1. RAD I RADNI ODNOS Rad predstavlja svrsishodnu društveno dopuštenu djelatnost i koja služi da zadovolji ljudske potrebe.

Elementi rada: 1. svrsishodnost rada; 2. društvena dopuštenost; 3. sredstva rada. Svrsishodnost- znači da je ljudski rad svjestan i da služi određenoj svrsi (zadovoljenju ljudskih potreba). Društvena dopuštenost je kategorija vezana za pravne norme. Društveno koristan rad je onaj rad koji nije zabranjen pravnim normama. Sredstva rada je stvorio čovjek i ona predstavljaju osnovnu razliku između čovjeka i drugih živih bića. Svijest je glavna za ljudski rad! Negativna osobina rada: 1. otuđenost rada od čovjeka - Marks; 2. proizvodnja sredstava za masovno uništavanje (biološka, hemijska, atomska). Radni odnosi - su društveni odnosi koji se pojavljuju u toku procesa rada. To su društveni odnosi između radnika i poslodavca čije su granice određene ugovorom o radu. Uvijek moraju postojati dvije strane: poslodavac (država, kapitalista) i radnik. Osnovne osobine radnih odnosa:  dobrovoljnost  postojanje rada. U robovlasništvu i feudalnom društvu ne možemo govoriti o radnim odnosima, jer tu nije bilo dobrovoljnosti. Tek u buržoaskom društvu (kapitalizam) radni odnos dobija osobinu dobrovoljnosti i postaje odnos u pravom smislu. U socijalizmu samo formalno radnik dobija centralno mjesto, ali je još uvijek u odnosu potčinjenosti. Radni odnos je u suštini ugovorni odnos koji se zasniva između radnika i poslodavca ugovorom o radu. 2. RADNO PRAVO Radno pravo je proizašlo iz građanskog prava. Ono dobija samostalnost u trenutku kada država počinje da određuje obavezne elemente koji se nisu mogli mijenjati voljom stranaka, što je dovelo do izdvajanja radnog prava iz građanskog. Tačka odvajanja jeste promjena oblika i suština ugovora o radu. Radno pravo se razvija kao samostalna grana prava od polovine 19. vijeka pa do danas. To je grana prava koja obuhvata državne i autonomne propise kao i propise o radnim odnosima kod poslodavca. Ima dvije vrste normi:  dio građanskih normi  obavezujuće norme. Osnovni elementi radnog odnosa: 1. dobrovoljnost (radnik je slobodan i odlučuje kod kog će poslodavca raditi, ali i poslodavac je slobodan da bira radnika) 2. radni odnos je ugovorni pr. odnos (sklapa se formalno u pismenoj formi) 3. to je lični odnos između radnika i poslodavca (ne može niko umjesto nas zaključiti radni odnos, ni zastupnik, nego mi lično, i to nije ni nasljedno pravo). 4. rok početka rada 5. ostvarivanje drugih prava po osnovu radnog odnosa 1

Zakon o radu RS 2 .Domaći izvori radnog prava: 1) Ustav BiH u njemu nema odredbi koje se odnose na radno zakonodavstvo. pravo na učestvovanje u upravljanju preduzećem. pravo na sindikalno organizovanje 8. NASTANAK I RAZVOJ RADNOG ZAKONODAVSTVA U RS Prva faza u razvoju radnog zakonodavstva u RS počinje 1993. koja je definisala standarde:  da se ustanove pravni okviri kojima se uređuju individualni i kolektivni radni odnosi. subordinacija (poslodavac ima pravo da izdaje radne zadatke. zaštitu na radu i zapošljavanje. god. g.  da radni odnosi posluže za razvijanje demokratije na radnom mjestu. donošenjem Zakona o radnim odnosima (državna svojina). onereroznost ili naplativost (radnik ima pravo na platu. Promoviše dobrovoljnost odnosa između radnika i poslodavca. Prema tom zakonu radnik je fizičko lice koje na osnovu ugovora o radu obavlja određene poslove za zakonodavca. On sadrži načela koja su direktan izvor radnog prava. pravo na zaštitu na radu 6. 3. pri djelimičnoj sposobnosti radnika – rad saglasno mogućnostima 9. 3) Zakon kao izvor radnog prava pojavljuje se kao konkretizacija ustavnih načela. pravo na ograničeno radno vrijeme 5. formalne (oni izvori koji su donešeni u određenoj formi. Druga faza započinje 2000. a to su: 1. po tačno određenom postupku. Ustav RS reguliše radne odnose. Zakoni su najčešće izvori radnog prava i predstavljaju skup zakona koji se odnose na radne odnose: • 1993.  da radni odnosi predstavljaju podsjednik i garanciju fundamentalnih principa za rad. 2) Ustav RS u glavi 2. 4. a radnik ima obavezu da te zadatke izvršava) 7. žene i invalidi imaju posebnu zaštitu 7. god. od različitih subjekata). Pozivanje na konvencije i međunarodne ugovore ne znače da ustav BiH može biti izvor radnog prava. da radnik za svoj rad mora dobijati platu 3. FORMALNI . sedmični i godišnji odmor 4. pa kao takav ne može biti izvor radnog prava. omladina. radnici imaju pravo na dnevni. Osnovna načela radnog prava ustanovila je grupa iz Međunarodne organizacije rada (MOR). Nešto se samo malo govori o ljudskim pravima. donošenjem Zakona o radu (gdje se potpuno briše državna imovina. prava i obaveze zaposlenih i poslodavaca. Osnovna osobina ovog zakona jeste promjena suštine osnovnih elemenata radnog odnosa. a reguliše radne odnose: zasnivanje i prestanak radnog odnosa. svako ima pravo na rad i slobodu rada 2. a poslodavac mora da mu plati za rad). a poslodavac je pravno ili fizičko lice za koje radnik obavlja neki posao.6. g. a zamjenjuje je privatna svojina) koji na potpuno nov način reguliše radne odnose između poslodavca i radnika. materijalne (npr. Zakon o radnim odnosima • 2000. volja zakonodavca) i 2. IZVORI RADNOG PRAVA Izvori se dijele na: 1.

ali ni manje nego što je zakonom određeno. a najduže u roku od 18 mjeseci ratifikuje konvencije. Konvencije predstavljaju opšta načela koja su obavezna za zemlje koje potpišu konvenciju ili joj naknadno pristupe. a Vlada se pojavljuje kao garant. a kad ne mora.dužan ga je donijeti poslodavac koji ima 15 i više zaposlenih radnika. 3 . 2) Bilateralni i multilateralni međunarodni ugovori. Pravilnik donosi poslodavac. a regulišu se prava radnika i zakonodavca. Ugovori mogu biti: 1) opšti 2) granski Ugovor o radu je pojedinačni akt između poslodavca i radnika. Digla gornju granicu zapošljavanja. BiH je članica MOR-a i kao takva je obavezna da izvrši ratifikaciju preporuka i konvencija. Kolektivnim ugovorom se ne može dati radnicima više prava.• • • Zakon o zaštiti na radu Zakon o štrajku Zakon o zapošljavanju. Kolektivni ugovori su podzakonski akti koji nastaju na osnovu zakona. 4) Podzakonski akti su akti koji nastaju na osnovu zakona i predstavljaju konkretizaciju zakonskih normi. a to čini parlamentarna skupština BiH. Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta je sledeći podzakonski akt. a u većini slučajeva predstavljaju razrađivanje konvencija. Vlada je obavezna da u roku od godinu dana. Na primjer: Pravilnik o radu . Strani(međunarodni) izvori radnog prava: 1) Konvencije i preporuke međunarodne organizacije rada (MOR). Preporuke nisu obavezujuće i imaju manju pravnu snagu. Tačno definiše prava i dužnosti radnika po radnim mjestima. Tim pravilnikom detaljno se definišu prava i obaveze radnika. akti OUN-a i sl. Kolektivni ugovor uvijek potpisuje radnički sindikat i udruženje poslodavaca ili sam poslodavac. zakonom je definisano kada mora. ako se radi o državnoj svojini. Moraju biti u saglasnosti sa zakonom.

a izdaje ga CJBMUP) da posjeduje važeću radnu dozvolu (dozvolu izdaje Zavod za zapošljavanje. da li zadovoljava uslove i pristupa se zasnivanju radnog odnosa. nema socijalnog momenta. Radna dozvola prestaje da važi: 4 2. bitno da se zaposli radnik. Ekonomska razvijenost zemlje. U dosadašnjem razvoju industrije prevladali su dva sistema:  sistem socijalizma –. Poslodavac je taj koji podnosi zahtjev za radnu dozvolu za stranca (mora se navesti: odobren boravak. Opšti uslovi: godine starosti. Ugovor o radu predstavlja početak radnog odnosa. prijava o broju potrebnih radnika). 1) Normativni (propisi). ali stranci moraju da ispune još 2 dodatna uslova: 1. Ako je lice maloljetno. RADNI ODNOSI Zasnivanje radnog odnosa . . Da bi se zasnivao radni odnos potrebno je da budu ostvareni objektivni i subjektivni radni uslovi.  tržišna privreda – radna mjesta prema potrebama. propisuje se pravilnikom koji zavise od radnog mjesta. Lica koja rade u humanitarnim organizacijama ne trebaju radnu dozvolu. a izdaje se po mjestu rada poslodavca. opšta zdravstvena sposobnost . BiH (boravak može biti privremeni ili stalni. boravak može biti stalni i privremeni. 2) Organizacijski uslovi rada (uslovi potrebnosti radnih mjesta). a ne po mjestu gdje stranac treba da boravi. Uvjerenje za maloljetnika daje doktor medicinskih nauka. Ne može dobiti radnu dozvolu na osnovu turističke vize. Kada se završi postupak zdravstvenog pregleda provjeri se da li je lice punoljetno. radno iskustvo. Zakonom je zabranjeno da se prilikom zapošljavanja. Radna dozvola je isključivo vezana za poslodavca. postaje radno sposobno i može zasnovati radni odnos.socijalni momenat. nisu se popunjavala sva radna mjesta. Posebni uslovi: školska sprema. a ne dom zdravlja. ugovor na određeno ili neodređeno vrijeme. fizička kondicija. Zapošljavanje stranaca i lica bez državljanstva Stranac je svako lice koje nema državljanstvo BiH. uvijek se propisuju zakonom i ne mogu se mijenjati. To su minimalni uslovi i oni su demokratski.daje nadležna zdravstvena ustanova. vladaju zakoni tržišta. Zakon o radu propisuje da niko ne može zasnovati radni odnos ako nije stariji od 15 godina. Boravak odobrava Ministarstvo unutrašnjih poslova. Uslovi za zapošljavanje su isti (opšti i posebni) kao i za državljane BiH.5. saglasnost roditelja (staraoca). 6. Osobe od 16-18 godina starosti mogu zasnovati radni odnos samo ako doktor medicine propiše da su psihički i fizički sposobni za rad (to su stariji maloljetnici). a stupi u brak. 3) Subjektivni uslovi (volja poslodavca da zaposli radnika).ostvaruje se putem zaključivanja ugovora o radu. s tim da se vodi računa da za ta radna mjesta nema potrebne domaće radne snage. USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Svi uslovi se dijele u dvije velike grupe: 1) opšti uslovi 2) posebni uslovi. ženi traži test na trudnoću i žene imaju posebnu zaštitu.  kapitalizam. odobren boravak na teritoriji RS. opis radnog mjesta.

Za vrijeme trudničkog bolovanja zabranjeno je prekinuti radni odnos bez obzira što se radi o ugovoru na određeno vrijeme. Radnik počinje sa radom danom potpisivanja ugovora za rad na neodređeno vrijeme. Ugovor o radu na neodređeno vrijeme sačinjava se u pismenoj formi i mora imati zakonom propisan minimum elemenata. ali i radnici sa iskustvom za određene djelatnosti u okviru radnog mjesta. osim što prima 80% plate. a najniža je 75% od plate. Mogu se zaključiti max na 6 mjeseci (3 + 3 mjeseca). znači da mu ugovor prelazi u ugovor na neodređeno vrijeme).krivično) u tom slučaju ima pravo na žalbu u roku od 3 dana od dana donošenja odluke.) . 9. radno mjesto. rok trajanja ugovora). tj. ako se radnik zapošljava kod istog poslodavca više puta (ako prekid ne traje duže od 2 sedmice) u toku posljednje 3 godine i na taj način ostvari 24 mjeseca rada (samo 1 dan preko tih 24 mjeseca. VRSTE I TRAJANJE UGOVORA O RADU Sklapanje ugovora o radu je strogo formalan posao. radniku po završetku probnog rada počinje teći staž na neodređeno vrijeme. a zaključuje se na određeno i neodređeno vrijeme.     istekom vremena za koji je izdata prestankom važenja odobrenja boravka prestankom važenja ugovora o radu ako je lice osuđeno (bezuslovno. 8. Pripravnik ima sva prava kao i svi zaposleni. Ako se stručni ispit uspješno položi zasniva se stalni radni odnos. u periodu od 3 godine. Stručni ispit predstavlja provjeru znanja. 7. 5 . Ugovor na određeno vrijeme je svaki ugovor koji se zaključuje do 2 godine. godišnjeg odmora i slično. Sud je dužan da u roku od 3 dana obavjesti filijalu da je radna dozvola ukinuta. stavljanje van snage radne dozvole. stranac automatski gubi radnu dozvolu. Ako sud donese presudu na bilo koji iznos zatvora. Ta lica zasnivaju radni odnos po prvi put. Probni rad obično služi poslodavcu da provjeri sposobnost radnika za vrijeme trajanja probnog rada i ocjenjuje njegove poslovne kvalitete. a filijala je dužna u roku od 3 dana obavjestiti poslodavca. adresa. Za razliku od probnog rada pripravnički staž se završava stručnim (pripravničkim) ispitom. Obavezni elementi: . kao i većeg izbora stručnih i kvalitetnih radnika. Poslodavac ne može tražiti od radnika podatke koji nisu neophodni za radno mjesto. Ukoliko se nakon probnog rada zasnuje radni odnos. Ima sva prava i dužnosti kao i radnik na neodređeno vrijeme. u cilju sticanja osposobljavanja za samostalan rad. dužina godišnjeg odmora. stručna sprema. Ugovor se sklapa uvijek u pismenoj formi.za radnika (ime i prezime. mjesto rada radnika. plata. Sva prava i dužnosti kao i kod radnika na neodređeno vrijeme. plata i sl. Protiv rješenja suda dozvoljena je žalba u roku od 7 dana. PRIPRAVNIČKI STAŽ Zaključuje se ugovorom na određeno vrijeme sa licima koja su završila srednju SSS (6 mjeseci) ili visoku školu VSS (12 mjeseci). sjedište. i ne može se raskinuti za vrijeme bolesti.za poslodavca (naziv. Radni odnos počinje sklapanjem ugovora od strane poslodavca i radnika. PROBNI RAD Ugovor o probnom radu mogu zaključiti pripravnici.

a računa se od od 22h.  uslovima smještaja radnika za vrijeme boravka u stranoj zemlji.ne traje duže od 6 mjeseci . Poslodavac vrši preraspodjelu radnog vremena u toku jedne sedmice. obično se definiše kao maksimalan broj radnih časova u toku jedne sedmice. RADNO VRIJEME Puno radno vrijeme Zakonom je propisano ukupno trajanje punog radnog vremena. Poslovi koje radnik treba da obavlja u stranim državama moraju odgovarati njegovim stručnim i radnim sposobnostima (npr. Uvećanje plate ne može biti manje od 30 % u odnosu na platu za isti broj časova rada u redovnom 6 . 13. poslodavac ne može uputiti bageristu da vrši zavarivanje cijevi). maloljetniku od 20h-07h. rok i način isplate nagrade za izvršeni posao.10. 12. Ugovor o privremenim i povremenim poslovima mora sadržavati odredbe:  o poslu radi čijeg se izvršenja sačinjava ugovor  rokovi o početku i završetku posla  uslovi i načini izvršenja posla i  visina.6h narednog dana. Noćni rad je rad koji se obavlja noću. Poslodavac se mora sporazumjeti sa radnikom i o:  trajanju rada u stranoj zemlji. VOLONTERSKI RAD Nema zasnivanja radnog odnosa kod volontiranja.to su poslovi koji se obavljaju u određenom periodu određeno vrijeme. tj. a ne ugovor o radu. po isteku roka na koji je radnik upućen kod drugog poslodavca. Puno radno vrijeme iznosi 40 časova u sedmici. pravilnikom o radu i ugovorom o radu. ali uz saglasnost radnika. berba voća). Sedmično radno vrijeme služi kao osnova za preračunavanje punog radnog vremena. Radnik može samo sa jednim poslodavcem zaključiti ugovor o radu sa punim radnim vremenom. Volonteru pripadaju sva prava iz radnog odnosa. može radnika uputiti na rad u pomenute zemlje. traju najduže 60 dana ili najviše do 150 časova u toku kalendarske godine (npr. zamjenu smjena vrši u rokovima i na način koji je određen kolektivnim ugovorom. dnevni odmor u toku rada i dva uzastopna radna dana i osiguranje na radu. PRIVREMENI I POVREMENI POSLOVI Oni su dosta izjednačeni ali ipak postoje razlike. kosidba.koriste se u slučajevima kada se poveća obim posla. Privremeni radni odnos podrazumjeva da se radnik može vratiti kod ranijeg poslodavca. Povremeni poslovi . Povremeni poslovi su vezani isključivo za jednog poslodavca. ugovor o povremenim i privremenim poslovima. Između poslodavca i radnika za obavljanje privremenih i povremenih poslova se zaključuje ugovor o djelu. UPUĆIVANJE RADNIKA NA RAD U STRANU ZEMLJU U slučajevima kada poslodavac obavlja dio svoje djelatnosti u stranim državama. Privremeni rad .  valuta u kojoj će se radniku isplaćivati plata i druga primanja po osnovu rada u stranoj zemlji. Ima pravo na: zaštitu na radu. jer se ovaj rad računa kao pripravnički staž i radno iskustvo. 11. Puno radno vrijeme. Poslodavac kod kojeg je rad organizovan u smjenama. kao i rokovima i načinu isplate i  uslovima odlaska i povratka sa rada u stranoj zemlji. žetva. primjenjuje se u istim situacijama kao i prekovremeni rad u slučaju povećanog obima posla. Prije odlaska na rad u stranu zemlju poslodavac je dužan radnika upoznati sa propisima koji će se primenjivati kod ostvarivanja njegovog prava i obaveza za vrijeme rada u stranoj zemlji. osim plate i socijalne zaštite. ovdje se ne zaključuje ugovor o radu i ovo je izuzetak pripravničkog rada.

zainteresovanog radnika. PREKOVREMENI RAD Svaki rad koji je duži od 40 časova sedmično naziva se prekovremeni rad i on je izuzetak od pravila. rudara. Poslodavac će se kazniti novčanom kaznom:  ako radniku odredi duže radno vrijeme od propisanog. Radnik ostvaruje svoja prava iz radnog odnosa kao da radi na radnom mjestu sa punim radnim vremenom. epidemije. Radno vrijeme se skraćuje srazmjerno štetnim uticajima. To su poslovi npr. nastanka profesionalnih oboljenja i oštećenja zdravlja i dr. posebne mjere zaštite na radu i druga prava koja se propisuju zakonom ili drugim opštim aktom. O skraćenju radnog vremena odlučuje ministarstvo nadležno za poslove rada na zahtjev poslodavca. Skraćivanje radnog vremena može biti najviše do 10 časova sedmično. požara. zemljotresa.da je dozvoljeno sve što nije izričito zabranjeno. Ako se primjeni metoda argumentum a contrario . inspektora rada ili sindikata.  ako odredi da radnik radi prekovremeno duže od propisanog. bez izuzetka. poslodavac je dužan o tome obavjestiti inspektora rada.  ako odredi prekovremeni rad za radnika kome je to zakonom zabranjeno.  ako izvrši preraspodjelu radnog vremena suprotno zakonskim odredbama i  ako odredi prekovremeni rad trudnoj ženi ili majci koja ima dijete do jedne godine starosti. po svojoj prirodi. i pored primjene odgovarajućih mjera i sredstava zaštite na radu. trudnim ženama počev od šestog mjeseca trudnoće i majkama sa djetetom do jedne godine života zabranjen je noćni rad. poslovi koji zahtjevaju posebne zdravstvene i psihofizičke sposobnosti radnika. Skraćeno radno vrijeme Imaju radnici koji rade na posebnim poslovima i zadacima. Ukupan fond sati prekovremenog rada ne može biti duži od 150 časova za tu kalendarsku godinu. Noćni rad je zabranjen maloljetnicima.  ako ne izvrši raspored radnog vremena radnika i ne vodi evidenciju o dnevnoj prisutnosti radnika na radu. niti za radnike mlađe od 18 godina. uvećanje plate. Radi se o poslovima gdje. a primjenjuje se u 2 slučaja: • u slučaju neplaniranog povećanja obima posla. s tim da ovi radnici imaju i posebna prava a to su: uvećano vrijeme godišnjeg odmora. poslovi sa povećanim rizikom od povređivanja. a u izuzetnim situacijama još 10 dana. Prekovremeni rad može da odredi maksimalno 10 radnih dana. Ako potreba za prekovremenim radom traje više od tri sedmice neprekidno ili više od 10 sedmica ukupno u toku kalendarske godine. 7 . 14. a radi zaštite njihovog zdravlja. penzijskog staža i vezana su isključivo za ugovor o radu sa punim radnim vremenom. • u slučajevima otklanjanja posledica vremenskih nepogoda. Preraspodjela radnog vremena nije moguća kod rada sa skraćenim radnim vremenom. Nepuno radno vrijeme Poslodavac može sa radnikom da zaključi ugovor sa nepunim radnim vremenom. Radi se o radnom vremenu koje je kraće od 40 časova nedeljno.Radnik može da zaključi ugovor o radu s nepunim radnim vremenom sa više poslodavaca i da na taj način ostvaruje puno radno vrijeme. može se zaključiti da jedan radnik može zaključiti ugovor o radu sa punim radnim vremenom sa jednim poslodavcem i ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom sa drugim poslodavcem. mogu se ostvarivati samo kod jednog poslodavca.radnom vremenu. postoji povećano štetno dejstvo na zdravlje radnika. havarija na sredstvima rada. Pojedina prava. Radi se o pravima iz socijalnog osiguranja.

pravilnikom o radu i ugovorom o radu. U slučajevima kada je to neophodno zbog neprekidnosti procesa rada. Radnik koji ima najmanje šest mjeseci neprekidnog rada ima pravo na godišnji odmor u trajanju najmenje 18 radnih dana. Dnevni odmor u toku radnog vremena Radnik koji radi s punim radnim vremenom ima pravo na odmor u toku radnog vremena u trajanju od 30 minuta. Sedmični odmor Radnik ima pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 časa neprekidno. Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima sva prava iz radnog odnosa (nema pravo na topli obrok i prevoz). Ako zaposleni radi na dan svog sedmičnog odmora. Prekovremeni rad je zabranjen:  radnicima mlađim od 18 godina (tj. 15. II dio 14 dana = dvije sedmice). maloljetnim licima). u dogovoru sa radnikom neki drugi dan kada će radnik iskoristiti dan odmora. Radnici zaposleni u poljoprivredi i sezonski radnici imaju pravo na najmanje 10 časova odmora neprekidno. ako je to moguće. Raspored korištenja sedmičnog odmora vrši poslodavac koji je dužan da unaprijed odredi raspored korištenja sedmičnog odmora i da sa rasporedom na prikladan način. poslodavac je dužan da naknadno odredi. 8 . Poslodavac vrši raspored korištenja ovog radnog vremena. ODMORI Radnik ima pravo na više vrsta odmora. Pripravnici nemaju pravo na godišnji odmor. neiskorišteni dio godišnjeg odmora mora iskoristiti do kraja juna mjeseca naredne godine. Radnik koji nije navršio šest mjeseci neprekidnog rada ima pravo na godišnji odmor u trajanju od jednog dana za svaki navršeni neprekidni mjesec rada. Godišnji odmor Je pravo ali i obaveza radnika. Dužina godišnjeg odmora zavisi od:  dužine neprekidnog rada u toku godine.Za vrijeme prekovremenog rada radniku se povećava plata u skladu sa kolektivnim ugovorom. Maloljetnom radniku koji je zaposlen u poljoprivredi ili kao sezonski radnik pripada najmanje 12 časova odmora neprekidno. niti poslodavac može da mu uskrati pomenuto pravo niti da mu isplati novčani iznos umjesto neiskorištenog godišnjeg odmora. ali nikada ne može biti na početku i na kraju radnog vremena. Uvećanje plate ne može biti manje od 30 % u odnosu na platu za isti broj časova rada u redovnom radnom vremenu. pomenutog prava se radnik ne može odreći. između dva radna dana. Trebalo bi. bez obzira gdje je zaposlen. upozna radnike.  trudnim ženama i majkama sa djetetom do tri godine starosti (ako daju pismeno svoj pristanak) i  samohranom roditelju ili usvojiocu djetata mlađem od šest godina (ako daju pismeno svoj pristanak). da to bude prvi sljedeći dan posle onoga dana kada se obično koristi sedmični odmor.  starosti radnika i  posebnih uslova rada. Radnik stiče pravo na godišnji odmor posle isteka prvog mjeseca neprekidnog rada na radnom mjestu. Radnik. poslodavac može odrediti da se godišnji odmor koristi u dva dijela ( I dio 12 dana. Godišnji odmor se uvijek koristi načelno u jednom dijelu. Odmor između dva radna dana Radnik ima pravo na odmor između dva radna dana u neprekidnom trajanju od najmanje 12 časova.

 sporazumom poslodavca i radnika. a troškove penzijskog i invalidskog osiguranja snosi korisnik neplaćenog odsustva. djeca od braće. kao i pripremanje magisterija ili doktorata. U uporednom zakonodavstvu prisutna je praksa da radnik ima pravo na plaćeno odsustvo za vrijeme školovanja ili stručnog usavršavanja. a mogu biti plaćeni i neplaćeni. otac. 17. Pravo radnika na plaćeno odsustvo Radnik ima pravo da odsustvuje sa posla najmanje pet radnih dana u sledećim slučajevima: o u slučaju smrti člana uže porodice (osim žene i muža. Ukupan godišnji odmor ne može trajati duže od 30 radnih dana osim za radnike koji rade na posebnim poslovima i zadacima. ukoliko se radnik ne obrazuje u interesu poslodavca. Za vrijeme neplaćenog odsustva prava i obaveze radnika na osnovu rada miruju. djeca.Opštim kolektivnim ugovorom predviđeno je da se godišnji odmor uvećava za po jedan dan na svake navršene tri godine radnog staža. ako se poslodavac i radnik drugačije ne sporazumeju. svekrva. 9 . ili 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja.  istekom roka važenja ugovora o radu na neodređeno vrijeme. Pravo radnika na neplaćeno odsustvo Neplaćeno odsustvo je vremenski period u kome radnici obavljaju sezonske nužne poslove. a to su: o nabavka drva o koševina o dizanje usjeva o smrti člana šire porodice o njega člana šire porodice o posjeta člana porodice koji živi u inostranstvu o za školovanje u inostranstvu (do godine dana) o pripremanje i polaganje ispita na fakultetu ili nekoj drugoj obrazovnoj instituciji. odnosno mjere. PRAVO RADNIKA NA ODSUSTVA Odsustva su vremenski periodi u kojima radnik obavlja neke nužne poslove. unuk u pomoćnoj lozi do četvrtog stepena brat od strica. ali s Kolektivnim ugovorom 7 radnih dana o rođenje djeteta (porođaj supruge) o njega člana porodice najduže kvote 5 radnih dana o za vjerske obrede 2 radna dana. 16. svekar.  ispunjenjem uslova za penziju kad radnik navrši 40 godina penzijskog staža.  sa danom dostavljanja poslodavcu pravosnažnog rešenja o potpunom gubitku radne sposobnosti radnika. PRESTANAK UGOVORA O RADU Prekid ugovora o radu je Zakon definisao tako što ih je nabrojao:  smrću radnika. vaspitnu ili zaštitnu meru u trajanju duže od 3 meseca . svastika i djever po tazbini drugog koljena) o za sklapanje braka 5 radnih dana.  ako radnik bude osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora ili na mjeru bezbednosti.sa danom početka izvršenja kazne. majka. kao i u slučajevima dobrovoljnog davanja krvi. po uzdužnoj lozi otac.  otkazom ugovora od strane poslodavca ili radnika. Njihov godišnji odmor ne može iznositi duže od 35 radnih dana. Odsustva se mogu odobriti radnicima i u slučajevima učešća radnika na raznim sastancima i seminarima.

u roku od 30 dana od dana isteka neplaćenog odsustva ili mirovanja prava iz radnog odnosa.ako se radnik. U Zakonu stoji da ako radnik ne dođe na posao od 3-5 dana prestaje mu radni odnos po sili zakona.ako radnik izvrši težu povredu radnih obaveza. • smrću radnika. poslodavac i radnik slobodno raspolažu svojom voljom o prestanku radnog odnosa. . a konačna kad se ne vodi upravni spor. a i ne mora) . o čemu je poslodavac dužan da pismeno upozori radnika da nije zadovoljan. FAKULTATIVNI SLUČAJEVI PRESTANKA RADNOG ODNOSA Fakultativni .da radnik ima svijest da nije htio da radi. sa danom prestanka rada poslodavca. 10 . • istekom ugovora na određeno vrijeme.  ako zbog izvršenja mjere radnik mora odsustvovati s rada.kada radni odnos prestaje voljom ugovornih strana. poslodavac ga može rasporediti na neke druge poslove – prelazi u socijalnu kategoriju. a nije radio i da postoji kontinuitet dan za danom). otkazom ugovora o radu od strane poslodavca . • kada sud izrekne mjeru bezbjednosti uz krivičnu kaznu: * zabrana vršenja poslova i djelatnosti (npr. Klasifikacija razloga prestanka radnog odnosa Svi uslovi se mogu podijeliti u dve grupe:  raskid ugovora o radu po sili zakona – obligatorni (obavezni) i  raskid ugovora o radu po sili zakona – fakultativni (može. OBLIGATORNI SLUČAJEVI PRESTANKA RADNOG ODNOSA Obligatorni (obavezni) prestanak radnog odnosa pojavljuje se u slučajevima kada se zakonom predviđa prestanak radnog odnosa nezavisno od volje stranaka. • prestankom rada poslodavca (zbog stečaja ili likvidacije pravnog lica). . • kada radnik ne zadovolji uslove probnog rada.ako radnik ne radi produktivno – kad poslodavac nije zadovoljan radom radnika na njegovom radnom mjestu.sa danom utvrđenim sudskom odlukom. • pravosnažna sudska presuda protiv koje nema žalbe – ne može se voditi upravni spor. na osnovu odluke nadležnog suda koja ima za posledicu prestanak radnog odnosa radnika . odnosno sa danom početka primjene privremene mjere zabrane rada poslodavcu izrečene od strane nadležnog suda na period duži od tri meseca. • kada radnik izgubi potpunu radnu sposobnost – ako nadležna komisija radnika proglasi potpuno radno nesposobnim. 19. . . ili 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja). To su slučajevi: • kada radnik napuni određene godine radnog staža ili godine života (40 godina penzijskog staža. ne vrati na posao.zbog neopravdanog odsustva sa radnog mjesta (vrijeme kada je radnik trebao da radi.rekonstrukcija preduzeća tehnološke promjene – novi Pravilnik o sistematizaciji. Radi se o sledećim slučajevima: 1. . ako je poslodavac osuđen na krivično djelo – izriče mu se zabrana obavljanja djelatnosti) * obavezno liječenje narkomana i alkoholičara – djelimično neuračunljive osobe (radnici koji vrše neka krivična djela pod uticajem alkohola ili drugih opojnih droga. 18.

11 . Ako je radnik zatečen u vršenju radnji za koje se osnovano sumnja da predstavljaju krivično djelo. Radnik može ostati bez posla zbog: a) ako je u pritvoru (poslodaac ne može da mu da otkaz ugovora o radu. kao i da razmotri mišljenje sindikata ili savjeta radnika. Poslodavac mora dati otkaz ugovora o radu u pismenoj formi rješenja uz obrazloženje. Otkaz mora biti bez mana volje (ozbiljan. najčešće zbog krađe). ako radnik ne izvršava obaveze iz ugovora o radu. Poslodavac može dati otkaz ugovora o radu iz razloga teže povrede radne dužnosti u roku od 30 dana od dana saznanja za povredu radnih obaveza i za učinioca povrede. Kada radnik daje otkaz nema pravo na otpremninu. ljubomora muža). dužan je da radniku omogući da bude saslušan i da iznese svoju odbranu. Ako radnik bude oslobođen od odgovornosti sve mu se nadoknađuje. a da i dalje ne radi (ako su dokumenta falsifikovana radnik može ostati bez posla. 2. b) ako je radnik osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora u roku od 6 mjeseci (poslodavac mu može dati otkaz. iako ima doznake). Ako poslodavac radniku daje otkaz ugovora o radu zbog teže povrede radnih obaveza. o čemu može da pokrene spor. Poslodavca je dužan obavjestiti vojni organ. organizacionih i tehnoloških razloga ukaže potreba za prestankom rada radnika. u kome je roku poslodavac dužan da sprovede disciplinski postupak. sporazumom radnika i poslodavca i 3. Poslodavac može odlučiti da radnika zadrži na radnom mjestu sve do okončanja krivičnog postupka. ako mu je mišljenje dostavljeno prije donošenja konačne odluke. Radnik najčešće odsustvuje: a) zbog bolovanja Da bi radnik mogao da odsustvuje s posla mora da ima uvjerenje od nadležnog ljekara. ali i ne mora). Privremeno udaljenje radnika sa posla-rada Nije otkaz. b) radnik može da odsustvuje s posla zbog učešća u vojnoj vježbi (odlazak u vojsku).- ako se iz ekonomskih. Radnik daje otkaz ugovora o radu u svakom trenutku u pisanoj formi poslodavcu i radnik ne mora obrazlagati zbog čega je dao otkaz (razlog je često intimna stvar. ako su te povrede takve prirode da se s osnovom ne može očekivati da radnik nastavi rad kod poslodavac. radnici obezbjeđenja zatečeni na spavanju na radnom mjestu. a nema doznake. o tome gdje se nalazi radnik. npr. Prekršaj koji nema elemente krivičnog djela. otkazom ugovora o radu od strane radnika Radnik ima pravo da poslodavcu otkaže ugovor o radu ako poslodavac izvrši povredu svojih obaveza koje proizilaze iz ugovora o radu. Sudska praksa zauzima stav da radnik može imati bolovanje. Primjerak akta kojim otkazuje ugovor o radu poslodavac je dužan da dostavi radniku. Za vreme suspenzije radnik ima pravo na naknadu plate u visini od 50% prosječne plate koju je ostvario u poslednjih šest meseci (zbog izdržavanja porodice). Udaljenje radnika sa rada može trajati najduže do tri mjeseca. Bitno je faktičko stanje (ako je radnik bio bolestan. poslodavac ga ne može otpustiti – to je sudska praksa). ukoliko je to moguće s obzirom na okolnosti. bez pritiska i svjestan). Radnik ima pravo na žalbu u roku od 8 dana poslodavcu ili Upravnom odboru. navođenje razloga zbog kojih otkazuje ugovor. poslodavac ga može privremeno udaljiti s posla. to je nešto između. Otkaz ugovora o radu od strane radnika može se dati u roku od 15 dana od dana kada je saznao da je poslodavac izvršio povredu njegovog prava sadržanih u ugovoru o radu. ali ga čine nepodobnim za rad kod poslodavca npr. Državni organ je organ koji određuje pritvor i on je dužan da u roku od 24h obavjesti rodbinu i poslodavca gdje je zaposlen. Poslodavac mu izdaje rješenje o privremenom udaljenju radnika sa posla (npr.

 ponašanje koje šteti ugledu i materijalnim interesima poslodavca. lakše i 2. pogleda da li ima elemenata za disciplinsku prijavu. Kada se završe sve upravne radnje. Predsjednik disciplinske komisije obavještava radnika i Sindikat preduzeća koji treba da prisustvuje disciplinskom postupku.  opijanje na poslu. ako nema elemenata odbija žalbu radnika. pismene.radnik je odgovoran materijalno. Daje se poslodavcu. sa materijalnim ili drugim štetnim posledicama po poslodavca. svjedoci. oštećenje ili nezakonito raspolaganje sredstvima poslodavca. 5 ili 7 članova zbog glasanja.  krađa. dokazi. kao i nanošenje štete trećim licima koju je poslodavac dužan nadoknaditi.  neopravdan izostanak s posla u trajanju od tri dana u kalendarskoj godini. Inicijativu za pokretanje disciplinskog postupka može da pokrene svaki radnik ako smatra da je učinjena povreda radne dužnosti. odnosno krivično i prekršajno). umanjenje plate do 30% najduže 3-6 mjeseci od iznosa plate ostvarene u poslednjem mjesecu.20. Teže povrede radnih obaveza se propisuju zakonom.  nekorektan odnos prema drugim radnicima ili strankama. Komisija se sastoji od 3. namerno uništenje. mjere za povredu radnih obaveza i sprovođenje disciplinskog postupka Bitan je postupak.  izazivanje svađe na poslu. a to su:  odbijanje radnika da izvršava svoje radne obaveze određene ugovorom o radu. a koje se u zakonu ne smatraju težom povredom radnih obaveza.  odavanje poslovne ili službene tajne. ODGOVORNOST RADNIKA U RADNOM ODNOSU Radnik disciplinski odgovara kada napravi povredu radne dužnosti (pričini materijalnu štetu poslodavcu ili trećim licima. Počinje čitanjem zahtjeva. čime se remeti proces rada kod poslodavca. Disciplinska odgovornost radnika vezana je za: 1.  nemaran odnos prema poslu.  korišćenje alkoholnih pića ili droga za vrijeme radnog vremena.  zloupotreba položaja. obrazloženje i eventualni dokazi ako postoje. Disciplinski postupak se vodi o ZKP-u (Zakonu o krivičnom postupku). a on je taj kad pročita prijavu.  namjerno onemogućavanje ili ometanje drugih radnika da izvršavaju svoje radne obaveze. Po završenom postupku komisija predlaže poslodavcu mjeru koju treba izreći radniku zbog povrede radne obaveze. Komisija bira predsjednika disciplinske komisije koji je uvijek pravnik.  nasilničko ponašanje prema poslodavcu. 12 . a ako ima elemenata on piše prijavu/zahtjev disciplinskoj komisiji. predsjednik komisije zakazuje sjednicu o čemu se obavještava radnik i poziva na sjednicu. ima pravo na nadoknadu plate u punom iznosu. teže povrede radnih obaveza (povredom ugovora i Zakona o radu). zaključuje se rasprava. a zapisnik mora biti zapečaćen. s tim da poslodavac ne može biti član disciplinske komisije u bilo kom stepenu odlučivanja. drugim radnicima i trećim licima za vrijeme rada. Lakša povreda radne obaveze su propusti koje radnik učini u radu ili u vezi sa radom. Prijava mora sadržavati osnovne elemente kao što su potpis podnosioca. Poslije čitanja zahtjeva daje se riječ pravniku koji ima pravo na advokata. Ako radnik bude oslobođen disciplinske odgovornosti ili mu bude izrečena mjera pismena opomena ili pismeni ukor. Utvrđivanje odgovornosti. Ako je proglašen krivim novčana kazna ili otkaz ugovora o radu po Zakonu. To su najčešće:  kašnjenje na posao i odlazak sa posla prije isteka radnog vremena. glasanje komisije je tajno. učini krivično delo ili prekršaj .

ali radniku odbije od plate. Teret dokazivanja je na poslodavcu i on odgovara po principu objektivne odgovornosti 98% radnih sporova se uvijek završi u korist radnika. MATERIJALNA ODGOVORNOST RADNIKA Podrazumijeva da je radnik dužan da nadoknadi štetu samo iz krajnje nepažnje (obična nepažnja) drugim licima. kao i da mu isplati naknadu na ime izgubljene plate i drugih primanja na koje radnik ima pravo prema kolektivnom ugovoru. Radnik treba da se ponaša u svom poslu kao savjestan domaćin. ali i zbog drugih šteta nastale u datom slučaju. Ako poslodavac. Ako radnik na poslu ili u vezi sa poslom učini štetu trećem licu onda odgovara poslodavac. pravilniku o radu i ugovoru o radu.  ako radniku uskrati pravo na otpremninu i  ako radnika na vrati na rad nakon isteka vremena mirovanja radnog odnosa. naložiće poslodavcu da radnika vrati na rad i rasporedi na poslove koje je obavljao prije otkaza ugovora ili na druge poslove koji odgovaraju stručnim i radnim sposobnostima radnika. ali ako ne pristane na to. radnik ima pravo i na naknadu nematerijalne štete zbog prestanka radnog odnosa u slučaju protivzakonitih radnji poslodavca. nema mogućnosti da radnika vrati na rad. Drugostepena komisija odlučuje u konačnosti. a bez saglasnosti radnika). osim ako on na to ne pristane ili na osnovu sudske presude (smatra se krivičnim djelom obustava plate od strane računovodstva firme. pravilniku o radu i ugovoru o radu. Ovdje postoji komisija koja vrši procjenu štete. Radnik može da se žali i da podnese žalbu u roku od 6 mjeseci. kao i u slučaju ako radnik ne želi da se vrati na posao kod poslodavca.Niko radniku ne može oduzeti od plate. Ima situacija da radnik na to prećutno pristane. Protiv odluke prvostepene komisije. Poslodavac je dužan da u otkazu ugovora o radu navede razlog otkaza. Otkaz ugovora o radu mora se dati radniku u pismenoj formi. Ako sud utvrdi da je otkaz ugovora o radu. Takođe. ili da to ne želi da učini. RADNI SPOR Pokreće se tužbom nezadovoljne stranke (poslodavac i radnik kad nije zadovoljan odlukom disciplinske komisije ili otkazom ugovora o radu).  ako ne ponudi radniku zaposlenje po pravu prvenstva. ŠTRAJK 13 . Dolus = namjera. Rok za podnošenje žalbe je 8 dana od dana prijema prvostepenog rješenja. 21. Radnik može da napravi štetu poslodavcu (npr. Radniku pripada naknada štete zbog izostale ili umanjene zarade. a nije bio pijan). koji je poslodavac dao radniku nezakonit. s obzirom na postojeću organizaciju. vodi se radni spor. vozi auto. krajnja nepažnja. Tek Sud može računovodstvu firme da naloži odbijanje od plate. Ta odluka je konačna i protiv nje se može voditi upravni spor – državni. poslodavac je dužan da radniku isplati otpremninu na koju radnik ima pravo prema kolektivnom ugovoru.  ako otkaže ugovor o radu suprotno zakonskim odredbama. a ako je bio pijan odgovara poslodavcu (krajnja nepažnja). 22. Ne postoji pravo žalbe na odluku o otkazu ugovora o radu koji donosi poslodavac. U slučajevima kada poslodavac prekrši zakonske odredbe o otkazu ugovora o radu. radnik ima pravo žalbe drugostepenoj disciplinskoj komisiji (npr. Odgovornost poslodavca zbog povrede prava radnika pojavljuje se u slučajevima donošenja nezakonitih odluka ili nezakonitog postupanja od strane poslodavca (u kojima je radnik spriječen da radi ili ostvari neko pravo na radu ili po osnovu rada). Upravnom odboru preduzeća). 23. sud mu može izreći novčane kazne u slučajevima:  kada zadrži radnika na radu iako radnik ispunjava uslove za starosnu penziju.

24. Policajci mogu štrajkovati. Zakonom o radu su nabrojeni prekršaji za koje odgovara poslodavac:  ako ne obezbjedi ravnopravnost radnika na radu. ali se nalaze u drugim poglavljima. ženi u trudnoći. ako ne može. poslodavac obavještava Vladu o štrajku. mašina i drugih uređaja koja se koriste u procesu rada ili zbog neovlaštenog i nestručnog rukovanja tim sredstvima. 14 . a vojna lica ne mogu štrajkovati (posljedice: prestaje mu radni odnos. Štrajk može biti: 1. Radnici su dužni da izaberu štrajkački odbor koji predstavlja radnike. Odluka arbitraže je konačna ako radnici pristanu. predviđeno je posebno poglavlje koje nosi naziv: "Krivična djela protiv prava iz radnih odnosa i socijalnog osiguranja". U određivanju novčanih kazni. 25. Radnici ne smiju da sprečavaju druge radnike da rade.Je organizovani prekid rada kojim radnici ostvaruju određena prava koja su im uskraćena. Nadzor nad sprovođenjem odredbi Zakona o radu vrši inspekcija za poslove rada. Pogrešno je misliti da su sva krivična djela koja su vezana za radne odnose u posebnom poglavlju. Komunalno. Štrajkački odbor mora da obavjesti poslodavca o arbitraži. U odredbama Krivičnog zakona u njegovom posebnom dijelu. Štrajk mora biti organizovan po Zakonu.  ako ne objavi pravilnik o radu u određenom periodu. za prekršaj su odgovorna i ovlaštena lica u pravnom licu ili radnik sa posebnom odgovornošću. Štrajkački odbor je dužan da obavještava radnike o toku razgovora sa poslodavcem i uvijek se teži da se riješi mirnim putem i uvijek se obavještava ministarstvo koje mora da pošalje svog radnika. vojska bi onda izgubila smisao). a zatim da najave štrajk. Postoje i druga krivična djela koja su u vezi sa radom. Pored poslodavca. ne mogu da izvode štrajk van poslovnih prostorija poslodavca. PREKRŠAJNA ODGOVORNOST Predviđena je za poslodavca bez obzira da li ima ili nema status pravnog lica. koji nema pravo da zaustavlja ostale radnike da dolaze ili izlaze sa posla. kvalifikovani (teži) oblik prekršajne sankcije postoji kada se radi o prekršajima učinjenih prema maloletnicima. KRIVIČNA ODGOVORNOST Krivični zakon sadrži odredbe o odgovornosti za krivična djela koja su vezana sa radnim odnosima i zapošljavanjem. štrajk upozorenja (najavljuje se 24h ranije) 2. a usmjerena je na zaštitu prava na rad i u vezi sa radom.  ako radniku ne omogući sedmični odmor itd. Novčanom kaznom za prekršaj kaznit će se poslodavac ako njegovom krivicom dođe do nesreće na poslu zbog neispravnosti objekata. Štrajkački odbor je dužan da iznese pismeno zahtjeve poslodavcu. Štrajkački odbor postavlja štrajkačke straže koje služe za komunikaciju sa vanjskim svijetom. Institucije Elektrodistribucija.  ako onemogući ili ometa organizovanje sindikata. ali se uvijek mora ostvariti minimum proizvodnje. a radnik nema pravo da ga u tome spriječi. generalni štrajk (najavljuje se 5 dana ranije) Organizuju ga Sindikalne organizacije i sami radnici. Vodovod. Poslodavac može da dovede radnika iz drugih organizacionih jedinica da rade na tom mjestu. Štrajk se može organizovati. ili drugo ovlašteno lice u pravnom licu kao i na odgovornost radnika. za vreme porođaja ili materinstva ili prema invalidnom radniku. Bolnica dužne su da 7 dana ranije najave da stupaju u štrajk. Odgovornost se odnosi na poslodavca. kao i ravnopravnost nezaposlenih lica koja konkurišu na zaposlenje. Vlada je dužna da obezbjedi minimum proizvodnog procesa.

. Ispitna pitanja za 15. Zakonom je definisano da se mora raditi o svjesnom nepridržavanju zakonskih odredbi i drugih propisa ili odredbi kolektivnog ugovora koje se odnose na ograničenje prava radnika koja mu pripadaju. Može ga počiniti poslodavac ili ovlašteno lice u pravnom licu.u slučaju kada se licu ograniči ili uskrati pravo na slobodu zapošljavanja pod jednakim uslovima koji su predviđeni zakonom ili drugim propisima.Krivična djela protiv prava iz radnih odnosa i socijalnog osiguranja su: 1) Povreda osnovnih prava radnika je prvo krivično djelo koje se može uslovno nazvati osnovno krivično djelo.11. odmori i odsustva 2.u slučajevima da se neko lice svjesno ne pridržava zakona ili drugih akata o pravima građana za vrijeme nezaposlenosti i time nezaposlenom licu uskrati ili ograniči pravo koje mu pripada. Dakle. Štrajk 4. godine: 1. Otkaz ugovora o radu – prekid 5. Radno vrijeme. Disciplinska odgovornost radnika 15 . 2) Povreda prava pri zapošljavanju i za vrijeme nezaposlenosti postoji: . radi se o krivičnom djelu koje se može učiniti samo sa umišljajem. Zasnivanje radnog odnosa 3. 3) Povreda prava iz socijalnog osiguranja i zloupotreba prava iz socijalnog osiguranja predstavljaju krivična djela koja su vezana za kršenje ili zloupotrebu zakonskih propisa iz oblasti socijalnog osiguranja. Vrste ugovora o radu 6.2010.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful