ZDRAVSTVENA NJEGA DEMENTNIH BOLESNIKA Starenje je ireverzibilan proces pra en degenerativnim promjenama na raznim organima i organskim sustavima.

Degenerativne promjene na mozgu esto su posljedica degenerativnih bolesti koje su po pojavnosti naj e e u starijih osoba. U razvijenim zemljama svijeta brojnost starije populacije stanovni tva neprestano raste. Zbog porasta broja starih ljudi raste i broj starijih osoba koje pate od degenerativnih bolesti mozga, a to predstavlja zna ajan problem kako za ukupni sustav zdravstva tako i za zdravstvenu njegu odnosno medicinske sestre kao nositelja zdravstvene njege. Kada se govori o degenerativnim bolestima mozga starijih osoba obi no se misli na smanjenje njihovih du evnih i tjelesnih sposobnosti i ova pojava se podrazumijeva gotovo normalnom i uobi ajenom. Me utim, degenerativne bolesti mogu zahvatiti mozak u ranijoj ivotnoj dobi, prije 60-ih godina i bez zna ajnijih manifestacija, a njihova manifestacija mo e nastupiti tek u razdoblju tre e ivotne dobi. Me u simptomima najzastupljenija je demencija. S ovim simptomom u dijagnostici je potreban naro it oprez jer vi e od 50 bolesnih stanja ima demenciju kao, vi e ili manje, dominantan simptom. Ovaj oprez je naro ito potreban stoga to je poznato da demenciju mogu izazvati osim degenerativnih isto tako i razni vaskularni, infektivni, traumatski, metaboli ko-toksi ni i onkolo ki poreme aji odnosno stanja. Osim demencije kao simptomi degenerativnih bolesti mozga javljaju se promjene karakternih osobina, dezorijentiranost u prostoru i osobama, poreme aj sna, depresija, agresivnost, a u kasnijim fazama bolesti dolazi i do poreme aja motorike i razvoja razli itih stupnjeva parkinsonizma.

Naj e

e degenerativne bolesti mozga u starijih osoba

Ukoliko se izostave degenerativne bolesti mozga kojima je prethodio nekakav infektivni, traumatski ili metaboli ko-toksi ni proces od tkz. unutarnjih encefalopatija najzastupljenije su Alzheimerova bolest, Pickova atrofija i vaskularna demencija. Od degenerativnih bolesti mozga u ljudi starije dobi naj e a je senilna demencija Alzehimerovog tipa. Godi nje se prosje no, kod ljudi mla ih od 60 godina, dijagnosticiraju tri novooboljela na 100.000 osoba, dok se u dobi iznad 60 godina taj broj pove ava na 125 novooboljelih (1).

Vaskularna demencija

Dijagnoza vaskularne demencije nekada se vrlo makroangiopatija ne uzrokuje generalizirano

esto eksploatirala. Danas se zna da mo dane cirkulacije. Me utim,

zakazivanje

mikroangiopatije mogu uzrokovati razli ite promjene u funkcioniranju mozga ovisno o lokalizaciji

Od neurolo kih znakova zastupljen je ateroskleroti ni parkinsonizam. mrzovoljno-nemarno pona anje. ´Bolesnici zapu taju sebe i svoju obitelj. Prvi simptomi uo avaju se u smislu popu tanja radnih sposobnosti i smanjenoj mogu nosti obavljanja rutinskih djelatnosti. gube se predvidljive i skladne inicijative i ive samo jo za svoje elementarne potrebe. . Dugotrajna arterijska hipertenzija uzrokuje pojavu mikroangiopatije u mozgu s nizom potpuno ili djelomi no reverzibilnih mo danih inzulta koji za posljedicu imaju promjene intelektualnog funkcioniranja i promjenu li nosti. Popu taju im stvarala ko razmi ljanje. Bolesnici se okre u pro losti koje se bolje sje aju. Bolesnici te ko pamte brojeve. Izra ajni govor zamjenjuju preformirane uzre ice. nemirom i dezorijentirano u. Bolest mo e progredirati u nekoliko tjedana nakon nekog sudbinskog doga aja. U terminalnoj fazi doga a se maksimalna redukcija psihi kih. Zapa a se insuficijentno pam enje novijih doga aja uz o uvano sje anje na starija zbivanja. imena i promjenjive podatke. a rje e se javljaju i epilepti ki napadaji.. Zna ajno u ovoj bolesti je nestajanje iv anog parenhima. Op enito ovakve osobe ostavljaju dojam ogrubjelosti i niske razine pona anja. Bolest po inje jedva zamjetnim simptomima. U ovoj fazi karakteristi no je bezvoljno tupo stanje s trajnim poreme ajem orijentacije.promjena. Postepeno se gubi emotivna gipkost pa po inje prevladavati djetinjasto-eufori no ili suprotno. sisanje) i op enito patolo ki refleksi hvatanja uz pro drljivost kao znak otko enja. izme u 50. Do smanjenja obrade razli itih informacija u mozgu dovodi demijelinizacija bijele tvari u mozgu koja za posljedicu ima diskoneksiju kortikalnih i supkortikalnih podru ja. Pickova atrofija To je progresivna cirkumskriptna atrofija velikog mozga koja osobito zahva a frontalni i bazalni dio temporalnog re nja. Prisutan je tipi an izgled ´orahove ljuske´. tjelesne povrede i sl. a nerijetko se javljaju i delirantne epizode. Kako bolest progredira javlja se afektivna labilnost. a zatim napreduje polako i na mahove. U uznapredovalom stadiju bolesti mogu se javiti patolo ki refleksi hvatanja ustima (stiskanje. Bolest po inje u presenijskom razdoblju . U poodmaklom stadiju javljaju se no na smetena stanja popra ena smeteno u. Presudnu ulogu u napretku bolesti imaju osobito stresne situacije kao to je smrt u obitelji.´ () za ovu bolest karakteristi ne su smetnje amnesti ke afazije. kljocanje. Tipi no kod ove bolesti je to to je relativno dobro o uvana formalna inteligencija i orjentiranost. a najvi e 15 godina. Signifikantna je amnesti ka afazija s tra enjem prave rije i. Uz poreme aj pam enja uo ava se i popu tanje koncentracije. Tek u terminalnom stadiju razvija se akinetski Parkinsonov sindrom s te kom demencijom. Ovisno o lokaciji o te enja mo e do i do pojave piramidalnih znakova. i 60 godine. a u kasnijoj fazi gube se ekspresivne i receptivne sposobnosti govora. S progresijom bolesti javljaju se promjene osobnosti karakterizirane gubitkom osje aja za pristojnost i takt u odnosu na okolinu. depresivno raspolo enje i hipohondrija u odnosu na lak e zdravstvene probleme. a prosje no trajanje je oko 7 godina. Uz izraziti napor primaju i prera uju nove psiholo ke sadr aje to je pra eno te kom prilagodbom na nove okolnosti. naro ito govornih funkcija. a ovisno o lokalizaciji o te enja mogu se pojaviti i ari ni ispadi tipa centralne hemipareze. mo prosudbe i pregled situacije. mrzovoljno.

bolesnik vi e ne zna upotrebljavati svakodnevne predmete u ku i (pri jelu. nakon ovog. Izolacija) . nastupa i odijevanje dugo zadr avaju. penjanja i sl. a to su: pokreti pranja. Alzheimerova bolest ima progresivan tijek i ve za 4 ± 5 godina uzrokuje te ku demenciju. U tom stadiju prisutne su i automatske stereotipne kretnje koje spadaju u oslobo ene uro ene motori ke obrasce . a i emotivne reakcije ostaju dugo o uvane . Sestrinske dijagnoze SMBS ± hranjenje SMBS ± odr avanje higijene SMBS ± odijevanje SMBS ± obavljanje nu de SMBS ± odr avanje doma instva Smanjeno podno enje napora u/s s mi i nom slabosti Smanjena pokretnost u/s s mi i nom slabosti Visok rizik za pad u/s poreme enom motorikom Poti tenost u/s poreme enim op im funkcioniranjem (soc. Kasnije. popu tanje radnih sposobnosti i depresivno raspolo enje. ´Snala enje u prostoru postaje ote ano. Za ove bolesnike tipi no je da perseveriraju ± vezani su za jedan misaoni sadr aj ili za jednu rije . Progresijom bolesti dolazi do postepenog ga enja govornih mogu nosti nakon ega preostaju samo ritmi ke kretnje govorne muskulature. prividno automatske radnje ostaju. dyscalculia. o uvane. upkanja. zbog ega bolesnik nije sposoban prona i put ku i. gube pregled poznatih situacija i zada a. U ovom stadiju bolest se esto naziva ´mu kim klimakterijem´ ili depresijom kriti ne dobi. kuhanju. po etnog stadija javljaju se specifi ni neuropsiholo ki ispadi. U neznatnoj mjeri o te enja se nalaze i na malom mozgu. kako-tako. Ubrzo potom razvija se echolalia. Bitna zna ajka kod ove bolesti je to to se sposobnosti socijalnog kontakta. niti slijediti upute kako prona i cilj. vrtoglavice. Bolesnici se ale na glavobolje. ne mo e voziti ili parkirati auto. odmahivanja glavom. pranju) pa kona no samo osnovne. Bolest obi no zapo inje izme u 50-te i 60-te godine ivota. Bolesnici postaju zaboravljivi.Alzheimerova bolest Kod ove bolesti nalazi se difuzna atrofija kore i bijele tvari mozga ali manjeg stupnja od atrofije koja je prisutna u Pickovoj atrofiji. a kod senilnog tipa to je izme u 70-te i 80-te godine. Neurolo ki prisutna je asimetrija refleksa i znaci parkinsonizma. odr avanju osobne higijene. trljanja. Prve pojave esto se atipi ne. kako bolest napreduje.

osigurati dostupnost prostorija i sredstava za odr avanje higijene. Posebno va ne intervencije su one koje su usmjerene edukaciji bolesnikove okoline. SMBS ± hranjenje Intervencije: poticati i odr ati u bolesnika samostalno hranjenje koliko god je dulje mogu e. po tovati vrijeme obroka i osigurati dovoljno vremena za uzimanje obroka SMBS ± odr avanje osobne higijene Intervencije: - odr avati i poticati u bolesnika samostalno odr avanje higijene to je dulje mogu e.Neupu enost okoline Sestrinske intervencije Pri planiranju sestrinskih intervencija osobito treba voditi ra una o injenici da degenerativne bolesti mozga kao i ivotna dob bolesnika ne dopu taju planiranje intervencija koje bi bile usmjerene oporavku i izlje enju od bolesti. pripremiti hranu koju je bolesnik ina e volio. pripremiti hranu u obliku u kojem e je bolesnik najlak e mo i gutati. pripremiti i servirati hranu tako da je bolesnik mo e sam uzimati. osigurati dovoljno vremena za odr avanje higijene. Ovo je va na injenica osobito stoga to e intervencije trebati mijenjati s progresijom bolesti i pogor anjem stanja bolesnika. pomo i u odr avanju higijene bolesniku nedostupnih dijelova tijela. prilagoditi pribor za odr avanje higijene (pribor za brijanje). Degenerativne bolesti mozga u ljudi starije dobi imaju ireverzibilan tijek. .

SMBS ± obavljanje nu de Intervencije: poticati i odr avati u bolesnika samostalnost u obavljanju nu de to je dulje mogu e. pomagati i nadzirati bolesnika u tijeku odr avanja doma instva. osigurati bolesniku mogu nost da odre uje aktivnosti u odr avanju doma instva. Smanjeno podno enje napora u/s s mi i no slabosti . pomo i bolesniku prilikom odijevanja. osigurati bolesniku dostupnost sanitarnih prostorija i pomagala (sani-kolica) pomo i bolesniku tijekom obavljanja nu de odr avati prija nje pozitivne bolesnikove navike u/s obavljanja eliminacije. omogu iti odje u i obu u sa patentnim zatvara ima. osigurati dovoljno vremena za odr avanje doma instva. osigurati dovoljno vremena SMBS ± odr avanje doma instva Intervencije: poticati u bolesnika samostalnost u odr avanju doma instva koliko je dulje mogu e.SMBS ± odijevanje Intervencije: poticati i odr avati u bolesnika samostalno odijevanje to dulje je mogu e. omogu iti bolesniku njegov vlastiti izbor u odijevanju ukoliko je mogu e.

upoznati obitelj s napredovanjem bolesti i promjenama koje su uz to vezane. omogu iti bolesniku da sve to mo e u ini samostalno. stvari koje bolesnik esto koristi staviti na dohvat ruke. Neupu enost okoline Intervencije: educirati obitelj i druge bolesniku bliske osobe o na inu komuniciranja s bolesnikom. nadzirati bolesnika i pomagati mu prilikom njegova kretanja. osigurati dovoljno vremena za obavljanje pojedinih radnji. ali i psihi kom stanju. rasporediti namje taj tako da ne smeta bolesniku. osigurati socijalne kontakte bolesnika u skladu sa njegovim aktualnim stanjem. Poti tenost u/s poreme enim op im funkcioniranjem ± socijalna izolacija Intervencije: okupirati bolesnika aktivnostima kojima se on mo e baviti u odnosu na stupanj bolesti. Visok rizik za pad u/s s poreme enom motorikom Intervencije: osigurati pomagala na koja e se bolesnik oslanjati ili pridr avati. razgovarati s bolesnikom i poticati ga na razgovor. .Intervencije: prilagoditi okolinu u kojoj bolesnik boravi njegovim mogu nostima. ukloniti iz prostora u kojem bolesnik boravi sve nepotrebne stvari. izvoditi s bolesnikom dnevne aktivnosti.

Budu i da patrona ne sestre sa sestrama na psihijatrijskim odjelima esto nemaju gotovo nikakvu mogu nost komunikacije potrebno je pristupiti trajnom pra enju. Svaka promjena i svako pogor anje stanja bolesnika zahtijeva novi pristup i nove sestrinske intervencije. uz sve naprijed nabrojene zadatke ii kompetencije medicinska sestra mora biti u stanju i: pomo i u kriznim situacijama razvijati zdrave stilova ivljenja imati ispravne stavovi prema zloporabi alkohola i psihoaktivnih droga poticati pozitivne interakcije i komunikacije pomo i pri reintegraciji pojedinca u zajednicu kreativno organizirati vlastito slobodno vrijeme sa svrhom u inkovitog su eljavanja sa stresom y y y y y y OSNOVNA NA ELA ZDRAVSTVENE NJEGE PSIHIJATRIJSKIH BOLESNIKA . Stoga. izvje ivanju i evaluaciji postignu a bilo da je bolesnik u bolnici bilo da je u skrbi patrona ne sestre u zajednici. Istra ivanja koja su uglavnom ra ena za potrebe diplomskih radova studenata Visoke zdravstvene kole govore o tome da su posjeti patrona ne sestre psihijatrijskom bolesniku vrlo rijetki. kako za rad na psihijatrijskim odjelima tako i za rad s psihijatrijskim bolesnicima u zajednici.- poticati obitelj da odr i iskrene i tople odnose sa svojim bolesnim lanom bez obzira na njegovo pona anje. Svaka intervencija mora biti individualizirana i primjenjiva u odnosu na bolesnikovo trenutno stanje. a koje paravovremenim lije enjem ne moraju dovesti do te kih posljedica. Tako er treba jo jednom naglasiti da je sestra u zajednici prva koja e zamijetiti odre ene promjene u pona anju bolesnika. Sve brojniji psihijatrijski poreme aji prisutni su u svim segmentima dana njeg dru tva iz ega proizilazi i potreba za dodatnom edukacijom medicinskih sestara. a u ponekim istra ivanjima zabilje eni i brojkom 0.

da bi razumjela njegovo stanje sestra mora uzeti u obzir sljede e: biolo ku cjelovitost ljudskog bi a osnovne ljudske potrebe koje ine sredi nji dio sestrinske skrbi. Zbog op e poznatog raskoraka izme u znanja i pona anja va no je trajno podsje ati na temeljne vrijednosti struke preispitivanje vlastite prakse. a da se ne spominju druge situacije u kojima na elo biva zanemareno. nesterilnim priborom i sl. Me utim.poimanje klijenta kao cjelovitog bi a u kontekstu njegova socijalna i kulturna okru enja Ako se razmotri to na elo s aspekta skrbi za psihijatrijskog bolesnika onda treba re i da psihijatrijski bolesnik ima poreme aj ili bolest ija je biolo ka osnova u CNS-u. U osnovi sestrinske psihijatrijske prakse tako er se nalaze odre ena na ela . jedno od na ela u sestrinskoj praksi je na elo asepse prema kojem valja sprije iti ulazak mikroorganizma u makroorganizam. Ni jedna sestrinska intervencija u koju nisu uklju ena na ela ne mo e se smatrati stru nom intervencijom. S obzirom na narav sestrinske psihijatrijske skrbi. Sve sestre u stanju su bolje ili lo ije objasniti to na elo. terapijska komunikacija itd. Me utim. Ovo na elo u osnovi je brojnih sestrinskih postupaka .Na ela su op a pravila ili zakonitosti i temeljno su polazi te za sve sestrinske intervencije. Ta potreba ima svoju . mentalne bolesti i sestrinstva kao struke te ukupnog socijalnog i kulturalnog okru enja. no istodobno se uo ava kako mnoge nepravilno peru ruke. HOLISTI KI PRISTUP .holisti ki pristup. ako bolesniku pru a pomo pri hranjenju tada mora imati na umu da potreba za hranom nije samo fiziolo ka potreba. privatnost. poznavanje na ela ne podrazumijeva njihovu dosljednu primjenu u praksu. ve ina temeljnih na ela definira odnos sestre prema psihijatrijskim bolesnicima. Primjerice. kako previjanje rane s prljavim rukama. ali taj problem mora razmotriti u kontekstu svega navedenog. Budu i da je upravo taj odnos osnova za pru anje kvalitetne sestrinske skrbi. Neka od spomenutih na ela nisu nepoznata. Vjerojatno bi se svi slo ili. Primjerice. bilo kroz razli ite oblike trajne edukacije. Ona su svojevrsna pravila pona anja koja moraju pro imati cjelokupnu sestrinsku praksu. a koje imaju svoju biolo ku. nije stru no obavljen posao. to ini poticaj za y y y U odre enom trenutku mi sestra se se orijentira na neki od bolesnikovih problema. Z a potsjetiti se je samo na na ela asepse. psiholo ku i socijalnu dimenziju cjelokupno u e i ire socijalno i kulturalno okru enje. usvajanje na ela mora biti me u prvim ciljevima edukacije bilo tijekom studija. Sva ta na ela odre ena su poimanjem naravi ljudskog bi a.od pranja ruku prije nekog zahvata do kori tenja sterilnog pribora.

. Premda se u ovoj poruci sigurno kriju dobre namjere. inteligenciji. vjerskih ili nekih drugih uvjerenja i sl. redosljed. ona je neto na iz dva razloga: prvo. Ljudi se me usobno razlikuju po tjelesnim obilje jima. itav je gladan. iskustvu. a ne glad njegova eluca. a drugo prema njima se treba odnositi razli ito ali pravedno.poimanje klijenta kao jedinstvene ljudske jedinke. Ne postoje dva jednaka okolini blizanca A blizanac B i obrnuto iz ega za njih slijedi razli ito iskustvo. Nadalje. a ne samo neki njegov dio. socijalnom funkcioniranju. ak ni za jednojaj ane blizance se ne mo e re i da su jednaki.psiholo ku. PRIVATNOST I DOSTOJANSTVO . zadovoljenje osije a cijeli pojedinac. preferencije) i da se nastavlja sve do razine sustava vrijednosti. Va no je nagla avati da razli itosti ne smiju biti povodom netrpeljivosti i ruganja. ekonomskom statusu. razli itostima i osobitostima. stilu ivota i sl." PO TIVANJE JEDINSTVENOSTI LJUSKOG BI A . One naime ine osnovu individualiziranog pristupa. Svako ljudsko bi e je jedinstveno i neponovljivo. Treba se podsjetiti da na mikroplanu jedinstvenost klijenta po inje razlikama u konzumiranju hrane (toplina. uvanje tajne Potreba za samopo tovanjem i po tovanjem od strane drugih ljudi jedna je od osnovnih ljudskih potreba i ini osnovu na ela o privatnosti i dostojanstva. Hrana zadovoljava glad Johna Smitha. John Smith je onaj koji eli hranu. Privatnost i dostojanstvo naru avaju se u irokom rasponu aktivnosti od situacija u kojima je naru ena tjelesna privatnost do etiketiranja i omalova avanja mentalno bolesnih. iroko obrazovanje i tolerancija preduvjeti su uo avanje i uva avanje tih razlika. prilikama i okru enju u kojima se razvijaju. ljudi nisu jednaki. primjenjivanje individualiziranog pristupa U enicima i studentima se esto govori da sa svim pacijentima valja postupati jednako.. cijelu ovu pri u. podr avanje samopo tovanja. Neki od sljede ih primjera to opisuju: y kupanje u krevetu bez paravana ili uz irom otvorena vrata ovjeka.kad je John Smith gladan. kulturalnu i socijalnu dimenziju. Ta potreba ili na in njena zadovoljavanja mogu biti promijenjeni zbog bolesti. Drugim rije ima. hospitalizacije i brojnih drugih initelja. a ne eludac Johna Smitha. prihva anje klijenta onakvoga kakav jest sa svim njegovim vrijednostima. individualizirano. Postoji samo potreba individue. kada hranimo bolesnika na cilj nije samo zadovoljiti njegove energetske potrebe. mo e se oslikati Maslovljevim rije ima: "U dobroj teoriji ne postoji takav entitet kao to je potreba eluca ili ustiju ili genitalnih organa. No. psiholo kim dimenzijama.uva avanje slobode izbora. pri tome treba voditi ra una o hrani koju e ili ne e jesti zbog npr. ako ni zbog ega drugoga onda zbog toga to je .

) . Evo nekih: "Pravo na postizanje najvi ih standarda zdravlja predstavlja temeljno pravo ljudskog bi a bez obzira na rasu. Primjerice. na in komunicije u svakodnevnim socijalnim situacijama nije prikladan za situacije u sestrinskoj skrbi. Sestra komunicira s bolesnikom kadgod je s njim. samo socijalni kontakt isl. nametanje stavova. premje ta na drugi odjel i sl. Ljudi zapravo stalno komuniciraju . Klijenti mogu tra iti mi ljenje. politi ka uvjerenja. mjestom u sobi i sl. Me utim.vi e ili manje uspje no. Profesionalnu komunikaciju treba u iti. itd. umjesto imenom vezanje bolesnika ili navla enje stezulje prisilna hospitalizacija Sve to pobu uje tjeskobu i u neutralna promatra a. gospodarske i dru tvene prilike u kojima ivi (Povelja SZO. a da se ne spominje kako to do ivljavaju lanovi obitelji ili sam bolesnik. uvjete za promjenu stavova i pona anja. a zahtijeva dobro razvijene komunikacijske vje tine sestre koje e osigurati bolesniku prihva enost.. savjet. Svaki taj cilj posti e se na znanju utemeljenim reakcijama. BEZUVJETNO PRIHVA ANJE . podr ku.? TERAPIJSKA KOMUNIKACIJA . savjet. Osim ovih relativno o iglednih situacija kr enja privatnosti.pru anje pomo i bez osude Ovo na elo definira se u brojnim dokumentima koji definiraju zdravstvenu praksu u cjelini. negiranje individualnosti . Profesionalna komunikacija ima jasno definirane ciljeve usmjerene zadovoljavanju klijentovih potreba. bilo da razgovara. njeguje ga..skidanje odje e. rade planski i namjerno. Za iroku je raspravu o emu se radi kada se spomenute stvari . uvjeravanje. kada se bolesniku uskrati obja njenje.y y y razgovor o bolesniku pri em ga se oslovljava dijagnozom. vjersku pripadnost. priprema za pretragu. 1948. ili kada se ne tra i ili se samo formalno tra i pristanak na neke zahvate. postoje i mnogo suptilniji na ini koje je te e zapaziti.razvijanje partnerskog odnosa i odnosa povjerenja. a one mogu biti vi estruke. ili kada se podaci koji su priop eni u povjerenju prenose drugima i eventualno nestru no komentiraju i sl.

korijeni nepopularnosti su: niski dru tveni status niske moralne vrijednosti stanja koja pobu uju strah nepopularno pona anje nesigurnost u vlastitu stru nost medicinska dijagnoza y y y y y y Bilo kako bilo.nagla avanje i oslanjanje na potencijale. a ne na slabosti i nedostatke Pomo bolesniku mora se temeljiti na dvije stvari: y y oslanjanje na njegove potencijale. UKLJU IVANJE KLIJENTA . Me utim.Poslanstvo sestrinstva" . a ne na slabosti i nedostatke uklju ivanje klijenta u sve razine skrbi od utvr ivanja potreba do evaluacije. Uostalom i Margo McCaffery poru uje kako "bolesnik ne mora uvijek izgledati kao osoba s kojom bismo iza li na ve eru". mogu nosti i jake strane. Ovo je ujedno i temeljno na elo zbog kojeg su u ameri koj literaturi o korisnicima sestrinske skrbi govori kao o klijentima . U osnovi te podjele nije niti jedna bolesnikova osobina sama po sebi. uvijek ima bolesnika koji se sestrama i ostalim zdravstvenim djelatnicima vi e ili manje ne svi aju. kakavgod bolesnik bio i togod sestra o njemu mislila on ima pravo na najvi u mogu u razinu kvalitete sestrinske skrbi. a ne mu je dati. Prema autorici Kus koja se bavila istra ivanjem uzroka nepopularnosti. Ovo podsje a na kinesku narodnu koja ka e kako ovjeka treba nau iti loviti ribu. a ne pacijentima. a nastavlja se neprihva anjem i uskra ivanjem skrbi onima iz druge skupine.Sestrinstvo u akciji Kr enje ovog na ela po inje vi e ili manje nesvjesnom podjelom bolesnika na simpati ne i nesimpati ne. mogu nosti i jake strane bolesnika. . ve ocjena te osobine koja je obi no dru tveno uvjetovana. a ne treba niti o ekivati da svi klijenti budu dragi i simpati ni.

Sudionici u zdravstvenoj skrbi su medicinska sestra i bolesnik i njihove se uloge nadopunjuju. Drugi je problem to pacijenti dolaze sestri zbog nekog problema i ono to ona s lako om mo e vidjeti su pacijentove slabosti. Socioterapija i bihevioralne tehnike mogu i su na ini za postizanje cilja. Primjerice. Sestra je du na realno procijeniti klijentove mogu nosti i pred njega stavljati zadatke strukturirane na na in koji ih ne e demotivirati (prelagani zadaci) ili obeshrabriti (prete ki zadaci). ne smije ili ne zna. Sestra radi ono to pacijent ne mo e. esto gube prijatelje i dospijevaju u stanje socijalne izolacije. Terapijsko okru enje jedno je od preduvjeta za po etak u enja novih oblika pona anja. uvijek treba imati na pameti kako je neka slabost samo dio bolesnikove li nosti i da on uvijek ima i pozitivnih strana. Primjer koji mo e objasniti ovo na elo bio je est samim po etkom domovinskog rata: u slu ajevima kada su pacijenti bili prognanici ili ratni invalidi de avalo se da sestra u ini umjesto njih i ono za to su objektivno bili sposobni. ULOGA SESTRE U PROVEDBI NA ELA y y y y y y prihvatiti na ela kao sastavni dio vlastite prakse osigurati uvjete za dosljednu provedbu na ela braniti na ela u interesu pacijenta prepoznati kada se na ela kr e procijeniti opravdanost kr enja na ela usmjerenu za titi drugih ljudi i zajednice prepoznati kada prestaju razlozi za kr enje na ela . Sestra mora biti u stanju prepoznati takvo stanje te potaknuti pacijenta da razvije potrebu za promjenu takvog pona anja. U tom kontekstu sestra pacijenta promatra kao lana ire zajednice. Mnoge mlade sestre ne usude se re i bolesniku da ne to napravi jer se boje da e biti progla ene lijenima. Pritom je ozbiljan problem to i pacijenti i sestre pru aju otpor u primjeni ovog na ela zbog stava da kvalitetna pomo podrazumijeva "raditi za njega i umjesto njega". Ne smije se dogoditi da sestra podcijeni sposobnost pacijenta i u svim situacijama treba podr avati aktivnu ulogu pacijenta. oprezno dozirati pomo i osposobljavati ga za samostalni ivot u to kra em vremenu. alkoholi ar mo e pokazivati bri nost za svoju obitelj i davati im dobre savjete u trijeznom stanju.pomo pri usvajanju novih prilago enih pona anja i uklju uje stvaranje terapijskog okru enja Ve je naprijed re eno da se osobu promatra kao cjelovito biopsihosocijalno bi e. No. Psihijatrijski bolesnici nerijetko su u konfliktu s obitelji. POMO PRI U INKOVITOJ PRILAGODBI . Na taj na in ih se mo e navesti na krivi put i oni se prestaju truditi. radnom okolinom.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful