ZDRAVSTVENA NJEGA DEMENTNIH BOLESNIKA Starenje je ireverzibilan proces pra en degenerativnim promjenama na raznim organima i organskim sustavima.

Degenerativne promjene na mozgu esto su posljedica degenerativnih bolesti koje su po pojavnosti naj e e u starijih osoba. U razvijenim zemljama svijeta brojnost starije populacije stanovni tva neprestano raste. Zbog porasta broja starih ljudi raste i broj starijih osoba koje pate od degenerativnih bolesti mozga, a to predstavlja zna ajan problem kako za ukupni sustav zdravstva tako i za zdravstvenu njegu odnosno medicinske sestre kao nositelja zdravstvene njege. Kada se govori o degenerativnim bolestima mozga starijih osoba obi no se misli na smanjenje njihovih du evnih i tjelesnih sposobnosti i ova pojava se podrazumijeva gotovo normalnom i uobi ajenom. Me utim, degenerativne bolesti mogu zahvatiti mozak u ranijoj ivotnoj dobi, prije 60-ih godina i bez zna ajnijih manifestacija, a njihova manifestacija mo e nastupiti tek u razdoblju tre e ivotne dobi. Me u simptomima najzastupljenija je demencija. S ovim simptomom u dijagnostici je potreban naro it oprez jer vi e od 50 bolesnih stanja ima demenciju kao, vi e ili manje, dominantan simptom. Ovaj oprez je naro ito potreban stoga to je poznato da demenciju mogu izazvati osim degenerativnih isto tako i razni vaskularni, infektivni, traumatski, metaboli ko-toksi ni i onkolo ki poreme aji odnosno stanja. Osim demencije kao simptomi degenerativnih bolesti mozga javljaju se promjene karakternih osobina, dezorijentiranost u prostoru i osobama, poreme aj sna, depresija, agresivnost, a u kasnijim fazama bolesti dolazi i do poreme aja motorike i razvoja razli itih stupnjeva parkinsonizma.

Naj e

e degenerativne bolesti mozga u starijih osoba

Ukoliko se izostave degenerativne bolesti mozga kojima je prethodio nekakav infektivni, traumatski ili metaboli ko-toksi ni proces od tkz. unutarnjih encefalopatija najzastupljenije su Alzheimerova bolest, Pickova atrofija i vaskularna demencija. Od degenerativnih bolesti mozga u ljudi starije dobi naj e a je senilna demencija Alzehimerovog tipa. Godi nje se prosje no, kod ljudi mla ih od 60 godina, dijagnosticiraju tri novooboljela na 100.000 osoba, dok se u dobi iznad 60 godina taj broj pove ava na 125 novooboljelih (1).

Vaskularna demencija

Dijagnoza vaskularne demencije nekada se vrlo makroangiopatija ne uzrokuje generalizirano

esto eksploatirala. Danas se zna da mo dane cirkulacije. Me utim,

zakazivanje

mikroangiopatije mogu uzrokovati razli ite promjene u funkcioniranju mozga ovisno o lokalizaciji

a najvi e 15 godina. Ovisno o lokaciji o te enja mo e do i do pojave piramidalnih znakova. imena i promjenjive podatke. a prosje no trajanje je oko 7 godina. Postepeno se gubi emotivna gipkost pa po inje prevladavati djetinjasto-eufori no ili suprotno. Popu taju im stvarala ko razmi ljanje. Signifikantna je amnesti ka afazija s tra enjem prave rije i. kljocanje. Prisutan je tipi an izgled ´orahove ljuske´. U terminalnoj fazi doga a se maksimalna redukcija psihi kih. Zna ajno u ovoj bolesti je nestajanje iv anog parenhima. S progresijom bolesti javljaju se promjene osobnosti karakterizirane gubitkom osje aja za pristojnost i takt u odnosu na okolinu. a rje e se javljaju i epilepti ki napadaji. Kako bolest progredira javlja se afektivna labilnost. Bolesnici te ko pamte brojeve. Do smanjenja obrade razli itih informacija u mozgu dovodi demijelinizacija bijele tvari u mozgu koja za posljedicu ima diskoneksiju kortikalnih i supkortikalnih podru ja. Prvi simptomi uo avaju se u smislu popu tanja radnih sposobnosti i smanjenoj mogu nosti obavljanja rutinskih djelatnosti. mrzovoljno-nemarno pona anje. Bolest po inje jedva zamjetnim simptomima. Izra ajni govor zamjenjuju preformirane uzre ice. Pickova atrofija To je progresivna cirkumskriptna atrofija velikog mozga koja osobito zahva a frontalni i bazalni dio temporalnog re nja. Uz poreme aj pam enja uo ava se i popu tanje koncentracije. Bolest mo e progredirati u nekoliko tjedana nakon nekog sudbinskog doga aja. Tek u terminalnom stadiju razvija se akinetski Parkinsonov sindrom s te kom demencijom. Bolest po inje u presenijskom razdoblju . Op enito ovakve osobe ostavljaju dojam ogrubjelosti i niske razine pona anja. tjelesne povrede i sl. nemirom i dezorijentirano u. mrzovoljno. gube se predvidljive i skladne inicijative i ive samo jo za svoje elementarne potrebe. a nerijetko se javljaju i delirantne epizode. a ovisno o lokalizaciji o te enja mogu se pojaviti i ari ni ispadi tipa centralne hemipareze. Presudnu ulogu u napretku bolesti imaju osobito stresne situacije kao to je smrt u obitelji. a u kasnijoj fazi gube se ekspresivne i receptivne sposobnosti govora. a zatim napreduje polako i na mahove. Tipi no kod ove bolesti je to to je relativno dobro o uvana formalna inteligencija i orjentiranost. Uz izraziti napor primaju i prera uju nove psiholo ke sadr aje to je pra eno te kom prilagodbom na nove okolnosti. Od neurolo kih znakova zastupljen je ateroskleroti ni parkinsonizam. Zapa a se insuficijentno pam enje novijih doga aja uz o uvano sje anje na starija zbivanja. i 60 godine. . sisanje) i op enito patolo ki refleksi hvatanja uz pro drljivost kao znak otko enja. U poodmaklom stadiju javljaju se no na smetena stanja popra ena smeteno u. mo prosudbe i pregled situacije.promjena. U uznapredovalom stadiju bolesti mogu se javiti patolo ki refleksi hvatanja ustima (stiskanje. naro ito govornih funkcija. U ovoj fazi karakteristi no je bezvoljno tupo stanje s trajnim poreme ajem orijentacije. Dugotrajna arterijska hipertenzija uzrokuje pojavu mikroangiopatije u mozgu s nizom potpuno ili djelomi no reverzibilnih mo danih inzulta koji za posljedicu imaju promjene intelektualnog funkcioniranja i promjenu li nosti. ´Bolesnici zapu taju sebe i svoju obitelj.. izme u 50.´ () za ovu bolest karakteristi ne su smetnje amnesti ke afazije. Bolesnici se okre u pro losti koje se bolje sje aju. depresivno raspolo enje i hipohondrija u odnosu na lak e zdravstvene probleme.

a to su: pokreti pranja. Progresijom bolesti dolazi do postepenog ga enja govornih mogu nosti nakon ega preostaju samo ritmi ke kretnje govorne muskulature. gube pregled poznatih situacija i zada a. prividno automatske radnje ostaju. bolesnik vi e ne zna upotrebljavati svakodnevne predmete u ku i (pri jelu. zbog ega bolesnik nije sposoban prona i put ku i. Kasnije. U ovom stadiju bolest se esto naziva ´mu kim klimakterijem´ ili depresijom kriti ne dobi. Sestrinske dijagnoze SMBS ± hranjenje SMBS ± odr avanje higijene SMBS ± odijevanje SMBS ± obavljanje nu de SMBS ± odr avanje doma instva Smanjeno podno enje napora u/s s mi i nom slabosti Smanjena pokretnost u/s s mi i nom slabosti Visok rizik za pad u/s poreme enom motorikom Poti tenost u/s poreme enim op im funkcioniranjem (soc. ne mo e voziti ili parkirati auto. Za ove bolesnike tipi no je da perseveriraju ± vezani su za jedan misaoni sadr aj ili za jednu rije . kako-tako. niti slijediti upute kako prona i cilj. Bitna zna ajka kod ove bolesti je to to se sposobnosti socijalnog kontakta. kako bolest napreduje. Bolest obi no zapo inje izme u 50-te i 60-te godine ivota. kuhanju. Neurolo ki prisutna je asimetrija refleksa i znaci parkinsonizma. trljanja. dyscalculia. nakon ovog. ´Snala enje u prostoru postaje ote ano. Prve pojave esto se atipi ne. o uvane. odr avanju osobne higijene. penjanja i sl. po etnog stadija javljaju se specifi ni neuropsiholo ki ispadi. Alzheimerova bolest ima progresivan tijek i ve za 4 ± 5 godina uzrokuje te ku demenciju. nastupa i odijevanje dugo zadr avaju. a kod senilnog tipa to je izme u 70-te i 80-te godine. Izolacija) . Bolesnici se ale na glavobolje. U neznatnoj mjeri o te enja se nalaze i na malom mozgu. pranju) pa kona no samo osnovne. a i emotivne reakcije ostaju dugo o uvane . popu tanje radnih sposobnosti i depresivno raspolo enje. Bolesnici postaju zaboravljivi. vrtoglavice. odmahivanja glavom. Ubrzo potom razvija se echolalia.Alzheimerova bolest Kod ove bolesti nalazi se difuzna atrofija kore i bijele tvari mozga ali manjeg stupnja od atrofije koja je prisutna u Pickovoj atrofiji. upkanja. U tom stadiju prisutne su i automatske stereotipne kretnje koje spadaju u oslobo ene uro ene motori ke obrasce .

osigurati dostupnost prostorija i sredstava za odr avanje higijene. Ovo je va na injenica osobito stoga to e intervencije trebati mijenjati s progresijom bolesti i pogor anjem stanja bolesnika. SMBS ± hranjenje Intervencije: poticati i odr ati u bolesnika samostalno hranjenje koliko god je dulje mogu e. pripremiti i servirati hranu tako da je bolesnik mo e sam uzimati. Degenerativne bolesti mozga u ljudi starije dobi imaju ireverzibilan tijek. pripremiti hranu koju je bolesnik ina e volio. Posebno va ne intervencije su one koje su usmjerene edukaciji bolesnikove okoline. . prilagoditi pribor za odr avanje higijene (pribor za brijanje). pomo i u odr avanju higijene bolesniku nedostupnih dijelova tijela.Neupu enost okoline Sestrinske intervencije Pri planiranju sestrinskih intervencija osobito treba voditi ra una o injenici da degenerativne bolesti mozga kao i ivotna dob bolesnika ne dopu taju planiranje intervencija koje bi bile usmjerene oporavku i izlje enju od bolesti. po tovati vrijeme obroka i osigurati dovoljno vremena za uzimanje obroka SMBS ± odr avanje osobne higijene Intervencije: - odr avati i poticati u bolesnika samostalno odr avanje higijene to je dulje mogu e. osigurati dovoljno vremena za odr avanje higijene. pripremiti hranu u obliku u kojem e je bolesnik najlak e mo i gutati.

SMBS ± odijevanje Intervencije: poticati i odr avati u bolesnika samostalno odijevanje to dulje je mogu e. osigurati bolesniku dostupnost sanitarnih prostorija i pomagala (sani-kolica) pomo i bolesniku tijekom obavljanja nu de odr avati prija nje pozitivne bolesnikove navike u/s obavljanja eliminacije. osigurati bolesniku mogu nost da odre uje aktivnosti u odr avanju doma instva. pomagati i nadzirati bolesnika u tijeku odr avanja doma instva. SMBS ± obavljanje nu de Intervencije: poticati i odr avati u bolesnika samostalnost u obavljanju nu de to je dulje mogu e. osigurati dovoljno vremena SMBS ± odr avanje doma instva Intervencije: poticati u bolesnika samostalnost u odr avanju doma instva koliko je dulje mogu e. osigurati dovoljno vremena za odr avanje doma instva. Smanjeno podno enje napora u/s s mi i no slabosti . omogu iti bolesniku njegov vlastiti izbor u odijevanju ukoliko je mogu e. pomo i bolesniku prilikom odijevanja. omogu iti odje u i obu u sa patentnim zatvara ima.

Intervencije: prilagoditi okolinu u kojoj bolesnik boravi njegovim mogu nostima. osigurati dovoljno vremena za obavljanje pojedinih radnji. razgovarati s bolesnikom i poticati ga na razgovor. stvari koje bolesnik esto koristi staviti na dohvat ruke. . upoznati obitelj s napredovanjem bolesti i promjenama koje su uz to vezane. omogu iti bolesniku da sve to mo e u ini samostalno. izvoditi s bolesnikom dnevne aktivnosti. osigurati socijalne kontakte bolesnika u skladu sa njegovim aktualnim stanjem. Visok rizik za pad u/s s poreme enom motorikom Intervencije: osigurati pomagala na koja e se bolesnik oslanjati ili pridr avati. ali i psihi kom stanju. Poti tenost u/s poreme enim op im funkcioniranjem ± socijalna izolacija Intervencije: okupirati bolesnika aktivnostima kojima se on mo e baviti u odnosu na stupanj bolesti. ukloniti iz prostora u kojem bolesnik boravi sve nepotrebne stvari. nadzirati bolesnika i pomagati mu prilikom njegova kretanja. Neupu enost okoline Intervencije: educirati obitelj i druge bolesniku bliske osobe o na inu komuniciranja s bolesnikom. rasporediti namje taj tako da ne smeta bolesniku.

a koje paravovremenim lije enjem ne moraju dovesti do te kih posljedica. Stoga. Sve brojniji psihijatrijski poreme aji prisutni su u svim segmentima dana njeg dru tva iz ega proizilazi i potreba za dodatnom edukacijom medicinskih sestara. a u ponekim istra ivanjima zabilje eni i brojkom 0. Svaka promjena i svako pogor anje stanja bolesnika zahtijeva novi pristup i nove sestrinske intervencije. Istra ivanja koja su uglavnom ra ena za potrebe diplomskih radova studenata Visoke zdravstvene kole govore o tome da su posjeti patrona ne sestre psihijatrijskom bolesniku vrlo rijetki. izvje ivanju i evaluaciji postignu a bilo da je bolesnik u bolnici bilo da je u skrbi patrona ne sestre u zajednici. Budu i da patrona ne sestre sa sestrama na psihijatrijskim odjelima esto nemaju gotovo nikakvu mogu nost komunikacije potrebno je pristupiti trajnom pra enju. Tako er treba jo jednom naglasiti da je sestra u zajednici prva koja e zamijetiti odre ene promjene u pona anju bolesnika. Svaka intervencija mora biti individualizirana i primjenjiva u odnosu na bolesnikovo trenutno stanje.- poticati obitelj da odr i iskrene i tople odnose sa svojim bolesnim lanom bez obzira na njegovo pona anje. uz sve naprijed nabrojene zadatke ii kompetencije medicinska sestra mora biti u stanju i: pomo i u kriznim situacijama razvijati zdrave stilova ivljenja imati ispravne stavovi prema zloporabi alkohola i psihoaktivnih droga poticati pozitivne interakcije i komunikacije pomo i pri reintegraciji pojedinca u zajednicu kreativno organizirati vlastito slobodno vrijeme sa svrhom u inkovitog su eljavanja sa stresom y y y y y y OSNOVNA NA ELA ZDRAVSTVENE NJEGE PSIHIJATRIJSKIH BOLESNIKA . kako za rad na psihijatrijskim odjelima tako i za rad s psihijatrijskim bolesnicima u zajednici.

U osnovi sestrinske psihijatrijske prakse tako er se nalaze odre ena na ela . Me utim. a koje imaju svoju biolo ku. no istodobno se uo ava kako mnoge nepravilno peru ruke. HOLISTI KI PRISTUP . Ta potreba ima svoju . Ona su svojevrsna pravila pona anja koja moraju pro imati cjelokupnu sestrinsku praksu. usvajanje na ela mora biti me u prvim ciljevima edukacije bilo tijekom studija. kako previjanje rane s prljavim rukama. to ini poticaj za y y y U odre enom trenutku mi sestra se se orijentira na neki od bolesnikovih problema. Ovo na elo u osnovi je brojnih sestrinskih postupaka . Z a potsjetiti se je samo na na ela asepse. Neka od spomenutih na ela nisu nepoznata. Ni jedna sestrinska intervencija u koju nisu uklju ena na ela ne mo e se smatrati stru nom intervencijom. da bi razumjela njegovo stanje sestra mora uzeti u obzir sljede e: biolo ku cjelovitost ljudskog bi a osnovne ljudske potrebe koje ine sredi nji dio sestrinske skrbi.poimanje klijenta kao cjelovitog bi a u kontekstu njegova socijalna i kulturna okru enja Ako se razmotri to na elo s aspekta skrbi za psihijatrijskog bolesnika onda treba re i da psihijatrijski bolesnik ima poreme aj ili bolest ija je biolo ka osnova u CNS-u. Vjerojatno bi se svi slo ili. Me utim. ako bolesniku pru a pomo pri hranjenju tada mora imati na umu da potreba za hranom nije samo fiziolo ka potreba. Primjerice. ali taj problem mora razmotriti u kontekstu svega navedenog. terapijska komunikacija itd. Sve sestre u stanju su bolje ili lo ije objasniti to na elo.holisti ki pristup. Budu i da je upravo taj odnos osnova za pru anje kvalitetne sestrinske skrbi.od pranja ruku prije nekog zahvata do kori tenja sterilnog pribora. nesterilnim priborom i sl. S obzirom na narav sestrinske psihijatrijske skrbi. Primjerice. nije stru no obavljen posao. ve ina temeljnih na ela definira odnos sestre prema psihijatrijskim bolesnicima. bilo kroz razli ite oblike trajne edukacije. Sva ta na ela odre ena su poimanjem naravi ljudskog bi a. mentalne bolesti i sestrinstva kao struke te ukupnog socijalnog i kulturalnog okru enja. jedno od na ela u sestrinskoj praksi je na elo asepse prema kojem valja sprije iti ulazak mikroorganizma u makroorganizam. Zbog op e poznatog raskoraka izme u znanja i pona anja va no je trajno podsje ati na temeljne vrijednosti struke preispitivanje vlastite prakse. poznavanje na ela ne podrazumijeva njihovu dosljednu primjenu u praksu. a da se ne spominju druge situacije u kojima na elo biva zanemareno. psiholo ku i socijalnu dimenziju cjelokupno u e i ire socijalno i kulturalno okru enje.Na ela su op a pravila ili zakonitosti i temeljno su polazi te za sve sestrinske intervencije. privatnost.

hospitalizacije i brojnih drugih initelja. kada hranimo bolesnika na cilj nije samo zadovoljiti njegove energetske potrebe. Svako ljudsko bi e je jedinstveno i neponovljivo. individualizirano. Neki od sljede ih primjera to opisuju: y kupanje u krevetu bez paravana ili uz irom otvorena vrata ovjeka. Va no je nagla avati da razli itosti ne smiju biti povodom netrpeljivosti i ruganja. John Smith je onaj koji eli hranu. Ta potreba ili na in njena zadovoljavanja mogu biti promijenjeni zbog bolesti. psiholo kim dimenzijama. itav je gladan. podr avanje samopo tovanja. iskustvu. vjerskih ili nekih drugih uvjerenja i sl.. uvanje tajne Potreba za samopo tovanjem i po tovanjem od strane drugih ljudi jedna je od osnovnih ljudskih potreba i ini osnovu na ela o privatnosti i dostojanstva. prilikama i okru enju u kojima se razvijaju. Premda se u ovoj poruci sigurno kriju dobre namjere. PRIVATNOST I DOSTOJANSTVO . kulturalnu i socijalnu dimenziju. primjenjivanje individualiziranog pristupa U enicima i studentima se esto govori da sa svim pacijentima valja postupati jednako. Hrana zadovoljava glad Johna Smitha. Drugim rije ima.. ljudi nisu jednaki. a ne samo neki njegov dio. Postoji samo potreba individue. cijelu ovu pri u. mo e se oslikati Maslovljevim rije ima: "U dobroj teoriji ne postoji takav entitet kao to je potreba eluca ili ustiju ili genitalnih organa. iroko obrazovanje i tolerancija preduvjeti su uo avanje i uva avanje tih razlika." PO TIVANJE JEDINSTVENOSTI LJUSKOG BI A . Treba se podsjetiti da na mikroplanu jedinstvenost klijenta po inje razlikama u konzumiranju hrane (toplina. ak ni za jednojaj ane blizance se ne mo e re i da su jednaki.poimanje klijenta kao jedinstvene ljudske jedinke. No. preferencije) i da se nastavlja sve do razine sustava vrijednosti. stilu ivota i sl. Ne postoje dva jednaka okolini blizanca A blizanac B i obrnuto iz ega za njih slijedi razli ito iskustvo. zadovoljenje osije a cijeli pojedinac. Privatnost i dostojanstvo naru avaju se u irokom rasponu aktivnosti od situacija u kojima je naru ena tjelesna privatnost do etiketiranja i omalova avanja mentalno bolesnih. pri tome treba voditi ra una o hrani koju e ili ne e jesti zbog npr. ako ni zbog ega drugoga onda zbog toga to je . socijalnom funkcioniranju.kad je John Smith gladan. a ne glad njegova eluca. One naime ine osnovu individualiziranog pristupa. a ne eludac Johna Smitha. inteligenciji. prihva anje klijenta onakvoga kakav jest sa svim njegovim vrijednostima.uva avanje slobode izbora. Nadalje. ona je neto na iz dva razloga: prvo. razli itostima i osobitostima. ekonomskom statusu. Ljudi se me usobno razlikuju po tjelesnim obilje jima.psiholo ku. a drugo prema njima se treba odnositi razli ito ali pravedno. redosljed.

a one mogu biti vi estruke. ili kada se ne tra i ili se samo formalno tra i pristanak na neke zahvate. 1948. itd.skidanje odje e. mjestom u sobi i sl. vjersku pripadnost. a da se ne spominje kako to do ivljavaju lanovi obitelji ili sam bolesnik. na in komunicije u svakodnevnim socijalnim situacijama nije prikladan za situacije u sestrinskoj skrbi. Profesionalnu komunikaciju treba u iti.pru anje pomo i bez osude Ovo na elo definira se u brojnim dokumentima koji definiraju zdravstvenu praksu u cjelini. Sestra komunicira s bolesnikom kadgod je s njim. kada se bolesniku uskrati obja njenje. samo socijalni kontakt isl.? TERAPIJSKA KOMUNIKACIJA .vi e ili manje uspje no. politi ka uvjerenja. podr ku. nametanje stavova. savjet. postoje i mnogo suptilniji na ini koje je te e zapaziti. Profesionalna komunikacija ima jasno definirane ciljeve usmjerene zadovoljavanju klijentovih potreba. Ljudi zapravo stalno komuniciraju . uvjete za promjenu stavova i pona anja. savjet. bilo da razgovara.) . negiranje individualnosti .razvijanje partnerskog odnosa i odnosa povjerenja. a zahtijeva dobro razvijene komunikacijske vje tine sestre koje e osigurati bolesniku prihva enost. umjesto imenom vezanje bolesnika ili navla enje stezulje prisilna hospitalizacija Sve to pobu uje tjeskobu i u neutralna promatra a. uvjeravanje. Svaki taj cilj posti e se na znanju utemeljenim reakcijama.. Me utim. Evo nekih: "Pravo na postizanje najvi ih standarda zdravlja predstavlja temeljno pravo ljudskog bi a bez obzira na rasu. Osim ovih relativno o iglednih situacija kr enja privatnosti. gospodarske i dru tvene prilike u kojima ivi (Povelja SZO.. premje ta na drugi odjel i sl. priprema za pretragu. BEZUVJETNO PRIHVA ANJE . rade planski i namjerno. ili kada se podaci koji su priop eni u povjerenju prenose drugima i eventualno nestru no komentiraju i sl. njeguje ga. Za iroku je raspravu o emu se radi kada se spomenute stvari . Klijenti mogu tra iti mi ljenje. Primjerice.y y y razgovor o bolesniku pri em ga se oslovljava dijagnozom.

. a nastavlja se neprihva anjem i uskra ivanjem skrbi onima iz druge skupine. Prema autorici Kus koja se bavila istra ivanjem uzroka nepopularnosti. Ovo je ujedno i temeljno na elo zbog kojeg su u ameri koj literaturi o korisnicima sestrinske skrbi govori kao o klijentima . kakavgod bolesnik bio i togod sestra o njemu mislila on ima pravo na najvi u mogu u razinu kvalitete sestrinske skrbi. Ovo podsje a na kinesku narodnu koja ka e kako ovjeka treba nau iti loviti ribu. korijeni nepopularnosti su: niski dru tveni status niske moralne vrijednosti stanja koja pobu uju strah nepopularno pona anje nesigurnost u vlastitu stru nost medicinska dijagnoza y y y y y y Bilo kako bilo. a ne treba niti o ekivati da svi klijenti budu dragi i simpati ni. mogu nosti i jake strane bolesnika. a ne pacijentima. Uostalom i Margo McCaffery poru uje kako "bolesnik ne mora uvijek izgledati kao osoba s kojom bismo iza li na ve eru".Sestrinstvo u akciji Kr enje ovog na ela po inje vi e ili manje nesvjesnom podjelom bolesnika na simpati ne i nesimpati ne. Me utim. ve ocjena te osobine koja je obi no dru tveno uvjetovana. a ne na slabosti i nedostatke Pomo bolesniku mora se temeljiti na dvije stvari: y y oslanjanje na njegove potencijale. mogu nosti i jake strane.Poslanstvo sestrinstva" . a ne mu je dati. uvijek ima bolesnika koji se sestrama i ostalim zdravstvenim djelatnicima vi e ili manje ne svi aju. U osnovi te podjele nije niti jedna bolesnikova osobina sama po sebi. a ne na slabosti i nedostatke uklju ivanje klijenta u sve razine skrbi od utvr ivanja potreba do evaluacije. UKLJU IVANJE KLIJENTA .nagla avanje i oslanjanje na potencijale.

Psihijatrijski bolesnici nerijetko su u konfliktu s obitelji. Pritom je ozbiljan problem to i pacijenti i sestre pru aju otpor u primjeni ovog na ela zbog stava da kvalitetna pomo podrazumijeva "raditi za njega i umjesto njega". U tom kontekstu sestra pacijenta promatra kao lana ire zajednice. uvijek treba imati na pameti kako je neka slabost samo dio bolesnikove li nosti i da on uvijek ima i pozitivnih strana. alkoholi ar mo e pokazivati bri nost za svoju obitelj i davati im dobre savjete u trijeznom stanju. Terapijsko okru enje jedno je od preduvjeta za po etak u enja novih oblika pona anja. Mnoge mlade sestre ne usude se re i bolesniku da ne to napravi jer se boje da e biti progla ene lijenima. ne smije ili ne zna. esto gube prijatelje i dospijevaju u stanje socijalne izolacije. Ne smije se dogoditi da sestra podcijeni sposobnost pacijenta i u svim situacijama treba podr avati aktivnu ulogu pacijenta. Drugi je problem to pacijenti dolaze sestri zbog nekog problema i ono to ona s lako om mo e vidjeti su pacijentove slabosti. oprezno dozirati pomo i osposobljavati ga za samostalni ivot u to kra em vremenu. Primjer koji mo e objasniti ovo na elo bio je est samim po etkom domovinskog rata: u slu ajevima kada su pacijenti bili prognanici ili ratni invalidi de avalo se da sestra u ini umjesto njih i ono za to su objektivno bili sposobni. radnom okolinom.pomo pri usvajanju novih prilago enih pona anja i uklju uje stvaranje terapijskog okru enja Ve je naprijed re eno da se osobu promatra kao cjelovito biopsihosocijalno bi e. No. Sestra radi ono to pacijent ne mo e. ULOGA SESTRE U PROVEDBI NA ELA y y y y y y prihvatiti na ela kao sastavni dio vlastite prakse osigurati uvjete za dosljednu provedbu na ela braniti na ela u interesu pacijenta prepoznati kada se na ela kr e procijeniti opravdanost kr enja na ela usmjerenu za titi drugih ljudi i zajednice prepoznati kada prestaju razlozi za kr enje na ela .Sudionici u zdravstvenoj skrbi su medicinska sestra i bolesnik i njihove se uloge nadopunjuju. Sestra je du na realno procijeniti klijentove mogu nosti i pred njega stavljati zadatke strukturirane na na in koji ih ne e demotivirati (prelagani zadaci) ili obeshrabriti (prete ki zadaci). Socioterapija i bihevioralne tehnike mogu i su na ini za postizanje cilja. Primjerice. Na taj na in ih se mo e navesti na krivi put i oni se prestaju truditi. POMO PRI U INKOVITOJ PRILAGODBI . Sestra mora biti u stanju prepoznati takvo stanje te potaknuti pacijenta da razvije potrebu za promjenu takvog pona anja.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful