Za test 2 Tehnike manuelne masae podrazumijevaju: nain, preciznost, umjenost izvodjenja pokreta tokom masae. Osnovne tehnike primjene.

hvatovi : glaenje (effleurage), trljanje (friction), gnjeenje (petrissage), lupkanje (tapotement), vibracije (vibration). GLAENJE (effleurage)-ritmian, ravnomjeran, dugaki , neprekidan pokret na povrini tijela izveden bez veeg pritiska, ake masera se oblikuju u skladu sa konturama tijela. Izvodi se uvijek u smjeru srca,masane procedure, tehnike uvijek se poinju i zavravaju glaenjem Glaenje se koristi: kao najei pokret u manuelnoj masai izmeu pokreta tokom cijele masae, kako bi se odrao kontinuitet masae kao olakanje za prelaz sa jednog na drugi hvat za masau bilo koje regije tijela Efekti glaenja: stimulie krvotok i protok limfe stimulie rad miia poboljava funkciju lojnih i znojnih lijezda oslobadja kou deskvamiranih elija epitela otvara pore - ublaava bolove poboljava respiraciju koe olakava resorpciju edema poboljava opte stanje zdravlja ublaava stres i napetost moe se koristiti i u trudnoi moe se koristi i za masae lica Masaa glaenjem se izvodi:jednom rukom,cijelom akom,pojedinim dijelovima ake (tenarom, hipotenarom, vrhovima prstiju, dorzalnom stranom prstiju),objema akama,sa dva prsta (npr. lice) Greke pri uzvodjenju masae glaenjem : gubitak kontakta sa pacijentom nervozni pokreti nagli pokreti masaa prstima (osim malih regija) masaa nanie FRIKCIJA (trljanje)-Ovaj hvat se smatra dubokim glaenjem. Pravilan, ritmian pokret izveden u vidu jaeg pritiska koji zahvata kou i potkono tkivo. Izvodi se nakon gladjenja. Ritam izvodjenja pokreta je sporiji.Tehnika izvoenja pokreta trljanjem:jednom ili objema rukama, dijelom ake, izvodi se u zonama tijela koje imaju vrst oslonac, mii se pomjera od kosti sitnim krunim pokretima prstiju. Cilj masae trljanjem: razbijanje zadebljanja nastalih kao posljedica naprezanja ili stresova (miogeloze), stimulacija resorpcije zadebljanja, razaranje masnih naslaga, razaranje adhezija. Trljanje se najee primjenjuje za masau: paravertebralno, predjela kotanih izboenja (patela). Greke:pretjerivanje u duini masae (pojava bola !), pomjeranje samo koe (a ne i tkiva ispod koe). GNJEENJE (petrissage) snaan, energian pokret koji omoguava rad duboko u miiima tehniki najsloeniji masani hvat

 moe se primjeniti na svim regijama (osim lica) zahtijeva umjenost, uvjebanost i dobru kondiciju masera Vrste masae gnjeenjem: osnovno gnjeenje dlanovi na tijelu, palevi abducirani, mii se zahvati izmedju palca i ostalih prstiju jedne ruke i gura prema drugoj ruci, prva ruka otputa, a hvat preuzima druga ruka gnjeenje cijedjenjem usporeuje se sa gnjeenjem sundera naizmjenino gnjeenje lako gnjeenje pritiskanje kruno pritiskanje Korisni efekti masae gnjeenjem: poboljanje cirkulacije (prvo vazokonstrikcijom, a potom vazodilatacijom) aktiviranje novih kapilara u miiima bolja ishrana miia poveanje kontraktilnosti miia ubrzanje resorpcije patolokih infiltrata u tkivima poveanje mobilnosti tkiva (naroito oiljnog) prevencija kontraktura smanjenje spazma (tonus miia) Greke koje treba izbjegavati u toku masae gnjeenjem: koritenje samo prstiju (treba koristiti cijelu aku !), podizanje samo koe, a ne i miia, klizanje prstiju preko koe pacijenta LUPKANJE - tapkanje, potresanje, perkusija (tapotement) serija laganih, ustrih, kratkih, ritminih, preciznih pokreta pokreti se izvode jednom ili sa obje ruke naizmjenino primjenjuje se iznad veih miinih grupa (npr.butine) Korisni efekti lupkanja: pojaana hiperemija, poboljana cirkulacija, jaanje miia (naroito pogodno za sportiste prije takmienja), redukcija masnih naslaga, oslobaanje sekreta u pluima, poboljanje peristaltike (primjenom blagog lupkanja) opstipacija. Lupkanje se ne primjenjuje kod: hipertonusa miia, u podruju vrata, bubrega, proirenih vena, upalnih procesa, iznad kotanih prominencija. VIBRACIJA masani hvat koji se izvodi itavim dlanom, akom ili savijenim prstima jedne ili obje ruke to su drhtavi pokreti tkiva izazvani akom ili prstima maser izaziva treperenje svoje ruke u ramenu i vibracije prenosi preko lakta ake prstiju - do tijela klijenta. Vibracija se izvodi: snaga izvoenja treba da je neznatna, a brzina pokreta je 12- 16 /sec, ravnomjernim , visoko oscilirajuim pokretima ruku, pri emu je jedna ruka uvijek na tretiranom Dejstvo vibracija: djeluju na dubinu poboljavaju metabolizam i trofiku tkiva poveavaju kontraktilnu sposobnost miia smanjuju miini tonus Djeluju na nervni sistem: slabije vibracije smiruju, energinije vibracije ekscitiraju uzbuenje (korisno kod paraliza i pareza).
2

Preko neurorefleksnih zona djeluju na unutranje organe (rad jetre, bubrega, sekreciju eluca i crijeva, peristaltika, pove. tonus sranog miia)

SPECIJALNE MANUELNE MASAE SPORTSKA masaa Koristi se u preventivne svrhe naroito pred takmienja. Cilj: smanjiti mogunost povreda, poveati fleksibilnost, poboljati koncentraciju. AROMATINA masaa Zasniva se na obilnom koritenju esencijalnih ulja ljekovitog bilja u kombinaciji sa mehanikim pritiskom. Odgovarajue ulje se dodaje u kreme za masau. SHIATSU masaa japanska masaa, u prevodu pritisak prstima pacijent moe biti odjeven, ne koriste se ulja. Cilj: uspostavljanje energetske ravnotee pritiskom prstiju i dlanova Shiatsu masaa se koristi za: smanjenje stresa i bolova, glavobolje, artritisa , bolova u vratu, ledjima, *digestivnih problema, astme. REIKI masaa Koristi se u Japanu, Kini, na Tibetu. Naziv se sastoji od 2 japanske rijei Rei = velika snaga Ki = ivotna energija Prstima se njeno stimuliu odredjene take na tijelu u cilju eliminacije otrova. TUINA masaa tehnika nastala u Kini. Izvodi se paljivim pritiskom na nerve, miie i grupe miia u akupunkturnim takama. Cilj: uspostava ravnotee u organizmu. TUINA masaa se koristi za : ublaavanje bolova u ramenima, laktovima, vratu, ledjima, *tegobe digestivnog trakta, tegobe od strane respiratornog sistema, smanjenje stresa, poboljanje opteg stanja, glavobolje, PMS, emocionalne probleme. THAI masaa (Tajlandska masaa/T M) koja se koristi od prije 2000 god. Koristi se za oslobaanje blokirane energije i uspostavljanje harmonije u tijelu. Poznata je i kao joga masaa. Predstavlja kombinaciju zapadnjake masae i lakog istezanja. Ojaava miie i poveava fleksibilnost. Klijent je odjeven i na podu zauzima odreeni poloaj, te sopstvenom teinom i pravilnim disanjem mijenja poloaje. MANUELNA LIMFNA DRENAA Posebnim manuelnim hvatovima se vri blagi, dozirani pritisak na tkiva. Cilj: *odstraniti viak prekomjerne medjuelijske tenosti putem limf. sist., te omoguiti njenu reapsorpciju putem venskih kapilara *smanjiti filtraciju kojom plazma iz lumena arter. kapilara prelazi u intersticijum *primjenjuje se u fazi dok otok nije preao u hron. stadijum, te nije dolo do taloenja bjelanevina sa prateom fibrozom. Tehnika primjene - 4 osnovna hvata: 1. hvat pumpanja: sastoji se od istosmjernih pokreta ispruenog palca i ostalih prstiju koji se izvode u zglobu ruja (sl. otvaranje konzervi) 2. zagrabni hvat: prsti su potpuno isprueni i pomjeraju se rotiranjem u zglobu ruja, kao pri otvaranju epa. 3. zaokretni hvat: palac i ostali prsti se pomiu kruno ili spiralno, uz istovremeno sputanje i podizanje dlana, pri emu se pritisak poveava ili smanjuje. 4. kruni hvat: u mjestu pomjeranje jednog ili vie ispruenih prstiju kruno ili spiralno.
3

*Hvatovi se izvode ritmino, frekfenca 60, a povremeno i 30 / min. Pritisak se povremeno poveava i smanjuje. Na jednom mjestu pokreti se ponavljaju 5-7 puta. Indikacije manuelne limfne drenae: *Primarni i sekundarni limfedemi *Limfedemi nakon operativnih zahvata neoplazmi ili nakon zraenja *Sudeckova distrofija I stepena *Sportske povrede (kontuzije, hematomi i sl.) *Reumatska oboljenja praena otocima *Glavobolja, migrena *Kure mravljenja *Pareza n. facialis Kontraindikacije manuelne limfne drenae: *akutna zapaljenja, infektivne bolesti *otvorene rane *frakture *tromboza i tromboflebitis (u ak. stad.) *hipertireoza (ne drenirati dio tit. l.) *srana i bubrena dekompenzacija *mladei TBC maligni tumori *podruja neidentifikovanih vorova.

Kontraindikacije za medicinsku masau: *akutni i hronini upalni procesi *febrilna stanja, opekotine koe *stanja neposredno nakon hirur.zahvata *gnojni procesi i promjene na koi *tromboflebitis i limfangitis *varikoziteti, hemofilija i hemoragijska dijateza, menstrualni ciklus *duevna zaostalost i psihijatrijska akutna) stanja *aktivna tuberkuloza, maligna oboljenja *masaa abdomena u toku trudnoe *stari oiljci limfni i drugi vorovi. Indikacije za masau: *degenerativna reumatska oboljenja zglobova i kim.stuba, *Morbus Bechterew *vanzglobni reumatizam *deformiteti kimenog stuba *bolesti CNS i PNS *prelomi kostij(fracturae) poslije imobil. *posttraumatska kontraktura *povrede mekih tkiva *amputacioni patrljak, fantomski bol *kardiovaskularna oboljenja *bronhijalna astma *hronini gastritis *atonija muskulature elutca i crijeva *lokalni otok *oiljak *vegetativne promjene *opti zamor, nesanica *rekonvalescentna stanja *poremeaji metabol. I u *oblasti sportske medicine postoje indikacije za primjenu masae. Dijelovi tijela osjetljivi na masau: lice, oi, usta vrat (grkljan, n.vagus, limfne lijezde, a.carotis) jak pritisak na karotidu hipoksija mozga, nema O2, a jak pritisak na n.vagus dovodi do refleksnog prestanka rada srca grudni ko dojke; stomak (jetra, slezena) svi masani hvatovi na stomaku se izvode u smijeru na desno prate kretanje sadraja crijeva prominirajui dijelovi kosti (prepone, pazuh) U navedenim regijama masaa se izvodi oprezno. DOZIRANJE U MASAI U masai mogu da podstoje efekti pravilnog i nepravilnog izvoenja doziranja. Parametri za praenje i korigovanje, doziranje manuelne masae su: veliina tretirane povrine tijela brzina masanih pokreta godine ivota i visina tretiranog promjene simptoma Optimalno vrijeme masae za pojedine segmente: masaa gornjih ekstremiteta (10-15 min.) masaa donjih ekstremiteta (15-20 min.) masaa trbuha i grudi (15-20 min.) opta masaa (45-60 min.) Vrsta masanog hvata i brzina pokreta masera

Pokreti glaenja, trljanja i gnjeenja treba da obuhvate 15 masanih pokreta u 1 min., lupkanje 120-180 pokreta u 1 min., vibracija 8-11 pokreta u 1 sekundi. Kod mladih i starijih osoba masaa se skrauje a kod niskih osoba masirat manju povrinu. Prostorija za masau bi trebalo da bude zagrijana i zatiena od promahe, ali da istovremeno ima i dobro provjetravanje. Temperatura u prostoriji treba da iznosi 22-23C. Nia temp.naroito kod reumatiara i bolesnika sa vazomotornim poremeajima, izaziva osjeaj hladnoe. Prostorija za masau treba da bude svijetla i prostrana. Pastelne boje su najbolje boje zidova, podova i opreme jer oputaju i daju toplinu. Blijedo ruiaste, plave, zelene ili boje brskve , pastelnih tonova savrene su za dekor, pa ih treba koristiti za pekire i sva ostala sredstva koja treba imati. Crveno ili dreavim bojama ofarbani zidovi dokazano djeluju razdraujue na nervni sistem, onemoguavaju oputanje i imaju tendenciju da pobuuju nemir, nervozu i agresivnost. U prostoriji za masau treba da se nalazi esma sa toplom i hladnom vodom. Od stalnog intervala u prostoriji treba da se nalaze : stolice za masau, rezervna klupa, podmeta za noge, jastuii razliitih oblika i veliine presvueni skajem, stoi za dranje sredstava za masau, orman za uvanje rezervnog rublja, aparat za vibracionu masau, apoteka za prvu pomo, stolice, kancelarijski stol i dnevnik za upis bolesnika. Poeljno je da se nalazi i odvojen prostor za odmor i osvjeenje napitkom nakon masae. Oprema za masau: obuhvata podlogu za masau, najee sto i sredstva za masau. Radne povrine koje se koriste za masau su : statiki ili patronani sto za masau, kuhinjski sto i pod kao podloga. Postoje dva osnova oblika stola za masau : statiki i patronani. Statiki sto ima stabilnu konstrukciju i ne pomjera se u prostoriji za masau. Dimenzije stola su : duina 180 cm, a irina stola 60-70 cm.Stolovi su napravljeni od drveta ili metala, prelakirani bijelom bojom radi lakeg odravanja higijene. Prije masae obavezno postaviti araf preko, ali je on za jednokratnu upotrebu. Patronani stolovi namjenjeni su za patronani rad. Mogu se rasklapati na tri dijela, pa u konano sklopljenom obliku dobijaju formu kofera. Manje su stabilni.