ZDRAVSTVENA NJEGA DEMENTNIH BOLESNIKA Starenje je ireverzibilan proces pra en degenerativnim promjenama na raznim organima i organskim sustavima.

Degenerativne promjene na mozgu esto su posljedica degenerativnih bolesti koje su po pojavnosti naj e e u starijih osoba. U razvijenim zemljama svijeta brojnost starije populacije stanovni tva neprestano raste. Zbog porasta broja starih ljudi raste i broj starijih osoba koje pate od degenerativnih bolesti mozga, a to predstavlja zna ajan problem kako za ukupni sustav zdravstva tako i za zdravstvenu njegu odnosno medicinske sestre kao nositelja zdravstvene njege. Kada se govori o degenerativnim bolestima mozga starijih osoba obi no se misli na smanjenje njihovih du evnih i tjelesnih sposobnosti i ova pojava se podrazumijeva gotovo normalnom i uobi ajenom. Me utim, degenerativne bolesti mogu zahvatiti mozak u ranijoj ivotnoj dobi, prije 60-ih godina i bez zna ajnijih manifestacija, a njihova manifestacija mo e nastupiti tek u razdoblju tre e ivotne dobi. Me u simptomima najzastupljenija je demencija. S ovim simptomom u dijagnostici je potreban naro it oprez jer vi e od 50 bolesnih stanja ima demenciju kao, vi e ili manje, dominantan simptom. Ovaj oprez je naro ito potreban stoga to je poznato da demenciju mogu izazvati osim degenerativnih isto tako i razni vaskularni, infektivni, traumatski, metaboli ko-toksi ni i onkolo ki poreme aji odnosno stanja. Osim demencije kao simptomi degenerativnih bolesti mozga javljaju se promjene karakternih osobina, dezorijentiranost u prostoru i osobama, poreme aj sna, depresija, agresivnost, a u kasnijim fazama bolesti dolazi i do poreme aja motorike i razvoja razli itih stupnjeva parkinsonizma.

Naj e

e degenerativne bolesti mozga u starijih osoba

Ukoliko se izostave degenerativne bolesti mozga kojima je prethodio nekakav infektivni, traumatski ili metaboli ko-toksi ni proces od tkz. unutarnjih encefalopatija najzastupljenije su Alzheimerova bolest, Pickova atrofija i vaskularna demencija. Od degenerativnih bolesti mozga u ljudi starije dobi naj e a je senilna demencija Alzehimerovog tipa. Godi nje se prosje no, kod ljudi mla ih od 60 godina, dijagnosticiraju tri novooboljela na 100.000 osoba, dok se u dobi iznad 60 godina taj broj pove ava na 125 novooboljelih (1).

Vaskularna demencija

Dijagnoza vaskularne demencije nekada se vrlo makroangiopatija ne uzrokuje generalizirano

esto eksploatirala. Danas se zna da mo dane cirkulacije. Me utim,

zakazivanje

mikroangiopatije mogu uzrokovati razli ite promjene u funkcioniranju mozga ovisno o lokalizaciji

a nerijetko se javljaju i delirantne epizode. a u kasnijoj fazi gube se ekspresivne i receptivne sposobnosti govora. ´Bolesnici zapu taju sebe i svoju obitelj. Zapa a se insuficijentno pam enje novijih doga aja uz o uvano sje anje na starija zbivanja. Bolest po inje u presenijskom razdoblju . gube se predvidljive i skladne inicijative i ive samo jo za svoje elementarne potrebe. i 60 godine. a prosje no trajanje je oko 7 godina. U uznapredovalom stadiju bolesti mogu se javiti patolo ki refleksi hvatanja ustima (stiskanje. Zna ajno u ovoj bolesti je nestajanje iv anog parenhima. Presudnu ulogu u napretku bolesti imaju osobito stresne situacije kao to je smrt u obitelji. Popu taju im stvarala ko razmi ljanje. Tek u terminalnom stadiju razvija se akinetski Parkinsonov sindrom s te kom demencijom. tjelesne povrede i sl. Prisutan je tipi an izgled ´orahove ljuske´. Od neurolo kih znakova zastupljen je ateroskleroti ni parkinsonizam. Kako bolest progredira javlja se afektivna labilnost.´ () za ovu bolest karakteristi ne su smetnje amnesti ke afazije. depresivno raspolo enje i hipohondrija u odnosu na lak e zdravstvene probleme. Uz izraziti napor primaju i prera uju nove psiholo ke sadr aje to je pra eno te kom prilagodbom na nove okolnosti. a rje e se javljaju i epilepti ki napadaji. Izra ajni govor zamjenjuju preformirane uzre ice. Bolest mo e progredirati u nekoliko tjedana nakon nekog sudbinskog doga aja. Do smanjenja obrade razli itih informacija u mozgu dovodi demijelinizacija bijele tvari u mozgu koja za posljedicu ima diskoneksiju kortikalnih i supkortikalnih podru ja. . Bolesnici te ko pamte brojeve. Signifikantna je amnesti ka afazija s tra enjem prave rije i. Dugotrajna arterijska hipertenzija uzrokuje pojavu mikroangiopatije u mozgu s nizom potpuno ili djelomi no reverzibilnih mo danih inzulta koji za posljedicu imaju promjene intelektualnog funkcioniranja i promjenu li nosti. Prvi simptomi uo avaju se u smislu popu tanja radnih sposobnosti i smanjenoj mogu nosti obavljanja rutinskih djelatnosti. a ovisno o lokalizaciji o te enja mogu se pojaviti i ari ni ispadi tipa centralne hemipareze. Pickova atrofija To je progresivna cirkumskriptna atrofija velikog mozga koja osobito zahva a frontalni i bazalni dio temporalnog re nja. Postepeno se gubi emotivna gipkost pa po inje prevladavati djetinjasto-eufori no ili suprotno. Ovisno o lokaciji o te enja mo e do i do pojave piramidalnih znakova. naro ito govornih funkcija. imena i promjenjive podatke. Bolest po inje jedva zamjetnim simptomima.. a najvi e 15 godina. Op enito ovakve osobe ostavljaju dojam ogrubjelosti i niske razine pona anja. mrzovoljno. Uz poreme aj pam enja uo ava se i popu tanje koncentracije. izme u 50. S progresijom bolesti javljaju se promjene osobnosti karakterizirane gubitkom osje aja za pristojnost i takt u odnosu na okolinu. mrzovoljno-nemarno pona anje. nemirom i dezorijentirano u. Tipi no kod ove bolesti je to to je relativno dobro o uvana formalna inteligencija i orjentiranost. mo prosudbe i pregled situacije. U terminalnoj fazi doga a se maksimalna redukcija psihi kih. Bolesnici se okre u pro losti koje se bolje sje aju. U ovoj fazi karakteristi no je bezvoljno tupo stanje s trajnim poreme ajem orijentacije. U poodmaklom stadiju javljaju se no na smetena stanja popra ena smeteno u. a zatim napreduje polako i na mahove.promjena. kljocanje. sisanje) i op enito patolo ki refleksi hvatanja uz pro drljivost kao znak otko enja.

upkanja. zbog ega bolesnik nije sposoban prona i put ku i. kako bolest napreduje. ´Snala enje u prostoru postaje ote ano. niti slijediti upute kako prona i cilj. penjanja i sl. o uvane. Za ove bolesnike tipi no je da perseveriraju ± vezani su za jedan misaoni sadr aj ili za jednu rije . kuhanju. Bolest obi no zapo inje izme u 50-te i 60-te godine ivota. Sestrinske dijagnoze SMBS ± hranjenje SMBS ± odr avanje higijene SMBS ± odijevanje SMBS ± obavljanje nu de SMBS ± odr avanje doma instva Smanjeno podno enje napora u/s s mi i nom slabosti Smanjena pokretnost u/s s mi i nom slabosti Visok rizik za pad u/s poreme enom motorikom Poti tenost u/s poreme enim op im funkcioniranjem (soc. Bolesnici se ale na glavobolje. U neznatnoj mjeri o te enja se nalaze i na malom mozgu. gube pregled poznatih situacija i zada a. U tom stadiju prisutne su i automatske stereotipne kretnje koje spadaju u oslobo ene uro ene motori ke obrasce . Bolesnici postaju zaboravljivi. a i emotivne reakcije ostaju dugo o uvane . kako-tako. Prve pojave esto se atipi ne. Bitna zna ajka kod ove bolesti je to to se sposobnosti socijalnog kontakta. bolesnik vi e ne zna upotrebljavati svakodnevne predmete u ku i (pri jelu. po etnog stadija javljaju se specifi ni neuropsiholo ki ispadi. Izolacija) . vrtoglavice. odr avanju osobne higijene. Progresijom bolesti dolazi do postepenog ga enja govornih mogu nosti nakon ega preostaju samo ritmi ke kretnje govorne muskulature. nastupa i odijevanje dugo zadr avaju. Ubrzo potom razvija se echolalia. Neurolo ki prisutna je asimetrija refleksa i znaci parkinsonizma. a to su: pokreti pranja. dyscalculia. popu tanje radnih sposobnosti i depresivno raspolo enje. nakon ovog. ne mo e voziti ili parkirati auto. Alzheimerova bolest ima progresivan tijek i ve za 4 ± 5 godina uzrokuje te ku demenciju. prividno automatske radnje ostaju.Alzheimerova bolest Kod ove bolesti nalazi se difuzna atrofija kore i bijele tvari mozga ali manjeg stupnja od atrofije koja je prisutna u Pickovoj atrofiji. pranju) pa kona no samo osnovne. trljanja. a kod senilnog tipa to je izme u 70-te i 80-te godine. Kasnije. U ovom stadiju bolest se esto naziva ´mu kim klimakterijem´ ili depresijom kriti ne dobi. odmahivanja glavom.

pripremiti i servirati hranu tako da je bolesnik mo e sam uzimati. Posebno va ne intervencije su one koje su usmjerene edukaciji bolesnikove okoline. pripremiti hranu koju je bolesnik ina e volio. pripremiti hranu u obliku u kojem e je bolesnik najlak e mo i gutati. pomo i u odr avanju higijene bolesniku nedostupnih dijelova tijela. SMBS ± hranjenje Intervencije: poticati i odr ati u bolesnika samostalno hranjenje koliko god je dulje mogu e. Ovo je va na injenica osobito stoga to e intervencije trebati mijenjati s progresijom bolesti i pogor anjem stanja bolesnika. osigurati dovoljno vremena za odr avanje higijene. osigurati dostupnost prostorija i sredstava za odr avanje higijene.Neupu enost okoline Sestrinske intervencije Pri planiranju sestrinskih intervencija osobito treba voditi ra una o injenici da degenerativne bolesti mozga kao i ivotna dob bolesnika ne dopu taju planiranje intervencija koje bi bile usmjerene oporavku i izlje enju od bolesti. . Degenerativne bolesti mozga u ljudi starije dobi imaju ireverzibilan tijek. po tovati vrijeme obroka i osigurati dovoljno vremena za uzimanje obroka SMBS ± odr avanje osobne higijene Intervencije: - odr avati i poticati u bolesnika samostalno odr avanje higijene to je dulje mogu e. prilagoditi pribor za odr avanje higijene (pribor za brijanje).

SMBS ± obavljanje nu de Intervencije: poticati i odr avati u bolesnika samostalnost u obavljanju nu de to je dulje mogu e. osigurati dovoljno vremena SMBS ± odr avanje doma instva Intervencije: poticati u bolesnika samostalnost u odr avanju doma instva koliko je dulje mogu e. osigurati bolesniku mogu nost da odre uje aktivnosti u odr avanju doma instva. osigurati dovoljno vremena za odr avanje doma instva. omogu iti odje u i obu u sa patentnim zatvara ima. omogu iti bolesniku njegov vlastiti izbor u odijevanju ukoliko je mogu e. osigurati bolesniku dostupnost sanitarnih prostorija i pomagala (sani-kolica) pomo i bolesniku tijekom obavljanja nu de odr avati prija nje pozitivne bolesnikove navike u/s obavljanja eliminacije. Smanjeno podno enje napora u/s s mi i no slabosti .SMBS ± odijevanje Intervencije: poticati i odr avati u bolesnika samostalno odijevanje to dulje je mogu e. pomagati i nadzirati bolesnika u tijeku odr avanja doma instva. pomo i bolesniku prilikom odijevanja.

ali i psihi kom stanju.Intervencije: prilagoditi okolinu u kojoj bolesnik boravi njegovim mogu nostima. omogu iti bolesniku da sve to mo e u ini samostalno. izvoditi s bolesnikom dnevne aktivnosti. osigurati dovoljno vremena za obavljanje pojedinih radnji. rasporediti namje taj tako da ne smeta bolesniku. upoznati obitelj s napredovanjem bolesti i promjenama koje su uz to vezane. Visok rizik za pad u/s s poreme enom motorikom Intervencije: osigurati pomagala na koja e se bolesnik oslanjati ili pridr avati. razgovarati s bolesnikom i poticati ga na razgovor. . Poti tenost u/s poreme enim op im funkcioniranjem ± socijalna izolacija Intervencije: okupirati bolesnika aktivnostima kojima se on mo e baviti u odnosu na stupanj bolesti. Neupu enost okoline Intervencije: educirati obitelj i druge bolesniku bliske osobe o na inu komuniciranja s bolesnikom. osigurati socijalne kontakte bolesnika u skladu sa njegovim aktualnim stanjem. stvari koje bolesnik esto koristi staviti na dohvat ruke. ukloniti iz prostora u kojem bolesnik boravi sve nepotrebne stvari. nadzirati bolesnika i pomagati mu prilikom njegova kretanja.

Budu i da patrona ne sestre sa sestrama na psihijatrijskim odjelima esto nemaju gotovo nikakvu mogu nost komunikacije potrebno je pristupiti trajnom pra enju. Svaka promjena i svako pogor anje stanja bolesnika zahtijeva novi pristup i nove sestrinske intervencije. Sve brojniji psihijatrijski poreme aji prisutni su u svim segmentima dana njeg dru tva iz ega proizilazi i potreba za dodatnom edukacijom medicinskih sestara. a koje paravovremenim lije enjem ne moraju dovesti do te kih posljedica. Stoga. kako za rad na psihijatrijskim odjelima tako i za rad s psihijatrijskim bolesnicima u zajednici. uz sve naprijed nabrojene zadatke ii kompetencije medicinska sestra mora biti u stanju i: pomo i u kriznim situacijama razvijati zdrave stilova ivljenja imati ispravne stavovi prema zloporabi alkohola i psihoaktivnih droga poticati pozitivne interakcije i komunikacije pomo i pri reintegraciji pojedinca u zajednicu kreativno organizirati vlastito slobodno vrijeme sa svrhom u inkovitog su eljavanja sa stresom y y y y y y OSNOVNA NA ELA ZDRAVSTVENE NJEGE PSIHIJATRIJSKIH BOLESNIKA . a u ponekim istra ivanjima zabilje eni i brojkom 0. izvje ivanju i evaluaciji postignu a bilo da je bolesnik u bolnici bilo da je u skrbi patrona ne sestre u zajednici. Svaka intervencija mora biti individualizirana i primjenjiva u odnosu na bolesnikovo trenutno stanje.- poticati obitelj da odr i iskrene i tople odnose sa svojim bolesnim lanom bez obzira na njegovo pona anje. Istra ivanja koja su uglavnom ra ena za potrebe diplomskih radova studenata Visoke zdravstvene kole govore o tome da su posjeti patrona ne sestre psihijatrijskom bolesniku vrlo rijetki. Tako er treba jo jednom naglasiti da je sestra u zajednici prva koja e zamijetiti odre ene promjene u pona anju bolesnika.

Me utim. Ta potreba ima svoju . Sva ta na ela odre ena su poimanjem naravi ljudskog bi a. Z a potsjetiti se je samo na na ela asepse. ako bolesniku pru a pomo pri hranjenju tada mora imati na umu da potreba za hranom nije samo fiziolo ka potreba. poznavanje na ela ne podrazumijeva njihovu dosljednu primjenu u praksu. terapijska komunikacija itd. mentalne bolesti i sestrinstva kao struke te ukupnog socijalnog i kulturalnog okru enja. da bi razumjela njegovo stanje sestra mora uzeti u obzir sljede e: biolo ku cjelovitost ljudskog bi a osnovne ljudske potrebe koje ine sredi nji dio sestrinske skrbi. Ovo na elo u osnovi je brojnih sestrinskih postupaka . Budu i da je upravo taj odnos osnova za pru anje kvalitetne sestrinske skrbi. Primjerice. a da se ne spominju druge situacije u kojima na elo biva zanemareno. HOLISTI KI PRISTUP . Me utim. no istodobno se uo ava kako mnoge nepravilno peru ruke. Ona su svojevrsna pravila pona anja koja moraju pro imati cjelokupnu sestrinsku praksu.holisti ki pristup. S obzirom na narav sestrinske psihijatrijske skrbi. to ini poticaj za y y y U odre enom trenutku mi sestra se se orijentira na neki od bolesnikovih problema. nije stru no obavljen posao. Primjerice. kako previjanje rane s prljavim rukama. ali taj problem mora razmotriti u kontekstu svega navedenog. usvajanje na ela mora biti me u prvim ciljevima edukacije bilo tijekom studija.od pranja ruku prije nekog zahvata do kori tenja sterilnog pribora. Vjerojatno bi se svi slo ili. a koje imaju svoju biolo ku. nesterilnim priborom i sl. Neka od spomenutih na ela nisu nepoznata. Ni jedna sestrinska intervencija u koju nisu uklju ena na ela ne mo e se smatrati stru nom intervencijom.Na ela su op a pravila ili zakonitosti i temeljno su polazi te za sve sestrinske intervencije. U osnovi sestrinske psihijatrijske prakse tako er se nalaze odre ena na ela . Sve sestre u stanju su bolje ili lo ije objasniti to na elo. psiholo ku i socijalnu dimenziju cjelokupno u e i ire socijalno i kulturalno okru enje.poimanje klijenta kao cjelovitog bi a u kontekstu njegova socijalna i kulturna okru enja Ako se razmotri to na elo s aspekta skrbi za psihijatrijskog bolesnika onda treba re i da psihijatrijski bolesnik ima poreme aj ili bolest ija je biolo ka osnova u CNS-u. bilo kroz razli ite oblike trajne edukacije. privatnost. Zbog op e poznatog raskoraka izme u znanja i pona anja va no je trajno podsje ati na temeljne vrijednosti struke preispitivanje vlastite prakse. jedno od na ela u sestrinskoj praksi je na elo asepse prema kojem valja sprije iti ulazak mikroorganizma u makroorganizam. ve ina temeljnih na ela definira odnos sestre prema psihijatrijskim bolesnicima.

kad je John Smith gladan. razli itostima i osobitostima. Nadalje. PRIVATNOST I DOSTOJANSTVO . ekonomskom statusu. iskustvu. a ne glad njegova eluca. stilu ivota i sl. preferencije) i da se nastavlja sve do razine sustava vrijednosti. kulturalnu i socijalnu dimenziju.. individualizirano. Svako ljudsko bi e je jedinstveno i neponovljivo. Neki od sljede ih primjera to opisuju: y kupanje u krevetu bez paravana ili uz irom otvorena vrata ovjeka. pri tome treba voditi ra una o hrani koju e ili ne e jesti zbog npr. No. Postoji samo potreba individue.. Premda se u ovoj poruci sigurno kriju dobre namjere. psiholo kim dimenzijama. Ta potreba ili na in njena zadovoljavanja mogu biti promijenjeni zbog bolesti. Hrana zadovoljava glad Johna Smitha. hospitalizacije i brojnih drugih initelja. Va no je nagla avati da razli itosti ne smiju biti povodom netrpeljivosti i ruganja. uvanje tajne Potreba za samopo tovanjem i po tovanjem od strane drugih ljudi jedna je od osnovnih ljudskih potreba i ini osnovu na ela o privatnosti i dostojanstva. Ne postoje dva jednaka okolini blizanca A blizanac B i obrnuto iz ega za njih slijedi razli ito iskustvo. Drugim rije ima. kada hranimo bolesnika na cilj nije samo zadovoljiti njegove energetske potrebe. cijelu ovu pri u. podr avanje samopo tovanja. Treba se podsjetiti da na mikroplanu jedinstvenost klijenta po inje razlikama u konzumiranju hrane (toplina. redosljed. vjerskih ili nekih drugih uvjerenja i sl. zadovoljenje osije a cijeli pojedinac. a drugo prema njima se treba odnositi razli ito ali pravedno.poimanje klijenta kao jedinstvene ljudske jedinke. itav je gladan. ljudi nisu jednaki." PO TIVANJE JEDINSTVENOSTI LJUSKOG BI A . a ne samo neki njegov dio. Privatnost i dostojanstvo naru avaju se u irokom rasponu aktivnosti od situacija u kojima je naru ena tjelesna privatnost do etiketiranja i omalova avanja mentalno bolesnih. mo e se oslikati Maslovljevim rije ima: "U dobroj teoriji ne postoji takav entitet kao to je potreba eluca ili ustiju ili genitalnih organa. One naime ine osnovu individualiziranog pristupa.psiholo ku. ako ni zbog ega drugoga onda zbog toga to je . prihva anje klijenta onakvoga kakav jest sa svim njegovim vrijednostima. ak ni za jednojaj ane blizance se ne mo e re i da su jednaki. inteligenciji. prilikama i okru enju u kojima se razvijaju. John Smith je onaj koji eli hranu. a ne eludac Johna Smitha. ona je neto na iz dva razloga: prvo.uva avanje slobode izbora. Ljudi se me usobno razlikuju po tjelesnim obilje jima. socijalnom funkcioniranju. primjenjivanje individualiziranog pristupa U enicima i studentima se esto govori da sa svim pacijentima valja postupati jednako. iroko obrazovanje i tolerancija preduvjeti su uo avanje i uva avanje tih razlika.

? TERAPIJSKA KOMUNIKACIJA .pru anje pomo i bez osude Ovo na elo definira se u brojnim dokumentima koji definiraju zdravstvenu praksu u cjelini. Evo nekih: "Pravo na postizanje najvi ih standarda zdravlja predstavlja temeljno pravo ljudskog bi a bez obzira na rasu. premje ta na drugi odjel i sl. bilo da razgovara. rade planski i namjerno. a one mogu biti vi estruke. a zahtijeva dobro razvijene komunikacijske vje tine sestre koje e osigurati bolesniku prihva enost. Ljudi zapravo stalno komuniciraju . savjet. Za iroku je raspravu o emu se radi kada se spomenute stvari . Osim ovih relativno o iglednih situacija kr enja privatnosti.vi e ili manje uspje no.) .y y y razgovor o bolesniku pri em ga se oslovljava dijagnozom.razvijanje partnerskog odnosa i odnosa povjerenja. uvjeravanje. Profesionalnu komunikaciju treba u iti. itd. uvjete za promjenu stavova i pona anja. samo socijalni kontakt isl. Me utim. Primjerice. postoje i mnogo suptilniji na ini koje je te e zapaziti. umjesto imenom vezanje bolesnika ili navla enje stezulje prisilna hospitalizacija Sve to pobu uje tjeskobu i u neutralna promatra a. gospodarske i dru tvene prilike u kojima ivi (Povelja SZO. Klijenti mogu tra iti mi ljenje. na in komunicije u svakodnevnim socijalnim situacijama nije prikladan za situacije u sestrinskoj skrbi. ili kada se podaci koji su priop eni u povjerenju prenose drugima i eventualno nestru no komentiraju i sl. vjersku pripadnost. Profesionalna komunikacija ima jasno definirane ciljeve usmjerene zadovoljavanju klijentovih potreba. BEZUVJETNO PRIHVA ANJE . mjestom u sobi i sl. a da se ne spominje kako to do ivljavaju lanovi obitelji ili sam bolesnik. priprema za pretragu. politi ka uvjerenja. ili kada se ne tra i ili se samo formalno tra i pristanak na neke zahvate. njeguje ga. kada se bolesniku uskrati obja njenje..skidanje odje e.. negiranje individualnosti . 1948. nametanje stavova. savjet. Svaki taj cilj posti e se na znanju utemeljenim reakcijama. podr ku. Sestra komunicira s bolesnikom kadgod je s njim.

nagla avanje i oslanjanje na potencijale. kakavgod bolesnik bio i togod sestra o njemu mislila on ima pravo na najvi u mogu u razinu kvalitete sestrinske skrbi. a ne mu je dati. . UKLJU IVANJE KLIJENTA .Poslanstvo sestrinstva" . Me utim. korijeni nepopularnosti su: niski dru tveni status niske moralne vrijednosti stanja koja pobu uju strah nepopularno pona anje nesigurnost u vlastitu stru nost medicinska dijagnoza y y y y y y Bilo kako bilo. Uostalom i Margo McCaffery poru uje kako "bolesnik ne mora uvijek izgledati kao osoba s kojom bismo iza li na ve eru". U osnovi te podjele nije niti jedna bolesnikova osobina sama po sebi. Prema autorici Kus koja se bavila istra ivanjem uzroka nepopularnosti. a ne na slabosti i nedostatke Pomo bolesniku mora se temeljiti na dvije stvari: y y oslanjanje na njegove potencijale. uvijek ima bolesnika koji se sestrama i ostalim zdravstvenim djelatnicima vi e ili manje ne svi aju. mogu nosti i jake strane. Ovo podsje a na kinesku narodnu koja ka e kako ovjeka treba nau iti loviti ribu.Sestrinstvo u akciji Kr enje ovog na ela po inje vi e ili manje nesvjesnom podjelom bolesnika na simpati ne i nesimpati ne. a ne pacijentima. a nastavlja se neprihva anjem i uskra ivanjem skrbi onima iz druge skupine. ve ocjena te osobine koja je obi no dru tveno uvjetovana. a ne na slabosti i nedostatke uklju ivanje klijenta u sve razine skrbi od utvr ivanja potreba do evaluacije. a ne treba niti o ekivati da svi klijenti budu dragi i simpati ni. mogu nosti i jake strane bolesnika. Ovo je ujedno i temeljno na elo zbog kojeg su u ameri koj literaturi o korisnicima sestrinske skrbi govori kao o klijentima .

Drugi je problem to pacijenti dolaze sestri zbog nekog problema i ono to ona s lako om mo e vidjeti su pacijentove slabosti. Sestra je du na realno procijeniti klijentove mogu nosti i pred njega stavljati zadatke strukturirane na na in koji ih ne e demotivirati (prelagani zadaci) ili obeshrabriti (prete ki zadaci). Terapijsko okru enje jedno je od preduvjeta za po etak u enja novih oblika pona anja. alkoholi ar mo e pokazivati bri nost za svoju obitelj i davati im dobre savjete u trijeznom stanju. Mnoge mlade sestre ne usude se re i bolesniku da ne to napravi jer se boje da e biti progla ene lijenima. U tom kontekstu sestra pacijenta promatra kao lana ire zajednice. ne smije ili ne zna. No. Primjerice. oprezno dozirati pomo i osposobljavati ga za samostalni ivot u to kra em vremenu. Na taj na in ih se mo e navesti na krivi put i oni se prestaju truditi. ULOGA SESTRE U PROVEDBI NA ELA y y y y y y prihvatiti na ela kao sastavni dio vlastite prakse osigurati uvjete za dosljednu provedbu na ela braniti na ela u interesu pacijenta prepoznati kada se na ela kr e procijeniti opravdanost kr enja na ela usmjerenu za titi drugih ljudi i zajednice prepoznati kada prestaju razlozi za kr enje na ela . Pritom je ozbiljan problem to i pacijenti i sestre pru aju otpor u primjeni ovog na ela zbog stava da kvalitetna pomo podrazumijeva "raditi za njega i umjesto njega". Socioterapija i bihevioralne tehnike mogu i su na ini za postizanje cilja. radnom okolinom. POMO PRI U INKOVITOJ PRILAGODBI . Primjer koji mo e objasniti ovo na elo bio je est samim po etkom domovinskog rata: u slu ajevima kada su pacijenti bili prognanici ili ratni invalidi de avalo se da sestra u ini umjesto njih i ono za to su objektivno bili sposobni. Ne smije se dogoditi da sestra podcijeni sposobnost pacijenta i u svim situacijama treba podr avati aktivnu ulogu pacijenta.Sudionici u zdravstvenoj skrbi su medicinska sestra i bolesnik i njihove se uloge nadopunjuju. Sestra radi ono to pacijent ne mo e. esto gube prijatelje i dospijevaju u stanje socijalne izolacije. Psihijatrijski bolesnici nerijetko su u konfliktu s obitelji. uvijek treba imati na pameti kako je neka slabost samo dio bolesnikove li nosti i da on uvijek ima i pozitivnih strana.pomo pri usvajanju novih prilago enih pona anja i uklju uje stvaranje terapijskog okru enja Ve je naprijed re eno da se osobu promatra kao cjelovito biopsihosocijalno bi e. Sestra mora biti u stanju prepoznati takvo stanje te potaknuti pacijenta da razvije potrebu za promjenu takvog pona anja.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful