ZDRAVSTVENA NJEGA DEMENTNIH BOLESNIKA Starenje je ireverzibilan proces pra en degenerativnim promjenama na raznim organima i organskim sustavima.

Degenerativne promjene na mozgu esto su posljedica degenerativnih bolesti koje su po pojavnosti naj e e u starijih osoba. U razvijenim zemljama svijeta brojnost starije populacije stanovni tva neprestano raste. Zbog porasta broja starih ljudi raste i broj starijih osoba koje pate od degenerativnih bolesti mozga, a to predstavlja zna ajan problem kako za ukupni sustav zdravstva tako i za zdravstvenu njegu odnosno medicinske sestre kao nositelja zdravstvene njege. Kada se govori o degenerativnim bolestima mozga starijih osoba obi no se misli na smanjenje njihovih du evnih i tjelesnih sposobnosti i ova pojava se podrazumijeva gotovo normalnom i uobi ajenom. Me utim, degenerativne bolesti mogu zahvatiti mozak u ranijoj ivotnoj dobi, prije 60-ih godina i bez zna ajnijih manifestacija, a njihova manifestacija mo e nastupiti tek u razdoblju tre e ivotne dobi. Me u simptomima najzastupljenija je demencija. S ovim simptomom u dijagnostici je potreban naro it oprez jer vi e od 50 bolesnih stanja ima demenciju kao, vi e ili manje, dominantan simptom. Ovaj oprez je naro ito potreban stoga to je poznato da demenciju mogu izazvati osim degenerativnih isto tako i razni vaskularni, infektivni, traumatski, metaboli ko-toksi ni i onkolo ki poreme aji odnosno stanja. Osim demencije kao simptomi degenerativnih bolesti mozga javljaju se promjene karakternih osobina, dezorijentiranost u prostoru i osobama, poreme aj sna, depresija, agresivnost, a u kasnijim fazama bolesti dolazi i do poreme aja motorike i razvoja razli itih stupnjeva parkinsonizma.

Naj e

e degenerativne bolesti mozga u starijih osoba

Ukoliko se izostave degenerativne bolesti mozga kojima je prethodio nekakav infektivni, traumatski ili metaboli ko-toksi ni proces od tkz. unutarnjih encefalopatija najzastupljenije su Alzheimerova bolest, Pickova atrofija i vaskularna demencija. Od degenerativnih bolesti mozga u ljudi starije dobi naj e a je senilna demencija Alzehimerovog tipa. Godi nje se prosje no, kod ljudi mla ih od 60 godina, dijagnosticiraju tri novooboljela na 100.000 osoba, dok se u dobi iznad 60 godina taj broj pove ava na 125 novooboljelih (1).

Vaskularna demencija

Dijagnoza vaskularne demencije nekada se vrlo makroangiopatija ne uzrokuje generalizirano

esto eksploatirala. Danas se zna da mo dane cirkulacije. Me utim,

zakazivanje

mikroangiopatije mogu uzrokovati razli ite promjene u funkcioniranju mozga ovisno o lokalizaciji

Popu taju im stvarala ko razmi ljanje. Pickova atrofija To je progresivna cirkumskriptna atrofija velikog mozga koja osobito zahva a frontalni i bazalni dio temporalnog re nja. kljocanje. U terminalnoj fazi doga a se maksimalna redukcija psihi kih. izme u 50. . mrzovoljno-nemarno pona anje. a zatim napreduje polako i na mahove. U uznapredovalom stadiju bolesti mogu se javiti patolo ki refleksi hvatanja ustima (stiskanje.. a ovisno o lokalizaciji o te enja mogu se pojaviti i ari ni ispadi tipa centralne hemipareze. Ovisno o lokaciji o te enja mo e do i do pojave piramidalnih znakova. Bolest po inje jedva zamjetnim simptomima. Zapa a se insuficijentno pam enje novijih doga aja uz o uvano sje anje na starija zbivanja. Tek u terminalnom stadiju razvija se akinetski Parkinsonov sindrom s te kom demencijom. a prosje no trajanje je oko 7 godina. depresivno raspolo enje i hipohondrija u odnosu na lak e zdravstvene probleme. mrzovoljno. Op enito ovakve osobe ostavljaju dojam ogrubjelosti i niske razine pona anja. Prisutan je tipi an izgled ´orahove ljuske´. gube se predvidljive i skladne inicijative i ive samo jo za svoje elementarne potrebe. a u kasnijoj fazi gube se ekspresivne i receptivne sposobnosti govora. Zna ajno u ovoj bolesti je nestajanje iv anog parenhima. Bolest mo e progredirati u nekoliko tjedana nakon nekog sudbinskog doga aja. a nerijetko se javljaju i delirantne epizode. Od neurolo kih znakova zastupljen je ateroskleroti ni parkinsonizam. Bolest po inje u presenijskom razdoblju . Presudnu ulogu u napretku bolesti imaju osobito stresne situacije kao to je smrt u obitelji. Kako bolest progredira javlja se afektivna labilnost. Bolesnici se okre u pro losti koje se bolje sje aju. naro ito govornih funkcija. Uz izraziti napor primaju i prera uju nove psiholo ke sadr aje to je pra eno te kom prilagodbom na nove okolnosti. a najvi e 15 godina. Dugotrajna arterijska hipertenzija uzrokuje pojavu mikroangiopatije u mozgu s nizom potpuno ili djelomi no reverzibilnih mo danih inzulta koji za posljedicu imaju promjene intelektualnog funkcioniranja i promjenu li nosti. i 60 godine. Postepeno se gubi emotivna gipkost pa po inje prevladavati djetinjasto-eufori no ili suprotno. U ovoj fazi karakteristi no je bezvoljno tupo stanje s trajnim poreme ajem orijentacije. S progresijom bolesti javljaju se promjene osobnosti karakterizirane gubitkom osje aja za pristojnost i takt u odnosu na okolinu. Signifikantna je amnesti ka afazija s tra enjem prave rije i.´ () za ovu bolest karakteristi ne su smetnje amnesti ke afazije. Do smanjenja obrade razli itih informacija u mozgu dovodi demijelinizacija bijele tvari u mozgu koja za posljedicu ima diskoneksiju kortikalnih i supkortikalnih podru ja. Bolesnici te ko pamte brojeve. Tipi no kod ove bolesti je to to je relativno dobro o uvana formalna inteligencija i orjentiranost. Uz poreme aj pam enja uo ava se i popu tanje koncentracije. a rje e se javljaju i epilepti ki napadaji. Prvi simptomi uo avaju se u smislu popu tanja radnih sposobnosti i smanjenoj mogu nosti obavljanja rutinskih djelatnosti.promjena. nemirom i dezorijentirano u. imena i promjenjive podatke. sisanje) i op enito patolo ki refleksi hvatanja uz pro drljivost kao znak otko enja. ´Bolesnici zapu taju sebe i svoju obitelj. U poodmaklom stadiju javljaju se no na smetena stanja popra ena smeteno u. tjelesne povrede i sl. Izra ajni govor zamjenjuju preformirane uzre ice. mo prosudbe i pregled situacije.

kako bolest napreduje. a kod senilnog tipa to je izme u 70-te i 80-te godine. Sestrinske dijagnoze SMBS ± hranjenje SMBS ± odr avanje higijene SMBS ± odijevanje SMBS ± obavljanje nu de SMBS ± odr avanje doma instva Smanjeno podno enje napora u/s s mi i nom slabosti Smanjena pokretnost u/s s mi i nom slabosti Visok rizik za pad u/s poreme enom motorikom Poti tenost u/s poreme enim op im funkcioniranjem (soc. Za ove bolesnike tipi no je da perseveriraju ± vezani su za jedan misaoni sadr aj ili za jednu rije . kuhanju. nakon ovog. odr avanju osobne higijene. a i emotivne reakcije ostaju dugo o uvane . Neurolo ki prisutna je asimetrija refleksa i znaci parkinsonizma. ne mo e voziti ili parkirati auto. pranju) pa kona no samo osnovne. vrtoglavice. upkanja. a to su: pokreti pranja. ´Snala enje u prostoru postaje ote ano. kako-tako. Bitna zna ajka kod ove bolesti je to to se sposobnosti socijalnog kontakta. Prve pojave esto se atipi ne. niti slijediti upute kako prona i cilj. zbog ega bolesnik nije sposoban prona i put ku i. po etnog stadija javljaju se specifi ni neuropsiholo ki ispadi. penjanja i sl. dyscalculia. Kasnije. odmahivanja glavom. U tom stadiju prisutne su i automatske stereotipne kretnje koje spadaju u oslobo ene uro ene motori ke obrasce . gube pregled poznatih situacija i zada a. Alzheimerova bolest ima progresivan tijek i ve za 4 ± 5 godina uzrokuje te ku demenciju. Bolesnici se ale na glavobolje. Ubrzo potom razvija se echolalia. prividno automatske radnje ostaju. popu tanje radnih sposobnosti i depresivno raspolo enje.Alzheimerova bolest Kod ove bolesti nalazi se difuzna atrofija kore i bijele tvari mozga ali manjeg stupnja od atrofije koja je prisutna u Pickovoj atrofiji. nastupa i odijevanje dugo zadr avaju. Progresijom bolesti dolazi do postepenog ga enja govornih mogu nosti nakon ega preostaju samo ritmi ke kretnje govorne muskulature. Bolest obi no zapo inje izme u 50-te i 60-te godine ivota. trljanja. Bolesnici postaju zaboravljivi. o uvane. U neznatnoj mjeri o te enja se nalaze i na malom mozgu. bolesnik vi e ne zna upotrebljavati svakodnevne predmete u ku i (pri jelu. Izolacija) . U ovom stadiju bolest se esto naziva ´mu kim klimakterijem´ ili depresijom kriti ne dobi.

pomo i u odr avanju higijene bolesniku nedostupnih dijelova tijela. osigurati dostupnost prostorija i sredstava za odr avanje higijene. Posebno va ne intervencije su one koje su usmjerene edukaciji bolesnikove okoline.Neupu enost okoline Sestrinske intervencije Pri planiranju sestrinskih intervencija osobito treba voditi ra una o injenici da degenerativne bolesti mozga kao i ivotna dob bolesnika ne dopu taju planiranje intervencija koje bi bile usmjerene oporavku i izlje enju od bolesti. pripremiti hranu u obliku u kojem e je bolesnik najlak e mo i gutati. pripremiti i servirati hranu tako da je bolesnik mo e sam uzimati. pripremiti hranu koju je bolesnik ina e volio. Ovo je va na injenica osobito stoga to e intervencije trebati mijenjati s progresijom bolesti i pogor anjem stanja bolesnika. po tovati vrijeme obroka i osigurati dovoljno vremena za uzimanje obroka SMBS ± odr avanje osobne higijene Intervencije: - odr avati i poticati u bolesnika samostalno odr avanje higijene to je dulje mogu e. SMBS ± hranjenje Intervencije: poticati i odr ati u bolesnika samostalno hranjenje koliko god je dulje mogu e. . osigurati dovoljno vremena za odr avanje higijene. Degenerativne bolesti mozga u ljudi starije dobi imaju ireverzibilan tijek. prilagoditi pribor za odr avanje higijene (pribor za brijanje).

pomagati i nadzirati bolesnika u tijeku odr avanja doma instva. pomo i bolesniku prilikom odijevanja. Smanjeno podno enje napora u/s s mi i no slabosti .SMBS ± odijevanje Intervencije: poticati i odr avati u bolesnika samostalno odijevanje to dulje je mogu e. osigurati bolesniku mogu nost da odre uje aktivnosti u odr avanju doma instva. osigurati dovoljno vremena za odr avanje doma instva. omogu iti bolesniku njegov vlastiti izbor u odijevanju ukoliko je mogu e. osigurati dovoljno vremena SMBS ± odr avanje doma instva Intervencije: poticati u bolesnika samostalnost u odr avanju doma instva koliko je dulje mogu e. omogu iti odje u i obu u sa patentnim zatvara ima. osigurati bolesniku dostupnost sanitarnih prostorija i pomagala (sani-kolica) pomo i bolesniku tijekom obavljanja nu de odr avati prija nje pozitivne bolesnikove navike u/s obavljanja eliminacije. SMBS ± obavljanje nu de Intervencije: poticati i odr avati u bolesnika samostalnost u obavljanju nu de to je dulje mogu e.

osigurati dovoljno vremena za obavljanje pojedinih radnji. rasporediti namje taj tako da ne smeta bolesniku. Neupu enost okoline Intervencije: educirati obitelj i druge bolesniku bliske osobe o na inu komuniciranja s bolesnikom. ali i psihi kom stanju. izvoditi s bolesnikom dnevne aktivnosti. Poti tenost u/s poreme enim op im funkcioniranjem ± socijalna izolacija Intervencije: okupirati bolesnika aktivnostima kojima se on mo e baviti u odnosu na stupanj bolesti. razgovarati s bolesnikom i poticati ga na razgovor. omogu iti bolesniku da sve to mo e u ini samostalno. . stvari koje bolesnik esto koristi staviti na dohvat ruke. nadzirati bolesnika i pomagati mu prilikom njegova kretanja. Visok rizik za pad u/s s poreme enom motorikom Intervencije: osigurati pomagala na koja e se bolesnik oslanjati ili pridr avati. osigurati socijalne kontakte bolesnika u skladu sa njegovim aktualnim stanjem.Intervencije: prilagoditi okolinu u kojoj bolesnik boravi njegovim mogu nostima. ukloniti iz prostora u kojem bolesnik boravi sve nepotrebne stvari. upoznati obitelj s napredovanjem bolesti i promjenama koje su uz to vezane.

Tako er treba jo jednom naglasiti da je sestra u zajednici prva koja e zamijetiti odre ene promjene u pona anju bolesnika. kako za rad na psihijatrijskim odjelima tako i za rad s psihijatrijskim bolesnicima u zajednici. Sve brojniji psihijatrijski poreme aji prisutni su u svim segmentima dana njeg dru tva iz ega proizilazi i potreba za dodatnom edukacijom medicinskih sestara. a u ponekim istra ivanjima zabilje eni i brojkom 0. Istra ivanja koja su uglavnom ra ena za potrebe diplomskih radova studenata Visoke zdravstvene kole govore o tome da su posjeti patrona ne sestre psihijatrijskom bolesniku vrlo rijetki. Svaka intervencija mora biti individualizirana i primjenjiva u odnosu na bolesnikovo trenutno stanje. uz sve naprijed nabrojene zadatke ii kompetencije medicinska sestra mora biti u stanju i: pomo i u kriznim situacijama razvijati zdrave stilova ivljenja imati ispravne stavovi prema zloporabi alkohola i psihoaktivnih droga poticati pozitivne interakcije i komunikacije pomo i pri reintegraciji pojedinca u zajednicu kreativno organizirati vlastito slobodno vrijeme sa svrhom u inkovitog su eljavanja sa stresom y y y y y y OSNOVNA NA ELA ZDRAVSTVENE NJEGE PSIHIJATRIJSKIH BOLESNIKA . Stoga.- poticati obitelj da odr i iskrene i tople odnose sa svojim bolesnim lanom bez obzira na njegovo pona anje. a koje paravovremenim lije enjem ne moraju dovesti do te kih posljedica. izvje ivanju i evaluaciji postignu a bilo da je bolesnik u bolnici bilo da je u skrbi patrona ne sestre u zajednici. Svaka promjena i svako pogor anje stanja bolesnika zahtijeva novi pristup i nove sestrinske intervencije. Budu i da patrona ne sestre sa sestrama na psihijatrijskim odjelima esto nemaju gotovo nikakvu mogu nost komunikacije potrebno je pristupiti trajnom pra enju.

Budu i da je upravo taj odnos osnova za pru anje kvalitetne sestrinske skrbi. ali taj problem mora razmotriti u kontekstu svega navedenog. HOLISTI KI PRISTUP .od pranja ruku prije nekog zahvata do kori tenja sterilnog pribora. Me utim. nesterilnim priborom i sl. Zbog op e poznatog raskoraka izme u znanja i pona anja va no je trajno podsje ati na temeljne vrijednosti struke preispitivanje vlastite prakse. no istodobno se uo ava kako mnoge nepravilno peru ruke.poimanje klijenta kao cjelovitog bi a u kontekstu njegova socijalna i kulturna okru enja Ako se razmotri to na elo s aspekta skrbi za psihijatrijskog bolesnika onda treba re i da psihijatrijski bolesnik ima poreme aj ili bolest ija je biolo ka osnova u CNS-u. Ona su svojevrsna pravila pona anja koja moraju pro imati cjelokupnu sestrinsku praksu. a da se ne spominju druge situacije u kojima na elo biva zanemareno. Ovo na elo u osnovi je brojnih sestrinskih postupaka . Sve sestre u stanju su bolje ili lo ije objasniti to na elo.Na ela su op a pravila ili zakonitosti i temeljno su polazi te za sve sestrinske intervencije. to ini poticaj za y y y U odre enom trenutku mi sestra se se orijentira na neki od bolesnikovih problema. Me utim. ve ina temeljnih na ela definira odnos sestre prema psihijatrijskim bolesnicima. da bi razumjela njegovo stanje sestra mora uzeti u obzir sljede e: biolo ku cjelovitost ljudskog bi a osnovne ljudske potrebe koje ine sredi nji dio sestrinske skrbi. privatnost. Primjerice. Primjerice. usvajanje na ela mora biti me u prvim ciljevima edukacije bilo tijekom studija. ako bolesniku pru a pomo pri hranjenju tada mora imati na umu da potreba za hranom nije samo fiziolo ka potreba. terapijska komunikacija itd. mentalne bolesti i sestrinstva kao struke te ukupnog socijalnog i kulturalnog okru enja. S obzirom na narav sestrinske psihijatrijske skrbi. psiholo ku i socijalnu dimenziju cjelokupno u e i ire socijalno i kulturalno okru enje. Ni jedna sestrinska intervencija u koju nisu uklju ena na ela ne mo e se smatrati stru nom intervencijom. bilo kroz razli ite oblike trajne edukacije. Sva ta na ela odre ena su poimanjem naravi ljudskog bi a. poznavanje na ela ne podrazumijeva njihovu dosljednu primjenu u praksu. nije stru no obavljen posao. a koje imaju svoju biolo ku. Neka od spomenutih na ela nisu nepoznata. Vjerojatno bi se svi slo ili. kako previjanje rane s prljavim rukama. Ta potreba ima svoju . jedno od na ela u sestrinskoj praksi je na elo asepse prema kojem valja sprije iti ulazak mikroorganizma u makroorganizam.holisti ki pristup. Z a potsjetiti se je samo na na ela asepse. U osnovi sestrinske psihijatrijske prakse tako er se nalaze odre ena na ela .

razli itostima i osobitostima.kad je John Smith gladan. primjenjivanje individualiziranog pristupa U enicima i studentima se esto govori da sa svim pacijentima valja postupati jednako. a ne eludac Johna Smitha. ona je neto na iz dva razloga: prvo.psiholo ku. ak ni za jednojaj ane blizance se ne mo e re i da su jednaki. Premda se u ovoj poruci sigurno kriju dobre namjere. John Smith je onaj koji eli hranu. cijelu ovu pri u. Nadalje. pri tome treba voditi ra una o hrani koju e ili ne e jesti zbog npr. zadovoljenje osije a cijeli pojedinac. No. Ljudi se me usobno razlikuju po tjelesnim obilje jima. kada hranimo bolesnika na cilj nije samo zadovoljiti njegove energetske potrebe. podr avanje samopo tovanja. Va no je nagla avati da razli itosti ne smiju biti povodom netrpeljivosti i ruganja." PO TIVANJE JEDINSTVENOSTI LJUSKOG BI A . ako ni zbog ega drugoga onda zbog toga to je . vjerskih ili nekih drugih uvjerenja i sl. a drugo prema njima se treba odnositi razli ito ali pravedno. socijalnom funkcioniranju. hospitalizacije i brojnih drugih initelja. Postoji samo potreba individue. Hrana zadovoljava glad Johna Smitha. inteligenciji. a ne samo neki njegov dio. kulturalnu i socijalnu dimenziju. PRIVATNOST I DOSTOJANSTVO . redosljed. One naime ine osnovu individualiziranog pristupa. uvanje tajne Potreba za samopo tovanjem i po tovanjem od strane drugih ljudi jedna je od osnovnih ljudskih potreba i ini osnovu na ela o privatnosti i dostojanstva. psiholo kim dimenzijama.poimanje klijenta kao jedinstvene ljudske jedinke. Ta potreba ili na in njena zadovoljavanja mogu biti promijenjeni zbog bolesti. Drugim rije ima. prihva anje klijenta onakvoga kakav jest sa svim njegovim vrijednostima.uva avanje slobode izbora. iskustvu. mo e se oslikati Maslovljevim rije ima: "U dobroj teoriji ne postoji takav entitet kao to je potreba eluca ili ustiju ili genitalnih organa. iroko obrazovanje i tolerancija preduvjeti su uo avanje i uva avanje tih razlika. stilu ivota i sl. a ne glad njegova eluca. Privatnost i dostojanstvo naru avaju se u irokom rasponu aktivnosti od situacija u kojima je naru ena tjelesna privatnost do etiketiranja i omalova avanja mentalno bolesnih.. Neki od sljede ih primjera to opisuju: y kupanje u krevetu bez paravana ili uz irom otvorena vrata ovjeka. ekonomskom statusu. Svako ljudsko bi e je jedinstveno i neponovljivo. preferencije) i da se nastavlja sve do razine sustava vrijednosti. individualizirano. itav je gladan. ljudi nisu jednaki. Ne postoje dva jednaka okolini blizanca A blizanac B i obrnuto iz ega za njih slijedi razli ito iskustvo. Treba se podsjetiti da na mikroplanu jedinstvenost klijenta po inje razlikama u konzumiranju hrane (toplina. prilikama i okru enju u kojima se razvijaju..

Osim ovih relativno o iglednih situacija kr enja privatnosti. negiranje individualnosti .. bilo da razgovara. a da se ne spominje kako to do ivljavaju lanovi obitelji ili sam bolesnik.? TERAPIJSKA KOMUNIKACIJA .skidanje odje e. Svaki taj cilj posti e se na znanju utemeljenim reakcijama. ili kada se podaci koji su priop eni u povjerenju prenose drugima i eventualno nestru no komentiraju i sl. premje ta na drugi odjel i sl. priprema za pretragu. uvjete za promjenu stavova i pona anja. postoje i mnogo suptilniji na ini koje je te e zapaziti. Za iroku je raspravu o emu se radi kada se spomenute stvari . Profesionalna komunikacija ima jasno definirane ciljeve usmjerene zadovoljavanju klijentovih potreba. ili kada se ne tra i ili se samo formalno tra i pristanak na neke zahvate. umjesto imenom vezanje bolesnika ili navla enje stezulje prisilna hospitalizacija Sve to pobu uje tjeskobu i u neutralna promatra a.pru anje pomo i bez osude Ovo na elo definira se u brojnim dokumentima koji definiraju zdravstvenu praksu u cjelini. kada se bolesniku uskrati obja njenje. samo socijalni kontakt isl. a zahtijeva dobro razvijene komunikacijske vje tine sestre koje e osigurati bolesniku prihva enost. Me utim.y y y razgovor o bolesniku pri em ga se oslovljava dijagnozom. Primjerice. nametanje stavova. savjet. gospodarske i dru tvene prilike u kojima ivi (Povelja SZO. 1948.. na in komunicije u svakodnevnim socijalnim situacijama nije prikladan za situacije u sestrinskoj skrbi. rade planski i namjerno.) . itd. uvjeravanje. Klijenti mogu tra iti mi ljenje. a one mogu biti vi estruke. Profesionalnu komunikaciju treba u iti. politi ka uvjerenja.razvijanje partnerskog odnosa i odnosa povjerenja. mjestom u sobi i sl. Ljudi zapravo stalno komuniciraju . podr ku. vjersku pripadnost. Sestra komunicira s bolesnikom kadgod je s njim.vi e ili manje uspje no. Evo nekih: "Pravo na postizanje najvi ih standarda zdravlja predstavlja temeljno pravo ljudskog bi a bez obzira na rasu. savjet. BEZUVJETNO PRIHVA ANJE . njeguje ga.

uvijek ima bolesnika koji se sestrama i ostalim zdravstvenim djelatnicima vi e ili manje ne svi aju. a nastavlja se neprihva anjem i uskra ivanjem skrbi onima iz druge skupine. a ne na slabosti i nedostatke Pomo bolesniku mora se temeljiti na dvije stvari: y y oslanjanje na njegove potencijale. Prema autorici Kus koja se bavila istra ivanjem uzroka nepopularnosti. mogu nosti i jake strane. a ne na slabosti i nedostatke uklju ivanje klijenta u sve razine skrbi od utvr ivanja potreba do evaluacije. korijeni nepopularnosti su: niski dru tveni status niske moralne vrijednosti stanja koja pobu uju strah nepopularno pona anje nesigurnost u vlastitu stru nost medicinska dijagnoza y y y y y y Bilo kako bilo. a ne pacijentima.nagla avanje i oslanjanje na potencijale. mogu nosti i jake strane bolesnika.Sestrinstvo u akciji Kr enje ovog na ela po inje vi e ili manje nesvjesnom podjelom bolesnika na simpati ne i nesimpati ne. a ne treba niti o ekivati da svi klijenti budu dragi i simpati ni. a ne mu je dati.Poslanstvo sestrinstva" . Me utim. ve ocjena te osobine koja je obi no dru tveno uvjetovana. . kakavgod bolesnik bio i togod sestra o njemu mislila on ima pravo na najvi u mogu u razinu kvalitete sestrinske skrbi. Ovo je ujedno i temeljno na elo zbog kojeg su u ameri koj literaturi o korisnicima sestrinske skrbi govori kao o klijentima . Ovo podsje a na kinesku narodnu koja ka e kako ovjeka treba nau iti loviti ribu. Uostalom i Margo McCaffery poru uje kako "bolesnik ne mora uvijek izgledati kao osoba s kojom bismo iza li na ve eru". UKLJU IVANJE KLIJENTA . U osnovi te podjele nije niti jedna bolesnikova osobina sama po sebi.

ne smije ili ne zna. No. uvijek treba imati na pameti kako je neka slabost samo dio bolesnikove li nosti i da on uvijek ima i pozitivnih strana. Sestra radi ono to pacijent ne mo e.Sudionici u zdravstvenoj skrbi su medicinska sestra i bolesnik i njihove se uloge nadopunjuju.pomo pri usvajanju novih prilago enih pona anja i uklju uje stvaranje terapijskog okru enja Ve je naprijed re eno da se osobu promatra kao cjelovito biopsihosocijalno bi e. Primjerice. alkoholi ar mo e pokazivati bri nost za svoju obitelj i davati im dobre savjete u trijeznom stanju. esto gube prijatelje i dospijevaju u stanje socijalne izolacije. ULOGA SESTRE U PROVEDBI NA ELA y y y y y y prihvatiti na ela kao sastavni dio vlastite prakse osigurati uvjete za dosljednu provedbu na ela braniti na ela u interesu pacijenta prepoznati kada se na ela kr e procijeniti opravdanost kr enja na ela usmjerenu za titi drugih ljudi i zajednice prepoznati kada prestaju razlozi za kr enje na ela . Terapijsko okru enje jedno je od preduvjeta za po etak u enja novih oblika pona anja. oprezno dozirati pomo i osposobljavati ga za samostalni ivot u to kra em vremenu. Primjer koji mo e objasniti ovo na elo bio je est samim po etkom domovinskog rata: u slu ajevima kada su pacijenti bili prognanici ili ratni invalidi de avalo se da sestra u ini umjesto njih i ono za to su objektivno bili sposobni. radnom okolinom. Sestra je du na realno procijeniti klijentove mogu nosti i pred njega stavljati zadatke strukturirane na na in koji ih ne e demotivirati (prelagani zadaci) ili obeshrabriti (prete ki zadaci). Socioterapija i bihevioralne tehnike mogu i su na ini za postizanje cilja. Ne smije se dogoditi da sestra podcijeni sposobnost pacijenta i u svim situacijama treba podr avati aktivnu ulogu pacijenta. Psihijatrijski bolesnici nerijetko su u konfliktu s obitelji. Drugi je problem to pacijenti dolaze sestri zbog nekog problema i ono to ona s lako om mo e vidjeti su pacijentove slabosti. Sestra mora biti u stanju prepoznati takvo stanje te potaknuti pacijenta da razvije potrebu za promjenu takvog pona anja. U tom kontekstu sestra pacijenta promatra kao lana ire zajednice. Pritom je ozbiljan problem to i pacijenti i sestre pru aju otpor u primjeni ovog na ela zbog stava da kvalitetna pomo podrazumijeva "raditi za njega i umjesto njega". Mnoge mlade sestre ne usude se re i bolesniku da ne to napravi jer se boje da e biti progla ene lijenima. POMO PRI U INKOVITOJ PRILAGODBI . Na taj na in ih se mo e navesti na krivi put i oni se prestaju truditi.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful