1. RAD I RADNI ODNOS Rad predstavlja svrsishodnu društveno dopuštenu djelatnost i koja služi da zadovolji ljudske potrebe.

Elementi rada: 1. svrsishodnost rada; 2. društvena dopuštenost; 3. sredstva rada. Svrsishodnost- znači da je ljudski rad svjestan i da služi određenoj svrsi (zadovoljenju ljudskih potreba). Društvena dopuštenost je kategorija vezana za pravne norme. Društveno koristan rad je onaj rad koji nije zabranjen pravnim normama. Sredstva rada je stvorio čovjek i ona predstavljaju osnovnu razliku između čovjeka i drugih živih bića. Svijest je glavna za ljudski rad! Negativna osobina rada: 1. otuđenost rada od čovjeka - Marks; 2. proizvodnja sredstava za masovno uništavanje (biološka, hemijska, atomska). Radni odnosi - su društveni odnosi koji se pojavljuju u toku procesa rada. To su društveni odnosi između radnika i poslodavca čije su granice određene ugovorom o radu. Uvijek moraju postojati dvije strane: poslodavac (država, kapitalista) i radnik. Osnovne osobine radnih odnosa:  dobrovoljnost  postojanje rada. U robovlasništvu i feudalnom društvu ne možemo govoriti o radnim odnosima, jer tu nije bilo dobrovoljnosti. Tek u buržoaskom društvu (kapitalizam) radni odnos dobija osobinu dobrovoljnosti i postaje odnos u pravom smislu. U socijalizmu samo formalno radnik dobija centralno mjesto, ali je još uvijek u odnosu potčinjenosti. Radni odnos je u suštini ugovorni odnos koji se zasniva između radnika i poslodavca ugovorom o radu. 2. RADNO PRAVO Radno pravo je proizašlo iz građanskog prava. Ono dobija samostalnost u trenutku kada država počinje da određuje obavezne elemente koji se nisu mogli mijenjati voljom stranaka, što je dovelo do izdvajanja radnog prava iz građanskog. Tačka odvajanja jeste promjena oblika i suština ugovora o radu. Radno pravo se razvija kao samostalna grana prava od polovine 19. vijeka pa do danas. To je grana prava koja obuhvata državne i autonomne propise kao i propise o radnim odnosima kod poslodavca. Ima dvije vrste normi:  dio građanskih normi  obavezujuće norme. Osnovni elementi radnog odnosa: 1. dobrovoljnost (radnik je slobodan i odlučuje kod kog će poslodavca raditi, ali i poslodavac je slobodan da bira radnika) 2. radni odnos je ugovorni pr. odnos (sklapa se formalno u pismenoj formi) 3. to je lični odnos između radnika i poslodavca (ne može niko umjesto nas zaključiti radni odnos, ni zastupnik, nego mi lično, i to nije ni nasljedno pravo). 4. rok početka rada 5. ostvarivanje drugih prava po osnovu radnog odnosa 1

Prema tom zakonu radnik je fizičko lice koje na osnovu ugovora o radu obavlja određene poslove za zakonodavca. Druga faza započinje 2000. god. žene i invalidi imaju posebnu zaštitu 7. a to su: 1. a radnik ima obavezu da te zadatke izvršava) 7. pravo na zaštitu na radu 6. pravo na sindikalno organizovanje 8. po tačno određenom postupku. prava i obaveze zaposlenih i poslodavaca. a reguliše radne odnose: zasnivanje i prestanak radnog odnosa. g. Osnovna osobina ovog zakona jeste promjena suštine osnovnih elemenata radnog odnosa. omladina. a zamjenjuje je privatna svojina) koji na potpuno nov način reguliše radne odnose između poslodavca i radnika.  da radni odnosi posluže za razvijanje demokratije na radnom mjestu. koja je definisala standarde:  da se ustanove pravni okviri kojima se uređuju individualni i kolektivni radni odnosi. 3) Zakon kao izvor radnog prava pojavljuje se kao konkretizacija ustavnih načela. Pozivanje na konvencije i međunarodne ugovore ne znače da ustav BiH može biti izvor radnog prava.Domaći izvori radnog prava: 1) Ustav BiH u njemu nema odredbi koje se odnose na radno zakonodavstvo. 4. onereroznost ili naplativost (radnik ima pravo na platu. zaštitu na radu i zapošljavanje. Osnovna načela radnog prava ustanovila je grupa iz Međunarodne organizacije rada (MOR). NASTANAK I RAZVOJ RADNOG ZAKONODAVSTVA U RS Prva faza u razvoju radnog zakonodavstva u RS počinje 1993. FORMALNI . donošenjem Zakona o radnim odnosima (državna svojina). Promoviše dobrovoljnost odnosa između radnika i poslodavca. od različitih subjekata). pravo na ograničeno radno vrijeme 5. materijalne (npr. pri djelimičnoj sposobnosti radnika – rad saglasno mogućnostima 9. volja zakonodavca) i 2. svako ima pravo na rad i slobodu rada 2. da radnik za svoj rad mora dobijati platu 3. formalne (oni izvori koji su donešeni u određenoj formi.6. god. sedmični i godišnji odmor 4. pa kao takav ne može biti izvor radnog prava. Zakon o radu RS 2 . radnici imaju pravo na dnevni. Zakon o radnim odnosima • 2000. a poslodavac je pravno ili fizičko lice za koje radnik obavlja neki posao. pravo na učestvovanje u upravljanju preduzećem. Ustav RS reguliše radne odnose. Zakoni su najčešće izvori radnog prava i predstavljaju skup zakona koji se odnose na radne odnose: • 1993. IZVORI RADNOG PRAVA Izvori se dijele na: 1. subordinacija (poslodavac ima pravo da izdaje radne zadatke. 2) Ustav RS u glavi 2. On sadrži načela koja su direktan izvor radnog prava. 3. a poslodavac mora da mu plati za rad). g. Nešto se samo malo govori o ljudskim pravima. donošenjem Zakona o radu (gdje se potpuno briše državna imovina.  da radni odnosi predstavljaju podsjednik i garanciju fundamentalnih principa za rad.

2) Bilateralni i multilateralni međunarodni ugovori. a regulišu se prava radnika i zakonodavca. Konvencije predstavljaju opšta načela koja su obavezna za zemlje koje potpišu konvenciju ili joj naknadno pristupe. Moraju biti u saglasnosti sa zakonom. Digla gornju granicu zapošljavanja. Pravilnik donosi poslodavac.dužan ga je donijeti poslodavac koji ima 15 i više zaposlenih radnika. Preporuke nisu obavezujuće i imaju manju pravnu snagu. 4) Podzakonski akti su akti koji nastaju na osnovu zakona i predstavljaju konkretizaciju zakonskih normi.• • • Zakon o zaštiti na radu Zakon o štrajku Zakon o zapošljavanju. zakonom je definisano kada mora. Tačno definiše prava i dužnosti radnika po radnim mjestima. a to čini parlamentarna skupština BiH. ali ni manje nego što je zakonom određeno. Kolektivni ugovor uvijek potpisuje radnički sindikat i udruženje poslodavaca ili sam poslodavac. BiH je članica MOR-a i kao takva je obavezna da izvrši ratifikaciju preporuka i konvencija. Tim pravilnikom detaljno se definišu prava i obaveze radnika. Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta je sledeći podzakonski akt. Kolektivnim ugovorom se ne može dati radnicima više prava. Na primjer: Pravilnik o radu . Vlada je obavezna da u roku od godinu dana. 3 . a Vlada se pojavljuje kao garant. Kolektivni ugovori su podzakonski akti koji nastaju na osnovu zakona. Ugovori mogu biti: 1) opšti 2) granski Ugovor o radu je pojedinačni akt između poslodavca i radnika. a kad ne mora. a najduže u roku od 18 mjeseci ratifikuje konvencije. ako se radi o državnoj svojini. Strani(međunarodni) izvori radnog prava: 1) Konvencije i preporuke međunarodne organizacije rada (MOR). akti OUN-a i sl. a u većini slučajeva predstavljaju razrađivanje konvencija.

Kada se završi postupak zdravstvenog pregleda provjeri se da li je lice punoljetno. . nema socijalnog momenta. a ne po mjestu gdje stranac treba da boravi. opis radnog mjesta. Ako je lice maloljetno. a izdaje se po mjestu rada poslodavca. opšta zdravstvena sposobnost . Zakon o radu propisuje da niko ne može zasnovati radni odnos ako nije stariji od 15 godina. Radna dozvola je isključivo vezana za poslodavca. a stupi u brak. propisuje se pravilnikom koji zavise od radnog mjesta.5. prijava o broju potrebnih radnika).socijalni momenat. Boravak odobrava Ministarstvo unutrašnjih poslova. Poslodavac je taj koji podnosi zahtjev za radnu dozvolu za stranca (mora se navesti: odobren boravak. nisu se popunjavala sva radna mjesta. 1) Normativni (propisi). RADNI ODNOSI Zasnivanje radnog odnosa . Zakonom je zabranjeno da se prilikom zapošljavanja. bitno da se zaposli radnik. boravak može biti stalni i privremeni. odobren boravak na teritoriji RS. Posebni uslovi: školska sprema. Osobe od 16-18 godina starosti mogu zasnovati radni odnos samo ako doktor medicine propiše da su psihički i fizički sposobni za rad (to su stariji maloljetnici). ugovor na određeno ili neodređeno vrijeme. Ekonomska razvijenost zemlje. saglasnost roditelja (staraoca).daje nadležna zdravstvena ustanova. BiH (boravak može biti privremeni ili stalni. Da bi se zasnivao radni odnos potrebno je da budu ostvareni objektivni i subjektivni radni uslovi. Lica koja rade u humanitarnim organizacijama ne trebaju radnu dozvolu. a izdaje ga CJBMUP) da posjeduje važeću radnu dozvolu (dozvolu izdaje Zavod za zapošljavanje. USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Svi uslovi se dijele u dvije velike grupe: 1) opšti uslovi 2) posebni uslovi. a ne dom zdravlja.  tržišna privreda – radna mjesta prema potrebama.  kapitalizam. 2) Organizacijski uslovi rada (uslovi potrebnosti radnih mjesta). 6. Ugovor o radu predstavlja početak radnog odnosa. U dosadašnjem razvoju industrije prevladali su dva sistema:  sistem socijalizma –.ostvaruje se putem zaključivanja ugovora o radu. vladaju zakoni tržišta. Radna dozvola prestaje da važi: 4 2. uvijek se propisuju zakonom i ne mogu se mijenjati. postaje radno sposobno i može zasnovati radni odnos. s tim da se vodi računa da za ta radna mjesta nema potrebne domaće radne snage. Opšti uslovi: godine starosti. Uslovi za zapošljavanje su isti (opšti i posebni) kao i za državljane BiH. 3) Subjektivni uslovi (volja poslodavca da zaposli radnika). radno iskustvo. Ne može dobiti radnu dozvolu na osnovu turističke vize. Zapošljavanje stranaca i lica bez državljanstva Stranac je svako lice koje nema državljanstvo BiH. Uvjerenje za maloljetnika daje doktor medicinskih nauka. To su minimalni uslovi i oni su demokratski. da li zadovoljava uslove i pristupa se zasnivanju radnog odnosa. fizička kondicija. ali stranci moraju da ispune još 2 dodatna uslova: 1. ženi traži test na trudnoću i žene imaju posebnu zaštitu.

a zaključuje se na određeno i neodređeno vrijeme. plata. Sva prava i dužnosti kao i kod radnika na neodređeno vrijeme. stručna sprema. Ta lica zasnivaju radni odnos po prvi put.) . plata i sl. osim što prima 80% plate. Probni rad obično služi poslodavcu da provjeri sposobnost radnika za vrijeme trajanja probnog rada i ocjenjuje njegove poslovne kvalitete. a filijala je dužna u roku od 3 dana obavjestiti poslodavca. VRSTE I TRAJANJE UGOVORA O RADU Sklapanje ugovora o radu je strogo formalan posao.za poslodavca (naziv. Radni odnos počinje sklapanjem ugovora od strane poslodavca i radnika. adresa. Mogu se zaključiti max na 6 mjeseci (3 + 3 mjeseca). 9. radniku po završetku probnog rada počinje teći staž na neodređeno vrijeme. Za razliku od probnog rada pripravnički staž se završava stručnim (pripravničkim) ispitom. rok trajanja ugovora). dužina godišnjeg odmora. a najniža je 75% od plate. Ima sva prava i dužnosti kao i radnik na neodređeno vrijeme. Pripravnik ima sva prava kao i svi zaposleni. u cilju sticanja osposobljavanja za samostalan rad. stavljanje van snage radne dozvole. ako se radnik zapošljava kod istog poslodavca više puta (ako prekid ne traje duže od 2 sedmice) u toku posljednje 3 godine i na taj način ostvari 24 mjeseca rada (samo 1 dan preko tih 24 mjeseca. 5 . Protiv rješenja suda dozvoljena je žalba u roku od 7 dana. Ugovor o radu na neodređeno vrijeme sačinjava se u pismenoj formi i mora imati zakonom propisan minimum elemenata. sjedište. Za vrijeme trudničkog bolovanja zabranjeno je prekinuti radni odnos bez obzira što se radi o ugovoru na određeno vrijeme. Obavezni elementi: . Poslodavac ne može tražiti od radnika podatke koji nisu neophodni za radno mjesto. ali i radnici sa iskustvom za određene djelatnosti u okviru radnog mjesta. Sud je dužan da u roku od 3 dana obavjesti filijalu da je radna dozvola ukinuta. Radnik počinje sa radom danom potpisivanja ugovora za rad na neodređeno vrijeme. stranac automatski gubi radnu dozvolu. 7. kao i većeg izbora stručnih i kvalitetnih radnika. Ako se stručni ispit uspješno položi zasniva se stalni radni odnos. Ugovor se sklapa uvijek u pismenoj formi.za radnika (ime i prezime. Ako sud donese presudu na bilo koji iznos zatvora. 8. PROBNI RAD Ugovor o probnom radu mogu zaključiti pripravnici. tj. radno mjesto. Ugovor na određeno vrijeme je svaki ugovor koji se zaključuje do 2 godine.krivično) u tom slučaju ima pravo na žalbu u roku od 3 dana od dana donošenja odluke.     istekom vremena za koji je izdata prestankom važenja odobrenja boravka prestankom važenja ugovora o radu ako je lice osuđeno (bezuslovno. u periodu od 3 godine. Ukoliko se nakon probnog rada zasnuje radni odnos. znači da mu ugovor prelazi u ugovor na neodređeno vrijeme). godišnjeg odmora i slično. Stručni ispit predstavlja provjeru znanja. PRIPRAVNIČKI STAŽ Zaključuje se ugovorom na određeno vrijeme sa licima koja su završila srednju SSS (6 mjeseci) ili visoku školu VSS (12 mjeseci). i ne može se raskinuti za vrijeme bolesti. mjesto rada radnika.

6h narednog dana. VOLONTERSKI RAD Nema zasnivanja radnog odnosa kod volontiranja. kao i rokovima i načinu isplate i  uslovima odlaska i povratka sa rada u stranoj zemlji. Poslodavac se mora sporazumjeti sa radnikom i o:  trajanju rada u stranoj zemlji. dnevni odmor u toku rada i dva uzastopna radna dana i osiguranje na radu. Povremeni poslovi . 13. po isteku roka na koji je radnik upućen kod drugog poslodavca. žetva. Ima pravo na: zaštitu na radu. PRIVREMENI I POVREMENI POSLOVI Oni su dosta izjednačeni ali ipak postoje razlike. tj. Volonteru pripadaju sva prava iz radnog odnosa. traju najduže 60 dana ili najviše do 150 časova u toku kalendarske godine (npr. pravilnikom o radu i ugovorom o radu. može radnika uputiti na rad u pomenute zemlje. UPUĆIVANJE RADNIKA NA RAD U STRANU ZEMLJU U slučajevima kada poslodavac obavlja dio svoje djelatnosti u stranim državama. Poslodavac kod kojeg je rad organizovan u smjenama.  valuta u kojoj će se radniku isplaćivati plata i druga primanja po osnovu rada u stranoj zemlji. RADNO VRIJEME Puno radno vrijeme Zakonom je propisano ukupno trajanje punog radnog vremena. obično se definiše kao maksimalan broj radnih časova u toku jedne sedmice. ugovor o povremenim i privremenim poslovima. 11. berba voća). Povremeni poslovi su vezani isključivo za jednog poslodavca. zamjenu smjena vrši u rokovima i na način koji je određen kolektivnim ugovorom. Uvećanje plate ne može biti manje od 30 % u odnosu na platu za isti broj časova rada u redovnom 6 . poslodavac ne može uputiti bageristu da vrši zavarivanje cijevi). Puno radno vrijeme. Poslodavac vrši preraspodjelu radnog vremena u toku jedne sedmice. Ugovor o privremenim i povremenim poslovima mora sadržavati odredbe:  o poslu radi čijeg se izvršenja sačinjava ugovor  rokovi o početku i završetku posla  uslovi i načini izvršenja posla i  visina. Prije odlaska na rad u stranu zemlju poslodavac je dužan radnika upoznati sa propisima koji će se primenjivati kod ostvarivanja njegovog prava i obaveza za vrijeme rada u stranoj zemlji. Noćni rad je rad koji se obavlja noću. maloljetniku od 20h-07h.koriste se u slučajevima kada se poveća obim posla. a ne ugovor o radu. 12. a računa se od od 22h. Puno radno vrijeme iznosi 40 časova u sedmici. ali uz saglasnost radnika.to su poslovi koji se obavljaju u određenom periodu određeno vrijeme. osim plate i socijalne zaštite. kosidba. rok i način isplate nagrade za izvršeni posao.  uslovima smještaja radnika za vrijeme boravka u stranoj zemlji. Privremeni rad . Između poslodavca i radnika za obavljanje privremenih i povremenih poslova se zaključuje ugovor o djelu. Privremeni radni odnos podrazumjeva da se radnik može vratiti kod ranijeg poslodavca. Radnik može samo sa jednim poslodavcem zaključiti ugovor o radu sa punim radnim vremenom.ne traje duže od 6 mjeseci .10. ovdje se ne zaključuje ugovor o radu i ovo je izuzetak pripravničkog rada. primjenjuje se u istim situacijama kao i prekovremeni rad u slučaju povećanog obima posla. jer se ovaj rad računa kao pripravnički staž i radno iskustvo. Poslovi koje radnik treba da obavlja u stranim državama moraju odgovarati njegovim stručnim i radnim sposobnostima (npr. Sedmično radno vrijeme služi kao osnova za preračunavanje punog radnog vremena.

Ukupan fond sati prekovremenog rada ne može biti duži od 150 časova za tu kalendarsku godinu. može se zaključiti da jedan radnik može zaključiti ugovor o radu sa punim radnim vremenom sa jednim poslodavcem i ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom sa drugim poslodavcem. 7 . Nepuno radno vrijeme Poslodavac može sa radnikom da zaključi ugovor sa nepunim radnim vremenom. posebne mjere zaštite na radu i druga prava koja se propisuju zakonom ili drugim opštim aktom. a radi zaštite njihovog zdravlja.da je dozvoljeno sve što nije izričito zabranjeno. zainteresovanog radnika. 14. zemljotresa. poslovi sa povećanim rizikom od povređivanja. bez izuzetka.  ako odredi da radnik radi prekovremeno duže od propisanog. Skraćivanje radnog vremena može biti najviše do 10 časova sedmično.  ako ne izvrši raspored radnog vremena radnika i ne vodi evidenciju o dnevnoj prisutnosti radnika na radu. havarija na sredstvima rada. niti za radnike mlađe od 18 godina. penzijskog staža i vezana su isključivo za ugovor o radu sa punim radnim vremenom. O skraćenju radnog vremena odlučuje ministarstvo nadležno za poslove rada na zahtjev poslodavca. inspektora rada ili sindikata. Preraspodjela radnog vremena nije moguća kod rada sa skraćenim radnim vremenom. rudara. PREKOVREMENI RAD Svaki rad koji je duži od 40 časova sedmično naziva se prekovremeni rad i on je izuzetak od pravila. epidemije. Radi se o poslovima gdje. Ako potreba za prekovremenim radom traje više od tri sedmice neprekidno ili više od 10 sedmica ukupno u toku kalendarske godine. po svojoj prirodi. poslovi koji zahtjevaju posebne zdravstvene i psihofizičke sposobnosti radnika. Noćni rad je zabranjen maloljetnicima. • u slučajevima otklanjanja posledica vremenskih nepogoda. a u izuzetnim situacijama još 10 dana. Radi se o radnom vremenu koje je kraće od 40 časova nedeljno. Radi se o pravima iz socijalnog osiguranja. To su poslovi npr. mogu se ostvarivati samo kod jednog poslodavca. uvećanje plate. a primjenjuje se u 2 slučaja: • u slučaju neplaniranog povećanja obima posla. postoji povećano štetno dejstvo na zdravlje radnika. Radno vrijeme se skraćuje srazmjerno štetnim uticajima.Radnik može da zaključi ugovor o radu s nepunim radnim vremenom sa više poslodavaca i da na taj način ostvaruje puno radno vrijeme. trudnim ženama počev od šestog mjeseca trudnoće i majkama sa djetetom do jedne godine života zabranjen je noćni rad.  ako odredi prekovremeni rad za radnika kome je to zakonom zabranjeno. Radnik ostvaruje svoja prava iz radnog odnosa kao da radi na radnom mjestu sa punim radnim vremenom. poslodavac je dužan o tome obavjestiti inspektora rada. nastanka profesionalnih oboljenja i oštećenja zdravlja i dr. Poslodavac će se kazniti novčanom kaznom:  ako radniku odredi duže radno vrijeme od propisanog.radnom vremenu. Pojedina prava. Prekovremeni rad može da odredi maksimalno 10 radnih dana. i pored primjene odgovarajućih mjera i sredstava zaštite na radu.  ako izvrši preraspodjelu radnog vremena suprotno zakonskim odredbama i  ako odredi prekovremeni rad trudnoj ženi ili majci koja ima dijete do jedne godine starosti. s tim da ovi radnici imaju i posebna prava a to su: uvećano vrijeme godišnjeg odmora. Ako se primjeni metoda argumentum a contrario . požara. Skraćeno radno vrijeme Imaju radnici koji rade na posebnim poslovima i zadacima.

Za vrijeme prekovremenog rada radniku se povećava plata u skladu sa kolektivnim ugovorom. 15.  starosti radnika i  posebnih uslova rada. pomenutog prava se radnik ne može odreći. Ako zaposleni radi na dan svog sedmičnog odmora. Prekovremeni rad je zabranjen:  radnicima mlađim od 18 godina (tj. U slučajevima kada je to neophodno zbog neprekidnosti procesa rada. ODMORI Radnik ima pravo na više vrsta odmora. bez obzira gdje je zaposlen. Radnik koji nije navršio šest mjeseci neprekidnog rada ima pravo na godišnji odmor u trajanju od jednog dana za svaki navršeni neprekidni mjesec rada. poslodavac je dužan da naknadno odredi. ali nikada ne može biti na početku i na kraju radnog vremena. ako je to moguće. maloljetnim licima). Radnici zaposleni u poljoprivredi i sezonski radnici imaju pravo na najmanje 10 časova odmora neprekidno. Raspored korištenja sedmičnog odmora vrši poslodavac koji je dužan da unaprijed odredi raspored korištenja sedmičnog odmora i da sa rasporedom na prikladan način. Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima sva prava iz radnog odnosa (nema pravo na topli obrok i prevoz). II dio 14 dana = dvije sedmice). Dnevni odmor u toku radnog vremena Radnik koji radi s punim radnim vremenom ima pravo na odmor u toku radnog vremena u trajanju od 30 minuta. između dva radna dana. upozna radnike. u dogovoru sa radnikom neki drugi dan kada će radnik iskoristiti dan odmora. Godišnji odmor se uvijek koristi načelno u jednom dijelu. Maloljetnom radniku koji je zaposlen u poljoprivredi ili kao sezonski radnik pripada najmanje 12 časova odmora neprekidno. pravilnikom o radu i ugovorom o radu. da to bude prvi sljedeći dan posle onoga dana kada se obično koristi sedmični odmor. Trebalo bi. Uvećanje plate ne može biti manje od 30 % u odnosu na platu za isti broj časova rada u redovnom radnom vremenu.  trudnim ženama i majkama sa djetetom do tri godine starosti (ako daju pismeno svoj pristanak) i  samohranom roditelju ili usvojiocu djetata mlađem od šest godina (ako daju pismeno svoj pristanak). Radnik. 8 . Poslodavac vrši raspored korištenja ovog radnog vremena. Pripravnici nemaju pravo na godišnji odmor. Radnik stiče pravo na godišnji odmor posle isteka prvog mjeseca neprekidnog rada na radnom mjestu. Odmor između dva radna dana Radnik ima pravo na odmor između dva radna dana u neprekidnom trajanju od najmanje 12 časova. poslodavac može odrediti da se godišnji odmor koristi u dva dijela ( I dio 12 dana. Dužina godišnjeg odmora zavisi od:  dužine neprekidnog rada u toku godine. Godišnji odmor Je pravo ali i obaveza radnika. Radnik koji ima najmanje šest mjeseci neprekidnog rada ima pravo na godišnji odmor u trajanju najmenje 18 radnih dana. Sedmični odmor Radnik ima pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 časa neprekidno. niti poslodavac može da mu uskrati pomenuto pravo niti da mu isplati novčani iznos umjesto neiskorištenog godišnjeg odmora. neiskorišteni dio godišnjeg odmora mora iskoristiti do kraja juna mjeseca naredne godine.

Ukupan godišnji odmor ne može trajati duže od 30 radnih dana osim za radnike koji rade na posebnim poslovima i zadacima. djeca.sa danom početka izvršenja kazne.  ispunjenjem uslova za penziju kad radnik navrši 40 godina penzijskog staža. PRESTANAK UGOVORA O RADU Prekid ugovora o radu je Zakon definisao tako što ih je nabrojao:  smrću radnika.  ako radnik bude osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora ili na mjeru bezbednosti. a mogu biti plaćeni i neplaćeni. unuk u pomoćnoj lozi do četvrtog stepena brat od strica. PRAVO RADNIKA NA ODSUSTVA Odsustva su vremenski periodi u kojima radnik obavlja neke nužne poslove. Njihov godišnji odmor ne može iznositi duže od 35 radnih dana.  sa danom dostavljanja poslodavcu pravosnažnog rešenja o potpunom gubitku radne sposobnosti radnika. majka. vaspitnu ili zaštitnu meru u trajanju duže od 3 meseca . 9 .  sporazumom poslodavca i radnika. Pravo radnika na plaćeno odsustvo Radnik ima pravo da odsustvuje sa posla najmanje pet radnih dana u sledećim slučajevima: o u slučaju smrti člana uže porodice (osim žene i muža. U uporednom zakonodavstvu prisutna je praksa da radnik ima pravo na plaćeno odsustvo za vrijeme školovanja ili stručnog usavršavanja. svastika i djever po tazbini drugog koljena) o za sklapanje braka 5 radnih dana. ako se poslodavac i radnik drugačije ne sporazumeju.  otkazom ugovora od strane poslodavca ili radnika. a to su: o nabavka drva o koševina o dizanje usjeva o smrti člana šire porodice o njega člana šire porodice o posjeta člana porodice koji živi u inostranstvu o za školovanje u inostranstvu (do godine dana) o pripremanje i polaganje ispita na fakultetu ili nekoj drugoj obrazovnoj instituciji. kao i pripremanje magisterija ili doktorata. ukoliko se radnik ne obrazuje u interesu poslodavca. otac. Odsustva se mogu odobriti radnicima i u slučajevima učešća radnika na raznim sastancima i seminarima. Pravo radnika na neplaćeno odsustvo Neplaćeno odsustvo je vremenski period u kome radnici obavljaju sezonske nužne poslove. svekar.Opštim kolektivnim ugovorom predviđeno je da se godišnji odmor uvećava za po jedan dan na svake navršene tri godine radnog staža. 17. po uzdužnoj lozi otac. ali s Kolektivnim ugovorom 7 radnih dana o rođenje djeteta (porođaj supruge) o njega člana porodice najduže kvote 5 radnih dana o za vjerske obrede 2 radna dana. kao i u slučajevima dobrovoljnog davanja krvi. odnosno mjere. 16. a troškove penzijskog i invalidskog osiguranja snosi korisnik neplaćenog odsustva. svekrva. Za vrijeme neplaćenog odsustva prava i obaveze radnika na osnovu rada miruju.  istekom roka važenja ugovora o radu na neodređeno vrijeme. ili 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja. djeca od braće.

OBLIGATORNI SLUČAJEVI PRESTANKA RADNOG ODNOSA Obligatorni (obavezni) prestanak radnog odnosa pojavljuje se u slučajevima kada se zakonom predviđa prestanak radnog odnosa nezavisno od volje stranaka. ako je poslodavac osuđen na krivično djelo – izriče mu se zabrana obavljanja djelatnosti) * obavezno liječenje narkomana i alkoholičara – djelimično neuračunljive osobe (radnici koji vrše neka krivična djela pod uticajem alkohola ili drugih opojnih droga. otkazom ugovora o radu od strane poslodavca . . poslodavac i radnik slobodno raspolažu svojom voljom o prestanku radnog odnosa. • pravosnažna sudska presuda protiv koje nema žalbe – ne može se voditi upravni spor. poslodavac ga može rasporediti na neke druge poslove – prelazi u socijalnu kategoriju.sa danom utvrđenim sudskom odlukom. a nije radio i da postoji kontinuitet dan za danom). • prestankom rada poslodavca (zbog stečaja ili likvidacije pravnog lica). 18. sa danom prestanka rada poslodavca. • istekom ugovora na određeno vrijeme. 10 . u roku od 30 dana od dana isteka neplaćenog odsustva ili mirovanja prava iz radnog odnosa.ako se radnik. . FAKULTATIVNI SLUČAJEVI PRESTANKA RADNOG ODNOSA Fakultativni . ili 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja). . U Zakonu stoji da ako radnik ne dođe na posao od 3-5 dana prestaje mu radni odnos po sili zakona. . • kada sud izrekne mjeru bezbjednosti uz krivičnu kaznu: * zabrana vršenja poslova i djelatnosti (npr. • smrću radnika.da radnik ima svijest da nije htio da radi. a i ne mora) .ako radnik izvrši težu povredu radnih obaveza.zbog neopravdanog odsustva sa radnog mjesta (vrijeme kada je radnik trebao da radi. To su slučajevi: • kada radnik napuni određene godine radnog staža ili godine života (40 godina penzijskog staža.kada radni odnos prestaje voljom ugovornih strana. ne vrati na posao.rekonstrukcija preduzeća tehnološke promjene – novi Pravilnik o sistematizaciji. • kada radnik ne zadovolji uslove probnog rada. 19. o čemu je poslodavac dužan da pismeno upozori radnika da nije zadovoljan. • kada radnik izgubi potpunu radnu sposobnost – ako nadležna komisija radnika proglasi potpuno radno nesposobnim. Radi se o sledećim slučajevima: 1. odnosno sa danom početka primjene privremene mjere zabrane rada poslodavcu izrečene od strane nadležnog suda na period duži od tri meseca. na osnovu odluke nadležnog suda koja ima za posledicu prestanak radnog odnosa radnika . .  ako zbog izvršenja mjere radnik mora odsustvovati s rada. Klasifikacija razloga prestanka radnog odnosa Svi uslovi se mogu podijeliti u dve grupe:  raskid ugovora o radu po sili zakona – obligatorni (obavezni) i  raskid ugovora o radu po sili zakona – fakultativni (može. a konačna kad se ne vodi upravni spor.ako radnik ne radi produktivno – kad poslodavac nije zadovoljan radom radnika na njegovom radnom mjestu.

poslodavac ga ne može otpustiti – to je sudska praksa). to je nešto između. ako mu je mišljenje dostavljeno prije donošenja konačne odluke. a da i dalje ne radi (ako su dokumenta falsifikovana radnik može ostati bez posla. Državni organ je organ koji određuje pritvor i on je dužan da u roku od 24h obavjesti rodbinu i poslodavca gdje je zaposlen. u kome je roku poslodavac dužan da sprovede disciplinski postupak. Poslodavca je dužan obavjestiti vojni organ. o čemu može da pokrene spor. Kada radnik daje otkaz nema pravo na otpremninu. ukoliko je to moguće s obzirom na okolnosti. ali ga čine nepodobnim za rad kod poslodavca npr. bez pritiska i svjestan). Radnik najčešće odsustvuje: a) zbog bolovanja Da bi radnik mogao da odsustvuje s posla mora da ima uvjerenje od nadležnog ljekara. kao i da razmotri mišljenje sindikata ili savjeta radnika. Bitno je faktičko stanje (ako je radnik bio bolestan. ali i ne mora). Radnik daje otkaz ugovora o radu u svakom trenutku u pisanoj formi poslodavcu i radnik ne mora obrazlagati zbog čega je dao otkaz (razlog je često intimna stvar. sporazumom radnika i poslodavca i 3. Ako je radnik zatečen u vršenju radnji za koje se osnovano sumnja da predstavljaju krivično djelo. Ako radnik bude oslobođen od odgovornosti sve mu se nadoknađuje. o tome gdje se nalazi radnik. Poslodavac može dati otkaz ugovora o radu iz razloga teže povrede radne dužnosti u roku od 30 dana od dana saznanja za povredu radnih obaveza i za učinioca povrede. Poslodavac mora dati otkaz ugovora o radu u pismenoj formi rješenja uz obrazloženje. 2. Radnik ima pravo na žalbu u roku od 8 dana poslodavcu ili Upravnom odboru. 11 . Privremeno udaljenje radnika sa posla-rada Nije otkaz. Otkaz mora biti bez mana volje (ozbiljan.- ako se iz ekonomskih. ako su te povrede takve prirode da se s osnovom ne može očekivati da radnik nastavi rad kod poslodavac. ako radnik ne izvršava obaveze iz ugovora o radu. Poslodavac može odlučiti da radnika zadrži na radnom mjestu sve do okončanja krivičnog postupka. b) radnik može da odsustvuje s posla zbog učešća u vojnoj vježbi (odlazak u vojsku). radnici obezbjeđenja zatečeni na spavanju na radnom mjestu. otkazom ugovora o radu od strane radnika Radnik ima pravo da poslodavcu otkaže ugovor o radu ako poslodavac izvrši povredu svojih obaveza koje proizilaze iz ugovora o radu. a nema doznake. poslodavac ga može privremeno udaljiti s posla. npr. Poslodavac mu izdaje rješenje o privremenom udaljenju radnika sa posla (npr. najčešće zbog krađe). Ako poslodavac radniku daje otkaz ugovora o radu zbog teže povrede radnih obaveza. Otkaz ugovora o radu od strane radnika može se dati u roku od 15 dana od dana kada je saznao da je poslodavac izvršio povredu njegovog prava sadržanih u ugovoru o radu. ljubomora muža). Udaljenje radnika sa rada može trajati najduže do tri mjeseca. Prekršaj koji nema elemente krivičnog djela. Radnik može ostati bez posla zbog: a) ako je u pritvoru (poslodaac ne može da mu da otkaz ugovora o radu. navođenje razloga zbog kojih otkazuje ugovor. dužan je da radniku omogući da bude saslušan i da iznese svoju odbranu. Sudska praksa zauzima stav da radnik može imati bolovanje. Za vreme suspenzije radnik ima pravo na naknadu plate u visini od 50% prosječne plate koju je ostvario u poslednjih šest meseci (zbog izdržavanja porodice). organizacionih i tehnoloških razloga ukaže potreba za prestankom rada radnika. b) ako je radnik osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora u roku od 6 mjeseci (poslodavac mu može dati otkaz. iako ima doznake). Primjerak akta kojim otkazuje ugovor o radu poslodavac je dužan da dostavi radniku.

odnosno krivično i prekršajno). predsjednik komisije zakazuje sjednicu o čemu se obavještava radnik i poziva na sjednicu. Ako radnik bude oslobođen disciplinske odgovornosti ili mu bude izrečena mjera pismena opomena ili pismeni ukor.  nasilničko ponašanje prema poslodavcu. Ako je proglašen krivim novčana kazna ili otkaz ugovora o radu po Zakonu. Predsjednik disciplinske komisije obavještava radnika i Sindikat preduzeća koji treba da prisustvuje disciplinskom postupku. Disciplinski postupak se vodi o ZKP-u (Zakonu o krivičnom postupku). ako nema elemenata odbija žalbu radnika.  nekorektan odnos prema drugim radnicima ili strankama.  opijanje na poslu. oštećenje ili nezakonito raspolaganje sredstvima poslodavca. Lakša povreda radne obaveze su propusti koje radnik učini u radu ili u vezi sa radom. Po završenom postupku komisija predlaže poslodavcu mjeru koju treba izreći radniku zbog povrede radne obaveze. učini krivično delo ili prekršaj . 12 . Kada se završe sve upravne radnje. zaključuje se rasprava.radnik je odgovoran materijalno. pogleda da li ima elemenata za disciplinsku prijavu. drugim radnicima i trećim licima za vrijeme rada. namerno uništenje. Komisija se sastoji od 3. ima pravo na nadoknadu plate u punom iznosu. To su najčešće:  kašnjenje na posao i odlazak sa posla prije isteka radnog vremena.  izazivanje svađe na poslu.20. Inicijativu za pokretanje disciplinskog postupka može da pokrene svaki radnik ako smatra da je učinjena povreda radne dužnosti. ODGOVORNOST RADNIKA U RADNOM ODNOSU Radnik disciplinski odgovara kada napravi povredu radne dužnosti (pričini materijalnu štetu poslodavcu ili trećim licima. lakše i 2.  korišćenje alkoholnih pića ili droga za vrijeme radnog vremena. umanjenje plate do 30% najduže 3-6 mjeseci od iznosa plate ostvarene u poslednjem mjesecu. svjedoci. s tim da poslodavac ne može biti član disciplinske komisije u bilo kom stepenu odlučivanja. 5 ili 7 članova zbog glasanja.  odavanje poslovne ili službene tajne. sa materijalnim ili drugim štetnim posledicama po poslodavca. a on je taj kad pročita prijavu. mjere za povredu radnih obaveza i sprovođenje disciplinskog postupka Bitan je postupak. teže povrede radnih obaveza (povredom ugovora i Zakona o radu). Počinje čitanjem zahtjeva. kao i nanošenje štete trećim licima koju je poslodavac dužan nadoknaditi. dokazi. a ako ima elemenata on piše prijavu/zahtjev disciplinskoj komisiji. a to su:  odbijanje radnika da izvršava svoje radne obaveze određene ugovorom o radu. glasanje komisije je tajno. Daje se poslodavcu. obrazloženje i eventualni dokazi ako postoje. Poslije čitanja zahtjeva daje se riječ pravniku koji ima pravo na advokata.  namjerno onemogućavanje ili ometanje drugih radnika da izvršavaju svoje radne obaveze.  neopravdan izostanak s posla u trajanju od tri dana u kalendarskoj godini.  ponašanje koje šteti ugledu i materijalnim interesima poslodavca. Komisija bira predsjednika disciplinske komisije koji je uvijek pravnik.  zloupotreba položaja.  nemaran odnos prema poslu.  krađa. Utvrđivanje odgovornosti. Prijava mora sadržavati osnovne elemente kao što su potpis podnosioca. Teže povrede radnih obaveza se propisuju zakonom. Disciplinska odgovornost radnika vezana je za: 1. a koje se u zakonu ne smatraju težom povredom radnih obaveza. čime se remeti proces rada kod poslodavca. pismene. a zapisnik mora biti zapečaćen.

poslodavac je dužan da radniku isplati otpremninu na koju radnik ima pravo prema kolektivnom ugovoru. pravilniku o radu i ugovoru o radu. Upravnom odboru preduzeća).  ako radniku uskrati pravo na otpremninu i  ako radnika na vrati na rad nakon isteka vremena mirovanja radnog odnosa. ŠTRAJK 13 . ali radniku odbije od plate. Radnik može da napravi štetu poslodavcu (npr.Niko radniku ne može oduzeti od plate. Tek Sud može računovodstvu firme da naloži odbijanje od plate. Rok za podnošenje žalbe je 8 dana od dana prijema prvostepenog rješenja. Teret dokazivanja je na poslodavcu i on odgovara po principu objektivne odgovornosti 98% radnih sporova se uvijek završi u korist radnika. a ako je bio pijan odgovara poslodavcu (krajnja nepažnja). Radnik može da se žali i da podnese žalbu u roku od 6 mjeseci. Ta odluka je konačna i protiv nje se može voditi upravni spor – državni. a nije bio pijan).  ako ne ponudi radniku zaposlenje po pravu prvenstva. Odgovornost poslodavca zbog povrede prava radnika pojavljuje se u slučajevima donošenja nezakonitih odluka ili nezakonitog postupanja od strane poslodavca (u kojima je radnik spriječen da radi ili ostvari neko pravo na radu ili po osnovu rada). kao i u slučaju ako radnik ne želi da se vrati na posao kod poslodavca. Poslodavac je dužan da u otkazu ugovora o radu navede razlog otkaza. nema mogućnosti da radnika vrati na rad. ili da to ne želi da učini. sud mu može izreći novčane kazne u slučajevima:  kada zadrži radnika na radu iako radnik ispunjava uslove za starosnu penziju. naložiće poslodavcu da radnika vrati na rad i rasporedi na poslove koje je obavljao prije otkaza ugovora ili na druge poslove koji odgovaraju stručnim i radnim sposobnostima radnika. krajnja nepažnja. Ima situacija da radnik na to prećutno pristane. 21. Ako radnik na poslu ili u vezi sa poslom učini štetu trećem licu onda odgovara poslodavac. ali i zbog drugih šteta nastale u datom slučaju. pravilniku o radu i ugovoru o radu. kao i da mu isplati naknadu na ime izgubljene plate i drugih primanja na koje radnik ima pravo prema kolektivnom ugovoru. Ne postoji pravo žalbe na odluku o otkazu ugovora o radu koji donosi poslodavac. 22. Radnik treba da se ponaša u svom poslu kao savjestan domaćin. Ako sud utvrdi da je otkaz ugovora o radu. ali ako ne pristane na to. MATERIJALNA ODGOVORNOST RADNIKA Podrazumijeva da je radnik dužan da nadoknadi štetu samo iz krajnje nepažnje (obična nepažnja) drugim licima. koji je poslodavac dao radniku nezakonit. RADNI SPOR Pokreće se tužbom nezadovoljne stranke (poslodavac i radnik kad nije zadovoljan odlukom disciplinske komisije ili otkazom ugovora o radu). U slučajevima kada poslodavac prekrši zakonske odredbe o otkazu ugovora o radu. Protiv odluke prvostepene komisije. Dolus = namjera. 23. s obzirom na postojeću organizaciju. a bez saglasnosti radnika).  ako otkaže ugovor o radu suprotno zakonskim odredbama. vodi se radni spor. vozi auto. radnik ima pravo žalbe drugostepenoj disciplinskoj komisiji (npr. Radniku pripada naknada štete zbog izostale ili umanjene zarade. radnik ima pravo i na naknadu nematerijalne štete zbog prestanka radnog odnosa u slučaju protivzakonitih radnji poslodavca. Ovdje postoji komisija koja vrši procjenu štete. osim ako on na to ne pristane ili na osnovu sudske presude (smatra se krivičnim djelom obustava plate od strane računovodstva firme. Otkaz ugovora o radu mora se dati radniku u pismenoj formi. Drugostepena komisija odlučuje u konačnosti. Takođe. Ako poslodavac.

ako ne može. Štrajk mora biti organizovan po Zakonu. Institucije Elektrodistribucija. Bolnica dužne su da 7 dana ranije najave da stupaju u štrajk. Pogrešno je misliti da su sva krivična djela koja su vezana za radne odnose u posebnom poglavlju. Vlada je dužna da obezbjedi minimum proizvodnog procesa. Odluka arbitraže je konačna ako radnici pristanu. za prekršaj su odgovorna i ovlaštena lica u pravnom licu ili radnik sa posebnom odgovornošću. Štrajkački odbor je dužan da iznese pismeno zahtjeve poslodavcu. Štrajk može biti: 1.  ako radniku ne omogući sedmični odmor itd. 14 . ali se nalaze u drugim poglavljima. PREKRŠAJNA ODGOVORNOST Predviđena je za poslodavca bez obzira da li ima ili nema status pravnog lica. 24. Zakonom o radu su nabrojeni prekršaji za koje odgovara poslodavac:  ako ne obezbjedi ravnopravnost radnika na radu. a usmjerena je na zaštitu prava na rad i u vezi sa radom. KRIVIČNA ODGOVORNOST Krivični zakon sadrži odredbe o odgovornosti za krivična djela koja su vezana sa radnim odnosima i zapošljavanjem. kao i ravnopravnost nezaposlenih lica koja konkurišu na zaposlenje. Komunalno. poslodavac obavještava Vladu o štrajku. mašina i drugih uređaja koja se koriste u procesu rada ili zbog neovlaštenog i nestručnog rukovanja tim sredstvima. Vodovod. Štrajkački odbor postavlja štrajkačke straže koje služe za komunikaciju sa vanjskim svijetom.  ako ne objavi pravilnik o radu u određenom periodu. vojska bi onda izgubila smisao). Štrajkački odbor je dužan da obavještava radnike o toku razgovora sa poslodavcem i uvijek se teži da se riješi mirnim putem i uvijek se obavještava ministarstvo koje mora da pošalje svog radnika. a zatim da najave štrajk. a vojna lica ne mogu štrajkovati (posljedice: prestaje mu radni odnos. predviđeno je posebno poglavlje koje nosi naziv: "Krivična djela protiv prava iz radnih odnosa i socijalnog osiguranja". U određivanju novčanih kazni. Štrajk se može organizovati. ali se uvijek mora ostvariti minimum proizvodnje. Radnici su dužni da izaberu štrajkački odbor koji predstavlja radnike. Odgovornost se odnosi na poslodavca. ne mogu da izvode štrajk van poslovnih prostorija poslodavca. Novčanom kaznom za prekršaj kaznit će se poslodavac ako njegovom krivicom dođe do nesreće na poslu zbog neispravnosti objekata. Štrajkački odbor mora da obavjesti poslodavca o arbitraži. Policajci mogu štrajkovati.Je organizovani prekid rada kojim radnici ostvaruju određena prava koja su im uskraćena. za vreme porođaja ili materinstva ili prema invalidnom radniku. Poslodavac može da dovede radnika iz drugih organizacionih jedinica da rade na tom mjestu. Postoje i druga krivična djela koja su u vezi sa radom. U odredbama Krivičnog zakona u njegovom posebnom dijelu. ili drugo ovlašteno lice u pravnom licu kao i na odgovornost radnika.  ako onemogući ili ometa organizovanje sindikata. štrajk upozorenja (najavljuje se 24h ranije) 2. Radnici ne smiju da sprečavaju druge radnike da rade. 25. Nadzor nad sprovođenjem odredbi Zakona o radu vrši inspekcija za poslove rada. ženi u trudnoći. generalni štrajk (najavljuje se 5 dana ranije) Organizuju ga Sindikalne organizacije i sami radnici. kvalifikovani (teži) oblik prekršajne sankcije postoji kada se radi o prekršajima učinjenih prema maloletnicima. koji nema pravo da zaustavlja ostale radnike da dolaze ili izlaze sa posla. Pored poslodavca. a radnik nema pravo da ga u tome spriječi.

.Krivična djela protiv prava iz radnih odnosa i socijalnog osiguranja su: 1) Povreda osnovnih prava radnika je prvo krivično djelo koje se može uslovno nazvati osnovno krivično djelo. Ispitna pitanja za 15. odmori i odsustva 2. Vrste ugovora o radu 6. Štrajk 4. 2) Povreda prava pri zapošljavanju i za vrijeme nezaposlenosti postoji: . Dakle.11. Disciplinska odgovornost radnika 15 .u slučajevima da se neko lice svjesno ne pridržava zakona ili drugih akata o pravima građana za vrijeme nezaposlenosti i time nezaposlenom licu uskrati ili ograniči pravo koje mu pripada. Otkaz ugovora o radu – prekid 5. godine: 1. Može ga počiniti poslodavac ili ovlašteno lice u pravnom licu.2010. radi se o krivičnom djelu koje se može učiniti samo sa umišljajem. Zakonom je definisano da se mora raditi o svjesnom nepridržavanju zakonskih odredbi i drugih propisa ili odredbi kolektivnog ugovora koje se odnose na ograničenje prava radnika koja mu pripadaju. 3) Povreda prava iz socijalnog osiguranja i zloupotreba prava iz socijalnog osiguranja predstavljaju krivična djela koja su vezana za kršenje ili zloupotrebu zakonskih propisa iz oblasti socijalnog osiguranja. Radno vrijeme. Zasnivanje radnog odnosa 3.u slučaju kada se licu ograniči ili uskrati pravo na slobodu zapošljavanja pod jednakim uslovima koji su predviđeni zakonom ili drugim propisima.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful