www.pravokutnik.

net

GLAVA 1. STVARNOPRAVNO UREĐENJE

STVARNO PRAVO je skup pravnih normi (pravila) građanskog prava koje uređuju neposredno, za svakog mjerodavno pripadanje stvari osobama. U objektivnom smislu dio je sustava građanskog prava te uređuje pretpostavke pod kojima će pravni subjekt imati subjektivno stvarno pravo na nekoj određenoj stvari. SUBJEKTIVNA STVARNA PRAVA su ona građanska imovinska prava koja svoje nositelje ovlašćuju da određene stvari imaju u svojoj neposrednoj privatnoj vlasti – potpunoj ili ograničenoj, a svim drugim građanskopravnim subjektima zabranjuju da ih u izvršavanju te vlasti samovlasno smetaju  ona su apsolutna prava

NAČELA STVARNOPRAVNOG UREĐENJA
1.Načelo privatnopravne vlasti na stvari daje privatnopravnu vlast na/glede stvari, koja je neposredna, za svakog mjerodavna (ima apsolutno djelovanje) I razmjerno je trajna Privatna pravna vlast je ona koju pravno izjednačeni pravni subjekti (privatnopravni, građanski subjekti) imaju u međusobnim odnosima, na temelju svojih subjektivnih građanskih prava. Priznaje ju pravni poredak osobama tako što im omogućuje da pod određenim prepostavkama steknu na stvarima subjektivna stvarna prava. Od pravne treba razlikovati faktičnu vlast, koja se naziva posjedom I redovito postoji kao stanje ostvarene pravne vlasti. Neposredna vlast znači da vlasnik ima ovlasti koje može izvršavati neposredno na/glede stvari koja je predmet njegova prava. Njemu neposredno pripada njegova stvar I ovlašten je na njoj neposredno izvršavati akte svoje vlasti (ako I ukoliko time ne vrijeđa nečije tuđe pravo, ili zakonsko ograničenje). Stvarna su prava – u pravilu – trajna prava, namijenjena tome da traju dulje vremena pa da interese svojih ovlaštenika zadovoljavaju kroz svoje trajanje. 2. Načelo zatvorenog broja vrsta stvarnih prava (NUMERUS CLAUSUS) implicira ograničenje vrsta stvarnih prava, ograničenje sadržaja svake vrste stvarnih prava te nedjeljivost sadržaja svakog pojedinog stvarnog prava. Sve vrste stvarnih prava svrstane su u sustav prema sadržaju privatne pravne vlasti koju ona daju svojim nositeljima. Prema tom kriteriju dijele se na dvije velike skupine: 1. pravo vlasništva – kao pravo koje svojem nositelju daje načelno potpunu privatnu pravnu vlast na stvari I 2. ograničena stvarna prava – koja daju samo neku ograničenu privatnu pravnu vlast. Ograničena stvarna prava dijele se na stvarna prava koja ovlašćuju na uporabu odnosno korištenje stvari I na stvarna prava koja ovlašćuju na osiguranje I namirenje Iz neke određene stvari. U našem pravnom sustavu postoje slijedeće vrste stvarnih prava: 1. VLASNIŠTVO kao pravo koje svojem nositelju daje potpunu (integralnu ) privatnu pravnu vlast na stvari; pojmovno je bezgranično te ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari I koristima od nje čini što ga je volja te da svakog drugog od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima 2. OGRANIČENA (sadržajno) STVARNA PRAVA a) Ona kojima je bitni sadržaj ovlast upotrebljavati ili koristiti stvar  služnost – ograničeno stvarno pravo na nečijoj stvari koje ovlašćuje svojega nositelja da se na određeni način služi tom stvari ma čija ona bila, a njezin svagdašnji vlasnik dužan je to trpjeti ili zbog toga nešto propuštati

1

www.pravokutnik.net

 pravo građenja – ograničeno stvarno pravo na nečijem zemljištu koje ovlašćuje svog nositelja da na površini toga zemljišta ili ispod nje, ima vlastitu zgradu, a svagdašnji vlasnik tog zemljišta dužan je to trpjeti  pravo iz stvarnog tereta – ograničeno stvarno pravo koje korisnika stvarnog tereta na nekoj nekretnini ovlašćuje da mu se na teret vrijednosti te nekretnine ponavljano daju stvari ili čine radnje koje su sadržaj stvarnog tereta b) Ona vrsta takvih prava koja ovlašćuje na osiguranje tražbina I namirenje iz vrijednosti određene stvari  založno pravo – ograničeno stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da određenu tražbinu, ne bude li mu o dospijeću ispunjena, namiri iz vrijednosti te stvari, ma čija ona bila, a njezin vlasnik dužan je to trpjeti - to što je bitni sadržaj svake pojedine vrste stvarnih prava određen zakonom predstavlja ograničenje dispozitivnosti stvarnih prava no striktnima se uvijek propisuje bitni sadržaj stvarnih prava, ali glede nebitnog se ostavlja I neka mogućnost da se podrobnije odredi sadržaj svakog pojedinog stvarnog prava 3. Načelo određenosti - svako pojedinačno subjektivno pravo može postojati jedino glede točno određenog pojedinačnog objekta (uvijek neka individualno određena pojedinačna, samostalna stvar - species) I s točno određenim sadržajem (svako pojedino stvarno pravo koje postoji u pogledu neke stvari pripada nekoj od zakonom predviđenih vrsta stvarnih prava pa ima onaj sadržaj koji je zakonom određen za stvarna prava te vrste). 4. Načelo publiciteta - da na stvari postoje nečija subjektivna stvarna prava treba biti vanjski vidljivo (na pokretninama to je vidljivo iz posjeda, na nekretninama putem upisa u zemljišne knjige a za pojedine vrste pokretnina vode se javni upisnici – brodovi, zrakoplovi). Podaci u javnim upisnicima mogu biti netočni (osoba upisana kao nositelj određenog prava u stvarnosti to nije). Ako netko stekne stvar ili pravo temeljem neispravnih podataka dolazi do sukoba između dvaju suprotstavljenih načela. Po vindikacijskom načelu onaj tko je pravni ovlaštenik trebao bi moći zaštititi svoje pravo, tj. Ishoditi da se tu stvar preda njemu. Striktna primjena ovog načela traži da to pravni ovlaštenik može ishoditi od svakoga ma tko da stvar ima u posjedu, pa makar je pošteno kupio. S druge strane, prema načelu zaštite povjerenja u pravnom prometu (tj. načelo zaštite stjecanja u dobroj vjeri) onaj tko je u pravnom prometu postupao s povjerenjem u ono što je bilo publicirano, trebao bi uživati zaštitu – ne bi trebao izručiti stvar, ako mu se ne bi moglo predbaciti da nije bio dovoljno pažljiv. Suvremeni pravni poretci pružaju zaštitu samo onoj stranci koja je postupala u dobroj vjeri, tj. pošteno (savjesno). Pošteno je postupala osoba koja nije znala da je pravno stanje drukčije nego što je izgledalo prema posjedu ili prema upisima u zemljišne knjige, a I to jedino ako se njezino neznanje ne može pripisati njezinoj nedovoljnoj pažljivosti. Presumira se da je svaka osoba poštena a tko tvrdi suprotno treba to dokazati.

PRAVNI IZVORI STVARNOG PRAVA
1. USTAV RH – sadrži važne odredbe o vlasništvu. Nepovredivost vlasništva proglasio je za jednu od najviših vrednota ustavnog poretka RH, zajamčio je vlasništvo (privatno vlasništvo) kao jedno od temeljnih prava čovjeka I građanina ali s time da je socijalno vezano te stoga podvrgnuto ograničenjima pa I mogućnosti oduzimanja u općem tj. javnom interesu 2

www.pravokutnik.net

2. MEĐUNARODNI UGOVORI – čija ugovorna strana je RH nakon što su sklopljeni, potvrđeni I objavljeni na način na koji se objavljuju zakoni, postaju dijelom pravnog poretka RH I njegove su norme tada jače od zakonskih. Npr. Prvi 3. ZAKONI – glavni izvor normi našeg općeg stvarnopravnog uređenja su odredbe Zakona o vlasništvu I drugim stvarnim pravima, zatim Zakon o zemljišnim knjigama I Ovršni zakon 4. PODZAKONSKI PROPISI – neki imaju snagu zakona (uredbe sa zakonskom snagom Predsjednika I Vlade RH) I mogu biti izvorom stvarnog prava.
Predsjednik Republike može donositi uredbe sa zakonskom snagom temeljem svojih ustavnih ovlasti. Vlada RH može donositi takve uredbe jedino ako joj Sabor delegira zakonodavno ovlaštenje za uređenje nekog pitanja. protokol uz Europsku konvenciju o ljudskim pravima daje u čl.1. tzv. Jamstvo vlasništva, zapravo jamstvo svih imovinskih građanskih prava.

5. DOPUNSKI IZVORI a) Pravna pravila bivšeg prava – pretpostavke njihove primjene su da postoji pravna praznina koju bi trebalo popuniti te da pravno pravilo nije u koliziji s propisom novog pravnog poretka. U RH moguće ih je primjenjivati ukoliko su,
sukladno posebnim propisima, do dana stupanja na snagu Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941.(stupio na snagu 1991.), primjenjivana u RH; postoji pravna praznina I u skladu su s Ustavom I zakonima RH

b) Običajno pravo – one pravne norme koije nisu nastale zakonodavnom djelatnošću, nego općom voljom da one važe a ta se opća volja redovito očituje kroz njihovu primjenu c) Sudska praksa – ima važnu ulogu je sud, rješavajući konkretne slučajeve, zauzima određene stavove I prema njima donosi odluke. U našem pravnom sustavu zadatak sudova je da tumače zakone I primjenjuju ih na pojedinačne slučajeve. Ujednačavanju sudske prakse služe: pravna shvaćanja
prihvaćena na sjednicama sudskih odjela sudova drugog stupnja; pravna shvaćanja odjela Vrhovnog suda RH o jedinstvenoj primjeni zakona; stajališta utvrđena na Općoj sjednici Vrhovnog suda RH uz sudjelovanje predstavnika drugih sudova te djelovanje ostalih sredstava za ujednačavanje sudske prakse,a osobito sudskih odjela za praćenje I proučavanje sudske prakse

d) Pravna znanost – više nije neposredni, čak ni dopunski izvor prava – djeluje samo posredstvom drugih pravnih izvora

Glavni izvor općih kolizijskih pravila je u našem pravnom poretku Zakon o preuzimanju Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima. Stvarnopravne odnose uređuje pravo one države gdje se nalazi predmet tog odnosa (lex rei sitae). Ali, makar kolizijska pravila I upućivala na neko strano stvarno pravo ono se ipak neće primjeniti u ako bi primjena tog stranog prava bila suprotna našem pravnom poretku ili ako je nastupio uzvrat (kolizijske norme onog pravnog poretka čije bi se pravo trebalo primjeniti kao mjerodavno, upućuju nazad na hrvatsko pravo).
GLAVA 2. STVARNOPRAVNI ODNOS

Elementi svakog stvarnopravnog odnosa su: 1. Osobe 2. Predmet (objekt) tog odnosa 3. Subjektivno stvarno pravo Stvarnopravni odnos nastaje kada osoba (jedna ili više njih) stekne subjektivno stvarno pravo na/glede neke stvari. Ona time dobiva neposrednu pravnu vlast u

3

ima ga time I na svim njezinim dijelovima.net pogledu te stvari. Na odvojivom dijelu u pravilu također postoje ista prava kao I na cijeloj stvari. a ujedno se uspostavlja njezin stvarnopravni odnos sa svim pravnim subjektima. Pripadnosti stvari su njezini: 1. osim onih kojima njihove naravne osobine ili zakonske odredbe priječe da pripadaju pojedincu. ali ga je zakon pravno izjednačio sa stvarima.u obzir dolaze I fizičke I pravne osobe (načelo jednake pravne sposobnosti) PREDMET STVARNIH PRAVA . Stvar koja nema sposobnost biti objektom stvarnih prava naziva se stvar izvan prometa (res extra commercium) a ona koja bi mogla biti objektom stvarnih prava stvar u prometu (res in commercium). dakle po svojim svojstvima (izgledu. nesposobna je biti objektom prava vlasništva I ograničenih stvarnih prava. Prema načelu specijalnosti pojedinačnost ima ona stvar koja je jednaka jedino sebi samoj.imenu I dr. Predmet stvarnog prava može biti I entitet koji nije stvar. Tko ima stvarno pravo na nekoj stvari. jer su svi dužni poštovati tu njezinu vlast. Dijelovi – svaka je stvar sastavljena od dijelova.) ili nekim okolnostima koje su izvan nje (npr. 2.www. kriterij za prosudbu je može li se taj dio odvojiti od stvari a da se time ne uništi ni njega niti stvar čiji je on sastavni dio. različito od prava na cijeloj stvari (utemeljeno na posebnom pravnom temelju). Nesposobnost (neprometnost) stvari postoji jedino ako stvar ne zadovoljava naravni ili pravni kriterij postavljen za tu sposobnost. pravo na 4 .pravokutnik. Da je pojedinačno određena – mora biti tjelesni dio prirode. Tko tvrdi da glede nekog neodvojivog dijela postoji neko drukčije pravo nego za cijelu stvar. bilo da je trajno prirasla nekoj drugoj stvari ili se nepovratno pretvorila u neku novu stvar. stvar se smatra pokretninom). Prestane li pojedinačno postojati stvar koja je predmet nečijeg stvarnog prava. NOSITELJ STVARNOG PRAVA . mjestu gdje se nalazi) razlikuje od svih ostalih stvari barem onoliko koliko je najnužnije da ju se u običnom životu (I pravnom prometu) smatralo zasebnim entitetom. Da je prikladana za služenje ljudima – stvari koje su za ljude beskorisne nisu sposobne biti objektom stvarnih prava 3. S propašću stvari je izjednačena situacija u kojoj je stvar trajno prestala samostalno postojati. Stvar je propala kad je fizički ili pravno prestala postojati. Predmet pojedinog stvarnog prava je pojedinačna stvar koja može biti nekretnina ili pokretnina što ovisi o mogućnosti premještanja u prostoru (u sumnji. pa na takvom dijelu ne može postojati nikakvo stvarno pravo različito od prava na cijeloj stvari. Naravni kriterij sposobnosti – stvar nije prikladna za predmet stvarnih prava ako ne zadovoljava slijedeće zahtjeve: 1. Bitni dio stvari ne može biti samostalnim predmetom stvarnih prava. ali na takvom dijelu može postojati neko pravo treće osobe. Razlika je u tome što su neki odvojivi (nebitni) dok su drugi neodvojivi (bitni). neizbježno prestaje postojati I to stvarno pravo. koji ima zasebnu egzistenciju I koji je određen pojedinačno. Da je različita od ljudi Pravni kriterij sposobnosti – stvar koja na temelju zakona nije sposobna pripadati pojedincima. taj je dužan to dokazati.za to su sposobne biti sve stvari (tjelesni dijelovi prirode). Ako pravo vlasništva stvari ili neko drugo stvarno pravo na njoj stekne netko tko u trenutku svojeg stjecanja nije znao da na odvojivom dijelu te stvari postoji nečije pravo različito od prava na cijeloj stvari (pošteni stjecatelj).

ovlašteni su I zahtijevati naknadu. Prirast (accesio. određene čestice zemljina tla. Da bi vlasnikova stvar postala pripadak neke druge stvari. NEKRETNINA (res immobilis) je stvar koju se ne može premještati s jednog mjesta na drugo bez povrede njene biti. ima ga ujedno I na svakom njezinom još neodvojenom plodu. Pripadak (pertinencija) – neke stvari je neka druga stvar. Ono što se povezalo samo privremeno (može se odvojiti) nije prirast. volja se može očitovati u bilo kojem obliku Stvar prestaje biti pripatkom glavne stvari ako trajno prestane služiti svrsi glavne stvari. ima ga time I na onome što je prirast te stvari. ako (I dok) stoji u takvom prostornom odnosu s glavnom stvari koji odgovara toj namjeni. Pripadak nije fizički dio glavne stvari. ona: • treba biti prikladna da služi svrsi te druge stvari • treba biti (ili biti dovedena) u takav prostorni odnos s glavnom stvari koji odgovara toj namjeni • treba prema shvaćanju u životu (I u pravnom prometu) moći biti pripatkom te stvari kao glavne • potrebno je da je vlasnik svojom voljom namijenio svoju stvar tome da razmjerno trajno služi svrsi određene druge stvari kao glavne (da trajno omogućuje ili barem pomaže postizanju svrhe glavne stvari).www. Tko ima pravo vlasništva ili koje drugo stvarno pravo na nekoj stvari. koju je njezin vlasnik namijenio da kao sporedna trajno služi svrsi neke druge stvari kao glavne. ovlaštenici stvarnih prava na onome što se privremeno povezalo s drugom stvari mogu zahtijevati odvajanje jedne stvari od druge. a I ako trajno prestane biti u takvom prostornom odnosu s glavnom stvari koji odgovara njegovoj namjeni kao pripatka (ako je privremeno to ne utječe na njezino svojstvo pripatka). ali izaziva neke pravne učinke. tj. a ako su ispunjene pretpostavke koje za to postavljaju obveznopravne norme. nego je s njome povezan trajnom namjenom koju mu je vlasnik dao te ima pravni status kao da je odvojivi dio glavne stvari te dijeli njenu pravnu sudbinu (accessorium sequitur principale). Pojedina nekretnina se sastoji od: a) pojedinačno određene zemljišne čestice. glavne stvari. Spajanje je razmjerno trajno samo ako rastavljanje nije moguće: a) faktično – ono što je priraslo postalo je bitnim dijelom glavne stvari b) gospodarski – rastavljanje bi iziskivalo nerazmjerno velike troškove c) pravno – nedopušteno je Sjedinjenje prirasta sa drugom stvari može biti takvo da je od njih nastala jedna nova stvar ili da je jedna stvar postala prirast druge. POKRETNINA (res mobilis) je pojedinačno određena stvar koju se može premještati s jednog mjesta na drugo a da joj se ne povrijedi bit.net odvojivom dijelu prestaje samim time što je pošteni stjecatelj stekao stvar u svoje vlasništvo (ili neko drugo stvarno pravo). 3. 2. 4. fizički samostalna. Neodvojeni plodovi dijelovi su matične stvari. terena 5 . Onaj tko ima pravo vlasništva ili koje drugo stvarno pravo na plodonosnoj stvari. priraštaj) neke stvari je ono što joj izvana pridošlo I razmjerno se trajno s njom tako sjedinilo da je postalo dijelom te stvari (vanjski prirast).pravokutnik.

Svaka pojedina nekretnina je pojedinačno određena katastarskom česticom (ili više njih). Predmnijeva je oboriva te je dopušteno dokazivati suprotno. nekretninu čini zemljište (zemljišna čestica) sa svime što je s njom trajno spojeno (supeficies solo cedit). odnosno više zemljišnih čestica upisanih u isti zemljišnoknjižni uložak (čime su pravno sjedinjene u jedno tijelo). ima ga time I na svim njezinim pripadnostima. Stvarna prava se ne protežu na slijedeće stvari koje se ne smatraju dijelovima nekretnine: • zgrade niti išta drugo što je sa nekretninom fizički spojeno. a sastoji se od zemljišne čestice (zemljišta koje prema geometrijskoj izmjeri odgovara jednoj ili nekoliko katastarskih čestica) te svih pripadnosti te zemljišne čestice b) svih pripadnosti te zemljišne čestice. ali za to mora biti pojedinačno određena tako da se razlikuje od svog ostalog zemljišta. strojevi. biljke). Svako zemljišnoknjižno tijelo je jedan jedini objekt prava – jedna nekretnina. ali je svakoj ugovornoj strani u čiju je korist bio takav ugovor sklopljen dano pravo da zahtijeva pravednu izmjenu ugovora kojom bi se taj nedostatak uklonio. Prema načelu jedinstvenosti nekretnine. stoka.net Zemljišna čestica je bitni dio svake nekretnine kao predmeta stvarnih prava. U našem su pravu pripadnosti nekretnine : a) dijelovi zemljišta (materija zemljišta sa svime što je sa zemljištem trajno povezano na ili ispod njegove površine) b) prirast nekretnine – dijeli njezinu pravnu sudbinu c) plodovi nekretnine dok nisu odvojeni – odvajanjem (separacijom) postaju plodovi (samostalne stvari) koje su tzv. Od dana stupanja na snagu ZV pravni poslovi koji su suprotni načelu jedinstva nekretnine ne proizvode pravne učinke. ako I dok ta ovlašćuje da se na tom tuđem zemljištu ima u svojem vlasništvu zgradu ili drugu građevinu. Tko ima stvarno pravo na nekretnini. poljoprivredni proizvodi I sl. Katastarska čestica je najsitnija jedinica za pojedinačno određenje svake nekretnine. ali se pravno ne smatraju dijelovima nekretnine ako je pristankom vlasnika te 6 . ako zakonom nije što drugo određeno Kada su zemljišne čestice upisane u zemljišnu knjigu one su predmet stvarnih prava kao zemljišnoknjižna tijela. Zemljišnoknjižno tijelo je zemljišna čestica (katastarska čestica) upisana u zemljišnu knjigu. unutrašnji prirast nekretnine d) pripatci zemljišta – zakon postavlja presumpcije o tome da su određene pokretnine namijenjene da trajno služe svrsi neke nekretnine. Od cijele nekretnine mogu biti pravno odvojene zgrade I druge građevine koje su trajno izgrađene na zemljištu na temelju stvarnog prava koje svog nositelja ovlašćuje da na tuđem zemljištu ima u svojem vlasništvu zgradu ili drugu građevinu (prava građenja ili prava stvarne služnosti) a I na temelju koncesije osnovane na zakonu.www.pravokutnik. nego samo radi neke prolazne namjene • zgrade I druge građevine koje jesu trajno spojene sa zemljištem ali ih od njega pravno odvaja stvarno pravo koje svog nositelja ovlašćuje da na tuđem zemljištu ima takvu zgradu ili drugu građevinu u svojem vlasništvu • strojeve I slične uređaje koji su s nekretninom trajno spojeni. na nekretnini namijenjenoj poljoprivrednoj proizvodnji. tj. svega što je s tom česticom zemljišta trajno spojeno na I ispod njegove površine (zgrade. ali ne trajno. To su strojevi I slični uređaji kod nekretnine sa poslovnom zgradom.

na koje se ima pravo iz najamnog. koje mogu biti: 1. bio taj naravni događaj. Kao samostalne nekretnine tretiraju se idealni dijelovi nekretnine I pravo građenja. ne time što se od nje odvajaju plodovi. idealni dijelovi stvari te neka subjektivna prava. Od stvari proizlaze koristi za ljude. plodovi stvari 2. ljudska radnja ili kombinacija toga. Neposredni plodovi subjektivnog prava su prinosi koje to pravo daje s obzirom na svoju namjenu. Ubiranje je čin uzimanja ploda za sebe ili koga drugoga. zakupnog ili kakvog drugog pravnog odnosa glede te stvari. Kao nekretnine koje su pripadnost drugih nekretnina tretiraju se služnosti I stvarni tereti koji postoje u korist povlasne nekretnine kao I služnosti.www. neposredni predmet im je stvar (ili neki entitet pravno izjednačen sa stvarju) 7 . Posredni (civilni) plodovi prava su prinosi koje to pravo daje posredstvom pravnog odnosa (npr. nakon što se odvojio. Kao da su nekretnine tretiraju se oni entiteti zakonom pravo izjednačeni sa stvarima koji su ili zakonom proglašeni za nekretninu ili su spojeni s vlasništvom nekretnine ili su njezin teret. što nisu prinosi stvari. pogodnosti koje donosi uporaba stvari Sve koristi od stvari pripadaju onome čija je stvar koja ih donosi. stvarni tereti I pravo građenja koji su teret neke nekretnine. dakle prisvajanje ploda. Prednosti od uporabe stvari su koristi koju stvar daje. pa će odvajanjem ploda redovito nastati na njemu pravo vlasništva u korist onoga tko je vlasnik plodonosne stvari. Plod postaje zasebna stvar odvajanjem (separacijom) od matične stvari. PLOD (fructus) je u pravnom smislu ona korist koju se u obliku prinosa (ili prihoda) dobiva od stvari (matične stvari) a da ona I dalje ostane potpuna. osim onih koristi koje na posebnom pravnom temelju pripadaju nekoj drugoj osobi. poput najamnine. SUBJEKTIVNA STVARNA PRAVA Od ostalih vrsta stvarnih prava razlikuju zbog svojih triju karakteristika: 1. Neposredni plodovi neke stvari su : a) prinosi koje ta stvar daje naravnim putem b) prinosi koje stvar daje posredstvom nečijeg rada (industrijski plodovi) c) sve drugo. Koristi od uporabe nekog prava pripadaju u načelu onome čije je to pravo (drugoj jedino ako je posebnim pravnim temeljem ovlaštena na neku uporabu tog prava). kamate). nego time što se tu stvar rabi (upotrebljava). Pravilo je da plod.pravokutnik. zakupnine I sl. nego od nje odvojeni dijelovi koje stvar daje s obzirom na svoju namjenu Posredni plodovi (civilni plodovi) stvari su prinosi koje stvar daje posredovanjem nekog pravnog odnosa glede nje. pripada onome čija je plodonosna stvar. Separacija neposrednog ploda zbiva se činom fizičkog odvajanja od matične stvari. Entitet pravno izjednačen sa stvari u pravilu se smatra pokretninom.net • nekretnine u zemljišnoj knjizi zabilježeno da su oni vlasništvo neke druge osobe ono što je posebnim zakonom od toga izuzeto Odredbama ZV izjednačene su sa stvarima prirodne snage koje su podložne ljudskoj vlasti. Plodovi subjektivnih prava pravno su izjednačeni s plodovima stvari te se na njih na odgovarajući način primjenjuju ona pravila koja su postavljena za plodove stvari. što kod prava koje ovlašćuje na stjecanje plodova ili drugih dijelova stvari znači – ono što se stječe na temelju tog prava.

djeluju apsolutno Subjektivno stvarno pravo je građansko. sadržajno uže od prednikova). Opće pretpostavke svakog stjecanja stvarnih prava su: 1. Izvornim(originarnim) stjecanjem osniva se novo stvarno pravo koje nije izvedeno ni iz čijeg prijašnjeg prava. pravo građenja I založno pravo). Izvornim se osnivanjem mogu osnovati pravo vlasništva I ograničena stvarna prava. imovinsko pravo koje svojem nositelju daje potpunu ili djelomičnu neposrednu privatnu pravnu vlast na nekoj stvari sposobnoj da bude objektom takvog prava. Stjecatelj je prednikov pojedinačni sljednik (singularni sukcesor) ako je od prednika izvedeno stjecao pojedinačno pravo ili dio prava. Taj posao mora postojati (ne smije biti ništav niti poništen) jer je. cijelo ili neki dio tog prava) I konstitutivno (iz prednikova prava izvodi se za stjecatelja novo pravo. Svako pojedino stvarno prava pripada nekoj od zakonom određenih vrsta te ima onakav bitni sadržaj koji je zakonom propisan za tu vrstu stvarnih prava. uključujući I ovlast da svakog trećeg isključi od tome suprotnih. Izvedenim (derivativnim) stjecanjem se iz već postojeće pravne vlasti na stvari izvodi pravna vlast stjecatelja. sposobnost predmeta – objekt stjecanja sposoban je biti predmetom prava koje se na njemu stječe 2. Izvedeno stjecanje može biti translativno (na sljednika prelazi prednikovo pravo. Pogodno pravo prednika 8 .pravokutnik. Osoba od koje je stjecatelj izvedeno stekao pravo njegov je prednik. U pravilu. Ako je izvedeno stjecao skupno sva prednikova prava tada je on prednikov sveopći sljednik (univerzalni sukcesor). pravni temelj stjecanja kauza stjecanja. pa tako stečena stjecateljeva pravna vlast proizlazi iz tuđe pravne vlasti (time I održava pravni kontinuitet). to se zbiva na temelju očitovanja volje prednika (moguće I odlukom vlasti ili zakonskom odredbom). neki drugi čin (upis u odgovarajući upisnik) ako je to posebno zakonom predviđeno Osnivanjem nazivamo nastanak subjektivnog prava koje do tada nije postojalo. Posebne pretpostavke konstitutivnog stjecanja su: 1.net 2. neovlaštenih zadiranja u tu stvar. sposobnost stjecatelja – da bude subjektom tog prava na odnosnom predmetu 3. prava iz stvarnih tereta. za nekretnine – upis prava u zemljišnu knjigu 3. prema načelu kauzalne tradicije. pa nema li pravnog temelja (ili on nije valjan) nema niti stjecanja b) odluke sudova (ili tijela druge nadležne vlasti) c) nasljeđivanje d) zakon neposredno – činjenice za koje je zakon odredio da će se njihovim nastupom steći stvarno pravo Pravni način stjecanja stvarnih prava na temelju pravnog posla je: 1. da postoji odgovarajući pravni temelj (iustus titulus) stjecanja odnosnog prava – po kojem je to stjecanje u skladu s pravnim poretkom: a) pravni poslovi usmjereni na stjecanje tog prava – potrebno je da je prednikov jednostrani ili dvostrani posao sa stjecateljem zaključen u korist treće osobe kao stjecatelja.www. daje svojem nositelju neposrednu privatnu pravnu vlast na/glede svojeg predmeta 3. za pokretnine – predaja (tradicija) posjeda 2. a stjecatelj je njegov sljednik (sukcesor) u pogledu tog prava. Izvedenim osnivanjem mogu se osnovati samo ograničena stvarna prava (služnosti.

Otuđiti se može samo takvo prednikovo pravo koje je otuđivo a I ono samo u granicama svoje otuđivosti. Nositelji tih prava su u izvršavanju svojih ovlasti sputani tuđim pravima I zakonskim ograničenjima. na koju nositelja prava ovlašćuje njegovo pravo. štititi svoje pravo. Otuđivanje prava temeljem pravnih poslova naziva se pravnim prometom. nego samo prema određenoj osobi . Izvršavanje nekog subjektivnog stvarnog prava je izvršavanje one privatne vlasti na predmetu tog stvarnog prava. Opća ograničenja implicirana su u samom pravnom poretku I djeluju općenito na izvršavanje prava dok posebna ograničenja postavlja zakon izričito. Ne osniva se pravo već se mijenja nositelj postojećeg prava. Postoji I nepravni put – samopomoć – nositelj stvarnog prava ponekad će smjeti sam. ono ne postoji prema svakome. Opteretiti ga nekim ograničenim stvarnim pravom 3. a na temelju stjecateljevog nasljednog prava. odnosno glede tog predmeta. Ograničiti ga u nekom pogledu (uvjetom.. bilo kao pojedinačno prelaženje prava na singularnog sukcesora. I opća I posebna ograničenja svojim postojanjem ne smanjuju sadržaj subjektivnog stvarnog prava (ne ukidaju ovlasti koje ono daje svojem nositelju) ali ograničavaju mogućnost punog izvršavanja tog prava. rokom. Nasljeđivanje u užem smislu je specifična univerzalna sukcesija do koje dolazi zbog smrti dotadašnjeg nositelja.onoj čija faktična vlast konkurira vlasti na koju je ovlašten nositelj stvarnog prava. b) Nasljeđivanje u širem smislu je svaka univerzalna sukcesija – na sveopćeg sljednika prelaze sva prava I obveze te osobe. Raspolagati nekim stvarnim pravom znači: 1.net 2. nego već postojeće pravo (ili njegov alikvotni dio) prestaje pripadati svojem dotadašnjem nositelju I počinje pripadati novome – stjecatelju. Očitovanjem svoje volje učiniti da to pravo prestane (odreći se prava) Mogućnost raspolaganja vlastitim subjektivnim pravom ovisi o poslovnoj sposobnosti nositelja tog prava. Ispravan način stjecanja (ako je temelj stjecanja pravni posao) Prelaženje prava je naziv za stjecanje kod kojeg se nikakvo pravo ne osniva.pravokutnik. Neotuđiva su sva ona prava koja su tako vezana uz određenu osobu da mogu egzistirati samo kao prava te osobe (strogo osobna prava) kao što su osobne služnosti I prava iz stvarnih tereta osnovanih u korist osobe. Pravni poredak priznaje svakome pravo da od nadležne javne vlasti traži pravnu zaštitu (pravnozaštitni zahtjev) pa je nadležna javna vlast dužna uzeti svaki takav zahtjev u postupak te o njemu odlučiti. Posebne pretpostavke takvog stjecanja su pogodno pravo prednika I ispravan način stjecanja kada je temelj stjecanja pravi posao. Onaj koji bi tvrdio da glede određene stvari ima neko stvarno pravo. Pravo na zaštitu odnosno pravo da se zahtijeva da se faktično stanje vlasti uskladi s njegovim stvarnim pravom je relativno pravo.) 4. trebat će dokazati da su se u njegovu korist ispunile sve zakonom određene pretpostavke stjecanja tog prava. otuđivosti tog prava te o ispunjenju onih pretpostavaka koje pravni poredak eventualno zahtijeva za valjanost odnosnog raspolaganja.www. a) Otuđenje je prelaženje (translacija) postojećih prava. Stvarna prava prestaju ako I kada nastanu one pravne činjenice koje su pravnim poretkom određene za pretpostavke njihova prestanka. bilo kao prelaženje imovinske cjeline na univerzalnog sukcesora. bez pomoći suda odnosno drugog nadležnog tijela vlasti. Prenijeti ga na drugu osobu (otuđiti) u cijelosti ili djelomično 2. Stvarno pravo prestaje 9 .

ona je res nullius. pri čemu svako od njih može pripadati jednoj ili više osoba. različita od općeg dobra kao cjeline. Stvar je opće dobro kad zbog svojih naravnih osobina nije prikladna da bude predmetom stvarnih prava. jedinica lokalne samouprave. Ne učini li to. rijeke. Onaj tko je za sebe uzme. Izdvajanjem iz općeg dobra nastaje zasebna pokretna stvar. njihov međusobni odnos određuje se po načelu prvenstva  prvi u vremenu. Na jednoj stvari može postojati I više stvarnih prava. jači u pravu (prior tempore potior iure). jedinica regionalne samouprave I uprave I ustanova. dade pojedinoj osobi (fizičkoj ili pravnoj) koncesiju za neku posebnu uporabu I korištenje općeg dobra.). a time niti stvarnopravnih odnosa. trebat će joj zakon oduzeti tu sposobnost (staviti je extra commercium). Budući da opće dobro nije ni u čijem vlasništvu. rudno blago I druga prirodna bogatstva. ne postaju dijelom općeg dobra odmah. vode. no ne I uvijek dozvoljena. Zgrade I druge građevine koje su na općem dobru izgrađene u granicama ovlasti dobivenih koncesijom. jer kao cjelina ne može biti podvrgnuta privatnoj vlasti I jednog privatnopravnog subjekta.www.net apsolutno ako je prestalo postojati (npr. razlikuju se javna dobra u općoj uporabi. njezinim proglašenjem za dobro od interesa za RH neće prestati pravo vlasništva. I to jedino naplatno. zračni prostor. radi postizanja pravednosti zakonom treba odrediti pravičnu novčanu naknadu. GLAVA 3. JAVNA DOBRA (res publicae) su sve stvari u imovini države ili drugih javnopravnih subjekata. no ako I ukoliko je zakonom uspostavljeno posebno pravno uređenje glede njih prvenstveno će se ona primjenjivati. koncesija ih pravno odvaja od općeg dobra (kao pravo građenja) – dok koncesija traje one su zasebne nekretnine. javna dobra u javnoj uporabi I javna dobra koja nisu namijenjena ni za opću ni za javnu uporabu. more. pod pretpostavkama I na način propisan posebnim zakonom. Prema tome kakva im je namjena određena. Ona se stavljaju pod poseban pravni režim sa posebnim pravilima uporabe I iskorištavanja tih stvari. Neposredno su ustavnom normom proglašeni za dobra od interesa za RH: more. Subjekt koji neposredno vodi brigu I upravlja nekim općim dobrom (kod nas u pravilu RH). Ona su načelno izjednačena s drugim stvarima. POSJED 10 . Stvar je opće dobro I kada su joj zakonske norme uskratile sposobnost da bude predmetom stvarnih prava kako bi služila svakome za njegove potrebe. ali može svakome služiti za njegove potrebe. ovlašten je da na određeno vrijeme. bude izvan dosega stvarnopravnog uređenja. jezera. postat će njezinim vlasnikom prisvojenjem (okupacijom) ako su za to ispunjene sve potrebne pretpostavke. na njima je privatna vlast moguća.pravokutnik.. Želi li zakonodavac da stvar koja je po svojim naravnim osobinama prikladna da bude objektom stvarnih prava. a I svima za opće potrebe (zrak. stvar je propala) a relativno ako je prestalo postojati svojem dotadašnjem nositelju ali nije prestalo apsolutno nego je samo prešlo na drugu osobu. to ni stvar koja je nastala izdvajanjem iz njega nije ničija. kao ni ograničena stvarna prava na njoj. morska obala i otoci. DOBRA OD OSOBITOG INTERESA ZA RH su opća dobra (nesposobna du budu predmetom stvarnih prava) I stvari koje su predmet prava vlasništva. OPĆA DOBRA (res communes omnium) nisu sposobna biti predmetom ičijih stvarnih prava. dakle RH.

Svatko može u pravnom prometu valjano postupati 11 . nego isključivo tuđu vlast (npr. Pomoćnik u posjedovanju je osoba koja neposredno poduzima one čine kojima se izvršava faktična vlast na stvari. Posjednik je osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari. POSREDNI POSJED stvari postoji ako neposredni posjednik. posrednu vlast na toj stvari. zakupa. ali koja time ne izvršava nikakvu svoju. ovlašćujući nositelja tog prava na to da posjeduje predmet tog prava. Ovlast ili obveza neposrednog posjednika da stvar posjeduje privremeno I u okviru više vlasti posrednog posjednika iz koje je izvedena 2. no I pojedini dio neke stvari može sam za sebe biti predmet posjeda (ne bitni (nesamostalni) dijelovi!!) 2. NEPOSREDAN POSJED je onaj što ga posjednik ima glede određene stvari kroz to što na njoj neposredno I vanjski vidljivo izvršava svoju faktičnu vlast osobno ili posredstvom pomoćnika u posjedovanju.pravokutnik. ili nije). njezin je posjedovni čin. Njihov odnos ima dvije nerazdvojne komponente: 1. razmjerna stalnost. Stvar je predmet posjedovanja zajedno sa svojim pripadnostima. ne priznajući ničiju “višu” privatnu. Stvari – samo individualne stvari. Za svaki se posjed predmnijeva da je samostalan. Zahtjev posrednog posjednika neposrednome da mu taj preda stvar u neposredan posjed nakon što prestane biti ovlašten ili obvezan posjedovati je SAMOSTALAN (VLASNIČKI) POSJED postoji ako posjednik posjeduje stvar kao da je njezin vlasnik. Izvršavanje sadržaja prava stvarne služnosti smatra se posjedom prava I izjednačeno je s posjedom stvari Faktična vlast treba objektivno postojati kao socijalna činjenica a za to je potrebno vanjska vidljivost. izvršavajući svoju faktičnu vlast na stvari. posudbe ili drugog pravnog posla dala stvar u neposredan posjed. Dakle. odnosno drugog. Posjed nije pravo već faktična vlast te može postojati I na stvarima koje ne mogu biti u vlasništvu. Kao predmet posjedovanja u načelu u obzir dolazi sve što je po svojim naravnim osobinama prikladno za takvu vlast. s njom izjednačenog predmeta posjedovanja (pravni subjekti – fizičke I pravne osobe). kojoj je po osnovi plodouživanja. Odnos podređenosti mora biti vanjski prepoznatljiv. čuvanja. dok se ne dokaže suprotno. Prava stvarnih služnosti – stanje u kojem neka osoba faktično izvršava sadržaj prava stvarne služnosti glede neke nekretnine (bez obzira na to je li ona ovlaštenik tog prava. ujedno time izvršava I vlast za drugoga. ako je vanjski vidljiv I takvog sadržaja da ga se u društvu može prepoznati kao ostvarenje faktične vlasti te osobe na toj stvari. prekarist). NESAMOSTALNI (UPORABNI) POSJED postoji ako stvar posjeduje priznajući tuđu “višu” privatnu vlast na njoj. Pravo na posjed (ius possidendi) je ovlast koju sadrže neka subjektivna prava. ima ga osoba koja faktičnu vlast na stvari izvršava preko druge osobe. nego isključivo tuđu faktičnu vlast (ona nije posjednik stvari). Pomoćnik u posjedovanju može biti svaka osoba koja se s posjednikom stvari nalazi u radnom ili sličnom odnosu.www. mogućnost isključenja tuđih samovlasnih zahvaćanja u stvar I dostupnost stvari posjedniku.net POSJED je pravno relevantna faktična vlast koju neka osoba ima glede određene stvari. tj. U obzir du budu predmet posjedovanja dolaze: 1. a ne dolazi u obzir ono glede čega norme pravnog poretka ne priznaju ičiju privatnu vlast kao pravno relevantnu. ne I kvantiteti niti ukupnosti stvari. Svaki čin (akt) koji neka osoba izvrši neposredno na stvari. ili je član njegova domaćinstva. Neposredan posjed stvari je I temelj svakog posjedovanja prava. ali I svi ostali koji izvršavaju određene posjedovne čine na stvari a da time ne izvršavaju nikakvu svoju vlast glede te stvari.

Negativne su one stvarne služnosti koje se ne izvršavaju na poslužnoj nekretnini. prava) kao da je taj predmet njezin (makar on to možda I nije). ili ako s obzirom na okolnosti ima dovoljno razloga za posumnjati u njegovo vlasništvo. ZV ga ne predviđa. nego ih se izvršava time što onaj čija je poslužna nekretnina. NASLJEDNIČKI POSJED je od pravnog poretka priznata privatna I za svakoga relevantna vlast koju ostaviteljev nasljednik ima glede svih ostaviteljevih posjeda (on je idealni posjed). istinitost.net pouzdavajući se u to da je samostalni posjednik pokretne stvari njezin vlasnik.. On uopće nije posjed. 12 . uspostavivši nekakvu pravno relevantnu vlast u pogledu stvari. no samo protiv trećih osoba. kao pravo određene osobe. Ako bi posjedovne čine netko počeo izvršavati kao da je jedini nasljednik tada bi oni koji sebe smatraju nasljednicima mogli protiv takve osobe staviti nasljednički zahtjev (hereditatis petitio). pa u petitornom postupku ishoditi da im posjed izruči tko si ga je bio prisvojio. Za osobu nastaje time što joj javna vlast svojom odlukom ili neposredno zakonom “preda stvar u posjed”. ali takvu koja nije faktična. Zajednički suposjed je onaj kod kojeg ni jedan od suposjednika ne izvršava suposjed samostalno. Može se prekinuti odlukom koju bi odgovarajućem postupku donio sud. efektivnoj vlasti na stvari niti se na nju oslanja.pravokutnik. a da se pritom ta njezina vlast ne sastoji u kakvoj neposrednoj fizičkoj. Svi suposjednici imaju istodobno isti posjed stvari na istom stupnju posjedovanja. u korist povlasne nekretnine propušta činiti na svojoj nekretnini nešto što bih inače činio. Nasljednički posjed uživa zaštitu kao da je ostavitelj još posjednik. Afirmativne stvarne služnosti su one koje se u korist jedne nekretnine kao povlasne izvršavaju na drugoj nekretnini kao poslužnoj. ali pritom nije ovlašten dirati u ostale posjede iste stvari ili prava. na istom stupnju te s istim objektivnim kvalitetama posjeda (zakonitost. TABULARNI POSJED je činjenica da je u zemljišnu knjigu upisano pravo vlasništva neke nekretnine ili neko drugo knjižno pravo. tj. koja se sastoji u faktičnom izvršavanju sadržaja prava stvarnih služnosti glede neke tuđe nekretnine kao poslužne. nego svaki samo u zajednici s ostalima. fizičkog držanja stvari u vlasti osobe. Nasljednik neće postupati samovlasno ako poduzme posjedovne čine pod pretpostavkom da je zaista ostaviteljev nasljednik. pri čemu je faktična vlast svakog suposjednika ograničena faktičnom vlašću ostalih suposjednika.). Ostaviteljev nasljednik je ovlašten da odmah započne I efektivno posjedovati ono što je posjedovao ostavitelj. Svaki se ostaviteljev posjed nastavlja kod nasljednika na istom predmetu posjedovanja. nastaje ostaviteljevom smrću. IDEALNI POSJED je naziv za od pravnog poretka priznatu privatnu I za svakog relevantnu vlast koju osoba ima u pogledu nekog predmeta (stvari. odnosno drugo nadležno tijelo. budući da nema neposrednog. POSJED PRAVA je u nas razmjerno trajna faktična vlast posjednika jedne nekretnine kao povlasne. Ako je ostavitelja naslijedilo više sunasljednika tada svaki od njih ima pravo na zaštitu nasljedničkog posjeda. a što onaj čija je poslužna nekretnina trpi.www. Nasljednički posjed svojim trajanjem doprinosi vremenu posjedovanja potrebnom za stjecanje predmeta posjedovanja putem dosjelosti. SUPOSJED postoji kada isti posjed stvari ima više osoba. kada na istom stupnju posjedovanja stvar posjeduje više osoba. Običan suposjed je onaj kod kojeg svaki od suposjednika može posjed izvršavati nezavisno od ostalih suposjednika (faktična vlast ostalih konkurira s njegovom). dakle kao da su svi ono zajedno jedan posjednik. da poduzimanje posjedovnih čina nije povjereno izvršitelju oporuke ili skrbniku ostavine te da poduzimanjem posjedovnih čina ne zadire ni u čiji tuđi posjed (ili suposjed). osim ako zna da ovaj to nije.

stekao je neistinit posjed. Posjed je stečen izvedeno (derivativno) ako je na stjecatelja prešla faktična vlast koju je dotadašnji posjednik imao na predmetu posjedovanja 1. potajno ili prijevarom (clam) te zlouporabom povjerenja (precario modo). efektivni posjed) se stječe činom stjecanja. prestao je time onaj posjed kojeg si je drugi samovlasno prisvojio.net Posjed (faktični. a oduzima faktičnu vlast dotadašnjem posjedniku. a uzet će se da smetani posjed nije ni bio prestao. I kad netko ima stvar u svojem posjedu.www. poduzet s voljom da se uspostavi stjecateljeva faktična vlast glede stvari. činom koji stjecatelj uspostavlja svoju faktičnu vlast na/glede stvari.pravokutnik. posjed novog posjednika je miran pa ga se više ne može suzbijati sredstvima posjedovne zaštite. poslovođa bez naloga) u poduzimanju čina stjecanja posjeda. posjedniku čiji je posjed oduzet ne pripada pravo na zaštitu posjeda 13 . b) Oduzeće stvari koje nije samovlasno – ako je čin oduzimanja ili smetnja posjeda dopušten zakonom ili odlukom suda odnosno drugog tijela. Stjecatelj može posjed steći vlastitim činom stjecanja. Za njega je potrebno da stjecatelj stekne posjed od osobe koja je posjednik odnosnog predmeta posjedovanja te da posjed stekne u skladu s njezinom voljom. bilo neposrednog bilo posrednog. Čin stjecanja redovito je neki tjelesni čin. Činom uzeća (aprehenzije) stvari u neposredan posjed izvorno se stječe posjed stvari koje nitko ne posjeduje. pa ponovno uspostavi svoju faktičnu vlast glede stvari koja mu je bila oduzeta. izvorno je stekao posjed te stvari. Posjed je stečen izvorno (originarno) ako je stjecatelj jednostranim činom uspostavio svoju faktičnu vlast glede neke stvari koja u tom času nije bila ni u čijem posjedu. ali I činom neke druge osobe koja je njegov zastupnik (ugovorni. tj. posluži li se tim pravom. zakonski. netko drugi može izvorno steći neposredan posjed te stvari jednostranim činom oduzeća stvari koji uspostavlja stjecateljevu faktičnu vlast glede odnosne stvari. Jednostrani čin stjecanja kojim stjecatelj osniva za sebe posjed je čin uzeća ili oduzeća stvari. ili – ako je bila – uspostavio je svoju vlast neovisno (usprkos tuđem posjedu). Da bi se nekim činom mogao steći posjed. nasljeđivanjem dotadašnjeg posjednika Izvedeno stjecanje nije samovlasno stjecanje. ali u obzir kao čin stjecanja dolazi I očitovanje volje – pravni posao kojim se prenosi posjed. dvostranim činom predaje kojim je u sporazumu s dotadašnjim posjednikom a) prenesen njegov posjed na stjecatelja ili je b) iz njegova posjeda izveden daljnji stupanj posjeda za stjecatelja 2. tko ga na taj način stekne. Tko jednostranim činom uzeća ili oduzeća. silom (vi). Posjed je stečen ako I kada je činom stjecanja zaista na/glede stvari nastalo stanje koje ima sve osobine posjeda stvari (ili prava). taj čin treba biti posjedovni čin. uspostavi svoju faktičnu vlast glede neke stvari. nego da je trajao cijelo vrijeme (načelo kontinuiteta posjeda). Od trenutka kad bivši posjednik više nema pravo na posjedovnu zaštitu. a) Samovlasno oduzeće stvari – činom oduzeća stvari oduzima se dotadašnjem posjedniku stvar iz posjeda I uspostavlja vlastiti posjed na neki nedozvoljeni način tj. Njegov posjed nije miran jer onaj od kojeg je posjed samovlasno stečen ima pravo štititi svoj oduzeti posjed. donesenom na temelju zakona koji to dopušta. poduzet glede stvari radi stjecanja posjeda.

zbit će se ako stjecatelj odredi prenositelju da stvar stavi na određeno mjesto u krugu stjecateljeve faktične vlasti. ili inače znaju za nju. ako je ta druga stvar takva da je sredstvo posjedovanja one stvari koja se zapravo želi predati u posjed (npr. prirodna volja odgovarajućeg sadržaja (nije potrebna pravno kvalificirana volja). Kratkom rukom se prenosi samostalan posjed 14 . PREDAJA STVARI je dvostrani voljni čin kojim dotadašnji posjednik predaje I stjecatelj prima stvar u neposredan posjed. a izvršena je kada se stjecatelj s voljom prenositelja nađe u položaju da može izvršavati faktičnu vlast glede stvari. Posjed stvari biva prenesen čim prenositelj stavi stvar na određeno mjesto a ne tek kada je stjecatelj od tamo uzme. želeći prenijeti posjed stvari na drugu osobu. Predaja očitovanjem volje je čin prijenosa posjeda koji se zbiva bez tjelesne (fizičke) predaje stvari. a ona je primi u svoje ruke.net Zastupnik neke osobe činom uzeća stvari za sebe stječe neposredan a za zastupanog posredan posjed te stvari. dvostrani pravni posao. uruči ovoj odnosnu stvar. Posjed stvari se može predati I posredstvom neke druge osobe – zastupnika kod predaje. voljni čin davanja I primanja stvari radi prijenosa posjeda na njoj. potrebno je da bude izvršen dvostrani. Potrebno je da među njima postoji odnos zastupanja. Ako je stvar nekretnina tada se prijenos zbiva dovođenjem stjecatelja na nekretninu (odnosno u nju). dotadašnji posjednik. uspostavljajući time svoju faktičnu vlast glede te stvari. ključ). tj.www. Dovođenje stvari u krug stjecateljeve faktične vlasti također djeluje jednako. Predaja posjeda koja je izvršena samim očitovanjem volje djelovat će prema trećima jedino ako su o njoj obavješteni. Potrebno je da je u tom aktu implicirana volja prenijeti posjed one druge stvari I da je stvar koju se predaje stjecatelju takva da je ona sredstvo posjedovanja one druga stvari koja se zapravo želi prenijeti u posjed. suglasnim očitovanjem volje dotadašnjeg posjednika I stjecatelja da se posjed predaje stjecatelju. a u posredan očitovanjem volje. PREDAJA (TRADICIJA) je dvostrani čin usmjeren na to da se u sporazumu s dotadašnjim posjednikom posjed stvari prenese stjecatelju. tada je to doslovno uručenje stvari stjecatelju. Dovoljna je tzv. Da bi se prenio neposredan posjed stvari. predaje se posredan posjed stvari. Postoje dvije različite mogućnosti: a) Da posjed bude prenesen. pokazivanje međa zemljišta. stjecanje je derivativno. to da je stjecatelj stvar uzeo u svoj posjed uz dozvolu njezina dotadašnjeg posjednika. Dvostrani čin prenošenja može biti učinjen I kao predaja u neposredan posjed neke druge stvari. Predaja kratkom rukom (traditio brevi manu) je čin predaje neposrednog posjeda osobi koja se već nalazi u položaju da izvršava svoju vlast glede stvari.pravokutnik. Jednak učinak imat će I uzimanje stvari uz dozvolu. Tada se zapravo zbivaju dva čina predaje: prvo predavatelj predaje stvar zastupniku. dakle da ga stjecatelj stekne prenošenjem (translacijom) prednikova posjeda na njega kao sljednika u posjedovanju b) Da posjed bude osnovan (konstituiran) za sljednika izvođenjem iz prednikova posjeda Stvar se prenosi u neposredan posjed predajom stvari (tjelesnom predajom). PRAVA PREDAJA (traditio vera) ili predaja iz ruke u ruku zbiva se predajom stvari stjecatelju. Potrebno je da predavatelj očituje svoju volju da predaje stjecatelju posjed stvari. a da stjecatelj očituje svoju volju da ga prima  suglasno očitovanje njihove volje. a potom je zastupnik predaje stjecatelju. Kada se radi o pokretnini. a sastoji se od očitovanja volje dotadašnjeg neposrednog posjednika I stjecatelja da prvi prenosi na drugoga svoj posjed.

net na stjecatelja koji je I do tada posjedovao tu stvar. prisilno se može obaviti rješenjem suda donesenim u ovršnom postupku. dvostranim činom ili nasljeđivanjem. u ulozi njegovog pomoćnika u posjedovanju. za sebe zadržao viši posredni posjed iste stvari. zatim I posjed višeg stupnja na stjecatelja koji je do tada stvar posjedovao na nižem stupnju. Može biti povezan I s činom predaje stvari u posredan posjed stjecatelja ako je predavši stvar u posredan posjed. dotadašnji posjednik (predavatelj) zadržava stvar u svojem posjedu. To se zbiva samim dvostranim voljnim činom očitovanja volje predavatelja I stjecatelja. ako je predavatelj predao stvar u neposredan I nesamostalan posjed stjecatelja. dakle bez suglasnosti posjednika one nekretnine koja dobiva ulogu poslužne nekretnine. ako je 15 . a na teret druge nekretnine. To ima dvije sastavnice: da posjednik one nekretnine koja bi stjecanjem posjeda dobila ulogu povlasne nekretnine faktično izvrši sadržaj nekog prava stvarne služnosti te da se toj stjecateljevoj faktičnoj vlasti pokori posjednik te druge nekretnine.www. kojim za stjecatelja sporazumno osnivaju pravo zahtijevati od predavatelja predaju stvari. posredan posjed one osobe koju pri tome zastupa. Posjed afirmativne stvarne služnosti osniva se jednostranim činom kojim neposredni posjednik neke određene nekretnine u korist te svoje nekretnine samovlasno izvrši na nekretnini u tuđem posjedu kao svoje pravo nešto što posjednik te druge nekretnine ne bi trebao trpiti. Obavlja se pravnim poslom između stjecatelja I dotadašnjeg posrednog posjednika. Osnivanje prava zahtijevati predaju stvari (consitutum possessorium) – posesorni konstitut je izvođenje iz prednikovog posjeda još jednog posjeda iste stvari za stjecatelja. Kao čin osnivanja posjeda prava stvarnih služnosti dolazi u obzir jedino čin faktičnog izvršavanja sadržaja nekog prava stvarne služnosti u korist jedne.pravokutnik. Constitum possessorium je povezan s činom predaje stvari u neposredan posjed stjecatelja. da mu preda stvar nakon što joj prestane ovlaštenje ili dužnost da je posjeduje. a za sebe je zadržao posredan posjed iste stvari. Posjed negativne stvarne služnosti bit će osnovan jednostranim činom stjecanja. a ujedno I u viši. Prenošenje prava zahtijevati predaju stvari (cessio vinicationis) je čin prenošenja postojećeg posrednog posjeda na drugu osobu očitovanjem volje dotadašnjeg posrednog posjednika I stjecatelja kojim prvi prenosi na drugoga svoje pravo zahtijevati od posredujućeg posjednika da taj preda stvar nakon što mu prestane ovlaštenje ili dužnost posjedovati je. točnije posredstvom one osobe koja prima stvar u svoj posjed. zahvaljujući svojem odnosu sa zastupnikom (u kojem zastupani ima pravo od zastupnika zahtijevati predaju stvari) steći posredan posjed iste stvari višeg stupnja posjedovanja. Anticipirani posesorni konstitut posredan posjed stvari može se steći I posredstvom zastupnika u stjecanju posjeda. Koincidirat će tada dva stjecanja posjeda iste stvari: u nižem stupnju će zastupnik steći za sebe nesamostalan posjed stvari (jer priznaje “višu” vlast zastupanog). a stjecatelj ima pravo zahtijevati predaju te stvari pošto predavatelju prestane ovlast ili dužnost da je posjeduje. izvedeni posjed onome koji je stvar do tada imao u svojem izvorno stečenom posjedu te I neposredan posjed onome koji do tada izvršavao prenositeljevu vlast na stvari. a ujedno će zastupani (gospodar posla). a za stjecatelja se osniva pravo da mu dotadašnji posjednik preda stvar pošto prestane biti ovlašten ili obvezan posjedovati je. Posredni posjednik ima pravo zahtijevati od osobe koja ima posredujući posjed. ali kao njezin nesamostalni posjednik. STJECANJE POSJEDA PRAVA – jednostranim činom. Time se uspostavlja posredujući odnos u kojem predavatelj privremeno zadržava stvar u svojem posjedu. a on to ipak otrpi. Čin kojim se stječe posjed prava je jednostran ako je poduzet samovlasno.

a nezakonit je onaj koji uopće nema nikakav pravni temelj za to. Svaki ostaviteljev posjed prava stvarne služnosti na nasljednika prelazi zajedno s posjedom nkeretnine u čiju korist postoji taj posjed prava. Dvostrani čin stjecanja kojim se osniva posjed prava stvarne služnosti ima dvije sastavnice: jedna je faktično izvršavanje sadržaja prava stvarne služnosti u korist jedne. Posjed je stečen potajno (clam) ako je stečen činom koji je poduzet tako da dotadašnji posjednik stvari ne sazna za njega (krađom ili bilo koji drugi potajni način). Neistinito stečen posjed isprva nije miran jer posjednik čiji je posjed oduzet ima pravo na zaštitu svog posjeda (bilo putem suda. prijeći će zajedno s posjedom te nekretnine na stjecatelja. ako posjed povlasne nekretnine prijeđe na drugu osobu. koja je izjednačena s takvom fizičkom silom (vis compulsiva). ZV: “posjed traje dok traje posjednikova faktična vlast glede stvari. Posjed prava koji je već osnovan u korist neke nekretnine kao povlasne. nego će onaj tko tvrdi da joj je prestao (ili se prekinuo) to trebati I dokazati. Subjektivna značajka posjeda je: 16 . to je dobrovoljno te je takvo stjecanje izvedeno. Istinitost – ima onaj posjed koji nije stečen na protupravan način. okončava. S njime je izjednačen I posjed stečen prijevarom (dolus) tj. kao I posjed čiji pravni temelj je ništav. Posjed nastaje činom stjecanja a traje sve dok ne nastupi okolnost koja ga prekida. Posjed je stečen silom ako je nasilnim činom tuđi posjed oduzet ili sužen (sužena je posjednikova faktična vlast). Pod zlouporabom povjerenja (na izmoljen način) misli na sve one slučajeve stjecanja posjeda u kojima je stjecatelj već imao neku poziciju glede tuđe stvari. I takav posjed uživa pravnu zaštitu.” Zakonska predmnjeva trajnosti  u slučaju kada je poznato da je neka osoba posjedovala neku stvar ili pravo u nekom trenutku. ni potajno ili prijevarom niti zlouporabom povjerenja (praecario modo). ako je smetnja ili propuštanje izvršavanja posjednikove vlasti bilo po svojoj naravi samo privremeno. Pravni temelj može biti samo posjednikovo subjektivno pravo koje ga ovlašćuje da posjeduje.www.net neposredni posjednik neke određene nekretnine u korist te svoje nekretnine samovlasno zabranio posjedniku druge nekretnine da na svojoj nekretnini čini nešto što bi inače mogao činiti. Neposredni posjednik povlasne nekretnine ima I neposredan posjed prava stvarne služnosti u korist te nekretnine. pravo na posjed. ili mu temelj nije valjan. nije na njoj da dokazuje da je taj njezin posjed I dalje trajao. dakle koji nije nastao ni silom. Osnivanje prava stvarne služnosti zbiva se uz suglasnost posjednika nekretnine na čiji teret se osniva služnost. Nakon što postane miran. niti se prekida. Pod silom misli se na slučaj kad je posjed stečen činom stjecanja kojim je primjenjena nedopuštena (protupravna) fizička sila (vis apsoluta) odnosno prijetnja ili zastrašivanje (metus). bilo putem samopomoći). Objektivne značajke posjeda su: Zakonitost – ima je onaj posjed koji ima valjani pravni temelj tog posjedovanja. ali ju je onda samovlasno pretvorio iz neposjeda u posjed. dvostranim činom. zlonamjernim dovođenjem u zabludu. ili održavanjem u zabludi. ali on ne prestaje. Taj posjednik može poduzimati I čine ofanzivne samopomoći (oduzeti stvar od neistinitog posjednika) što će ovaj morati trpjeti. koje mu daje tzv. pa je on to I propustio učiniti. a na teret druge nekretnine.pravokutnik. ili iz posjeda nižeg stupnja u posjed višeg stupnja. Posjed bez pravnog temelja je nezakonit. Ako je pravni temelj samo pobojan to neće štetiti njegovoj zakonitosti (tek ako bude poništen). pa ona dobiva ulogu poslužne nekretnine. a druga pokoravanje posjednika te druge nekretnine stjecateljevoj faktičnoj vlasti. čak I od osobe od koje je stečen viciozno.

dok se ne dokaže suprotno. Posjed koji ima sve pozitivne značajke naziva se publicijanskim. Bude li posjedniku dostavljena tužba kojom druga osoba osporava njegovo pravo na posjed. Publicitetna – davanje publiciteta onim odnosima koji postoje glede stvari. Predmnjeva samostalnosti – za svakog se posjednika predmnijeva da samostalno posjeduje. nego se ona iznova stvara kod stjecatelja. Tko tvrdi da je nečiji posjed nepošten. Na ovu se predmnjevu može osloniti kod stavljanja svog vlasničkog zahtjeva bivši posjednik pokretne ali I nepokretne stvari koja je sada u posjedu druge osobe te aktualni posjednik stvari ili nekretnine koji traži od druge osobe da prestane uznemiravati njegovo (predmnijevano) pravo vlasništva. Unatoč sljedništvu (općem ili pojedinačnom) s posjedom ne prelazi I kvaliteta poštenja odnosno nepoštenja koju je posjed imao kod prednika. 2. a spor bude okončan pravomoćnom presudom da pravo na posjed ne pripada posjedniku – uzima se da je posjednikov posjed bio nepošten još od trenutka kad je primio tužbu. a to je njegovo neznanje ispričivo. Nije pošten posjed za koji je posjednik već u času stjecanja znao da mu ne pripada pravo na taj posjed. Objektivne značajke prednikovog posjeda ne žive dalje u posjedu nakon što je taj prešao na pojedinačnog sljednika u posjedovanju. Singularni sukcesor je posjed stekao na pravnom temelju I na specifičan način na koji se pojedinačno stječe posjed. odnosno onog koji je to bio prije nego što je posjed stekla neka druga osoba. nego I u korist onog za koga se to samo predmnijeva. Posjed je pošten ovisno o subjektivnom stavu posjednika o usklađenosti njegovog posjeda s pravom. Predmnjeve o posjedu: 1. služi zaštiti povjerenja u pravnom prometu b) Posebna predmnjeva posjednikovog vlasništva s ofenzivnim djelovanjem – postoji na temelju zakona za kvalificiranog posjednika stvari. ili je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga u to posumnjati te posjed za koji je posjednik naknadno saznao da mu ne pripada pravo na taj posjed (što ne dira u njegovo poštenje do tog trenutka). Objektivne značajke prate posjed kada taj sveopćim sljedništvom prelazi na sljednika. Predmnjeva poštenja – posjed se smatra poštenim.koje se predmnijeva. Akvizicijska – funkcija pretpostavke za stjecanje stvarnih prava. uzukapionim ili kvalificiranim posjedom. nego kvalitete sljednikova posjeda ovise o tome na kakvom pravnom temelju I na koji način ga je sljednik stekao. Univerzalni sukcesor stječe sve onakvo kakvo je bilo kod prednika. Posjednik je unatoč svom nezakonitom posjedovanju pošten ako ne zna da mu ne pripada pravo na posjed. pa im je zato publicitet neophodan 17 . dakle – ne samo onog za kojeg se pouzdano zna da je samostalan posjednik.www. a tiču se trećih osoba. zahvaljujući kojoj se stjecanje takvih prava podudara s uspostavom stjecateljeve faktične vlasti na stvari 2. Tri glavne funkcije posjeda su: 1. služi zaštiti povjerenja u pravnom prometu 3.pravokutnik. Predmnjeva vlasništva a) Opća predmnjeva posjednikovog vlasništva pokretnine – djeluje u korist svakog samostalnog posjednika pokretnine. treba to dokazati. ovisno o njegovom vlastitom poštenju ili nepoštenju. osim ako se dokaže suprotno.net Poštenje .

www. kojim ona na predmetu tuđeg posjedovanja izvršava neku svoju ili tuđu faktičnu vlast. ali nije sasvim isključena). bez obzira na to kakav je posjed. a osobu koja mu je posjed samovlasno oduzela da mu ga vrati I tako uspostavi ranije posjedovno stanje. Samovlast je zabranjena I kada je čin oduzimanja posjeda ili njegovog uznemiravanja poduzet u nekom javnom. bilo putem samopomoći bilo putem suda. kako stvari tako I prava. Može se ostvariti putem suda u posebnom postupku za smetanje posjeda ili putem samopomoći. ili zadirući u posjed dotadašnjeg posjednika). zatim riječima (ako sadrži prijetnju koja je izjednačena sa silom) te I preko zastupnika. dok je nasljednički posjed uživa radi ostvarenja načela kontinuiteta posjeda. Posjed je smetan ako je oduzet (ako je potpuno prestala faktična vlast dotadašnjeg posjednika) ili uznemiren (ako je posjednikova faktična vlast u nekom pogledu ili u nekom dijelu ograničena tuđom faktičnom vlašću glede istog predmeta posjedovanja. Djelovanje posjedovne zaštite je ograničeno na zaštitu posjeda od samovlasnog smetanja. koje on može ostvarivati putem samopomoći ali I putem suda u posebnom sudskom parničnom postupku – postupku zbog smetanja posjeda. čime negira njegovu I nameće svoju faktičnu vlast (u cijelosti – oduzimajući posjed.pravokutnik. posljednji I miran. Pravo na zaštitu posjeda nastaje samo ako je posjed smetan nečijim činom koji svjesno isključuje ili ograničava postojeću posjednikovu vlast namećući svoju i/ili vlast neke druge osobe a I to samo ako je taj čin samovlastan. ne utječe na pravo na posjed. koji je faktičan. Idealni posjed nije faktičan pa ne uživa posjedovnu zaštitu. bez obzira na to je li ikada posjednik saznao za to smetanje. ako I smatra da ima jače pravo na posjed. U našem pravnom poretku rok trajanja prava na zaštitu posjeda je 30 dana od kada je posjednik saznao za smetanje I tko je posjed smetao. takav posjed nije prestao niti je bio prekinut ako ga je posjednik služeći se svojim pravom na posjedovnu zaštitu ponovno uspostavio ili ishodio njegovu uspostavu. Pravo na zaštitu posjeda je specifično subjektivno pravo posjednika koje smetanjem njegovog posjeda nastaje za nj na temelju zakona. Da bi neki čin bio čin smetanja nečijeg posjeda. materijalnopravne naravi. I bez obzira kakve je kakvoće. ali najkasnije kada istekne jedna godina od čina smetanja. bez obzira je li u skladu s pravom ili nije. Čin smetanja tuđeg posjeda je samovlastan ako onaj koji ga je poduzeo za poduzimanje tog čina nije imao posjednikovo dopuštenje niti je na taj čin bio ovlašten neposredno zakonom ili odlukom koju je sud (ili drugo tijelo vlasti) donijelo na temelju zakona koji dopušta taj zahvat u tuđi posjed. Kontinuitetna (zaštitna) – funkcija zaštite I održavanja kontinuiteta socijalnih odnosa glede stvari. ovlašćujući ga da štiti svoj posjed od tog smetanja. Tijek roka se prekida kada ranije 18 . Štiti se svaki posjed . ono je subjektivno pravo građanskopravne. Svaka samovlast je zabranjena. bez čega bi bila ugrožena stabilnost ne samo tih odnosa nego I drugih koji su na ovaj ili onaj način s njima u vezi Posjed se štiti od samovlasnog smetanja. potrebno je da se njime izvršava faktičnu vlast (svoju i/ili tuđu) na/u pogledu predmeta tuđeg posjedovanja I da se to čini sa sviješću da se time zadire u tuđi posjed. nitko ga nema pravo samovlasno smetati. društvenom ili sličnom interesu. Čin smetanja može biti učinjen I nečinjenjem. Čin smetanja posjeda je voljni čin (akt) neke osobe. Samovlasnim smetanjem posjeda nastaje za posjednika specifično subjektivno pravo na posjedovnu (posesornu) zaštitu.net 3. Ostvarenjem prava na posjedovnu zaštitu posjednikov se posjed uspostavlja ponovno onakav kakav je bio prije samovlasnog smetanja. ako je poduzet bez odobrenja u zakonu odnosno u odluci suda ili druge nadležne vlasti. Ono ovlašćuje posjednika da prisili osobu koja samovlasno njegov posjed uznemirava da prestane s tim uznemiravanjem.

ili je posjed već oduzet 2. podvrgne se dobrovoljno posjednikovoj faktičnoj vlasti) ili kada posjednik podnese sudu tužbu zbog smetanja posjeda (pod pretpostavkom da sud utvrdi osnovanost tužbenog zahtjeva).pravokutnik. Predmet raspravljanja jest je li tuženik smetao tužiteljev posjed te pripada li tužitelju pravo na zaštitu tog posjeda od tuženikova čina smetanja I kako uspostaviti posjed kakav je bio prije smetanja te ga zaštititi za ubuduće. treba izabrati onaj koji je najmanje štetan po drugu stranu Samopomoć koja ispunjava sve ove pretpostavke je dopuštena. oduzimanja) posjeda. silom (samopomoć) ili ne (onaj tko je smetao. a za njegovo postupanje je predviđen poseban sudski parnični postupak – postupak u parnicama zbog smetanja posjeda – postupak zbog smetanja posjeda. ali odgovara za štetu koju je pritom nanio. No. Sud će svojom odlukom narediti da se uspostavi onakvo posjedovno stanje kakvo je bilo u trenutku smetanja I zabranit će takvo I slično smetanje ubuduće. Defenzivna je obrana postojećeg posjeda. U našem pravnom poretku ona je jedan od dvaju alternativnih putova za ostvarenje prava na zaštitu posjeda. Pri uporabi samopomoći nije primjenjena sila veće jakosti nego što je primjerena okolnostima. ne odgovara za to kaznenopravno. pravni temelj posjeda. Posjed će temeljem te sudske odluke ponovno biti uspostavljen (dobrovoljno ili putem ovrhe). Dozvoljeno je da se u tom postupku raspravljuju I dokazuju jedino činjenice koje se odnose na posljednje stanje posjeda I nastalo smetanje. uključujući I pravu na poduzimanje posjedovnih čina b) O pravnom temelju posjeda c) O poštenju posjednika 19 . okolnosti ne omogućuju da posjednik zatraži sudsku zaštitu 3. izvršavajući time za posjednika njegovo pravo na samopomoć od samovlasnog smetanja posjeda. niti bio prekinut. Samopomoć je ostvarivanje prava uporabom vlastite snage i/ili drugih privatnih sredstava.www. To je sumaran I hitan sudski postupak u kojem sud odlučuje isključivo prema posljednjem stanju posjeda I nastalom smetanju. što znači da je u tijeku čin smetanja (uznemiravanja. a uzet će se da nije prestao. Posjedu prijeti neposredna opasnost. javnom ili sličnom interesu. pa onaj tko se poslužio dopuštenom samopomoći za zaštitu posjeda. a bez obzira na pravo na posjed. a ako se ima na izbor više mogućih čina samopomoći. Za raspravljanje I odlučivanje nadležan je redovni sud. ali dopušteno je poslužiti se samopomoći za zaštitu posjeda jedino pod zakonom određenim pretpostavkama. a ne posredstvom javne vlasti (sudske ili upravne). Isključeno je raspravljanje I odlučivanje: a) O pravu na posjed. Njome se može poslužiti I posjednikov pomoćnik u posjedovanju. Pravo na zaštitu posjeda putem samopomoći dopušteno je ostvarivati kada su kumulativno ispunjene slijedeće tri pretpostavke: 1. poštenje posjednika. niti odgovara za štetu koju je pritom pretrpjela osoba koja je smetala posjed. ako je posjednik ostvario svoje pravo na samopomoć kada nisu bile ispunjene sve pretpostavke za njezinu dopuštenost on je I time zaštitio svoj posjed. a ofenzivna samopomoć je ponovno uspostavljanje (vraćanje) već oduzetog posjeda.net posjedovno stanje bude ponovno uspostavljeno. U postojećoj situaciji je samopomoć nužna. jer bi sudska pomoć stigla prekasno. čin samopomoći ne bi smio prelaziti granicu onog što je u postojećoj situaciji baš nužno da bi se zaštitilo posjed. Naš pravni poredak dopušta pod jednakim pretpostavkama poduzimanje akata defenzivne I ofenzivne samopomoći. kao I bez obzira na to je li smetanje posjeda možda bilo u nekakvom društvenom.

a I u načelu I od samovlasnog smetanja drugih suposjednika. ali samo ako je posrijedi takvo smetanje da je on potpuno isključen iz dotadašnjeg suposjeda ili mu je bitno ograničen dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti (a I tada ako za odlučivanje nije nužno raspravljati o njihovom pravnom odnosu) d) nasljednik takvog posjednika – I dok još nije svoj nasljednički posjed pretvorio u faktični posjed (još je idealni posjednik). Onaj u čiju korist je druga osoba poduzela čin smetanja pasivno je legitimiran već samim time što je čin smetanja išao u njegovu korist.pravokutnik. Činjenica da se vodi postupak zbog smetanja posjeda Ili ako je on završen pravomoćnom odlukom. Za zahtijevanje sudske zaštite posjeda aktivno je legitimiran (materijalnopravno ovlašten) posljednji.net d) O korisnosti čina smetanja sa stajališta kakvog društvenog. čiji je posjed samovlasno smetan: a) neposredni . No. Čin smetanja može poduzeti I treća osoba (koja se do tada nalazila izvan strukture posjedovanja) ali I osoba koja se nalazi unutar strukture posjedovanja. U načelu ima pravo svoj posjed štititi I od neposrednog posjednika. uznemirivši ili oduzevši tuđi posjed. ne predstavlja zapreku da se u redovnom sudskom postupku raspravlja o tome tko ima pravo na posjed. kakvo je imao ostavitelj no s time što u slučaju kad je upravljanje objektom posjeda povjereno izvršitelju oporuke ili skrbniku ostavine I on je ovlašten tražiti zaštitu. a on se nije od toga ogradio. odnosno sunasljednik. ali to pravo nema u onim slučajevima gdje bi za odlučivanje o zahtjevu posrednog posjednika protiv neposrednog bilo nužno raspravljati o njihovom međusobnom pravnom odnosu c) svaki suposjednik . uključujući I one koje u nekoj ulozi sudjeluju u posjedovanju b) posredni posjednik (bilo kojeg stupnja) – uvijek ima pravo na zaštitu od smetanja kojeg bi učinila treća osoba. sastoji se od tri elementa: 1. Štititi od samovlasnih zahvata trećih osoba ima jednako pravo svaki nasljednik.ima uvijek pravo na zaštitu od trećih. smetavši time dotadašnji posjednikov posjed b) suposjednik koji je smetao kojeg drugog suposjednika istog predmeta posjedovanja c) neposredni posjednik predmeta posjedovanja koji je smetao posrednoga d) posredni posjednik koji je smetao neposrednoga e) nasljednik na kojeg je s ostavitelja prešao posjed samovlasno oduzet dotadašnjem posjedniku. javnog ili sličnog interesa e) O zahtjevima za naknadu štete Smije se isticati I raspravljati o pravu na poduzimanje posjedovnih čina u vezi s tuženikovim prigovorom da nije bio samovlastan njegov čin kojim je tužitelju oduzeo ili uznemirio posjed. ako bi ostavitelj bio pasivno legitimiran Tužbeni zahtjev koji se upravlja radi zaštite posjeda putem suda u postupku zbog smetanja posjeda.www.ima pravo na sudsku zaštitu od samovlasnog smetanja koje bi počinila bilo koja osoba. Pasivno legitimirana je osoba koja je poduzela čin smetanja. zahtjeva da se utvrdi čin smetanja tužiteljeva posjeda 20 . načelno je pasivno legitimiran onaj koji je: a) imao ulogu posjednikova pomoćnika u posjedovanju te ju je samovlasno pretvorio u svoj posjed. faktični I mirni posjednik stvari ili prava. Nasljednik ne može svoj posjed štititi od samovlasnih zahvata svojih sunasljednika (jer bi bilo potrebno raspravljati o nasljednom pravu na posjed) Pomoćnik u posjedovanju nije aktivno legitimiran za pokretanje sudskog postupka zbog smetanja.

www.pravokutnik.net

2. da se tuženom naredi uspostava ranijeg posjedovnog stanja 3. da se zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće  sve pod prijetnjom ovrhe, ne bude li tuženik to sam u određenom roku dobrovoljno izvršio. Tužitelj može kao sporedno zahtijevati I da sud obveže tuženika da tužitelju naknadi parnične troškove. Rok je prekluzivan, ne zastaran; posjednik prekida tijek prekluzivnog podizanjem tužbenog zahtjeva upravljenog na sudsku zaštitu posjeda. Raspravlja se samo o tome ima li tužitelj pravo na zaštitu posjeda I može li se to pravo ostvariti, pa tuženik može stavljati tužitelju samo prigovore koji se odnose na to: 1. ima li tužitelj posjed kakv se štiti 2. je li tuženik taj tužiteljev posjed samovlasnim činom smetanja uznemirio odnosno oduzeo (pri čemu će se, ako tuženik tvrdi da njegov čin nije bio samovlastan, ipak moći raspravljati o pravu na poduzimanje tog čina) 3. nije li istekom prekluzivnih rokova tužitelju prestalo pravo na sudsku zaštitu 4. nije li uspostavljanje prijašnjeg posjedovnog stanja faktično nemoguće ili nedopušteno  mogu se stavljati I prigovori procesnopravne naravi Rješenje o smetanju posjeda ima karakter konačnog rješenja; sud ga donosi nakon provedene rasprave I dokaznog postupka, ali nema zapreke tome da ga donese zbog ogluhe, zbog izostanka ili na temelju priznanja tužbenog zahtjeva. Izreka rješenja kojim sud usvaja tužbeni zahtjev ima tri glavna dijela: 1. utvrđivanje posjeda I čina smetanja 2. naredba tuženiku da uspostavi prijašnje posjedovno stanje (da vrati tužitelju ono što mu je oduzeo, odnosno da prestane ono čime je tužiteljev posjed smetan) 3. zabrana takvog ili sličnog ponašanja ubuduće  sve pod prijetnjom ovrhe U rješenju o smetanju posjeda sud određuje rok za dobrovoljno izvršenje onoga što je naredio (paricijski rok) prema okolnostima pojedinog slučaja; može I kraće od propisanih 15 dana. Od redovnih pravnih lijekova protiv konačnog rješenja dopuštena je samo žalba; rok je 8 dana. Žalba je devolutivan pravni lijek, uvijek će je rješavati viši sud. Ona je I suspenzivni pravni lijek pa odlaže izvršenje rješenja; no sud je ovlašten oduzeti žalbi to svojstvo, odlučivši prilikom donošenja konačnog rješenja u postupku zbog smetanja posjeda da žalba protiv tog rješenja neće zadržavati njegovu ovršnu provedbu (jedino ako postoje važni razlozi). Od izvanrednih pravnih lijekova tu je mogućnost da stranke zahtijevaju ponavljanje pravomoćno završenog postupka; rok je 30 dana po pravomoćnosti rješenja ali jedino u slučaju ako im je nezakonitim postupanjem uskraćena mogućnost da raspravljaju pred sudom, ili su povrijeđena pravila o stranačkoj I parničnoj sposobnosti ili o zastupanju stranaka. Revizija uopće nije dopuštena. Sud može odrediti po službenoj dužnosti, pa I bez saslušanja protivne strane, privremene mjere koje se primjenjuju u ovršnom postupku radi otklanjanja hitne opasnosti protupravnog oštećenja ili sprječavanja nasilja ili otklanjanja nenadoknadive štete. Takvo je rješenje odmah ovršno. Sud će svakako ukinuti privremenu mjeru ako tužbeni zahtjev bude pravomoćno odbijen. Paricijski rok počinje teći od pravomoćnosti rješenja. Ovrha će biti neophodna ako tuženik ne postupi dobrovoljno prema ovršnom rješenju suda. Ako tuženik bude ponovno smetao posjed, posjednik neće opet voditi parnicu o smetanju posjeda već će, temeljem zabrane takvog ili sličnog ponašanja iz ranije presude, ishoditi novo rješenje o ovrsi 21

www.pravokutnik.net

kojim će biti određena uspostava ranijeg posjedovnog stanja, a I zapriječeno novčanom kaznom u slučaju novog smetanja. DOSJELOST djeluje tako da posjednik izvorno stekne I u pravnom smislu ono što je do tada kroz zakonom propisano vrijeme samo posjedovao. Dosjelost je dakle stjecanje stvarnih prava neprekidnim izvršavanjem njihova sadržaja tijekom zakonom određenog vremena. Posjednik koji stječe dosjelošću naziva se uzukapijent. U našem pravnom poretku dosjelošću se može steći pravo vlasništva te prava stvarnih služnosti. Posjed stvari je prestao apsolutno ako I kada je dotadašnjem posjedniku prestala faktična vlast koja je bila sadržaj njegova posjeda odnosno ako I kada se zbio događaj kojim je ta faktična vlast prestala. Posjed je apsolutno prestao ako je time što je prestao dotadašnjem posjedniku, uopće prestao postojati. Time prestaje neposredan posjed stvari a ujedno I svi posredni posjedi te stvari. Ti su slučajevi: a) propast I gubitak stvari – gubitak mora biti definitivan, dakle nema više izgleda da će se stvar opet naći b) napuštanje stvari (derelikcija) – samo ono napuštanje učinjeno s voljom da se definitivno prestane tu stvar posjedovati je čin kojim apsolutno prestaje posjed stvari; dovoljna je I prirodna volja (očitovana znacima ili konkludentno) c) oduzeće stvari – a posjednik nije ostvario zaštitu svojeg posjeda Posjed stvari prestaje relativno ako je prestao biti posjed svog dotadašnjeg posjednika no traje I dalje kao posjed druge osobe, ali jedino ako ta druga osoba pritom ne izvršava nikakvu vlast dotadašnjeg posjednika u pogledu te stvari; prestaje prijenosom posjeda s dotadašnjeg posjednika na stjecatelja dvostranim činom predaje. Posjed prestaje I posjednikovom smrću. Posjed prava stvarne služnosti će apsolutno prestati: a) propašću poslužne nekretnine - ona na teret koje je postojao posjed prava stvarne služnosti b) gubitkom posjeda povlasne nekretnine – zajedno s tim posjedom prestaju I svi posjedi prava u korist te nekretnine c) odreknućem od posjeda prava – očitovanjem volje dotadašnjeg posjednika prava stvarne služnosti da neće više izvršavati sadržaj odnosne stvarne služnosti na poslužnoj nekretnini d) oduzećem posjeda prava – kod afirmativne služnosti kada posjednik poslužne nekretnine prestane trpjeti da se I nadalje izvršava sadržaj prava služnosti na nekretnini u njegovom posjedu; treba poduzeti na svojoj nekretnini ono čime će spriječiti izvršavanje tog prava I da je time zaista spriječio posjednika prava stvarne služnosti da izvrši ono što je sadržaj tog prava. Kod negativnih služnosti posjed prestaje kada posjednik poslužne nekretnine prestane propuštati ono što je do tada propuštao. Posjed prava stvarne služnosti prestaje relativno ako mu relativno prestane posjed povlasne nekretnine (ako prijeđe na drugu osobu) I posjednikovom smrću.
GLAVA 4. ZEMLJIŠNE KNJIGE

Zemljišnoknjižno pravo u objektivnom smislu je skup pravnih pravila koja uređuju upisivanje nekretnina I prava na njima u zemljišne knjige, te pravne odnose među ljudima koji nastaju upisivanjem nekretnina I prava na njima u zemljišne knjige. Njime je uređeno publiciranje pravnog stanja nekretnina mjerodavnog za pravni promet upisivanjem nekretnina I prava na njima u zemljišne knjige.

22

www.pravokutnik.net

Zemljišnoknjižno pravo u subjektivnom smislu skup je ovlaštenja koja pripadaju subjektima u pravnim odnosima, glede nekretnina upisanih u zemljišne knjige, koji nastaju upisivanjem nekretnina I prava na njima u zemljišne knjige po pravilima zemljišnoknjižnog prava u objektivnom smislu. Zemljišnoknjižno pravo dio je sustava stvarnog prava I njegovim pravilima uređuju se u sklopu stvarnog prava pravni odnosi među ljudima glede nekretnina koje se upisuju u zemljišne knjige. Pravila zemljišnoknjižnog prava u objektivnom smislu dijele se na materijalno I postupovno pravo. Materijalno zemljišnoknjižno pravo je skup pravnih pravila o materijalnopravnim pretpostavkama I učincima publiciranja, upisivanja nekretnina I prava na njima u zemljišne knjige. Sadrži pravila o tome kako djeluju razni upisi u zemljišne knjige na opstojnost I sadržaj, zasnivanje, promjenu I prestanak stvarnopravnih odnosa na nekretninama koje se upisuju u zemljišne knjige; uređuju se materijalne pretpostavke za provedbu pojedinih zemljišnoknjižnih upisa, te njihovi pravni učinci za stjecanje, promjenu I prestanak stvarnih prava na nekretninama. Postupovno (formalno) zemljišnoknjižno pravo čine pravila o postupku u zemljišnoknjižnim stvarima, pravila o tome kako se zahtijevaju, naređuju I provode razni upisi u zemljišne knjige, kao I pravila koja uređuju organizaciju, sastav, osnivanje, vođenje I obnavljanje zemljišnih knjiga; uređene su postupovne pretpostavke za provedbu zemljišnoknjižnih upisa. Glavni pravni izvori zemljišnoknjižnog prava u RH su Zakon o zemljišnim knjigama, zakon o Vlasništvu I drugim stvarnim pravima te Pravilnik o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga I obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova (Zemljišnoknjižni poslovnik). Zemljišne knjige su javne knjige koje se vode o pravnom stanju nekretnina mjerodavnom za pravni promet. U njih se upisuju sve nekretnine koje mogu biti u pravnom prometu (osim ako za neke vrste nekretnina nije što posebno određeno), stvarna prava na nekretninama, druga prava za koja je to zakonom određeno te druge činjenice važne za pravni promet nekretninama. Upisima u zemljišne knjige se objavljuje da na određenoj nekretnini postoje stvarna prava u korist određenih subjekata čime se ostvaruje njihova publicitetna funkcija. U odnosu na poštene stjecatelje koji su stekli prava na nekretninama pouzdajući se u sadržaj zemljišnih knjiga, odnosno u njihovu publicitetnu funkciju, podaci u zemljišnim knjigama smatraju se točnim, istinitim I potpunima čime se ostvaruje funkcija zaštite povjerenja u pravnom prometu nekretnina. Upis u zemljišne knjige je način stjecanja, modus za stjecanje stvarnih prava na nekretninama kada se one stječu na temelju pravnog posla. Zemljišne knjige otklanjaju I sprječavaju kolizije u ostvarivanju stvarnih prava na istoj nekretnini, jer redoslijed upisa prava u zemljišne knjige određuje I redoslijed njihova ostvarenja. Zemljišne se knjige temelje na podacima katastarske izmjere. Ti su podaci važni za identificiranje, individualiziranje pojedinačnih nekretnina u zemljišnim knjigama, te za osnivanje, obnavljanje I dopunjavanje zemljišnih knjiga. Pojedinačne se nekretnine u zemljišnoj knjizi individualiziraju po katastarskim oznakama zemljišta (zemljišnih, katastarskih čestica) tj. dijelova zemljine površine koji su u katastru zemljišta označeni posebnim brojem I nazivom katastarske općine u kojoj leže. Vođenje zemljišnih knjiga I rješavanje zemljišnoknjižnih predmeta pripada u sudsku nadležnost. Zemljišne knjige vodi zemljišnoknjižni odjel osnovan pri općinskom sudu, I to za nekretnine koje se nalaze na području za koje je taj sud mjesno nadležan. Za rješavanje žalbi donesenih u zemljišnoknjižnom postupku nadležan je županijski sud. Zemljišne se knjige vode po sustavu relanih folija. Upisi u zemljišne knjige provode se I određeni su s obzirom na objekt prava, tj. objekt stvarnopravnog 23

izgrađenosti zemljišta. Mogućnost njihova upisivanja u zemljišne knjige određuje ZZK ili neki drugi zakon. upisuju se u skladu sa stanjem u katastru zemljišta I katastarskim podacima o broju. 2. izvatci. Načelo stvarnosti (gruntovnice) – određuje što je predmet upisa u zemljišne knjige  nekretnine. a radi se o pravima koja za svoj objekt imaju nekretnine upisane u zemljišnim knjigama. ne upisuju u zemljišne knjige osim ako to zakonom nije propisano. sustav glavne knjige). Zemljišne knjige. Nekretnine koje nisu sposobne biti objektom stvarnih prava. služnosti .net odnosa – zemljišnoknjižno tijelo tj. zemljišta tj. publicitetnog značaja. pojedinačnu nekretninu. Načelo knjižnog prednika – upisi u zemljišnu knjigu dopušteni su samo protiv osobe koja je u času podnošenja prijedloga za upis već upisana u zemljišnoj knjizi kao nositelj knjižnog prava glede kojeg se upis zahtijeva ili koja bude barem istodobno uknjižena il predbilježena kao nositelj tog knjižnog prava  knjižni prednik 4. U zemljišne se knjige upisuju sve nekretnine koje mogu biti u pravnom prometu odnosno koje mogu biti objektom prava vlasništva I drugih stvarnih prava. NAČELA ZEMLJIŠNOKNJIŽNOG UREĐENJA 1. Moguće je I posebnim zakonom odrediti da se I neka druga prava na nekretninama upisuju u zemljišnu knjigu. te određena obvezna prava: pravo nazadkupa. a uvid u njih svima slobodan (načelo javnosti u formalnom smislu). Načelo javnosti – zemljišne su knjige javne jer je njihov sadržaj svima dostupan. prijenos I prestanak knjižnih prava.www. Mogu se voditi na dva načina: ručnim upisivanjem ili pohranjivanjem zemljišnoknjižnih podataka u bazu s pomoću elektroničke obrade podataka (EOP). izvanknjižnim pravnim stanjem nekretnine). ispisi I prijepisi iz nje uživaju javnu vjeru 24 . pravo građenja. 3. Zemljišna knjiga se osniva za svaku katastarsku općinu za koju se još ne vodi I to na temelju odluke ministra pravosuđa. Pored knjižnih prava u zemljišne se knjige upisuju I osobni odnosi nositelja knjižnih prava te pravne činjenice važne za pravni promet nekretnina (određeni ZZK-om). Njima se smatraju sva stvarna prava na nekretninama koja postoje u hrvatskom pravnom sustavu u okviru zatvorenog broja stvarnih prava  vlasništvo. prenose. prvokupa. Prava koja mogu biti predmet samostalnog upisa u zemljišne knjige nazivaju se KNJIŽNIM PRAVIMA.pravokutnik. ograničavaju ili ukidaju isključivo upisom u glavnu knjigu. površini. Na temelju pravnog posla knjižna se prava stječu. Pravni učinci načela upisa nastupaju jedino ako je proveden valjani. stvarni tereti. stvarna prava na njima I druga prava za koja je to zakonom određeno (knjižna prava) te druge činjenice važne za pravni promet za koje je to zakonom određeno. založno pravo. Osniva ju sud prvog stupnja na čijem je području katastarska općina za koju se zemljišna knjiga još ne vodi. najma. Osnivanje zemljišnih knjiga provodi se u posebno uređenom postupku koji je podijeljen na dva dijela: postupak osnivanja I ispravni postupak. dijelovi zemljine površine koji su u katastru zemljišta označeni posebnim brojevima I nazivom katastarske općine. promjenu. posebni dio zemljišne knjige u koju se upisuje bitni dio sadržaja knjižnih prava (tzv. zajma I koncesije. istiniti upis (kad je u skladu sa stvarnim. Upisuju se pojedinačne nekretnine. u pravilu se. Upis izvanknjižno nastale stvarnopravne promjene u zemljišnu knjigu samo je deklaratornog. Načelo upisa – određuje kako upis u zemljišne knjige djeluje na stjecanje.

ukida ili prenosi na drugu osobu. isto načelo vrijedi I za ispravljanje već provedenih upisa. postoje li osnove za sumnju jesu li osobe protiv kojih se zahtijeva upis sposobne raspolagati predmetom upisa te jesu li na to ovlaštene. upis kojim se knjižna prava stječu. prenosi na drugoga ili ukida. Moraju je sadržavati privatne isprave I javne isprave o pravnim poslovima koje su u okviru svojih ovlaštenja sastavili nadležno državno tijelo ili javni bilježnik Načelo zakonitosti (legaliteta) – zemljišnoknjižni sud je po službenoj dužnosti obvezan ispitati postoje li sve zakonske pretpostavke za upis u zemljišne knjige. U odnosu na poštenog stjecatelja koji je stekao knjižno pravo izvodeći ga iz neistinitog. javni bilježnici. odnosno da ono što je upisano u zemljišnoj knjizi postoji. proizlazi li utemeljenost prijedloga iz sadržaja podnesenih isprava I imaju li isprave oblik koji se zahtijeva za provedbu zatraženog upisa. Davanjem te izjave nositelj knjižnog prava pristaje zapravo na stvarnopravnu promjenu njegova prava do koje će doći upisom u zemljišnu knjigu. Mora utvrditi može li se upis provesti s obzirom na stanje u zemljišnoj knjizi glede predmeta upisa (postoje li zapreke upisu). upisao svoje pravo u zemljišnu knjigu I to na temelju valjane pravne osnove koja može biti pravna osnova za derivativno stjecanje stvarnih prava na nekretninama. Načelo prvenstva (prioriteta) – uređuje pravne učinke upisa prema drugim upisima ovisno o vremenskom redoslijedu kojim su upisi provedeni. opterećuje. 7. tijela nadležna za katastar zemljišta. postupajući u dobroj vjeri. nitko se ne može pozvati niti može dokazivati da mu zemljišnoknjižno stanje nije bilo ili nije moglo biti poznato. Načelo privole( konsenza) – određuje da se upisi u zemljišne knjige mogu provoditi samo uz obostranu privolu osobe koja upisom stječe pravo I osobe čije se pravo upisom ograničava. prenose ili prestaju bez posebnog naknadnog opravdanja. Izričit pristanak na upis dat u obliku klauzule intabulandi potreban je kad se na osnovi isprava kojima su stranke dobrovoljno raspolagale svojim knjižnima pravima zahtijeva uknjižba.www. Glede poznavanja zemljišnoknjižnog stanja vrijedi neoboriva predmnijeva o poznavanju zemljišnoknjižnog stanja. Pravni učinci neoborive premnijeve o potpunosti sastoje se u tome da će pošteni stjecatelj koji je postupao s povjerenjem u potpunost zemljišnoknjižnog stanja steći knjižno pravo neopterećeno neupisanim pravima I pravnim činjenicama. 6. nevaljanog upisa djeluje neoboriva predmnijeva da je glede tog upisa zemljišnoknjižno stanje valjano. tj. valjanosti svog sadržaja I imaju dokaznu snagu javnih isprava (načelo javnosti u materijalnom smislu). 8. zbiljskog pravnog stanja nekretnina. Osoba čije se pravo upisom ograničava ili prestaje. Pošteni stjecatelj bit će pravno zaštićen jedino ako je. istinito. odvjetnici I to za sve nekretnine u RH. Djeluje u pozitivnom smjeru kao načelo povjerenja u istinitost. I u negativnom kao načelo povjerenja u potpunost.pravokutnik. Načelo povjerenja – njime se štite poštene treće osobe koje su postupale s povjerenjem u potpunost I istinitost zemljišnoknjižnog stanja u slučajevima kad se zemljišnoknjižno stanje razlikuje od stvarnog. Ispise iz baze zemljišnih podataka izdaju zemljišnoknjižni sudovi.net 5. glede potpunosti I istinitosti. te izvršava svoju obvezu preuzetu pravnim poslom da na drugog prenese ili za njega osnuje određeno knjižno pravo. Cilj jest da se određivanjem prvenstvenog reda upisa knjižnih prava koja 25 . svoj pristanak za upis daje u klauzuli intabulandi  izričitoj I strogo formalnoj izjavi da pristaje na uknjižbu kojom se njezino pravo ograničava.

zemljišnoknjižni upisi se provode samo u glavnoj knjizi (sustav glavne knjige).zahtijeva da svaki upis u zemljišne knjige bude samostalna I potpuno određena pravna cjelina. odnosno da sadržaj upisa bude potpuno određen. SASTAV ZEMLJIŠNIH KNJIGA Zemljišna se knjiga sastoji od glavne knjige I zbirke isprava. 9. GLAVNA KNJIGA je dio zemljišne knjige u koji se upisuju nekretnine I promjene na nekretninama te stvarna prava na nekretninama I promjene tih prava. Za svaku se katastarsku općinu vodi posebna glavna knjiga. isprave na temelju kojih su provedeni. ZEMLJIŠNOKNJIŽNI ULOŽAK dio je glavne knjige u koji se upisuje jedno zemljišnoknjižno tijelo I sve promjene na njemu. odnosno koja su sposobna biti objektom knjižnih prava. trebaju biti točno vremenski određeni.Načelo preglednosti – određuje da zemljišne knjige moraju biti uređene tako da se iz njih može lako I brzo saznati cjelokupno pravno stanje upisanih nekretnina. 10. Glavna se knjiga sastoji od zemljišnoknjižnih uložaka. Sve katastarske čestice jednog zemljišnoknjižnog tijela u pravnom prometu zajedno predstavljaju jedan objekt stvarnopravnih odnosa tj. Načelo potpunosti – zemljišne knjige pružaju prikaz cjelokupnog pravnog stanja glede određene nekretnine. Sve te knjige. zapravo je skup zemljišnoknjižnih uložaka povezanih u jednu cjelinu u koje su upisane nekretnine jedne katastarske općine. 11. upisuju se sva zemljišta jedne katastarske općine koja mogu biti u pravnom prometu. o tuđim stvarnim pravima na nekretninama I nositeljima tih prava postaje vidljivo potpuno I načelno točno pravno stanje nekretnina bitno za pravni promet. a uz svaku se zemljišnu knjigu vode potrebni pomoćni popisi I katastarski planovi. osobnim ograničenjima u raspolaganju nekretninama. Ona je najvažniji dio zemljišne knjige. jer pripadaju istom vlasniku. te na subjekte knjižnih prava. Glavna knjiga I zbirka isprava smatraju se zemljišnom knjigom u užem smislu. Redoslijed se određuje prema mjestu koje pravo ima u prvenstvenom redu (utvrđuje se prema času u kojem je zemljišnoknjižnom sudu stigao prijedlog za upis odnosno odluka drugog suda ili tijela kojim se određuje upis. Osnovno je obilježlje zemljišnoknjižnog tijela da ono čini pravnu cjelinu. knjižna prava koja se odnose na to zemljišnoknjižno tijelo I promjene tih prava te druga prava I činjenice čije je upisivanje u glavnu knjigu predviđeno ili dopušteno različitim zakonskim propisima.www. ograničenjima prava vlasništva. sve su one obuhvaćene istim pravnim odnosima 26 .pravokutnik. koji služe u zemljišnoknjižnom poslovanju smatraju se zemljišnom knjigom u širem smislu. U njega se upisuje samo jedna pojedinačna nekretnina. Provedbom zemljišnoknjižnih upisa o nekretninama. Upisi moraju biti jasno određeni I s obzirom na vrstu upisa.net postoje na istoj nekretnini uredi redoslijed njihova stjecanja I ostvarivanja. Promjena sastava zemljišnoknjižnog tijela provodi se u posebnom zemljišnoknjižnom postupku otpisivanja I pripisivanja.Načelo određenosti (specijaliteta) . isključivo je mjerodavno stanje upisa u zemljišnoj knjizi. te glede njih ne postoje razlike u ograničenjima vlasništva. jedno zemljišnoknjižno tijelo  jedna ili više katastarskih čestica (zemljišta) koje se nalaze u istoj katastarskoj općini I koje u pravnom prometu imaju isti pravni položaj. o nositeljima stvarnih prava na nekretninama. Ustup prvenstvenog reda može biti ograničen ili neograničen. zbirke I propisi i dr. prava koja se upisuju I njihov bitni sadržaj. nisu različito opterećene.

PODULOŽAK je sastavni dio zemljišnoknjižnog uloška koji se otvara za idealni dio određenog suvlasnika I u koji se provode upisi koji se odnose na taj idealni dio. Od stvarnih prava upisuju se ona koja postoje u korist zemljišnoknjižnog tijela ili nekog suvlasničkog dijela tog tijela 2. ograničenja prava vlasništva. 27 . Otvorit će se na prijedlog svakog suvlasnika zemljišnoknjižnog tijela za njegov suvlasnički dio kao I za suvlasnički dio koji je povezan s vlasništvom posebnog dijela nekretnine. ulaganjem zemljišnoknjižnih rješenja u posebnu knjigu po njihovim rednim brojevima. skrbništvo. list C) – upisuju se stvarna I druga prava kojima je opterećeno zemljišnoknjižno tijelo ili idealni dio nekog suvlasnika. vlastovnicu. stečaj I sl. I to uvijek ručno. Sastoji se od isprava na temelju kojih su provedeni upisi u glavnu knjigu. površina. kao I sve promjene glede vlasništva. ograničenja raspolaganja zemljišnoknjižnim tijelom koja su inače predmetom upisa u teretovnicu a tiču se svakog vlasnika 3. Po svom sastavu u potpunosti odgovara sastavu zemljišnoknjižnog uloška. pobliže identifikacijske oznake za zgrade. Tako se ostvaruje veća sigurnost podataka u EOP knjizi jer se mogu rekonstruirati svi upisi provedeni u nju. svi upisi glede suvlasničkog dijela za koji je otvoren provode se samo u podulošku. Katastarske čestice koje čine jedno zemljišnoknjižno tijelo smatraju se sve zajedno jednom pojedinačnom nekretninom. list A) – u nju se upisuju svi sastavni dijelovi zemljišnoknjižnog tijela odnosno sva zemljišta (katastarske čestice) koje čine jedno zemljišnoknjižno tijelo. služi objašnjavanju upisa provedenih u glavnoj knjizi. realni tereti. te katastarski podaci o njima kao što su oznaka. Teretovnica (teretni list. a na upise u poduložak se na odgovarajući način primjenjuju sve odredbe o upisima u uložak. Nakon što se otvori poduložak. podaci o vlasniku nekretnine: ime vlasnika. naziv zemljišta. zabrana otuđenja I opterećenja nekretnine. po brojevima se ulažu izvornici ili ovjerovljeni prijepisi isprava na temelju kojih su zahtijevani I dopušteni upisi. neovisno o tome vodi li se zemljišna knjiga ručno ili pomoću EOP.www. suvlasnika. obvezna prava koja mogu biti predmetom upisa u zemljišnu knjigu. pokretanje postupaka za promjenu tih podataka. prava stečena na tim pravima. kao I sve katastarske promjene koje se odnose na njih.pravokutnik. Prijepisi se uvezuju u sveske. Zemljišnoknjižni uložak sastoji se od tri dijela: 1. eventualne primjedbe o karakteristikama zemljišta. ZBIRKA ISPRAVA zajedno s glavnom knjigom čini zemljišnu knjigu u užem smislu. kultura. Upisuju se založno pravo (hipoteka). ZBIRKA ZEMLJIŠNOKNJIŽNIH RJEŠENJA – vodi se za EOP-zemljišnu knjigu I to ručno. osobne I stvarne služnosti. zajedničkih vlasnika cijelog zemljišnoknjižnog tijela opisanog u posjedovnici. koncesije osnovane na nekretninama koje su opće dobro ili javno dobro u vlasništvu RH ili jedinica lokalne samouprave I uprave.. Vlastovnica (vlasnički list. Posjedovnica (popisni list. list B) – upisuje se vlasništvo tj. Upisuju se I ograničenja kojima je vlasnik osobno podvrgnut glede upravljanja ili raspolaganja zemljišnoknjižnim tijelom kao što su maloljetnost. te ograničenja u raspolaganju zemljišnoknjižnim tijelom kojima je podvrgnut svagdašnji vlasnik. sva javnopravna ograničenja u pravnom prometu zemljišnoknjižnog tijela koja nisu opće naravi. opterećenja I dr. pravo građenja. Zbirka isprava vodi se zajednički za sve glavne knjige koje se vode kod jednog zemljišnoknjižnog suda. sadrži posjedovnicu.net glede vlasništva. teretovnicu.

a osobni odnosi nositelja knjižnih prava I pravne činjenice upisuju se zabilježbom. nije upisana kao knjižni prednik – upis će biti dopušten ako stjecatelj koji zahtijeva upis u svoju korist ispravama podobnim za upis dokaže neprekinuti niz izvanknjižnih stjecanja od upisanog knjižnog prednika do sebe. te abecedni popis predbilježenih vlasnika uz čija je imena upisan broj zemljišnoknjižnog uloška u kojem je upisano zemljišnoknjižno tijelo na kojem postoje ta knjižna prava. odnosno glede kojeg se zahtijeva upis. Predmet upisa u zemljišne knjige su sva stvarna I neka obvezna prava na nekretninama. da se glede knjižnog prava vodi spor. stvarni registar)  popis zemljišta po brojevima katastarskih čestica za jednu katastarsku općinu uz koje je upisan broj zemljišnoknjižnog uloška u kojem su katastarske čestice upisane. titulus promjene. ako se sastoji od više listova. uknjižba ili predbilježba mogu se provesti samo na temelju isprave o kauzalnom pravnom poslu iz koje je vidljiva pravna osnova. njegove promjene. Načelom knjižnog prednika određene su iznimke od ovog pravila kojima je određeno kad se upis može dopustiti I kad u zemljišnim knjigama nije upisana osoba koja. Izrađuje ih državno tijelo u čiji djelokrug pripada vođenje katastra zemljišta I dostavlja ih zemljišnoknjižnom sudu. Knjižna se prava u zemljišne knjige upisuju uknjižbom I predbilježbom. ograničenja ili prestanka uknjiženog prava c) Isprava ne smije imati očitih nedostataka koji dovode u sumnju njezinu vjerodostojnost. Od pravnih činjenica upisuje se npr. Tabularna isprava – uz prijedlog za upis sudu se mora priložiti ili predočiti isprava odgovarajućeg oblika I sadržaja koja je podobna da se na temelju nje provede upis u zemljišnu knjigu. Može biti javna ili privatna isprava. Uz svaku glavnu knjigu vodi se popis zemljišta (stvarni pomoćni popis. ograničenja ili prestanka mora za to biti vidljiv pravni temelj. da je hipotekarni vjerovnik otkazao hipotekarnu tražbinu. da je određena provedba ovrhe na nekretnini. iako je pravni prednik osobe koja zahtijeva upis u svoju korist. POMOĆNI POPISI – omogućavaju lakše I brže pronalaženje podataka upisanih u glavnoj knjizi. osobni odnosi nositelja tih prava I pravne činjenice čiji je upis u zemljišne knjige izričito I taksativno određen ZZK-om ili nekim drugim zakonom.pravokutnik. ova se pretpostavka mora ispuniti kod svih vrsta zemljišnoknjižnih upisa. Knjižni prednik – osoba koja je u času podnošenja prijedloga za upis već upisana ili će istodobno biti upisana kao nositelj knjižnog prava koje se upisom prenosi. da je podignuta hipotekarna tužba. ne smije biti nejasnih mjesta. mijenja. MATERIJALNE PRETPOSTAVKE UPISA: 1. oni moraju biti tako spojeni da se ne može umetnuti nijedan list 28 .net ZBIRKA KATASTARSKIH PLANOVA – katastarski planovi su geodetski prikaz I nacrt zemljišta u jednoj katastarskoj općini u određenom razmjeru koji prikazuje položaj I oblik zemljišta I objekata koji se trajno nalaze na njima ili ispod njihove površine. da je glede nekretnine sklopljen ugovor o doživotnom uzdržavanju I sl. Opće pretpostavke valjanosti tabularne isprave: a) Isprava mora biti sastavljena u obliku propisanom za njenu valjanost b) U ispravi na osnovi koje se provodi upis (uknjižba ili predbilježba) knjižnog prava. precrtavanja I brisanja.www. imenici  abecedni popis vlasnika I nositelja prava građenja. ograničava ili prestaje. 2. Vode se I osobni pomoćni popisi. Zemljišnoknjižni upis može se dopustiti jedino protiv knjižnog prednika.

pored toga. mijenjaju ili prestaju na temelju pravnog posla uknjižba je jedna od materijalnopravnih pretpostavaka I modus stjecanja stvarnih prava na nekretninama.net d) U ispravi moraju biti navedene osobe protiv kojih I u čiju se korist upis zahtijeva I to na način da ne postoji opasnost da ih se zamijeni s drugima e) U ispravi moraju biti navedeni mjesto. Stvarna se prava na nekretninama upisuju uknjižbom I kad su ograničena uvjetom ili rokom. prijenosu. pri čemu ZZK izričito propisuje na osnovi kojih se javnih isprava može provesti uknjižba. nisu ničim uvjetovani niti su vremenski ograničeni. mjesec I godina gdje I kada je sastavljena Podnošenje tabularne isprave koja ispunjava opće pretpostavke valjanosti materijalna je pretpostavka za provedbu svih vrsta zemljišnoknjižnih upisa I to neovisno o tome zahtijeva li se upis na temelju javne ili privatne isprave. ispunjavati još neke dodatne. posebne pretpostavke za uknjižbu. mijenja ili ograničava (pozitivna uknjižba). Moraju se glede tabularne isprave na temelju koje se provodi uknjižba ispuniti I određene posebne pretpostavke. odnosno od trenutka kad je sudu stigao prijedlog za uknjižbu I to u onom opsegu kako je to određeno uknjižbom. a na osnovi kojih predbilježba. Isprave na temelju kojih se može provesti uknjižba mogu se podijeliti u dvije skupine. Pravni učinci uknjižbe sastoje se u bezuvjetnom I konačnom stjecanju. ograničenju ili prestanku knjižnih prava. Privatna isprava na temelju koje se zahtijeva uknjižba mora. opće pretpostavke valjanosti tabularne isprave te sve postupovne pretpostavke koje se zahtijevaju za provedbu svakog upisa u zemljišnu knjigu. sastoje se u publiciranju stvarnih prava na nekretninama. POSTUPOVNE PRETPOSTAVKE UPISA: a) Stavljanje zahtjeva za upis b) Podnošenje isprava c) Dozvola suda d) Provedba upisa e) Pravomoćnost rješenja o upisu VRSTE ZEMLJIŠNOKNJIŽNIH UPISA UKNJIŽBA – upis kojim se knjižna prava stječu. U prvu pripadaju privatne isprave o pravnim poslovima glede prava na nekretninama I javne isprave o pravnim poslovima koje su sastavili nadležno tijelo ili javni bilježnik u granicama svoje ovlasti I u propisanom obliku. dan. ako sadrže sve što se zahtijeva I za uknjižbu na temelju privatnih isprava. Naziva se ekstabulacijom kad uknjižbom knjižna prava prestaju. One moraju ispunjavati I određene posebne pretpostavke za uknjižbu: a) Isprava mora sadržavati točnu oznaku zemljišta ili prava glede kojeg se zahtijeva uknjižba b) Isprava mora sadržavati izričitu izjavu onoga čije se pravo ograničava. Kad se stvarna prava na nekretninama stječu. ukida ili prenosi na drugoga da pristaje na uknjižbu (klauzula inabulandi) c) na privatnoj ispravi na osnovi koje se zahtijeva uknjižba mora biti ovjerena istinitost potpisa 29 . opterećuje. Za provedbu uknjižbe moraju se ispuniti materijalne pretpostavke glede knjižnog prednika. odnosno kad se knjižna prava brišu iz zemljišne knjige (negativna uknjižba). ograničuju ili prestaju bez posebnog naknadnog opravdanja. Naziva se intabulacijom kad se knjižno pravo stječe. Nastupaju odmah po provedbi upisa. Uknjižba ili predbilježba mogu se dopustiti samo na temelju javnih isprava koje ispunjavaju sve opće pretpostavke valjanosti tabularne isprave. prenose.www.pravokutnik.

Opravdanjem predbilježbe nastupaju svi pravni učinci uknjižbe I to ex tunc tj. U drugu skupinu isprava na temelju kojih se može provesti uknjižba pripadaju javne isprave za koje je ZZK-om izričito određeno da se na temelju njih može provesti uknjižba. upisuju se I kad su ograničena uvjetom ili rokom. ograničavanju ili prijenosu knjižnih prava pod uvjetom naknadnog opravdanja. ali ispunjavaju opće pretpostavke valjanosti tabularne isprave za zemljišnoknjižni upis. samo što su uvjetovani naknadnim opravdanjem predbilježbe. Pravni učinci predbilježbe sastoje se u stjecanju.www. ograničuju ili prestaju pod uvjetom naknadnog opravdanja I u opsegu u kojem budu naknadno opravdana. prenose. PREDBILJEŽBA – upis kojim se knjižna prava stječu. ukida ili prenosi na drugu osobu nije ovjerena na način propisan posebnim zakonom 30 . odluke suda ili drugog nadležnog tijela I pred njima sklopljene nagodbe koje se prema propisima o ovrsi smatraju ovršnim ispravama prikladnim za upis prava u zemljišnu knjigu. gubitku. Njome nastupaju jednaki pravni učinci kao I uknjižbom. Isprave na temelju kojih se može dopustiti predbilježba mogu se podijeliti u dvije skupine. Na temelju privatne isprave ili javne isprave koju je o pravnom poslu sačinilo nadležno državno tijelo ili javni bilježnik predbilježba će se dopustiti kad: a) u ispravi nije navedena točna oznaka zemljišta ili prava glede kojeg se zahtijeva upis b) u ispravi. Može biti pozitivna ili negativna ovisno o tome da li se pod uvjetom naknadnog opravdanja njome stječu. istinitost opunomoćenikovog potpisa na toj ispravi te opunomoćiteljevog potpisa na punomoći moraju biti ovjereni na način na koji se ovjerava istinitost potpisa na privatnim ispravama. a ni u posebnoj ispravi ni prijedlogu za upis knjižni prednik nije izričito pristao na upis (nedostaje klauzula intabulandi) c) kaluzula intabulandi dana je uvjetno ili oročeno d) istinitost potpisa osobe čije se pravo upisom ograničuje. Za provedbu predbilježbe moraju se ispuniti materijalne I postupovne pretpostavke kao I za provedbu svakog zemljišnoknjižnog upisa. od trenutka kad je predbilježba provedena (kad je sudu stigao prijedlog za upis). da bi se dopustila uknjižba protiv opunomoćitelja. ako sadrže točnu oznaku zemljišta ili prava na koje se odnosi upis.net d) kad je privatnu ispravu potpisao opunomoćenik osobe protiv koje se zahtijeva uknjižba. mijenjaju ili ograničavaju knjižna prava (pozitivna predbilježba) ili ona prestaju (negativna predbilježba). Njome se upisuju sva knjižna prava kao I uknjižbom. Tabularna isprava na temelju koje se može dopustiti predbilježba ne mora udovoljavati nekoj od posebnih pretpostavki valjanosti tabularne isprave za uknjižbu.pravokutnik. opterećuje. U prvu pripadaju privatne isprave o pravnim poslovima I javne isprave koje su o pravnim poslovima u granicama svojih ovlasti I u propisanom obliku sastavili nadležno tijelo ili javni bilježnik koje ne udovoljavaju nekoj od posebnih pretpostavki predviđenih zemljišnoknjižnim pravilima za uknjižbu. Uvjet se sastoji u naknadnom ispunjenju pretpostavki koje nisu postojale u času podnošenja prijedloga za upis pa se zbog toga nije mogla provesti uknjižba. Može se provesti jedino protiv onoga koji je u vrijeme podnošenja zahtjeva za upis upisan kao nositelj knjižnog prava glede kojeg se zahtijeva upis ili bude istovremeno uknjižen ili predbilježen. Ona je također modus stjecanja stvarnih prava na nekretninama na temelju pravnog posla. Provodi se kad nije moguće provesti uknjižbu. jer u trenutku podnošenja prijedloga za upis nisu bile ispunjene sve pretpostavke određene pravilima zemljišnoknjižnog prava za uknjižbu.

ZABILJEŽBA – upis kojim se u zemljišnim knjigama čine vidljivima mjerodavne okolnosti za koje je zakonom određeno da se upisuju u zemljišne knjige ili kojim se osnivaju određeni pravni učinci kad je to predviđeno zakonom. pa I u odnosu na njih djeluju pravni učinci zabilježenog osobnog odnosa ili pravne činjenice. da mu je oduzeta poslovna sposobnost te određeno skrbništvo. Izostane li opravdanje. subjektivnih ograničenja glede upravljanja I raspolaganja imovinom (da je nositelj knjižnog prava maloljetan.www. koje još nisu postale ovršne. odluke domaćeg suda odnosno s njom izjednačene odluke drugog tijela vlasti kojom se predbilježba određuje kao mjera osiguranja te ostale javne isprave određene posebnim zakonom. Opravdavanjem predbilježbe ona se pretvara u uknjižbu I nastupaju pravni učinci uknjižbe od trenutka kad je prijedlog za upis stigao zemljišnoknjižnom sudu. Stjecatelji koji su knjižno pravo stekli nakon upisa zabilježbe ne mogu se opravdavati da nisu znali za zabilježeni osobni odnos ili pravnu činjenicu. Dopustit će se samo protiv osobe koja je u zemljišnim knjigama upisana kao nositelj knjižnog prava glede kojeg se provodi zabilježba. kao I svi upisi provedeni s obzirom na predbilježeno pravo. Čine se vidljivi osobni odnosi nositelja knjižnih prava I pravne činjenice mjerodavne za pravni promet nekretnina. njihove sposobnosti I opsega ovlaštenja glede raspolaganja imovinom. a od značenja su za pravni promet nekretnina. I za nju se moraju ispuniti sve materijalne I postupovne pretpostavke kao I za ostale vrste upisa. Zabilježbe se mogu podijeliti na dvije osnovne skupine: a) zabilježbe osobnih odnosa – naročito ograničenja glede upravljanja imovinom kao I drugi odnosi I činjenice određene zakonom. da je 31 . kao I za prosuđivanje osobnih.pravokutnik. Opravdanje predbilježbe je pravni akt kojim se naknadno uklanjaju nedostatci tabularne isprave zbog kojih ona nije bila valjana za uknjižbu. Osnovni je smisao zabilježbe da se njome publiciraju određene pravnorelevantne činjenice ili da osnuju određeni pravni učinci koji se odnose na subjekte knjižnih prava ili na sama knjižna prava. zahtijeva se I tabularna isprava koja mora ispunjavati sve opće pretpostavke valjanosti tabularne isprave. pravne činjenice koje ukazuju na posebni pravni status određene nekretnine ili nekog knjižnog prava. već samo za predbilježbu. Zabilježbom se upisuju različita ograničenja u raspolaganju knjižnim pravima.net e) istinitost potpisa opunomoćenika na ispravi na temelju koje se protiv opunomoćenika zahtijeva upis nije ovjerena na način propisan posebnim zakonom f) opća ili generična punomoć na temelju koje je opunomoćitelj potpisao ispravu na temelju koje se protiv opunomoćitelja zahtijeva uknjižba izdana je prije više od godine dana od trenutka podnošenja prijedloga za upis g) istinitost potpisa opunomoćitelja na punomoći na temelju koje je opunomoćenik potpisao ispravu na temelju koje se protiv opunomoćitelja zahtijeva uknjižba nije ovjerena na način propisan posebnim zakonom U drugu skupinu pripadaju javne isprave za koje je ZZK-om izričito određeno da će se na temelju njih dopustiti predbilježba. Upisuju se osobni odnosi nositelja knjižnih prava koji su mjerodavni za prosuđivanje statusa nositelja knjižnih prava. Predbilježba provedena na temelju privatne isprave ili javne isprave o pravnom poslu koju je sastavilo nadležno tijelo ili javni bilježnik opravdava se ispravom prikladnom za uknjižbu kojom se otklanja nedostatak u ispravi radi kojeg nije bila dopuštena uknjižba. pravomoćne domaće sudske odluke kojima se stvarno pravo bezuvjetno utvrđuje ili dosuđuje ili se bezuvjetno odbija. predbilježba će se izbrisati na zahtjev nositelja knjižnog prava protiv kojeg je predbilježba bila dopuštena.

mora biti istinit. da je nad pravnom osobom otvoren stečajni postupak. promjena boravišta te druge činjenice važne za utvrđivanje identiteta ili položaja nositelja knjižnog prava glede njegovih subjektivnih mogućnosti da raspolaže svojom imovinom. postići apsolutno djelovanje neke pravne činjenice ili pravne radnje u odnosu na sve treće osobe. Zabilježbom se može osigurati prvenstveni red. Zabilježba ima isključivo deklaratoran karakter. zabilježba odbijanja ovrhe. valjan. zabilježba dosude. istinit. da bi ostvario svoju akvizicijsku funkciju. Zemljišnoknjižni upis. Upisom izvanknjižno stečenih stvarnih prava u zemljišnu knjigu samo se daje vanjska vidljivost izvanknjižno stečenim pravima na nekretninama. zabilježba otkaza I hipotekarne tražbine. istinitosti zemljišnoknjižnog upisa. Upis se provodi radi preglednosti. ne nastupaju akvizicijski pravni učinci upisa tj. a upis se u glavnoj zemljišnoj knjizi provodi na zahtjev osobe koja je izvanknjižno stekla stvarno pravo na nekretnini. Stjecanje poštenog stjecatelja neće se moći osporavati. premda je upis proveden u korist njegova pravnog prednika bio nevaljan. u njegovu korist nastupaju pravni učinci zaštite povjerenja u istinitost. Kad su zemljišnoknjižno I izvanknjižno stanje različiti odnosno kad je zemljišnoknjižno stanje neistinito..). moraju se učiniti vidljivom u zemljišnoj knjizi  posebnim upisom “učiniti vidljivim” kojeg zemljišnoknjižni sud provodi po službenoj dužnosti kada je zakonom izričito određeno da se određena činjenioca ili okolnost mora učiniti vidljivom u zemljišnoj knjizi. površini zemljišnoknjižnog tijela I sl. zabilježba imenovanja ili opoziva upravitelja. Istodobno s nastupanjem pravnih učinaka zaštite povjerenja u istinitost tj. zemljišnoknjižni postupak I sl. daje im se vanjska vidljivost nužna da bi djelovala apsolutno I da bi se mogla štiti I ostvarivati u odnosu na sve osobe (contra omnes). Zemljišnoknjižnim upisima publiciraju se stvarna prava na nekretninama. isključiti nastupanje pravnih učinaka načela povjerenja. zabilježba tužbe radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji. bolje potpunosti zemljišne knjige. njegov izvanknjižni nositelj stječe mogućnost daljnjeg raspolaganja tim pravom na temelju pravnog posla. time se olakšava I dokazivanje tog prava. kao I njegova zaštita prema svim trećim osobama.www. ostvariti pretpostavke za određeno raspolaganje knjižnim pravom. radi utvrđivanja promjena u sastavu. Tek upisom izvanknjižno stečenog prava u zemljišnu knjigu. Upisuje se I promjena imena nositelja. ne dolazi do stjecanja stvarnog prava u korist upisanog stjecatelja.net njegovim roditeljima produženo roditeljsko pravo. zabilježba spora kojom se čini vidljivim da se glede knjižnog prava vodi postupak. Oni se osnivaju na neoborivoj predmnjevi koja djeluje u odnosu na poštenog stjecatelja da je upis njegova prednika valjan. b) Zabilježba pravnih činjenica – njome se konstituiraju pravni učinci odnosno pravni odnosi iz kojih proizlaze pravni učinci mjerodavni za pravno stanje nekeretnine I raspolaganje knjižnim pravima. Pravne činjenice nisu taksativno navedene jer se mogu odrediti I drugim zakonom . jer je proveden neistinit upis. Ako u času podnošenja prijedloga za upis nije ispunjena neka od pretpostavki koja je uvjet valjanosti. njihove nositelje.ZZK-om su izričito određene slijedeće: zabilježba prvenstvenog reda kojom se osniva prvenstveni red za buduće otuđenje ili opterećenje nekretnine. sa stjecanjem 32 . UPIS UČINITI VIDLJIVIM – neke činjenice I okolnosti koje se odnose na knjižna prava. a pošteni stjecatelj je stekao knjižno pravo izvodeći ga iz takvog upisa. upućivanja na upise provedene u nekom drugom dijelu istog ili drugog zemljišnoknjižnog uloška.pravokutnik. Na publicitetnoj se funkciji upisa temelji zaštita povjerenja poštenih stjecatelja u pravnom prometu nekretnina. kulturi. zasnovati zajednička odgovornost.

neposredni stjecatelj).pravokutnik. osoba u čiju je korist upisano knjižno pravo povrijeđeno nevaljanom uknjižbom. Nositelju tog prava se tada priznaje pravo na sudsku zaštitu zbog povrede njegova knjižna prava koja se ostvaruje u skladu s pravilima zemljišnoknjižnog prava tužbom za brisanje. Pošteni stjecatelj kao singularni sukcesor knjižnog prednika mora stvarno pravo na nekretnini steći na temelju pravnog posla koji može biti pravna osnova za derivativno stjecanje stvarnog prava na nekretnini. pravne činjenice I osobni odnosi koji su u času kad je zatražen upis upisani u zemljišnoj knjizi ili je iz zemljišne knjige vidljivo da je zatražen njihov upis. Provedbom nevaljanog.www. stvarni. različito od izvanknjižnog 2. tereti I ograničenja. zbiljski nositelj čije je knjižno pravo bilo povrijeđeno neistinitom uknjižbom iz koje je pošteni stjecatelj izveo svoje stjecanje prestaje biti nositeljem tog prava. odnosno za stjecanje stvarnog prava na temelju pravnog posla (nije odlučno je li on besplatan ili naplatan) 4. Nastupanje pravnih učinaka uvjetovano je istekom roka u kojem se u odnosu na poštenog stjecatelja tužbom za brisanje može zahtijevati brisanje prednikovog neistinitog upisa I uspostavljanje prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja. Ako oštećenom nositelju knjižnog prava nije bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika. Da bi nastupili pravni učinci zaštite povjerenja potrebno je da se ostvare slijedeće pretpostavke: 1.net knjižnog prava na temelju povjerenja u istinitost zemljišnih knjiga. Poštenje stjecatelja se predmnijeva. u dobroj vjeri. Podnosi se protiv osobe u čiju je korist provedena nevaljana uknjižba odnosno protiv osobe koja je glede nevaljane uknjižbe u neposrednom pravnom odnosu s osobom čije je knjižno pravo uknjižbom povrijeđeno (tzv. neistinitog upisa dolazi do povrede upisanog knjižnog prava. kao I njegovi univerzalni sljednici. U korist poštenog stjecatelja mora se provesti upis knjižnog prava za čiju su provedbu ispunjene sve materijalne I postupovne pretpostavke određene zemljišnoknjižnim pravom I to upis koji po pravilima materijalnog prava predstavlja valjan način stjecanja stvarnih prava na nekretninama na temelju pravnog posla. te u roku od 60 dana od isteka tog roka podnijeti protiv poštenog stjecatelja tužbu za brisanje. Može se podnijeti I kad je neposredni stjecatelj raspolagao nevaljano upisanim knjižnim pravom u korist 33 . Pravni učinci zaštite povjerenja u potpunost osnivaju se na neoborivoj predmnjevi koja djeluje u odnosu na poštenog stjecatelja da je zemljišnoknjižno stanje potpuno. Stjecatelj koji je svoje pravo izveo iz nepotpunog ili neistinitog prednikovog upisa mora biti pošten. neistinite uknjižbe I uspostavljanje prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe nevaljane uknjižbe. Zemljišnoknjižno stanje mora biti nepotpuno ili mora biti neistinito. brisovnom tužbom. mora biti pošten I u času sklapanja posla I u času zahtijevanja upisa u svoju korist. Stjecatelj će se smatrati nepoštenim ako je znao za neslaganje zemljišnoknjižnog i izvanknjižnog stanja nekretnine ili kad mu je to ostalo nepoznato zbog njegove nepažnje 3. on mora u roku za žalbu zahtijevati zabilježbu da je uknjižba sporna. Ako je nositelju knjižnog prava čije je pravo povrijeđeno nevaljanom uknjižbom bilo dostavljeno rješenje o toj uknjižbi provedenoj u korist prednika. Ovlašten ju je podnijeti oštećeni nositelj knjižnog prava tj. protiv poštenog stjecatelja tužba za brisanje može se s uspjehom podnijeti ako nisu protekle tri godine od kada je zatražena uknjižba u korist prednika. TUŽBOM ZA BRISANJE nositelj knjižnog prava čije je pravo povrijeđeno nevaljanim upisom štiti svoje knjižno pravo zahtijevajući brisanje nevaljane. Smatra se da na određenoj nekretnini postoje samo ona prava.

www. Tužba za brisanje može s uspjehom podići sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi povrijeđeno knjižno pravo I tako trebalo prestati ako zakonom nije drukčije određeno. zaštita knjižnog prava povrijeđenog nevaljanom prednikovom uknjižbom moći će se osporavati tužbom za brisanje samo u zakonom određenim rokovima. Kvalitativna 34 . nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da je prednikova uknjižba nevaljana (pošteni stjecatelj). a pravo vlasništva prestalo. Pravo na podnošenje tužbe za brisanje vremenski je ograničeno kad je osoba u čiju je korist provedena nevaljana uknjižba raspolagala knjižnim pravom u korist poštenog stjecatelja koji je postupajući u dobroj vjeri s povjerenjem u zemljišne knjige upisao svoje pravo. obuhvaća. izvodeći ga iz nevaljano uknjiženog prava prednika. u smislu socijalno vezanog privatnog vlasništva. Jamstvo postojanja pravne ustanove vlasništva (privatnog vlasništva) u pravnom poretku – vlasništvo je zajamčeno kao jedno od temeljnih sloboda I prava čovjeka I građanina ali kao socijalno vezano – ono služi općem dobru (Ustav RH). a ni u času podnošenja prijedloga za upis. pored prava vlasništva u užem smislu. naime za skup pravnih nromi koje uređuju društvene odnose u kojim osobama pripadaju stvari. Jamstvo takve ustanove vlasništva. nazivajući vlasništvom (odnosno pravom vlasništva) samo jednu određenu vrstu stvarnih prava. još I sva druga stvarna prava. Ako stjecatelj u času sklapanja pravnog posla. neistinit upis. ima dvije komponente: kvantitativnu I kvalitativnu. oštećeni nositelj knjižnog prava mora u roku za žalbu zatražiti zabilježbu da je upis sporan. I to onu s maksimalnim ovlaštenjima u pogledu stvari. Pravo vlasništva ne može se odvojiti od stvari koja je predmet tog prava I prenijeti na neku drugu stvar. osobito ustavno pravo. Užim pojmom vlasništva služe se suvremena građanskopravna znanost I struka. Ovo pravilo vrijedi I kad se tužba za brisanje podnosi protiv osobe koja je upisala svoje pravo izvodeći ga iz neistinitog. Pravni poredak daje svima jamstvo da neće bez dovoljnog razloga izuzimati iz sfere privatne pravne vlasti koje se redovito u njoj nalaze. Ako nositelju knjižnog prava nije bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika poštenog stjecatelja. nevaljan (zabilježba brisovne tužbe) te u roku od 60 dana od isteka roka za žalbu podnijeti tužbu za brisanje.net treće osobe (singularnog sljednika) koja je također uknjižila svoje pravo. stvar je postala ničija. odvoji li se pravo vlasništva od stvari. Pravo na podnošenje tužbe za brisanje ne zastarijeva  ovo pravilo vrijedi kad se tužba podnosi protiv osobe u čiju je korist neposredno provedena nevaljana uknjižba.pravokutnik. a I ostala imovinska dobra. sva ostala privatna imovinska prava kao I sva ona prava koja možda nisu imovinska ali imaju imovinsku komponentu (Ustav RH barata s širokim pojmom vlasništva). Kvantitativna komponenta jamstva pravne ustanove vlasništva jest zaštita od nepotrebnog sužavanja područja djelovanja privatnog vlasništva. Jamstvo vlasništva redovito ima dva aspekta: 1. Ako je nositelju povrijeđenog knjižnog prava bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika poštenog stjecatelja. odnosno protiv neposrednog stjecatelja te njegovih univerzalnih sljednika I to neovisno o tome jesu li oni glede valjanosti uknjižbe bili u dobroj vjeri ili ne. PRAVNA USTANOVA VLASNIŠTVA Vlasništvo je naziv za pravnu ustanovu vlasništva. Širim pojmom vlasništva služi se javno. GLAVA 5. nevaljanog prednikovog upisa koja je znala ili s obzirom na okolnosti imala dovoljno razloga posumnjati da je upis njezina prednika nevaljan (nepošteni stjecatelj). tužba za brisanje mora se podići u roku tri godine od kada je zatražen odnosno proveden nevaljani.

Zakonodavac ne smije ograničenjima povrijediti jamstvo vlasništva što ga daje Ustav RH I međunarodni ugovori. prirode. nego se oduzimaju sva prava vlasništva na stvarima koje služe privređivanju u nekim granama gospodarstva ili se oduzimaju cijele imovine neke vrste pravnih subjekata Nisu zaštićena stečena prava vlasništva od onih izvlaštenja koja su dopuštena.pravokutnik. 35 . Upravljena su prema svakome koji bi se kao nositelj nekog stečenog prava vlasništva u širem smislu na/glede predmeta određene vrste. da će prigodom uređivanja te pravne ustanove očuvati barem ono što je bitno za privatno vlasništvo. Zahvati koji bi bili učinjeni pod tim pretpostavkama u pravilu bi bili dopušteni. Zahvati koje bi javna vlast učinila a da nisu ispunjene te pretpostavke bili bi nedopušteni. kao I da postavljena ograničenja vlasništva neće biti nerazmjerna. naime od toga da javna vlast oduzme u općem ili javnom interesu (u interesu RH) neko od subjektivnih prava vlasništva u širem smislu njegovom nositelju  potpuno izvlaštenje 2. 2. osim pod pretpostavkama određenim Ustavom. Zakonska ograničenja vlasništva u širem smislu su ona kojima zakonodavac općim normama javnopravne naravi (propisima) ograničava izvršavanje pravne vlasti svih vlasnika u širem smislu u pogledu stvari određenih vrsta. budući da ispunjavaju Ustavom određene pretpostavke pod kojima javna vlast smije zadirati u prava vlasništva: a) Zakonitost (provode se na temelju zakona) b) Interes Republike Hrvatske c) Naknada izvlašteniku. a I što se njome ne oduzimaju pojedinačna prava vlasništva. Jamstvo pojedinačnih prava vlasništva u širem smislu – jamstvo što ga pravni poredak svojim najjačim normama (ustavnim) daje pravnim subjektima. Stavljanja res extra commercium stvari koje su predmet već stečenih prava vlasništva u širem smislu 3.www. Izvlaštenja koja se provode kao nacionalizacija  izvlaštenje u općem. Izvlaštenja (eksproprijacije) u užem smislu. da javna vlast neće zadirati u njihova prava vlasništva u širem smislu (koji obuhvaća prava vlasništva u užem smislu I sva ostala imovinska prava). Poduzetnička sloboda I vlasnička prava mogu se iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa I sigurnosti RH. javnom interesu. ljudskog okoliša I zdravlja ljudi (tada se ne mora dati naknada). trpljenja). nego zakonom. u visini tržišne vrijednosti onoga što mu se oduzima Jedan od mogućih načina ograničavanja pravne vlasti vlasnika u širem smislu je I prisilno opterećivanje (privremeno ili trajno) njegove stvari ili njegova prava osnivanjem na/glede toga nekog subjektivnog prava u korist određene treće osobe. u određenim situacijama time što im nameće dužnost činjenja ili nečinjenja (propuštanja. našao u određenoj situaciji (nisu upravljena na pojedinačno određene stvari ili prava. niti prema pojedinačno određenim osobama). a od izvlaštenja u užem smislu se razlikuje po tome što se ne provodi pojedinačnim aktima vlasti. Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju. no ni pod tim pretpostavkama ne bi bili dopušteni ako bi bili takvi da bi ugrožavali samu ustanovu vlasništva ili ako bi bili nerazmjerni. pozivom na javni/opći interes (interes RH)  nepotpuna izvlaštenja.net komponenta jamstva pravne ustanove vlasništva jest u tome što pravni poredak daje svima jamstvo da neće stegnuti vlasništvo suviše. Jamstvom vlasništva zaštićeno je pravo vlasništva u širem smislu od nedozvoljenih: 1.

2.pravokutnik. Svaka fizička I pravna osoba može biti nositeljem prava vlasništva vlasnik. koje do tada nije postojalo. Pod socijalnom vezanošću vlasništva treba razumjeti vezanost vlasnikove načelne slobode dužnostima prema drugim subjektima u društvu I društvu kao cjelini (dužnostima da trpi. koja pored služenja privatnim interesima vlasnika služi I općim interesima. Predmet vlasništva su I entiteti pravno izjednačeni sa stvarima. čiji bi se sadržaj u većoj ili manjoj mjeri podudarao s nekim od tradicionalnih vlasnikovih ovlasti. pokretnina ili nekretnina. Pojmovno bezgranična vlasnikova privatna pravna vlast na/glede njegove stvari je pozitivna strana vlasništva. 36 . Jednovrsno – postoji samo jedna vrsta prava vlasništva U obzir da bude predmetom nečijeg prava vlasništva dolazi tjelesna stvar.www. Način izvršavanja prava vlasništva ovisit će o namjeni tih stvari. ali zakonom može biti određeno drukčije. Načelna bezgraničnost pravne vlasti koju daje pravo vlasništva svojem nositelju na stvari. Postoje tri temeljna tipa namjene javnih stvari: javna dobra u općoj uporabi. 3. Kada na nekoj stvari postoji pravo vlasništva. nego stvara za tu osobu novo pravo. ako je po naravnom I pravnom kriteriju uopće sposobna biti predmetom stvarnih prava.net GLAVA 6. Jedinstveno je – sadržaj mu se ne može dijeliti. a čija količina I obuhvatnost ovise o ulozi I socijalnoj funkciji vlasnikove stvari. propušta. ono se tada u pravilu proteže na sve njezine pripadnosti: dijelove. Isključivost vlasništva je njegova negativna strana. Socijalna vezanost ne utječe na sadržaj prava vlasništva. Premda iz njega za vlasnika proizlaze različite ovlasti. PRAVO VLASNIŠTVA Ustanova vlasništva individualistički je koncipirana pa je PRAVO VLASNIŠTVA stvarno pravo koje svojem nositelju (vlasniku) daje najpotpuniju. tj. To ne znači da vlasnik ne bi mogao u pogledu predmeta svojeg prava vlasništva osnovati za drugoga neka subjektivna prava. rezultira njezinom isključivošću u odnosu prema trećim osobama. Daje potpunu privatnu pravnu vlast na I glede stvari – koja je s jedne strane pojmovno bezgranična I isključiva. Pravo vlasništva RH izvršava Vlada RH. čini I daje). a inače će namjenu određivati tijelo koje je već nadležno da na toj stvari izvršava pravo vlasništva Države. za svakog mjerodavnu privatnu pravnu vlast na/glede stvari što je pravni poredak dozvoljava I jamči. odnosno tijelo koje je ona na to ovlastila (I u granicama tih ovlasti). određuje ju posebni zakon ili državno tijelo koje je za to nadležno na temelju zakona. pa je ovlašten svakog drugog isključiti od toga (ako nije protivno tuđim pravima I zakonskim ograničenjima). ali je I s druge strane socijalno vezana. njih se ne može izdvajati iz prava vlasništva u samostalna subjektivna prava. prirast I pripatke. okrenuta prema svakoj trećoj osobi. ali utječe na izvršavanje prava vlasništva ograničavajući ga. plodove. djeluje kroz mogućnost zaštite vlasnikovog prava od samovlasnih zahvata trećih osoba. ako to nije protivno tuđim pravima ni zaknoskim ograničenjima. Vlasnik je jedini ovlašten činiti sa svojom stvari I koristima od nje što ga je volja. Naš ZV određuje: Pravo vlasništva je stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svojeg nositelja da s tom stvari I koristima od nje čini što ga je volja te da svakog drugog od toga isključi. RH I sve ostale osobe javnog prava u svojoj ulozi izjednačene su sa ostalim vlasnicima. Osim onih zajedničkih svim stvarnim pravima. ali on time ne prenosi na treću osobu neku od svojih vlasničkih ovlasti. vlasnik je ovlašten činiti sa svojom stvari sve što nije protupravno. pravo vlasništva ima I neka specifična obilježlja: 1.

www.pravokutnik.net

javna dobra u javnoj uporabi I javna dobra u financijskoj imovini Države. Pravo vlasništva jedinica lokalne I područne(regionalne) samouprave izvršava njezino poglavarstvo. One smiju svoje nekretnine otuđiti ili njima na drugi način javno raspolagati jedino na osnovi javnog natječaja I uz naknadu utvrđenu po tržnoj cijeni, ako zakonom nije drukčije određeno, a pravni posao koji bi bio tome suprotan bio bi ništetan. Strana osoba može stjecati pravo vlasništva uz uvjete određene zakonom – iako su stranci načelno izjednačeni s domaćim državljanima odnosno domaćim pravnim osobama, ipak zakonom može biti ograničena pravna sposobnost stranaca da stječu vlasništvo I druga stvarna prava. Stranci su fizičke osobe koje nemaju državljanstvo RH, kao I pravne osobe koje imaju registrirano sjedište izvan područja RH. Pravilo je da na nekretninama u RH stranci mogu stjecati pravo vlasništva pod jednakim pretpostavkama kao I domaći pravni subjekti, ali s tom razlikom da će pravo vlasništva moći steći na temelju nasljeđivanja, kao I na temelju pravnih poslova, ako budu ispunjene neke posebne pretpostavke za to. Kod nasljeđivanja potrebna je I dodatna pretpostavka uzajamnosti (reciprociteta). Kod pravnog posla dodatne pretpostavke su uzajamnost I odobrenje javne vlasti za to stjecanje (ministar nadležan za pravosuđe). Stranci ne mogu biti vlasnici nekretnina koje se nalaze na tzv. isključenom području  području za koje bi, radi zaštite interesa I sigurnosti RH, bilo određeno da na njemu stranci ne mogu imati pravo vlasništva. Stranci ne mogu biti vlasnici ni poljoprivrednog zemljišta, šuma I šumskih zemljišta na području RH, osim ako je međunarodnim ugovorom što drugo određeno. Moguće je da na jednoj stvari postoji jedno pravo vlasništva koje istodobno pripada dvjema ili više osoba tako da one sudjeluju u tom pravu vlasništva kao: 1. Suvlasnici – od kojih svaki ima po neki dio tog prava vlasništva te stvari  svoj alikvotni, suvlasnički dio; I etažno vlasništvo kao posebna inačica suvlasništva 2. Zajednički vlasnici – koji svi zajedno imaju cijelo, nepodijeljeno pravo vlasništva te stvari 3. Jedna kao prethodni vlasnik te stvari, a druga kao njezin potonji vlasnik GRANICE VLASNIKOVE PRAVNE VLASTI Elastičnost vlasnikove pravne vlasti jest upravo posljedica toga što je pravo vlasništva pojmovno nepromjenjivo I što ono u svakom slučaju ovlašćuje svojeg nositelja da čini glede svoje stvari sve što mu nije zabranjeno I da ne čini išta što mu nije naređeno. Da bi neko ograničenje moglo djelovati ograničavajuće na izvršavanje vlasnikove pravne vlasti ono mora biti zakonsko ograničenje vlasništva. ZAKONSKA OGRANIČENJA VLASNIŠTVA su sva ona koja su neposredno ili posredno utemeljena na zakonu: 1. Ograničenja vlasništva uspostavljena zakonom – neposredni temelj im je zakonska norma, ali I podzakonska norma, ako je utemeljena na zakonu 2. Ograničenja određenog prava vlasništva – neposredni temelj im je odluka nekog tijela javne vlasti (sudske, upravne), ako je ta odluka utemeljena na zakonu 3. Ograničenja određenog prava vlasništva koja je uspostavio vlasnik svojim raspolaganjima, ako je ograničavajuće djelovanje prema svakome utemeljeno na zakonu Opća (generalna) ograničenja vlasništva su ona koja ograničavaju izvršavanje svakog prava vlasništva. Zahtjev za obzirnim postupanjem omogućuje da vlasnikova pravna vlast bude sputana shvaćanjima o socijalnoj vezanosti vlasništva 37

www.pravokutnik.net

koja vladaju u društvu u doba kada vlasnik izvršava svoju pravnu vlast. Pravilo je općenite naravi, a za neke je situacije ono konkretizitano pravilima o: a) Zabrani šikane – nitko, pa niti vlasnik, nije ovlašten služiti se sa svojim pravom s jednim ciljem da drugome šteti ili da mu smeta. Ako bi iz vlasnikova postupka kojem bi jedini cilj bio da drugome šteti ili da ga smeta, proizišla za drugoga šteta, vlasnik će mu biti za štetu odgovoran prema pravilima obveznog prava I neće se moći pozivati na to da je postupao ovlašten svojim pravom vlasništva b) Krajnja nužda – ako se netko nađe u krajnoj nuždi, pa zahvati u vlasnikovu stvar da bi time otklonio štetu koja njemu ili drugome neposredno prijeti, a ta šteta je nerazmjerno veća od one koja iz tog zahvata proizlazi za vlasnika stvari, vlasnik u takvom slučaju nije ovlašten spriječiti/zabraniti tuđi zahvat. Krajnja nužda ne isključuje odgovornost za štetu te vlasnik ima pravo na naknadu. c) Trpljenje zahvata izvan dosega vlasnikovih interesa – vlasnik nekretnine nije ovlašten nikome braniti zahvat koji bi bio poduzet na tolikoj visini ili dubini da on nema nikakav opravdani interes da taj zahvat isključi. Posebna (specijalna) zakonska ograničenja vlasništva su ona kojima zakonodavac, radi zaštite interesa I sigurnosti države, prirode, ljudskog okoliša I zdravlja ljudi propisom ograničava izvršavanje prava vlasništva određenih vrsta stvari, za određene situacije I sl. Ako nameću vlasniku dužnost da u pogledu svoje stvari nešto trpi ili propušta  negativna ograničenja, a ako mu stavljaju dužnost da nešto čini u pogledu svoje stvari  pozitivna ograničenja. Zbog toga što norme pravnog poretka izričito nešto zabranjuju ili naređuju glede određene vrste stvari, ne mijenja se sadržaj prava vlasništva; mijenja se mogućnost izvršavanja prava vlasništva. Vlasnik nema pravo na naknadu za zakonska ograničenja kojima je podvrgnut glede svoje stvari jer su svi vlasnici dužni pridonositi općem dobru (jedino ako se od njega zahtijeva nešto više nego od ostalih vlasnika tada ima pravo na naknadu kao za izvlaštenje). Kada vlasnik koji je zakonom podvrgnut dužnosti nekog činjenja u pogledu vlastite stvari ne učini ono što je dužan, može ga se na to siliti uobičajenim sredstvima prisile ( u pravilu kaznama, ako je predviđena prekršajna ili kaznena odgovornost za to nečinjenje), a može biti odgovoran za štetne posljedice koje je uzrokovao time što u pogledu vlastite stvari nije poduzeo ono što je trebao. Mnogi pravni poretci omogućuju sekvestraciju  privremeno oduzimanje vlasniku uprave nad njegovom stvari I uspostavljanje privremene uprave njome. Po našem pravu, kada neko pozitivno zakonsko ograničenje zahtijeva od vlasnika da nešto poduzme glede vlastite stvari, a on to ne uradi I ne uspijeva ga se na to prisiliti, tada je poglavarstvo jedinice lokalne I područne (regionalne) samouprave ovlašteno uspostaviti privremeno upravljanje tom stvarju (sekvestraciju), primjenjujući na odgovarajući način pravila o privremenom skrbništvu nad ostavinom za slučaj da su nasljednici nepoznati ili nepoznatog boravišta. Glede stvari za koje je Ustavom ili zakonom proglašeno da su od interesa za RH, pa da uživaju njezinu osobitu zaštitu, propisuje se poseban način njihove uporabe I iskorištavanja; sa stajališta vlasnika stvari to je ograničavanje njegova prava vlasništva te mu pripada pravo na naknadu na temelju općeg propisa. OGRANIČAVAJUĆE DJELOVANJE TUĐIH PRAVA – svako apsolutno pravo koje netko drugi ima na vlasnikovoj stvari, djeluje ograničavajuće na vlasnikovu pravnu vlast na/glede te stvari. Osoba koja je ovlaštenik nekog ograničenog stvarnog prava na vlasnikovoj stvari ima time onu pravnu vlast na toj stvari na koju ga ovlašćuje to njezino pravo, ali ta njezina vlast ne isključuje vlasnikovu. Svako apsolutno pravo 38

www.pravokutnik.net

koje netko drugi ima na vlasnikovoj stvari, djeluje neposredno na vlasnikovu pravnu vlast na/glede te stvari, I to onako kako bi djelovalo I zakonsko ograničenje vlasništva ako bi imalo sadržaj kakav ima to subjektivno pravo. Tuđa relativna prava (prava iz obveznih odnosa) u načelu ne utječu neposredno na sadržaj vlasnikove pravne vlasti u pogledu stvari, nego tek posredstvom toga što osoba koja je vlasnik stvari ima obvezu izvršiti neku činidbu određenoj osobi. OGRANIČENJA USPOSTAVLJENA VLASNIKOVIM PRAVNIM POSLOM – ako nije što drugo određeno, vlasnik može u svaku svrhu koja nije zabranjena svoje pravo ograničiti, uvjetovati ili oročiti, a može ga I opteretiti. Pravilo je da ograničenja I opterećenja prava vlasništva koja je uspostavio vlasnik imaju samo relativno djelovanje ne djeluju prema trećima. Zboga takvog djelovanja (inter partes) ta ograničenja nisu stvarnopravne već obveznopravne naravi te su stoga ograničenja vlasništva u širem (nepravom) smislu. Da bi ograničenja I opterećenja djelovala apsolutno trebaju biti ispunjene I posebne zakonske pretpostavke; tako će njihovo postojanje biti publicirano. Kada ograničenja ili opterećenja djeluju I prema trećima, to ima određene posljedice: 1. Prijenos tako ograničenog prava vlasništva je u pravilu moguć jedino ako I ukoliko to nije suprotno tim ograničenjima, a tada će pravo vlasništva prijeći na novog vlasnika zajedno s ograničenjima kojima je podvrgnuto I teretima kojima je opterećeno 2. Stjecanje ograničenih stvarnih prava na odnosnoj stvari je isto tako moguće u pravilu jedino ako I ukoliko to nije suprotno postavljenim ograničenjima I opterećenjima, a kad netko stekne takvo pravo - stekao ga je kao teret stvari na kojoj već postoje ograničenja 3. Ako bi u ovršnom ili stečajnom postupu vlasnikovi vjerovnici namirivali svoje tražbine iz vrijednosti stvari glede koje postoje takva ograničenja ili opterećenja, mogućnost njihova namirenja je svedena samo na prostor koji za nju ostavljaju ta ograničenja ili opterećenja No, vlasnikova opterećenja I ograničenja ipak neće utjecati na tuđa prava koja već postoje na stvari u trenutku uspostave ograničenja ili opterećenja; neće utjecati ni na prava koja bi u pravnom prometu stekli treći koji nisu znali niti su mogli znati za tu ograničenost ili opterećenost prava vlasništva. Vlasnik nema pravo na naknadu zbog ograničenja vlasništva koja mu nisu nametnuta od strane javne vlasti, nego ih je sam uspostavio svojim pravnim poslom. Vlasnik može očitovanjem svoje volje, tj. svojim pravnim poslom postaviti zabranu otuđenja i/ili opterećenja neke svoje stvari. Može je postaviti kao potpunu zabranu bilo kakvog opterećenja I otuđenja, ali I kao djelomičnu zabranu samo otuđenja ili nekih vrsta otuđenja. Postavljena zabrana obvezuje jedino vlasnika koji ju je postavio I jedino u odnosu prema određenoj osobi kojoj se tako obvezao. Da bi zabrana otuđenja i/ili opterećenja djelovala prema trećima (apsolutno) potrebno je da se kumulativno ispune dvije posebne pretpostavke: 1. Da je zabrana osnovana u korist bračnog druga, djeteta, roditelja, posvojenika ili posvojitelja 2. Da je upisana u zemljišnu knjigu, odnosno u javni registar u koji se stvar za koju je zabrana određena mora upisati kako bi se mogla steći (motorna vozila..) Vlasnik može svojim očitovanjem volje ograničiti svoje pravo vlasništva kakvim uvjetom ili rokom. Može to učiniti bilo kada. Uvjetovanje prava vlasništva redovito služi kao sredstva za osiguranje ispunjenja neke tražbine. Moguće je ugovoriti pridržaj prava vlasništva u kojem će se slučaju pravo vlasništva prigodom prijenosa 39

Ako je stvar već nečija. To će u pravilu djelovati samo relativno. Pravni posao kojim se prenosi vlasništvo POKRETNINA može biti jednostran ili dvostran. Stjecanje je uređeno po tradicijskom načelu stjecatelj će vlasništvo pokretne stvari steći na temelju valjanog pravnog posla dotadašnjeg vlasnika stvari.net na drugu osobu ograničiti kakvim suspenzivnim uvjetom. kojim on stjecatelju prenosi svoje pravo vlasništva te pokretnine. izvršen je onaj zakonom određeni čin kojim otuđivatelj (dotadašnji vlasnik) prenosi stjecatelju svoju vlast na stvari I ovaj je prima Stjecatelj stječe pravo vlasništva tek kad su kumulativno ispunjene sve zakonom određene pretpostavke stjecanja. to je ispravan način (modus) stjecanja prava vlasništva na pokretnoj stvari kada se to pravo stječe na temelju pravnog posla. Sposobnost predmeta da se na njemu stekne pravo vlasništva 2. tako što će mu ona biti predana u samostalan posjed.www.pravokutnik. nije ga moguće osnovati izvođenjem iz nekog drugog stvarnog prava. Apsolutno će djelovati ako je upisano u zemljišnu knjigu. OPĆE PRETPOSTAVKE svakog stjecanja prava vlasništva su: 1. Onaj tko stvar otuđuje treba biti vlasnik stvari koju otuđuje. odnosno u javni registar u koji se stvar mora upisati da bi se stekla. mora objektivno postojati I biti valjan. Moguć je I prijenos prava vlasništva radi osiguranja  prijenos vlasništva na vjerovnika uz ograničenje raskidnim uvjetom. GLAVA 7. kao I svim teretima te stvari. ali I sa svim ograničenjima tog prava vlasništva (zakonskima. on je stekao stvar sa svim stvarnim pravima koja postoje u korist te stvari. tada pravo vlasništva može prijeći (ako su ispunjene sve pretpostavke za to) s jednog subjekta na drugi – otuđivanjem ili nasljeđivanjem u širem smislu. između vlasnika I onoga kome se on obvezao. Sposobnost stjecatelja da stekne pravo vlasništva na tom predmetu 3. usmjeren na prijenos prava vlasništva određene pokretnine s otuđivatelja (prenositelja) na stjecatelja (u cijelosti ili djelomično) te da je to pravni posao vlasnika pokretnine. mora biti kauzalan . ali I onima koje je prednik uspostavio pravnim poslom). kako opće tako I posebne. Time što je na stjecatelja prešlo pravo vlasništva. Pravni temelj za to da taj stjecatelj na tom predmetu stekne pravo vlasništva – u našem pravnom poretku to mogu biti: a) Pravni poslovi kojima je cilj stjecanje prava vlasništva b) Odluke vlasti (sudske ili upravne) usmjerene na stjecanje prava vlasništva c) Nasljeđivanje d) Neposredno zakon – činjenice zakonom određene kao pretpostavke stjecanja tih prava STJECANJE STVARI U VLASNIŠTVO NA TEMELJU PRAVNOG POSLA Takvo stjecanje je derivativno te je za njega potrebno da se ispune I posebne pretpostavke: 1. STJECANJE PRAVA VLASNIŠTVA Osnovati se pravo vlasništva može samo tako što će određena osoba originarno steći to pravo glede određene stvari. Da je to vlasništvo s dotadašnjeg vlasnika na stjecatelja preneseno na zakonom određeni način za stjecanje vlasništva na temelju pravnog posla (modus adquirendi) tj. Predaja je izvršena tek kada je stvar prešla iz samostalnog posjeda dotadašnjeg vlasnika u samostalni posjed 40 . Da pravni temelj (titulus adquirendi) za takvo stjecanje vlasništva postoji kao valjani pravni posao. u granicama svoje ovlasti da raspolaže tom stvari 2.

eventualno ograničeno) na stjecatelja. Ostali mogu samo stavljati obveznopravne zahtjeve otuđivatelju. Prijenos vlasništva zbit će se u trenutku kada je stjecatelju prenesen samostalan posjed stvari na temelju vlasnikovog pravnog posla. a stekao ju je u vlasništvo na temelju nasljeđivanja ostavitelja 2. Može se dogoditi da je s dotadašnjim vlasnikom neke pokretnine više osoba. Moguće je da su se glede svake od tih osoba ispunile sve pretpostavke stjecanja prava vlasništva. odnosno posjednikom-vlasnikom (suvlasnikom. Stjecatelj je sklopio pravni posao usmjeren na prijenos vlasništva te pokretnine koji je naplatan 4. osim ako je drukčije određeno zakonom. utvrđenim pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju 41 .www.pravokutnik. stjecatelj im ne duguje nikakvu naknadu. a 2. odnosno osobe putem koje je on tu pokretninu posredno posjedovao. ako su glede nje ispunjene I ostale pretpostavke stjecanja (prior tempore. Provodi se na temelju rješenja o ovrsi koje donosi sud na zahtjev stjecatelja kao ovrhovoditelja. Prijenos može biti I odgođen. na predaju ga se može siliti putem suda  ovršna predaja stvari. ali cijelo pravo vlasništva te stvari može steći samo jedna. Ne učini li to. sklopilo valjane pravne poslove usmjerene na to da njegovo pravo vlasništva te stvari prijeđe na njih. S posjednikom-nevlasnikom te pokretnine. Pravni poretci štite I povjerenje onih koji u pravnom prometu postupaju s povjerenjem u istinitost onoga što je utvrđeno u pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju. ako su ispunjene zakonom određene pretpostavke: 1. Stjecanje prava vlasništva na temelju pravnog posla je izvedeno stjecanje. Predmet stjecanja je pokretnina koja je nasljednikova. Vlasnik treba stvar dobrovoljno predati u samostalan posjed kako bi ispunio svoju obvezu. neposrednog posjeda 6. osim onih za koja je stjecatelj znao da postoje. Stjecanje vlasništva temeljem pravnog posla ne utječe na prava trećih koja postoje na stvari. izašla bez ili protiv njegove volje (nije mu bila ukradena. ili je to morao znati u času kad je stjecao vlasništvo. Predmet stjecanja je pokretnina. Stekla ga je ona od njih kojoj je pokretnina prvoj bila predana u samostalan posjed. Pravo vlasništva pokretnine steći će na temelju zakona od tobožnjeg nasljednika osoba kojoj se bez njezine krivnje izjalovilo stjecanje na temelju pravnog posla. ako su ispunjene sve pretpostavke stjecanja.net stjecatelja dvostranim činom predaje tog posjeda stvari. potior iure!). S tobožnjim ostaviteljevim nasljednikom. zajedničkim vlasnikom) koji nije bio ovlašten tako pravo raspolagati njome 3. ako su ispunjene zakonom određene pretpostavke: 1. I to takvo da ono pravo vlasništva koje je bilo kod otuđivatelja prelazi (cijelo ili djelomično. ako je dotadašnji vlasnik pridržao pravo vlasništva do ispunjenja nekog uvjeta ili isteka nekog roka. Pravo vlasništva pokretnine steći će na temelju zakona od nevlasnika osoba kojoj se bez njezine krivnje izjalovilo stjecanje pokretnine na temelju pravnog posla. ali neovisno jedna od druge. Stjecatelju je na temelju tog pravnog posla stvar predana u samostalan I neposredan posjed 5. Stjecatelj je postupao u dobroj vjeri prilikom sklapanja posla I primanja samostalnog. poslujući s osobom za koju je u tom rješenju utvrđeno da je ostaviteljev nasljednik. Pokretnina koja mu je predana nije iz posjeda svojeg pravog vlasnika. niti ju je izgubio ili zametnuo) Takvim stjecanjem prestaju I sva prava trećih koja su teretila tako stečenu stvar.

Ako nekretnina koja se stječe nije upisana u zemljišnu knjigu. Pravni posao mora biti u pisanom obliku. Stjecanje vlasništva nekretnine na temelju pravnog posla je izvedeno stjecanje. to će se zabilježiti u zemljišnoj knjizi. Stjecatelju je na temelju tog pravnog posla ta pokretnina predana u samostalan posjed 5. eventualno ograničeno) na stjecatelja. Da bi onaj tko je vlasnik nekretnine mogao prenijeti svoje pravo vlasništva. jer nije znao da utvrđenje u pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju nije istinito glede osobe od koje je stjecao Posebne pretpostavke stjecanja prava vlasništva na NEKRETNINAMA su: 1. Nakon što bude doneseno rješenje o ovrsi. odnosno u slučaju da nekretnina nije upisana – polaganje odgovarajuće tabularne isprave u sud. usmjeren na prijenos otuđivateljevog prava vlasništva određene nekretnine na stjecatelja te je to pravni posao vlasnika nekretnine. zakonom je predviđeno da se umjesto upisa predaju u sud isprava podobna za upisivanje prava (tabularna isprava). što ima I funkciju I djelovanje upisa u zemljišnu knjigu. Stjecatelj može steći pravo vlasništva nekretnine samo upisom protiv knjižnog prednika. prelazi (cijelo ili dio. polaganje takve tabularne isprave u sud imat će učinak uknjižbe. kojim on stjecatelju prenosi svoje pravo vlasništva te nekretnine.pravokutnik. a dotadašnji vlasnik to prestaje biti. potrebno je I da on bude upisan u zemljišnu knjigu kao vlasnik te nekretnine (knjižni vlasnik) ili da. Ako je pravni posao napravljen u pisanom obliku no nema osobine tabularne isprave sud neće moći dopustiti upis u zemljišnu knjigu na temelju isprave koja ne zadovoljava barem opće pretpostavke za upis. kojim pravo vlasništva koje je bilo kod otuđivatelja. Za upis stjecateljeva prava u zemljišnu knjigu potrebna je tabularna isprava koja zadovoljava opće I posebne pretpostavke za uknjižbu. Da je izvršen čin koji je zakonom određeni način stjecanja nekretnine na tom pravnom temelju upis stjecateljeva prava vlasništva u zemljišnu knjigu. njegovu će privatnu ispravu zamijeniti odgovarajuća ovršna isprava.net 3. svrha je da vjerovnik-ovrhovoditelj koji nema založno pravo. u granicama svoje ovlasti da raspolaže tom stvarju 2. dakle oblikovan u ispravu. stjecatelj je pravni sljednik otuđivatelja.www. treba joj omogućiti upis njezina prava vlasništva u zemljišnu knjigu. ako nije upisan u zemljišnu knjigu (izvanknjižni vlasnik). Ona treba zadovoljavati barem opće pretpostavke za upis. stekne pravo namirenja iz vrijednosti te nekretnine. bude u poziciji da može omogućiti upis stjecateljevog vlasništva protiv one osobe koja je neistinito upisana u zemljišnu knjigu kao da je ona vlasnik. a ako osim toga zadovoljava I posebne pretpostavke za uknjižbu. Stjecatelj je sklopio pravni posao usmjeren na prijenos vlasništva te stvari koji je naplatan 4. pravo vlasništva će steći osoba glede koje se prvo ispune sve opće I posebne pretpostavke stjecanja tog prava. Vlasnik koji se valjano obvezao da će prenijeti neku svoju nekretninu u vlasništvo druge osobe. Uknjižbom stjecateljevog vlasništva u zemljišnoj knjizi stjecatelj postaje vlasnikom nekretnine. pa će od njega ishoditi da donese rješenje o upisu vjerovnikovog vlasništva u zemljišnu knjigu. Predbilježbom stjecatelj postaje vlasnikom pod uvjetom naknadnog opravdanja. Ne učini li to dobrovoljno. Temeljem te ovršne isprave vjerovnikstjecatelj će predložiti upis zemljišnoknjižnom sudu. Kao pravni temelj postoji valjani pravi posao. dakle ona koja je na temelju vlasnikova pravnog 42 . Stjecatelj je postupao u dobroj vjeri. U slučaju višestrukog ugovaranja.

Osoba kojoj je bivši vlasnik otuđio nekretninu I predao joj je u samostalan posjed. Stjecatelj je stekao pravo vlasništva nekretnine upisom u zemljišnu knjigu 43 . ali stjecatelj po izričitoj zakonskoj odredbi stječe nekretninu kao od njezina vlasnika. Postoji mogućnost da se upis stjecateljevog vlasništva pobije.www. pravi vlasnik može putem suda zaštititi svoje povrijeđeno pravo vlasništva. Ako bi onaj tko je stjecao od knjižnog vlasnika-nevlasnika upisao u zemljišnoj knjizi svoje pravo vlasništva. dakle s istim pravnim posljedicama kao da je stječe temeljem pravnog posla. to stjecanje ne utječe na prava trećih na odnosnoj stvari. iako to nije. Upis stjecateljevog prava vlasništva nije izbrisano zbog nevaljanosti (zbog mogućnosti da se zbiljski vlasnik posluži brisovnom tužbom)  neistinito upisani vlasnik ne stječe pravo vlasništva putem povjerenja u zemljišne knjige dokle god postoji mogućnost da mu zbog nevaljanosti bude izbrisan upis vlasništva u zemljišnoj knjizi Ovo jest stjecanje na temelju zakona. U zemljišnu knjigu je upisano stjecateljevo pravo vlasništva nekretnine 5. Pravni poredak štiti one koji su u pravnom prometu postupali s povjerenjem u zemljišne knjige. slobodne od svih onih tuđih prava. Zaštitu povjerenja u istinitost zemljišnih knjiga pravni poredak pruža jedino trećim stjecateljima. ishodivši brisanje tuđeg neistinitog upisa (brisovnom tužbom). tereta I ograničenja koja nisu upisana u zemljišnu knjigu premda bi to mogla biti. Zaštita koju zakon daje onima koji stječu nekretninu pouzdajući se u potpunost stanja u zemljišnoj knjizi sastoji se u tome da će stjecatelj. Predmnijevat će se da je vlasnik onaj tko je neistinito upisan kao da je vlasnik. ispune li se zakonom određene pretpostavke. niti je morao znati. zahtijevajući brisanje njegovog upisa vlasništva I uknjižbu u svoju korist.pravokutnik. budući da se na temelju zakona smatra da zemljišna knjiga potpuno I istinito odražava činjenično I pravno stanje. Pretpostavke za to su: 1. Stjecatelj je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige prilikom sklapanja posla I prigodom stavljanja zahtjeva za upis svoga prava 4. a stjecatelj za njih nije znao. Rok je tri godine od kada je izvršen upis čije se brisanje traži. Stoga. Ne štiti neposrednog neistinitog stjecatelja tj. Pretpostavke stjecanja prava vlasništva temeljem povjerenja u istinost zemljišnih knjiga su: 1. povrijedio bi time pravo vlasništva pravog vlasnika nekretnine. ako je on u trenutku kad je sklopio pravni posao s otuđivateljem znao da je taj već ranije valjanim pravnim poslom usmjerenim na prijenos vlasništva te nekretnine raspolagao njome u korist druge osobe te joj predao tu nekretninu u samostalan posjed. onoga koji je prvi bio neistinito upisan kao stjecatelj tog prava. Zaštita se pruža I onima koji su u dobroj vjeri dalje stjecali tu nekretninu. u neprekidnom nizu singularnih I univerzalnih sukcesija. Zaštita povjerenja u istinitost zemljišnih knjiga je potrebna onima koji u dobroj vjeri stječu pravo vlasništva (ili drugo knjižno pravo) na/glede određene nekretnine od onoga tko je u zemljišnoj knjizi upisan kao da je ona vlasnik te nekretnine.net posla prva zatražila upis. ali I njima je pruža jedino ako su postupale u dobroj vjeri. Stjecatelj je s osobom koja je neistinito upisana kao vlasnik sklopio pravni posao (naplatan ili besplatan) usmjeren na stjecanje prava vlasništva nekretnine (cijelog ili dijela) 3. onima koji su vlasništvo nekretnine stjecali od neistinitog vlasnika. steći vlasništvo nekretnine. ima pravo pobijati upis vlasništva nepoštenog stjecatelja kvazibrisovnom tužbom. čemu je udovoljeno. Objekt stjecanja je nekretnina 2.

nije znao. dakle odluka kojom se odlučuje da će vlasnik određene stvari postati osoba koja to do tada nije bila (ili ne sama već sa drugim subjektima). teretima I ograničenjima koja su u trenutku njegova stjecanja bila upisana u zemljišnoj knjizi. Tuđa prava. Stjecatelj se prigodom stjecanja u dobroj vjeri oslanjao na potpunost zemljišne knjige tj. U našem pravnom poretku. posebnim zakonom ili prava koja po naravi stvari ne mogu dalje postojati. Nije potrebna predaja pokretnine. iako su mogla biti upisana u zemljišnu knjigu. postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige. odnosno na temelju povjerenja u zemljišnu knjigu 3. u obliku druge nekretnine ili u novcu.pravokutnik. koja se provodi aktom javne. tereti I ograničenja. Na ovaj način vlasništvo se stječe izvorno. Vlasništvo se stječe derivativno I načelu ne utječe na prava trećih osoba koja su do tada teretila stvar. niti upis stjecateljevog prava vlasništva u zemljišne knjige (osim ako je propisano zakonom)  pravo vlasništva se stječe u trenutku pravomoćnosti odluke suda odnosno konačnosti odluke druge vlasti. upravne vlasti u općem interesu da se vlasništvo zemljišnih čestica na nekom 44 . Vlasništvo stečeno na ovaj način ne može se suprostaviti pravu onoga koji je.www. Stekao ga je time što je ono na nj prešlo na temelju pravnog posla. Na temelju odluke vlasti kojom je određeno potpuno izvlaštenje. Komasacija je oduzimanje zemljišta na nekom području. već I nastanak novog  korisnik izvlaštenja stječe pravo vlasništva na onoj stvari koja je predmet izvlaštenja. nekretnina na zaštićenom području kao I nekretnina ili pokretnina koja je kulturno dobro. nisu bila u nju upisana. Javna vlast je pod određenim pretpostavkama ovlaštena odrediti konfiskaciju  prisilno I bez naknade oduzimanje u korist RH prava vlasništva što ga neki pravni subjekt ima u pogledu neke stvari. a odluka upravne vlasti konačna.net 2. čime će prestati pravo vlasništva koje je do tada postojalo. jedino ako je to određeno odlukom koja je temelj stjecanja prava vlasništva. Sudska odluka treba biti pravomoćna. Pravni temelj je odluka nadležne upravne vlasti donesena u postupku izvlaštenja  rješenje o izvlaštenju koji je prihvaćen prijedlog za potpuno izvlaštenje određene nekretnine. niti je s obzirom na okolnosti morao znati za izvanknjižno postojanje na nekretnini tuđih prava. a I onima koji postoje na temelju zakona a ne upisuju se u zemljišnu knjigu. određuje se rješenjem o izvlaštenju. tereta ili ograničenja Ako su te pretpostavke ispunjene. STJECANJE STVARI U VLASNIŠTVO NA TEMELJU ODLUKE SUDA ILI DRUGE NADLEŽNE VLASTI Za stjecanje prava vlasništva na temelju odluke suda ili druge javne vlasti potrebno je da sadržaj te odluke (njezine izreke) bude takav da određenom subjektu daje pravo vlasništva određene stvari. Pravni temelj može biti samo kondemnatorna odluka koja je usmjerena na promjenu dotadašnjeg prava vlasništva određene stvari. dogodit će se ne samo prestanak dotadašnjeg prava vlasništva predmeta izvlaštenja. neupisanima ako je za njih znao ili morao znati. Pravila o izvlaštenju na odgovarajući se način primjenjuju I na stjecanje prava vlasništva izvlaštenjem kulturnog dobra I stvari koja je proglašena za prirodnu vrijednost. niti je iz knjige vidljivo da je sudu predložen njihov upis 4. Prijašnji vlasnik (izvlaštenik) ima pravo na naknadu. predmet izvlaštenja može biti: nekretnina (radi izgradnje objekta ili izvođenja radova). u dobroj vjeri upisao svoje pravo vlasništva na nekretnini prije njega. stjecatelj je upisom svog prava vlasništva nekretninu stekao opterećenu samo onim tuđim pravima. Stjecatelj je ovlašten naknadno ishoditi upis u zemljišne knjige.

Nasljednik je stekao pravo vlasništva svake pojedine ostaviteljeve stvari po sili zakona samim time što je zbog ostaviteljeve smrti naslijedio ostavitelja. Umre li neka osoba. niti nasljeđivanjem te da su te pretpostavke ispunjene. PRISVOJENJE (OKUPACIJA) je stjecanje prava vlasništva na temelju zakona. Ono je derivativno stjecanje. stjecanje priraštaja stvari. još I da je dotadašnji vlasnik umro. ZN dodaje I stjecanje vlasništva izdvajanjem iz ostavine. Stjecatelj je u pogledu te stvari izvršio čin prisvojenja 45 . pored općih pretpostavki stjecanja. Prepostavke stjecanja prava vlasništva nasljeđivanjem u užem smislu su. Posebne pretpostavke ovakvog stjecanja su: 1.www. STJECANJE STVARI U VLASNIŠTVO NA TEMELJU ZAKONA Pravo vlasništva će se stjecati na temelju zakona u slučajevima kada stjecanje ne nastupa na nekom drugom pravom temelju. Svaki će od suvlasnika steći u vlasništvo ono što je tom odlukom određeno. pored općih pretpostavaka stjecanja prava vlasništva. još I da je taj pravni temelj stjecanja nasljeđivanje dotadašnjeg vlasnika. STJECANJE STVARI U VLASNIŠTVO NA TEMELJU NASLJEĐIVANJA (SVEOPĆEG SLJEDNIŠTVA) Da bi se pravo vlasništva steklo na temelju sveopćeg sljedništva treba.net području preraspodjeli tako da se zemljište na tom području može što bolje iskorištavati za poljoprivrednu proizvodnju. Zakon određuje te pretpostavke apstraktnim normama. a ostaju I dalje sva stvarna prava koja su drugim osobama pripadala na stvari glede koje je suvlasništvo razvrgnuto. a to je da je pravni temelj stjecanja zakonom određene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva u slučajevima kada ga se ne stječe ni na temelju pravnog posla. ZV razlikuje slijedeće temeljne skupine: stjecanje prisvojenjem I nalazom. dakle bez ikakvog čina uspostavljanja stjecateljeve vlasti na stvari.pravokutnik. ni odluke suda ili tijela druge javne vlasti. stjecanje dosjelošću. a vlasništvo pokretnina općina/grad u kojem je ostavitelj imao prebivalište. da je stvar u sastavu njegove ostavine te da je stjecatelj smrću dotadašnjeg vlasnika stekao nasljedno pravo pa je njegov nasljednik. Uz opće pretpostavke. ne postoji kontinuitet između novoosnovanog (stjecateljevog) I dotadašnjeg (tuđeg) prava vlasništva. potrebno je I ispunjenje još nekih posebnih. Prava vlasništva nekretnina stječu općine/gradovi na čijem se području nekretnine nalaze. a nitko ne bude njezinim nasljednikom kao sveopći sljednik javlja se općina odnosno grad određena zakonom. Vlasništvo se stječe izvorno. Ako je do tada na toj stvari postojalo nečije pravo vlasništva. ono je apsolutno prestalo. Pravila o stjecanju prava vlasništva na temelju zakona mogu se po njihovoj srodnosti svrstati u skupine. ima jednak položaj kao da su ostaviteljevi nasljednici. stjecanje pretvorbom prava na stvarima u društvenom vlasništvu u pravo vlasništva. Svaki od suvlasnika stječe pravo vlasništva izvođenjem tog prava iz dotadašnjeg suvlasništva. Nije potrebna predaja pokretnine ili upis u zemljišnu knjigu. dakle da su ispunjene sve one zakonske pretpostavke pod kojima određena osoba postaje sveopćim pravnim sljednikom dotadašnjeg vlasnika stvari. Odluka kojom je sud odlučio o razvrgnuću suvlasništva pravni je temelj stjecanja prava vlasništva. I to time što će mu se pokretnine predati u samostalan posjed a nekretnine upisati u zemljišnu knjigu. pravo vlasništva se stječe na temelju samog zakona (ipso iure). uzimanjem u samostalni posjed određene stvari s namjerom da ju se prisvoji. osim onih za koje je to određeno rješenjem o razvrgnuću suvlasništva.

Stjecatelj (prisvojitelj) je sposoban da prisvojenjem stekne tu stvar u svoje vlasništvo Čin prisvojenja je čin uzeća stvari u samostalan posjed s namjerom da se time stekne vlasništvo stvari. koje ovlašćuje svog nositelja na to da određene stvari stekne prisvojenjem (nije stvarno pravo – ne daje nikakvu pravnu vlast na stvari). ali namijenjena tome da se iz nje izdvaja I izdvojeno prisvaja – mogu se stjecati jedino na temelju I u granicama ovlasti koju za to daje zakon ili dopuštenje izdano na temelju zakona (koncesija. sposobne da budu predmetom prava vlasništva (morska voda stavljena u bocu) c) Napuštene stvari (res derelictae) – postale su ničije time što ih je dotadašnji vlasnik napustio. odrekavši se time svojeg prava vlasništva. derivativno stjecanje (iznimka od pravila da se na temelju zakona vlasništvo stječe izvorno) b) Napušteni suvlasnički dijelovi pokretnine – prirasta dijelovima ostalih suvlasnika razmjerno njihovim suvlasničkim dijelovima c) Napuštena kulturna dobra – vlasnikom postaje RH NALAZ izgubljene stvari je jednostrani čin uzeća neposrednog posjeda tuđe izgubljene stvari (pokretnina u nečijem vlasništvu koju nitko nema u svojoj faktičnoj vlasti. ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. iako je sposobna da to bude. jedino ničije pokretnine!! 2.). Ničije stvari imaju tri kategorije: a) Izvorno ničije stvari – one koje nikad nisu bile ni u čijem vlasništvu b) Stvari nastale izdvajanjem iz općeg dobra – zasebne stvari. Potrebno je da stjecatelj ima pravo na prisvojenje može ga dati zakon. osim što mora zadovoljavati pravni I naravni kriterij za stjecanje u vlasništvo. Mora se odrediti koja je pravna sudbina napuštenih stvari koje se ne može prisvojenjem steći u vlasništvo: a) Napuštene nekretnine I njihovi idealni dijelovi – na temelju zakona prelazi u vlasništvo RH. Opća sposobnost za stjecanje prisvojenjem podudara se s općom sposobnošću stjecanja prava vlasništva. Pravo na prisvojenje je preobražajno pravo nastanka.www. U javnom vlasništvu. Ničija stvar (res nullius) – nije u vlasništvu ni jedne osobe. mora biti: 1.pravokutnik. Za stjecanje prisvojenjem onih stvari koje su samo ograničeno sposobne da ih se stekne prisvojenjem potrebno je još I da stjecatelj ima posebnu sposobnost stjecanja tih stvari prisvojenjem  imaju je osobe koje imaju odgovarajuću dozvolu za pribavljanje odnosno uporabu tih stvari. Mogu se I prisvajati stvari u vlasništvu RH I jednica lokalne uprave I samouprave. napustio je samostalni posjed stvari te njegova volja da se odrekne vlasništva mora biti implicirana U obzir za stjecanje prisvojenjem dolaze ničije stvari I njihovo prisvojenje je svakom slobodno. onaj tko ima to pravo moći će činom odvajanja I ujedno prisvojenja (uzimanja u svoj samostalni posjed s namjerom prisvajanja) steći prisvojenjem vlasništvo one stvari koja je nastala odvajanjem. a izašla je iz takve vlasti svog dotadašnjeg posjednika bez njegove volje. ili na zakonu utemeljeni akt nositelja prava vlasništva stvari u javnom vlasništvu.net 2. Stvar je sposobna da bude stečena u vlasništvo prisvojenjem 3. Ničiji suvlasnički dijelovi ne mogu se steći prisvojenjem. odobrenje I sl. Stvar sposobna da se stekne prisvojenjem. Prisvojenjem se ne može steći tuđe!! U slučaju dvojbe je li neka stvar nečija ili ničija predmnijeva se da je ničija. 46 .

Pravo na nalazninu ga ovlašćuje da potražuje nalazninu u iznosu od 10 % od prometne vrijednosti procjenjive stvari. tada su obojica (su)nalaznici. Nalaznik je dužan bez odgađanja obavijestiti najbliži dostupni nalazni ured. nego su samostalni dijelovi te pokretnine. nalaznik mu je mora vratiti zajedno sa svim dobivenim koristima (po odbitku nužnih troškova). Blagom se smatraju novac. Za nalaznika blaga nastaje dužnost da blago koje je našao uzme u posjed za RH tj. Pokretnine koje se skrivene u nekoj drugoj pokretnini nisu blago. čime će blago doći u posredan I samostalan posjed RH. čuvati je za onoga tko ju je izgubio iz posjeda te poduzeti sve mjere radi očuvanja stvari. te mu izručiti naplaćenu nalazninu. nalazni ured je dužen pisano obavijestiti nalaznika. koje su tako dugo bile skrivene u nekoj nekretnini da se njihov vlasnik više ne može utvrditi. nalazni ured će mu predati stvar (zajedno s koristima) ili iznos dobiven njezinom prodajom (zajedno s kamatama). koristi. ili najbližem nalaznom uredu (predat će je osobno ili putem osobe u čijim ju je prostorijama. stvar će se prodati na javnoj dražbi a dobiveni novac položiti u sud. sposobnost objekta I subjekta za stjecanje dosjelošću) Poštenje nalaznikovog posjeda prosuđuje se po posebnom kriteriju  uzima se da je nalaznik pošten posjednik stvari koju je bio našao I koja mu je potom predana u posjed ako ne zna niti bi morao znati čija je nađena stvar. njegovo trajanje u zakonom određenom vremenu. Pravo vlasništva blaga stječe se na temelju zakona. samo pokretnine koje su zadržale svoju samostalnost. ili onaj tko je vlasnik stvari. dragocjenosti I druge pokretne stvari od vrijednosti. NALAZ blaga je čin uzeća stvari u posjed (aprehenzije). ipak. pripadaju mu prava I terete ga dužnosti nalaznika. što uključuje I objavu oglasa o nalazu stvari. Ako je netko izgubljenu stvar prvi opazio I za nju se mašio (napravio radnju usmjerenu na uzeće stvari u posjed). Nalaznik ima na temelju zakona pravo na naknadu nužnih troškova koje je imao u vezi s nađenom stvari I pravo na nalazninu. Bezuspješni protek jednogodišnjeg roka od objave oglasa o nalazu izgubljene stvari. javi li mu se onaj tko je tu stvar izgubio. zametnuta ili sakrivena). na nalazninu imaju pravo sve osobe koje su zajedno pronašle izgubljenu stvar I to na jednake dijelove. ali je tu stvar drugi prije njega dohvatio. onaj koji je blago opazio treba to blago uzeti u svoj neposredan I nesamostalan posjed. Čim mu ovaj to naredi. Nalaznikova prava I dužnosti pripadaju onome koji je izgubljenu stvar uzeo u posjed.net izgubljena je. a I da svoj posjed toga štiti od bilo čijih samovlasnih zahvata. oboje su njegova potraživanja od osobe kojoj je vratio stvar. a do tada poduzeti mjere koje su nužne da blago 47 . Javi li se onaj tko je stvar izgubio ili njezin vlasnik. prijevoznom ili sličnom sredstvu našao). te dokaže to svoje svojstvo. Nalaznik je dužan izgubljenu stvar bez odgađanja predati onome tko ju je izgubio. Nalaznik će nađenu stvar steći u vlasništvo ako se. Nalaznik je onaj tko je izvršio čin uzimanja tuđe izgubljene stvari u posjed. Ako je stvar pokvarljiva. Nalazni ured dužan je primiti u polog nađenu stvar. Pošto nalazniku bude predana u posjed nađena stvar on je u prilici da tu stvar za sebe rabi. pored općih. On je zakonit I istinit samostalni posjednik predane mu stvari. ili su za njezino čuvanje ili održavanje potrebni troškovi narazmjerni njenoj vrijednosti. pa se predmnijeva da su u vlasništvu one osobe koja je vlasnik cijele pokretnine u kojoj su skriveni.www. nalaznik je dužan to blago predati u posjed nalaznom uredu. stvara za nalaznika priliku da stekne nađenu stvar (isprva u posjed a potom možda I u vlasništvo).pravokutnik. ispune I dvije posebne pretpostavke: a) Da je ispunio sve zakonske dužnosti nalaznika b) Da su se ispunile sve pretpostavke za stjecanje stvari u vlasništvo putem dosjelosti (posjed određene kvalitete. ili njezinom vlasniku (ako može saznati tko je to I nije mu teško dostupan). O tome da je stvar predana osobi koja je dokazala da joj stvar pripada.

ako je propala stvar koja je bila predmet nečijeg prava vlasništva. a druga je postala njezinim dijelom. kojim se stvari sjedinjuju tako što se jedne drugima pripajaju (adiunctio.net ne bi propalo. kao što bi nalazni ured predao nalazniku stvar u posjed. pomiješa ili smiješa sa svojima. posrijedi je prirastanje sporedne stvari glavnoj (accesio). te da nalazniku I vlasniku nekretnine odmah preda nađeno blago u samostalan (su)posjed. nastao je priraštaj vlasnikove stvari. ako se od vlasnikove stvari nešto odvojilo u novu stvar. Država ima pravo abandona  ovlaštena je osloboditi se svojih obveza tako da se odrekne stečenog prava vlasništva blaga. a sjedinjene se stvari mogu vratiti u prijašnje stanje. on nema pravo na naknadu svojih nužnih troškova niti na svoj dio nagrade (cijela pripada drugom nalazniku). Svakom od njih pripada pola te naknade. Opće je načelo da se nešto tuđega može steći u vlasništvo samo na valjanom pravnom temelju za to stjecanje. sjedini. odnosno može li se uspostaviti ono stanje stvari koje je postojalo prije njezine prerade. STJECANJE PRIRAŠTAJA STVARI U VLASNIŠTVO .pravokutnik. s odgovarajućim pravnim posljedicama. no nikad veća od vrijednosti nađenog blaga. Ali. a I vlasnik nekretnine u kojoj je blago nađeno imaju pravo na naknadu nužnih troškova koje je svaki od njih imao u vezi s nalazom blaga I nađenim blagom te pravo na primjerenu nagradu. bilo oštećeno ili otuđeno. Vanjski priraštaj vlasnikove stvari je ono što je tuđega došlo izvana I sjedinilo se s vlasnikovom stvari. jedne s drugima pomiješaju (commixtio) ili se smiješaju u jedno (confusio). bilo da je taj čin prirodni događaj ili ljudska radnja (namjerna ili nenamjerna). Unutrašnji priraštaj vlasnikove stvari je ona stvar koja proizlazi iz te stvari. pa se činom odvajanja od nje osamostaljuje u novu stvar. Zakon daje pravni temelj za stjecanje vanjskog priraštaja jedino u pogledu onog vanjskog priraštaja koji je trajan. nastaje činom odvajanja od vlasnikove stvari. ovisno o tome može li se I smije li se razdvojiti ono što se sjednilo. bilo unutarnji. bilo vanjski. nego će mu to pripasti samo ako ima valjani pravi temelj za 48 . ili se s njom nešto tuđega sjedinilo. pa tko tuđe stvari preradi. Ona bi trebala biti barem onolika koliko bi bila nalaznina za nađenu tuđu stvar. Ako nema pravnog temelja za stjecanje onoga što se sjedinilo. No. sjedinjenje u užem smislu).www. Naknadu nužnih troškova I nagradu dužna im je na temelju zakona platiti RH. tada više ne može postojati ni to pravo vlasništva. Sjedinjenje s tuđom stvari može biti privremeno ili trajno. izgubivši time svoju dotadašnju samostalnost. ako je netko od njih pokušao zatajiti nalaz blaga. pa je stvarnopravni učinak apsolutni prestanak tog prava vlasništva. Nalazni ured je dužan primiti u polog nađenu stvar I čuvati je te objaviti oglas o nađenom blagu. Unutrašnji priraštaj vlasnikove stvari je od nje odvojeni plod ili od nje odvojeni sastavni dio koji se osamostalio u novu stvar. Sjedinjenje može biti takvo: a) Tuđa stvar je prirasla vlasnikovoj I tako postala njezinim sastavnim dijelom – vlasnikova stvar zadržava svoj dotadašnji identitet dok ga gubi tuđa stvar koja joj je prirasla b) Tuđa stvar se s vlasnikovom sjedinila u novu stvar – obje gube svoj dotadašnji identitet c) Sjedinjenjem tuđeg rada s vlasnikovom stvari ta je prerađena u novu stvar obje gube svoj dotadašnji identitet Sjedinjenje stvari je rezultat fizičkog odnosno kemijskog procesa. Ako su se stvari različitih vlasnika tako sjedinile da je jedna od njih I nakon toga nastavila svoje dotadašnje samostalno postojanje. samim time još mu nije pripalo ništa tuđega. svakomu će se vratiti ono što je njegovo. Nalaznik.

stvarnopravni učinak priraštaja koji je proizvod nečijeg rada ide u prvom redu u korist proizvođača Pravo vlasništva priraštaja stječe neka osoba na temelju zakona. izgrađenima primjenom dvaju temeljnih načela: a) Načelo supstancije – pravo vlasništva veže se uz stvar koja je njegov predmet I slijedi tu stvar dok ona postoji. Jedino kada sjedinjeno nije moguće rastaviti. Mogućnost razdvajanja prosuđuje se prema faktično-gospodarskom kriteriju: da bude faktično moguće sjedinjeno rastaviti tako da opet budu samostalne stvari sve one koje su se s drugima sjedinile (odnosno vraćanje prerađene stvari u stanje kakvo je bilo prije prerade) te da ne budu nerazmjerno veliki troškovi tog rastavljanja odnosno uspostave ranijeg stanja. Nitko ga u trenutku njegova nastanka nije stekao u vlasništvo ni na kojem drugom pravnom temelju 4. ako nije što drugo ugovoreno. nego samostalni posjednik stvari. Priraštaj je trajne naravi 3. odnosno kada prerađeno nije moguće vratiti u prijašnje stanje. Stvari nastale odvajanjem od matične stvari njezin su priraštaj (unutrašnji). ne stječe onda vlasnik. a nastupaju I ostali pravni učinci koji odatle slijede. Pravni kriterij dopustivosti: iako bi se sjedinjeno moglo razdvojiti (odnosno prerađeno vratiti u prijašnje stanje). Radi se o fizičkom odvajanju do kojeg dolazi djelovanjem prirodnih sila ili ljudskim djelovanjem. Stjecanje vlasništva priraštaja uređeno je pravilima. može ih proglasiti nedopuštenima zakon ili odluka suda odnosno druge vlasti utemeljena na zakonu.pravokutnik. postoji vanjski priraštaj vlasnikove stvari koji se na temelju zakona stječe u vlasništvo. a uz to još I posebne pretpostavke: 1. Prednost ispred svih ima obveznopravni ovlaštenik kojega njegovo obvezno pravo ovlašćuje 49 . ili I jednim I drugim. pa I kada se promjeni ili uništi njen dotadašnji oblik ali preostane njezina supstancija sposobna da bude samostalnim predmetom prava vlasništva – pravo vlasništva ostaje vezano uz tu supstanciju b) Proizvodno načelo – traži da priraštaj koji je proizvod nečijeg rada pripadne u vlasništvo onome tko ga je proizveo. priraštaj je ipak trajan ako nije dopušteno razdvajanje sjedinjenog (odnosno vraćanje u prijašnje stanje). odnosno prerađeno vratiti u stanje prije prerade. Nesamostalni posjednik je stječe ako je u trenutku odvajanja bio pošteni posjednik stvari od koje se priraštaj odvojio. Nastanak priraštaja izaziva stjecanje vlasništva. Ako se sjedinjeno može I smije razdvojiti. vanjski priraštaj nije trajan (definitivan). Odvajanjem stječe pravo vlasništva odvojenog ploda ili odvojenog dijela vlasnik one stvari od koje se to odvojilo  to je unutrašnji priraštaj njegove stvari pa pripada njemu (supstancijalno načelo). ali jedino ako je u trenutku odvajanja bio u poštenom posjedu vlasnikove stvari. Pravo vlasništva unutrašnjeg priraštaja u slučaju da vlasnikovu stvar netko posjeduje (pa je on vjerojatno pridonio nastanku priraštaja).net stjecanje toga. ili to nije dopušteno. ako I kada se u njezinu korist ispunjene opće pretpostavke za stjecanje prava vlasništva. stvar postoji dok postoji njena supstancija (materija). Stvar od koje se odvajaju plodovi I dijelovi naziva se matična stvar. Da je nastao neki određen priraštaj vlasnikove stvari (unutrašnji ili vanjski) 2.www. Ispunjene su I daljnje posebne pretpostavke koje zakon traži za stjecanje one vrste priraštaja kojoj pripada taj koji je nastao STJECANJE ODVAJANJEM OD VLASNIKOVE STVARI Stjecanje odvajanjem – od neke se stvari mogu odvojiti u nove stvari njezini plodovi (fructus) I njezini dijelovi.

a stvar kojoj je ona prirasla glavnom. kao I novca u pokretninu Vrijedi sve kao I za priraštaj sporedne stvari glavnoj. uzećem u samostalan posjed. kao I prava izjednačenog s pokretninom. vlasništvo su onoga čije je to zemljište. ili ih se od tog zemljišta ne može odvojiti bez nerazmjerno velikih troškova. posjednik izvorno stječe pravo vlasništva na onome što je odvojio I uzeo za sebe. Prirastanje sporedne stvari glavnoj može biti prirastanje pokretnine pokretnini. to nikada ne mijenja njen identitet. Stvar koja je prirasla naziva se sporednom. Stjecanje ubiranjem – osobe na to ovlaštene ne postaju vlasnicima odvojenog pukim odvajanjem toga od matične stvari. STJECANJE PRIRASTANJEM TUĐE STVARI VLASNIKOVOJ Kada se dvije ili više stvari tako sjedine da jedna od njih nastavi svoju dotadašnju egzistenciju. pokretnine nekretnini te prirastanje nekretnine nekretnini. Slučajevi prirasta pokretnine tuđoj nekretnini su: 1. Ubiranje (percepcija) je čin koji u sebi ponekad sadrži I odvajanje (separatio). Prirastanjem se ne mijenja identitet glavnoj stvari. koje se moglo zbiti višom silom. a eventualno mu duguje I naknadu nanesene štete. a stjecanje vlasništva je pravna posljedica tog 50 . Izgradnja zgrade na tuđem zemljištu a) Građenje na tuđem zemljištu (inaedificatio) . odnosno novca u stvar. pretvorivši se u sastavni dio prve stvari radi se o prirastanju sporedne stvari glavnoj (akcesiji). Njihov je dotadašnji vlasnik prestao to biti. to ima dvije komplementarne stvarnopravne posljedice: pravo vlasništva glavne stvari širi se I na to što joj je priraslo. Priraštaj vlasnikove nekretnine može biti tuđa pokretnina te tuđi rad I tuđi novac uložen u vlasnikovu nekretninu. pokretnina je sporedna stvar. Vlasnik glavne stvari ne stječe priraštaj besplatno. temeljem zakona za njega nastaje obveza da bivšem vlasniku sporedne stvari naknadi korist koju ima od tog prirastanja. bez obzira na to čije je sjeme ili sadnice. Prirastanje pokretnine pokretnini – može se dogoditi u svim slučajevima u kojima se dogodi: a) Sjedinjenje takvih stvari u užem smislu riječi (fizičko sjedinjenje) b) Miješanje krutih stvari (commixtio) c) Smješanja zajedno tekućina (confusio) d) Ulaganje rada. Sijanje I sađenje na tuđem zemljištu – biljke koje puste korijenje u nekom zemljištu. no ima pravo da potražuje naknadu 2. Ono što vrijedi za prirastanje pokretnine drugoj stvari vrijedi na odgovarajući način I za ulaganje rada. I posjednici tuđe stvari imaju na temelju zakona u nekim slučajevima pravo odnošenja (ius tollendi). a druga trajno prestane postojati kao samostalna stvar. a ujedno prestaje dotadašnje pravo vlasništva na stvari koja je tim prirastanjem trajno izgubila svoju samostalnost. slučajem ili tuđim djelovanjem. te vlasnik glede granja I korijenja tuđeg drveća I ostalog raslinja koje je istrgnuo iz svog zemljišta. Prirastanje pokretnine nekretnini – ako se s vlasnikovom nekretninom nešto tuđega trajno spojilo.www. Činom uzimanja u svoj posjed s voljom da uzeto stekne za sebe. nositelj založnog prava na pokretnoj stvari koju neposredno posjeduje.zgrada je prirast zemljišta na kojem je izgrađena. Ako je trajno (definitivno) nečija stvar prirasla kao sporedna tuđoj stvari kao glavnoj.pravokutnik. To mogu biti ovlaštenik prava služnosti uporabe.net na stjecanje unutrašnjeg priraštaja stvari koja mu je na temelju tog prava dana u nesamostalni posjed. one postaju vlasnicima odvojenog baš ubiranjem tj.

Pravo vlasništva tog dijela zgrade ima onaj tko je vlasnik zemljišta na kojem je izgrađena glavnina zgrade čiji je to dio. (ne)poštenje ne igra ulogu. zgrada je njegova jer je na njegovom zemljištu. Vlasniku zemljišta pripada pravo zahtijevati uspostavu prijašnjeg stanja (o trošku graditelja) I pravo na naknadu štete. ono što se ne može odvojiti postalo je prirastanjem vlasništvo onoga čija je nekretnina. osobito kod poplava I bujica. 3. ali on ne može tražiti povratak zemljišta u prijašnje stanje. dijelova zgrada. Dok ovakvo stanje traje. neprimjetno odnosi s jednog zemljišta I taloži ga na drugom.net prirastanja. odvojivi je dio nekretnine. Zemljište je tuđe ako graditelj nije vlasnik tog zemljišta ili ako on nije isključivi vlasnik.pravokutnik. Naš pravni poredak pravi iznimku u korist poštenog graditelja u slučaju da vlasnik zemljišta nije prigodom izgradnje na njegovu zemljištu postupao pošteno. pa makar I od tuđeg materijala. Ako I kada je zgrada izgrađena na tuđem zemljištu doći će na temelju zakona do stjecanja vlasništva izgradnjom zgrade ako su za to sposobni predmet i stjecatelj. u dogradnju. U slučaju da ni graditelj ni vlasnik zemljišta nisu pošteni. svagdašnji vlasnik nekretnine čiji dio je na tuđem zemljištu. naime za slučaj da je znao da graditelj gradi na njegovom zemljištu a nije mu zabranio gradnju  pošteni graditelj stječe pravo vlasništva cijele nekretnine. u suvlasničkim. Prirastanje nekretnine nekretnini a) Naplav (alluvio) je zemljište I druge stvari koje voda postupno. otkinula od nekog zemljišta. a pitanje tko će biti vlasnik zgrade nije riješeno na nekom drugom pravnom temelju te ako su ispunjene sve posebne zakonske pretpostavke za to stjecanje. time se širi pravo vlasnika obalnog zemljišta b) Otrgnuta zemlja (avulsum) je komad zemlje koji je voda. zemljište sa zgradom ipak pripada vlasniku zemljišta. ili ispod nje. Kad vlasnik zemljišta ne zna da netko na njegovoj nekretnini gradi. ako I ukoliko je zahtjev opravdan po normama obveznog prava. a bivši vlasnik materijala ima tada samo obveznopravni zahtjev na naknadu tog materijala. nadogradnju. preuređenje ili sanaciju zgrada. pa ga je potom pripojila drugom 51 . odnosno ulaganjem svojeg ili tuđeg rada. dužan je plaćati vlasniku zahvaćenog zemljišta novčanu rentu u visini zakupnine za zahvaćeno zemljište. Ugradnja tuđeg materijala – ako je netko na svojem zemljištu izgradio zgradu. koja bi prirasla susjednom zemljištu. pa on može zahtijevati odvajanje.www. Pod zgradom se misli na zgradu u užem smislu ali I na svaki drugi građevinski objekt koji se razmjerno trajno povezao sa zemljišnom česticom na njezinoj površini. Nitko ne može steći vlasništvo nekretnine ugradnjom svojih stvari. ili novca. tada njemu pripada vlasništvo nad zgradom ali I mogućnost da zemljište vrati u prijašnje stanje (da o svom trošku sruši zgradu). Posebno su regulirane pravne posljedice izgradnje zgrade na tuđem zemljištu. zajedničkim ili tuđim nekretninama. Također ima pravo zahtijevati da graditelj otkupi cijelu tu česticu po tržišnoj cijeni. Ono što se od priraslog materijala može odvojiti bez nerazmjerno velikih troškova. b) Prekoračenje međe građenjem – dio zgrade koji je zahvatio susjedovo zemljište nije samostalna stvar. tretira se kao tuđe I ako je graditelj vlasnik zemljišta ali netko drugi ima na njemu pravo građenja. pa I dalje pripada onome čiji je bio I prije nego je uporabljen za izgradnju zgrade.

Samo se pokretnine mogu povezati u novu stvar. Vlasnici obalnih zemljišta stječu pravo vlasništva na odnosnom dijelu otoka samom činjenicom trajnog nastanka otoka. Ako se novonastalu stvar može rastaviti na sve one stvari od kojih je nastala. ali ne prestaju ona koja po svojoj naravi mogu za predmet imati naknadu na koju bivši vlasnik ima pravo . c) U vodotoku može prirodnim ili umjetnim putem nastati otok (insula in flumine nata).pravokutnik. to izaziva prestanak dotadašnjih prava vlasništva I drugih stvarnih prava na stvarima koje su se sjedinile te stjecanje vlasništva na novoj stvari. I u času kad se to dogodilo. Preraditelju. Ako je definitivno nastala nova stvar (proizvod) sjedinjenjem vlasnikove stvari (materijala) I tuđeg korisnog rada to dovodi do prestanka dotadašnjih prava na prerađenoj stvari (vlasništva ali I drugih) te do stjecanja prava vlasništva na novonastaloj stvari nenamjerno suvlasništvo. pripada pravo zahtijevati od suda odluku da uspostava prijašnjeg stanja nije dopuštena. Vlasnik nekretnine od koje je zemlja otrgnuta ovlašten je da ga u roku od godine dana za sebe odvoji od zemljišta kojem ga je voda pripojila. samim sjedinjenjem. ili će krivi suvlasnici morati isplatiti njega. Svaki od vlasnika stvari koje su se sjedinile. ako su ispunjene pretpostavke. može vratiti u prijašnje stanje. dijelovi im pripadaju prema razmjeru vrijednosti njihovih stvari I korisnog rada u času kada je od toga nastala nova stvar. STJECANJE NOVE STVARI NASTALE TUĐOM PRERADOM VLASNIKOVE STVARI Prerada je pretvaranje pokretne stvari. Ako je definitivno nastala nova stvar. U pravilu prestaju sva ograničena stvarna prava koja su teretila te stvari.net zemljištu. Svakome od njih pripada suvlasnički dio zavisno od odnosa stvari u trenutku njihova sjedinjenja  nenamjerno suvlasništvo (communio incidens). I ovdje nastaje nenamjerno suvlasništvo među preraditeljem I svima čije su stvari prerađene u novu stvar. Preraditelju pripada njegov dio jedino ako je njegov rad na sjedinjavanju bio objektivno koristan  samo ako je vrijednost nove stvari veća 52 . nego da od njih nastane nova stvar. postaju suvlasnici u razmjeru vrijednosti stvari I korisnog rada u času nastanka nove stvari. a u širinu do polovine vodotoka. Bivši vlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom. d) Napušteno korito (alveus derelictus) je korito koje je ostalo napušteno time što je vodotok prirodno ili umjetno skrenut. Bivši vlasnik stvari koji se sjedinjenjem bez svoje krivnje našao u nenamjernom suvlasništvu.www. Kadgod se vlasnikovu stvar koju je netko preradio. pa tada otok koji je trajno nastao u vodotoku pravno prirasta zemljištima koja leže duž tog otoka na obje obale po dužini zemljišta. u novu stvar preraditeljevim korisnim radom. a od obveznih prava prestaju najam I zakup. Priobalni vlasnici imaju pravo da u roku tri godine navedu tok vode u ranije korito o svom trošku. Preradi li netko više stvari različitih vlasnika u novu stvar došlo je do sjedinjenja stvari različitih vlasnika u novu stvar s elementom prerade. ima zakonsko pravo na razvrgnuće tog suvlasništva isplatom. pa voda umjesto svojim dotadašnjim koritom protječe preko zemljišta preko kojih nije do tada tekla. svaki od vlasnika sjedinjenih stvari može ishoditi rastavljanje te će se svakom vratiti što je njegovo. vlasniku će se vratiti što je njegovo. ako se to ne protivi planu regulacije vodotoka STJECANJE SJEDINJENJEM TUĐE STVARI S VLASNIKOVOM U NOVU STVAR Pokretne stvari različitih vlasnika mogu se djelovanjem prirodnih sila i/li ljudskog rada sjedniti tako da niti jedna od njih ne nastavi svoju dotadašnju egzistenciju. stekao je vlasništvo na novoj stvari. jedne ili više njih. pri čemu će o njegovoj volji ovisiti da li će on zadržati novonastalu stvar I njih isplatiti.

a to bude uspješno Zastojem tijeka roka dosjelosti ne prestaje dosijedanje. On može biti redovan I izvanredan. sljednik u posjedovanju može nastaviti dosjedati ako njegov posjed ima potrebnu kakvoću 3. Za slučaj razvrgnuća suvlasništva pravo na diobu isplatom pripada nekrivim bivšim vlasnicima stvari no ne pripada preraditelju. no na njih se ne pazi po službenoj dužnosti već samo na zahtjev ovlaštene osobe. Posebne pretpostavke za stjecanje dosjelošću su: 1. ili poduzeo neku drugu radnju pred sudom ili drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja. tada je razlika u vrijednosti rezlutat njegova korisnog rada. a I singularni sukcesor glede stvari stečene putem dosjelosti. Zahtjev se podnosi bilo u obliku tužbe upravljene na utvrđenje pravnih učinaka dosjelosti. Pravni učinci dosjelosti nastupaju ipso iure čim se ispune sve pretpostavke stjecanja putem dosjelosti. Posjed stvari neprekidno traje zakonom određeno vrijeme  rok dosjelosti. a završava istekom posljednjeg dana. Stvar je sposobna biti predmetom stjecanja u vlasništvo putem dosjelosti – stvar koju nitko ne bi mogao steći u svoje vlasništvo ne može se steći putem dosjelosti. bilo putem dosjelosti. I to posjed onakve kakvoće koju zakon traži za redovitu ili barem izvanrednu dosjelost – posjednik stvar posjeduje kao da je on njezin vlasnik. Dosjelošću se može pretvoriti u pravo vlasništva jedino posjed stvari koji ima zakonom određeni sadržaj I kakvoću te takav neprekidno traje zakonom određeno vrijeme.pravokutnik. Ovlašten je dosjedatelj ili njegov univerzlani sukcesor. odlučuje sud. jedinica lokalne samouprave I uprave odnosno s njima izjednačenih pravnih osoba. Tereti koji su bili poznati stjecatelju ne prestaju. istinit I pošten 2. nego se tijek roka produžuje za onoliko koliko je zastoj trajao. Tako stečeno pravo može se upisati u zemljišnu knjigu. županije. Bude li dosjedanje prekinuto. Kada se stječu u u vlasništvo stvari RH. no postoje iznimke 53 . Faktični prekid nastupa iz razloga: a) Ako dosjedatelj izgubi samostalan posjed stvari (a ne sačuva njegov kontinuitet služeći se pravom na posjedovnu zaštitu) b) Ako prestane biti pošten posjednik (sazna da nije vlasnik stvari koju samostalno posjeduje Prekid će nastupiti iz pravnih razloga (civilni prekid): a) Ako je posjednik stvari priznao tuđe pravo vlasništva b) Vlasnik je protiv njega podignuo tužbu. ono se ne može nastaviti. DOSJELOST (usucapio) je stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem te stvari kroz zakonom određeno vrijeme. Rok počinje teći od dana kada posjednik stekne samostalan posjed stvari kakvoće kakva se traži za tu dosjelost. ne priznajući ičiju višu privatnu vlast na njoj.net od zbroja vrijednosti svih stvari koje su u nju sjedinjene. Redovito vrijeme je tri godine za pokretnine te deset godina za nekretnine. stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe tada je potrebno da protekne izvanredno vrijeme dosjedanja koje je dvostruko duže od redovitog. Njegov posjed je istodobno zakonit. Dosjedatelj ima samostalan posjed te stvari. gubi to svoje dotadašnje pravo vlasništva a ujedno (u pravilu) prestaju I druga prava koja su teretila tu stvar. to je izvorno stjecanje. ovisno o tome čija se stvar dosjeda. Učinak jest da osoba koja je do tada bila vlasnik. U pravilu je svaka stvar koja bi mogla biti stečena u vlasništvo sposobna da se stekne putem dosjelosti. osiguravanja ili ostvarenja njegovog prava vlasništva.www.

a nekretnine 20 godina  redovito vrijeme. nastaje povredom vlasništva te djeluje protiv određene osobe  one koja vrijeđa vlasništvo I nalaže joj neko određeno činjenje (aktivno ili pasivno). tada je to nasljednički zahtjev.pravokutnik. a protiv osobe koja ga uznemirava. Tuđim bespravnim uznemirivanjem vlasnika u izvršavanju njegove pravne vlasti na/glede njegove stvari koje se zbiva na drugi način. ZAŠTITA PRAVA VLASNIŠTVA VLASNIČKI ZAHTJEV je vlasnikovo subjektivno pravo koje ga ovlašćuje da od osobe koja vrijeđa njegovo pravo vlasništva zahtijeva onu činidbu kojom će se ukolniti tu povredu. a) Prava vlasnička tužba za prestanak uznemiravanja (actio negatoria) b)Tužba predmnijevanog vlasnika za prestanak uznemiravanja (publicijanska actio negatoria) Vlasnik nije ovlašten svoj vlasnički zahtjev ostvarivati putem samopomoći. a traje znatno duže nego što se to traži za redovitu dosjelost. dok se o petitornom sporu (o vlasničkom zahtjevu) odlučuje u parnici koju se vodi po općim pravilima parničnog postupka. GLAVA 8. Univerzalnim se prigovorom naziva onaj kojim tuženik za sebe tvrdi da je on nasljednik umrlog 54 . ako za nepoštenje svojeg prednika nije znao niti je morao znati. actio publiciana) 2. Da bi se pravo vlasništva pokretnine moglo steći putem izvanredne dosjelosti. inače je vlasnički. ako mu je posjed barem pošten. posjed pokretnine treba trajati 10. dakle 20 godina za pokretnine I 40 god za nekretnine. Jedino ako se o stvari spore jer je među njima sporno tko je od njih naslijedio ostavitelja-bivšeg vlasnika te stvari. vlasnički zahtjev za prestanak uznemiravanja  negatorijski zahtjev. u posjedovnom (sporu o zahtjevu za zaštitu posjeda) odlučuje se u parnici koju se vodi po posebnim pravilima. Poštenje se uvijek predmnijeva. vlasnički zahtjev za povrat stvari  vindikacijski zahtjev. Vlasničke se zahtjeve redovito naziva I vlasničkim tužbama. U našem pravnom poretku nasljednički zahtjevi zastarijevaju (1/10 godina).net 4. Vlasniku stoje na raspolaganju za zaštitu njegova prava vlasništva putem parnice slijedeće vrste zahtjeva-tužbi: 1. a vlasnički ne.www. Izvanredno vrijeme dosjedanja (za stvari određenih pravnih subjekata) traje duplo duže nego redovito. jedino bi se smio poslužiti defenzivnom samopomoći da bi suzbio povredu svojeg prava vlasništva kada neposredno prijeti opasnost.. nastaje za vlasnika. Tuđim bespravnim posjedovanjem vlasnikove stvari nastaje za vlasnika. Postoji mogućnost uračunavanja prednikova posjeda ako postoji neprekidna sukcesija. ako je takva zaštita nužna I ako način otklanjanja povrede prava odgovara prilikama. a poštenim se smatra I nasljednik nepoštenog posjednika. a ne bespravnim posjedovanjem stvari. a protiv onoga koji bespravno posjeduje njegovu stvar. Stjecatelj je sposoban steći tu stvar u vlasništvo dosjelošću – ta sposobnost pripada svakom pravnom subjektu u granicama njegove opće pravne sposobnosti Izvanredna dosjelost – njome pravo vlasništva može steći samostalan posjednik stvari čiji posjed nema sve pozitivne kvalitete koje su inače potrebne za redovnu dosjelost. Vlasnička I posjedovna tužba najviše se razlikuju u postupovnom smislu. rei vindicatio) b) Vlasnička tužba predmnijevanog vlasnika za povrat stvari (publicijanska t. a) Prava vlasnička tužba (reivindikacija. a nasljednički iz povrede nasljednog prava. Razlika između vlasničkih I nasljedničkih zahtjeva je u pravnom temelju zakona – vlasnički proizlaze iz povrede prava vlasništva.

pravokutnik. na njemu leži teret da dokaže svoje pravo vlasništva. Što se tiče tužbi zbog stjecanja bez pravnog temelja važi pravilo da gdje ima mjesta vindikaciji nema mjesta kondikciji. Aktivno su legitimirani I svi suvlasnici zajedno kao I zajednički vlasnici: a) od svojih suvlasnika zahtijevati da mu predaju stvar u suposjed (ako nisu valjano drukčije odlučili glede posjedovanja stvari) b) od trećih osoba je ovlašten zahtijevati da posjed suvlasničke stvari predaju svim suvlasnicima zajedno (njemu I svima ostalima).net vlasnika. nanijevši mu štetu. 55 . pravo tražiti naknadu nekih troškova što ih je imao za stvar koju mora predati njenom vlasniku. Vlasnik ima pravo na svoju stvar I sve koristi od nje. pa da stoga njemu. I obrnuto. traži od nje da mu ona preda svoj posjed te stvari. pod pretpostavkama određenim zakonom. Ako bi tuženik u postupku lažno priznavao da posjeduje stvar koju nema u posjedu. Vlasnički zahtjev se od tužbe na utvrđenje vlasništva razlikuje po svom sadržaju. odgovarao bi mu za svu štetu koja bi odatle proizašla. pa bi time zavarao tužitelja. posredno ili ne) preda taj svoj posjed stvari. Vlasnikovo pravo vrijeđaju i oni koji stvar bespravno nesamostalno posjeduju. Tako će inicirati parnicu s posjednikom kao tuženikom. jer posjednik ima. identitet stvari čiju predaju traži tvrdeći da je njegova te da je ta stvar u posjedu tuženika. odnosno samo njemu ako je ovlašten da I za njih primi taj posjed Etažni vlasnik je glede posebnog dijela legitimiran kao da je on jedini vlasnik tog dijela. ako je posjeduje bespravno. ako to čine priznavajući tuđu višu vlast na stvari (takvu koja nije vlasnikova niti je izvedena iz vlasnikove). a dokaže se da je ona ipak u njegovu posjedu. Tužbu može podići vlasnik-neposjednik. Svrha je isključenje drugih osoba od nedozvoljenog posjedovanja vlasnikove stvari. kao I koristi koje je od nje imao. taj će se od zahtjeva da preda stvar moći braniti imenovanjem osobe čiju on višu vlast na stvari priznaje I iz čijeg posjeda izvodi svoj imenovanje prednika (nominatio auctoris). a glede cijele nekretnine legitimiran je kao što su inače legitimirani suvlasnici stvari. pa je ovlašten zahtijevati da mu onaj tko njegovu stvar bespravno posjeduje (samostalno ili ne. Tuženikova pasivna legitimacija neće prestati napusti li on posjed sporne stvari nakon što mu je dostavljena tužba za povrat te stvari. Aktivno legitimiran za ovu tužbu je vlasnik stvari čiju predaju zahtijeva ako je u stanju dokazati to svoje pravo vlasništva. budući da ju je stekao u vlasništvo naslijedivši ostavitelja.rei vindicatio) je tužba vlasnika protiv osobe koja posjeduje njegovu stvar. bude li to osporeno. bivši posjednik ostaje pasivno legitimiran. Zahtjev ide preko suda u obliku tužbe kojom se zahtijeva od tuženika da mu preda stvar u posjed. kojom on. te (ne)istinitost neke isprave. Pasivno legitimiran za vlasničku tužbu je posjednik vlasnikove stvari. ali I vlasnik-posredni posjednik. deklaratornim tužbama se traži od suda da utvrdi postojanje ili nepostojanje nekog prava ili pravnog odnosa. Sud će odlučiti I o tuženikovim zahtjevima da mu se naknade troškovi. sud će. pozivajući se na svoje pravo vlasništva koje je u stanju dokazati. ne upuštajući se u daljnje izvođenje dokaza o tužiteljevom pravu vlasništva.www. u kojoj će glavni predmet spora biti pravo na posjed sporne stvari. trebati dokazati da se stvar nalazi u tuženikovom posjedu. Ako je vlasnik svoj zahtjev usmjerio na onoga koji stvar posjeduje nesamostalno. Tužitelj će. Ako bi tuženik pred sudom tajio da posjeduje stvar. odlučiti da je tuženik dužan tužitelju predati tu stvar u posjed. PRAVA VLASNIČKA TUŽBA (VINDIKACIJSKI ZAHTJEV. ZAHTJEV ZA POVRAT STVARI. tuženiku pripada pravo na posjed sporne stvari.

ukidaju vlasnički zahtjev. generične stvari se mogu zahtijevati samo ako su dovoljno individualizirane. ili da je posjednik naknadno prestao biti pošten time što je saznao da mu ne pripada pravo na posjed. Na vlasniku je da dokaže da se stvar koju zahtijeva nalazi u tuženikovom posjedu. Tuženik može tužitelju postavljati i prigovore materijalnopravne naravi. Vlasnikovo pravo da zahtijeva povrat svoje stvari ne zastarijeva (načelo nezastarivosti). to mogu biti samo individualno određene stvari (species). Vlasnik je ovlašten zahtijevati od posjednika da mu u posjed preda stvar sa svim plodovima koji se od nje još nisu odvojili. To su peremptorni prigovori koji negiraju ili. ovlašten je od njega zahtijevati vlasnik stvari.net Glavni I nužni sadržaj vlasničke tužbe je tužiteljev zahtjev tuženiku neka mu taj preda svoj posjed određene stvari. I dilatorni prigovori koji ga zaustavljaju. Jedino u slučaju kada je posjednik posjedovao vlasnikovu stvar vjerujući da mu pripada neko ograničeno stvarno ili obvezno pravo koje bi ga ovlašćivalo da je posjeduje. Predmnijeva se da je posjednikov posjed stvari bio pošten sve do onog trenutka kada je primio vlasnikovu tužbu za povrat stvari koja je rezultirala pravomoćnom odlukom da mu ne pripada pravo na posjed te stvari. Pošten posjednik je na temelju zakona dužan predati vlasniku u posjed njegovu stvar u onom stanju u kojem se ona zatekla u času kad je primio vlasnikovu tužbu. I to pod prijetnjom ovrhe. ali samo ako su te koristi bile primjerene onom pravu na posjed stvari za koje je pošteni posjednik vjerovao da mu pripada. Odvojene plodove I dijelove stvari koje nije stekao pošteni posjednik. pa ako vlasnik tvrdi da je posjed bio nepošten I ranije. 56 . kao I na naknadu šteta koje su nastale pogoršanjem ili propašću onoga što treba predati u posjed vlasniku. Tužitelj može postavljati I neke sporedne zahjeve. ako su osnovani. upravljeni na predaju koristi od stvari (plodova. Ako su odvojeni plodovi I dijelovi stvari prešli na temelju zakona u vlasništvo poštenog posjednika matične stvari vlasnik nije ovlašten zahtijevati te plodove I dijelove stvari od posjednika koji je bio pošten u trenutku njihova odvajanja. kao ni naknadu za ostale koristi koje je pošteni posjednik imao od stvari za vrijeme dok ju je posjedovao. te sa svim vanjskim prirastom toj stvari. treba to dokazati. Tuženik bi mogao vlasnikovom zahtjevu suprotstaviti svoj protuzahtjev da mu naknadi troškove što ih je imao za vlasnikovu stvar. osim ako zakonom nije što drugo određeno. Ako se stvar samo pogoršala. posjednik će je takvu predati vlasniku I također neće biti dužan nadoknaditi mu štetu ili popraviti oštećenje. Vlasnik-tužitelj time zahtijeva kondemnaciju  odluku suda da je posjednik-tuženik dužan prenijeti svoj posjed stvari tužitelju (ili osobi koju je on odredio). Ovi zahtjevi zastarijevaju u roku od 3 god I počinje teći od dana predaje stvari vlasniku. koristi od uporabe). odnosno da je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga u to posumnjati. Nepošteni posjednik nema ista prava na naknadu kao pošteni. vlasnik može od njega zahtijevati nakandu te štete. on nije dužan to nadoknaditi vlasniku.pravokutnik. Vlasnik ne može zahtijevati koristi koje je posjednik imao od vlasnikove stvari dok ju je pošteno posjedovao. U načelu su posjednikova pravna raspolaganja vlasnikovom stvari bez pravnog učinka. Ovi zahtjevi zastarijevaju u roku od tri godine a počinju teći od dana predaje stvari.www. Vlasnik nije ovlašten od posjednika zahtijevati naknadu za uporabu stvari u doba dok ju je on pošteno posjedovao. ali je stvar uništio ili oštetio. a ako je stvar za vrijeme dok ju pošteno posjedovao propala. To znači da vlasnik treba dokazati da je posjednik već u trenutku stjecanja svog posjeda znao da mu ne pripada pravo na posjed. Stvar se mora opisati po onim svojim osobinama po kojima se razlikuje od istovrsnih stvari.

može se namiriti iz vrijednosti zadržane stvari. nego tome suprotstavlja tvrdnju da su se prilike izmjenile.net Posjednik ima pravo na temelju zakona zahtijevati naknadu za troškove koje je napravio za stvar u vrijeme dok ju je pošteno posjedovao. ne bude li mu plaćeno. ali ih je posjednik propustio Zahtjev za naknadu se može postaviti zajedno sa zahtjevom za izručenje posjeda stvari. I da naknadi sve od toga što ne može predati 4. tj. Nepošteni posjednik trebat će vlasniku nadoknaditi štetu u slučaju da je vraćena stvar opterećena tuđim pravom. odnosno pravo da od vlasnikove stvari odvoji I za sebe uzme ono što je stvari dodao. Prigovori koji ukidaju vlasnički zahtjev su oni kojima tuženik ne poriče da je tužitelj imao pravo vlasništva stvari koju zahtijeva. Ako je pošteni posjednik promijenio namjenu stvari. naknadi zanemarene koristi. prosudba prema objektivnom kriteriju (tržišnoj vrijednosti). dijelove. ali i samostalno. neće mu se nadoknaditi taj trošak Posjednik nema pravo na naknadu luksuznih troškova učinjenih radi uljepšavanja stvari. Kod korisnih troškova treba razlikovati troškove koji su 57 . Za njih posjednik ima pravo odnošenja (ius tollendi). Posjednik ima pravo zadržanja (ius retentionis) vlasnikove stvari koju neposredno posjeduje dok mu ne budu nadoknađeni oni troškovi na koje ima pravo. Potraživanje troškova će zastarjeti za 3 god od dana predaje stvari vlasniku. Nepošteni posjednik ima pravo zahtijevati naknadu nužnih troškova. ili za propast stvari 3. ako su ti troškovi bili: 1.www. zadovoljstva ili veće udobnosti. poriče da osoba koja je stavila vlasnički zahtjev ima pravo vlasništva na odnosnoj stvari (osporava njegovu aktivnu legitimaciju) ili poriče da posjeduje tu stvar. pa da tužitelj više nije vlasnik stvari ili da tuženik više nije u posjedu te stvari. niti poriče svoj posjed te stvari. no jedino ako se to može odvojiti bez oštećenja same stvari. nužni – oni bez kojih bi stvar propala. Vlasnik ima pravo od nepoštenog posjednika svoje stvari zahtijevati da vlasniku ili osobi koju odredi da: 1. nego tvrde da tuženik ima pravo koje ga ovlašćuje da posjeduje tu tužiteljevu stvar. Zahtjev naknade zastarijeva za tri god. od predaje stvari vlasniku.pravokutnik. ali samo onih koji bi bili nužni I vlasniku. Prigovori koji zaustavljaju vlasnički zahtjev su oni koji ne poriču da je tužitelj zaista vlasnik stvari koju zahtijeva. naknadi sve štete koje su nastale na stvari za vrijeme dok ju je posjedovao. pogoršala se ili bi joj se vrijednost smanjila 2. Prigovori kojima posjednik negira vlasnički zahtjev su oni kojima on poriče istinitost činjeničnih navoda na kojima se temelji vlasnički zahtjev. uključujući sve što joj je u međuvremenu priraslo 2. a ta promjena nije korisna za vlasnika. korisni – oni koji su pridonijeli povećanju vrijednosti stvari. tj. dok mu taj ne ispuni što mu je dužan. Pravo poštenog posjednika na naknadu troškova je ograničeno time što će se od iznosa naknade odbiti vrijednost plodova I drugih koristi koje je posjednik imao od vlasnikove stvari. preda sve koristi (odvojene plodove. niti poriču da je tuženik posjednik te stvari. koristi od uporabe) koje je imao od stvari dok ju je nepošteno posjedovao. Posjednik je ovlašten vlasničkom zahtjevu suprotstaviti svoj zaustavljajući prigovor zadržanja (retencije)  da na temelju zakona ima pravo zadržati u svojem neposrednom posjedu stvar svojeg dužnika ( I nekretninu!!). sve one stvari koje je stvar mogla dati. preda stvar u njezinom prvobitnom stanju.

Bespravni posjed tuženika podleći će u sukobu sa subjektivnim pravom tužitelja sud će donijeti kondemnatornu presudu. Ovrhu se neće moći odrediti prije nego što nakon pravomoćnosti presude bezuspješno protekne paricijski rok za dobrovoljno ispunjenje. Na temelju ovršne presude može onaj kome je tuženik trebao predati stvar (u procesnoj ulozi ovrhovoditelja) ishoditi od suda pokretanje I provedbu ovrhe protiv dotadašnjeg tuženika (ovršenika) kojom će se prisilno provesti predaju posjeda stvari koja je presudom naređena. Često ovrhovoditelju prijeti opasnost da će osoba koja njegovu stvar posjeduje. sudski će je ovršitelj od njega oduzeti I predati je ovrhovoditelju. koja ju je voljna predati sudskom ovršitelju. Onaj tko je dužan drugome predati plodove neke stvari ili prava ima pravo od njega zahtijevati naknadu onih troškova koje je imao radi dobivanja tih plodova. ako je presuda već donesena. a tako će postupiti I kada se stvar nađe u neposrednom posjedu treće osobe. Također ne može osnovano vlasniku uputiti prigovor koji zaustavlja vlasnički zahtjev. Sud će usvojiti tužbeni zahtjev dođe li do zaključka da je osnovan. zanemariti. oštetiti. U presudi će se navesti rok za dobrovoljno izvršavanje onog što je presudom naredio. do ostvarenja njegova zahtjeva za predaju stvari. Također nema ni pravo retencije. bez obzira što on još nije dokazao svoje vlasništvo. Nađe li stvar u neposrednom posjedu ovršenika. odrediti privremene 58 . kojom će narediti tuženiku da preda posjed stvari tužitelju. ako I ukoliko na nju ima pravo po obveznopravnim pravilima. a ne daju se od nje odvojiti. sud će odlučiti da ju je dužan predati tužitelju. ima pravo na naknadu za to što joj je priraslo. odnosno osobi koju je tužitelj odredio. Može stavljati I prigovore koji tužiteljev zahtjev ukidaju jer tužitelj više nije vlasnik stvari ili jer tuženik stvar više nema u posjedu. Ako je tuženik zavarao tužitelja time što je u postupku lažno tvrdio da posjeduje stvar koju vlasnik zahtijeva. sud će pravilu I o njima odlučiti tom presudom. Ovrhu radi predaje nekretnina provest će tako što će sudski ovršitelj predati nekretninu u posjed ovrhovoditelju.www.pravokutnik. čak I prije pokretanja postupka o vlasničkom zahtjevu. rad ili sredstva bez pravnog temelja prirasle tuđoj stvari. odnosnu stvar uništiti. otuđiti ili opteretiti tuđim pravom. Posjednik nema pravo na naknadu luksuznih troškova no ima pravo odnošenja. Radi sprječavanja toga sud može. Ako bi tuženik tajio svoj posjed. no nikada više od vrijednosti plodova koje je dužan predati. I ako je tuženik postavio svoje protuzahtjeve. teret dokazivanja prebacuje se na onoga koji je tajio svoj posjed stvari. ili na neki drugi način osujetiti i znatno otežati ostvarenje njegova vlasničkog zahtjeva. odgovara za svu štetu koja iz toga proizađe.net bili korisni da bi stvar dala plodove od troškova korisnih za samu stvar. nepošteni posjenik ih ima pravo zahtijevati po pravilu da svatko čije su pokretne stvari. Iznimno. Mogućnost stavljanja prigovora koji negiraju vlasnički zahtjev je za nepoštenog posjednika jednaka kao I za poštenog. ako bi ih imao dobar gospodar. iako još nije ovršna. može ovršni sud odrediti I provesti prethodnu ovrhu radi predaje stvari ako su ispunjene posebne pretpostavke: ako je ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da prijeti opasnost da će se ovrha onemogućiti ili znatno otežati bude li se čekalo na to da presuda postane ovršna iako je dao osiguranje za štetu koju bi ovršenik mogao pretrpjeti zbog prethodne ovrhe. prigovori da tužitelj nije vlasnik odnosne stvari I da tužiteljeva stvar nije ni bila u njegovu posjedu. nakon što prethodno s nje udalji osobe I ukloni tuđe pokretnine. Ako je tužitelj bio postavio I sporedne zahtjeve. Zahtjevi nepoštenog posjednika zastarijevaju u roku od tri godine od dana predaje stvari vlasniku. Što se tiče troškova korisnih za samu stvar. ne može osnovano tvrditi da je tužitelju prestalo pravo vlasništva jer ju je posjednik stekao od nevlasnika ili dosjelošću.

da mu ona preda svoj posjed te stvari.net mjere po pravilima OZ o privremenim mjerama radi osiguranja nenovčane tražbine. actio publiciana) je tužba kojom onaj za kojeg se u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom smatra (predmnijeva) da je vlasnik stvari. zakonit I pošten (kvalificirani posjed). Ovakva predmnjeva vlasništva s ofenzivnim djelovanjem djeluje u korist osobe koja je bila samostalni posjednik sporne stvari. Tuženik može postaviti neke specifične prigovore: 1. a njen posjed je bio istinit. tada je njegov posjed slabiji ako on. Može ih odrediti ako je vjerojatno da je osnovan tužiteljev zahtjev za predaju posjeda stvari I vjerojatna je opasnost da bi se ostvarenje tužbenog zahtjeva moglo spriječiti ili znatno otežati. prigovor svojeg jednako jakog ili jačeg prava na posjed PRAVA VLASNIČKA TUŽBA ZA PRESTANAK UZNEMIRAVANJA (NEGATORIJSKA TUŽBA. Mjere koje se mogu odrediti su: a) zabrana otuđenja I opterećenja stvari b) zabrana poduzimanja radnji koje bi mogle nanijeti štetu c) nalog da se poduzmu radnje koje su potrebne da bi se održalo postojeće stanje stvari d) privremeno uređenje spornog odnosa među strankama. ne može označiti svojeg prednika ili može označiti samo sumnjivoga. no jedino ako je to nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete. ili je vjerojatno da postoji potreba za odnosnom mjerom da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete. tuženika). Aktivno legitimirana je osoba u čiju korist djeluje zakonska predmnjeva vlasništva. A ako su I u tome jednaki tada je tuženikov posjed slabiji ako ga je on stekao besplatno a tužitelj naplatno. actio negatoria) je zahtjev vlasnika koji na temelju svojeg vlasništva što ga je u stanju dokazati. prigovor svojeg prava vlasništva sporne stvari (exceptio dominii) 4. Treba dokazati činjenice na temelju kojih se predmnijeva vlasništvo stvari čiju predaju se zahtijeva. posjeduje tu stvar neistinito. za razliku od tužitelja. ukidajući prigovor da je tužiteljev posjed u međuvremenu izgubio potrebnu kakvoću 3. osobito time što bi se promijenilo postojeće stanje stvari. Pasivno legitimirana je osoba koja spornu stvar posjeduje bez ikakvog pravnog temelja. za razliku od tužitelja.www. ali je on slabiji od tužiteljevog. da je spornu stvar stekao u svoj samostalan posjed na valjanom pravnom temelju. No ako je I tuženikov posjed kvalificirani. Djeluje protiv aktualnog posjednika sporne stvari (tj.pravokutnik. kojima negira da je tužitelj ikad imao spornu stvar u samostalnom posjedu takve kakvoće kakva je potrebna da bi se predmnijevalo njegovo vlasništvo 2. niti mu osporava pravo vlasništva. nego ga na neki drugi način bespravno (samovlasno) smeta u izvršavanju pravne vlasti koja mu kao 59 . Posjed je slabiji ako posjednik-tuženik. a I na istinit način. I onaj tko je vlasnik stvari će se redovito služiti publicijanskom tužbom jer tad ne mora dokazivati svoje vlasništvo. traži od osobe koja tu stvar posjeduje. traži od osobe koja mu nije oduzela posjed njegove stvari. ili na pravnom temelju koji je slabiji od tužiteljevog. ali jedino ako on nema pravni temelj za to posjedovanje ili ima pravni temelj. nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnog reda VLASNIČKA TUŽBA PREDMNIJEVANOG VLASNIKA ZA POVRAT STVARI (PUBLICIJANSKA TUŽBA. Budući da uspješna publicijanska tužba daje jednak rezultat kao I reivindikacija. nezakonito ili nepošteno.

koje je tužitelj tražio radi uspostave onog stanja kakvo je bilo prije uznemirivanja. bilo postupajući za sebe. usmjeren na propuštanje daljnjeg uznemiravanja Stavi li vlasnik svoj zahtjev u obliku tužbe njime će zahtijevati presudu: 1. faktično izvršava sadržaj nekog prava na/glede te stvari koje joj ne pripada 2. nego glede neke druge stvari poduzima čine kojima ograničava ili smeta vlasnika u tome da on svoju vlast na/glede vlastite stvari izvršava u punom obujmu Vlasnik-tužitelj zahtijeva kondemnaciju  presudu da je tuženik dužan neko negativno i/ili pozitivno činjenje. Na tužitelju je teret da dokaže da je njegovo pravo vlasništva uznemireno te da ge je uznemirio tuženik. da to uznemiravanje prestane. ukidaju ili zaustavljaju. ili da je tužitelj zbog ograničenja vlasništva dužan trpjeti čine koji ga uznemiravaju. no u granicama njihovih ovlasti na zaštitu. Aktivno legitimiran za ovu tužbu je vlasnik. ako je ona. kojim će prestati bespravno uznemirivanje tužiteljevog vlasništva. narediti tuženiku da izvrši onu činidbu. uklanjanje izvora smetanja. Ako je činom uznemirivanja prouzročena vlasniku šteta. to odobrila ili se time okoristila Vlasnik je ovlašten zahtijevati od pasivno legitimirane osobe njezino negativno i/ili pozitivno činjenje kojim će prestati bespravno uznemirivanje tužiteljevog vlasništva. tvrdi li tuženik da ima pravo poduzimati ono što uznemiruje vlasnika stvari. onaj tko ne izvršava sadržaj nikakvog prava na/glede vlasnikove stvari. da je tuženik dužan određeno činjenje (propuštanje čina smetanja. Sud će. ali I suvlasnik. osoba po čijem se nalogu čini ono što uznemirava vlasnika 3. ako ona to čini bespravno. Zahtjev se postavlja protiv osobe koja vlasnika uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti na/glede stvari. Ali tužitelj ne mora dokazivati bespravnost čina koji ga uznemiruje. da sud zabrani tuženiku ponavljanje iste ili slične radnje kojom smeta tužiteljevo vlasništvo 4. uspostava prijašnjeg stanja) 2. kojima se uspostavlja ono stanje kakvo je bilo prije čina uznemirivanja. Pasivno legitimirani su: 1. ocijeni li da je tužbeni zahtjev osnovan. pa će vlasnik zahtijevati a) propuštanje ponašanja kojim ga se uznemiruje b) činjenje kojim će ukloniti izvor uznemirivanja c) činjenje kojim će uspostaviti prijašnje stanje stvari 2. odnosno ne takvog sadržaja Vlasnički zahtjev za prestanak uznemirivanja ne zastarijeva.pravokutnik. usmjeren na činidbu ili više njih. ili više njih. proširuje ili mijenja sadržaj prava koje joj ne pripada 3.net vlasniku pripada. osoba u čiju se korist vlasnika uznemirava. glavni zahtjev bit će: 1. ili po nalogu ili u korist treće osobe 2. Ne izvrši li tuženik dobrovoljno u paricijskom roku ono što mu je sud naložio. presuda postaje ovršna. Vlasnika smeta onaj tko samovlasno poduzima čine kojima: 1. I to pod prijetnjom ovrhe. zajednički vlasnik te prethodni I potonji vlasnik. propuštanje daljnjeg uznemirivanja 3. na njemu je da dokaže da ima subjektivno pravo koje ga na to ovlašćuje. moći će zahtijevati naknadu po općim pravilima za naknadu štete. Ako je tuženik trebao učiniti neko pozitivno činjenje sud će ovlastiti ovrhovoditelja da sam ili putem druge osobe učini na račun ovršenika ono što je taj 60 . osoba koja neposredno uznemirava vlasnika. znajući za to što se čini.www. zahtjev na utvrđenje da tuženiku ne pripada pravo koje si svojata. I ovdje tuženik može postavljati prigovore koji negatorijski zahtjev negiraju.

ali samo ako su ispunjene dvije pretpostavke  da je to moguće I da stranke na to pristanu. Međa će se obnoviti ako nije sporna ali prijeti opasnost da se neće moći raspoznati. Sud donosi odluku po pravičnoj ocjeni. te ovlasti omogućavaju da u izvršavanju svojeg prava vlasništva zahtijeva od vlasnika druge nekretnine neko trpljenje. sud će mu rješenjem zaprijetiti novčanom kaznom ili kaznom zatvora za slučaj da to ne uradi. Međa – vlasnikova pravna vlast glede nekretnine prostorno je ograničena na zemljišnu česticu. VLASNIČKA TUŽBA PREDMNIJEVANOG VLASNIKA ZA PRESTANAK UZNEMIRAVANJA (PUBLICIJANSKA NEGATORNA TUŽBA) –pravo na zaštitu ima onaj tko u postupku pred sudom dokaže da je samostalni posjednik stvari. živica…) kao I stvari koje služe kao međni znakovi smatraju se suvlasništvom osoba čija zemljišta razgraničavaju  oboriva predmnjeva. Obnavljanje ili ispravljanje međe ima pravo zahtijevati svaki vlasnik nekretnine u sudskom postupku – postupku uređenja međa. Ograničavanje izvršavanja prava vlasništva radi uređenja susjedskih odnosa samo ograničava izvršavanje vlasništva koje je u koliziji s izvršavanjem nekog drugog vlasništva. a koju nije stekao silom. Pojam susjedskih prava se odnosi na pravila kojima se uređuju odnosi između susjeda  vlasnika susjednih nekretnina. a pravno podijeljena na čestice (parcele) čine zajednicu vlasnika na dijelove (communio pro diviso). Odredbe o susjedskim pravima nisu kogentne naravi te susjedi mogu na drugi način urediti svoje odnose od onoga kako je propisano zakonom. Ograda na međi (zajednička ograda) – sve ono što razgraničuje dva zemljišta (ograde. Ako takvog sporazuma nema. potajice. ali jedino ako je pošteni posjednik te stvari. U postupku obnavljanja i ispravljanja međa sud ne odlučuje o pravu vlasništva.pravokutnik. U hrvatskom stvarnopravnom poretku postoji zakonska definicija SUSJEDSKIH PRAVA  ovlasti koje se priznaju vlasniku nekretnine (ili osobi kojoj je on prepustio izvršavanje tog prava) radi uzajamno obzirnog izvršavanja prava vlasništva. Svaki je vlasnik nekretnine ovlašten označiti među svoje nekretnine I na taj način pokazati dokle dopire njegova pravna vlast. Granice čestice određene su geometrijski kao katastarska čestica I označuju se međom.net trebao učiniti.www. te pravni temelj I istinit način stjecanja tog posjeda. vlasnika susjednih nekretnina. ako je došlo do promjene u obliku ili veličini zemljišta. pa ako to opet ne bi učinio izreći će mu se kazna kojom mu se prijetilo te odrediti novu za slučaj da ponovno ne propusti ono što je dužan. sud će odlučiti po sporazumu stranaka. sud će odlučiti prema posljednjem mirnom posjedu. Služenje 61 . GLAVA 9. SUSJEDSKI ODNOSI I PRAVO VLASNIŠTVA Zemljišta koja su faktično povezana. Ako te pretpostavke nisu ispunjene. Međa će se ispravljati: ako se više ne raspoznaje. Međa se označava međnim znacima koji mogu biti dijelovi nekretnine ili posebno postavljeni međni znakovi. tko ima faktičnu vlast na spornoj površini. na nju će ga se siliti novčanim kaznama. Ako je ovršenik trebao nešto trpjeti ili propuštati. koji je izvanparnični postupak. Izvanparnični sud će morati utvrditi tko je posljednji mirni posjednik tj. zidovi. U postupku ispravljanja međe ona će se prvenstveno uskladiti s granicama katastarske čestice prema katastarskom nacrtu. propuštanje ili činjenje glede njegove nekretnine. prijevarom ili zlouporabom povjerenja. ako radnju može izvršiti samo ovršenik. ako se raspoznaje ali je sporna.

ako nije što drugo propisano ili dogovoreno. Onaj tko je na taj način uporabio tuđu nekretninu dužan ju je. materijala. vlasnik zemljišta smije odsjeći grane tuđeg stabla koje vise iznad njegovog zemljišta I zadržati ih. a vlasnik drva dužan je tu svojevrsnu samopomoć trpjeti. to mogu biti životinje. Svaki susjed mora s desne strane od svojeg glavnog ulaza. funkcija jest sprječavanje nenamjeravanog ili slučajnog prelaženja životinja I drugih stvari na susjednu nekretninu. Nitko ne mora trpjeti da se na njegovu nekretninu 62 . Imisije – fizičke smetnje koje dolaze s jedne nekretnine I ometaju služenje ili korištenje drugom nekretninom. Vlasnik susjedne nekretnine morat će trpjeti potkopavanje budu li poduzete sve radnje koje će spriječiti gubitak stabilnosti njegove nekretnine. a sva se prouzrokovana šteta mora nadoknaditi. postavljanja skele I sl. u primjerenom roku. Potkopavanje tuđe nekretnine – vlasnik zemljišta bit će dužan propuštati takva kopanja kakvim susjedna zemljišta ili građevine neće izgubiti potrebna uporišta.net zajedničkom ogradom ne smije dovoditi ogradu u opasnost ili u stanje koje bi moglo prouzročiti njeno rušenje.pravokutnik. u skladu s općim pravilima o pravu retencije.www. Prema načinu odašiljanja imisije se dijele na neposredne (direktne) I posredne (indirektne). sve dok mu oni ne budu nadoknađeni. Stablo na međi – stablo se nalazi u vlasništvu onog iz čijeg je zemljišta izraslo deblo (načelo superficies solo cedit). Vlasnik nekretnine dužan je. pravna vlast onoga s čije nekretnine potječu imisije ograničava se samo glede onih koje nisu dopuštene. Vlasnik nekretnine mora se suzdržavati od radnji kojih su posljedica imisije. Njima se postiže i zaštita okoliša od štetnih utjecaja koji potječu od nekretnina. Nalazi li se stablo na samoj međi bit će u suvlasništvu susjeda s obje strane međe. Vlasnik nekretnine ima pravo retenecije na stvarima koje su dospjele na njegovu nekretninu ako mu je od njih nastala šteta ili nužni troškovi. Granica preko koje se ne moraju trpjeti štetni utjecaji određuje se prema nekoliko kriterija. tj. gledano s puta. I ne mora se od njega tražiti posebno dopuštenje (a bude li se tražilo on ga mora dati). dovesti u stanje kakvo je bilo prije uporabe. Ako to zatraži vlasnik. kaoi popraviti nastalu štetu. trpjeti pristup na svoju nekretninu u tu svrhu. Nekretnina se ograđuje tako da bude razdvojena od susjedne nekretnine. kao I otklanjati određene uzroke što potječu od njegove nekretnine a izazivaju imisije. Postavljanje vodova I drugih uređaja – ako se radi o postavljanju u interesu RH vrši se temeljem odredaba o nepotpunom izvlaštenju. Vlasnik ogradu održava sam o svom trošku. odnosno istrgnuti iz zemlje korijenje I žile prodrle ispod površine njegovog zemljišta. Pristup na tuđe radi uzimanja svojih stvari – u našem poretku postoji opće pravilo za pristup na tuđu nekretninu radi uzimanja stvari koje su na nju slučajno dospjele. Uporaba tuđe nekretnine radi izvođenja radova – vlasnik nekretnine s koje se ti radovi moraju izvoditi morat će trpjeti privremenu uporabu svoje nekretnine u korist vlasnika nekretnine na kojoj se izvode radovi radi smještaja osoba koje izvode radove. Granje i korijenje – sukladno načelu superficies solo cedit. Pristup na tuđe zemljište mora se obaviti na način I u vrijeme kad će najmanje smetati vlasnika zemljišta. ili se služiti njima. čim prestane potreba za takvom uporabom. Obveza ograđivanja – u pravilu obveza u našem pravnom poretku. dužan je I platiti naknadu. ograditi svoj prostor I razdvojiti ga od susjednog zemljišta. a ako se radi o privatnom interesu onda po pravilima o osnivanju služnosti odlukom suda kojom se osniva služnost vodova I drugih uređaja. rojevi pčela I druge pokretne stvari koje se nisu povezale s nekretninom tako da bi prestale samostalno postojati. Trpjeti se moraju sve imisije koje su dopuštene.

da se ubuduće propušta činiti ono što je uzrokom imisija. Glede prekomjernih posrednih imisija može se zahtijevati otklanjanje uzroka imisija. može ga postaviti I posjednik stvari.net odašilju imisije bilo posebnim uređajima ili neposredno na drugi način neposredne imisije. Prekomjernost se procjenjuje s obzirom na vrijeme odašiljanja imisija.www. Derelikcija je po svojoj naravi pravni posao vlasnika stvar koji se sastoji od čina napuštanja posjeda stvari I očitovanja volje da se odriče svojeg vlasništva na njoj 63 . dakle prirodnim silama Ili slučajem. stekao ju je izvorno čime na njoj prestaje pravo vlasništva koje je do tada postojalo e) pravo vlasništva pokretnine prestaje odreknućem (derelikcijom) vlasnikov čin napuštanja posjeda svoje stvari. bilo sjedinjenjem. Zaštita od imisija može se zahtijevati I prije no što su one upućene na nekretninu. naknada štete. Ništa se ne mijenja u pogledu prava koja treće osobe Imaju na odnosnoj stvari. bilo preradom b) s propašću su izjednačeni I slučajevi u kojima je stvar izgubila dotadašnju pravnu samostalnost. u pravilu su zabranjene a dopuštene su jedino ako postoji posebni pravni temelj za takvo uznemirivanje vlasnika susjedne nekretnine. a pritom je ugrožena tuđa nekretnina. Zabrana mijenjanja naravnog toka vode – vlasnik zemljišta nema ovlaštenje bez posebne pravne osnove mijenjati tok voda (površinskih I ponornih) koje prirodno protječu preko njegovog zemljišta utječe li to na ovlaštenja koja imaju susjedi na zemljištima koja se nalaze nizvodno ili uzvodno. mjesto. ali pod pretpostavkom da prijeti predvidiva opasnost od neposrednih ili posrednih prekomjernih imisija. kao I provedbu svrhovitih mjera radi sprječavanja imisija. Zaštita od imisija ostvaruje se negatornim zahtjevom. Zbiva se na istom pravnom temelju I na isti način na koji prelazi pravo vlasništva na stjecatelja. Ako pređu koji od navedenih kriterija bit će nedopuštene. c) stavljanje stvari izvan prometa. štete koju prouzroče I posebnih ciljeva. Posredne imisije su one koje na tuđu nekretninu dospiju bez izravnog utjecaja onog s čije nekretnine dolaze. APSOLUTAN PRESTANAK PRAVA VLASNIŠTVA a) propast predmeta tog prava. PRESTANAK PRAVA VLASNIŠTVA RELATIVAN PRESTANAK PRAVA VLASNIŠTVA – do njega dolazi ujedno s prelaženjem (translacijom) tog prava s dotadašnjeg na novog vlasnika (singularnog ili univerzalnog sukcesora dotadašnjeg vlasnika). zahtjev može postaviti I posjednik nekretnine kojem prijeti šteta kao I svatko kome prijeti šteta. vlasnik ostaje bez svog prava (kao da je provedeno izvlaštenje). od vlasnika nekretnine može se zahtijevati da održava zgradu u toj mjeri da ne ugrožava susjedne nekretnine. Opasnost od rušenja zgrade – bude li uslijed neodržavanja nekretnina dovedena u takvo stanje da se može djelomično ili potpuno srušiti. poduzet s namjerom odreknuća od prava vlasništva te stvari. te ima pravo na naknadu d) kada netko temeljem zakona stekne tuđu stvar. stvar je propala I kad je od nje trajno nastala nova stvar. stvar postaje res nullius. vrstu I namjenu nekretnine na koju dolaze. Njihova dopuštenost procjenjuje se prema kriterijima prekomjernosti. GLAVA 10.pravokutnik. Zahtjev prema vlasniku nekretnine može se sastojati od poduzimanja mjera potrebnih za sprječavanje nastanka štete kao I dovoljnog osiguranja za naknadu buduće štete.

Kadgod je rezultat stjecanja prava vlasništva neke stvari takav da to pravo istodobno imaju dvije ili više osoba (a ne postoji neki od slučajeva zajedničkog vlasništva). Mogućnost izvršavanja prava vlasništva glede cijele stvari ograničena je za svakog pojedinog suvlasnika time što postoje I drugi suvlasnici. npr. Kadgod više osoba istodobno sudjeluje u pravu vlasništva iste stvari. Ostali suvlasnici u načelu nemaju pravo prvokupa. računski određen razmjerom prema cijelom pravu vlasništva.www. svojeg suvlasničkog dijela prava vlasništva. Stvar (tjelesna) je predmet prava vlasništva svih suvlasnika. ispune pretpostavke za nastanak nenamjernog suvlasništva c) stjecanjem stvari u zajedničku stečevinu odnosno kad neki od (izvan)bračnih drugova stekne nešto za sebe te time ujedno I za svog (izvan)bračnog druga (vrijedi I za istospolne partnere) Diobom stvari na idealne dijelove ujedno se uspostavlja suvlasništvo. niti idealnih dijelova bez suvlasničkih dijelova tko ima idealni dio ima I suvlasnički. jedino ako im ono pripada na nekom posebnom pravnom temelju.net f) odreknuće od prava vlasništva nekretnine – temeljem vlasnikova očitovanja volje da se odriče svojeg prava vlasništva na stvari brisanjem upisa njegova vlasništva iz zemljišne knjige. smatra se da su jednaki. U sumnji koliki su suvlasnički dijelovi. sjedinjenjem I sl. Svaki od suvlasnika. time se otvara prostor za stjecanje novog prava vlasništva na stvari GLAVA 11. Do uspostave suvlasništva će doći: a) prigodom stjecanja prava vlasništva ako nekoliko osoba zajedno steknu pravo vlasništva iste stvari na nekom od pravnih temelja za stjecanje prava vlasništva b) ako se ispune one posebne pretpostavke pod kojima se na temelju zakona stječe upravo suvlasništvo. ne dirajući tuđa prava. Suvlasnički dio je onaj dio prava vlasništva koji pripada određenom suvlasniku. svi suvlasnici su vlasnici cijele stvari pa pravo vlasništva na/glede te stvari izvršavaju zajedničkom voljom. predmnijeva se vlasništvo. nositelj je prava vlasništva tj. Očitovanje se daje u obliku tabularne isprave g) prestanak vlasništva temeljem odredbi posebnog zakona – ispunjenjem zakonom određenih pretpostavki.pravokutnik. dakle sa svim vlasničkim ovlastima. zbog konkurencije njihovih prava vlasništva nastalo je suvlasništvo (partes fiunt concurs). Suvlasnik ima glede svog idealnog dijela pune ovlasti. Ovlašten je njime raspolagati samostalno. Suvlasništvo se uspostavlja konkurencijom među vlasnicima I diobom stvari na idealne dijelove. ali neizbježno sa cijelim sadržajem. Svaki pojedini idealni dio te stvari (netjelesni) je predmet suvlasničkog dijela (alikvotnog dijela prava vlasništva) pojedinog suvlasnika. Pravni promet idealnih dijelova odvija se prema pravilima koja vrijede za pravni promet stvarima čiji su to idealni dijelovi. pri čemu je taj suvlasnik potpuni vlasnik svojeg idealnog dijela. Nema suvlasništva bez diobe stvari na idealne dijelove. ne treba mu pristanak ostalih suvlasnika. kada se preradom. SUVLASNIŠTVO SUVLASNIŠTVO (condominium) je sudjelovanje više osoba u pravu vlasništva iste stvari kod kojeg svakom pojedinom suvlasniku pripada po neki dio prava vlasništva te stvari. I obrnuto. IZVRŠAVANJE PRAVA VLASNIŠTVA GLEDE CIJELE STVARI 64 . bez obzira na veličinu njegova dijela. od kojih svaki ima svoj dio prava vlasništva iste stvari. pa po svojoj volji izvršava pravo vlasništva glede tog dijela.

uporabe I iskorištavanja stvari za njenu redovitu svrhu. pa će se smatrati da ga je obavio uz njihovu suglasnost. ali to smije činiti bez suglasnosti ostalih jedino ako time ne vrijeđa prava ostalih. svaki pojedini suvlasnik ima pravo glede cijele stvari postavljati a) svojim suvlasnicima one zahtjeve koji proizlaze iz njegova suvlasništva b) trećima postavljati one zahtjeve koje bi im I inače mogao postavljati vlasnik stvari 3. svaki pojedini suvlasnik ima pravo sudjelovati u upravljanju suvlasničkom stvarju te u svako doba zahtijevati da se polože računi I podijele sve koristi 2. Upravitelj ima položaj nalogoprimca suvlasnika. a ima pravo na naknadu za svoj trud. ili ako bi izazivali naročito velike troškove. O upravljanju stvari. odluka suda zamijenit će odluku većine. svojom odlukom o tome kako će odlučivati. ili ako se prema uobičajenom tijeku stvari ne može očekivati da bi bili u interesu svih suvlasnika. pa odatle proizlaze posljedice određene pravilima obveznog prava. Poduzme li u pogledu stvari neki od suvlasnika bilo što bez ovlasti na to. U sumnji je li posrijedi posao redovne ili izvanredne uprave. jednoglasno. Suvlasnici mogu upravljanje stvarju povjeriti upravitelju. uporabe I iskorištavanja te stvari za njenu redovitu svrhu. Poslovi redovite uprave su oni koji se poduzimaju radi redovitog održavanja. koji vrijedi razmjerno suvlasničkom dijelu suvlasnika. ako su ispunjene I sve ostale pretpostavke. svaki od suvlasnika ovlašten je zahtijevati od suda da odluči o poduzimanju tog posla. ali I svaki od njih može tražiti od suda da donese odluku u izvaparničnom postupku. po svojoj volji: 1. Ako bi glasovanje donijelo izjednačene rezultate. ni mogućnost traženja suda da donese odluku.www. neki od suvlasnika ili neka treća osoba. Ne postoji mogućnost nadglasavanja. Odluka o upravitelju smatra se poslom izvanredne uprave pa odluku suvlasnici donose suglasno. koji će onda djelovati kao njihov opunomoćenik.net Svaki suvlasnik smije glede suvlasničke stvari izvršavati sve vlasničke ovlasti. Svaki pojedini suvlasnik ima I neka prava koja ga ovlašćuju da istupa I odlučuje samostalno. Iznimke od pravila mogu napraviti zakon (ako posebnom odredbom omogući drukčije djelovanje) I sami suvlasnici.pravokutnik. smatra se da je posao izvanredne uprave. pojedini suvlasnik koji ima za to odgovarajući suvlasnički dio. postupao je kao poslovođa bez naloga. odnosno koliko su im veliki suvlasnički dijelovi. koji je u granicama svojeg djelokruga (određenog suglasnom voljom suvlasnika) ovlašten I obvezan upravljati sa stvari za račun suvlasnika. ali jedino ako ne izazivaju naročito velike troškove. a u parničnom jedino ako postoji spor o tome tko su suvlasnici. suvlasnici odlučuju valjanim očitovanjima svoje volje. ima pravo u svako doba zahtijevati da se u korist njegova suvlasničkog dijela osnuje etažno vlasništvo. Poslovi izvanredne uprave stvarju su svi oni koji se poduzimaju na ili glede stvari ako premašuju okvir redovitog održavanja. Očitovanje može biti učinjeno u bilo kojem obliku. Za upravitelja može biti postavljena bilo koja osoba (fizička ili pravna) koja ima punu poslovnu sposobnost. Sud o tome odlučuje u izvanparničnom postupku. On može za taj posao dobiti od svojih suvlasnika naknadno odobrenje (ratihabitio). Odlučivanje o 65 . Odluku o obavljanju posla izvanredne uprave suvlasnici mogu donijeti samo suglasno tj. O njima suvlasnici odlučuju većinom glasova. Svaki suvlasnik protiv čije je volje većina odlučila da se poduzme posao redovite uprave ima pravo zahtijevati osiguranje za štetu koja bi za njega mogla nastati bude li poduzet posao protiv njegove volje (osnivanjem za njega založnog prava na nekom objektu). svaki pojedini suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva 4. u bilo kojem obliku.

to pravo ne zastarijeva. RAZVRGNUĆE SUVLASNIŠTVA Svaki suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva. bez obzira na to koliko mu je velik suvlasnički dio. te u odnosu na suvlasničke stvari glede kojih se razvrgava 66 . Da izvršavanje neke ovlasti od strane pojedinih suvlasnika ne bi vrijeđalo prava ostalih. jedino ako bi se upisalo u zemljišnu knjigu onda bi djelovalo apsolutno. Razvrgnuće može biti djelomično što se tiče suvlasnika s kojima se razvrgava suvlasništvo (a ostaje u suvlasništvu s ostalima). o tome odlučuje sud. ako ih ima u sastavu svoje imovine. suvlasnici mogu svojim odlukama organizirati izvršavanje posjeda I drugih vlasničkih ovlasti tako da pojedini suvlasnici izvršavaju te ovlasti za sebe a ujedno i za ostale suvlasnike. pa ne može tražiti razvrgnuće u nevrijeme kada objektivno postoje neke okolnosti u kojim bi to razvrgnuće bilo na štetu ostalih suvlasnika. Ta obveza ne prelazi na suvlasnikove nasljednike. posao redovite uprave. no dužan je svoja ovlaštenja izvršavati obzirno. Oni mogu bilo kada. Odluka kojom su suvlasnici međusobno podijelili posjed stvari i/ili izvršavanje vlasničkih ovlasti glede stvari uvijek je opoziva.net otkazu suvlasnika upravitelju je posao redovite uprave. Upravitelja se smjenjuje ako zato postoji važan razlog. te bez obzira na to jesu li ostali suvlasnici s time sporazumni ili se protive razvrgnuću zajednice. Ovlašten je da u bilo koje doba ostvaruje svoje pravo. ali to pravo može biti ograničeno zakonom a I sam suvlasnik može očitovanjem svoje volje (jednostranim ili dvostranim) ograničiti svoje pravo.pravokutnik. postavlja ih samostalno. može otkazati suvlasnicima bilo kada. očitovanjem svoje volje razvrgne suvlasničku zajednicu. svaki suvlasnik može I sam ishoditi od suda odluku o smjenjivanju tog upravitelja. ako mu dadu otkazni rok od tri mjeseca. ni na druge pravne sljednike. Suvlasnik se ne može valjano unaprijed odreći svojeg prava na razvrgnuće suvlasništva. one zahtjeve koje bi im imao pravo postaviti vlasnik stvari (prvenstveno zahtjevi za zaštitu vlasništva). Ako upravitelj grubo zanemaruje svoje dužnosti. takvo očitovanje djeluje samo relativno. ne odgovara cijelom stvari čiji je suvlasnik. Svaki je suvlasnik ovlašten da u svako doba zahtijeva polaganje računa I podjelu svih koristi (plodova I dr) Svaki suvlasnik je ovlašten postavljati protiv svakoga. Troškove razvrgnuća snose svi suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima. bez navođenja otkaznog razloga otkazati upravitelju postavljenom na neodređeno vrijeme. oni se dijele među suvlasnike te stvari prvenstveno prema njihovom sporazumu.www. Odlučivanje o toj podjeli je posao izvanredne uprave. Daje li stvar plodove ili druge koristi. Odlučivanje o tome je posao redovite uprave. pa o njemu odlučuju suvlasnici većinom glasova. Dužnik svojim vjerovnicima odgovara I vrijednošću svojih idealnih dijelova stvari. dakle I protiv trećih osoba. u granicama onoga što je moguće I dopušteno. Pravo na razvrgnuće može se ostvarivati potpuno ili djelomično. Pravo na razvrgnuće je preobražajno pravo koje ovlašćuje svakog suvlasnika na to da. No taj prigovor ne stoji ako se s obzirom na okolnosti ne bi moglo razumno očekivati da će se prilike uskoro tako izmijeniti da razvrgnuće ne bi bilo na štetu ostalih suvlasnika. Iznimka je određena za slučaj kada je određena ovrha na pokretnoj stvari radi namirenja vjerovnikove novčane tražbine nekog od suvlasnika. isto se tako dijele I troškovi I tereti stvari. a privremenog su karaktera. uz otkazni rok od 3 mjeseca. upravitelju postavljenom na dulje vremensko razdoblje mogu otkazati nakon 5 godina bez navođenja razloga. Upravitelj postavljen na neodređeno vrijeme.

Može biti I uz nadoplatu. Fizička dioba stvari je takav način razvrgnuća suvlasništva kod kojeg se suvlasničku stvar dijeli na potreban broj samostalnih tjelesnih stvari. suvlasničku se stvar prodaje a dobiven novac se dijeli među suvlasnike. u kojem obujmu I na koji način. Geometrijska dioba stvari je takava način razvrgnuća suvlasništva kod kojeg se stvar ne dijeli fizički. kada se provodi na zahtjev pojedinog suvlasnika. dovoljno je da bilo koji od njih stavi sudu zahtjev da odluči o razvrgnuću. od kojih će svaka pripasti ponekom od suvlasnika koji razvrgavaju svoju zajednicu. samo nekretnine. Način razvrgnuća određuju sporazumno svi suvlasnici koji su odlučili razvrgnuti svoje suvlasništvo glede određene stvari. Razdioba stvari po ekvivalentu dolazi u obzir kao način razdiobe suvlasništva kada se istodobno razvrgava suvlasništvo na nekoliko stvari (pokretnih ili nepokretnih). svakom od suvlasnika svih tih stvari pripadnu na račun njegovog suvlasničkog dijela poneke od tih stvari. osim onog koji je faktično nemoguće ostvariti ili koji nije dopušten. a on će ostalima biti obvezan isplatiti vrijednost njihovih suvlasničkih dijelova. nije bitno je li stvar djeljiva ili ne. a da potom suvlasnici u postupku sporazumno očituju svoju volju da razvrgavaju suvlasništvo. Razvrgnuće isplatom je takav način razvrgnuća suvlasništva kod kojeg se suvlasničku stvar ne dijeli. I u slučaju potpune suglasnosti suvlasnici se mogu poslužiti sudskim putem za razgvrnuće. Kada suvlasnici sporazumno razvrgavaju suvlasništvo to je dobrovoljno razvrgnuće. Civilno razvrgnuće suvlasništva (civilna dioba) je ono koje se provodi unovčenjem stvari.www. mogu se sporazumjeti I o takvom načinu razvrgnuća kod kojeg će neki od njih dobiti I više nego što odgovara njegovom suvlasničkom dijelu. Pravni temelj dobrovoljnog razvrgnuća suvlasništva je sporazum (ugovor) suvlasnika o razvrgnuću. ovršna javnobliježnička isprava). Sud u pravilu odlučuje u 67 .net suvlasništvo (a ostaje u suvlasništvu glede ostalih stvari). te ga povezati sa suvlasničkim dijelom jednog ili više suvlasnika. Suvlasnici nisu vezani veličinama svojih suvlasničkih dijelova. Suvlasnici mogu odrediti svaki način razvrgnuća. To je ugovor određenih suvlasnika upravljen na to da bude razvrgnuto njihovo suvlasništvo određene stvari na određeni način.pravokutnik. Sporazum o razvrgnuću može djelovati kao valjani pravni temelj razvrgnuća suvlasništva samo među ugovornicima I samo glede određenih suvlasničkih stvari te samo na onaj način za koji su se sporazumjeli da će provesti razvrgnuće. Bitno je da vrijednost stvari barem približno odgovara vrijednosti suvlasnikovog dijela. a da ne mora drugima za to ništa nadoplatiti. Suvlasnici mogu svoj sporazum oblikovati u neku ispravu koja ima narav ovršne isprave (ovršna sudska nagodba. ako među suvlasnicima ne postoji puna suglasnost o svemu o čemu bi morala postojati da bi ga se moglo razvrgnuti dobrovoljno. nego će ona pripasti u vlasništvo jednom suvlasniku. nego na čestice koje se određuju mjerenjem (povlačenjem geometrijskih crta) da bi svaka od tako geometrijski određenih čestica pripala ponekom od suvlasnika koji se dijele. određivanje načina razvrgnuća bitni je dio njihova sporazuma. Sud o razvrgnuću odlučuje na zahtjev jednog ili više suvlasnika koji tim putem ostvaruju svoje pravo na razvrgnuće. trebali bi ga provesti sami suvlasnici. provodi se putem suda pa je to sudsko razvrgnuće. pogodna za nedjeljive stvari. Suvlasnici nekretnine mogu sporazumno odlučiti da će između sebe podijeliti nekretninu tako što će uspostaviti etažno vlasništvo nekog određenog posebnog dijela suvlasničke nekretnine.

vezan je strogim zakonskim odredbama 2. GLAVA 12.. prestane imati suvlasnički dio prava vlasništva suvlasničke stvari. Nakon razvrgnuća suvlasništva svi koji su kao suvlasnici sudjelovali u tom razvrgnuću odgovaraju solidano za stvarne I pravne nedostatke onoga što je svako pojedini od njih stekao. sud može odlučiti da se razvrgnuće provede razdiobom po ekvivalentu. jer sve imaju udjela u tom pravu vlasništva. a on ga se nije odrekao. ako među njima postoji spor o predmetu suvlasništva (je li stvar suvlasnička ili nije) ili o suvlasništvu (je li određena osoba suvlasnik. suvlasništvo nedjeljivih stvari civilnom diobom 6. zakonske pretpostavke za to su: a) postoji osobito ozbiljan razlog da ta stvar pripadne u cijelosti upravo tom suvlasniku u vlasništvo b) sud nije prigodom odlučivanja već vezan takvim zakonskim odredbama ili tuđim pravom na diobu isplatom. ali veličina udjela niti jedne od njih nije određena.pravokutnik. 4.a s njim I mogućnost njegova razvrgavanja). koliki su dijelovi. dakle kada svaki od suvlasnika koji svoje suvlasništvo razvrgavaju. taj može birati ili da ga putem suda sili na ispunjenje te obveze ili pak zahtijevati poništenje odluke o razvrgnuću isplatom (suvlasništvo se ponovno uspostavlja. Kada odluka postane ovršna a ne bude dobrovoljno izvršena. odnosno trebao steći u tom razvrgnuću suvlasništva. ZAJEDNIČKO VLASNIŠTVO ZAJEDNIČKO VLASNIŠTVO je takvo sudjelovanje više osoba u pravu vlasništva iste stvari da im ta stvar pripada svima zajedno. pravom na razvrgnuće isplatom. Pravni učinci su uvijek stvarnopravne prirode  prestanak suvlasništva I nastanak prava vlasništva. koje bi isključivale mogućnost udovoljenja ovom zahtjevu Ne ispuni li suvlasnik kojem je pripala cijela stvar svoju obvezu da isplati kojeg suvlasnika. no s druge. Sud nije slobodan u izboru načina na koji će se razvrgnuće provesti: 1. no morat će uputiti predlagatelja da svoje navodno pravo ostvaruje u parnici. sud je ovlašten svojom odlukom osnivati služnosti I terete na dijelovima te nekretnine. a u zamjenu za to stekne određene stvari.net izvanparničnom postupku. tek kada ga se u izvršenju te odluke na odgovarjući način razvrgne. I drugi suvlasnici mogu tražiti razvrgnuće isplatom. koji nije pravni subjekt. ako neki od suvlasnika to zahtijeva. Pravomoćnom sudskom odlukom suvlasništvo još nije razvrgnuto. Razvrgnućem se ne dira u prava trećih osoba. bez obzira na to što je odrediva.). odnosno novac. Svaki od 68 . Suvlasništvo djeljivih stvari razvrgava se fizičkom diobom pokretnih stvari I geometrijskom diobom nekretnina. U njemu vlasnici članovi nekog kolektiva. ako je to nužno za uporabu ili iskorištavanje dijela koji se tom diobom odvaja 5. Odgovornost se prosuđuje odgovarajućom primjenom obveznopravnih pravila o odgovornosti prodavatelja za stvarne I pravne nedostatke prodane stvari. ako ono pripada pojednom suvlasniku na temelju pravnog posla ili zakona. sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća njihova suvlasništva (ako postoji) 3. Razvrgnuće suvlasništva ima dvostruki pravi učinak: suvlasnik. prestaje biti suvlasnikom određene stvari ili više njih.www. razvrgnuće će se provesti prema pravilima ovršnog postupka. umjesto toga stječe u svoje vlasništvo određenu stvar ili novac. Ako se razvrgava suvlasništvo nekoliko stvari istodobno tada. s jedne strane.

Ako je dužnik jedan od zajedničkih vlasnika neke stvari. sporazumno. Umre li neki od zajedničkih vlasnika.pravokutnik. Oblici zajedničkog vlasništva: 1. U sumnji o dijelovima uzima se da ni jedan zajedničar nema više nego drugi. Svima im pripadaju I plodovi I sve koristi od zajedničke stvari. Svoje pravo na diobu zajedničar može ostvarivati dobrovoljnom diobom 69 . Trećim osobama ovlašten je postavljati one zahtjeve koje može postaviti vlasnik stvari. Ostalim zajedničarima ovlašten je glede cijele stvari postavljati one zahtjeve koji proizlaze odatle što je I on zajednički vlasnik te stvari.www. pravo ne zastarijeva. Ipak. Zajednička imovina ortaka (imovina ortaštva) 4. Udio u zajedničkom vlasništvu određene stvari pripada zajedničkom vlasniku jer je zajedničar (član kolektiva čiji članovi imaju zajedničku imovinu). da bi namirili svoje tražbine iz novca dobivenog prodajom. sve se odluke donose zajednički tj. Zajednička pričuva etažnih vlasnika 3. Svaki pojedini zajednički vlasnik ima pravo na diobu zajedničkog vlasništva. a stvar je na temelju zakona dio zajedničke imovine (imovinske mase) svih koji čine taj kolektiv. Ako bi pojedini zajedničar raspolagao zajedničkom stvari bez ovlaštenja za to raspolaganje dobivenog od ostalih vlasnika zajedničke stvari. ustup neće utjecati na pravni položaj zajedničkog vlasnika kojem je udio ustupljen dok zajednica postoji. bez suglasnosti ostalih ako je taj posao naplatan I osoba je postupala u dobroj vjeri. Zajedničko se vlasništvo neke stvari dijeli tako da se podijeli pravo vlasništva te stvari na suvlasničke dijelove (alikvotne dijelove). Svaki od zajedničara ima pravo na suposjed zajedničke stvari. upravljaju svi zajedno. Pravo vlasništva zajedničke stvari pripada samo svim zajedničarima zajedno I samo su svi oni zajedno ovlašteni izvršavati vlasničke ovlasti glede te stvari. čija veličina nije određena. taj bi njegov pravni posao bio ništav. Zajednička imovina osnivača preddruštva Zajedničko se vlasništvo supostavlje isključivo na temelju zakona. tada on svojim vjerovnicima odgovara I svojim udjelom u zajedničkom vlasništvu te stvari. bez obzira na to što je odrediva. Pravo vlasništva nekretnine na temelju pravnog posla treća osoba može steći ako nije sklopila posao sa svim zajedničarima nego samo onim koji je upisan kao vlasnik u zemljišnoj knjizi ako nekretnina nije u zamljišnoj knjizi upiasana kao zajednička. Nasljednička zajednica 2. Vjerovnici mogu njegovu odgovornost tim udjelom realizirati tako što će prvo ishoditi diobu zajedničkog vlasništva. Dotadašnje zajedničko vlasništvo pretvara se u suvlasništvo. njegov udio zajednici prelazi na njegove nasljednike bez posebnog čina stjecanja. u granicama mogućeg dopuštenog. Svaki od njih može ravnopravno s ostalima sudjelovati u upravljanju zajedničkom stvari.net zajedničkih vlasnika ima u zajedničkom vlasništvu svoj udio. Bez obzira na to radi li se o poslu redovne ili izvanredne uprave. Zajednički vlasnik može svoj udio u zajedničkom vlasništvu prenijeti pravnim poslom inter vivos jedino na drugog zajedničara. a potom ishoditi unovčenje tog suvlasničkog dijela. a ispunjene su sve pretpostavke pod kojima se I inače štiti povjerenje u zemljišne knjige. treća osoba može steći pravo vlasništva zajedničke pokretnine na temelju pravnog posla koji je sklopila samo s jednim ili s nekoliko zajedničara. Zajednički je vlasnik ovlašten da radi ostvarivanja I zaštite svojeg prava postavlja odgovarajuće zahtjeve ostalim zajedničkim vlasnicima I trećim osobama. kako bi se njome udio njihovog dužnika pretvorio u suvlasnički dio. Troškove za tu stvar I njezine terete snose svi zajedničari solidarno. Prenijet će mu svoj udio ili dio tog udjela ustupom (cesijom). u svako doba. Pod jednakim pretpostavkama mogu se steći I ograničena stvarna prava na zajedničkoj stvari.

To može zahtijevati I svaka treća osoba. čini s tim dijelom I koristima od njega što ga je volja te svakog drugog iz toga isključi. u sumnji se uzima da dio služi kao zajednički I da mu se namjena protivi isključivoj uporabi u korist određenog posebnog dijela. pa da. garažama ili jasno omeđenim mjestima u zgradi namijenjenim ostavljanju motornih vozila. ili im se namjena protivi isključivoj uporabi u korist određenog posebnog dijela nekretnine. prenijeti za slučaj smrti I podvrgnuti ovrsi. prikladnu za samostalno izvršavanje suvlasnikovih ovlasti. ili sudskom diobom. Na temelju odgovarajućeg suvlasničkog dijela – vlasništvo određenog posebnog dijela nekretnine može proizići I biti uspostavljeno samo na suvlasničkom dijelu nekretnine koji je barem toliko velik da odgovara odnosu korisne vrijednosti toga samostalnog dijela prema korisnoj vrijednosti svih 70 . VLASNIŠTVO POSEBNOG DIJELA NEKRETNINE (ETAŽNO VLASNIŠTVO) Temeljna odrednica cijelog sustava vlasništva posebnog dijela nekretnine ili etažnog vlasništva je suvlasništvo nekretnine kao cjeline. Vlasništvo posebnog dijela može biti uspostavljeno na odgovarajućem suvlasničkom dijelu nekretnine koja se sastoji od zemljišta sa zgradom ili prava građenja sa zgradom. Nositelj prava građenja može biti etažni vlasnik. u pravilu. Uspostava etažnog vlasništva može se obaviti na tri načina: 1. ono je nedjeljivo povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom nekretnine. da upravljajući tim posebnim dijelom nekretnine umjesto svih suvlasnika izvršava sve vlasničke ovlasti I dužnosti kao da je posebni dio samo njegovo vlasništvo. ako nije drukčije određeno. Vjerovnici svakog pojedinog zajedničkog vlasnika također imaju pravo zahtijevati da se zajedničko vlasništvo podijeli određivanjem koliki suvlasnički dio pripada njihovom dužniku na ime njegova udjela u zajedničkom vlasništvu određene stvari. Etažno vlasništvo ovlašćuje suvlasnika na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno. Stanom se smatra skup prostorija namijenjenih za stanovanje s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje čine jednu zatvorenu građevinsku cjelinu I imaju poseban ulaz. GLAVA 13.pravokutnik. čine građevinsku cjelinu I imaju zaseban glavni ulaz. kao što je stan ili druga prostorija. Pod poslovnim prostorijama smatra se jedna ili više prostorija u poslovnoj ili stambenoj zgradi namijenjenih obavljanju poslovne djelatnosti koje. jer se ta zajednica dijeli po sili zakona (čak I protiv volje zajedničara) samom činjenicom da je utvrđeno koliki dijelovi nasljednog prava pripadaju pojedinom (su)nasljedniku. Vlasništvo posebnog dijela nekretnine ne može postojati na dijelovima nekretnine koji služe kao zajednički. opteretiti. Vlasništvo posebnog dijela nekretnine može biti uspostavljeno glede dijela suvlasničke nekretnine koji čini samostalnu uporabnu cjelinu. pa ga se može samo zajedno s njime ograničiti. Sunasljednici-zajedničari nemaju pravo na diobu. ako ima pravni interes  svaka ona osoba čija bi pravna situacija bila povoljnija ako bi se udio u zajedničkom vlasništvu određene osobe pretvorio u suvlasnički dio. otuđiti. odnosno načelo jedinstva nekretnine iz kojeg se izvodi vlasništvo posebnog dijela. Vlasništvo određenog posebnog dijela nekretnine (etažno vlasništvo) proizlazi I ostaje neodvojivo povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom (idealnim dijelom) nekretnine na kojem je uspostavljeno.net u sporazumu sa svim ostalim zajedničkim vlasnicima.www. Etažno vlasništvo može biti uspostavljeno I na drugim samostalnim prostorijama: poslovnim prostorijama. a da time ne bude poremećeno načelo jedinstva nekretnine budući da je u ZV pravo građenja izjednačeno s nekretninom.

potrebna je suglasna odluka svih suvlasnika u pisanom obliku. te o tome sastave ispravu. Zajednički vlasnici koji imaju u svom vlasništvu barem odgovarajući suvlasnički dio 3. Na temelju suglasne odluke svih suvlasnika nekretnine – ako svi suvlasnici nekretnine suglasno odluče da će svoja suvlasnička prava ograničiti tako što će s određenim suvlasničkim dijelom povezati vlasništvo određenog posebnog dijela nekretnine.on može svojim očitovanjem volje učinjenim zemljišnoknjižnom sudu podijeliti svoje pravo vlasništva na suvlasničke dijelove I pritom sa svakim od tih dijelova uspostaviti pravo vlasništva na određenom stanu ili drugom posebnom dijelu u zgradi. Isprava koju potpisuju svi suvlasnici radi uspostave etažnog vlasništva po svojoj je pravnoj prirodi ugovor. potrebna je odluka suda. uzet će se da je to odgovarajući dio iz kojeg može proizići I na njemu biti uspostavljeno vlasništvo određenog posebnog dijela nekretnine. nositelja prava građenja). ovjereni potpisi. Da li je suvlasnički dio nekretnine one osobe koja zahtijeva uspostavu vlasništva na nekom određenom posebnom dijelu nekretnine za to odgovarajući.www. upisuje 71 .net stanova I ostalih prostorija cijele nekretnine  odgovarajući suvlasnički dio. poništaj bi se mogao zahtijevati samo ako postoji neki od razloga za ništetnost ili pobojnost pravnog posla.pravokutnik. odnosno druge samostalne prostorije glede koje se traži uspostava vlasništva posebnog dijela prema korisnoj vrijednosti svih stanova I ostalih prostorija cijele nekretnine. Pravomoćnu odluku suda o utvrđivanju korisnih vrijednosti zamjenjuje odgovarajuća odredba vlasnika zemljišta (nositelja prava građenja). 2. potrebno je pisano očitovanje volje vlasnika zemljišta (tj. prosuđuje se prema tome je li taj suvlasnički dio u odnosu prema vlasništvu cijele nekretnine jednak ili veći od odnosa korisne vrijednosti stana. Zahtjev za uspostavu etažnog vlasništva mogu postaviti: 1. Više suvlasnika te nekretnine na temelju suglasnog zahtjeva. 3. Ugovor bi trebao sadržavati određene sastojke na temelju kojih bi se mogao obaviti upis etažnog vlasništva u zemljišnu knjigu. Taj suvlasnički dio I ne mora biti toliko velik koliko je inače propisano za odgovarajući suvlasnički dio. odnosno nositelja prava građenja sa zgradom . Na temelju očitovanja volje vlasnika zemljišta sa zgradom. podaci o svim posebnim dijelovima nekretnine I sporednim dijelovima na koje se proteže te određivanje etažnog vlasnika toga dijela. uzima se da je taj suvlasnički dio odgovarajući dio. Vlasnik zemljišta ili nositelj prava građenja kada dijele nekretninu na suvlasničke dijelove koji su odgovarajući dijelovi za uspostavu vlasništva posebnih dijelova Vlasništvo određenog posebnog dijela nekretnine uspostavlja se upisom u zemljišnu knjigu kao pravo povezano s određenim suvlasničkim dijelom te nekretnine. Ovdje neće biti potrebna posebna pisana suglasnost svih suvlasnika nekretnine koja se traži općenito kao pravni temelj uspostavi etažnog vlasništva. ako njihovi suvlasnički dijelovi ukupno iznose barem koliko je odgovarajući suvlasnički dio 4. veličina suvlasničkog dijela pojedinog suvlasnika. pa tada pravomoćnu odluku suda o utvrđivanju korisnih vrijednosti zamjenjuje isprava svih suvlasnika o toj njihovoj odluci. bez obzira na to koliki bi bio taj suvlasnički dio. Suvlasnik koji ima barem odgovarjući suvlasnički dio 2.

Potvrda mora sadržavati popis I opis posebnih dijelova nekretnine I da su izgrađeni u skladu s dozvolom nadležnog tijela. imovinsku štetu koju u vezi s time pretrpi dužni su mu primjereno naknaditi suvlasnici solidarno.net se u vlasničkom listu na suvlasničkom dijelu onoga suvlasnika za kojeg je osnovano vlasništvo posebnog dijela. Niti jedan vlasnik nekretnine ne može uskratiti svoj pristanak na uspostavu vlasništva posebnog dijela nekretnine drugom suvlasniku koji ima odgovarajući suvlasnički dio. Ovlast da traži popravljanje štete u vezi s promjenama koje je izvršio drugi suvlasnik ili suvlasnici 72 . odnosno druge prostorije te korisnih vrijednosti svih stanova I ostalih prostorija cijele nekretnine. uključujući I promjenu namjene I to ne tražeći odobrenje od ostalih suvlasnika. a ni povredu onih interesa ostalih suvlasnika koji zaslužuju zaštitu. Pored toga vlasništvo posebnog dijela ne može se uspostaviti dok ne postane pravomoćnom odluka suda o utvrđivanju korisnih dijelova tog stana.www.pravokutnik. inače je svaki suvlasnik može zabraniti Ako je za promjenu namjene potrebna dozvola vlasti drugi suvlasnici koji tu promjenu moraju trpjeti nisu ovlašteni uskratiti svoj pristanak kad je on potreban te odgovaraju za štetu koju bi prouzročili svojom uskratom. ali u skladu s građevinskim propisima I o svom trošku. odnosno prostoriju I njihovu uporabu. ni opasnost za sigurnost osoba. može ju zamijeniti uporabna dozvola. vrijede slijedeća pravila: • promjena ne smije prouzročiti oštećenje zgrade I drugih dijelova nekretnine. potreban je I pravni temelj  pisana suglasnost svih suvlasnika nekretnine. upisa u zemljišnu knjigu). uz navođenje posebnog dijela nekretnine I sporednih dijelova na koje se proteže. Ovlast da iznajmi ili dade u zakup posebni dio nekretnine ne tražeći za to odobrenje ostalih suvlasnika. to je dopušteno samo ako je takva promjena uobičajna ili služi važnom interesu vlasnika objekta. osim ako bi se uspostavom novog vlasništva posebnog dijela u korist toga suvlasnika ukinula ili ograničila prava koja njemu već pripadaju na temelju njegova ranije uspostavljenog vlasništva posebnog dijela nekretnine. Ovo je derivativan način stjecanja vlasništva I osim načina stjecanja (tj. Pravo na stjecanje vlasništva svih plodova I drugih koristi od posebnog dijela nekretnine osim ako oni na nekom posebnom pravnom temelju ne pripadaju komu drugomu 2. osobito povreda vanjskog izgleda zgrade. Ovlast da izvrši prepravke u stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji. Etažni vlasnik ima određena prava. 5. Ovlast da traži naknadu imovinske štete koju pretrpi na svome posebnom dijelu u svezi s održavanjem zajedničkih dijelova nekretnine. odnosno ovlasti glede svog posebnog dijela nekretnine: 1. Vlasništvo posebnog dijela ne može se uspostaviti dok nadležno tijelo ne potvrdi da je određeni stan ili druga prostorija u određenoj zgradi I na određenoj zemljišnoj čestici samostalna uporabna cjelina. ako nije što drugo ugovoreno I upisano u zemljišnoj knjizi 3. zgrade ili drugih stvari • ako bi za promjenu bilo potrebno zadrijeti u zajedničke dijelove nekretnine. a osim toga I u odnosu na ostala prava I dužnosti u vezi s nekretninom kao cjelinom. Suvlasnik na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno etažno vlasništvo dužan je dopustiti pristup u stan. a na posjedovni list se stavlja natpis: Etažno vlasništvo. ako je to potrebno za održavanje zajedničkih dijelova nekretnine. Na temelju te odluke određuje se I udio svakog pojednog suvlasnka u pravu samostalne uporabe određenog posebnog dijela nekretnine. 4.

po općim pravilima o upravljanju suvlasničkom stvari.net 6. uključujući I građevne promjene nužne radi održavanja b) Stvaranje primjerene zajedničke pričuve c) Uzimanje zajmova radi pokrića troškova održavanja koji nisu pokriveni pričuvom. Uprava svih suvlasnika nad nekretninom kao cjelinom 2. svaki od suvlasnika cijele nekretnine ovlašten je od njega zahtijevati primjereno osiguranje Suvlasnik također ima I određene dužnosti glede svog posebnog dijela: 1. kao I otkazivanje stanova I drugih samostalnih prostorija nekretnine glede kojih nije uspostavljeno vlasništvo posebnog dijela 73 . Dužnost da odgovara za štetu koju je učinio ostalim suvlasnicima prigodom izvršavanja promjena na svom posebnom dijelu nekretnine 5. Ovlast da traži primjereno osiguranje ako s obzirom na okolnosti prijeti ozbiljna opasnost da će nastati šteta zbog onog što u izvršavanju ili prekoračenju ovlasti glede nekretnine poduzima ili je već poduzeo pojedini suvlasnik bez suglasnosti svih ostalih. Dužnost naknade imovinske štete onom etažnom vlasniku koji je tu štetu pretrpio zbog toga što je omogućio pristup I uporabu svog posebnog dijela radi održavanja zajedničkih dijelova nekret. Pravo na plodove I druge koristi od stanova I drugih samostalnih prostorija nekretnine glede kojih nije uspostavljeno vlasništvo posebnog dijela Svaki suvlasnik ima pravo sudjelovati u odlučivanju u svemu što se tiče stvari koja je u suvlasništvu  ima pravo na upravljanje stvarju zajedno s ostalim suvlasnicima. Dužnost da omogući pristup I uporabu svog posebnog dijela nekretnine ako je to potrebno za održavanje zajedničkih dijelova nekretnine 4. Dužnost održavanja 2. a potrebni su za obavljanje poslova urednog održavanja koji se ponavljaju u razmacima duljim od jedne godine d) Primjereno osiguranje nekretnine e) Imenovanje I opoziv zajedničkog upravitelja f) Određivanje I promjene kućnog reda g) Iznajmljivanje I davanje u zakup. Dužnost davanja primjerenog osiguranja kada se za to ispune uvjeti 7. Dužnost snošenja svih javnih obeza I tereta u vezi s vlasništvom svog posebnog dijela nekretnine Svaki suvlasnik osim ovlasti na svom posebnom dijelu ima I određene ovlasti glede cijele nekretnine: 1. Poslovi redovite uprave cijelom nekretninom su osobito: a) Redovito održavanje zajedničkih dijelova I uređaja nekretnine. Ako s obzirom na okolnosti prijeti ozbiljna opasnost da će nastati šteta zbog onoga što u izvršavanju ili prekoračenju ovlasti poduzima ili je već poduzeo glede nekretnine pojedini suvlasnik bez suglasnosti svih ostalih. Prava koja ima svaki suvlasnik neovisno o ostalima (stvaranje pričuve ili postavljanje upravitelja) 3. 6. Dužnost da odgovara za štetu koja je nastala zbog nebrige ili neodržavanja posebnog dijela nekretnine koja može biti pojedinačna (ako je jedan od suvlasnika bio dužan održavati stvar) ili solidarna (ako je više suvlasnika bilo dužno održavati stvar) 3.pravokutnik.www.

Prikupiti više ponuda za poslove održavanja koji se ponavljaju u razmacima duljim od 1 godine. a razriješi li sud upravitelja. Uvjete I način upravljanja nekretninom 3. Pobliže podatke o osobi koja će upravljati nekretninom 4. uključujući I stan namijenjen za nadstojnika zgrade. odgovornost za obavljanje poslova 5. naložit će mu da u roku od 14 dana pod prijetnjom ovrhe preda utvrđeni ostatak novom upravitelju. I to umjesto njih. po vlasničkim dijelovima. Veličinu suvlasničkih dijelova nekretnine 2. a namijenjena je za pokriće troškova održavanja I poboljšanja nekretnine te za otplaćivanje zajma za pokriće tih troškova. davanje cijele stvari u zakup ili najam dulje od 1 godine. Suvlasnici donose u pisanom obliku odluke o poduzimanju poslova redovite uprave I izvanrednih poslova. Upravitelj je osoba koja upravlja nekretninom I zajedničkom pričuvom kao zastupnik svih suvlasnika.net Vlasnici odlučuju većinom glasova. Izvanredni poslovi prelaze okvir redovitog upravljanja te je za njihovo poduzimanje potrebna suglasnost svih suvlasnika. te uređaja I zemljišta koji pripadaju određenoj nekretnini Suvlasnici imaju dužnost osnivanja zajedničke pričuve  namjenski vezana zajednička imovina svih koji su suvlasnici nekretnine. promjena namjene stvari. Uvjete I način korištenja zajedničkih prostorija. stvarnog tereta ili prava građenja na cijeloj stvari. osnivanje hipoteke na cijeloj stvari. Upravitelja koji postupa suprotno propisanim obvezama suvlasnici mogu razriješiti dužnosti te im je dužan naknaditi štetu koja nastane radi njegove nemarnost ili propusta. kao I za veće radove radi poboljšice. Upravitelj je osobito dužan: 1. odnosno odluke koju je na zahtjev nekog suvlasnika donio sud s obzirom na predvidive troškove I uzimjući u obzir imovinsko stanje svih suvlasnika. osnivanje stvarnih I osobnih služnosti. Upravitelj može biti svaka fizička I pravna osoba upisana za obavljanje tih poslova. s tim da međusobne odnose mogu odrediti pisanim sporazumom  međuvlasnički ugovor. ako nema spora tko su suvlasnici niti o veličini njihovih suvlasničkih dijelova. Upravitelj ima pravo na nagradu za svoj rad. Suvlasnik koji je otuđio svoj suvlasnički dio nema pravo zahtijevati povrat svog doprinosa u zajedničku pričuvu. Ne mogu li postići većinu.www. osim ako nije drukčije određeno. Upravitelj kojem je završila uprava dužan je bez odgađanja položiti račun o upravi I ostatak predati novom upravitelju. dogradnja. otuđenje cijele stvari. a u tome sudjeluju svi suvlasnici nekretnine razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima. Položiti svakom suvlasniku uredan račun o poslovanju u prethodnoj kalendarskoj godini I staviti mu na prikladan način u uvid isprave na kojima se temelji 2. pri čemu u odnosu prema trećima ne djeluju ograničenja koja bi mu bila postavljena pravnim poslom.pravokutnik. Tvore je novčani doprinosi koje su suvlasnici uplatili na temelju odluke donesene većinom suvlasničkih dijelova. kao I predvidivih troškova I opterećenja u narednoj kalendarskoj godini 3. Uvjete I način prikupljanja I raspolaganja sredstvima zajedničke pričuve 6. odnosno trećim osobama I granice njegovih ovlasti 7. veći popravci. može biti i netko od suvlasnika. Sud odlučuje u izvanparničnom postupku. On sadrži osobito: 1. Upravitelju postavljenom na neodređeno vrijeme mogu suvlasnici koji 74 . Opseg poslova koje će obavljati ta osoba. nadogradnja. Tražbina pričuve zastarijeva 3 godine od dospjelosti svakog pojedinog davanja. odluku će donijeti sud. Ime suvlasnika ovlaštenog za predstavljanje I zastupanje suvlasnika prema upravitelju. Izraditi pregled predviđenih poslova za održavanje I poboljšice.

Ako suvlasnik ne udovoljava dužnostima koje proizlaze iz zajednice. Kod isključenja na zahtjev većine isključenje mogu tražiti suvlasnici koji zajedno imaju većinu suvlasničkih dijelova u odnosu na pojedinog etažnog vlasnika ako za to postoje razlozi koji su takstivno navedeni u ZV-u. Svaki od suvlasnika iste nekretnine koja se sastoji od zemljišta sa zgradom ili prava građenja sa zgradom dužan je prigodom izvršavanja svog prava postupti osobito obzirno prema ostalima. I suvlasnici koji zajedno imaju većinu suvlasničkih dijelova te nekretnine. na zahtjev većine I na zahtjev manjine.net zajedno imaju većinu suvlasničkih dijelova otkazati uz otkazni rok od 3 mjeseca. ili počini kažnjivo djelo protiv imovine. otkazati suvlasnici koji zajedno imaju većinu suvlasničkih dijelova.pravokutnik. a potreba za njihovim izvođenjem se javlja nenadano. svaki je suvlasnik ovlašten poduzeti nužne mjere I bez pristanka ostalih suvlasnika. morala ili tjelesne cjelovitosti kojeg od suvlasnika ili druge 75 . ne navodeći otkazni razlog. Razlozi za isključenje na zahtjev većine koji opravdavaju donošenje odluke o isključenju su: 1. Tražitelj ovrhe ima pravo upisa hipoteke na stan. kada stvar trajno prestane biti prikladna za samostalno izvršavanje suvlasnikovih ovlasti. Kada zbog oštećenja zajedničkih dijelova I uređaja nekretnine postoji opasnost za život I zdravlje ljudi.www. odnosno drugi posebni dio nekretnine onih suvlasnika koji nisu podmirili troškove popravka. u protivnom ostali suvlasnici mogu ishoditi njegovo isključenje iz suvlasničke zajednice. Žalba izjavljena protiv rješenja inspektora ne zadržava ovrhu rješenja. a I štete na onim posebnim dijelovima te nekretnine na kojima je uspostavljeno vlasništvo u korist određenog suvlasničkog dijela ako od njih prijeti opasnost ostalim dijelovima nekretnine. nakon proteka 5 godina. Svaki je suvlasnik ovlašten I dužan bez odgađanja prijaviti zajedničkom upravitelju štete za koje je spoznao da su nastale na dijelovima ili uređajima nekretnine kojima taj upravlja. građevinski inspektor naredit će upravitelju nekretnine. Temeljni način prestanka etažnog vlasništva je propast predmeta toga vlasništva. koji će početi teći prvog dana mjeseca koji slijedi otkazu. a upravitelju postavljenom na vrijeme dulje od 5 godina mogu. Ako svojim bezobzirnim. a ako je bilo sporno koliko je dužan platiti pa je sud donio međupresudu. izvršenje nužnih popravaka. tada do završetka prvostupanjske rasprave koja slijedi nakon međupresude 2. osobito ako ne plati dužne iznose ni do završetka rasprave koja prethodi presudi prvostupanjskog suda. pod pretpostavkama određenim ZV-om. a s time ujedno prestaje I vlasništvo sporednih dijelova. nepristojnim ili uopće nedoličnim ponašanjem učini tegobnim zajedničko stanovanje ostalim suvlasnicima. Za uknjižbu brisanja na temelju odreknuća nužan je pristanak svih suvlasnika I knjižnih ovlaštenika čija prava opterećuju odgovarajući suvlasnički dio. Postoje dva oblika isključenja. Pod hitnim popravcima razumijevaju se radovi kojima se sprječavaju posljedice za život I zdravlje ljudi kao I veća oštećenja nekretnine. Vlasništvo prestaje I uknjižbom brisanja u zemljišnoj knjizi onog upisa kojim je vlasništvo određenog posebnog dijela nekretnine bilo uspostavljeno kao pravo povezano s određenim suvlasničkim dijelom te nekretnine. odnosno suvlasnicima ako nemaju upravitelja. u odnosu na bilo kojeg suvlasnika (I onog koji nije etažni vlasnik) ako za to postoje razlozi taksativno navedeni u ZV-u. Prestanak vlasništva posebnog dijela nekretnine ne povlači za sobom prestanak suvlasništva na nekretnini. Ako dijelove nekretnine koji su u njegovu vlasništvu kao posebni dijelovi ili dijelove koje rabe I drugi suvlasnici rabi na način koji znatno ide na štetu interesa drugih suvlasnika 3.

stvar je u vlasništvu te osobe kao prethodnog vlasnika. pa ga tako ograničenog prenijeti na drugu osobu. a nije riječ o djelima tako malog značenja da bi ih trebalo zanemariti.net osobe koja stanuje u kući. PRETHODNO I POTONJE VLASNIŠTVO Vlasnik može u svaku svrhu koja nije zabranjena. Iskljuečni vlasnik može I sam prodati svoj suvlasnički dio.www. može se podnijeti tužba za isključenje koja ima značenje kao da je podnesena od većine suvlasnika. omogućujući time toj osobi da odatle naplati tu tražbinu. Cijena koja se ostvari kupoprodajom na javnoj dražbi pripada isključenom suvlasniku. a za to nije dobio podršku većine suvlasnika. uzimaju se za radnje tog suvlasnika. Kada je pravo vlasništva ograničeno uvjetom ili rokom te je takvo preneseno drugoj osobi. Tada će u pravu vlasništva sudjelovati dvije osobe. Odluku o isključenju donosi sud na temelju tužbe koju podnose suvlasnici. a koje je on propustio spriječiti koliko je bilo moguće. vlasništvo će pripasti potonjem vlasniku. Oni će sudjelovati u sadržajno nepodijeljenom pravu vlasništva iste stvari tako što će pravo vlasništva te stvari isprva imati onaj koji je prethodni vlasnik. a pošto istekne ograničavajući rok ili se ispuni takav uvjet. razlog je broj 3 od prije navedenih. nakon čega će se njihov međusobni odnos prosuđivati kao da je kroz cijelo to vrijeme potonji bio vlasnik stvari. ne bude li joj na vrijeme ispunjena. pravo vlasništva svoje stvari ograničiti nekim rokom ili uvjetom. čeka da postane vlasnikom b) Da. a provodi se putem kupoprodaje na javnoj dražbi. a za ostvarivanje tog prava ima na raspolaganju rok koji ne može biti kraći od 3 mjeseca od pravomoćnosti presude o isključenju. Razlozi uspostavljanja ovakvog odnosa su većinom radi stvarnog osiguranja neke tražbine. odnosno po ispunjenju tog uvjeta prenijeti pravo vlasništva na potonjeg vlasnika. Radnje I ponašanja suvlasnikova bračnog druga I drugih članova obitelji koji s njim stanuju. Prethodni vlasnik ima određene zakonske obveze prema potonjem. svaka u drukčijoj ulozi. Prethodni vlasnik koji je svoje vlasništvo zadržao ili dobio radi osiguranja neke tražbine ima I posebne obveze a) Dužan je propuštati da se služi sa stvari (osim za namirenje tražbine) 76 . koje ima svaki prethodni vlasnik a) Da svoje pravo vlasništva izvršava postupajući obzirno prema virtualnom vlasništvu onoga koji u ulozi potonjeg vl. jedna kao prethodni a druga kao potonji vlasnik. Opće obveze. ako I osoba koje s njegovim pristankom rabe dijelove nekretnine. GLAVA 14. ili vlasnik prenese svoju stvar u fiducijarno vlasništvo (prethodno) druge osobe radi osiguranje neke njezine tražbine. a prethodni samo njen plodouživatelj 2. koji će po isteku tog roka. Isključenje na zahtjev manjine – suvlasnik koji želi isključenje drugog suvlasnika.pravokutnik. Ako nakon pravomoćnosti presude kojom je sud odlučio da je tuženik dužan suzdržavati se od takvih postupaka. pošto istekne rok ili se ispuni uvjet. tuženik nastavi s uznemiravanjem. to su kogentne norme i stranke ne mogu isključiti njihovu primjenu: 1. Isključenje ima oblik razvrgnuća suvlasničke zajednice civilnom diobom. Ograničenje prava vlasništva uvjetom ili rokom djeluje u pravilu samo u međusobnom odnosu prethodnog I potonjeg vlasnika (ograničenje s relativnim djelovanjem). otuđivatelj prigodom ispunjenja kupoprodajnog ili sličnog ugovora pridrži pravo vlasništva (prethodno) dok mu stjecatelj (potonji) ne ispuni određenu tražbinu. prenese vlasništvo potonjemu. podnosi sudu tužbu kojom traži prestanak postupaka koji ga povrjeđuju.

prethodni vlasnik treba prenijeti vlasništvo na potonjega. Potencijalni potonji vlasnik ima subjektivno pravo da mu prethodni vlasnik. ali je ono za svakog mjerodavno ograničeno završnim rokom odnosno raskidnim uvjetom. Svoj učinak gube ona pravna raspolaganja koja je prethodni vlasnik bio poduzeo u pogledi stvari. ali to je pravo obveznopravne prirode te djeluje samo u odnosu između prethodnog vlasnika I osobe kojoj je on obvezan. ali je dužan da to čini samo unutar granica što mu ih postavljaju njegove obveze prema osobi koja je u položaju potonjeg vlasnik te stvari. Istekom roka/ispunjenjem uvjeta izgubit će pravni učinak sva pravna raspolaganja stvarju koja je poduzeo prethodni vlasnik. pošto istekne rok ili se ispuni uvjet. njegovi bi vjerovnici mogli iz vrijednosti te stvari namirivati svoje tražbine protiv njega u ovršnom I stečajnom postupku. a prethodni je bio samo plodouživatelj. Ako se pravo čekanja potonjeg vlasnika pretvorilo u pravo vlasništva. pravo čekanja  pravo vlasništva koje još nije stečeno. Njihov međusobni odnos prosuđuje se kao da je potonji vlasnik bio potpuni vlasnik za svo vrijeme čekanja. 77 .www.net b) Dužan je propuštati da raspolaže sa stvari I faktično I pravno. makar su već ispunjene sve pretpostavke za to. sva su se pravna raspolaganja s pravom čekanja pretvorila u raspolaganja pravom vlasništva. osim što još nije istekao određni rok. Učinak svakog pravnog raspolaganja koje bi prethodni vlasnik poduzeo na temelju svojeg uvjetnog odnosno oročenog prava vlasništva. a ujedno se pravo čekanja potonjeg vlasnika pretvara u njegovo pravo vlasništva. Status potonjeg vlasnika je stvarnopravne prirode. Samo prethodni vlasnik ima pravo vlasništva stvari ali je glede izvršavanja svojeg prethodnog vlasništva ograničen u korist potonjega. I to da je namiri u skladu s pravilima o namirivanju zalogom osiguranih tražbina izvansudskim putem Pravo vlasništva ima jedino prethodni vlasnik. bez obzira na potencijalnog potonjeg vlasnika. prenese u vlasništvo stvar. Tada potonji postaje vlasnikom stvari I to s djelovanjem ex tunc. Ograničenje prava vlasništva djeluje apsolutno ako je: a) Upisano u zemljišnu knjigu b) Takav javni upisnik bez upisa u koji se ne može steći stvar za koju je ograničenje određeno c) Takvo djelovanje određeno posebnom zakonskom normom Dok se čeka na istek roka odnosno ispunjenje uvjeta koji s apsolutnim djelovanjem ograničavaju pravo vlasništva. I to ex tunc. unatoč tome što to ne bi smio zbog svoje obveze prema potencijalnom potonjem vlasniku. Istodobno ima glede iste stvari potonji vlasnik tzv. Istekne li rok. ali je to pravo ostvarivao na način na koji nije bio ovlašten. Ako je prethodni vlasnik ima pravo da svoju tražbinu namiri iz vrijednosti stvari koju je imao u vlasništvu. pa može valjano njome pravno raspolagati. Prethodni vlasnik je pravno za svakoga jedini vlasnik stavri. tu tražbinu namiri iz vrijednosti stvari koju ima u svojem vlasništvu radi osiguranja njezinog ispunjenja. on će odgovarati za svaku štetu koja je odatle proizašla. ili se ispuni uvjet koji je s apsolutnim djelovanjem ograničavao pravo vlasništva prethodnog vlasnika – njegovo pravo vlasništva samim time prestaje ex tunc. na što ga se može siliti putem suda. Kada rok istekne ili se uvjet ispuni. dok ga po isteku roka ili ispunjenja uvjeta ne prenese na potonjega. bio bi ograničen istim onim uvjetom odnosno rokom kojim je ograničeno vlasništvo prethodnog vlasnika. pravo može izvršavati u punom opsegu. I to s učinkom ex tunc.pravokutnik. jedino je ovlašten da. Pravo vlasništva pripada samo onome tko je prethodni vlasnik. ne bude li mu osigurana tražbina namirena o dospijeću. imaju I prethodni I potonji vlasnik stvarnopravni status u pogledu te stvari. odnosno nije se još ispunio određeni uvjet.

mora imati razumnu svrhu (zadovoljavanje nekih ovlaštenikovih potreba). a da je svagdašnji vlasnik to dužan trpjeti. istodobno se prenosi I služnost kao pripadak. Služnost na služnosti ne može postojati. razlikuju se modifikacije koje bitno mijenjaju dotadašnji način izvršavanja služnosti (dopuštene samo u sporazumu s vlasnikom opterećene stvari. a kad se prenese vlasništvo poslužne nekretnine na drugu osobu. Služnost na činidbe ne može postojati. Na istoj nekretnini može postojati I više služnosti ako ne kolidiraju. Ona djeluju prema svima te je I svatko treći dužan suzdržati se od smetanja ovlaštenika u izvršavanju služnosti. ovlašteniku podjednako prikladno. pa vlasnik više nije slobodan izvršavati ga onako kao bi inače mogao. 78 . Služnost se mora izvršavati obzirno. a sastoji se u dužnosti svagdašnjeg vlasnika poslužne stvari da trpi određene zahvate na svojoj stvari ili pak da propušta neke radnje kojima bi u određenom smjeru promijenio postojeće stanje glede te stvari. na temelju kojeg se ovlaštenik može tom stvari koristiti na određeni način. Vlasništvo opterećeno služnošću služi. Osobne služnosti ne mogu se uopće prenijeti na drugog ovlaštenika jer su to strogo osobna prava. koji ovo pravo ima na temelju zakona te ga se ne može pravnim poslom isključiti ni ograničiti. Modifikacija je dopuštena no ne uvijek na isti način. ako bitno ne mijenja dotadašnji način izvršavanja). prenosi se skupa s njime I kao teret I služnost koja na njoj postoji. svaki ovlaštenik može zahtijevati da sud na pravedan način odredi izvršavanje u interesu svih ovlaštenika. kako bi što manje opterećivala poslužnu stvar. Služnost mora biti korisna. preinačenje načina izvršavanja služnosti bilo po sadržaju ili po užem lokalitetu na kojemu se izvršava.pravokutnik. Iznimno može osoba biti dužna izvršiti određene činidbe. SLUŽNOSTI SLUŽNOST je stvarno pravo na tuđoj stvari. ako se služnost izvršava samo na jednom dijelu te stvari koju tereti. Ako pak sve služnosti imaju isti prvenstveni red. ono se pojavljuje kao ograničenje prava vlasništva ali u širem smislu: vlasništvu je tu suprotstavljeno jedno tuđe pravo glede iste stvari. Služnost je stvarno pravo na tuđoj stvari. Kad se prenese vlasništvo poslužne stvari na drugu osobu. a izvršavanje jedne ometa izvršavanje druge. Modifikacija služnosti tj. Na pasivnoj je strani služnost stvarnopravni teret. neprenosive. a izvršavanje na tom mjestu je vlasniku osobito tegotno. Neprenosive su I na aktivnoj I na pasivnoj strani. služnost se ne može odvojiti od poslužne stvari pa prenijeti na drugu stvar. Novija služnost ne može ograničiti izvršavanje onih koje su prije nje u prvenstvenom redu. Troškove prelaganja snosi sam vlasnik poslužne stvari. sadržaj je ili trpljenje ili propuštanje. samo pravo služnosti ne može biti objekt nečije služnosti. Služnost je stvarno pravo (ograničeno). ne može se osnovati služnost na vlastitoj stvari. ovlaštenik ima pravo neposredno iskorištavati poslužnu stvar. a isto tako se ne može odvojiti od ovlaštenika (osobna služnost) ili povlasne stvari (stvarna služnost) pa prenijeti na drugu osobu ili povlasnu stvar.www. Vlasnik opterećene stvari može zahtijevati da se izvršavanje služnosti preloži na neko drugo mjesto na istoj poslužnoj stvari. ali samo supsidijarno. na način kako se služnosti osnivaju I temeljem pravnog posla) od onih koje na nj bitno ne utječu (dopuštene su jednostrano: jedna strana može po svojoj volji preinačiti način ozvršavanja ovlaštenikovih ovlasti glede sadržaja I mjesta. Služnosti su neodvojive tj.net GLAVA 16.

osnovana ne u korist svagdašnjeg vlasnika te nekretnine. Ako je ovlaštenik određen s obzirom na svoje vlasništvo određene nekretnine (realiter) onda je služnost stvarna ili realna. Druge se izvršavaju ponavljanjem ljudskih radnja. nego samo o prividnoj služnosti. Po tome može li svatko treći uočiti da se na poslužnoj nekretnini izvršava određena služnost ili ne. nego ograničenja prava vlasništva u užem smislu. no to su ili silom propisa ili odlukom vlasti ustanovljena ograničenja prava vlasništva. nikako na alikvotnom dijelu. Afirmativne su služnosti negativna prava. U slučaju spora mora onaj tko tvrdi da se ne radi o služnosti. to I dokazati. One postoje unutar samog sadržaja prava vlasništva. a nije ju upisao u zemljišnu knjigu). Po trajanju se služnosti dijele na trajne (continuae) I povremene (discontinuae). dok je plodouživanje ipak djeljivo a sasvim iznimno čak I pravo uporabe kad se sastoji samo od korištenja. osobne I nepravilne. Stvarna služnost može postojati samo na cijeloj stvari. ako je po svojoj naravi stvarna – tko to tvrdi. ali je ipak redovito nekretnina. Ovo načelo ne vrijedi za osobne služnosti. Služnost može biti naplatna. koja je po svojoj naravi stvarna . jer ograničavajući negativnu stranu prava vlasništva vlasniku nameću dužnost trpljenja. što ne znači da je stečena naplatno već da je ovlaštenik dužan vlasniku poslužne stvari plaćati naknadu za izvršavanje služnosti (u novcu ili u naravi. ali dane samo do opoziva. kojoj su u interesu (u praksi najčešće susjedska prava). a kriterij je način kako je određena osoba ovlaštenika. a I osobne 79 . periodično ili ne). služnosti se dijele na vidljive (apparentes) I nevidljive ( non apparentes). Razlika je u tome što se nepravilna služnost gasi kada umre ovlaštenika. To u potpunosti vrijedi za stvarne služnosti. koju je netko bio stekao dosjelošću. Po sadržaju se služnosti dijele na afirmativne (kojima je sadržaj trpljenje) I negativne (kojima je sadržaj propuštanje). A ako je služnost. niti postoji građanskopravni odnos između vlasnika I osobe. Do spora će redovito doći nakon ovlaštenikove smrti ili otuđenja povlasne nekretnine. pa se sve do opoziva prosuđuju kao služnosti. Služnost koja postoji na jednoj čestici kao poslužnoj nekretnini tereti cijelo zemljišnoknjižno tijelo. Kod prvih postoji određeno stanje koje traje te nije potrebna neka ljudska radnja da bi se izvršavala služnost. te ne postoji određena osoba ili stvar s obzirom na koje su ustanovljena. a negativne prohibitivna. tj. nego u korist određene osobe (koja je ujedno I vlasnik te nekretnine). a može biti I na određeno vrijeme ili u određeno doba godine (sezonska služnost). Ova je dioba važna kada se prosuđuje je li stjecatelj poslužne nekretnine bio u dobroj vjeri ( I tako stekao nekretninu bez služnosti. služi boljem ili udobnijem gospodarenju jednom nekretninom. no nikad se ne predmnijeva da je neka služnost nepravilna. pa ili vlasnika ograničavaju u izvršavanju sadržaja njegova prava ili mu nameću dužnost činidbe u svezi s vlasništvom stvari. U prvom slučaju slična su služnostima. Zakonske služnosti nisu uopće služnosti. koje može biti često I sasvim rijetko. Ako je ovlaštenik određen s obzirom na svoju osobu (personaliter) služnost je osobna ili personalna.www. morat će to I dokazati. Na nju se primjenjuju pravila o osobnim služnostima.net Služnosti su nedjeljive. Stvarne služnosti mogu postojati samo na nekretninama. Služnosti se mogu razvrstati po raznim kriterijima. Osnovna je dioba na stvarne. onda je to nepravilna (iregularna) služnost. Sadržaj im je jednak kao I kod služnosti. Objekt služnosti je stvar koja može biti I pokretna I nepokretna.pravokutnik. a stvarna prelazi na novog vlasnika povlasne nekretnine. Prividne služnosti su ovlasti kakve daje neka služnost.

Objekt osobne služnosti može biti I idealni dio poslužne stvari. Od ovoga su moguće I iznimke ako sam zakon propisuje drukčije ili ako nekretnine nije upisana u zemljišnu knjigu (tada se polaže odgovarajuća isprava u sud što ima učinak uknjižbe). može biti naplatan ili besplatan. ako je to moguće. već stjecatelj izvodi svoje pravo služnosti iz prava vlasništva poslužne stvari.www. Na temelju oporuke će služnost nastati ako vlasnik poslužne stvari u oporuci tako naredi (legat). no nema zapreke da to bude I pravna osoba. Za derivativno stjecanje služnosti potrebni su u načelu titulus (isti kao I za ostala stvarna prava) I modus. Nekretnina kao poslužno dobro može biti u bilo čijem vlasništvu. stječe je novi vlasnik povlasne nekretnine. Ovlaštenikova smrt nema utjecaja na trajanje stvarne služnosti. Ipak. Stjecanje služnosti obuhvaća dvoje: stjecanje služnosti koja do tada nije postojala.pravokutnik. Samo vlasnik može osnovati služnost ugovorom. jer vlasnika na temelju svoga prava izvodi novo pravo – služnost. Stvarna služnost će se istodobno upisati zabilježbom I u posjedovnicu zemljišnoknjižnog uloška. te stjecanje već postojeće služnosti od strane novog ovlaštenika. a I jednostranim očitovanjem volje (oporuka). ako je poslužna stvar u suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu. u kojemu je upisana povlasna nekretnina u čiju se korist služnost osniva. Pravni temelj stjecanja služnosti su: 1. ali plodouživanje I uporaba stvari mogu postojati na pokretnim stvarima. Ovlaštenik osoben služnosti je poimenično određena osoba. a također I translativno. Ako se stječe bez suglasnosti vlasnika poslužne stvari. a ako se stječe uz suglasnost (tj. temeljem pravnog posla) tada je to izvedeno stjecanje. može biti samostalan ugovor no služnost se može I sporazumno osnovati prilikom sklapanja nekog drugog ugovora (npr. Ovlaštenik osobne služnosti redovito je fizička osoba. Način stjecanja ovisi o vrsti objekta: za nekretnine to je uknjižba u zemljišne knjige. pa čak I na pravu. stjecanje je originarno. Ugovor mora zadovoljavati opće pretpostavke za valjanost ugovora (pisani oblik za nekretninu). ako je izvršavanje služnosti ograničeno na jedan fizički dio te čestice. Pravo plodouživanja može na istoj poslužnoj nekretnini imati I više osoba I to dvojako: ili tako da svaka ima samostalno svoj alikvotni dio prava plodouživanja ili tako da ga imaju zajednički. Služnost se može steći originarno I derivativno. postoji razlika prema derivativnom stjecanju vlasništva: vlasnik ne prenosi postojeće pravo na stjecatelja. nego se tek osniva. Ona je samo pravni temelj te je potreban I način stjecanja. PRAVNI POSAO – vlasnik poslužne stvari može osnovati služnost na njoj u nečiju korist u sporazumu sa stjecateljem (temeljem ugovora). usmjerene na to da se stjecatelju izvede pravo služnosti. niti neke od svojih ovlasti. a I još neke pravne činjenice (smrt ostavitelja. ovlaštenik je svaki od suvlasnika ili zajedničkih vlasnika. djeljivu služnost može osnovati I suvlasnik na svom alikvotnom dijelu).net služnosti najčešće postoje na nekretninama. onda se ovlaštenik prava građenja pojavljuje I kao ovlaštenik služnosti. Ako na povlasnoj nekretnini netko ima pravo građenja. s vlasništvom povlasne stvari na stjecatelja kao pripadak prelazi I služnost. sadržaj I opseg služnosti treba upisati što određenije te navesti eventualne prostorne granice. Ovlaštenik stvarne služnosti je svagdašnji vlasnik povlasne nekretnine. Ako je stvar u suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu. Na pokretnini način stjecanja je predaja stvari stjecatelju u nesamostalan posjed na temelju valjano očitovane volje vlasnika. 80 . kupoprodaja). Stjecanje već postojeće služnosti također je derivativno. onda je mogu osnovati samo svi suvlasnici suglasno (iznimno. Uknjižba se provodi u teretovnici zemljišnoknjižnog uloška u kojemu je upisana poslužna nekretnina.

Pretpostavke za osnutak su: a) Da do te nekretnine nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom b) Da je korist od nužnog prolaza za gospodarenje tom nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini Obje pretpostavke moraju biti ispunjene. prema ZV u postupku izvlaštenja (nepotpunog) I u komasacijskom postupku. Ono je vrsta djelomičnog izvlaštenja u korist private osobe a u općem interesu. te će osnutak nužnog prolaza uvjetovati potpunom isplatom te naknade.pravokutnik. dakle da nije znao niti je s obzirom na okolnosti mogao posumnjati da mu ne pripada pravo izvršavati tu služnost. koja će. ZAKON – samo jedan slučaj osnivanja stvarne služnosti a to je dosjelost. odnosno nužnog osnivanja služnosti vodova ili drugih uređaja (uvijek stvarna služnost). Služnost nastaje tek uknjižbom u zemljišnu knjigu. energija ili usluga koje se tako dostavljaju. Nije potreban poseban način stjecanja. Nužni prolaz je služnost puta osnovana sudskom odlukom o kojoj odlučuje općinski sud u izvanparničnom postupku na zahtjev vlasnika nekretnine. 81 . kroz zgrade.www. provodeći tako ostaviteljevu oporučnu odredbu (pravni posao je onda oporučiteljevo očitovanje volje a način stjecanja upis u zemljišnu knjigu). odnosno predajom pokretne stvari ovlašteniku u posjed od strane nasljednika. ne može se osnovati niti u korist općeg dobra. I upravna vlast može u zakonom određenim slučajevima osnovati stvarnu služnost. te prolaz mora biti koristan I ekonomičan. Vlasnik povlasne nekretnine je radi publiciteta ovlašten ishoditi uknjižbu. te da se vlasnik poslužne nekretnine nije tome protivio. 2. ODLUKA VLASTI – samo u zakonom točno određenim slučajevima.net odluka kojom sud na temelju oporuke osniva služnost). I u ostavinskom će postupku sud u svoju odluku unijeti osnutak služnosti (stvarne ili osobne). Posjednik povlasne nekretnine mora je posjedovati kao pošteni posjednik. no ona ima samo deklaratorni karakter. koju je ovlaštenik dužan platiti vlasniku poslužne nekretnine za sve što će on trpjeti I biti oštećen. Samo u slučaju da dijeli pojedinu česticu na nove. zakon određuje da će sud istom odlukom odrediti I visinu novčane naknade. bez suglasnosti stranaka. Sud može osnovati I služnost vodova ili drugih uređaja na tuđoj nekretnini kao poslužnoj a na zahtjev vlasnika nekretnine koja nema nikakve ili nema prikladne veze s dobavljačem tvari. Sud ne može osnovati nužni prolaz preko nekih u zakonu navedenih nekretnina: onih glede kojih se tome protive javni interesi (željeznička pruga). Svrha je da se omogući bolje iskorištavanje nekretnine. osnovati stvarnu služnost u korist jedne čestice a na teret druge. prema ZV u diobnom postupku te u postupku osnivanja nužnog prolaza. prolaz je osnovan u trenutku pravomoćnosti sudske odluke. Poštenje prestaje čim posjednik dozna da mu ne pripada pravo na posjed. 3. ne smije to biti silom. Bitan je I način izvršavanja. Posjed prava služnosti mora biti pošten I istinit te ima jedinstven rok od 20 godina. postati povlasna nekretnina. Osniva se uz obvezu ovlaštenika da plati punu naknadu vlasniku poslužne nekretnine te se na odgovarajući način primjenjuju pravila o nužnom prolazu. manje čestice sud može I sam. ako sud usvoji zahtjev. bez obzira na uknjižbu. U diobnom postupku sud može samo na prijedlog svih stranaka osnovati stvarnu služnost. ograđena kućna dvorišta.

www.pravokutnik.net

potajice ili na zamolbu do opoziva, ili uopće zlouporabom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužne nekretnine. Stjecatelj mora dokazati da je u tih 20 godina barem 3 puta nastupio slučaj kada se tu služnost moglo izvršavati, te da ju je svaki put I izvršio (ako treći slučaj nije nastupio, rok zastare se produžuje). Za sposobnost stjecatelja I stvari vrijede opća pravila. Na prekid dosjelosti primjenjuju se pravila o prekidu dosjelosti vlasništva, s time da se dosjelost prekida I ako dođe do promjene vlasnika nekretnine, na kojoj se služnost izvršava, a novi vlasnik u času stjecanja nije znao ni morao znati da netko izvršava sadržaj služnosti. Kad se ispune sve pretpostavke dosjelosti, nastaje pravo služnosti. Vlasnik povlasne nekretnine će ga steći čim protekne vrijeme dosjelosti, bez obzira na to upisao tu služnost u zemljišne knjige ili ne (upis ima samo deklaratorni karakter). Dosjelost služnosti ne djeluje prema trećemu koji je stekao vlasništvo poslužne nekretnine a da nije znao niti morao znati da je na njoj osnovana služnost, koja nije upisana u zemljišnu knjigu. Za ocjenu je li taj stjecatelj bio u dobroj vjeri može biti važna I okolnost radi li se o vidljivoj služnosti ili ne; za vidljivu služnost teže će se moći dokazati neznanje. Zbog zaštite povjerenja takvog stjecatelja u potpunost zemljišnih knjiga, on će nekretninu steći bez neupisane služnosti, a služnost će se ugasiti. Ovlaštenik služnosti ima za zaštitu svojeg prava na raspolaganju opća sredstva kao I svi nositelji stvarnih prava te zahtjev (tužbu) specifičan za zaštitu služnosti. Opća su sredstva: a) samopomoć I tužba zbog smetanja posjeda, kojima se zapravo štiti posjed prava služnosti, ali time I posredno I samo pravo b) obveznopravni zahtjev radi ispunjenja ugovora o osnivanju služnosti c) prejudicijelna tužba (radi utvrđenja da služnost postoji), kad je dopuštena po procesnom pravu d) sredstva za zaštitu knjižnih prava po pravilima zemljišnoknjižnog prava Specifična tužba kojom ovlaštenik štiti svoje pravo služnosti naziva se ACTIO CONFESSORIA  ovlaštenik od vlasnika poslužne stvari zahtijeva da prizna postojanje služnosti I da trpi izvršavanje te služnosti na svojoj stvari odnosno da propušta na njoj činiti ono što je na temelju te služnosti dužan propuštati. Aktivno legitimiran je ovlaštenik služnosti (ili svaki pojedini suvlasnik tj. zajednički vlasnik). Pasivno legitimiran je vlasnik poslužne stvari, no I svatko treći koji svojim činima niječe tužiteljevo pravo služnosti ili ga samovlasno onemogućuje ili uznemirava u izvršavanju tog prava. Tužitelj mora dokazati svoje pravo služnosti I tuženikov čin kojim smeta izvršavanje tog prava; treba dokazati pravni temelj I način stjecanja, a ako je služnost stekao pravnim poslom I vlasništvo prednika (kod stvarne služnosti I vlasništvo povlasne nekretnine). Tužba zastarijeva u roku od 20 godina, koji počinje teći od dana kada je ovlašteniku oduzet ili smetan posjed prava. Moguća je I tzv. publicijanska actio confessoria ili tužba predmnijevanog ovlaštenika služnosti  njome će se poslužiti posjednik prava služnosti koji može dokazati pravni temelj I istinit način svog stjecanja posjeda te služnosti. Ako pred sudom dokaže te činjenice, za njega se predmnijeva da je ovlaštenik samog prava služnosti pa se dalje primjenjuju pravila o tužbi predmnijevnog vlasnika. Time se olakšava zaštita onom ovlašteniku koji je u posjedu prava služnosti, ali ne može dokazati pravni temelj stjecanja tog prava, vlasništvo prednika ili svoje vlasništvo povlasne nekretnine.

82

www.pravokutnik.net

Razlozi prestanka služnosti su ili oni koji vrijede za sva stvarna prava ili oni koji vrijede za stvarna prava na tuđoj nekretnini, sva ili barem neka od njih, te još jedan specifičan za služnosti – zastara. 1. Propast stvari – svaka služnost prestane kada propadne poslužna stvar, a stvarna služnost I kad propadne povlasna stvar. Ako stvar samo privremeno propadne, tj. bude obnovljena, služnost oživljava (dakle služnost prestaje samo pod uvjetom da se stvar ne vrati u prijašnje stanje). Jednak učinak ima I kad se stvar stavi van prometa ili kad nastupi trajna nemogućnost daljenjeg izvršavanja služnosti. Iznimka je plodouživanje koje postoji I nakon propasti poslužne stvari na nadomjestku za nju (osigurnina, naknada za stvar, pravo). 2. Odreknuće – jednostrana izjava ovlaštenika služnosti. Svatko se može odreći služnosti, bez obzira na pravni temelj njena nastanka. Iznimno će ovlašteniku trebati suglasnost plodouživatelja njegove stvari ili založnog vjerovnika. Da bi odreknuće imalo pravni učinak moraju biti ispunjene pretpostavke za valjanost (jednostranog) pravnog posla; služnost upisana u zemljišnu knjigu treba se izbrisati. 3. Istek roka I ispunjenje raskidnog uvjeta – služnost upisana u zemljišnu knjigu ne prestaje automatski istekom roka ili ispunjenjem raskidnog uvjeta, već brisanjem. 4. Sjedinjenje – spajanje služnosti I vlasništva poslužne stvari u istoj osobi (jer se ne može imati služnost na vlastitoj stvari). Ako se u takvom slučaju ne zahtijeva brisanje služnosti koja je upisana u zemljišnu knjigu, a vlasništvo tih nekretnina se opet razdvoji, služnost će ponovno oživjeti (u međuvremenu je mirovala). Potrebno je brisanje služnosti iz zemljišne knjige kako bi ona uistinu prestala. 5. Prestanak ovlaštenika – kod osobnih služnosti jer stvarne prelaze na nasljednike. No postoje iznimke: osobna služnost može biti osnovana za ovlaštenika I njegove nasljednike (nakon smrti ovlaštenika prelazi na njih, a nakon njihove se gasi) ili za cijelu obitelj (prestaje kad obitelj izumre). U sumnji smatra se da je služnost osnovana u korist nasljednika. 6. Ukinuće na temelju odluke – ako služnost izgubi svoju razumnu svrhu, trebala bi prestati postojati. Zakon daje vlasniku poslužne stvari pravo zahtijevati od suda da takvu služnost ukine (čak I ako je osnovana ugovorom). Posebno je regulirano ukidanje služnosti puta I nužnog prolaza: sud će na zahtjev vlasnika poslužne nekretnine ukinuti služnost, bez obzira na temelj nastanka, ako utvrdi da postoji drugi prikladniji ili jednako prikladan prolaz, ali koji vlasniku poslužne nekretnine čini manje štete ili ako postoji jednako prikladan javni prolaz. Ovlaštenik čija je služnost ukinuta nema pravo na naknadu; prestaje brisanjem. 7. Rasterećenje zemljišta – ukidanje određenih tereta na određenim zemljištima; određuje ga zakon u općem interesu, uz odštetu ili bez nje. Ako bi ukinuće služnosti imalo karakter izvlaštenja, ovlaštenik ima pravo na punu naknadu. Služnost će prestati kad se ispune zakonom određene pretpostavke, a ako je upisana u zemljišnu knjigu onda brisanjem (bez ako je zakonom propisano). 8. Zaštita tuđeg povjerenja – služnost se može steći I izvanknjižno, što je iznimka od načela upisa I moguća je samo u zakonom određenim slučajevima (dosjelost I stjecanje temeljem odluke vlasti). Ako ovlaštenik ne upiše svoje pravo u zemljišnu knjigu, ono može prestati ako poslužnu stvar stekne netko

83

www.pravokutnik.net

tko za njegovu služnost nije niti je morao znati (jer nije dužan istraživati izvanknjižno stanje). 9. Neizvršavanje – ako ovlaštenik svoju služnost ne izvršava određeno vrijeme, izgubit će je. Služnost zastarijeva neizvršavanjem kroz 20 godina  kada se ovlaštenik svojim pravom nije uopće, niti djelomično služio. Usucapio liberatatis (dosjelost slobode) je poseban slučaj neizvršavanja služnosti, kvalificirano neizvršavanje  ovlaštenik nije izvršavao služnost jer se vlasnik poslužne stvari tome protivio; ako potraje 3 godine služnost prestaje. Vlasnik poslužne stvari ne mora biti u dobroj vjeri kada zabranjuje izvršavanje. Za uknjižbu brisanja (u oba slučaja) potrebna je sudska presuda kojom je utvrđeno da je služnost prestala zbog neizvršavanja. 10.Ovršna prodaja – nije način prestanka služnosti, no postoje iznimke kod osobnih služnosti na nekretninama; neće prestati one služnosti upisane prije hipoteke na nekretnini. One upisane poslije prestaju pravomoćnošću sudskog rješenja o dosudi nekretnine kupcu. STVARNA SLUŽNOST je stvarno pravo svagdašnjeg vlasnika određene nekretnine (povlasna nekretnina) da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi tuđom nekretninom (poslužna nekretnina), čiji svagdašnji vlasnik to mora trpjeti ili mora propuštati određene radnje glede svoje nekretnine koje bi inače imao pravo činiti. One postoje isključivo na nekretninama; ovlaštenik je svagdašnji vlasnik određene nekretnine. Faktički postoje u korist nekretnine (a pravno u korist ovlaštenika) sa svrhom da se tom nekretninom što bolje, ugodnije ili lakše gospodari. Zakon izričito dopušta da povlasna nekretnina bude I javno dobro u općoj ili javnoj uporabi, ako se tome ne protivi njihova pravna narav. Povlasna I poslužna nekretnina ne moraju biti susjedne. Ovlaštenik može na poslužnoj nekretnini imati neku napravu kojom izvršava služnost; on ju je dužan držati u urednom stanju, snosi troškove održavanja no ako I vlasnik ima koristi od te naprave onda I on doprinosi njenom održavanju (razmjerno svojoj koristi). I za samu poslužnu stvar troškove održavanja I popravka dužan je snositi ovlaštenik, ali ako se I vlasnik njome koristi onda ti troškovi razmjerno terete I njega; ako ih ne želi snositi, mora se odreći daljnjeg sukorištenja ili stvar prepustiti ovlašteniku čak I protiv njegove volje. Ako je služnost naplatna onda je ovlaštenik dužan vlasniku davati naknadu (ne mora biti novac) za izvršavanje služnosti. Vlasnici poslužne I povlasne nekretnine mogu osnovati stvarnu služnost kakva im treba (ako joj je sadržaj moguć I dopušten); mogu sporazumno svaku služnost prilagoditi svojim potrebama: mogu je pravnim poslom osnivanja ograničiti, opteretiti… Prema namjeni povlasne nekretnine stvarne sl. dijele se na: 1. POLJSKE – ako je povlasna nekretnina namijenjena poljodjelstvu a) Služnosti puta – ZV ih dijeli na pravo  staze (servitus itineris) – ovlaštenik može njome hodati I puštati si druge ljude, nije ovlašten jahati niti voziti bicikl (čak ga ne smije ni gurati)  progona stoke (servitus actus) – može se služiti I kolicima; obuhvaća I pravo staze. Ne ovlašćuje na vuču teških tereta preko poslužnog zemljišta  kolnika (servitus viae) – ovlaštenik se može voziti jednom ili više zaprega, motornim vozilom I biciklom; obuhvaća I pravo staze I pravo progona stoke (samo vezane) Svaku od njih može na zahtjev stranke osnovati prislino sud u izvanparničnom postupku ako su ispunjene zakonom određene pretpostavke (nužni prolaz!). Prostor na poslužnoj nekretnini za izvršavanje ovih prava mora biti toliki koliko je 84

žljebove. b) Služnosti vode  Pravo crpsti vodu – uključuje I pravo na slobodan pristup vodi  Pravo pojiti stoku – uključuje I pravo pojiti stoku te crpsti vodu  Služnost vodovoda – daje pravo vodu s tuđe nekretnine navraćati na svoju ili sa svoje odvraćati na tuđu te u tu svrhu postaviti cijevi. naplatno ili besplatno. brane. a o svome trošku. Traju samo onoliko na koliko su osnovane.. Ako zbog kakve nepogode put postane neupotrebljiv. Ne ovlašćuje ni na kakvu drugu korist. Nastaju samo na temelju pravnog posla – ugovora ili oporuke. to mogu I njegovi ukućani. Primjenjuju se odredbe o pravu paše. spremnike za vodu I druge naprave u mjeri koja se utvrđuje po potrebama povlasne nekretnine. One su neotuđive pa ih se ne može prenijeti na drugu osobu kao ovlaštenika. a nadležna vlast ne poduzme odmah potrebne mjere. suhog lišća I sl. mora se do uspostave prijašnjeg stanja odrediti novi prostor. Ovdje pripadaju dužnosti:  Svoju kuću ne povisivati (zbog zraka. c) Služnosti paše – vrsta I broj stoke te vrijeme I mjera izvršavanja određuju se kod osnivanja. izvršavanje plodouživanja ali ne I uporabe ovlaštenik može prepustiti I drugoj osobi.www. Ona je strogo osobno pravo koje pripada poimenično određenoj osobi radi zadovoljavanja nekih njezinih potreba (moraju imati razumnu svrhu koja zaslužuje pravnu zaštitu).pravokutnik. skupljanje žira.net nužno da bi ih se izvršavalo. vidika. KUĆNE SLUŽNOSTI – ako povlasna nekretnina obuhvaća I zgradu. Mogu se podijeliti na: a) Afirmativne – vlasnika ovlašćuju da nešto poduzima na susjedovoj nekretnini kao poslužnoj a taj je to dužan trpjeti. d) Šumske služnosti – uključuje pravo sjeći drva prema potrebama ili samo suhe grane. Njihov broj je u našem pravu ograničen: 85 . mjerodavno je kako se mirno izvršavao posjed prava služnosti paše tijekom 20 godina. a s obzirom na mjesne prilike.)  Kuću ne snizivati (zbog bure)  Ne oduzimati povlaštenoj zgradi svjetlo I zrak ili vidik  Ne odvraćati kišnicu sa krove svoje kuće od susjedova zemljišta kojem bi mogla koristiti za polijevanje vrta ili punjenje cisterne OSOBNA SLUŽNOST je stvarno pravo koje ovlašćuje pojedinačno određenu osobu da se na određeni način služi tuđom stvari. ili imati prozor u tuđem zidu radi svjetla ili vidika  Imati svoje naprave na tuđoj nekretnini  Provoditi dim ili druge plinove kroz susjedov dimnjak  Navoditi kapnicu sa svog krova na tuđu nekretninu  Odvoditi ili prolijevati tekućine na susjedovo zemljište b) Negativne –vlasnika ovlašćuju na to da vlasnik poslužne nekretnine nešto propušta. 2. čiji svagdašnji vlasnik to mora trpjeti. ako u času stjecanja to nije određeno. a najduže do ovlaštenikove smrti (iznimno ako su osnovane I u korist ovlaštenikovih nasljednika). ovlaštenik ne smije kositi travu niti isključiti stoku vlasnika poslužne nekretnine od paše na njoj. Uključuje pravo:  Nasloniti teret svoje zgrade na tuđu  Gredu ili rožnik umetnuti u tuđi zid  Imati dijelove svoje zgrade u susjedovom zračnom prostoru ili na susjedovom zemljištu. Ovlaštenik ne mora sam izvršavati služnost. što bi inače slobodno činio. a nije namijenjena poljodjelstvu.

osim u slučajevima kada su poboljšice nužne ili kad se vlasnik obveže da će plodouživatelju dati punu odštetu za uporabu I prihod koje je izgubio zbog obavljanja radova (od odštete vlasnik može odbiti korist koju plodouživatelj ima od poboljšica). Plodouživatelj ima pravo na čisti prihod od čiste vrijednosti. predmnijeva se da je plodouživatelj primio stvar srednje kakvoće). Vlasništvo plodova I drugih koristi koje su se odvojile od stvari a da se nije umanjila njena supstanca. Mora poslužnu stvar čuvati kao dobar domaćin. te terete koji je opterećuju. Plodouživatelj može biti I fizička I pravna osoba. plodouživatelj stječe odvajanjem. Plodouživatelj koji obavi poboljšice bez suglasnosti vlasnika ima položaj poslovođe bez naloga (ima i ius tollendi). ali čuvajući njenu supstancu. Ono je djeljiva služnost pa može postojati I na alikvotnom dijelu poslužne stvari. Ovaj odnos je zapravo obveznopravne naravi I vrlo je sličan zajmu. mora ju popravljati I obnavljati ono što se s vremenom istrošilo. ali u skladu s njezinom namjenom I čuvajući joj supstancu. a kod nepravog plodouživanja imovinski osigurati neku osobu. Plodouživatelj je dužan vlasniku poslužne stvari na njegov zahtjev dati primjereno osiguranje (kauciju) ako je supstanca stvari ugrožena  kad postoji 86 . razlika je u svrsi koja je kod zajma kredit.www. razlikuju se redoviti popravci I obnavljanje od izvanrednih. ako ih je više svaki je samostalni nositelj svoga dijela prava plodouživanja. stvarne terete na poslužnoj nekretnini te kamate na tražbine. glavnica koja daje kamate). Pravo plodouživanja (ususfructus) je osobna služnost na temelju koje se ovlaštenik može u svakom pogledu služiti tuđom stvari. Priraštaj poslužne stvari pripada vlasniku. ne smije ju uništiti ili joj promijeniti namjenu. Vlasniku treba dopuštenje plodouživatelja. Predmet plodouživanja je nepotrošna stvar (nepokretna. Vlasnik ima pravo na posredni posjed svoje stvari I na pravno raspolaganje njome. On ipak ne snosi sve troškove održavanja. On ima pravo I na sve civilne plodove. Ako se osnuje plodouživanje na cijelom imanju onda se kao predmet plodouživanja javljaju I potrošne stvari  nepravo plodouživanje (quasiusufructus)  osniva se I na (ne)potrošnim zamjenljivim stvarima namijenjenim otuđivanju I na pravu koje ne daje plodove. ali mogu oba. prve snosi plodouživatelj a druge vlasnik (ako ih plodouživatelj nije skrivio). ali u skladu s njezinom temeljnom namjenom. ali on snosi sve troškove za uporabu I iskorištavanje kao I za redovito održavanje I obnavljanje poslužne stvari. može stvar otuđiti (ali opterećenu plodouživanjem) I opteretiti. pokretna ili više pokretnih zajedno) sa svim svojim pripadnostima. koje su osigurane hipotekom na poslužnoj nekretnini. Kao stvar ovdje se tretira I pravo pa I ono može biti predmet plodouživanja ako daje plodove ili druge koristi (npr. Vlasnik I plodouživatelj mogu radi lakšeg dokazivanja uzajamnih tražbina sastaviti ovjerovljeni popis svih poslužnih stvari s naznakom njihove vrijednosti u doba popisa I procjene (ako ne. Ovakvo plodouživanje traje do isteka roka ili smrti ovlaštenika. Pripadaju mu sve koristi od stvari koje nemaju karakter ploda u širem smislu. Poboljšice nisu dužni obavljati ni vlasnik stvari ni njen plodouživatelj. osim ako im pripada zajednički.pravokutnik. ima pravo posjedovanja (nesamostalnog) te stvari te na potpunu uporabu I na sve koristi od te stvari. no onda se I na njega proširuje plodouživanje.net 1. Plodouživatelj snosi I terete povezane s objektom plodouživanja – javne obveze (porezi). njegov je sav prihod koji poslužna stvar daje bez umanjenja supstance. Plodouživatelj je ovlašten služiti se poslužnom stvari bez obzira na to kolike su mu potrebe.

pravokutnik. Pravo stanovanja (habitatio) je osobna služnost na temelju koje se ovlaštenik može služiti tuđom stambenom zgradom ili njezinim dijelom za stanovanje. Vlasniku se ne smije onemogućiti ili otežati nepotrebno nadgledanje cijele njegove nekretnine. osim kad su one u takvom odnosu da im ono pripada zajedniočki. pa ga se smije izvršavati samo u tom opsegu čuvajući supstancu nekretnine. Svrha je isključivo stanovanje. no može I postaviti upravitelj poslužnom stvari kad to zahtijeva plodouživatelj. Izvršavanje služnosti uvijek je ograničeno samo na dijelove nekretnine namijenjene stanovanju. prema stanju kad je služnost osnovana. Na odgovarajući se način primjenjuju pravila o pravu plodouživanja. Uporabovnik stječe plodove ubiranjem (I civilne plodove). a I stambenima koji nisu obuhvaćeni služnošću. Vlasnik je slobodan u svakom pogledu raspolagati onim dijelovima zgrade koji nisu namijenjeni stanovanju. Nakon prestanka prava plodouživanja dužnost je ovlaštenika da posjed poslužne stvari preda njenu vlasniku u stanju u kakvu ju je bio primio. Prirodni plodovi koji u času povrata stvari još nisu odvojeni. inače odgovara za smanjenje njezine vrijednosti. ne može ju imati više osoba. Vlasnik je dužan snositi sve redovite I izvanredne troškove I terete poslužne stvari I on je o svom trošku mora održavati u dobru stanju. koje je imao da bi dobio plodove.www. Pravo uporabe (usus) je osobna služnost na temelju koje se ovlaštenik može za svoje potrebe služiti tuđom stvari prema njenoj namjeni I čuvajući njezinu supstancu. smije se njome služiti samo u okviru svojih potreba. Sadržaj može biti ili uporaba u svrhu stanovanja (u pravilu) ili plodouživanje u svrhu stanovanja (ako je ovlaštenik ovlašten služiti se svim dijelovima zgrade koji su za stanovanje). pritom ne smije spriječiti ovlaštenika da izvršava svoje pravo stanovanja. 3. prema pravilima o položaju poštenog posjednika prigodom povrata stvari vlasniku. koji se obvezao da će sve troškove te uprave snositi kao troškove ze uporabu I iskorištavanje poslužne stvari. Uporaba nije djeljiva. pa sve ostale pripadaju vlasniku. ako zakonom nije što drugo određeno ili ako to ne zahtijeva pravna narav prava uporabe. 87 . Predmet prava uporabe jednak je kao I plodouživanje s razlikom da predmet uporabe ne može biti potrošna stvar. odredit će ga na zahtjev sud. Sud može udovoljiti zahtjevu. vlasnikovi su. uporabovnik se smije koristiti stvarju samo u opsegu svojih potreba. 2. pa je razlika samo kvantitativna. Plodouživateljeve dužnosti I odgovornosti prelaze I na njegove nasljednike (univerzalne sukcesore). po pravilima založnog prava. ali samo do visine koristi koja mu preostane nakon što uzuar namiri svoje potrebe. vlasnik može zahtijevati da sud ukine plodouživanje (tada je dužan plodouživatelju dati pravednu naknadu). sa svojim ukućanima. ali su opsegom ograničene. Prema ZV uporabovnik ima kao I plodouživatelj pravo na uporabu I korištenje.net opasnost da će se zbog načina na koji plodouživatelj rabi I iskorištava stvar njezina vrijednost smanjiti. zanimanja I obiteljkog kućanstva trebao za svoje potrebe služiti takvom poslužnom stvari. Ako se stranke ne mogu sporazumjeti o iznosu. Uporabnikove ovlasti su sadržajno jednake plodouživateljevima. Ovlaštenikove se potrebe prosuđuju prema objektivnom kriteriju – koliko bi se osoba njegove dobi te zvanja. Plodouživatelj ima pravo na naknadu troškova. Ako plodouživatelj ne bi dao osiguranje na koje se obvezao ili koje je odredio sud. Pravo uporabe izvršava sam.

Prema trajnosti. Osnuje li se stvarni teret.www. ako je korisnik tog tereta određen kao osoba. Prema sadržaju mogu biti naturalni (ponavljana davanja stvari ili izvršavanja određenih činidbi rada) I novčani (ponavljana davanja novca – novčane rente). Teret je stvarnopravne naravi pa prati stvar koju opterećuje. ali bi kao korisnik mogao biti određen I onaj tko je nositelj prava građenja na povlasnoj nekretnini (pravo mu pripada najdulje dok traje pravo građenja). ali dok god postoji stvarni teret na nekretnini dotle će korisnik tog tereta imati pravo iz stvarnog tereta.net GLAVA 17. dok to ne mogu biti pokretnine ni subjektivna prava. Kada je nekretnina opterećena stvarnim teretom u korist neke druge nekretnine. suvlasnik. Korisnik je tada u pravilu vlasnik povlasne nekretnine. etažni vlasnik. bilo realiter (nekretninom – predijalan teret). dijele se na terete ograničenog trajanja (ograničeni su završnim rokom ili uvjetom. ma čija ona bila  vlasnik. te da se za to odgovara vrijednošću te nekretnine. naime svojim stvarnopravnim statusom glede povlasne nekretnine. PRAVO IZ STVARNOG TERETA STVARNI TERET je za svakoga mjerodavna opterećenost nekretnine nečijim stvarnim pravom na ponavljana davanja i/ili činjenja na teret vrijednosti te nekretnine. prehodni vlasnik do I potonji od ispunjenja roka/uvjeta). Prema tome u čiju je korist određen teret. Korisnik stvarnog tereta je onaj u čiju je korist nekretnina opterećena. Predmet stvarnog tereta može biti jedino nekretnina. koje će ga ovlašćivati da mu se na teret vrijednosti opterećene nekretnine ponavljano nešto daje ili čini. kao I osoba koja ima pravo plodouživanja na njoj. ujedno su opterećene I sve njene pripadnosti. treba biti određen ili barem odrediv. Nekretnina je opterećena u korist neke osobe personaliter. Opterećenik stvarnim teretom je određen svojim stvarnopravnim statusom glede nekretnine – stvarni teret tereti nekretninu. Može se opteretiti I više nekretnina zajedno kao da su one sve jedan objekt (vrijedit će pravila o simulatnoj hipoteci). Prema temelju svog nastanka dijele se na privatnopravne (koji se osnivaju na privatnopravnom temelju: pravnom poslu ili odluci nadležne vlasti) i javnopravne (osnovani na temelju zakona). razlikuju se stvarni tereti u korist nekretnina (predijalni stvarni tereti) I stvarni tereti u korist osoba (personalni stvarni tereti). djelujući apsolutno. osnovala se stvarnopravna odgovornost za ponavljana davanja i/ili činjenja koja su sadržaj tog tereta. I to jedino ona koja je sposobna biti predmetom založnog prava. zajednički vlasnik. a to može biti: a) Kao pojedinac – nakon njegove smrti teret prestaje b) Kao pojedinac I njegovi nasljednici – prvi korisnik je pojedinac. pa je stoga nositelj prava iz tog stvarnog tereta. I idealni dio nekretnine može biti opterećen kao I pravo građenja.pravokutnik. bilo personaliter (osobno – personalan teret). tada je korisnik takvog tereta određen realiter. On umanjuje pravnu vlast njezinog svagdašnjeg vlasnika – vlasnici se mogu mijenjati. Umjesto vlasnika će stvarni teret koji tereti njegovu nekretninu morati snositi I osoba koja tu nekretninu samostalno posjeduje. a nakon njegove smrti on traje u korist onih koji ga nakon njegove smrti nasljeđuju 88 . izričito postavljenim u sadržaju tereta) I trajne (I oni će prestati nastupi li neka okolnost koja je zakonom određena za pretpostavku prestanka stvarnog tereta).

Ako nisu ispunjene sve pretpostavke za uknjižbu. o sadržaju tog tereta I o korisniku tereta. I više jednokratnih činidaba bi moglo biti sporedni sadržaj nekog stvarnog tereta.www. ali je on ipak osnovan time što su ispunile pretpostavke pod kojima se štiti stjecateljevo povjerenje u zemljišne knjige – primjenjuju se pravila za stjecanje prava vlasništva na temelju pravnog posla upisom u zemljišnu knjigu. rokom. potrebno je da su ispunjene sve opće pretpostavke stjecanja stvarnih prava. Privatnopravni tereti se osnivaju na određenoj neketnini kao poslužnoj na temelju pravnog posla vlasnika nekretnine koju se opterećuje ili odlukom suda. Dok stvarni teret traje sadržaj mu je u pravilu onaj s kojim je osnovan. ali nipošto ne mogu biti jedini. stvarni teret će nastati samom pravomoćnošću 89 . Inače sud može svojom odlukom osnovati stvarni teret na nečijoj nekretnini jedino ako ga na to ovlašćuje poseban zakon. ni glavni sadržaj stvarnog tereta. dopuštena I određena ili barem odrediva činidba ponavljanih davanja stvari ili novca. teret će se osnovati tako što će se u sud položiti ovjerovljena isprava kojom vlasnik nekretnine dopušta uknjižbu stvarnog tereta na njoj. u oba slučaja jedino kada je ovlašten u tom postupku osnovati služnost. a nije nedopušteno. Ako nije što posebno određeno. Sporedni sadržaj je neko jednokratno davanje ili činjenje koje ima novčanu vrijednost. teret će se predbilježiti. Osnivanje na temelju odluke suda – u postupku razvrgnuća suvlasništva odnosno diobe zajedničkog vlasništva I u ostavinskom postupku. Činidba treba biti moguća. Na nekretnini koja nije upisana u zemljišnu knjigu. a na način određen zakonom. Privatnopravne se može preinačiti samo u sporazumu s vlasnikom opterećene nekretnine. Moguće je pravnim poslom odrediti I ograničenje tog stvarnog tereta kakvim mogućim I dopuštenim uvjetom. on može biti I naknadno mijenjan pod pretpostavkama I na način određen zakonom. Stvarni teret može osnovati I nevlasnik ali jedino u slučajevima u kojima se štiti stjecateljevo povjerenje u zemljišne knjige. Osnivanje na temelju pravnog posla – izvođenjem iz vlasništva nekretnine koju se opterećuje. odnosno sa stajališta korisnika stvarnog tereta. a kad se osniva predijalni stvani teret tada još I kao pravo u korist povlasne nekretnine. kao I odgovarajuće posebne pretpostavke tog stjecanja. prestaje taj stvarni teret. Da bi pravni teret bio osnovan. ako se izjalovilo osnivanje stvarnog tereta na temelju pravnog posla. ili kakvim drugim ograničenjem koje je moguće. niti je suprotno pravnoj naravi prava iz stvarnog tereta.net kao njegovi nasljednici (sveopći). Pravni temelj može biti jedino valjani pravni posao usmjeren na osnutak tog tereta. koja ima novčanu vrijednost. Javnopravni stvarni tereti osnivaju se na temelju zakona. bitni sadržaj su odredbe o osnivanju tereta na određenoj nekretnini. u dvojbi smatra se da je teret osnovan u korist obitelji Sadržaj stvarnog tereta je činidba koju je opterećenik obvezan ponavljano izvršavati korisniku tereta na teret vrijednosti opterećene nekretnine. onako kako I osniva takve terete.pravokutnik. sve mora biti u pisanom obliku. Kod ovakvog osnivanja na odgovarajući se način primjenjuju pravila o osnivanju služnosti odlukom suda. ili drugih činjenja. osniva se na temelju valjanog pravnog posla vlasnika nekretnine koju se opterećuje. za koje bi onda na odgovarajući način vrijedilo isto ono što I za činidbe koje su glavni sadržaj tereta. Upisat će se kao stvarni teret na nekretnini koju se njime opterećuje. Javnopravnim stvarnopravnim teretima preinačuje sadržaj javna vlast u granicama svoje nadležnosti. jer je to bio pravni posao nevlasnika (ili neovlaštenog vlasnika). činidba koju on ima pravo ponavljano dobivati na teret vrijednosti opterećene nekretnine. Stvarni teret se osniva upisom u zemljišnu knjigu (uknjižbom). stvarni teret traje samo u korist onih koji nasljeđuju prvog korisnika c) Kao određena obitelj – oni su korisnici pa tek kada svi izumru.

Sud će ukinuti predijalni stvarni teret na zahtjev vlasnika opterećene nekretnine kojemu se diobom povlaštene nekretnine bez njegovog pristanka otežalo opterećenje njegove nekretnine. Na temelju pravnog posla prestaje valjanim jednostranim odreknućem njegova korisnika od prava koje za nj proizlazi iz tog tereta. pojedini ovlaštenik ne može se odreći bez suglasnosti ostalih. na zahtjev vlasnika opterećene nekretnine. Ako je više korisnika. Javnopravni stvarni teret ne može prestati odlukom suda. No stjecatelj je ovlašten ishoditi upis kako bi lakše zaštitio svoje pravo. donijeti odluku o ukidanju privatnopravnog tereta. makar I u dobroj vjeri. Izgubi li stvarni teret razumnu svrhu. njome se točno određuje činidba koja je sadržaj tog tereta. a predijalni stvarni teret prestaje I u slučaju da propadne povlasna nekretnina. Vrati li se nekretnina u prijašnje stanje. bez njegovog brisanja iz zemljišne knjige. Svaki stvarni teret prestaje na temelju samog zakona propašću opterećene nekretnine. a ne upisuje ih se u zemljišnu knjigu. nije drukčije odredio. a sadržaj tereta je nedjeljiv. Stvarni teret koji je osnovan uz ograničenje završnim rokom ili raskidnim uvjetom. Ni vlasnik povlasne nekretnine opterećene pravom plodouživanja ili založnim pravom ne može se odreći predijalnog stvarnog tereta u korist te nekretnine bez pristanka ovlaštenika tih prava. jer se odricanje od pojedinačnih prava na davanja ili činjenja ne smatra odreknućem od stvarnog tereta. osnovanog bilo na temelju pravnog posla bilo na temelju sudske odluke 2. Samim odreknućem ne prestaje pravo upisano u zemljišne knjige. Zakonska pretpostavka osnivanja je I odluka nekog drugog subjekta koji ima javna ovlaštenja. Osnivanje na temelju zakona – ako I kada se ispune zakonom određene pretpostavke. ako je upisan u zemljišnu knjigu prestaje tek brisanjem. Privatnopravne terete sud je ovlašten ukinuti u nekoliko slučajeva: 1. a ne na temelju te odluke. stjecao nekretninu (ili neko pravo na njoj) postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige. odnosno bude li joj vraćena sposobnost da bude objektom prava vlasništva. ako posebni zakon na temelju kojeg se osniva.www. time oživljava I stvarni teret. bez obzira na to je li znao za njih ili ne. stekao ju je opterećenu javnopravnim teretima neupisanim u zemljišnu knjigu. Stvarni teret može prestati I na temelju odluke suda o njegovom ukidanju. Zemljišnoknjižni sud je ovlašten da na zahtjev vlasnika opterećene nekretnine odredi amortizaciju stvarnog tereta. ako ne odluči da se smanje davanja I činjenja vlasnika opterećene nekretnine 3. jer on nema tu ovlast. 90 . ali takav se osniva na temelju zakona. tada će pravomoćna sudska odluka o ukidanju biti pravni temelj prestanka. samo iznimno. prestaje istekom roka ili ispunjenjem uvjeta. sud je ovlašten. Kada je stvarni teret osnovan na nečijem pravu građenja.net sudske odluke. onaj koji je. pod pretpostavkama I u postupku određenom zemljišnoknjižnim pravom Stvarni teret koji nije upisan u zemljišnu knjigu prestat će zbog zaštite povjerenja u potpunost zemljišnih knjiga. ali jedino odreknućem od temeljnog prava iz stvarnog tereta. Tko stekne nekretninu. kada opterećenu nekretninu stekne osoba koja nije znala niti je morala znati da on postoji.pravokutnik. nego tek brisanjem. Javnopravni teret se ne upisuje u zemljišnu knjigu. ne uživa pritom zaštitu povjerenja u potpunost zemljišnih knjiga glede onih prava koja postoje na temelju zakona. Stvarni teret prestaje po samom zakonu. u pravilu će prestati s prestankom tog prava građenja. ali će teret prestati tek njegovim brisanjem u zemljišnoj knjizi. a da nije potreban upis u zemljišnu knjigu.

Pojedine fizičke osobe I uz to izričito u korist njezinih nasljednika 3. Ako rasterećenje ujedno ima karakter izvlaštenja. namiruje iz vrijednosti opterećene nekretnine. te na nekretnini koja je određena). zakonodavac može iz gospodarskih ili političkih razloga odrediti prestanak stvarnih tereta koji terete sve ili neke vrste nekretnina. Ono je samostalno ograničeno stvarno pravo (nije akcesorno nekoj tražbini). od kojih je jedna glavna a druga sporedna. Sadržaj se određuje već prigodom osnivanja stvarnog tereta na nekretnini – određuje se na koja davanja I činjenja korisniku tereta je obvezan svagdašnji vlasnik te nekretnine. ma čija ona bila.. ali oni upisani u zemljišnu knjigu prestaju tek brisanjem. Stvarni teret ovlašćuje svojeg korisnika na to da mu svagdašnji vlasnik opterećene nekretnine na teret njezine vrijednosti izvršava one činidbe koje su sadržaj stvarnog tereta na toj nekretnini. nezastarivo je. Stvarni tereti mogu prestati I na temelju posebnog zakona. a neizvršenih činidaba iz vrijednosti opterećene nekretnine  stvaraju stvarnopravnu odgovornost. a sadržaj mu se može poslije preinačivati. PRAVO IZ STVARNOG TERETA je ograničeno stvarno pravo na nekretnini koje svojeg nositelja (korisnika tereta) ovlašćuje na to da mu se na teret njezine vrijednosti daju stvari ili čine činjenja koje su sadržaj toga stvarnog tereta. Pojedine obitelji Ovlašteniku prava iz stvarnog tereta pripadaju određene koristi od vrijednosti opterećene nekretnine. korisnikovo je temeljno pravo. odnosno prestankom pravne osobe. koji određuje rasterećenje nekretnina. pa ima glede te nekretnine dvije ovlasti. Ujedno pravo iz stvarnog tereta ovlašćuje korisnika na to da dospjele a neispunjene pojedinačne činidbe. a kada postoji u korist neke nekretnine . redom kojim te činidbe dospijevaju.pravokutnik. ali samo ako time ne bi bila povrijeđena postojeća tuđa prava.I od te povlasne nekretnine. njegov korisnik je: a) Kod predijalnih tereta svagdašnji vlasnik povlasne nekretnine b) Kod osobnih osoba u čiju korist je teret određen 1. korisnik tereta ima pravo na naknadu. iz njega za korisnika periodički proizlaze uvijek nova I nova prava na pojedinačne činidbe davanja. a pravo iz stvarnog tereta ovlašćuje svog korisnika da mu vlasnik činidbe nešto daje ili čini (pozitivne činidbe). podvrgnuto je načelu određenosti (stvarni teret postoji samo sa sadržajem koji je individualiziran I točno određen. Razlika je u tome što služnosti ovlašćuju na to da vlasnik opterećene nekretnine u korist ovlaštenika služnosti nešto trpi ili propušta (negativne činidbe). Ovlast korisnika prava stvarnog tereta da mu svagdašnji vlasnik opterećene nekretnine izvršava određene činidbe.net Stvarni teret koji je bio osnovan u korist određene osobe prestaje smrću te osobe. opterećena stvarnim teretom. Sličnost sa založnim pravom je u tome što su oba ograničena stvarna prava koja ovlašćuju svoga nositelja na namirivanje dospjelih. ako nije drukčije određeno. Razlika je u karakteru međusobnog odnosa između stvarnog prava I obveze. Pojedine osobe (fizičke ili pravne) 2. te kada ona dospijevaju za ispunjenje. Temeljno pravo predijalnog tereta je pripadak 91 . odnosno činjenja. rokovima I sl. Ovlaštenik prava iz stvarnog tereta. neodvojivo je od nekretnine koju opterećuje. Njegova sličnost sa pravom služnosti je u tome što su I jednoi drugo ograničena stvarna prava koja svojeg nositelja ovlašćuju na neke činidbe vlasnika opterećene nekretnine. Djelovanje prava se može ograničiti uvjetima.www. Predmet prava iz stvarnog tereta je nekretnina. a da mu za to odgovara svagdašnji vlasnik opterećene nekretnine njezinom vrijednošću. Stvarni tereti će prestati ako se ispune pretpostavke određene posebnim zakonom.

obje odgovornosti prestaju zastarom. prestat će nastupom okolnosti zbog kojih po pravilima obveznog prava prestaju obveze – ispunjenjem. Svaka tražbina pojedine činidbe davanja ili činjenja na koju ovlašćuje pravo iz stvarnog tereta. bit će je obvezan ispuniti korisniku tereta onaj tko je u vrijeme dospijeća vlasnik opterećene nekretnine. Dužnik svake pojedine obveze davanja ili činjenja korisniku tereta je onaj tko je vlasnik opterećene nekretnine u trenutku kada je nastala ta pojedinačna obveza. međusobno su solidarne što omogućuje stavljanje I ostvarivanje zahtjeva osobno odgovornoj osobi. sjedinjenjem. Temeljna obveza svagdašnjeg vlasnika opterećene nekretnine je da na njen teret vrijednosti korisniku tereta opetovano daje stvari i/ili čini radnje na koje taj ima pravo iz stvarnog tereta. Za svaku pojedinačnu obvezu. Prestanak temeljnog prava I njemu komplementarne temeljne obveze iz stvarnog tereta ne utječe na pojedinačna prava koja su već proizašla iz njih. Za svaku pojedinačnu dospjelu obvezu. stvarnopravno odgovornoj osobi. Pri diobi povlasne nekretnine može svaki korisnik stvarnog tereta zahtijevati da sud na pravedan način uredi izvršavanje sadržaja tog tereta. a za vlasnika opterećene nekretnine je nastala obveza izvršiti to davanje. Umjesto vlasnika odgovara osobno onaj tko je bio samostalni posjednik opterećene nekretnine u doba nastanka te obveze. Iz te temeljne obveze proizlaze daljnje pojedinačne obveze – kada dospije za ispunjenje neka činidba davanja ili činjenja. postoji stvarnopravna odgovornost – za takvu obvezu odgovara svagdašnji vlasnik opterećene nekretnine vrijednošću te nekretnine. Korisnik tereta ima pravo zahtijevati ispunjenje dospjelih a neispunjenih pojedinačnih obveza ili njihovu novčanu protuvrijednost (po svojem izboru). nastalo je time iz temeljnog prava korisnika stvarnog tereta za nj pojedinačno pravo na to davanje ili činjenje. obnovom. ona je time od pravne postala samo prirodna (naturalna) tražbina. Zastari li neka pojedinačna tražbina. vlasnik opterećene nekretnine ima pravo zahtijevati da se ukine taj stvarni teret ili da se smanje davanja I činjenja koja su zbog diobe postala za njega teža. odnosno da sud na pravedan način uredi izvršavanje tog tereta.net nekretnine. jer je prestao pravozaštitini zahtjev  pravo I dug I dalje postoji. Ne ispuni li dobrovoljno činidbu moći će je vjerovnik putem suda ostvarivati prisilno iz dužnikove imovine. odnosno činjenje. a I jednoj I drugoj. pa s prelaskom vlasništva opterećene nekretnine na drugu osobu prelazi ujedno I temeljna obveza na novog vlasnika nekretnine. otpustom duga. dospijeća) te obveze. osobno odgovara ona osoba koja je vlasnik opterećene nekretnine u doba nastanka (tj. ona nikad ne zastarijeva.www. ali više nema odgovornosti za tu obvezu. nastupanjem nemogućnosti ispunjenja itd. Temeljna obveza vlasnika opterećene nekretnine je neodvojiva od te nekretnine. te je zajedno s njome I prenosiv. za nju dužnik odgovara osobno – svojom imovinom. sve dok ona ne zastari.pravokutnik. Kada dospije za ispunjenje pojedino davanje ili činjenje na koje korisnik stvarnog tereta ima pravo. Pojedinačne tražbine su u načelu prenosive od trenutka svojeg nastanka ali I zastarijevaju u roku od tri godine od svojeg dospijeća. prijebojem. Tako je iz stvarnopravnog odnosa proizišao obveznopravni odnos glede dospjele pojedinačne obveze davanja odnosno činjenja  za korisnika tereta je nastalo pojedinačno pravo koje ima karakter tražbine na ispunjenje pojedinog davanja ili činjenja. dok ona ne zastari. a ujedno je iz temeljne obveze svagdašnjeg vlasnika opterećene nekretnine nastala njegova pojedinačna obveza ispuniti to davanje ili činjenje korisniku. Postoji dvostruka odgovornost: osobna I stvarnopravna. 92 . dakle u trenutku dospijeća.

I to u trenutku u kojem je taj teret osnovan.. ali to može biti I drukčije određeno (tada mora biti upisano u zemljišnu knjigu kako bi bilo mjerodavno za svakoga). plaćanje novčane protuvrijednosti. Pravo iz stvarnog tereta (temeljno pravo) je za korisnika tereta nastalo osnivanjem stvarnog tereta na određenoj nekretnini. zahtijeva neka prizna I trpi stvarni teret na opterećenoj nekretnini. Novi je vjerovnik te tražbine ovlašten na ono na što je bio ovlašten korisnik tereta glede tog pojedinog davanja ili činjenja. Ostvarivanje. odnosno protuvrijednost toga u novcu. Korisnik tereta može postavljati prejudicijelne (zahtijevat će utvrđenje postojanja prava) I petitorne (ostvarenje prava na činidbe) zahtjeve. tj. primjenjuju se pravila o založnom pravu na nekretninama.www.net Korisnik tereta ima pravo od vlasnika opterećene nekretnine zahtijevati da taj trpi namirivanje iz vrijednosti nekretnine svake dospjele a neispunjene obveze davanja ili činjenja koja proizlazi iz stvarnog tereta. proizšlih iz temeljnog prava Ovlaštenik svoje pravo ostvaruje putem suda. I to zaštitu na dvije razine: 1. kao I od plodouživatelja te nekretnine. može se zahtijevati I od trećega koji samostalno posjeduje nekretninu. 93 .). Pravo da od vlasnika opterećene nekretnine koji. Pojedinačne tražbine nastaju svaka u trenutku dospijeća pojedinačne činidbe na koju korisnik tereta ima pravo na osnovi svojeg temeljnog prava iz stvarnog tereta. Zaštitu temeljnog prava korisnika tereta 2. odnosno brisovnom tužbom. dakle od trenutka dospijeća (ustupom. ili po svojem izboru. Pojedninačne tražbine su u načelu prenosive od trenutka svojeg nastanka. Temeljno pravo iz tereta osnovanog u korist svagdašnjeg vlasnika neke nekretnine (predijalnog) je prenosivo zajedno s vlasništvom te nekretnine. Za zaštitu I ostvarenje svoje dospjele pojedinačne tražbine ima korisnik pravo zahtijevati od osobno odgovorne osobe ispunjenje dospjele a neispunjene činidbe davanja ili činjenja. odnosno namirivanje dospjelih pojedinačnih tražbina. Pravo da od svakoga koji ometa izvršavanje onih davanja ili činjenja koja su sadržaj stvarnog tereta. cesijom.pravokutnik. te da prestane s ometanjem Povrijedi li netko nevaljanim upisom u zemljišnu knjigu već upisano pravo korisnika stvarnog tereta. Za zaštitu svojeg temeljenog prava na vlasnikove činidbe ima korisnik tereta: 1. u pravnom prometu slijedi tu nekretninu. stekao ju je opterećenu tim stvarnim teretom. bez obzira na to tko je bio vlasnik nekretnine kada je ta obveza nastala. Stvarni teret kojii postoji na teret neke nekretnine. neovisan od ostalih). može ih postavljati zajedno ali I odvojeno. Korisnik tereta ima pravo zahtijevati da vlasnik opterećene nekretnine trpi da se iz vrijednosti te nekretnine namiri dospjelu a neispunjenu činidbu davanja ili činjenja. on se od toga može štititi sredstvima koja za zaštitu knjižnih prava daju pravila zemljišnoknjižnog prava. ne priznajući stvarni teret uskraćuje davati ili činiti ono što je sadržaj tog tereta. zahtijeva neka prizna I trpi stvarni teret na opterećenoj nekretnini 2. Temeljno pravo iz stvarnog tereta osnovanog u korist neke osobe (personalnog) u pravilu se ne može prenositi s ovlaštenika ne drugu osobu. Aktivno legitimiran za tužbu je korisnik tereta (kod više korisnika svaki od njih je samostalan. Korisniku pripada pravo na zaštitu njegovog prava iz stvarnog tereta. žalbom protiv rješenja donesenog u zemljišnoknjižnom postupku. ako posebni zakon nije odredio neko drugo tijelo. Tko je stekne u vlasništvo na bilo kojem pravnom temelju.

odvojenom od vlasništva zemljišta. koje ovlašćuje svojeg nositelja da na površini toga zemljišta ili ispod nje ima u svojem vlasništvu zgradu trajno fizički spojenu s tim zemljištem. Ono je zakonom u pravnom pogledu izjednačeno sa stvari. ima zgradu u svojem vlasništvu. Premda pravo građenja može postojati I prije nego je izgrađena zgrada.pravokutnik. Moguće ga je opteretiti služnostima. Nositelj (ovlaštenik) prava građenja može biti jedino neka pojedinačno određena osoba. Dok postoji. Pravo građenja je ograničeno stvarno pravo (pravo na stvari koje je neposredno I apsolutno). ono sprečava da zemljištu koje je tim pravom opterećeno pravno priraste zgrada koja bi bila izgrađena na površini zemljišta ili ispod nje. I to uvijek cijelo zemljište. Može postojati na tuđoj I na vlastitoj stvari. potrebno ih je upisati (zabilježiti) u zemljišnu knjigu. Kada su više osoba suvlasnici. pa se pitanje prednosti jednog prava pred drugim prosuđuje prema njihovim mjestima u prvenstvenom redu.www. pošto zgrada bude izgrađena. osim ako je što drugo određeno. a da je svagdašnji vlasnik tog zemljišta to dužan trpjeti. Redovito je stvarni teret upisan u zemljišnu knjigu. što bi se inače dogodilo. Osnivač prava građenja je vlasnik zemljišta koje je svojim stvarnopravnim rasplaganjem opteretio pravom građenja. fizička ili pravna. moguće ga je ograničiti rokovima I uvjetima što treba biti upisano u zemljišnu knjigu. ili ispod nje. osnivanjem prava građenja kao tereta na tom zemljištu. vlasnik opterećenog zemljišta ima pravo na mjesečnu naknadu. PRAVO GRAĐENJA PRAVO GRAĐENJA je ograničeno stvarno pravo na nečijem zemljištu. Da bi I prema trećim osobama djelovale odredbe koje drukčije određuju naplatu od zakonom predviđene. Nositelj prava građenja koje tereti određeno zemljište je samim time I vlasnik svake zgrade (razmjerno trajne zgrade) koja jest ili će biti izgrađena na površini tog zemljišta ili ispod nje. Predmet prava građenja je zemljište. nije moguće prenijeti vlasništvo zgrade izgrađene na pravu građenja. a da se ujedno ne prenese pravo građenja. odnosno zajednički vlasnici zemljišta. Ono je I trajno pravo. ako nije što drugo određeno zakonom. stekao ga je opterećenog pravom građenja (ako nije drukčije određeno zakonom). GLAVA 18. Pravo građenja je I naplatni teret na zemljištu. Pravom građenja ne može se opteretiti idelani (suvlasnički) dio zemljišta. stvarnim teretima I založnim pravom. Ako je na zemljištu (na njegovoj površini ili ispod nje) već izgrađena zgrada. Pravo građenja je nedovojivo od njime opterećenog zemljišta. I to s nekretninom. pa tko na bilo kojem pravnom temelju stekne vlasništvo opterećenog zemljišta. Pravo građenja je otuđivo I nasljedivo. pa igra ulogu zemljišta. tj. a svagdašnji vlasnik tog zemljišta dužan je to trpjeti. Neizbježno je da ista osoba bude ovlaštenik prava građenja I vlasnik zgrade. pa je već sastavni dio tog zemljišta. pravo građenja I ta zgrada (ako je trajna) tvore nerazdruživu pravnu cjelinu (dok jedno od tvog dvoga ne prestane postojati). ta se zgrada pravno odvaja od tog zemljišta.net Konkurencija se među stvarnim pravima rješava po načelu da pravo koje je prije nastalo ima prednost pred kasnijim pravom. cijelo zemljišnoknjižno tijelo. jedino ne pravom građenja. Pravo građenja pravno odvaja pravo vlasništva zgrade od vlasništva zemljišta. U pogledu zemljišta nositelj prava građenja ovlašten je imati na njemu (i/ili ispod 94 . one samo suglasno mogu osnovati pravo građenja kojim će opteretiti to zemljište. Bitni sadržaj prava građenja čini ovlast nositelja tog prava da na površini zemljišta opterećenog tim pravom. U našem se pravnom poretku ne traži da zemljište ima neke posebne osobine.

a inače ima glede zemljišta opterećenog pravom građenja ovlasti I dužnosti plodouživatelja. Nositelj prava građenja je ovlašten izgraditi zgradu na zemljištu opterećenom njegovim pravom građenja. osnivač prava građenja.www. Pravo građenja može svojom odlukom osnovati sud: a) u postupku diobe (razvrgnuća suvlasništva. vlasnik opterećene nekretnine će moći ishoditi od suda ukidanje prava građenja. pa je nositelj prava građenja ujedno I vlasnik te zgrade. s time da će ta zgrada pravno biti dio tog prava građenja. Kada I ako zgrada bude izgrađena. I to će se u pravilu upisati vlasnika zemljišta kao nositelja tog prava. Ne izgradi li ju ponovno u roku od 6 godina barem u onoj mjeri koliko je najnužnije da bi služila svojoj prijašnjoj glavnoj namjeni. Nositelj je u načelu dužan vlasniku zemljišta plaćati naknadu za to svoje pravo.pravokutnik. što uključuje I ovlast da je izgradi na ili ispod površine tog zemljišta. trajanje tog prava. dospijeće pojedinih obroka naknade I odgovornost za njihovo ispunjenje. a nisu nedopuštena. Bitni sastojak je očitovanje vlasnikove volje da osnuje pravo građenja na određenoj nekretnini. ovo je određeno striktnim zakonskim normama. Pravo građenja se osniva njegovim izvođenjem iz vlasništva nekretnine koju se njime opterećuje. Zgrada koja je trajno izgrađena na zemljištu opterećenom pravom građenja pripadnost je prava građenja (njegov dio). odrediti sadržaj tog prava građenja. I dok još postoji zgrada na zemljištu koje je opterećeno pravom građenja ima nositelj tog prava ovlasti I dužnosti plodouživatelja. odnosno sud koji određuje osnivanje prava građenja. kao pravni temelj dolaze u obzir pravni posao vlasnika nekretnine koju se opterećuje I odluka suda. Upis prava građenja dozvolit će I provesti zemljišnoknjižni sud na temelju pisanog očitovanja volje vlasnika zemljišta da optereti to svoje zemljište pravom građenja. pa će se nalaziti u vlasništvu svagdašnjeg nositelja prava građenja. U vlastovnicu novoosnovanog zemljišnoknjižnog uloška upisat će se nositelj prava građenja. Mogu biti određena I ograničenja prava građenja. Pravo građenja osniva se upisom u zemljišnu knjigu koji treba biti dvostruk.net površine) svoju zgradu. Ako se zgrada koje je u vlasništvu nositelja prava građenja sruši do te mjere da je se više ne može rabiti za svrhu kojoj je bila namijenjena. niti su suprotna pravnoj naravi tog prava. a neku drugu osobu samo ako je vlasnik zemljišta tako odredio. iznos naknade. pravo građenja se smije upisati jedino ako na to daju svoj pristanak ovlaštenici tih drugih prava. ali ako bi pravo građenja štetilo već upisanim ograničenim stvarnim pravima na zemljištu koje bi se opteretilo pravom građenja. kakvu je zgradu ovlašten izgraditi. upisat će je se kao da je izgrađena na pravu građenja. Pretpostavke osnivanja prava građenja na temelju pravnog posla su: a) vlasništvo osnivatelja (I njegova ovlast da tako raspolaže zemljištem) b) valjani vlasnikov pravni posao kojemu je cilj osnutak prava građenja c) upis prava građenja u zemljišnu knjigu Pravni posao može biti jednostran I dvostran. U ostalome se sadržaj svakog pojedinog prava građenja može odrediti prigodom njegovog osnivanja. upisom tog prava kao posebnog zemljišnoknjižnog tijela u za to novoosnovanom zemljišnoknjižnom ulošku I upisom prava građenja kao tereta na zemljištu koje se njime opterećuje. nositelj prava građenja je ovlašten ponovno izgraditi tu zgradu. takva koja su moguća. diobe zajedničkog vlasništva) 95 . Što se tiče zgrade. potreban je pisani oblik. jer je s pravom građenja koje tereti zemljište povezano pravo vlasništva zgrade izgrađene na tom zemljištu. može unutar okvira koji mu postavljaju striktne zakonske norme. nositelj prava građenja je njen vlasnik. kao npr.

u načelu. iako nastupa kao zamjena za neuspjelo stjecanje na temelju pr.posla. a svaka tome suprotna odredba bila bi ništava. No ako je zgrada bila izgrađena tada tereti koji su postojali nastavljaju svoje postojanje kao služnosti I stvarni tereti zemljišta sa zgradom. ako I kada je postojeća zgrada srušena do te mjere da je nije moguće rabiti za svrhu kojoj je bila namijenjena. ali – ako je tako određeno – založno će pravo ostati teretiti zemljište sa zgradom. odluke suda I nasljeđivanja. u kojem će slučaju zadržati svoj dotadašnji prvenstveni red. zaštitom tuđeg povjerenja 5. Na ostala ograničena stvarna prava koja su teretila pravo građenja djelovat će prestanak tog prava različito. za osnovanost prava građenja nije potreban upis u zemljišnu knjigu.net b) u ostavinskom postupku. ako nije što drugo određeno niti proizlazi iz pravne naravi prava građenja.pravokutnik. propašću stvari 2. rasterećenjem 7. već prema tome je li na pravu građenja bila izgrađena zgrada ili nije. Nakon što je zgrada izgrađena pravo građenja I nadalje uživa zaštitu po pravilima o zaštiti prava služnosti. ovlaštenikovim odreknućem 3. pri čemu zadržavaju svoj dotadašnji red prvenstva. U načelu se pravo građenja ne osniva na temelju zakona. Založno pravo koje je teretilo pravo građenja. u pravilu će prestati nakon što pravo građenja prestane teretiti pravo na naknadu za zgradu koju je vlasnik dužan dati osobi čije je pravo građenja prestalo. ali jedino ako bi tada bio ovlašten osnovati služnost c) u drugim slučajevima određenim zakonom Na odgovarajući se način primjenjuju pravila o osnivanju služnosti odlukom suda. Potrebno je da pravo građenja bude izbrisano I kao posebno zemljišnoknjižno tijelo I kao teret na zemljištu opterećenom tim pravom. prestankom tog prava postaje pripadnost zemljišta. ukinućem na temelju odluke suda – donijet će je na zahtjev vlasnika opterećene nekretnine ako ne bude na pravu građenja izgrađena zgrada u roku od 20 godina od osnutka tog prava. Pravo građenja će prestati: 1. prestankom nositelja prava 6. što je u biti stjecanje na temelju zakona. ZALOŽNO PRAVO 96 . Ako nije. istekom roka I ispunjenjem raskidnog uvjeta 4. GLAVA 20.građenja prestaju I tereti I služnosti. a pravo vlasništva zgrade izgrađene na tom pravu građenja uživa zaštitu po pravilima o zaštiti prava vlasništva. Na njega se na odgovarajući način primjenjuju odredbe o stjecanju prava vlasništva na nekretninama na temelju pravnog posla. Pravo građenja je. prenosivo I nasljedivo. no postoji iznimka  pravo građenja se može steći pod pretpostavkama kojima se štiti stjecateljevo povjerenje u zemljišne knjige. Dok zgrada nije izgrađena uživa pravo građenja zaštitu po pravilima o zaštiti prava služnosti. Ono što je pravom građenja od zemljišta pravno odvojeno. Prestanak prava građenja odražava se na onim ograničenim stvarnim pravima koja su bila tereti prava građenja koje je prestalo. koja se tu primjenju na odgovarajući način. s prestankom pr. ako u 6 godina nije ponovno izgrađena barem u mjeri koliko je najnužnije da bi služila svojoj prijašnjoj glavnoj namjeni.www. S njim se ujedno prenosi I vlasništvo zgrade izgrađene na pravu građenja. Vlasnik je dužan osobi kojoj je prestalo pravo građenja dati onoliku naknadu za zgradu koliko je njegova nekretnina u prometu vrednija s tom zgradom nego bez nje.

pravokutnik. Za ostvarenje prava na namirenje potrebno je prvo unovčiti zalog ili plodove ( I druge koristi) koje on daje.net ZALOŽNO PRAVO je ograničeno stvarno pravo na određenom predmetu (zalogu) koje ovlašćuje svojeg nositelja (založnog vjerovnika) da određenu svoju tražbinu. ali založni vjerovnik ima I neke sporedne ovlasti I dužnosti koje služe tome da se za slučaj da tražbina dospije a ne bude ispunjena. Ovršnog zakona. prema pravnom temelju na kojem ih se osniva: a) dobrovoljna z. pravo namirenja je virtualno. namiriti iz vrijednosti zaloga. koje jesu osigurane založnim pravom. njegovo založno pravo daje mu pravo namirenja zalogom osigurane tražbine iz vrijednosti predmeta tog založnog prava. dospije za izvršenje a ne bude izvršena. pošto ona dospije. prema vrsti zaloga na: a) založna prava na pokretnini b) založna prava na nekretnini c) založna prava na subjektivnom imovinskom pravu (založna prava na pravu) 2. ne bude li mu ona o dospijeću ispunjena. iz tako dobivenog novca će se namiriti osiguranu tražbinu (uključujući I troškove I kamate)  posredstvom javne vlasti (u pravilu suda). odnosno njegovih plodova. osigura zalog I mogućnost namirivanja osigurane tražbine iz njegove vrijednosti. namiruje iz vrijednosti zaloga. a njegov svagdašnji vlasnik (založni dužnik) je to dužan trpjeti. prava koja nastaju ispunjenjem zakonom određenih pretpostavki 3. Zakona o obveznim odnosima te Zakona o zemljišnim knjigama. sporedne ovlasti I dužnosti pripadaju vjerovniku I u ovom stadiju. Da bi vjerovnik namirio svoju tražbinu iz vrijednosti zaloga bit će potrebno ishoditi ovršnu odluku po kojoj je vlasnik zaloga dužan trpjeti 97 . što se provodi prodajom. prema načinu osnivanja a) pignus ako se stvar predaje založnom vjerovniku b) hipoteka osnosno registarsko založno pravo ako se z. Namirivanje njegove tražbine ima prednost pred namirivanjem svih tražbina koje nisu osigurane založnim pravom na tom zalogu I pred svim tražbinama. već je ovlašten ishoditi unovčenje (prodaju) zaloga. ali se u prvenstvenom redu za namirivanje nalaze iza njegove ( mjesto u redu založno pravo dobiva u trenutku svog nastanka). U stadij namirivanja založno će pravo doći tek ako I kada tražbina koja je osigurana založnim pravom. Pravo namirenja ovlašćuje svog nositelja (založnog vjerovnika) da svoju zalogom osiguranu tražbinu. namiri iz vrijednosti zaloga. Svrstava se u podvrste: 1.www. ma čiji on bio. Stadij osiguranja tražbine traje od od osnivanja založnog prava do dospjelosti tražbine osigurane založnim pravom. ne bude li ona namirena o dospijeću. ma čiji on bio  namirivanje zalogom osigurane tražbine iz vrijednosti zaloga morat će trpjeti onaj čiji će taj zalog biti u trenutku namirivanja. No on svoju tražbinu nije ovlašten namiriti zalogom  ne može uzeti zalog u svoje vlasništvo na račun podmirenja tražbine. prava kojima je temelj pravni posao osobe koja zalaže svoju stvar ili pravo b) prisilna z. prava koja se temelje na odluci javne vlasti (najčešće suda) c) zakonska z. Nositelj založnog prava je ovlašten tražbinu koja je osigurana tim založnim pravom. pravo osniva upisom u javni upisnik Glavni pravni izvori suvremenog hrvatskog založnog prava su odredbe ZV-a. pa će se potom njegovu tražbinu namirivati iz novca dobivenog tom prodajom.

ali I neutuživa (naturalna) tražbina. Osiguravanjem tražbine založnim pravom ne mijenja se ni identitet ni sadržaj obveznog odnosa. akcesornost – subjektivno založno pravo zavisi od postojanja I valjanosti tražbine koju osigurava 2. ali I ako je to buduća tražbina (koja će tek nastati kad istekne neki rok ili se ispuni neki uvjet. Tražbinu se može osigurati založnim pravom ako ona već postoji u trenutku osnivanja založnog prava. U slučajevima u kojima su ispunjene pretpostavke koje je zakon za to odredio založni vjerovnik će moći svoje pravo namiriti izvansudskim putem. Prestane li postojati tražbina koja je osigurana založnim pravom to povlači I prestanak založnog prava. te postići da se iz time dobivenog novca namiri ta tražbina.www. ali jedino naplate iz vrijednosti zaloga. Može se osigurati utuživa. nego ga pojačava. ono slijedi tražbinu koju osigurava  zajedno s tražbinom prelazi na stjecatelja I založno pravo koje ju osigurava. pravo odvojenog namirivanja). Na temelju toga treba ishoditi određivanje I provedbu ovrhe unovčenjem zaloga (prodajom na javnoj dražbi ili na drugi zakonom određeni način) radi namirenja tražbine. a da mu pritom ne konkuriraju stečajni vjerovnici (razlučno pravo. ili barem najviši iznos do kojeg se osigurava zalogom. Osnivanjem založnog prava radi osiguranja neke tražbine otvara se mogućnost nedobrovoljne (prisilne) naplate te tražbine I nakon što ona zastari. kako bi mogao iz vrijednosti zaloga namiriti svoju tražbinu osiguranu založnim pravom na tom zalogu. određenost – nužno je da budu individualizirani I točno određeni: a) tražbina koja se osigurava – novčanoj tražbini treba biti određen vjerovnik I dužnik. U slučaju da je vlasnik zaloga pao pod stečaj. ako su dovoljno određene (načelo specijalnosti). založni vjerovnik je ovlašten u stečajnom postupku ishoditi izdvajanje zaloga iz stečajne mase. pravni temelj I visina. niti to utječe na valjanost obveze. I to jedino naplate glavnice. troškova za očuvanje stvari I troškova naplate tražbine). tražbina će prijeći na vjerovnika bez založnog prava.pravokutnik. to je osiguranje namirenja iz vrijednosti zaloga glavne tražbine (glavnice) I sporednih novčanih tražbina (kamata. za nenovčanu tražbinu potrebno je da joj je vrijednost izražena u novcu te da je određena kao da je posrijedi novčana tražbina. kamata. a prijeđe li osigurana tražbina na neku drugu osobu s njom ujedno prelazi I založno pravo ipso iure (bez posebnog pravnog temelja za to I bez posebnog načina stjecanja). Kad je neka tražbina osigurana založnim pravom. Prikladne za osiguranje založnim pravom su tražbine koje su ili novčane ili nenovčane ali im je vrijednost izražena u novcu.net namirenje njegove tražbine iz vrijednosti tog zaloga (odnosno imati odgovarajuću vjerodostojnu ispravu). ako je pravni temelj njezinog prijelaza na novog vjerovnika takav da to isključuje prelaženje I založnog prava na novog vjerovnika. skupne stvari ne mogu biti objekt založnog prava. posebna načela (obilježlja) založnog prava su: 1. ako nije što drugo određeno. Založno pravo koje osigurava glavnicu ujedno osigurava I namirenje iz vrijednosti zaloga svih sporednih tražbina. kao ni generične stvari koje nisu dovoljno individualizirane 98 . nije dužan ispuniti vjerovnikovu tražbinu sve dok mu se ne dopusti brisanje založnog prava upisanog u zemljišnu knjigu. Dužnik koji je radi osiguranja vjerovnikove tražbine osnovao založno pravo. troškova za očuvanje stvari I troškova naplate tražbine b) zalog – treba biti pojedinačno određen (species!!). Iznimno. U našem pravnom poretku. Založno osiguranje ne mijenja obvezni odnos. Subjektivno založno pravo ovisi od postojanja I valjanosti tražbine koju osigurava.

odnosno na novcu koji je plaćen na ime njezinog ispunjenja 4. ono što jest zalog.www. Istovrijedi za podzalog 7. ovlašten ju je vjerovnik te tražbine (podzaložni vjerovnik) namirivati iz vrijednosti zaloga. u granicama u kojima je založni vjerovnik bio ovlašten odande namirivati svoju tražbinu. na osigurninu) dolazi po sili zakona do realne subrogacije. nije ga moguće prenositi s jednog predmeta na drugi. ali je umjesto njega nastalo pravo koje ga nadomješćuje (pravo na naknadu štete. niti proizlazi iz pravne naravi podzaložnog prava. oficioznost – namirivanje iz vrijednosti zaloga provodi se putem javne vlasti. tako da založno pravo nastavlja svoje postojanje na onome što je tada svojevrsni nadomjestak dotadašnjeg zaloga: a) ako je zalog prodan radi namirivanja vjerovnika. založno pravo nastavlja postojati na kupovnini za taj zalog (svoti novca plaćenoj za založenu stvar) b) ako je zalog propao. ali nikada samostalno nego jedino zajedno s tražbinom koju osigurava. isto založno pravo nastavlja svoju egzistenciju na onoj stvari kojom je ona ispunjena. pa založno pravo traje I nadalje na tom pravu-nadomjestku c) ako je predmet založnog prava neka tražbina na predaju stvari ili tražbina na predaju neke svote novca. Prelaženjem tražbine na drugu osobu na nju ujedno prelazi I založno pravo. ako je pravni temelj njezinog prijelaza na novog vjerovnika takav da isključuje prelaženje I založnog prava na novog vjerovnika. jednovrsnost – u suvremenom hrvatskom pravnom poretku postoji samo jedna vrsta založnog prava što ne isključuje mogućnost postojanja više podvrsta tog prava 6. ali jedino u granicama u kojima založni vjerovnik ima pravo namirenja svoje tražbine iz zaloga. ako nije što drugo zakonom određeno. pa ta tražbina bude ispunjena. a I opteretiti. pa se založno pravo ne smanjuje time što se smanjuje tražbina koju ono osigurava. neodvojivost – založno pravo je neodvojivo od svog zaloga. Podzaložno pravo je takvo založno pravo čiji neposredni predmet je neko subjektivno založno pravo (s tražbinom koju osigurava). Ne bude li tražbina koja je osigurana podzalogom namirena pošto dospije. samim prijelazom osigurane tražbine na novog vjerovnika. a kasnije nositelj založnog prava. Za njega na odgovarajući način vrijedi sve što I za založno pravo. bez posebnog pravnog temelja za stjecanje založnog prava I bez posebnog načina stjecanja tog prava. Založno pravo može ograničiti temeljem pravnog posla prigodom osnivanja vlasnik zaloga. Iznimno. inače će djelovati jedino među strankama. prometnost I nasljedivost – založno pravo je u prometu: može ga se otuđiti. I podzalog je prenosiv I dalje opteretiv podzaložnim pravom. ostaje zalogom I nakon što se to umanjilo ili podijelilo 5. Vjerovnik nije ovlašten svoje pravo namirenja ostvarivati neposredno. Zakonom su određeni neki slučajevi u kojima dolazi do zamjene predmeta založnog prava. može se I ograničiti rokom ili uvjetom. u pravilu suda.pravokutnik. nedjeljivost – založno pravo osigurava tražbinu kao cjelinu (uključujući I sporedne tražbine kamata I troškova). naslijediti.net 3. Založno pravo je opteretivo (zajedno s tražbinom koju osigurava) podzaložnim pravom (podzalogom) radi osiguranja nečije tražbine. a krajnji predmet je zalog. ne smije sam prodati zalog I sam namiriti svoju tražbinu niti 99 . Da bi ograničenje djelovalo I prema trećima (apsolutno) potrebno je da ga se upiše u zemljišnu knjigu (ili drugi javni upisnik). tražbina će na vjerovnika preći bez prelaska založnog prava koje nju osigurava.

kamate I dr. Pravila ovršnog prava o isključenju. kamata ili drugih povremenih davanja koje ona daje • u pogledu plodova od založenih pokretnih stvari. U našem pravnom poretku pravo na namirenje zalogom osigurane tražbine iz vrijednosti zaloga ostvaruje založni vjerovnik putem suda. 100 . izuzeću I ograničenju ovrhe mogu biti zapreka da se osnuje založno pravo na nečemu što bi inače bilo sposobno biti predmetom tih prava. njegov prirast. ako nije što drugo određeno zakonom. a I svaki drugi entitet koji je u tom pogledu pravno izjednačen sa stvarima. pojedinačno određeni idealni dijelovi stvari (pokretnina I nekretnina) I prava 5. Res extra commercium nisu sposobne biti predmetom založnog prava. određuju da to ne može biti predmetom ovrhe (ovrha je isključena) time onemogućuju da se na tome osnuju bilo kakva založna prava. predmnijevanog). pojedinačno određeno pravo na plodove koje stvar daje posredovanjem nekog pravnog odnosa (najamnine.www. plodovi I pripatci.) 6. a po pravilima određenim u ZV I na način određen propisima o ovrsi novčanih tražbina. naime • ako je založni dužnik u trenutku osnivanja založnog prava ili kasnije izričito i u pisanom obliku dopustio izvansudsko namirivanje • ako je posrijedi zalogom osigurana tražbina iz trgovačkog posla. odreknućem. pojedinačno određena imovinska prava 4. zakupnine. a založni dužnik nije izričito isključio u trenutku osnivanja založnog prava b) mogućnost izvansudskog namirivanja postoji • kada se zalog sastoji u novcu • u pogledu novca koji je založni dužnik primio na ime založene mu tražbine. na temelju pristanka založnog dužnika na to (izričitog. Za sposobnost za zalog utječu pravna ograničenja prometnosti.net zadržati zalog za sebe. nekoliko nekretnina tako da one solidarno odgovaraju za tu tražbinu  zajednička (simultana) hipoteka) 7. Na istom predmetu može postojati neograničen broj založnih prava. pojedinačno određene pokretnine 2. koje je založni vjerovnik ovlašten ubrati za sebe Predmet založnog prava zove se zalog. prestankom založnog vjerovnika I rasterećenjem. pojedinačno određena ukupnost pokretnina Založnim pravom koje tereti neki zalog ujedno su opterećene I sve pripadnosti tog zaloga (ako nije što drugo određeno). ako ima opću sposobnost za zalog: a) sposoban je biti predmetom stvarnih prava b) iz njegove je vrijednost moguće namirivati novčane tražbine jer je prikladan za unovčenje U obzir da budu zalogom dolaze: 1. to može biti svaka stvar. dakle svi dijelovi zaloga.pravokutnik. pojedinačno određene nekretnine 3. prestankom osigurane tražbine (zajedno sa svim sporednim tražbinama kamata I troškova). Založno pravo prestaje apsolutno ako više ne pripada ni jednom pravnom subjektu: propašću zaloga. Iznimke: a) mogućnost izvansudskog namirivanja postoji kada je tražbina osigurana založnim pravom na pokretnini ili na pravu koje se ne smatra nekretninom. istekom roka I ispunjenjem raskidnog uvjeta. Pravila ovršnog prava koja za nešto što bi inače bilo sposobno za zalog.

utemeljene u posebnim zakonskim odredbama: a) zakonsko pravo suvlasnika I sunasljednika b) založno pravo najmodavca c) založno pravo nalogoprimaca d) založno pravo prijevoznika. otpremnika I skladištara DOBROVOLJNO ZALOŽNO PRAVO NA POKRETNINI Vlasnik pokretnine može u suglasnosti s vjerovnikom neke određene novčane tražbine dati svoju pokretninu u zalog za osiguranje te tražbine.www. da budu ispunjene sve opće pretpostavke za stjecanje stvarnih prava uopće te založnih prava posebno 3. da se njime osigurava tražbina koja je sposobna da bude osigurana založnim pravom 2. potrebno je: 1. idealnom dijelu pokretnine (I pripadnosti) 3. komisionara. to se zbiva voljom vlasnika pokretnine I u suglasnosti s vjerovnikom tražbine koja se osigurava. pojedinačno određenoj pokretnini (uključujući I sve njene pripadnosti) 2. pojedinačno određena ukupnost pokretnina Podvrste založnog prava na pokretnini su: 1. pravo na civilne plodove koje daje stvar odnosno njen idealni dio (najamnine. sudsko I javnobilježničko dobrovoljno založno pravo a) sudsko odnosno javnobilježničko dobrovoljno založno pravo na pokretnini b) sudsko odnosno javnobilježničko dobrovoljno registarsko “lebdeće založnopravno osiguranje” na ukupnosti pokretnina 4.net Pravo prestaje relativno ako je prestalo pripadati dotadašnjem nositelju. a na način određen zakonom. da budu ispunjene još I sve posebne pretpostavke za stjecanje upravo ove podvrste založnog prava: 101 . ali je nastavilo postojati kao pravo neke druge osobe (translacija prava). zakupnine) 4. ZALOŽNO PRAVO NA POKRETNINI Založno pravo ove podvrste može se steći I imati na za to sposobnoj: 1. nedobrovoljno (prisilno) založno pravo na pokretnini koje može biti: a) sudsko prisilno založno pravo • sudsko prisilno založno pravo na pokretnini • sudsko nedobrovoljno registarsko založno pravo na motornom vozilu b) upravno prisilno založno pravo 3. osniva se u korist svgadašnjeg vjerovnika te tražbine dobrovoljno založno pravo na toj pokretnini (RUČNI ZALOG. GLAVA 21.pravokutnik. Da bi se osnovalo ovakvo založno pravo. PIGNUS) izvođenjem iz zalogodavčevog vlasništva pokretnine koju se njime opterećuje. dobrovoljno založno pravo na pokretnini koje može biti a) ručni zalog (pignus) b) hipoteka na pokretnini 2. Na temelju pravnog posla kojemu je cilj osnivanje založnog prava na određenoj pokretnini radi osiguranja namirenja određene tražbine iz njezine vrijednosti. zakonsko založno pravo na pokretnini koje ima brojne pod-podvrste.

bilo zaloga.www. Sloboda ugovaranja sužena je striktnim zakonskim normama. uglavak da vjerovnik može založenu mu stvar po unaprijed određenoj cijeni otuđiti ili je zadržati za sebe (nije zabranjen ako stvar ima propisanu cijenu) 5. a druga se ugovorna strana obvezuje da će stvar koju primi u zalog čuvati I da će je vratiti zalogodavcu čim prestane tražbina koju zalog osigurava. contractus pigneraticius) je založni ugovor kojim se obvezuje dužnik ili netko treći (zalogodavac) vjerovniku da će radi osiguranja određene vjerovnikove tražbine založnim pravom predati vjerovniku određenu pokretnu stvar u zalog. Postavljene su I specifične zabrane ugovaranja određenog sadržaja u vezi s zalaganjem  zabranjeni uglavci založnog ugovora: 1. sposobna da bude ručni zalog – svaka individualno određena pokretnina b) zalogodavac je vlasnik te pokretnine . U našem pravnom poretku to je konsenzulani ugovor (nastaje samim spajanjem ponude I prihvata). uglavak da vjerovnik ne bi niti nakon dospijeća osigurane tražbine smio zahtijevati prodaju zaloga Pravni učinak osnivanja založnog prava nastupa kada se ispune sve pretpostavke stjecanja određene zakonom. pravni temelj I visina. Redovito će to biti ugovor. pa taj ugovor prestaje. ništetne su sve odredbe ugovora koje su suprotne naravi. često u obliku uglavka o zalaganju. tada mogu samo sve one suglasno opteretiti stvar založnim pravom. prednost 102 . da bi na njoj nastalo založno pravo kao teret te stvari.ako je stvar u suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu više osoba. li barem najviši iznos do kojeg ju se osigurava zalogom) c) da je ona valjana (nije ništetna niti poništena na zahtjev osobe ovlaštene na njeno pobijanje) Prestanak tražbine odnosno njezino poništenje oduzimaju založnom ugovoru njegovu kauzu. može biti I prethodni vlasnik c) zalogodavčev pravni posao je valjani pravni temelj za osnivanje založnog prava na toj pokretnini d) izvršen je čin koji je zakonom određen za način osnivanja takvog založnog prava  čin predaje te pokretnine zalogoprimcu u nesamostalan posjed radi osnivanja založnog prava Pravni temelj je pravni posao čiji cilj je osnivanje založnog prava na određenoj stvari radi osiguranja neke određene tražbine iz vrijednosti te stvari. može biti jednostran I dvostran. Za ugovor je nužno da postoji i da nije ništetan. lex comissoria  uglavak po kojem bi založena stvar prešla u vlasništvo založnog vjerovnika. Bitni sastojak ugovora jest obvezivanje dužnika da će u cilju osiguranja te tražbine njezinom vjerovniku predati određenu stvar u posjed. ako tražbina ne bi bila u određenom roku ispunjena 3.pravokutnik. sadržanom u nekom drugom ugovoru.net a) predmet zalaganja je pokretnina. pojedini suvlasnik može opteretiti samo svoj idealni dio. neformalan (ne traži se nikakav poseban oblik). naplatan i kauzalan ugovor. Za njegovu valjanost je nužno: a) da postoji novčana tražbina (odnosno tražbina čija je vrijednost izražena u novcu) koja se zalogom osigurava b) da je ta tražbina određena (određeni su vjerovnik I dužnik. Ako je zalog opterećen s više založnih prava. uglavak da dužnik ne bi smio na istom zalogu osnivati založna prava I za druge osobe 6. uglavak da dužnik ne bi mogao zalog nikada iskupiti 4. bilo one tražbine koja bi trebala biti osigurana založnim pravom 2. Ugovor o davanju u zalog (založni ugovor.

Založni vjerovnik u pravilu nije ovlašten rabiti stvar koju je dobio u zalog. Pošto na nekoj nekretnini bude stečeno založno pravo kao ručni zalog može se ishoditi upis tog prava u Upisniku sudskih I javnobilježničkih osiguranja tražbina. ako I ukoliko je to nužno da bi time ispunjavao svoju dužnost čuvanja zaloga (I bez dopuštenja) Vjerovnik ne može koristi od uporabe imati besplatno. Vjerovnik odgovara za štetu koja je na zalogu nastala zbog njegove nedovoljne pažnje. Založni vjerovnik treba zalog koji posjeduje čuvati s pažnjom dobrog domaćina. ali nije njezin vlasnik (ili jest vlasnik ali nije ovlašten njome tako raspolagati) steći će ipak na njoj dobrovoljno založno pravo. niti ju je ovlašten dati drugome na uporabu.www. čime se ona smanjuje. 103 . on čuva zalog za račun založnog dužnika. Založni vjerovnik ima pravo na posjed zaloga (nesamostalan). njegovom krivnjom. oslanjajući se na publicitetnu funkciju posjeda. Dok mu tražbina ne dospije. Vjerovnik kojemu bi bilo na temelju sporazuma stranaka u Upisnik upisano založno pravo na zalogu koji nije u vlasništvu zalogodavca. vjerovnik će imati pravo na uporabu zaloga u granicama dobivenog dopuštenja 2. Pretpostavke su iste onima za stjecanje vlasništva pokretnine od nevlasnika. Vjerovnik koji je na temelju pravnog posla usmjerenog na osnivanje založnog prava na određenoj pokretnoj stvari primio u zalog tu stvar od zalogodavca koji jest posjednik te stvari. dakle poduzimati sve faktične I pravne radnje potrebne za očuvanje te stvari. Zahtjevi za naknadu štete zastarit će u roku godine dana od kada je dužniku stvar vraćena. on ima pravo na zaštitu od smetanja. akoje postupao pošteno. Ako vjerovnik posjeduje zalog.net pri namirivanju iz tog zaloga imat će ona tražbina koja je prije ostalih u prvenstvenom redu. Ako založni vjerovnik ne bi čuvao zalog s dužnom pažnjom. time se daje veći publicitet založnom pravu. tj. na temelju dopuštenja založnog dužnika. s razlikom da zahtjev za naknadu troškova zastarijeva u roku godine dana. a netko ga u tome smeta. moći će od zalogodavca-nevlasnika steći to založno pravo I u slučaju kada to inače ne bi mogao po općim pravilima o stjecanju založnih prava od nevlasnika. postoje dvije važne iznimke kada vjerovnik ima pravo na uporabu: 1. ako nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da je zalogodavac posjednik te stvari. vjerovniku ne bi prestalo založno pravo. Ipak. ono je tek virtualno u ovom stadiju osiguranja. Primjenjuju se opća pravila o posjednikovom pravu na naknadu troškova I o njegovim prigovorima protiv vlasnikova zahtjeva da vrati stvar. ovlašten je ishoditi da mu zalog preda u posjed onaj tko ga neovlašteno drži. založni vjerovnik još ne može izvršavati svoje pravo namirenja. vrijednost svih koristi prebija se po samom zakonu s njegovom tražbinom. Ovako se založno pravo stječe izvorno. Prava I dužnosti vjerovnika u ovom stadiju određene su zakonom I očitovanjem volje založnog dužnika.pravokutnik. Založno pravo slijedi tražbinu koju osigurava tako da s prelaženjem zalogom osigurane tražbine na novog vjerovnika na nj ujedno prelazi I založno pravo koje tu tražbinu osigurava. založni dužnik je ovlašten ishoditi putem suda da se zalog oduzme založnom vjerovniku iz neposrednog posjeda te preda nekoj trećoj osobi da ga ona čuva za račun vjerovnika kao posrednog posjednika. pa makar odatle još nije nastala ikakva šteta. a mjesto svake pojedine tražbine u tom redu određuje se po trenutku osnutka založnog prava koje ju osigurava.

pa I protiv izričite zabrane založnog dužnika. Prestane li osigurana tražbina s njom prestaje I založno pravo koje ju je osiguravalo.www. a stvar koju bi dao u zamjenu nije manje vrijednosti od prvobitnog zaloga I njezino čuvanje ne zahtijeva veći trud. U iznimnim slučajevima zalog se može zamijeniti.ako je nužno za založnog dužnika da ima u svojem neposrednom posjedu stvar koju je dao u zalog. Vrijednost plodova koje založni vjerovnik ovlašteno ubere prebija se s njegovom tražbinom (prvo s troškovima na koje ima pravo. nalik je vlasnikovom vindikacijskom zahtjevu pa se na odgovarajući način primjenjuju ta pravila. Vjerovnik koji neposredno posjeduje založenu pokretninu ovlašten je za sebe ubrati njezine plodove I druge koristi od te stvari te ih sebi uzeti. tako I trećim osobama. osim ako se obvezao da to neće učiniti. to pravo pripada: 1. I to u trenutku ubiranja (I za sve ostale koristi). a ne oduzećem stvari založnog vjerovnika u njegovom izvršavanju ovlasti koje mu pripadaju na zalogu. a čini to bespravno. Stvar mora vratiti bez odgađanja. založnom vjerovniku pripada pravo na nužnu prodaju zaloga. Ako bi netko uništio zalog pa bi time za vlasnika te pokretnine nastalo pravo na naknadu štete. založno pravo bi neprekinuto trajalo I dalje. pa to svoje pravo može izvršavati u svakom pogledu. no 104 . to pravo bilo bi nadomjestak dotadašnjeg zaloga. I to onome od koga ju je dobio u posjed tj. odgovarat će za slučajnu propast ili oštećenje zaloga ako do toga ne bi došlo da ga nije dao u podzalog. Plodovi I druge koristi od zaloga pripadaju vlasniku zaloga – založnom dužniku. zalogodavcu. založnom vjerovniku zbog skrivenih nedostataka – u slučaju da se pokaže da stvar ima materijalne ili pravne nedostatke za koje založni vjerovnik nije znao niti je trebao znati kada ju je primio u posjed kao zalog. a zbog tih nedostataka zalog nije dovoljno osiguranje za namirenje njime osigurane tražbine 2. Novac dobiven prodajom zaloga zamijenit će prvobitni zalog. zatim s kamatama I tek onda s glavnicom)  po samom zakonu. potrebne za zaštitu njegovog založnog prava na zalogu. na tom će novcu založno pravo nastaviti svoje neprekinuto postojanje. pa je on dužan vratiti založenu stvar. Ako zalogom osigurana tražbina još nije dospjela. za založnog vjerovnika time nastaje pravo da od toga zahtijeva neka ga prestane uznemirivati (nalik je vlasnikovom negatorijskom zahtjevu). u kojem to nije u suprotnosti tuđim pravima I zakonskim ograničenjima. stavljati sve zahtjeve. založnom dužniku zbog njegovih vlastitih potreba . nije ovlašten zalog prodati već zahtijevati njegovu prodaju. Uznemirava li netko na neki drugi način. Založnom dužniku pripada pravo na nužnu prodaju zaloga pod jednakim pretpostavkama kao I založnom vjerovniku. Založni vjerovnik ima pravo zahtijevati od onoga tko bespravno posjeduje založenu pokretnu stvar (zalog) da je preda njemu u posjed  vindicatio pignoris. Pravom na nužnu prodaju može se poslužiti ako se zalog kvari ili gubi na vrijednosti iz nekog uzroka koji ne leži u njegovim skrivenim nedostatcima te da postoji opasnost da zbog toga zalog postane nedovoljan za osiguranje njime osigurane tražbine. pa je ovlašten svakome. troškove ili brigu nego čuvanje prvobitnog zaloga. kako založnom dužniku. I zakonski dužnik ima pravo na zaštitu zaloga – on je vlasnik te stvari koja je zalog.net Vjerovnik je na temelju zakona ovlašten dati zalog u podzalog. Vjerovnik ima I pravo zahtijevati zamjenu zaloga te njegovu nužnu prodaju. Založni vjerovnik ima pravo na zaštitu svojeg založnog prava.pravokutnik. S prestankom založnog prava prestaje I ovlaštenje založnog vjerovnika da posjeduje stvar koju je dobio u zalog . ali se zalog kvari ili gubi na vrijednosti.

sve do prodaje zaloga I namirivanja vjerovnikove tražbine iz novca dobivenog tom prodajom na ime kupovnine). trebat će protiv založnog dužnika pokrenuti I voditi ovršni postupak – ovrhu radi naplate novčane tražbine. da vjerovnik pokrene ovršni postupak. njegovo otpremanje I povjeravanje na čuvanje sudu. NAMIRIVANJE PUTEM SUDSKE PRODAJE ZALOGA – potrebno je: 1. Da bi založni vjerovnik putem suda ostvarivao svoje pravo na namirivanje tražbine iz vrijednosti založene mu pokretnine. oduzimanje zaloga iz posjeda.www. Vjerovnik je ovlašten zahtijevati od svagdašnjeg vlasnika založene stvari da trpi namirenje zalogom osigurane tražbine iz vrijednosti zaloga. Namirenje je uređeno po načelu oficioznosti I provodi se u pravilu putem suda.net ovlašten je uskratiti njezino vraćanje ako ima pravni temelj da ju drži u svojem posjedu. O prijedlogu odlučuje sud (ovršni). ili iz imovine svojeg dužnika. ili istodobno iz zaloga I dužnikove imovine. da potom sud provede ovrhu ovršnim radnjama. bilo pravno.pravokutnik. vjerodostojna isprava. Ovršenik može rješenje o ovrsi pobijati žalbom. pokrenut će svojim prijedlogom za ovrhu založni vjerovnik kao ovrhovoditelj protiv dužnika kao ovršenika. ulazi djelovanje tog prava u stadij namirivanja. On će zahtijevati od suda da odredi provođenje ovrhe radi namirivanja tražbine iz novca dobivenog tom ovršnom prodajom. uključujući I onu pokretninu koja je opterećena nečijim založnim pravom. a iznimno I izvansudskim putem. pa o njegovoj volji ovisi da li će se njime poslužiti. I kada. Založni vjerovnik će tada imati ulogu ovrhovoditelja. da slijedom toga sud odredi I provede namirivanje vjerovnika iz kupovnine 5. bilo putem privremene uprave zalogom te namirivanjem vjerovnikove tražbine iz vrijednosti plodova I drugih koristi dobivenih od zaloga. da eventualni višak novca (hyperocha) sud vrati vlasniku prodane stvari I dužnikov osobni vjerovnik može radi namirivanja svoje novčane tražbiner pokrenuti ovršni postupak protiv svojeg dužnika te I ishoditi sudsku prodaju njegovih pokretnina. bilo faktično. Određivanje ovrhe prati zabrana založnom dužniku-ovršeniku da raspolaže zalogom koji je predmet ovrhe. a primjenit će se samo ako založni vjerovnik zatraži da se namirivanje njegove tražbine provodi upravo tim putem. stavivši prijedlog za ovrhu sudu ili javnom bilježniku 2. Postupak radi naplate svoje tražbine iz vrijednosti zaloga kojim je ona osigurana. uključujući I ovršnu prodaju stvari (neposrednom pogodbom ili ovršnom javnom dražbom) 4. Dospijećem dužnikove obveze koja je osigurana založnim pravom. a dužnik ovršenika. da tu ovrhu odredi svojim rješenjem o ovrsi sud (javni bilježnik) 3. Pravni temelj prijedlogu je isprava o predlagateljevom pravu na namirenje – ovršna isprava. Privremena uprava I namirivanje iz plodova I drugih koristi dolazi u obzir jedino kod zaloga koji su u stanju davati takve prinose. On odredit će ovrhu rješenjem o ovrsi  odredit će ovršnu prodaju zaloga radi namirenja vjerovnikove tražbine. ovršne radnje (sredstva ovrhe) koje će se u cilju prisilnog namirivanja vjerovnikove tražbine provoditi u pogledu zaloga kao predmeta ovrhe (zapljena I procjena zaloga. odnosno opozicionom tužbom. ovrhovoditelju ili trećoj osobi. Namirivanje će se tada provoditi bilo putem sudske (ovršne) prodaje zaloga te namirivanjem vjerovnikove tražbine iz novca dobivenog tom prodajom. on može po svojoj volji izabrati da li će zahtijevati namirivanje svoje tražbine ponajprije iz vrijednosti zaloga. 105 . Založni se vjerovnik sada može poslužiti svojim pravom na namirivanje osigurane tražbine iz vrijednosti zaloga.

Ako je time vjerovnikova tražbina u cijelosti namirena (glavnica. U slučaju da iznos nije dovoljan. Ako se ne uspije prodati po toj cijeni. zatim kamata do dana unovčenja stvari a tek na kraju glavnica. To je pravo otkupa (ius offerendi)  specifično preobražajno pravo koje ovlašćuje svojeg nositelja da ispuni tražbinu zbog koje je zatraženo provođenje ovrhe. ona je prestala ispunjenjem obveze. ako je radi njihovog namirivanja iz vrijednosti tog zaloga 106 . kao ni u ovršnom postupku. služi davanju publiciteta  upis ne utječe na postojanje ili nepostojanje založnog prava na stvari. a za račun založnog dužnika-ovršenika. Prodajom prestaje založno pravo onog vjerovnika koji je ishodio ovršnu prodaju zaloga radi namirenja svoje tražbine. Kupac će steći vlasništvo te stvari po općim pravilima o stjecanju vlasništva na temelju pravnog posla. prodajom usmenom javnom dražbom). u njega se upisuju vrednije pokretnine.www. pravni temelj stjecanja je ugovor o prodaji stvari a način stjecanja predaja u samostalan posjed. niti na ičije ovlasti I obveze u založnom odnosu. Sudska javna dražba je naziv za specifičnu prodaju stvari  prodaju na javnoj dražbi koju u ovršnom postupku provodi sud. pa da je tim ispunjenjem “otkupi”. Pravo namirenja iz tog novca pripada: 1. na temelju njega vjerovniku se isplaćuje određen iznos. radi u ime I za račun ovršenika-založnog dužnika ali pritom postupa kao službena osoba. Stvar se ne bi smjelo prodati za cijenu manju od 2/3 procijenjene vrijednosti. ako i sva ostala založna prava na toj stvari. ako budu ispunjene I ostale pretpostavke određene procesnim pravilima. potom troškovi koji su određeni u ovršnoj ispravi (parnični troškovi). sa sporednim tražbinama troškova I kamata). Prodaja zaloga neposrednom pogodbom (tzv. prodaja iz slobodne ruke) je unovčavanje stvari u postupku ovrhe radi namirenja novčane tražbine koje se provodi prodajom te stvari na temelju kupoprodajnog ugovora (neposredne pogodbe) koji s kupcem sklapa sudski ovršitelj. nastaje za svakoga tko ima založno pravo na istom zalogu pravo da otkupi onu tražbinu radi čijeg se namirivanja vodi taj ovršni postupak. no može biti povjerena I javnom bilježniku. Sudski ovršitelj prodaje stvar u ime I za račun založnog dužnika-ovršenika. ili od suda određena osoba koja obavlja komisione poslove. Sud za račun ovršenika javno oglašava javnu dražbu – stvar će steći u vlasništvo onaj sudionik dražbe koji do njezinog okončanja bude najbolji ponuditelj. prestaje kada počne ovršna prodaja zaloga. u njemu se stvar smije prodati I za nižu cijenu. založnim vjerovnicima a) za namirenje one vjerovnikove tražbine zbog čijeg namirivanja je njezin vjerovnik pokrenuo ovršni postupak u kojem je provedena ovršna prodaja zaloga b) za namirenje svih ostalih tražbina koje su osigurane založnim pravom na istoj pokretnini. sud će odrediti novi rok. Sud određuje način ovršne prodaje zaloga: neposrednom pogodbom s kupcem ili na sudskoj javnoj dražbi (tzv.net Pošto je neki vjerovnik svojim prijedlogom za ovrhu pokrenuo ovršni postupak. prvo će se namiriti troškovi ovršnog postupka. ona je prodaje u svoje ime. O namirivanju iz novca pribavljenog ovršnom prodajom zaloga odlučuje sud u ovršnom postupku  rješenjem o namirenju. a ako stvar prodaje osoba koja obavlja komisijske poslove. Usmeno je provodi u pravilu sudski ovršitelj. Kod nas se vodi Očevidnik nekretnina I pokretnina koje se prodaju u ovršnom postupku.pravokutnik. Pravni temelj stjecanja u vlasništvo je prodaja na javnoj držabi a način stjecanja predaja stvari u samostalan posjed. ali ni tada za manje od trećine procijenjene vrijednosti.

unovčavati ih. a tek podredno po načelu jednakosti. tzv. koje imaju pravo namirivati iz kupovnine 3.. Ako je zalog takva stvar koja je sposobna davati plodove I druge koristi koje se mogu unovčiti. niti im je pripadalo ikakvo založno pravo na toj stvari (to su RH. osobe koje su imale osobne služnosti na stvari. te s time prebiti svoju tražbinu. trebat će o tome podnijeti račun založnom dužniku. isplatnom razredu (u kojem su tražbine založnih vjerovnika) rješava se konkurencija između više tražbina tog isplatnog razreda po načelu vremenskog prvenstva (prior tempore. trećem. a I predati mu višak koji preostane nakon namirenja. pa im pripada pravo na naknadu u novcu. ili ne bi bile namirene u cijelosti. Pravo na izvansudsko namirivanje pripada zložnom vjerovniku kada je predmet njegovog založnog prava pokretnina. prednost imaju tražbine iz prvog. makar se ovrha nije vodila radi namirivanja tih tražbina. 4. ali mora biti javno oglašena. Redoslijed namirivanja provodi se po 6 isplatnih razreda. indirektni založni vjerovnici za tražbine koje na temelju zakona imaju pravo namiriti iz novca dobivenog unovčenjem stvari u ovršnom postupku. potior iure). ima založni vjerovnik na temelju zakona pravo da od suda ishodi uspostavu privremene uprave zalogom I postavljanje upravitelja (sekvestra) koji će biti ovlašten I dužan ubirati plodove I druge koristi od zaloga. bilo u trenutku osnivanja založnog prava. budući da je a) osigurana tražbina iz trgovačkog posla b) založni dužnk nije u trenutku osnivanja založnog prava izričito isključio izvansudsko namirivanje Ovo pravo je preobražajno I ne mijenja prvenstveni red. sve tražbine istog razreda namiruju se razmjerno. I 5.. Pravo na izvansudsko namirenje ostvaruje se putem javne dražbe (javnog nadmetanja)  unovčenje zaloga na dražbi koja može biti privatna (ne mora biti sudska). ako oni pripadaju 107 . Založni vjerovnik ovlašten je svoju tražbinu namiriti uzimajući za sebe plodove I druge koristi od zaloga koji neposredno posjeduje. općine. U trećem isplatnom razredu namiruju se: 1. razredu rješava se po načelu jednakosti (pariteta) pa ako nije dovoljno novca za potpuno namirenje svih. a tražbine iz svakog kasnijeg mogu se namirivati jedino nakon što budu u cijelosti namirene sve tražbine iz prethodnih razreda. Založni vjerovnik ovlašten je namiriti svoju dospjelu tražbinu tako što će za sebe zadržati odgovarajući iznos. ali više nisu osigurane založnim pravom. Konkurencija više tražbina u 1. tražbine naknada za osobne služnosti I stvarne terete koji su prestali zbog ovršne prodaje stvari One tražbine založnih vjerovnika koje uopće ne bi bile namirene.pravokutnik. U glavnom. ako je: 1.net rješenje o ovrsi doneseno te postalo pravomoćno najkasnije do dana ovršne prodaje 2.www. gradovi I županije u pogledu njihovih tražbina poreza I drugih pristojbi). ako postoji neoboriva predmnjeva da je založni dužnik dopustio izvansudsko namirenje. takvo namirivanje izričito I u pisanom obliku dopustio založni dužnik. tražbine osigurane založnim pravom na prodanoj stvari 2. Založni vjerovnik koji je izvansudski namirivao svoju tražbinu. bilo naknadno 2. postoje u nenamirenom dijelu I dalje. 2. a ta su im prava prestala njezinom ovršnom prodajom. pa time dobivene iznose novca polagati u sud radi namirivanja vjerovnika iz tog zaloga. Da bi bio dopušten neki drugi način potrebno da je na temelju pravnog posla ili zakona vjerovnik na to ovlašten ili je to u danim okolnostima jedini mogući način za ostvarenje prava na namirenje.

moći će se založni vjerovnik služiti svojim pravom na namirivanje iz vrijednosti zaloga. prestankom osigurane tražbine 5. Osniva se na temelju odluke javne vlasti – suda.pravokutnik. to se onda prebija sa njegovom tražbinom – na temelju zakona. Založni vjerovnik koji bi svoje pravo namirio izvansudskim putem.net dužniku I ako je vjerovnik na to ovlašten. Hipoteka se može osnovati upisom u odgovarajući javni upisnik. Nužno je da se ispune određene posebne pretpostavke: 1. učiniti što je s njegove strane potrebno da bi se izbrisalo to založno pravo iz javne knjige. odgovara za svaku štetu koja bi iz toga proizišla. stvar koju se tako zalaže upisuje se (ili je već upisana) u u odgovarajući javni upisnik (registar) 2. a druga se ugovorna strana (vjerovnik) obvezuje da će čim prestane njegova zalogom osigurana tražbina. istekom roka I ispunjenjem uvjeta 4. Pravo će prestati apsolutno: 1. pod pretpostavkama I na način određen za to posebnim zakonom. dozvoliti da se u tom registru upiše založno pravo kao teret te stvari. Naš pravni poredak ga omogućuje jedino na onim vrstama pokretnina koje se jedino upisom u javni upisnik mogu steći u vlasništvo ili koje se bez upisa u takav upisnik ne smiju rabiti. postoji valjani pravni posao zalogodavca kojim se on obvezuje da će drugoj strani dopustiti osnivanje hipoteke kao tereta njegove stvari 3. kao I vjerovnik koji je to pravo ostvarivao na način na koji nije bio ovlašten. Potrebno je da vjerovnik ishodi pokretanje ovršnog postupka I u njemu transferaciju zaloga  oduzimanje zaloga iz posjeda založnog dužnika I njegovu predaju na čuvanje vjerovniku ili trećemu. propašću zaloga 2. po pravilima obveznog prava  relativan prestanak. rasterećenjem 7. Do osnivanja će doći voljom vlasnika stvari da svoju stvar optereti založnim pravom. odreknućem 3. ovlašten je opteretiti ju založnim pravom 4. zalogodavac je vlasnik stvari koju zalaže. kako bi osigurao uspješno namirenje svoje novčane tražbine iz vrijednosti dužnikove imovine. Dobrovoljno založno pravo na pokretnini prestat će njegovom dotadašnjem nositelju kada zajedno s tražbinom koju osigurava prijeđe na drugu osobu. upis u javni upisnik tog založnog prava kao tereta zalogodavčeve stvari. Pošto dospije osigurana tražbina. u trenutku ubiranja. donesene u ovršnom postupku ili postupku osiguranja (odnosno javnog 108 . NEDOBROVOLJNO (PRISILNO) ZALOŽNO PRAVO NA POKRETNINI Vjerovniku je omogućeno da I protiv njegove volje ishodi osnivanje založnog prava na nekoj dužnikovoj stvari. a nema to pravo.www. radi osiguranja određene tražbine (kao način stjecanja prava) Založni ugovor je ugovor kojim se obvezuje dužnik ili netko treći (zalogodavac) vjerovniku da će radi osiguranja određene vjerovnikove tražbine založnim pravom na svojoj pokretnini upisnoj u javni registar. ovršnom prodajom zaloga HIPOTEKA NA POKRETNINI (REGISTARSKO ZALOŽNO PRAVO) – dobrovoljno založno pravo na pokretnim stvarima koje nastaje bez predaje zaloga u posjed založnog vjerovnika I kod kojeg založnom vjerovniku ne pripada pravo posjedovati zalog. prestankom založnog vjerovnika koji je pravna osoba a nema svojeg pravnog sljednika 6.

radi prisilnog namirivanja te novčane tražbine. Pretpostavke osnivanja su: 1. sudski ovršitelj po nalogu suda Nisu sposobne biti predmetom založnog prava stvari u pogledu kojih je ovrha zakonom isključena (oružje I oprema namijenjeni obrani) a ni pokretnine koje se ne bi mogle prodavati u ovršnom postupku zbog pravila ovršnog prava o izuzeću od ovrhe I o ograničenju ovrhe zbog zaštite ovršenika. a iznimno na temelju odluke neke druge javne vlasti ovlaštene da provodi ovršne postupke radi namirivanja nekih novčanih tražbina (npr. zahtijevajući od suda da radi osiguranja njegove vjerojatne tražbine odredi. bez ili protiv volje vlasnika zaloga (nekad na temelju rješenja o ovrsi koje je donio javni bilježnik). Ako su ispunjene sve 109 . Dok još nije moguće dozvoliti I provesti ovrhu može se osnovati sudsko prisilno založno pravo u postupku prisilnog osiguranja tražbina prethodnim mjerama. U pravilu nije registarsko založno pravo. sposobna je biti predmetom tog založnog prava I postoji odluka koja je valjani pravni temelj za osnivanje tog založnog prava  rješenje o ovrsi na ovršenikovim pokretnim stvarima radi naplate novčane tražbine  rješenje o određivanju prethodne mjere zaplijene pokretne stvari protivnika osiguranja b) izvršen je čin koji je zakonom određen način stjecanja – čin pljenidbe te pokretnine. budući da vjerovnik još nema za to potrebnu perfektnu ovršnu ispravu.net bilježnika. a potom I provede prethodnu mjeru pljenidbe pokretnih stvari protivnika osiguranja. Rješenje o određivanju prethodne mjere zapljene pokretnih stvari protivnika osiguranja radi osiguranja novčane tražbine vjerovnika je pravni temelj za osnivanje prisilnog sudskog založnog prava predlagatelja osiguranja na pokretninama dužnika koje su predmet ovrhe. koji djeluje umjesto suda). Vjerovnik treba staviti protiv dužnika odgovarajući prijedlog za ovrhu sudu/javnom bilježniku. Dok tražbina još nije dospjela sud još ne može dopustiti ovrhu radi namirivanja te tražbine. Predlagatelj osiguranja može ishoditi da sud donese rješenja o osiguranju njegove novčane tražbine prethodnom mjerom pljenidbe pokretnih stvari dužnika ako je dovoljno vjerojatna opasnost da bi bez tog osiguranja moglo biti onemogućeno ili znatno otežalo namirenje te tražbine prije no što sazriju sve pretpostavke za ovrhu.pravokutnik. ovlašten je ishoditi da sud/javni bilježnik donese rješenje o ovrsi na pokretninama iz sastava dužnikove imovine. te za stjecanje založnih prava posebno 3. Vjerovnik neispunjene novčane tražbine koja je dospjela. ali ta još nije perfektna ovršna isprava. SUDSKO PRISILNO ZALOŽNO PRAVO – osniva se na temelju sudske odluke. da su ispunjene sve posebne pretpostavke za stjecanje ove podvrste založnog prava: a) predmet zalaganja je pokretnina koja je u sastavu dužnikove imovine. poreznih). Da se ne bi dogodilo da tu tražbinu više ne bude moguće namiriti. koji je obavio sud tj. omogućuje se vjerovniku da u razdoblju kada se još nisu ispunile sve pretpostavke za određivanje ovrhe svojim prijedlogom pokrene kod suda postupak osiguranja te tražbine.www. da je tražbina koja se osigurava sposobna biti osigurana založnim pravom 2. da su ispunjene sve opće pretpostavke za stjecanje stvarnih prava uopće. Određivanje prethodne mjere mogao bi od suda ishoditi vjerovnikpredlagatelj osiguranja u slučaju da već ima ispravu o postojanju novčane tražbine protiv dužnika-protivnika osiguranja. ako o toj tražbini ima prefektnu ovršnu ispravu ili vjerodostojnu ispravu.

Sudsko prisilno založno pravo slijedi tražbinu koju osigurava. Sudsko prisilno založno pravo ne ovlaščuje svojeg nositelja na posjedovanje zaloga (no takvo pravo ipak može nastati temeljem sudske odluke transferacija!!). kao da su dužnikove. njegov prijenos na drugu osobu je ujedno I prelaženje legitimacije za vođenje ovršnog postupka. otpremanje I povjeravanje na čuvanje ovrhovoditelju ili trećoj osobi 2. predat će ih se u sudski/javnobilježnički polog. kvarenja ili općenito od pogoršanja njihova stanja. Dužnik ostaje vlasnik zaplijenjene stvari no zabranjeno mu je njome raspolagati. Ako su te pokretnine gotov novac. Provedbom ovršne pljenidbe vjerovnik stječe prisilno sudsko založno pravo na popisanim nekretninama. odnosno stavljajući zabilješku umjesto pljenidbenog popisa u zapisnik o već ranije provedenom pljenidbenom popisu tih stvari. a njihov vlasnik ne zaštiti svoje pravo vlasništva od toga (ne podigne izlučnu tužbu do okončanja ovršnog postupka. ako bi bile zaplijenjene neke tuđe pokretnine kao da su dužnikove. namirivanje ovrhovoditelja iz novca dobivenog tom prodajom Rješenje djeluje I kao pravni temelj za osnivanje prisilnog sudskog založnog prava vjerovnika na pokretninama dužnika. Novi založni vjerovnik trebat će dokazati da je ta tražbina prešla na njega (javnom ili javno ovjerovljenom ispravom.) te za takav smještaj pokretnina u kojem će se one sačuvati od mogućeg oštećenja. potrebnu opremu. učinak je samo deklaratoran radi publicitetnog djelovanja. osim onog do kojeg bi došlo prema redovnom tijeku stvari.www. Sud će u svim slučajevima u kojima dopušta ovrhu na pokretninama radi naplate novčane tražbine. njihovo oduzimanje. prodaju zaplijenjenih pokretnina 3.. trebat će ga upisati u Upisnik sudskih I javnobilježničkih osiguranja tražbina na pokretnim stvarima I pravima. zapljena I procjena pokretnina.pravokutnik. faktično ili pravno. Kada je predmet osiguranja odnosno ovrhe pokretnina ta radnja osiguranja je čin pljenidbe (zapljene) pokretnina dužnika-protivnika osiguranja. Ipak. osim više sile. Dužnik ne smije faktično.net pretpostavke za to tada bi se odredilo rješenje o ovrsi kojim bi se odredilo da se na pokretninama dužnika provedu ovršne radnje: 1. Čin pljenidbe obavlja sud pljenidbenim popisom  popisuje jednu ili više pokretnina protivnika osiguranja sastavljajući zapisnik o pljenidbenom popisu I procjeni. niti smije osnivati prava koja bi tu stvar teretila. vjerovnik je tada dužan osigurati sve što je potrebno za urednu otpremu pokretnina (prijevozno sredstvo. a ni pravno raspolagati stvarima koje su mu zaplijenjene. vrijednosni papiri I dragocjenosti. ili je podigne ali s njom ne uspije) vjerovnik je zapljenom tih stvari stekao na njima prisilno sudsko založno pravo. 110 . radnu snagu. Od dana upisa neće se treće osobe moći pozivati na to da nisu znale za postojanje upisa. ili pravomoćnom presudom)  o tome ovisi njegova mogućnost da iz vrijednosti zaloga ovršnim putem namiruje tražbinu osiguranu prisilnim založnim pravom. Nakon što je prisilno sudsko založno pravo osnovano na nekoj pokretnini. Vjerovnik snosi sav rizik od uništenja I oštećenja zaplijenjenih stvari. U pravilu se prisilno sudsko založno pravo ne može steći od nevlasnika. svojim rješenjem o ovrsi odmah određivati I transferaciju zaplijenjenih pokretnina. odnosno zabilješke. Zapljenu pokretnina prati zakonska zabrana raspolaganja zaplijenjenim stvarima. Zabilježit će se da je stečeno prisilnim putem te kada je poduzeta radnja kojom je to pravo stečeno (radi prvenstvenog reda). dakle ne smije ih otuđiti. Čin zapljene je dovršen potpisivanjem zapisnika o pljenidbenom popisu.

za njegov osnutak potrebno je. Pravo vlasništva stječe najbolji ponuditelj na temelju pravnog posla (kupnje na dražbi) kada sudski ovršitelj/javni bilježnik prihvati njegovu ponudu pa mu (nakon što on plati kupovninu) preda stvar u samostalan posjed. u čijem sklopu je valjani založni ugovor zalogodavca I zalogoprimca I uobličen u sudski zapisnik o sporazumu stranaka da osiguraju vjerovnikovu tražbinu dobrovoljnim sudskim založnim pravom na određenoj zalogodavčevoj pokretnini. pred sudom je u postupku osiguranja (postupku sudskog I javnobilježničkog založnopravnog osiguranja na temelju sporazuma stranaka) sklopljen sporazum o osiguranju. Kada je založno pravo osnovano u postupku osiguranja tada vjerovnik tek treba pokrenuti ovršni postupak za namirivanje svoje tražbine. pokretnina koja će biti zalog je u vlasništvu zalogodavca 3. dobrovoljno je jer nastaje na temelju suglasne volje vjerovnika I vlasnika zaloga da vjerovnikovu tražbinu osiguraju upravo sudskim/javnobilježničkim založnim pravom.www. izvršen je čin koji je zakonom određeni način stjecanja tog založnog prava Predmetom ove podvrste založnog prava mogu biti sve stvari kao I kod prisilnog sudskog z. on će iz dobivene kupovnine najprije namiriti troškove pohrane I prodaje pokretnine I svoju nagradu te će preostali iznos uplatiti na račun suda koji će potom iz preostalog novca provesti namirivanje tražbina koje se imaju pravo odatle namirivati. Ovršnu prodaju provodi sud. tražbina koju se osigurava ima zakonom određena posebna svojstva za osiguravanje ovom podvrstom založnog prava 2. odredivši privremenu mjeru zabrane otuđenja ili opterećenja te pokretnine. Ono je registarsko založno pravo  osniva se upisom u Upisnik sudskih I javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika na pokretnim stvarima I pravima. Sud može pokretnini privremeno oduzeti sposobnost da bude predmetom sudskog dobrovoljnog založnog prava. Kada je ovršnu prodaju proveo javni komisionar. Sudsko prisilno založno pravo apsolutno prestaje propašću zaloga ili pravomoćnom odlukom suda. Višak pripada založnom dužniku. no može je povjeriti I javnom komisionaru. da se ispune još neke posebne pretpostavke: 1.net Vjerovnik može samo putem suda ostvarivati svoje pravo na namirenje iz vrijednosti zaloga  putem sudske (ovršne) prodaje zaloga I namirivanjem vjerovnikove tražbine iz novca dobivenog tom prodajom. prava. a relativno prijenosom na drugu osobu. te će mu ga sud predati. Pokretnina koje je do određenog trenutka bila pripadak neke nekretnine može postati samostalnim predmetom sudskog dobrovoljnog založnog prava ako: nekretnina nije opterećena hipotekom ili kojim drugim ograničenim stvarnim pravom I da je glede pripatka izvršen upis založnog prava na pokretnini u Upisnik sudskih I javnobilježničkih 111 . SUDSKO I JAVNOBILJEŽNIČKO (DOBROVOLJNO) ZALOŽNO PRAVO NA POKRETNINI Ova vrsta založnog prava ima mješovitu pravnu narav.pravokutnik. SUDSKO DOBROVOLJNO ZALOŽNO PRAVO NA POKRETNINI . Potrebno je da ono bude osnovano u posebnom sudskom postupku osiguranja tražbina – u postupku sudskog I javnobilježničkog osiguranja tražbina na temelju sporazuma stranaka I prema pravilima tog postupka. pa je na temelju toga sud donio odgovarajuće rješenje o osiguranju 4. uz postojanje tražbine sposobne da bude osigurana založnim pravom I ispunjenje općih pretpostavaka stjecanja stvarnih prava. ali I one koje tamo nisu dozvoljene jer se na njima ne smije provoditi ovrha iz socijalnih razloga.

pravokutnik. sud će rješenjem odrediti ovrhu na zalogu. I to pravilima o sudskom I javnobliježničkom osiguranju na temelju sporazuma stranaka. sporazum da će se založno pravo osnovati radnjama osiguranja na toj stvari. Ne može protivnik osiguranja/dužnik uz čiju suglasnost je upisom u Upisnik osnovano sudsko dobrovoljno založno pravo na nekoj stvari. U pravilu bi vjerovnik koji je postupao u dobroj vjeri prigodom stjecanja dobrovoljnog sudskog založnog prava trebao uživati zaštitu svojeg povjerenja u pravnom prometu. kao predmetu osiguranja – upisom u Upisnik sudskih I javnobilježničkih osiguranja tražbina. tada ovo pravo prestaje rješenjem kojim se obustavlja postupak osiguranja I ukidaju provedene radnje (I pljenidba). Bitni sadržaj sporazuma je suglasno očitovanje volje stranaka. založni ugovor 3. dobiva snagu sudske nagodbe. sporazumno utvrđenje tražbine (novčane ili nenovčane) koju će se osigurati založnim pravom – utvrđenje njezinog postojanja (I sadržaja). bez obzira koje su pokretnine u sastavu te ukupnosti.www. Na temelju posebne zakonske odredbe. moguće je osnovati založno pravo na ukupnosti pokretnina  tzv. LEBDEĆE ZALOŽNOPRAVNO OSIGURANJE NA UKUPNOSTI POKRETNINA – podvrsta dobrovoljnog založnog prava na pokretnini koja ima dvije razine postojanja: ono je neka određena ukupnost pokretnina (imovinska cjelina. Sudsko dobrovoljno založno pravo apsolutno prestaje u pravilu jednako kao I prisilno založno pravo (propašću zaloga I odlukom suda). universitas rerum). s tri bitna elementa: 1. Pravo prestaje relativno ako prijeđe na drugu osobu zajedno s tražbinom koju osigurava. ako su ispunjene zakonske pretpostavke za to.net osiguranja. ali I to su pojedinačne nekretnine u sastavu te ukupnosti. pa bi trebao moći steći založno pravo I od nevlasnika. Ono se osniva ne nekoj određenoj ukupnosti pokretnina. Sporazum se oblikuje u sudski zapisnik o sporazumu stranaka i. upis ima I karakterisitke kao I kod dobrovoljni upis tog prava. provest će se onim radnjama kojima se I inače provodi ovrha na pokretninama radi namirenja novčane tražbine. Ugovor je kauzalan I naplatan. utemeljen na ovršnoj ispravi (zapisnik o osiguranju koji ima snagu ovršne sudske nagodbe). lebdeće založnopravno osiguranje. Na prijedlog založnog vjerovnika. Ako je u ovršnom postupku provedeno namirivanje. kao I trenutka njezinog dospijeća 2. sadržan u sporazumu o osiguranju. Provedbom upisa predlagatelj osiguranja stječe založno pravo na određenom predmetu osiguranja. pozivajući se na to da u vrijeme kada se to pravo osnivalo dužnik nije bio vlasnik pokretnine koja je založena. Sastav je promjenjiv – pokretnine u njega ulaze I izlaze a da to 112 . Treća osoba koja je vlasnik pokretnine neće se moći pozivati na svoje neznanje za postojanje tog upisa. uređen pravilima o sudskom postupku osiguranja. Pravni temelj je založni ugovor kojim se vlasnik određene pokretnine obvezuje vjerovniku da će trpjeti da se sporazumno utvrđena vjerovnikova tražbina osigura time što će se na toj pokretnini osnovati založno pravo upisom u Upisnik sudskih I javnobilježničkih osiguranja tražbina. Sporazum o osiguranju je osebujni pravni posao vjerovnika I dužnika. potpisan. koje onda tereti sve pokretnine u sastavu te ukupnosti. kasnije dovoditi u pitanje vjerovnikovo stjecanje tog prava. te da suglasno predlažu sudu neka svojim rješenjem odredi mjeru osiguranja – upis u Upisnik. Sklapaju ga pred sudom u postupku osiguranja vjerovnik I dužnik.

pa će se potom u provođenju tog rješenja u taj Upisnik upisati založno pravo (lebdeće založnopravno osiguranje) na određenoj ukupnosti pokretnina protivnika osiguranja. s time da tako određena ukupnost pokretnina može obuhvaćati jedino one pokretnine koje su u vlasništvu dužnika. Kada vjerovnik zatraži ovrhu. s razlikom da predmet zalaganja nije pojedinačna nekretnina. a ni druge obveze koje bi inače imao da je posjednik založenih stvari. Modus stjecanja je upis u Upisnik. na prijedlog vjerovnika utemeljen na ovršnoj ispravi (zapisnik o osiguranju). u tom će cilju sud donijeti rješenje o osiguranju. provest će se glede njih I daljnje ovršne radnje. Sudsko založno pravo ne može se namiriti izvansudskim putem. Pravni učinak nastupa s dovršenjem čina upisa. ali ni pravo na posjed onih stvari koje su u sastavu te ukupnosti. alat I sl. primjenom prostorno-funkcionalno-pravnog kriterija. Budući da je dobrovoljno založno pravo na njega ne djeluju zakonska pravila o zaštiti ovršenika. ima snagu sudske nagodbe. niti ih bilo kako upotrebljavati. ona će time izići iz sastav te ukupnosti. čime će prestati biti opterećena sudskim dobrovoljnim založnim pravom koje tereti tu ukupnost.pravokutnik. prema prirodi svoje djelatnosti (nadomješta ih stječući odnosno unoseći druge pokretnine u sastav založene ukupnosti). potpisan. Biti predmetom zaloga sposobne su određene ukupnosti pokretnina koje su dio imovine dužnika. kojim će kao mjeru osiguranja tražbine odrediti upis založnog prava u Upisnik. Vjerovnik nema pravo na posjed ukupnosti stvari. nema ni pravo ubirati I prisvajati plodove I druge koristi od njih. namještaj. nego ukupnost pokretnina koja je dio imovine dužnika. niti na založno pravo koje je tereti (tereti sve pokretnine u sastavu te ukupnosti). Sud će te pokretnine popisati u pljenidbeni zapisnikom pa pošto one budu time zaplijenjene I potom procijenjene. Vjerovnik će se namiriti putem ovrhe koju će odrediti I provesti sud.) koje se nalaze u ili na prostoru koji je određen I ima gospodarsku funkciju (npr. uredno nadomještati otuđene ili odnesene pokretnine. Pravni temelj osnivanja je založni ugovor kojim se dužnik obvezuje vjerovniku da će trpjeti da se sporazumno utvrđena vjerovnikova tražbina osigura time što će se na pokretninama u vlasništvu protivnika osiguranja osnovati založno pravo upisom u Upisnik sudskih I javnobilježničkih osiguranja tražbina. Ukupnost stvari dio je dužnikove imovine koji je promjenjivog sastava I nije pravno odvojen od ostale imovine tog dužnika. Da bi se osnovalo potrebno je ispunjenje svih pretpostavki kao I kod dobrovoljnog sudskog založnog prava. ako su dovoljno određene sporazumom o osiguranju. Sposobne da ih se osigura ovom podvrstom založnog prava su novačne tražbine I novčane protuvrijednosti nenovčanih tražbina. Sporazum se oblikuje u sudski zapisnik koji.net ne utječe na identitet ukupnosti. a u vlasništvu je dužnika. Otuđi li neku od njih. uključujući I 113 . aparati. roba. Založni vjerovnik nema obvezu čuvanja. Založni dužnik nije ograničen u svojim vlasničkim ovlastima glede pokretnina koje su u sastavu založene ukupnosti. ili ga on koristi na nekoj drugoj pravnoj osnovi. u određenom skladištu. ako su ispunjene I sve ostale pretpostavke stjecanja tog založnog prava. ako sporazumom stranaka nije što drugo određeno. strojevi. Dužnik ima dužnost nadomještanja  dužan je. Vjerovnik I dužnik sporazumom o osiguranju određuju ukupnost pokretnina tako što određuju da ona obuhvaća pokretnine određene vrste (npr. ovlašten je njima raspolagati faktično I pravno. a radi osiguranja određene tražbine. a odredbe ugovora ili drugog pravnog posla koje bi mu to pravo namijenile bile bi ništavne. pogonu ili nekom drugom poslovnom prostoru).www. o izuzeću od ovrhe I o ograničenju ovrhe na određenim predmetima. smatrat će se da su predmet založnog prava sve one pokretnine koje se prigodom pljenidbenog popisa nađu u/na prostoru koji determinira ukupnost. zalihe.

Izvršenje te radnje način je stjecanja založnog prava. prava u širem smislu) osnivaju se pod pretpostavkama određenim u zakonu. osnovalo javnobilježničko založno pravo na pokretnini/ukupnosti pokretnina. drukčiji je jer umjesto suda ovdje djeluje javni bilježnik. Red prvenstva založnog prava na zaplijenjenim I unovčenim pokretninama računat će se prema danu kada je upisom u Upisnik bilo osnovano lebdeće založno pravo na ukupnosti u čijem su sastavu bile te pokretnine.pravokutnik. U našoj se javnobilježničkoj praksi uobičajilo da se ispravi koja sadrži sporazum o osiguranju. Prava zakonska založna prava ( zakonska z.www. može provesti ovrha neposredno na temelju te isprave (tj. trebat će biti izvršena I radnja osiguranja. JAVNOBILJEŽNIČKO ZALOŽNO PRAVO NA POKRETNINI I UKUPNOSTI POKRETNINA – inačica je sudskog dobrovoljnog založnog prava na takvim premetima obilježena time što javni bilježnik igra dio uloge koja je inače povjerena sudu. Neprava zakonska založna prava (zakonska z. Sporazum stranaka o osiguranju treba sadržavati stranačku odredbu o osiguranju clausulu asicurandi  izjava vlasnika predmeta osiguranja da ju suglasan s time da se radi osiguranja vjerovnikove tražbine osnuje založno pravo radnjom koju će poduzeti javni bilježnik. pošto dospije tražbina čije postojanje I vrijeme dospijeća su utvrđeni u toj ispravi. naime samim nastupanjem onih činjenica koje su zakonom određene za pretpostavke pod kojima nastaje takvo založno pravo. nego predlaže upis založnog prava Službi upisa. biti sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave  imat će snagu sudske nagodbe. sporazum da će se to založno pravo osnovati radnjama osiguranja. ZAKONSKO ZALOŽNO PRAVO NA POKRETNINI Za osnivanje pojedinog zakonskog založnog prava na pokretnini potrebno je da budu ispunjene neke posebne pretpostavke. Za osnivanje potreban je založni ugovor kao pravni temelj. prava u užem smislu) su ona koja se osnivaju samim zakonom (ipso iure). Na pojedinoj pokretnini založno pravo prestaje izlaženjem te pokretnine iz sastava opterećene ukupnosti I prestankom založnog prava na ukupnosti. ta isprava je ovršna isprava). a vjerovnik pravo stječe činom stjecanja. Bitni sadržaj je suglasno očitovanje volje stranaka. Javni bilježnik ne donosi rješenje o osiguranju. nebitni sastojak clausula exequendi  izjava dužnika o njegovoj suglasnosti da se. Prijelazom na drugu osobu. jednaki su kao I elementi sporazuma o osiguranju koji se sklapa pred sudom u postupku osiguranja. umjesto da bude sadržan u sporazumu o osiguranju koji bi bio sklopljen pred sudom u postupku osiguranja I uobličen u sudski zapisnik o sporazumu stranaka. ali s time da će ispunjenje tih pretpostavaka tek dati vjerovniku pravo da stekne založno pravo na dužnikovoj stvari. zakon ovdje daje pravni temelj. utvrđenje postojanja tražbine I založni ugovor. Sudsko dobrovoljno lebdeće založno pravo prestaje apsolutno propašću zaloga I na temelju pravomoćne odluke suda. Prva dva. poput onog koji je pravni temelj sudskog dobrovoljnog založnog prava. a ima oblik javnobilježničkog akta ili privatne isprave na kojoj je bilježnik ovjerio potpis dužnika. doda I sporedni.net njihovu prodaju I namirivanje. 114 . ali s tom razlikom da će. s tri bitna elementa. prestaje relativno. Treći element. Da bi se na temelju takvog sporazuma o osiguranju I u njemu sadržanog založnog ugovora. koja je za to potrebna po zakonu  upis u Upisnik sudskih I javnobilježničkih osiguranja. određene posebnim zakonom koji uređuje pojedinu podvsrtu zakonskih založnih prava.

Veličina I rok dospijeća određeni su odlukom suda. s time da je obvezan ostalim sunasljednicima isplatiti vrijednost tih stvari u novcu.pravokutnik. pa su time stvarnopravno osigurane tražbine naknade I troškova što ih nalogoprimac ima prema nalogodavcu iz odnosa naloga (utemeljenog na ugovoru o nalogu). Posebne pretpostavke su: a) Tražbina koju se osigurava ovim založnim pravom proizlazi iz obveznog odnosa utemeljenog na ugovoru o nalogu kao nalogoprimčeva tražbina naknade ili troškova koje mu duguje nalogodavac b) Predmet tog založnog prava su pokretnine koje su u vlasništvu nalogodavca. i/ili kao tražbina naknade štete za koju najmoprimac stana odgovara najmodavcu b) Predmet tog založnog prava su pokretnine (pokućstvo I dr. Založno pravo nalogoprimca – na onim pokretninama nalogodavca koje je dobio u posjed na temelju naloga. nemaju prednost pred dobrovoljnim ili prisilnim založnim pravom (osim ako je to posebno zakonom određeno). a nalogoprimac ih je dobio u posjed na temelju ugovora o nalogu te novac koji je nalogoprimac naplatio za račun nalogodavca Založno pravo osniva se u trenutku ispunjenja svih ovih pretpostavaka. odnosno u druge prostorije koji su predmet ugovora o najmu stana s najmoprimcem.net Pravo će mjesto u prvenstvenom redu dobiti prema času kad je osnovano. Posebne pretpostavke: a) tražbina koju se tim založnim pravom osigurava. Založno pravo suvlasnika I sunasljednika – osniva se u slučaju da je suvlasnička zajednica razvrgnuta isplatom na temelju takve odluke suda. kao I na novcu koji je naplatio za račun nalogodavca. Posebne pretpostavke za ovakvo stjecanje: a) Tražbina koju se osigurava tim založnim pravom proizlazi iz obveznog odnosa utemeljenog na ugovoru o najmu stana kao najmodavčeva tražbina stanarine od najmoprimca stana. vjerovnikova je tražbina koja je nastala na temelju odluke suda/javnog bilježnika o razvrgnuću nasljedničke zajednice isplatom b) predmet tog založnog prava je stvar koju je sunasljednik stekao u vlasništvo na temelju te odluke Založno pravo najmodavca – na onim pokretninama najmoprimaca I članova njihovih obiteljskih domaćinstava koje su unesene u objekt najma (uz to najmodavcu pripada I pravo zadržanja. osniva se na pokretninama koje su odlukom suda/javnog bilježnika pripale u vlasništvo pojedinom sunasljedniku koji je živio ili priređivao zajedno s ostaviteljem I ima pravo na diobu isplatom.www. no uz obvezu da ostalima isplati vrijednost njihovih suvlasničkih dijelova. Tražbine se namiruju putem suda.) koje su u vlasništvu najmoprimca ili članova njegova obiteljskog kućanstva. tako da je ovlašten te pokretnine zadržati do namirenja tih tražbina). a unesene su u stan. pa je to svoje pravo ostvario ishodivši odluku da dobiva određene stvari iz ostavine u svoje vlasništvo. 115 . pa je jedan od suvlasnika dobio u svoje vlasništvo stvar koja je bila suvlasnička. Posebne pretpostavke su: a) tražbina koju se osigurava tim založnim pravom je vjerovnikova tražbina nastala na temelju odluke suda o razvrgnuću suvlasništva isplatom b) predmet tog založnog prava je stvar koju je suvlasnik stekao u vlasništvo na temelju sudske odluke o razvrgnuću suvlasništva isplatom Založno pravo osniva se na temelju zakona I u slučaju kada je nasljednička zajednica razvrgnuta isplatom.

Da budu ispunjene sve opće pretpostavke za stjecanje stvarnih prava uopće te založnih prava posebno 3. Na pravu građenja (u pravilu sa svim pripadnostima) Založno pravo koje tereti neku nekretninu. naime ona koja je sposobna biti predmetom stvarnih prava I u prometu je. odnosno idealnih dijelova (u pravilu sa svim njihovim pripadnostima). ali će se tražbine koje su osigurane hipotekom na plodovima moći ovršno namirivati jedino iz vrijednosti civilnih plodova opterećene nekretnine. Ovlaštenik prava građenja može u suglasnosti s vjerovnikom neke određene novčane tražbine. Na nekretninama se može osnovati jedino registarsko založno pravo (hipoteka) koje se osniva upisom.net Založna prava prijevoznika. bez predaje u posjed te koje svojem nositelju ne daje pravo na posjed zaloga. ZALOŽNO PRAVO NA NEKRETNINI Založno se pravo može steći I imati na svakoj nekretnini koja je uopće sposobna za zalog (sposobna je biti predmetom stvarnih prava I moguće je namirivanje novčanih tražbina iz njezine vrijednosti). za osiguranje te tražbine osnovati na nekretnini založno pravo. Da budu ispunjene sve posebne pretpostavke za stjecanje ove podvrste založnog prava: a) Predmet zalaganja je za hipoteku sposobna nekretnina ili pravo građenja – svaka nekretnina (I s nekretninom pravno izjednačeni entitet) koja je opće sposobna da bude predmetom založnog prava. Posebna podvrsta založnog prava  založno pravo na nekretnini. Pojedinačno određenoj nekretnini. izvevši ga iz svojeg prava vlasništva  založno pravo će se osnovati suglasnom voljom vlasnika nekretnine I vjerovnika tražbine koju se osigurava. Pojedinačno određenom idealnom dijelu nekretnine 3. Da bi se na nekretnini osnovalo dobrovoljno založno pravo radi osiguranja određene vjerovnikove tražbine.pravokutnik. za osiguranje te tražbine osnovati na svojemu pravu građenja založno pravo – dobrovoljno založno pravo na pravu građenja koje tereti nečiju nekretninu. Na skupu nekoliko takvih nekretnina. a ne iz vrijednosti matične nekretnine. Da je tražbina koju se time osigurava sposobna da bude osigurana založnim pravom 2. hipoteka može se steći I imati na za to sposobnoj: 1. ali neke mogu dobiti ulogu samostalnog predmeta založnog prava: civilni plodovi I pripatci nekretnine. pa će to biti dobrovoljno založno pravo na nekretnini. potrebno je: 1. pa bi se od njezine vrijednosti mogle namirivati novčane tražbine 116 . otpremnika I skladištara GLAVA 22. ako nije što drugo određeno 2. komisionara. u pravilu tereti I sve njezine pripadnosti. Hipoteka može biti osnovana na plodovima.www. ona će tada teretiti nekretninu kao cjelinu. DOBROVOLJNO ZALOŽNO PRAVO NA NEKRETNINI Vlasnik nekretnine može u suglasnosti s vjerovnikom neke određene novčane tražbine. a I na drugim entitetima koji su pravno izjednačeni s takvom nekretninom. uključujući I sve njene pripadnosti. koji tada služe osiguranju tražbine kao da su jedan zalog  simultana hipoteka 4.

Ugovor o hipoteci (hipotekarni ugovor) je založni ugovor kojim se dužnik ili netko treći (zalogodavac) obvezuje vjerovniku da će u pogledu određene svoje nekretnine trpjeti da taj u javnu knjigu (zemljišnu knjigu ili odgovarajući javni upisnik) upiše kao teret te zalogodavčeve nekretnine založno pravo (hipoteku) za osiguranje određene tražbine. Uglavak po kojem dužnik ne bi smio osnivati na istom zalogu založna prava za druge osobe 6. Bitni sastojak svakog ugovora o hipoteci jest suglasno očitovanje volje dužnika I vjerovnika. Uglavak da založena stvar prelazi u vlasništvo založnog vjerovnika. naplatan. Općenito sve ugovorne odredbe koje su suprotne naravi zaloga I tražbine koja bi trebala biti osigurana hipotekom 2. Uglava po kojem vjerovnik ne bi niti nakon dospijeća osigurane tražbine smio zahtijevati prodaju stvari Ugovor o hipoteci ima pisani oblik. prestaje ispunjenjem uvjeta ili istekom roka kojim je prednikovo vlasništvo bilo ograničeno c) Zalogodavčev pravni posao je valjani pravni temelj za osnivanje hipoteke na toj nekretnini/pravu građenja d) Izvršen je čin koji je zakonom određen za način osnivanja takvog založnog prava  čin upisa u zemljišnu knjigu (čin uknjižbe. ugovor o hipoteci. učiniti sve što je s njezine strane potrebno da bi se to založno pravo izbrisalo.www. Ništetne odredbe hipotekarnog ugovora: 1. koji će ponekad biti jedan ili više uglavaka o hipoteci (hipotekarnih klauzula) sadržanih u nekom drugom ugovoru.pravokutnik. upiše u zemljišnu knjigu kao teret na zalogodavčevoj nekretnini (pravu građenja).cijelu nekretninu koja je u suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu nekolicine. Uglavak da dužnik ne može zalog nikada iskupiti 4. To je konsenzualan. mogu opteretiti samo svi suvlasnici zajedno. kauzalan I formalan pravi posao. čim prestane njezina tražbina osigurana tim založnim pravom. a druga se ugovorna strana (vjerovnik) obvezuje da će. oblik isprave. Svaki suvlasnik ovlašten je svoj idealni dio opteretiti. koju se time opterećuje radi osiguranja određene tražbine (odnosno kao tereta na pravu 117 . a u korist vjerovnika određene tražbine kao založnog vjerovnika. Nužno je da ugovor o hipoteci postoji I da nije ništetan. kojim se dužnik obvezuje vjerovniku dopustiti mu (tj. Način na koji se osniva I stječe založno pravo je upis u zemljišnu knjigu hipoteke kao tereta određene nekretnine. Prethodni vlasnik nekretnine može je opteretiti založnim pravom pa djeluje prema svima. Dobrovoljno založno pravo na nekretnini osniva se (ako su ispunjene I ostale pretpostavke za to) upisom u knjizi hipoteke kao tereta na nekretnini. Redovito je to založni ugovor tj. Uglavak po kojem bi vjerovnik mogao založenu mu stvar po unaprijed određenoj cijeni otuđiti ili zadržati stvar za sebe (nije zabranjen ako stvar ima unaprijed određenu cijenu) 5. trpjeti) da založno pravo kojim se osigurava određena tražbina. ne tražeći suglasnost ostalih (I etažni vlasnik). a temelj za odobrenje tog upisa može biti samo valjana knjižna isprava (tabularna isprava). predbilježbe) hipoteke na toj nekretnini/pravu građenja Pravni temelj je zalogodavčev pravni posao čiji cilj je osnivanje založnog prava na određenoj nekretnini radi osiguranja namirenja neke određene tražbine iz vrijednosti te stvari. on će se ispunjavati upisom založnog prava u zemljišnu knjigu. ako mu tražbina ne bude ispunjena u određenom roku (lex comissoria) 3.net b) Zalogodavac je vlasnik te nekretnine (nositelj prava građenja).

Nekretninu opterećenu založnim pravom može se opteretiti podzaložnim pravom (nadhipotekom). ne može hipotekarni vjerovnik zahtijevati namirenje svoje tražbine iz vrijednosti hipotekom opterećene nekretnine. a I od svakog trećeg. tako I trećim osobama. Upisom hipoteka dobiva svoje mjesto u prvenstvenom redu prema trenutku kada je zemljišnoknjižnom sudu stigao prijedlog za njen upis (na temelju kojeg je upis I proveden).pravokutnik. vjerovnik je ovlašten da I prije dospijeća hipotekom osigurane tražbine zahtijeva njezinu ovršnu naplatu iz vrijednosti opterećene nekretnine. Vjerovnik kojemu je založeno pravo na plodove nekretnine ima pravo zahtijevati da se njemu preda ono što nekretnina daje posredstvom odnosa najma. a u korist vjerovnika te tražbine I to uknjižbom ili predbilježbom te hipoteke. Za upis je potreban kknjižni prednik. tabularna isprava I rješenje o upisu. a uz to postavljaju se I posebna pravila za upis hipoteke. Prigodom prelaženja tražbine na novog vjerovnika na nj prelazi I hipoteka koja tu tražbinu osigurava. 118 .net građenja). stavljati sve zahtjeve potrebne radi zaštite svojeg založnog prava na nekretnini: 1. u okviru njezinog opterećenja hipotekom. Ima pravo zahtijevati zaštitu svojeg založnog prava svim sredstvima što ih za zaštitu knjižnih prava daju pravila zemljišnoknjižnog prava 2. a odredbe ugovora ili drugog pravnog posla koje bi mu to pravo dale. nema ni pravo ubirati I prisvajati plodove I druge koristi od hipotekom opterećene nekretnine. ako su ispunjene pretpostavke pod kojima njegovo stjecanje uživa zaštitu po pravilima o zaštiti povjerenja u zemljišne knjige. da glede založene nekretnine propušta činiti ono što dovodi u opasnost supstanciju nekretnine ili smanjuje njenu vrijednost 3. hipotekarni vjerovnik je ovlašten zahtijevati od njega da to propusti činiti. niti je bilo kako upotrebljavati.www. Ako bi dužnik nastavio s tim radnjama. Svaki založni vjerovnik ima pravo na zaštitu svojeg založnog prava. Ovlašten je zahtijevati od hipotekarnog dužnika. Pravni učinak djeluje unazad  od trenutka u kojem je zemljišnoknjižnom sudu bio stigao prijedlog za upis neke hipoteke. bile bi ništavne. Na nekretnini koja nije upisana u zemljišnu knjigu hipoteka se stječe polaganjem u sud ovjerovljene isprave kojom vlasnik nekretnine dopušta uknjižbu tog prava na njoj. zakonske) dospjele u zadnje tri godine prije donošenja rješenja o dosudi kupcu nekretnine Vjerovnik koji je postupajući u dobroj vjeri s povjerenjem u istinitost zemljišne knjige upisao hipoteku kao teret te nekretnine (izvodeći je iz navodnog prava vlasništva te osobe kao knjižnog prednika) ipak će steći tu hipoteku. ovlašten je svakome. Nije potreban nikakav poseban pravni temelj niti upis te hipoteke na novog vjerovnika u zemljišnoj knjizi. Na tom mjestu hipotekom je osigurana: a) Ona tražbina zbog čijeg je osiguranja ta hipoteka osnovana (glavnica) b) Troškovi parnice c) Troškovi ovrhe d) Kamate (ugovorne. te se taj prijelaz zbiva samim prelaskom tražbine. On može dužnika siliti na propuštanje sudskim putem – može tužbom zahtijevati od dužnika da propušta činiti one radnje koje smanjuju vrijednost nekretnine ili inače pogoršavaju njezino stanje. ali ako bi dužnik činio nešto što bi dovelo u opasnost supstanciju nekretnine ili smanjivalo njezinu vrijednost. kako vlasniku opterećene nekretnine. zakupa I sl. U stadiju osiguranja. Vjerovnik nikada nema pravo na posjed zaloga.

pa I one koje još nisu dospjele. dok ta hipoteka ne bude izbrisana. ravna prema promjenama onog prava koje je stupilo nazad. nakon prestanka tražbine. a na način da se u zemljišnoj knjizi upiše ustup prvenstva. Da bi hipoteka prestala potrebno je da bude izbrisana Iz zemljišne knjige. To se zbiva na temelju očitovanja volje nositelja prava koje stupa nazad u prvenstvenom redu I nositelja prava koje u tom redu stupa naprijed. Ugovorom o hipoteci vjerovnik je preuzeo obvezu da će. Ustup može biti naplatan ili besplatan. a I sve ostale tražbine koje su osigurane založnim pravima (hipotekama) na istoj nekretnini.www. potrebno je da oni pristanu na njega. Ovrha bude provedena ovršnim radnjama: a) Zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi b) Utvrđenjem vrijednosti nekretnine c) Prodajom nekretnine d) Namirenjem ovrhovoditelja iz kupovnine dobivene za tu nekretninu U ovršnom postupku koji je pokrenuo bilo koji vjerovnik radi namirivanja svoje novčane tražbine iz vrijednosti nekretnine. U pravilu ima apsolutan učinak  promjena je definitivna. dolazi do promjene u prvenstvenom redu tih prava na određenoj nekretnini. Ako bi ustup dirao u prava trećih. ne izvrši li je. Tražbina založnog vjerovnika namirivat će se iz vrijednosti založene nekretnine putem suda koji će djelovati u ovršnom postupku: 1.net Hipotekarni vjerovnik je ovlašten mjesto koje u prvenstvenom redu ima njegova hipoteka. može prenijeti tu hipoteku na novu tražbinu koja nije veća od one upisane koja je prestala. Pravo će moći ostvarivati isključivo putem suda u ovršnom postupku radi naplate novčane tražbine. vlasnik nekretnine ovlašten raspolagati s neizbrisanom hipotekom. Prestane li hipotekarna tražbina na koji drugi način. zamijeniti s mjestom koje u tom redu ima neka druga hipoteka. Sud (javni bilježnik) tom prijedlogu udovolji. inače je moguć samo ograničeni ustup.pravokutnik. Hipotekarni vjerovnik može ostvarivati svoje pravo na namirenje hipotekom osigurane tražbine iz vrijednosti nekretnine koja je opterećena hipotekom. Moguće je ugovoriti da ustup ima samo relativan učinak. a ne namirivanjem iz vrijednosti opterećene nekretnine tada je. ako time ne vrijeđa knjižna prava drugih osoba  ustup prvenstva. zapravo s njezinim mjestom u redu prvenstva. Založni vjerovnik stavi prijedlog za ovrhu na nekretnini koja je opterećena njegovom hipotekom 2. Privremenom upravom založenom nekretninom. ne mogu utjecati na red prvenstva koji je stečen ustupom. promjene koje bi se naknadno zbile u pogledu knjižnih prava koja su zamijenila mjesta. ili su treći dali pristanak na nj. Pravo traje sve dok hipoteka ne bude izbrisana. ušlo je djelovanje založnog prava u stadij namirivanja. Sudskom (ovršnom) prodajom založene nekretnine te namirivanjem iz kupovnine 2. odredivši ovrhu svojim rješenjem o ovrsi 3. Dospijećem obveze. Neograničeni ustup moguć je jedino ako se ne dira u prava trećih. te namirivanjem iz vrijednosti plodova I drugih koristi koje ona daje (bez prodaje!!) Za namirivanje putem sudske (ovršne) prodaje potrebno je da 1. učiniti sve da bi se ta hipoteka izbrisala. naime da se postojanje I obujam prava koje je stupilo naprijed. ili koje drugo knjižno pravo na istoj nekretnini. može ga se na to siliti putem suda. u obzir za namirivanje dolazi ta njegova tražbina. Vjerovnik-ovrhovoditelj će zabilježbom steći pravo namirenja te svoje tražbine iz vrijednosti nekretnine 119 . ma u čijem je ona vlasništvu u vrijeme namirivanja.

makar I protiv volje založnog dužnika ili/I posjednika nekretnine. njime će: a) Utvrditi vrijednost nekretnine b) Odrediti način prodaje (dražba. sud će joj omogućiti da je razgleda. predložiti sudu da se tu ovrhu obustavi. Nekretninu će sud prodati onome tko je u dražbi najbolji ponuditelj. ako s obzirom na okolnosti slučaja ocijeni da prodaja ne bi bila svrhovita s obzirom na vjerojatnu visinu iznosa djelomičnog namirenja ovrhovoditeljeve tražbine. Ovrhu pokreće vjerovnik svojim prijedlogom sudu/javnom bilježniku. Kao način ovršne prodaje nekretnine. sud može na prijedlog vjerovnikaovrhovoditelja odrediti: a) Da se dužnik I druge osobe udalje s nekretnine b) Da se nekretninu povjerava na čuvanje ovrhovoditelju ili trećoj osobi c) Da se poduzmu druge potrebne mjere. Sud smije nekretninu prodati I za nižu cijenu. Da bi osoba koja je zainteresirana za kupnju mogla imati osobni uvid u nekretninu. može se poslužiti zaštitom koju joj pruža načelo pokrića  može. koju će održati na ročištu za prodaju nekretnine pred sucem pojedincem/javnim bilježnikom. prodaja neposrednom pogodbom) c) Uvjete prodaje d) Vrijeme I mjesto dražbovanja (ako odredi dražbu) Svaka osoba čija tražbina se u redu prvenstva za namirenje nalazi ispred tražbine tog vjerovnika.www. sud u pravilu određuje njezinu prodaju usmenom javnom dražbom. ako utvrđena vrijednost nekretnine ne pokriva ni djelomice iznos ovrhovoditeljeve tražbine. te će joj osigurati nesmetano razgledavanje. ne utječe na postojanje založnog prava na nekretnini. na drugom ročištu ne ispod 1/3 vrijednosti). sud može odrediti I posebne mjere. Bude li na ročištu za prodaju stavljena makar I jedna ponuda koja dosiže barem najnižu cijenu za koju sud može 120 . sud će tom prijedlogu udovoljiti. Nakon toga donosi zaključak o prodaji nekretnine. tražeći da protiv dužnika odredi ovršnu prodaju njegove nekretnine i slijedom toga namirivanje određene vjerovnikove tražbine iz iznosa dobivenog tom prodajom. U Očevidnik nekretnina koje se prodaju u ovršnom postupku upisuju se sve nekretnine koje se na području Hrvatske prodaju u ovršnim postupcima. U zemljišnoj knjizi će se zabilježbom ovrhe upisati da je dozvoljena ovrha na određenoj nekretnini. Na zahtjev vjerovnika. U svojstvu potencijalnog kupca može u dražbi sudjelovati svaka osoba koju zakon od toga ne isključuje I ako dade jamčevinu. ako on predujmi sredstva koja su za to potrebna. ovrhu će provesti sud ovršnim radnjama. uključujući I izricanje novčanih I zatvorskih kazni Nakon što je donio rješenje o ovrsi. Potrebno je da mu prisustvuje barem jedan ponuditelj. Sud će prodavati nekretninu na usmenoj javnoj dražbi. sud će na propisani način utvrditi vrijednost nekretnine. Radi sprječavanja oštećenja nkeretnine. Ovršnu prodaju neposrednom pogodbom odredit će jedino ako su se o tome valjano sporazumjeli vjerovnik I dužnik te osobe čija če stvarna prava prestati ovršnom prodajom nekretnine. Upis služi samo davanju publiciteta. koje će djelovati prema svakome. niti na ičiju pravnu poziciju u ovršnom postupku. Kod namirivanja njegovo će pravo konkurirati hipotekama I drugim stvarnim pravima koja se namiruju iz novca dobivenog ovršnom prodajom te nekretnine. ali jedino ako je ponudio barem onoliku cijenu za koju se nekretninu može prodati na toj dražbi (u načelu cijena koja je utvrđena kao vrijednost nekretnine). no ne za manju od 2/3 utvrđene vrijednosti (prvi put.net dužnika.pravokutnik. Na temelju rješenja o ovrsi na nekretnini.

pa da odredi. ovršnom prodajom ne prestaju: 1. ugovor treba za valjanost imati zakonom propisani oblik (pisani) s time da potpisi moraju biti javnobilježnički ovjerovljeni. Nekretninu će se prodavati posredstvom osobe kojoj je takva prodaja povjerena na temelju sudskog zaključka. Kupoprodajni ugovor će u ime I za račun ovršenika-vlasnika nekretnine zaključiti s kupcem osoba kojoj je sud povjerio tu ovršnu prodaju. U pogledu ostalih ograničenih stvarnih prava.www. sudac utvrđuje koji je ponuditelj ponudio najveću cijenu I da je ispunio uvjete da mu se dosudi nekretnina. 121 . On je ovlašten zahtijevati da ovršni sud provede zaključak o predaji nekretnine kupcu. odredit će tko je na dražbi postao kupac nekretnine.net nekretninu prodati na tom ročištu. Osobne služnosti i stvarni tereti koji bi inače prestali.pravokutnik. pravomoćnošću rješenja o dosudi prestaju sve hipoteke koje su tu nekretninu do tada teretile. samostalan posjed. Nakon zaključenja. O tome će sud donijeti I pisano rješenje  rješenje o dosudi. bez obzira jesu li se uspjele namiriti tražbine. Druge osobe koje ne raspolažu valjanim pisanim pravnim temeljem za korištenje nekretnine. Djelovanje ugovora ograničeno je suspenzivnim uvjetom – proizvodit će pravne činke tek pošto ovršni sud na temelju njega donese rješenje o dosudi nekretnine I ono postane pravomoćno. da ih kupac nije preuzeo valjanim sporazumom s vjerovnikom Ugovori o najmu I zakupu ne prestaju prodajom nekretnine (kupac stupa na mjesto najmodavca). Ovršnu prodaju nekretnine neposrednom pogodbom odredit će sud ako se tako sporazume stranke. tu nekretninu isprazne I predaju kupcu u neposredan posjed Kupac je nekretninu stekao neopterećenu hipotekama. Dužnik je dužan kupcu nekretninu predati u samostalan posjed odmah nakon dostave zaključka o predaji nekretnine kupcu. Stvarne služnosti 2. no oni koji nisu upisani u zemljišnu knjigu (ili su upisani nakon stjecanja založnog prava) prestaju pravomoćnošću rješenja o dosudi. a potom po potrebi I prisilno provede da: 1. Ovršenik nekretninu isprazni (I iseli se iz nje) te je preda u nesamostalan posjed kupcu koji ju stekao putem ovršne dražbe 2. Najmoprimac i/ili zakupac isprazne nekretninu I predaju je u neposredan posjed kupcu 3. ona će djelovati I zaključiti ugovor o prodaji nekretnine u ime I za račun založnog dužnika pri čemu je dužna pridržavati se zakonskih pravila o cijeni nekretnine. Deset minuta nakon što je stavljena jedina ponuda zaključuje se dražba. a I svi koji bi svoje tražbine namirivali u ovršnom postupku iz kupovnine. ako zakonom ili u sporazumu s kupcem nije drukčije određeno. Pravni poredak onome koji je nekretninu stekao u vlasništvo na temelju rješenja o dosudi. dužan ju je prodati ponuditelju. pa će se (nakon pravomoćnosti tog rješenja I plaćanja kupovnine) u zemljišnu knjigu upisati kupčevo pravo vlasništva na dosuđenoj mu nekretnini te brisati prava I tereti na nekretnini koji prestaju njenom ovršnom prodajom. a najmoprimci I zakupci nemaju pravo zahtijevati naknadu. Osobne služnosti I stvarni tereti koji su u zemljišnoj knjizi upisani prije prava radi čijeg se namirenja provodi ovrha 4. Pravo građenja 3. ovlašćuje da odmah u ovršnom postupku ishodi da nekretnina bude ispražnjena te mu predana u neposredan.

Zajednička hipoteka (simultana hipoteka) je založno pravo koje radi osiguranja jedne tražbine tereti nekoliko nekretnina solidarno. Ako je na njemu izgrađena zgrada. Sve tražbine naknada za one osobne služnosti I stvarne terete koji su prestali ovršnom prodajom nekretnine 3. Treći isplatni razred je glavni. prema pravilima obveznog prava. na kojem će raspravljati o postojanju. veličini I prvenstvenom redu prava na namirenje vjerovnika I drugih osoba koje postavljaju zahtjev za namirenje. Relativan prestanak hipoteke zbiva se prijelazom tražbine na novog vjerovnika. u njega su svrstane: 1. rješenjem o namirenju. tada će se ovršno namirivanje iz vrijednosti prava građenja sa zgradom provoditi kao I na bilo kojoj drugoj nekretnini sposobnoj za zalog.net Pravo na namirenje ostvaruje se putem suda. odnosno druge koristi od nje.www. Da bi zajedno s tražbinom prešla I hipoteka na novog vjerovnika. Prestankom osigurane tražbine 5. Sve hipotekarne tražbine 2. radi namirivanja vjerovnik iz tog pologa. založni vjerovnik ima pravo predložiti sudu da se namirenje provede iz vrijednosti tih plodova I druge koristi  sud će odrediti privremenu upravu nekretninom I postaviti privremenog upravitelja njome (sekvestra). dugo vremena neaktivne hipotekarne tražbine. Rasterećenjem 7. po pravilima o ovrsi na nekretnini. kao da su one sve zajedno jedna nekretnina. sud donosi rješenje o namirenju  sud će odlučiti o namirivanju neosporenih tražbina. On će biti ovlašten da ubire I unovčava te plodove nekretnine. Kada hipoteka tereti stvar koja je sposobna davati plodove ili neke druge koristi iz čije bi se vrijednosti mogla namirivati hipotekom osigurana tražbina. ima pravo da je namiruje putem suda iz vrijednosti tog prava građenja. Ne moraju biti susjedne. a kad parnični sud o tome pravomoćno presudi. ovršno namirivanje iz vrijednosti tog prava građenja provodit će se po pravilima o ovrsi na drugim imovinskim pravima (pljenidbom tog prava te njegovim unovčenjem u skladu s odredbama o prodaji pokretnina). Prestankom založnog vjerovnika 6. Dobivene iznose dužan je polagati u sud. Hipoteka može prestati I zbog jednog specifičnog razloga  ukinuće hipoteke zbog amortizacije (umrtvljenja) stare. čak niti u istoj općini. ta će presuda djelovati protiv vlasnika prodane nekretnine I svih vjerovnika. ako je nekretnina ovršno prodana upravo na zahtjev njezinog vjerovnika Unutra ovog isplatnog razreda djeluje načelo vremenskog prvenstva. Tražbina koja nije bila osigurana hipotekom na prodanoj nekretnini. Istekom roka I ispunjenjem raskidnog uvjeta 4. Vjerovnik tražbine koja je osigurana založnim pravom na pravu građenja. sud će održati ročište za diobu novca dobivenog njezinom prodajom. Ako nije na pravu građenja izgrađena zgrada.pravokutnik. Apsolutni prestanak hipoteke dogodit će se: 1. Provodi se po 5 isplatnih razreda. Propašću stvari 2. Sve tako opterećene 122 . redovni. Ovršnom prodajom zaloga Hipoteka prestaje tek brisanjem (uknjižbom brisanja) iz zemljišne knjige. Sporne će uputiti na parnicu. Nakon pravomoćnosti rješenja o dosudi nekretnine kupcu. Odreknućem 3. po pravilima ovršnog postupka. nije potreban upis tog vjerovnika u zemljišnoj knjizi kao novog hipotekarnog vjerovnika. Nakon održanog ročišta.

Sud će prijedlogu za osiguranje udovoljiti ako: 1. Vjerovnik novčane tražbine koji već ima perfektnu ovršnu ispravu o toj tražbini ovlašten je ishoditi da sud osigura tu njegovu tražbinu. jer su to objekti. O njegovoj tražbini postoji sudska odluka. za to nisu sposobne: 1. Ali. kojim će ishoditi da se ovrhu proglasni nedopuštenom. ona može štititi svoje pravo vlasništva na nekretnini stavljanjem izlučnog zahtjeva (prigovora. on je neistinit. Nekretnine koje se ne mogu prodavati u ovršnom postupku zbog zakonskih pravila o zaštiti ovršenika Pravni temelj bit će odluka suda (rješenje o prisilnom osnivanju založnog prava na nekretnini ili rješenje o prethodnoj mjeri osiguranja). osnovavši za to prisilno sudsko založno pravo na određenoj dužnikovoj nekretnini. u slučaju da se u ovršnom postupku ne bi uspjelo prodati nekretninu ni na drugom ročištu za dražbu. djelovat će predmnjeva da zemljišna knjiga potpuno I istinito odražava činjenično I pravno stanje te nekretnine dokle god vlasnik ne ishodi brisanje. Način stjecanja je upis u zemljišnu knjigu. oružje I druga oprema namijenjeni obrani 2. Sudsko prisilno založno pravo akcesorno je tražbini koju osigurava. Predmetom mogu biti jedino one nekretnine koje mogu biti prodane u ovršnom postupku radi namirivanja založnih vjerovnika. Sud će donijeti rješenje o osnivanju tog prava. NEDOBROVOLJNO (PRISILNO) SUDSKO ZALOŽNO PRAVO NA NEKRETNINI Radi osiguravanja mogućnosti za uspješno provođenje vjerovnikove novčane tražbine iz dužnikove imovine. Ako bi u zemljišnoj knjizi bio pogrešno izvršen upis. Tada će predbilježba biti način osnivanja prava. Predmet ovog prava može biti I pravo građenja (samo ako je na njemu izgrađena zgrada) I pravo plodouživanja (jedino civilni plodovi). kojim će odrediti osiguranje tražbine vjerovnika uknjižbom založnog prava (kao tereta nekretnine).net nekretnine odgovaraju nepodijeljeno za namirenje iste tražbine. Vjerojatna je opasnost da bi bez takvog osiguranja ostvarenje tražbine moglo biti spriječeno ili znatno otežano U pravilu se prisilno sudsko založno pravo ne može steći od nevlasnika.www. Vjerovnik je ovlašten. ako da ju dužnikova.pravokutnik. ako tražbina postoji I ispunjene su sve opće pretpostavke za stjecanje stvarnih prava uopće I založnih prava posebno. Kada je vjerojatno da predstoji ovrha radi namirenja vjerovnikove tražbine. vjerovnik može putem suda ishoditi da se osnuje prisilno sudsko založno pravo na nekretnini koja je sposobna da bude predmetom tog založnog prava. 123 . može se protiv dužnikove volje na nekoj njegovoj nekretnini osnovati prisilno sudsko založno pravo. osnovavši prisilno sudsko založno pravo na toj nekretnini. a postoji opasnost da bi ovršno namirenje te tražbine moglo biti osujećeno ili znatno otežano. sudska (upravna) nagodba ili javnobilježnička isprava. Nekretnine u pogledu kojih je ovrha zakonom isključena. što omogućuje hipotekarnom vjerovniku da slobodno bira odakle će namirivati svoju tražbinu. ali još nije perfektna (još nije ovršna) 2. ako to ne učini. Pravni temelj osnivanja može biti I rješenje suda doneseno u postupku osiguranja kojim je određena prethodna mjera osiguranja predbilježbom založnog prava na određenoj nekretnini dužnika. Vjerovnik koji je nositelj tog založnog prava ima iste ovlasti u pogledu nekretnine kao I nositelj dobrovoljnog založnog prava. tada će vjerovnik steći založno pravo na toj nekretnini. ishoditi da sud osigura njegovu tražbinu. ako bi kao predmet osiguranja bila pogrešno određena nekretnina koja nije u vlasništvu dužnika nego treće osobe. ako je ona u vlasništvu dužnika. tužbe).

prisilno sudsko založno pravo prestaje relativno. Prelazeći na novg vjerovnika. Apsolutno prestaje na temelju pravomoćnog rješenja koje ukida one radnje I mjere kojima je to založno pravo osnovano. Predmetom sudskog dobrovoljnog založnog prava sposobna je biti svaka nekretnina koja je sposobna biti predmetom dobrovoljnog založnog prava (I pravo građenja). JAVNOBILJEŽNIČKO ZALOŽNO PRAVO NA NEKRETNINI – velik dio uloge koju inače igra sud povjeren je javnom bilježniku. Suglasnost stranaka da se na toj nekretnini osnuje založno pravo sudskom radnjom osiguranja – uknjižbom u zemljišnoj knjizi. koje ima tri elementa: 1. Tim se pravom može služiti od kad mu tražbina postane ovršna. koji će biti zaključen u sklopu sporazuma o osiguranju. koju će sud odrediti I provesti kao mjeru osiguranja Osniva se kao teret na nekretnini uknjižbom u zemljišnu knjigu. Iznimno će ga pošteni stjecatelj moći steći od nevlasnika pod pretpostavkama pod kojima se inače može steći hipoteku od nevlasnika. Bitni sadržaj mu je sporazumno očitovanje volje stranaka. s jednom velikom razlikom: pravila OZ o zaštiti ovršenika.www. Vrši se po isplatnim redovima I mjestu u redu prvenstva. samim ispunjenjem činjenica koje je zakon za to odredio  nevidljiva hipoteka. Sporazum o osiguranju sklapa se u obliku javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave. SUDSKO I JAVNOBILJEŽNIČKO DOBROVOLJNO ZALOŽNO PRAVO NA NEKRETNINI Za osnivanje je potrebno. uz postojanje tražbine I ispunjenje općih pretpostavaka stjecanja stvarnih prava uopće I založnih posebno. ZAKONSKO ZALOŽNO PRAVO NA NEKRETNINI Prava zakonska založna prava na nekretninama nastaju po sili zakona.net Vjerovnik ima pravo da se namiruje iz vrijednosti založene nekretnine. Naš suvremeni pravni poredak protiv nevidljivih zakonskih založnih prava pruža zaštitu tuđem povjerenju u potpunost zemljišnih knjiga. ima snagu sudske nagodbe. izuzeću od ovrhe te o ograničenju ovrhe na određenim stvarima ne primjenjuju se nikada u slučajevima kada se ovrhu provodi na onim stvarima na kojima je vjerovnik založno pravo stekao na temelju pravnog posla. Sklapaju ga vjerovnik I dužnik pred sudom.pravokutnik. i ispunjenje općih pretpostavaka za ovu podvrstu založnog prava (u bitnome jednake onima za sudsko dobrovoljno založno pravo na pokretnini). odnosno na temelju pravomoćnog rješenja o namirenju (potrebno je brisanje iz zemljišne knjige). ma čija ona bila. isključivo putem suda (načelo oficioznosti). nego zakon određuje pretpostavke pod kojima određena osoba može postići da se za osiguranje neke njezine tražbine osnuje založno pravo 124 . Vjerovnik ima glede nekretnine iste ovlasti kao I nositelj sudske hipoteke. Apsolutno prestaje na temelju pravomoćnog rješenja koje ukida ranije radnje I mjere na temlju kojih je to pravo osnovano. potpisan ima snagu sudske nagodbe. a na način da to pravo bude izbrisano iz zemljišne knjige. Neprava zakonska založna prava su ona koja se ne osnivaju ipso iure. uključujući I trenutak njenog dospijeća 2. I tražbinu namiruje poput nositelja prisilnog založnog prava. Ugovor o zalaganju nekretnine (založni ugovor) 3. osniva se bez upisa no on je poželjan kako bi se pravo zaštitilo. Utvrđenje tražbine koju se osigurava. Pravo relativno prestaje prelaženjem tražbine na novog vjerovnika. Osniva se izvođenjem tog prava iz prava vlasništva nekretnine na temelju založnog ugovora.

Posebne pretpostavke ovakvog stjecanja su: 1. nije potreban nikakv daljnji čin (upis u zemljišnu knjigu). Ugovorom o davanju prava u zalog obvezuje se dužnik ili netko treći vjerovniku da će radi osiguranja određene vjerovnikove tražbine založnim pravom. Idealnom dijelu takvog imovinskog prava (I sve pripadnosti) 3. dionice). Posebne pretpostavke osnivanja određene su posebnim zakonom koji uređuje pojedinu podvrstu zakonskih založnih prava. Čin čije provođenje je zakonom određeni način osnutka tog prava. osnovan prijenosom radi osiguranja). kojim vjerovnik dolazi u takav položaj glede zalogodavčevog prava da je u stanju odatle namirivati svoju tražbinu koju se osigurava založnim pravom. bilo kao obični zalog imovinskog prava (imovinski zalog. Pojedinačno određenom imovinskom pravu (I svim njegovim pripadnostima) 2. sposobno da bude predmetom založnog prava koje je 2. vjerovniku 125 . Valjani zalogodavčev pravni posao kao pravni temelj za osnivanje založnog prava na tom subjektivnom pravu 4. osim onih koja se osnivaju upisom u javne knjige ili druge javne upisnike. Posebne pretpostavke: a) Dotadašnji suvlasnik/sunasljednik jer nekretninu stekao u vlasništvo na temelju sudske odluke o razvrgnuću suvlasništva isplatom b) Na temelju te odluke postoji tražbina na plaćanje određene svote novca drugom suvlasniku/sunasljedniku na ime isplate njegovog dijela Nastaju samim ispunjenjem ovih pretpostavaka. Subjektivno pravo. bilo iz vrijednosti onoga što nositelju tog prava pripada na temelju tog prava. Založno pravo na pravu može se steći I imati na za to sposobnom: 1.net ne nekretnini na taj način da ga se upiše u zemljišnu knjigu. a nije o njima izdan vrijednosni papir (npr.pravokutnik. ZALOŽNO PRAVO NA IMOVINSKOM PRAVU Predmetom zaloga mogu biti I ona subjektivna prava koja su zakonom u tom pogledu pravno izjednačena sa stvarima  prava koja su imovinska. ali je suvlasnička/sunasljednička zajednica razvrgnuta isplatom. GLAVA 23. ili kao hipoteka na pravu (registarski zalog osnovan upisom). Zakonsko založno pravo suvlasnika I sunasljednika – na stvarima koje su bile zajedničke. Pravo na civilne plodove koje daje subjektivno pravo odnosno njegov idealni dio Ovakva prava su u pravnom pogledu izjednačena s pokretninama. ovisi o vrsti subjektivnog imovinskog prava koje se zalaže. Za njih (I prava I neprava) vrijedi ono što inače vrijedi za hipoteke na nekretninama. a o njima nije izdan vrijednosni papir. OBIČNI ZALOG IMOVINSKOG PRAVA – dobrovoljno zalaganje prijenosom vjerovniku radi osiguranja njegove tražbine. U sastavu zalogodavčeve imovine 3.www. bilo putem unovčavanja samog založnog prava. DOBROVOLJNO ZALOŽNO PRAVO NA SUBJEKTIVNOM IMOVINSKOM PRAVU Osniva se na temelju očitovanja zalogodavčeve volje. Prvo je poput pignusa a drugo hipoteka. Upisom u zemljišnu knjigu ili drugi javni upisnik zalažu se stvarna prava na nekretninama te subjektivna prava koja su osnovana upisom u javni upisnik. pojedinačna I sposobna (prikladna) za to da vjerovnik iz njih namiruje svoju tražbinu.

kauzalan. Vrijednosni papiri su zapravo u papiru utjelovljeni jednostrani pravni poslovi osobe koja je taj papir izdala. od dužnikova dužnika. Zabranjene su I ništetne: 1. Bitni mu je sastojak obvezivanje neke osobe vjerovniku da će na svojem subjektivnom imovinskom pravu osnovati založno pravo. ustupi radi osiguranja vjerovniku one tražbine koju se osigurava (on će pritom imati ulogu primatelja.net prenijeti određeno subjektivno imovinsko pravo u zalog. Zakonom određeni način osnivanja založnog prava na zalogodavčevoj tražbini je čin koji se sastoji od dvoga: ustupa (cesije) radi osiguranja tražbine-zaloga vjerovniku tražbine koju se time osigurava. pri ustupanju ima ulogu cessusa). kojima se ona obvezala da će određenu činidbu ispuniti ovlašteniku – osobi koja je naznačena u tom papiru. Uglavak po kojem založni dužnik ne bi smio na pravu koje je založio osnivati daljnja založna prava za druge osobe 6. Općenito sve odredbe koje su suprotne naravi bilo zaloga. Da bude sklopljen ugovor o ustupanju (pactum de cedendo) radi osiguranja. Založnom se vjerovniku ne može dati u posjed subjektivno pravo koje mu se zalaže. te da će to pravo nazad prenijeti zalogodavcu čim prestane tražbina koju taj zalog osigurava  konsenzualan. Potrebno je: 1. budući založni vjerovnik) očituje svoju volju da to ustupanje prihvaća 2. Sadržaj ovisi o tome kakvo se subjektivno imovinsko pravo zalaže: tražbina. služiti samo u granicama ovlasti koje joj pripadaju kao založnom vjerovniku. tek kad on primi notifikaciju bit će. naime da: a) Vjerovnik te tražbine (koji će osnivanjem tog založnog prava postati založnim dužnikom) očituje svoju volju (u ulozi ustupitelja – cedenta) da tu svoju tražbinu kojom potražuje neku činidbu od svojeg dužnika (tj. a posebno 2. cesionara) b) Da primatelj (cesionar. razlika je samo u tome što je svrha prijenosa specifična: causa prijenosa prava radi zalaganja jest osiguranje neke stvarnopravne tražbine. Obavještavanje dužnikovog dužnika (cessusa) o tom ustupu. Uglavak da založeno pravo ostaje vjerovnikovo. bilo one tražbine koja bi trebala biti osigurana založnim pravom. pravo utjelovljeno u vrijednosnom papiru ili kakvo drugo subjektivno imovinsko pravo prikladno da vjerovnik iz njegove vrijednosti namiruje svoju tražbinu.www. Uglavak po kojem bi vjerovnik mogao založeno mu pravo otuđiti po unaprijed određenoj cijeni ili je po toj cijeni zadržati za sebe (nije zabranjen u pogledu subjektivnog prava koje ima propisanu cijenu) 5. Ono se osniva na način na koji se to pravo prenosi drugoj osobi. ako mu njime osigurana tražbina ne bude ispunjena u određenom roku (lex comissoria) 3. naplatan I neformalan ugovor.pravokutnik. 126 . osnovano založno pravo na ustupljenoj tražbini Na subjektivnom pravu koje je utjelovljeno u vrijednosnom papiru koji glasi na donositelja osniva se založno pravo jednako kao I na pokretninama. Uglavak po kojem vjerovnik ne bi niti nakon dospijeća osigurane tražbine smio zahtijevati namirenje iz založenog prava Redoviti način osnivanja dobrovoljnog založnog prava na subjektivnim imovinskom pravu je čin kojim se prenosi pravo radi osiguranja. na temelju zalogodavčevog pravnog posla (ako su ispunjene I sve ostale pretpostavke). a druga se ugovorna strana obvezuje da će se pravom koje joj bude preneseno u zalog. Uglavak da dužnik ne može zalog nikada ispuniti 4. te od notifikacije dužnikovog dužnika (cessusa) o tom ustupu.

dužan ga je čuvati na način primjeren naravi tog prava. na patentima. mirovina. zapljenom tih tražbina na temelju naloga njihovog povjerenika. subjektivna prava koja mogu biti založena nije moguće posjedovati. odnosno bjanko zadužnice Ovi su slučajevi uređeni posebnim propisima ovršnog prava. vanjskom odnosu) djeluje kao nositelj tog subjektivnog prava. I to na način da će ispravom na kojoj je javno ovjerovljen njegov potpis (zadužnicom) dati suglasnost da se radi naplate tražbine određenog vjerovnika zaplijene svi računi koje ima kod banaka te da se novac s tih računa. taj time u pravilu nije stekao založno pravo na tome pravu izjednačeno s pokretninom. isto je I s njegovim pravnim raspolaganjima pravom-zalogom. založni vjerovnik nema pravo na posjed prava-zaloga. izravno uplaćuje vjerovniku. bez obzira što ga njegov odnos sa zalogodavcem (cedentom) obvezuje da to ne čini. Onaj tko ima pravo na “stalna novčana primanja” (plaća. I to: a) Zapljenom plaće (odnosno drugih stalnih novčanih primanja) po pristanku ovršenika b) Zapljenom računa kod banke na temelju zadužnice. Također onaj kojem banka vodi jedan ili više tekućih računa može u korist nekog svog vjerovnika ishoditi zapljenu računa na temelju zadužnice. dakle onaj čin koji je zakonom određen za prijenos odnosne vrste subjektivnih prava na druge osobe. Ova se založna prava upisuju u Upisnik sudskih I javnobilježničkih osiguranja tražbina. u skladu s njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi. na potanje mogućnosti zamjene prava-zaloga nekim drugim zalogom. Budući da subjektivna prava nisu vanjski vidljiva nema ni stjecanja založnog prava na subjektivnom pravu od osobe koja nije nositelj tog subjektivnog prava. Prenese li netko tuđe imovinsko pravo radi osiguranja svojem vjerovniku. renta) može to pravo založiti tako što će svojem dužniku ovjerovljenom ispravom dati suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća u cijelosti ili djelomično. ali ne samostalno.www. u pogledu uporabe (izvršavanja) prava-zaloga. ovlasti na osnivanje podzaloga na pravu-zalogu. U stadiju osiguranja. Takva izjava ima učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi te će djelovati kao zapljena.net Založno se pravo može osnovati I na drugim imovinskim pravima. ima deklaratoran karakter I služi davanju publiciteta. nego jedino zajedno s tražbinom koju osigurava. Ovlasti I dužnosti založnog vjerovnika su poput onih koje bi založni vjerovnik imao da je tuđu pokretnu stvar dobio u ručni zalog. bez obzira što je pritom bio u dobroj vjeri. U našem je pravnom poretku omogućeno dobrovoljno zalaganje nekih tražbina na poseban način. autorskom pravu I srodnim pravima  točnije na imovinskim koristima koje ta prava daju. kao I na dužnost vraćanja prava 127 . ovlasti na uzimanje plodova I drugih koristi od prava-zaloga.pravokutnik. I da se isplate obavljaju izravno vjerovniku na način određen u toj ispravi. Tada njegova suglasnost ima pravni učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi pa će djelovati kao zapljena prava na stalna novčana primanja. Način osnivanja je prijenos tog prava radi osiguranja. Vjerovnik ima dužnost čuvanja prava-zaloga. Iznimka postoji u pogledu zaloga tražbina utjelovljenih u vrijednosnim papirima na donositelja (one se u prometu ponašaju kao stvari). kao posljedica prelaska te tražbine na drugu osobu. npr. On je dobio mogućnost da u odnosu prema svakome ( u tzv. upis nije obvezatan. On može izvršavati pravo koje mu je preneseno radi osiguranja. Njegov položaj nalikuje položaju založnog vjerovnika koji je u zalog dobio pokretninu. založno se pravo osniva svojevrsnom uputom (asignacijom) radi osiguranja. Založno pravo na imovinskom pravu je otuđivo I nasljedivo.

ako I ukoliko je njihova vrijednost prebijena s njegovom tražbinom. Vjerovnik treba (u ulozi ovrhovoditelja) ishoditi provođenje ovrhe (ovršnih radnji) protiv založnog dužnika (ovršenika) radi namirivanja te tražbine iz prava zaloga (kao predmeta ovrhe). založni ih je vjerovnik ovlašten I dužan naplatiti. Vjerovniku pripada na temelju pravnog posla pravo na namirenje izvansudskim putem: 1. Iz vrijednosti založenog subjektivnog imovinskog prava (iz prava-zaloga) 2. Nije dužan vratiti plodove I druge koristi koje je ovlašteno za sebe uzeo. založni je vjerovnik ovlašten I dužan učiniti što je potrebno da bi ona bila ispunjena. ovisno o vrsti prava-zaloga. otkazati trajni obvezni odnos. moguće je izvansudsko namirenje. založni vjerovnik će imati pravo od tog trećeg zahtijevati ono što je taj bez pravnog temelja primio na ime ispunjenja založene tražbine (I putem suda u ovršnom postupku). Ako prijedlog ima pravni temelj ovrhu će rješnjem o ovrsi odrediti sud (javni bilježnik). Od trenutka kad je neka tražbina založena. Namirenje se provodi po pravilima ovršnog postupka.net zaloga nakon što prestane založno pravo na njemu. vjerovnik je ovlašten postavljati svakome sve one zahtjeve koji su za to potrebni. Od trećih osoba ono što su primile na ime a) Dospjelih kamata I drugih povremenih davanja koja daje tražbina-zalog b) Ispunjenje tražbine-zaloga Bude li ispunjena zalogom osigurana tražbina. Ako bi dužnik pogrešno izvršio dužnu činidbu trećemu. Rješenjem će odrediti ovršne radnje koje će se provoditi u pogledu prava-zaloga u cilju prisilnog namirivanja vjerovnikove tražbine dobivene tom prodajom. odgovara dužniku za štetu). odnosno iz nadomjestka zaloga. Ako mu je takvo namirivanje dopustio založni dužnik izričito I u pisanom obliku 128 . I to u ovršnom postupku radi naplate novčane tražbine. U stadiju namirivanja vjerovnik smije ostvarivati svoje pravo na namirenje pa osiguranu tražbinu namirivati: 1. Založni vjerovnik kojemu je založena tražbina ima pravo zahtijevati: 1. Iz onoga što je dobiveno kao naknada za to pravo Pravo na namirenje osigurane tražbine iz vrijednosti prava-zaloga ostvaruje se u pravilu putem suda (načelo oficioznosti). Založni vjerovnik ima pravo zahtijevati od dužnika da mu taj ispuni što je dužan. ili ona prestane iz nekog drugog razloga. Daje li založena tražbina kamate ili kakva druga povremena davanja. Iz onoga što je dobiveno od tog prava (kamate I druga povremena davanja) 3. pošto ona dospije za ispunjenje 2. Vjerovnik je dužan prema založenoj tražbini postupati s pažnjom dobrog domaćina. Iznimno. Kada tražbina-zalog dospije za ispunjenje.pravokutnik. dužnik te tražbine-zaloga koji je uredno obaviješten o ustupu te tražbine. više ne može svoju obvezu valjano ispuniti ustupitelju (cedentu). kada je to potrebno za dospijeće založene mu tražbine). Vjerovnik je ovlašten I dužan poduzeti mjere potrebne za očuvanje založene tražbine (npr. kao I primiti to ispunjenje.www. odnosno dobrog gospodarstvenika (propusti li to. a dužnik treba njemu ispuniti dužnu činidbu. založni vjerovnik je dužan vratiti onu tražbinu koja mu je bila prenesena radi osiguranja  dužan je izvršiti povratni ustup (povratnu cesiju) založene tražbine zalogodavcu. Da bi mogao štititi svoje založno pravo. Od dužnika tražbine-zaloga a) dospjele kamate I druga dospjela povremena davanja koja ona daje b) ispunjenje tražbine-zaloga. Iz onoga što je dobiveno na ime ispunjenja tog prava 4. pod zakonom određenim pretpostavkama.

a ostatak je dužan vratiti zalogodavcu. No on nije dužan to učiniti. služnost plodouživanja) – primjenjuju se u prvom redu posebne zakonske odredbe koje njih uređuju. stupi drugo pravo ili stvar) 2. Rasterećenjem Relativan prestanak zbiva se prijelazom tog založnog prava s dotadašnjeg nositelja na novoga. Založni vjerovnik koji je svoje pravo na namirenje ostvario izvansudskim putem. Propašću prava zaloga (osim ako na mjesto prava koje je prestalo. pravo građenja. odnosno za javne prodaje takvih prava. Vrijednost svega što je založni vjerovnik ovlašteno naplatio (odnosno ubrao) ili inače imao od založene mu tražbine prebija se s osiguranom tražbinom (troškovima. Istekom roka I ispunjenjem raskidnog uvjeta 4. Posebne pretpostavke stjecanja ovakve vrste založnog prava su: A) Predmet zalaganja je subjektivno pravo upisano u zemljišnu knjigu B) Pripadanje tog prava zalogodavcu C) Valjani pravni posao kao temelj za osnivanje založnog prava na tom pravu D) Valjani način stjecanja  upis (uknjižba.net 2. a podredno odredbe o založnom pravu na nekretninama. nije ovlašten izvršavati mu založeno pravo. Iznimno ga je ovlašten prodati iz tzv.www. ako je na ime ispunjenja tražbine-zaloga primio novac pošto je osigurana tražbina već bila dospjela. iako nema pravo da tim putem namiruje osiguranu tražbinu. pravo na zaštitu prava-zaloga 129 . a dužnik nije u trenutku osnivanja založnog prava izričito isključio izvansudsko namirivanje Založnom vjerovniku pripada na temelju zakona pravo na izvansudsko namirivanje iz novca koji primi na ime: a) Ispunjenje tražbine zaloga b) Kamata odnosno drugih povremenih davanja koja daje tražbina zalog c) Zalogodavčevih civilnih plodova nekretnine (najamnine. ali ga je ovlašten štititi. ali jedino putem osobe koja je javno ovlaštena za prodaju na burzi. To može biti putem prodaje zaloga na javnoj dražbi. opterećuju se I prestaju po pravilima o založnom pravu na nekretninama. slobodne ruke (neposrednom pogodbom). predbilježba) založnog prava u zemljišnoj knjizi Ova prava prelaze. Dobrovoljno založno pravo apsolutno prestaje: 1. kamata I glavnice). Ovlašten je zadržati od tog novca onoliko koliko je potrebno za namirenje osigurane tražbine (troškova. Ima pravo na očuvanje prava-zaloga I njegove vrijednosti. zakupnine) d) Prava sadržanih u nematerijaliziranim vrijednosnim papirima Način na koji smije ostvarivati svoje pravo na izvansudsko namirivanje određen je zakonom. Ograničena stvarna prava na nekretninama (npr. Prestankom osigurane tražbine. odgovoran je za štetu koja je odatle proizašla. zajedno sa svim sporednim tražbinama kamata I troškova 5.pravokutnik. HIPOTEKA NA SUBJEKTIVNOM IMOVINSKOM PRAVU (REGISTARSKO ZALOŽNO PRAVO NA PRAVU) Osnivanjem hipoteke zalažu se: 1. Prestankom založnog vjerovnika 6. Ako postoji neoboriva zakonska predmnjeva da je založni dužnik dopustio izvansudsko namirivanje. Založni vjerovnik ima prava kao da mu je založena nekretnina. kamatama I glavnicom). a ona postoji ako je osigurana tražbina iz trgovačkog posla. Odreknućem 3.

što ih ne čini apsolutno nesposobnima za to da se na njima osnuje prisilno sudsko založno pravo. Može biti sudsko I upravno. Druga subjektivna imovinska prava koja nastaju upisom u javni upisnik. no tek njegovim brisanjem iz zemljišne knjige. Sposobno je da bude predmetom prisilnog sudskog založnog prava – uopće nisu sposobna ona subjektivna prava za koja je zakonom isključena mogućnost da budu predmetom ovrhe. 3. 2. ovršnom prodajom založenog prava.www. Da bude izvršen čin određen tim sudskim rješenjem. čineći je ovisnom o okolnosti slučaja. a na način na koji određuju zakonske odredbe o ovrsi I prisilnom osiguranju. Za osnivanje tog prava postoji pravni temelj u odluci suda (javnog bilježnika). ali je vjerojatna I opasnost da bi namirenje vjerovnikove tražbine moglo biti osujećeno ili znatno otežano. kada ovrha vjerojatno predstoji. Na tražbinama ovo se založno pravo osniva zapljenom. usmjereno na osiguranje novčane tražbine subjektivnom imovinskim pravom b) Rješenje o ovrsi zapljenom (pljenidbom) ovršenikovog prava 4. a ovlašten je I ustupiti mjesto u prvenstvenom redu za namirivanje iz prava zaloga. ako o njima nije izdan vrijednosni papir 3.pravokutnik. Prisilno sudsko založno pravo osniva se na temelju rješenja kojim sud određuje to osiguranje. Posebne pretpostavke stjecanje ove vrste založnog prava: 1. U pogledu nekih prava će djelovati ograničenja ovrhe uspostavljena iz socijalnih razloga. Ako je predmet zaloga sposoban dati plodove. time će biti povrijeđeno pravo njihova nositelja koje će on moći zaštitit izlučnim zahtjevom 2. naime rješenja o ovrsi kojim je izrečena: a) Zabrana dužniku ovrhovoditeljevog duužnika da svojem vjerovniku ispuni tu tražbinu 130 . a na onima izjednačenim s nekretninama upis u zemljišnu knjigu (ili drugu javnu knjigu).net od tuđih zahvata. Sud određuje I provodi prisilno osiguranje tražbina u postupku ovrhe koji je već pokrenut. koja je a) Rješenje o određivanju prethodne mjere osiguranja. ili unaprijed u postupku prisilnog osiguranja. Prava utjelovljena u tzv nematerijaliziranim vrijednosnim papirima PRISILNO ZALOŽNO PRAVO NA SUBJEKTIVNOM IMOVINSKOM PRAVU Dužnikova osobna odgovornost cjelokupnom imovinom učvrstiti će se dodatnom. Na subjektivnim imovinskim pravima koja su pravno izjednačena s pokretninama način je zapljena (provedena pljenidba). rješenja o zabrani. nego tu njihovu sposobnost steže u određene granice. Namirivanje se provodi putem suda. Provodi ju se dostavom dužnikovom dužniku tzv. stvarnopravnom odgovornošću onim subjektivnim pravom u pogledu kojeg je osnovano prisilno sudsko založno pravo. kao I osnovati na njemu podzaložno pravo. Pravo prestaje kao I sva dobrovoljna založna prava. tada se može ishoditi od suda osnivanje privremene uprave. a čije provođenje je zakonom određeni način osnutka sudskog prisilnog založnog prava na takvom subjektivnom pravu  izvršenje radnje osiguranja. u pravilu nisu sposobna biti ona prava koja su iz socijalnih razloga izuzeta od ovrhe koju bi se provodilo radi namirenja vjerovnikove novčane tražbine. Subjektivno pravo je u sastavu dužnikove imovine – prisilno sudsko založno pravo može se osnovati na jednom ili više subjektivnih imovinskih prava koja su u sastavu dužnikove imovine. Dogodi li se da tuđa imovinska prava budu zaplijenjena kao da su dužnikova.

Može biti osnovano I postojati na svim subjektivnim imovinskim pravima koja su sposobna da budu predmet založnog prava – zalog. ono je u biti registarsko založno pravo. Pred sudom je u postupku osiguranja (postupku sudskog I javnobilježničkog založnopravnog osiguranja na temelju sporazumna stranaka) a) Sklopljen sporazum o osiguranju. u posebnom postupku sudskog I javnobilježničkog osiguranja tražbina na temelju sporazuma stranaka I po pravilima tog postupka. dobiva snagu sudske nagodbe. Subjektivno imovinsko pravo koje će biti zalog pripada zalogodavcu (u njegovoj je imovini). Izvršen je čin koji je zakonom određeni način stjecanja tog založnog prava Njime se može osigurati novčanu. nego je prenosi u vlasništvo vjerovnika radi osiguranja neke njegove tražbine. u čijem sastavu je valjani založni ugovor zalogodavca-protivnika osiguranja I zalogoprimca-predlagatelja osiguranja (kao element sadržaja sporazuma o osiguranju) I oblikovan u sudski zapisnik o sporazumu stranaka da osiguraju vjerovnikovu tražbinu dobrovoljnim sudskim založnim pravom na određenom subjektivnom imovinskom pravu (sporazum o osiguranju).www. ali nastaje uz sudjelovanje suda.net b) Zabrana vjerovniku tražbine koju se plijeni da tu tražbinu naplati od svojeg dužnika. odnosno javnog bilježnika. pa je na temelju toga b) Sud donio odgovarajuće rješenje o osiguranju 4. ovlaštenom da ga založi 3. Pravni temelj je založni ugovor  nije samostalni ugovor. SUDSKO I JAVNOBILJEŽNIČKO DOBROVOLJNO ZALOŽNO PRAVO NA SUBJEKTIVNOM PRAVU Dobrovoljno založno pravo (osnovano na temelju suglasne volje vjerovnika I vlasnika zaloga). Posebne pretpostavke osnivanja sudskog dobrvoljnog založnog prava su: 1. u slučaju založnog prava suvlasnika I sunasljednika). kad potpisan. Tražbina koju se osigurava ima zakonom određena posebna svojstva za osiguravanje ovom podvrstom založnog prava 2. Vjerovnik time dobiva u pogledu stvari onu pravnu vlast koja 131 . ZAKONSKO ZALOŽNO PRAVO NA SUBJEKTIVNOM IMOVINSKOM PRAVOM Potrebno je da takvo založno pravo uspostavi posebni zakon (kao npr. Sud će na temelju sporazuma stranaka donijeti rješenje o osiguranju kojim će odrediti mjeru osiguranja tražbine – upis založnog prava.pravokutnik. pravo je potrebno upisati u Upisnik sudskih I javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika na pokretnim stvarima I pravima (upis ima samo deklaratoran učinak I publicitetno djelovanje). GLAVA 24. gdje ga se oblikuje u sudski zapisnik o sporazumu stranaka koji. FIDUCIJARNI PRIJENOS I NEKE DALJNJE MOGUĆNOSTI STVARNOPRAVNOG OSIGURA NJA TRAŽBINE Fiducijarni prijenos vlasništva radi osiguranja je takva upotreba prava vlasništva za stvarnopravno osiguravanje vjerovnikove tražbine. da njome vlasnik ne opterećuje svoju stvar založnim pravom. a I nenovčanu tražbinu. već jedan od triju bitnih elemenata sadržaja sporazuma o osiguranju. kao I da pravno raspolaže tom svojom tražbinom I založnim pravom kojim je ona osigurana U pravilu se ne može steći od nevlasnika. što ga vjerovnik I dužnik sklapaju pred sudom u postupku osiguranja.

Vjerovnik postaje uvjetnim vlasnikom stvari. Time se uspostavlja fiducijarni odnos (odnos fiducije. vlasništvo mu pripada dok postoji osigurana tražbina. To mu omogućuje da vjerovnikovu tražbinu osigura time što će na njezinog vjerovnika prenijeti vlasništvo neke svoje stvari. namiriti osiguranu tražbinu iz te stvari.net pripada vlasniku. vjerovnik će biti vlasnikom sve dok taj razlog prijenosa postoji pri čemu će imati ovlasti I dužnosti koje proizlaze iz tog na zakonu utemeljenog odnosa fiducije . Sudskim I javnobilježničkim osiguranjem prijenosom vlasništva na stvari I prijenosom prava. uređenog općim pravilima obveznog prava 2. Prijenosom vlasništva radi osiguranja.www. na temelju ugovora o fiduciji. povjerenja) između prenositelja kao fiducijanta I vjerovnika kao fiducijara. Prijenosom vlasništva radi osiguranja. uređeno OZ-om. niti je prestala na bilo koji drugi način.pravokutnik. uz uspostavu ugovornog fiducijarnog odnosa. a u drugom kao odgodni pozitivni uvjet (kod fiducijanta. utemeljen na vlasnikovom pravu da raspolaže svojim pravom vlasništva I tako ga ograniči uvjetom. Osiguravanje tražbina fiducijarnim prijenosom je u našem suvremenom pravnom poretku moguće: 1. na temelju pravila ovršnog prava o osiguranju FIDUCIJARNI PRIJENOS VLASNIŠTVA RADI OSIGURANJA TRAŽBINE (STVARNO PRAVO) Na vjerovnika se vlasništvo prenosi ograničeno razlogom tog prijenosa – osiguranje određene tražbine. jer ispuni li se tražbina koju njegovo vlasništvo osigurava. Vjerovnik-fiducijar ima prema fiducijantu dužnost da se prenesnim vlasništvom služi jedino na određeni način I jedino u onu svrhu za koje mu je ono preneseno. Pri tom se prijenosu uspostavlja odnos fiducije između prenositelja (koji igra procesnu ulogu protivnika osiguranja) te vjerovnika (koji igra procesnu ulogu predlagatelja osiguranja). postupajući u ulozi vlasnika. slično založnom pravu no s velikim razlikama. kojim se vjerovnik obvezuje prenositelju da će mu. a da potom nije ispunjena. Uz ovaj tradicionalni. Odnos fiducije se tradicionalno uspostavlja kao obvezni odnos. Da bi fiducijarno vlasništvo prešlo na osobu na koju je prešla tražbina koju ono osigurava nije potreban poseban pravni temelj. bude li mu ispunjena (ili inače prestane) osigurana tražbina – vratiti nazad (nazad prenijeti) ono što mu je dao radi osiguranja. postoje još dva alternativna puta: . Uvjet će biti da osigurana tražbina postoji. dužnost prenijeti mu vlasništvo natrag kad njegova tražbina bude ispunjena ili prestane na bilo koji drugi način. ali ograničavajući vlasništvo koje prenosi razlogom tog prijenosa kao uvjetom. posredstvom postupka pred sudom ili javnim bilježnikom. kao uvjet. jer ispunjenjem uvjeta vlasništvo mu se vraća). ali je potreban odgovarajući način stjecanja 132 .Jedan je stvarnopravne naravi. a kada ona prestane prijašnjem će vlasniku vratiti to vlasništvo. Stekavši tako ograničeno vlasništvo. Fiducijarno vlasništvo akcesorno je tražbini koju osigurava.Drugi put je izgrađen pravilima o sudskom. što mu omogućuje da može. ono time prestaje). na temelju stvrnopravnih pravila o ograničenju vlasništva uvjetom 3. Vjerovnikova tražbina se osigurava prijenosom vlasništva stvari ili prijenosom prava. oslobođeno od uvjeta kojim je bilo ograničeno. Sadržaj njihova odnosa čine međusobna prava I dužnosti u pogledu prenesenog vlasništva. odnosno javnobilježničkom osiguravanju tražbina. naime da je postojala u trenutku kada je vlasništvo preneseno radi njezinog osiguranja. Uvjet postojanja osigurane tražbine ima dvostruko djelovanje (dvostruki uvjet): u jednom smjeru djeluje kao raskidni I negativni uvjet (prema fiducijaru.

može ga prenijeti drugome. samim time što je vlasnik svoje pravo vlasništva uvjetovao te ga takvog prenio na drugu osobu. ali ne I prema trećima. a vjerovnik fiducijara. Njihov odnos je u našem pravu uređen pravilima stvarnog prava o prethodnom I potonjem vlasništvu (fiducijant – prethodni. vjerovnik će biti dužan prenijeti nazad na fiducijanta vlasništvo stvari koju je dobio radi osiguranja. Fiducijarni prijenos vlasništva ima poseban razlog I cilj – osiguranje neke određene tražbine. Kada osigurana tražbina bude ispunjena ili inače prestane. sa svim posljedicama koja odatle proizlaze. a ne bude namirena. u stadiju osiguranja. Pravo vlasništva može se odvojiti od osigurane tražbine. ta stvar je u 133 . ili stvar valjano opteretiti stvarnim pravom u nečiju korist. Prenositelj ima ulogu fiducijanta. ali uz neke bitne posebnosti koje se posljedica činjenice da prijenos vlasništva radi osguranja služi istoj svrsi kao I založno pravo. ako se prenosi vlasništvo nekretnine  upis u zemljišnu knjigu treba biti dvostruk: stjecatelj kao prethodni vlasnik nekretnine te otuđivatelj kao potonji vlasnik iste nekretnine Kada uvjet djeluje relativno.pravokutnik. njegovim sveopćim pravnim sljednicima) : 1. Prijenosom se osniva odnos fiducije. fiducijar – potonji vlasnik).net prava vlasništva. ovlašten ju je namiriti iz stvari u skladu s pravilima o namirivanju zalogom osiguranih tražbina izvansudskim putem (nije slobodan u izboru vremena I načina namirivanja 4. uključujući I fiducijanta. nije potreban ugovor o fiduciji jer se zbiva temeljem zakona. Pretpostavke su iste koje I inače trebaju biti ispunjene da bi stjecatelj na temelju pravnog posla stekao pravo vlasništva. Da su ispunjene sve zakonske pretpostavke za prijenos vlasništva na stjecatelja: a) Opće pretpostavke za stjecanje stvarnih prava b) Posebne za stjecanje stvarnih prava u vlasništvo na temelju pravnog posla c) Posebne pretpostavke prijenosa vlasništva radi osiguranja  Specifični razlog (svrha. Obvezan je propustiti služiti se I raspolagati tom stvari osim za namirenje te tražbine 3. ograničiti ga. Vjerovnik je za svakog bezuvjetni vlasnik stvari pa može činiti što ga je volja sa svojim pravom vlasništva I s onom stvari koja je predmet tog prava te s koristima od nje. Da postoji I da je prikladna za tavko osiguranje ona tražbina čijem če osiguravanju služiti fiducijarno vlasništvo 2. mogu se samo tumačiti I nadopuniti. može ga se prenijeti na osobu koja nije njezin vjerovnik no daljnja uvjetovanost tog vlasništva ovisit će o tome je li djelovanje uvjeta relativno ili apsolutno.www. a I na način na koji nije ovlašten. Pravila su striktne naravi. obzirno prema njemu koji čeka da ispunjenjem uvjeta postane vlasnik stvari 2. a može I isključiti od toga svaku drugu osobu. Za prijenos je potrebno: 1. Za apsolutno djelovanje odnosa fiducije potrebno je ispunjenje zakonom određenih pretpostavki (upis u zemljišnu knjigu ili drugi javni upisnik). kauza) pravnog posla na temelju kojeg se prenosi vlasništvo  usmjeren na prijenos prava vlasništva radi stvarnopravnog osiguranja određene tražbine na stjecatelja  Specifičan način stjecanja. To mu omogućuje da svoju tražbinu namiri iz dobivene stvari čak I dok još na to nije ovlašten. Pošto osigurana tražbina dospije. Vjerovnik je prema vani bezuvjetni vlasnik. djelovat će samo između prenositelja I vjerovnika. Postupati sa stvari koju je dobio radi osiguranja. odreći ga se. vjerovnik-fiducijar je po zakonu dužan fiducijantu (tj. cilj. Uvjetovanost vlasništva prenesenog radi osiguranja će u pravilu imati samo relativno djelovanje.

pa vjerovnik ima I nadalje isti pravni položaj kao do tada. kao da to nikada nije ni prestao biti. U stadiju namirivanja vjerovnik je ovlašten. Ako to fiducijar ne učini. stvar će biti dijelom stečajne mase iz koje će se namirivati njegovi stečajni vjerovnici. Dospijećem osigurane tražbine ne prestaju pravni učinci fiducijarnog prijenosa vlasništva. Ako bi neka treća osoba stekla od vjerovnika vlasništvo one stvari koja je ovome prenesena radi osiguranja. pa sve dok ju ne vrati fiducijantu. za svakoga je potonji vlasnik stvari. Kod apsolutnog djelovanja prijenosa vlasništva vjerovnikovo pravo vlasništva ograničeno je prema svakome. na njega su ujedno prešle I njegova prava I obveze (prije navedeni). Fiducijant nema nikakav stvarnopravni status u pogledu stvari koju je prenio fiducijaru. No u razdoblju pendencije. on je za svakoga samo prethodni vlasnik. Povrijedi li vjerovnik svoje dužnosti iz odnosa fiducije odgovarat će fiducijantu po obveznopravnim pravilima. unovčiti stvar ali jedino u skladu s pravilima o namirivanju izvansudskim putem. vjerovnik je ovlašten da radi namirenja unovči prenesenu stvar. a padne li pod stečaj. sada je dospjela obveza vjerovnika da fiducijantu nazad prenese vlasništvo stvari. Ako je tražbina prestala time što je radi njezina namirenja unovčena stvar. ali tek nakon što dospije obveza vjerovnika da vlasništvo prenese nazad fiducijaru. fiducijant još ne može izvrašavati ikakvu pravnu vlast na I u pogledu stvari. fiducijant ima pravo zahtijevati naknadu štete. on je samo potonji vlasnik te nije ovlašten ništa poduzeti protiv pravnih raspolaganja stvari koja bi eventualno poduzeo vjerovnik (ne može ni ishoditi njeno izlučenje iz ovrhe ili stečajne mase).www. pa da iz dobivene kupovnine namiri svoju tražbinu. on ima pravo zahtijevati od njega da mu prenese nazad vlasništvo nad stvari (ako tražbina bude ispunjena ili inače prestane). Pri ispunjavanju obveze vraćanja vlasništva fiducijantu prosuđivat će se sadržaj fiducijarove obveze kao da je vjerovnik bio samo plodouživatelj stvar kroz cijelo vrijeme od kada mu je bilo preneseno vlasništvo. otuđiti je. niti njome odgovara za svoje dugove. kao I da mu naknadi štetu koju mu je nanio postupajući protivno njihovom odnosu fiducije. Budući da je on prema svima samo prethodni vlasnik. Fiducijant ponovno postje vlasnikom stvari.pravokutnik. U stadiju osiguranja vjerovnik ima svu vlasnikovu pravnu vlast na I u pogledu stvari. nije ovlašten njome pravno raspolagati. U stadiju namirivanja. stekla bi vlasništvo te stvari neograničeno uvjetom kojim je ono ograničeno u međusobnom odnosu fiducijara I fiducijanta (također ako bi stekla neko pravo izvedeno iz prava vlasništva fiducijara). opteretititi je. Bude li osigurana tražbina ispunjena položaj vjerovnika se još ne mijenja. No. ne bude li mu tražbina o dospijeću ispunjena. U stadiju osiguranja fiducijant je za svakoga vlasnik te stvari pod suspenzivnim uvjetom. Ako na nekoga prijeđe prethodno pravo vlasništva vjerovnika.net sastavu njegove imovine te on njome odgovara svojim vjerovnicima za svoje dugove. U odnosu s fiducijarom koji djeluje relativno. tada je fiducijar unovčavanjem prestao biti njezinim vlasnikom (višak novca dužan je predati fiducijantu). ali samo pod uvjetom da tražbina nije ispunjena niti je prestala na bilo koji drugi način. ipak 134 . ili ne bude vratio stvar u stanju u kojem ju je bio dužan vratiti. niti ima ikakave vlasničke dužnosti u pogledu te stvari. sva pravna raspolaganja koja bi poduzeo u vezi sa stvari imat će učinke koji su ograničeni raskidnim uvjetom kojim je ograničeno I njegovo vlasništvo. Ispuni li se taj uvjet on djeluje unazad (ex tunc) kao da vjerovnik nikad nije ni bio vlasnik stvari (samo plodouživatelj) te prestaju prava koja je za druge izveo iz svoga prava vlasništva. a ne može ni zahtijevati da ju se izluči iz ovrhe koja se vodi protiv fiducijara.

a I ispunjenjem onih pretpostavki pod kojima inače prestaje pravo vlasništva. Uvjetnost potonjeg prava vlasništva neće se ipak odraziti na onim subjektivnim pravima koja bi treće osobe odatle izvele. budući da se uzima da je fiducijar bio samo plodouživatelj. ponajprije ovršnog prava. POKRETNINE Pravo vlasništva se prenosi na vjerovnika ograničeno uvjetom sadržanom u samom cilju prijenosa – osiguranje određene vjerovnikove tražbine (za vjerovnika uvjet je negativni. Ona stvarna prava koja je fiducijant osnovao na teret svog prava čekanja (potonjeg vlasništva).pravokutnik. ono je njegovo subjektivno pravo te ga može opteretiti ili otuđiti. bilo apsolutno. a vlasništvo mu se rasterećuje od onih prava koja je svojim raspolaganjima fiducijar izveo iz svojeg fiducijarnog vlasništva. ostat će na snazi ona fiducijareva raspolaganja koja ne izlaze izvan okvira plodouživateljevih ovlasti da raspolaže predmetom tog prava (plodovima I drugim koristima). Djelovanje uvjeta u pravilu je relativno. bilo relativno. ili mu prenosi neko svoje imovinsko pravo – ulogu protivnika osiguranja (među njima se uspostavlja odnos fiducije). ono će I kod te osobe biti ograničeno istim odgodnim uvjetom kojom je bilo ograničeno I kod otuđivatelja. kao I ona raspolaganja u korist trećih osoba u pogledu kojih se štiti njihovo povjerenje u prometu. Ovakav prijenos vlasništva je poseban slučaj stjecanja prava vlasništva na temelju pravnog posla. ali proizvodi I neke učinke kakvi su inače svojstveni prijenosu vlasništva s djelovanjem prema svima. a osoba koja mu radi osiguranja njegove tražbine prenosi posredstvom suda ili javnog bilježnika u vlasništvo neku svoju stvar. Fiducijarno vlasništvo prestaje vraćanjem vlasništva stvari fiducijaru (ili njegovom pravnom sljedniku). ako bi one pritom uživale zaštitu povjerenja u pravnom prometu. Prijeđe li na drugu osobu potonje vlasništvo. pretvaranjem njegova potonjeg vlasništva u bezuvjetno. postaju tereti na stvari koja je predmet tog njegovog vlasništva.net može raspolagati svojim potonjim vlasništvom (pravom čekanja).www. Da su ispunjene sve zakonske pretpostavke za prijenos vlasništva na stjecatelja: a) Opće pretpostavke za stjecanje stvarnih prava b) Posebne za stjecanje stvarnih prava u vlasništvo na temelju pravnog posla 135 . tek ispunjenjem uvjeta postat će to bezuvjetna stvarna prava na stvari te će tako I djelovati. potrebno je: 1. Kada je osigurana tražbina ispunjena fiducijant ponovno postaje vlasnikom svega onoga što je vjerovnik otuđio ili se toga odrekao. Ipak. od njegovih pravnih sljednika). ako su dovoljno određene ili barem odredive 2. Vjerovnik tražbine koju se osigurava igra pritom ulogu predlagatelja osiguranja. Da se time osigurava tražbina koja je prikladna da bude osigurana fiducijarnim prijenosom vlasništva – novčane I nenovčane tražbine. a za fiducijanta odgodni). SUDSKO I JAVNOBILJEŽNIČKO OSIGURANJE TRAŽBINE FIDUCIJARNIM PRIJENOSOM VLASNIŠTVA I SUBJEKTIVNIH PRAVA NA TEMELJU PRAVILA OVRŠNOG PRAVA O OSIGURANJU Ovakav način osiguranja uređen je posebnim pravilima. Fiducijant je ovlašten od trećih zahtijevati da vrate ili naknade ono što su stekli od vjerovnika dok je taj bio prethodni vlasnik stvari (tj.

No fiducijar I fiducijant se mogu sporazumjeti da će to vlasništvo poslužiti kao osiguranje za još neku daljnju tražbinu tog vjerovnika prema tom fiducijantu. Način stjecanja fiducijarnog vlasništva pokretnine je u pravilu upis u Upisnik sudskih I javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika na pokretnim stvarima I pravima. taj bi se pokušaj izjalovio.net c) Posebne zakonske pretpostavke sudskog ili javnobilježničkog prijenosa vlasništva radi osiguranja određene posebnim pravilima OZ-a o takvom osiguravanju tražbina Kao stvar sposobne su sve pokretnine u pravnom prometu. makar se još nisu ispunile ostale pretpostavke). pa da tražbina koju se fiducijarnim prijenosom trebalo osigurati. osim onih za koje vrijedi zabrana otuđenja ili opterećenja. štiteći ga od mogućih osporavanja njegovog fiducijarnog vlasništva. Pokretnina prelazi u fiducijarno vlasništvo vjerovnika ako I kada se ispune sve zakonom određene pretpostavke za takav prijenos. fiducijarni sporazum o prijenosu prava vlasništva radi osiguranja traba sadržavati I clausulu intabulandi  izjavu fiducijara da je suglasan s time da neposredno na temelju tog sporazuma može u Upisniku obaviti upis prijenosa prava vlasništva pokretnine radi osiguranja određene tražbine na vjerovnika. Ako bi netko pokušao prenijeti tuđu stvar u fiducijarno vlasništvo vjerovnika. prije toga može nastati samo zakonska predmnjeva da je pokretnina prešla u fiducijarno vlasništvo određene osobe (nastaje već samim upisom u Upisnik. sastavljenog pred sudom u za to predviđenom sudskom postupku. Ako se za stvar vodi neki drugi javni upisnik (brodovi I sl. Stječe ga se upisom u Upisnik prijenosa vlasništva stvari na vjerovnika uz zabilježbu da je taj prijenos obavljen radi osiguranja određene tražbine. a zakon posebno traži I da bude određena ili barem odrediva tražbina koju se osigurava I kada ona dospijeva. dotadašanji vlasnik pokretnine (budući fiducijant) I vjerovnik (budući fiducijar) očituju svoju suglasnu volju da se radi osiguranja neke određene tražbine vjerovnika prenese određenu pokretninu protivnika siguranja u fiducijarno vlasništvo vjerovnika-predlagatelja osiguranja.) tada se upis obavlja tamo. Vjerovniku u pravnom prometu prijeti opasnost da bi se zbog nepoznatog mu nedostatka vlasništva na strani protivnika osiguranja. Stvar vjerovniku može prenijeti samo njen vlasnik. određena zakonom ili odlukom suda. formalni ugovor koji se sklapa uz sudjelovanje volje suda (javnog bilježnika). Stvar u suvlasništvu Ili zajedničkom vlasništvu mogu prenijeti samo svi vlasnici zajedno (svoj idealni dio suvlasnik može sam prenijeti). Pravni temelj ovakvog prijenosa je sporazum o prijenosu vlasništva radi osiguranja (fiducijarni sporazum)  dvostrano očitovanje volje. makar bi možda bile ispunjene ostale pretpostavke stjecanja. Stječe li se fiducijarno vlasništvo na pokretnini za koju je zakonom određeni način stjecanja takvog vlasništva upis u Upisnik sudskih I javnobilježničkih osiguranja tražbina (to su sve pokretnine koje se ne upisuju u neki drugi javni upisnik). ili oblik javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave. moglo izjaloviti prelaženje vlasništva na nj. Sporazum mora imati valjani oblik ili sudskog zapisnika. 136 . Stoga. a ako stvar nije upisana u taj upisnik tada se polaže fiducijarni sporazum u sud. Treaba sadržavati sve bitne sastojke sporazuma. posebna pravila o Upisniku pružaju vjerovniku zaštitu njegovog povjerenja u pravnom prometu.pravokutnik. Prenositelj više nije vlasnik stvari te je ne može dalje prenositi u fiducijarno vlasništvo. ostane bez ovog osiguranja.www.

tako će nastati situacija kao da je dužnik dao svoj pristanak da za “cijenu koja odgovara iznosu osigurane tražbine s kamatama I troškovima te poreza” stvar ostane u bezuvjetnom vlasništvu vjerovnika. umjesto unovčavanja I namirivanja iz stvari koju ima u svojem vlasništvu. Njegovo pravo vlasništva daje mu pravo na posjed stvari koja mu je prenesena. koji je u pogledu otuđivanja ograničen s dva pravila: 1. a na stvarnopravnoj će se smatrati da je vjerovnik postao punopravni vlasnik stvari za cijenu koja odgovara iznosu osigurane tražbine s kamatama I troškovima te poreza. Vjerovnik može biti voljan da na ime ispunjenja osigurane tražbine. Budući da vjerovnik nije dobio pravo na neposredan posjed stvari koja je predmet tog vlasništva. a nema ni pravo na uporabu. to je posredan I samostalan posjed. njegova tražbina prestaje a s njom I dužnikova obveza (sporazumnu zamjenu ispunjenja predviđaju pravila obveznog prava).net U stadiju osiguranja vjerovnik je vlasnik stvari od trenutka kada mu ju je fiducijant prenio u vlasništvo. Ne uspije li bilježnik prodati stvar u tom roku. Ako je fiducijant do tada posjedovao stvar (posredno ili neposredno) koja je predmet sudskog/javnobilježničkog fiducijarnog prijenosa vlasništva ona ostaje I nadalje u tom njegovom posjedu. Vjerovnik je vlasnik stvari pa je ovlašten njome pravo raspolagati. Posebna pravila OZ-a otvaraju vjerovniku I mogućnost da on može.www. Eventualno. Ako to dužnik želi. može ga štiti od svakoga. čak I dužnika. dobije tu stvar u svoje bezuvjetno vlasništvo (datio in solutum)  može se sporazumjeti sa dužnikom. Nakon dospijeća osigurane tražbine (u stadiju namirivanja) vjerovnik je ovlašten unovčiti prenesenu stvar. Vjerovnik treba od fiducijanta zatražiti (posredstvom javnog bilježnika) neka se u roku od od 30 dana očituje zahtijeva li da se radi namirenja osigurane tražbine stvar proda posredstvom javnog bilježnika. njega ne tereti dužnost očuvanja te stvari. a vjerovnik dobiva posredan I samostalan posjed te stvari (odnosno posredan I samostalan posjed višeg stupnja). koja bi trebala biti obavljena u roku od tri mjeseca (od kada ga je vjerovnik ovlastio). vjerovnik će moći zahtijevati posjed stvari (pa I putem suda). da bi iz dobivene kupovnine namirio svoju tražbinu  posredstvom javnog bilježnika.pravokutnik. tada treba u tom roku: a) Obavijestiti o tome vjerovnika b) Imenovati javnog bilježnika kojem bi se povjerila prodaja I koji na to pristaje c) Odrediti najnižu cijenu za koju taj javni bilježnik smije prodati stvar Primi li vjerovnik takvu obavijest. njegovim protekom nastaje fikcija da se fiducijant odrekao prava tražiti prodaju predmeta osiguranja. Vjerovnik bi mogao potaknuti nastanak fikcije da se fiducijant odrekao svojeg prava na to da se namirivanje osigurane tražbine iz stvari koju je prenio vjerovniku provodi njezinim unovčavanjem posredstvom javnog bilježnika. makar dužnik ne pristao na zamjenu ispunjenja. Time vjerovnik postaje bezuvjetnim vlasnikom stvari. Ne bi smio stvar otuđiti prije no što dospije tražbina radi čijeg osiguranja je vlasništvo preneseno 2. ostvariti da mu stvar ostane u bezuvjetnom vlasništvu kao zamjena za ispunjenje osigurane tražbine. na obveznopravnoj razini to rezultira prestankom osigurane tražbine. nema pravo na plodove ni druge koristi od stvari (no može se drukčije ugovoriti u fiducijarnom sporazumu). no on je samo prethodni vlasnik te stvari. Dospijećem tražbine ne gube se pravni učinci fiducijarnog vlasništva. on u pogledu nje ima svu pravnu vlast a I sve dužnosti vlasnika (ako nije što drugo određeno). Naplatno otuđenje stvari treba biti provedeno putem javnog bilježnika Vjerovnik ima pravo na zaštitu od tuđih samovlasnih zahvata u svoju stvar kakvo pripada svakom vlasniku. on će trebati ovlastiti navedenog javnog bilježnika na prodaju. 137 .

potrebna je I klauzula intabulandi kojom fiducijant daje svoju suglasnost vjerovniku da neposredno na temelju tog sporazuma ishodi upis u zemljišnoj knjizi prijenosa prava vlasništva te nekretnine. Time se štite interesi trećih osoba koje od vjerovnika stječu stvar koju on ima u fiducijarnom vlasništvu. može tu stvar opteretiti jedino u korist onog vjerovnika kojemu ju je već prenio radi osiguranja njegove tražbine. bilo apsolutno bilo relativno. Fiducijantu je zakonom omogućeno da se nekretninom koju je već prenio u fiducijarno vlasništvo vjerovnika i nakon toga prijenosa služi za osiguranje vlastitih obveza. NEKRETNINE Pravni temelj je sporazum o prijenosu vlasništva radi osiguranja. to će raspolaganje ipak moći biti valjano. Pravni položaj vjerovnika ne razlikuje se od položaja koji bi imao da mu je u vlasništvo prenesena pokretnina. a nisu ispunjene pretpostavke pod kojima bi te 138 . putem prodaje (unovčenja) te stvari I namirivanjem iz kupovnine dobivene tom prodajom uz prebijanje vrijednosti plodova I drugih koristi od stvari koje je vjerovnik ovlašteno imao od nje 2. namirit će se osiguranu tražbinu vjerovnika. Naš pravni poredak pruža zaštitu onom tko je pri stjecanju prava na nekretnini u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige  primjenjuju se opća pravila o zaštiti povjerenja u zemljišne knjige te djelovanje povjerenja u njihovu istinitost I potpunost (dakle. Potom će predati kupcu stvar u samostalan posjed.www. kao I založnim pravom (hipotekom). Za slučaj da vjerovnik otuđi stvar (pokretninu ili nekretninu) ili je optereti kakvim tuđim pravom. ako to stranke sporazuma o prijenosu vlasništva nisu isključile. na temelju provedene dražbe. Trećih osoba se ne tiče odnos fiducijara I fiducijanta. vjerovnik može steći od nevlasnika nekretninu u fiducijarno vlasništvo). kako bi na taj način kupac stekao pravo vlasništva te stvari na temelju ugovora o prodaji predmeta osiguranja. Hipotekama je može opterećivati za osiguranje tražbina bilo kojih vjerovnika. Ako je upisano u Upisnik bit će potrebno brisanje iz njega.net Iz prenesene stvari može biti provedeno namirenje te tražbine: 1. Upisom u zemljišnu knjigu bit će osnovano založno pravo za osiguranje određene tražbine. Vlasništvo prestaje relativno I vraćanjem vlasništva stvari fiducijantu (odnosno njegovom pravnom sljedniku). da vjerovnik zadrži stvar u svojem bezuvjetnom vlasništvu. bilježnik će sklopiti s kupcem ugovor o prodaji predmeta osiguranja s kupcem (u obliku javnobilježničkog akta u ime predlagatelja osiguranja). ili koje stječu neko ogranično stvarno pravo na njoj. ako inače ispunjava sve pretpostavke valjanosti. uz zabilježbu da je prijenos vlasništva na njega obavljen radi osiguranja određene tražbine predlagatelja osiguranja. predbilježba) vlasništva vjerovnika. kao zamjenu za ispunjenje Prodaju provodi javni bilježnik.pravokutnik. Ovlašten je da opterećuje tu istu stvar daljnjim prijenosima vlasništva vjerovniku. Fiducijarno vlasništvo pokretnine prestaje ispunjenjem pretpostavki pod kojima I inače prestaje pravo vlasništva. a u slučaju da ta nekretnina bude prodana radi namirivanja. pošto kupovnina bude položena. premda nije ovlašten na takvo pravo raspolaganje njome. vjerovnik će I nadalje moći raspolagati nekretninom koju ima u fiducijarnom vlasništvu kao da hipoteka na njoj nije upisana. čak niti ako su za nj znale u trenutku kad su svoja prava izvodila iz njegovog te bile svjesne da nije ovlašten na pravno raspolaganje koje poduzima. ovlašten ju je opterećivati daljnjim prijenosima vlasništva radi osiguranja. Način stjecanja je upis u zemljišnoj knjizi (uknjižba. sukladno pravilima OZ-a.

određena zakonom ili odlukom suda). Vjerovnikovo vlasništvo nekretnine prestat će ispunjenjem onih pretpostavaka pod kojima inače prestaje vlasništvo. Prijenos ima pravni temelj u sporazumu o prijenosu prava radi osiguranja (isti kao I za stvari).pravokutnik.www. kao pravni temelj stjecanja. SUBJEKTIVNO IMOVINSKO PRAVO Da bi subjektivno imovinsko pravo prešlo s otuđivatelja na stjecatelja potrebno je 1.net osobe uživale zaštitu prema općim pravilima o zaštiti povjerenja u zemljišne knjige te djelovanju povjerenja u njihovu istinitost I potpunost. I to upisom prijenosa prava na njega uz zabilježbu da je taj prijenos obavljen radi osiguranja određene tražbine predlagatelja osiguranja. Ako je predmet fiducijarnog prijenosa pravo koje se stječe upisom u neku određenu javnu knjigu tada se I fiducijarni prijenos tog prava obavlja odgovarajućim upisom u tu knjigu/upisnik. bilo apsolutno bilo relativno. Namirivanje osigurane tražbine iz nekretnine može biti provedeno 1. pravni posao (sporazum) koji je valjan I upravljen na fiducijarni prijenos određenog prava s otuđivatelja na stjecatelja. Prestat će I kada vlasništvo nekretnine bude vraćeno fiducijantu (potrebno je I brisanje iz zemljišne knjige). da je subjektivno pravo preneseno s dotadašnjeg vlasnika na stjecatelja na zakonom određeni način U obzir da budu predmetom osiguranja tražbina fiducijarnim prijenosom prava dolaze ona subjektivna prava koja su sposobna I za to da budu predmet založnog prava (subjektivna imovinska prava. Način obavljanja fiducijarnog prijenosa je upis u Upisnik sudskih I javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika na pokretnim stvarima I pravima. da postoji. da se time osigurava tražbina koja je prikladna da bude osigurana fiducijarnim prijenosom 2. javni bilježnik će u ime predlagatelja osiguranja sklopiti s kupcem kupoprodajni ugovor u obliku javnobilježničkog akta. da vjerovnik zadrži nekretninu u svojem bezuvjetnom vlasništvu. Pravo prelazi na vjerovnika kada se za to ispune sve pretpostavke prijenosa. pri čemu se na odgovarajući način primjenjuju pravila o osiguravanja na nekretnini. ovlaštenog da tako raspolaže svojim pravom 4. treba biti u sastavu njegove imovine. Pravni učinci ispunjenja namirenja su onakvi kakvi bi bili I da se radi o pokretnini. Subjektivno pravo treba pripadati prenositelju. radi osiguranja određene tražbine I da je to pravni posao nositelja subjektivnog prava. da je za taj prijenos sposobno pravo koje se prenosi I da je stjecatelj za to sposoban 3. treba sadržavati I uglavak kojim će kupac biti ovlašten da prigodom upisa u zemljišnu knjigu svojeg prava vlasništva kupljene nekretnine ishodi I brisanje zabilježbe da je nekretnina bila radi osiguranja prenesena na vjerovnika. osim onih za koja vrijedi zabrana otuđenja ili opterećenja. putem prodaje (unovčenja) nekretnine I namirivanjem iz kupovnine dobivene njezinom prodajom uz prebijanje vrijednosti plodova I drugih koristi od te stvari koje je vjerovnik ovlašteno imao od nje 2. Fiducijarni prijenos nematerijaliziranih vrijednosnih papira obavlja se upisom na račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira vjerovnika. upisom u Upisnik. 139 . ako zamjenu za ispunjenje tražbine (datio in solutum) Bude li na dražbi prodana nekretnina koja je prenesena u fiducijarno vlasništvo vjerovnika. pa bude kupovnina za nju položena.

bude li protupravno ometan u tome stoje mu na raspolaganju odgovarajuća sredstva I putovi pravne zaštite. vjerovnik će uživati onakvu zaštitu svojeg povjerenja kakva je predviđena pravilima o učincima upisa u tu knjigu/upisnik. vjerovnik će postati bezuvjetnik nositeljem subjektivnog imovinskog prava koje mu je bilo preneseno radi osiguranja (zamjena ispunjenja).net Ne može se fiducijaru prenijeti subjektivno pravo koje ne postoji ili koje ne pripada protivniku osiguranja. 140 . pošto dospije)  dispozitivna pravila. Ako bi mu se ipak pokušalo prenijeti tuđe pravo koje je neistinito upisano u Upisnik. Prestane li osigurana tražbina na bilo koji način. Kada je subjektivno pravo koje je vjerovniku preneseno radi osiguranja njegove tražbine . pa ima u pogledu njega svu pravnu vlast I dužnosti karakteristične za takvu vrstu prava. Ali. poduzimati mjere potrebne za očuvanje te tražbine 2.neka određena tražbina fiducijanta. pošto ta tražbina dospije – naplatiti je (ako je novčana).pravokutnik. Vjerovnik može zahtijevati od njega neka se u 30 dnevnom roku očituje zahtijeva li da se preneseno subjektivno pravo unovči posredstvom javnog bilježnika. a i primiti ispunjenje tražbine. a možda I kaznenopravno. pa ako bi vjerovnik otuđio pravo protivno ovim pravilima to bi otuđenje ipak moglo biti valjano (ako ispunjava sve ostale pretpostavke valjanosti). Ako se ne očituje u tom roku. no vjerovnik bi odgovarao za štetu koju bi otuđenjem prouzročio. Vjerovnik je od trenutka fiducijarnog prijenosa subjektivnog prava na njega (stadij osiguranja) nositelj tog prava. kada to pravo naplatno otuđuje.www. ili koje mu pripada ali on nije ovlašten njime tako raspolagati. tada je pravilo obrnuto – vjerovnik je dužan izvršavati njen sadržaj (poduzimati mjere očuvanja tražbine. no od trenutka kad je dospjela osigurana tražbina on smije radi namirivanja te tražbine otuđiti subjektivno imovinsko pravo koje mu je bilo preneseno. naplaćivati kamate I druge tražbine koje povremeno proizlaze iz prenesene mu glavne tražbine 3. kada je neka određena tražbina fiducijanta ono subjektivno pravo koje je vjerovniku preneseno radi osiguranja njegove tražbine. pravo koje mu je preneseno ne bi smio otuđiti prije nego što dospije tražbina radi čijeg osiguranja mu je to pravo preneseno 2. U stadiju osiguranja fiducijant je ovlašten I dalje vršiti pravo koje je preneseno na vjerovnika. pravni položaj fiducijanta ne mijenja se. Ispuni li svoju obvezu ili osigurana tražbina prestane na neki drugi način. On u pravilu nije ovlašten izvršavati sadržaj subjektivnog prava koje mu je preneseno. Trećih osoba se ne tiče fiducijarni odnos. trebao bi to uraditi putem javnog bilježnika. fiducijant ima pravo da mu vjerovnik nazad prenese subjektivno imovinsko pravo. tada je predlagatelj osiguranja (vjerovnik) dužan: 1. Vjerovnik je ovlašten postavljati odgovarajuće zahtjeve radi zaštite I ostvarenja svojih dužnosti I ovlasti u pogledu prava koje mu je preneseno radi osiguranja. ograničen je s dva pravila: 1. povremene tražbine. naplaćivati kamate. Dospijećem osigurane tražbine (stadij namirivanja) ne prestaju pravni učinci fiducijarnog prijenosa prava. Vjerovnik je kao nositelj subjektivnog prava ovlašten da tim pravom pravno raspolaže. Dospijećem tražbine. da ga otuđuje I opterećuje. niti ima pravo na plodove I druge koristi od tog prava. vjerovnik je dužan bez odgađanja nazad prenijeti pravo koje mu je bilo preneseno. odnosno primiti ispunjenje nenovčane tražbine Sporazumom o prijenosu prava radi osiguranja mogu fiducijant I fiducijar ugovoriti drukčije dužnosti I prava vjerovnika u pogledu one tražbine koju mu se prenosi.

ima pravo na posjedovnu zaštitu a I pravo na vlasničku zaštitu kao predmnijevani 141 . POKRETNINE Da bi pridržajem prava vlasništva bila tražbina stvarnopravno osigurana. Kada je pravo upisano u Upisnik. ispuni još I određeni odgodni uvjet. Uspije li unovčiti imovinsko pravo. prodavateljevo pravo vlasništva će na njega prijeći tek ako se ispuni uvjet tog stjecanja. ili prelaze na drugog nositelja (relativni prestanak). Preneseno subjektivno imovinsko pravo prestat će ispunjenjem pretpostavki pod kojima inače prestaju subjektivna imovinska prava (apsolutni prestanak). makar su inače ispunjene sve pretpostavke za prelaženje vlasništva na njega. za relativni prestanak bit će potrebno I brisanje. Kupac je samo potonji vlasnik stvari. koji u pogledu načina prodaje I cijene postupa kao kod namirivanja tražbina iz predmeta ovrhe u ovršnom postupku. tako da preneseno pravo vjerovnik zadrži kao zamjenu za ispunjenje. putem prodaje prenesenog prava I potom namirivanjem iz kupovnine dobivene tom prodajom uz prebijanje vrijednosti plodova I drugih koristi od stvari koje je vjerovnik ovlašteno imao od prenesenog prava 2.pravokutnik. ako se. bilježnik će u ime vjerovnika sklopiti s kupcem ugovor o prodaji (naplatnoj cesiji). Prodavatelj nije ovlašten putem suda ishoditi da mu kupac vrati posjed stvari. Uporaba stvari. čime će postati “punopravni” nositelj tog prava Prodaja se provodi posredstvom javnog bilježnika. a I da je štiti od svakoga. samo ako pravni temelj na kojem je kupac posjeduje prestane postojati. da ima sve koristi od nje. Činjenica da prodavatelj stvar ima u posrednom posjedu onemogućava ga da faktično raspolaže njome I da je rabi. da je upisan u takav javni upisnik bez upisa u koji se ne može steći stvar za koju je ograničenje određeno 2.net Namirivanje tražbine može se provesti 1. Kada na temlju ugovora o kupoprodaji s takvim uglavkom bude kupcu stvar predana u posjed. također se smije služiti sredstvima pravne zaštite vlasništva (samo dok mu pripada pravo vlasništva).www. DALJNJE MOGUĆNOSTI STVARNOPRAVNOG OSIGURANJA TRAŽBINE PRIDRŽAJ VLASNIŠTVA RADI OSIGURANJA U stvarnopravnom smislu to je pravni učinak koji na prelaženje prava vlasništva određene stvari s otuđivatelja na stjecatelja ima njihov međusobni sporazum da će na stjecatelja prijeći otuđivateljevo pravo vlasništva. on time još neće steći pravo vlasništva te stvari. Prodavatelj će biti prethodni. o pridržaju prava vlasništva mora postojati isprava koja je sastavljena I javno ovjerovljena. potrebno je da on djeluje apsolutno: 1. ostaje vlasnikom stvari koju je prodao I predao kupcu. Kupac stvar ima u neposrednom ali I nesamostalnom posjedu. u obliku javnobilježničkog akta. plodovi I druge koristi od nje pripadaju njezinom poštenom posjedniku – kupcu. a kupac potonji vlasnik stvari. pa ne bi smio pravno raspolagati sa stvari (iako može). pored općih pretpostavki stjecanja prava vlasništva na temelju pravnog posla. ali I njen posjednik I to kvalificirani. kod stvari koje se stječu bez upisa. Kao prethodni vlasnik prodavatelj je dužan postupati obzirno prema potonjemu. sadržan u uglavku o pridržaju prava vlasništva  da kupovnina bude u cijelosti isplaćena. Njegovo neposredno posjedovanje omogućuje mu da tu stvar rabi. I to prije stečaja ili pljenidbe te stvari Prodavatelj koji si je pridržao pravo vlasništva dok mu cijela kupovnina ne bude isplaćena. dok god ta njegova tražbina kupovnine ne bude u cijelosti podmirena.

potrebno je da ga se upiše u zemljišnu knjigu. može steći vlasništvo pokretnine od posjednika-nevlasnika. Stjecatelj će samo dobiti ulogu potonjeg vlasnika. a prodavatelj to prestaje biti. zbog svog posjeda stvari. otuđenje je konvalidiralo time što se ispunio uvjet za prijelaz vlasništva na njega. Vlasnik je ovlašten oročiti ili uvjetovati svoje pravo vlasništva u svaku svrhu koja nije zabranjena. otuđiti ga I založiti. u stanju njome raspolagati (faktično I pravno). pouzdajući se u to da je taj posjednik ujedno I vlasnik. Kupac ima pravo čekanja da postane vlasnik stvari koju je kupio  to je njegovo subjektivno pravo imovinskopravne naravi s kojim on može raspolagati. svoju dozvolu za uknjižbu stjecateljevog vlasništva uskrati. Ako je kupac u međuvremenu bio otuđio svoje pravo čekanja. jer se pravo čekanja ex tunc pretvorilo u pravo vlasništva. Da bi oročenje ili uvjetovanje prava vlasništva nekretnine djelovalo prema trećima. Ako je kupac otuđio stvar dok još na to nije bio ovlašten. Upis ima specifičan sadržaj: uvjetno I oročeno pravo vlasništva upisuje se u korist stjecatelja s točnim navođenjem uvjeta odnosno roka stjecanja. Stječe se na temelju pravnog posla upisom. NEKRETNINE Vlasnik si pri otuđivanju nekretnine pridržava pravo vlasništva ako nekretninu otuđi tako da 1. Ograničena stvarna prava koja su treći u međuvremenu bili stekli na kupčevom pravu čekanja pretvorila su se u prava na stvari. ili 2. Međusobni odnos kupca I prodavatelja u pogledu odnosne stvari prosuđivat će se kao da je prodavatelj svo to vrijeme bio samo plodouživatelj stvari. biva ispunjen uvjet kupčevog stjevanja vlasništva. Ispunjenjem obveze plaćanja kupovnine. a prodavatelj će ostati vlasnik (prethodni) nekretnine do opravdanja predbilježbe. u pravilu uknjižbom a iznimno predbilježbom.net vlasnik. uvjetovati ili oročiti svoj pristanak na uknjižbu stjecateljevog vlasništva te nekretnine. radi zaštite stjecateljevog povjerenja u pravnom prometu. učinivši je ovisnom o nekom početnom roku ili odgodnom uvjetu. čime će otuđivatelj za sebe pridržati pravo vlasništva te nekretnine (prethodno) sve dok ta predbilježba ne bude pretvorena u uknjižbu. na stjecatelja prenese pravo vlasništva nekretnine ograničeno nekim početnim rokom ili odgodnim uvjetom Vlasnik koji otuđuje nekretninu na temelju pravnog posla može pridržati pravo vlasništva tako što će uskratiti. PRAVO ZADRŽANJA – u obveznom dijelu 142 . kovalidirala su I ona kupčeva raspolaganja kojima je kupac bio neovlašteno stvar opterećivao tuđim pravima u doba dok ona još nije bila njegova.www. kao da je to kupčeva tražbina da mu dužnik preda stvar. odnosno ograniči. kupčevi vjerovnici mogu se iz tog prava namirivati u ovrsi I stečaju. iako nije na to ovlašten on je. Onaj tko bi u dobroj vjeri od kupca-posjednika. Stvarnopravni učinak toga nastupa ipso iure – kupac bez ikakvog posebnog akta postaje vlasnik stvari. snosi rizik slučajne propasti I oštećenja te stvari. Ako je pridržano pravo vlasništva bilo upisano u javni upisnik. ako bi bile ispunjene pretpostavke pod kojima se. pa to može uraditi I prigodom prijenosa tog prava na stjecatelja. I u upisu se naznačuje stjecateljevo vlasništvo kao potonje (jer upis potonjeg vlasništva djeluje kao predbilježba vlasništva). prodavatelj će trebati učiniti što je potrebno da ga se briše u korist kupčevog vlasništva. ili je ono na kojem drugom pravnom temelju prešlo na drugu osobu – ta osoba je postala vlasnikom stvari. ipak bi stekao tu stvar.pravokutnik.

nije već osigurana založnim pravom na toj nekretnini. niti one mogu biti predmetom prava zadržanja. nastat će pravo namirenja te tražbine. Ako je sud odredio provođenje ovrhe na ovršenikovoj nekretnini. indirektnih založnih vjerovnika). odnosno u korist neke određene vrste tražbina. zabilježbom da je sud odredio provođenje ovrhe radi njezinog namirivanja. U slučaju da ovrhovoditeljeva tražbina koja se ima namiriti ovršnim putem. Na temelju zakona može u korist nekih određenih osoba (tzv.net PRAVO NAMIRENJA BEZ ZALOŽNOG PRAVA U ovršnom postupku može nastati pravo namirenja koje ne potječe iz založnog prava. FAKTIČNI ZALOG Založno pravo ovlašćuje na namirenje novčane tražbine iz vrijednosti zaloga.pravokutnik. premda nije ovlašten namirivati svoju tražbinu iz njezine vrijednosti. a onaj tko mu je stvar predao radi osiguranja određene tražbine – postao je njezin posredni posjednik. Činjenica da se stvar nalazi u neposrednom posjedu vjerovnika. makar taj nema ovlast na namirivanje iz njezine vrijednosti. Dakle. Time što je neka takva stvar predana vjerovniku radi osiguranja njegove tražbine. 143 . ona nije postala zalogom. a to je u pravilu ispunjenjem tražbine koja je tim osigurana. tada će se to u zemljišnoj knjizi zabilježiti. Zabilježbom rješenja o ovrsi u zemljišnoj knjizi nastaje tako samostalno pravo namirenja. pripadat će ovrhovoditelju. činjenica da je vjerovnik dobio I ima dužnikovu stvar u svojem neposrednom posjedu. Ovakvo pravo namirenja postoji samo za one vrste tražbina za koje to zakon određuje. na temelju kojeg će ovrhovoditelj (vjerovnik) iz vrijednosti nekretnine namirivati svoju tražbinu radi koje je pokrenuo ovršni postupak.www. postojati tzv. ne mogu se radi osiguranja njegove tražbine prenijeti vjerovniku u fiducijarno vlasništvo. došla je u vjerovnikov neposredan posjed. provedene radi namirenja bilo čije druge tražbine. Sud donosi rješenje kojim određuje ovrhu radi namirenja ovrhovoditeljeve novčane tražbine iz vrijednosti neke stvari ili prava iz sastava ovršenikove imovine. može odigrati ulogu sredstva osiguranja vjerovnikove tražbine. sili onoga čija je to stvar da ispuni tražbinu želi li da stvar dobije nazad u svoj neposredan posjed. a za realizaciju takvog prava je nužno da tražbina bude prijavljena najkasnije na ročištu za diobu I da bude dokazana ovršnom ispravom. indirektno pravo namirenja  ovlašćuje na to da takva tražbina bude namirivana iz kupovnine dobivene prilikom ovršne prodaje stvari. Međutim. ali samo ako je predmet ovrhe nekretnina. Dobit će je nazad tek kada vjerovniku prestane pravo da je posjeduje. pa stoga nije moguće založno pravo ni osnovati glede stvari koje nisu prikladne za unovčenje I namirivanje vjerovnika.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful