P. 1
Zdravstvena Njega Dementnih Bolesnika

Zdravstvena Njega Dementnih Bolesnika

|Views: 1,528|Likes:
Published by Sonja Balaš

More info:

Published by: Sonja Balaš on Jan 19, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/19/2012

pdf

text

original

ZDRAVSTVENA NJEGA DEMENTNIH BOLESNIKA Starenje je ireverzibilan proces pra en degenerativnim promjenama na raznim organima i organskim sustavima.

Degenerativne promjene na mozgu esto su posljedica degenerativnih bolesti koje su po pojavnosti naj e e u starijih osoba. U razvijenim zemljama svijeta brojnost starije populacije stanovni tva neprestano raste. Zbog porasta broja starih ljudi raste i broj starijih osoba koje pate od degenerativnih bolesti mozga, a to predstavlja zna ajan problem kako za ukupni sustav zdravstva tako i za zdravstvenu njegu odnosno medicinske sestre kao nositelja zdravstvene njege. Kada se govori o degenerativnim bolestima mozga starijih osoba obi no se misli na smanjenje njihovih du evnih i tjelesnih sposobnosti i ova pojava se podrazumijeva gotovo normalnom i uobi ajenom. Me utim, degenerativne bolesti mogu zahvatiti mozak u ranijoj ivotnoj dobi, prije 60-ih godina i bez zna ajnijih manifestacija, a njihova manifestacija mo e nastupiti tek u razdoblju tre e ivotne dobi. Me u simptomima najzastupljenija je demencija. S ovim simptomom u dijagnostici je potreban naro it oprez jer vi e od 50 bolesnih stanja ima demenciju kao, vi e ili manje, dominantan simptom. Ovaj oprez je naro ito potreban stoga to je poznato da demenciju mogu izazvati osim degenerativnih isto tako i razni vaskularni, infektivni, traumatski, metaboli ko-toksi ni i onkolo ki poreme aji odnosno stanja. Osim demencije kao simptomi degenerativnih bolesti mozga javljaju se promjene karakternih osobina, dezorijentiranost u prostoru i osobama, poreme aj sna, depresija, agresivnost, a u kasnijim fazama bolesti dolazi i do poreme aja motorike i razvoja razli itih stupnjeva parkinsonizma.

Naj e

e degenerativne bolesti mozga u starijih osoba

Ukoliko se izostave degenerativne bolesti mozga kojima je prethodio nekakav infektivni, traumatski ili metaboli ko-toksi ni proces od tkz. unutarnjih encefalopatija najzastupljenije su Alzheimerova bolest, Pickova atrofija i vaskularna demencija. Od degenerativnih bolesti mozga u ljudi starije dobi naj e a je senilna demencija Alzehimerovog tipa. Godi nje se prosje no, kod ljudi mla ih od 60 godina, dijagnosticiraju tri novooboljela na 100.000 osoba, dok se u dobi iznad 60 godina taj broj pove ava na 125 novooboljelih (1).

Vaskularna demencija

Dijagnoza vaskularne demencije nekada se vrlo makroangiopatija ne uzrokuje generalizirano

esto eksploatirala. Danas se zna da mo dane cirkulacije. Me utim,

zakazivanje

mikroangiopatije mogu uzrokovati razli ite promjene u funkcioniranju mozga ovisno o lokalizaciji

Izra ajni govor zamjenjuju preformirane uzre ice. Dugotrajna arterijska hipertenzija uzrokuje pojavu mikroangiopatije u mozgu s nizom potpuno ili djelomi no reverzibilnih mo danih inzulta koji za posljedicu imaju promjene intelektualnog funkcioniranja i promjenu li nosti. a zatim napreduje polako i na mahove. mrzovoljno-nemarno pona anje. Uz poreme aj pam enja uo ava se i popu tanje koncentracije. . kljocanje. Pickova atrofija To je progresivna cirkumskriptna atrofija velikog mozga koja osobito zahva a frontalni i bazalni dio temporalnog re nja.. imena i promjenjive podatke. Kako bolest progredira javlja se afektivna labilnost. Do smanjenja obrade razli itih informacija u mozgu dovodi demijelinizacija bijele tvari u mozgu koja za posljedicu ima diskoneksiju kortikalnih i supkortikalnih podru ja. Op enito ovakve osobe ostavljaju dojam ogrubjelosti i niske razine pona anja. a ovisno o lokalizaciji o te enja mogu se pojaviti i ari ni ispadi tipa centralne hemipareze. naro ito govornih funkcija. Postepeno se gubi emotivna gipkost pa po inje prevladavati djetinjasto-eufori no ili suprotno. a rje e se javljaju i epilepti ki napadaji. depresivno raspolo enje i hipohondrija u odnosu na lak e zdravstvene probleme. tjelesne povrede i sl. a prosje no trajanje je oko 7 godina. U poodmaklom stadiju javljaju se no na smetena stanja popra ena smeteno u. a u kasnijoj fazi gube se ekspresivne i receptivne sposobnosti govora.promjena. ´Bolesnici zapu taju sebe i svoju obitelj. U terminalnoj fazi doga a se maksimalna redukcija psihi kih. Bolest po inje u presenijskom razdoblju . Bolest mo e progredirati u nekoliko tjedana nakon nekog sudbinskog doga aja. sisanje) i op enito patolo ki refleksi hvatanja uz pro drljivost kao znak otko enja. a najvi e 15 godina. Prisutan je tipi an izgled ´orahove ljuske´. Presudnu ulogu u napretku bolesti imaju osobito stresne situacije kao to je smrt u obitelji. Bolest po inje jedva zamjetnim simptomima. a nerijetko se javljaju i delirantne epizode. Popu taju im stvarala ko razmi ljanje. Od neurolo kih znakova zastupljen je ateroskleroti ni parkinsonizam. Prvi simptomi uo avaju se u smislu popu tanja radnih sposobnosti i smanjenoj mogu nosti obavljanja rutinskih djelatnosti. mrzovoljno. Ovisno o lokaciji o te enja mo e do i do pojave piramidalnih znakova. izme u 50. Signifikantna je amnesti ka afazija s tra enjem prave rije i. Uz izraziti napor primaju i prera uju nove psiholo ke sadr aje to je pra eno te kom prilagodbom na nove okolnosti. mo prosudbe i pregled situacije.´ () za ovu bolest karakteristi ne su smetnje amnesti ke afazije. U ovoj fazi karakteristi no je bezvoljno tupo stanje s trajnim poreme ajem orijentacije. gube se predvidljive i skladne inicijative i ive samo jo za svoje elementarne potrebe. S progresijom bolesti javljaju se promjene osobnosti karakterizirane gubitkom osje aja za pristojnost i takt u odnosu na okolinu. nemirom i dezorijentirano u. Zna ajno u ovoj bolesti je nestajanje iv anog parenhima. i 60 godine. Tek u terminalnom stadiju razvija se akinetski Parkinsonov sindrom s te kom demencijom. U uznapredovalom stadiju bolesti mogu se javiti patolo ki refleksi hvatanja ustima (stiskanje. Bolesnici te ko pamte brojeve. Bolesnici se okre u pro losti koje se bolje sje aju. Zapa a se insuficijentno pam enje novijih doga aja uz o uvano sje anje na starija zbivanja. Tipi no kod ove bolesti je to to je relativno dobro o uvana formalna inteligencija i orjentiranost.

Bolesnici postaju zaboravljivi. Kasnije. Za ove bolesnike tipi no je da perseveriraju ± vezani su za jedan misaoni sadr aj ili za jednu rije . a kod senilnog tipa to je izme u 70-te i 80-te godine. Izolacija) . prividno automatske radnje ostaju. penjanja i sl. a i emotivne reakcije ostaju dugo o uvane . ´Snala enje u prostoru postaje ote ano. kuhanju. upkanja. odmahivanja glavom. pranju) pa kona no samo osnovne. Neurolo ki prisutna je asimetrija refleksa i znaci parkinsonizma. Alzheimerova bolest ima progresivan tijek i ve za 4 ± 5 godina uzrokuje te ku demenciju. nastupa i odijevanje dugo zadr avaju. Ubrzo potom razvija se echolalia. gube pregled poznatih situacija i zada a. Bolest obi no zapo inje izme u 50-te i 60-te godine ivota. kako bolest napreduje. Progresijom bolesti dolazi do postepenog ga enja govornih mogu nosti nakon ega preostaju samo ritmi ke kretnje govorne muskulature. odr avanju osobne higijene. niti slijediti upute kako prona i cilj. o uvane. nakon ovog. zbog ega bolesnik nije sposoban prona i put ku i. trljanja.Alzheimerova bolest Kod ove bolesti nalazi se difuzna atrofija kore i bijele tvari mozga ali manjeg stupnja od atrofije koja je prisutna u Pickovoj atrofiji. U tom stadiju prisutne su i automatske stereotipne kretnje koje spadaju u oslobo ene uro ene motori ke obrasce . kako-tako. Sestrinske dijagnoze SMBS ± hranjenje SMBS ± odr avanje higijene SMBS ± odijevanje SMBS ± obavljanje nu de SMBS ± odr avanje doma instva Smanjeno podno enje napora u/s s mi i nom slabosti Smanjena pokretnost u/s s mi i nom slabosti Visok rizik za pad u/s poreme enom motorikom Poti tenost u/s poreme enim op im funkcioniranjem (soc. Bitna zna ajka kod ove bolesti je to to se sposobnosti socijalnog kontakta. ne mo e voziti ili parkirati auto. Bolesnici se ale na glavobolje. a to su: pokreti pranja. vrtoglavice. U neznatnoj mjeri o te enja se nalaze i na malom mozgu. popu tanje radnih sposobnosti i depresivno raspolo enje. bolesnik vi e ne zna upotrebljavati svakodnevne predmete u ku i (pri jelu. dyscalculia. Prve pojave esto se atipi ne. po etnog stadija javljaju se specifi ni neuropsiholo ki ispadi. U ovom stadiju bolest se esto naziva ´mu kim klimakterijem´ ili depresijom kriti ne dobi.

prilagoditi pribor za odr avanje higijene (pribor za brijanje). pripremiti hranu u obliku u kojem e je bolesnik najlak e mo i gutati. osigurati dovoljno vremena za odr avanje higijene.Neupu enost okoline Sestrinske intervencije Pri planiranju sestrinskih intervencija osobito treba voditi ra una o injenici da degenerativne bolesti mozga kao i ivotna dob bolesnika ne dopu taju planiranje intervencija koje bi bile usmjerene oporavku i izlje enju od bolesti. Ovo je va na injenica osobito stoga to e intervencije trebati mijenjati s progresijom bolesti i pogor anjem stanja bolesnika. . Degenerativne bolesti mozga u ljudi starije dobi imaju ireverzibilan tijek. pripremiti hranu koju je bolesnik ina e volio. pripremiti i servirati hranu tako da je bolesnik mo e sam uzimati. SMBS ± hranjenje Intervencije: poticati i odr ati u bolesnika samostalno hranjenje koliko god je dulje mogu e. po tovati vrijeme obroka i osigurati dovoljno vremena za uzimanje obroka SMBS ± odr avanje osobne higijene Intervencije: - odr avati i poticati u bolesnika samostalno odr avanje higijene to je dulje mogu e. pomo i u odr avanju higijene bolesniku nedostupnih dijelova tijela. osigurati dostupnost prostorija i sredstava za odr avanje higijene. Posebno va ne intervencije su one koje su usmjerene edukaciji bolesnikove okoline.

SMBS ± obavljanje nu de Intervencije: poticati i odr avati u bolesnika samostalnost u obavljanju nu de to je dulje mogu e. osigurati bolesniku mogu nost da odre uje aktivnosti u odr avanju doma instva. omogu iti odje u i obu u sa patentnim zatvara ima. omogu iti bolesniku njegov vlastiti izbor u odijevanju ukoliko je mogu e. osigurati bolesniku dostupnost sanitarnih prostorija i pomagala (sani-kolica) pomo i bolesniku tijekom obavljanja nu de odr avati prija nje pozitivne bolesnikove navike u/s obavljanja eliminacije.SMBS ± odijevanje Intervencije: poticati i odr avati u bolesnika samostalno odijevanje to dulje je mogu e. osigurati dovoljno vremena za odr avanje doma instva. pomo i bolesniku prilikom odijevanja. Smanjeno podno enje napora u/s s mi i no slabosti . osigurati dovoljno vremena SMBS ± odr avanje doma instva Intervencije: poticati u bolesnika samostalnost u odr avanju doma instva koliko je dulje mogu e. pomagati i nadzirati bolesnika u tijeku odr avanja doma instva.

Visok rizik za pad u/s s poreme enom motorikom Intervencije: osigurati pomagala na koja e se bolesnik oslanjati ili pridr avati. . upoznati obitelj s napredovanjem bolesti i promjenama koje su uz to vezane. ukloniti iz prostora u kojem bolesnik boravi sve nepotrebne stvari. izvoditi s bolesnikom dnevne aktivnosti. stvari koje bolesnik esto koristi staviti na dohvat ruke. Neupu enost okoline Intervencije: educirati obitelj i druge bolesniku bliske osobe o na inu komuniciranja s bolesnikom.Intervencije: prilagoditi okolinu u kojoj bolesnik boravi njegovim mogu nostima. osigurati dovoljno vremena za obavljanje pojedinih radnji. rasporediti namje taj tako da ne smeta bolesniku. ali i psihi kom stanju. osigurati socijalne kontakte bolesnika u skladu sa njegovim aktualnim stanjem. nadzirati bolesnika i pomagati mu prilikom njegova kretanja. omogu iti bolesniku da sve to mo e u ini samostalno. razgovarati s bolesnikom i poticati ga na razgovor. Poti tenost u/s poreme enim op im funkcioniranjem ± socijalna izolacija Intervencije: okupirati bolesnika aktivnostima kojima se on mo e baviti u odnosu na stupanj bolesti.

Stoga. Svaka intervencija mora biti individualizirana i primjenjiva u odnosu na bolesnikovo trenutno stanje. kako za rad na psihijatrijskim odjelima tako i za rad s psihijatrijskim bolesnicima u zajednici. izvje ivanju i evaluaciji postignu a bilo da je bolesnik u bolnici bilo da je u skrbi patrona ne sestre u zajednici. Tako er treba jo jednom naglasiti da je sestra u zajednici prva koja e zamijetiti odre ene promjene u pona anju bolesnika. Budu i da patrona ne sestre sa sestrama na psihijatrijskim odjelima esto nemaju gotovo nikakvu mogu nost komunikacije potrebno je pristupiti trajnom pra enju. Sve brojniji psihijatrijski poreme aji prisutni su u svim segmentima dana njeg dru tva iz ega proizilazi i potreba za dodatnom edukacijom medicinskih sestara. Svaka promjena i svako pogor anje stanja bolesnika zahtijeva novi pristup i nove sestrinske intervencije. a koje paravovremenim lije enjem ne moraju dovesti do te kih posljedica.- poticati obitelj da odr i iskrene i tople odnose sa svojim bolesnim lanom bez obzira na njegovo pona anje. a u ponekim istra ivanjima zabilje eni i brojkom 0. Istra ivanja koja su uglavnom ra ena za potrebe diplomskih radova studenata Visoke zdravstvene kole govore o tome da su posjeti patrona ne sestre psihijatrijskom bolesniku vrlo rijetki. uz sve naprijed nabrojene zadatke ii kompetencije medicinska sestra mora biti u stanju i: pomo i u kriznim situacijama razvijati zdrave stilova ivljenja imati ispravne stavovi prema zloporabi alkohola i psihoaktivnih droga poticati pozitivne interakcije i komunikacije pomo i pri reintegraciji pojedinca u zajednicu kreativno organizirati vlastito slobodno vrijeme sa svrhom u inkovitog su eljavanja sa stresom y y y y y y OSNOVNA NA ELA ZDRAVSTVENE NJEGE PSIHIJATRIJSKIH BOLESNIKA .

holisti ki pristup. Primjerice. bilo kroz razli ite oblike trajne edukacije. Ona su svojevrsna pravila pona anja koja moraju pro imati cjelokupnu sestrinsku praksu.Na ela su op a pravila ili zakonitosti i temeljno su polazi te za sve sestrinske intervencije. U osnovi sestrinske psihijatrijske prakse tako er se nalaze odre ena na ela . a koje imaju svoju biolo ku. Me utim. poznavanje na ela ne podrazumijeva njihovu dosljednu primjenu u praksu. Ni jedna sestrinska intervencija u koju nisu uklju ena na ela ne mo e se smatrati stru nom intervencijom.od pranja ruku prije nekog zahvata do kori tenja sterilnog pribora. mentalne bolesti i sestrinstva kao struke te ukupnog socijalnog i kulturalnog okru enja. no istodobno se uo ava kako mnoge nepravilno peru ruke. Ovo na elo u osnovi je brojnih sestrinskih postupaka . nesterilnim priborom i sl. Me utim. Sve sestre u stanju su bolje ili lo ije objasniti to na elo. HOLISTI KI PRISTUP . terapijska komunikacija itd. ako bolesniku pru a pomo pri hranjenju tada mora imati na umu da potreba za hranom nije samo fiziolo ka potreba. jedno od na ela u sestrinskoj praksi je na elo asepse prema kojem valja sprije iti ulazak mikroorganizma u makroorganizam. nije stru no obavljen posao. ve ina temeljnih na ela definira odnos sestre prema psihijatrijskim bolesnicima. Primjerice. da bi razumjela njegovo stanje sestra mora uzeti u obzir sljede e: biolo ku cjelovitost ljudskog bi a osnovne ljudske potrebe koje ine sredi nji dio sestrinske skrbi. a da se ne spominju druge situacije u kojima na elo biva zanemareno. Neka od spomenutih na ela nisu nepoznata. S obzirom na narav sestrinske psihijatrijske skrbi. psiholo ku i socijalnu dimenziju cjelokupno u e i ire socijalno i kulturalno okru enje. privatnost. Ta potreba ima svoju . Budu i da je upravo taj odnos osnova za pru anje kvalitetne sestrinske skrbi. to ini poticaj za y y y U odre enom trenutku mi sestra se se orijentira na neki od bolesnikovih problema. Z a potsjetiti se je samo na na ela asepse. kako previjanje rane s prljavim rukama. Vjerojatno bi se svi slo ili. ali taj problem mora razmotriti u kontekstu svega navedenog. Sva ta na ela odre ena su poimanjem naravi ljudskog bi a. Zbog op e poznatog raskoraka izme u znanja i pona anja va no je trajno podsje ati na temeljne vrijednosti struke preispitivanje vlastite prakse. usvajanje na ela mora biti me u prvim ciljevima edukacije bilo tijekom studija.poimanje klijenta kao cjelovitog bi a u kontekstu njegova socijalna i kulturna okru enja Ako se razmotri to na elo s aspekta skrbi za psihijatrijskog bolesnika onda treba re i da psihijatrijski bolesnik ima poreme aj ili bolest ija je biolo ka osnova u CNS-u.

a ne samo neki njegov dio. inteligenciji. socijalnom funkcioniranju.psiholo ku. a drugo prema njima se treba odnositi razli ito ali pravedno. Va no je nagla avati da razli itosti ne smiju biti povodom netrpeljivosti i ruganja. a ne eludac Johna Smitha. uvanje tajne Potreba za samopo tovanjem i po tovanjem od strane drugih ljudi jedna je od osnovnih ljudskih potreba i ini osnovu na ela o privatnosti i dostojanstva. razli itostima i osobitostima. One naime ine osnovu individualiziranog pristupa." PO TIVANJE JEDINSTVENOSTI LJUSKOG BI A . Hrana zadovoljava glad Johna Smitha. zadovoljenje osije a cijeli pojedinac. redosljed. Postoji samo potreba individue. ljudi nisu jednaki. prilikama i okru enju u kojima se razvijaju.poimanje klijenta kao jedinstvene ljudske jedinke. podr avanje samopo tovanja. Nadalje. primjenjivanje individualiziranog pristupa U enicima i studentima se esto govori da sa svim pacijentima valja postupati jednako. ekonomskom statusu. mo e se oslikati Maslovljevim rije ima: "U dobroj teoriji ne postoji takav entitet kao to je potreba eluca ili ustiju ili genitalnih organa. iskustvu. itav je gladan. Neki od sljede ih primjera to opisuju: y kupanje u krevetu bez paravana ili uz irom otvorena vrata ovjeka. prihva anje klijenta onakvoga kakav jest sa svim njegovim vrijednostima. Svako ljudsko bi e je jedinstveno i neponovljivo. Ljudi se me usobno razlikuju po tjelesnim obilje jima. ako ni zbog ega drugoga onda zbog toga to je . kulturalnu i socijalnu dimenziju. Ta potreba ili na in njena zadovoljavanja mogu biti promijenjeni zbog bolesti.. vjerskih ili nekih drugih uvjerenja i sl. No. individualizirano. John Smith je onaj koji eli hranu. hospitalizacije i brojnih drugih initelja.uva avanje slobode izbora. Ne postoje dva jednaka okolini blizanca A blizanac B i obrnuto iz ega za njih slijedi razli ito iskustvo. PRIVATNOST I DOSTOJANSTVO . Treba se podsjetiti da na mikroplanu jedinstvenost klijenta po inje razlikama u konzumiranju hrane (toplina. a ne glad njegova eluca.kad je John Smith gladan. cijelu ovu pri u. psiholo kim dimenzijama. iroko obrazovanje i tolerancija preduvjeti su uo avanje i uva avanje tih razlika.. kada hranimo bolesnika na cilj nije samo zadovoljiti njegove energetske potrebe. Drugim rije ima. Premda se u ovoj poruci sigurno kriju dobre namjere. stilu ivota i sl. preferencije) i da se nastavlja sve do razine sustava vrijednosti. pri tome treba voditi ra una o hrani koju e ili ne e jesti zbog npr. ak ni za jednojaj ane blizance se ne mo e re i da su jednaki. ona je neto na iz dva razloga: prvo. Privatnost i dostojanstvo naru avaju se u irokom rasponu aktivnosti od situacija u kojima je naru ena tjelesna privatnost do etiketiranja i omalova avanja mentalno bolesnih.

Osim ovih relativno o iglednih situacija kr enja privatnosti.. umjesto imenom vezanje bolesnika ili navla enje stezulje prisilna hospitalizacija Sve to pobu uje tjeskobu i u neutralna promatra a. bilo da razgovara. 1948. vjersku pripadnost. itd. postoje i mnogo suptilniji na ini koje je te e zapaziti. politi ka uvjerenja. a one mogu biti vi estruke. njeguje ga.? TERAPIJSKA KOMUNIKACIJA . savjet. na in komunicije u svakodnevnim socijalnim situacijama nije prikladan za situacije u sestrinskoj skrbi. priprema za pretragu. gospodarske i dru tvene prilike u kojima ivi (Povelja SZO. ili kada se ne tra i ili se samo formalno tra i pristanak na neke zahvate.skidanje odje e.. Profesionalna komunikacija ima jasno definirane ciljeve usmjerene zadovoljavanju klijentovih potreba. Klijenti mogu tra iti mi ljenje. savjet. mjestom u sobi i sl. Me utim. Ljudi zapravo stalno komuniciraju . Profesionalnu komunikaciju treba u iti. rade planski i namjerno. negiranje individualnosti . uvjeravanje.pru anje pomo i bez osude Ovo na elo definira se u brojnim dokumentima koji definiraju zdravstvenu praksu u cjelini.) . BEZUVJETNO PRIHVA ANJE . uvjete za promjenu stavova i pona anja.razvijanje partnerskog odnosa i odnosa povjerenja. Primjerice. a da se ne spominje kako to do ivljavaju lanovi obitelji ili sam bolesnik. Sestra komunicira s bolesnikom kadgod je s njim.y y y razgovor o bolesniku pri em ga se oslovljava dijagnozom. samo socijalni kontakt isl. podr ku.vi e ili manje uspje no. Za iroku je raspravu o emu se radi kada se spomenute stvari . a zahtijeva dobro razvijene komunikacijske vje tine sestre koje e osigurati bolesniku prihva enost. Evo nekih: "Pravo na postizanje najvi ih standarda zdravlja predstavlja temeljno pravo ljudskog bi a bez obzira na rasu. premje ta na drugi odjel i sl. ili kada se podaci koji su priop eni u povjerenju prenose drugima i eventualno nestru no komentiraju i sl. Svaki taj cilj posti e se na znanju utemeljenim reakcijama. nametanje stavova. kada se bolesniku uskrati obja njenje.

UKLJU IVANJE KLIJENTA . Uostalom i Margo McCaffery poru uje kako "bolesnik ne mora uvijek izgledati kao osoba s kojom bismo iza li na ve eru". a ne na slabosti i nedostatke Pomo bolesniku mora se temeljiti na dvije stvari: y y oslanjanje na njegove potencijale. U osnovi te podjele nije niti jedna bolesnikova osobina sama po sebi. a ne pacijentima. a ne mu je dati. uvijek ima bolesnika koji se sestrama i ostalim zdravstvenim djelatnicima vi e ili manje ne svi aju.Sestrinstvo u akciji Kr enje ovog na ela po inje vi e ili manje nesvjesnom podjelom bolesnika na simpati ne i nesimpati ne.nagla avanje i oslanjanje na potencijale. kakavgod bolesnik bio i togod sestra o njemu mislila on ima pravo na najvi u mogu u razinu kvalitete sestrinske skrbi. ve ocjena te osobine koja je obi no dru tveno uvjetovana. mogu nosti i jake strane bolesnika. a ne treba niti o ekivati da svi klijenti budu dragi i simpati ni. Me utim. Ovo je ujedno i temeljno na elo zbog kojeg su u ameri koj literaturi o korisnicima sestrinske skrbi govori kao o klijentima . korijeni nepopularnosti su: niski dru tveni status niske moralne vrijednosti stanja koja pobu uju strah nepopularno pona anje nesigurnost u vlastitu stru nost medicinska dijagnoza y y y y y y Bilo kako bilo.Poslanstvo sestrinstva" . . mogu nosti i jake strane. Ovo podsje a na kinesku narodnu koja ka e kako ovjeka treba nau iti loviti ribu. Prema autorici Kus koja se bavila istra ivanjem uzroka nepopularnosti. a nastavlja se neprihva anjem i uskra ivanjem skrbi onima iz druge skupine. a ne na slabosti i nedostatke uklju ivanje klijenta u sve razine skrbi od utvr ivanja potreba do evaluacije.

ne smije ili ne zna. Socioterapija i bihevioralne tehnike mogu i su na ini za postizanje cilja. Drugi je problem to pacijenti dolaze sestri zbog nekog problema i ono to ona s lako om mo e vidjeti su pacijentove slabosti. oprezno dozirati pomo i osposobljavati ga za samostalni ivot u to kra em vremenu. ULOGA SESTRE U PROVEDBI NA ELA y y y y y y prihvatiti na ela kao sastavni dio vlastite prakse osigurati uvjete za dosljednu provedbu na ela braniti na ela u interesu pacijenta prepoznati kada se na ela kr e procijeniti opravdanost kr enja na ela usmjerenu za titi drugih ljudi i zajednice prepoznati kada prestaju razlozi za kr enje na ela . Mnoge mlade sestre ne usude se re i bolesniku da ne to napravi jer se boje da e biti progla ene lijenima. Primjerice. Sestra je du na realno procijeniti klijentove mogu nosti i pred njega stavljati zadatke strukturirane na na in koji ih ne e demotivirati (prelagani zadaci) ili obeshrabriti (prete ki zadaci). POMO PRI U INKOVITOJ PRILAGODBI . esto gube prijatelje i dospijevaju u stanje socijalne izolacije. Psihijatrijski bolesnici nerijetko su u konfliktu s obitelji. Sestra radi ono to pacijent ne mo e. alkoholi ar mo e pokazivati bri nost za svoju obitelj i davati im dobre savjete u trijeznom stanju.Sudionici u zdravstvenoj skrbi su medicinska sestra i bolesnik i njihove se uloge nadopunjuju.pomo pri usvajanju novih prilago enih pona anja i uklju uje stvaranje terapijskog okru enja Ve je naprijed re eno da se osobu promatra kao cjelovito biopsihosocijalno bi e. uvijek treba imati na pameti kako je neka slabost samo dio bolesnikove li nosti i da on uvijek ima i pozitivnih strana. No. Ne smije se dogoditi da sestra podcijeni sposobnost pacijenta i u svim situacijama treba podr avati aktivnu ulogu pacijenta. radnom okolinom. Primjer koji mo e objasniti ovo na elo bio je est samim po etkom domovinskog rata: u slu ajevima kada su pacijenti bili prognanici ili ratni invalidi de avalo se da sestra u ini umjesto njih i ono za to su objektivno bili sposobni. Terapijsko okru enje jedno je od preduvjeta za po etak u enja novih oblika pona anja. U tom kontekstu sestra pacijenta promatra kao lana ire zajednice. Na taj na in ih se mo e navesti na krivi put i oni se prestaju truditi. Pritom je ozbiljan problem to i pacijenti i sestre pru aju otpor u primjeni ovog na ela zbog stava da kvalitetna pomo podrazumijeva "raditi za njega i umjesto njega". Sestra mora biti u stanju prepoznati takvo stanje te potaknuti pacijenta da razvije potrebu za promjenu takvog pona anja.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->