1. RAD I RADNI ODNOS Rad predstavlja svrsishodnu društveno dopuštenu djelatnost i koja služi da zadovolji ljudske potrebe.

Elementi rada: 1. svrsishodnost rada; 2. društvena dopuštenost; 3. sredstva rada. Svrsishodnost- znači da je ljudski rad svjestan i da služi određenoj svrsi (zadovoljenju ljudskih potreba). Društvena dopuštenost je kategorija vezana za pravne norme. Društveno koristan rad je onaj rad koji nije zabranjen pravnim normama. Sredstva rada je stvorio čovjek i ona predstavljaju osnovnu razliku između čovjeka i drugih živih bića. Svijest je glavna za ljudski rad! Negativna osobina rada: 1. otuđenost rada od čovjeka - Marks; 2. proizvodnja sredstava za masovno uništavanje (biološka, hemijska, atomska). Radni odnosi - su društveni odnosi koji se pojavljuju u toku procesa rada. To su društveni odnosi između radnika i poslodavca čije su granice određene ugovorom o radu. Uvijek moraju postojati dvije strane: poslodavac (država, kapitalista) i radnik. Osnovne osobine radnih odnosa:  dobrovoljnost  postojanje rada. U robovlasništvu i feudalnom društvu ne možemo govoriti o radnim odnosima, jer tu nije bilo dobrovoljnosti. Tek u buržoaskom društvu (kapitalizam) radni odnos dobija osobinu dobrovoljnosti i postaje odnos u pravom smislu. U socijalizmu samo formalno radnik dobija centralno mjesto, ali je još uvijek u odnosu potčinjenosti. Radni odnos je u suštini ugovorni odnos koji se zasniva između radnika i poslodavca ugovorom o radu. 2. RADNO PRAVO Radno pravo je proizašlo iz građanskog prava. Ono dobija samostalnost u trenutku kada država počinje da određuje obavezne elemente koji se nisu mogli mijenjati voljom stranaka, što je dovelo do izdvajanja radnog prava iz građanskog. Tačka odvajanja jeste promjena oblika i suština ugovora o radu. Radno pravo se razvija kao samostalna grana prava od polovine 19. vijeka pa do danas. To je grana prava koja obuhvata državne i autonomne propise kao i propise o radnim odnosima kod poslodavca. Ima dvije vrste normi:  dio građanskih normi  obavezujuće norme. Osnovni elementi radnog odnosa: 1. dobrovoljnost (radnik je slobodan i odlučuje kod kog će poslodavca raditi, ali i poslodavac je slobodan da bira radnika) 2. radni odnos je ugovorni pr. odnos (sklapa se formalno u pismenoj formi) 3. to je lični odnos između radnika i poslodavca (ne može niko umjesto nas zaključiti radni odnos, ni zastupnik, nego mi lično, i to nije ni nasljedno pravo). 4. rok početka rada 5. ostvarivanje drugih prava po osnovu radnog odnosa 1

prava i obaveze zaposlenih i poslodavaca. volja zakonodavca) i 2. Osnovna načela radnog prava ustanovila je grupa iz Međunarodne organizacije rada (MOR). 3. Druga faza započinje 2000.  da radni odnosi predstavljaju podsjednik i garanciju fundamentalnih principa za rad. On sadrži načela koja su direktan izvor radnog prava. pri djelimičnoj sposobnosti radnika – rad saglasno mogućnostima 9. Promoviše dobrovoljnost odnosa između radnika i poslodavca.Domaći izvori radnog prava: 1) Ustav BiH u njemu nema odredbi koje se odnose na radno zakonodavstvo. sedmični i godišnji odmor 4. omladina. Ustav RS reguliše radne odnose. Nešto se samo malo govori o ljudskim pravima. Prema tom zakonu radnik je fizičko lice koje na osnovu ugovora o radu obavlja određene poslove za zakonodavca. formalne (oni izvori koji su donešeni u određenoj formi.6. Zakon o radu RS 2 . od različitih subjekata). pravo na ograničeno radno vrijeme 5. g. 3) Zakon kao izvor radnog prava pojavljuje se kao konkretizacija ustavnih načela. a radnik ima obavezu da te zadatke izvršava) 7. FORMALNI . pravo na sindikalno organizovanje 8. svako ima pravo na rad i slobodu rada 2.  da radni odnosi posluže za razvijanje demokratije na radnom mjestu. NASTANAK I RAZVOJ RADNOG ZAKONODAVSTVA U RS Prva faza u razvoju radnog zakonodavstva u RS počinje 1993. pa kao takav ne može biti izvor radnog prava. donošenjem Zakona o radu (gdje se potpuno briše državna imovina. radnici imaju pravo na dnevni. Zakon o radnim odnosima • 2000. god. donošenjem Zakona o radnim odnosima (državna svojina). da radnik za svoj rad mora dobijati platu 3. Osnovna osobina ovog zakona jeste promjena suštine osnovnih elemenata radnog odnosa. 2) Ustav RS u glavi 2. žene i invalidi imaju posebnu zaštitu 7. a poslodavac mora da mu plati za rad). a to su: 1. a reguliše radne odnose: zasnivanje i prestanak radnog odnosa. Pozivanje na konvencije i međunarodne ugovore ne znače da ustav BiH može biti izvor radnog prava. pravo na zaštitu na radu 6. pravo na učestvovanje u upravljanju preduzećem. IZVORI RADNOG PRAVA Izvori se dijele na: 1. a zamjenjuje je privatna svojina) koji na potpuno nov način reguliše radne odnose između poslodavca i radnika. zaštitu na radu i zapošljavanje. subordinacija (poslodavac ima pravo da izdaje radne zadatke. a poslodavac je pravno ili fizičko lice za koje radnik obavlja neki posao. onereroznost ili naplativost (radnik ima pravo na platu. Zakoni su najčešće izvori radnog prava i predstavljaju skup zakona koji se odnose na radne odnose: • 1993. materijalne (npr. god. po tačno određenom postupku. g. koja je definisala standarde:  da se ustanove pravni okviri kojima se uređuju individualni i kolektivni radni odnosi. 4.

Kolektivni ugovori su podzakonski akti koji nastaju na osnovu zakona. a to čini parlamentarna skupština BiH. Konvencije predstavljaju opšta načela koja su obavezna za zemlje koje potpišu konvenciju ili joj naknadno pristupe. Tim pravilnikom detaljno se definišu prava i obaveze radnika.dužan ga je donijeti poslodavac koji ima 15 i više zaposlenih radnika. Ugovori mogu biti: 1) opšti 2) granski Ugovor o radu je pojedinačni akt između poslodavca i radnika. a najduže u roku od 18 mjeseci ratifikuje konvencije. Digla gornju granicu zapošljavanja. Pravilnik donosi poslodavac. Preporuke nisu obavezujuće i imaju manju pravnu snagu. 3 . Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta je sledeći podzakonski akt. Na primjer: Pravilnik o radu . Moraju biti u saglasnosti sa zakonom. 2) Bilateralni i multilateralni međunarodni ugovori. Tačno definiše prava i dužnosti radnika po radnim mjestima. a u većini slučajeva predstavljaju razrađivanje konvencija. akti OUN-a i sl. Kolektivni ugovor uvijek potpisuje radnički sindikat i udruženje poslodavaca ili sam poslodavac. Kolektivnim ugovorom se ne može dati radnicima više prava. 4) Podzakonski akti su akti koji nastaju na osnovu zakona i predstavljaju konkretizaciju zakonskih normi. a kad ne mora.• • • Zakon o zaštiti na radu Zakon o štrajku Zakon o zapošljavanju. BiH je članica MOR-a i kao takva je obavezna da izvrši ratifikaciju preporuka i konvencija. Vlada je obavezna da u roku od godinu dana. zakonom je definisano kada mora. ako se radi o državnoj svojini. Strani(međunarodni) izvori radnog prava: 1) Konvencije i preporuke međunarodne organizacije rada (MOR). a regulišu se prava radnika i zakonodavca. a Vlada se pojavljuje kao garant. ali ni manje nego što je zakonom određeno.

boravak može biti stalni i privremeni. odobren boravak na teritoriji RS. Opšti uslovi: godine starosti. . da li zadovoljava uslove i pristupa se zasnivanju radnog odnosa.socijalni momenat. 1) Normativni (propisi). opšta zdravstvena sposobnost . Zakon o radu propisuje da niko ne može zasnovati radni odnos ako nije stariji od 15 godina.5. fizička kondicija. nema socijalnog momenta. a izdaje ga CJBMUP) da posjeduje važeću radnu dozvolu (dozvolu izdaje Zavod za zapošljavanje. a izdaje se po mjestu rada poslodavca. uvijek se propisuju zakonom i ne mogu se mijenjati. 3) Subjektivni uslovi (volja poslodavca da zaposli radnika). Da bi se zasnivao radni odnos potrebno je da budu ostvareni objektivni i subjektivni radni uslovi. Osobe od 16-18 godina starosti mogu zasnovati radni odnos samo ako doktor medicine propiše da su psihički i fizički sposobni za rad (to su stariji maloljetnici). USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Svi uslovi se dijele u dvije velike grupe: 1) opšti uslovi 2) posebni uslovi. Lica koja rade u humanitarnim organizacijama ne trebaju radnu dozvolu. vladaju zakoni tržišta.ostvaruje se putem zaključivanja ugovora o radu. nisu se popunjavala sva radna mjesta. Radna dozvola je isključivo vezana za poslodavca. a ne dom zdravlja. U dosadašnjem razvoju industrije prevladali su dva sistema:  sistem socijalizma –. 6. 2) Organizacijski uslovi rada (uslovi potrebnosti radnih mjesta). s tim da se vodi računa da za ta radna mjesta nema potrebne domaće radne snage. To su minimalni uslovi i oni su demokratski. Zapošljavanje stranaca i lica bez državljanstva Stranac je svako lice koje nema državljanstvo BiH. Uslovi za zapošljavanje su isti (opšti i posebni) kao i za državljane BiH. Poslodavac je taj koji podnosi zahtjev za radnu dozvolu za stranca (mora se navesti: odobren boravak. Radna dozvola prestaje da važi: 4 2. prijava o broju potrebnih radnika). propisuje se pravilnikom koji zavise od radnog mjesta. Boravak odobrava Ministarstvo unutrašnjih poslova. opis radnog mjesta. postaje radno sposobno i može zasnovati radni odnos. RADNI ODNOSI Zasnivanje radnog odnosa . ali stranci moraju da ispune još 2 dodatna uslova: 1. Ako je lice maloljetno. a ne po mjestu gdje stranac treba da boravi. radno iskustvo. ugovor na određeno ili neodređeno vrijeme.daje nadležna zdravstvena ustanova. Uvjerenje za maloljetnika daje doktor medicinskih nauka. ženi traži test na trudnoću i žene imaju posebnu zaštitu. Ugovor o radu predstavlja početak radnog odnosa. BiH (boravak može biti privremeni ili stalni. saglasnost roditelja (staraoca). a stupi u brak. Zakonom je zabranjeno da se prilikom zapošljavanja. bitno da se zaposli radnik. Kada se završi postupak zdravstvenog pregleda provjeri se da li je lice punoljetno. Posebni uslovi: školska sprema. Ne može dobiti radnu dozvolu na osnovu turističke vize. Ekonomska razvijenost zemlje.  tržišna privreda – radna mjesta prema potrebama.  kapitalizam.

za poslodavca (naziv. Ako sud donese presudu na bilo koji iznos zatvora. mjesto rada radnika. sjedište. plata i sl. Ako se stručni ispit uspješno položi zasniva se stalni radni odnos. osim što prima 80% plate. Ugovor na određeno vrijeme je svaki ugovor koji se zaključuje do 2 godine. Za vrijeme trudničkog bolovanja zabranjeno je prekinuti radni odnos bez obzira što se radi o ugovoru na određeno vrijeme. 9. radno mjesto. adresa. 5 . a filijala je dužna u roku od 3 dana obavjestiti poslodavca.za radnika (ime i prezime. PROBNI RAD Ugovor o probnom radu mogu zaključiti pripravnici. 7. 8. ali i radnici sa iskustvom za određene djelatnosti u okviru radnog mjesta. VRSTE I TRAJANJE UGOVORA O RADU Sklapanje ugovora o radu je strogo formalan posao. ako se radnik zapošljava kod istog poslodavca više puta (ako prekid ne traje duže od 2 sedmice) u toku posljednje 3 godine i na taj način ostvari 24 mjeseca rada (samo 1 dan preko tih 24 mjeseca. znači da mu ugovor prelazi u ugovor na neodređeno vrijeme). Pripravnik ima sva prava kao i svi zaposleni. Obavezni elementi: . Ukoliko se nakon probnog rada zasnuje radni odnos. Ugovor se sklapa uvijek u pismenoj formi. Protiv rješenja suda dozvoljena je žalba u roku od 7 dana. radniku po završetku probnog rada počinje teći staž na neodređeno vrijeme.     istekom vremena za koji je izdata prestankom važenja odobrenja boravka prestankom važenja ugovora o radu ako je lice osuđeno (bezuslovno. tj. Ima sva prava i dužnosti kao i radnik na neodređeno vrijeme. Stručni ispit predstavlja provjeru znanja. godišnjeg odmora i slično. stručna sprema. rok trajanja ugovora). u periodu od 3 godine. i ne može se raskinuti za vrijeme bolesti. Ugovor o radu na neodređeno vrijeme sačinjava se u pismenoj formi i mora imati zakonom propisan minimum elemenata. dužina godišnjeg odmora. a najniža je 75% od plate. u cilju sticanja osposobljavanja za samostalan rad. PRIPRAVNIČKI STAŽ Zaključuje se ugovorom na određeno vrijeme sa licima koja su završila srednju SSS (6 mjeseci) ili visoku školu VSS (12 mjeseci).krivično) u tom slučaju ima pravo na žalbu u roku od 3 dana od dana donošenja odluke. Radnik počinje sa radom danom potpisivanja ugovora za rad na neodređeno vrijeme. plata. Poslodavac ne može tražiti od radnika podatke koji nisu neophodni za radno mjesto. Ta lica zasnivaju radni odnos po prvi put. Za razliku od probnog rada pripravnički staž se završava stručnim (pripravničkim) ispitom. Probni rad obično služi poslodavcu da provjeri sposobnost radnika za vrijeme trajanja probnog rada i ocjenjuje njegove poslovne kvalitete. kao i većeg izbora stručnih i kvalitetnih radnika.) . Mogu se zaključiti max na 6 mjeseci (3 + 3 mjeseca). stavljanje van snage radne dozvole. a zaključuje se na određeno i neodređeno vrijeme. stranac automatski gubi radnu dozvolu. Radni odnos počinje sklapanjem ugovora od strane poslodavca i radnika. Sva prava i dužnosti kao i kod radnika na neodređeno vrijeme. Sud je dužan da u roku od 3 dana obavjesti filijalu da je radna dozvola ukinuta.

PRIVREMENI I POVREMENI POSLOVI Oni su dosta izjednačeni ali ipak postoje razlike. Povremeni poslovi . maloljetniku od 20h-07h. ovdje se ne zaključuje ugovor o radu i ovo je izuzetak pripravničkog rada. Ugovor o privremenim i povremenim poslovima mora sadržavati odredbe:  o poslu radi čijeg se izvršenja sačinjava ugovor  rokovi o početku i završetku posla  uslovi i načini izvršenja posla i  visina. poslodavac ne može uputiti bageristu da vrši zavarivanje cijevi).10. UPUĆIVANJE RADNIKA NA RAD U STRANU ZEMLJU U slučajevima kada poslodavac obavlja dio svoje djelatnosti u stranim državama. 12. zamjenu smjena vrši u rokovima i na način koji je određen kolektivnim ugovorom. Između poslodavca i radnika za obavljanje privremenih i povremenih poslova se zaključuje ugovor o djelu. Povremeni poslovi su vezani isključivo za jednog poslodavca. Poslodavac kod kojeg je rad organizovan u smjenama.6h narednog dana. Noćni rad je rad koji se obavlja noću. obično se definiše kao maksimalan broj radnih časova u toku jedne sedmice. ali uz saglasnost radnika. jer se ovaj rad računa kao pripravnički staž i radno iskustvo. može radnika uputiti na rad u pomenute zemlje. RADNO VRIJEME Puno radno vrijeme Zakonom je propisano ukupno trajanje punog radnog vremena. pravilnikom o radu i ugovorom o radu. 11. a računa se od od 22h. dnevni odmor u toku rada i dva uzastopna radna dana i osiguranje na radu. berba voća). ugovor o povremenim i privremenim poslovima. Poslodavac se mora sporazumjeti sa radnikom i o:  trajanju rada u stranoj zemlji. kosidba. Volonteru pripadaju sva prava iz radnog odnosa.koriste se u slučajevima kada se poveća obim posla. tj. Poslovi koje radnik treba da obavlja u stranim državama moraju odgovarati njegovim stručnim i radnim sposobnostima (npr. po isteku roka na koji je radnik upućen kod drugog poslodavca. Uvećanje plate ne može biti manje od 30 % u odnosu na platu za isti broj časova rada u redovnom 6 .to su poslovi koji se obavljaju u određenom periodu određeno vrijeme. kao i rokovima i načinu isplate i  uslovima odlaska i povratka sa rada u stranoj zemlji. VOLONTERSKI RAD Nema zasnivanja radnog odnosa kod volontiranja. Prije odlaska na rad u stranu zemlju poslodavac je dužan radnika upoznati sa propisima koji će se primenjivati kod ostvarivanja njegovog prava i obaveza za vrijeme rada u stranoj zemlji. 13. Privremeni radni odnos podrazumjeva da se radnik može vratiti kod ranijeg poslodavca. osim plate i socijalne zaštite.  uslovima smještaja radnika za vrijeme boravka u stranoj zemlji. Puno radno vrijeme. traju najduže 60 dana ili najviše do 150 časova u toku kalendarske godine (npr. Ima pravo na: zaštitu na radu.  valuta u kojoj će se radniku isplaćivati plata i druga primanja po osnovu rada u stranoj zemlji. a ne ugovor o radu. Poslodavac vrši preraspodjelu radnog vremena u toku jedne sedmice. rok i način isplate nagrade za izvršeni posao. žetva. Radnik može samo sa jednim poslodavcem zaključiti ugovor o radu sa punim radnim vremenom. Sedmično radno vrijeme služi kao osnova za preračunavanje punog radnog vremena. primjenjuje se u istim situacijama kao i prekovremeni rad u slučaju povećanog obima posla. Privremeni rad . Puno radno vrijeme iznosi 40 časova u sedmici.ne traje duže od 6 mjeseci .

Radno vrijeme se skraćuje srazmjerno štetnim uticajima. požara. Skraćeno radno vrijeme Imaju radnici koji rade na posebnim poslovima i zadacima. Nepuno radno vrijeme Poslodavac može sa radnikom da zaključi ugovor sa nepunim radnim vremenom. Ako se primjeni metoda argumentum a contrario . s tim da ovi radnici imaju i posebna prava a to su: uvećano vrijeme godišnjeg odmora. a radi zaštite njihovog zdravlja. Prekovremeni rad može da odredi maksimalno 10 radnih dana. posebne mjere zaštite na radu i druga prava koja se propisuju zakonom ili drugim opštim aktom. mogu se ostvarivati samo kod jednog poslodavca. inspektora rada ili sindikata. i pored primjene odgovarajućih mjera i sredstava zaštite na radu. Skraćivanje radnog vremena može biti najviše do 10 časova sedmično. Ukupan fond sati prekovremenog rada ne može biti duži od 150 časova za tu kalendarsku godinu. nastanka profesionalnih oboljenja i oštećenja zdravlja i dr. epidemije. poslovi sa povećanim rizikom od povređivanja. zemljotresa. Preraspodjela radnog vremena nije moguća kod rada sa skraćenim radnim vremenom. O skraćenju radnog vremena odlučuje ministarstvo nadležno za poslove rada na zahtjev poslodavca. postoji povećano štetno dejstvo na zdravlje radnika. poslovi koji zahtjevaju posebne zdravstvene i psihofizičke sposobnosti radnika.  ako ne izvrši raspored radnog vremena radnika i ne vodi evidenciju o dnevnoj prisutnosti radnika na radu. a u izuzetnim situacijama još 10 dana.radnom vremenu. 14. Radi se o poslovima gdje. • u slučajevima otklanjanja posledica vremenskih nepogoda. havarija na sredstvima rada. niti za radnike mlađe od 18 godina. Radi se o radnom vremenu koje je kraće od 40 časova nedeljno. Radnik ostvaruje svoja prava iz radnog odnosa kao da radi na radnom mjestu sa punim radnim vremenom. PREKOVREMENI RAD Svaki rad koji je duži od 40 časova sedmično naziva se prekovremeni rad i on je izuzetak od pravila.da je dozvoljeno sve što nije izričito zabranjeno.  ako odredi da radnik radi prekovremeno duže od propisanog. zainteresovanog radnika. rudara. trudnim ženama počev od šestog mjeseca trudnoće i majkama sa djetetom do jedne godine života zabranjen je noćni rad.  ako izvrši preraspodjelu radnog vremena suprotno zakonskim odredbama i  ako odredi prekovremeni rad trudnoj ženi ili majci koja ima dijete do jedne godine starosti. poslodavac je dužan o tome obavjestiti inspektora rada.Radnik može da zaključi ugovor o radu s nepunim radnim vremenom sa više poslodavaca i da na taj način ostvaruje puno radno vrijeme. Noćni rad je zabranjen maloljetnicima. Radi se o pravima iz socijalnog osiguranja. penzijskog staža i vezana su isključivo za ugovor o radu sa punim radnim vremenom. 7 . Ako potreba za prekovremenim radom traje više od tri sedmice neprekidno ili više od 10 sedmica ukupno u toku kalendarske godine. uvećanje plate. bez izuzetka.  ako odredi prekovremeni rad za radnika kome je to zakonom zabranjeno. a primjenjuje se u 2 slučaja: • u slučaju neplaniranog povećanja obima posla. Pojedina prava. po svojoj prirodi. To su poslovi npr. Poslodavac će se kazniti novčanom kaznom:  ako radniku odredi duže radno vrijeme od propisanog. može se zaključiti da jedan radnik može zaključiti ugovor o radu sa punim radnim vremenom sa jednim poslodavcem i ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom sa drugim poslodavcem.

8 . ODMORI Radnik ima pravo na više vrsta odmora. Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima sva prava iz radnog odnosa (nema pravo na topli obrok i prevoz).  starosti radnika i  posebnih uslova rada. pravilnikom o radu i ugovorom o radu. poslodavac može odrediti da se godišnji odmor koristi u dva dijela ( I dio 12 dana. maloljetnim licima). bez obzira gdje je zaposlen. Ako zaposleni radi na dan svog sedmičnog odmora. ako je to moguće. Poslodavac vrši raspored korištenja ovog radnog vremena. U slučajevima kada je to neophodno zbog neprekidnosti procesa rada. Godišnji odmor Je pravo ali i obaveza radnika. Sedmični odmor Radnik ima pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 časa neprekidno. poslodavac je dužan da naknadno odredi. Radnik stiče pravo na godišnji odmor posle isteka prvog mjeseca neprekidnog rada na radnom mjestu. II dio 14 dana = dvije sedmice). Radnik koji nije navršio šest mjeseci neprekidnog rada ima pravo na godišnji odmor u trajanju od jednog dana za svaki navršeni neprekidni mjesec rada. Uvećanje plate ne može biti manje od 30 % u odnosu na platu za isti broj časova rada u redovnom radnom vremenu. Raspored korištenja sedmičnog odmora vrši poslodavac koji je dužan da unaprijed odredi raspored korištenja sedmičnog odmora i da sa rasporedom na prikladan način. 15. između dva radna dana. Pripravnici nemaju pravo na godišnji odmor. neiskorišteni dio godišnjeg odmora mora iskoristiti do kraja juna mjeseca naredne godine. ali nikada ne može biti na početku i na kraju radnog vremena. Dnevni odmor u toku radnog vremena Radnik koji radi s punim radnim vremenom ima pravo na odmor u toku radnog vremena u trajanju od 30 minuta. Radnik koji ima najmanje šest mjeseci neprekidnog rada ima pravo na godišnji odmor u trajanju najmenje 18 radnih dana. niti poslodavac može da mu uskrati pomenuto pravo niti da mu isplati novčani iznos umjesto neiskorištenog godišnjeg odmora.Za vrijeme prekovremenog rada radniku se povećava plata u skladu sa kolektivnim ugovorom.  trudnim ženama i majkama sa djetetom do tri godine starosti (ako daju pismeno svoj pristanak) i  samohranom roditelju ili usvojiocu djetata mlađem od šest godina (ako daju pismeno svoj pristanak). Odmor između dva radna dana Radnik ima pravo na odmor između dva radna dana u neprekidnom trajanju od najmanje 12 časova. Maloljetnom radniku koji je zaposlen u poljoprivredi ili kao sezonski radnik pripada najmanje 12 časova odmora neprekidno. Godišnji odmor se uvijek koristi načelno u jednom dijelu. upozna radnike. Dužina godišnjeg odmora zavisi od:  dužine neprekidnog rada u toku godine. da to bude prvi sljedeći dan posle onoga dana kada se obično koristi sedmični odmor. Trebalo bi. Radnik. Prekovremeni rad je zabranjen:  radnicima mlađim od 18 godina (tj. pomenutog prava se radnik ne može odreći. Radnici zaposleni u poljoprivredi i sezonski radnici imaju pravo na najmanje 10 časova odmora neprekidno. u dogovoru sa radnikom neki drugi dan kada će radnik iskoristiti dan odmora.

Njihov godišnji odmor ne može iznositi duže od 35 radnih dana. PRAVO RADNIKA NA ODSUSTVA Odsustva su vremenski periodi u kojima radnik obavlja neke nužne poslove. Odsustva se mogu odobriti radnicima i u slučajevima učešća radnika na raznim sastancima i seminarima. ukoliko se radnik ne obrazuje u interesu poslodavca. a mogu biti plaćeni i neplaćeni. a to su: o nabavka drva o koševina o dizanje usjeva o smrti člana šire porodice o njega člana šire porodice o posjeta člana porodice koji živi u inostranstvu o za školovanje u inostranstvu (do godine dana) o pripremanje i polaganje ispita na fakultetu ili nekoj drugoj obrazovnoj instituciji.Opštim kolektivnim ugovorom predviđeno je da se godišnji odmor uvećava za po jedan dan na svake navršene tri godine radnog staža. djeca od braće.  istekom roka važenja ugovora o radu na neodređeno vrijeme. Pravo radnika na plaćeno odsustvo Radnik ima pravo da odsustvuje sa posla najmanje pet radnih dana u sledećim slučajevima: o u slučaju smrti člana uže porodice (osim žene i muža. ili 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja.sa danom početka izvršenja kazne. kao i pripremanje magisterija ili doktorata. 9 . odnosno mjere. svekrva. svekar. djeca. U uporednom zakonodavstvu prisutna je praksa da radnik ima pravo na plaćeno odsustvo za vrijeme školovanja ili stručnog usavršavanja. ali s Kolektivnim ugovorom 7 radnih dana o rođenje djeteta (porođaj supruge) o njega člana porodice najduže kvote 5 radnih dana o za vjerske obrede 2 radna dana. Ukupan godišnji odmor ne može trajati duže od 30 radnih dana osim za radnike koji rade na posebnim poslovima i zadacima. 17. vaspitnu ili zaštitnu meru u trajanju duže od 3 meseca . otac. 16. Za vrijeme neplaćenog odsustva prava i obaveze radnika na osnovu rada miruju.  sa danom dostavljanja poslodavcu pravosnažnog rešenja o potpunom gubitku radne sposobnosti radnika.  ispunjenjem uslova za penziju kad radnik navrši 40 godina penzijskog staža. po uzdužnoj lozi otac. a troškove penzijskog i invalidskog osiguranja snosi korisnik neplaćenog odsustva.  sporazumom poslodavca i radnika. majka. PRESTANAK UGOVORA O RADU Prekid ugovora o radu je Zakon definisao tako što ih je nabrojao:  smrću radnika. ako se poslodavac i radnik drugačije ne sporazumeju. unuk u pomoćnoj lozi do četvrtog stepena brat od strica. kao i u slučajevima dobrovoljnog davanja krvi. Pravo radnika na neplaćeno odsustvo Neplaćeno odsustvo je vremenski period u kome radnici obavljaju sezonske nužne poslove.  otkazom ugovora od strane poslodavca ili radnika. svastika i djever po tazbini drugog koljena) o za sklapanje braka 5 radnih dana.  ako radnik bude osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora ili na mjeru bezbednosti.

OBLIGATORNI SLUČAJEVI PRESTANKA RADNOG ODNOSA Obligatorni (obavezni) prestanak radnog odnosa pojavljuje se u slučajevima kada se zakonom predviđa prestanak radnog odnosa nezavisno od volje stranaka.ako radnik izvrši težu povredu radnih obaveza. To su slučajevi: • kada radnik napuni određene godine radnog staža ili godine života (40 godina penzijskog staža. • kada sud izrekne mjeru bezbjednosti uz krivičnu kaznu: * zabrana vršenja poslova i djelatnosti (npr. U Zakonu stoji da ako radnik ne dođe na posao od 3-5 dana prestaje mu radni odnos po sili zakona. . . 18. a nije radio i da postoji kontinuitet dan za danom). • pravosnažna sudska presuda protiv koje nema žalbe – ne može se voditi upravni spor. o čemu je poslodavac dužan da pismeno upozori radnika da nije zadovoljan. . 10 . poslodavac i radnik slobodno raspolažu svojom voljom o prestanku radnog odnosa. Klasifikacija razloga prestanka radnog odnosa Svi uslovi se mogu podijeliti u dve grupe:  raskid ugovora o radu po sili zakona – obligatorni (obavezni) i  raskid ugovora o radu po sili zakona – fakultativni (može.  ako zbog izvršenja mjere radnik mora odsustvovati s rada. a i ne mora) . • istekom ugovora na određeno vrijeme. • kada radnik izgubi potpunu radnu sposobnost – ako nadležna komisija radnika proglasi potpuno radno nesposobnim. ili 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja).sa danom utvrđenim sudskom odlukom. otkazom ugovora o radu od strane poslodavca . . • kada radnik ne zadovolji uslove probnog rada.kada radni odnos prestaje voljom ugovornih strana.da radnik ima svijest da nije htio da radi.ako radnik ne radi produktivno – kad poslodavac nije zadovoljan radom radnika na njegovom radnom mjestu. ne vrati na posao. sa danom prestanka rada poslodavca.rekonstrukcija preduzeća tehnološke promjene – novi Pravilnik o sistematizaciji. na osnovu odluke nadležnog suda koja ima za posledicu prestanak radnog odnosa radnika . Radi se o sledećim slučajevima: 1. ako je poslodavac osuđen na krivično djelo – izriče mu se zabrana obavljanja djelatnosti) * obavezno liječenje narkomana i alkoholičara – djelimično neuračunljive osobe (radnici koji vrše neka krivična djela pod uticajem alkohola ili drugih opojnih droga. u roku od 30 dana od dana isteka neplaćenog odsustva ili mirovanja prava iz radnog odnosa. poslodavac ga može rasporediti na neke druge poslove – prelazi u socijalnu kategoriju. . • prestankom rada poslodavca (zbog stečaja ili likvidacije pravnog lica).zbog neopravdanog odsustva sa radnog mjesta (vrijeme kada je radnik trebao da radi. FAKULTATIVNI SLUČAJEVI PRESTANKA RADNOG ODNOSA Fakultativni .ako se radnik. a konačna kad se ne vodi upravni spor. odnosno sa danom početka primjene privremene mjere zabrane rada poslodavcu izrečene od strane nadležnog suda na period duži od tri meseca. • smrću radnika. 19.

ali ga čine nepodobnim za rad kod poslodavca npr. Primjerak akta kojim otkazuje ugovor o radu poslodavac je dužan da dostavi radniku. Privremeno udaljenje radnika sa posla-rada Nije otkaz. dužan je da radniku omogući da bude saslušan i da iznese svoju odbranu. Poslodavac može odlučiti da radnika zadrži na radnom mjestu sve do okončanja krivičnog postupka. najčešće zbog krađe). Za vreme suspenzije radnik ima pravo na naknadu plate u visini od 50% prosječne plate koju je ostvario u poslednjih šest meseci (zbog izdržavanja porodice). Prekršaj koji nema elemente krivičnog djela. ali i ne mora). poslodavac ga može privremeno udaljiti s posla. b) ako je radnik osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora u roku od 6 mjeseci (poslodavac mu može dati otkaz. a nema doznake. Poslodavac mu izdaje rješenje o privremenom udaljenju radnika sa posla (npr. Radnik može ostati bez posla zbog: a) ako je u pritvoru (poslodaac ne može da mu da otkaz ugovora o radu. kao i da razmotri mišljenje sindikata ili savjeta radnika. organizacionih i tehnoloških razloga ukaže potreba za prestankom rada radnika. Radnik daje otkaz ugovora o radu u svakom trenutku u pisanoj formi poslodavcu i radnik ne mora obrazlagati zbog čega je dao otkaz (razlog je često intimna stvar. a da i dalje ne radi (ako su dokumenta falsifikovana radnik može ostati bez posla. Ako poslodavac radniku daje otkaz ugovora o radu zbog teže povrede radnih obaveza. poslodavac ga ne može otpustiti – to je sudska praksa). sporazumom radnika i poslodavca i 3. Radnik najčešće odsustvuje: a) zbog bolovanja Da bi radnik mogao da odsustvuje s posla mora da ima uvjerenje od nadležnog ljekara. ljubomora muža). Otkaz mora biti bez mana volje (ozbiljan. Kada radnik daje otkaz nema pravo na otpremninu. Poslodavac mora dati otkaz ugovora o radu u pismenoj formi rješenja uz obrazloženje. u kome je roku poslodavac dužan da sprovede disciplinski postupak. o tome gdje se nalazi radnik. Radnik ima pravo na žalbu u roku od 8 dana poslodavcu ili Upravnom odboru. navođenje razloga zbog kojih otkazuje ugovor. Ako radnik bude oslobođen od odgovornosti sve mu se nadoknađuje. ukoliko je to moguće s obzirom na okolnosti. Bitno je faktičko stanje (ako je radnik bio bolestan.- ako se iz ekonomskih. Poslodavca je dužan obavjestiti vojni organ. iako ima doznake). ako radnik ne izvršava obaveze iz ugovora o radu. Sudska praksa zauzima stav da radnik može imati bolovanje. ako mu je mišljenje dostavljeno prije donošenja konačne odluke. 11 . radnici obezbjeđenja zatečeni na spavanju na radnom mjestu. b) radnik može da odsustvuje s posla zbog učešća u vojnoj vježbi (odlazak u vojsku). Udaljenje radnika sa rada može trajati najduže do tri mjeseca. Poslodavac može dati otkaz ugovora o radu iz razloga teže povrede radne dužnosti u roku od 30 dana od dana saznanja za povredu radnih obaveza i za učinioca povrede. ako su te povrede takve prirode da se s osnovom ne može očekivati da radnik nastavi rad kod poslodavac. otkazom ugovora o radu od strane radnika Radnik ima pravo da poslodavcu otkaže ugovor o radu ako poslodavac izvrši povredu svojih obaveza koje proizilaze iz ugovora o radu. Otkaz ugovora o radu od strane radnika može se dati u roku od 15 dana od dana kada je saznao da je poslodavac izvršio povredu njegovog prava sadržanih u ugovoru o radu. to je nešto između. 2. o čemu može da pokrene spor. npr. bez pritiska i svjestan). Državni organ je organ koji određuje pritvor i on je dužan da u roku od 24h obavjesti rodbinu i poslodavca gdje je zaposlen. Ako je radnik zatečen u vršenju radnji za koje se osnovano sumnja da predstavljaju krivično djelo.

oštećenje ili nezakonito raspolaganje sredstvima poslodavca. Disciplinska odgovornost radnika vezana je za: 1. Počinje čitanjem zahtjeva. Komisija se sastoji od 3. drugim radnicima i trećim licima za vrijeme rada.  korišćenje alkoholnih pića ili droga za vrijeme radnog vremena. svjedoci. predsjednik komisije zakazuje sjednicu o čemu se obavještava radnik i poziva na sjednicu. s tim da poslodavac ne može biti član disciplinske komisije u bilo kom stepenu odlučivanja. Daje se poslodavcu. a on je taj kad pročita prijavu. a ako ima elemenata on piše prijavu/zahtjev disciplinskoj komisiji. Prijava mora sadržavati osnovne elemente kao što su potpis podnosioca.  neopravdan izostanak s posla u trajanju od tri dana u kalendarskoj godini.  nasilničko ponašanje prema poslodavcu. kao i nanošenje štete trećim licima koju je poslodavac dužan nadoknaditi. pogleda da li ima elemenata za disciplinsku prijavu. Teže povrede radnih obaveza se propisuju zakonom.20. a koje se u zakonu ne smatraju težom povredom radnih obaveza.  opijanje na poslu. Poslije čitanja zahtjeva daje se riječ pravniku koji ima pravo na advokata. Kada se završe sve upravne radnje. Komisija bira predsjednika disciplinske komisije koji je uvijek pravnik. ako nema elemenata odbija žalbu radnika. Po završenom postupku komisija predlaže poslodavcu mjeru koju treba izreći radniku zbog povrede radne obaveze.  zloupotreba položaja. obrazloženje i eventualni dokazi ako postoje. dokazi. a to su:  odbijanje radnika da izvršava svoje radne obaveze određene ugovorom o radu.  izazivanje svađe na poslu. Ako radnik bude oslobođen disciplinske odgovornosti ili mu bude izrečena mjera pismena opomena ili pismeni ukor. To su najčešće:  kašnjenje na posao i odlazak sa posla prije isteka radnog vremena. lakše i 2.  namjerno onemogućavanje ili ometanje drugih radnika da izvršavaju svoje radne obaveze. sa materijalnim ili drugim štetnim posledicama po poslodavca. čime se remeti proces rada kod poslodavca. učini krivično delo ili prekršaj . Inicijativu za pokretanje disciplinskog postupka može da pokrene svaki radnik ako smatra da je učinjena povreda radne dužnosti. ODGOVORNOST RADNIKA U RADNOM ODNOSU Radnik disciplinski odgovara kada napravi povredu radne dužnosti (pričini materijalnu štetu poslodavcu ili trećim licima. namerno uništenje.  krađa. umanjenje plate do 30% najduže 3-6 mjeseci od iznosa plate ostvarene u poslednjem mjesecu. 12 .  ponašanje koje šteti ugledu i materijalnim interesima poslodavca. mjere za povredu radnih obaveza i sprovođenje disciplinskog postupka Bitan je postupak. Utvrđivanje odgovornosti.  nekorektan odnos prema drugim radnicima ili strankama. odnosno krivično i prekršajno). glasanje komisije je tajno. teže povrede radnih obaveza (povredom ugovora i Zakona o radu). ima pravo na nadoknadu plate u punom iznosu. Predsjednik disciplinske komisije obavještava radnika i Sindikat preduzeća koji treba da prisustvuje disciplinskom postupku.  nemaran odnos prema poslu. Ako je proglašen krivim novčana kazna ili otkaz ugovora o radu po Zakonu. Lakša povreda radne obaveze su propusti koje radnik učini u radu ili u vezi sa radom.radnik je odgovoran materijalno. pismene. Disciplinski postupak se vodi o ZKP-u (Zakonu o krivičnom postupku).  odavanje poslovne ili službene tajne. zaključuje se rasprava. a zapisnik mora biti zapečaćen. 5 ili 7 članova zbog glasanja.

Ta odluka je konačna i protiv nje se može voditi upravni spor – državni. Ima situacija da radnik na to prećutno pristane. Radnik može da se žali i da podnese žalbu u roku od 6 mjeseci. 21. Ako radnik na poslu ili u vezi sa poslom učini štetu trećem licu onda odgovara poslodavac. sud mu može izreći novčane kazne u slučajevima:  kada zadrži radnika na radu iako radnik ispunjava uslove za starosnu penziju. a bez saglasnosti radnika). radnik ima pravo i na naknadu nematerijalne štete zbog prestanka radnog odnosa u slučaju protivzakonitih radnji poslodavca. Odgovornost poslodavca zbog povrede prava radnika pojavljuje se u slučajevima donošenja nezakonitih odluka ili nezakonitog postupanja od strane poslodavca (u kojima je radnik spriječen da radi ili ostvari neko pravo na radu ili po osnovu rada). a ako je bio pijan odgovara poslodavcu (krajnja nepažnja). ŠTRAJK 13 . Teret dokazivanja je na poslodavcu i on odgovara po principu objektivne odgovornosti 98% radnih sporova se uvijek završi u korist radnika. vodi se radni spor. kao i u slučaju ako radnik ne želi da se vrati na posao kod poslodavca. Radniku pripada naknada štete zbog izostale ili umanjene zarade. Ako sud utvrdi da je otkaz ugovora o radu. ali radniku odbije od plate. s obzirom na postojeću organizaciju.  ako radniku uskrati pravo na otpremninu i  ako radnika na vrati na rad nakon isteka vremena mirovanja radnog odnosa. RADNI SPOR Pokreće se tužbom nezadovoljne stranke (poslodavac i radnik kad nije zadovoljan odlukom disciplinske komisije ili otkazom ugovora o radu). Upravnom odboru preduzeća). Otkaz ugovora o radu mora se dati radniku u pismenoj formi. krajnja nepažnja. Drugostepena komisija odlučuje u konačnosti. Dolus = namjera. Tek Sud može računovodstvu firme da naloži odbijanje od plate. vozi auto. Ne postoji pravo žalbe na odluku o otkazu ugovora o radu koji donosi poslodavac. kao i da mu isplati naknadu na ime izgubljene plate i drugih primanja na koje radnik ima pravo prema kolektivnom ugovoru. Protiv odluke prvostepene komisije. Poslodavac je dužan da u otkazu ugovora o radu navede razlog otkaza. pravilniku o radu i ugovoru o radu. U slučajevima kada poslodavac prekrši zakonske odredbe o otkazu ugovora o radu. a nije bio pijan). poslodavac je dužan da radniku isplati otpremninu na koju radnik ima pravo prema kolektivnom ugovoru. Radnik treba da se ponaša u svom poslu kao savjestan domaćin.  ako otkaže ugovor o radu suprotno zakonskim odredbama. pravilniku o radu i ugovoru o radu. koji je poslodavac dao radniku nezakonit. 23. nema mogućnosti da radnika vrati na rad. Radnik može da napravi štetu poslodavcu (npr.  ako ne ponudi radniku zaposlenje po pravu prvenstva. radnik ima pravo žalbe drugostepenoj disciplinskoj komisiji (npr. ali i zbog drugih šteta nastale u datom slučaju. osim ako on na to ne pristane ili na osnovu sudske presude (smatra se krivičnim djelom obustava plate od strane računovodstva firme. Ako poslodavac. 22.Niko radniku ne može oduzeti od plate. ili da to ne želi da učini. MATERIJALNA ODGOVORNOST RADNIKA Podrazumijeva da je radnik dužan da nadoknadi štetu samo iz krajnje nepažnje (obična nepažnja) drugim licima. ali ako ne pristane na to. Rok za podnošenje žalbe je 8 dana od dana prijema prvostepenog rješenja. naložiće poslodavcu da radnika vrati na rad i rasporedi na poslove koje je obavljao prije otkaza ugovora ili na druge poslove koji odgovaraju stručnim i radnim sposobnostima radnika. Takođe. Ovdje postoji komisija koja vrši procjenu štete.

za vreme porođaja ili materinstva ili prema invalidnom radniku. ali se nalaze u drugim poglavljima.  ako radniku ne omogući sedmični odmor itd. kao i ravnopravnost nezaposlenih lica koja konkurišu na zaposlenje. Odgovornost se odnosi na poslodavca.  ako ne objavi pravilnik o radu u određenom periodu. Institucije Elektrodistribucija. Štrajk može biti: 1. predviđeno je posebno poglavlje koje nosi naziv: "Krivična djela protiv prava iz radnih odnosa i socijalnog osiguranja". 14 . a zatim da najave štrajk. Pored poslodavca. vojska bi onda izgubila smisao). 25. Štrajkački odbor je dužan da obavještava radnike o toku razgovora sa poslodavcem i uvijek se teži da se riješi mirnim putem i uvijek se obavještava ministarstvo koje mora da pošalje svog radnika. Bolnica dužne su da 7 dana ranije najave da stupaju u štrajk. poslodavac obavještava Vladu o štrajku. ali se uvijek mora ostvariti minimum proizvodnje. KRIVIČNA ODGOVORNOST Krivični zakon sadrži odredbe o odgovornosti za krivična djela koja su vezana sa radnim odnosima i zapošljavanjem. za prekršaj su odgovorna i ovlaštena lica u pravnom licu ili radnik sa posebnom odgovornošću. Odluka arbitraže je konačna ako radnici pristanu. Štrajkački odbor mora da obavjesti poslodavca o arbitraži. Radnici su dužni da izaberu štrajkački odbor koji predstavlja radnike. Vodovod. Radnici ne smiju da sprečavaju druge radnike da rade. Štrajkački odbor postavlja štrajkačke straže koje služe za komunikaciju sa vanjskim svijetom. Štrajkački odbor je dužan da iznese pismeno zahtjeve poslodavcu. generalni štrajk (najavljuje se 5 dana ranije) Organizuju ga Sindikalne organizacije i sami radnici. Pogrešno je misliti da su sva krivična djela koja su vezana za radne odnose u posebnom poglavlju. ne mogu da izvode štrajk van poslovnih prostorija poslodavca. U odredbama Krivičnog zakona u njegovom posebnom dijelu. Štrajk mora biti organizovan po Zakonu.Je organizovani prekid rada kojim radnici ostvaruju određena prava koja su im uskraćena. U određivanju novčanih kazni. Postoje i druga krivična djela koja su u vezi sa radom. Komunalno. mašina i drugih uređaja koja se koriste u procesu rada ili zbog neovlaštenog i nestručnog rukovanja tim sredstvima. 24. Novčanom kaznom za prekršaj kaznit će se poslodavac ako njegovom krivicom dođe do nesreće na poslu zbog neispravnosti objekata. ili drugo ovlašteno lice u pravnom licu kao i na odgovornost radnika. a usmjerena je na zaštitu prava na rad i u vezi sa radom.  ako onemogući ili ometa organizovanje sindikata. Nadzor nad sprovođenjem odredbi Zakona o radu vrši inspekcija za poslove rada. ženi u trudnoći. kvalifikovani (teži) oblik prekršajne sankcije postoji kada se radi o prekršajima učinjenih prema maloletnicima. Štrajk se može organizovati. Policajci mogu štrajkovati. koji nema pravo da zaustavlja ostale radnike da dolaze ili izlaze sa posla. Poslodavac može da dovede radnika iz drugih organizacionih jedinica da rade na tom mjestu. PREKRŠAJNA ODGOVORNOST Predviđena je za poslodavca bez obzira da li ima ili nema status pravnog lica. Zakonom o radu su nabrojeni prekršaji za koje odgovara poslodavac:  ako ne obezbjedi ravnopravnost radnika na radu. ako ne može. a vojna lica ne mogu štrajkovati (posljedice: prestaje mu radni odnos. Vlada je dužna da obezbjedi minimum proizvodnog procesa. štrajk upozorenja (najavljuje se 24h ranije) 2. a radnik nema pravo da ga u tome spriječi.

Štrajk 4. 2) Povreda prava pri zapošljavanju i za vrijeme nezaposlenosti postoji: .11. Zasnivanje radnog odnosa 3. Disciplinska odgovornost radnika 15 . Može ga počiniti poslodavac ili ovlašteno lice u pravnom licu.2010. Vrste ugovora o radu 6. Ispitna pitanja za 15.u slučaju kada se licu ograniči ili uskrati pravo na slobodu zapošljavanja pod jednakim uslovima koji su predviđeni zakonom ili drugim propisima. Zakonom je definisano da se mora raditi o svjesnom nepridržavanju zakonskih odredbi i drugih propisa ili odredbi kolektivnog ugovora koje se odnose na ograničenje prava radnika koja mu pripadaju.u slučajevima da se neko lice svjesno ne pridržava zakona ili drugih akata o pravima građana za vrijeme nezaposlenosti i time nezaposlenom licu uskrati ili ograniči pravo koje mu pripada. Otkaz ugovora o radu – prekid 5. .Krivična djela protiv prava iz radnih odnosa i socijalnog osiguranja su: 1) Povreda osnovnih prava radnika je prvo krivično djelo koje se može uslovno nazvati osnovno krivično djelo. odmori i odsustva 2. godine: 1. Dakle. Radno vrijeme. radi se o krivičnom djelu koje se može učiniti samo sa umišljajem. 3) Povreda prava iz socijalnog osiguranja i zloupotreba prava iz socijalnog osiguranja predstavljaju krivična djela koja su vezana za kršenje ili zloupotrebu zakonskih propisa iz oblasti socijalnog osiguranja.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful