www.pravokutnik.

net

GLAVA 1. STVARNOPRAVNO UREĐENJE

STVARNO PRAVO je skup pravnih normi (pravila) građanskog prava koje uređuju neposredno, za svakog mjerodavno pripadanje stvari osobama. U objektivnom smislu dio je sustava građanskog prava te uređuje pretpostavke pod kojima će pravni subjekt imati subjektivno stvarno pravo na nekoj određenoj stvari. SUBJEKTIVNA STVARNA PRAVA su ona građanska imovinska prava koja svoje nositelje ovlašćuju da određene stvari imaju u svojoj neposrednoj privatnoj vlasti – potpunoj ili ograničenoj, a svim drugim građanskopravnim subjektima zabranjuju da ih u izvršavanju te vlasti samovlasno smetaju  ona su apsolutna prava

NAČELA STVARNOPRAVNOG UREĐENJA
1.Načelo privatnopravne vlasti na stvari daje privatnopravnu vlast na/glede stvari, koja je neposredna, za svakog mjerodavna (ima apsolutno djelovanje) I razmjerno je trajna Privatna pravna vlast je ona koju pravno izjednačeni pravni subjekti (privatnopravni, građanski subjekti) imaju u međusobnim odnosima, na temelju svojih subjektivnih građanskih prava. Priznaje ju pravni poredak osobama tako što im omogućuje da pod određenim prepostavkama steknu na stvarima subjektivna stvarna prava. Od pravne treba razlikovati faktičnu vlast, koja se naziva posjedom I redovito postoji kao stanje ostvarene pravne vlasti. Neposredna vlast znači da vlasnik ima ovlasti koje može izvršavati neposredno na/glede stvari koja je predmet njegova prava. Njemu neposredno pripada njegova stvar I ovlašten je na njoj neposredno izvršavati akte svoje vlasti (ako I ukoliko time ne vrijeđa nečije tuđe pravo, ili zakonsko ograničenje). Stvarna su prava – u pravilu – trajna prava, namijenjena tome da traju dulje vremena pa da interese svojih ovlaštenika zadovoljavaju kroz svoje trajanje. 2. Načelo zatvorenog broja vrsta stvarnih prava (NUMERUS CLAUSUS) implicira ograničenje vrsta stvarnih prava, ograničenje sadržaja svake vrste stvarnih prava te nedjeljivost sadržaja svakog pojedinog stvarnog prava. Sve vrste stvarnih prava svrstane su u sustav prema sadržaju privatne pravne vlasti koju ona daju svojim nositeljima. Prema tom kriteriju dijele se na dvije velike skupine: 1. pravo vlasništva – kao pravo koje svojem nositelju daje načelno potpunu privatnu pravnu vlast na stvari I 2. ograničena stvarna prava – koja daju samo neku ograničenu privatnu pravnu vlast. Ograničena stvarna prava dijele se na stvarna prava koja ovlašćuju na uporabu odnosno korištenje stvari I na stvarna prava koja ovlašćuju na osiguranje I namirenje Iz neke određene stvari. U našem pravnom sustavu postoje slijedeće vrste stvarnih prava: 1. VLASNIŠTVO kao pravo koje svojem nositelju daje potpunu (integralnu ) privatnu pravnu vlast na stvari; pojmovno je bezgranično te ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari I koristima od nje čini što ga je volja te da svakog drugog od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima 2. OGRANIČENA (sadržajno) STVARNA PRAVA a) Ona kojima je bitni sadržaj ovlast upotrebljavati ili koristiti stvar  služnost – ograničeno stvarno pravo na nečijoj stvari koje ovlašćuje svojega nositelja da se na određeni način služi tom stvari ma čija ona bila, a njezin svagdašnji vlasnik dužan je to trpjeti ili zbog toga nešto propuštati

1

www.pravokutnik.net

 pravo građenja – ograničeno stvarno pravo na nečijem zemljištu koje ovlašćuje svog nositelja da na površini toga zemljišta ili ispod nje, ima vlastitu zgradu, a svagdašnji vlasnik tog zemljišta dužan je to trpjeti  pravo iz stvarnog tereta – ograničeno stvarno pravo koje korisnika stvarnog tereta na nekoj nekretnini ovlašćuje da mu se na teret vrijednosti te nekretnine ponavljano daju stvari ili čine radnje koje su sadržaj stvarnog tereta b) Ona vrsta takvih prava koja ovlašćuje na osiguranje tražbina I namirenje iz vrijednosti određene stvari  založno pravo – ograničeno stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da određenu tražbinu, ne bude li mu o dospijeću ispunjena, namiri iz vrijednosti te stvari, ma čija ona bila, a njezin vlasnik dužan je to trpjeti - to što je bitni sadržaj svake pojedine vrste stvarnih prava određen zakonom predstavlja ograničenje dispozitivnosti stvarnih prava no striktnima se uvijek propisuje bitni sadržaj stvarnih prava, ali glede nebitnog se ostavlja I neka mogućnost da se podrobnije odredi sadržaj svakog pojedinog stvarnog prava 3. Načelo određenosti - svako pojedinačno subjektivno pravo može postojati jedino glede točno određenog pojedinačnog objekta (uvijek neka individualno određena pojedinačna, samostalna stvar - species) I s točno određenim sadržajem (svako pojedino stvarno pravo koje postoji u pogledu neke stvari pripada nekoj od zakonom predviđenih vrsta stvarnih prava pa ima onaj sadržaj koji je zakonom određen za stvarna prava te vrste). 4. Načelo publiciteta - da na stvari postoje nečija subjektivna stvarna prava treba biti vanjski vidljivo (na pokretninama to je vidljivo iz posjeda, na nekretninama putem upisa u zemljišne knjige a za pojedine vrste pokretnina vode se javni upisnici – brodovi, zrakoplovi). Podaci u javnim upisnicima mogu biti netočni (osoba upisana kao nositelj određenog prava u stvarnosti to nije). Ako netko stekne stvar ili pravo temeljem neispravnih podataka dolazi do sukoba između dvaju suprotstavljenih načela. Po vindikacijskom načelu onaj tko je pravni ovlaštenik trebao bi moći zaštititi svoje pravo, tj. Ishoditi da se tu stvar preda njemu. Striktna primjena ovog načela traži da to pravni ovlaštenik može ishoditi od svakoga ma tko da stvar ima u posjedu, pa makar je pošteno kupio. S druge strane, prema načelu zaštite povjerenja u pravnom prometu (tj. načelo zaštite stjecanja u dobroj vjeri) onaj tko je u pravnom prometu postupao s povjerenjem u ono što je bilo publicirano, trebao bi uživati zaštitu – ne bi trebao izručiti stvar, ako mu se ne bi moglo predbaciti da nije bio dovoljno pažljiv. Suvremeni pravni poretci pružaju zaštitu samo onoj stranci koja je postupala u dobroj vjeri, tj. pošteno (savjesno). Pošteno je postupala osoba koja nije znala da je pravno stanje drukčije nego što je izgledalo prema posjedu ili prema upisima u zemljišne knjige, a I to jedino ako se njezino neznanje ne može pripisati njezinoj nedovoljnoj pažljivosti. Presumira se da je svaka osoba poštena a tko tvrdi suprotno treba to dokazati.

PRAVNI IZVORI STVARNOG PRAVA
1. USTAV RH – sadrži važne odredbe o vlasništvu. Nepovredivost vlasništva proglasio je za jednu od najviših vrednota ustavnog poretka RH, zajamčio je vlasništvo (privatno vlasništvo) kao jedno od temeljnih prava čovjeka I građanina ali s time da je socijalno vezano te stoga podvrgnuto ograničenjima pa I mogućnosti oduzimanja u općem tj. javnom interesu 2

www.pravokutnik.net

2. MEĐUNARODNI UGOVORI – čija ugovorna strana je RH nakon što su sklopljeni, potvrđeni I objavljeni na način na koji se objavljuju zakoni, postaju dijelom pravnog poretka RH I njegove su norme tada jače od zakonskih. Npr. Prvi 3. ZAKONI – glavni izvor normi našeg općeg stvarnopravnog uređenja su odredbe Zakona o vlasništvu I drugim stvarnim pravima, zatim Zakon o zemljišnim knjigama I Ovršni zakon 4. PODZAKONSKI PROPISI – neki imaju snagu zakona (uredbe sa zakonskom snagom Predsjednika I Vlade RH) I mogu biti izvorom stvarnog prava.
Predsjednik Republike može donositi uredbe sa zakonskom snagom temeljem svojih ustavnih ovlasti. Vlada RH može donositi takve uredbe jedino ako joj Sabor delegira zakonodavno ovlaštenje za uređenje nekog pitanja. protokol uz Europsku konvenciju o ljudskim pravima daje u čl.1. tzv. Jamstvo vlasništva, zapravo jamstvo svih imovinskih građanskih prava.

5. DOPUNSKI IZVORI a) Pravna pravila bivšeg prava – pretpostavke njihove primjene su da postoji pravna praznina koju bi trebalo popuniti te da pravno pravilo nije u koliziji s propisom novog pravnog poretka. U RH moguće ih je primjenjivati ukoliko su,
sukladno posebnim propisima, do dana stupanja na snagu Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941.(stupio na snagu 1991.), primjenjivana u RH; postoji pravna praznina I u skladu su s Ustavom I zakonima RH

b) Običajno pravo – one pravne norme koije nisu nastale zakonodavnom djelatnošću, nego općom voljom da one važe a ta se opća volja redovito očituje kroz njihovu primjenu c) Sudska praksa – ima važnu ulogu je sud, rješavajući konkretne slučajeve, zauzima određene stavove I prema njima donosi odluke. U našem pravnom sustavu zadatak sudova je da tumače zakone I primjenjuju ih na pojedinačne slučajeve. Ujednačavanju sudske prakse služe: pravna shvaćanja
prihvaćena na sjednicama sudskih odjela sudova drugog stupnja; pravna shvaćanja odjela Vrhovnog suda RH o jedinstvenoj primjeni zakona; stajališta utvrđena na Općoj sjednici Vrhovnog suda RH uz sudjelovanje predstavnika drugih sudova te djelovanje ostalih sredstava za ujednačavanje sudske prakse,a osobito sudskih odjela za praćenje I proučavanje sudske prakse

d) Pravna znanost – više nije neposredni, čak ni dopunski izvor prava – djeluje samo posredstvom drugih pravnih izvora

Glavni izvor općih kolizijskih pravila je u našem pravnom poretku Zakon o preuzimanju Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima. Stvarnopravne odnose uređuje pravo one države gdje se nalazi predmet tog odnosa (lex rei sitae). Ali, makar kolizijska pravila I upućivala na neko strano stvarno pravo ono se ipak neće primjeniti u ako bi primjena tog stranog prava bila suprotna našem pravnom poretku ili ako je nastupio uzvrat (kolizijske norme onog pravnog poretka čije bi se pravo trebalo primjeniti kao mjerodavno, upućuju nazad na hrvatsko pravo).
GLAVA 2. STVARNOPRAVNI ODNOS

Elementi svakog stvarnopravnog odnosa su: 1. Osobe 2. Predmet (objekt) tog odnosa 3. Subjektivno stvarno pravo Stvarnopravni odnos nastaje kada osoba (jedna ili više njih) stekne subjektivno stvarno pravo na/glede neke stvari. Ona time dobiva neposrednu pravnu vlast u

3

Pripadnosti stvari su njezini: 1. 2. Da je pojedinačno određena – mora biti tjelesni dio prirode. Razlika je u tome što su neki odvojivi (nebitni) dok su drugi neodvojivi (bitni). ali na takvom dijelu može postojati neko pravo treće osobe. nesposobna je biti objektom prava vlasništva I ograničenih stvarnih prava. Bitni dio stvari ne može biti samostalnim predmetom stvarnih prava. ali ga je zakon pravno izjednačio sa stvarima. Prestane li pojedinačno postojati stvar koja je predmet nečijeg stvarnog prava. stvar se smatra pokretninom). Da je prikladana za služenje ljudima – stvari koje su za ljude beskorisne nisu sposobne biti objektom stvarnih prava 3. pa na takvom dijelu ne može postojati nikakvo stvarno pravo različito od prava na cijeloj stvari. osim onih kojima njihove naravne osobine ili zakonske odredbe priječe da pripadaju pojedincu.u obzir dolaze I fizičke I pravne osobe (načelo jednake pravne sposobnosti) PREDMET STVARNIH PRAVA . Ako pravo vlasništva stvari ili neko drugo stvarno pravo na njoj stekne netko tko u trenutku svojeg stjecanja nije znao da na odvojivom dijelu te stvari postoji nečije pravo različito od prava na cijeloj stvari (pošteni stjecatelj). ima ga time I na svim njezinim dijelovima. Da je različita od ljudi Pravni kriterij sposobnosti – stvar koja na temelju zakona nije sposobna pripadati pojedincima. S propašću stvari je izjednačena situacija u kojoj je stvar trajno prestala samostalno postojati. Stvar je propala kad je fizički ili pravno prestala postojati. Dijelovi – svaka je stvar sastavljena od dijelova. Nesposobnost (neprometnost) stvari postoji jedino ako stvar ne zadovoljava naravni ili pravni kriterij postavljen za tu sposobnost.) ili nekim okolnostima koje su izvan nje (npr.pravokutnik.net pogledu te stvari. a ujedno se uspostavlja njezin stvarnopravni odnos sa svim pravnim subjektima. bilo da je trajno prirasla nekoj drugoj stvari ili se nepovratno pretvorila u neku novu stvar. neizbježno prestaje postojati I to stvarno pravo. kriterij za prosudbu je može li se taj dio odvojiti od stvari a da se time ne uništi ni njega niti stvar čiji je on sastavni dio. Stvar koja nema sposobnost biti objektom stvarnih prava naziva se stvar izvan prometa (res extra commercium) a ona koja bi mogla biti objektom stvarnih prava stvar u prometu (res in commercium). Predmet pojedinog stvarnog prava je pojedinačna stvar koja može biti nekretnina ili pokretnina što ovisi o mogućnosti premještanja u prostoru (u sumnji. Tko ima stvarno pravo na nekoj stvari. Naravni kriterij sposobnosti – stvar nije prikladna za predmet stvarnih prava ako ne zadovoljava slijedeće zahtjeve: 1. Predmet stvarnog prava može biti I entitet koji nije stvar. taj je dužan to dokazati.za to su sposobne biti sve stvari (tjelesni dijelovi prirode).imenu I dr. različito od prava na cijeloj stvari (utemeljeno na posebnom pravnom temelju).www. Prema načelu specijalnosti pojedinačnost ima ona stvar koja je jednaka jedino sebi samoj. koji ima zasebnu egzistenciju I koji je određen pojedinačno. jer su svi dužni poštovati tu njezinu vlast. dakle po svojim svojstvima (izgledu. pravo na 4 . NOSITELJ STVARNOG PRAVA . mjestu gdje se nalazi) razlikuje od svih ostalih stvari barem onoliko koliko je najnužnije da ju se u običnom životu (I pravnom prometu) smatralo zasebnim entitetom. Tko tvrdi da glede nekog neodvojivog dijela postoji neko drukčije pravo nego za cijelu stvar. Na odvojivom dijelu u pravilu također postoje ista prava kao I na cijeloj stvari.

Pripadak nije fizički dio glavne stvari. a I ako trajno prestane biti u takvom prostornom odnosu s glavnom stvari koji odgovara njegovoj namjeni kao pripatka (ako je privremeno to ne utječe na njezino svojstvo pripatka). NEKRETNINA (res immobilis) je stvar koju se ne može premještati s jednog mjesta na drugo bez povrede njene biti.pravokutnik. Neodvojeni plodovi dijelovi su matične stvari. volja se može očitovati u bilo kojem obliku Stvar prestaje biti pripatkom glavne stvari ako trajno prestane služiti svrsi glavne stvari. nego je s njome povezan trajnom namjenom koju mu je vlasnik dao te ima pravni status kao da je odvojivi dio glavne stvari te dijeli njenu pravnu sudbinu (accessorium sequitur principale). ovlašteni su I zahtijevati naknadu. koju je njezin vlasnik namijenio da kao sporedna trajno služi svrsi neke druge stvari kao glavne. Ono što se povezalo samo privremeno (može se odvojiti) nije prirast.net odvojivom dijelu prestaje samim time što je pošteni stjecatelj stekao stvar u svoje vlasništvo (ili neko drugo stvarno pravo).www. Spajanje je razmjerno trajno samo ako rastavljanje nije moguće: a) faktično – ono što je priraslo postalo je bitnim dijelom glavne stvari b) gospodarski – rastavljanje bi iziskivalo nerazmjerno velike troškove c) pravno – nedopušteno je Sjedinjenje prirasta sa drugom stvari može biti takvo da je od njih nastala jedna nova stvar ili da je jedna stvar postala prirast druge. POKRETNINA (res mobilis) je pojedinačno određena stvar koju se može premještati s jednog mjesta na drugo a da joj se ne povrijedi bit. glavne stvari. ima ga time I na onome što je prirast te stvari. ima ga ujedno I na svakom njezinom još neodvojenom plodu. Pojedina nekretnina se sastoji od: a) pojedinačno određene zemljišne čestice. terena 5 . Onaj tko ima pravo vlasništva ili koje drugo stvarno pravo na plodonosnoj stvari. tj. Prirast (accesio. 2. 3. priraštaj) neke stvari je ono što joj izvana pridošlo I razmjerno se trajno s njom tako sjedinilo da je postalo dijelom te stvari (vanjski prirast). a ako su ispunjene pretpostavke koje za to postavljaju obveznopravne norme. ako (I dok) stoji u takvom prostornom odnosu s glavnom stvari koji odgovara toj namjeni. Da bi vlasnikova stvar postala pripadak neke druge stvari. određene čestice zemljina tla. ali izaziva neke pravne učinke. 4. Pripadak (pertinencija) – neke stvari je neka druga stvar. ovlaštenici stvarnih prava na onome što se privremeno povezalo s drugom stvari mogu zahtijevati odvajanje jedne stvari od druge. Tko ima pravo vlasništva ili koje drugo stvarno pravo na nekoj stvari. ona: • treba biti prikladna da služi svrsi te druge stvari • treba biti (ili biti dovedena) u takav prostorni odnos s glavnom stvari koji odgovara toj namjeni • treba prema shvaćanju u životu (I u pravnom prometu) moći biti pripatkom te stvari kao glavne • potrebno je da je vlasnik svojom voljom namijenio svoju stvar tome da razmjerno trajno služi svrsi određene druge stvari kao glavne (da trajno omogućuje ili barem pomaže postizanju svrhe glavne stvari). fizički samostalna.

strojevi. unutrašnji prirast nekretnine d) pripatci zemljišta – zakon postavlja presumpcije o tome da su određene pokretnine namijenjene da trajno služe svrsi neke nekretnine. Od cijele nekretnine mogu biti pravno odvojene zgrade I druge građevine koje su trajno izgrađene na zemljištu na temelju stvarnog prava koje svog nositelja ovlašćuje da na tuđem zemljištu ima u svojem vlasništvu zgradu ili drugu građevinu (prava građenja ili prava stvarne služnosti) a I na temelju koncesije osnovane na zakonu. na nekretnini namijenjenoj poljoprivrednoj proizvodnji.www. ako I dok ta ovlašćuje da se na tom tuđem zemljištu ima u svojem vlasništvu zgradu ili drugu građevinu. odnosno više zemljišnih čestica upisanih u isti zemljišnoknjižni uložak (čime su pravno sjedinjene u jedno tijelo). Zemljišnoknjižno tijelo je zemljišna čestica (katastarska čestica) upisana u zemljišnu knjigu. Svaka pojedina nekretnina je pojedinačno određena katastarskom česticom (ili više njih). ako zakonom nije što drugo određeno Kada su zemljišne čestice upisane u zemljišnu knjigu one su predmet stvarnih prava kao zemljišnoknjižna tijela. Svako zemljišnoknjižno tijelo je jedan jedini objekt prava – jedna nekretnina. a sastoji se od zemljišne čestice (zemljišta koje prema geometrijskoj izmjeri odgovara jednoj ili nekoliko katastarskih čestica) te svih pripadnosti te zemljišne čestice b) svih pripadnosti te zemljišne čestice. nego samo radi neke prolazne namjene • zgrade I druge građevine koje jesu trajno spojene sa zemljištem ali ih od njega pravno odvaja stvarno pravo koje svog nositelja ovlašćuje da na tuđem zemljištu ima takvu zgradu ili drugu građevinu u svojem vlasništvu • strojeve I slične uređaje koji su s nekretninom trajno spojeni. ali se pravno ne smatraju dijelovima nekretnine ako je pristankom vlasnika te 6 . Prema načelu jedinstvenosti nekretnine. ali je svakoj ugovornoj strani u čiju je korist bio takav ugovor sklopljen dano pravo da zahtijeva pravednu izmjenu ugovora kojom bi se taj nedostatak uklonio.net Zemljišna čestica je bitni dio svake nekretnine kao predmeta stvarnih prava. Tko ima stvarno pravo na nekretnini.pravokutnik. biljke). ali za to mora biti pojedinačno određena tako da se razlikuje od svog ostalog zemljišta. Katastarska čestica je najsitnija jedinica za pojedinačno određenje svake nekretnine. nekretninu čini zemljište (zemljišna čestica) sa svime što je s njom trajno spojeno (supeficies solo cedit). To su strojevi I slični uređaji kod nekretnine sa poslovnom zgradom. ali ne trajno. Stvarna prava se ne protežu na slijedeće stvari koje se ne smatraju dijelovima nekretnine: • zgrade niti išta drugo što je sa nekretninom fizički spojeno. Od dana stupanja na snagu ZV pravni poslovi koji su suprotni načelu jedinstva nekretnine ne proizvode pravne učinke. Predmnijeva je oboriva te je dopušteno dokazivati suprotno. U našem su pravu pripadnosti nekretnine : a) dijelovi zemljišta (materija zemljišta sa svime što je sa zemljištem trajno povezano na ili ispod njegove površine) b) prirast nekretnine – dijeli njezinu pravnu sudbinu c) plodovi nekretnine dok nisu odvojeni – odvajanjem (separacijom) postaju plodovi (samostalne stvari) koje su tzv. poljoprivredni proizvodi I sl. tj. stoka. svega što je s tom česticom zemljišta trajno spojeno na I ispod njegove površine (zgrade. ima ga time I na svim njezinim pripadnostima.

Prednosti od uporabe stvari su koristi koju stvar daje. bio taj naravni događaj. osim onih koristi koje na posebnom pravnom temelju pripadaju nekoj drugoj osobi. neposredni predmet im je stvar (ili neki entitet pravno izjednačen sa stvarju) 7 . pogodnosti koje donosi uporaba stvari Sve koristi od stvari pripadaju onome čija je stvar koja ih donosi. idealni dijelovi stvari te neka subjektivna prava. Pravilo je da plod. Ubiranje je čin uzimanja ploda za sebe ili koga drugoga. pripada onome čija je plodonosna stvar. Kao da su nekretnine tretiraju se oni entiteti zakonom pravo izjednačeni sa stvarima koji su ili zakonom proglašeni za nekretninu ili su spojeni s vlasništvom nekretnine ili su njezin teret. zakupnine I sl. nakon što se odvojio.www. Plodovi subjektivnih prava pravno su izjednačeni s plodovima stvari te se na njih na odgovarajući način primjenjuju ona pravila koja su postavljena za plodove stvari. Neposredni plodovi subjektivnog prava su prinosi koje to pravo daje s obzirom na svoju namjenu. nego time što se tu stvar rabi (upotrebljava). SUBJEKTIVNA STVARNA PRAVA Od ostalih vrsta stvarnih prava razlikuju zbog svojih triju karakteristika: 1. ljudska radnja ili kombinacija toga. Od stvari proizlaze koristi za ljude. na koje se ima pravo iz najamnog. zakupnog ili kakvog drugog pravnog odnosa glede te stvari.pravokutnik. Separacija neposrednog ploda zbiva se činom fizičkog odvajanja od matične stvari. Plod postaje zasebna stvar odvajanjem (separacijom) od matične stvari. plodovi stvari 2. kamate). Kao nekretnine koje su pripadnost drugih nekretnina tretiraju se služnosti I stvarni tereti koji postoje u korist povlasne nekretnine kao I služnosti. Koristi od uporabe nekog prava pripadaju u načelu onome čije je to pravo (drugoj jedino ako je posebnim pravnim temeljem ovlaštena na neku uporabu tog prava). Posredni (civilni) plodovi prava su prinosi koje to pravo daje posredstvom pravnog odnosa (npr. nego od nje odvojeni dijelovi koje stvar daje s obzirom na svoju namjenu Posredni plodovi (civilni plodovi) stvari su prinosi koje stvar daje posredovanjem nekog pravnog odnosa glede nje.net • nekretnine u zemljišnoj knjizi zabilježeno da su oni vlasništvo neke druge osobe ono što je posebnim zakonom od toga izuzeto Odredbama ZV izjednačene su sa stvarima prirodne snage koje su podložne ljudskoj vlasti. Neposredni plodovi neke stvari su : a) prinosi koje ta stvar daje naravnim putem b) prinosi koje stvar daje posredstvom nečijeg rada (industrijski plodovi) c) sve drugo. stvarni tereti I pravo građenja koji su teret neke nekretnine. PLOD (fructus) je u pravnom smislu ona korist koju se u obliku prinosa (ili prihoda) dobiva od stvari (matične stvari) a da ona I dalje ostane potpuna. koje mogu biti: 1. poput najamnine. ne time što se od nje odvajaju plodovi. pa će odvajanjem ploda redovito nastati na njemu pravo vlasništva u korist onoga tko je vlasnik plodonosne stvari. Kao samostalne nekretnine tretiraju se idealni dijelovi nekretnine I pravo građenja. Entitet pravno izjednačen sa stvari u pravilu se smatra pokretninom. što kod prava koje ovlašćuje na stjecanje plodova ili drugih dijelova stvari znači – ono što se stječe na temelju tog prava. što nisu prinosi stvari. dakle prisvajanje ploda.

sposobnost predmeta – objekt stjecanja sposoban je biti predmetom prava koje se na njemu stječe 2. Stjecatelj je prednikov pojedinačni sljednik (singularni sukcesor) ako je od prednika izvedeno stjecao pojedinačno pravo ili dio prava. pravo građenja I založno pravo). Opće pretpostavke svakog stjecanja stvarnih prava su: 1. Taj posao mora postojati (ne smije biti ništav niti poništen) jer je.net 2. Izvedenim osnivanjem mogu se osnovati samo ograničena stvarna prava (služnosti. sadržajno uže od prednikova). Ako je izvedeno stjecao skupno sva prednikova prava tada je on prednikov sveopći sljednik (univerzalni sukcesor).www. prema načelu kauzalne tradicije. za pokretnine – predaja (tradicija) posjeda 2. Izvornim(originarnim) stjecanjem osniva se novo stvarno pravo koje nije izvedeno ni iz čijeg prijašnjeg prava. za nekretnine – upis prava u zemljišnu knjigu 3. pa nema li pravnog temelja (ili on nije valjan) nema niti stjecanja b) odluke sudova (ili tijela druge nadležne vlasti) c) nasljeđivanje d) zakon neposredno – činjenice za koje je zakon odredio da će se njihovim nastupom steći stvarno pravo Pravni način stjecanja stvarnih prava na temelju pravnog posla je: 1. da postoji odgovarajući pravni temelj (iustus titulus) stjecanja odnosnog prava – po kojem je to stjecanje u skladu s pravnim poretkom: a) pravni poslovi usmjereni na stjecanje tog prava – potrebno je da je prednikov jednostrani ili dvostrani posao sa stjecateljem zaključen u korist treće osobe kao stjecatelja. pravni temelj stjecanja kauza stjecanja. Posebne pretpostavke konstitutivnog stjecanja su: 1. uključujući I ovlast da svakog trećeg isključi od tome suprotnih. sposobnost stjecatelja – da bude subjektom tog prava na odnosnom predmetu 3. Izvornim se osnivanjem mogu osnovati pravo vlasništva I ograničena stvarna prava. prava iz stvarnih tereta. Izvedeno stjecanje može biti translativno (na sljednika prelazi prednikovo pravo. cijelo ili neki dio tog prava) I konstitutivno (iz prednikova prava izvodi se za stjecatelja novo pravo. imovinsko pravo koje svojem nositelju daje potpunu ili djelomičnu neposrednu privatnu pravnu vlast na nekoj stvari sposobnoj da bude objektom takvog prava. Izvedenim (derivativnim) stjecanjem se iz već postojeće pravne vlasti na stvari izvodi pravna vlast stjecatelja.pravokutnik. Pogodno pravo prednika 8 . Svako pojedino stvarno prava pripada nekoj od zakonom određenih vrsta te ima onakav bitni sadržaj koji je zakonom propisan za tu vrstu stvarnih prava. a stjecatelj je njegov sljednik (sukcesor) u pogledu tog prava. pa tako stečena stjecateljeva pravna vlast proizlazi iz tuđe pravne vlasti (time I održava pravni kontinuitet). djeluju apsolutno Subjektivno stvarno pravo je građansko. Osoba od koje je stjecatelj izvedeno stekao pravo njegov je prednik. daje svojem nositelju neposrednu privatnu pravnu vlast na/glede svojeg predmeta 3. neovlaštenih zadiranja u tu stvar. neki drugi čin (upis u odgovarajući upisnik) ako je to posebno zakonom predviđeno Osnivanjem nazivamo nastanak subjektivnog prava koje do tada nije postojalo. U pravilu. to se zbiva na temelju očitovanja volje prednika (moguće I odlukom vlasti ili zakonskom odredbom).

Ispravan način stjecanja (ako je temelj stjecanja pravni posao) Prelaženje prava je naziv za stjecanje kod kojeg se nikakvo pravo ne osniva. odnosno glede tog predmeta. I opća I posebna ograničenja svojim postojanjem ne smanjuju sadržaj subjektivnog stvarnog prava (ne ukidaju ovlasti koje ono daje svojem nositelju) ali ograničavaju mogućnost punog izvršavanja tog prava. na koju nositelja prava ovlašćuje njegovo pravo.onoj čija faktična vlast konkurira vlasti na koju je ovlašten nositelj stvarnog prava. Očitovanjem svoje volje učiniti da to pravo prestane (odreći se prava) Mogućnost raspolaganja vlastitim subjektivnim pravom ovisi o poslovnoj sposobnosti nositelja tog prava. Pravo na zaštitu odnosno pravo da se zahtijeva da se faktično stanje vlasti uskladi s njegovim stvarnim pravom je relativno pravo. Posebne pretpostavke takvog stjecanja su pogodno pravo prednika I ispravan način stjecanja kada je temelj stjecanja pravi posao. bilo kao pojedinačno prelaženje prava na singularnog sukcesora. Izvršavanje nekog subjektivnog stvarnog prava je izvršavanje one privatne vlasti na predmetu tog stvarnog prava. Opteretiti ga nekim ograničenim stvarnim pravom 3. Ograničiti ga u nekom pogledu (uvjetom. Raspolagati nekim stvarnim pravom znači: 1. Stvarna prava prestaju ako I kada nastanu one pravne činjenice koje su pravnim poretkom određene za pretpostavke njihova prestanka. Prenijeti ga na drugu osobu (otuđiti) u cijelosti ili djelomično 2. Opća ograničenja implicirana su u samom pravnom poretku I djeluju općenito na izvršavanje prava dok posebna ograničenja postavlja zakon izričito. Pravni poredak priznaje svakome pravo da od nadležne javne vlasti traži pravnu zaštitu (pravnozaštitni zahtjev) pa je nadležna javna vlast dužna uzeti svaki takav zahtjev u postupak te o njemu odlučiti.pravokutnik. trebat će dokazati da su se u njegovu korist ispunile sve zakonom određene pretpostavke stjecanja tog prava. Otuđivanje prava temeljem pravnih poslova naziva se pravnim prometom. Postoji I nepravni put – samopomoć – nositelj stvarnog prava ponekad će smjeti sam. Onaj koji bi tvrdio da glede određene stvari ima neko stvarno pravo. ono ne postoji prema svakome. otuđivosti tog prava te o ispunjenju onih pretpostavaka koje pravni poredak eventualno zahtijeva za valjanost odnosnog raspolaganja. b) Nasljeđivanje u širem smislu je svaka univerzalna sukcesija – na sveopćeg sljednika prelaze sva prava I obveze te osobe. nego samo prema određenoj osobi ..www. Nositelji tih prava su u izvršavanju svojih ovlasti sputani tuđim pravima I zakonskim ograničenjima. Ne osniva se pravo već se mijenja nositelj postojećeg prava. Nasljeđivanje u užem smislu je specifična univerzalna sukcesija do koje dolazi zbog smrti dotadašnjeg nositelja. Neotuđiva su sva ona prava koja su tako vezana uz određenu osobu da mogu egzistirati samo kao prava te osobe (strogo osobna prava) kao što su osobne služnosti I prava iz stvarnih tereta osnovanih u korist osobe. štititi svoje pravo. Stvarno pravo prestaje 9 . a na temelju stjecateljevog nasljednog prava. nego već postojeće pravo (ili njegov alikvotni dio) prestaje pripadati svojem dotadašnjem nositelju I počinje pripadati novome – stjecatelju. bilo kao prelaženje imovinske cjeline na univerzalnog sukcesora. Otuđiti se može samo takvo prednikovo pravo koje je otuđivo a I ono samo u granicama svoje otuđivosti.net 2. bez pomoći suda odnosno drugog nadležnog tijela vlasti.) 4. rokom. a) Otuđenje je prelaženje (translacija) postojećih prava.

dade pojedinoj osobi (fizičkoj ili pravnoj) koncesiju za neku posebnu uporabu I korištenje općeg dobra. jedinica regionalne samouprave I uprave I ustanova. Budući da opće dobro nije ni u čijem vlasništvu. jezera. Izdvajanjem iz općeg dobra nastaje zasebna pokretna stvar. ona je res nullius. ali može svakome služiti za njegove potrebe. more. I to jedino naplatno. Ona se stavljaju pod poseban pravni režim sa posebnim pravilima uporabe I iskorištavanja tih stvari. Neposredno su ustavnom normom proglašeni za dobra od interesa za RH: more. POSJED 10 . no ne I uvijek dozvoljena. no ako I ukoliko je zakonom uspostavljeno posebno pravno uređenje glede njih prvenstveno će se ona primjenjivati. DOBRA OD OSOBITOG INTERESA ZA RH su opća dobra (nesposobna du budu predmetom stvarnih prava) I stvari koje su predmet prava vlasništva. to ni stvar koja je nastala izdvajanjem iz njega nije ničija. rijeke. javna dobra u javnoj uporabi I javna dobra koja nisu namijenjena ni za opću ni za javnu uporabu. rudno blago I druga prirodna bogatstva. ne postaju dijelom općeg dobra odmah. njezinim proglašenjem za dobro od interesa za RH neće prestati pravo vlasništva. pri čemu svako od njih može pripadati jednoj ili više osoba. razlikuju se javna dobra u općoj uporabi. bude izvan dosega stvarnopravnog uređenja. OPĆA DOBRA (res communes omnium) nisu sposobna biti predmetom ičijih stvarnih prava.pravokutnik. na njima je privatna vlast moguća. različita od općeg dobra kao cjeline. JAVNA DOBRA (res publicae) su sve stvari u imovini države ili drugih javnopravnih subjekata. ovlašten je da na određeno vrijeme. jači u pravu (prior tempore potior iure). dakle RH. GLAVA 3.). postat će njezinim vlasnikom prisvojenjem (okupacijom) ako su za to ispunjene sve potrebne pretpostavke. koncesija ih pravno odvaja od općeg dobra (kao pravo građenja) – dok koncesija traje one su zasebne nekretnine. Zgrade I druge građevine koje su na općem dobru izgrađene u granicama ovlasti dobivenih koncesijom. vode. a I svima za opće potrebe (zrak. njihov međusobni odnos određuje se po načelu prvenstva  prvi u vremenu. pod pretpostavkama I na način propisan posebnim zakonom.www. radi postizanja pravednosti zakonom treba odrediti pravičnu novčanu naknadu. kao ni ograničena stvarna prava na njoj. Želi li zakonodavac da stvar koja je po svojim naravnim osobinama prikladna da bude objektom stvarnih prava. trebat će joj zakon oduzeti tu sposobnost (staviti je extra commercium). jer kao cjelina ne može biti podvrgnuta privatnoj vlasti I jednog privatnopravnog subjekta. Prema tome kakva im je namjena određena. a time niti stvarnopravnih odnosa. Ona su načelno izjednačena s drugim stvarima.net apsolutno ako je prestalo postojati (npr. Subjekt koji neposredno vodi brigu I upravlja nekim općim dobrom (kod nas u pravilu RH). Stvar je opće dobro I kada su joj zakonske norme uskratile sposobnost da bude predmetom stvarnih prava kako bi služila svakome za njegove potrebe.. jedinica lokalne samouprave. Onaj tko je za sebe uzme. Ne učini li to. Na jednoj stvari može postojati I više stvarnih prava. morska obala i otoci. Stvar je opće dobro kad zbog svojih naravnih osobina nije prikladna da bude predmetom stvarnih prava. zračni prostor. stvar je propala) a relativno ako je prestalo postojati svojem dotadašnjem nositelju ali nije prestalo apsolutno nego je samo prešlo na drugu osobu.

Pravo na posjed (ius possidendi) je ovlast koju sadrže neka subjektivna prava.net POSJED je pravno relevantna faktična vlast koju neka osoba ima glede određene stvari. Za svaki se posjed predmnijeva da je samostalan.pravokutnik. tj. Posjed nije pravo već faktična vlast te može postojati I na stvarima koje ne mogu biti u vlasništvu. posudbe ili drugog pravnog posla dala stvar u neposredan posjed. a ne dolazi u obzir ono glede čega norme pravnog poretka ne priznaju ičiju privatnu vlast kao pravno relevantnu. Stvar je predmet posjedovanja zajedno sa svojim pripadnostima. Njihov odnos ima dvije nerazdvojne komponente: 1. ne I kvantiteti niti ukupnosti stvari. dok se ne dokaže suprotno. nego isključivo tuđu faktičnu vlast (ona nije posjednik stvari). Neposredan posjed stvari je I temelj svakog posjedovanja prava. ali koja time ne izvršava nikakvu svoju. njezin je posjedovni čin. ili nije). zakupa. Dakle. posrednu vlast na toj stvari. Stvari – samo individualne stvari. ovlašćujući nositelja tog prava na to da posjeduje predmet tog prava. Prava stvarnih služnosti – stanje u kojem neka osoba faktično izvršava sadržaj prava stvarne služnosti glede neke nekretnine (bez obzira na to je li ona ovlaštenik tog prava. NESAMOSTALNI (UPORABNI) POSJED postoji ako stvar posjeduje priznajući tuđu “višu” privatnu vlast na njoj. Odnos podređenosti mora biti vanjski prepoznatljiv. nego isključivo tuđu vlast (npr. Svaki čin (akt) koji neka osoba izvrši neposredno na stvari. Pomoćnik u posjedovanju je osoba koja neposredno poduzima one čine kojima se izvršava faktična vlast na stvari. Izvršavanje sadržaja prava stvarne služnosti smatra se posjedom prava I izjednačeno je s posjedom stvari Faktična vlast treba objektivno postojati kao socijalna činjenica a za to je potrebno vanjska vidljivost. no I pojedini dio neke stvari može sam za sebe biti predmet posjeda (ne bitni (nesamostalni) dijelovi!!) 2. kojoj je po osnovi plodouživanja. prekarist). U obzir du budu predmet posjedovanja dolaze: 1. ili je član njegova domaćinstva. odnosno drugog. Svatko može u pravnom prometu valjano postupati 11 . s njom izjednačenog predmeta posjedovanja (pravni subjekti – fizičke I pravne osobe). NEPOSREDAN POSJED je onaj što ga posjednik ima glede određene stvari kroz to što na njoj neposredno I vanjski vidljivo izvršava svoju faktičnu vlast osobno ili posredstvom pomoćnika u posjedovanju. ima ga osoba koja faktičnu vlast na stvari izvršava preko druge osobe. izvršavajući svoju faktičnu vlast na stvari. razmjerna stalnost. Kao predmet posjedovanja u načelu u obzir dolazi sve što je po svojim naravnim osobinama prikladno za takvu vlast. Pomoćnik u posjedovanju može biti svaka osoba koja se s posjednikom stvari nalazi u radnom ili sličnom odnosu. Posjednik je osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari. ujedno time izvršava I vlast za drugoga. Zahtjev posrednog posjednika neposrednome da mu taj preda stvar u neposredan posjed nakon što prestane biti ovlašten ili obvezan posjedovati je SAMOSTALAN (VLASNIČKI) POSJED postoji ako posjednik posjeduje stvar kao da je njezin vlasnik. ako je vanjski vidljiv I takvog sadržaja da ga se u društvu može prepoznati kao ostvarenje faktične vlasti te osobe na toj stvari. POSREDNI POSJED stvari postoji ako neposredni posjednik. ali I svi ostali koji izvršavaju određene posjedovne čine na stvari a da time ne izvršavaju nikakvu svoju vlast glede te stvari. ne priznajući ničiju “višu” privatnu.www. mogućnost isključenja tuđih samovlasnih zahvaćanja u stvar I dostupnost stvari posjedniku. Ovlast ili obveza neposrednog posjednika da stvar posjeduje privremeno I u okviru više vlasti posrednog posjednika iz koje je izvedena 2. čuvanja.

Ostaviteljev nasljednik je ovlašten da odmah započne I efektivno posjedovati ono što je posjedovao ostavitelj. Običan suposjed je onaj kod kojeg svaki od suposjednika može posjed izvršavati nezavisno od ostalih suposjednika (faktična vlast ostalih konkurira s njegovom). pri čemu je faktična vlast svakog suposjednika ograničena faktičnom vlašću ostalih suposjednika. fizičkog držanja stvari u vlasti osobe. kao pravo određene osobe. nego svaki samo u zajednici s ostalima. uspostavivši nekakvu pravno relevantnu vlast u pogledu stvari. koja se sastoji u faktičnom izvršavanju sadržaja prava stvarnih služnosti glede neke tuđe nekretnine kao poslužne. SUPOSJED postoji kada isti posjed stvari ima više osoba. Nasljednik neće postupati samovlasno ako poduzme posjedovne čine pod pretpostavkom da je zaista ostaviteljev nasljednik. odnosno drugo nadležno tijelo. Afirmativne stvarne služnosti su one koje se u korist jedne nekretnine kao povlasne izvršavaju na drugoj nekretnini kao poslužnoj. Može se prekinuti odlukom koju bi odgovarajućem postupku donio sud. prava) kao da je taj predmet njezin (makar on to možda I nije). efektivnoj vlasti na stvari niti se na nju oslanja. POSJED PRAVA je u nas razmjerno trajna faktična vlast posjednika jedne nekretnine kao povlasne. ZV ga ne predviđa.). a da se pritom ta njezina vlast ne sastoji u kakvoj neposrednoj fizičkoj. 12 . Ako je ostavitelja naslijedilo više sunasljednika tada svaki od njih ima pravo na zaštitu nasljedničkog posjeda. Nasljednički posjed svojim trajanjem doprinosi vremenu posjedovanja potrebnom za stjecanje predmeta posjedovanja putem dosjelosti. da poduzimanje posjedovnih čina nije povjereno izvršitelju oporuke ili skrbniku ostavine te da poduzimanjem posjedovnih čina ne zadire ni u čiji tuđi posjed (ili suposjed). TABULARNI POSJED je činjenica da je u zemljišnu knjigu upisano pravo vlasništva neke nekretnine ili neko drugo knjižno pravo. Nasljednički posjed uživa zaštitu kao da je ostavitelj još posjednik. ili ako s obzirom na okolnosti ima dovoljno razloga za posumnjati u njegovo vlasništvo.www. budući da nema neposrednog. no samo protiv trećih osoba. Negativne su one stvarne služnosti koje se ne izvršavaju na poslužnoj nekretnini. On uopće nije posjed. Zajednički suposjed je onaj kod kojeg ni jedan od suposjednika ne izvršava suposjed samostalno. osim ako zna da ovaj to nije.pravokutnik. istinitost. dakle kao da su svi ono zajedno jedan posjednik. na istom stupnju te s istim objektivnim kvalitetama posjeda (zakonitost. tj. Svaki se ostaviteljev posjed nastavlja kod nasljednika na istom predmetu posjedovanja. Ako bi posjedovne čine netko počeo izvršavati kao da je jedini nasljednik tada bi oni koji sebe smatraju nasljednicima mogli protiv takve osobe staviti nasljednički zahtjev (hereditatis petitio). NASLJEDNIČKI POSJED je od pravnog poretka priznata privatna I za svakoga relevantna vlast koju ostaviteljev nasljednik ima glede svih ostaviteljevih posjeda (on je idealni posjed). IDEALNI POSJED je naziv za od pravnog poretka priznatu privatnu I za svakog relevantnu vlast koju osoba ima u pogledu nekog predmeta (stvari. pa u petitornom postupku ishoditi da im posjed izruči tko si ga je bio prisvojio. Za osobu nastaje time što joj javna vlast svojom odlukom ili neposredno zakonom “preda stvar u posjed”. ali pritom nije ovlašten dirati u ostale posjede iste stvari ili prava.net pouzdavajući se u to da je samostalni posjednik pokretne stvari njezin vlasnik. Svi suposjednici imaju istodobno isti posjed stvari na istom stupnju posjedovanja. a što onaj čija je poslužna nekretnina trpi.. nastaje ostaviteljevom smrću. nego ih se izvršava time što onaj čija je poslužna nekretnina. u korist povlasne nekretnine propušta činiti na svojoj nekretnini nešto što bih inače činio. kada na istom stupnju posjedovanja stvar posjeduje više osoba. ali takvu koja nije faktična.

izvorno je stekao posjed te stvari. b) Oduzeće stvari koje nije samovlasno – ako je čin oduzimanja ili smetnja posjeda dopušten zakonom ili odlukom suda odnosno drugog tijela. bilo neposrednog bilo posrednog.net Posjed (faktični. Za njega je potrebno da stjecatelj stekne posjed od osobe koja je posjednik odnosnog predmeta posjedovanja te da posjed stekne u skladu s njezinom voljom. Njegov posjed nije miran jer onaj od kojeg je posjed samovlasno stečen ima pravo štititi svoj oduzeti posjed. ali u obzir kao čin stjecanja dolazi I očitovanje volje – pravni posao kojim se prenosi posjed. a uzet će se da smetani posjed nije ni bio prestao. Posjed je stečen izvedeno (derivativno) ako je na stjecatelja prešla faktična vlast koju je dotadašnji posjednik imao na predmetu posjedovanja 1. tj. prestao je time onaj posjed kojeg si je drugi samovlasno prisvojio.www. nasljeđivanjem dotadašnjeg posjednika Izvedeno stjecanje nije samovlasno stjecanje. poslovođa bez naloga) u poduzimanju čina stjecanja posjeda. Da bi se nekim činom mogao steći posjed. uspostavi svoju faktičnu vlast glede neke stvari. pa ponovno uspostavi svoju faktičnu vlast glede stvari koja mu je bila oduzeta. posjed novog posjednika je miran pa ga se više ne može suzbijati sredstvima posjedovne zaštite. posjedniku čiji je posjed oduzet ne pripada pravo na zaštitu posjeda 13 . Stjecatelj može posjed steći vlastitim činom stjecanja. nego da je trajao cijelo vrijeme (načelo kontinuiteta posjeda). Od trenutka kad bivši posjednik više nema pravo na posjedovnu zaštitu. poduzet glede stvari radi stjecanja posjeda. Čin stjecanja redovito je neki tjelesni čin.pravokutnik. taj čin treba biti posjedovni čin. I kad netko ima stvar u svojem posjedu. donesenom na temelju zakona koji to dopušta. tko ga na taj način stekne. Jednostrani čin stjecanja kojim stjecatelj osniva za sebe posjed je čin uzeća ili oduzeća stvari. a) Samovlasno oduzeće stvari – činom oduzeća stvari oduzima se dotadašnjem posjedniku stvar iz posjeda I uspostavlja vlastiti posjed na neki nedozvoljeni način tj. a oduzima faktičnu vlast dotadašnjem posjedniku. potajno ili prijevarom (clam) te zlouporabom povjerenja (precario modo). Tko jednostranim činom uzeća ili oduzeća. efektivni posjed) se stječe činom stjecanja. stekao je neistinit posjed. ili – ako je bila – uspostavio je svoju vlast neovisno (usprkos tuđem posjedu). netko drugi može izvorno steći neposredan posjed te stvari jednostranim činom oduzeća stvari koji uspostavlja stjecateljevu faktičnu vlast glede odnosne stvari. dvostranim činom predaje kojim je u sporazumu s dotadašnjim posjednikom a) prenesen njegov posjed na stjecatelja ili je b) iz njegova posjeda izveden daljnji stupanj posjeda za stjecatelja 2. činom koji stjecatelj uspostavlja svoju faktičnu vlast na/glede stvari. Posjed je stečen ako I kada je činom stjecanja zaista na/glede stvari nastalo stanje koje ima sve osobine posjeda stvari (ili prava). silom (vi). poduzet s voljom da se uspostavi stjecateljeva faktična vlast glede stvari. Činom uzeća (aprehenzije) stvari u neposredan posjed izvorno se stječe posjed stvari koje nitko ne posjeduje. zakonski. posluži li se tim pravom. ali I činom neke druge osobe koja je njegov zastupnik (ugovorni. Posjed je stečen izvorno (originarno) ako je stjecatelj jednostranim činom uspostavio svoju faktičnu vlast glede neke stvari koja u tom času nije bila ni u čijem posjedu.

a izvršena je kada se stjecatelj s voljom prenositelja nađe u položaju da može izvršavati faktičnu vlast glede stvari. PREDAJA (TRADICIJA) je dvostrani čin usmjeren na to da se u sporazumu s dotadašnjim posjednikom posjed stvari prenese stjecatelju.pravokutnik. uspostavljajući time svoju faktičnu vlast glede te stvari. suglasnim očitovanjem volje dotadašnjeg posjednika I stjecatelja da se posjed predaje stjecatelju. Jednak učinak imat će I uzimanje stvari uz dozvolu. Ako je stvar nekretnina tada se prijenos zbiva dovođenjem stjecatelja na nekretninu (odnosno u nju). a ona je primi u svoje ruke. dotadašnji posjednik. Tada se zapravo zbivaju dva čina predaje: prvo predavatelj predaje stvar zastupniku. Potrebno je da predavatelj očituje svoju volju da predaje stjecatelju posjed stvari. pokazivanje međa zemljišta. PREDAJA STVARI je dvostrani voljni čin kojim dotadašnji posjednik predaje I stjecatelj prima stvar u neposredan posjed. a da stjecatelj očituje svoju volju da ga prima  suglasno očitovanje njihove volje. Posjed stvari se može predati I posredstvom neke druge osobe – zastupnika kod predaje. stjecanje je derivativno. potrebno je da bude izvršen dvostrani. tj. PRAVA PREDAJA (traditio vera) ili predaja iz ruke u ruku zbiva se predajom stvari stjecatelju. a sastoji se od očitovanja volje dotadašnjeg neposrednog posjednika I stjecatelja da prvi prenosi na drugoga svoj posjed. Postoje dvije različite mogućnosti: a) Da posjed bude prenesen. uruči ovoj odnosnu stvar. a u posredan očitovanjem volje. zbit će se ako stjecatelj odredi prenositelju da stvar stavi na određeno mjesto u krugu stjecateljeve faktične vlasti. dakle da ga stjecatelj stekne prenošenjem (translacijom) prednikova posjeda na njega kao sljednika u posjedovanju b) Da posjed bude osnovan (konstituiran) za sljednika izvođenjem iz prednikova posjeda Stvar se prenosi u neposredan posjed predajom stvari (tjelesnom predajom). predaje se posredan posjed stvari. tada je to doslovno uručenje stvari stjecatelju. Dvostrani čin prenošenja može biti učinjen I kao predaja u neposredan posjed neke druge stvari. Potrebno je da je u tom aktu implicirana volja prenijeti posjed one druge stvari I da je stvar koju se predaje stjecatelju takva da je ona sredstvo posjedovanja one druga stvari koja se zapravo želi prenijeti u posjed. prirodna volja odgovarajućeg sadržaja (nije potrebna pravno kvalificirana volja). Dovođenje stvari u krug stjecateljeve faktične vlasti također djeluje jednako. voljni čin davanja I primanja stvari radi prijenosa posjeda na njoj. Predaja kratkom rukom (traditio brevi manu) je čin predaje neposrednog posjeda osobi koja se već nalazi u položaju da izvršava svoju vlast glede stvari. Dovoljna je tzv. Kratkom rukom se prenosi samostalan posjed 14 . dvostrani pravni posao. Da bi se prenio neposredan posjed stvari.net Zastupnik neke osobe činom uzeća stvari za sebe stječe neposredan a za zastupanog posredan posjed te stvari. Posjed stvari biva prenesen čim prenositelj stavi stvar na određeno mjesto a ne tek kada je stjecatelj od tamo uzme. želeći prenijeti posjed stvari na drugu osobu. ako je ta druga stvar takva da je sredstvo posjedovanja one stvari koja se zapravo želi predati u posjed (npr. Potrebno je da među njima postoji odnos zastupanja. Predaja posjeda koja je izvršena samim očitovanjem volje djelovat će prema trećima jedino ako su o njoj obavješteni. ili inače znaju za nju. Kada se radi o pokretnini. to da je stjecatelj stvar uzeo u svoj posjed uz dozvolu njezina dotadašnjeg posjednika.www. a potom je zastupnik predaje stjecatelju. ključ). Predaja očitovanjem volje je čin prijenosa posjeda koji se zbiva bez tjelesne (fizičke) predaje stvari.

www.pravokutnik. Može biti povezan I s činom predaje stvari u posredan posjed stjecatelja ako je predavši stvar u posredan posjed. ali kao njezin nesamostalni posjednik. Osnivanje prava zahtijevati predaju stvari (consitutum possessorium) – posesorni konstitut je izvođenje iz prednikovog posjeda još jednog posjeda iste stvari za stjecatelja. ako je 15 . Anticipirani posesorni konstitut posredan posjed stvari može se steći I posredstvom zastupnika u stjecanju posjeda. a za stjecatelja se osniva pravo da mu dotadašnji posjednik preda stvar pošto prestane biti ovlašten ili obvezan posjedovati je. To ima dvije sastavnice: da posjednik one nekretnine koja bi stjecanjem posjeda dobila ulogu povlasne nekretnine faktično izvrši sadržaj nekog prava stvarne služnosti te da se toj stjecateljevoj faktičnoj vlasti pokori posjednik te druge nekretnine. Posredni posjednik ima pravo zahtijevati od osobe koja ima posredujući posjed. kojim za stjecatelja sporazumno osnivaju pravo zahtijevati od predavatelja predaju stvari. u ulozi njegovog pomoćnika u posjedovanju. za sebe zadržao viši posredni posjed iste stvari. a na teret druge nekretnine. dotadašnji posjednik (predavatelj) zadržava stvar u svojem posjedu. a za sebe je zadržao posredan posjed iste stvari.net na stjecatelja koji je I do tada posjedovao tu stvar. a stjecatelj ima pravo zahtijevati predaju te stvari pošto predavatelju prestane ovlast ili dužnost da je posjeduje. a ujedno će zastupani (gospodar posla). točnije posredstvom one osobe koja prima stvar u svoj posjed. izvedeni posjed onome koji je stvar do tada imao u svojem izvorno stečenom posjedu te I neposredan posjed onome koji do tada izvršavao prenositeljevu vlast na stvari. posredan posjed one osobe koju pri tome zastupa. zahvaljujući svojem odnosu sa zastupnikom (u kojem zastupani ima pravo od zastupnika zahtijevati predaju stvari) steći posredan posjed iste stvari višeg stupnja posjedovanja. Posjed negativne stvarne služnosti bit će osnovan jednostranim činom stjecanja. prisilno se može obaviti rješenjem suda donesenim u ovršnom postupku. dvostranim činom ili nasljeđivanjem. To se zbiva samim dvostranim voljnim činom očitovanja volje predavatelja I stjecatelja. zatim I posjed višeg stupnja na stjecatelja koji je do tada stvar posjedovao na nižem stupnju. a on to ipak otrpi. Čin kojim se stječe posjed prava je jednostran ako je poduzet samovlasno. Obavlja se pravnim poslom između stjecatelja I dotadašnjeg posrednog posjednika. a ujedno I u viši. dakle bez suglasnosti posjednika one nekretnine koja dobiva ulogu poslužne nekretnine. Constitum possessorium je povezan s činom predaje stvari u neposredan posjed stjecatelja. Koincidirat će tada dva stjecanja posjeda iste stvari: u nižem stupnju će zastupnik steći za sebe nesamostalan posjed stvari (jer priznaje “višu” vlast zastupanog). da mu preda stvar nakon što joj prestane ovlaštenje ili dužnost da je posjeduje. Kao čin osnivanja posjeda prava stvarnih služnosti dolazi u obzir jedino čin faktičnog izvršavanja sadržaja nekog prava stvarne služnosti u korist jedne. ako je predavatelj predao stvar u neposredan I nesamostalan posjed stjecatelja. STJECANJE POSJEDA PRAVA – jednostranim činom. Posjed afirmativne stvarne služnosti osniva se jednostranim činom kojim neposredni posjednik neke određene nekretnine u korist te svoje nekretnine samovlasno izvrši na nekretnini u tuđem posjedu kao svoje pravo nešto što posjednik te druge nekretnine ne bi trebao trpiti. Time se uspostavlja posredujući odnos u kojem predavatelj privremeno zadržava stvar u svojem posjedu. Prenošenje prava zahtijevati predaju stvari (cessio vinicationis) je čin prenošenja postojećeg posrednog posjeda na drugu osobu očitovanjem volje dotadašnjeg posrednog posjednika I stjecatelja kojim prvi prenosi na drugoga svoje pravo zahtijevati od posredujućeg posjednika da taj preda stvar nakon što mu prestane ovlaštenje ili dužnost posjedovati je.

Ako je pravni temelj samo pobojan to neće štetiti njegovoj zakonitosti (tek ako bude poništen). to je dobrovoljno te je takvo stjecanje izvedeno. niti se prekida. Neposredni posjednik povlasne nekretnine ima I neposredan posjed prava stvarne služnosti u korist te nekretnine. dakle koji nije nastao ni silom.” Zakonska predmnjeva trajnosti  u slučaju kada je poznato da je neka osoba posjedovala neku stvar ili pravo u nekom trenutku. dvostranim činom. koje mu daje tzv. I takav posjed uživa pravnu zaštitu. Objektivne značajke posjeda su: Zakonitost – ima je onaj posjed koji ima valjani pravni temelj tog posjedovanja. Posjed prava koji je već osnovan u korist neke nekretnine kao povlasne. pa je on to I propustio učiniti. S njime je izjednačen I posjed stečen prijevarom (dolus) tj. nego će onaj tko tvrdi da joj je prestao (ili se prekinuo) to trebati I dokazati. ZV: “posjed traje dok traje posjednikova faktična vlast glede stvari. ali ju je onda samovlasno pretvorio iz neposjeda u posjed. Istinitost – ima onaj posjed koji nije stečen na protupravan način. pa ona dobiva ulogu poslužne nekretnine. kao I posjed čiji pravni temelj je ništav. a druga pokoravanje posjednika te druge nekretnine stjecateljevoj faktičnoj vlasti. Nakon što postane miran. a nezakonit je onaj koji uopće nema nikakav pravni temelj za to. ako posjed povlasne nekretnine prijeđe na drugu osobu. Pravni temelj može biti samo posjednikovo subjektivno pravo koje ga ovlašćuje da posjeduje. Pod zlouporabom povjerenja (na izmoljen način) misli na sve one slučajeve stjecanja posjeda u kojima je stjecatelj već imao neku poziciju glede tuđe stvari. ili mu temelj nije valjan. prijeći će zajedno s posjedom te nekretnine na stjecatelja. Posjed je stečen potajno (clam) ako je stečen činom koji je poduzet tako da dotadašnji posjednik stvari ne sazna za njega (krađom ili bilo koji drugi potajni način). zlonamjernim dovođenjem u zabludu. Posjed nastaje činom stjecanja a traje sve dok ne nastupi okolnost koja ga prekida. ili održavanjem u zabludi. Posjed je stečen silom ako je nasilnim činom tuđi posjed oduzet ili sužen (sužena je posjednikova faktična vlast). Subjektivna značajka posjeda je: 16 . nije na njoj da dokazuje da je taj njezin posjed I dalje trajao. ako je smetnja ili propuštanje izvršavanja posjednikove vlasti bilo po svojoj naravi samo privremeno. Taj posjednik može poduzimati I čine ofanzivne samopomoći (oduzeti stvar od neistinitog posjednika) što će ovaj morati trpjeti. bilo putem samopomoći). Posjed bez pravnog temelja je nezakonit.net neposredni posjednik neke određene nekretnine u korist te svoje nekretnine samovlasno zabranio posjedniku druge nekretnine da na svojoj nekretnini čini nešto što bi inače mogao činiti. okončava. Osnivanje prava stvarne služnosti zbiva se uz suglasnost posjednika nekretnine na čiji teret se osniva služnost. a na teret druge nekretnine. Dvostrani čin stjecanja kojim se osniva posjed prava stvarne služnosti ima dvije sastavnice: jedna je faktično izvršavanje sadržaja prava stvarne služnosti u korist jedne. koja je izjednačena s takvom fizičkom silom (vis compulsiva). pravo na posjed.www. Pod silom misli se na slučaj kad je posjed stečen činom stjecanja kojim je primjenjena nedopuštena (protupravna) fizička sila (vis apsoluta) odnosno prijetnja ili zastrašivanje (metus). Svaki ostaviteljev posjed prava stvarne služnosti na nasljednika prelazi zajedno s posjedom nkeretnine u čiju korist postoji taj posjed prava. Neistinito stečen posjed isprva nije miran jer posjednik čiji je posjed oduzet ima pravo na zaštitu svog posjeda (bilo putem suda.pravokutnik. ili iz posjeda nižeg stupnja u posjed višeg stupnja. ni potajno ili prijevarom niti zlouporabom povjerenja (praecario modo). čak I od osobe od koje je stečen viciozno. ali on ne prestaje.

pravokutnik.net Poštenje . Na ovu se predmnjevu može osloniti kod stavljanja svog vlasničkog zahtjeva bivši posjednik pokretne ali I nepokretne stvari koja je sada u posjedu druge osobe te aktualni posjednik stvari ili nekretnine koji traži od druge osobe da prestane uznemiravati njegovo (predmnijevano) pravo vlasništva. ovisno o njegovom vlastitom poštenju ili nepoštenju. Objektivne značajke prate posjed kada taj sveopćim sljedništvom prelazi na sljednika. Predmnjeva vlasništva a) Opća predmnjeva posjednikovog vlasništva pokretnine – djeluje u korist svakog samostalnog posjednika pokretnine. Akvizicijska – funkcija pretpostavke za stjecanje stvarnih prava. Posjed koji ima sve pozitivne značajke naziva se publicijanskim. ili je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga u to posumnjati te posjed za koji je posjednik naknadno saznao da mu ne pripada pravo na taj posjed (što ne dira u njegovo poštenje do tog trenutka). osim ako se dokaže suprotno. Objektivne značajke prednikovog posjeda ne žive dalje u posjedu nakon što je taj prešao na pojedinačnog sljednika u posjedovanju. Predmnjeva poštenja – posjed se smatra poštenim. pa im je zato publicitet neophodan 17 . nego kvalitete sljednikova posjeda ovise o tome na kakvom pravnom temelju I na koji način ga je sljednik stekao. zahvaljujući kojoj se stjecanje takvih prava podudara s uspostavom stjecateljeve faktične vlasti na stvari 2. odnosno onog koji je to bio prije nego što je posjed stekla neka druga osoba. Tri glavne funkcije posjeda su: 1. a spor bude okončan pravomoćnom presudom da pravo na posjed ne pripada posjedniku – uzima se da je posjednikov posjed bio nepošten još od trenutka kad je primio tužbu. Predmnjeva samostalnosti – za svakog se posjednika predmnijeva da samostalno posjeduje. Unatoč sljedništvu (općem ili pojedinačnom) s posjedom ne prelazi I kvaliteta poštenja odnosno nepoštenja koju je posjed imao kod prednika. Posjednik je unatoč svom nezakonitom posjedovanju pošten ako ne zna da mu ne pripada pravo na posjed. Nije pošten posjed za koji je posjednik već u času stjecanja znao da mu ne pripada pravo na taj posjed. nego I u korist onog za koga se to samo predmnijeva. treba to dokazati. dok se ne dokaže suprotno. uzukapionim ili kvalificiranim posjedom. 2. dakle – ne samo onog za kojeg se pouzdano zna da je samostalan posjednik. Publicitetna – davanje publiciteta onim odnosima koji postoje glede stvari. nego se ona iznova stvara kod stjecatelja. Predmnjeve o posjedu: 1. služi zaštiti povjerenja u pravnom prometu 3.www. Bude li posjedniku dostavljena tužba kojom druga osoba osporava njegovo pravo na posjed.koje se predmnijeva. služi zaštiti povjerenja u pravnom prometu b) Posebna predmnjeva posjednikovog vlasništva s ofenzivnim djelovanjem – postoji na temelju zakona za kvalificiranog posjednika stvari. Posjed je pošten ovisno o subjektivnom stavu posjednika o usklađenosti njegovog posjeda s pravom. a to je njegovo neznanje ispričivo. Tko tvrdi da je nečiji posjed nepošten. a tiču se trećih osoba. Singularni sukcesor je posjed stekao na pravnom temelju I na specifičan način na koji se pojedinačno stječe posjed. Univerzalni sukcesor stječe sve onakvo kakvo je bilo kod prednika.

bez obzira na to kakav je posjed. Može se ostvariti putem suda u posebnom postupku za smetanje posjeda ili putem samopomoći. zatim riječima (ako sadrži prijetnju koja je izjednačena sa silom) te I preko zastupnika. koje on može ostvarivati putem samopomoći ali I putem suda u posebnom sudskom parničnom postupku – postupku zbog smetanja posjeda. Idealni posjed nije faktičan pa ne uživa posjedovnu zaštitu. Samovlasnim smetanjem posjeda nastaje za posjednika specifično subjektivno pravo na posjedovnu (posesornu) zaštitu. Svaka samovlast je zabranjena. ali nije sasvim isključena). takav posjed nije prestao niti je bio prekinut ako ga je posjednik služeći se svojim pravom na posjedovnu zaštitu ponovno uspostavio ili ishodio njegovu uspostavu.www. čime negira njegovu I nameće svoju faktičnu vlast (u cijelosti – oduzimajući posjed. koji je faktičan. društvenom ili sličnom interesu. Pravo na zaštitu posjeda je specifično subjektivno pravo posjednika koje smetanjem njegovog posjeda nastaje za nj na temelju zakona. Pravo na zaštitu posjeda nastaje samo ako je posjed smetan nečijim činom koji svjesno isključuje ili ograničava postojeću posjednikovu vlast namećući svoju i/ili vlast neke druge osobe a I to samo ako je taj čin samovlastan. Samovlast je zabranjena I kada je čin oduzimanja posjeda ili njegovog uznemiravanja poduzet u nekom javnom. potrebno je da se njime izvršava faktičnu vlast (svoju i/ili tuđu) na/u pogledu predmeta tuđeg posjedovanja I da se to čini sa sviješću da se time zadire u tuđi posjed. ako I smatra da ima jače pravo na posjed. Djelovanje posjedovne zaštite je ograničeno na zaštitu posjeda od samovlasnog smetanja. Ostvarenjem prava na posjedovnu zaštitu posjednikov se posjed uspostavlja ponovno onakav kakav je bio prije samovlasnog smetanja. Ono ovlašćuje posjednika da prisili osobu koja samovlasno njegov posjed uznemirava da prestane s tim uznemiravanjem. ako je poduzet bez odobrenja u zakonu odnosno u odluci suda ili druge nadležne vlasti. kojim ona na predmetu tuđeg posjedovanja izvršava neku svoju ili tuđu faktičnu vlast. Tijek roka se prekida kada ranije 18 . bez obzira je li u skladu s pravom ili nije. Posjed je smetan ako je oduzet (ako je potpuno prestala faktična vlast dotadašnjeg posjednika) ili uznemiren (ako je posjednikova faktična vlast u nekom pogledu ili u nekom dijelu ograničena tuđom faktičnom vlašću glede istog predmeta posjedovanja. materijalnopravne naravi. dok je nasljednički posjed uživa radi ostvarenja načela kontinuiteta posjeda. nitko ga nema pravo samovlasno smetati.pravokutnik. Kontinuitetna (zaštitna) – funkcija zaštite I održavanja kontinuiteta socijalnih odnosa glede stvari. bez čega bi bila ugrožena stabilnost ne samo tih odnosa nego I drugih koji su na ovaj ili onaj način s njima u vezi Posjed se štiti od samovlasnog smetanja. ono je subjektivno pravo građanskopravne. Čin smetanja tuđeg posjeda je samovlastan ako onaj koji ga je poduzeo za poduzimanje tog čina nije imao posjednikovo dopuštenje niti je na taj čin bio ovlašten neposredno zakonom ili odlukom koju je sud (ili drugo tijelo vlasti) donijelo na temelju zakona koji dopušta taj zahvat u tuđi posjed. I bez obzira kakve je kakvoće. U našem pravnom poretku rok trajanja prava na zaštitu posjeda je 30 dana od kada je posjednik saznao za smetanje I tko je posjed smetao. bilo putem samopomoći bilo putem suda. Da bi neki čin bio čin smetanja nečijeg posjeda. bez obzira na to je li ikada posjednik saznao za to smetanje. kako stvari tako I prava. Čin smetanja posjeda je voljni čin (akt) neke osobe. ne utječe na pravo na posjed. posljednji I miran. ili zadirući u posjed dotadašnjeg posjednika). a osobu koja mu je posjed samovlasno oduzela da mu ga vrati I tako uspostavi ranije posjedovno stanje. Čin smetanja može biti učinjen I nečinjenjem.net 3. ali najkasnije kada istekne jedna godina od čina smetanja. Štiti se svaki posjed . ovlašćujući ga da štiti svoj posjed od tog smetanja.

a za njegovo postupanje je predviđen poseban sudski parnični postupak – postupak u parnicama zbog smetanja posjeda – postupak zbog smetanja posjeda. Predmet raspravljanja jest je li tuženik smetao tužiteljev posjed te pripada li tužitelju pravo na zaštitu tog posjeda od tuženikova čina smetanja I kako uspostaviti posjed kakav je bio prije smetanja te ga zaštititi za ubuduće. Isključeno je raspravljanje I odlučivanje: a) O pravu na posjed. niti odgovara za štetu koju je pritom pretrpjela osoba koja je smetala posjed. niti bio prekinut. ili je posjed već oduzet 2. čin samopomoći ne bi smio prelaziti granicu onog što je u postojećoj situaciji baš nužno da bi se zaštitilo posjed. ako je posjednik ostvario svoje pravo na samopomoć kada nisu bile ispunjene sve pretpostavke za njezinu dopuštenost on je I time zaštitio svoj posjed. pravni temelj posjeda. Posjed će temeljem te sudske odluke ponovno biti uspostavljen (dobrovoljno ili putem ovrhe). Defenzivna je obrana postojećeg posjeda. Samopomoć je ostvarivanje prava uporabom vlastite snage i/ili drugih privatnih sredstava. poštenje posjednika. silom (samopomoć) ili ne (onaj tko je smetao. Naš pravni poredak dopušta pod jednakim pretpostavkama poduzimanje akata defenzivne I ofenzivne samopomoći. a ofenzivna samopomoć je ponovno uspostavljanje (vraćanje) već oduzetog posjeda. Pri uporabi samopomoći nije primjenjena sila veće jakosti nego što je primjerena okolnostima. okolnosti ne omogućuju da posjednik zatraži sudsku zaštitu 3. izvršavajući time za posjednika njegovo pravo na samopomoć od samovlasnog smetanja posjeda. Sud će svojom odlukom narediti da se uspostavi onakvo posjedovno stanje kakvo je bilo u trenutku smetanja I zabranit će takvo I slično smetanje ubuduće. a ne posredstvom javne vlasti (sudske ili upravne). javnom ili sličnom interesu. U postojećoj situaciji je samopomoć nužna. jer bi sudska pomoć stigla prekasno. To je sumaran I hitan sudski postupak u kojem sud odlučuje isključivo prema posljednjem stanju posjeda I nastalom smetanju. što znači da je u tijeku čin smetanja (uznemiravanja. a uzet će se da nije prestao.pravokutnik. Dozvoljeno je da se u tom postupku raspravljuju I dokazuju jedino činjenice koje se odnose na posljednje stanje posjeda I nastalo smetanje.www. Za raspravljanje I odlučivanje nadležan je redovni sud. a bez obzira na pravo na posjed. ali odgovara za štetu koju je pritom nanio. Posjedu prijeti neposredna opasnost. oduzimanja) posjeda. ne odgovara za to kaznenopravno. uključujući I pravu na poduzimanje posjedovnih čina b) O pravnom temelju posjeda c) O poštenju posjednika 19 . ali dopušteno je poslužiti se samopomoći za zaštitu posjeda jedino pod zakonom određenim pretpostavkama. Njome se može poslužiti I posjednikov pomoćnik u posjedovanju. treba izabrati onaj koji je najmanje štetan po drugu stranu Samopomoć koja ispunjava sve ove pretpostavke je dopuštena.net posjedovno stanje bude ponovno uspostavljeno. pa onaj tko se poslužio dopuštenom samopomoći za zaštitu posjeda. kao I bez obzira na to je li smetanje posjeda možda bilo u nekakvom društvenom. No. podvrgne se dobrovoljno posjednikovoj faktičnoj vlasti) ili kada posjednik podnese sudu tužbu zbog smetanja posjeda (pod pretpostavkom da sud utvrdi osnovanost tužbenog zahtjeva). Pravo na zaštitu posjeda putem samopomoći dopušteno je ostvarivati kada su kumulativno ispunjene slijedeće tri pretpostavke: 1. a ako se ima na izbor više mogućih čina samopomoći. U našem pravnom poretku ona je jedan od dvaju alternativnih putova za ostvarenje prava na zaštitu posjeda.

