1. RAD I RADNI ODNOS Rad predstavlja svrsishodnu drutveno doputenu djelatnost i koja slui da zadovolji ljudske potrebe.

Elementi rada: 1. svrsishodnost rada; 2. drutvena doputenost; 3. sredstva rada. Svrsishodnost- znai da je ljudski rad svjestan i da slui odreenoj svrsi (zadovoljenju ljudskih potreba). Drutvena doputenost je kategorija vezana za pravne norme. Drutveno koristan rad je onaj rad koji nije zabranjen pravnim normama. Sredstva rada je stvorio ovjek i ona predstavljaju osnovnu razliku izmeu ovjeka i drugih ivih bia. Svijest je glavna za ljudski rad! Negativna osobina rada: 1. otuenost rada od ovjeka - Marks; 2. proizvodnja sredstava za masovno unitavanje (bioloka, hemijska, atomska). Radni odnosi - su drutveni odnosi koji se pojavljuju u toku procesa rada. To su drutveni odnosi izmeu radnika i poslodavca ije su granice odreene ugovorom o radu. Uvijek moraju postojati dvije strane: poslodavac (drava, kapitalista) i radnik. Osnovne osobine radnih odnosa: dobrovoljnost postojanje rada. U robovlasnitvu i feudalnom drutvu ne moemo govoriti o radnim odnosima, jer tu nije bilo dobrovoljnosti. Tek u buroaskom drutvu (kapitalizam) radni odnos dobija osobinu dobrovoljnosti i postaje odnos u pravom smislu. U socijalizmu samo formalno radnik dobija centralno mjesto, ali je jo uvijek u odnosu potinjenosti. Radni odnos je u sutini ugovorni odnos koji se zasniva izmeu radnika i poslodavca ugovorom o radu. 2. RADNO PRAVO Radno pravo je proizalo iz graanskog prava. Ono dobija samostalnost u trenutku kada drava poinje da odreuje obavezne elemente koji se nisu mogli mijenjati voljom stranaka, to je dovelo do izdvajanja radnog prava iz graanskog. Taka odvajanja jeste promjena oblika i sutina ugovora o radu. Radno pravo se razvija kao samostalna grana prava od polovine 19. vijeka pa do danas. To je grana prava koja obuhvata dravne i autonomne propise kao i propise o radnim odnosima kod poslodavca. Ima dvije vrste normi: dio graanskih normi obavezujue norme. Osnovni elementi radnog odnosa: 1. dobrovoljnost (radnik je slobodan i odluuje kod kog e poslodavca raditi, ali i poslodavac je slobodan da bira radnika) 2. radni odnos je ugovorni pr. odnos (sklapa se formalno u pismenoj formi) 3. to je lini odnos izmeu radnika i poslodavca (ne moe niko umjesto nas zakljuiti radni odnos, ni zastupnik, nego mi lino, i to nije ni nasljedno pravo). 4. rok poetka rada 5. ostvarivanje drugih prava po osnovu radnog odnosa 1

6. subordinacija (poslodavac ima pravo da izdaje radne zadatke, a radnik ima obavezu da te zadatke izvrava) 7. onereroznost ili naplativost (radnik ima pravo na platu, a poslodavac mora da mu plati za rad). 3. NASTANAK I RAZVOJ RADNOG ZAKONODAVSTVA U RS Prva faza u razvoju radnog zakonodavstva u RS poinje 1993. god. donoenjem Zakona o radnim odnosima (dravna svojina). Druga faza zapoinje 2000. god. donoenjem Zakona o radu (gdje se potpuno brie dravna imovina, a zamjenjuje je privatna svojina) koji na potpuno nov nain regulie radne odnose izmeu poslodavca i radnika. Osnovna naela radnog prava ustanovila je grupa iz Meunarodne organizacije rada (MOR), koja je definisala standarde: da se ustanove pravni okviri kojima se ureuju individualni i kolektivni radni odnosi; da radni odnosi poslue za razvijanje demokratije na radnom mjestu; da radni odnosi predstavljaju podsjednik i garanciju fundamentalnih principa za rad. Osnovna osobina ovog zakona jeste promjena sutine osnovnih elemenata radnog odnosa. Prema tom zakonu radnik je fiziko lice koje na osnovu ugovora o radu obavlja odreene poslove za zakonodavca, a poslodavac je pravno ili fiziko lice za koje radnik obavlja neki posao. Promovie dobrovoljnost odnosa izmeu radnika i poslodavca. 4. IZVORI RADNOG PRAVA Izvori se dijele na: 1. materijalne (npr. volja zakonodavca) i 2. formalne (oni izvori koji su doneeni u odreenoj formi, po tano odreenom postupku, od razliitih subjekata). FORMALNI - Domai izvori radnog prava: 1) Ustav BiH u njemu nema odredbi koje se odnose na radno zakonodavstvo, pa kao takav ne moe biti izvor radnog prava. Neto se samo malo govori o ljudskim pravima. Pozivanje na konvencije i meunarodne ugovore ne znae da ustav BiH moe biti izvor radnog prava. 2) Ustav RS u glavi 2. Ustav RS regulie radne odnose, zatitu na radu i zapoljavanje. On sadri naela koja su direktan izvor radnog prava, a to su: 1. svako ima pravo na rad i slobodu rada 2. da radnik za svoj rad mora dobijati platu 3. radnici imaju pravo na dnevni, sedmini i godinji odmor 4. pravo na ogranieno radno vrijeme 5. pravo na zatitu na radu 6. omladina, ene i invalidi imaju posebnu zatitu 7. pravo na sindikalno organizovanje 8. pri djeliminoj sposobnosti radnika rad saglasno mogunostima 9. pravo na uestvovanje u upravljanju preduzeem. 3) Zakon kao izvor radnog prava pojavljuje se kao konkretizacija ustavnih naela, a regulie radne odnose: zasnivanje i prestanak radnog odnosa, prava i obaveze zaposlenih i poslodavaca. Zakoni su najee izvori radnog prava i predstavljaju skup zakona koji se odnose na radne odnose: 1993. g. Zakon o radnim odnosima 2000. g. Zakon o radu RS 2

Zakon o zatiti na radu Zakon o trajku Zakon o zapoljavanju.

4) Podzakonski akti su akti koji nastaju na osnovu zakona i predstavljaju konkretizaciju zakonskih normi. Moraju biti u saglasnosti sa zakonom. Na primjer: Pravilnik o radu - duan ga je donijeti poslodavac koji ima 15 i vie zaposlenih radnika. Pravilnik o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta je sledei podzakonski akt. Pravilnik donosi poslodavac, zakonom je definisano kada mora, a kad ne mora. Tano definie prava i dunosti radnika po radnim mjestima. Tim pravilnikom detaljno se definiu prava i obaveze radnika. Kolektivni ugovori su podzakonski akti koji nastaju na osnovu zakona, a reguliu se prava radnika i zakonodavca. Kolektivnim ugovorom se ne moe dati radnicima vie prava, ali ni manje nego to je zakonom odreeno. Kolektivni ugovor uvijek potpisuje radniki sindikat i udruenje poslodavaca ili sam poslodavac, a Vlada se pojavljuje kao garant, ako se radi o dravnoj svojini. Ugovori mogu biti: 1) opti 2) granski Ugovor o radu je pojedinani akt izmeu poslodavca i radnika. Strani(meunarodni) izvori radnog prava: 1) Konvencije i preporuke meunarodne organizacije rada (MOR), akti OUN-a i sl. BiH je lanica MOR-a i kao takva je obavezna da izvri ratifikaciju preporuka i konvencija, a to ini parlamentarna skuptina BiH. Vlada je obavezna da u roku od godinu dana, a najdue u roku od 18 mjeseci ratifikuje konvencije. Digla gornju granicu zapoljavanja. 2) Bilateralni i multilateralni meunarodni ugovori. Konvencije predstavljaju opta naela koja su obavezna za zemlje koje potpiu konvenciju ili joj naknadno pristupe. Preporuke nisu obavezujue i imaju manju pravnu snagu, a u veini sluajeva predstavljaju razraivanje konvencija.

5. RADNI ODNOSI Zasnivanje radnog odnosa - ostvaruje se putem zakljuivanja ugovora o radu. Ugovor o radu predstavlja poetak radnog odnosa. Da bi se zasnivao radni odnos potrebno je da budu ostvareni objektivni i subjektivni radni uslovi. Ekonomska razvijenost zemlje, 1) Normativni (propisi); 2) Organizacijski uslovi rada (uslovi potrebnosti radnih mjesta); 3) Subjektivni uslovi (volja poslodavca da zaposli radnika). U dosadanjem razvoju industrije prevladali su dva sistema: sistem socijalizma - socijalni momenat, bitno da se zaposli radnik, nisu se popunjavala sva radna mjesta. trina privreda radna mjesta prema potrebama, nema socijalnog momenta, vladaju zakoni trita. kapitalizam. 6. USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Svi uslovi se dijele u dvije velike grupe: 1) opti uslovi 2) posebni uslovi. Opti uslovi: godine starosti, opta zdravstvena sposobnost - daje nadlena zdravstvena ustanova, saglasnost roditelja (staraoca). To su minimalni uslovi i oni su demokratski, uvijek se propisuju zakonom i ne mogu se mijenjati. Zakon o radu propisuje da niko ne moe zasnovati radni odnos ako nije stariji od 15 godina. Osobe od 16-18 godina starosti mogu zasnovati radni odnos samo ako doktor medicine propie da su psihiki i fiziki sposobni za rad (to su stariji maloljetnici). Uvjerenje za maloljetnika daje doktor medicinskih nauka, a ne dom zdravlja. Ako je lice maloljetno, a stupi u brak, postaje radno sposobno i moe zasnovati radni odnos. Posebni uslovi: kolska sprema, radno iskustvo, fizika kondicija, propisuje se pravilnikom koji zavise od radnog mjesta. Kada se zavri postupak zdravstvenog pregleda provjeri se da li je lice punoljetno, da li zadovoljava uslove i pristupa se zasnivanju radnog odnosa. Zakonom je zabranjeno da se prilikom zapoljavanja, eni trai test na trudnou i ene imaju posebnu zatitu. Zapoljavanje stranaca i lica bez dravljanstva Stranac je svako lice koje nema dravljanstvo BiH. Uslovi za zapoljavanje su isti (opti i posebni) kao i za dravljane BiH, ali stranci moraju da ispune jo 2 dodatna uslova: 1. odobren boravak na teritoriji RS, BiH (boravak moe biti privremeni ili stalni, a izdaje ga CJBMUP) da posjeduje vaeu radnu dozvolu (dozvolu izdaje Zavod za zapoljavanje, a izdaje se po mjestu rada poslodavca, a ne po mjestu gdje stranac treba da boravi. Poslodavac je taj koji podnosi zahtjev za radnu dozvolu za stranca (mora se navesti: odobren boravak, opis radnog mjesta, prijava o broju potrebnih radnika), s tim da se vodi rauna da za ta radna mjesta nema potrebne domae radne snage. Boravak odobrava Ministarstvo unutranjih poslova, boravak moe biti stalni i privremeni, ugovor na odreeno ili neodreeno vrijeme. Radna dozvola je iskljuivo vezana za poslodavca. Ne moe dobiti radnu dozvolu na osnovu turistike vize. Lica koja rade u humanitarnim organizacijama ne trebaju radnu dozvolu. Radna dozvola prestaje da vai: 4

2.

istekom vremena za koji je izdata prestankom vaenja odobrenja boravka prestankom vaenja ugovora o radu ako je lice osueno (bezuslovno- krivino) u tom sluaju ima pravo na albu u roku od 3 dana od dana donoenja odluke. stavljanje van snage radne dozvole.

Ako sud donese presudu na bilo koji iznos zatvora, stranac automatski gubi radnu dozvolu. Sud je duan da u roku od 3 dana obavjesti filijalu da je radna dozvola ukinuta, a filijala je duna u roku od 3 dana obavjestiti poslodavca. Protiv rjeenja suda dozvoljena je alba u roku od 7 dana. 7. VRSTE I TRAJANJE UGOVORA O RADU Sklapanje ugovora o radu je strogo formalan posao. Radni odnos poinje sklapanjem ugovora od strane poslodavca i radnika, a zakljuuje se na odreeno i neodreeno vrijeme. Ugovor na odreeno vrijeme je svaki ugovor koji se zakljuuje do 2 godine, u periodu od 3 godine, tj. ako se radnik zapoljava kod istog poslodavca vie puta (ako prekid ne traje due od 2 sedmice) u toku posljednje 3 godine i na taj nain ostvari 24 mjeseca rada (samo 1 dan preko tih 24 mjeseca, znai da mu ugovor prelazi u ugovor na neodreeno vrijeme). Ugovor se sklapa uvijek u pismenoj formi, i ne moe se raskinuti za vrijeme bolesti, godinjeg odmora i slino. Za vrijeme trudnikog bolovanja zabranjeno je prekinuti radni odnos bez obzira to se radi o ugovoru na odreeno vrijeme. Sva prava i dunosti kao i kod radnika na neodreeno vrijeme. Ugovor o radu na neodreeno vrijeme sainjava se u pismenoj formi i mora imati zakonom propisan minimum elemenata. Obavezni elementi: - za poslodavca (naziv, sjedite, mjesto rada radnika, plata i sl.) - za radnika (ime i prezime, adresa, struna sprema, radno mjesto, plata, duina godinjeg odmora, rok trajanja ugovora). Radnik poinje sa radom danom potpisivanja ugovora za rad na neodreeno vrijeme. Poslodavac ne moe traiti od radnika podatke koji nisu neophodni za radno mjesto. 8. PROBNI RAD Ugovor o probnom radu mogu zakljuiti pripravnici, ali i radnici sa iskustvom za odreene djelatnosti u okviru radnog mjesta, kao i veeg izbora strunih i kvalitetnih radnika. Mogu se zakljuiti max na 6 mjeseci (3 + 3 mjeseca). Probni rad obino slui poslodavcu da provjeri sposobnost radnika za vrijeme trajanja probnog rada i ocjenjuje njegove poslovne kvalitete. Ukoliko se nakon probnog rada zasnuje radni odnos, radniku po zavretku probnog rada poinje tei sta na neodreeno vrijeme. Ima sva prava i dunosti kao i radnik na neodreeno vrijeme. 9. PRIPRAVNIKI STA Zakljuuje se ugovorom na odreeno vrijeme sa licima koja su zavrila srednju SSS (6 mjeseci) ili visoku kolu VSS (12 mjeseci). Ta lica zasnivaju radni odnos po prvi put, u cilju sticanja osposobljavanja za samostalan rad. Za razliku od probnog rada pripravniki sta se zavrava strunim (pripravnikim) ispitom. Struni ispit predstavlja provjeru znanja. Ako se struni ispit uspjeno poloi zasniva se stalni radni odnos. Pripravnik ima sva prava kao i svi zaposleni, osim to prima 80% plate, a najnia je 75% od plate.

10. VOLONTERSKI RAD Nema zasnivanja radnog odnosa kod volontiranja, ovdje se ne zakljuuje ugovor o radu i ovo je izuzetak pripravnikog rada, jer se ovaj rad rauna kao pripravniki sta i radno iskustvo. Volonteru pripadaju sva prava iz radnog odnosa, osim plate i socijalne zatite. Ima pravo na: zatitu na radu, dnevni odmor u toku rada i dva uzastopna radna dana i osiguranje na radu. 11. PRIVREMENI I POVREMENI POSLOVI Oni su dosta izjednaeni ali ipak postoje razlike. Privremeni rad - ne traje due od 6 mjeseci - koriste se u sluajevima kada se povea obim posla. Privremeni radni odnos podrazumjeva da se radnik moe vratiti kod ranijeg poslodavca, po isteku roka na koji je radnik upuen kod drugog poslodavca. Povremeni poslovi - to su poslovi koji se obavljaju u odreenom periodu odreeno vrijeme, traju najdue 60 dana ili najvie do 150 asova u toku kalendarske godine (npr. etva, kosidba, berba voa). Povremeni poslovi su vezani iskljuivo za jednog poslodavca. Izmeu poslodavca i radnika za obavljanje privremenih i povremenih poslova se zakljuuje ugovor o djelu, a ne ugovor o radu, tj. ugovor o povremenim i privremenim poslovima. Ugovor o privremenim i povremenim poslovima mora sadravati odredbe: o poslu radi ijeg se izvrenja sainjava ugovor rokovi o poetku i zavretku posla uslovi i naini izvrenja posla i visina, rok i nain isplate nagrade za izvreni posao. 12. UPUIVANJE RADNIKA NA RAD U STRANU ZEMLJU U sluajevima kada poslodavac obavlja dio svoje djelatnosti u stranim dravama, moe radnika uputiti na rad u pomenute zemlje, ali uz saglasnost radnika. Poslovi koje radnik treba da obavlja u stranim dravama moraju odgovarati njegovim strunim i radnim sposobnostima (npr. poslodavac ne moe uputiti bageristu da vri zavarivanje cijevi). Poslodavac se mora sporazumjeti sa radnikom i o: trajanju rada u stranoj zemlji, uslovima smjetaja radnika za vrijeme boravka u stranoj zemlji, valuta u kojoj e se radniku isplaivati plata i druga primanja po osnovu rada u stranoj zemlji, kao i rokovima i nainu isplate i uslovima odlaska i povratka sa rada u stranoj zemlji. Prije odlaska na rad u stranu zemlju poslodavac je duan radnika upoznati sa propisima koji e se primenjivati kod ostvarivanja njegovog prava i obaveza za vrijeme rada u stranoj zemlji. 13. RADNO VRIJEME Puno radno vrijeme Zakonom je propisano ukupno trajanje punog radnog vremena. Puno radno vrijeme, obino se definie kao maksimalan broj radnih asova u toku jedne sedmice. Sedmino radno vrijeme slui kao osnova za preraunavanje punog radnog vremena. Puno radno vrijeme iznosi 40 asova u sedmici. Poslodavac vri preraspodjelu radnog vremena u toku jedne sedmice. Poslodavac kod kojeg je rad organizovan u smjenama, zamjenu smjena vri u rokovima i na nain koji je odreen kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Radnik moe samo sa jednim poslodavcem zakljuiti ugovor o radu sa punim radnim vremenom. Noni rad je rad koji se obavlja nou, primjenjuje se u istim situacijama kao i prekovremeni rad u sluaju poveanog obima posla, a rauna se od od 22h- 6h narednog dana, maloljetniku od 20h-07h. Uveanje plate ne moe biti manje od 30 % u odnosu na platu za isti broj asova rada u redovnom 6

radnom vremenu. Noni rad je zabranjen maloljetnicima, trudnim enama poev od estog mjeseca trudnoe i majkama sa djetetom do jedne godine ivota zabranjen je noni rad, bez izuzetka. Poslodavac e se kazniti novanom kaznom: ako radniku odredi due radno vrijeme od propisanog, ako ne izvri raspored radnog vremena radnika i ne vodi evidenciju o dnevnoj prisutnosti radnika na radu, ako odredi da radnik radi prekovremeno due od propisanog, ako odredi prekovremeni rad za radnika kome je to zakonom zabranjeno, ako izvri preraspodjelu radnog vremena suprotno zakonskim odredbama i ako odredi prekovremeni rad trudnoj eni ili majci koja ima dijete do jedne godine starosti. Nepuno radno vrijeme Poslodavac moe sa radnikom da zakljui ugovor sa nepunim radnim vremenom. Radi se o radnom vremenu koje je krae od 40 asova nedeljno.Radnik moe da zakljui ugovor o radu s nepunim radnim vremenom sa vie poslodavaca i da na taj nain ostvaruje puno radno vrijeme. Ako se primjeni metoda argumentum a contrario - da je dozvoljeno sve to nije izriito zabranjeno, moe se zakljuiti da jedan radnik moe zakljuiti ugovor o radu sa punim radnim vremenom sa jednim poslodavcem i ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom sa drugim poslodavcem. Pojedina prava, po svojoj prirodi, mogu se ostvarivati samo kod jednog poslodavca. Radi se o pravima iz socijalnog osiguranja, penzijskog staa i vezana su iskljuivo za ugovor o radu sa punim radnim vremenom. Skraeno radno vrijeme Imaju radnici koji rade na posebnim poslovima i zadacima, a radi zatite njihovog zdravlja. Radi se o poslovima gdje, i pored primjene odgovarajuih mjera i sredstava zatite na radu, postoji poveano tetno dejstvo na zdravlje radnika. To su poslovi npr. rudara, poslovi koji zahtjevaju posebne zdravstvene i psihofizike sposobnosti radnika, poslovi sa poveanim rizikom od povreivanja, nastanka profesionalnih oboljenja i oteenja zdravlja i dr. Radno vrijeme se skrauje srazmjerno tetnim uticajima. Skraivanje radnog vremena moe biti najvie do 10 asova sedmino. Radnik ostvaruje svoja prava iz radnog odnosa kao da radi na radnom mjestu sa punim radnim vremenom, s tim da ovi radnici imaju i posebna prava a to su: uveano vrijeme godinjeg odmora, uveanje plate, posebne mjere zatite na radu i druga prava koja se propisuju zakonom ili drugim optim aktom. O skraenju radnog vremena odluuje ministarstvo nadleno za poslove rada na zahtjev poslodavca, zainteresovanog radnika, inspektora rada ili sindikata. Preraspodjela radnog vremena nije mogua kod rada sa skraenim radnim vremenom, niti za radnike mlae od 18 godina. 14. PREKOVREMENI RAD Svaki rad koji je dui od 40 asova sedmino naziva se prekovremeni rad i on je izuzetak od pravila, a primjenjuje se u 2 sluaja: u sluaju neplaniranog poveanja obima posla, u sluajevima otklanjanja posledica vremenskih nepogoda, havarija na sredstvima rada, poara, zemljotresa, epidemije. Prekovremeni rad moe da odredi maksimalno 10 radnih dana, a u izuzetnim situacijama jo 10 dana. Ukupan fond sati prekovremenog rada ne moe biti dui od 150 asova za tu kalendarsku godinu. Ako potreba za prekovremenim radom traje vie od tri sedmice neprekidno ili vie od 10 sedmica ukupno u toku kalendarske godine, poslodavac je duan o tome obavjestiti inspektora rada.

Za vrijeme prekovremenog rada radniku se poveava plata u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Uveanje plate ne moe biti manje od 30 % u odnosu na platu za isti broj asova rada u redovnom radnom vremenu. Prekovremeni rad je zabranjen: radnicima mlaim od 18 godina (tj. maloljetnim licima), trudnim enama i majkama sa djetetom do tri godine starosti (ako daju pismeno svoj pristanak) i samohranom roditelju ili usvojiocu djetata mlaem od est godina (ako daju pismeno svoj pristanak). 15. ODMORI Radnik ima pravo na vie vrsta odmora. Dnevni odmor u toku radnog vremena Radnik koji radi s punim radnim vremenom ima pravo na odmor u toku radnog vremena u trajanju od 30 minuta. Poslodavac vri raspored koritenja ovog radnog vremena, ali nikada ne moe biti na poetku i na kraju radnog vremena. Odmor izmeu dva radna dana Radnik ima pravo na odmor izmeu dva radna dana u neprekidnom trajanju od najmanje 12 asova. Radnici zaposleni u poljoprivredi i sezonski radnici imaju pravo na najmanje 10 asova odmora neprekidno. Maloljetnom radniku koji je zaposlen u poljoprivredi ili kao sezonski radnik pripada najmanje 12 asova odmora neprekidno, izmeu dva radna dana, bez obzira gdje je zaposlen. Sedmini odmor Radnik ima pravo na sedmini odmor u trajanju od najmanje 24 asa neprekidno. Ako zaposleni radi na dan svog sedminog odmora, poslodavac je duan da naknadno odredi, u dogovoru sa radnikom neki drugi dan kada e radnik iskoristiti dan odmora. Trebalo bi, da to bude prvi sljedei dan posle onoga dana kada se obino koristi sedmini odmor, ako je to mogue. Raspored koritenja sedminog odmora vri poslodavac koji je duan da unaprijed odredi raspored koritenja sedminog odmora i da sa rasporedom na prikladan nain, upozna radnike. Godinji odmor Je pravo ali i obaveza radnika, pomenutog prava se radnik ne moe odrei, niti poslodavac moe da mu uskrati pomenuto pravo niti da mu isplati novani iznos umjesto neiskoritenog godinjeg odmora. Radnik stie pravo na godinji odmor posle isteka prvog mjeseca neprekidnog rada na radnom mjestu. Radnik koji ima najmanje est mjeseci neprekidnog rada ima pravo na godinji odmor u trajanju najmenje 18 radnih dana. Radnik koji nije navrio est mjeseci neprekidnog rada ima pravo na godinji odmor u trajanju od jednog dana za svaki navreni neprekidni mjesec rada. Pripravnici nemaju pravo na godinji odmor. Duina godinjeg odmora zavisi od: duine neprekidnog rada u toku godine, starosti radnika i posebnih uslova rada. Godinji odmor se uvijek koristi naelno u jednom dijelu. U sluajevima kada je to neophodno zbog neprekidnosti procesa rada, poslodavac moe odrediti da se godinji odmor koristi u dva dijela ( I dio 12 dana, II dio 14 dana = dvije sedmice). Radnik, neiskoriteni dio godinjeg odmora mora iskoristiti do kraja juna mjeseca naredne godine. Za vrijeme koritenja godinjeg odmora radnik ima sva prava iz radnog odnosa (nema pravo na topli obrok i prevoz). 8

Optim kolektivnim ugovorom predvieno je da se godinji odmor uveava za po jedan dan na svake navrene tri godine radnog staa. Ukupan godinji odmor ne moe trajati due od 30 radnih dana osim za radnike koji rade na posebnim poslovima i zadacima. Njihov godinji odmor ne moe iznositi due od 35 radnih dana. 16. PRAVO RADNIKA NA ODSUSTVA Odsustva su vremenski periodi u kojima radnik obavlja neke nune poslove, a mogu biti plaeni i neplaeni. Pravo radnika na plaeno odsustvo Radnik ima pravo da odsustvuje sa posla najmanje pet radnih dana u sledeim sluajevima: o u sluaju smrti lana ue porodice (osim ene i mua, otac, majka, djeca, svekar, svekrva, po uzdunoj lozi otac, unuk u pomonoj lozi do etvrtog stepena brat od strica, djeca od brae, svastika i djever po tazbini drugog koljena) o za sklapanje braka 5 radnih dana, ali s Kolektivnim ugovorom 7 radnih dana o roenje djeteta (poroaj supruge) o njega lana porodice najdue kvote 5 radnih dana o za vjerske obrede 2 radna dana. U uporednom zakonodavstvu prisutna je praksa da radnik ima pravo na plaeno odsustvo za vrijeme kolovanja ili strunog usavravanja. Odsustva se mogu odobriti radnicima i u sluajevima uea radnika na raznim sastancima i seminarima, kao i u sluajevima dobrovoljnog davanja krvi. Pravo radnika na neplaeno odsustvo Neplaeno odsustvo je vremenski period u kome radnici obavljaju sezonske nune poslove, a to su: o nabavka drva o koevina o dizanje usjeva o smrti lana ire porodice o njega lana ire porodice o posjeta lana porodice koji ivi u inostranstvu o za kolovanje u inostranstvu (do godine dana) o pripremanje i polaganje ispita na fakultetu ili nekoj drugoj obrazovnoj instituciji, kao i pripremanje magisterija ili doktorata, ukoliko se radnik ne obrazuje u interesu poslodavca. Za vrijeme neplaenog odsustva prava i obaveze radnika na osnovu rada miruju, a trokove penzijskog i invalidskog osiguranja snosi korisnik neplaenog odsustva. 17. PRESTANAK UGOVORA O RADU Prekid ugovora o radu je Zakon definisao tako to ih je nabrojao: smru radnika, sporazumom poslodavca i radnika, otkazom ugovora od strane poslodavca ili radnika, ispunjenjem uslova za penziju kad radnik navri 40 godina penzijskog staa, ili 65 godina ivota i najmanje 20 godina staa osiguranja, ako se poslodavac i radnik drugaije ne sporazumeju, sa danom dostavljanja poslodavcu pravosnanog reenja o potpunom gubitku radne sposobnosti radnika, istekom roka vaenja ugovora o radu na neodreeno vrijeme, ako radnik bude osuen na bezuslovnu kaznu zatvora ili na mjeru bezbednosti, vaspitnu ili zatitnu meru u trajanju due od 3 meseca - sa danom poetka izvrenja kazne, odnosno mjere, 9

ako zbog izvrenja mjere radnik mora odsustvovati s rada, na osnovu odluke nadlenog suda koja ima za posledicu prestanak radnog odnosa radnika - sa danom utvrenim sudskom odlukom, sa danom prestanka rada poslodavca, odnosno sa danom poetka primjene privremene mjere zabrane rada poslodavcu izreene od strane nadlenog suda na period dui od tri meseca.

Klasifikacija razloga prestanka radnog odnosa Svi uslovi se mogu podijeliti u dve grupe: raskid ugovora o radu po sili zakona obligatorni (obavezni) i raskid ugovora o radu po sili zakona fakultativni (moe, a i ne mora) . 18. OBLIGATORNI SLUAJEVI PRESTANKA RADNOG ODNOSA Obligatorni (obavezni) prestanak radnog odnosa pojavljuje se u sluajevima kada se zakonom predvia prestanak radnog odnosa nezavisno od volje stranaka. To su sluajevi: kada radnik napuni odreene godine radnog staa ili godine ivota (40 godina penzijskog staa, ili 65 godina ivota i najmanje 20 godina staa osiguranja), kada radnik izgubi potpunu radnu sposobnost ako nadlena komisija radnika proglasi potpuno radno nesposobnim, kada radnik ne zadovolji uslove probnog rada, poslodavac ga moe rasporediti na neke druge poslove prelazi u socijalnu kategoriju. prestankom rada poslodavca (zbog steaja ili likvidacije pravnog lica), istekom ugovora na odreeno vrijeme, smru radnika, pravosnana sudska presuda protiv koje nema albe ne moe se voditi upravni spor, a konana kad se ne vodi upravni spor, kada sud izrekne mjeru bezbjednosti uz krivinu kaznu: * zabrana vrenja poslova i djelatnosti (npr. ako je poslodavac osuen na krivino djelo izrie mu se zabrana obavljanja djelatnosti) * obavezno lijeenje narkomana i alkoholiara djelimino neuraunljive osobe (radnici koji vre neka krivina djela pod uticajem alkohola ili drugih opojnih droga. 19. FAKULTATIVNI SLUAJEVI PRESTANKA RADNOG ODNOSA Fakultativni - kada radni odnos prestaje voljom ugovornih strana, poslodavac i radnik slobodno raspolau svojom voljom o prestanku radnog odnosa. Radi se o sledeim sluajevima: 1. otkazom ugovora o radu od strane poslodavca - rekonstrukcija preduzea tehnoloke promjene novi Pravilnik o sistematizaciji, - ako radnik ne radi produktivno kad poslodavac nije zadovoljan radom radnika na njegovom radnom mjestu, o emu je poslodavac duan da pismeno upozori radnika da nije zadovoljan. - zbog neopravdanog odsustva sa radnog mjesta (vrijeme kada je radnik trebao da radi, a nije radio i da postoji kontinuitet dan za danom). U Zakonu stoji da ako radnik ne doe na posao od 3-5 dana prestaje mu radni odnos po sili zakona. - ako se radnik, u roku od 30 dana od dana isteka neplaenog odsustva ili mirovanja prava iz radnog odnosa, ne vrati na posao. - da radnik ima svijest da nije htio da radi, - ako radnik izvri teu povredu radnih obaveza, 10

ako se iz ekonomskih, organizacionih i tehnolokih razloga ukae potreba za prestankom rada radnika, ako radnik ne izvrava obaveze iz ugovora o radu.

Poslodavac mora dati otkaz ugovora o radu u pismenoj formi rjeenja uz obrazloenje, navoenje razloga zbog kojih otkazuje ugovor. Primjerak akta kojim otkazuje ugovor o radu poslodavac je duan da dostavi radniku. Radnik ima pravo na albu u roku od 8 dana poslodavcu ili Upravnom odboru, o emu moe da pokrene spor. Ako poslodavac radniku daje otkaz ugovora o radu zbog tee povrede radnih obaveza, duan je da radniku omogui da bude sasluan i da iznese svoju odbranu, ukoliko je to mogue s obzirom na okolnosti, kao i da razmotri miljenje sindikata ili savjeta radnika, ako mu je miljenje dostavljeno prije donoenja konane odluke. Poslodavac moe dati otkaz ugovora o radu iz razloga tee povrede radne dunosti u roku od 30 dana od dana saznanja za povredu radnih obaveza i za uinioca povrede. 2. sporazumom radnika i poslodavca i 3. otkazom ugovora o radu od strane radnika Radnik ima pravo da poslodavcu otkae ugovor o radu ako poslodavac izvri povredu svojih obaveza koje proizilaze iz ugovora o radu, ako su te povrede takve prirode da se s osnovom ne moe oekivati da radnik nastavi rad kod poslodavac. Radnik daje otkaz ugovora o radu u svakom trenutku u pisanoj formi poslodavcu i radnik ne mora obrazlagati zbog ega je dao otkaz (razlog je esto intimna stvar, npr. ljubomora mua). Otkaz mora biti bez mana volje (ozbiljan, bez pritiska i svjestan). Kada radnik daje otkaz nema pravo na otpremninu. Otkaz ugovora o radu od strane radnika moe se dati u roku od 15 dana od dana kada je saznao da je poslodavac izvrio povredu njegovog prava sadranih u ugovoru o radu. Radnik najee odsustvuje: a) zbog bolovanja Da bi radnik mogao da odsustvuje s posla mora da ima uvjerenje od nadlenog ljekara. Sudska praksa zauzima stav da radnik moe imati bolovanje, a da i dalje ne radi (ako su dokumenta falsifikovana radnik moe ostati bez posla, iako ima doznake). Bitno je faktiko stanje (ako je radnik bio bolestan, a nema doznake, poslodavac ga ne moe otpustiti to je sudska praksa). b) radnik moe da odsustvuje s posla zbog uea u vojnoj vjebi (odlazak u vojsku). Poslodavca je duan obavjestiti vojni organ. Radnik moe ostati bez posla zbog: a) ako je u pritvoru (poslodaac ne moe da mu da otkaz ugovora o radu. Dravni organ je organ koji odreuje pritvor i on je duan da u roku od 24h obavjesti rodbinu i poslodavca gdje je zaposlen, o tome gdje se nalazi radnik. b) ako je radnik osuen na bezuslovnu kaznu zatvora u roku od 6 mjeseci (poslodavac mu moe dati otkaz, ali i ne mora). Privremeno udaljenje radnika sa posla-rada Nije otkaz, to je neto izmeu. Ako je radnik zateen u vrenju radnji za koje se osnovano sumnja da predstavljaju krivino djelo, poslodavac ga moe privremeno udaljiti s posla. Prekraj koji nema elemente krivinog djela, ali ga ine nepodobnim za rad kod poslodavca npr. radnici obezbjeenja zateeni na spavanju na radnom mjestu. Poslodavac mu izdaje rjeenje o privremenom udaljenju radnika sa posla (npr. najee zbog krae). Za vreme suspenzije radnik ima pravo na naknadu plate u visini od 50% prosjene plate koju je ostvario u poslednjih est meseci (zbog izdravanja porodice). Udaljenje radnika sa rada moe trajati najdue do tri mjeseca, u kome je roku poslodavac duan da sprovede disciplinski postupak. Ako radnik bude osloboen od odgovornosti sve mu se nadoknauje. Poslodavac moe odluiti da radnika zadri na radnom mjestu sve do okonanja krivinog postupka.

11

20. ODGOVORNOST RADNIKA U RADNOM ODNOSU Radnik disciplinski odgovara kada napravi povredu radne dunosti (priini materijalnu tetu poslodavcu ili treim licima, uini krivino delo ili prekraj - radnik je odgovoran materijalno, odnosno krivino i prekrajno). Disciplinska odgovornost radnika vezana je za: 1. lake i 2. tee povrede radnih obaveza (povredom ugovora i Zakona o radu). Laka povreda radne obaveze su propusti koje radnik uini u radu ili u vezi sa radom, a koje se u zakonu ne smatraju teom povredom radnih obaveza. To su najee: kanjenje na posao i odlazak sa posla prije isteka radnog vremena, izazivanje svae na poslu, nekorektan odnos prema drugim radnicima ili strankama, opijanje na poslu, nemaran odnos prema poslu, ponaanje koje teti ugledu i materijalnim interesima poslodavca. Tee povrede radnih obaveza se propisuju zakonom, a to su: odbijanje radnika da izvrava svoje radne obaveze odreene ugovorom o radu, kraa, namerno unitenje, oteenje ili nezakonito raspolaganje sredstvima poslodavca, kao i nanoenje tete treim licima koju je poslodavac duan nadoknaditi, zloupotreba poloaja, sa materijalnim ili drugim tetnim posledicama po poslodavca, odavanje poslovne ili slubene tajne, namjerno onemoguavanje ili ometanje drugih radnika da izvravaju svoje radne obaveze, ime se remeti proces rada kod poslodavca, nasilniko ponaanje prema poslodavcu, drugim radnicima i treim licima za vrijeme rada, korienje alkoholnih pia ili droga za vrijeme radnog vremena, neopravdan izostanak s posla u trajanju od tri dana u kalendarskoj godini. Utvrivanje odgovornosti, mjere za povredu radnih obaveza i sprovoenje disciplinskog postupka Bitan je postupak. Inicijativu za pokretanje disciplinskog postupka moe da pokrene svaki radnik ako smatra da je uinjena povreda radne dunosti. Prijava mora sadravati osnovne elemente kao to su potpis podnosioca, obrazloenje i eventualni dokazi ako postoje. Daje se poslodavcu, a on je taj kad proita prijavu, pogleda da li ima elemenata za disciplinsku prijavu, ako nema elemenata odbija albu radnika, a ako ima elemenata on pie prijavu/zahtjev disciplinskoj komisiji. Komisija se sastoji od 3, 5 ili 7 lanova zbog glasanja. Komisija bira predsjednika disciplinske komisije koji je uvijek pravnik. Predsjednik disciplinske komisije obavjetava radnika i Sindikat preduzea koji treba da prisustvuje disciplinskom postupku. Disciplinski postupak se vodi o ZKP-u (Zakonu o krivinom postupku). Kada se zavre sve upravne radnje, predsjednik komisije zakazuje sjednicu o emu se obavjetava radnik i poziva na sjednicu. Poinje itanjem zahtjeva, s tim da poslodavac ne moe biti lan disciplinske komisije u bilo kom stepenu odluivanja. Poslije itanja zahtjeva daje se rije pravniku koji ima pravo na advokata, dokazi, svjedoci, pismene, zakljuuje se rasprava, glasanje komisije je tajno, a zapisnik mora biti zapeaen. Po zavrenom postupku komisija predlae poslodavcu mjeru koju treba izrei radniku zbog povrede radne obaveze. Ako radnik bude osloboen disciplinske odgovornosti ili mu bude izreena mjera pismena opomena ili pismeni ukor, ima pravo na nadoknadu plate u punom iznosu. Ako je proglaen krivim novana kazna ili otkaz ugovora o radu po Zakonu, umanjenje plate do 30% najdue 3-6 mjeseci od iznosa plate ostvarene u poslednjem mjesecu. 12

Niko radniku ne moe oduzeti od plate, osim ako on na to ne pristane ili na osnovu sudske presude (smatra se krivinim djelom obustava plate od strane raunovodstva firme, a bez saglasnosti radnika). Ima situacija da radnik na to preutno pristane, ali ako ne pristane na to, vodi se radni spor. Tek Sud moe raunovodstvu firme da naloi odbijanje od plate. Radnik moe da se ali i da podnese albu u roku od 6 mjeseci. Protiv odluke prvostepene komisije, radnik ima pravo albe drugostepenoj disciplinskoj komisiji (npr. Upravnom odboru preduzea). Rok za podnoenje albe je 8 dana od dana prijema prvostepenog rjeenja. Drugostepena komisija odluuje u konanosti. Ta odluka je konana i protiv nje se moe voditi upravni spor dravni. 21. RADNI SPOR Pokree se tubom nezadovoljne stranke (poslodavac i radnik kad nije zadovoljan odlukom disciplinske komisije ili otkazom ugovora o radu). Teret dokazivanja je na poslodavcu i on odgovara po principu objektivne odgovornosti 98% radnih sporova se uvijek zavri u korist radnika. Ako sud utvrdi da je otkaz ugovora o radu, koji je poslodavac dao radniku nezakonit, naloie poslodavcu da radnika vrati na rad i rasporedi na poslove koje je obavljao prije otkaza ugovora ili na druge poslove koji odgovaraju strunim i radnim sposobnostima radnika, kao i da mu isplati naknadu na ime izgubljene plate i drugih primanja na koje radnik ima pravo prema kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu i ugovoru o radu. Ako poslodavac, s obzirom na postojeu organizaciju, nema mogunosti da radnika vrati na rad, ili da to ne eli da uini, kao i u sluaju ako radnik ne eli da se vrati na posao kod poslodavca, poslodavac je duan da radniku isplati otpremninu na koju radnik ima pravo prema kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu i ugovoru o radu. Otkaz ugovora o radu mora se dati radniku u pismenoj formi. Poslodavac je duan da u otkazu ugovora o radu navede razlog otkaza. Ne postoji pravo albe na odluku o otkazu ugovora o radu koji donosi poslodavac. U sluajevima kada poslodavac prekri zakonske odredbe o otkazu ugovora o radu, sud mu moe izrei novane kazne u sluajevima: kada zadri radnika na radu iako radnik ispunjava uslove za starosnu penziju, ako otkae ugovor o radu suprotno zakonskim odredbama, ako ne ponudi radniku zaposlenje po pravu prvenstva, ako radniku uskrati pravo na otpremninu i ako radnika na vrati na rad nakon isteka vremena mirovanja radnog odnosa. 22. MATERIJALNA ODGOVORNOST RADNIKA Podrazumijeva da je radnik duan da nadoknadi tetu samo iz krajnje nepanje (obina nepanja) drugim licima. Dolus = namjera, krajnja nepanja. Radnik treba da se ponaa u svom poslu kao savjestan domain. Radnik moe da napravi tetu poslodavcu (npr. vozi auto, a nije bio pijan), a ako je bio pijan odgovara poslodavcu (krajnja nepanja). Ovdje postoji komisija koja vri procjenu tete. Ako radnik na poslu ili u vezi sa poslom uini tetu treem licu onda odgovara poslodavac, ali radniku odbije od plate. Odgovornost poslodavca zbog povrede prava radnika pojavljuje se u sluajevima donoenja nezakonitih odluka ili nezakonitog postupanja od strane poslodavca (u kojima je radnik sprijeen da radi ili ostvari neko pravo na radu ili po osnovu rada). Radniku pripada naknada tete zbog izostale ili umanjene zarade, ali i zbog drugih teta nastale u datom sluaju. Takoe, radnik ima pravo i na naknadu nematerijalne tete zbog prestanka radnog odnosa u sluaju protivzakonitih radnji poslodavca. 23. TRAJK

13

Je organizovani prekid rada kojim radnici ostvaruju odreena prava koja su im uskraena. trajk mora biti organizovan po Zakonu. Radnici su duni da izaberu trajkaki odbor koji predstavlja radnike. trajkaki odbor je duan da iznese pismeno zahtjeve poslodavcu, a zatim da najave trajk. trajk moe biti: 1. trajk upozorenja (najavljuje se 24h ranije) 2. generalni trajk (najavljuje se 5 dana ranije) Organizuju ga Sindikalne organizacije i sami radnici. trajkaki odbor je duan da obavjetava radnike o toku razgovora sa poslodavcem i uvijek se tei da se rijei mirnim putem i uvijek se obavjetava ministarstvo koje mora da poalje svog radnika. trajkaki odbor mora da obavjesti poslodavca o arbitrai. Odluka arbitrae je konana ako radnici pristanu. Radnici ne smiju da spreavaju druge radnike da rade, ne mogu da izvode trajk van poslovnih prostorija poslodavca. Poslodavac moe da dovede radnika iz drugih organizacionih jedinica da rade na tom mjestu, a radnik nema pravo da ga u tome sprijei. trajk se moe organizovati, ali se uvijek mora ostvariti minimum proizvodnje, ako ne moe, poslodavac obavjetava Vladu o trajku. trajkaki odbor postavlja trajkake strae koje slue za komunikaciju sa vanjskim svijetom, koji nema pravo da zaustavlja ostale radnike da dolaze ili izlaze sa posla. Institucije Elektrodistribucija, Komunalno, Vodovod, Bolnica dune su da 7 dana ranije najave da stupaju u trajk. Vlada je duna da obezbjedi minimum proizvodnog procesa. Policajci mogu trajkovati, a vojna lica ne mogu trajkovati (posljedice: prestaje mu radni odnos, vojska bi onda izgubila smisao). 24. PREKRAJNA ODGOVORNOST Predviena je za poslodavca bez obzira da li ima ili nema status pravnog lica. Pored poslodavca, za prekraj su odgovorna i ovlatena lica u pravnom licu ili radnik sa posebnom odgovornou. Novanom kaznom za prekraj kaznit e se poslodavac ako njegovom krivicom doe do nesree na poslu zbog neispravnosti objekata, maina i drugih ureaja koja se koriste u procesu rada ili zbog neovlatenog i nestrunog rukovanja tim sredstvima. Zakonom o radu su nabrojeni prekraji za koje odgovara poslodavac: ako ne obezbjedi ravnopravnost radnika na radu, kao i ravnopravnost nezaposlenih lica koja konkuriu na zaposlenje, ako onemogui ili ometa organizovanje sindikata, ako ne objavi pravilnik o radu u odreenom periodu, ako radniku ne omogui sedmini odmor itd. U odreivanju novanih kazni, kvalifikovani (tei) oblik prekrajne sankcije postoji kada se radi o prekrajima uinjenih prema maloletnicima, eni u trudnoi, za vreme poroaja ili materinstva ili prema invalidnom radniku. Nadzor nad sprovoenjem odredbi Zakona o radu vri inspekcija za poslove rada. 25. KRIVINA ODGOVORNOST Krivini zakon sadri odredbe o odgovornosti za krivina djela koja su vezana sa radnim odnosima i zapoljavanjem. Odgovornost se odnosi na poslodavca, ili drugo ovlateno lice u pravnom licu kao i na odgovornost radnika, a usmjerena je na zatitu prava na rad i u vezi sa radom. U odredbama Krivinog zakona u njegovom posebnom dijelu, predvieno je posebno poglavlje koje nosi naziv: "Krivina djela protiv prava iz radnih odnosa i socijalnog osiguranja". Pogreno je misliti da su sva krivina djela koja su vezana za radne odnose u posebnom poglavlju. Postoje i druga krivina djela koja su u vezi sa radom, ali se nalaze u drugim poglavljima. 14

Krivina djela protiv prava iz radnih odnosa i socijalnog osiguranja su: 1) Povreda osnovnih prava radnika je prvo krivino djelo koje se moe uslovno nazvati osnovno krivino djelo. Moe ga poiniti poslodavac ili ovlateno lice u pravnom licu. Zakonom je definisano da se mora raditi o svjesnom nepridravanju zakonskih odredbi i drugih propisa ili odredbi kolektivnog ugovora koje se odnose na ogranienje prava radnika koja mu pripadaju. Dakle, radi se o krivinom djelu koje se moe uiniti samo sa umiljajem. 2) Povreda prava pri zapoljavanju i za vrijeme nezaposlenosti postoji: - u sluaju kada se licu ogranii ili uskrati pravo na slobodu zapoljavanja pod jednakim uslovima koji su predvieni zakonom ili drugim propisima. - u sluajevima da se neko lice svjesno ne pridrava zakona ili drugih akata o pravima graana za vrijeme nezaposlenosti i time nezaposlenom licu uskrati ili ogranii pravo koje mu pripada. 3) Povreda prava iz socijalnog osiguranja i zloupotreba prava iz socijalnog osiguranja predstavljaju krivina djela koja su vezana za krenje ili zloupotrebu zakonskih propisa iz oblasti socijalnog osiguranja. Ispitna pitanja za 15.11.2010. godine: 1. Radno vrijeme, odmori i odsustva 2. Zasnivanje radnog odnosa 3. trajk 4. Otkaz ugovora o radu prekid 5. Vrste ugovora o radu 6. Disciplinska odgovornost radnika

15