www.pravokutnik.

net

GLAVA 1. STVARNOPRAVNO UREENJE

STVARNO PRAVO je skup pravnih normi (pravila) graanskog prava koje ureuju neposredno, za svakog mjerodavno pripadanje stvari osobama. U objektivnom smislu dio je sustava graanskog prava te ureuje pretpostavke pod kojima e pravni subjekt imati subjektivno stvarno pravo na nekoj odreenoj stvari. SUBJEKTIVNA STVARNA PRAVA su ona graanska imovinska prava koja svoje nositelje ovlauju da odreene stvari imaju u svojoj neposrednoj privatnoj vlasti potpunoj ili ogranienoj, a svim drugim graanskopravnim subjektima zabranjuju da ih u izvravanju te vlasti samovlasno smetaju ona su apsolutna prava

NAELA STVARNOPRAVNOG UREENJA

1.Naelo privatnopravne vlasti na stvari daje privatnopravnu vlast na/glede stvari, koja je neposredna, za svakog mjerodavna (ima apsolutno djelovanje) I razmjerno je trajna Privatna pravna vlast je ona koju pravno izjednaeni pravni subjekti (privatnopravni, graanski subjekti) imaju u meusobnim odnosima, na temelju svojih subjektivnih graanskih prava. Priznaje ju pravni poredak osobama tako to im omoguuje da pod odreenim prepostavkama steknu na stvarima subjektivna stvarna prava. Od pravne treba razlikovati faktinu vlast, koja se naziva posjedom I redovito postoji kao stanje ostvarene pravne vlasti. Neposredna vlast znai da vlasnik ima ovlasti koje moe izvravati neposredno na/glede stvari koja je predmet njegova prava. Njemu neposredno pripada njegova stvar I ovlaten je na njoj neposredno izvravati akte svoje vlasti (ako I ukoliko time ne vrijea neije tue pravo, ili zakonsko ogranienje). Stvarna su prava u pravilu trajna prava, namijenjena tome da traju dulje vremena pa da interese svojih ovlatenika zadovoljavaju kroz svoje trajanje. 2. Naelo zatvorenog broja vrsta stvarnih prava (NUMERUS CLAUSUS) implicira ogranienje vrsta stvarnih prava, ogranienje sadraja svake vrste stvarnih prava te nedjeljivost sadraja svakog pojedinog stvarnog prava. Sve vrste stvarnih prava svrstane su u sustav prema sadraju privatne pravne vlasti koju ona daju svojim nositeljima. Prema tom kriteriju dijele se na dvije velike skupine: 1. pravo vlasnitva kao pravo koje svojem nositelju daje naelno potpunu privatnu pravnu vlast na stvari I 2. ograniena stvarna prava koja daju samo neku ogranienu privatnu pravnu vlast. Ograniena stvarna prava dijele se na stvarna prava koja ovlauju na uporabu odnosno koritenje stvari I na stvarna prava koja ovlauju na osiguranje I namirenje Iz neke odreene stvari. U naem pravnom sustavu postoje slijedee vrste stvarnih prava: 1. VLASNITVO kao pravo koje svojem nositelju daje potpunu (integralnu ) privatnu pravnu vlast na stvari; pojmovno je bezgranino te ovlauje svoga nositelja da s tom stvari I koristima od nje ini to ga je volja te da svakog drugog od toga iskljui, ako to nije protivno tuim pravima ni zakonskim ogranienjima 2. OGRANIENA (sadrajno) STVARNA PRAVA a) Ona kojima je bitni sadraj ovlast upotrebljavati ili koristiti stvar slunost ogranieno stvarno pravo na neijoj stvari koje ovlauje svojega nositelja da se na odreeni nain slui tom stvari ma ija ona bila, a njezin svagdanji vlasnik duan je to trpjeti ili zbog toga neto proputati

www.pravokutnik.net

pravo graenja ogranieno stvarno pravo na neijem zemljitu koje ovlauje svog nositelja da na povrini toga zemljita ili ispod nje, ima vlastitu zgradu, a svagdanji vlasnik tog zemljita duan je to trpjeti pravo iz stvarnog tereta ogranieno stvarno pravo koje korisnika stvarnog tereta na nekoj nekretnini ovlauje da mu se na teret vrijednosti te nekretnine ponavljano daju stvari ili ine radnje koje su sadraj stvarnog tereta b) Ona vrsta takvih prava koja ovlauje na osiguranje trabina I namirenje iz vrijednosti odreene stvari zalono pravo ogranieno stvarno pravo na odreenoj stvari koje ovlauje svoga nositelja da odreenu trabinu, ne bude li mu o dospijeu ispunjena, namiri iz vrijednosti te stvari, ma ija ona bila, a njezin vlasnik duan je to trpjeti - to to je bitni sadraj svake pojedine vrste stvarnih prava odreen zakonom predstavlja ogranienje dispozitivnosti stvarnih prava no striktnima se uvijek propisuje bitni sadraj stvarnih prava, ali glede nebitnog se ostavlja I neka mogunost da se podrobnije odredi sadraj svakog pojedinog stvarnog prava 3. Naelo odreenosti - svako pojedinano subjektivno pravo moe postojati jedino glede tono odreenog pojedinanog objekta (uvijek neka individualno odreena pojedinana, samostalna stvar - species) I s tono odreenim sadrajem (svako pojedino stvarno pravo koje postoji u pogledu neke stvari pripada nekoj od zakonom predvienih vrsta stvarnih prava pa ima onaj sadraj koji je zakonom odreen za stvarna prava te vrste). 4. Naelo publiciteta - da na stvari postoje neija subjektivna stvarna prava treba biti vanjski vidljivo (na pokretninama to je vidljivo iz posjeda, na nekretninama putem upisa u zemljine knjige a za pojedine vrste pokretnina vode se javni upisnici brodovi, zrakoplovi). Podaci u javnim upisnicima mogu biti netoni (osoba upisana kao nositelj odreenog prava u stvarnosti to nije). Ako netko stekne stvar ili pravo temeljem neispravnih podataka dolazi do sukoba izmeu dvaju suprotstavljenih naela. Po vindikacijskom naelu onaj tko je pravni ovlatenik trebao bi moi zatititi svoje pravo, tj. Ishoditi da se tu stvar preda njemu. Striktna primjena ovog naela trai da to pravni ovlatenik moe ishoditi od svakoga ma tko da stvar ima u posjedu, pa makar je poteno kupio. S druge strane, prema naelu zatite povjerenja u pravnom prometu (tj. naelo zatite stjecanja u dobroj vjeri) onaj tko je u pravnom prometu postupao s povjerenjem u ono to je bilo publicirano, trebao bi uivati zatitu ne bi trebao izruiti stvar, ako mu se ne bi moglo predbaciti da nije bio dovoljno paljiv. Suvremeni pravni poretci pruaju zatitu samo onoj stranci koja je postupala u dobroj vjeri, tj. poteno (savjesno). Poteno je postupala osoba koja nije znala da je pravno stanje drukije nego to je izgledalo prema posjedu ili prema upisima u zemljine knjige, a I to jedino ako se njezino neznanje ne moe pripisati njezinoj nedovoljnoj paljivosti. Presumira se da je svaka osoba potena a tko tvrdi suprotno treba to dokazati.

PRAVNI IZVORI STVARNOG PRAVA

1. USTAV RH sadri vane odredbe o vlasnitvu. Nepovredivost vlasnitva proglasio je za jednu od najviih vrednota ustavnog poretka RH, zajamio je vlasnitvo (privatno vlasnitvo) kao jedno od temeljnih prava ovjeka I graanina ali s time da je socijalno vezano te stoga podvrgnuto ogranienjima pa I mogunosti oduzimanja u opem tj. javnom interesu 2

www.pravokutnik.net

2. MEUNARODNI UGOVORI ija ugovorna strana je RH nakon to su sklopljeni, potvreni I objavljeni na nain na koji se objavljuju zakoni, postaju dijelom pravnog poretka RH I njegove su norme tada jae od zakonskih. Npr. Prvi 3. ZAKONI glavni izvor normi naeg opeg stvarnopravnog ureenja su odredbe Zakona o vlasnitvu I drugim stvarnim pravima, zatim Zakon o zemljinim knjigama I Ovrni zakon 4. PODZAKONSKI PROPISI neki imaju snagu zakona (uredbe sa zakonskom snagom Predsjednika I Vlade RH) I mogu biti izvorom stvarnog prava.
Predsjednik Republike moe donositi uredbe sa zakonskom snagom temeljem svojih ustavnih ovlasti. Vlada RH moe donositi takve uredbe jedino ako joj Sabor delegira zakonodavno ovlatenje za ureenje nekog pitanja. protokol uz Europsku konvenciju o ljudskim pravima daje u l.1. tzv. Jamstvo vlasnitva, zapravo jamstvo svih imovinskih graanskih prava.

5. DOPUNSKI IZVORI a) Pravna pravila biveg prava pretpostavke njihove primjene su da postoji pravna praznina koju bi trebalo popuniti te da pravno pravilo nije u koliziji s propisom novog pravnog poretka. U RH mogue ih je primjenjivati ukoliko su,
sukladno posebnim propisima, do dana stupanja na snagu Zakona o nainu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941.(stupio na snagu 1991.), primjenjivana u RH; postoji pravna praznina I u skladu su s Ustavom I zakonima RH

b) Obiajno pravo one pravne norme koije nisu nastale zakonodavnom djelatnou, nego opom voljom da one vae a ta se opa volja redovito oituje kroz njihovu primjenu c) Sudska praksa ima vanu ulogu je sud, rjeavajui konkretne sluajeve, zauzima odreene stavove I prema njima donosi odluke. U naem pravnom sustavu zadatak sudova je da tumae zakone I primjenjuju ih na pojedinane sluajeve. Ujednaavanju sudske prakse slue: pravna shvaanja
prihvaena na sjednicama sudskih odjela sudova drugog stupnja; pravna shvaanja odjela Vrhovnog suda RH o jedinstvenoj primjeni zakona; stajalita utvrena na Opoj sjednici Vrhovnog suda RH uz sudjelovanje predstavnika drugih sudova te djelovanje ostalih sredstava za ujednaavanje sudske prakse,a osobito sudskih odjela za praenje I prouavanje sudske prakse

d) Pravna znanost vie nije neposredni, ak ni dopunski izvor prava djeluje samo posredstvom drugih pravnih izvora

Glavni izvor opih kolizijskih pravila je u naem pravnom poretku Zakon o preuzimanju Zakona o rjeavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u odreenim odnosima. Stvarnopravne odnose ureuje pravo one drave gdje se nalazi predmet tog odnosa (lex rei sitae). Ali, makar kolizijska pravila I upuivala na neko strano stvarno pravo ono se ipak nee primjeniti u ako bi primjena tog stranog prava bila suprotna naem pravnom poretku ili ako je nastupio uzvrat (kolizijske norme onog pravnog poretka ije bi se pravo trebalo primjeniti kao mjerodavno, upuuju nazad na hrvatsko pravo).
GLAVA 2. STVARNOPRAVNI ODNOS

Elementi svakog stvarnopravnog odnosa su: 1. Osobe 2. Predmet (objekt) tog odnosa 3. Subjektivno stvarno pravo Stvarnopravni odnos nastaje kada osoba (jedna ili vie njih) stekne subjektivno stvarno pravo na/glede neke stvari. Ona time dobiva neposrednu pravnu vlast u

www.pravokutnik.net

pogledu te stvari, a ujedno se uspostavlja njezin stvarnopravni odnos sa svim pravnim subjektima, jer su svi duni potovati tu njezinu vlast. NOSITELJ STVARNOG PRAVA - u obzir dolaze I fizike I pravne osobe (naelo jednake pravne sposobnosti) PREDMET STVARNIH PRAVA - za to su sposobne biti sve stvari (tjelesni dijelovi prirode), osim onih kojima njihove naravne osobine ili zakonske odredbe prijee da pripadaju pojedincu. Nesposobnost (neprometnost) stvari postoji jedino ako stvar ne zadovoljava naravni ili pravni kriterij postavljen za tu sposobnost. Stvar koja nema sposobnost biti objektom stvarnih prava naziva se stvar izvan prometa (res extra commercium) a ona koja bi mogla biti objektom stvarnih prava stvar u prometu (res in commercium). Naravni kriterij sposobnosti stvar nije prikladna za predmet stvarnih prava ako ne zadovoljava slijedee zahtjeve: 1. Da je pojedinano odreena mora biti tjelesni dio prirode, koji ima zasebnu egzistenciju I koji je odreen pojedinano. Prema naelu specijalnosti pojedinanost ima ona stvar koja je jednaka jedino sebi samoj, dakle po svojim svojstvima (izgledu,imenu I dr.) ili nekim okolnostima koje su izvan nje (npr. mjestu gdje se nalazi) razlikuje od svih ostalih stvari barem onoliko koliko je najnunije da ju se u obinom ivotu (I pravnom prometu) smatralo zasebnim entitetom. Prestane li pojedinano postojati stvar koja je predmet neijeg stvarnog prava, neizbjeno prestaje postojati I to stvarno pravo. 2. Da je prikladana za sluenje ljudima stvari koje su za ljude beskorisne nisu sposobne biti objektom stvarnih prava 3. Da je razliita od ljudi Pravni kriterij sposobnosti stvar koja na temelju zakona nije sposobna pripadati pojedincima, nesposobna je biti objektom prava vlasnitva I ogranienih stvarnih prava. Predmet pojedinog stvarnog prava je pojedinana stvar koja moe biti nekretnina ili pokretnina to ovisi o mogunosti premjetanja u prostoru (u sumnji, stvar se smatra pokretninom). Predmet stvarnog prava moe biti I entitet koji nije stvar, ali ga je zakon pravno izjednaio sa stvarima. Stvar je propala kad je fiziki ili pravno prestala postojati. S propau stvari je izjednaena situacija u kojoj je stvar trajno prestala samostalno postojati, bilo da je trajno prirasla nekoj drugoj stvari ili se nepovratno pretvorila u neku novu stvar. Tko ima stvarno pravo na nekoj stvari, ima ga time I na svim njezinim dijelovima. Pripadnosti stvari su njezini: 1. Dijelovi svaka je stvar sastavljena od dijelova. Razlika je u tome to su neki odvojivi (nebitni) dok su drugi neodvojivi (bitni); kriterij za prosudbu je moe li se taj dio odvojiti od stvari a da se time ne uniti ni njega niti stvar iji je on sastavni dio. Bitni dio stvari ne moe biti samostalnim predmetom stvarnih prava, pa na takvom dijelu ne moe postojati nikakvo stvarno pravo razliito od prava na cijeloj stvari. Na odvojivom dijelu u pravilu takoer postoje ista prava kao I na cijeloj stvari, ali na takvom dijelu moe postojati neko pravo tree osobe, razliito od prava na cijeloj stvari (utemeljeno na posebnom pravnom temelju). Tko tvrdi da glede nekog neodvojivog dijela postoji neko drukije pravo nego za cijelu stvar, taj je duan to dokazati. Ako pravo vlasnitva stvari ili neko drugo stvarno pravo na njoj stekne netko tko u trenutku svojeg stjecanja nije znao da na odvojivom dijelu te stvari postoji neije pravo razliito od prava na cijeloj stvari (poteni stjecatelj), pravo na

www.pravokutnik.net

odvojivom dijelu prestaje samim time to je poteni stjecatelj stekao stvar u svoje vlasnitvo (ili neko drugo stvarno pravo). 2. Neodvojeni plodovi dijelovi su matine stvari. Onaj tko ima pravo vlasnitva ili koje drugo stvarno pravo na plodonosnoj stvari, ima ga ujedno I na svakom njezinom jo neodvojenom plodu. 3. Prirast (accesio, prirataj) neke stvari je ono to joj izvana pridolo I razmjerno se trajno s njom tako sjedinilo da je postalo dijelom te stvari (vanjski prirast). Tko ima pravo vlasnitva ili koje drugo stvarno pravo na nekoj stvari, ima ga time I na onome to je prirast te stvari. Spajanje je razmjerno trajno samo ako rastavljanje nije mogue: a) faktino ono to je priraslo postalo je bitnim dijelom glavne stvari b) gospodarski rastavljanje bi iziskivalo nerazmjerno velike trokove c) pravno nedoputeno je Sjedinjenje prirasta sa drugom stvari moe biti takvo da je od njih nastala jedna nova stvar ili da je jedna stvar postala prirast druge, glavne stvari. Ono to se povezalo samo privremeno (moe se odvojiti) nije prirast, ali izaziva neke pravne uinke; ovlatenici stvarnih prava na onome to se privremeno povezalo s drugom stvari mogu zahtijevati odvajanje jedne stvari od druge, a ako su ispunjene pretpostavke koje za to postavljaju obveznopravne norme, ovlateni su I zahtijevati naknadu. 4. Pripadak (pertinencija) neke stvari je neka druga stvar, fiziki samostalna, koju je njezin vlasnik namijenio da kao sporedna trajno slui svrsi neke druge stvari kao glavne, ako (I dok) stoji u takvom prostornom odnosu s glavnom stvari koji odgovara toj namjeni. Pripadak nije fiziki dio glavne stvari, nego je s njome povezan trajnom namjenom koju mu je vlasnik dao te ima pravni status kao da je odvojivi dio glavne stvari te dijeli njenu pravnu sudbinu (accessorium sequitur principale). Da bi vlasnikova stvar postala pripadak neke druge stvari, ona: treba biti prikladna da slui svrsi te druge stvari treba biti (ili biti dovedena) u takav prostorni odnos s glavnom stvari koji odgovara toj namjeni treba prema shvaanju u ivotu (I u pravnom prometu) moi biti pripatkom te stvari kao glavne potrebno je da je vlasnik svojom voljom namijenio svoju stvar tome da razmjerno trajno slui svrsi odreene druge stvari kao glavne (da trajno omoguuje ili barem pomae postizanju svrhe glavne stvari);
volja se moe oitovati u bilo kojem obliku

Stvar prestaje biti pripatkom glavne stvari ako trajno prestane sluiti svrsi glavne stvari, a I ako trajno prestane biti u takvom prostornom odnosu s glavnom stvari koji odgovara njegovoj namjeni kao pripatka (ako je privremeno to ne utjee na njezino svojstvo pripatka). POKRETNINA (res mobilis) je pojedinano odreena stvar koju se moe premjetati s jednog mjesta na drugo a da joj se ne povrijedi bit. NEKRETNINA (res immobilis) je stvar koju se ne moe premjetati s jednog mjesta na drugo bez povrede njene biti. Pojedina nekretnina se sastoji od: a) pojedinano odreene zemljine estice, tj. odreene estice zemljina tla, terena

www.pravokutnik.net

Zemljina estica je bitni dio svake nekretnine kao predmeta stvarnih prava, ali za to mora biti pojedinano odreena tako da se razlikuje od svog ostalog zemljita. Katastarska estica je najsitnija jedinica za pojedinano odreenje svake nekretnine. Svaka pojedina nekretnina je pojedinano odreena katastarskom esticom (ili vie njih), a sastoji se od zemljine estice (zemljita koje prema geometrijskoj izmjeri odgovara jednoj ili nekoliko katastarskih estica) te svih pripadnosti te zemljine estice b) svih pripadnosti te zemljine estice, tj. svega to je s tom esticom zemljita trajno spojeno na I ispod njegove povrine (zgrade, biljke), ako zakonom nije to drugo odreeno Kada su zemljine estice upisane u zemljinu knjigu one su predmet stvarnih prava kao zemljinoknjina tijela. Zemljinoknjino tijelo je zemljina estica (katastarska estica) upisana u zemljinu knjigu, odnosno vie zemljinih estica upisanih u isti zemljinoknjini uloak (ime su pravno sjedinjene u jedno tijelo). Svako zemljinoknjino tijelo je jedan jedini objekt prava jedna nekretnina. Prema naelu jedinstvenosti nekretnine, nekretninu ini zemljite (zemljina estica) sa svime to je s njom trajno spojeno (supeficies solo cedit). Od dana stupanja na snagu ZV pravni poslovi koji su suprotni naelu jedinstva nekretnine ne proizvode pravne uinke, ali je svakoj ugovornoj strani u iju je korist bio takav ugovor sklopljen dano pravo da zahtijeva pravednu izmjenu ugovora kojom bi se taj nedostatak uklonio. Od cijele nekretnine mogu biti pravno odvojene zgrade I druge graevine koje su trajno izgraene na zemljitu na temelju stvarnog prava koje svog nositelja ovlauje da na tuem zemljitu ima u svojem vlasnitvu zgradu ili drugu graevinu (prava graenja ili prava stvarne slunosti) a I na temelju koncesije osnovane na zakonu, ako I dok ta ovlauje da se na tom tuem zemljitu ima u svojem vlasnitvu zgradu ili drugu graevinu. Tko ima stvarno pravo na nekretnini, ima ga time I na svim njezinim pripadnostima. U naem su pravu pripadnosti nekretnine : a) dijelovi zemljita (materija zemljita sa svime to je sa zemljitem trajno povezano na ili ispod njegove povrine) b) prirast nekretnine dijeli njezinu pravnu sudbinu c) plodovi nekretnine dok nisu odvojeni odvajanjem (separacijom) postaju plodovi (samostalne stvari) koje su tzv. unutranji prirast nekretnine d) pripatci zemljita zakon postavlja presumpcije o tome da su odreene pokretnine namijenjene da trajno slue svrsi neke nekretnine. To su strojevi I slini ureaji kod nekretnine sa poslovnom zgradom, strojevi, stoka, poljoprivredni proizvodi I sl. na nekretnini namijenjenoj poljoprivrednoj proizvodnji. Predmnijeva je oboriva te je doputeno dokazivati suprotno. Stvarna prava se ne proteu na slijedee stvari koje se ne smatraju dijelovima nekretnine: zgrade niti ita drugo to je sa nekretninom fiziki spojeno, ali ne trajno, nego samo radi neke prolazne namjene zgrade I druge graevine koje jesu trajno spojene sa zemljitem ali ih od njega pravno odvaja stvarno pravo koje svog nositelja ovlauje da na tuem zemljitu ima takvu zgradu ili drugu graevinu u svojem vlasnitvu strojeve I sline ureaje koji su s nekretninom trajno spojeni, ali se pravno ne smatraju dijelovima nekretnine ako je pristankom vlasnika te

www.pravokutnik.net

nekretnine u zemljinoj knjizi zabiljeeno da su oni vlasnitvo neke druge osobe ono to je posebnim zakonom od toga izuzeto

Odredbama ZV izjednaene su sa stvarima prirodne snage koje su podlone ljudskoj vlasti, idealni dijelovi stvari te neka subjektivna prava. Entitet pravno izjednaen sa stvari u pravilu se smatra pokretninom. Kao da su nekretnine tretiraju se oni entiteti zakonom pravo izjednaeni sa stvarima koji su ili zakonom proglaeni za nekretninu ili su spojeni s vlasnitvom nekretnine ili su njezin teret. Kao samostalne nekretnine tretiraju se idealni dijelovi nekretnine I pravo graenja. Kao nekretnine koje su pripadnost drugih nekretnina tretiraju se slunosti I stvarni tereti koji postoje u korist povlasne nekretnine kao I slunosti, stvarni tereti I pravo graenja koji su teret neke nekretnine. Od stvari proizlaze koristi za ljude, koje mogu biti: 1. plodovi stvari 2. pogodnosti koje donosi uporaba stvari Sve koristi od stvari pripadaju onome ija je stvar koja ih donosi, osim onih koristi koje na posebnom pravnom temelju pripadaju nekoj drugoj osobi. PLOD (fructus) je u pravnom smislu ona korist koju se u obliku prinosa (ili prihoda) dobiva od stvari (matine stvari) a da ona I dalje ostane potpuna. Neposredni plodovi neke stvari su : a) prinosi koje ta stvar daje naravnim putem b) prinosi koje stvar daje posredstvom neijeg rada (industrijski plodovi) c) sve drugo, to nisu prinosi stvari, nego od nje odvojeni dijelovi koje stvar daje s obzirom na svoju namjenu Posredni plodovi (civilni plodovi) stvari su prinosi koje stvar daje posredovanjem nekog pravnog odnosa glede nje, poput najamnine, zakupnine I sl. na koje se ima pravo iz najamnog, zakupnog ili kakvog drugog pravnog odnosa glede te stvari. Plod postaje zasebna stvar odvajanjem (separacijom) od matine stvari. Separacija neposrednog ploda zbiva se inom fizikog odvajanja od matine stvari, bio taj naravni dogaaj, ljudska radnja ili kombinacija toga. Ubiranje je in uzimanja ploda za sebe ili koga drugoga, dakle prisvajanje ploda. Pravilo je da plod, nakon to se odvojio, pripada onome ija je plodonosna stvar, pa e odvajanjem ploda redovito nastati na njemu pravo vlasnitva u korist onoga tko je vlasnik plodonosne stvari. Plodovi subjektivnih prava pravno su izjednaeni s plodovima stvari te se na njih na odgovarajui nain primjenjuju ona pravila koja su postavljena za plodove stvari. Neposredni plodovi subjektivnog prava su prinosi koje to pravo daje s obzirom na svoju namjenu, to kod prava koje ovlauje na stjecanje plodova ili drugih dijelova stvari znai ono to se stjee na temelju tog prava. Posredni (civilni) plodovi prava su prinosi koje to pravo daje posredstvom pravnog odnosa (npr. kamate). Prednosti od uporabe stvari su koristi koju stvar daje, ne time to se od nje odvajaju plodovi, nego time to se tu stvar rabi (upotrebljava). Koristi od uporabe nekog prava pripadaju u naelu onome ije je to pravo (drugoj jedino ako je posebnim pravnim temeljem ovlatena na neku uporabu tog prava). SUBJEKTIVNA STVARNA PRAVA Od ostalih vrsta stvarnih prava razlikuju zbog svojih triju karakteristika: 1. neposredni predmet im je stvar (ili neki entitet pravno izjednaen sa stvarju)

www.pravokutnik.net

2. daje svojem nositelju neposrednu privatnu pravnu vlast na/glede svojeg predmeta 3. djeluju apsolutno Subjektivno stvarno pravo je graansko, imovinsko pravo koje svojem nositelju daje potpunu ili djelominu neposrednu privatnu pravnu vlast na nekoj stvari sposobnoj da bude objektom takvog prava, ukljuujui I ovlast da svakog treeg iskljui od tome suprotnih, neovlatenih zadiranja u tu stvar. Svako pojedino stvarno prava pripada nekoj od zakonom odreenih vrsta te ima onakav bitni sadraj koji je zakonom propisan za tu vrstu stvarnih prava. Izvedenim (derivativnim) stjecanjem se iz ve postojee pravne vlasti na stvari izvodi pravna vlast stjecatelja, pa tako steena stjecateljeva pravna vlast proizlazi iz tue pravne vlasti (time I odrava pravni kontinuitet). Osoba od koje je stjecatelj izvedeno stekao pravo njegov je prednik, a stjecatelj je njegov sljednik (sukcesor) u pogledu tog prava. Stjecatelj je prednikov pojedinani sljednik (singularni sukcesor) ako je od prednika izvedeno stjecao pojedinano pravo ili dio prava. Ako je izvedeno stjecao skupno sva prednikova prava tada je on prednikov sveopi sljednik (univerzalni sukcesor). Izvedeno stjecanje moe biti translativno (na sljednika prelazi prednikovo pravo, cijelo ili neki dio tog prava) I konstitutivno (iz prednikova prava izvodi se za stjecatelja novo pravo, sadrajno ue od prednikova). U pravilu, to se zbiva na temelju oitovanja volje prednika (mogue I odlukom vlasti ili zakonskom odredbom). Izvornim(originarnim) stjecanjem osniva se novo stvarno pravo koje nije izvedeno ni iz ijeg prijanjeg prava. Ope pretpostavke svakog stjecanja stvarnih prava su: 1. sposobnost predmeta objekt stjecanja sposoban je biti predmetom prava koje se na njemu stjee 2. sposobnost stjecatelja da bude subjektom tog prava na odnosnom predmetu 3. da postoji odgovarajui pravni temelj (iustus titulus) stjecanja odnosnog prava po kojem je to stjecanje u skladu s pravnim poretkom: a) pravni poslovi usmjereni na stjecanje tog prava potrebno je da je prednikov jednostrani ili dvostrani posao sa stjecateljem zakljuen u korist tree osobe kao stjecatelja. Taj posao mora postojati (ne smije biti nitav niti poniten) jer je, prema naelu kauzalne tradicije, pravni temelj stjecanja kauza stjecanja, pa nema li pravnog temelja (ili on nije valjan) nema niti stjecanja b) odluke sudova (ili tijela druge nadlene vlasti) c) nasljeivanje d) zakon neposredno injenice za koje je zakon odredio da e se njihovim nastupom stei stvarno pravo Pravni nain stjecanja stvarnih prava na temelju pravnog posla je: 1. za pokretnine predaja (tradicija) posjeda 2. za nekretnine upis prava u zemljinu knjigu 3. neki drugi in (upis u odgovarajui upisnik) ako je to posebno zakonom predvieno Osnivanjem nazivamo nastanak subjektivnog prava koje do tada nije postojalo. Izvornim se osnivanjem mogu osnovati pravo vlasnitva I ograniena stvarna prava. Izvedenim osnivanjem mogu se osnovati samo ograniena stvarna prava (slunosti, prava iz stvarnih tereta, pravo graenja I zalono pravo). Posebne pretpostavke konstitutivnog stjecanja su: 1. Pogodno pravo prednika 8

www.pravokutnik.net

2. Ispravan nain stjecanja (ako je temelj stjecanja pravni posao) Prelaenje prava je naziv za stjecanje kod kojeg se nikakvo pravo ne osniva, nego ve postojee pravo (ili njegov alikvotni dio) prestaje pripadati svojem dotadanjem nositelju I poinje pripadati novome stjecatelju. a) Otuenje je prelaenje (translacija) postojeih prava, bilo kao pojedinano prelaenje prava na singularnog sukcesora, bilo kao prelaenje imovinske cjeline na univerzalnog sukcesora. Ne osniva se pravo ve se mijenja nositelj postojeeg prava. Posebne pretpostavke takvog stjecanja su pogodno pravo prednika I ispravan nain stjecanja kada je temelj stjecanja pravi posao. Otuiti se moe samo takvo prednikovo pravo koje je otuivo a I ono samo u granicama svoje otuivosti. Neotuiva su sva ona prava koja su tako vezana uz odreenu osobu da mogu egzistirati samo kao prava te osobe (strogo osobna prava) kao to su osobne slunosti I prava iz stvarnih tereta osnovanih u korist osobe. Otuivanje prava temeljem pravnih poslova naziva se pravnim prometom. b) Nasljeivanje u irem smislu je svaka univerzalna sukcesija na sveopeg sljednika prelaze sva prava I obveze te osobe. Nasljeivanje u uem smislu je specifina univerzalna sukcesija do koje dolazi zbog smrti dotadanjeg nositelja, a na temelju stjecateljevog nasljednog prava. Izvravanje nekog subjektivnog stvarnog prava je izvravanje one privatne vlasti na predmetu tog stvarnog prava, odnosno glede tog predmeta, na koju nositelja prava ovlauje njegovo pravo. Nositelji tih prava su u izvravanju svojih ovlasti sputani tuim pravima I zakonskim ogranienjima. Opa ogranienja implicirana su u samom pravnom poretku I djeluju openito na izvravanje prava dok posebna ogranienja postavlja zakon izriito. I opa I posebna ogranienja svojim postojanjem ne smanjuju sadraj subjektivnog stvarnog prava (ne ukidaju ovlasti koje ono daje svojem nositelju) ali ograniavaju mogunost punog izvravanja tog prava. Raspolagati nekim stvarnim pravom znai: 1. Prenijeti ga na drugu osobu (otuiti) u cijelosti ili djelomino 2. Opteretiti ga nekim ogranienim stvarnim pravom 3. Ograniiti ga u nekom pogledu (uvjetom, rokom..) 4. Oitovanjem svoje volje uiniti da to pravo prestane (odrei se prava) Mogunost raspolaganja vlastitim subjektivnim pravom ovisi o poslovnoj sposobnosti nositelja tog prava, otuivosti tog prava te o ispunjenju onih pretpostavaka koje pravni poredak eventualno zahtijeva za valjanost odnosnog raspolaganja. Onaj koji bi tvrdio da glede odreene stvari ima neko stvarno pravo, trebat e dokazati da su se u njegovu korist ispunile sve zakonom odreene pretpostavke stjecanja tog prava. Pravo na zatitu odnosno pravo da se zahtijeva da se faktino stanje vlasti uskladi s njegovim stvarnim pravom je relativno pravo; ono ne postoji prema svakome, nego samo prema odreenoj osobi - onoj ija faktina vlast konkurira vlasti na koju je ovlaten nositelj stvarnog prava. Pravni poredak priznaje svakome pravo da od nadlene javne vlasti trai pravnu zatitu (pravnozatitni zahtjev) pa je nadlena javna vlast duna uzeti svaki takav zahtjev u postupak te o njemu odluiti. Postoji I nepravni put samopomo nositelj stvarnog prava ponekad e smjeti sam, bez pomoi suda odnosno drugog nadlenog tijela vlasti, tititi svoje pravo. Stvarna prava prestaju ako I kada nastanu one pravne injenice koje su pravnim poretkom odreene za pretpostavke njihova prestanka. Stvarno pravo prestaje 9

www.pravokutnik.net

apsolutno ako je prestalo postojati (npr. stvar je propala) a relativno ako je prestalo postojati svojem dotadanjem nositelju ali nije prestalo apsolutno nego je samo prelo na drugu osobu. Na jednoj stvari moe postojati I vie stvarnih prava, pri emu svako od njih moe pripadati jednoj ili vie osoba; njihov meusobni odnos odreuje se po naelu prvenstva prvi u vremenu, jai u pravu (prior tempore potior iure). OPA DOBRA (res communes omnium) nisu sposobna biti predmetom iijih stvarnih prava, a time niti stvarnopravnih odnosa. Stvar je ope dobro kad zbog svojih naravnih osobina nije prikladna da bude predmetom stvarnih prava, jer kao cjelina ne moe biti podvrgnuta privatnoj vlasti I jednog privatnopravnog subjekta, ali moe svakome sluiti za njegove potrebe, a I svima za ope potrebe (zrak, rijeke, jezera, more..). Stvar je ope dobro I kada su joj zakonske norme uskratile sposobnost da bude predmetom stvarnih prava kako bi sluila svakome za njegove potrebe. Izdvajanjem iz opeg dobra nastaje zasebna pokretna stvar, razliita od opeg dobra kao cjeline; na njima je privatna vlast mogua, no ne I uvijek dozvoljena. Budui da ope dobro nije ni u ijem vlasnitvu, to ni stvar koja je nastala izdvajanjem iz njega nije niija, ona je res nullius. Onaj tko je za sebe uzme, postat e njezinim vlasnikom prisvojenjem (okupacijom) ako su za to ispunjene sve potrebne pretpostavke. Subjekt koji neposredno vodi brigu I upravlja nekim opim dobrom (kod nas u pravilu RH), ovlaten je da na odreeno vrijeme, I to jedino naplatno, dade pojedinoj osobi (fizikoj ili pravnoj) koncesiju za neku posebnu uporabu I koritenje opeg dobra, pod pretpostavkama I na nain propisan posebnim zakonom. Zgrade I druge graevine koje su na opem dobru izgraene u granicama ovlasti dobivenih koncesijom, ne postaju dijelom opeg dobra odmah; koncesija ih pravno odvaja od opeg dobra (kao pravo graenja) dok koncesija traje one su zasebne nekretnine. JAVNA DOBRA (res publicae) su sve stvari u imovini drave ili drugih javnopravnih subjekata, dakle RH, jedinica lokalne samouprave, jedinica regionalne samouprave I uprave I ustanova. Ona su naelno izjednaena s drugim stvarima, no ako I ukoliko je zakonom uspostavljeno posebno pravno ureenje glede njih prvenstveno e se ona primjenjivati. Prema tome kakva im je namjena odreena, razlikuju se javna dobra u opoj uporabi, javna dobra u javnoj uporabi I javna dobra koja nisu namijenjena ni za opu ni za javnu uporabu. DOBRA OD OSOBITOG INTERESA ZA RH su opa dobra (nesposobna du budu predmetom stvarnih prava) I stvari koje su predmet prava vlasnitva. Neposredno su ustavnom normom proglaeni za dobra od interesa za RH: more, morska obala i otoci, vode, zrani prostor, rudno blago I druga prirodna bogatstva. Ona se stavljaju pod poseban pravni reim sa posebnim pravilima uporabe I iskoritavanja tih stvari. eli li zakonodavac da stvar koja je po svojim naravnim osobinama prikladna da bude objektom stvarnih prava, bude izvan dosega stvarnopravnog ureenja, trebat e joj zakon oduzeti tu sposobnost (staviti je extra commercium). Ne uini li to, njezinim proglaenjem za dobro od interesa za RH nee prestati pravo vlasnitva, kao ni ograniena stvarna prava na njoj; radi postizanja pravednosti zakonom treba odrediti pravinu novanu naknadu.
GLAVA 3. POSJED

10

www.pravokutnik.net

POSJED je pravno relevantna faktina vlast koju neka osoba ima glede odreene stvari. Pravo na posjed (ius possidendi) je ovlast koju sadre neka subjektivna prava, ovlaujui nositelja tog prava na to da posjeduje predmet tog prava. Posjednik je osoba koja ima faktinu vlast glede neke stvari, odnosno drugog, s njom izjednaenog predmeta posjedovanja (pravni subjekti fizike I pravne osobe). Kao predmet posjedovanja u naelu u obzir dolazi sve to je po svojim naravnim osobinama prikladno za takvu vlast, a ne dolazi u obzir ono glede ega norme pravnog poretka ne priznaju iiju privatnu vlast kao pravno relevantnu. Posjed nije pravo ve faktina vlast te moe postojati I na stvarima koje ne mogu biti u vlasnitvu. U obzir du budu predmet posjedovanja dolaze: 1. Stvari samo individualne stvari, ne I kvantiteti niti ukupnosti stvari. Stvar je predmet posjedovanja zajedno sa svojim pripadnostima, no I pojedini dio neke stvari moe sam za sebe biti predmet posjeda (ne bitni (nesamostalni) dijelovi!!) 2. Prava stvarnih slunosti stanje u kojem neka osoba faktino izvrava sadraj prava stvarne slunosti glede neke nekretnine (bez obzira na to je li ona ovlatenik tog prava, ili nije). Izvravanje sadraja prava stvarne slunosti smatra se posjedom prava I izjednaeno je s posjedom stvari Faktina vlast treba objektivno postojati kao socijalna injenica a za to je potrebno vanjska vidljivost, razmjerna stalnost, mogunost iskljuenja tuih samovlasnih zahvaanja u stvar I dostupnost stvari posjedniku. NEPOSREDAN POSJED je onaj to ga posjednik ima glede odreene stvari kroz to to na njoj neposredno I vanjski vidljivo izvrava svoju faktinu vlast osobno ili posredstvom pomonika u posjedovanju. Neposredan posjed stvari je I temelj svakog posjedovanja prava. Svaki in (akt) koji neka osoba izvri neposredno na stvari, ako je vanjski vidljiv I takvog sadraja da ga se u drutvu moe prepoznati kao ostvarenje faktine vlasti te osobe na toj stvari, njezin je posjedovni in. Pomonik u posjedovanju je osoba koja neposredno poduzima one ine kojima se izvrava faktina vlast na stvari, ali koja time ne izvrava nikakvu svoju, nego iskljuivo tuu faktinu vlast (ona nije posjednik stvari). Odnos podreenosti mora biti vanjski prepoznatljiv. Pomonik u posjedovanju moe biti svaka osoba koja se s posjednikom stvari nalazi u radnom ili slinom odnosu, ili je lan njegova domainstva, ali I svi ostali koji izvravaju odreene posjedovne ine na stvari a da time ne izvravaju nikakvu svoju vlast glede te stvari, nego iskljuivo tuu vlast (npr. prekarist). POSREDNI POSJED stvari postoji ako neposredni posjednik, izvravajui svoju faktinu vlast na stvari, ujedno time izvrava I vlast za drugoga. Dakle, ima ga osoba koja faktinu vlast na stvari izvrava preko druge osobe, kojoj je po osnovi plodouivanja, zakupa, uvanja, posudbe ili drugog pravnog posla dala stvar u neposredan posjed. Njihov odnos ima dvije nerazdvojne komponente: 1. Ovlast ili obveza neposrednog posjednika da stvar posjeduje privremeno I u okviru vie vlasti posrednog posjednika iz koje je izvedena 2. Zahtjev posrednog posjednika neposrednome da mu taj preda stvar u neposredan posjed nakon to prestane biti ovlaten ili obvezan posjedovati je SAMOSTALAN (VLASNIKI) POSJED postoji ako posjednik posjeduje stvar kao da je njezin vlasnik, tj. ne priznajui niiju viu privatnu, posrednu vlast na toj stvari. NESAMOSTALNI (UPORABNI) POSJED postoji ako stvar posjeduje priznajui tuu viu privatnu vlast na njoj. Za svaki se posjed predmnijeva da je samostalan, dok se ne dokae suprotno. Svatko moe u pravnom prometu valjano postupati 11

www.pravokutnik.net

pouzdavajui se u to da je samostalni posjednik pokretne stvari njezin vlasnik, osim ako zna da ovaj to nije, ili ako s obzirom na okolnosti ima dovoljno razloga za posumnjati u njegovo vlasnitvo. SUPOSJED postoji kada isti posjed stvari ima vie osoba, tj. kada na istom stupnju posjedovanja stvar posjeduje vie osoba. Svi suposjednici imaju istodobno isti posjed stvari na istom stupnju posjedovanja, pri emu je faktina vlast svakog suposjednika ograniena faktinom vlau ostalih suposjednika. Obian suposjed je onaj kod kojeg svaki od suposjednika moe posjed izvravati nezavisno od ostalih suposjednika (faktina vlast ostalih konkurira s njegovom). Zajedniki suposjed je onaj kod kojeg ni jedan od suposjednika ne izvrava suposjed samostalno, nego svaki samo u zajednici s ostalima, dakle kao da su svi ono zajedno jedan posjednik. POSJED PRAVA je u nas razmjerno trajna faktina vlast posjednika jedne nekretnine kao povlasne, koja se sastoji u faktinom izvravanju sadraja prava stvarnih slunosti glede neke tue nekretnine kao poslune. Afirmativne stvarne slunosti su one koje se u korist jedne nekretnine kao povlasne izvravaju na drugoj nekretnini kao poslunoj, a to onaj ija je posluna nekretnina trpi. Negativne su one stvarne slunosti koje se ne izvravaju na poslunoj nekretnini, nego ih se izvrava time to onaj ija je posluna nekretnina, u korist povlasne nekretnine proputa initi na svojoj nekretnini neto to bih inae inio. IDEALNI POSJED je naziv za od pravnog poretka priznatu privatnu I za svakog relevantnu vlast koju osoba ima u pogledu nekog predmeta (stvari, prava) kao da je taj predmet njezin (makar on to moda I nije), a da se pritom ta njezina vlast ne sastoji u kakvoj neposrednoj fizikoj, efektivnoj vlasti na stvari niti se na nju oslanja. On uope nije posjed, budui da nema neposrednog, fizikog dranja stvari u vlasti osobe. Za osobu nastaje time to joj javna vlast svojom odlukom ili neposredno zakonom preda stvar u posjed, uspostavivi nekakvu pravno relevantnu vlast u pogledu stvari, ali takvu koja nije faktina. Moe se prekinuti odlukom koju bi odgovarajuem postupku donio sud, odnosno drugo nadleno tijelo. NASLJEDNIKI POSJED je od pravnog poretka priznata privatna I za svakoga relevantna vlast koju ostaviteljev nasljednik ima glede svih ostaviteljevih posjeda (on je idealni posjed); nastaje ostaviteljevom smru. Svaki se ostaviteljev posjed nastavlja kod nasljednika na istom predmetu posjedovanja, na istom stupnju te s istim objektivnim kvalitetama posjeda (zakonitost, istinitost..). Ostaviteljev nasljednik je ovlaten da odmah zapone I efektivno posjedovati ono to je posjedovao ostavitelj, ali pritom nije ovlaten dirati u ostale posjede iste stvari ili prava. Nasljednik nee postupati samovlasno ako poduzme posjedovne ine pod pretpostavkom da je zaista ostaviteljev nasljednik, da poduzimanje posjedovnih ina nije povjereno izvritelju oporuke ili skrbniku ostavine te da poduzimanjem posjedovnih ina ne zadire ni u iji tui posjed (ili suposjed). Nasljedniki posjed uiva zatitu kao da je ostavitelj jo posjednik. Ako je ostavitelja naslijedilo vie sunasljednika tada svaki od njih ima pravo na zatitu nasljednikog posjeda, no samo protiv treih osoba. Ako bi posjedovne ine netko poeo izvravati kao da je jedini nasljednik tada bi oni koji sebe smatraju nasljednicima mogli protiv takve osobe staviti nasljedniki zahtjev (hereditatis petitio), pa u petitornom postupku ishoditi da im posjed izrui tko si ga je bio prisvojio. Nasljedniki posjed svojim trajanjem doprinosi vremenu posjedovanja potrebnom za stjecanje predmeta posjedovanja putem dosjelosti. TABULARNI POSJED je injenica da je u zemljinu knjigu upisano pravo vlasnitva neke nekretnine ili neko drugo knjino pravo, kao pravo odreene osobe; ZV ga ne predvia. 12

www.pravokutnik.net

Posjed (faktini, efektivni posjed) se stjee inom stjecanja, tj. inom koji stjecatelj uspostavlja svoju faktinu vlast na/glede stvari. Posjed je steen ako I kada je inom stjecanja zaista na/glede stvari nastalo stanje koje ima sve osobine posjeda stvari (ili prava), bilo neposrednog bilo posrednog. in stjecanja redovito je neki tjelesni in, poduzet glede stvari radi stjecanja posjeda, ali u obzir kao in stjecanja dolazi I oitovanje volje pravni posao kojim se prenosi posjed. Da bi se nekim inom mogao stei posjed, taj in treba biti posjedovni in, poduzet s voljom da se uspostavi stjecateljeva faktina vlast glede stvari. Stjecatelj moe posjed stei vlastitim inom stjecanja, ali I inom neke druge osobe koja je njegov zastupnik (ugovorni, zakonski, poslovoa bez naloga) u poduzimanju ina stjecanja posjeda. Posjed je steen izvorno (originarno) ako je stjecatelj jednostranim inom uspostavio svoju faktinu vlast glede neke stvari koja u tom asu nije bila ni u ijem posjedu, ili ako je bila uspostavio je svoju vlast neovisno (usprkos tuem posjedu). Posjed je steen izvedeno (derivativno) ako je na stjecatelja prela faktina vlast koju je dotadanji posjednik imao na predmetu posjedovanja 1. dvostranim inom predaje kojim je u sporazumu s dotadanjim posjednikom a) prenesen njegov posjed na stjecatelja ili je b) iz njegova posjeda izveden daljnji stupanj posjeda za stjecatelja 2. nasljeivanjem dotadanjeg posjednika Izvedeno stjecanje nije samovlasno stjecanje. Za njega je potrebno da stjecatelj stekne posjed od osobe koja je posjednik odnosnog predmeta posjedovanja te da posjed stekne u skladu s njezinom voljom. Jednostrani in stjecanja kojim stjecatelj osniva za sebe posjed je in uzea ili oduzea stvari. Tko jednostranim inom uzea ili oduzea, uspostavi svoju faktinu vlast glede neke stvari, izvorno je stekao posjed te stvari. inom uzea (aprehenzije) stvari u neposredan posjed izvorno se stjee posjed stvari koje nitko ne posjeduje. I kad netko ima stvar u svojem posjedu, netko drugi moe izvorno stei neposredan posjed te stvari jednostranim inom oduzea stvari koji uspostavlja stjecateljevu faktinu vlast glede odnosne stvari, a oduzima faktinu vlast dotadanjem posjedniku. a) Samovlasno oduzee stvari inom oduzea stvari oduzima se dotadanjem posjedniku stvar iz posjeda I uspostavlja vlastiti posjed na neki nedozvoljeni nain tj. silom (vi), potajno ili prijevarom (clam) te zlouporabom povjerenja (precario modo); tko ga na taj nain stekne, stekao je neistinit posjed. Njegov posjed nije miran jer onaj od kojeg je posjed samovlasno steen ima pravo tititi svoj oduzeti posjed; poslui li se tim pravom, pa ponovno uspostavi svoju faktinu vlast glede stvari koja mu je bila oduzeta, prestao je time onaj posjed kojeg si je drugi samovlasno prisvojio, a uzet e se da smetani posjed nije ni bio prestao, nego da je trajao cijelo vrijeme (naelo kontinuiteta posjeda). Od trenutka kad bivi posjednik vie nema pravo na posjedovnu zatitu, posjed novog posjednika je miran pa ga se vie ne moe suzbijati sredstvima posjedovne zatite. b) Oduzee stvari koje nije samovlasno ako je in oduzimanja ili smetnja posjeda doputen zakonom ili odlukom suda odnosno drugog tijela, donesenom na temelju zakona koji to doputa; posjedniku iji je posjed oduzet ne pripada pravo na zatitu posjeda

13

www.pravokutnik.net

Zastupnik neke osobe inom uzea stvari za sebe stjee neposredan a za zastupanog posredan posjed te stvari. Potrebno je da meu njima postoji odnos zastupanja. PREDAJA (TRADICIJA) je dvostrani in usmjeren na to da se u sporazumu s dotadanjim posjednikom posjed stvari prenese stjecatelju; stjecanje je derivativno. Postoje dvije razliite mogunosti: a) Da posjed bude prenesen, dakle da ga stjecatelj stekne prenoenjem (translacijom) prednikova posjeda na njega kao sljednika u posjedovanju b) Da posjed bude osnovan (konstituiran) za sljednika izvoenjem iz prednikova posjeda Stvar se prenosi u neposredan posjed predajom stvari (tjelesnom predajom), a u posredan oitovanjem volje. Dovoljna je tzv. prirodna volja odgovarajueg sadraja (nije potrebna pravno kvalificirana volja). PREDAJA STVARI je dvostrani voljni in kojim dotadanji posjednik predaje I stjecatelj prima stvar u neposredan posjed, a izvrena je kada se stjecatelj s voljom prenositelja nae u poloaju da moe izvravati faktinu vlast glede stvari. Da bi se prenio neposredan posjed stvari, potrebno je da bude izvren dvostrani, voljni in davanja I primanja stvari radi prijenosa posjeda na njoj. PRAVA PREDAJA (traditio vera) ili predaja iz ruke u ruku zbiva se predajom stvari stjecatelju. Kada se radi o pokretnini, tada je to doslovno uruenje stvari stjecatelju; dotadanji posjednik, elei prenijeti posjed stvari na drugu osobu, urui ovoj odnosnu stvar, a ona je primi u svoje ruke, uspostavljajui time svoju faktinu vlast glede te stvari. Ako je stvar nekretnina tada se prijenos zbiva dovoenjem stjecatelja na nekretninu (odnosno u nju), pokazivanje mea zemljita. Jednak uinak imat e I uzimanje stvari uz dozvolu, tj. to da je stjecatelj stvar uzeo u svoj posjed uz dozvolu njezina dotadanjeg posjednika. Dovoenje stvari u krug stjecateljeve faktine vlasti takoer djeluje jednako; zbit e se ako stjecatelj odredi prenositelju da stvar stavi na odreeno mjesto u krugu stjecateljeve faktine vlasti. Posjed stvari biva prenesen im prenositelj stavi stvar na odreeno mjesto a ne tek kada je stjecatelj od tamo uzme. Dvostrani in prenoenja moe biti uinjen I kao predaja u neposredan posjed neke druge stvari, ako je ta druga stvar takva da je sredstvo posjedovanja one stvari koja se zapravo eli predati u posjed (npr. klju). Potrebno je da je u tom aktu implicirana volja prenijeti posjed one druge stvari I da je stvar koju se predaje stjecatelju takva da je ona sredstvo posjedovanja one druga stvari koja se zapravo eli prenijeti u posjed. Posjed stvari se moe predati I posredstvom neke druge osobe zastupnika kod predaje. Tada se zapravo zbivaju dva ina predaje: prvo predavatelj predaje stvar zastupniku, a potom je zastupnik predaje stjecatelju. Predaja oitovanjem volje je in prijenosa posjeda koji se zbiva bez tjelesne (fizike) predaje stvari, suglasnim oitovanjem volje dotadanjeg posjednika I stjecatelja da se posjed predaje stjecatelju; predaje se posredan posjed stvari. Potrebno je da predavatelj oituje svoju volju da predaje stjecatelju posjed stvari, a da stjecatelj oituje svoju volju da ga prima suglasno oitovanje njihove volje; dvostrani pravni posao. Predaja posjeda koja je izvrena samim oitovanjem volje djelovat e prema treima jedino ako su o njoj obavjeteni, ili inae znaju za nju. Predaja kratkom rukom (traditio brevi manu) je in predaje neposrednog posjeda osobi koja se ve nalazi u poloaju da izvrava svoju vlast glede stvari, a sastoji se od oitovanja volje dotadanjeg neposrednog posjednika I stjecatelja da prvi prenosi na drugoga svoj posjed. Kratkom rukom se prenosi samostalan posjed 14

www.pravokutnik.net

na stjecatelja koji je I do tada posjedovao tu stvar, ali kao njezin nesamostalni posjednik, zatim I posjed vieg stupnja na stjecatelja koji je do tada stvar posjedovao na niem stupnju, izvedeni posjed onome koji je stvar do tada imao u svojem izvorno steenom posjedu te I neposredan posjed onome koji do tada izvravao prenositeljevu vlast na stvari, u ulozi njegovog pomonika u posjedovanju. Prenoenje prava zahtijevati predaju stvari (cessio vinicationis) je in prenoenja postojeeg posrednog posjeda na drugu osobu oitovanjem volje dotadanjeg posrednog posjednika I stjecatelja kojim prvi prenosi na drugoga svoje pravo zahtijevati od posredujueg posjednika da taj preda stvar nakon to mu prestane ovlatenje ili dunost posjedovati je. Posredni posjednik ima pravo zahtijevati od osobe koja ima posredujui posjed, da mu preda stvar nakon to joj prestane ovlatenje ili dunost da je posjeduje. Obavlja se pravnim poslom izmeu stjecatelja I dotadanjeg posrednog posjednika, prisilno se moe obaviti rjeenjem suda donesenim u ovrnom postupku. Osnivanje prava zahtijevati predaju stvari (consitutum possessorium) posesorni konstitut je izvoenje iz prednikovog posjeda jo jednog posjeda iste stvari za stjecatelja; dotadanji posjednik (predavatelj) zadrava stvar u svojem posjedu, a za stjecatelja se osniva pravo da mu dotadanji posjednik preda stvar poto prestane biti ovlaten ili obvezan posjedovati je. To se zbiva samim dvostranim voljnim inom oitovanja volje predavatelja I stjecatelja, kojim za stjecatelja sporazumno osnivaju pravo zahtijevati od predavatelja predaju stvari. Time se uspostavlja posredujui odnos u kojem predavatelj privremeno zadrava stvar u svojem posjedu, a stjecatelj ima pravo zahtijevati predaju te stvari poto predavatelju prestane ovlast ili dunost da je posjeduje. Constitum possessorium je povezan s inom predaje stvari u neposredan posjed stjecatelja, ako je predavatelj predao stvar u neposredan I nesamostalan posjed stjecatelja, a za sebe je zadrao posredan posjed iste stvari. Moe biti povezan I s inom predaje stvari u posredan posjed stjecatelja ako je predavi stvar u posredan posjed, za sebe zadrao vii posredni posjed iste stvari. Anticipirani posesorni konstitut posredan posjed stvari moe se stei I posredstvom zastupnika u stjecanju posjeda, tonije posredstvom one osobe koja prima stvar u svoj posjed, a ujedno I u vii, posredan posjed one osobe koju pri tome zastupa. Koincidirat e tada dva stjecanja posjeda iste stvari: u niem stupnju e zastupnik stei za sebe nesamostalan posjed stvari (jer priznaje viu vlast zastupanog), a ujedno e zastupani (gospodar posla), zahvaljujui svojem odnosu sa zastupnikom (u kojem zastupani ima pravo od zastupnika zahtijevati predaju stvari) stei posredan posjed iste stvari vieg stupnja posjedovanja. STJECANJE POSJEDA PRAVA jednostranim inom, dvostranim inom ili nasljeivanjem. in kojim se stjee posjed prava je jednostran ako je poduzet samovlasno, dakle bez suglasnosti posjednika one nekretnine koja dobiva ulogu poslune nekretnine. Kao in osnivanja posjeda prava stvarnih slunosti dolazi u obzir jedino in faktinog izvravanja sadraja nekog prava stvarne slunosti u korist jedne, a na teret druge nekretnine. To ima dvije sastavnice: da posjednik one nekretnine koja bi stjecanjem posjeda dobila ulogu povlasne nekretnine faktino izvri sadraj nekog prava stvarne slunosti te da se toj stjecateljevoj faktinoj vlasti pokori posjednik te druge nekretnine. Posjed afirmativne stvarne slunosti osniva se jednostranim inom kojim neposredni posjednik neke odreene nekretnine u korist te svoje nekretnine samovlasno izvri na nekretnini u tuem posjedu kao svoje pravo neto to posjednik te druge nekretnine ne bi trebao trpiti, a on to ipak otrpi. Posjed negativne stvarne slunosti bit e osnovan jednostranim inom stjecanja, ako je 15

www.pravokutnik.net

neposredni posjednik neke odreene nekretnine u korist te svoje nekretnine samovlasno zabranio posjedniku druge nekretnine da na svojoj nekretnini ini neto to bi inae mogao initi, pa je on to I propustio uiniti. Dvostrani in stjecanja kojim se osniva posjed prava stvarne slunosti ima dvije sastavnice: jedna je faktino izvravanje sadraja prava stvarne slunosti u korist jedne, a na teret druge nekretnine, a druga pokoravanje posjednika te druge nekretnine stjecateljevoj faktinoj vlasti. Osnivanje prava stvarne slunosti zbiva se uz suglasnost posjednika nekretnine na iji teret se osniva slunost, pa ona dobiva ulogu poslune nekretnine; to je dobrovoljno te je takvo stjecanje izvedeno. Neposredni posjednik povlasne nekretnine ima I neposredan posjed prava stvarne slunosti u korist te nekretnine. Posjed prava koji je ve osnovan u korist neke nekretnine kao povlasne, prijei e zajedno s posjedom te nekretnine na stjecatelja, ako posjed povlasne nekretnine prijee na drugu osobu; dvostranim inom. Svaki ostaviteljev posjed prava stvarne slunosti na nasljednika prelazi zajedno s posjedom nkeretnine u iju korist postoji taj posjed prava. Posjed nastaje inom stjecanja a traje sve dok ne nastupi okolnost koja ga prekida, okonava. ZV: posjed traje dok traje posjednikova faktina vlast glede stvari, ali on ne prestaje, niti se prekida, ako je smetnja ili proputanje izvravanja posjednikove vlasti bilo po svojoj naravi samo privremeno. Zakonska predmnjeva trajnosti u sluaju kada je poznato da je neka osoba posjedovala neku stvar ili pravo u nekom trenutku, nije na njoj da dokazuje da je taj njezin posjed I dalje trajao, nego e onaj tko tvrdi da joj je prestao (ili se prekinuo) to trebati I dokazati. Objektivne znaajke posjeda su: Zakonitost ima je onaj posjed koji ima valjani pravni temelj tog posjedovanja, a nezakonit je onaj koji uope nema nikakav pravni temelj za to, ili mu temelj nije valjan. Pravni temelj moe biti samo posjednikovo subjektivno pravo koje ga ovlauje da posjeduje, koje mu daje tzv. pravo na posjed. Posjed bez pravnog temelja je nezakonit, kao I posjed iji pravni temelj je nitav. Ako je pravni temelj samo pobojan to nee tetiti njegovoj zakonitosti (tek ako bude poniten). Istinitost ima onaj posjed koji nije steen na protupravan nain, dakle koji nije nastao ni silom, ni potajno ili prijevarom niti zlouporabom povjerenja (praecario modo). Pod silom misli se na sluaj kad je posjed steen inom stjecanja kojim je primjenjena nedoputena (protupravna) fizika sila (vis apsoluta) odnosno prijetnja ili zastraivanje (metus), koja je izjednaena s takvom fizikom silom (vis compulsiva). Posjed je steen silom ako je nasilnim inom tui posjed oduzet ili suen (suena je posjednikova faktina vlast). Posjed je steen potajno (clam) ako je steen inom koji je poduzet tako da dotadanji posjednik stvari ne sazna za njega (kraom ili bilo koji drugi potajni nain). S njime je izjednaen I posjed steen prijevarom (dolus) tj. zlonamjernim dovoenjem u zabludu, ili odravanjem u zabludi. Pod zlouporabom povjerenja (na izmoljen nain) misli na sve one sluajeve stjecanja posjeda u kojima je stjecatelj ve imao neku poziciju glede tue stvari, ali ju je onda samovlasno pretvorio iz neposjeda u posjed, ili iz posjeda nieg stupnja u posjed vieg stupnja. Neistinito steen posjed isprva nije miran jer posjednik iji je posjed oduzet ima pravo na zatitu svog posjeda (bilo putem suda, bilo putem samopomoi). Taj posjednik moe poduzimati I ine ofanzivne samopomoi (oduzeti stvar od neistinitog posjednika) to e ovaj morati trpjeti. Nakon to postane miran, I takav posjed uiva pravnu zatitu, ak I od osobe od koje je steen viciozno. Subjektivna znaajka posjeda je:

16

www.pravokutnik.net

Potenje - koje se predmnijeva. Posjed je poten ovisno o subjektivnom stavu posjednika o usklaenosti njegovog posjeda s pravom. Posjednik je unato svom nezakonitom posjedovanju poten ako ne zna da mu ne pripada pravo na posjed, a to je njegovo neznanje ispriivo. Nije poten posjed za koji je posjednik ve u asu stjecanja znao da mu ne pripada pravo na taj posjed, ili je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga u to posumnjati te posjed za koji je posjednik naknadno saznao da mu ne pripada pravo na taj posjed (to ne dira u njegovo potenje do tog trenutka). Bude li posjedniku dostavljena tuba kojom druga osoba osporava njegovo pravo na posjed, a spor bude okonan pravomonom presudom da pravo na posjed ne pripada posjedniku uzima se da je posjednikov posjed bio nepoten jo od trenutka kad je primio tubu. Posjed koji ima sve pozitivne znaajke naziva se publicijanskim, uzukapionim ili kvalificiranim posjedom. Objektivne znaajke prate posjed kada taj sveopim sljednitvom prelazi na sljednika. Univerzalni sukcesor stjee sve onakvo kakvo je bilo kod prednika. Singularni sukcesor je posjed stekao na pravnom temelju I na specifian nain na koji se pojedinano stjee posjed. Objektivne znaajke prednikovog posjeda ne ive dalje u posjedu nakon to je taj preao na pojedinanog sljednika u posjedovanju, nego kvalitete sljednikova posjeda ovise o tome na kakvom pravnom temelju I na koji nain ga je sljednik stekao. Unato sljednitvu (opem ili pojedinanom) s posjedom ne prelazi I kvaliteta potenja odnosno nepotenja koju je posjed imao kod prednika, nego se ona iznova stvara kod stjecatelja, ovisno o njegovom vlastitom potenju ili nepotenju. Predmnjeve o posjedu: 1. Predmnjeva potenja posjed se smatra potenim, osim ako se dokae suprotno. Tko tvrdi da je neiji posjed nepoten, treba to dokazati. 2. Predmnjeva samostalnosti za svakog se posjednika predmnijeva da samostalno posjeduje, dok se ne dokae suprotno; slui zatiti povjerenja u pravnom prometu 3. Predmnjeva vlasnitva a) Opa predmnjeva posjednikovog vlasnitva pokretnine djeluje u korist svakog samostalnog posjednika pokretnine, dakle ne samo onog za kojeg se pouzdano zna da je samostalan posjednik, nego I u korist onog za koga se to samo predmnijeva; slui zatiti povjerenja u pravnom prometu b) Posebna predmnjeva posjednikovog vlasnitva s ofenzivnim djelovanjem postoji na temelju zakona za kvalificiranog posjednika stvari, odnosno onog koji je to bio prije nego to je posjed stekla neka druga osoba. Na ovu se predmnjevu moe osloniti kod stavljanja svog vlasnikog zahtjeva bivi posjednik pokretne ali I nepokretne stvari koja je sada u posjedu druge osobe te aktualni posjednik stvari ili nekretnine koji trai od druge osobe da prestane uznemiravati njegovo (predmnijevano) pravo vlasnitva. Tri glavne funkcije posjeda su: 1. Akvizicijska funkcija pretpostavke za stjecanje stvarnih prava, zahvaljujui kojoj se stjecanje takvih prava podudara s uspostavom stjecateljeve faktine vlasti na stvari 2. Publicitetna davanje publiciteta onim odnosima koji postoje glede stvari, a tiu se treih osoba, pa im je zato publicitet neophodan

17

www.pravokutnik.net

3. Kontinuitetna (zatitna) funkcija zatite I odravanja kontinuiteta socijalnih odnosa glede stvari, bez ega bi bila ugroena stabilnost ne samo tih odnosa nego I drugih koji su na ovaj ili onaj nain s njima u vezi Posjed se titi od samovlasnog smetanja, bez obzira je li u skladu s pravom ili nije, I bez obzira kakve je kakvoe. Samovlasnim smetanjem posjeda nastaje za posjednika specifino subjektivno pravo na posjedovnu (posesornu) zatitu, koje on moe ostvarivati putem samopomoi ali I putem suda u posebnom sudskom parninom postupku postupku zbog smetanja posjeda. Djelovanje posjedovne zatite je ogranieno na zatitu posjeda od samovlasnog smetanja; ne utjee na pravo na posjed. titi se svaki posjed , kako stvari tako I prava, koji je faktian, posljednji I miran. Idealni posjed nije faktian pa ne uiva posjedovnu zatitu, dok je nasljedniki posjed uiva radi ostvarenja naela kontinuiteta posjeda. Svaka samovlast je zabranjena, bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako I smatra da ima jae pravo na posjed. Posjed je smetan ako je oduzet (ako je potpuno prestala faktina vlast dotadanjeg posjednika) ili uznemiren (ako je posjednikova faktina vlast u nekom pogledu ili u nekom dijelu ograniena tuom faktinom vlau glede istog predmeta posjedovanja, ali nije sasvim iskljuena). Pravo na zatitu posjeda nastaje samo ako je posjed smetan neijim inom koji svjesno iskljuuje ili ograniava postojeu posjednikovu vlast nameui svoju i/ili vlast neke druge osobe a I to samo ako je taj in samovlastan. in smetanja posjeda je voljni in (akt) neke osobe, kojim ona na predmetu tueg posjedovanja izvrava neku svoju ili tuu faktinu vlast, ime negira njegovu I namee svoju faktinu vlast (u cijelosti oduzimajui posjed, ili zadirui u posjed dotadanjeg posjednika). Da bi neki in bio in smetanja neijeg posjeda, potrebno je da se njime izvrava faktinu vlast (svoju i/ili tuu) na/u pogledu predmeta tueg posjedovanja I da se to ini sa svijeu da se time zadire u tui posjed. in smetanja moe biti uinjen I neinjenjem, zatim rijeima (ako sadri prijetnju koja je izjednaena sa silom) te I preko zastupnika. in smetanja tueg posjeda je samovlastan ako onaj koji ga je poduzeo za poduzimanje tog ina nije imao posjednikovo doputenje niti je na taj in bio ovlaten neposredno zakonom ili odlukom koju je sud (ili drugo tijelo vlasti) donijelo na temelju zakona koji doputa taj zahvat u tui posjed. Samovlast je zabranjena I kada je in oduzimanja posjeda ili njegovog uznemiravanja poduzet u nekom javnom, drutvenom ili slinom interesu, ako je poduzet bez odobrenja u zakonu odnosno u odluci suda ili druge nadlene vlasti. Pravo na zatitu posjeda je specifino subjektivno pravo posjednika koje smetanjem njegovog posjeda nastaje za nj na temelju zakona, ovlaujui ga da titi svoj posjed od tog smetanja, bilo putem samopomoi bilo putem suda; ono je subjektivno pravo graanskopravne, materijalnopravne naravi. Ono ovlauje posjednika da prisili osobu koja samovlasno njegov posjed uznemirava da prestane s tim uznemiravanjem, a osobu koja mu je posjed samovlasno oduzela da mu ga vrati I tako uspostavi ranije posjedovno stanje. Moe se ostvariti putem suda u posebnom postupku za smetanje posjeda ili putem samopomoi. Ostvarenjem prava na posjedovnu zatitu posjednikov se posjed uspostavlja ponovno onakav kakav je bio prije samovlasnog smetanja; takav posjed nije prestao niti je bio prekinut ako ga je posjednik sluei se svojim pravom na posjedovnu zatitu ponovno uspostavio ili ishodio njegovu uspostavu. U naem pravnom poretku rok trajanja prava na zatitu posjeda je 30 dana od kada je posjednik saznao za smetanje I tko je posjed smetao, ali najkasnije kada istekne jedna godina od ina smetanja, bez obzira na to je li ikada posjednik saznao za to smetanje. Tijek roka se prekida kada ranije 18

www.pravokutnik.net

posjedovno stanje bude ponovno uspostavljeno, silom (samopomo) ili ne (onaj tko je smetao, podvrgne se dobrovoljno posjednikovoj faktinoj vlasti) ili kada posjednik podnese sudu tubu zbog smetanja posjeda (pod pretpostavkom da sud utvrdi osnovanost tubenog zahtjeva). Samopomo je ostvarivanje prava uporabom vlastite snage i/ili drugih privatnih sredstava, a ne posredstvom javne vlasti (sudske ili upravne). U naem pravnom poretku ona je jedan od dvaju alternativnih putova za ostvarenje prava na zatitu posjeda, ali doputeno je posluiti se samopomoi za zatitu posjeda jedino pod zakonom odreenim pretpostavkama. Njome se moe posluiti I posjednikov pomonik u posjedovanju, izvravajui time za posjednika njegovo pravo na samopomo od samovlasnog smetanja posjeda. Pravo na zatitu posjeda putem samopomoi doputeno je ostvarivati kada su kumulativno ispunjene slijedee tri pretpostavke: 1. Posjedu prijeti neposredna opasnost; to znai da je u tijeku in smetanja (uznemiravanja, oduzimanja) posjeda, ili je posjed ve oduzet 2. U postojeoj situaciji je samopomo nuna, jer bi sudska pomo stigla prekasno; okolnosti ne omoguuju da posjednik zatrai sudsku zatitu 3. Pri uporabi samopomoi nije primjenjena sila vee jakosti nego to je primjerena okolnostima; in samopomoi ne bi smio prelaziti granicu onog to je u postojeoj situaciji ba nuno da bi se zatitilo posjed, a ako se ima na izbor vie moguih ina samopomoi, treba izabrati onaj koji je najmanje tetan po drugu stranu Samopomo koja ispunjava sve ove pretpostavke je doputena, pa onaj tko se posluio doputenom samopomoi za zatitu posjeda, ne odgovara za to kaznenopravno, niti odgovara za tetu koju je pritom pretrpjela osoba koja je smetala posjed. No, ako je posjednik ostvario svoje pravo na samopomo kada nisu bile ispunjene sve pretpostavke za njezinu doputenost on je I time zatitio svoj posjed, ali odgovara za tetu koju je pritom nanio. Defenzivna je obrana postojeeg posjeda, a ofenzivna samopomo je ponovno uspostavljanje (vraanje) ve oduzetog posjeda. Na pravni poredak doputa pod jednakim pretpostavkama poduzimanje akata defenzivne I ofenzivne samopomoi. Za raspravljanje I odluivanje nadlean je redovni sud, a za njegovo postupanje je predvien poseban sudski parnini postupak postupak u parnicama zbog smetanja posjeda postupak zbog smetanja posjeda. To je sumaran I hitan sudski postupak u kojem sud odluuje iskljuivo prema posljednjem stanju posjeda I nastalom smetanju, a bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, potenje posjednika, kao I bez obzira na to je li smetanje posjeda moda bilo u nekakvom drutvenom, javnom ili slinom interesu. Predmet raspravljanja jest je li tuenik smetao tuiteljev posjed te pripada li tuitelju pravo na zatitu tog posjeda od tuenikova ina smetanja I kako uspostaviti posjed kakav je bio prije smetanja te ga zatititi za ubudue. Sud e svojom odlukom narediti da se uspostavi onakvo posjedovno stanje kakvo je bilo u trenutku smetanja I zabranit e takvo I slino smetanje ubudue. Posjed e temeljem te sudske odluke ponovno biti uspostavljen (dobrovoljno ili putem ovrhe), a uzet e se da nije prestao, niti bio prekinut. Dozvoljeno je da se u tom postupku raspravljuju I dokazuju jedino injenice koje se odnose na posljednje stanje posjeda I nastalo smetanje. Iskljueno je raspravljanje I odluivanje: a) O pravu na posjed, ukljuujui I pravu na poduzimanje posjedovnih ina b) O pravnom temelju posjeda c) O potenju posjednika 19

www.pravokutnik.net

d) O korisnosti ina smetanja sa stajalita kakvog drutvenog, javnog ili slinog interesa e) O zahtjevima za naknadu tete Smije se isticati I raspravljati o pravu na poduzimanje posjedovnih ina u vezi s tuenikovim prigovorom da nije bio samovlastan njegov in kojim je tuitelju oduzeo ili uznemirio posjed. injenica da se vodi postupak zbog smetanja posjeda Ili ako je on zavren pravomonom odlukom, ne predstavlja zapreku da se u redovnom sudskom postupku raspravlja o tome tko ima pravo na posjed. Za zahtijevanje sudske zatite posjeda aktivno je legitimiran (materijalnopravno ovlaten) posljednji, faktini I mirni posjednik stvari ili prava, iji je posjed samovlasno smetan: a) neposredni - ima pravo na sudsku zatitu od samovlasnog smetanja koje bi poinila bilo koja osoba, ukljuujui I one koje u nekoj ulozi sudjeluju u posjedovanju b) posredni posjednik (bilo kojeg stupnja) uvijek ima pravo na zatitu od smetanja kojeg bi uinila trea osoba. U naelu ima pravo svoj posjed tititi I od neposrednog posjednika, ali to pravo nema u onim sluajevima gdje bi za odluivanje o zahtjevu posrednog posjednika protiv neposrednog bilo nuno raspravljati o njihovom meusobnom pravnom odnosu c) svaki suposjednik - ima uvijek pravo na zatitu od treih, a I u naelu I od samovlasnog smetanja drugih suposjednika, ali samo ako je posrijedi takvo smetanje da je on potpuno iskljuen iz dotadanjeg suposjeda ili mu je bitno ogranien dotadanji nain izvravanja faktine vlasti (a I tada ako za odluivanje nije nuno raspravljati o njihovom pravnom odnosu) d) nasljednik takvog posjednika I dok jo nije svoj nasljedniki posjed pretvorio u faktini posjed (jo je idealni posjednik). tititi od samovlasnih zahvata treih osoba ima jednako pravo svaki nasljednik, odnosno sunasljednik, kakvo je imao ostavitelj no s time to u sluaju kad je upravljanje objektom posjeda povjereno izvritelju oporuke ili skrbniku ostavine I on je ovlaten traiti zatitu. Nasljednik ne moe svoj posjed tititi od samovlasnih zahvata svojih sunasljednika (jer bi bilo potrebno raspravljati o nasljednom pravu na posjed) Pomonik u posjedovanju nije aktivno legitimiran za pokretanje sudskog postupka zbog smetanja. Pasivno legitimirana je osoba koja je poduzela in smetanja, uznemirivi ili oduzevi tui posjed. Onaj u iju korist je druga osoba poduzela in smetanja pasivno je legitimiran ve samim time to je in smetanja iao u njegovu korist, a on se nije od toga ogradio. in smetanja moe poduzeti I trea osoba (koja se do tada nalazila izvan strukture posjedovanja) ali I osoba koja se nalazi unutar strukture posjedovanja. No, naelno je pasivno legitimiran onaj koji je: a) imao ulogu posjednikova pomonika u posjedovanju te ju je samovlasno pretvorio u svoj posjed, smetavi time dotadanji posjednikov posjed b) suposjednik koji je smetao kojeg drugog suposjednika istog predmeta posjedovanja c) neposredni posjednik predmeta posjedovanja koji je smetao posrednoga d) posredni posjednik koji je smetao neposrednoga e) nasljednik na kojeg je s ostavitelja preao posjed samovlasno oduzet dotadanjem posjedniku, ako bi ostavitelj bio pasivno legitimiran Tubeni zahtjev koji se upravlja radi zatite posjeda putem suda u postupku zbog smetanja posjeda, sastoji se od tri elementa: 1. zahtjeva da se utvrdi in smetanja tuiteljeva posjeda 20

www.pravokutnik.net

2. da se tuenom naredi uspostava ranijeg posjedovnog stanja 3. da se zabrani takvo ili slino smetanje ubudue sve pod prijetnjom ovrhe, ne bude li tuenik to sam u odreenom roku dobrovoljno izvrio. Tuitelj moe kao sporedno zahtijevati I da sud obvee tuenika da tuitelju naknadi parnine trokove. Rok je prekluzivan, ne zastaran; posjednik prekida tijek prekluzivnog podizanjem tubenog zahtjeva upravljenog na sudsku zatitu posjeda. Raspravlja se samo o tome ima li tuitelj pravo na zatitu posjeda I moe li se to pravo ostvariti, pa tuenik moe stavljati tuitelju samo prigovore koji se odnose na to: 1. ima li tuitelj posjed kakv se titi 2. je li tuenik taj tuiteljev posjed samovlasnim inom smetanja uznemirio odnosno oduzeo (pri emu e se, ako tuenik tvrdi da njegov in nije bio samovlastan, ipak moi raspravljati o pravu na poduzimanje tog ina) 3. nije li istekom prekluzivnih rokova tuitelju prestalo pravo na sudsku zatitu 4. nije li uspostavljanje prijanjeg posjedovnog stanja faktino nemogue ili nedoputeno mogu se stavljati I prigovori procesnopravne naravi Rjeenje o smetanju posjeda ima karakter konanog rjeenja; sud ga donosi nakon provedene rasprave I dokaznog postupka, ali nema zapreke tome da ga donese zbog ogluhe, zbog izostanka ili na temelju priznanja tubenog zahtjeva. Izreka rjeenja kojim sud usvaja tubeni zahtjev ima tri glavna dijela: 1. utvrivanje posjeda I ina smetanja 2. naredba tueniku da uspostavi prijanje posjedovno stanje (da vrati tuitelju ono to mu je oduzeo, odnosno da prestane ono ime je tuiteljev posjed smetan) 3. zabrana takvog ili slinog ponaanja ubudue sve pod prijetnjom ovrhe U rjeenju o smetanju posjeda sud odreuje rok za dobrovoljno izvrenje onoga to je naredio (paricijski rok) prema okolnostima pojedinog sluaja; moe I krae od propisanih 15 dana. Od redovnih pravnih lijekova protiv konanog rjeenja doputena je samo alba; rok je 8 dana. alba je devolutivan pravni lijek, uvijek e je rjeavati vii sud. Ona je I suspenzivni pravni lijek pa odlae izvrenje rjeenja; no sud je ovlaten oduzeti albi to svojstvo, odluivi prilikom donoenja konanog rjeenja u postupku zbog smetanja posjeda da alba protiv tog rjeenja nee zadravati njegovu ovrnu provedbu (jedino ako postoje vani razlozi). Od izvanrednih pravnih lijekova tu je mogunost da stranke zahtijevaju ponavljanje pravomono zavrenog postupka; rok je 30 dana po pravomonosti rjeenja ali jedino u sluaju ako im je nezakonitim postupanjem uskraena mogunost da raspravljaju pred sudom, ili su povrijeena pravila o stranakoj I parninoj sposobnosti ili o zastupanju stranaka. Revizija uope nije doputena. Sud moe odrediti po slubenoj dunosti, pa I bez sasluanja protivne strane, privremene mjere koje se primjenjuju u ovrnom postupku radi otklanjanja hitne opasnosti protupravnog oteenja ili sprjeavanja nasilja ili otklanjanja nenadoknadive tete. Takvo je rjeenje odmah ovrno. Sud e svakako ukinuti privremenu mjeru ako tubeni zahtjev bude pravomono odbijen. Paricijski rok poinje tei od pravomonosti rjeenja. Ovrha e biti neophodna ako tuenik ne postupi dobrovoljno prema ovrnom rjeenju suda. Ako tuenik bude ponovno smetao posjed, posjednik nee opet voditi parnicu o smetanju posjeda ve e, temeljem zabrane takvog ili slinog ponaanja iz ranije presude, ishoditi novo rjeenje o ovrsi 21

www.pravokutnik.net

kojim e biti odreena uspostava ranijeg posjedovnog stanja, a I zaprijeeno novanom kaznom u sluaju novog smetanja. DOSJELOST djeluje tako da posjednik izvorno stekne I u pravnom smislu ono to je do tada kroz zakonom propisano vrijeme samo posjedovao. Dosjelost je dakle stjecanje stvarnih prava neprekidnim izvravanjem njihova sadraja tijekom zakonom odreenog vremena. Posjednik koji stjee dosjelou naziva se uzukapijent. U naem pravnom poretku dosjelou se moe stei pravo vlasnitva te prava stvarnih slunosti. Posjed stvari je prestao apsolutno ako I kada je dotadanjem posjedniku prestala faktina vlast koja je bila sadraj njegova posjeda odnosno ako I kada se zbio dogaaj kojim je ta faktina vlast prestala. Posjed je apsolutno prestao ako je time to je prestao dotadanjem posjedniku, uope prestao postojati. Time prestaje neposredan posjed stvari a ujedno I svi posredni posjedi te stvari. Ti su sluajevi: a) propast I gubitak stvari gubitak mora biti definitivan, dakle nema vie izgleda da e se stvar opet nai b) naputanje stvari (derelikcija) samo ono naputanje uinjeno s voljom da se definitivno prestane tu stvar posjedovati je in kojim apsolutno prestaje posjed stvari; dovoljna je I prirodna volja (oitovana znacima ili konkludentno) c) oduzee stvari a posjednik nije ostvario zatitu svojeg posjeda Posjed stvari prestaje relativno ako je prestao biti posjed svog dotadanjeg posjednika no traje I dalje kao posjed druge osobe, ali jedino ako ta druga osoba pritom ne izvrava nikakvu vlast dotadanjeg posjednika u pogledu te stvari; prestaje prijenosom posjeda s dotadanjeg posjednika na stjecatelja dvostranim inom predaje. Posjed prestaje I posjednikovom smru. Posjed prava stvarne slunosti e apsolutno prestati: a) propau poslune nekretnine - ona na teret koje je postojao posjed prava stvarne slunosti b) gubitkom posjeda povlasne nekretnine zajedno s tim posjedom prestaju I svi posjedi prava u korist te nekretnine c) odreknuem od posjeda prava oitovanjem volje dotadanjeg posjednika prava stvarne slunosti da nee vie izvravati sadraj odnosne stvarne slunosti na poslunoj nekretnini d) oduzeem posjeda prava kod afirmativne slunosti kada posjednik poslune nekretnine prestane trpjeti da se I nadalje izvrava sadraj prava slunosti na nekretnini u njegovom posjedu; treba poduzeti na svojoj nekretnini ono ime e sprijeiti izvravanje tog prava I da je time zaista sprijeio posjednika prava stvarne slunosti da izvri ono to je sadraj tog prava. Kod negativnih slunosti posjed prestaje kada posjednik poslune nekretnine prestane proputati ono to je do tada proputao. Posjed prava stvarne slunosti prestaje relativno ako mu relativno prestane posjed povlasne nekretnine (ako prijee na drugu osobu) I posjednikovom smru.
GLAVA 4. ZEMLJINE KNJIGE

Zemljinoknjino pravo u objektivnom smislu je skup pravnih pravila koja ureuju upisivanje nekretnina I prava na njima u zemljine knjige, te pravne odnose meu ljudima koji nastaju upisivanjem nekretnina I prava na njima u zemljine knjige. Njime je ureeno publiciranje pravnog stanja nekretnina mjerodavnog za pravni promet upisivanjem nekretnina I prava na njima u zemljine knjige.

22

www.pravokutnik.net

Zemljinoknjino pravo u subjektivnom smislu skup je ovlatenja koja pripadaju subjektima u pravnim odnosima, glede nekretnina upisanih u zemljine knjige, koji nastaju upisivanjem nekretnina I prava na njima u zemljine knjige po pravilima zemljinoknjinog prava u objektivnom smislu. Zemljinoknjino pravo dio je sustava stvarnog prava I njegovim pravilima ureuju se u sklopu stvarnog prava pravni odnosi meu ljudima glede nekretnina koje se upisuju u zemljine knjige. Pravila zemljinoknjinog prava u objektivnom smislu dijele se na materijalno I postupovno pravo. Materijalno zemljinoknjino pravo je skup pravnih pravila o materijalnopravnim pretpostavkama I uincima publiciranja, upisivanja nekretnina I prava na njima u zemljine knjige. Sadri pravila o tome kako djeluju razni upisi u zemljine knjige na opstojnost I sadraj, zasnivanje, promjenu I prestanak stvarnopravnih odnosa na nekretninama koje se upisuju u zemljine knjige; ureuju se materijalne pretpostavke za provedbu pojedinih zemljinoknjinih upisa, te njihovi pravni uinci za stjecanje, promjenu I prestanak stvarnih prava na nekretninama. Postupovno (formalno) zemljinoknjino pravo ine pravila o postupku u zemljinoknjinim stvarima, pravila o tome kako se zahtijevaju, nareuju I provode razni upisi u zemljine knjige, kao I pravila koja ureuju organizaciju, sastav, osnivanje, voenje I obnavljanje zemljinih knjiga; ureene su postupovne pretpostavke za provedbu zemljinoknjinih upisa. Glavni pravni izvori zemljinoknjinog prava u RH su Zakon o zemljinim knjigama, zakon o Vlasnitvu I drugim stvarnim pravima te Pravilnik o unutarnjem ustroju, voenju zemljinih knjiga I obavljanju drugih poslova u zemljinoknjinim odjelima sudova (Zemljinoknjini poslovnik). Zemljine knjige su javne knjige koje se vode o pravnom stanju nekretnina mjerodavnom za pravni promet. U njih se upisuju sve nekretnine koje mogu biti u pravnom prometu (osim ako za neke vrste nekretnina nije to posebno odreeno), stvarna prava na nekretninama, druga prava za koja je to zakonom odreeno te druge injenice vane za pravni promet nekretninama. Upisima u zemljine knjige se objavljuje da na odreenoj nekretnini postoje stvarna prava u korist odreenih subjekata ime se ostvaruje njihova publicitetna funkcija. U odnosu na potene stjecatelje koji su stekli prava na nekretninama pouzdajui se u sadraj zemljinih knjiga, odnosno u njihovu publicitetnu funkciju, podaci u zemljinim knjigama smatraju se tonim, istinitim I potpunima ime se ostvaruje funkcija zatite povjerenja u pravnom prometu nekretnina. Upis u zemljine knjige je nain stjecanja, modus za stjecanje stvarnih prava na nekretninama kada se one stjeu na temelju pravnog posla. Zemljine knjige otklanjaju I sprjeavaju kolizije u ostvarivanju stvarnih prava na istoj nekretnini, jer redoslijed upisa prava u zemljine knjige odreuje I redoslijed njihova ostvarenja. Zemljine se knjige temelje na podacima katastarske izmjere. Ti su podaci vani za identificiranje, individualiziranje pojedinanih nekretnina u zemljinim knjigama, te za osnivanje, obnavljanje I dopunjavanje zemljinih knjiga. Pojedinane se nekretnine u zemljinoj knjizi individualiziraju po katastarskim oznakama zemljita (zemljinih, katastarskih estica) tj. dijelova zemljine povrine koji su u katastru zemljita oznaeni posebnim brojem I nazivom katastarske opine u kojoj lee. Voenje zemljinih knjiga I rjeavanje zemljinoknjinih predmeta pripada u sudsku nadlenost. Zemljine knjige vodi zemljinoknjini odjel osnovan pri opinskom sudu, I to za nekretnine koje se nalaze na podruju za koje je taj sud mjesno nadlean. Za rjeavanje albi donesenih u zemljinoknjinom postupku nadlean je upanijski sud. Zemljine se knjige vode po sustavu relanih folija. Upisi u zemljine knjige provode se I odreeni su s obzirom na objekt prava, tj. objekt stvarnopravnog 23

www.pravokutnik.net

odnosa zemljinoknjino tijelo tj. pojedinanu nekretninu. Mogu se voditi na dva naina: runim upisivanjem ili pohranjivanjem zemljinoknjinih podataka u bazu s pomou elektronike obrade podataka (EOP). Osnivanje zemljinih knjiga provodi se u posebno ureenom postupku koji je podijeljen na dva dijela: postupak osnivanja I ispravni postupak. Zemljina knjiga se osniva za svaku katastarsku opinu za koju se jo ne vodi I to na temelju odluke ministra pravosua. Osniva ju sud prvog stupnja na ijem je podruju katastarska opina za koju se zemljina knjiga jo ne vodi. NAELA ZEMLJINOKNJINOG UREENJA 1. Naelo stvarnosti (gruntovnice) odreuje to je predmet upisa u zemljine knjige nekretnine, stvarna prava na njima I druga prava za koja je to zakonom odreeno (knjina prava) te druge injenice vane za pravni promet za koje je to zakonom odreeno. Upisuju se pojedinane nekretnine, zemljita tj. dijelovi zemljine povrine koji su u katastru zemljita oznaeni posebnim brojevima I nazivom katastarske opine. U zemljine se knjige upisuju sve nekretnine koje mogu biti u pravnom prometu odnosno koje mogu biti objektom prava vlasnitva I drugih stvarnih prava; upisuju se u skladu sa stanjem u katastru zemljita I katastarskim podacima o broju, povrini, izgraenosti zemljita. Nekretnine koje nisu sposobne biti objektom stvarnih prava, u pravilu se, ne upisuju u zemljine knjige osim ako to zakonom nije propisano. Prava koja mogu biti predmet samostalnog upisa u zemljine knjige nazivaju se KNJINIM PRAVIMA. Mogunost njihova upisivanja u zemljine knjige odreuje ZZK ili neki drugi zakon, a radi se o pravima koja za svoj objekt imaju nekretnine upisane u zemljinim knjigama. Njima se smatraju sva stvarna prava na nekretninama koja postoje u hrvatskom pravnom sustavu u okviru zatvorenog broja stvarnih prava vlasnitvo, slunosti , stvarni tereti, pravo graenja, zalono pravo, te odreena obvezna prava: pravo nazadkupa, prvokupa, najma, zajma I koncesije. Mogue je I posebnim zakonom odrediti da se I neka druga prava na nekretninama upisuju u zemljinu knjigu. Pored knjinih prava u zemljine se knjige upisuju I osobni odnosi nositelja knjinih prava te pravne injenice vane za pravni promet nekretnina (odreeni ZZK-om). 2. Naelo upisa odreuje kako upis u zemljine knjige djeluje na stjecanje, promjenu, prijenos I prestanak knjinih prava. Na temelju pravnog posla knjina se prava stjeu, prenose, ograniavaju ili ukidaju iskljuivo upisom u glavnu knjigu, posebni dio zemljine knjige u koju se upisuje bitni dio sadraja knjinih prava (tzv. sustav glavne knjige). Upis izvanknjino nastale stvarnopravne promjene u zemljinu knjigu samo je deklaratornog, publicitetnog znaaja. Pravni uinci naela upisa nastupaju jedino ako je proveden valjani, istiniti upis (kad je u skladu sa stvarnim, izvanknjinim pravnim stanjem nekretnine). 3. Naelo knjinog prednika upisi u zemljinu knjigu doputeni su samo protiv osobe koja je u asu podnoenja prijedloga za upis ve upisana u zemljinoj knjizi kao nositelj knjinog prava glede kojeg se upis zahtijeva ili koja bude barem istodobno uknjiena il predbiljeena kao nositelj tog knjinog prava knjini prednik 4. Naelo javnosti zemljine su knjige javne jer je njihov sadraj svima dostupan, a uvid u njih svima slobodan (naelo javnosti u formalnom smislu). Zemljine knjige, izvatci, ispisi I prijepisi iz nje uivaju javnu vjeru 24

www.pravokutnik.net

5.

6.

7.

8.

glede potpunosti I istinitosti, valjanosti svog sadraja I imaju dokaznu snagu javnih isprava (naelo javnosti u materijalnom smislu). Ispise iz baze zemljinih podataka izdaju zemljinoknjini sudovi, tijela nadlena za katastar zemljita, javni biljenici, odvjetnici I to za sve nekretnine u RH. Glede poznavanja zemljinoknjinog stanja vrijedi neoboriva predmnijeva o poznavanju zemljinoknjinog stanja; nitko se ne moe pozvati niti moe dokazivati da mu zemljinoknjino stanje nije bilo ili nije moglo biti poznato. Naelo povjerenja njime se tite potene tree osobe koje su postupale s povjerenjem u potpunost I istinitost zemljinoknjinog stanja u sluajevima kad se zemljinoknjino stanje razlikuje od stvarnog, zbiljskog pravnog stanja nekretnina. Djeluje u pozitivnom smjeru kao naelo povjerenja u istinitost, I u negativnom kao naelo povjerenja u potpunost. U odnosu na potenog stjecatelja koji je stekao knjino pravo izvodei ga iz neistinitog, nevaljanog upisa djeluje neoboriva predmnijeva da je glede tog upisa zemljinoknjino stanje valjano, istinito, odnosno da ono to je upisano u zemljinoj knjizi postoji. Pravni uinci neoborive premnijeve o potpunosti sastoje se u tome da e poteni stjecatelj koji je postupao s povjerenjem u potpunost zemljinoknjinog stanja stei knjino pravo neoptereeno neupisanim pravima I pravnim injenicama. Poteni stjecatelj bit e pravno zatien jedino ako je, postupajui u dobroj vjeri, upisao svoje pravo u zemljinu knjigu I to na temelju valjane pravne osnove koja moe biti pravna osnova za derivativno stjecanje stvarnih prava na nekretninama. Naelo privole( konsenza) odreuje da se upisi u zemljine knjige mogu provoditi samo uz obostranu privolu osobe koja upisom stjee pravo I osobe ije se pravo upisom ograniava, prenosi na drugoga ili ukida; isto naelo vrijedi I za ispravljanje ve provedenih upisa. Osoba ije se pravo upisom ograniava ili prestaje, svoj pristanak za upis daje u klauzuli intabulandi izriitoj I strogo formalnoj izjavi da pristaje na uknjibu kojom se njezino pravo ograniava, optereuje, ukida ili prenosi na drugu osobu. Davanjem te izjave nositelj knjinog prava pristaje zapravo na stvarnopravnu promjenu njegova prava do koje e doi upisom u zemljinu knjigu, te izvrava svoju obvezu preuzetu pravnim poslom da na drugog prenese ili za njega osnuje odreeno knjino pravo. Izriit pristanak na upis dat u obliku klauzule intabulandi potreban je kad se na osnovi isprava kojima su stranke dobrovoljno raspolagale svojim knjinima pravima zahtijeva uknjiba, tj. upis kojim se knjina prava stjeu, prenose ili prestaju bez posebnog naknadnog opravdanja. Moraju je sadravati privatne isprave I javne isprave o pravnim poslovima koje su u okviru svojih ovlatenja sastavili nadleno dravno tijelo ili javni biljenik Naelo zakonitosti (legaliteta) zemljinoknjini sud je po slubenoj dunosti obvezan ispitati postoje li sve zakonske pretpostavke za upis u zemljine knjige. Mora utvrditi moe li se upis provesti s obzirom na stanje u zemljinoj knjizi glede predmeta upisa (postoje li zapreke upisu), postoje li osnove za sumnju jesu li osobe protiv kojih se zahtijeva upis sposobne raspolagati predmetom upisa te jesu li na to ovlatene, proizlazi li utemeljenost prijedloga iz sadraja podnesenih isprava I imaju li isprave oblik koji se zahtijeva za provedbu zatraenog upisa. Naelo prvenstva (prioriteta) ureuje pravne uinke upisa prema drugim upisima ovisno o vremenskom redoslijedu kojim su upisi provedeni. Cilj jest da se odreivanjem prvenstvenog reda upisa knjinih prava koja 25

www.pravokutnik.net

postoje na istoj nekretnini uredi redoslijed njihova stjecanja I ostvarivanja. Redoslijed se odreuje prema mjestu koje pravo ima u prvenstvenom redu (utvruje se prema asu u kojem je zemljinoknjinom sudu stigao prijedlog za upis odnosno odluka drugog suda ili tijela kojim se odreuje upis. Ustup prvenstvenog reda moe biti ogranien ili neogranien. 9. Naelo potpunosti zemljine knjige pruaju prikaz cjelokupnog pravnog stanja glede odreene nekretnine. Provedbom zemljinoknjinih upisa o nekretninama, o nositeljima stvarnih prava na nekretninama, osobnim ogranienjima u raspolaganju nekretninama, ogranienjima prava vlasnitva, o tuim stvarnim pravima na nekretninama I nositeljima tih prava postaje vidljivo potpuno I naelno tono pravno stanje nekretnina bitno za pravni promet. 10.Naelo odreenosti (specijaliteta) - zahtijeva da svaki upis u zemljine knjige bude samostalna I potpuno odreena pravna cjelina, odnosno da sadraj upisa bude potpuno odreen. Upisi moraju biti jasno odreeni I s obzirom na vrstu upisa, prava koja se upisuju I njihov bitni sadraj, isprave na temelju kojih su provedeni, te na subjekte knjinih prava; trebaju biti tono vremenski odreeni. 11.Naelo preglednosti odreuje da zemljine knjige moraju biti ureene tako da se iz njih moe lako I brzo saznati cjelokupno pravno stanje upisanih nekretnina. SASTAV ZEMLJINIH KNJIGA Zemljina se knjiga sastoji od glavne knjige I zbirke isprava, a uz svaku se zemljinu knjigu vode potrebni pomoni popisi I katastarski planovi. Sve te knjige, zbirke I propisi i dr. koji slue u zemljinoknjinom poslovanju smatraju se zemljinom knjigom u irem smislu. Glavna knjiga I zbirka isprava smatraju se zemljinom knjigom u uem smislu. GLAVNA KNJIGA je dio zemljine knjige u koji se upisuju nekretnine I promjene na nekretninama te stvarna prava na nekretninama I promjene tih prava. Za svaku se katastarsku opinu vodi posebna glavna knjiga; upisuju se sva zemljita jedne katastarske opine koja mogu biti u pravnom prometu, odnosno koja su sposobna biti objektom knjinih prava. Ona je najvaniji dio zemljine knjige; zemljinoknjini upisi se provode samo u glavnoj knjizi (sustav glavne knjige); iskljuivo je mjerodavno stanje upisa u zemljinoj knjizi. Glavna se knjiga sastoji od zemljinoknjinih uloaka; zapravo je skup zemljinoknjinih uloaka povezanih u jednu cjelinu u koje su upisane nekretnine jedne katastarske opine. ZEMLJINOKNJINI ULOAK dio je glavne knjige u koji se upisuje jedno zemljinoknjino tijelo I sve promjene na njemu, knjina prava koja se odnose na to zemljinoknjino tijelo I promjene tih prava te druga prava I injenice ije je upisivanje u glavnu knjigu predvieno ili doputeno razliitim zakonskim propisima. U njega se upisuje samo jedna pojedinana nekretnina, jedno zemljinoknjino tijelo jedna ili vie katastarskih estica (zemljita) koje se nalaze u istoj katastarskoj opini I koje u pravnom prometu imaju isti pravni poloaj, jer pripadaju istom vlasniku, nisu razliito optereene, te glede njih ne postoje razlike u ogranienjima vlasnitva. Promjena sastava zemljinoknjinog tijela provodi se u posebnom zemljinoknjinom postupku otpisivanja I pripisivanja. Osnovno je obiljelje zemljinoknjinog tijela da ono ini pravnu cjelinu. Sve katastarske estice jednog zemljinoknjinog tijela u pravnom prometu zajedno predstavljaju jedan objekt stvarnopravnih odnosa tj. sve su one obuhvaene istim pravnim odnosima 26

www.pravokutnik.net

glede vlasnitva, ogranienja prava vlasnitva, optereenja I dr. Katastarske estice koje ine jedno zemljinoknjino tijelo smatraju se sve zajedno jednom pojedinanom nekretninom. Zemljinoknjini uloak sastoji se od tri dijela: 1. Posjedovnica (popisni list, list A) u nju se upisuju svi sastavni dijelovi zemljinoknjinog tijela odnosno sva zemljita (katastarske estice) koje ine jedno zemljinoknjino tijelo, te katastarski podaci o njima kao to su oznaka, naziv zemljita, kultura, povrina, poblie identifikacijske oznake za zgrade, eventualne primjedbe o karakteristikama zemljita; kao I sve katastarske promjene koje se odnose na njih, pokretanje postupaka za promjenu tih podataka, sva javnopravna ogranienja u pravnom prometu zemljinoknjinog tijela koja nisu ope naravi. Od stvarnih prava upisuju se ona koja postoje u korist zemljinoknjinog tijela ili nekog suvlasnikog dijela tog tijela 2. Vlastovnica (vlasniki list, list B) upisuje se vlasnitvo tj. podaci o vlasniku nekretnine: ime vlasnika, suvlasnika, zajednikih vlasnika cijelog zemljinoknjinog tijela opisanog u posjedovnici, kao I sve promjene glede vlasnitva. Upisuju se I ogranienja kojima je vlasnik osobno podvrgnut glede upravljanja ili raspolaganja zemljinoknjinim tijelom kao to su maloljetnost, skrbnitvo, steaj I sl.; ogranienja raspolaganja zemljinoknjinim tijelom koja su inae predmetom upisa u teretovnicu a tiu se svakog vlasnika 3. Teretovnica (teretni list, list C) upisuju se stvarna I druga prava kojima je optereeno zemljinoknjino tijelo ili idealni dio nekog suvlasnika, prava steena na tim pravima, te ogranienja u raspolaganju zemljinoknjinim tijelom kojima je podvrgnut svagdanji vlasnik. Upisuju se zalono pravo (hipoteka), osobne I stvarne slunosti, realni tereti, pravo graenja, obvezna prava koja mogu biti predmetom upisa u zemljinu knjigu; koncesije osnovane na nekretninama koje su ope dobro ili javno dobro u vlasnitvu RH ili jedinica lokalne samouprave I uprave; zabrana otuenja I optereenja nekretnine. PODULOAK je sastavni dio zemljinoknjinog uloka koji se otvara za idealni dio odreenog suvlasnika I u koji se provode upisi koji se odnose na taj idealni dio. Otvorit e se na prijedlog svakog suvlasnika zemljinoknjinog tijela za njegov suvlasniki dio kao I za suvlasniki dio koji je povezan s vlasnitvom posebnog dijela nekretnine. Po svom sastavu u potpunosti odgovara sastavu zemljinoknjinog uloka, sadri posjedovnicu, vlastovnicu, teretovnicu, a na upise u poduloak se na odgovarajui nain primjenjuju sve odredbe o upisima u uloak. Nakon to se otvori poduloak, svi upisi glede suvlasnikog dijela za koji je otvoren provode se samo u poduloku. ZBIRKA ISPRAVA zajedno s glavnom knjigom ini zemljinu knjigu u uem smislu. Sastoji se od isprava na temelju kojih su provedeni upisi u glavnu knjigu; po brojevima se ulau izvornici ili ovjerovljeni prijepisi isprava na temelju kojih su zahtijevani I doputeni upisi. Prijepisi se uvezuju u sveske. Zbirka isprava vodi se zajedniki za sve glavne knjige koje se vode kod jednog zemljinoknjinog suda, I to uvijek runo, neovisno o tome vodi li se zemljina knjiga runo ili pomou EOP; slui objanjavanju upisa provedenih u glavnoj knjizi. ZBIRKA ZEMLJINOKNJINIH RJEENJA vodi se za EOP-zemljinu knjigu I to runo, ulaganjem zemljinoknjinih rjeenja u posebnu knjigu po njihovim rednim brojevima. Tako se ostvaruje vea sigurnost podataka u EOP knjizi jer se mogu rekonstruirati svi upisi provedeni u nju.

27

www.pravokutnik.net

ZBIRKA KATASTARSKIH PLANOVA katastarski planovi su geodetski prikaz I nacrt zemljita u jednoj katastarskoj opini u odreenom razmjeru koji prikazuje poloaj I oblik zemljita I objekata koji se trajno nalaze na njima ili ispod njihove povrine. Izrauje ih dravno tijelo u iji djelokrug pripada voenje katastra zemljita I dostavlja ih zemljinoknjinom sudu. POMONI POPISI omoguavaju lake I bre pronalaenje podataka upisanih u glavnoj knjizi. Uz svaku glavnu knjigu vodi se popis zemljita (stvarni pomoni popis, stvarni registar) popis zemljita po brojevima katastarskih estica za jednu katastarsku opinu uz koje je upisan broj zemljinoknjinog uloka u kojem su katastarske estice upisane. Vode se I osobni pomoni popisi, imenici abecedni popis vlasnika I nositelja prava graenja, te abecedni popis predbiljeenih vlasnika uz ija je imena upisan broj zemljinoknjinog uloka u kojem je upisano zemljinoknjino tijelo na kojem postoje ta knjina prava. Predmet upisa u zemljine knjige su sva stvarna I neka obvezna prava na nekretninama, osobni odnosi nositelja tih prava I pravne injenice iji je upis u zemljine knjige izriito I taksativno odreen ZZK-om ili nekim drugim zakonom. Od pravnih injenica upisuje se npr. da se glede knjinog prava vodi spor, da je podignuta hipotekarna tuba, da je hipotekarni vjerovnik otkazao hipotekarnu trabinu, da je odreena provedba ovrhe na nekretnini, da je glede nekretnine sklopljen ugovor o doivotnom uzdravanju I sl. Knjina se prava u zemljine knjige upisuju uknjibom I predbiljebom, a osobni odnosi nositelja knjinih prava I pravne injenice upisuju se zabiljebom. MATERIJALNE PRETPOSTAVKE UPISA: 1. Knjini prednik osoba koja je u asu podnoenja prijedloga za upis ve upisana ili e istodobno biti upisana kao nositelj knjinog prava koje se upisom prenosi, mijenja, ograniava ili prestaje, odnosno glede kojeg se zahtijeva upis. Zemljinoknjini upis moe se dopustiti jedino protiv knjinog prednika; ova se pretpostavka mora ispuniti kod svih vrsta zemljinoknjinih upisa. Naelom knjinog prednika odreene su iznimke od ovog pravila kojima je odreeno kad se upis moe dopustiti I kad u zemljinim knjigama nije upisana osoba koja, iako je pravni prednik osobe koja zahtijeva upis u svoju korist, nije upisana kao knjini prednik upis e biti doputen ako stjecatelj koji zahtijeva upis u svoju korist ispravama podobnim za upis dokae neprekinuti niz izvanknjinih stjecanja od upisanog knjinog prednika do sebe. 2. Tabularna isprava uz prijedlog za upis sudu se mora priloiti ili predoiti isprava odgovarajueg oblika I sadraja koja je podobna da se na temelju nje provede upis u zemljinu knjigu. Moe biti javna ili privatna isprava. Ope pretpostavke valjanosti tabularne isprave: a) Isprava mora biti sastavljena u obliku propisanom za njenu valjanost b) U ispravi na osnovi koje se provodi upis (uknjiba ili predbiljeba) knjinog prava, njegove promjene, ogranienja ili prestanka mora za to biti vidljiv pravni temelj; uknjiba ili predbiljeba mogu se provesti samo na temelju isprave o kauzalnom pravnom poslu iz koje je vidljiva pravna osnova, titulus promjene, ogranienja ili prestanka uknjienog prava c) Isprava ne smije imati oitih nedostataka koji dovode u sumnju njezinu vjerodostojnost; ne smije biti nejasnih mjesta, precrtavanja I brisanja; ako se sastoji od vie listova, oni moraju biti tako spojeni da se ne moe umetnuti nijedan list

28

www.pravokutnik.net

d) U ispravi moraju biti navedene osobe protiv kojih I u iju se korist upis zahtijeva I to na nain da ne postoji opasnost da ih se zamijeni s drugima e) U ispravi moraju biti navedeni mjesto, dan, mjesec I godina gdje I kada je sastavljena Podnoenje tabularne isprave koja ispunjava ope pretpostavke valjanosti materijalna je pretpostavka za provedbu svih vrsta zemljinoknjinih upisa I to neovisno o tome zahtijeva li se upis na temelju javne ili privatne isprave. Uknjiba ili predbiljeba mogu se dopustiti samo na temelju javnih isprava koje ispunjavaju sve ope pretpostavke valjanosti tabularne isprave, pri emu ZZK izriito propisuje na osnovi kojih se javnih isprava moe provesti uknjiba, a na osnovi kojih predbiljeba. Privatna isprava na temelju koje se zahtijeva uknjiba mora, pored toga, ispunjavati jo neke dodatne, posebne pretpostavke za uknjibu. POSTUPOVNE PRETPOSTAVKE UPISA: a) Stavljanje zahtjeva za upis b) Podnoenje isprava c) Dozvola suda d) Provedba upisa e) Pravomonost rjeenja o upisu VRSTE ZEMLJINOKNJINIH UPISA UKNJIBA upis kojim se knjina prava stjeu, prenose, ograniuju ili prestaju bez posebnog naknadnog opravdanja. Naziva se intabulacijom kad se knjino pravo stjee, mijenja ili ograniava (pozitivna uknjiba). Naziva se ekstabulacijom kad uknjibom knjina prava prestaju, odnosno kad se knjina prava briu iz zemljine knjige (negativna uknjiba). Stvarna se prava na nekretninama upisuju uknjibom I kad su ograniena uvjetom ili rokom. Pravni uinci uknjibe sastoje se u bezuvjetnom I konanom stjecanju, prijenosu, ogranienju ili prestanku knjinih prava, nisu niim uvjetovani niti su vremenski ogranieni. Nastupaju odmah po provedbi upisa, odnosno od trenutka kad je sudu stigao prijedlog za uknjibu I to u onom opsegu kako je to odreeno uknjibom; sastoje se u publiciranju stvarnih prava na nekretninama. Kad se stvarna prava na nekretninama stjeu, mijenjaju ili prestaju na temelju pravnog posla uknjiba je jedna od materijalnopravnih pretpostavaka I modus stjecanja stvarnih prava na nekretninama. Za provedbu uknjibe moraju se ispuniti materijalne pretpostavke glede knjinog prednika, ope pretpostavke valjanosti tabularne isprave te sve postupovne pretpostavke koje se zahtijevaju za provedbu svakog upisa u zemljinu knjigu. Moraju se glede tabularne isprave na temelju koje se provodi uknjiba ispuniti I odreene posebne pretpostavke. Isprave na temelju kojih se moe provesti uknjiba mogu se podijeliti u dvije skupine. U prvu pripadaju privatne isprave o pravnim poslovima glede prava na nekretninama I javne isprave o pravnim poslovima koje su sastavili nadleno tijelo ili javni biljenik u granicama svoje ovlasti I u propisanom obliku, ako sadre sve to se zahtijeva I za uknjibu na temelju privatnih isprava. One moraju ispunjavati I odreene posebne pretpostavke za uknjibu: a) Isprava mora sadravati tonu oznaku zemljita ili prava glede kojeg se zahtijeva uknjiba b) Isprava mora sadravati izriitu izjavu onoga ije se pravo ograniava, optereuje, ukida ili prenosi na drugoga da pristaje na uknjibu (klauzula inabulandi) c) na privatnoj ispravi na osnovi koje se zahtijeva uknjiba mora biti ovjerena istinitost potpisa 29

www.pravokutnik.net

d) kad je privatnu ispravu potpisao opunomoenik osobe protiv koje se zahtijeva uknjiba, da bi se dopustila uknjiba protiv opunomoitelja, istinitost opunomoenikovog potpisa na toj ispravi te opunomoiteljevog potpisa na punomoi moraju biti ovjereni na nain na koji se ovjerava istinitost potpisa na privatnim ispravama. U drugu skupinu isprava na temelju kojih se moe provesti uknjiba pripadaju javne isprave za koje je ZZK-om izriito odreeno da se na temelju njih moe provesti uknjiba; odluke suda ili drugog nadlenog tijela I pred njima sklopljene nagodbe koje se prema propisima o ovrsi smatraju ovrnim ispravama prikladnim za upis prava u zemljinu knjigu, ako sadre tonu oznaku zemljita ili prava na koje se odnosi upis. PREDBILJEBA upis kojim se knjina prava stjeu, prenose, ograniuju ili prestaju pod uvjetom naknadnog opravdanja I u opsegu u kojem budu naknadno opravdana. Provodi se kad nije mogue provesti uknjibu, jer u trenutku podnoenja prijedloga za upis nisu bile ispunjene sve pretpostavke odreene pravilima zemljinoknjinog prava za uknjibu. Moe biti pozitivna ili negativna ovisno o tome da li se pod uvjetom naknadnog opravdanja njome stjeu, mijenjaju ili ograniavaju knjina prava (pozitivna predbiljeba) ili ona prestaju (negativna predbiljeba). Njome se upisuju sva knjina prava kao I uknjibom; upisuju se I kad su ograniena uvjetom ili rokom. Pravni uinci predbiljebe sastoje se u stjecanju, gubitku, ograniavanju ili prijenosu knjinih prava pod uvjetom naknadnog opravdanja. Njome nastupaju jednaki pravni uinci kao I uknjibom, samo to su uvjetovani naknadnim opravdanjem predbiljebe. Uvjet se sastoji u naknadnom ispunjenju pretpostavki koje nisu postojale u asu podnoenja prijedloga za upis pa se zbog toga nije mogla provesti uknjiba. Opravdanjem predbiljebe nastupaju svi pravni uinci uknjibe I to ex tunc tj. od trenutka kad je predbiljeba provedena (kad je sudu stigao prijedlog za upis). Ona je takoer modus stjecanja stvarnih prava na nekretninama na temelju pravnog posla. Za provedbu predbiljebe moraju se ispuniti materijalne I postupovne pretpostavke kao I za provedbu svakog zemljinoknjinog upisa. Moe se provesti jedino protiv onoga koji je u vrijeme podnoenja zahtjeva za upis upisan kao nositelj knjinog prava glede kojeg se zahtijeva upis ili bude istovremeno uknjien ili predbiljeen. Tabularna isprava na temelju koje se moe dopustiti predbiljeba ne mora udovoljavati nekoj od posebnih pretpostavki valjanosti tabularne isprave za uknjibu. Isprave na temelju kojih se moe dopustiti predbiljeba mogu se podijeliti u dvije skupine. U prvu pripadaju privatne isprave o pravnim poslovima I javne isprave koje su o pravnim poslovima u granicama svojih ovlasti I u propisanom obliku sastavili nadleno tijelo ili javni biljenik koje ne udovoljavaju nekoj od posebnih pretpostavki predvienih zemljinoknjinim pravilima za uknjibu, ali ispunjavaju ope pretpostavke valjanosti tabularne isprave za zemljinoknjini upis. Na temelju privatne isprave ili javne isprave koju je o pravnom poslu sainilo nadleno dravno tijelo ili javni biljenik predbiljeba e se dopustiti kad: a) u ispravi nije navedena tona oznaka zemljita ili prava glede kojeg se zahtijeva upis b) u ispravi, a ni u posebnoj ispravi ni prijedlogu za upis knjini prednik nije izriito pristao na upis (nedostaje klauzula intabulandi) c) kaluzula intabulandi dana je uvjetno ili oroeno d) istinitost potpisa osobe ije se pravo upisom ograniuje, optereuje, ukida ili prenosi na drugu osobu nije ovjerena na nain propisan posebnim zakonom

30

www.pravokutnik.net

e) istinitost potpisa opunomoenika na ispravi na temelju koje se protiv opunomoenika zahtijeva upis nije ovjerena na nain propisan posebnim zakonom f) opa ili generina punomo na temelju koje je opunomoitelj potpisao ispravu na temelju koje se protiv opunomoitelja zahtijeva uknjiba izdana je prije vie od godine dana od trenutka podnoenja prijedloga za upis g) istinitost potpisa opunomoitelja na punomoi na temelju koje je opunomoenik potpisao ispravu na temelju koje se protiv opunomoitelja zahtijeva uknjiba nije ovjerena na nain propisan posebnim zakonom U drugu skupinu pripadaju javne isprave za koje je ZZK-om izriito odreeno da e se na temelju njih dopustiti predbiljeba; pravomone domae sudske odluke kojima se stvarno pravo bezuvjetno utvruje ili dosuuje ili se bezuvjetno odbija, koje jo nisu postale ovrne; odluke domaeg suda odnosno s njom izjednaene odluke drugog tijela vlasti kojom se predbiljeba odreuje kao mjera osiguranja te ostale javne isprave odreene posebnim zakonom. Opravdanje predbiljebe je pravni akt kojim se naknadno uklanjaju nedostatci tabularne isprave zbog kojih ona nije bila valjana za uknjibu, ve samo za predbiljebu. Predbiljeba provedena na temelju privatne isprave ili javne isprave o pravnom poslu koju je sastavilo nadleno tijelo ili javni biljenik opravdava se ispravom prikladnom za uknjibu kojom se otklanja nedostatak u ispravi radi kojeg nije bila doputena uknjiba. Opravdavanjem predbiljebe ona se pretvara u uknjibu I nastupaju pravni uinci uknjibe od trenutka kad je prijedlog za upis stigao zemljinoknjinom sudu. Izostane li opravdanje, predbiljeba e se izbrisati na zahtjev nositelja knjinog prava protiv kojeg je predbiljeba bila doputena, kao I svi upisi provedeni s obzirom na predbiljeeno pravo. ZABILJEBA upis kojim se u zemljinim knjigama ine vidljivima mjerodavne okolnosti za koje je zakonom odreeno da se upisuju u zemljine knjige ili kojim se osnivaju odreeni pravni uinci kad je to predvieno zakonom. ine se vidljivi osobni odnosi nositelja knjinih prava I pravne injenice mjerodavne za pravni promet nekretnina. I za nju se moraju ispuniti sve materijalne I postupovne pretpostavke kao I za ostale vrste upisa. Dopustit e se samo protiv osobe koja je u zemljinim knjigama upisana kao nositelj knjinog prava glede kojeg se provodi zabiljeba; zahtijeva se I tabularna isprava koja mora ispunjavati sve ope pretpostavke valjanosti tabularne isprave. Osnovni je smisao zabiljebe da se njome publiciraju odreene pravnorelevantne injenice ili da osnuju odreeni pravni uinci koji se odnose na subjekte knjinih prava ili na sama knjina prava, a od znaenja su za pravni promet nekretnina. Zabiljebom se upisuju razliita ogranienja u raspolaganju knjinim pravima, pravne injenice koje ukazuju na posebni pravni status odreene nekretnine ili nekog knjinog prava. Stjecatelji koji su knjino pravo stekli nakon upisa zabiljebe ne mogu se opravdavati da nisu znali za zabiljeeni osobni odnos ili pravnu injenicu, pa I u odnosu na njih djeluju pravni uinci zabiljeenog osobnog odnosa ili pravne injenice. Zabiljebe se mogu podijeliti na dvije osnovne skupine: a) zabiljebe osobnih odnosa naroito ogranienja glede upravljanja imovinom kao I drugi odnosi I injenice odreene zakonom. Upisuju se osobni odnosi nositelja knjinih prava koji su mjerodavni za prosuivanje statusa nositelja knjinih prava, njihove sposobnosti I opsega ovlatenja glede raspolaganja imovinom, kao I za prosuivanje osobnih, subjektivnih ogranienja glede upravljanja I raspolaganja imovinom (da je nositelj knjinog prava maloljetan, da mu je oduzeta poslovna sposobnost te odreeno skrbnitvo, da je 31

www.pravokutnik.net

njegovim roditeljima produeno roditeljsko pravo, da je nad pravnom osobom otvoren steajni postupak..). Upisuje se I promjena imena nositelja, promjena boravita te druge injenice vane za utvrivanje identiteta ili poloaja nositelja knjinog prava glede njegovih subjektivnih mogunosti da raspolae svojom imovinom. Zabiljeba ima iskljuivo deklaratoran karakter. b) Zabiljeba pravnih injenica njome se konstituiraju pravni uinci odnosno pravni odnosi iz kojih proizlaze pravni uinci mjerodavni za pravno stanje nekeretnine I raspolaganje knjinim pravima. Zabiljebom se moe osigurati prvenstveni red, postii apsolutno djelovanje neke pravne injenice ili pravne radnje u odnosu na sve tree osobe, iskljuiti nastupanje pravnih uinaka naela povjerenja, zasnovati zajednika odgovornost, ostvariti pretpostavke za odreeno raspolaganje knjinim pravom. Pravne injenice nisu taksativno navedene jer se mogu odrediti I drugim zakonom - ZZK-om su izriito odreene slijedee: zabiljeba prvenstvenog reda kojom se osniva prvenstveni red za budue otuenje ili optereenje nekretnine; zabiljeba otkaza I hipotekarne trabine; zabiljeba spora kojom se ini vidljivim da se glede knjinog prava vodi postupak; zabiljeba tube radi pobijanja dunikovih pravnih radnji; zabiljeba imenovanja ili opoziva upravitelja; zabiljeba odbijanja ovrhe; zabiljeba dosude. UPIS UINITI VIDLJIVIM neke injenice I okolnosti koje se odnose na knjina prava, njihove nositelje, zemljinoknjini postupak I sl. moraju se uiniti vidljivom u zemljinoj knjizi posebnim upisom uiniti vidljivim kojeg zemljinoknjini sud provodi po slubenoj dunosti kada je zakonom izriito odreeno da se odreena injenioca ili okolnost mora uiniti vidljivom u zemljinoj knjizi. Upis se provodi radi preglednosti, bolje potpunosti zemljine knjige, upuivanja na upise provedene u nekom drugom dijelu istog ili drugog zemljinoknjinog uloka, radi utvrivanja promjena u sastavu, kulturi, povrini zemljinoknjinog tijela I sl. Zemljinoknjini upis, da bi ostvario svoju akvizicijsku funkciju, mora biti istinit, valjan. Ako u asu podnoenja prijedloga za upis nije ispunjena neka od pretpostavki koja je uvjet valjanosti, istinitosti zemljinoknjinog upisa, ne nastupaju akvizicijski pravni uinci upisa tj. ne dolazi do stjecanja stvarnog prava u korist upisanog stjecatelja. Upisom izvanknjino steenih stvarnih prava u zemljinu knjigu samo se daje vanjska vidljivost izvanknjino steenim pravima na nekretninama, a upis se u glavnoj zemljinoj knjizi provodi na zahtjev osobe koja je izvanknjino stekla stvarno pravo na nekretnini. Tek upisom izvanknjino steenog prava u zemljinu knjigu, njegov izvanknjini nositelj stjee mogunost daljnjeg raspolaganja tim pravom na temelju pravnog posla; time se olakava I dokazivanje tog prava, kao I njegova zatita prema svim treim osobama. Zemljinoknjinim upisima publiciraju se stvarna prava na nekretninama, daje im se vanjska vidljivost nuna da bi djelovala apsolutno I da bi se mogla titi I ostvarivati u odnosu na sve osobe (contra omnes). Na publicitetnoj se funkciji upisa temelji zatita povjerenja potenih stjecatelja u pravnom prometu nekretnina. Kad su zemljinoknjino I izvanknjino stanje razliiti odnosno kad je zemljinoknjino stanje neistinito, jer je proveden neistinit upis, a poteni stjecatelj je stekao knjino pravo izvodei ga iz takvog upisa, u njegovu korist nastupaju pravni uinci zatite povjerenja u istinitost. Oni se osnivaju na neoborivoj predmnjevi koja djeluje u odnosu na potenog stjecatelja da je upis njegova prednika valjan, istinit. Stjecanje potenog stjecatelja nee se moi osporavati, premda je upis proveden u korist njegova pravnog prednika bio nevaljan. Istodobno s nastupanjem pravnih uinaka zatite povjerenja u istinitost tj. sa stjecanjem 32

www.pravokutnik.net

knjinog prava na temelju povjerenja u istinitost zemljinih knjiga, stvarni, zbiljski nositelj ije je knjino pravo bilo povrijeeno neistinitom uknjibom iz koje je poteni stjecatelj izveo svoje stjecanje prestaje biti nositeljem tog prava. Nastupanje pravnih uinaka uvjetovano je istekom roka u kojem se u odnosu na potenog stjecatelja tubom za brisanje moe zahtijevati brisanje prednikovog neistinitog upisa I uspostavljanje prijanjeg zemljinoknjinog stanja. Ako je nositelju knjinog prava ije je pravo povrijeeno nevaljanom uknjibom bilo dostavljeno rjeenje o toj uknjibi provedenoj u korist prednika, on mora u roku za albu zahtijevati zabiljebu da je uknjiba sporna, te u roku od 60 dana od isteka tog roka podnijeti protiv potenog stjecatelja tubu za brisanje. Ako oteenom nositelju knjinog prava nije bilo dostavljeno rjeenje o uknjibi u korist prednika, protiv potenog stjecatelja tuba za brisanje moe se s uspjehom podnijeti ako nisu protekle tri godine od kada je zatraena uknjiba u korist prednika. Pravni uinci zatite povjerenja u potpunost osnivaju se na neoborivoj predmnjevi koja djeluje u odnosu na potenog stjecatelja da je zemljinoknjino stanje potpuno. Smatra se da na odreenoj nekretnini postoje samo ona prava, tereti I ogranienja, pravne injenice I osobni odnosi koji su u asu kad je zatraen upis upisani u zemljinoj knjizi ili je iz zemljine knjige vidljivo da je zatraen njihov upis. Da bi nastupili pravni uinci zatite povjerenja potrebno je da se ostvare slijedee pretpostavke: 1. Zemljinoknjino stanje mora biti nepotpuno ili mora biti neistinito, razliito od izvanknjinog 2. Stjecatelj koji je svoje pravo izveo iz nepotpunog ili neistinitog prednikovog upisa mora biti poten, u dobroj vjeri. Potenje stjecatelja se predmnijeva, mora biti poten I u asu sklapanja posla I u asu zahtijevanja upisa u svoju korist. Stjecatelj e se smatrati nepotenim ako je znao za neslaganje zemljinoknjinog i izvanknjinog stanja nekretnine ili kad mu je to ostalo nepoznato zbog njegove nepanje 3. Poteni stjecatelj kao singularni sukcesor knjinog prednika mora stvarno pravo na nekretnini stei na temelju pravnog posla koji moe biti pravna osnova za derivativno stjecanje stvarnog prava na nekretnini, odnosno za stjecanje stvarnog prava na temelju pravnog posla (nije odluno je li on besplatan ili naplatan) 4. U korist potenog stjecatelja mora se provesti upis knjinog prava za iju su provedbu ispunjene sve materijalne I postupovne pretpostavke odreene zemljinoknjinim pravom I to upis koji po pravilima materijalnog prava predstavlja valjan nain stjecanja stvarnih prava na nekretninama na temelju pravnog posla. Provedbom nevaljanog, neistinitog upisa dolazi do povrede upisanog knjinog prava. Nositelju tog prava se tada priznaje pravo na sudsku zatitu zbog povrede njegova knjina prava koja se ostvaruje u skladu s pravilima zemljinoknjinog prava tubom za brisanje, brisovnom tubom. TUBOM ZA BRISANJE nositelj knjinog prava ije je pravo povrijeeno nevaljanim upisom titi svoje knjino pravo zahtijevajui brisanje nevaljane, neistinite uknjibe I uspostavljanje prijanjeg zemljinoknjinog stanja kakvo je bilo prije provedbe nevaljane uknjibe. Ovlaten ju je podnijeti oteeni nositelj knjinog prava tj. osoba u iju je korist upisano knjino pravo povrijeeno nevaljanom uknjibom, kao I njegovi univerzalni sljednici. Podnosi se protiv osobe u iju je korist provedena nevaljana uknjiba odnosno protiv osobe koja je glede nevaljane uknjibe u neposrednom pravnom odnosu s osobom ije je knjino pravo uknjibom povrijeeno (tzv. neposredni stjecatelj). Moe se podnijeti I kad je neposredni stjecatelj raspolagao nevaljano upisanim knjinim pravom u korist 33

www.pravokutnik.net

tree osobe (singularnog sljednika) koja je takoer uknjiila svoje pravo. Tuba za brisanje moe s uspjehom podii sve dok ne nastupe injenice na temelju kojih bi povrijeeno knjino pravo I tako trebalo prestati ako zakonom nije drukije odreeno. Pravo na podnoenje tube za brisanje ne zastarijeva ovo pravilo vrijedi kad se tuba podnosi protiv osobe u iju je korist neposredno provedena nevaljana uknjiba, odnosno protiv neposrednog stjecatelja te njegovih univerzalnih sljednika I to neovisno o tome jesu li oni glede valjanosti uknjibe bili u dobroj vjeri ili ne. Ovo pravilo vrijedi I kad se tuba za brisanje podnosi protiv osobe koja je upisala svoje pravo izvodei ga iz neistinitog, nevaljanog prednikovog upisa koja je znala ili s obzirom na okolnosti imala dovoljno razloga posumnjati da je upis njezina prednika nevaljan (nepoteni stjecatelj). Pravo na podnoenje tube za brisanje vremenski je ogranieno kad je osoba u iju je korist provedena nevaljana uknjiba raspolagala knjinim pravom u korist potenog stjecatelja koji je postupajui u dobroj vjeri s povjerenjem u zemljine knjige upisao svoje pravo, izvodei ga iz nevaljano uknjienog prava prednika. Ako stjecatelj u asu sklapanja pravnog posla, a ni u asu podnoenja prijedloga za upis, nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da je prednikova uknjiba nevaljana (poteni stjecatelj), zatita knjinog prava povrijeenog nevaljanom prednikovom uknjibom moi e se osporavati tubom za brisanje samo u zakonom odreenim rokovima. Ako je nositelju povrijeenog knjinog prava bilo dostavljeno rjeenje o uknjibi u korist prednika potenog stjecatelja, oteeni nositelj knjinog prava mora u roku za albu zatraiti zabiljebu da je upis sporan, nevaljan (zabiljeba brisovne tube) te u roku od 60 dana od isteka roka za albu podnijeti tubu za brisanje. Ako nositelju knjinog prava nije bilo dostavljeno rjeenje o uknjibi u korist prednika potenog stjecatelja, tuba za brisanje mora se podii u roku tri godine od kada je zatraen odnosno proveden nevaljani, neistinit upis.
GLAVA 5. PRAVNA USTANOVA VLASNITVA

Vlasnitvo je naziv za pravnu ustanovu vlasnitva, naime za skup pravnih nromi koje ureuju drutvene odnose u kojim osobama pripadaju stvari, a I ostala imovinska dobra. Uim pojmom vlasnitva slue se suvremena graanskopravna znanost I struka, nazivajui vlasnitvom (odnosno pravom vlasnitva) samo jednu odreenu vrstu stvarnih prava, I to onu s maksimalnim ovlatenjima u pogledu stvari. irim pojmom vlasnitva slui se javno, osobito ustavno pravo; obuhvaa, pored prava vlasnitva u uem smislu, jo I sva druga stvarna prava, sva ostala privatna imovinska prava kao I sva ona prava koja moda nisu imovinska ali imaju imovinsku komponentu (Ustav RH barata s irokim pojmom vlasnitva). Pravo vlasnitva ne moe se odvojiti od stvari koja je predmet tog prava I prenijeti na neku drugu stvar; odvoji li se pravo vlasnitva od stvari, stvar je postala niija, a pravo vlasnitva prestalo. Jamstvo vlasnitva redovito ima dva aspekta: 1. Jamstvo postojanja pravne ustanove vlasnitva (privatnog vlasnitva) u pravnom poretku vlasnitvo je zajameno kao jedno od temeljnih sloboda I prava ovjeka I graanina ali kao socijalno vezano ono slui opem dobru (Ustav RH). Jamstvo takve ustanove vlasnitva, u smislu socijalno vezanog privatnog vlasnitva, ima dvije komponente: kvantitativnu I kvalitativnu. Kvantitativna komponenta jamstva pravne ustanove vlasnitva jest zatita od nepotrebnog suavanja podruja djelovanja privatnog vlasnitva. Pravni poredak daje svima jamstvo da nee bez dovoljnog razloga izuzimati iz sfere privatne pravne vlasti koje se redovito u njoj nalaze. Kvalitativna 34

www.pravokutnik.net

komponenta jamstva pravne ustanove vlasnitva jest u tome to pravni poredak daje svima jamstvo da nee stegnuti vlasnitvo suvie, da e prigodom ureivanja te pravne ustanove ouvati barem ono to je bitno za privatno vlasnitvo, kao I da postavljena ogranienja vlasnitva nee biti nerazmjerna. 2. Jamstvo pojedinanih prava vlasnitva u irem smislu jamstvo to ga pravni poredak svojim najjaim normama (ustavnim) daje pravnim subjektima, da javna vlast nee zadirati u njihova prava vlasnitva u irem smislu (koji obuhvaa prava vlasnitva u uem smislu I sva ostala imovinska prava), osim pod pretpostavkama odreenim Ustavom. Zahvati koje bi javna vlast uinila a da nisu ispunjene te pretpostavke bili bi nedoputeni. Zahvati koji bi bili uinjeni pod tim pretpostavkama u pravilu bi bili doputeni, no ni pod tim pretpostavkama ne bi bili doputeni ako bi bili takvi da bi ugroavali samu ustanovu vlasnitva ili ako bi bili nerazmjerni. Jamstvom vlasnitva zatieno je pravo vlasnitva u irem smislu od nedozvoljenih: 1. Izvlatenja (eksproprijacije) u uem smislu, naime od toga da javna vlast oduzme u opem ili javnom interesu (u interesu RH) neko od subjektivnih prava vlasnitva u irem smislu njegovom nositelju potpuno izvlatenje 2. Stavljanja res extra commercium stvari koje su predmet ve steenih prava vlasnitva u irem smislu 3. Izvlatenja koja se provode kao nacionalizacija izvlatenje u opem, javnom interesu, a od izvlatenja u uem smislu se razlikuje po tome to se ne provodi pojedinanim aktima vlasti, nego zakonom, a I to se njome ne oduzimaju pojedinana prava vlasnitva, nego se oduzimaju sva prava vlasnitva na stvarima koje slue privreivanju u nekim granama gospodarstva ili se oduzimaju cijele imovine neke vrste pravnih subjekata Nisu zatiena steena prava vlasnitva od onih izvlatenja koja su doputena, budui da ispunjavaju Ustavom odreene pretpostavke pod kojima javna vlast smije zadirati u prava vlasnitva: a) Zakonitost (provode se na temelju zakona) b) Interes Republike Hrvatske c) Naknada izvlateniku, u visini trine vrijednosti onoga to mu se oduzima Jedan od moguih naina ograniavanja pravne vlasti vlasnika u irem smislu je I prisilno optereivanje (privremeno ili trajno) njegove stvari ili njegova prava osnivanjem na/glede toga nekog subjektivnog prava u korist odreene tree osobe, pozivom na javni/opi interes (interes RH) nepotpuna izvlatenja. Zakonska ogranienja vlasnitva u irem smislu su ona kojima zakonodavac opim normama javnopravne naravi (propisima) ograniava izvravanje pravne vlasti svih vlasnika u irem smislu u pogledu stvari odreenih vrsta, u odreenim situacijama time to im namee dunost injenja ili neinjenja (proputanja, trpljenja). Upravljena su prema svakome koji bi se kao nositelj nekog steenog prava vlasnitva u irem smislu na/glede predmeta odreene vrste, naao u odreenoj situaciji (nisu upravljena na pojedinano odreene stvari ili prava, niti prema pojedinano odreenim osobama). Zakonodavac ne smije ogranienjima povrijediti jamstvo vlasnitva to ga daje Ustav RH I meunarodni ugovori. Poduzetnika sloboda I vlasnika prava mogu se iznimno ograniiti zakonom radi zatite interesa I sigurnosti RH, prirode, ljudskog okolia I zdravlja ljudi (tada se ne mora dati naknada). Svako ogranienje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ogranienjem u svakom pojedinom sluaju.

35

www.pravokutnik.net

GLAVA 6.

PRAVO VLASNITVA

Ustanova vlasnitva individualistiki je koncipirana pa je PRAVO VLASNITVA stvarno pravo koje svojem nositelju (vlasniku) daje najpotpuniju, za svakog mjerodavnu privatnu pravnu vlast na/glede stvari to je pravni poredak dozvoljava I jami. Na ZV odreuje: Pravo vlasnitva je stvarno pravo na odreenoj stvari koje ovlauje svojeg nositelja da s tom stvari I koristima od nje ini to ga je volja te da svakog drugog od toga iskljui, ako to nije protivno tuim pravima ni zaknoskim ogranienjima. Osim onih zajednikih svim stvarnim pravima, pravo vlasnitva ima I neka specifina obiljelja: 1. Daje potpunu privatnu pravnu vlast na I glede stvari koja je s jedne strane pojmovno bezgranina I iskljuiva, ali je I s druge strane socijalno vezana. Pojmovno bezgranina vlasnikova privatna pravna vlast na/glede njegove stvari je pozitivna strana vlasnitva; vlasnik je ovlaten initi sa svojom stvari sve to nije protupravno. Naelna bezgraninost pravne vlasti koju daje pravo vlasnitva svojem nositelju na stvari, rezultira njezinom iskljuivou u odnosu prema treim osobama. Vlasnik je jedini ovlaten initi sa svojom stvari I koristima od nje to ga je volja, pa je ovlaten svakog drugog iskljuiti od toga (ako nije protivno tuim pravima I zakonskim ogranienjima). Iskljuivost vlasnitva je njegova negativna strana, okrenuta prema svakoj treoj osobi; djeluje kroz mogunost zatite vlasnikovog prava od samovlasnih zahvata treih osoba. Pod socijalnom vezanou vlasnitva treba razumjeti vezanost vlasnikove naelne slobode dunostima prema drugim subjektima u drutvu I drutvu kao cjelini (dunostima da trpi, proputa, ini I daje), a ija koliina I obuhvatnost ovise o ulozi I socijalnoj funkciji vlasnikove stvari, koja pored sluenja privatnim interesima vlasnika slui I opim interesima. Socijalna vezanost ne utjee na sadraj prava vlasnitva, ali utjee na izvravanje prava vlasnitva ograniavajui ga. 2. Jedinstveno je sadraj mu se ne moe dijeliti. Premda iz njega za vlasnika proizlaze razliite ovlasti, njih se ne moe izdvajati iz prava vlasnitva u samostalna subjektivna prava. To ne znai da vlasnik ne bi mogao u pogledu predmeta svojeg prava vlasnitva osnovati za drugoga neka subjektivna prava, iji bi se sadraj u veoj ili manjoj mjeri podudarao s nekim od tradicionalnih vlasnikovih ovlasti; ali on time ne prenosi na treu osobu neku od svojih vlasnikih ovlasti, nego stvara za tu osobu novo pravo, koje do tada nije postojalo. 3. Jednovrsno postoji samo jedna vrsta prava vlasnitva U obzir da bude predmetom neijeg prava vlasnitva dolazi tjelesna stvar, tj. pokretnina ili nekretnina, ako je po naravnom I pravnom kriteriju uope sposobna biti predmetom stvarnih prava. Kada na nekoj stvari postoji pravo vlasnitva, ono se tada u pravilu protee na sve njezine pripadnosti: dijelove, plodove, prirast I pripatke. Predmet vlasnitva su I entiteti pravno izjednaeni sa stvarima. Svaka fizika I pravna osoba moe biti nositeljem prava vlasnitva vlasnik. RH I sve ostale osobe javnog prava u svojoj ulozi izjednaene su sa ostalim vlasnicima, ali zakonom moe biti odreeno drukije. Pravo vlasnitva RH izvrava Vlada RH, odnosno tijelo koje je ona na to ovlastila (I u granicama tih ovlasti). Nain izvravanja prava vlasnitva ovisit e o namjeni tih stvari; odreuje ju posebni zakon ili dravno tijelo koje je za to nadleno na temelju zakona, a inae e namjenu odreivati tijelo koje je ve nadleno da na toj stvari izvrava pravo vlasnitva Drave. Postoje tri temeljna tipa namjene javnih stvari: javna dobra u opoj uporabi, 36

www.pravokutnik.net

javna dobra u javnoj uporabi I javna dobra u financijskoj imovini Drave. Pravo vlasnitva jedinica lokalne I podrune(regionalne) samouprave izvrava njezino poglavarstvo. One smiju svoje nekretnine otuiti ili njima na drugi nain javno raspolagati jedino na osnovi javnog natjeaja I uz naknadu utvrenu po trnoj cijeni, ako zakonom nije drukije odreeno, a pravni posao koji bi bio tome suprotan bio bi nitetan. Strana osoba moe stjecati pravo vlasnitva uz uvjete odreene zakonom iako su stranci naelno izjednaeni s domaim dravljanima odnosno domaim pravnim osobama, ipak zakonom moe biti ograniena pravna sposobnost stranaca da stjeu vlasnitvo I druga stvarna prava. Stranci su fizike osobe koje nemaju dravljanstvo RH, kao I pravne osobe koje imaju registrirano sjedite izvan podruja RH. Pravilo je da na nekretninama u RH stranci mogu stjecati pravo vlasnitva pod jednakim pretpostavkama kao I domai pravni subjekti, ali s tom razlikom da e pravo vlasnitva moi stei na temelju nasljeivanja, kao I na temelju pravnih poslova, ako budu ispunjene neke posebne pretpostavke za to. Kod nasljeivanja potrebna je I dodatna pretpostavka uzajamnosti (reciprociteta). Kod pravnog posla dodatne pretpostavke su uzajamnost I odobrenje javne vlasti za to stjecanje (ministar nadlean za pravosue). Stranci ne mogu biti vlasnici nekretnina koje se nalaze na tzv. iskljuenom podruju podruju za koje bi, radi zatite interesa I sigurnosti RH, bilo odreeno da na njemu stranci ne mogu imati pravo vlasnitva. Stranci ne mogu biti vlasnici ni poljoprivrednog zemljita, uma I umskih zemljita na podruju RH, osim ako je meunarodnim ugovorom to drugo odreeno. Mogue je da na jednoj stvari postoji jedno pravo vlasnitva koje istodobno pripada dvjema ili vie osoba tako da one sudjeluju u tom pravu vlasnitva kao: 1. Suvlasnici od kojih svaki ima po neki dio tog prava vlasnitva te stvari svoj alikvotni, suvlasniki dio; I etano vlasnitvo kao posebna inaica suvlasnitva 2. Zajedniki vlasnici koji svi zajedno imaju cijelo, nepodijeljeno pravo vlasnitva te stvari 3. Jedna kao prethodni vlasnik te stvari, a druga kao njezin potonji vlasnik GRANICE VLASNIKOVE PRAVNE VLASTI Elastinost vlasnikove pravne vlasti jest upravo posljedica toga to je pravo vlasnitva pojmovno nepromjenjivo I to ono u svakom sluaju ovlauje svojeg nositelja da ini glede svoje stvari sve to mu nije zabranjeno I da ne ini ita to mu nije nareeno. Da bi neko ogranienje moglo djelovati ograniavajue na izvravanje vlasnikove pravne vlasti ono mora biti zakonsko ogranienje vlasnitva. ZAKONSKA OGRANIENJA VLASNITVA su sva ona koja su neposredno ili posredno utemeljena na zakonu: 1. Ogranienja vlasnitva uspostavljena zakonom neposredni temelj im je zakonska norma, ali I podzakonska norma, ako je utemeljena na zakonu 2. Ogranienja odreenog prava vlasnitva neposredni temelj im je odluka nekog tijela javne vlasti (sudske, upravne), ako je ta odluka utemeljena na zakonu 3. Ogranienja odreenog prava vlasnitva koja je uspostavio vlasnik svojim raspolaganjima, ako je ograniavajue djelovanje prema svakome utemeljeno na zakonu Opa (generalna) ogranienja vlasnitva su ona koja ograniavaju izvravanje svakog prava vlasnitva. Zahtjev za obzirnim postupanjem omoguuje da vlasnikova pravna vlast bude sputana shvaanjima o socijalnoj vezanosti vlasnitva 37

www.pravokutnik.net

koja vladaju u drutvu u doba kada vlasnik izvrava svoju pravnu vlast. Pravilo je openite naravi, a za neke je situacije ono konkretizitano pravilima o: a) Zabrani ikane nitko, pa niti vlasnik, nije ovlaten sluiti se sa svojim pravom s jednim ciljem da drugome teti ili da mu smeta. Ako bi iz vlasnikova postupka kojem bi jedini cilj bio da drugome teti ili da ga smeta, proizila za drugoga teta, vlasnik e mu biti za tetu odgovoran prema pravilima obveznog prava I nee se moi pozivati na to da je postupao ovlaten svojim pravom vlasnitva b) Krajnja nuda ako se netko nae u krajnoj nudi, pa zahvati u vlasnikovu stvar da bi time otklonio tetu koja njemu ili drugome neposredno prijeti, a ta teta je nerazmjerno vea od one koja iz tog zahvata proizlazi za vlasnika stvari, vlasnik u takvom sluaju nije ovlaten sprijeiti/zabraniti tui zahvat. Krajnja nuda ne iskljuuje odgovornost za tetu te vlasnik ima pravo na naknadu. c) Trpljenje zahvata izvan dosega vlasnikovih interesa vlasnik nekretnine nije ovlaten nikome braniti zahvat koji bi bio poduzet na tolikoj visini ili dubini da on nema nikakav opravdani interes da taj zahvat iskljui. Posebna (specijalna) zakonska ogranienja vlasnitva su ona kojima zakonodavac, radi zatite interesa I sigurnosti drave, prirode, ljudskog okolia I zdravlja ljudi propisom ograniava izvravanje prava vlasnitva odreenih vrsta stvari, za odreene situacije I sl. Ako nameu vlasniku dunost da u pogledu svoje stvari neto trpi ili proputa negativna ogranienja, a ako mu stavljaju dunost da neto ini u pogledu svoje stvari pozitivna ogranienja. Zbog toga to norme pravnog poretka izriito neto zabranjuju ili nareuju glede odreene vrste stvari, ne mijenja se sadraj prava vlasnitva; mijenja se mogunost izvravanja prava vlasnitva. Vlasnik nema pravo na naknadu za zakonska ogranienja kojima je podvrgnut glede svoje stvari jer su svi vlasnici duni pridonositi opem dobru (jedino ako se od njega zahtijeva neto vie nego od ostalih vlasnika tada ima pravo na naknadu kao za izvlatenje). Kada vlasnik koji je zakonom podvrgnut dunosti nekog injenja u pogledu vlastite stvari ne uini ono to je duan, moe ga se na to siliti uobiajenim sredstvima prisile ( u pravilu kaznama, ako je predviena prekrajna ili kaznena odgovornost za to neinjenje), a moe biti odgovoran za tetne posljedice koje je uzrokovao time to u pogledu vlastite stvari nije poduzeo ono to je trebao. Mnogi pravni poretci omoguuju sekvestraciju privremeno oduzimanje vlasniku uprave nad njegovom stvari I uspostavljanje privremene uprave njome. Po naem pravu, kada neko pozitivno zakonsko ogranienje zahtijeva od vlasnika da neto poduzme glede vlastite stvari, a on to ne uradi I ne uspijeva ga se na to prisiliti, tada je poglavarstvo jedinice lokalne I podrune (regionalne) samouprave ovlateno uspostaviti privremeno upravljanje tom stvarju (sekvestraciju), primjenjujui na odgovarajui nain pravila o privremenom skrbnitvu nad ostavinom za sluaj da su nasljednici nepoznati ili nepoznatog boravita. Glede stvari za koje je Ustavom ili zakonom proglaeno da su od interesa za RH, pa da uivaju njezinu osobitu zatitu, propisuje se poseban nain njihove uporabe I iskoritavanja; sa stajalita vlasnika stvari to je ograniavanje njegova prava vlasnitva te mu pripada pravo na naknadu na temelju opeg propisa. OGRANIAVAJUE DJELOVANJE TUIH PRAVA svako apsolutno pravo koje netko drugi ima na vlasnikovoj stvari, djeluje ograniavajue na vlasnikovu pravnu vlast na/glede te stvari. Osoba koja je ovlatenik nekog ogranienog stvarnog prava na vlasnikovoj stvari ima time onu pravnu vlast na toj stvari na koju ga ovlauje to njezino pravo, ali ta njezina vlast ne iskljuuje vlasnikovu. Svako apsolutno pravo 38

www.pravokutnik.net

koje netko drugi ima na vlasnikovoj stvari, djeluje neposredno na vlasnikovu pravnu vlast na/glede te stvari, I to onako kako bi djelovalo I zakonsko ogranienje vlasnitva ako bi imalo sadraj kakav ima to subjektivno pravo. Tua relativna prava (prava iz obveznih odnosa) u naelu ne utjeu neposredno na sadraj vlasnikove pravne vlasti u pogledu stvari, nego tek posredstvom toga to osoba koja je vlasnik stvari ima obvezu izvriti neku inidbu odreenoj osobi. OGRANIENJA USPOSTAVLJENA VLASNIKOVIM PRAVNIM POSLOM ako nije to drugo odreeno, vlasnik moe u svaku svrhu koja nije zabranjena svoje pravo ograniiti, uvjetovati ili oroiti, a moe ga I opteretiti. Pravilo je da ogranienja I optereenja prava vlasnitva koja je uspostavio vlasnik imaju samo relativno djelovanje ne djeluju prema treima. Zboga takvog djelovanja (inter partes) ta ogranienja nisu stvarnopravne ve obveznopravne naravi te su stoga ogranienja vlasnitva u irem (nepravom) smislu. Da bi ogranienja I optereenja djelovala apsolutno trebaju biti ispunjene I posebne zakonske pretpostavke; tako e njihovo postojanje biti publicirano. Kada ogranienja ili optereenja djeluju I prema treima, to ima odreene posljedice: 1. Prijenos tako ogranienog prava vlasnitva je u pravilu mogu jedino ako I ukoliko to nije suprotno tim ogranienjima, a tada e pravo vlasnitva prijei na novog vlasnika zajedno s ogranienjima kojima je podvrgnuto I teretima kojima je optereeno 2. Stjecanje ogranienih stvarnih prava na odnosnoj stvari je isto tako mogue u pravilu jedino ako I ukoliko to nije suprotno postavljenim ogranienjima I optereenjima, a kad netko stekne takvo pravo - stekao ga je kao teret stvari na kojoj ve postoje ogranienja 3. Ako bi u ovrnom ili steajnom postupu vlasnikovi vjerovnici namirivali svoje trabine iz vrijednosti stvari glede koje postoje takva ogranienja ili optereenja, mogunost njihova namirenja je svedena samo na prostor koji za nju ostavljaju ta ogranienja ili optereenja No, vlasnikova optereenja I ogranienja ipak nee utjecati na tua prava koja ve postoje na stvari u trenutku uspostave ogranienja ili optereenja; nee utjecati ni na prava koja bi u pravnom prometu stekli trei koji nisu znali niti su mogli znati za tu ogranienost ili optereenost prava vlasnitva. Vlasnik nema pravo na naknadu zbog ogranienja vlasnitva koja mu nisu nametnuta od strane javne vlasti, nego ih je sam uspostavio svojim pravnim poslom. Vlasnik moe oitovanjem svoje volje, tj. svojim pravnim poslom postaviti zabranu otuenja i/ili optereenja neke svoje stvari. Moe je postaviti kao potpunu zabranu bilo kakvog optereenja I otuenja, ali I kao djelominu zabranu samo otuenja ili nekih vrsta otuenja. Postavljena zabrana obvezuje jedino vlasnika koji ju je postavio I jedino u odnosu prema odreenoj osobi kojoj se tako obvezao. Da bi zabrana otuenja i/ili optereenja djelovala prema treima (apsolutno) potrebno je da se kumulativno ispune dvije posebne pretpostavke: 1. Da je zabrana osnovana u korist branog druga, djeteta, roditelja, posvojenika ili posvojitelja 2. Da je upisana u zemljinu knjigu, odnosno u javni registar u koji se stvar za koju je zabrana odreena mora upisati kako bi se mogla stei (motorna vozila..) Vlasnik moe svojim oitovanjem volje ograniiti svoje pravo vlasnitva kakvim uvjetom ili rokom. Moe to uiniti bilo kada. Uvjetovanje prava vlasnitva redovito slui kao sredstva za osiguranje ispunjenja neke trabine. Mogue je ugovoriti pridraj prava vlasnitva u kojem e se sluaju pravo vlasnitva prigodom prijenosa 39

www.pravokutnik.net

na drugu osobu ograniiti kakvim suspenzivnim uvjetom. Mogu je I prijenos prava vlasnitva radi osiguranja prijenos vlasnitva na vjerovnika uz ogranienje raskidnim uvjetom. To e u pravilu djelovati samo relativno, izmeu vlasnika I onoga kome se on obvezao. Apsolutno e djelovati ako je upisano u zemljinu knjigu, odnosno u javni registar u koji se stvar mora upisati da bi se stekla.
GLAVA 7. STJECANJE PRAVA VLASNITVA

Osnovati se pravo vlasnitva moe samo tako to e odreena osoba originarno stei to pravo glede odreene stvari; nije ga mogue osnovati izvoenjem iz nekog drugog stvarnog prava. Ako je stvar ve neija, tada pravo vlasnitva moe prijei (ako su ispunjene sve pretpostavke za to) s jednog subjekta na drugi otuivanjem ili nasljeivanjem u irem smislu. Time to je na stjecatelja prelo pravo vlasnitva, on je stekao stvar sa svim stvarnim pravima koja postoje u korist te stvari, ali I sa svim ogranienjima tog prava vlasnitva (zakonskima, ali I onima koje je prednik uspostavio pravnim poslom), kao I svim teretima te stvari. OPE PRETPOSTAVKE svakog stjecanja prava vlasnitva su: 1. Sposobnost predmeta da se na njemu stekne pravo vlasnitva 2. Sposobnost stjecatelja da stekne pravo vlasnitva na tom predmetu 3. Pravni temelj za to da taj stjecatelj na tom predmetu stekne pravo vlasnitva u naem pravnom poretku to mogu biti: a) Pravni poslovi kojima je cilj stjecanje prava vlasnitva b) Odluke vlasti (sudske ili upravne) usmjerene na stjecanje prava vlasnitva c) Nasljeivanje d) Neposredno zakon injenice zakonom odreene kao pretpostavke stjecanja tih prava STJECANJE STVARI U VLASNITVO NA TEMELJU PRAVNOG POSLA Takvo stjecanje je derivativno te je za njega potrebno da se ispune I posebne pretpostavke: 1. Da pravni temelj (titulus adquirendi) za takvo stjecanje vlasnitva postoji kao valjani pravni posao, usmjeren na prijenos prava vlasnitva odreene pokretnine s otuivatelja (prenositelja) na stjecatelja (u cijelosti ili djelomino) te da je to pravni posao vlasnika pokretnine, kojim on stjecatelju prenosi svoje pravo vlasnitva te pokretnine, u granicama svoje ovlasti da raspolae tom stvari 2. Da je to vlasnitvo s dotadanjeg vlasnika na stjecatelja preneseno na zakonom odreeni nain za stjecanje vlasnitva na temelju pravnog posla (modus adquirendi) tj. izvren je onaj zakonom odreeni in kojim otuivatelj (dotadanji vlasnik) prenosi stjecatelju svoju vlast na stvari I ovaj je prima Stjecatelj stjee pravo vlasnitva tek kad su kumulativno ispunjene sve zakonom odreene pretpostavke stjecanja, kako ope tako I posebne. Pravni posao kojim se prenosi vlasnitvo POKRETNINA moe biti jednostran ili dvostran, mora biti kauzalan , mora objektivno postojati I biti valjan. Onaj tko stvar otuuje treba biti vlasnik stvari koju otuuje. Stjecanje je ureeno po tradicijskom naelu stjecatelj e vlasnitvo pokretne stvari stei na temelju valjanog pravnog posla dotadanjeg vlasnika stvari, tako to e mu ona biti predana u samostalan posjed; to je ispravan nain (modus) stjecanja prava vlasnitva na pokretnoj stvari kada se to pravo stjee na temelju pravnog posla. Predaja je izvrena tek kada je stvar prela iz samostalnog posjeda dotadanjeg vlasnika u samostalni posjed 40

www.pravokutnik.net

stjecatelja dvostranim inom predaje tog posjeda stvari. Vlasnik treba stvar dobrovoljno predati u samostalan posjed kako bi ispunio svoju obvezu. Ne uini li to, na predaju ga se moe siliti putem suda ovrna predaja stvari. Provodi se na temelju rjeenja o ovrsi koje donosi sud na zahtjev stjecatelja kao ovrhovoditelja. Stjecanje prava vlasnitva na temelju pravnog posla je izvedeno stjecanje, I to takvo da ono pravo vlasnitva koje je bilo kod otuivatelja prelazi (cijelo ili djelomino, eventualno ogranieno) na stjecatelja. Stjecanje vlasnitva temeljem pravnog posla ne utjee na prava treih koja postoje na stvari, osim ako je drukije odreeno zakonom. Prijenos vlasnitva zbit e se u trenutku kada je stjecatelju prenesen samostalan posjed stvari na temelju vlasnikovog pravnog posla, ako su ispunjene sve pretpostavke stjecanja. Prijenos moe biti I odgoen, ako je dotadanji vlasnik pridrao pravo vlasnitva do ispunjenja nekog uvjeta ili isteka nekog roka. Moe se dogoditi da je s dotadanjim vlasnikom neke pokretnine vie osoba, ali neovisno jedna od druge, sklopilo valjane pravne poslove usmjerene na to da njegovo pravo vlasnitva te stvari prijee na njih. Mogue je da su se glede svake od tih osoba ispunile sve pretpostavke stjecanja prava vlasnitva, ali cijelo pravo vlasnitva te stvari moe stei samo jedna. Stekla ga je ona od njih kojoj je pokretnina prvoj bila predana u samostalan posjed, ako su glede nje ispunjene I ostale pretpostavke stjecanja (prior tempore, potior iure!). Ostali mogu samo stavljati obveznopravne zahtjeve otuivatelju. Pravo vlasnitva pokretnine stei e na temelju zakona od nevlasnika osoba kojoj se bez njezine krivnje izjalovilo stjecanje pokretnine na temelju pravnog posla, ako su ispunjene zakonom odreene pretpostavke: 1. Predmet stjecanja je pokretnina, a 2. S posjednikom-nevlasnikom te pokretnine, odnosno posjednikom-vlasnikom (suvlasnikom, zajednikim vlasnikom) koji nije bio ovlaten tako pravo raspolagati njome 3. Stjecatelj je sklopio pravni posao usmjeren na prijenos vlasnitva te pokretnine koji je naplatan 4. Stjecatelju je na temelju tog pravnog posla stvar predana u samostalan I neposredan posjed 5. Stjecatelj je postupao u dobroj vjeri prilikom sklapanja posla I primanja samostalnog, neposrednog posjeda 6. Pokretnina koja mu je predana nije iz posjeda svojeg pravog vlasnika, odnosno osobe putem koje je on tu pokretninu posredno posjedovao, izala bez ili protiv njegove volje (nije mu bila ukradena, niti ju je izgubio ili zametnuo) Takvim stjecanjem prestaju I sva prava treih koja su teretila tako steenu stvar, osim onih za koja je stjecatelj znao da postoje, ili je to morao znati u asu kad je stjecao vlasnitvo; stjecatelj im ne duguje nikakvu naknadu. Pravni poretci tite I povjerenje onih koji u pravnom prometu postupaju s povjerenjem u istinitost onoga to je utvreno u pravomonom rjeenju o nasljeivanju, poslujui s osobom za koju je u tom rjeenju utvreno da je ostaviteljev nasljednik. Pravo vlasnitva pokretnine stei e na temelju zakona od tobonjeg nasljednika osoba kojoj se bez njezine krivnje izjalovilo stjecanje na temelju pravnog posla, ako su ispunjene zakonom odreene pretpostavke: 1. Predmet stjecanja je pokretnina koja je nasljednikova, a stekao ju je u vlasnitvo na temelju nasljeivanja ostavitelja 2. S tobonjim ostaviteljevim nasljednikom, utvrenim pravomonim rjeenjem o nasljeivanju 41

www.pravokutnik.net

3. Stjecatelj je sklopio pravni posao usmjeren na prijenos vlasnitva te stvari koji je naplatan 4. Stjecatelju je na temelju tog pravnog posla ta pokretnina predana u samostalan posjed 5. Stjecatelj je postupao u dobroj vjeri, jer nije znao da utvrenje u pravomonom rjeenju o nasljeivanju nije istinito glede osobe od koje je stjecao Posebne pretpostavke stjecanja prava vlasnitva na NEKRETNINAMA su: 1. Kao pravni temelj postoji valjani pravi posao, usmjeren na prijenos otuivateljevog prava vlasnitva odreene nekretnine na stjecatelja te je to pravni posao vlasnika nekretnine, kojim on stjecatelju prenosi svoje pravo vlasnitva te nekretnine, u granicama svoje ovlasti da raspolae tom stvarju 2. Da je izvren in koji je zakonom odreeni nain stjecanja nekretnine na tom pravnom temelju upis stjecateljeva prava vlasnitva u zemljinu knjigu, odnosno u sluaju da nekretnina nije upisana polaganje odgovarajue tabularne isprave u sud. Pravni posao mora biti u pisanom obliku, dakle oblikovan u ispravu. Za upis stjecateljeva prava u zemljinu knjigu potrebna je tabularna isprava koja zadovoljava ope I posebne pretpostavke za uknjibu. Ako je pravni posao napravljen u pisanom obliku no nema osobine tabularne isprave sud nee moi dopustiti upis u zemljinu knjigu na temelju isprave koja ne zadovoljava barem ope pretpostavke za upis. Stjecatelj moe stei pravo vlasnitva nekretnine samo upisom protiv knjinog prednika. Da bi onaj tko je vlasnik nekretnine mogao prenijeti svoje pravo vlasnitva, potrebno je I da on bude upisan u zemljinu knjigu kao vlasnik te nekretnine (knjini vlasnik) ili da, ako nije upisan u zemljinu knjigu (izvanknjini vlasnik), bude u poziciji da moe omoguiti upis stjecateljevog vlasnitva protiv one osobe koja je neistinito upisana u zemljinu knjigu kao da je ona vlasnik. Ako nekretnina koja se stjee nije upisana u zemljinu knjigu, zakonom je predvieno da se umjesto upisa predaju u sud isprava podobna za upisivanje prava (tabularna isprava), to ima I funkciju I djelovanje upisa u zemljinu knjigu. Ona treba zadovoljavati barem ope pretpostavke za upis, a ako osim toga zadovoljava I posebne pretpostavke za uknjibu, polaganje takve tabularne isprave u sud imat e uinak uknjibe. Vlasnik koji se valjano obvezao da e prenijeti neku svoju nekretninu u vlasnitvo druge osobe, treba joj omoguiti upis njezina prava vlasnitva u zemljinu knjigu. Ne uini li to dobrovoljno, njegovu e privatnu ispravu zamijeniti odgovarajua ovrna isprava. Temeljem te ovrne isprave vjerovnikstjecatelj e predloiti upis zemljinoknjinom sudu, pa e od njega ishoditi da donese rjeenje o upisu vjerovnikovog vlasnitva u zemljinu knjigu. Nakon to bude doneseno rjeenje o ovrsi, to e se zabiljeiti u zemljinoj knjizi; svrha je da vjerovnik-ovrhovoditelj koji nema zalono pravo, stekne pravo namirenja iz vrijednosti te nekretnine. Uknjibom stjecateljevog vlasnitva u zemljinoj knjizi stjecatelj postaje vlasnikom nekretnine, a dotadanji vlasnik to prestaje biti. Predbiljebom stjecatelj postaje vlasnikom pod uvjetom naknadnog opravdanja. Stjecanje vlasnitva nekretnine na temelju pravnog posla je izvedeno stjecanje, kojim pravo vlasnitva koje je bilo kod otuivatelja, prelazi (cijelo ili dio, eventualno ogranieno) na stjecatelja; stjecatelj je pravni sljednik otuivatelja. U sluaju viestrukog ugovaranja, pravo vlasnitva e stei osoba glede koje se prvo ispune sve ope I posebne pretpostavke stjecanja tog prava, dakle ona koja je na temelju vlasnikova pravnog 42

www.pravokutnik.net

posla prva zatraila upis, emu je udovoljeno. Postoji mogunost da se upis stjecateljevog vlasnitva pobije, ako je on u trenutku kad je sklopio pravni posao s otuivateljem znao da je taj ve ranije valjanim pravnim poslom usmjerenim na prijenos vlasnitva te nekretnine raspolagao njome u korist druge osobe te joj predao tu nekretninu u samostalan posjed. Osoba kojoj je bivi vlasnik otuio nekretninu I predao joj je u samostalan posjed, ima pravo pobijati upis vlasnitva nepotenog stjecatelja kvazibrisovnom tubom, zahtijevajui brisanje njegovog upisa vlasnitva I uknjibu u svoju korist. Rok je tri godine od kada je izvren upis ije se brisanje trai. Zatita povjerenja u istinitost zemljinih knjiga je potrebna onima koji u dobroj vjeri stjeu pravo vlasnitva (ili drugo knjino pravo) na/glede odreene nekretnine od onoga tko je u zemljinoj knjizi upisan kao da je ona vlasnik te nekretnine, iako to nije. Ako bi onaj tko je stjecao od knjinog vlasnika-nevlasnika upisao u zemljinoj knjizi svoje pravo vlasnitva, povrijedio bi time pravo vlasnitva pravog vlasnika nekretnine. Stoga, pravi vlasnik moe putem suda zatititi svoje povrijeeno pravo vlasnitva, ishodivi brisanje tueg neistinitog upisa (brisovnom tubom). Predmnijevat e se da je vlasnik onaj tko je neistinito upisan kao da je vlasnik, budui da se na temelju zakona smatra da zemljina knjiga potpuno I istinito odraava injenino I pravno stanje. Pravni poredak titi one koji su u pravnom prometu postupali s povjerenjem u zemljine knjige. Ne titi neposrednog neistinitog stjecatelja tj. onoga koji je prvi bio neistinito upisan kao stjecatelj tog prava. Zatitu povjerenja u istinitost zemljinih knjiga pravni poredak prua jedino treim stjecateljima, onima koji su vlasnitvo nekretnine stjecali od neistinitog vlasnika, ali I njima je prua jedino ako su postupale u dobroj vjeri. Zatita se prua I onima koji su u dobroj vjeri dalje stjecali tu nekretninu, u neprekidnom nizu singularnih I univerzalnih sukcesija. Pretpostavke stjecanja prava vlasnitva temeljem povjerenja u istinost zemljinih knjiga su: 1. Objekt stjecanja je nekretnina 2. Stjecatelj je s osobom koja je neistinito upisana kao vlasnik sklopio pravni posao (naplatan ili besplatan) usmjeren na stjecanje prava vlasnitva nekretnine (cijelog ili dijela) 3. Stjecatelj je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljine knjige prilikom sklapanja posla I prigodom stavljanja zahtjeva za upis svoga prava 4. U zemljinu knjigu je upisano stjecateljevo pravo vlasnitva nekretnine 5. Upis stjecateljevog prava vlasnitva nije izbrisano zbog nevaljanosti (zbog mogunosti da se zbiljski vlasnik poslui brisovnom tubom) neistinito upisani vlasnik ne stjee pravo vlasnitva putem povjerenja u zemljine knjige dokle god postoji mogunost da mu zbog nevaljanosti bude izbrisan upis vlasnitva u zemljinoj knjizi Ovo jest stjecanje na temelju zakona, ali stjecatelj po izriitoj zakonskoj odredbi stjee nekretninu kao od njezina vlasnika, dakle s istim pravnim posljedicama kao da je stjee temeljem pravnog posla; to stjecanje ne utjee na prava treih na odnosnoj stvari. Zatita koju zakon daje onima koji stjeu nekretninu pouzdajui se u potpunost stanja u zemljinoj knjizi sastoji se u tome da e stjecatelj, ispune li se zakonom odreene pretpostavke, stei vlasnitvo nekretnine, slobodne od svih onih tuih prava, tereta I ogranienja koja nisu upisana u zemljinu knjigu premda bi to mogla biti, a stjecatelj za njih nije znao, niti je morao znati. Pretpostavke za to su: 1. Stjecatelj je stekao pravo vlasnitva nekretnine upisom u zemljinu knjigu

43

www.pravokutnik.net

2. Stekao ga je time to je ono na nj prelo na temelju pravnog posla, odnosno na temelju povjerenja u zemljinu knjigu 3. Tua prava, tereti I ogranienja, iako su mogla biti upisana u zemljinu knjigu, nisu bila u nju upisana, niti je iz knjige vidljivo da je sudu predloen njihov upis 4. Stjecatelj se prigodom stjecanja u dobroj vjeri oslanjao na potpunost zemljine knjige tj. nije znao, niti je s obzirom na okolnosti morao znati za izvanknjino postojanje na nekretnini tuih prava, tereta ili ogranienja Ako su te pretpostavke ispunjene, stjecatelj je upisom svog prava vlasnitva nekretninu stekao optereenu samo onim tuim pravima, teretima I ogranienjima koja su u trenutku njegova stjecanja bila upisana u zemljinoj knjizi, neupisanima ako je za njih znao ili morao znati, a I onima koji postoje na temelju zakona a ne upisuju se u zemljinu knjigu. STJECANJE STVARI U VLASNITVO NA TEMELJU ODLUKE SUDA ILI DRUGE NADLENE VLASTI Za stjecanje prava vlasnitva na temelju odluke suda ili druge javne vlasti potrebno je da sadraj te odluke (njezine izreke) bude takav da odreenom subjektu daje pravo vlasnitva odreene stvari. Pravni temelj moe biti samo kondemnatorna odluka koja je usmjerena na promjenu dotadanjeg prava vlasnitva odreene stvari, dakle odluka kojom se odluuje da e vlasnik odreene stvari postati osoba koja to do tada nije bila (ili ne sama ve sa drugim subjektima), ime e prestati pravo vlasnitva koje je do tada postojalo. Sudska odluka treba biti pravomona, a odluka upravne vlasti konana. Nije potrebna predaja pokretnine, niti upis stjecateljevog prava vlasnitva u zemljine knjige (osim ako je propisano zakonom) pravo vlasnitva se stjee u trenutku pravomonosti odluke suda odnosno konanosti odluke druge vlasti. Stjecatelj je ovlaten naknadno ishoditi upis u zemljine knjige. Vlasnitvo steeno na ovaj nain ne moe se suprostaviti pravu onoga koji je, postupajui s povjerenjem u zemljine knjige, u dobroj vjeri upisao svoje pravo vlasnitva na nekretnini prije njega. Vlasnitvo se stjee derivativno I naelu ne utjee na prava treih osoba koja su do tada teretila stvar; jedino ako je to odreeno odlukom koja je temelj stjecanja prava vlasnitva, posebnim zakonom ili prava koja po naravi stvari ne mogu dalje postojati. Javna vlast je pod odreenim pretpostavkama ovlatena odrediti konfiskaciju prisilno I bez naknade oduzimanje u korist RH prava vlasnitva to ga neki pravni subjekt ima u pogledu neke stvari. Na temelju odluke vlasti kojom je odreeno potpuno izvlatenje, dogodit e se ne samo prestanak dotadanjeg prava vlasnitva predmeta izvlatenja, ve I nastanak novog korisnik izvlatenja stjee pravo vlasnitva na onoj stvari koja je predmet izvlatenja. U naem pravnom poretku, predmet izvlatenja moe biti: nekretnina (radi izgradnje objekta ili izvoenja radova), nekretnina na zatienom podruju kao I nekretnina ili pokretnina koja je kulturno dobro. Pravni temelj je odluka nadlene upravne vlasti donesena u postupku izvlatenja rjeenje o izvlatenju koji je prihvaen prijedlog za potpuno izvlatenje odreene nekretnine. Na ovaj nain vlasnitvo se stjee izvorno. Prijanji vlasnik (izvlatenik) ima pravo na naknadu, u obliku druge nekretnine ili u novcu; odreuje se rjeenjem o izvlatenju. Pravila o izvlatenju na odgovarajui se nain primjenjuju I na stjecanje prava vlasnitva izvlatenjem kulturnog dobra I stvari koja je proglaena za prirodnu vrijednost. Komasacija je oduzimanje zemljita na nekom podruju, koja se provodi aktom javne, upravne vlasti u opem interesu da se vlasnitvo zemljinih estica na nekom 44

www.pravokutnik.net

podruju preraspodjeli tako da se zemljite na tom podruju moe to bolje iskoritavati za poljoprivrednu proizvodnju. Odluka kojom je sud odluio o razvrgnuu suvlasnitva pravni je temelj stjecanja prava vlasnitva. Svaki e od suvlasnika stei u vlasnitvo ono to je tom odlukom odreeno, I to time to e mu se pokretnine predati u samostalan posjed a nekretnine upisati u zemljinu knjigu. Svaki od suvlasnika stjee pravo vlasnitva izvoenjem tog prava iz dotadanjeg suvlasnitva, a ostaju I dalje sva stvarna prava koja su drugim osobama pripadala na stvari glede koje je suvlasnitvo razvrgnuto, osim onih za koje je to odreeno rjeenjem o razvrgnuu suvlasnitva. STJECANJE STVARI U VLASNITVO NA TEMELJU NASLJEIVANJA (SVEOPEG SLJEDNITVA) Da bi se pravo vlasnitva steklo na temelju sveopeg sljednitva treba, pored opih pretpostavaka stjecanja prava vlasnitva, jo I da je taj pravni temelj stjecanja nasljeivanje dotadanjeg vlasnika, dakle da su ispunjene sve one zakonske pretpostavke pod kojima odreena osoba postaje sveopim pravnim sljednikom dotadanjeg vlasnika stvari. Nije potrebna predaja pokretnine ili upis u zemljinu knjigu, pravo vlasnitva se stjee na temelju samog zakona (ipso iure). Prepostavke stjecanja prava vlasnitva nasljeivanjem u uem smislu su, pored opih pretpostavki stjecanja, jo I da je dotadanji vlasnik umro, da je stvar u sastavu njegove ostavine te da je stjecatelj smru dotadanjeg vlasnika stekao nasljedno pravo pa je njegov nasljednik. Nasljednik je stekao pravo vlasnitva svake pojedine ostaviteljeve stvari po sili zakona samim time to je zbog ostaviteljeve smrti naslijedio ostavitelja, dakle bez ikakvog ina uspostavljanja stjecateljeve vlasti na stvari. Ono je derivativno stjecanje. Umre li neka osoba, a nitko ne bude njezinim nasljednikom kao sveopi sljednik javlja se opina odnosno grad odreena zakonom; ima jednak poloaj kao da su ostaviteljevi nasljednici. Prava vlasnitva nekretnina stjeu opine/gradovi na ijem se podruju nekretnine nalaze, a vlasnitvo pokretnina opina/grad u kojem je ostavitelj imao prebivalite. STJECANJE STVARI U VLASNITVO NA TEMELJU ZAKONA Pravo vlasnitva e se stjecati na temelju zakona u sluajevima kada stjecanje ne nastupa na nekom drugom pravom temelju. Uz ope pretpostavke, potrebno je I ispunjenje jo nekih posebnih, a to je da je pravni temelj stjecanja zakonom odreene pretpostavke za stjecanje prava vlasnitva u sluajevima kada ga se ne stjee ni na temelju pravnog posla, ni odluke suda ili tijela druge javne vlasti, niti nasljeivanjem te da su te pretpostavke ispunjene. Zakon odreuje te pretpostavke apstraktnim normama. Vlasnitvo se stjee izvorno. Ako je do tada na toj stvari postojalo neije pravo vlasnitva, ono je apsolutno prestalo; ne postoji kontinuitet izmeu novoosnovanog (stjecateljevog) I dotadanjeg (tueg) prava vlasnitva. Pravila o stjecanju prava vlasnitva na temelju zakona mogu se po njihovoj srodnosti svrstati u skupine. ZV razlikuje slijedee temeljne skupine: stjecanje prisvojenjem I nalazom, stjecanje prirataja stvari, stjecanje dosjelou, stjecanje pretvorbom prava na stvarima u drutvenom vlasnitvu u pravo vlasnitva; ZN dodaje I stjecanje vlasnitva izdvajanjem iz ostavine. PRISVOJENJE (OKUPACIJA) je stjecanje prava vlasnitva na temelju zakona, uzimanjem u samostalni posjed odreene stvari s namjerom da ju se prisvoji. Posebne pretpostavke ovakvog stjecanja su: 1. Stjecatelj je u pogledu te stvari izvrio in prisvojenja 45

www.pravokutnik.net

2. Stvar je sposobna da bude steena u vlasnitvo prisvojenjem 3. Stjecatelj (prisvojitelj) je sposoban da prisvojenjem stekne tu stvar u svoje vlasnitvo in prisvojenja je in uzea stvari u samostalan posjed s namjerom da se time stekne vlasnitvo stvari. Stvar sposobna da se stekne prisvojenjem, osim to mora zadovoljavati pravni I naravni kriterij za stjecanje u vlasnitvo, mora biti: 1. Niija stvar (res nullius) nije u vlasnitvu ni jedne osobe, iako je sposobna da to bude. Prisvojenjem se ne moe stei tue!! U sluaju dvojbe je li neka stvar neija ili niija predmnijeva se da je niija. Niije stvari imaju tri kategorije: a) Izvorno niije stvari one koje nikad nisu bile ni u ijem vlasnitvu b) Stvari nastale izdvajanjem iz opeg dobra zasebne stvari, sposobne da budu predmetom prava vlasnitva (morska voda stavljena u bocu) c) Naputene stvari (res derelictae) postale su niije time to ih je dotadanji vlasnik napustio, odrekavi se time svojeg prava vlasnitva; napustio je samostalni posjed stvari te njegova volja da se odrekne vlasnitva mora biti implicirana U obzir za stjecanje prisvojenjem dolaze niije stvari I njihovo prisvojenje je svakom slobodno. Niiji suvlasniki dijelovi ne mogu se stei prisvojenjem, jedino niije pokretnine!! 2. U javnom vlasnitvu, ali namijenjena tome da se iz nje izdvaja I izdvojeno prisvaja mogu se stjecati jedino na temelju I u granicama ovlasti koju za to daje zakon ili doputenje izdano na temelju zakona (koncesija, odobrenje I sl.), ako posebnim zakonom nije drukije odreeno. Potrebno je da stjecatelj ima pravo na prisvojenje moe ga dati zakon, ili na zakonu utemeljeni akt nositelja prava vlasnitva stvari u javnom vlasnitvu; onaj tko ima to pravo moi e inom odvajanja I ujedno prisvojenja (uzimanja u svoj samostalni posjed s namjerom prisvajanja) stei prisvojenjem vlasnitvo one stvari koja je nastala odvajanjem. Mogu se I prisvajati stvari u vlasnitvu RH I jednica lokalne uprave I samouprave. Opa sposobnost za stjecanje prisvojenjem podudara se s opom sposobnou stjecanja prava vlasnitva. Za stjecanje prisvojenjem onih stvari koje su samo ogranieno sposobne da ih se stekne prisvojenjem potrebno je jo I da stjecatelj ima posebnu sposobnost stjecanja tih stvari prisvojenjem imaju je osobe koje imaju odgovarajuu dozvolu za pribavljanje odnosno uporabu tih stvari. Pravo na prisvojenje je preobraajno pravo nastanka, koje ovlauje svog nositelja na to da odreene stvari stekne prisvojenjem (nije stvarno pravo ne daje nikakvu pravnu vlast na stvari). Mora se odrediti koja je pravna sudbina naputenih stvari koje se ne moe prisvojenjem stei u vlasnitvo: a) Naputene nekretnine I njihovi idealni dijelovi na temelju zakona prelazi u vlasnitvo RH; derivativno stjecanje (iznimka od pravila da se na temelju zakona vlasnitvo stjee izvorno) b) Naputeni suvlasniki dijelovi pokretnine prirasta dijelovima ostalih suvlasnika razmjerno njihovim suvlasnikim dijelovima c) Naputena kulturna dobra vlasnikom postaje RH NALAZ izgubljene stvari je jednostrani in uzea neposrednog posjeda tue izgubljene stvari (pokretnina u neijem vlasnitvu koju nitko nema u svojoj faktinoj vlasti, a izala je iz takve vlasti svog dotadanjeg posjednika bez njegove volje; 46

www.pravokutnik.net

izgubljena je, zametnuta ili sakrivena). Nalaznik je onaj tko je izvrio in uzimanja tue izgubljene stvari u posjed; pripadaju mu prava I terete ga dunosti nalaznika. Ako je netko izgubljenu stvar prvi opazio I za nju se maio (napravio radnju usmjerenu na uzee stvari u posjed), ali je tu stvar drugi prije njega dohvatio, tada su obojica (su)nalaznici. Nalaznikova prava I dunosti pripadaju onome koji je izgubljenu stvar uzeo u posjed; na nalazninu imaju pravo sve osobe koje su zajedno pronale izgubljenu stvar I to na jednake dijelove. Nalaznik je duan izgubljenu stvar bez odgaanja predati onome tko ju je izgubio, ili njezinom vlasniku (ako moe saznati tko je to I nije mu teko dostupan), ili najbliem nalaznom uredu (predat e je osobno ili putem osobe u ijim ju je prostorijama, prijevoznom ili slinom sredstvu naao). Nalazni ured duan je primiti u polog naenu stvar, uvati je za onoga tko ju je izgubio iz posjeda te poduzeti sve mjere radi ouvanja stvari, to ukljuuje I objavu oglasa o nalazu stvari. Ako je stvar pokvarljiva, ili su za njezino uvanje ili odravanje potrebni trokovi narazmjerni njenoj vrijednosti, stvar e se prodati na javnoj drabi a dobiveni novac poloiti u sud. Javi li se onaj tko je stvar izgubio ili njezin vlasnik, te dokae to svoje svojstvo, nalazni ured e mu predati stvar (zajedno s koristima) ili iznos dobiven njezinom prodajom (zajedno s kamatama). O tome da je stvar predana osobi koja je dokazala da joj stvar pripada, nalazni ured je duen pisano obavijestiti nalaznika, te mu izruiti naplaenu nalazninu. Nalaznik ima na temelju zakona pravo na naknadu nunih trokova koje je imao u vezi s naenom stvari I pravo na nalazninu; oboje su njegova potraivanja od osobe kojoj je vratio stvar. Pravo na nalazninu ga ovlauje da potrauje nalazninu u iznosu od 10 % od prometne vrijednosti procjenjive stvari. Bezuspjeni protek jednogodinjeg roka od objave oglasa o nalazu izgubljene stvari, stvara za nalaznika priliku da stekne naenu stvar (isprva u posjed a potom moda I u vlasnitvo). Poto nalazniku bude predana u posjed naena stvar on je u prilici da tu stvar za sebe rabi, koristi, a I da svoj posjed toga titi od bilo ijih samovlasnih zahvata. On je zakonit I istinit samostalni posjednik predane mu stvari; ipak, javi li mu se onaj tko je tu stvar izgubio, ili onaj tko je vlasnik stvari, nalaznik mu je mora vratiti zajedno sa svim dobivenim koristima (po odbitku nunih trokova). Nalaznik e naenu stvar stei u vlasnitvo ako se, pored opih, ispune I dvije posebne pretpostavke: a) Da je ispunio sve zakonske dunosti nalaznika b) Da su se ispunile sve pretpostavke za stjecanje stvari u vlasnitvo putem dosjelosti (posjed odreene kvalitete, njegovo trajanje u zakonom odreenom vremenu, sposobnost objekta I subjekta za stjecanje dosjelou) Potenje nalaznikovog posjeda prosuuje se po posebnom kriteriju uzima se da je nalaznik poten posjednik stvari koju je bio naao I koja mu je potom predana u posjed ako ne zna niti bi morao znati ija je naena stvar. Pravo vlasnitva blaga stjee se na temelju zakona. Blagom se smatraju novac, dragocjenosti I druge pokretne stvari od vrijednosti, koje su tako dugo bile skrivene u nekoj nekretnini da se njihov vlasnik vie ne moe utvrditi; samo pokretnine koje su zadrale svoju samostalnost. Pokretnine koje se skrivene u nekoj drugoj pokretnini nisu blago, nego su samostalni dijelovi te pokretnine, pa se predmnijeva da su u vlasnitvu one osobe koja je vlasnik cijele pokretnine u kojoj su skriveni. NALAZ blaga je in uzea stvari u posjed (aprehenzije). Za nalaznika blaga nastaje dunost da blago koje je naao uzme u posjed za RH tj. onaj koji je blago opazio treba to blago uzeti u svoj neposredan I nesamostalan posjed, ime e blago doi u posredan I samostalan posjed RH. Nalaznik je duan bez odgaanja obavijestiti najblii dostupni nalazni ured. im mu ovaj to naredi, nalaznik je duan to blago predati u posjed nalaznom uredu, a do tada poduzeti mjere koje su nune da blago 47

www.pravokutnik.net

ne bi propalo, bilo oteeno ili otueno. Nalazni ured je duan primiti u polog naenu stvar I uvati je te objaviti oglas o naenom blagu. Nalaznik, a I vlasnik nekretnine u kojoj je blago naeno imaju pravo na naknadu nunih trokova koje je svaki od njih imao u vezi s nalazom blaga I naenim blagom te pravo na primjerenu nagradu. Ona bi trebala biti barem onolika koliko bi bila nalaznina za naenu tuu stvar, no nikad vea od vrijednosti naenog blaga. Svakom od njih pripada pola te naknade. No, ako je netko od njih pokuao zatajiti nalaz blaga, on nema pravo na naknadu svojih nunih trokova niti na svoj dio nagrade (cijela pripada drugom nalazniku). Naknadu nunih trokova I nagradu duna im je na temelju zakona platiti RH. Drava ima pravo abandona ovlatena je osloboditi se svojih obveza tako da se odrekne steenog prava vlasnitva blaga, te da nalazniku I vlasniku nekretnine odmah preda naeno blago u samostalan (su)posjed, kao to bi nalazni ured predao nalazniku stvar u posjed. STJECANJE PRIRATAJA STVARI U VLASNITVO - ako je propala stvar koja je bila predmet neijeg prava vlasnitva, tada vie ne moe postojati ni to pravo vlasnitva, pa je stvarnopravni uinak apsolutni prestanak tog prava vlasnitva. Ali, ako se od vlasnikove stvari neto odvojilo u novu stvar, ili se s njom neto tuega sjedinilo, nastao je prirataj vlasnikove stvari, bilo unutarnji, bilo vanjski. Unutranji prirataj vlasnikove stvari je ona stvar koja proizlazi iz te stvari, pa se inom odvajanja od nje osamostaljuje u novu stvar; nastaje inom odvajanja od vlasnikove stvari, bilo da je taj in prirodni dogaaj ili ljudska radnja (namjerna ili nenamjerna). Unutranji prirataj vlasnikove stvari je od nje odvojeni plod ili od nje odvojeni sastavni dio koji se osamostalio u novu stvar. Vanjski prirataj vlasnikove stvari je ono to je tuega dolo izvana I sjedinilo se s vlasnikovom stvari, izgubivi time svoju dotadanju samostalnost. Sjedinjenje moe biti takvo: a) Tua stvar je prirasla vlasnikovoj I tako postala njezinim sastavnim dijelom vlasnikova stvar zadrava svoj dotadanji identitet dok ga gubi tua stvar koja joj je prirasla b) Tua stvar se s vlasnikovom sjedinila u novu stvar obje gube svoj dotadanji identitet c) Sjedinjenjem tueg rada s vlasnikovom stvari ta je preraena u novu stvar obje gube svoj dotadanji identitet Sjedinjenje stvari je rezultat fizikog odnosno kemijskog procesa, kojim se stvari sjedinjuju tako to se jedne drugima pripajaju (adiunctio, sjedinjenje u uem smislu), jedne s drugima pomijeaju (commixtio) ili se smijeaju u jedno (confusio). Ako su se stvari razliitih vlasnika tako sjedinile da je jedna od njih I nakon toga nastavila svoje dotadanje samostalno postojanje, a druga je postala njezinim dijelom, posrijedi je prirastanje sporedne stvari glavnoj (accesio), s odgovarajuim pravnim posljedicama. Sjedinjenje s tuom stvari moe biti privremeno ili trajno, ovisno o tome moe li se I smije li se razdvojiti ono to se sjednilo, odnosno moe li se uspostaviti ono stanje stvari koje je postojalo prije njezine prerade. Zakon daje pravni temelj za stjecanje vanjskog prirataja jedino u pogledu onog vanjskog prirataja koji je trajan. Ako nema pravnog temelja za stjecanje onoga to se sjedinilo, a sjedinjene se stvari mogu vratiti u prijanje stanje, svakomu e se vratiti ono to je njegovo. Ope je naelo da se neto tuega moe stei u vlasnitvo samo na valjanom pravnom temelju za to stjecanje, pa tko tue stvari preradi, sjedini, pomijea ili smijea sa svojima, samim time jo mu nije pripalo nita tuega, nego e mu to pripasti samo ako ima valjani pravi temelj za 48

www.pravokutnik.net

stjecanje toga. Ako se sjedinjeno moe I smije razdvojiti, odnosno preraeno vratiti u stanje prije prerade, vanjski prirataj nije trajan (definitivan). Mogunost razdvajanja prosuuje se prema faktino-gospodarskom kriteriju: da bude faktino mogue sjedinjeno rastaviti tako da opet budu samostalne stvari sve one koje su se s drugima sjedinile (odnosno vraanje preraene stvari u stanje kakvo je bilo prije prerade) te da ne budu nerazmjerno veliki trokovi tog rastavljanja odnosno uspostave ranijeg stanja. Pravni kriterij dopustivosti: iako bi se sjedinjeno moglo razdvojiti (odnosno preraeno vratiti u prijanje stanje), prirataj je ipak trajan ako nije doputeno razdvajanje sjedinjenog (odnosno vraanje u prijanje stanje); moe ih proglasiti nedoputenima zakon ili odluka suda odnosno druge vlasti utemeljena na zakonu. Jedino kada sjedinjeno nije mogue rastaviti, odnosno kada preraeno nije mogue vratiti u prijanje stanje, ili to nije doputeno, postoji vanjski prirataj vlasnikove stvari koji se na temelju zakona stjee u vlasnitvo, a nastupaju I ostali pravni uinci koji odatle slijede. Nastanak prirataja izaziva stjecanje vlasnitva. Stjecanje vlasnitva prirataja ureeno je pravilima, izgraenima primjenom dvaju temeljnih naela: a) Naelo supstancije pravo vlasnitva vee se uz stvar koja je njegov predmet I slijedi tu stvar dok ona postoji; stvar postoji dok postoji njena supstancija (materija), pa I kada se promjeni ili uniti njen dotadanji oblik ali preostane njezina supstancija sposobna da bude samostalnim predmetom prava vlasnitva pravo vlasnitva ostaje vezano uz tu supstanciju b) Proizvodno naelo trai da prirataj koji je proizvod neijeg rada pripadne u vlasnitvo onome tko ga je proizveo, ako nije to drugo ugovoreno; stvarnopravni uinak prirataja koji je proizvod neijeg rada ide u prvom redu u korist proizvoaa Pravo vlasnitva prirataja stjee neka osoba na temelju zakona, ako I kada se u njezinu korist ispunjene ope pretpostavke za stjecanje prava vlasnitva, a uz to jo I posebne pretpostavke: 1. Da je nastao neki odreen prirataj vlasnikove stvari (unutranji ili vanjski) 2. Prirataj je trajne naravi 3. Nitko ga u trenutku njegova nastanka nije stekao u vlasnitvo ni na kojem drugom pravnom temelju 4. Ispunjene su I daljnje posebne pretpostavke koje zakon trai za stjecanje one vrste prirataja kojoj pripada taj koji je nastao STJECANJE ODVAJANJEM OD VLASNIKOVE STVARI Stjecanje odvajanjem od neke se stvari mogu odvojiti u nove stvari njezini plodovi (fructus) I njezini dijelovi. Radi se o fizikom odvajanju do kojeg dolazi djelovanjem prirodnih sila ili ljudskim djelovanjem, ili I jednim I drugim. Stvar od koje se odvajaju plodovi I dijelovi naziva se matina stvar. Stvari nastale odvajanjem od matine stvari njezin su prirataj (unutranji). Odvajanjem stjee pravo vlasnitva odvojenog ploda ili odvojenog dijela vlasnik one stvari od koje se to odvojilo to je unutranji prirataj njegove stvari pa pripada njemu (supstancijalno naelo). Pravo vlasnitva unutranjeg prirataja u sluaju da vlasnikovu stvar netko posjeduje (pa je on vjerojatno pridonio nastanku prirataja), ne stjee onda vlasnik, nego samostalni posjednik stvari, ali jedino ako je u trenutku odvajanja bio u potenom posjedu vlasnikove stvari. Nesamostalni posjednik je stjee ako je u trenutku odvajanja bio poteni posjednik stvari od koje se prirataj odvojio. Prednost ispred svih ima obveznopravni ovlatenik kojega njegovo obvezno pravo ovlauje

49

www.pravokutnik.net

na stjecanje unutranjeg prirataja stvari koja mu je na temelju tog prava dana u nesamostalni posjed. Stjecanje ubiranjem osobe na to ovlatene ne postaju vlasnicima odvojenog pukim odvajanjem toga od matine stvari, koje se moglo zbiti viom silom, sluajem ili tuim djelovanjem; one postaju vlasnicima odvojenog ba ubiranjem tj. uzeem u samostalan posjed. To mogu biti ovlatenik prava slunosti uporabe, nositelj zalonog prava na pokretnoj stvari koju neposredno posjeduje, kao I prava izjednaenog s pokretninom, te vlasnik glede granja I korijenja tueg drvea I ostalog raslinja koje je istrgnuo iz svog zemljita. I posjednici tue stvari imaju na temelju zakona u nekim sluajevima pravo odnoenja (ius tollendi). inom uzimanja u svoj posjed s voljom da uzeto stekne za sebe, posjednik izvorno stjee pravo vlasnitva na onome to je odvojio I uzeo za sebe. Ubiranje (percepcija) je in koji u sebi ponekad sadri I odvajanje (separatio). STJECANJE PRIRASTANJEM TUE STVARI VLASNIKOVOJ Kada se dvije ili vie stvari tako sjedine da jedna od njih nastavi svoju dotadanju egzistenciju, a druga trajno prestane postojati kao samostalna stvar, pretvorivi se u sastavni dio prve stvari radi se o prirastanju sporedne stvari glavnoj (akcesiji). Stvar koja je prirasla naziva se sporednom, a stvar kojoj je ona prirasla glavnom. Prirastanjem se ne mijenja identitet glavnoj stvari. Ako je trajno (definitivno) neija stvar prirasla kao sporedna tuoj stvari kao glavnoj, to ima dvije komplementarne stvarnopravne posljedice: pravo vlasnitva glavne stvari iri se I na to to joj je priraslo, a ujedno prestaje dotadanje pravo vlasnitva na stvari koja je tim prirastanjem trajno izgubila svoju samostalnost. Vlasnik glavne stvari ne stjee prirataj besplatno; temeljem zakona za njega nastaje obveza da bivem vlasniku sporedne stvari naknadi korist koju ima od tog prirastanja, a eventualno mu duguje I naknadu nanesene tete. Prirastanje sporedne stvari glavnoj moe biti prirastanje pokretnine pokretnini, pokretnine nekretnini te prirastanje nekretnine nekretnini. Ono to vrijedi za prirastanje pokretnine drugoj stvari vrijedi na odgovarajui nain I za ulaganje rada, odnosno novca u stvar. Prirastanje pokretnine pokretnini moe se dogoditi u svim sluajevima u kojima se dogodi: a) Sjedinjenje takvih stvari u uem smislu rijei (fiziko sjedinjenje) b) Mijeanje krutih stvari (commixtio) c) Smjeanja zajedno tekuina (confusio) d) Ulaganje rada, kao I novca u pokretninu Vrijedi sve kao I za prirataj sporedne stvari glavnoj. Prirastanje pokretnine nekretnini ako se s vlasnikovom nekretninom neto tuega trajno spojilo, to nikada ne mijenja njen identitet; pokretnina je sporedna stvar. Prirataj vlasnikove nekretnine moe biti tua pokretnina te tui rad I tui novac uloen u vlasnikovu nekretninu. Sluajevi prirasta pokretnine tuoj nekretnini su: 1. Sijanje I saenje na tuem zemljitu biljke koje puste korijenje u nekom zemljitu, ili ih se od tog zemljita ne moe odvojiti bez nerazmjerno velikih trokova, vlasnitvo su onoga ije je to zemljite, bez obzira na to ije je sjeme ili sadnice. Njihov je dotadanji vlasnik prestao to biti, no ima pravo da potrauje naknadu 2. Izgradnja zgrade na tuem zemljitu a) Graenje na tuem zemljitu (inaedificatio) - zgrada je prirast zemljita na kojem je izgraena, a stjecanje vlasnitva je pravna posljedica tog 50

www.pravokutnik.net

prirastanja. Posebno su regulirane pravne posljedice izgradnje zgrade na tuem zemljitu. Zemljite je tue ako graditelj nije vlasnik tog zemljita ili ako on nije iskljuivi vlasnik; tretira se kao tue I ako je graditelj vlasnik zemljita ali netko drugi ima na njemu pravo graenja. Pod zgradom se misli na zgradu u uem smislu ali I na svaki drugi graevinski objekt koji se razmjerno trajno povezao sa zemljinom esticom na njezinoj povrini, ili ispod nje. Ako I kada je zgrada izgraena na tuem zemljitu doi e na temelju zakona do stjecanja vlasnitva izgradnjom zgrade ako su za to sposobni predmet i stjecatelj, a pitanje tko e biti vlasnik zgrade nije rijeeno na nekom drugom pravnom temelju te ako su ispunjene sve posebne zakonske pretpostavke za to stjecanje. Na pravni poredak pravi iznimku u korist potenog graditelja u sluaju da vlasnik zemljita nije prigodom izgradnje na njegovu zemljitu postupao poteno, naime za sluaj da je znao da graditelj gradi na njegovom zemljitu a nije mu zabranio gradnju poteni graditelj stjee pravo vlasnitva cijele nekretnine. Kad vlasnik zemljita ne zna da netko na njegovoj nekretnini gradi, tada njemu pripada vlasnitvo nad zgradom ali I mogunost da zemljite vrati u prijanje stanje (da o svom troku srui zgradu). U sluaju da ni graditelj ni vlasnik zemljita nisu poteni, zemljite sa zgradom ipak pripada vlasniku zemljita, ali on ne moe traiti povratak zemljita u prijanje stanje. b) Prekoraenje mee graenjem dio zgrade koji je zahvatio susjedovo zemljite nije samostalna stvar, koja bi prirasla susjednom zemljitu. Pravo vlasnitva tog dijela zgrade ima onaj tko je vlasnik zemljita na kojem je izgraena glavnina zgrade iji je to dio. Vlasniku zemljita pripada pravo zahtijevati uspostavu prijanjeg stanja (o troku graditelja) I pravo na naknadu tete. Takoer ima pravo zahtijevati da graditelj otkupi cijelu tu esticu po trinoj cijeni. Dok ovakvo stanje traje, svagdanji vlasnik nekretnine iji dio je na tuem zemljitu, duan je plaati vlasniku zahvaenog zemljita novanu rentu u visini zakupnine za zahvaeno zemljite. 3. Ugradnja tueg materijala ako je netko na svojem zemljitu izgradio zgradu, pa makar I od tueg materijala, zgrada je njegova jer je na njegovom zemljitu. Ono to se od priraslog materijala moe odvojiti bez nerazmjerno velikih trokova, odvojivi je dio nekretnine, pa I dalje pripada onome iji je bio I prije nego je uporabljen za izgradnju zgrade, pa on moe zahtijevati odvajanje, ono to se ne moe odvojiti postalo je prirastanjem vlasnitvo onoga ija je nekretnina, a bivi vlasnik materijala ima tada samo obveznopravni zahtjev na naknadu tog materijala, ako I ukoliko je zahtjev opravdan po normama obveznog prava; (ne)potenje ne igra ulogu. Nitko ne moe stei vlasnitvo nekretnine ugradnjom svojih stvari, odnosno ulaganjem svojeg ili tueg rada, ili novca, u dogradnju, nadogradnju, preureenje ili sanaciju zgrada, dijelova zgrada, u suvlasnikim, zajednikim ili tuim nekretninama. Prirastanje nekretnine nekretnini a) Naplav (alluvio) je zemljite I druge stvari koje voda postupno, neprimjetno odnosi s jednog zemljita I taloi ga na drugom; time se iri pravo vlasnika obalnog zemljita b) Otrgnuta zemlja (avulsum) je komad zemlje koji je voda, osobito kod poplava I bujica, otkinula od nekog zemljita, pa ga je potom pripojila drugom 51

www.pravokutnik.net

zemljitu. Vlasnik nekretnine od koje je zemlja otrgnuta ovlaten je da ga u roku od godine dana za sebe odvoji od zemljita kojem ga je voda pripojila. c) U vodotoku moe prirodnim ili umjetnim putem nastati otok (insula in flumine nata), pa tada otok koji je trajno nastao u vodotoku pravno prirasta zemljitima koja lee du tog otoka na obje obale po duini zemljita, a u irinu do polovine vodotoka. Vlasnici obalnih zemljita stjeu pravo vlasnitva na odnosnom dijelu otoka samom injenicom trajnog nastanka otoka, I u asu kad se to dogodilo. d) Naputeno korito (alveus derelictus) je korito koje je ostalo naputeno time to je vodotok prirodno ili umjetno skrenut, pa voda umjesto svojim dotadanjim koritom protjee preko zemljita preko kojih nije do tada tekla. Priobalni vlasnici imaju pravo da u roku tri godine navedu tok vode u ranije korito o svom troku, ako se to ne protivi planu regulacije vodotoka STJECANJE SJEDINJENJEM TUE STVARI S VLASNIKOVOM U NOVU STVAR Pokretne stvari razliitih vlasnika mogu se djelovanjem prirodnih sila i/li ljudskog rada sjedniti tako da niti jedna od njih ne nastavi svoju dotadanju egzistenciju, nego da od njih nastane nova stvar. Samo se pokretnine mogu povezati u novu stvar. Ako se novonastalu stvar moe rastaviti na sve one stvari od kojih je nastala, svaki od vlasnika sjedinjenih stvari moe ishoditi rastavljanje te e se svakom vratiti to je njegovo. Ako je definitivno nastala nova stvar, to izaziva prestanak dotadanjih prava vlasnitva I drugih stvarnih prava na stvarima koje su se sjedinile te stjecanje vlasnitva na novoj stvari. Svaki od vlasnika stvari koje su se sjedinile, stekao je vlasnitvo na novoj stvari, samim sjedinjenjem. Svakome od njih pripada suvlasniki dio zavisno od odnosa stvari u trenutku njihova sjedinjenja nenamjerno suvlasnitvo (communio incidens). Bivi vlasnik stvari koji se sjedinjenjem bez svoje krivnje naao u nenamjernom suvlasnitvu, ima zakonsko pravo na razvrgnue tog suvlasnitva isplatom; pri emu e o njegovoj volji ovisiti da li e on zadrati novonastalu stvar I njih isplatiti, ili e krivi suvlasnici morati isplatiti njega. U pravilu prestaju sva ograniena stvarna prava koja su teretila te stvari, ali ne prestaju ona koja po svojoj naravi mogu za predmet imati naknadu na koju bivi vlasnik ima pravo , a od obveznih prava prestaju najam I zakup. STJECANJE NOVE STVARI NASTALE TUOM PRERADOM VLASNIKOVE STVARI Prerada je pretvaranje pokretne stvari, jedne ili vie njih, u novu stvar preraditeljevim korisnim radom. Kadgod se vlasnikovu stvar koju je netko preradio, moe vratiti u prijanje stanje, vlasniku e se vratiti to je njegovo. Ako je definitivno nastala nova stvar (proizvod) sjedinjenjem vlasnikove stvari (materijala) I tueg korisnog rada to dovodi do prestanka dotadanjih prava na preraenoj stvari (vlasnitva ali I drugih) te do stjecanja prava vlasnitva na novonastaloj stvari nenamjerno suvlasnitvo; postaju suvlasnici u razmjeru vrijednosti stvari I korisnog rada u asu nastanka nove stvari. Bivi vlasnik ima pravo na razvrgnue isplatom. Preradi li netko vie stvari razliitih vlasnika u novu stvar dolo je do sjedinjenja stvari razliitih vlasnika u novu stvar s elementom prerade. Preraditelju, ako su ispunjene pretpostavke, pripada pravo zahtijevati od suda odluku da uspostava prijanjeg stanja nije doputena. I ovdje nastaje nenamjerno suvlasnitvo meu preraditeljem I svima ije su stvari preraene u novu stvar; dijelovi im pripadaju prema razmjeru vrijednosti njihovih stvari I korisnog rada u asu kada je od toga nastala nova stvar. Preraditelju pripada njegov dio jedino ako je njegov rad na sjedinjavanju bio objektivno koristan samo ako je vrijednost nove stvari vea 52

www.pravokutnik.net

od zbroja vrijednosti svih stvari koje su u nju sjedinjene, tada je razlika u vrijednosti rezlutat njegova korisnog rada. Za sluaj razvrgnua suvlasnitva pravo na diobu isplatom pripada nekrivim bivim vlasnicima stvari no ne pripada preraditelju. DOSJELOST (usucapio) je stjecanje prava vlasnitva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem te stvari kroz zakonom odreeno vrijeme. Dosjelou se moe pretvoriti u pravo vlasnitva jedino posjed stvari koji ima zakonom odreeni sadraj I kakvou te takav neprekidno traje zakonom odreeno vrijeme. Uinak jest da osoba koja je do tada bila vlasnik, gubi to svoje dotadanje pravo vlasnitva a ujedno (u pravilu) prestaju I druga prava koja su teretila tu stvar; to je izvorno stjecanje. Tereti koji su bili poznati stjecatelju ne prestaju. Pravni uinci dosjelosti nastupaju ipso iure im se ispune sve pretpostavke stjecanja putem dosjelosti, no na njih se ne pazi po slubenoj dunosti ve samo na zahtjev ovlatene osobe. Ovlaten je dosjedatelj ili njegov univerzlani sukcesor, a I singularni sukcesor glede stvari steene putem dosjelosti. Zahtjev se podnosi bilo u obliku tube upravljene na utvrenje pravnih uinaka dosjelosti, bilo putem dosjelosti; odluuje sud. Tako steeno pravo moe se upisati u zemljinu knjigu. Posebne pretpostavke za stjecanje dosjelou su: 1. Dosjedatelj ima samostalan posjed te stvari, I to posjed onakve kakvoe koju zakon trai za redovitu ili barem izvanrednu dosjelost posjednik stvar posjeduje kao da je on njezin vlasnik, ne priznajui iiju viu privatnu vlast na njoj. Njegov posjed je istodobno zakonit, istinit I poten 2. Posjed stvari neprekidno traje zakonom odreeno vrijeme rok dosjelosti. On moe biti redovan I izvanredan, ovisno o tome ija se stvar dosjeda. Redovito vrijeme je tri godine za pokretnine te deset godina za nekretnine. Kada se stjeu u u vlasnitvo stvari RH, upanije, jedinica lokalne samouprave I uprave odnosno s njima izjednaenih pravnih osoba, stvari u vlasnitvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne trae za sebe dobitak nego slue za dobrotvorne ili druge opekorisne svrhe tada je potrebno da protekne izvanredno vrijeme dosjedanja koje je dvostruko due od redovitog. Rok poinje tei od dana kada posjednik stekne samostalan posjed stvari kakvoe kakva se trai za tu dosjelost, a zavrava istekom posljednjeg dana. Bude li dosjedanje prekinuto, ono se ne moe nastaviti. Faktini prekid nastupa iz razloga: a) Ako dosjedatelj izgubi samostalan posjed stvari (a ne sauva njegov kontinuitet sluei se pravom na posjedovnu zatitu) b) Ako prestane biti poten posjednik (sazna da nije vlasnik stvari koju samostalno posjeduje Prekid e nastupiti iz pravnih razloga (civilni prekid): a) Ako je posjednik stvari priznao tue pravo vlasnitva b) Vlasnik je protiv njega podignuo tubu, ili poduzeo neku drugu radnju pred sudom ili drugim nadlenim tijelom radi utvrivanja, osiguravanja ili ostvarenja njegovog prava vlasnitva, a to bude uspjeno Zastojem tijeka roka dosjelosti ne prestaje dosijedanje, nego se tijek roka produuje za onoliko koliko je zastoj trajao; sljednik u posjedovanju moe nastaviti dosjedati ako njegov posjed ima potrebnu kakvou 3. Stvar je sposobna biti predmetom stjecanja u vlasnitvo putem dosjelosti stvar koju nitko ne bi mogao stei u svoje vlasnitvo ne moe se stei putem dosjelosti. U pravilu je svaka stvar koja bi mogla biti steena u vlasnitvo sposobna da se stekne putem dosjelosti, no postoje iznimke 53

www.pravokutnik.net

4. Stjecatelj je sposoban stei tu stvar u vlasnitvo dosjelou ta sposobnost pripada svakom pravnom subjektu u granicama njegove ope pravne sposobnosti Izvanredna dosjelost njome pravo vlasnitva moe stei samostalan posjednik stvari iji posjed nema sve pozitivne kvalitete koje su inae potrebne za redovnu dosjelost, ako mu je posjed barem poten, a traje znatno due nego to se to trai za redovitu dosjelost. Potenje se uvijek predmnijeva, a potenim se smatra I nasljednik nepotenog posjednika, ako za nepotenje svojeg prednika nije znao niti je morao znati. Da bi se pravo vlasnitva pokretnine moglo stei putem izvanredne dosjelosti, posjed pokretnine treba trajati 10, a nekretnine 20 godina redovito vrijeme. Izvanredno vrijeme dosjedanja (za stvari odreenih pravnih subjekata) traje duplo due nego redovito, dakle 20 godina za pokretnine I 40 god za nekretnine. Postoji mogunost uraunavanja prednikova posjeda ako postoji neprekidna sukcesija.
GLAVA 8. ZATITA PRAVA VLASNITVA

VLASNIKI ZAHTJEV je vlasnikovo subjektivno pravo koje ga ovlauje da od osobe koja vrijea njegovo pravo vlasnitva zahtijeva onu inidbu kojom e se ukolniti tu povredu; nastaje povredom vlasnitva te djeluje protiv odreene osobe one koja vrijea vlasnitvo I nalae joj neko odreeno injenje (aktivno ili pasivno). Tuim bespravnim posjedovanjem vlasnikove stvari nastaje za vlasnika, a protiv onoga koji bespravno posjeduje njegovu stvar, vlasniki zahtjev za povrat stvari vindikacijski zahtjev. Tuim bespravnim uznemirivanjem vlasnika u izvravanju njegove pravne vlasti na/glede njegove stvari koje se zbiva na drugi nain, a ne bespravnim posjedovanjem stvari, nastaje za vlasnika, a protiv osobe koja ga uznemirava, vlasniki zahtjev za prestanak uznemiravanja negatorijski zahtjev. Vlasnike se zahtjeve redovito naziva I vlasnikim tubama. Vlasniku stoje na raspolaganju za zatitu njegova prava vlasnitva putem parnice slijedee vrste zahtjeva-tubi: 1. a) Prava vlasnika tuba (reivindikacija, rei vindicatio) b) Vlasnika tuba predmnijevanog vlasnika za povrat stvari (publicijanska t., actio publiciana) 2. a) Prava vlasnika tuba za prestanak uznemiravanja (actio negatoria) b)Tuba predmnijevanog vlasnika za prestanak uznemiravanja (publicijanska actio negatoria) Vlasnik nije ovlaten svoj vlasniki zahtjev ostvarivati putem samopomoi; jedino bi se smio posluiti defenzivnom samopomoi da bi suzbio povredu svojeg prava vlasnitva kada neposredno prijeti opasnost, ako je takva zatita nuna I ako nain otklanjanja povrede prava odgovara prilikama. Vlasnika I posjedovna tuba najvie se razlikuju u postupovnom smislu; dok se o petitornom sporu (o vlasnikom zahtjevu) odluuje u parnici koju se vodi po opim pravilima parninog postupka, u posjedovnom (sporu o zahtjevu za zatitu posjeda) odluuje se u parnici koju se vodi po posebnim pravilima. Razlika izmeu vlasnikih I nasljednikih zahtjeva je u pravnom temelju zakona vlasniki proizlaze iz povrede prava vlasnitva, a nasljedniki iz povrede nasljednog prava. U naem pravnom poretku nasljedniki zahtjevi zastarijevaju (1/10 godina), a vlasniki ne. Jedino ako se o stvari spore jer je meu njima sporno tko je od njih naslijedio ostavitelja-biveg vlasnika te stvari, tada je to nasljedniki zahtjev, inae je vlasniki. Univerzalnim se prigovorom naziva onaj kojim tuenik za sebe tvrdi da je on nasljednik umrlog 54

www.pravokutnik.net

vlasnika, pa da stoga njemu, tueniku pripada pravo na posjed sporne stvari, budui da ju je stekao u vlasnitvo naslijedivi ostavitelja. to se tie tubi zbog stjecanja bez pravnog temelja vai pravilo da gdje ima mjesta vindikaciji nema mjesta kondikciji, I obrnuto. Vlasniki zahtjev se od tube na utvrenje vlasnitva razlikuje po svom sadraju; deklaratornim tubama se trai od suda da utvrdi postojanje ili nepostojanje nekog prava ili pravnog odnosa, te (ne)istinitost neke isprave. Vlasnik ima pravo na svoju stvar I sve koristi od nje, pa je ovlaten zahtijevati da mu onaj tko njegovu stvar bespravno posjeduje (samostalno ili ne, posredno ili ne) preda taj svoj posjed stvari, kao I koristi koje je od nje imao. Zahtjev ide preko suda u obliku tube kojom se zahtijeva od tuenika da mu preda stvar u posjed. Tako e inicirati parnicu s posjednikom kao tuenikom, u kojoj e glavni predmet spora biti pravo na posjed sporne stvari. Sud e odluiti I o tuenikovim zahtjevima da mu se naknade trokovi, jer posjednik ima, pod pretpostavkama odreenim zakonom, pravo traiti naknadu nekih trokova to ih je imao za stvar koju mora predati njenom vlasniku. PRAVA VLASNIKA TUBA (VINDIKACIJSKI ZAHTJEV, ZAHTJEV ZA POVRAT STVARI,rei vindicatio) je tuba vlasnika protiv osobe koja posjeduje njegovu stvar, kojom on, pozivajui se na svoje pravo vlasnitva koje je u stanju dokazati, trai od nje da mu ona preda svoj posjed te stvari. Svrha je iskljuenje drugih osoba od nedozvoljenog posjedovanja vlasnikove stvari. Aktivno legitimiran za ovu tubu je vlasnik stvari iju predaju zahtijeva ako je u stanju dokazati to svoje pravo vlasnitva. Tubu moe podii vlasnik-neposjednik, ali I vlasnik-posredni posjednik. Aktivno su legitimirani I svi suvlasnici zajedno kao I zajedniki vlasnici: a) od svojih suvlasnika zahtijevati da mu predaju stvar u suposjed (ako nisu valjano drukije odluili glede posjedovanja stvari) b) od treih osoba je ovlaten zahtijevati da posjed suvlasnike stvari predaju svim suvlasnicima zajedno (njemu I svima ostalima), odnosno samo njemu ako je ovlaten da I za njih primi taj posjed Etani vlasnik je glede posebnog dijela legitimiran kao da je on jedini vlasnik tog dijela, a glede cijele nekretnine legitimiran je kao to su inae legitimirani suvlasnici stvari. Pasivno legitimiran za vlasniku tubu je posjednik vlasnikove stvari, ako je posjeduje bespravno. Vlasnikovo pravo vrijeaju i oni koji stvar bespravno nesamostalno posjeduju, ako to ine priznavajui tuu viu vlast na stvari (takvu koja nije vlasnikova niti je izvedena iz vlasnikove). Ako je vlasnik svoj zahtjev usmjerio na onoga koji stvar posjeduje nesamostalno, taj e se od zahtjeva da preda stvar moi braniti imenovanjem osobe iju on viu vlast na stvari priznaje I iz ijeg posjeda izvodi svoj imenovanje prednika (nominatio auctoris). Tuenikova pasivna legitimacija nee prestati napusti li on posjed sporne stvari nakon to mu je dostavljena tuba za povrat te stvari; bivi posjednik ostaje pasivno legitimiran. Tuitelj e, bude li to osporeno, trebati dokazati da se stvar nalazi u tuenikovom posjedu; na njemu lei teret da dokae svoje pravo vlasnitva, identitet stvari iju predaju trai tvrdei da je njegova te da je ta stvar u posjedu tuenika. Ako bi tuenik pred sudom tajio da posjeduje stvar, a dokae se da je ona ipak u njegovu posjedu, sud e, ne uputajui se u daljnje izvoenje dokaza o tuiteljevom pravu vlasnitva, odluiti da je tuenik duan tuitelju predati tu stvar u posjed. Ako bi tuenik u postupku lano priznavao da posjeduje stvar koju nema u posjedu, pa bi time zavarao tuitelja, nanijevi mu tetu, odgovarao bi mu za svu tetu koja bi odatle proizala. 55

www.pravokutnik.net

Glavni I nuni sadraj vlasnike tube je tuiteljev zahtjev tueniku neka mu taj preda svoj posjed odreene stvari. Vlasnik-tuitelj time zahtijeva kondemnaciju odluku suda da je posjednik-tuenik duan prenijeti svoj posjed stvari tuitelju (ili osobi koju je on odredio), I to pod prijetnjom ovrhe. Na vlasniku je da dokae da se stvar koju zahtijeva nalazi u tuenikovom posjedu; to mogu biti samo individualno odreene stvari (species), generine stvari se mogu zahtijevati samo ako su dovoljno individualizirane. Stvar se mora opisati po onim svojim osobinama po kojima se razlikuje od istovrsnih stvari. Predmnijeva se da je posjednikov posjed stvari bio poten sve do onog trenutka kada je primio vlasnikovu tubu za povrat stvari koja je rezultirala pravomonom odlukom da mu ne pripada pravo na posjed te stvari, pa ako vlasnik tvrdi da je posjed bio nepoten I ranije, treba to dokazati. To znai da vlasnik treba dokazati da je posjednik ve u trenutku stjecanja svog posjeda znao da mu ne pripada pravo na posjed, odnosno da je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga u to posumnjati, ili da je posjednik naknadno prestao biti poten time to je saznao da mu ne pripada pravo na posjed. Vlasnikovo pravo da zahtijeva povrat svoje stvari ne zastarijeva (naelo nezastarivosti), osim ako zakonom nije to drugo odreeno. Tuitelj moe postavljati I neke sporedne zahjeve, upravljeni na predaju koristi od stvari (plodova, koristi od uporabe), kao I na naknadu teta koje su nastale pogoranjem ili propau onoga to treba predati u posjed vlasniku. Ovi zahtjevi zastarijevaju u roku od 3 god I poinje tei od dana predaje stvari vlasniku. Tuenik bi mogao vlasnikovom zahtjevu suprotstaviti svoj protuzahtjev da mu naknadi trokove to ih je imao za vlasnikovu stvar. Nepoteni posjednik nema ista prava na naknadu kao poteni. Ovi zahtjevi zastarijevaju u roku od tri godine a poinju tei od dana predaje stvari. Tuenik moe tuitelju postavljati i prigovore materijalnopravne naravi. To su peremptorni prigovori koji negiraju ili, ako su osnovani, ukidaju vlasniki zahtjev, I dilatorni prigovori koji ga zaustavljaju. Vlasnik je ovlaten zahtijevati od posjednika da mu u posjed preda stvar sa svim plodovima koji se od nje jo nisu odvojili, te sa svim vanjskim prirastom toj stvari. Vlasnik ne moe zahtijevati koristi koje je posjednik imao od vlasnikove stvari dok ju je poteno posjedovao. Poten posjednik je na temelju zakona duan predati vlasniku u posjed njegovu stvar u onom stanju u kojem se ona zatekla u asu kad je primio vlasnikovu tubu, a ako je stvar za vrijeme dok ju poteno posjedovao propala, on nije duan to nadoknaditi vlasniku. Ako se stvar samo pogorala, posjednik e je takvu predati vlasniku I takoer nee biti duan nadoknaditi mu tetu ili popraviti oteenje. Jedino u sluaju kada je posjednik posjedovao vlasnikovu stvar vjerujui da mu pripada neko ogranieno stvarno ili obvezno pravo koje bi ga ovlaivalo da je posjeduje, ali je stvar unitio ili otetio, vlasnik moe od njega zahtijevati nakandu te tete. U naelu su posjednikova pravna raspolaganja vlasnikovom stvari bez pravnog uinka. Ako su odvojeni plodovi I dijelovi stvari preli na temelju zakona u vlasnitvo potenog posjednika matine stvari vlasnik nije ovlaten zahtijevati te plodove I dijelove stvari od posjednika koji je bio poten u trenutku njihova odvajanja. Vlasnik nije ovlaten od posjednika zahtijevati naknadu za uporabu stvari u doba dok ju je on poteno posjedovao, kao ni naknadu za ostale koristi koje je poteni posjednik imao od stvari za vrijeme dok ju je posjedovao, ali samo ako su te koristi bile primjerene onom pravu na posjed stvari za koje je poteni posjednik vjerovao da mu pripada. Odvojene plodove I dijelove stvari koje nije stekao poteni posjednik, ovlaten je od njega zahtijevati vlasnik stvari. 56

www.pravokutnik.net

Posjednik ima pravo na temelju zakona zahtijevati naknadu za trokove koje je napravio za stvar u vrijeme dok ju je poteno posjedovao, ako su ti trokovi bili: 1. nuni oni bez kojih bi stvar propala, pogorala se ili bi joj se vrijednost smanjila 2. korisni oni koji su pridonijeli poveanju vrijednosti stvari; prosudba prema objektivnom kriteriju (trinoj vrijednosti). Ako je poteni posjednik promijenio namjenu stvari, a ta promjena nije korisna za vlasnika, nee mu se nadoknaditi taj troak Posjednik nema pravo na naknadu luksuznih trokova uinjenih radi uljepavanja stvari, zadovoljstva ili vee udobnosti. Za njih posjednik ima pravo odnoenja (ius tollendi), odnosno pravo da od vlasnikove stvari odvoji I za sebe uzme ono to je stvari dodao, no jedino ako se to moe odvojiti bez oteenja same stvari. Pravo potenog posjednika na naknadu trokova je ogranieno time to e se od iznosa naknade odbiti vrijednost plodova I drugih koristi koje je posjednik imao od vlasnikove stvari. Posjednik ima pravo zadranja (ius retentionis) vlasnikove stvari koju neposredno posjeduje dok mu ne budu nadoknaeni oni trokovi na koje ima pravo; ne bude li mu plaeno, moe se namiriti iz vrijednosti zadrane stvari. Potraivanje trokova e zastarjeti za 3 god od dana predaje stvari vlasniku. Prigovori kojima posjednik negira vlasniki zahtjev su oni kojima on porie istinitost injeninih navoda na kojima se temelji vlasniki zahtjev, tj. porie da osoba koja je stavila vlasniki zahtjev ima pravo vlasnitva na odnosnoj stvari (osporava njegovu aktivnu legitimaciju) ili porie da posjeduje tu stvar. Prigovori koji ukidaju vlasniki zahtjev su oni kojima tuenik ne porie da je tuitelj imao pravo vlasnitva stvari koju zahtijeva, niti porie svoj posjed te stvari, nego tome suprotstavlja tvrdnju da su se prilike izmjenile, pa da tuitelj vie nije vlasnik stvari ili da tuenik vie nije u posjedu te stvari. Prigovori koji zaustavljaju vlasniki zahtjev su oni koji ne poriu da je tuitelj zaista vlasnik stvari koju zahtijeva, niti poriu da je tuenik posjednik te stvari, nego tvrde da tuenik ima pravo koje ga ovlauje da posjeduje tu tuiteljevu stvar. Posjednik je ovlaten vlasnikom zahtjevu suprotstaviti svoj zaustavljajui prigovor zadranja (retencije) da na temelju zakona ima pravo zadrati u svojem neposrednom posjedu stvar svojeg dunika ( I nekretninu!!), dok mu taj ne ispuni to mu je duan. Vlasnik ima pravo od nepotenog posjednika svoje stvari zahtijevati da vlasniku ili osobi koju odredi da: 1. preda stvar u njezinom prvobitnom stanju, ukljuujui sve to joj je u meuvremenu priraslo 2. naknadi sve tete koje su nastale na stvari za vrijeme dok ju je posjedovao, ili za propast stvari 3. preda sve koristi (odvojene plodove, dijelove, koristi od uporabe) koje je imao od stvari dok ju je nepoteno posjedovao, I da naknadi sve od toga to ne moe predati 4. naknadi zanemarene koristi, tj. sve one stvari koje je stvar mogla dati, ali ih je posjednik propustio Zahtjev za naknadu se moe postaviti zajedno sa zahtjevom za izruenje posjeda stvari, ali i samostalno. Zahtjev naknade zastarijeva za tri god. od predaje stvari vlasniku. Nepoteni posjednik trebat e vlasniku nadoknaditi tetu u sluaju da je vraena stvar optereena tuim pravom. Nepoteni posjednik ima pravo zahtijevati naknadu nunih trokova, ali samo onih koji bi bili nuni I vlasniku. Kod korisnih trokova treba razlikovati trokove koji su 57

www.pravokutnik.net

bili korisni da bi stvar dala plodove od trokova korisnih za samu stvar. Onaj tko je duan drugome predati plodove neke stvari ili prava ima pravo od njega zahtijevati naknadu onih trokova koje je imao radi dobivanja tih plodova, ako bi ih imao dobar gospodar, no nikada vie od vrijednosti plodova koje je duan predati. to se tie trokova korisnih za samu stvar, nepoteni posjenik ih ima pravo zahtijevati po pravilu da svatko ije su pokretne stvari, rad ili sredstva bez pravnog temelja prirasle tuoj stvari, a ne daju se od nje odvojiti, ima pravo na naknadu za to to joj je priraslo, ako I ukoliko na nju ima pravo po obveznopravnim pravilima. Posjednik nema pravo na naknadu luksuznih trokova no ima pravo odnoenja. Takoer nema ni pravo retencije. Zahtjevi nepotenog posjednika zastarijevaju u roku od tri godine od dana predaje stvari vlasniku. Mogunost stavljanja prigovora koji negiraju vlasniki zahtjev je za nepotenog posjednika jednaka kao I za potenog; prigovori da tuitelj nije vlasnik odnosne stvari I da tuiteljeva stvar nije ni bila u njegovu posjedu. Moe stavljati I prigovore koji tuiteljev zahtjev ukidaju jer tuitelj vie nije vlasnik stvari ili jer tuenik stvar vie nema u posjedu; ne moe osnovano tvrditi da je tuitelju prestalo pravo vlasnitva jer ju je posjednik stekao od nevlasnika ili dosjelou. Takoer ne moe osnovano vlasniku uputiti prigovor koji zaustavlja vlasniki zahtjev. Sud e usvojiti tubeni zahtjev doe li do zakljuka da je osnovan. Bespravni posjed tuenika podlei e u sukobu sa subjektivnim pravom tuitelja sud e donijeti kondemnatornu presudu, kojom e narediti tueniku da preda posjed stvari tuitelju, odnosno osobi koju je tuitelj odredio. Ako je tuitelj bio postavio I sporedne zahtjeve, I ako je tuenik postavio svoje protuzahtjeve, sud e pravilu I o njima odluiti tom presudom. U presudi e se navesti rok za dobrovoljno izvravanje onog to je presudom naredio. Ako bi tuenik tajio svoj posjed, sud e odluiti da ju je duan predati tuitelju, bez obzira to on jo nije dokazao svoje vlasnitvo; teret dokazivanja prebacuje se na onoga koji je tajio svoj posjed stvari. Ako je tuenik zavarao tuitelja time to je u postupku lano tvrdio da posjeduje stvar koju vlasnik zahtijeva, odgovara za svu tetu koja iz toga proizae. Na temelju ovrne presude moe onaj kome je tuenik trebao predati stvar (u procesnoj ulozi ovrhovoditelja) ishoditi od suda pokretanje I provedbu ovrhe protiv dotadanjeg tuenika (ovrenika) kojom e se prisilno provesti predaju posjeda stvari koja je presudom nareena. Nae li stvar u neposrednom posjedu ovrenika, sudski e je ovritelj od njega oduzeti I predati je ovrhovoditelju, a tako e postupiti I kada se stvar nae u neposrednom posjedu tree osobe, koja ju je voljna predati sudskom ovritelju. Ovrhu radi predaje nekretnina provest e tako to e sudski ovritelj predati nekretninu u posjed ovrhovoditelju, nakon to prethodno s nje udalji osobe I ukloni tue pokretnine. Ovrhu se nee moi odrediti prije nego to nakon pravomonosti presude bezuspjeno protekne paricijski rok za dobrovoljno ispunjenje. Iznimno, ako je presuda ve donesena, iako jo nije ovrna, moe ovrni sud odrediti I provesti prethodnu ovrhu radi predaje stvari ako su ispunjene posebne pretpostavke: ako je ovrhovoditelj uinio vjerojatnim da prijeti opasnost da e se ovrha onemoguiti ili znatno oteati bude li se ekalo na to da presuda postane ovrna iako je dao osiguranje za tetu koju bi ovrenik mogao pretrpjeti zbog prethodne ovrhe. esto ovrhovoditelju prijeti opasnost da e osoba koja njegovu stvar posjeduje, do ostvarenja njegova zahtjeva za predaju stvari, odnosnu stvar unititi, otetiti, zanemariti, otuiti ili opteretiti tuim pravom, ili na neki drugi nain osujetiti i znatno oteati ostvarenje njegova vlasnikog zahtjeva. Radi sprjeavanja toga sud moe, ak I prije pokretanja postupka o vlasnikom zahtjevu, odrediti privremene 58

www.pravokutnik.net

mjere po pravilima OZ o privremenim mjerama radi osiguranja nenovane trabine. Moe ih odrediti ako je vjerojatno da je osnovan tuiteljev zahtjev za predaju posjeda stvari I vjerojatna je opasnost da bi se ostvarenje tubenog zahtjeva moglo sprijeiti ili znatno oteati, osobito time to bi se promijenilo postojee stanje stvari, ili je vjerojatno da postoji potreba za odnosnom mjerom da bi se sprijeilo nasilje ili nastanak nenadoknadive tete. Mjere koje se mogu odrediti su: a) zabrana otuenja I optereenja stvari b) zabrana poduzimanja radnji koje bi mogle nanijeti tetu c) nalog da se poduzmu radnje koje su potrebne da bi se odralo postojee stanje stvari d) privremeno ureenje spornog odnosa meu strankama, no jedino ako je to nuno radi sprjeavanja nastanka nenadoknadive ili teko nadoknadive tete, nasilja ili ako je iz drugih vanih razloga to potrebno radi osiguranja pravnog reda VLASNIKA TUBA PREDMNIJEVANOG VLASNIKA ZA POVRAT STVARI (PUBLICIJANSKA TUBA, actio publiciana) je tuba kojom onaj za kojeg se u postupku pred sudom ili drugim nadlenim tijelom smatra (predmnijeva) da je vlasnik stvari, trai od osobe koja tu stvar posjeduje, da mu ona preda svoj posjed te stvari. Ovakva predmnjeva vlasnitva s ofenzivnim djelovanjem djeluje u korist osobe koja je bila samostalni posjednik sporne stvari, a njen posjed je bio istinit, zakonit I poten (kvalificirani posjed). Djeluje protiv aktualnog posjednika sporne stvari (tj. tuenika), ali jedino ako on nema pravni temelj za to posjedovanje ili ima pravni temelj, ali je on slabiji od tuiteljevog. Budui da uspjena publicijanska tuba daje jednak rezultat kao I reivindikacija, I onaj tko je vlasnik stvari e se redovito sluiti publicijanskom tubom jer tad ne mora dokazivati svoje vlasnitvo. Aktivno legitimirana je osoba u iju korist djeluje zakonska predmnjeva vlasnitva. Treba dokazati injenice na temelju kojih se predmnijeva vlasnitvo stvari iju predaju se zahtijeva; da je spornu stvar stekao u svoj samostalan posjed na valjanom pravnom temelju, a I na istinit nain. Pasivno legitimirana je osoba koja spornu stvar posjeduje bez ikakvog pravnog temelja, ili na pravnom temelju koji je slabiji od tuiteljevog. Posjed je slabiji ako posjednik-tuenik, za razliku od tuitelja, posjeduje tu stvar neistinito, nezakonito ili nepoteno. No ako je I tuenikov posjed kvalificirani, tada je njegov posjed slabiji ako on, za razliku od tuitelja, ne moe oznaiti svojeg prednika ili moe oznaiti samo sumnjivoga. A ako su I u tome jednaki tada je tuenikov posjed slabiji ako ga je on stekao besplatno a tuitelj naplatno. Tuenik moe postaviti neke specifine prigovore: 1. kojima negira da je tuitelj ikad imao spornu stvar u samostalnom posjedu takve kakvoe kakva je potrebna da bi se predmnijevalo njegovo vlasnitvo 2. ukidajui prigovor da je tuiteljev posjed u meuvremenu izgubio potrebnu kakvou 3. prigovor svojeg prava vlasnitva sporne stvari (exceptio dominii) 4. prigovor svojeg jednako jakog ili jaeg prava na posjed PRAVA VLASNIKA TUBA ZA PRESTANAK UZNEMIRAVANJA (NEGATORIJSKA TUBA, actio negatoria) je zahtjev vlasnika koji na temelju svojeg vlasnitva to ga je u stanju dokazati, trai od osobe koja mu nije oduzela posjed njegove stvari, niti mu osporava pravo vlasnitva, nego ga na neki drugi nain bespravno (samovlasno) smeta u izvravanju pravne vlasti koja mu kao 59

www.pravokutnik.net

vlasniku pripada, da to uznemiravanje prestane. Vlasnika smeta onaj tko samovlasno poduzima ine kojima: 1. faktino izvrava sadraj nekog prava na/glede te stvari koje joj ne pripada 2. proiruje ili mijenja sadraj prava koje joj ne pripada 3. onaj tko ne izvrava sadraj nikakvog prava na/glede vlasnikove stvari, nego glede neke druge stvari poduzima ine kojima ograniava ili smeta vlasnika u tome da on svoju vlast na/glede vlastite stvari izvrava u punom obujmu Vlasnik-tuitelj zahtijeva kondemnaciju presudu da je tuenik duan neko negativno i/ili pozitivno injenje, kojim e prestati bespravno uznemirivanje tuiteljevog vlasnitva, I to pod prijetnjom ovrhe. Na tuitelju je teret da dokae da je njegovo pravo vlasnitva uznemireno te da ge je uznemirio tuenik. Ali tuitelj ne mora dokazivati bespravnost ina koji ga uznemiruje; tvrdi li tuenik da ima pravo poduzimati ono to uznemiruje vlasnika stvari, na njemu je da dokae da ima subjektivno pravo koje ga na to ovlauje, ili da je tuitelj zbog ogranienja vlasnitva duan trpjeti ine koji ga uznemiravaju. Aktivno legitimiran za ovu tubu je vlasnik, ali I suvlasnik, zajedniki vlasnik te prethodni I potonji vlasnik, no u granicama njihovih ovlasti na zatitu. Zahtjev se postavlja protiv osobe koja vlasnika uznemirava u izvravanju njegovih ovlasti na/glede stvari, ako ona to ini bespravno. Pasivno legitimirani su: 1. osoba koja neposredno uznemirava vlasnika, bilo postupajui za sebe, ili po nalogu ili u korist tree osobe 2. osoba po ijem se nalogu ini ono to uznemirava vlasnika 3. osoba u iju se korist vlasnika uznemirava, ako je ona, znajui za to to se ini, to odobrila ili se time okoristila Vlasnik je ovlaten zahtijevati od pasivno legitimirane osobe njezino negativno i/ili pozitivno injenje kojim e prestati bespravno uznemirivanje tuiteljevog vlasnitva; glavni zahtjev bit e: 1. usmjeren na inidbu ili vie njih, kojima se uspostavlja ono stanje kakvo je bilo prije ina uznemirivanja, pa e vlasnik zahtijevati a) proputanje ponaanja kojim ga se uznemiruje b) injenje kojim e ukloniti izvor uznemirivanja c) injenje kojim e uspostaviti prijanje stanje stvari 2. usmjeren na proputanje daljnjeg uznemiravanja Stavi li vlasnik svoj zahtjev u obliku tube njime e zahtijevati presudu: 1. da je tuenik duan odreeno injenje (proputanje ina smetanja, uklanjanje izvora smetanja, uspostava prijanjeg stanja) 2. proputanje daljnjeg uznemirivanja 3. da sud zabrani tueniku ponavljanje iste ili sline radnje kojom smeta tuiteljevo vlasnitvo 4. zahtjev na utvrenje da tueniku ne pripada pravo koje si svojata, odnosno ne takvog sadraja Vlasniki zahtjev za prestanak uznemirivanja ne zastarijeva. Ako je inom uznemirivanja prouzroena vlasniku teta, moi e zahtijevati naknadu po opim pravilima za naknadu tete. I ovdje tuenik moe postavljati prigovore koji negatorijski zahtjev negiraju, ukidaju ili zaustavljaju. Sud e, ocijeni li da je tubeni zahtjev osnovan, narediti tueniku da izvri onu inidbu, ili vie njih, koje je tuitelj traio radi uspostave onog stanja kakvo je bilo prije uznemirivanja. Ne izvri li tuenik dobrovoljno u paricijskom roku ono to mu je sud naloio, presuda postaje ovrna. Ako je tuenik trebao uiniti neko pozitivno injenje sud e ovlastiti ovrhovoditelja da sam ili putem druge osobe uini na raun ovrenika ono to je taj 60

www.pravokutnik.net

trebao uiniti; ako radnju moe izvriti samo ovrenik, na nju e ga se siliti novanim kaznama. Ako je ovrenik trebao neto trpjeti ili proputati, sud e mu rjeenjem zaprijetiti novanom kaznom ili kaznom zatvora za sluaj da to ne uradi; pa ako to opet ne bi uinio izrei e mu se kazna kojom mu se prijetilo te odrediti novu za sluaj da ponovno ne propusti ono to je duan. VLASNIKA TUBA PREDMNIJEVANOG VLASNIKA ZA PRESTANAK UZNEMIRAVANJA (PUBLICIJANSKA NEGATORNA TUBA) pravo na zatitu ima onaj tko u postupku pred sudom dokae da je samostalni posjednik stvari, te pravni temelj I istinit nain stjecanja tog posjeda, ali jedino ako je poteni posjednik te stvari.
GLAVA 9. SUSJEDSKI ODNOSI I PRAVO VLASNITVA

Zemljita koja su faktino povezana, a pravno podijeljena na estice (parcele) ine zajednicu vlasnika na dijelove (communio pro diviso). Pojam susjedskih prava se odnosi na pravila kojima se ureuju odnosi izmeu susjeda vlasnika susjednih nekretnina. Ograniavanje izvravanja prava vlasnitva radi ureenja susjedskih odnosa samo ograniava izvravanje vlasnitva koje je u koliziji s izvravanjem nekog drugog vlasnitva. Odredbe o susjedskim pravima nisu kogentne naravi te susjedi mogu na drugi nain urediti svoje odnose od onoga kako je propisano zakonom. U hrvatskom stvarnopravnom poretku postoji zakonska definicija SUSJEDSKIH PRAVA ovlasti koje se priznaju vlasniku nekretnine (ili osobi kojoj je on prepustio izvravanje tog prava) radi uzajamno obzirnog izvravanja prava vlasnitva; te ovlasti omoguavaju da u izvravanju svojeg prava vlasnitva zahtijeva od vlasnika druge nekretnine neko trpljenje, proputanje ili injenje glede njegove nekretnine. Mea vlasnikova pravna vlast glede nekretnine prostorno je ograniena na zemljinu esticu. Granice estice odreene su geometrijski kao katastarska estica I oznauju se meom. Mea se oznaava menim znacima koji mogu biti dijelovi nekretnine ili posebno postavljeni meni znakovi. Svaki je vlasnik nekretnine ovlaten oznaiti meu svoje nekretnine I na taj nain pokazati dokle dopire njegova pravna vlast. Mea e se obnoviti ako nije sporna ali prijeti opasnost da se nee moi raspoznati. Mea e se ispravljati: ako se vie ne raspoznaje, ako se raspoznaje ali je sporna, ako je dolo do promjene u obliku ili veliini zemljita. Obnavljanje ili ispravljanje mee ima pravo zahtijevati svaki vlasnik nekretnine u sudskom postupku postupku ureenja mea, koji je izvanparnini postupak. U postupku ispravljanja mee ona e se prvenstveno uskladiti s granicama katastarske estice prema katastarskom nacrtu, ali samo ako su ispunjene dvije pretpostavke da je to mogue I da stranke na to pristanu. Ako te pretpostavke nisu ispunjene, sud e odluiti po sporazumu stranaka, vlasnika susjednih nekretnina. Ako takvog sporazuma nema, sud e odluiti prema posljednjem mirnom posjedu. Izvanparnini sud e morati utvrditi tko je posljednji mirni posjednik tj. tko ima faktinu vlast na spornoj povrini, a koju nije stekao silom, potajice, prijevarom ili zlouporabom povjerenja. Sud donosi odluku po pravinoj ocjeni. U postupku obnavljanja i ispravljanja mea sud ne odluuje o pravu vlasnitva. Ograda na mei (zajednika ograda) sve ono to razgraniuje dva zemljita (ograde, zidovi, ivica) kao I stvari koje slue kao meni znakovi smatraju se suvlasnitvom osoba ija zemljita razgraniavaju oboriva predmnjeva. Sluenje 61

www.pravokutnik.net

zajednikom ogradom ne smije dovoditi ogradu u opasnost ili u stanje koje bi moglo prouzroiti njeno ruenje. Stablo na mei stablo se nalazi u vlasnitvu onog iz ijeg je zemljita izraslo deblo (naelo superficies solo cedit). Nalazi li se stablo na samoj mei bit e u suvlasnitvu susjeda s obje strane mee. Granje i korijenje sukladno naelu superficies solo cedit, vlasnik zemljita smije odsjei grane tueg stabla koje vise iznad njegovog zemljita I zadrati ih, ili se sluiti njima, odnosno istrgnuti iz zemlje korijenje I ile prodrle ispod povrine njegovog zemljita, a vlasnik drva duan je tu svojevrsnu samopomo trpjeti. Obveza ograivanja u pravilu obveza u naem pravnom poretku. Nekretnina se ograuje tako da bude razdvojena od susjedne nekretnine; funkcija jest sprjeavanje nenamjeravanog ili sluajnog prelaenja ivotinja I drugih stvari na susjednu nekretninu. Svaki susjed mora s desne strane od svojeg glavnog ulaza, gledano s puta, ograditi svoj prostor I razdvojiti ga od susjednog zemljita, ako nije to drugo propisano ili dogovoreno. Vlasnik ogradu odrava sam o svom troku. Pristup na tue radi uzimanja svojih stvari u naem poretku postoji ope pravilo za pristup na tuu nekretninu radi uzimanja stvari koje su na nju sluajno dospjele; to mogu biti ivotinje, rojevi pela I druge pokretne stvari koje se nisu povezale s nekretninom tako da bi prestale samostalno postojati. Vlasnik nekretnine duan je, u primjerenom roku, trpjeti pristup na svoju nekretninu u tu svrhu, I ne mora se od njega traiti posebno doputenje (a bude li se trailo on ga mora dati). Pristup na tue zemljite mora se obaviti na nain I u vrijeme kad e najmanje smetati vlasnika zemljita, a sva se prouzrokovana teta mora nadoknaditi. Vlasnik nekretnine ima pravo retenecije na stvarima koje su dospjele na njegovu nekretninu ako mu je od njih nastala teta ili nuni trokovi, sve dok mu oni ne budu nadoknaeni, u skladu s opim pravilima o pravu retencije. Uporaba tue nekretnine radi izvoenja radova vlasnik nekretnine s koje se ti radovi moraju izvoditi morat e trpjeti privremenu uporabu svoje nekretnine u korist vlasnika nekretnine na kojoj se izvode radovi radi smjetaja osoba koje izvode radove, materijala, postavljanja skele I sl. Onaj tko je na taj nain uporabio tuu nekretninu duan ju je, im prestane potreba za takvom uporabom, dovesti u stanje kakvo je bilo prije uporabe, kaoi popraviti nastalu tetu. Ako to zatrai vlasnik, duan je I platiti naknadu. Postavljanje vodova I drugih ureaja ako se radi o postavljanju u interesu RH vri se temeljem odredaba o nepotpunom izvlatenju, a ako se radi o privatnom interesu onda po pravilima o osnivanju slunosti odlukom suda kojom se osniva slunost vodova I drugih ureaja. Potkopavanje tue nekretnine vlasnik zemljita bit e duan proputati takva kopanja kakvim susjedna zemljita ili graevine nee izgubiti potrebna uporita. Vlasnik susjedne nekretnine morat e trpjeti potkopavanje budu li poduzete sve radnje koje e sprijeiti gubitak stabilnosti njegove nekretnine. Imisije fizike smetnje koje dolaze s jedne nekretnine I ometaju sluenje ili koritenje drugom nekretninom. Njima se postie i zatita okolia od tetnih utjecaja koji potjeu od nekretnina. Vlasnik nekretnine mora se suzdravati od radnji kojih su posljedica imisije, kao I otklanjati odreene uzroke to potjeu od njegove nekretnine a izazivaju imisije. Trpjeti se moraju sve imisije koje su doputene, tj. pravna vlast onoga s ije nekretnine potjeu imisije ograniava se samo glede onih koje nisu doputene. Granica preko koje se ne moraju trpjeti tetni utjecaji odreuje se prema nekoliko kriterija. Prema nainu odailjanja imisije se dijele na neposredne (direktne) I posredne (indirektne). Nitko ne mora trpjeti da se na njegovu nekretninu 62

www.pravokutnik.net

odailju imisije bilo posebnim ureajima ili neposredno na drugi nain neposredne imisije; u pravilu su zabranjene a doputene su jedino ako postoji posebni pravni temelj za takvo uznemirivanje vlasnika susjedne nekretnine. Posredne imisije su one koje na tuu nekretninu dospiju bez izravnog utjecaja onog s ije nekretnine dolaze, dakle prirodnim silama Ili sluajem. Njihova doputenost procjenjuje se prema kriterijima prekomjernosti, tete koju prouzroe I posebnih ciljeva. Ako preu koji od navedenih kriterija bit e nedoputene. Prekomjernost se procjenjuje s obzirom na vrijeme odailjanja imisija, mjesto, vrstu I namjenu nekretnine na koju dolaze. Zatita od imisija ostvaruje se negatornim zahtjevom, moe ga postaviti I posjednik stvari. Glede prekomjernih posrednih imisija moe se zahtijevati otklanjanje uzroka imisija, naknada tete, da se ubudue proputa initi ono to je uzrokom imisija, kao I provedbu svrhovitih mjera radi sprjeavanja imisija. Zatita od imisija moe se zahtijevati I prije no to su one upuene na nekretninu, ali pod pretpostavkom da prijeti predvidiva opasnost od neposrednih ili posrednih prekomjernih imisija. Opasnost od ruenja zgrade bude li uslijed neodravanja nekretnina dovedena u takvo stanje da se moe djelomino ili potpuno sruiti, a pritom je ugroena tua nekretnina, od vlasnika nekretnine moe se zahtijevati da odrava zgradu u toj mjeri da ne ugroava susjedne nekretnine. Zahtjev prema vlasniku nekretnine moe se sastojati od poduzimanja mjera potrebnih za sprjeavanje nastanka tete kao I dovoljnog osiguranja za naknadu budue tete; zahtjev moe postaviti I posjednik nekretnine kojem prijeti teta kao I svatko kome prijeti teta. Zabrana mijenjanja naravnog toka vode vlasnik zemljita nema ovlatenje bez posebne pravne osnove mijenjati tok voda (povrinskih I ponornih) koje prirodno protjeu preko njegovog zemljita utjee li to na ovlatenja koja imaju susjedi na zemljitima koja se nalaze nizvodno ili uzvodno.
GLAVA 10. PRESTANAK PRAVA VLASNITVA

RELATIVAN PRESTANAK PRAVA VLASNITVA do njega dolazi ujedno s prelaenjem (translacijom) tog prava s dotadanjeg na novog vlasnika (singularnog ili univerzalnog sukcesora dotadanjeg vlasnika). Zbiva se na istom pravnom temelju I na isti nain na koji prelazi pravo vlasnitva na stjecatelja. Nita se ne mijenja u pogledu prava koja tree osobe Imaju na odnosnoj stvari. APSOLUTAN PRESTANAK PRAVA VLASNITVA a) propast predmeta tog prava; stvar je propala I kad je od nje trajno nastala nova stvar, bilo sjedinjenjem, bilo preradom b) s propau su izjednaeni I sluajevi u kojima je stvar izgubila dotadanju pravnu samostalnost. c) stavljanje stvari izvan prometa; vlasnik ostaje bez svog prava (kao da je provedeno izvlatenje), te ima pravo na naknadu d) kada netko temeljem zakona stekne tuu stvar, stekao ju je izvorno ime na njoj prestaje pravo vlasnitva koje je do tada postojalo e) pravo vlasnitva pokretnine prestaje odreknuem (derelikcijom) vlasnikov in naputanja posjeda svoje stvari, poduzet s namjerom odreknua od prava vlasnitva te stvari; stvar postaje res nullius. Derelikcija je po svojoj naravi pravni posao vlasnika stvar koji se sastoji od ina naputanja posjeda stvari I oitovanja volje da se odrie svojeg vlasnitva na njoj

63

www.pravokutnik.net

f) odreknue od prava vlasnitva nekretnine temeljem vlasnikova oitovanja volje da se odrie svojeg prava vlasnitva na stvari brisanjem upisa njegova vlasnitva iz zemljine knjige. Oitovanje se daje u obliku tabularne isprave g) prestanak vlasnitva temeljem odredbi posebnog zakona ispunjenjem zakonom odreenih pretpostavki; time se otvara prostor za stjecanje novog prava vlasnitva na stvari
GLAVA 11. SUVLASNITVO

SUVLASNITVO (condominium) je sudjelovanje vie osoba u pravu vlasnitva iste stvari kod kojeg svakom pojedinom suvlasniku pripada po neki dio prava vlasnitva te stvari, raunski odreen razmjerom prema cijelom pravu vlasnitva. Kadgod vie osoba istodobno sudjeluje u pravu vlasnitva iste stvari, predmnijeva se vlasnitvo. Suvlasniki dio je onaj dio prava vlasnitva koji pripada odreenom suvlasniku. U sumnji koliki su suvlasniki dijelovi, smatra se da su jednaki. Svaki od suvlasnika, bez obzira na veliinu njegova dijela, nositelj je prava vlasnitva tj. svojeg suvlasnikog dijela prava vlasnitva, ali neizbjeno sa cijelim sadrajem, dakle sa svim vlasnikim ovlastima. Mogunost izvravanja prava vlasnitva glede cijele stvari ograniena je za svakog pojedinog suvlasnika time to postoje I drugi suvlasnici, od kojih svaki ima svoj dio prava vlasnitva iste stvari. Nema suvlasnitva bez diobe stvari na idealne dijelove, niti idealnih dijelova bez suvlasnikih dijelova tko ima idealni dio ima I suvlasniki, I obrnuto. Stvar (tjelesna) je predmet prava vlasnitva svih suvlasnika; svi suvlasnici su vlasnici cijele stvari pa pravo vlasnitva na/glede te stvari izvravaju zajednikom voljom. Svaki pojedini idealni dio te stvari (netjelesni) je predmet suvlasnikog dijela (alikvotnog dijela prava vlasnitva) pojedinog suvlasnika, pri emu je taj suvlasnik potpuni vlasnik svojeg idealnog dijela, pa po svojoj volji izvrava pravo vlasnitva glede tog dijela. Pravni promet idealnih dijelova odvija se prema pravilima koja vrijede za pravni promet stvarima iji su to idealni dijelovi. Suvlasnitvo se uspostavlja konkurencijom meu vlasnicima I diobom stvari na idealne dijelove. Kadgod je rezultat stjecanja prava vlasnitva neke stvari takav da to pravo istodobno imaju dvije ili vie osoba (a ne postoji neki od sluajeva zajednikog vlasnitva), zbog konkurencije njihovih prava vlasnitva nastalo je suvlasnitvo (partes fiunt concurs). Do uspostave suvlasnitva e doi: a) prigodom stjecanja prava vlasnitva ako nekoliko osoba zajedno steknu pravo vlasnitva iste stvari na nekom od pravnih temelja za stjecanje prava vlasnitva b) ako se ispune one posebne pretpostavke pod kojima se na temelju zakona stjee upravo suvlasnitvo, npr. kada se preradom, sjedinjenjem I sl. ispune pretpostavke za nastanak nenamjernog suvlasnitva c) stjecanjem stvari u zajedniku steevinu odnosno kad neki od (izvan)branih drugova stekne neto za sebe te time ujedno I za svog (izvan)branog druga (vrijedi I za istospolne partnere) Diobom stvari na idealne dijelove ujedno se uspostavlja suvlasnitvo. Suvlasnik ima glede svog idealnog dijela pune ovlasti. Ovlaten je njime raspolagati samostalno, ne dirajui tua prava; ne treba mu pristanak ostalih suvlasnika. Ostali suvlasnici u naelu nemaju pravo prvokupa, jedino ako im ono pripada na nekom posebnom pravnom temelju. IZVRAVANJE PRAVA VLASNITVA GLEDE CIJELE STVARI 64

www.pravokutnik.net

Svaki suvlasnik smije glede suvlasnike stvari izvravati sve vlasnike ovlasti, ali to smije initi bez suglasnosti ostalih jedino ako time ne vrijea prava ostalih. Svaki pojedini suvlasnik ima I neka prava koja ga ovlauju da istupa I odluuje samostalno, po svojoj volji: 1. svaki pojedini suvlasnik ima pravo sudjelovati u upravljanju suvlasnikom stvarju te u svako doba zahtijevati da se poloe rauni I podijele sve koristi 2. svaki pojedini suvlasnik ima pravo glede cijele stvari postavljati a) svojim suvlasnicima one zahtjeve koji proizlaze iz njegova suvlasnitva b) treima postavljati one zahtjeve koje bi im I inae mogao postavljati vlasnik stvari 3. svaki pojedini suvlasnik ima pravo na razvrgnue suvlasnitva 4. pojedini suvlasnik koji ima za to odgovarajui suvlasniki dio, ima pravo u svako doba zahtijevati da se u korist njegova suvlasnikog dijela osnuje etano vlasnitvo, ako su ispunjene I sve ostale pretpostavke. Poduzme li u pogledu stvari neki od suvlasnika bilo to bez ovlasti na to, postupao je kao poslovoa bez naloga, pa odatle proizlaze posljedice odreene pravilima obveznog prava. On moe za taj posao dobiti od svojih suvlasnika naknadno odobrenje (ratihabitio), pa e se smatrati da ga je obavio uz njihovu suglasnost. O upravljanju stvari, suvlasnici odluuju valjanim oitovanjima svoje volje, u bilo kojem obliku. Poslovi redovite uprave su oni koji se poduzimaju radi redovitog odravanja, uporabe I iskoritavanja stvari za njenu redovitu svrhu, ali jedino ako ne izazivaju naroito velike trokove. O njima suvlasnici odluuju veinom glasova, koji vrijedi razmjerno suvlasnikom dijelu suvlasnika. Ako bi glasovanje donijelo izjednaene rezultate, svaki od suvlasnika ovlaten je zahtijevati od suda da odlui o poduzimanju tog posla; odluka suda zamijenit e odluku veine. Sud o tome odluuje u izvanparninom postupku, a u parninom jedino ako postoji spor o tome tko su suvlasnici, odnosno koliko su im veliki suvlasniki dijelovi. Svaki suvlasnik protiv ije je volje veina odluila da se poduzme posao redovite uprave ima pravo zahtijevati osiguranje za tetu koja bi za njega mogla nastati bude li poduzet posao protiv njegove volje (osnivanjem za njega zalonog prava na nekom objektu). Poslovi izvanredne uprave stvarju su svi oni koji se poduzimaju na ili glede stvari ako premauju okvir redovitog odravanja, uporabe I iskoritavanja te stvari za njenu redovitu svrhu, ili ako se prema uobiajenom tijeku stvari ne moe oekivati da bi bili u interesu svih suvlasnika, ili ako bi izazivali naroito velike trokove. U sumnji je li posrijedi posao redovne ili izvanredne uprave, smatra se da je posao izvanredne uprave. Odluku o obavljanju posla izvanredne uprave suvlasnici mogu donijeti samo suglasno tj. jednoglasno. Iznimke od pravila mogu napraviti zakon (ako posebnom odredbom omogui drukije djelovanje) I sami suvlasnici, svojom odlukom o tome kako e odluivati. Ne postoji mogunost nadglasavanja, ni mogunost traenja suda da donese odluku. Suvlasnici mogu upravljanje stvarju povjeriti upravitelju, koji e onda djelovati kao njihov opunomoenik. Odluka o upravitelju smatra se poslom izvanredne uprave pa odluku suvlasnici donose suglasno; ali I svaki od njih moe traiti od suda da donese odluku u izvaparninom postupku. Za upravitelja moe biti postavljena bilo koja osoba (fizika ili pravna) koja ima punu poslovnu sposobnost; neki od suvlasnika ili neka trea osoba. Oitovanje moe biti uinjeno u bilo kojem obliku. Upravitelj ima poloaj nalogoprimca suvlasnika, koji je u granicama svojeg djelokruga (odreenog suglasnom voljom suvlasnika) ovlaten I obvezan upravljati sa stvari za raun suvlasnika, a ima pravo na naknadu za svoj trud. Odluivanje o 65

www.pravokutnik.net

otkazu suvlasnika upravitelju je posao redovite uprave, pa o njemu odluuju suvlasnici veinom glasova. Oni mogu bilo kada, bez navoenja otkaznog razloga otkazati upravitelju postavljenom na neodreeno vrijeme, ako mu dadu otkazni rok od tri mjeseca; upravitelju postavljenom na dulje vremensko razdoblje mogu otkazati nakon 5 godina bez navoenja razloga. Upravitelja se smjenjuje ako zato postoji vaan razlog; posao redovite uprave. Ako upravitelj grubo zanemaruje svoje dunosti, svaki suvlasnik moe I sam ishoditi od suda odluku o smjenjivanju tog upravitelja. Upravitelj postavljen na neodreeno vrijeme, moe otkazati suvlasnicima bilo kada, uz otkazni rok od 3 mjeseca. Da izvravanje neke ovlasti od strane pojedinih suvlasnika ne bi vrijealo prava ostalih, suvlasnici mogu svojim odlukama organizirati izvravanje posjeda I drugih vlasnikih ovlasti tako da pojedini suvlasnici izvravaju te ovlasti za sebe a ujedno i za ostale suvlasnike. Odluivanje o tome je posao redovite uprave. Odluka kojom su suvlasnici meusobno podijelili posjed stvari i/ili izvravanje vlasnikih ovlasti glede stvari uvijek je opoziva. Daje li stvar plodove ili druge koristi, oni se dijele meu suvlasnike te stvari prvenstveno prema njihovom sporazumu; isto se tako dijele I trokovi I tereti stvari. Odluivanje o toj podjeli je posao izvanredne uprave. Svaki je suvlasnik ovlaten da u svako doba zahtijeva polaganje rauna I podjelu svih koristi (plodova I dr) Svaki suvlasnik je ovlaten postavljati protiv svakoga, dakle I protiv treih osoba, one zahtjeve koje bi im imao pravo postaviti vlasnik stvari (prvenstveno zahtjevi za zatitu vlasnitva); postavlja ih samostalno. Dunik svojim vjerovnicima odgovara I vrijednou svojih idealnih dijelova stvari, ako ih ima u sastavu svoje imovine; ne odgovara cijelom stvari iji je suvlasnik. Iznimka je odreena za sluaj kada je odreena ovrha na pokretnoj stvari radi namirenja vjerovnikove novane trabine nekog od suvlasnika. RAZVRGNUE SUVLASNITVA Svaki suvlasnik ima pravo na razvrgnue suvlasnitva, bez obzira na to koliko mu je velik suvlasniki dio, te bez obzira na to jesu li ostali suvlasnici s time sporazumni ili se protive razvrgnuu zajednice. Pravo na razvrgnue je preobraajno pravo koje ovlauje svakog suvlasnika na to da, u granicama onoga to je mogue I doputeno, oitovanjem svoje volje razvrgne suvlasniku zajednicu; to pravo ne zastarijeva. Ovlaten je da u bilo koje doba ostvaruje svoje pravo, no duan je svoja ovlatenja izvravati obzirno, pa ne moe traiti razvrgnue u nevrijeme kada objektivno postoje neke okolnosti u kojim bi to razvrgnue bilo na tetu ostalih suvlasnika, a privremenog su karaktera. No taj prigovor ne stoji ako se s obzirom na okolnosti ne bi moglo razumno oekivati da e se prilike uskoro tako izmijeniti da razvrgnue ne bi bilo na tetu ostalih suvlasnika; o tome odluuje sud. Suvlasnik se ne moe valjano unaprijed odrei svojeg prava na razvrgnue suvlasnitva, ali to pravo moe biti ogranieno zakonom a I sam suvlasnik moe oitovanjem svoje volje (jednostranim ili dvostranim) ograniiti svoje pravo; takvo oitovanje djeluje samo relativno. Ta obveza ne prelazi na suvlasnikove nasljednike, ni na druge pravne sljednike; jedino ako bi se upisalo u zemljinu knjigu onda bi djelovalo apsolutno. Trokove razvrgnua snose svi suvlasnici razmjerno svojim suvlasnikim dijelovima. Pravo na razvrgnue moe se ostvarivati potpuno ili djelomino. Razvrgnue moe biti djelomino to se tie suvlasnika s kojima se razvrgava suvlasnitvo (a ostaje u suvlasnitvu s ostalima), te u odnosu na suvlasnike stvari glede kojih se razvrgava 66

www.pravokutnik.net

suvlasnitvo (a ostaje u suvlasnitvu glede ostalih stvari). Kada suvlasnici sporazumno razvrgavaju suvlasnitvo to je dobrovoljno razvrgnue; kada se provodi na zahtjev pojedinog suvlasnika, provodi se putem suda pa je to sudsko razvrgnue. Pravni temelj dobrovoljnog razvrgnua suvlasnitva je sporazum (ugovor) suvlasnika o razvrgnuu. To je ugovor odreenih suvlasnika upravljen na to da bude razvrgnuto njihovo suvlasnitvo odreene stvari na odreeni nain. Sporazum o razvrgnuu moe djelovati kao valjani pravni temelj razvrgnua suvlasnitva samo meu ugovornicima I samo glede odreenih suvlasnikih stvari te samo na onaj nain za koji su se sporazumjeli da e provesti razvrgnue; trebali bi ga provesti sami suvlasnici. Suvlasnici mogu svoj sporazum oblikovati u neku ispravu koja ima narav ovrne isprave (ovrna sudska nagodba, ovrna javnoblijenika isprava). Nain razvrgnua odreuju sporazumno svi suvlasnici koji su odluili razvrgnuti svoje suvlasnitvo glede odreene stvari; odreivanje naina razvrgnua bitni je dio njihova sporazuma. Suvlasnici mogu odrediti svaki nain razvrgnua, osim onog koji je faktino nemogue ostvariti ili koji nije doputen. Suvlasnici nisu vezani veliinama svojih suvlasnikih dijelova, mogu se sporazumjeti I o takvom nainu razvrgnua kod kojeg e neki od njih dobiti I vie nego to odgovara njegovom suvlasnikom dijelu, a da ne mora drugima za to nita nadoplatiti. Fizika dioba stvari je takav nain razvrgnua suvlasnitva kod kojeg se suvlasniku stvar dijeli na potreban broj samostalnih tjelesnih stvari, od kojih e svaka pripasti ponekom od suvlasnika koji razvrgavaju svoju zajednicu; nije bitno je li stvar djeljiva ili ne. Geometrijska dioba stvari je takava nain razvrgnua suvlasnitva kod kojeg se stvar ne dijeli fiziki, nego na estice koje se odreuju mjerenjem (povlaenjem geometrijskih crta) da bi svaka od tako geometrijski odreenih estica pripala ponekom od suvlasnika koji se dijele; samo nekretnine. Razdioba stvari po ekvivalentu dolazi u obzir kao nain razdiobe suvlasnitva kada se istodobno razvrgava suvlasnitvo na nekoliko stvari (pokretnih ili nepokretnih); svakom od suvlasnika svih tih stvari pripadnu na raun njegovog suvlasnikog dijela poneke od tih stvari. Bitno je da vrijednost stvari barem priblino odgovara vrijednosti suvlasnikovog dijela. Moe biti I uz nadoplatu. Civilno razvrgnue suvlasnitva (civilna dioba) je ono koje se provodi unovenjem stvari; suvlasniku se stvar prodaje a dobiven novac se dijeli meu suvlasnike; pogodna za nedjeljive stvari. Razvrgnue isplatom je takav nain razvrgnua suvlasnitva kod kojeg se suvlasniku stvar ne dijeli, nego e ona pripasti u vlasnitvo jednom suvlasniku, a on e ostalima biti obvezan isplatiti vrijednost njihovih suvlasnikih dijelova. Suvlasnici nekretnine mogu sporazumno odluiti da e izmeu sebe podijeliti nekretninu tako to e uspostaviti etano vlasnitvo nekog odreenog posebnog dijela suvlasnike nekretnine, te ga povezati sa suvlasnikim dijelom jednog ili vie suvlasnika. Sud o razvrgnuu odluuje na zahtjev jednog ili vie suvlasnika koji tim putem ostvaruju svoje pravo na razvrgnue, ako meu suvlasnicima ne postoji puna suglasnost o svemu o emu bi morala postojati da bi ga se moglo razvrgnuti dobrovoljno. I u sluaju potpune suglasnosti suvlasnici se mogu posluiti sudskim putem za razgvrnue; dovoljno je da bilo koji od njih stavi sudu zahtjev da odlui o razvrgnuu, a da potom suvlasnici u postupku sporazumno oituju svoju volju da razvrgavaju suvlasnitvo, u kojem obujmu I na koji nain. Sud u pravilu odluuje u 67

www.pravokutnik.net

izvanparninom postupku, no morat e uputiti predlagatelja da svoje navodno pravo ostvaruje u parnici, ako meu njima postoji spor o predmetu suvlasnitva (je li stvar suvlasnika ili nije) ili o suvlasnitvu (je li odreena osoba suvlasnik, koliki su dijelovi..). Pravomonom sudskom odlukom suvlasnitvo jo nije razvrgnuto; tek kada ga se u izvrenju te odluke na odgovarjui nain razvrgne, dakle kada svaki od suvlasnika koji svoje suvlasnitvo razvrgavaju, prestane imati suvlasniki dio prava vlasnitva suvlasnike stvari, a u zamjenu za to stekne odreene stvari, odnosno novac. Kada odluka postane ovrna a ne bude dobrovoljno izvrena, razvrgnue e se provesti prema pravilima ovrnog postupka. Sud nije slobodan u izboru naina na koji e se razvrgnue provesti: 1. vezan je strogim zakonskim odredbama 2. sporazumom stranaka o nainu razvrgnua njihova suvlasnitva (ako postoji) 3. pravom na razvrgnue isplatom, ako ono pripada pojednom suvlasniku na temelju pravnog posla ili zakona, a on ga se nije odrekao. I drugi suvlasnici mogu traiti razvrgnue isplatom, zakonske pretpostavke za to su: a) postoji osobito ozbiljan razlog da ta stvar pripadne u cijelosti upravo tom suvlasniku u vlasnitvo b) sud nije prigodom odluivanja ve vezan takvim zakonskim odredbama ili tuim pravom na diobu isplatom, koje bi iskljuivale mogunost udovoljenja ovom zahtjevu Ne ispuni li suvlasnik kojem je pripala cijela stvar svoju obvezu da isplati kojeg suvlasnika, taj moe birati ili da ga putem suda sili na ispunjenje te obveze ili pak zahtijevati ponitenje odluke o razvrgnuu isplatom (suvlasnitvo se ponovno uspostavlja,a s njim I mogunost njegova razvrgavanja). 4. Suvlasnitvo djeljivih stvari razvrgava se fizikom diobom pokretnih stvari I geometrijskom diobom nekretnina; sud je ovlaten svojom odlukom osnivati slunosti I terete na dijelovima te nekretnine, ako je to nuno za uporabu ili iskoritavanje dijela koji se tom diobom odvaja 5. suvlasnitvo nedjeljivih stvari civilnom diobom 6. Ako se razvrgava suvlasnitvo nekoliko stvari istodobno tada, ako neki od suvlasnika to zahtijeva, sud moe odluiti da se razvrgnue provede razdiobom po ekvivalentu. Razvrgnue suvlasnitva ima dvostruki pravi uinak: suvlasnik, s jedne strane, prestaje biti suvlasnikom odreene stvari ili vie njih, no s druge, umjesto toga stjee u svoje vlasnitvo odreenu stvar ili novac. Pravni uinci su uvijek stvarnopravne prirode prestanak suvlasnitva I nastanak prava vlasnitva. Nakon razvrgnua suvlasnitva svi koji su kao suvlasnici sudjelovali u tom razvrgnuu odgovaraju solidano za stvarne I pravne nedostatke onoga to je svako pojedini od njih stekao, odnosno trebao stei u tom razvrgnuu suvlasnitva. Odgovornost se prosuuje odgovarajuom primjenom obveznopravnih pravila o odgovornosti prodavatelja za stvarne I pravne nedostatke prodane stvari. Razvrgnuem se ne dira u prava treih osoba.
GLAVA 12. ZAJEDNIKO VLASNITVO

ZAJEDNIKO VLASNITVO je takvo sudjelovanje vie osoba u pravu vlasnitva iste stvari da im ta stvar pripada svima zajedno, jer sve imaju udjela u tom pravu vlasnitva, ali veliina udjela niti jedne od njih nije odreena, bez obzira na to to je odrediva. U njemu vlasnici lanovi nekog kolektiva, koji nije pravni subjekt. Svaki od 68

www.pravokutnik.net

zajednikih vlasnika ima u zajednikom vlasnitvu svoj udio, ija veliina nije odreena, bez obzira na to to je odrediva. Udio u zajednikom vlasnitvu odreene stvari pripada zajednikom vlasniku jer je zajedniar (lan kolektiva iji lanovi imaju zajedniku imovinu), a stvar je na temelju zakona dio zajednike imovine (imovinske mase) svih koji ine taj kolektiv. Oblici zajednikog vlasnitva: 1. Nasljednika zajednica 2. Zajednika priuva etanih vlasnika 3. Zajednika imovina ortaka (imovina ortatva) 4. Zajednika imovina osnivaa preddrutva Zajedniko se vlasnitvo supostavlje iskljuivo na temelju zakona. Zajedniki vlasnik moe svoj udio u zajednikom vlasnitvu prenijeti pravnim poslom inter vivos jedino na drugog zajedniara. Prenijet e mu svoj udio ili dio tog udjela ustupom (cesijom); ustup nee utjecati na pravni poloaj zajednikog vlasnika kojem je udio ustupljen dok zajednica postoji. Umre li neki od zajednikih vlasnika, njegov udio zajednici prelazi na njegove nasljednike bez posebnog ina stjecanja. Ako je dunik jedan od zajednikih vlasnika neke stvari, tada on svojim vjerovnicima odgovara I svojim udjelom u zajednikom vlasnitvu te stvari. Vjerovnici mogu njegovu odgovornost tim udjelom realizirati tako to e prvo ishoditi diobu zajednikog vlasnitva, kako bi se njome udio njihovog dunika pretvorio u suvlasniki dio, a potom ishoditi unovenje tog suvlasnikog dijela, da bi namirili svoje trabine iz novca dobivenog prodajom. Pravo vlasnitva zajednike stvari pripada samo svim zajedniarima zajedno I samo su svi oni zajedno ovlateni izvravati vlasnike ovlasti glede te stvari. Svima im pripadaju I plodovi I sve koristi od zajednike stvari. Trokove za tu stvar I njezine terete snose svi zajedniari solidarno. Svaki od zajedniara ima pravo na suposjed zajednike stvari. Svaki od njih moe ravnopravno s ostalima sudjelovati u upravljanju zajednikom stvari, upravljaju svi zajedno. Bez obzira na to radi li se o poslu redovne ili izvanredne uprave, sve se odluke donose zajedniki tj. sporazumno. Ako bi pojedini zajedniar raspolagao zajednikom stvari bez ovlatenja za to raspolaganje dobivenog od ostalih vlasnika zajednike stvari, taj bi njegov pravni posao bio nitav. Ipak, trea osoba moe stei pravo vlasnitva zajednike pokretnine na temelju pravnog posla koji je sklopila samo s jednim ili s nekoliko zajedniara, bez suglasnosti ostalih ako je taj posao naplatan I osoba je postupala u dobroj vjeri. Pravo vlasnitva nekretnine na temelju pravnog posla trea osoba moe stei ako nije sklopila posao sa svim zajedniarima nego samo onim koji je upisan kao vlasnik u zemljinoj knjizi ako nekretnina nije u zamljinoj knjizi upiasana kao zajednika, a ispunjene su sve pretpostavke pod kojima se I inae titi povjerenje u zemljine knjige. Pod jednakim pretpostavkama mogu se stei I ograniena stvarna prava na zajednikoj stvari. Zajedniki je vlasnik ovlaten da radi ostvarivanja I zatite svojeg prava postavlja odgovarajue zahtjeve ostalim zajednikim vlasnicima I treim osobama. Ostalim zajedniarima ovlaten je glede cijele stvari postavljati one zahtjeve koji proizlaze odatle to je I on zajedniki vlasnik te stvari. Treim osobama ovlaten je postavljati one zahtjeve koje moe postaviti vlasnik stvari. Zajedniko se vlasnitvo neke stvari dijeli tako da se podijeli pravo vlasnitva te stvari na suvlasnike dijelove (alikvotne dijelove). Dotadanje zajedniko vlasnitvo pretvara se u suvlasnitvo. U sumnji o dijelovima uzima se da ni jedan zajedniar nema vie nego drugi. Svaki pojedini zajedniki vlasnik ima pravo na diobu zajednikog vlasnitva, u granicama mogueg doputenog; u svako doba, pravo ne zastarijeva. Svoje pravo na diobu zajedniar moe ostvarivati dobrovoljnom diobom 69

www.pravokutnik.net

u sporazumu sa svim ostalim zajednikim vlasnicima, ili sudskom diobom. Vjerovnici svakog pojedinog zajednikog vlasnika takoer imaju pravo zahtijevati da se zajedniko vlasnitvo podijeli odreivanjem koliki suvlasniki dio pripada njihovom duniku na ime njegova udjela u zajednikom vlasnitvu odreene stvari. To moe zahtijevati I svaka trea osoba, ako ima pravni interes svaka ona osoba ija bi pravna situacija bila povoljnija ako bi se udio u zajednikom vlasnitvu odreene osobe pretvorio u suvlasniki dio. Sunasljednici-zajedniari nemaju pravo na diobu, jer se ta zajednica dijeli po sili zakona (ak I protiv volje zajedniara) samom injenicom da je utvreno koliki dijelovi nasljednog prava pripadaju pojedinom (su)nasljedniku.
GLAVA 13. VLASNITVO POSEBNOG DIJELA NEKRETNINE (ETANO VLASNITVO)

Temeljna odrednica cijelog sustava vlasnitva posebnog dijela nekretnine ili etanog vlasnitva je suvlasnitvo nekretnine kao cjeline, odnosno naelo jedinstva nekretnine iz kojeg se izvodi vlasnitvo posebnog dijela. Vlasnitvo odreenog posebnog dijela nekretnine (etano vlasnitvo) proizlazi I ostaje neodvojivo povezano s odgovarajuim suvlasnikim dijelom (idealnim dijelom) nekretnine na kojem je uspostavljeno; ono je nedjeljivo povezano s odgovarajuim suvlasnikim dijelom nekretnine, pa ga se moe samo zajedno s njime ograniiti, opteretiti, otuiti, prenijeti za sluaj smrti I podvrgnuti ovrsi. Etano vlasnitvo ovlauje suvlasnika na ijem je suvlasnikom dijelu uspostavljeno, da upravljajui tim posebnim dijelom nekretnine umjesto svih suvlasnika izvrava sve vlasnike ovlasti I dunosti kao da je posebni dio samo njegovo vlasnitvo, pa da, ako nije drukije odreeno, ini s tim dijelom I koristima od njega to ga je volja te svakog drugog iz toga iskljui. Vlasnitvo posebnog dijela moe biti uspostavljeno na odgovarajuem suvlasnikom dijelu nekretnine koja se sastoji od zemljita sa zgradom ili prava graenja sa zgradom. Nositelj prava graenja moe biti etani vlasnik, a da time ne bude poremeeno naelo jedinstva nekretnine budui da je u ZV pravo graenja izjednaeno s nekretninom. Vlasnitvo posebnog dijela nekretnine moe biti uspostavljeno glede dijela suvlasnike nekretnine koji ini samostalnu uporabnu cjelinu, prikladnu za samostalno izvravanje suvlasnikovih ovlasti, kao to je stan ili druga prostorija. Stanom se smatra skup prostorija namijenjenih za stanovanje s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje ine jednu zatvorenu graevinsku cjelinu I imaju poseban ulaz. Etano vlasnitvo moe biti uspostavljeno I na drugim samostalnim prostorijama: poslovnim prostorijama, garaama ili jasno omeenim mjestima u zgradi namijenjenim ostavljanju motornih vozila. Pod poslovnim prostorijama smatra se jedna ili vie prostorija u poslovnoj ili stambenoj zgradi namijenjenih obavljanju poslovne djelatnosti koje, u pravilu, ine graevinsku cjelinu I imaju zaseban glavni ulaz. Vlasnitvo posebnog dijela nekretnine ne moe postojati na dijelovima nekretnine koji slue kao zajedniki, ili im se namjena protivi iskljuivoj uporabi u korist odreenog posebnog dijela nekretnine; u sumnji se uzima da dio slui kao zajedniki I da mu se namjena protivi iskljuivoj uporabi u korist odreenog posebnog dijela. Uspostava etanog vlasnitva moe se obaviti na tri naina: 1. Na temelju odgovarajueg suvlasnikog dijela vlasnitvo odreenog posebnog dijela nekretnine moe proizii I biti uspostavljeno samo na suvlasnikom dijelu nekretnine koji je barem toliko velik da odgovara odnosu korisne vrijednosti toga samostalnog dijela prema korisnoj vrijednosti svih 70

www.pravokutnik.net

stanova I ostalih prostorija cijele nekretnine odgovarajui suvlasniki dio; potrebna je odluka suda. Da li je suvlasniki dio nekretnine one osobe koja zahtijeva uspostavu vlasnitva na nekom odreenom posebnom dijelu nekretnine za to odgovarajui, prosuuje se prema tome je li taj suvlasniki dio u odnosu prema vlasnitvu cijele nekretnine jednak ili vei od odnosa korisne vrijednosti stana, odnosno druge samostalne prostorije glede koje se trai uspostava vlasnitva posebnog dijela prema korisnoj vrijednosti svih stanova I ostalih prostorija cijele nekretnine. 2. Na temelju suglasne odluke svih suvlasnika nekretnine ako svi suvlasnici nekretnine suglasno odlue da e svoja suvlasnika prava ograniiti tako to e s odreenim suvlasnikim dijelom povezati vlasnitvo odreenog posebnog dijela nekretnine, te o tome sastave ispravu, uzet e se da je to odgovarajui dio iz kojeg moe proizii I na njemu biti uspostavljeno vlasnitvo odreenog posebnog dijela nekretnine, bez obzira na to koliki bi bio taj suvlasniki dio; potrebna je suglasna odluka svih suvlasnika u pisanom obliku. Taj suvlasniki dio I ne mora biti toliko velik koliko je inae propisano za odgovarajui suvlasniki dio; uzima se da je taj suvlasniki dio odgovarajui dio, pa tada pravomonu odluku suda o utvrivanju korisnih vrijednosti zamjenjuje isprava svih suvlasnika o toj njihovoj odluci. Isprava koju potpisuju svi suvlasnici radi uspostave etanog vlasnitva po svojoj je pravnoj prirodi ugovor; ponitaj bi se mogao zahtijevati samo ako postoji neki od razloga za nitetnost ili pobojnost pravnog posla. Ugovor bi trebao sadravati odreene sastojke na temelju kojih bi se mogao obaviti upis etanog vlasnitva u zemljinu knjigu; podaci o svim posebnim dijelovima nekretnine I sporednim dijelovima na koje se protee te odreivanje etanog vlasnika toga dijela, veliina suvlasnikog dijela pojedinog suvlasnika, ovjereni potpisi. Ovdje nee biti potrebna posebna pisana suglasnost svih suvlasnika nekretnine koja se trai openito kao pravni temelj uspostavi etanog vlasnitva. 3. Na temelju oitovanja volje vlasnika zemljita sa zgradom, odnosno nositelja prava graenja sa zgradom - on moe svojim oitovanjem volje uinjenim zemljinoknjinom sudu podijeliti svoje pravo vlasnitva na suvlasnike dijelove I pritom sa svakim od tih dijelova uspostaviti pravo vlasnitva na odreenom stanu ili drugom posebnom dijelu u zgradi; potrebno je pisano oitovanje volje vlasnika zemljita (tj. nositelja prava graenja). Pravomonu odluku suda o utvrivanju korisnih vrijednosti zamjenjuje odgovarajua odredba vlasnika zemljita (nositelja prava graenja). Zahtjev za uspostavu etanog vlasnitva mogu postaviti: 1. Suvlasnik koji ima barem odgovarjui suvlasniki dio 2. Zajedniki vlasnici koji imaju u svom vlasnitvu barem odgovarajui suvlasniki dio 3. Vie suvlasnika te nekretnine na temelju suglasnog zahtjeva, ako njihovi suvlasniki dijelovi ukupno iznose barem koliko je odgovarajui suvlasniki dio 4. Vlasnik zemljita ili nositelj prava graenja kada dijele nekretninu na suvlasnike dijelove koji su odgovarajui dijelovi za uspostavu vlasnitva posebnih dijelova Vlasnitvo odreenog posebnog dijela nekretnine uspostavlja se upisom u zemljinu knjigu kao pravo povezano s odreenim suvlasnikim dijelom te nekretnine; upisuje 71

www.pravokutnik.net

se u vlasnikom listu na suvlasnikom dijelu onoga suvlasnika za kojeg je osnovano vlasnitvo posebnog dijela, uz navoenje posebnog dijela nekretnine I sporednih dijelova na koje se protee, a na posjedovni list se stavlja natpis: Etano vlasnitvo. Ovo je derivativan nain stjecanja vlasnitva I osim naina stjecanja (tj. upisa u zemljinu knjigu), potreban je I pravni temelj pisana suglasnost svih suvlasnika nekretnine. Niti jedan vlasnik nekretnine ne moe uskratiti svoj pristanak na uspostavu vlasnitva posebnog dijela nekretnine drugom suvlasniku koji ima odgovarajui suvlasniki dio, osim ako bi se uspostavom novog vlasnitva posebnog dijela u korist toga suvlasnika ukinula ili ograniila prava koja njemu ve pripadaju na temelju njegova ranije uspostavljenog vlasnitva posebnog dijela nekretnine. Vlasnitvo posebnog dijela ne moe se uspostaviti dok nadleno tijelo ne potvrdi da je odreeni stan ili druga prostorija u odreenoj zgradi I na odreenoj zemljinoj estici samostalna uporabna cjelina. Potvrda mora sadravati popis I opis posebnih dijelova nekretnine I da su izgraeni u skladu s dozvolom nadlenog tijela; moe ju zamijeniti uporabna dozvola. Pored toga vlasnitvo posebnog dijela ne moe se uspostaviti dok ne postane pravomonom odluka suda o utvrivanju korisnih dijelova tog stana, odnosno druge prostorije te korisnih vrijednosti svih stanova I ostalih prostorija cijele nekretnine. Na temelju te odluke odreuje se I udio svakog pojednog suvlasnka u pravu samostalne uporabe odreenog posebnog dijela nekretnine, a osim toga I u odnosu na ostala prava I dunosti u vezi s nekretninom kao cjelinom. Etani vlasnik ima odreena prava, odnosno ovlasti glede svog posebnog dijela nekretnine: 1. Pravo na stjecanje vlasnitva svih plodova I drugih koristi od posebnog dijela nekretnine osim ako oni na nekom posebnom pravnom temelju ne pripadaju komu drugomu 2. Ovlast da iznajmi ili dade u zakup posebni dio nekretnine ne traei za to odobrenje ostalih suvlasnika, ako nije to drugo ugovoreno I upisano u zemljinoj knjizi 3. Ovlast da izvri prepravke u stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji, ukljuujui I promjenu namjene I to ne traei odobrenje od ostalih suvlasnika, ali u skladu s graevinskim propisima I o svom troku; vrijede slijedea pravila: promjena ne smije prouzroiti oteenje zgrade I drugih dijelova nekretnine, a ni povredu onih interesa ostalih suvlasnika koji zasluuju zatitu; osobito povreda vanjskog izgleda zgrade, ni opasnost za sigurnost osoba, zgrade ili drugih stvari ako bi za promjenu bilo potrebno zadrijeti u zajednike dijelove nekretnine, to je doputeno samo ako je takva promjena uobiajna ili slui vanom interesu vlasnika objekta, inae je svaki suvlasnik moe zabraniti Ako je za promjenu namjene potrebna dozvola vlasti drugi suvlasnici koji tu promjenu moraju trpjeti nisu ovlateni uskratiti svoj pristanak kad je on potreban te odgovaraju za tetu koju bi prouzroili svojom uskratom. 4. Ovlast da trai naknadu imovinske tete koju pretrpi na svome posebnom dijelu u svezi s odravanjem zajednikih dijelova nekretnine. Suvlasnik na ijem je suvlasnikom dijelu uspostavljeno etano vlasnitvo duan je dopustiti pristup u stan, odnosno prostoriju I njihovu uporabu, ako je to potrebno za odravanje zajednikih dijelova nekretnine; imovinsku tetu koju u vezi s time pretrpi duni su mu primjereno naknaditi suvlasnici solidarno. 5. Ovlast da trai popravljanje tete u vezi s promjenama koje je izvrio drugi suvlasnik ili suvlasnici 72

www.pravokutnik.net

6. Ovlast da trai primjereno osiguranje ako s obzirom na okolnosti prijeti ozbiljna opasnost da e nastati teta zbog onog to u izvravanju ili prekoraenju ovlasti glede nekretnine poduzima ili je ve poduzeo pojedini suvlasnik bez suglasnosti svih ostalih. Ako s obzirom na okolnosti prijeti ozbiljna opasnost da e nastati teta zbog onoga to u izvravanju ili prekoraenju ovlasti poduzima ili je ve poduzeo glede nekretnine pojedini suvlasnik bez suglasnosti svih ostalih, svaki od suvlasnika cijele nekretnine ovlaten je od njega zahtijevati primjereno osiguranje Suvlasnik takoer ima I odreene dunosti glede svog posebnog dijela: 1. Dunost odravanja 2. Dunost da odgovara za tetu koja je nastala zbog nebrige ili neodravanja posebnog dijela nekretnine koja moe biti pojedinana (ako je jedan od suvlasnika bio duan odravati stvar) ili solidarna (ako je vie suvlasnika bilo duno odravati stvar) 3. Dunost da omogui pristup I uporabu svog posebnog dijela nekretnine ako je to potrebno za odravanje zajednikih dijelova nekretnine 4. Dunost da odgovara za tetu koju je uinio ostalim suvlasnicima prigodom izvravanja promjena na svom posebnom dijelu nekretnine 5. Dunost naknade imovinske tete onom etanom vlasniku koji je tu tetu pretrpio zbog toga to je omoguio pristup I uporabu svog posebnog dijela radi odravanja zajednikih dijelova nekret. 6. Dunost davanja primjerenog osiguranja kada se za to ispune uvjeti 7. Dunost snoenja svih javnih obeza I tereta u vezi s vlasnitvom svog posebnog dijela nekretnine Svaki suvlasnik osim ovlasti na svom posebnom dijelu ima I odreene ovlasti glede cijele nekretnine: 1. Uprava svih suvlasnika nad nekretninom kao cjelinom 2. Prava koja ima svaki suvlasnik neovisno o ostalima (stvaranje priuve ili postavljanje upravitelja) 3. Pravo na plodove I druge koristi od stanova I drugih samostalnih prostorija nekretnine glede kojih nije uspostavljeno vlasnitvo posebnog dijela Svaki suvlasnik ima pravo sudjelovati u odluivanju u svemu to se tie stvari koja je u suvlasnitvu ima pravo na upravljanje stvarju zajedno s ostalim suvlasnicima; po opim pravilima o upravljanju suvlasnikom stvari. Poslovi redovite uprave cijelom nekretninom su osobito: a) Redovito odravanje zajednikih dijelova I ureaja nekretnine, ukljuujui I graevne promjene nune radi odravanja b) Stvaranje primjerene zajednike priuve c) Uzimanje zajmova radi pokria trokova odravanja koji nisu pokriveni priuvom, a potrebni su za obavljanje poslova urednog odravanja koji se ponavljaju u razmacima duljim od jedne godine d) Primjereno osiguranje nekretnine e) Imenovanje I opoziv zajednikog upravitelja f) Odreivanje I promjene kunog reda g) Iznajmljivanje I davanje u zakup, kao I otkazivanje stanova I drugih samostalnih prostorija nekretnine glede kojih nije uspostavljeno vlasnitvo posebnog dijela

73

www.pravokutnik.net

Vlasnici odluuju veinom glasova, po vlasnikim dijelovima. Ne mogu li postii veinu, odluku e donijeti sud. Sud odluuje u izvanparninom postupku, ako nema spora tko su suvlasnici niti o veliini njihovih suvlasnikih dijelova. Izvanredni poslovi prelaze okvir redovitog upravljanja te je za njihovo poduzimanje potrebna suglasnost svih suvlasnika; promjena namjene stvari, vei popravci, dogradnja, nadogradnja, otuenje cijele stvari, davanje cijele stvari u zakup ili najam dulje od 1 godine, osnivanje hipoteke na cijeloj stvari, osnivanje stvarnih I osobnih slunosti, stvarnog tereta ili prava graenja na cijeloj stvari. Suvlasnici donose u pisanom obliku odluke o poduzimanju poslova redovite uprave I izvanrednih poslova, s tim da meusobne odnose mogu odrediti pisanim sporazumom meuvlasniki ugovor. On sadri osobito: 1. Veliinu suvlasnikih dijelova nekretnine 2. Uvjete I nain upravljanja nekretninom 3. Poblie podatke o osobi koja e upravljati nekretninom 4. Opseg poslova koje e obavljati ta osoba, odgovornost za obavljanje poslova 5. Uvjete I nain prikupljanja I raspolaganja sredstvima zajednike priuve 6. Ime suvlasnika ovlatenog za predstavljanje I zastupanje suvlasnika prema upravitelju, odnosno treim osobama I granice njegovih ovlasti 7. Uvjete I nain koritenja zajednikih prostorija, ukljuujui I stan namijenjen za nadstojnika zgrade, te ureaja I zemljita koji pripadaju odreenoj nekretnini Suvlasnici imaju dunost osnivanja zajednike priuve namjenski vezana zajednika imovina svih koji su suvlasnici nekretnine, a namijenjena je za pokrie trokova odravanja I poboljanja nekretnine te za otplaivanje zajma za pokrie tih trokova. Tvore je novani doprinosi koje su suvlasnici uplatili na temelju odluke donesene veinom suvlasnikih dijelova, odnosno odluke koju je na zahtjev nekog suvlasnika donio sud s obzirom na predvidive trokove I uzimjui u obzir imovinsko stanje svih suvlasnika. Upravitelj kojem je zavrila uprava duan je bez odgaanja poloiti raun o upravi I ostatak predati novom upravitelju, a razrijei li sud upravitelja, naloit e mu da u roku od 14 dana pod prijetnjom ovrhe preda utvreni ostatak novom upravitelju. Suvlasnik koji je otuio svoj suvlasniki dio nema pravo zahtijevati povrat svog doprinosa u zajedniku priuvu. Trabina priuve zastarijeva 3 godine od dospjelosti svakog pojedinog davanja. Upravitelj je osoba koja upravlja nekretninom I zajednikom priuvom kao zastupnik svih suvlasnika, I to umjesto njih, pri emu u odnosu prema treima ne djeluju ogranienja koja bi mu bila postavljena pravnim poslom. Upravitelj moe biti svaka fizika I pravna osoba upisana za obavljanje tih poslova; moe biti i netko od suvlasnika. Upravitelj ima pravo na nagradu za svoj rad, a u tome sudjeluju svi suvlasnici nekretnine razmjerno svojim suvlasnikim dijelovima, osim ako nije drukije odreeno. Upravitelj je osobito duan: 1. Poloiti svakom suvlasniku uredan raun o poslovanju u prethodnoj kalendarskoj godini I staviti mu na prikladan nain u uvid isprave na kojima se temelji 2. Izraditi pregled predvienih poslova za odravanje I poboljice, kao I predvidivih trokova I optereenja u narednoj kalendarskoj godini 3. Prikupiti vie ponuda za poslove odravanja koji se ponavljaju u razmacima duljim od 1 godine, kao I za vee radove radi poboljice. Upravitelja koji postupa suprotno propisanim obvezama suvlasnici mogu razrijeiti dunosti te im je duan naknaditi tetu koja nastane radi njegove nemarnost ili propusta. Upravitelju postavljenom na neodreeno vrijeme mogu suvlasnici koji 74

www.pravokutnik.net

zajedno imaju veinu suvlasnikih dijelova otkazati uz otkazni rok od 3 mjeseca, koji e poeti tei prvog dana mjeseca koji slijedi otkazu, a upravitelju postavljenom na vrijeme dulje od 5 godina mogu, nakon proteka 5 godina, otkazati suvlasnici koji zajedno imaju veinu suvlasnikih dijelova, ne navodei otkazni razlog. Svaki je suvlasnik ovlaten I duan bez odgaanja prijaviti zajednikom upravitelju tete za koje je spoznao da su nastale na dijelovima ili ureajima nekretnine kojima taj upravlja, a I tete na onim posebnim dijelovima te nekretnine na kojima je uspostavljeno vlasnitvo u korist odreenog suvlasnikog dijela ako od njih prijeti opasnost ostalim dijelovima nekretnine; svaki je suvlasnik ovlaten poduzeti nune mjere I bez pristanka ostalih suvlasnika. Pod hitnim popravcima razumijevaju se radovi kojima se sprjeavaju posljedice za ivot I zdravlje ljudi kao I vea oteenja nekretnine, a potreba za njihovim izvoenjem se javlja nenadano. Kada zbog oteenja zajednikih dijelova I ureaja nekretnine postoji opasnost za ivot I zdravlje ljudi, graevinski inspektor naredit e upravitelju nekretnine, odnosno suvlasnicima ako nemaju upravitelja, izvrenje nunih popravaka. alba izjavljena protiv rjeenja inspektora ne zadrava ovrhu rjeenja. Traitelj ovrhe ima pravo upisa hipoteke na stan, odnosno drugi posebni dio nekretnine onih suvlasnika koji nisu podmirili trokove popravka. Temeljni nain prestanka etanog vlasnitva je propast predmeta toga vlasnitva; kada stvar trajno prestane biti prikladna za samostalno izvravanje suvlasnikovih ovlasti, a s time ujedno prestaje I vlasnitvo sporednih dijelova. Prestanak vlasnitva posebnog dijela nekretnine ne povlai za sobom prestanak suvlasnitva na nekretnini. Vlasnitvo prestaje I uknjibom brisanja u zemljinoj knjizi onog upisa kojim je vlasnitvo odreenog posebnog dijela nekretnine bilo uspostavljeno kao pravo povezano s odreenim suvlasnikim dijelom te nekretnine. Za uknjibu brisanja na temelju odreknua nuan je pristanak svih suvlasnika I knjinih ovlatenika ija prava optereuju odgovarajui suvlasniki dio. Svaki od suvlasnika iste nekretnine koja se sastoji od zemljita sa zgradom ili prava graenja sa zgradom duan je prigodom izvravanja svog prava postupti osobito obzirno prema ostalima, u protivnom ostali suvlasnici mogu ishoditi njegovo iskljuenje iz suvlasnike zajednice, pod pretpostavkama odreenim ZV-om. Postoje dva oblika iskljuenja, na zahtjev veine I na zahtjev manjine. Kod iskljuenja na zahtjev veine iskljuenje mogu traiti suvlasnici koji zajedno imaju veinu suvlasnikih dijelova u odnosu na pojedinog etanog vlasnika ako za to postoje razlozi koji su takstivno navedeni u ZV-u, I suvlasnici koji zajedno imaju veinu suvlasnikih dijelova te nekretnine, u odnosu na bilo kojeg suvlasnika (I onog koji nije etani vlasnik) ako za to postoje razlozi taksativno navedeni u ZV-u. Razlozi za iskljuenje na zahtjev veine koji opravdavaju donoenje odluke o iskljuenju su: 1. Ako suvlasnik ne udovoljava dunostima koje proizlaze iz zajednice, osobito ako ne plati dune iznose ni do zavretka rasprave koja prethodi presudi prvostupanjskog suda, a ako je bilo sporno koliko je duan platiti pa je sud donio meupresudu, tada do zavretka prvostupanjske rasprave koja slijedi nakon meupresude 2. Ako dijelove nekretnine koji su u njegovu vlasnitvu kao posebni dijelovi ili dijelove koje rabe I drugi suvlasnici rabi na nain koji znatno ide na tetu interesa drugih suvlasnika 3. Ako svojim bezobzirnim, nepristojnim ili uope nedolinim ponaanjem uini tegobnim zajedniko stanovanje ostalim suvlasnicima, ili poini kanjivo djelo protiv imovine, morala ili tjelesne cjelovitosti kojeg od suvlasnika ili druge 75

www.pravokutnik.net

osobe koja stanuje u kui, a nije rije o djelima tako malog znaenja da bi ih trebalo zanemariti. Iskljuenje ima oblik razvrgnua suvlasnike zajednice civilnom diobom, a provodi se putem kupoprodaje na javnoj drabi. Cijena koja se ostvari kupoprodajom na javnoj drabi pripada iskljuenom suvlasniku. Radnje I ponaanja suvlasnikova branog druga I drugih lanova obitelji koji s njim stanuju, ako I osoba koje s njegovim pristankom rabe dijelove nekretnine, a koje je on propustio sprijeiti koliko je bilo mogue, uzimaju se za radnje tog suvlasnika. Odluku o iskljuenju donosi sud na temelju tube koju podnose suvlasnici. Iskljueni vlasnik moe I sam prodati svoj suvlasniki dio, a za ostvarivanje tog prava ima na raspolaganju rok koji ne moe biti krai od 3 mjeseca od pravomonosti presude o iskljuenju. Iskljuenje na zahtjev manjine suvlasnik koji eli iskljuenje drugog suvlasnika, a za to nije dobio podrku veine suvlasnika, podnosi sudu tubu kojom trai prestanak postupaka koji ga povrjeuju. Ako nakon pravomonosti presude kojom je sud odluio da je tuenik duan suzdravati se od takvih postupaka, tuenik nastavi s uznemiravanjem, moe se podnijeti tuba za iskljuenje koja ima znaenje kao da je podnesena od veine suvlasnika; razlog je broj 3 od prije navedenih.
GLAVA 14. PRETHODNO I POTONJE VLASNITVO

Vlasnik moe u svaku svrhu koja nije zabranjena, pravo vlasnitva svoje stvari ograniiti nekim rokom ili uvjetom, pa ga tako ogranienog prenijeti na drugu osobu. Tada e u pravu vlasnitva sudjelovati dvije osobe, svaka u drukijoj ulozi, jedna kao prethodni a druga kao potonji vlasnik. Oni e sudjelovati u sadrajno nepodijeljenom pravu vlasnitva iste stvari tako to e pravo vlasnitva te stvari isprva imati onaj koji je prethodni vlasnik, a poto istekne ograniavajui rok ili se ispuni takav uvjet, vlasnitvo e pripasti potonjem vlasniku. Razlozi uspostavljanja ovakvog odnosa su veinom radi stvarnog osiguranja neke trabine; otuivatelj prigodom ispunjenja kupoprodajnog ili slinog ugovora pridri pravo vlasnitva (prethodno) dok mu stjecatelj (potonji) ne ispuni odreenu trabinu, ili vlasnik prenese svoju stvar u fiducijarno vlasnitvo (prethodno) druge osobe radi osiguranje neke njezine trabine, omoguujui time toj osobi da odatle naplati tu trabinu, ne bude li joj na vrijeme ispunjena. Ogranienje prava vlasnitva uvjetom ili rokom djeluje u pravilu samo u meusobnom odnosu prethodnog I potonjeg vlasnika (ogranienje s relativnim djelovanjem). Kada je pravo vlasnitva ogranieno uvjetom ili rokom te je takvo preneseno drugoj osobi, stvar je u vlasnitvu te osobe kao prethodnog vlasnika, koji e po isteku tog roka, odnosno po ispunjenju tog uvjeta prenijeti pravo vlasnitva na potonjeg vlasnika. Prethodni vlasnik ima odreene zakonske obveze prema potonjem; to su kogentne norme i stranke ne mogu iskljuiti njihovu primjenu: 1. Ope obveze, koje ima svaki prethodni vlasnik a) Da svoje pravo vlasnitva izvrava postupajui obzirno prema virtualnom vlasnitvu onoga koji u ulozi potonjeg vl. eka da postane vlasnikom b) Da, poto istekne rok ili se ispuni uvjet, prenese vlasnitvo potonjemu, nakon ega e se njihov meusobni odnos prosuivati kao da je kroz cijelo to vrijeme potonji bio vlasnik stvari, a prethodni samo njen plodouivatelj 2. Prethodni vlasnik koji je svoje vlasnitvo zadrao ili dobio radi osiguranja neke trabine ima I posebne obveze a) Duan je proputati da se slui sa stvari (osim za namirenje trabine)

76

www.pravokutnik.net

b) Duan je proputati da raspolae sa stvari I faktino I pravno; jedino je ovlaten da, ne bude li mu osigurana trabina namirena o dospijeu, tu trabinu namiri iz vrijednosti stvari koju ima u svojem vlasnitvu radi osiguranja njezinog ispunjenja, I to da je namiri u skladu s pravilima o namirivanju zalogom osiguranih trabina izvansudskim putem Pravo vlasnitva ima jedino prethodni vlasnik, dok ga po isteku roka ili ispunjenja uvjeta ne prenese na potonjega; pravo moe izvravati u punom opsegu, ali je duan da to ini samo unutar granica to mu ih postavljaju njegove obveze prema osobi koja je u poloaju potonjeg vlasnik te stvari. Prethodni vlasnik je pravno za svakoga jedini vlasnik stavri, pa moe valjano njome pravno raspolagati, unato tome to to ne bi smio zbog svoje obveze prema potencijalnom potonjem vlasniku; njegovi bi vjerovnici mogli iz vrijednosti te stvari namirivati svoje trabine protiv njega u ovrnom I steajnom postupku, bez obzira na potencijalnog potonjeg vlasnika. Potencijalni potonji vlasnik ima subjektivno pravo da mu prethodni vlasnik, poto istekne rok ili se ispuni uvjet, prenese u vlasnitvo stvar, ali to je pravo obveznopravne prirode te djeluje samo u odnosu izmeu prethodnog vlasnika I osobe kojoj je on obvezan. Kada rok istekne ili se uvjet ispuni, prethodni vlasnik treba prenijeti vlasnitvo na potonjega, na to ga se moe siliti putem suda. Tada potonji postaje vlasnikom stvari I to s djelovanjem ex tunc. Ako je prethodni vlasnik ima pravo da svoju trabinu namiri iz vrijednosti stvari koju je imao u vlasnitvu, ali je to pravo ostvarivao na nain na koji nije bio ovlaten, on e odgovarati za svaku tetu koja je odatle proizala. Ogranienje prava vlasnitva djeluje apsolutno ako je: a) Upisano u zemljinu knjigu b) Takav javni upisnik bez upisa u koji se ne moe stei stvar za koju je ogranienje odreeno c) Takvo djelovanje odreeno posebnom zakonskom normom Dok se eka na istek roka odnosno ispunjenje uvjeta koji s apsolutnim djelovanjem ograniavaju pravo vlasnitva, imaju I prethodni I potonji vlasnik stvarnopravni status u pogledu te stvari. Pravo vlasnitva pripada samo onome tko je prethodni vlasnik, ali je ono za svakog mjerodavno ogranieno zavrnim rokom odnosno raskidnim uvjetom. Istodobno ima glede iste stvari potonji vlasnik tzv. pravo ekanja pravo vlasnitva koje jo nije steeno, makar su ve ispunjene sve pretpostavke za to, osim to jo nije istekao odreni rok, odnosno nije se jo ispunio odreeni uvjet. Status potonjeg vlasnika je stvarnopravne prirode. Samo prethodni vlasnik ima pravo vlasnitva stvari ali je glede izvravanja svojeg prethodnog vlasnitva ogranien u korist potonjega. Uinak svakog pravnog raspolaganja koje bi prethodni vlasnik poduzeo na temelju svojeg uvjetnog odnosno oroenog prava vlasnitva, bio bi ogranien istim onim uvjetom odnosno rokom kojim je ogranieno vlasnitvo prethodnog vlasnika. Istekom roka/ispunjenjem uvjeta izgubit e pravni uinak sva pravna raspolaganja stvarju koja je poduzeo prethodni vlasnik. Istekne li rok, ili se ispuni uvjet koji je s apsolutnim djelovanjem ograniavao pravo vlasnitva prethodnog vlasnika njegovo pravo vlasnitva samim time prestaje ex tunc, a ujedno se pravo ekanja potonjeg vlasnika pretvara u njegovo pravo vlasnitva. Njihov meusobni odnos prosuuje se kao da je potonji vlasnik bio potpuni vlasnik za svo vrijeme ekanja, a prethodni je bio samo plodouivatelj. Svoj uinak gube ona pravna raspolaganja koja je prethodni vlasnik bio poduzeo u pogledi stvari, I to ex tunc. Ako se pravo ekanja potonjeg vlasnika pretvorilo u pravo vlasnitva, sva su se pravna raspolaganja s pravom ekanja pretvorila u raspolaganja pravom vlasnitva, I to s uinkom ex tunc. 77

www.pravokutnik.net

GLAVA 16.

SLUNOSTI

SLUNOST je stvarno pravo na tuoj stvari, na temelju kojeg se ovlatenik moe tom stvari koristiti na odreeni nain. Vlasnitvo optereeno slunou slui; ono se pojavljuje kao ogranienje prava vlasnitva ali u irem smislu: vlasnitvu je tu suprotstavljeno jedno tue pravo glede iste stvari, pa vlasnik vie nije slobodan izvravati ga onako kao bi inae mogao. Slunost je stvarno pravo (ogranieno); ovlatenik ima pravo neposredno iskoritavati poslunu stvar, a da je svagdanji vlasnik to duan trpjeti. Ona djeluju prema svima te je I svatko trei duan suzdrati se od smetanja ovlatenika u izvravanju slunosti. Na pasivnoj je strani slunost stvarnopravni teret, a sastoji se u dunosti svagdanjeg vlasnika poslune stvari da trpi odreene zahvate na svojoj stvari ili pak da proputa neke radnje kojima bi u odreenom smjeru promijenio postojee stanje glede te stvari. Slunost je stvarno pravo na tuoj stvari, ne moe se osnovati slunost na vlastitoj stvari. Slunost na slunosti ne moe postojati, samo pravo slunosti ne moe biti objekt neije slunosti. Slunost na inidbe ne moe postojati, sadraj je ili trpljenje ili proputanje. Iznimno moe osoba biti duna izvriti odreene inidbe, ali samo supsidijarno. Slunost mora biti korisna, mora imati razumnu svrhu (zadovoljavanje nekih ovlatenikovih potreba). Slunost se mora izvravati obzirno, kako bi to manje optereivala poslunu stvar. Modifikacija slunosti tj. preinaenje naina izvravanja slunosti bilo po sadraju ili po uem lokalitetu na kojemu se izvrava. Modifikacija je doputena no ne uvijek na isti nain; razlikuju se modifikacije koje bitno mijenjaju dotadanji nain izvravanja slunosti (doputene samo u sporazumu s vlasnikom optereene stvari, na nain kako se slunosti osnivaju I temeljem pravnog posla) od onih koje na nj bitno ne utjeu (doputene su jednostrano: jedna strana moe po svojoj volji preinaiti nain ozvravanja ovlatenikovih ovlasti glede sadraja I mjesta, ako bitno ne mijenja dotadanji nain izvravanja). Vlasnik optereene stvari moe zahtijevati da se izvravanje slunosti preloi na neko drugo mjesto na istoj poslunoj stvari, ovlateniku podjednako prikladno, ako se slunost izvrava samo na jednom dijelu te stvari koju tereti, a izvravanje na tom mjestu je vlasniku osobito tegotno. Trokove prelaganja snosi sam vlasnik poslune stvari, koji ovo pravo ima na temelju zakona te ga se ne moe pravnim poslom iskljuiti ni ograniiti. Na istoj nekretnini moe postojati I vie slunosti ako ne kolidiraju. Novija slunost ne moe ograniiti izvravanje onih koje su prije nje u prvenstvenom redu. Ako pak sve slunosti imaju isti prvenstveni red, a izvravanje jedne ometa izvravanje druge, svaki ovlatenik moe zahtijevati da sud na pravedan nain odredi izvravanje u interesu svih ovlatenika. Slunosti su neodvojive tj. neprenosive, slunost se ne moe odvojiti od poslune stvari pa prenijeti na drugu stvar, a isto tako se ne moe odvojiti od ovlatenika (osobna slunost) ili povlasne stvari (stvarna slunost) pa prenijeti na drugu osobu ili povlasnu stvar. Neprenosive su I na aktivnoj I na pasivnoj strani. Kad se prenese vlasnitvo poslune stvari na drugu osobu, prenosi se skupa s njime I kao teret I slunost koja na njoj postoji, a kad se prenese vlasnitvo poslune nekretnine na drugu osobu, istodobno se prenosi I slunost kao pripadak. Osobne slunosti ne mogu se uope prenijeti na drugog ovlatenika jer su to strogo osobna prava. 78

www.pravokutnik.net

Slunosti su nedjeljive. To u potpunosti vrijedi za stvarne slunosti, dok je plodouivanje ipak djeljivo a sasvim iznimno ak I pravo uporabe kad se sastoji samo od koritenja. Stvarna slunost moe postojati samo na cijeloj stvari, nikako na alikvotnom dijelu. Slunost koja postoji na jednoj estici kao poslunoj nekretnini tereti cijelo zemljinoknjino tijelo. Ovo naelo ne vrijedi za osobne slunosti. Slunosti se mogu razvrstati po raznim kriterijima. Osnovna je dioba na stvarne, osobne I nepravilne, a kriterij je nain kako je odreena osoba ovlatenika. Ako je ovlatenik odreen s obzirom na svoje vlasnitvo odreene nekretnine (realiter) onda je slunost stvarna ili realna. Ako je ovlatenik odreen s obzirom na svoju osobu (personaliter) slunost je osobna ili personalna. A ako je slunost, koja je po svojoj naravi stvarna , tj. slui boljem ili udobnijem gospodarenju jednom nekretninom, osnovana ne u korist svagdanjeg vlasnika te nekretnine, nego u korist odreene osobe (koja je ujedno I vlasnik te nekretnine), onda je to nepravilna (iregularna) slunost. Na nju se primjenjuju pravila o osobnim slunostima, no nikad se ne predmnijeva da je neka slunost nepravilna, ako je po svojoj naravi stvarna tko to tvrdi, morat e to I dokazati. Razlika je u tome to se nepravilna slunost gasi kada umre ovlatenika, a stvarna prelazi na novog vlasnika povlasne nekretnine. Do spora e redovito doi nakon ovlatenikove smrti ili otuenja povlasne nekretnine. Po sadraju se slunosti dijele na afirmativne (kojima je sadraj trpljenje) I negativne (kojima je sadraj proputanje). Afirmativne su slunosti negativna prava, a negativne prohibitivna. Po trajanju se slunosti dijele na trajne (continuae) I povremene (discontinuae). Kod prvih postoji odreeno stanje koje traje te nije potrebna neka ljudska radnja da bi se izvravala slunost. Druge se izvravaju ponavljanjem ljudskih radnja, koje moe biti esto I sasvim rijetko, a moe biti I na odreeno vrijeme ili u odreeno doba godine (sezonska slunost). Po tome moe li svatko trei uoiti da se na poslunoj nekretnini izvrava odreena slunost ili ne, slunosti se dijele na vidljive (apparentes) I nevidljive ( non apparentes). Ova je dioba vana kada se prosuuje je li stjecatelj poslune nekretnine bio u dobroj vjeri ( I tako stekao nekretninu bez slunosti, koju je netko bio stekao dosjelou, a nije ju upisao u zemljinu knjigu). Slunost moe biti naplatna, to ne znai da je steena naplatno ve da je ovlatenik duan vlasniku poslune stvari plaati naknadu za izvravanje slunosti (u novcu ili u naravi, periodino ili ne). Prividne slunosti su ovlasti kakve daje neka slunost, ali dane samo do opoziva. Sadraj im je jednak kao I kod slunosti, pa se sve do opoziva prosuuju kao slunosti. U sluaju spora mora onaj tko tvrdi da se ne radi o slunosti, nego samo o prividnoj slunosti, to I dokazati. Zakonske slunosti nisu uope slunosti, nego ogranienja prava vlasnitva u uem smislu. One postoje unutar samog sadraja prava vlasnitva, pa ili vlasnika ograniavaju u izvravanju sadraja njegova prava ili mu nameu dunost inidbe u svezi s vlasnitvom stvari. U prvom sluaju slina su slunostima, jer ograniavajui negativnu stranu prava vlasnitva vlasniku nameu dunost trpljenja; no to su ili silom propisa ili odlukom vlasti ustanovljena ogranienja prava vlasnitva, te ne postoji odreena osoba ili stvar s obzirom na koje su ustanovljena, niti postoji graanskopravni odnos izmeu vlasnika I osobe, kojoj su u interesu (u praksi najee susjedska prava). Objekt slunosti je stvar koja moe biti I pokretna I nepokretna, ali je ipak redovito nekretnina. Stvarne slunosti mogu postojati samo na nekretninama, a I osobne 79

www.pravokutnik.net

slunosti najee postoje na nekretninama, ali plodouivanje I uporaba stvari mogu postojati na pokretnim stvarima, pa ak I na pravu. Nekretnina kao posluno dobro moe biti u bilo ijem vlasnitvu. Objekt osobne slunosti moe biti I idealni dio poslune stvari, ako je to mogue. Ovlatenik stvarne slunosti je svagdanji vlasnik povlasne nekretnine. Ako je stvar u suvlasnitvu ili zajednikom vlasnitvu, ovlatenik je svaki od suvlasnika ili zajednikih vlasnika. Ako na povlasnoj nekretnini netko ima pravo graenja, onda se ovlatenik prava graenja pojavljuje I kao ovlatenik slunosti. Ovlatenik osoben slunosti je poimenino odreena osoba. Pravo plodouivanja moe na istoj poslunoj nekretnini imati I vie osoba I to dvojako: ili tako da svaka ima samostalno svoj alikvotni dio prava plodouivanja ili tako da ga imaju zajedniki. Ovlatenikova smrt nema utjecaja na trajanje stvarne slunosti, stjee je novi vlasnik povlasne nekretnine. Ovlatenik osobne slunosti redovito je fizika osoba, no nema zapreke da to bude I pravna osoba. Stjecanje slunosti obuhvaa dvoje: stjecanje slunosti koja do tada nije postojala, nego se tek osniva, te stjecanje ve postojee slunosti od strane novog ovlatenika. Slunost se moe stei originarno I derivativno. Ako se stjee bez suglasnosti vlasnika poslune stvari, stjecanje je originarno, a ako se stjee uz suglasnost (tj. temeljem pravnog posla) tada je to izvedeno stjecanje. Ipak, postoji razlika prema derivativnom stjecanju vlasnitva: vlasnik ne prenosi postojee pravo na stjecatelja, niti neke od svojih ovlasti, ve stjecatelj izvodi svoje pravo slunosti iz prava vlasnitva poslune stvari, jer vlasnika na temelju svoga prava izvodi novo pravo slunost. Stjecanje ve postojee slunosti takoer je derivativno, a takoer I translativno; s vlasnitvom povlasne stvari na stjecatelja kao pripadak prelazi I slunost. Za derivativno stjecanje slunosti potrebni su u naelu titulus (isti kao I za ostala stvarna prava) I modus. Pravni temelj stjecanja slunosti su: 1. PRAVNI POSAO vlasnik poslune stvari moe osnovati slunost na njoj u neiju korist u sporazumu sa stjecateljem (temeljem ugovora), a I jednostranim oitovanjem volje (oporuka). Samo vlasnik moe osnovati slunost ugovorom; ako je posluna stvar u suvlasnitvu ili zajednikom vlasnitvu, onda je mogu osnovati samo svi suvlasnici suglasno (iznimno, djeljivu slunost moe osnovati I suvlasnik na svom alikvotnom dijelu). Ugovor mora zadovoljavati ope pretpostavke za valjanost ugovora (pisani oblik za nekretninu), moe biti naplatan ili besplatan, moe biti samostalan ugovor no slunost se moe I sporazumno osnovati prilikom sklapanja nekog drugog ugovora (npr. kupoprodaja). Nain stjecanja ovisi o vrsti objekta: za nekretnine to je uknjiba u zemljine knjige. Od ovoga su mogue I iznimke ako sam zakon propisuje drukije ili ako nekretnine nije upisana u zemljinu knjigu (tada se polae odgovarajua isprava u sud to ima uinak uknjibe). Uknjiba se provodi u teretovnici zemljinoknjinog uloka u kojemu je upisana posluna nekretnina; sadraj I opseg slunosti treba upisati to odreenije te navesti eventualne prostorne granice, ako je izvravanje slunosti ogranieno na jedan fiziki dio te estice. Stvarna slunost e se istodobno upisati zabiljebom I u posjedovnicu zemljinoknjinog uloka, u kojemu je upisana povlasna nekretnina u iju se korist slunost osniva. Na pokretnini nain stjecanja je predaja stvari stjecatelju u nesamostalan posjed na temelju valjano oitovane volje vlasnika, usmjerene na to da se stjecatelju izvede pravo slunosti. Na temelju oporuke e slunost nastati ako vlasnik poslune stvari u oporuci tako naredi (legat). Ona je samo pravni temelj te je potreban I nain stjecanja, a I jo neke pravne injenice (smrt ostavitelja, 80

www.pravokutnik.net

odluka kojom sud na temelju oporuke osniva slunost). Slunost nastaje tek uknjibom u zemljinu knjigu, odnosno predajom pokretne stvari ovlateniku u posjed od strane nasljednika. 2. ODLUKA VLASTI samo u zakonom tono odreenim sluajevima; prema ZV u diobnom postupku te u postupku osnivanja nunog prolaza, odnosno nunog osnivanja slunosti vodova ili drugih ureaja (uvijek stvarna slunost). I u ostavinskom e postupku sud u svoju odluku unijeti osnutak slunosti (stvarne ili osobne), provodei tako ostaviteljevu oporunu odredbu (pravni posao je onda oporuiteljevo oitovanje volje a nain stjecanja upis u zemljinu knjigu). Nuni prolaz je slunost puta osnovana sudskom odlukom o kojoj odluuje opinski sud u izvanparninom postupku na zahtjev vlasnika nekretnine, koja e, ako sud usvoji zahtjev, postati povlasna nekretnina. Svrha je da se omogui bolje iskoritavanje nekretnine. Ono je vrsta djelominog izvlatenja u korist private osobe a u opem interesu; zakon odreuje da e sud istom odlukom odrediti I visinu novane naknade, koju je ovlatenik duan platiti vlasniku poslune nekretnine za sve to e on trpjeti I biti oteen, te e osnutak nunog prolaza uvjetovati potpunom isplatom te naknade. Pretpostavke za osnutak su: a) Da do te nekretnine nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom b) Da je korist od nunog prolaza za gospodarenje tom nekretninom vea od tete na poslunoj nekretnini Obje pretpostavke moraju biti ispunjene, te prolaz mora biti koristan I ekonomian. Sud ne moe osnovati nuni prolaz preko nekih u zakonu navedenih nekretnina: onih glede kojih se tome protive javni interesi (eljeznika pruga), kroz zgrade, ograena kuna dvorita; ne moe se osnovati niti u korist opeg dobra. Nije potreban poseban nain stjecanja, prolaz je osnovan u trenutku pravomonosti sudske odluke, bez obzira na uknjibu. Vlasnik povlasne nekretnine je radi publiciteta ovlaten ishoditi uknjibu, no ona ima samo deklaratorni karakter. Sud moe osnovati I slunost vodova ili drugih ureaja na tuoj nekretnini kao poslunoj a na zahtjev vlasnika nekretnine koja nema nikakve ili nema prikladne veze s dobavljaem tvari, energija ili usluga koje se tako dostavljaju. Osniva se uz obvezu ovlatenika da plati punu naknadu vlasniku poslune nekretnine te se na odgovarajui nain primjenjuju pravila o nunom prolazu. U diobnom postupku sud moe samo na prijedlog svih stranaka osnovati stvarnu slunost. Samo u sluaju da dijeli pojedinu esticu na nove, manje estice sud moe I sam, bez suglasnosti stranaka, osnovati stvarnu slunost u korist jedne estice a na teret druge. I upravna vlast moe u zakonom odreenim sluajevima osnovati stvarnu slunost; prema ZV u postupku izvlatenja (nepotpunog) I u komasacijskom postupku. 3. ZAKON samo jedan sluaj osnivanja stvarne slunosti a to je dosjelost. Posjed prava slunosti mora biti poten I istinit te ima jedinstven rok od 20 godina. Posjednik povlasne nekretnine mora je posjedovati kao poteni posjednik, dakle da nije znao niti je s obzirom na okolnosti mogao posumnjati da mu ne pripada pravo izvravati tu slunost, te da se vlasnik poslune nekretnine nije tome protivio. Potenje prestaje im posjednik dozna da mu ne pripada pravo na posjed. Bitan je I nain izvravanja; ne smije to biti silom, 81

www.pravokutnik.net

potajice ili na zamolbu do opoziva, ili uope zlouporabom povjerenja vlasnika ili posjednika poslune nekretnine. Stjecatelj mora dokazati da je u tih 20 godina barem 3 puta nastupio sluaj kada se tu slunost moglo izvravati, te da ju je svaki put I izvrio (ako trei sluaj nije nastupio, rok zastare se produuje). Za sposobnost stjecatelja I stvari vrijede opa pravila. Na prekid dosjelosti primjenjuju se pravila o prekidu dosjelosti vlasnitva, s time da se dosjelost prekida I ako doe do promjene vlasnika nekretnine, na kojoj se slunost izvrava, a novi vlasnik u asu stjecanja nije znao ni morao znati da netko izvrava sadraj slunosti. Kad se ispune sve pretpostavke dosjelosti, nastaje pravo slunosti. Vlasnik povlasne nekretnine e ga stei im protekne vrijeme dosjelosti, bez obzira na to upisao tu slunost u zemljine knjige ili ne (upis ima samo deklaratorni karakter). Dosjelost slunosti ne djeluje prema treemu koji je stekao vlasnitvo poslune nekretnine a da nije znao niti morao znati da je na njoj osnovana slunost, koja nije upisana u zemljinu knjigu. Za ocjenu je li taj stjecatelj bio u dobroj vjeri moe biti vana I okolnost radi li se o vidljivoj slunosti ili ne; za vidljivu slunost tee e se moi dokazati neznanje. Zbog zatite povjerenja takvog stjecatelja u potpunost zemljinih knjiga, on e nekretninu stei bez neupisane slunosti, a slunost e se ugasiti. Ovlatenik slunosti ima za zatitu svojeg prava na raspolaganju opa sredstva kao I svi nositelji stvarnih prava te zahtjev (tubu) specifian za zatitu slunosti. Opa su sredstva: a) samopomo I tuba zbog smetanja posjeda, kojima se zapravo titi posjed prava slunosti, ali time I posredno I samo pravo b) obveznopravni zahtjev radi ispunjenja ugovora o osnivanju slunosti c) prejudicijelna tuba (radi utvrenja da slunost postoji), kad je doputena po procesnom pravu d) sredstva za zatitu knjinih prava po pravilima zemljinoknjinog prava Specifina tuba kojom ovlatenik titi svoje pravo slunosti naziva se ACTIO CONFESSORIA ovlatenik od vlasnika poslune stvari zahtijeva da prizna postojanje slunosti I da trpi izvravanje te slunosti na svojoj stvari odnosno da proputa na njoj initi ono to je na temelju te slunosti duan proputati. Aktivno legitimiran je ovlatenik slunosti (ili svaki pojedini suvlasnik tj. zajedniki vlasnik). Pasivno legitimiran je vlasnik poslune stvari, no I svatko trei koji svojim inima nijee tuiteljevo pravo slunosti ili ga samovlasno onemoguuje ili uznemirava u izvravanju tog prava. Tuitelj mora dokazati svoje pravo slunosti I tuenikov in kojim smeta izvravanje tog prava; treba dokazati pravni temelj I nain stjecanja, a ako je slunost stekao pravnim poslom I vlasnitvo prednika (kod stvarne slunosti I vlasnitvo povlasne nekretnine). Tuba zastarijeva u roku od 20 godina, koji poinje tei od dana kada je ovlateniku oduzet ili smetan posjed prava. Mogua je I tzv. publicijanska actio confessoria ili tuba predmnijevanog ovlatenika slunosti njome e se posluiti posjednik prava slunosti koji moe dokazati pravni temelj I istinit nain svog stjecanja posjeda te slunosti. Ako pred sudom dokae te injenice, za njega se predmnijeva da je ovlatenik samog prava slunosti pa se dalje primjenjuju pravila o tubi predmnijevnog vlasnika. Time se olakava zatita onom ovlateniku koji je u posjedu prava slunosti, ali ne moe dokazati pravni temelj stjecanja tog prava, vlasnitvo prednika ili svoje vlasnitvo povlasne nekretnine.

82

www.pravokutnik.net

Razlozi prestanka slunosti su ili oni koji vrijede za sva stvarna prava ili oni koji vrijede za stvarna prava na tuoj nekretnini, sva ili barem neka od njih, te jo jedan specifian za slunosti zastara. 1. Propast stvari svaka slunost prestane kada propadne posluna stvar, a stvarna slunost I kad propadne povlasna stvar. Ako stvar samo privremeno propadne, tj. bude obnovljena, slunost oivljava (dakle slunost prestaje samo pod uvjetom da se stvar ne vrati u prijanje stanje). Jednak uinak ima I kad se stvar stavi van prometa ili kad nastupi trajna nemogunost daljenjeg izvravanja slunosti. Iznimka je plodouivanje koje postoji I nakon propasti poslune stvari na nadomjestku za nju (osigurnina, naknada za stvar, pravo). 2. Odreknue jednostrana izjava ovlatenika slunosti. Svatko se moe odrei slunosti, bez obzira na pravni temelj njena nastanka. Iznimno e ovlateniku trebati suglasnost plodouivatelja njegove stvari ili zalonog vjerovnika. Da bi odreknue imalo pravni uinak moraju biti ispunjene pretpostavke za valjanost (jednostranog) pravnog posla; slunost upisana u zemljinu knjigu treba se izbrisati. 3. Istek roka I ispunjenje raskidnog uvjeta slunost upisana u zemljinu knjigu ne prestaje automatski istekom roka ili ispunjenjem raskidnog uvjeta, ve brisanjem. 4. Sjedinjenje spajanje slunosti I vlasnitva poslune stvari u istoj osobi (jer se ne moe imati slunost na vlastitoj stvari). Ako se u takvom sluaju ne zahtijeva brisanje slunosti koja je upisana u zemljinu knjigu, a vlasnitvo tih nekretnina se opet razdvoji, slunost e ponovno oivjeti (u meuvremenu je mirovala). Potrebno je brisanje slunosti iz zemljine knjige kako bi ona uistinu prestala. 5. Prestanak ovlatenika kod osobnih slunosti jer stvarne prelaze na nasljednike. No postoje iznimke: osobna slunost moe biti osnovana za ovlatenika I njegove nasljednike (nakon smrti ovlatenika prelazi na njih, a nakon njihove se gasi) ili za cijelu obitelj (prestaje kad obitelj izumre). U sumnji smatra se da je slunost osnovana u korist nasljednika. 6. Ukinue na temelju odluke ako slunost izgubi svoju razumnu svrhu, trebala bi prestati postojati. Zakon daje vlasniku poslune stvari pravo zahtijevati od suda da takvu slunost ukine (ak I ako je osnovana ugovorom). Posebno je regulirano ukidanje slunosti puta I nunog prolaza: sud e na zahtjev vlasnika poslune nekretnine ukinuti slunost, bez obzira na temelj nastanka, ako utvrdi da postoji drugi prikladniji ili jednako prikladan prolaz, ali koji vlasniku poslune nekretnine ini manje tete ili ako postoji jednako prikladan javni prolaz. Ovlatenik ija je slunost ukinuta nema pravo na naknadu; prestaje brisanjem. 7. Rastereenje zemljita ukidanje odreenih tereta na odreenim zemljitima; odreuje ga zakon u opem interesu, uz odtetu ili bez nje. Ako bi ukinue slunosti imalo karakter izvlatenja, ovlatenik ima pravo na punu naknadu. Slunost e prestati kad se ispune zakonom odreene pretpostavke, a ako je upisana u zemljinu knjigu onda brisanjem (bez ako je zakonom propisano). 8. Zatita tueg povjerenja slunost se moe stei I izvanknjino, to je iznimka od naela upisa I mogua je samo u zakonom odreenim sluajevima (dosjelost I stjecanje temeljem odluke vlasti). Ako ovlatenik ne upie svoje pravo u zemljinu knjigu, ono moe prestati ako poslunu stvar stekne netko

83

www.pravokutnik.net

tko za njegovu slunost nije niti je morao znati (jer nije duan istraivati izvanknjino stanje). 9. Neizvravanje ako ovlatenik svoju slunost ne izvrava odreeno vrijeme, izgubit e je. Slunost zastarijeva neizvravanjem kroz 20 godina kada se ovlatenik svojim pravom nije uope, niti djelomino sluio. Usucapio liberatatis (dosjelost slobode) je poseban sluaj neizvravanja slunosti, kvalificirano neizvravanje ovlatenik nije izvravao slunost jer se vlasnik poslune stvari tome protivio; ako potraje 3 godine slunost prestaje. Vlasnik poslune stvari ne mora biti u dobroj vjeri kada zabranjuje izvravanje. Za uknjibu brisanja (u oba sluaja) potrebna je sudska presuda kojom je utvreno da je slunost prestala zbog neizvravanja. 10.Ovrna prodaja nije nain prestanka slunosti, no postoje iznimke kod osobnih slunosti na nekretninama; nee prestati one slunosti upisane prije hipoteke na nekretnini. One upisane poslije prestaju pravomonou sudskog rjeenja o dosudi nekretnine kupcu. STVARNA SLUNOST je stvarno pravo svagdanjeg vlasnika odreene nekretnine (povlasna nekretnina) da se za potrebe te nekretnine na odreeni nain slui tuom nekretninom (posluna nekretnina), iji svagdanji vlasnik to mora trpjeti ili mora proputati odreene radnje glede svoje nekretnine koje bi inae imao pravo initi. One postoje iskljuivo na nekretninama; ovlatenik je svagdanji vlasnik odreene nekretnine. Faktiki postoje u korist nekretnine (a pravno u korist ovlatenika) sa svrhom da se tom nekretninom to bolje, ugodnije ili lake gospodari. Zakon izriito doputa da povlasna nekretnina bude I javno dobro u opoj ili javnoj uporabi, ako se tome ne protivi njihova pravna narav. Povlasna I posluna nekretnina ne moraju biti susjedne. Ovlatenik moe na poslunoj nekretnini imati neku napravu kojom izvrava slunost; on ju je duan drati u urednom stanju, snosi trokove odravanja no ako I vlasnik ima koristi od te naprave onda I on doprinosi njenom odravanju (razmjerno svojoj koristi). I za samu poslunu stvar trokove odravanja I popravka duan je snositi ovlatenik, ali ako se I vlasnik njome koristi onda ti trokovi razmjerno terete I njega; ako ih ne eli snositi, mora se odrei daljnjeg sukoritenja ili stvar prepustiti ovlateniku ak I protiv njegove volje. Ako je slunost naplatna onda je ovlatenik duan vlasniku davati naknadu (ne mora biti novac) za izvravanje slunosti. Vlasnici poslune I povlasne nekretnine mogu osnovati stvarnu slunost kakva im treba (ako joj je sadraj mogu I doputen); mogu sporazumno svaku slunost prilagoditi svojim potrebama: mogu je pravnim poslom osnivanja ograniiti, opteretiti Prema namjeni povlasne nekretnine stvarne sl. dijele se na: 1. POLJSKE ako je povlasna nekretnina namijenjena poljodjelstvu a) Slunosti puta ZV ih dijeli na pravo staze (servitus itineris) ovlatenik moe njome hodati I putati si druge ljude, nije ovlaten jahati niti voziti bicikl (ak ga ne smije ni gurati) progona stoke (servitus actus) moe se sluiti I kolicima; obuhvaa I pravo staze. Ne ovlauje na vuu tekih tereta preko poslunog zemljita kolnika (servitus viae) ovlatenik se moe voziti jednom ili vie zaprega, motornim vozilom I biciklom; obuhvaa I pravo staze I pravo progona stoke (samo vezane) Svaku od njih moe na zahtjev stranke osnovati prislino sud u izvanparninom postupku ako su ispunjene zakonom odreene pretpostavke (nuni prolaz!). Prostor na poslunoj nekretnini za izvravanje ovih prava mora biti toliki koliko je 84

www.pravokutnik.net

nuno da bi ih se izvravalo, a s obzirom na mjesne prilike. Ako zbog kakve nepogode put postane neupotrebljiv, a nadlena vlast ne poduzme odmah potrebne mjere, mora se do uspostave prijanjeg stanja odrediti novi prostor. b) Slunosti vode Pravo crpsti vodu ukljuuje I pravo na slobodan pristup vodi Pravo pojiti stoku ukljuuje I pravo pojiti stoku te crpsti vodu Slunost vodovoda daje pravo vodu s tue nekretnine navraati na svoju ili sa svoje odvraati na tuu te u tu svrhu postaviti cijevi, ljebove, brane, spremnike za vodu I druge naprave u mjeri koja se utvruje po potrebama povlasne nekretnine, a o svome troku. c) Slunosti pae vrsta I broj stoke te vrijeme I mjera izvravanja odreuju se kod osnivanja; ako u asu stjecanja to nije odreeno, mjerodavno je kako se mirno izvravao posjed prava slunosti pae tijekom 20 godina. Ne ovlauje ni na kakvu drugu korist; ovlatenik ne smije kositi travu niti iskljuiti stoku vlasnika poslune nekretnine od pae na njoj. d) umske slunosti ukljuuje pravo sjei drva prema potrebama ili samo suhe grane, skupljanje ira, suhog lia I sl. Primjenjuju se odredbe o pravu pae. 2. KUNE SLUNOSTI ako povlasna nekretnina obuhvaa I zgradu, a nije namijenjena poljodjelstvu. Mogu se podijeliti na: a) Afirmativne vlasnika ovlauju da neto poduzima na susjedovoj nekretnini kao poslunoj a taj je to duan trpjeti. Ukljuuje pravo: Nasloniti teret svoje zgrade na tuu Gredu ili ronik umetnuti u tui zid Imati dijelove svoje zgrade u susjedovom zranom prostoru ili na susjedovom zemljitu, ili imati prozor u tuem zidu radi svjetla ili vidika Imati svoje naprave na tuoj nekretnini Provoditi dim ili druge plinove kroz susjedov dimnjak Navoditi kapnicu sa svog krova na tuu nekretninu Odvoditi ili prolijevati tekuine na susjedovo zemljite b) Negativne vlasnika ovlauju na to da vlasnik poslune nekretnine neto proputa, to bi inae slobodno inio. Ovdje pripadaju dunosti: Svoju kuu ne povisivati (zbog zraka, vidika..) Kuu ne snizivati (zbog bure) Ne oduzimati povlatenoj zgradi svjetlo I zrak ili vidik Ne odvraati kinicu sa krove svoje kue od susjedova zemljita kojem bi mogla koristiti za polijevanje vrta ili punjenje cisterne OSOBNA SLUNOST je stvarno pravo koje ovlauje pojedinano odreenu osobu da se na odreeni nain slui tuom stvari, iji svagdanji vlasnik to mora trpjeti. Ona je strogo osobno pravo koje pripada poimenino odreenoj osobi radi zadovoljavanja nekih njezinih potreba (moraju imati razumnu svrhu koja zasluuje pravnu zatitu). Traju samo onoliko na koliko su osnovane, a najdue do ovlatenikove smrti (iznimno ako su osnovane I u korist ovlatenikovih nasljednika). One su neotuive pa ih se ne moe prenijeti na drugu osobu kao ovlatenika. Ovlatenik ne mora sam izvravati slunost, to mogu I njegovi ukuani; izvravanje plodouivanja ali ne I uporabe ovlatenik moe prepustiti I drugoj osobi, naplatno ili besplatno. Nastaju samo na temelju pravnog posla ugovora ili oporuke. Njihov broj je u naem pravu ogranien: 85

www.pravokutnik.net

1. Pravo plodouivanja (ususfructus) je osobna slunost na temelju koje se ovlatenik moe u svakom pogledu sluiti tuom stvari, ali u skladu s njezinom namjenom I uvajui joj supstancu. Plodouivatelj moe biti I fizika I pravna osoba; ako ih je vie svaki je samostalni nositelj svoga dijela prava plodouivanja, osim ako im pripada zajedniki. Predmet plodouivanja je nepotrona stvar (nepokretna, pokretna ili vie pokretnih zajedno) sa svim svojim pripadnostima. Ono je djeljiva slunost pa moe postojati I na alikvotnom dijelu poslune stvari. Kao stvar ovdje se tretira I pravo pa I ono moe biti predmet plodouivanja ako daje plodove ili druge koristi (npr. glavnica koja daje kamate). Ako se osnuje plodouivanje na cijelom imanju onda se kao predmet plodouivanja javljaju I potrone stvari nepravo plodouivanje (quasiusufructus) osniva se I na (ne)potronim zamjenljivim stvarima namijenjenim otuivanju I na pravu koje ne daje plodove. Ovaj odnos je zapravo obveznopravne naravi I vrlo je slian zajmu; razlika je u svrsi koja je kod zajma kredit, a kod nepravog plodouivanja imovinski osigurati neku osobu. Ovakvo plodouivanje traje do isteka roka ili smrti ovlatenika. Plodouivatelj je ovlaten sluiti se poslunom stvari bez obzira na to kolike su mu potrebe, ali u skladu s njezinom temeljnom namjenom; ima pravo posjedovanja (nesamostalnog) te stvari te na potpunu uporabu I na sve koristi od te stvari, ali uvajui njenu supstancu. Vlasnik ima pravo na posredni posjed svoje stvari I na pravno raspolaganje njome; moe stvar otuiti (ali optereenu plodouivanjem) I opteretiti. Pripadaju mu sve koristi od stvari koje nemaju karakter ploda u irem smislu. Prirataj poslune stvari pripada vlasniku, no onda se I na njega proiruje plodouivanje. Vlasnik I plodouivatelj mogu radi lakeg dokazivanja uzajamnih trabina sastaviti ovjerovljeni popis svih poslunih stvari s naznakom njihove vrijednosti u doba popisa I procjene (ako ne, predmnijeva se da je plodouivatelj primio stvar srednje kakvoe). Poboljice nisu duni obavljati ni vlasnik stvari ni njen plodouivatelj, ali mogu oba. Vlasniku treba doputenje plodouivatelja, osim u sluajevima kada su poboljice nune ili kad se vlasnik obvee da e plodouivatelju dati punu odtetu za uporabu I prihod koje je izgubio zbog obavljanja radova (od odtete vlasnik moe odbiti korist koju plodouivatelj ima od poboljica). Plodouivatelj koji obavi poboljice bez suglasnosti vlasnika ima poloaj poslovoe bez naloga (ima i ius tollendi). Plodouivatelj ima pravo na isti prihod od iste vrijednosti; njegov je sav prihod koji posluna stvar daje bez umanjenja supstance, ali on snosi sve trokove za uporabu I iskoritavanje kao I za redovito odravanje I obnavljanje poslune stvari, te terete koji je optereuju. Vlasnitvo plodova I drugih koristi koje su se odvojile od stvari a da se nije umanjila njena supstanca, plodouivatelj stjee odvajanjem. On ima pravo I na sve civilne plodove. Mora poslunu stvar uvati kao dobar domain; ne smije ju unititi ili joj promijeniti namjenu, mora ju popravljati I obnavljati ono to se s vremenom istroilo. On ipak ne snosi sve trokove odravanja, razlikuju se redoviti popravci I obnavljanje od izvanrednih; prve snosi plodouivatelj a druge vlasnik (ako ih plodouivatelj nije skrivio). Plodouivatelj snosi I terete povezane s objektom plodouivanja javne obveze (porezi), stvarne terete na poslunoj nekretnini te kamate na trabine, koje su osigurane hipotekom na poslunoj nekretnini. Plodouivatelj je duan vlasniku poslune stvari na njegov zahtjev dati primjereno osiguranje (kauciju) ako je supstanca stvari ugroena kad postoji 86

www.pravokutnik.net

opasnost da e se zbog naina na koji plodouivatelj rabi I iskoritava stvar njezina vrijednost smanjiti; po pravilima zalonog prava. Ako se stranke ne mogu sporazumjeti o iznosu, odredit e ga na zahtjev sud. Ako plodouivatelj ne bi dao osiguranje na koje se obvezao ili koje je odredio sud, vlasnik moe zahtijevati da sud ukine plodouivanje (tada je duan plodouivatelju dati pravednu naknadu). Sud moe udovoljiti zahtjevu, no moe I postaviti upravitelj poslunom stvari kad to zahtijeva plodouivatelj, koji se obvezao da e sve trokove te uprave snositi kao trokove ze uporabu I iskoritavanje poslune stvari. Nakon prestanka prava plodouivanja dunost je ovlatenika da posjed poslune stvari preda njenu vlasniku u stanju u kakvu ju je bio primio, inae odgovara za smanjenje njezine vrijednosti. Prirodni plodovi koji u asu povrata stvari jo nisu odvojeni, vlasnikovi su. Plodouivatelj ima pravo na naknadu trokova, koje je imao da bi dobio plodove, prema pravilima o poloaju potenog posjednika prigodom povrata stvari vlasniku. Plodouivateljeve dunosti I odgovornosti prelaze I na njegove nasljednike (univerzalne sukcesore). 2. Pravo uporabe (usus) je osobna slunost na temelju koje se ovlatenik moe za svoje potrebe sluiti tuom stvari prema njenoj namjeni I uvajui njezinu supstancu. Prema ZV uporabovnik ima kao I plodouivatelj pravo na uporabu I koritenje, pa je razlika samo kvantitativna; uporabovnik se smije koristiti stvarju samo u opsegu svojih potreba. Na odgovarajui se nain primjenjuju pravila o pravu plodouivanja, ako zakonom nije to drugo odreeno ili ako to ne zahtijeva pravna narav prava uporabe. Uporaba nije djeljiva, ne moe ju imati vie osoba, osim kad su one u takvom odnosu da im ono pripada zajednioki. Predmet prava uporabe jednak je kao I plodouivanje s razlikom da predmet uporabe ne moe biti potrona stvar. Uporabnikove ovlasti su sadrajno jednake plodouivateljevima, ali su opsegom ograniene; smije se njome sluiti samo u okviru svojih potreba, pa sve ostale pripadaju vlasniku. Pravo uporabe izvrava sam, sa svojim ukuanima. Ovlatenikove se potrebe prosuuju prema objektivnom kriteriju koliko bi se osoba njegove dobi te zvanja, zanimanja I obiteljkog kuanstva trebao za svoje potrebe sluiti takvom poslunom stvari; prema stanju kad je slunost osnovana. Uporabovnik stjee plodove ubiranjem (I civilne plodove). Vlasnik je duan snositi sve redovite I izvanredne trokove I terete poslune stvari I on je o svom troku mora odravati u dobru stanju, ali samo do visine koristi koja mu preostane nakon to uzuar namiri svoje potrebe. 3. Pravo stanovanja (habitatio) je osobna slunost na temelju koje se ovlatenik moe sluiti tuom stambenom zgradom ili njezinim dijelom za stanovanje. Sadraj moe biti ili uporaba u svrhu stanovanja (u pravilu) ili plodouivanje u svrhu stanovanja (ako je ovlatenik ovlaten sluiti se svim dijelovima zgrade koji su za stanovanje). Izvravanje slunosti uvijek je ogranieno samo na dijelove nekretnine namijenjene stanovanju. Svrha je iskljuivo stanovanje, pa ga se smije izvravati samo u tom opsegu uvajui supstancu nekretnine. Vlasniku se ne smije onemoguiti ili oteati nepotrebno nadgledanje cijele njegove nekretnine. Vlasnik je slobodan u svakom pogledu raspolagati onim dijelovima zgrade koji nisu namijenjeni stanovanju, a I stambenima koji nisu obuhvaeni slunou; pritom ne smije sprijeiti ovlatenika da izvrava svoje pravo stanovanja.

87

www.pravokutnik.net

GLAVA 17.

PRAVO IZ STVARNOG TERETA

STVARNI TERET je za svakoga mjerodavna optereenost nekretnine neijim stvarnim pravom na ponavljana davanja i/ili injenja na teret vrijednosti te nekretnine. Teret je stvarnopravne naravi pa prati stvar koju optereuje, djelujui apsolutno. Osnuje li se stvarni teret, osnovala se stvarnopravna odgovornost za ponavljana davanja i/ili injenja koja su sadraj tog tereta. On umanjuje pravnu vlast njezinog svagdanjeg vlasnika vlasnici se mogu mijenjati, ali dok god postoji stvarni teret na nekretnini dotle e korisnik tog tereta imati pravo iz stvarnog tereta, koje e ga ovlaivati da mu se na teret vrijednosti optereene nekretnine ponavljano neto daje ili ini, te da se za to odgovara vrijednou te nekretnine. Prema temelju svog nastanka dijele se na privatnopravne (koji se osnivaju na privatnopravnom temelju: pravnom poslu ili odluci nadlene vlasti) i javnopravne (osnovani na temelju zakona). Prema sadraju mogu biti naturalni (ponavljana davanja stvari ili izvravanja odreenih inidbi rada) I novani (ponavljana davanja novca novane rente). Prema tome u iju je korist odreen teret, razlikuju se stvarni tereti u korist nekretnina (predijalni stvarni tereti) I stvarni tereti u korist osoba (personalni stvarni tereti). Prema trajnosti, dijele se na terete ogranienog trajanja (ogranieni su zavrnim rokom ili uvjetom, izriito postavljenim u sadraju tereta) I trajne (I oni e prestati nastupi li neka okolnost koja je zakonom odreena za pretpostavku prestanka stvarnog tereta). Predmet stvarnog tereta moe biti jedino nekretnina, I to jedino ona koja je sposobna biti predmetom zalonog prava; ujedno su optereene I sve njene pripadnosti. Moe se opteretiti I vie nekretnina zajedno kao da su one sve jedan objekt (vrijedit e pravila o simulatnoj hipoteci). I idealni dio nekretnine moe biti optereen kao I pravo graenja, dok to ne mogu biti pokretnine ni subjektivna prava. Optereenik stvarnim teretom je odreen svojim stvarnopravnim statusom glede nekretnine stvarni teret tereti nekretninu, ma ija ona bila vlasnik, suvlasnik, zajedniki vlasnik, etani vlasnik, prehodni vlasnik do I potonji od ispunjenja roka/uvjeta). Umjesto vlasnika e stvarni teret koji tereti njegovu nekretninu morati snositi I osoba koja tu nekretninu samostalno posjeduje, kao I osoba koja ima pravo plodouivanja na njoj. Korisnik stvarnog tereta je onaj u iju je korist nekretnina optereena, pa je stoga nositelj prava iz tog stvarnog tereta; treba biti odreen ili barem odrediv, bilo realiter (nekretninom predijalan teret), bilo personaliter (osobno personalan teret). Kada je nekretnina optereena stvarnim teretom u korist neke druge nekretnine, tada je korisnik takvog tereta odreen realiter, naime svojim stvarnopravnim statusom glede povlasne nekretnine. Korisnik je tada u pravilu vlasnik povlasne nekretnine, ali bi kao korisnik mogao biti odreen I onaj tko je nositelj prava graenja na povlasnoj nekretnini (pravo mu pripada najdulje dok traje pravo graenja). Nekretnina je optereena u korist neke osobe personaliter, ako je korisnik tog tereta odreen kao osoba, a to moe biti: a) Kao pojedinac nakon njegove smrti teret prestaje b) Kao pojedinac I njegovi nasljednici prvi korisnik je pojedinac, a nakon njegove smrti on traje u korist onih koji ga nakon njegove smrti nasljeuju

88

www.pravokutnik.net

kao njegovi nasljednici (sveopi). Ako nije to posebno odreeno, stvarni teret traje samo u korist onih koji nasljeuju prvog korisnika c) Kao odreena obitelj oni su korisnici pa tek kada svi izumru, prestaje taj stvarni teret; u dvojbi smatra se da je teret osnovan u korist obitelji Sadraj stvarnog tereta je inidba koju je optereenik obvezan ponavljano izvravati korisniku tereta na teret vrijednosti optereene nekretnine, odnosno sa stajalita korisnika stvarnog tereta, inidba koju on ima pravo ponavljano dobivati na teret vrijednosti optereene nekretnine. inidba treba biti mogua, doputena I odreena ili barem odrediva inidba ponavljanih davanja stvari ili novca, ili drugih injenja, koja ima novanu vrijednost. Sporedni sadraj je neko jednokratno davanje ili injenje koje ima novanu vrijednost, za koje bi onda na odgovarajui nain vrijedilo isto ono to I za inidbe koje su glavni sadraj tereta. I vie jednokratnih inidaba bi moglo biti sporedni sadraj nekog stvarnog tereta, ali nipoto ne mogu biti jedini, ni glavni sadraj stvarnog tereta. Dok stvarni teret traje sadraj mu je u pravilu onaj s kojim je osnovan; on moe biti I naknadno mijenjan pod pretpostavkama I na nain odreen zakonom. Javnopravnim stvarnopravnim teretima preinauje sadraj javna vlast u granicama svoje nadlenosti, onako kako I osniva takve terete. Privatnopravne se moe preinaiti samo u sporazumu s vlasnikom optereene nekretnine. Da bi pravni teret bio osnovan, potrebno je da su ispunjene sve ope pretpostavke stjecanja stvarnih prava, kao I odgovarajue posebne pretpostavke tog stjecanja. Privatnopravni tereti se osnivaju na odreenoj neketnini kao poslunoj na temelju pravnog posla vlasnika nekretnine koju se optereuje ili odlukom suda. Javnopravni stvarni tereti osnivaju se na temelju zakona. Osnivanje na temelju pravnog posla izvoenjem iz vlasnitva nekretnine koju se optereuje; osniva se na temelju valjanog pravnog posla vlasnika nekretnine koju se optereuje, a na nain odreen zakonom. Pravni temelj moe biti jedino valjani pravni posao usmjeren na osnutak tog tereta; bitni sadraj su odredbe o osnivanju tereta na odreenoj nekretnini, o sadraju tog tereta I o korisniku tereta. Mogue je pravnim poslom odrediti I ogranienje tog stvarnog tereta kakvim moguim I doputenim uvjetom, rokom, ili kakvim drugim ogranienjem koje je mogue, a nije nedoputeno, niti je suprotno pravnoj naravi prava iz stvarnog tereta; sve mora biti u pisanom obliku. Stvarni teret se osniva upisom u zemljinu knjigu (uknjibom). Upisat e se kao stvarni teret na nekretnini koju se njime optereuje, a kad se osniva predijalni stvani teret tada jo I kao pravo u korist povlasne nekretnine. Ako nisu ispunjene sve pretpostavke za uknjibu, teret e se predbiljeiti. Na nekretnini koja nije upisana u zemljinu knjigu, teret e se osnovati tako to e se u sud poloiti ovjerovljena isprava kojom vlasnik nekretnine doputa uknjibu stvarnog tereta na njoj. Stvarni teret moe osnovati I nevlasnik ali jedino u sluajevima u kojima se titi stjecateljevo povjerenje u zemljine knjige; ako se izjalovilo osnivanje stvarnog tereta na temelju pravnog posla, jer je to bio pravni posao nevlasnika (ili neovlatenog vlasnika), ali je on ipak osnovan time to su ispunile pretpostavke pod kojima se titi stjecateljevo povjerenje u zemljine knjige primjenjuju se pravila za stjecanje prava vlasnitva na temelju pravnog posla upisom u zemljinu knjigu. Osnivanje na temelju odluke suda u postupku razvrgnua suvlasnitva odnosno diobe zajednikog vlasnitva I u ostavinskom postupku; u oba sluaja jedino kada je ovlaten u tom postupku osnovati slunost. Inae sud moe svojom odlukom osnovati stvarni teret na neijoj nekretnini jedino ako ga na to ovlauje poseban zakon. Kod ovakvog osnivanja na odgovarajui se nain primjenjuju pravila o osnivanju slunosti odlukom suda; stvarni teret e nastati samom pravomonou 89

www.pravokutnik.net

sudske odluke, a da nije potreban upis u zemljinu knjigu. No stjecatelj je ovlaten ishoditi upis kako bi lake zatitio svoje pravo. Osnivanje na temelju zakona ako I kada se ispune zakonom odreene pretpostavke. Zakonska pretpostavka osnivanja je I odluka nekog drugog subjekta koji ima javna ovlatenja, ali takav se osniva na temelju zakona, a ne na temelju te odluke; njome se tono odreuje inidba koja je sadraj tog tereta. Javnopravni teret se ne upisuje u zemljinu knjigu, ako posebni zakon na temelju kojeg se osniva, nije drukije odredio. Tko stekne nekretninu, stekao ju je optereenu javnopravnim teretima neupisanim u zemljinu knjigu, bez obzira na to je li znao za njih ili ne; onaj koji je, makar I u dobroj vjeri, stjecao nekretninu (ili neko pravo na njoj) postupajui s povjerenjem u zemljine knjige, ne uiva pritom zatitu povjerenja u potpunost zemljinih knjiga glede onih prava koja postoje na temelju zakona, a ne upisuje ih se u zemljinu knjigu. Svaki stvarni teret prestaje na temelju samog zakona propau optereene nekretnine, a predijalni stvarni teret prestaje I u sluaju da propadne povlasna nekretnina. Kada je stvarni teret osnovan na neijem pravu graenja, u pravilu e prestati s prestankom tog prava graenja. Stvarni teret prestaje po samom zakonu, bez njegovog brisanja iz zemljine knjige. Vrati li se nekretnina u prijanje stanje, odnosno bude li joj vraena sposobnost da bude objektom prava vlasnitva, time oivljava I stvarni teret. Na temelju pravnog posla prestaje valjanim jednostranim odreknuem njegova korisnika od prava koje za nj proizlazi iz tog tereta, ali jedino odreknuem od temeljnog prava iz stvarnog tereta, jer se odricanje od pojedinanih prava na davanja ili injenja ne smatra odreknuem od stvarnog tereta. Ako je vie korisnika, a sadraj tereta je nedjeljiv, pojedini ovlatenik ne moe se odrei bez suglasnosti ostalih. Ni vlasnik povlasne nekretnine optereene pravom plodouivanja ili zalonim pravom ne moe se odrei predijalnog stvarnog tereta u korist te nekretnine bez pristanka ovlatenika tih prava. Samim odreknuem ne prestaje pravo upisano u zemljine knjige, nego tek brisanjem. Stvarni teret koji je osnovan uz ogranienje zavrnim rokom ili raskidnim uvjetom, prestaje istekom roka ili ispunjenjem uvjeta; ako je upisan u zemljinu knjigu prestaje tek brisanjem. Stvarni teret moe prestati I na temelju odluke suda o njegovom ukidanju; tada e pravomona sudska odluka o ukidanju biti pravni temelj prestanka, ali e teret prestati tek njegovim brisanjem u zemljinoj knjizi. Javnopravni stvarni teret ne moe prestati odlukom suda, jer on nema tu ovlast. Privatnopravne terete sud je ovlaten ukinuti u nekoliko sluajeva: 1. Izgubi li stvarni teret razumnu svrhu, sud je ovlaten, na zahtjev vlasnika optereene nekretnine, donijeti odluku o ukidanju privatnopravnog tereta, osnovanog bilo na temelju pravnog posla bilo na temelju sudske odluke 2. Sud e ukinuti predijalni stvarni teret na zahtjev vlasnika optereene nekretnine kojemu se diobom povlatene nekretnine bez njegovog pristanka otealo optereenje njegove nekretnine, ako ne odlui da se smanje davanja I injenja vlasnika optereene nekretnine 3. Zemljinoknjini sud je ovlaten da na zahtjev vlasnika optereene nekretnine odredi amortizaciju stvarnog tereta, pod pretpostavkama I u postupku odreenom zemljinoknjinim pravom Stvarni teret koji nije upisan u zemljinu knjigu prestat e zbog zatite povjerenja u potpunost zemljinih knjiga, kada optereenu nekretninu stekne osoba koja nije znala niti je morala znati da on postoji; samo iznimno. 90

www.pravokutnik.net

Stvarni teret koji je bio osnovan u korist odreene osobe prestaje smru te osobe, odnosno prestankom pravne osobe, ako nije drukije odreeno. Stvarni tereti mogu prestati I na temelju posebnog zakona, koji odreuje rastereenje nekretnina; zakonodavac moe iz gospodarskih ili politikih razloga odrediti prestanak stvarnih tereta koji terete sve ili neke vrste nekretnina. Stvarni tereti e prestati ako se ispune pretpostavke odreene posebnim zakonom, ali oni upisani u zemljinu knjigu prestaju tek brisanjem. Ako rastereenje ujedno ima karakter izvlatenja, korisnik tereta ima pravo na naknadu. PRAVO IZ STVARNOG TERETA je ogranieno stvarno pravo na nekretnini koje svojeg nositelja (korisnika tereta) ovlauje na to da mu se na teret njezine vrijednosti daju stvari ili ine injenja koje su sadraj toga stvarnog tereta, a da mu za to odgovara svagdanji vlasnik optereene nekretnine njezinom vrijednou. Ono je samostalno ogranieno stvarno pravo (nije akcesorno nekoj trabini), podvrgnuto je naelu odreenosti (stvarni teret postoji samo sa sadrajem koji je individualiziran I tono odreen, te na nekretnini koja je odreena), neodvojivo je od nekretnine koju optereuje, a kada postoji u korist neke nekretnine - I od te povlasne nekretnine, nezastarivo je. Njegova slinost sa pravom slunosti je u tome to su I jednoi drugo ograniena stvarna prava koja svojeg nositelja ovlauju na neke inidbe vlasnika optereene nekretnine. Razlika je u tome to slunosti ovlauju na to da vlasnik optereene nekretnine u korist ovlatenika slunosti neto trpi ili proputa (negativne inidbe), a pravo iz stvarnog tereta ovlauje svog korisnika da mu vlasnik inidbe neto daje ili ini (pozitivne inidbe). Slinost sa zalonim pravom je u tome to su oba ograniena stvarna prava koja ovlauju svoga nositelja na namirivanje dospjelih, a neizvrenih inidaba iz vrijednosti optereene nekretnine stvaraju stvarnopravnu odgovornost. Razlika je u karakteru meusobnog odnosa izmeu stvarnog prava I obveze. Predmet prava iz stvarnog tereta je nekretnina, optereena stvarnim teretom. Ovlatenik prava iz stvarnog tereta, njegov korisnik je: a) Kod predijalnih tereta svagdanji vlasnik povlasne nekretnine b) Kod osobnih osoba u iju korist je teret odreen 1. Pojedine osobe (fizike ili pravne) 2. Pojedine fizike osobe I uz to izriito u korist njezinih nasljednika 3. Pojedine obitelji Ovlateniku prava iz stvarnog tereta pripadaju odreene koristi od vrijednosti optereene nekretnine, pa ima glede te nekretnine dvije ovlasti, od kojih je jedna glavna a druga sporedna. Stvarni teret ovlauje svojeg korisnika na to da mu svagdanji vlasnik optereene nekretnine na teret njezine vrijednosti izvrava one inidbe koje su sadraj stvarnog tereta na toj nekretnini. Ujedno pravo iz stvarnog tereta ovlauje korisnika na to da dospjele a neispunjene pojedinane inidbe, namiruje iz vrijednosti optereene nekretnine, ma ija ona bila. Ovlast korisnika prava stvarnog tereta da mu svagdanji vlasnik optereene nekretnine izvrava odreene inidbe, korisnikovo je temeljno pravo; iz njega za korisnika periodiki proizlaze uvijek nova I nova prava na pojedinane inidbe davanja, odnosno injenja, redom kojim te inidbe dospijevaju. Sadraj se odreuje ve prigodom osnivanja stvarnog tereta na nekretnini odreuje se na koja davanja I injenja korisniku tereta je obvezan svagdanji vlasnik te nekretnine, te kada ona dospijevaju za ispunjenje. Djelovanje prava se moe ograniiti uvjetima, rokovima I sl., a sadraj mu se moe poslije preinaivati, ali samo ako time ne bi bila povrijeena postojea tua prava. Temeljno pravo predijalnog tereta je pripadak 91

www.pravokutnik.net

nekretnine, te je zajedno s njome I prenosiv. Pri diobi povlasne nekretnine moe svaki korisnik stvarnog tereta zahtijevati da sud na pravedan nain uredi izvravanje sadraja tog tereta; vlasnik optereene nekretnine ima pravo zahtijevati da se ukine taj stvarni teret ili da se smanje davanja I injenja koja su zbog diobe postala za njega tea, odnosno da sud na pravedan nain uredi izvravanje tog tereta. Temeljna obveza svagdanjeg vlasnika optereene nekretnine je da na njen teret vrijednosti korisniku tereta opetovano daje stvari i/ili ini radnje na koje taj ima pravo iz stvarnog tereta. Iz te temeljne obveze proizlaze daljnje pojedinane obveze kada dospije za ispunjenje neka inidba davanja ili injenja, bit e je obvezan ispuniti korisniku tereta onaj tko je u vrijeme dospijea vlasnik optereene nekretnine. Temeljna obveza vlasnika optereene nekretnine je neodvojiva od te nekretnine, pa s prelaskom vlasnitva optereene nekretnine na drugu osobu prelazi ujedno I temeljna obveza na novog vlasnika nekretnine; ona nikad ne zastarijeva. Kada dospije za ispunjenje pojedino davanje ili injenje na koje korisnik stvarnog tereta ima pravo, nastalo je time iz temeljnog prava korisnika stvarnog tereta za nj pojedinano pravo na to davanje ili injenje; a ujedno je iz temeljne obveze svagdanjeg vlasnika optereene nekretnine nastala njegova pojedinana obveza ispuniti to davanje ili injenje korisniku. Tako je iz stvarnopravnog odnosa proiziao obveznopravni odnos glede dospjele pojedinane obveze davanja odnosno injenja za korisnika tereta je nastalo pojedinano pravo koje ima karakter trabine na ispunjenje pojedinog davanja ili injenja, a za vlasnika optereene nekretnine je nastala obveza izvriti to davanje, odnosno injenje. Dunik svake pojedine obveze davanja ili injenja korisniku tereta je onaj tko je vlasnik optereene nekretnine u trenutku kada je nastala ta pojedinana obveza, dakle u trenutku dospijea. Pojedinane trabine su u naelu prenosive od trenutka svojeg nastanka ali I zastarijevaju u roku od tri godine od svojeg dospijea. Zastari li neka pojedinana trabina, ona je time od pravne postala samo prirodna (naturalna) trabina, jer je prestao pravozatitini zahtjev pravo I dug I dalje postoji, ali vie nema odgovornosti za tu obvezu. Svaka trabina pojedine inidbe davanja ili injenja na koju ovlauje pravo iz stvarnog tereta, prestat e nastupom okolnosti zbog kojih po pravilima obveznog prava prestaju obveze ispunjenjem, prijebojem, otpustom duga, obnovom, sjedinjenjem, nastupanjem nemogunosti ispunjenja itd. Prestanak temeljnog prava I njemu komplementarne temeljne obveze iz stvarnog tereta ne utjee na pojedinana prava koja su ve proizala iz njih. Za svaku pojedinanu obvezu, dok ona ne zastari, osobno odgovara ona osoba koja je vlasnik optereene nekretnine u doba nastanka (tj. dospijea) te obveze. Korisnik tereta ima pravo zahtijevati ispunjenje dospjelih a neispunjenih pojedinanih obveza ili njihovu novanu protuvrijednost (po svojem izboru); za nju dunik odgovara osobno svojom imovinom. Ne ispuni li dobrovoljno inidbu moi e je vjerovnik putem suda ostvarivati prisilno iz dunikove imovine. Umjesto vlasnika odgovara osobno onaj tko je bio samostalni posjednik optereene nekretnine u doba nastanka te obveze. Za svaku pojedinanu dospjelu obvezu, sve dok ona ne zastari, postoji stvarnopravna odgovornost za takvu obvezu odgovara svagdanji vlasnik optereene nekretnine vrijednou te nekretnine. Postoji dvostruka odgovornost: osobna I stvarnopravna; meusobno su solidarne to omoguuje stavljanje I ostvarivanje zahtjeva osobno odgovornoj osobi, stvarnopravno odgovornoj osobi, a I jednoj I drugoj; obje odgovornosti prestaju zastarom. 92

www.pravokutnik.net

Korisnik tereta ima pravo od vlasnika optereene nekretnine zahtijevati da taj trpi namirivanje iz vrijednosti nekretnine svake dospjele a neispunjene obveze davanja ili injenja koja proizlazi iz stvarnog tereta, odnosno protuvrijednost toga u novcu, bez obzira na to tko je bio vlasnik nekretnine kada je ta obveza nastala; primjenjuju se pravila o zalonom pravu na nekretninama. Pravo iz stvarnog tereta (temeljno pravo) je za korisnika tereta nastalo osnivanjem stvarnog tereta na odreenoj nekretnini, I to u trenutku u kojem je taj teret osnovan. Pojedinane trabine nastaju svaka u trenutku dospijea pojedinane inidbe na koju korisnik tereta ima pravo na osnovi svojeg temeljnog prava iz stvarnog tereta. Stvarni teret kojii postoji na teret neke nekretnine, u pravnom prometu slijedi tu nekretninu. Tko je stekne u vlasnitvo na bilo kojem pravnom temelju, stekao ju je optereenu tim stvarnim teretom. Temeljno pravo iz tereta osnovanog u korist svagdanjeg vlasnika neke nekretnine (predijalnog) je prenosivo zajedno s vlasnitvom te nekretnine. Temeljno pravo iz stvarnog tereta osnovanog u korist neke osobe (personalnog) u pravilu se ne moe prenositi s ovlatenika ne drugu osobu, ali to moe biti I drukije odreeno (tada mora biti upisano u zemljinu knjigu kako bi bilo mjerodavno za svakoga). Pojedninane trabine su u naelu prenosive od trenutka svojeg nastanka, dakle od trenutka dospijea (ustupom, cesijom..). Novi je vjerovnik te trabine ovlaten na ono na to je bio ovlaten korisnik tereta glede tog pojedinog davanja ili injenja. Korisniku pripada pravo na zatitu njegovog prava iz stvarnog tereta, I to zatitu na dvije razine: 1. Zatitu temeljnog prava korisnika tereta 2. Ostvarivanje, odnosno namirivanje dospjelih pojedinanih trabina, proizlih iz temeljnog prava Ovlatenik svoje pravo ostvaruje putem suda, ako posebni zakon nije odredio neko drugo tijelo. Aktivno legitimiran za tubu je korisnik tereta (kod vie korisnika svaki od njih je samostalan, neovisan od ostalih). Korisnik tereta moe postavljati prejudicijelne (zahtijevat e utvrenje postojanja prava) I petitorne (ostvarenje prava na inidbe) zahtjeve; moe ih postavljati zajedno ali I odvojeno. Za zatitu svojeg temeljenog prava na vlasnikove inidbe ima korisnik tereta: 1. Pravo da od vlasnika optereene nekretnine koji, ne priznajui stvarni teret uskrauje davati ili initi ono to je sadraj tog tereta, zahtijeva neka prizna I trpi stvarni teret na optereenoj nekretnini 2. Pravo da od svakoga koji ometa izvravanje onih davanja ili injenja koja su sadraj stvarnog tereta, zahtijeva neka prizna I trpi stvarni teret na optereenoj nekretnini, te da prestane s ometanjem Povrijedi li netko nevaljanim upisom u zemljinu knjigu ve upisano pravo korisnika stvarnog tereta, on se od toga moe tititi sredstvima koja za zatitu knjinih prava daju pravila zemljinoknjinog prava, tj. albom protiv rjeenja donesenog u zemljinoknjinom postupku, odnosno brisovnom tubom. Za zatitu I ostvarenje svoje dospjele pojedinane trabine ima korisnik pravo zahtijevati od osobno odgovorne osobe ispunjenje dospjele a neispunjene inidbe davanja ili injenja, ili po svojem izboru, plaanje novane protuvrijednosti. Korisnik tereta ima pravo zahtijevati da vlasnik optereene nekretnine trpi da se iz vrijednosti te nekretnine namiri dospjelu a neispunjenu inidbu davanja ili injenja; moe se zahtijevati I od treega koji samostalno posjeduje nekretninu, kao I od plodouivatelja te nekretnine.

93

www.pravokutnik.net

Konkurencija se meu stvarnim pravima rjeava po naelu da pravo koje je prije nastalo ima prednost pred kasnijim pravom, ako nije to drugo odreeno zakonom. Redovito je stvarni teret upisan u zemljinu knjigu, pa se pitanje prednosti jednog prava pred drugim prosuuje prema njihovim mjestima u prvenstvenom redu.
GLAVA 18. PRAVO GRAENJA

PRAVO GRAENJA je ogranieno stvarno pravo na neijem zemljitu, koje ovlauje svojeg nositelja da na povrini toga zemljita ili ispod nje ima u svojem vlasnitvu zgradu trajno fiziki spojenu s tim zemljitem, a svagdanji vlasnik tog zemljita duan je to trpjeti. Pravo graenja pravno odvaja pravo vlasnitva zgrade od vlasnitva zemljita. Dok postoji, ono spreava da zemljitu koje je tim pravom optereeno pravno priraste zgrada koja bi bila izgraena na povrini zemljita ili ispod nje, to bi se inae dogodilo. Ako je na zemljitu (na njegovoj povrini ili ispod nje) ve izgraena zgrada, pa je ve sastavni dio tog zemljita, osnivanjem prava graenja kao tereta na tom zemljitu, ta se zgrada pravno odvaja od tog zemljita. Nositelj prava graenja koje tereti odreeno zemljite je samim time I vlasnik svake zgrade (razmjerno trajne zgrade) koja jest ili e biti izgraena na povrini tog zemljita ili ispod nje. Pravo graenja je ogranieno stvarno pravo (pravo na stvari koje je neposredno I apsolutno). Moe postojati na tuoj I na vlastitoj stvari. Ono je zakonom u pravnom pogledu izjednaeno sa stvari, I to s nekretninom, pa igra ulogu zemljita. Pravo graenja je nedovojivo od njime optereenog zemljita, pa tko na bilo kojem pravnom temelju stekne vlasnitvo optereenog zemljita, stekao ga je optereenog pravom graenja (ako nije drukije odreeno zakonom). Premda pravo graenja moe postojati I prije nego je izgraena zgrada, poto zgrada bude izgraena, pravo graenja I ta zgrada (ako je trajna) tvore nerazdruivu pravnu cjelinu (dok jedno od tvog dvoga ne prestane postojati). Neizbjeno je da ista osoba bude ovlatenik prava graenja I vlasnik zgrade; nije mogue prenijeti vlasnitvo zgrade izgraene na pravu graenja, a da se ujedno ne prenese pravo graenja. Pravo graenja je otuivo I nasljedivo, osim ako je to drugo odreeno. Mogue ga je opteretiti slunostima, stvarnim teretima I zalonim pravom; jedino ne pravom graenja. Ono je I trajno pravo, mogue ga je ograniiti rokovima I uvjetima to treba biti upisano u zemljinu knjigu. Pravo graenja je I naplatni teret na zemljitu, vlasnik optereenog zemljita ima pravo na mjesenu naknadu. Da bi I prema treim osobama djelovale odredbe koje drukije odreuju naplatu od zakonom predviene, potrebno ih je upisati (zabiljeiti) u zemljinu knjigu. Predmet prava graenja je zemljite, I to uvijek cijelo zemljite, tj. cijelo zemljinoknjino tijelo. U naem se pravnom poretku ne trai da zemljite ima neke posebne osobine. Pravom graenja ne moe se opteretiti idelani (suvlasniki) dio zemljita. Osniva prava graenja je vlasnik zemljita koje je svojim stvarnopravnim rasplaganjem opteretio pravom graenja. Kada su vie osoba suvlasnici, odnosno zajedniki vlasnici zemljita, one samo suglasno mogu osnovati pravo graenja kojim e opteretiti to zemljite. Nositelj (ovlatenik) prava graenja moe biti jedino neka pojedinano odreena osoba, fizika ili pravna. Bitni sadraj prava graenja ini ovlast nositelja tog prava da na povrini zemljita optereenog tim pravom, ili ispod nje, ima zgradu u svojem vlasnitvu, odvojenom od vlasnitva zemljita, a da je svagdanji vlasnik tog zemljita to duan trpjeti. U pogledu zemljita nositelj prava graenja ovlaten je imati na njemu (i/ili ispod 94

www.pravokutnik.net

povrine) svoju zgradu, to ukljuuje I ovlast da je izgradi na ili ispod povrine tog zemljita, a inae ima glede zemljita optereenog pravom graenja ovlasti I dunosti plodouivatelja. to se tie zgrade, nositelj prava graenja je njen vlasnik, jer je s pravom graenja koje tereti zemljite povezano pravo vlasnitva zgrade izgraene na tom zemljitu; ovo je odreeno striktnim zakonskim normama. U ostalome se sadraj svakog pojedinog prava graenja moe odrediti prigodom njegovog osnivanja; osniva prava graenja, odnosno sud koji odreuje osnivanje prava graenja, moe unutar okvira koji mu postavljaju striktne zakonske norme, odrediti sadraj tog prava graenja, kao npr. trajanje tog prava, kakvu je zgradu ovlaten izgraditi, iznos naknade, dospijee pojedinih obroka naknade I odgovornost za njihovo ispunjenje. I dok jo postoji zgrada na zemljitu koje je optereeno pravom graenja ima nositelj tog prava ovlasti I dunosti plodouivatelja. Nositelj prava graenja je ovlaten izgraditi zgradu na zemljitu optereenom njegovim pravom graenja, s time da e ta zgrada pravno biti dio tog prava graenja, pa e se nalaziti u vlasnitvu svagdanjeg nositelja prava graenja. Nositelj je u naelu duan vlasniku zemljita plaati naknadu za to svoje pravo. Zgrada koja je trajno izgraena na zemljitu optereenom pravom graenja pripadnost je prava graenja (njegov dio), pa je nositelj prava graenja ujedno I vlasnik te zgrade. Ako se zgrada koje je u vlasnitvu nositelja prava graenja srui do te mjere da je se vie ne moe rabiti za svrhu kojoj je bila namijenjena, nositelj prava graenja je ovlaten ponovno izgraditi tu zgradu. Ne izgradi li ju ponovno u roku od 6 godina barem u onoj mjeri koliko je najnunije da bi sluila svojoj prijanjoj glavnoj namjeni, vlasnik optereene nekretnine e moi ishoditi od suda ukidanje prava graenja. Pravo graenja se osniva njegovim izvoenjem iz vlasnitva nekretnine koju se njime optereuje; kao pravni temelj dolaze u obzir pravni posao vlasnika nekretnine koju se optereuje I odluka suda. Pretpostavke osnivanja prava graenja na temelju pravnog posla su: a) vlasnitvo osnivatelja (I njegova ovlast da tako raspolae zemljitem) b) valjani vlasnikov pravni posao kojemu je cilj osnutak prava graenja c) upis prava graenja u zemljinu knjigu Pravni posao moe biti jednostran I dvostran. Bitni sastojak je oitovanje vlasnikove volje da osnuje pravo graenja na odreenoj nekretnini. Mogu biti odreena I ogranienja prava graenja, takva koja su mogua, a nisu nedoputena, niti su suprotna pravnoj naravi tog prava; potreban je pisani oblik. Pravo graenja osniva se upisom u zemljinu knjigu koji treba biti dvostruk; upisom tog prava kao posebnog zemljinoknjinog tijela u za to novoosnovanom zemljinoknjinom uloku I upisom prava graenja kao tereta na zemljitu koje se njime optereuje. U vlastovnicu novoosnovanog zemljinoknjinog uloka upisat e se nositelj prava graenja, I to e se u pravilu upisati vlasnika zemljita kao nositelja tog prava, a neku drugu osobu samo ako je vlasnik zemljita tako odredio. Kada I ako zgrada bude izgraena, upisat e je se kao da je izgraena na pravu graenja. Upis prava graenja dozvolit e I provesti zemljinoknjini sud na temelju pisanog oitovanja volje vlasnika zemljita da optereti to svoje zemljite pravom graenja, ali ako bi pravo graenja tetilo ve upisanim ogranienim stvarnim pravima na zemljitu koje bi se opteretilo pravom graenja, pravo graenja se smije upisati jedino ako na to daju svoj pristanak ovlatenici tih drugih prava. Pravo graenja moe svojom odlukom osnovati sud: a) u postupku diobe (razvrgnua suvlasnitva, diobe zajednikog vlasnitva) 95

www.pravokutnik.net

b) u ostavinskom postupku, ali jedino ako bi tada bio ovlaten osnovati slunost c) u drugim sluajevima odreenim zakonom Na odgovarajui se nain primjenjuju pravila o osnivanju slunosti odlukom suda; za osnovanost prava graenja nije potreban upis u zemljinu knjigu. U naelu se pravo graenja ne osniva na temelju zakona, no postoji iznimka pravo graenja se moe stei pod pretpostavkama kojima se titi stjecateljevo povjerenje u zemljine knjige, to je u biti stjecanje na temelju zakona, iako nastupa kao zamjena za neuspjelo stjecanje na temelju pr.posla. Pravo graenja je, u naelu, prenosivo I nasljedivo. Na njega se na odgovarajui nain primjenjuju odredbe o stjecanju prava vlasnitva na nekretninama na temelju pravnog posla, odluke suda I nasljeivanja, ako nije to drugo odreeno niti proizlazi iz pravne naravi prava graenja. S njim se ujedno prenosi I vlasnitvo zgrade izgraene na pravu graenja, a svaka tome suprotna odredba bila bi nitava. Dok zgrada nije izgraena uiva pravo graenja zatitu po pravilima o zatiti prava slunosti, koja se tu primjenju na odgovarajui nain. Nakon to je zgrada izgraena pravo graenja I nadalje uiva zatitu po pravilima o zatiti prava slunosti, a pravo vlasnitva zgrade izgraene na tom pravu graenja uiva zatitu po pravilima o zatiti prava vlasnitva. Pravo graenja e prestati: 1. propau stvari 2. ovlatenikovim odreknuem 3. istekom roka I ispunjenjem raskidnog uvjeta 4. zatitom tueg povjerenja 5. prestankom nositelja prava 6. rastereenjem 7. ukinuem na temelju odluke suda donijet e je na zahtjev vlasnika optereene nekretnine ako ne bude na pravu graenja izgraena zgrada u roku od 20 godina od osnutka tog prava; ako I kada je postojea zgrada sruena do te mjere da je nije mogue rabiti za svrhu kojoj je bila namijenjena, ako u 6 godina nije ponovno izgraena barem u mjeri koliko je najnunije da bi sluila svojoj prijanjoj glavnoj namjeni. Potrebno je da pravo graenja bude izbrisano I kao posebno zemljinoknjino tijelo I kao teret na zemljitu optereenom tim pravom. Ono to je pravom graenja od zemljita pravno odvojeno, prestankom tog prava postaje pripadnost zemljita. Vlasnik je duan osobi kojoj je prestalo pravo graenja dati onoliku naknadu za zgradu koliko je njegova nekretnina u prometu vrednija s tom zgradom nego bez nje. Prestanak prava graenja odraava se na onim ogranienim stvarnim pravima koja su bila tereti prava graenja koje je prestalo. Zalono pravo koje je teretilo pravo graenja, u pravilu e prestati nakon to pravo graenja prestane teretiti pravo na naknadu za zgradu koju je vlasnik duan dati osobi ije je pravo graenja prestalo, ali ako je tako odreeno zalono e pravo ostati teretiti zemljite sa zgradom, u kojem e sluaju zadrati svoj dotadanji prvenstveni red. Na ostala ograniena stvarna prava koja su teretila pravo graenja djelovat e prestanak tog prava razliito, ve prema tome je li na pravu graenja bila izgraena zgrada ili nije. Ako nije, s prestankom pr.graenja prestaju I tereti I slunosti. No ako je zgrada bila izgraena tada tereti koji su postojali nastavljaju svoje postojanje kao slunosti I stvarni tereti zemljita sa zgradom, pri emu zadravaju svoj dotadanji red prvenstva.
GLAVA 20. ZALONO PRAVO

96

www.pravokutnik.net

ZALONO PRAVO je ogranieno stvarno pravo na odreenom predmetu (zalogu) koje ovlauje svojeg nositelja (zalonog vjerovnika) da odreenu svoju trabinu, ne bude li mu ona o dospijeu ispunjena, namiri iz vrijednosti zaloga, ma iji on bio, a njegov svagdanji vlasnik (zaloni dunik) je to duan trpjeti. Svrstava se u podvrste: 1. prema vrsti zaloga na: a) zalona prava na pokretnini b) zalona prava na nekretnini c) zalona prava na subjektivnom imovinskom pravu (zalona prava na pravu) 2. prema pravnom temelju na kojem ih se osniva: a) dobrovoljna z. prava kojima je temelj pravni posao osobe koja zalae svoju stvar ili pravo b) prisilna z. prava koja se temelje na odluci javne vlasti (najee suda) c) zakonska z. prava koja nastaju ispunjenjem zakonom odreenih pretpostavki 3. prema nainu osnivanja a) pignus ako se stvar predaje zalonom vjerovniku b) hipoteka osnosno registarsko zalono pravo ako se z. pravo osniva upisom u javni upisnik Glavni pravni izvori suvremenog hrvatskog zalonog prava su odredbe ZV-a, Ovrnog zakona, Zakona o obveznim odnosima te Zakona o zemljinim knjigama. Nositelj zalonog prava je ovlaten trabinu koja je osigurana tim zalonim pravom, ne bude li ona namirena o dospijeu, namiriti iz vrijednosti zaloga; njegovo zalono pravo daje mu pravo namirenja zalogom osigurane trabine iz vrijednosti predmeta tog zalonog prava. No on svoju trabinu nije ovlaten namiriti zalogom ne moe uzeti zalog u svoje vlasnitvo na raun podmirenja trabine, ve je ovlaten ishoditi unovenje (prodaju) zaloga, odnosno njegovih plodova, pa e se potom njegovu trabinu namirivati iz novca dobivenog tom prodajom. Pravo namirenja ovlauje svog nositelja (zalonog vjerovnika) da svoju zalogom osiguranu trabinu, poto ona dospije, namiruje iz vrijednosti zaloga, ma iji on bio namirivanje zalogom osigurane trabine iz vrijednosti zaloga morat e trpjeti onaj iji e taj zalog biti u trenutku namirivanja. Namirivanje njegove trabine ima prednost pred namirivanjem svih trabina koje nisu osigurane zalonim pravom na tom zalogu I pred svim trabinama, koje jesu osigurane zalonim pravom, ali se u prvenstvenom redu za namirivanje nalaze iza njegove ( mjesto u redu zalono pravo dobiva u trenutku svog nastanka). Stadij osiguranja trabine traje od od osnivanja zalonog prava do dospjelosti trabine osigurane zalonim pravom; pravo namirenja je virtualno, ali zaloni vjerovnik ima I neke sporedne ovlasti I dunosti koje slue tome da se za sluaj da trabina dospije a ne bude ispunjena, osigura zalog I mogunost namirivanja osigurane trabine iz njegove vrijednosti. U stadij namirivanja zalono e pravo doi tek ako I kada trabina koja je osigurana zalonim pravom, dospije za izvrenje a ne bude izvrena; sporedne ovlasti I dunosti pripadaju vjerovniku I u ovom stadiju. Za ostvarenje prava na namirenje potrebno je prvo unoviti zalog ili plodove ( I druge koristi) koje on daje, to se provodi prodajom; iz tako dobivenog novca e se namiriti osiguranu trabinu (ukljuujui I trokove I kamate) posredstvom javne vlasti (u pravilu suda). Da bi vjerovnik namirio svoju trabinu iz vrijednosti zaloga bit e potrebno ishoditi ovrnu odluku po kojoj je vlasnik zaloga duan trpjeti 97

www.pravokutnik.net

namirenje njegove trabine iz vrijednosti tog zaloga (odnosno imati odgovarajuu vjerodostojnu ispravu). Na temelju toga treba ishoditi odreivanje I provedbu ovrhe unovenjem zaloga (prodajom na javnoj drabi ili na drugi zakonom odreeni nain) radi namirenja trabine, te postii da se iz time dobivenog novca namiri ta trabina. U sluaju da je vlasnik zaloga pao pod steaj, zaloni vjerovnik je ovlaten u steajnom postupku ishoditi izdvajanje zaloga iz steajne mase, kako bi mogao iz vrijednosti zaloga namiriti svoju trabinu osiguranu zalonim pravom na tom zalogu, a da mu pritom ne konkuriraju steajni vjerovnici (razluno pravo, pravo odvojenog namirivanja). U sluajevima u kojima su ispunjene pretpostavke koje je zakon za to odredio zaloni vjerovnik e moi svoje pravo namiriti izvansudskim putem. Prikladne za osiguranje zalonim pravom su trabine koje su ili novane ili nenovane ali im je vrijednost izraena u novcu, ako su dovoljno odreene (naelo specijalnosti). Trabinu se moe osigurati zalonim pravom ako ona ve postoji u trenutku osnivanja zalonog prava, ali I ako je to budua trabina (koja e tek nastati kad istekne neki rok ili se ispuni neki uvjet. Moe se osigurati utuiva, ali I neutuiva (naturalna) trabina. Subjektivno zalono pravo ovisi od postojanja I valjanosti trabine koju osigurava. Kad je neka trabina osigurana zalonim pravom, to je osiguranje namirenja iz vrijednosti zaloga glavne trabine (glavnice) I sporednih novanih trabina (kamata, trokova za ouvanje stvari I trokova naplate trabine). Zalono osiguranje ne mijenja obvezni odnos, nego ga pojaava. Osiguravanjem trabine zalonim pravom ne mijenja se ni identitet ni sadraj obveznog odnosa, niti to utjee na valjanost obveze, a prijee li osigurana trabina na neku drugu osobu s njom ujedno prelazi I zalono pravo ipso iure (bez posebnog pravnog temelja za to I bez posebnog naina stjecanja), ako nije to drugo odreeno. Dunik koji je radi osiguranja vjerovnikove trabine osnovao zalono pravo, nije duan ispuniti vjerovnikovu trabinu sve dok mu se ne dopusti brisanje zalonog prava upisanog u zemljinu knjigu. Osnivanjem zalonog prava radi osiguranja neke trabine otvara se mogunost nedobrovoljne (prisilne) naplate te trabine I nakon to ona zastari, ali jedino naplate iz vrijednosti zaloga, I to jedino naplate glavnice. Prestane li postojati trabina koja je osigurana zalonim pravom to povlai I prestanak zalonog prava; ono slijedi trabinu koju osigurava zajedno s trabinom prelazi na stjecatelja I zalono pravo koje ju osigurava. Iznimno, trabina e prijei na vjerovnika bez zalonog prava, ako je pravni temelj njezinog prijelaza na novog vjerovnika takav da to iskljuuje prelaenje I zalonog prava na novog vjerovnika. U naem pravnom poretku, posebna naela (obiljelja) zalonog prava su: 1. akcesornost subjektivno zalono pravo zavisi od postojanja I valjanosti trabine koju osigurava 2. odreenost nuno je da budu individualizirani I tono odreeni: a) trabina koja se osigurava novanoj trabini treba biti odreen vjerovnik I dunik, pravni temelj I visina, ili barem najvii iznos do kojeg se osigurava zalogom; za nenovanu trabinu potrebno je da joj je vrijednost izraena u novcu te da je odreena kao da je posrijedi novana trabina. Zalono pravo koje osigurava glavnicu ujedno osigurava I namirenje iz vrijednosti zaloga svih sporednih trabina, kamata, trokova za ouvanje stvari I trokova naplate trabine b) zalog treba biti pojedinano odreen (species!!); skupne stvari ne mogu biti objekt zalonog prava, kao ni generine stvari koje nisu dovoljno individualizirane 98

www.pravokutnik.net

3. neodvojivost zalono pravo je neodvojivo od svog zaloga; nije ga mogue prenositi s jednog predmeta na drugi. Zakonom su odreeni neki sluajevi u kojima dolazi do zamjene predmeta zalonog prava, tako da zalono pravo nastavlja svoje postojanje na onome to je tada svojevrsni nadomjestak dotadanjeg zaloga: a) ako je zalog prodan radi namirivanja vjerovnika, zalono pravo nastavlja postojati na kupovnini za taj zalog (svoti novca plaenoj za zaloenu stvar) b) ako je zalog propao, ali je umjesto njega nastalo pravo koje ga nadomjeuje (pravo na naknadu tete, na osigurninu) dolazi po sili zakona do realne subrogacije, pa zalono pravo traje I nadalje na tom pravu-nadomjestku c) ako je predmet zalonog prava neka trabina na predaju stvari ili trabina na predaju neke svote novca, pa ta trabina bude ispunjena, isto zalono pravo nastavlja svoju egzistenciju na onoj stvari kojom je ona ispunjena, odnosno na novcu koji je plaen na ime njezinog ispunjenja 4. nedjeljivost zalono pravo osigurava trabinu kao cjelinu (ukljuujui I sporedne trabine kamata I trokova), pa se zalono pravo ne smanjuje time to se smanjuje trabina koju ono osigurava; ono to jest zalog, ostaje zalogom I nakon to se to umanjilo ili podijelilo 5. jednovrsnost u suvremenom hrvatskom pravnom poretku postoji samo jedna vrsta zalonog prava to ne iskljuuje mogunost postojanja vie podvrsta tog prava 6. prometnost I nasljedivost zalono pravo je u prometu: moe ga se otuiti, naslijediti, a I opteretiti, ali nikada samostalno nego jedino zajedno s trabinom koju osigurava; moe se I ograniiti rokom ili uvjetom. Prelaenjem trabine na drugu osobu na nju ujedno prelazi I zalono pravo, samim prijelazom osigurane trabine na novog vjerovnika, bez posebnog pravnog temelja za stjecanje zalonog prava I bez posebnog naina stjecanja tog prava. Iznimno, trabina e na vjerovnika prei bez prelaska zalonog prava koje nju osigurava, ako je pravni temelj njezinog prijelaza na novog vjerovnika takav da iskljuuje prelaenje I zalonog prava na novog vjerovnika. Zalono pravo je opteretivo (zajedno s trabinom koju osigurava) podzalonim pravom (podzalogom) radi osiguranja neije trabine, ali jedino u granicama u kojima zaloni vjerovnik ima pravo namirenja svoje trabine iz zaloga. Podzalono pravo je takvo zalono pravo iji neposredni predmet je neko subjektivno zalono pravo (s trabinom koju osigurava), a krajnji predmet je zalog. Za njega na odgovarajui nain vrijedi sve to I za zalono pravo, ako nije to drugo zakonom odreeno, niti proizlazi iz pravne naravi podzalonog prava. Ne bude li trabina koja je osigurana podzalogom namirena poto dospije, ovlaten ju je vjerovnik te trabine (podzaloni vjerovnik) namirivati iz vrijednosti zaloga, u granicama u kojima je zaloni vjerovnik bio ovlaten odande namirivati svoju trabinu. I podzalog je prenosiv I dalje opteretiv podzalonim pravom. Zalono pravo moe ograniiti temeljem pravnog posla prigodom osnivanja vlasnik zaloga, a kasnije nositelj zalonog prava. Da bi ogranienje djelovalo I prema treima (apsolutno) potrebno je da ga se upie u zemljinu knjigu (ili drugi javni upisnik); inae e djelovati jedino meu strankama. Istovrijedi za podzalog 7. oficioznost namirivanje iz vrijednosti zaloga provodi se putem javne vlasti, u pravilu suda. Vjerovnik nije ovlaten svoje pravo namirenja ostvarivati neposredno; ne smije sam prodati zalog I sam namiriti svoju trabinu niti 99

www.pravokutnik.net

zadrati zalog za sebe. U naem pravnom poretku pravo na namirenje zalogom osigurane trabine iz vrijednosti zaloga ostvaruje zaloni vjerovnik putem suda, a po pravilima odreenim u ZV I na nain odreen propisima o ovrsi novanih trabina, ako nije to drugo odreeno zakonom. Iznimke: a) mogunost izvansudskog namirivanja postoji kada je trabina osigurana zalonim pravom na pokretnini ili na pravu koje se ne smatra nekretninom, na temelju pristanka zalonog dunika na to (izriitog, predmnijevanog), naime ako je zaloni dunik u trenutku osnivanja zalonog prava ili kasnije izriito i u pisanom obliku dopustio izvansudsko namirivanje ako je posrijedi zalogom osigurana trabina iz trgovakog posla, a zaloni dunik nije izriito iskljuio u trenutku osnivanja zalonog prava b) mogunost izvansudskog namirivanja postoji kada se zalog sastoji u novcu u pogledu novca koji je zaloni dunik primio na ime zaloene mu trabine, kamata ili drugih povremenih davanja koje ona daje u pogledu plodova od zaloenih pokretnih stvari, koje je zaloni vjerovnik ovlaten ubrati za sebe Predmet zalonog prava zove se zalog; to moe biti svaka stvar, a I svaki drugi entitet koji je u tom pogledu pravno izjednaen sa stvarima, ako ima opu sposobnost za zalog: a) sposoban je biti predmetom stvarnih prava b) iz njegove je vrijednost mogue namirivati novane trabine jer je prikladan za unovenje U obzir da budu zalogom dolaze: 1. pojedinano odreene pokretnine 2. pojedinano odreene nekretnine 3. pojedinano odreena imovinska prava 4. pojedinano odreeni idealni dijelovi stvari (pokretnina I nekretnina) I prava 5. pojedinano odreeno pravo na plodove koje stvar daje posredovanjem nekog pravnog odnosa (najamnine, zakupnine, kamate I dr.) 6. nekoliko nekretnina tako da one solidarno odgovaraju za tu trabinu zajednika (simultana) hipoteka) 7. pojedinano odreena ukupnost pokretnina Zalonim pravom koje tereti neki zalog ujedno su optereene I sve pripadnosti tog zaloga (ako nije to drugo odreeno), dakle svi dijelovi zaloga, njegov prirast, plodovi I pripatci. Za sposobnost za zalog utjeu pravna ogranienja prometnosti. Res extra commercium nisu sposobne biti predmetom zalonog prava. Na istom predmetu moe postojati neogranien broj zalonih prava. Pravila ovrnog prava o iskljuenju, izuzeu I ogranienju ovrhe mogu biti zapreka da se osnuje zalono pravo na neemu to bi inae bilo sposobno biti predmetom tih prava. Pravila ovrnog prava koja za neto to bi inae bilo sposobno za zalog, odreuju da to ne moe biti predmetom ovrhe (ovrha je iskljuena) time onemoguuju da se na tome osnuju bilo kakva zalona prava. Zalono pravo prestaje apsolutno ako vie ne pripada ni jednom pravnom subjektu: propau zaloga, odreknuem, istekom roka I ispunjenjem raskidnog uvjeta, prestankom osigurane trabine (zajedno sa svim sporednim trabinama kamata I trokova), prestankom zalonog vjerovnika I rastereenjem. 100

www.pravokutnik.net

Pravo prestaje relativno ako je prestalo pripadati dotadanjem nositelju, ali je nastavilo postojati kao pravo neke druge osobe (translacija prava).
GLAVA 21. ZALONO PRAVO NA POKRETNINI

Zalono pravo ove podvrste moe se stei I imati na za to sposobnoj: 1. pojedinano odreenoj pokretnini (ukljuujui I sve njene pripadnosti) 2. idealnom dijelu pokretnine (I pripadnosti) 3. pravo na civilne plodove koje daje stvar odnosno njen idealni dio (najamnine, zakupnine) 4. pojedinano odreena ukupnost pokretnina Podvrste zalonog prava na pokretnini su: 1. dobrovoljno zalono pravo na pokretnini koje moe biti a) runi zalog (pignus) b) hipoteka na pokretnini 2. nedobrovoljno (prisilno) zalono pravo na pokretnini koje moe biti: a) sudsko prisilno zalono pravo sudsko prisilno zalono pravo na pokretnini sudsko nedobrovoljno registarsko zalono pravo na motornom vozilu b) upravno prisilno zalono pravo 3. sudsko I javnobiljeniko dobrovoljno zalono pravo a) sudsko odnosno javnobiljeniko dobrovoljno zalono pravo na pokretnini b) sudsko odnosno javnobiljeniko dobrovoljno registarsko lebdee zalonopravno osiguranje na ukupnosti pokretnina 4. zakonsko zalono pravo na pokretnini koje ima brojne pod-podvrste, utemeljene u posebnim zakonskim odredbama: a) zakonsko pravo suvlasnika I sunasljednika b) zalono pravo najmodavca c) zalono pravo nalogoprimaca d) zalono pravo prijevoznika, komisionara, otpremnika I skladitara DOBROVOLJNO ZALONO PRAVO NA POKRETNINI Vlasnik pokretnine moe u suglasnosti s vjerovnikom neke odreene novane trabine dati svoju pokretninu u zalog za osiguranje te trabine; to se zbiva voljom vlasnika pokretnine I u suglasnosti s vjerovnikom trabine koja se osigurava. Na temelju pravnog posla kojemu je cilj osnivanje zalonog prava na odreenoj pokretnini radi osiguranja namirenja odreene trabine iz njezine vrijednosti, osniva se u korist svgadanjeg vjerovnika te trabine dobrovoljno zalono pravo na toj pokretnini (RUNI ZALOG, PIGNUS) izvoenjem iz zalogodavevog vlasnitva pokretnine koju se njime optereuje, a na nain odreen zakonom. Da bi se osnovalo ovakvo zalono pravo, potrebno je: 1. da se njime osigurava trabina koja je sposobna da bude osigurana zalonim pravom 2. da budu ispunjene sve ope pretpostavke za stjecanje stvarnih prava uope te zalonih prava posebno 3. da budu ispunjene jo I sve posebne pretpostavke za stjecanje upravo ove podvrste zalonog prava:

101

www.pravokutnik.net

a) predmet zalaganja je pokretnina, sposobna da bude runi zalog svaka individualno odreena pokretnina b) zalogodavac je vlasnik te pokretnine - ako je stvar u suvlasnitvu ili zajednikom vlasnitvu vie osoba, tada mogu samo sve one suglasno opteretiti stvar zalonim pravom; pojedini suvlasnik moe opteretiti samo svoj idealni dio; moe biti I prethodni vlasnik c) zalogodavev pravni posao je valjani pravni temelj za osnivanje zalonog prava na toj pokretnini d) izvren je in koji je zakonom odreen za nain osnivanja takvog zalonog prava in predaje te pokretnine zalogoprimcu u nesamostalan posjed radi osnivanja zalonog prava Pravni temelj je pravni posao iji cilj je osnivanje zalonog prava na odreenoj stvari radi osiguranja neke odreene trabine iz vrijednosti te stvari; moe biti jednostran I dvostran. Redovito e to biti ugovor, esto u obliku uglavka o zalaganju, sadranom u nekom drugom ugovoru. Ugovor o davanju u zalog (zaloni ugovor, contractus pigneraticius) je zaloni ugovor kojim se obvezuje dunik ili netko trei (zalogodavac) vjerovniku da e radi osiguranja odreene vjerovnikove trabine zalonim pravom predati vjerovniku odreenu pokretnu stvar u zalog, a druga se ugovorna strana obvezuje da e stvar koju primi u zalog uvati I da e je vratiti zalogodavcu im prestane trabina koju zalog osigurava. Za ugovor je nuno da postoji i da nije nitetan. U naem pravnom poretku to je konsenzulani ugovor (nastaje samim spajanjem ponude I prihvata), neformalan (ne trai se nikakav poseban oblik), naplatan i kauzalan ugovor. Za njegovu valjanost je nuno: a) da postoji novana trabina (odnosno trabina ija je vrijednost izraena u novcu) koja se zalogom osigurava b) da je ta trabina odreena (odreeni su vjerovnik I dunik, pravni temelj I visina, li barem najvii iznos do kojeg ju se osigurava zalogom) c) da je ona valjana (nije nitetna niti ponitena na zahtjev osobe ovlatene na njeno pobijanje) Prestanak trabine odnosno njezino ponitenje oduzimaju zalonom ugovoru njegovu kauzu, pa taj ugovor prestaje. Bitni sastojak ugovora jest obvezivanje dunika da e u cilju osiguranja te trabine njezinom vjerovniku predati odreenu stvar u posjed, da bi na njoj nastalo zalono pravo kao teret te stvari. Sloboda ugovaranja suena je striktnim zakonskim normama. Postavljene su I specifine zabrane ugovaranja odreenog sadraja u vezi s zalaganjem zabranjeni uglavci zalonog ugovora: 1. nitetne su sve odredbe ugovora koje su suprotne naravi, bilo zaloga, bilo one trabine koja bi trebala biti osigurana zalonim pravom 2. lex comissoria uglavak po kojem bi zaloena stvar prela u vlasnitvo zalonog vjerovnika, ako trabina ne bi bila u odreenom roku ispunjena 3. uglavak da dunik ne bi mogao zalog nikada iskupiti 4. uglavak da vjerovnik moe zaloenu mu stvar po unaprijed odreenoj cijeni otuiti ili je zadrati za sebe (nije zabranjen ako stvar ima propisanu cijenu) 5. uglavak da dunik ne bi smio na istom zalogu osnivati zalona prava I za druge osobe 6. uglavak da vjerovnik ne bi niti nakon dospijea osigurane trabine smio zahtijevati prodaju zaloga Pravni uinak osnivanja zalonog prava nastupa kada se ispune sve pretpostavke stjecanja odreene zakonom. Ako je zalog optereen s vie zalonih prava, prednost 102

www.pravokutnik.net

pri namirivanju iz tog zaloga imat e ona trabina koja je prije ostalih u prvenstvenom redu, a mjesto svake pojedine trabine u tom redu odreuje se po trenutku osnutka zalonog prava koje ju osigurava. Vjerovnik koji je na temelju pravnog posla usmjerenog na osnivanje zalonog prava na odreenoj pokretnoj stvari primio u zalog tu stvar od zalogodavca koji jest posjednik te stvari, ali nije njezin vlasnik (ili jest vlasnik ali nije ovlaten njome tako raspolagati) stei e ipak na njoj dobrovoljno zalono pravo, akoje postupao poteno, oslanjajui se na publicitetnu funkciju posjeda, tj. ako nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da je zalogodavac posjednik te stvari. Pretpostavke su iste onima za stjecanje vlasnitva pokretnine od nevlasnika. Ovako se zalono pravo stjee izvorno. Poto na nekoj nekretnini bude steeno zalono pravo kao runi zalog moe se ishoditi upis tog prava u Upisniku sudskih I javnobiljenikih osiguranja trabina; time se daje vei publicitet zalonom pravu. Vjerovnik kojemu bi bilo na temelju sporazuma stranaka u Upisnik upisano zalono pravo na zalogu koji nije u vlasnitvu zalogodavca, moi e od zalogodavca-nevlasnika stei to zalono pravo I u sluaju kada to inae ne bi mogao po opim pravilima o stjecanju zalonih prava od nevlasnika. Zalono pravo slijedi trabinu koju osigurava tako da s prelaenjem zalogom osigurane trabine na novog vjerovnika na nj ujedno prelazi I zalono pravo koje tu trabinu osigurava. Dok mu trabina ne dospije, zaloni vjerovnik jo ne moe izvravati svoje pravo namirenja; ono je tek virtualno u ovom stadiju osiguranja. Prava I dunosti vjerovnika u ovom stadiju odreene su zakonom I oitovanjem volje zalonog dunika. Zaloni vjerovnik ima pravo na posjed zaloga (nesamostalan); ovlaten je ishoditi da mu zalog preda u posjed onaj tko ga neovlateno dri. Ako vjerovnik posjeduje zalog, a netko ga u tome smeta, on ima pravo na zatitu od smetanja. Zaloni vjerovnik treba zalog koji posjeduje uvati s panjom dobrog domaina, dakle poduzimati sve faktine I pravne radnje potrebne za ouvanje te stvari; on uva zalog za raun zalonog dunika. Primjenjuju se opa pravila o posjednikovom pravu na naknadu trokova I o njegovim prigovorima protiv vlasnikova zahtjeva da vrati stvar; s razlikom da zahtjev za naknadu trokova zastarijeva u roku godine dana. Vjerovnik odgovara za tetu koja je na zalogu nastala zbog njegove nedovoljne panje, njegovom krivnjom. Zahtjevi za naknadu tete zastarit e u roku godine dana od kada je duniku stvar vraena. Ako zaloni vjerovnik ne bi uvao zalog s dunom panjom, pa makar odatle jo nije nastala ikakva teta, zaloni dunik je ovlaten ishoditi putem suda da se zalog oduzme zalonom vjerovniku iz neposrednog posjeda te preda nekoj treoj osobi da ga ona uva za raun vjerovnika kao posrednog posjednika; vjerovniku ne bi prestalo zalono pravo. Zaloni vjerovnik u pravilu nije ovlaten rabiti stvar koju je dobio u zalog, niti ju je ovlaten dati drugome na uporabu. Ipak, postoje dvije vane iznimke kada vjerovnik ima pravo na uporabu: 1. na temelju doputenja zalonog dunika, vjerovnik e imati pravo na uporabu zaloga u granicama dobivenog doputenja 2. ako I ukoliko je to nuno da bi time ispunjavao svoju dunost uvanja zaloga (I bez doputenja) Vjerovnik ne moe koristi od uporabe imati besplatno; vrijednost svih koristi prebija se po samom zakonu s njegovom trabinom, ime se ona smanjuje.

103

www.pravokutnik.net

Vjerovnik je na temelju zakona ovlaten dati zalog u podzalog, pa I protiv izriite zabrane zalonog dunika; odgovarat e za sluajnu propast ili oteenje zaloga ako do toga ne bi dolo da ga nije dao u podzalog. Plodovi I druge koristi od zaloga pripadaju vlasniku zaloga zalonom duniku. Vjerovnik koji neposredno posjeduje zaloenu pokretninu ovlaten je za sebe ubrati njezine plodove I druge koristi od te stvari te ih sebi uzeti, osim ako se obvezao da to nee uiniti. Vrijednost plodova koje zaloni vjerovnik ovlateno ubere prebija se s njegovom trabinom (prvo s trokovima na koje ima pravo, zatim s kamatama I tek onda s glavnicom) po samom zakonu, I to u trenutku ubiranja (I za sve ostale koristi). U iznimnim sluajevima zalog se moe zamijeniti; to pravo pripada: 1. zalonom vjerovniku zbog skrivenih nedostataka u sluaju da se pokae da stvar ima materijalne ili pravne nedostatke za koje zaloni vjerovnik nije znao niti je trebao znati kada ju je primio u posjed kao zalog, a zbog tih nedostataka zalog nije dovoljno osiguranje za namirenje njime osigurane trabine 2. zalonom duniku zbog njegovih vlastitih potreba - ako je nuno za zalonog dunika da ima u svojem neposrednom posjedu stvar koju je dao u zalog, a stvar koju bi dao u zamjenu nije manje vrijednosti od prvobitnog zaloga I njezino uvanje ne zahtijeva vei trud, trokove ili brigu nego uvanje prvobitnog zaloga. Ako zalogom osigurana trabina jo nije dospjela, ali se zalog kvari ili gubi na vrijednosti, zalonom vjerovniku pripada pravo na nunu prodaju zaloga; nije ovlaten zalog prodati ve zahtijevati njegovu prodaju. Novac dobiven prodajom zaloga zamijenit e prvobitni zalog; na tom e novcu zalono pravo nastaviti svoje neprekinuto postojanje. Pravom na nunu prodaju moe se posluiti ako se zalog kvari ili gubi na vrijednosti iz nekog uzroka koji ne lei u njegovim skrivenim nedostatcima te da postoji opasnost da zbog toga zalog postane nedovoljan za osiguranje njime osigurane trabine. Zalonom duniku pripada pravo na nunu prodaju zaloga pod jednakim pretpostavkama kao I zalonom vjerovniku. Zaloni vjerovnik ima pravo na zatitu svojeg zalonog prava, pa je ovlaten svakome, kako zalonom duniku, tako I treim osobama, stavljati sve zahtjeve, potrebne za zatitu njegovog zalonog prava na zalogu. Zaloni vjerovnik ima pravo zahtijevati od onoga tko bespravno posjeduje zaloenu pokretnu stvar (zalog) da je preda njemu u posjed vindicatio pignoris; nalik je vlasnikovom vindikacijskom zahtjevu pa se na odgovarajui nain primjenjuju ta pravila. Uznemirava li netko na neki drugi nain, a ne oduzeem stvari zalonog vjerovnika u njegovom izvravanju ovlasti koje mu pripadaju na zalogu, a ini to bespravno, za zalonog vjerovnika time nastaje pravo da od toga zahtijeva neka ga prestane uznemirivati (nalik je vlasnikovom negatorijskom zahtjevu). Vjerovnik ima I pravo zahtijevati zamjenu zaloga te njegovu nunu prodaju. Ako bi netko unitio zalog pa bi time za vlasnika te pokretnine nastalo pravo na naknadu tete, to pravo bilo bi nadomjestak dotadanjeg zaloga; zalono pravo bi neprekinuto trajalo I dalje. I zakonski dunik ima pravo na zatitu zaloga on je vlasnik te stvari koja je zalog, pa to svoje pravo moe izvravati u svakom pogledu, u kojem to nije u suprotnosti tuim pravima I zakonskim ogranienjima. Prestane li osigurana trabina s njom prestaje I zalono pravo koje ju je osiguravalo. S prestankom zalonog prava prestaje I ovlatenje zalonog vjerovnika da posjeduje stvar koju je dobio u zalog , pa je on duan vratiti zaloenu stvar, I to onome od koga ju je dobio u posjed tj. zalogodavcu. Stvar mora vratiti bez odgaanja, no

104

www.pravokutnik.net

ovlaten je uskratiti njezino vraanje ako ima pravni temelj da ju dri u svojem posjedu. Dospijeem dunikove obveze koja je osigurana zalonim pravom, ulazi djelovanje tog prava u stadij namirivanja. Zaloni se vjerovnik sada moe posluiti svojim pravom na namirivanje osigurane trabine iz vrijednosti zaloga, pa o njegovoj volji ovisi da li e se njime posluiti, I kada. Vjerovnik je ovlaten zahtijevati od svagdanjeg vlasnika zaloene stvari da trpi namirenje zalogom osigurane trabine iz vrijednosti zaloga; on moe po svojoj volji izabrati da li e zahtijevati namirivanje svoje trabine ponajprije iz vrijednosti zaloga, ili iz imovine svojeg dunika, ili istodobno iz zaloga I dunikove imovine. Namirenje je ureeno po naelu oficioznosti I provodi se u pravilu putem suda, a iznimno I izvansudskim putem. Da bi zaloni vjerovnik putem suda ostvarivao svoje pravo na namirivanje trabine iz vrijednosti zaloene mu pokretnine, trebat e protiv zalonog dunika pokrenuti I voditi ovrni postupak ovrhu radi naplate novane trabine. Zaloni vjerovnik e tada imati ulogu ovrhovoditelja, a dunik ovrenika. Namirivanje e se tada provoditi bilo putem sudske (ovrne) prodaje zaloga te namirivanjem vjerovnikove trabine iz novca dobivenog tom prodajom, bilo putem privremene uprave zalogom te namirivanjem vjerovnikove trabine iz vrijednosti plodova I drugih koristi dobivenih od zaloga. Privremena uprava I namirivanje iz plodova I drugih koristi dolazi u obzir jedino kod zaloga koji su u stanju davati takve prinose, a primjenit e se samo ako zaloni vjerovnik zatrai da se namirivanje njegove trabine provodi upravo tim putem. NAMIRIVANJE PUTEM SUDSKE PRODAJE ZALOGA potrebno je: 1. da vjerovnik pokrene ovrni postupak, stavivi prijedlog za ovrhu sudu ili javnom biljeniku 2. da tu ovrhu odredi svojim rjeenjem o ovrsi sud (javni biljenik) 3. da potom sud provede ovrhu ovrnim radnjama, ukljuujui I ovrnu prodaju stvari (neposrednom pogodbom ili ovrnom javnom drabom) 4. da slijedom toga sud odredi I provede namirivanje vjerovnika iz kupovnine 5. da eventualni viak novca (hyperocha) sud vrati vlasniku prodane stvari I dunikov osobni vjerovnik moe radi namirivanja svoje novane trabiner pokrenuti ovrni postupak protiv svojeg dunika te I ishoditi sudsku prodaju njegovih pokretnina, ukljuujui I onu pokretninu koja je optereena neijim zalonim pravom. Postupak radi naplate svoje trabine iz vrijednosti zaloga kojim je ona osigurana, pokrenut e svojim prijedlogom za ovrhu zaloni vjerovnik kao ovrhovoditelj protiv dunika kao ovrenika. On e zahtijevati od suda da odredi provoenje ovrhe radi namirivanja trabine iz novca dobivenog tom ovrnom prodajom. Pravni temelj prijedlogu je isprava o predlagateljevom pravu na namirenje ovrna isprava, vjerodostojna isprava. O prijedlogu odluuje sud (ovrni). On odredit e ovrhu rjeenjem o ovrsi odredit e ovrnu prodaju zaloga radi namirenja vjerovnikove trabine, ovrne radnje (sredstva ovrhe) koje e se u cilju prisilnog namirivanja vjerovnikove trabine provoditi u pogledu zaloga kao predmeta ovrhe (zapljena I procjena zaloga, oduzimanje zaloga iz posjeda, njegovo otpremanje I povjeravanje na uvanje sudu, ovrhovoditelju ili treoj osobi, sve do prodaje zaloga I namirivanja vjerovnikove trabine iz novca dobivenog tom prodajom na ime kupovnine). Ovrenik moe rjeenje o ovrsi pobijati albom, odnosno opozicionom tubom. Odreivanje ovrhe prati zabrana zalonom duniku-ovreniku da raspolae zalogom koji je predmet ovrhe, bilo faktino, bilo pravno.

105

www.pravokutnik.net

Poto je neki vjerovnik svojim prijedlogom za ovrhu pokrenuo ovrni postupak, nastaje za svakoga tko ima zalono pravo na istom zalogu pravo da otkupi onu trabinu radi ijeg se namirivanja vodi taj ovrni postupak. To je pravo otkupa (ius offerendi) specifino preobraajno pravo koje ovlauje svojeg nositelja da ispuni trabinu zbog koje je zatraeno provoenje ovrhe, pa da je tim ispunjenjem otkupi; prestaje kada pone ovrna prodaja zaloga. Kod nas se vodi Oevidnik nekretnina I pokretnina koje se prodaju u ovrnom postupku; u njega se upisuju vrednije pokretnine, slui davanju publiciteta upis ne utjee na postojanje ili nepostojanje zalonog prava na stvari, niti na iije ovlasti I obveze u zalonom odnosu, kao ni u ovrnom postupku. Sud odreuje nain ovrne prodaje zaloga: neposrednom pogodbom s kupcem ili na sudskoj javnoj drabi (tzv. prodajom usmenom javnom drabom). Prodajom prestaje zalono pravo onog vjerovnika koji je ishodio ovrnu prodaju zaloga radi namirenja svoje trabine, ako i sva ostala zalona prava na toj stvari. Prodaja zaloga neposrednom pogodbom (tzv. prodaja iz slobodne ruke) je unovavanje stvari u postupku ovrhe radi namirenja novane trabine koje se provodi prodajom te stvari na temelju kupoprodajnog ugovora (neposredne pogodbe) koji s kupcem sklapa sudski ovritelj, ili od suda odreena osoba koja obavlja komisione poslove. Sudski ovritelj prodaje stvar u ime I za raun zalonog dunika-ovrenika, a ako stvar prodaje osoba koja obavlja komisijske poslove, ona je prodaje u svoje ime, a za raun zalonog dunika-ovrenika. Stvar se ne bi smjelo prodati za cijenu manju od 2/3 procijenjene vrijednosti. Ako se ne uspije prodati po toj cijeni, sud e odrediti novi rok; u njemu se stvar smije prodati I za niu cijenu, ali ni tada za manje od treine procijenjene vrijednosti. Kupac e stei vlasnitvo te stvari po opim pravilima o stjecanju vlasnitva na temelju pravnog posla; pravni temelj stjecanja je ugovor o prodaji stvari a nain stjecanja predaja u samostalan posjed. Sudska javna draba je naziv za specifinu prodaju stvari prodaju na javnoj drabi koju u ovrnom postupku provodi sud. Sud za raun ovrenika javno oglaava javnu drabu stvar e stei u vlasnitvo onaj sudionik drabe koji do njezinog okonanja bude najbolji ponuditelj, ako budu ispunjene I ostale pretpostavke odreene procesnim pravilima. Usmeno je provodi u pravilu sudski ovritelj, no moe biti povjerena I javnom biljeniku; radi u ime I za raun ovrenika-zalonog dunika ali pritom postupa kao slubena osoba. Pravni temelj stjecanja u vlasnitvo je prodaja na javnoj drabi a nain stjecanja predaja stvari u samostalan posjed. O namirivanju iz novca pribavljenog ovrnom prodajom zaloga odluuje sud u ovrnom postupku rjeenjem o namirenju; na temelju njega vjerovniku se isplauje odreen iznos. Ako je time vjerovnikova trabina u cijelosti namirena (glavnica, sa sporednim trabinama trokova I kamata), ona je prestala ispunjenjem obveze. U sluaju da iznos nije dovoljan, prvo e se namiriti trokovi ovrnog postupka, potom trokovi koji su odreeni u ovrnoj ispravi (parnini trokovi), zatim kamata do dana unovenja stvari a tek na kraju glavnica. Pravo namirenja iz tog novca pripada: 1. zalonim vjerovnicima a) za namirenje one vjerovnikove trabine zbog ijeg namirivanja je njezin vjerovnik pokrenuo ovrni postupak u kojem je provedena ovrna prodaja zaloga b) za namirenje svih ostalih trabina koje su osigurane zalonim pravom na istoj pokretnini, ako je radi njihovog namirivanja iz vrijednosti tog zaloga

106

www.pravokutnik.net

rjeenje o ovrsi doneseno te postalo pravomono najkasnije do dana ovrne prodaje 2. osobe koje su imale osobne slunosti na stvari, a ta su im prava prestala njezinom ovrnom prodajom, pa im pripada pravo na naknadu u novcu, koje imaju pravo namirivati iz kupovnine 3. tzv. indirektni zaloni vjerovnici za trabine koje na temelju zakona imaju pravo namiriti iz novca dobivenog unovenjem stvari u ovrnom postupku, makar se ovrha nije vodila radi namirivanja tih trabina, niti im je pripadalo ikakvo zalono pravo na toj stvari (to su RH, opine, gradovi I upanije u pogledu njihovih trabina poreza I drugih pristojbi). Redoslijed namirivanja provodi se po 6 isplatnih razreda; prednost imaju trabine iz prvog, a trabine iz svakog kasnijeg mogu se namirivati jedino nakon to budu u cijelosti namirene sve trabine iz prethodnih razreda. Konkurencija vie trabina u 1., 2., 4. I 5. razredu rjeava se po naelu jednakosti (pariteta) pa ako nije dovoljno novca za potpuno namirenje svih, sve trabine istog razreda namiruju se razmjerno. U glavnom, treem, isplatnom razredu (u kojem su trabine zalonih vjerovnika) rjeava se konkurencija izmeu vie trabina tog isplatnog razreda po naelu vremenskog prvenstva (prior tempore, potior iure), a tek podredno po naelu jednakosti. U treem isplatnom razredu namiruju se: 1. trabine osigurane zalonim pravom na prodanoj stvari 2. trabine naknada za osobne slunosti I stvarne terete koji su prestali zbog ovrne prodaje stvari One trabine zalonih vjerovnika koje uope ne bi bile namirene, ili ne bi bile namirene u cijelosti, postoje u nenamirenom dijelu I dalje, ali vie nisu osigurane zalonim pravom. Ako je zalog takva stvar koja je sposobna davati plodove I druge koristi koje se mogu unoviti, ima zaloni vjerovnik na temelju zakona pravo da od suda ishodi uspostavu privremene uprave zalogom I postavljanje upravitelja (sekvestra) koji e biti ovlaten I duan ubirati plodove I druge koristi od zaloga, unovavati ih, pa time dobivene iznose novca polagati u sud radi namirivanja vjerovnika iz tog zaloga. Pravo na izvansudsko namirivanje pripada zlonom vjerovniku kada je predmet njegovog zalonog prava pokretnina, ako je: 1. takvo namirivanje izriito I u pisanom obliku dopustio zaloni dunik, bilo u trenutku osnivanja zalonog prava, bilo naknadno 2. ako postoji neoboriva predmnjeva da je zaloni dunik dopustio izvansudsko namirenje, budui da je a) osigurana trabina iz trgovakog posla b) zaloni dunk nije u trenutku osnivanja zalonog prava izriito iskljuio izvansudsko namirivanje Ovo pravo je preobraajno I ne mijenja prvenstveni red. Zaloni vjerovnik koji je izvansudski namirivao svoju trabinu, trebat e o tome podnijeti raun zalonom duniku, a I predati mu viak koji preostane nakon namirenja. Pravo na izvansudsko namirenje ostvaruje se putem javne drabe (javnog nadmetanja) unovenje zaloga na drabi koja moe biti privatna (ne mora biti sudska), ali mora biti javno oglaena. Da bi bio doputen neki drugi nain potrebno da je na temelju pravnog posla ili zakona vjerovnik na to ovlaten ili je to u danim okolnostima jedini mogui nain za ostvarenje prava na namirenje. Zaloni vjerovnik ovlaten je namiriti svoju dospjelu trabinu tako to e za sebe zadrati odgovarajui iznos, te s time prebiti svoju trabinu. Zaloni vjerovnik ovlaten je svoju trabinu namiriti uzimajui za sebe plodove I druge koristi od zaloga koji neposredno posjeduje, ako oni pripadaju 107

www.pravokutnik.net

duniku I ako je vjerovnik na to ovlaten; to se onda prebija sa njegovom trabinom na temelju zakona, u trenutku ubiranja. Zaloni vjerovnik koji bi svoje pravo namirio izvansudskim putem, a nema to pravo, odgovara za svaku tetu koja bi iz toga proizila, kao I vjerovnik koji je to pravo ostvarivao na nain na koji nije bio ovlaten. Dobrovoljno zalono pravo na pokretnini prestat e njegovom dotadanjem nositelju kada zajedno s trabinom koju osigurava prijee na drugu osobu; po pravilima obveznog prava relativan prestanak. Pravo e prestati apsolutno: 1. propau zaloga 2. odreknuem 3. istekom roka I ispunjenjem uvjeta 4. prestankom osigurane trabine 5. prestankom zalonog vjerovnika koji je pravna osoba a nema svojeg pravnog sljednika 6. rastereenjem 7. ovrnom prodajom zaloga HIPOTEKA NA POKRETNINI (REGISTARSKO ZALONO PRAVO) dobrovoljno zalono pravo na pokretnim stvarima koje nastaje bez predaje zaloga u posjed zalonog vjerovnika I kod kojeg zalonom vjerovniku ne pripada pravo posjedovati zalog. Na pravni poredak ga omoguuje jedino na onim vrstama pokretnina koje se jedino upisom u javni upisnik mogu stei u vlasnitvo ili koje se bez upisa u takav upisnik ne smiju rabiti. Hipoteka se moe osnovati upisom u odgovarajui javni upisnik, pod pretpostavkama I na nain odreen za to posebnim zakonom. Do osnivanja e doi voljom vlasnika stvari da svoju stvar optereti zalonim pravom. Nuno je da se ispune odreene posebne pretpostavke: 1. stvar koju se tako zalae upisuje se (ili je ve upisana) u u odgovarajui javni upisnik (registar) 2. postoji valjani pravni posao zalogodavca kojim se on obvezuje da e drugoj strani dopustiti osnivanje hipoteke kao tereta njegove stvari 3. zalogodavac je vlasnik stvari koju zalae, ovlaten je opteretiti ju zalonim pravom 4. upis u javni upisnik tog zalonog prava kao tereta zalogodaveve stvari, radi osiguranja odreene trabine (kao nain stjecanja prava) Zaloni ugovor je ugovor kojim se obvezuje dunik ili netko trei (zalogodavac) vjerovniku da e radi osiguranja odreene vjerovnikove trabine zalonim pravom na svojoj pokretnini upisnoj u javni registar, dozvoliti da se u tom registru upie zalono pravo kao teret te stvari, a druga se ugovorna strana (vjerovnik) obvezuje da e im prestane njegova zalogom osigurana trabina, uiniti to je s njegove strane potrebno da bi se izbrisalo to zalono pravo iz javne knjige. Poto dospije osigurana trabina, moi e se zaloni vjerovnik sluiti svojim pravom na namirivanje iz vrijednosti zaloga. Potrebno je da vjerovnik ishodi pokretanje ovrnog postupka I u njemu transferaciju zaloga oduzimanje zaloga iz posjeda zalonog dunika I njegovu predaju na uvanje vjerovniku ili treemu. NEDOBROVOLJNO (PRISILNO) ZALONO PRAVO NA POKRETNINI Vjerovniku je omogueno da I protiv njegove volje ishodi osnivanje zalonog prava na nekoj dunikovoj stvari, kako bi osigurao uspjeno namirenje svoje novane trabine iz vrijednosti dunikove imovine. Osniva se na temelju odluke javne vlasti suda, donesene u ovrnom postupku ili postupku osiguranja (odnosno javnog 108

www.pravokutnik.net

biljenika, koji djeluje umjesto suda), a iznimno na temelju odluke neke druge javne vlasti ovlatene da provodi ovrne postupke radi namirivanja nekih novanih trabina (npr. poreznih). SUDSKO PRISILNO ZALONO PRAVO osniva se na temelju sudske odluke, bez ili protiv volje vlasnika zaloga (nekad na temelju rjeenja o ovrsi koje je donio javni biljenik). U pravilu nije registarsko zalono pravo. Pretpostavke osnivanja su: 1. da je trabina koja se osigurava sposobna biti osigurana zalonim pravom 2. da su ispunjene sve ope pretpostavke za stjecanje stvarnih prava uope, te za stjecanje zalonih prava posebno 3. da su ispunjene sve posebne pretpostavke za stjecanje ove podvrste zalonog prava: a) predmet zalaganja je pokretnina koja je u sastavu dunikove imovine, sposobna je biti predmetom tog zalonog prava I postoji odluka koja je valjani pravni temelj za osnivanje tog zalonog prava rjeenje o ovrsi na ovrenikovim pokretnim stvarima radi naplate novane trabine rjeenje o odreivanju prethodne mjere zaplijene pokretne stvari protivnika osiguranja b) izvren je in koji je zakonom odreen nain stjecanja in pljenidbe te pokretnine, koji je obavio sud tj. sudski ovritelj po nalogu suda Nisu sposobne biti predmetom zalonog prava stvari u pogledu kojih je ovrha zakonom iskljuena (oruje I oprema namijenjeni obrani) a ni pokretnine koje se ne bi mogle prodavati u ovrnom postupku zbog pravila ovrnog prava o izuzeu od ovrhe I o ogranienju ovrhe zbog zatite ovrenika. Dok jo nije mogue dozvoliti I provesti ovrhu moe se osnovati sudsko prisilno zalono pravo u postupku prisilnog osiguranja trabina prethodnim mjerama. Dok trabina jo nije dospjela sud jo ne moe dopustiti ovrhu radi namirivanja te trabine, budui da vjerovnik jo nema za to potrebnu perfektnu ovrnu ispravu. Da se ne bi dogodilo da tu trabinu vie ne bude mogue namiriti, omoguuje se vjerovniku da u razdoblju kada se jo nisu ispunile sve pretpostavke za odreivanje ovrhe svojim prijedlogom pokrene kod suda postupak osiguranja te trabine, zahtijevajui od suda da radi osiguranja njegove vjerojatne trabine odredi, a potom I provede prethodnu mjeru pljenidbe pokretnih stvari protivnika osiguranja. Odreivanje prethodne mjere mogao bi od suda ishoditi vjerovnikpredlagatelj osiguranja u sluaju da ve ima ispravu o postojanju novane trabine protiv dunika-protivnika osiguranja, ali ta jo nije perfektna ovrna isprava. Predlagatelj osiguranja moe ishoditi da sud donese rjeenja o osiguranju njegove novane trabine prethodnom mjerom pljenidbe pokretnih stvari dunika ako je dovoljno vjerojatna opasnost da bi bez tog osiguranja moglo biti onemogueno ili znatno otealo namirenje te trabine prije no to sazriju sve pretpostavke za ovrhu. Rjeenje o odreivanju prethodne mjere zapljene pokretnih stvari protivnika osiguranja radi osiguranja novane trabine vjerovnika je pravni temelj za osnivanje prisilnog sudskog zalonog prava predlagatelja osiguranja na pokretninama dunika koje su predmet ovrhe. Vjerovnik neispunjene novane trabine koja je dospjela, ako o toj trabini ima prefektnu ovrnu ispravu ili vjerodostojnu ispravu, ovlaten je ishoditi da sud/javni biljenik donese rjeenje o ovrsi na pokretninama iz sastava dunikove imovine, radi prisilnog namirivanja te novane trabine. Vjerovnik treba staviti protiv dunika odgovarajui prijedlog za ovrhu sudu/javnom biljeniku. Ako su ispunjene sve 109

www.pravokutnik.net

pretpostavke za to tada bi se odredilo rjeenje o ovrsi kojim bi se odredilo da se na pokretninama dunika provedu ovrne radnje: 1. zapljena I procjena pokretnina, njihovo oduzimanje, otpremanje I povjeravanje na uvanje ovrhovoditelju ili treoj osobi 2. prodaju zaplijenjenih pokretnina 3. namirivanje ovrhovoditelja iz novca dobivenog tom prodajom Rjeenje djeluje I kao pravni temelj za osnivanje prisilnog sudskog zalonog prava vjerovnika na pokretninama dunika. Kada je predmet osiguranja odnosno ovrhe pokretnina ta radnja osiguranja je in pljenidbe (zapljene) pokretnina dunika-protivnika osiguranja. in pljenidbe obavlja sud pljenidbenim popisom popisuje jednu ili vie pokretnina protivnika osiguranja sastavljajui zapisnik o pljenidbenom popisu I procjeni, odnosno stavljajui zabiljeku umjesto pljenidbenog popisa u zapisnik o ve ranije provedenom pljenidbenom popisu tih stvari. in zapljene je dovren potpisivanjem zapisnika o pljenidbenom popisu, odnosno zabiljeke. Provedbom ovrne pljenidbe vjerovnik stjee prisilno sudsko zalono pravo na popisanim nekretninama. Zapljenu pokretnina prati zakonska zabrana raspolaganja zaplijenjenim stvarima. Dunik ne smije faktino, a ni pravno raspolagati stvarima koje su mu zaplijenjene, dakle ne smije ih otuiti, niti smije osnivati prava koja bi tu stvar teretila. Sud e u svim sluajevima u kojima doputa ovrhu na pokretninama radi naplate novane trabine, svojim rjeenjem o ovrsi odmah odreivati I transferaciju zaplijenjenih pokretnina. Ako su te pokretnine gotov novac, vrijednosni papiri I dragocjenosti, predat e ih se u sudski/javnobiljeniki polog. Vjerovnik snosi sav rizik od unitenja I oteenja zaplijenjenih stvari, osim vie sile. U pravilu se prisilno sudsko zalono pravo ne moe stei od nevlasnika. Ipak, ako bi bile zaplijenjene neke tue pokretnine kao da su dunikove, a njihov vlasnik ne zatiti svoje pravo vlasnitva od toga (ne podigne izlunu tubu do okonanja ovrnog postupka, ili je podigne ali s njom ne uspije) vjerovnik je zapljenom tih stvari stekao na njima prisilno sudsko zalono pravo, kao da su dunikove. Nakon to je prisilno sudsko zalono pravo osnovano na nekoj pokretnini, trebat e ga upisati u Upisnik sudskih I javnobiljenikih osiguranja trabina na pokretnim stvarima I pravima; uinak je samo deklaratoran radi publicitetnog djelovanja. Zabiljeit e se da je steeno prisilnim putem te kada je poduzeta radnja kojom je to pravo steeno (radi prvenstvenog reda). Od dana upisa nee se tree osobe moi pozivati na to da nisu znale za postojanje upisa. Sudsko prisilno zalono pravo slijedi trabinu koju osigurava; njegov prijenos na drugu osobu je ujedno I prelaenje legitimacije za voenje ovrnog postupka. Novi zaloni vjerovnik trebat e dokazati da je ta trabina prela na njega (javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, ili pravomonom presudom) o tome ovisi njegova mogunost da iz vrijednosti zaloga ovrnim putem namiruje trabinu osiguranu prisilnim zalonim pravom. Sudsko prisilno zalono pravo ne ovlauje svojeg nositelja na posjedovanje zaloga (no takvo pravo ipak moe nastati temeljem sudske odluke transferacija!!). vjerovnik je tada duan osigurati sve to je potrebno za urednu otpremu pokretnina (prijevozno sredstvo, radnu snagu, potrebnu opremu..) te za takav smjetaj pokretnina u kojem e se one sauvati od mogueg oteenja, kvarenja ili openito od pogoranja njihova stanja, osim onog do kojeg bi dolo prema redovnom tijeku stvari. Dunik ostaje vlasnik zaplijenjene stvari no zabranjeno mu je njome raspolagati, faktino ili pravno.

110

www.pravokutnik.net

Vjerovnik moe samo putem suda ostvarivati svoje pravo na namirenje iz vrijednosti zaloga putem sudske (ovrne) prodaje zaloga I namirivanjem vjerovnikove trabine iz novca dobivenog tom prodajom. Kada je zalono pravo osnovano u postupku osiguranja tada vjerovnik tek treba pokrenuti ovrni postupak za namirivanje svoje trabine. Ovrnu prodaju provodi sud, no moe je povjeriti I javnom komisionaru. Pravo vlasnitva stjee najbolji ponuditelj na temelju pravnog posla (kupnje na drabi) kada sudski ovritelj/javni biljenik prihvati njegovu ponudu pa mu (nakon to on plati kupovninu) preda stvar u samostalan posjed. Kada je ovrnu prodaju proveo javni komisionar, on e iz dobivene kupovnine najprije namiriti trokove pohrane I prodaje pokretnine I svoju nagradu te e preostali iznos uplatiti na raun suda koji e potom iz preostalog novca provesti namirivanje trabina koje se imaju pravo odatle namirivati. Viak pripada zalonom duniku, te e mu ga sud predati. Sudsko prisilno zalono pravo apsolutno prestaje propau zaloga ili pravomonom odlukom suda, a relativno prijenosom na drugu osobu. SUDSKO I JAVNOBILJENIKO (DOBROVOLJNO) ZALONO PRAVO NA POKRETNINI Ova vrsta zalonog prava ima mjeovitu pravnu narav; dobrovoljno je jer nastaje na temelju suglasne volje vjerovnika I vlasnika zaloga da vjerovnikovu trabinu osiguraju upravo sudskim/javnobiljenikim zalonim pravom. Potrebno je da ono bude osnovano u posebnom sudskom postupku osiguranja trabina u postupku sudskog I javnobiljenikog osiguranja trabina na temelju sporazuma stranaka I prema pravilima tog postupka. Ono je registarsko zalono pravo osniva se upisom u Upisnik sudskih I javnobiljenikih osiguranja trabina vjerovnika na pokretnim stvarima I pravima. SUDSKO DOBROVOLJNO ZALONO PRAVO NA POKRETNINI - za njegov osnutak potrebno je, uz postojanje trabine sposobne da bude osigurana zalonim pravom I ispunjenje opih pretpostavaka stjecanja stvarnih prava, da se ispune jo neke posebne pretpostavke: 1. trabina koju se osigurava ima zakonom odreena posebna svojstva za osiguravanje ovom podvrstom zalonog prava 2. pokretnina koja e biti zalog je u vlasnitvu zalogodavca 3. pred sudom je u postupku osiguranja (postupku sudskog I javnobiljenikog zalonopravnog osiguranja na temelju sporazuma stranaka) sklopljen sporazum o osiguranju, u ijem sklopu je valjani zaloni ugovor zalogodavca I zalogoprimca I uoblien u sudski zapisnik o sporazumu stranaka da osiguraju vjerovnikovu trabinu dobrovoljnim sudskim zalonim pravom na odreenoj zalogodavevoj pokretnini, pa je na temelju toga sud donio odgovarajue rjeenje o osiguranju 4. izvren je in koji je zakonom odreeni nain stjecanja tog zalonog prava Predmetom ove podvrste zalonog prava mogu biti sve stvari kao I kod prisilnog sudskog z. prava, ali I one koje tamo nisu dozvoljene jer se na njima ne smije provoditi ovrha iz socijalnih razloga. Sud moe pokretnini privremeno oduzeti sposobnost da bude predmetom sudskog dobrovoljnog zalonog prava, odredivi privremenu mjeru zabrane otuenja ili optereenja te pokretnine. Pokretnina koje je do odreenog trenutka bila pripadak neke nekretnine moe postati samostalnim predmetom sudskog dobrovoljnog zalonog prava ako: nekretnina nije optereena hipotekom ili kojim drugim ogranienim stvarnim pravom I da je glede pripatka izvren upis zalonog prava na pokretnini u Upisnik sudskih I javnobiljenikih 111

www.pravokutnik.net

osiguranja. Na temelju posebne zakonske odredbe, mogue je osnovati zalono pravo na ukupnosti pokretnina tzv. lebdee zalonopravno osiguranje, koje onda tereti sve pokretnine u sastavu te ukupnosti. Pravni temelj je zaloni ugovor kojim se vlasnik odreene pokretnine obvezuje vjerovniku da e trpjeti da se sporazumno utvrena vjerovnikova trabina osigura time to e se na toj pokretnini osnovati zalono pravo upisom u Upisnik sudskih I javnobiljenikih osiguranja trabina. Ugovor je kauzalan I naplatan, sadran u sporazumu o osiguranju. Sporazum o osiguranju je osebujni pravni posao vjerovnika I dunika, ureen pravilima o sudskom postupku osiguranja, I to pravilima o sudskom I javnoblijenikom osiguranju na temelju sporazuma stranaka. Sklapaju ga pred sudom u postupku osiguranja vjerovnik I dunik. Bitni sadraj sporazuma je suglasno oitovanje volje stranaka, s tri bitna elementa: 1. sporazumno utvrenje trabine (novane ili nenovane) koju e se osigurati zalonim pravom utvrenje njezinog postojanja (I sadraja), kao I trenutka njezinog dospijea 2. zaloni ugovor 3. sporazum da e se zalono pravo osnovati radnjama osiguranja na toj stvari, kao predmetu osiguranja upisom u Upisnik sudskih I javnobiljenikih osiguranja trabina; te da suglasno predlau sudu neka svojim rjeenjem odredi mjeru osiguranja upis u Upisnik. Sporazum se oblikuje u sudski zapisnik o sporazumu stranaka i, potpisan, dobiva snagu sudske nagodbe. Provedbom upisa predlagatelj osiguranja stjee zalono pravo na odreenom predmetu osiguranja; upis ima I karakterisitke kao I kod dobrovoljni upis tog prava. U pravilu bi vjerovnik koji je postupao u dobroj vjeri prigodom stjecanja dobrovoljnog sudskog zalonog prava trebao uivati zatitu svojeg povjerenja u pravnom prometu, pa bi trebao moi stei zalono pravo I od nevlasnika, ako su ispunjene zakonske pretpostavke za to. Ne moe protivnik osiguranja/dunik uz iju suglasnost je upisom u Upisnik osnovano sudsko dobrovoljno zalono pravo na nekoj stvari, kasnije dovoditi u pitanje vjerovnikovo stjecanje tog prava, pozivajui se na to da u vrijeme kada se to pravo osnivalo dunik nije bio vlasnik pokretnine koja je zaloena. Trea osoba koja je vlasnik pokretnine nee se moi pozivati na svoje neznanje za postojanje tog upisa. Na prijedlog zalonog vjerovnika, utemeljen na ovrnoj ispravi (zapisnik o osiguranju koji ima snagu ovrne sudske nagodbe), sud e rjeenjem odrediti ovrhu na zalogu; provest e se onim radnjama kojima se I inae provodi ovrha na pokretninama radi namirenja novane trabine. Sudsko dobrovoljno zalono pravo apsolutno prestaje u pravilu jednako kao I prisilno zalono pravo (propau zaloga I odlukom suda). Ako je u ovrnom postupku provedeno namirivanje, tada ovo pravo prestaje rjeenjem kojim se obustavlja postupak osiguranja I ukidaju provedene radnje (I pljenidba). Pravo prestaje relativno ako prijee na drugu osobu zajedno s trabinom koju osigurava. LEBDEE ZALONOPRAVNO OSIGURANJE NA UKUPNOSTI POKRETNINA podvrsta dobrovoljnog zalonog prava na pokretnini koja ima dvije razine postojanja: ono je neka odreena ukupnost pokretnina (imovinska cjelina, universitas rerum), ali I to su pojedinane nekretnine u sastavu te ukupnosti. Ono se osniva ne nekoj odreenoj ukupnosti pokretnina, bez obzira koje su pokretnine u sastavu te ukupnosti. Sastav je promjenjiv pokretnine u njega ulaze I izlaze a da to 112

www.pravokutnik.net

ne utjee na identitet ukupnosti, niti na zalono pravo koje je tereti (tereti sve pokretnine u sastavu te ukupnosti). Da bi se osnovalo potrebno je ispunjenje svih pretpostavki kao I kod dobrovoljnog sudskog zalonog prava, s razlikom da predmet zalaganja nije pojedinana nekretnina, nego ukupnost pokretnina koja je dio imovine dunika. Sposobne da ih se osigura ovom podvrstom zalonog prava su novane trabine I novane protuvrijednosti nenovanih trabina. Biti predmetom zaloga sposobne su odreene ukupnosti pokretnina koje su dio imovine dunika, ako su dovoljno odreene sporazumom o osiguranju, primjenom prostorno-funkcionalno-pravnog kriterija. Vjerovnik I dunik sporazumom o osiguranju odreuju ukupnost pokretnina tako to odreuju da ona obuhvaa pokretnine odreene vrste (npr. roba, zalihe, namjetaj, strojevi, aparati, alat I sl.) koje se nalaze u ili na prostoru koji je odreen I ima gospodarsku funkciju (npr. u odreenom skladitu, pogonu ili nekom drugom poslovnom prostoru), a u vlasnitvu je dunika, ili ga on koristi na nekoj drugoj pravnoj osnovi, s time da tako odreena ukupnost pokretnina moe obuhvaati jedino one pokretnine koje su u vlasnitvu dunika. Budui da je dobrovoljno zalono pravo na njega ne djeluju zakonska pravila o zatiti ovrenika, o izuzeu od ovrhe I o ogranienju ovrhe na odreenim predmetima. Pravni temelj osnivanja je zaloni ugovor kojim se dunik obvezuje vjerovniku da e trpjeti da se sporazumno utvrena vjerovnikova trabina osigura time to e se na pokretninama u vlasnitvu protivnika osiguranja osnovati zalono pravo upisom u Upisnik sudskih I javnobiljenikih osiguranja trabina. Sporazum se oblikuje u sudski zapisnik koji, potpisan, ima snagu sudske nagodbe. Modus stjecanja je upis u Upisnik; u tom e cilju sud donijeti rjeenje o osiguranju, kojim e kao mjeru osiguranja trabine odrediti upis zalonog prava u Upisnik, pa e se potom u provoenju tog rjeenja u taj Upisnik upisati zalono pravo (lebdee zalonopravno osiguranje) na odreenoj ukupnosti pokretnina protivnika osiguranja, a radi osiguranja odreene trabine. Pravni uinak nastupa s dovrenjem ina upisa, ako su ispunjene I sve ostale pretpostavke stjecanja tog zalonog prava. Ukupnost stvari dio je dunikove imovine koji je promjenjivog sastava I nije pravno odvojen od ostale imovine tog dunika. Zaloni dunik nije ogranien u svojim vlasnikim ovlastima glede pokretnina koje su u sastavu zaloene ukupnosti; ovlaten je njima raspolagati faktino I pravno. Otui li neku od njih, ona e time izii iz sastav te ukupnosti, ime e prestati biti optereena sudskim dobrovoljnim zalonim pravom koje tereti tu ukupnost. Dunik ima dunost nadomjetanja duan je, ako sporazumom stranaka nije to drugo odreeno, uredno nadomjetati otuene ili odnesene pokretnine, prema prirodi svoje djelatnosti (nadomjeta ih stjeui odnosno unosei druge pokretnine u sastav zaloene ukupnosti). Vjerovnik nema pravo na posjed ukupnosti stvari, ali ni pravo na posjed onih stvari koje su u sastavu te ukupnosti. Zaloni vjerovnik nema obvezu uvanja, a ni druge obveze koje bi inae imao da je posjednik zaloenih stvari; nema ni pravo ubirati I prisvajati plodove I druge koristi od njih, niti ih bilo kako upotrebljavati, a odredbe ugovora ili drugog pravnog posla koje bi mu to pravo namijenile bile bi nitavne. Vjerovnik e se namiriti putem ovrhe koju e odrediti I provesti sud, na prijedlog vjerovnika utemeljen na ovrnoj ispravi (zapisnik o osiguranju). Sudsko zalono pravo ne moe se namiriti izvansudskim putem. Kada vjerovnik zatrai ovrhu, smatrat e se da su predmet zalonog prava sve one pokretnine koje se prigodom pljenidbenog popisa nau u/na prostoru koji determinira ukupnost. Sud e te pokretnine popisati u pljenidbeni zapisnikom pa poto one budu time zaplijenjene I potom procijenjene, provest e se glede njih I daljnje ovrne radnje, ukljuujui I 113

www.pravokutnik.net

njihovu prodaju I namirivanje. Red prvenstva zalonog prava na zaplijenjenim I unovenim pokretninama raunat e se prema danu kada je upisom u Upisnik bilo osnovano lebdee zalono pravo na ukupnosti u ijem su sastavu bile te pokretnine. Sudsko dobrovoljno lebdee zalono pravo prestaje apsolutno propau zaloga I na temelju pravomone odluke suda. Prijelazom na drugu osobu, prestaje relativno. Na pojedinoj pokretnini zalono pravo prestaje izlaenjem te pokretnine iz sastava optereene ukupnosti I prestankom zalonog prava na ukupnosti. JAVNOBILJENIKO ZALONO PRAVO NA POKRETNINI I UKUPNOSTI POKRETNINA inaica je sudskog dobrovoljnog zalonog prava na takvim premetima obiljeena time to javni biljenik igra dio uloge koja je inae povjerena sudu. Za osnivanje potreban je zaloni ugovor kao pravni temelj, poput onog koji je pravni temelj sudskog dobrovoljnog zalonog prava, ali s tom razlikom da e, umjesto da bude sadran u sporazumu o osiguranju koji bi bio sklopljen pred sudom u postupku osiguranja I uoblien u sudski zapisnik o sporazumu stranaka, biti sklopljen u obliku javnobiljenikog akta ili solemnizirane privatne isprave imat e snagu sudske nagodbe. Bitni sadraj je suglasno oitovanje volje stranaka, s tri bitna elementa. Prva dva, utvrenje postojanja trabine I zaloni ugovor, jednaki su kao I elementi sporazuma o osiguranju koji se sklapa pred sudom u postupku osiguranja. Trei element, sporazum da e se to zalono pravo osnovati radnjama osiguranja, drukiji je jer umjesto suda ovdje djeluje javni biljenik. Sporazum stranaka o osiguranju treba sadravati stranaku odredbu o osiguranju clausulu asicurandi izjava vlasnika predmeta osiguranja da ju suglasan s time da se radi osiguranja vjerovnikove trabine osnuje zalono pravo radnjom koju e poduzeti javni biljenik. U naoj se javnobiljenikoj praksi uobiajilo da se ispravi koja sadri sporazum o osiguranju, a ima oblik javnobiljenikog akta ili privatne isprave na kojoj je biljenik ovjerio potpis dunika, doda I sporedni, nebitni sastojak clausula exequendi izjava dunika o njegovoj suglasnosti da se, poto dospije trabina ije postojanje I vrijeme dospijea su utvreni u toj ispravi, moe provesti ovrha neposredno na temelju te isprave (tj. ta isprava je ovrna isprava). Da bi se na temelju takvog sporazuma o osiguranju I u njemu sadranog zalonog ugovora, osnovalo javnobiljeniko zalono pravo na pokretnini/ukupnosti pokretnina, trebat e biti izvrena I radnja osiguranja, koja je za to potrebna po zakonu upis u Upisnik sudskih I javnobiljenikih osiguranja. Izvrenje te radnje nain je stjecanja zalonog prava. Javni biljenik ne donosi rjeenje o osiguranju, nego predlae upis zalonog prava Slubi upisa. ZAKONSKO ZALONO PRAVO NA POKRETNINI Za osnivanje pojedinog zakonskog zalonog prava na pokretnini potrebno je da budu ispunjene neke posebne pretpostavke, odreene posebnim zakonom koji ureuje pojedinu podvsrtu zakonskih zalonih prava. Prava zakonska zalona prava ( zakonska z. prava u uem smislu) su ona koja se osnivaju samim zakonom (ipso iure), naime samim nastupanjem onih injenica koje su zakonom odreene za pretpostavke pod kojima nastaje takvo zalono pravo. Neprava zakonska zalona prava (zakonska z. prava u irem smislu) osnivaju se pod pretpostavkama odreenim u zakonu, ali s time da e ispunjenje tih pretpostavaka tek dati vjerovniku pravo da stekne zalono pravo na dunikovoj stvari; zakon ovdje daje pravni temelj, a vjerovnik pravo stjee inom stjecanja.

114

www.pravokutnik.net

Pravo e mjesto u prvenstvenom redu dobiti prema asu kad je osnovano. Trabine se namiruju putem suda, nemaju prednost pred dobrovoljnim ili prisilnim zalonim pravom (osim ako je to posebno zakonom odreeno). Zalono pravo suvlasnika I sunasljednika osniva se u sluaju da je suvlasnika zajednica razvrgnuta isplatom na temelju takve odluke suda, pa je jedan od suvlasnika dobio u svoje vlasnitvo stvar koja je bila suvlasnika, no uz obvezu da ostalima isplati vrijednost njihovih suvlasnikih dijelova. Veliina I rok dospijea odreeni su odlukom suda. Posebne pretpostavke su: a) trabina koju se osigurava tim zalonim pravom je vjerovnikova trabina nastala na temelju odluke suda o razvrgnuu suvlasnitva isplatom b) predmet tog zalonog prava je stvar koju je suvlasnik stekao u vlasnitvo na temelju sudske odluke o razvrgnuu suvlasnitva isplatom Zalono pravo osniva se na temelju zakona I u sluaju kada je nasljednika zajednica razvrgnuta isplatom; osniva se na pokretninama koje su odlukom suda/javnog biljenika pripale u vlasnitvo pojedinom sunasljedniku koji je ivio ili prireivao zajedno s ostaviteljem I ima pravo na diobu isplatom, pa je to svoje pravo ostvario ishodivi odluku da dobiva odreene stvari iz ostavine u svoje vlasnitvo, s time da je obvezan ostalim sunasljednicima isplatiti vrijednost tih stvari u novcu. Posebne pretpostavke: a) trabina koju se tim zalonim pravom osigurava, vjerovnikova je trabina koja je nastala na temelju odluke suda/javnog biljenika o razvrgnuu nasljednike zajednice isplatom b) predmet tog zalonog prava je stvar koju je sunasljednik stekao u vlasnitvo na temelju te odluke Zalono pravo najmodavca na onim pokretninama najmoprimaca I lanova njihovih obiteljskih domainstava koje su unesene u objekt najma (uz to najmodavcu pripada I pravo zadranja, tako da je ovlaten te pokretnine zadrati do namirenja tih trabina). Posebne pretpostavke za ovakvo stjecanje: a) Trabina koju se osigurava tim zalonim pravom proizlazi iz obveznog odnosa utemeljenog na ugovoru o najmu stana kao najmodaveva trabina stanarine od najmoprimca stana, i/ili kao trabina naknade tete za koju najmoprimac stana odgovara najmodavcu b) Predmet tog zalonog prava su pokretnine (pokustvo I dr.) koje su u vlasnitvu najmoprimca ili lanova njegova obiteljskog kuanstva, a unesene su u stan, odnosno u druge prostorije koji su predmet ugovora o najmu stana s najmoprimcem. Zalono pravo nalogoprimca na onim pokretninama nalogodavca koje je dobio u posjed na temelju naloga, kao I na novcu koji je naplatio za raun nalogodavca, pa su time stvarnopravno osigurane trabine naknade I trokova to ih nalogoprimac ima prema nalogodavcu iz odnosa naloga (utemeljenog na ugovoru o nalogu). Posebne pretpostavke su: a) Trabina koju se osigurava ovim zalonim pravom proizlazi iz obveznog odnosa utemeljenog na ugovoru o nalogu kao nalogoprimeva trabina naknade ili trokova koje mu duguje nalogodavac b) Predmet tog zalonog prava su pokretnine koje su u vlasnitvu nalogodavca, a nalogoprimac ih je dobio u posjed na temelju ugovora o nalogu te novac koji je nalogoprimac naplatio za raun nalogodavca Zalono pravo osniva se u trenutku ispunjenja svih ovih pretpostavaka. 115

www.pravokutnik.net

Zalona prava prijevoznika, komisionara, otpremnika I skladitara

GLAVA 22. ZALONO PRAVO NA NEKRETNINI

Zalono se pravo moe stei I imati na svakoj nekretnini koja je uope sposobna za zalog (sposobna je biti predmetom stvarnih prava I mogue je namirivanje novanih trabina iz njezine vrijednosti), a I na drugim entitetima koji su pravno izjednaeni s takvom nekretninom. Posebna podvrsta zalonog prava zalono pravo na nekretnini, hipoteka moe se stei I imati na za to sposobnoj: 1. Pojedinano odreenoj nekretnini, ukljuujui I sve njene pripadnosti, ako nije to drugo odreeno 2. Pojedinano odreenom idealnom dijelu nekretnine 3. Na skupu nekoliko takvih nekretnina, odnosno idealnih dijelova (u pravilu sa svim njihovim pripadnostima), koji tada slue osiguranju trabine kao da su jedan zalog simultana hipoteka 4. Na pravu graenja (u pravilu sa svim pripadnostima) Zalono pravo koje tereti neku nekretninu, u pravilu tereti I sve njezine pripadnosti, ali neke mogu dobiti ulogu samostalnog predmeta zalonog prava: civilni plodovi I pripatci nekretnine. Hipoteka moe biti osnovana na plodovima; ona e tada teretiti nekretninu kao cjelinu, ali e se trabine koje su osigurane hipotekom na plodovima moi ovrno namirivati jedino iz vrijednosti civilnih plodova optereene nekretnine, a ne iz vrijednosti matine nekretnine. Na nekretninama se moe osnovati jedino registarsko zalono pravo (hipoteka) koje se osniva upisom, bez predaje u posjed te koje svojem nositelju ne daje pravo na posjed zaloga. DOBROVOLJNO ZALONO PRAVO NA NEKRETNINI Vlasnik nekretnine moe u suglasnosti s vjerovnikom neke odreene novane trabine, za osiguranje te trabine osnovati na nekretnini zalono pravo, izvevi ga iz svojeg prava vlasnitva zalono pravo e se osnovati suglasnom voljom vlasnika nekretnine I vjerovnika trabine koju se osigurava, pa e to biti dobrovoljno zalono pravo na nekretnini. Ovlatenik prava graenja moe u suglasnosti s vjerovnikom neke odreene novane trabine, za osiguranje te trabine osnovati na svojemu pravu graenja zalono pravo dobrovoljno zalono pravo na pravu graenja koje tereti neiju nekretninu. Da bi se na nekretnini osnovalo dobrovoljno zalono pravo radi osiguranja odreene vjerovnikove trabine, potrebno je: 1. Da je trabina koju se time osigurava sposobna da bude osigurana zalonim pravom 2. Da budu ispunjene sve ope pretpostavke za stjecanje stvarnih prava uope te zalonih prava posebno 3. Da budu ispunjene sve posebne pretpostavke za stjecanje ove podvrste zalonog prava: a) Predmet zalaganja je za hipoteku sposobna nekretnina ili pravo graenja svaka nekretnina (I s nekretninom pravno izjednaeni entitet) koja je ope sposobna da bude predmetom zalonog prava, naime ona koja je sposobna biti predmetom stvarnih prava I u prometu je, pa bi se od njezine vrijednosti mogle namirivati novane trabine

116

www.pravokutnik.net

b) Zalogodavac je vlasnik te nekretnine (nositelj prava graenja)- cijelu nekretninu koja je u suvlasnitvu ili zajednikom vlasnitvu nekolicine, mogu opteretiti samo svi suvlasnici zajedno. Svaki suvlasnik ovlaten je svoj idealni dio opteretiti, ne traei suglasnost ostalih (I etani vlasnik). Prethodni vlasnik nekretnine moe je opteretiti zalonim pravom pa djeluje prema svima; prestaje ispunjenjem uvjeta ili istekom roka kojim je prednikovo vlasnitvo bilo ogranieno c) Zalogodavev pravni posao je valjani pravni temelj za osnivanje hipoteke na toj nekretnini/pravu graenja d) Izvren je in koji je zakonom odreen za nain osnivanja takvog zalonog prava in upisa u zemljinu knjigu (in uknjibe, predbiljebe) hipoteke na toj nekretnini/pravu graenja Pravni temelj je zalogodavev pravni posao iji cilj je osnivanje zalonog prava na odreenoj nekretnini radi osiguranja namirenja neke odreene trabine iz vrijednosti te stvari. Redovito je to zaloni ugovor tj. ugovor o hipoteci, koji e ponekad biti jedan ili vie uglavaka o hipoteci (hipotekarnih klauzula) sadranih u nekom drugom ugovoru. Ugovor o hipoteci (hipotekarni ugovor) je zaloni ugovor kojim se dunik ili netko trei (zalogodavac) obvezuje vjerovniku da e u pogledu odreene svoje nekretnine trpjeti da taj u javnu knjigu (zemljinu knjigu ili odgovarajui javni upisnik) upie kao teret te zalogodaveve nekretnine zalono pravo (hipoteku) za osiguranje odreene trabine, a druga se ugovorna strana (vjerovnik) obvezuje da e, im prestane njezina trabina osigurana tim zalonim pravom, uiniti sve to je s njezine strane potrebno da bi se to zalono pravo izbrisalo. Nuno je da ugovor o hipoteci postoji I da nije nitetan. To je konsenzualan, naplatan, kauzalan I formalan pravi posao. Bitni sastojak svakog ugovora o hipoteci jest suglasno oitovanje volje dunika I vjerovnika, kojim se dunik obvezuje vjerovniku dopustiti mu (tj. trpjeti) da zalono pravo kojim se osigurava odreena trabina, upie u zemljinu knjigu kao teret na zalogodavevoj nekretnini (pravu graenja). Nitetne odredbe hipotekarnog ugovora: 1. Openito sve ugovorne odredbe koje su suprotne naravi zaloga I trabine koja bi trebala biti osigurana hipotekom 2. Uglavak da zaloena stvar prelazi u vlasnitvo zalonog vjerovnika, ako mu trabina ne bude ispunjena u odreenom roku (lex comissoria) 3. Uglavak da dunik ne moe zalog nikada iskupiti 4. Uglavak po kojem bi vjerovnik mogao zaloenu mu stvar po unaprijed odreenoj cijeni otuiti ili zadrati stvar za sebe (nije zabranjen ako stvar ima unaprijed odreenu cijenu) 5. Uglavak po kojem dunik ne bi smio osnivati na istom zalogu zalona prava za druge osobe 6. Uglava po kojem vjerovnik ne bi niti nakon dospijea osigurane trabine smio zahtijevati prodaju stvari Ugovor o hipoteci ima pisani oblik, oblik isprave; on e se ispunjavati upisom zalonog prava u zemljinu knjigu, a temelj za odobrenje tog upisa moe biti samo valjana knjina isprava (tabularna isprava). Nain na koji se osniva I stjee zalono pravo je upis u zemljinu knjigu hipoteke kao tereta odreene nekretnine, a u korist vjerovnika odreene trabine kao zalonog vjerovnika. Dobrovoljno zalono pravo na nekretnini osniva se (ako su ispunjene I ostale pretpostavke za to) upisom u knjizi hipoteke kao tereta na nekretnini, koju se time optereuje radi osiguranja odreene trabine (odnosno kao tereta na pravu 117

www.pravokutnik.net

graenja), a u korist vjerovnika te trabine I to uknjibom ili predbiljebom te hipoteke. Za upis je potreban kknjini prednik, tabularna isprava I rjeenje o upisu, a uz to postavljaju se I posebna pravila za upis hipoteke. Na nekretnini koja nije upisana u zemljinu knjigu hipoteka se stjee polaganjem u sud ovjerovljene isprave kojom vlasnik nekretnine doputa uknjibu tog prava na njoj. Pravni uinak djeluje unazad od trenutka u kojem je zemljinoknjinom sudu bio stigao prijedlog za upis neke hipoteke. Upisom hipoteka dobiva svoje mjesto u prvenstvenom redu prema trenutku kada je zemljinoknjinom sudu stigao prijedlog za njen upis (na temelju kojeg je upis I proveden). Na tom mjestu hipotekom je osigurana: a) Ona trabina zbog ijeg je osiguranja ta hipoteka osnovana (glavnica) b) Trokovi parnice c) Trokovi ovrhe d) Kamate (ugovorne, zakonske) dospjele u zadnje tri godine prije donoenja rjeenja o dosudi kupcu nekretnine Vjerovnik koji je postupajui u dobroj vjeri s povjerenjem u istinitost zemljine knjige upisao hipoteku kao teret te nekretnine (izvodei je iz navodnog prava vlasnitva te osobe kao knjinog prednika) ipak e stei tu hipoteku, ako su ispunjene pretpostavke pod kojima njegovo stjecanje uiva zatitu po pravilima o zatiti povjerenja u zemljine knjige. Prigodom prelaenja trabine na novog vjerovnika na nj prelazi I hipoteka koja tu trabinu osigurava, te se taj prijelaz zbiva samim prelaskom trabine. Nije potreban nikakav poseban pravni temelj niti upis te hipoteke na novog vjerovnika u zemljinoj knjizi. Nekretninu optereenu zalonim pravom moe se opteretiti podzalonim pravom (nadhipotekom), u okviru njezinog optereenja hipotekom. Vjerovnik nikada nema pravo na posjed zaloga; nema ni pravo ubirati I prisvajati plodove I druge koristi od hipotekom optereene nekretnine, niti je bilo kako upotrebljavati, a odredbe ugovora ili drugog pravnog posla koje bi mu to pravo dale, bile bi nitavne. U stadiju osiguranja, ne moe hipotekarni vjerovnik zahtijevati namirenje svoje trabine iz vrijednosti hipotekom optereene nekretnine, ali ako bi dunik inio neto to bi dovelo u opasnost supstanciju nekretnine ili smanjivalo njezinu vrijednost, hipotekarni vjerovnik je ovlaten zahtijevati od njega da to propusti initi. Ako bi dunik nastavio s tim radnjama, vjerovnik je ovlaten da I prije dospijea hipotekom osigurane trabine zahtijeva njezinu ovrnu naplatu iz vrijednosti optereene nekretnine. On moe dunika siliti na proputanje sudskim putem moe tubom zahtijevati od dunika da proputa initi one radnje koje smanjuju vrijednost nekretnine ili inae pogoravaju njezino stanje. Svaki zaloni vjerovnik ima pravo na zatitu svojeg zalonog prava; ovlaten je svakome, kako vlasniku optereene nekretnine, tako I treim osobama, stavljati sve zahtjeve potrebne radi zatite svojeg zalonog prava na nekretnini: 1. Ima pravo zahtijevati zatitu svojeg zalonog prava svim sredstvima to ih za zatitu knjinih prava daju pravila zemljinoknjinog prava 2. Ovlaten je zahtijevati od hipotekarnog dunika, a I od svakog treeg, da glede zaloene nekretnine proputa initi ono to dovodi u opasnost supstanciju nekretnine ili smanjuje njenu vrijednost 3. Vjerovnik kojemu je zaloeno pravo na plodove nekretnine ima pravo zahtijevati da se njemu preda ono to nekretnina daje posredstvom odnosa najma, zakupa I sl. 118

www.pravokutnik.net

Hipotekarni vjerovnik je ovlaten mjesto koje u prvenstvenom redu ima njegova hipoteka, zamijeniti s mjestom koje u tom redu ima neka druga hipoteka, ili koje drugo knjino pravo na istoj nekretnini, ako time ne vrijea knjina prava drugih osoba ustup prvenstva; dolazi do promjene u prvenstvenom redu tih prava na odreenoj nekretnini. To se zbiva na temelju oitovanja volje nositelja prava koje stupa nazad u prvenstvenom redu I nositelja prava koje u tom redu stupa naprijed, a na nain da se u zemljinoj knjizi upie ustup prvenstva. Ustup moe biti naplatan ili besplatan. Ako bi ustup dirao u prava treih, potrebno je da oni pristanu na njega. Neogranieni ustup mogu je jedino ako se ne dira u prava treih, ili su trei dali pristanak na nj; inae je mogu samo ogranieni ustup. U pravilu ima apsolutan uinak promjena je definitivna, promjene koje bi se naknadno zbile u pogledu knjinih prava koja su zamijenila mjesta, ne mogu utjecati na red prvenstva koji je steen ustupom. Mogue je ugovoriti da ustup ima samo relativan uinak, naime da se postojanje I obujam prava koje je stupilo naprijed, ravna prema promjenama onog prava koje je stupilo nazad. Prestane li hipotekarna trabina na koji drugi nain, a ne namirivanjem iz vrijednosti optereene nekretnine tada je, dok ta hipoteka ne bude izbrisana, vlasnik nekretnine ovlaten raspolagati s neizbrisanom hipotekom, zapravo s njezinim mjestom u redu prvenstva; moe prenijeti tu hipoteku na novu trabinu koja nije vea od one upisane koja je prestala. Pravo traje sve dok hipoteka ne bude izbrisana. Da bi hipoteka prestala potrebno je da bude izbrisana Iz zemljine knjige. Ugovorom o hipoteci vjerovnik je preuzeo obvezu da e, nakon prestanka trabine, uiniti sve da bi se ta hipoteka izbrisala; ne izvri li je, moe ga se na to siliti putem suda. Dospijeem obveze, ulo je djelovanje zalonog prava u stadij namirivanja. Hipotekarni vjerovnik moe ostvarivati svoje pravo na namirenje hipotekom osigurane trabine iz vrijednosti nekretnine koja je optereena hipotekom, ma u ijem je ona vlasnitvu u vrijeme namirivanja. Pravo e moi ostvarivati iskljuivo putem suda u ovrnom postupku radi naplate novane trabine. Trabina zalonog vjerovnika namirivat e se iz vrijednosti zaloene nekretnine putem suda koji e djelovati u ovrnom postupku: 1. Sudskom (ovrnom) prodajom zaloene nekretnine te namirivanjem iz kupovnine 2. Privremenom upravom zaloenom nekretninom, te namirivanjem iz vrijednosti plodova I drugih koristi koje ona daje (bez prodaje!!) Za namirivanje putem sudske (ovrne) prodaje potrebno je da 1. Zaloni vjerovnik stavi prijedlog za ovrhu na nekretnini koja je optereena njegovom hipotekom 2. Sud (javni biljenik) tom prijedlogu udovolji, odredivi ovrhu svojim rjeenjem o ovrsi 3. Ovrha bude provedena ovrnim radnjama: a) Zabiljebom ovrhe u zemljinoj knjizi b) Utvrenjem vrijednosti nekretnine c) Prodajom nekretnine d) Namirenjem ovrhovoditelja iz kupovnine dobivene za tu nekretninu U ovrnom postupku koji je pokrenuo bilo koji vjerovnik radi namirivanja svoje novane trabine iz vrijednosti nekretnine, u obzir za namirivanje dolazi ta njegova trabina, a I sve ostale trabine koje su osigurane zalonim pravima (hipotekama) na istoj nekretnini, pa I one koje jo nisu dospjele. Vjerovnik-ovrhovoditelj e zabiljebom stei pravo namirenja te svoje trabine iz vrijednosti nekretnine 119

www.pravokutnik.net

dunika, koje e djelovati prema svakome. Kod namirivanja njegovo e pravo konkurirati hipotekama I drugim stvarnim pravima koja se namiruju iz novca dobivenog ovrnom prodajom te nekretnine. Ovrhu pokree vjerovnik svojim prijedlogom sudu/javnom biljeniku, traei da protiv dunika odredi ovrnu prodaju njegove nekretnine i slijedom toga namirivanje odreene vjerovnikove trabine iz iznosa dobivenog tom prodajom. Na temelju rjeenja o ovrsi na nekretnini, ovrhu e provesti sud ovrnim radnjama. U zemljinoj knjizi e se zabiljebom ovrhe upisati da je dozvoljena ovrha na odreenoj nekretnini. Radi sprjeavanja oteenja nkeretnine, sud moe na prijedlog vjerovnikaovrhovoditelja odrediti: a) Da se dunik I druge osobe udalje s nekretnine b) Da se nekretninu povjerava na uvanje ovrhovoditelju ili treoj osobi c) Da se poduzmu druge potrebne mjere, ukljuujui I izricanje novanih I zatvorskih kazni Nakon to je donio rjeenje o ovrsi, sud e na propisani nain utvrditi vrijednost nekretnine. Nakon toga donosi zakljuak o prodaji nekretnine; njime e: a) Utvrditi vrijednost nekretnine b) Odrediti nain prodaje (draba, prodaja neposrednom pogodbom) c) Uvjete prodaje d) Vrijeme I mjesto drabovanja (ako odredi drabu) Svaka osoba ija trabina se u redu prvenstva za namirenje nalazi ispred trabine tog vjerovnika, moe se posluiti zatitom koju joj prua naelo pokria moe, ako utvrena vrijednost nekretnine ne pokriva ni djelomice iznos ovrhovoditeljeve trabine, predloiti sudu da se tu ovrhu obustavi; sud e tom prijedlogu udovoljiti, ako s obzirom na okolnosti sluaja ocijeni da prodaja ne bi bila svrhovita s obzirom na vjerojatnu visinu iznosa djelominog namirenja ovrhovoditeljeve trabine. Da bi osoba koja je zainteresirana za kupnju mogla imati osobni uvid u nekretninu, sud e joj omoguiti da je razgleda, makar I protiv volje zalonog dunika ili/I posjednika nekretnine, te e joj osigurati nesmetano razgledavanje. Na zahtjev vjerovnika, sud moe odrediti I posebne mjere, ako on predujmi sredstva koja su za to potrebna. U Oevidnik nekretnina koje se prodaju u ovrnom postupku upisuju se sve nekretnine koje se na podruju Hrvatske prodaju u ovrnim postupcima. Upis slui samo davanju publiciteta, ne utjee na postojanje zalonog prava na nekretnini, niti na iiju pravnu poziciju u ovrnom postupku. Kao nain ovrne prodaje nekretnine, sud u pravilu odreuje njezinu prodaju usmenom javnom drabom. Ovrnu prodaju neposrednom pogodbom odredit e jedino ako su se o tome valjano sporazumjeli vjerovnik I dunik te osobe ija e stvarna prava prestati ovrnom prodajom nekretnine. Sud e prodavati nekretninu na usmenoj javnoj drabi, koju e odrati na roitu za prodaju nekretnine pred sucem pojedincem/javnim biljenikom. Potrebno je da mu prisustvuje barem jedan ponuditelj. U svojstvu potencijalnog kupca moe u drabi sudjelovati svaka osoba koju zakon od toga ne iskljuuje I ako dade jamevinu. Nekretninu e sud prodati onome tko je u drabi najbolji ponuditelj, ali jedino ako je ponudio barem onoliku cijenu za koju se nekretninu moe prodati na toj drabi (u naelu cijena koja je utvrena kao vrijednost nekretnine). Sud smije nekretninu prodati I za niu cijenu, no ne za manju od 2/3 utvrene vrijednosti (prvi put; na drugom roitu ne ispod 1/3 vrijednosti). Bude li na roitu za prodaju stavljena makar I jedna ponuda koja dosie barem najniu cijenu za koju sud moe 120

www.pravokutnik.net

nekretninu prodati na tom roitu, duan ju je prodati ponuditelju. Deset minuta nakon to je stavljena jedina ponuda zakljuuje se draba. Nakon zakljuenja, sudac utvruje koji je ponuditelj ponudio najveu cijenu I da je ispunio uvjete da mu se dosudi nekretnina. O tome e sud donijeti I pisano rjeenje rjeenje o dosudi; odredit e tko je na drabi postao kupac nekretnine, pa e se (nakon pravomonosti tog rjeenja I plaanja kupovnine) u zemljinu knjigu upisati kupevo pravo vlasnitva na dosuenoj mu nekretnini te brisati prava I tereti na nekretnini koji prestaju njenom ovrnom prodajom. Dunik je duan kupcu nekretninu predati u samostalan posjed odmah nakon dostave zakljuka o predaji nekretnine kupcu, ako zakonom ili u sporazumu s kupcem nije drukije odreeno. Pravni poredak onome koji je nekretninu stekao u vlasnitvo na temelju rjeenja o dosudi, ovlauje da odmah u ovrnom postupku ishodi da nekretnina bude ispranjena te mu predana u neposredan, samostalan posjed. On je ovlaten zahtijevati da ovrni sud provede zakljuak o predaji nekretnine kupcu, pa da odredi, a potom po potrebi I prisilno provede da: 1. Ovrenik nekretninu isprazni (I iseli se iz nje) te je preda u nesamostalan posjed kupcu koji ju stekao putem ovrne drabe 2. Najmoprimac i/ili zakupac isprazne nekretninu I predaju je u neposredan posjed kupcu 3. Druge osobe koje ne raspolau valjanim pisanim pravnim temeljem za koritenje nekretnine, tu nekretninu isprazne I predaju kupcu u neposredan posjed Kupac je nekretninu stekao neoptereenu hipotekama; pravomonou rjeenja o dosudi prestaju sve hipoteke koje su tu nekretninu do tada teretile, bez obzira jesu li se uspjele namiriti trabine. U pogledu ostalih ogranienih stvarnih prava, ovrnom prodajom ne prestaju: 1. Stvarne slunosti 2. Pravo graenja 3. Osobne slunosti I stvarni tereti koji su u zemljinoj knjizi upisani prije prava radi ijeg se namirenja provodi ovrha 4. Osobne slunosti i stvarni tereti koji bi inae prestali, da ih kupac nije preuzeo valjanim sporazumom s vjerovnikom Ugovori o najmu I zakupu ne prestaju prodajom nekretnine (kupac stupa na mjesto najmodavca), no oni koji nisu upisani u zemljinu knjigu (ili su upisani nakon stjecanja zalonog prava) prestaju pravomonou rjeenja o dosudi, a najmoprimci I zakupci nemaju pravo zahtijevati naknadu. Ovrnu prodaju nekretnine neposrednom pogodbom odredit e sud ako se tako sporazume stranke, a I svi koji bi svoje trabine namirivali u ovrnom postupku iz kupovnine. Nekretninu e se prodavati posredstvom osobe kojoj je takva prodaja povjerena na temelju sudskog zakljuka; ona e djelovati I zakljuiti ugovor o prodaji nekretnine u ime I za raun zalonog dunika pri emu je duna pridravati se zakonskih pravila o cijeni nekretnine. Kupoprodajni ugovor e u ime I za raun ovrenika-vlasnika nekretnine zakljuiti s kupcem osoba kojoj je sud povjerio tu ovrnu prodaju; ugovor treba za valjanost imati zakonom propisani oblik (pisani) s time da potpisi moraju biti javnobiljeniki ovjerovljeni. Djelovanje ugovora ogranieno je suspenzivnim uvjetom proizvodit e pravne inke tek poto ovrni sud na temelju njega donese rjeenje o dosudi nekretnine I ono postane pravomono.

121

www.pravokutnik.net

Pravo na namirenje ostvaruje se putem suda, po pravilima ovrnog postupka, rjeenjem o namirenju. Provodi se po 5 isplatnih razreda. Trei isplatni razred je glavni, redovni, u njega su svrstane: 1. Sve hipotekarne trabine 2. Sve trabine naknada za one osobne slunosti I stvarne terete koji su prestali ovrnom prodajom nekretnine 3. Trabina koja nije bila osigurana hipotekom na prodanoj nekretnini, ako je nekretnina ovrno prodana upravo na zahtjev njezinog vjerovnika Unutra ovog isplatnog razreda djeluje naelo vremenskog prvenstva. Nakon pravomonosti rjeenja o dosudi nekretnine kupcu, sud e odrati roite za diobu novca dobivenog njezinom prodajom, na kojem e raspravljati o postojanju, veliini I prvenstvenom redu prava na namirenje vjerovnika I drugih osoba koje postavljaju zahtjev za namirenje. Nakon odranog roita, sud donosi rjeenje o namirenju sud e odluiti o namirivanju neosporenih trabina. Sporne e uputiti na parnicu, a kad parnini sud o tome pravomono presudi, ta e presuda djelovati protiv vlasnika prodane nekretnine I svih vjerovnika. Kada hipoteka tereti stvar koja je sposobna davati plodove ili neke druge koristi iz ije bi se vrijednosti mogla namirivati hipotekom osigurana trabina, zaloni vjerovnik ima pravo predloiti sudu da se namirenje provede iz vrijednosti tih plodova I druge koristi sud e odrediti privremenu upravu nekretninom I postaviti privremenog upravitelja njome (sekvestra). On e biti ovlaten da ubire I unovava te plodove nekretnine, odnosno druge koristi od nje. Dobivene iznose duan je polagati u sud, radi namirivanja vjerovnik iz tog pologa. Vjerovnik trabine koja je osigurana zalonim pravom na pravu graenja, ima pravo da je namiruje putem suda iz vrijednosti tog prava graenja. Ako je na njemu izgraena zgrada, tada e se ovrno namirivanje iz vrijednosti prava graenja sa zgradom provoditi kao I na bilo kojoj drugoj nekretnini sposobnoj za zalog, po pravilima o ovrsi na nekretnini. Ako nije na pravu graenja izgraena zgrada, ovrno namirivanje iz vrijednosti tog prava graenja provodit e se po pravilima o ovrsi na drugim imovinskim pravima (pljenidbom tog prava te njegovim unovenjem u skladu s odredbama o prodaji pokretnina). Relativan prestanak hipoteke zbiva se prijelazom trabine na novog vjerovnika; prema pravilima obveznog prava. Da bi zajedno s trabinom prela I hipoteka na novog vjerovnika, nije potreban upis tog vjerovnika u zemljinoj knjizi kao novog hipotekarnog vjerovnika. Apsolutni prestanak hipoteke dogodit e se: 1. Propau stvari 2. Odreknuem 3. Istekom roka I ispunjenjem raskidnog uvjeta 4. Prestankom osigurane trabine 5. Prestankom zalonog vjerovnika 6. Rastereenjem 7. Ovrnom prodajom zaloga Hipoteka prestaje tek brisanjem (uknjibom brisanja) iz zemljine knjige. Hipoteka moe prestati I zbog jednog specifinog razloga ukinue hipoteke zbog amortizacije (umrtvljenja) stare, dugo vremena neaktivne hipotekarne trabine. Zajednika hipoteka (simultana hipoteka) je zalono pravo koje radi osiguranja jedne trabine tereti nekoliko nekretnina solidarno, kao da su one sve zajedno jedna nekretnina. Ne moraju biti susjedne, ak niti u istoj opini. Sve tako optereene

122

www.pravokutnik.net

nekretnine odgovaraju nepodijeljeno za namirenje iste trabine, to omoguuje hipotekarnom vjerovniku da slobodno bira odakle e namirivati svoju trabinu. NEDOBROVOLJNO (PRISILNO) SUDSKO ZALONO PRAVO NA NEKRETNINI Radi osiguravanja mogunosti za uspjeno provoenje vjerovnikove novane trabine iz dunikove imovine, moe se protiv dunikove volje na nekoj njegovoj nekretnini osnovati prisilno sudsko zalono pravo, ako trabina postoji I ispunjene su sve ope pretpostavke za stjecanje stvarnih prava uope I zalonih prava posebno. Kada je vjerojatno da predstoji ovrha radi namirenja vjerovnikove trabine, a postoji opasnost da bi ovrno namirenje te trabine moglo biti osujeeno ili znatno oteano, vjerovnik moe putem suda ishoditi da se osnuje prisilno sudsko zalono pravo na nekretnini koja je sposobna da bude predmetom tog zalonog prava, ako je ona u vlasnitvu dunika. Predmet ovog prava moe biti I pravo graenja (samo ako je na njemu izgraena zgrada) I pravo plodouivanja (jedino civilni plodovi). Predmetom mogu biti jedino one nekretnine koje mogu biti prodane u ovrnom postupku radi namirivanja zalonih vjerovnika; za to nisu sposobne: 1. Nekretnine u pogledu kojih je ovrha zakonom iskljuena, jer su to objekti, oruje I druga oprema namijenjeni obrani 2. Nekretnine koje se ne mogu prodavati u ovrnom postupku zbog zakonskih pravila o zatiti ovrenika Pravni temelj bit e odluka suda (rjeenje o prisilnom osnivanju zalonog prava na nekretnini ili rjeenje o prethodnoj mjeri osiguranja). Nain stjecanja je upis u zemljinu knjigu. Vjerovnik novane trabine koji ve ima perfektnu ovrnu ispravu o toj trabini ovlaten je ishoditi da sud osigura tu njegovu trabinu, osnovavi za to prisilno sudsko zalono pravo na odreenoj dunikovoj nekretnini. Sud e donijeti rjeenje o osnivanju tog prava, kojim e odrediti osiguranje trabine vjerovnika uknjibom zalonog prava (kao tereta nekretnine). Vjerovnik je ovlaten, u sluaju da se u ovrnom postupku ne bi uspjelo prodati nekretninu ni na drugom roitu za drabu, ishoditi da sud osigura njegovu trabinu, osnovavi prisilno sudsko zalono pravo na toj nekretnini. Pravni temelj osnivanja moe biti I rjeenje suda doneseno u postupku osiguranja kojim je odreena prethodna mjera osiguranja predbiljebom zalonog prava na odreenoj nekretnini dunika. Tada e predbiljeba biti nain osnivanja prava. Sud e prijedlogu za osiguranje udovoljiti ako: 1. O njegovoj trabini postoji sudska odluka, sudska (upravna) nagodba ili javnobiljenika isprava, ali jo nije perfektna (jo nije ovrna) 2. Vjerojatna je opasnost da bi bez takvog osiguranja ostvarenje trabine moglo biti sprijeeno ili znatno oteano U pravilu se prisilno sudsko zalono pravo ne moe stei od nevlasnika. Ali, ako bi kao predmet osiguranja bila pogreno odreena nekretnina koja nije u vlasnitvu dunika nego tree osobe, ona moe tititi svoje pravo vlasnitva na nekretnini stavljanjem izlunog zahtjeva (prigovora, tube), kojim e ishoditi da se ovrhu proglasni nedoputenom; ako to ne uini, tada e vjerovnik stei zalono pravo na toj nekretnini, ako da ju dunikova. Ako bi u zemljinoj knjizi bio pogreno izvren upis, on je neistinit; djelovat e predmnjeva da zemljina knjiga potpuno I istinito odraava injenino I pravno stanje te nekretnine dokle god vlasnik ne ishodi brisanje. Sudsko prisilno zalono pravo akcesorno je trabini koju osigurava. Vjerovnik koji je nositelj tog zalonog prava ima iste ovlasti u pogledu nekretnine kao I nositelj dobrovoljnog zalonog prava. 123

www.pravokutnik.net

Vjerovnik ima pravo da se namiruje iz vrijednosti zaloene nekretnine, ma ija ona bila. Tim se pravom moe sluiti od kad mu trabina postane ovrna; iskljuivo putem suda (naelo oficioznosti). Vri se po isplatnim redovima I mjestu u redu prvenstva. Prelazei na novg vjerovnika, prisilno sudsko zalono pravo prestaje relativno. Apsolutno prestaje na temelju pravomonog rjeenja koje ukida one radnje I mjere kojima je to zalono pravo osnovano, odnosno na temelju pravomonog rjeenja o namirenju (potrebno je brisanje iz zemljine knjige). SUDSKO I JAVNOBILJENIKO DOBROVOLJNO ZALONO PRAVO NA NEKRETNINI Za osnivanje je potrebno, uz postojanje trabine I ispunjenje opih pretpostavaka stjecanja stvarnih prava uope I zalonih posebno, i ispunjenje opih pretpostavaka za ovu podvrstu zalonog prava (u bitnome jednake onima za sudsko dobrovoljno zalono pravo na pokretnini). Predmetom sudskog dobrovoljnog zalonog prava sposobna je biti svaka nekretnina koja je sposobna biti predmetom dobrovoljnog zalonog prava (I pravo graenja). Osniva se izvoenjem tog prava iz prava vlasnitva nekretnine na temelju zalonog ugovora, koji e biti zakljuen u sklopu sporazuma o osiguranju. Sklapaju ga vjerovnik I dunik pred sudom; potpisan ima snagu sudske nagodbe. Bitni sadraj mu je sporazumno oitovanje volje stranaka, koje ima tri elementa: 1. Utvrenje trabine koju se osigurava, ukljuujui I trenutak njenog dospijea 2. Ugovor o zalaganju nekretnine (zaloni ugovor) 3. Suglasnost stranaka da se na toj nekretnini osnuje zalono pravo sudskom radnjom osiguranja uknjibom u zemljinoj knjizi, koju e sud odrediti I provesti kao mjeru osiguranja Osniva se kao teret na nekretnini uknjibom u zemljinu knjigu. Iznimno e ga poteni stjecatelj moi stei od nevlasnika pod pretpostavkama pod kojima se inae moe stei hipoteku od nevlasnika. Vjerovnik ima glede nekretnine iste ovlasti kao I nositelj sudske hipoteke. I trabinu namiruje poput nositelja prisilnog zalonog prava, s jednom velikom razlikom: pravila OZ o zatiti ovrenika, izuzeu od ovrhe te o ogranienju ovrhe na odreenim stvarima ne primjenjuju se nikada u sluajevima kada se ovrhu provodi na onim stvarima na kojima je vjerovnik zalono pravo stekao na temelju pravnog posla. Pravo relativno prestaje prelaenjem trabine na novog vjerovnika. Apsolutno prestaje na temelju pravomonog rjeenja koje ukida ranije radnje I mjere na temlju kojih je to pravo osnovano, a na nain da to pravo bude izbrisano iz zemljine knjige. JAVNOBILJENIKO ZALONO PRAVO NA NEKRETNINI velik dio uloge koju inae igra sud povjeren je javnom biljeniku. Sporazum o osiguranju sklapa se u obliku javnobiljenikog akta ili solemnizirane privatne isprave; ima snagu sudske nagodbe. ZAKONSKO ZALONO PRAVO NA NEKRETNINI Prava zakonska zalona prava na nekretninama nastaju po sili zakona, samim ispunjenjem injenica koje je zakon za to odredio nevidljiva hipoteka. Na suvremeni pravni poredak protiv nevidljivih zakonskih zalonih prava prua zatitu tuem povjerenju u potpunost zemljinih knjiga; osniva se bez upisa no on je poeljan kako bi se pravo zatitilo. Neprava zakonska zalona prava su ona koja se ne osnivaju ipso iure, nego zakon odreuje pretpostavke pod kojima odreena osoba moe postii da se za osiguranje neke njezine trabine osnuje zalono pravo 124

www.pravokutnik.net

ne nekretnini na taj nain da ga se upie u zemljinu knjigu. Posebne pretpostavke osnivanja odreene su posebnim zakonom koji ureuje pojedinu podvrstu zakonskih zalonih prava. Za njih (I prava I neprava) vrijedi ono to inae vrijedi za hipoteke na nekretninama. Zakonsko zalono pravo suvlasnika I sunasljednika na stvarima koje su bile zajednike, ali je suvlasnika/sunasljednika zajednica razvrgnuta isplatom. Posebne pretpostavke: a) Dotadanji suvlasnik/sunasljednik jer nekretninu stekao u vlasnitvo na temelju sudske odluke o razvrgnuu suvlasnitva isplatom b) Na temelju te odluke postoji trabina na plaanje odreene svote novca drugom suvlasniku/sunasljedniku na ime isplate njegovog dijela Nastaju samim ispunjenjem ovih pretpostavaka, nije potreban nikakv daljnji in (upis u zemljinu knjigu).
GLAVA 23. ZALONO PRAVO NA IMOVINSKOM PRAVU

Predmetom zaloga mogu biti I ona subjektivna prava koja su zakonom u tom pogledu pravno izjednaena sa stvarima prava koja su imovinska, pojedinana I sposobna (prikladna) za to da vjerovnik iz njih namiruje svoju trabinu, bilo iz vrijednosti onoga to nositelju tog prava pripada na temelju tog prava, bilo putem unovavanja samog zalonog prava. Zalono pravo na pravu moe se stei I imati na za to sposobnom: 1. Pojedinano odreenom imovinskom pravu (I svim njegovim pripadnostima) 2. Idealnom dijelu takvog imovinskog prava (I sve pripadnosti) 3. Pravo na civilne plodove koje daje subjektivno pravo odnosno njegov idealni dio Ovakva prava su u pravnom pogledu izjednaena s pokretninama, osim onih koja se osnivaju upisom u javne knjige ili druge javne upisnike, a o njima nije izdan vrijednosni papir. DOBROVOLJNO ZALONO PRAVO NA SUBJEKTIVNOM IMOVINSKOM PRAVU Osniva se na temelju oitovanja zalogodaveve volje, bilo kao obini zalog imovinskog prava (imovinski zalog, osnovan prijenosom radi osiguranja), ili kao hipoteka na pravu (registarski zalog osnovan upisom). Prvo je poput pignusa a drugo hipoteka; ovisi o vrsti subjektivnog imovinskog prava koje se zalae. Upisom u zemljinu knjigu ili drugi javni upisnik zalau se stvarna prava na nekretninama te subjektivna prava koja su osnovana upisom u javni upisnik, a nije o njima izdan vrijednosni papir (npr. dionice). OBINI ZALOG IMOVINSKOG PRAVA dobrovoljno zalaganje prijenosom vjerovniku radi osiguranja njegove trabine. Posebne pretpostavke ovakvog stjecanja su: 1. Subjektivno pravo, sposobno da bude predmetom zalonog prava koje je 2. U sastavu zalogodaveve imovine 3. Valjani zalogodavev pravni posao kao pravni temelj za osnivanje zalonog prava na tom subjektivnom pravu 4. in ije provoenje je zakonom odreeni nain osnutka tog prava, kojim vjerovnik dolazi u takav poloaj glede zalogodavevog prava da je u stanju odatle namirivati svoju trabinu koju se osigurava zalonim pravom. Ugovorom o davanju prava u zalog obvezuje se dunik ili netko trei vjerovniku da e radi osiguranja odreene vjerovnikove trabine zalonim pravom, vjerovniku 125

www.pravokutnik.net

prenijeti odreeno subjektivno imovinsko pravo u zalog, a druga se ugovorna strana obvezuje da e se pravom koje joj bude preneseno u zalog, sluiti samo u granicama ovlasti koje joj pripadaju kao zalonom vjerovniku, te da e to pravo nazad prenijeti zalogodavcu im prestane trabina koju taj zalog osigurava konsenzualan, kauzalan, naplatan I neformalan ugovor. Bitni mu je sastojak obvezivanje neke osobe vjerovniku da e na svojem subjektivnom imovinskom pravu osnovati zalono pravo. Zabranjene su I nitetne: 1. Openito sve odredbe koje su suprotne naravi bilo zaloga, bilo one trabine koja bi trebala biti osigurana zalonim pravom, a posebno 2. Uglavak da zaloeno pravo ostaje vjerovnikovo, ako mu njime osigurana trabina ne bude ispunjena u odreenom roku (lex comissoria) 3. Uglavak da dunik ne moe zalog nikada ispuniti 4. Uglavak po kojem bi vjerovnik mogao zaloeno mu pravo otuiti po unaprijed odreenoj cijeni ili je po toj cijeni zadrati za sebe (nije zabranjen u pogledu subjektivnog prava koje ima propisanu cijenu) 5. Uglavak po kojem zaloni dunik ne bi smio na pravu koje je zaloio osnivati daljnja zalona prava za druge osobe 6. Uglavak po kojem vjerovnik ne bi niti nakon dospijea osigurane trabine smio zahtijevati namirenje iz zaloenog prava Redoviti nain osnivanja dobrovoljnog zalonog prava na subjektivnim imovinskom pravu je in kojim se prenosi pravo radi osiguranja. Sadraj ovisi o tome kakvo se subjektivno imovinsko pravo zalae: trabina, pravo utjelovljeno u vrijednosnom papiru ili kakvo drugo subjektivno imovinsko pravo prikladno da vjerovnik iz njegove vrijednosti namiruje svoju trabinu. Zalonom se vjerovniku ne moe dati u posjed subjektivno pravo koje mu se zalae. Ono se osniva na nain na koji se to pravo prenosi drugoj osobi, razlika je samo u tome to je svrha prijenosa specifina: causa prijenosa prava radi zalaganja jest osiguranje neke stvarnopravne trabine. Zakonom odreeni nain osnivanja zalonog prava na zalogodavevoj trabini je in koji se sastoji od dvoga: ustupa (cesije) radi osiguranja trabine-zaloga vjerovniku trabine koju se time osigurava, te od notifikacije dunikovog dunika (cessusa) o tom ustupu. Potrebno je: 1. Da bude sklopljen ugovor o ustupanju (pactum de cedendo) radi osiguranja, naime da: a) Vjerovnik te trabine (koji e osnivanjem tog zalonog prava postati zalonim dunikom) oituje svoju volju (u ulozi ustupitelja cedenta) da tu svoju trabinu kojom potrauje neku inidbu od svojeg dunika (tj. od dunikova dunika, pri ustupanju ima ulogu cessusa), ustupi radi osiguranja vjerovniku one trabine koju se osigurava (on e pritom imati ulogu primatelja, cesionara) b) Da primatelj (cesionar, budui zaloni vjerovnik) oituje svoju volju da to ustupanje prihvaa 2. Obavjetavanje dunikovog dunika (cessusa) o tom ustupu; tek kad on primi notifikaciju bit e, na temelju zalogodavevog pravnog posla (ako su ispunjene I sve ostale pretpostavke), osnovano zalono pravo na ustupljenoj trabini Na subjektivnom pravu koje je utjelovljeno u vrijednosnom papiru koji glasi na donositelja osniva se zalono pravo jednako kao I na pokretninama. Vrijednosni papiri su zapravo u papiru utjelovljeni jednostrani pravni poslovi osobe koja je taj papir izdala, kojima se ona obvezala da e odreenu inidbu ispuniti ovlateniku osobi koja je naznaena u tom papiru. 126

www.pravokutnik.net

Zalono se pravo moe osnovati I na drugim imovinskim pravima, npr. na patentima, autorskom pravu I srodnim pravima tonije na imovinskim koristima koje ta prava daju. Nain osnivanja je prijenos tog prava radi osiguranja, dakle onaj in koji je zakonom odreen za prijenos odnosne vrste subjektivnih prava na druge osobe. U naem je pravnom poretku omogueno dobrovoljno zalaganje nekih trabina na poseban nain, zapljenom tih trabina na temelju naloga njihovog povjerenika, I to: a) Zapljenom plae (odnosno drugih stalnih novanih primanja) po pristanku ovrenika b) Zapljenom rauna kod banke na temelju zadunice, odnosno bjanko zadunice Ovi su sluajevi ureeni posebnim propisima ovrnog prava; zalono se pravo osniva svojevrsnom uputom (asignacijom) radi osiguranja. Onaj tko ima pravo na stalna novana primanja (plaa, mirovina, renta) moe to pravo zaloiti tako to e svojem duniku ovjerovljenom ispravom dati suglasnost da se radi naplate trabine vjerovnika zaplijeni njegova plaa u cijelosti ili djelomino, I da se isplate obavljaju izravno vjerovniku na nain odreen u toj ispravi. Tada njegova suglasnost ima pravni uinak pravomonog rjeenja o ovrsi pa e djelovati kao zapljena prava na stalna novana primanja. Takoer onaj kojem banka vodi jedan ili vie tekuih rauna moe u korist nekog svog vjerovnika ishoditi zapljenu rauna na temelju zadunice, I to na nain da e ispravom na kojoj je javno ovjerovljen njegov potpis (zadunicom) dati suglasnost da se radi naplate trabine odreenog vjerovnika zaplijene svi rauni koje ima kod banaka te da se novac s tih rauna, u skladu s njegovom izjavom sadranom u toj ispravi, izravno uplauje vjerovniku. Takva izjava ima uinak pravomonog rjeenja o ovrsi te e djelovati kao zapljena. Prenese li netko tue imovinsko pravo radi osiguranja svojem vjerovniku, taj time u pravilu nije stekao zalono pravo na tome pravu izjednaeno s pokretninom, bez obzira to je pritom bio u dobroj vjeri. Budui da subjektivna prava nisu vanjski vidljiva nema ni stjecanja zalonog prava na subjektivnom pravu od osobe koja nije nositelj tog subjektivnog prava. Iznimka postoji u pogledu zaloga trabina utjelovljenih u vrijednosnim papirima na donositelja (one se u prometu ponaaju kao stvari). Ova se zalona prava upisuju u Upisnik sudskih I javnobiljenikih osiguranja trabina; upis nije obvezatan, ima deklaratoran karakter I slui davanju publiciteta. Zalono pravo na imovinskom pravu je otuivo I nasljedivo, ali ne samostalno, nego jedino zajedno s trabinom koju osigurava, kao posljedica prelaska te trabine na drugu osobu. Ovlasti I dunosti zalonog vjerovnika su poput onih koje bi zaloni vjerovnik imao da je tuu pokretnu stvar dobio u runi zalog. U stadiju osiguranja, zaloni vjerovnik nema pravo na posjed prava-zaloga; subjektivna prava koja mogu biti zaloena nije mogue posjedovati. On moe izvravati pravo koje mu je preneseno radi osiguranja, bez obzira to ga njegov odnos sa zalogodavcem (cedentom) obvezuje da to ne ini. On je dobio mogunost da u odnosu prema svakome ( u tzv. vanjskom odnosu) djeluje kao nositelj tog subjektivnog prava; isto je I s njegovim pravnim raspolaganjima pravom-zalogom. Vjerovnik ima dunost uvanja prava-zaloga; duan ga je uvati na nain primjeren naravi tog prava. Njegov poloaj nalikuje poloaju zalonog vjerovnika koji je u zalog dobio pokretninu; u pogledu uporabe (izvravanja) prava-zaloga, ovlasti na osnivanje podzaloga na pravu-zalogu, ovlasti na uzimanje plodova I drugih koristi od prava-zaloga, na potanje mogunosti zamjene prava-zaloga nekim drugim zalogom, kao I na dunost vraanja prava 127

www.pravokutnik.net

zaloga nakon to prestane zalono pravo na njemu. Da bi mogao tititi svoje zalono pravo, vjerovnik je ovlaten postavljati svakome sve one zahtjeve koji su za to potrebni. Od trenutka kad je neka trabina zaloena, dunik te trabine-zaloga koji je uredno obavijeten o ustupu te trabine, vie ne moe svoju obvezu valjano ispuniti ustupitelju (cedentu). Vjerovnik je duan prema zaloenoj trabini postupati s panjom dobrog domaina, odnosno dobrog gospodarstvenika (propusti li to, odgovara duniku za tetu). Vjerovnik je ovlaten I duan poduzeti mjere potrebne za ouvanje zaloene trabine (npr. otkazati trajni obvezni odnos, kada je to potrebno za dospijee zaloene mu trabine). Daje li zaloena trabina kamate ili kakva druga povremena davanja, zaloni ih je vjerovnik ovlaten I duan naplatiti. Kada trabina-zalog dospije za ispunjenje, zaloni je vjerovnik ovlaten I duan uiniti to je potrebno da bi ona bila ispunjena, kao I primiti to ispunjenje. Zaloni vjerovnik ima pravo zahtijevati od dunika da mu taj ispuni to je duan, a dunik treba njemu ispuniti dunu inidbu. Ako bi dunik pogreno izvrio dunu inidbu treemu, zaloni vjerovnik e imati pravo od tog treeg zahtijevati ono to je taj bez pravnog temelja primio na ime ispunjenja zaloene trabine (I putem suda u ovrnom postupku). Zaloni vjerovnik kojemu je zaloena trabina ima pravo zahtijevati: 1. Od dunika trabine-zaloga a) dospjele kamate I druga dospjela povremena davanja koja ona daje b) ispunjenje trabine-zaloga, poto ona dospije za ispunjenje 2. Od treih osoba ono to su primile na ime a) Dospjelih kamata I drugih povremenih davanja koja daje trabina-zalog b) Ispunjenje trabine-zaloga Bude li ispunjena zalogom osigurana trabina, ili ona prestane iz nekog drugog razloga, zaloni vjerovnik je duan vratiti onu trabinu koja mu je bila prenesena radi osiguranja duan je izvriti povratni ustup (povratnu cesiju) zaloene trabine zalogodavcu. Nije duan vratiti plodove I druge koristi koje je ovlateno za sebe uzeo, ako I ukoliko je njihova vrijednost prebijena s njegovom trabinom. U stadiju namirivanja vjerovnik smije ostvarivati svoje pravo na namirenje pa osiguranu trabinu namirivati: 1. Iz vrijednosti zaloenog subjektivnog imovinskog prava (iz prava-zaloga) 2. Iz onoga to je dobiveno od tog prava (kamate I druga povremena davanja) 3. Iz onoga to je dobiveno na ime ispunjenja tog prava 4. Iz onoga to je dobiveno kao naknada za to pravo Pravo na namirenje osigurane trabine iz vrijednosti prava-zaloga ostvaruje se u pravilu putem suda (naelo oficioznosti), I to u ovrnom postupku radi naplate novane trabine. Vjerovnik treba (u ulozi ovrhovoditelja) ishoditi provoenje ovrhe (ovrnih radnji) protiv zalonog dunika (ovrenika) radi namirivanja te trabine iz prava zaloga (kao predmeta ovrhe), odnosno iz nadomjestka zaloga. Ako prijedlog ima pravni temelj ovrhu e rjenjem o ovrsi odrediti sud (javni biljenik). Rjeenjem e odrediti ovrne radnje koje e se provoditi u pogledu prava-zaloga u cilju prisilnog namirivanja vjerovnikove trabine dobivene tom prodajom. Namirenje se provodi po pravilima ovrnog postupka, ovisno o vrsti prava-zaloga. Iznimno, pod zakonom odreenim pretpostavkama, mogue je izvansudsko namirenje. Vjerovniku pripada na temelju pravnog posla pravo na namirenje izvansudskim putem: 1. Ako mu je takvo namirivanje dopustio zaloni dunik izriito I u pisanom obliku

128

www.pravokutnik.net

2. Ako postoji neoboriva zakonska predmnjeva da je zaloni dunik dopustio izvansudsko namirivanje, a ona postoji ako je osigurana trabina iz trgovakog posla, a dunik nije u trenutku osnivanja zalonog prava izriito iskljuio izvansudsko namirivanje Zalonom vjerovniku pripada na temelju zakona pravo na izvansudsko namirivanje iz novca koji primi na ime: a) Ispunjenje trabine zaloga b) Kamata odnosno drugih povremenih davanja koja daje trabina zalog c) Zalogodavevih civilnih plodova nekretnine (najamnine, zakupnine) d) Prava sadranih u nematerijaliziranim vrijednosnim papirima Nain na koji smije ostvarivati svoje pravo na izvansudsko namirivanje odreen je zakonom. To moe biti putem prodaje zaloga na javnoj drabi. Iznimno ga je ovlaten prodati iz tzv. slobodne ruke (neposrednom pogodbom), ali jedino putem osobe koja je javno ovlatena za prodaju na burzi, odnosno za javne prodaje takvih prava. No on nije duan to uiniti, ako je na ime ispunjenja trabine-zaloga primio novac poto je osigurana trabina ve bila dospjela. Ovlaten je zadrati od tog novca onoliko koliko je potrebno za namirenje osigurane trabine (trokova, kamata I glavnice), a ostatak je duan vratiti zalogodavcu. Vrijednost svega to je zaloni vjerovnik ovlateno naplatio (odnosno ubrao) ili inae imao od zaloene mu trabine prebija se s osiguranom trabinom (trokovima, kamatama I glavnicom). Zaloni vjerovnik koji je svoje pravo na namirenje ostvario izvansudskim putem, iako nema pravo da tim putem namiruje osiguranu trabinu, odgovoran je za tetu koja je odatle proizala. Dobrovoljno zalono pravo apsolutno prestaje: 1. Propau prava zaloga (osim ako na mjesto prava koje je prestalo, stupi drugo pravo ili stvar) 2. Odreknuem 3. Istekom roka I ispunjenjem raskidnog uvjeta 4. Prestankom osigurane trabine, zajedno sa svim sporednim trabinama kamata I trokova 5. Prestankom zalonog vjerovnika 6. Rastereenjem Relativan prestanak zbiva se prijelazom tog zalonog prava s dotadanjeg nositelja na novoga. HIPOTEKA NA SUBJEKTIVNOM IMOVINSKOM PRAVU (REGISTARSKO ZALONO PRAVO NA PRAVU) Osnivanjem hipoteke zalau se: 1. Ograniena stvarna prava na nekretninama (npr. pravo graenja, slunost plodouivanja) primjenjuju se u prvom redu posebne zakonske odredbe koje njih ureuju, a podredno odredbe o zalonom pravu na nekretninama. Posebne pretpostavke stjecanja ovakve vrste zalonog prava su: A) Predmet zalaganja je subjektivno pravo upisano u zemljinu knjigu B) Pripadanje tog prava zalogodavcu C) Valjani pravni posao kao temelj za osnivanje zalonog prava na tom pravu D) Valjani nain stjecanja upis (uknjiba, predbiljeba) zalonog prava u zemljinoj knjizi Ova prava prelaze, optereuju se I prestaju po pravilima o zalonom pravu na nekretninama. Zaloni vjerovnik ima prava kao da mu je zaloena nekretnina; nije ovlaten izvravati mu zaloeno pravo, ali ga je ovlaten tititi. Ima pravo na ouvanje prava-zaloga I njegove vrijednosti, pravo na zatitu prava-zaloga 129

www.pravokutnik.net

od tuih zahvata, a ovlaten je I ustupiti mjesto u prvenstvenom redu za namirivanje iz prava zaloga, kao I osnovati na njemu podzalono pravo. Namirivanje se provodi putem suda, ovrnom prodajom zaloenog prava. Ako je predmet zaloga sposoban dati plodove, tada se moe ishoditi od suda osnivanje privremene uprave. Pravo prestaje kao I sva dobrovoljna zalona prava, no tek njegovim brisanjem iz zemljine knjige. 2. Druga subjektivna imovinska prava koja nastaju upisom u javni upisnik, ako o njima nije izdan vrijednosni papir 3. Prava utjelovljena u tzv nematerijaliziranim vrijednosnim papirima PRISILNO ZALONO PRAVO NA SUBJEKTIVNOM IMOVINSKOM PRAVU Dunikova osobna odgovornost cjelokupnom imovinom uvrstiti e se dodatnom, stvarnopravnom odgovornou onim subjektivnim pravom u pogledu kojeg je osnovano prisilno sudsko zalono pravo. Moe biti sudsko I upravno. Prisilno sudsko zalono pravo osniva se na temelju rjeenja kojim sud odreuje to osiguranje, a na nain na koji odreuju zakonske odredbe o ovrsi I prisilnom osiguranju. Sud odreuje I provodi prisilno osiguranje trabina u postupku ovrhe koji je ve pokrenut, ili unaprijed u postupku prisilnog osiguranja, kada ovrha vjerojatno predstoji, ali je vjerojatna I opasnost da bi namirenje vjerovnikove trabine moglo biti osujeeno ili znatno oteano. Posebne pretpostavke stjecanje ove vrste zalonog prava: 1. Subjektivno pravo je u sastavu dunikove imovine prisilno sudsko zalono pravo moe se osnovati na jednom ili vie subjektivnih imovinskih prava koja su u sastavu dunikove imovine. Dogodi li se da tua imovinska prava budu zaplijenjena kao da su dunikova, time e biti povrijeeno pravo njihova nositelja koje e on moi zatitit izlunim zahtjevom 2. Sposobno je da bude predmetom prisilnog sudskog zalonog prava uope nisu sposobna ona subjektivna prava za koja je zakonom iskljuena mogunost da budu predmetom ovrhe; u pravilu nisu sposobna biti ona prava koja su iz socijalnih razloga izuzeta od ovrhe koju bi se provodilo radi namirenja vjerovnikove novane trabine. U pogledu nekih prava e djelovati ogranienja ovrhe uspostavljena iz socijalnih razloga, to ih ne ini apsolutno nesposobnima za to da se na njima osnuje prisilno sudsko zalono pravo, nego tu njihovu sposobnost stee u odreene granice, inei je ovisnom o okolnosti sluaja. 3. Za osnivanje tog prava postoji pravni temelj u odluci suda (javnog biljenika), koja je a) Rjeenje o odreivanju prethodne mjere osiguranja, usmjereno na osiguranje novane trabine subjektivnom imovinskim pravom b) Rjeenje o ovrsi zapljenom (pljenidbom) ovrenikovog prava 4. Da bude izvren in odreen tim sudskim rjeenjem, a ije provoenje je zakonom odreeni nain osnutka sudskog prisilnog zalonog prava na takvom subjektivnom pravu izvrenje radnje osiguranja. Na subjektivnim imovinskim pravima koja su pravno izjednaena s pokretninama nain je zapljena (provedena pljenidba), a na onima izjednaenim s nekretninama upis u zemljinu knjigu (ili drugu javnu knjigu). Na trabinama ovo se zalono pravo osniva zapljenom. Provodi ju se dostavom dunikovom duniku tzv. rjeenja o zabrani, naime rjeenja o ovrsi kojim je izreena: a) Zabrana duniku ovrhovoditeljevog duunika da svojem vjerovniku ispuni tu trabinu 130

www.pravokutnik.net

b) Zabrana vjerovniku trabine koju se plijeni da tu trabinu naplati od svojeg dunika, kao I da pravno raspolae tom svojom trabinom I zalonim pravom kojim je ona osigurana U pravilu se ne moe stei od nevlasnika; pravo je potrebno upisati u Upisnik sudskih I javnobiljenikih osiguranja trabina vjerovnika na pokretnim stvarima I pravima (upis ima samo deklaratoran uinak I publicitetno djelovanje). SUDSKO I JAVNOBILJENIKO DOBROVOLJNO ZALONO PRAVO NA SUBJEKTIVNOM PRAVU Dobrovoljno zalono pravo (osnovano na temelju suglasne volje vjerovnika I vlasnika zaloga), ali nastaje uz sudjelovanje suda, odnosno javnog biljenika, u posebnom postupku sudskog I javnobiljenikog osiguranja trabina na temelju sporazuma stranaka I po pravilima tog postupka; ono je u biti registarsko zalono pravo. Posebne pretpostavke osnivanja sudskog dobrvoljnog zalonog prava su: 1. Trabina koju se osigurava ima zakonom odreena posebna svojstva za osiguravanje ovom podvrstom zalonog prava 2. Subjektivno imovinsko pravo koje e biti zalog pripada zalogodavcu (u njegovoj je imovini), ovlatenom da ga zaloi 3. Pred sudom je u postupku osiguranja (postupku sudskog I javnobiljenikog zalonopravnog osiguranja na temelju sporazumna stranaka) a) Sklopljen sporazum o osiguranju, u ijem sastavu je valjani zaloni ugovor zalogodavca-protivnika osiguranja I zalogoprimca-predlagatelja osiguranja (kao element sadraja sporazuma o osiguranju) I oblikovan u sudski zapisnik o sporazumu stranaka da osiguraju vjerovnikovu trabinu dobrovoljnim sudskim zalonim pravom na odreenom subjektivnom imovinskom pravu (sporazum o osiguranju), pa je na temelju toga b) Sud donio odgovarajue rjeenje o osiguranju 4. Izvren je in koji je zakonom odreeni nain stjecanja tog zalonog prava Njime se moe osigurati novanu, a I nenovanu trabinu. Moe biti osnovano I postojati na svim subjektivnim imovinskim pravima koja su sposobna da budu predmet zalonog prava zalog. Pravni temelj je zaloni ugovor nije samostalni ugovor, ve jedan od triju bitnih elemenata sadraja sporazuma o osiguranju, to ga vjerovnik I dunik sklapaju pred sudom u postupku osiguranja, gdje ga se oblikuje u sudski zapisnik o sporazumu stranaka koji, kad potpisan, dobiva snagu sudske nagodbe. Sud e na temelju sporazuma stranaka donijeti rjeenje o osiguranju kojim e odrediti mjeru osiguranja trabine upis zalonog prava. ZAKONSKO ZALONO PRAVO NA SUBJEKTIVNOM IMOVINSKOM PRAVOM Potrebno je da takvo zalono pravo uspostavi posebni zakon (kao npr. u sluaju zalonog prava suvlasnika I sunasljednika).
GLAVA 24. FIDUCIJARNI PRIJENOS I NEKE DALJNJE MOGUNOSTI STVARNOPRAVNOG OSIGURA NJA TRABINE

Fiducijarni prijenos vlasnitva radi osiguranja je takva upotreba prava vlasnitva za stvarnopravno osiguravanje vjerovnikove trabine, da njome vlasnik ne optereuje svoju stvar zalonim pravom, nego je prenosi u vlasnitvo vjerovnika radi osiguranja neke njegove trabine. Vjerovnik time dobiva u pogledu stvari onu pravnu vlast koja 131

www.pravokutnik.net

pripada vlasniku, to mu omoguuje da moe, postupajui u ulozi vlasnika, namiriti osiguranu trabinu iz te stvari. Time se uspostavlja fiducijarni odnos (odnos fiducije, povjerenja) izmeu prenositelja kao fiducijanta I vjerovnika kao fiducijara. Sadraj njihova odnosa ine meusobna prava I dunosti u pogledu prenesenog vlasnitva. Vjerovnik-fiducijar ima prema fiducijantu dunost da se prenesnim vlasnitvom slui jedino na odreeni nain I jedino u onu svrhu za koje mu je ono preneseno; dunost prenijeti mu vlasnitvo natrag kad njegova trabina bude ispunjena ili prestane na bilo koji drugi nain. Odnos fiducije se tradicionalno uspostavlja kao obvezni odnos, na temelju ugovora o fiduciji, kojim se vjerovnik obvezuje prenositelju da e mu, bude li mu ispunjena (ili inae prestane) osigurana trabina vratiti nazad (nazad prenijeti) ono to mu je dao radi osiguranja. Uz ovaj tradicionalni, postoje jo dva alternativna puta: - Jedan je stvarnopravne naravi, utemeljen na vlasnikovom pravu da raspolae svojim pravom vlasnitva I tako ga ogranii uvjetom. To mu omoguuje da vjerovnikovu trabinu osigura time to e na njezinog vjerovnika prenijeti vlasnitvo neke svoje stvari, ali ograniavajui vlasnitvo koje prenosi razlogom tog prijenosa kao uvjetom. Stekavi tako ogranieno vlasnitvo, vjerovnik e biti vlasnikom sve dok taj razlog prijenosa postoji pri emu e imati ovlasti I dunosti koje proizlaze iz tog na zakonu utemeljenog odnosa fiducije - Drugi put je izgraen pravilima o sudskom, odnosno javnobiljenikom osiguravanju trabina. Vjerovnikova trabina se osigurava prijenosom vlasnitva stvari ili prijenosom prava, posredstvom postupka pred sudom ili javnim biljenikom. Pri tom se prijenosu uspostavlja odnos fiducije izmeu prenositelja (koji igra procesnu ulogu protivnika osiguranja) te vjerovnika (koji igra procesnu ulogu predlagatelja osiguranja), ureeno OZ-om. Osiguravanje trabina fiducijarnim prijenosom je u naem suvremenom pravnom poretku mogue: 1. Prijenosom vlasnitva radi osiguranja, uz uspostavu ugovornog fiducijarnog odnosa, ureenog opim pravilima obveznog prava 2. Prijenosom vlasnitva radi osiguranja, na temelju stvrnopravnih pravila o ogranienju vlasnitva uvjetom 3. Sudskim I javnobiljenikim osiguranjem prijenosom vlasnitva na stvari I prijenosom prava, na temelju pravila ovrnog prava o osiguranju FIDUCIJARNI PRIJENOS VLASNITVA RADI OSIGURANJA TRABINE (STVARNO PRAVO) Na vjerovnika se vlasnitvo prenosi ogranieno razlogom tog prijenosa osiguranje odreene trabine, kao uvjet. Uvjet e biti da osigurana trabina postoji, naime da je postojala u trenutku kada je vlasnitvo preneseno radi njezinog osiguranja, a da potom nije ispunjena, niti je prestala na bilo koji drugi nain. Vjerovnik postaje uvjetnim vlasnikom stvari; vlasnitvo mu pripada dok postoji osigurana trabina, a kada ona prestane prijanjem e vlasniku vratiti to vlasnitvo, osloboeno od uvjeta kojim je bilo ogranieno. Uvjet postojanja osigurane trabine ima dvostruko djelovanje (dvostruki uvjet): u jednom smjeru djeluje kao raskidni I negativni uvjet (prema fiducijaru, jer ispuni li se trabina koju njegovo vlasnitvo osigurava, ono time prestaje), a u drugom kao odgodni pozitivni uvjet (kod fiducijanta, jer ispunjenjem uvjeta vlasnitvo mu se vraa). Fiducijarno vlasnitvo akcesorno je trabini koju osigurava, slino zalonom pravu no s velikim razlikama. Da bi fiducijarno vlasnitvo prelo na osobu na koju je prela trabina koju ono osigurava nije potreban poseban pravni temelj, ali je potreban odgovarajui nain stjecanja 132

www.pravokutnik.net

prava vlasnitva. Pravo vlasnitva moe se odvojiti od osigurane trabine; moe ga se prenijeti na osobu koja nije njezin vjerovnik no daljnja uvjetovanost tog vlasnitva ovisit e o tome je li djelovanje uvjeta relativno ili apsolutno. Prijenosom se osniva odnos fiducije; nije potreban ugovor o fiduciji jer se zbiva temeljem zakona, samim time to je vlasnik svoje pravo vlasnitva uvjetovao te ga takvog prenio na drugu osobu. Prenositelj ima ulogu fiducijanta, a vjerovnik fiducijara. Njihov odnos je u naem pravu ureen pravilima stvarnog prava o prethodnom I potonjem vlasnitvu (fiducijant prethodni, fiducijar potonji vlasnik). Pravila su striktne naravi, mogu se samo tumaiti I nadopuniti. Uvjetovanost vlasnitva prenesenog radi osiguranja e u pravilu imati samo relativno djelovanje; djelovat e samo izmeu prenositelja I vjerovnika, ali ne I prema treima. Vjerovnik je prema vani bezuvjetni vlasnik, sa svim posljedicama koja odatle proizlaze. Za apsolutno djelovanje odnosa fiducije potrebno je ispunjenje zakonom odreenih pretpostavki (upis u zemljinu knjigu ili drugi javni upisnik). Fiducijarni prijenos vlasnitva ima poseban razlog I cilj osiguranje neke odreene trabine. Pretpostavke su iste koje I inae trebaju biti ispunjene da bi stjecatelj na temelju pravnog posla stekao pravo vlasnitva, ali uz neke bitne posebnosti koje se posljedica injenice da prijenos vlasnitva radi osguranja slui istoj svrsi kao I zalono pravo. Za prijenos je potrebno: 1. Da postoji I da je prikladna za tavko osiguranje ona trabina ijem e osiguravanju sluiti fiducijarno vlasnitvo 2. Da su ispunjene sve zakonske pretpostavke za prijenos vlasnitva na stjecatelja: a) Ope pretpostavke za stjecanje stvarnih prava b) Posebne za stjecanje stvarnih prava u vlasnitvo na temelju pravnog posla c) Posebne pretpostavke prijenosa vlasnitva radi osiguranja Specifini razlog (svrha, cilj, kauza) pravnog posla na temelju kojeg se prenosi vlasnitvo usmjeren na prijenos prava vlasnitva radi stvarnopravnog osiguranja odreene trabine na stjecatelja Specifian nain stjecanja, ako se prenosi vlasnitvo nekretnine upis u zemljinu knjigu treba biti dvostruk: stjecatelj kao prethodni vlasnik nekretnine te otuivatelj kao potonji vlasnik iste nekretnine Kada uvjet djeluje relativno, u stadiju osiguranja, vjerovnik-fiducijar je po zakonu duan fiducijantu (tj. njegovim sveopim pravnim sljednicima) : 1. Postupati sa stvari koju je dobio radi osiguranja, obzirno prema njemu koji eka da ispunjenjem uvjeta postane vlasnik stvari 2. Obvezan je propustiti sluiti se I raspolagati tom stvari osim za namirenje te trabine 3. Poto osigurana trabina dospije, a ne bude namirena, ovlaten ju je namiriti iz stvari u skladu s pravilima o namirivanju zalogom osiguranih trabina izvansudskim putem (nije slobodan u izboru vremena I naina namirivanja 4. Kada osigurana trabina bude ispunjena ili inae prestane, vjerovnik e biti duan prenijeti nazad na fiducijanta vlasnitvo stvari koju je dobio radi osiguranja. Vjerovnik je za svakog bezuvjetni vlasnik stvari pa moe initi to ga je volja sa svojim pravom vlasnitva I s onom stvari koja je predmet tog prava te s koristima od nje, a moe I iskljuiti od toga svaku drugu osobu, ukljuujui I fiducijanta; moe ga prenijeti drugome, ograniiti ga, odrei ga se, ili stvar valjano opteretiti stvarnim pravom u neiju korist. To mu omoguuje da svoju trabinu namiri iz dobivene stvari ak I dok jo na to nije ovlaten, a I na nain na koji nije ovlaten; ta stvar je u 133

www.pravokutnik.net

sastavu njegove imovine te on njome odgovara svojim vjerovnicima za svoje dugove, a padne li pod steaj, stvar e biti dijelom steajne mase iz koje e se namirivati njegovi steajni vjerovnici. Povrijedi li vjerovnik svoje dunosti iz odnosa fiducije odgovarat e fiducijantu po obveznopravnim pravilima, ali tek nakon to dospije obveza vjerovnika da vlasnitvo prenese nazad fiducijaru. U stadiju namirivanja, vjerovnik je ovlaten da radi namirenja unovi prenesenu stvar, pa da iz dobivene kupovnine namiri svoju trabinu. Dospijeem osigurane trabine ne prestaju pravni uinci fiducijarnog prijenosa vlasnitva, pa vjerovnik ima I nadalje isti pravni poloaj kao do tada. Fiducijant nema nikakav stvarnopravni status u pogledu stvari koju je prenio fiducijaru; nije ovlaten njome pravno raspolagati, otuiti je, opteretititi je, niti njome odgovara za svoje dugove, a ne moe ni zahtijevati da ju se izlui iz ovrhe koja se vodi protiv fiducijara. U odnosu s fiducijarom koji djeluje relativno, on ima pravo zahtijevati od njega da mu prenese nazad vlasnitvo nad stvari (ako trabina bude ispunjena ili inae prestane). Ako to fiducijar ne uini, ili ne bude vratio stvar u stanju u kojem ju je bio duan vratiti, fiducijant ima pravo zahtijevati naknadu tete. Ako bi neka trea osoba stekla od vjerovnika vlasnitvo one stvari koja je ovome prenesena radi osiguranja, stekla bi vlasnitvo te stvari neogranieno uvjetom kojim je ono ogranieno u meusobnom odnosu fiducijara I fiducijanta (takoer ako bi stekla neko pravo izvedeno iz prava vlasnitva fiducijara). Bude li osigurana trabina ispunjena poloaj vjerovnika se jo ne mijenja; sada je dospjela obveza vjerovnika da fiducijantu nazad prenese vlasnitvo stvari, kao I da mu naknadi tetu koju mu je nanio postupajui protivno njihovom odnosu fiducije. Ako je trabina prestala time to je radi njezina namirenja unovena stvar, tada je fiducijar unovavanjem prestao biti njezinim vlasnikom (viak novca duan je predati fiducijantu). Pri ispunjavanju obveze vraanja vlasnitva fiducijantu prosuivat e se sadraj fiducijarove obveze kao da je vjerovnik bio samo plodouivatelj stvar kroz cijelo vrijeme od kada mu je bilo preneseno vlasnitvo, pa sve dok ju ne vrati fiducijantu. Fiducijant ponovno postje vlasnikom stvari, kao da to nikada nije ni prestao biti. Kod apsolutnog djelovanja prijenosa vlasnitva vjerovnikovo pravo vlasnitva ogranieno je prema svakome; on je za svakoga samo prethodni vlasnik. U stadiju osiguranja vjerovnik ima svu vlasnikovu pravnu vlast na I u pogledu stvari, ali samo pod uvjetom da trabina nije ispunjena niti je prestala na bilo koji drugi nain. Budui da je on prema svima samo prethodni vlasnik, sva pravna raspolaganja koja bi poduzeo u vezi sa stvari imat e uinke koji su ogranieni raskidnim uvjetom kojim je ogranieno I njegovo vlasnitvo. Ispuni li se taj uvjet on djeluje unazad (ex tunc) kao da vjerovnik nikad nije ni bio vlasnik stvari (samo plodouivatelj) te prestaju prava koja je za druge izveo iz svoga prava vlasnitva. Ako na nekoga prijee prethodno pravo vlasnitva vjerovnika, na njega su ujedno prele I njegova prava I obveze (prije navedeni). U stadiju namirivanja vjerovnik je ovlaten, ne bude li mu trabina o dospijeu ispunjena, unoviti stvar ali jedino u skladu s pravilima o namirivanju izvansudskim putem. U stadiju osiguranja fiducijant je za svakoga vlasnik te stvari pod suspenzivnim uvjetom; za svakoga je potonji vlasnik stvari. No u razdoblju pendencije, fiducijant jo ne moe izvraavati ikakvu pravnu vlast na I u pogledu stvari, niti ima ikakave vlasnike dunosti u pogledu te stvari; on je samo potonji vlasnik te nije ovlaten nita poduzeti protiv pravnih raspolaganja stvari koja bi eventualno poduzeo vjerovnik (ne moe ni ishoditi njeno izluenje iz ovrhe ili steajne mase). No, ipak 134

www.pravokutnik.net

moe raspolagati svojim potonjim vlasnitvom (pravom ekanja); ono je njegovo subjektivno pravo te ga moe opteretiti ili otuiti. Prijee li na drugu osobu potonje vlasnitvo, ono e I kod te osobe biti ogranieno istim odgodnim uvjetom kojom je bilo ogranieno I kod otuivatelja; tek ispunjenjem uvjeta postat e to bezuvjetna stvarna prava na stvari te e tako I djelovati. Uvjetnost potonjeg prava vlasnitva nee se ipak odraziti na onim subjektivnim pravima koja bi tree osobe odatle izvele, ako bi one pritom uivale zatitu povjerenja u pravnom prometu. Kada je osigurana trabina ispunjena fiducijant ponovno postaje vlasnikom svega onoga to je vjerovnik otuio ili se toga odrekao, a vlasnitvo mu se rastereuje od onih prava koja je svojim raspolaganjima fiducijar izveo iz svojeg fiducijarnog vlasnitva. Ipak, budui da se uzima da je fiducijar bio samo plodouivatelj, ostat e na snazi ona fiducijareva raspolaganja koja ne izlaze izvan okvira plodouivateljevih ovlasti da raspolae predmetom tog prava (plodovima I drugim koristima), kao I ona raspolaganja u korist treih osoba u pogledu kojih se titi njihovo povjerenje u prometu. Fiducijant je ovlaten od treih zahtijevati da vrate ili naknade ono to su stekli od vjerovnika dok je taj bio prethodni vlasnik stvari (tj. od njegovih pravnih sljednika). Ona stvarna prava koja je fiducijant osnovao na teret svog prava ekanja (potonjeg vlasnitva), pretvaranjem njegova potonjeg vlasnitva u bezuvjetno, postaju tereti na stvari koja je predmet tog njegovog vlasnitva. Fiducijarno vlasnitvo prestaje vraanjem vlasnitva stvari fiducijaru (ili njegovom pravnom sljedniku), a I ispunjenjem onih pretpostavki pod kojima inae prestaje pravo vlasnitva, bilo relativno, bilo apsolutno. SUDSKO I JAVNOBILJENIKO OSIGURANJE TRABINE FIDUCIJARNIM PRIJENOSOM VLASNITVA I SUBJEKTIVNIH PRAVA NA TEMELJU PRAVILA OVRNOG PRAVA O OSIGURANJU Ovakav nain osiguranja ureen je posebnim pravilima, ponajprije ovrnog prava. Vjerovnik trabine koju se osigurava igra pritom ulogu predlagatelja osiguranja, a osoba koja mu radi osiguranja njegove trabine prenosi posredstvom suda ili javnog biljenika u vlasnitvo neku svoju stvar, ili mu prenosi neko svoje imovinsko pravo ulogu protivnika osiguranja (meu njima se uspostavlja odnos fiducije). POKRETNINE Pravo vlasnitva se prenosi na vjerovnika ogranieno uvjetom sadranom u samom cilju prijenosa osiguranje odreene vjerovnikove trabine (za vjerovnika uvjet je negativni, a za fiducijanta odgodni). Djelovanje uvjeta u pravilu je relativno, ali proizvodi I neke uinke kakvi su inae svojstveni prijenosu vlasnitva s djelovanjem prema svima. Ovakav prijenos vlasnitva je poseban sluaj stjecanja prava vlasnitva na temelju pravnog posla, potrebno je: 1. Da se time osigurava trabina koja je prikladna da bude osigurana fiducijarnim prijenosom vlasnitva novane I nenovane trabine, ako su dovoljno odreene ili barem odredive 2. Da su ispunjene sve zakonske pretpostavke za prijenos vlasnitva na stjecatelja: a) Ope pretpostavke za stjecanje stvarnih prava b) Posebne za stjecanje stvarnih prava u vlasnitvo na temelju pravnog posla

135

www.pravokutnik.net

c) Posebne zakonske pretpostavke sudskog ili javnobiljenikog prijenosa vlasnitva radi osiguranja odreene posebnim pravilima OZ-a o takvom osiguravanju trabina Kao stvar sposobne su sve pokretnine u pravnom prometu, osim onih za koje vrijedi zabrana otuenja ili optereenja, odreena zakonom ili odlukom suda. Prenositelj vie nije vlasnik stvari te je ne moe dalje prenositi u fiducijarno vlasnitvo. No fiducijar I fiducijant se mogu sporazumjeti da e to vlasnitvo posluiti kao osiguranje za jo neku daljnju trabinu tog vjerovnika prema tom fiducijantu. Stvar vjerovniku moe prenijeti samo njen vlasnik. Stvar u suvlasnitvu Ili zajednikom vlasnitvu mogu prenijeti samo svi vlasnici zajedno (svoj idealni dio suvlasnik moe sam prenijeti). Pravni temelj ovakvog prijenosa je sporazum o prijenosu vlasnitva radi osiguranja (fiducijarni sporazum) dvostrano oitovanje volje, formalni ugovor koji se sklapa uz sudjelovanje volje suda (javnog biljenika); dotadaanji vlasnik pokretnine (budui fiducijant) I vjerovnik (budui fiducijar) oituju svoju suglasnu volju da se radi osiguranja neke odreene trabine vjerovnika prenese odreenu pokretninu protivnika siguranja u fiducijarno vlasnitvo vjerovnika-predlagatelja osiguranja. Sporazum mora imati valjani oblik ili sudskog zapisnika, sastavljenog pred sudom u za to predvienom sudskom postupku, ili oblik javnobiljenikog akta ili solemnizirane privatne isprave. Treaba sadravati sve bitne sastojke sporazuma, a zakon posebno trai I da bude odreena ili barem odrediva trabina koju se osigurava I kada ona dospijeva. Stjee li se fiducijarno vlasnitvo na pokretnini za koju je zakonom odreeni nain stjecanja takvog vlasnitva upis u Upisnik sudskih I javnobiljenikih osiguranja trabina (to su sve pokretnine koje se ne upisuju u neki drugi javni upisnik), fiducijarni sporazum o prijenosu prava vlasnitva radi osiguranja traba sadravati I clausulu intabulandi izjavu fiducijara da je suglasan s time da neposredno na temelju tog sporazuma moe u Upisniku obaviti upis prijenosa prava vlasnitva pokretnine radi osiguranja odreene trabine na vjerovnika. Nain stjecanja fiducijarnog vlasnitva pokretnine je u pravilu upis u Upisnik sudskih I javnobiljenikih osiguranja trabina vjerovnika na pokretnim stvarima I pravima. Stjee ga se upisom u Upisnik prijenosa vlasnitva stvari na vjerovnika uz zabiljebu da je taj prijenos obavljen radi osiguranja odreene trabine. Ako se za stvar vodi neki drugi javni upisnik (brodovi I sl.) tada se upis obavlja tamo, a ako stvar nije upisana u taj upisnik tada se polae fiducijarni sporazum u sud. Pokretnina prelazi u fiducijarno vlasnitvo vjerovnika ako I kada se ispune sve zakonom odreene pretpostavke za takav prijenos; prije toga moe nastati samo zakonska predmnjeva da je pokretnina prela u fiducijarno vlasnitvo odreene osobe (nastaje ve samim upisom u Upisnik, makar se jo nisu ispunile ostale pretpostavke). Ako bi netko pokuao prenijeti tuu stvar u fiducijarno vlasnitvo vjerovnika, taj bi se pokuaj izjalovio, makar bi moda bile ispunjene ostale pretpostavke stjecanja. Vjerovniku u pravnom prometu prijeti opasnost da bi se zbog nepoznatog mu nedostatka vlasnitva na strani protivnika osiguranja, moglo izjaloviti prelaenje vlasnitva na nj, pa da trabina koju se fiducijarnim prijenosom trebalo osigurati, ostane bez ovog osiguranja. Stoga, posebna pravila o Upisniku pruaju vjerovniku zatitu njegovog povjerenja u pravnom prometu, titei ga od moguih osporavanja njegovog fiducijarnog vlasnitva.

136

www.pravokutnik.net

U stadiju osiguranja vjerovnik je vlasnik stvari od trenutka kada mu ju je fiducijant prenio u vlasnitvo; on u pogledu nje ima svu pravnu vlast a I sve dunosti vlasnika (ako nije to drugo odreeno). Njegovo pravo vlasnitva daje mu pravo na posjed stvari koja mu je prenesena; to je posredan I samostalan posjed. Ako je fiducijant do tada posjedovao stvar (posredno ili neposredno) koja je predmet sudskog/javnobiljenikog fiducijarnog prijenosa vlasnitva ona ostaje I nadalje u tom njegovom posjedu, a vjerovnik dobiva posredan I samostalan posjed te stvari (odnosno posredan I samostalan posjed vieg stupnja). Budui da vjerovnik nije dobio pravo na neposredan posjed stvari koja je predmet tog vlasnitva, njega ne tereti dunost ouvanja te stvari, a nema ni pravo na uporabu; nema pravo na plodove ni druge koristi od stvari (no moe se drukije ugovoriti u fiducijarnom sporazumu). Vjerovnik je vlasnik stvari pa je ovlaten njome pravo raspolagati, no on je samo prethodni vlasnik te stvari, koji je u pogledu otuivanja ogranien s dva pravila: 1. Ne bi smio stvar otuiti prije no to dospije trabina radi ijeg osiguranja je vlasnitvo preneseno 2. Naplatno otuenje stvari treba biti provedeno putem javnog biljenika Vjerovnik ima pravo na zatitu od tuih samovlasnih zahvata u svoju stvar kakvo pripada svakom vlasniku; moe ga titi od svakoga, ak I dunika. Nakon dospijea osigurane trabine (u stadiju namirivanja) vjerovnik je ovlaten unoviti prenesenu stvar, da bi iz dobivene kupovnine namirio svoju trabinu posredstvom javnog biljenika. Dospijeem trabine ne gube se pravni uinci fiducijarnog vlasnitva. Eventualno, vjerovnik e moi zahtijevati posjed stvari (pa I putem suda). Vjerovnik moe biti voljan da na ime ispunjenja osigurane trabine, umjesto unovavanja I namirivanja iz stvari koju ima u svojem vlasnitvu, dobije tu stvar u svoje bezuvjetno vlasnitvo (datio in solutum) moe se sporazumjeti sa dunikom. Time vjerovnik postaje bezuvjetnim vlasnikom stvari, njegova trabina prestaje a s njom I dunikova obveza (sporazumnu zamjenu ispunjenja predviaju pravila obveznog prava). Posebna pravila OZ-a otvaraju vjerovniku I mogunost da on moe, makar dunik ne pristao na zamjenu ispunjenja, ostvariti da mu stvar ostane u bezuvjetnom vlasnitvu kao zamjena za ispunjenje osigurane trabine. Vjerovnik bi mogao potaknuti nastanak fikcije da se fiducijant odrekao svojeg prava na to da se namirivanje osigurane trabine iz stvari koju je prenio vjerovniku provodi njezinim unovavanjem posredstvom javnog biljenika; tako e nastati situacija kao da je dunik dao svoj pristanak da za cijenu koja odgovara iznosu osigurane trabine s kamatama I trokovima te poreza stvar ostane u bezuvjetnom vlasnitvu vjerovnika. Vjerovnik treba od fiducijanta zatraiti (posredstvom javnog biljenika) neka se u roku od od 30 dana oituje zahtijeva li da se radi namirenja osigurane trabine stvar proda posredstvom javnog biljenika. Ako to dunik eli, tada treba u tom roku: a) Obavijestiti o tome vjerovnika b) Imenovati javnog biljenika kojem bi se povjerila prodaja I koji na to pristaje c) Odrediti najniu cijenu za koju taj javni biljenik smije prodati stvar Primi li vjerovnik takvu obavijest, on e trebati ovlastiti navedenog javnog biljenika na prodaju, koja bi trebala biti obavljena u roku od tri mjeseca (od kada ga je vjerovnik ovlastio). Ne uspije li biljenik prodati stvar u tom roku, njegovim protekom nastaje fikcija da se fiducijant odrekao prava traiti prodaju predmeta osiguranja; na obveznopravnoj razini to rezultira prestankom osigurane trabine, a na stvarnopravnoj e se smatrati da je vjerovnik postao punopravni vlasnik stvari za cijenu koja odgovara iznosu osigurane trabine s kamatama I trokovima te poreza. 137

www.pravokutnik.net

Iz prenesene stvari moe biti provedeno namirenje te trabine: 1. putem prodaje (unovenja) te stvari I namirivanjem iz kupovnine dobivene tom prodajom uz prebijanje vrijednosti plodova I drugih koristi od stvari koje je vjerovnik ovlateno imao od nje 2. da vjerovnik zadri stvar u svojem bezuvjetnom vlasnitvu, kao zamjenu za ispunjenje Prodaju provodi javni biljenik, sukladno pravilima OZ-a; na temelju provedene drabe, poto kupovnina bude poloena, biljenik e sklopiti s kupcem ugovor o prodaji predmeta osiguranja s kupcem (u obliku javnobiljenikog akta u ime predlagatelja osiguranja). Potom e predati kupcu stvar u samostalan posjed, kako bi na taj nain kupac stekao pravo vlasnitva te stvari na temelju ugovora o prodaji predmeta osiguranja. Fiducijarno vlasnitvo pokretnine prestaje ispunjenjem pretpostavki pod kojima I inae prestaje pravo vlasnitva, bilo apsolutno bilo relativno. Vlasnitvo prestaje relativno I vraanjem vlasnitva stvari fiducijantu (odnosno njegovom pravnom sljedniku). Ako je upisano u Upisnik bit e potrebno brisanje iz njega. NEKRETNINE Pravni temelj je sporazum o prijenosu vlasnitva radi osiguranja; potrebna je I klauzula intabulandi kojom fiducijant daje svoju suglasnost vjerovniku da neposredno na temelju tog sporazuma ishodi upis u zemljinoj knjizi prijenosa prava vlasnitva te nekretnine. Nain stjecanja je upis u zemljinoj knjizi (uknjiba, predbiljeba) vlasnitva vjerovnika, uz zabiljebu da je prijenos vlasnitva na njega obavljen radi osiguranja odreene trabine predlagatelja osiguranja. Na pravni poredak prua zatitu onom tko je pri stjecanju prava na nekretnini u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljine knjige primjenjuju se opa pravila o zatiti povjerenja u zemljine knjige te djelovanje povjerenja u njihovu istinitost I potpunost (dakle, vjerovnik moe stei od nevlasnika nekretninu u fiducijarno vlasnitvo). Pravni poloaj vjerovnika ne razlikuje se od poloaja koji bi imao da mu je u vlasnitvo prenesena pokretnina. Fiducijantu je zakonom omogueno da se nekretninom koju je ve prenio u fiducijarno vlasnitvo vjerovnika i nakon toga prijenosa slui za osiguranje vlastitih obveza; ovlaten ju je optereivati daljnjim prijenosima vlasnitva radi osiguranja, kao I zalonim pravom (hipotekom). Ovlaten je da optereuje tu istu stvar daljnjim prijenosima vlasnitva vjerovniku; moe tu stvar opteretiti jedino u korist onog vjerovnika kojemu ju je ve prenio radi osiguranja njegove trabine. Hipotekama je moe optereivati za osiguranje trabina bilo kojih vjerovnika, ako to stranke sporazuma o prijenosu vlasnitva nisu iskljuile. Upisom u zemljinu knjigu bit e osnovano zalono pravo za osiguranje odreene trabine; vjerovnik e I nadalje moi raspolagati nekretninom koju ima u fiducijarnom vlasnitvu kao da hipoteka na njoj nije upisana, a u sluaju da ta nekretnina bude prodana radi namirivanja, namirit e se osiguranu trabinu vjerovnika. Treih osoba se ne tie odnos fiducijara I fiducijanta, ak niti ako su za nj znale u trenutku kad su svoja prava izvodila iz njegovog te bile svjesne da nije ovlaten na pravno raspolaganje koje poduzima. Za sluaj da vjerovnik otui stvar (pokretninu ili nekretninu) ili je optereti kakvim tuim pravom, premda nije ovlaten na takvo pravo raspolaganje njome, to e raspolaganje ipak moi biti valjano, ako inae ispunjava sve pretpostavke valjanosti. Time se tite interesi treih osoba koje od vjerovnika stjeu stvar koju on ima u fiducijarnom vlasnitvu, ili koje stjeu neko ogranino stvarno pravo na njoj, a nisu ispunjene pretpostavke pod kojima bi te 138

www.pravokutnik.net

osobe uivale zatitu prema opim pravilima o zatiti povjerenja u zemljine knjige te djelovanju povjerenja u njihovu istinitost I potpunost. Namirivanje osigurane trabine iz nekretnine moe biti provedeno 1. putem prodaje (unovenja) nekretnine I namirivanjem iz kupovnine dobivene njezinom prodajom uz prebijanje vrijednosti plodova I drugih koristi od te stvari koje je vjerovnik ovlateno imao od nje 2. da vjerovnik zadri nekretninu u svojem bezuvjetnom vlasnitvu, ako zamjenu za ispunjenje trabine (datio in solutum) Bude li na drabi prodana nekretnina koja je prenesena u fiducijarno vlasnitvo vjerovnika, pa bude kupovnina za nju poloena, javni biljenik e u ime predlagatelja osiguranja sklopiti s kupcem kupoprodajni ugovor u obliku javnobiljenikog akta; treba sadravati I uglavak kojim e kupac biti ovlaten da prigodom upisa u zemljinu knjigu svojeg prava vlasnitva kupljene nekretnine ishodi I brisanje zabiljebe da je nekretnina bila radi osiguranja prenesena na vjerovnika. Pravni uinci ispunjenja namirenja su onakvi kakvi bi bili I da se radi o pokretnini. Vjerovnikovo vlasnitvo nekretnine prestat e ispunjenjem onih pretpostavaka pod kojima inae prestaje vlasnitvo, bilo apsolutno bilo relativno. Prestat e I kada vlasnitvo nekretnine bude vraeno fiducijantu (potrebno je I brisanje iz zemljine knjige). SUBJEKTIVNO IMOVINSKO PRAVO Da bi subjektivno imovinsko pravo prelo s otuivatelja na stjecatelja potrebno je 1. da se time osigurava trabina koja je prikladna da bude osigurana fiducijarnim prijenosom 2. da je za taj prijenos sposobno pravo koje se prenosi I da je stjecatelj za to sposoban 3. da postoji, kao pravni temelj stjecanja, pravni posao (sporazum) koji je valjan I upravljen na fiducijarni prijenos odreenog prava s otuivatelja na stjecatelja, radi osiguranja odreene trabine I da je to pravni posao nositelja subjektivnog prava, ovlatenog da tako raspolae svojim pravom 4. da je subjektivno pravo preneseno s dotadanjeg vlasnika na stjecatelja na zakonom odreeni nain U obzir da budu predmetom osiguranja trabina fiducijarnim prijenosom prava dolaze ona subjektivna prava koja su sposobna I za to da budu predmet zalonog prava (subjektivna imovinska prava, osim onih za koja vrijedi zabrana otuenja ili optereenja, odreena zakonom ili odlukom suda). Subjektivno pravo treba pripadati prenositelju, treba biti u sastavu njegove imovine. Prijenos ima pravni temelj u sporazumu o prijenosu prava radi osiguranja (isti kao I za stvari). Nain obavljanja fiducijarnog prijenosa je upis u Upisnik sudskih I javnobiljenikih osiguranja trabina vjerovnika na pokretnim stvarima I pravima, I to upisom prijenosa prava na njega uz zabiljebu da je taj prijenos obavljen radi osiguranja odreene trabine predlagatelja osiguranja. Ako je predmet fiducijarnog prijenosa pravo koje se stjee upisom u neku odreenu javnu knjigu tada se I fiducijarni prijenos tog prava obavlja odgovarajuim upisom u tu knjigu/upisnik, pri emu se na odgovarajui nain primjenjuju pravila o osiguravanja na nekretnini. Fiducijarni prijenos nematerijaliziranih vrijednosnih papira obavlja se upisom na raun nematerijaliziranih vrijednosnih papira vjerovnika. Pravo prelazi na vjerovnika kada se za to ispune sve pretpostavke prijenosa; upisom u Upisnik.

139

www.pravokutnik.net

Ne moe se fiducijaru prenijeti subjektivno pravo koje ne postoji ili koje ne pripada protivniku osiguranja, ili koje mu pripada ali on nije ovlaten njime tako raspolagati. Ako bi mu se ipak pokualo prenijeti tue pravo koje je neistinito upisano u Upisnik, vjerovnik e uivati onakvu zatitu svojeg povjerenja kakva je predviena pravilima o uincima upisa u tu knjigu/upisnik. Vjerovnik je od trenutka fiducijarnog prijenosa subjektivnog prava na njega (stadij osiguranja) nositelj tog prava, pa ima u pogledu njega svu pravnu vlast I dunosti karakteristine za takvu vrstu prava. On u pravilu nije ovlaten izvravati sadraj subjektivnog prava koje mu je preneseno, niti ima pravo na plodove I druge koristi od tog prava. Ali, kada je neka odreena trabina fiducijanta ono subjektivno pravo koje je vjerovniku preneseno radi osiguranja njegove trabine, tada je pravilo obrnuto vjerovnik je duan izvravati njen sadraj (poduzimati mjere ouvanja trabine, naplaivati kamate, povremene trabine, a i primiti ispunjenje trabine, poto dospije) dispozitivna pravila. Vjerovnik je kao nositelj subjektivnog prava ovlaten da tim pravom pravno raspolae, da ga otuuje I optereuje; ogranien je s dva pravila: 1. pravo koje mu je preneseno ne bi smio otuiti prije nego to dospije trabina radi ijeg osiguranja mu je to pravo preneseno 2. kada to pravo naplatno otuuje, trebao bi to uraditi putem javnog biljenika. Treih osoba se ne tie fiducijarni odnos, pa ako bi vjerovnik otuio pravo protivno ovim pravilima to bi otuenje ipak moglo biti valjano (ako ispunjava sve ostale pretpostavke valjanosti); no vjerovnik bi odgovarao za tetu koju bi otuenjem prouzroio, a moda I kaznenopravno. Kada je subjektivno pravo koje je vjerovniku preneseno radi osiguranja njegove trabine - neka odreena trabina fiducijanta, tada je predlagatelj osiguranja (vjerovnik) duan: 1. poduzimati mjere potrebne za ouvanje te trabine 2. naplaivati kamate I druge trabine koje povremeno proizlaze iz prenesene mu glavne trabine 3. poto ta trabina dospije naplatiti je (ako je novana), odnosno primiti ispunjenje nenovane trabine Sporazumom o prijenosu prava radi osiguranja mogu fiducijant I fiducijar ugovoriti drukije dunosti I prava vjerovnika u pogledu one trabine koju mu se prenosi. Vjerovnik je ovlaten postavljati odgovarajue zahtjeve radi zatite I ostvarenja svojih dunosti I ovlasti u pogledu prava koje mu je preneseno radi osiguranja. Prestane li osigurana trabina na bilo koji nain, vjerovnik je duan bez odgaanja nazad prenijeti pravo koje mu je bilo preneseno. Dospijeem osigurane trabine (stadij namirivanja) ne prestaju pravni uinci fiducijarnog prijenosa prava; no od trenutka kad je dospjela osigurana trabina on smije radi namirivanja te trabine otuiti subjektivno imovinsko pravo koje mu je bilo preneseno. U stadiju osiguranja fiducijant je ovlaten I dalje vriti pravo koje je preneseno na vjerovnika; bude li protupravno ometan u tome stoje mu na raspolaganju odgovarajua sredstva I putovi pravne zatite. Ispuni li svoju obvezu ili osigurana trabina prestane na neki drugi nain, fiducijant ima pravo da mu vjerovnik nazad prenese subjektivno imovinsko pravo. Dospijeem trabine, pravni poloaj fiducijanta ne mijenja se. Vjerovnik moe zahtijevati od njega neka se u 30 dnevnom roku oituje zahtijeva li da se preneseno subjektivno pravo unovi posredstvom javnog biljenika. Ako se ne oituje u tom roku, vjerovnik e postati bezuvjetnik nositeljem subjektivnog imovinskog prava koje mu je bilo preneseno radi osiguranja (zamjena ispunjenja). 140

www.pravokutnik.net

Namirivanje trabine moe se provesti 1. putem prodaje prenesenog prava I potom namirivanjem iz kupovnine dobivene tom prodajom uz prebijanje vrijednosti plodova I drugih koristi od stvari koje je vjerovnik ovlateno imao od prenesenog prava 2. tako da preneseno pravo vjerovnik zadri kao zamjenu za ispunjenje, ime e postati punopravni nositelj tog prava Prodaja se provodi posredstvom javnog biljenika, koji u pogledu naina prodaje I cijene postupa kao kod namirivanja trabina iz predmeta ovrhe u ovrnom postupku. Uspije li unoviti imovinsko pravo, biljenik e u ime vjerovnika sklopiti s kupcem ugovor o prodaji (naplatnoj cesiji), u obliku javnobiljenikog akta. Preneseno subjektivno imovinsko pravo prestat e ispunjenjem pretpostavki pod kojima inae prestaju subjektivna imovinska prava (apsolutni prestanak), ili prelaze na drugog nositelja (relativni prestanak). Kada je pravo upisano u Upisnik, za relativni prestanak bit e potrebno I brisanje. DALJNJE MOGUNOSTI STVARNOPRAVNOG OSIGURANJA TRABINE PRIDRAJ VLASNITVA RADI OSIGURANJA U stvarnopravnom smislu to je pravni uinak koji na prelaenje prava vlasnitva odreene stvari s otuivatelja na stjecatelja ima njihov meusobni sporazum da e na stjecatelja prijei otuivateljevo pravo vlasnitva, ako se, pored opih pretpostavki stjecanja prava vlasnitva na temelju pravnog posla, ispuni jo I odreeni odgodni uvjet. Kada na temlju ugovora o kupoprodaji s takvim uglavkom bude kupcu stvar predana u posjed, on time jo nee stei pravo vlasnitva te stvari, makar su inae ispunjene sve pretpostavke za prelaenje vlasnitva na njega; prodavateljevo pravo vlasnitva e na njega prijei tek ako se ispuni uvjet tog stjecanja, sadran u uglavku o pridraju prava vlasnitva da kupovnina bude u cijelosti isplaena. Prodavatelj e biti prethodni, a kupac potonji vlasnik stvari. POKRETNINE Da bi pridrajem prava vlasnitva bila trabina stvarnopravno osigurana, potrebno je da on djeluje apsolutno: 1. da je upisan u takav javni upisnik bez upisa u koji se ne moe stei stvar za koju je ogranienje odreeno 2. kod stvari koje se stjeu bez upisa, o pridraju prava vlasnitva mora postojati isprava koja je sastavljena I javno ovjerovljena, I to prije steaja ili pljenidbe te stvari Prodavatelj koji si je pridrao pravo vlasnitva dok mu cijela kupovnina ne bude isplaena, ostaje vlasnikom stvari koju je prodao I predao kupcu, dok god ta njegova trabina kupovnine ne bude u cijelosti podmirena. Kupac stvar ima u neposrednom ali I nesamostalnom posjedu. injenica da prodavatelj stvar ima u posrednom posjedu onemoguava ga da faktino raspolae njome I da je rabi. Uporaba stvari, plodovi I druge koristi od nje pripadaju njezinom potenom posjedniku kupcu. Prodavatelj nije ovlaten putem suda ishoditi da mu kupac vrati posjed stvari, samo ako pravni temelj na kojem je kupac posjeduje prestane postojati. Kao prethodni vlasnik prodavatelj je duan postupati obzirno prema potonjemu, pa ne bi smio pravno raspolagati sa stvari (iako moe); takoer se smije sluiti sredstvima pravne zatite vlasnitva (samo dok mu pripada pravo vlasnitva). Kupac je samo potonji vlasnik stvari, ali I njen posjednik I to kvalificirani. Njegovo neposredno posjedovanje omoguuje mu da tu stvar rabi, da ima sve koristi od nje, a I da je titi od svakoga; ima pravo na posjedovnu zatitu a I pravo na vlasniku zatitu kao predmnijevani 141

www.pravokutnik.net

vlasnik; snosi rizik sluajne propasti I oteenja te stvari. iako nije na to ovlaten on je, zbog svog posjeda stvari, u stanju njome raspolagati (faktino I pravno). Onaj tko bi u dobroj vjeri od kupca-posjednika, pouzdajui se u to da je taj posjednik ujedno I vlasnik, ipak bi stekao tu stvar, ako bi bile ispunjene pretpostavke pod kojima se, radi zatite stjecateljevog povjerenja u pravnom prometu, moe stei vlasnitvo pokretnine od posjednika-nevlasnika. Kupac ima pravo ekanja da postane vlasnik stvari koju je kupio to je njegovo subjektivno pravo imovinskopravne naravi s kojim on moe raspolagati, otuiti ga I zaloiti; kupevi vjerovnici mogu se iz tog prava namirivati u ovrsi I steaju, kao da je to kupeva trabina da mu dunik preda stvar. Ispunjenjem obveze plaanja kupovnine, biva ispunjen uvjet kupevog stjevanja vlasnitva. Stvarnopravni uinak toga nastupa ipso iure kupac bez ikakvog posebnog akta postaje vlasnik stvari, a prodavatelj to prestaje biti. Ako je pridrano pravo vlasnitva bilo upisano u javni upisnik, prodavatelj e trebati uiniti to je potrebno da ga se brie u korist kupevog vlasnitva. Meusobni odnos kupca I prodavatelja u pogledu odnosne stvari prosuivat e se kao da je prodavatelj svo to vrijeme bio samo plodouivatelj stvari. Ako je kupac u meuvremenu bio otuio svoje pravo ekanja, ili je ono na kojem drugom pravnom temelju prelo na drugu osobu ta osoba je postala vlasnikom stvari, jer se pravo ekanja ex tunc pretvorilo u pravo vlasnitva. Ograniena stvarna prava koja su trei u meuvremenu bili stekli na kupevom pravu ekanja pretvorila su se u prava na stvari. Ako je kupac otuio stvar dok jo na to nije bio ovlaten, otuenje je konvalidiralo time to se ispunio uvjet za prijelaz vlasnitva na njega; kovalidirala su I ona kupeva raspolaganja kojima je kupac bio neovlateno stvar optereivao tuim pravima u doba dok ona jo nije bila njegova. NEKRETNINE Vlasnik si pri otuivanju nekretnine pridrava pravo vlasnitva ako nekretninu otui tako da 1. svoju dozvolu za uknjibu stjecateljevog vlasnitva uskrati, odnosno ogranii, uinivi je ovisnom o nekom poetnom roku ili odgodnom uvjetu, ili 2. na stjecatelja prenese pravo vlasnitva nekretnine ogranieno nekim poetnim rokom ili odgodnim uvjetom Vlasnik koji otuuje nekretninu na temelju pravnog posla moe pridrati pravo vlasnitva tako to e uskratiti, uvjetovati ili oroiti svoj pristanak na uknjibu stjecateljevog vlasnitva te nekretnine. Stjecatelj e samo dobiti ulogu potonjeg vlasnika, a prodavatelj e ostati vlasnik (prethodni) nekretnine do opravdanja predbiljebe, ime e otuivatelj za sebe pridrati pravo vlasnitva te nekretnine (prethodno) sve dok ta predbiljeba ne bude pretvorena u uknjibu. Vlasnik je ovlaten oroiti ili uvjetovati svoje pravo vlasnitva u svaku svrhu koja nije zabranjena, pa to moe uraditi I prigodom prijenosa tog prava na stjecatelja. Da bi oroenje ili uvjetovanje prava vlasnitva nekretnine djelovalo prema treima, potrebno je da ga se upie u zemljinu knjigu. Stjee se na temelju pravnog posla upisom, u pravilu uknjibom a iznimno predbiljebom. Upis ima specifian sadraj: uvjetno I oroeno pravo vlasnitva upisuje se u korist stjecatelja s tonim navoenjem uvjeta odnosno roka stjecanja, I u upisu se naznauje stjecateljevo vlasnitvo kao potonje (jer upis potonjeg vlasnitva djeluje kao predbiljeba vlasnitva). PRAVO ZADRANJA u obveznom dijelu

142

www.pravokutnik.net

PRAVO NAMIRENJA BEZ ZALONOG PRAVA U ovrnom postupku moe nastati pravo namirenja koje ne potjee iz zalonog prava, ali samo ako je predmet ovrhe nekretnina. Sud donosi rjeenje kojim odreuje ovrhu radi namirenja ovrhovoditeljeve novane trabine iz vrijednosti neke stvari ili prava iz sastava ovrenikove imovine. Ako je sud odredio provoenje ovrhe na ovrenikovoj nekretnini, tada e se to u zemljinoj knjizi zabiljeiti. U sluaju da ovrhovoditeljeva trabina koja se ima namiriti ovrnim putem, nije ve osigurana zalonim pravom na toj nekretnini, zabiljebom da je sud odredio provoenje ovrhe radi njezinog namirivanja, nastat e pravo namirenja te trabine; pripadat e ovrhovoditelju. Zabiljebom rjeenja o ovrsi u zemljinoj knjizi nastaje tako samostalno pravo namirenja, na temelju kojeg e ovrhovoditelj (vjerovnik) iz vrijednosti nekretnine namirivati svoju trabinu radi koje je pokrenuo ovrni postupak. Na temelju zakona moe u korist nekih odreenih osoba (tzv. indirektnih zalonih vjerovnika), odnosno u korist neke odreene vrste trabina, postojati tzv. indirektno pravo namirenja ovlauje na to da takva trabina bude namirivana iz kupovnine dobivene prilikom ovrne prodaje stvari, provedene radi namirenja bilo ije druge trabine. Ovakvo pravo namirenja postoji samo za one vrste trabina za koje to zakon odreuje, a za realizaciju takvog prava je nuno da trabina bude prijavljena najkasnije na roitu za diobu I da bude dokazana ovrnom ispravom. FAKTINI ZALOG Zalono pravo ovlauje na namirenje novane trabine iz vrijednosti zaloga, pa stoga nije mogue zalono pravo ni osnovati glede stvari koje nisu prikladne za unovenje I namirivanje vjerovnika; ne mogu se radi osiguranja njegove trabine prenijeti vjerovniku u fiducijarno vlasnitvo, niti one mogu biti predmetom prava zadranja. Time to je neka takva stvar predana vjerovniku radi osiguranja njegove trabine, ona nije postala zalogom. Meutim, dola je u vjerovnikov neposredan posjed, a onaj tko mu je stvar predao radi osiguranja odreene trabine postao je njezin posredni posjednik. injenica da se stvar nalazi u neposrednom posjedu vjerovnika, makar taj nema ovlast na namirivanje iz njezine vrijednosti, sili onoga ija je to stvar da ispuni trabinu eli li da stvar dobije nazad u svoj neposredan posjed. Dobit e je nazad tek kada vjerovniku prestane pravo da je posjeduje, a to je u pravilu ispunjenjem trabine koja je tim osigurana. Dakle, injenica da je vjerovnik dobio I ima dunikovu stvar u svojem neposrednom posjedu, premda nije ovlaten namirivati svoju trabinu iz njezine vrijednosti, moe odigrati ulogu sredstva osiguranja vjerovnikove trabine.

143