P. 1
destinacije

destinacije

|Views: 200|Likes:
Published by Ana Cetinje

More info:

Published by: Ana Cetinje on Jan 22, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/16/2015

pdf

text

original

UNIVERZITET CRNE GORE Fakultet za turizam i hotelijerstvo - Kotor

SEMINARSKI RAD
Predmet: Marketing u turizmu Tema: Specifičnosti kreiranja turističkog proizvoda na primjeru Crne Gore – regionalno povezivanje

A.S.

______________________________________________________________ Kotor

..........................14 Zaključak.........11 5.....................................................................................................................Sadržaj Uvod............ Pojam i značaj turističkog proizvoda..................... Tendencije razvoja industrije putovanja i turizma ....4 2................................ Turistička ponuda i turistički proizvod Crne Gore..............................................................9 4.............................................................................6 3................................ Organizovanje kao sredstvo za očuvanje dugoročnog razvoja turističke destinacije......................... Crna Gora kao turistička destinacija i regionalno povezivanje.......................3 1...............................................................................................17 2 .......................15 Literatura..................................................................................................................................................................................

što i konkurenti pred pritiskom konkurencije preduzimaju znatne napore. Ovo bi se postiglo kombinovanjem proizvoda različitih profila u cilju stvaranja integralnog novog proizvoda koji bi bio mnogo atraktivniji i primamljiviji pogotovo gostima koji prvi put dolaze u našu zemlju. planine. Iako će ove atraktivnosti i dalje obezbjeđivati naglašenu komparativnu prednost. Crna Gora je sa jedne strane prisiljena da u svim uslužnim djelatnostima nadoknadi mnogo toga ako ne želi da ostane na svom jeftinom proizvodu sa niskim cijenama i istim kvalitetom usluga ili da čak u potpunosti izgubi prihvatljivost. potencijal nije u potpunosti iskorišten i željeni međunarodni imidž još nije dovoljno ostvaren. kao i gostoprimljivost ljudi. isuviše bio baziran na tradicionalnoj ponudi "sunca. Povezivanje određenih djelova ponude odnosno regionalno povezivanje radi boljeg i kvalitetnijeg ukupnog proizvoda može dovesti do stvaranja bogatije i privlačnije turističke ponude. Svi napori ka poboljšanju turizma Crne Gore moraju biti usmjereni na ovaj ne malo ambiciozan cilj. Ali. može se ostvariti potpunija turistička valorizacija raspoloživih. Konkurentska prednost turističkog proizvoda crnogorske destinacije se izražava mogućnošću razvoja više vidova turizma kao ravnopravnih segmenata uz uobičajeni odmarališni (godišnje odmorski) ljetnji turizam. postojeće kulturno – istorijsko nasljeđe. Do sada je turizam u Crnoj Gori pa. kupališne sezone. Sa druge strane nove ponude moraju da se konsenkventno orijentišu na tržište. a koji se razvija tokom ljetnje. sve je to moguće i izvodljivo integralno ili barem donekle povezati kako bi se stvorio proizvod drugačijih i primamljivijih karakteristika. mora i pijeska". Tek sa njihovim razvojem. Ako imamo u vidu strateške ciljeve i kvalitativne mjere preorijentacije u konkurentskim destinacijama. prije svega prirodnih resursa u Crnoj Gori. turističkim prometom tokom sva četiri godišnja doba. Ovo važi prvenstveno za turiste evropskih industrijskih zemalja koje imaju iskustva sa putovanjima. Turizam čini glavni stub ekonomske osnove zemlje. jasno je da se pored kupališnog trebaju unaprijeđivati i ostali savremeni vidovi turizma. što bi 3 . Samo uspješnim razvojem turizma mogu da se obezbijede zaposlenje i prihod za značajne djelove populacije. Cilj regionalnog povezivanja je da se na bazi atraktivnosti koje Crna Gora posjeduje. a i emitivna tržišta se razvijaju dinamično i zahtjevi u odnosu na odmor se mijenjaju. Crna Gora bi trebala biti među globalnim top turističkim destinacijama. More. težište prebaci na širi region. Dati pejzaž i prirodne vrijednosti. jezera i rijeke. Potreba za djelovanjem je utoliko veća. kao i trendove.Uvod Crna Gora je već poznata kao interesantna turistička destinacija. izuzetne su prednosti Crne Gore. što bi ovo područje trebalo učiniti homogenim u turističkom smislu.

: loc. adaptilnosti prema zahtjevima turističkih potrošača. Kad se posmatra turizam.289. Pojam i značaj turističkog proizvoda Proizvod je bazični element svake tržišne ponude i on je rezultat djelovanja ukupne poslovne aktivnosti i izvor za stvaranje prihoda. eko-turistička ponuda. str. turističke ponuda sa naglaskom na proizvodnji vina ili vine turizma. treba pažljivo i potepeno tražiti načine kako da je stvori jedinstveni povezani turistički proizvod koji bi povezao i more i planine.. Fakultet za turizam i hotelijerstvo Kotor. pa je samim tim takav i proizvod..291.“2 Turistički proizvod s vidika turista imenujemo integralni turistički proizvod (eng.1 „Najšire posmatrano. Ljubljana... odnosno subjekata koji čine da taj proizvod postoji.. i definišemo ga najčešće onako kako ga vidi individualni proizvođač. i značaja u izgradnji novog marketing koncepta turizma.privuklo turiste. Pošto Crna Gora ima sve atraktivnosti koje je čine jedinstvenom i sposobnom da obrazuje specifičnu ponudu od sjevera do juga zemlje i obrnuto. str. str.) ali i benefite. Navedeni oblici turističke ponude znatnije utiču na opšte i globalne turističke promjene sa aspekta obima i nivoa prihvatljivosti na turističkom tržištu. Ekonomska fakulteta. 291. 1. turistička ponuda na bazi kulturno-istorijskog naslijeđa ili ponuda heritage turizma. a istovremeno i trenutnoj situaciji u našem turizmu donijelo olakšanje (rasterećenje obale. 4 Mihailović B. 3 Planina J.: Ekonomika turizma. turistički proizvod obuhvata sve što zadovoljava potrebu turiste od momenta napuštanja mikro likacije ili mjesta u kome živi do povratka na isto mjesto odakle je krenuo. 292.: Marketing u turizmu . proizvod treba specifično shvatiti polazeći od turističke potrebe koja je agregat. Total tourism product).3 Specifično kod turizma je da „ sve to predstavlja jedinstvenu cjelinu iako se često radi o heterogenim proizvodima. U njemu se mogu prepoznati tri dijela i to:5 1 Mihailović B. plaže i nacionalne parkove.Principi za menadžment. 4 . 1997. str. 2009.“ 4 Današnje turističko tržište favorizuje integralni turistički proizvod odnosno rezultantu rada cijelog kruga elemenata. 5 Ibid. ekonomske isplativosti investiranja i brzine povrata uloženog. 206. raskoš kulturno istorijskog nasljeđa sa divljim noćnim životom. jer je gledanje turističkog proizvoda «kroz naočare» potrošača sa vidika zadovoljenja njegovih potreba najbolje smisleno. porasta u strukturi opšte i ukupne ponude. infrastrukture na jugu zemlje.. Mijenjanje sadržaja turističke ponude na globalnom turističkom tržištu može se jasnije prepoznati kroz razvoj nekoliko novih ili inoviranih oblika kao što su: turistička ponuda na bazi manifestacija ili ponuda event turizma. str.cit. 2 Ibid.

da je s vidika turista ”turistički proizvod ukupni doživljaj. Tako imamo turistički proizvod npr. prirode usluge koja se nudi. može se govoriti i o samo jednom turističkom proizvodu jedne prostorne jedinice. Primorje (u kontekstu Crne Gore). koji se definiše sa vidika pojedinačnog proizvođača. Turistički proizvodi su specifični i razlikuju se od drugih vrsta roba odnosno dobara. ambijenta.. Turistička ponudu možemo definisati kao iznos dobara svojstvenih turizmu. 6 7 Mihalič T. str. participacije samih potrošača pri usluzi i niza drugih specifičnih pojava. Turistički proizvod za turista nije noćenje u hotelskoj sobi. partial tourism product). Ibid. Crne Gore (u kontekstu Evrope).6 U objašnjavanje pojma turističkog proizvoda. 16. turistički se proizvod se definiše kao ukupnost ponude jedne prostorne cjeline koja se posmatra u odnosu na veću prostornu cjelinu. Važno za turistička dobra odnosno turistički proizvod je. koji su subjekti na ponuđačkoj strani kadri da prodaju po određenoj cijeni datom nivou cijena. možemo poći s dva stajališta: sa stajališta turističke ponude i sa stajališta turističke tražnje. 5 .: Uvod u ekonomiju turizma. već je skup brojnih sastavnih proizvoda” 7 Sa stajališta turističke ponude. polupansion ili razgledanje mjesta. a tiču se lokacije. str. povezano sa putovanjem i boravkom van mjesta stalnog bivanja.• • • Komponente proizvoda prije i za vrijeme putovanja prema destinaciji Komponente proizvoda u toku boravka i Komponente poslije boravka Značaj turističkog proizvoda proizilazi iz niza njegovih specifičnosti koje se ne srijeću ni u jednoj privrednoj grani mimo turizma. Ljubljana..71. naziva se parcijalni turistički proizvod (eng. koju nazivamo turističkom destinacijom. 1999. Ipak. Ekonomski fakultet. Turistički proizvod.

broj interesantnih turističkih destinacija raste iz godine u godinu. godina Francuska Španija SAD Kina Italija Velika B.8 8 WTO. Norveška Argentina Meksiko Holandija Danska Ostali 25 miliona Svjetski udio 71% 1970. 1. godina SAD Kanada Italija Francuska Švajcarska Irska Austrija Španija Njemačka Velika B. ali i velike promjene u raspodjeli turističkog prometa gledajući regije i pojedinačne zemlje: Tabela br. svjetski turistički promet se povećao gotovo pet puta. dakle. jul 2005 Od 1970. Najznačajnije turističke destinacije svijeta prema broju međunarodnih dolazaka Rang 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 Total 1950. na47% u 2004.Samim tim. World Overview and Tourism Markets. dok je deset vodećih turističkih destinacija bitno smanjilo svoje učešće(sa 65% u 1970. Tendencije razvoja industrije putovanja i turizma Svjetsko turističko tržište je u poslednje tri dekade doživjelo veliki rast. godina Italija Kanada Francuska Španija SAD Austrija Njemačka Švajcarska Jugoslavija Velika B.2. godine pa sve do danas. jul 2005 6 .). godina Francuska SAD Španija Italija Mađarska Austrija Velika Britanija Meksiko Njemačka Kanada Švajcarska Grčka Portugalija Malezija Hrvatska Ostali 456 miliona Svjetski udio 38% 2004. World Overview and Tourism Markets. Mađarska Češka Belgija Bugarska Rumunija Ostali 166 miliona Svjetski udio 43% 1990. Kina Meksiko Njemačka Austrija Kanada Mađarska Turska Malezija Poljska Ostali 760 miliona Svjetski udio 33% 17% 22% 19% 14% 9% 3% 10% 25% 10% 33% 11% 42% Izvor: WTO.

tematski parkovi Svjetsko turističko tržište je ostvarilo u 2004. Tourism Vision . godini bila najveće turističko tržište sa 414 miliona dolazaka (55%). • U 2003. integracije 6. 7 . ruralni turizam 9. Riječ je o sledećim faktorima: 1. kombinovana putovanja 2. javno i privatno partnerstvo Na bazi analize skorijih trendova u kretanju svjetskog turističkog prometa.U narednim godinama se i dalje očekuje trend smanjenja udjela tradicionalnih turističkih zemalja u korist novih destinacija. godinu. 1998. potrebama i željama. a slijede Istočna Azija i Pacifik sa 144 miliona dolazaka (19%). wellness turizam 5. što predstavlja povećanje od 4% u odnosu na 2003. sportski turizam 3. koje zajedno obuhvataju 33% ukupnog svjetskog turističkog prometa. • Evropa je u 2004. brodska krstarenja 10. najveće stope rasta turističkog prometa u dolazećem periodu treba očekivati u sledećim proizvodnim segmentima: 1. sunce i more-interkontinentalna putovanja. Kina i Italija. godini je u svijetu realizovano oko 455 milijardi eura prihoda od turizma. promocija i komercijalizacija 7. investicije 4. avanturistički turizam 4. • Prosječna svjetska potrošnja turista po putovanju u 2003. godini je iznosila 660 EUR. institucionalni i pravni okvir 3. politička želja i podrška razvoju turizma 2. Evropa je u 2004. prevladavajućim načinima promocije. njihovim navikama. te Sjeverna i Južna Amerika sa 122 miliona dolazaka (16%). kongresni turizam 11. Španija. Aziji i Pacifiku 78 milijardi eura. turizam u prirodi 6. Svjetska turistička organizacija je definisala osam ključnih faktora koji treba da se ispune za ulazak nove destinacije na svjetsku turističku mapu. U skladu s takvim prognozama sve diversifikovanijeg razvoja svjetskog turizma. od čega je u Evropi ostvareno 250 milijardi eura. komercijalizacije i distribucije. kao i prema ponašanju današnjih turista.executive summary. kulturni turizam 7.9 • Geografski gledano. kvalitet 8. godini realizovala 415 miliona turističkih dolazaka. urbani turizam 8. SAD. godini oko 760 miliona dolazaka. • Najznačajnije turističke zemlje u svijetu su Francuska. odnosno u Africi i Srednjem Istoku 25 milijardi eura. razvoj svih vrsta transporta 5. Sjevernoj i Južnoj Americi 102 milijarde eura. 9 WTO .

Ekonomski anali. Perspektive razvoja inostranog turizma u Crnoj Gori na pragu trećeg milenijuma. Prosjek potrošnje u Evropi po turističkom putovanju iznosi 632 EUR.. vol. Austrija i Njemačka koje zajedno obuhvataju oko 60% ukupnog turističkog prometa Evrope. 10 Vučetić A. Španija. prije svega imati uticaj na inostrani turizam Crnoj Gori.Od toga je u Sjevernoj Evropi ostvaren prihod od 37 milijardi EUR. Mediteran) 152 miliona dolazaka (37%). Italija. 43. 142. Turistički promet u Evropi je za rezultat imao ukupan prihod u iznosu od 252 milijarde EUR. Zapadnoj Evropi 92 milijarde EUR. To je i razlog više da se sagledaju uslovi i perspektive razvoja inostranog turizma u Crnoj Gori na dugoročnoj osnovi. Južna Evropa (tj.• • • • Distribucija turističkog prometa u Evropi prema karakterističnim regijama bila je kako slijedi: Sjeverna Evropa je registrovala 51 milion dolazaka (12%). 1999. a u Srednjoj i Istočnoj Evropi 20 milijardi EUR. Crna Gora kao turistička destinacija uvijek je nastojala da dinamizira svoj privredni razvoj na bazi razvoja inostranog turizma. I pored činjenice da su azijska finansijska kriza i recesije kod većine razvijenih zemalja svijeta usporile razvoj međunarodnog turizma u drugoj polovini 90-ih godina. Najznačajnije pojedinačne receptivne zemlje u Evropi su Francuska.10 Za ocjenjivanje mogućnosti daljeg razvoja turizma u Crnoj Gori. rast međunarodnog turističkog prometa i potrošnje najavljuje se i u prve dvije dekade narednog vijeka. Južnoj Evropi 104 milijarde EUR. a naročito danas u uslovima preraspodjele efekata međunarodnih turističkih putovanja u korist zemalja sa nižim nivoom privredne razvijenosti. ali i na domaća kretanja. koji će. Zapadna Evropa 139 miliona dolazaka (34%). 303-314 8 . br. a Srednja i Istočna Evropa 73 miliona dolazaka (17%). str. i stvaranja takvog proizvoda koji će biti regionalno poveziv neophodno je sagledati glavne trendove u međunarodnom turizmu.

Stalno pominjanje Crne Gore kao turističke destinacije je često.Destinacija treba da sadrži primjerenu turističku infrastrukturu za potporu turističkog razvoja.google. disover-montenegro. fizičkih i socijalnih značaja. koji zajedno grade identitet. a koliko Crna Gora u cjelosti. 15. 2003. Velika plaža) Izvori: http://www.com Prije ikakvog polemisanja o regionalnom povezivanju i turističkom proizvodu odredićemo pojam turističke destinacije. na koje je nužno obratiti pažnju pri odredivanju i identifikaciji destinacija: 11 . 9 .. Skadarsko jezero. Smit navodi brojne kriterijume za turističku destinaciju.1.: Imidž i ugled Crne Gore kao turističke destinacije. Durmitorski masiv. Ekonomski fakulte u Ljubljani. . Crna Gora kao turistička destinacija i regionalno povezivanje Slika br. str.com. 11 Sjekloća A. međutim pitanje je koliko je u stvari turistička destinacija određena crnogorska regija. Različite atraktivnosti na minijaturnom prostoru – Crna Gora (Boka Kotorska.Destinacija treba da uključuje skup kulturnih.3. http://www.

8. str. da bi privukla turiste. Fakultet za turizam i hotelijerstvo Kotor. 10 . . zabavu i poslovne stvari. grad. potreba za marketingom turističke destinacije se javlja sa osnovnim ciljem da se svi biznisi dovedu u međusobnu vezu.Destinacija bi trebala biti sposobna potpirati planiranje i marketing tog područja. str. Marketing datog prostora je preduslov za razvoj marketinga kod pojedinačnih nosilaca ponude . one se mijenjaju i razvijaju u skladu s preferencijama gostiju. koja mora biti vođena kao strategijska poslovna jedinica. . Za preduzeće ili preduzetnika destinacija je eksterni faktor.Destinacija treba biti dostupna velikom broju posjetioca. dio zemlje. 1997. 16. Dostupnost je omogućena preko drumskog. širi region. Naime. što znači imati vodilju i podsticaj budućem razvoju.Destinacija bi trebala biti veća kao jedna cjelina ili privlačnost. Uvjek treba imati na umu da destinacije nisu statične. .: Turistička destinacija. vazdušnog i vodenog transporta. koji podrazumijeva identifikaciju i objedinjavanje raznovrsnih faktora određenog prostora. Ona se može ubrojati u najatraktivnije destinacije Mediterana. 14 U Crnoj Gori su planinski dio i Jadransko more spojeni na najužem prostoru. Prema tome. dio obale i sl. da je gledanje odredenog geografskog prostora kao turističke destinacije jedan od mnogih vidika posmatranja tog prostora... kao konkurentska jedinica. Turističku destinaciju možemo odrediti kao geografski prostor.13 Specifičnost turizma kao privredne djelatnosti. Prostor sadrži svu neophodnu opremu i objekte za noćenje. Ipak je potrebno naglasiti . zaštitu. Opatija: Hotelijerski fakultet. 14 Mihailović B. u turizmu je za svako pojedinačno preduzeće neophodan »okvir« u kome on obavlja sopstveni biznis. Destinacije su vrlo promjenjive ne samo da se mijenjaju usled pritiska turizma nego i zbog »zastarelosti« ponude što smo iskusili u predhodnih 20-tak godina. Tako se turistička destinacija javlja kao samostalni proizvod. Raznovrsnost prirodnih ljepota na malom 12 13 Ibid.. kao određena georgafska cjelina sa faktorima koji su uslov za razvoj biznisa pojedinačnog nosioca ponude . ali obratno ne mora da važi.Principi za menadžment. posebno dolazi do izražaja u njegovoj »višeslojnosti«. koji bitno opredejeljuje njegovu tražnju. str. 2005. Upravljanje turizmom na nivou destinacije je složen društveno-ekonomski fenomen.Destinacija bi trebalo da uključuje postojeće privlačnosti ili da ima potencijal za potporu razvoju uspješnih privlačnosti. Osnovni ciljevi turističke destinacije su: osigurati kvalitet gostima i dugoročnu egzistenciju domicilnog stanovništva. 400. Za bilo koju destinaciju prostor je važan za marketing kao poslovnu koncepciju i način mišljenja u funkciji servisiranja turističke tražnje.12 Problemi u destinaciji najčešće proizilaze iz kordinacije raznih faktora.: Marketing u turizmu . Svi participanti ponude turističke destinacije moraju znati osnovni postulat koji glasi: »turista putuje u destinaciju«! Destinacija može biti zemlja. Tražnja za njegovom ponudom neće postojati ako nema tražnje za destincijom. kojeg turista izabere za putovanje. Magaš D. uži geografski prostor.

Planinski dio je kao stvoren da bude izletište. Osnovno je da. Sekundarna turistička ponuda. sa ekonomskog aspekta. koji pokušava da proda svoju robu ili usluge turistima. potencijal Crne Gore nudi okvir. koje njegovane i pažljivo razvijene. kao i odlicne osnovne preduslove. veoma pogodno za razvoj vida »eko turizma«: posmatranje ptica. eko kampovanje itd. pješcane i kamenite plaže i netaknuta priroda. nacionalne parkove kao i kulturno veoma različite motive: pravoslavne manastire.812 m2) odredište kupališnog turizma. o kojem sanjaju tržišta: “udaljenost od svakodnevnice i egzotiku” .prostoru povećavaju atraktivnost za turiste i izazivaju različite reakcije. ali ima i potencijal za regionalne i međunarodne segmente turističkih niša: planinarenje. voda i more.prijestonica Cetinje. Sa ovim oblikom odmora povezuju se nekoliko okvirnih uslova za razvoj a to su pogodna klima. U prvoj liniji je ta mala zemlja (13.5 km duga jadranska obala čine glavni turistički potencijal. takode predstavlja visoko vrijednu i prepoznatljivu komponentu pri animiranju turista u trenutku neodlučnosti gdje otputovati i utrošiti svoje vrijeme i novac. Skadarsko jezero je najvece slatkovodno jezero na Mediteranu idealno izletište za kupališne turiste. prelijepe šume. Turistička ponuda i turistički proizvod Crne Gore Govoreći o turističkoj ponudi primarno govorimo o velikom broju sudionika koji nalaze svoje mjesto i imaju specifičnu ulogu u kreiranju tog dijela turističkog tržišta. Obilje prirodnih resursa na kojima počiva turistička ponuda. na određeni je način predstavnik odnosno subjekat turističke ponude. kljucni bazni proizvod. • 4. upoznavanje biljaka. temeljena na društvenim ili antopogenim resursima. To su: • • • Boka Kotorska jedan od najljepših zaliva na Sredozemnom moru koji je još od davnina magnet za trgovce. mogu da budu trajna osnova za turizam. umjetnike i turiste. kraljevski mali grad . posjetilac nailazi na kraške predjele. Kroz razne varijacije i brzo se smjenjujući. putovanja iz domena kulturnog turizma itd. Na svom dijelu obale Crna Gora posjeduje četiri izuzetne prirodne tvorevine. skijanje. zaivljujuće kanjone rijeka. Ukupno. 60 m široka). Planinski vijenci koje se nadvijaju nad obalom i ravnicom povećavaju vrijednost savršenih uslova za ljetni odmor. Malo je zemalja u Evropi koje se mogu pohvaliti raznolikošcu prirodnih i društvenih resursa kao što ima Crna Gora. 11 . džamija u Pljevljima. pješacenja. Crnoj Gori pruža neograničene mogućnosti u razvoju brojnih vrsta i oblika turističkih kretanja. Mediteransko ljeto i 293. Velika Plaža. pješcana plaža u Ulcinju (13 km duga. Ona čini najvažniji razvojni potencijal za buduci. svaki učesnik tržišta.

dok je njegova kompozicija umjetna.Objekti svjetske prirodne i kulturne baštine – NP ”Durmitor” i Kotor sa kotorsko risanskim zalivom . tradicionalnoj. kad je poznato da turista. Receptivna zemlja upravo u tom širokom interesu turista. nevidljiva. gostoprimstvo . Crna Gora spada među najatraktivnije krajeve Sredozemlja. samim tim i Evrope. Skadarsko jezero i Biogradska gora) . 12 . ponudi «sunca. nikada ne kupuje samo jednu jedinu uslugu za vrijeme svog boravka u nekom mjestu. Egzistiranje dvije po mnogo čemu sasvim različite geografske regije omogućava stvaranje vrlo konkurentne i jedinstvene ponude Crne Gore. zabave i sporta .Raskošna tradicija. koje čekaju kupca.U isto vrijeme ovo otvara ogroman prostor za plasiranje “svega i svačega” i to u punom smislu te riječi.Kvalitet prirodnih i antropogenih elemenata .Realna mogućnost intenzivnog razvoja različitih vidova turizma na cijeloj teritoriji odnosno svim crnogorskim regijama. može sagledati višestruke benefite od očekivane turističke potražnje. Kao receptivna turistička zemlja. Kao aktivni činioci ponude u okviru turističke ponude Crne Gore su: . Ukupna turistička ponuda neke turističke destinacije sastavljena je od mnogobrojnih subjekata koji traže i nalaze svoju tržišnu poziciju manje ili više uspješno. Kada je u pitanju brojnost. Dakle. jer se govori o jedinstvu proizvoda. Turizam je najvažnija grana u privredi Crne Gore i u dosadašnjem razvoju. da u svakom pogledu omogući optimalan razvoj ponude. kako je moguće govoriti o jednom proizvodu. a istovremeno pri tome se misli na što veću moguću različitost usluga. komplementarnost i turistička vrijednost prirodnih i antropogenih turističkih elemenata. «3S» (eng. Poznato je da se temeljne turističke vrijednosti nalaze na Crnogorskom primorju i dijelu sjeverne Crne Gore.812 m2 . kvalitet. i sa svojim prihvatljivim kapacitetima nastojati što duže zadržati turiste na privremenom boravku u tom odredištu. u pravilu. moderne priredbe kulture. a prvenstveno prema svojim mogućnostima. tj. prema svojim sklonostima.Folklor. Prema tome postavlja se pitanje. see.Nacionalni parkovi ( Durmitor. a koji se razvija tokom ljetnje kupališne sezone. prevashodno je baziran na klasičnoj. odnosno može ocijeniti značaj potrebe. sun. Lovćen. turista-potrošač iz cijelog asortimana različitih roba i u sluga sam sebi bira. trebamo nastojati što bolje iskoristiti svoje prirodne resurse i društvene potencijale kao i istrajati u izgradnji što kvalitetnijih uslova za brži i udobniji dolazak turista do turističkog odredišta.Mnoštvo prirodnih vrijednosti na svega 13. čak i teorijski teško. različite usluge i proizvode iz prezentirane ponude i tako formira svoj vlastiti turistički proizvod. mora i pijeska». sand). Sa stajališta turističke potražnje. turistički proizvod nekog mjesta čine svi nosioci usluga tog mjesta.

naučili kako zadovoljiti turističku potražnju. očekivanja postaju sve veća. Ispočetka agencija. uočili kako turiste od potencijalnih pretvoriti u stvarne kupce. Turistički motivi variraju prema sociodemografskim karakteristikama. a to je upotpunjeno čitavim nizom dodatnih motiva za putovanje. kao rezultata njegove ukupne potrošnje nakon privremenog boravka u turističkom mjestu. prema sklonostima. čije odluke vezane za putovanja i aktivnosti za vrijeme godišnjeg odmora postaju sve kompleksnije i zahtjevnije. 1. prije objave teorijskih objašnjenja. May 2001. Na određenom stepenu razvijenosti turističkog tržišta ti su organizatori putovanja. Bazni motiv je želja za odmorom.Iz ovoga vidimo da je diverzifikovana ponuda osnova potrošaču za stvaranje njegovog jedinstvenog. sveukupnog turističkog proizvoda. 13 . Najbolji dokaz takvih tvrdnji jeste proizvod što ga na tržištu nudi turistička agencija i turoperator. Zajedno sa sve većim zahtjevima što se tiče konfora. Primjer konstrukcije željenog proizvoda Izvor: DEG-German Investment and Development Company: Touristic Masterplan for Montenegro. Turista očekuje perfekciju i iluzije. odnosno takav sastavljeni proizvod u kojem je organizator u ime potencijalnog korisnika već napravio izbor atraktivne destinacije i (temeljnih) usluga nužnih turistu za boravak u toj destinaciji. ličnim i porodičnim preferencijama i prema obliku odmora U zavisnosti od orjentacije ciljnih grupa stvaraju se bezbrojne mogućnosti varijacija pri kreiranju ponude. servisa i turističke infrastrukture. shvatili bit problema. Šema br. Turistička privreda Crne Gore mora da se sa svojim pojedinačnim proizvodima prilagodi novom potrošaču. a kasnije i turoperator ponudili su tržištu takav sumar ili zbir kompatibilnih elemenata.

Igalo je već imalo međunarodno tržište u Skandinaviji. Moguće je da se taj centar sa malo sredstava podigne na moderniji standard.ljetnji kupališni gost sa domaćih tržišta i sa tržišta zapadne i sjeverne Evrope. 2003. Glavni element turističke potražnje postaje motivacija turista za putovanja. čim se stvori infrastrukura tipična za zemlju (smještaj. na kojima nema saobraćaja (Boka Kotorska. str. pažnju bi trebalo posvetiti grupi turista koji vole kulturu i putovanje. Kao sljedeći segment ukupnog proizvoda sada dolazi u obzir spa turizam u Igalu. Crna Gora u tom segmentu trenutno može da iz Zapadne Evrope privuče samo malo turista.na nivou turustičke destinacije u kojoj se oblikuje integralni turistički proizvod.sa čim najčešće i imamo problema. Ekonomski fakulte u Ljubljani. na mjestu gdje se misli oblikovati integralni turistički proizvod. povezano sa kupanjem. ali nedostaju obilježeni putevi za bicikliste.30. ambijent. Planinarenje za pasioniranog Srednjoevropljanina može biti atraktivno. socijalnih i kulturnih privlačnosti turističke destinacije (održivi razvoj) kao baze turističke potražnje.: Imidž i ugled Crne Gore kao turističke destinacije. i potrebe za očuvanje odnosno zaštitu prirodnih. važna je i saradnja među privatnim sektorom i javnim sektorom. Treća. napraviti niz projekata. turisti zainteresovani za kulturu i za zdravstveni turizam. planinari. skijaši. S obzirom na kvalitet ponude. što trebamo iskoristiti za veći nivo uključivanja ostalih turističkih regija Crne gore u ukupni turistički proizvod. pod preduslovom da je kvalitet putničkih autobusa prihvatljiv.Osnovna ciljna grupa Crne Gore je bila i ostala dominantna . a za Skandinavce takođe golf.15 Suprotno dosadašnjoj filozofiji. prije svega u hotelskoj oblasti. sportski ronioci koje zanimaju nova i uzbudljiva mjesta. Turista traži komleks 15 Sjekloća A. a sve to u cilju dugoročnih garancija vezanih za razvoj turističke djelatnosti u turističkoj destinaciji. Turizam na nivou turističke destinacije i njegovu organizaciju i planiranje pored specifičnosti turističke djelatnosti uslovljava i trend u razvoju turističke potražnje. Skadarsko jezero). skijanje zimi. To isto važi za izlete biciklom. ali i bez toga. 5. Saradnja privatnog i javnog sektora u turističkoj destinaciji je nužno prije svega radi potrebe sinhronizacije dugoročnih planiranja.. Arabiji. jer turisti tada imaju osjećaj da nailaze na nešto novo i nesvakidašnje. Iz Zapadne i Sjeverne Evrope dolaze u obzir sljedeće grupacije: turistiavanturisti. Crna Gora nudi dovoljno veliku raznolikost doživljaja. a u budućnosti sve više i gost iz istočne Evrope. Organizovanje kao sredstvo za očuvanje dugoročnog razvoja turističke destinacija Osim saradnje pojedinih nosilaca ponude iz privatnog sektora. 14 . mada nedovoljno aktivirana ciljna grupa dolazi sa regionalnih tržišta: planinarenje ljeti. šetnja. Osnovne prednosti su su komfor. kultura. staze za pješačenje). Za turističku ponudu koja se tiče ovih oblika turizma je potrebno.

nediferencirano. 25. dominantna proizvodna orijentacija. posebno ona marketinške orjentacije. pruža značajne informacije o očekivanim trendovima u nastupajućem dugoročnom razdoblju. svi oblici imaju svoju sezonu. da se ova strategija ne inplementira. već se tržištu pristupa frontalno. što je u praksi poslovanja naše turističke privrede uobičajno. U tom kontekstu. Praksa turističkog poslovanja u našoj zemlji pokazala se nedovoljno efikasnom prije svega zbog nemogućnosti odgovora na tržišne zahtjeve. međutim. turistički proizvod Crne Gore. oslikavaju turizam potpuno novim bojama i u osnovi znače obogaćivanje njegovog sadržaja. Cilj optimalno valorizovanih i pozicioniranih oblika turizma sastoji se u činjenici. odnosno periode u kojima je turistički promet najizraženiji. kao i iz drugih izvora. stimulativna putovanja. misli se na važnije očekivane. Iz tog razloga. apostrofirani su: vremenski zakup smještajnih kapaciteta. Poslujući u takvom okruženju naši turistički subjekti su se našli u nezavidnoj poslovnoj situaciji. pa se takav pristup naziva i “loto” (lijenom) srategijom. Kao prvo. koji će svojim kvalitetom i atraktivnošću omogućiti trajanje sezone na što veći broj mjeseci u godini. koncipirana po logici . Takvu praksu je karakterisao: relativno mali broj posjetilaca. mali budžet za promotivne aktivnosti i dr. da sezonom bude obuhvaćen što veći broj mjeseci u godini. Literatura iz područja turizma. Moguće je da Crna Gora može osigurati širok spektar (specijalizovanih) proizvoda uz odgovarajući kvalitet servisa.turističkih usluga i na osnovu toga upoređuje među sobom različite turističke destinacije. da svaki oblik turizma karakterišu različiti periodi godine. treba da sadrži one oblike. pa i ostali instrumenti marketinga. 16 Ibid. a posebno će to vrijediti u budućnosti. Cilj predstavlja relativizacija sezone. i to naročito poslednjih desetak godina. Otuda je ponuda Crne Gore.za svakog po nešto. Ujedno. tematski parkovi i kompjuterizacija. jer se kvalitet turističkog proizvoda ogleda upravo u što dužem vremenskom trajanju sezone. koncipiranjem turističkog proizvoda i njegovog marketinškog koncepta. a onda i posebne segmente potražnje i prilagodjavanje ponude. iz ove literature. Osnovna odluka je znači izbor turističke destinacije. 15 . skromno znanje upravljačke strukture o metodama i tehnikama marketinga. koji će rezultirati što dužim trajanjem sezone. relativno mali prihod koji se ostvaruje. S obzirom. Moguće je. malo za koga sve! Posledica je poznata: mali broj zadovoljnih turista i niska «stopa vjernosti». koje mu nude željenu mješavinu turističkih usluga. što znači da se ne ispunjavaju osnovni zahtjevi marketinga. str. mogu se apostrofirati one dugoročne promjene koje već od ovog trenutka.16 Zaključak Raznolikost oblika turističkog proizvoda utiče i na trajanje sezone u kalendarskoj godini. kao značajni megatrendovi koji obogaćuju sadržaje turističke destinacije i koji će imati uticaja na upravljanje marketing aktivnostima u vremenu koje dolazi.

kako afirmisana tako i neafirmisana. odnosno onom koja donosi najviše profita. planski ali i odlučno. na razvoj kvalitetnog turizma. specifični kombinovani programi na relaciji morerijeka-jezero-planina. uz probleme s kojima se Crna Gora i njena turistička privreda suočava u poslednjih par decenija. zasnovanog na evropskim standardima kvaliteta i na očekivanim zahtjevima relevantnih segmenata turističke tražnje. Ovo podrazumijeva potrebu da se u procesima ravitalizacije postojećih i izgradnje novih kapaciteta uvede široka lepeza kvalitetnih turističkih usluga i atraktivnih programskih sadržaja. zrelo. ovo nije nimalo lako sa ekonomskog pa i društvenog stanovišta. Naravno. kao što su programi odmora za svako godišnje doba. te tako pokušati povezaci crnogorske regije da svaka daju sve od sebe kako bismo stvarno mogli smatrati turizam najvažnijom privrednom granom. umjesto na masovni. Međutim. dugoročnim razvojnim opredjeljenjima nužno se treba orijentisati.Strategija turizma u velikoj mjeri preferira razvoj raznih vidova i oblika selektivnog turizma. programi kvalitetnog sporta i rekreacije. U tome vrlo značajno mjesto imaju primorska područja. proizvod koji bi donio mnoge benefite. ekološki programi sa ponudom ekološke hrane. Cilj regionalnog planiranja bilo bi stvaranje regionalno infrastrukturno i organizacijski povezanog ukupnog turističkog proizvoda. 16 . Potrebno je stvarnjau ovoga pristupiti.

43. 5. Opatija: Hotelijerski fakultet. DEG-German Investment and Development Company: Touristic Masterplan for Montenegro.Literatura: . 12. 11. 7. 1998. jul 2005. 1997. Planina J.. 2003. Mihailović B. 1999. 2005. Ministarstvo turizma Crne Gore: Politika i strategija razvoja turizma Crne Gore do 2020. Magaš D. Fakultet za turizam i hotelijerstvo Kotor. Turistička destinacija. 2.google. May 2001. Sjekloća A. World Overview and Tourism Markets. Ljubljana.Principi za menadžment.org 13. br.. Mihailović B. 4. WTO. Ekonomska fakulteta. Vučetić A. Ljubljana. http://www. Mihalič T.: Ekonomika turizma.Imidž i ugled Crne Gore kao turističke destinacije. 2005. http://www. WTO Tourism Vision . 142 8.executive summary.com 17 . Marketing menadžment turističke destinacije. 2008.. Ekonomski anali.Principi za menadžment. Čigoja štampa. vol. 1999. godine.com 14. 10. 6. Ekonomski fakultet.world-tourism. 1. http://www. Perspektive razvoja inostranog turizma u Crnoj Gori na pragu trećeg milenijuma.. Marketing u turizmu . Bakić O.: Marketing u turizmu .. Fakultet za turizam i hotelijerstvo Kotor. 3..discover-montenegro. 1997.: Uvod u ekonomiju turizma. Ekonomski fakulte u Ljubljani. 2009. 9.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->