestaje samim time što je pošteni stjecatelj stekao stvar u svoje vlasništvo (ili neko drugo stvarno pravo). ovlaštenici stvarnih prava na onome što se privremeno povezalo s drugom stvari mogu zahtijevati odvajanje jedne stvari od druge. Onaj tko ima pravo vlasništva ili koje drugo stvarno pravo na plodonosnoj stvari. ovlašteni su I zahtijevati naknadu.

Predmnijeva je oboriva te je dopušteno dokazivati suprotno. ali se pravno ne smatraju dijelovima nekretnine ako je pristankom vlasnika te 6 . poljoprivredni proizvodi I sl. biljke). unutrašnji prirast nekretnine d) pripatci zemljišta – zakon postavlja presumpcije o tome da su određene pokretnine namijenjene da trajno služe svrsi neke nekretnine. odnosno više zemljišnih čestica upisanih u isti zemljišnoknjižni uložak (čime su pravno sjedinjene u jedno tijelo). svega što je s tom česticom zemljišta trajno spojeno na I ispod njegove površine (zgrade. U našem su pravu pripadnosti nekretnine : a) dijelovi zemljišta (materija zemljišta sa svime što je sa zemljištem trajno povezano na ili ispod njegove površine) b) prirast nekretnine – dijeli njezinu pravnu sudbinu c) plodovi nekretnine dok nisu odvojeni – odvajanjem (separacijom) postaju plodovi (samostalne stvari) koje su tzv.net Zemljišna čestica je bitni dio svake nekretnine kao predmeta stvarnih prava. Svako zemljišnoknjižno tijelo je jedan jedini objekt prava – jedna nekretnina. Prema načelu jedinstvenosti nekretnine. tj. Od cijele nekretnine mogu biti pravno odvojene zgrade I druge građevine koje su trajno izgrađene na zemljištu na temelju stvarnog prava koje svog nositelja ovlašćuje da na tuđem zemljištu ima u svojem vlasništvu zgradu ili drugu građevinu (prava građenja ili prava stvarne služnosti) a I na temelju koncesije osnovane na zakonu.www. ali ne trajno. ima ga time I na svim njezinim pripadnostima. Katastarska čestica je najsitnija jedinica za pojedinačno određenje svake nekretnine. ali je svakoj ugovornoj strani u čiju je korist bio takav ugovor sklopljen dano pravo da zahtijeva pravednu izmjenu ugovora kojom bi se taj nedostatak uklonio. ali za to mora biti pojedinačno određena tako da se razlikuje od svog ostalog zemljišta. Tko ima stvarno pravo na nekretnini. stoka. Stvarna prava se ne protežu na slijedeće stvari koje se ne smatraju dijelovima nekretnine: • zgrade niti išta drugo što je sa nekretninom fizički spojeno. To su strojevi I slični uređaji kod nekretnine sa poslovnom zgradom. Svaka pojedina nekretnina je pojedinačno određena katastarskom česticom (ili više njih). a sastoji se od zemljišne čestice (zemljišta koje prema geometrijskoj izmjeri odgovara jednoj ili nekoliko katastarskih čestica) te svih pripadnosti te zemljišne čestice b) svih pripadnosti te zemljišne čestice. Od dana stupanja na snagu ZV pravni poslovi koji su suprotni načelu jedinstva nekretnine ne proizvode pravne učinke. ako I dok ta ovlašćuje da se na tom tuđem zemljištu ima u svojem vlasništvu zgradu ili drugu građevinu. nekretninu čini zemljište (zemljišna čestica) sa svime što je s njom trajno spojeno (supeficies solo cedit). ako zakonom nije što drugo određeno Kada su zemljišne čestice upisane u zemljišnu knjigu one su predmet stvarnih prava kao zemljišnoknjižna tijela.pravokutnik. strojevi. Zemljišnoknjižno tijelo je zemljišna čestica (katastarska čestica) upisana u zemljišnu knjigu. nego samo radi neke prolazne namjene • zgrade I druge građevine koje jesu trajno spojene sa zemljištem ali ih od njega pravno odvaja stvarno pravo koje svog nositelja ovlašćuje da na tuđem zemljištu ima takvu zgradu ili drugu građevinu u svojem vlasništvu • strojeve I slične uređaje koji su s nekretninom trajno spojeni. na nekretnini namijenjenoj poljoprivrednoj proizvodnji.

pripada onome čija je plodonosna stvar. ne time što se od nje odvajaju plodovi. Entitet pravno izjednačen sa stvari u pravilu se smatra pokretninom. idealni dijelovi stvari te neka subjektivna prava. Plod postaje zasebna stvar odvajanjem (separacijom) od matične stvari. nego time što se tu stvar rabi (upotrebljava). kamate). što kod prava koje ovlašćuje na stjecanje plodova ili drugih dijelova stvari znači – ono što se stječe na temelju tog prava. ljudska radnja ili kombinacija toga. zakupnog ili kakvog drugog pravnog odnosa glede te stvari. Od stvari proizlaze koristi za ljude.pravokutnik. SUBJEKTIVNA STVARNA PRAVA Od ostalih vrsta stvarnih prava razlikuju zbog svojih triju karakteristika: 1. Kao da su nekretnine tretiraju se oni entiteti zakonom pravo izjednačeni sa stvarima koji su ili zakonom proglašeni za nekretninu ili su spojeni s vlasništvom nekretnine ili su njezin teret. Neposredni plodovi subjektivnog prava su prinosi koje to pravo daje s obzirom na svoju namjenu. koje mogu biti: 1. Prednosti od uporabe stvari su koristi koju stvar daje. nego od nje odvojeni dijelovi koje stvar daje s obzirom na svoju namjenu Posredni plodovi (civilni plodovi) stvari su prinosi koje stvar daje posredovanjem nekog pravnog odnosa glede nje. nakon što se odvojio. Ubiranje je čin uzimanja ploda za sebe ili koga drugoga. što nisu prinosi stvari. pogodnosti koje donosi uporaba stvari Sve koristi od stvari pripadaju onome čija je stvar koja ih donosi. Separacija neposrednog ploda zbiva se činom fizičkog odvajanja od matične stvari. Posredni (civilni) plodovi prava su prinosi koje to pravo daje posredstvom pravnog odnosa (npr.www. stvarni tereti I pravo građenja koji su teret neke nekretnine. Plodovi subjektivnih prava pravno su izjednačeni s plodovima stvari te se na njih na odgovarajući način primjenjuju ona pravila koja su postavljena za plodove stvari. Pravilo je da plod. osim onih koristi koje na posebnom pravnom temelju pripadaju nekoj drugoj osobi. pa će odvajanjem ploda redovito nastati na njemu pravo vlasništva u korist onoga tko je vlasnik plodonosne stvari. Koristi od uporabe nekog prava pripadaju u načelu onome čije je to pravo (drugoj jedino ako je posebnim pravnim temeljem ovlaštena na neku uporabu tog prava). plodovi stvari 2. Kao nekretnine koje su pripadnost drugih nekretnina tretiraju se služnosti I stvarni tereti koji postoje u korist povlasne nekretnine kao I služnosti.net • nekretnine u zemljišnoj knjizi zabilježeno da su oni vlasništvo neke druge osobe ono što je posebnim zakonom od toga izuzeto Odredbama ZV izjednačene su sa stvarima prirodne snage koje su podložne ljudskoj vlasti. bio taj naravni događaj. neposredni predmet im je stvar (ili neki entitet pravno izjednačen sa stvarju) 7 . dakle prisvajanje ploda. na koje se ima pravo iz najamnog. Neposredni plodovi neke stvari su : a) prinosi koje ta stvar daje naravnim putem b) prinosi koje stvar daje posredstvom nečijeg rada (industrijski plodovi) c) sve drugo. poput najamnine. zakupnine I sl. Kao samostalne nekretnine tretiraju se idealni dijelovi nekretnine I pravo građenja. PLOD (fructus) je u pravnom smislu ona korist koju se u obliku prinosa (ili prihoda) dobiva od stvari (matične stvari) a da ona I dalje ostane potpuna.

Taj posao mora postojati (ne smije biti ništav niti poništen) jer je. uključujući I ovlast da svakog trećeg isključi od tome suprotnih.pravokutnik. pa tako stečena stjecateljeva pravna vlast proizlazi iz tuđe pravne vlasti (time I održava pravni kontinuitet). Svako pojedino stvarno prava pripada nekoj od zakonom određenih vrsta te ima onakav bitni sadržaj koji je zakonom propisan za tu vrstu stvarnih prava. Ako je izvedeno stjecao skupno sva prednikova prava tada je on prednikov sveopći sljednik (univerzalni sukcesor). pravo građenja I založno pravo). a stjecatelj je njegov sljednik (sukcesor) u pogledu tog prava. Izvedeno stjecanje može biti translativno (na sljednika prelazi prednikovo pravo. Opće pretpostavke svakog stjecanja stvarnih prava su: 1. daje svojem nositelju neposrednu privatnu pravnu vlast na/glede svojeg predmeta 3. U pravilu. cijelo ili neki dio tog prava) I konstitutivno (iz prednikova prava izvodi se za stjecatelja novo pravo. djeluju apsolutno Subjektivno stvarno pravo je građansko. Izvornim se osnivanjem mogu osnovati pravo vlasništva I ograničena stvarna prava. pravni temelj stjecanja kauza stjecanja. neki drugi čin (upis u odgovarajući upisnik) ako je to posebno zakonom predviđeno Osnivanjem nazivamo nastanak subjektivnog prava koje do tada nije postojalo. pa nema li pravnog temelja (ili on nije valjan) nema niti stjecanja b) odluke sudova (ili tijela druge nadležne vlasti) c) nasljeđivanje d) zakon neposredno – činjenice za koje je zakon odredio da će se njihovim nastupom steći stvarno pravo Pravni način stjecanja stvarnih prava na temelju pravnog posla je: 1. Izvedenim osnivanjem mogu se osnovati samo ograničena stvarna prava (služnosti. Stjecatelj je prednikov pojedinačni sljednik (singularni sukcesor) ako je od prednika izvedeno stjecao pojedinačno pravo ili dio prava. Izvedenim (derivativnim) stjecanjem se iz već postojeće pravne vlasti na stvari izvodi pravna vlast stjecatelja. neovlaštenih zadiranja u tu stvar. za pokretnine – predaja (tradicija) posjeda 2. Pogodno pravo prednika 8 . za nekretnine – upis prava u zemljišnu knjigu 3. prema načelu kauzalne tradicije. prava iz stvarnih tereta. da postoji odgovarajući pravni temelj (iustus titulus) stjecanja odnosnog prava – po kojem je to stjecanje u skladu s pravnim poretkom: a) pravni poslovi usmjereni na stjecanje tog prava – potrebno je da je prednikov jednostrani ili dvostrani posao sa stjecateljem zaključen u korist treće osobe kao stjecatelja. Osoba od koje je stjecatelj izvedeno stekao pravo njegov je prednik.www. sposobnost stjecatelja – da bude subjektom tog prava na odnosnom predmetu 3. imovinsko pravo koje svojem nositelju daje potpunu ili djelomičnu neposrednu privatnu pravnu vlast na nekoj stvari sposobnoj da bude objektom takvog prava. Posebne pretpostavke konstitutivnog stjecanja su: 1.net 2. sadržajno uže od prednikova). sposobnost predmeta – objekt stjecanja sposoban je biti predmetom prava koje se na njemu stječe 2. to se zbiva na temelju očitovanja volje prednika (moguće I odlukom vlasti ili zakonskom odredbom). Izvornim(originarnim) stjecanjem osniva se novo stvarno pravo koje nije izvedeno ni iz čijeg prijašnjeg prava.

Onaj koji bi tvrdio da glede određene stvari ima neko stvarno pravo. Opća ograničenja implicirana su u samom pravnom poretku I djeluju općenito na izvršavanje prava dok posebna ograničenja postavlja zakon izričito. ono ne postoji prema svakome. Nositelji tih prava su u izvršavanju svojih ovlasti sputani tuđim pravima I zakonskim ograničenjima. I opća I posebna ograničenja svojim postojanjem ne smanjuju sadržaj subjektivnog stvarnog prava (ne ukidaju ovlasti koje ono daje svojem nositelju) ali ograničavaju mogućnost punog izvršavanja tog prava. Pravni poredak priznaje svakome pravo da od nadležne javne vlasti traži pravnu zaštitu (pravnozaštitni zahtjev) pa je nadležna javna vlast dužna uzeti svaki takav zahtjev u postupak te o njemu odlučiti. Nasljeđivanje u užem smislu je specifična univerzalna sukcesija do koje dolazi zbog smrti dotadašnjeg nositelja. Ne osniva se pravo već se mijenja nositelj postojećeg prava.onoj čija faktična vlast konkurira vlasti na koju je ovlašten nositelj stvarnog prava. Ograničiti ga u nekom pogledu (uvjetom. Stvarna prava prestaju ako I kada nastanu one pravne činjenice koje su pravnim poretkom određene za pretpostavke njihova prestanka. bilo kao prelaženje imovinske cjeline na univerzalnog sukcesora. na koju nositelja prava ovlašćuje njegovo pravo. bez pomoći suda odnosno drugog nadležnog tijela vlasti. Postoji I nepravni put – samopomoć – nositelj stvarnog prava ponekad će smjeti sam. a) Otuđenje je prelaženje (translacija) postojećih prava.net 2. nego samo prema određenoj osobi . štititi svoje pravo. Stvarno pravo prestaje 9 . odnosno glede tog predmeta. bilo kao pojedinačno prelaženje prava na singularnog sukcesora. Otuđiti se može samo takvo prednikovo pravo koje je otuđivo a I ono samo u granicama svoje otuđivosti. Izvršavanje nekog subjektivnog stvarnog prava je izvršavanje one privatne vlasti na predmetu tog stvarnog prava. b) Nasljeđivanje u širem smislu je svaka univerzalna sukcesija – na sveopćeg sljednika prelaze sva prava I obveze te osobe. Pravo na zaštitu odnosno pravo da se zahtijeva da se faktično stanje vlasti uskladi s njegovim stvarnim pravom je relativno pravo. Očitovanjem svoje volje učiniti da to pravo prestane (odreći se prava) Mogućnost raspolaganja vlastitim subjektivnim pravom ovisi o poslovnoj sposobnosti nositelja tog prava. Neotuđiva su sva ona prava koja su tako vezana uz određenu osobu da mogu egzistirati samo kao prava te osobe (strogo osobna prava) kao što su osobne služnosti I prava iz stvarnih tereta osnovanih u korist osobe. Otuđivanje prava temeljem pravnih poslova naziva se pravnim prometom. nego već postojeće pravo (ili njegov alikvotni dio) prestaje pripadati svojem dotadašnjem nositelju I počinje pripadati novome – stjecatelju. Prenijeti ga na drugu osobu (otuđiti) u cijelosti ili djelomično 2.pravokutnik. Posebne pretpostavke takvog stjecanja su pogodno pravo prednika I ispravan način stjecanja kada je temelj stjecanja pravi posao. a na temelju stjecateljevog nasljednog prava. Opteretiti ga nekim ograničenim stvarnim pravom 3.) 4.. Raspolagati nekim stvarnim pravom znači: 1. rokom. otuđivosti tog prava te o ispunjenju onih pretpostavaka koje pravni poredak eventualno zahtijeva za valjanost odnosnog raspolaganja.www. Ispravan način stjecanja (ako je temelj stjecanja pravni posao) Prelaženje prava je naziv za stjecanje kod kojeg se nikakvo pravo ne osniva. trebat će dokazati da su se u njegovu korist ispunile sve zakonom određene pretpostavke stjecanja tog prava.

pri čemu svako od njih može pripadati jednoj ili više osoba.net apsolutno ako je prestalo postojati (npr. dade pojedinoj osobi (fizičkoj ili pravnoj) koncesiju za neku posebnu uporabu I korištenje općeg dobra. dakle RH. javna dobra u javnoj uporabi I javna dobra koja nisu namijenjena ni za opću ni za javnu uporabu. njihov međusobni odnos određuje se po načelu prvenstva  prvi u vremenu. na njima je privatna vlast moguća. koncesija ih pravno odvaja od općeg dobra (kao pravo građenja) – dok koncesija traje one su zasebne nekretnine.pravokutnik. Zgrade I druge građevine koje su na općem dobru izgrađene u granicama ovlasti dobivenih koncesijom. Na jednoj stvari može postojati I više stvarnih prava. Ona su načelno izjednačena s drugim stvarima. more. trebat će joj zakon oduzeti tu sposobnost (staviti je extra commercium). ne postaju dijelom općeg dobra odmah. JAVNA DOBRA (res publicae) su sve stvari u imovini države ili drugih javnopravnih subjekata. zračni prostor. GLAVA 3. Budući da opće dobro nije ni u čijem vlasništvu. rijeke. stvar je propala) a relativno ako je prestalo postojati svojem dotadašnjem nositelju ali nije prestalo apsolutno nego je samo prešlo na drugu osobu. bude izvan dosega stvarnopravnog uređenja. Stvar je opće dobro I kada su joj zakonske norme uskratile sposobnost da bude predmetom stvarnih prava kako bi služila svakome za njegove potrebe. kao ni ograničena stvarna prava na njoj. Ona se stavljaju pod poseban pravni režim sa posebnim pravilima uporabe I iskorištavanja tih stvari. postat će njezinim vlasnikom prisvojenjem (okupacijom) ako su za to ispunjene sve potrebne pretpostavke. jedinica regionalne samouprave I uprave I ustanova. različita od općeg dobra kao cjeline. DOBRA OD OSOBITOG INTERESA ZA RH su opća dobra (nesposobna du budu predmetom stvarnih prava) I stvari koje su predmet prava vlasništva. ovlašten je da na određeno vrijeme. morska obala i otoci. Neposredno su ustavnom normom proglašeni za dobra od interesa za RH: more. rudno blago I druga prirodna bogatstva. Subjekt koji neposredno vodi brigu I upravlja nekim općim dobrom (kod nas u pravilu RH). POSJED 10 . no ako I ukoliko je zakonom uspostavljeno posebno pravno uređenje glede njih prvenstveno će se ona primjenjivati. ona je res nullius.. to ni stvar koja je nastala izdvajanjem iz njega nije ničija. Ne učini li to. jezera. njezinim proglašenjem za dobro od interesa za RH neće prestati pravo vlasništva. Želi li zakonodavac da stvar koja je po svojim naravnim osobinama prikladna da bude objektom stvarnih prava. radi postizanja pravednosti zakonom treba odrediti pravičnu novčanu naknadu. I to jedino naplatno. OPĆA DOBRA (res communes omnium) nisu sposobna biti predmetom ičijih stvarnih prava. vode. jer kao cjelina ne može biti podvrgnuta privatnoj vlasti I jednog privatnopravnog subjekta. ali može svakome služiti za njegove potrebe. jedinica lokalne samouprave. Prema tome kakva im je namjena određena. Izdvajanjem iz općeg dobra nastaje zasebna pokretna stvar. jači u pravu (prior tempore potior iure). a I svima za opće potrebe (zrak. razlikuju se javna dobra u općoj uporabi.). Stvar je opće dobro kad zbog svojih naravnih osobina nije prikladna da bude predmetom stvarnih prava.www. Onaj tko je za sebe uzme. pod pretpostavkama I na način propisan posebnim zakonom. no ne I uvijek dozvoljena. a time niti stvarnopravnih odnosa.

Svaki čin (akt) koji neka osoba izvrši neposredno na stvari. Zahtjev posrednog posjednika neposrednome da mu taj preda stvar u neposredan posjed nakon što prestane biti ovlašten ili obvezan posjedovati je SAMOSTALAN (VLASNIČKI) POSJED postoji ako posjednik posjeduje stvar kao da je njezin vlasnik. Pomoćnik u posjedovanju je osoba koja neposredno poduzima one čine kojima se izvršava faktična vlast na stvari. zakupa. Njihov odnos ima dvije nerazdvojne komponente: 1. ili nije). Izvršavanje sadržaja prava stvarne služnosti smatra se posjedom prava I izjednačeno je s posjedom stvari Faktična vlast treba objektivno postojati kao socijalna činjenica a za to je potrebno vanjska vidljivost. posudbe ili drugog pravnog posla dala stvar u neposredan posjed. nego isključivo tuđu vlast (npr. Prava stvarnih služnosti – stanje u kojem neka osoba faktično izvršava sadržaj prava stvarne služnosti glede neke nekretnine (bez obzira na to je li ona ovlaštenik tog prava. s njom izjednačenog predmeta posjedovanja (pravni subjekti – fizičke I pravne osobe). Ovlast ili obveza neposrednog posjednika da stvar posjeduje privremeno I u okviru više vlasti posrednog posjednika iz koje je izvedena 2.www. dok se ne dokaže suprotno. Pravo na posjed (ius possidendi) je ovlast koju sadrže neka subjektivna prava. čuvanja. izvršavajući svoju faktičnu vlast na stvari. ujedno time izvršava I vlast za drugoga. Pomoćnik u posjedovanju može biti svaka osoba koja se s posjednikom stvari nalazi u radnom ili sličnom odnosu. Posjednik je osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari. odnosno drugog. no I pojedini dio neke stvari može sam za sebe biti predmet posjeda (ne bitni (nesamostalni) dijelovi!!) 2. tj. Neposredan posjed stvari je I temelj svakog posjedovanja prava. Za svaki se posjed predmnijeva da je samostalan. Odnos podređenosti mora biti vanjski prepoznatljiv. ali koja time ne izvršava nikakvu svoju. kojoj je po osnovi plodouživanja. ovlašćujući nositelja tog prava na to da posjeduje predmet tog prava. ne I kvantiteti niti ukupnosti stvari. njezin je posjedovni čin. Dakle. posrednu vlast na toj stvari. razmjerna stalnost. Kao predmet posjedovanja u načelu u obzir dolazi sve što je po svojim naravnim osobinama prikladno za takvu vlast. ako je vanjski vidljiv I takvog sadržaja da ga se u društvu može prepoznati kao ostvarenje faktične vlasti te osobe na toj stvari.pravokutnik. prekarist). a ne dolazi u obzir ono glede čega norme pravnog poretka ne priznaju ičiju privatnu vlast kao pravno relevantnu. NESAMOSTALNI (UPORABNI) POSJED postoji ako stvar posjeduje priznajući tuđu “višu” privatnu vlast na njoj. ne priznajući ničiju “višu” privatnu. ima ga osoba koja faktičnu vlast na stvari izvršava preko druge osobe. ali I svi ostali koji izvršavaju određene posjedovne čine na stvari a da time ne izvršavaju nikakvu svoju vlast glede te stvari. U obzir du budu predmet posjedovanja dolaze: 1. Svatko može u pravnom prometu valjano postupati 11 . nego isključivo tuđu faktičnu vlast (ona nije posjednik stvari). POSREDNI POSJED stvari postoji ako neposredni posjednik. mogućnost isključenja tuđih samovlasnih zahvaćanja u stvar I dostupnost stvari posjedniku.net POSJED je pravno relevantna faktična vlast koju neka osoba ima glede određene stvari. Posjed nije pravo već faktična vlast te može postojati I na stvarima koje ne mogu biti u vlasništvu. NEPOSREDAN POSJED je onaj što ga posjednik ima glede određene stvari kroz to što na njoj neposredno I vanjski vidljivo izvršava svoju faktičnu vlast osobno ili posredstvom pomoćnika u posjedovanju. Stvari – samo individualne stvari. Stvar je predmet posjedovanja zajedno sa svojim pripadnostima. ili je član njegova domaćinstva.

pravokutnik. On uopće nije posjed. budući da nema neposrednog. Može se prekinuti odlukom koju bi odgovarajućem postupku donio sud.).www. osim ako zna da ovaj to nije. nego svaki samo u zajednici s ostalima. Običan suposjed je onaj kod kojeg svaki od suposjednika može posjed izvršavati nezavisno od ostalih suposjednika (faktična vlast ostalih konkurira s njegovom). ali pritom nije ovlašten dirati u ostale posjede iste stvari ili prava. Ako bi posjedovne čine netko počeo izvršavati kao da je jedini nasljednik tada bi oni koji sebe smatraju nasljednicima mogli protiv takve osobe staviti nasljednički zahtjev (hereditatis petitio). koja se sastoji u faktičnom izvršavanju sadržaja prava stvarnih služnosti glede neke tuđe nekretnine kao poslužne. ili ako s obzirom na okolnosti ima dovoljno razloga za posumnjati u njegovo vlasništvo. Nasljednički posjed uživa zaštitu kao da je ostavitelj još posjednik.net pouzdavajući se u to da je samostalni posjednik pokretne stvari njezin vlasnik. fizičkog držanja stvari u vlasti osobe. ZV ga ne predviđa. uspostavivši nekakvu pravno relevantnu vlast u pogledu stvari. POSJED PRAVA je u nas razmjerno trajna faktična vlast posjednika jedne nekretnine kao povlasne. Negativne su one stvarne služnosti koje se ne izvršavaju na poslužnoj nekretnini. a da se pritom ta njezina vlast ne sastoji u kakvoj neposrednoj fizičkoj. istinitost. nastaje ostaviteljevom smrću.. no samo protiv trećih osoba. pri čemu je faktična vlast svakog suposjednika ograničena faktičnom vlašću ostalih suposjednika. Svi suposjednici imaju istodobno isti posjed stvari na istom stupnju posjedovanja. Ostaviteljev nasljednik je ovlašten da odmah započne I efektivno posjedovati ono što je posjedovao ostavitelj. kao pravo određene osobe. IDEALNI POSJED je naziv za od pravnog poretka priznatu privatnu I za svakog relevantnu vlast koju osoba ima u pogledu nekog predmeta (stvari. odnosno drugo nadležno tijelo. Nasljednik neće postupati samovlasno ako poduzme posjedovne čine pod pretpostavkom da je zaista ostaviteljev nasljednik. dakle kao da su svi ono zajedno jedan posjednik. da poduzimanje posjedovnih čina nije povjereno izvršitelju oporuke ili skrbniku ostavine te da poduzimanjem posjedovnih čina ne zadire ni u čiji tuđi posjed (ili suposjed). pa u petitornom postupku ishoditi da im posjed izruči tko si ga je bio prisvojio. a što onaj čija je poslužna nekretnina trpi. Afirmativne stvarne služnosti su one koje se u korist jedne nekretnine kao povlasne izvršavaju na drugoj nekretnini kao poslužnoj. nego ih se izvršava time što onaj čija je poslužna nekretnina. efektivnoj vlasti na stvari niti se na nju oslanja. kada na istom stupnju posjedovanja stvar posjeduje više osoba. Zajednički suposjed je onaj kod kojeg ni jedan od suposjednika ne izvršava suposjed samostalno. TABULARNI POSJED je činjenica da je u zemljišnu knjigu upisano pravo vlasništva neke nekretnine ili neko drugo knjižno pravo. SUPOSJED postoji kada isti posjed stvari ima više osoba. 12 . Nasljednički posjed svojim trajanjem doprinosi vremenu posjedovanja potrebnom za stjecanje predmeta posjedovanja putem dosjelosti. na istom stupnju te s istim objektivnim kvalitetama posjeda (zakonitost. tj. Svaki se ostaviteljev posjed nastavlja kod nasljednika na istom predmetu posjedovanja. Ako je ostavitelja naslijedilo više sunasljednika tada svaki od njih ima pravo na zaštitu nasljedničkog posjeda. Za osobu nastaje time što joj javna vlast svojom odlukom ili neposredno zakonom “preda stvar u posjed”. prava) kao da je taj predmet njezin (makar on to možda I nije). NASLJEDNIČKI POSJED je od pravnog poretka priznata privatna I za svakoga relevantna vlast koju ostaviteljev nasljednik ima glede svih ostaviteljevih posjeda (on je idealni posjed). ali takvu koja nije faktična. u korist povlasne nekretnine propušta činiti na svojoj nekretnini nešto što bih inače činio.

taj čin treba biti posjedovni čin. tj. b) Oduzeće stvari koje nije samovlasno – ako je čin oduzimanja ili smetnja posjeda dopušten zakonom ili odlukom suda odnosno drugog tijela. Tko jednostranim činom uzeća ili oduzeća. silom (vi). donesenom na temelju zakona koji to dopušta. netko drugi može izvorno steći neposredan posjed te stvari jednostranim činom oduzeća stvari koji uspostavlja stjecateljevu faktičnu vlast glede odnosne stvari. a oduzima faktičnu vlast dotadašnjem posjedniku. ali u obzir kao čin stjecanja dolazi I očitovanje volje – pravni posao kojim se prenosi posjed. Da bi se nekim činom mogao steći posjed. posjed novog posjednika je miran pa ga se više ne može suzbijati sredstvima posjedovne zaštite. Posjed je stečen izvorno (originarno) ako je stjecatelj jednostranim činom uspostavio svoju faktičnu vlast glede neke stvari koja u tom času nije bila ni u čijem posjedu. efektivni posjed) se stječe činom stjecanja. nego da je trajao cijelo vrijeme (načelo kontinuiteta posjeda). dvostranim činom predaje kojim je u sporazumu s dotadašnjim posjednikom a) prenesen njegov posjed na stjecatelja ili je b) iz njegova posjeda izveden daljnji stupanj posjeda za stjecatelja 2. prestao je time onaj posjed kojeg si je drugi samovlasno prisvojio. Jednostrani čin stjecanja kojim stjecatelj osniva za sebe posjed je čin uzeća ili oduzeća stvari. Čin stjecanja redovito je neki tjelesni čin. činom koji stjecatelj uspostavlja svoju faktičnu vlast na/glede stvari.pravokutnik. poduzet glede stvari radi stjecanja posjeda. I kad netko ima stvar u svojem posjedu. poslovođa bez naloga) u poduzimanju čina stjecanja posjeda. ili – ako je bila – uspostavio je svoju vlast neovisno (usprkos tuđem posjedu).www. a) Samovlasno oduzeće stvari – činom oduzeća stvari oduzima se dotadašnjem posjedniku stvar iz posjeda I uspostavlja vlastiti posjed na neki nedozvoljeni način tj. Činom uzeća (aprehenzije) stvari u neposredan posjed izvorno se stječe posjed stvari koje nitko ne posjeduje. tko ga na taj način stekne. Posjed je stečen ako I kada je činom stjecanja zaista na/glede stvari nastalo stanje koje ima sve osobine posjeda stvari (ili prava). poduzet s voljom da se uspostavi stjecateljeva faktična vlast glede stvari. posjedniku čiji je posjed oduzet ne pripada pravo na zaštitu posjeda 13 . nasljeđivanjem dotadašnjeg posjednika Izvedeno stjecanje nije samovlasno stjecanje. uspostavi svoju faktičnu vlast glede neke stvari. zakonski. Stjecatelj može posjed steći vlastitim činom stjecanja. Za njega je potrebno da stjecatelj stekne posjed od osobe koja je posjednik odnosnog predmeta posjedovanja te da posjed stekne u skladu s njezinom voljom. Njegov posjed nije miran jer onaj od kojeg je posjed samovlasno stečen ima pravo štititi svoj oduzeti posjed. Posjed je stečen izvedeno (derivativno) ako je na stjecatelja prešla faktična vlast koju je dotadašnji posjednik imao na predmetu posjedovanja 1. izvorno je stekao posjed te stvari. potajno ili prijevarom (clam) te zlouporabom povjerenja (precario modo). pa ponovno uspostavi svoju faktičnu vlast glede stvari koja mu je bila oduzeta. stekao je neistinit posjed. ali I činom neke druge osobe koja je njegov zastupnik (ugovorni.net Posjed (faktični. a uzet će se da smetani posjed nije ni bio prestao. bilo neposrednog bilo posrednog. Od trenutka kad bivši posjednik više nema pravo na posjedovnu zaštitu. posluži li se tim pravom.

Kada se radi o pokretnini. uruči ovoj odnosnu stvar. tada je to doslovno uručenje stvari stjecatelju. a sastoji se od očitovanja volje dotadašnjeg neposrednog posjednika I stjecatelja da prvi prenosi na drugoga svoj posjed. dvostrani pravni posao. dakle da ga stjecatelj stekne prenošenjem (translacijom) prednikova posjeda na njega kao sljednika u posjedovanju b) Da posjed bude osnovan (konstituiran) za sljednika izvođenjem iz prednikova posjeda Stvar se prenosi u neposredan posjed predajom stvari (tjelesnom predajom). Kratkom rukom se prenosi samostalan posjed 14 . Predaja kratkom rukom (traditio brevi manu) je čin predaje neposrednog posjeda osobi koja se već nalazi u položaju da izvršava svoju vlast glede stvari. a ona je primi u svoje ruke. želeći prenijeti posjed stvari na drugu osobu. zbit će se ako stjecatelj odredi prenositelju da stvar stavi na određeno mjesto u krugu stjecateljeve faktične vlasti. ili inače znaju za nju. tj.pravokutnik. Da bi se prenio neposredan posjed stvari. suglasnim očitovanjem volje dotadašnjeg posjednika I stjecatelja da se posjed predaje stjecatelju. dotadašnji posjednik. ključ). ako je ta druga stvar takva da je sredstvo posjedovanja one stvari koja se zapravo želi predati u posjed (npr. Dvostrani čin prenošenja može biti učinjen I kao predaja u neposredan posjed neke druge stvari. Potrebno je da je u tom aktu implicirana volja prenijeti posjed one druge stvari I da je stvar koju se predaje stjecatelju takva da je ona sredstvo posjedovanja one druga stvari koja se zapravo želi prenijeti u posjed.net Zastupnik neke osobe činom uzeća stvari za sebe stječe neposredan a za zastupanog posredan posjed te stvari. Predaja očitovanjem volje je čin prijenosa posjeda koji se zbiva bez tjelesne (fizičke) predaje stvari. prirodna volja odgovarajućeg sadržaja (nije potrebna pravno kvalificirana volja). PREDAJA (TRADICIJA) je dvostrani čin usmjeren na to da se u sporazumu s dotadašnjim posjednikom posjed stvari prenese stjecatelju. Postoje dvije različite mogućnosti: a) Da posjed bude prenesen. a da stjecatelj očituje svoju volju da ga prima  suglasno očitovanje njihove volje. PRAVA PREDAJA (traditio vera) ili predaja iz ruke u ruku zbiva se predajom stvari stjecatelju. stjecanje je derivativno. predaje se posredan posjed stvari. Dovoljna je tzv. Posjed stvari se može predati I posredstvom neke druge osobe – zastupnika kod predaje. Predaja posjeda koja je izvršena samim očitovanjem volje djelovat će prema trećima jedino ako su o njoj obavješteni. PREDAJA STVARI je dvostrani voljni čin kojim dotadašnji posjednik predaje I stjecatelj prima stvar u neposredan posjed. a potom je zastupnik predaje stjecatelju. Potrebno je da među njima postoji odnos zastupanja. Tada se zapravo zbivaju dva čina predaje: prvo predavatelj predaje stvar zastupniku. Jednak učinak imat će I uzimanje stvari uz dozvolu. Posjed stvari biva prenesen čim prenositelj stavi stvar na određeno mjesto a ne tek kada je stjecatelj od tamo uzme. Dovođenje stvari u krug stjecateljeve faktične vlasti također djeluje jednako. potrebno je da bude izvršen dvostrani. voljni čin davanja I primanja stvari radi prijenosa posjeda na njoj. Ako je stvar nekretnina tada se prijenos zbiva dovođenjem stjecatelja na nekretninu (odnosno u nju). a izvršena je kada se stjecatelj s voljom prenositelja nađe u položaju da može izvršavati faktičnu vlast glede stvari. Potrebno je da predavatelj očituje svoju volju da predaje stjecatelju posjed stvari.www. uspostavljajući time svoju faktičnu vlast glede te stvari. a u posredan očitovanjem volje. to da je stjecatelj stvar uzeo u svoj posjed uz dozvolu njezina dotadašnjeg posjednika. pokazivanje međa zemljišta.

točnije posredstvom one osobe koja prima stvar u svoj posjed. To se zbiva samim dvostranim voljnim činom očitovanja volje predavatelja I stjecatelja. u ulozi njegovog pomoćnika u posjedovanju.pravokutnik. Obavlja se pravnim poslom između stjecatelja I dotadašnjeg posrednog posjednika. a na teret druge nekretnine. kojim za stjecatelja sporazumno osnivaju pravo zahtijevati od predavatelja predaju stvari. Anticipirani posesorni konstitut posredan posjed stvari može se steći I posredstvom zastupnika u stjecanju posjeda. Kao čin osnivanja posjeda prava stvarnih služnosti dolazi u obzir jedino čin faktičnog izvršavanja sadržaja nekog prava stvarne služnosti u korist jedne. a ujedno I u viši. prisilno se može obaviti rješenjem suda donesenim u ovršnom postupku. Koincidirat će tada dva stjecanja posjeda iste stvari: u nižem stupnju će zastupnik steći za sebe nesamostalan posjed stvari (jer priznaje “višu” vlast zastupanog). izvedeni posjed onome koji je stvar do tada imao u svojem izvorno stečenom posjedu te I neposredan posjed onome koji do tada izvršavao prenositeljevu vlast na stvari. ako je predavatelj predao stvar u neposredan I nesamostalan posjed stjecatelja.net na stjecatelja koji je I do tada posjedovao tu stvar. dvostranim činom ili nasljeđivanjem. a za sebe je zadržao posredan posjed iste stvari. a on to ipak otrpi. a ujedno će zastupani (gospodar posla). da mu preda stvar nakon što joj prestane ovlaštenje ili dužnost da je posjeduje. To ima dvije sastavnice: da posjednik one nekretnine koja bi stjecanjem posjeda dobila ulogu povlasne nekretnine faktično izvrši sadržaj nekog prava stvarne služnosti te da se toj stjecateljevoj faktičnoj vlasti pokori posjednik te druge nekretnine. za sebe zadržao viši posredni posjed iste stvari. a za stjecatelja se osniva pravo da mu dotadašnji posjednik preda stvar pošto prestane biti ovlašten ili obvezan posjedovati je. ali kao njezin nesamostalni posjednik. Constitum possessorium je povezan s činom predaje stvari u neposredan posjed stjecatelja.www. Osnivanje prava zahtijevati predaju stvari (consitutum possessorium) – posesorni konstitut je izvođenje iz prednikovog posjeda još jednog posjeda iste stvari za stjecatelja. posredan posjed one osobe koju pri tome zastupa. ako je 15 . Prenošenje prava zahtijevati predaju stvari (cessio vinicationis) je čin prenošenja postojećeg posrednog posjeda na drugu osobu očitovanjem volje dotadašnjeg posrednog posjednika I stjecatelja kojim prvi prenosi na drugoga svoje pravo zahtijevati od posredujućeg posjednika da taj preda stvar nakon što mu prestane ovlaštenje ili dužnost posjedovati je. dotadašnji posjednik (predavatelj) zadržava stvar u svojem posjedu. Čin kojim se stječe posjed prava je jednostran ako je poduzet samovlasno. STJECANJE POSJEDA PRAVA – jednostranim činom. Time se uspostavlja posredujući odnos u kojem predavatelj privremeno zadržava stvar u svojem posjedu. dakle bez suglasnosti posjednika one nekretnine koja dobiva ulogu poslužne nekretnine. Posjed afirmativne stvarne služnosti osniva se jednostranim činom kojim neposredni posjednik neke određene nekretnine u korist te svoje nekretnine samovlasno izvrši na nekretnini u tuđem posjedu kao svoje pravo nešto što posjednik te druge nekretnine ne bi trebao trpiti. Može biti povezan I s činom predaje stvari u posredan posjed stjecatelja ako je predavši stvar u posredan posjed. zatim I posjed višeg stupnja na stjecatelja koji je do tada stvar posjedovao na nižem stupnju. a stjecatelj ima pravo zahtijevati predaju te stvari pošto predavatelju prestane ovlast ili dužnost da je posjeduje. zahvaljujući svojem odnosu sa zastupnikom (u kojem zastupani ima pravo od zastupnika zahtijevati predaju stvari) steći posredan posjed iste stvari višeg stupnja posjedovanja. Posjed negativne stvarne služnosti bit će osnovan jednostranim činom stjecanja. Posredni posjednik ima pravo zahtijevati od osobe koja ima posredujući posjed.

koja je izjednačena s takvom fizičkom silom (vis compulsiva). ni potajno ili prijevarom niti zlouporabom povjerenja (praecario modo). koje mu daje tzv. niti se prekida. ili održavanjem u zabludi. Svaki ostaviteljev posjed prava stvarne služnosti na nasljednika prelazi zajedno s posjedom nkeretnine u čiju korist postoji taj posjed prava. Pod silom misli se na slučaj kad je posjed stečen činom stjecanja kojim je primjenjena nedopuštena (protupravna) fizička sila (vis apsoluta) odnosno prijetnja ili zastrašivanje (metus). Dvostrani čin stjecanja kojim se osniva posjed prava stvarne služnosti ima dvije sastavnice: jedna je faktično izvršavanje sadržaja prava stvarne služnosti u korist jedne.pravokutnik. a na teret druge nekretnine. Subjektivna značajka posjeda je: 16 . Pod zlouporabom povjerenja (na izmoljen način) misli na sve one slučajeve stjecanja posjeda u kojima je stjecatelj već imao neku poziciju glede tuđe stvari. nije na njoj da dokazuje da je taj njezin posjed I dalje trajao. kao I posjed čiji pravni temelj je ništav. ako posjed povlasne nekretnine prijeđe na drugu osobu. pa ona dobiva ulogu poslužne nekretnine. ali on ne prestaje. dvostranim činom. bilo putem samopomoći).” Zakonska predmnjeva trajnosti  u slučaju kada je poznato da je neka osoba posjedovala neku stvar ili pravo u nekom trenutku. ili mu temelj nije valjan. Pravni temelj može biti samo posjednikovo subjektivno pravo koje ga ovlašćuje da posjeduje. Neposredni posjednik povlasne nekretnine ima I neposredan posjed prava stvarne služnosti u korist te nekretnine.www. a nezakonit je onaj koji uopće nema nikakav pravni temelj za to. ali ju je onda samovlasno pretvorio iz neposjeda u posjed. okončava. to je dobrovoljno te je takvo stjecanje izvedeno. čak I od osobe od koje je stečen viciozno. zlonamjernim dovođenjem u zabludu.net neposredni posjednik neke određene nekretnine u korist te svoje nekretnine samovlasno zabranio posjedniku druge nekretnine da na svojoj nekretnini čini nešto što bi inače mogao činiti. Posjed je stečen potajno (clam) ako je stečen činom koji je poduzet tako da dotadašnji posjednik stvari ne sazna za njega (krađom ili bilo koji drugi potajni način). ako je smetnja ili propuštanje izvršavanja posjednikove vlasti bilo po svojoj naravi samo privremeno. Istinitost – ima onaj posjed koji nije stečen na protupravan način. pa je on to I propustio učiniti. pravo na posjed. Ako je pravni temelj samo pobojan to neće štetiti njegovoj zakonitosti (tek ako bude poništen). Posjed nastaje činom stjecanja a traje sve dok ne nastupi okolnost koja ga prekida. S njime je izjednačen I posjed stečen prijevarom (dolus) tj. Posjed bez pravnog temelja je nezakonit. Posjed je stečen silom ako je nasilnim činom tuđi posjed oduzet ili sužen (sužena je posjednikova faktična vlast). ZV: “posjed traje dok traje posjednikova faktična vlast glede stvari. I takav posjed uživa pravnu zaštitu. Neistinito stečen posjed isprva nije miran jer posjednik čiji je posjed oduzet ima pravo na zaštitu svog posjeda (bilo putem suda. Posjed prava koji je već osnovan u korist neke nekretnine kao povlasne. ili iz posjeda nižeg stupnja u posjed višeg stupnja. Nakon što postane miran. Osnivanje prava stvarne služnosti zbiva se uz suglasnost posjednika nekretnine na čiji teret se osniva služnost. Objektivne značajke posjeda su: Zakonitost – ima je onaj posjed koji ima valjani pravni temelj tog posjedovanja. Taj posjednik može poduzimati I čine ofanzivne samopomoći (oduzeti stvar od neistinitog posjednika) što će ovaj morati trpjeti. nego će onaj tko tvrdi da joj je prestao (ili se prekinuo) to trebati I dokazati. a druga pokoravanje posjednika te druge nekretnine stjecateljevoj faktičnoj vlasti. dakle koji nije nastao ni silom. prijeći će zajedno s posjedom te nekretnine na stjecatelja.

Posjed koji ima sve pozitivne značajke naziva se publicijanskim. Predmnjeva samostalnosti – za svakog se posjednika predmnijeva da samostalno posjeduje. uzukapionim ili kvalificiranim posjedom. Publicitetna – davanje publiciteta onim odnosima koji postoje glede stvari. ili je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga u to posumnjati te posjed za koji je posjednik naknadno saznao da mu ne pripada pravo na taj posjed (što ne dira u njegovo poštenje do tog trenutka). služi zaštiti povjerenja u pravnom prometu 3. nego se ona iznova stvara kod stjecatelja. a to je njegovo neznanje ispričivo. Predmnjeva poštenja – posjed se smatra poštenim. dok se ne dokaže suprotno. Tko tvrdi da je nečiji posjed nepošten. Posjednik je unatoč svom nezakonitom posjedovanju pošten ako ne zna da mu ne pripada pravo na posjed.net Poštenje . Bude li posjedniku dostavljena tužba kojom druga osoba osporava njegovo pravo na posjed. Objektivne značajke prate posjed kada taj sveopćim sljedništvom prelazi na sljednika. Predmnjeve o posjedu: 1. 2. zahvaljujući kojoj se stjecanje takvih prava podudara s uspostavom stjecateljeve faktične vlasti na stvari 2. treba to dokazati. osim ako se dokaže suprotno. pa im je zato publicitet neophodan 17 . Tri glavne funkcije posjeda su: 1. Singularni sukcesor je posjed stekao na pravnom temelju I na specifičan način na koji se pojedinačno stječe posjed. odnosno onog koji je to bio prije nego što je posjed stekla neka druga osoba. Na ovu se predmnjevu može osloniti kod stavljanja svog vlasničkog zahtjeva bivši posjednik pokretne ali I nepokretne stvari koja je sada u posjedu druge osobe te aktualni posjednik stvari ili nekretnine koji traži od druge osobe da prestane uznemiravati njegovo (predmnijevano) pravo vlasništva. nego I u korist onog za koga se to samo predmnijeva. a tiču se trećih osoba.www. Predmnjeva vlasništva a) Opća predmnjeva posjednikovog vlasništva pokretnine – djeluje u korist svakog samostalnog posjednika pokretnine. ovisno o njegovom vlastitom poštenju ili nepoštenju. Posjed je pošten ovisno o subjektivnom stavu posjednika o usklađenosti njegovog posjeda s pravom. Akvizicijska – funkcija pretpostavke za stjecanje stvarnih prava. služi zaštiti povjerenja u pravnom prometu b) Posebna predmnjeva posjednikovog vlasništva s ofenzivnim djelovanjem – postoji na temelju zakona za kvalificiranog posjednika stvari. nego kvalitete sljednikova posjeda ovise o tome na kakvom pravnom temelju I na koji način ga je sljednik stekao. dakle – ne samo onog za kojeg se pouzdano zna da je samostalan posjednik.koje se predmnijeva. Univerzalni sukcesor stječe sve onakvo kakvo je bilo kod prednika. Objektivne značajke prednikovog posjeda ne žive dalje u posjedu nakon što je taj prešao na pojedinačnog sljednika u posjedovanju. Nije pošten posjed za koji je posjednik već u času stjecanja znao da mu ne pripada pravo na taj posjed.pravokutnik. Unatoč sljedništvu (općem ili pojedinačnom) s posjedom ne prelazi I kvaliteta poštenja odnosno nepoštenja koju je posjed imao kod prednika. a spor bude okončan pravomoćnom presudom da pravo na posjed ne pripada posjedniku – uzima se da je posjednikov posjed bio nepošten još od trenutka kad je primio tužbu.

čime negira njegovu I nameće svoju faktičnu vlast (u cijelosti – oduzimajući posjed. kojim ona na predmetu tuđeg posjedovanja izvršava neku svoju ili tuđu faktičnu vlast. Štiti se svaki posjed . koje on može ostvarivati putem samopomoći ali I putem suda u posebnom sudskom parničnom postupku – postupku zbog smetanja posjeda. materijalnopravne naravi. ako I smatra da ima jače pravo na posjed. Idealni posjed nije faktičan pa ne uživa posjedovnu zaštitu. ili zadirući u posjed dotadašnjeg posjednika). takav posjed nije prestao niti je bio prekinut ako ga je posjednik služeći se svojim pravom na posjedovnu zaštitu ponovno uspostavio ili ishodio njegovu uspostavu. Da bi neki čin bio čin smetanja nečijeg posjeda. Može se ostvariti putem suda u posebnom postupku za smetanje posjeda ili putem samopomoći. Ono ovlašćuje posjednika da prisili osobu koja samovlasno njegov posjed uznemirava da prestane s tim uznemiravanjem. a osobu koja mu je posjed samovlasno oduzela da mu ga vrati I tako uspostavi ranije posjedovno stanje. ne utječe na pravo na posjed. U našem pravnom poretku rok trajanja prava na zaštitu posjeda je 30 dana od kada je posjednik saznao za smetanje I tko je posjed smetao. ako je poduzet bez odobrenja u zakonu odnosno u odluci suda ili druge nadležne vlasti.www. potrebno je da se njime izvršava faktičnu vlast (svoju i/ili tuđu) na/u pogledu predmeta tuđeg posjedovanja I da se to čini sa sviješću da se time zadire u tuđi posjed. bez obzira je li u skladu s pravom ili nije. društvenom ili sličnom interesu. kako stvari tako I prava. bilo putem samopomoći bilo putem suda.net 3. koji je faktičan. Ostvarenjem prava na posjedovnu zaštitu posjednikov se posjed uspostavlja ponovno onakav kakav je bio prije samovlasnog smetanja. Posjed je smetan ako je oduzet (ako je potpuno prestala faktična vlast dotadašnjeg posjednika) ili uznemiren (ako je posjednikova faktična vlast u nekom pogledu ili u nekom dijelu ograničena tuđom faktičnom vlašću glede istog predmeta posjedovanja. nitko ga nema pravo samovlasno smetati. bez obzira na to kakav je posjed. ovlašćujući ga da štiti svoj posjed od tog smetanja. ali nije sasvim isključena). Svaka samovlast je zabranjena. Čin smetanja tuđeg posjeda je samovlastan ako onaj koji ga je poduzeo za poduzimanje tog čina nije imao posjednikovo dopuštenje niti je na taj čin bio ovlašten neposredno zakonom ili odlukom koju je sud (ili drugo tijelo vlasti) donijelo na temelju zakona koji dopušta taj zahvat u tuđi posjed. Pravo na zaštitu posjeda nastaje samo ako je posjed smetan nečijim činom koji svjesno isključuje ili ograničava postojeću posjednikovu vlast namećući svoju i/ili vlast neke druge osobe a I to samo ako je taj čin samovlastan. posljednji I miran. Kontinuitetna (zaštitna) – funkcija zaštite I održavanja kontinuiteta socijalnih odnosa glede stvari. Pravo na zaštitu posjeda je specifično subjektivno pravo posjednika koje smetanjem njegovog posjeda nastaje za nj na temelju zakona. bez obzira na to je li ikada posjednik saznao za to smetanje. ono je subjektivno pravo građanskopravne. I bez obzira kakve je kakvoće. ali najkasnije kada istekne jedna godina od čina smetanja. zatim riječima (ako sadrži prijetnju koja je izjednačena sa silom) te I preko zastupnika. dok je nasljednički posjed uživa radi ostvarenja načela kontinuiteta posjeda. Djelovanje posjedovne zaštite je ograničeno na zaštitu posjeda od samovlasnog smetanja. Čin smetanja može biti učinjen I nečinjenjem. Samovlasnim smetanjem posjeda nastaje za posjednika specifično subjektivno pravo na posjedovnu (posesornu) zaštitu. Čin smetanja posjeda je voljni čin (akt) neke osobe.pravokutnik. bez čega bi bila ugrožena stabilnost ne samo tih odnosa nego I drugih koji su na ovaj ili onaj način s njima u vezi Posjed se štiti od samovlasnog smetanja. Samovlast je zabranjena I kada je čin oduzimanja posjeda ili njegovog uznemiravanja poduzet u nekom javnom. Tijek roka se prekida kada ranije 18 .

pa onaj tko se poslužio dopuštenom samopomoći za zaštitu posjeda. okolnosti ne omogućuju da posjednik zatraži sudsku zaštitu 3. niti odgovara za štetu koju je pritom pretrpjela osoba koja je smetala posjed. što znači da je u tijeku čin smetanja (uznemiravanja. čin samopomoći ne bi smio prelaziti granicu onog što je u postojećoj situaciji baš nužno da bi se zaštitilo posjed. a uzet će se da nije prestao. oduzimanja) posjeda. javnom ili sličnom interesu. uključujući I pravu na poduzimanje posjedovnih čina b) O pravnom temelju posjeda c) O poštenju posjednika 19 . Predmet raspravljanja jest je li tuženik smetao tužiteljev posjed te pripada li tužitelju pravo na zaštitu tog posjeda od tuženikova čina smetanja I kako uspostaviti posjed kakav je bio prije smetanja te ga zaštititi za ubuduće. ali odgovara za štetu koju je pritom nanio. Za raspravljanje I odlučivanje nadležan je redovni sud. treba izabrati onaj koji je najmanje štetan po drugu stranu Samopomoć koja ispunjava sve ove pretpostavke je dopuštena.net posjedovno stanje bude ponovno uspostavljeno. Posjedu prijeti neposredna opasnost. ne odgovara za to kaznenopravno. Dozvoljeno je da se u tom postupku raspravljuju I dokazuju jedino činjenice koje se odnose na posljednje stanje posjeda I nastalo smetanje.pravokutnik. Isključeno je raspravljanje I odlučivanje: a) O pravu na posjed. Naš pravni poredak dopušta pod jednakim pretpostavkama poduzimanje akata defenzivne I ofenzivne samopomoći. Sud će svojom odlukom narediti da se uspostavi onakvo posjedovno stanje kakvo je bilo u trenutku smetanja I zabranit će takvo I slično smetanje ubuduće. Samopomoć je ostvarivanje prava uporabom vlastite snage i/ili drugih privatnih sredstava. ali dopušteno je poslužiti se samopomoći za zaštitu posjeda jedino pod zakonom određenim pretpostavkama. a ako se ima na izbor više mogućih čina samopomoći. Posjed će temeljem te sudske odluke ponovno biti uspostavljen (dobrovoljno ili putem ovrhe). kao I bez obzira na to je li smetanje posjeda možda bilo u nekakvom društvenom. poštenje posjednika. Pri uporabi samopomoći nije primjenjena sila veće jakosti nego što je primjerena okolnostima. a ne posredstvom javne vlasti (sudske ili upravne). jer bi sudska pomoć stigla prekasno. ili je posjed već oduzet 2. Njome se može poslužiti I posjednikov pomoćnik u posjedovanju. silom (samopomoć) ili ne (onaj tko je smetao. a za njegovo postupanje je predviđen poseban sudski parnični postupak – postupak u parnicama zbog smetanja posjeda – postupak zbog smetanja posjeda. podvrgne se dobrovoljno posjednikovoj faktičnoj vlasti) ili kada posjednik podnese sudu tužbu zbog smetanja posjeda (pod pretpostavkom da sud utvrdi osnovanost tužbenog zahtjeva). U našem pravnom poretku ona je jedan od dvaju alternativnih putova za ostvarenje prava na zaštitu posjeda. Defenzivna je obrana postojećeg posjeda. Pravo na zaštitu posjeda putem samopomoći dopušteno je ostvarivati kada su kumulativno ispunjene slijedeće tri pretpostavke: 1. a bez obzira na pravo na posjed. U postojećoj situaciji je samopomoć nužna.www. No. niti bio prekinut. izvršavajući time za posjednika njegovo pravo na samopomoć od samovlasnog smetanja posjeda. To je sumaran I hitan sudski postupak u kojem sud odlučuje isključivo prema posljednjem stanju posjeda I nastalom smetanju. ako je posjednik ostvario svoje pravo na samopomoć kada nisu bile ispunjene sve pretpostavke za njezinu dopuštenost on je I time zaštitio svoj posjed. a ofenzivna samopomoć je ponovno uspostavljanje (vraćanje) već oduzetog posjeda. pravni temelj posjeda.

uznemirivši ili oduzevši tuđi posjed. uključujući I one koje u nekoj ulozi sudjeluju u posjedovanju b) posredni posjednik (bilo kojeg stupnja) – uvijek ima pravo na zaštitu od smetanja kojeg bi učinila treća osoba. Onaj u čiju korist je druga osoba poduzela čin smetanja pasivno je legitimiran već samim time što je čin smetanja išao u njegovu korist. kakvo je imao ostavitelj no s time što u slučaju kad je upravljanje objektom posjeda povjereno izvršitelju oporuke ili skrbniku ostavine I on je ovlašten tražiti zaštitu. Štititi od samovlasnih zahvata trećih osoba ima jednako pravo svaki nasljednik. ali samo ako je posrijedi takvo smetanje da je on potpuno isključen iz dotadašnjeg suposjeda ili mu je bitno ograničen dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti (a I tada ako za odlučivanje nije nužno raspravljati o njihovom pravnom odnosu) d) nasljednik takvog posjednika – I dok još nije svoj nasljednički posjed pretvorio u faktični posjed (još je idealni posjednik). Pasivno legitimirana je osoba koja je poduzela čin smetanja. javnog ili sličnog interesa e) O zahtjevima za naknadu štete Smije se isticati I raspravljati o pravu na poduzimanje posjedovnih čina u vezi s tuženikovim prigovorom da nije bio samovlastan njegov čin kojim je tužitelju oduzeo ili uznemirio posjed. Za zahtijevanje sudske zaštite posjeda aktivno je legitimiran (materijalnopravno ovlašten) posljednji.www. a on se nije od toga ogradio.pravokutnik. smetavši time dotadašnji posjednikov posjed b) suposjednik koji je smetao kojeg drugog suposjednika istog predmeta posjedovanja c) neposredni posjednik predmeta posjedovanja koji je smetao posrednoga d) posredni posjednik koji je smetao neposrednoga e) nasljednik na kojeg je s ostavitelja prešao posjed samovlasno oduzet dotadašnjem posjedniku. sastoji se od tri elementa: 1. Čin smetanja može poduzeti I treća osoba (koja se do tada nalazila izvan strukture posjedovanja) ali I osoba koja se nalazi unutar strukture posjedovanja. a I u načelu I od samovlasnog smetanja drugih suposjednika. čiji je posjed samovlasno smetan: a) neposredni . faktični I mirni posjednik stvari ili prava. Nasljednik ne može svoj posjed štititi od samovlasnih zahvata svojih sunasljednika (jer bi bilo potrebno raspravljati o nasljednom pravu na posjed) Pomoćnik u posjedovanju nije aktivno legitimiran za pokretanje sudskog postupka zbog smetanja. zahtjeva da se utvrdi čin smetanja tužiteljeva posjeda 20 . ne predstavlja zapreku da se u redovnom sudskom postupku raspravlja o tome tko ima pravo na posjed. ali to pravo nema u onim slučajevima gdje bi za odlučivanje o zahtjevu posrednog posjednika protiv neposrednog bilo nužno raspravljati o njihovom međusobnom pravnom odnosu c) svaki suposjednik .ima pravo na sudsku zaštitu od samovlasnog smetanja koje bi počinila bilo koja osoba. načelno je pasivno legitimiran onaj koji je: a) imao ulogu posjednikova pomoćnika u posjedovanju te ju je samovlasno pretvorio u svoj posjed. U načelu ima pravo svoj posjed štititi I od neposrednog posjednika.net d) O korisnosti čina smetanja sa stajališta kakvog društvenog. odnosno sunasljednik. ako bi ostavitelj bio pasivno legitimiran Tužbeni zahtjev koji se upravlja radi zaštite posjeda putem suda u postupku zbog smetanja posjeda.ima uvijek pravo na zaštitu od trećih. No. Činjenica da se vodi postupak zbog smetanja posjeda Ili ako je on završen pravomoćnom odlukom.

www.pravokutnik.net

2. da se tuženom naredi uspostava ranijeg posjedovnog stanja 3. da se zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće  sve pod prijetnjom ovrhe, ne bude li tuženik to sam u određenom roku dobrovoljno izvršio. Tužitelj može kao sporedno zahtijevati I da sud obveže tuženika da tužitelju naknadi parnične troškove. Rok je prekluzivan, ne zastaran; posjednik prekida tijek prekluzivnog podizanjem tužbenog zahtjeva upravljenog na sudsku zaštitu posjeda. Raspravlja se samo o tome ima li tužitelj pravo na zaštitu posjeda I može li se to pravo ostvariti, pa tuženik može stavljati tužitelju samo prigovore koji se odnose na to: 1. ima li tužitelj posjed kakv se štiti 2. je li tuženik taj tužiteljev posjed samovlasnim činom smetanja uznemirio odnosno oduzeo (pri čemu će se, ako tuženik tvrdi da njegov čin nije bio samovlastan, ipak moći raspravljati o pravu na poduzimanje tog čina) 3. nije li istekom prekluzivnih rokova tužitelju prestalo pravo na sudsku zaštitu 4. nije li uspostavljanje prijašnjeg posjedovnog stanja faktično nemoguće ili nedopušteno  mogu se stavljati I prigovori procesnopravne naravi Rješenje o smetanju posjeda ima karakter konačnog rješenja; sud ga donosi nakon provedene rasprave I dokaznog postupka, ali nema zapreke tome da ga donese zbog ogluhe, zbog izostanka ili na temelju priznanja tužbenog zahtjeva. Izreka rješenja kojim sud usvaja tužbeni zahtjev ima tri glavna dijela: 1. utvrđivanje posjeda I čina smetanja 2. naredba tuženiku da uspostavi prijašnje posjedovno stanje (da vrati tužitelju ono što mu je oduzeo, odnosno da prestane ono čime je tužiteljev posjed smetan) 3. zabrana takvog ili sličnog ponašanja ubuduće  sve pod prijetnjom ovrhe U rješenju o smetanju posjeda sud određuje rok za dobrovoljno izvršenje onoga što je naredio (paricijski rok) prema okolnostima pojedinog slučaja; može I kraće od propisanih 15 dana. Od redovnih pravnih lijekova protiv konačnog rješenja dopuštena je samo žalba; rok je 8 dana. Žalba je devolutivan pravni lijek, uvijek će je rješavati viši sud. Ona je I suspenzivni pravni lijek pa odlaže izvršenje rješenja; no sud je ovlašten oduzeti žalbi to svojstvo, odlučivši prilikom donošenja konačnog rješenja u postupku zbog smetanja posjeda da žalba protiv tog rješenja neće zadržavati njegovu ovršnu provedbu (jedino ako postoje važni razlozi). Od izvanrednih pravnih lijekova tu je mogućnost da stranke zahtijevaju ponavljanje pravomoćno završenog postupka; rok je 30 dana po pravomoćnosti rješenja ali jedino u slučaju ako im je nezakonitim postupanjem uskraćena mogućnost da raspravljaju pred sudom, ili su povrijeđena pravila o stranačkoj I parničnoj sposobnosti ili o zastupanju stranaka. Revizija uopće nije dopuštena. Sud može odrediti po službenoj dužnosti, pa I bez saslušanja protivne strane, privremene mjere koje se primjenjuju u ovršnom postupku radi otklanjanja hitne opasnosti protupravnog oštećenja ili sprječavanja nasilja ili otklanjanja nenadoknadive štete. Takvo je rješenje odmah ovršno. Sud će svakako ukinuti privremenu mjeru ako tužbeni zahtjev bude pravomoćno odbijen. Paricijski rok počinje teći od pravomoćnosti rješenja. Ovrha će biti neophodna ako tuženik ne postupi dobrovoljno prema ovršnom rješenju suda. Ako tuženik bude ponovno smetao posjed, posjednik neće opet voditi parnicu o smetanju posjeda već će, temeljem zabrane takvog ili sličnog ponašanja iz ranije presude, ishoditi novo rješenje o ovrsi 21

www.pravokutnik.net

kojim će biti određena uspostava ranijeg posjedovnog stanja, a I zapriječeno novčanom kaznom u slučaju novog smetanja. DOSJELOST djeluje tako da posjednik izvorno stekne I u pravnom smislu ono što je do tada kroz zakonom propisano vrijeme samo posjedovao. Dosjelost je dakle stjecanje stvarnih prava neprekidnim izvršavanjem njihova sadržaja tijekom zakonom određenog vremena. Posjednik koji stječe dosjelošću naziva se uzukapijent. U našem pravnom poretku dosjelošću se može steći pravo vlasništva te prava stvarnih služnosti. Posjed stvari je prestao apsolutno ako I kada je dotadašnjem posjedniku prestala faktična vlast koja je bila sadržaj njegova posjeda odnosno ako I kada se zbio događaj kojim je ta faktična vlast prestala. Posjed je apsolutno prestao ako je time što je prestao dotadašnjem posjedniku, uopće prestao postojati. Time prestaje neposredan posjed stvari a ujedno I svi posredni posjedi te stvari. Ti su slučajevi: a) propast I gubitak stvari – gubitak mora biti definitivan, dakle nema više izgleda da će se stvar opet naći b) napuštanje stvari (derelikcija) – samo ono napuštanje učinjeno s voljom da se definitivno prestane tu stvar posjedovati je čin kojim apsolutno prestaje posjed stvari; dovoljna je I prirodna volja (očitovana znacima ili konkludentno) c) oduzeće stvari – a posjednik nije ostvario zaštitu svojeg posjeda Posjed stvari prestaje relativno ako je prestao biti posjed svog dotadašnjeg posjednika no traje I dalje kao posjed druge osobe, ali jedino ako ta druga osoba pritom ne izvršava nikakvu vlast dotadašnjeg posjednika u pogledu te stvari; prestaje prijenosom posjeda s dotadašnjeg posjednika na stjecatelja dvostranim činom predaje. Posjed prestaje I posjednikovom smrću. Posjed prava stvarne služnosti će apsolutno prestati: a) propašću poslužne nekretnine - ona na teret koje je postojao posjed prava stvarne služnosti b) gubitkom posjeda povlasne nekretnine – zajedno s tim posjedom prestaju I svi posjedi prava u korist te nekretnine c) odreknućem od posjeda prava – očitovanjem volje dotadašnjeg posjednika prava stvarne služnosti da neće više izvršavati sadržaj odnosne stvarne služnosti na poslužnoj nekretnini d) oduzećem posjeda prava – kod afirmativne služnosti kada posjednik poslužne nekretnine prestane trpjeti da se I nadalje izvršava sadržaj prava služnosti na nekretnini u njegovom posjedu; treba poduzeti na svojoj nekretnini ono čime će spriječiti izvršavanje tog prava I da je time zaista spriječio posjednika prava stvarne služnosti da izvrši ono što je sadržaj tog prava. Kod negativnih služnosti posjed prestaje kada posjednik poslužne nekretnine prestane propuštati ono što je do tada propuštao. Posjed prava stvarne služnosti prestaje relativno ako mu relativno prestane posjed povlasne nekretnine (ako prijeđe na drugu osobu) I posjednikovom smrću.
GLAVA 4. ZEMLJIŠNE KNJIGE

Zemljišnoknjižno pravo u objektivnom smislu je skup pravnih pravila koja uređuju upisivanje nekretnina I prava na njima u zemljišne knjige, te pravne odnose među ljudima koji nastaju upisivanjem nekretnina I prava na njima u zemljišne knjige. Njime je uređeno publiciranje pravnog stanja nekretnina mjerodavnog za pravni promet upisivanjem nekretnina I prava na njima u zemljišne knjige.

22

www.pravokutnik.net

Zemljišnoknjižno pravo u subjektivnom smislu skup je ovlaštenja koja pripadaju subjektima u pravnim odnosima, glede nekretnina upisanih u zemljišne knjige, koji nastaju upisivanjem nekretnina I prava na njima u zemljišne knjige po pravilima zemljišnoknjižnog prava u objektivnom smislu. Zemljišnoknjižno pravo dio je sustava stvarnog prava I njegovim pravilima uređuju se u sklopu stvarnog prava pravni odnosi među ljudima glede nekretnina koje se upisuju u zemljišne knjige. Pravila zemljišnoknjižnog prava u objektivnom smislu dijele se na materijalno I postupovno pravo. Materijalno zemljišnoknjižno pravo je skup pravnih pravila o materijalnopravnim pretpostavkama I učincima publiciranja, upisivanja nekretnina I prava na njima u zemljišne knjige. Sadrži pravila o tome kako djeluju razni upisi u zemljišne knjige na opstojnost I sadržaj, zasnivanje, promjenu I prestanak stvarnopravnih odnosa na nekretninama koje se upisuju u zemljišne knjige; uređuju se materijalne pretpostavke za provedbu pojedinih zemljišnoknjižnih upisa, te njihovi pravni učinci za stjecanje, promjenu I prestanak stvarnih prava na nekretninama. Postupovno (formalno) zemljišnoknjižno pravo čine pravila o postupku u zemljišnoknjižnim stvarima, pravila o tome kako se zahtijevaju, naređuju I provode razni upisi u zemljišne knjige, kao I pravila koja uređuju organizaciju, sastav, osnivanje, vođenje I obnavljanje zemljišnih knjiga; uređene su postupovne pretpostavke za provedbu zemljišnoknjižnih upisa. Glavni pravni izvori zemljišnoknjižnog prava u RH su Zakon o zemljišnim knjigama, zakon o Vlasništvu I drugim stvarnim pravima te Pravilnik o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga I obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova (Zemljišnoknjižni poslovnik). Zemljišne knjige su javne knjige koje se vode o pravnom stanju nekretnina mjerodavnom za pravni promet. U njih se upisuju sve nekretnine koje mogu biti u pravnom prometu (osim ako za neke vrste nekretnina nije što posebno određeno), stvarna prava na nekretninama, druga prava za koja je to zakonom određeno te druge činjenice važne za pravni promet nekretninama. Upisima u zemljišne knjige se objavljuje da na određenoj nekretnini postoje stvarna prava u korist određenih subjekata čime se ostvaruje njihova publicitetna funkcija. U odnosu na poštene stjecatelje koji su stekli prava na nekretninama pouzdajući se u sadržaj zemljišnih knjiga, odnosno u njihovu publicitetnu funkciju, podaci u zemljišnim knjigama smatraju se točnim, istinitim I potpunima čime se ostvaruje funkcija zaštite povjerenja u pravnom prometu nekretnina. Upis u zemljišne knjige je način stjecanja, modus za stjecanje stvarnih prava na nekretninama kada se one stječu na temelju pravnog posla. Zemljišne knjige otklanjaju I sprječavaju kolizije u ostvarivanju stvarnih prava na istoj nekretnini, jer redoslijed upisa prava u zemljišne knjige određuje I redoslijed njihova ostvarenja. Zemljišne se knjige temelje na podacima katastarske izmjere. Ti su podaci važni za identificiranje, individualiziranje pojedinačnih nekretnina u zemljišnim knjigama, te za osnivanje, obnavljanje I dopunjavanje zemljišnih knjiga. Pojedinačne se nekretnine u zemljišnoj knjizi individualiziraju po katastarskim oznakama zemljišta (zemljišnih, katastarskih čestica) tj. dijelova zemljine površine koji su u katastru zemljišta označeni posebnim brojem I nazivom katastarske općine u kojoj leže. Vođenje zemljišnih knjiga I rješavanje zemljišnoknjižnih predmeta pripada u sudsku nadležnost. Zemljišne knjige vodi zemljišnoknjižni odjel osnovan pri općinskom sudu, I to za nekretnine koje se nalaze na području za koje je taj sud mjesno nadležan. Za rješavanje žalbi donesenih u zemljišnoknjižnom postupku nadležan je županijski sud. Zemljišne se knjige vode po sustavu relanih folija. Upisi u zemljišne knjige provode se I određeni su s obzirom na objekt prava, tj. objekt stvarnopravnog 23

založno pravo. izvatci. prvokupa. Pored knjižnih prava u zemljišne se knjige upisuju I osobni odnosi nositelja knjižnih prava te pravne činjenice važne za pravni promet nekretnina (određeni ZZK-om). Zemljišne knjige. u pravilu se. promjenu. te određena obvezna prava: pravo nazadkupa. izvanknjižnim pravnim stanjem nekretnine). upisuju se u skladu sa stanjem u katastru zemljišta I katastarskim podacima o broju. a uvid u njih svima slobodan (načelo javnosti u formalnom smislu). Osniva ju sud prvog stupnja na čijem je području katastarska općina za koju se zemljišna knjiga još ne vodi. NAČELA ZEMLJIŠNOKNJIŽNOG UREĐENJA 1. izgrađenosti zemljišta. Moguće je I posebnim zakonom odrediti da se I neka druga prava na nekretninama upisuju u zemljišnu knjigu. Nekretnine koje nisu sposobne biti objektom stvarnih prava. zemljišta tj. pravo građenja. Osnivanje zemljišnih knjiga provodi se u posebno uređenom postupku koji je podijeljen na dva dijela: postupak osnivanja I ispravni postupak. Pravni učinci načela upisa nastupaju jedino ako je proveden valjani.net odnosa – zemljišnoknjižno tijelo tj. Načelo javnosti – zemljišne su knjige javne jer je njihov sadržaj svima dostupan. Načelo upisa – određuje kako upis u zemljišne knjige djeluje na stjecanje. služnosti . ispisi I prijepisi iz nje uživaju javnu vjeru 24 . dijelovi zemljine površine koji su u katastru zemljišta označeni posebnim brojevima I nazivom katastarske općine. Upisuju se pojedinačne nekretnine. zajma I koncesije.www. U zemljišne se knjige upisuju sve nekretnine koje mogu biti u pravnom prometu odnosno koje mogu biti objektom prava vlasništva I drugih stvarnih prava. Načelo stvarnosti (gruntovnice) – određuje što je predmet upisa u zemljišne knjige  nekretnine. Upis izvanknjižno nastale stvarnopravne promjene u zemljišnu knjigu samo je deklaratornog. stvarni tereti. Mogu se voditi na dva načina: ručnim upisivanjem ili pohranjivanjem zemljišnoknjižnih podataka u bazu s pomoću elektroničke obrade podataka (EOP). istiniti upis (kad je u skladu sa stvarnim. ne upisuju u zemljišne knjige osim ako to zakonom nije propisano. prijenos I prestanak knjižnih prava. posebni dio zemljišne knjige u koju se upisuje bitni dio sadržaja knjižnih prava (tzv. sustav glavne knjige). Na temelju pravnog posla knjižna se prava stječu. Njima se smatraju sva stvarna prava na nekretninama koja postoje u hrvatskom pravnom sustavu u okviru zatvorenog broja stvarnih prava  vlasništvo. Zemljišna knjiga se osniva za svaku katastarsku općinu za koju se još ne vodi I to na temelju odluke ministra pravosuđa.pravokutnik. najma. 3. 2. publicitetnog značaja. a radi se o pravima koja za svoj objekt imaju nekretnine upisane u zemljišnim knjigama. Prava koja mogu biti predmet samostalnog upisa u zemljišne knjige nazivaju se KNJIŽNIM PRAVIMA. ograničavaju ili ukidaju isključivo upisom u glavnu knjigu. pojedinačnu nekretninu. prenose. Načelo knjižnog prednika – upisi u zemljišnu knjigu dopušteni su samo protiv osobe koja je u času podnošenja prijedloga za upis već upisana u zemljišnoj knjizi kao nositelj knjižnog prava glede kojeg se upis zahtijeva ili koja bude barem istodobno uknjižena il predbilježena kao nositelj tog knjižnog prava  knjižni prednik 4. Mogućnost njihova upisivanja u zemljišne knjige određuje ZZK ili neki drugi zakon. površini. stvarna prava na njima I druga prava za koja je to zakonom određeno (knjižna prava) te druge činjenice važne za pravni promet za koje je to zakonom određeno.

Načelo povjerenja – njime se štite poštene treće osobe koje su postupale s povjerenjem u potpunost I istinitost zemljišnoknjižnog stanja u slučajevima kad se zemljišnoknjižno stanje razlikuje od stvarnog. upisao svoje pravo u zemljišnu knjigu I to na temelju valjane pravne osnove koja može biti pravna osnova za derivativno stjecanje stvarnih prava na nekretninama. 7. proizlazi li utemeljenost prijedloga iz sadržaja podnesenih isprava I imaju li isprave oblik koji se zahtijeva za provedbu zatraženog upisa. Izričit pristanak na upis dat u obliku klauzule intabulandi potreban je kad se na osnovi isprava kojima su stranke dobrovoljno raspolagale svojim knjižnima pravima zahtijeva uknjižba. Djeluje u pozitivnom smjeru kao načelo povjerenja u istinitost. isto načelo vrijedi I za ispravljanje već provedenih upisa. 6. Načelo privole( konsenza) – određuje da se upisi u zemljišne knjige mogu provoditi samo uz obostranu privolu osobe koja upisom stječe pravo I osobe čije se pravo upisom ograničava. glede potpunosti I istinitosti. Pravni učinci neoborive premnijeve o potpunosti sastoje se u tome da će pošteni stjecatelj koji je postupao s povjerenjem u potpunost zemljišnoknjižnog stanja steći knjižno pravo neopterećeno neupisanim pravima I pravnim činjenicama. Osoba čije se pravo upisom ograničava ili prestaje. svoj pristanak za upis daje u klauzuli intabulandi  izričitoj I strogo formalnoj izjavi da pristaje na uknjižbu kojom se njezino pravo ograničava. javni bilježnici.www. Cilj jest da se određivanjem prvenstvenog reda upisa knjižnih prava koja 25 . valjanosti svog sadržaja I imaju dokaznu snagu javnih isprava (načelo javnosti u materijalnom smislu). tijela nadležna za katastar zemljišta. odvjetnici I to za sve nekretnine u RH.pravokutnik. Ispise iz baze zemljišnih podataka izdaju zemljišnoknjižni sudovi. postoje li osnove za sumnju jesu li osobe protiv kojih se zahtijeva upis sposobne raspolagati predmetom upisa te jesu li na to ovlaštene. zbiljskog pravnog stanja nekretnina. Mora utvrditi može li se upis provesti s obzirom na stanje u zemljišnoj knjizi glede predmeta upisa (postoje li zapreke upisu).net 5. upis kojim se knjižna prava stječu. nitko se ne može pozvati niti može dokazivati da mu zemljišnoknjižno stanje nije bilo ili nije moglo biti poznato. te izvršava svoju obvezu preuzetu pravnim poslom da na drugog prenese ili za njega osnuje određeno knjižno pravo. prenose ili prestaju bez posebnog naknadnog opravdanja. nevaljanog upisa djeluje neoboriva predmnijeva da je glede tog upisa zemljišnoknjižno stanje valjano. postupajući u dobroj vjeri. I u negativnom kao načelo povjerenja u potpunost. tj. istinito. prenosi na drugoga ili ukida. U odnosu na poštenog stjecatelja koji je stekao knjižno pravo izvodeći ga iz neistinitog. Moraju je sadržavati privatne isprave I javne isprave o pravnim poslovima koje su u okviru svojih ovlaštenja sastavili nadležno državno tijelo ili javni bilježnik Načelo zakonitosti (legaliteta) – zemljišnoknjižni sud je po službenoj dužnosti obvezan ispitati postoje li sve zakonske pretpostavke za upis u zemljišne knjige. 8. odnosno da ono što je upisano u zemljišnoj knjizi postoji. Davanjem te izjave nositelj knjižnog prava pristaje zapravo na stvarnopravnu promjenu njegova prava do koje će doći upisom u zemljišnu knjigu. ukida ili prenosi na drugu osobu. opterećuje. Glede poznavanja zemljišnoknjižnog stanja vrijedi neoboriva predmnijeva o poznavanju zemljišnoknjižnog stanja. Načelo prvenstva (prioriteta) – uređuje pravne učinke upisa prema drugim upisima ovisno o vremenskom redoslijedu kojim su upisi provedeni. Pošteni stjecatelj bit će pravno zaštićen jedino ako je.

trebaju biti točno vremenski određeni. 10. odnosno koja su sposobna biti objektom knjižnih prava. 9. zbirke I propisi i dr. Promjena sastava zemljišnoknjižnog tijela provodi se u posebnom zemljišnoknjižnom postupku otpisivanja I pripisivanja.Načelo preglednosti – određuje da zemljišne knjige moraju biti uređene tako da se iz njih može lako I brzo saznati cjelokupno pravno stanje upisanih nekretnina. 11. te na subjekte knjižnih prava.pravokutnik.www. zemljišnoknjižni upisi se provode samo u glavnoj knjizi (sustav glavne knjige). jer pripadaju istom vlasniku. SASTAV ZEMLJIŠNIH KNJIGA Zemljišna se knjiga sastoji od glavne knjige I zbirke isprava. isprave na temelju kojih su provedeni. a uz svaku se zemljišnu knjigu vode potrebni pomoćni popisi I katastarski planovi. Ustup prvenstvenog reda može biti ograničen ili neograničen. o nositeljima stvarnih prava na nekretninama. nisu različito opterećene. Redoslijed se određuje prema mjestu koje pravo ima u prvenstvenom redu (utvrđuje se prema času u kojem je zemljišnoknjižnom sudu stigao prijedlog za upis odnosno odluka drugog suda ili tijela kojim se određuje upis. zapravo je skup zemljišnoknjižnih uložaka povezanih u jednu cjelinu u koje su upisane nekretnine jedne katastarske općine. te glede njih ne postoje razlike u ograničenjima vlasništva. Sve katastarske čestice jednog zemljišnoknjižnog tijela u pravnom prometu zajedno predstavljaju jedan objekt stvarnopravnih odnosa tj. Glavna knjiga I zbirka isprava smatraju se zemljišnom knjigom u užem smislu. sve su one obuhvaćene istim pravnim odnosima 26 . prava koja se upisuju I njihov bitni sadržaj.zahtijeva da svaki upis u zemljišne knjige bude samostalna I potpuno određena pravna cjelina.Načelo određenosti (specijaliteta) . ZEMLJIŠNOKNJIŽNI ULOŽAK dio je glavne knjige u koji se upisuje jedno zemljišnoknjižno tijelo I sve promjene na njemu. upisuju se sva zemljišta jedne katastarske općine koja mogu biti u pravnom prometu. Ona je najvažniji dio zemljišne knjige. knjižna prava koja se odnose na to zemljišnoknjižno tijelo I promjene tih prava te druga prava I činjenice čije je upisivanje u glavnu knjigu predviđeno ili dopušteno različitim zakonskim propisima. jedno zemljišnoknjižno tijelo  jedna ili više katastarskih čestica (zemljišta) koje se nalaze u istoj katastarskoj općini I koje u pravnom prometu imaju isti pravni položaj. Provedbom zemljišnoknjižnih upisa o nekretninama. GLAVNA KNJIGA je dio zemljišne knjige u koji se upisuju nekretnine I promjene na nekretninama te stvarna prava na nekretninama I promjene tih prava. Glavna se knjiga sastoji od zemljišnoknjižnih uložaka. odnosno da sadržaj upisa bude potpuno određen. Načelo potpunosti – zemljišne knjige pružaju prikaz cjelokupnog pravnog stanja glede određene nekretnine. Za svaku se katastarsku općinu vodi posebna glavna knjiga. isključivo je mjerodavno stanje upisa u zemljišnoj knjizi. ograničenjima prava vlasništva. Osnovno je obilježlje zemljišnoknjižnog tijela da ono čini pravnu cjelinu. osobnim ograničenjima u raspolaganju nekretninama.net postoje na istoj nekretnini uredi redoslijed njihova stjecanja I ostvarivanja. Upisi moraju biti jasno određeni I s obzirom na vrstu upisa. koji služe u zemljišnoknjižnom poslovanju smatraju se zemljišnom knjigom u širem smislu. o tuđim stvarnim pravima na nekretninama I nositeljima tih prava postaje vidljivo potpuno I načelno točno pravno stanje nekretnina bitno za pravni promet. Sve te knjige. U njega se upisuje samo jedna pojedinačna nekretnina.

realni tereti. kao I sve promjene glede vlasništva. sadrži posjedovnicu. Sastoji se od isprava na temelju kojih su provedeni upisi u glavnu knjigu. Zbirka isprava vodi se zajednički za sve glavne knjige koje se vode kod jednog zemljišnoknjižnog suda. ulaganjem zemljišnoknjižnih rješenja u posebnu knjigu po njihovim rednim brojevima. Od stvarnih prava upisuju se ona koja postoje u korist zemljišnoknjižnog tijela ili nekog suvlasničkog dijela tog tijela 2. neovisno o tome vodi li se zemljišna knjiga ručno ili pomoću EOP. Tako se ostvaruje veća sigurnost podataka u EOP knjizi jer se mogu rekonstruirati svi upisi provedeni u nju. Upisuju se založno pravo (hipoteka). vlastovnicu. suvlasnika.pravokutnik. Otvorit će se na prijedlog svakog suvlasnika zemljišnoknjižnog tijela za njegov suvlasnički dio kao I za suvlasnički dio koji je povezan s vlasništvom posebnog dijela nekretnine. Zemljišnoknjižni uložak sastoji se od tri dijela: 1. Katastarske čestice koje čine jedno zemljišnoknjižno tijelo smatraju se sve zajedno jednom pojedinačnom nekretninom. teretovnicu. ZBIRKA ZEMLJIŠNOKNJIŽNIH RJEŠENJA – vodi se za EOP-zemljišnu knjigu I to ručno. Vlastovnica (vlasnički list. zajedničkih vlasnika cijelog zemljišnoknjižnog tijela opisanog u posjedovnici..net glede vlasništva. Upisuju se I ograničenja kojima je vlasnik osobno podvrgnut glede upravljanja ili raspolaganja zemljišnoknjižnim tijelom kao što su maloljetnost. 27 . zabrana otuđenja I opterećenja nekretnine. list A) – u nju se upisuju svi sastavni dijelovi zemljišnoknjižnog tijela odnosno sva zemljišta (katastarske čestice) koje čine jedno zemljišnoknjižno tijelo. Teretovnica (teretni list. list B) – upisuje se vlasništvo tj. Posjedovnica (popisni list. eventualne primjedbe o karakteristikama zemljišta. po brojevima se ulažu izvornici ili ovjerovljeni prijepisi isprava na temelju kojih su zahtijevani I dopušteni upisi. opterećenja I dr. svi upisi glede suvlasničkog dijela za koji je otvoren provode se samo u podulošku. ograničenja raspolaganja zemljišnoknjižnim tijelom koja su inače predmetom upisa u teretovnicu a tiču se svakog vlasnika 3. površina. osobne I stvarne služnosti. Prijepisi se uvezuju u sveske. ZBIRKA ISPRAVA zajedno s glavnom knjigom čini zemljišnu knjigu u užem smislu. kao I sve katastarske promjene koje se odnose na njih. naziv zemljišta. I to uvijek ručno. te ograničenja u raspolaganju zemljišnoknjižnim tijelom kojima je podvrgnut svagdašnji vlasnik. obvezna prava koja mogu biti predmetom upisa u zemljišnu knjigu. te katastarski podaci o njima kao što su oznaka. ograničenja prava vlasništva. a na upise u poduložak se na odgovarajući način primjenjuju sve odredbe o upisima u uložak. podaci o vlasniku nekretnine: ime vlasnika. služi objašnjavanju upisa provedenih u glavnoj knjizi. pobliže identifikacijske oznake za zgrade.www. Po svom sastavu u potpunosti odgovara sastavu zemljišnoknjižnog uloška. pravo građenja. list C) – upisuju se stvarna I druga prava kojima je opterećeno zemljišnoknjižno tijelo ili idealni dio nekog suvlasnika. kultura. prava stečena na tim pravima. stečaj I sl. sva javnopravna ograničenja u pravnom prometu zemljišnoknjižnog tijela koja nisu opće naravi. PODULOŽAK je sastavni dio zemljišnoknjižnog uloška koji se otvara za idealni dio određenog suvlasnika I u koji se provode upisi koji se odnose na taj idealni dio. skrbništvo. koncesije osnovane na nekretninama koje su opće dobro ili javno dobro u vlasništvu RH ili jedinica lokalne samouprave I uprave. pokretanje postupaka za promjenu tih podataka. Nakon što se otvori poduložak.

iako je pravni prednik osobe koja zahtijeva upis u svoju korist. te abecedni popis predbilježenih vlasnika uz čija je imena upisan broj zemljišnoknjižnog uloška u kojem je upisano zemljišnoknjižno tijelo na kojem postoje ta knjižna prava. Opće pretpostavke valjanosti tabularne isprave: a) Isprava mora biti sastavljena u obliku propisanom za njenu valjanost b) U ispravi na osnovi koje se provodi upis (uknjižba ili predbilježba) knjižnog prava. nije upisana kao knjižni prednik – upis će biti dopušten ako stjecatelj koji zahtijeva upis u svoju korist ispravama podobnim za upis dokaže neprekinuti niz izvanknjižnih stjecanja od upisanog knjižnog prednika do sebe. a osobni odnosi nositelja knjižnih prava I pravne činjenice upisuju se zabilježbom. da je podignuta hipotekarna tužba. uknjižba ili predbilježba mogu se provesti samo na temelju isprave o kauzalnom pravnom poslu iz koje je vidljiva pravna osnova. mijenja. Od pravnih činjenica upisuje se npr. Zemljišnoknjižni upis može se dopustiti jedino protiv knjižnog prednika. ograničenja ili prestanka uknjiženog prava c) Isprava ne smije imati očitih nedostataka koji dovode u sumnju njezinu vjerodostojnost. titulus promjene. da je glede nekretnine sklopljen ugovor o doživotnom uzdržavanju I sl. njegove promjene. Vode se I osobni pomoćni popisi. ako se sastoji od više listova. Predmet upisa u zemljišne knjige su sva stvarna I neka obvezna prava na nekretninama. da se glede knjižnog prava vodi spor. ograničava ili prestaje. Može biti javna ili privatna isprava. da je određena provedba ovrhe na nekretnini. ne smije biti nejasnih mjesta.pravokutnik. 2.net ZBIRKA KATASTARSKIH PLANOVA – katastarski planovi su geodetski prikaz I nacrt zemljišta u jednoj katastarskoj općini u određenom razmjeru koji prikazuje položaj I oblik zemljišta I objekata koji se trajno nalaze na njima ili ispod njihove površine. Knjižna se prava u zemljišne knjige upisuju uknjižbom I predbilježbom. Knjižni prednik – osoba koja je u času podnošenja prijedloga za upis već upisana ili će istodobno biti upisana kao nositelj knjižnog prava koje se upisom prenosi.www. odnosno glede kojeg se zahtijeva upis. precrtavanja I brisanja. da je hipotekarni vjerovnik otkazao hipotekarnu tražbinu. MATERIJALNE PRETPOSTAVKE UPISA: 1. osobni odnosi nositelja tih prava I pravne činjenice čiji je upis u zemljišne knjige izričito I taksativno određen ZZK-om ili nekim drugim zakonom. stvarni registar)  popis zemljišta po brojevima katastarskih čestica za jednu katastarsku općinu uz koje je upisan broj zemljišnoknjižnog uloška u kojem su katastarske čestice upisane. oni moraju biti tako spojeni da se ne može umetnuti nijedan list 28 . ograničenja ili prestanka mora za to biti vidljiv pravni temelj. POMOĆNI POPISI – omogućavaju lakše I brže pronalaženje podataka upisanih u glavnoj knjizi. ova se pretpostavka mora ispuniti kod svih vrsta zemljišnoknjižnih upisa. Načelom knjižnog prednika određene su iznimke od ovog pravila kojima je određeno kad se upis može dopustiti I kad u zemljišnim knjigama nije upisana osoba koja. imenici  abecedni popis vlasnika I nositelja prava građenja. Uz svaku glavnu knjigu vodi se popis zemljišta (stvarni pomoćni popis. Tabularna isprava – uz prijedlog za upis sudu se mora priložiti ili predočiti isprava odgovarajućeg oblika I sadržaja koja je podobna da se na temelju nje provede upis u zemljišnu knjigu. Izrađuje ih državno tijelo u čiji djelokrug pripada vođenje katastra zemljišta I dostavlja ih zemljišnoknjižnom sudu.

ispunjavati još neke dodatne. sastoje se u publiciranju stvarnih prava na nekretninama. mijenjaju ili prestaju na temelju pravnog posla uknjižba je jedna od materijalnopravnih pretpostavaka I modus stjecanja stvarnih prava na nekretninama. posebne pretpostavke za uknjižbu. Pravni učinci uknjižbe sastoje se u bezuvjetnom I konačnom stjecanju.pravokutnik. Naziva se ekstabulacijom kad uknjižbom knjižna prava prestaju. ukida ili prenosi na drugoga da pristaje na uknjižbu (klauzula inabulandi) c) na privatnoj ispravi na osnovi koje se zahtijeva uknjižba mora biti ovjerena istinitost potpisa 29 . Nastupaju odmah po provedbi upisa. Privatna isprava na temelju koje se zahtijeva uknjižba mora. Kad se stvarna prava na nekretninama stječu. pored toga. Stvarna se prava na nekretninama upisuju uknjižbom I kad su ograničena uvjetom ili rokom. ograničenju ili prestanku knjižnih prava. Za provedbu uknjižbe moraju se ispuniti materijalne pretpostavke glede knjižnog prednika. Isprave na temelju kojih se može provesti uknjižba mogu se podijeliti u dvije skupine. dan. mijenja ili ograničava (pozitivna uknjižba). mjesec I godina gdje I kada je sastavljena Podnošenje tabularne isprave koja ispunjava opće pretpostavke valjanosti materijalna je pretpostavka za provedbu svih vrsta zemljišnoknjižnih upisa I to neovisno o tome zahtijeva li se upis na temelju javne ili privatne isprave. odnosno kad se knjižna prava brišu iz zemljišne knjige (negativna uknjižba). opće pretpostavke valjanosti tabularne isprave te sve postupovne pretpostavke koje se zahtijevaju za provedbu svakog upisa u zemljišnu knjigu. Moraju se glede tabularne isprave na temelju koje se provodi uknjižba ispuniti I određene posebne pretpostavke. ograničuju ili prestaju bez posebnog naknadnog opravdanja. pri čemu ZZK izričito propisuje na osnovi kojih se javnih isprava može provesti uknjižba. One moraju ispunjavati I određene posebne pretpostavke za uknjižbu: a) Isprava mora sadržavati točnu oznaku zemljišta ili prava glede kojeg se zahtijeva uknjižba b) Isprava mora sadržavati izričitu izjavu onoga čije se pravo ograničava. POSTUPOVNE PRETPOSTAVKE UPISA: a) Stavljanje zahtjeva za upis b) Podnošenje isprava c) Dozvola suda d) Provedba upisa e) Pravomoćnost rješenja o upisu VRSTE ZEMLJIŠNOKNJIŽNIH UPISA UKNJIŽBA – upis kojim se knjižna prava stječu. Uknjižba ili predbilježba mogu se dopustiti samo na temelju javnih isprava koje ispunjavaju sve opće pretpostavke valjanosti tabularne isprave. opterećuje.net d) U ispravi moraju biti navedene osobe protiv kojih I u čiju se korist upis zahtijeva I to na način da ne postoji opasnost da ih se zamijeni s drugima e) U ispravi moraju biti navedeni mjesto. prenose. odnosno od trenutka kad je sudu stigao prijedlog za uknjižbu I to u onom opsegu kako je to određeno uknjižbom. ako sadrže sve što se zahtijeva I za uknjižbu na temelju privatnih isprava. prijenosu.www. Naziva se intabulacijom kad se knjižno pravo stječe. a na osnovi kojih predbilježba. nisu ničim uvjetovani niti su vremenski ograničeni. U prvu pripadaju privatne isprave o pravnim poslovima glede prava na nekretninama I javne isprave o pravnim poslovima koje su sastavili nadležno tijelo ili javni bilježnik u granicama svoje ovlasti I u propisanom obliku.

odluke suda ili drugog nadležnog tijela I pred njima sklopljene nagodbe koje se prema propisima o ovrsi smatraju ovršnim ispravama prikladnim za upis prava u zemljišnu knjigu. Za provedbu predbilježbe moraju se ispuniti materijalne I postupovne pretpostavke kao I za provedbu svakog zemljišnoknjižnog upisa. Njome nastupaju jednaki pravni učinci kao I uknjižbom. jer u trenutku podnošenja prijedloga za upis nisu bile ispunjene sve pretpostavke određene pravilima zemljišnoknjižnog prava za uknjižbu. a ni u posebnoj ispravi ni prijedlogu za upis knjižni prednik nije izričito pristao na upis (nedostaje klauzula intabulandi) c) kaluzula intabulandi dana je uvjetno ili oročeno d) istinitost potpisa osobe čije se pravo upisom ograničuje. U drugu skupinu isprava na temelju kojih se može provesti uknjižba pripadaju javne isprave za koje je ZZK-om izričito određeno da se na temelju njih može provesti uknjižba. Provodi se kad nije moguće provesti uknjižbu. ograničuju ili prestaju pod uvjetom naknadnog opravdanja I u opsegu u kojem budu naknadno opravdana.net d) kad je privatnu ispravu potpisao opunomoćenik osobe protiv koje se zahtijeva uknjižba. Tabularna isprava na temelju koje se može dopustiti predbilježba ne mora udovoljavati nekoj od posebnih pretpostavki valjanosti tabularne isprave za uknjižbu. gubitku. Isprave na temelju kojih se može dopustiti predbilježba mogu se podijeliti u dvije skupine. ako sadrže točnu oznaku zemljišta ili prava na koje se odnosi upis. ali ispunjavaju opće pretpostavke valjanosti tabularne isprave za zemljišnoknjižni upis. Opravdanjem predbilježbe nastupaju svi pravni učinci uknjižbe I to ex tunc tj.www. PREDBILJEŽBA – upis kojim se knjižna prava stječu. Pravni učinci predbilježbe sastoje se u stjecanju. istinitost opunomoćenikovog potpisa na toj ispravi te opunomoćiteljevog potpisa na punomoći moraju biti ovjereni na način na koji se ovjerava istinitost potpisa na privatnim ispravama. mijenjaju ili ograničavaju knjižna prava (pozitivna predbilježba) ili ona prestaju (negativna predbilježba). od trenutka kad je predbilježba provedena (kad je sudu stigao prijedlog za upis). da bi se dopustila uknjižba protiv opunomoćitelja. Njome se upisuju sva knjižna prava kao I uknjižbom. upisuju se I kad su ograničena uvjetom ili rokom.pravokutnik. Na temelju privatne isprave ili javne isprave koju je o pravnom poslu sačinilo nadležno državno tijelo ili javni bilježnik predbilježba će se dopustiti kad: a) u ispravi nije navedena točna oznaka zemljišta ili prava glede kojeg se zahtijeva upis b) u ispravi. Ona je također modus stjecanja stvarnih prava na nekretninama na temelju pravnog posla. ukida ili prenosi na drugu osobu nije ovjerena na način propisan posebnim zakonom 30 . prenose. Uvjet se sastoji u naknadnom ispunjenju pretpostavki koje nisu postojale u času podnošenja prijedloga za upis pa se zbog toga nije mogla provesti uknjižba. samo što su uvjetovani naknadnim opravdanjem predbilježbe. Može biti pozitivna ili negativna ovisno o tome da li se pod uvjetom naknadnog opravdanja njome stječu. ograničavanju ili prijenosu knjižnih prava pod uvjetom naknadnog opravdanja. opterećuje. Može se provesti jedino protiv onoga koji je u vrijeme podnošenja zahtjeva za upis upisan kao nositelj knjižnog prava glede kojeg se zahtijeva upis ili bude istovremeno uknjižen ili predbilježen. U prvu pripadaju privatne isprave o pravnim poslovima I javne isprave koje su o pravnim poslovima u granicama svojih ovlasti I u propisanom obliku sastavili nadležno tijelo ili javni bilježnik koje ne udovoljavaju nekoj od posebnih pretpostavki predviđenih zemljišnoknjižnim pravilima za uknjižbu.

pravokutnik. Dopustit će se samo protiv osobe koja je u zemljišnim knjigama upisana kao nositelj knjižnog prava glede kojeg se provodi zabilježba. Predbilježba provedena na temelju privatne isprave ili javne isprave o pravnom poslu koju je sastavilo nadležno tijelo ili javni bilježnik opravdava se ispravom prikladnom za uknjižbu kojom se otklanja nedostatak u ispravi radi kojeg nije bila dopuštena uknjižba. Zabilježbe se mogu podijeliti na dvije osnovne skupine: a) zabilježbe osobnih odnosa – naročito ograničenja glede upravljanja imovinom kao I drugi odnosi I činjenice određene zakonom. odluke domaćeg suda odnosno s njom izjednačene odluke drugog tijela vlasti kojom se predbilježba određuje kao mjera osiguranja te ostale javne isprave određene posebnim zakonom. predbilježba će se izbrisati na zahtjev nositelja knjižnog prava protiv kojeg je predbilježba bila dopuštena. pravomoćne domaće sudske odluke kojima se stvarno pravo bezuvjetno utvrđuje ili dosuđuje ili se bezuvjetno odbija. njihove sposobnosti I opsega ovlaštenja glede raspolaganja imovinom. kao I svi upisi provedeni s obzirom na predbilježeno pravo. Upisuju se osobni odnosi nositelja knjižnih prava koji su mjerodavni za prosuđivanje statusa nositelja knjižnih prava. Opravdavanjem predbilježbe ona se pretvara u uknjižbu I nastupaju pravni učinci uknjižbe od trenutka kad je prijedlog za upis stigao zemljišnoknjižnom sudu.www. I za nju se moraju ispuniti sve materijalne I postupovne pretpostavke kao I za ostale vrste upisa. Zabilježbom se upisuju različita ograničenja u raspolaganju knjižnim pravima. Osnovni je smisao zabilježbe da se njome publiciraju određene pravnorelevantne činjenice ili da osnuju određeni pravni učinci koji se odnose na subjekte knjižnih prava ili na sama knjižna prava. Čine se vidljivi osobni odnosi nositelja knjižnih prava I pravne činjenice mjerodavne za pravni promet nekretnina. subjektivnih ograničenja glede upravljanja I raspolaganja imovinom (da je nositelj knjižnog prava maloljetan. Izostane li opravdanje. da mu je oduzeta poslovna sposobnost te određeno skrbništvo. ZABILJEŽBA – upis kojim se u zemljišnim knjigama čine vidljivima mjerodavne okolnosti za koje je zakonom određeno da se upisuju u zemljišne knjige ili kojim se osnivaju određeni pravni učinci kad je to predviđeno zakonom.net e) istinitost potpisa opunomoćenika na ispravi na temelju koje se protiv opunomoćenika zahtijeva upis nije ovjerena na način propisan posebnim zakonom f) opća ili generična punomoć na temelju koje je opunomoćitelj potpisao ispravu na temelju koje se protiv opunomoćitelja zahtijeva uknjižba izdana je prije više od godine dana od trenutka podnošenja prijedloga za upis g) istinitost potpisa opunomoćitelja na punomoći na temelju koje je opunomoćenik potpisao ispravu na temelju koje se protiv opunomoćitelja zahtijeva uknjižba nije ovjerena na način propisan posebnim zakonom U drugu skupinu pripadaju javne isprave za koje je ZZK-om izričito određeno da će se na temelju njih dopustiti predbilježba. Stjecatelji koji su knjižno pravo stekli nakon upisa zabilježbe ne mogu se opravdavati da nisu znali za zabilježeni osobni odnos ili pravnu činjenicu. da je 31 . već samo za predbilježbu. koje još nisu postale ovršne. zahtijeva se I tabularna isprava koja mora ispunjavati sve opće pretpostavke valjanosti tabularne isprave. pravne činjenice koje ukazuju na posebni pravni status određene nekretnine ili nekog knjižnog prava. kao I za prosuđivanje osobnih. Opravdanje predbilježbe je pravni akt kojim se naknadno uklanjaju nedostatci tabularne isprave zbog kojih ona nije bila valjana za uknjižbu. pa I u odnosu na njih djeluju pravni učinci zabilježenog osobnog odnosa ili pravne činjenice. a od značenja su za pravni promet nekretnina.

ostvariti pretpostavke za određeno raspolaganje knjižnim pravom. kao I njegova zaštita prema svim trećim osobama.ZZK-om su izričito određene slijedeće: zabilježba prvenstvenog reda kojom se osniva prvenstveni red za buduće otuđenje ili opterećenje nekretnine. njegov izvanknjižni nositelj stječe mogućnost daljnjeg raspolaganja tim pravom na temelju pravnog posla. zabilježba otkaza I hipotekarne tražbine. Kad su zemljišnoknjižno I izvanknjižno stanje različiti odnosno kad je zemljišnoknjižno stanje neistinito. da bi ostvario svoju akvizicijsku funkciju. upućivanja na upise provedene u nekom drugom dijelu istog ili drugog zemljišnoknjižnog uloška. Oni se osnivaju na neoborivoj predmnjevi koja djeluje u odnosu na poštenog stjecatelja da je upis njegova prednika valjan. premda je upis proveden u korist njegova pravnog prednika bio nevaljan.www. Upisom izvanknjižno stečenih stvarnih prava u zemljišnu knjigu samo se daje vanjska vidljivost izvanknjižno stečenim pravima na nekretninama. zasnovati zajednička odgovornost. zabilježba dosude. Pravne činjenice nisu taksativno navedene jer se mogu odrediti I drugim zakonom . mora biti istinit. sa stjecanjem 32 . ne dolazi do stjecanja stvarnog prava u korist upisanog stjecatelja. Na publicitetnoj se funkciji upisa temelji zaštita povjerenja poštenih stjecatelja u pravnom prometu nekretnina.. zabilježba imenovanja ili opoziva upravitelja.). bolje potpunosti zemljišne knjige. zabilježba spora kojom se čini vidljivim da se glede knjižnog prava vodi postupak. u njegovu korist nastupaju pravni učinci zaštite povjerenja u istinitost. Stjecanje poštenog stjecatelja neće se moći osporavati. b) Zabilježba pravnih činjenica – njome se konstituiraju pravni učinci odnosno pravni odnosi iz kojih proizlaze pravni učinci mjerodavni za pravno stanje nekeretnine I raspolaganje knjižnim pravima. daje im se vanjska vidljivost nužna da bi djelovala apsolutno I da bi se mogla štiti I ostvarivati u odnosu na sve osobe (contra omnes). moraju se učiniti vidljivom u zemljišnoj knjizi  posebnim upisom “učiniti vidljivim” kojeg zemljišnoknjižni sud provodi po službenoj dužnosti kada je zakonom izričito određeno da se određena činjenioca ili okolnost mora učiniti vidljivom u zemljišnoj knjizi. Zemljišnoknjižnim upisima publiciraju se stvarna prava na nekretninama.pravokutnik. radi utvrđivanja promjena u sastavu. Zemljišnoknjižni upis. kulturi. zemljišnoknjižni postupak I sl. njihove nositelje. isključiti nastupanje pravnih učinaka načela povjerenja. postići apsolutno djelovanje neke pravne činjenice ili pravne radnje u odnosu na sve treće osobe. Upisuje se I promjena imena nositelja. Zabilježba ima isključivo deklaratoran karakter. zabilježba odbijanja ovrhe. valjan. UPIS UČINITI VIDLJIVIM – neke činjenice I okolnosti koje se odnose na knjižna prava. Ako u času podnošenja prijedloga za upis nije ispunjena neka od pretpostavki koja je uvjet valjanosti. Zabilježbom se može osigurati prvenstveni red. istinitosti zemljišnoknjižnog upisa. time se olakšava I dokazivanje tog prava. a pošteni stjecatelj je stekao knjižno pravo izvodeći ga iz takvog upisa. jer je proveden neistinit upis. površini zemljišnoknjižnog tijela I sl. da je nad pravnom osobom otvoren stečajni postupak. zabilježba tužbe radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji. istinit. promjena boravišta te druge činjenice važne za utvrđivanje identiteta ili položaja nositelja knjižnog prava glede njegovih subjektivnih mogućnosti da raspolaže svojom imovinom. ne nastupaju akvizicijski pravni učinci upisa tj.net njegovim roditeljima produženo roditeljsko pravo. Tek upisom izvanknjižno stečenog prava u zemljišnu knjigu. Istodobno s nastupanjem pravnih učinaka zaštite povjerenja u istinitost tj. a upis se u glavnoj zemljišnoj knjizi provodi na zahtjev osobe koja je izvanknjižno stekla stvarno pravo na nekretnini. Upis se provodi radi preglednosti.

TUŽBOM ZA BRISANJE nositelj knjižnog prava čije je pravo povrijeđeno nevaljanim upisom štiti svoje knjižno pravo zahtijevajući brisanje nevaljane. neposredni stjecatelj). neistinite uknjižbe I uspostavljanje prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe nevaljane uknjižbe. neistinitog upisa dolazi do povrede upisanog knjižnog prava. stvarni. Da bi nastupili pravni učinci zaštite povjerenja potrebno je da se ostvare slijedeće pretpostavke: 1. Nositelju tog prava se tada priznaje pravo na sudsku zaštitu zbog povrede njegova knjižna prava koja se ostvaruje u skladu s pravilima zemljišnoknjižnog prava tužbom za brisanje. brisovnom tužbom. Podnosi se protiv osobe u čiju je korist provedena nevaljana uknjižba odnosno protiv osobe koja je glede nevaljane uknjižbe u neposrednom pravnom odnosu s osobom čije je knjižno pravo uknjižbom povrijeđeno (tzv. Može se podnijeti I kad je neposredni stjecatelj raspolagao nevaljano upisanim knjižnim pravom u korist 33 . zbiljski nositelj čije je knjižno pravo bilo povrijeđeno neistinitom uknjižbom iz koje je pošteni stjecatelj izveo svoje stjecanje prestaje biti nositeljem tog prava.pravokutnik. Stjecatelj koji je svoje pravo izveo iz nepotpunog ili neistinitog prednikovog upisa mora biti pošten.www. mora biti pošten I u času sklapanja posla I u času zahtijevanja upisa u svoju korist. odnosno za stjecanje stvarnog prava na temelju pravnog posla (nije odlučno je li on besplatan ili naplatan) 4. Pravni učinci zaštite povjerenja u potpunost osnivaju se na neoborivoj predmnjevi koja djeluje u odnosu na poštenog stjecatelja da je zemljišnoknjižno stanje potpuno. Poštenje stjecatelja se predmnijeva. Smatra se da na određenoj nekretnini postoje samo ona prava. osoba u čiju je korist upisano knjižno pravo povrijeđeno nevaljanom uknjižbom. Ako je nositelju knjižnog prava čije je pravo povrijeđeno nevaljanom uknjižbom bilo dostavljeno rješenje o toj uknjižbi provedenoj u korist prednika. Stjecatelj će se smatrati nepoštenim ako je znao za neslaganje zemljišnoknjižnog i izvanknjižnog stanja nekretnine ili kad mu je to ostalo nepoznato zbog njegove nepažnje 3. Ako oštećenom nositelju knjižnog prava nije bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika. tereti I ograničenja. Nastupanje pravnih učinaka uvjetovano je istekom roka u kojem se u odnosu na poštenog stjecatelja tužbom za brisanje može zahtijevati brisanje prednikovog neistinitog upisa I uspostavljanje prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja. on mora u roku za žalbu zahtijevati zabilježbu da je uknjižba sporna. protiv poštenog stjecatelja tužba za brisanje može se s uspjehom podnijeti ako nisu protekle tri godine od kada je zatražena uknjižba u korist prednika. Pošteni stjecatelj kao singularni sukcesor knjižnog prednika mora stvarno pravo na nekretnini steći na temelju pravnog posla koji može biti pravna osnova za derivativno stjecanje stvarnog prava na nekretnini. u dobroj vjeri. Ovlašten ju je podnijeti oštećeni nositelj knjižnog prava tj. pravne činjenice I osobni odnosi koji su u času kad je zatražen upis upisani u zemljišnoj knjizi ili je iz zemljišne knjige vidljivo da je zatražen njihov upis. te u roku od 60 dana od isteka tog roka podnijeti protiv poštenog stjecatelja tužbu za brisanje. Provedbom nevaljanog.net knjižnog prava na temelju povjerenja u istinitost zemljišnih knjiga. različito od izvanknjižnog 2. Zemljišnoknjižno stanje mora biti nepotpuno ili mora biti neistinito. kao I njegovi univerzalni sljednici. U korist poštenog stjecatelja mora se provesti upis knjižnog prava za čiju su provedbu ispunjene sve materijalne I postupovne pretpostavke određene zemljišnoknjižnim pravom I to upis koji po pravilima materijalnog prava predstavlja valjan način stjecanja stvarnih prava na nekretninama na temelju pravnog posla.

oštećeni nositelj knjižnog prava mora u roku za žalbu zatražiti zabilježbu da je upis sporan. neistinit upis. Užim pojmom vlasništva služe se suvremena građanskopravna znanost I struka. pored prava vlasništva u užem smislu. odvoji li se pravo vlasništva od stvari. odnosno protiv neposrednog stjecatelja te njegovih univerzalnih sljednika I to neovisno o tome jesu li oni glede valjanosti uknjižbe bili u dobroj vjeri ili ne. Jamstvo postojanja pravne ustanove vlasništva (privatnog vlasništva) u pravnom poretku – vlasništvo je zajamčeno kao jedno od temeljnih sloboda I prava čovjeka I građanina ali kao socijalno vezano – ono služi općem dobru (Ustav RH).www. PRAVNA USTANOVA VLASNIŠTVA Vlasništvo je naziv za pravnu ustanovu vlasništva. zaštita knjižnog prava povrijeđenog nevaljanom prednikovom uknjižbom moći će se osporavati tužbom za brisanje samo u zakonom određenim rokovima. Ako nositelju knjižnog prava nije bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika poštenog stjecatelja. I to onu s maksimalnim ovlaštenjima u pogledu stvari. sva ostala privatna imovinska prava kao I sva ona prava koja možda nisu imovinska ali imaju imovinsku komponentu (Ustav RH barata s širokim pojmom vlasništva). Pravo na podnošenje tužbe za brisanje ne zastarijeva  ovo pravilo vrijedi kad se tužba podnosi protiv osobe u čiju je korist neposredno provedena nevaljana uknjižba. Pravni poredak daje svima jamstvo da neće bez dovoljnog razloga izuzimati iz sfere privatne pravne vlasti koje se redovito u njoj nalaze. Ako je nositelju povrijeđenog knjižnog prava bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika poštenog stjecatelja. Pravo vlasništva ne može se odvojiti od stvari koja je predmet tog prava I prenijeti na neku drugu stvar. GLAVA 5. nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da je prednikova uknjižba nevaljana (pošteni stjecatelj). Ako stjecatelj u času sklapanja pravnog posla. nevaljanog prednikovog upisa koja je znala ili s obzirom na okolnosti imala dovoljno razloga posumnjati da je upis njezina prednika nevaljan (nepošteni stjecatelj). tužba za brisanje mora se podići u roku tri godine od kada je zatražen odnosno proveden nevaljani. naime za skup pravnih nromi koje uređuju društvene odnose u kojim osobama pripadaju stvari. izvodeći ga iz nevaljano uknjiženog prava prednika. Kvantitativna komponenta jamstva pravne ustanove vlasništva jest zaštita od nepotrebnog sužavanja područja djelovanja privatnog vlasništva. stvar je postala ničija. a I ostala imovinska dobra. Širim pojmom vlasništva služi se javno. Tužba za brisanje može s uspjehom podići sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi povrijeđeno knjižno pravo I tako trebalo prestati ako zakonom nije drukčije određeno. a ni u času podnošenja prijedloga za upis. Jamstvo takve ustanove vlasništva. ima dvije komponente: kvantitativnu I kvalitativnu.pravokutnik. još I sva druga stvarna prava. nazivajući vlasništvom (odnosno pravom vlasništva) samo jednu određenu vrstu stvarnih prava. Ovo pravilo vrijedi I kad se tužba za brisanje podnosi protiv osobe koja je upisala svoje pravo izvodeći ga iz neistinitog. Jamstvo vlasništva redovito ima dva aspekta: 1.net treće osobe (singularnog sljednika) koja je također uknjižila svoje pravo. osobito ustavno pravo. Pravo na podnošenje tužbe za brisanje vremenski je ograničeno kad je osoba u čiju je korist provedena nevaljana uknjižba raspolagala knjižnim pravom u korist poštenog stjecatelja koji je postupajući u dobroj vjeri s povjerenjem u zemljišne knjige upisao svoje pravo. a pravo vlasništva prestalo. Kvalitativna 34 . nevaljan (zabilježba brisovne tužbe) te u roku od 60 dana od isteka roka za žalbu podnijeti tužbu za brisanje. obuhvaća. u smislu socijalno vezanog privatnog vlasništva.

2. Jamstvo pojedinačnih prava vlasništva u širem smislu – jamstvo što ga pravni poredak svojim najjačim normama (ustavnim) daje pravnim subjektima. Zahvati koje bi javna vlast učinila a da nisu ispunjene te pretpostavke bili bi nedopušteni. a od izvlaštenja u užem smislu se razlikuje po tome što se ne provodi pojedinačnim aktima vlasti. u visini tržišne vrijednosti onoga što mu se oduzima Jedan od mogućih načina ograničavanja pravne vlasti vlasnika u širem smislu je I prisilno opterećivanje (privremeno ili trajno) njegove stvari ili njegova prava osnivanjem na/glede toga nekog subjektivnog prava u korist određene treće osobe. budući da ispunjavaju Ustavom određene pretpostavke pod kojima javna vlast smije zadirati u prava vlasništva: a) Zakonitost (provode se na temelju zakona) b) Interes Republike Hrvatske c) Naknada izvlašteniku. u određenim situacijama time što im nameće dužnost činjenja ili nečinjenja (propuštanja. Zahvati koji bi bili učinjeni pod tim pretpostavkama u pravilu bi bili dopušteni. trpljenja). niti prema pojedinačno određenim osobama). naime od toga da javna vlast oduzme u općem ili javnom interesu (u interesu RH) neko od subjektivnih prava vlasništva u širem smislu njegovom nositelju  potpuno izvlaštenje 2. Zakonska ograničenja vlasništva u širem smislu su ona kojima zakonodavac općim normama javnopravne naravi (propisima) ograničava izvršavanje pravne vlasti svih vlasnika u širem smislu u pogledu stvari određenih vrsta. Stavljanja res extra commercium stvari koje su predmet već stečenih prava vlasništva u širem smislu 3. Izvlaštenja (eksproprijacije) u užem smislu.pravokutnik. osim pod pretpostavkama određenim Ustavom. a I što se njome ne oduzimaju pojedinačna prava vlasništva. javnom interesu.www. da javna vlast neće zadirati u njihova prava vlasništva u širem smislu (koji obuhvaća prava vlasništva u užem smislu I sva ostala imovinska prava). Zakonodavac ne smije ograničenjima povrijediti jamstvo vlasništva što ga daje Ustav RH I međunarodni ugovori. ljudskog okoliša I zdravlja ljudi (tada se ne mora dati naknada). nego se oduzimaju sva prava vlasništva na stvarima koje služe privređivanju u nekim granama gospodarstva ili se oduzimaju cijele imovine neke vrste pravnih subjekata Nisu zaštićena stečena prava vlasništva od onih izvlaštenja koja su dopuštena. Poduzetnička sloboda I vlasnička prava mogu se iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa I sigurnosti RH. Jamstvom vlasništva zaštićeno je pravo vlasništva u širem smislu od nedozvoljenih: 1. našao u određenoj situaciji (nisu upravljena na pojedinačno određene stvari ili prava. Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju. pozivom na javni/opći interes (interes RH)  nepotpuna izvlaštenja. Izvlaštenja koja se provode kao nacionalizacija  izvlaštenje u općem. nego zakonom. 35 .net komponenta jamstva pravne ustanove vlasništva jest u tome što pravni poredak daje svima jamstvo da neće stegnuti vlasništvo suviše. prirode. no ni pod tim pretpostavkama ne bi bili dopušteni ako bi bili takvi da bi ugrožavali samu ustanovu vlasništva ili ako bi bili nerazmjerni. kao I da postavljena ograničenja vlasništva neće biti nerazmjerna. da će prigodom uređivanja te pravne ustanove očuvati barem ono što je bitno za privatno vlasništvo. Upravljena su prema svakome koji bi se kao nositelj nekog stečenog prava vlasništva u širem smislu na/glede predmeta određene vrste.

rezultira njezinom isključivošću u odnosu prema trećim osobama. tj. Socijalna vezanost ne utječe na sadržaj prava vlasništva. Postoje tri temeljna tipa namjene javnih stvari: javna dobra u općoj uporabi. Vlasnik je jedini ovlašten činiti sa svojom stvari I koristima od nje što ga je volja. okrenuta prema svakoj trećoj osobi. Pravo vlasništva RH izvršava Vlada RH. ako je po naravnom I pravnom kriteriju uopće sposobna biti predmetom stvarnih prava. propušta. Svaka fizička I pravna osoba može biti nositeljem prava vlasništva vlasnik.pravokutnik. Pojmovno bezgranična vlasnikova privatna pravna vlast na/glede njegove stvari je pozitivna strana vlasništva. a inače će namjenu određivati tijelo koje je već nadležno da na toj stvari izvršava pravo vlasništva Države. a čija količina I obuhvatnost ovise o ulozi I socijalnoj funkciji vlasnikove stvari. To ne znači da vlasnik ne bi mogao u pogledu predmeta svojeg prava vlasništva osnovati za drugoga neka subjektivna prava. nego stvara za tu osobu novo pravo. vlasnik je ovlašten činiti sa svojom stvari sve što nije protupravno. određuje ju posebni zakon ili državno tijelo koje je za to nadležno na temelju zakona. odnosno tijelo koje je ona na to ovlastila (I u granicama tih ovlasti). 3. prirast I pripatke. Pod socijalnom vezanošću vlasništva treba razumjeti vezanost vlasnikove načelne slobode dužnostima prema drugim subjektima u društvu I društvu kao cjelini (dužnostima da trpi. Naš ZV određuje: Pravo vlasništva je stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svojeg nositelja da s tom stvari I koristima od nje čini što ga je volja te da svakog drugog od toga isključi. pa je ovlašten svakog drugog isključiti od toga (ako nije protivno tuđim pravima I zakonskim ograničenjima). Kada na nekoj stvari postoji pravo vlasništva. Način izvršavanja prava vlasništva ovisit će o namjeni tih stvari. ali utječe na izvršavanje prava vlasništva ograničavajući ga. pokretnina ili nekretnina. ali on time ne prenosi na treću osobu neku od svojih vlasničkih ovlasti. za svakog mjerodavnu privatnu pravnu vlast na/glede stvari što je pravni poredak dozvoljava I jamči. Predmet vlasništva su I entiteti pravno izjednačeni sa stvarima. Jedinstveno je – sadržaj mu se ne može dijeliti. RH I sve ostale osobe javnog prava u svojoj ulozi izjednačene su sa ostalim vlasnicima. Daje potpunu privatnu pravnu vlast na I glede stvari – koja je s jedne strane pojmovno bezgranična I isključiva. pravo vlasništva ima I neka specifična obilježlja: 1. djeluje kroz mogućnost zaštite vlasnikovog prava od samovlasnih zahvata trećih osoba. 2. koje do tada nije postojalo. čiji bi se sadržaj u većoj ili manjoj mjeri podudarao s nekim od tradicionalnih vlasnikovih ovlasti. Isključivost vlasništva je njegova negativna strana.www. Osim onih zajedničkih svim stvarnim pravima. koja pored služenja privatnim interesima vlasnika služi I općim interesima. plodove. 36 . Premda iz njega za vlasnika proizlaze različite ovlasti. ali zakonom može biti određeno drukčije. Načelna bezgraničnost pravne vlasti koju daje pravo vlasništva svojem nositelju na stvari. ono se tada u pravilu proteže na sve njezine pripadnosti: dijelove. PRAVO VLASNIŠTVA Ustanova vlasništva individualistički je koncipirana pa je PRAVO VLASNIŠTVA stvarno pravo koje svojem nositelju (vlasniku) daje najpotpuniju. njih se ne može izdvajati iz prava vlasništva u samostalna subjektivna prava. Jednovrsno – postoji samo jedna vrsta prava vlasništva U obzir da bude predmetom nečijeg prava vlasništva dolazi tjelesna stvar. čini I daje).net GLAVA 6. ali je I s druge strane socijalno vezana. ako to nije protivno tuđim pravima ni zaknoskim ograničenjima.

www.pravokutnik.net

javna dobra u javnoj uporabi I javna dobra u financijskoj imovini Države. Pravo vlasništva jedinica lokalne I područne(regionalne) samouprave izvršava njezino poglavarstvo. One smiju svoje nekretnine otuđiti ili njima na drugi način javno raspolagati jedino na osnovi javnog natječaja I uz naknadu utvrđenu po tržnoj cijeni, ako zakonom nije drukčije određeno, a pravni posao koji bi bio tome suprotan bio bi ništetan. Strana osoba može stjecati pravo vlasništva uz uvjete određene zakonom – iako su stranci načelno izjednačeni s domaćim državljanima odnosno domaćim pravnim osobama, ipak zakonom može biti ograničena pravna sposobnost stranaca da stječu vlasništvo I druga stvarna prava. Stranci su fizičke osobe koje nemaju državljanstvo RH, kao I pravne osobe koje imaju registrirano sjedište izvan područja RH. Pravilo je da na nekretninama u RH stranci mogu stjecati pravo vlasništva pod jednakim pretpostavkama kao I domaći pravni subjekti, ali s tom razlikom da će pravo vlasništva moći steći na temelju nasljeđivanja, kao I na temelju pravnih poslova, ako budu ispunjene neke posebne pretpostavke za to. Kod nasljeđivanja potrebna je I dodatna pretpostavka uzajamnosti (reciprociteta). Kod pravnog posla dodatne pretpostavke su uzajamnost I odobrenje javne vlasti za to stjecanje (ministar nadležan za pravosuđe). Stranci ne mogu biti vlasnici nekretnina koje se nalaze na tzv. isključenom području  području za koje bi, radi zaštite interesa I sigurnosti RH, bilo određeno da na njemu stranci ne mogu imati pravo vlasništva. Stranci ne mogu biti vlasnici ni poljoprivrednog zemljišta, šuma I šumskih zemljišta na području RH, osim ako je međunarodnim ugovorom što drugo određeno. Moguće je da na jednoj stvari postoji jedno pravo vlasništva koje istodobno pripada dvjema ili više osoba tako da one sudjeluju u tom pravu vlasništva kao: 1. Suvlasnici – od kojih svaki ima po neki dio tog prava vlasništva te stvari  svoj alikvotni, suvlasnički dio; I etažno vlasništvo kao posebna inačica suvlasništva 2. Zajednički vlasnici – koji svi zajedno imaju cijelo, nepodijeljeno pravo vlasništva te stvari 3. Jedna kao prethodni vlasnik te stvari, a druga kao njezin potonji vlasnik GRANICE VLASNIKOVE PRAVNE VLASTI Elastičnost vlasnikove pravne vlasti jest upravo posljedica toga što je pravo vlasništva pojmovno nepromjenjivo I što ono u svakom slučaju ovlašćuje svojeg nositelja da čini glede svoje stvari sve što mu nije zabranjeno I da ne čini išta što mu nije naređeno. Da bi neko ograničenje moglo djelovati ograničavajuće na izvršavanje vlasnikove pravne vlasti ono mora biti zakonsko ograničenje vlasništva. ZAKONSKA OGRANIČENJA VLASNIŠTVA su sva ona koja su neposredno ili posredno utemeljena na zakonu: 1. Ograničenja vlasništva uspostavljena zakonom – neposredni temelj im je zakonska norma, ali I podzakonska norma, ako je utemeljena na zakonu 2. Ograničenja određenog prava vlasništva – neposredni temelj im je odluka nekog tijela javne vlasti (sudske, upravne), ako je ta odluka utemeljena na zakonu 3. Ograničenja određenog prava vlasništva koja je uspostavio vlasnik svojim raspolaganjima, ako je ograničavajuće djelovanje prema svakome utemeljeno na zakonu Opća (generalna) ograničenja vlasništva su ona koja ograničavaju izvršavanje svakog prava vlasništva. Zahtjev za obzirnim postupanjem omogućuje da vlasnikova pravna vlast bude sputana shvaćanjima o socijalnoj vezanosti vlasništva 37

www.pravokutnik.net

koja vladaju u društvu u doba kada vlasnik izvršava svoju pravnu vlast. Pravilo je općenite naravi, a za neke je situacije ono konkretizitano pravilima o: a) Zabrani šikane – nitko, pa niti vlasnik, nije ovlašten služiti se sa svojim pravom s jednim ciljem da drugome šteti ili da mu smeta. Ako bi iz vlasnikova postupka kojem bi jedini cilj bio da drugome šteti ili da ga smeta, proizišla za drugoga šteta, vlasnik će mu biti za štetu odgovoran prema pravilima obveznog prava I neće se moći pozivati na to da je postupao ovlašten svojim pravom vlasništva b) Krajnja nužda – ako se netko nađe u krajnoj nuždi, pa zahvati u vlasnikovu stvar da bi time otklonio štetu koja njemu ili drugome neposredno prijeti, a ta šteta je nerazmjerno veća od one koja iz tog zahvata proizlazi za vlasnika stvari, vlasnik u takvom slučaju nije ovlašten spriječiti/zabraniti tuđi zahvat. Krajnja nužda ne isključuje odgovornost za štetu te vlasnik ima pravo na naknadu. c) Trpljenje zahvata izvan dosega vlasnikovih interesa – vlasnik nekretnine nije ovlašten nikome braniti zahvat koji bi bio poduzet na tolikoj visini ili dubini da on nema nikakav opravdani interes da taj zahvat isključi. Posebna (specijalna) zakonska ograničenja vlasništva su ona kojima zakonodavac, radi zaštite interesa I sigurnosti države, prirode, ljudskog okoliša I zdravlja ljudi propisom ograničava izvršavanje prava vlasništva određenih vrsta stvari, za određene situacije I sl. Ako nameću vlasniku dužnost da u pogledu svoje stvari nešto trpi ili propušta  negativna ograničenja, a ako mu stavljaju dužnost da nešto čini u pogledu svoje stvari  pozitivna ograničenja. Zbog toga što norme pravnog poretka izričito nešto zabranjuju ili naređuju glede određene vrste stvari, ne mijenja se sadržaj prava vlasništva; mijenja se mogućnost izvršavanja prava vlasništva. Vlasnik nema pravo na naknadu za zakonska ograničenja kojima je podvrgnut glede svoje stvari jer su svi vlasnici dužni pridonositi općem dobru (jedino ako se od njega zahtijeva nešto više nego od ostalih vlasnika tada ima pravo na naknadu kao za izvlaštenje). Kada vlasnik koji je zakonom podvrgnut dužnosti nekog činjenja u pogledu vlastite stvari ne učini ono što je dužan, može ga se na to siliti uobičajenim sredstvima prisile ( u pravilu kaznama, ako je predviđena prekršajna ili kaznena odgovornost za to nečinjenje), a može biti odgovoran za štetne posljedice koje je uzrokovao time što u pogledu vlastite stvari nije poduzeo ono što je trebao. Mnogi pravni poretci omogućuju sekvestraciju  privremeno oduzimanje vlasniku uprave nad njegovom stvari I uspostavljanje privremene uprave njome. Po našem pravu, kada neko pozitivno zakonsko ograničenje zahtijeva od vlasnika da nešto poduzme glede vlastite stvari, a on to ne uradi I ne uspijeva ga se na to prisiliti, tada je poglavarstvo jedinice lokalne I područne (regionalne) samouprave ovlašteno uspostaviti privremeno upravljanje tom stvarju (sekvestraciju), primjenjujući na odgovarajući način pravila o privremenom skrbništvu nad ostavinom za slučaj da su nasljednici nepoznati ili nepoznatog boravišta. Glede stvari za koje je Ustavom ili zakonom proglašeno da su od interesa za RH, pa da uživaju njezinu osobitu zaštitu, propisuje se poseban način njihove uporabe I iskorištavanja; sa stajališta vlasnika stvari to je ograničavanje njegova prava vlasništva te mu pripada pravo na naknadu na temelju općeg propisa. OGRANIČAVAJUĆE DJELOVANJE TUĐIH PRAVA – svako apsolutno pravo koje netko drugi ima na vlasnikovoj stvari, djeluje ograničavajuće na vlasnikovu pravnu vlast na/glede te stvari. Osoba koja je ovlaštenik nekog ograničenog stvarnog prava na vlasnikovoj stvari ima time onu pravnu vlast na toj stvari na koju ga ovlašćuje to njezino pravo, ali ta njezina vlast ne isključuje vlasnikovu. Svako apsolutno pravo 38

www.pravokutnik.net

koje netko drugi ima na vlasnikovoj stvari, djeluje neposredno na vlasnikovu pravnu vlast na/glede te stvari, I to onako kako bi djelovalo I zakonsko ograničenje vlasništva ako bi imalo sadržaj kakav ima to subjektivno pravo. Tuđa relativna prava (prava iz obveznih odnosa) u načelu ne utječu neposredno na sadržaj vlasnikove pravne vlasti u pogledu stvari, nego tek posredstvom toga što osoba koja je vlasnik stvari ima obvezu izvršiti neku činidbu određenoj osobi. OGRANIČENJA USPOSTAVLJENA VLASNIKOVIM PRAVNIM POSLOM – ako nije što drugo određeno, vlasnik može u svaku svrhu koja nije zabranjena svoje pravo ograničiti, uvjetovati ili oročiti, a može ga I opteretiti. Pravilo je da ograničenja I opterećenja prava vlasništva koja je uspostavio vlasnik imaju samo relativno djelovanje ne djeluju prema trećima. Zboga takvog djelovanja (inter partes) ta ograničenja nisu stvarnopravne već obveznopravne naravi te su stoga ograničenja vlasništva u širem (nepravom) smislu. Da bi ograničenja I opterećenja djelovala apsolutno trebaju biti ispunjene I posebne zakonske pretpostavke; tako će njihovo postojanje biti publicirano. Kada ograničenja ili opterećenja djeluju I prema trećima, to ima određene posljedice: 1. Prijenos tako ograničenog prava vlasništva je u pravilu moguć jedino ako I ukoliko to nije suprotno tim ograničenjima, a tada će pravo vlasništva prijeći na novog vlasnika zajedno s ograničenjima kojima je podvrgnuto I teretima kojima je opterećeno 2. Stjecanje ograničenih stvarnih prava na odnosnoj stvari je isto tako moguće u pravilu jedino ako I ukoliko to nije suprotno postavljenim ograničenjima I opterećenjima, a kad netko stekne takvo pravo - stekao ga je kao teret stvari na kojoj već postoje ograničenja 3. Ako bi u ovršnom ili stečajnom postupu vlasnikovi vjerovnici namirivali svoje tražbine iz vrijednosti stvari glede koje postoje takva ograničenja ili opterećenja, mogućnost njihova namirenja je svedena samo na prostor koji za nju ostavljaju ta ograničenja ili opterećenja No, vlasnikova opterećenja I ograničenja ipak neće utjecati na tuđa prava koja već postoje na stvari u trenutku uspostave ograničenja ili opterećenja; neće utjecati ni na prava koja bi u pravnom prometu stekli treći koji nisu znali niti su mogli znati za tu ograničenost ili opterećenost prava vlasništva. Vlasnik nema pravo na naknadu zbog ograničenja vlasništva koja mu nisu nametnuta od strane javne vlasti, nego ih je sam uspostavio svojim pravnim poslom. Vlasnik može očitovanjem svoje volje, tj. svojim pravnim poslom postaviti zabranu otuđenja i/ili opterećenja neke svoje stvari. Može je postaviti kao potpunu zabranu bilo kakvog opterećenja I otuđenja, ali I kao djelomičnu zabranu samo otuđenja ili nekih vrsta otuđenja. Postavljena zabrana obvezuje jedino vlasnika koji ju je postavio I jedino u odnosu prema određenoj osobi kojoj se tako obvezao. Da bi zabrana otuđenja i/ili opterećenja djelovala prema trećima (apsolutno) potrebno je da se kumulativno ispune dvije posebne pretpostavke: 1. Da je zabrana osnovana u korist bračnog druga, djeteta, roditelja, posvojenika ili posvojitelja 2. Da je upisana u zemljišnu knjigu, odnosno u javni registar u koji se stvar za koju je zabrana određena mora upisati kako bi se mogla steći (motorna vozila..) Vlasnik može svojim očitovanjem volje ograničiti svoje pravo vlasništva kakvim uvjetom ili rokom. Može to učiniti bilo kada. Uvjetovanje prava vlasništva redovito služi kao sredstva za osiguranje ispunjenja neke tražbine. Moguće je ugovoriti pridržaj prava vlasništva u kojem će se slučaju pravo vlasništva prigodom prijenosa 39

To će u pravilu djelovati samo relativno. Stjecanje je uređeno po tradicijskom načelu stjecatelj će vlasništvo pokretne stvari steći na temelju valjanog pravnog posla dotadašnjeg vlasnika stvari. kojim on stjecatelju prenosi svoje pravo vlasništva te pokretnine. kako opće tako I posebne. Sposobnost predmeta da se na njemu stekne pravo vlasništva 2. kao I svim teretima te stvari. između vlasnika I onoga kome se on obvezao. ali I onima koje je prednik uspostavio pravnim poslom). OPĆE PRETPOSTAVKE svakog stjecanja prava vlasništva su: 1. Moguć je I prijenos prava vlasništva radi osiguranja  prijenos vlasništva na vjerovnika uz ograničenje raskidnim uvjetom. Onaj tko stvar otuđuje treba biti vlasnik stvari koju otuđuje. tako što će mu ona biti predana u samostalan posjed.net na drugu osobu ograničiti kakvim suspenzivnim uvjetom. Sposobnost stjecatelja da stekne pravo vlasništva na tom predmetu 3. on je stekao stvar sa svim stvarnim pravima koja postoje u korist te stvari. Predaja je izvršena tek kada je stvar prešla iz samostalnog posjeda dotadašnjeg vlasnika u samostalni posjed 40 . to je ispravan način (modus) stjecanja prava vlasništva na pokretnoj stvari kada se to pravo stječe na temelju pravnog posla. usmjeren na prijenos prava vlasništva određene pokretnine s otuđivatelja (prenositelja) na stjecatelja (u cijelosti ili djelomično) te da je to pravni posao vlasnika pokretnine. nije ga moguće osnovati izvođenjem iz nekog drugog stvarnog prava.www. Da je to vlasništvo s dotadašnjeg vlasnika na stjecatelja preneseno na zakonom određeni način za stjecanje vlasništva na temelju pravnog posla (modus adquirendi) tj. Apsolutno će djelovati ako je upisano u zemljišnu knjigu. izvršen je onaj zakonom određeni čin kojim otuđivatelj (dotadašnji vlasnik) prenosi stjecatelju svoju vlast na stvari I ovaj je prima Stjecatelj stječe pravo vlasništva tek kad su kumulativno ispunjene sve zakonom određene pretpostavke stjecanja. odnosno u javni registar u koji se stvar mora upisati da bi se stekla. mora objektivno postojati I biti valjan. Pravni posao kojim se prenosi vlasništvo POKRETNINA može biti jednostran ili dvostran. GLAVA 7. tada pravo vlasništva može prijeći (ako su ispunjene sve pretpostavke za to) s jednog subjekta na drugi – otuđivanjem ili nasljeđivanjem u širem smislu. Pravni temelj za to da taj stjecatelj na tom predmetu stekne pravo vlasništva – u našem pravnom poretku to mogu biti: a) Pravni poslovi kojima je cilj stjecanje prava vlasništva b) Odluke vlasti (sudske ili upravne) usmjerene na stjecanje prava vlasništva c) Nasljeđivanje d) Neposredno zakon – činjenice zakonom određene kao pretpostavke stjecanja tih prava STJECANJE STVARI U VLASNIŠTVO NA TEMELJU PRAVNOG POSLA Takvo stjecanje je derivativno te je za njega potrebno da se ispune I posebne pretpostavke: 1. u granicama svoje ovlasti da raspolaže tom stvari 2.pravokutnik. mora biti kauzalan . Time što je na stjecatelja prešlo pravo vlasništva. STJECANJE PRAVA VLASNIŠTVA Osnovati se pravo vlasništva može samo tako što će određena osoba originarno steći to pravo glede određene stvari. ali I sa svim ograničenjima tog prava vlasništva (zakonskima. Da pravni temelj (titulus adquirendi) za takvo stjecanje vlasništva postoji kao valjani pravni posao. Ako je stvar već nečija.

poslujući s osobom za koju je u tom rješenju utvrđeno da je ostaviteljev nasljednik. ili je to morao znati u času kad je stjecao vlasništvo. Ne učini li to. osim ako je drukčije određeno zakonom. ali neovisno jedna od druge. ali cijelo pravo vlasništva te stvari može steći samo jedna. ako su ispunjene zakonom određene pretpostavke: 1. Pravo vlasništva pokretnine steći će na temelju zakona od tobožnjeg nasljednika osoba kojoj se bez njezine krivnje izjalovilo stjecanje na temelju pravnog posla. S tobožnjim ostaviteljevim nasljednikom.net stjecatelja dvostranim činom predaje tog posjeda stvari. Može se dogoditi da je s dotadašnjim vlasnikom neke pokretnine više osoba. ako su glede nje ispunjene I ostale pretpostavke stjecanja (prior tempore. odnosno posjednikom-vlasnikom (suvlasnikom.pravokutnik. Prijenos može biti I odgođen. Stjecatelju je na temelju tog pravnog posla stvar predana u samostalan I neposredan posjed 5. Vlasnik treba stvar dobrovoljno predati u samostalan posjed kako bi ispunio svoju obvezu. utvrđenim pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju 41 . eventualno ograničeno) na stjecatelja. Stekla ga je ona od njih kojoj je pokretnina prvoj bila predana u samostalan posjed.www. izašla bez ili protiv njegove volje (nije mu bila ukradena. odnosno osobe putem koje je on tu pokretninu posredno posjedovao. Pokretnina koja mu je predana nije iz posjeda svojeg pravog vlasnika. ako su ispunjene zakonom određene pretpostavke: 1. Stjecanje prava vlasništva na temelju pravnog posla je izvedeno stjecanje. Moguće je da su se glede svake od tih osoba ispunile sve pretpostavke stjecanja prava vlasništva. potior iure!). a stekao ju je u vlasništvo na temelju nasljeđivanja ostavitelja 2. Stjecatelj je sklopio pravni posao usmjeren na prijenos vlasništva te pokretnine koji je naplatan 4. osim onih za koja je stjecatelj znao da postoje. Predmet stjecanja je pokretnina. zajedničkim vlasnikom) koji nije bio ovlašten tako pravo raspolagati njome 3. Prijenos vlasništva zbit će se u trenutku kada je stjecatelju prenesen samostalan posjed stvari na temelju vlasnikovog pravnog posla. stjecatelj im ne duguje nikakvu naknadu. I to takvo da ono pravo vlasništva koje je bilo kod otuđivatelja prelazi (cijelo ili djelomično. niti ju je izgubio ili zametnuo) Takvim stjecanjem prestaju I sva prava trećih koja su teretila tako stečenu stvar. a 2. na predaju ga se može siliti putem suda  ovršna predaja stvari. Pravni poretci štite I povjerenje onih koji u pravnom prometu postupaju s povjerenjem u istinitost onoga što je utvrđeno u pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju. S posjednikom-nevlasnikom te pokretnine. Ostali mogu samo stavljati obveznopravne zahtjeve otuđivatelju. Predmet stjecanja je pokretnina koja je nasljednikova. neposrednog posjeda 6. sklopilo valjane pravne poslove usmjerene na to da njegovo pravo vlasništva te stvari prijeđe na njih. Stjecatelj je postupao u dobroj vjeri prilikom sklapanja posla I primanja samostalnog. Provodi se na temelju rješenja o ovrsi koje donosi sud na zahtjev stjecatelja kao ovrhovoditelja. ako su ispunjene sve pretpostavke stjecanja. ako je dotadašnji vlasnik pridržao pravo vlasništva do ispunjenja nekog uvjeta ili isteka nekog roka. Pravo vlasništva pokretnine steći će na temelju zakona od nevlasnika osoba kojoj se bez njezine krivnje izjalovilo stjecanje pokretnine na temelju pravnog posla. Stjecanje vlasništva temeljem pravnog posla ne utječe na prava trećih koja postoje na stvari.

eventualno ograničeno) na stjecatelja. Nakon što bude doneseno rješenje o ovrsi. Stjecanje vlasništva nekretnine na temelju pravnog posla je izvedeno stjecanje. kojim pravo vlasništva koje je bilo kod otuđivatelja. Stjecatelj je postupao u dobroj vjeri. Vlasnik koji se valjano obvezao da će prenijeti neku svoju nekretninu u vlasništvo druge osobe. u granicama svoje ovlasti da raspolaže tom stvarju 2. odnosno u slučaju da nekretnina nije upisana – polaganje odgovarajuće tabularne isprave u sud. Ne učini li to dobrovoljno. jer nije znao da utvrđenje u pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju nije istinito glede osobe od koje je stjecao Posebne pretpostavke stjecanja prava vlasništva na NEKRETNINAMA su: 1. Uknjižbom stjecateljevog vlasništva u zemljišnoj knjizi stjecatelj postaje vlasnikom nekretnine. što ima I funkciju I djelovanje upisa u zemljišnu knjigu. Ako nekretnina koja se stječe nije upisana u zemljišnu knjigu. U slučaju višestrukog ugovaranja. Stjecatelju je na temelju tog pravnog posla ta pokretnina predana u samostalan posjed 5. usmjeren na prijenos otuđivateljevog prava vlasništva određene nekretnine na stjecatelja te je to pravni posao vlasnika nekretnine. Da je izvršen čin koji je zakonom određeni način stjecanja nekretnine na tom pravnom temelju upis stjecateljeva prava vlasništva u zemljišnu knjigu. polaganje takve tabularne isprave u sud imat će učinak uknjižbe. svrha je da vjerovnik-ovrhovoditelj koji nema založno pravo. to će se zabilježiti u zemljišnoj knjizi. Za upis stjecateljeva prava u zemljišnu knjigu potrebna je tabularna isprava koja zadovoljava opće I posebne pretpostavke za uknjižbu.net 3. pa će od njega ishoditi da donese rješenje o upisu vjerovnikovog vlasništva u zemljišnu knjigu. stjecatelj je pravni sljednik otuđivatelja. Ona treba zadovoljavati barem opće pretpostavke za upis. prelazi (cijelo ili dio. Da bi onaj tko je vlasnik nekretnine mogao prenijeti svoje pravo vlasništva. bude u poziciji da može omogućiti upis stjecateljevog vlasništva protiv one osobe koja je neistinito upisana u zemljišnu knjigu kao da je ona vlasnik. dakle oblikovan u ispravu. Ako je pravni posao napravljen u pisanom obliku no nema osobine tabularne isprave sud neće moći dopustiti upis u zemljišnu knjigu na temelju isprave koja ne zadovoljava barem opće pretpostavke za upis. Stjecatelj može steći pravo vlasništva nekretnine samo upisom protiv knjižnog prednika.www. Predbilježbom stjecatelj postaje vlasnikom pod uvjetom naknadnog opravdanja. Kao pravni temelj postoji valjani pravi posao. ako nije upisan u zemljišnu knjigu (izvanknjižni vlasnik). njegovu će privatnu ispravu zamijeniti odgovarajuća ovršna isprava. Temeljem te ovršne isprave vjerovnikstjecatelj će predložiti upis zemljišnoknjižnom sudu. a dotadašnji vlasnik to prestaje biti.pravokutnik. kojim on stjecatelju prenosi svoje pravo vlasništva te nekretnine. zakonom je predviđeno da se umjesto upisa predaju u sud isprava podobna za upisivanje prava (tabularna isprava). a ako osim toga zadovoljava I posebne pretpostavke za uknjižbu. Pravni posao mora biti u pisanom obliku. stekne pravo namirenja iz vrijednosti te nekretnine. treba joj omogućiti upis njezina prava vlasništva u zemljišnu knjigu. pravo vlasništva će steći osoba glede koje se prvo ispune sve opće I posebne pretpostavke stjecanja tog prava. dakle ona koja je na temelju vlasnikova pravnog 42 . Stjecatelj je sklopio pravni posao usmjeren na prijenos vlasništva te stvari koji je naplatan 4. potrebno je I da on bude upisan u zemljišnu knjigu kao vlasnik te nekretnine (knjižni vlasnik) ili da.

iako to nije. ispune li se zakonom određene pretpostavke. Stjecatelj je s osobom koja je neistinito upisana kao vlasnik sklopio pravni posao (naplatan ili besplatan) usmjeren na stjecanje prava vlasništva nekretnine (cijelog ili dijela) 3. onima koji su vlasništvo nekretnine stjecali od neistinitog vlasnika.www. Osoba kojoj je bivši vlasnik otuđio nekretninu I predao joj je u samostalan posjed. Predmnijevat će se da je vlasnik onaj tko je neistinito upisan kao da je vlasnik. tereta I ograničenja koja nisu upisana u zemljišnu knjigu premda bi to mogla biti. ako je on u trenutku kad je sklopio pravni posao s otuđivateljem znao da je taj već ranije valjanim pravnim poslom usmjerenim na prijenos vlasništva te nekretnine raspolagao njome u korist druge osobe te joj predao tu nekretninu u samostalan posjed. Rok je tri godine od kada je izvršen upis čije se brisanje traži. Upis stjecateljevog prava vlasništva nije izbrisano zbog nevaljanosti (zbog mogućnosti da se zbiljski vlasnik posluži brisovnom tužbom)  neistinito upisani vlasnik ne stječe pravo vlasništva putem povjerenja u zemljišne knjige dokle god postoji mogućnost da mu zbog nevaljanosti bude izbrisan upis vlasništva u zemljišnoj knjizi Ovo jest stjecanje na temelju zakona. Zaštita koju zakon daje onima koji stječu nekretninu pouzdajući se u potpunost stanja u zemljišnoj knjizi sastoji se u tome da će stjecatelj. pravi vlasnik može putem suda zaštititi svoje povrijeđeno pravo vlasništva. Zaštita povjerenja u istinitost zemljišnih knjiga je potrebna onima koji u dobroj vjeri stječu pravo vlasništva (ili drugo knjižno pravo) na/glede određene nekretnine od onoga tko je u zemljišnoj knjizi upisan kao da je ona vlasnik te nekretnine. onoga koji je prvi bio neistinito upisan kao stjecatelj tog prava. ima pravo pobijati upis vlasništva nepoštenog stjecatelja kvazibrisovnom tužbom. Pretpostavke stjecanja prava vlasništva temeljem povjerenja u istinost zemljišnih knjiga su: 1. zahtijevajući brisanje njegovog upisa vlasništva I uknjižbu u svoju korist. Ne štiti neposrednog neistinitog stjecatelja tj. Stjecatelj je stekao pravo vlasništva nekretnine upisom u zemljišnu knjigu 43 . Zaštita se pruža I onima koji su u dobroj vjeri dalje stjecali tu nekretninu. Zaštitu povjerenja u istinitost zemljišnih knjiga pravni poredak pruža jedino trećim stjecateljima. Ako bi onaj tko je stjecao od knjižnog vlasnika-nevlasnika upisao u zemljišnoj knjizi svoje pravo vlasništva. slobodne od svih onih tuđih prava. Pretpostavke za to su: 1. to stjecanje ne utječe na prava trećih na odnosnoj stvari. Postoji mogućnost da se upis stjecateljevog vlasništva pobije. niti je morao znati. Stoga. U zemljišnu knjigu je upisano stjecateljevo pravo vlasništva nekretnine 5. Pravni poredak štiti one koji su u pravnom prometu postupali s povjerenjem u zemljišne knjige. Objekt stjecanja je nekretnina 2.pravokutnik. Stjecatelj je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige prilikom sklapanja posla I prigodom stavljanja zahtjeva za upis svoga prava 4. steći vlasništvo nekretnine. a stjecatelj za njih nije znao. ishodivši brisanje tuđeg neistinitog upisa (brisovnom tužbom). čemu je udovoljeno. u neprekidnom nizu singularnih I univerzalnih sukcesija. budući da se na temelju zakona smatra da zemljišna knjiga potpuno I istinito odražava činjenično I pravno stanje. ali stjecatelj po izričitoj zakonskoj odredbi stječe nekretninu kao od njezina vlasnika. povrijedio bi time pravo vlasništva pravog vlasnika nekretnine. dakle s istim pravnim posljedicama kao da je stječe temeljem pravnog posla. ali I njima je pruža jedino ako su postupale u dobroj vjeri.net posla prva zatražila upis.

Pravni temelj je odluka nadležne upravne vlasti donesena u postupku izvlaštenja  rješenje o izvlaštenju koji je prihvaćen prijedlog za potpuno izvlaštenje određene nekretnine. a odluka upravne vlasti konačna. dogodit će se ne samo prestanak dotadašnjeg prava vlasništva predmeta izvlaštenja. predmet izvlaštenja može biti: nekretnina (radi izgradnje objekta ili izvođenja radova). stjecatelj je upisom svog prava vlasništva nekretninu stekao opterećenu samo onim tuđim pravima. Vlasništvo se stječe derivativno I načelu ne utječe na prava trećih osoba koja su do tada teretila stvar. iako su mogla biti upisana u zemljišnu knjigu.net 2. Stjecatelj je ovlašten naknadno ishoditi upis u zemljišne knjige. u obliku druge nekretnine ili u novcu. a I onima koji postoje na temelju zakona a ne upisuju se u zemljišnu knjigu. niti upis stjecateljevog prava vlasništva u zemljišne knjige (osim ako je propisano zakonom)  pravo vlasništva se stječe u trenutku pravomoćnosti odluke suda odnosno konačnosti odluke druge vlasti. tereta ili ograničenja Ako su te pretpostavke ispunjene. niti je s obzirom na okolnosti morao znati za izvanknjižno postojanje na nekretnini tuđih prava. postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige. Komasacija je oduzimanje zemljišta na nekom području. Nije potrebna predaja pokretnine. neupisanima ako je za njih znao ili morao znati.www. nekretnina na zaštićenom području kao I nekretnina ili pokretnina koja je kulturno dobro. STJECANJE STVARI U VLASNIŠTVO NA TEMELJU ODLUKE SUDA ILI DRUGE NADLEŽNE VLASTI Za stjecanje prava vlasništva na temelju odluke suda ili druge javne vlasti potrebno je da sadržaj te odluke (njezine izreke) bude takav da određenom subjektu daje pravo vlasništva određene stvari.pravokutnik. u dobroj vjeri upisao svoje pravo vlasništva na nekretnini prije njega. Stjecatelj se prigodom stjecanja u dobroj vjeri oslanjao na potpunost zemljišne knjige tj. Prijašnji vlasnik (izvlaštenik) ima pravo na naknadu. već I nastanak novog  korisnik izvlaštenja stječe pravo vlasništva na onoj stvari koja je predmet izvlaštenja. posebnim zakonom ili prava koja po naravi stvari ne mogu dalje postojati. Tuđa prava. određuje se rješenjem o izvlaštenju. koja se provodi aktom javne. Sudska odluka treba biti pravomoćna. upravne vlasti u općem interesu da se vlasništvo zemljišnih čestica na nekom 44 . Vlasništvo stečeno na ovaj način ne može se suprostaviti pravu onoga koji je. Javna vlast je pod određenim pretpostavkama ovlaštena odrediti konfiskaciju  prisilno I bez naknade oduzimanje u korist RH prava vlasništva što ga neki pravni subjekt ima u pogledu neke stvari. teretima I ograničenjima koja su u trenutku njegova stjecanja bila upisana u zemljišnoj knjizi. nisu bila u nju upisana. dakle odluka kojom se odlučuje da će vlasnik određene stvari postati osoba koja to do tada nije bila (ili ne sama već sa drugim subjektima). Pravni temelj može biti samo kondemnatorna odluka koja je usmjerena na promjenu dotadašnjeg prava vlasništva određene stvari. Pravila o izvlaštenju na odgovarajući se način primjenjuju I na stjecanje prava vlasništva izvlaštenjem kulturnog dobra I stvari koja je proglašena za prirodnu vrijednost. Stekao ga je time što je ono na nj prešlo na temelju pravnog posla. Na ovaj način vlasništvo se stječe izvorno. čime će prestati pravo vlasništva koje je do tada postojalo. tereti I ograničenja. jedino ako je to određeno odlukom koja je temelj stjecanja prava vlasništva. nije znao. niti je iz knjige vidljivo da je sudu predložen njihov upis 4. U našem pravnom poretku. odnosno na temelju povjerenja u zemljišnu knjigu 3. Na temelju odluke vlasti kojom je određeno potpuno izvlaštenje.

niti nasljeđivanjem te da su te pretpostavke ispunjene. Zakon određuje te pretpostavke apstraktnim normama. Ako je do tada na toj stvari postojalo nečije pravo vlasništva. da je stvar u sastavu njegove ostavine te da je stjecatelj smrću dotadašnjeg vlasnika stekao nasljedno pravo pa je njegov nasljednik. Umre li neka osoba. Nasljednik je stekao pravo vlasništva svake pojedine ostaviteljeve stvari po sili zakona samim time što je zbog ostaviteljeve smrti naslijedio ostavitelja. Nije potrebna predaja pokretnine ili upis u zemljišnu knjigu. ni odluke suda ili tijela druge javne vlasti. a vlasništvo pokretnina općina/grad u kojem je ostavitelj imao prebivalište. ZV razlikuje slijedeće temeljne skupine: stjecanje prisvojenjem I nalazom. a to je da je pravni temelj stjecanja zakonom određene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva u slučajevima kada ga se ne stječe ni na temelju pravnog posla. Prava vlasništva nekretnina stječu općine/gradovi na čijem se području nekretnine nalaze. pored općih pretpostavaka stjecanja prava vlasništva. STJECANJE STVARI U VLASNIŠTVO NA TEMELJU NASLJEĐIVANJA (SVEOPĆEG SLJEDNIŠTVA) Da bi se pravo vlasništva steklo na temelju sveopćeg sljedništva treba. Svaki će od suvlasnika steći u vlasništvo ono što je tom odlukom određeno. pored općih pretpostavki stjecanja. ZN dodaje I stjecanje vlasništva izdvajanjem iz ostavine.net području preraspodjeli tako da se zemljište na tom području može što bolje iskorištavati za poljoprivrednu proizvodnju. Uz opće pretpostavke. Stjecatelj je u pogledu te stvari izvršio čin prisvojenja 45 . ima jednak položaj kao da su ostaviteljevi nasljednici. još I da je dotadašnji vlasnik umro.pravokutnik. Posebne pretpostavke ovakvog stjecanja su: 1.www. dakle bez ikakvog čina uspostavljanja stjecateljeve vlasti na stvari. I to time što će mu se pokretnine predati u samostalan posjed a nekretnine upisati u zemljišnu knjigu. PRISVOJENJE (OKUPACIJA) je stjecanje prava vlasništva na temelju zakona. Prepostavke stjecanja prava vlasništva nasljeđivanjem u užem smislu su. Odluka kojom je sud odlučio o razvrgnuću suvlasništva pravni je temelj stjecanja prava vlasništva. stjecanje dosjelošću. dakle da su ispunjene sve one zakonske pretpostavke pod kojima određena osoba postaje sveopćim pravnim sljednikom dotadašnjeg vlasnika stvari. stjecanje pretvorbom prava na stvarima u društvenom vlasništvu u pravo vlasništva. Svaki od suvlasnika stječe pravo vlasništva izvođenjem tog prava iz dotadašnjeg suvlasništva. Ono je derivativno stjecanje. ono je apsolutno prestalo. a ostaju I dalje sva stvarna prava koja su drugim osobama pripadala na stvari glede koje je suvlasništvo razvrgnuto. STJECANJE STVARI U VLASNIŠTVO NA TEMELJU ZAKONA Pravo vlasništva će se stjecati na temelju zakona u slučajevima kada stjecanje ne nastupa na nekom drugom pravom temelju. osim onih za koje je to određeno rješenjem o razvrgnuću suvlasništva. pravo vlasništva se stječe na temelju samog zakona (ipso iure). ne postoji kontinuitet između novoosnovanog (stjecateljevog) I dotadašnjeg (tuđeg) prava vlasništva. a nitko ne bude njezinim nasljednikom kao sveopći sljednik javlja se općina odnosno grad određena zakonom. još I da je taj pravni temelj stjecanja nasljeđivanje dotadašnjeg vlasnika. uzimanjem u samostalni posjed određene stvari s namjerom da ju se prisvoji. Vlasništvo se stječe izvorno. Pravila o stjecanju prava vlasništva na temelju zakona mogu se po njihovoj srodnosti svrstati u skupine. potrebno je I ispunjenje još nekih posebnih. stjecanje priraštaja stvari.

a izašla je iz takve vlasti svog dotadašnjeg posjednika bez njegove volje. Ničija stvar (res nullius) – nije u vlasništvu ni jedne osobe. Stvar sposobna da se stekne prisvojenjem. Mora se odrediti koja je pravna sudbina napuštenih stvari koje se ne može prisvojenjem steći u vlasništvo: a) Napuštene nekretnine I njihovi idealni dijelovi – na temelju zakona prelazi u vlasništvo RH. odobrenje I sl. U javnom vlasništvu.net 2. ali namijenjena tome da se iz nje izdvaja I izdvojeno prisvaja – mogu se stjecati jedino na temelju I u granicama ovlasti koju za to daje zakon ili dopuštenje izdano na temelju zakona (koncesija. onaj tko ima to pravo moći će činom odvajanja I ujedno prisvojenja (uzimanja u svoj samostalni posjed s namjerom prisvajanja) steći prisvojenjem vlasništvo one stvari koja je nastala odvajanjem. odrekavši se time svojeg prava vlasništva. Ničiji suvlasnički dijelovi ne mogu se steći prisvojenjem. Stjecatelj (prisvojitelj) je sposoban da prisvojenjem stekne tu stvar u svoje vlasništvo Čin prisvojenja je čin uzeća stvari u samostalan posjed s namjerom da se time stekne vlasništvo stvari. sposobne da budu predmetom prava vlasništva (morska voda stavljena u bocu) c) Napuštene stvari (res derelictae) – postale su ničije time što ih je dotadašnji vlasnik napustio.www. ili na zakonu utemeljeni akt nositelja prava vlasništva stvari u javnom vlasništvu. Pravo na prisvojenje je preobražajno pravo nastanka.pravokutnik. derivativno stjecanje (iznimka od pravila da se na temelju zakona vlasništvo stječe izvorno) b) Napušteni suvlasnički dijelovi pokretnine – prirasta dijelovima ostalih suvlasnika razmjerno njihovim suvlasničkim dijelovima c) Napuštena kulturna dobra – vlasnikom postaje RH NALAZ izgubljene stvari je jednostrani čin uzeća neposrednog posjeda tuđe izgubljene stvari (pokretnina u nečijem vlasništvu koju nitko nema u svojoj faktičnoj vlasti. Potrebno je da stjecatelj ima pravo na prisvojenje može ga dati zakon. Opća sposobnost za stjecanje prisvojenjem podudara se s općom sposobnošću stjecanja prava vlasništva. osim što mora zadovoljavati pravni I naravni kriterij za stjecanje u vlasništvo. jedino ničije pokretnine!! 2. koje ovlašćuje svog nositelja na to da određene stvari stekne prisvojenjem (nije stvarno pravo – ne daje nikakvu pravnu vlast na stvari). mora biti: 1. Stvar je sposobna da bude stečena u vlasništvo prisvojenjem 3. Prisvojenjem se ne može steći tuđe!! U slučaju dvojbe je li neka stvar nečija ili ničija predmnijeva se da je ničija. napustio je samostalni posjed stvari te njegova volja da se odrekne vlasništva mora biti implicirana U obzir za stjecanje prisvojenjem dolaze ničije stvari I njihovo prisvojenje je svakom slobodno. Za stjecanje prisvojenjem onih stvari koje su samo ograničeno sposobne da ih se stekne prisvojenjem potrebno je još I da stjecatelj ima posebnu sposobnost stjecanja tih stvari prisvojenjem  imaju je osobe koje imaju odgovarajuću dozvolu za pribavljanje odnosno uporabu tih stvari. ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. Ničije stvari imaju tri kategorije: a) Izvorno ničije stvari – one koje nikad nisu bile ni u čijem vlasništvu b) Stvari nastale izdvajanjem iz općeg dobra – zasebne stvari. Mogu se I prisvajati stvari u vlasništvu RH I jednica lokalne uprave I samouprave. 46 .). iako je sposobna da to bude.

stvar će se prodati na javnoj dražbi a dobiveni novac položiti u sud. ili su za njezino čuvanje ili održavanje potrebni troškovi narazmjerni njenoj vrijednosti. javi li mu se onaj tko je tu stvar izgubio. Čim mu ovaj to naredi. nalaznik je dužan to blago predati u posjed nalaznom uredu. koje su tako dugo bile skrivene u nekoj nekretnini da se njihov vlasnik više ne može utvrditi.www. što uključuje I objavu oglasa o nalazu stvari. On je zakonit I istinit samostalni posjednik predane mu stvari. ili onaj tko je vlasnik stvari. nego su samostalni dijelovi te pokretnine. Nalaznik će nađenu stvar steći u vlasništvo ako se. zametnuta ili sakrivena). nalazni ured će mu predati stvar (zajedno s koristima) ili iznos dobiven njezinom prodajom (zajedno s kamatama). Bezuspješni protek jednogodišnjeg roka od objave oglasa o nalazu izgubljene stvari. Nalazni ured dužan je primiti u polog nađenu stvar. Nalaznik je dužan izgubljenu stvar bez odgađanja predati onome tko ju je izgubio. pored općih. onaj koji je blago opazio treba to blago uzeti u svoj neposredan I nesamostalan posjed.pravokutnik. pripadaju mu prava I terete ga dužnosti nalaznika. Pokretnine koje se skrivene u nekoj drugoj pokretnini nisu blago. samo pokretnine koje su zadržale svoju samostalnost. Nalaznik ima na temelju zakona pravo na naknadu nužnih troškova koje je imao u vezi s nađenom stvari I pravo na nalazninu. sposobnost objekta I subjekta za stjecanje dosjelošću) Poštenje nalaznikovog posjeda prosuđuje se po posebnom kriteriju  uzima se da je nalaznik pošten posjednik stvari koju je bio našao I koja mu je potom predana u posjed ako ne zna niti bi morao znati čija je nađena stvar. koristi. Nalaznik je dužan bez odgađanja obavijestiti najbliži dostupni nalazni ured. a I da svoj posjed toga štiti od bilo čijih samovlasnih zahvata. čuvati je za onoga tko ju je izgubio iz posjeda te poduzeti sve mjere radi očuvanja stvari. ipak. te dokaže to svoje svojstvo. ali je tu stvar drugi prije njega dohvatio. pa se predmnijeva da su u vlasništvu one osobe koja je vlasnik cijele pokretnine u kojoj su skriveni. čime će blago doći u posredan I samostalan posjed RH.net izgubljena je. ili najbližem nalaznom uredu (predat će je osobno ili putem osobe u čijim ju je prostorijama. NALAZ blaga je čin uzeća stvari u posjed (aprehenzije). Pošto nalazniku bude predana u posjed nađena stvar on je u prilici da tu stvar za sebe rabi. Blagom se smatraju novac. Nalaznikova prava I dužnosti pripadaju onome koji je izgubljenu stvar uzeo u posjed. Pravo vlasništva blaga stječe se na temelju zakona. nalaznik mu je mora vratiti zajedno sa svim dobivenim koristima (po odbitku nužnih troškova). Nalaznik je onaj tko je izvršio čin uzimanja tuđe izgubljene stvari u posjed. prijevoznom ili sličnom sredstvu našao). ispune I dvije posebne pretpostavke: a) Da je ispunio sve zakonske dužnosti nalaznika b) Da su se ispunile sve pretpostavke za stjecanje stvari u vlasništvo putem dosjelosti (posjed određene kvalitete. nalazni ured je dužen pisano obavijestiti nalaznika. dragocjenosti I druge pokretne stvari od vrijednosti. ili njezinom vlasniku (ako može saznati tko je to I nije mu teško dostupan). njegovo trajanje u zakonom određenom vremenu. na nalazninu imaju pravo sve osobe koje su zajedno pronašle izgubljenu stvar I to na jednake dijelove. oboje su njegova potraživanja od osobe kojoj je vratio stvar. Ako je netko izgubljenu stvar prvi opazio I za nju se mašio (napravio radnju usmjerenu na uzeće stvari u posjed). te mu izručiti naplaćenu nalazninu. Ako je stvar pokvarljiva. Pravo na nalazninu ga ovlašćuje da potražuje nalazninu u iznosu od 10 % od prometne vrijednosti procjenjive stvari. stvara za nalaznika priliku da stekne nađenu stvar (isprva u posjed a potom možda I u vlasništvo). tada su obojica (su)nalaznici. O tome da je stvar predana osobi koja je dokazala da joj stvar pripada. Za nalaznika blaga nastaje dužnost da blago koje je našao uzme u posjed za RH tj. Javi li se onaj tko je stvar izgubio ili njezin vlasnik. a do tada poduzeti mjere koje su nužne da blago 47 .

Nalazni ured je dužan primiti u polog nađenu stvar I čuvati je te objaviti oglas o nađenom blagu. kojim se stvari sjedinjuju tako što se jedne drugima pripajaju (adiunctio. a sjedinjene se stvari mogu vratiti u prijašnje stanje. Ako su se stvari različitih vlasnika tako sjedinile da je jedna od njih I nakon toga nastavila svoje dotadašnje samostalno postojanje. s odgovarajućim pravnim posljedicama. ako se od vlasnikove stvari nešto odvojilo u novu stvar. posrijedi je prirastanje sporedne stvari glavnoj (accesio). te da nalazniku I vlasniku nekretnine odmah preda nađeno blago u samostalan (su)posjed. nego će mu to pripasti samo ako ima valjani pravi temelj za 48 . ako je netko od njih pokušao zatajiti nalaz blaga. a I vlasnik nekretnine u kojoj je blago nađeno imaju pravo na naknadu nužnih troškova koje je svaki od njih imao u vezi s nalazom blaga I nađenim blagom te pravo na primjerenu nagradu. No. svakomu će se vratiti ono što je njegovo. ili se s njom nešto tuđega sjedinilo.www. Naknadu nužnih troškova I nagradu dužna im je na temelju zakona platiti RH. sjedini. jedne s drugima pomiješaju (commixtio) ili se smiješaju u jedno (confusio). pa je stvarnopravni učinak apsolutni prestanak tog prava vlasništva. bilo unutarnji. Unutrašnji priraštaj vlasnikove stvari je od nje odvojeni plod ili od nje odvojeni sastavni dio koji se osamostalio u novu stvar. Unutrašnji priraštaj vlasnikove stvari je ona stvar koja proizlazi iz te stvari. STJECANJE PRIRAŠTAJA STVARI U VLASNIŠTVO . a druga je postala njezinim dijelom.ako je propala stvar koja je bila predmet nečijeg prava vlasništva. samim time još mu nije pripalo ništa tuđega. kao što bi nalazni ured predao nalazniku stvar u posjed. Ali. odnosno može li se uspostaviti ono stanje stvari koje je postojalo prije njezine prerade. nastaje činom odvajanja od vlasnikove stvari. on nema pravo na naknadu svojih nužnih troškova niti na svoj dio nagrade (cijela pripada drugom nalazniku). pomiješa ili smiješa sa svojima.net ne bi propalo. sjedinjenje u užem smislu). nastao je priraštaj vlasnikove stvari. Svakom od njih pripada pola te naknade. Nalaznik. bilo da je taj čin prirodni događaj ili ljudska radnja (namjerna ili nenamjerna). no nikad veća od vrijednosti nađenog blaga. tada više ne može postojati ni to pravo vlasništva. Ako nema pravnog temelja za stjecanje onoga što se sjedinilo. ovisno o tome može li se I smije li se razdvojiti ono što se sjednilo. Vanjski priraštaj vlasnikove stvari je ono što je tuđega došlo izvana I sjedinilo se s vlasnikovom stvari. Država ima pravo abandona  ovlaštena je osloboditi se svojih obveza tako da se odrekne stečenog prava vlasništva blaga. Ona bi trebala biti barem onolika koliko bi bila nalaznina za nađenu tuđu stvar. Sjedinjenje može biti takvo: a) Tuđa stvar je prirasla vlasnikovoj I tako postala njezinim sastavnim dijelom – vlasnikova stvar zadržava svoj dotadašnji identitet dok ga gubi tuđa stvar koja joj je prirasla b) Tuđa stvar se s vlasnikovom sjedinila u novu stvar – obje gube svoj dotadašnji identitet c) Sjedinjenjem tuđeg rada s vlasnikovom stvari ta je prerađena u novu stvar obje gube svoj dotadašnji identitet Sjedinjenje stvari je rezultat fizičkog odnosno kemijskog procesa. izgubivši time svoju dotadašnju samostalnost. bilo vanjski. Zakon daje pravni temelj za stjecanje vanjskog priraštaja jedino u pogledu onog vanjskog priraštaja koji je trajan. pa tko tuđe stvari preradi. Sjedinjenje s tuđom stvari može biti privremeno ili trajno. Opće je načelo da se nešto tuđega može steći u vlasništvo samo na valjanom pravnom temelju za to stjecanje.pravokutnik. bilo oštećeno ili otuđeno. pa se činom odvajanja od nje osamostaljuje u novu stvar.

može ih proglasiti nedopuštenima zakon ili odluka suda odnosno druge vlasti utemeljena na zakonu. ako nije što drugo ugovoreno. stvar postoji dok postoji njena supstancija (materija). Pravo vlasništva unutrašnjeg priraštaja u slučaju da vlasnikovu stvar netko posjeduje (pa je on vjerojatno pridonio nastanku priraštaja). ili to nije dopušteno. Prednost ispred svih ima obveznopravni ovlaštenik kojega njegovo obvezno pravo ovlašćuje 49 . odnosno prerađeno vratiti u stanje prije prerade. Stjecanje vlasništva priraštaja uređeno je pravilima. Nesamostalni posjednik je stječe ako je u trenutku odvajanja bio pošteni posjednik stvari od koje se priraštaj odvojio. izgrađenima primjenom dvaju temeljnih načela: a) Načelo supstancije – pravo vlasništva veže se uz stvar koja je njegov predmet I slijedi tu stvar dok ona postoji. ali jedino ako je u trenutku odvajanja bio u poštenom posjedu vlasnikove stvari. vanjski priraštaj nije trajan (definitivan). Nitko ga u trenutku njegova nastanka nije stekao u vlasništvo ni na kojem drugom pravnom temelju 4. Ako se sjedinjeno može I smije razdvojiti. Stvari nastale odvajanjem od matične stvari njezin su priraštaj (unutrašnji). priraštaj je ipak trajan ako nije dopušteno razdvajanje sjedinjenog (odnosno vraćanje u prijašnje stanje). a nastupaju I ostali pravni učinci koji odatle slijede. ne stječe onda vlasnik. ili I jednim I drugim.net stjecanje toga. Jedino kada sjedinjeno nije moguće rastaviti. Radi se o fizičkom odvajanju do kojeg dolazi djelovanjem prirodnih sila ili ljudskim djelovanjem. Odvajanjem stječe pravo vlasništva odvojenog ploda ili odvojenog dijela vlasnik one stvari od koje se to odvojilo  to je unutrašnji priraštaj njegove stvari pa pripada njemu (supstancijalno načelo). Mogućnost razdvajanja prosuđuje se prema faktično-gospodarskom kriteriju: da bude faktično moguće sjedinjeno rastaviti tako da opet budu samostalne stvari sve one koje su se s drugima sjedinile (odnosno vraćanje prerađene stvari u stanje kakvo je bilo prije prerade) te da ne budu nerazmjerno veliki troškovi tog rastavljanja odnosno uspostave ranijeg stanja. Nastanak priraštaja izaziva stjecanje vlasništva. odnosno kada prerađeno nije moguće vratiti u prijašnje stanje.www.pravokutnik. nego samostalni posjednik stvari. Pravni kriterij dopustivosti: iako bi se sjedinjeno moglo razdvojiti (odnosno prerađeno vratiti u prijašnje stanje). Priraštaj je trajne naravi 3. a uz to još I posebne pretpostavke: 1. Ispunjene su I daljnje posebne pretpostavke koje zakon traži za stjecanje one vrste priraštaja kojoj pripada taj koji je nastao STJECANJE ODVAJANJEM OD VLASNIKOVE STVARI Stjecanje odvajanjem – od neke se stvari mogu odvojiti u nove stvari njezini plodovi (fructus) I njezini dijelovi. stvarnopravni učinak priraštaja koji je proizvod nečijeg rada ide u prvom redu u korist proizvođača Pravo vlasništva priraštaja stječe neka osoba na temelju zakona. pa I kada se promjeni ili uništi njen dotadašnji oblik ali preostane njezina supstancija sposobna da bude samostalnim predmetom prava vlasništva – pravo vlasništva ostaje vezano uz tu supstanciju b) Proizvodno načelo – traži da priraštaj koji je proizvod nečijeg rada pripadne u vlasništvo onome tko ga je proizveo. Da je nastao neki određen priraštaj vlasnikove stvari (unutrašnji ili vanjski) 2. Stvar od koje se odvajaju plodovi I dijelovi naziva se matična stvar. ako I kada se u njezinu korist ispunjene opće pretpostavke za stjecanje prava vlasništva. postoji vanjski priraštaj vlasnikove stvari koji se na temelju zakona stječe u vlasništvo.

a stvar kojoj je ona prirasla glavnom. nositelj založnog prava na pokretnoj stvari koju neposredno posjeduje. bez obzira na to čije je sjeme ili sadnice. Prirastanje pokretnine nekretnini – ako se s vlasnikovom nekretninom nešto tuđega trajno spojilo. Ako je trajno (definitivno) nečija stvar prirasla kao sporedna tuđoj stvari kao glavnoj. I posjednici tuđe stvari imaju na temelju zakona u nekim slučajevima pravo odnošenja (ius tollendi).net na stjecanje unutrašnjeg priraštaja stvari koja mu je na temelju tog prava dana u nesamostalni posjed. Slučajevi prirasta pokretnine tuđoj nekretnini su: 1. Njihov je dotadašnji vlasnik prestao to biti. slučajem ili tuđim djelovanjem.zgrada je prirast zemljišta na kojem je izgrađena. posjednik izvorno stječe pravo vlasništva na onome što je odvojio I uzeo za sebe. uzećem u samostalan posjed. kao I prava izjednačenog s pokretninom. To mogu biti ovlaštenik prava služnosti uporabe. Vlasnik glavne stvari ne stječe priraštaj besplatno. a ujedno prestaje dotadašnje pravo vlasništva na stvari koja je tim prirastanjem trajno izgubila svoju samostalnost. te vlasnik glede granja I korijenja tuđeg drveća I ostalog raslinja koje je istrgnuo iz svog zemljišta. a druga trajno prestane postojati kao samostalna stvar. temeljem zakona za njega nastaje obveza da bivšem vlasniku sporedne stvari naknadi korist koju ima od tog prirastanja. pokretnina je sporedna stvar.www. one postaju vlasnicima odvojenog baš ubiranjem tj. no ima pravo da potražuje naknadu 2. to ima dvije komplementarne stvarnopravne posljedice: pravo vlasništva glavne stvari širi se I na to što joj je priraslo. STJECANJE PRIRASTANJEM TUĐE STVARI VLASNIKOVOJ Kada se dvije ili više stvari tako sjedine da jedna od njih nastavi svoju dotadašnju egzistenciju. ili ih se od tog zemljišta ne može odvojiti bez nerazmjerno velikih troškova. Sijanje I sađenje na tuđem zemljištu – biljke koje puste korijenje u nekom zemljištu. Prirastanje pokretnine pokretnini – može se dogoditi u svim slučajevima u kojima se dogodi: a) Sjedinjenje takvih stvari u užem smislu riječi (fizičko sjedinjenje) b) Miješanje krutih stvari (commixtio) c) Smješanja zajedno tekućina (confusio) d) Ulaganje rada. Stjecanje ubiranjem – osobe na to ovlaštene ne postaju vlasnicima odvojenog pukim odvajanjem toga od matične stvari. a stjecanje vlasništva je pravna posljedica tog 50 . Ubiranje (percepcija) je čin koji u sebi ponekad sadrži I odvajanje (separatio). pretvorivši se u sastavni dio prve stvari radi se o prirastanju sporedne stvari glavnoj (akcesiji). a eventualno mu duguje I naknadu nanesene štete. Stvar koja je prirasla naziva se sporednom. Ono što vrijedi za prirastanje pokretnine drugoj stvari vrijedi na odgovarajući način I za ulaganje rada. vlasništvo su onoga čije je to zemljište. kao I novca u pokretninu Vrijedi sve kao I za priraštaj sporedne stvari glavnoj. pokretnine nekretnini te prirastanje nekretnine nekretnini. Činom uzimanja u svoj posjed s voljom da uzeto stekne za sebe.pravokutnik. Izgradnja zgrade na tuđem zemljištu a) Građenje na tuđem zemljištu (inaedificatio) . koje se moglo zbiti višom silom. Priraštaj vlasnikove nekretnine može biti tuđa pokretnina te tuđi rad I tuđi novac uložen u vlasnikovu nekretninu. odnosno novca u stvar. Prirastanjem se ne mijenja identitet glavnoj stvari. Prirastanje sporedne stvari glavnoj može biti prirastanje pokretnine pokretnini. to nikada ne mijenja njen identitet.

(ne)poštenje ne igra ulogu. Pravo vlasništva tog dijela zgrade ima onaj tko je vlasnik zemljišta na kojem je izgrađena glavnina zgrade čiji je to dio. odnosno ulaganjem svojeg ili tuđeg rada. zajedničkim ili tuđim nekretninama. u suvlasničkim. U slučaju da ni graditelj ni vlasnik zemljišta nisu pošteni. neprimjetno odnosi s jednog zemljišta I taloži ga na drugom. u dogradnju. a bivši vlasnik materijala ima tada samo obveznopravni zahtjev na naknadu tog materijala. Ugradnja tuđeg materijala – ako je netko na svojem zemljištu izgradio zgradu. ako I ukoliko je zahtjev opravdan po normama obveznog prava. odvojivi je dio nekretnine. Ako I kada je zgrada izgrađena na tuđem zemljištu doći će na temelju zakona do stjecanja vlasništva izgradnjom zgrade ako su za to sposobni predmet i stjecatelj. a pitanje tko će biti vlasnik zgrade nije riješeno na nekom drugom pravnom temelju te ako su ispunjene sve posebne zakonske pretpostavke za to stjecanje. dužan je plaćati vlasniku zahvaćenog zemljišta novčanu rentu u visini zakupnine za zahvaćeno zemljište. zemljište sa zgradom ipak pripada vlasniku zemljišta.www. Naš pravni poredak pravi iznimku u korist poštenog graditelja u slučaju da vlasnik zemljišta nije prigodom izgradnje na njegovu zemljištu postupao pošteno. osobito kod poplava I bujica. ili novca. Također ima pravo zahtijevati da graditelj otkupi cijelu tu česticu po tržišnoj cijeni. naime za slučaj da je znao da graditelj gradi na njegovom zemljištu a nije mu zabranio gradnju  pošteni graditelj stječe pravo vlasništva cijele nekretnine. Pod zgradom se misli na zgradu u užem smislu ali I na svaki drugi građevinski objekt koji se razmjerno trajno povezao sa zemljišnom česticom na njezinoj površini. dijelova zgrada.pravokutnik. Ono što se od priraslog materijala može odvojiti bez nerazmjerno velikih troškova. pa makar I od tuđeg materijala. time se širi pravo vlasnika obalnog zemljišta b) Otrgnuta zemlja (avulsum) je komad zemlje koji je voda. Vlasniku zemljišta pripada pravo zahtijevati uspostavu prijašnjeg stanja (o trošku graditelja) I pravo na naknadu štete. 3.net prirastanja. zgrada je njegova jer je na njegovom zemljištu. ili ispod nje. pa I dalje pripada onome čiji je bio I prije nego je uporabljen za izgradnju zgrade. Zemljište je tuđe ako graditelj nije vlasnik tog zemljišta ili ako on nije isključivi vlasnik. svagdašnji vlasnik nekretnine čiji dio je na tuđem zemljištu. Nitko ne može steći vlasništvo nekretnine ugradnjom svojih stvari. pa on može zahtijevati odvajanje. Dok ovakvo stanje traje. Prirastanje nekretnine nekretnini a) Naplav (alluvio) je zemljište I druge stvari koje voda postupno. koja bi prirasla susjednom zemljištu. nadogradnju. pa ga je potom pripojila drugom 51 . ono što se ne može odvojiti postalo je prirastanjem vlasništvo onoga čija je nekretnina. preuređenje ili sanaciju zgrada. ali on ne može tražiti povratak zemljišta u prijašnje stanje. tretira se kao tuđe I ako je graditelj vlasnik zemljišta ali netko drugi ima na njemu pravo građenja. Kad vlasnik zemljišta ne zna da netko na njegovoj nekretnini gradi. Posebno su regulirane pravne posljedice izgradnje zgrade na tuđem zemljištu. b) Prekoračenje međe građenjem – dio zgrade koji je zahvatio susjedovo zemljište nije samostalna stvar. tada njemu pripada vlasništvo nad zgradom ali I mogućnost da zemljište vrati u prijašnje stanje (da o svom trošku sruši zgradu). otkinula od nekog zemljišta.

ako su ispunjene pretpostavke. dijelovi im pripadaju prema razmjeru vrijednosti njihovih stvari I korisnog rada u času kada je od toga nastala nova stvar. stekao je vlasništvo na novoj stvari. I u času kad se to dogodilo. c) U vodotoku može prirodnim ili umjetnim putem nastati otok (insula in flumine nata). ako se to ne protivi planu regulacije vodotoka STJECANJE SJEDINJENJEM TUĐE STVARI S VLASNIKOVOM U NOVU STVAR Pokretne stvari različitih vlasnika mogu se djelovanjem prirodnih sila i/li ljudskog rada sjedniti tako da niti jedna od njih ne nastavi svoju dotadašnju egzistenciju. STJECANJE NOVE STVARI NASTALE TUĐOM PRERADOM VLASNIKOVE STVARI Prerada je pretvaranje pokretne stvari. Vlasnik nekretnine od koje je zemlja otrgnuta ovlašten je da ga u roku od godine dana za sebe odvoji od zemljišta kojem ga je voda pripojila. U pravilu prestaju sva ograničena stvarna prava koja su teretila te stvari. d) Napušteno korito (alveus derelictus) je korito koje je ostalo napušteno time što je vodotok prirodno ili umjetno skrenut. ima zakonsko pravo na razvrgnuće tog suvlasništva isplatom. Preraditelju pripada njegov dio jedino ako je njegov rad na sjedinjavanju bio objektivno koristan  samo ako je vrijednost nove stvari veća 52 . ali ne prestaju ona koja po svojoj naravi mogu za predmet imati naknadu na koju bivši vlasnik ima pravo . Preradi li netko više stvari različitih vlasnika u novu stvar došlo je do sjedinjenja stvari različitih vlasnika u novu stvar s elementom prerade. pripada pravo zahtijevati od suda odluku da uspostava prijašnjeg stanja nije dopuštena. Bivši vlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom. Ako se novonastalu stvar može rastaviti na sve one stvari od kojih je nastala. svaki od vlasnika sjedinjenih stvari može ishoditi rastavljanje te će se svakom vratiti što je njegovo.net zemljištu. u novu stvar preraditeljevim korisnim radom. Svakome od njih pripada suvlasnički dio zavisno od odnosa stvari u trenutku njihova sjedinjenja  nenamjerno suvlasništvo (communio incidens). a od obveznih prava prestaju najam I zakup. Ako je definitivno nastala nova stvar (proizvod) sjedinjenjem vlasnikove stvari (materijala) I tuđeg korisnog rada to dovodi do prestanka dotadašnjih prava na prerađenoj stvari (vlasništva ali I drugih) te do stjecanja prava vlasništva na novonastaloj stvari nenamjerno suvlasništvo. ili će krivi suvlasnici morati isplatiti njega. Ako je definitivno nastala nova stvar. a u širinu do polovine vodotoka. Kadgod se vlasnikovu stvar koju je netko preradio. jedne ili više njih. to izaziva prestanak dotadašnjih prava vlasništva I drugih stvarnih prava na stvarima koje su se sjedinile te stjecanje vlasništva na novoj stvari. Bivši vlasnik stvari koji se sjedinjenjem bez svoje krivnje našao u nenamjernom suvlasništvu. samim sjedinjenjem. pa tada otok koji je trajno nastao u vodotoku pravno prirasta zemljištima koja leže duž tog otoka na obje obale po dužini zemljišta. vlasniku će se vratiti što je njegovo. I ovdje nastaje nenamjerno suvlasništvo među preraditeljem I svima čije su stvari prerađene u novu stvar. može vratiti u prijašnje stanje. Preraditelju. Samo se pokretnine mogu povezati u novu stvar. Svaki od vlasnika stvari koje su se sjedinile. Priobalni vlasnici imaju pravo da u roku tri godine navedu tok vode u ranije korito o svom trošku.www. postaju suvlasnici u razmjeru vrijednosti stvari I korisnog rada u času nastanka nove stvari. pa voda umjesto svojim dotadašnjim koritom protječe preko zemljišta preko kojih nije do tada tekla.pravokutnik. pri čemu će o njegovoj volji ovisiti da li će on zadržati novonastalu stvar I njih isplatiti. nego da od njih nastane nova stvar. Vlasnici obalnih zemljišta stječu pravo vlasništva na odnosnom dijelu otoka samom činjenicom trajnog nastanka otoka.

Dosjelošću se može pretvoriti u pravo vlasništva jedino posjed stvari koji ima zakonom određeni sadržaj I kakvoću te takav neprekidno traje zakonom određeno vrijeme. nego se tijek roka produžuje za onoliko koliko je zastoj trajao. osiguravanja ili ostvarenja njegovog prava vlasništva. bilo putem dosjelosti. Posjed stvari neprekidno traje zakonom određeno vrijeme  rok dosjelosti. a to bude uspješno Zastojem tijeka roka dosjelosti ne prestaje dosijedanje. a I singularni sukcesor glede stvari stečene putem dosjelosti. Pravni učinci dosjelosti nastupaju ipso iure čim se ispune sve pretpostavke stjecanja putem dosjelosti.net od zbroja vrijednosti svih stvari koje su u nju sjedinjene. Kada se stječu u u vlasništvo stvari RH.pravokutnik. gubi to svoje dotadašnje pravo vlasništva a ujedno (u pravilu) prestaju I druga prava koja su teretila tu stvar. Bude li dosjedanje prekinuto. ono se ne može nastaviti. Tako stečeno pravo može se upisati u zemljišnu knjigu. Redovito vrijeme je tri godine za pokretnine te deset godina za nekretnine. Učinak jest da osoba koja je do tada bila vlasnik. I to posjed onakve kakvoće koju zakon traži za redovitu ili barem izvanrednu dosjelost – posjednik stvar posjeduje kao da je on njezin vlasnik. U pravilu je svaka stvar koja bi mogla biti stečena u vlasništvo sposobna da se stekne putem dosjelosti. Njegov posjed je istodobno zakonit. to je izvorno stjecanje. Za slučaj razvrgnuća suvlasništva pravo na diobu isplatom pripada nekrivim bivšim vlasnicima stvari no ne pripada preraditelju. županije. tada je razlika u vrijednosti rezlutat njegova korisnog rada. ili poduzeo neku drugu radnju pred sudom ili drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja. odlučuje sud. Zahtjev se podnosi bilo u obliku tužbe upravljene na utvrđenje pravnih učinaka dosjelosti. ne priznajući ičiju višu privatnu vlast na njoj. Ovlašten je dosjedatelj ili njegov univerzlani sukcesor. On može biti redovan I izvanredan. istinit I pošten 2.www. Tereti koji su bili poznati stjecatelju ne prestaju. a završava istekom posljednjeg dana. no postoje iznimke 53 . jedinica lokalne samouprave I uprave odnosno s njima izjednačenih pravnih osoba. DOSJELOST (usucapio) je stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem te stvari kroz zakonom određeno vrijeme. Stvar je sposobna biti predmetom stjecanja u vlasništvo putem dosjelosti – stvar koju nitko ne bi mogao steći u svoje vlasništvo ne može se steći putem dosjelosti. Rok počinje teći od dana kada posjednik stekne samostalan posjed stvari kakvoće kakva se traži za tu dosjelost. stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe tada je potrebno da protekne izvanredno vrijeme dosjedanja koje je dvostruko duže od redovitog. sljednik u posjedovanju može nastaviti dosjedati ako njegov posjed ima potrebnu kakvoću 3. Faktični prekid nastupa iz razloga: a) Ako dosjedatelj izgubi samostalan posjed stvari (a ne sačuva njegov kontinuitet služeći se pravom na posjedovnu zaštitu) b) Ako prestane biti pošten posjednik (sazna da nije vlasnik stvari koju samostalno posjeduje Prekid će nastupiti iz pravnih razloga (civilni prekid): a) Ako je posjednik stvari priznao tuđe pravo vlasništva b) Vlasnik je protiv njega podignuo tužbu. ovisno o tome čija se stvar dosjeda. Dosjedatelj ima samostalan posjed te stvari. no na njih se ne pazi po službenoj dužnosti već samo na zahtjev ovlaštene osobe. Posebne pretpostavke za stjecanje dosjelošću su: 1.

ako za nepoštenje svojeg prednika nije znao niti je morao znati. ako je takva zaštita nužna I ako način otklanjanja povrede prava odgovara prilikama. ZAŠTITA PRAVA VLASNIŠTVA VLASNIČKI ZAHTJEV je vlasnikovo subjektivno pravo koje ga ovlašćuje da od osobe koja vrijeđa njegovo pravo vlasništva zahtijeva onu činidbu kojom će se ukolniti tu povredu. posjed pokretnine treba trajati 10. Tuđim bespravnim uznemirivanjem vlasnika u izvršavanju njegove pravne vlasti na/glede njegove stvari koje se zbiva na drugi način. a traje znatno duže nego što se to traži za redovitu dosjelost.pravokutnik. a nasljednički iz povrede nasljednog prava. dakle 20 godina za pokretnine I 40 god za nekretnine. a) Prava vlasnička tužba za prestanak uznemiravanja (actio negatoria) b)Tužba predmnijevanog vlasnika za prestanak uznemiravanja (publicijanska actio negatoria) Vlasnik nije ovlašten svoj vlasnički zahtjev ostvarivati putem samopomoći. inače je vlasnički. a nekretnine 20 godina  redovito vrijeme. nastaje za vlasnika. GLAVA 8. U našem pravnom poretku nasljednički zahtjevi zastarijevaju (1/10 godina).. Vlasniku stoje na raspolaganju za zaštitu njegova prava vlasništva putem parnice slijedeće vrste zahtjeva-tužbi: 1. Poštenje se uvijek predmnijeva. a) Prava vlasnička tužba (reivindikacija. vlasnički zahtjev za povrat stvari  vindikacijski zahtjev. rei vindicatio) b) Vlasnička tužba predmnijevanog vlasnika za povrat stvari (publicijanska t. Jedino ako se o stvari spore jer je među njima sporno tko je od njih naslijedio ostavitelja-bivšeg vlasnika te stvari. nastaje povredom vlasništva te djeluje protiv određene osobe  one koja vrijeđa vlasništvo I nalaže joj neko određeno činjenje (aktivno ili pasivno).net 4. Postoji mogućnost uračunavanja prednikova posjeda ako postoji neprekidna sukcesija. a vlasnički ne.www. Stjecatelj je sposoban steći tu stvar u vlasništvo dosjelošću – ta sposobnost pripada svakom pravnom subjektu u granicama njegove opće pravne sposobnosti Izvanredna dosjelost – njome pravo vlasništva može steći samostalan posjednik stvari čiji posjed nema sve pozitivne kvalitete koje su inače potrebne za redovnu dosjelost. Da bi se pravo vlasništva pokretnine moglo steći putem izvanredne dosjelosti. ako mu je posjed barem pošten. Univerzalnim se prigovorom naziva onaj kojim tuženik za sebe tvrdi da je on nasljednik umrlog 54 . Izvanredno vrijeme dosjedanja (za stvari određenih pravnih subjekata) traje duplo duže nego redovito. tada je to nasljednički zahtjev. Vlasnička I posjedovna tužba najviše se razlikuju u postupovnom smislu. Razlika između vlasničkih I nasljedničkih zahtjeva je u pravnom temelju zakona – vlasnički proizlaze iz povrede prava vlasništva. a poštenim se smatra I nasljednik nepoštenog posjednika. Vlasničke se zahtjeve redovito naziva I vlasničkim tužbama. dok se o petitornom sporu (o vlasničkom zahtjevu) odlučuje u parnici koju se vodi po općim pravilima parničnog postupka. jedino bi se smio poslužiti defenzivnom samopomoći da bi suzbio povredu svojeg prava vlasništva kada neposredno prijeti opasnost. a protiv onoga koji bespravno posjeduje njegovu stvar. Tuđim bespravnim posjedovanjem vlasnikove stvari nastaje za vlasnika. u posjedovnom (sporu o zahtjevu za zaštitu posjeda) odlučuje se u parnici koju se vodi po posebnim pravilima. a ne bespravnim posjedovanjem stvari. a protiv osobe koja ga uznemirava. actio publiciana) 2. vlasnički zahtjev za prestanak uznemiravanja  negatorijski zahtjev.

www. pod pretpostavkama određenim zakonom. odgovarao bi mu za svu štetu koja bi odatle proizašla. Aktivno legitimiran za ovu tužbu je vlasnik stvari čiju predaju zahtijeva ako je u stanju dokazati to svoje pravo vlasništva. te (ne)istinitost neke isprave. 55 . Pasivno legitimiran za vlasničku tužbu je posjednik vlasnikove stvari. tuženiku pripada pravo na posjed sporne stvari. Ako bi tuženik pred sudom tajio da posjeduje stvar. Vlasnički zahtjev se od tužbe na utvrđenje vlasništva razlikuje po svom sadržaju. sud će. na njemu leži teret da dokaže svoje pravo vlasništva. odnosno samo njemu ako je ovlašten da I za njih primi taj posjed Etažni vlasnik je glede posebnog dijela legitimiran kao da je on jedini vlasnik tog dijela. pravo tražiti naknadu nekih troškova što ih je imao za stvar koju mora predati njenom vlasniku. PRAVA VLASNIČKA TUŽBA (VINDIKACIJSKI ZAHTJEV. u kojoj će glavni predmet spora biti pravo na posjed sporne stvari. identitet stvari čiju predaju traži tvrdeći da je njegova te da je ta stvar u posjedu tuženika. budući da ju je stekao u vlasništvo naslijedivši ostavitelja. kojom on. I obrnuto. deklaratornim tužbama se traži od suda da utvrdi postojanje ili nepostojanje nekog prava ili pravnog odnosa. Što se tiče tužbi zbog stjecanja bez pravnog temelja važi pravilo da gdje ima mjesta vindikaciji nema mjesta kondikciji. bivši posjednik ostaje pasivno legitimiran. nanijevši mu štetu. ako to čine priznavajući tuđu višu vlast na stvari (takvu koja nije vlasnikova niti je izvedena iz vlasnikove). Vlasnikovo pravo vrijeđaju i oni koji stvar bespravno nesamostalno posjeduju. pa je ovlašten zahtijevati da mu onaj tko njegovu stvar bespravno posjeduje (samostalno ili ne. trebati dokazati da se stvar nalazi u tuženikovom posjedu. Tako će inicirati parnicu s posjednikom kao tuženikom. Tužbu može podići vlasnik-neposjednik. Svrha je isključenje drugih osoba od nedozvoljenog posjedovanja vlasnikove stvari.pravokutnik. Ako je vlasnik svoj zahtjev usmjerio na onoga koji stvar posjeduje nesamostalno. ali I vlasnik-posredni posjednik. jer posjednik ima. ako je posjeduje bespravno. posredno ili ne) preda taj svoj posjed stvari. taj će se od zahtjeva da preda stvar moći braniti imenovanjem osobe čiju on višu vlast na stvari priznaje I iz čijeg posjeda izvodi svoj imenovanje prednika (nominatio auctoris). a dokaže se da je ona ipak u njegovu posjedu. ZAHTJEV ZA POVRAT STVARI. Vlasnik ima pravo na svoju stvar I sve koristi od nje. Tužitelj će. odlučiti da je tuženik dužan tužitelju predati tu stvar u posjed. kao I koristi koje je od nje imao. a glede cijele nekretnine legitimiran je kao što su inače legitimirani suvlasnici stvari. traži od nje da mu ona preda svoj posjed te stvari. bude li to osporeno. pa bi time zavarao tužitelja. pa da stoga njemu. ne upuštajući se u daljnje izvođenje dokaza o tužiteljevom pravu vlasništva. Zahtjev ide preko suda u obliku tužbe kojom se zahtijeva od tuženika da mu preda stvar u posjed. Sud će odlučiti I o tuženikovim zahtjevima da mu se naknade troškovi.rei vindicatio) je tužba vlasnika protiv osobe koja posjeduje njegovu stvar.net vlasnika. Aktivno su legitimirani I svi suvlasnici zajedno kao I zajednički vlasnici: a) od svojih suvlasnika zahtijevati da mu predaju stvar u suposjed (ako nisu valjano drukčije odlučili glede posjedovanja stvari) b) od trećih osoba je ovlašten zahtijevati da posjed suvlasničke stvari predaju svim suvlasnicima zajedno (njemu I svima ostalima). Tuženikova pasivna legitimacija neće prestati napusti li on posjed sporne stvari nakon što mu je dostavljena tužba za povrat te stvari. pozivajući se na svoje pravo vlasništva koje je u stanju dokazati. Ako bi tuženik u postupku lažno priznavao da posjeduje stvar koju nema u posjedu.

Tuženik može tužitelju postavljati i prigovore materijalnopravne naravi. upravljeni na predaju koristi od stvari (plodova. Ako se stvar samo pogoršala. posjednik će je takvu predati vlasniku I također neće biti dužan nadoknaditi mu štetu ili popraviti oštećenje. Vlasnik ne može zahtijevati koristi koje je posjednik imao od vlasnikove stvari dok ju je pošteno posjedovao. koristi od uporabe). Pošten posjednik je na temelju zakona dužan predati vlasniku u posjed njegovu stvar u onom stanju u kojem se ona zatekla u času kad je primio vlasnikovu tužbu. ali samo ako su te koristi bile primjerene onom pravu na posjed stvari za koje je pošteni posjednik vjerovao da mu pripada. 56 . ako su osnovani. ali je stvar uništio ili oštetio. generične stvari se mogu zahtijevati samo ako su dovoljno individualizirane. a ako je stvar za vrijeme dok ju pošteno posjedovao propala. U načelu su posjednikova pravna raspolaganja vlasnikovom stvari bez pravnog učinka. I dilatorni prigovori koji ga zaustavljaju. odnosno da je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga u to posumnjati. vlasnik može od njega zahtijevati nakandu te štete. Nepošteni posjednik nema ista prava na naknadu kao pošteni. To znači da vlasnik treba dokazati da je posjednik već u trenutku stjecanja svog posjeda znao da mu ne pripada pravo na posjed. treba to dokazati. kao I na naknadu šteta koje su nastale pogoršanjem ili propašću onoga što treba predati u posjed vlasniku. Vlasnik nije ovlašten od posjednika zahtijevati naknadu za uporabu stvari u doba dok ju je on pošteno posjedovao. To su peremptorni prigovori koji negiraju ili. Vlasnik je ovlašten zahtijevati od posjednika da mu u posjed preda stvar sa svim plodovima koji se od nje još nisu odvojili.net Glavni I nužni sadržaj vlasničke tužbe je tužiteljev zahtjev tuženiku neka mu taj preda svoj posjed određene stvari. to mogu biti samo individualno određene stvari (species). Vlasnikovo pravo da zahtijeva povrat svoje stvari ne zastarijeva (načelo nezastarivosti). on nije dužan to nadoknaditi vlasniku. kao ni naknadu za ostale koristi koje je pošteni posjednik imao od stvari za vrijeme dok ju je posjedovao. Ovi zahtjevi zastarijevaju u roku od tri godine a počinju teći od dana predaje stvari. Na vlasniku je da dokaže da se stvar koju zahtijeva nalazi u tuženikovom posjedu. ili da je posjednik naknadno prestao biti pošten time što je saznao da mu ne pripada pravo na posjed.pravokutnik. Ako su odvojeni plodovi I dijelovi stvari prešli na temelju zakona u vlasništvo poštenog posjednika matične stvari vlasnik nije ovlašten zahtijevati te plodove I dijelove stvari od posjednika koji je bio pošten u trenutku njihova odvajanja. Odvojene plodove I dijelove stvari koje nije stekao pošteni posjednik. Ovi zahtjevi zastarijevaju u roku od 3 god I počinje teći od dana predaje stvari vlasniku. Stvar se mora opisati po onim svojim osobinama po kojima se razlikuje od istovrsnih stvari. te sa svim vanjskim prirastom toj stvari. Tuženik bi mogao vlasnikovom zahtjevu suprotstaviti svoj protuzahtjev da mu naknadi troškove što ih je imao za vlasnikovu stvar. I to pod prijetnjom ovrhe.www. Tužitelj može postavljati I neke sporedne zahjeve. ovlašten je od njega zahtijevati vlasnik stvari. Vlasnik-tužitelj time zahtijeva kondemnaciju  odluku suda da je posjednik-tuženik dužan prenijeti svoj posjed stvari tužitelju (ili osobi koju je on odredio). ukidaju vlasnički zahtjev. pa ako vlasnik tvrdi da je posjed bio nepošten I ranije. osim ako zakonom nije što drugo određeno. Predmnijeva se da je posjednikov posjed stvari bio pošten sve do onog trenutka kada je primio vlasnikovu tužbu za povrat stvari koja je rezultirala pravomoćnom odlukom da mu ne pripada pravo na posjed te stvari. Jedino u slučaju kada je posjednik posjedovao vlasnikovu stvar vjerujući da mu pripada neko ograničeno stvarno ili obvezno pravo koje bi ga ovlašćivalo da je posjeduje.

Za njih posjednik ima pravo odnošenja (ius tollendi).pravokutnik. Zahtjev naknade zastarijeva za tri god. preda stvar u njezinom prvobitnom stanju. niti poriče svoj posjed te stvari. od predaje stvari vlasniku. uključujući sve što joj je u međuvremenu priraslo 2. može se namiriti iz vrijednosti zadržane stvari. poriče da osoba koja je stavila vlasnički zahtjev ima pravo vlasništva na odnosnoj stvari (osporava njegovu aktivnu legitimaciju) ili poriče da posjeduje tu stvar. ali samo onih koji bi bili nužni I vlasniku. nužni – oni bez kojih bi stvar propala. Vlasnik ima pravo od nepoštenog posjednika svoje stvari zahtijevati da vlasniku ili osobi koju odredi da: 1. neće mu se nadoknaditi taj trošak Posjednik nema pravo na naknadu luksuznih troškova učinjenih radi uljepšavanja stvari.www. nego tome suprotstavlja tvrdnju da su se prilike izmjenile. ne bude li mu plaćeno. dijelove. ali ih je posjednik propustio Zahtjev za naknadu se može postaviti zajedno sa zahtjevom za izručenje posjeda stvari. Prigovori kojima posjednik negira vlasnički zahtjev su oni kojima on poriče istinitost činjeničnih navoda na kojima se temelji vlasnički zahtjev. Ako je pošteni posjednik promijenio namjenu stvari. naknadi sve štete koje su nastale na stvari za vrijeme dok ju je posjedovao. nego tvrde da tuženik ima pravo koje ga ovlašćuje da posjeduje tu tužiteljevu stvar. I da naknadi sve od toga što ne može predati 4. Posjednik je ovlašten vlasničkom zahtjevu suprotstaviti svoj zaustavljajući prigovor zadržanja (retencije)  da na temelju zakona ima pravo zadržati u svojem neposrednom posjedu stvar svojeg dužnika ( I nekretninu!!). ili za propast stvari 3. tj. korisni – oni koji su pridonijeli povećanju vrijednosti stvari. no jedino ako se to može odvojiti bez oštećenja same stvari. ali i samostalno. Prigovori koji ukidaju vlasnički zahtjev su oni kojima tuženik ne poriče da je tužitelj imao pravo vlasništva stvari koju zahtijeva. pogoršala se ili bi joj se vrijednost smanjila 2. zadovoljstva ili veće udobnosti. ako su ti troškovi bili: 1. Nepošteni posjednik trebat će vlasniku nadoknaditi štetu u slučaju da je vraćena stvar opterećena tuđim pravom. pa da tužitelj više nije vlasnik stvari ili da tuženik više nije u posjedu te stvari.net Posjednik ima pravo na temelju zakona zahtijevati naknadu za troškove koje je napravio za stvar u vrijeme dok ju je pošteno posjedovao. preda sve koristi (odvojene plodove. naknadi zanemarene koristi. niti poriču da je tuženik posjednik te stvari. odnosno pravo da od vlasnikove stvari odvoji I za sebe uzme ono što je stvari dodao. Pravo poštenog posjednika na naknadu troškova je ograničeno time što će se od iznosa naknade odbiti vrijednost plodova I drugih koristi koje je posjednik imao od vlasnikove stvari. Prigovori koji zaustavljaju vlasnički zahtjev su oni koji ne poriču da je tužitelj zaista vlasnik stvari koju zahtijeva. a ta promjena nije korisna za vlasnika. koristi od uporabe) koje je imao od stvari dok ju je nepošteno posjedovao. Nepošteni posjednik ima pravo zahtijevati naknadu nužnih troškova. dok mu taj ne ispuni što mu je dužan. tj. Kod korisnih troškova treba razlikovati troškove koji su 57 . prosudba prema objektivnom kriteriju (tržišnoj vrijednosti). Posjednik ima pravo zadržanja (ius retentionis) vlasnikove stvari koju neposredno posjeduje dok mu ne budu nadoknađeni oni troškovi na koje ima pravo. Potraživanje troškova će zastarjeti za 3 god od dana predaje stvari vlasniku. sve one stvari koje je stvar mogla dati.

Također nema ni pravo retencije. Iznimno. Ako je tužitelj bio postavio I sporedne zahtjeve. prigovori da tužitelj nije vlasnik odnosne stvari I da tužiteljeva stvar nije ni bila u njegovu posjedu. Radi sprječavanja toga sud može. Sud će usvojiti tužbeni zahtjev dođe li do zaključka da je osnovan. zanemariti. ako je presuda već donesena. I ako je tuženik postavio svoje protuzahtjeve. koja ju je voljna predati sudskom ovršitelju. oštetiti. Posjednik nema pravo na naknadu luksuznih troškova no ima pravo odnošenja. Ako je tuženik zavarao tužitelja time što je u postupku lažno tvrdio da posjeduje stvar koju vlasnik zahtijeva. sud će odlučiti da ju je dužan predati tužitelju. Može stavljati I prigovore koji tužiteljev zahtjev ukidaju jer tužitelj više nije vlasnik stvari ili jer tuženik stvar više nema u posjedu. odnosno osobi koju je tužitelj odredio. U presudi će se navesti rok za dobrovoljno izvršavanje onog što je presudom naredio. Ovrhu radi predaje nekretnina provest će tako što će sudski ovršitelj predati nekretninu u posjed ovrhovoditelju. ako I ukoliko na nju ima pravo po obveznopravnim pravilima. Mogućnost stavljanja prigovora koji negiraju vlasnički zahtjev je za nepoštenog posjednika jednaka kao I za poštenog. Nađe li stvar u neposrednom posjedu ovršenika. teret dokazivanja prebacuje se na onoga koji je tajio svoj posjed stvari. bez obzira što on još nije dokazao svoje vlasništvo. Ovrhu se neće moći odrediti prije nego što nakon pravomoćnosti presude bezuspješno protekne paricijski rok za dobrovoljno ispunjenje. sud će pravilu I o njima odlučiti tom presudom. Na temelju ovršne presude može onaj kome je tuženik trebao predati stvar (u procesnoj ulozi ovrhovoditelja) ishoditi od suda pokretanje I provedbu ovrhe protiv dotadašnjeg tuženika (ovršenika) kojom će se prisilno provesti predaju posjeda stvari koja je presudom naređena. rad ili sredstva bez pravnog temelja prirasle tuđoj stvari. Zahtjevi nepoštenog posjednika zastarijevaju u roku od tri godine od dana predaje stvari vlasniku. ima pravo na naknadu za to što joj je priraslo. otuđiti ili opteretiti tuđim pravom. a tako će postupiti I kada se stvar nađe u neposrednom posjedu treće osobe. do ostvarenja njegova zahtjeva za predaju stvari. ne može osnovano tvrditi da je tužitelju prestalo pravo vlasništva jer ju je posjednik stekao od nevlasnika ili dosjelošću. sudski će je ovršitelj od njega oduzeti I predati je ovrhovoditelju. iako još nije ovršna.www. čak I prije pokretanja postupka o vlasničkom zahtjevu. Također ne može osnovano vlasniku uputiti prigovor koji zaustavlja vlasnički zahtjev.net bili korisni da bi stvar dala plodove od troškova korisnih za samu stvar. može ovršni sud odrediti I provesti prethodnu ovrhu radi predaje stvari ako su ispunjene posebne pretpostavke: ako je ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da prijeti opasnost da će se ovrha onemogućiti ili znatno otežati bude li se čekalo na to da presuda postane ovršna iako je dao osiguranje za štetu koju bi ovršenik mogao pretrpjeti zbog prethodne ovrhe. nepošteni posjenik ih ima pravo zahtijevati po pravilu da svatko čije su pokretne stvari. odgovara za svu štetu koja iz toga proizađe. Ako bi tuženik tajio svoj posjed. Često ovrhovoditelju prijeti opasnost da će osoba koja njegovu stvar posjeduje. Onaj tko je dužan drugome predati plodove neke stvari ili prava ima pravo od njega zahtijevati naknadu onih troškova koje je imao radi dobivanja tih plodova. Što se tiče troškova korisnih za samu stvar. kojom će narediti tuženiku da preda posjed stvari tužitelju. odrediti privremene 58 . odnosnu stvar uništiti. nakon što prethodno s nje udalji osobe I ukloni tuđe pokretnine. a ne daju se od nje odvojiti. no nikada više od vrijednosti plodova koje je dužan predati. ako bi ih imao dobar gospodar.pravokutnik. ili na neki drugi način osujetiti i znatno otežati ostvarenje njegova vlasničkog zahtjeva. Bespravni posjed tuženika podleći će u sukobu sa subjektivnim pravom tužitelja sud će donijeti kondemnatornu presudu.

prigovor svojeg jednako jakog ili jačeg prava na posjed PRAVA VLASNIČKA TUŽBA ZA PRESTANAK UZNEMIRAVANJA (NEGATORIJSKA TUŽBA. tuženika). Djeluje protiv aktualnog posjednika sporne stvari (tj. traži od osobe koja tu stvar posjeduje.net mjere po pravilima OZ o privremenim mjerama radi osiguranja nenovčane tražbine. nego ga na neki drugi način bespravno (samovlasno) smeta u izvršavanju pravne vlasti koja mu kao 59 . ali je on slabiji od tužiteljevog. da je spornu stvar stekao u svoj samostalan posjed na valjanom pravnom temelju. nezakonito ili nepošteno. Pasivno legitimirana je osoba koja spornu stvar posjeduje bez ikakvog pravnog temelja. Aktivno legitimirana je osoba u čiju korist djeluje zakonska predmnjeva vlasništva. zakonit I pošten (kvalificirani posjed). traži od osobe koja mu nije oduzela posjed njegove stvari. Treba dokazati činjenice na temelju kojih se predmnijeva vlasništvo stvari čiju predaju se zahtijeva. da mu ona preda svoj posjed te stvari. Tuženik može postaviti neke specifične prigovore: 1.www. ali jedino ako on nema pravni temelj za to posjedovanje ili ima pravni temelj. actio negatoria) je zahtjev vlasnika koji na temelju svojeg vlasništva što ga je u stanju dokazati. ili na pravnom temelju koji je slabiji od tužiteljevog. no jedino ako je to nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete. osobito time što bi se promijenilo postojeće stanje stvari. za razliku od tužitelja. niti mu osporava pravo vlasništva. Budući da uspješna publicijanska tužba daje jednak rezultat kao I reivindikacija. ili je vjerojatno da postoji potreba za odnosnom mjerom da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete. a I na istinit način. za razliku od tužitelja. nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnog reda VLASNIČKA TUŽBA PREDMNIJEVANOG VLASNIKA ZA POVRAT STVARI (PUBLICIJANSKA TUŽBA. Ovakva predmnjeva vlasništva s ofenzivnim djelovanjem djeluje u korist osobe koja je bila samostalni posjednik sporne stvari. A ako su I u tome jednaki tada je tuženikov posjed slabiji ako ga je on stekao besplatno a tužitelj naplatno. prigovor svojeg prava vlasništva sporne stvari (exceptio dominii) 4. ne može označiti svojeg prednika ili može označiti samo sumnjivoga. actio publiciana) je tužba kojom onaj za kojeg se u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom smatra (predmnijeva) da je vlasnik stvari. Može ih odrediti ako je vjerojatno da je osnovan tužiteljev zahtjev za predaju posjeda stvari I vjerojatna je opasnost da bi se ostvarenje tužbenog zahtjeva moglo spriječiti ili znatno otežati. Mjere koje se mogu odrediti su: a) zabrana otuđenja I opterećenja stvari b) zabrana poduzimanja radnji koje bi mogle nanijeti štetu c) nalog da se poduzmu radnje koje su potrebne da bi se održalo postojeće stanje stvari d) privremeno uređenje spornog odnosa među strankama. a njen posjed je bio istinit. Posjed je slabiji ako posjednik-tuženik. tada je njegov posjed slabiji ako on. ukidajući prigovor da je tužiteljev posjed u međuvremenu izgubio potrebnu kakvoću 3. posjeduje tu stvar neistinito. kojima negira da je tužitelj ikad imao spornu stvar u samostalnom posjedu takve kakvoće kakva je potrebna da bi se predmnijevalo njegovo vlasništvo 2.pravokutnik. I onaj tko je vlasnik stvari će se redovito služiti publicijanskom tužbom jer tad ne mora dokazivati svoje vlasništvo. No ako je I tuženikov posjed kvalificirani.

zahtjev na utvrđenje da tuženiku ne pripada pravo koje si svojata. usmjeren na propuštanje daljnjeg uznemiravanja Stavi li vlasnik svoj zahtjev u obliku tužbe njime će zahtijevati presudu: 1. Pasivno legitimirani su: 1. Sud će. tvrdi li tuženik da ima pravo poduzimati ono što uznemiruje vlasnika stvari. Aktivno legitimiran za ovu tužbu je vlasnik. znajući za to što se čini. usmjeren na činidbu ili više njih. narediti tuženiku da izvrši onu činidbu. nego glede neke druge stvari poduzima čine kojima ograničava ili smeta vlasnika u tome da on svoju vlast na/glede vlastite stvari izvršava u punom obujmu Vlasnik-tužitelj zahtijeva kondemnaciju  presudu da je tuženik dužan neko negativno i/ili pozitivno činjenje. Ako je tuženik trebao učiniti neko pozitivno činjenje sud će ovlastiti ovrhovoditelja da sam ili putem druge osobe učini na račun ovršenika ono što je taj 60 . ili po nalogu ili u korist treće osobe 2. ako je ona. I to pod prijetnjom ovrhe.net vlasniku pripada. koje je tužitelj tražio radi uspostave onog stanja kakvo je bilo prije uznemirivanja. Ako je činom uznemirivanja prouzročena vlasniku šteta. Ali tužitelj ne mora dokazivati bespravnost čina koji ga uznemiruje. osoba u čiju se korist vlasnika uznemirava. Ne izvrši li tuženik dobrovoljno u paricijskom roku ono što mu je sud naložio. glavni zahtjev bit će: 1. zajednički vlasnik te prethodni I potonji vlasnik.www. pa će vlasnik zahtijevati a) propuštanje ponašanja kojim ga se uznemiruje b) činjenje kojim će ukloniti izvor uznemirivanja c) činjenje kojim će uspostaviti prijašnje stanje stvari 2. ako ona to čini bespravno. ali I suvlasnik. da sud zabrani tuženiku ponavljanje iste ili slične radnje kojom smeta tužiteljevo vlasništvo 4. to odobrila ili se time okoristila Vlasnik je ovlašten zahtijevati od pasivno legitimirane osobe njezino negativno i/ili pozitivno činjenje kojim će prestati bespravno uznemirivanje tužiteljevog vlasništva. osoba po čijem se nalogu čini ono što uznemirava vlasnika 3. da je tuženik dužan određeno činjenje (propuštanje čina smetanja. Vlasnika smeta onaj tko samovlasno poduzima čine kojima: 1. kojim će prestati bespravno uznemirivanje tužiteljevog vlasništva. moći će zahtijevati naknadu po općim pravilima za naknadu štete. ukidaju ili zaustavljaju. presuda postaje ovršna. bilo postupajući za sebe. ili da je tužitelj zbog ograničenja vlasništva dužan trpjeti čine koji ga uznemiravaju. osoba koja neposredno uznemirava vlasnika. uspostava prijašnjeg stanja) 2. uklanjanje izvora smetanja. da to uznemiravanje prestane. I ovdje tuženik može postavljati prigovore koji negatorijski zahtjev negiraju. no u granicama njihovih ovlasti na zaštitu. ili više njih. Zahtjev se postavlja protiv osobe koja vlasnika uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti na/glede stvari. propuštanje daljnjeg uznemirivanja 3. onaj tko ne izvršava sadržaj nikakvog prava na/glede vlasnikove stvari. kojima se uspostavlja ono stanje kakvo je bilo prije čina uznemirivanja. na njemu je da dokaže da ima subjektivno pravo koje ga na to ovlašćuje. proširuje ili mijenja sadržaj prava koje joj ne pripada 3. faktično izvršava sadržaj nekog prava na/glede te stvari koje joj ne pripada 2.pravokutnik. odnosno ne takvog sadržaja Vlasnički zahtjev za prestanak uznemirivanja ne zastarijeva. ocijeni li da je tužbeni zahtjev osnovan. Na tužitelju je teret da dokaže da je njegovo pravo vlasništva uznemireno te da ge je uznemirio tuženik.

te pravni temelj I istinit način stjecanja tog posjeda. U hrvatskom stvarnopravnom poretku postoji zakonska definicija SUSJEDSKIH PRAVA  ovlasti koje se priznaju vlasniku nekretnine (ili osobi kojoj je on prepustio izvršavanje tog prava) radi uzajamno obzirnog izvršavanja prava vlasništva. ako radnju može izvršiti samo ovršenik. a pravno podijeljena na čestice (parcele) čine zajednicu vlasnika na dijelove (communio pro diviso). propuštanje ili činjenje glede njegove nekretnine. tko ima faktičnu vlast na spornoj površini. sud će mu rješenjem zaprijetiti novčanom kaznom ili kaznom zatvora za slučaj da to ne uradi. Svaki je vlasnik nekretnine ovlašten označiti među svoje nekretnine I na taj način pokazati dokle dopire njegova pravna vlast. Odredbe o susjedskim pravima nisu kogentne naravi te susjedi mogu na drugi način urediti svoje odnose od onoga kako je propisano zakonom. Međa će se ispravljati: ako se više ne raspoznaje. Ograničavanje izvršavanja prava vlasništva radi uređenja susjedskih odnosa samo ograničava izvršavanje vlasništva koje je u koliziji s izvršavanjem nekog drugog vlasništva. Međa – vlasnikova pravna vlast glede nekretnine prostorno je ograničena na zemljišnu česticu. SUSJEDSKI ODNOSI I PRAVO VLASNIŠTVA Zemljišta koja su faktično povezana. Granice čestice određene su geometrijski kao katastarska čestica I označuju se međom. Ako takvog sporazuma nema. živica…) kao I stvari koje služe kao međni znakovi smatraju se suvlasništvom osoba čija zemljišta razgraničavaju  oboriva predmnjeva. U postupku ispravljanja međe ona će se prvenstveno uskladiti s granicama katastarske čestice prema katastarskom nacrtu. Ako je ovršenik trebao nešto trpjeti ili propuštati. vlasnika susjednih nekretnina. Međa se označava međnim znacima koji mogu biti dijelovi nekretnine ili posebno postavljeni međni znakovi. sud će odlučiti prema posljednjem mirnom posjedu. VLASNIČKA TUŽBA PREDMNIJEVANOG VLASNIKA ZA PRESTANAK UZNEMIRAVANJA (PUBLICIJANSKA NEGATORNA TUŽBA) –pravo na zaštitu ima onaj tko u postupku pred sudom dokaže da je samostalni posjednik stvari. Međa će se obnoviti ako nije sporna ali prijeti opasnost da se neće moći raspoznati. zidovi. ako se raspoznaje ali je sporna. prijevarom ili zlouporabom povjerenja. na nju će ga se siliti novčanim kaznama.www. ali jedino ako je pošteni posjednik te stvari. Ako te pretpostavke nisu ispunjene.pravokutnik. a koju nije stekao silom. Izvanparnični sud će morati utvrditi tko je posljednji mirni posjednik tj. GLAVA 9. Služenje 61 . koji je izvanparnični postupak. sud će odlučiti po sporazumu stranaka. Pojam susjedskih prava se odnosi na pravila kojima se uređuju odnosi između susjeda  vlasnika susjednih nekretnina. Obnavljanje ili ispravljanje međe ima pravo zahtijevati svaki vlasnik nekretnine u sudskom postupku – postupku uređenja međa. Sud donosi odluku po pravičnoj ocjeni. ako je došlo do promjene u obliku ili veličini zemljišta.net trebao učiniti. U postupku obnavljanja i ispravljanja međa sud ne odlučuje o pravu vlasništva. Ograda na međi (zajednička ograda) – sve ono što razgraničuje dva zemljišta (ograde. ali samo ako su ispunjene dvije pretpostavke  da je to moguće I da stranke na to pristanu. pa ako to opet ne bi učinio izreći će mu se kazna kojom mu se prijetilo te odrediti novu za slučaj da ponovno ne propusti ono što je dužan. te ovlasti omogućavaju da u izvršavanju svojeg prava vlasništva zahtijeva od vlasnika druge nekretnine neko trpljenje. potajice.

Vlasnik nekretnine dužan je. Nalazi li se stablo na samoj međi bit će u suvlasništvu susjeda s obje strane međe.pravokutnik. Onaj tko je na taj način uporabio tuđu nekretninu dužan ju je. Postavljanje vodova I drugih uređaja – ako se radi o postavljanju u interesu RH vrši se temeljem odredaba o nepotpunom izvlaštenju. sve dok mu oni ne budu nadoknađeni. Svaki susjed mora s desne strane od svojeg glavnog ulaza. kao I otklanjati određene uzroke što potječu od njegove nekretnine a izazivaju imisije. u primjerenom roku. Nekretnina se ograđuje tako da bude razdvojena od susjedne nekretnine. Ako to zatraži vlasnik. u skladu s općim pravilima o pravu retencije. funkcija jest sprječavanje nenamjeravanog ili slučajnog prelaženja životinja I drugih stvari na susjednu nekretninu. trpjeti pristup na svoju nekretninu u tu svrhu. Prema načinu odašiljanja imisije se dijele na neposredne (direktne) I posredne (indirektne). pravna vlast onoga s čije nekretnine potječu imisije ograničava se samo glede onih koje nisu dopuštene. a sva se prouzrokovana šteta mora nadoknaditi. Obveza ograđivanja – u pravilu obveza u našem pravnom poretku. to mogu biti životinje. Trpjeti se moraju sve imisije koje su dopuštene.www. Vlasnik nekretnine mora se suzdržavati od radnji kojih su posljedica imisije. Granica preko koje se ne moraju trpjeti štetni utjecaji određuje se prema nekoliko kriterija. Potkopavanje tuđe nekretnine – vlasnik zemljišta bit će dužan propuštati takva kopanja kakvim susjedna zemljišta ili građevine neće izgubiti potrebna uporišta. ili se služiti njima. odnosno istrgnuti iz zemlje korijenje I žile prodrle ispod površine njegovog zemljišta.net zajedničkom ogradom ne smije dovoditi ogradu u opasnost ili u stanje koje bi moglo prouzročiti njeno rušenje. vlasnik zemljišta smije odsjeći grane tuđeg stabla koje vise iznad njegovog zemljišta I zadržati ih. a vlasnik drva dužan je tu svojevrsnu samopomoć trpjeti. a ako se radi o privatnom interesu onda po pravilima o osnivanju služnosti odlukom suda kojom se osniva služnost vodova I drugih uređaja. Imisije – fizičke smetnje koje dolaze s jedne nekretnine I ometaju služenje ili korištenje drugom nekretninom. dovesti u stanje kakvo je bilo prije uporabe. Stablo na međi – stablo se nalazi u vlasništvu onog iz čijeg je zemljišta izraslo deblo (načelo superficies solo cedit). Granje i korijenje – sukladno načelu superficies solo cedit. Vlasnik ogradu održava sam o svom trošku. Pristup na tuđe radi uzimanja svojih stvari – u našem poretku postoji opće pravilo za pristup na tuđu nekretninu radi uzimanja stvari koje su na nju slučajno dospjele. materijala. postavljanja skele I sl. Nitko ne mora trpjeti da se na njegovu nekretninu 62 . Pristup na tuđe zemljište mora se obaviti na način I u vrijeme kad će najmanje smetati vlasnika zemljišta. dužan je I platiti naknadu. tj. Uporaba tuđe nekretnine radi izvođenja radova – vlasnik nekretnine s koje se ti radovi moraju izvoditi morat će trpjeti privremenu uporabu svoje nekretnine u korist vlasnika nekretnine na kojoj se izvode radovi radi smještaja osoba koje izvode radove. Njima se postiže i zaštita okoliša od štetnih utjecaja koji potječu od nekretnina. rojevi pčela I druge pokretne stvari koje se nisu povezale s nekretninom tako da bi prestale samostalno postojati. gledano s puta. I ne mora se od njega tražiti posebno dopuštenje (a bude li se tražilo on ga mora dati). ako nije što drugo propisano ili dogovoreno. kaoi popraviti nastalu štetu. Vlasnik susjedne nekretnine morat će trpjeti potkopavanje budu li poduzete sve radnje koje će spriječiti gubitak stabilnosti njegove nekretnine. ograditi svoj prostor I razdvojiti ga od susjednog zemljišta. čim prestane potreba za takvom uporabom. Vlasnik nekretnine ima pravo retenecije na stvarima koje su dospjele na njegovu nekretninu ako mu je od njih nastala šteta ili nužni troškovi.

c) stavljanje stvari izvan prometa. Zabrana mijenjanja naravnog toka vode – vlasnik zemljišta nema ovlaštenje bez posebne pravne osnove mijenjati tok voda (površinskih I ponornih) koje prirodno protječu preko njegovog zemljišta utječe li to na ovlaštenja koja imaju susjedi na zemljištima koja se nalaze nizvodno ili uzvodno. Posredne imisije su one koje na tuđu nekretninu dospiju bez izravnog utjecaja onog s čije nekretnine dolaze. Ništa se ne mijenja u pogledu prava koja treće osobe Imaju na odnosnoj stvari. Zaštita od imisija ostvaruje se negatornim zahtjevom. zahtjev može postaviti I posjednik nekretnine kojem prijeti šteta kao I svatko kome prijeti šteta. bilo preradom b) s propašću su izjednačeni I slučajevi u kojima je stvar izgubila dotadašnju pravnu samostalnost. Zaštita od imisija može se zahtijevati I prije no što su one upućene na nekretninu. poduzet s namjerom odreknuća od prava vlasništva te stvari. ali pod pretpostavkom da prijeti predvidiva opasnost od neposrednih ili posrednih prekomjernih imisija. stvar postaje res nullius.net odašilju imisije bilo posebnim uređajima ili neposredno na drugi način neposredne imisije. PRESTANAK PRAVA VLASNIŠTVA RELATIVAN PRESTANAK PRAVA VLASNIŠTVA – do njega dolazi ujedno s prelaženjem (translacijom) tog prava s dotadašnjeg na novog vlasnika (singularnog ili univerzalnog sukcesora dotadašnjeg vlasnika).pravokutnik.www. APSOLUTAN PRESTANAK PRAVA VLASNIŠTVA a) propast predmeta tog prava. mjesto. vrstu I namjenu nekretnine na koju dolaze. kao I provedbu svrhovitih mjera radi sprječavanja imisija. Prekomjernost se procjenjuje s obzirom na vrijeme odašiljanja imisija. može ga postaviti I posjednik stvari. Zahtjev prema vlasniku nekretnine može se sastojati od poduzimanja mjera potrebnih za sprječavanje nastanka štete kao I dovoljnog osiguranja za naknadu buduće štete. Njihova dopuštenost procjenjuje se prema kriterijima prekomjernosti. GLAVA 10. dakle prirodnim silama Ili slučajem. naknada štete. te ima pravo na naknadu d) kada netko temeljem zakona stekne tuđu stvar. Zbiva se na istom pravnom temelju I na isti način na koji prelazi pravo vlasništva na stjecatelja. Opasnost od rušenja zgrade – bude li uslijed neodržavanja nekretnina dovedena u takvo stanje da se može djelomično ili potpuno srušiti. štete koju prouzroče I posebnih ciljeva. bilo sjedinjenjem. stekao ju je izvorno čime na njoj prestaje pravo vlasništva koje je do tada postojalo e) pravo vlasništva pokretnine prestaje odreknućem (derelikcijom) vlasnikov čin napuštanja posjeda svoje stvari. Derelikcija je po svojoj naravi pravni posao vlasnika stvar koji se sastoji od čina napuštanja posjeda stvari I očitovanja volje da se odriče svojeg vlasništva na njoj 63 . vlasnik ostaje bez svog prava (kao da je provedeno izvlaštenje). od vlasnika nekretnine može se zahtijevati da održava zgradu u toj mjeri da ne ugrožava susjedne nekretnine. u pravilu su zabranjene a dopuštene su jedino ako postoji posebni pravni temelj za takvo uznemirivanje vlasnika susjedne nekretnine. da se ubuduće propušta činiti ono što je uzrokom imisija. stvar je propala I kad je od nje trajno nastala nova stvar. Ako pređu koji od navedenih kriterija bit će nedopuštene. a pritom je ugrožena tuđa nekretnina. Glede prekomjernih posrednih imisija može se zahtijevati otklanjanje uzroka imisija.

npr. Do uspostave suvlasništva će doći: a) prigodom stjecanja prava vlasništva ako nekoliko osoba zajedno steknu pravo vlasništva iste stvari na nekom od pravnih temelja za stjecanje prava vlasništva b) ako se ispune one posebne pretpostavke pod kojima se na temelju zakona stječe upravo suvlasništvo. ne dirajući tuđa prava. svojeg suvlasničkog dijela prava vlasništva. I obrnuto. U sumnji koliki su suvlasnički dijelovi. Očitovanje se daje u obliku tabularne isprave g) prestanak vlasništva temeljem odredbi posebnog zakona – ispunjenjem zakonom određenih pretpostavki. sjedinjenjem I sl. predmnijeva se vlasništvo. Mogućnost izvršavanja prava vlasništva glede cijele stvari ograničena je za svakog pojedinog suvlasnika time što postoje I drugi suvlasnici.www. računski određen razmjerom prema cijelom pravu vlasništva. pri čemu je taj suvlasnik potpuni vlasnik svojeg idealnog dijela. smatra se da su jednaki. ne treba mu pristanak ostalih suvlasnika. Suvlasnik ima glede svog idealnog dijela pune ovlasti. niti idealnih dijelova bez suvlasničkih dijelova tko ima idealni dio ima I suvlasnički. Suvlasništvo se uspostavlja konkurencijom među vlasnicima I diobom stvari na idealne dijelove. dakle sa svim vlasničkim ovlastima.pravokutnik. IZVRŠAVANJE PRAVA VLASNIŠTVA GLEDE CIJELE STVARI 64 . Pravni promet idealnih dijelova odvija se prema pravilima koja vrijede za pravni promet stvarima čiji su to idealni dijelovi. ali neizbježno sa cijelim sadržajem. bez obzira na veličinu njegova dijela. nositelj je prava vlasništva tj. Ostali suvlasnici u načelu nemaju pravo prvokupa. Kadgod više osoba istodobno sudjeluje u pravu vlasništva iste stvari. SUVLASNIŠTVO SUVLASNIŠTVO (condominium) je sudjelovanje više osoba u pravu vlasništva iste stvari kod kojeg svakom pojedinom suvlasniku pripada po neki dio prava vlasništva te stvari. Suvlasnički dio je onaj dio prava vlasništva koji pripada određenom suvlasniku. Kadgod je rezultat stjecanja prava vlasništva neke stvari takav da to pravo istodobno imaju dvije ili više osoba (a ne postoji neki od slučajeva zajedničkog vlasništva).net f) odreknuće od prava vlasništva nekretnine – temeljem vlasnikova očitovanja volje da se odriče svojeg prava vlasništva na stvari brisanjem upisa njegova vlasništva iz zemljišne knjige. pa po svojoj volji izvršava pravo vlasništva glede tog dijela. jedino ako im ono pripada na nekom posebnom pravnom temelju. Ovlašten je njime raspolagati samostalno. Nema suvlasništva bez diobe stvari na idealne dijelove. Svaki od suvlasnika. od kojih svaki ima svoj dio prava vlasništva iste stvari. Svaki pojedini idealni dio te stvari (netjelesni) je predmet suvlasničkog dijela (alikvotnog dijela prava vlasništva) pojedinog suvlasnika. time se otvara prostor za stjecanje novog prava vlasništva na stvari GLAVA 11. zbog konkurencije njihovih prava vlasništva nastalo je suvlasništvo (partes fiunt concurs). kada se preradom. svi suvlasnici su vlasnici cijele stvari pa pravo vlasništva na/glede te stvari izvršavaju zajedničkom voljom. ispune pretpostavke za nastanak nenamjernog suvlasništva c) stjecanjem stvari u zajedničku stečevinu odnosno kad neki od (izvan)bračnih drugova stekne nešto za sebe te time ujedno I za svog (izvan)bračnog druga (vrijedi I za istospolne partnere) Diobom stvari na idealne dijelove ujedno se uspostavlja suvlasništvo. Stvar (tjelesna) je predmet prava vlasništva svih suvlasnika.

koji vrijedi razmjerno suvlasničkom dijelu suvlasnika. Ako bi glasovanje donijelo izjednačene rezultate. svaki pojedini suvlasnik ima pravo glede cijele stvari postavljati a) svojim suvlasnicima one zahtjeve koji proizlaze iz njegova suvlasništva b) trećima postavljati one zahtjeve koje bi im I inače mogao postavljati vlasnik stvari 3. pa odatle proizlaze posljedice određene pravilima obveznog prava. U sumnji je li posrijedi posao redovne ili izvanredne uprave. postupao je kao poslovođa bez naloga. Odluku o obavljanju posla izvanredne uprave suvlasnici mogu donijeti samo suglasno tj. koji je u granicama svojeg djelokruga (određenog suglasnom voljom suvlasnika) ovlašten I obvezan upravljati sa stvari za račun suvlasnika. Poslovi redovite uprave su oni koji se poduzimaju radi redovitog održavanja. Odlučivanje o 65 . pojedini suvlasnik koji ima za to odgovarajući suvlasnički dio. On može za taj posao dobiti od svojih suvlasnika naknadno odobrenje (ratihabitio). ili ako bi izazivali naročito velike troškove. ali I svaki od njih može tražiti od suda da donese odluku u izvaparničnom postupku. uporabe I iskorištavanja te stvari za njenu redovitu svrhu. Iznimke od pravila mogu napraviti zakon (ako posebnom odredbom omogući drukčije djelovanje) I sami suvlasnici. Ne postoji mogućnost nadglasavanja. ali jedino ako ne izazivaju naročito velike troškove. odnosno koliko su im veliki suvlasnički dijelovi. Sud o tome odlučuje u izvanparničnom postupku. ni mogućnost traženja suda da donese odluku. O upravljanju stvari. svaki pojedini suvlasnik ima pravo sudjelovati u upravljanju suvlasničkom stvarju te u svako doba zahtijevati da se polože računi I podijele sve koristi 2. Suvlasnici mogu upravljanje stvarju povjeriti upravitelju.www. po svojoj volji: 1. uporabe I iskorištavanja stvari za njenu redovitu svrhu. Svaki suvlasnik protiv čije je volje većina odlučila da se poduzme posao redovite uprave ima pravo zahtijevati osiguranje za štetu koja bi za njega mogla nastati bude li poduzet posao protiv njegove volje (osnivanjem za njega založnog prava na nekom objektu). jednoglasno. ima pravo u svako doba zahtijevati da se u korist njegova suvlasničkog dijela osnuje etažno vlasništvo. ili ako se prema uobičajenom tijeku stvari ne može očekivati da bi bili u interesu svih suvlasnika. smatra se da je posao izvanredne uprave. svaki od suvlasnika ovlašten je zahtijevati od suda da odluči o poduzimanju tog posla. Poslovi izvanredne uprave stvarju su svi oni koji se poduzimaju na ili glede stvari ako premašuju okvir redovitog održavanja. neki od suvlasnika ili neka treća osoba. Odluka o upravitelju smatra se poslom izvanredne uprave pa odluku suvlasnici donose suglasno. pa će se smatrati da ga je obavio uz njihovu suglasnost. svaki pojedini suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva 4. ako su ispunjene I sve ostale pretpostavke. koji će onda djelovati kao njihov opunomoćenik. u bilo kojem obliku.net Svaki suvlasnik smije glede suvlasničke stvari izvršavati sve vlasničke ovlasti. odluka suda zamijenit će odluku većine. Očitovanje može biti učinjeno u bilo kojem obliku. Poduzme li u pogledu stvari neki od suvlasnika bilo što bez ovlasti na to. Upravitelj ima položaj nalogoprimca suvlasnika. Za upravitelja može biti postavljena bilo koja osoba (fizička ili pravna) koja ima punu poslovnu sposobnost. O njima suvlasnici odlučuju većinom glasova.pravokutnik. a u parničnom jedino ako postoji spor o tome tko su suvlasnici. ali to smije činiti bez suglasnosti ostalih jedino ako time ne vrijeđa prava ostalih. svojom odlukom o tome kako će odlučivati. Svaki pojedini suvlasnik ima I neka prava koja ga ovlašćuju da istupa I odlučuje samostalno. suvlasnici odlučuju valjanim očitovanjima svoje volje. a ima pravo na naknadu za svoj trud.

Razvrgnuće može biti djelomično što se tiče suvlasnika s kojima se razvrgava suvlasništvo (a ostaje u suvlasništvu s ostalima). svaki suvlasnik može I sam ishoditi od suda odluku o smjenjivanju tog upravitelja. a privremenog su karaktera. ako mu dadu otkazni rok od tri mjeseca. to pravo ne zastarijeva. No taj prigovor ne stoji ako se s obzirom na okolnosti ne bi moglo razumno očekivati da će se prilike uskoro tako izmijeniti da razvrgnuće ne bi bilo na štetu ostalih suvlasnika. Suvlasnik se ne može valjano unaprijed odreći svojeg prava na razvrgnuće suvlasništva. isto se tako dijele I troškovi I tereti stvari. takvo očitovanje djeluje samo relativno. Da izvršavanje neke ovlasti od strane pojedinih suvlasnika ne bi vrijeđalo prava ostalih. uz otkazni rok od 3 mjeseca. Odlučivanje o tome je posao redovite uprave. one zahtjeve koje bi im imao pravo postaviti vlasnik stvari (prvenstveno zahtjevi za zaštitu vlasništva). pa ne može tražiti razvrgnuće u nevrijeme kada objektivno postoje neke okolnosti u kojim bi to razvrgnuće bilo na štetu ostalih suvlasnika. Upravitelja se smjenjuje ako zato postoji važan razlog. Svaki je suvlasnik ovlašten da u svako doba zahtijeva polaganje računa I podjelu svih koristi (plodova I dr) Svaki suvlasnik je ovlašten postavljati protiv svakoga. u granicama onoga što je moguće I dopušteno.www. Ta obveza ne prelazi na suvlasnikove nasljednike. Daje li stvar plodove ili druge koristi. ali to pravo može biti ograničeno zakonom a I sam suvlasnik može očitovanjem svoje volje (jednostranim ili dvostranim) ograničiti svoje pravo. RAZVRGNUĆE SUVLASNIŠTVA Svaki suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva. Dužnik svojim vjerovnicima odgovara I vrijednošću svojih idealnih dijelova stvari. Odlučivanje o toj podjeli je posao izvanredne uprave. suvlasnici mogu svojim odlukama organizirati izvršavanje posjeda I drugih vlasničkih ovlasti tako da pojedini suvlasnici izvršavaju te ovlasti za sebe a ujedno i za ostale suvlasnike. bez navođenja otkaznog razloga otkazati upravitelju postavljenom na neodređeno vrijeme.net otkazu suvlasnika upravitelju je posao redovite uprave. može otkazati suvlasnicima bilo kada. o tome odlučuje sud. oni se dijele među suvlasnike te stvari prvenstveno prema njihovom sporazumu. postavlja ih samostalno. očitovanjem svoje volje razvrgne suvlasničku zajednicu. Odluka kojom su suvlasnici međusobno podijelili posjed stvari i/ili izvršavanje vlasničkih ovlasti glede stvari uvijek je opoziva. Ovlašten je da u bilo koje doba ostvaruje svoje pravo. Upravitelj postavljen na neodređeno vrijeme. bez obzira na to koliko mu je velik suvlasnički dio. Pravo na razvrgnuće može se ostvarivati potpuno ili djelomično. dakle I protiv trećih osoba. no dužan je svoja ovlaštenja izvršavati obzirno. pa o njemu odlučuju suvlasnici većinom glasova. posao redovite uprave. ako ih ima u sastavu svoje imovine. Troškove razvrgnuća snose svi suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima. Pravo na razvrgnuće je preobražajno pravo koje ovlašćuje svakog suvlasnika na to da. Oni mogu bilo kada. upravitelju postavljenom na dulje vremensko razdoblje mogu otkazati nakon 5 godina bez navođenja razloga. Ako upravitelj grubo zanemaruje svoje dužnosti. te u odnosu na suvlasničke stvari glede kojih se razvrgava 66 . ne odgovara cijelom stvari čiji je suvlasnik.pravokutnik. ni na druge pravne sljednike. jedino ako bi se upisalo u zemljišnu knjigu onda bi djelovalo apsolutno. Iznimka je određena za slučaj kada je određena ovrha na pokretnoj stvari radi namirenja vjerovnikove novčane tražbine nekog od suvlasnika. te bez obzira na to jesu li ostali suvlasnici s time sporazumni ili se protive razvrgnuću zajednice.

Sporazum o razvrgnuću može djelovati kao valjani pravni temelj razvrgnuća suvlasništva samo među ugovornicima I samo glede određenih suvlasničkih stvari te samo na onaj način za koji su se sporazumjeli da će provesti razvrgnuće. nego na čestice koje se određuju mjerenjem (povlačenjem geometrijskih crta) da bi svaka od tako geometrijski određenih čestica pripala ponekom od suvlasnika koji se dijele. Kada suvlasnici sporazumno razvrgavaju suvlasništvo to je dobrovoljno razvrgnuće. svakom od suvlasnika svih tih stvari pripadnu na račun njegovog suvlasničkog dijela poneke od tih stvari. osim onog koji je faktično nemoguće ostvariti ili koji nije dopušten. nego će ona pripasti u vlasništvo jednom suvlasniku. te ga povezati sa suvlasničkim dijelom jednog ili više suvlasnika. Suvlasnici mogu svoj sporazum oblikovati u neku ispravu koja ima narav ovršne isprave (ovršna sudska nagodba. od kojih će svaka pripasti ponekom od suvlasnika koji razvrgavaju svoju zajednicu. samo nekretnine. u kojem obujmu I na koji način. Suvlasnici nisu vezani veličinama svojih suvlasničkih dijelova. Sud u pravilu odlučuje u 67 . ako među suvlasnicima ne postoji puna suglasnost o svemu o čemu bi morala postojati da bi ga se moglo razvrgnuti dobrovoljno. trebali bi ga provesti sami suvlasnici. nije bitno je li stvar djeljiva ili ne. a da ne mora drugima za to ništa nadoplatiti. Geometrijska dioba stvari je takava način razvrgnuća suvlasništva kod kojeg se stvar ne dijeli fizički. ovršna javnobliježnička isprava). Suvlasnici mogu odrediti svaki način razvrgnuća. provodi se putem suda pa je to sudsko razvrgnuće. Pravni temelj dobrovoljnog razvrgnuća suvlasništva je sporazum (ugovor) suvlasnika o razvrgnuću. Razdioba stvari po ekvivalentu dolazi u obzir kao način razdiobe suvlasništva kada se istodobno razvrgava suvlasništvo na nekoliko stvari (pokretnih ili nepokretnih). Sud o razvrgnuću odlučuje na zahtjev jednog ili više suvlasnika koji tim putem ostvaruju svoje pravo na razvrgnuće. mogu se sporazumjeti I o takvom načinu razvrgnuća kod kojeg će neki od njih dobiti I više nego što odgovara njegovom suvlasničkom dijelu. I u slučaju potpune suglasnosti suvlasnici se mogu poslužiti sudskim putem za razgvrnuće. pogodna za nedjeljive stvari. a on će ostalima biti obvezan isplatiti vrijednost njihovih suvlasničkih dijelova.pravokutnik. Razvrgnuće isplatom je takav način razvrgnuća suvlasništva kod kojeg se suvlasničku stvar ne dijeli. a da potom suvlasnici u postupku sporazumno očituju svoju volju da razvrgavaju suvlasništvo. Civilno razvrgnuće suvlasništva (civilna dioba) je ono koje se provodi unovčenjem stvari. Može biti I uz nadoplatu. Način razvrgnuća određuju sporazumno svi suvlasnici koji su odlučili razvrgnuti svoje suvlasništvo glede određene stvari. Suvlasnici nekretnine mogu sporazumno odlučiti da će između sebe podijeliti nekretninu tako što će uspostaviti etažno vlasništvo nekog određenog posebnog dijela suvlasničke nekretnine. To je ugovor određenih suvlasnika upravljen na to da bude razvrgnuto njihovo suvlasništvo određene stvari na određeni način.net suvlasništvo (a ostaje u suvlasništvu glede ostalih stvari). Bitno je da vrijednost stvari barem približno odgovara vrijednosti suvlasnikovog dijela. kada se provodi na zahtjev pojedinog suvlasnika. suvlasničku se stvar prodaje a dobiven novac se dijeli među suvlasnike. Fizička dioba stvari je takav način razvrgnuća suvlasništva kod kojeg se suvlasničku stvar dijeli na potreban broj samostalnih tjelesnih stvari. određivanje načina razvrgnuća bitni je dio njihova sporazuma. dovoljno je da bilo koji od njih stavi sudu zahtjev da odluči o razvrgnuću.www.

Pravomoćnom sudskom odlukom suvlasništvo još nije razvrgnuto. umjesto toga stječe u svoje vlasništvo određenu stvar ili novac. dakle kada svaki od suvlasnika koji svoje suvlasništvo razvrgavaju. ako neki od suvlasnika to zahtijeva. taj može birati ili da ga putem suda sili na ispunjenje te obveze ili pak zahtijevati poništenje odluke o razvrgnuću isplatom (suvlasništvo se ponovno uspostavlja. GLAVA 12. s jedne strane. ali veličina udjela niti jedne od njih nije određena. odnosno trebao steći u tom razvrgnuću suvlasništva. ZAJEDNIČKO VLASNIŠTVO ZAJEDNIČKO VLASNIŠTVO je takvo sudjelovanje više osoba u pravu vlasništva iste stvari da im ta stvar pripada svima zajedno. koji nije pravni subjekt. Ako se razvrgava suvlasništvo nekoliko stvari istodobno tada. prestane imati suvlasnički dio prava vlasništva suvlasničke stvari. Pravni učinci su uvijek stvarnopravne prirode  prestanak suvlasništva I nastanak prava vlasništva. ako među njima postoji spor o predmetu suvlasništva (je li stvar suvlasnička ili nije) ili o suvlasništvu (je li određena osoba suvlasnik. Kada odluka postane ovršna a ne bude dobrovoljno izvršena.net izvanparničnom postupku.. tek kada ga se u izvršenju te odluke na odgovarjući način razvrgne. ako ono pripada pojednom suvlasniku na temelju pravnog posla ili zakona. sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća njihova suvlasništva (ako postoji) 3. Razvrgnućem se ne dira u prava trećih osoba. U njemu vlasnici članovi nekog kolektiva. Suvlasništvo djeljivih stvari razvrgava se fizičkom diobom pokretnih stvari I geometrijskom diobom nekretnina. sud je ovlašten svojom odlukom osnivati služnosti I terete na dijelovima te nekretnine. koje bi isključivale mogućnost udovoljenja ovom zahtjevu Ne ispuni li suvlasnik kojem je pripala cijela stvar svoju obvezu da isplati kojeg suvlasnika. razvrgnuće će se provesti prema pravilima ovršnog postupka. ako je to nužno za uporabu ili iskorištavanje dijela koji se tom diobom odvaja 5. Sud nije slobodan u izboru načina na koji će se razvrgnuće provesti: 1. Odgovornost se prosuđuje odgovarajućom primjenom obveznopravnih pravila o odgovornosti prodavatelja za stvarne I pravne nedostatke prodane stvari. I drugi suvlasnici mogu tražiti razvrgnuće isplatom.www. sud može odlučiti da se razvrgnuće provede razdiobom po ekvivalentu. Nakon razvrgnuća suvlasništva svi koji su kao suvlasnici sudjelovali u tom razvrgnuću odgovaraju solidano za stvarne I pravne nedostatke onoga što je svako pojedini od njih stekao. suvlasništvo nedjeljivih stvari civilnom diobom 6.a s njim I mogućnost njegova razvrgavanja).pravokutnik.). pravom na razvrgnuće isplatom. jer sve imaju udjela u tom pravu vlasništva. odnosno novac. 4. vezan je strogim zakonskim odredbama 2. a on ga se nije odrekao. zakonske pretpostavke za to su: a) postoji osobito ozbiljan razlog da ta stvar pripadne u cijelosti upravo tom suvlasniku u vlasništvo b) sud nije prigodom odlučivanja već vezan takvim zakonskim odredbama ili tuđim pravom na diobu isplatom. koliki su dijelovi. bez obzira na to što je odrediva. no s druge. no morat će uputiti predlagatelja da svoje navodno pravo ostvaruje u parnici. prestaje biti suvlasnikom određene stvari ili više njih. a u zamjenu za to stekne određene stvari. Razvrgnuće suvlasništva ima dvostruki pravi učinak: suvlasnik. Svaki od 68 .

U sumnji o dijelovima uzima se da ni jedan zajedničar nema više nego drugi. Svima im pripadaju I plodovi I sve koristi od zajedničke stvari. Zajednički je vlasnik ovlašten da radi ostvarivanja I zaštite svojeg prava postavlja odgovarajuće zahtjeve ostalim zajedničkim vlasnicima I trećim osobama. u granicama mogućeg dopuštenog. Umre li neki od zajedničkih vlasnika. sporazumno. Pravo vlasništva nekretnine na temelju pravnog posla treća osoba može steći ako nije sklopila posao sa svim zajedničarima nego samo onim koji je upisan kao vlasnik u zemljišnoj knjizi ako nekretnina nije u zamljišnoj knjizi upiasana kao zajednička. Zajedničko se vlasništvo neke stvari dijeli tako da se podijeli pravo vlasništva te stvari na suvlasničke dijelove (alikvotne dijelove).www. Ipak. bez suglasnosti ostalih ako je taj posao naplatan I osoba je postupala u dobroj vjeri. a potom ishoditi unovčenje tog suvlasničkog dijela. čija veličina nije određena. bez obzira na to što je odrediva. Pravo vlasništva zajedničke stvari pripada samo svim zajedničarima zajedno I samo su svi oni zajedno ovlašteni izvršavati vlasničke ovlasti glede te stvari. Oblici zajedničkog vlasništva: 1. ustup neće utjecati na pravni položaj zajedničkog vlasnika kojem je udio ustupljen dok zajednica postoji. Vjerovnici mogu njegovu odgovornost tim udjelom realizirati tako što će prvo ishoditi diobu zajedničkog vlasništva. pravo ne zastarijeva. treća osoba može steći pravo vlasništva zajedničke pokretnine na temelju pravnog posla koji je sklopila samo s jednim ili s nekoliko zajedničara. Ostalim zajedničarima ovlašten je glede cijele stvari postavljati one zahtjeve koji proizlaze odatle što je I on zajednički vlasnik te stvari. u svako doba. Ako je dužnik jedan od zajedničkih vlasnika neke stvari. tada on svojim vjerovnicima odgovara I svojim udjelom u zajedničkom vlasništvu te stvari. da bi namirili svoje tražbine iz novca dobivenog prodajom. taj bi njegov pravni posao bio ništav. Dotadašnje zajedničko vlasništvo pretvara se u suvlasništvo. Pod jednakim pretpostavkama mogu se steći I ograničena stvarna prava na zajedničkoj stvari. Zajednička imovina osnivača preddruštva Zajedničko se vlasništvo supostavlje isključivo na temelju zakona. Zajednička pričuva etažnih vlasnika 3.net zajedničkih vlasnika ima u zajedničkom vlasništvu svoj udio. Svaki pojedini zajednički vlasnik ima pravo na diobu zajedničkog vlasništva. Nasljednička zajednica 2.pravokutnik. a ispunjene su sve pretpostavke pod kojima se I inače štiti povjerenje u zemljišne knjige. Trećim osobama ovlašten je postavljati one zahtjeve koje može postaviti vlasnik stvari. Zajednički vlasnik može svoj udio u zajedničkom vlasništvu prenijeti pravnim poslom inter vivos jedino na drugog zajedničara. Prenijet će mu svoj udio ili dio tog udjela ustupom (cesijom). Svoje pravo na diobu zajedničar može ostvarivati dobrovoljnom diobom 69 . Svaki od njih može ravnopravno s ostalima sudjelovati u upravljanju zajedničkom stvari. Bez obzira na to radi li se o poslu redovne ili izvanredne uprave. njegov udio zajednici prelazi na njegove nasljednike bez posebnog čina stjecanja. sve se odluke donose zajednički tj. upravljaju svi zajedno. Udio u zajedničkom vlasništvu određene stvari pripada zajedničkom vlasniku jer je zajedničar (član kolektiva čiji članovi imaju zajedničku imovinu). Ako bi pojedini zajedničar raspolagao zajedničkom stvari bez ovlaštenja za to raspolaganje dobivenog od ostalih vlasnika zajedničke stvari. Zajednička imovina ortaka (imovina ortaštva) 4. kako bi se njome udio njihovog dužnika pretvorio u suvlasnički dio. Svaki od zajedničara ima pravo na suposjed zajedničke stvari. Troškove za tu stvar I njezine terete snose svi zajedničari solidarno. a stvar je na temelju zakona dio zajedničke imovine (imovinske mase) svih koji čine taj kolektiv.

da upravljajući tim posebnim dijelom nekretnine umjesto svih suvlasnika izvršava sve vlasničke ovlasti I dužnosti kao da je posebni dio samo njegovo vlasništvo. Etažno vlasništvo ovlašćuje suvlasnika na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno. čine građevinsku cjelinu I imaju zaseban glavni ulaz. u pravilu. čini s tim dijelom I koristima od njega što ga je volja te svakog drugog iz toga isključi. Vlasništvo određenog posebnog dijela nekretnine (etažno vlasništvo) proizlazi I ostaje neodvojivo povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom (idealnim dijelom) nekretnine na kojem je uspostavljeno. To može zahtijevati I svaka treća osoba. Uspostava etažnog vlasništva može se obaviti na tri načina: 1. garažama ili jasno omeđenim mjestima u zgradi namijenjenim ostavljanju motornih vozila. Vjerovnici svakog pojedinog zajedničkog vlasnika također imaju pravo zahtijevati da se zajedničko vlasništvo podijeli određivanjem koliki suvlasnički dio pripada njihovom dužniku na ime njegova udjela u zajedničkom vlasništvu određene stvari. a da time ne bude poremećeno načelo jedinstva nekretnine budući da je u ZV pravo građenja izjednačeno s nekretninom. Sunasljednici-zajedničari nemaju pravo na diobu. Vlasništvo posebnog dijela može biti uspostavljeno na odgovarajućem suvlasničkom dijelu nekretnine koja se sastoji od zemljišta sa zgradom ili prava građenja sa zgradom. pa ga se može samo zajedno s njime ograničiti. Nositelj prava građenja može biti etažni vlasnik.net u sporazumu sa svim ostalim zajedničkim vlasnicima. Vlasništvo posebnog dijela nekretnine ne može postojati na dijelovima nekretnine koji služe kao zajednički. ako nije drukčije određeno. ili im se namjena protivi isključivoj uporabi u korist određenog posebnog dijela nekretnine. Na temelju odgovarajućeg suvlasničkog dijela – vlasništvo određenog posebnog dijela nekretnine može proizići I biti uspostavljeno samo na suvlasničkom dijelu nekretnine koji je barem toliko velik da odgovara odnosu korisne vrijednosti toga samostalnog dijela prema korisnoj vrijednosti svih 70 . opteretiti. prikladnu za samostalno izvršavanje suvlasnikovih ovlasti. jer se ta zajednica dijeli po sili zakona (čak I protiv volje zajedničara) samom činjenicom da je utvrđeno koliki dijelovi nasljednog prava pripadaju pojedinom (su)nasljedniku. ono je nedjeljivo povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom nekretnine. u sumnji se uzima da dio služi kao zajednički I da mu se namjena protivi isključivoj uporabi u korist određenog posebnog dijela. GLAVA 13. Vlasništvo posebnog dijela nekretnine može biti uspostavljeno glede dijela suvlasničke nekretnine koji čini samostalnu uporabnu cjelinu. kao što je stan ili druga prostorija. otuđiti.pravokutnik.www. VLASNIŠTVO POSEBNOG DIJELA NEKRETNINE (ETAŽNO VLASNIŠTVO) Temeljna odrednica cijelog sustava vlasništva posebnog dijela nekretnine ili etažnog vlasništva je suvlasništvo nekretnine kao cjeline. prenijeti za slučaj smrti I podvrgnuti ovrsi. Pod poslovnim prostorijama smatra se jedna ili više prostorija u poslovnoj ili stambenoj zgradi namijenjenih obavljanju poslovne djelatnosti koje. ako ima pravni interes  svaka ona osoba čija bi pravna situacija bila povoljnija ako bi se udio u zajedničkom vlasništvu određene osobe pretvorio u suvlasnički dio. Stanom se smatra skup prostorija namijenjenih za stanovanje s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje čine jednu zatvorenu građevinsku cjelinu I imaju poseban ulaz. ili sudskom diobom. odnosno načelo jedinstva nekretnine iz kojeg se izvodi vlasništvo posebnog dijela. pa da. Etažno vlasništvo može biti uspostavljeno I na drugim samostalnim prostorijama: poslovnim prostorijama.

ako njihovi suvlasnički dijelovi ukupno iznose barem koliko je odgovarajući suvlasnički dio 4. Taj suvlasnički dio I ne mora biti toliko velik koliko je inače propisano za odgovarajući suvlasnički dio. potrebna je suglasna odluka svih suvlasnika u pisanom obliku. upisuje 71 .pravokutnik. prosuđuje se prema tome je li taj suvlasnički dio u odnosu prema vlasništvu cijele nekretnine jednak ili veći od odnosa korisne vrijednosti stana. ovjereni potpisi. nositelja prava građenja). potrebno je pisano očitovanje volje vlasnika zemljišta (tj. veličina suvlasničkog dijela pojedinog suvlasnika. Suvlasnik koji ima barem odgovarjući suvlasnički dio 2. potrebna je odluka suda. te o tome sastave ispravu. Isprava koju potpisuju svi suvlasnici radi uspostave etažnog vlasništva po svojoj je pravnoj prirodi ugovor. Na temelju suglasne odluke svih suvlasnika nekretnine – ako svi suvlasnici nekretnine suglasno odluče da će svoja suvlasnička prava ograničiti tako što će s određenim suvlasničkim dijelom povezati vlasništvo određenog posebnog dijela nekretnine. Pravomoćnu odluku suda o utvrđivanju korisnih vrijednosti zamjenjuje odgovarajuća odredba vlasnika zemljišta (nositelja prava građenja). Da li je suvlasnički dio nekretnine one osobe koja zahtijeva uspostavu vlasništva na nekom određenom posebnom dijelu nekretnine za to odgovarajući. Vlasnik zemljišta ili nositelj prava građenja kada dijele nekretninu na suvlasničke dijelove koji su odgovarajući dijelovi za uspostavu vlasništva posebnih dijelova Vlasništvo određenog posebnog dijela nekretnine uspostavlja se upisom u zemljišnu knjigu kao pravo povezano s određenim suvlasničkim dijelom te nekretnine.on može svojim očitovanjem volje učinjenim zemljišnoknjižnom sudu podijeliti svoje pravo vlasništva na suvlasničke dijelove I pritom sa svakim od tih dijelova uspostaviti pravo vlasništva na određenom stanu ili drugom posebnom dijelu u zgradi. Zahtjev za uspostavu etažnog vlasništva mogu postaviti: 1. Ovdje neće biti potrebna posebna pisana suglasnost svih suvlasnika nekretnine koja se traži općenito kao pravni temelj uspostavi etažnog vlasništva. odnosno nositelja prava građenja sa zgradom .net stanova I ostalih prostorija cijele nekretnine  odgovarajući suvlasnički dio. pa tada pravomoćnu odluku suda o utvrđivanju korisnih vrijednosti zamjenjuje isprava svih suvlasnika o toj njihovoj odluci. odnosno druge samostalne prostorije glede koje se traži uspostava vlasništva posebnog dijela prema korisnoj vrijednosti svih stanova I ostalih prostorija cijele nekretnine. uzima se da je taj suvlasnički dio odgovarajući dio. 2. bez obzira na to koliki bi bio taj suvlasnički dio. uzet će se da je to odgovarajući dio iz kojeg može proizići I na njemu biti uspostavljeno vlasništvo određenog posebnog dijela nekretnine.www. Na temelju očitovanja volje vlasnika zemljišta sa zgradom. 3. Ugovor bi trebao sadržavati određene sastojke na temelju kojih bi se mogao obaviti upis etažnog vlasništva u zemljišnu knjigu. poništaj bi se mogao zahtijevati samo ako postoji neki od razloga za ništetnost ili pobojnost pravnog posla. Zajednički vlasnici koji imaju u svom vlasništvu barem odgovarajući suvlasnički dio 3. Više suvlasnika te nekretnine na temelju suglasnog zahtjeva. podaci o svim posebnim dijelovima nekretnine I sporednim dijelovima na koje se proteže te određivanje etažnog vlasnika toga dijela.

ako je to potrebno za održavanje zajedničkih dijelova nekretnine. Ovlast da iznajmi ili dade u zakup posebni dio nekretnine ne tražeći za to odobrenje ostalih suvlasnika. uključujući I promjenu namjene I to ne tražeći odobrenje od ostalih suvlasnika. 5. uz navođenje posebnog dijela nekretnine I sporednih dijelova na koje se proteže.www. Ovlast da traži naknadu imovinske štete koju pretrpi na svome posebnom dijelu u svezi s održavanjem zajedničkih dijelova nekretnine. Suvlasnik na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno etažno vlasništvo dužan je dopustiti pristup u stan. Etažni vlasnik ima određena prava. ako nije što drugo ugovoreno I upisano u zemljišnoj knjizi 3. Na temelju te odluke određuje se I udio svakog pojednog suvlasnka u pravu samostalne uporabe određenog posebnog dijela nekretnine. vrijede slijedeća pravila: • promjena ne smije prouzročiti oštećenje zgrade I drugih dijelova nekretnine.pravokutnik. ni opasnost za sigurnost osoba. a na posjedovni list se stavlja natpis: Etažno vlasništvo. odnosno prostoriju I njihovu uporabu. Potvrda mora sadržavati popis I opis posebnih dijelova nekretnine I da su izgrađeni u skladu s dozvolom nadležnog tijela. Pravo na stjecanje vlasništva svih plodova I drugih koristi od posebnog dijela nekretnine osim ako oni na nekom posebnom pravnom temelju ne pripadaju komu drugomu 2. potreban je I pravni temelj  pisana suglasnost svih suvlasnika nekretnine. zgrade ili drugih stvari • ako bi za promjenu bilo potrebno zadrijeti u zajedničke dijelove nekretnine. 4. a osim toga I u odnosu na ostala prava I dužnosti u vezi s nekretninom kao cjelinom. upisa u zemljišnu knjigu). Ovlast da traži popravljanje štete u vezi s promjenama koje je izvršio drugi suvlasnik ili suvlasnici 72 . odnosno ovlasti glede svog posebnog dijela nekretnine: 1. osim ako bi se uspostavom novog vlasništva posebnog dijela u korist toga suvlasnika ukinula ili ograničila prava koja njemu već pripadaju na temelju njegova ranije uspostavljenog vlasništva posebnog dijela nekretnine. odnosno druge prostorije te korisnih vrijednosti svih stanova I ostalih prostorija cijele nekretnine. Pored toga vlasništvo posebnog dijela ne može se uspostaviti dok ne postane pravomoćnom odluka suda o utvrđivanju korisnih dijelova tog stana. Vlasništvo posebnog dijela ne može se uspostaviti dok nadležno tijelo ne potvrdi da je određeni stan ili druga prostorija u određenoj zgradi I na određenoj zemljišnoj čestici samostalna uporabna cjelina. Ovlast da izvrši prepravke u stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji. ali u skladu s građevinskim propisima I o svom trošku. inače je svaki suvlasnik može zabraniti Ako je za promjenu namjene potrebna dozvola vlasti drugi suvlasnici koji tu promjenu moraju trpjeti nisu ovlašteni uskratiti svoj pristanak kad je on potreban te odgovaraju za štetu koju bi prouzročili svojom uskratom. imovinsku štetu koju u vezi s time pretrpi dužni su mu primjereno naknaditi suvlasnici solidarno. to je dopušteno samo ako je takva promjena uobičajna ili služi važnom interesu vlasnika objekta. može ju zamijeniti uporabna dozvola.net se u vlasničkom listu na suvlasničkom dijelu onoga suvlasnika za kojeg je osnovano vlasništvo posebnog dijela. a ni povredu onih interesa ostalih suvlasnika koji zaslužuju zaštitu. Ovo je derivativan način stjecanja vlasništva I osim načina stjecanja (tj. Niti jedan vlasnik nekretnine ne može uskratiti svoj pristanak na uspostavu vlasništva posebnog dijela nekretnine drugom suvlasniku koji ima odgovarajući suvlasnički dio. osobito povreda vanjskog izgleda zgrade.

Dužnost održavanja 2. svaki od suvlasnika cijele nekretnine ovlašten je od njega zahtijevati primjereno osiguranje Suvlasnik također ima I određene dužnosti glede svog posebnog dijela: 1. kao I otkazivanje stanova I drugih samostalnih prostorija nekretnine glede kojih nije uspostavljeno vlasništvo posebnog dijela 73 . Dužnost naknade imovinske štete onom etažnom vlasniku koji je tu štetu pretrpio zbog toga što je omogućio pristup I uporabu svog posebnog dijela radi održavanja zajedničkih dijelova nekret. Dužnost snošenja svih javnih obeza I tereta u vezi s vlasništvom svog posebnog dijela nekretnine Svaki suvlasnik osim ovlasti na svom posebnom dijelu ima I određene ovlasti glede cijele nekretnine: 1.pravokutnik. Pravo na plodove I druge koristi od stanova I drugih samostalnih prostorija nekretnine glede kojih nije uspostavljeno vlasništvo posebnog dijela Svaki suvlasnik ima pravo sudjelovati u odlučivanju u svemu što se tiče stvari koja je u suvlasništvu  ima pravo na upravljanje stvarju zajedno s ostalim suvlasnicima. Uprava svih suvlasnika nad nekretninom kao cjelinom 2.www. Dužnost da odgovara za štetu koja je nastala zbog nebrige ili neodržavanja posebnog dijela nekretnine koja može biti pojedinačna (ako je jedan od suvlasnika bio dužan održavati stvar) ili solidarna (ako je više suvlasnika bilo dužno održavati stvar) 3. a potrebni su za obavljanje poslova urednog održavanja koji se ponavljaju u razmacima duljim od jedne godine d) Primjereno osiguranje nekretnine e) Imenovanje I opoziv zajedničkog upravitelja f) Određivanje I promjene kućnog reda g) Iznajmljivanje I davanje u zakup. uključujući I građevne promjene nužne radi održavanja b) Stvaranje primjerene zajedničke pričuve c) Uzimanje zajmova radi pokrića troškova održavanja koji nisu pokriveni pričuvom. 6. Prava koja ima svaki suvlasnik neovisno o ostalima (stvaranje pričuve ili postavljanje upravitelja) 3. Ako s obzirom na okolnosti prijeti ozbiljna opasnost da će nastati šteta zbog onoga što u izvršavanju ili prekoračenju ovlasti poduzima ili je već poduzeo glede nekretnine pojedini suvlasnik bez suglasnosti svih ostalih.net 6. Dužnost davanja primjerenog osiguranja kada se za to ispune uvjeti 7. Poslovi redovite uprave cijelom nekretninom su osobito: a) Redovito održavanje zajedničkih dijelova I uređaja nekretnine. Dužnost da odgovara za štetu koju je učinio ostalim suvlasnicima prigodom izvršavanja promjena na svom posebnom dijelu nekretnine 5. Dužnost da omogući pristup I uporabu svog posebnog dijela nekretnine ako je to potrebno za održavanje zajedničkih dijelova nekretnine 4. po općim pravilima o upravljanju suvlasničkom stvari. Ovlast da traži primjereno osiguranje ako s obzirom na okolnosti prijeti ozbiljna opasnost da će nastati šteta zbog onog što u izvršavanju ili prekoračenju ovlasti glede nekretnine poduzima ili je već poduzeo pojedini suvlasnik bez suglasnosti svih ostalih.

Suvlasnik koji je otuđio svoj suvlasnički dio nema pravo zahtijevati povrat svog doprinosa u zajedničku pričuvu.pravokutnik. te uređaja I zemljišta koji pripadaju određenoj nekretnini Suvlasnici imaju dužnost osnivanja zajedničke pričuve  namjenski vezana zajednička imovina svih koji su suvlasnici nekretnine. kao I predvidivih troškova I opterećenja u narednoj kalendarskoj godini 3. osim ako nije drukčije određeno. osnivanje stvarnih I osobnih služnosti. otuđenje cijele stvari. Upravitelj je osobito dužan: 1. Ne mogu li postići većinu. Uvjete I način korištenja zajedničkih prostorija. Upravitelj je osoba koja upravlja nekretninom I zajedničkom pričuvom kao zastupnik svih suvlasnika. promjena namjene stvari. Tražbina pričuve zastarijeva 3 godine od dospjelosti svakog pojedinog davanja. Upravitelju postavljenom na neodređeno vrijeme mogu suvlasnici koji 74 .net Vlasnici odlučuju većinom glasova. Uvjete I način prikupljanja I raspolaganja sredstvima zajedničke pričuve 6. Položiti svakom suvlasniku uredan račun o poslovanju u prethodnoj kalendarskoj godini I staviti mu na prikladan način u uvid isprave na kojima se temelji 2. uključujući I stan namijenjen za nadstojnika zgrade. Ime suvlasnika ovlaštenog za predstavljanje I zastupanje suvlasnika prema upravitelju. stvarnog tereta ili prava građenja na cijeloj stvari. Prikupiti više ponuda za poslove održavanja koji se ponavljaju u razmacima duljim od 1 godine. Upravitelj ima pravo na nagradu za svoj rad. Uvjete I način upravljanja nekretninom 3. nadogradnja. odnosno odluke koju je na zahtjev nekog suvlasnika donio sud s obzirom na predvidive troškove I uzimjući u obzir imovinsko stanje svih suvlasnika. On sadrži osobito: 1. odnosno trećim osobama I granice njegovih ovlasti 7. Tvore je novčani doprinosi koje su suvlasnici uplatili na temelju odluke donesene većinom suvlasničkih dijelova. Upravitelj može biti svaka fizička I pravna osoba upisana za obavljanje tih poslova. pri čemu u odnosu prema trećima ne djeluju ograničenja koja bi mu bila postavljena pravnim poslom. s tim da međusobne odnose mogu odrediti pisanim sporazumom  međuvlasnički ugovor. odgovornost za obavljanje poslova 5. po vlasničkim dijelovima. osnivanje hipoteke na cijeloj stvari. a razriješi li sud upravitelja. a namijenjena je za pokriće troškova održavanja I poboljšanja nekretnine te za otplaćivanje zajma za pokriće tih troškova. kao I za veće radove radi poboljšice. naložit će mu da u roku od 14 dana pod prijetnjom ovrhe preda utvrđeni ostatak novom upravitelju. a u tome sudjeluju svi suvlasnici nekretnine razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima.www. Izraditi pregled predviđenih poslova za održavanje I poboljšice. Pobliže podatke o osobi koja će upravljati nekretninom 4. Upravitelja koji postupa suprotno propisanim obvezama suvlasnici mogu razriješiti dužnosti te im je dužan naknaditi štetu koja nastane radi njegove nemarnost ili propusta. Veličinu suvlasničkih dijelova nekretnine 2. Suvlasnici donose u pisanom obliku odluke o poduzimanju poslova redovite uprave I izvanrednih poslova. odluku će donijeti sud. Opseg poslova koje će obavljati ta osoba. ako nema spora tko su suvlasnici niti o veličini njihovih suvlasničkih dijelova. može biti i netko od suvlasnika. Sud odlučuje u izvanparničnom postupku. Izvanredni poslovi prelaze okvir redovitog upravljanja te je za njihovo poduzimanje potrebna suglasnost svih suvlasnika. dogradnja. I to umjesto njih. davanje cijele stvari u zakup ili najam dulje od 1 godine. Upravitelj kojem je završila uprava dužan je bez odgađanja položiti račun o upravi I ostatak predati novom upravitelju. veći popravci.

odnosno drugi posebni dio nekretnine onih suvlasnika koji nisu podmirili troškove popravka. a ako je bilo sporno koliko je dužan platiti pa je sud donio međupresudu. Svaki je suvlasnik ovlašten I dužan bez odgađanja prijaviti zajedničkom upravitelju štete za koje je spoznao da su nastale na dijelovima ili uređajima nekretnine kojima taj upravlja. koji će početi teći prvog dana mjeseca koji slijedi otkazu. ili počini kažnjivo djelo protiv imovine. nepristojnim ili uopće nedoličnim ponašanjem učini tegobnim zajedničko stanovanje ostalim suvlasnicima. osobito ako ne plati dužne iznose ni do završetka rasprave koja prethodi presudi prvostupanjskog suda.pravokutnik. građevinski inspektor naredit će upravitelju nekretnine. Ako dijelove nekretnine koji su u njegovu vlasništvu kao posebni dijelovi ili dijelove koje rabe I drugi suvlasnici rabi na način koji znatno ide na štetu interesa drugih suvlasnika 3. nakon proteka 5 godina. Kada zbog oštećenja zajedničkih dijelova I uređaja nekretnine postoji opasnost za život I zdravlje ljudi. Tražitelj ovrhe ima pravo upisa hipoteke na stan. Temeljni način prestanka etažnog vlasništva je propast predmeta toga vlasništva. Kod isključenja na zahtjev većine isključenje mogu tražiti suvlasnici koji zajedno imaju većinu suvlasničkih dijelova u odnosu na pojedinog etažnog vlasnika ako za to postoje razlozi koji su takstivno navedeni u ZV-u. izvršenje nužnih popravaka. tada do završetka prvostupanjske rasprave koja slijedi nakon međupresude 2. a s time ujedno prestaje I vlasništvo sporednih dijelova.net zajedno imaju većinu suvlasničkih dijelova otkazati uz otkazni rok od 3 mjeseca.www. Za uknjižbu brisanja na temelju odreknuća nužan je pristanak svih suvlasnika I knjižnih ovlaštenika čija prava opterećuju odgovarajući suvlasnički dio. na zahtjev većine I na zahtjev manjine. a I štete na onim posebnim dijelovima te nekretnine na kojima je uspostavljeno vlasništvo u korist određenog suvlasničkog dijela ako od njih prijeti opasnost ostalim dijelovima nekretnine. Prestanak vlasništva posebnog dijela nekretnine ne povlači za sobom prestanak suvlasništva na nekretnini. Svaki od suvlasnika iste nekretnine koja se sastoji od zemljišta sa zgradom ili prava građenja sa zgradom dužan je prigodom izvršavanja svog prava postupti osobito obzirno prema ostalima. Ako suvlasnik ne udovoljava dužnostima koje proizlaze iz zajednice. ne navodeći otkazni razlog. morala ili tjelesne cjelovitosti kojeg od suvlasnika ili druge 75 . a upravitelju postavljenom na vrijeme dulje od 5 godina mogu. otkazati suvlasnici koji zajedno imaju većinu suvlasničkih dijelova. svaki je suvlasnik ovlašten poduzeti nužne mjere I bez pristanka ostalih suvlasnika. Vlasništvo prestaje I uknjižbom brisanja u zemljišnoj knjizi onog upisa kojim je vlasništvo određenog posebnog dijela nekretnine bilo uspostavljeno kao pravo povezano s određenim suvlasničkim dijelom te nekretnine. Razlozi za isključenje na zahtjev većine koji opravdavaju donošenje odluke o isključenju su: 1. Žalba izjavljena protiv rješenja inspektora ne zadržava ovrhu rješenja. Ako svojim bezobzirnim. odnosno suvlasnicima ako nemaju upravitelja. u odnosu na bilo kojeg suvlasnika (I onog koji nije etažni vlasnik) ako za to postoje razlozi taksativno navedeni u ZV-u. a potreba za njihovim izvođenjem se javlja nenadano. Postoje dva oblika isključenja. pod pretpostavkama određenim ZV-om. I suvlasnici koji zajedno imaju većinu suvlasničkih dijelova te nekretnine. Pod hitnim popravcima razumijevaju se radovi kojima se sprječavaju posljedice za život I zdravlje ljudi kao I veća oštećenja nekretnine. kada stvar trajno prestane biti prikladna za samostalno izvršavanje suvlasnikovih ovlasti. u protivnom ostali suvlasnici mogu ishoditi njegovo isključenje iz suvlasničke zajednice.

prenese vlasništvo potonjemu. ili vlasnik prenese svoju stvar u fiducijarno vlasništvo (prethodno) druge osobe radi osiguranje neke njezine tražbine. a provodi se putem kupoprodaje na javnoj dražbi. svaka u drukčijoj ulozi. uzimaju se za radnje tog suvlasnika. a pošto istekne ograničavajući rok ili se ispuni takav uvjet.net osobe koja stanuje u kući. koje ima svaki prethodni vlasnik a) Da svoje pravo vlasništva izvršava postupajući obzirno prema virtualnom vlasništvu onoga koji u ulozi potonjeg vl. Cijena koja se ostvari kupoprodajom na javnoj dražbi pripada isključenom suvlasniku. Isključenje na zahtjev manjine – suvlasnik koji želi isključenje drugog suvlasnika. to su kogentne norme i stranke ne mogu isključiti njihovu primjenu: 1.www. Tada će u pravu vlasništva sudjelovati dvije osobe. ne bude li joj na vrijeme ispunjena. otuđivatelj prigodom ispunjenja kupoprodajnog ili sličnog ugovora pridrži pravo vlasništva (prethodno) dok mu stjecatelj (potonji) ne ispuni određenu tražbinu. podnosi sudu tužbu kojom traži prestanak postupaka koji ga povrjeđuju.pravokutnik. pa ga tako ograničenog prenijeti na drugu osobu. Iskljuečni vlasnik može I sam prodati svoj suvlasnički dio. koji će po isteku tog roka. a za to nije dobio podršku većine suvlasnika. Prethodni vlasnik ima određene zakonske obveze prema potonjem. pošto istekne rok ili se ispuni uvjet. čeka da postane vlasnikom b) Da. ako I osoba koje s njegovim pristankom rabe dijelove nekretnine. a nije riječ o djelima tako malog značenja da bi ih trebalo zanemariti. stvar je u vlasništvu te osobe kao prethodnog vlasnika. Razlozi uspostavljanja ovakvog odnosa su većinom radi stvarnog osiguranja neke tražbine. Radnje I ponašanja suvlasnikova bračnog druga I drugih članova obitelji koji s njim stanuju. a za ostvarivanje tog prava ima na raspolaganju rok koji ne može biti kraći od 3 mjeseca od pravomoćnosti presude o isključenju. nakon čega će se njihov međusobni odnos prosuđivati kao da je kroz cijelo to vrijeme potonji bio vlasnik stvari. odnosno po ispunjenju tog uvjeta prenijeti pravo vlasništva na potonjeg vlasnika. pravo vlasništva svoje stvari ograničiti nekim rokom ili uvjetom. Odluku o isključenju donosi sud na temelju tužbe koju podnose suvlasnici. Kada je pravo vlasništva ograničeno uvjetom ili rokom te je takvo preneseno drugoj osobi. a prethodni samo njen plodouživatelj 2. jedna kao prethodni a druga kao potonji vlasnik. Ograničenje prava vlasništva uvjetom ili rokom djeluje u pravilu samo u međusobnom odnosu prethodnog I potonjeg vlasnika (ograničenje s relativnim djelovanjem). Opće obveze. vlasništvo će pripasti potonjem vlasniku. Isključenje ima oblik razvrgnuća suvlasničke zajednice civilnom diobom. može se podnijeti tužba za isključenje koja ima značenje kao da je podnesena od većine suvlasnika. Oni će sudjelovati u sadržajno nepodijeljenom pravu vlasništva iste stvari tako što će pravo vlasništva te stvari isprva imati onaj koji je prethodni vlasnik. Prethodni vlasnik koji je svoje vlasništvo zadržao ili dobio radi osiguranja neke tražbine ima I posebne obveze a) Dužan je propuštati da se služi sa stvari (osim za namirenje tražbine) 76 . a koje je on propustio spriječiti koliko je bilo moguće. omogućujući time toj osobi da odatle naplati tu tražbinu. tuženik nastavi s uznemiravanjem. razlog je broj 3 od prije navedenih. GLAVA 14. Ako nakon pravomoćnosti presude kojom je sud odlučio da je tuženik dužan suzdržavati se od takvih postupaka. PRETHODNO I POTONJE VLASNIŠTVO Vlasnik može u svaku svrhu koja nije zabranjena.

Samo prethodni vlasnik ima pravo vlasništva stvari ali je glede izvršavanja svojeg prethodnog vlasništva ograničen u korist potonjega. makar su već ispunjene sve pretpostavke za to. ili se ispuni uvjet koji je s apsolutnim djelovanjem ograničavao pravo vlasništva prethodnog vlasnika – njegovo pravo vlasništva samim time prestaje ex tunc. sva su se pravna raspolaganja s pravom čekanja pretvorila u raspolaganja pravom vlasništva. Svoj učinak gube ona pravna raspolaganja koja je prethodni vlasnik bio poduzeo u pogledi stvari. I to s učinkom ex tunc. a prethodni je bio samo plodouživatelj. Njihov međusobni odnos prosuđuje se kao da je potonji vlasnik bio potpuni vlasnik za svo vrijeme čekanja. ne bude li mu osigurana tražbina namirena o dospijeću. prethodni vlasnik treba prenijeti vlasništvo na potonjega. ali to je pravo obveznopravne prirode te djeluje samo u odnosu između prethodnog vlasnika I osobe kojoj je on obvezan. Ako se pravo čekanja potonjeg vlasnika pretvorilo u pravo vlasništva. imaju I prethodni I potonji vlasnik stvarnopravni status u pogledu te stvari. ali je to pravo ostvarivao na način na koji nije bio ovlašten. Istekne li rok. osim što još nije istekao određni rok.net b) Dužan je propuštati da raspolaže sa stvari I faktično I pravno. njegovi bi vjerovnici mogli iz vrijednosti te stvari namirivati svoje tražbine protiv njega u ovršnom I stečajnom postupku. Učinak svakog pravnog raspolaganja koje bi prethodni vlasnik poduzeo na temelju svojeg uvjetnog odnosno oročenog prava vlasništva. on će odgovarati za svaku štetu koja je odatle proizašla. Pravo vlasništva pripada samo onome tko je prethodni vlasnik. Tada potonji postaje vlasnikom stvari I to s djelovanjem ex tunc. jedino je ovlašten da. ali je ono za svakog mjerodavno ograničeno završnim rokom odnosno raskidnim uvjetom. Istodobno ima glede iste stvari potonji vlasnik tzv. odnosno nije se još ispunio određeni uvjet. pa može valjano njome pravno raspolagati. Prethodni vlasnik je pravno za svakoga jedini vlasnik stavri. pravo može izvršavati u punom opsegu. Status potonjeg vlasnika je stvarnopravne prirode. Ograničenje prava vlasništva djeluje apsolutno ako je: a) Upisano u zemljišnu knjigu b) Takav javni upisnik bez upisa u koji se ne može steći stvar za koju je ograničenje određeno c) Takvo djelovanje određeno posebnom zakonskom normom Dok se čeka na istek roka odnosno ispunjenje uvjeta koji s apsolutnim djelovanjem ograničavaju pravo vlasništva. tu tražbinu namiri iz vrijednosti stvari koju ima u svojem vlasništvu radi osiguranja njezinog ispunjenja. Istekom roka/ispunjenjem uvjeta izgubit će pravni učinak sva pravna raspolaganja stvarju koja je poduzeo prethodni vlasnik. ali je dužan da to čini samo unutar granica što mu ih postavljaju njegove obveze prema osobi koja je u položaju potonjeg vlasnik te stvari.pravokutnik. bio bi ograničen istim onim uvjetom odnosno rokom kojim je ograničeno vlasništvo prethodnog vlasnika. prenese u vlasništvo stvar. Kada rok istekne ili se uvjet ispuni. a ujedno se pravo čekanja potonjeg vlasnika pretvara u njegovo pravo vlasništva. unatoč tome što to ne bi smio zbog svoje obveze prema potencijalnom potonjem vlasniku. dok ga po isteku roka ili ispunjenja uvjeta ne prenese na potonjega. bez obzira na potencijalnog potonjeg vlasnika. Ako je prethodni vlasnik ima pravo da svoju tražbinu namiri iz vrijednosti stvari koju je imao u vlasništvu. pravo čekanja  pravo vlasništva koje još nije stečeno. I to da je namiri u skladu s pravilima o namirivanju zalogom osiguranih tražbina izvansudskim putem Pravo vlasništva ima jedino prethodni vlasnik. 77 . Potencijalni potonji vlasnik ima subjektivno pravo da mu prethodni vlasnik. I to ex tunc. pošto istekne rok ili se ispuni uvjet.www. na što ga se može siliti putem suda.

istodobno se prenosi I služnost kao pripadak. Vlasnik opterećene stvari može zahtijevati da se izvršavanje služnosti preloži na neko drugo mjesto na istoj poslužnoj stvari. ono se pojavljuje kao ograničenje prava vlasništva ali u širem smislu: vlasništvu je tu suprotstavljeno jedno tuđe pravo glede iste stvari. svaki ovlaštenik može zahtijevati da sud na pravedan način odredi izvršavanje u interesu svih ovlaštenika. Služnost mora biti korisna. Služnost na služnosti ne može postojati. a isto tako se ne može odvojiti od ovlaštenika (osobna služnost) ili povlasne stvari (stvarna služnost) pa prenijeti na drugu osobu ili povlasnu stvar. samo pravo služnosti ne može biti objekt nečije služnosti. Iznimno može osoba biti dužna izvršiti određene činidbe. ovlašteniku podjednako prikladno. na temelju kojeg se ovlaštenik može tom stvari koristiti na određeni način. a da je svagdašnji vlasnik to dužan trpjeti. Služnost je stvarno pravo (ograničeno). a izvršavanje na tom mjestu je vlasniku osobito tegotno. Služnosti su neodvojive tj. Ona djeluju prema svima te je I svatko treći dužan suzdržati se od smetanja ovlaštenika u izvršavanju služnosti. Kad se prenese vlasništvo poslužne stvari na drugu osobu. pa vlasnik više nije slobodan izvršavati ga onako kao bi inače mogao. Troškove prelaganja snosi sam vlasnik poslužne stvari. Služnost se mora izvršavati obzirno. Novija služnost ne može ograničiti izvršavanje onih koje su prije nje u prvenstvenom redu. ako se služnost izvršava samo na jednom dijelu te stvari koju tereti. a kad se prenese vlasništvo poslužne nekretnine na drugu osobu. Modifikacija služnosti tj. koji ovo pravo ima na temelju zakona te ga se ne može pravnim poslom isključiti ni ograničiti. a izvršavanje jedne ometa izvršavanje druge. Osobne služnosti ne mogu se uopće prenijeti na drugog ovlaštenika jer su to strogo osobna prava.pravokutnik. Na pasivnoj je strani služnost stvarnopravni teret. Služnost na činidbe ne može postojati. sadržaj je ili trpljenje ili propuštanje. Neprenosive su I na aktivnoj I na pasivnoj strani. služnost se ne može odvojiti od poslužne stvari pa prenijeti na drugu stvar. neprenosive. razlikuju se modifikacije koje bitno mijenjaju dotadašnji način izvršavanja služnosti (dopuštene samo u sporazumu s vlasnikom opterećene stvari. a sastoji se u dužnosti svagdašnjeg vlasnika poslužne stvari da trpi određene zahvate na svojoj stvari ili pak da propušta neke radnje kojima bi u određenom smjeru promijenio postojeće stanje glede te stvari.net GLAVA 16. mora imati razumnu svrhu (zadovoljavanje nekih ovlaštenikovih potreba). Ako pak sve služnosti imaju isti prvenstveni red. na način kako se služnosti osnivaju I temeljem pravnog posla) od onih koje na nj bitno ne utječu (dopuštene su jednostrano: jedna strana može po svojoj volji preinačiti način ozvršavanja ovlaštenikovih ovlasti glede sadržaja I mjesta. SLUŽNOSTI SLUŽNOST je stvarno pravo na tuđoj stvari. Vlasništvo opterećeno služnošću služi. Modifikacija je dopuštena no ne uvijek na isti način.www. preinačenje načina izvršavanja služnosti bilo po sadržaju ili po užem lokalitetu na kojemu se izvršava. ne može se osnovati služnost na vlastitoj stvari. ali samo supsidijarno. ovlaštenik ima pravo neposredno iskorištavati poslužnu stvar. Služnost je stvarno pravo na tuđoj stvari. kako bi što manje opterećivala poslužnu stvar. prenosi se skupa s njime I kao teret I služnost koja na njoj postoji. Na istoj nekretnini može postojati I više služnosti ako ne kolidiraju. ako bitno ne mijenja dotadašnji način izvršavanja). 78 .

no nikad se ne predmnijeva da je neka služnost nepravilna. Do spora će redovito doći nakon ovlaštenikove smrti ili otuđenja povlasne nekretnine. no to su ili silom propisa ili odlukom vlasti ustanovljena ograničenja prava vlasništva. Afirmativne su služnosti negativna prava. nego ograničenja prava vlasništva u užem smislu. Kod prvih postoji određeno stanje koje traje te nije potrebna neka ljudska radnja da bi se izvršavala služnost. Stvarne služnosti mogu postojati samo na nekretninama. pa ili vlasnika ograničavaju u izvršavanju sadržaja njegova prava ili mu nameću dužnost činidbe u svezi s vlasništvom stvari. Zakonske služnosti nisu uopće služnosti. a I osobne 79 . ali dane samo do opoziva. niti postoji građanskopravni odnos između vlasnika I osobe. Razlika je u tome što se nepravilna služnost gasi kada umre ovlaštenika. koje može biti često I sasvim rijetko. pa se sve do opoziva prosuđuju kao služnosti. a kriterij je način kako je određena osoba ovlaštenika. a stvarna prelazi na novog vlasnika povlasne nekretnine. A ako je služnost. nego samo o prividnoj služnosti. koju je netko bio stekao dosjelošću. Ovo načelo ne vrijedi za osobne služnosti. služi boljem ili udobnijem gospodarenju jednom nekretninom. Osnovna je dioba na stvarne. jer ograničavajući negativnu stranu prava vlasništva vlasniku nameću dužnost trpljenja. Na nju se primjenjuju pravila o osobnim služnostima.pravokutnik. onda je to nepravilna (iregularna) služnost. Druge se izvršavaju ponavljanjem ljudskih radnja. nikako na alikvotnom dijelu. što ne znači da je stečena naplatno već da je ovlaštenik dužan vlasniku poslužne stvari plaćati naknadu za izvršavanje služnosti (u novcu ili u naravi. a negativne prohibitivna. periodično ili ne). Ako je ovlaštenik određen s obzirom na svoje vlasništvo određene nekretnine (realiter) onda je služnost stvarna ili realna. to I dokazati. Služnosti se mogu razvrstati po raznim kriterijima. osobne I nepravilne. osnovana ne u korist svagdašnjeg vlasnika te nekretnine. te ne postoji određena osoba ili stvar s obzirom na koje su ustanovljena. služnosti se dijele na vidljive (apparentes) I nevidljive ( non apparentes). To u potpunosti vrijedi za stvarne služnosti. morat će to I dokazati. tj. koja je po svojoj naravi stvarna . Prividne služnosti su ovlasti kakve daje neka služnost. One postoje unutar samog sadržaja prava vlasništva.net Služnosti su nedjeljive. Stvarna služnost može postojati samo na cijeloj stvari. Služnost može biti naplatna. U prvom slučaju slična su služnostima. U slučaju spora mora onaj tko tvrdi da se ne radi o služnosti. dok je plodouživanje ipak djeljivo a sasvim iznimno čak I pravo uporabe kad se sastoji samo od korištenja. ali je ipak redovito nekretnina. a nije ju upisao u zemljišnu knjigu). nego u korist određene osobe (koja je ujedno I vlasnik te nekretnine).www. a može biti I na određeno vrijeme ili u određeno doba godine (sezonska služnost). Po trajanju se služnosti dijele na trajne (continuae) I povremene (discontinuae). Ova je dioba važna kada se prosuđuje je li stjecatelj poslužne nekretnine bio u dobroj vjeri ( I tako stekao nekretninu bez služnosti. ako je po svojoj naravi stvarna – tko to tvrdi. kojoj su u interesu (u praksi najčešće susjedska prava). Po tome može li svatko treći uočiti da se na poslužnoj nekretnini izvršava određena služnost ili ne. Sadržaj im je jednak kao I kod služnosti. Objekt služnosti je stvar koja može biti I pokretna I nepokretna. Služnost koja postoji na jednoj čestici kao poslužnoj nekretnini tereti cijelo zemljišnoknjižno tijelo. Po sadržaju se služnosti dijele na afirmativne (kojima je sadržaj trpljenje) I negativne (kojima je sadržaj propuštanje). Ako je ovlaštenik određen s obzirom na svoju osobu (personaliter) služnost je osobna ili personalna.

Ako na povlasnoj nekretnini netko ima pravo građenja. Na temelju oporuke će služnost nastati ako vlasnik poslužne stvari u oporuci tako naredi (legat). a ako se stječe uz suglasnost (tj. Za derivativno stjecanje služnosti potrebni su u načelu titulus (isti kao I za ostala stvarna prava) I modus.www. PRAVNI POSAO – vlasnik poslužne stvari može osnovati služnost na njoj u nečiju korist u sporazumu sa stjecateljem (temeljem ugovora). s vlasništvom povlasne stvari na stjecatelja kao pripadak prelazi I služnost. stjecanje je originarno. onda se ovlaštenik prava građenja pojavljuje I kao ovlaštenik služnosti.pravokutnik. temeljem pravnog posla) tada je to izvedeno stjecanje. Služnost se može steći originarno I derivativno. pa čak I na pravu. a također I translativno.net služnosti najčešće postoje na nekretninama. onda je mogu osnovati samo svi suvlasnici suglasno (iznimno. ako je poslužna stvar u suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu. Samo vlasnik može osnovati služnost ugovorom. djeljivu služnost može osnovati I suvlasnik na svom alikvotnom dijelu). Pravo plodouživanja može na istoj poslužnoj nekretnini imati I više osoba I to dvojako: ili tako da svaka ima samostalno svoj alikvotni dio prava plodouživanja ili tako da ga imaju zajednički. Ako se stječe bez suglasnosti vlasnika poslužne stvari. Stjecanje služnosti obuhvaća dvoje: stjecanje služnosti koja do tada nije postojala. Na pokretnini način stjecanja je predaja stvari stjecatelju u nesamostalan posjed na temelju valjano očitovane volje vlasnika. Objekt osobne služnosti može biti I idealni dio poslužne stvari. no nema zapreke da to bude I pravna osoba. Ovlaštenik osobne služnosti redovito je fizička osoba. stječe je novi vlasnik povlasne nekretnine. Uknjižba se provodi u teretovnici zemljišnoknjižnog uloška u kojemu je upisana poslužna nekretnina. nego se tek osniva. postoji razlika prema derivativnom stjecanju vlasništva: vlasnik ne prenosi postojeće pravo na stjecatelja. već stjecatelj izvodi svoje pravo služnosti iz prava vlasništva poslužne stvari. ali plodouživanje I uporaba stvari mogu postojati na pokretnim stvarima. 80 . Od ovoga su moguće I iznimke ako sam zakon propisuje drukčije ili ako nekretnine nije upisana u zemljišnu knjigu (tada se polaže odgovarajuća isprava u sud što ima učinak uknjižbe). niti neke od svojih ovlasti. te stjecanje već postojeće služnosti od strane novog ovlaštenika. Stjecanje već postojeće služnosti također je derivativno. usmjerene na to da se stjecatelju izvede pravo služnosti. Ugovor mora zadovoljavati opće pretpostavke za valjanost ugovora (pisani oblik za nekretninu). sadržaj I opseg služnosti treba upisati što određenije te navesti eventualne prostorne granice. ako je to moguće. može biti naplatan ili besplatan. Ovlaštenikova smrt nema utjecaja na trajanje stvarne služnosti. a I još neke pravne činjenice (smrt ostavitelja. Ovlaštenik osoben služnosti je poimenično određena osoba. Ona je samo pravni temelj te je potreban I način stjecanja. Ovlaštenik stvarne služnosti je svagdašnji vlasnik povlasne nekretnine. može biti samostalan ugovor no služnost se može I sporazumno osnovati prilikom sklapanja nekog drugog ugovora (npr. jer vlasnika na temelju svoga prava izvodi novo pravo – služnost. Ipak. Način stjecanja ovisi o vrsti objekta: za nekretnine to je uknjižba u zemljišne knjige. ako je izvršavanje služnosti ograničeno na jedan fizički dio te čestice. Nekretnina kao poslužno dobro može biti u bilo čijem vlasništvu. Stvarna služnost će se istodobno upisati zabilježbom I u posjedovnicu zemljišnoknjižnog uloška. a I jednostranim očitovanjem volje (oporuka). Ako je stvar u suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu. ovlaštenik je svaki od suvlasnika ili zajedničkih vlasnika. Pravni temelj stjecanja služnosti su: 1. u kojemu je upisana povlasna nekretnina u čiju se korist služnost osniva. kupoprodaja).

Samo u slučaju da dijeli pojedinu česticu na nove. I u ostavinskom će postupku sud u svoju odluku unijeti osnutak služnosti (stvarne ili osobne). U diobnom postupku sud može samo na prijedlog svih stranaka osnovati stvarnu služnost. I upravna vlast može u zakonom određenim slučajevima osnovati stvarnu služnost. 2. energija ili usluga koje se tako dostavljaju. dakle da nije znao niti je s obzirom na okolnosti mogao posumnjati da mu ne pripada pravo izvršavati tu služnost. Poštenje prestaje čim posjednik dozna da mu ne pripada pravo na posjed. Nužni prolaz je služnost puta osnovana sudskom odlukom o kojoj odlučuje općinski sud u izvanparničnom postupku na zahtjev vlasnika nekretnine. Svrha je da se omogući bolje iskorištavanje nekretnine. 3. Sud ne može osnovati nužni prolaz preko nekih u zakonu navedenih nekretnina: onih glede kojih se tome protive javni interesi (željeznička pruga). koja će. Posjednik povlasne nekretnine mora je posjedovati kao pošteni posjednik. Vlasnik povlasne nekretnine je radi publiciteta ovlašten ishoditi uknjižbu. ne smije to biti silom. Posjed prava služnosti mora biti pošten I istinit te ima jedinstven rok od 20 godina. odnosno nužnog osnivanja služnosti vodova ili drugih uređaja (uvijek stvarna služnost). Osniva se uz obvezu ovlaštenika da plati punu naknadu vlasniku poslužne nekretnine te se na odgovarajući način primjenjuju pravila o nužnom prolazu. bez obzira na uknjižbu. provodeći tako ostaviteljevu oporučnu odredbu (pravni posao je onda oporučiteljevo očitovanje volje a način stjecanja upis u zemljišnu knjigu). Bitan je I način izvršavanja. te će osnutak nužnog prolaza uvjetovati potpunom isplatom te naknade.www. no ona ima samo deklaratorni karakter. prolaz je osnovan u trenutku pravomoćnosti sudske odluke. ograđena kućna dvorišta. ZAKON – samo jedan slučaj osnivanja stvarne služnosti a to je dosjelost. Ono je vrsta djelomičnog izvlaštenja u korist private osobe a u općem interesu. zakon određuje da će sud istom odlukom odrediti I visinu novčane naknade. Pretpostavke za osnutak su: a) Da do te nekretnine nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom b) Da je korist od nužnog prolaza za gospodarenje tom nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini Obje pretpostavke moraju biti ispunjene. ODLUKA VLASTI – samo u zakonom točno određenim slučajevima. postati povlasna nekretnina. te prolaz mora biti koristan I ekonomičan. ne može se osnovati niti u korist općeg dobra. prema ZV u diobnom postupku te u postupku osnivanja nužnog prolaza. odnosno predajom pokretne stvari ovlašteniku u posjed od strane nasljednika. bez suglasnosti stranaka. koju je ovlaštenik dužan platiti vlasniku poslužne nekretnine za sve što će on trpjeti I biti oštećen. ako sud usvoji zahtjev.pravokutnik. 81 . Nije potreban poseban način stjecanja.net odluka kojom sud na temelju oporuke osniva služnost). manje čestice sud može I sam. osnovati stvarnu služnost u korist jedne čestice a na teret druge. kroz zgrade. Služnost nastaje tek uknjižbom u zemljišnu knjigu. te da se vlasnik poslužne nekretnine nije tome protivio. Sud može osnovati I služnost vodova ili drugih uređaja na tuđoj nekretnini kao poslužnoj a na zahtjev vlasnika nekretnine koja nema nikakve ili nema prikladne veze s dobavljačem tvari. prema ZV u postupku izvlaštenja (nepotpunog) I u komasacijskom postupku.

www.pravokutnik.net

potajice ili na zamolbu do opoziva, ili uopće zlouporabom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužne nekretnine. Stjecatelj mora dokazati da je u tih 20 godina barem 3 puta nastupio slučaj kada se tu služnost moglo izvršavati, te da ju je svaki put I izvršio (ako treći slučaj nije nastupio, rok zastare se produžuje). Za sposobnost stjecatelja I stvari vrijede opća pravila. Na prekid dosjelosti primjenjuju se pravila o prekidu dosjelosti vlasništva, s time da se dosjelost prekida I ako dođe do promjene vlasnika nekretnine, na kojoj se služnost izvršava, a novi vlasnik u času stjecanja nije znao ni morao znati da netko izvršava sadržaj služnosti. Kad se ispune sve pretpostavke dosjelosti, nastaje pravo služnosti. Vlasnik povlasne nekretnine će ga steći čim protekne vrijeme dosjelosti, bez obzira na to upisao tu služnost u zemljišne knjige ili ne (upis ima samo deklaratorni karakter). Dosjelost služnosti ne djeluje prema trećemu koji je stekao vlasništvo poslužne nekretnine a da nije znao niti morao znati da je na njoj osnovana služnost, koja nije upisana u zemljišnu knjigu. Za ocjenu je li taj stjecatelj bio u dobroj vjeri može biti važna I okolnost radi li se o vidljivoj služnosti ili ne; za vidljivu služnost teže će se moći dokazati neznanje. Zbog zaštite povjerenja takvog stjecatelja u potpunost zemljišnih knjiga, on će nekretninu steći bez neupisane služnosti, a služnost će se ugasiti. Ovlaštenik služnosti ima za zaštitu svojeg prava na raspolaganju opća sredstva kao I svi nositelji stvarnih prava te zahtjev (tužbu) specifičan za zaštitu služnosti. Opća su sredstva: a) samopomoć I tužba zbog smetanja posjeda, kojima se zapravo štiti posjed prava služnosti, ali time I posredno I samo pravo b) obveznopravni zahtjev radi ispunjenja ugovora o osnivanju služnosti c) prejudicijelna tužba (radi utvrđenja da služnost postoji), kad je dopuštena po procesnom pravu d) sredstva za zaštitu knjižnih prava po pravilima zemljišnoknjižnog prava Specifična tužba kojom ovlaštenik štiti svoje pravo služnosti naziva se ACTIO CONFESSORIA  ovlaštenik od vlasnika poslužne stvari zahtijeva da prizna postojanje služnosti I da trpi izvršavanje te služnosti na svojoj stvari odnosno da propušta na njoj činiti ono što je na temelju te služnosti dužan propuštati. Aktivno legitimiran je ovlaštenik služnosti (ili svaki pojedini suvlasnik tj. zajednički vlasnik). Pasivno legitimiran je vlasnik poslužne stvari, no I svatko treći koji svojim činima niječe tužiteljevo pravo služnosti ili ga samovlasno onemogućuje ili uznemirava u izvršavanju tog prava. Tužitelj mora dokazati svoje pravo služnosti I tuženikov čin kojim smeta izvršavanje tog prava; treba dokazati pravni temelj I način stjecanja, a ako je služnost stekao pravnim poslom I vlasništvo prednika (kod stvarne služnosti I vlasništvo povlasne nekretnine). Tužba zastarijeva u roku od 20 godina, koji počinje teći od dana kada je ovlašteniku oduzet ili smetan posjed prava. Moguća je I tzv. publicijanska actio confessoria ili tužba predmnijevanog ovlaštenika služnosti  njome će se poslužiti posjednik prava služnosti koji može dokazati pravni temelj I istinit način svog stjecanja posjeda te služnosti. Ako pred sudom dokaže te činjenice, za njega se predmnijeva da je ovlaštenik samog prava služnosti pa se dalje primjenjuju pravila o tužbi predmnijevnog vlasnika. Time se olakšava zaštita onom ovlašteniku koji je u posjedu prava služnosti, ali ne može dokazati pravni temelj stjecanja tog prava, vlasništvo prednika ili svoje vlasništvo povlasne nekretnine.

82

www.pravokutnik.net

Razlozi prestanka služnosti su ili oni koji vrijede za sva stvarna prava ili oni koji vrijede za stvarna prava na tuđoj nekretnini, sva ili barem neka od njih, te još jedan specifičan za služnosti – zastara. 1. Propast stvari – svaka služnost prestane kada propadne poslužna stvar, a stvarna služnost I kad propadne povlasna stvar. Ako stvar samo privremeno propadne, tj. bude obnovljena, služnost oživljava (dakle služnost prestaje samo pod uvjetom da se stvar ne vrati u prijašnje stanje). Jednak učinak ima I kad se stvar stavi van prometa ili kad nastupi trajna nemogućnost daljenjeg izvršavanja služnosti. Iznimka je plodouživanje koje postoji I nakon propasti poslužne stvari na nadomjestku za nju (osigurnina, naknada za stvar, pravo). 2. Odreknuće – jednostrana izjava ovlaštenika služnosti. Svatko se može odreći služnosti, bez obzira na pravni temelj njena nastanka. Iznimno će ovlašteniku trebati suglasnost plodouživatelja njegove stvari ili založnog vjerovnika. Da bi odreknuće imalo pravni učinak moraju biti ispunjene pretpostavke za valjanost (jednostranog) pravnog posla; služnost upisana u zemljišnu knjigu treba se izbrisati. 3. Istek roka I ispunjenje raskidnog uvjeta – služnost upisana u zemljišnu knjigu ne prestaje automatski istekom roka ili ispunjenjem raskidnog uvjeta, već brisanjem. 4. Sjedinjenje – spajanje služnosti I vlasništva poslužne stvari u istoj osobi (jer se ne može imati služnost na vlastitoj stvari). Ako se u takvom slučaju ne zahtijeva brisanje služnosti koja je upisana u zemljišnu knjigu, a vlasništvo tih nekretnina se opet razdvoji, služnost će ponovno oživjeti (u međuvremenu je mirovala). Potrebno je brisanje služnosti iz zemljišne knjige kako bi ona uistinu prestala. 5. Prestanak ovlaštenika – kod osobnih služnosti jer stvarne prelaze na nasljednike. No postoje iznimke: osobna služnost može biti osnovana za ovlaštenika I njegove nasljednike (nakon smrti ovlaštenika prelazi na njih, a nakon njihove se gasi) ili za cijelu obitelj (prestaje kad obitelj izumre). U sumnji smatra se da je služnost osnovana u korist nasljednika. 6. Ukinuće na temelju odluke – ako služnost izgubi svoju razumnu svrhu, trebala bi prestati postojati. Zakon daje vlasniku poslužne stvari pravo zahtijevati od suda da takvu služnost ukine (čak I ako je osnovana ugovorom). Posebno je regulirano ukidanje služnosti puta I nužnog prolaza: sud će na zahtjev vlasnika poslužne nekretnine ukinuti služnost, bez obzira na temelj nastanka, ako utvrdi da postoji drugi prikladniji ili jednako prikladan prolaz, ali koji vlasniku poslužne nekretnine čini manje štete ili ako postoji jednako prikladan javni prolaz. Ovlaštenik čija je služnost ukinuta nema pravo na naknadu; prestaje brisanjem. 7. Rasterećenje zemljišta – ukidanje određenih tereta na određenim zemljištima; određuje ga zakon u općem interesu, uz odštetu ili bez nje. Ako bi ukinuće služnosti imalo karakter izvlaštenja, ovlaštenik ima pravo na punu naknadu. Služnost će prestati kad se ispune zakonom određene pretpostavke, a ako je upisana u zemljišnu knjigu onda brisanjem (bez ako je zakonom propisano). 8. Zaštita tuđeg povjerenja – služnost se može steći I izvanknjižno, što je iznimka od načela upisa I moguća je samo u zakonom određenim slučajevima (dosjelost I stjecanje temeljem odluke vlasti). Ako ovlaštenik ne upiše svoje pravo u zemljišnu knjigu, ono može prestati ako poslužnu stvar stekne netko

83

www.pravokutnik.net

tko za njegovu služnost nije niti je morao znati (jer nije dužan istraživati izvanknjižno stanje). 9. Neizvršavanje – ako ovlaštenik svoju služnost ne izvršava određeno vrijeme, izgubit će je. Služnost zastarijeva neizvršavanjem kroz 20 godina  kada se ovlaštenik svojim pravom nije uopće, niti djelomično služio. Usucapio liberatatis (dosjelost slobode) je poseban slučaj neizvršavanja služnosti, kvalificirano neizvršavanje  ovlaštenik nije izvršavao služnost jer se vlasnik poslužne stvari tome protivio; ako potraje 3 godine služnost prestaje. Vlasnik poslužne stvari ne mora biti u dobroj vjeri kada zabranjuje izvršavanje. Za uknjižbu brisanja (u oba slučaja) potrebna je sudska presuda kojom je utvrđeno da je služnost prestala zbog neizvršavanja. 10.Ovršna prodaja – nije način prestanka služnosti, no postoje iznimke kod osobnih služnosti na nekretninama; neće prestati one služnosti upisane prije hipoteke na nekretnini. One upisane poslije prestaju pravomoćnošću sudskog rješenja o dosudi nekretnine kupcu. STVARNA SLUŽNOST je stvarno pravo svagdašnjeg vlasnika određene nekretnine (povlasna nekretnina) da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi tuđom nekretninom (poslužna nekretnina), čiji svagdašnji vlasnik to mora trpjeti ili mora propuštati određene radnje glede svoje nekretnine koje bi inače imao pravo činiti. One postoje isključivo na nekretninama; ovlaštenik je svagdašnji vlasnik određene nekretnine. Faktički postoje u korist nekretnine (a pravno u korist ovlaštenika) sa svrhom da se tom nekretninom što bolje, ugodnije ili lakše gospodari. Zakon izričito dopušta da povlasna nekretnina bude I javno dobro u općoj ili javnoj uporabi, ako se tome ne protivi njihova pravna narav. Povlasna I poslužna nekretnina ne moraju biti susjedne. Ovlaštenik može na poslužnoj nekretnini imati neku napravu kojom izvršava služnost; on ju je dužan držati u urednom stanju, snosi troškove održavanja no ako I vlasnik ima koristi od te naprave onda I on doprinosi njenom održavanju (razmjerno svojoj koristi). I za samu poslužnu stvar troškove održavanja I popravka dužan je snositi ovlaštenik, ali ako se I vlasnik njome koristi onda ti troškovi razmjerno terete I njega; ako ih ne želi snositi, mora se odreći daljnjeg sukorištenja ili stvar prepustiti ovlašteniku čak I protiv njegove volje. Ako je služnost naplatna onda je ovlaštenik dužan vlasniku davati naknadu (ne mora biti novac) za izvršavanje služnosti. Vlasnici poslužne I povlasne nekretnine mogu osnovati stvarnu služnost kakva im treba (ako joj je sadržaj moguć I dopušten); mogu sporazumno svaku služnost prilagoditi svojim potrebama: mogu je pravnim poslom osnivanja ograničiti, opteretiti… Prema namjeni povlasne nekretnine stvarne sl. dijele se na: 1. POLJSKE – ako je povlasna nekretnina namijenjena poljodjelstvu a) Služnosti puta – ZV ih dijeli na pravo  staze (servitus itineris) – ovlaštenik može njome hodati I puštati si druge ljude, nije ovlašten jahati niti voziti bicikl (čak ga ne smije ni gurati)  progona stoke (servitus actus) – može se služiti I kolicima; obuhvaća I pravo staze. Ne ovlašćuje na vuču teških tereta preko poslužnog zemljišta  kolnika (servitus viae) – ovlaštenik se može voziti jednom ili više zaprega, motornim vozilom I biciklom; obuhvaća I pravo staze I pravo progona stoke (samo vezane) Svaku od njih može na zahtjev stranke osnovati prislino sud u izvanparničnom postupku ako su ispunjene zakonom određene pretpostavke (nužni prolaz!). Prostor na poslužnoj nekretnini za izvršavanje ovih prava mora biti toliki koliko je 84

b) Služnosti vode  Pravo crpsti vodu – uključuje I pravo na slobodan pristup vodi  Pravo pojiti stoku – uključuje I pravo pojiti stoku te crpsti vodu  Služnost vodovoda – daje pravo vodu s tuđe nekretnine navraćati na svoju ili sa svoje odvraćati na tuđu te u tu svrhu postaviti cijevi. a s obzirom na mjesne prilike. a nadležna vlast ne poduzme odmah potrebne mjere. KUĆNE SLUŽNOSTI – ako povlasna nekretnina obuhvaća I zgradu. ili imati prozor u tuđem zidu radi svjetla ili vidika  Imati svoje naprave na tuđoj nekretnini  Provoditi dim ili druge plinove kroz susjedov dimnjak  Navoditi kapnicu sa svog krova na tuđu nekretninu  Odvoditi ili prolijevati tekućine na susjedovo zemljište b) Negativne –vlasnika ovlašćuju na to da vlasnik poslužne nekretnine nešto propušta. Ovlaštenik ne mora sam izvršavati služnost. mjerodavno je kako se mirno izvršavao posjed prava služnosti paše tijekom 20 godina. Ne ovlašćuje ni na kakvu drugu korist. Primjenjuju se odredbe o pravu paše. a o svome trošku. naplatno ili besplatno. to mogu I njegovi ukućani. Nastaju samo na temelju pravnog posla – ugovora ili oporuke. c) Služnosti paše – vrsta I broj stoke te vrijeme I mjera izvršavanja određuju se kod osnivanja. ovlaštenik ne smije kositi travu niti isključiti stoku vlasnika poslužne nekretnine od paše na njoj.. Njihov broj je u našem pravu ograničen: 85 . Ona je strogo osobno pravo koje pripada poimenično određenoj osobi radi zadovoljavanja nekih njezinih potreba (moraju imati razumnu svrhu koja zaslužuje pravnu zaštitu).net nužno da bi ih se izvršavalo. Uključuje pravo:  Nasloniti teret svoje zgrade na tuđu  Gredu ili rožnik umetnuti u tuđi zid  Imati dijelove svoje zgrade u susjedovom zračnom prostoru ili na susjedovom zemljištu. 2. a nije namijenjena poljodjelstvu. Ako zbog kakve nepogode put postane neupotrebljiv. mora se do uspostave prijašnjeg stanja odrediti novi prostor. a najduže do ovlaštenikove smrti (iznimno ako su osnovane I u korist ovlaštenikovih nasljednika). skupljanje žira. spremnike za vodu I druge naprave u mjeri koja se utvrđuje po potrebama povlasne nekretnine. izvršavanje plodouživanja ali ne I uporabe ovlaštenik može prepustiti I drugoj osobi.)  Kuću ne snizivati (zbog bure)  Ne oduzimati povlaštenoj zgradi svjetlo I zrak ili vidik  Ne odvraćati kišnicu sa krove svoje kuće od susjedova zemljišta kojem bi mogla koristiti za polijevanje vrta ili punjenje cisterne OSOBNA SLUŽNOST je stvarno pravo koje ovlašćuje pojedinačno određenu osobu da se na određeni način služi tuđom stvari. suhog lišća I sl. Traju samo onoliko na koliko su osnovane. One su neotuđive pa ih se ne može prenijeti na drugu osobu kao ovlaštenika.pravokutnik.www. čiji svagdašnji vlasnik to mora trpjeti. ako u času stjecanja to nije određeno. Ovdje pripadaju dužnosti:  Svoju kuću ne povisivati (zbog zraka. što bi inače slobodno činio. Mogu se podijeliti na: a) Afirmativne – vlasnika ovlašćuju da nešto poduzima na susjedovoj nekretnini kao poslužnoj a taj je to dužan trpjeti. žljebove. d) Šumske služnosti – uključuje pravo sjeći drva prema potrebama ili samo suhe grane. brane. vidika.

Vlasnik ima pravo na posredni posjed svoje stvari I na pravno raspolaganje njome. glavnica koja daje kamate). Priraštaj poslužne stvari pripada vlasniku. Ono je djeljiva služnost pa može postojati I na alikvotnom dijelu poslužne stvari. razlika je u svrsi koja je kod zajma kredit. prve snosi plodouživatelj a druge vlasnik (ako ih plodouživatelj nije skrivio). a kod nepravog plodouživanja imovinski osigurati neku osobu. mora ju popravljati I obnavljati ono što se s vremenom istrošilo. Plodouživatelj je dužan vlasniku poslužne stvari na njegov zahtjev dati primjereno osiguranje (kauciju) ako je supstanca stvari ugrožena  kad postoji 86 . ali mogu oba. Pripadaju mu sve koristi od stvari koje nemaju karakter ploda u širem smislu. Plodouživatelj ima pravo na čisti prihod od čiste vrijednosti. Kao stvar ovdje se tretira I pravo pa I ono može biti predmet plodouživanja ako daje plodove ili druge koristi (npr. Plodouživatelj može biti I fizička I pravna osoba. ako ih je više svaki je samostalni nositelj svoga dijela prava plodouživanja.pravokutnik. plodouživatelj stječe odvajanjem.www. može stvar otuđiti (ali opterećenu plodouživanjem) I opteretiti. ali u skladu s njezinom namjenom I čuvajući joj supstancu. Ovakvo plodouživanje traje do isteka roka ili smrti ovlaštenika. Plodouživatelj koji obavi poboljšice bez suglasnosti vlasnika ima položaj poslovođe bez naloga (ima i ius tollendi). ima pravo posjedovanja (nesamostalnog) te stvari te na potpunu uporabu I na sve koristi od te stvari. njegov je sav prihod koji poslužna stvar daje bez umanjenja supstance. Plodouživatelj je ovlašten služiti se poslužnom stvari bez obzira na to kolike su mu potrebe. Pravo plodouživanja (ususfructus) je osobna služnost na temelju koje se ovlaštenik može u svakom pogledu služiti tuđom stvari.net 1. pokretna ili više pokretnih zajedno) sa svim svojim pripadnostima. On ipak ne snosi sve troškove održavanja. no onda se I na njega proširuje plodouživanje. koje su osigurane hipotekom na poslužnoj nekretnini. ali čuvajući njenu supstancu. Poboljšice nisu dužni obavljati ni vlasnik stvari ni njen plodouživatelj. razlikuju se redoviti popravci I obnavljanje od izvanrednih. Vlasniku treba dopuštenje plodouživatelja. Ovaj odnos je zapravo obveznopravne naravi I vrlo je sličan zajmu. Vlasništvo plodova I drugih koristi koje su se odvojile od stvari a da se nije umanjila njena supstanca. te terete koji je opterećuju. Predmet plodouživanja je nepotrošna stvar (nepokretna. predmnijeva se da je plodouživatelj primio stvar srednje kakvoće). ne smije ju uništiti ili joj promijeniti namjenu. Mora poslužnu stvar čuvati kao dobar domaćin. osim ako im pripada zajednički. ali on snosi sve troškove za uporabu I iskorištavanje kao I za redovito održavanje I obnavljanje poslužne stvari. ali u skladu s njezinom temeljnom namjenom. Vlasnik I plodouživatelj mogu radi lakšeg dokazivanja uzajamnih tražbina sastaviti ovjerovljeni popis svih poslužnih stvari s naznakom njihove vrijednosti u doba popisa I procjene (ako ne. Plodouživatelj snosi I terete povezane s objektom plodouživanja – javne obveze (porezi). stvarne terete na poslužnoj nekretnini te kamate na tražbine. On ima pravo I na sve civilne plodove. osim u slučajevima kada su poboljšice nužne ili kad se vlasnik obveže da će plodouživatelju dati punu odštetu za uporabu I prihod koje je izgubio zbog obavljanja radova (od odštete vlasnik može odbiti korist koju plodouživatelj ima od poboljšica). Ako se osnuje plodouživanje na cijelom imanju onda se kao predmet plodouživanja javljaju I potrošne stvari  nepravo plodouživanje (quasiusufructus)  osniva se I na (ne)potrošnim zamjenljivim stvarima namijenjenim otuđivanju I na pravu koje ne daje plodove.

koji se obvezao da će sve troškove te uprave snositi kao troškove ze uporabu I iskorištavanje poslužne stvari. 2. osim kad su one u takvom odnosu da im ono pripada zajedniočki. Prema ZV uporabovnik ima kao I plodouživatelj pravo na uporabu I korištenje. Izvršavanje služnosti uvijek je ograničeno samo na dijelove nekretnine namijenjene stanovanju. 87 . Plodouživatelj ima pravo na naknadu troškova. pa ga se smije izvršavati samo u tom opsegu čuvajući supstancu nekretnine.net opasnost da će se zbog načina na koji plodouživatelj rabi I iskorištava stvar njezina vrijednost smanjiti. Pravo stanovanja (habitatio) je osobna služnost na temelju koje se ovlaštenik može služiti tuđom stambenom zgradom ili njezinim dijelom za stanovanje. Ako se stranke ne mogu sporazumjeti o iznosu. pa sve ostale pripadaju vlasniku. Ovlaštenikove se potrebe prosuđuju prema objektivnom kriteriju – koliko bi se osoba njegove dobi te zvanja. Predmet prava uporabe jednak je kao I plodouživanje s razlikom da predmet uporabe ne može biti potrošna stvar. Svrha je isključivo stanovanje. Uporabovnik stječe plodove ubiranjem (I civilne plodove). Sud može udovoljiti zahtjevu.www. vlasnikovi su. sa svojim ukućanima. prema stanju kad je služnost osnovana. no može I postaviti upravitelj poslužnom stvari kad to zahtijeva plodouživatelj. Prirodni plodovi koji u času povrata stvari još nisu odvojeni. Nakon prestanka prava plodouživanja dužnost je ovlaštenika da posjed poslužne stvari preda njenu vlasniku u stanju u kakvu ju je bio primio. zanimanja I obiteljkog kućanstva trebao za svoje potrebe služiti takvom poslužnom stvari. Uporaba nije djeljiva. po pravilima založnog prava. smije se njome služiti samo u okviru svojih potreba. a I stambenima koji nisu obuhvaćeni služnošću. Pravo uporabe (usus) je osobna služnost na temelju koje se ovlaštenik može za svoje potrebe služiti tuđom stvari prema njenoj namjeni I čuvajući njezinu supstancu. ne može ju imati više osoba. ali su opsegom ograničene.pravokutnik. koje je imao da bi dobio plodove. pritom ne smije spriječiti ovlaštenika da izvršava svoje pravo stanovanja. Sadržaj može biti ili uporaba u svrhu stanovanja (u pravilu) ili plodouživanje u svrhu stanovanja (ako je ovlaštenik ovlašten služiti se svim dijelovima zgrade koji su za stanovanje). pa je razlika samo kvantitativna. ako zakonom nije što drugo određeno ili ako to ne zahtijeva pravna narav prava uporabe. Uporabnikove ovlasti su sadržajno jednake plodouživateljevima. Vlasnik je dužan snositi sve redovite I izvanredne troškove I terete poslužne stvari I on je o svom trošku mora održavati u dobru stanju. prema pravilima o položaju poštenog posjednika prigodom povrata stvari vlasniku. 3. Vlasnik je slobodan u svakom pogledu raspolagati onim dijelovima zgrade koji nisu namijenjeni stanovanju. odredit će ga na zahtjev sud. Plodouživateljeve dužnosti I odgovornosti prelaze I na njegove nasljednike (univerzalne sukcesore). vlasnik može zahtijevati da sud ukine plodouživanje (tada je dužan plodouživatelju dati pravednu naknadu). Pravo uporabe izvršava sam. Vlasniku se ne smije onemogućiti ili otežati nepotrebno nadgledanje cijele njegove nekretnine. uporabovnik se smije koristiti stvarju samo u opsegu svojih potreba. inače odgovara za smanjenje njezine vrijednosti. Ako plodouživatelj ne bi dao osiguranje na koje se obvezao ili koje je odredio sud. ali samo do visine koristi koja mu preostane nakon što uzuar namiri svoje potrebe. Na odgovarajući se način primjenjuju pravila o pravu plodouživanja.

Korisnik stvarnog tereta je onaj u čiju je korist nekretnina opterećena. tada je korisnik takvog tereta određen realiter. bilo realiter (nekretninom – predijalan teret). ujedno su opterećene I sve njene pripadnosti.pravokutnik. ali bi kao korisnik mogao biti određen I onaj tko je nositelj prava građenja na povlasnoj nekretnini (pravo mu pripada najdulje dok traje pravo građenja). Nekretnina je opterećena u korist neke osobe personaliter. ako je korisnik tog tereta određen kao osoba. zajednički vlasnik.www. Može se opteretiti I više nekretnina zajedno kao da su one sve jedan objekt (vrijedit će pravila o simulatnoj hipoteci). kao I osoba koja ima pravo plodouživanja na njoj. ma čija ona bila  vlasnik. Korisnik je tada u pravilu vlasnik povlasne nekretnine. bilo personaliter (osobno – personalan teret). naime svojim stvarnopravnim statusom glede povlasne nekretnine. dijele se na terete ograničenog trajanja (ograničeni su završnim rokom ili uvjetom. dok to ne mogu biti pokretnine ni subjektivna prava. I idealni dio nekretnine može biti opterećen kao I pravo građenja. Prema sadržaju mogu biti naturalni (ponavljana davanja stvari ili izvršavanja određenih činidbi rada) I novčani (ponavljana davanja novca – novčane rente).net GLAVA 17. prehodni vlasnik do I potonji od ispunjenja roka/uvjeta). djelujući apsolutno. razlikuju se stvarni tereti u korist nekretnina (predijalni stvarni tereti) I stvarni tereti u korist osoba (personalni stvarni tereti). Prema temelju svog nastanka dijele se na privatnopravne (koji se osnivaju na privatnopravnom temelju: pravnom poslu ili odluci nadležne vlasti) i javnopravne (osnovani na temelju zakona). Prema trajnosti. Predmet stvarnog tereta može biti jedino nekretnina. koje će ga ovlašćivati da mu se na teret vrijednosti opterećene nekretnine ponavljano nešto daje ili čini. Teret je stvarnopravne naravi pa prati stvar koju opterećuje. a to može biti: a) Kao pojedinac – nakon njegove smrti teret prestaje b) Kao pojedinac I njegovi nasljednici – prvi korisnik je pojedinac. PRAVO IZ STVARNOG TERETA STVARNI TERET je za svakoga mjerodavna opterećenost nekretnine nečijim stvarnim pravom na ponavljana davanja i/ili činjenja na teret vrijednosti te nekretnine. etažni vlasnik. Kada je nekretnina opterećena stvarnim teretom u korist neke druge nekretnine. Prema tome u čiju je korist određen teret. osnovala se stvarnopravna odgovornost za ponavljana davanja i/ili činjenja koja su sadržaj tog tereta. Umjesto vlasnika će stvarni teret koji tereti njegovu nekretninu morati snositi I osoba koja tu nekretninu samostalno posjeduje. On umanjuje pravnu vlast njezinog svagdašnjeg vlasnika – vlasnici se mogu mijenjati. ali dok god postoji stvarni teret na nekretnini dotle će korisnik tog tereta imati pravo iz stvarnog tereta. Osnuje li se stvarni teret. Opterećenik stvarnim teretom je određen svojim stvarnopravnim statusom glede nekretnine – stvarni teret tereti nekretninu. suvlasnik. te da se za to odgovara vrijednošću te nekretnine. pa je stoga nositelj prava iz tog stvarnog tereta. I to jedino ona koja je sposobna biti predmetom založnog prava. izričito postavljenim u sadržaju tereta) I trajne (I oni će prestati nastupi li neka okolnost koja je zakonom određena za pretpostavku prestanka stvarnog tereta). treba biti određen ili barem odrediv. a nakon njegove smrti on traje u korist onih koji ga nakon njegove smrti nasljeđuju 88 .

ali nipošto ne mogu biti jedini. ni glavni sadržaj stvarnog tereta. Ako nije što posebno određeno. Inače sud može svojom odlukom osnovati stvarni teret na nečijoj nekretnini jedino ako ga na to ovlašćuje poseban zakon. onako kako I osniva takve terete. teret će se osnovati tako što će se u sud položiti ovjerovljena isprava kojom vlasnik nekretnine dopušta uknjižbu stvarnog tereta na njoj. ali je on ipak osnovan time što su ispunile pretpostavke pod kojima se štiti stjecateljevo povjerenje u zemljišne knjige – primjenjuju se pravila za stjecanje prava vlasništva na temelju pravnog posla upisom u zemljišnu knjigu. Stvarni teret može osnovati I nevlasnik ali jedino u slučajevima u kojima se štiti stjecateljevo povjerenje u zemljišne knjige. a kad se osniva predijalni stvani teret tada još I kao pravo u korist povlasne nekretnine. dopuštena I određena ili barem odrediva činidba ponavljanih davanja stvari ili novca. koja ima novčanu vrijednost. on može biti I naknadno mijenjan pod pretpostavkama I na način određen zakonom.net kao njegovi nasljednici (sveopći). za koje bi onda na odgovarajući način vrijedilo isto ono što I za činidbe koje su glavni sadržaj tereta. u oba slučaja jedino kada je ovlašten u tom postupku osnovati služnost. o sadržaju tog tereta I o korisniku tereta. Javnopravni stvarni tereti osnivaju se na temelju zakona. rokom. Ako nisu ispunjene sve pretpostavke za uknjižbu. činidba koju on ima pravo ponavljano dobivati na teret vrijednosti opterećene nekretnine. Na nekretnini koja nije upisana u zemljišnu knjigu. ako se izjalovilo osnivanje stvarnog tereta na temelju pravnog posla. Privatnopravni tereti se osnivaju na određenoj neketnini kao poslužnoj na temelju pravnog posla vlasnika nekretnine koju se opterećuje ili odlukom suda. bitni sadržaj su odredbe o osnivanju tereta na određenoj nekretnini. sve mora biti u pisanom obliku. stvarni teret traje samo u korist onih koji nasljeđuju prvog korisnika c) Kao određena obitelj – oni su korisnici pa tek kada svi izumru. u dvojbi smatra se da je teret osnovan u korist obitelji Sadržaj stvarnog tereta je činidba koju je opterećenik obvezan ponavljano izvršavati korisniku tereta na teret vrijednosti opterećene nekretnine. osniva se na temelju valjanog pravnog posla vlasnika nekretnine koju se opterećuje. I više jednokratnih činidaba bi moglo biti sporedni sadržaj nekog stvarnog tereta. Pravni temelj može biti jedino valjani pravni posao usmjeren na osnutak tog tereta. Osnivanje na temelju odluke suda – u postupku razvrgnuća suvlasništva odnosno diobe zajedničkog vlasništva I u ostavinskom postupku. stvarni teret će nastati samom pravomoćnošću 89 . jer je to bio pravni posao nevlasnika (ili neovlaštenog vlasnika). Kod ovakvog osnivanja na odgovarajući se način primjenjuju pravila o osnivanju služnosti odlukom suda. odnosno sa stajališta korisnika stvarnog tereta. prestaje taj stvarni teret. Činidba treba biti moguća. Osnivanje na temelju pravnog posla – izvođenjem iz vlasništva nekretnine koju se opterećuje. niti je suprotno pravnoj naravi prava iz stvarnog tereta. Upisat će se kao stvarni teret na nekretnini koju se njime opterećuje. ili kakvim drugim ograničenjem koje je moguće. potrebno je da su ispunjene sve opće pretpostavke stjecanja stvarnih prava. Moguće je pravnim poslom odrediti I ograničenje tog stvarnog tereta kakvim mogućim I dopuštenim uvjetom.pravokutnik. Da bi pravni teret bio osnovan. Dok stvarni teret traje sadržaj mu je u pravilu onaj s kojim je osnovan. ili drugih činjenja. a nije nedopušteno. Sporedni sadržaj je neko jednokratno davanje ili činjenje koje ima novčanu vrijednost. Stvarni teret se osniva upisom u zemljišnu knjigu (uknjižbom). Javnopravnim stvarnopravnim teretima preinačuje sadržaj javna vlast u granicama svoje nadležnosti. a na način određen zakonom. teret će se predbilježiti. kao I odgovarajuće posebne pretpostavke tog stjecanja. Privatnopravne se može preinačiti samo u sporazumu s vlasnikom opterećene nekretnine.www.

90 . Svaki stvarni teret prestaje na temelju samog zakona propašću opterećene nekretnine. Privatnopravne terete sud je ovlašten ukinuti u nekoliko slučajeva: 1. bez njegovog brisanja iz zemljišne knjige. ali jedino odreknućem od temeljnog prava iz stvarnog tereta. Zemljišnoknjižni sud je ovlašten da na zahtjev vlasnika opterećene nekretnine odredi amortizaciju stvarnog tereta. Stvarni teret može prestati I na temelju odluke suda o njegovom ukidanju. samo iznimno. Javnopravni stvarni teret ne može prestati odlukom suda. stekao ju je opterećenu javnopravnim teretima neupisanim u zemljišnu knjigu. Zakonska pretpostavka osnivanja je I odluka nekog drugog subjekta koji ima javna ovlaštenja. a ne upisuje ih se u zemljišnu knjigu. odnosno bude li joj vraćena sposobnost da bude objektom prava vlasništva. Osnivanje na temelju zakona – ako I kada se ispune zakonom određene pretpostavke. a sadržaj tereta je nedjeljiv. a da nije potreban upis u zemljišnu knjigu. a predijalni stvarni teret prestaje I u slučaju da propadne povlasna nekretnina. prestaje istekom roka ili ispunjenjem uvjeta. ali takav se osniva na temelju zakona. stjecao nekretninu (ili neko pravo na njoj) postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige. nego tek brisanjem. osnovanog bilo na temelju pravnog posla bilo na temelju sudske odluke 2. ako ne odluči da se smanje davanja I činjenja vlasnika opterećene nekretnine 3. ako posebni zakon na temelju kojeg se osniva. Stvarni teret prestaje po samom zakonu. No stjecatelj je ovlašten ishoditi upis kako bi lakše zaštitio svoje pravo. nije drukčije odredio.www. njome se točno određuje činidba koja je sadržaj tog tereta. Ni vlasnik povlasne nekretnine opterećene pravom plodouživanja ili založnim pravom ne može se odreći predijalnog stvarnog tereta u korist te nekretnine bez pristanka ovlaštenika tih prava. kada opterećenu nekretninu stekne osoba koja nije znala niti je morala znati da on postoji. Samim odreknućem ne prestaje pravo upisano u zemljišne knjige. Izgubi li stvarni teret razumnu svrhu. pod pretpostavkama I u postupku određenom zemljišnoknjižnim pravom Stvarni teret koji nije upisan u zemljišnu knjigu prestat će zbog zaštite povjerenja u potpunost zemljišnih knjiga. sud je ovlašten. a ne na temelju te odluke. Ako je više korisnika.pravokutnik. Javnopravni teret se ne upisuje u zemljišnu knjigu. onaj koji je. Tko stekne nekretninu. time oživljava I stvarni teret. bez obzira na to je li znao za njih ili ne. tada će pravomoćna sudska odluka o ukidanju biti pravni temelj prestanka. Kada je stvarni teret osnovan na nečijem pravu građenja. jer on nema tu ovlast. ali će teret prestati tek njegovim brisanjem u zemljišnoj knjizi. u pravilu će prestati s prestankom tog prava građenja. donijeti odluku o ukidanju privatnopravnog tereta. makar I u dobroj vjeri. ako je upisan u zemljišnu knjigu prestaje tek brisanjem. Na temelju pravnog posla prestaje valjanim jednostranim odreknućem njegova korisnika od prava koje za nj proizlazi iz tog tereta.net sudske odluke. Vrati li se nekretnina u prijašnje stanje. Sud će ukinuti predijalni stvarni teret na zahtjev vlasnika opterećene nekretnine kojemu se diobom povlaštene nekretnine bez njegovog pristanka otežalo opterećenje njegove nekretnine. jer se odricanje od pojedinačnih prava na davanja ili činjenja ne smatra odreknućem od stvarnog tereta. ne uživa pritom zaštitu povjerenja u potpunost zemljišnih knjiga glede onih prava koja postoje na temelju zakona. Stvarni teret koji je osnovan uz ograničenje završnim rokom ili raskidnim uvjetom. na zahtjev vlasnika opterećene nekretnine. pojedini ovlaštenik ne može se odreći bez suglasnosti ostalih.

Pojedine obitelji Ovlašteniku prava iz stvarnog tereta pripadaju određene koristi od vrijednosti opterećene nekretnine. Sličnost sa založnim pravom je u tome što su oba ograničena stvarna prava koja ovlašćuju svoga nositelja na namirivanje dospjelih. a sadržaj mu se može poslije preinačivati. odnosno činjenja. redom kojim te činidbe dospijevaju. a da mu za to odgovara svagdašnji vlasnik opterećene nekretnine njezinom vrijednošću. ma čija ona bila. pa ima glede te nekretnine dvije ovlasti. Razlika je u tome što služnosti ovlašćuju na to da vlasnik opterećene nekretnine u korist ovlaštenika služnosti nešto trpi ili propušta (negativne činidbe). Pojedine fizičke osobe I uz to izričito u korist njezinih nasljednika 3. njegov korisnik je: a) Kod predijalnih tereta svagdašnji vlasnik povlasne nekretnine b) Kod osobnih osoba u čiju korist je teret određen 1. opterećena stvarnim teretom. Ono je samostalno ograničeno stvarno pravo (nije akcesorno nekoj tražbini). Predmet prava iz stvarnog tereta je nekretnina. Stvarni tereti mogu prestati I na temelju posebnog zakona. neodvojivo je od nekretnine koju opterećuje. podvrgnuto je načelu određenosti (stvarni teret postoji samo sa sadržajem koji je individualiziran I točno određen. od kojih je jedna glavna a druga sporedna. Ovlast korisnika prava stvarnog tereta da mu svagdašnji vlasnik opterećene nekretnine izvršava određene činidbe. Pojedine osobe (fizičke ili pravne) 2. a pravo iz stvarnog tereta ovlašćuje svog korisnika da mu vlasnik činidbe nešto daje ili čini (pozitivne činidbe).pravokutnik. ali oni upisani u zemljišnu knjigu prestaju tek brisanjem. Stvarni teret ovlašćuje svojeg korisnika na to da mu svagdašnji vlasnik opterećene nekretnine na teret njezine vrijednosti izvršava one činidbe koje su sadržaj stvarnog tereta na toj nekretnini. korisnikovo je temeljno pravo.net Stvarni teret koji je bio osnovan u korist određene osobe prestaje smrću te osobe. Temeljno pravo predijalnog tereta je pripadak 91 . nezastarivo je. ali samo ako time ne bi bila povrijeđena postojeća tuđa prava. koji određuje rasterećenje nekretnina. te na nekretnini koja je određena). a kada postoji u korist neke nekretnine .www. PRAVO IZ STVARNOG TERETA je ograničeno stvarno pravo na nekretnini koje svojeg nositelja (korisnika tereta) ovlašćuje na to da mu se na teret njezine vrijednosti daju stvari ili čine činjenja koje su sadržaj toga stvarnog tereta. iz njega za korisnika periodički proizlaze uvijek nova I nova prava na pojedinačne činidbe davanja. Ovlaštenik prava iz stvarnog tereta. te kada ona dospijevaju za ispunjenje. namiruje iz vrijednosti opterećene nekretnine. Stvarni tereti će prestati ako se ispune pretpostavke određene posebnim zakonom. korisnik tereta ima pravo na naknadu. ako nije drukčije određeno. Sadržaj se određuje već prigodom osnivanja stvarnog tereta na nekretnini – određuje se na koja davanja I činjenja korisniku tereta je obvezan svagdašnji vlasnik te nekretnine. Ako rasterećenje ujedno ima karakter izvlaštenja. Ujedno pravo iz stvarnog tereta ovlašćuje korisnika na to da dospjele a neispunjene pojedinačne činidbe. rokovima I sl. Razlika je u karakteru međusobnog odnosa između stvarnog prava I obveze. a neizvršenih činidaba iz vrijednosti opterećene nekretnine  stvaraju stvarnopravnu odgovornost. zakonodavac može iz gospodarskih ili političkih razloga odrediti prestanak stvarnih tereta koji terete sve ili neke vrste nekretnina. Djelovanje prava se može ograničiti uvjetima.. odnosno prestankom pravne osobe. Njegova sličnost sa pravom služnosti je u tome što su I jednoi drugo ograničena stvarna prava koja svojeg nositelja ovlašćuju na neke činidbe vlasnika opterećene nekretnine.I od te povlasne nekretnine.

te je zajedno s njome I prenosiv.net nekretnine. dospijeća) te obveze. Postoji dvostruka odgovornost: osobna I stvarnopravna. Pojedinačne tražbine su u načelu prenosive od trenutka svojeg nastanka ali I zastarijevaju u roku od tri godine od svojeg dospijeća. bit će je obvezan ispuniti korisniku tereta onaj tko je u vrijeme dospijeća vlasnik opterećene nekretnine. Prestanak temeljnog prava I njemu komplementarne temeljne obveze iz stvarnog tereta ne utječe na pojedinačna prava koja su već proizašla iz njih. sve dok ona ne zastari. ona je time od pravne postala samo prirodna (naturalna) tražbina. otpustom duga. Kada dospije za ispunjenje pojedino davanje ili činjenje na koje korisnik stvarnog tereta ima pravo. nastalo je time iz temeljnog prava korisnika stvarnog tereta za nj pojedinačno pravo na to davanje ili činjenje. Tako je iz stvarnopravnog odnosa proizišao obveznopravni odnos glede dospjele pojedinačne obveze davanja odnosno činjenja  za korisnika tereta je nastalo pojedinačno pravo koje ima karakter tražbine na ispunjenje pojedinog davanja ili činjenja. dok ona ne zastari. a ujedno je iz temeljne obveze svagdašnjeg vlasnika opterećene nekretnine nastala njegova pojedinačna obveza ispuniti to davanje ili činjenje korisniku. ali više nema odgovornosti za tu obvezu. Za svaku pojedinačnu dospjelu obvezu. Temeljna obveza vlasnika opterećene nekretnine je neodvojiva od te nekretnine. osobno odgovara ona osoba koja je vlasnik opterećene nekretnine u doba nastanka (tj. 92 .pravokutnik. obje odgovornosti prestaju zastarom. Korisnik tereta ima pravo zahtijevati ispunjenje dospjelih a neispunjenih pojedinačnih obveza ili njihovu novčanu protuvrijednost (po svojem izboru). Temeljna obveza svagdašnjeg vlasnika opterećene nekretnine je da na njen teret vrijednosti korisniku tereta opetovano daje stvari i/ili čini radnje na koje taj ima pravo iz stvarnog tereta. Za svaku pojedinačnu obvezu. jer je prestao pravozaštitini zahtjev  pravo I dug I dalje postoji. Umjesto vlasnika odgovara osobno onaj tko je bio samostalni posjednik opterećene nekretnine u doba nastanka te obveze. a I jednoj I drugoj. Zastari li neka pojedinačna tražbina. ona nikad ne zastarijeva. odnosno da sud na pravedan način uredi izvršavanje tog tereta. obnovom. vlasnik opterećene nekretnine ima pravo zahtijevati da se ukine taj stvarni teret ili da se smanje davanja I činjenja koja su zbog diobe postala za njega teža. prestat će nastupom okolnosti zbog kojih po pravilima obveznog prava prestaju obveze – ispunjenjem. postoji stvarnopravna odgovornost – za takvu obvezu odgovara svagdašnji vlasnik opterećene nekretnine vrijednošću te nekretnine. odnosno činjenje. sjedinjenjem. Pri diobi povlasne nekretnine može svaki korisnik stvarnog tereta zahtijevati da sud na pravedan način uredi izvršavanje sadržaja tog tereta. prijebojem.www. stvarnopravno odgovornoj osobi. Ne ispuni li dobrovoljno činidbu moći će je vjerovnik putem suda ostvarivati prisilno iz dužnikove imovine. nastupanjem nemogućnosti ispunjenja itd. pa s prelaskom vlasništva opterećene nekretnine na drugu osobu prelazi ujedno I temeljna obveza na novog vlasnika nekretnine. Dužnik svake pojedine obveze davanja ili činjenja korisniku tereta je onaj tko je vlasnik opterećene nekretnine u trenutku kada je nastala ta pojedinačna obveza. a za vlasnika opterećene nekretnine je nastala obveza izvršiti to davanje. za nju dužnik odgovara osobno – svojom imovinom. dakle u trenutku dospijeća. međusobno su solidarne što omogućuje stavljanje I ostvarivanje zahtjeva osobno odgovornoj osobi. Svaka tražbina pojedine činidbe davanja ili činjenja na koju ovlašćuje pravo iz stvarnog tereta. Iz te temeljne obveze proizlaze daljnje pojedinačne obveze – kada dospije za ispunjenje neka činidba davanja ili činjenja.

). Zaštitu temeljnog prava korisnika tereta 2. Aktivno legitimiran za tužbu je korisnik tereta (kod više korisnika svaki od njih je samostalan. plaćanje novčane protuvrijednosti. I to u trenutku u kojem je taj teret osnovan. Tko je stekne u vlasništvo na bilo kojem pravnom temelju. stekao ju je opterećenu tim stvarnim teretom. Za zaštitu svojeg temeljenog prava na vlasnikove činidbe ima korisnik tereta: 1. može se zahtijevati I od trećega koji samostalno posjeduje nekretninu. kao I od plodouživatelja te nekretnine. zahtijeva neka prizna I trpi stvarni teret na opterećenoj nekretnini 2. ali to može biti I drukčije određeno (tada mora biti upisano u zemljišnu knjigu kako bi bilo mjerodavno za svakoga). primjenjuju se pravila o založnom pravu na nekretninama. on se od toga može štititi sredstvima koja za zaštitu knjižnih prava daju pravila zemljišnoknjižnog prava. Pravo da od vlasnika opterećene nekretnine koji.net Korisnik tereta ima pravo od vlasnika opterećene nekretnine zahtijevati da taj trpi namirivanje iz vrijednosti nekretnine svake dospjele a neispunjene obveze davanja ili činjenja koja proizlazi iz stvarnog tereta. Novi je vjerovnik te tražbine ovlašten na ono na što je bio ovlašten korisnik tereta glede tog pojedinog davanja ili činjenja. proizšlih iz temeljnog prava Ovlaštenik svoje pravo ostvaruje putem suda. odnosno brisovnom tužbom.www. te da prestane s ometanjem Povrijedi li netko nevaljanim upisom u zemljišnu knjigu već upisano pravo korisnika stvarnog tereta. u pravnom prometu slijedi tu nekretninu. Pravo da od svakoga koji ometa izvršavanje onih davanja ili činjenja koja su sadržaj stvarnog tereta. Korisnik tereta može postavljati prejudicijelne (zahtijevat će utvrđenje postojanja prava) I petitorne (ostvarenje prava na činidbe) zahtjeve. Temeljno pravo iz tereta osnovanog u korist svagdašnjeg vlasnika neke nekretnine (predijalnog) je prenosivo zajedno s vlasništvom te nekretnine. ili po svojem izboru. dakle od trenutka dospijeća (ustupom. žalbom protiv rješenja donesenog u zemljišnoknjižnom postupku. Korisnik tereta ima pravo zahtijevati da vlasnik opterećene nekretnine trpi da se iz vrijednosti te nekretnine namiri dospjelu a neispunjenu činidbu davanja ili činjenja. Pravo iz stvarnog tereta (temeljno pravo) je za korisnika tereta nastalo osnivanjem stvarnog tereta na određenoj nekretnini. može ih postavljati zajedno ali I odvojeno. odnosno protuvrijednost toga u novcu. I to zaštitu na dvije razine: 1. Za zaštitu I ostvarenje svoje dospjele pojedinačne tražbine ima korisnik pravo zahtijevati od osobno odgovorne osobe ispunjenje dospjele a neispunjene činidbe davanja ili činjenja. Temeljno pravo iz stvarnog tereta osnovanog u korist neke osobe (personalnog) u pravilu se ne može prenositi s ovlaštenika ne drugu osobu. neovisan od ostalih). zahtijeva neka prizna I trpi stvarni teret na opterećenoj nekretnini. Stvarni teret kojii postoji na teret neke nekretnine. Korisniku pripada pravo na zaštitu njegovog prava iz stvarnog tereta. tj. Pojedninačne tražbine su u načelu prenosive od trenutka svojeg nastanka.. Pojedinačne tražbine nastaju svaka u trenutku dospijeća pojedinačne činidbe na koju korisnik tereta ima pravo na osnovi svojeg temeljnog prava iz stvarnog tereta. 93 . Ostvarivanje. bez obzira na to tko je bio vlasnik nekretnine kada je ta obveza nastala. ne priznajući stvarni teret uskraćuje davati ili činiti ono što je sadržaj tog tereta. cesijom. ako posebni zakon nije odredio neko drugo tijelo. odnosno namirivanje dospjelih pojedinačnih tražbina.pravokutnik.

odnosno zajednički vlasnici zemljišta. ili ispod nje. fizička ili pravna. Može postojati na tuđoj I na vlastitoj stvari. moguće ga je ograničiti rokovima I uvjetima što treba biti upisano u zemljišnu knjigu. ima zgradu u svojem vlasništvu. potrebno ih je upisati (zabilježiti) u zemljišnu knjigu. pa se pitanje prednosti jednog prava pred drugim prosuđuje prema njihovim mjestima u prvenstvenom redu. Premda pravo građenja može postojati I prije nego je izgrađena zgrada. I to uvijek cijelo zemljište. Nositelj prava građenja koje tereti određeno zemljište je samim time I vlasnik svake zgrade (razmjerno trajne zgrade) koja jest ili će biti izgrađena na površini tog zemljišta ili ispod nje. Pravo građenja je ograničeno stvarno pravo (pravo na stvari koje je neposredno I apsolutno). Ono je I trajno pravo. nije moguće prenijeti vlasništvo zgrade izgrađene na pravu građenja. a da se ujedno ne prenese pravo građenja. U našem se pravnom poretku ne traži da zemljište ima neke posebne osobine. Pravo građenja je I naplatni teret na zemljištu. Predmet prava građenja je zemljište. Neizbježno je da ista osoba bude ovlaštenik prava građenja I vlasnik zgrade. odvojenom od vlasništva zemljišta. koje ovlašćuje svojeg nositelja da na površini toga zemljišta ili ispod nje ima u svojem vlasništvu zgradu trajno fizički spojenu s tim zemljištem. jedino ne pravom građenja. Bitni sadržaj prava građenja čini ovlast nositelja tog prava da na površini zemljišta opterećenog tim pravom. one samo suglasno mogu osnovati pravo građenja kojim će opteretiti to zemljište. vlasnik opterećenog zemljišta ima pravo na mjesečnu naknadu. a da je svagdašnji vlasnik tog zemljišta to dužan trpjeti. Pravo građenja je otuđivo I nasljedivo. GLAVA 18. ta se zgrada pravno odvaja od tog zemljišta.pravokutnik. Redovito je stvarni teret upisan u zemljišnu knjigu. Dok postoji. što bi se inače dogodilo. osnivanjem prava građenja kao tereta na tom zemljištu. Pravo građenja je nedovojivo od njime opterećenog zemljišta. pa igra ulogu zemljišta. Pravo građenja pravno odvaja pravo vlasništva zgrade od vlasništva zemljišta. pravo građenja I ta zgrada (ako je trajna) tvore nerazdruživu pravnu cjelinu (dok jedno od tvog dvoga ne prestane postojati). Moguće ga je opteretiti služnostima. osim ako je što drugo određeno. Nositelj (ovlaštenik) prava građenja može biti jedino neka pojedinačno određena osoba. U pogledu zemljišta nositelj prava građenja ovlašten je imati na njemu (i/ili ispod 94 . stvarnim teretima I založnim pravom. Ono je zakonom u pravnom pogledu izjednačeno sa stvari. a svagdašnji vlasnik tog zemljišta dužan je to trpjeti. ako nije što drugo određeno zakonom. Pravom građenja ne može se opteretiti idelani (suvlasnički) dio zemljišta. Kada su više osoba suvlasnici.www. Ako je na zemljištu (na njegovoj površini ili ispod nje) već izgrađena zgrada. PRAVO GRAĐENJA PRAVO GRAĐENJA je ograničeno stvarno pravo na nečijem zemljištu. pa je već sastavni dio tog zemljišta. I to s nekretninom. stekao ga je opterećenog pravom građenja (ako nije drukčije određeno zakonom). pošto zgrada bude izgrađena. Osnivač prava građenja je vlasnik zemljišta koje je svojim stvarnopravnim rasplaganjem opteretio pravom građenja. tj. pa tko na bilo kojem pravnom temelju stekne vlasništvo opterećenog zemljišta. Da bi I prema trećim osobama djelovale odredbe koje drukčije određuju naplatu od zakonom predviđene. cijelo zemljišnoknjižno tijelo. ono sprečava da zemljištu koje je tim pravom opterećeno pravno priraste zgrada koja bi bila izgrađena na površini zemljišta ili ispod nje.net Konkurencija se među stvarnim pravima rješava po načelu da pravo koje je prije nastalo ima prednost pred kasnijim pravom.

odrediti sadržaj tog prava građenja. s time da će ta zgrada pravno biti dio tog prava građenja. vlasnik opterećene nekretnine će moći ishoditi od suda ukidanje prava građenja. Pravo građenja osniva se upisom u zemljišnu knjigu koji treba biti dvostruk. Nositelj je u načelu dužan vlasniku zemljišta plaćati naknadu za to svoje pravo. Bitni sastojak je očitovanje vlasnikove volje da osnuje pravo građenja na određenoj nekretnini. I dok još postoji zgrada na zemljištu koje je opterećeno pravom građenja ima nositelj tog prava ovlasti I dužnosti plodouživatelja. Zgrada koja je trajno izgrađena na zemljištu opterećenom pravom građenja pripadnost je prava građenja (njegov dio). Ne izgradi li ju ponovno u roku od 6 godina barem u onoj mjeri koliko je najnužnije da bi služila svojoj prijašnjoj glavnoj namjeni. Pravo građenja može svojom odlukom osnovati sud: a) u postupku diobe (razvrgnuća suvlasništva. U vlastovnicu novoosnovanog zemljišnoknjižnog uloška upisat će se nositelj prava građenja. a neku drugu osobu samo ako je vlasnik zemljišta tako odredio. a inače ima glede zemljišta opterećenog pravom građenja ovlasti I dužnosti plodouživatelja. potreban je pisani oblik. pa će se nalaziti u vlasništvu svagdašnjeg nositelja prava građenja. niti su suprotna pravnoj naravi tog prava. ali ako bi pravo građenja štetilo već upisanim ograničenim stvarnim pravima na zemljištu koje bi se opteretilo pravom građenja. nositelj prava građenja je njen vlasnik. kao npr. što uključuje I ovlast da je izgradi na ili ispod površine tog zemljišta. Kada I ako zgrada bude izgrađena. pravo građenja se smije upisati jedino ako na to daju svoj pristanak ovlaštenici tih drugih prava. I to će se u pravilu upisati vlasnika zemljišta kao nositelja tog prava. odnosno sud koji određuje osnivanje prava građenja. kakvu je zgradu ovlašten izgraditi.net površine) svoju zgradu. diobe zajedničkog vlasništva) 95 . Što se tiče zgrade. nositelj prava građenja je ovlašten ponovno izgraditi tu zgradu. Upis prava građenja dozvolit će I provesti zemljišnoknjižni sud na temelju pisanog očitovanja volje vlasnika zemljišta da optereti to svoje zemljište pravom građenja. upisom tog prava kao posebnog zemljišnoknjižnog tijela u za to novoosnovanom zemljišnoknjižnom ulošku I upisom prava građenja kao tereta na zemljištu koje se njime opterećuje. ovo je određeno striktnim zakonskim normama. iznos naknade. upisat će je se kao da je izgrađena na pravu građenja. Ako se zgrada koje je u vlasništvu nositelja prava građenja sruši do te mjere da je se više ne može rabiti za svrhu kojoj je bila namijenjena. trajanje tog prava. Pravo građenja se osniva njegovim izvođenjem iz vlasništva nekretnine koju se njime opterećuje. kao pravni temelj dolaze u obzir pravni posao vlasnika nekretnine koju se opterećuje I odluka suda. pa je nositelj prava građenja ujedno I vlasnik te zgrade.pravokutnik. jer je s pravom građenja koje tereti zemljište povezano pravo vlasništva zgrade izgrađene na tom zemljištu. Pretpostavke osnivanja prava građenja na temelju pravnog posla su: a) vlasništvo osnivatelja (I njegova ovlast da tako raspolaže zemljištem) b) valjani vlasnikov pravni posao kojemu je cilj osnutak prava građenja c) upis prava građenja u zemljišnu knjigu Pravni posao može biti jednostran I dvostran.www. U ostalome se sadržaj svakog pojedinog prava građenja može odrediti prigodom njegovog osnivanja. Mogu biti određena I ograničenja prava građenja. Nositelj prava građenja je ovlašten izgraditi zgradu na zemljištu opterećenom njegovim pravom građenja. takva koja su moguća. dospijeće pojedinih obroka naknade I odgovornost za njihovo ispunjenje. može unutar okvira koji mu postavljaju striktne zakonske norme. a nisu nedopuštena. osnivač prava građenja.

No ako je zgrada bila izgrađena tada tereti koji su postojali nastavljaju svoje postojanje kao služnosti I stvarni tereti zemljišta sa zgradom. no postoji iznimka  pravo građenja se može steći pod pretpostavkama kojima se štiti stjecateljevo povjerenje u zemljišne knjige. ZALOŽNO PRAVO 96 . Pravo građenja je. Nakon što je zgrada izgrađena pravo građenja I nadalje uživa zaštitu po pravilima o zaštiti prava služnosti. Na ostala ograničena stvarna prava koja su teretila pravo građenja djelovat će prestanak tog prava različito. Prestanak prava građenja odražava se na onim ograničenim stvarnim pravima koja su bila tereti prava građenja koje je prestalo.građenja prestaju I tereti I služnosti. ali jedino ako bi tada bio ovlašten osnovati služnost c) u drugim slučajevima određenim zakonom Na odgovarajući se način primjenjuju pravila o osnivanju služnosti odlukom suda. zaštitom tuđeg povjerenja 5. odluke suda I nasljeđivanja. ako u 6 godina nije ponovno izgrađena barem u mjeri koliko je najnužnije da bi služila svojoj prijašnjoj glavnoj namjeni. ovlaštenikovim odreknućem 3. pri čemu zadržavaju svoj dotadašnji red prvenstva. ali – ako je tako određeno – založno će pravo ostati teretiti zemljište sa zgradom. prestankom nositelja prava 6. Na njega se na odgovarajući način primjenjuju odredbe o stjecanju prava vlasništva na nekretninama na temelju pravnog posla. za osnovanost prava građenja nije potreban upis u zemljišnu knjigu. istekom roka I ispunjenjem raskidnog uvjeta 4. Pravo građenja će prestati: 1. u načelu. GLAVA 20. Ako nije. ako nije što drugo određeno niti proizlazi iz pravne naravi prava građenja. U načelu se pravo građenja ne osniva na temelju zakona. Dok zgrada nije izgrađena uživa pravo građenja zaštitu po pravilima o zaštiti prava služnosti. s prestankom pr. Ono što je pravom građenja od zemljišta pravno odvojeno.posla.www.net b) u ostavinskom postupku. prenosivo I nasljedivo. S njim se ujedno prenosi I vlasništvo zgrade izgrađene na pravu građenja. iako nastupa kao zamjena za neuspjelo stjecanje na temelju pr. Založno pravo koje je teretilo pravo građenja. rasterećenjem 7. prestankom tog prava postaje pripadnost zemljišta. Potrebno je da pravo građenja bude izbrisano I kao posebno zemljišnoknjižno tijelo I kao teret na zemljištu opterećenom tim pravom. koja se tu primjenju na odgovarajući način. što je u biti stjecanje na temelju zakona. već prema tome je li na pravu građenja bila izgrađena zgrada ili nije. propašću stvari 2. ako I kada je postojeća zgrada srušena do te mjere da je nije moguće rabiti za svrhu kojoj je bila namijenjena. a pravo vlasništva zgrade izgrađene na tom pravu građenja uživa zaštitu po pravilima o zaštiti prava vlasništva. u kojem će slučaju zadržati svoj dotadašnji prvenstveni red. a svaka tome suprotna odredba bila bi ništava. ukinućem na temelju odluke suda – donijet će je na zahtjev vlasnika opterećene nekretnine ako ne bude na pravu građenja izgrađena zgrada u roku od 20 godina od osnutka tog prava. u pravilu će prestati nakon što pravo građenja prestane teretiti pravo na naknadu za zgradu koju je vlasnik dužan dati osobi čije je pravo građenja prestalo.pravokutnik. Vlasnik je dužan osobi kojoj je prestalo pravo građenja dati onoliku naknadu za zgradu koliko je njegova nekretnina u prometu vrednija s tom zgradom nego bez nje.

ne bude li ona namirena o dospijeću. što se provodi prodajom. Svrstava se u podvrste: 1. ali se u prvenstvenom redu za namirivanje nalaze iza njegove ( mjesto u redu založno pravo dobiva u trenutku svog nastanka). ne bude li mu ona o dospijeću ispunjena.net ZALOŽNO PRAVO je ograničeno stvarno pravo na određenom predmetu (zalogu) koje ovlašćuje svojeg nositelja (založnog vjerovnika) da određenu svoju tražbinu. prema pravnom temelju na kojem ih se osniva: a) dobrovoljna z. odnosno njegovih plodova. prava koja se temelje na odluci javne vlasti (najčešće suda) c) zakonska z. prema vrsti zaloga na: a) založna prava na pokretnini b) založna prava na nekretnini c) založna prava na subjektivnom imovinskom pravu (založna prava na pravu) 2. osigura zalog I mogućnost namirivanja osigurane tražbine iz njegove vrijednosti. Namirivanje njegove tražbine ima prednost pred namirivanjem svih tražbina koje nisu osigurane založnim pravom na tom zalogu I pred svim tražbinama. U stadij namirivanja založno će pravo doći tek ako I kada tražbina koja je osigurana založnim pravom. No on svoju tražbinu nije ovlašten namiriti zalogom  ne može uzeti zalog u svoje vlasništvo na račun podmirenja tražbine. njegovo založno pravo daje mu pravo namirenja zalogom osigurane tražbine iz vrijednosti predmeta tog založnog prava. iz tako dobivenog novca će se namiriti osiguranu tražbinu (uključujući I troškove I kamate)  posredstvom javne vlasti (u pravilu suda). Za ostvarenje prava na namirenje potrebno je prvo unovčiti zalog ili plodove ( I druge koristi) koje on daje. prava kojima je temelj pravni posao osobe koja zalaže svoju stvar ili pravo b) prisilna z. već je ovlašten ishoditi unovčenje (prodaju) zaloga. pravo osniva upisom u javni upisnik Glavni pravni izvori suvremenog hrvatskog založnog prava su odredbe ZV-a. Pravo namirenja ovlašćuje svog nositelja (založnog vjerovnika) da svoju zalogom osiguranu tražbinu. namiruje iz vrijednosti zaloga. prema načinu osnivanja a) pignus ako se stvar predaje založnom vjerovniku b) hipoteka osnosno registarsko založno pravo ako se z. ali založni vjerovnik ima I neke sporedne ovlasti I dužnosti koje služe tome da se za slučaj da tražbina dospije a ne bude ispunjena. sporedne ovlasti I dužnosti pripadaju vjerovniku I u ovom stadiju. Nositelj založnog prava je ovlašten tražbinu koja je osigurana tim založnim pravom. Zakona o obveznim odnosima te Zakona o zemljišnim knjigama. dospije za izvršenje a ne bude izvršena. namiriti iz vrijednosti zaloga. a njegov svagdašnji vlasnik (založni dužnik) je to dužan trpjeti. Stadij osiguranja tražbine traje od od osnivanja založnog prava do dospjelosti tražbine osigurane založnim pravom. ma čiji on bio  namirivanje zalogom osigurane tražbine iz vrijednosti zaloga morat će trpjeti onaj čiji će taj zalog biti u trenutku namirivanja. Da bi vjerovnik namirio svoju tražbinu iz vrijednosti zaloga bit će potrebno ishoditi ovršnu odluku po kojoj je vlasnik zaloga dužan trpjeti 97 . koje jesu osigurane založnim pravom. pošto ona dospije.www. pa će se potom njegovu tražbinu namirivati iz novca dobivenog tom prodajom. pravo namirenja je virtualno. namiri iz vrijednosti zaloga. ma čiji on bio. prava koja nastaju ispunjenjem zakonom određenih pretpostavki 3. Ovršnog zakona.pravokutnik.

ali jedino naplate iz vrijednosti zaloga. I to jedino naplate glavnice. Založno osiguranje ne mijenja obvezni odnos. založni vjerovnik je ovlašten u stečajnom postupku ishoditi izdvajanje zaloga iz stečajne mase. a prijeđe li osigurana tražbina na neku drugu osobu s njom ujedno prelazi I založno pravo ipso iure (bez posebnog pravnog temelja za to I bez posebnog načina stjecanja). ali I ako je to buduća tražbina (koja će tek nastati kad istekne neki rok ili se ispuni neki uvjet. Osiguravanjem tražbine založnim pravom ne mijenja se ni identitet ni sadržaj obveznog odnosa. pravo odvojenog namirivanja). Tražbinu se može osigurati založnim pravom ako ona već postoji u trenutku osnivanja založnog prava.net namirenje njegove tražbine iz vrijednosti tog zaloga (odnosno imati odgovarajuću vjerodostojnu ispravu). niti to utječe na valjanost obveze. troškova za očuvanje stvari I troškova naplate tražbine b) zalog – treba biti pojedinačno određen (species!!).www. ako su dovoljno određene (načelo specijalnosti). U slučajevima u kojima su ispunjene pretpostavke koje je zakon za to odredio založni vjerovnik će moći svoje pravo namiriti izvansudskim putem. skupne stvari ne mogu biti objekt založnog prava. pravni temelj I visina. Iznimno. kako bi mogao iz vrijednosti zaloga namiriti svoju tražbinu osiguranu založnim pravom na tom zalogu. posebna načela (obilježlja) založnog prava su: 1. Kad je neka tražbina osigurana založnim pravom. Subjektivno založno pravo ovisi od postojanja I valjanosti tražbine koju osigurava. te postići da se iz time dobivenog novca namiri ta tražbina. U našem pravnom poretku. troškova za očuvanje stvari I troškova naplate tražbine). ako nije što drugo određeno. tražbina će prijeći na vjerovnika bez založnog prava. ili barem najviši iznos do kojeg se osigurava zalogom.pravokutnik. nego ga pojačava. Dužnik koji je radi osiguranja vjerovnikove tražbine osnovao založno pravo. Na temelju toga treba ishoditi određivanje I provedbu ovrhe unovčenjem zaloga (prodajom na javnoj dražbi ili na drugi zakonom određeni način) radi namirenja tražbine. kao ni generične stvari koje nisu dovoljno individualizirane 98 . Osnivanjem založnog prava radi osiguranja neke tražbine otvara se mogućnost nedobrovoljne (prisilne) naplate te tražbine I nakon što ona zastari. nije dužan ispuniti vjerovnikovu tražbinu sve dok mu se ne dopusti brisanje založnog prava upisanog u zemljišnu knjigu. ono slijedi tražbinu koju osigurava  zajedno s tražbinom prelazi na stjecatelja I založno pravo koje ju osigurava. Može se osigurati utuživa. Prikladne za osiguranje založnim pravom su tražbine koje su ili novčane ili nenovčane ali im je vrijednost izražena u novcu. Prestane li postojati tražbina koja je osigurana založnim pravom to povlači I prestanak založnog prava. za nenovčanu tražbinu potrebno je da joj je vrijednost izražena u novcu te da je određena kao da je posrijedi novčana tražbina. ali I neutuživa (naturalna) tražbina. određenost – nužno je da budu individualizirani I točno određeni: a) tražbina koja se osigurava – novčanoj tražbini treba biti određen vjerovnik I dužnik. a da mu pritom ne konkuriraju stečajni vjerovnici (razlučno pravo. ako je pravni temelj njezinog prijelaza na novog vjerovnika takav da to isključuje prelaženje I založnog prava na novog vjerovnika. akcesornost – subjektivno založno pravo zavisi od postojanja I valjanosti tražbine koju osigurava 2. U slučaju da je vlasnik zaloga pao pod stečaj. Založno pravo koje osigurava glavnicu ujedno osigurava I namirenje iz vrijednosti zaloga svih sporednih tražbina. kamata. to je osiguranje namirenja iz vrijednosti zaloga glavne tražbine (glavnice) I sporednih novčanih tražbina (kamata.

a kasnije nositelj založnog prava. odnosno na novcu koji je plaćen na ime njezinog ispunjenja 4. Ne bude li tražbina koja je osigurana podzalogom namirena pošto dospije. Prelaženjem tražbine na drugu osobu na nju ujedno prelazi I založno pravo. tražbina će na vjerovnika preći bez prelaska založnog prava koje nju osigurava. Vjerovnik nije ovlašten svoje pravo namirenja ostvarivati neposredno. može se I ograničiti rokom ili uvjetom. Zakonom su određeni neki slučajevi u kojima dolazi do zamjene predmeta založnog prava. ne smije sam prodati zalog I sam namiriti svoju tražbinu niti 99 . založno pravo nastavlja postojati na kupovnini za taj zalog (svoti novca plaćenoj za založenu stvar) b) ako je zalog propao. samim prijelazom osigurane tražbine na novog vjerovnika. a krajnji predmet je zalog. Za njega na odgovarajući način vrijedi sve što I za založno pravo. tako da založno pravo nastavlja svoje postojanje na onome što je tada svojevrsni nadomjestak dotadašnjeg zaloga: a) ako je zalog prodan radi namirivanja vjerovnika. oficioznost – namirivanje iz vrijednosti zaloga provodi se putem javne vlasti. inače će djelovati jedino među strankama. ostaje zalogom I nakon što se to umanjilo ili podijelilo 5. u granicama u kojima je založni vjerovnik bio ovlašten odande namirivati svoju tražbinu. prometnost I nasljedivost – založno pravo je u prometu: može ga se otuđiti. ono što jest zalog. I podzalog je prenosiv I dalje opteretiv podzaložnim pravom. Založno pravo je opteretivo (zajedno s tražbinom koju osigurava) podzaložnim pravom (podzalogom) radi osiguranja nečije tražbine. a I opteretiti. pa se založno pravo ne smanjuje time što se smanjuje tražbina koju ono osigurava. niti proizlazi iz pravne naravi podzaložnog prava. Podzaložno pravo je takvo založno pravo čiji neposredni predmet je neko subjektivno založno pravo (s tražbinom koju osigurava). ali jedino u granicama u kojima založni vjerovnik ima pravo namirenja svoje tražbine iz zaloga. pa ta tražbina bude ispunjena. ovlašten ju je vjerovnik te tražbine (podzaložni vjerovnik) namirivati iz vrijednosti zaloga. Založno pravo može ograničiti temeljem pravnog posla prigodom osnivanja vlasnik zaloga. ako je pravni temelj njezinog prijelaza na novog vjerovnika takav da isključuje prelaženje I založnog prava na novog vjerovnika. pa založno pravo traje I nadalje na tom pravu-nadomjestku c) ako je predmet založnog prava neka tražbina na predaju stvari ili tražbina na predaju neke svote novca. neodvojivost – založno pravo je neodvojivo od svog zaloga.pravokutnik. nije ga moguće prenositi s jednog predmeta na drugi. Istovrijedi za podzalog 7. u pravilu suda. ali nikada samostalno nego jedino zajedno s tražbinom koju osigurava. bez posebnog pravnog temelja za stjecanje založnog prava I bez posebnog načina stjecanja tog prava.net 3. ako nije što drugo zakonom određeno. Iznimno. jednovrsnost – u suvremenom hrvatskom pravnom poretku postoji samo jedna vrsta založnog prava što ne isključuje mogućnost postojanja više podvrsta tog prava 6. ali je umjesto njega nastalo pravo koje ga nadomješćuje (pravo na naknadu štete. na osigurninu) dolazi po sili zakona do realne subrogacije.www. naslijediti. Da bi ograničenje djelovalo I prema trećima (apsolutno) potrebno je da ga se upiše u zemljišnu knjigu (ili drugi javni upisnik). isto založno pravo nastavlja svoju egzistenciju na onoj stvari kojom je ona ispunjena. nedjeljivost – založno pravo osigurava tražbinu kao cjelinu (uključujući I sporedne tražbine kamata I troškova).

naime • ako je založni dužnik u trenutku osnivanja založnog prava ili kasnije izričito i u pisanom obliku dopustio izvansudsko namirivanje • ako je posrijedi zalogom osigurana tražbina iz trgovačkog posla. a založni dužnik nije izričito isključio u trenutku osnivanja založnog prava b) mogućnost izvansudskog namirivanja postoji • kada se zalog sastoji u novcu • u pogledu novca koji je založni dužnik primio na ime založene mu tražbine. pojedinačno određene nekretnine 3. pojedinačno određeno pravo na plodove koje stvar daje posredovanjem nekog pravnog odnosa (najamnine. plodovi I pripatci. Za sposobnost za zalog utječu pravna ograničenja prometnosti. prestankom osigurane tražbine (zajedno sa svim sporednim tražbinama kamata I troškova). U našem pravnom poretku pravo na namirenje zalogom osigurane tražbine iz vrijednosti zaloga ostvaruje založni vjerovnik putem suda. to može biti svaka stvar. kamata ili drugih povremenih davanja koje ona daje • u pogledu plodova od založenih pokretnih stvari. ako ima opću sposobnost za zalog: a) sposoban je biti predmetom stvarnih prava b) iz njegove je vrijednost moguće namirivati novčane tražbine jer je prikladan za unovčenje U obzir da budu zalogom dolaze: 1. Res extra commercium nisu sposobne biti predmetom založnog prava. Založno pravo prestaje apsolutno ako više ne pripada ni jednom pravnom subjektu: propašću zaloga. dakle svi dijelovi zaloga. prestankom založnog vjerovnika I rasterećenjem. ako nije što drugo određeno zakonom. pojedinačno određene pokretnine 2. predmnijevanog). Na istom predmetu može postojati neograničen broj založnih prava. izuzeću I ograničenju ovrhe mogu biti zapreka da se osnuje založno pravo na nečemu što bi inače bilo sposobno biti predmetom tih prava. zakupnine. pojedinačno određena ukupnost pokretnina Založnim pravom koje tereti neki zalog ujedno su opterećene I sve pripadnosti tog zaloga (ako nije što drugo određeno).pravokutnik. a I svaki drugi entitet koji je u tom pogledu pravno izjednačen sa stvarima. Pravila ovršnog prava o isključenju. a po pravilima određenim u ZV I na način određen propisima o ovrsi novčanih tražbina. Pravila ovršnog prava koja za nešto što bi inače bilo sposobno za zalog. odreknućem. pojedinačno određena imovinska prava 4. nekoliko nekretnina tako da one solidarno odgovaraju za tu tražbinu  zajednička (simultana) hipoteka) 7. njegov prirast. pojedinačno određeni idealni dijelovi stvari (pokretnina I nekretnina) I prava 5.www. koje je založni vjerovnik ovlašten ubrati za sebe Predmet založnog prava zove se zalog. istekom roka I ispunjenjem raskidnog uvjeta. određuju da to ne može biti predmetom ovrhe (ovrha je isključena) time onemogućuju da se na tome osnuju bilo kakva založna prava.) 6. 100 .net zadržati zalog za sebe. na temelju pristanka založnog dužnika na to (izričitog. Iznimke: a) mogućnost izvansudskog namirivanja postoji kada je tražbina osigurana založnim pravom na pokretnini ili na pravu koje se ne smatra nekretninom. kamate I dr.

da budu ispunjene sve opće pretpostavke za stjecanje stvarnih prava uopće te založnih prava posebno 3. sudsko I javnobilježničko dobrovoljno založno pravo a) sudsko odnosno javnobilježničko dobrovoljno založno pravo na pokretnini b) sudsko odnosno javnobilježničko dobrovoljno registarsko “lebdeće založnopravno osiguranje” na ukupnosti pokretnina 4. idealnom dijelu pokretnine (I pripadnosti) 3. pojedinačno određena ukupnost pokretnina Podvrste založnog prava na pokretnini su: 1. da se njime osigurava tražbina koja je sposobna da bude osigurana založnim pravom 2. GLAVA 21. to se zbiva voljom vlasnika pokretnine I u suglasnosti s vjerovnikom tražbine koja se osigurava. da budu ispunjene još I sve posebne pretpostavke za stjecanje upravo ove podvrste založnog prava: 101 . nedobrovoljno (prisilno) založno pravo na pokretnini koje može biti: a) sudsko prisilno založno pravo • sudsko prisilno založno pravo na pokretnini • sudsko nedobrovoljno registarsko založno pravo na motornom vozilu b) upravno prisilno založno pravo 3. pojedinačno određenoj pokretnini (uključujući I sve njene pripadnosti) 2. utemeljene u posebnim zakonskim odredbama: a) zakonsko pravo suvlasnika I sunasljednika b) založno pravo najmodavca c) založno pravo nalogoprimaca d) založno pravo prijevoznika.www. a na način određen zakonom. dobrovoljno založno pravo na pokretnini koje može biti a) ručni zalog (pignus) b) hipoteka na pokretnini 2. Da bi se osnovalo ovakvo založno pravo.pravokutnik. zakonsko založno pravo na pokretnini koje ima brojne pod-podvrste. komisionara. otpremnika I skladištara DOBROVOLJNO ZALOŽNO PRAVO NA POKRETNINI Vlasnik pokretnine može u suglasnosti s vjerovnikom neke određene novčane tražbine dati svoju pokretninu u zalog za osiguranje te tražbine. PIGNUS) izvođenjem iz zalogodavčevog vlasništva pokretnine koju se njime opterećuje. osniva se u korist svgadašnjeg vjerovnika te tražbine dobrovoljno založno pravo na toj pokretnini (RUČNI ZALOG. potrebno je: 1. ZALOŽNO PRAVO NA POKRETNINI Založno pravo ove podvrste može se steći I imati na za to sposobnoj: 1. pravo na civilne plodove koje daje stvar odnosno njen idealni dio (najamnine. ali je nastavilo postojati kao pravo neke druge osobe (translacija prava).net Pravo prestaje relativno ako je prestalo pripadati dotadašnjem nositelju. Na temelju pravnog posla kojemu je cilj osnivanje založnog prava na određenoj pokretnini radi osiguranja namirenja određene tražbine iz njezine vrijednosti. zakupnine) 4.

Bitni sastojak ugovora jest obvezivanje dužnika da će u cilju osiguranja te tražbine njezinom vjerovniku predati određenu stvar u posjed. Sloboda ugovaranja sužena je striktnim zakonskim normama. Postavljene su I specifične zabrane ugovaranja određenog sadržaja u vezi s zalaganjem  zabranjeni uglavci založnog ugovora: 1.www. uglavak da vjerovnik ne bi niti nakon dospijeća osigurane tražbine smio zahtijevati prodaju zaloga Pravni učinak osnivanja založnog prava nastupa kada se ispune sve pretpostavke stjecanja određene zakonom. da bi na njoj nastalo založno pravo kao teret te stvari. uglavak da vjerovnik može založenu mu stvar po unaprijed određenoj cijeni otuđiti ili je zadržati za sebe (nije zabranjen ako stvar ima propisanu cijenu) 5. uglavak da dužnik ne bi smio na istom zalogu osnivati založna prava I za druge osobe 6.pravokutnik. bilo zaloga. contractus pigneraticius) je založni ugovor kojim se obvezuje dužnik ili netko treći (zalogodavac) vjerovniku da će radi osiguranja određene vjerovnikove tražbine založnim pravom predati vjerovniku određenu pokretnu stvar u zalog. prednost 102 . može biti I prethodni vlasnik c) zalogodavčev pravni posao je valjani pravni temelj za osnivanje založnog prava na toj pokretnini d) izvršen je čin koji je zakonom određen za način osnivanja takvog založnog prava  čin predaje te pokretnine zalogoprimcu u nesamostalan posjed radi osnivanja založnog prava Pravni temelj je pravni posao čiji cilj je osnivanje založnog prava na određenoj stvari radi osiguranja neke određene tražbine iz vrijednosti te stvari. može biti jednostran I dvostran. ako tražbina ne bi bila u određenom roku ispunjena 3. tada mogu samo sve one suglasno opteretiti stvar založnim pravom.ako je stvar u suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu više osoba. lex comissoria  uglavak po kojem bi založena stvar prešla u vlasništvo založnog vjerovnika. uglavak da dužnik ne bi mogao zalog nikada iskupiti 4. pojedini suvlasnik može opteretiti samo svoj idealni dio. neformalan (ne traži se nikakav poseban oblik). Za njegovu valjanost je nužno: a) da postoji novčana tražbina (odnosno tražbina čija je vrijednost izražena u novcu) koja se zalogom osigurava b) da je ta tražbina određena (određeni su vjerovnik I dužnik. Ako je zalog opterećen s više založnih prava. bilo one tražbine koja bi trebala biti osigurana založnim pravom 2. pa taj ugovor prestaje. ništetne su sve odredbe ugovora koje su suprotne naravi. često u obliku uglavka o zalaganju.net a) predmet zalaganja je pokretnina. a druga se ugovorna strana obvezuje da će stvar koju primi u zalog čuvati I da će je vratiti zalogodavcu čim prestane tražbina koju zalog osigurava. sadržanom u nekom drugom ugovoru. U našem pravnom poretku to je konsenzulani ugovor (nastaje samim spajanjem ponude I prihvata). sposobna da bude ručni zalog – svaka individualno određena pokretnina b) zalogodavac je vlasnik te pokretnine . Ugovor o davanju u zalog (založni ugovor. naplatan i kauzalan ugovor. Za ugovor je nužno da postoji i da nije ništetan. li barem najviši iznos do kojeg ju se osigurava zalogom) c) da je ona valjana (nije ništetna niti poništena na zahtjev osobe ovlaštene na njeno pobijanje) Prestanak tražbine odnosno njezino poništenje oduzimaju založnom ugovoru njegovu kauzu. Redovito će to biti ugovor. pravni temelj I visina.

vjerovnik će imati pravo na uporabu zaloga u granicama dobivenog dopuštenja 2. čime se ona smanjuje. Vjerovnik koji je na temelju pravnog posla usmjerenog na osnivanje založnog prava na određenoj pokretnoj stvari primio u zalog tu stvar od zalogodavca koji jest posjednik te stvari. oslanjajući se na publicitetnu funkciju posjeda. založni vjerovnik još ne može izvršavati svoje pravo namirenja. Založni vjerovnik ima pravo na posjed zaloga (nesamostalan). vrijednost svih koristi prebija se po samom zakonu s njegovom tražbinom.pravokutnik. akoje postupao pošteno.www.net pri namirivanju iz tog zaloga imat će ona tražbina koja je prije ostalih u prvenstvenom redu. postoje dvije važne iznimke kada vjerovnik ima pravo na uporabu: 1. Vjerovnik kojemu bi bilo na temelju sporazuma stranaka u Upisnik upisano založno pravo na zalogu koji nije u vlasništvu zalogodavca. on ima pravo na zaštitu od smetanja. Ako vjerovnik posjeduje zalog. Primjenjuju se opća pravila o posjednikovom pravu na naknadu troškova I o njegovim prigovorima protiv vlasnikova zahtjeva da vrati stvar. tj. on čuva zalog za račun založnog dužnika. ako I ukoliko je to nužno da bi time ispunjavao svoju dužnost čuvanja zaloga (I bez dopuštenja) Vjerovnik ne može koristi od uporabe imati besplatno. pa makar odatle još nije nastala ikakva šteta. Pretpostavke su iste onima za stjecanje vlasništva pokretnine od nevlasnika. Prava I dužnosti vjerovnika u ovom stadiju određene su zakonom I očitovanjem volje založnog dužnika. Vjerovnik odgovara za štetu koja je na zalogu nastala zbog njegove nedovoljne pažnje. Založno pravo slijedi tražbinu koju osigurava tako da s prelaženjem zalogom osigurane tražbine na novog vjerovnika na nj ujedno prelazi I založno pravo koje tu tražbinu osigurava. dakle poduzimati sve faktične I pravne radnje potrebne za očuvanje te stvari. Ako založni vjerovnik ne bi čuvao zalog s dužnom pažnjom. time se daje veći publicitet založnom pravu. vjerovniku ne bi prestalo založno pravo. moći će od zalogodavca-nevlasnika steći to založno pravo I u slučaju kada to inače ne bi mogao po općim pravilima o stjecanju založnih prava od nevlasnika. njegovom krivnjom. ono je tek virtualno u ovom stadiju osiguranja. na temelju dopuštenja založnog dužnika. Pošto na nekoj nekretnini bude stečeno založno pravo kao ručni zalog može se ishoditi upis tog prava u Upisniku sudskih I javnobilježničkih osiguranja tražbina. ovlašten je ishoditi da mu zalog preda u posjed onaj tko ga neovlašteno drži. niti ju je ovlašten dati drugome na uporabu. ali nije njezin vlasnik (ili jest vlasnik ali nije ovlašten njome tako raspolagati) steći će ipak na njoj dobrovoljno založno pravo. s razlikom da zahtjev za naknadu troškova zastarijeva u roku godine dana. Ipak. založni dužnik je ovlašten ishoditi putem suda da se zalog oduzme založnom vjerovniku iz neposrednog posjeda te preda nekoj trećoj osobi da ga ona čuva za račun vjerovnika kao posrednog posjednika. Založni vjerovnik u pravilu nije ovlašten rabiti stvar koju je dobio u zalog. ako nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da je zalogodavac posjednik te stvari. Zahtjevi za naknadu štete zastarit će u roku godine dana od kada je dužniku stvar vraćena. Založni vjerovnik treba zalog koji posjeduje čuvati s pažnjom dobrog domaćina. Dok mu tražbina ne dospije. Ovako se založno pravo stječe izvorno. a netko ga u tome smeta. 103 . a mjesto svake pojedine tražbine u tom redu određuje se po trenutku osnutka založnog prava koje ju osigurava.

stavljati sve zahtjeve. zatim s kamatama I tek onda s glavnicom)  po samom zakonu. založnom vjerovniku zbog skrivenih nedostataka – u slučaju da se pokaže da stvar ima materijalne ili pravne nedostatke za koje založni vjerovnik nije znao niti je trebao znati kada ju je primio u posjed kao zalog. na tom će novcu založno pravo nastaviti svoje neprekinuto postojanje. založnom dužniku zbog njegovih vlastitih potreba .net Vjerovnik je na temelju zakona ovlašten dati zalog u podzalog.www. odgovarat će za slučajnu propast ili oštećenje zaloga ako do toga ne bi došlo da ga nije dao u podzalog. pa je on dužan vratiti založenu stvar. nije ovlašten zalog prodati već zahtijevati njegovu prodaju. potrebne za zaštitu njegovog založnog prava na zalogu. a stvar koju bi dao u zamjenu nije manje vrijednosti od prvobitnog zaloga I njezino čuvanje ne zahtijeva veći trud. kako založnom dužniku. Ako bi netko uništio zalog pa bi time za vlasnika te pokretnine nastalo pravo na naknadu štete. a ne oduzećem stvari založnog vjerovnika u njegovom izvršavanju ovlasti koje mu pripadaju na zalogu. Založni vjerovnik ima pravo zahtijevati od onoga tko bespravno posjeduje založenu pokretnu stvar (zalog) da je preda njemu u posjed  vindicatio pignoris. I zakonski dužnik ima pravo na zaštitu zaloga – on je vlasnik te stvari koja je zalog. založno pravo bi neprekinuto trajalo I dalje.ako je nužno za založnog dužnika da ima u svojem neposrednom posjedu stvar koju je dao u zalog. Ako zalogom osigurana tražbina još nije dospjela. I to u trenutku ubiranja (I za sve ostale koristi). Stvar mora vratiti bez odgađanja. Novac dobiven prodajom zaloga zamijenit će prvobitni zalog. to pravo bilo bi nadomjestak dotadašnjeg zaloga. Uznemirava li netko na neki drugi način. Plodovi I druge koristi od zaloga pripadaju vlasniku zaloga – založnom dužniku. tako I trećim osobama. I to onome od koga ju je dobio u posjed tj.pravokutnik. Vjerovnik ima I pravo zahtijevati zamjenu zaloga te njegovu nužnu prodaju. a zbog tih nedostataka zalog nije dovoljno osiguranje za namirenje njime osigurane tražbine 2. ali se zalog kvari ili gubi na vrijednosti. založnom vjerovniku pripada pravo na nužnu prodaju zaloga. pa I protiv izričite zabrane založnog dužnika. Vjerovnik koji neposredno posjeduje založenu pokretninu ovlašten je za sebe ubrati njezine plodove I druge koristi od te stvari te ih sebi uzeti. nalik je vlasnikovom vindikacijskom zahtjevu pa se na odgovarajući način primjenjuju ta pravila. no 104 . Založnom dužniku pripada pravo na nužnu prodaju zaloga pod jednakim pretpostavkama kao I založnom vjerovniku. to pravo pripada: 1. S prestankom založnog prava prestaje I ovlaštenje založnog vjerovnika da posjeduje stvar koju je dobio u zalog . za založnog vjerovnika time nastaje pravo da od toga zahtijeva neka ga prestane uznemirivati (nalik je vlasnikovom negatorijskom zahtjevu). Prestane li osigurana tražbina s njom prestaje I založno pravo koje ju je osiguravalo. u kojem to nije u suprotnosti tuđim pravima I zakonskim ograničenjima. osim ako se obvezao da to neće učiniti. zalogodavcu. pa to svoje pravo može izvršavati u svakom pogledu. Založni vjerovnik ima pravo na zaštitu svojeg založnog prava. pa je ovlašten svakome. U iznimnim slučajevima zalog se može zamijeniti. Vrijednost plodova koje založni vjerovnik ovlašteno ubere prebija se s njegovom tražbinom (prvo s troškovima na koje ima pravo. a čini to bespravno. troškove ili brigu nego čuvanje prvobitnog zaloga. Pravom na nužnu prodaju može se poslužiti ako se zalog kvari ili gubi na vrijednosti iz nekog uzroka koji ne leži u njegovim skrivenim nedostatcima te da postoji opasnost da zbog toga zalog postane nedovoljan za osiguranje njime osigurane tražbine.

pokrenut će svojim prijedlogom za ovrhu založni vjerovnik kao ovrhovoditelj protiv dužnika kao ovršenika. ili istodobno iz zaloga I dužnikove imovine. bilo faktično.pravokutnik. Založni se vjerovnik sada može poslužiti svojim pravom na namirivanje osigurane tražbine iz vrijednosti zaloga. da vjerovnik pokrene ovršni postupak. njegovo otpremanje I povjeravanje na čuvanje sudu. On odredit će ovrhu rješenjem o ovrsi  odredit će ovršnu prodaju zaloga radi namirenja vjerovnikove tražbine. Založni vjerovnik će tada imati ulogu ovrhovoditelja. O prijedlogu odlučuje sud (ovršni). Namirenje je uređeno po načelu oficioznosti I provodi se u pravilu putem suda. pa o njegovoj volji ovisi da li će se njime poslužiti.net ovlašten je uskratiti njezino vraćanje ako ima pravni temelj da ju drži u svojem posjedu. I kada. 105 . ulazi djelovanje tog prava u stadij namirivanja. Dospijećem dužnikove obveze koja je osigurana založnim pravom. da slijedom toga sud odredi I provede namirivanje vjerovnika iz kupovnine 5. da tu ovrhu odredi svojim rješenjem o ovrsi sud (javni bilježnik) 3. a primjenit će se samo ako založni vjerovnik zatraži da se namirivanje njegove tražbine provodi upravo tim putem. vjerodostojna isprava. Privremena uprava I namirivanje iz plodova I drugih koristi dolazi u obzir jedino kod zaloga koji su u stanju davati takve prinose. Vjerovnik je ovlašten zahtijevati od svagdašnjeg vlasnika založene stvari da trpi namirenje zalogom osigurane tražbine iz vrijednosti zaloga. NAMIRIVANJE PUTEM SUDSKE PRODAJE ZALOGA – potrebno je: 1. ili iz imovine svojeg dužnika. a dužnik ovršenika. a iznimno I izvansudskim putem. on može po svojoj volji izabrati da li će zahtijevati namirivanje svoje tražbine ponajprije iz vrijednosti zaloga. Pravni temelj prijedlogu je isprava o predlagateljevom pravu na namirenje – ovršna isprava. bilo putem privremene uprave zalogom te namirivanjem vjerovnikove tražbine iz vrijednosti plodova I drugih koristi dobivenih od zaloga. ovršne radnje (sredstva ovrhe) koje će se u cilju prisilnog namirivanja vjerovnikove tražbine provoditi u pogledu zaloga kao predmeta ovrhe (zapljena I procjena zaloga. trebat će protiv založnog dužnika pokrenuti I voditi ovršni postupak – ovrhu radi naplate novčane tražbine. da eventualni višak novca (hyperocha) sud vrati vlasniku prodane stvari I dužnikov osobni vjerovnik može radi namirivanja svoje novčane tražbiner pokrenuti ovršni postupak protiv svojeg dužnika te I ishoditi sudsku prodaju njegovih pokretnina. sve do prodaje zaloga I namirivanja vjerovnikove tražbine iz novca dobivenog tom prodajom na ime kupovnine). uključujući I ovršnu prodaju stvari (neposrednom pogodbom ili ovršnom javnom dražbom) 4. On će zahtijevati od suda da odredi provođenje ovrhe radi namirivanja tražbine iz novca dobivenog tom ovršnom prodajom. Određivanje ovrhe prati zabrana založnom dužniku-ovršeniku da raspolaže zalogom koji je predmet ovrhe.www. bilo pravno. Da bi založni vjerovnik putem suda ostvarivao svoje pravo na namirivanje tražbine iz vrijednosti založene mu pokretnine. Ovršenik može rješenje o ovrsi pobijati žalbom. odnosno opozicionom tužbom. oduzimanje zaloga iz posjeda. Postupak radi naplate svoje tražbine iz vrijednosti zaloga kojim je ona osigurana. Namirivanje će se tada provoditi bilo putem sudske (ovršne) prodaje zaloga te namirivanjem vjerovnikove tražbine iz novca dobivenog tom prodajom. ovrhovoditelju ili trećoj osobi. da potom sud provede ovrhu ovršnim radnjama. uključujući I onu pokretninu koja je opterećena nečijim založnim pravom. stavivši prijedlog za ovrhu sudu ili javnom bilježniku 2.

zatim kamata do dana unovčenja stvari a tek na kraju glavnica. ona je prestala ispunjenjem obveze. nastaje za svakoga tko ima založno pravo na istom zalogu pravo da otkupi onu tražbinu radi čijeg se namirivanja vodi taj ovršni postupak. niti na ičije ovlasti I obveze u založnom odnosu. pravni temelj stjecanja je ugovor o prodaji stvari a način stjecanja predaja u samostalan posjed. Usmeno je provodi u pravilu sudski ovršitelj. Stvar se ne bi smjelo prodati za cijenu manju od 2/3 procijenjene vrijednosti. a ako stvar prodaje osoba koja obavlja komisijske poslove. Pravni temelj stjecanja u vlasništvo je prodaja na javnoj držabi a način stjecanja predaja stvari u samostalan posjed. ali ni tada za manje od trećine procijenjene vrijednosti. Prodajom prestaje založno pravo onog vjerovnika koji je ishodio ovršnu prodaju zaloga radi namirenja svoje tražbine. a za račun založnog dužnika-ovršenika. Sud određuje način ovršne prodaje zaloga: neposrednom pogodbom s kupcem ili na sudskoj javnoj dražbi (tzv. Kupac će steći vlasništvo te stvari po općim pravilima o stjecanju vlasništva na temelju pravnog posla.net Pošto je neki vjerovnik svojim prijedlogom za ovrhu pokrenuo ovršni postupak. Sudski ovršitelj prodaje stvar u ime I za račun založnog dužnika-ovršenika. potom troškovi koji su određeni u ovršnoj ispravi (parnični troškovi). Ako se ne uspije prodati po toj cijeni. Ako je time vjerovnikova tražbina u cijelosti namirena (glavnica. ako je radi njihovog namirivanja iz vrijednosti tog zaloga 106 . u njemu se stvar smije prodati I za nižu cijenu. radi u ime I za račun ovršenika-založnog dužnika ali pritom postupa kao službena osoba. prvo će se namiriti troškovi ovršnog postupka. služi davanju publiciteta  upis ne utječe na postojanje ili nepostojanje založnog prava na stvari. O namirivanju iz novca pribavljenog ovršnom prodajom zaloga odlučuje sud u ovršnom postupku  rješenjem o namirenju. U slučaju da iznos nije dovoljan. Sud za račun ovršenika javno oglašava javnu dražbu – stvar će steći u vlasništvo onaj sudionik dražbe koji do njezinog okončanja bude najbolji ponuditelj. pa da je tim ispunjenjem “otkupi”. ako budu ispunjene I ostale pretpostavke određene procesnim pravilima.www. ako i sva ostala založna prava na toj stvari. Kod nas se vodi Očevidnik nekretnina I pokretnina koje se prodaju u ovršnom postupku. ona je prodaje u svoje ime. Sudska javna dražba je naziv za specifičnu prodaju stvari  prodaju na javnoj dražbi koju u ovršnom postupku provodi sud. na temelju njega vjerovniku se isplaćuje određen iznos. kao ni u ovršnom postupku. založnim vjerovnicima a) za namirenje one vjerovnikove tražbine zbog čijeg namirivanja je njezin vjerovnik pokrenuo ovršni postupak u kojem je provedena ovršna prodaja zaloga b) za namirenje svih ostalih tražbina koje su osigurane založnim pravom na istoj pokretnini. prodajom usmenom javnom dražbom). prestaje kada počne ovršna prodaja zaloga. sa sporednim tražbinama troškova I kamata). u njega se upisuju vrednije pokretnine. Prodaja zaloga neposrednom pogodbom (tzv. no može biti povjerena I javnom bilježniku. sud će odrediti novi rok.pravokutnik. prodaja iz slobodne ruke) je unovčavanje stvari u postupku ovrhe radi namirenja novčane tražbine koje se provodi prodajom te stvari na temelju kupoprodajnog ugovora (neposredne pogodbe) koji s kupcem sklapa sudski ovršitelj. To je pravo otkupa (ius offerendi)  specifično preobražajno pravo koje ovlašćuje svojeg nositelja da ispuni tražbinu zbog koje je zatraženo provođenje ovrhe. ili od suda određena osoba koja obavlja komisione poslove. Pravo namirenja iz tog novca pripada: 1.

niti im je pripadalo ikakvo založno pravo na toj stvari (to su RH. 4.net rješenje o ovrsi doneseno te postalo pravomoćno najkasnije do dana ovršne prodaje 2. U glavnom. razredu rješava se po načelu jednakosti (pariteta) pa ako nije dovoljno novca za potpuno namirenje svih. unovčavati ih. takvo namirivanje izričito I u pisanom obliku dopustio založni dužnik. osobe koje su imale osobne služnosti na stvari. indirektni založni vjerovnici za tražbine koje na temelju zakona imaju pravo namiriti iz novca dobivenog unovčenjem stvari u ovršnom postupku. tražbine naknada za osobne služnosti I stvarne terete koji su prestali zbog ovršne prodaje stvari One tražbine založnih vjerovnika koje uopće ne bi bile namirene. makar se ovrha nije vodila radi namirivanja tih tražbina.pravokutnik. općine. a tek podredno po načelu jednakosti. bilo naknadno 2. a ta su im prava prestala njezinom ovršnom prodajom. Založni vjerovnik koji je izvansudski namirivao svoju tražbinu. prednost imaju tražbine iz prvog.. Pravo na izvansudsko namirivanje pripada zložnom vjerovniku kada je predmet njegovog založnog prava pokretnina. Založni vjerovnik ovlašten je svoju tražbinu namiriti uzimajući za sebe plodove I druge koristi od zaloga koji neposredno posjeduje. ili ne bi bile namirene u cijelosti. trećem. I 5. Pravo na izvansudsko namirenje ostvaruje se putem javne dražbe (javnog nadmetanja)  unovčenje zaloga na dražbi koja može biti privatna (ne mora biti sudska). Konkurencija više tražbina u 1. ako postoji neoboriva predmnjeva da je založni dužnik dopustio izvansudsko namirenje. sve tražbine istog razreda namiruju se razmjerno. ali mora biti javno oglašena. te s time prebiti svoju tražbinu. budući da je a) osigurana tražbina iz trgovačkog posla b) založni dužnk nije u trenutku osnivanja založnog prava izričito isključio izvansudsko namirivanje Ovo pravo je preobražajno I ne mijenja prvenstveni red. tražbine osigurane založnim pravom na prodanoj stvari 2. isplatnom razredu (u kojem su tražbine založnih vjerovnika) rješava se konkurencija između više tražbina tog isplatnog razreda po načelu vremenskog prvenstva (prior tempore. postoje u nenamirenom dijelu I dalje. 2. koje imaju pravo namirivati iz kupovnine 3. a I predati mu višak koji preostane nakon namirenja.www. gradovi I županije u pogledu njihovih tražbina poreza I drugih pristojbi). a tražbine iz svakog kasnijeg mogu se namirivati jedino nakon što budu u cijelosti namirene sve tražbine iz prethodnih razreda. ako je: 1. ima založni vjerovnik na temelju zakona pravo da od suda ishodi uspostavu privremene uprave zalogom I postavljanje upravitelja (sekvestra) koji će biti ovlašten I dužan ubirati plodove I druge koristi od zaloga. Da bi bio dopušten neki drugi način potrebno da je na temelju pravnog posla ili zakona vjerovnik na to ovlašten ili je to u danim okolnostima jedini mogući način za ostvarenje prava na namirenje. U trećem isplatnom razredu namiruju se: 1. ali više nisu osigurane založnim pravom. Založni vjerovnik ovlašten je namiriti svoju dospjelu tražbinu tako što će za sebe zadržati odgovarajući iznos. pa time dobivene iznose novca polagati u sud radi namirivanja vjerovnika iz tog zaloga. pa im pripada pravo na naknadu u novcu. Redoslijed namirivanja provodi se po 6 isplatnih razreda. Ako je zalog takva stvar koja je sposobna davati plodove I druge koristi koje se mogu unovčiti. bilo u trenutku osnivanja založnog prava. trebat će o tome podnijeti račun založnom dužniku. ako oni pripadaju 107 . tzv.. potior iure).

net dužniku I ako je vjerovnik na to ovlašten. istekom roka I ispunjenjem uvjeta 4. pod pretpostavkama I na način određen za to posebnim zakonom. Nužno je da se ispune određene posebne pretpostavke: 1. donesene u ovršnom postupku ili postupku osiguranja (odnosno javnog 108 . upis u javni upisnik tog založnog prava kao tereta zalogodavčeve stvari. rasterećenjem 7. postoji valjani pravni posao zalogodavca kojim se on obvezuje da će drugoj strani dopustiti osnivanje hipoteke kao tereta njegove stvari 3. učiniti što je s njegove strane potrebno da bi se izbrisalo to založno pravo iz javne knjige. moći će se založni vjerovnik služiti svojim pravom na namirivanje iz vrijednosti zaloga. po pravilima obveznog prava  relativan prestanak. kako bi osigurao uspješno namirenje svoje novčane tražbine iz vrijednosti dužnikove imovine. ovršnom prodajom zaloga HIPOTEKA NA POKRETNINI (REGISTARSKO ZALOŽNO PRAVO) – dobrovoljno založno pravo na pokretnim stvarima koje nastaje bez predaje zaloga u posjed založnog vjerovnika I kod kojeg založnom vjerovniku ne pripada pravo posjedovati zalog. prestankom osigurane tražbine 5. odgovara za svaku štetu koja bi iz toga proizišla. Potrebno je da vjerovnik ishodi pokretanje ovršnog postupka I u njemu transferaciju zaloga  oduzimanje zaloga iz posjeda založnog dužnika I njegovu predaju na čuvanje vjerovniku ili trećemu.pravokutnik. Osniva se na temelju odluke javne vlasti – suda. u trenutku ubiranja. Naš pravni poredak ga omogućuje jedino na onim vrstama pokretnina koje se jedino upisom u javni upisnik mogu steći u vlasništvo ili koje se bez upisa u takav upisnik ne smiju rabiti. Založni vjerovnik koji bi svoje pravo namirio izvansudskim putem. zalogodavac je vlasnik stvari koju zalaže. radi osiguranja određene tražbine (kao način stjecanja prava) Založni ugovor je ugovor kojim se obvezuje dužnik ili netko treći (zalogodavac) vjerovniku da će radi osiguranja određene vjerovnikove tražbine založnim pravom na svojoj pokretnini upisnoj u javni registar. Pravo će prestati apsolutno: 1. Do osnivanja će doći voljom vlasnika stvari da svoju stvar optereti založnim pravom. a nema to pravo. dozvoliti da se u tom registru upiše založno pravo kao teret te stvari. Dobrovoljno založno pravo na pokretnini prestat će njegovom dotadašnjem nositelju kada zajedno s tražbinom koju osigurava prijeđe na drugu osobu. odreknućem 3. ovlašten je opteretiti ju založnim pravom 4. to se onda prebija sa njegovom tražbinom – na temelju zakona. kao I vjerovnik koji je to pravo ostvarivao na način na koji nije bio ovlašten. propašću zaloga 2. Hipoteka se može osnovati upisom u odgovarajući javni upisnik. prestankom založnog vjerovnika koji je pravna osoba a nema svojeg pravnog sljednika 6.www. stvar koju se tako zalaže upisuje se (ili je već upisana) u u odgovarajući javni upisnik (registar) 2. NEDOBROVOLJNO (PRISILNO) ZALOŽNO PRAVO NA POKRETNINI Vjerovniku je omogućeno da I protiv njegove volje ishodi osnivanje založnog prava na nekoj dužnikovoj stvari. a druga se ugovorna strana (vjerovnik) obvezuje da će čim prestane njegova zalogom osigurana tražbina. Pošto dospije osigurana tražbina.

sudski ovršitelj po nalogu suda Nisu sposobne biti predmetom založnog prava stvari u pogledu kojih je ovrha zakonom isključena (oružje I oprema namijenjeni obrani) a ni pokretnine koje se ne bi mogle prodavati u ovršnom postupku zbog pravila ovršnog prava o izuzeću od ovrhe I o ograničenju ovrhe zbog zaštite ovršenika. zahtijevajući od suda da radi osiguranja njegove vjerojatne tražbine odredi.www. budući da vjerovnik još nema za to potrebnu perfektnu ovršnu ispravu. U pravilu nije registarsko založno pravo. omogućuje se vjerovniku da u razdoblju kada se još nisu ispunile sve pretpostavke za određivanje ovrhe svojim prijedlogom pokrene kod suda postupak osiguranja te tražbine. Dok tražbina još nije dospjela sud još ne može dopustiti ovrhu radi namirivanja te tražbine. radi prisilnog namirivanja te novčane tražbine. Vjerovnik neispunjene novčane tražbine koja je dospjela. a iznimno na temelju odluke neke druge javne vlasti ovlaštene da provodi ovršne postupke radi namirivanja nekih novčanih tražbina (npr. koji djeluje umjesto suda). Određivanje prethodne mjere mogao bi od suda ishoditi vjerovnikpredlagatelj osiguranja u slučaju da već ima ispravu o postojanju novčane tražbine protiv dužnika-protivnika osiguranja. te za stjecanje založnih prava posebno 3. ali ta još nije perfektna ovršna isprava.pravokutnik. da su ispunjene sve opće pretpostavke za stjecanje stvarnih prava uopće.net bilježnika. SUDSKO PRISILNO ZALOŽNO PRAVO – osniva se na temelju sudske odluke. Vjerovnik treba staviti protiv dužnika odgovarajući prijedlog za ovrhu sudu/javnom bilježniku. bez ili protiv volje vlasnika zaloga (nekad na temelju rješenja o ovrsi koje je donio javni bilježnik). a potom I provede prethodnu mjeru pljenidbe pokretnih stvari protivnika osiguranja. Dok još nije moguće dozvoliti I provesti ovrhu može se osnovati sudsko prisilno založno pravo u postupku prisilnog osiguranja tražbina prethodnim mjerama. poreznih). ako o toj tražbini ima prefektnu ovršnu ispravu ili vjerodostojnu ispravu. Da se ne bi dogodilo da tu tražbinu više ne bude moguće namiriti. da su ispunjene sve posebne pretpostavke za stjecanje ove podvrste založnog prava: a) predmet zalaganja je pokretnina koja je u sastavu dužnikove imovine. sposobna je biti predmetom tog založnog prava I postoji odluka koja je valjani pravni temelj za osnivanje tog založnog prava  rješenje o ovrsi na ovršenikovim pokretnim stvarima radi naplate novčane tražbine  rješenje o određivanju prethodne mjere zaplijene pokretne stvari protivnika osiguranja b) izvršen je čin koji je zakonom određen način stjecanja – čin pljenidbe te pokretnine. koji je obavio sud tj. Pretpostavke osnivanja su: 1. Ako su ispunjene sve 109 . Rješenje o određivanju prethodne mjere zapljene pokretnih stvari protivnika osiguranja radi osiguranja novčane tražbine vjerovnika je pravni temelj za osnivanje prisilnog sudskog založnog prava predlagatelja osiguranja na pokretninama dužnika koje su predmet ovrhe. ovlašten je ishoditi da sud/javni bilježnik donese rješenje o ovrsi na pokretninama iz sastava dužnikove imovine. da je tražbina koja se osigurava sposobna biti osigurana založnim pravom 2. Predlagatelj osiguranja može ishoditi da sud donese rješenja o osiguranju njegove novčane tražbine prethodnom mjerom pljenidbe pokretnih stvari dužnika ako je dovoljno vjerojatna opasnost da bi bez tog osiguranja moglo biti onemogućeno ili znatno otežalo namirenje te tražbine prije no što sazriju sve pretpostavke za ovrhu.

www. vjerovnik je tada dužan osigurati sve što je potrebno za urednu otpremu pokretnina (prijevozno sredstvo. kvarenja ili općenito od pogoršanja njihova stanja. Sudsko prisilno založno pravo ne ovlaščuje svojeg nositelja na posjedovanje zaloga (no takvo pravo ipak može nastati temeljem sudske odluke transferacija!!). Provedbom ovršne pljenidbe vjerovnik stječe prisilno sudsko založno pravo na popisanim nekretninama. Sud će u svim slučajevima u kojima dopušta ovrhu na pokretninama radi naplate novčane tražbine. Dužnik ne smije faktično. radnu snagu. Od dana upisa neće se treće osobe moći pozivati na to da nisu znale za postojanje upisa. potrebnu opremu. a ni pravno raspolagati stvarima koje su mu zaplijenjene. U pravilu se prisilno sudsko založno pravo ne može steći od nevlasnika. njegov prijenos na drugu osobu je ujedno I prelaženje legitimacije za vođenje ovršnog postupka. njihovo oduzimanje. predat će ih se u sudski/javnobilježnički polog. trebat će ga upisati u Upisnik sudskih I javnobilježničkih osiguranja tražbina na pokretnim stvarima I pravima. dakle ne smije ih otuđiti. kao da su dužnikove. otpremanje I povjeravanje na čuvanje ovrhovoditelju ili trećoj osobi 2. Kada je predmet osiguranja odnosno ovrhe pokretnina ta radnja osiguranja je čin pljenidbe (zapljene) pokretnina dužnika-protivnika osiguranja. vrijednosni papiri I dragocjenosti. Novi založni vjerovnik trebat će dokazati da je ta tražbina prešla na njega (javnom ili javno ovjerovljenom ispravom. 110 . ili pravomoćnom presudom)  o tome ovisi njegova mogućnost da iz vrijednosti zaloga ovršnim putem namiruje tražbinu osiguranu prisilnim založnim pravom. Čin zapljene je dovršen potpisivanjem zapisnika o pljenidbenom popisu. odnosno zabilješke. Zapljenu pokretnina prati zakonska zabrana raspolaganja zaplijenjenim stvarima. Zabilježit će se da je stečeno prisilnim putem te kada je poduzeta radnja kojom je to pravo stečeno (radi prvenstvenog reda). učinak je samo deklaratoran radi publicitetnog djelovanja. niti smije osnivati prava koja bi tu stvar teretila. Ipak. osim onog do kojeg bi došlo prema redovnom tijeku stvari. Vjerovnik snosi sav rizik od uništenja I oštećenja zaplijenjenih stvari. Nakon što je prisilno sudsko založno pravo osnovano na nekoj pokretnini. Dužnik ostaje vlasnik zaplijenjene stvari no zabranjeno mu je njome raspolagati.) te za takav smještaj pokretnina u kojem će se one sačuvati od mogućeg oštećenja. a njihov vlasnik ne zaštiti svoje pravo vlasništva od toga (ne podigne izlučnu tužbu do okončanja ovršnog postupka. odnosno stavljajući zabilješku umjesto pljenidbenog popisa u zapisnik o već ranije provedenom pljenidbenom popisu tih stvari. namirivanje ovrhovoditelja iz novca dobivenog tom prodajom Rješenje djeluje I kao pravni temelj za osnivanje prisilnog sudskog založnog prava vjerovnika na pokretninama dužnika. faktično ili pravno. zapljena I procjena pokretnina. osim više sile.net pretpostavke za to tada bi se odredilo rješenje o ovrsi kojim bi se odredilo da se na pokretninama dužnika provedu ovršne radnje: 1. svojim rješenjem o ovrsi odmah određivati I transferaciju zaplijenjenih pokretnina.. ako bi bile zaplijenjene neke tuđe pokretnine kao da su dužnikove. Ako su te pokretnine gotov novac. Sudsko prisilno založno pravo slijedi tražbinu koju osigurava. prodaju zaplijenjenih pokretnina 3.pravokutnik. Čin pljenidbe obavlja sud pljenidbenim popisom  popisuje jednu ili više pokretnina protivnika osiguranja sastavljajući zapisnik o pljenidbenom popisu I procjeni. ili je podigne ali s njom ne uspije) vjerovnik je zapljenom tih stvari stekao na njima prisilno sudsko založno pravo.

Ovršnu prodaju provodi sud.net Vjerovnik može samo putem suda ostvarivati svoje pravo na namirenje iz vrijednosti zaloga  putem sudske (ovršne) prodaje zaloga I namirivanjem vjerovnikove tražbine iz novca dobivenog tom prodajom. pred sudom je u postupku osiguranja (postupku sudskog I javnobilježničkog založnopravnog osiguranja na temelju sporazuma stranaka) sklopljen sporazum o osiguranju. prava. te će mu ga sud predati. odredivši privremenu mjeru zabrane otuđenja ili opterećenja te pokretnine. uz postojanje tražbine sposobne da bude osigurana založnim pravom I ispunjenje općih pretpostavaka stjecanja stvarnih prava. Višak pripada založnom dužniku.pravokutnik. Sudsko prisilno založno pravo apsolutno prestaje propašću zaloga ili pravomoćnom odlukom suda. Pravo vlasništva stječe najbolji ponuditelj na temelju pravnog posla (kupnje na dražbi) kada sudski ovršitelj/javni bilježnik prihvati njegovu ponudu pa mu (nakon što on plati kupovninu) preda stvar u samostalan posjed. Kada je založno pravo osnovano u postupku osiguranja tada vjerovnik tek treba pokrenuti ovršni postupak za namirivanje svoje tražbine. Ono je registarsko založno pravo  osniva se upisom u Upisnik sudskih I javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika na pokretnim stvarima I pravima. SUDSKO DOBROVOLJNO ZALOŽNO PRAVO NA POKRETNINI . no može je povjeriti I javnom komisionaru. dobrovoljno je jer nastaje na temelju suglasne volje vjerovnika I vlasnika zaloga da vjerovnikovu tražbinu osiguraju upravo sudskim/javnobilježničkim založnim pravom. SUDSKO I JAVNOBILJEŽNIČKO (DOBROVOLJNO) ZALOŽNO PRAVO NA POKRETNINI Ova vrsta založnog prava ima mješovitu pravnu narav. u čijem sklopu je valjani založni ugovor zalogodavca I zalogoprimca I uobličen u sudski zapisnik o sporazumu stranaka da osiguraju vjerovnikovu tražbinu dobrovoljnim sudskim založnim pravom na određenoj zalogodavčevoj pokretnini. pokretnina koja će biti zalog je u vlasništvu zalogodavca 3.www.za njegov osnutak potrebno je. tražbina koju se osigurava ima zakonom određena posebna svojstva za osiguravanje ovom podvrstom založnog prava 2. pa je na temelju toga sud donio odgovarajuće rješenje o osiguranju 4. Sud može pokretnini privremeno oduzeti sposobnost da bude predmetom sudskog dobrovoljnog založnog prava. a relativno prijenosom na drugu osobu. Kada je ovršnu prodaju proveo javni komisionar. da se ispune još neke posebne pretpostavke: 1. Pokretnina koje je do određenog trenutka bila pripadak neke nekretnine može postati samostalnim predmetom sudskog dobrovoljnog založnog prava ako: nekretnina nije opterećena hipotekom ili kojim drugim ograničenim stvarnim pravom I da je glede pripatka izvršen upis založnog prava na pokretnini u Upisnik sudskih I javnobilježničkih 111 . ali I one koje tamo nisu dozvoljene jer se na njima ne smije provoditi ovrha iz socijalnih razloga. Potrebno je da ono bude osnovano u posebnom sudskom postupku osiguranja tražbina – u postupku sudskog I javnobilježničkog osiguranja tražbina na temelju sporazuma stranaka I prema pravilima tog postupka. on će iz dobivene kupovnine najprije namiriti troškove pohrane I prodaje pokretnine I svoju nagradu te će preostali iznos uplatiti na račun suda koji će potom iz preostalog novca provesti namirivanje tražbina koje se imaju pravo odatle namirivati. izvršen je čin koji je zakonom određeni način stjecanja tog založnog prava Predmetom ove podvrste založnog prava mogu biti sve stvari kao I kod prisilnog sudskog z.

Sporazum se oblikuje u sudski zapisnik o sporazumu stranaka i. Sporazum o osiguranju je osebujni pravni posao vjerovnika I dužnika. lebdeće založnopravno osiguranje. Na temelju posebne zakonske odredbe. Sudsko dobrovoljno založno pravo apsolutno prestaje u pravilu jednako kao I prisilno založno pravo (propašću zaloga I odlukom suda). Pravni temelj je založni ugovor kojim se vlasnik određene pokretnine obvezuje vjerovniku da će trpjeti da se sporazumno utvrđena vjerovnikova tražbina osigura time što će se na toj pokretnini osnovati založno pravo upisom u Upisnik sudskih I javnobilježničkih osiguranja tražbina. s tri bitna elementa: 1. tada ovo pravo prestaje rješenjem kojim se obustavlja postupak osiguranja I ukidaju provedene radnje (I pljenidba). Treća osoba koja je vlasnik pokretnine neće se moći pozivati na svoje neznanje za postojanje tog upisa. Na prijedlog založnog vjerovnika. pozivajući se na to da u vrijeme kada se to pravo osnivalo dužnik nije bio vlasnik pokretnine koja je založena. Sastav je promjenjiv – pokretnine u njega ulaze I izlaze a da to 112 . moguće je osnovati založno pravo na ukupnosti pokretnina  tzv. te da suglasno predlažu sudu neka svojim rješenjem odredi mjeru osiguranja – upis u Upisnik. universitas rerum). Ako je u ovršnom postupku provedeno namirivanje. dobiva snagu sudske nagodbe. Ono se osniva ne nekoj određenoj ukupnosti pokretnina. kao predmetu osiguranja – upisom u Upisnik sudskih I javnobilježničkih osiguranja tražbina. Sklapaju ga pred sudom u postupku osiguranja vjerovnik I dužnik.pravokutnik. upis ima I karakterisitke kao I kod dobrovoljni upis tog prava.net osiguranja. I to pravilima o sudskom I javnobliježničkom osiguranju na temelju sporazuma stranaka. kao I trenutka njezinog dospijeća 2. ako su ispunjene zakonske pretpostavke za to. koje onda tereti sve pokretnine u sastavu te ukupnosti. potpisan. bez obzira koje su pokretnine u sastavu te ukupnosti. Ne može protivnik osiguranja/dužnik uz čiju suglasnost je upisom u Upisnik osnovano sudsko dobrovoljno založno pravo na nekoj stvari. U pravilu bi vjerovnik koji je postupao u dobroj vjeri prigodom stjecanja dobrovoljnog sudskog založnog prava trebao uživati zaštitu svojeg povjerenja u pravnom prometu. LEBDEĆE ZALOŽNOPRAVNO OSIGURANJE NA UKUPNOSTI POKRETNINA – podvrsta dobrovoljnog založnog prava na pokretnini koja ima dvije razine postojanja: ono je neka određena ukupnost pokretnina (imovinska cjelina. sadržan u sporazumu o osiguranju. založni ugovor 3. Ugovor je kauzalan I naplatan. kasnije dovoditi u pitanje vjerovnikovo stjecanje tog prava. provest će se onim radnjama kojima se I inače provodi ovrha na pokretninama radi namirenja novčane tražbine. Pravo prestaje relativno ako prijeđe na drugu osobu zajedno s tražbinom koju osigurava. sud će rješenjem odrediti ovrhu na zalogu. Bitni sadržaj sporazuma je suglasno očitovanje volje stranaka. Provedbom upisa predlagatelj osiguranja stječe založno pravo na određenom predmetu osiguranja. ali I to su pojedinačne nekretnine u sastavu te ukupnosti. sporazum da će se založno pravo osnovati radnjama osiguranja na toj stvari. pa bi trebao moći steći založno pravo I od nevlasnika. sporazumno utvrđenje tražbine (novčane ili nenovčane) koju će se osigurati založnim pravom – utvrđenje njezinog postojanja (I sadržaja). utemeljen na ovršnoj ispravi (zapisnik o osiguranju koji ima snagu ovršne sudske nagodbe). uređen pravilima o sudskom postupku osiguranja.www.

prema prirodi svoje djelatnosti (nadomješta ih stječući odnosno unoseći druge pokretnine u sastav založene ukupnosti). Modus stjecanja je upis u Upisnik. Sudsko založno pravo ne može se namiriti izvansudskim putem. Vjerovnik nema pravo na posjed ukupnosti stvari. Sposobne da ih se osigura ovom podvrstom založnog prava su novačne tražbine I novčane protuvrijednosti nenovčanih tražbina. u tom će cilju sud donijeti rješenje o osiguranju. namještaj. u određenom skladištu. ali ni pravo na posjed onih stvari koje su u sastavu te ukupnosti. niti ih bilo kako upotrebljavati. primjenom prostorno-funkcionalno-pravnog kriterija. roba. potpisan. Založni dužnik nije ograničen u svojim vlasničkim ovlastima glede pokretnina koje su u sastavu založene ukupnosti. a odredbe ugovora ili drugog pravnog posla koje bi mu to pravo namijenile bile bi ništavne. Biti predmetom zaloga sposobne su određene ukupnosti pokretnina koje su dio imovine dužnika. alat I sl. Pravni učinak nastupa s dovršenjem čina upisa. s razlikom da predmet zalaganja nije pojedinačna nekretnina. smatrat će se da su predmet založnog prava sve one pokretnine koje se prigodom pljenidbenog popisa nađu u/na prostoru koji determinira ukupnost. niti na založno pravo koje je tereti (tereti sve pokretnine u sastavu te ukupnosti). ovlašten je njima raspolagati faktično I pravno. nego ukupnost pokretnina koja je dio imovine dužnika. a radi osiguranja određene tražbine. uključujući I 113 .www. Sud će te pokretnine popisati u pljenidbeni zapisnikom pa pošto one budu time zaplijenjene I potom procijenjene. Kada vjerovnik zatraži ovrhu. a ni druge obveze koje bi inače imao da je posjednik založenih stvari. ona će time izići iz sastav te ukupnosti. Sporazum se oblikuje u sudski zapisnik koji. zalihe. uredno nadomještati otuđene ili odnesene pokretnine. nema ni pravo ubirati I prisvajati plodove I druge koristi od njih. aparati. Vjerovnik će se namiriti putem ovrhe koju će odrediti I provesti sud. a u vlasništvu je dužnika. ako sporazumom stranaka nije što drugo određeno. o izuzeću od ovrhe I o ograničenju ovrhe na određenim predmetima. na prijedlog vjerovnika utemeljen na ovršnoj ispravi (zapisnik o osiguranju). provest će se glede njih I daljnje ovršne radnje. ako su ispunjene I sve ostale pretpostavke stjecanja tog založnog prava. kojim će kao mjeru osiguranja tražbine odrediti upis založnog prava u Upisnik. Budući da je dobrovoljno založno pravo na njega ne djeluju zakonska pravila o zaštiti ovršenika.pravokutnik. s time da tako određena ukupnost pokretnina može obuhvaćati jedino one pokretnine koje su u vlasništvu dužnika. čime će prestati biti opterećena sudskim dobrovoljnim založnim pravom koje tereti tu ukupnost. Založni vjerovnik nema obvezu čuvanja.) koje se nalaze u ili na prostoru koji je određen I ima gospodarsku funkciju (npr. strojevi. Vjerovnik I dužnik sporazumom o osiguranju određuju ukupnost pokretnina tako što određuju da ona obuhvaća pokretnine određene vrste (npr. pa će se potom u provođenju tog rješenja u taj Upisnik upisati založno pravo (lebdeće založnopravno osiguranje) na određenoj ukupnosti pokretnina protivnika osiguranja. Dužnik ima dužnost nadomještanja  dužan je. ako su dovoljno određene sporazumom o osiguranju.net ne utječe na identitet ukupnosti. Ukupnost stvari dio je dužnikove imovine koji je promjenjivog sastava I nije pravno odvojen od ostale imovine tog dužnika. Otuđi li neku od njih. Pravni temelj osnivanja je založni ugovor kojim se dužnik obvezuje vjerovniku da će trpjeti da se sporazumno utvrđena vjerovnikova tražbina osigura time što će se na pokretninama u vlasništvu protivnika osiguranja osnovati založno pravo upisom u Upisnik sudskih I javnobilježničkih osiguranja tražbina. Da bi se osnovalo potrebno je ispunjenje svih pretpostavki kao I kod dobrovoljnog sudskog založnog prava. ima snagu sudske nagodbe. ili ga on koristi na nekoj drugoj pravnoj osnovi. pogonu ili nekom drugom poslovnom prostoru).

Treći element. a vjerovnik pravo stječe činom stjecanja.net njihovu prodaju I namirivanje. Za osnivanje potreban je založni ugovor kao pravni temelj.www. JAVNOBILJEŽNIČKO ZALOŽNO PRAVO NA POKRETNINI I UKUPNOSTI POKRETNINA – inačica je sudskog dobrovoljnog založnog prava na takvim premetima obilježena time što javni bilježnik igra dio uloge koja je inače povjerena sudu. Sporazum stranaka o osiguranju treba sadržavati stranačku odredbu o osiguranju clausulu asicurandi  izjava vlasnika predmeta osiguranja da ju suglasan s time da se radi osiguranja vjerovnikove tražbine osnuje založno pravo radnjom koju će poduzeti javni bilježnik. može provesti ovrha neposredno na temelju te isprave (tj. ali s time da će ispunjenje tih pretpostavaka tek dati vjerovniku pravo da stekne založno pravo na dužnikovoj stvari. ta isprava je ovršna isprava). određene posebnim zakonom koji uređuje pojedinu podvsrtu zakonskih založnih prava. naime samim nastupanjem onih činjenica koje su zakonom određene za pretpostavke pod kojima nastaje takvo založno pravo. Prava zakonska založna prava ( zakonska z. jednaki su kao I elementi sporazuma o osiguranju koji se sklapa pred sudom u postupku osiguranja. prava u širem smislu) osnivaju se pod pretpostavkama određenim u zakonu. s tri bitna elementa. drukčiji je jer umjesto suda ovdje djeluje javni bilježnik. a ima oblik javnobilježničkog akta ili privatne isprave na kojoj je bilježnik ovjerio potpis dužnika. zakon ovdje daje pravni temelj. U našoj se javnobilježničkoj praksi uobičajilo da se ispravi koja sadrži sporazum o osiguranju. umjesto da bude sadržan u sporazumu o osiguranju koji bi bio sklopljen pred sudom u postupku osiguranja I uobličen u sudski zapisnik o sporazumu stranaka. Na pojedinoj pokretnini založno pravo prestaje izlaženjem te pokretnine iz sastava opterećene ukupnosti I prestankom založnog prava na ukupnosti. doda I sporedni. nebitni sastojak clausula exequendi  izjava dužnika o njegovoj suglasnosti da se. nego predlaže upis založnog prava Službi upisa. Sudsko dobrovoljno lebdeće založno pravo prestaje apsolutno propašću zaloga I na temelju pravomoćne odluke suda.pravokutnik. Neprava zakonska založna prava (zakonska z. prava u užem smislu) su ona koja se osnivaju samim zakonom (ipso iure). biti sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave  imat će snagu sudske nagodbe. Javni bilježnik ne donosi rješenje o osiguranju. Da bi se na temelju takvog sporazuma o osiguranju I u njemu sadržanog založnog ugovora. poput onog koji je pravni temelj sudskog dobrovoljnog založnog prava. trebat će biti izvršena I radnja osiguranja. Prva dva. Bitni sadržaj je suglasno očitovanje volje stranaka. prestaje relativno. sporazum da će se to založno pravo osnovati radnjama osiguranja. Prijelazom na drugu osobu. Izvršenje te radnje način je stjecanja založnog prava. utvrđenje postojanja tražbine I založni ugovor. Red prvenstva založnog prava na zaplijenjenim I unovčenim pokretninama računat će se prema danu kada je upisom u Upisnik bilo osnovano lebdeće založno pravo na ukupnosti u čijem su sastavu bile te pokretnine. ali s tom razlikom da će. 114 . ZAKONSKO ZALOŽNO PRAVO NA POKRETNINI Za osnivanje pojedinog zakonskog založnog prava na pokretnini potrebno je da budu ispunjene neke posebne pretpostavke. osnovalo javnobilježničko založno pravo na pokretnini/ukupnosti pokretnina. koja je za to potrebna po zakonu  upis u Upisnik sudskih I javnobilježničkih osiguranja. pošto dospije tražbina čije postojanje I vrijeme dospijeća su utvrđeni u toj ispravi.

Založno pravo suvlasnika I sunasljednika – osniva se u slučaju da je suvlasnička zajednica razvrgnuta isplatom na temelju takve odluke suda.net Pravo će mjesto u prvenstvenom redu dobiti prema času kad je osnovano. 115 . tako da je ovlašten te pokretnine zadržati do namirenja tih tražbina). pa je jedan od suvlasnika dobio u svoje vlasništvo stvar koja je bila suvlasnička. osniva se na pokretninama koje su odlukom suda/javnog bilježnika pripale u vlasništvo pojedinom sunasljedniku koji je živio ili priređivao zajedno s ostaviteljem I ima pravo na diobu isplatom. pa je to svoje pravo ostvario ishodivši odluku da dobiva određene stvari iz ostavine u svoje vlasništvo. s time da je obvezan ostalim sunasljednicima isplatiti vrijednost tih stvari u novcu.) koje su u vlasništvu najmoprimca ili članova njegova obiteljskog kućanstva. odnosno u druge prostorije koji su predmet ugovora o najmu stana s najmoprimcem. nemaju prednost pred dobrovoljnim ili prisilnim založnim pravom (osim ako je to posebno zakonom određeno). Posebne pretpostavke su: a) tražbina koju se osigurava tim založnim pravom je vjerovnikova tražbina nastala na temelju odluke suda o razvrgnuću suvlasništva isplatom b) predmet tog založnog prava je stvar koju je suvlasnik stekao u vlasništvo na temelju sudske odluke o razvrgnuću suvlasništva isplatom Založno pravo osniva se na temelju zakona I u slučaju kada je nasljednička zajednica razvrgnuta isplatom. i/ili kao tražbina naknade štete za koju najmoprimac stana odgovara najmodavcu b) Predmet tog založnog prava su pokretnine (pokućstvo I dr. Veličina I rok dospijeća određeni su odlukom suda. pa su time stvarnopravno osigurane tražbine naknade I troškova što ih nalogoprimac ima prema nalogodavcu iz odnosa naloga (utemeljenog na ugovoru o nalogu). vjerovnikova je tražbina koja je nastala na temelju odluke suda/javnog bilježnika o razvrgnuću nasljedničke zajednice isplatom b) predmet tog založnog prava je stvar koju je sunasljednik stekao u vlasništvo na temelju te odluke Založno pravo najmodavca – na onim pokretninama najmoprimaca I članova njihovih obiteljskih domaćinstava koje su unesene u objekt najma (uz to najmodavcu pripada I pravo zadržanja.pravokutnik. Posebne pretpostavke za ovakvo stjecanje: a) Tražbina koju se osigurava tim založnim pravom proizlazi iz obveznog odnosa utemeljenog na ugovoru o najmu stana kao najmodavčeva tražbina stanarine od najmoprimca stana.www. kao I na novcu koji je naplatio za račun nalogodavca. a nalogoprimac ih je dobio u posjed na temelju ugovora o nalogu te novac koji je nalogoprimac naplatio za račun nalogodavca Založno pravo osniva se u trenutku ispunjenja svih ovih pretpostavaka. Posebne pretpostavke su: a) Tražbina koju se osigurava ovim založnim pravom proizlazi iz obveznog odnosa utemeljenog na ugovoru o nalogu kao nalogoprimčeva tražbina naknade ili troškova koje mu duguje nalogodavac b) Predmet tog založnog prava su pokretnine koje su u vlasništvu nalogodavca. Tražbine se namiruju putem suda. Založno pravo nalogoprimca – na onim pokretninama nalogodavca koje je dobio u posjed na temelju naloga. a unesene su u stan. Posebne pretpostavke: a) tražbina koju se tim založnim pravom osigurava. no uz obvezu da ostalima isplati vrijednost njihovih suvlasničkih dijelova.

Pojedinačno određenom idealnom dijelu nekretnine 3. ona će tada teretiti nekretninu kao cjelinu. za osiguranje te tražbine osnovati na svojemu pravu građenja založno pravo – dobrovoljno založno pravo na pravu građenja koje tereti nečiju nekretninu. uključujući I sve njene pripadnosti. odnosno idealnih dijelova (u pravilu sa svim njihovim pripadnostima). izvevši ga iz svojeg prava vlasništva  založno pravo će se osnovati suglasnom voljom vlasnika nekretnine I vjerovnika tražbine koju se osigurava. a ne iz vrijednosti matične nekretnine. bez predaje u posjed te koje svojem nositelju ne daje pravo na posjed zaloga. u pravilu tereti I sve njezine pripadnosti. otpremnika I skladištara GLAVA 22. Da je tražbina koju se time osigurava sposobna da bude osigurana založnim pravom 2.www.net Založna prava prijevoznika. ali će se tražbine koje su osigurane hipotekom na plodovima moći ovršno namirivati jedino iz vrijednosti civilnih plodova opterećene nekretnine. potrebno je: 1. Da budu ispunjene sve opće pretpostavke za stjecanje stvarnih prava uopće te založnih prava posebno 3. pa bi se od njezine vrijednosti mogle namirivati novčane tražbine 116 . Hipoteka može biti osnovana na plodovima. Da budu ispunjene sve posebne pretpostavke za stjecanje ove podvrste založnog prava: a) Predmet zalaganja je za hipoteku sposobna nekretnina ili pravo građenja – svaka nekretnina (I s nekretninom pravno izjednačeni entitet) koja je opće sposobna da bude predmetom založnog prava. ali neke mogu dobiti ulogu samostalnog predmeta založnog prava: civilni plodovi I pripatci nekretnine. DOBROVOLJNO ZALOŽNO PRAVO NA NEKRETNINI Vlasnik nekretnine može u suglasnosti s vjerovnikom neke određene novčane tražbine.pravokutnik. Na nekretninama se može osnovati jedino registarsko založno pravo (hipoteka) koje se osniva upisom. pa će to biti dobrovoljno založno pravo na nekretnini. koji tada služe osiguranju tražbine kao da su jedan zalog  simultana hipoteka 4. ZALOŽNO PRAVO NA NEKRETNINI Založno se pravo može steći I imati na svakoj nekretnini koja je uopće sposobna za zalog (sposobna je biti predmetom stvarnih prava I moguće je namirivanje novčanih tražbina iz njezine vrijednosti). naime ona koja je sposobna biti predmetom stvarnih prava I u prometu je. Na skupu nekoliko takvih nekretnina. Posebna podvrsta založnog prava  založno pravo na nekretnini. Ovlaštenik prava građenja može u suglasnosti s vjerovnikom neke određene novčane tražbine. ako nije što drugo određeno 2. hipoteka može se steći I imati na za to sposobnoj: 1. Na pravu građenja (u pravilu sa svim pripadnostima) Založno pravo koje tereti neku nekretninu. za osiguranje te tražbine osnovati na nekretnini založno pravo. komisionara. Da bi se na nekretnini osnovalo dobrovoljno založno pravo radi osiguranja određene vjerovnikove tražbine. a I na drugim entitetima koji su pravno izjednačeni s takvom nekretninom. Pojedinačno određenoj nekretnini.

mogu opteretiti samo svi suvlasnici zajedno. upiše u zemljišnu knjigu kao teret na zalogodavčevoj nekretnini (pravu građenja). koju se time opterećuje radi osiguranja određene tražbine (odnosno kao tereta na pravu 117 . a u korist vjerovnika određene tražbine kao založnog vjerovnika. on će se ispunjavati upisom založnog prava u zemljišnu knjigu. oblik isprave. čim prestane njezina tražbina osigurana tim založnim pravom. ugovor o hipoteci. prestaje ispunjenjem uvjeta ili istekom roka kojim je prednikovo vlasništvo bilo ograničeno c) Zalogodavčev pravni posao je valjani pravni temelj za osnivanje hipoteke na toj nekretnini/pravu građenja d) Izvršen je čin koji je zakonom određen za način osnivanja takvog založnog prava  čin upisa u zemljišnu knjigu (čin uknjižbe. predbilježbe) hipoteke na toj nekretnini/pravu građenja Pravni temelj je zalogodavčev pravni posao čiji cilj je osnivanje založnog prava na određenoj nekretnini radi osiguranja namirenja neke određene tražbine iz vrijednosti te stvari. Uglavak da dužnik ne može zalog nikada iskupiti 4. Svaki suvlasnik ovlašten je svoj idealni dio opteretiti. Nužno je da ugovor o hipoteci postoji I da nije ništetan. Bitni sastojak svakog ugovora o hipoteci jest suglasno očitovanje volje dužnika I vjerovnika. učiniti sve što je s njezine strane potrebno da bi se to založno pravo izbrisalo. Prethodni vlasnik nekretnine može je opteretiti založnim pravom pa djeluje prema svima. Uglavak da založena stvar prelazi u vlasništvo založnog vjerovnika.pravokutnik. ako mu tražbina ne bude ispunjena u određenom roku (lex comissoria) 3. Dobrovoljno založno pravo na nekretnini osniva se (ako su ispunjene I ostale pretpostavke za to) upisom u knjizi hipoteke kao tereta na nekretnini. kojim se dužnik obvezuje vjerovniku dopustiti mu (tj. Redovito je to založni ugovor tj. a druga se ugovorna strana (vjerovnik) obvezuje da će. a temelj za odobrenje tog upisa može biti samo valjana knjižna isprava (tabularna isprava). Ništetne odredbe hipotekarnog ugovora: 1. Način na koji se osniva I stječe založno pravo je upis u zemljišnu knjigu hipoteke kao tereta određene nekretnine. naplatan. Ugovor o hipoteci (hipotekarni ugovor) je založni ugovor kojim se dužnik ili netko treći (zalogodavac) obvezuje vjerovniku da će u pogledu određene svoje nekretnine trpjeti da taj u javnu knjigu (zemljišnu knjigu ili odgovarajući javni upisnik) upiše kao teret te zalogodavčeve nekretnine založno pravo (hipoteku) za osiguranje određene tražbine. To je konsenzualan. ne tražeći suglasnost ostalih (I etažni vlasnik). Općenito sve ugovorne odredbe koje su suprotne naravi zaloga I tražbine koja bi trebala biti osigurana hipotekom 2. koji će ponekad biti jedan ili više uglavaka o hipoteci (hipotekarnih klauzula) sadržanih u nekom drugom ugovoru.www. kauzalan I formalan pravi posao. Uglavak po kojem dužnik ne bi smio osnivati na istom zalogu založna prava za druge osobe 6.cijelu nekretninu koja je u suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu nekolicine. Uglava po kojem vjerovnik ne bi niti nakon dospijeća osigurane tražbine smio zahtijevati prodaju stvari Ugovor o hipoteci ima pisani oblik.net b) Zalogodavac je vlasnik te nekretnine (nositelj prava građenja). trpjeti) da založno pravo kojim se osigurava određena tražbina. Uglavak po kojem bi vjerovnik mogao založenu mu stvar po unaprijed određenoj cijeni otuđiti ili zadržati stvar za sebe (nije zabranjen ako stvar ima unaprijed određenu cijenu) 5.

hipotekarni vjerovnik je ovlašten zahtijevati od njega da to propusti činiti.net građenja). Nekretninu opterećenu založnim pravom može se opteretiti podzaložnim pravom (nadhipotekom). zakonske) dospjele u zadnje tri godine prije donošenja rješenja o dosudi kupcu nekretnine Vjerovnik koji je postupajući u dobroj vjeri s povjerenjem u istinitost zemljišne knjige upisao hipoteku kao teret te nekretnine (izvodeći je iz navodnog prava vlasništva te osobe kao knjižnog prednika) ipak će steći tu hipoteku. Vjerovnik kojemu je založeno pravo na plodove nekretnine ima pravo zahtijevati da se njemu preda ono što nekretnina daje posredstvom odnosa najma. nema ni pravo ubirati I prisvajati plodove I druge koristi od hipotekom opterećene nekretnine. Svaki založni vjerovnik ima pravo na zaštitu svojeg založnog prava. kako vlasniku opterećene nekretnine. Na nekretnini koja nije upisana u zemljišnu knjigu hipoteka se stječe polaganjem u sud ovjerovljene isprave kojom vlasnik nekretnine dopušta uknjižbu tog prava na njoj. ali ako bi dužnik činio nešto što bi dovelo u opasnost supstanciju nekretnine ili smanjivalo njezinu vrijednost. tako I trećim osobama. On može dužnika siliti na propuštanje sudskim putem – može tužbom zahtijevati od dužnika da propušta činiti one radnje koje smanjuju vrijednost nekretnine ili inače pogoršavaju njezino stanje. zakupa I sl. Vjerovnik nikada nema pravo na posjed zaloga. Upisom hipoteka dobiva svoje mjesto u prvenstvenom redu prema trenutku kada je zemljišnoknjižnom sudu stigao prijedlog za njen upis (na temelju kojeg je upis I proveden). tabularna isprava I rješenje o upisu. Nije potreban nikakav poseban pravni temelj niti upis te hipoteke na novog vjerovnika u zemljišnoj knjizi. ne može hipotekarni vjerovnik zahtijevati namirenje svoje tražbine iz vrijednosti hipotekom opterećene nekretnine.www. bile bi ništavne. Ima pravo zahtijevati zaštitu svojeg založnog prava svim sredstvima što ih za zaštitu knjižnih prava daju pravila zemljišnoknjižnog prava 2. U stadiju osiguranja. a u korist vjerovnika te tražbine I to uknjižbom ili predbilježbom te hipoteke. da glede založene nekretnine propušta činiti ono što dovodi u opasnost supstanciju nekretnine ili smanjuje njenu vrijednost 3. te se taj prijelaz zbiva samim prelaskom tražbine. Prigodom prelaženja tražbine na novog vjerovnika na nj prelazi I hipoteka koja tu tražbinu osigurava. niti je bilo kako upotrebljavati.pravokutnik. Za upis je potreban kknjižni prednik. ovlašten je svakome. 118 . vjerovnik je ovlašten da I prije dospijeća hipotekom osigurane tražbine zahtijeva njezinu ovršnu naplatu iz vrijednosti opterećene nekretnine. Na tom mjestu hipotekom je osigurana: a) Ona tražbina zbog čijeg je osiguranja ta hipoteka osnovana (glavnica) b) Troškovi parnice c) Troškovi ovrhe d) Kamate (ugovorne. stavljati sve zahtjeve potrebne radi zaštite svojeg založnog prava na nekretnini: 1. ako su ispunjene pretpostavke pod kojima njegovo stjecanje uživa zaštitu po pravilima o zaštiti povjerenja u zemljišne knjige. Ovlašten je zahtijevati od hipotekarnog dužnika. a odredbe ugovora ili drugog pravnog posla koje bi mu to pravo dale. u okviru njezinog opterećenja hipotekom. a uz to postavljaju se I posebna pravila za upis hipoteke. Ako bi dužnik nastavio s tim radnjama. a I od svakog trećeg. Pravni učinak djeluje unazad  od trenutka u kojem je zemljišnoknjižnom sudu bio stigao prijedlog za upis neke hipoteke.

Ako bi ustup dirao u prava trećih. Sud (javni bilježnik) tom prijedlogu udovolji. dok ta hipoteka ne bude izbrisana. Pravo traje sve dok hipoteka ne bude izbrisana. Založni vjerovnik stavi prijedlog za ovrhu na nekretnini koja je opterećena njegovom hipotekom 2. a ne namirivanjem iz vrijednosti opterećene nekretnine tada je. ma u čijem je ona vlasništvu u vrijeme namirivanja. zapravo s njezinim mjestom u redu prvenstva. Dospijećem obveze. ili su treći dali pristanak na nj. ne mogu utjecati na red prvenstva koji je stečen ustupom. Neograničeni ustup moguć je jedino ako se ne dira u prava trećih. a I sve ostale tražbine koje su osigurane založnim pravima (hipotekama) na istoj nekretnini. dolazi do promjene u prvenstvenom redu tih prava na određenoj nekretnini. a na način da se u zemljišnoj knjizi upiše ustup prvenstva. Ovrha bude provedena ovršnim radnjama: a) Zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi b) Utvrđenjem vrijednosti nekretnine c) Prodajom nekretnine d) Namirenjem ovrhovoditelja iz kupovnine dobivene za tu nekretninu U ovršnom postupku koji je pokrenuo bilo koji vjerovnik radi namirivanja svoje novčane tražbine iz vrijednosti nekretnine. To se zbiva na temelju očitovanja volje nositelja prava koje stupa nazad u prvenstvenom redu I nositelja prava koje u tom redu stupa naprijed. zamijeniti s mjestom koje u tom redu ima neka druga hipoteka. vlasnik nekretnine ovlašten raspolagati s neizbrisanom hipotekom. odredivši ovrhu svojim rješenjem o ovrsi 3. U pravilu ima apsolutan učinak  promjena je definitivna. potrebno je da oni pristanu na njega. inače je moguć samo ograničeni ustup.www. Tražbina založnog vjerovnika namirivat će se iz vrijednosti založene nekretnine putem suda koji će djelovati u ovršnom postupku: 1. Vjerovnik-ovrhovoditelj će zabilježbom steći pravo namirenja te svoje tražbine iz vrijednosti nekretnine 119 . ravna prema promjenama onog prava koje je stupilo nazad. Sudskom (ovršnom) prodajom založene nekretnine te namirivanjem iz kupovnine 2. Hipotekarni vjerovnik može ostvarivati svoje pravo na namirenje hipotekom osigurane tražbine iz vrijednosti nekretnine koja je opterećena hipotekom. ili koje drugo knjižno pravo na istoj nekretnini. Moguće je ugovoriti da ustup ima samo relativan učinak. te namirivanjem iz vrijednosti plodova I drugih koristi koje ona daje (bez prodaje!!) Za namirivanje putem sudske (ovršne) prodaje potrebno je da 1. promjene koje bi se naknadno zbile u pogledu knjižnih prava koja su zamijenila mjesta. pa I one koje još nisu dospjele. Prestane li hipotekarna tražbina na koji drugi način. naime da se postojanje I obujam prava koje je stupilo naprijed. Da bi hipoteka prestala potrebno je da bude izbrisana Iz zemljišne knjige. nakon prestanka tražbine. Ugovorom o hipoteci vjerovnik je preuzeo obvezu da će. može ga se na to siliti putem suda. u obzir za namirivanje dolazi ta njegova tražbina. Privremenom upravom založenom nekretninom. učiniti sve da bi se ta hipoteka izbrisala.pravokutnik. može prenijeti tu hipoteku na novu tražbinu koja nije veća od one upisane koja je prestala. ako time ne vrijeđa knjižna prava drugih osoba  ustup prvenstva. ušlo je djelovanje založnog prava u stadij namirivanja. ne izvrši li je.net Hipotekarni vjerovnik je ovlašten mjesto koje u prvenstvenom redu ima njegova hipoteka. Pravo će moći ostvarivati isključivo putem suda u ovršnom postupku radi naplate novčane tražbine. Ustup može biti naplatan ili besplatan.

Sud će prodavati nekretninu na usmenoj javnoj dražbi. Na zahtjev vjerovnika. može se poslužiti zaštitom koju joj pruža načelo pokrića  može. uključujući I izricanje novčanih I zatvorskih kazni Nakon što je donio rješenje o ovrsi. Nekretninu će sud prodati onome tko je u dražbi najbolji ponuditelj. U Očevidnik nekretnina koje se prodaju u ovršnom postupku upisuju se sve nekretnine koje se na području Hrvatske prodaju u ovršnim postupcima. Na temelju rješenja o ovrsi na nekretnini. Nakon toga donosi zaključak o prodaji nekretnine. koje će djelovati prema svakome.net dužnika. Sud smije nekretninu prodati I za nižu cijenu. no ne za manju od 2/3 utvrđene vrijednosti (prvi put. njime će: a) Utvrditi vrijednost nekretnine b) Odrediti način prodaje (dražba. Kod namirivanja njegovo će pravo konkurirati hipotekama I drugim stvarnim pravima koja se namiruju iz novca dobivenog ovršnom prodajom te nekretnine. prodaja neposrednom pogodbom) c) Uvjete prodaje d) Vrijeme I mjesto dražbovanja (ako odredi dražbu) Svaka osoba čija tražbina se u redu prvenstva za namirenje nalazi ispred tražbine tog vjerovnika. Radi sprječavanja oštećenja nkeretnine. koju će održati na ročištu za prodaju nekretnine pred sucem pojedincem/javnim bilježnikom. sud će joj omogućiti da je razgleda. ovrhu će provesti sud ovršnim radnjama. sud će tom prijedlogu udovoljiti. ako s obzirom na okolnosti slučaja ocijeni da prodaja ne bi bila svrhovita s obzirom na vjerojatnu visinu iznosa djelomičnog namirenja ovrhovoditeljeve tražbine. ali jedino ako je ponudio barem onoliku cijenu za koju se nekretninu može prodati na toj dražbi (u načelu cijena koja je utvrđena kao vrijednost nekretnine). Potrebno je da mu prisustvuje barem jedan ponuditelj. sud u pravilu određuje njezinu prodaju usmenom javnom dražbom. Ovršnu prodaju neposrednom pogodbom odredit će jedino ako su se o tome valjano sporazumjeli vjerovnik I dužnik te osobe čija če stvarna prava prestati ovršnom prodajom nekretnine. te će joj osigurati nesmetano razgledavanje. sud će na propisani način utvrditi vrijednost nekretnine. sud može na prijedlog vjerovnikaovrhovoditelja odrediti: a) Da se dužnik I druge osobe udalje s nekretnine b) Da se nekretninu povjerava na čuvanje ovrhovoditelju ili trećoj osobi c) Da se poduzmu druge potrebne mjere. niti na ičiju pravnu poziciju u ovršnom postupku. tražeći da protiv dužnika odredi ovršnu prodaju njegove nekretnine i slijedom toga namirivanje određene vjerovnikove tražbine iz iznosa dobivenog tom prodajom. predložiti sudu da se tu ovrhu obustavi. Bude li na ročištu za prodaju stavljena makar I jedna ponuda koja dosiže barem najnižu cijenu za koju sud može 120 . ako on predujmi sredstva koja su za to potrebna. Da bi osoba koja je zainteresirana za kupnju mogla imati osobni uvid u nekretninu. Kao način ovršne prodaje nekretnine.www. ako utvrđena vrijednost nekretnine ne pokriva ni djelomice iznos ovrhovoditeljeve tražbine. makar I protiv volje založnog dužnika ili/I posjednika nekretnine. na drugom ročištu ne ispod 1/3 vrijednosti). Ovrhu pokreće vjerovnik svojim prijedlogom sudu/javnom bilježniku. Upis služi samo davanju publiciteta.pravokutnik. sud može odrediti I posebne mjere. U zemljišnoj knjizi će se zabilježbom ovrhe upisati da je dozvoljena ovrha na određenoj nekretnini. U svojstvu potencijalnog kupca može u dražbi sudjelovati svaka osoba koju zakon od toga ne isključuje I ako dade jamčevinu. ne utječe na postojanje založnog prava na nekretnini.

pravokutnik. U pogledu ostalih ograničenih stvarnih prava. Kupoprodajni ugovor će u ime I za račun ovršenika-vlasnika nekretnine zaključiti s kupcem osoba kojoj je sud povjerio tu ovršnu prodaju.net nekretninu prodati na tom ročištu. a I svi koji bi svoje tražbine namirivali u ovršnom postupku iz kupovnine. ona će djelovati I zaključiti ugovor o prodaji nekretnine u ime I za račun založnog dužnika pri čemu je dužna pridržavati se zakonskih pravila o cijeni nekretnine. Pravo građenja 3. a potom po potrebi I prisilno provede da: 1. Pravni poredak onome koji je nekretninu stekao u vlasništvo na temelju rješenja o dosudi. pa da odredi. pa će se (nakon pravomoćnosti tog rješenja I plaćanja kupovnine) u zemljišnu knjigu upisati kupčevo pravo vlasništva na dosuđenoj mu nekretnini te brisati prava I tereti na nekretnini koji prestaju njenom ovršnom prodajom. Stvarne služnosti 2. da ih kupac nije preuzeo valjanim sporazumom s vjerovnikom Ugovori o najmu I zakupu ne prestaju prodajom nekretnine (kupac stupa na mjesto najmodavca). 121 . Druge osobe koje ne raspolažu valjanim pisanim pravnim temeljem za korištenje nekretnine. O tome će sud donijeti I pisano rješenje  rješenje o dosudi. Nakon zaključenja. Osobne služnosti i stvarni tereti koji bi inače prestali. Najmoprimac i/ili zakupac isprazne nekretninu I predaju je u neposredan posjed kupcu 3. odredit će tko je na dražbi postao kupac nekretnine. Deset minuta nakon što je stavljena jedina ponuda zaključuje se dražba. Ovršenik nekretninu isprazni (I iseli se iz nje) te je preda u nesamostalan posjed kupcu koji ju stekao putem ovršne dražbe 2. no oni koji nisu upisani u zemljišnu knjigu (ili su upisani nakon stjecanja založnog prava) prestaju pravomoćnošću rješenja o dosudi. On je ovlašten zahtijevati da ovršni sud provede zaključak o predaji nekretnine kupcu. Nekretninu će se prodavati posredstvom osobe kojoj je takva prodaja povjerena na temelju sudskog zaključka.www. dužan ju je prodati ponuditelju. ovlašćuje da odmah u ovršnom postupku ishodi da nekretnina bude ispražnjena te mu predana u neposredan. Osobne služnosti I stvarni tereti koji su u zemljišnoj knjizi upisani prije prava radi čijeg se namirenja provodi ovrha 4. samostalan posjed. ako zakonom ili u sporazumu s kupcem nije drukčije određeno. sudac utvrđuje koji je ponuditelj ponudio najveću cijenu I da je ispunio uvjete da mu se dosudi nekretnina. tu nekretninu isprazne I predaju kupcu u neposredan posjed Kupac je nekretninu stekao neopterećenu hipotekama. pravomoćnošću rješenja o dosudi prestaju sve hipoteke koje su tu nekretninu do tada teretile. Dužnik je dužan kupcu nekretninu predati u samostalan posjed odmah nakon dostave zaključka o predaji nekretnine kupcu. bez obzira jesu li se uspjele namiriti tražbine. a najmoprimci I zakupci nemaju pravo zahtijevati naknadu. Ovršnu prodaju nekretnine neposrednom pogodbom odredit će sud ako se tako sporazume stranke. Djelovanje ugovora ograničeno je suspenzivnim uvjetom – proizvodit će pravne činke tek pošto ovršni sud na temelju njega donese rješenje o dosudi nekretnine I ono postane pravomoćno. ugovor treba za valjanost imati zakonom propisani oblik (pisani) s time da potpisi moraju biti javnobilježnički ovjerovljeni. ovršnom prodajom ne prestaju: 1.

Zajednička hipoteka (simultana hipoteka) je založno pravo koje radi osiguranja jedne tražbine tereti nekoliko nekretnina solidarno. Da bi zajedno s tražbinom prešla I hipoteka na novog vjerovnika. sud donosi rješenje o namirenju  sud će odlučiti o namirivanju neosporenih tražbina. kao da su one sve zajedno jedna nekretnina. ima pravo da je namiruje putem suda iz vrijednosti tog prava građenja. Ovršnom prodajom zaloga Hipoteka prestaje tek brisanjem (uknjižbom brisanja) iz zemljišne knjige. ako je nekretnina ovršno prodana upravo na zahtjev njezinog vjerovnika Unutra ovog isplatnog razreda djeluje načelo vremenskog prvenstva. po pravilima ovršnog postupka. Ako je na njemu izgrađena zgrada. Kada hipoteka tereti stvar koja je sposobna davati plodove ili neke druge koristi iz čije bi se vrijednosti mogla namirivati hipotekom osigurana tražbina. u njega su svrstane: 1. Tražbina koja nije bila osigurana hipotekom na prodanoj nekretnini. veličini I prvenstvenom redu prava na namirenje vjerovnika I drugih osoba koje postavljaju zahtjev za namirenje. rješenjem o namirenju. Ako nije na pravu građenja izgrađena zgrada.www. Propašću stvari 2. redovni. ta će presuda djelovati protiv vlasnika prodane nekretnine I svih vjerovnika. Sve tako opterećene 122 . dugo vremena neaktivne hipotekarne tražbine. radi namirivanja vjerovnik iz tog pologa. na kojem će raspravljati o postojanju. Sve hipotekarne tražbine 2. Ne moraju biti susjedne. Odreknućem 3. Nakon pravomoćnosti rješenja o dosudi nekretnine kupcu. založni vjerovnik ima pravo predložiti sudu da se namirenje provede iz vrijednosti tih plodova I druge koristi  sud će odrediti privremenu upravu nekretninom I postaviti privremenog upravitelja njome (sekvestra). Relativan prestanak hipoteke zbiva se prijelazom tražbine na novog vjerovnika. Rasterećenjem 7. Apsolutni prestanak hipoteke dogodit će se: 1. čak niti u istoj općini. tada će se ovršno namirivanje iz vrijednosti prava građenja sa zgradom provoditi kao I na bilo kojoj drugoj nekretnini sposobnoj za zalog. po pravilima o ovrsi na nekretnini. Sporne će uputiti na parnicu. sud će održati ročište za diobu novca dobivenog njezinom prodajom. prema pravilima obveznog prava. On će biti ovlašten da ubire I unovčava te plodove nekretnine.net Pravo na namirenje ostvaruje se putem suda. Istekom roka I ispunjenjem raskidnog uvjeta 4. Prestankom osigurane tražbine 5. ovršno namirivanje iz vrijednosti tog prava građenja provodit će se po pravilima o ovrsi na drugim imovinskim pravima (pljenidbom tog prava te njegovim unovčenjem u skladu s odredbama o prodaji pokretnina). Treći isplatni razred je glavni. Nakon održanog ročišta. nije potreban upis tog vjerovnika u zemljišnoj knjizi kao novog hipotekarnog vjerovnika. Sve tražbine naknada za one osobne služnosti I stvarne terete koji su prestali ovršnom prodajom nekretnine 3. odnosno druge koristi od nje. Provodi se po 5 isplatnih razreda. a kad parnični sud o tome pravomoćno presudi. Dobivene iznose dužan je polagati u sud. Vjerovnik tražbine koja je osigurana založnim pravom na pravu građenja.pravokutnik. Prestankom založnog vjerovnika 6. Hipoteka može prestati I zbog jednog specifičnog razloga  ukinuće hipoteke zbog amortizacije (umrtvljenja) stare.

net nekretnine odgovaraju nepodijeljeno za namirenje iste tražbine.www. Vjerojatna je opasnost da bi bez takvog osiguranja ostvarenje tražbine moglo biti spriječeno ili znatno otežano U pravilu se prisilno sudsko založno pravo ne može steći od nevlasnika. ako je ona u vlasništvu dužnika. on je neistinit. Vjerovnik novčane tražbine koji već ima perfektnu ovršnu ispravu o toj tražbini ovlašten je ishoditi da sud osigura tu njegovu tražbinu. Ako bi u zemljišnoj knjizi bio pogrešno izvršen upis. što omogućuje hipotekarnom vjerovniku da slobodno bira odakle će namirivati svoju tražbinu. oružje I druga oprema namijenjeni obrani 2. NEDOBROVOLJNO (PRISILNO) SUDSKO ZALOŽNO PRAVO NA NEKRETNINI Radi osiguravanja mogućnosti za uspješno provođenje vjerovnikove novčane tražbine iz dužnikove imovine. sudska (upravna) nagodba ili javnobilježnička isprava. djelovat će predmnjeva da zemljišna knjiga potpuno I istinito odražava činjenično I pravno stanje te nekretnine dokle god vlasnik ne ishodi brisanje. ako to ne učini. Ali.pravokutnik. a postoji opasnost da bi ovršno namirenje te tražbine moglo biti osujećeno ili znatno otežano. ali još nije perfektna (još nije ovršna) 2. Predmetom mogu biti jedino one nekretnine koje mogu biti prodane u ovršnom postupku radi namirivanja založnih vjerovnika. ona može štititi svoje pravo vlasništva na nekretnini stavljanjem izlučnog zahtjeva (prigovora. Kada je vjerojatno da predstoji ovrha radi namirenja vjerovnikove tražbine. ako da ju dužnikova. Predmet ovog prava može biti I pravo građenja (samo ako je na njemu izgrađena zgrada) I pravo plodouživanja (jedino civilni plodovi). Sudsko prisilno založno pravo akcesorno je tražbini koju osigurava. Način stjecanja je upis u zemljišnu knjigu. Sud će prijedlogu za osiguranje udovoljiti ako: 1. Tada će predbilježba biti način osnivanja prava. ako bi kao predmet osiguranja bila pogrešno određena nekretnina koja nije u vlasništvu dužnika nego treće osobe. vjerovnik može putem suda ishoditi da se osnuje prisilno sudsko založno pravo na nekretnini koja je sposobna da bude predmetom tog založnog prava. osnovavši prisilno sudsko založno pravo na toj nekretnini. kojim će odrediti osiguranje tražbine vjerovnika uknjižbom založnog prava (kao tereta nekretnine). u slučaju da se u ovršnom postupku ne bi uspjelo prodati nekretninu ni na drugom ročištu za dražbu. osnovavši za to prisilno sudsko založno pravo na određenoj dužnikovoj nekretnini. tada će vjerovnik steći založno pravo na toj nekretnini. Vjerovnik je ovlašten. Nekretnine u pogledu kojih je ovrha zakonom isključena. Nekretnine koje se ne mogu prodavati u ovršnom postupku zbog zakonskih pravila o zaštiti ovršenika Pravni temelj bit će odluka suda (rješenje o prisilnom osnivanju založnog prava na nekretnini ili rješenje o prethodnoj mjeri osiguranja). jer su to objekti. 123 . ishoditi da sud osigura njegovu tražbinu. Sud će donijeti rješenje o osnivanju tog prava. ako tražbina postoji I ispunjene su sve opće pretpostavke za stjecanje stvarnih prava uopće I založnih prava posebno. O njegovoj tražbini postoji sudska odluka. za to nisu sposobne: 1. Vjerovnik koji je nositelj tog založnog prava ima iste ovlasti u pogledu nekretnine kao I nositelj dobrovoljnog založnog prava. Pravni temelj osnivanja može biti I rješenje suda doneseno u postupku osiguranja kojim je određena prethodna mjera osiguranja predbilježbom založnog prava na određenoj nekretnini dužnika. može se protiv dužnikove volje na nekoj njegovoj nekretnini osnovati prisilno sudsko založno pravo. kojim će ishoditi da se ovrhu proglasni nedopuštenom. tužbe).

a na način da to pravo bude izbrisano iz zemljišne knjige. ZAKONSKO ZALOŽNO PRAVO NA NEKRETNINI Prava zakonska založna prava na nekretninama nastaju po sili zakona. Naš suvremeni pravni poredak protiv nevidljivih zakonskih založnih prava pruža zaštitu tuđem povjerenju u potpunost zemljišnih knjiga. uz postojanje tražbine I ispunjenje općih pretpostavaka stjecanja stvarnih prava uopće I založnih posebno. izuzeću od ovrhe te o ograničenju ovrhe na određenim stvarima ne primjenjuju se nikada u slučajevima kada se ovrhu provodi na onim stvarima na kojima je vjerovnik založno pravo stekao na temelju pravnog posla. Utvrđenje tražbine koju se osigurava.pravokutnik. Osniva se izvođenjem tog prava iz prava vlasništva nekretnine na temelju založnog ugovora. i ispunjenje općih pretpostavaka za ovu podvrstu založnog prava (u bitnome jednake onima za sudsko dobrovoljno založno pravo na pokretnini). koje ima tri elementa: 1. nego zakon određuje pretpostavke pod kojima određena osoba može postići da se za osiguranje neke njezine tražbine osnuje založno pravo 124 . Sklapaju ga vjerovnik I dužnik pred sudom. JAVNOBILJEŽNIČKO ZALOŽNO PRAVO NA NEKRETNINI – velik dio uloge koju inače igra sud povjeren je javnom bilježniku. ma čija ona bila. koji će biti zaključen u sklopu sporazuma o osiguranju. samim ispunjenjem činjenica koje je zakon za to odredio  nevidljiva hipoteka. Vjerovnik ima glede nekretnine iste ovlasti kao I nositelj sudske hipoteke. Iznimno će ga pošteni stjecatelj moći steći od nevlasnika pod pretpostavkama pod kojima se inače može steći hipoteku od nevlasnika. Apsolutno prestaje na temelju pravomoćnog rješenja koje ukida ranije radnje I mjere na temlju kojih je to pravo osnovano. prisilno sudsko založno pravo prestaje relativno. odnosno na temelju pravomoćnog rješenja o namirenju (potrebno je brisanje iz zemljišne knjige). Predmetom sudskog dobrovoljnog založnog prava sposobna je biti svaka nekretnina koja je sposobna biti predmetom dobrovoljnog založnog prava (I pravo građenja). I tražbinu namiruje poput nositelja prisilnog založnog prava. Bitni sadržaj mu je sporazumno očitovanje volje stranaka. osniva se bez upisa no on je poželjan kako bi se pravo zaštitilo. koju će sud odrediti I provesti kao mjeru osiguranja Osniva se kao teret na nekretnini uknjižbom u zemljišnu knjigu. Prelazeći na novg vjerovnika.www. Tim se pravom može služiti od kad mu tražbina postane ovršna. SUDSKO I JAVNOBILJEŽNIČKO DOBROVOLJNO ZALOŽNO PRAVO NA NEKRETNINI Za osnivanje je potrebno. Apsolutno prestaje na temelju pravomoćnog rješenja koje ukida one radnje I mjere kojima je to založno pravo osnovano. uključujući I trenutak njenog dospijeća 2. ima snagu sudske nagodbe. Neprava zakonska založna prava su ona koja se ne osnivaju ipso iure. s jednom velikom razlikom: pravila OZ o zaštiti ovršenika. Pravo relativno prestaje prelaženjem tražbine na novog vjerovnika. Ugovor o zalaganju nekretnine (založni ugovor) 3. potpisan ima snagu sudske nagodbe. Suglasnost stranaka da se na toj nekretnini osnuje založno pravo sudskom radnjom osiguranja – uknjižbom u zemljišnoj knjizi.net Vjerovnik ima pravo da se namiruje iz vrijednosti založene nekretnine. Sporazum o osiguranju sklapa se u obliku javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave. Vrši se po isplatnim redovima I mjestu u redu prvenstva. isključivo putem suda (načelo oficioznosti).

vjerovniku 125 . Posebne pretpostavke osnivanja određene su posebnim zakonom koji uređuje pojedinu podvrstu zakonskih založnih prava. Posebne pretpostavke ovakvog stjecanja su: 1. DOBROVOLJNO ZALOŽNO PRAVO NA SUBJEKTIVNOM IMOVINSKOM PRAVU Osniva se na temelju očitovanja zalogodavčeve volje.net ne nekretnini na taj način da ga se upiše u zemljišnu knjigu. ili kao hipoteka na pravu (registarski zalog osnovan upisom). Idealnom dijelu takvog imovinskog prava (I sve pripadnosti) 3. sposobno da bude predmetom založnog prava koje je 2. bilo kao obični zalog imovinskog prava (imovinski zalog. Pojedinačno određenom imovinskom pravu (I svim njegovim pripadnostima) 2. Posebne pretpostavke: a) Dotadašnji suvlasnik/sunasljednik jer nekretninu stekao u vlasništvo na temelju sudske odluke o razvrgnuću suvlasništva isplatom b) Na temelju te odluke postoji tražbina na plaćanje određene svote novca drugom suvlasniku/sunasljedniku na ime isplate njegovog dijela Nastaju samim ispunjenjem ovih pretpostavaka. osnovan prijenosom radi osiguranja). ZALOŽNO PRAVO NA IMOVINSKOM PRAVU Predmetom zaloga mogu biti I ona subjektivna prava koja su zakonom u tom pogledu pravno izjednačena sa stvarima  prava koja su imovinska. a nije o njima izdan vrijednosni papir (npr.pravokutnik. nije potreban nikakv daljnji čin (upis u zemljišnu knjigu). ovisi o vrsti subjektivnog imovinskog prava koje se zalaže. Ugovorom o davanju prava u zalog obvezuje se dužnik ili netko treći vjerovniku da će radi osiguranja određene vjerovnikove tražbine založnim pravom. Čin čije provođenje je zakonom određeni način osnutka tog prava. osim onih koja se osnivaju upisom u javne knjige ili druge javne upisnike. GLAVA 23. bilo iz vrijednosti onoga što nositelju tog prava pripada na temelju tog prava. Subjektivno pravo. Pravo na civilne plodove koje daje subjektivno pravo odnosno njegov idealni dio Ovakva prava su u pravnom pogledu izjednačena s pokretninama. Upisom u zemljišnu knjigu ili drugi javni upisnik zalažu se stvarna prava na nekretninama te subjektivna prava koja su osnovana upisom u javni upisnik. dionice). Zakonsko založno pravo suvlasnika I sunasljednika – na stvarima koje su bile zajedničke. Prvo je poput pignusa a drugo hipoteka. Valjani zalogodavčev pravni posao kao pravni temelj za osnivanje založnog prava na tom subjektivnom pravu 4. Založno pravo na pravu može se steći I imati na za to sposobnom: 1.www. U sastavu zalogodavčeve imovine 3. pojedinačna I sposobna (prikladna) za to da vjerovnik iz njih namiruje svoju tražbinu. ali je suvlasnička/sunasljednička zajednica razvrgnuta isplatom. kojim vjerovnik dolazi u takav položaj glede zalogodavčevog prava da je u stanju odatle namirivati svoju tražbinu koju se osigurava založnim pravom. a o njima nije izdan vrijednosni papir. Za njih (I prava I neprava) vrijedi ono što inače vrijedi za hipoteke na nekretninama. OBIČNI ZALOG IMOVINSKOG PRAVA – dobrovoljno zalaganje prijenosom vjerovniku radi osiguranja njegove tražbine. bilo putem unovčavanja samog založnog prava.

Sadržaj ovisi o tome kakvo se subjektivno imovinsko pravo zalaže: tražbina. tek kad on primi notifikaciju bit će. pri ustupanju ima ulogu cessusa). cesionara) b) Da primatelj (cesionar. Ono se osniva na način na koji se to pravo prenosi drugoj osobi. bilo one tražbine koja bi trebala biti osigurana založnim pravom.www. 126 . Uglavak da založeno pravo ostaje vjerovnikovo. razlika je samo u tome što je svrha prijenosa specifična: causa prijenosa prava radi zalaganja jest osiguranje neke stvarnopravne tražbine. Uglavak da dužnik ne može zalog nikada ispuniti 4. kauzalan. Zabranjene su I ništetne: 1. Uglavak po kojem bi vjerovnik mogao založeno mu pravo otuđiti po unaprijed određenoj cijeni ili je po toj cijeni zadržati za sebe (nije zabranjen u pogledu subjektivnog prava koje ima propisanu cijenu) 5. a druga se ugovorna strana obvezuje da će se pravom koje joj bude preneseno u zalog. služiti samo u granicama ovlasti koje joj pripadaju kao založnom vjerovniku. a posebno 2. te od notifikacije dužnikovog dužnika (cessusa) o tom ustupu. Zakonom određeni način osnivanja založnog prava na zalogodavčevoj tražbini je čin koji se sastoji od dvoga: ustupa (cesije) radi osiguranja tražbine-zaloga vjerovniku tražbine koju se time osigurava. naplatan I neformalan ugovor. Da bude sklopljen ugovor o ustupanju (pactum de cedendo) radi osiguranja. ako mu njime osigurana tražbina ne bude ispunjena u određenom roku (lex comissoria) 3. kojima se ona obvezala da će određenu činidbu ispuniti ovlašteniku – osobi koja je naznačena u tom papiru. Potrebno je: 1. Uglavak po kojem vjerovnik ne bi niti nakon dospijeća osigurane tražbine smio zahtijevati namirenje iz založenog prava Redoviti način osnivanja dobrovoljnog založnog prava na subjektivnim imovinskom pravu je čin kojim se prenosi pravo radi osiguranja. Obavještavanje dužnikovog dužnika (cessusa) o tom ustupu. naime da: a) Vjerovnik te tražbine (koji će osnivanjem tog založnog prava postati založnim dužnikom) očituje svoju volju (u ulozi ustupitelja – cedenta) da tu svoju tražbinu kojom potražuje neku činidbu od svojeg dužnika (tj. od dužnikova dužnika. osnovano založno pravo na ustupljenoj tražbini Na subjektivnom pravu koje je utjelovljeno u vrijednosnom papiru koji glasi na donositelja osniva se založno pravo jednako kao I na pokretninama.pravokutnik. na temelju zalogodavčevog pravnog posla (ako su ispunjene I sve ostale pretpostavke). ustupi radi osiguranja vjerovniku one tražbine koju se osigurava (on će pritom imati ulogu primatelja. Bitni mu je sastojak obvezivanje neke osobe vjerovniku da će na svojem subjektivnom imovinskom pravu osnovati založno pravo. Općenito sve odredbe koje su suprotne naravi bilo zaloga. Uglavak po kojem založni dužnik ne bi smio na pravu koje je založio osnivati daljnja založna prava za druge osobe 6.net prenijeti određeno subjektivno imovinsko pravo u zalog. budući založni vjerovnik) očituje svoju volju da to ustupanje prihvaća 2. pravo utjelovljeno u vrijednosnom papiru ili kakvo drugo subjektivno imovinsko pravo prikladno da vjerovnik iz njegove vrijednosti namiruje svoju tražbinu. Vrijednosni papiri su zapravo u papiru utjelovljeni jednostrani pravni poslovi osobe koja je taj papir izdala. te da će to pravo nazad prenijeti zalogodavcu čim prestane tražbina koju taj zalog osigurava  konsenzualan. Založnom se vjerovniku ne može dati u posjed subjektivno pravo koje mu se zalaže.

I da se isplate obavljaju izravno vjerovniku na način određen u toj ispravi. zapljenom tih tražbina na temelju naloga njihovog povjerenika. izravno uplaćuje vjerovniku. odnosno bjanko zadužnice Ovi su slučajevi uređeni posebnim propisima ovršnog prava. bez obzira što je pritom bio u dobroj vjeri. renta) može to pravo založiti tako što će svojem dužniku ovjerovljenom ispravom dati suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća u cijelosti ili djelomično. U našem je pravnom poretku omogućeno dobrovoljno zalaganje nekih tražbina na poseban način. nego jedino zajedno s tražbinom koju osigurava.pravokutnik. založni vjerovnik nema pravo na posjed prava-zaloga. Ova se založna prava upisuju u Upisnik sudskih I javnobilježničkih osiguranja tražbina. u skladu s njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi. Iznimka postoji u pogledu zaloga tražbina utjelovljenih u vrijednosnim papirima na donositelja (one se u prometu ponašaju kao stvari). npr.net Založno se pravo može osnovati I na drugim imovinskim pravima. upis nije obvezatan. založno se pravo osniva svojevrsnom uputom (asignacijom) radi osiguranja. Takva izjava ima učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi te će djelovati kao zapljena. Također onaj kojem banka vodi jedan ili više tekućih računa može u korist nekog svog vjerovnika ishoditi zapljenu računa na temelju zadužnice. vanjskom odnosu) djeluje kao nositelj tog subjektivnog prava. ovlasti na osnivanje podzaloga na pravu-zalogu. kao I na dužnost vraćanja prava 127 . ovlasti na uzimanje plodova I drugih koristi od prava-zaloga. Prenese li netko tuđe imovinsko pravo radi osiguranja svojem vjerovniku. Način osnivanja je prijenos tog prava radi osiguranja. dužan ga je čuvati na način primjeren naravi tog prava. Njegov položaj nalikuje položaju založnog vjerovnika koji je u zalog dobio pokretninu. mirovina. On može izvršavati pravo koje mu je preneseno radi osiguranja. Ovlasti I dužnosti založnog vjerovnika su poput onih koje bi založni vjerovnik imao da je tuđu pokretnu stvar dobio u ručni zalog. Vjerovnik ima dužnost čuvanja prava-zaloga. subjektivna prava koja mogu biti založena nije moguće posjedovati. u pogledu uporabe (izvršavanja) prava-zaloga. na potanje mogućnosti zamjene prava-zaloga nekim drugim zalogom. Založno pravo na imovinskom pravu je otuđivo I nasljedivo. U stadiju osiguranja. autorskom pravu I srodnim pravima  točnije na imovinskim koristima koje ta prava daju. ali ne samostalno. taj time u pravilu nije stekao založno pravo na tome pravu izjednačeno s pokretninom. ima deklaratoran karakter I služi davanju publiciteta. isto je I s njegovim pravnim raspolaganjima pravom-zalogom. On je dobio mogućnost da u odnosu prema svakome ( u tzv. dakle onaj čin koji je zakonom određen za prijenos odnosne vrste subjektivnih prava na druge osobe. na patentima.www. Tada njegova suglasnost ima pravni učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi pa će djelovati kao zapljena prava na stalna novčana primanja. Budući da subjektivna prava nisu vanjski vidljiva nema ni stjecanja založnog prava na subjektivnom pravu od osobe koja nije nositelj tog subjektivnog prava. bez obzira što ga njegov odnos sa zalogodavcem (cedentom) obvezuje da to ne čini. I to: a) Zapljenom plaće (odnosno drugih stalnih novčanih primanja) po pristanku ovršenika b) Zapljenom računa kod banke na temelju zadužnice. kao posljedica prelaska te tražbine na drugu osobu. Onaj tko ima pravo na “stalna novčana primanja” (plaća. I to na način da će ispravom na kojoj je javno ovjerovljen njegov potpis (zadužnicom) dati suglasnost da se radi naplate tražbine određenog vjerovnika zaplijene svi računi koje ima kod banaka te da se novac s tih računa.

Ako mu je takvo namirivanje dopustio založni dužnik izričito I u pisanom obliku 128 . vjerovnik je ovlašten postavljati svakome sve one zahtjeve koji su za to potrebni. Nije dužan vratiti plodove I druge koristi koje je ovlašteno za sebe uzeo. kao I primiti to ispunjenje. Vjerovnik treba (u ulozi ovrhovoditelja) ishoditi provođenje ovrhe (ovršnih radnji) protiv založnog dužnika (ovršenika) radi namirivanja te tražbine iz prava zaloga (kao predmeta ovrhe). dužnik te tražbine-zaloga koji je uredno obaviješten o ustupu te tražbine. Kada tražbina-zalog dospije za ispunjenje.www. I to u ovršnom postupku radi naplate novčane tražbine. založni ih je vjerovnik ovlašten I dužan naplatiti. odnosno iz nadomjestka zaloga. Ako bi dužnik pogrešno izvršio dužnu činidbu trećemu. Iznimno. Iz onoga što je dobiveno na ime ispunjenja tog prava 4. Vjerovniku pripada na temelju pravnog posla pravo na namirenje izvansudskim putem: 1. otkazati trajni obvezni odnos.pravokutnik. Daje li založena tražbina kamate ili kakva druga povremena davanja. kada je to potrebno za dospijeće založene mu tražbine). odnosno dobrog gospodarstvenika (propusti li to. Namirenje se provodi po pravilima ovršnog postupka. Založni vjerovnik kojemu je založena tražbina ima pravo zahtijevati: 1. više ne može svoju obvezu valjano ispuniti ustupitelju (cedentu). Iz onoga što je dobiveno od tog prava (kamate I druga povremena davanja) 3. Založni vjerovnik ima pravo zahtijevati od dužnika da mu taj ispuni što je dužan. Od trenutka kad je neka tražbina založena. Iz vrijednosti založenog subjektivnog imovinskog prava (iz prava-zaloga) 2. Iz onoga što je dobiveno kao naknada za to pravo Pravo na namirenje osigurane tražbine iz vrijednosti prava-zaloga ostvaruje se u pravilu putem suda (načelo oficioznosti). Od trećih osoba ono što su primile na ime a) Dospjelih kamata I drugih povremenih davanja koja daje tražbina-zalog b) Ispunjenje tražbine-zaloga Bude li ispunjena zalogom osigurana tražbina. U stadiju namirivanja vjerovnik smije ostvarivati svoje pravo na namirenje pa osiguranu tražbinu namirivati: 1. založni vjerovnik je dužan vratiti onu tražbinu koja mu je bila prenesena radi osiguranja  dužan je izvršiti povratni ustup (povratnu cesiju) založene tražbine zalogodavcu. ako I ukoliko je njihova vrijednost prebijena s njegovom tražbinom.net zaloga nakon što prestane založno pravo na njemu. Vjerovnik je ovlašten I dužan poduzeti mjere potrebne za očuvanje založene tražbine (npr. a dužnik treba njemu ispuniti dužnu činidbu. pošto ona dospije za ispunjenje 2. ili ona prestane iz nekog drugog razloga. Rješenjem će odrediti ovršne radnje koje će se provoditi u pogledu prava-zaloga u cilju prisilnog namirivanja vjerovnikove tražbine dobivene tom prodajom. Da bi mogao štititi svoje založno pravo. odgovara dužniku za štetu). ovisno o vrsti prava-zaloga. založni je vjerovnik ovlašten I dužan učiniti što je potrebno da bi ona bila ispunjena. Vjerovnik je dužan prema založenoj tražbini postupati s pažnjom dobrog domaćina. Ako prijedlog ima pravni temelj ovrhu će rješnjem o ovrsi odrediti sud (javni bilježnik). pod zakonom određenim pretpostavkama. Od dužnika tražbine-zaloga a) dospjele kamate I druga dospjela povremena davanja koja ona daje b) ispunjenje tražbine-zaloga. založni vjerovnik će imati pravo od tog trećeg zahtijevati ono što je taj bez pravnog temelja primio na ime ispunjenja založene tražbine (I putem suda u ovršnom postupku). moguće je izvansudsko namirenje.

pravokutnik. No on nije dužan to učiniti. stupi drugo pravo ili stvar) 2. ali jedino putem osobe koja je javno ovlaštena za prodaju na burzi. Ograničena stvarna prava na nekretninama (npr. a podredno odredbe o založnom pravu na nekretninama. Ako postoji neoboriva zakonska predmnjeva da je založni dužnik dopustio izvansudsko namirivanje. predbilježba) založnog prava u zemljišnoj knjizi Ova prava prelaze. kamatama I glavnicom). odnosno za javne prodaje takvih prava. Odreknućem 3. Založni vjerovnik koji je svoje pravo na namirenje ostvario izvansudskim putem. opterećuju se I prestaju po pravilima o založnom pravu na nekretninama. a dužnik nije u trenutku osnivanja založnog prava izričito isključio izvansudsko namirivanje Založnom vjerovniku pripada na temelju zakona pravo na izvansudsko namirivanje iz novca koji primi na ime: a) Ispunjenje tražbine zaloga b) Kamata odnosno drugih povremenih davanja koja daje tražbina zalog c) Zalogodavčevih civilnih plodova nekretnine (najamnine. Rasterećenjem Relativan prestanak zbiva se prijelazom tog založnog prava s dotadašnjeg nositelja na novoga. Založni vjerovnik ima prava kao da mu je založena nekretnina. nije ovlašten izvršavati mu založeno pravo. iako nema pravo da tim putem namiruje osiguranu tražbinu. Iznimno ga je ovlašten prodati iz tzv. Prestankom založnog vjerovnika 6. Dobrovoljno založno pravo apsolutno prestaje: 1.net 2. Prestankom osigurane tražbine. Posebne pretpostavke stjecanja ovakve vrste založnog prava su: A) Predmet zalaganja je subjektivno pravo upisano u zemljišnu knjigu B) Pripadanje tog prava zalogodavcu C) Valjani pravni posao kao temelj za osnivanje založnog prava na tom pravu D) Valjani način stjecanja  upis (uknjižba. Ima pravo na očuvanje prava-zaloga I njegove vrijednosti. pravo građenja. odgovoran je za štetu koja je odatle proizašla. kamata I glavnice). To može biti putem prodaje zaloga na javnoj dražbi.www. zakupnine) d) Prava sadržanih u nematerijaliziranim vrijednosnim papirima Način na koji smije ostvarivati svoje pravo na izvansudsko namirivanje određen je zakonom. a ostatak je dužan vratiti zalogodavcu. ako je na ime ispunjenja tražbine-zaloga primio novac pošto je osigurana tražbina već bila dospjela. a ona postoji ako je osigurana tražbina iz trgovačkog posla. Ovlašten je zadržati od tog novca onoliko koliko je potrebno za namirenje osigurane tražbine (troškova. ali ga je ovlašten štititi. Istekom roka I ispunjenjem raskidnog uvjeta 4. Propašću prava zaloga (osim ako na mjesto prava koje je prestalo. slobodne ruke (neposrednom pogodbom). pravo na zaštitu prava-zaloga 129 . HIPOTEKA NA SUBJEKTIVNOM IMOVINSKOM PRAVU (REGISTARSKO ZALOŽNO PRAVO NA PRAVU) Osnivanjem hipoteke zalažu se: 1. zajedno sa svim sporednim tražbinama kamata I troškova 5. Vrijednost svega što je založni vjerovnik ovlašteno naplatio (odnosno ubrao) ili inače imao od založene mu tražbine prebija se s osiguranom tražbinom (troškovima. služnost plodouživanja) – primjenjuju se u prvom redu posebne zakonske odredbe koje njih uređuju.

pravokutnik. čineći je ovisnom o okolnosti slučaja. rješenja o zabrani. no tek njegovim brisanjem iz zemljišne knjige. Prava utjelovljena u tzv nematerijaliziranim vrijednosnim papirima PRISILNO ZALOŽNO PRAVO NA SUBJEKTIVNOM IMOVINSKOM PRAVU Dužnikova osobna odgovornost cjelokupnom imovinom učvrstiti će se dodatnom. usmjereno na osiguranje novčane tražbine subjektivnom imovinskim pravom b) Rješenje o ovrsi zapljenom (pljenidbom) ovršenikovog prava 4. nego tu njihovu sposobnost steže u određene granice. što ih ne čini apsolutno nesposobnima za to da se na njima osnuje prisilno sudsko založno pravo. ako o njima nije izdan vrijednosni papir 3. time će biti povrijeđeno pravo njihova nositelja koje će on moći zaštitit izlučnim zahtjevom 2. Može biti sudsko I upravno. a čije provođenje je zakonom određeni način osnutka sudskog prisilnog založnog prava na takvom subjektivnom pravu  izvršenje radnje osiguranja. Posebne pretpostavke stjecanje ove vrste založnog prava: 1. ili unaprijed u postupku prisilnog osiguranja. Prisilno sudsko založno pravo osniva se na temelju rješenja kojim sud određuje to osiguranje. kao I osnovati na njemu podzaložno pravo. a na način na koji određuju zakonske odredbe o ovrsi I prisilnom osiguranju. kada ovrha vjerojatno predstoji.www. Na subjektivnim imovinskim pravima koja su pravno izjednačena s pokretninama način je zapljena (provedena pljenidba). Pravo prestaje kao I sva dobrovoljna založna prava. a na onima izjednačenim s nekretninama upis u zemljišnu knjigu (ili drugu javnu knjigu). Ako je predmet zaloga sposoban dati plodove. tada se može ishoditi od suda osnivanje privremene uprave. naime rješenja o ovrsi kojim je izrečena: a) Zabrana dužniku ovrhovoditeljevog duužnika da svojem vjerovniku ispuni tu tražbinu 130 . Namirivanje se provodi putem suda. Sud određuje I provodi prisilno osiguranje tražbina u postupku ovrhe koji je već pokrenut. stvarnopravnom odgovornošću onim subjektivnim pravom u pogledu kojeg je osnovano prisilno sudsko založno pravo. 2.net od tuđih zahvata. ovršnom prodajom založenog prava. Na tražbinama ovo se založno pravo osniva zapljenom. a ovlašten je I ustupiti mjesto u prvenstvenom redu za namirivanje iz prava zaloga. Za osnivanje tog prava postoji pravni temelj u odluci suda (javnog bilježnika). Subjektivno pravo je u sastavu dužnikove imovine – prisilno sudsko založno pravo može se osnovati na jednom ili više subjektivnih imovinskih prava koja su u sastavu dužnikove imovine. ali je vjerojatna I opasnost da bi namirenje vjerovnikove tražbine moglo biti osujećeno ili znatno otežano. koja je a) Rješenje o određivanju prethodne mjere osiguranja. u pravilu nisu sposobna biti ona prava koja su iz socijalnih razloga izuzeta od ovrhe koju bi se provodilo radi namirenja vjerovnikove novčane tražbine. Druga subjektivna imovinska prava koja nastaju upisom u javni upisnik. Dogodi li se da tuđa imovinska prava budu zaplijenjena kao da su dužnikova. U pogledu nekih prava će djelovati ograničenja ovrhe uspostavljena iz socijalnih razloga. 3. Sposobno je da bude predmetom prisilnog sudskog založnog prava – uopće nisu sposobna ona subjektivna prava za koja je zakonom isključena mogućnost da budu predmetom ovrhe. Provodi ju se dostavom dužnikovom dužniku tzv. Da bude izvršen čin određen tim sudskim rješenjem.

u čijem sastavu je valjani založni ugovor zalogodavca-protivnika osiguranja I zalogoprimca-predlagatelja osiguranja (kao element sadržaja sporazuma o osiguranju) I oblikovan u sudski zapisnik o sporazumu stranaka da osiguraju vjerovnikovu tražbinu dobrovoljnim sudskim založnim pravom na određenom subjektivnom imovinskom pravu (sporazum o osiguranju). a I nenovčanu tražbinu. ZAKONSKO ZALOŽNO PRAVO NA SUBJEKTIVNOM IMOVINSKOM PRAVOM Potrebno je da takvo založno pravo uspostavi posebni zakon (kao npr. kad potpisan. pravo je potrebno upisati u Upisnik sudskih I javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika na pokretnim stvarima I pravima (upis ima samo deklaratoran učinak I publicitetno djelovanje). Posebne pretpostavke osnivanja sudskog dobrvoljnog založnog prava su: 1. dobiva snagu sudske nagodbe. Sud će na temelju sporazuma stranaka donijeti rješenje o osiguranju kojim će odrediti mjeru osiguranja tražbine – upis založnog prava. FIDUCIJARNI PRIJENOS I NEKE DALJNJE MOGUĆNOSTI STVARNOPRAVNOG OSIGURA NJA TRAŽBINE Fiducijarni prijenos vlasništva radi osiguranja je takva upotreba prava vlasništva za stvarnopravno osiguravanje vjerovnikove tražbine. Tražbina koju se osigurava ima zakonom određena posebna svojstva za osiguravanje ovom podvrstom založnog prava 2.www. ono je u biti registarsko založno pravo. da njome vlasnik ne opterećuje svoju stvar založnim pravom. odnosno javnog bilježnika. nego je prenosi u vlasništvo vjerovnika radi osiguranja neke njegove tražbine. što ga vjerovnik I dužnik sklapaju pred sudom u postupku osiguranja. u posebnom postupku sudskog I javnobilježničkog osiguranja tražbina na temelju sporazuma stranaka I po pravilima tog postupka. već jedan od triju bitnih elemenata sadržaja sporazuma o osiguranju. Može biti osnovano I postojati na svim subjektivnim imovinskim pravima koja su sposobna da budu predmet založnog prava – zalog. GLAVA 24. Pred sudom je u postupku osiguranja (postupku sudskog I javnobilježničkog založnopravnog osiguranja na temelju sporazumna stranaka) a) Sklopljen sporazum o osiguranju. pa je na temelju toga b) Sud donio odgovarajuće rješenje o osiguranju 4. u slučaju založnog prava suvlasnika I sunasljednika). SUDSKO I JAVNOBILJEŽNIČKO DOBROVOLJNO ZALOŽNO PRAVO NA SUBJEKTIVNOM PRAVU Dobrovoljno založno pravo (osnovano na temelju suglasne volje vjerovnika I vlasnika zaloga). Subjektivno imovinsko pravo koje će biti zalog pripada zalogodavcu (u njegovoj je imovini). kao I da pravno raspolaže tom svojom tražbinom I založnim pravom kojim je ona osigurana U pravilu se ne može steći od nevlasnika. Izvršen je čin koji je zakonom određeni način stjecanja tog založnog prava Njime se može osigurati novčanu. ovlaštenom da ga založi 3. Pravni temelj je založni ugovor  nije samostalni ugovor. Vjerovnik time dobiva u pogledu stvari onu pravnu vlast koja 131 . gdje ga se oblikuje u sudski zapisnik o sporazumu stranaka koji.pravokutnik. ali nastaje uz sudjelovanje suda.net b) Zabrana vjerovniku tražbine koju se plijeni da tu tražbinu naplati od svojeg dužnika.

uređenog općim pravilima obveznog prava 2. Time se uspostavlja fiducijarni odnos (odnos fiducije.Drugi put je izgrađen pravilima o sudskom. Uvjet će biti da osigurana tražbina postoji. Odnos fiducije se tradicionalno uspostavlja kao obvezni odnos. posredstvom postupka pred sudom ili javnim bilježnikom. naime da je postojala u trenutku kada je vlasništvo preneseno radi njezinog osiguranja. uređeno OZ-om. jer ispunjenjem uvjeta vlasništvo mu se vraća). Sadržaj njihova odnosa čine međusobna prava I dužnosti u pogledu prenesenog vlasništva. namiriti osiguranu tražbinu iz te stvari. Fiducijarno vlasništvo akcesorno je tražbini koju osigurava. Osiguravanje tražbina fiducijarnim prijenosom je u našem suvremenom pravnom poretku moguće: 1. Prijenosom vlasništva radi osiguranja. slično založnom pravu no s velikim razlikama. na temelju pravila ovršnog prava o osiguranju FIDUCIJARNI PRIJENOS VLASNIŠTVA RADI OSIGURANJA TRAŽBINE (STVARNO PRAVO) Na vjerovnika se vlasništvo prenosi ograničeno razlogom tog prijenosa – osiguranje određene tražbine. Uz ovaj tradicionalni.pravokutnik. uz uspostavu ugovornog fiducijarnog odnosa. ali ograničavajući vlasništvo koje prenosi razlogom tog prijenosa kao uvjetom. jer ispuni li se tražbina koju njegovo vlasništvo osigurava. a u drugom kao odgodni pozitivni uvjet (kod fiducijanta.Jedan je stvarnopravne naravi. vjerovnik će biti vlasnikom sve dok taj razlog prijenosa postoji pri čemu će imati ovlasti I dužnosti koje proizlaze iz tog na zakonu utemeljenog odnosa fiducije . odnosno javnobilježničkom osiguravanju tražbina. na temelju ugovora o fiduciji. postupajući u ulozi vlasnika. bude li mu ispunjena (ili inače prestane) osigurana tražbina – vratiti nazad (nazad prenijeti) ono što mu je dao radi osiguranja. a da potom nije ispunjena.www. što mu omogućuje da može. povjerenja) između prenositelja kao fiducijanta I vjerovnika kao fiducijara. Uvjet postojanja osigurane tražbine ima dvostruko djelovanje (dvostruki uvjet): u jednom smjeru djeluje kao raskidni I negativni uvjet (prema fiducijaru. na temelju stvrnopravnih pravila o ograničenju vlasništva uvjetom 3. kao uvjet. niti je prestala na bilo koji drugi način. dužnost prenijeti mu vlasništvo natrag kad njegova tražbina bude ispunjena ili prestane na bilo koji drugi način. Vjerovnikova tražbina se osigurava prijenosom vlasništva stvari ili prijenosom prava. vlasništvo mu pripada dok postoji osigurana tražbina.net pripada vlasniku. Vjerovnik-fiducijar ima prema fiducijantu dužnost da se prenesnim vlasništvom služi jedino na određeni način I jedino u onu svrhu za koje mu je ono preneseno. ono time prestaje). oslobođeno od uvjeta kojim je bilo ograničeno. To mu omogućuje da vjerovnikovu tražbinu osigura time što će na njezinog vjerovnika prenijeti vlasništvo neke svoje stvari. Vjerovnik postaje uvjetnim vlasnikom stvari. utemeljen na vlasnikovom pravu da raspolaže svojim pravom vlasništva I tako ga ograniči uvjetom. postoje još dva alternativna puta: . Sudskim I javnobilježničkim osiguranjem prijenosom vlasništva na stvari I prijenosom prava. Pri tom se prijenosu uspostavlja odnos fiducije između prenositelja (koji igra procesnu ulogu protivnika osiguranja) te vjerovnika (koji igra procesnu ulogu predlagatelja osiguranja). kojim se vjerovnik obvezuje prenositelju da će mu. Stekavši tako ograničeno vlasništvo. Da bi fiducijarno vlasništvo prešlo na osobu na koju je prešla tražbina koju ono osigurava nije potreban poseban pravni temelj. a kada ona prestane prijašnjem će vlasniku vratiti to vlasništvo. ali je potreban odgovarajući način stjecanja 132 . Prijenosom vlasništva radi osiguranja.

može ga se prenijeti na osobu koja nije njezin vjerovnik no daljnja uvjetovanost tog vlasništva ovisit će o tome je li djelovanje uvjeta relativno ili apsolutno. Fiducijarni prijenos vlasništva ima poseban razlog I cilj – osiguranje neke određene tražbine. mogu se samo tumačiti I nadopuniti. sa svim posljedicama koja odatle proizlaze. vjerovnik-fiducijar je po zakonu dužan fiducijantu (tj. a ne bude namirena. Za prijenos je potrebno: 1. obzirno prema njemu koji čeka da ispunjenjem uvjeta postane vlasnik stvari 2. Da su ispunjene sve zakonske pretpostavke za prijenos vlasništva na stjecatelja: a) Opće pretpostavke za stjecanje stvarnih prava b) Posebne za stjecanje stvarnih prava u vlasništvo na temelju pravnog posla c) Posebne pretpostavke prijenosa vlasništva radi osiguranja  Specifični razlog (svrha. Prijenosom se osniva odnos fiducije. njegovim sveopćim pravnim sljednicima) : 1. ali ne I prema trećima.pravokutnik. ili stvar valjano opteretiti stvarnim pravom u nečiju korist. Pravila su striktne naravi. odreći ga se. Vjerovnik je prema vani bezuvjetni vlasnik. Pošto osigurana tražbina dospije. Obvezan je propustiti služiti se I raspolagati tom stvari osim za namirenje te tražbine 3. To mu omogućuje da svoju tražbinu namiri iz dobivene stvari čak I dok još na to nije ovlašten. Prenositelj ima ulogu fiducijanta. ta stvar je u 133 . Da postoji I da je prikladna za tavko osiguranje ona tražbina čijem če osiguravanju služiti fiducijarno vlasništvo 2. Vjerovnik je za svakog bezuvjetni vlasnik stvari pa može činiti što ga je volja sa svojim pravom vlasništva I s onom stvari koja je predmet tog prava te s koristima od nje.www. Postupati sa stvari koju je dobio radi osiguranja. a vjerovnik fiducijara. Njihov odnos je u našem pravu uređen pravilima stvarnog prava o prethodnom I potonjem vlasništvu (fiducijant – prethodni. ali uz neke bitne posebnosti koje se posljedica činjenice da prijenos vlasništva radi osguranja služi istoj svrsi kao I založno pravo. kauza) pravnog posla na temelju kojeg se prenosi vlasništvo  usmjeren na prijenos prava vlasništva radi stvarnopravnog osiguranja određene tražbine na stjecatelja  Specifičan način stjecanja. samim time što je vlasnik svoje pravo vlasništva uvjetovao te ga takvog prenio na drugu osobu. može ga prenijeti drugome. uključujući I fiducijanta.net prava vlasništva. Pravo vlasništva može se odvojiti od osigurane tražbine. djelovat će samo između prenositelja I vjerovnika. vjerovnik će biti dužan prenijeti nazad na fiducijanta vlasništvo stvari koju je dobio radi osiguranja. Za apsolutno djelovanje odnosa fiducije potrebno je ispunjenje zakonom određenih pretpostavki (upis u zemljišnu knjigu ili drugi javni upisnik). nije potreban ugovor o fiduciji jer se zbiva temeljem zakona. a I na način na koji nije ovlašten. ovlašten ju je namiriti iz stvari u skladu s pravilima o namirivanju zalogom osiguranih tražbina izvansudskim putem (nije slobodan u izboru vremena I načina namirivanja 4. fiducijar – potonji vlasnik). u stadiju osiguranja. ako se prenosi vlasništvo nekretnine  upis u zemljišnu knjigu treba biti dvostruk: stjecatelj kao prethodni vlasnik nekretnine te otuđivatelj kao potonji vlasnik iste nekretnine Kada uvjet djeluje relativno. a može I isključiti od toga svaku drugu osobu. Uvjetovanost vlasništva prenesenog radi osiguranja će u pravilu imati samo relativno djelovanje. cilj. ograničiti ga. Kada osigurana tražbina bude ispunjena ili inače prestane. Pretpostavke su iste koje I inače trebaju biti ispunjene da bi stjecatelj na temelju pravnog posla stekao pravo vlasništva.

U odnosu s fiducijarom koji djeluje relativno. a ne može ni zahtijevati da ju se izluči iz ovrhe koja se vodi protiv fiducijara. niti njome odgovara za svoje dugove. ili ne bude vratio stvar u stanju u kojem ju je bio dužan vratiti. stvar će biti dijelom stečajne mase iz koje će se namirivati njegovi stečajni vjerovnici. U stadiju osiguranja fiducijant je za svakoga vlasnik te stvari pod suspenzivnim uvjetom. on ima pravo zahtijevati od njega da mu prenese nazad vlasništvo nad stvari (ako tražbina bude ispunjena ili inače prestane). Fiducijant nema nikakav stvarnopravni status u pogledu stvari koju je prenio fiducijaru. Pri ispunjavanju obveze vraćanja vlasništva fiducijantu prosuđivat će se sadržaj fiducijarove obveze kao da je vjerovnik bio samo plodouživatelj stvar kroz cijelo vrijeme od kada mu je bilo preneseno vlasništvo. pa vjerovnik ima I nadalje isti pravni položaj kao do tada. niti ima ikakave vlasničke dužnosti u pogledu te stvari. pa sve dok ju ne vrati fiducijantu. on je samo potonji vlasnik te nije ovlašten ništa poduzeti protiv pravnih raspolaganja stvari koja bi eventualno poduzeo vjerovnik (ne može ni ishoditi njeno izlučenje iz ovrhe ili stečajne mase). fiducijant još ne može izvrašavati ikakvu pravnu vlast na I u pogledu stvari. Ako to fiducijar ne učini. sada je dospjela obveza vjerovnika da fiducijantu nazad prenese vlasništvo stvari. U stadiju namirivanja vjerovnik je ovlašten. Budući da je on prema svima samo prethodni vlasnik. vjerovnik je ovlašten da radi namirenja unovči prenesenu stvar. na njega su ujedno prešle I njegova prava I obveze (prije navedeni). Fiducijant ponovno postje vlasnikom stvari. on je za svakoga samo prethodni vlasnik. opteretititi je. No u razdoblju pendencije. ne bude li mu tražbina o dospijeću ispunjena. Ako bi neka treća osoba stekla od vjerovnika vlasništvo one stvari koja je ovome prenesena radi osiguranja. Povrijedi li vjerovnik svoje dužnosti iz odnosa fiducije odgovarat će fiducijantu po obveznopravnim pravilima. U stadiju osiguranja vjerovnik ima svu vlasnikovu pravnu vlast na I u pogledu stvari. a padne li pod stečaj. kao da to nikada nije ni prestao biti. za svakoga je potonji vlasnik stvari. otuđiti je. Dospijećem osigurane tražbine ne prestaju pravni učinci fiducijarnog prijenosa vlasništva.pravokutnik. unovčiti stvar ali jedino u skladu s pravilima o namirivanju izvansudskim putem.net sastavu njegove imovine te on njome odgovara svojim vjerovnicima za svoje dugove. Ako na nekoga prijeđe prethodno pravo vlasništva vjerovnika. nije ovlašten njome pravno raspolagati. ali tek nakon što dospije obveza vjerovnika da vlasništvo prenese nazad fiducijaru. stekla bi vlasništvo te stvari neograničeno uvjetom kojim je ono ograničeno u međusobnom odnosu fiducijara I fiducijanta (također ako bi stekla neko pravo izvedeno iz prava vlasništva fiducijara). ali samo pod uvjetom da tražbina nije ispunjena niti je prestala na bilo koji drugi način. pa da iz dobivene kupovnine namiri svoju tražbinu.www. Ispuni li se taj uvjet on djeluje unazad (ex tunc) kao da vjerovnik nikad nije ni bio vlasnik stvari (samo plodouživatelj) te prestaju prava koja je za druge izveo iz svoga prava vlasništva. kao I da mu naknadi štetu koju mu je nanio postupajući protivno njihovom odnosu fiducije. Kod apsolutnog djelovanja prijenosa vlasništva vjerovnikovo pravo vlasništva ograničeno je prema svakome. Bude li osigurana tražbina ispunjena položaj vjerovnika se još ne mijenja. ipak 134 . Ako je tražbina prestala time što je radi njezina namirenja unovčena stvar. U stadiju namirivanja. No. sva pravna raspolaganja koja bi poduzeo u vezi sa stvari imat će učinke koji su ograničeni raskidnim uvjetom kojim je ograničeno I njegovo vlasništvo. fiducijant ima pravo zahtijevati naknadu štete. tada je fiducijar unovčavanjem prestao biti njezinim vlasnikom (višak novca dužan je predati fiducijantu).

Ona stvarna prava koja je fiducijant osnovao na teret svog prava čekanja (potonjeg vlasništva). ono je njegovo subjektivno pravo te ga može opteretiti ili otuđiti. a osoba koja mu radi osiguranja njegove tražbine prenosi posredstvom suda ili javnog bilježnika u vlasništvo neku svoju stvar. ostat će na snazi ona fiducijareva raspolaganja koja ne izlaze izvan okvira plodouživateljevih ovlasti da raspolaže predmetom tog prava (plodovima I drugim koristima). bilo relativno. POKRETNINE Pravo vlasništva se prenosi na vjerovnika ograničeno uvjetom sadržanom u samom cilju prijenosa – osiguranje određene vjerovnikove tražbine (za vjerovnika uvjet je negativni.pravokutnik.net može raspolagati svojim potonjim vlasništvom (pravom čekanja). Ipak. Djelovanje uvjeta u pravilu je relativno. kao I ona raspolaganja u korist trećih osoba u pogledu kojih se štiti njihovo povjerenje u prometu. postaju tereti na stvari koja je predmet tog njegovog vlasništva. bilo apsolutno. potrebno je: 1. Da su ispunjene sve zakonske pretpostavke za prijenos vlasništva na stjecatelja: a) Opće pretpostavke za stjecanje stvarnih prava b) Posebne za stjecanje stvarnih prava u vlasništvo na temelju pravnog posla 135 . Ovakav prijenos vlasništva je poseban slučaj stjecanja prava vlasništva na temelju pravnog posla. Vjerovnik tražbine koju se osigurava igra pritom ulogu predlagatelja osiguranja. od njegovih pravnih sljednika). a za fiducijanta odgodni). Da se time osigurava tražbina koja je prikladna da bude osigurana fiducijarnim prijenosom vlasništva – novčane I nenovčane tražbine. ponajprije ovršnog prava. Prijeđe li na drugu osobu potonje vlasništvo. ako bi one pritom uživale zaštitu povjerenja u pravnom prometu. a vlasništvo mu se rasterećuje od onih prava koja je svojim raspolaganjima fiducijar izveo iz svojeg fiducijarnog vlasništva. budući da se uzima da je fiducijar bio samo plodouživatelj. Fiducijarno vlasništvo prestaje vraćanjem vlasništva stvari fiducijaru (ili njegovom pravnom sljedniku). a I ispunjenjem onih pretpostavki pod kojima inače prestaje pravo vlasništva. tek ispunjenjem uvjeta postat će to bezuvjetna stvarna prava na stvari te će tako I djelovati. Kada je osigurana tražbina ispunjena fiducijant ponovno postaje vlasnikom svega onoga što je vjerovnik otuđio ili se toga odrekao. ali proizvodi I neke učinke kakvi su inače svojstveni prijenosu vlasništva s djelovanjem prema svima. Fiducijant je ovlašten od trećih zahtijevati da vrate ili naknade ono što su stekli od vjerovnika dok je taj bio prethodni vlasnik stvari (tj. ako su dovoljno određene ili barem odredive 2. SUDSKO I JAVNOBILJEŽNIČKO OSIGURANJE TRAŽBINE FIDUCIJARNIM PRIJENOSOM VLASNIŠTVA I SUBJEKTIVNIH PRAVA NA TEMELJU PRAVILA OVRŠNOG PRAVA O OSIGURANJU Ovakav način osiguranja uređen je posebnim pravilima. ono će I kod te osobe biti ograničeno istim odgodnim uvjetom kojom je bilo ograničeno I kod otuđivatelja.www. Uvjetnost potonjeg prava vlasništva neće se ipak odraziti na onim subjektivnim pravima koja bi treće osobe odatle izvele. pretvaranjem njegova potonjeg vlasništva u bezuvjetno. ili mu prenosi neko svoje imovinsko pravo – ulogu protivnika osiguranja (među njima se uspostavlja odnos fiducije).

136 . formalni ugovor koji se sklapa uz sudjelovanje volje suda (javnog bilježnika). sastavljenog pred sudom u za to predviđenom sudskom postupku. Način stjecanja fiducijarnog vlasništva pokretnine je u pravilu upis u Upisnik sudskih I javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika na pokretnim stvarima I pravima. osim onih za koje vrijedi zabrana otuđenja ili opterećenja. No fiducijar I fiducijant se mogu sporazumjeti da će to vlasništvo poslužiti kao osiguranje za još neku daljnju tražbinu tog vjerovnika prema tom fiducijantu. prije toga može nastati samo zakonska predmnjeva da je pokretnina prešla u fiducijarno vlasništvo određene osobe (nastaje već samim upisom u Upisnik.) tada se upis obavlja tamo. Sporazum mora imati valjani oblik ili sudskog zapisnika. ili oblik javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave. određena zakonom ili odlukom suda. Stvar vjerovniku može prenijeti samo njen vlasnik. Prenositelj više nije vlasnik stvari te je ne može dalje prenositi u fiducijarno vlasništvo. fiducijarni sporazum o prijenosu prava vlasništva radi osiguranja traba sadržavati I clausulu intabulandi  izjavu fiducijara da je suglasan s time da neposredno na temelju tog sporazuma može u Upisniku obaviti upis prijenosa prava vlasništva pokretnine radi osiguranja određene tražbine na vjerovnika. štiteći ga od mogućih osporavanja njegovog fiducijarnog vlasništva. moglo izjaloviti prelaženje vlasništva na nj. posebna pravila o Upisniku pružaju vjerovniku zaštitu njegovog povjerenja u pravnom prometu.www. Treaba sadržavati sve bitne sastojke sporazuma. Stječe li se fiducijarno vlasništvo na pokretnini za koju je zakonom određeni način stjecanja takvog vlasništva upis u Upisnik sudskih I javnobilježničkih osiguranja tražbina (to su sve pokretnine koje se ne upisuju u neki drugi javni upisnik). Ako bi netko pokušao prenijeti tuđu stvar u fiducijarno vlasništvo vjerovnika. Pravni temelj ovakvog prijenosa je sporazum o prijenosu vlasništva radi osiguranja (fiducijarni sporazum)  dvostrano očitovanje volje. pa da tražbina koju se fiducijarnim prijenosom trebalo osigurati. Pokretnina prelazi u fiducijarno vlasništvo vjerovnika ako I kada se ispune sve zakonom određene pretpostavke za takav prijenos. a ako stvar nije upisana u taj upisnik tada se polaže fiducijarni sporazum u sud. taj bi se pokušaj izjalovio.net c) Posebne zakonske pretpostavke sudskog ili javnobilježničkog prijenosa vlasništva radi osiguranja određene posebnim pravilima OZ-a o takvom osiguravanju tražbina Kao stvar sposobne su sve pokretnine u pravnom prometu. Stoga. Stječe ga se upisom u Upisnik prijenosa vlasništva stvari na vjerovnika uz zabilježbu da je taj prijenos obavljen radi osiguranja određene tražbine. ostane bez ovog osiguranja. dotadašanji vlasnik pokretnine (budući fiducijant) I vjerovnik (budući fiducijar) očituju svoju suglasnu volju da se radi osiguranja neke određene tražbine vjerovnika prenese određenu pokretninu protivnika siguranja u fiducijarno vlasništvo vjerovnika-predlagatelja osiguranja. makar se još nisu ispunile ostale pretpostavke).pravokutnik. Ako se za stvar vodi neki drugi javni upisnik (brodovi I sl. a zakon posebno traži I da bude određena ili barem odrediva tražbina koju se osigurava I kada ona dospijeva. Stvar u suvlasništvu Ili zajedničkom vlasništvu mogu prenijeti samo svi vlasnici zajedno (svoj idealni dio suvlasnik može sam prenijeti). makar bi možda bile ispunjene ostale pretpostavke stjecanja. Vjerovniku u pravnom prometu prijeti opasnost da bi se zbog nepoznatog mu nedostatka vlasništva na strani protivnika osiguranja.

Eventualno. Budući da vjerovnik nije dobio pravo na neposredan posjed stvari koja je predmet tog vlasništva. Ne bi smio stvar otuđiti prije no što dospije tražbina radi čijeg osiguranja je vlasništvo preneseno 2. to je posredan I samostalan posjed. njegovim protekom nastaje fikcija da se fiducijant odrekao prava tražiti prodaju predmeta osiguranja. Posebna pravila OZ-a otvaraju vjerovniku I mogućnost da on može. može ga štiti od svakoga.net U stadiju osiguranja vjerovnik je vlasnik stvari od trenutka kada mu ju je fiducijant prenio u vlasništvo. njegova tražbina prestaje a s njom I dužnikova obveza (sporazumnu zamjenu ispunjenja predviđaju pravila obveznog prava). koja bi trebala biti obavljena u roku od tri mjeseca (od kada ga je vjerovnik ovlastio). Ne uspije li bilježnik prodati stvar u tom roku. on u pogledu nje ima svu pravnu vlast a I sve dužnosti vlasnika (ako nije što drugo određeno). makar dužnik ne pristao na zamjenu ispunjenja. njega ne tereti dužnost očuvanja te stvari. Nakon dospijeća osigurane tražbine (u stadiju namirivanja) vjerovnik je ovlašten unovčiti prenesenu stvar. Vjerovnik bi mogao potaknuti nastanak fikcije da se fiducijant odrekao svojeg prava na to da se namirivanje osigurane tražbine iz stvari koju je prenio vjerovniku provodi njezinim unovčavanjem posredstvom javnog bilježnika. 137 . da bi iz dobivene kupovnine namirio svoju tražbinu  posredstvom javnog bilježnika. Vjerovnik treba od fiducijanta zatražiti (posredstvom javnog bilježnika) neka se u roku od od 30 dana očituje zahtijeva li da se radi namirenja osigurane tražbine stvar proda posredstvom javnog bilježnika. umjesto unovčavanja I namirivanja iz stvari koju ima u svojem vlasništvu. nema pravo na plodove ni druge koristi od stvari (no može se drukčije ugovoriti u fiducijarnom sporazumu). on će trebati ovlastiti navedenog javnog bilježnika na prodaju. Ako je fiducijant do tada posjedovao stvar (posredno ili neposredno) koja je predmet sudskog/javnobilježničkog fiducijarnog prijenosa vlasništva ona ostaje I nadalje u tom njegovom posjedu. Vjerovnik je vlasnik stvari pa je ovlašten njome pravo raspolagati. a na stvarnopravnoj će se smatrati da je vjerovnik postao punopravni vlasnik stvari za cijenu koja odgovara iznosu osigurane tražbine s kamatama I troškovima te poreza. dobije tu stvar u svoje bezuvjetno vlasništvo (datio in solutum)  može se sporazumjeti sa dužnikom. Time vjerovnik postaje bezuvjetnim vlasnikom stvari. tada treba u tom roku: a) Obavijestiti o tome vjerovnika b) Imenovati javnog bilježnika kojem bi se povjerila prodaja I koji na to pristaje c) Odrediti najnižu cijenu za koju taj javni bilježnik smije prodati stvar Primi li vjerovnik takvu obavijest. na obveznopravnoj razini to rezultira prestankom osigurane tražbine. tako će nastati situacija kao da je dužnik dao svoj pristanak da za “cijenu koja odgovara iznosu osigurane tražbine s kamatama I troškovima te poreza” stvar ostane u bezuvjetnom vlasništvu vjerovnika. čak I dužnika. koji je u pogledu otuđivanja ograničen s dva pravila: 1. Ako to dužnik želi. Dospijećem tražbine ne gube se pravni učinci fiducijarnog vlasništva.pravokutnik. Naplatno otuđenje stvari treba biti provedeno putem javnog bilježnika Vjerovnik ima pravo na zaštitu od tuđih samovlasnih zahvata u svoju stvar kakvo pripada svakom vlasniku. Njegovo pravo vlasništva daje mu pravo na posjed stvari koja mu je prenesena.www. vjerovnik će moći zahtijevati posjed stvari (pa I putem suda). a nema ni pravo na uporabu. ostvariti da mu stvar ostane u bezuvjetnom vlasništvu kao zamjena za ispunjenje osigurane tražbine. no on je samo prethodni vlasnik te stvari. a vjerovnik dobiva posredan I samostalan posjed te stvari (odnosno posredan I samostalan posjed višeg stupnja). Vjerovnik može biti voljan da na ime ispunjenja osigurane tražbine.

net Iz prenesene stvari može biti provedeno namirenje te tražbine: 1. premda nije ovlašten na takvo pravo raspolaganje njome. to će raspolaganje ipak moći biti valjano. Time se štite interesi trećih osoba koje od vjerovnika stječu stvar koju on ima u fiducijarnom vlasništvu. na temelju provedene dražbe. putem prodaje (unovčenja) te stvari I namirivanjem iz kupovnine dobivene tom prodajom uz prebijanje vrijednosti plodova I drugih koristi od stvari koje je vjerovnik ovlašteno imao od nje 2. kao zamjenu za ispunjenje Prodaju provodi javni bilježnik. ako to stranke sporazuma o prijenosu vlasništva nisu isključile. Način stjecanja je upis u zemljišnoj knjizi (uknjižba. Vlasništvo prestaje relativno I vraćanjem vlasništva stvari fiducijantu (odnosno njegovom pravnom sljedniku). Hipotekama je može opterećivati za osiguranje tražbina bilo kojih vjerovnika. bilježnik će sklopiti s kupcem ugovor o prodaji predmeta osiguranja s kupcem (u obliku javnobilježničkog akta u ime predlagatelja osiguranja). čak niti ako su za nj znale u trenutku kad su svoja prava izvodila iz njegovog te bile svjesne da nije ovlašten na pravno raspolaganje koje poduzima. da vjerovnik zadrži stvar u svojem bezuvjetnom vlasništvu. Ovlašten je da opterećuje tu istu stvar daljnjim prijenosima vlasništva vjerovniku. kao I založnim pravom (hipotekom). potrebna je I klauzula intabulandi kojom fiducijant daje svoju suglasnost vjerovniku da neposredno na temelju tog sporazuma ishodi upis u zemljišnoj knjizi prijenosa prava vlasništva te nekretnine. Fiducijarno vlasništvo pokretnine prestaje ispunjenjem pretpostavki pod kojima I inače prestaje pravo vlasništva. kako bi na taj način kupac stekao pravo vlasništva te stvari na temelju ugovora o prodaji predmeta osiguranja. vjerovnik može steći od nevlasnika nekretninu u fiducijarno vlasništvo). Naš pravni poredak pruža zaštitu onom tko je pri stjecanju prava na nekretnini u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige  primjenjuju se opća pravila o zaštiti povjerenja u zemljišne knjige te djelovanje povjerenja u njihovu istinitost I potpunost (dakle. Fiducijantu je zakonom omogućeno da se nekretninom koju je već prenio u fiducijarno vlasništvo vjerovnika i nakon toga prijenosa služi za osiguranje vlastitih obveza. Upisom u zemljišnu knjigu bit će osnovano založno pravo za osiguranje određene tražbine. uz zabilježbu da je prijenos vlasništva na njega obavljen radi osiguranja određene tražbine predlagatelja osiguranja.www. predbilježba) vlasništva vjerovnika. namirit će se osiguranu tražbinu vjerovnika. a nisu ispunjene pretpostavke pod kojima bi te 138 . sukladno pravilima OZ-a. ovlašten ju je opterećivati daljnjim prijenosima vlasništva radi osiguranja. Potom će predati kupcu stvar u samostalan posjed. Pravni položaj vjerovnika ne razlikuje se od položaja koji bi imao da mu je u vlasništvo prenesena pokretnina. Trećih osoba se ne tiče odnos fiducijara I fiducijanta. može tu stvar opteretiti jedino u korist onog vjerovnika kojemu ju je već prenio radi osiguranja njegove tražbine. ako inače ispunjava sve pretpostavke valjanosti. ili koje stječu neko ogranično stvarno pravo na njoj. Za slučaj da vjerovnik otuđi stvar (pokretninu ili nekretninu) ili je optereti kakvim tuđim pravom. a u slučaju da ta nekretnina bude prodana radi namirivanja. vjerovnik će I nadalje moći raspolagati nekretninom koju ima u fiducijarnom vlasništvu kao da hipoteka na njoj nije upisana. pošto kupovnina bude položena. bilo apsolutno bilo relativno.pravokutnik. Ako je upisano u Upisnik bit će potrebno brisanje iz njega. NEKRETNINE Pravni temelj je sporazum o prijenosu vlasništva radi osiguranja.

treba biti u sastavu njegove imovine. Pravni učinci ispunjenja namirenja su onakvi kakvi bi bili I da se radi o pokretnini. osim onih za koja vrijedi zabrana otuđenja ili opterećenja.net osobe uživale zaštitu prema općim pravilima o zaštiti povjerenja u zemljišne knjige te djelovanju povjerenja u njihovu istinitost I potpunost. da se time osigurava tražbina koja je prikladna da bude osigurana fiducijarnim prijenosom 2. Subjektivno pravo treba pripadati prenositelju. SUBJEKTIVNO IMOVINSKO PRAVO Da bi subjektivno imovinsko pravo prešlo s otuđivatelja na stjecatelja potrebno je 1. pa bude kupovnina za nju položena. upisom u Upisnik. Način obavljanja fiducijarnog prijenosa je upis u Upisnik sudskih I javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika na pokretnim stvarima I pravima. pri čemu se na odgovarajući način primjenjuju pravila o osiguravanja na nekretnini. I to upisom prijenosa prava na njega uz zabilježbu da je taj prijenos obavljen radi osiguranja određene tražbine predlagatelja osiguranja. putem prodaje (unovčenja) nekretnine I namirivanjem iz kupovnine dobivene njezinom prodajom uz prebijanje vrijednosti plodova I drugih koristi od te stvari koje je vjerovnik ovlašteno imao od nje 2. određena zakonom ili odlukom suda). Vjerovnikovo vlasništvo nekretnine prestat će ispunjenjem onih pretpostavaka pod kojima inače prestaje vlasništvo. Pravo prelazi na vjerovnika kada se za to ispune sve pretpostavke prijenosa. 139 . Prijenos ima pravni temelj u sporazumu o prijenosu prava radi osiguranja (isti kao I za stvari). bilo apsolutno bilo relativno. kao pravni temelj stjecanja. ako zamjenu za ispunjenje tražbine (datio in solutum) Bude li na dražbi prodana nekretnina koja je prenesena u fiducijarno vlasništvo vjerovnika. ovlaštenog da tako raspolaže svojim pravom 4. radi osiguranja određene tražbine I da je to pravni posao nositelja subjektivnog prava. Ako je predmet fiducijarnog prijenosa pravo koje se stječe upisom u neku određenu javnu knjigu tada se I fiducijarni prijenos tog prava obavlja odgovarajućim upisom u tu knjigu/upisnik.pravokutnik.www. javni bilježnik će u ime predlagatelja osiguranja sklopiti s kupcem kupoprodajni ugovor u obliku javnobilježničkog akta. da je za taj prijenos sposobno pravo koje se prenosi I da je stjecatelj za to sposoban 3. da postoji. Fiducijarni prijenos nematerijaliziranih vrijednosnih papira obavlja se upisom na račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira vjerovnika. Prestat će I kada vlasništvo nekretnine bude vraćeno fiducijantu (potrebno je I brisanje iz zemljišne knjige). pravni posao (sporazum) koji je valjan I upravljen na fiducijarni prijenos određenog prava s otuđivatelja na stjecatelja. da je subjektivno pravo preneseno s dotadašnjeg vlasnika na stjecatelja na zakonom određeni način U obzir da budu predmetom osiguranja tražbina fiducijarnim prijenosom prava dolaze ona subjektivna prava koja su sposobna I za to da budu predmet založnog prava (subjektivna imovinska prava. Namirivanje osigurane tražbine iz nekretnine može biti provedeno 1. da vjerovnik zadrži nekretninu u svojem bezuvjetnom vlasništvu. treba sadržavati I uglavak kojim će kupac biti ovlašten da prigodom upisa u zemljišnu knjigu svojeg prava vlasništva kupljene nekretnine ishodi I brisanje zabilježbe da je nekretnina bila radi osiguranja prenesena na vjerovnika.

pravokutnik. vjerovnik će postati bezuvjetnik nositeljem subjektivnog imovinskog prava koje mu je bilo preneseno radi osiguranja (zamjena ispunjenja). pravni položaj fiducijanta ne mijenja se. Kada je subjektivno pravo koje je vjerovniku preneseno radi osiguranja njegove tražbine . ili koje mu pripada ali on nije ovlašten njime tako raspolagati. tada je predlagatelj osiguranja (vjerovnik) dužan: 1. poduzimati mjere potrebne za očuvanje te tražbine 2. U stadiju osiguranja fiducijant je ovlašten I dalje vršiti pravo koje je preneseno na vjerovnika. pa ako bi vjerovnik otuđio pravo protivno ovim pravilima to bi otuđenje ipak moglo biti valjano (ako ispunjava sve ostale pretpostavke valjanosti). Dospijećem tražbine. naplaćivati kamate I druge tražbine koje povremeno proizlaze iz prenesene mu glavne tražbine 3. Vjerovnik može zahtijevati od njega neka se u 30 dnevnom roku očituje zahtijeva li da se preneseno subjektivno pravo unovči posredstvom javnog bilježnika. odnosno primiti ispunjenje nenovčane tražbine Sporazumom o prijenosu prava radi osiguranja mogu fiducijant I fiducijar ugovoriti drukčije dužnosti I prava vjerovnika u pogledu one tražbine koju mu se prenosi. fiducijant ima pravo da mu vjerovnik nazad prenese subjektivno imovinsko pravo. ograničen je s dva pravila: 1. Vjerovnik je od trenutka fiducijarnog prijenosa subjektivnog prava na njega (stadij osiguranja) nositelj tog prava. pošto ta tražbina dospije – naplatiti je (ako je novčana). a možda I kaznenopravno. da ga otuđuje I opterećuje. Vjerovnik je kao nositelj subjektivnog prava ovlašten da tim pravom pravno raspolaže. Dospijećem osigurane tražbine (stadij namirivanja) ne prestaju pravni učinci fiducijarnog prijenosa prava. Vjerovnik je ovlašten postavljati odgovarajuće zahtjeve radi zaštite I ostvarenja svojih dužnosti I ovlasti u pogledu prava koje mu je preneseno radi osiguranja. pošto dospije)  dispozitivna pravila.neka određena tražbina fiducijanta. povremene tražbine. vjerovnik je dužan bez odgađanja nazad prenijeti pravo koje mu je bilo preneseno. On u pravilu nije ovlašten izvršavati sadržaj subjektivnog prava koje mu je preneseno. Ispuni li svoju obvezu ili osigurana tražbina prestane na neki drugi način. Trećih osoba se ne tiče fiducijarni odnos. Ako bi mu se ipak pokušalo prenijeti tuđe pravo koje je neistinito upisano u Upisnik. niti ima pravo na plodove I druge koristi od tog prava. Prestane li osigurana tražbina na bilo koji način. tada je pravilo obrnuto – vjerovnik je dužan izvršavati njen sadržaj (poduzimati mjere očuvanja tražbine. a i primiti ispunjenje tražbine. kada je neka određena tražbina fiducijanta ono subjektivno pravo koje je vjerovniku preneseno radi osiguranja njegove tražbine. Ali.www. bude li protupravno ometan u tome stoje mu na raspolaganju odgovarajuća sredstva I putovi pravne zaštite. Ako se ne očituje u tom roku. no od trenutka kad je dospjela osigurana tražbina on smije radi namirivanja te tražbine otuđiti subjektivno imovinsko pravo koje mu je bilo preneseno. trebao bi to uraditi putem javnog bilježnika. pa ima u pogledu njega svu pravnu vlast I dužnosti karakteristične za takvu vrstu prava. naplaćivati kamate.net Ne može se fiducijaru prenijeti subjektivno pravo koje ne postoji ili koje ne pripada protivniku osiguranja. vjerovnik će uživati onakvu zaštitu svojeg povjerenja kakva je predviđena pravilima o učincima upisa u tu knjigu/upisnik. no vjerovnik bi odgovarao za štetu koju bi otuđenjem prouzročio. 140 . kada to pravo naplatno otuđuje. pravo koje mu je preneseno ne bi smio otuđiti prije nego što dospije tražbina radi čijeg osiguranja mu je to pravo preneseno 2.

dok god ta njegova tražbina kupovnine ne bude u cijelosti podmirena. ako se. čime će postati “punopravni” nositelj tog prava Prodaja se provodi posredstvom javnog bilježnika. putem prodaje prenesenog prava I potom namirivanjem iz kupovnine dobivene tom prodajom uz prebijanje vrijednosti plodova I drugih koristi od stvari koje je vjerovnik ovlašteno imao od prenesenog prava 2. prodavateljevo pravo vlasništva će na njega prijeći tek ako se ispuni uvjet tog stjecanja. makar su inače ispunjene sve pretpostavke za prelaženje vlasništva na njega. Preneseno subjektivno imovinsko pravo prestat će ispunjenjem pretpostavki pod kojima inače prestaju subjektivna imovinska prava (apsolutni prestanak). Kupac stvar ima u neposrednom ali I nesamostalnom posjedu. da ima sve koristi od nje. potrebno je da on djeluje apsolutno: 1. kod stvari koje se stječu bez upisa. u obliku javnobilježničkog akta. o pridržaju prava vlasništva mora postojati isprava koja je sastavljena I javno ovjerovljena. plodovi I druge koristi od nje pripadaju njezinom poštenom posjedniku – kupcu. ali I njen posjednik I to kvalificirani. pored općih pretpostavki stjecanja prava vlasništva na temelju pravnog posla. Prodavatelj će biti prethodni. Kupac je samo potonji vlasnik stvari. DALJNJE MOGUĆNOSTI STVARNOPRAVNOG OSIGURANJA TRAŽBINE PRIDRŽAJ VLASNIŠTVA RADI OSIGURANJA U stvarnopravnom smislu to je pravni učinak koji na prelaženje prava vlasništva određene stvari s otuđivatelja na stjecatelja ima njihov međusobni sporazum da će na stjecatelja prijeći otuđivateljevo pravo vlasništva. Njegovo neposredno posjedovanje omogućuje mu da tu stvar rabi. Kao prethodni vlasnik prodavatelj je dužan postupati obzirno prema potonjemu. ispuni još I određeni odgodni uvjet. Uspije li unovčiti imovinsko pravo. a kupac potonji vlasnik stvari.www. Uporaba stvari. Prodavatelj nije ovlašten putem suda ishoditi da mu kupac vrati posjed stvari. koji u pogledu načina prodaje I cijene postupa kao kod namirivanja tražbina iz predmeta ovrhe u ovršnom postupku. sadržan u uglavku o pridržaju prava vlasništva  da kupovnina bude u cijelosti isplaćena. POKRETNINE Da bi pridržajem prava vlasništva bila tražbina stvarnopravno osigurana. samo ako pravni temelj na kojem je kupac posjeduje prestane postojati. također se smije služiti sredstvima pravne zaštite vlasništva (samo dok mu pripada pravo vlasništva). bilježnik će u ime vjerovnika sklopiti s kupcem ugovor o prodaji (naplatnoj cesiji). ima pravo na posjedovnu zaštitu a I pravo na vlasničku zaštitu kao predmnijevani 141 . a I da je štiti od svakoga. on time još neće steći pravo vlasništva te stvari. da je upisan u takav javni upisnik bez upisa u koji se ne može steći stvar za koju je ograničenje određeno 2. tako da preneseno pravo vjerovnik zadrži kao zamjenu za ispunjenje. I to prije stečaja ili pljenidbe te stvari Prodavatelj koji si je pridržao pravo vlasništva dok mu cijela kupovnina ne bude isplaćena. za relativni prestanak bit će potrebno I brisanje.net Namirivanje tražbine može se provesti 1. Kada je pravo upisano u Upisnik. ostaje vlasnikom stvari koju je prodao I predao kupcu. pa ne bi smio pravno raspolagati sa stvari (iako može). ili prelaze na drugog nositelja (relativni prestanak). Kada na temlju ugovora o kupoprodaji s takvim uglavkom bude kupcu stvar predana u posjed.pravokutnik. Činjenica da prodavatelj stvar ima u posrednom posjedu onemogućava ga da faktično raspolaže njome I da je rabi.

ipak bi stekao tu stvar. kupčevi vjerovnici mogu se iz tog prava namirivati u ovrsi I stečaju. NEKRETNINE Vlasnik si pri otuđivanju nekretnine pridržava pravo vlasništva ako nekretninu otuđi tako da 1. Ograničena stvarna prava koja su treći u međuvremenu bili stekli na kupčevom pravu čekanja pretvorila su se u prava na stvari. Stvarnopravni učinak toga nastupa ipso iure – kupac bez ikakvog posebnog akta postaje vlasnik stvari. u stanju njome raspolagati (faktično I pravno). Vlasnik je ovlašten oročiti ili uvjetovati svoje pravo vlasništva u svaku svrhu koja nije zabranjena. Stječe se na temelju pravnog posla upisom. čime će otuđivatelj za sebe pridržati pravo vlasništva te nekretnine (prethodno) sve dok ta predbilježba ne bude pretvorena u uknjižbu. može steći vlasništvo pokretnine od posjednika-nevlasnika. kovalidirala su I ona kupčeva raspolaganja kojima je kupac bio neovlašteno stvar opterećivao tuđim pravima u doba dok ona još nije bila njegova. u pravilu uknjižbom a iznimno predbilježbom. svoju dozvolu za uknjižbu stjecateljevog vlasništva uskrati.pravokutnik. Upis ima specifičan sadržaj: uvjetno I oročeno pravo vlasništva upisuje se u korist stjecatelja s točnim navođenjem uvjeta odnosno roka stjecanja. Stjecatelj će samo dobiti ulogu potonjeg vlasnika. učinivši je ovisnom o nekom početnom roku ili odgodnom uvjetu. biva ispunjen uvjet kupčevog stjevanja vlasništva. pa to može uraditi I prigodom prijenosa tog prava na stjecatelja. potrebno je da ga se upiše u zemljišnu knjigu. ili 2. Međusobni odnos kupca I prodavatelja u pogledu odnosne stvari prosuđivat će se kao da je prodavatelj svo to vrijeme bio samo plodouživatelj stvari. iako nije na to ovlašten on je. uvjetovati ili oročiti svoj pristanak na uknjižbu stjecateljevog vlasništva te nekretnine.net vlasnik. zbog svog posjeda stvari. I u upisu se naznačuje stjecateljevo vlasništvo kao potonje (jer upis potonjeg vlasništva djeluje kao predbilježba vlasništva). Kupac ima pravo čekanja da postane vlasnik stvari koju je kupio  to je njegovo subjektivno pravo imovinskopravne naravi s kojim on može raspolagati. PRAVO ZADRŽANJA – u obveznom dijelu 142 . odnosno ograniči. Ispunjenjem obveze plaćanja kupovnine. otuđiti ga I založiti. otuđenje je konvalidiralo time što se ispunio uvjet za prijelaz vlasništva na njega. ako bi bile ispunjene pretpostavke pod kojima se. a prodavatelj će ostati vlasnik (prethodni) nekretnine do opravdanja predbilježbe. Ako je kupac u međuvremenu bio otuđio svoje pravo čekanja. pouzdajući se u to da je taj posjednik ujedno I vlasnik. prodavatelj će trebati učiniti što je potrebno da ga se briše u korist kupčevog vlasništva. ili je ono na kojem drugom pravnom temelju prešlo na drugu osobu – ta osoba je postala vlasnikom stvari. jer se pravo čekanja ex tunc pretvorilo u pravo vlasništva. radi zaštite stjecateljevog povjerenja u pravnom prometu.www. na stjecatelja prenese pravo vlasništva nekretnine ograničeno nekim početnim rokom ili odgodnim uvjetom Vlasnik koji otuđuje nekretninu na temelju pravnog posla može pridržati pravo vlasništva tako što će uskratiti. snosi rizik slučajne propasti I oštećenja te stvari. Ako je pridržano pravo vlasništva bilo upisano u javni upisnik. kao da je to kupčeva tražbina da mu dužnik preda stvar. Ako je kupac otuđio stvar dok još na to nije bio ovlašten. Onaj tko bi u dobroj vjeri od kupca-posjednika. Da bi oročenje ili uvjetovanje prava vlasništva nekretnine djelovalo prema trećima. a prodavatelj to prestaje biti.

premda nije ovlašten namirivati svoju tražbinu iz njezine vrijednosti. ona nije postala zalogom. ne mogu se radi osiguranja njegove tražbine prenijeti vjerovniku u fiducijarno vlasništvo. makar taj nema ovlast na namirivanje iz njezine vrijednosti. činjenica da je vjerovnik dobio I ima dužnikovu stvar u svojem neposrednom posjedu. ali samo ako je predmet ovrhe nekretnina. Sud donosi rješenje kojim određuje ovrhu radi namirenja ovrhovoditeljeve novčane tražbine iz vrijednosti neke stvari ili prava iz sastava ovršenikove imovine. indirektno pravo namirenja  ovlašćuje na to da takva tražbina bude namirivana iz kupovnine dobivene prilikom ovršne prodaje stvari. a onaj tko mu je stvar predao radi osiguranja određene tražbine – postao je njezin posredni posjednik. Ovakvo pravo namirenja postoji samo za one vrste tražbina za koje to zakon određuje. nastat će pravo namirenja te tražbine. postojati tzv. Time što je neka takva stvar predana vjerovniku radi osiguranja njegove tražbine. Zabilježbom rješenja o ovrsi u zemljišnoj knjizi nastaje tako samostalno pravo namirenja. tada će se to u zemljišnoj knjizi zabilježiti.pravokutnik. pripadat će ovrhovoditelju. Dakle. a to je u pravilu ispunjenjem tražbine koja je tim osigurana. odnosno u korist neke određene vrste tražbina. Međutim. Činjenica da se stvar nalazi u neposrednom posjedu vjerovnika. FAKTIČNI ZALOG Založno pravo ovlašćuje na namirenje novčane tražbine iz vrijednosti zaloga. može odigrati ulogu sredstva osiguranja vjerovnikove tražbine.net PRAVO NAMIRENJA BEZ ZALOŽNOG PRAVA U ovršnom postupku može nastati pravo namirenja koje ne potječe iz založnog prava. došla je u vjerovnikov neposredan posjed. U slučaju da ovrhovoditeljeva tražbina koja se ima namiriti ovršnim putem. indirektnih založnih vjerovnika). Dobit će je nazad tek kada vjerovniku prestane pravo da je posjeduje. Ako je sud odredio provođenje ovrhe na ovršenikovoj nekretnini. Na temelju zakona može u korist nekih određenih osoba (tzv. nije već osigurana založnim pravom na toj nekretnini. a za realizaciju takvog prava je nužno da tražbina bude prijavljena najkasnije na ročištu za diobu I da bude dokazana ovršnom ispravom. sili onoga čija je to stvar da ispuni tražbinu želi li da stvar dobije nazad u svoj neposredan posjed. zabilježbom da je sud odredio provođenje ovrhe radi njezinog namirivanja. na temelju kojeg će ovrhovoditelj (vjerovnik) iz vrijednosti nekretnine namirivati svoju tražbinu radi koje je pokrenuo ovršni postupak.www. pa stoga nije moguće založno pravo ni osnovati glede stvari koje nisu prikladne za unovčenje I namirivanje vjerovnika. 143 . niti one mogu biti predmetom prava zadržanja. provedene radi namirenja bilo čije druge tražbine.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful