ZDRAVSTVENA NJEGA DEMENTNIH BOLESNIKA Starenje je ireverzibilan proces pra en degenerativnim promjenama na raznim organima i organskim sustavima.

Degenerativne promjene na mozgu esto su posljedica degenerativnih bolesti koje su po pojavnosti naj e e u starijih osoba. U razvijenim zemljama svijeta brojnost starije populacije stanovni tva neprestano raste. Zbog porasta broja starih ljudi raste i broj starijih osoba koje pate od degenerativnih bolesti mozga, a to predstavlja zna ajan problem kako za ukupni sustav zdravstva tako i za zdravstvenu njegu odnosno medicinske sestre kao nositelja zdravstvene njege. Kada se govori o degenerativnim bolestima mozga starijih osoba obi no se misli na smanjenje njihovih du evnih i tjelesnih sposobnosti i ova pojava se podrazumijeva gotovo normalnom i uobi ajenom. Me utim, degenerativne bolesti mogu zahvatiti mozak u ranijoj ivotnoj dobi, prije 60-ih godina i bez zna ajnijih manifestacija, a njihova manifestacija mo e nastupiti tek u razdoblju tre e ivotne dobi. Me u simptomima najzastupljenija je demencija. S ovim simptomom u dijagnostici je potreban naro it oprez jer vi e od 50 bolesnih stanja ima demenciju kao, vi e ili manje, dominantan simptom. Ovaj oprez je naro ito potreban stoga to je poznato da demenciju mogu izazvati osim degenerativnih isto tako i razni vaskularni, infektivni, traumatski, metaboli ko-toksi ni i onkolo ki poreme aji odnosno stanja. Osim demencije kao simptomi degenerativnih bolesti mozga javljaju se promjene karakternih osobina, dezorijentiranost u prostoru i osobama, poreme aj sna, depresija, agresivnost, a u kasnijim fazama bolesti dolazi i do poreme aja motorike i razvoja razli itih stupnjeva parkinsonizma.

Naj e

e degenerativne bolesti mozga u starijih osoba

Ukoliko se izostave degenerativne bolesti mozga kojima je prethodio nekakav infektivni, traumatski ili metaboli ko-toksi ni proces od tkz. unutarnjih encefalopatija najzastupljenije su Alzheimerova bolest, Pickova atrofija i vaskularna demencija. Od degenerativnih bolesti mozga u ljudi starije dobi naj e a je senilna demencija Alzehimerovog tipa. Godi nje se prosje no, kod ljudi mla ih od 60 godina, dijagnosticiraju tri novooboljela na 100.000 osoba, dok se u dobi iznad 60 godina taj broj pove ava na 125 novooboljelih (1).

Vaskularna demencija

Dijagnoza vaskularne demencije nekada se vrlo makroangiopatija ne uzrokuje generalizirano

esto eksploatirala. Danas se zna da mo dane cirkulacije. Me utim,

zakazivanje

mikroangiopatije mogu uzrokovati razli ite promjene u funkcioniranju mozga ovisno o lokalizaciji

i 60 godine. Postepeno se gubi emotivna gipkost pa po inje prevladavati djetinjasto-eufori no ili suprotno. naro ito govornih funkcija. depresivno raspolo enje i hipohondrija u odnosu na lak e zdravstvene probleme. Uz poreme aj pam enja uo ava se i popu tanje koncentracije. gube se predvidljive i skladne inicijative i ive samo jo za svoje elementarne potrebe. U terminalnoj fazi doga a se maksimalna redukcija psihi kih. nemirom i dezorijentirano u. Signifikantna je amnesti ka afazija s tra enjem prave rije i. kljocanje. U poodmaklom stadiju javljaju se no na smetena stanja popra ena smeteno u. Pickova atrofija To je progresivna cirkumskriptna atrofija velikog mozga koja osobito zahva a frontalni i bazalni dio temporalnog re nja. Bolest mo e progredirati u nekoliko tjedana nakon nekog sudbinskog doga aja. Op enito ovakve osobe ostavljaju dojam ogrubjelosti i niske razine pona anja. mrzovoljno-nemarno pona anje. Popu taju im stvarala ko razmi ljanje. U uznapredovalom stadiju bolesti mogu se javiti patolo ki refleksi hvatanja ustima (stiskanje. Prvi simptomi uo avaju se u smislu popu tanja radnih sposobnosti i smanjenoj mogu nosti obavljanja rutinskih djelatnosti.´ () za ovu bolest karakteristi ne su smetnje amnesti ke afazije. izme u 50. a zatim napreduje polako i na mahove. a rje e se javljaju i epilepti ki napadaji. Od neurolo kih znakova zastupljen je ateroskleroti ni parkinsonizam. Prisutan je tipi an izgled ´orahove ljuske´. mrzovoljno. Tipi no kod ove bolesti je to to je relativno dobro o uvana formalna inteligencija i orjentiranost. Presudnu ulogu u napretku bolesti imaju osobito stresne situacije kao to je smrt u obitelji. Uz izraziti napor primaju i prera uju nove psiholo ke sadr aje to je pra eno te kom prilagodbom na nove okolnosti. Tek u terminalnom stadiju razvija se akinetski Parkinsonov sindrom s te kom demencijom. a najvi e 15 godina. Dugotrajna arterijska hipertenzija uzrokuje pojavu mikroangiopatije u mozgu s nizom potpuno ili djelomi no reverzibilnih mo danih inzulta koji za posljedicu imaju promjene intelektualnog funkcioniranja i promjenu li nosti. Do smanjenja obrade razli itih informacija u mozgu dovodi demijelinizacija bijele tvari u mozgu koja za posljedicu ima diskoneksiju kortikalnih i supkortikalnih podru ja. Izra ajni govor zamjenjuju preformirane uzre ice. U ovoj fazi karakteristi no je bezvoljno tupo stanje s trajnim poreme ajem orijentacije. a nerijetko se javljaju i delirantne epizode. Ovisno o lokaciji o te enja mo e do i do pojave piramidalnih znakova. sisanje) i op enito patolo ki refleksi hvatanja uz pro drljivost kao znak otko enja. . a ovisno o lokalizaciji o te enja mogu se pojaviti i ari ni ispadi tipa centralne hemipareze. a prosje no trajanje je oko 7 godina. Kako bolest progredira javlja se afektivna labilnost.promjena. Zapa a se insuficijentno pam enje novijih doga aja uz o uvano sje anje na starija zbivanja. Bolest po inje jedva zamjetnim simptomima. tjelesne povrede i sl. S progresijom bolesti javljaju se promjene osobnosti karakterizirane gubitkom osje aja za pristojnost i takt u odnosu na okolinu. imena i promjenjive podatke. Zna ajno u ovoj bolesti je nestajanje iv anog parenhima.. Bolest po inje u presenijskom razdoblju . ´Bolesnici zapu taju sebe i svoju obitelj. Bolesnici se okre u pro losti koje se bolje sje aju. mo prosudbe i pregled situacije. Bolesnici te ko pamte brojeve. a u kasnijoj fazi gube se ekspresivne i receptivne sposobnosti govora.

U ovom stadiju bolest se esto naziva ´mu kim klimakterijem´ ili depresijom kriti ne dobi. Neurolo ki prisutna je asimetrija refleksa i znaci parkinsonizma. U neznatnoj mjeri o te enja se nalaze i na malom mozgu. bolesnik vi e ne zna upotrebljavati svakodnevne predmete u ku i (pri jelu. gube pregled poznatih situacija i zada a. kako-tako. Bitna zna ajka kod ove bolesti je to to se sposobnosti socijalnog kontakta. nakon ovog. po etnog stadija javljaju se specifi ni neuropsiholo ki ispadi. nastupa i odijevanje dugo zadr avaju. odmahivanja glavom. Prve pojave esto se atipi ne. U tom stadiju prisutne su i automatske stereotipne kretnje koje spadaju u oslobo ene uro ene motori ke obrasce . a i emotivne reakcije ostaju dugo o uvane . Za ove bolesnike tipi no je da perseveriraju ± vezani su za jedan misaoni sadr aj ili za jednu rije . zbog ega bolesnik nije sposoban prona i put ku i. dyscalculia. trljanja. prividno automatske radnje ostaju. upkanja. Progresijom bolesti dolazi do postepenog ga enja govornih mogu nosti nakon ega preostaju samo ritmi ke kretnje govorne muskulature. o uvane. niti slijediti upute kako prona i cilj. a to su: pokreti pranja. penjanja i sl. Bolesnici se ale na glavobolje. Sestrinske dijagnoze SMBS ± hranjenje SMBS ± odr avanje higijene SMBS ± odijevanje SMBS ± obavljanje nu de SMBS ± odr avanje doma instva Smanjeno podno enje napora u/s s mi i nom slabosti Smanjena pokretnost u/s s mi i nom slabosti Visok rizik za pad u/s poreme enom motorikom Poti tenost u/s poreme enim op im funkcioniranjem (soc. a kod senilnog tipa to je izme u 70-te i 80-te godine. odr avanju osobne higijene. Izolacija) . vrtoglavice. Bolest obi no zapo inje izme u 50-te i 60-te godine ivota. popu tanje radnih sposobnosti i depresivno raspolo enje. Bolesnici postaju zaboravljivi. pranju) pa kona no samo osnovne. kako bolest napreduje. ne mo e voziti ili parkirati auto.Alzheimerova bolest Kod ove bolesti nalazi se difuzna atrofija kore i bijele tvari mozga ali manjeg stupnja od atrofije koja je prisutna u Pickovoj atrofiji. Kasnije. kuhanju. ´Snala enje u prostoru postaje ote ano. Ubrzo potom razvija se echolalia. Alzheimerova bolest ima progresivan tijek i ve za 4 ± 5 godina uzrokuje te ku demenciju.

Posebno va ne intervencije su one koje su usmjerene edukaciji bolesnikove okoline.Neupu enost okoline Sestrinske intervencije Pri planiranju sestrinskih intervencija osobito treba voditi ra una o injenici da degenerativne bolesti mozga kao i ivotna dob bolesnika ne dopu taju planiranje intervencija koje bi bile usmjerene oporavku i izlje enju od bolesti. prilagoditi pribor za odr avanje higijene (pribor za brijanje). Degenerativne bolesti mozga u ljudi starije dobi imaju ireverzibilan tijek. . osigurati dovoljno vremena za odr avanje higijene. po tovati vrijeme obroka i osigurati dovoljno vremena za uzimanje obroka SMBS ± odr avanje osobne higijene Intervencije: - odr avati i poticati u bolesnika samostalno odr avanje higijene to je dulje mogu e. SMBS ± hranjenje Intervencije: poticati i odr ati u bolesnika samostalno hranjenje koliko god je dulje mogu e. pripremiti hranu koju je bolesnik ina e volio. pripremiti i servirati hranu tako da je bolesnik mo e sam uzimati. Ovo je va na injenica osobito stoga to e intervencije trebati mijenjati s progresijom bolesti i pogor anjem stanja bolesnika. pomo i u odr avanju higijene bolesniku nedostupnih dijelova tijela. pripremiti hranu u obliku u kojem e je bolesnik najlak e mo i gutati. osigurati dostupnost prostorija i sredstava za odr avanje higijene.

osigurati dovoljno vremena SMBS ± odr avanje doma instva Intervencije: poticati u bolesnika samostalnost u odr avanju doma instva koliko je dulje mogu e.SMBS ± odijevanje Intervencije: poticati i odr avati u bolesnika samostalno odijevanje to dulje je mogu e. SMBS ± obavljanje nu de Intervencije: poticati i odr avati u bolesnika samostalnost u obavljanju nu de to je dulje mogu e. osigurati bolesniku mogu nost da odre uje aktivnosti u odr avanju doma instva. Smanjeno podno enje napora u/s s mi i no slabosti . pomo i bolesniku prilikom odijevanja. osigurati dovoljno vremena za odr avanje doma instva. pomagati i nadzirati bolesnika u tijeku odr avanja doma instva. osigurati bolesniku dostupnost sanitarnih prostorija i pomagala (sani-kolica) pomo i bolesniku tijekom obavljanja nu de odr avati prija nje pozitivne bolesnikove navike u/s obavljanja eliminacije. omogu iti bolesniku njegov vlastiti izbor u odijevanju ukoliko je mogu e. omogu iti odje u i obu u sa patentnim zatvara ima.

nadzirati bolesnika i pomagati mu prilikom njegova kretanja. omogu iti bolesniku da sve to mo e u ini samostalno. osigurati socijalne kontakte bolesnika u skladu sa njegovim aktualnim stanjem. razgovarati s bolesnikom i poticati ga na razgovor. . rasporediti namje taj tako da ne smeta bolesniku. Neupu enost okoline Intervencije: educirati obitelj i druge bolesniku bliske osobe o na inu komuniciranja s bolesnikom. Visok rizik za pad u/s s poreme enom motorikom Intervencije: osigurati pomagala na koja e se bolesnik oslanjati ili pridr avati. Poti tenost u/s poreme enim op im funkcioniranjem ± socijalna izolacija Intervencije: okupirati bolesnika aktivnostima kojima se on mo e baviti u odnosu na stupanj bolesti. osigurati dovoljno vremena za obavljanje pojedinih radnji. stvari koje bolesnik esto koristi staviti na dohvat ruke. izvoditi s bolesnikom dnevne aktivnosti. ukloniti iz prostora u kojem bolesnik boravi sve nepotrebne stvari. ali i psihi kom stanju.Intervencije: prilagoditi okolinu u kojoj bolesnik boravi njegovim mogu nostima. upoznati obitelj s napredovanjem bolesti i promjenama koje su uz to vezane.

- poticati obitelj da odr i iskrene i tople odnose sa svojim bolesnim lanom bez obzira na njegovo pona anje. Tako er treba jo jednom naglasiti da je sestra u zajednici prva koja e zamijetiti odre ene promjene u pona anju bolesnika. Svaka intervencija mora biti individualizirana i primjenjiva u odnosu na bolesnikovo trenutno stanje. Budu i da patrona ne sestre sa sestrama na psihijatrijskim odjelima esto nemaju gotovo nikakvu mogu nost komunikacije potrebno je pristupiti trajnom pra enju. Sve brojniji psihijatrijski poreme aji prisutni su u svim segmentima dana njeg dru tva iz ega proizilazi i potreba za dodatnom edukacijom medicinskih sestara. Svaka promjena i svako pogor anje stanja bolesnika zahtijeva novi pristup i nove sestrinske intervencije. Istra ivanja koja su uglavnom ra ena za potrebe diplomskih radova studenata Visoke zdravstvene kole govore o tome da su posjeti patrona ne sestre psihijatrijskom bolesniku vrlo rijetki. kako za rad na psihijatrijskim odjelima tako i za rad s psihijatrijskim bolesnicima u zajednici. uz sve naprijed nabrojene zadatke ii kompetencije medicinska sestra mora biti u stanju i: pomo i u kriznim situacijama razvijati zdrave stilova ivljenja imati ispravne stavovi prema zloporabi alkohola i psihoaktivnih droga poticati pozitivne interakcije i komunikacije pomo i pri reintegraciji pojedinca u zajednicu kreativno organizirati vlastito slobodno vrijeme sa svrhom u inkovitog su eljavanja sa stresom y y y y y y OSNOVNA NA ELA ZDRAVSTVENE NJEGE PSIHIJATRIJSKIH BOLESNIKA . a u ponekim istra ivanjima zabilje eni i brojkom 0. a koje paravovremenim lije enjem ne moraju dovesti do te kih posljedica. izvje ivanju i evaluaciji postignu a bilo da je bolesnik u bolnici bilo da je u skrbi patrona ne sestre u zajednici. Stoga.

to ini poticaj za y y y U odre enom trenutku mi sestra se se orijentira na neki od bolesnikovih problema. psiholo ku i socijalnu dimenziju cjelokupno u e i ire socijalno i kulturalno okru enje. ako bolesniku pru a pomo pri hranjenju tada mora imati na umu da potreba za hranom nije samo fiziolo ka potreba. a da se ne spominju druge situacije u kojima na elo biva zanemareno. bilo kroz razli ite oblike trajne edukacije.poimanje klijenta kao cjelovitog bi a u kontekstu njegova socijalna i kulturna okru enja Ako se razmotri to na elo s aspekta skrbi za psihijatrijskog bolesnika onda treba re i da psihijatrijski bolesnik ima poreme aj ili bolest ija je biolo ka osnova u CNS-u. usvajanje na ela mora biti me u prvim ciljevima edukacije bilo tijekom studija. jedno od na ela u sestrinskoj praksi je na elo asepse prema kojem valja sprije iti ulazak mikroorganizma u makroorganizam. mentalne bolesti i sestrinstva kao struke te ukupnog socijalnog i kulturalnog okru enja. poznavanje na ela ne podrazumijeva njihovu dosljednu primjenu u praksu. Vjerojatno bi se svi slo ili. kako previjanje rane s prljavim rukama. terapijska komunikacija itd. nije stru no obavljen posao. ve ina temeljnih na ela definira odnos sestre prema psihijatrijskim bolesnicima. Sva ta na ela odre ena su poimanjem naravi ljudskog bi a. ali taj problem mora razmotriti u kontekstu svega navedenog. Ovo na elo u osnovi je brojnih sestrinskih postupaka . Zbog op e poznatog raskoraka izme u znanja i pona anja va no je trajno podsje ati na temeljne vrijednosti struke preispitivanje vlastite prakse. HOLISTI KI PRISTUP . Budu i da je upravo taj odnos osnova za pru anje kvalitetne sestrinske skrbi.od pranja ruku prije nekog zahvata do kori tenja sterilnog pribora. Ni jedna sestrinska intervencija u koju nisu uklju ena na ela ne mo e se smatrati stru nom intervencijom. Me utim.Na ela su op a pravila ili zakonitosti i temeljno su polazi te za sve sestrinske intervencije. no istodobno se uo ava kako mnoge nepravilno peru ruke. Ona su svojevrsna pravila pona anja koja moraju pro imati cjelokupnu sestrinsku praksu. nesterilnim priborom i sl. privatnost.holisti ki pristup. a koje imaju svoju biolo ku. Ta potreba ima svoju . Me utim. U osnovi sestrinske psihijatrijske prakse tako er se nalaze odre ena na ela . Primjerice. Neka od spomenutih na ela nisu nepoznata. Primjerice. S obzirom na narav sestrinske psihijatrijske skrbi. Z a potsjetiti se je samo na na ela asepse. da bi razumjela njegovo stanje sestra mora uzeti u obzir sljede e: biolo ku cjelovitost ljudskog bi a osnovne ljudske potrebe koje ine sredi nji dio sestrinske skrbi. Sve sestre u stanju su bolje ili lo ije objasniti to na elo.

uvanje tajne Potreba za samopo tovanjem i po tovanjem od strane drugih ljudi jedna je od osnovnih ljudskih potreba i ini osnovu na ela o privatnosti i dostojanstva. Neki od sljede ih primjera to opisuju: y kupanje u krevetu bez paravana ili uz irom otvorena vrata ovjeka. iroko obrazovanje i tolerancija preduvjeti su uo avanje i uva avanje tih razlika. iskustvu. ako ni zbog ega drugoga onda zbog toga to je . Ta potreba ili na in njena zadovoljavanja mogu biti promijenjeni zbog bolesti. No. pri tome treba voditi ra una o hrani koju e ili ne e jesti zbog npr. ljudi nisu jednaki. Svako ljudsko bi e je jedinstveno i neponovljivo. Hrana zadovoljava glad Johna Smitha. prihva anje klijenta onakvoga kakav jest sa svim njegovim vrijednostima. individualizirano. vjerskih ili nekih drugih uvjerenja i sl. preferencije) i da se nastavlja sve do razine sustava vrijednosti. Ne postoje dva jednaka okolini blizanca A blizanac B i obrnuto iz ega za njih slijedi razli ito iskustvo. stilu ivota i sl.uva avanje slobode izbora. a ne eludac Johna Smitha. hospitalizacije i brojnih drugih initelja. kulturalnu i socijalnu dimenziju. mo e se oslikati Maslovljevim rije ima: "U dobroj teoriji ne postoji takav entitet kao to je potreba eluca ili ustiju ili genitalnih organa. podr avanje samopo tovanja. a ne samo neki njegov dio. Nadalje. Privatnost i dostojanstvo naru avaju se u irokom rasponu aktivnosti od situacija u kojima je naru ena tjelesna privatnost do etiketiranja i omalova avanja mentalno bolesnih. John Smith je onaj koji eli hranu.psiholo ku. One naime ine osnovu individualiziranog pristupa. Treba se podsjetiti da na mikroplanu jedinstvenost klijenta po inje razlikama u konzumiranju hrane (toplina. prilikama i okru enju u kojima se razvijaju. PRIVATNOST I DOSTOJANSTVO . itav je gladan.. zadovoljenje osije a cijeli pojedinac. razli itostima i osobitostima. kada hranimo bolesnika na cilj nije samo zadovoljiti njegove energetske potrebe.." PO TIVANJE JEDINSTVENOSTI LJUSKOG BI A . Postoji samo potreba individue. Va no je nagla avati da razli itosti ne smiju biti povodom netrpeljivosti i ruganja. inteligenciji. Drugim rije ima.poimanje klijenta kao jedinstvene ljudske jedinke. ak ni za jednojaj ane blizance se ne mo e re i da su jednaki. ona je neto na iz dva razloga: prvo. a drugo prema njima se treba odnositi razli ito ali pravedno. redosljed. Ljudi se me usobno razlikuju po tjelesnim obilje jima. Premda se u ovoj poruci sigurno kriju dobre namjere. a ne glad njegova eluca. primjenjivanje individualiziranog pristupa U enicima i studentima se esto govori da sa svim pacijentima valja postupati jednako. ekonomskom statusu. socijalnom funkcioniranju.kad je John Smith gladan. psiholo kim dimenzijama. cijelu ovu pri u.

ili kada se ne tra i ili se samo formalno tra i pristanak na neke zahvate. ili kada se podaci koji su priop eni u povjerenju prenose drugima i eventualno nestru no komentiraju i sl. priprema za pretragu. rade planski i namjerno. premje ta na drugi odjel i sl.? TERAPIJSKA KOMUNIKACIJA . uvjeravanje. Za iroku je raspravu o emu se radi kada se spomenute stvari . njeguje ga. umjesto imenom vezanje bolesnika ili navla enje stezulje prisilna hospitalizacija Sve to pobu uje tjeskobu i u neutralna promatra a. bilo da razgovara. uvjete za promjenu stavova i pona anja. podr ku. 1948. Profesionalna komunikacija ima jasno definirane ciljeve usmjerene zadovoljavanju klijentovih potreba. mjestom u sobi i sl. BEZUVJETNO PRIHVA ANJE .vi e ili manje uspje no. savjet. a zahtijeva dobro razvijene komunikacijske vje tine sestre koje e osigurati bolesniku prihva enost.) . Primjerice. Me utim. Osim ovih relativno o iglednih situacija kr enja privatnosti. Svaki taj cilj posti e se na znanju utemeljenim reakcijama.skidanje odje e. a da se ne spominje kako to do ivljavaju lanovi obitelji ili sam bolesnik. postoje i mnogo suptilniji na ini koje je te e zapaziti. Ljudi zapravo stalno komuniciraju . Klijenti mogu tra iti mi ljenje. negiranje individualnosti . gospodarske i dru tvene prilike u kojima ivi (Povelja SZO. kada se bolesniku uskrati obja njenje. samo socijalni kontakt isl.y y y razgovor o bolesniku pri em ga se oslovljava dijagnozom.razvijanje partnerskog odnosa i odnosa povjerenja. savjet. vjersku pripadnost. Sestra komunicira s bolesnikom kadgod je s njim. a one mogu biti vi estruke. na in komunicije u svakodnevnim socijalnim situacijama nije prikladan za situacije u sestrinskoj skrbi.. itd. politi ka uvjerenja. Evo nekih: "Pravo na postizanje najvi ih standarda zdravlja predstavlja temeljno pravo ljudskog bi a bez obzira na rasu.pru anje pomo i bez osude Ovo na elo definira se u brojnim dokumentima koji definiraju zdravstvenu praksu u cjelini. Profesionalnu komunikaciju treba u iti.. nametanje stavova.

nagla avanje i oslanjanje na potencijale. U osnovi te podjele nije niti jedna bolesnikova osobina sama po sebi. mogu nosti i jake strane bolesnika.Poslanstvo sestrinstva" . a ne na slabosti i nedostatke uklju ivanje klijenta u sve razine skrbi od utvr ivanja potreba do evaluacije. korijeni nepopularnosti su: niski dru tveni status niske moralne vrijednosti stanja koja pobu uju strah nepopularno pona anje nesigurnost u vlastitu stru nost medicinska dijagnoza y y y y y y Bilo kako bilo. Ovo je ujedno i temeljno na elo zbog kojeg su u ameri koj literaturi o korisnicima sestrinske skrbi govori kao o klijentima .Sestrinstvo u akciji Kr enje ovog na ela po inje vi e ili manje nesvjesnom podjelom bolesnika na simpati ne i nesimpati ne. Me utim. a ne pacijentima. . a nastavlja se neprihva anjem i uskra ivanjem skrbi onima iz druge skupine. kakavgod bolesnik bio i togod sestra o njemu mislila on ima pravo na najvi u mogu u razinu kvalitete sestrinske skrbi. a ne mu je dati. Ovo podsje a na kinesku narodnu koja ka e kako ovjeka treba nau iti loviti ribu. mogu nosti i jake strane. a ne na slabosti i nedostatke Pomo bolesniku mora se temeljiti na dvije stvari: y y oslanjanje na njegove potencijale. uvijek ima bolesnika koji se sestrama i ostalim zdravstvenim djelatnicima vi e ili manje ne svi aju. Uostalom i Margo McCaffery poru uje kako "bolesnik ne mora uvijek izgledati kao osoba s kojom bismo iza li na ve eru". UKLJU IVANJE KLIJENTA . a ne treba niti o ekivati da svi klijenti budu dragi i simpati ni. Prema autorici Kus koja se bavila istra ivanjem uzroka nepopularnosti. ve ocjena te osobine koja je obi no dru tveno uvjetovana.

pomo pri usvajanju novih prilago enih pona anja i uklju uje stvaranje terapijskog okru enja Ve je naprijed re eno da se osobu promatra kao cjelovito biopsihosocijalno bi e. Ne smije se dogoditi da sestra podcijeni sposobnost pacijenta i u svim situacijama treba podr avati aktivnu ulogu pacijenta. Primjer koji mo e objasniti ovo na elo bio je est samim po etkom domovinskog rata: u slu ajevima kada su pacijenti bili prognanici ili ratni invalidi de avalo se da sestra u ini umjesto njih i ono za to su objektivno bili sposobni. Na taj na in ih se mo e navesti na krivi put i oni se prestaju truditi. uvijek treba imati na pameti kako je neka slabost samo dio bolesnikove li nosti i da on uvijek ima i pozitivnih strana. Pritom je ozbiljan problem to i pacijenti i sestre pru aju otpor u primjeni ovog na ela zbog stava da kvalitetna pomo podrazumijeva "raditi za njega i umjesto njega". ne smije ili ne zna.Sudionici u zdravstvenoj skrbi su medicinska sestra i bolesnik i njihove se uloge nadopunjuju. U tom kontekstu sestra pacijenta promatra kao lana ire zajednice. Psihijatrijski bolesnici nerijetko su u konfliktu s obitelji. Primjerice. Sestra radi ono to pacijent ne mo e. Sestra je du na realno procijeniti klijentove mogu nosti i pred njega stavljati zadatke strukturirane na na in koji ih ne e demotivirati (prelagani zadaci) ili obeshrabriti (prete ki zadaci). Socioterapija i bihevioralne tehnike mogu i su na ini za postizanje cilja. oprezno dozirati pomo i osposobljavati ga za samostalni ivot u to kra em vremenu. ULOGA SESTRE U PROVEDBI NA ELA y y y y y y prihvatiti na ela kao sastavni dio vlastite prakse osigurati uvjete za dosljednu provedbu na ela braniti na ela u interesu pacijenta prepoznati kada se na ela kr e procijeniti opravdanost kr enja na ela usmjerenu za titi drugih ljudi i zajednice prepoznati kada prestaju razlozi za kr enje na ela . Terapijsko okru enje jedno je od preduvjeta za po etak u enja novih oblika pona anja. radnom okolinom. Drugi je problem to pacijenti dolaze sestri zbog nekog problema i ono to ona s lako om mo e vidjeti su pacijentove slabosti. Sestra mora biti u stanju prepoznati takvo stanje te potaknuti pacijenta da razvije potrebu za promjenu takvog pona anja. alkoholi ar mo e pokazivati bri nost za svoju obitelj i davati im dobre savjete u trijeznom stanju. Mnoge mlade sestre ne usude se re i bolesniku da ne to napravi jer se boje da e biti progla ene lijenima. No. POMO PRI U INKOVITOJ PRILAGODBI . esto gube prijatelje i dospijevaju u stanje socijalne izolacije.