U načelu ima pravo svoj posjed štititi I od neposrednog posjednika. No. uznemirivši ili oduzevši tuđi posjed. a on se nije od toga ogradio.www. sastoji se od tri elementa: 1. Štititi od samovlasnih zahvata trećih osoba ima jednako pravo svaki nasljednik. ali samo ako je posrijedi takvo smetanje da je on potpuno isključen iz dotadašnjeg suposjeda ili mu je bitno ograničen dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti (a I tada ako za odlučivanje nije nužno raspravljati o njihovom pravnom odnosu) d) nasljednik takvog posjednika – I dok još nije svoj nasljednički posjed pretvorio u faktični posjed (još je idealni posjednik). odnosno sunasljednik. Nasljednik ne može svoj posjed štititi od samovlasnih zahvata svojih sunasljednika (jer bi bilo potrebno raspravljati o nasljednom pravu na posjed) Pomoćnik u posjedovanju nije aktivno legitimiran za pokretanje sudskog postupka zbog smetanja. a I u načelu I od samovlasnog smetanja drugih suposjednika. uključujući I one koje u nekoj ulozi sudjeluju u posjedovanju b) posredni posjednik (bilo kojeg stupnja) – uvijek ima pravo na zaštitu od smetanja kojeg bi učinila treća osoba. čiji je posjed samovlasno smetan: a) neposredni . ako bi ostavitelj bio pasivno legitimiran Tužbeni zahtjev koji se upravlja radi zaštite posjeda putem suda u postupku zbog smetanja posjeda.ima pravo na sudsku zaštitu od samovlasnog smetanja koje bi počinila bilo koja osoba. zahtjeva da se utvrdi čin smetanja tužiteljeva posjeda 20 . ali to pravo nema u onim slučajevima gdje bi za odlučivanje o zahtjevu posrednog posjednika protiv neposrednog bilo nužno raspravljati o njihovom međusobnom pravnom odnosu c) svaki suposjednik . načelno je pasivno legitimiran onaj koji je: a) imao ulogu posjednikova pomoćnika u posjedovanju te ju je samovlasno pretvorio u svoj posjed. javnog ili sličnog interesa e) O zahtjevima za naknadu štete Smije se isticati I raspravljati o pravu na poduzimanje posjedovnih čina u vezi s tuženikovim prigovorom da nije bio samovlastan njegov čin kojim je tužitelju oduzeo ili uznemirio posjed. Činjenica da se vodi postupak zbog smetanja posjeda Ili ako je on završen pravomoćnom odlukom.pravokutnik.ima uvijek pravo na zaštitu od trećih. Čin smetanja može poduzeti I treća osoba (koja se do tada nalazila izvan strukture posjedovanja) ali I osoba koja se nalazi unutar strukture posjedovanja. ne predstavlja zapreku da se u redovnom sudskom postupku raspravlja o tome tko ima pravo na posjed.net d) O korisnosti čina smetanja sa stajališta kakvog društvenog. kakvo je imao ostavitelj no s time što u slučaju kad je upravljanje objektom posjeda povjereno izvršitelju oporuke ili skrbniku ostavine I on je ovlašten tražiti zaštitu. smetavši time dotadašnji posjednikov posjed b) suposjednik koji je smetao kojeg drugog suposjednika istog predmeta posjedovanja c) neposredni posjednik predmeta posjedovanja koji je smetao posrednoga d) posredni posjednik koji je smetao neposrednoga e) nasljednik na kojeg je s ostavitelja prešao posjed samovlasno oduzet dotadašnjem posjedniku. faktični I mirni posjednik stvari ili prava. Pasivno legitimirana je osoba koja je poduzela čin smetanja. Onaj u čiju korist je druga osoba poduzela čin smetanja pasivno je legitimiran već samim time što je čin smetanja išao u njegovu korist. Za zahtijevanje sudske zaštite posjeda aktivno je legitimiran (materijalnopravno ovlašten) posljednji.

www.pravokutnik.net

2. da se tuženom naredi uspostava ranijeg posjedovnog stanja 3. da se zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće  sve pod prijetnjom ovrhe, ne bude li tuženik to sam u određenom roku dobrovoljno izvršio. Tužitelj može kao sporedno zahtijevati I da sud obveže tuženika da tužitelju naknadi parnične troškove. Rok je prekluzivan, ne zastaran; posjednik prekida tijek prekluzivnog podizanjem tužbenog zahtjeva upravljenog na sudsku zaštitu posjeda. Raspravlja se samo o tome ima li tužitelj pravo na zaštitu posjeda I može li se to pravo ostvariti, pa tuženik može stavljati tužitelju samo prigovore koji se odnose na to: 1. ima li tužitelj posjed kakv se štiti 2. je li tuženik taj tužiteljev posjed samovlasnim činom smetanja uznemirio odnosno oduzeo (pri čemu će se, ako tuženik tvrdi da njegov čin nije bio samovlastan, ipak moći raspravljati o pravu na poduzimanje tog čina) 3. nije li istekom prekluzivnih rokova tužitelju prestalo pravo na sudsku zaštitu 4. nije li uspostavljanje prijašnjeg posjedovnog stanja faktično nemoguće ili nedopušteno  mogu se stavljati I prigovori procesnopravne naravi Rješenje o smetanju posjeda ima karakter konačnog rješenja; sud ga donosi nakon provedene rasprave I dokaznog postupka, ali nema zapreke tome da ga donese zbog ogluhe, zbog izostanka ili na temelju priznanja tužbenog zahtjeva. Izreka rješenja kojim sud usvaja tužbeni zahtjev ima tri glavna dijela: 1. utvrđivanje posjeda I čina smetanja 2. naredba tuženiku da uspostavi prijašnje posjedovno stanje (da vrati tužitelju ono što mu je oduzeo, odnosno da prestane ono čime je tužiteljev posjed smetan) 3. zabrana takvog ili sličnog ponašanja ubuduće  sve pod prijetnjom ovrhe U rješenju o smetanju posjeda sud određuje rok za dobrovoljno izvršenje onoga što je naredio (paricijski rok) prema okolnostima pojedinog slučaja; može I kraće od propisanih 15 dana. Od redovnih pravnih lijekova protiv konačnog rješenja dopuštena je samo žalba; rok je 8 dana. Žalba je devolutivan pravni lijek, uvijek će je rješavati viši sud. Ona je I suspenzivni pravni lijek pa odlaže izvršenje rješenja; no sud je ovlašten oduzeti žalbi to svojstvo, odlučivši prilikom donošenja konačnog rješenja u postupku zbog smetanja posjeda da žalba protiv tog rješenja neće zadržavati njegovu ovršnu provedbu (jedino ako postoje važni razlozi). Od izvanrednih pravnih lijekova tu je mogućnost da stranke zahtijevaju ponavljanje pravomoćno završenog postupka; rok je 30 dana po pravomoćnosti rješenja ali jedino u slučaju ako im je nezakonitim postupanjem uskraćena mogućnost da raspravljaju pred sudom, ili su povrijeđena pravila o stranačkoj I parničnoj sposobnosti ili o zastupanju stranaka. Revizija uopće nije dopuštena. Sud može odrediti po službenoj dužnosti, pa I bez saslušanja protivne strane, privremene mjere koje se primjenjuju u ovršnom postupku radi otklanjanja hitne opasnosti protupravnog oštećenja ili sprječavanja nasilja ili otklanjanja nenadoknadive štete. Takvo je rješenje odmah ovršno. Sud će svakako ukinuti privremenu mjeru ako tužbeni zahtjev bude pravomoćno odbijen. Paricijski rok počinje teći od pravomoćnosti rješenja. Ovrha će biti neophodna ako tuženik ne postupi dobrovoljno prema ovršnom rješenju suda. Ako tuženik bude ponovno smetao posjed, posjednik neće opet voditi parnicu o smetanju posjeda već će, temeljem zabrane takvog ili sličnog ponašanja iz ranije presude, ishoditi novo rješenje o ovrsi 21

www.pravokutnik.net

kojim će biti određena uspostava ranijeg posjedovnog stanja, a I zapriječeno novčanom kaznom u slučaju novog smetanja. DOSJELOST djeluje tako da posjednik izvorno stekne I u pravnom smislu ono što je do tada kroz zakonom propisano vrijeme samo posjedovao. Dosjelost je dakle stjecanje stvarnih prava neprekidnim izvršavanjem njihova sadržaja tijekom zakonom određenog vremena. Posjednik koji stječe dosjelošću naziva se uzukapijent. U našem pravnom poretku dosjelošću se može steći pravo vlasništva te prava stvarnih služnosti. Posjed stvari je prestao apsolutno ako I kada je dotadašnjem posjedniku prestala faktična vlast koja je bila sadržaj njegova posjeda odnosno ako I kada se zbio događaj kojim je ta faktična vlast prestala. Posjed je apsolutno prestao ako je time što je prestao dotadašnjem posjedniku, uopće prestao postojati. Time prestaje neposredan posjed stvari a ujedno I svi posredni posjedi te stvari. Ti su slučajevi: a) propast I gubitak stvari – gubitak mora biti definitivan, dakle nema više izgleda da će se stvar opet naći b) napuštanje stvari (derelikcija) – samo ono napuštanje učinjeno s voljom da se definitivno prestane tu stvar posjedovati je čin kojim apsolutno prestaje posjed stvari; dovoljna je I prirodna volja (očitovana znacima ili konkludentno) c) oduzeće stvari – a posjednik nije ostvario zaštitu svojeg posjeda Posjed stvari prestaje relativno ako je prestao biti posjed svog dotadašnjeg posjednika no traje I dalje kao posjed druge osobe, ali jedino ako ta druga osoba pritom ne izvršava nikakvu vlast dotadašnjeg posjednika u pogledu te stvari; prestaje prijenosom posjeda s dotadašnjeg posjednika na stjecatelja dvostranim činom predaje. Posjed prestaje I posjednikovom smrću. Posjed prava stvarne služnosti će apsolutno prestati: a) propašću poslužne nekretnine - ona na teret koje je postojao posjed prava stvarne služnosti b) gubitkom posjeda povlasne nekretnine – zajedno s tim posjedom prestaju I svi posjedi prava u korist te nekretnine c) odreknućem od posjeda prava – očitovanjem volje dotadašnjeg posjednika prava stvarne služnosti da neće više izvršavati sadržaj odnosne stvarne služnosti na poslužnoj nekretnini d) oduzećem posjeda prava – kod afirmativne služnosti kada posjednik poslužne nekretnine prestane trpjeti da se I nadalje izvršava sadržaj prava služnosti na nekretnini u njegovom posjedu; treba poduzeti na svojoj nekretnini ono čime će spriječiti izvršavanje tog prava I da je time zaista spriječio posjednika prava stvarne služnosti da izvrši ono što je sadržaj tog prava. Kod negativnih služnosti posjed prestaje kada posjednik poslužne nekretnine prestane propuštati ono što je do tada propuštao. Posjed prava stvarne služnosti prestaje relativno ako mu relativno prestane posjed povlasne nekretnine (ako prijeđe na drugu osobu) I posjednikovom smrću.
GLAVA 4. ZEMLJIŠNE KNJIGE

Zemljišnoknjižno pravo u objektivnom smislu je skup pravnih pravila koja uređuju upisivanje nekretnina I prava na njima u zemljišne knjige, te pravne odnose među ljudima koji nastaju upisivanjem nekretnina I prava na njima u zemljišne knjige. Njime je uređeno publiciranje pravnog stanja nekretnina mjerodavnog za pravni promet upisivanjem nekretnina I prava na njima u zemljišne knjige.

22

www.pravokutnik.net

Zemljišnoknjižno pravo u subjektivnom smislu skup je ovlaštenja koja pripadaju subjektima u pravnim odnosima, glede nekretnina upisanih u zemljišne knjige, koji nastaju upisivanjem nekretnina I prava na njima u zemljišne knjige po pravilima zemljišnoknjižnog prava u objektivnom smislu. Zemljišnoknjižno pravo dio je sustava stvarnog prava I njegovim pravilima uređuju se u sklopu stvarnog prava pravni odnosi među ljudima glede nekretnina koje se upisuju u zemljišne knjige. Pravila zemljišnoknjižnog prava u objektivnom smislu dijele se na materijalno I postupovno pravo. Materijalno zemljišnoknjižno pravo je skup pravnih pravila o materijalnopravnim pretpostavkama I učincima publiciranja, upisivanja nekretnina I prava na njima u zemljišne knjige. Sadrži pravila o tome kako djeluju razni upisi u zemljišne knjige na opstojnost I sadržaj, zasnivanje, promjenu I prestanak stvarnopravnih odnosa na nekretninama koje se upisuju u zemljišne knjige; uređuju se materijalne pretpostavke za provedbu pojedinih zemljišnoknjižnih upisa, te njihovi pravni učinci za stjecanje, promjenu I prestanak stvarnih prava na nekretninama. Postupovno (formalno) zemljišnoknjižno pravo čine pravila o postupku u zemljišnoknjižnim stvarima, pravila o tome kako se zahtijevaju, naređuju I provode razni upisi u zemljišne knjige, kao I pravila koja uređuju organizaciju, sastav, osnivanje, vođenje I obnavljanje zemljišnih knjiga; uređene su postupovne pretpostavke za provedbu zemljišnoknjižnih upisa. Glavni pravni izvori zemljišnoknjižnog prava u RH su Zakon o zemljišnim knjigama, zakon o Vlasništvu I drugim stvarnim pravima te Pravilnik o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga I obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova (Zemljišnoknjižni poslovnik). Zemljišne knjige su javne knjige koje se vode o pravnom stanju nekretnina mjerodavnom za pravni promet. U njih se upisuju sve nekretnine koje mogu biti u pravnom prometu (osim ako za neke vrste nekretnina nije što posebno određeno), stvarna prava na nekretninama, druga prava za koja je to zakonom određeno te druge činjenice važne za pravni promet nekretninama. Upisima u zemljišne knjige se objavljuje da na određenoj nekretnini postoje stvarna prava u korist određenih subjekata čime se ostvaruje njihova publicitetna funkcija. U odnosu na poštene stjecatelje koji su stekli prava na nekretninama pouzdajući se u sadržaj zemljišnih knjiga, odnosno u njihovu publicitetnu funkciju, podaci u zemljišnim knjigama smatraju se točnim, istinitim I potpunima čime se ostvaruje funkcija zaštite povjerenja u pravnom prometu nekretnina. Upis u zemljišne knjige je način stjecanja, modus za stjecanje stvarnih prava na nekretninama kada se one stječu na temelju pravnog posla. Zemljišne knjige otklanjaju I sprječavaju kolizije u ostvarivanju stvarnih prava na istoj nekretnini, jer redoslijed upisa prava u zemljišne knjige određuje I redoslijed njihova ostvarenja. Zemljišne se knjige temelje na podacima katastarske izmjere. Ti su podaci važni za identificiranje, individualiziranje pojedinačnih nekretnina u zemljišnim knjigama, te za osnivanje, obnavljanje I dopunjavanje zemljišnih knjiga. Pojedinačne se nekretnine u zemljišnoj knjizi individualiziraju po katastarskim oznakama zemljišta (zemljišnih, katastarskih čestica) tj. dijelova zemljine površine koji su u katastru zemljišta označeni posebnim brojem I nazivom katastarske općine u kojoj leže. Vođenje zemljišnih knjiga I rješavanje zemljišnoknjižnih predmeta pripada u sudsku nadležnost. Zemljišne knjige vodi zemljišnoknjižni odjel osnovan pri općinskom sudu, I to za nekretnine koje se nalaze na području za koje je taj sud mjesno nadležan. Za rješavanje žalbi donesenih u zemljišnoknjižnom postupku nadležan je županijski sud. Zemljišne se knjige vode po sustavu relanih folija. Upisi u zemljišne knjige provode se I određeni su s obzirom na objekt prava, tj. objekt stvarnopravnog 23

služnosti . Na temelju pravnog posla knjižna se prava stječu.pravokutnik. izgrađenosti zemljišta. posebni dio zemljišne knjige u koju se upisuje bitni dio sadržaja knjižnih prava (tzv. pravo građenja. Načelo knjižnog prednika – upisi u zemljišnu knjigu dopušteni su samo protiv osobe koja je u času podnošenja prijedloga za upis već upisana u zemljišnoj knjizi kao nositelj knjižnog prava glede kojeg se upis zahtijeva ili koja bude barem istodobno uknjižena il predbilježena kao nositelj tog knjižnog prava  knjižni prednik 4. sustav glavne knjige). a uvid u njih svima slobodan (načelo javnosti u formalnom smislu). založno pravo. dijelovi zemljine površine koji su u katastru zemljišta označeni posebnim brojevima I nazivom katastarske općine. Zemljišne knjige. izvatci. izvanknjižnim pravnim stanjem nekretnine). ograničavaju ili ukidaju isključivo upisom u glavnu knjigu. Pravni učinci načela upisa nastupaju jedino ako je proveden valjani. publicitetnog značaja. Osnivanje zemljišnih knjiga provodi se u posebno uređenom postupku koji je podijeljen na dva dijela: postupak osnivanja I ispravni postupak. ne upisuju u zemljišne knjige osim ako to zakonom nije propisano. Pored knjižnih prava u zemljišne se knjige upisuju I osobni odnosi nositelja knjižnih prava te pravne činjenice važne za pravni promet nekretnina (određeni ZZK-om). te određena obvezna prava: pravo nazadkupa. Mogućnost njihova upisivanja u zemljišne knjige određuje ZZK ili neki drugi zakon. u pravilu se. Nekretnine koje nisu sposobne biti objektom stvarnih prava. Njima se smatraju sva stvarna prava na nekretninama koja postoje u hrvatskom pravnom sustavu u okviru zatvorenog broja stvarnih prava  vlasništvo. promjenu. Osniva ju sud prvog stupnja na čijem je području katastarska općina za koju se zemljišna knjiga još ne vodi. Upis izvanknjižno nastale stvarnopravne promjene u zemljišnu knjigu samo je deklaratornog. Upisuju se pojedinačne nekretnine. zajma I koncesije. prenose. NAČELA ZEMLJIŠNOKNJIŽNOG UREĐENJA 1. Moguće je I posebnim zakonom odrediti da se I neka druga prava na nekretninama upisuju u zemljišnu knjigu. U zemljišne se knjige upisuju sve nekretnine koje mogu biti u pravnom prometu odnosno koje mogu biti objektom prava vlasništva I drugih stvarnih prava.www. Mogu se voditi na dva načina: ručnim upisivanjem ili pohranjivanjem zemljišnoknjižnih podataka u bazu s pomoću elektroničke obrade podataka (EOP). najma. stvarna prava na njima I druga prava za koja je to zakonom određeno (knjižna prava) te druge činjenice važne za pravni promet za koje je to zakonom određeno. Načelo javnosti – zemljišne su knjige javne jer je njihov sadržaj svima dostupan. istiniti upis (kad je u skladu sa stvarnim. 2. Načelo stvarnosti (gruntovnice) – određuje što je predmet upisa u zemljišne knjige  nekretnine. površini. Zemljišna knjiga se osniva za svaku katastarsku općinu za koju se još ne vodi I to na temelju odluke ministra pravosuđa. Načelo upisa – određuje kako upis u zemljišne knjige djeluje na stjecanje. a radi se o pravima koja za svoj objekt imaju nekretnine upisane u zemljišnim knjigama. pojedinačnu nekretninu. ispisi I prijepisi iz nje uživaju javnu vjeru 24 . stvarni tereti. prvokupa. Prava koja mogu biti predmet samostalnog upisa u zemljišne knjige nazivaju se KNJIŽNIM PRAVIMA. zemljišta tj.net odnosa – zemljišnoknjižno tijelo tj. 3. prijenos I prestanak knjižnih prava. upisuju se u skladu sa stanjem u katastru zemljišta I katastarskim podacima o broju.

upisao svoje pravo u zemljišnu knjigu I to na temelju valjane pravne osnove koja može biti pravna osnova za derivativno stjecanje stvarnih prava na nekretninama. te izvršava svoju obvezu preuzetu pravnim poslom da na drugog prenese ili za njega osnuje određeno knjižno pravo. Mora utvrditi može li se upis provesti s obzirom na stanje u zemljišnoj knjizi glede predmeta upisa (postoje li zapreke upisu). postupajući u dobroj vjeri. nevaljanog upisa djeluje neoboriva predmnijeva da je glede tog upisa zemljišnoknjižno stanje valjano. Načelo prvenstva (prioriteta) – uređuje pravne učinke upisa prema drugim upisima ovisno o vremenskom redoslijedu kojim su upisi provedeni. Pravni učinci neoborive premnijeve o potpunosti sastoje se u tome da će pošteni stjecatelj koji je postupao s povjerenjem u potpunost zemljišnoknjižnog stanja steći knjižno pravo neopterećeno neupisanim pravima I pravnim činjenicama. odvjetnici I to za sve nekretnine u RH. tijela nadležna za katastar zemljišta. javni bilježnici. upis kojim se knjižna prava stječu. ukida ili prenosi na drugu osobu. zbiljskog pravnog stanja nekretnina. nitko se ne može pozvati niti može dokazivati da mu zemljišnoknjižno stanje nije bilo ili nije moglo biti poznato. tj. Glede poznavanja zemljišnoknjižnog stanja vrijedi neoboriva predmnijeva o poznavanju zemljišnoknjižnog stanja. Cilj jest da se određivanjem prvenstvenog reda upisa knjižnih prava koja 25 . svoj pristanak za upis daje u klauzuli intabulandi  izričitoj I strogo formalnoj izjavi da pristaje na uknjižbu kojom se njezino pravo ograničava. Pošteni stjecatelj bit će pravno zaštićen jedino ako je. 8. U odnosu na poštenog stjecatelja koji je stekao knjižno pravo izvodeći ga iz neistinitog. Osoba čije se pravo upisom ograničava ili prestaje. I u negativnom kao načelo povjerenja u potpunost. opterećuje. prenosi na drugoga ili ukida.www. postoje li osnove za sumnju jesu li osobe protiv kojih se zahtijeva upis sposobne raspolagati predmetom upisa te jesu li na to ovlaštene. Moraju je sadržavati privatne isprave I javne isprave o pravnim poslovima koje su u okviru svojih ovlaštenja sastavili nadležno državno tijelo ili javni bilježnik Načelo zakonitosti (legaliteta) – zemljišnoknjižni sud je po službenoj dužnosti obvezan ispitati postoje li sve zakonske pretpostavke za upis u zemljišne knjige. istinito. Načelo privole( konsenza) – određuje da se upisi u zemljišne knjige mogu provoditi samo uz obostranu privolu osobe koja upisom stječe pravo I osobe čije se pravo upisom ograničava. valjanosti svog sadržaja I imaju dokaznu snagu javnih isprava (načelo javnosti u materijalnom smislu). proizlazi li utemeljenost prijedloga iz sadržaja podnesenih isprava I imaju li isprave oblik koji se zahtijeva za provedbu zatraženog upisa. Djeluje u pozitivnom smjeru kao načelo povjerenja u istinitost.pravokutnik. odnosno da ono što je upisano u zemljišnoj knjizi postoji. isto načelo vrijedi I za ispravljanje već provedenih upisa. glede potpunosti I istinitosti. Davanjem te izjave nositelj knjižnog prava pristaje zapravo na stvarnopravnu promjenu njegova prava do koje će doći upisom u zemljišnu knjigu. Izričit pristanak na upis dat u obliku klauzule intabulandi potreban je kad se na osnovi isprava kojima su stranke dobrovoljno raspolagale svojim knjižnima pravima zahtijeva uknjižba. Načelo povjerenja – njime se štite poštene treće osobe koje su postupale s povjerenjem u potpunost I istinitost zemljišnoknjižnog stanja u slučajevima kad se zemljišnoknjižno stanje razlikuje od stvarnog. prenose ili prestaju bez posebnog naknadnog opravdanja. 7. Ispise iz baze zemljišnih podataka izdaju zemljišnoknjižni sudovi. 6.net 5.

11. Ona je najvažniji dio zemljišne knjige. trebaju biti točno vremenski određeni.pravokutnik. a uz svaku se zemljišnu knjigu vode potrebni pomoćni popisi I katastarski planovi. Ustup prvenstvenog reda može biti ograničen ili neograničen. te glede njih ne postoje razlike u ograničenjima vlasništva. upisuju se sva zemljišta jedne katastarske općine koja mogu biti u pravnom prometu. 9. te na subjekte knjižnih prava. Za svaku se katastarsku općinu vodi posebna glavna knjiga. 10. U njega se upisuje samo jedna pojedinačna nekretnina. zemljišnoknjižni upisi se provode samo u glavnoj knjizi (sustav glavne knjige). GLAVNA KNJIGA je dio zemljišne knjige u koji se upisuju nekretnine I promjene na nekretninama te stvarna prava na nekretninama I promjene tih prava. SASTAV ZEMLJIŠNIH KNJIGA Zemljišna se knjiga sastoji od glavne knjige I zbirke isprava. odnosno da sadržaj upisa bude potpuno određen. Sve katastarske čestice jednog zemljišnoknjižnog tijela u pravnom prometu zajedno predstavljaju jedan objekt stvarnopravnih odnosa tj. Sve te knjige. Promjena sastava zemljišnoknjižnog tijela provodi se u posebnom zemljišnoknjižnom postupku otpisivanja I pripisivanja. Redoslijed se određuje prema mjestu koje pravo ima u prvenstvenom redu (utvrđuje se prema času u kojem je zemljišnoknjižnom sudu stigao prijedlog za upis odnosno odluka drugog suda ili tijela kojim se određuje upis. isključivo je mjerodavno stanje upisa u zemljišnoj knjizi. ZEMLJIŠNOKNJIŽNI ULOŽAK dio je glavne knjige u koji se upisuje jedno zemljišnoknjižno tijelo I sve promjene na njemu. isprave na temelju kojih su provedeni. Provedbom zemljišnoknjižnih upisa o nekretninama.www. jedno zemljišnoknjižno tijelo  jedna ili više katastarskih čestica (zemljišta) koje se nalaze u istoj katastarskoj općini I koje u pravnom prometu imaju isti pravni položaj. knjižna prava koja se odnose na to zemljišnoknjižno tijelo I promjene tih prava te druga prava I činjenice čije je upisivanje u glavnu knjigu predviđeno ili dopušteno različitim zakonskim propisima. Osnovno je obilježlje zemljišnoknjižnog tijela da ono čini pravnu cjelinu. zapravo je skup zemljišnoknjižnih uložaka povezanih u jednu cjelinu u koje su upisane nekretnine jedne katastarske općine. nisu različito opterećene. Načelo potpunosti – zemljišne knjige pružaju prikaz cjelokupnog pravnog stanja glede određene nekretnine.Načelo određenosti (specijaliteta) . o nositeljima stvarnih prava na nekretninama. Upisi moraju biti jasno određeni I s obzirom na vrstu upisa. zbirke I propisi i dr. Glavna knjiga I zbirka isprava smatraju se zemljišnom knjigom u užem smislu. odnosno koja su sposobna biti objektom knjižnih prava.net postoje na istoj nekretnini uredi redoslijed njihova stjecanja I ostvarivanja.zahtijeva da svaki upis u zemljišne knjige bude samostalna I potpuno određena pravna cjelina. prava koja se upisuju I njihov bitni sadržaj. ograničenjima prava vlasništva. osobnim ograničenjima u raspolaganju nekretninama. sve su one obuhvaćene istim pravnim odnosima 26 . o tuđim stvarnim pravima na nekretninama I nositeljima tih prava postaje vidljivo potpuno I načelno točno pravno stanje nekretnina bitno za pravni promet. Glavna se knjiga sastoji od zemljišnoknjižnih uložaka.Načelo preglednosti – određuje da zemljišne knjige moraju biti uređene tako da se iz njih može lako I brzo saznati cjelokupno pravno stanje upisanih nekretnina. jer pripadaju istom vlasniku. koji služe u zemljišnoknjižnom poslovanju smatraju se zemljišnom knjigom u širem smislu.

kao I sve promjene glede vlasništva. suvlasnika. Upisuju se založno pravo (hipoteka). PODULOŽAK je sastavni dio zemljišnoknjižnog uloška koji se otvara za idealni dio određenog suvlasnika I u koji se provode upisi koji se odnose na taj idealni dio. Otvorit će se na prijedlog svakog suvlasnika zemljišnoknjižnog tijela za njegov suvlasnički dio kao I za suvlasnički dio koji je povezan s vlasništvom posebnog dijela nekretnine. služi objašnjavanju upisa provedenih u glavnoj knjizi. Teretovnica (teretni list. opterećenja I dr. pravo građenja. Zemljišnoknjižni uložak sastoji se od tri dijela: 1. pokretanje postupaka za promjenu tih podataka. I to uvijek ručno. vlastovnicu.net glede vlasništva. list C) – upisuju se stvarna I druga prava kojima je opterećeno zemljišnoknjižno tijelo ili idealni dio nekog suvlasnika. neovisno o tome vodi li se zemljišna knjiga ručno ili pomoću EOP. Po svom sastavu u potpunosti odgovara sastavu zemljišnoknjižnog uloška. ZBIRKA ZEMLJIŠNOKNJIŽNIH RJEŠENJA – vodi se za EOP-zemljišnu knjigu I to ručno. Posjedovnica (popisni list. skrbništvo. Zbirka isprava vodi se zajednički za sve glavne knjige koje se vode kod jednog zemljišnoknjižnog suda. a na upise u poduložak se na odgovarajući način primjenjuju sve odredbe o upisima u uložak. po brojevima se ulažu izvornici ili ovjerovljeni prijepisi isprava na temelju kojih su zahtijevani I dopušteni upisi. pobliže identifikacijske oznake za zgrade. Nakon što se otvori poduložak. ograničenja raspolaganja zemljišnoknjižnim tijelom koja su inače predmetom upisa u teretovnicu a tiču se svakog vlasnika 3. list B) – upisuje se vlasništvo tj. stečaj I sl. Od stvarnih prava upisuju se ona koja postoje u korist zemljišnoknjižnog tijela ili nekog suvlasničkog dijela tog tijela 2.pravokutnik. Prijepisi se uvezuju u sveske. prava stečena na tim pravima. svi upisi glede suvlasničkog dijela za koji je otvoren provode se samo u podulošku. koncesije osnovane na nekretninama koje su opće dobro ili javno dobro u vlasništvu RH ili jedinica lokalne samouprave I uprave. naziv zemljišta.www. 27 . eventualne primjedbe o karakteristikama zemljišta. površina. Sastoji se od isprava na temelju kojih su provedeni upisi u glavnu knjigu. Vlastovnica (vlasnički list. sva javnopravna ograničenja u pravnom prometu zemljišnoknjižnog tijela koja nisu opće naravi. te katastarski podaci o njima kao što su oznaka. osobne I stvarne služnosti. sadrži posjedovnicu. ograničenja prava vlasništva. kao I sve katastarske promjene koje se odnose na njih. Upisuju se I ograničenja kojima je vlasnik osobno podvrgnut glede upravljanja ili raspolaganja zemljišnoknjižnim tijelom kao što su maloljetnost. obvezna prava koja mogu biti predmetom upisa u zemljišnu knjigu. list A) – u nju se upisuju svi sastavni dijelovi zemljišnoknjižnog tijela odnosno sva zemljišta (katastarske čestice) koje čine jedno zemljišnoknjižno tijelo. kultura. ZBIRKA ISPRAVA zajedno s glavnom knjigom čini zemljišnu knjigu u užem smislu. ulaganjem zemljišnoknjižnih rješenja u posebnu knjigu po njihovim rednim brojevima.. Katastarske čestice koje čine jedno zemljišnoknjižno tijelo smatraju se sve zajedno jednom pojedinačnom nekretninom. teretovnicu. realni tereti. podaci o vlasniku nekretnine: ime vlasnika. te ograničenja u raspolaganju zemljišnoknjižnim tijelom kojima je podvrgnut svagdašnji vlasnik. zabrana otuđenja I opterećenja nekretnine. zajedničkih vlasnika cijelog zemljišnoknjižnog tijela opisanog u posjedovnici. Tako se ostvaruje veća sigurnost podataka u EOP knjizi jer se mogu rekonstruirati svi upisi provedeni u nju.

iako je pravni prednik osobe koja zahtijeva upis u svoju korist. da je podignuta hipotekarna tužba. ne smije biti nejasnih mjesta. stvarni registar)  popis zemljišta po brojevima katastarskih čestica za jednu katastarsku općinu uz koje je upisan broj zemljišnoknjižnog uloška u kojem su katastarske čestice upisane. imenici  abecedni popis vlasnika I nositelja prava građenja. Knjižna se prava u zemljišne knjige upisuju uknjižbom I predbilježbom. da je hipotekarni vjerovnik otkazao hipotekarnu tražbinu. Od pravnih činjenica upisuje se npr. odnosno glede kojeg se zahtijeva upis. njegove promjene. MATERIJALNE PRETPOSTAVKE UPISA: 1.net ZBIRKA KATASTARSKIH PLANOVA – katastarski planovi su geodetski prikaz I nacrt zemljišta u jednoj katastarskoj općini u određenom razmjeru koji prikazuje položaj I oblik zemljišta I objekata koji se trajno nalaze na njima ili ispod njihove površine. titulus promjene. Tabularna isprava – uz prijedlog za upis sudu se mora priložiti ili predočiti isprava odgovarajućeg oblika I sadržaja koja je podobna da se na temelju nje provede upis u zemljišnu knjigu. Predmet upisa u zemljišne knjige su sva stvarna I neka obvezna prava na nekretninama. da se glede knjižnog prava vodi spor. Opće pretpostavke valjanosti tabularne isprave: a) Isprava mora biti sastavljena u obliku propisanom za njenu valjanost b) U ispravi na osnovi koje se provodi upis (uknjižba ili predbilježba) knjižnog prava. te abecedni popis predbilježenih vlasnika uz čija je imena upisan broj zemljišnoknjižnog uloška u kojem je upisano zemljišnoknjižno tijelo na kojem postoje ta knjižna prava. a osobni odnosi nositelja knjižnih prava I pravne činjenice upisuju se zabilježbom. Knjižni prednik – osoba koja je u času podnošenja prijedloga za upis već upisana ili će istodobno biti upisana kao nositelj knjižnog prava koje se upisom prenosi. 2. Načelom knjižnog prednika određene su iznimke od ovog pravila kojima je određeno kad se upis može dopustiti I kad u zemljišnim knjigama nije upisana osoba koja. Vode se I osobni pomoćni popisi. ako se sastoji od više listova. Može biti javna ili privatna isprava.www. ograničenja ili prestanka uknjiženog prava c) Isprava ne smije imati očitih nedostataka koji dovode u sumnju njezinu vjerodostojnost.pravokutnik. ova se pretpostavka mora ispuniti kod svih vrsta zemljišnoknjižnih upisa. Izrađuje ih državno tijelo u čiji djelokrug pripada vođenje katastra zemljišta I dostavlja ih zemljišnoknjižnom sudu. uknjižba ili predbilježba mogu se provesti samo na temelju isprave o kauzalnom pravnom poslu iz koje je vidljiva pravna osnova. oni moraju biti tako spojeni da se ne može umetnuti nijedan list 28 . da je glede nekretnine sklopljen ugovor o doživotnom uzdržavanju I sl. Zemljišnoknjižni upis može se dopustiti jedino protiv knjižnog prednika. ograničenja ili prestanka mora za to biti vidljiv pravni temelj. osobni odnosi nositelja tih prava I pravne činjenice čiji je upis u zemljišne knjige izričito I taksativno određen ZZK-om ili nekim drugim zakonom. precrtavanja I brisanja. mijenja. ograničava ili prestaje. nije upisana kao knjižni prednik – upis će biti dopušten ako stjecatelj koji zahtijeva upis u svoju korist ispravama podobnim za upis dokaže neprekinuti niz izvanknjižnih stjecanja od upisanog knjižnog prednika do sebe. POMOĆNI POPISI – omogućavaju lakše I brže pronalaženje podataka upisanih u glavnoj knjizi. da je određena provedba ovrhe na nekretnini. Uz svaku glavnu knjigu vodi se popis zemljišta (stvarni pomoćni popis.

ako sadrže sve što se zahtijeva I za uknjižbu na temelju privatnih isprava. Nastupaju odmah po provedbi upisa. ograničuju ili prestaju bez posebnog naknadnog opravdanja. Stvarna se prava na nekretninama upisuju uknjižbom I kad su ograničena uvjetom ili rokom. prijenosu. Isprave na temelju kojih se može provesti uknjižba mogu se podijeliti u dvije skupine. pored toga. odnosno od trenutka kad je sudu stigao prijedlog za uknjižbu I to u onom opsegu kako je to određeno uknjižbom. U prvu pripadaju privatne isprave o pravnim poslovima glede prava na nekretninama I javne isprave o pravnim poslovima koje su sastavili nadležno tijelo ili javni bilježnik u granicama svoje ovlasti I u propisanom obliku. ograničenju ili prestanku knjižnih prava. pri čemu ZZK izričito propisuje na osnovi kojih se javnih isprava može provesti uknjižba. Naziva se ekstabulacijom kad uknjižbom knjižna prava prestaju.www. dan. Pravni učinci uknjižbe sastoje se u bezuvjetnom I konačnom stjecanju. mijenjaju ili prestaju na temelju pravnog posla uknjižba je jedna od materijalnopravnih pretpostavaka I modus stjecanja stvarnih prava na nekretninama. prenose. posebne pretpostavke za uknjižbu. mijenja ili ograničava (pozitivna uknjižba). nisu ničim uvjetovani niti su vremenski ograničeni. Privatna isprava na temelju koje se zahtijeva uknjižba mora. Kad se stvarna prava na nekretninama stječu. sastoje se u publiciranju stvarnih prava na nekretninama. odnosno kad se knjižna prava brišu iz zemljišne knjige (negativna uknjižba). opće pretpostavke valjanosti tabularne isprave te sve postupovne pretpostavke koje se zahtijevaju za provedbu svakog upisa u zemljišnu knjigu.pravokutnik.net d) U ispravi moraju biti navedene osobe protiv kojih I u čiju se korist upis zahtijeva I to na način da ne postoji opasnost da ih se zamijeni s drugima e) U ispravi moraju biti navedeni mjesto. Moraju se glede tabularne isprave na temelju koje se provodi uknjižba ispuniti I određene posebne pretpostavke. Uknjižba ili predbilježba mogu se dopustiti samo na temelju javnih isprava koje ispunjavaju sve opće pretpostavke valjanosti tabularne isprave. opterećuje. mjesec I godina gdje I kada je sastavljena Podnošenje tabularne isprave koja ispunjava opće pretpostavke valjanosti materijalna je pretpostavka za provedbu svih vrsta zemljišnoknjižnih upisa I to neovisno o tome zahtijeva li se upis na temelju javne ili privatne isprave. Za provedbu uknjižbe moraju se ispuniti materijalne pretpostavke glede knjižnog prednika. ispunjavati još neke dodatne. POSTUPOVNE PRETPOSTAVKE UPISA: a) Stavljanje zahtjeva za upis b) Podnošenje isprava c) Dozvola suda d) Provedba upisa e) Pravomoćnost rješenja o upisu VRSTE ZEMLJIŠNOKNJIŽNIH UPISA UKNJIŽBA – upis kojim se knjižna prava stječu. One moraju ispunjavati I određene posebne pretpostavke za uknjižbu: a) Isprava mora sadržavati točnu oznaku zemljišta ili prava glede kojeg se zahtijeva uknjižba b) Isprava mora sadržavati izričitu izjavu onoga čije se pravo ograničava. Naziva se intabulacijom kad se knjižno pravo stječe. a na osnovi kojih predbilježba. ukida ili prenosi na drugoga da pristaje na uknjižbu (klauzula inabulandi) c) na privatnoj ispravi na osnovi koje se zahtijeva uknjižba mora biti ovjerena istinitost potpisa 29 .

od trenutka kad je predbilježba provedena (kad je sudu stigao prijedlog za upis). istinitost opunomoćenikovog potpisa na toj ispravi te opunomoćiteljevog potpisa na punomoći moraju biti ovjereni na način na koji se ovjerava istinitost potpisa na privatnim ispravama. PREDBILJEŽBA – upis kojim se knjižna prava stječu. ograničavanju ili prijenosu knjižnih prava pod uvjetom naknadnog opravdanja. Na temelju privatne isprave ili javne isprave koju je o pravnom poslu sačinilo nadležno državno tijelo ili javni bilježnik predbilježba će se dopustiti kad: a) u ispravi nije navedena točna oznaka zemljišta ili prava glede kojeg se zahtijeva upis b) u ispravi. Pravni učinci predbilježbe sastoje se u stjecanju. odluke suda ili drugog nadležnog tijela I pred njima sklopljene nagodbe koje se prema propisima o ovrsi smatraju ovršnim ispravama prikladnim za upis prava u zemljišnu knjigu. U drugu skupinu isprava na temelju kojih se može provesti uknjižba pripadaju javne isprave za koje je ZZK-om izričito određeno da se na temelju njih može provesti uknjižba. ali ispunjavaju opće pretpostavke valjanosti tabularne isprave za zemljišnoknjižni upis. a ni u posebnoj ispravi ni prijedlogu za upis knjižni prednik nije izričito pristao na upis (nedostaje klauzula intabulandi) c) kaluzula intabulandi dana je uvjetno ili oročeno d) istinitost potpisa osobe čije se pravo upisom ograničuje. prenose. ukida ili prenosi na drugu osobu nije ovjerena na način propisan posebnim zakonom 30 . Za provedbu predbilježbe moraju se ispuniti materijalne I postupovne pretpostavke kao I za provedbu svakog zemljišnoknjižnog upisa. Njome nastupaju jednaki pravni učinci kao I uknjižbom. da bi se dopustila uknjižba protiv opunomoćitelja.pravokutnik. Tabularna isprava na temelju koje se može dopustiti predbilježba ne mora udovoljavati nekoj od posebnih pretpostavki valjanosti tabularne isprave za uknjižbu. ako sadrže točnu oznaku zemljišta ili prava na koje se odnosi upis. Isprave na temelju kojih se može dopustiti predbilježba mogu se podijeliti u dvije skupine. Ona je također modus stjecanja stvarnih prava na nekretninama na temelju pravnog posla.www. Njome se upisuju sva knjižna prava kao I uknjižbom. samo što su uvjetovani naknadnim opravdanjem predbilježbe. mijenjaju ili ograničavaju knjižna prava (pozitivna predbilježba) ili ona prestaju (negativna predbilježba). Provodi se kad nije moguće provesti uknjižbu. U prvu pripadaju privatne isprave o pravnim poslovima I javne isprave koje su o pravnim poslovima u granicama svojih ovlasti I u propisanom obliku sastavili nadležno tijelo ili javni bilježnik koje ne udovoljavaju nekoj od posebnih pretpostavki predviđenih zemljišnoknjižnim pravilima za uknjižbu. gubitku.net d) kad je privatnu ispravu potpisao opunomoćenik osobe protiv koje se zahtijeva uknjižba. Može biti pozitivna ili negativna ovisno o tome da li se pod uvjetom naknadnog opravdanja njome stječu. Opravdanjem predbilježbe nastupaju svi pravni učinci uknjižbe I to ex tunc tj. ograničuju ili prestaju pod uvjetom naknadnog opravdanja I u opsegu u kojem budu naknadno opravdana. upisuju se I kad su ograničena uvjetom ili rokom. jer u trenutku podnošenja prijedloga za upis nisu bile ispunjene sve pretpostavke određene pravilima zemljišnoknjižnog prava za uknjižbu. opterećuje. Uvjet se sastoji u naknadnom ispunjenju pretpostavki koje nisu postojale u času podnošenja prijedloga za upis pa se zbog toga nije mogla provesti uknjižba. Može se provesti jedino protiv onoga koji je u vrijeme podnošenja zahtjeva za upis upisan kao nositelj knjižnog prava glede kojeg se zahtijeva upis ili bude istovremeno uknjižen ili predbilježen.

već samo za predbilježbu. Dopustit će se samo protiv osobe koja je u zemljišnim knjigama upisana kao nositelj knjižnog prava glede kojeg se provodi zabilježba. kao I svi upisi provedeni s obzirom na predbilježeno pravo. Predbilježba provedena na temelju privatne isprave ili javne isprave o pravnom poslu koju je sastavilo nadležno tijelo ili javni bilježnik opravdava se ispravom prikladnom za uknjižbu kojom se otklanja nedostatak u ispravi radi kojeg nije bila dopuštena uknjižba. pa I u odnosu na njih djeluju pravni učinci zabilježenog osobnog odnosa ili pravne činjenice. ZABILJEŽBA – upis kojim se u zemljišnim knjigama čine vidljivima mjerodavne okolnosti za koje je zakonom određeno da se upisuju u zemljišne knjige ili kojim se osnivaju određeni pravni učinci kad je to predviđeno zakonom. zahtijeva se I tabularna isprava koja mora ispunjavati sve opće pretpostavke valjanosti tabularne isprave. Opravdavanjem predbilježbe ona se pretvara u uknjižbu I nastupaju pravni učinci uknjižbe od trenutka kad je prijedlog za upis stigao zemljišnoknjižnom sudu. Čine se vidljivi osobni odnosi nositelja knjižnih prava I pravne činjenice mjerodavne za pravni promet nekretnina. Zabilježbom se upisuju različita ograničenja u raspolaganju knjižnim pravima. Stjecatelji koji su knjižno pravo stekli nakon upisa zabilježbe ne mogu se opravdavati da nisu znali za zabilježeni osobni odnos ili pravnu činjenicu. I za nju se moraju ispuniti sve materijalne I postupovne pretpostavke kao I za ostale vrste upisa. pravne činjenice koje ukazuju na posebni pravni status određene nekretnine ili nekog knjižnog prava. kao I za prosuđivanje osobnih. a od značenja su za pravni promet nekretnina. Zabilježbe se mogu podijeliti na dvije osnovne skupine: a) zabilježbe osobnih odnosa – naročito ograničenja glede upravljanja imovinom kao I drugi odnosi I činjenice određene zakonom. pravomoćne domaće sudske odluke kojima se stvarno pravo bezuvjetno utvrđuje ili dosuđuje ili se bezuvjetno odbija. Upisuju se osobni odnosi nositelja knjižnih prava koji su mjerodavni za prosuđivanje statusa nositelja knjižnih prava. Izostane li opravdanje.pravokutnik.net e) istinitost potpisa opunomoćenika na ispravi na temelju koje se protiv opunomoćenika zahtijeva upis nije ovjerena na način propisan posebnim zakonom f) opća ili generična punomoć na temelju koje je opunomoćitelj potpisao ispravu na temelju koje se protiv opunomoćitelja zahtijeva uknjižba izdana je prije više od godine dana od trenutka podnošenja prijedloga za upis g) istinitost potpisa opunomoćitelja na punomoći na temelju koje je opunomoćenik potpisao ispravu na temelju koje se protiv opunomoćitelja zahtijeva uknjižba nije ovjerena na način propisan posebnim zakonom U drugu skupinu pripadaju javne isprave za koje je ZZK-om izričito određeno da će se na temelju njih dopustiti predbilježba. odluke domaćeg suda odnosno s njom izjednačene odluke drugog tijela vlasti kojom se predbilježba određuje kao mjera osiguranja te ostale javne isprave određene posebnim zakonom. Osnovni je smisao zabilježbe da se njome publiciraju određene pravnorelevantne činjenice ili da osnuju određeni pravni učinci koji se odnose na subjekte knjižnih prava ili na sama knjižna prava. Opravdanje predbilježbe je pravni akt kojim se naknadno uklanjaju nedostatci tabularne isprave zbog kojih ona nije bila valjana za uknjižbu. koje još nisu postale ovršne. da je 31 . da mu je oduzeta poslovna sposobnost te određeno skrbništvo. subjektivnih ograničenja glede upravljanja I raspolaganja imovinom (da je nositelj knjižnog prava maloljetan.www. predbilježba će se izbrisati na zahtjev nositelja knjižnog prava protiv kojeg je predbilježba bila dopuštena. njihove sposobnosti I opsega ovlaštenja glede raspolaganja imovinom.

ne dolazi do stjecanja stvarnog prava u korist upisanog stjecatelja. zabilježba imenovanja ili opoziva upravitelja. radi utvrđivanja promjena u sastavu. zabilježba spora kojom se čini vidljivim da se glede knjižnog prava vodi postupak.). kao I njegova zaštita prema svim trećim osobama. Oni se osnivaju na neoborivoj predmnjevi koja djeluje u odnosu na poštenog stjecatelja da je upis njegova prednika valjan. time se olakšava I dokazivanje tog prava. Na publicitetnoj se funkciji upisa temelji zaštita povjerenja poštenih stjecatelja u pravnom prometu nekretnina. Upis se provodi radi preglednosti. sa stjecanjem 32 . Tek upisom izvanknjižno stečenog prava u zemljišnu knjigu. Istodobno s nastupanjem pravnih učinaka zaštite povjerenja u istinitost tj. b) Zabilježba pravnih činjenica – njome se konstituiraju pravni učinci odnosno pravni odnosi iz kojih proizlaze pravni učinci mjerodavni za pravno stanje nekeretnine I raspolaganje knjižnim pravima.www.. kulturi. moraju se učiniti vidljivom u zemljišnoj knjizi  posebnim upisom “učiniti vidljivim” kojeg zemljišnoknjižni sud provodi po službenoj dužnosti kada je zakonom izričito određeno da se određena činjenioca ili okolnost mora učiniti vidljivom u zemljišnoj knjizi. a upis se u glavnoj zemljišnoj knjizi provodi na zahtjev osobe koja je izvanknjižno stekla stvarno pravo na nekretnini. Stjecanje poštenog stjecatelja neće se moći osporavati. a pošteni stjecatelj je stekao knjižno pravo izvodeći ga iz takvog upisa. ostvariti pretpostavke za određeno raspolaganje knjižnim pravom. Zemljišnoknjižnim upisima publiciraju se stvarna prava na nekretninama.pravokutnik. Zabilježbom se može osigurati prvenstveni red. UPIS UČINITI VIDLJIVIM – neke činjenice I okolnosti koje se odnose na knjižna prava. Ako u času podnošenja prijedloga za upis nije ispunjena neka od pretpostavki koja je uvjet valjanosti. površini zemljišnoknjižnog tijela I sl. njegov izvanknjižni nositelj stječe mogućnost daljnjeg raspolaganja tim pravom na temelju pravnog posla.net njegovim roditeljima produženo roditeljsko pravo. zemljišnoknjižni postupak I sl. zabilježba dosude. istinit. Pravne činjenice nisu taksativno navedene jer se mogu odrediti I drugim zakonom . njihove nositelje. upućivanja na upise provedene u nekom drugom dijelu istog ili drugog zemljišnoknjižnog uloška. Upisom izvanknjižno stečenih stvarnih prava u zemljišnu knjigu samo se daje vanjska vidljivost izvanknjižno stečenim pravima na nekretninama. postići apsolutno djelovanje neke pravne činjenice ili pravne radnje u odnosu na sve treće osobe. daje im se vanjska vidljivost nužna da bi djelovala apsolutno I da bi se mogla štiti I ostvarivati u odnosu na sve osobe (contra omnes). jer je proveden neistinit upis. valjan. Kad su zemljišnoknjižno I izvanknjižno stanje različiti odnosno kad je zemljišnoknjižno stanje neistinito. ne nastupaju akvizicijski pravni učinci upisa tj. Upisuje se I promjena imena nositelja. isključiti nastupanje pravnih učinaka načela povjerenja. bolje potpunosti zemljišne knjige. Zemljišnoknjižni upis. zabilježba tužbe radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji. zasnovati zajednička odgovornost. u njegovu korist nastupaju pravni učinci zaštite povjerenja u istinitost. mora biti istinit. zabilježba otkaza I hipotekarne tražbine. da je nad pravnom osobom otvoren stečajni postupak. Zabilježba ima isključivo deklaratoran karakter. premda je upis proveden u korist njegova pravnog prednika bio nevaljan.ZZK-om su izričito određene slijedeće: zabilježba prvenstvenog reda kojom se osniva prvenstveni red za buduće otuđenje ili opterećenje nekretnine. istinitosti zemljišnoknjižnog upisa. da bi ostvario svoju akvizicijsku funkciju. promjena boravišta te druge činjenice važne za utvrđivanje identiteta ili položaja nositelja knjižnog prava glede njegovih subjektivnih mogućnosti da raspolaže svojom imovinom. zabilježba odbijanja ovrhe.

on mora u roku za žalbu zahtijevati zabilježbu da je uknjižba sporna. U korist poštenog stjecatelja mora se provesti upis knjižnog prava za čiju su provedbu ispunjene sve materijalne I postupovne pretpostavke određene zemljišnoknjižnim pravom I to upis koji po pravilima materijalnog prava predstavlja valjan način stjecanja stvarnih prava na nekretninama na temelju pravnog posla. Zemljišnoknjižno stanje mora biti nepotpuno ili mora biti neistinito. Poštenje stjecatelja se predmnijeva. Smatra se da na određenoj nekretnini postoje samo ona prava. Da bi nastupili pravni učinci zaštite povjerenja potrebno je da se ostvare slijedeće pretpostavke: 1.net knjižnog prava na temelju povjerenja u istinitost zemljišnih knjiga. tereti I ograničenja. Može se podnijeti I kad je neposredni stjecatelj raspolagao nevaljano upisanim knjižnim pravom u korist 33 . odnosno za stjecanje stvarnog prava na temelju pravnog posla (nije odlučno je li on besplatan ili naplatan) 4. Ovlašten ju je podnijeti oštećeni nositelj knjižnog prava tj. Pravni učinci zaštite povjerenja u potpunost osnivaju se na neoborivoj predmnjevi koja djeluje u odnosu na poštenog stjecatelja da je zemljišnoknjižno stanje potpuno. Ako oštećenom nositelju knjižnog prava nije bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika. mora biti pošten I u času sklapanja posla I u času zahtijevanja upisa u svoju korist. zbiljski nositelj čije je knjižno pravo bilo povrijeđeno neistinitom uknjižbom iz koje je pošteni stjecatelj izveo svoje stjecanje prestaje biti nositeljem tog prava. različito od izvanknjižnog 2. TUŽBOM ZA BRISANJE nositelj knjižnog prava čije je pravo povrijeđeno nevaljanim upisom štiti svoje knjižno pravo zahtijevajući brisanje nevaljane. kao I njegovi univerzalni sljednici. pravne činjenice I osobni odnosi koji su u času kad je zatražen upis upisani u zemljišnoj knjizi ili je iz zemljišne knjige vidljivo da je zatražen njihov upis. u dobroj vjeri. protiv poštenog stjecatelja tužba za brisanje može se s uspjehom podnijeti ako nisu protekle tri godine od kada je zatražena uknjižba u korist prednika. neistinite uknjižbe I uspostavljanje prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe nevaljane uknjižbe. neposredni stjecatelj). osoba u čiju je korist upisano knjižno pravo povrijeđeno nevaljanom uknjižbom. brisovnom tužbom. Stjecatelj koji je svoje pravo izveo iz nepotpunog ili neistinitog prednikovog upisa mora biti pošten. Pošteni stjecatelj kao singularni sukcesor knjižnog prednika mora stvarno pravo na nekretnini steći na temelju pravnog posla koji može biti pravna osnova za derivativno stjecanje stvarnog prava na nekretnini.pravokutnik. Podnosi se protiv osobe u čiju je korist provedena nevaljana uknjižba odnosno protiv osobe koja je glede nevaljane uknjižbe u neposrednom pravnom odnosu s osobom čije je knjižno pravo uknjižbom povrijeđeno (tzv.www. stvarni. neistinitog upisa dolazi do povrede upisanog knjižnog prava. te u roku od 60 dana od isteka tog roka podnijeti protiv poštenog stjecatelja tužbu za brisanje. Provedbom nevaljanog. Nositelju tog prava se tada priznaje pravo na sudsku zaštitu zbog povrede njegova knjižna prava koja se ostvaruje u skladu s pravilima zemljišnoknjižnog prava tužbom za brisanje. Stjecatelj će se smatrati nepoštenim ako je znao za neslaganje zemljišnoknjižnog i izvanknjižnog stanja nekretnine ili kad mu je to ostalo nepoznato zbog njegove nepažnje 3. Ako je nositelju knjižnog prava čije je pravo povrijeđeno nevaljanom uknjižbom bilo dostavljeno rješenje o toj uknjižbi provedenoj u korist prednika. Nastupanje pravnih učinaka uvjetovano je istekom roka u kojem se u odnosu na poštenog stjecatelja tužbom za brisanje može zahtijevati brisanje prednikovog neistinitog upisa I uspostavljanje prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja.

Ako nositelju knjižnog prava nije bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika poštenog stjecatelja. osobito ustavno pravo. još I sva druga stvarna prava. Širim pojmom vlasništva služi se javno. Ako stjecatelj u času sklapanja pravnog posla. nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da je prednikova uknjižba nevaljana (pošteni stjecatelj).pravokutnik. nazivajući vlasništvom (odnosno pravom vlasništva) samo jednu određenu vrstu stvarnih prava. Užim pojmom vlasništva služe se suvremena građanskopravna znanost I struka. ima dvije komponente: kvantitativnu I kvalitativnu. Pravo na podnošenje tužbe za brisanje vremenski je ograničeno kad je osoba u čiju je korist provedena nevaljana uknjižba raspolagala knjižnim pravom u korist poštenog stjecatelja koji je postupajući u dobroj vjeri s povjerenjem u zemljišne knjige upisao svoje pravo. Jamstvo postojanja pravne ustanove vlasništva (privatnog vlasništva) u pravnom poretku – vlasništvo je zajamčeno kao jedno od temeljnih sloboda I prava čovjeka I građanina ali kao socijalno vezano – ono služi općem dobru (Ustav RH).net treće osobe (singularnog sljednika) koja je također uknjižila svoje pravo. izvodeći ga iz nevaljano uknjiženog prava prednika.www. Ovo pravilo vrijedi I kad se tužba za brisanje podnosi protiv osobe koja je upisala svoje pravo izvodeći ga iz neistinitog. a I ostala imovinska dobra. Kvalitativna 34 . nevaljan (zabilježba brisovne tužbe) te u roku od 60 dana od isteka roka za žalbu podnijeti tužbu za brisanje. zaštita knjižnog prava povrijeđenog nevaljanom prednikovom uknjižbom moći će se osporavati tužbom za brisanje samo u zakonom određenim rokovima. Kvantitativna komponenta jamstva pravne ustanove vlasništva jest zaštita od nepotrebnog sužavanja područja djelovanja privatnog vlasništva. odvoji li se pravo vlasništva od stvari. pored prava vlasništva u užem smislu. Tužba za brisanje može s uspjehom podići sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi povrijeđeno knjižno pravo I tako trebalo prestati ako zakonom nije drukčije određeno. I to onu s maksimalnim ovlaštenjima u pogledu stvari. sva ostala privatna imovinska prava kao I sva ona prava koja možda nisu imovinska ali imaju imovinsku komponentu (Ustav RH barata s širokim pojmom vlasništva). tužba za brisanje mora se podići u roku tri godine od kada je zatražen odnosno proveden nevaljani. neistinit upis. Pravni poredak daje svima jamstvo da neće bez dovoljnog razloga izuzimati iz sfere privatne pravne vlasti koje se redovito u njoj nalaze. Ako je nositelju povrijeđenog knjižnog prava bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika poštenog stjecatelja. stvar je postala ničija. a ni u času podnošenja prijedloga za upis. Jamstvo vlasništva redovito ima dva aspekta: 1. Pravo vlasništva ne može se odvojiti od stvari koja je predmet tog prava I prenijeti na neku drugu stvar. Jamstvo takve ustanove vlasništva. odnosno protiv neposrednog stjecatelja te njegovih univerzalnih sljednika I to neovisno o tome jesu li oni glede valjanosti uknjižbe bili u dobroj vjeri ili ne. obuhvaća. GLAVA 5. naime za skup pravnih nromi koje uređuju društvene odnose u kojim osobama pripadaju stvari. PRAVNA USTANOVA VLASNIŠTVA Vlasništvo je naziv za pravnu ustanovu vlasništva. u smislu socijalno vezanog privatnog vlasništva. nevaljanog prednikovog upisa koja je znala ili s obzirom na okolnosti imala dovoljno razloga posumnjati da je upis njezina prednika nevaljan (nepošteni stjecatelj). a pravo vlasništva prestalo. oštećeni nositelj knjižnog prava mora u roku za žalbu zatražiti zabilježbu da je upis sporan. Pravo na podnošenje tužbe za brisanje ne zastarijeva  ovo pravilo vrijedi kad se tužba podnosi protiv osobe u čiju je korist neposredno provedena nevaljana uknjižba.

2. a I što se njome ne oduzimaju pojedinačna prava vlasništva. Izvlaštenja koja se provode kao nacionalizacija  izvlaštenje u općem. da javna vlast neće zadirati u njihova prava vlasništva u širem smislu (koji obuhvaća prava vlasništva u užem smislu I sva ostala imovinska prava). u određenim situacijama time što im nameće dužnost činjenja ili nečinjenja (propuštanja. no ni pod tim pretpostavkama ne bi bili dopušteni ako bi bili takvi da bi ugrožavali samu ustanovu vlasništva ili ako bi bili nerazmjerni. ljudskog okoliša I zdravlja ljudi (tada se ne mora dati naknada). Zakonodavac ne smije ograničenjima povrijediti jamstvo vlasništva što ga daje Ustav RH I međunarodni ugovori. Zakonska ograničenja vlasništva u širem smislu su ona kojima zakonodavac općim normama javnopravne naravi (propisima) ograničava izvršavanje pravne vlasti svih vlasnika u širem smislu u pogledu stvari određenih vrsta. Jamstvo pojedinačnih prava vlasništva u širem smislu – jamstvo što ga pravni poredak svojim najjačim normama (ustavnim) daje pravnim subjektima. da će prigodom uređivanja te pravne ustanove očuvati barem ono što je bitno za privatno vlasništvo. Stavljanja res extra commercium stvari koje su predmet već stečenih prava vlasništva u širem smislu 3. nego se oduzimaju sva prava vlasništva na stvarima koje služe privređivanju u nekim granama gospodarstva ili se oduzimaju cijele imovine neke vrste pravnih subjekata Nisu zaštićena stečena prava vlasništva od onih izvlaštenja koja su dopuštena. kao I da postavljena ograničenja vlasništva neće biti nerazmjerna. u visini tržišne vrijednosti onoga što mu se oduzima Jedan od mogućih načina ograničavanja pravne vlasti vlasnika u širem smislu je I prisilno opterećivanje (privremeno ili trajno) njegove stvari ili njegova prava osnivanjem na/glede toga nekog subjektivnog prava u korist određene treće osobe. našao u određenoj situaciji (nisu upravljena na pojedinačno određene stvari ili prava.www. pozivom na javni/opći interes (interes RH)  nepotpuna izvlaštenja. Jamstvom vlasništva zaštićeno je pravo vlasništva u širem smislu od nedozvoljenih: 1. niti prema pojedinačno određenim osobama). Upravljena su prema svakome koji bi se kao nositelj nekog stečenog prava vlasništva u širem smislu na/glede predmeta određene vrste.pravokutnik. naime od toga da javna vlast oduzme u općem ili javnom interesu (u interesu RH) neko od subjektivnih prava vlasništva u širem smislu njegovom nositelju  potpuno izvlaštenje 2. Zahvati koje bi javna vlast učinila a da nisu ispunjene te pretpostavke bili bi nedopušteni. budući da ispunjavaju Ustavom određene pretpostavke pod kojima javna vlast smije zadirati u prava vlasništva: a) Zakonitost (provode se na temelju zakona) b) Interes Republike Hrvatske c) Naknada izvlašteniku. Izvlaštenja (eksproprijacije) u užem smislu. osim pod pretpostavkama određenim Ustavom. Zahvati koji bi bili učinjeni pod tim pretpostavkama u pravilu bi bili dopušteni. 35 . prirode. a od izvlaštenja u užem smislu se razlikuje po tome što se ne provodi pojedinačnim aktima vlasti. javnom interesu.net komponenta jamstva pravne ustanove vlasništva jest u tome što pravni poredak daje svima jamstvo da neće stegnuti vlasništvo suviše. Poduzetnička sloboda I vlasnička prava mogu se iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa I sigurnosti RH. trpljenja). Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju. nego zakonom.

čini I daje). Pravo vlasništva RH izvršava Vlada RH. ali zakonom može biti određeno drukčije.pravokutnik. Načelna bezgraničnost pravne vlasti koju daje pravo vlasništva svojem nositelju na stvari. Jednovrsno – postoji samo jedna vrsta prava vlasništva U obzir da bude predmetom nečijeg prava vlasništva dolazi tjelesna stvar. ali je I s druge strane socijalno vezana. pravo vlasništva ima I neka specifična obilježlja: 1.net GLAVA 6. koja pored služenja privatnim interesima vlasnika služi I općim interesima. ako je po naravnom I pravnom kriteriju uopće sposobna biti predmetom stvarnih prava. Kada na nekoj stvari postoji pravo vlasništva. Svaka fizička I pravna osoba može biti nositeljem prava vlasništva vlasnik. To ne znači da vlasnik ne bi mogao u pogledu predmeta svojeg prava vlasništva osnovati za drugoga neka subjektivna prava. čiji bi se sadržaj u većoj ili manjoj mjeri podudarao s nekim od tradicionalnih vlasnikovih ovlasti. RH I sve ostale osobe javnog prava u svojoj ulozi izjednačene su sa ostalim vlasnicima. nego stvara za tu osobu novo pravo. Socijalna vezanost ne utječe na sadržaj prava vlasništva. plodove. rezultira njezinom isključivošću u odnosu prema trećim osobama. Osim onih zajedničkih svim stvarnim pravima. za svakog mjerodavnu privatnu pravnu vlast na/glede stvari što je pravni poredak dozvoljava I jamči. okrenuta prema svakoj trećoj osobi. 3. a čija količina I obuhvatnost ovise o ulozi I socijalnoj funkciji vlasnikove stvari. 2. određuje ju posebni zakon ili državno tijelo koje je za to nadležno na temelju zakona. prirast I pripatke. odnosno tijelo koje je ona na to ovlastila (I u granicama tih ovlasti). Vlasnik je jedini ovlašten činiti sa svojom stvari I koristima od nje što ga je volja. koje do tada nije postojalo. njih se ne može izdvajati iz prava vlasništva u samostalna subjektivna prava. Jedinstveno je – sadržaj mu se ne može dijeliti. propušta. ali on time ne prenosi na treću osobu neku od svojih vlasničkih ovlasti. Predmet vlasništva su I entiteti pravno izjednačeni sa stvarima. Premda iz njega za vlasnika proizlaze različite ovlasti. Naš ZV određuje: Pravo vlasništva je stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svojeg nositelja da s tom stvari I koristima od nje čini što ga je volja te da svakog drugog od toga isključi. tj. Pod socijalnom vezanošću vlasništva treba razumjeti vezanost vlasnikove načelne slobode dužnostima prema drugim subjektima u društvu I društvu kao cjelini (dužnostima da trpi. 36 .www. PRAVO VLASNIŠTVA Ustanova vlasništva individualistički je koncipirana pa je PRAVO VLASNIŠTVA stvarno pravo koje svojem nositelju (vlasniku) daje najpotpuniju. a inače će namjenu određivati tijelo koje je već nadležno da na toj stvari izvršava pravo vlasništva Države. ono se tada u pravilu proteže na sve njezine pripadnosti: dijelove. Daje potpunu privatnu pravnu vlast na I glede stvari – koja je s jedne strane pojmovno bezgranična I isključiva. pa je ovlašten svakog drugog isključiti od toga (ako nije protivno tuđim pravima I zakonskim ograničenjima). Pojmovno bezgranična vlasnikova privatna pravna vlast na/glede njegove stvari je pozitivna strana vlasništva. Način izvršavanja prava vlasništva ovisit će o namjeni tih stvari. pokretnina ili nekretnina. djeluje kroz mogućnost zaštite vlasnikovog prava od samovlasnih zahvata trećih osoba. Isključivost vlasništva je njegova negativna strana. ali utječe na izvršavanje prava vlasništva ograničavajući ga. Postoje tri temeljna tipa namjene javnih stvari: javna dobra u općoj uporabi. vlasnik je ovlašten činiti sa svojom stvari sve što nije protupravno. ako to nije protivno tuđim pravima ni zaknoskim ograničenjima.

www.pravokutnik.net

javna dobra u javnoj uporabi I javna dobra u financijskoj imovini Države. Pravo vlasništva jedinica lokalne I područne(regionalne) samouprave izvršava njezino poglavarstvo. One smiju svoje nekretnine otuđiti ili njima na drugi način javno raspolagati jedino na osnovi javnog natječaja I uz naknadu utvrđenu po tržnoj cijeni, ako zakonom nije drukčije određeno, a pravni posao koji bi bio tome suprotan bio bi ništetan. Strana osoba može stjecati pravo vlasništva uz uvjete određene zakonom – iako su stranci načelno izjednačeni s domaćim državljanima odnosno domaćim pravnim osobama, ipak zakonom može biti ograničena pravna sposobnost stranaca da stječu vlasništvo I druga stvarna prava. Stranci su fizičke osobe koje nemaju državljanstvo RH, kao I pravne osobe koje imaju registrirano sjedište izvan područja RH. Pravilo je da na nekretninama u RH stranci mogu stjecati pravo vlasništva pod jednakim pretpostavkama kao I domaći pravni subjekti, ali s tom razlikom da će pravo vlasništva moći steći na temelju nasljeđivanja, kao I na temelju pravnih poslova, ako budu ispunjene neke posebne pretpostavke za to. Kod nasljeđivanja potrebna je I dodatna pretpostavka uzajamnosti (reciprociteta). Kod pravnog posla dodatne pretpostavke su uzajamnost I odobrenje javne vlasti za to stjecanje (ministar nadležan za pravosuđe). Stranci ne mogu biti vlasnici nekretnina koje se nalaze na tzv. isključenom području  području za koje bi, radi zaštite interesa I sigurnosti RH, bilo određeno da na njemu stranci ne mogu imati pravo vlasništva. Stranci ne mogu biti vlasnici ni poljoprivrednog zemljišta, šuma I šumskih zemljišta na području RH, osim ako je međunarodnim ugovorom što drugo određeno. Moguće je da na jednoj stvari postoji jedno pravo vlasništva koje istodobno pripada dvjema ili više osoba tako da one sudjeluju u tom pravu vlasništva kao: 1. Suvlasnici – od kojih svaki ima po neki dio tog prava vlasništva te stvari  svoj alikvotni, suvlasnički dio; I etažno vlasništvo kao posebna inačica suvlasništva 2. Zajednički vlasnici – koji svi zajedno imaju cijelo, nepodijeljeno pravo vlasništva te stvari 3. Jedna kao prethodni vlasnik te stvari, a druga kao njezin potonji vlasnik GRANICE VLASNIKOVE PRAVNE VLASTI Elastičnost vlasnikove pravne vlasti jest upravo posljedica toga što je pravo vlasništva pojmovno nepromjenjivo I što ono u svakom slučaju ovlašćuje svojeg nositelja da čini glede svoje stvari sve što mu nije zabranjeno I da ne čini išta što mu nije naređeno. Da bi neko ograničenje moglo djelovati ograničavajuće na izvršavanje vlasnikove pravne vlasti ono mora biti zakonsko ograničenje vlasništva. ZAKONSKA OGRANIČENJA VLASNIŠTVA su sva ona koja su neposredno ili posredno utemeljena na zakonu: 1. Ograničenja vlasništva uspostavljena zakonom – neposredni temelj im je zakonska norma, ali I podzakonska norma, ako je utemeljena na zakonu 2. Ograničenja određenog prava vlasništva – neposredni temelj im je odluka nekog tijela javne vlasti (sudske, upravne), ako je ta odluka utemeljena na zakonu 3. Ograničenja određenog prava vlasništva koja je uspostavio vlasnik svojim raspolaganjima, ako je ograničavajuće djelovanje prema svakome utemeljeno na zakonu Opća (generalna) ograničenja vlasništva su ona koja ograničavaju izvršavanje svakog prava vlasništva. Zahtjev za obzirnim postupanjem omogućuje da vlasnikova pravna vlast bude sputana shvaćanjima o socijalnoj vezanosti vlasništva 37

www.pravokutnik.net

koja vladaju u društvu u doba kada vlasnik izvršava svoju pravnu vlast. Pravilo je općenite naravi, a za neke je situacije ono konkretizitano pravilima o: a) Zabrani šikane – nitko, pa niti vlasnik, nije ovlašten služiti se sa svojim pravom s jednim ciljem da drugome šteti ili da mu smeta. Ako bi iz vlasnikova postupka kojem bi jedini cilj bio da drugome šteti ili da ga smeta, proizišla za drugoga šteta, vlasnik će mu biti za štetu odgovoran prema pravilima obveznog prava I neće se moći pozivati na to da je postupao ovlašten svojim pravom vlasništva b) Krajnja nužda – ako se netko nađe u krajnoj nuždi, pa zahvati u vlasnikovu stvar da bi time otklonio štetu koja njemu ili drugome neposredno prijeti, a ta šteta je nerazmjerno veća od one koja iz tog zahvata proizlazi za vlasnika stvari, vlasnik u takvom slučaju nije ovlašten spriječiti/zabraniti tuđi zahvat. Krajnja nužda ne isključuje odgovornost za štetu te vlasnik ima pravo na naknadu. c) Trpljenje zahvata izvan dosega vlasnikovih interesa – vlasnik nekretnine nije ovlašten nikome braniti zahvat koji bi bio poduzet na tolikoj visini ili dubini da on nema nikakav opravdani interes da taj zahvat isključi. Posebna (specijalna) zakonska ograničenja vlasništva su ona kojima zakonodavac, radi zaštite interesa I sigurnosti države, prirode, ljudskog okoliša I zdravlja ljudi propisom ograničava izvršavanje prava vlasništva određenih vrsta stvari, za određene situacije I sl. Ako nameću vlasniku dužnost da u pogledu svoje stvari nešto trpi ili propušta  negativna ograničenja, a ako mu stavljaju dužnost da nešto čini u pogledu svoje stvari  pozitivna ograničenja. Zbog toga što norme pravnog poretka izričito nešto zabranjuju ili naređuju glede određene vrste stvari, ne mijenja se sadržaj prava vlasništva; mijenja se mogućnost izvršavanja prava vlasništva. Vlasnik nema pravo na naknadu za zakonska ograničenja kojima je podvrgnut glede svoje stvari jer su svi vlasnici dužni pridonositi općem dobru (jedino ako se od njega zahtijeva nešto više nego od ostalih vlasnika tada ima pravo na naknadu kao za izvlaštenje). Kada vlasnik koji je zakonom podvrgnut dužnosti nekog činjenja u pogledu vlastite stvari ne učini ono što je dužan, može ga se na to siliti uobičajenim sredstvima prisile ( u pravilu kaznama, ako je predviđena prekršajna ili kaznena odgovornost za to nečinjenje), a može biti odgovoran za štetne posljedice koje je uzrokovao time što u pogledu vlastite stvari nije poduzeo ono što je trebao. Mnogi pravni poretci omogućuju sekvestraciju  privremeno oduzimanje vlasniku uprave nad njegovom stvari I uspostavljanje privremene uprave njome. Po našem pravu, kada neko pozitivno zakonsko ograničenje zahtijeva od vlasnika da nešto poduzme glede vlastite stvari, a on to ne uradi I ne uspijeva ga se na to prisiliti, tada je poglavarstvo jedinice lokalne I područne (regionalne) samouprave ovlašteno uspostaviti privremeno upravljanje tom stvarju (sekvestraciju), primjenjujući na odgovarajući način pravila o privremenom skrbništvu nad ostavinom za slučaj da su nasljednici nepoznati ili nepoznatog boravišta. Glede stvari za koje je Ustavom ili zakonom proglašeno da su od interesa za RH, pa da uživaju njezinu osobitu zaštitu, propisuje se poseban način njihove uporabe I iskorištavanja; sa stajališta vlasnika stvari to je ograničavanje njegova prava vlasništva te mu pripada pravo na naknadu na temelju općeg propisa. OGRANIČAVAJUĆE DJELOVANJE TUĐIH PRAVA – svako apsolutno pravo koje netko drugi ima na vlasnikovoj stvari, djeluje ograničavajuće na vlasnikovu pravnu vlast na/glede te stvari. Osoba koja je ovlaštenik nekog ograničenog stvarnog prava na vlasnikovoj stvari ima time onu pravnu vlast na toj stvari na koju ga ovlašćuje to njezino pravo, ali ta njezina vlast ne isključuje vlasnikovu. Svako apsolutno pravo 38

www.pravokutnik.net

koje netko drugi ima na vlasnikovoj stvari, djeluje neposredno na vlasnikovu pravnu vlast na/glede te stvari, I to onako kako bi djelovalo I zakonsko ograničenje vlasništva ako bi imalo sadržaj kakav ima to subjektivno pravo. Tuđa relativna prava (prava iz obveznih odnosa) u načelu ne utječu neposredno na sadržaj vlasnikove pravne vlasti u pogledu stvari, nego tek posredstvom toga što osoba koja je vlasnik stvari ima obvezu izvršiti neku činidbu određenoj osobi. OGRANIČENJA USPOSTAVLJENA VLASNIKOVIM PRAVNIM POSLOM – ako nije što drugo određeno, vlasnik može u svaku svrhu koja nije zabranjena svoje pravo ograničiti, uvjetovati ili oročiti, a može ga I opteretiti. Pravilo je da ograničenja I opterećenja prava vlasništva koja je uspostavio vlasnik imaju samo relativno djelovanje ne djeluju prema trećima. Zboga takvog djelovanja (inter partes) ta ograničenja nisu stvarnopravne već obveznopravne naravi te su stoga ograničenja vlasništva u širem (nepravom) smislu. Da bi ograničenja I opterećenja djelovala apsolutno trebaju biti ispunjene I posebne zakonske pretpostavke; tako će njihovo postojanje biti publicirano. Kada ograničenja ili opterećenja djeluju I prema trećima, to ima određene posljedice: 1. Prijenos tako ograničenog prava vlasništva je u pravilu moguć jedino ako I ukoliko to nije suprotno tim ograničenjima, a tada će pravo vlasništva prijeći na novog vlasnika zajedno s ograničenjima kojima je podvrgnuto I teretima kojima je opterećeno 2. Stjecanje ograničenih stvarnih prava na odnosnoj stvari je isto tako moguće u pravilu jedino ako I ukoliko to nije suprotno postavljenim ograničenjima I opterećenjima, a kad netko stekne takvo pravo - stekao ga je kao teret stvari na kojoj već postoje ograničenja 3. Ako bi u ovršnom ili stečajnom postupu vlasnikovi vjerovnici namirivali svoje tražbine iz vrijednosti stvari glede koje postoje takva ograničenja ili opterećenja, mogućnost njihova namirenja je svedena samo na prostor koji za nju ostavljaju ta ograničenja ili opterećenja No, vlasnikova opterećenja I ograničenja ipak neće utjecati na tuđa prava koja već postoje na stvari u trenutku uspostave ograničenja ili opterećenja; neće utjecati ni na prava koja bi u pravnom prometu stekli treći koji nisu znali niti su mogli znati za tu ograničenost ili opterećenost prava vlasništva. Vlasnik nema pravo na naknadu zbog ograničenja vlasništva koja mu nisu nametnuta od strane javne vlasti, nego ih je sam uspostavio svojim pravnim poslom. Vlasnik može očitovanjem svoje volje, tj. svojim pravnim poslom postaviti zabranu otuđenja i/ili opterećenja neke svoje stvari. Može je postaviti kao potpunu zabranu bilo kakvog opterećenja I otuđenja, ali I kao djelomičnu zabranu samo otuđenja ili nekih vrsta otuđenja. Postavljena zabrana obvezuje jedino vlasnika koji ju je postavio I jedino u odnosu prema određenoj osobi kojoj se tako obvezao. Da bi zabrana otuđenja i/ili opterećenja djelovala prema trećima (apsolutno) potrebno je da se kumulativno ispune dvije posebne pretpostavke: 1. Da je zabrana osnovana u korist bračnog druga, djeteta, roditelja, posvojenika ili posvojitelja 2. Da je upisana u zemljišnu knjigu, odnosno u javni registar u koji se stvar za koju je zabrana određena mora upisati kako bi se mogla steći (motorna vozila..) Vlasnik može svojim očitovanjem volje ograničiti svoje pravo vlasništva kakvim uvjetom ili rokom. Može to učiniti bilo kada. Uvjetovanje prava vlasništva redovito služi kao sredstva za osiguranje ispunjenja neke tražbine. Moguće je ugovoriti pridržaj prava vlasništva u kojem će se slučaju pravo vlasništva prigodom prijenosa 39

u granicama svoje ovlasti da raspolaže tom stvari 2.pravokutnik. tada pravo vlasništva može prijeći (ako su ispunjene sve pretpostavke za to) s jednog subjekta na drugi – otuđivanjem ili nasljeđivanjem u širem smislu. ali I onima koje je prednik uspostavio pravnim poslom). Predaja je izvršena tek kada je stvar prešla iz samostalnog posjeda dotadašnjeg vlasnika u samostalni posjed 40 . Time što je na stjecatelja prešlo pravo vlasništva.net na drugu osobu ograničiti kakvim suspenzivnim uvjetom. Apsolutno će djelovati ako je upisano u zemljišnu knjigu. STJECANJE PRAVA VLASNIŠTVA Osnovati se pravo vlasništva može samo tako što će određena osoba originarno steći to pravo glede određene stvari. kojim on stjecatelju prenosi svoje pravo vlasništva te pokretnine. Stjecanje je uređeno po tradicijskom načelu stjecatelj će vlasništvo pokretne stvari steći na temelju valjanog pravnog posla dotadašnjeg vlasnika stvari. Moguć je I prijenos prava vlasništva radi osiguranja  prijenos vlasništva na vjerovnika uz ograničenje raskidnim uvjetom. izvršen je onaj zakonom određeni čin kojim otuđivatelj (dotadašnji vlasnik) prenosi stjecatelju svoju vlast na stvari I ovaj je prima Stjecatelj stječe pravo vlasništva tek kad su kumulativno ispunjene sve zakonom određene pretpostavke stjecanja. kao I svim teretima te stvari. to je ispravan način (modus) stjecanja prava vlasništva na pokretnoj stvari kada se to pravo stječe na temelju pravnog posla. To će u pravilu djelovati samo relativno. Da je to vlasništvo s dotadašnjeg vlasnika na stjecatelja preneseno na zakonom određeni način za stjecanje vlasništva na temelju pravnog posla (modus adquirendi) tj. GLAVA 7.www. između vlasnika I onoga kome se on obvezao. Sposobnost predmeta da se na njemu stekne pravo vlasništva 2. odnosno u javni registar u koji se stvar mora upisati da bi se stekla. tako što će mu ona biti predana u samostalan posjed. OPĆE PRETPOSTAVKE svakog stjecanja prava vlasništva su: 1. Da pravni temelj (titulus adquirendi) za takvo stjecanje vlasništva postoji kao valjani pravni posao. mora biti kauzalan . Ako je stvar već nečija. Sposobnost stjecatelja da stekne pravo vlasništva na tom predmetu 3. ali I sa svim ograničenjima tog prava vlasništva (zakonskima. kako opće tako I posebne. nije ga moguće osnovati izvođenjem iz nekog drugog stvarnog prava. usmjeren na prijenos prava vlasništva određene pokretnine s otuđivatelja (prenositelja) na stjecatelja (u cijelosti ili djelomično) te da je to pravni posao vlasnika pokretnine. Pravni posao kojim se prenosi vlasništvo POKRETNINA može biti jednostran ili dvostran. Pravni temelj za to da taj stjecatelj na tom predmetu stekne pravo vlasništva – u našem pravnom poretku to mogu biti: a) Pravni poslovi kojima je cilj stjecanje prava vlasništva b) Odluke vlasti (sudske ili upravne) usmjerene na stjecanje prava vlasništva c) Nasljeđivanje d) Neposredno zakon – činjenice zakonom određene kao pretpostavke stjecanja tih prava STJECANJE STVARI U VLASNIŠTVO NA TEMELJU PRAVNOG POSLA Takvo stjecanje je derivativno te je za njega potrebno da se ispune I posebne pretpostavke: 1. on je stekao stvar sa svim stvarnim pravima koja postoje u korist te stvari. mora objektivno postojati I biti valjan. Onaj tko stvar otuđuje treba biti vlasnik stvari koju otuđuje.

Stjecatelj je sklopio pravni posao usmjeren na prijenos vlasništva te pokretnine koji je naplatan 4. Stjecanje prava vlasništva na temelju pravnog posla je izvedeno stjecanje. ako su ispunjene sve pretpostavke stjecanja. izašla bez ili protiv njegove volje (nije mu bila ukradena. zajedničkim vlasnikom) koji nije bio ovlašten tako pravo raspolagati njome 3. odnosno osobe putem koje je on tu pokretninu posredno posjedovao. ako su ispunjene zakonom određene pretpostavke: 1. niti ju je izgubio ili zametnuo) Takvim stjecanjem prestaju I sva prava trećih koja su teretila tako stečenu stvar. ako je dotadašnji vlasnik pridržao pravo vlasništva do ispunjenja nekog uvjeta ili isteka nekog roka. Stjecanje vlasništva temeljem pravnog posla ne utječe na prava trećih koja postoje na stvari. S tobožnjim ostaviteljevim nasljednikom. Pravo vlasništva pokretnine steći će na temelju zakona od nevlasnika osoba kojoj se bez njezine krivnje izjalovilo stjecanje pokretnine na temelju pravnog posla. Pokretnina koja mu je predana nije iz posjeda svojeg pravog vlasnika. Može se dogoditi da je s dotadašnjim vlasnikom neke pokretnine više osoba. I to takvo da ono pravo vlasništva koje je bilo kod otuđivatelja prelazi (cijelo ili djelomično. S posjednikom-nevlasnikom te pokretnine. ali cijelo pravo vlasništva te stvari može steći samo jedna. Stjecatelj je postupao u dobroj vjeri prilikom sklapanja posla I primanja samostalnog. a stekao ju je u vlasništvo na temelju nasljeđivanja ostavitelja 2. Pravo vlasništva pokretnine steći će na temelju zakona od tobožnjeg nasljednika osoba kojoj se bez njezine krivnje izjalovilo stjecanje na temelju pravnog posla. Stjecatelju je na temelju tog pravnog posla stvar predana u samostalan I neposredan posjed 5. poslujući s osobom za koju je u tom rješenju utvrđeno da je ostaviteljev nasljednik. Predmet stjecanja je pokretnina koja je nasljednikova. odnosno posjednikom-vlasnikom (suvlasnikom. potior iure!).pravokutnik. Prijenos vlasništva zbit će se u trenutku kada je stjecatelju prenesen samostalan posjed stvari na temelju vlasnikovog pravnog posla. Pravni poretci štite I povjerenje onih koji u pravnom prometu postupaju s povjerenjem u istinitost onoga što je utvrđeno u pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju. stjecatelj im ne duguje nikakvu naknadu. a 2. ali neovisno jedna od druge. Prijenos može biti I odgođen. ako su glede nje ispunjene I ostale pretpostavke stjecanja (prior tempore. na predaju ga se može siliti putem suda  ovršna predaja stvari. Ne učini li to. Ostali mogu samo stavljati obveznopravne zahtjeve otuđivatelju. utvrđenim pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju 41 . osim ako je drukčije određeno zakonom. neposrednog posjeda 6. osim onih za koja je stjecatelj znao da postoje. Provodi se na temelju rješenja o ovrsi koje donosi sud na zahtjev stjecatelja kao ovrhovoditelja. Vlasnik treba stvar dobrovoljno predati u samostalan posjed kako bi ispunio svoju obvezu. ili je to morao znati u času kad je stjecao vlasništvo. Predmet stjecanja je pokretnina. sklopilo valjane pravne poslove usmjerene na to da njegovo pravo vlasništva te stvari prijeđe na njih. Stekla ga je ona od njih kojoj je pokretnina prvoj bila predana u samostalan posjed.net stjecatelja dvostranim činom predaje tog posjeda stvari. ako su ispunjene zakonom određene pretpostavke: 1.www. eventualno ograničeno) na stjecatelja. Moguće je da su se glede svake od tih osoba ispunile sve pretpostavke stjecanja prava vlasništva.

jer nije znao da utvrđenje u pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju nije istinito glede osobe od koje je stjecao Posebne pretpostavke stjecanja prava vlasništva na NEKRETNINAMA su: 1. stekne pravo namirenja iz vrijednosti te nekretnine. njegovu će privatnu ispravu zamijeniti odgovarajuća ovršna isprava. pa će od njega ishoditi da donese rješenje o upisu vjerovnikovog vlasništva u zemljišnu knjigu. Stjecatelj može steći pravo vlasništva nekretnine samo upisom protiv knjižnog prednika. a dotadašnji vlasnik to prestaje biti. Temeljem te ovršne isprave vjerovnikstjecatelj će predložiti upis zemljišnoknjižnom sudu. eventualno ograničeno) na stjecatelja. Stjecatelju je na temelju tog pravnog posla ta pokretnina predana u samostalan posjed 5. Ako nekretnina koja se stječe nije upisana u zemljišnu knjigu. Stjecatelj je postupao u dobroj vjeri. Uknjižbom stjecateljevog vlasništva u zemljišnoj knjizi stjecatelj postaje vlasnikom nekretnine.pravokutnik. kojim on stjecatelju prenosi svoje pravo vlasništva te nekretnine. dakle oblikovan u ispravu. treba joj omogućiti upis njezina prava vlasništva u zemljišnu knjigu. Stjecanje vlasništva nekretnine na temelju pravnog posla je izvedeno stjecanje. U slučaju višestrukog ugovaranja.net 3. Da bi onaj tko je vlasnik nekretnine mogao prenijeti svoje pravo vlasništva. kojim pravo vlasništva koje je bilo kod otuđivatelja. zakonom je predviđeno da se umjesto upisa predaju u sud isprava podobna za upisivanje prava (tabularna isprava). Vlasnik koji se valjano obvezao da će prenijeti neku svoju nekretninu u vlasništvo druge osobe. Stjecatelj je sklopio pravni posao usmjeren na prijenos vlasništva te stvari koji je naplatan 4. Predbilježbom stjecatelj postaje vlasnikom pod uvjetom naknadnog opravdanja. stjecatelj je pravni sljednik otuđivatelja. ako nije upisan u zemljišnu knjigu (izvanknjižni vlasnik). Ako je pravni posao napravljen u pisanom obliku no nema osobine tabularne isprave sud neće moći dopustiti upis u zemljišnu knjigu na temelju isprave koja ne zadovoljava barem opće pretpostavke za upis. Ona treba zadovoljavati barem opće pretpostavke za upis. bude u poziciji da može omogućiti upis stjecateljevog vlasništva protiv one osobe koja je neistinito upisana u zemljišnu knjigu kao da je ona vlasnik. usmjeren na prijenos otuđivateljevog prava vlasništva određene nekretnine na stjecatelja te je to pravni posao vlasnika nekretnine. Ne učini li to dobrovoljno. a ako osim toga zadovoljava I posebne pretpostavke za uknjižbu. u granicama svoje ovlasti da raspolaže tom stvarju 2. Pravni posao mora biti u pisanom obliku. odnosno u slučaju da nekretnina nije upisana – polaganje odgovarajuće tabularne isprave u sud. Kao pravni temelj postoji valjani pravi posao.www. to će se zabilježiti u zemljišnoj knjizi. Da je izvršen čin koji je zakonom određeni način stjecanja nekretnine na tom pravnom temelju upis stjecateljeva prava vlasništva u zemljišnu knjigu. prelazi (cijelo ili dio. Nakon što bude doneseno rješenje o ovrsi. svrha je da vjerovnik-ovrhovoditelj koji nema založno pravo. pravo vlasništva će steći osoba glede koje se prvo ispune sve opće I posebne pretpostavke stjecanja tog prava. dakle ona koja je na temelju vlasnikova pravnog 42 . Za upis stjecateljeva prava u zemljišnu knjigu potrebna je tabularna isprava koja zadovoljava opće I posebne pretpostavke za uknjižbu. potrebno je I da on bude upisan u zemljišnu knjigu kao vlasnik te nekretnine (knjižni vlasnik) ili da. polaganje takve tabularne isprave u sud imat će učinak uknjižbe. što ima I funkciju I djelovanje upisa u zemljišnu knjigu.

Pretpostavke stjecanja prava vlasništva temeljem povjerenja u istinost zemljišnih knjiga su: 1. to stjecanje ne utječe na prava trećih na odnosnoj stvari. iako to nije.net posla prva zatražila upis. Stjecatelj je s osobom koja je neistinito upisana kao vlasnik sklopio pravni posao (naplatan ili besplatan) usmjeren na stjecanje prava vlasništva nekretnine (cijelog ili dijela) 3. Pretpostavke za to su: 1.www. Zaštitu povjerenja u istinitost zemljišnih knjiga pravni poredak pruža jedino trećim stjecateljima. dakle s istim pravnim posljedicama kao da je stječe temeljem pravnog posla. ali stjecatelj po izričitoj zakonskoj odredbi stječe nekretninu kao od njezina vlasnika. Rok je tri godine od kada je izvršen upis čije se brisanje traži. Zaštita se pruža I onima koji su u dobroj vjeri dalje stjecali tu nekretninu. slobodne od svih onih tuđih prava. tereta I ograničenja koja nisu upisana u zemljišnu knjigu premda bi to mogla biti. pravi vlasnik može putem suda zaštititi svoje povrijeđeno pravo vlasništva. Ne štiti neposrednog neistinitog stjecatelja tj. a stjecatelj za njih nije znao. onima koji su vlasništvo nekretnine stjecali od neistinitog vlasnika. ispune li se zakonom određene pretpostavke. budući da se na temelju zakona smatra da zemljišna knjiga potpuno I istinito odražava činjenično I pravno stanje. ali I njima je pruža jedino ako su postupale u dobroj vjeri. Pravni poredak štiti one koji su u pravnom prometu postupali s povjerenjem u zemljišne knjige.pravokutnik. Zaštita povjerenja u istinitost zemljišnih knjiga je potrebna onima koji u dobroj vjeri stječu pravo vlasništva (ili drugo knjižno pravo) na/glede određene nekretnine od onoga tko je u zemljišnoj knjizi upisan kao da je ona vlasnik te nekretnine. ima pravo pobijati upis vlasništva nepoštenog stjecatelja kvazibrisovnom tužbom. ako je on u trenutku kad je sklopio pravni posao s otuđivateljem znao da je taj već ranije valjanim pravnim poslom usmjerenim na prijenos vlasništva te nekretnine raspolagao njome u korist druge osobe te joj predao tu nekretninu u samostalan posjed. Stoga. Predmnijevat će se da je vlasnik onaj tko je neistinito upisan kao da je vlasnik. onoga koji je prvi bio neistinito upisan kao stjecatelj tog prava. zahtijevajući brisanje njegovog upisa vlasništva I uknjižbu u svoju korist. niti je morao znati. U zemljišnu knjigu je upisano stjecateljevo pravo vlasništva nekretnine 5. Osoba kojoj je bivši vlasnik otuđio nekretninu I predao joj je u samostalan posjed. Stjecatelj je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige prilikom sklapanja posla I prigodom stavljanja zahtjeva za upis svoga prava 4. u neprekidnom nizu singularnih I univerzalnih sukcesija. Ako bi onaj tko je stjecao od knjižnog vlasnika-nevlasnika upisao u zemljišnoj knjizi svoje pravo vlasništva. povrijedio bi time pravo vlasništva pravog vlasnika nekretnine. ishodivši brisanje tuđeg neistinitog upisa (brisovnom tužbom). čemu je udovoljeno. steći vlasništvo nekretnine. Upis stjecateljevog prava vlasništva nije izbrisano zbog nevaljanosti (zbog mogućnosti da se zbiljski vlasnik posluži brisovnom tužbom)  neistinito upisani vlasnik ne stječe pravo vlasništva putem povjerenja u zemljišne knjige dokle god postoji mogućnost da mu zbog nevaljanosti bude izbrisan upis vlasništva u zemljišnoj knjizi Ovo jest stjecanje na temelju zakona. Postoji mogućnost da se upis stjecateljevog vlasništva pobije. Stjecatelj je stekao pravo vlasništva nekretnine upisom u zemljišnu knjigu 43 . Objekt stjecanja je nekretnina 2. Zaštita koju zakon daje onima koji stječu nekretninu pouzdajući se u potpunost stanja u zemljišnoj knjizi sastoji se u tome da će stjecatelj.

Pravni temelj je odluka nadležne upravne vlasti donesena u postupku izvlaštenja  rješenje o izvlaštenju koji je prihvaćen prijedlog za potpuno izvlaštenje određene nekretnine. iako su mogla biti upisana u zemljišnu knjigu. Na temelju odluke vlasti kojom je određeno potpuno izvlaštenje. upravne vlasti u općem interesu da se vlasništvo zemljišnih čestica na nekom 44 . čime će prestati pravo vlasništva koje je do tada postojalo. u obliku druge nekretnine ili u novcu. niti upis stjecateljevog prava vlasništva u zemljišne knjige (osim ako je propisano zakonom)  pravo vlasništva se stječe u trenutku pravomoćnosti odluke suda odnosno konačnosti odluke druge vlasti. dakle odluka kojom se odlučuje da će vlasnik određene stvari postati osoba koja to do tada nije bila (ili ne sama već sa drugim subjektima). U našem pravnom poretku. dogodit će se ne samo prestanak dotadašnjeg prava vlasništva predmeta izvlaštenja. Tuđa prava. koja se provodi aktom javne. Vlasništvo stečeno na ovaj način ne može se suprostaviti pravu onoga koji je. teretima I ograničenjima koja su u trenutku njegova stjecanja bila upisana u zemljišnoj knjizi. tereta ili ograničenja Ako su te pretpostavke ispunjene. Prijašnji vlasnik (izvlaštenik) ima pravo na naknadu. jedino ako je to određeno odlukom koja je temelj stjecanja prava vlasništva. nisu bila u nju upisana. Pravni temelj može biti samo kondemnatorna odluka koja je usmjerena na promjenu dotadašnjeg prava vlasništva određene stvari. već I nastanak novog  korisnik izvlaštenja stječe pravo vlasništva na onoj stvari koja je predmet izvlaštenja. odnosno na temelju povjerenja u zemljišnu knjigu 3. u dobroj vjeri upisao svoje pravo vlasništva na nekretnini prije njega. stjecatelj je upisom svog prava vlasništva nekretninu stekao opterećenu samo onim tuđim pravima. STJECANJE STVARI U VLASNIŠTVO NA TEMELJU ODLUKE SUDA ILI DRUGE NADLEŽNE VLASTI Za stjecanje prava vlasništva na temelju odluke suda ili druge javne vlasti potrebno je da sadržaj te odluke (njezine izreke) bude takav da određenom subjektu daje pravo vlasništva određene stvari. Stekao ga je time što je ono na nj prešlo na temelju pravnog posla. Nije potrebna predaja pokretnine. Pravila o izvlaštenju na odgovarajući se način primjenjuju I na stjecanje prava vlasništva izvlaštenjem kulturnog dobra I stvari koja je proglašena za prirodnu vrijednost. Na ovaj način vlasništvo se stječe izvorno. Javna vlast je pod određenim pretpostavkama ovlaštena odrediti konfiskaciju  prisilno I bez naknade oduzimanje u korist RH prava vlasništva što ga neki pravni subjekt ima u pogledu neke stvari. neupisanima ako je za njih znao ili morao znati. Sudska odluka treba biti pravomoćna. Komasacija je oduzimanje zemljišta na nekom području. tereti I ograničenja. niti je iz knjige vidljivo da je sudu predložen njihov upis 4.www. a I onima koji postoje na temelju zakona a ne upisuju se u zemljišnu knjigu. postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige.net 2. niti je s obzirom na okolnosti morao znati za izvanknjižno postojanje na nekretnini tuđih prava. predmet izvlaštenja može biti: nekretnina (radi izgradnje objekta ili izvođenja radova). nekretnina na zaštićenom području kao I nekretnina ili pokretnina koja je kulturno dobro. Stjecatelj je ovlašten naknadno ishoditi upis u zemljišne knjige. Stjecatelj se prigodom stjecanja u dobroj vjeri oslanjao na potpunost zemljišne knjige tj. a odluka upravne vlasti konačna.pravokutnik. nije znao. posebnim zakonom ili prava koja po naravi stvari ne mogu dalje postojati. Vlasništvo se stječe derivativno I načelu ne utječe na prava trećih osoba koja su do tada teretila stvar. određuje se rješenjem o izvlaštenju.

dakle da su ispunjene sve one zakonske pretpostavke pod kojima određena osoba postaje sveopćim pravnim sljednikom dotadašnjeg vlasnika stvari. a to je da je pravni temelj stjecanja zakonom određene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva u slučajevima kada ga se ne stječe ni na temelju pravnog posla. da je stvar u sastavu njegove ostavine te da je stjecatelj smrću dotadašnjeg vlasnika stekao nasljedno pravo pa je njegov nasljednik. još I da je taj pravni temelj stjecanja nasljeđivanje dotadašnjeg vlasnika. ono je apsolutno prestalo. niti nasljeđivanjem te da su te pretpostavke ispunjene. I to time što će mu se pokretnine predati u samostalan posjed a nekretnine upisati u zemljišnu knjigu. Stjecatelj je u pogledu te stvari izvršio čin prisvojenja 45 . Umre li neka osoba.www. Svaki od suvlasnika stječe pravo vlasništva izvođenjem tog prava iz dotadašnjeg suvlasništva. Uz opće pretpostavke. Prepostavke stjecanja prava vlasništva nasljeđivanjem u užem smislu su. a nitko ne bude njezinim nasljednikom kao sveopći sljednik javlja se općina odnosno grad određena zakonom.net području preraspodjeli tako da se zemljište na tom području može što bolje iskorištavati za poljoprivrednu proizvodnju. Zakon određuje te pretpostavke apstraktnim normama. pored općih pretpostavki stjecanja. Nasljednik je stekao pravo vlasništva svake pojedine ostaviteljeve stvari po sili zakona samim time što je zbog ostaviteljeve smrti naslijedio ostavitelja. a ostaju I dalje sva stvarna prava koja su drugim osobama pripadala na stvari glede koje je suvlasništvo razvrgnuto. ima jednak položaj kao da su ostaviteljevi nasljednici. uzimanjem u samostalni posjed određene stvari s namjerom da ju se prisvoji. pored općih pretpostavaka stjecanja prava vlasništva. Vlasništvo se stječe izvorno. Pravila o stjecanju prava vlasništva na temelju zakona mogu se po njihovoj srodnosti svrstati u skupine. stjecanje priraštaja stvari. Svaki će od suvlasnika steći u vlasništvo ono što je tom odlukom određeno. ni odluke suda ili tijela druge javne vlasti. stjecanje pretvorbom prava na stvarima u društvenom vlasništvu u pravo vlasništva. Posebne pretpostavke ovakvog stjecanja su: 1. potrebno je I ispunjenje još nekih posebnih. Ako je do tada na toj stvari postojalo nečije pravo vlasništva. ne postoji kontinuitet između novoosnovanog (stjecateljevog) I dotadašnjeg (tuđeg) prava vlasništva. ZV razlikuje slijedeće temeljne skupine: stjecanje prisvojenjem I nalazom. ZN dodaje I stjecanje vlasništva izdvajanjem iz ostavine. još I da je dotadašnji vlasnik umro. stjecanje dosjelošću. osim onih za koje je to određeno rješenjem o razvrgnuću suvlasništva. a vlasništvo pokretnina općina/grad u kojem je ostavitelj imao prebivalište. Nije potrebna predaja pokretnine ili upis u zemljišnu knjigu. PRISVOJENJE (OKUPACIJA) je stjecanje prava vlasništva na temelju zakona. STJECANJE STVARI U VLASNIŠTVO NA TEMELJU NASLJEĐIVANJA (SVEOPĆEG SLJEDNIŠTVA) Da bi se pravo vlasništva steklo na temelju sveopćeg sljedništva treba. Odluka kojom je sud odlučio o razvrgnuću suvlasništva pravni je temelj stjecanja prava vlasništva. dakle bez ikakvog čina uspostavljanja stjecateljeve vlasti na stvari. Prava vlasništva nekretnina stječu općine/gradovi na čijem se području nekretnine nalaze. pravo vlasništva se stječe na temelju samog zakona (ipso iure). STJECANJE STVARI U VLASNIŠTVO NA TEMELJU ZAKONA Pravo vlasništva će se stjecati na temelju zakona u slučajevima kada stjecanje ne nastupa na nekom drugom pravom temelju.pravokutnik. Ono je derivativno stjecanje.

Mora se odrediti koja je pravna sudbina napuštenih stvari koje se ne može prisvojenjem steći u vlasništvo: a) Napuštene nekretnine I njihovi idealni dijelovi – na temelju zakona prelazi u vlasništvo RH. Prisvojenjem se ne može steći tuđe!! U slučaju dvojbe je li neka stvar nečija ili ničija predmnijeva se da je ničija. ali namijenjena tome da se iz nje izdvaja I izdvojeno prisvaja – mogu se stjecati jedino na temelju I u granicama ovlasti koju za to daje zakon ili dopuštenje izdano na temelju zakona (koncesija. 46 . osim što mora zadovoljavati pravni I naravni kriterij za stjecanje u vlasništvo. odrekavši se time svojeg prava vlasništva.). Stvar je sposobna da bude stečena u vlasništvo prisvojenjem 3. koje ovlašćuje svog nositelja na to da određene stvari stekne prisvojenjem (nije stvarno pravo – ne daje nikakvu pravnu vlast na stvari).www. Stjecatelj (prisvojitelj) je sposoban da prisvojenjem stekne tu stvar u svoje vlasništvo Čin prisvojenja je čin uzeća stvari u samostalan posjed s namjerom da se time stekne vlasništvo stvari. Ničija stvar (res nullius) – nije u vlasništvu ni jedne osobe. napustio je samostalni posjed stvari te njegova volja da se odrekne vlasništva mora biti implicirana U obzir za stjecanje prisvojenjem dolaze ničije stvari I njihovo prisvojenje je svakom slobodno. onaj tko ima to pravo moći će činom odvajanja I ujedno prisvojenja (uzimanja u svoj samostalni posjed s namjerom prisvajanja) steći prisvojenjem vlasništvo one stvari koja je nastala odvajanjem. Mogu se I prisvajati stvari u vlasništvu RH I jednica lokalne uprave I samouprave.pravokutnik. a izašla je iz takve vlasti svog dotadašnjeg posjednika bez njegove volje. ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. ili na zakonu utemeljeni akt nositelja prava vlasništva stvari u javnom vlasništvu. mora biti: 1. Opća sposobnost za stjecanje prisvojenjem podudara se s općom sposobnošću stjecanja prava vlasništva. sposobne da budu predmetom prava vlasništva (morska voda stavljena u bocu) c) Napuštene stvari (res derelictae) – postale su ničije time što ih je dotadašnji vlasnik napustio. odobrenje I sl. Ničije stvari imaju tri kategorije: a) Izvorno ničije stvari – one koje nikad nisu bile ni u čijem vlasništvu b) Stvari nastale izdvajanjem iz općeg dobra – zasebne stvari. Pravo na prisvojenje je preobražajno pravo nastanka. iako je sposobna da to bude. Stvar sposobna da se stekne prisvojenjem. Ničiji suvlasnički dijelovi ne mogu se steći prisvojenjem. derivativno stjecanje (iznimka od pravila da se na temelju zakona vlasništvo stječe izvorno) b) Napušteni suvlasnički dijelovi pokretnine – prirasta dijelovima ostalih suvlasnika razmjerno njihovim suvlasničkim dijelovima c) Napuštena kulturna dobra – vlasnikom postaje RH NALAZ izgubljene stvari je jednostrani čin uzeća neposrednog posjeda tuđe izgubljene stvari (pokretnina u nečijem vlasništvu koju nitko nema u svojoj faktičnoj vlasti. Potrebno je da stjecatelj ima pravo na prisvojenje može ga dati zakon. U javnom vlasništvu. Za stjecanje prisvojenjem onih stvari koje su samo ograničeno sposobne da ih se stekne prisvojenjem potrebno je još I da stjecatelj ima posebnu sposobnost stjecanja tih stvari prisvojenjem  imaju je osobe koje imaju odgovarajuću dozvolu za pribavljanje odnosno uporabu tih stvari. jedino ničije pokretnine!! 2.net 2.

a I da svoj posjed toga štiti od bilo čijih samovlasnih zahvata. Nalaznikova prava I dužnosti pripadaju onome koji je izgubljenu stvar uzeo u posjed. ali je tu stvar drugi prije njega dohvatio. Nalaznik je dužan izgubljenu stvar bez odgađanja predati onome tko ju je izgubio. njegovo trajanje u zakonom određenom vremenu. ili onaj tko je vlasnik stvari. čuvati je za onoga tko ju je izgubio iz posjeda te poduzeti sve mjere radi očuvanja stvari. ipak. Ako je stvar pokvarljiva. nego su samostalni dijelovi te pokretnine. na nalazninu imaju pravo sve osobe koje su zajedno pronašle izgubljenu stvar I to na jednake dijelove. pored općih. stvara za nalaznika priliku da stekne nađenu stvar (isprva u posjed a potom možda I u vlasništvo). zametnuta ili sakrivena). koristi. a do tada poduzeti mjere koje su nužne da blago 47 . tada su obojica (su)nalaznici.net izgubljena je. Za nalaznika blaga nastaje dužnost da blago koje je našao uzme u posjed za RH tj. ili su za njezino čuvanje ili održavanje potrebni troškovi narazmjerni njenoj vrijednosti. dragocjenosti I druge pokretne stvari od vrijednosti. oboje su njegova potraživanja od osobe kojoj je vratio stvar. čime će blago doći u posredan I samostalan posjed RH. što uključuje I objavu oglasa o nalazu stvari. pa se predmnijeva da su u vlasništvu one osobe koja je vlasnik cijele pokretnine u kojoj su skriveni. samo pokretnine koje su zadržale svoju samostalnost.pravokutnik. Pošto nalazniku bude predana u posjed nađena stvar on je u prilici da tu stvar za sebe rabi. te dokaže to svoje svojstvo. Javi li se onaj tko je stvar izgubio ili njezin vlasnik. Nalaznik je dužan bez odgađanja obavijestiti najbliži dostupni nalazni ured. ili najbližem nalaznom uredu (predat će je osobno ili putem osobe u čijim ju je prostorijama. nalazni ured je dužen pisano obavijestiti nalaznika. NALAZ blaga je čin uzeća stvari u posjed (aprehenzije). pripadaju mu prava I terete ga dužnosti nalaznika. stvar će se prodati na javnoj dražbi a dobiveni novac položiti u sud. Pokretnine koje se skrivene u nekoj drugoj pokretnini nisu blago. nalaznik je dužan to blago predati u posjed nalaznom uredu. Čim mu ovaj to naredi. Blagom se smatraju novac. koje su tako dugo bile skrivene u nekoj nekretnini da se njihov vlasnik više ne može utvrditi. sposobnost objekta I subjekta za stjecanje dosjelošću) Poštenje nalaznikovog posjeda prosuđuje se po posebnom kriteriju  uzima se da je nalaznik pošten posjednik stvari koju je bio našao I koja mu je potom predana u posjed ako ne zna niti bi morao znati čija je nađena stvar. On je zakonit I istinit samostalni posjednik predane mu stvari. Pravo na nalazninu ga ovlašćuje da potražuje nalazninu u iznosu od 10 % od prometne vrijednosti procjenjive stvari. nalaznik mu je mora vratiti zajedno sa svim dobivenim koristima (po odbitku nužnih troškova).www. onaj koji je blago opazio treba to blago uzeti u svoj neposredan I nesamostalan posjed. nalazni ured će mu predati stvar (zajedno s koristima) ili iznos dobiven njezinom prodajom (zajedno s kamatama). Nalaznik je onaj tko je izvršio čin uzimanja tuđe izgubljene stvari u posjed. te mu izručiti naplaćenu nalazninu. Pravo vlasništva blaga stječe se na temelju zakona. Ako je netko izgubljenu stvar prvi opazio I za nju se mašio (napravio radnju usmjerenu na uzeće stvari u posjed). Nalaznik ima na temelju zakona pravo na naknadu nužnih troškova koje je imao u vezi s nađenom stvari I pravo na nalazninu. Nalazni ured dužan je primiti u polog nađenu stvar. prijevoznom ili sličnom sredstvu našao). javi li mu se onaj tko je tu stvar izgubio. Nalaznik će nađenu stvar steći u vlasništvo ako se. O tome da je stvar predana osobi koja je dokazala da joj stvar pripada. ispune I dvije posebne pretpostavke: a) Da je ispunio sve zakonske dužnosti nalaznika b) Da su se ispunile sve pretpostavke za stjecanje stvari u vlasništvo putem dosjelosti (posjed određene kvalitete. ili njezinom vlasniku (ako može saznati tko je to I nije mu teško dostupan). Bezuspješni protek jednogodišnjeg roka od objave oglasa o nalazu izgubljene stvari.

Sjedinjenje može biti takvo: a) Tuđa stvar je prirasla vlasnikovoj I tako postala njezinim sastavnim dijelom – vlasnikova stvar zadržava svoj dotadašnji identitet dok ga gubi tuđa stvar koja joj je prirasla b) Tuđa stvar se s vlasnikovom sjedinila u novu stvar – obje gube svoj dotadašnji identitet c) Sjedinjenjem tuđeg rada s vlasnikovom stvari ta je prerađena u novu stvar obje gube svoj dotadašnji identitet Sjedinjenje stvari je rezultat fizičkog odnosno kemijskog procesa.www. Ali. Nalaznik. ovisno o tome može li se I smije li se razdvojiti ono što se sjednilo. pa se činom odvajanja od nje osamostaljuje u novu stvar. bilo oštećeno ili otuđeno. Ako su se stvari različitih vlasnika tako sjedinile da je jedna od njih I nakon toga nastavila svoje dotadašnje samostalno postojanje. no nikad veća od vrijednosti nađenog blaga. Sjedinjenje s tuđom stvari može biti privremeno ili trajno. Nalazni ured je dužan primiti u polog nađenu stvar I čuvati je te objaviti oglas o nađenom blagu. svakomu će se vratiti ono što je njegovo. sjedinjenje u užem smislu). No. a sjedinjene se stvari mogu vratiti u prijašnje stanje. jedne s drugima pomiješaju (commixtio) ili se smiješaju u jedno (confusio). ako je netko od njih pokušao zatajiti nalaz blaga.net ne bi propalo. Vanjski priraštaj vlasnikove stvari je ono što je tuđega došlo izvana I sjedinilo se s vlasnikovom stvari. bilo da je taj čin prirodni događaj ili ljudska radnja (namjerna ili nenamjerna). pa tko tuđe stvari preradi.pravokutnik. Naknadu nužnih troškova I nagradu dužna im je na temelju zakona platiti RH. pomiješa ili smiješa sa svojima. Opće je načelo da se nešto tuđega može steći u vlasništvo samo na valjanom pravnom temelju za to stjecanje. bilo vanjski. bilo unutarnji. sjedini. te da nalazniku I vlasniku nekretnine odmah preda nađeno blago u samostalan (su)posjed. Svakom od njih pripada pola te naknade. Zakon daje pravni temelj za stjecanje vanjskog priraštaja jedino u pogledu onog vanjskog priraštaja koji je trajan. nego će mu to pripasti samo ako ima valjani pravi temelj za 48 . kao što bi nalazni ured predao nalazniku stvar u posjed. on nema pravo na naknadu svojih nužnih troškova niti na svoj dio nagrade (cijela pripada drugom nalazniku). nastao je priraštaj vlasnikove stvari. pa je stvarnopravni učinak apsolutni prestanak tog prava vlasništva. kojim se stvari sjedinjuju tako što se jedne drugima pripajaju (adiunctio. Unutrašnji priraštaj vlasnikove stvari je ona stvar koja proizlazi iz te stvari. Ona bi trebala biti barem onolika koliko bi bila nalaznina za nađenu tuđu stvar. tada više ne može postojati ni to pravo vlasništva.ako je propala stvar koja je bila predmet nečijeg prava vlasništva. Unutrašnji priraštaj vlasnikove stvari je od nje odvojeni plod ili od nje odvojeni sastavni dio koji se osamostalio u novu stvar. s odgovarajućim pravnim posljedicama. nastaje činom odvajanja od vlasnikove stvari. ili se s njom nešto tuđega sjedinilo. odnosno može li se uspostaviti ono stanje stvari koje je postojalo prije njezine prerade. izgubivši time svoju dotadašnju samostalnost. Ako nema pravnog temelja za stjecanje onoga što se sjedinilo. STJECANJE PRIRAŠTAJA STVARI U VLASNIŠTVO . a I vlasnik nekretnine u kojoj je blago nađeno imaju pravo na naknadu nužnih troškova koje je svaki od njih imao u vezi s nalazom blaga I nađenim blagom te pravo na primjerenu nagradu. posrijedi je prirastanje sporedne stvari glavnoj (accesio). a druga je postala njezinim dijelom. Država ima pravo abandona  ovlaštena je osloboditi se svojih obveza tako da se odrekne stečenog prava vlasništva blaga. ako se od vlasnikove stvari nešto odvojilo u novu stvar. samim time još mu nije pripalo ništa tuđega.

ili to nije dopušteno. Stjecanje vlasništva priraštaja uređeno je pravilima. Odvajanjem stječe pravo vlasništva odvojenog ploda ili odvojenog dijela vlasnik one stvari od koje se to odvojilo  to je unutrašnji priraštaj njegove stvari pa pripada njemu (supstancijalno načelo). Nastanak priraštaja izaziva stjecanje vlasništva. izgrađenima primjenom dvaju temeljnih načela: a) Načelo supstancije – pravo vlasništva veže se uz stvar koja je njegov predmet I slijedi tu stvar dok ona postoji.www. Mogućnost razdvajanja prosuđuje se prema faktično-gospodarskom kriteriju: da bude faktično moguće sjedinjeno rastaviti tako da opet budu samostalne stvari sve one koje su se s drugima sjedinile (odnosno vraćanje prerađene stvari u stanje kakvo je bilo prije prerade) te da ne budu nerazmjerno veliki troškovi tog rastavljanja odnosno uspostave ranijeg stanja. Pravo vlasništva unutrašnjeg priraštaja u slučaju da vlasnikovu stvar netko posjeduje (pa je on vjerojatno pridonio nastanku priraštaja). Pravni kriterij dopustivosti: iako bi se sjedinjeno moglo razdvojiti (odnosno prerađeno vratiti u prijašnje stanje). priraštaj je ipak trajan ako nije dopušteno razdvajanje sjedinjenog (odnosno vraćanje u prijašnje stanje). ne stječe onda vlasnik. stvar postoji dok postoji njena supstancija (materija).pravokutnik. odnosno kada prerađeno nije moguće vratiti u prijašnje stanje. Prednost ispred svih ima obveznopravni ovlaštenik kojega njegovo obvezno pravo ovlašćuje 49 . ili I jednim I drugim. a uz to još I posebne pretpostavke: 1. ako nije što drugo ugovoreno. nego samostalni posjednik stvari. stvarnopravni učinak priraštaja koji je proizvod nečijeg rada ide u prvom redu u korist proizvođača Pravo vlasništva priraštaja stječe neka osoba na temelju zakona. pa I kada se promjeni ili uništi njen dotadašnji oblik ali preostane njezina supstancija sposobna da bude samostalnim predmetom prava vlasništva – pravo vlasništva ostaje vezano uz tu supstanciju b) Proizvodno načelo – traži da priraštaj koji je proizvod nečijeg rada pripadne u vlasništvo onome tko ga je proizveo. Jedino kada sjedinjeno nije moguće rastaviti. Ispunjene su I daljnje posebne pretpostavke koje zakon traži za stjecanje one vrste priraštaja kojoj pripada taj koji je nastao STJECANJE ODVAJANJEM OD VLASNIKOVE STVARI Stjecanje odvajanjem – od neke se stvari mogu odvojiti u nove stvari njezini plodovi (fructus) I njezini dijelovi. Priraštaj je trajne naravi 3.net stjecanje toga. postoji vanjski priraštaj vlasnikove stvari koji se na temelju zakona stječe u vlasništvo. Da je nastao neki određen priraštaj vlasnikove stvari (unutrašnji ili vanjski) 2. ali jedino ako je u trenutku odvajanja bio u poštenom posjedu vlasnikove stvari. može ih proglasiti nedopuštenima zakon ili odluka suda odnosno druge vlasti utemeljena na zakonu. a nastupaju I ostali pravni učinci koji odatle slijede. Ako se sjedinjeno može I smije razdvojiti. Stvar od koje se odvajaju plodovi I dijelovi naziva se matična stvar. Stvari nastale odvajanjem od matične stvari njezin su priraštaj (unutrašnji). Nesamostalni posjednik je stječe ako je u trenutku odvajanja bio pošteni posjednik stvari od koje se priraštaj odvojio. vanjski priraštaj nije trajan (definitivan). odnosno prerađeno vratiti u stanje prije prerade. ako I kada se u njezinu korist ispunjene opće pretpostavke za stjecanje prava vlasništva. Radi se o fizičkom odvajanju do kojeg dolazi djelovanjem prirodnih sila ili ljudskim djelovanjem. Nitko ga u trenutku njegova nastanka nije stekao u vlasništvo ni na kojem drugom pravnom temelju 4.

Ako je trajno (definitivno) nečija stvar prirasla kao sporedna tuđoj stvari kao glavnoj.zgrada je prirast zemljišta na kojem je izgrađena. a eventualno mu duguje I naknadu nanesene štete. Stvar koja je prirasla naziva se sporednom. Prirastanjem se ne mijenja identitet glavnoj stvari. to nikada ne mijenja njen identitet. te vlasnik glede granja I korijenja tuđeg drveća I ostalog raslinja koje je istrgnuo iz svog zemljišta. no ima pravo da potražuje naknadu 2. Prirastanje pokretnine pokretnini – može se dogoditi u svim slučajevima u kojima se dogodi: a) Sjedinjenje takvih stvari u užem smislu riječi (fizičko sjedinjenje) b) Miješanje krutih stvari (commixtio) c) Smješanja zajedno tekućina (confusio) d) Ulaganje rada. Slučajevi prirasta pokretnine tuđoj nekretnini su: 1.net na stjecanje unutrašnjeg priraštaja stvari koja mu je na temelju tog prava dana u nesamostalni posjed. a druga trajno prestane postojati kao samostalna stvar. ili ih se od tog zemljišta ne može odvojiti bez nerazmjerno velikih troškova. Ubiranje (percepcija) je čin koji u sebi ponekad sadrži I odvajanje (separatio). nositelj založnog prava na pokretnoj stvari koju neposredno posjeduje. a ujedno prestaje dotadašnje pravo vlasništva na stvari koja je tim prirastanjem trajno izgubila svoju samostalnost. To mogu biti ovlaštenik prava služnosti uporabe. vlasništvo su onoga čije je to zemljište. pokretnine nekretnini te prirastanje nekretnine nekretnini. kao I prava izjednačenog s pokretninom. to ima dvije komplementarne stvarnopravne posljedice: pravo vlasništva glavne stvari širi se I na to što joj je priraslo. uzećem u samostalan posjed. slučajem ili tuđim djelovanjem. Sijanje I sađenje na tuđem zemljištu – biljke koje puste korijenje u nekom zemljištu. posjednik izvorno stječe pravo vlasništva na onome što je odvojio I uzeo za sebe. a stvar kojoj je ona prirasla glavnom.www. a stjecanje vlasništva je pravna posljedica tog 50 . temeljem zakona za njega nastaje obveza da bivšem vlasniku sporedne stvari naknadi korist koju ima od tog prirastanja. Ono što vrijedi za prirastanje pokretnine drugoj stvari vrijedi na odgovarajući način I za ulaganje rada. Priraštaj vlasnikove nekretnine može biti tuđa pokretnina te tuđi rad I tuđi novac uložen u vlasnikovu nekretninu. koje se moglo zbiti višom silom. pretvorivši se u sastavni dio prve stvari radi se o prirastanju sporedne stvari glavnoj (akcesiji). Stjecanje ubiranjem – osobe na to ovlaštene ne postaju vlasnicima odvojenog pukim odvajanjem toga od matične stvari. Prirastanje pokretnine nekretnini – ako se s vlasnikovom nekretninom nešto tuđega trajno spojilo. STJECANJE PRIRASTANJEM TUĐE STVARI VLASNIKOVOJ Kada se dvije ili više stvari tako sjedine da jedna od njih nastavi svoju dotadašnju egzistenciju. kao I novca u pokretninu Vrijedi sve kao I za priraštaj sporedne stvari glavnoj. one postaju vlasnicima odvojenog baš ubiranjem tj. Prirastanje sporedne stvari glavnoj može biti prirastanje pokretnine pokretnini.pravokutnik. pokretnina je sporedna stvar. Izgradnja zgrade na tuđem zemljištu a) Građenje na tuđem zemljištu (inaedificatio) . I posjednici tuđe stvari imaju na temelju zakona u nekim slučajevima pravo odnošenja (ius tollendi). bez obzira na to čije je sjeme ili sadnice. Vlasnik glavne stvari ne stječe priraštaj besplatno. Njihov je dotadašnji vlasnik prestao to biti. Činom uzimanja u svoj posjed s voljom da uzeto stekne za sebe. odnosno novca u stvar.

u suvlasničkim. ono što se ne može odvojiti postalo je prirastanjem vlasništvo onoga čija je nekretnina. 3. Kad vlasnik zemljišta ne zna da netko na njegovoj nekretnini gradi. Ugradnja tuđeg materijala – ako je netko na svojem zemljištu izgradio zgradu. Nitko ne može steći vlasništvo nekretnine ugradnjom svojih stvari. Ono što se od priraslog materijala može odvojiti bez nerazmjerno velikih troškova. preuređenje ili sanaciju zgrada. Pod zgradom se misli na zgradu u užem smislu ali I na svaki drugi građevinski objekt koji se razmjerno trajno povezao sa zemljišnom česticom na njezinoj površini. pa makar I od tuđeg materijala. Pravo vlasništva tog dijela zgrade ima onaj tko je vlasnik zemljišta na kojem je izgrađena glavnina zgrade čiji je to dio. b) Prekoračenje međe građenjem – dio zgrade koji je zahvatio susjedovo zemljište nije samostalna stvar. zgrada je njegova jer je na njegovom zemljištu.www. Naš pravni poredak pravi iznimku u korist poštenog graditelja u slučaju da vlasnik zemljišta nije prigodom izgradnje na njegovu zemljištu postupao pošteno. ili ispod nje. dužan je plaćati vlasniku zahvaćenog zemljišta novčanu rentu u visini zakupnine za zahvaćeno zemljište.net prirastanja. osobito kod poplava I bujica. (ne)poštenje ne igra ulogu. u dogradnju. zajedničkim ili tuđim nekretninama. koja bi prirasla susjednom zemljištu. dijelova zgrada. a bivši vlasnik materijala ima tada samo obveznopravni zahtjev na naknadu tog materijala. odvojivi je dio nekretnine. pa I dalje pripada onome čiji je bio I prije nego je uporabljen za izgradnju zgrade. neprimjetno odnosi s jednog zemljišta I taloži ga na drugom. Zemljište je tuđe ako graditelj nije vlasnik tog zemljišta ili ako on nije isključivi vlasnik. a pitanje tko će biti vlasnik zgrade nije riješeno na nekom drugom pravnom temelju te ako su ispunjene sve posebne zakonske pretpostavke za to stjecanje. nadogradnju. Također ima pravo zahtijevati da graditelj otkupi cijelu tu česticu po tržišnoj cijeni. tada njemu pripada vlasništvo nad zgradom ali I mogućnost da zemljište vrati u prijašnje stanje (da o svom trošku sruši zgradu). time se širi pravo vlasnika obalnog zemljišta b) Otrgnuta zemlja (avulsum) je komad zemlje koji je voda. ili novca. odnosno ulaganjem svojeg ili tuđeg rada. Posebno su regulirane pravne posljedice izgradnje zgrade na tuđem zemljištu. naime za slučaj da je znao da graditelj gradi na njegovom zemljištu a nije mu zabranio gradnju  pošteni graditelj stječe pravo vlasništva cijele nekretnine. U slučaju da ni graditelj ni vlasnik zemljišta nisu pošteni. Ako I kada je zgrada izgrađena na tuđem zemljištu doći će na temelju zakona do stjecanja vlasništva izgradnjom zgrade ako su za to sposobni predmet i stjecatelj. Vlasniku zemljišta pripada pravo zahtijevati uspostavu prijašnjeg stanja (o trošku graditelja) I pravo na naknadu štete. zemljište sa zgradom ipak pripada vlasniku zemljišta. pa on može zahtijevati odvajanje. pa ga je potom pripojila drugom 51 . otkinula od nekog zemljišta. tretira se kao tuđe I ako je graditelj vlasnik zemljišta ali netko drugi ima na njemu pravo građenja. ako I ukoliko je zahtjev opravdan po normama obveznog prava.pravokutnik. Prirastanje nekretnine nekretnini a) Naplav (alluvio) je zemljište I druge stvari koje voda postupno. Dok ovakvo stanje traje. ali on ne može tražiti povratak zemljišta u prijašnje stanje. svagdašnji vlasnik nekretnine čiji dio je na tuđem zemljištu.

jedne ili više njih. nego da od njih nastane nova stvar. a u širinu do polovine vodotoka. ima zakonsko pravo na razvrgnuće tog suvlasništva isplatom. I u času kad se to dogodilo. može vratiti u prijašnje stanje. to izaziva prestanak dotadašnjih prava vlasništva I drugih stvarnih prava na stvarima koje su se sjedinile te stjecanje vlasništva na novoj stvari. ali ne prestaju ona koja po svojoj naravi mogu za predmet imati naknadu na koju bivši vlasnik ima pravo . dijelovi im pripadaju prema razmjeru vrijednosti njihovih stvari I korisnog rada u času kada je od toga nastala nova stvar. Preraditelju. u novu stvar preraditeljevim korisnim radom. pripada pravo zahtijevati od suda odluku da uspostava prijašnjeg stanja nije dopuštena. pa tada otok koji je trajno nastao u vodotoku pravno prirasta zemljištima koja leže duž tog otoka na obje obale po dužini zemljišta. I ovdje nastaje nenamjerno suvlasništvo među preraditeljem I svima čije su stvari prerađene u novu stvar. Svaki od vlasnika stvari koje su se sjedinile. Ako se novonastalu stvar može rastaviti na sve one stvari od kojih je nastala. Preradi li netko više stvari različitih vlasnika u novu stvar došlo je do sjedinjenja stvari različitih vlasnika u novu stvar s elementom prerade. c) U vodotoku može prirodnim ili umjetnim putem nastati otok (insula in flumine nata).pravokutnik. a od obveznih prava prestaju najam I zakup.net zemljištu.www. Svakome od njih pripada suvlasnički dio zavisno od odnosa stvari u trenutku njihova sjedinjenja  nenamjerno suvlasništvo (communio incidens). stekao je vlasništvo na novoj stvari. postaju suvlasnici u razmjeru vrijednosti stvari I korisnog rada u času nastanka nove stvari. ako su ispunjene pretpostavke. vlasniku će se vratiti što je njegovo. Bivši vlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom. U pravilu prestaju sva ograničena stvarna prava koja su teretila te stvari. Samo se pokretnine mogu povezati u novu stvar. d) Napušteno korito (alveus derelictus) je korito koje je ostalo napušteno time što je vodotok prirodno ili umjetno skrenut. Preraditelju pripada njegov dio jedino ako je njegov rad na sjedinjavanju bio objektivno koristan  samo ako je vrijednost nove stvari veća 52 . Ako je definitivno nastala nova stvar. ako se to ne protivi planu regulacije vodotoka STJECANJE SJEDINJENJEM TUĐE STVARI S VLASNIKOVOM U NOVU STVAR Pokretne stvari različitih vlasnika mogu se djelovanjem prirodnih sila i/li ljudskog rada sjedniti tako da niti jedna od njih ne nastavi svoju dotadašnju egzistenciju. ili će krivi suvlasnici morati isplatiti njega. Kadgod se vlasnikovu stvar koju je netko preradio. Vlasnik nekretnine od koje je zemlja otrgnuta ovlašten je da ga u roku od godine dana za sebe odvoji od zemljišta kojem ga je voda pripojila. STJECANJE NOVE STVARI NASTALE TUĐOM PRERADOM VLASNIKOVE STVARI Prerada je pretvaranje pokretne stvari. svaki od vlasnika sjedinjenih stvari može ishoditi rastavljanje te će se svakom vratiti što je njegovo. pa voda umjesto svojim dotadašnjim koritom protječe preko zemljišta preko kojih nije do tada tekla. Vlasnici obalnih zemljišta stječu pravo vlasništva na odnosnom dijelu otoka samom činjenicom trajnog nastanka otoka. samim sjedinjenjem. Bivši vlasnik stvari koji se sjedinjenjem bez svoje krivnje našao u nenamjernom suvlasništvu. Ako je definitivno nastala nova stvar (proizvod) sjedinjenjem vlasnikove stvari (materijala) I tuđeg korisnog rada to dovodi do prestanka dotadašnjih prava na prerađenoj stvari (vlasništva ali I drugih) te do stjecanja prava vlasništva na novonastaloj stvari nenamjerno suvlasništvo. pri čemu će o njegovoj volji ovisiti da li će on zadržati novonastalu stvar I njih isplatiti. Priobalni vlasnici imaju pravo da u roku tri godine navedu tok vode u ranije korito o svom trošku.

bilo putem dosjelosti. Ovlašten je dosjedatelj ili njegov univerzlani sukcesor. Tereti koji su bili poznati stjecatelju ne prestaju. Pravni učinci dosjelosti nastupaju ipso iure čim se ispune sve pretpostavke stjecanja putem dosjelosti. ono se ne može nastaviti. osiguravanja ili ostvarenja njegovog prava vlasništva. Dosjedatelj ima samostalan posjed te stvari. to je izvorno stjecanje. Kada se stječu u u vlasništvo stvari RH. Faktični prekid nastupa iz razloga: a) Ako dosjedatelj izgubi samostalan posjed stvari (a ne sačuva njegov kontinuitet služeći se pravom na posjedovnu zaštitu) b) Ako prestane biti pošten posjednik (sazna da nije vlasnik stvari koju samostalno posjeduje Prekid će nastupiti iz pravnih razloga (civilni prekid): a) Ako je posjednik stvari priznao tuđe pravo vlasništva b) Vlasnik je protiv njega podignuo tužbu. ne priznajući ičiju višu privatnu vlast na njoj. nego se tijek roka produžuje za onoliko koliko je zastoj trajao. no postoje iznimke 53 . ili poduzeo neku drugu radnju pred sudom ili drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja. Njegov posjed je istodobno zakonit. jedinica lokalne samouprave I uprave odnosno s njima izjednačenih pravnih osoba. županije. Za slučaj razvrgnuća suvlasništva pravo na diobu isplatom pripada nekrivim bivšim vlasnicima stvari no ne pripada preraditelju.net od zbroja vrijednosti svih stvari koje su u nju sjedinjene. U pravilu je svaka stvar koja bi mogla biti stečena u vlasništvo sposobna da se stekne putem dosjelosti. Tako stečeno pravo može se upisati u zemljišnu knjigu. odlučuje sud. DOSJELOST (usucapio) je stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem te stvari kroz zakonom određeno vrijeme. gubi to svoje dotadašnje pravo vlasništva a ujedno (u pravilu) prestaju I druga prava koja su teretila tu stvar. a završava istekom posljednjeg dana. stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe tada je potrebno da protekne izvanredno vrijeme dosjedanja koje je dvostruko duže od redovitog. a to bude uspješno Zastojem tijeka roka dosjelosti ne prestaje dosijedanje. Bude li dosjedanje prekinuto. Dosjelošću se može pretvoriti u pravo vlasništva jedino posjed stvari koji ima zakonom određeni sadržaj I kakvoću te takav neprekidno traje zakonom određeno vrijeme. sljednik u posjedovanju može nastaviti dosjedati ako njegov posjed ima potrebnu kakvoću 3. Posjed stvari neprekidno traje zakonom određeno vrijeme  rok dosjelosti. Stvar je sposobna biti predmetom stjecanja u vlasništvo putem dosjelosti – stvar koju nitko ne bi mogao steći u svoje vlasništvo ne može se steći putem dosjelosti. a I singularni sukcesor glede stvari stečene putem dosjelosti. On može biti redovan I izvanredan. Rok počinje teći od dana kada posjednik stekne samostalan posjed stvari kakvoće kakva se traži za tu dosjelost. no na njih se ne pazi po službenoj dužnosti već samo na zahtjev ovlaštene osobe. I to posjed onakve kakvoće koju zakon traži za redovitu ili barem izvanrednu dosjelost – posjednik stvar posjeduje kao da je on njezin vlasnik. istinit I pošten 2. ovisno o tome čija se stvar dosjeda.pravokutnik. Posebne pretpostavke za stjecanje dosjelošću su: 1. Učinak jest da osoba koja je do tada bila vlasnik. Zahtjev se podnosi bilo u obliku tužbe upravljene na utvrđenje pravnih učinaka dosjelosti. Redovito vrijeme je tri godine za pokretnine te deset godina za nekretnine.www. tada je razlika u vrijednosti rezlutat njegova korisnog rada.

Vlasnička I posjedovna tužba najviše se razlikuju u postupovnom smislu. ako za nepoštenje svojeg prednika nije znao niti je morao znati. a traje znatno duže nego što se to traži za redovitu dosjelost. Postoji mogućnost uračunavanja prednikova posjeda ako postoji neprekidna sukcesija. jedino bi se smio poslužiti defenzivnom samopomoći da bi suzbio povredu svojeg prava vlasništva kada neposredno prijeti opasnost. Vlasniku stoje na raspolaganju za zaštitu njegova prava vlasništva putem parnice slijedeće vrste zahtjeva-tužbi: 1. dok se o petitornom sporu (o vlasničkom zahtjevu) odlučuje u parnici koju se vodi po općim pravilima parničnog postupka. Tuđim bespravnim posjedovanjem vlasnikove stvari nastaje za vlasnika. Razlika između vlasničkih I nasljedničkih zahtjeva je u pravnom temelju zakona – vlasnički proizlaze iz povrede prava vlasništva. Poštenje se uvijek predmnijeva. nastaje povredom vlasništva te djeluje protiv određene osobe  one koja vrijeđa vlasništvo I nalaže joj neko određeno činjenje (aktivno ili pasivno). ZAŠTITA PRAVA VLASNIŠTVA VLASNIČKI ZAHTJEV je vlasnikovo subjektivno pravo koje ga ovlašćuje da od osobe koja vrijeđa njegovo pravo vlasništva zahtijeva onu činidbu kojom će se ukolniti tu povredu. u posjedovnom (sporu o zahtjevu za zaštitu posjeda) odlučuje se u parnici koju se vodi po posebnim pravilima. ako je takva zaštita nužna I ako način otklanjanja povrede prava odgovara prilikama. GLAVA 8. Tuđim bespravnim uznemirivanjem vlasnika u izvršavanju njegove pravne vlasti na/glede njegove stvari koje se zbiva na drugi način. a protiv onoga koji bespravno posjeduje njegovu stvar. Jedino ako se o stvari spore jer je među njima sporno tko je od njih naslijedio ostavitelja-bivšeg vlasnika te stvari. vlasnički zahtjev za prestanak uznemiravanja  negatorijski zahtjev. rei vindicatio) b) Vlasnička tužba predmnijevanog vlasnika za povrat stvari (publicijanska t. dakle 20 godina za pokretnine I 40 god za nekretnine. a nasljednički iz povrede nasljednog prava. posjed pokretnine treba trajati 10. a) Prava vlasnička tužba za prestanak uznemiravanja (actio negatoria) b)Tužba predmnijevanog vlasnika za prestanak uznemiravanja (publicijanska actio negatoria) Vlasnik nije ovlašten svoj vlasnički zahtjev ostvarivati putem samopomoći.www. Izvanredno vrijeme dosjedanja (za stvari određenih pravnih subjekata) traje duplo duže nego redovito.. a ne bespravnim posjedovanjem stvari. a) Prava vlasnička tužba (reivindikacija. tada je to nasljednički zahtjev. actio publiciana) 2. vlasnički zahtjev za povrat stvari  vindikacijski zahtjev. Da bi se pravo vlasništva pokretnine moglo steći putem izvanredne dosjelosti. inače je vlasnički. a poštenim se smatra I nasljednik nepoštenog posjednika. ako mu je posjed barem pošten. Stjecatelj je sposoban steći tu stvar u vlasništvo dosjelošću – ta sposobnost pripada svakom pravnom subjektu u granicama njegove opće pravne sposobnosti Izvanredna dosjelost – njome pravo vlasništva može steći samostalan posjednik stvari čiji posjed nema sve pozitivne kvalitete koje su inače potrebne za redovnu dosjelost. U našem pravnom poretku nasljednički zahtjevi zastarijevaju (1/10 godina). Univerzalnim se prigovorom naziva onaj kojim tuženik za sebe tvrdi da je on nasljednik umrlog 54 . a vlasnički ne.net 4. a protiv osobe koja ga uznemirava. a nekretnine 20 godina  redovito vrijeme. nastaje za vlasnika.pravokutnik. Vlasničke se zahtjeve redovito naziva I vlasničkim tužbama.

net vlasnika. Aktivno legitimiran za ovu tužbu je vlasnik stvari čiju predaju zahtijeva ako je u stanju dokazati to svoje pravo vlasništva. traži od nje da mu ona preda svoj posjed te stvari. Vlasnik ima pravo na svoju stvar I sve koristi od nje. a glede cijele nekretnine legitimiran je kao što su inače legitimirani suvlasnici stvari. a dokaže se da je ona ipak u njegovu posjedu. Vlasnički zahtjev se od tužbe na utvrđenje vlasništva razlikuje po svom sadržaju. ako je posjeduje bespravno. taj će se od zahtjeva da preda stvar moći braniti imenovanjem osobe čiju on višu vlast na stvari priznaje I iz čijeg posjeda izvodi svoj imenovanje prednika (nominatio auctoris). odnosno samo njemu ako je ovlašten da I za njih primi taj posjed Etažni vlasnik je glede posebnog dijela legitimiran kao da je on jedini vlasnik tog dijela. pravo tražiti naknadu nekih troškova što ih je imao za stvar koju mora predati njenom vlasniku.rei vindicatio) je tužba vlasnika protiv osobe koja posjeduje njegovu stvar. identitet stvari čiju predaju traži tvrdeći da je njegova te da je ta stvar u posjedu tuženika.pravokutnik. Što se tiče tužbi zbog stjecanja bez pravnog temelja važi pravilo da gdje ima mjesta vindikaciji nema mjesta kondikciji. Pasivno legitimiran za vlasničku tužbu je posjednik vlasnikove stvari. Tuženikova pasivna legitimacija neće prestati napusti li on posjed sporne stvari nakon što mu je dostavljena tužba za povrat te stvari. tuženiku pripada pravo na posjed sporne stvari. pod pretpostavkama određenim zakonom. pa bi time zavarao tužitelja. Ako je vlasnik svoj zahtjev usmjerio na onoga koji stvar posjeduje nesamostalno. Tužbu može podići vlasnik-neposjednik. Vlasnikovo pravo vrijeđaju i oni koji stvar bespravno nesamostalno posjeduju. Tužitelj će. Aktivno su legitimirani I svi suvlasnici zajedno kao I zajednički vlasnici: a) od svojih suvlasnika zahtijevati da mu predaju stvar u suposjed (ako nisu valjano drukčije odlučili glede posjedovanja stvari) b) od trećih osoba je ovlašten zahtijevati da posjed suvlasničke stvari predaju svim suvlasnicima zajedno (njemu I svima ostalima).www. bivši posjednik ostaje pasivno legitimiran. ali I vlasnik-posredni posjednik. Tako će inicirati parnicu s posjednikom kao tuženikom. ne upuštajući se u daljnje izvođenje dokaza o tužiteljevom pravu vlasništva. posredno ili ne) preda taj svoj posjed stvari. kao I koristi koje je od nje imao. budući da ju je stekao u vlasništvo naslijedivši ostavitelja. 55 . Svrha je isključenje drugih osoba od nedozvoljenog posjedovanja vlasnikove stvari. bude li to osporeno. kojom on. sud će. nanijevši mu štetu. Sud će odlučiti I o tuženikovim zahtjevima da mu se naknade troškovi. I obrnuto. PRAVA VLASNIČKA TUŽBA (VINDIKACIJSKI ZAHTJEV. ZAHTJEV ZA POVRAT STVARI. jer posjednik ima. trebati dokazati da se stvar nalazi u tuženikovom posjedu. pa je ovlašten zahtijevati da mu onaj tko njegovu stvar bespravno posjeduje (samostalno ili ne. u kojoj će glavni predmet spora biti pravo na posjed sporne stvari. odlučiti da je tuženik dužan tužitelju predati tu stvar u posjed. pa da stoga njemu. odgovarao bi mu za svu štetu koja bi odatle proizašla. te (ne)istinitost neke isprave. pozivajući se na svoje pravo vlasništva koje je u stanju dokazati. ako to čine priznavajući tuđu višu vlast na stvari (takvu koja nije vlasnikova niti je izvedena iz vlasnikove). deklaratornim tužbama se traži od suda da utvrdi postojanje ili nepostojanje nekog prava ili pravnog odnosa. Ako bi tuženik u postupku lažno priznavao da posjeduje stvar koju nema u posjedu. Ako bi tuženik pred sudom tajio da posjeduje stvar. Zahtjev ide preko suda u obliku tužbe kojom se zahtijeva od tuženika da mu preda stvar u posjed. na njemu leži teret da dokaže svoje pravo vlasništva.

pravokutnik. ali samo ako su te koristi bile primjerene onom pravu na posjed stvari za koje je pošteni posjednik vjerovao da mu pripada. ukidaju vlasnički zahtjev. generične stvari se mogu zahtijevati samo ako su dovoljno individualizirane. Ovi zahtjevi zastarijevaju u roku od 3 god I počinje teći od dana predaje stvari vlasniku. te sa svim vanjskim prirastom toj stvari. ako su osnovani. Na vlasniku je da dokaže da se stvar koju zahtijeva nalazi u tuženikovom posjedu. pa ako vlasnik tvrdi da je posjed bio nepošten I ranije. To znači da vlasnik treba dokazati da je posjednik već u trenutku stjecanja svog posjeda znao da mu ne pripada pravo na posjed. osim ako zakonom nije što drugo određeno. posjednik će je takvu predati vlasniku I također neće biti dužan nadoknaditi mu štetu ili popraviti oštećenje. Vlasnik nije ovlašten od posjednika zahtijevati naknadu za uporabu stvari u doba dok ju je on pošteno posjedovao. Vlasnik-tužitelj time zahtijeva kondemnaciju  odluku suda da je posjednik-tuženik dužan prenijeti svoj posjed stvari tužitelju (ili osobi koju je on odredio). U načelu su posjednikova pravna raspolaganja vlasnikovom stvari bez pravnog učinka. Stvar se mora opisati po onim svojim osobinama po kojima se razlikuje od istovrsnih stvari. treba to dokazati. Jedino u slučaju kada je posjednik posjedovao vlasnikovu stvar vjerujući da mu pripada neko ograničeno stvarno ili obvezno pravo koje bi ga ovlašćivalo da je posjeduje. Predmnijeva se da je posjednikov posjed stvari bio pošten sve do onog trenutka kada je primio vlasnikovu tužbu za povrat stvari koja je rezultirala pravomoćnom odlukom da mu ne pripada pravo na posjed te stvari. ali je stvar uništio ili oštetio. I to pod prijetnjom ovrhe. on nije dužan to nadoknaditi vlasniku. ovlašten je od njega zahtijevati vlasnik stvari. Tuženik bi mogao vlasnikovom zahtjevu suprotstaviti svoj protuzahtjev da mu naknadi troškove što ih je imao za vlasnikovu stvar. to mogu biti samo individualno određene stvari (species).net Glavni I nužni sadržaj vlasničke tužbe je tužiteljev zahtjev tuženiku neka mu taj preda svoj posjed određene stvari. kao I na naknadu šteta koje su nastale pogoršanjem ili propašću onoga što treba predati u posjed vlasniku.www. odnosno da je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga u to posumnjati. 56 . I dilatorni prigovori koji ga zaustavljaju. Vlasnik je ovlašten zahtijevati od posjednika da mu u posjed preda stvar sa svim plodovima koji se od nje još nisu odvojili. Tužitelj može postavljati I neke sporedne zahjeve. Vlasnik ne može zahtijevati koristi koje je posjednik imao od vlasnikove stvari dok ju je pošteno posjedovao. Tuženik može tužitelju postavljati i prigovore materijalnopravne naravi. Odvojene plodove I dijelove stvari koje nije stekao pošteni posjednik. ili da je posjednik naknadno prestao biti pošten time što je saznao da mu ne pripada pravo na posjed. Vlasnikovo pravo da zahtijeva povrat svoje stvari ne zastarijeva (načelo nezastarivosti). Pošten posjednik je na temelju zakona dužan predati vlasniku u posjed njegovu stvar u onom stanju u kojem se ona zatekla u času kad je primio vlasnikovu tužbu. koristi od uporabe). a ako je stvar za vrijeme dok ju pošteno posjedovao propala. Nepošteni posjednik nema ista prava na naknadu kao pošteni. Ako se stvar samo pogoršala. vlasnik može od njega zahtijevati nakandu te štete. Ako su odvojeni plodovi I dijelovi stvari prešli na temelju zakona u vlasništvo poštenog posjednika matične stvari vlasnik nije ovlašten zahtijevati te plodove I dijelove stvari od posjednika koji je bio pošten u trenutku njihova odvajanja. upravljeni na predaju koristi od stvari (plodova. To su peremptorni prigovori koji negiraju ili. Ovi zahtjevi zastarijevaju u roku od tri godine a počinju teći od dana predaje stvari. kao ni naknadu za ostale koristi koje je pošteni posjednik imao od stvari za vrijeme dok ju je posjedovao.

Posjednik ima pravo zadržanja (ius retentionis) vlasnikove stvari koju neposredno posjeduje dok mu ne budu nadoknađeni oni troškovi na koje ima pravo. koristi od uporabe) koje je imao od stvari dok ju je nepošteno posjedovao. dok mu taj ne ispuni što mu je dužan. preda sve koristi (odvojene plodove. ali i samostalno. Kod korisnih troškova treba razlikovati troškove koji su 57 . nego tome suprotstavlja tvrdnju da su se prilike izmjenile. a ta promjena nije korisna za vlasnika. zadovoljstva ili veće udobnosti. nego tvrde da tuženik ima pravo koje ga ovlašćuje da posjeduje tu tužiteljevu stvar. Posjednik je ovlašten vlasničkom zahtjevu suprotstaviti svoj zaustavljajući prigovor zadržanja (retencije)  da na temelju zakona ima pravo zadržati u svojem neposrednom posjedu stvar svojeg dužnika ( I nekretninu!!). sve one stvari koje je stvar mogla dati. Prigovori kojima posjednik negira vlasnički zahtjev su oni kojima on poriče istinitost činjeničnih navoda na kojima se temelji vlasnički zahtjev. Prigovori koji zaustavljaju vlasnički zahtjev su oni koji ne poriču da je tužitelj zaista vlasnik stvari koju zahtijeva. Potraživanje troškova će zastarjeti za 3 god od dana predaje stvari vlasniku. od predaje stvari vlasniku.pravokutnik. I da naknadi sve od toga što ne može predati 4. Nepošteni posjednik trebat će vlasniku nadoknaditi štetu u slučaju da je vraćena stvar opterećena tuđim pravom. Za njih posjednik ima pravo odnošenja (ius tollendi). ako su ti troškovi bili: 1.net Posjednik ima pravo na temelju zakona zahtijevati naknadu za troškove koje je napravio za stvar u vrijeme dok ju je pošteno posjedovao. Prigovori koji ukidaju vlasnički zahtjev su oni kojima tuženik ne poriče da je tužitelj imao pravo vlasništva stvari koju zahtijeva. Nepošteni posjednik ima pravo zahtijevati naknadu nužnih troškova. naknadi sve štete koje su nastale na stvari za vrijeme dok ju je posjedovao. Vlasnik ima pravo od nepoštenog posjednika svoje stvari zahtijevati da vlasniku ili osobi koju odredi da: 1. no jedino ako se to može odvojiti bez oštećenja same stvari. ne bude li mu plaćeno. može se namiriti iz vrijednosti zadržane stvari. poriče da osoba koja je stavila vlasnički zahtjev ima pravo vlasništva na odnosnoj stvari (osporava njegovu aktivnu legitimaciju) ili poriče da posjeduje tu stvar. tj. pa da tužitelj više nije vlasnik stvari ili da tuženik više nije u posjedu te stvari. prosudba prema objektivnom kriteriju (tržišnoj vrijednosti). ali ih je posjednik propustio Zahtjev za naknadu se može postaviti zajedno sa zahtjevom za izručenje posjeda stvari. tj. niti poriče svoj posjed te stvari. dijelove. Ako je pošteni posjednik promijenio namjenu stvari. odnosno pravo da od vlasnikove stvari odvoji I za sebe uzme ono što je stvari dodao. ili za propast stvari 3. pogoršala se ili bi joj se vrijednost smanjila 2. uključujući sve što joj je u međuvremenu priraslo 2. niti poriču da je tuženik posjednik te stvari. nužni – oni bez kojih bi stvar propala. Pravo poštenog posjednika na naknadu troškova je ograničeno time što će se od iznosa naknade odbiti vrijednost plodova I drugih koristi koje je posjednik imao od vlasnikove stvari. ali samo onih koji bi bili nužni I vlasniku. neće mu se nadoknaditi taj trošak Posjednik nema pravo na naknadu luksuznih troškova učinjenih radi uljepšavanja stvari. naknadi zanemarene koristi. Zahtjev naknade zastarijeva za tri god.www. preda stvar u njezinom prvobitnom stanju. korisni – oni koji su pridonijeli povećanju vrijednosti stvari.

prigovori da tužitelj nije vlasnik odnosne stvari I da tužiteljeva stvar nije ni bila u njegovu posjedu. nakon što prethodno s nje udalji osobe I ukloni tuđe pokretnine. ako je presuda već donesena. koja ju je voljna predati sudskom ovršitelju. a tako će postupiti I kada se stvar nađe u neposrednom posjedu treće osobe. Također ne može osnovano vlasniku uputiti prigovor koji zaustavlja vlasnički zahtjev. ako bi ih imao dobar gospodar. ili na neki drugi način osujetiti i znatno otežati ostvarenje njegova vlasničkog zahtjeva. Ako je tužitelj bio postavio I sporedne zahtjeve. odrediti privremene 58 . Mogućnost stavljanja prigovora koji negiraju vlasnički zahtjev je za nepoštenog posjednika jednaka kao I za poštenog. U presudi će se navesti rok za dobrovoljno izvršavanje onog što je presudom naredio. može ovršni sud odrediti I provesti prethodnu ovrhu radi predaje stvari ako su ispunjene posebne pretpostavke: ako je ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da prijeti opasnost da će se ovrha onemogućiti ili znatno otežati bude li se čekalo na to da presuda postane ovršna iako je dao osiguranje za štetu koju bi ovršenik mogao pretrpjeti zbog prethodne ovrhe. odnosnu stvar uništiti. do ostvarenja njegova zahtjeva za predaju stvari. odgovara za svu štetu koja iz toga proizađe. Također nema ni pravo retencije. no nikada više od vrijednosti plodova koje je dužan predati. Posjednik nema pravo na naknadu luksuznih troškova no ima pravo odnošenja. otuđiti ili opteretiti tuđim pravom. Ovrhu radi predaje nekretnina provest će tako što će sudski ovršitelj predati nekretninu u posjed ovrhovoditelju.www. kojom će narediti tuženiku da preda posjed stvari tužitelju. Što se tiče troškova korisnih za samu stvar. rad ili sredstva bez pravnog temelja prirasle tuđoj stvari. Ako je tuženik zavarao tužitelja time što je u postupku lažno tvrdio da posjeduje stvar koju vlasnik zahtijeva. I ako je tuženik postavio svoje protuzahtjeve. sud će odlučiti da ju je dužan predati tužitelju. iako još nije ovršna. odnosno osobi koju je tužitelj odredio. Iznimno. nepošteni posjenik ih ima pravo zahtijevati po pravilu da svatko čije su pokretne stvari. Zahtjevi nepoštenog posjednika zastarijevaju u roku od tri godine od dana predaje stvari vlasniku. ima pravo na naknadu za to što joj je priraslo. Nađe li stvar u neposrednom posjedu ovršenika. teret dokazivanja prebacuje se na onoga koji je tajio svoj posjed stvari. čak I prije pokretanja postupka o vlasničkom zahtjevu. Ako bi tuženik tajio svoj posjed. Ovrhu se neće moći odrediti prije nego što nakon pravomoćnosti presude bezuspješno protekne paricijski rok za dobrovoljno ispunjenje. zanemariti. Radi sprječavanja toga sud može. oštetiti. sud će pravilu I o njima odlučiti tom presudom. ako I ukoliko na nju ima pravo po obveznopravnim pravilima. ne može osnovano tvrditi da je tužitelju prestalo pravo vlasništva jer ju je posjednik stekao od nevlasnika ili dosjelošću. bez obzira što on još nije dokazao svoje vlasništvo. Sud će usvojiti tužbeni zahtjev dođe li do zaključka da je osnovan. Onaj tko je dužan drugome predati plodove neke stvari ili prava ima pravo od njega zahtijevati naknadu onih troškova koje je imao radi dobivanja tih plodova. Može stavljati I prigovore koji tužiteljev zahtjev ukidaju jer tužitelj više nije vlasnik stvari ili jer tuženik stvar više nema u posjedu. sudski će je ovršitelj od njega oduzeti I predati je ovrhovoditelju.pravokutnik.net bili korisni da bi stvar dala plodove od troškova korisnih za samu stvar. Bespravni posjed tuženika podleći će u sukobu sa subjektivnim pravom tužitelja sud će donijeti kondemnatornu presudu. a ne daju se od nje odvojiti. Na temelju ovršne presude može onaj kome je tuženik trebao predati stvar (u procesnoj ulozi ovrhovoditelja) ishoditi od suda pokretanje I provedbu ovrhe protiv dotadašnjeg tuženika (ovršenika) kojom će se prisilno provesti predaju posjeda stvari koja je presudom naređena. Često ovrhovoditelju prijeti opasnost da će osoba koja njegovu stvar posjeduje.

Tuženik može postaviti neke specifične prigovore: 1. nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnog reda VLASNIČKA TUŽBA PREDMNIJEVANOG VLASNIKA ZA POVRAT STVARI (PUBLICIJANSKA TUŽBA. tuženika). Aktivno legitimirana je osoba u čiju korist djeluje zakonska predmnjeva vlasništva. ili je vjerojatno da postoji potreba za odnosnom mjerom da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete. posjeduje tu stvar neistinito. prigovor svojeg prava vlasništva sporne stvari (exceptio dominii) 4.net mjere po pravilima OZ o privremenim mjerama radi osiguranja nenovčane tražbine. nego ga na neki drugi način bespravno (samovlasno) smeta u izvršavanju pravne vlasti koja mu kao 59 . da je spornu stvar stekao u svoj samostalan posjed na valjanom pravnom temelju. Može ih odrediti ako je vjerojatno da je osnovan tužiteljev zahtjev za predaju posjeda stvari I vjerojatna je opasnost da bi se ostvarenje tužbenog zahtjeva moglo spriječiti ili znatno otežati. traži od osobe koja tu stvar posjeduje. Djeluje protiv aktualnog posjednika sporne stvari (tj. osobito time što bi se promijenilo postojeće stanje stvari. ukidajući prigovor da je tužiteljev posjed u međuvremenu izgubio potrebnu kakvoću 3. a njen posjed je bio istinit. Ovakva predmnjeva vlasništva s ofenzivnim djelovanjem djeluje u korist osobe koja je bila samostalni posjednik sporne stvari.www. Posjed je slabiji ako posjednik-tuženik. actio publiciana) je tužba kojom onaj za kojeg se u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom smatra (predmnijeva) da je vlasnik stvari. no jedino ako je to nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete. Pasivno legitimirana je osoba koja spornu stvar posjeduje bez ikakvog pravnog temelja. za razliku od tužitelja. ne može označiti svojeg prednika ili može označiti samo sumnjivoga. A ako su I u tome jednaki tada je tuženikov posjed slabiji ako ga je on stekao besplatno a tužitelj naplatno. No ako je I tuženikov posjed kvalificirani. Mjere koje se mogu odrediti su: a) zabrana otuđenja I opterećenja stvari b) zabrana poduzimanja radnji koje bi mogle nanijeti štetu c) nalog da se poduzmu radnje koje su potrebne da bi se održalo postojeće stanje stvari d) privremeno uređenje spornog odnosa među strankama. ali jedino ako on nema pravni temelj za to posjedovanje ili ima pravni temelj. traži od osobe koja mu nije oduzela posjed njegove stvari.pravokutnik. Budući da uspješna publicijanska tužba daje jednak rezultat kao I reivindikacija. ili na pravnom temelju koji je slabiji od tužiteljevog. kojima negira da je tužitelj ikad imao spornu stvar u samostalnom posjedu takve kakvoće kakva je potrebna da bi se predmnijevalo njegovo vlasništvo 2. I onaj tko je vlasnik stvari će se redovito služiti publicijanskom tužbom jer tad ne mora dokazivati svoje vlasništvo. Treba dokazati činjenice na temelju kojih se predmnijeva vlasništvo stvari čiju predaju se zahtijeva. zakonit I pošten (kvalificirani posjed). niti mu osporava pravo vlasništva. ali je on slabiji od tužiteljevog. tada je njegov posjed slabiji ako on. prigovor svojeg jednako jakog ili jačeg prava na posjed PRAVA VLASNIČKA TUŽBA ZA PRESTANAK UZNEMIRAVANJA (NEGATORIJSKA TUŽBA. a I na istinit način. actio negatoria) je zahtjev vlasnika koji na temelju svojeg vlasništva što ga je u stanju dokazati. nezakonito ili nepošteno. za razliku od tužitelja. da mu ona preda svoj posjed te stvari.

usmjeren na propuštanje daljnjeg uznemiravanja Stavi li vlasnik svoj zahtjev u obliku tužbe njime će zahtijevati presudu: 1. osoba po čijem se nalogu čini ono što uznemirava vlasnika 3. onaj tko ne izvršava sadržaj nikakvog prava na/glede vlasnikove stvari. ili više njih. Pasivno legitimirani su: 1. propuštanje daljnjeg uznemirivanja 3. znajući za to što se čini. Sud će. faktično izvršava sadržaj nekog prava na/glede te stvari koje joj ne pripada 2. Aktivno legitimiran za ovu tužbu je vlasnik. ili da je tužitelj zbog ograničenja vlasništva dužan trpjeti čine koji ga uznemiravaju. zahtjev na utvrđenje da tuženiku ne pripada pravo koje si svojata. osoba u čiju se korist vlasnika uznemirava. uspostava prijašnjeg stanja) 2. na njemu je da dokaže da ima subjektivno pravo koje ga na to ovlašćuje. ako je ona. da je tuženik dužan određeno činjenje (propuštanje čina smetanja. usmjeren na činidbu ili više njih. ukidaju ili zaustavljaju.www.net vlasniku pripada. I ovdje tuženik može postavljati prigovore koji negatorijski zahtjev negiraju. ili po nalogu ili u korist treće osobe 2. ali I suvlasnik. Ako je činom uznemirivanja prouzročena vlasniku šteta. zajednički vlasnik te prethodni I potonji vlasnik. Ali tužitelj ne mora dokazivati bespravnost čina koji ga uznemiruje.pravokutnik. odnosno ne takvog sadržaja Vlasnički zahtjev za prestanak uznemirivanja ne zastarijeva. narediti tuženiku da izvrši onu činidbu. kojima se uspostavlja ono stanje kakvo je bilo prije čina uznemirivanja. moći će zahtijevati naknadu po općim pravilima za naknadu štete. pa će vlasnik zahtijevati a) propuštanje ponašanja kojim ga se uznemiruje b) činjenje kojim će ukloniti izvor uznemirivanja c) činjenje kojim će uspostaviti prijašnje stanje stvari 2. osoba koja neposredno uznemirava vlasnika. Zahtjev se postavlja protiv osobe koja vlasnika uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti na/glede stvari. to odobrila ili se time okoristila Vlasnik je ovlašten zahtijevati od pasivno legitimirane osobe njezino negativno i/ili pozitivno činjenje kojim će prestati bespravno uznemirivanje tužiteljevog vlasništva. ocijeni li da je tužbeni zahtjev osnovan. Ne izvrši li tuženik dobrovoljno u paricijskom roku ono što mu je sud naložio. da to uznemiravanje prestane. kojim će prestati bespravno uznemirivanje tužiteljevog vlasništva. ako ona to čini bespravno. proširuje ili mijenja sadržaj prava koje joj ne pripada 3. Ako je tuženik trebao učiniti neko pozitivno činjenje sud će ovlastiti ovrhovoditelja da sam ili putem druge osobe učini na račun ovršenika ono što je taj 60 . presuda postaje ovršna. nego glede neke druge stvari poduzima čine kojima ograničava ili smeta vlasnika u tome da on svoju vlast na/glede vlastite stvari izvršava u punom obujmu Vlasnik-tužitelj zahtijeva kondemnaciju  presudu da je tuženik dužan neko negativno i/ili pozitivno činjenje. tvrdi li tuženik da ima pravo poduzimati ono što uznemiruje vlasnika stvari. I to pod prijetnjom ovrhe. koje je tužitelj tražio radi uspostave onog stanja kakvo je bilo prije uznemirivanja. Na tužitelju je teret da dokaže da je njegovo pravo vlasništva uznemireno te da ge je uznemirio tuženik. da sud zabrani tuženiku ponavljanje iste ili slične radnje kojom smeta tužiteljevo vlasništvo 4. glavni zahtjev bit će: 1. no u granicama njihovih ovlasti na zaštitu. Vlasnika smeta onaj tko samovlasno poduzima čine kojima: 1. uklanjanje izvora smetanja. bilo postupajući za sebe.

a koju nije stekao silom. VLASNIČKA TUŽBA PREDMNIJEVANOG VLASNIKA ZA PRESTANAK UZNEMIRAVANJA (PUBLICIJANSKA NEGATORNA TUŽBA) –pravo na zaštitu ima onaj tko u postupku pred sudom dokaže da je samostalni posjednik stvari. ako je došlo do promjene u obliku ili veličini zemljišta. ako radnju može izvršiti samo ovršenik. a pravno podijeljena na čestice (parcele) čine zajednicu vlasnika na dijelove (communio pro diviso). prijevarom ili zlouporabom povjerenja. Ograda na međi (zajednička ograda) – sve ono što razgraničuje dva zemljišta (ograde. ali samo ako su ispunjene dvije pretpostavke  da je to moguće I da stranke na to pristanu. te ovlasti omogućavaju da u izvršavanju svojeg prava vlasništva zahtijeva od vlasnika druge nekretnine neko trpljenje.pravokutnik. koji je izvanparnični postupak. Ograničavanje izvršavanja prava vlasništva radi uređenja susjedskih odnosa samo ograničava izvršavanje vlasništva koje je u koliziji s izvršavanjem nekog drugog vlasništva. Međa će se obnoviti ako nije sporna ali prijeti opasnost da se neće moći raspoznati. Odredbe o susjedskim pravima nisu kogentne naravi te susjedi mogu na drugi način urediti svoje odnose od onoga kako je propisano zakonom.net trebao učiniti. sud će mu rješenjem zaprijetiti novčanom kaznom ili kaznom zatvora za slučaj da to ne uradi. U hrvatskom stvarnopravnom poretku postoji zakonska definicija SUSJEDSKIH PRAVA  ovlasti koje se priznaju vlasniku nekretnine (ili osobi kojoj je on prepustio izvršavanje tog prava) radi uzajamno obzirnog izvršavanja prava vlasništva. Pojam susjedskih prava se odnosi na pravila kojima se uređuju odnosi između susjeda  vlasnika susjednih nekretnina. propuštanje ili činjenje glede njegove nekretnine. Ako te pretpostavke nisu ispunjene. SUSJEDSKI ODNOSI I PRAVO VLASNIŠTVA Zemljišta koja su faktično povezana. Granice čestice određene su geometrijski kao katastarska čestica I označuju se međom. Međa se označava međnim znacima koji mogu biti dijelovi nekretnine ili posebno postavljeni međni znakovi. te pravni temelj I istinit način stjecanja tog posjeda. ako se raspoznaje ali je sporna. zidovi. Sud donosi odluku po pravičnoj ocjeni. potajice. ali jedino ako je pošteni posjednik te stvari. Svaki je vlasnik nekretnine ovlašten označiti među svoje nekretnine I na taj način pokazati dokle dopire njegova pravna vlast. Izvanparnični sud će morati utvrditi tko je posljednji mirni posjednik tj. GLAVA 9. Obnavljanje ili ispravljanje međe ima pravo zahtijevati svaki vlasnik nekretnine u sudskom postupku – postupku uređenja međa. tko ima faktičnu vlast na spornoj površini. Ako je ovršenik trebao nešto trpjeti ili propuštati. živica…) kao I stvari koje služe kao međni znakovi smatraju se suvlasništvom osoba čija zemljišta razgraničavaju  oboriva predmnjeva. na nju će ga se siliti novčanim kaznama. sud će odlučiti po sporazumu stranaka. Ako takvog sporazuma nema. U postupku ispravljanja međe ona će se prvenstveno uskladiti s granicama katastarske čestice prema katastarskom nacrtu.www. pa ako to opet ne bi učinio izreći će mu se kazna kojom mu se prijetilo te odrediti novu za slučaj da ponovno ne propusti ono što je dužan. Međa će se ispravljati: ako se više ne raspoznaje. vlasnika susjednih nekretnina. sud će odlučiti prema posljednjem mirnom posjedu. Služenje 61 . U postupku obnavljanja i ispravljanja međa sud ne odlučuje o pravu vlasništva. Međa – vlasnikova pravna vlast glede nekretnine prostorno je ograničena na zemljišnu česticu.

Granje i korijenje – sukladno načelu superficies solo cedit. Ako to zatraži vlasnik. materijala.www. vlasnik zemljišta smije odsjeći grane tuđeg stabla koje vise iznad njegovog zemljišta I zadržati ih. Stablo na međi – stablo se nalazi u vlasništvu onog iz čijeg je zemljišta izraslo deblo (načelo superficies solo cedit). Vlasnik ogradu održava sam o svom trošku. čim prestane potreba za takvom uporabom. u skladu s općim pravilima o pravu retencije. Uporaba tuđe nekretnine radi izvođenja radova – vlasnik nekretnine s koje se ti radovi moraju izvoditi morat će trpjeti privremenu uporabu svoje nekretnine u korist vlasnika nekretnine na kojoj se izvode radovi radi smještaja osoba koje izvode radove. kao I otklanjati određene uzroke što potječu od njegove nekretnine a izazivaju imisije. gledano s puta. ako nije što drugo propisano ili dogovoreno. trpjeti pristup na svoju nekretninu u tu svrhu. Pristup na tuđe radi uzimanja svojih stvari – u našem poretku postoji opće pravilo za pristup na tuđu nekretninu radi uzimanja stvari koje su na nju slučajno dospjele. pravna vlast onoga s čije nekretnine potječu imisije ograničava se samo glede onih koje nisu dopuštene. ograditi svoj prostor I razdvojiti ga od susjednog zemljišta.net zajedničkom ogradom ne smije dovoditi ogradu u opasnost ili u stanje koje bi moglo prouzročiti njeno rušenje. Vlasnik susjedne nekretnine morat će trpjeti potkopavanje budu li poduzete sve radnje koje će spriječiti gubitak stabilnosti njegove nekretnine. funkcija jest sprječavanje nenamjeravanog ili slučajnog prelaženja životinja I drugih stvari na susjednu nekretninu. u primjerenom roku. I ne mora se od njega tražiti posebno dopuštenje (a bude li se tražilo on ga mora dati). Vlasnik nekretnine mora se suzdržavati od radnji kojih su posljedica imisije. sve dok mu oni ne budu nadoknađeni. odnosno istrgnuti iz zemlje korijenje I žile prodrle ispod površine njegovog zemljišta. Svaki susjed mora s desne strane od svojeg glavnog ulaza. Prema načinu odašiljanja imisije se dijele na neposredne (direktne) I posredne (indirektne). Trpjeti se moraju sve imisije koje su dopuštene. a ako se radi o privatnom interesu onda po pravilima o osnivanju služnosti odlukom suda kojom se osniva služnost vodova I drugih uređaja. dužan je I platiti naknadu. dovesti u stanje kakvo je bilo prije uporabe. Vlasnik nekretnine ima pravo retenecije na stvarima koje su dospjele na njegovu nekretninu ako mu je od njih nastala šteta ili nužni troškovi. Vlasnik nekretnine dužan je. Obveza ograđivanja – u pravilu obveza u našem pravnom poretku. tj. postavljanja skele I sl. Granica preko koje se ne moraju trpjeti štetni utjecaji određuje se prema nekoliko kriterija. Potkopavanje tuđe nekretnine – vlasnik zemljišta bit će dužan propuštati takva kopanja kakvim susjedna zemljišta ili građevine neće izgubiti potrebna uporišta. Njima se postiže i zaštita okoliša od štetnih utjecaja koji potječu od nekretnina. a vlasnik drva dužan je tu svojevrsnu samopomoć trpjeti. Nekretnina se ograđuje tako da bude razdvojena od susjedne nekretnine. rojevi pčela I druge pokretne stvari koje se nisu povezale s nekretninom tako da bi prestale samostalno postojati. Imisije – fizičke smetnje koje dolaze s jedne nekretnine I ometaju služenje ili korištenje drugom nekretninom.pravokutnik. Postavljanje vodova I drugih uređaja – ako se radi o postavljanju u interesu RH vrši se temeljem odredaba o nepotpunom izvlaštenju. a sva se prouzrokovana šteta mora nadoknaditi. Pristup na tuđe zemljište mora se obaviti na način I u vrijeme kad će najmanje smetati vlasnika zemljišta. kaoi popraviti nastalu štetu. Nitko ne mora trpjeti da se na njegovu nekretninu 62 . to mogu biti životinje. Nalazi li se stablo na samoj međi bit će u suvlasništvu susjeda s obje strane međe. Onaj tko je na taj način uporabio tuđu nekretninu dužan ju je. ili se služiti njima.

Opasnost od rušenja zgrade – bude li uslijed neodržavanja nekretnina dovedena u takvo stanje da se može djelomično ili potpuno srušiti. stekao ju je izvorno čime na njoj prestaje pravo vlasništva koje je do tada postojalo e) pravo vlasništva pokretnine prestaje odreknućem (derelikcijom) vlasnikov čin napuštanja posjeda svoje stvari. stvar postaje res nullius. u pravilu su zabranjene a dopuštene su jedino ako postoji posebni pravni temelj za takvo uznemirivanje vlasnika susjedne nekretnine.www. mjesto. Zbiva se na istom pravnom temelju I na isti način na koji prelazi pravo vlasništva na stjecatelja. vlasnik ostaje bez svog prava (kao da je provedeno izvlaštenje). zahtjev može postaviti I posjednik nekretnine kojem prijeti šteta kao I svatko kome prijeti šteta. kao I provedbu svrhovitih mjera radi sprječavanja imisija. Ako pređu koji od navedenih kriterija bit će nedopuštene. dakle prirodnim silama Ili slučajem. Derelikcija je po svojoj naravi pravni posao vlasnika stvar koji se sastoji od čina napuštanja posjeda stvari I očitovanja volje da se odriče svojeg vlasništva na njoj 63 . naknada štete. Njihova dopuštenost procjenjuje se prema kriterijima prekomjernosti. da se ubuduće propušta činiti ono što je uzrokom imisija.pravokutnik. može ga postaviti I posjednik stvari. Glede prekomjernih posrednih imisija može se zahtijevati otklanjanje uzroka imisija. poduzet s namjerom odreknuća od prava vlasništva te stvari. Ništa se ne mijenja u pogledu prava koja treće osobe Imaju na odnosnoj stvari. PRESTANAK PRAVA VLASNIŠTVA RELATIVAN PRESTANAK PRAVA VLASNIŠTVA – do njega dolazi ujedno s prelaženjem (translacijom) tog prava s dotadašnjeg na novog vlasnika (singularnog ili univerzalnog sukcesora dotadašnjeg vlasnika). a pritom je ugrožena tuđa nekretnina. štete koju prouzroče I posebnih ciljeva. stvar je propala I kad je od nje trajno nastala nova stvar. GLAVA 10. Zaštita od imisija može se zahtijevati I prije no što su one upućene na nekretninu. od vlasnika nekretnine može se zahtijevati da održava zgradu u toj mjeri da ne ugrožava susjedne nekretnine. APSOLUTAN PRESTANAK PRAVA VLASNIŠTVA a) propast predmeta tog prava. bilo sjedinjenjem.net odašilju imisije bilo posebnim uređajima ili neposredno na drugi način neposredne imisije. ali pod pretpostavkom da prijeti predvidiva opasnost od neposrednih ili posrednih prekomjernih imisija. Zabrana mijenjanja naravnog toka vode – vlasnik zemljišta nema ovlaštenje bez posebne pravne osnove mijenjati tok voda (površinskih I ponornih) koje prirodno protječu preko njegovog zemljišta utječe li to na ovlaštenja koja imaju susjedi na zemljištima koja se nalaze nizvodno ili uzvodno. vrstu I namjenu nekretnine na koju dolaze. Zahtjev prema vlasniku nekretnine može se sastojati od poduzimanja mjera potrebnih za sprječavanje nastanka štete kao I dovoljnog osiguranja za naknadu buduće štete. Posredne imisije su one koje na tuđu nekretninu dospiju bez izravnog utjecaja onog s čije nekretnine dolaze. te ima pravo na naknadu d) kada netko temeljem zakona stekne tuđu stvar. bilo preradom b) s propašću su izjednačeni I slučajevi u kojima je stvar izgubila dotadašnju pravnu samostalnost. Prekomjernost se procjenjuje s obzirom na vrijeme odašiljanja imisija. Zaštita od imisija ostvaruje se negatornim zahtjevom. c) stavljanje stvari izvan prometa.

Kadgod je rezultat stjecanja prava vlasništva neke stvari takav da to pravo istodobno imaju dvije ili više osoba (a ne postoji neki od slučajeva zajedničkog vlasništva). računski određen razmjerom prema cijelom pravu vlasništva. Očitovanje se daje u obliku tabularne isprave g) prestanak vlasništva temeljem odredbi posebnog zakona – ispunjenjem zakonom određenih pretpostavki. Ostali suvlasnici u načelu nemaju pravo prvokupa. svi suvlasnici su vlasnici cijele stvari pa pravo vlasništva na/glede te stvari izvršavaju zajedničkom voljom. kada se preradom. ne dirajući tuđa prava. Suvlasnički dio je onaj dio prava vlasništva koji pripada određenom suvlasniku. ispune pretpostavke za nastanak nenamjernog suvlasništva c) stjecanjem stvari u zajedničku stečevinu odnosno kad neki od (izvan)bračnih drugova stekne nešto za sebe te time ujedno I za svog (izvan)bračnog druga (vrijedi I za istospolne partnere) Diobom stvari na idealne dijelove ujedno se uspostavlja suvlasništvo. Suvlasnik ima glede svog idealnog dijela pune ovlasti. Do uspostave suvlasništva će doći: a) prigodom stjecanja prava vlasništva ako nekoliko osoba zajedno steknu pravo vlasništva iste stvari na nekom od pravnih temelja za stjecanje prava vlasništva b) ako se ispune one posebne pretpostavke pod kojima se na temelju zakona stječe upravo suvlasništvo. SUVLASNIŠTVO SUVLASNIŠTVO (condominium) je sudjelovanje više osoba u pravu vlasništva iste stvari kod kojeg svakom pojedinom suvlasniku pripada po neki dio prava vlasništva te stvari. U sumnji koliki su suvlasnički dijelovi. pri čemu je taj suvlasnik potpuni vlasnik svojeg idealnog dijela. zbog konkurencije njihovih prava vlasništva nastalo je suvlasništvo (partes fiunt concurs). Suvlasništvo se uspostavlja konkurencijom među vlasnicima I diobom stvari na idealne dijelove. nositelj je prava vlasništva tj.pravokutnik. Ovlašten je njime raspolagati samostalno. sjedinjenjem I sl. dakle sa svim vlasničkim ovlastima. pa po svojoj volji izvršava pravo vlasništva glede tog dijela. time se otvara prostor za stjecanje novog prava vlasništva na stvari GLAVA 11. IZVRŠAVANJE PRAVA VLASNIŠTVA GLEDE CIJELE STVARI 64 . Svaki pojedini idealni dio te stvari (netjelesni) je predmet suvlasničkog dijela (alikvotnog dijela prava vlasništva) pojedinog suvlasnika.net f) odreknuće od prava vlasništva nekretnine – temeljem vlasnikova očitovanja volje da se odriče svojeg prava vlasništva na stvari brisanjem upisa njegova vlasništva iz zemljišne knjige. od kojih svaki ima svoj dio prava vlasništva iste stvari. Kadgod više osoba istodobno sudjeluje u pravu vlasništva iste stvari. niti idealnih dijelova bez suvlasničkih dijelova tko ima idealni dio ima I suvlasnički. npr. jedino ako im ono pripada na nekom posebnom pravnom temelju. I obrnuto. Svaki od suvlasnika. smatra se da su jednaki. Stvar (tjelesna) je predmet prava vlasništva svih suvlasnika. predmnijeva se vlasništvo. Mogućnost izvršavanja prava vlasništva glede cijele stvari ograničena je za svakog pojedinog suvlasnika time što postoje I drugi suvlasnici. svojeg suvlasničkog dijela prava vlasništva.www. Pravni promet idealnih dijelova odvija se prema pravilima koja vrijede za pravni promet stvarima čiji su to idealni dijelovi. Nema suvlasništva bez diobe stvari na idealne dijelove. bez obzira na veličinu njegova dijela. ali neizbježno sa cijelim sadržajem. ne treba mu pristanak ostalih suvlasnika.

pa će se smatrati da ga je obavio uz njihovu suglasnost. a u parničnom jedino ako postoji spor o tome tko su suvlasnici. suvlasnici odlučuju valjanim očitovanjima svoje volje. Ne postoji mogućnost nadglasavanja. Poduzme li u pogledu stvari neki od suvlasnika bilo što bez ovlasti na to. U sumnji je li posrijedi posao redovne ili izvanredne uprave.net Svaki suvlasnik smije glede suvlasničke stvari izvršavati sve vlasničke ovlasti. Iznimke od pravila mogu napraviti zakon (ako posebnom odredbom omogući drukčije djelovanje) I sami suvlasnici. svaki pojedini suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva 4. ni mogućnost traženja suda da donese odluku. Upravitelj ima položaj nalogoprimca suvlasnika. On može za taj posao dobiti od svojih suvlasnika naknadno odobrenje (ratihabitio). Odlučivanje o 65 . svojom odlukom o tome kako će odlučivati. neki od suvlasnika ili neka treća osoba. ali I svaki od njih može tražiti od suda da donese odluku u izvaparničnom postupku. Sud o tome odlučuje u izvanparničnom postupku. koji će onda djelovati kao njihov opunomoćenik. svaki pojedini suvlasnik ima pravo sudjelovati u upravljanju suvlasničkom stvarju te u svako doba zahtijevati da se polože računi I podijele sve koristi 2. ako su ispunjene I sve ostale pretpostavke. Ako bi glasovanje donijelo izjednačene rezultate. koji je u granicama svojeg djelokruga (određenog suglasnom voljom suvlasnika) ovlašten I obvezan upravljati sa stvari za račun suvlasnika. ali to smije činiti bez suglasnosti ostalih jedino ako time ne vrijeđa prava ostalih. uporabe I iskorištavanja te stvari za njenu redovitu svrhu. Za upravitelja može biti postavljena bilo koja osoba (fizička ili pravna) koja ima punu poslovnu sposobnost. u bilo kojem obliku. pa odatle proizlaze posljedice određene pravilima obveznog prava. odnosno koliko su im veliki suvlasnički dijelovi. Suvlasnici mogu upravljanje stvarju povjeriti upravitelju. a ima pravo na naknadu za svoj trud. Svaki pojedini suvlasnik ima I neka prava koja ga ovlašćuju da istupa I odlučuje samostalno.pravokutnik. Očitovanje može biti učinjeno u bilo kojem obliku. Odluku o obavljanju posla izvanredne uprave suvlasnici mogu donijeti samo suglasno tj. ili ako bi izazivali naročito velike troškove. O njima suvlasnici odlučuju većinom glasova. Odluka o upravitelju smatra se poslom izvanredne uprave pa odluku suvlasnici donose suglasno.www. jednoglasno. Poslovi redovite uprave su oni koji se poduzimaju radi redovitog održavanja. uporabe I iskorištavanja stvari za njenu redovitu svrhu. svaki pojedini suvlasnik ima pravo glede cijele stvari postavljati a) svojim suvlasnicima one zahtjeve koji proizlaze iz njegova suvlasništva b) trećima postavljati one zahtjeve koje bi im I inače mogao postavljati vlasnik stvari 3. postupao je kao poslovođa bez naloga. ima pravo u svako doba zahtijevati da se u korist njegova suvlasničkog dijela osnuje etažno vlasništvo. pojedini suvlasnik koji ima za to odgovarajući suvlasnički dio. Poslovi izvanredne uprave stvarju su svi oni koji se poduzimaju na ili glede stvari ako premašuju okvir redovitog održavanja. Svaki suvlasnik protiv čije je volje većina odlučila da se poduzme posao redovite uprave ima pravo zahtijevati osiguranje za štetu koja bi za njega mogla nastati bude li poduzet posao protiv njegove volje (osnivanjem za njega založnog prava na nekom objektu). odluka suda zamijenit će odluku većine. ali jedino ako ne izazivaju naročito velike troškove. O upravljanju stvari. ili ako se prema uobičajenom tijeku stvari ne može očekivati da bi bili u interesu svih suvlasnika. koji vrijedi razmjerno suvlasničkom dijelu suvlasnika. po svojoj volji: 1. smatra se da je posao izvanredne uprave. svaki od suvlasnika ovlašten je zahtijevati od suda da odluči o poduzimanju tog posla.

Odluka kojom su suvlasnici međusobno podijelili posjed stvari i/ili izvršavanje vlasničkih ovlasti glede stvari uvijek je opoziva. Ovlašten je da u bilo koje doba ostvaruje svoje pravo. Razvrgnuće može biti djelomično što se tiče suvlasnika s kojima se razvrgava suvlasništvo (a ostaje u suvlasništvu s ostalima). dakle I protiv trećih osoba. no dužan je svoja ovlaštenja izvršavati obzirno. Troškove razvrgnuća snose svi suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima. Upravitelja se smjenjuje ako zato postoji važan razlog. ne odgovara cijelom stvari čiji je suvlasnik. bez navođenja otkaznog razloga otkazati upravitelju postavljenom na neodređeno vrijeme. Dužnik svojim vjerovnicima odgovara I vrijednošću svojih idealnih dijelova stvari. isto se tako dijele I troškovi I tereti stvari. Da izvršavanje neke ovlasti od strane pojedinih suvlasnika ne bi vrijeđalo prava ostalih. uz otkazni rok od 3 mjeseca. pa ne može tražiti razvrgnuće u nevrijeme kada objektivno postoje neke okolnosti u kojim bi to razvrgnuće bilo na štetu ostalih suvlasnika. Suvlasnik se ne može valjano unaprijed odreći svojeg prava na razvrgnuće suvlasništva. RAZVRGNUĆE SUVLASNIŠTVA Svaki suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva. upravitelju postavljenom na dulje vremensko razdoblje mogu otkazati nakon 5 godina bez navođenja razloga. Iznimka je određena za slučaj kada je određena ovrha na pokretnoj stvari radi namirenja vjerovnikove novčane tražbine nekog od suvlasnika. Odlučivanje o toj podjeli je posao izvanredne uprave. Ta obveza ne prelazi na suvlasnikove nasljednike. oni se dijele među suvlasnike te stvari prvenstveno prema njihovom sporazumu. posao redovite uprave. postavlja ih samostalno.pravokutnik. te bez obzira na to jesu li ostali suvlasnici s time sporazumni ili se protive razvrgnuću zajednice. bez obzira na to koliko mu je velik suvlasnički dio. suvlasnici mogu svojim odlukama organizirati izvršavanje posjeda I drugih vlasničkih ovlasti tako da pojedini suvlasnici izvršavaju te ovlasti za sebe a ujedno i za ostale suvlasnike. Daje li stvar plodove ili druge koristi. No taj prigovor ne stoji ako se s obzirom na okolnosti ne bi moglo razumno očekivati da će se prilike uskoro tako izmijeniti da razvrgnuće ne bi bilo na štetu ostalih suvlasnika. u granicama onoga što je moguće I dopušteno. takvo očitovanje djeluje samo relativno. Upravitelj postavljen na neodređeno vrijeme. Pravo na razvrgnuće može se ostvarivati potpuno ili djelomično. Odlučivanje o tome je posao redovite uprave. one zahtjeve koje bi im imao pravo postaviti vlasnik stvari (prvenstveno zahtjevi za zaštitu vlasništva).www. te u odnosu na suvlasničke stvari glede kojih se razvrgava 66 . ako ih ima u sastavu svoje imovine. ali to pravo može biti ograničeno zakonom a I sam suvlasnik može očitovanjem svoje volje (jednostranim ili dvostranim) ograničiti svoje pravo. Pravo na razvrgnuće je preobražajno pravo koje ovlašćuje svakog suvlasnika na to da. Svaki je suvlasnik ovlašten da u svako doba zahtijeva polaganje računa I podjelu svih koristi (plodova I dr) Svaki suvlasnik je ovlašten postavljati protiv svakoga. to pravo ne zastarijeva. Oni mogu bilo kada. očitovanjem svoje volje razvrgne suvlasničku zajednicu. pa o njemu odlučuju suvlasnici većinom glasova.net otkazu suvlasnika upravitelju je posao redovite uprave. Ako upravitelj grubo zanemaruje svoje dužnosti. a privremenog su karaktera. ako mu dadu otkazni rok od tri mjeseca. o tome odlučuje sud. može otkazati suvlasnicima bilo kada. jedino ako bi se upisalo u zemljišnu knjigu onda bi djelovalo apsolutno. svaki suvlasnik može I sam ishoditi od suda odluku o smjenjivanju tog upravitelja. ni na druge pravne sljednike.

a on će ostalima biti obvezan isplatiti vrijednost njihovih suvlasničkih dijelova. osim onog koji je faktično nemoguće ostvariti ili koji nije dopušten. Suvlasnici mogu svoj sporazum oblikovati u neku ispravu koja ima narav ovršne isprave (ovršna sudska nagodba. suvlasničku se stvar prodaje a dobiven novac se dijeli među suvlasnike. ovršna javnobliježnička isprava). Sud o razvrgnuću odlučuje na zahtjev jednog ili više suvlasnika koji tim putem ostvaruju svoje pravo na razvrgnuće. Bitno je da vrijednost stvari barem približno odgovara vrijednosti suvlasnikovog dijela. Fizička dioba stvari je takav način razvrgnuća suvlasništva kod kojeg se suvlasničku stvar dijeli na potreban broj samostalnih tjelesnih stvari. Sud u pravilu odlučuje u 67 . od kojih će svaka pripasti ponekom od suvlasnika koji razvrgavaju svoju zajednicu. ako među suvlasnicima ne postoji puna suglasnost o svemu o čemu bi morala postojati da bi ga se moglo razvrgnuti dobrovoljno. određivanje načina razvrgnuća bitni je dio njihova sporazuma. nego na čestice koje se određuju mjerenjem (povlačenjem geometrijskih crta) da bi svaka od tako geometrijski određenih čestica pripala ponekom od suvlasnika koji se dijele. To je ugovor određenih suvlasnika upravljen na to da bude razvrgnuto njihovo suvlasništvo određene stvari na određeni način. te ga povezati sa suvlasničkim dijelom jednog ili više suvlasnika. samo nekretnine. nije bitno je li stvar djeljiva ili ne. Suvlasnici mogu odrediti svaki način razvrgnuća. a da ne mora drugima za to ništa nadoplatiti. Razvrgnuće isplatom je takav način razvrgnuća suvlasništva kod kojeg se suvlasničku stvar ne dijeli. Geometrijska dioba stvari je takava način razvrgnuća suvlasništva kod kojeg se stvar ne dijeli fizički. a da potom suvlasnici u postupku sporazumno očituju svoju volju da razvrgavaju suvlasništvo. Pravni temelj dobrovoljnog razvrgnuća suvlasništva je sporazum (ugovor) suvlasnika o razvrgnuću. Kada suvlasnici sporazumno razvrgavaju suvlasništvo to je dobrovoljno razvrgnuće.net suvlasništvo (a ostaje u suvlasništvu glede ostalih stvari). dovoljno je da bilo koji od njih stavi sudu zahtjev da odluči o razvrgnuću. trebali bi ga provesti sami suvlasnici. svakom od suvlasnika svih tih stvari pripadnu na račun njegovog suvlasničkog dijela poneke od tih stvari. Sporazum o razvrgnuću može djelovati kao valjani pravni temelj razvrgnuća suvlasništva samo među ugovornicima I samo glede određenih suvlasničkih stvari te samo na onaj način za koji su se sporazumjeli da će provesti razvrgnuće. I u slučaju potpune suglasnosti suvlasnici se mogu poslužiti sudskim putem za razgvrnuće.pravokutnik. Može biti I uz nadoplatu. nego će ona pripasti u vlasništvo jednom suvlasniku. Način razvrgnuća određuju sporazumno svi suvlasnici koji su odlučili razvrgnuti svoje suvlasništvo glede određene stvari. mogu se sporazumjeti I o takvom načinu razvrgnuća kod kojeg će neki od njih dobiti I više nego što odgovara njegovom suvlasničkom dijelu. kada se provodi na zahtjev pojedinog suvlasnika.www. Suvlasnici nekretnine mogu sporazumno odlučiti da će između sebe podijeliti nekretninu tako što će uspostaviti etažno vlasništvo nekog određenog posebnog dijela suvlasničke nekretnine. Suvlasnici nisu vezani veličinama svojih suvlasničkih dijelova. u kojem obujmu I na koji način. Razdioba stvari po ekvivalentu dolazi u obzir kao način razdiobe suvlasništva kada se istodobno razvrgava suvlasništvo na nekoliko stvari (pokretnih ili nepokretnih). provodi se putem suda pa je to sudsko razvrgnuće. Civilno razvrgnuće suvlasništva (civilna dioba) je ono koje se provodi unovčenjem stvari. pogodna za nedjeljive stvari.

Kada odluka postane ovršna a ne bude dobrovoljno izvršena. koje bi isključivale mogućnost udovoljenja ovom zahtjevu Ne ispuni li suvlasnik kojem je pripala cijela stvar svoju obvezu da isplati kojeg suvlasnika. Pravni učinci su uvijek stvarnopravne prirode  prestanak suvlasništva I nastanak prava vlasništva. Suvlasništvo djeljivih stvari razvrgava se fizičkom diobom pokretnih stvari I geometrijskom diobom nekretnina. odnosno novac. GLAVA 12. I drugi suvlasnici mogu tražiti razvrgnuće isplatom. s jedne strane. no s druge. umjesto toga stječe u svoje vlasništvo određenu stvar ili novac. dakle kada svaki od suvlasnika koji svoje suvlasništvo razvrgavaju. jer sve imaju udjela u tom pravu vlasništva. odnosno trebao steći u tom razvrgnuću suvlasništva. U njemu vlasnici članovi nekog kolektiva. sud može odlučiti da se razvrgnuće provede razdiobom po ekvivalentu. a u zamjenu za to stekne određene stvari.pravokutnik. razvrgnuće će se provesti prema pravilima ovršnog postupka. Razvrgnuće suvlasništva ima dvostruki pravi učinak: suvlasnik. Odgovornost se prosuđuje odgovarajućom primjenom obveznopravnih pravila o odgovornosti prodavatelja za stvarne I pravne nedostatke prodane stvari. Pravomoćnom sudskom odlukom suvlasništvo još nije razvrgnuto.net izvanparničnom postupku. Razvrgnućem se ne dira u prava trećih osoba. ako ono pripada pojednom suvlasniku na temelju pravnog posla ili zakona. ZAJEDNIČKO VLASNIŠTVO ZAJEDNIČKO VLASNIŠTVO je takvo sudjelovanje više osoba u pravu vlasništva iste stvari da im ta stvar pripada svima zajedno. prestaje biti suvlasnikom određene stvari ili više njih. Nakon razvrgnuća suvlasništva svi koji su kao suvlasnici sudjelovali u tom razvrgnuću odgovaraju solidano za stvarne I pravne nedostatke onoga što je svako pojedini od njih stekao. no morat će uputiti predlagatelja da svoje navodno pravo ostvaruje u parnici. koji nije pravni subjekt. Ako se razvrgava suvlasništvo nekoliko stvari istodobno tada. taj može birati ili da ga putem suda sili na ispunjenje te obveze ili pak zahtijevati poništenje odluke o razvrgnuću isplatom (suvlasništvo se ponovno uspostavlja.. sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća njihova suvlasništva (ako postoji) 3. tek kada ga se u izvršenju te odluke na odgovarjući način razvrgne. Sud nije slobodan u izboru načina na koji će se razvrgnuće provesti: 1. bez obzira na to što je odrediva. ali veličina udjela niti jedne od njih nije određena. Svaki od 68 . a on ga se nije odrekao. zakonske pretpostavke za to su: a) postoji osobito ozbiljan razlog da ta stvar pripadne u cijelosti upravo tom suvlasniku u vlasništvo b) sud nije prigodom odlučivanja već vezan takvim zakonskim odredbama ili tuđim pravom na diobu isplatom. sud je ovlašten svojom odlukom osnivati služnosti I terete na dijelovima te nekretnine. prestane imati suvlasnički dio prava vlasništva suvlasničke stvari.a s njim I mogućnost njegova razvrgavanja).). koliki su dijelovi. 4. pravom na razvrgnuće isplatom.www. ako je to nužno za uporabu ili iskorištavanje dijela koji se tom diobom odvaja 5. ako neki od suvlasnika to zahtijeva. suvlasništvo nedjeljivih stvari civilnom diobom 6. vezan je strogim zakonskim odredbama 2. ako među njima postoji spor o predmetu suvlasništva (je li stvar suvlasnička ili nije) ili o suvlasništvu (je li određena osoba suvlasnik.

da bi namirili svoje tražbine iz novca dobivenog prodajom.www. Zajedničko se vlasništvo neke stvari dijeli tako da se podijeli pravo vlasništva te stvari na suvlasničke dijelove (alikvotne dijelove). tada on svojim vjerovnicima odgovara I svojim udjelom u zajedničkom vlasništvu te stvari. upravljaju svi zajedno. Troškove za tu stvar I njezine terete snose svi zajedničari solidarno. bez obzira na to što je odrediva. Vjerovnici mogu njegovu odgovornost tim udjelom realizirati tako što će prvo ishoditi diobu zajedničkog vlasništva. Dotadašnje zajedničko vlasništvo pretvara se u suvlasništvo. ustup neće utjecati na pravni položaj zajedničkog vlasnika kojem je udio ustupljen dok zajednica postoji.pravokutnik. Zajednički vlasnik može svoj udio u zajedničkom vlasništvu prenijeti pravnim poslom inter vivos jedino na drugog zajedničara. U sumnji o dijelovima uzima se da ni jedan zajedničar nema više nego drugi. Udio u zajedničkom vlasništvu određene stvari pripada zajedničkom vlasniku jer je zajedničar (član kolektiva čiji članovi imaju zajedničku imovinu).net zajedničkih vlasnika ima u zajedničkom vlasništvu svoj udio. njegov udio zajednici prelazi na njegove nasljednike bez posebnog čina stjecanja. bez suglasnosti ostalih ako je taj posao naplatan I osoba je postupala u dobroj vjeri. Svima im pripadaju I plodovi I sve koristi od zajedničke stvari. Oblici zajedničkog vlasništva: 1. a ispunjene su sve pretpostavke pod kojima se I inače štiti povjerenje u zemljišne knjige. taj bi njegov pravni posao bio ništav. Zajednička pričuva etažnih vlasnika 3. Pravo vlasništva nekretnine na temelju pravnog posla treća osoba može steći ako nije sklopila posao sa svim zajedničarima nego samo onim koji je upisan kao vlasnik u zemljišnoj knjizi ako nekretnina nije u zamljišnoj knjizi upiasana kao zajednička. Ako je dužnik jedan od zajedničkih vlasnika neke stvari. u granicama mogućeg dopuštenog. Svaki pojedini zajednički vlasnik ima pravo na diobu zajedničkog vlasništva. Svoje pravo na diobu zajedničar može ostvarivati dobrovoljnom diobom 69 . Nasljednička zajednica 2. Svaki od zajedničara ima pravo na suposjed zajedničke stvari. Ipak. sporazumno. Svaki od njih može ravnopravno s ostalima sudjelovati u upravljanju zajedničkom stvari. Zajednička imovina osnivača preddruštva Zajedničko se vlasništvo supostavlje isključivo na temelju zakona. kako bi se njome udio njihovog dužnika pretvorio u suvlasnički dio. Trećim osobama ovlašten je postavljati one zahtjeve koje može postaviti vlasnik stvari. Prenijet će mu svoj udio ili dio tog udjela ustupom (cesijom). treća osoba može steći pravo vlasništva zajedničke pokretnine na temelju pravnog posla koji je sklopila samo s jednim ili s nekoliko zajedničara. Umre li neki od zajedničkih vlasnika. Zajednička imovina ortaka (imovina ortaštva) 4. a potom ishoditi unovčenje tog suvlasničkog dijela. Zajednički je vlasnik ovlašten da radi ostvarivanja I zaštite svojeg prava postavlja odgovarajuće zahtjeve ostalim zajedničkim vlasnicima I trećim osobama. Ostalim zajedničarima ovlašten je glede cijele stvari postavljati one zahtjeve koji proizlaze odatle što je I on zajednički vlasnik te stvari. Bez obzira na to radi li se o poslu redovne ili izvanredne uprave. pravo ne zastarijeva. sve se odluke donose zajednički tj. Ako bi pojedini zajedničar raspolagao zajedničkom stvari bez ovlaštenja za to raspolaganje dobivenog od ostalih vlasnika zajedničke stvari. Pravo vlasništva zajedničke stvari pripada samo svim zajedničarima zajedno I samo su svi oni zajedno ovlašteni izvršavati vlasničke ovlasti glede te stvari. u svako doba. Pod jednakim pretpostavkama mogu se steći I ograničena stvarna prava na zajedničkoj stvari. čija veličina nije određena. a stvar je na temelju zakona dio zajedničke imovine (imovinske mase) svih koji čine taj kolektiv.

ili im se namjena protivi isključivoj uporabi u korist određenog posebnog dijela nekretnine. To može zahtijevati I svaka treća osoba. kao što je stan ili druga prostorija. Vlasništvo posebnog dijela nekretnine ne može postojati na dijelovima nekretnine koji služe kao zajednički. pa da. a da time ne bude poremećeno načelo jedinstva nekretnine budući da je u ZV pravo građenja izjednačeno s nekretninom. prikladnu za samostalno izvršavanje suvlasnikovih ovlasti. opteretiti. ono je nedjeljivo povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom nekretnine. Etažno vlasništvo može biti uspostavljeno I na drugim samostalnim prostorijama: poslovnim prostorijama. ako ima pravni interes  svaka ona osoba čija bi pravna situacija bila povoljnija ako bi se udio u zajedničkom vlasništvu određene osobe pretvorio u suvlasnički dio. otuđiti. Pod poslovnim prostorijama smatra se jedna ili više prostorija u poslovnoj ili stambenoj zgradi namijenjenih obavljanju poslovne djelatnosti koje. Vlasništvo posebnog dijela nekretnine može biti uspostavljeno glede dijela suvlasničke nekretnine koji čini samostalnu uporabnu cjelinu. garažama ili jasno omeđenim mjestima u zgradi namijenjenim ostavljanju motornih vozila.www. jer se ta zajednica dijeli po sili zakona (čak I protiv volje zajedničara) samom činjenicom da je utvrđeno koliki dijelovi nasljednog prava pripadaju pojedinom (su)nasljedniku.pravokutnik. u pravilu. Uspostava etažnog vlasništva može se obaviti na tri načina: 1. pa ga se može samo zajedno s njime ograničiti. da upravljajući tim posebnim dijelom nekretnine umjesto svih suvlasnika izvršava sve vlasničke ovlasti I dužnosti kao da je posebni dio samo njegovo vlasništvo. Vjerovnici svakog pojedinog zajedničkog vlasnika također imaju pravo zahtijevati da se zajedničko vlasništvo podijeli određivanjem koliki suvlasnički dio pripada njihovom dužniku na ime njegova udjela u zajedničkom vlasništvu određene stvari. Stanom se smatra skup prostorija namijenjenih za stanovanje s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje čine jednu zatvorenu građevinsku cjelinu I imaju poseban ulaz. Vlasništvo određenog posebnog dijela nekretnine (etažno vlasništvo) proizlazi I ostaje neodvojivo povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom (idealnim dijelom) nekretnine na kojem je uspostavljeno. čini s tim dijelom I koristima od njega što ga je volja te svakog drugog iz toga isključi. ako nije drukčije određeno. VLASNIŠTVO POSEBNOG DIJELA NEKRETNINE (ETAŽNO VLASNIŠTVO) Temeljna odrednica cijelog sustava vlasništva posebnog dijela nekretnine ili etažnog vlasništva je suvlasništvo nekretnine kao cjeline. Na temelju odgovarajućeg suvlasničkog dijela – vlasništvo određenog posebnog dijela nekretnine može proizići I biti uspostavljeno samo na suvlasničkom dijelu nekretnine koji je barem toliko velik da odgovara odnosu korisne vrijednosti toga samostalnog dijela prema korisnoj vrijednosti svih 70 . u sumnji se uzima da dio služi kao zajednički I da mu se namjena protivi isključivoj uporabi u korist određenog posebnog dijela. Vlasništvo posebnog dijela može biti uspostavljeno na odgovarajućem suvlasničkom dijelu nekretnine koja se sastoji od zemljišta sa zgradom ili prava građenja sa zgradom. čine građevinsku cjelinu I imaju zaseban glavni ulaz. Sunasljednici-zajedničari nemaju pravo na diobu. prenijeti za slučaj smrti I podvrgnuti ovrsi. ili sudskom diobom. GLAVA 13. odnosno načelo jedinstva nekretnine iz kojeg se izvodi vlasništvo posebnog dijela. Etažno vlasništvo ovlašćuje suvlasnika na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno. Nositelj prava građenja može biti etažni vlasnik.net u sporazumu sa svim ostalim zajedničkim vlasnicima.

Zajednički vlasnici koji imaju u svom vlasništvu barem odgovarajući suvlasnički dio 3. Ugovor bi trebao sadržavati određene sastojke na temelju kojih bi se mogao obaviti upis etažnog vlasništva u zemljišnu knjigu. Vlasnik zemljišta ili nositelj prava građenja kada dijele nekretninu na suvlasničke dijelove koji su odgovarajući dijelovi za uspostavu vlasništva posebnih dijelova Vlasništvo određenog posebnog dijela nekretnine uspostavlja se upisom u zemljišnu knjigu kao pravo povezano s određenim suvlasničkim dijelom te nekretnine. bez obzira na to koliki bi bio taj suvlasnički dio. uzet će se da je to odgovarajući dio iz kojeg može proizići I na njemu biti uspostavljeno vlasništvo određenog posebnog dijela nekretnine. potrebna je odluka suda. Suvlasnik koji ima barem odgovarjući suvlasnički dio 2. ako njihovi suvlasnički dijelovi ukupno iznose barem koliko je odgovarajući suvlasnički dio 4. potrebna je suglasna odluka svih suvlasnika u pisanom obliku. Zahtjev za uspostavu etažnog vlasništva mogu postaviti: 1. uzima se da je taj suvlasnički dio odgovarajući dio.www. podaci o svim posebnim dijelovima nekretnine I sporednim dijelovima na koje se proteže te određivanje etažnog vlasnika toga dijela. Isprava koju potpisuju svi suvlasnici radi uspostave etažnog vlasništva po svojoj je pravnoj prirodi ugovor. odnosno druge samostalne prostorije glede koje se traži uspostava vlasništva posebnog dijela prema korisnoj vrijednosti svih stanova I ostalih prostorija cijele nekretnine. 3. prosuđuje se prema tome je li taj suvlasnički dio u odnosu prema vlasništvu cijele nekretnine jednak ili veći od odnosa korisne vrijednosti stana. Ovdje neće biti potrebna posebna pisana suglasnost svih suvlasnika nekretnine koja se traži općenito kao pravni temelj uspostavi etažnog vlasništva. pa tada pravomoćnu odluku suda o utvrđivanju korisnih vrijednosti zamjenjuje isprava svih suvlasnika o toj njihovoj odluci.on može svojim očitovanjem volje učinjenim zemljišnoknjižnom sudu podijeliti svoje pravo vlasništva na suvlasničke dijelove I pritom sa svakim od tih dijelova uspostaviti pravo vlasništva na određenom stanu ili drugom posebnom dijelu u zgradi. Na temelju suglasne odluke svih suvlasnika nekretnine – ako svi suvlasnici nekretnine suglasno odluče da će svoja suvlasnička prava ograničiti tako što će s određenim suvlasničkim dijelom povezati vlasništvo određenog posebnog dijela nekretnine. Taj suvlasnički dio I ne mora biti toliko velik koliko je inače propisano za odgovarajući suvlasnički dio. Na temelju očitovanja volje vlasnika zemljišta sa zgradom. upisuje 71 . Pravomoćnu odluku suda o utvrđivanju korisnih vrijednosti zamjenjuje odgovarajuća odredba vlasnika zemljišta (nositelja prava građenja). veličina suvlasničkog dijela pojedinog suvlasnika. Više suvlasnika te nekretnine na temelju suglasnog zahtjeva. poništaj bi se mogao zahtijevati samo ako postoji neki od razloga za ništetnost ili pobojnost pravnog posla. 2. ovjereni potpisi. nositelja prava građenja). Da li je suvlasnički dio nekretnine one osobe koja zahtijeva uspostavu vlasništva na nekom određenom posebnom dijelu nekretnine za to odgovarajući. odnosno nositelja prava građenja sa zgradom . potrebno je pisano očitovanje volje vlasnika zemljišta (tj.pravokutnik.net stanova I ostalih prostorija cijele nekretnine  odgovarajući suvlasnički dio. te o tome sastave ispravu.

zgrade ili drugih stvari • ako bi za promjenu bilo potrebno zadrijeti u zajedničke dijelove nekretnine. a osim toga I u odnosu na ostala prava I dužnosti u vezi s nekretninom kao cjelinom. Etažni vlasnik ima određena prava. Ovlast da izvrši prepravke u stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji. vrijede slijedeća pravila: • promjena ne smije prouzročiti oštećenje zgrade I drugih dijelova nekretnine. Ovlast da traži popravljanje štete u vezi s promjenama koje je izvršio drugi suvlasnik ili suvlasnici 72 . Ovlast da iznajmi ili dade u zakup posebni dio nekretnine ne tražeći za to odobrenje ostalih suvlasnika. 4. to je dopušteno samo ako je takva promjena uobičajna ili služi važnom interesu vlasnika objekta. Ovo je derivativan način stjecanja vlasništva I osim načina stjecanja (tj.www. Na temelju te odluke određuje se I udio svakog pojednog suvlasnka u pravu samostalne uporabe određenog posebnog dijela nekretnine. može ju zamijeniti uporabna dozvola. Pravo na stjecanje vlasništva svih plodova I drugih koristi od posebnog dijela nekretnine osim ako oni na nekom posebnom pravnom temelju ne pripadaju komu drugomu 2. ako je to potrebno za održavanje zajedničkih dijelova nekretnine. a na posjedovni list se stavlja natpis: Etažno vlasništvo. ni opasnost za sigurnost osoba. Ovlast da traži naknadu imovinske štete koju pretrpi na svome posebnom dijelu u svezi s održavanjem zajedničkih dijelova nekretnine.pravokutnik. ali u skladu s građevinskim propisima I o svom trošku. uključujući I promjenu namjene I to ne tražeći odobrenje od ostalih suvlasnika. Potvrda mora sadržavati popis I opis posebnih dijelova nekretnine I da su izgrađeni u skladu s dozvolom nadležnog tijela. upisa u zemljišnu knjigu). ako nije što drugo ugovoreno I upisano u zemljišnoj knjizi 3. uz navođenje posebnog dijela nekretnine I sporednih dijelova na koje se proteže. a ni povredu onih interesa ostalih suvlasnika koji zaslužuju zaštitu.net se u vlasničkom listu na suvlasničkom dijelu onoga suvlasnika za kojeg je osnovano vlasništvo posebnog dijela. osobito povreda vanjskog izgleda zgrade. odnosno druge prostorije te korisnih vrijednosti svih stanova I ostalih prostorija cijele nekretnine. Suvlasnik na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno etažno vlasništvo dužan je dopustiti pristup u stan. inače je svaki suvlasnik može zabraniti Ako je za promjenu namjene potrebna dozvola vlasti drugi suvlasnici koji tu promjenu moraju trpjeti nisu ovlašteni uskratiti svoj pristanak kad je on potreban te odgovaraju za štetu koju bi prouzročili svojom uskratom. 5. imovinsku štetu koju u vezi s time pretrpi dužni su mu primjereno naknaditi suvlasnici solidarno. potreban je I pravni temelj  pisana suglasnost svih suvlasnika nekretnine. osim ako bi se uspostavom novog vlasništva posebnog dijela u korist toga suvlasnika ukinula ili ograničila prava koja njemu već pripadaju na temelju njegova ranije uspostavljenog vlasništva posebnog dijela nekretnine. Vlasništvo posebnog dijela ne može se uspostaviti dok nadležno tijelo ne potvrdi da je određeni stan ili druga prostorija u određenoj zgradi I na određenoj zemljišnoj čestici samostalna uporabna cjelina. Niti jedan vlasnik nekretnine ne može uskratiti svoj pristanak na uspostavu vlasništva posebnog dijela nekretnine drugom suvlasniku koji ima odgovarajući suvlasnički dio. odnosno ovlasti glede svog posebnog dijela nekretnine: 1. Pored toga vlasništvo posebnog dijela ne može se uspostaviti dok ne postane pravomoćnom odluka suda o utvrđivanju korisnih dijelova tog stana. odnosno prostoriju I njihovu uporabu.

Dužnost da odgovara za štetu koju je učinio ostalim suvlasnicima prigodom izvršavanja promjena na svom posebnom dijelu nekretnine 5.net 6. Ovlast da traži primjereno osiguranje ako s obzirom na okolnosti prijeti ozbiljna opasnost da će nastati šteta zbog onog što u izvršavanju ili prekoračenju ovlasti glede nekretnine poduzima ili je već poduzeo pojedini suvlasnik bez suglasnosti svih ostalih. Dužnost da omogući pristup I uporabu svog posebnog dijela nekretnine ako je to potrebno za održavanje zajedničkih dijelova nekretnine 4. uključujući I građevne promjene nužne radi održavanja b) Stvaranje primjerene zajedničke pričuve c) Uzimanje zajmova radi pokrića troškova održavanja koji nisu pokriveni pričuvom. po općim pravilima o upravljanju suvlasničkom stvari. Dužnost održavanja 2. 6. Uprava svih suvlasnika nad nekretninom kao cjelinom 2. kao I otkazivanje stanova I drugih samostalnih prostorija nekretnine glede kojih nije uspostavljeno vlasništvo posebnog dijela 73 . Ako s obzirom na okolnosti prijeti ozbiljna opasnost da će nastati šteta zbog onoga što u izvršavanju ili prekoračenju ovlasti poduzima ili je već poduzeo glede nekretnine pojedini suvlasnik bez suglasnosti svih ostalih.www. Dužnost da odgovara za štetu koja je nastala zbog nebrige ili neodržavanja posebnog dijela nekretnine koja može biti pojedinačna (ako je jedan od suvlasnika bio dužan održavati stvar) ili solidarna (ako je više suvlasnika bilo dužno održavati stvar) 3. Pravo na plodove I druge koristi od stanova I drugih samostalnih prostorija nekretnine glede kojih nije uspostavljeno vlasništvo posebnog dijela Svaki suvlasnik ima pravo sudjelovati u odlučivanju u svemu što se tiče stvari koja je u suvlasništvu  ima pravo na upravljanje stvarju zajedno s ostalim suvlasnicima. Dužnost davanja primjerenog osiguranja kada se za to ispune uvjeti 7. Dužnost naknade imovinske štete onom etažnom vlasniku koji je tu štetu pretrpio zbog toga što je omogućio pristup I uporabu svog posebnog dijela radi održavanja zajedničkih dijelova nekret. a potrebni su za obavljanje poslova urednog održavanja koji se ponavljaju u razmacima duljim od jedne godine d) Primjereno osiguranje nekretnine e) Imenovanje I opoziv zajedničkog upravitelja f) Određivanje I promjene kućnog reda g) Iznajmljivanje I davanje u zakup. Dužnost snošenja svih javnih obeza I tereta u vezi s vlasništvom svog posebnog dijela nekretnine Svaki suvlasnik osim ovlasti na svom posebnom dijelu ima I određene ovlasti glede cijele nekretnine: 1. Poslovi redovite uprave cijelom nekretninom su osobito: a) Redovito održavanje zajedničkih dijelova I uređaja nekretnine. svaki od suvlasnika cijele nekretnine ovlašten je od njega zahtijevati primjereno osiguranje Suvlasnik također ima I određene dužnosti glede svog posebnog dijela: 1.pravokutnik. Prava koja ima svaki suvlasnik neovisno o ostalima (stvaranje pričuve ili postavljanje upravitelja) 3.

kao I za veće radove radi poboljšice. otuđenje cijele stvari. On sadrži osobito: 1. Suvlasnici donose u pisanom obliku odluke o poduzimanju poslova redovite uprave I izvanrednih poslova.pravokutnik. Upravitelja koji postupa suprotno propisanim obvezama suvlasnici mogu razriješiti dužnosti te im je dužan naknaditi štetu koja nastane radi njegove nemarnost ili propusta. kao I predvidivih troškova I opterećenja u narednoj kalendarskoj godini 3. Uvjete I način upravljanja nekretninom 3. Upravitelju postavljenom na neodređeno vrijeme mogu suvlasnici koji 74 . ako nema spora tko su suvlasnici niti o veličini njihovih suvlasničkih dijelova. veći popravci. nadogradnja. naložit će mu da u roku od 14 dana pod prijetnjom ovrhe preda utvrđeni ostatak novom upravitelju. promjena namjene stvari. Ne mogu li postići većinu. Sud odlučuje u izvanparničnom postupku. odnosno odluke koju je na zahtjev nekog suvlasnika donio sud s obzirom na predvidive troškove I uzimjući u obzir imovinsko stanje svih suvlasnika. Upravitelj ima pravo na nagradu za svoj rad. a namijenjena je za pokriće troškova održavanja I poboljšanja nekretnine te za otplaćivanje zajma za pokriće tih troškova. Pobliže podatke o osobi koja će upravljati nekretninom 4.net Vlasnici odlučuju većinom glasova. Uvjete I način korištenja zajedničkih prostorija. Tvore je novčani doprinosi koje su suvlasnici uplatili na temelju odluke donesene većinom suvlasničkih dijelova. pri čemu u odnosu prema trećima ne djeluju ograničenja koja bi mu bila postavljena pravnim poslom. osnivanje stvarnih I osobnih služnosti. osim ako nije drukčije određeno. odluku će donijeti sud. dogradnja. stvarnog tereta ili prava građenja na cijeloj stvari. Opseg poslova koje će obavljati ta osoba. osnivanje hipoteke na cijeloj stvari. a razriješi li sud upravitelja. davanje cijele stvari u zakup ili najam dulje od 1 godine. odgovornost za obavljanje poslova 5. Prikupiti više ponuda za poslove održavanja koji se ponavljaju u razmacima duljim od 1 godine. može biti i netko od suvlasnika. s tim da međusobne odnose mogu odrediti pisanim sporazumom  međuvlasnički ugovor. Ime suvlasnika ovlaštenog za predstavljanje I zastupanje suvlasnika prema upravitelju.www. uključujući I stan namijenjen za nadstojnika zgrade. Upravitelj može biti svaka fizička I pravna osoba upisana za obavljanje tih poslova. Položiti svakom suvlasniku uredan račun o poslovanju u prethodnoj kalendarskoj godini I staviti mu na prikladan način u uvid isprave na kojima se temelji 2. Upravitelj je osoba koja upravlja nekretninom I zajedničkom pričuvom kao zastupnik svih suvlasnika. I to umjesto njih. Tražbina pričuve zastarijeva 3 godine od dospjelosti svakog pojedinog davanja. Upravitelj je osobito dužan: 1. po vlasničkim dijelovima. Uvjete I način prikupljanja I raspolaganja sredstvima zajedničke pričuve 6. Veličinu suvlasničkih dijelova nekretnine 2. Upravitelj kojem je završila uprava dužan je bez odgađanja položiti račun o upravi I ostatak predati novom upravitelju. Suvlasnik koji je otuđio svoj suvlasnički dio nema pravo zahtijevati povrat svog doprinosa u zajedničku pričuvu. Izraditi pregled predviđenih poslova za održavanje I poboljšice. Izvanredni poslovi prelaze okvir redovitog upravljanja te je za njihovo poduzimanje potrebna suglasnost svih suvlasnika. te uređaja I zemljišta koji pripadaju određenoj nekretnini Suvlasnici imaju dužnost osnivanja zajedničke pričuve  namjenski vezana zajednička imovina svih koji su suvlasnici nekretnine. a u tome sudjeluju svi suvlasnici nekretnine razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima. odnosno trećim osobama I granice njegovih ovlasti 7.

Za uknjižbu brisanja na temelju odreknuća nužan je pristanak svih suvlasnika I knjižnih ovlaštenika čija prava opterećuju odgovarajući suvlasnički dio. Tražitelj ovrhe ima pravo upisa hipoteke na stan. Žalba izjavljena protiv rješenja inspektora ne zadržava ovrhu rješenja. a potreba za njihovim izvođenjem se javlja nenadano. morala ili tjelesne cjelovitosti kojeg od suvlasnika ili druge 75 . pod pretpostavkama određenim ZV-om. Razlozi za isključenje na zahtjev većine koji opravdavaju donošenje odluke o isključenju su: 1. Kada zbog oštećenja zajedničkih dijelova I uređaja nekretnine postoji opasnost za život I zdravlje ljudi.pravokutnik. a ako je bilo sporno koliko je dužan platiti pa je sud donio međupresudu. ne navodeći otkazni razlog. Vlasništvo prestaje I uknjižbom brisanja u zemljišnoj knjizi onog upisa kojim je vlasništvo određenog posebnog dijela nekretnine bilo uspostavljeno kao pravo povezano s određenim suvlasničkim dijelom te nekretnine. Ako svojim bezobzirnim. I suvlasnici koji zajedno imaju većinu suvlasničkih dijelova te nekretnine. odnosno drugi posebni dio nekretnine onih suvlasnika koji nisu podmirili troškove popravka. kada stvar trajno prestane biti prikladna za samostalno izvršavanje suvlasnikovih ovlasti. nakon proteka 5 godina.net zajedno imaju većinu suvlasničkih dijelova otkazati uz otkazni rok od 3 mjeseca. Kod isključenja na zahtjev većine isključenje mogu tražiti suvlasnici koji zajedno imaju većinu suvlasničkih dijelova u odnosu na pojedinog etažnog vlasnika ako za to postoje razlozi koji su takstivno navedeni u ZV-u. a upravitelju postavljenom na vrijeme dulje od 5 godina mogu. Postoje dva oblika isključenja. izvršenje nužnih popravaka. a s time ujedno prestaje I vlasništvo sporednih dijelova. Svaki je suvlasnik ovlašten I dužan bez odgađanja prijaviti zajedničkom upravitelju štete za koje je spoznao da su nastale na dijelovima ili uređajima nekretnine kojima taj upravlja. ili počini kažnjivo djelo protiv imovine. osobito ako ne plati dužne iznose ni do završetka rasprave koja prethodi presudi prvostupanjskog suda. u odnosu na bilo kojeg suvlasnika (I onog koji nije etažni vlasnik) ako za to postoje razlozi taksativno navedeni u ZV-u. koji će početi teći prvog dana mjeseca koji slijedi otkazu.www. Ako suvlasnik ne udovoljava dužnostima koje proizlaze iz zajednice. odnosno suvlasnicima ako nemaju upravitelja. svaki je suvlasnik ovlašten poduzeti nužne mjere I bez pristanka ostalih suvlasnika. Prestanak vlasništva posebnog dijela nekretnine ne povlači za sobom prestanak suvlasništva na nekretnini. nepristojnim ili uopće nedoličnim ponašanjem učini tegobnim zajedničko stanovanje ostalim suvlasnicima. Pod hitnim popravcima razumijevaju se radovi kojima se sprječavaju posljedice za život I zdravlje ljudi kao I veća oštećenja nekretnine. Ako dijelove nekretnine koji su u njegovu vlasništvu kao posebni dijelovi ili dijelove koje rabe I drugi suvlasnici rabi na način koji znatno ide na štetu interesa drugih suvlasnika 3. Svaki od suvlasnika iste nekretnine koja se sastoji od zemljišta sa zgradom ili prava građenja sa zgradom dužan je prigodom izvršavanja svog prava postupti osobito obzirno prema ostalima. u protivnom ostali suvlasnici mogu ishoditi njegovo isključenje iz suvlasničke zajednice. a I štete na onim posebnim dijelovima te nekretnine na kojima je uspostavljeno vlasništvo u korist određenog suvlasničkog dijela ako od njih prijeti opasnost ostalim dijelovima nekretnine. građevinski inspektor naredit će upravitelju nekretnine. tada do završetka prvostupanjske rasprave koja slijedi nakon međupresude 2. Temeljni način prestanka etažnog vlasništva je propast predmeta toga vlasništva. na zahtjev većine I na zahtjev manjine. otkazati suvlasnici koji zajedno imaju većinu suvlasničkih dijelova.

prenese vlasništvo potonjemu. stvar je u vlasništvu te osobe kao prethodnog vlasnika. jedna kao prethodni a druga kao potonji vlasnik. razlog je broj 3 od prije navedenih. pa ga tako ograničenog prenijeti na drugu osobu. tuženik nastavi s uznemiravanjem. Prethodni vlasnik koji je svoje vlasništvo zadržao ili dobio radi osiguranja neke tražbine ima I posebne obveze a) Dužan je propuštati da se služi sa stvari (osim za namirenje tražbine) 76 . Prethodni vlasnik ima određene zakonske obveze prema potonjem. PRETHODNO I POTONJE VLASNIŠTVO Vlasnik može u svaku svrhu koja nije zabranjena. Iskljuečni vlasnik može I sam prodati svoj suvlasnički dio. Opće obveze. to su kogentne norme i stranke ne mogu isključiti njihovu primjenu: 1.pravokutnik. ili vlasnik prenese svoju stvar u fiducijarno vlasništvo (prethodno) druge osobe radi osiguranje neke njezine tražbine. a prethodni samo njen plodouživatelj 2. a nije riječ o djelima tako malog značenja da bi ih trebalo zanemariti. Ograničenje prava vlasništva uvjetom ili rokom djeluje u pravilu samo u međusobnom odnosu prethodnog I potonjeg vlasnika (ograničenje s relativnim djelovanjem). Kada je pravo vlasništva ograničeno uvjetom ili rokom te je takvo preneseno drugoj osobi. a koje je on propustio spriječiti koliko je bilo moguće. koje ima svaki prethodni vlasnik a) Da svoje pravo vlasništva izvršava postupajući obzirno prema virtualnom vlasništvu onoga koji u ulozi potonjeg vl. čeka da postane vlasnikom b) Da. Ako nakon pravomoćnosti presude kojom je sud odlučio da je tuženik dužan suzdržavati se od takvih postupaka. ako I osoba koje s njegovim pristankom rabe dijelove nekretnine. vlasništvo će pripasti potonjem vlasniku. a za to nije dobio podršku većine suvlasnika. a za ostvarivanje tog prava ima na raspolaganju rok koji ne može biti kraći od 3 mjeseca od pravomoćnosti presude o isključenju. Razlozi uspostavljanja ovakvog odnosa su većinom radi stvarnog osiguranja neke tražbine. a provodi se putem kupoprodaje na javnoj dražbi. Cijena koja se ostvari kupoprodajom na javnoj dražbi pripada isključenom suvlasniku. svaka u drukčijoj ulozi.www. Tada će u pravu vlasništva sudjelovati dvije osobe. Odluku o isključenju donosi sud na temelju tužbe koju podnose suvlasnici. uzimaju se za radnje tog suvlasnika. omogućujući time toj osobi da odatle naplati tu tražbinu. a pošto istekne ograničavajući rok ili se ispuni takav uvjet. može se podnijeti tužba za isključenje koja ima značenje kao da je podnesena od većine suvlasnika.net osobe koja stanuje u kući. pošto istekne rok ili se ispuni uvjet. otuđivatelj prigodom ispunjenja kupoprodajnog ili sličnog ugovora pridrži pravo vlasništva (prethodno) dok mu stjecatelj (potonji) ne ispuni određenu tražbinu. nakon čega će se njihov međusobni odnos prosuđivati kao da je kroz cijelo to vrijeme potonji bio vlasnik stvari. odnosno po ispunjenju tog uvjeta prenijeti pravo vlasništva na potonjeg vlasnika. GLAVA 14. pravo vlasništva svoje stvari ograničiti nekim rokom ili uvjetom. ne bude li joj na vrijeme ispunjena. Oni će sudjelovati u sadržajno nepodijeljenom pravu vlasništva iste stvari tako što će pravo vlasništva te stvari isprva imati onaj koji je prethodni vlasnik. Radnje I ponašanja suvlasnikova bračnog druga I drugih članova obitelji koji s njim stanuju. Isključenje na zahtjev manjine – suvlasnik koji želi isključenje drugog suvlasnika. koji će po isteku tog roka. Isključenje ima oblik razvrgnuća suvlasničke zajednice civilnom diobom. podnosi sudu tužbu kojom traži prestanak postupaka koji ga povrjeđuju.

tu tražbinu namiri iz vrijednosti stvari koju ima u svojem vlasništvu radi osiguranja njezinog ispunjenja.pravokutnik. unatoč tome što to ne bi smio zbog svoje obveze prema potencijalnom potonjem vlasniku. ili se ispuni uvjet koji je s apsolutnim djelovanjem ograničavao pravo vlasništva prethodnog vlasnika – njegovo pravo vlasništva samim time prestaje ex tunc. pa može valjano njome pravno raspolagati. pravo čekanja  pravo vlasništva koje još nije stečeno. Pravo vlasništva pripada samo onome tko je prethodni vlasnik. a prethodni je bio samo plodouživatelj. Samo prethodni vlasnik ima pravo vlasništva stvari ali je glede izvršavanja svojeg prethodnog vlasništva ograničen u korist potonjega. pravo može izvršavati u punom opsegu. bez obzira na potencijalnog potonjeg vlasnika. a ujedno se pravo čekanja potonjeg vlasnika pretvara u njegovo pravo vlasništva. Kada rok istekne ili se uvjet ispuni. pošto istekne rok ili se ispuni uvjet. Istekne li rok. sva su se pravna raspolaganja s pravom čekanja pretvorila u raspolaganja pravom vlasništva. ali to je pravo obveznopravne prirode te djeluje samo u odnosu između prethodnog vlasnika I osobe kojoj je on obvezan. imaju I prethodni I potonji vlasnik stvarnopravni status u pogledu te stvari. Status potonjeg vlasnika je stvarnopravne prirode. 77 . Ograničenje prava vlasništva djeluje apsolutno ako je: a) Upisano u zemljišnu knjigu b) Takav javni upisnik bez upisa u koji se ne može steći stvar za koju je ograničenje određeno c) Takvo djelovanje određeno posebnom zakonskom normom Dok se čeka na istek roka odnosno ispunjenje uvjeta koji s apsolutnim djelovanjem ograničavaju pravo vlasništva. ali je ono za svakog mjerodavno ograničeno završnim rokom odnosno raskidnim uvjetom. Istodobno ima glede iste stvari potonji vlasnik tzv. Potencijalni potonji vlasnik ima subjektivno pravo da mu prethodni vlasnik. prethodni vlasnik treba prenijeti vlasništvo na potonjega. Ako je prethodni vlasnik ima pravo da svoju tražbinu namiri iz vrijednosti stvari koju je imao u vlasništvu. odnosno nije se još ispunio određeni uvjet. Njihov međusobni odnos prosuđuje se kao da je potonji vlasnik bio potpuni vlasnik za svo vrijeme čekanja. bio bi ograničen istim onim uvjetom odnosno rokom kojim je ograničeno vlasništvo prethodnog vlasnika. I to s učinkom ex tunc.www. Istekom roka/ispunjenjem uvjeta izgubit će pravni učinak sva pravna raspolaganja stvarju koja je poduzeo prethodni vlasnik. Ako se pravo čekanja potonjeg vlasnika pretvorilo u pravo vlasništva. Tada potonji postaje vlasnikom stvari I to s djelovanjem ex tunc. makar su već ispunjene sve pretpostavke za to. ali je dužan da to čini samo unutar granica što mu ih postavljaju njegove obveze prema osobi koja je u položaju potonjeg vlasnik te stvari. Svoj učinak gube ona pravna raspolaganja koja je prethodni vlasnik bio poduzeo u pogledi stvari. njegovi bi vjerovnici mogli iz vrijednosti te stvari namirivati svoje tražbine protiv njega u ovršnom I stečajnom postupku. Učinak svakog pravnog raspolaganja koje bi prethodni vlasnik poduzeo na temelju svojeg uvjetnog odnosno oročenog prava vlasništva. I to da je namiri u skladu s pravilima o namirivanju zalogom osiguranih tražbina izvansudskim putem Pravo vlasništva ima jedino prethodni vlasnik. osim što još nije istekao određni rok. jedino je ovlašten da. ne bude li mu osigurana tražbina namirena o dospijeću. ali je to pravo ostvarivao na način na koji nije bio ovlašten. prenese u vlasništvo stvar. na što ga se može siliti putem suda.net b) Dužan je propuštati da raspolaže sa stvari I faktično I pravno. Prethodni vlasnik je pravno za svakoga jedini vlasnik stavri. dok ga po isteku roka ili ispunjenja uvjeta ne prenese na potonjega. I to ex tunc. on će odgovarati za svaku štetu koja je odatle proizašla.

Modifikacija je dopuštena no ne uvijek na isti način. ovlašteniku podjednako prikladno.net GLAVA 16. neprenosive. ali samo supsidijarno. sadržaj je ili trpljenje ili propuštanje. Kad se prenese vlasništvo poslužne stvari na drugu osobu. Služnost se mora izvršavati obzirno.pravokutnik. Troškove prelaganja snosi sam vlasnik poslužne stvari. razlikuju se modifikacije koje bitno mijenjaju dotadašnji način izvršavanja služnosti (dopuštene samo u sporazumu s vlasnikom opterećene stvari. Modifikacija služnosti tj. a sastoji se u dužnosti svagdašnjeg vlasnika poslužne stvari da trpi određene zahvate na svojoj stvari ili pak da propušta neke radnje kojima bi u određenom smjeru promijenio postojeće stanje glede te stvari. Neprenosive su I na aktivnoj I na pasivnoj strani. Vlasništvo opterećeno služnošću služi. Služnost na služnosti ne može postojati. Ako pak sve služnosti imaju isti prvenstveni red. ono se pojavljuje kao ograničenje prava vlasništva ali u širem smislu: vlasništvu je tu suprotstavljeno jedno tuđe pravo glede iste stvari. a izvršavanje jedne ometa izvršavanje druge. Na pasivnoj je strani služnost stvarnopravni teret. SLUŽNOSTI SLUŽNOST je stvarno pravo na tuđoj stvari. a kad se prenese vlasništvo poslužne nekretnine na drugu osobu. Služnosti su neodvojive tj. prenosi se skupa s njime I kao teret I služnost koja na njoj postoji. a isto tako se ne može odvojiti od ovlaštenika (osobna služnost) ili povlasne stvari (stvarna služnost) pa prenijeti na drugu osobu ili povlasnu stvar. preinačenje načina izvršavanja služnosti bilo po sadržaju ili po užem lokalitetu na kojemu se izvršava. Iznimno može osoba biti dužna izvršiti određene činidbe. služnost se ne može odvojiti od poslužne stvari pa prenijeti na drugu stvar. Služnost je stvarno pravo (ograničeno). na način kako se služnosti osnivaju I temeljem pravnog posla) od onih koje na nj bitno ne utječu (dopuštene su jednostrano: jedna strana može po svojoj volji preinačiti način ozvršavanja ovlaštenikovih ovlasti glede sadržaja I mjesta. 78 . mora imati razumnu svrhu (zadovoljavanje nekih ovlaštenikovih potreba). kako bi što manje opterećivala poslužnu stvar. a da je svagdašnji vlasnik to dužan trpjeti. Služnost na činidbe ne može postojati. istodobno se prenosi I služnost kao pripadak. Služnost mora biti korisna. a izvršavanje na tom mjestu je vlasniku osobito tegotno. Na istoj nekretnini može postojati I više služnosti ako ne kolidiraju.www. na temelju kojeg se ovlaštenik može tom stvari koristiti na određeni način. svaki ovlaštenik može zahtijevati da sud na pravedan način odredi izvršavanje u interesu svih ovlaštenika. ovlaštenik ima pravo neposredno iskorištavati poslužnu stvar. Novija služnost ne može ograničiti izvršavanje onih koje su prije nje u prvenstvenom redu. koji ovo pravo ima na temelju zakona te ga se ne može pravnim poslom isključiti ni ograničiti. samo pravo služnosti ne može biti objekt nečije služnosti. ako se služnost izvršava samo na jednom dijelu te stvari koju tereti. pa vlasnik više nije slobodan izvršavati ga onako kao bi inače mogao. Služnost je stvarno pravo na tuđoj stvari. ako bitno ne mijenja dotadašnji način izvršavanja). Vlasnik opterećene stvari može zahtijevati da se izvršavanje služnosti preloži na neko drugo mjesto na istoj poslužnoj stvari. ne može se osnovati služnost na vlastitoj stvari. Osobne služnosti ne mogu se uopće prenijeti na drugog ovlaštenika jer su to strogo osobna prava. Ona djeluju prema svima te je I svatko treći dužan suzdržati se od smetanja ovlaštenika u izvršavanju služnosti.

U slučaju spora mora onaj tko tvrdi da se ne radi o služnosti. ali je ipak redovito nekretnina. Prividne služnosti su ovlasti kakve daje neka služnost. niti postoji građanskopravni odnos između vlasnika I osobe. te ne postoji određena osoba ili stvar s obzirom na koje su ustanovljena.net Služnosti su nedjeljive. ako je po svojoj naravi stvarna – tko to tvrdi. onda je to nepravilna (iregularna) služnost. osobne I nepravilne. morat će to I dokazati. nego samo o prividnoj služnosti. to I dokazati. koju je netko bio stekao dosjelošću. Razlika je u tome što se nepravilna služnost gasi kada umre ovlaštenika. služnosti se dijele na vidljive (apparentes) I nevidljive ( non apparentes). Ako je ovlaštenik određen s obzirom na svoje vlasništvo određene nekretnine (realiter) onda je služnost stvarna ili realna. koja je po svojoj naravi stvarna . a nije ju upisao u zemljišnu knjigu). Kod prvih postoji određeno stanje koje traje te nije potrebna neka ljudska radnja da bi se izvršavala služnost. nikako na alikvotnom dijelu. Stvarne služnosti mogu postojati samo na nekretninama. no to su ili silom propisa ili odlukom vlasti ustanovljena ograničenja prava vlasništva. a negativne prohibitivna. Služnost koja postoji na jednoj čestici kao poslužnoj nekretnini tereti cijelo zemljišnoknjižno tijelo. nego ograničenja prava vlasništva u užem smislu. a može biti I na određeno vrijeme ili u određeno doba godine (sezonska služnost). Afirmativne su služnosti negativna prava. Osnovna je dioba na stvarne. koje može biti često I sasvim rijetko. Stvarna služnost može postojati samo na cijeloj stvari. pa ili vlasnika ograničavaju u izvršavanju sadržaja njegova prava ili mu nameću dužnost činidbe u svezi s vlasništvom stvari. Ova je dioba važna kada se prosuđuje je li stjecatelj poslužne nekretnine bio u dobroj vjeri ( I tako stekao nekretninu bez služnosti. Do spora će redovito doći nakon ovlaštenikove smrti ili otuđenja povlasne nekretnine.pravokutnik.www. a stvarna prelazi na novog vlasnika povlasne nekretnine. služi boljem ili udobnijem gospodarenju jednom nekretninom. One postoje unutar samog sadržaja prava vlasništva. Ako je ovlaštenik određen s obzirom na svoju osobu (personaliter) služnost je osobna ili personalna. A ako je služnost. Po trajanju se služnosti dijele na trajne (continuae) I povremene (discontinuae). Objekt služnosti je stvar koja može biti I pokretna I nepokretna. jer ograničavajući negativnu stranu prava vlasništva vlasniku nameću dužnost trpljenja. periodično ili ne). kojoj su u interesu (u praksi najčešće susjedska prava). Zakonske služnosti nisu uopće služnosti. dok je plodouživanje ipak djeljivo a sasvim iznimno čak I pravo uporabe kad se sastoji samo od korištenja. Na nju se primjenjuju pravila o osobnim služnostima. no nikad se ne predmnijeva da je neka služnost nepravilna. U prvom slučaju slična su služnostima. Sadržaj im je jednak kao I kod služnosti. Ovo načelo ne vrijedi za osobne služnosti. što ne znači da je stečena naplatno već da je ovlaštenik dužan vlasniku poslužne stvari plaćati naknadu za izvršavanje služnosti (u novcu ili u naravi. a I osobne 79 . Služnost može biti naplatna. osnovana ne u korist svagdašnjeg vlasnika te nekretnine. Druge se izvršavaju ponavljanjem ljudskih radnja. a kriterij je način kako je određena osoba ovlaštenika. Služnosti se mogu razvrstati po raznim kriterijima. tj. Po tome može li svatko treći uočiti da se na poslužnoj nekretnini izvršava određena služnost ili ne. nego u korist određene osobe (koja je ujedno I vlasnik te nekretnine). pa se sve do opoziva prosuđuju kao služnosti. To u potpunosti vrijedi za stvarne služnosti. ali dane samo do opoziva. Po sadržaju se služnosti dijele na afirmativne (kojima je sadržaj trpljenje) I negativne (kojima je sadržaj propuštanje).

ali plodouživanje I uporaba stvari mogu postojati na pokretnim stvarima. stječe je novi vlasnik povlasne nekretnine. jer vlasnika na temelju svoga prava izvodi novo pravo – služnost. ako je izvršavanje služnosti ograničeno na jedan fizički dio te čestice. ovlaštenik je svaki od suvlasnika ili zajedničkih vlasnika. a također I translativno. Ugovor mora zadovoljavati opće pretpostavke za valjanost ugovora (pisani oblik za nekretninu). no nema zapreke da to bude I pravna osoba. Ako se stječe bez suglasnosti vlasnika poslužne stvari. Stjecanje već postojeće služnosti također je derivativno. djeljivu služnost može osnovati I suvlasnik na svom alikvotnom dijelu). Ako na povlasnoj nekretnini netko ima pravo građenja. Nekretnina kao poslužno dobro može biti u bilo čijem vlasništvu. stjecanje je originarno. Ovlaštenik stvarne služnosti je svagdašnji vlasnik povlasne nekretnine.net služnosti najčešće postoje na nekretninama. Način stjecanja ovisi o vrsti objekta: za nekretnine to je uknjižba u zemljišne knjige. te stjecanje već postojeće služnosti od strane novog ovlaštenika. 80 . može biti naplatan ili besplatan. Objekt osobne služnosti može biti I idealni dio poslužne stvari. Služnost se može steći originarno I derivativno.pravokutnik. Ovlaštenik osoben služnosti je poimenično određena osoba. temeljem pravnog posla) tada je to izvedeno stjecanje. Ipak. usmjerene na to da se stjecatelju izvede pravo služnosti. Na temelju oporuke će služnost nastati ako vlasnik poslužne stvari u oporuci tako naredi (legat). Samo vlasnik može osnovati služnost ugovorom. onda se ovlaštenik prava građenja pojavljuje I kao ovlaštenik služnosti. pa čak I na pravu. nego se tek osniva. Ako je stvar u suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu. a ako se stječe uz suglasnost (tj. već stjecatelj izvodi svoje pravo služnosti iz prava vlasništva poslužne stvari. Ovlaštenik osobne služnosti redovito je fizička osoba. a I još neke pravne činjenice (smrt ostavitelja. Ovlaštenikova smrt nema utjecaja na trajanje stvarne služnosti. Od ovoga su moguće I iznimke ako sam zakon propisuje drukčije ili ako nekretnine nije upisana u zemljišnu knjigu (tada se polaže odgovarajuća isprava u sud što ima učinak uknjižbe).www. može biti samostalan ugovor no služnost se može I sporazumno osnovati prilikom sklapanja nekog drugog ugovora (npr. Pravni temelj stjecanja služnosti su: 1. sadržaj I opseg služnosti treba upisati što određenije te navesti eventualne prostorne granice. ako je poslužna stvar u suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu. kupoprodaja). Za derivativno stjecanje služnosti potrebni su u načelu titulus (isti kao I za ostala stvarna prava) I modus. Stvarna služnost će se istodobno upisati zabilježbom I u posjedovnicu zemljišnoknjižnog uloška. Na pokretnini način stjecanja je predaja stvari stjecatelju u nesamostalan posjed na temelju valjano očitovane volje vlasnika. onda je mogu osnovati samo svi suvlasnici suglasno (iznimno. ako je to moguće. Uknjižba se provodi u teretovnici zemljišnoknjižnog uloška u kojemu je upisana poslužna nekretnina. s vlasništvom povlasne stvari na stjecatelja kao pripadak prelazi I služnost. niti neke od svojih ovlasti. a I jednostranim očitovanjem volje (oporuka). postoji razlika prema derivativnom stjecanju vlasništva: vlasnik ne prenosi postojeće pravo na stjecatelja. u kojemu je upisana povlasna nekretnina u čiju se korist služnost osniva. PRAVNI POSAO – vlasnik poslužne stvari može osnovati služnost na njoj u nečiju korist u sporazumu sa stjecateljem (temeljem ugovora). Pravo plodouživanja može na istoj poslužnoj nekretnini imati I više osoba I to dvojako: ili tako da svaka ima samostalno svoj alikvotni dio prava plodouživanja ili tako da ga imaju zajednički. Stjecanje služnosti obuhvaća dvoje: stjecanje služnosti koja do tada nije postojala. Ona je samo pravni temelj te je potreban I način stjecanja.

Svrha je da se omogući bolje iskorištavanje nekretnine. 81 . ako sud usvoji zahtjev. U diobnom postupku sud može samo na prijedlog svih stranaka osnovati stvarnu služnost. odnosno nužnog osnivanja služnosti vodova ili drugih uređaja (uvijek stvarna služnost). koja će.www. Bitan je I način izvršavanja. Vlasnik povlasne nekretnine je radi publiciteta ovlašten ishoditi uknjižbu. I u ostavinskom će postupku sud u svoju odluku unijeti osnutak služnosti (stvarne ili osobne). Sud ne može osnovati nužni prolaz preko nekih u zakonu navedenih nekretnina: onih glede kojih se tome protive javni interesi (željeznička pruga). 2. prema ZV u postupku izvlaštenja (nepotpunog) I u komasacijskom postupku. Osniva se uz obvezu ovlaštenika da plati punu naknadu vlasniku poslužne nekretnine te se na odgovarajući način primjenjuju pravila o nužnom prolazu. osnovati stvarnu služnost u korist jedne čestice a na teret druge. Posjed prava služnosti mora biti pošten I istinit te ima jedinstven rok od 20 godina. kroz zgrade. te prolaz mora biti koristan I ekonomičan. ne smije to biti silom. Posjednik povlasne nekretnine mora je posjedovati kao pošteni posjednik. I upravna vlast može u zakonom određenim slučajevima osnovati stvarnu služnost. ODLUKA VLASTI – samo u zakonom točno određenim slučajevima. postati povlasna nekretnina. ne može se osnovati niti u korist općeg dobra. prema ZV u diobnom postupku te u postupku osnivanja nužnog prolaza. odnosno predajom pokretne stvari ovlašteniku u posjed od strane nasljednika. Nužni prolaz je služnost puta osnovana sudskom odlukom o kojoj odlučuje općinski sud u izvanparničnom postupku na zahtjev vlasnika nekretnine. manje čestice sud može I sam. provodeći tako ostaviteljevu oporučnu odredbu (pravni posao je onda oporučiteljevo očitovanje volje a način stjecanja upis u zemljišnu knjigu). te da se vlasnik poslužne nekretnine nije tome protivio. bez obzira na uknjižbu. bez suglasnosti stranaka. Poštenje prestaje čim posjednik dozna da mu ne pripada pravo na posjed. 3. Služnost nastaje tek uknjižbom u zemljišnu knjigu. no ona ima samo deklaratorni karakter. ograđena kućna dvorišta. zakon određuje da će sud istom odlukom odrediti I visinu novčane naknade. energija ili usluga koje se tako dostavljaju. Nije potreban poseban način stjecanja.net odluka kojom sud na temelju oporuke osniva služnost). ZAKON – samo jedan slučaj osnivanja stvarne služnosti a to je dosjelost. Samo u slučaju da dijeli pojedinu česticu na nove. dakle da nije znao niti je s obzirom na okolnosti mogao posumnjati da mu ne pripada pravo izvršavati tu služnost.pravokutnik. prolaz je osnovan u trenutku pravomoćnosti sudske odluke. te će osnutak nužnog prolaza uvjetovati potpunom isplatom te naknade. Sud može osnovati I služnost vodova ili drugih uređaja na tuđoj nekretnini kao poslužnoj a na zahtjev vlasnika nekretnine koja nema nikakve ili nema prikladne veze s dobavljačem tvari. koju je ovlaštenik dužan platiti vlasniku poslužne nekretnine za sve što će on trpjeti I biti oštećen. Pretpostavke za osnutak su: a) Da do te nekretnine nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom b) Da je korist od nužnog prolaza za gospodarenje tom nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini Obje pretpostavke moraju biti ispunjene. Ono je vrsta djelomičnog izvlaštenja u korist private osobe a u općem interesu.

www.pravokutnik.net

potajice ili na zamolbu do opoziva, ili uopće zlouporabom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužne nekretnine. Stjecatelj mora dokazati da je u tih 20 godina barem 3 puta nastupio slučaj kada se tu služnost moglo izvršavati, te da ju je svaki put I izvršio (ako treći slučaj nije nastupio, rok zastare se produžuje). Za sposobnost stjecatelja I stvari vrijede opća pravila. Na prekid dosjelosti primjenjuju se pravila o prekidu dosjelosti vlasništva, s time da se dosjelost prekida I ako dođe do promjene vlasnika nekretnine, na kojoj se služnost izvršava, a novi vlasnik u času stjecanja nije znao ni morao znati da netko izvršava sadržaj služnosti. Kad se ispune sve pretpostavke dosjelosti, nastaje pravo služnosti. Vlasnik povlasne nekretnine će ga steći čim protekne vrijeme dosjelosti, bez obzira na to upisao tu služnost u zemljišne knjige ili ne (upis ima samo deklaratorni karakter). Dosjelost služnosti ne djeluje prema trećemu koji je stekao vlasništvo poslužne nekretnine a da nije znao niti morao znati da je na njoj osnovana služnost, koja nije upisana u zemljišnu knjigu. Za ocjenu je li taj stjecatelj bio u dobroj vjeri može biti važna I okolnost radi li se o vidljivoj služnosti ili ne; za vidljivu služnost teže će se moći dokazati neznanje. Zbog zaštite povjerenja takvog stjecatelja u potpunost zemljišnih knjiga, on će nekretninu steći bez neupisane služnosti, a služnost će se ugasiti. Ovlaštenik služnosti ima za zaštitu svojeg prava na raspolaganju opća sredstva kao I svi nositelji stvarnih prava te zahtjev (tužbu) specifičan za zaštitu služnosti. Opća su sredstva: a) samopomoć I tužba zbog smetanja posjeda, kojima se zapravo štiti posjed prava služnosti, ali time I posredno I samo pravo b) obveznopravni zahtjev radi ispunjenja ugovora o osnivanju služnosti c) prejudicijelna tužba (radi utvrđenja da služnost postoji), kad je dopuštena po procesnom pravu d) sredstva za zaštitu knjižnih prava po pravilima zemljišnoknjižnog prava Specifična tužba kojom ovlaštenik štiti svoje pravo služnosti naziva se ACTIO CONFESSORIA  ovlaštenik od vlasnika poslužne stvari zahtijeva da prizna postojanje služnosti I da trpi izvršavanje te služnosti na svojoj stvari odnosno da propušta na njoj činiti ono što je na temelju te služnosti dužan propuštati. Aktivno legitimiran je ovlaštenik služnosti (ili svaki pojedini suvlasnik tj. zajednički vlasnik). Pasivno legitimiran je vlasnik poslužne stvari, no I svatko treći koji svojim činima niječe tužiteljevo pravo služnosti ili ga samovlasno onemogućuje ili uznemirava u izvršavanju tog prava. Tužitelj mora dokazati svoje pravo služnosti I tuženikov čin kojim smeta izvršavanje tog prava; treba dokazati pravni temelj I način stjecanja, a ako je služnost stekao pravnim poslom I vlasništvo prednika (kod stvarne služnosti I vlasništvo povlasne nekretnine). Tužba zastarijeva u roku od 20 godina, koji počinje teći od dana kada je ovlašteniku oduzet ili smetan posjed prava. Moguća je I tzv. publicijanska actio confessoria ili tužba predmnijevanog ovlaštenika služnosti  njome će se poslužiti posjednik prava služnosti koji može dokazati pravni temelj I istinit način svog stjecanja posjeda te služnosti. Ako pred sudom dokaže te činjenice, za njega se predmnijeva da je ovlaštenik samog prava služnosti pa se dalje primjenjuju pravila o tužbi predmnijevnog vlasnika. Time se olakšava zaštita onom ovlašteniku koji je u posjedu prava služnosti, ali ne može dokazati pravni temelj stjecanja tog prava, vlasništvo prednika ili svoje vlasništvo povlasne nekretnine.

82

www.pravokutnik.net

Razlozi prestanka služnosti su ili oni koji vrijede za sva stvarna prava ili oni koji vrijede za stvarna prava na tuđoj nekretnini, sva ili barem neka od njih, te još jedan specifičan za služnosti – zastara. 1. Propast stvari – svaka služnost prestane kada propadne poslužna stvar, a stvarna služnost I kad propadne povlasna stvar. Ako stvar samo privremeno propadne, tj. bude obnovljena, služnost oživljava (dakle služnost prestaje samo pod uvjetom da se stvar ne vrati u prijašnje stanje). Jednak učinak ima I kad se stvar stavi van prometa ili kad nastupi trajna nemogućnost daljenjeg izvršavanja služnosti. Iznimka je plodouživanje koje postoji I nakon propasti poslužne stvari na nadomjestku za nju (osigurnina, naknada za stvar, pravo). 2. Odreknuće – jednostrana izjava ovlaštenika služnosti. Svatko se može odreći služnosti, bez obzira na pravni temelj njena nastanka. Iznimno će ovlašteniku trebati suglasnost plodouživatelja njegove stvari ili založnog vjerovnika. Da bi odreknuće imalo pravni učinak moraju biti ispunjene pretpostavke za valjanost (jednostranog) pravnog posla; služnost upisana u zemljišnu knjigu treba se izbrisati. 3. Istek roka I ispunjenje raskidnog uvjeta – služnost upisana u zemljišnu knjigu ne prestaje automatski istekom roka ili ispunjenjem raskidnog uvjeta, već brisanjem. 4. Sjedinjenje – spajanje služnosti I vlasništva poslužne stvari u istoj osobi (jer se ne može imati služnost na vlastitoj stvari). Ako se u takvom slučaju ne zahtijeva brisanje služnosti koja je upisana u zemljišnu knjigu, a vlasništvo tih nekretnina se opet razdvoji, služnost će ponovno oživjeti (u međuvremenu je mirovala). Potrebno je brisanje služnosti iz zemljišne knjige kako bi ona uistinu prestala. 5. Prestanak ovlaštenika – kod osobnih služnosti jer stvarne prelaze na nasljednike. No postoje iznimke: osobna služnost može biti osnovana za ovlaštenika I njegove nasljednike (nakon smrti ovlaštenika prelazi na njih, a nakon njihove se gasi) ili za cijelu obitelj (prestaje kad obitelj izumre). U sumnji smatra se da je služnost osnovana u korist nasljednika. 6. Ukinuće na temelju odluke – ako služnost izgubi svoju razumnu svrhu, trebala bi prestati postojati. Zakon daje vlasniku poslužne stvari pravo zahtijevati od suda da takvu služnost ukine (čak I ako je osnovana ugovorom). Posebno je regulirano ukidanje služnosti puta I nužnog prolaza: sud će na zahtjev vlasnika poslužne nekretnine ukinuti služnost, bez obzira na temelj nastanka, ako utvrdi da postoji drugi prikladniji ili jednako prikladan prolaz, ali koji vlasniku poslužne nekretnine čini manje štete ili ako postoji jednako prikladan javni prolaz. Ovlaštenik čija je služnost ukinuta nema pravo na naknadu; prestaje brisanjem. 7. Rasterećenje zemljišta – ukidanje određenih tereta na određenim zemljištima; određuje ga zakon u općem interesu, uz odštetu ili bez nje. Ako bi ukinuće služnosti imalo karakter izvlaštenja, ovlaštenik ima pravo na punu naknadu. Služnost će prestati kad se ispune zakonom određene pretpostavke, a ako je upisana u zemljišnu knjigu onda brisanjem (bez ako je zakonom propisano). 8. Zaštita tuđeg povjerenja – služnost se može steći I izvanknjižno, što je iznimka od načela upisa I moguća je samo u zakonom određenim slučajevima (dosjelost I stjecanje temeljem odluke vlasti). Ako ovlaštenik ne upiše svoje pravo u zemljišnu knjigu, ono može prestati ako poslužnu stvar stekne netko

83

www.pravokutnik.net

tko za njegovu služnost nije niti je morao znati (jer nije dužan istraživati izvanknjižno stanje). 9. Neizvršavanje – ako ovlaštenik svoju služnost ne izvršava određeno vrijeme, izgubit će je. Služnost zastarijeva neizvršavanjem kroz 20 godina  kada se ovlaštenik svojim pravom nije uopće, niti djelomično služio. Usucapio liberatatis (dosjelost slobode) je poseban slučaj neizvršavanja služnosti, kvalificirano neizvršavanje  ovlaštenik nije izvršavao služnost jer se vlasnik poslužne stvari tome protivio; ako potraje 3 godine služnost prestaje. Vlasnik poslužne stvari ne mora biti u dobroj vjeri kada zabranjuje izvršavanje. Za uknjižbu brisanja (u oba slučaja) potrebna je sudska presuda kojom je utvrđeno da je služnost prestala zbog neizvršavanja. 10.Ovršna prodaja – nije način prestanka služnosti, no postoje iznimke kod osobnih služnosti na nekretninama; neće prestati one služnosti upisane prije hipoteke na nekretnini. One upisane poslije prestaju pravomoćnošću sudskog rješenja o dosudi nekretnine kupcu. STVARNA SLUŽNOST je stvarno pravo svagdašnjeg vlasnika određene nekretnine (povlasna nekretnina) da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi tuđom nekretninom (poslužna nekretnina), čiji svagdašnji vlasnik to mora trpjeti ili mora propuštati određene radnje glede svoje nekretnine koje bi inače imao pravo činiti. One postoje isključivo na nekretninama; ovlaštenik je svagdašnji vlasnik određene nekretnine. Faktički postoje u korist nekretnine (a pravno u korist ovlaštenika) sa svrhom da se tom nekretninom što bolje, ugodnije ili lakše gospodari. Zakon izričito dopušta da povlasna nekretnina bude I javno dobro u općoj ili javnoj uporabi, ako se tome ne protivi njihova pravna narav. Povlasna I poslužna nekretnina ne moraju biti susjedne. Ovlaštenik može na poslužnoj nekretnini imati neku napravu kojom izvršava služnost; on ju je dužan držati u urednom stanju, snosi troškove održavanja no ako I vlasnik ima koristi od te naprave onda I on doprinosi njenom održavanju (razmjerno svojoj koristi). I za samu poslužnu stvar troškove održavanja I popravka dužan je snositi ovlaštenik, ali ako se I vlasnik njome koristi onda ti troškovi razmjerno terete I njega; ako ih ne želi snositi, mora se odreći daljnjeg sukorištenja ili stvar prepustiti ovlašteniku čak I protiv njegove volje. Ako je služnost naplatna onda je ovlaštenik dužan vlasniku davati naknadu (ne mora biti novac) za izvršavanje služnosti. Vlasnici poslužne I povlasne nekretnine mogu osnovati stvarnu služnost kakva im treba (ako joj je sadržaj moguć I dopušten); mogu sporazumno svaku služnost prilagoditi svojim potrebama: mogu je pravnim poslom osnivanja ograničiti, opteretiti… Prema namjeni povlasne nekretnine stvarne sl. dijele se na: 1. POLJSKE – ako je povlasna nekretnina namijenjena poljodjelstvu a) Služnosti puta – ZV ih dijeli na pravo  staze (servitus itineris) – ovlaštenik može njome hodati I puštati si druge ljude, nije ovlašten jahati niti voziti bicikl (čak ga ne smije ni gurati)  progona stoke (servitus actus) – može se služiti I kolicima; obuhvaća I pravo staze. Ne ovlašćuje na vuču teških tereta preko poslužnog zemljišta  kolnika (servitus viae) – ovlaštenik se može voziti jednom ili više zaprega, motornim vozilom I biciklom; obuhvaća I pravo staze I pravo progona stoke (samo vezane) Svaku od njih može na zahtjev stranke osnovati prislino sud u izvanparničnom postupku ako su ispunjene zakonom određene pretpostavke (nužni prolaz!). Prostor na poslužnoj nekretnini za izvršavanje ovih prava mora biti toliki koliko je 84

spremnike za vodu I druge naprave u mjeri koja se utvrđuje po potrebama povlasne nekretnine. čiji svagdašnji vlasnik to mora trpjeti.www. c) Služnosti paše – vrsta I broj stoke te vrijeme I mjera izvršavanja određuju se kod osnivanja.pravokutnik..net nužno da bi ih se izvršavalo. mora se do uspostave prijašnjeg stanja odrediti novi prostor. 2. Njihov broj je u našem pravu ograničen: 85 . žljebove. ovlaštenik ne smije kositi travu niti isključiti stoku vlasnika poslužne nekretnine od paše na njoj. Ne ovlašćuje ni na kakvu drugu korist. a najduže do ovlaštenikove smrti (iznimno ako su osnovane I u korist ovlaštenikovih nasljednika). a nije namijenjena poljodjelstvu. mjerodavno je kako se mirno izvršavao posjed prava služnosti paše tijekom 20 godina. skupljanje žira. naplatno ili besplatno. to mogu I njegovi ukućani. što bi inače slobodno činio. a nadležna vlast ne poduzme odmah potrebne mjere. Ovdje pripadaju dužnosti:  Svoju kuću ne povisivati (zbog zraka. brane. vidika. b) Služnosti vode  Pravo crpsti vodu – uključuje I pravo na slobodan pristup vodi  Pravo pojiti stoku – uključuje I pravo pojiti stoku te crpsti vodu  Služnost vodovoda – daje pravo vodu s tuđe nekretnine navraćati na svoju ili sa svoje odvraćati na tuđu te u tu svrhu postaviti cijevi. ili imati prozor u tuđem zidu radi svjetla ili vidika  Imati svoje naprave na tuđoj nekretnini  Provoditi dim ili druge plinove kroz susjedov dimnjak  Navoditi kapnicu sa svog krova na tuđu nekretninu  Odvoditi ili prolijevati tekućine na susjedovo zemljište b) Negativne –vlasnika ovlašćuju na to da vlasnik poslužne nekretnine nešto propušta. d) Šumske služnosti – uključuje pravo sjeći drva prema potrebama ili samo suhe grane. Traju samo onoliko na koliko su osnovane. Mogu se podijeliti na: a) Afirmativne – vlasnika ovlašćuju da nešto poduzima na susjedovoj nekretnini kao poslužnoj a taj je to dužan trpjeti. Primjenjuju se odredbe o pravu paše. KUĆNE SLUŽNOSTI – ako povlasna nekretnina obuhvaća I zgradu. One su neotuđive pa ih se ne može prenijeti na drugu osobu kao ovlaštenika. Nastaju samo na temelju pravnog posla – ugovora ili oporuke. a o svome trošku. Ako zbog kakve nepogode put postane neupotrebljiv. ako u času stjecanja to nije određeno. izvršavanje plodouživanja ali ne I uporabe ovlaštenik može prepustiti I drugoj osobi.)  Kuću ne snizivati (zbog bure)  Ne oduzimati povlaštenoj zgradi svjetlo I zrak ili vidik  Ne odvraćati kišnicu sa krove svoje kuće od susjedova zemljišta kojem bi mogla koristiti za polijevanje vrta ili punjenje cisterne OSOBNA SLUŽNOST je stvarno pravo koje ovlašćuje pojedinačno određenu osobu da se na određeni način služi tuđom stvari. a s obzirom na mjesne prilike. Uključuje pravo:  Nasloniti teret svoje zgrade na tuđu  Gredu ili rožnik umetnuti u tuđi zid  Imati dijelove svoje zgrade u susjedovom zračnom prostoru ili na susjedovom zemljištu. Ovlaštenik ne mora sam izvršavati služnost. suhog lišća I sl. Ona je strogo osobno pravo koje pripada poimenično određenoj osobi radi zadovoljavanja nekih njezinih potreba (moraju imati razumnu svrhu koja zaslužuje pravnu zaštitu).

te terete koji je opterećuju. ali u skladu s njezinom namjenom I čuvajući joj supstancu. osim u slučajevima kada su poboljšice nužne ili kad se vlasnik obveže da će plodouživatelju dati punu odštetu za uporabu I prihod koje je izgubio zbog obavljanja radova (od odštete vlasnik može odbiti korist koju plodouživatelj ima od poboljšica). Plodouživatelj je ovlašten služiti se poslužnom stvari bez obzira na to kolike su mu potrebe. osim ako im pripada zajednički. ali čuvajući njenu supstancu. glavnica koja daje kamate). Plodouživatelj snosi I terete povezane s objektom plodouživanja – javne obveze (porezi). Vlasniku treba dopuštenje plodouživatelja. Plodouživatelj je dužan vlasniku poslužne stvari na njegov zahtjev dati primjereno osiguranje (kauciju) ako je supstanca stvari ugrožena  kad postoji 86 .www. Plodouživatelj koji obavi poboljšice bez suglasnosti vlasnika ima položaj poslovođe bez naloga (ima i ius tollendi). ali u skladu s njezinom temeljnom namjenom. Poboljšice nisu dužni obavljati ni vlasnik stvari ni njen plodouživatelj. koje su osigurane hipotekom na poslužnoj nekretnini. Ono je djeljiva služnost pa može postojati I na alikvotnom dijelu poslužne stvari.net 1. prve snosi plodouživatelj a druge vlasnik (ako ih plodouživatelj nije skrivio). Priraštaj poslužne stvari pripada vlasniku. ako ih je više svaki je samostalni nositelj svoga dijela prava plodouživanja. predmnijeva se da je plodouživatelj primio stvar srednje kakvoće). može stvar otuđiti (ali opterećenu plodouživanjem) I opteretiti. Ovakvo plodouživanje traje do isteka roka ili smrti ovlaštenika. On ima pravo I na sve civilne plodove. Predmet plodouživanja je nepotrošna stvar (nepokretna.pravokutnik. njegov je sav prihod koji poslužna stvar daje bez umanjenja supstance. Mora poslužnu stvar čuvati kao dobar domaćin. Plodouživatelj ima pravo na čisti prihod od čiste vrijednosti. stvarne terete na poslužnoj nekretnini te kamate na tražbine. Vlasništvo plodova I drugih koristi koje su se odvojile od stvari a da se nije umanjila njena supstanca. ima pravo posjedovanja (nesamostalnog) te stvari te na potpunu uporabu I na sve koristi od te stvari. razlikuju se redoviti popravci I obnavljanje od izvanrednih. Vlasnik I plodouživatelj mogu radi lakšeg dokazivanja uzajamnih tražbina sastaviti ovjerovljeni popis svih poslužnih stvari s naznakom njihove vrijednosti u doba popisa I procjene (ako ne. Ako se osnuje plodouživanje na cijelom imanju onda se kao predmet plodouživanja javljaju I potrošne stvari  nepravo plodouživanje (quasiusufructus)  osniva se I na (ne)potrošnim zamjenljivim stvarima namijenjenim otuđivanju I na pravu koje ne daje plodove. ali mogu oba. mora ju popravljati I obnavljati ono što se s vremenom istrošilo. Kao stvar ovdje se tretira I pravo pa I ono može biti predmet plodouživanja ako daje plodove ili druge koristi (npr. Pripadaju mu sve koristi od stvari koje nemaju karakter ploda u širem smislu. a kod nepravog plodouživanja imovinski osigurati neku osobu. ne smije ju uništiti ili joj promijeniti namjenu. no onda se I na njega proširuje plodouživanje. On ipak ne snosi sve troškove održavanja. razlika je u svrsi koja je kod zajma kredit. Vlasnik ima pravo na posredni posjed svoje stvari I na pravno raspolaganje njome. Ovaj odnos je zapravo obveznopravne naravi I vrlo je sličan zajmu. plodouživatelj stječe odvajanjem. Plodouživatelj može biti I fizička I pravna osoba. ali on snosi sve troškove za uporabu I iskorištavanje kao I za redovito održavanje I obnavljanje poslužne stvari. pokretna ili više pokretnih zajedno) sa svim svojim pripadnostima. Pravo plodouživanja (ususfructus) je osobna služnost na temelju koje se ovlaštenik može u svakom pogledu služiti tuđom stvari.

pritom ne smije spriječiti ovlaštenika da izvršava svoje pravo stanovanja.net opasnost da će se zbog načina na koji plodouživatelj rabi I iskorištava stvar njezina vrijednost smanjiti. vlasnik može zahtijevati da sud ukine plodouživanje (tada je dužan plodouživatelju dati pravednu naknadu). pa sve ostale pripadaju vlasniku. Nakon prestanka prava plodouživanja dužnost je ovlaštenika da posjed poslužne stvari preda njenu vlasniku u stanju u kakvu ju je bio primio. Uporaba nije djeljiva. Uporabovnik stječe plodove ubiranjem (I civilne plodove). zanimanja I obiteljkog kućanstva trebao za svoje potrebe služiti takvom poslužnom stvari. Pravo uporabe (usus) je osobna služnost na temelju koje se ovlaštenik može za svoje potrebe služiti tuđom stvari prema njenoj namjeni I čuvajući njezinu supstancu. pa je razlika samo kvantitativna. odredit će ga na zahtjev sud. smije se njome služiti samo u okviru svojih potreba. sa svojim ukućanima. Ovlaštenikove se potrebe prosuđuju prema objektivnom kriteriju – koliko bi se osoba njegove dobi te zvanja. koji se obvezao da će sve troškove te uprave snositi kao troškove ze uporabu I iskorištavanje poslužne stvari. inače odgovara za smanjenje njezine vrijednosti. Ako plodouživatelj ne bi dao osiguranje na koje se obvezao ili koje je odredio sud. prema pravilima o položaju poštenog posjednika prigodom povrata stvari vlasniku. Prirodni plodovi koji u času povrata stvari još nisu odvojeni. Vlasniku se ne smije onemogućiti ili otežati nepotrebno nadgledanje cijele njegove nekretnine. Uporabnikove ovlasti su sadržajno jednake plodouživateljevima. Vlasnik je slobodan u svakom pogledu raspolagati onim dijelovima zgrade koji nisu namijenjeni stanovanju. Svrha je isključivo stanovanje. Pravo uporabe izvršava sam. Pravo stanovanja (habitatio) je osobna služnost na temelju koje se ovlaštenik može služiti tuđom stambenom zgradom ili njezinim dijelom za stanovanje. 2. Sadržaj može biti ili uporaba u svrhu stanovanja (u pravilu) ili plodouživanje u svrhu stanovanja (ako je ovlaštenik ovlašten služiti se svim dijelovima zgrade koji su za stanovanje). Sud može udovoljiti zahtjevu. uporabovnik se smije koristiti stvarju samo u opsegu svojih potreba. koje je imao da bi dobio plodove. Ako se stranke ne mogu sporazumjeti o iznosu. Plodouživatelj ima pravo na naknadu troškova. 87 . ali su opsegom ograničene. Predmet prava uporabe jednak je kao I plodouživanje s razlikom da predmet uporabe ne može biti potrošna stvar. po pravilima založnog prava. ako zakonom nije što drugo određeno ili ako to ne zahtijeva pravna narav prava uporabe. Izvršavanje služnosti uvijek je ograničeno samo na dijelove nekretnine namijenjene stanovanju.pravokutnik. osim kad su one u takvom odnosu da im ono pripada zajedniočki.www. Na odgovarajući se način primjenjuju pravila o pravu plodouživanja. a I stambenima koji nisu obuhvaćeni služnošću. ali samo do visine koristi koja mu preostane nakon što uzuar namiri svoje potrebe. no može I postaviti upravitelj poslužnom stvari kad to zahtijeva plodouživatelj. prema stanju kad je služnost osnovana. Plodouživateljeve dužnosti I odgovornosti prelaze I na njegove nasljednike (univerzalne sukcesore). pa ga se smije izvršavati samo u tom opsegu čuvajući supstancu nekretnine. vlasnikovi su. ne može ju imati više osoba. Vlasnik je dužan snositi sve redovite I izvanredne troškove I terete poslužne stvari I on je o svom trošku mora održavati u dobru stanju. 3. Prema ZV uporabovnik ima kao I plodouživatelj pravo na uporabu I korištenje.

Osnuje li se stvarni teret. Može se opteretiti I više nekretnina zajedno kao da su one sve jedan objekt (vrijedit će pravila o simulatnoj hipoteci). On umanjuje pravnu vlast njezinog svagdašnjeg vlasnika – vlasnici se mogu mijenjati. Nekretnina je opterećena u korist neke osobe personaliter. Prema temelju svog nastanka dijele se na privatnopravne (koji se osnivaju na privatnopravnom temelju: pravnom poslu ili odluci nadležne vlasti) i javnopravne (osnovani na temelju zakona). Prema sadržaju mogu biti naturalni (ponavljana davanja stvari ili izvršavanja određenih činidbi rada) I novčani (ponavljana davanja novca – novčane rente). koje će ga ovlašćivati da mu se na teret vrijednosti opterećene nekretnine ponavljano nešto daje ili čini. naime svojim stvarnopravnim statusom glede povlasne nekretnine. ali bi kao korisnik mogao biti određen I onaj tko je nositelj prava građenja na povlasnoj nekretnini (pravo mu pripada najdulje dok traje pravo građenja). prehodni vlasnik do I potonji od ispunjenja roka/uvjeta).net GLAVA 17. Predmet stvarnog tereta može biti jedino nekretnina. a to može biti: a) Kao pojedinac – nakon njegove smrti teret prestaje b) Kao pojedinac I njegovi nasljednici – prvi korisnik je pojedinac. bilo realiter (nekretninom – predijalan teret). etažni vlasnik. zajednički vlasnik. te da se za to odgovara vrijednošću te nekretnine. I idealni dio nekretnine može biti opterećen kao I pravo građenja.pravokutnik. Umjesto vlasnika će stvarni teret koji tereti njegovu nekretninu morati snositi I osoba koja tu nekretninu samostalno posjeduje. treba biti određen ili barem odrediv. ali dok god postoji stvarni teret na nekretnini dotle će korisnik tog tereta imati pravo iz stvarnog tereta. I to jedino ona koja je sposobna biti predmetom založnog prava. Prema trajnosti. Korisnik je tada u pravilu vlasnik povlasne nekretnine. Prema tome u čiju je korist određen teret. osnovala se stvarnopravna odgovornost za ponavljana davanja i/ili činjenja koja su sadržaj tog tereta. ma čija ona bila  vlasnik. razlikuju se stvarni tereti u korist nekretnina (predijalni stvarni tereti) I stvarni tereti u korist osoba (personalni stvarni tereti). suvlasnik. Opterećenik stvarnim teretom je određen svojim stvarnopravnim statusom glede nekretnine – stvarni teret tereti nekretninu. Korisnik stvarnog tereta je onaj u čiju je korist nekretnina opterećena. dok to ne mogu biti pokretnine ni subjektivna prava. Kada je nekretnina opterećena stvarnim teretom u korist neke druge nekretnine. ujedno su opterećene I sve njene pripadnosti. djelujući apsolutno. kao I osoba koja ima pravo plodouživanja na njoj. Teret je stvarnopravne naravi pa prati stvar koju opterećuje. tada je korisnik takvog tereta određen realiter. PRAVO IZ STVARNOG TERETA STVARNI TERET je za svakoga mjerodavna opterećenost nekretnine nečijim stvarnim pravom na ponavljana davanja i/ili činjenja na teret vrijednosti te nekretnine. ako je korisnik tog tereta određen kao osoba. dijele se na terete ograničenog trajanja (ograničeni su završnim rokom ili uvjetom. bilo personaliter (osobno – personalan teret). pa je stoga nositelj prava iz tog stvarnog tereta. izričito postavljenim u sadržaju tereta) I trajne (I oni će prestati nastupi li neka okolnost koja je zakonom određena za pretpostavku prestanka stvarnog tereta).www. a nakon njegove smrti on traje u korist onih koji ga nakon njegove smrti nasljeđuju 88 .

Javnopravni stvarni tereti osnivaju se na temelju zakona. potrebno je da su ispunjene sve opće pretpostavke stjecanja stvarnih prava. rokom. u oba slučaja jedino kada je ovlašten u tom postupku osnovati služnost. kao I odgovarajuće posebne pretpostavke tog stjecanja. ili kakvim drugim ograničenjem koje je moguće. a na način određen zakonom. Inače sud može svojom odlukom osnovati stvarni teret na nečijoj nekretnini jedino ako ga na to ovlašćuje poseban zakon. onako kako I osniva takve terete. teret će se osnovati tako što će se u sud položiti ovjerovljena isprava kojom vlasnik nekretnine dopušta uknjižbu stvarnog tereta na njoj. ali je on ipak osnovan time što su ispunile pretpostavke pod kojima se štiti stjecateljevo povjerenje u zemljišne knjige – primjenjuju se pravila za stjecanje prava vlasništva na temelju pravnog posla upisom u zemljišnu knjigu. Činidba treba biti moguća. Da bi pravni teret bio osnovan. a kad se osniva predijalni stvani teret tada još I kao pravo u korist povlasne nekretnine.net kao njegovi nasljednici (sveopći). Moguće je pravnim poslom odrediti I ograničenje tog stvarnog tereta kakvim mogućim I dopuštenim uvjetom. Osnivanje na temelju odluke suda – u postupku razvrgnuća suvlasništva odnosno diobe zajedničkog vlasništva I u ostavinskom postupku. ni glavni sadržaj stvarnog tereta. Privatnopravni tereti se osnivaju na određenoj neketnini kao poslužnoj na temelju pravnog posla vlasnika nekretnine koju se opterećuje ili odlukom suda. Upisat će se kao stvarni teret na nekretnini koju se njime opterećuje. Dok stvarni teret traje sadržaj mu je u pravilu onaj s kojim je osnovan. teret će se predbilježiti. Pravni temelj može biti jedino valjani pravni posao usmjeren na osnutak tog tereta. Javnopravnim stvarnopravnim teretima preinačuje sadržaj javna vlast u granicama svoje nadležnosti. Privatnopravne se može preinačiti samo u sporazumu s vlasnikom opterećene nekretnine. u dvojbi smatra se da je teret osnovan u korist obitelji Sadržaj stvarnog tereta je činidba koju je opterećenik obvezan ponavljano izvršavati korisniku tereta na teret vrijednosti opterećene nekretnine. o sadržaju tog tereta I o korisniku tereta. Ako nisu ispunjene sve pretpostavke za uknjižbu. za koje bi onda na odgovarajući način vrijedilo isto ono što I za činidbe koje su glavni sadržaj tereta. a nije nedopušteno. ali nipošto ne mogu biti jedini. stvarni teret traje samo u korist onih koji nasljeđuju prvog korisnika c) Kao određena obitelj – oni su korisnici pa tek kada svi izumru.pravokutnik. Stvarni teret se osniva upisom u zemljišnu knjigu (uknjižbom). Osnivanje na temelju pravnog posla – izvođenjem iz vlasništva nekretnine koju se opterećuje. niti je suprotno pravnoj naravi prava iz stvarnog tereta.www. koja ima novčanu vrijednost. ako se izjalovilo osnivanje stvarnog tereta na temelju pravnog posla. odnosno sa stajališta korisnika stvarnog tereta. bitni sadržaj su odredbe o osnivanju tereta na određenoj nekretnini. Kod ovakvog osnivanja na odgovarajući se način primjenjuju pravila o osnivanju služnosti odlukom suda. on može biti I naknadno mijenjan pod pretpostavkama I na način određen zakonom. stvarni teret će nastati samom pravomoćnošću 89 . dopuštena I određena ili barem odrediva činidba ponavljanih davanja stvari ili novca. osniva se na temelju valjanog pravnog posla vlasnika nekretnine koju se opterećuje. činidba koju on ima pravo ponavljano dobivati na teret vrijednosti opterećene nekretnine. Sporedni sadržaj je neko jednokratno davanje ili činjenje koje ima novčanu vrijednost. ili drugih činjenja. prestaje taj stvarni teret. sve mora biti u pisanom obliku. I više jednokratnih činidaba bi moglo biti sporedni sadržaj nekog stvarnog tereta. Ako nije što posebno određeno. jer je to bio pravni posao nevlasnika (ili neovlaštenog vlasnika). Na nekretnini koja nije upisana u zemljišnu knjigu. Stvarni teret može osnovati I nevlasnik ali jedino u slučajevima u kojima se štiti stjecateljevo povjerenje u zemljišne knjige.

Zakonska pretpostavka osnivanja je I odluka nekog drugog subjekta koji ima javna ovlaštenja. ako je upisan u zemljišnu knjigu prestaje tek brisanjem. samo iznimno. Svaki stvarni teret prestaje na temelju samog zakona propašću opterećene nekretnine. na zahtjev vlasnika opterećene nekretnine. a ne upisuje ih se u zemljišnu knjigu. Vrati li se nekretnina u prijašnje stanje. a da nije potreban upis u zemljišnu knjigu. ne uživa pritom zaštitu povjerenja u potpunost zemljišnih knjiga glede onih prava koja postoje na temelju zakona. Osnivanje na temelju zakona – ako I kada se ispune zakonom određene pretpostavke. stjecao nekretninu (ili neko pravo na njoj) postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige. No stjecatelj je ovlašten ishoditi upis kako bi lakše zaštitio svoje pravo. osnovanog bilo na temelju pravnog posla bilo na temelju sudske odluke 2. jer on nema tu ovlast. makar I u dobroj vjeri. pojedini ovlaštenik ne može se odreći bez suglasnosti ostalih. Javnopravni stvarni teret ne može prestati odlukom suda. onaj koji je. nego tek brisanjem. kada opterećenu nekretninu stekne osoba koja nije znala niti je morala znati da on postoji. Stvarni teret može prestati I na temelju odluke suda o njegovom ukidanju. jer se odricanje od pojedinačnih prava na davanja ili činjenja ne smatra odreknućem od stvarnog tereta. u pravilu će prestati s prestankom tog prava građenja. tada će pravomoćna sudska odluka o ukidanju biti pravni temelj prestanka. Ako je više korisnika.www. Kada je stvarni teret osnovan na nečijem pravu građenja. a sadržaj tereta je nedjeljiv. Stvarni teret koji je osnovan uz ograničenje završnim rokom ili raskidnim uvjetom. Stvarni teret prestaje po samom zakonu. stekao ju je opterećenu javnopravnim teretima neupisanim u zemljišnu knjigu. prestaje istekom roka ili ispunjenjem uvjeta. Sud će ukinuti predijalni stvarni teret na zahtjev vlasnika opterećene nekretnine kojemu se diobom povlaštene nekretnine bez njegovog pristanka otežalo opterećenje njegove nekretnine. Na temelju pravnog posla prestaje valjanim jednostranim odreknućem njegova korisnika od prava koje za nj proizlazi iz tog tereta. Samim odreknućem ne prestaje pravo upisano u zemljišne knjige. Javnopravni teret se ne upisuje u zemljišnu knjigu. sud je ovlašten.net sudske odluke. a ne na temelju te odluke. odnosno bude li joj vraćena sposobnost da bude objektom prava vlasništva. bez obzira na to je li znao za njih ili ne. njome se točno određuje činidba koja je sadržaj tog tereta. ali će teret prestati tek njegovim brisanjem u zemljišnoj knjizi. pod pretpostavkama I u postupku određenom zemljišnoknjižnim pravom Stvarni teret koji nije upisan u zemljišnu knjigu prestat će zbog zaštite povjerenja u potpunost zemljišnih knjiga. Privatnopravne terete sud je ovlašten ukinuti u nekoliko slučajeva: 1.pravokutnik. donijeti odluku o ukidanju privatnopravnog tereta. Izgubi li stvarni teret razumnu svrhu. ali takav se osniva na temelju zakona. Zemljišnoknjižni sud je ovlašten da na zahtjev vlasnika opterećene nekretnine odredi amortizaciju stvarnog tereta. time oživljava I stvarni teret. Ni vlasnik povlasne nekretnine opterećene pravom plodouživanja ili založnim pravom ne može se odreći predijalnog stvarnog tereta u korist te nekretnine bez pristanka ovlaštenika tih prava. ako ne odluči da se smanje davanja I činjenja vlasnika opterećene nekretnine 3. 90 . nije drukčije odredio. bez njegovog brisanja iz zemljišne knjige. ako posebni zakon na temelju kojeg se osniva. a predijalni stvarni teret prestaje I u slučaju da propadne povlasna nekretnina. ali jedino odreknućem od temeljnog prava iz stvarnog tereta. Tko stekne nekretninu.

PRAVO IZ STVARNOG TERETA je ograničeno stvarno pravo na nekretnini koje svojeg nositelja (korisnika tereta) ovlašćuje na to da mu se na teret njezine vrijednosti daju stvari ili čine činjenja koje su sadržaj toga stvarnog tereta. Razlika je u tome što služnosti ovlašćuju na to da vlasnik opterećene nekretnine u korist ovlaštenika služnosti nešto trpi ili propušta (negativne činidbe). Pojedine obitelji Ovlašteniku prava iz stvarnog tereta pripadaju određene koristi od vrijednosti opterećene nekretnine.I od te povlasne nekretnine. zakonodavac može iz gospodarskih ili političkih razloga odrediti prestanak stvarnih tereta koji terete sve ili neke vrste nekretnina. a da mu za to odgovara svagdašnji vlasnik opterećene nekretnine njezinom vrijednošću. Ako rasterećenje ujedno ima karakter izvlaštenja. Stvarni teret ovlašćuje svojeg korisnika na to da mu svagdašnji vlasnik opterećene nekretnine na teret njezine vrijednosti izvršava one činidbe koje su sadržaj stvarnog tereta na toj nekretnini. ako nije drukčije određeno. Ono je samostalno ograničeno stvarno pravo (nije akcesorno nekoj tražbini). odnosno prestankom pravne osobe. neodvojivo je od nekretnine koju opterećuje. koji određuje rasterećenje nekretnina. Temeljno pravo predijalnog tereta je pripadak 91 . opterećena stvarnim teretom. ali oni upisani u zemljišnu knjigu prestaju tek brisanjem. njegov korisnik je: a) Kod predijalnih tereta svagdašnji vlasnik povlasne nekretnine b) Kod osobnih osoba u čiju korist je teret određen 1.www. Pojedine osobe (fizičke ili pravne) 2. Stvarni tereti će prestati ako se ispune pretpostavke određene posebnim zakonom. namiruje iz vrijednosti opterećene nekretnine. nezastarivo je. iz njega za korisnika periodički proizlaze uvijek nova I nova prava na pojedinačne činidbe davanja. Ovlaštenik prava iz stvarnog tereta.pravokutnik.net Stvarni teret koji je bio osnovan u korist određene osobe prestaje smrću te osobe. a neizvršenih činidaba iz vrijednosti opterećene nekretnine  stvaraju stvarnopravnu odgovornost. Pojedine fizičke osobe I uz to izričito u korist njezinih nasljednika 3. te na nekretnini koja je određena). Sličnost sa založnim pravom je u tome što su oba ograničena stvarna prava koja ovlašćuju svoga nositelja na namirivanje dospjelih. Djelovanje prava se može ograničiti uvjetima. podvrgnuto je načelu određenosti (stvarni teret postoji samo sa sadržajem koji je individualiziran I točno određen. pa ima glede te nekretnine dvije ovlasti. Ujedno pravo iz stvarnog tereta ovlašćuje korisnika na to da dospjele a neispunjene pojedinačne činidbe. Predmet prava iz stvarnog tereta je nekretnina. Razlika je u karakteru međusobnog odnosa između stvarnog prava I obveze. Stvarni tereti mogu prestati I na temelju posebnog zakona. a kada postoji u korist neke nekretnine . te kada ona dospijevaju za ispunjenje. Njegova sličnost sa pravom služnosti je u tome što su I jednoi drugo ograničena stvarna prava koja svojeg nositelja ovlašćuju na neke činidbe vlasnika opterećene nekretnine. rokovima I sl. a pravo iz stvarnog tereta ovlašćuje svog korisnika da mu vlasnik činidbe nešto daje ili čini (pozitivne činidbe). korisnik tereta ima pravo na naknadu. ma čija ona bila. korisnikovo je temeljno pravo. od kojih je jedna glavna a druga sporedna. a sadržaj mu se može poslije preinačivati. redom kojim te činidbe dospijevaju. Sadržaj se određuje već prigodom osnivanja stvarnog tereta na nekretnini – određuje se na koja davanja I činjenja korisniku tereta je obvezan svagdašnji vlasnik te nekretnine. ali samo ako time ne bi bila povrijeđena postojeća tuđa prava.. Ovlast korisnika prava stvarnog tereta da mu svagdašnji vlasnik opterećene nekretnine izvršava određene činidbe. odnosno činjenja.

a I jednoj I drugoj. te je zajedno s njome I prenosiv. nastupanjem nemogućnosti ispunjenja itd. prijebojem. Pri diobi povlasne nekretnine može svaki korisnik stvarnog tereta zahtijevati da sud na pravedan način uredi izvršavanje sadržaja tog tereta. jer je prestao pravozaštitini zahtjev  pravo I dug I dalje postoji. bit će je obvezan ispuniti korisniku tereta onaj tko je u vrijeme dospijeća vlasnik opterećene nekretnine. Ne ispuni li dobrovoljno činidbu moći će je vjerovnik putem suda ostvarivati prisilno iz dužnikove imovine. ona nikad ne zastarijeva. pa s prelaskom vlasništva opterećene nekretnine na drugu osobu prelazi ujedno I temeljna obveza na novog vlasnika nekretnine. Iz te temeljne obveze proizlaze daljnje pojedinačne obveze – kada dospije za ispunjenje neka činidba davanja ili činjenja. dakle u trenutku dospijeća. ali više nema odgovornosti za tu obvezu. postoji stvarnopravna odgovornost – za takvu obvezu odgovara svagdašnji vlasnik opterećene nekretnine vrijednošću te nekretnine. Temeljna obveza vlasnika opterećene nekretnine je neodvojiva od te nekretnine. vlasnik opterećene nekretnine ima pravo zahtijevati da se ukine taj stvarni teret ili da se smanje davanja I činjenja koja su zbog diobe postala za njega teža. obnovom. Kada dospije za ispunjenje pojedino davanje ili činjenje na koje korisnik stvarnog tereta ima pravo. osobno odgovara ona osoba koja je vlasnik opterećene nekretnine u doba nastanka (tj. otpustom duga. stvarnopravno odgovornoj osobi. Pojedinačne tražbine su u načelu prenosive od trenutka svojeg nastanka ali I zastarijevaju u roku od tri godine od svojeg dospijeća. Prestanak temeljnog prava I njemu komplementarne temeljne obveze iz stvarnog tereta ne utječe na pojedinačna prava koja su već proizašla iz njih. 92 . dok ona ne zastari. Za svaku pojedinačnu obvezu. a ujedno je iz temeljne obveze svagdašnjeg vlasnika opterećene nekretnine nastala njegova pojedinačna obveza ispuniti to davanje ili činjenje korisniku. Tako je iz stvarnopravnog odnosa proizišao obveznopravni odnos glede dospjele pojedinačne obveze davanja odnosno činjenja  za korisnika tereta je nastalo pojedinačno pravo koje ima karakter tražbine na ispunjenje pojedinog davanja ili činjenja. Svaka tražbina pojedine činidbe davanja ili činjenja na koju ovlašćuje pravo iz stvarnog tereta. Korisnik tereta ima pravo zahtijevati ispunjenje dospjelih a neispunjenih pojedinačnih obveza ili njihovu novčanu protuvrijednost (po svojem izboru). Zastari li neka pojedinačna tražbina. Za svaku pojedinačnu dospjelu obvezu. nastalo je time iz temeljnog prava korisnika stvarnog tereta za nj pojedinačno pravo na to davanje ili činjenje.www. Dužnik svake pojedine obveze davanja ili činjenja korisniku tereta je onaj tko je vlasnik opterećene nekretnine u trenutku kada je nastala ta pojedinačna obveza. obje odgovornosti prestaju zastarom. odnosno činjenje. za nju dužnik odgovara osobno – svojom imovinom. međusobno su solidarne što omogućuje stavljanje I ostvarivanje zahtjeva osobno odgovornoj osobi. Postoji dvostruka odgovornost: osobna I stvarnopravna. dospijeća) te obveze. Umjesto vlasnika odgovara osobno onaj tko je bio samostalni posjednik opterećene nekretnine u doba nastanka te obveze. a za vlasnika opterećene nekretnine je nastala obveza izvršiti to davanje. sjedinjenjem. sve dok ona ne zastari.net nekretnine. odnosno da sud na pravedan način uredi izvršavanje tog tereta. ona je time od pravne postala samo prirodna (naturalna) tražbina. prestat će nastupom okolnosti zbog kojih po pravilima obveznog prava prestaju obveze – ispunjenjem.pravokutnik. Temeljna obveza svagdašnjeg vlasnika opterećene nekretnine je da na njen teret vrijednosti korisniku tereta opetovano daje stvari i/ili čini radnje na koje taj ima pravo iz stvarnog tereta.

u pravnom prometu slijedi tu nekretninu. ali to može biti I drukčije određeno (tada mora biti upisano u zemljišnu knjigu kako bi bilo mjerodavno za svakoga). žalbom protiv rješenja donesenog u zemljišnoknjižnom postupku. Korisnik tereta može postavljati prejudicijelne (zahtijevat će utvrđenje postojanja prava) I petitorne (ostvarenje prava na činidbe) zahtjeve. Pravo da od vlasnika opterećene nekretnine koji. te da prestane s ometanjem Povrijedi li netko nevaljanim upisom u zemljišnu knjigu već upisano pravo korisnika stvarnog tereta. Pojedninačne tražbine su u načelu prenosive od trenutka svojeg nastanka. Tko je stekne u vlasništvo na bilo kojem pravnom temelju. Za zaštitu I ostvarenje svoje dospjele pojedinačne tražbine ima korisnik pravo zahtijevati od osobno odgovorne osobe ispunjenje dospjele a neispunjene činidbe davanja ili činjenja. Za zaštitu svojeg temeljenog prava na vlasnikove činidbe ima korisnik tereta: 1. može se zahtijevati I od trećega koji samostalno posjeduje nekretninu.. primjenjuju se pravila o založnom pravu na nekretninama. ne priznajući stvarni teret uskraćuje davati ili činiti ono što je sadržaj tog tereta. 93 . I to zaštitu na dvije razine: 1.www. ili po svojem izboru. zahtijeva neka prizna I trpi stvarni teret na opterećenoj nekretnini. Novi je vjerovnik te tražbine ovlašten na ono na što je bio ovlašten korisnik tereta glede tog pojedinog davanja ili činjenja. može ih postavljati zajedno ali I odvojeno. on se od toga može štititi sredstvima koja za zaštitu knjižnih prava daju pravila zemljišnoknjižnog prava. proizšlih iz temeljnog prava Ovlaštenik svoje pravo ostvaruje putem suda. Aktivno legitimiran za tužbu je korisnik tereta (kod više korisnika svaki od njih je samostalan.net Korisnik tereta ima pravo od vlasnika opterećene nekretnine zahtijevati da taj trpi namirivanje iz vrijednosti nekretnine svake dospjele a neispunjene obveze davanja ili činjenja koja proizlazi iz stvarnog tereta. cesijom.pravokutnik. ako posebni zakon nije odredio neko drugo tijelo. Temeljno pravo iz stvarnog tereta osnovanog u korist neke osobe (personalnog) u pravilu se ne može prenositi s ovlaštenika ne drugu osobu. zahtijeva neka prizna I trpi stvarni teret na opterećenoj nekretnini 2.). odnosno protuvrijednost toga u novcu. Pravo iz stvarnog tereta (temeljno pravo) je za korisnika tereta nastalo osnivanjem stvarnog tereta na određenoj nekretnini. plaćanje novčane protuvrijednosti. stekao ju je opterećenu tim stvarnim teretom. Zaštitu temeljnog prava korisnika tereta 2. kao I od plodouživatelja te nekretnine. odnosno namirivanje dospjelih pojedinačnih tražbina. Korisniku pripada pravo na zaštitu njegovog prava iz stvarnog tereta. dakle od trenutka dospijeća (ustupom. Ostvarivanje. I to u trenutku u kojem je taj teret osnovan. Temeljno pravo iz tereta osnovanog u korist svagdašnjeg vlasnika neke nekretnine (predijalnog) je prenosivo zajedno s vlasništvom te nekretnine. tj. Pravo da od svakoga koji ometa izvršavanje onih davanja ili činjenja koja su sadržaj stvarnog tereta. bez obzira na to tko je bio vlasnik nekretnine kada je ta obveza nastala. odnosno brisovnom tužbom. Pojedinačne tražbine nastaju svaka u trenutku dospijeća pojedinačne činidbe na koju korisnik tereta ima pravo na osnovi svojeg temeljnog prava iz stvarnog tereta. Korisnik tereta ima pravo zahtijevati da vlasnik opterećene nekretnine trpi da se iz vrijednosti te nekretnine namiri dospjelu a neispunjenu činidbu davanja ili činjenja. Stvarni teret kojii postoji na teret neke nekretnine. neovisan od ostalih).

pa je već sastavni dio tog zemljišta. Nositelj (ovlaštenik) prava građenja može biti jedino neka pojedinačno određena osoba. GLAVA 18. PRAVO GRAĐENJA PRAVO GRAĐENJA je ograničeno stvarno pravo na nečijem zemljištu. Ono je I trajno pravo. U pogledu zemljišta nositelj prava građenja ovlašten je imati na njemu (i/ili ispod 94 . Da bi I prema trećim osobama djelovale odredbe koje drukčije određuju naplatu od zakonom predviđene. Ako je na zemljištu (na njegovoj površini ili ispod nje) već izgrađena zgrada. ono sprečava da zemljištu koje je tim pravom opterećeno pravno priraste zgrada koja bi bila izgrađena na površini zemljišta ili ispod nje. ako nije što drugo određeno zakonom. I to s nekretninom. pa se pitanje prednosti jednog prava pred drugim prosuđuje prema njihovim mjestima u prvenstvenom redu.pravokutnik. osim ako je što drugo određeno. pa tko na bilo kojem pravnom temelju stekne vlasništvo opterećenog zemljišta. Moguće ga je opteretiti služnostima. ta se zgrada pravno odvaja od tog zemljišta. a da se ujedno ne prenese pravo građenja. tj. odvojenom od vlasništva zemljišta. Pravo građenja pravno odvaja pravo vlasništva zgrade od vlasništva zemljišta. Pravo građenja je ograničeno stvarno pravo (pravo na stvari koje je neposredno I apsolutno). Pravom građenja ne može se opteretiti idelani (suvlasnički) dio zemljišta. stvarnim teretima I založnim pravom. Ono je zakonom u pravnom pogledu izjednačeno sa stvari. Nositelj prava građenja koje tereti određeno zemljište je samim time I vlasnik svake zgrade (razmjerno trajne zgrade) koja jest ili će biti izgrađena na površini tog zemljišta ili ispod nje. osnivanjem prava građenja kao tereta na tom zemljištu. Pravo građenja je nedovojivo od njime opterećenog zemljišta. odnosno zajednički vlasnici zemljišta. nije moguće prenijeti vlasništvo zgrade izgrađene na pravu građenja. ima zgradu u svojem vlasništvu. Pravo građenja je otuđivo I nasljedivo. Premda pravo građenja može postojati I prije nego je izgrađena zgrada. U našem se pravnom poretku ne traži da zemljište ima neke posebne osobine. fizička ili pravna.www. cijelo zemljišnoknjižno tijelo. Bitni sadržaj prava građenja čini ovlast nositelja tog prava da na površini zemljišta opterećenog tim pravom. Može postojati na tuđoj I na vlastitoj stvari. one samo suglasno mogu osnovati pravo građenja kojim će opteretiti to zemljište. a da je svagdašnji vlasnik tog zemljišta to dužan trpjeti. moguće ga je ograničiti rokovima I uvjetima što treba biti upisano u zemljišnu knjigu. Osnivač prava građenja je vlasnik zemljišta koje je svojim stvarnopravnim rasplaganjem opteretio pravom građenja. pošto zgrada bude izgrađena. a svagdašnji vlasnik tog zemljišta dužan je to trpjeti. Neizbježno je da ista osoba bude ovlaštenik prava građenja I vlasnik zgrade. jedino ne pravom građenja. što bi se inače dogodilo. Redovito je stvarni teret upisan u zemljišnu knjigu. Predmet prava građenja je zemljište.net Konkurencija se među stvarnim pravima rješava po načelu da pravo koje je prije nastalo ima prednost pred kasnijim pravom. Pravo građenja je I naplatni teret na zemljištu. Kada su više osoba suvlasnici. vlasnik opterećenog zemljišta ima pravo na mjesečnu naknadu. stekao ga je opterećenog pravom građenja (ako nije drukčije određeno zakonom). potrebno ih je upisati (zabilježiti) u zemljišnu knjigu. koje ovlašćuje svojeg nositelja da na površini toga zemljišta ili ispod nje ima u svojem vlasništvu zgradu trajno fizički spojenu s tim zemljištem. pa igra ulogu zemljišta. Dok postoji. I to uvijek cijelo zemljište. ili ispod nje. pravo građenja I ta zgrada (ako je trajna) tvore nerazdruživu pravnu cjelinu (dok jedno od tvog dvoga ne prestane postojati).

dospijeće pojedinih obroka naknade I odgovornost za njihovo ispunjenje.www. s time da će ta zgrada pravno biti dio tog prava građenja. kao npr. a neku drugu osobu samo ako je vlasnik zemljišta tako odredio. nositelj prava građenja je njen vlasnik. U vlastovnicu novoosnovanog zemljišnoknjižnog uloška upisat će se nositelj prava građenja. pravo građenja se smije upisati jedino ako na to daju svoj pristanak ovlaštenici tih drugih prava. takva koja su moguća. I to će se u pravilu upisati vlasnika zemljišta kao nositelja tog prava. kao pravni temelj dolaze u obzir pravni posao vlasnika nekretnine koju se opterećuje I odluka suda. Mogu biti određena I ograničenja prava građenja. Što se tiče zgrade. nositelj prava građenja je ovlašten ponovno izgraditi tu zgradu. pa će se nalaziti u vlasništvu svagdašnjeg nositelja prava građenja. a nisu nedopuštena.pravokutnik. Pravo građenja se osniva njegovim izvođenjem iz vlasništva nekretnine koju se njime opterećuje. što uključuje I ovlast da je izgradi na ili ispod površine tog zemljišta.net površine) svoju zgradu. Ako se zgrada koje je u vlasništvu nositelja prava građenja sruši do te mjere da je se više ne može rabiti za svrhu kojoj je bila namijenjena. diobe zajedničkog vlasništva) 95 . Nositelj je u načelu dužan vlasniku zemljišta plaćati naknadu za to svoje pravo. kakvu je zgradu ovlašten izgraditi. upisom tog prava kao posebnog zemljišnoknjižnog tijela u za to novoosnovanom zemljišnoknjižnom ulošku I upisom prava građenja kao tereta na zemljištu koje se njime opterećuje. Nositelj prava građenja je ovlašten izgraditi zgradu na zemljištu opterećenom njegovim pravom građenja. iznos naknade. niti su suprotna pravnoj naravi tog prava. Upis prava građenja dozvolit će I provesti zemljišnoknjižni sud na temelju pisanog očitovanja volje vlasnika zemljišta da optereti to svoje zemljište pravom građenja. Pravo građenja može svojom odlukom osnovati sud: a) u postupku diobe (razvrgnuća suvlasništva. može unutar okvira koji mu postavljaju striktne zakonske norme. osnivač prava građenja. pa je nositelj prava građenja ujedno I vlasnik te zgrade. upisat će je se kao da je izgrađena na pravu građenja. trajanje tog prava. a inače ima glede zemljišta opterećenog pravom građenja ovlasti I dužnosti plodouživatelja. jer je s pravom građenja koje tereti zemljište povezano pravo vlasništva zgrade izgrađene na tom zemljištu. vlasnik opterećene nekretnine će moći ishoditi od suda ukidanje prava građenja. U ostalome se sadržaj svakog pojedinog prava građenja može odrediti prigodom njegovog osnivanja. Bitni sastojak je očitovanje vlasnikove volje da osnuje pravo građenja na određenoj nekretnini. ali ako bi pravo građenja štetilo već upisanim ograničenim stvarnim pravima na zemljištu koje bi se opteretilo pravom građenja. Kada I ako zgrada bude izgrađena. Zgrada koja je trajno izgrađena na zemljištu opterećenom pravom građenja pripadnost je prava građenja (njegov dio). odnosno sud koji određuje osnivanje prava građenja. Pravo građenja osniva se upisom u zemljišnu knjigu koji treba biti dvostruk. ovo je određeno striktnim zakonskim normama. I dok još postoji zgrada na zemljištu koje je opterećeno pravom građenja ima nositelj tog prava ovlasti I dužnosti plodouživatelja. odrediti sadržaj tog prava građenja. Ne izgradi li ju ponovno u roku od 6 godina barem u onoj mjeri koliko je najnužnije da bi služila svojoj prijašnjoj glavnoj namjeni. potreban je pisani oblik. Pretpostavke osnivanja prava građenja na temelju pravnog posla su: a) vlasništvo osnivatelja (I njegova ovlast da tako raspolaže zemljištem) b) valjani vlasnikov pravni posao kojemu je cilj osnutak prava građenja c) upis prava građenja u zemljišnu knjigu Pravni posao može biti jednostran I dvostran.

propašću stvari 2.www. pri čemu zadržavaju svoj dotadašnji red prvenstva. a svaka tome suprotna odredba bila bi ništava. Na ostala ograničena stvarna prava koja su teretila pravo građenja djelovat će prestanak tog prava različito. rasterećenjem 7. U načelu se pravo građenja ne osniva na temelju zakona. GLAVA 20. koja se tu primjenju na odgovarajući način. No ako je zgrada bila izgrađena tada tereti koji su postojali nastavljaju svoje postojanje kao služnosti I stvarni tereti zemljišta sa zgradom.građenja prestaju I tereti I služnosti. što je u biti stjecanje na temelju zakona. zaštitom tuđeg povjerenja 5. ukinućem na temelju odluke suda – donijet će je na zahtjev vlasnika opterećene nekretnine ako ne bude na pravu građenja izgrađena zgrada u roku od 20 godina od osnutka tog prava. Založno pravo koje je teretilo pravo građenja. u načelu. S njim se ujedno prenosi I vlasništvo zgrade izgrađene na pravu građenja. istekom roka I ispunjenjem raskidnog uvjeta 4.posla. ali jedino ako bi tada bio ovlašten osnovati služnost c) u drugim slučajevima određenim zakonom Na odgovarajući se način primjenjuju pravila o osnivanju služnosti odlukom suda. no postoji iznimka  pravo građenja se može steći pod pretpostavkama kojima se štiti stjecateljevo povjerenje u zemljišne knjige. ZALOŽNO PRAVO 96 . u pravilu će prestati nakon što pravo građenja prestane teretiti pravo na naknadu za zgradu koju je vlasnik dužan dati osobi čije je pravo građenja prestalo. ako u 6 godina nije ponovno izgrađena barem u mjeri koliko je najnužnije da bi služila svojoj prijašnjoj glavnoj namjeni. ako I kada je postojeća zgrada srušena do te mjere da je nije moguće rabiti za svrhu kojoj je bila namijenjena. Pravo građenja će prestati: 1. Dok zgrada nije izgrađena uživa pravo građenja zaštitu po pravilima o zaštiti prava služnosti.pravokutnik. odluke suda I nasljeđivanja. Potrebno je da pravo građenja bude izbrisano I kao posebno zemljišnoknjižno tijelo I kao teret na zemljištu opterećenom tim pravom. Pravo građenja je. prenosivo I nasljedivo. Na njega se na odgovarajući način primjenjuju odredbe o stjecanju prava vlasništva na nekretninama na temelju pravnog posla.net b) u ostavinskom postupku. iako nastupa kao zamjena za neuspjelo stjecanje na temelju pr. ako nije što drugo određeno niti proizlazi iz pravne naravi prava građenja. ovlaštenikovim odreknućem 3. Vlasnik je dužan osobi kojoj je prestalo pravo građenja dati onoliku naknadu za zgradu koliko je njegova nekretnina u prometu vrednija s tom zgradom nego bez nje. Prestanak prava građenja odražava se na onim ograničenim stvarnim pravima koja su bila tereti prava građenja koje je prestalo. s prestankom pr. Nakon što je zgrada izgrađena pravo građenja I nadalje uživa zaštitu po pravilima o zaštiti prava služnosti. ali – ako je tako određeno – založno će pravo ostati teretiti zemljište sa zgradom. već prema tome je li na pravu građenja bila izgrađena zgrada ili nije. prestankom tog prava postaje pripadnost zemljišta. a pravo vlasništva zgrade izgrađene na tom pravu građenja uživa zaštitu po pravilima o zaštiti prava vlasništva. Ono što je pravom građenja od zemljišta pravno odvojeno. u kojem će slučaju zadržati svoj dotadašnji prvenstveni red. Ako nije. prestankom nositelja prava 6. za osnovanost prava građenja nije potreban upis u zemljišnu knjigu.

a njegov svagdašnji vlasnik (založni dužnik) je to dužan trpjeti. Pravo namirenja ovlašćuje svog nositelja (založnog vjerovnika) da svoju zalogom osiguranu tražbinu. iz tako dobivenog novca će se namiriti osiguranu tražbinu (uključujući I troškove I kamate)  posredstvom javne vlasti (u pravilu suda). prava koja nastaju ispunjenjem zakonom određenih pretpostavki 3.pravokutnik. pravo namirenja je virtualno. što se provodi prodajom. namiriti iz vrijednosti zaloga. Namirivanje njegove tražbine ima prednost pred namirivanjem svih tražbina koje nisu osigurane založnim pravom na tom zalogu I pred svim tražbinama. prema vrsti zaloga na: a) založna prava na pokretnini b) založna prava na nekretnini c) založna prava na subjektivnom imovinskom pravu (založna prava na pravu) 2.www. pa će se potom njegovu tražbinu namirivati iz novca dobivenog tom prodajom. ma čiji on bio  namirivanje zalogom osigurane tražbine iz vrijednosti zaloga morat će trpjeti onaj čiji će taj zalog biti u trenutku namirivanja.net ZALOŽNO PRAVO je ograničeno stvarno pravo na određenom predmetu (zalogu) koje ovlašćuje svojeg nositelja (založnog vjerovnika) da određenu svoju tražbinu. već je ovlašten ishoditi unovčenje (prodaju) zaloga. ne bude li ona namirena o dospijeću. Nositelj založnog prava je ovlašten tražbinu koja je osigurana tim založnim pravom. Ovršnog zakona. Svrstava se u podvrste: 1. Stadij osiguranja tražbine traje od od osnivanja založnog prava do dospjelosti tražbine osigurane založnim pravom. ali se u prvenstvenom redu za namirivanje nalaze iza njegove ( mjesto u redu založno pravo dobiva u trenutku svog nastanka). Da bi vjerovnik namirio svoju tražbinu iz vrijednosti zaloga bit će potrebno ishoditi ovršnu odluku po kojoj je vlasnik zaloga dužan trpjeti 97 . Zakona o obveznim odnosima te Zakona o zemljišnim knjigama. ali založni vjerovnik ima I neke sporedne ovlasti I dužnosti koje služe tome da se za slučaj da tražbina dospije a ne bude ispunjena. ma čiji on bio. pravo osniva upisom u javni upisnik Glavni pravni izvori suvremenog hrvatskog založnog prava su odredbe ZV-a. Za ostvarenje prava na namirenje potrebno je prvo unovčiti zalog ili plodove ( I druge koristi) koje on daje. ne bude li mu ona o dospijeću ispunjena. sporedne ovlasti I dužnosti pripadaju vjerovniku I u ovom stadiju. namiri iz vrijednosti zaloga. prema pravnom temelju na kojem ih se osniva: a) dobrovoljna z. U stadij namirivanja založno će pravo doći tek ako I kada tražbina koja je osigurana založnim pravom. namiruje iz vrijednosti zaloga. prava koja se temelje na odluci javne vlasti (najčešće suda) c) zakonska z. prema načinu osnivanja a) pignus ako se stvar predaje založnom vjerovniku b) hipoteka osnosno registarsko založno pravo ako se z. No on svoju tražbinu nije ovlašten namiriti zalogom  ne može uzeti zalog u svoje vlasništvo na račun podmirenja tražbine. prava kojima je temelj pravni posao osobe koja zalaže svoju stvar ili pravo b) prisilna z. koje jesu osigurane založnim pravom. odnosno njegovih plodova. pošto ona dospije. osigura zalog I mogućnost namirivanja osigurane tražbine iz njegove vrijednosti. dospije za izvršenje a ne bude izvršena. njegovo založno pravo daje mu pravo namirenja zalogom osigurane tražbine iz vrijednosti predmeta tog založnog prava.

nije dužan ispuniti vjerovnikovu tražbinu sve dok mu se ne dopusti brisanje založnog prava upisanog u zemljišnu knjigu. akcesornost – subjektivno založno pravo zavisi od postojanja I valjanosti tražbine koju osigurava 2. troškova za očuvanje stvari I troškova naplate tražbine). U slučaju da je vlasnik zaloga pao pod stečaj. ako je pravni temelj njezinog prijelaza na novog vjerovnika takav da to isključuje prelaženje I založnog prava na novog vjerovnika. za nenovčanu tražbinu potrebno je da joj je vrijednost izražena u novcu te da je određena kao da je posrijedi novčana tražbina. Dužnik koji je radi osiguranja vjerovnikove tražbine osnovao založno pravo. Prestane li postojati tražbina koja je osigurana založnim pravom to povlači I prestanak založnog prava. to je osiguranje namirenja iz vrijednosti zaloga glavne tražbine (glavnice) I sporednih novčanih tražbina (kamata. Osiguravanjem tražbine založnim pravom ne mijenja se ni identitet ni sadržaj obveznog odnosa.pravokutnik. pravni temelj I visina. ono slijedi tražbinu koju osigurava  zajedno s tražbinom prelazi na stjecatelja I založno pravo koje ju osigurava. posebna načela (obilježlja) založnog prava su: 1. nego ga pojačava.www. kao ni generične stvari koje nisu dovoljno individualizirane 98 . založni vjerovnik je ovlašten u stečajnom postupku ishoditi izdvajanje zaloga iz stečajne mase. ako su dovoljno određene (načelo specijalnosti). niti to utječe na valjanost obveze. Iznimno. ako nije što drugo određeno. Prikladne za osiguranje založnim pravom su tražbine koje su ili novčane ili nenovčane ali im je vrijednost izražena u novcu. tražbina će prijeći na vjerovnika bez založnog prava. ali jedino naplate iz vrijednosti zaloga. kako bi mogao iz vrijednosti zaloga namiriti svoju tražbinu osiguranu založnim pravom na tom zalogu. a da mu pritom ne konkuriraju stečajni vjerovnici (razlučno pravo. U slučajevima u kojima su ispunjene pretpostavke koje je zakon za to odredio založni vjerovnik će moći svoje pravo namiriti izvansudskim putem. U našem pravnom poretku. Na temelju toga treba ishoditi određivanje I provedbu ovrhe unovčenjem zaloga (prodajom na javnoj dražbi ili na drugi zakonom određeni način) radi namirenja tražbine. troškova za očuvanje stvari I troškova naplate tražbine b) zalog – treba biti pojedinačno određen (species!!). ili barem najviši iznos do kojeg se osigurava zalogom. Založno osiguranje ne mijenja obvezni odnos. Subjektivno založno pravo ovisi od postojanja I valjanosti tražbine koju osigurava. Tražbinu se može osigurati založnim pravom ako ona već postoji u trenutku osnivanja založnog prava. skupne stvari ne mogu biti objekt založnog prava. Kad je neka tražbina osigurana založnim pravom. ali I ako je to buduća tražbina (koja će tek nastati kad istekne neki rok ili se ispuni neki uvjet. I to jedino naplate glavnice. kamata. Osnivanjem založnog prava radi osiguranja neke tražbine otvara se mogućnost nedobrovoljne (prisilne) naplate te tražbine I nakon što ona zastari. te postići da se iz time dobivenog novca namiri ta tražbina. pravo odvojenog namirivanja). a prijeđe li osigurana tražbina na neku drugu osobu s njom ujedno prelazi I založno pravo ipso iure (bez posebnog pravnog temelja za to I bez posebnog načina stjecanja). ali I neutuživa (naturalna) tražbina. određenost – nužno je da budu individualizirani I točno određeni: a) tražbina koja se osigurava – novčanoj tražbini treba biti određen vjerovnik I dužnik. Založno pravo koje osigurava glavnicu ujedno osigurava I namirenje iz vrijednosti zaloga svih sporednih tražbina. Može se osigurati utuživa.net namirenje njegove tražbine iz vrijednosti tog zaloga (odnosno imati odgovarajuću vjerodostojnu ispravu).

Založno pravo može ograničiti temeljem pravnog posla prigodom osnivanja vlasnik zaloga. Založno pravo je opteretivo (zajedno s tražbinom koju osigurava) podzaložnim pravom (podzalogom) radi osiguranja nečije tražbine. založno pravo nastavlja postojati na kupovnini za taj zalog (svoti novca plaćenoj za založenu stvar) b) ako je zalog propao. nedjeljivost – založno pravo osigurava tražbinu kao cjelinu (uključujući I sporedne tražbine kamata I troškova). u pravilu suda. tako da založno pravo nastavlja svoje postojanje na onome što je tada svojevrsni nadomjestak dotadašnjeg zaloga: a) ako je zalog prodan radi namirivanja vjerovnika. Da bi ograničenje djelovalo I prema trećima (apsolutno) potrebno je da ga se upiše u zemljišnu knjigu (ili drugi javni upisnik). odnosno na novcu koji je plaćen na ime njezinog ispunjenja 4. ali nikada samostalno nego jedino zajedno s tražbinom koju osigurava. ovlašten ju je vjerovnik te tražbine (podzaložni vjerovnik) namirivati iz vrijednosti zaloga. u granicama u kojima je založni vjerovnik bio ovlašten odande namirivati svoju tražbinu.net 3. ali jedino u granicama u kojima založni vjerovnik ima pravo namirenja svoje tražbine iz zaloga. bez posebnog pravnog temelja za stjecanje založnog prava I bez posebnog načina stjecanja tog prava. ostaje zalogom I nakon što se to umanjilo ili podijelilo 5. Za njega na odgovarajući način vrijedi sve što I za založno pravo. naslijediti. Iznimno. inače će djelovati jedino među strankama. ako je pravni temelj njezinog prijelaza na novog vjerovnika takav da isključuje prelaženje I založnog prava na novog vjerovnika. nije ga moguće prenositi s jednog predmeta na drugi. na osigurninu) dolazi po sili zakona do realne subrogacije. može se I ograničiti rokom ili uvjetom. neodvojivost – založno pravo je neodvojivo od svog zaloga. samim prijelazom osigurane tražbine na novog vjerovnika. a kasnije nositelj založnog prava. oficioznost – namirivanje iz vrijednosti zaloga provodi se putem javne vlasti. ne smije sam prodati zalog I sam namiriti svoju tražbinu niti 99 . ono što jest zalog. pa ta tražbina bude ispunjena. pa založno pravo traje I nadalje na tom pravu-nadomjestku c) ako je predmet založnog prava neka tražbina na predaju stvari ili tražbina na predaju neke svote novca.www. Podzaložno pravo je takvo založno pravo čiji neposredni predmet je neko subjektivno založno pravo (s tražbinom koju osigurava). Vjerovnik nije ovlašten svoje pravo namirenja ostvarivati neposredno. jednovrsnost – u suvremenom hrvatskom pravnom poretku postoji samo jedna vrsta založnog prava što ne isključuje mogućnost postojanja više podvrsta tog prava 6. Istovrijedi za podzalog 7. Ne bude li tražbina koja je osigurana podzalogom namirena pošto dospije. ako nije što drugo zakonom određeno. tražbina će na vjerovnika preći bez prelaska založnog prava koje nju osigurava. niti proizlazi iz pravne naravi podzaložnog prava. Prelaženjem tražbine na drugu osobu na nju ujedno prelazi I založno pravo. ali je umjesto njega nastalo pravo koje ga nadomješćuje (pravo na naknadu štete. Zakonom su određeni neki slučajevi u kojima dolazi do zamjene predmeta založnog prava. prometnost I nasljedivost – založno pravo je u prometu: može ga se otuđiti. isto založno pravo nastavlja svoju egzistenciju na onoj stvari kojom je ona ispunjena. I podzalog je prenosiv I dalje opteretiv podzaložnim pravom. pa se založno pravo ne smanjuje time što se smanjuje tražbina koju ono osigurava. a I opteretiti. a krajnji predmet je zalog.pravokutnik.

Pravila ovršnog prava koja za nešto što bi inače bilo sposobno za zalog. prestankom založnog vjerovnika I rasterećenjem. dakle svi dijelovi zaloga.net zadržati zalog za sebe.pravokutnik. to može biti svaka stvar. Založno pravo prestaje apsolutno ako više ne pripada ni jednom pravnom subjektu: propašću zaloga. Za sposobnost za zalog utječu pravna ograničenja prometnosti. ako ima opću sposobnost za zalog: a) sposoban je biti predmetom stvarnih prava b) iz njegove je vrijednost moguće namirivati novčane tražbine jer je prikladan za unovčenje U obzir da budu zalogom dolaze: 1. istekom roka I ispunjenjem raskidnog uvjeta. pojedinačno određeni idealni dijelovi stvari (pokretnina I nekretnina) I prava 5. Na istom predmetu može postojati neograničen broj založnih prava. odreknućem. pojedinačno određene nekretnine 3. predmnijevanog). pojedinačno određena imovinska prava 4. Res extra commercium nisu sposobne biti predmetom založnog prava. U našem pravnom poretku pravo na namirenje zalogom osigurane tražbine iz vrijednosti zaloga ostvaruje založni vjerovnik putem suda. naime • ako je založni dužnik u trenutku osnivanja založnog prava ili kasnije izričito i u pisanom obliku dopustio izvansudsko namirivanje • ako je posrijedi zalogom osigurana tražbina iz trgovačkog posla. prestankom osigurane tražbine (zajedno sa svim sporednim tražbinama kamata I troškova). na temelju pristanka založnog dužnika na to (izričitog. pojedinačno određene pokretnine 2. plodovi I pripatci. 100 . kamata ili drugih povremenih davanja koje ona daje • u pogledu plodova od založenih pokretnih stvari. a založni dužnik nije izričito isključio u trenutku osnivanja založnog prava b) mogućnost izvansudskog namirivanja postoji • kada se zalog sastoji u novcu • u pogledu novca koji je založni dužnik primio na ime založene mu tražbine. izuzeću I ograničenju ovrhe mogu biti zapreka da se osnuje založno pravo na nečemu što bi inače bilo sposobno biti predmetom tih prava. zakupnine. pojedinačno određeno pravo na plodove koje stvar daje posredovanjem nekog pravnog odnosa (najamnine. nekoliko nekretnina tako da one solidarno odgovaraju za tu tražbinu  zajednička (simultana) hipoteka) 7. određuju da to ne može biti predmetom ovrhe (ovrha je isključena) time onemogućuju da se na tome osnuju bilo kakva založna prava. kamate I dr.) 6. koje je založni vjerovnik ovlašten ubrati za sebe Predmet založnog prava zove se zalog.www. a po pravilima određenim u ZV I na način određen propisima o ovrsi novčanih tražbina. ako nije što drugo određeno zakonom. Iznimke: a) mogućnost izvansudskog namirivanja postoji kada je tražbina osigurana založnim pravom na pokretnini ili na pravu koje se ne smatra nekretninom. a I svaki drugi entitet koji je u tom pogledu pravno izjednačen sa stvarima. Pravila ovršnog prava o isključenju. njegov prirast. pojedinačno određena ukupnost pokretnina Založnim pravom koje tereti neki zalog ujedno su opterećene I sve pripadnosti tog zaloga (ako nije što drugo određeno).

pravo na civilne plodove koje daje stvar odnosno njen idealni dio (najamnine. potrebno je: 1. Da bi se osnovalo ovakvo založno pravo. to se zbiva voljom vlasnika pokretnine I u suglasnosti s vjerovnikom tražbine koja se osigurava. nedobrovoljno (prisilno) založno pravo na pokretnini koje može biti: a) sudsko prisilno založno pravo • sudsko prisilno založno pravo na pokretnini • sudsko nedobrovoljno registarsko založno pravo na motornom vozilu b) upravno prisilno založno pravo 3. ali je nastavilo postojati kao pravo neke druge osobe (translacija prava). pojedinačno određenoj pokretnini (uključujući I sve njene pripadnosti) 2. sudsko I javnobilježničko dobrovoljno založno pravo a) sudsko odnosno javnobilježničko dobrovoljno založno pravo na pokretnini b) sudsko odnosno javnobilježničko dobrovoljno registarsko “lebdeće založnopravno osiguranje” na ukupnosti pokretnina 4. PIGNUS) izvođenjem iz zalogodavčevog vlasništva pokretnine koju se njime opterećuje. zakupnine) 4.www. idealnom dijelu pokretnine (I pripadnosti) 3. utemeljene u posebnim zakonskim odredbama: a) zakonsko pravo suvlasnika I sunasljednika b) založno pravo najmodavca c) založno pravo nalogoprimaca d) založno pravo prijevoznika.pravokutnik. da se njime osigurava tražbina koja je sposobna da bude osigurana založnim pravom 2. a na način određen zakonom.net Pravo prestaje relativno ako je prestalo pripadati dotadašnjem nositelju. ZALOŽNO PRAVO NA POKRETNINI Založno pravo ove podvrste može se steći I imati na za to sposobnoj: 1. da budu ispunjene sve opće pretpostavke za stjecanje stvarnih prava uopće te založnih prava posebno 3. komisionara. osniva se u korist svgadašnjeg vjerovnika te tražbine dobrovoljno založno pravo na toj pokretnini (RUČNI ZALOG. zakonsko založno pravo na pokretnini koje ima brojne pod-podvrste. dobrovoljno založno pravo na pokretnini koje može biti a) ručni zalog (pignus) b) hipoteka na pokretnini 2. pojedinačno određena ukupnost pokretnina Podvrste založnog prava na pokretnini su: 1. otpremnika I skladištara DOBROVOLJNO ZALOŽNO PRAVO NA POKRETNINI Vlasnik pokretnine može u suglasnosti s vjerovnikom neke određene novčane tražbine dati svoju pokretninu u zalog za osiguranje te tražbine. da budu ispunjene još I sve posebne pretpostavke za stjecanje upravo ove podvrste založnog prava: 101 . Na temelju pravnog posla kojemu je cilj osnivanje založnog prava na određenoj pokretnini radi osiguranja namirenja određene tražbine iz njezine vrijednosti. GLAVA 21.

može biti I prethodni vlasnik c) zalogodavčev pravni posao je valjani pravni temelj za osnivanje založnog prava na toj pokretnini d) izvršen je čin koji je zakonom određen za način osnivanja takvog založnog prava  čin predaje te pokretnine zalogoprimcu u nesamostalan posjed radi osnivanja založnog prava Pravni temelj je pravni posao čiji cilj je osnivanje založnog prava na određenoj stvari radi osiguranja neke određene tražbine iz vrijednosti te stvari. Za ugovor je nužno da postoji i da nije ništetan. ako tražbina ne bi bila u određenom roku ispunjena 3.ako je stvar u suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu više osoba. Postavljene su I specifične zabrane ugovaranja određenog sadržaja u vezi s zalaganjem  zabranjeni uglavci založnog ugovora: 1. Bitni sastojak ugovora jest obvezivanje dužnika da će u cilju osiguranja te tražbine njezinom vjerovniku predati određenu stvar u posjed. uglavak da vjerovnik može založenu mu stvar po unaprijed određenoj cijeni otuđiti ili je zadržati za sebe (nije zabranjen ako stvar ima propisanu cijenu) 5. uglavak da vjerovnik ne bi niti nakon dospijeća osigurane tražbine smio zahtijevati prodaju zaloga Pravni učinak osnivanja založnog prava nastupa kada se ispune sve pretpostavke stjecanja određene zakonom.pravokutnik.www. U našem pravnom poretku to je konsenzulani ugovor (nastaje samim spajanjem ponude I prihvata). lex comissoria  uglavak po kojem bi založena stvar prešla u vlasništvo založnog vjerovnika. Ugovor o davanju u zalog (založni ugovor. ništetne su sve odredbe ugovora koje su suprotne naravi. a druga se ugovorna strana obvezuje da će stvar koju primi u zalog čuvati I da će je vratiti zalogodavcu čim prestane tražbina koju zalog osigurava. može biti jednostran I dvostran. pojedini suvlasnik može opteretiti samo svoj idealni dio. da bi na njoj nastalo založno pravo kao teret te stvari. tada mogu samo sve one suglasno opteretiti stvar založnim pravom. često u obliku uglavka o zalaganju. pravni temelj I visina. sposobna da bude ručni zalog – svaka individualno određena pokretnina b) zalogodavac je vlasnik te pokretnine . bilo one tražbine koja bi trebala biti osigurana založnim pravom 2. Redovito će to biti ugovor. uglavak da dužnik ne bi mogao zalog nikada iskupiti 4. pa taj ugovor prestaje. Ako je zalog opterećen s više založnih prava. bilo zaloga. Za njegovu valjanost je nužno: a) da postoji novčana tražbina (odnosno tražbina čija je vrijednost izražena u novcu) koja se zalogom osigurava b) da je ta tražbina određena (određeni su vjerovnik I dužnik. li barem najviši iznos do kojeg ju se osigurava zalogom) c) da je ona valjana (nije ništetna niti poništena na zahtjev osobe ovlaštene na njeno pobijanje) Prestanak tražbine odnosno njezino poništenje oduzimaju založnom ugovoru njegovu kauzu. Sloboda ugovaranja sužena je striktnim zakonskim normama. sadržanom u nekom drugom ugovoru. neformalan (ne traži se nikakav poseban oblik). naplatan i kauzalan ugovor. uglavak da dužnik ne bi smio na istom zalogu osnivati založna prava I za druge osobe 6. contractus pigneraticius) je založni ugovor kojim se obvezuje dužnik ili netko treći (zalogodavac) vjerovniku da će radi osiguranja određene vjerovnikove tražbine založnim pravom predati vjerovniku određenu pokretnu stvar u zalog. prednost 102 .net a) predmet zalaganja je pokretnina.

Založni vjerovnik treba zalog koji posjeduje čuvati s pažnjom dobrog domaćina. založni dužnik je ovlašten ishoditi putem suda da se zalog oduzme založnom vjerovniku iz neposrednog posjeda te preda nekoj trećoj osobi da ga ona čuva za račun vjerovnika kao posrednog posjednika. tj. vjerovniku ne bi prestalo založno pravo. Pošto na nekoj nekretnini bude stečeno založno pravo kao ručni zalog može se ishoditi upis tog prava u Upisniku sudskih I javnobilježničkih osiguranja tražbina. s razlikom da zahtjev za naknadu troškova zastarijeva u roku godine dana. Vjerovnik odgovara za štetu koja je na zalogu nastala zbog njegove nedovoljne pažnje. ali nije njezin vlasnik (ili jest vlasnik ali nije ovlašten njome tako raspolagati) steći će ipak na njoj dobrovoljno založno pravo. time se daje veći publicitet založnom pravu. on čuva zalog za račun založnog dužnika. založni vjerovnik još ne može izvršavati svoje pravo namirenja. a netko ga u tome smeta. njegovom krivnjom. Dok mu tražbina ne dospije. Ovako se založno pravo stječe izvorno. pa makar odatle još nije nastala ikakva šteta. akoje postupao pošteno. vjerovnik će imati pravo na uporabu zaloga u granicama dobivenog dopuštenja 2. Primjenjuju se opća pravila o posjednikovom pravu na naknadu troškova I o njegovim prigovorima protiv vlasnikova zahtjeva da vrati stvar. oslanjajući se na publicitetnu funkciju posjeda. postoje dvije važne iznimke kada vjerovnik ima pravo na uporabu: 1. ako nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da je zalogodavac posjednik te stvari. Vjerovnik kojemu bi bilo na temelju sporazuma stranaka u Upisnik upisano založno pravo na zalogu koji nije u vlasništvu zalogodavca. Ako založni vjerovnik ne bi čuvao zalog s dužnom pažnjom. moći će od zalogodavca-nevlasnika steći to založno pravo I u slučaju kada to inače ne bi mogao po općim pravilima o stjecanju založnih prava od nevlasnika. Ipak. ovlašten je ishoditi da mu zalog preda u posjed onaj tko ga neovlašteno drži. Ako vjerovnik posjeduje zalog.net pri namirivanju iz tog zaloga imat će ona tražbina koja je prije ostalih u prvenstvenom redu.www. Založno pravo slijedi tražbinu koju osigurava tako da s prelaženjem zalogom osigurane tražbine na novog vjerovnika na nj ujedno prelazi I založno pravo koje tu tražbinu osigurava. on ima pravo na zaštitu od smetanja. Založni vjerovnik ima pravo na posjed zaloga (nesamostalan). dakle poduzimati sve faktične I pravne radnje potrebne za očuvanje te stvari. a mjesto svake pojedine tražbine u tom redu određuje se po trenutku osnutka založnog prava koje ju osigurava. Zahtjevi za naknadu štete zastarit će u roku godine dana od kada je dužniku stvar vraćena. Pretpostavke su iste onima za stjecanje vlasništva pokretnine od nevlasnika. vrijednost svih koristi prebija se po samom zakonu s njegovom tražbinom. 103 . ono je tek virtualno u ovom stadiju osiguranja. Založni vjerovnik u pravilu nije ovlašten rabiti stvar koju je dobio u zalog. niti ju je ovlašten dati drugome na uporabu. Prava I dužnosti vjerovnika u ovom stadiju određene su zakonom I očitovanjem volje založnog dužnika.pravokutnik. ako I ukoliko je to nužno da bi time ispunjavao svoju dužnost čuvanja zaloga (I bez dopuštenja) Vjerovnik ne može koristi od uporabe imati besplatno. na temelju dopuštenja založnog dužnika. Vjerovnik koji je na temelju pravnog posla usmjerenog na osnivanje založnog prava na određenoj pokretnoj stvari primio u zalog tu stvar od zalogodavca koji jest posjednik te stvari. čime se ona smanjuje.

na tom će novcu založno pravo nastaviti svoje neprekinuto postojanje. to pravo pripada: 1. Ako zalogom osigurana tražbina još nije dospjela. zatim s kamatama I tek onda s glavnicom)  po samom zakonu. zalogodavcu. troškove ili brigu nego čuvanje prvobitnog zaloga. a ne oduzećem stvari založnog vjerovnika u njegovom izvršavanju ovlasti koje mu pripadaju na zalogu. pa je ovlašten svakome. Pravom na nužnu prodaju može se poslužiti ako se zalog kvari ili gubi na vrijednosti iz nekog uzroka koji ne leži u njegovim skrivenim nedostatcima te da postoji opasnost da zbog toga zalog postane nedovoljan za osiguranje njime osigurane tražbine. Stvar mora vratiti bez odgađanja. ali se zalog kvari ili gubi na vrijednosti. a stvar koju bi dao u zamjenu nije manje vrijednosti od prvobitnog zaloga I njezino čuvanje ne zahtijeva veći trud. osim ako se obvezao da to neće učiniti. potrebne za zaštitu njegovog založnog prava na zalogu. to pravo bilo bi nadomjestak dotadašnjeg zaloga. Vjerovnik koji neposredno posjeduje založenu pokretninu ovlašten je za sebe ubrati njezine plodove I druge koristi od te stvari te ih sebi uzeti. u kojem to nije u suprotnosti tuđim pravima I zakonskim ograničenjima.pravokutnik. a zbog tih nedostataka zalog nije dovoljno osiguranje za namirenje njime osigurane tražbine 2. založnom vjerovniku pripada pravo na nužnu prodaju zaloga. Založnom dužniku pripada pravo na nužnu prodaju zaloga pod jednakim pretpostavkama kao I založnom vjerovniku. I to u trenutku ubiranja (I za sve ostale koristi).www. pa to svoje pravo može izvršavati u svakom pogledu. Založni vjerovnik ima pravo na zaštitu svojeg založnog prava. Uznemirava li netko na neki drugi način. založnom vjerovniku zbog skrivenih nedostataka – u slučaju da se pokaže da stvar ima materijalne ili pravne nedostatke za koje založni vjerovnik nije znao niti je trebao znati kada ju je primio u posjed kao zalog. Plodovi I druge koristi od zaloga pripadaju vlasniku zaloga – založnom dužniku. nalik je vlasnikovom vindikacijskom zahtjevu pa se na odgovarajući način primjenjuju ta pravila. nije ovlašten zalog prodati već zahtijevati njegovu prodaju. stavljati sve zahtjeve. odgovarat će za slučajnu propast ili oštećenje zaloga ako do toga ne bi došlo da ga nije dao u podzalog. a čini to bespravno. pa je on dužan vratiti založenu stvar. Vjerovnik ima I pravo zahtijevati zamjenu zaloga te njegovu nužnu prodaju. S prestankom založnog prava prestaje I ovlaštenje založnog vjerovnika da posjeduje stvar koju je dobio u zalog . no 104 . U iznimnim slučajevima zalog se može zamijeniti. za založnog vjerovnika time nastaje pravo da od toga zahtijeva neka ga prestane uznemirivati (nalik je vlasnikovom negatorijskom zahtjevu).net Vjerovnik je na temelju zakona ovlašten dati zalog u podzalog. I zakonski dužnik ima pravo na zaštitu zaloga – on je vlasnik te stvari koja je zalog. založno pravo bi neprekinuto trajalo I dalje. I to onome od koga ju je dobio u posjed tj. založnom dužniku zbog njegovih vlastitih potreba .ako je nužno za založnog dužnika da ima u svojem neposrednom posjedu stvar koju je dao u zalog. tako I trećim osobama. Prestane li osigurana tražbina s njom prestaje I založno pravo koje ju je osiguravalo. Novac dobiven prodajom zaloga zamijenit će prvobitni zalog. kako založnom dužniku. pa I protiv izričite zabrane založnog dužnika. Vrijednost plodova koje založni vjerovnik ovlašteno ubere prebija se s njegovom tražbinom (prvo s troškovima na koje ima pravo. Založni vjerovnik ima pravo zahtijevati od onoga tko bespravno posjeduje založenu pokretnu stvar (zalog) da je preda njemu u posjed  vindicatio pignoris. Ako bi netko uništio zalog pa bi time za vlasnika te pokretnine nastalo pravo na naknadu štete.

Da bi založni vjerovnik putem suda ostvarivao svoje pravo na namirivanje tražbine iz vrijednosti založene mu pokretnine. pokrenut će svojim prijedlogom za ovrhu založni vjerovnik kao ovrhovoditelj protiv dužnika kao ovršenika. da vjerovnik pokrene ovršni postupak. pa o njegovoj volji ovisi da li će se njime poslužiti. vjerodostojna isprava. O prijedlogu odlučuje sud (ovršni). I kada. ili istodobno iz zaloga I dužnikove imovine. a iznimno I izvansudskim putem.net ovlašten je uskratiti njezino vraćanje ako ima pravni temelj da ju drži u svojem posjedu. njegovo otpremanje I povjeravanje na čuvanje sudu. Određivanje ovrhe prati zabrana založnom dužniku-ovršeniku da raspolaže zalogom koji je predmet ovrhe. ulazi djelovanje tog prava u stadij namirivanja. a primjenit će se samo ako založni vjerovnik zatraži da se namirivanje njegove tražbine provodi upravo tim putem. Namirivanje će se tada provoditi bilo putem sudske (ovršne) prodaje zaloga te namirivanjem vjerovnikove tražbine iz novca dobivenog tom prodajom. ovršne radnje (sredstva ovrhe) koje će se u cilju prisilnog namirivanja vjerovnikove tražbine provoditi u pogledu zaloga kao predmeta ovrhe (zapljena I procjena zaloga. uključujući I ovršnu prodaju stvari (neposrednom pogodbom ili ovršnom javnom dražbom) 4. Ovršenik može rješenje o ovrsi pobijati žalbom.www. Dospijećem dužnikove obveze koja je osigurana založnim pravom. oduzimanje zaloga iz posjeda. NAMIRIVANJE PUTEM SUDSKE PRODAJE ZALOGA – potrebno je: 1. Postupak radi naplate svoje tražbine iz vrijednosti zaloga kojim je ona osigurana.pravokutnik. On odredit će ovrhu rješenjem o ovrsi  odredit će ovršnu prodaju zaloga radi namirenja vjerovnikove tražbine. odnosno opozicionom tužbom. 105 . da eventualni višak novca (hyperocha) sud vrati vlasniku prodane stvari I dužnikov osobni vjerovnik može radi namirivanja svoje novčane tražbiner pokrenuti ovršni postupak protiv svojeg dužnika te I ishoditi sudsku prodaju njegovih pokretnina. Privremena uprava I namirivanje iz plodova I drugih koristi dolazi u obzir jedino kod zaloga koji su u stanju davati takve prinose. da slijedom toga sud odredi I provede namirivanje vjerovnika iz kupovnine 5. Namirenje je uređeno po načelu oficioznosti I provodi se u pravilu putem suda. on može po svojoj volji izabrati da li će zahtijevati namirivanje svoje tražbine ponajprije iz vrijednosti zaloga. sve do prodaje zaloga I namirivanja vjerovnikove tražbine iz novca dobivenog tom prodajom na ime kupovnine). ili iz imovine svojeg dužnika. bilo pravno. Založni se vjerovnik sada može poslužiti svojim pravom na namirivanje osigurane tražbine iz vrijednosti zaloga. bilo faktično. da tu ovrhu odredi svojim rješenjem o ovrsi sud (javni bilježnik) 3. Vjerovnik je ovlašten zahtijevati od svagdašnjeg vlasnika založene stvari da trpi namirenje zalogom osigurane tražbine iz vrijednosti zaloga. Pravni temelj prijedlogu je isprava o predlagateljevom pravu na namirenje – ovršna isprava. uključujući I onu pokretninu koja je opterećena nečijim založnim pravom. stavivši prijedlog za ovrhu sudu ili javnom bilježniku 2. trebat će protiv založnog dužnika pokrenuti I voditi ovršni postupak – ovrhu radi naplate novčane tražbine. ovrhovoditelju ili trećoj osobi. da potom sud provede ovrhu ovršnim radnjama. On će zahtijevati od suda da odredi provođenje ovrhe radi namirivanja tražbine iz novca dobivenog tom ovršnom prodajom. Založni vjerovnik će tada imati ulogu ovrhovoditelja. a dužnik ovršenika. bilo putem privremene uprave zalogom te namirivanjem vjerovnikove tražbine iz vrijednosti plodova I drugih koristi dobivenih od zaloga.

u njemu se stvar smije prodati I za nižu cijenu. potom troškovi koji su određeni u ovršnoj ispravi (parnični troškovi). pa da je tim ispunjenjem “otkupi”. ako je radi njihovog namirivanja iz vrijednosti tog zaloga 106 . ili od suda određena osoba koja obavlja komisione poslove. Kupac će steći vlasništvo te stvari po općim pravilima o stjecanju vlasništva na temelju pravnog posla. ona je prestala ispunjenjem obveze. založnim vjerovnicima a) za namirenje one vjerovnikove tražbine zbog čijeg namirivanja je njezin vjerovnik pokrenuo ovršni postupak u kojem je provedena ovršna prodaja zaloga b) za namirenje svih ostalih tražbina koje su osigurane založnim pravom na istoj pokretnini. pravni temelj stjecanja je ugovor o prodaji stvari a način stjecanja predaja u samostalan posjed.pravokutnik. sud će odrediti novi rok. ona je prodaje u svoje ime. Sudski ovršitelj prodaje stvar u ime I za račun založnog dužnika-ovršenika. Pravo namirenja iz tog novca pripada: 1. prodaja iz slobodne ruke) je unovčavanje stvari u postupku ovrhe radi namirenja novčane tražbine koje se provodi prodajom te stvari na temelju kupoprodajnog ugovora (neposredne pogodbe) koji s kupcem sklapa sudski ovršitelj. O namirivanju iz novca pribavljenog ovršnom prodajom zaloga odlučuje sud u ovršnom postupku  rješenjem o namirenju.net Pošto je neki vjerovnik svojim prijedlogom za ovrhu pokrenuo ovršni postupak. ako budu ispunjene I ostale pretpostavke određene procesnim pravilima. Sud određuje način ovršne prodaje zaloga: neposrednom pogodbom s kupcem ili na sudskoj javnoj dražbi (tzv. služi davanju publiciteta  upis ne utječe na postojanje ili nepostojanje založnog prava na stvari. prestaje kada počne ovršna prodaja zaloga. radi u ime I za račun ovršenika-založnog dužnika ali pritom postupa kao službena osoba.www. a ako stvar prodaje osoba koja obavlja komisijske poslove. Stvar se ne bi smjelo prodati za cijenu manju od 2/3 procijenjene vrijednosti. a za račun založnog dužnika-ovršenika. sa sporednim tražbinama troškova I kamata). kao ni u ovršnom postupku. Usmeno je provodi u pravilu sudski ovršitelj. Sud za račun ovršenika javno oglašava javnu dražbu – stvar će steći u vlasništvo onaj sudionik dražbe koji do njezinog okončanja bude najbolji ponuditelj. niti na ičije ovlasti I obveze u založnom odnosu. U slučaju da iznos nije dovoljan. Ako je time vjerovnikova tražbina u cijelosti namirena (glavnica. prodajom usmenom javnom dražbom). prvo će se namiriti troškovi ovršnog postupka. nastaje za svakoga tko ima založno pravo na istom zalogu pravo da otkupi onu tražbinu radi čijeg se namirivanja vodi taj ovršni postupak. Ako se ne uspije prodati po toj cijeni. Prodaja zaloga neposrednom pogodbom (tzv. Sudska javna dražba je naziv za specifičnu prodaju stvari  prodaju na javnoj dražbi koju u ovršnom postupku provodi sud. u njega se upisuju vrednije pokretnine. na temelju njega vjerovniku se isplaćuje određen iznos. Kod nas se vodi Očevidnik nekretnina I pokretnina koje se prodaju u ovršnom postupku. Prodajom prestaje založno pravo onog vjerovnika koji je ishodio ovršnu prodaju zaloga radi namirenja svoje tražbine. zatim kamata do dana unovčenja stvari a tek na kraju glavnica. Pravni temelj stjecanja u vlasništvo je prodaja na javnoj držabi a način stjecanja predaja stvari u samostalan posjed. ako i sva ostala založna prava na toj stvari. To je pravo otkupa (ius offerendi)  specifično preobražajno pravo koje ovlašćuje svojeg nositelja da ispuni tražbinu zbog koje je zatraženo provođenje ovrhe. ali ni tada za manje od trećine procijenjene vrijednosti. no može biti povjerena I javnom bilježniku.

4. osobe koje su imale osobne služnosti na stvari. ako postoji neoboriva predmnjeva da je založni dužnik dopustio izvansudsko namirenje. ili ne bi bile namirene u cijelosti. tražbine naknada za osobne služnosti I stvarne terete koji su prestali zbog ovršne prodaje stvari One tražbine založnih vjerovnika koje uopće ne bi bile namirene. koje imaju pravo namirivati iz kupovnine 3. Založni vjerovnik ovlašten je namiriti svoju dospjelu tražbinu tako što će za sebe zadržati odgovarajući iznos. budući da je a) osigurana tražbina iz trgovačkog posla b) založni dužnk nije u trenutku osnivanja založnog prava izričito isključio izvansudsko namirivanje Ovo pravo je preobražajno I ne mijenja prvenstveni red. potior iure). prednost imaju tražbine iz prvog. ima založni vjerovnik na temelju zakona pravo da od suda ishodi uspostavu privremene uprave zalogom I postavljanje upravitelja (sekvestra) koji će biti ovlašten I dužan ubirati plodove I druge koristi od zaloga. unovčavati ih. te s time prebiti svoju tražbinu. Pravo na izvansudsko namirivanje pripada zložnom vjerovniku kada je predmet njegovog založnog prava pokretnina. bilo u trenutku osnivanja založnog prava. ako je: 1. U trećem isplatnom razredu namiruju se: 1.www. U glavnom. isplatnom razredu (u kojem su tražbine založnih vjerovnika) rješava se konkurencija između više tražbina tog isplatnog razreda po načelu vremenskog prvenstva (prior tempore. trećem. postoje u nenamirenom dijelu I dalje. bilo naknadno 2. ako oni pripadaju 107 . a ta su im prava prestala njezinom ovršnom prodajom.net rješenje o ovrsi doneseno te postalo pravomoćno najkasnije do dana ovršne prodaje 2. Da bi bio dopušten neki drugi način potrebno da je na temelju pravnog posla ili zakona vjerovnik na to ovlašten ili je to u danim okolnostima jedini mogući način za ostvarenje prava na namirenje. niti im je pripadalo ikakvo založno pravo na toj stvari (to su RH. tzv. ali mora biti javno oglašena. 2. a tek podredno po načelu jednakosti. trebat će o tome podnijeti račun založnom dužniku. Založni vjerovnik ovlašten je svoju tražbinu namiriti uzimajući za sebe plodove I druge koristi od zaloga koji neposredno posjeduje.pravokutnik. a I predati mu višak koji preostane nakon namirenja. Redoslijed namirivanja provodi se po 6 isplatnih razreda. pa time dobivene iznose novca polagati u sud radi namirivanja vjerovnika iz tog zaloga. sve tražbine istog razreda namiruju se razmjerno. razredu rješava se po načelu jednakosti (pariteta) pa ako nije dovoljno novca za potpuno namirenje svih. ali više nisu osigurane založnim pravom. makar se ovrha nije vodila radi namirivanja tih tražbina. općine. a tražbine iz svakog kasnijeg mogu se namirivati jedino nakon što budu u cijelosti namirene sve tražbine iz prethodnih razreda.. pa im pripada pravo na naknadu u novcu. I 5. takvo namirivanje izričito I u pisanom obliku dopustio založni dužnik. Pravo na izvansudsko namirenje ostvaruje se putem javne dražbe (javnog nadmetanja)  unovčenje zaloga na dražbi koja može biti privatna (ne mora biti sudska). indirektni založni vjerovnici za tražbine koje na temelju zakona imaju pravo namiriti iz novca dobivenog unovčenjem stvari u ovršnom postupku.. tražbine osigurane založnim pravom na prodanoj stvari 2. gradovi I županije u pogledu njihovih tražbina poreza I drugih pristojbi). Konkurencija više tražbina u 1. Založni vjerovnik koji je izvansudski namirivao svoju tražbinu. Ako je zalog takva stvar koja je sposobna davati plodove I druge koristi koje se mogu unovčiti.

upis u javni upisnik tog založnog prava kao tereta zalogodavčeve stvari. moći će se založni vjerovnik služiti svojim pravom na namirivanje iz vrijednosti zaloga. ovršnom prodajom zaloga HIPOTEKA NA POKRETNINI (REGISTARSKO ZALOŽNO PRAVO) – dobrovoljno založno pravo na pokretnim stvarima koje nastaje bez predaje zaloga u posjed založnog vjerovnika I kod kojeg založnom vjerovniku ne pripada pravo posjedovati zalog.net dužniku I ako je vjerovnik na to ovlašten.www. kao I vjerovnik koji je to pravo ostvarivao na način na koji nije bio ovlašten. odreknućem 3. ovlašten je opteretiti ju založnim pravom 4. Do osnivanja će doći voljom vlasnika stvari da svoju stvar optereti založnim pravom. kako bi osigurao uspješno namirenje svoje novčane tražbine iz vrijednosti dužnikove imovine. Hipoteka se može osnovati upisom u odgovarajući javni upisnik. Založni vjerovnik koji bi svoje pravo namirio izvansudskim putem. prestankom osigurane tražbine 5.pravokutnik. Dobrovoljno založno pravo na pokretnini prestat će njegovom dotadašnjem nositelju kada zajedno s tražbinom koju osigurava prijeđe na drugu osobu. Osniva se na temelju odluke javne vlasti – suda. u trenutku ubiranja. propašću zaloga 2. odgovara za svaku štetu koja bi iz toga proizišla. istekom roka I ispunjenjem uvjeta 4. donesene u ovršnom postupku ili postupku osiguranja (odnosno javnog 108 . Potrebno je da vjerovnik ishodi pokretanje ovršnog postupka I u njemu transferaciju zaloga  oduzimanje zaloga iz posjeda založnog dužnika I njegovu predaju na čuvanje vjerovniku ili trećemu. zalogodavac je vlasnik stvari koju zalaže. postoji valjani pravni posao zalogodavca kojim se on obvezuje da će drugoj strani dopustiti osnivanje hipoteke kao tereta njegove stvari 3. to se onda prebija sa njegovom tražbinom – na temelju zakona. Pravo će prestati apsolutno: 1. dozvoliti da se u tom registru upiše založno pravo kao teret te stvari. radi osiguranja određene tražbine (kao način stjecanja prava) Založni ugovor je ugovor kojim se obvezuje dužnik ili netko treći (zalogodavac) vjerovniku da će radi osiguranja određene vjerovnikove tražbine založnim pravom na svojoj pokretnini upisnoj u javni registar. Nužno je da se ispune određene posebne pretpostavke: 1. po pravilima obveznog prava  relativan prestanak. prestankom založnog vjerovnika koji je pravna osoba a nema svojeg pravnog sljednika 6. pod pretpostavkama I na način određen za to posebnim zakonom. stvar koju se tako zalaže upisuje se (ili je već upisana) u u odgovarajući javni upisnik (registar) 2. a nema to pravo. učiniti što je s njegove strane potrebno da bi se izbrisalo to založno pravo iz javne knjige. Naš pravni poredak ga omogućuje jedino na onim vrstama pokretnina koje se jedino upisom u javni upisnik mogu steći u vlasništvo ili koje se bez upisa u takav upisnik ne smiju rabiti. a druga se ugovorna strana (vjerovnik) obvezuje da će čim prestane njegova zalogom osigurana tražbina. rasterećenjem 7. Pošto dospije osigurana tražbina. NEDOBROVOLJNO (PRISILNO) ZALOŽNO PRAVO NA POKRETNINI Vjerovniku je omogućeno da I protiv njegove volje ishodi osnivanje založnog prava na nekoj dužnikovoj stvari.

da su ispunjene sve opće pretpostavke za stjecanje stvarnih prava uopće. koji djeluje umjesto suda). Vjerovnik neispunjene novčane tražbine koja je dospjela.net bilježnika. te za stjecanje založnih prava posebno 3. bez ili protiv volje vlasnika zaloga (nekad na temelju rješenja o ovrsi koje je donio javni bilježnik). ako o toj tražbini ima prefektnu ovršnu ispravu ili vjerodostojnu ispravu. Predlagatelj osiguranja može ishoditi da sud donese rješenja o osiguranju njegove novčane tražbine prethodnom mjerom pljenidbe pokretnih stvari dužnika ako je dovoljno vjerojatna opasnost da bi bez tog osiguranja moglo biti onemogućeno ili znatno otežalo namirenje te tražbine prije no što sazriju sve pretpostavke za ovrhu. Dok tražbina još nije dospjela sud još ne može dopustiti ovrhu radi namirivanja te tražbine. da su ispunjene sve posebne pretpostavke za stjecanje ove podvrste založnog prava: a) predmet zalaganja je pokretnina koja je u sastavu dužnikove imovine.www. sposobna je biti predmetom tog založnog prava I postoji odluka koja je valjani pravni temelj za osnivanje tog založnog prava  rješenje o ovrsi na ovršenikovim pokretnim stvarima radi naplate novčane tražbine  rješenje o određivanju prethodne mjere zaplijene pokretne stvari protivnika osiguranja b) izvršen je čin koji je zakonom određen način stjecanja – čin pljenidbe te pokretnine. Rješenje o određivanju prethodne mjere zapljene pokretnih stvari protivnika osiguranja radi osiguranja novčane tražbine vjerovnika je pravni temelj za osnivanje prisilnog sudskog založnog prava predlagatelja osiguranja na pokretninama dužnika koje su predmet ovrhe. sudski ovršitelj po nalogu suda Nisu sposobne biti predmetom založnog prava stvari u pogledu kojih je ovrha zakonom isključena (oružje I oprema namijenjeni obrani) a ni pokretnine koje se ne bi mogle prodavati u ovršnom postupku zbog pravila ovršnog prava o izuzeću od ovrhe I o ograničenju ovrhe zbog zaštite ovršenika.pravokutnik. ovlašten je ishoditi da sud/javni bilježnik donese rješenje o ovrsi na pokretninama iz sastava dužnikove imovine. a iznimno na temelju odluke neke druge javne vlasti ovlaštene da provodi ovršne postupke radi namirivanja nekih novčanih tražbina (npr. Određivanje prethodne mjere mogao bi od suda ishoditi vjerovnikpredlagatelj osiguranja u slučaju da već ima ispravu o postojanju novčane tražbine protiv dužnika-protivnika osiguranja. Pretpostavke osnivanja su: 1. Ako su ispunjene sve 109 . budući da vjerovnik još nema za to potrebnu perfektnu ovršnu ispravu. da je tražbina koja se osigurava sposobna biti osigurana založnim pravom 2. radi prisilnog namirivanja te novčane tražbine. U pravilu nije registarsko založno pravo. koji je obavio sud tj. Dok još nije moguće dozvoliti I provesti ovrhu može se osnovati sudsko prisilno založno pravo u postupku prisilnog osiguranja tražbina prethodnim mjerama. a potom I provede prethodnu mjeru pljenidbe pokretnih stvari protivnika osiguranja. Vjerovnik treba staviti protiv dužnika odgovarajući prijedlog za ovrhu sudu/javnom bilježniku. poreznih). ali ta još nije perfektna ovršna isprava. zahtijevajući od suda da radi osiguranja njegove vjerojatne tražbine odredi. Da se ne bi dogodilo da tu tražbinu više ne bude moguće namiriti. SUDSKO PRISILNO ZALOŽNO PRAVO – osniva se na temelju sudske odluke. omogućuje se vjerovniku da u razdoblju kada se još nisu ispunile sve pretpostavke za određivanje ovrhe svojim prijedlogom pokrene kod suda postupak osiguranja te tražbine.

Sud će u svim slučajevima u kojima dopušta ovrhu na pokretninama radi naplate novčane tražbine. ili pravomoćnom presudom)  o tome ovisi njegova mogućnost da iz vrijednosti zaloga ovršnim putem namiruje tražbinu osiguranu prisilnim založnim pravom. Sudsko prisilno založno pravo slijedi tražbinu koju osigurava. vrijednosni papiri I dragocjenosti. Kada je predmet osiguranja odnosno ovrhe pokretnina ta radnja osiguranja je čin pljenidbe (zapljene) pokretnina dužnika-protivnika osiguranja. Novi založni vjerovnik trebat će dokazati da je ta tražbina prešla na njega (javnom ili javno ovjerovljenom ispravom. Nakon što je prisilno sudsko založno pravo osnovano na nekoj pokretnini. Čin pljenidbe obavlja sud pljenidbenim popisom  popisuje jednu ili više pokretnina protivnika osiguranja sastavljajući zapisnik o pljenidbenom popisu I procjeni. odnosno zabilješke. zapljena I procjena pokretnina. Provedbom ovršne pljenidbe vjerovnik stječe prisilno sudsko založno pravo na popisanim nekretninama. niti smije osnivati prava koja bi tu stvar teretila. Sudsko prisilno založno pravo ne ovlaščuje svojeg nositelja na posjedovanje zaloga (no takvo pravo ipak može nastati temeljem sudske odluke transferacija!!). učinak je samo deklaratoran radi publicitetnog djelovanja.net pretpostavke za to tada bi se odredilo rješenje o ovrsi kojim bi se odredilo da se na pokretninama dužnika provedu ovršne radnje: 1. osim onog do kojeg bi došlo prema redovnom tijeku stvari. prodaju zaplijenjenih pokretnina 3. odnosno stavljajući zabilješku umjesto pljenidbenog popisa u zapisnik o već ranije provedenom pljenidbenom popisu tih stvari. Dužnik ne smije faktično. Ipak. 110 . a ni pravno raspolagati stvarima koje su mu zaplijenjene. potrebnu opremu. osim više sile. U pravilu se prisilno sudsko založno pravo ne može steći od nevlasnika. Dužnik ostaje vlasnik zaplijenjene stvari no zabranjeno mu je njome raspolagati. kvarenja ili općenito od pogoršanja njihova stanja. dakle ne smije ih otuđiti. svojim rješenjem o ovrsi odmah određivati I transferaciju zaplijenjenih pokretnina. radnu snagu. predat će ih se u sudski/javnobilježnički polog. Čin zapljene je dovršen potpisivanjem zapisnika o pljenidbenom popisu. njihovo oduzimanje. ako bi bile zaplijenjene neke tuđe pokretnine kao da su dužnikove. faktično ili pravno.pravokutnik. a njihov vlasnik ne zaštiti svoje pravo vlasništva od toga (ne podigne izlučnu tužbu do okončanja ovršnog postupka. Zabilježit će se da je stečeno prisilnim putem te kada je poduzeta radnja kojom je to pravo stečeno (radi prvenstvenog reda). namirivanje ovrhovoditelja iz novca dobivenog tom prodajom Rješenje djeluje I kao pravni temelj za osnivanje prisilnog sudskog založnog prava vjerovnika na pokretninama dužnika. njegov prijenos na drugu osobu je ujedno I prelaženje legitimacije za vođenje ovršnog postupka. Vjerovnik snosi sav rizik od uništenja I oštećenja zaplijenjenih stvari.www. kao da su dužnikove. vjerovnik je tada dužan osigurati sve što je potrebno za urednu otpremu pokretnina (prijevozno sredstvo. Od dana upisa neće se treće osobe moći pozivati na to da nisu znale za postojanje upisa. otpremanje I povjeravanje na čuvanje ovrhovoditelju ili trećoj osobi 2.) te za takav smještaj pokretnina u kojem će se one sačuvati od mogućeg oštećenja. Zapljenu pokretnina prati zakonska zabrana raspolaganja zaplijenjenim stvarima. trebat će ga upisati u Upisnik sudskih I javnobilježničkih osiguranja tražbina na pokretnim stvarima I pravima. ili je podigne ali s njom ne uspije) vjerovnik je zapljenom tih stvari stekao na njima prisilno sudsko založno pravo.. Ako su te pokretnine gotov novac.

net Vjerovnik može samo putem suda ostvarivati svoje pravo na namirenje iz vrijednosti zaloga  putem sudske (ovršne) prodaje zaloga I namirivanjem vjerovnikove tražbine iz novca dobivenog tom prodajom. SUDSKO DOBROVOLJNO ZALOŽNO PRAVO NA POKRETNINI . no može je povjeriti I javnom komisionaru.www. tražbina koju se osigurava ima zakonom određena posebna svojstva za osiguravanje ovom podvrstom založnog prava 2. izvršen je čin koji je zakonom određeni način stjecanja tog založnog prava Predmetom ove podvrste založnog prava mogu biti sve stvari kao I kod prisilnog sudskog z. pokretnina koja će biti zalog je u vlasništvu zalogodavca 3. ali I one koje tamo nisu dozvoljene jer se na njima ne smije provoditi ovrha iz socijalnih razloga. Kada je ovršnu prodaju proveo javni komisionar.za njegov osnutak potrebno je. u čijem sklopu je valjani založni ugovor zalogodavca I zalogoprimca I uobličen u sudski zapisnik o sporazumu stranaka da osiguraju vjerovnikovu tražbinu dobrovoljnim sudskim založnim pravom na određenoj zalogodavčevoj pokretnini. on će iz dobivene kupovnine najprije namiriti troškove pohrane I prodaje pokretnine I svoju nagradu te će preostali iznos uplatiti na račun suda koji će potom iz preostalog novca provesti namirivanje tražbina koje se imaju pravo odatle namirivati. uz postojanje tražbine sposobne da bude osigurana založnim pravom I ispunjenje općih pretpostavaka stjecanja stvarnih prava. pa je na temelju toga sud donio odgovarajuće rješenje o osiguranju 4. a relativno prijenosom na drugu osobu. SUDSKO I JAVNOBILJEŽNIČKO (DOBROVOLJNO) ZALOŽNO PRAVO NA POKRETNINI Ova vrsta založnog prava ima mješovitu pravnu narav. prava. Pokretnina koje je do određenog trenutka bila pripadak neke nekretnine može postati samostalnim predmetom sudskog dobrovoljnog založnog prava ako: nekretnina nije opterećena hipotekom ili kojim drugim ograničenim stvarnim pravom I da je glede pripatka izvršen upis založnog prava na pokretnini u Upisnik sudskih I javnobilježničkih 111 . Višak pripada založnom dužniku. Potrebno je da ono bude osnovano u posebnom sudskom postupku osiguranja tražbina – u postupku sudskog I javnobilježničkog osiguranja tražbina na temelju sporazuma stranaka I prema pravilima tog postupka. Sud može pokretnini privremeno oduzeti sposobnost da bude predmetom sudskog dobrovoljnog založnog prava. dobrovoljno je jer nastaje na temelju suglasne volje vjerovnika I vlasnika zaloga da vjerovnikovu tražbinu osiguraju upravo sudskim/javnobilježničkim založnim pravom. Ovršnu prodaju provodi sud.pravokutnik. Pravo vlasništva stječe najbolji ponuditelj na temelju pravnog posla (kupnje na dražbi) kada sudski ovršitelj/javni bilježnik prihvati njegovu ponudu pa mu (nakon što on plati kupovninu) preda stvar u samostalan posjed. da se ispune još neke posebne pretpostavke: 1. Ono je registarsko založno pravo  osniva se upisom u Upisnik sudskih I javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika na pokretnim stvarima I pravima. Sudsko prisilno založno pravo apsolutno prestaje propašću zaloga ili pravomoćnom odlukom suda. Kada je založno pravo osnovano u postupku osiguranja tada vjerovnik tek treba pokrenuti ovršni postupak za namirivanje svoje tražbine. te će mu ga sud predati. odredivši privremenu mjeru zabrane otuđenja ili opterećenja te pokretnine. pred sudom je u postupku osiguranja (postupku sudskog I javnobilježničkog založnopravnog osiguranja na temelju sporazuma stranaka) sklopljen sporazum o osiguranju.

potpisan. pozivajući se na to da u vrijeme kada se to pravo osnivalo dužnik nije bio vlasnik pokretnine koja je založena. založni ugovor 3. utemeljen na ovršnoj ispravi (zapisnik o osiguranju koji ima snagu ovršne sudske nagodbe). LEBDEĆE ZALOŽNOPRAVNO OSIGURANJE NA UKUPNOSTI POKRETNINA – podvrsta dobrovoljnog založnog prava na pokretnini koja ima dvije razine postojanja: ono je neka određena ukupnost pokretnina (imovinska cjelina. kao I trenutka njezinog dospijeća 2. Ono se osniva ne nekoj određenoj ukupnosti pokretnina. U pravilu bi vjerovnik koji je postupao u dobroj vjeri prigodom stjecanja dobrovoljnog sudskog založnog prava trebao uživati zaštitu svojeg povjerenja u pravnom prometu. Ne može protivnik osiguranja/dužnik uz čiju suglasnost je upisom u Upisnik osnovano sudsko dobrovoljno založno pravo na nekoj stvari.pravokutnik. Sporazum o osiguranju je osebujni pravni posao vjerovnika I dužnika. lebdeće založnopravno osiguranje. kao predmetu osiguranja – upisom u Upisnik sudskih I javnobilježničkih osiguranja tražbina. Sporazum se oblikuje u sudski zapisnik o sporazumu stranaka i. Bitni sadržaj sporazuma je suglasno očitovanje volje stranaka. sporazumno utvrđenje tražbine (novčane ili nenovčane) koju će se osigurati založnim pravom – utvrđenje njezinog postojanja (I sadržaja). I to pravilima o sudskom I javnobliježničkom osiguranju na temelju sporazuma stranaka. Treća osoba koja je vlasnik pokretnine neće se moći pozivati na svoje neznanje za postojanje tog upisa. Na prijedlog založnog vjerovnika. sadržan u sporazumu o osiguranju. moguće je osnovati založno pravo na ukupnosti pokretnina  tzv. dobiva snagu sudske nagodbe.net osiguranja. provest će se onim radnjama kojima se I inače provodi ovrha na pokretninama radi namirenja novčane tražbine. sporazum da će se založno pravo osnovati radnjama osiguranja na toj stvari. universitas rerum). uređen pravilima o sudskom postupku osiguranja. tada ovo pravo prestaje rješenjem kojim se obustavlja postupak osiguranja I ukidaju provedene radnje (I pljenidba). Sudsko dobrovoljno založno pravo apsolutno prestaje u pravilu jednako kao I prisilno založno pravo (propašću zaloga I odlukom suda). te da suglasno predlažu sudu neka svojim rješenjem odredi mjeru osiguranja – upis u Upisnik. Provedbom upisa predlagatelj osiguranja stječe založno pravo na određenom predmetu osiguranja. Sastav je promjenjiv – pokretnine u njega ulaze I izlaze a da to 112 . Pravni temelj je založni ugovor kojim se vlasnik određene pokretnine obvezuje vjerovniku da će trpjeti da se sporazumno utvrđena vjerovnikova tražbina osigura time što će se na toj pokretnini osnovati založno pravo upisom u Upisnik sudskih I javnobilježničkih osiguranja tražbina. Ako je u ovršnom postupku provedeno namirivanje. upis ima I karakterisitke kao I kod dobrovoljni upis tog prava. pa bi trebao moći steći založno pravo I od nevlasnika. Pravo prestaje relativno ako prijeđe na drugu osobu zajedno s tražbinom koju osigurava. Sklapaju ga pred sudom u postupku osiguranja vjerovnik I dužnik. sud će rješenjem odrediti ovrhu na zalogu. s tri bitna elementa: 1. ali I to su pojedinačne nekretnine u sastavu te ukupnosti. bez obzira koje su pokretnine u sastavu te ukupnosti. Na temelju posebne zakonske odredbe. ako su ispunjene zakonske pretpostavke za to. koje onda tereti sve pokretnine u sastavu te ukupnosti.www. Ugovor je kauzalan I naplatan. kasnije dovoditi u pitanje vjerovnikovo stjecanje tog prava.

s time da tako određena ukupnost pokretnina može obuhvaćati jedino one pokretnine koje su u vlasništvu dužnika. a odredbe ugovora ili drugog pravnog posla koje bi mu to pravo namijenile bile bi ništavne. Založni vjerovnik nema obvezu čuvanja. niti ih bilo kako upotrebljavati. u tom će cilju sud donijeti rješenje o osiguranju. Sud će te pokretnine popisati u pljenidbeni zapisnikom pa pošto one budu time zaplijenjene I potom procijenjene. ovlašten je njima raspolagati faktično I pravno. nema ni pravo ubirati I prisvajati plodove I druge koristi od njih. o izuzeću od ovrhe I o ograničenju ovrhe na određenim predmetima. Vjerovnik će se namiriti putem ovrhe koju će odrediti I provesti sud. smatrat će se da su predmet založnog prava sve one pokretnine koje se prigodom pljenidbenog popisa nađu u/na prostoru koji determinira ukupnost. Vjerovnik nema pravo na posjed ukupnosti stvari. Otuđi li neku od njih.www. pogonu ili nekom drugom poslovnom prostoru). čime će prestati biti opterećena sudskim dobrovoljnim založnim pravom koje tereti tu ukupnost. Modus stjecanja je upis u Upisnik. Vjerovnik I dužnik sporazumom o osiguranju određuju ukupnost pokretnina tako što određuju da ona obuhvaća pokretnine određene vrste (npr. Pravni temelj osnivanja je založni ugovor kojim se dužnik obvezuje vjerovniku da će trpjeti da se sporazumno utvrđena vjerovnikova tražbina osigura time što će se na pokretninama u vlasništvu protivnika osiguranja osnovati založno pravo upisom u Upisnik sudskih I javnobilježničkih osiguranja tražbina. prema prirodi svoje djelatnosti (nadomješta ih stječući odnosno unoseći druge pokretnine u sastav založene ukupnosti). alat I sl. a radi osiguranja određene tražbine. Biti predmetom zaloga sposobne su određene ukupnosti pokretnina koje su dio imovine dužnika. a ni druge obveze koje bi inače imao da je posjednik založenih stvari. provest će se glede njih I daljnje ovršne radnje. u određenom skladištu. na prijedlog vjerovnika utemeljen na ovršnoj ispravi (zapisnik o osiguranju). potpisan. niti na založno pravo koje je tereti (tereti sve pokretnine u sastavu te ukupnosti). ona će time izići iz sastav te ukupnosti. ako su dovoljno određene sporazumom o osiguranju. Da bi se osnovalo potrebno je ispunjenje svih pretpostavki kao I kod dobrovoljnog sudskog založnog prava. strojevi. uključujući I 113 . ili ga on koristi na nekoj drugoj pravnoj osnovi. Dužnik ima dužnost nadomještanja  dužan je. Budući da je dobrovoljno založno pravo na njega ne djeluju zakonska pravila o zaštiti ovršenika. namještaj. Sporazum se oblikuje u sudski zapisnik koji. nego ukupnost pokretnina koja je dio imovine dužnika. Založni dužnik nije ograničen u svojim vlasničkim ovlastima glede pokretnina koje su u sastavu založene ukupnosti. Pravni učinak nastupa s dovršenjem čina upisa.net ne utječe na identitet ukupnosti.pravokutnik. roba. Kada vjerovnik zatraži ovrhu. a u vlasništvu je dužnika. zalihe. Sposobne da ih se osigura ovom podvrstom založnog prava su novačne tražbine I novčane protuvrijednosti nenovčanih tražbina. Sudsko založno pravo ne može se namiriti izvansudskim putem.) koje se nalaze u ili na prostoru koji je određen I ima gospodarsku funkciju (npr. kojim će kao mjeru osiguranja tražbine odrediti upis založnog prava u Upisnik. pa će se potom u provođenju tog rješenja u taj Upisnik upisati založno pravo (lebdeće založnopravno osiguranje) na određenoj ukupnosti pokretnina protivnika osiguranja. ali ni pravo na posjed onih stvari koje su u sastavu te ukupnosti. primjenom prostorno-funkcionalno-pravnog kriterija. s razlikom da predmet zalaganja nije pojedinačna nekretnina. ako su ispunjene I sve ostale pretpostavke stjecanja tog založnog prava. aparati. Ukupnost stvari dio je dužnikove imovine koji je promjenjivog sastava I nije pravno odvojen od ostale imovine tog dužnika. ima snagu sudske nagodbe. ako sporazumom stranaka nije što drugo određeno. uredno nadomještati otuđene ili odnesene pokretnine.

utvrđenje postojanja tražbine I založni ugovor. drukčiji je jer umjesto suda ovdje djeluje javni bilježnik.www. ali s tom razlikom da će. Bitni sadržaj je suglasno očitovanje volje stranaka. Prava zakonska založna prava ( zakonska z. a ima oblik javnobilježničkog akta ili privatne isprave na kojoj je bilježnik ovjerio potpis dužnika. nego predlaže upis založnog prava Službi upisa. Da bi se na temelju takvog sporazuma o osiguranju I u njemu sadržanog založnog ugovora. trebat će biti izvršena I radnja osiguranja. može provesti ovrha neposredno na temelju te isprave (tj. s tri bitna elementa. poput onog koji je pravni temelj sudskog dobrovoljnog založnog prava. Za osnivanje potreban je založni ugovor kao pravni temelj. Sporazum stranaka o osiguranju treba sadržavati stranačku odredbu o osiguranju clausulu asicurandi  izjava vlasnika predmeta osiguranja da ju suglasan s time da se radi osiguranja vjerovnikove tražbine osnuje založno pravo radnjom koju će poduzeti javni bilježnik. prava u širem smislu) osnivaju se pod pretpostavkama određenim u zakonu. Na pojedinoj pokretnini založno pravo prestaje izlaženjem te pokretnine iz sastava opterećene ukupnosti I prestankom založnog prava na ukupnosti. Prijelazom na drugu osobu. Javni bilježnik ne donosi rješenje o osiguranju. Neprava zakonska založna prava (zakonska z. Treći element. Sudsko dobrovoljno lebdeće založno pravo prestaje apsolutno propašću zaloga I na temelju pravomoćne odluke suda. a vjerovnik pravo stječe činom stjecanja. osnovalo javnobilježničko založno pravo na pokretnini/ukupnosti pokretnina. pošto dospije tražbina čije postojanje I vrijeme dospijeća su utvrđeni u toj ispravi. određene posebnim zakonom koji uređuje pojedinu podvsrtu zakonskih založnih prava. koja je za to potrebna po zakonu  upis u Upisnik sudskih I javnobilježničkih osiguranja. zakon ovdje daje pravni temelj. ta isprava je ovršna isprava). prestaje relativno. umjesto da bude sadržan u sporazumu o osiguranju koji bi bio sklopljen pred sudom u postupku osiguranja I uobličen u sudski zapisnik o sporazumu stranaka. ZAKONSKO ZALOŽNO PRAVO NA POKRETNINI Za osnivanje pojedinog zakonskog založnog prava na pokretnini potrebno je da budu ispunjene neke posebne pretpostavke. U našoj se javnobilježničkoj praksi uobičajilo da se ispravi koja sadrži sporazum o osiguranju. 114 . sporazum da će se to založno pravo osnovati radnjama osiguranja. doda I sporedni. jednaki su kao I elementi sporazuma o osiguranju koji se sklapa pred sudom u postupku osiguranja. JAVNOBILJEŽNIČKO ZALOŽNO PRAVO NA POKRETNINI I UKUPNOSTI POKRETNINA – inačica je sudskog dobrovoljnog založnog prava na takvim premetima obilježena time što javni bilježnik igra dio uloge koja je inače povjerena sudu. ali s time da će ispunjenje tih pretpostavaka tek dati vjerovniku pravo da stekne založno pravo na dužnikovoj stvari. Red prvenstva založnog prava na zaplijenjenim I unovčenim pokretninama računat će se prema danu kada je upisom u Upisnik bilo osnovano lebdeće založno pravo na ukupnosti u čijem su sastavu bile te pokretnine. nebitni sastojak clausula exequendi  izjava dužnika o njegovoj suglasnosti da se. naime samim nastupanjem onih činjenica koje su zakonom određene za pretpostavke pod kojima nastaje takvo založno pravo. Izvršenje te radnje način je stjecanja založnog prava. Prva dva.net njihovu prodaju I namirivanje.pravokutnik. prava u užem smislu) su ona koja se osnivaju samim zakonom (ipso iure). biti sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave  imat će snagu sudske nagodbe.

a unesene su u stan.net Pravo će mjesto u prvenstvenom redu dobiti prema času kad je osnovano. no uz obvezu da ostalima isplati vrijednost njihovih suvlasničkih dijelova.www. i/ili kao tražbina naknade štete za koju najmoprimac stana odgovara najmodavcu b) Predmet tog založnog prava su pokretnine (pokućstvo I dr. Posebne pretpostavke su: a) Tražbina koju se osigurava ovim založnim pravom proizlazi iz obveznog odnosa utemeljenog na ugovoru o nalogu kao nalogoprimčeva tražbina naknade ili troškova koje mu duguje nalogodavac b) Predmet tog založnog prava su pokretnine koje su u vlasništvu nalogodavca. Posebne pretpostavke: a) tražbina koju se tim založnim pravom osigurava. pa su time stvarnopravno osigurane tražbine naknade I troškova što ih nalogoprimac ima prema nalogodavcu iz odnosa naloga (utemeljenog na ugovoru o nalogu). Veličina I rok dospijeća određeni su odlukom suda. tako da je ovlašten te pokretnine zadržati do namirenja tih tražbina). Založno pravo suvlasnika I sunasljednika – osniva se u slučaju da je suvlasnička zajednica razvrgnuta isplatom na temelju takve odluke suda.) koje su u vlasništvu najmoprimca ili članova njegova obiteljskog kućanstva. vjerovnikova je tražbina koja je nastala na temelju odluke suda/javnog bilježnika o razvrgnuću nasljedničke zajednice isplatom b) predmet tog založnog prava je stvar koju je sunasljednik stekao u vlasništvo na temelju te odluke Založno pravo najmodavca – na onim pokretninama najmoprimaca I članova njihovih obiteljskih domaćinstava koje su unesene u objekt najma (uz to najmodavcu pripada I pravo zadržanja. odnosno u druge prostorije koji su predmet ugovora o najmu stana s najmoprimcem. Posebne pretpostavke su: a) tražbina koju se osigurava tim založnim pravom je vjerovnikova tražbina nastala na temelju odluke suda o razvrgnuću suvlasništva isplatom b) predmet tog založnog prava je stvar koju je suvlasnik stekao u vlasništvo na temelju sudske odluke o razvrgnuću suvlasništva isplatom Založno pravo osniva se na temelju zakona I u slučaju kada je nasljednička zajednica razvrgnuta isplatom.pravokutnik. a nalogoprimac ih je dobio u posjed na temelju ugovora o nalogu te novac koji je nalogoprimac naplatio za račun nalogodavca Založno pravo osniva se u trenutku ispunjenja svih ovih pretpostavaka. kao I na novcu koji je naplatio za račun nalogodavca. Založno pravo nalogoprimca – na onim pokretninama nalogodavca koje je dobio u posjed na temelju naloga. pa je jedan od suvlasnika dobio u svoje vlasništvo stvar koja je bila suvlasnička. Tražbine se namiruju putem suda. s time da je obvezan ostalim sunasljednicima isplatiti vrijednost tih stvari u novcu. pa je to svoje pravo ostvario ishodivši odluku da dobiva određene stvari iz ostavine u svoje vlasništvo. Posebne pretpostavke za ovakvo stjecanje: a) Tražbina koju se osigurava tim založnim pravom proizlazi iz obveznog odnosa utemeljenog na ugovoru o najmu stana kao najmodavčeva tražbina stanarine od najmoprimca stana. nemaju prednost pred dobrovoljnim ili prisilnim založnim pravom (osim ako je to posebno zakonom određeno). osniva se na pokretninama koje su odlukom suda/javnog bilježnika pripale u vlasništvo pojedinom sunasljedniku koji je živio ili priređivao zajedno s ostaviteljem I ima pravo na diobu isplatom. 115 .

koji tada služe osiguranju tražbine kao da su jedan zalog  simultana hipoteka 4. odnosno idealnih dijelova (u pravilu sa svim njihovim pripadnostima). ona će tada teretiti nekretninu kao cjelinu. za osiguranje te tražbine osnovati na nekretnini založno pravo. Da budu ispunjene sve posebne pretpostavke za stjecanje ove podvrste založnog prava: a) Predmet zalaganja je za hipoteku sposobna nekretnina ili pravo građenja – svaka nekretnina (I s nekretninom pravno izjednačeni entitet) koja je opće sposobna da bude predmetom založnog prava.pravokutnik. a I na drugim entitetima koji su pravno izjednačeni s takvom nekretninom. ali neke mogu dobiti ulogu samostalnog predmeta založnog prava: civilni plodovi I pripatci nekretnine.www. naime ona koja je sposobna biti predmetom stvarnih prava I u prometu je. Na pravu građenja (u pravilu sa svim pripadnostima) Založno pravo koje tereti neku nekretninu. Pojedinačno određenoj nekretnini. DOBROVOLJNO ZALOŽNO PRAVO NA NEKRETNINI Vlasnik nekretnine može u suglasnosti s vjerovnikom neke određene novčane tražbine.net Založna prava prijevoznika. ako nije što drugo određeno 2. Da budu ispunjene sve opće pretpostavke za stjecanje stvarnih prava uopće te založnih prava posebno 3. uključujući I sve njene pripadnosti. izvevši ga iz svojeg prava vlasništva  založno pravo će se osnovati suglasnom voljom vlasnika nekretnine I vjerovnika tražbine koju se osigurava. za osiguranje te tražbine osnovati na svojemu pravu građenja založno pravo – dobrovoljno založno pravo na pravu građenja koje tereti nečiju nekretninu. komisionara. otpremnika I skladištara GLAVA 22. Ovlaštenik prava građenja može u suglasnosti s vjerovnikom neke određene novčane tražbine. Posebna podvrsta založnog prava  založno pravo na nekretnini. Na skupu nekoliko takvih nekretnina. Da je tražbina koju se time osigurava sposobna da bude osigurana založnim pravom 2. Da bi se na nekretnini osnovalo dobrovoljno založno pravo radi osiguranja određene vjerovnikove tražbine. ali će se tražbine koje su osigurane hipotekom na plodovima moći ovršno namirivati jedino iz vrijednosti civilnih plodova opterećene nekretnine. ZALOŽNO PRAVO NA NEKRETNINI Založno se pravo može steći I imati na svakoj nekretnini koja je uopće sposobna za zalog (sposobna je biti predmetom stvarnih prava I moguće je namirivanje novčanih tražbina iz njezine vrijednosti). Hipoteka može biti osnovana na plodovima. hipoteka može se steći I imati na za to sposobnoj: 1. Pojedinačno određenom idealnom dijelu nekretnine 3. Na nekretninama se može osnovati jedino registarsko založno pravo (hipoteka) koje se osniva upisom. a ne iz vrijednosti matične nekretnine. pa će to biti dobrovoljno založno pravo na nekretnini. potrebno je: 1. pa bi se od njezine vrijednosti mogle namirivati novčane tražbine 116 . u pravilu tereti I sve njezine pripadnosti. bez predaje u posjed te koje svojem nositelju ne daje pravo na posjed zaloga.

ako mu tražbina ne bude ispunjena u određenom roku (lex comissoria) 3. Ništetne odredbe hipotekarnog ugovora: 1. upiše u zemljišnu knjigu kao teret na zalogodavčevoj nekretnini (pravu građenja). Redovito je to založni ugovor tj. ne tražeći suglasnost ostalih (I etažni vlasnik).pravokutnik. učiniti sve što je s njezine strane potrebno da bi se to založno pravo izbrisalo. Način na koji se osniva I stječe založno pravo je upis u zemljišnu knjigu hipoteke kao tereta određene nekretnine. Uglavak po kojem dužnik ne bi smio osnivati na istom zalogu založna prava za druge osobe 6. Bitni sastojak svakog ugovora o hipoteci jest suglasno očitovanje volje dužnika I vjerovnika. Uglavak po kojem bi vjerovnik mogao založenu mu stvar po unaprijed određenoj cijeni otuđiti ili zadržati stvar za sebe (nije zabranjen ako stvar ima unaprijed određenu cijenu) 5. a druga se ugovorna strana (vjerovnik) obvezuje da će. koju se time opterećuje radi osiguranja određene tražbine (odnosno kao tereta na pravu 117 . Uglavak da dužnik ne može zalog nikada iskupiti 4. mogu opteretiti samo svi suvlasnici zajedno. predbilježbe) hipoteke na toj nekretnini/pravu građenja Pravni temelj je zalogodavčev pravni posao čiji cilj je osnivanje založnog prava na određenoj nekretnini radi osiguranja namirenja neke određene tražbine iz vrijednosti te stvari. trpjeti) da založno pravo kojim se osigurava određena tražbina. oblik isprave. Dobrovoljno založno pravo na nekretnini osniva se (ako su ispunjene I ostale pretpostavke za to) upisom u knjizi hipoteke kao tereta na nekretnini. Nužno je da ugovor o hipoteci postoji I da nije ništetan. To je konsenzualan. koji će ponekad biti jedan ili više uglavaka o hipoteci (hipotekarnih klauzula) sadržanih u nekom drugom ugovoru.net b) Zalogodavac je vlasnik te nekretnine (nositelj prava građenja). Svaki suvlasnik ovlašten je svoj idealni dio opteretiti. a u korist vjerovnika određene tražbine kao založnog vjerovnika. Uglavak da založena stvar prelazi u vlasništvo založnog vjerovnika. prestaje ispunjenjem uvjeta ili istekom roka kojim je prednikovo vlasništvo bilo ograničeno c) Zalogodavčev pravni posao je valjani pravni temelj za osnivanje hipoteke na toj nekretnini/pravu građenja d) Izvršen je čin koji je zakonom određen za način osnivanja takvog založnog prava  čin upisa u zemljišnu knjigu (čin uknjižbe. a temelj za odobrenje tog upisa može biti samo valjana knjižna isprava (tabularna isprava).cijelu nekretninu koja je u suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu nekolicine. ugovor o hipoteci.www. Prethodni vlasnik nekretnine može je opteretiti založnim pravom pa djeluje prema svima. on će se ispunjavati upisom založnog prava u zemljišnu knjigu. Uglava po kojem vjerovnik ne bi niti nakon dospijeća osigurane tražbine smio zahtijevati prodaju stvari Ugovor o hipoteci ima pisani oblik. kauzalan I formalan pravi posao. Općenito sve ugovorne odredbe koje su suprotne naravi zaloga I tražbine koja bi trebala biti osigurana hipotekom 2. naplatan. kojim se dužnik obvezuje vjerovniku dopustiti mu (tj. Ugovor o hipoteci (hipotekarni ugovor) je založni ugovor kojim se dužnik ili netko treći (zalogodavac) obvezuje vjerovniku da će u pogledu određene svoje nekretnine trpjeti da taj u javnu knjigu (zemljišnu knjigu ili odgovarajući javni upisnik) upiše kao teret te zalogodavčeve nekretnine založno pravo (hipoteku) za osiguranje određene tražbine. čim prestane njezina tražbina osigurana tim založnim pravom.

www. ali ako bi dužnik činio nešto što bi dovelo u opasnost supstanciju nekretnine ili smanjivalo njezinu vrijednost. Ima pravo zahtijevati zaštitu svojeg založnog prava svim sredstvima što ih za zaštitu knjižnih prava daju pravila zemljišnoknjižnog prava 2. Nije potreban nikakav poseban pravni temelj niti upis te hipoteke na novog vjerovnika u zemljišnoj knjizi. a uz to postavljaju se I posebna pravila za upis hipoteke. 118 . Pravni učinak djeluje unazad  od trenutka u kojem je zemljišnoknjižnom sudu bio stigao prijedlog za upis neke hipoteke. kako vlasniku opterećene nekretnine.pravokutnik. Svaki založni vjerovnik ima pravo na zaštitu svojeg založnog prava. da glede založene nekretnine propušta činiti ono što dovodi u opasnost supstanciju nekretnine ili smanjuje njenu vrijednost 3. a odredbe ugovora ili drugog pravnog posla koje bi mu to pravo dale. a u korist vjerovnika te tražbine I to uknjižbom ili predbilježbom te hipoteke. Na tom mjestu hipotekom je osigurana: a) Ona tražbina zbog čijeg je osiguranja ta hipoteka osnovana (glavnica) b) Troškovi parnice c) Troškovi ovrhe d) Kamate (ugovorne. Na nekretnini koja nije upisana u zemljišnu knjigu hipoteka se stječe polaganjem u sud ovjerovljene isprave kojom vlasnik nekretnine dopušta uknjižbu tog prava na njoj. tako I trećim osobama. hipotekarni vjerovnik je ovlašten zahtijevati od njega da to propusti činiti. te se taj prijelaz zbiva samim prelaskom tražbine. Vjerovnik nikada nema pravo na posjed zaloga. Upisom hipoteka dobiva svoje mjesto u prvenstvenom redu prema trenutku kada je zemljišnoknjižnom sudu stigao prijedlog za njen upis (na temelju kojeg je upis I proveden). Prigodom prelaženja tražbine na novog vjerovnika na nj prelazi I hipoteka koja tu tražbinu osigurava. Nekretninu opterećenu založnim pravom može se opteretiti podzaložnim pravom (nadhipotekom). nema ni pravo ubirati I prisvajati plodove I druge koristi od hipotekom opterećene nekretnine. zakonske) dospjele u zadnje tri godine prije donošenja rješenja o dosudi kupcu nekretnine Vjerovnik koji je postupajući u dobroj vjeri s povjerenjem u istinitost zemljišne knjige upisao hipoteku kao teret te nekretnine (izvodeći je iz navodnog prava vlasništva te osobe kao knjižnog prednika) ipak će steći tu hipoteku. Za upis je potreban kknjižni prednik. u okviru njezinog opterećenja hipotekom. Ovlašten je zahtijevati od hipotekarnog dužnika. On može dužnika siliti na propuštanje sudskim putem – može tužbom zahtijevati od dužnika da propušta činiti one radnje koje smanjuju vrijednost nekretnine ili inače pogoršavaju njezino stanje. zakupa I sl. Vjerovnik kojemu je založeno pravo na plodove nekretnine ima pravo zahtijevati da se njemu preda ono što nekretnina daje posredstvom odnosa najma. stavljati sve zahtjeve potrebne radi zaštite svojeg založnog prava na nekretnini: 1. a I od svakog trećeg. bile bi ništavne.net građenja). vjerovnik je ovlašten da I prije dospijeća hipotekom osigurane tražbine zahtijeva njezinu ovršnu naplatu iz vrijednosti opterećene nekretnine. U stadiju osiguranja. Ako bi dužnik nastavio s tim radnjama. ako su ispunjene pretpostavke pod kojima njegovo stjecanje uživa zaštitu po pravilima o zaštiti povjerenja u zemljišne knjige. ovlašten je svakome. tabularna isprava I rješenje o upisu. ne može hipotekarni vjerovnik zahtijevati namirenje svoje tražbine iz vrijednosti hipotekom opterećene nekretnine. niti je bilo kako upotrebljavati.

pa I one koje još nisu dospjele. Založni vjerovnik stavi prijedlog za ovrhu na nekretnini koja je opterećena njegovom hipotekom 2. zamijeniti s mjestom koje u tom redu ima neka druga hipoteka. Tražbina založnog vjerovnika namirivat će se iz vrijednosti založene nekretnine putem suda koji će djelovati u ovršnom postupku: 1. Dospijećem obveze. Prestane li hipotekarna tražbina na koji drugi način. a ne namirivanjem iz vrijednosti opterećene nekretnine tada je. zapravo s njezinim mjestom u redu prvenstva. Ugovorom o hipoteci vjerovnik je preuzeo obvezu da će. a I sve ostale tražbine koje su osigurane založnim pravima (hipotekama) na istoj nekretnini. ravna prema promjenama onog prava koje je stupilo nazad.www. inače je moguć samo ograničeni ustup. u obzir za namirivanje dolazi ta njegova tražbina. potrebno je da oni pristanu na njega. Ovrha bude provedena ovršnim radnjama: a) Zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi b) Utvrđenjem vrijednosti nekretnine c) Prodajom nekretnine d) Namirenjem ovrhovoditelja iz kupovnine dobivene za tu nekretninu U ovršnom postupku koji je pokrenuo bilo koji vjerovnik radi namirivanja svoje novčane tražbine iz vrijednosti nekretnine. Neograničeni ustup moguć je jedino ako se ne dira u prava trećih. Moguće je ugovoriti da ustup ima samo relativan učinak. Privremenom upravom založenom nekretninom.net Hipotekarni vjerovnik je ovlašten mjesto koje u prvenstvenom redu ima njegova hipoteka. ili su treći dali pristanak na nj. ako time ne vrijeđa knjižna prava drugih osoba  ustup prvenstva. Hipotekarni vjerovnik može ostvarivati svoje pravo na namirenje hipotekom osigurane tražbine iz vrijednosti nekretnine koja je opterećena hipotekom. ušlo je djelovanje založnog prava u stadij namirivanja. Vjerovnik-ovrhovoditelj će zabilježbom steći pravo namirenja te svoje tražbine iz vrijednosti nekretnine 119 . ne izvrši li je. nakon prestanka tražbine. Sud (javni bilježnik) tom prijedlogu udovolji. U pravilu ima apsolutan učinak  promjena je definitivna. Ustup može biti naplatan ili besplatan. Sudskom (ovršnom) prodajom založene nekretnine te namirivanjem iz kupovnine 2. učiniti sve da bi se ta hipoteka izbrisala. naime da se postojanje I obujam prava koje je stupilo naprijed. može ga se na to siliti putem suda. Ako bi ustup dirao u prava trećih. Pravo traje sve dok hipoteka ne bude izbrisana. dok ta hipoteka ne bude izbrisana. vlasnik nekretnine ovlašten raspolagati s neizbrisanom hipotekom.pravokutnik. ili koje drugo knjižno pravo na istoj nekretnini. promjene koje bi se naknadno zbile u pogledu knjižnih prava koja su zamijenila mjesta. te namirivanjem iz vrijednosti plodova I drugih koristi koje ona daje (bez prodaje!!) Za namirivanje putem sudske (ovršne) prodaje potrebno je da 1. odredivši ovrhu svojim rješenjem o ovrsi 3. dolazi do promjene u prvenstvenom redu tih prava na određenoj nekretnini. može prenijeti tu hipoteku na novu tražbinu koja nije veća od one upisane koja je prestala. Pravo će moći ostvarivati isključivo putem suda u ovršnom postupku radi naplate novčane tražbine. a na način da se u zemljišnoj knjizi upiše ustup prvenstva. ma u čijem je ona vlasništvu u vrijeme namirivanja. ne mogu utjecati na red prvenstva koji je stečen ustupom. To se zbiva na temelju očitovanja volje nositelja prava koje stupa nazad u prvenstvenom redu I nositelja prava koje u tom redu stupa naprijed. Da bi hipoteka prestala potrebno je da bude izbrisana Iz zemljišne knjige.

net dužnika. Bude li na ročištu za prodaju stavljena makar I jedna ponuda koja dosiže barem najnižu cijenu za koju sud može 120 . sud može odrediti I posebne mjere. ne utječe na postojanje založnog prava na nekretnini. Kao način ovršne prodaje nekretnine. Na zahtjev vjerovnika. te će joj osigurati nesmetano razgledavanje. makar I protiv volje založnog dužnika ili/I posjednika nekretnine. Nakon toga donosi zaključak o prodaji nekretnine. Sud smije nekretninu prodati I za nižu cijenu. koje će djelovati prema svakome. uključujući I izricanje novčanih I zatvorskih kazni Nakon što je donio rješenje o ovrsi. Potrebno je da mu prisustvuje barem jedan ponuditelj. Sud će prodavati nekretninu na usmenoj javnoj dražbi. njime će: a) Utvrditi vrijednost nekretnine b) Odrediti način prodaje (dražba. koju će održati na ročištu za prodaju nekretnine pred sucem pojedincem/javnim bilježnikom. ako on predujmi sredstva koja su za to potrebna. sud u pravilu određuje njezinu prodaju usmenom javnom dražbom. U zemljišnoj knjizi će se zabilježbom ovrhe upisati da je dozvoljena ovrha na određenoj nekretnini. ovrhu će provesti sud ovršnim radnjama. U Očevidnik nekretnina koje se prodaju u ovršnom postupku upisuju se sve nekretnine koje se na području Hrvatske prodaju u ovršnim postupcima. U svojstvu potencijalnog kupca može u dražbi sudjelovati svaka osoba koju zakon od toga ne isključuje I ako dade jamčevinu. Nekretninu će sud prodati onome tko je u dražbi najbolji ponuditelj. sud će tom prijedlogu udovoljiti. prodaja neposrednom pogodbom) c) Uvjete prodaje d) Vrijeme I mjesto dražbovanja (ako odredi dražbu) Svaka osoba čija tražbina se u redu prvenstva za namirenje nalazi ispred tražbine tog vjerovnika. Kod namirivanja njegovo će pravo konkurirati hipotekama I drugim stvarnim pravima koja se namiruju iz novca dobivenog ovršnom prodajom te nekretnine. tražeći da protiv dužnika odredi ovršnu prodaju njegove nekretnine i slijedom toga namirivanje određene vjerovnikove tražbine iz iznosa dobivenog tom prodajom. Ovršnu prodaju neposrednom pogodbom odredit će jedino ako su se o tome valjano sporazumjeli vjerovnik I dužnik te osobe čija če stvarna prava prestati ovršnom prodajom nekretnine.www. predložiti sudu da se tu ovrhu obustavi. no ne za manju od 2/3 utvrđene vrijednosti (prvi put. Da bi osoba koja je zainteresirana za kupnju mogla imati osobni uvid u nekretninu. Upis služi samo davanju publiciteta. ako s obzirom na okolnosti slučaja ocijeni da prodaja ne bi bila svrhovita s obzirom na vjerojatnu visinu iznosa djelomičnog namirenja ovrhovoditeljeve tražbine. sud će joj omogućiti da je razgleda. može se poslužiti zaštitom koju joj pruža načelo pokrića  može. sud može na prijedlog vjerovnikaovrhovoditelja odrediti: a) Da se dužnik I druge osobe udalje s nekretnine b) Da se nekretninu povjerava na čuvanje ovrhovoditelju ili trećoj osobi c) Da se poduzmu druge potrebne mjere. niti na ičiju pravnu poziciju u ovršnom postupku.pravokutnik. Ovrhu pokreće vjerovnik svojim prijedlogom sudu/javnom bilježniku. Radi sprječavanja oštećenja nkeretnine. ako utvrđena vrijednost nekretnine ne pokriva ni djelomice iznos ovrhovoditeljeve tražbine. sud će na propisani način utvrditi vrijednost nekretnine. ali jedino ako je ponudio barem onoliku cijenu za koju se nekretninu može prodati na toj dražbi (u načelu cijena koja je utvrđena kao vrijednost nekretnine). na drugom ročištu ne ispod 1/3 vrijednosti). Na temelju rješenja o ovrsi na nekretnini.

Pravni poredak onome koji je nekretninu stekao u vlasništvo na temelju rješenja o dosudi. bez obzira jesu li se uspjele namiriti tražbine.www. a potom po potrebi I prisilno provede da: 1. Kupoprodajni ugovor će u ime I za račun ovršenika-vlasnika nekretnine zaključiti s kupcem osoba kojoj je sud povjerio tu ovršnu prodaju. Pravo građenja 3. Osobne služnosti i stvarni tereti koji bi inače prestali. Ovršenik nekretninu isprazni (I iseli se iz nje) te je preda u nesamostalan posjed kupcu koji ju stekao putem ovršne dražbe 2. a I svi koji bi svoje tražbine namirivali u ovršnom postupku iz kupovnine. dužan ju je prodati ponuditelju. ona će djelovati I zaključiti ugovor o prodaji nekretnine u ime I za račun založnog dužnika pri čemu je dužna pridržavati se zakonskih pravila o cijeni nekretnine. Deset minuta nakon što je stavljena jedina ponuda zaključuje se dražba. U pogledu ostalih ograničenih stvarnih prava. tu nekretninu isprazne I predaju kupcu u neposredan posjed Kupac je nekretninu stekao neopterećenu hipotekama. O tome će sud donijeti I pisano rješenje  rješenje o dosudi. pa da odredi. On je ovlašten zahtijevati da ovršni sud provede zaključak o predaji nekretnine kupcu. samostalan posjed. no oni koji nisu upisani u zemljišnu knjigu (ili su upisani nakon stjecanja založnog prava) prestaju pravomoćnošću rješenja o dosudi. pa će se (nakon pravomoćnosti tog rješenja I plaćanja kupovnine) u zemljišnu knjigu upisati kupčevo pravo vlasništva na dosuđenoj mu nekretnini te brisati prava I tereti na nekretnini koji prestaju njenom ovršnom prodajom. Druge osobe koje ne raspolažu valjanim pisanim pravnim temeljem za korištenje nekretnine. Osobne služnosti I stvarni tereti koji su u zemljišnoj knjizi upisani prije prava radi čijeg se namirenja provodi ovrha 4. Djelovanje ugovora ograničeno je suspenzivnim uvjetom – proizvodit će pravne činke tek pošto ovršni sud na temelju njega donese rješenje o dosudi nekretnine I ono postane pravomoćno. Nekretninu će se prodavati posredstvom osobe kojoj je takva prodaja povjerena na temelju sudskog zaključka. ovršnom prodajom ne prestaju: 1. ako zakonom ili u sporazumu s kupcem nije drukčije određeno. Dužnik je dužan kupcu nekretninu predati u samostalan posjed odmah nakon dostave zaključka o predaji nekretnine kupcu. Stvarne služnosti 2. sudac utvrđuje koji je ponuditelj ponudio najveću cijenu I da je ispunio uvjete da mu se dosudi nekretnina. pravomoćnošću rješenja o dosudi prestaju sve hipoteke koje su tu nekretninu do tada teretile.pravokutnik. 121 . Ovršnu prodaju nekretnine neposrednom pogodbom odredit će sud ako se tako sporazume stranke. ovlašćuje da odmah u ovršnom postupku ishodi da nekretnina bude ispražnjena te mu predana u neposredan. ugovor treba za valjanost imati zakonom propisani oblik (pisani) s time da potpisi moraju biti javnobilježnički ovjerovljeni. odredit će tko je na dražbi postao kupac nekretnine. Nakon zaključenja. a najmoprimci I zakupci nemaju pravo zahtijevati naknadu. da ih kupac nije preuzeo valjanim sporazumom s vjerovnikom Ugovori o najmu I zakupu ne prestaju prodajom nekretnine (kupac stupa na mjesto najmodavca).net nekretninu prodati na tom ročištu. Najmoprimac i/ili zakupac isprazne nekretninu I predaju je u neposredan posjed kupcu 3.

Ne moraju biti susjedne. Da bi zajedno s tražbinom prešla I hipoteka na novog vjerovnika. Odreknućem 3. Ovršnom prodajom zaloga Hipoteka prestaje tek brisanjem (uknjižbom brisanja) iz zemljišne knjige. odnosno druge koristi od nje. Treći isplatni razred je glavni. Tražbina koja nije bila osigurana hipotekom na prodanoj nekretnini. Provodi se po 5 isplatnih razreda. Dobivene iznose dužan je polagati u sud.www. po pravilima ovršnog postupka. Prestankom založnog vjerovnika 6. Ako je na njemu izgrađena zgrada. po pravilima o ovrsi na nekretnini. a kad parnični sud o tome pravomoćno presudi. Vjerovnik tražbine koja je osigurana založnim pravom na pravu građenja. u njega su svrstane: 1. ovršno namirivanje iz vrijednosti tog prava građenja provodit će se po pravilima o ovrsi na drugim imovinskim pravima (pljenidbom tog prava te njegovim unovčenjem u skladu s odredbama o prodaji pokretnina). ako je nekretnina ovršno prodana upravo na zahtjev njezinog vjerovnika Unutra ovog isplatnog razreda djeluje načelo vremenskog prvenstva. Sporne će uputiti na parnicu. Prestankom osigurane tražbine 5. Kada hipoteka tereti stvar koja je sposobna davati plodove ili neke druge koristi iz čije bi se vrijednosti mogla namirivati hipotekom osigurana tražbina. On će biti ovlašten da ubire I unovčava te plodove nekretnine. Istekom roka I ispunjenjem raskidnog uvjeta 4. Apsolutni prestanak hipoteke dogodit će se: 1. veličini I prvenstvenom redu prava na namirenje vjerovnika I drugih osoba koje postavljaju zahtjev za namirenje. prema pravilima obveznog prava. Sve hipotekarne tražbine 2. redovni. nije potreban upis tog vjerovnika u zemljišnoj knjizi kao novog hipotekarnog vjerovnika. Nakon pravomoćnosti rješenja o dosudi nekretnine kupcu. ta će presuda djelovati protiv vlasnika prodane nekretnine I svih vjerovnika. Nakon održanog ročišta. Rasterećenjem 7. Zajednička hipoteka (simultana hipoteka) je založno pravo koje radi osiguranja jedne tražbine tereti nekoliko nekretnina solidarno. kao da su one sve zajedno jedna nekretnina. čak niti u istoj općini. sud donosi rješenje o namirenju  sud će odlučiti o namirivanju neosporenih tražbina. založni vjerovnik ima pravo predložiti sudu da se namirenje provede iz vrijednosti tih plodova I druge koristi  sud će odrediti privremenu upravu nekretninom I postaviti privremenog upravitelja njome (sekvestra). Sve tako opterećene 122 . rješenjem o namirenju. na kojem će raspravljati o postojanju. Propašću stvari 2. sud će održati ročište za diobu novca dobivenog njezinom prodajom. tada će se ovršno namirivanje iz vrijednosti prava građenja sa zgradom provoditi kao I na bilo kojoj drugoj nekretnini sposobnoj za zalog.net Pravo na namirenje ostvaruje se putem suda. radi namirivanja vjerovnik iz tog pologa. Ako nije na pravu građenja izgrađena zgrada. ima pravo da je namiruje putem suda iz vrijednosti tog prava građenja.pravokutnik. Relativan prestanak hipoteke zbiva se prijelazom tražbine na novog vjerovnika. Sve tražbine naknada za one osobne služnosti I stvarne terete koji su prestali ovršnom prodajom nekretnine 3. dugo vremena neaktivne hipotekarne tražbine. Hipoteka može prestati I zbog jednog specifičnog razloga  ukinuće hipoteke zbog amortizacije (umrtvljenja) stare.

Način stjecanja je upis u zemljišnu knjigu. Vjerovnik koji je nositelj tog založnog prava ima iste ovlasti u pogledu nekretnine kao I nositelj dobrovoljnog založnog prava. ona može štititi svoje pravo vlasništva na nekretnini stavljanjem izlučnog zahtjeva (prigovora. osnovavši za to prisilno sudsko založno pravo na određenoj dužnikovoj nekretnini.pravokutnik. za to nisu sposobne: 1. ako to ne učini. Nekretnine u pogledu kojih je ovrha zakonom isključena. 123 . djelovat će predmnjeva da zemljišna knjiga potpuno I istinito odražava činjenično I pravno stanje te nekretnine dokle god vlasnik ne ishodi brisanje. tada će vjerovnik steći založno pravo na toj nekretnini. oružje I druga oprema namijenjeni obrani 2. ako tražbina postoji I ispunjene su sve opće pretpostavke za stjecanje stvarnih prava uopće I založnih prava posebno. on je neistinit. osnovavši prisilno sudsko založno pravo na toj nekretnini. ako bi kao predmet osiguranja bila pogrešno određena nekretnina koja nije u vlasništvu dužnika nego treće osobe. sudska (upravna) nagodba ili javnobilježnička isprava. Tada će predbilježba biti način osnivanja prava. kojim će ishoditi da se ovrhu proglasni nedopuštenom. ako da ju dužnikova. može se protiv dužnikove volje na nekoj njegovoj nekretnini osnovati prisilno sudsko založno pravo. a postoji opasnost da bi ovršno namirenje te tražbine moglo biti osujećeno ili znatno otežano. Vjerovnik novčane tražbine koji već ima perfektnu ovršnu ispravu o toj tražbini ovlašten je ishoditi da sud osigura tu njegovu tražbinu. NEDOBROVOLJNO (PRISILNO) SUDSKO ZALOŽNO PRAVO NA NEKRETNINI Radi osiguravanja mogućnosti za uspješno provođenje vjerovnikove novčane tražbine iz dužnikove imovine. Vjerojatna je opasnost da bi bez takvog osiguranja ostvarenje tražbine moglo biti spriječeno ili znatno otežano U pravilu se prisilno sudsko založno pravo ne može steći od nevlasnika. O njegovoj tražbini postoji sudska odluka. Predmetom mogu biti jedino one nekretnine koje mogu biti prodane u ovršnom postupku radi namirivanja založnih vjerovnika. Kada je vjerojatno da predstoji ovrha radi namirenja vjerovnikove tražbine. Pravni temelj osnivanja može biti I rješenje suda doneseno u postupku osiguranja kojim je određena prethodna mjera osiguranja predbilježbom založnog prava na određenoj nekretnini dužnika. Ali. ako je ona u vlasništvu dužnika. Vjerovnik je ovlašten. ishoditi da sud osigura njegovu tražbinu. Ako bi u zemljišnoj knjizi bio pogrešno izvršen upis. kojim će odrediti osiguranje tražbine vjerovnika uknjižbom založnog prava (kao tereta nekretnine). Nekretnine koje se ne mogu prodavati u ovršnom postupku zbog zakonskih pravila o zaštiti ovršenika Pravni temelj bit će odluka suda (rješenje o prisilnom osnivanju založnog prava na nekretnini ili rješenje o prethodnoj mjeri osiguranja). u slučaju da se u ovršnom postupku ne bi uspjelo prodati nekretninu ni na drugom ročištu za dražbu. Sud će prijedlogu za osiguranje udovoljiti ako: 1. što omogućuje hipotekarnom vjerovniku da slobodno bira odakle će namirivati svoju tražbinu.net nekretnine odgovaraju nepodijeljeno za namirenje iste tražbine. Sudsko prisilno založno pravo akcesorno je tražbini koju osigurava. tužbe). vjerovnik može putem suda ishoditi da se osnuje prisilno sudsko založno pravo na nekretnini koja je sposobna da bude predmetom tog založnog prava. jer su to objekti. ali još nije perfektna (još nije ovršna) 2.www. Predmet ovog prava može biti I pravo građenja (samo ako je na njemu izgrađena zgrada) I pravo plodouživanja (jedino civilni plodovi). Sud će donijeti rješenje o osnivanju tog prava.

Vjerovnik ima glede nekretnine iste ovlasti kao I nositelj sudske hipoteke. odnosno na temelju pravomoćnog rješenja o namirenju (potrebno je brisanje iz zemljišne knjige). i ispunjenje općih pretpostavaka za ovu podvrstu založnog prava (u bitnome jednake onima za sudsko dobrovoljno založno pravo na pokretnini). Sklapaju ga vjerovnik I dužnik pred sudom. Apsolutno prestaje na temelju pravomoćnog rješenja koje ukida one radnje I mjere kojima je to založno pravo osnovano. izuzeću od ovrhe te o ograničenju ovrhe na određenim stvarima ne primjenjuju se nikada u slučajevima kada se ovrhu provodi na onim stvarima na kojima je vjerovnik založno pravo stekao na temelju pravnog posla. a na način da to pravo bude izbrisano iz zemljišne knjige. Apsolutno prestaje na temelju pravomoćnog rješenja koje ukida ranije radnje I mjere na temlju kojih je to pravo osnovano. Sporazum o osiguranju sklapa se u obliku javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave. Vrši se po isplatnim redovima I mjestu u redu prvenstva. osniva se bez upisa no on je poželjan kako bi se pravo zaštitilo. koje ima tri elementa: 1. Bitni sadržaj mu je sporazumno očitovanje volje stranaka. I tražbinu namiruje poput nositelja prisilnog založnog prava. Ugovor o zalaganju nekretnine (založni ugovor) 3. uključujući I trenutak njenog dospijeća 2.pravokutnik. potpisan ima snagu sudske nagodbe. JAVNOBILJEŽNIČKO ZALOŽNO PRAVO NA NEKRETNINI – velik dio uloge koju inače igra sud povjeren je javnom bilježniku. nego zakon određuje pretpostavke pod kojima određena osoba može postići da se za osiguranje neke njezine tražbine osnuje založno pravo 124 . ma čija ona bila. isključivo putem suda (načelo oficioznosti). SUDSKO I JAVNOBILJEŽNIČKO DOBROVOLJNO ZALOŽNO PRAVO NA NEKRETNINI Za osnivanje je potrebno. koju će sud odrediti I provesti kao mjeru osiguranja Osniva se kao teret na nekretnini uknjižbom u zemljišnu knjigu. Neprava zakonska založna prava su ona koja se ne osnivaju ipso iure. Suglasnost stranaka da se na toj nekretnini osnuje založno pravo sudskom radnjom osiguranja – uknjižbom u zemljišnoj knjizi. Prelazeći na novg vjerovnika.www. ima snagu sudske nagodbe. Pravo relativno prestaje prelaženjem tražbine na novog vjerovnika. uz postojanje tražbine I ispunjenje općih pretpostavaka stjecanja stvarnih prava uopće I založnih posebno. Utvrđenje tražbine koju se osigurava. samim ispunjenjem činjenica koje je zakon za to odredio  nevidljiva hipoteka. Iznimno će ga pošteni stjecatelj moći steći od nevlasnika pod pretpostavkama pod kojima se inače može steći hipoteku od nevlasnika. ZAKONSKO ZALOŽNO PRAVO NA NEKRETNINI Prava zakonska založna prava na nekretninama nastaju po sili zakona. s jednom velikom razlikom: pravila OZ o zaštiti ovršenika.net Vjerovnik ima pravo da se namiruje iz vrijednosti založene nekretnine. Naš suvremeni pravni poredak protiv nevidljivih zakonskih založnih prava pruža zaštitu tuđem povjerenju u potpunost zemljišnih knjiga. Predmetom sudskog dobrovoljnog založnog prava sposobna je biti svaka nekretnina koja je sposobna biti predmetom dobrovoljnog založnog prava (I pravo građenja). Osniva se izvođenjem tog prava iz prava vlasništva nekretnine na temelju založnog ugovora. Tim se pravom može služiti od kad mu tražbina postane ovršna. koji će biti zaključen u sklopu sporazuma o osiguranju. prisilno sudsko založno pravo prestaje relativno.

Idealnom dijelu takvog imovinskog prava (I sve pripadnosti) 3. bilo putem unovčavanja samog založnog prava. Posebne pretpostavke: a) Dotadašnji suvlasnik/sunasljednik jer nekretninu stekao u vlasništvo na temelju sudske odluke o razvrgnuću suvlasništva isplatom b) Na temelju te odluke postoji tražbina na plaćanje određene svote novca drugom suvlasniku/sunasljedniku na ime isplate njegovog dijela Nastaju samim ispunjenjem ovih pretpostavaka. Posebne pretpostavke osnivanja određene su posebnim zakonom koji uređuje pojedinu podvrstu zakonskih založnih prava. ZALOŽNO PRAVO NA IMOVINSKOM PRAVU Predmetom zaloga mogu biti I ona subjektivna prava koja su zakonom u tom pogledu pravno izjednačena sa stvarima  prava koja su imovinska. OBIČNI ZALOG IMOVINSKOG PRAVA – dobrovoljno zalaganje prijenosom vjerovniku radi osiguranja njegove tražbine. a o njima nije izdan vrijednosni papir. kojim vjerovnik dolazi u takav položaj glede zalogodavčevog prava da je u stanju odatle namirivati svoju tražbinu koju se osigurava založnim pravom. Pravo na civilne plodove koje daje subjektivno pravo odnosno njegov idealni dio Ovakva prava su u pravnom pogledu izjednačena s pokretninama. Za njih (I prava I neprava) vrijedi ono što inače vrijedi za hipoteke na nekretninama. Subjektivno pravo. osnovan prijenosom radi osiguranja).pravokutnik.www. Čin čije provođenje je zakonom određeni način osnutka tog prava. pojedinačna I sposobna (prikladna) za to da vjerovnik iz njih namiruje svoju tražbinu. a nije o njima izdan vrijednosni papir (npr. U sastavu zalogodavčeve imovine 3. Valjani zalogodavčev pravni posao kao pravni temelj za osnivanje založnog prava na tom subjektivnom pravu 4. ovisi o vrsti subjektivnog imovinskog prava koje se zalaže. Ugovorom o davanju prava u zalog obvezuje se dužnik ili netko treći vjerovniku da će radi osiguranja određene vjerovnikove tražbine založnim pravom. Upisom u zemljišnu knjigu ili drugi javni upisnik zalažu se stvarna prava na nekretninama te subjektivna prava koja su osnovana upisom u javni upisnik.net ne nekretnini na taj način da ga se upiše u zemljišnu knjigu. ili kao hipoteka na pravu (registarski zalog osnovan upisom). osim onih koja se osnivaju upisom u javne knjige ili druge javne upisnike. Pojedinačno određenom imovinskom pravu (I svim njegovim pripadnostima) 2. sposobno da bude predmetom založnog prava koje je 2. Založno pravo na pravu može se steći I imati na za to sposobnom: 1. dionice). Posebne pretpostavke ovakvog stjecanja su: 1. GLAVA 23. nije potreban nikakv daljnji čin (upis u zemljišnu knjigu). bilo kao obični zalog imovinskog prava (imovinski zalog. Zakonsko založno pravo suvlasnika I sunasljednika – na stvarima koje su bile zajedničke. DOBROVOLJNO ZALOŽNO PRAVO NA SUBJEKTIVNOM IMOVINSKOM PRAVU Osniva se na temelju očitovanja zalogodavčeve volje. vjerovniku 125 . ali je suvlasnička/sunasljednička zajednica razvrgnuta isplatom. Prvo je poput pignusa a drugo hipoteka. bilo iz vrijednosti onoga što nositelju tog prava pripada na temelju tog prava.

Uglavak da dužnik ne može zalog nikada ispuniti 4. na temelju zalogodavčevog pravnog posla (ako su ispunjene I sve ostale pretpostavke). Uglavak po kojem bi vjerovnik mogao založeno mu pravo otuđiti po unaprijed određenoj cijeni ili je po toj cijeni zadržati za sebe (nije zabranjen u pogledu subjektivnog prava koje ima propisanu cijenu) 5. Da bude sklopljen ugovor o ustupanju (pactum de cedendo) radi osiguranja. cesionara) b) Da primatelj (cesionar. a posebno 2. naime da: a) Vjerovnik te tražbine (koji će osnivanjem tog založnog prava postati založnim dužnikom) očituje svoju volju (u ulozi ustupitelja – cedenta) da tu svoju tražbinu kojom potražuje neku činidbu od svojeg dužnika (tj. ako mu njime osigurana tražbina ne bude ispunjena u određenom roku (lex comissoria) 3. tek kad on primi notifikaciju bit će. Zakonom određeni način osnivanja založnog prava na zalogodavčevoj tražbini je čin koji se sastoji od dvoga: ustupa (cesije) radi osiguranja tražbine-zaloga vjerovniku tražbine koju se time osigurava. kojima se ona obvezala da će određenu činidbu ispuniti ovlašteniku – osobi koja je naznačena u tom papiru. Uglavak po kojem založni dužnik ne bi smio na pravu koje je založio osnivati daljnja založna prava za druge osobe 6. Založnom se vjerovniku ne može dati u posjed subjektivno pravo koje mu se zalaže. pri ustupanju ima ulogu cessusa). Obavještavanje dužnikovog dužnika (cessusa) o tom ustupu. ustupi radi osiguranja vjerovniku one tražbine koju se osigurava (on će pritom imati ulogu primatelja. služiti samo u granicama ovlasti koje joj pripadaju kao založnom vjerovniku. a druga se ugovorna strana obvezuje da će se pravom koje joj bude preneseno u zalog. Potrebno je: 1. razlika je samo u tome što je svrha prijenosa specifična: causa prijenosa prava radi zalaganja jest osiguranje neke stvarnopravne tražbine. Sadržaj ovisi o tome kakvo se subjektivno imovinsko pravo zalaže: tražbina. naplatan I neformalan ugovor.www. osnovano založno pravo na ustupljenoj tražbini Na subjektivnom pravu koje je utjelovljeno u vrijednosnom papiru koji glasi na donositelja osniva se založno pravo jednako kao I na pokretninama. Uglavak da založeno pravo ostaje vjerovnikovo. od dužnikova dužnika. kauzalan. Zabranjene su I ništetne: 1. Bitni mu je sastojak obvezivanje neke osobe vjerovniku da će na svojem subjektivnom imovinskom pravu osnovati založno pravo. Općenito sve odredbe koje su suprotne naravi bilo zaloga.pravokutnik. Vrijednosni papiri su zapravo u papiru utjelovljeni jednostrani pravni poslovi osobe koja je taj papir izdala. bilo one tražbine koja bi trebala biti osigurana založnim pravom. te od notifikacije dužnikovog dužnika (cessusa) o tom ustupu. Ono se osniva na način na koji se to pravo prenosi drugoj osobi. Uglavak po kojem vjerovnik ne bi niti nakon dospijeća osigurane tražbine smio zahtijevati namirenje iz založenog prava Redoviti način osnivanja dobrovoljnog založnog prava na subjektivnim imovinskom pravu je čin kojim se prenosi pravo radi osiguranja. 126 . pravo utjelovljeno u vrijednosnom papiru ili kakvo drugo subjektivno imovinsko pravo prikladno da vjerovnik iz njegove vrijednosti namiruje svoju tražbinu. te da će to pravo nazad prenijeti zalogodavcu čim prestane tražbina koju taj zalog osigurava  konsenzualan. budući založni vjerovnik) očituje svoju volju da to ustupanje prihvaća 2.net prenijeti određeno subjektivno imovinsko pravo u zalog.

ovlasti na osnivanje podzaloga na pravu-zalogu. subjektivna prava koja mogu biti založena nije moguće posjedovati. Budući da subjektivna prava nisu vanjski vidljiva nema ni stjecanja založnog prava na subjektivnom pravu od osobe koja nije nositelj tog subjektivnog prava. Njegov položaj nalikuje položaju založnog vjerovnika koji je u zalog dobio pokretninu. kao I na dužnost vraćanja prava 127 . Ovlasti I dužnosti založnog vjerovnika su poput onih koje bi založni vjerovnik imao da je tuđu pokretnu stvar dobio u ručni zalog. taj time u pravilu nije stekao založno pravo na tome pravu izjednačeno s pokretninom. isto je I s njegovim pravnim raspolaganjima pravom-zalogom. na potanje mogućnosti zamjene prava-zaloga nekim drugim zalogom. bez obzira što je pritom bio u dobroj vjeri. U našem je pravnom poretku omogućeno dobrovoljno zalaganje nekih tražbina na poseban način. Takva izjava ima učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi te će djelovati kao zapljena.pravokutnik. ima deklaratoran karakter I služi davanju publiciteta. odnosno bjanko zadužnice Ovi su slučajevi uređeni posebnim propisima ovršnog prava. vanjskom odnosu) djeluje kao nositelj tog subjektivnog prava. I da se isplate obavljaju izravno vjerovniku na način određen u toj ispravi. mirovina. renta) može to pravo založiti tako što će svojem dužniku ovjerovljenom ispravom dati suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća u cijelosti ili djelomično. Također onaj kojem banka vodi jedan ili više tekućih računa može u korist nekog svog vjerovnika ishoditi zapljenu računa na temelju zadužnice. bez obzira što ga njegov odnos sa zalogodavcem (cedentom) obvezuje da to ne čini. kao posljedica prelaska te tražbine na drugu osobu. u pogledu uporabe (izvršavanja) prava-zaloga. On može izvršavati pravo koje mu je preneseno radi osiguranja. založni vjerovnik nema pravo na posjed prava-zaloga. Ova se založna prava upisuju u Upisnik sudskih I javnobilježničkih osiguranja tražbina. On je dobio mogućnost da u odnosu prema svakome ( u tzv. Vjerovnik ima dužnost čuvanja prava-zaloga.net Založno se pravo može osnovati I na drugim imovinskim pravima. Založno pravo na imovinskom pravu je otuđivo I nasljedivo. Onaj tko ima pravo na “stalna novčana primanja” (plaća. na patentima. zapljenom tih tražbina na temelju naloga njihovog povjerenika. dakle onaj čin koji je zakonom određen za prijenos odnosne vrste subjektivnih prava na druge osobe. Iznimka postoji u pogledu zaloga tražbina utjelovljenih u vrijednosnim papirima na donositelja (one se u prometu ponašaju kao stvari). nego jedino zajedno s tražbinom koju osigurava. npr. U stadiju osiguranja. ovlasti na uzimanje plodova I drugih koristi od prava-zaloga. upis nije obvezatan. Način osnivanja je prijenos tog prava radi osiguranja. izravno uplaćuje vjerovniku. I to: a) Zapljenom plaće (odnosno drugih stalnih novčanih primanja) po pristanku ovršenika b) Zapljenom računa kod banke na temelju zadužnice.www. založno se pravo osniva svojevrsnom uputom (asignacijom) radi osiguranja. Tada njegova suglasnost ima pravni učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi pa će djelovati kao zapljena prava na stalna novčana primanja. autorskom pravu I srodnim pravima  točnije na imovinskim koristima koje ta prava daju. u skladu s njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi. ali ne samostalno. dužan ga je čuvati na način primjeren naravi tog prava. Prenese li netko tuđe imovinsko pravo radi osiguranja svojem vjerovniku. I to na način da će ispravom na kojoj je javno ovjerovljen njegov potpis (zadužnicom) dati suglasnost da se radi naplate tražbine određenog vjerovnika zaplijene svi računi koje ima kod banaka te da se novac s tih računa.

I to u ovršnom postupku radi naplate novčane tražbine. Nije dužan vratiti plodove I druge koristi koje je ovlašteno za sebe uzeo. kada je to potrebno za dospijeće založene mu tražbine). Da bi mogao štititi svoje založno pravo. Kada tražbina-zalog dospije za ispunjenje. a dužnik treba njemu ispuniti dužnu činidbu. ili ona prestane iz nekog drugog razloga. odnosno iz nadomjestka zaloga. Iz onoga što je dobiveno na ime ispunjenja tog prava 4. Vjerovnik je dužan prema založenoj tražbini postupati s pažnjom dobrog domaćina. ovisno o vrsti prava-zaloga. Od dužnika tražbine-zaloga a) dospjele kamate I druga dospjela povremena davanja koja ona daje b) ispunjenje tražbine-zaloga. Iz onoga što je dobiveno kao naknada za to pravo Pravo na namirenje osigurane tražbine iz vrijednosti prava-zaloga ostvaruje se u pravilu putem suda (načelo oficioznosti). vjerovnik je ovlašten postavljati svakome sve one zahtjeve koji su za to potrebni. Ako prijedlog ima pravni temelj ovrhu će rješnjem o ovrsi odrediti sud (javni bilježnik). založni ih je vjerovnik ovlašten I dužan naplatiti. kao I primiti to ispunjenje. Ako bi dužnik pogrešno izvršio dužnu činidbu trećemu. pošto ona dospije za ispunjenje 2. odnosno dobrog gospodarstvenika (propusti li to.www. U stadiju namirivanja vjerovnik smije ostvarivati svoje pravo na namirenje pa osiguranu tražbinu namirivati: 1. Namirenje se provodi po pravilima ovršnog postupka.net zaloga nakon što prestane založno pravo na njemu. otkazati trajni obvezni odnos. ako I ukoliko je njihova vrijednost prebijena s njegovom tražbinom. odgovara dužniku za štetu). pod zakonom određenim pretpostavkama. dužnik te tražbine-zaloga koji je uredno obaviješten o ustupu te tražbine. založni vjerovnik je dužan vratiti onu tražbinu koja mu je bila prenesena radi osiguranja  dužan je izvršiti povratni ustup (povratnu cesiju) založene tražbine zalogodavcu. Iz onoga što je dobiveno od tog prava (kamate I druga povremena davanja) 3. više ne može svoju obvezu valjano ispuniti ustupitelju (cedentu). Daje li založena tražbina kamate ili kakva druga povremena davanja. Od trećih osoba ono što su primile na ime a) Dospjelih kamata I drugih povremenih davanja koja daje tražbina-zalog b) Ispunjenje tražbine-zaloga Bude li ispunjena zalogom osigurana tražbina. Ako mu je takvo namirivanje dopustio založni dužnik izričito I u pisanom obliku 128 .pravokutnik. Iznimno. Vjerovnik treba (u ulozi ovrhovoditelja) ishoditi provođenje ovrhe (ovršnih radnji) protiv založnog dužnika (ovršenika) radi namirivanja te tražbine iz prava zaloga (kao predmeta ovrhe). Vjerovnik je ovlašten I dužan poduzeti mjere potrebne za očuvanje založene tražbine (npr. Založni vjerovnik kojemu je založena tražbina ima pravo zahtijevati: 1. Iz vrijednosti založenog subjektivnog imovinskog prava (iz prava-zaloga) 2. Vjerovniku pripada na temelju pravnog posla pravo na namirenje izvansudskim putem: 1. Od trenutka kad je neka tražbina založena. Rješenjem će odrediti ovršne radnje koje će se provoditi u pogledu prava-zaloga u cilju prisilnog namirivanja vjerovnikove tražbine dobivene tom prodajom. moguće je izvansudsko namirenje. založni je vjerovnik ovlašten I dužan učiniti što je potrebno da bi ona bila ispunjena. Založni vjerovnik ima pravo zahtijevati od dužnika da mu taj ispuni što je dužan. založni vjerovnik će imati pravo od tog trećeg zahtijevati ono što je taj bez pravnog temelja primio na ime ispunjenja založene tražbine (I putem suda u ovršnom postupku).

Dobrovoljno založno pravo apsolutno prestaje: 1. Iznimno ga je ovlašten prodati iz tzv. Posebne pretpostavke stjecanja ovakve vrste založnog prava su: A) Predmet zalaganja je subjektivno pravo upisano u zemljišnu knjigu B) Pripadanje tog prava zalogodavcu C) Valjani pravni posao kao temelj za osnivanje založnog prava na tom pravu D) Valjani način stjecanja  upis (uknjižba. pravo građenja.www. Ograničena stvarna prava na nekretninama (npr. a ona postoji ako je osigurana tražbina iz trgovačkog posla. pravo na zaštitu prava-zaloga 129 . Ovlašten je zadržati od tog novca onoliko koliko je potrebno za namirenje osigurane tražbine (troškova. ali jedino putem osobe koja je javno ovlaštena za prodaju na burzi. predbilježba) založnog prava u zemljišnoj knjizi Ova prava prelaze. Prestankom osigurane tražbine. stupi drugo pravo ili stvar) 2. zakupnine) d) Prava sadržanih u nematerijaliziranim vrijednosnim papirima Način na koji smije ostvarivati svoje pravo na izvansudsko namirivanje određen je zakonom. kamata I glavnice). iako nema pravo da tim putem namiruje osiguranu tražbinu. Rasterećenjem Relativan prestanak zbiva se prijelazom tog založnog prava s dotadašnjeg nositelja na novoga. slobodne ruke (neposrednom pogodbom). odnosno za javne prodaje takvih prava. kamatama I glavnicom). odgovoran je za štetu koja je odatle proizašla. opterećuju se I prestaju po pravilima o založnom pravu na nekretninama. Založni vjerovnik ima prava kao da mu je založena nekretnina. No on nije dužan to učiniti. ako je na ime ispunjenja tražbine-zaloga primio novac pošto je osigurana tražbina već bila dospjela. Prestankom založnog vjerovnika 6. služnost plodouživanja) – primjenjuju se u prvom redu posebne zakonske odredbe koje njih uređuju. nije ovlašten izvršavati mu založeno pravo.pravokutnik. Istekom roka I ispunjenjem raskidnog uvjeta 4. Založni vjerovnik koji je svoje pravo na namirenje ostvario izvansudskim putem. Odreknućem 3. To može biti putem prodaje zaloga na javnoj dražbi. Vrijednost svega što je založni vjerovnik ovlašteno naplatio (odnosno ubrao) ili inače imao od založene mu tražbine prebija se s osiguranom tražbinom (troškovima. ali ga je ovlašten štititi. Ima pravo na očuvanje prava-zaloga I njegove vrijednosti. HIPOTEKA NA SUBJEKTIVNOM IMOVINSKOM PRAVU (REGISTARSKO ZALOŽNO PRAVO NA PRAVU) Osnivanjem hipoteke zalažu se: 1. zajedno sa svim sporednim tražbinama kamata I troškova 5. Propašću prava zaloga (osim ako na mjesto prava koje je prestalo. a podredno odredbe o založnom pravu na nekretninama. a ostatak je dužan vratiti zalogodavcu.net 2. Ako postoji neoboriva zakonska predmnjeva da je založni dužnik dopustio izvansudsko namirivanje. a dužnik nije u trenutku osnivanja založnog prava izričito isključio izvansudsko namirivanje Založnom vjerovniku pripada na temelju zakona pravo na izvansudsko namirivanje iz novca koji primi na ime: a) Ispunjenje tražbine zaloga b) Kamata odnosno drugih povremenih davanja koja daje tražbina zalog c) Zalogodavčevih civilnih plodova nekretnine (najamnine.

Ako je predmet zaloga sposoban dati plodove. kao I osnovati na njemu podzaložno pravo. naime rješenja o ovrsi kojim je izrečena: a) Zabrana dužniku ovrhovoditeljevog duužnika da svojem vjerovniku ispuni tu tražbinu 130 . Prisilno sudsko založno pravo osniva se na temelju rješenja kojim sud određuje to osiguranje. U pogledu nekih prava će djelovati ograničenja ovrhe uspostavljena iz socijalnih razloga. Druga subjektivna imovinska prava koja nastaju upisom u javni upisnik. Da bude izvršen čin određen tim sudskim rješenjem. Posebne pretpostavke stjecanje ove vrste založnog prava: 1. Sud određuje I provodi prisilno osiguranje tražbina u postupku ovrhe koji je već pokrenut. a na način na koji određuju zakonske odredbe o ovrsi I prisilnom osiguranju. Prava utjelovljena u tzv nematerijaliziranim vrijednosnim papirima PRISILNO ZALOŽNO PRAVO NA SUBJEKTIVNOM IMOVINSKOM PRAVU Dužnikova osobna odgovornost cjelokupnom imovinom učvrstiti će se dodatnom. Dogodi li se da tuđa imovinska prava budu zaplijenjena kao da su dužnikova. Može biti sudsko I upravno. tada se može ishoditi od suda osnivanje privremene uprave. ako o njima nije izdan vrijednosni papir 3. Sposobno je da bude predmetom prisilnog sudskog založnog prava – uopće nisu sposobna ona subjektivna prava za koja je zakonom isključena mogućnost da budu predmetom ovrhe. Na tražbinama ovo se založno pravo osniva zapljenom. ovršnom prodajom založenog prava. Subjektivno pravo je u sastavu dužnikove imovine – prisilno sudsko založno pravo može se osnovati na jednom ili više subjektivnih imovinskih prava koja su u sastavu dužnikove imovine. Na subjektivnim imovinskim pravima koja su pravno izjednačena s pokretninama način je zapljena (provedena pljenidba). a na onima izjednačenim s nekretninama upis u zemljišnu knjigu (ili drugu javnu knjigu). no tek njegovim brisanjem iz zemljišne knjige. Za osnivanje tog prava postoji pravni temelj u odluci suda (javnog bilježnika).net od tuđih zahvata. ali je vjerojatna I opasnost da bi namirenje vjerovnikove tražbine moglo biti osujećeno ili znatno otežano. a ovlašten je I ustupiti mjesto u prvenstvenom redu za namirivanje iz prava zaloga.www. ili unaprijed u postupku prisilnog osiguranja. u pravilu nisu sposobna biti ona prava koja su iz socijalnih razloga izuzeta od ovrhe koju bi se provodilo radi namirenja vjerovnikove novčane tražbine. Namirivanje se provodi putem suda. usmjereno na osiguranje novčane tražbine subjektivnom imovinskim pravom b) Rješenje o ovrsi zapljenom (pljenidbom) ovršenikovog prava 4. rješenja o zabrani. koja je a) Rješenje o određivanju prethodne mjere osiguranja. nego tu njihovu sposobnost steže u određene granice. time će biti povrijeđeno pravo njihova nositelja koje će on moći zaštitit izlučnim zahtjevom 2. Provodi ju se dostavom dužnikovom dužniku tzv. a čije provođenje je zakonom određeni način osnutka sudskog prisilnog založnog prava na takvom subjektivnom pravu  izvršenje radnje osiguranja. što ih ne čini apsolutno nesposobnima za to da se na njima osnuje prisilno sudsko založno pravo. 3. 2. kada ovrha vjerojatno predstoji.pravokutnik. čineći je ovisnom o okolnosti slučaja. stvarnopravnom odgovornošću onim subjektivnim pravom u pogledu kojeg je osnovano prisilno sudsko založno pravo. Pravo prestaje kao I sva dobrovoljna založna prava.

dobiva snagu sudske nagodbe. a I nenovčanu tražbinu. FIDUCIJARNI PRIJENOS I NEKE DALJNJE MOGUĆNOSTI STVARNOPRAVNOG OSIGURA NJA TRAŽBINE Fiducijarni prijenos vlasništva radi osiguranja je takva upotreba prava vlasništva za stvarnopravno osiguravanje vjerovnikove tražbine. Posebne pretpostavke osnivanja sudskog dobrvoljnog založnog prava su: 1. nego je prenosi u vlasništvo vjerovnika radi osiguranja neke njegove tražbine.pravokutnik. ali nastaje uz sudjelovanje suda. u posebnom postupku sudskog I javnobilježničkog osiguranja tražbina na temelju sporazuma stranaka I po pravilima tog postupka. GLAVA 24. pravo je potrebno upisati u Upisnik sudskih I javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika na pokretnim stvarima I pravima (upis ima samo deklaratoran učinak I publicitetno djelovanje). Može biti osnovano I postojati na svim subjektivnim imovinskim pravima koja su sposobna da budu predmet založnog prava – zalog. Pravni temelj je založni ugovor  nije samostalni ugovor. kad potpisan. što ga vjerovnik I dužnik sklapaju pred sudom u postupku osiguranja.net b) Zabrana vjerovniku tražbine koju se plijeni da tu tražbinu naplati od svojeg dužnika. već jedan od triju bitnih elemenata sadržaja sporazuma o osiguranju. da njome vlasnik ne opterećuje svoju stvar založnim pravom. gdje ga se oblikuje u sudski zapisnik o sporazumu stranaka koji.www. Subjektivno imovinsko pravo koje će biti zalog pripada zalogodavcu (u njegovoj je imovini). Tražbina koju se osigurava ima zakonom određena posebna svojstva za osiguravanje ovom podvrstom založnog prava 2. u čijem sastavu je valjani založni ugovor zalogodavca-protivnika osiguranja I zalogoprimca-predlagatelja osiguranja (kao element sadržaja sporazuma o osiguranju) I oblikovan u sudski zapisnik o sporazumu stranaka da osiguraju vjerovnikovu tražbinu dobrovoljnim sudskim založnim pravom na određenom subjektivnom imovinskom pravu (sporazum o osiguranju). pa je na temelju toga b) Sud donio odgovarajuće rješenje o osiguranju 4. SUDSKO I JAVNOBILJEŽNIČKO DOBROVOLJNO ZALOŽNO PRAVO NA SUBJEKTIVNOM PRAVU Dobrovoljno založno pravo (osnovano na temelju suglasne volje vjerovnika I vlasnika zaloga). Pred sudom je u postupku osiguranja (postupku sudskog I javnobilježničkog založnopravnog osiguranja na temelju sporazumna stranaka) a) Sklopljen sporazum o osiguranju. odnosno javnog bilježnika. ovlaštenom da ga založi 3. ZAKONSKO ZALOŽNO PRAVO NA SUBJEKTIVNOM IMOVINSKOM PRAVOM Potrebno je da takvo založno pravo uspostavi posebni zakon (kao npr. Izvršen je čin koji je zakonom određeni način stjecanja tog založnog prava Njime se može osigurati novčanu. ono je u biti registarsko založno pravo. u slučaju založnog prava suvlasnika I sunasljednika). Vjerovnik time dobiva u pogledu stvari onu pravnu vlast koja 131 . Sud će na temelju sporazuma stranaka donijeti rješenje o osiguranju kojim će odrediti mjeru osiguranja tražbine – upis založnog prava. kao I da pravno raspolaže tom svojom tražbinom I založnim pravom kojim je ona osigurana U pravilu se ne može steći od nevlasnika.

ali je potreban odgovarajući način stjecanja 132 . odnosno javnobilježničkom osiguravanju tražbina. a da potom nije ispunjena. jer ispunjenjem uvjeta vlasništvo mu se vraća). Osiguravanje tražbina fiducijarnim prijenosom je u našem suvremenom pravnom poretku moguće: 1. naime da je postojala u trenutku kada je vlasništvo preneseno radi njezinog osiguranja. vlasništvo mu pripada dok postoji osigurana tražbina. oslobođeno od uvjeta kojim je bilo ograničeno. To mu omogućuje da vjerovnikovu tražbinu osigura time što će na njezinog vjerovnika prenijeti vlasništvo neke svoje stvari. dužnost prenijeti mu vlasništvo natrag kad njegova tražbina bude ispunjena ili prestane na bilo koji drugi način.pravokutnik. Pri tom se prijenosu uspostavlja odnos fiducije između prenositelja (koji igra procesnu ulogu protivnika osiguranja) te vjerovnika (koji igra procesnu ulogu predlagatelja osiguranja).www. postoje još dva alternativna puta: . uz uspostavu ugovornog fiducijarnog odnosa. Vjerovnik-fiducijar ima prema fiducijantu dužnost da se prenesnim vlasništvom služi jedino na određeni način I jedino u onu svrhu za koje mu je ono preneseno. povjerenja) između prenositelja kao fiducijanta I vjerovnika kao fiducijara. niti je prestala na bilo koji drugi način. Prijenosom vlasništva radi osiguranja. vjerovnik će biti vlasnikom sve dok taj razlog prijenosa postoji pri čemu će imati ovlasti I dužnosti koje proizlaze iz tog na zakonu utemeljenog odnosa fiducije . Uvjet će biti da osigurana tražbina postoji.Drugi put je izgrađen pravilima o sudskom. jer ispuni li se tražbina koju njegovo vlasništvo osigurava. a u drugom kao odgodni pozitivni uvjet (kod fiducijanta. Prijenosom vlasništva radi osiguranja. Time se uspostavlja fiducijarni odnos (odnos fiducije. Vjerovnik postaje uvjetnim vlasnikom stvari. Sadržaj njihova odnosa čine međusobna prava I dužnosti u pogledu prenesenog vlasništva. Odnos fiducije se tradicionalno uspostavlja kao obvezni odnos. na temelju ugovora o fiduciji.Jedan je stvarnopravne naravi. posredstvom postupka pred sudom ili javnim bilježnikom. ali ograničavajući vlasništvo koje prenosi razlogom tog prijenosa kao uvjetom. Uvjet postojanja osigurane tražbine ima dvostruko djelovanje (dvostruki uvjet): u jednom smjeru djeluje kao raskidni I negativni uvjet (prema fiducijaru. bude li mu ispunjena (ili inače prestane) osigurana tražbina – vratiti nazad (nazad prenijeti) ono što mu je dao radi osiguranja. uređenog općim pravilima obveznog prava 2. postupajući u ulozi vlasnika. uređeno OZ-om. Fiducijarno vlasništvo akcesorno je tražbini koju osigurava. namiriti osiguranu tražbinu iz te stvari. Sudskim I javnobilježničkim osiguranjem prijenosom vlasništva na stvari I prijenosom prava. a kada ona prestane prijašnjem će vlasniku vratiti to vlasništvo. slično založnom pravu no s velikim razlikama. Stekavši tako ograničeno vlasništvo. Da bi fiducijarno vlasništvo prešlo na osobu na koju je prešla tražbina koju ono osigurava nije potreban poseban pravni temelj. utemeljen na vlasnikovom pravu da raspolaže svojim pravom vlasništva I tako ga ograniči uvjetom. ono time prestaje). na temelju stvrnopravnih pravila o ograničenju vlasništva uvjetom 3. na temelju pravila ovršnog prava o osiguranju FIDUCIJARNI PRIJENOS VLASNIŠTVA RADI OSIGURANJA TRAŽBINE (STVARNO PRAVO) Na vjerovnika se vlasništvo prenosi ograničeno razlogom tog prijenosa – osiguranje određene tražbine. Uz ovaj tradicionalni.net pripada vlasniku. što mu omogućuje da može. Vjerovnikova tražbina se osigurava prijenosom vlasništva stvari ili prijenosom prava. kao uvjet. kojim se vjerovnik obvezuje prenositelju da će mu.

ako se prenosi vlasništvo nekretnine  upis u zemljišnu knjigu treba biti dvostruk: stjecatelj kao prethodni vlasnik nekretnine te otuđivatelj kao potonji vlasnik iste nekretnine Kada uvjet djeluje relativno. Vjerovnik je za svakog bezuvjetni vlasnik stvari pa može činiti što ga je volja sa svojim pravom vlasništva I s onom stvari koja je predmet tog prava te s koristima od nje. Pravo vlasništva može se odvojiti od osigurane tražbine.pravokutnik. ograničiti ga. Vjerovnik je prema vani bezuvjetni vlasnik. a vjerovnik fiducijara. uključujući I fiducijanta.net prava vlasništva. Njihov odnos je u našem pravu uređen pravilima stvarnog prava o prethodnom I potonjem vlasništvu (fiducijant – prethodni. kauza) pravnog posla na temelju kojeg se prenosi vlasništvo  usmjeren na prijenos prava vlasništva radi stvarnopravnog osiguranja određene tražbine na stjecatelja  Specifičan način stjecanja. Pravila su striktne naravi. To mu omogućuje da svoju tražbinu namiri iz dobivene stvari čak I dok još na to nije ovlašten. Kada osigurana tražbina bude ispunjena ili inače prestane. Uvjetovanost vlasništva prenesenog radi osiguranja će u pravilu imati samo relativno djelovanje. ovlašten ju je namiriti iz stvari u skladu s pravilima o namirivanju zalogom osiguranih tražbina izvansudskim putem (nije slobodan u izboru vremena I načina namirivanja 4. Prijenosom se osniva odnos fiducije. Za apsolutno djelovanje odnosa fiducije potrebno je ispunjenje zakonom određenih pretpostavki (upis u zemljišnu knjigu ili drugi javni upisnik). ili stvar valjano opteretiti stvarnim pravom u nečiju korist. može ga se prenijeti na osobu koja nije njezin vjerovnik no daljnja uvjetovanost tog vlasništva ovisit će o tome je li djelovanje uvjeta relativno ili apsolutno. djelovat će samo između prenositelja I vjerovnika. Pretpostavke su iste koje I inače trebaju biti ispunjene da bi stjecatelj na temelju pravnog posla stekao pravo vlasništva. Pošto osigurana tražbina dospije. vjerovnik-fiducijar je po zakonu dužan fiducijantu (tj. Fiducijarni prijenos vlasništva ima poseban razlog I cilj – osiguranje neke određene tražbine. fiducijar – potonji vlasnik). Da su ispunjene sve zakonske pretpostavke za prijenos vlasništva na stjecatelja: a) Opće pretpostavke za stjecanje stvarnih prava b) Posebne za stjecanje stvarnih prava u vlasništvo na temelju pravnog posla c) Posebne pretpostavke prijenosa vlasništva radi osiguranja  Specifični razlog (svrha. Za prijenos je potrebno: 1. obzirno prema njemu koji čeka da ispunjenjem uvjeta postane vlasnik stvari 2. u stadiju osiguranja. njegovim sveopćim pravnim sljednicima) : 1. mogu se samo tumačiti I nadopuniti. ta stvar je u 133 . odreći ga se. nije potreban ugovor o fiduciji jer se zbiva temeljem zakona. Prenositelj ima ulogu fiducijanta. vjerovnik će biti dužan prenijeti nazad na fiducijanta vlasništvo stvari koju je dobio radi osiguranja. ali ne I prema trećima. Da postoji I da je prikladna za tavko osiguranje ona tražbina čijem če osiguravanju služiti fiducijarno vlasništvo 2. samim time što je vlasnik svoje pravo vlasništva uvjetovao te ga takvog prenio na drugu osobu. sa svim posljedicama koja odatle proizlaze. a ne bude namirena. može ga prenijeti drugome. cilj. a može I isključiti od toga svaku drugu osobu. ali uz neke bitne posebnosti koje se posljedica činjenice da prijenos vlasništva radi osguranja služi istoj svrsi kao I založno pravo.www. Obvezan je propustiti služiti se I raspolagati tom stvari osim za namirenje te tražbine 3. Postupati sa stvari koju je dobio radi osiguranja. a I na način na koji nije ovlašten.

stvar će biti dijelom stečajne mase iz koje će se namirivati njegovi stečajni vjerovnici.www. Dospijećem osigurane tražbine ne prestaju pravni učinci fiducijarnog prijenosa vlasništva. Ako na nekoga prijeđe prethodno pravo vlasništva vjerovnika. on ima pravo zahtijevati od njega da mu prenese nazad vlasništvo nad stvari (ako tražbina bude ispunjena ili inače prestane).net sastavu njegove imovine te on njome odgovara svojim vjerovnicima za svoje dugove. stekla bi vlasništvo te stvari neograničeno uvjetom kojim je ono ograničeno u međusobnom odnosu fiducijara I fiducijanta (također ako bi stekla neko pravo izvedeno iz prava vlasništva fiducijara). U stadiju osiguranja fiducijant je za svakoga vlasnik te stvari pod suspenzivnim uvjetom.pravokutnik. ipak 134 . pa da iz dobivene kupovnine namiri svoju tražbinu. on je za svakoga samo prethodni vlasnik. U stadiju osiguranja vjerovnik ima svu vlasnikovu pravnu vlast na I u pogledu stvari. kao I da mu naknadi štetu koju mu je nanio postupajući protivno njihovom odnosu fiducije. kao da to nikada nije ni prestao biti. nije ovlašten njome pravno raspolagati. ne bude li mu tražbina o dospijeću ispunjena. na njega su ujedno prešle I njegova prava I obveze (prije navedeni). Ispuni li se taj uvjet on djeluje unazad (ex tunc) kao da vjerovnik nikad nije ni bio vlasnik stvari (samo plodouživatelj) te prestaju prava koja je za druge izveo iz svoga prava vlasništva. unovčiti stvar ali jedino u skladu s pravilima o namirivanju izvansudskim putem. niti ima ikakave vlasničke dužnosti u pogledu te stvari. No u razdoblju pendencije. Pri ispunjavanju obveze vraćanja vlasništva fiducijantu prosuđivat će se sadržaj fiducijarove obveze kao da je vjerovnik bio samo plodouživatelj stvar kroz cijelo vrijeme od kada mu je bilo preneseno vlasništvo. opteretititi je. ili ne bude vratio stvar u stanju u kojem ju je bio dužan vratiti. tada je fiducijar unovčavanjem prestao biti njezinim vlasnikom (višak novca dužan je predati fiducijantu). Budući da je on prema svima samo prethodni vlasnik. ali samo pod uvjetom da tražbina nije ispunjena niti je prestala na bilo koji drugi način. ali tek nakon što dospije obveza vjerovnika da vlasništvo prenese nazad fiducijaru. pa vjerovnik ima I nadalje isti pravni položaj kao do tada. U stadiju namirivanja vjerovnik je ovlašten. Ako je tražbina prestala time što je radi njezina namirenja unovčena stvar. Ako to fiducijar ne učini. No. niti njome odgovara za svoje dugove. pa sve dok ju ne vrati fiducijantu. vjerovnik je ovlašten da radi namirenja unovči prenesenu stvar. Bude li osigurana tražbina ispunjena položaj vjerovnika se još ne mijenja. Fiducijant ponovno postje vlasnikom stvari. Povrijedi li vjerovnik svoje dužnosti iz odnosa fiducije odgovarat će fiducijantu po obveznopravnim pravilima. Kod apsolutnog djelovanja prijenosa vlasništva vjerovnikovo pravo vlasništva ograničeno je prema svakome. a ne može ni zahtijevati da ju se izluči iz ovrhe koja se vodi protiv fiducijara. Fiducijant nema nikakav stvarnopravni status u pogledu stvari koju je prenio fiducijaru. U stadiju namirivanja. otuđiti je. fiducijant ima pravo zahtijevati naknadu štete. a padne li pod stečaj. on je samo potonji vlasnik te nije ovlašten ništa poduzeti protiv pravnih raspolaganja stvari koja bi eventualno poduzeo vjerovnik (ne može ni ishoditi njeno izlučenje iz ovrhe ili stečajne mase). Ako bi neka treća osoba stekla od vjerovnika vlasništvo one stvari koja je ovome prenesena radi osiguranja. sva pravna raspolaganja koja bi poduzeo u vezi sa stvari imat će učinke koji su ograničeni raskidnim uvjetom kojim je ograničeno I njegovo vlasništvo. U odnosu s fiducijarom koji djeluje relativno. za svakoga je potonji vlasnik stvari. sada je dospjela obveza vjerovnika da fiducijantu nazad prenese vlasništvo stvari. fiducijant još ne može izvrašavati ikakvu pravnu vlast na I u pogledu stvari.

bilo relativno. a I ispunjenjem onih pretpostavki pod kojima inače prestaje pravo vlasništva. Fiducijant je ovlašten od trećih zahtijevati da vrate ili naknade ono što su stekli od vjerovnika dok je taj bio prethodni vlasnik stvari (tj. Da su ispunjene sve zakonske pretpostavke za prijenos vlasništva na stjecatelja: a) Opće pretpostavke za stjecanje stvarnih prava b) Posebne za stjecanje stvarnih prava u vlasništvo na temelju pravnog posla 135 . SUDSKO I JAVNOBILJEŽNIČKO OSIGURANJE TRAŽBINE FIDUCIJARNIM PRIJENOSOM VLASNIŠTVA I SUBJEKTIVNIH PRAVA NA TEMELJU PRAVILA OVRŠNOG PRAVA O OSIGURANJU Ovakav način osiguranja uređen je posebnim pravilima.net može raspolagati svojim potonjim vlasništvom (pravom čekanja). POKRETNINE Pravo vlasništva se prenosi na vjerovnika ograničeno uvjetom sadržanom u samom cilju prijenosa – osiguranje određene vjerovnikove tražbine (za vjerovnika uvjet je negativni. Ovakav prijenos vlasništva je poseban slučaj stjecanja prava vlasništva na temelju pravnog posla. postaju tereti na stvari koja je predmet tog njegovog vlasništva. Ipak. Vjerovnik tražbine koju se osigurava igra pritom ulogu predlagatelja osiguranja. a vlasništvo mu se rasterećuje od onih prava koja je svojim raspolaganjima fiducijar izveo iz svojeg fiducijarnog vlasništva. ono će I kod te osobe biti ograničeno istim odgodnim uvjetom kojom je bilo ograničeno I kod otuđivatelja. bilo apsolutno. ono je njegovo subjektivno pravo te ga može opteretiti ili otuđiti. Uvjetnost potonjeg prava vlasništva neće se ipak odraziti na onim subjektivnim pravima koja bi treće osobe odatle izvele. Djelovanje uvjeta u pravilu je relativno. a osoba koja mu radi osiguranja njegove tražbine prenosi posredstvom suda ili javnog bilježnika u vlasništvo neku svoju stvar. ili mu prenosi neko svoje imovinsko pravo – ulogu protivnika osiguranja (među njima se uspostavlja odnos fiducije). budući da se uzima da je fiducijar bio samo plodouživatelj. Fiducijarno vlasništvo prestaje vraćanjem vlasništva stvari fiducijaru (ili njegovom pravnom sljedniku). potrebno je: 1. Prijeđe li na drugu osobu potonje vlasništvo.pravokutnik. od njegovih pravnih sljednika). kao I ona raspolaganja u korist trećih osoba u pogledu kojih se štiti njihovo povjerenje u prometu. Da se time osigurava tražbina koja je prikladna da bude osigurana fiducijarnim prijenosom vlasništva – novčane I nenovčane tražbine. ostat će na snazi ona fiducijareva raspolaganja koja ne izlaze izvan okvira plodouživateljevih ovlasti da raspolaže predmetom tog prava (plodovima I drugim koristima).www. ponajprije ovršnog prava. Ona stvarna prava koja je fiducijant osnovao na teret svog prava čekanja (potonjeg vlasništva). ako bi one pritom uživale zaštitu povjerenja u pravnom prometu. ali proizvodi I neke učinke kakvi su inače svojstveni prijenosu vlasništva s djelovanjem prema svima. ako su dovoljno određene ili barem odredive 2. Kada je osigurana tražbina ispunjena fiducijant ponovno postaje vlasnikom svega onoga što je vjerovnik otuđio ili se toga odrekao. a za fiducijanta odgodni). pretvaranjem njegova potonjeg vlasništva u bezuvjetno. tek ispunjenjem uvjeta postat će to bezuvjetna stvarna prava na stvari te će tako I djelovati.

Pravni temelj ovakvog prijenosa je sporazum o prijenosu vlasništva radi osiguranja (fiducijarni sporazum)  dvostrano očitovanje volje. formalni ugovor koji se sklapa uz sudjelovanje volje suda (javnog bilježnika). prije toga može nastati samo zakonska predmnjeva da je pokretnina prešla u fiducijarno vlasništvo određene osobe (nastaje već samim upisom u Upisnik. a zakon posebno traži I da bude određena ili barem odrediva tražbina koju se osigurava I kada ona dospijeva. Sporazum mora imati valjani oblik ili sudskog zapisnika. Stječe li se fiducijarno vlasništvo na pokretnini za koju je zakonom određeni način stjecanja takvog vlasništva upis u Upisnik sudskih I javnobilježničkih osiguranja tražbina (to su sve pokretnine koje se ne upisuju u neki drugi javni upisnik). Stvar u suvlasništvu Ili zajedničkom vlasništvu mogu prenijeti samo svi vlasnici zajedno (svoj idealni dio suvlasnik može sam prenijeti). makar se još nisu ispunile ostale pretpostavke). Treaba sadržavati sve bitne sastojke sporazuma. Pokretnina prelazi u fiducijarno vlasništvo vjerovnika ako I kada se ispune sve zakonom određene pretpostavke za takav prijenos.www. Vjerovniku u pravnom prometu prijeti opasnost da bi se zbog nepoznatog mu nedostatka vlasništva na strani protivnika osiguranja.) tada se upis obavlja tamo. ili oblik javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave. ostane bez ovog osiguranja. Ako se za stvar vodi neki drugi javni upisnik (brodovi I sl.pravokutnik. fiducijarni sporazum o prijenosu prava vlasništva radi osiguranja traba sadržavati I clausulu intabulandi  izjavu fiducijara da je suglasan s time da neposredno na temelju tog sporazuma može u Upisniku obaviti upis prijenosa prava vlasništva pokretnine radi osiguranja određene tražbine na vjerovnika. Stječe ga se upisom u Upisnik prijenosa vlasništva stvari na vjerovnika uz zabilježbu da je taj prijenos obavljen radi osiguranja određene tražbine. dotadašanji vlasnik pokretnine (budući fiducijant) I vjerovnik (budući fiducijar) očituju svoju suglasnu volju da se radi osiguranja neke određene tražbine vjerovnika prenese određenu pokretninu protivnika siguranja u fiducijarno vlasništvo vjerovnika-predlagatelja osiguranja. Način stjecanja fiducijarnog vlasništva pokretnine je u pravilu upis u Upisnik sudskih I javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika na pokretnim stvarima I pravima. taj bi se pokušaj izjalovio. Stoga. određena zakonom ili odlukom suda. pa da tražbina koju se fiducijarnim prijenosom trebalo osigurati. No fiducijar I fiducijant se mogu sporazumjeti da će to vlasništvo poslužiti kao osiguranje za još neku daljnju tražbinu tog vjerovnika prema tom fiducijantu. moglo izjaloviti prelaženje vlasništva na nj. sastavljenog pred sudom u za to predviđenom sudskom postupku. a ako stvar nije upisana u taj upisnik tada se polaže fiducijarni sporazum u sud. Prenositelj više nije vlasnik stvari te je ne može dalje prenositi u fiducijarno vlasništvo. osim onih za koje vrijedi zabrana otuđenja ili opterećenja. 136 . štiteći ga od mogućih osporavanja njegovog fiducijarnog vlasništva. Stvar vjerovniku može prenijeti samo njen vlasnik. posebna pravila o Upisniku pružaju vjerovniku zaštitu njegovog povjerenja u pravnom prometu. Ako bi netko pokušao prenijeti tuđu stvar u fiducijarno vlasništvo vjerovnika. makar bi možda bile ispunjene ostale pretpostavke stjecanja.net c) Posebne zakonske pretpostavke sudskog ili javnobilježničkog prijenosa vlasništva radi osiguranja određene posebnim pravilima OZ-a o takvom osiguravanju tražbina Kao stvar sposobne su sve pokretnine u pravnom prometu.

makar dužnik ne pristao na zamjenu ispunjenja. a nema ni pravo na uporabu. umjesto unovčavanja I namirivanja iz stvari koju ima u svojem vlasništvu. nema pravo na plodove ni druge koristi od stvari (no može se drukčije ugovoriti u fiducijarnom sporazumu). Vjerovnik bi mogao potaknuti nastanak fikcije da se fiducijant odrekao svojeg prava na to da se namirivanje osigurane tražbine iz stvari koju je prenio vjerovniku provodi njezinim unovčavanjem posredstvom javnog bilježnika. njegova tražbina prestaje a s njom I dužnikova obveza (sporazumnu zamjenu ispunjenja predviđaju pravila obveznog prava). a vjerovnik dobiva posredan I samostalan posjed te stvari (odnosno posredan I samostalan posjed višeg stupnja). Vjerovnik treba od fiducijanta zatražiti (posredstvom javnog bilježnika) neka se u roku od od 30 dana očituje zahtijeva li da se radi namirenja osigurane tražbine stvar proda posredstvom javnog bilježnika. Njegovo pravo vlasništva daje mu pravo na posjed stvari koja mu je prenesena. no on je samo prethodni vlasnik te stvari. Vjerovnik može biti voljan da na ime ispunjenja osigurane tražbine. Nakon dospijeća osigurane tražbine (u stadiju namirivanja) vjerovnik je ovlašten unovčiti prenesenu stvar. koji je u pogledu otuđivanja ograničen s dva pravila: 1. Eventualno. njega ne tereti dužnost očuvanja te stvari. koja bi trebala biti obavljena u roku od tri mjeseca (od kada ga je vjerovnik ovlastio). to je posredan I samostalan posjed. može ga štiti od svakoga. čak I dužnika. Ne uspije li bilježnik prodati stvar u tom roku.net U stadiju osiguranja vjerovnik je vlasnik stvari od trenutka kada mu ju je fiducijant prenio u vlasništvo. a na stvarnopravnoj će se smatrati da je vjerovnik postao punopravni vlasnik stvari za cijenu koja odgovara iznosu osigurane tražbine s kamatama I troškovima te poreza. 137 .pravokutnik. njegovim protekom nastaje fikcija da se fiducijant odrekao prava tražiti prodaju predmeta osiguranja. dobije tu stvar u svoje bezuvjetno vlasništvo (datio in solutum)  može se sporazumjeti sa dužnikom. tada treba u tom roku: a) Obavijestiti o tome vjerovnika b) Imenovati javnog bilježnika kojem bi se povjerila prodaja I koji na to pristaje c) Odrediti najnižu cijenu za koju taj javni bilježnik smije prodati stvar Primi li vjerovnik takvu obavijest. Naplatno otuđenje stvari treba biti provedeno putem javnog bilježnika Vjerovnik ima pravo na zaštitu od tuđih samovlasnih zahvata u svoju stvar kakvo pripada svakom vlasniku. ostvariti da mu stvar ostane u bezuvjetnom vlasništvu kao zamjena za ispunjenje osigurane tražbine. Ako to dužnik želi. on u pogledu nje ima svu pravnu vlast a I sve dužnosti vlasnika (ako nije što drugo određeno). Vjerovnik je vlasnik stvari pa je ovlašten njome pravo raspolagati. on će trebati ovlastiti navedenog javnog bilježnika na prodaju. da bi iz dobivene kupovnine namirio svoju tražbinu  posredstvom javnog bilježnika. vjerovnik će moći zahtijevati posjed stvari (pa I putem suda). Budući da vjerovnik nije dobio pravo na neposredan posjed stvari koja je predmet tog vlasništva. Ne bi smio stvar otuđiti prije no što dospije tražbina radi čijeg osiguranja je vlasništvo preneseno 2. Dospijećem tražbine ne gube se pravni učinci fiducijarnog vlasništva. tako će nastati situacija kao da je dužnik dao svoj pristanak da za “cijenu koja odgovara iznosu osigurane tražbine s kamatama I troškovima te poreza” stvar ostane u bezuvjetnom vlasništvu vjerovnika. Time vjerovnik postaje bezuvjetnim vlasnikom stvari. Posebna pravila OZ-a otvaraju vjerovniku I mogućnost da on može. na obveznopravnoj razini to rezultira prestankom osigurane tražbine.www. Ako je fiducijant do tada posjedovao stvar (posredno ili neposredno) koja je predmet sudskog/javnobilježničkog fiducijarnog prijenosa vlasništva ona ostaje I nadalje u tom njegovom posjedu.

potrebna je I klauzula intabulandi kojom fiducijant daje svoju suglasnost vjerovniku da neposredno na temelju tog sporazuma ishodi upis u zemljišnoj knjizi prijenosa prava vlasništva te nekretnine. uz zabilježbu da je prijenos vlasništva na njega obavljen radi osiguranja određene tražbine predlagatelja osiguranja. Potom će predati kupcu stvar u samostalan posjed. na temelju provedene dražbe. putem prodaje (unovčenja) te stvari I namirivanjem iz kupovnine dobivene tom prodajom uz prebijanje vrijednosti plodova I drugih koristi od stvari koje je vjerovnik ovlašteno imao od nje 2. kao I založnim pravom (hipotekom). a u slučaju da ta nekretnina bude prodana radi namirivanja. Pravni položaj vjerovnika ne razlikuje se od položaja koji bi imao da mu je u vlasništvo prenesena pokretnina. vjerovnik može steći od nevlasnika nekretninu u fiducijarno vlasništvo). kao zamjenu za ispunjenje Prodaju provodi javni bilježnik. Upisom u zemljišnu knjigu bit će osnovano založno pravo za osiguranje određene tražbine. Ako je upisano u Upisnik bit će potrebno brisanje iz njega. a nisu ispunjene pretpostavke pod kojima bi te 138 .net Iz prenesene stvari može biti provedeno namirenje te tražbine: 1. ako inače ispunjava sve pretpostavke valjanosti. ako to stranke sporazuma o prijenosu vlasništva nisu isključile. kako bi na taj način kupac stekao pravo vlasništva te stvari na temelju ugovora o prodaji predmeta osiguranja. Fiducijantu je zakonom omogućeno da se nekretninom koju je već prenio u fiducijarno vlasništvo vjerovnika i nakon toga prijenosa služi za osiguranje vlastitih obveza. ovlašten ju je opterećivati daljnjim prijenosima vlasništva radi osiguranja. ili koje stječu neko ogranično stvarno pravo na njoj. može tu stvar opteretiti jedino u korist onog vjerovnika kojemu ju je već prenio radi osiguranja njegove tražbine. premda nije ovlašten na takvo pravo raspolaganje njome. bilježnik će sklopiti s kupcem ugovor o prodaji predmeta osiguranja s kupcem (u obliku javnobilježničkog akta u ime predlagatelja osiguranja).pravokutnik. vjerovnik će I nadalje moći raspolagati nekretninom koju ima u fiducijarnom vlasništvu kao da hipoteka na njoj nije upisana. Hipotekama je može opterećivati za osiguranje tražbina bilo kojih vjerovnika. Trećih osoba se ne tiče odnos fiducijara I fiducijanta. Vlasništvo prestaje relativno I vraćanjem vlasništva stvari fiducijantu (odnosno njegovom pravnom sljedniku).www. Način stjecanja je upis u zemljišnoj knjizi (uknjižba. bilo apsolutno bilo relativno. čak niti ako su za nj znale u trenutku kad su svoja prava izvodila iz njegovog te bile svjesne da nije ovlašten na pravno raspolaganje koje poduzima. Fiducijarno vlasništvo pokretnine prestaje ispunjenjem pretpostavki pod kojima I inače prestaje pravo vlasništva. Naš pravni poredak pruža zaštitu onom tko je pri stjecanju prava na nekretnini u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige  primjenjuju se opća pravila o zaštiti povjerenja u zemljišne knjige te djelovanje povjerenja u njihovu istinitost I potpunost (dakle. to će raspolaganje ipak moći biti valjano. namirit će se osiguranu tražbinu vjerovnika. predbilježba) vlasništva vjerovnika. pošto kupovnina bude položena. NEKRETNINE Pravni temelj je sporazum o prijenosu vlasništva radi osiguranja. da vjerovnik zadrži stvar u svojem bezuvjetnom vlasništvu. sukladno pravilima OZ-a. Ovlašten je da opterećuje tu istu stvar daljnjim prijenosima vlasništva vjerovniku. Time se štite interesi trećih osoba koje od vjerovnika stječu stvar koju on ima u fiducijarnom vlasništvu. Za slučaj da vjerovnik otuđi stvar (pokretninu ili nekretninu) ili je optereti kakvim tuđim pravom.

Namirivanje osigurane tražbine iz nekretnine može biti provedeno 1. da je za taj prijenos sposobno pravo koje se prenosi I da je stjecatelj za to sposoban 3.net osobe uživale zaštitu prema općim pravilima o zaštiti povjerenja u zemljišne knjige te djelovanju povjerenja u njihovu istinitost I potpunost. Subjektivno pravo treba pripadati prenositelju. Pravni učinci ispunjenja namirenja su onakvi kakvi bi bili I da se radi o pokretnini. I to upisom prijenosa prava na njega uz zabilježbu da je taj prijenos obavljen radi osiguranja određene tražbine predlagatelja osiguranja.www. ovlaštenog da tako raspolaže svojim pravom 4. da vjerovnik zadrži nekretninu u svojem bezuvjetnom vlasništvu. radi osiguranja određene tražbine I da je to pravni posao nositelja subjektivnog prava. da je subjektivno pravo preneseno s dotadašnjeg vlasnika na stjecatelja na zakonom određeni način U obzir da budu predmetom osiguranja tražbina fiducijarnim prijenosom prava dolaze ona subjektivna prava koja su sposobna I za to da budu predmet založnog prava (subjektivna imovinska prava. kao pravni temelj stjecanja. SUBJEKTIVNO IMOVINSKO PRAVO Da bi subjektivno imovinsko pravo prešlo s otuđivatelja na stjecatelja potrebno je 1. treba sadržavati I uglavak kojim će kupac biti ovlašten da prigodom upisa u zemljišnu knjigu svojeg prava vlasništva kupljene nekretnine ishodi I brisanje zabilježbe da je nekretnina bila radi osiguranja prenesena na vjerovnika. da se time osigurava tražbina koja je prikladna da bude osigurana fiducijarnim prijenosom 2. pravni posao (sporazum) koji je valjan I upravljen na fiducijarni prijenos određenog prava s otuđivatelja na stjecatelja.pravokutnik. putem prodaje (unovčenja) nekretnine I namirivanjem iz kupovnine dobivene njezinom prodajom uz prebijanje vrijednosti plodova I drugih koristi od te stvari koje je vjerovnik ovlašteno imao od nje 2. pri čemu se na odgovarajući način primjenjuju pravila o osiguravanja na nekretnini. treba biti u sastavu njegove imovine. upisom u Upisnik. Način obavljanja fiducijarnog prijenosa je upis u Upisnik sudskih I javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika na pokretnim stvarima I pravima. Pravo prelazi na vjerovnika kada se za to ispune sve pretpostavke prijenosa. ako zamjenu za ispunjenje tražbine (datio in solutum) Bude li na dražbi prodana nekretnina koja je prenesena u fiducijarno vlasništvo vjerovnika. pa bude kupovnina za nju položena. osim onih za koja vrijedi zabrana otuđenja ili opterećenja. da postoji. Prijenos ima pravni temelj u sporazumu o prijenosu prava radi osiguranja (isti kao I za stvari). određena zakonom ili odlukom suda). Prestat će I kada vlasništvo nekretnine bude vraćeno fiducijantu (potrebno je I brisanje iz zemljišne knjige). Fiducijarni prijenos nematerijaliziranih vrijednosnih papira obavlja se upisom na račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira vjerovnika. Vjerovnikovo vlasništvo nekretnine prestat će ispunjenjem onih pretpostavaka pod kojima inače prestaje vlasništvo. Ako je predmet fiducijarnog prijenosa pravo koje se stječe upisom u neku određenu javnu knjigu tada se I fiducijarni prijenos tog prava obavlja odgovarajućim upisom u tu knjigu/upisnik. 139 . bilo apsolutno bilo relativno. javni bilježnik će u ime predlagatelja osiguranja sklopiti s kupcem kupoprodajni ugovor u obliku javnobilježničkog akta.

Dospijećem tražbine. Prestane li osigurana tražbina na bilo koji način. On u pravilu nije ovlašten izvršavati sadržaj subjektivnog prava koje mu je preneseno. pošto ta tražbina dospije – naplatiti je (ako je novčana). Ispuni li svoju obvezu ili osigurana tražbina prestane na neki drugi način. a i primiti ispunjenje tražbine. niti ima pravo na plodove I druge koristi od tog prava.pravokutnik. kada je neka određena tražbina fiducijanta ono subjektivno pravo koje je vjerovniku preneseno radi osiguranja njegove tražbine. ili koje mu pripada ali on nije ovlašten njime tako raspolagati. tada je pravilo obrnuto – vjerovnik je dužan izvršavati njen sadržaj (poduzimati mjere očuvanja tražbine. a možda I kaznenopravno. no vjerovnik bi odgovarao za štetu koju bi otuđenjem prouzročio. bude li protupravno ometan u tome stoje mu na raspolaganju odgovarajuća sredstva I putovi pravne zaštite. pošto dospije)  dispozitivna pravila. Vjerovnik je ovlašten postavljati odgovarajuće zahtjeve radi zaštite I ostvarenja svojih dužnosti I ovlasti u pogledu prava koje mu je preneseno radi osiguranja. da ga otuđuje I opterećuje. Kada je subjektivno pravo koje je vjerovniku preneseno radi osiguranja njegove tražbine . Vjerovnik je kao nositelj subjektivnog prava ovlašten da tim pravom pravno raspolaže. vjerovnik će postati bezuvjetnik nositeljem subjektivnog imovinskog prava koje mu je bilo preneseno radi osiguranja (zamjena ispunjenja). poduzimati mjere potrebne za očuvanje te tražbine 2. pa ima u pogledu njega svu pravnu vlast I dužnosti karakteristične za takvu vrstu prava. Ako bi mu se ipak pokušalo prenijeti tuđe pravo koje je neistinito upisano u Upisnik. povremene tražbine.neka određena tražbina fiducijanta. no od trenutka kad je dospjela osigurana tražbina on smije radi namirivanja te tražbine otuđiti subjektivno imovinsko pravo koje mu je bilo preneseno. ograničen je s dva pravila: 1. Trećih osoba se ne tiče fiducijarni odnos. fiducijant ima pravo da mu vjerovnik nazad prenese subjektivno imovinsko pravo. naplaćivati kamate. pravni položaj fiducijanta ne mijenja se. trebao bi to uraditi putem javnog bilježnika. 140 . kada to pravo naplatno otuđuje. Ako se ne očituje u tom roku. tada je predlagatelj osiguranja (vjerovnik) dužan: 1. vjerovnik je dužan bez odgađanja nazad prenijeti pravo koje mu je bilo preneseno. naplaćivati kamate I druge tražbine koje povremeno proizlaze iz prenesene mu glavne tražbine 3.net Ne može se fiducijaru prenijeti subjektivno pravo koje ne postoji ili koje ne pripada protivniku osiguranja. U stadiju osiguranja fiducijant je ovlašten I dalje vršiti pravo koje je preneseno na vjerovnika. Ali. Vjerovnik je od trenutka fiducijarnog prijenosa subjektivnog prava na njega (stadij osiguranja) nositelj tog prava. odnosno primiti ispunjenje nenovčane tražbine Sporazumom o prijenosu prava radi osiguranja mogu fiducijant I fiducijar ugovoriti drukčije dužnosti I prava vjerovnika u pogledu one tražbine koju mu se prenosi. vjerovnik će uživati onakvu zaštitu svojeg povjerenja kakva je predviđena pravilima o učincima upisa u tu knjigu/upisnik. Vjerovnik može zahtijevati od njega neka se u 30 dnevnom roku očituje zahtijeva li da se preneseno subjektivno pravo unovči posredstvom javnog bilježnika.www. Dospijećem osigurane tražbine (stadij namirivanja) ne prestaju pravni učinci fiducijarnog prijenosa prava. pa ako bi vjerovnik otuđio pravo protivno ovim pravilima to bi otuđenje ipak moglo biti valjano (ako ispunjava sve ostale pretpostavke valjanosti). pravo koje mu je preneseno ne bi smio otuđiti prije nego što dospije tražbina radi čijeg osiguranja mu je to pravo preneseno 2.

koji u pogledu načina prodaje I cijene postupa kao kod namirivanja tražbina iz predmeta ovrhe u ovršnom postupku. da ima sve koristi od nje. da je upisan u takav javni upisnik bez upisa u koji se ne može steći stvar za koju je ograničenje određeno 2. Kada je pravo upisano u Upisnik. čime će postati “punopravni” nositelj tog prava Prodaja se provodi posredstvom javnog bilježnika. ili prelaze na drugog nositelja (relativni prestanak). Njegovo neposredno posjedovanje omogućuje mu da tu stvar rabi. tako da preneseno pravo vjerovnik zadrži kao zamjenu za ispunjenje. bilježnik će u ime vjerovnika sklopiti s kupcem ugovor o prodaji (naplatnoj cesiji). ima pravo na posjedovnu zaštitu a I pravo na vlasničku zaštitu kao predmnijevani 141 . Kao prethodni vlasnik prodavatelj je dužan postupati obzirno prema potonjemu.pravokutnik. Uporaba stvari. a kupac potonji vlasnik stvari. također se smije služiti sredstvima pravne zaštite vlasništva (samo dok mu pripada pravo vlasništva). dok god ta njegova tražbina kupovnine ne bude u cijelosti podmirena. I to prije stečaja ili pljenidbe te stvari Prodavatelj koji si je pridržao pravo vlasništva dok mu cijela kupovnina ne bude isplaćena. pored općih pretpostavki stjecanja prava vlasništva na temelju pravnog posla. DALJNJE MOGUĆNOSTI STVARNOPRAVNOG OSIGURANJA TRAŽBINE PRIDRŽAJ VLASNIŠTVA RADI OSIGURANJA U stvarnopravnom smislu to je pravni učinak koji na prelaženje prava vlasništva određene stvari s otuđivatelja na stjecatelja ima njihov međusobni sporazum da će na stjecatelja prijeći otuđivateljevo pravo vlasništva. POKRETNINE Da bi pridržajem prava vlasništva bila tražbina stvarnopravno osigurana. sadržan u uglavku o pridržaju prava vlasništva  da kupovnina bude u cijelosti isplaćena. kod stvari koje se stječu bez upisa. za relativni prestanak bit će potrebno I brisanje. ostaje vlasnikom stvari koju je prodao I predao kupcu.www. a I da je štiti od svakoga. Prodavatelj će biti prethodni. Kupac je samo potonji vlasnik stvari. Preneseno subjektivno imovinsko pravo prestat će ispunjenjem pretpostavki pod kojima inače prestaju subjektivna imovinska prava (apsolutni prestanak). ali I njen posjednik I to kvalificirani. Prodavatelj nije ovlašten putem suda ishoditi da mu kupac vrati posjed stvari. ispuni još I određeni odgodni uvjet. prodavateljevo pravo vlasništva će na njega prijeći tek ako se ispuni uvjet tog stjecanja. Činjenica da prodavatelj stvar ima u posrednom posjedu onemogućava ga da faktično raspolaže njome I da je rabi. u obliku javnobilježničkog akta. plodovi I druge koristi od nje pripadaju njezinom poštenom posjedniku – kupcu. Uspije li unovčiti imovinsko pravo.net Namirivanje tražbine može se provesti 1. o pridržaju prava vlasništva mora postojati isprava koja je sastavljena I javno ovjerovljena. on time još neće steći pravo vlasništva te stvari. ako se. Kada na temlju ugovora o kupoprodaji s takvim uglavkom bude kupcu stvar predana u posjed. samo ako pravni temelj na kojem je kupac posjeduje prestane postojati. makar su inače ispunjene sve pretpostavke za prelaženje vlasništva na njega. potrebno je da on djeluje apsolutno: 1. Kupac stvar ima u neposrednom ali I nesamostalnom posjedu. pa ne bi smio pravno raspolagati sa stvari (iako može). putem prodaje prenesenog prava I potom namirivanjem iz kupovnine dobivene tom prodajom uz prebijanje vrijednosti plodova I drugih koristi od stvari koje je vjerovnik ovlašteno imao od prenesenog prava 2.

I u upisu se naznačuje stjecateljevo vlasništvo kao potonje (jer upis potonjeg vlasništva djeluje kao predbilježba vlasništva). Onaj tko bi u dobroj vjeri od kupca-posjednika. Ispunjenjem obveze plaćanja kupovnine. radi zaštite stjecateljevog povjerenja u pravnom prometu. Ako je pridržano pravo vlasništva bilo upisano u javni upisnik. Međusobni odnos kupca I prodavatelja u pogledu odnosne stvari prosuđivat će se kao da je prodavatelj svo to vrijeme bio samo plodouživatelj stvari. a prodavatelj će ostati vlasnik (prethodni) nekretnine do opravdanja predbilježbe. pouzdajući se u to da je taj posjednik ujedno I vlasnik. NEKRETNINE Vlasnik si pri otuđivanju nekretnine pridržava pravo vlasništva ako nekretninu otuđi tako da 1. prodavatelj će trebati učiniti što je potrebno da ga se briše u korist kupčevog vlasništva. Ograničena stvarna prava koja su treći u međuvremenu bili stekli na kupčevom pravu čekanja pretvorila su se u prava na stvari. kao da je to kupčeva tražbina da mu dužnik preda stvar. otuđiti ga I založiti.net vlasnik. ipak bi stekao tu stvar. svoju dozvolu za uknjižbu stjecateljevog vlasništva uskrati. ili je ono na kojem drugom pravnom temelju prešlo na drugu osobu – ta osoba je postala vlasnikom stvari. u pravilu uknjižbom a iznimno predbilježbom. potrebno je da ga se upiše u zemljišnu knjigu. na stjecatelja prenese pravo vlasništva nekretnine ograničeno nekim početnim rokom ili odgodnim uvjetom Vlasnik koji otuđuje nekretninu na temelju pravnog posla može pridržati pravo vlasništva tako što će uskratiti. kovalidirala su I ona kupčeva raspolaganja kojima je kupac bio neovlašteno stvar opterećivao tuđim pravima u doba dok ona još nije bila njegova. Da bi oročenje ili uvjetovanje prava vlasništva nekretnine djelovalo prema trećima. jer se pravo čekanja ex tunc pretvorilo u pravo vlasništva.www. u stanju njome raspolagati (faktično I pravno). ako bi bile ispunjene pretpostavke pod kojima se. ili 2. Upis ima specifičan sadržaj: uvjetno I oročeno pravo vlasništva upisuje se u korist stjecatelja s točnim navođenjem uvjeta odnosno roka stjecanja. snosi rizik slučajne propasti I oštećenja te stvari. pa to može uraditi I prigodom prijenosa tog prava na stjecatelja. zbog svog posjeda stvari. Stječe se na temelju pravnog posla upisom. učinivši je ovisnom o nekom početnom roku ili odgodnom uvjetu. iako nije na to ovlašten on je. može steći vlasništvo pokretnine od posjednika-nevlasnika. Stvarnopravni učinak toga nastupa ipso iure – kupac bez ikakvog posebnog akta postaje vlasnik stvari. a prodavatelj to prestaje biti. PRAVO ZADRŽANJA – u obveznom dijelu 142 . čime će otuđivatelj za sebe pridržati pravo vlasništva te nekretnine (prethodno) sve dok ta predbilježba ne bude pretvorena u uknjižbu. otuđenje je konvalidiralo time što se ispunio uvjet za prijelaz vlasništva na njega. Stjecatelj će samo dobiti ulogu potonjeg vlasnika. biva ispunjen uvjet kupčevog stjevanja vlasništva. kupčevi vjerovnici mogu se iz tog prava namirivati u ovrsi I stečaju. Ako je kupac u međuvremenu bio otuđio svoje pravo čekanja. Ako je kupac otuđio stvar dok još na to nije bio ovlašten. uvjetovati ili oročiti svoj pristanak na uknjižbu stjecateljevog vlasništva te nekretnine. Kupac ima pravo čekanja da postane vlasnik stvari koju je kupio  to je njegovo subjektivno pravo imovinskopravne naravi s kojim on može raspolagati.pravokutnik. Vlasnik je ovlašten oročiti ili uvjetovati svoje pravo vlasništva u svaku svrhu koja nije zabranjena. odnosno ograniči.

ne mogu se radi osiguranja njegove tražbine prenijeti vjerovniku u fiducijarno vlasništvo. U slučaju da ovrhovoditeljeva tražbina koja se ima namiriti ovršnim putem. Zabilježbom rješenja o ovrsi u zemljišnoj knjizi nastaje tako samostalno pravo namirenja. zabilježbom da je sud odredio provođenje ovrhe radi njezinog namirivanja. Dakle. FAKTIČNI ZALOG Založno pravo ovlašćuje na namirenje novčane tražbine iz vrijednosti zaloga. Činjenica da se stvar nalazi u neposrednom posjedu vjerovnika. indirektno pravo namirenja  ovlašćuje na to da takva tražbina bude namirivana iz kupovnine dobivene prilikom ovršne prodaje stvari. niti one mogu biti predmetom prava zadržanja. nastat će pravo namirenja te tražbine. Ako je sud odredio provođenje ovrhe na ovršenikovoj nekretnini. došla je u vjerovnikov neposredan posjed. pripadat će ovrhovoditelju. makar taj nema ovlast na namirivanje iz njezine vrijednosti. Sud donosi rješenje kojim određuje ovrhu radi namirenja ovrhovoditeljeve novčane tražbine iz vrijednosti neke stvari ili prava iz sastava ovršenikove imovine. a to je u pravilu ispunjenjem tražbine koja je tim osigurana. Dobit će je nazad tek kada vjerovniku prestane pravo da je posjeduje. premda nije ovlašten namirivati svoju tražbinu iz njezine vrijednosti. postojati tzv. 143 .pravokutnik. tada će se to u zemljišnoj knjizi zabilježiti.www. provedene radi namirenja bilo čije druge tražbine. Na temelju zakona može u korist nekih određenih osoba (tzv. a onaj tko mu je stvar predao radi osiguranja određene tražbine – postao je njezin posredni posjednik. ali samo ako je predmet ovrhe nekretnina. Međutim. na temelju kojeg će ovrhovoditelj (vjerovnik) iz vrijednosti nekretnine namirivati svoju tražbinu radi koje je pokrenuo ovršni postupak. a za realizaciju takvog prava je nužno da tražbina bude prijavljena najkasnije na ročištu za diobu I da bude dokazana ovršnom ispravom.net PRAVO NAMIRENJA BEZ ZALOŽNOG PRAVA U ovršnom postupku može nastati pravo namirenja koje ne potječe iz založnog prava. Time što je neka takva stvar predana vjerovniku radi osiguranja njegove tražbine. činjenica da je vjerovnik dobio I ima dužnikovu stvar u svojem neposrednom posjedu. pa stoga nije moguće založno pravo ni osnovati glede stvari koje nisu prikladne za unovčenje I namirivanje vjerovnika. indirektnih založnih vjerovnika). Ovakvo pravo namirenja postoji samo za one vrste tražbina za koje to zakon određuje. sili onoga čija je to stvar da ispuni tražbinu želi li da stvar dobije nazad u svoj neposredan posjed. ona nije postala zalogom. može odigrati ulogu sredstva osiguranja vjerovnikove tražbine. odnosno u korist neke određene vrste tražbina. nije već osigurana založnim pravom na toj nekretnini.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful