1. RAD I RADNI ODNOS Rad predstavlja svrsishodnu društveno dopuštenu djelatnost i koja služi da zadovolji ljudske potrebe.

Elementi rada: 1. svrsishodnost rada; 2. društvena dopuštenost; 3. sredstva rada. Svrsishodnost- znači da je ljudski rad svjestan i da služi određenoj svrsi (zadovoljenju ljudskih potreba). Društvena dopuštenost je kategorija vezana za pravne norme. Društveno koristan rad je onaj rad koji nije zabranjen pravnim normama. Sredstva rada je stvorio čovjek i ona predstavljaju osnovnu razliku između čovjeka i drugih živih bića. Svijest je glavna za ljudski rad! Negativna osobina rada: 1. otuđenost rada od čovjeka - Marks; 2. proizvodnja sredstava za masovno uništavanje (biološka, hemijska, atomska). Radni odnosi - su društveni odnosi koji se pojavljuju u toku procesa rada. To su društveni odnosi između radnika i poslodavca čije su granice određene ugovorom o radu. Uvijek moraju postojati dvije strane: poslodavac (država, kapitalista) i radnik. Osnovne osobine radnih odnosa:  dobrovoljnost  postojanje rada. U robovlasništvu i feudalnom društvu ne možemo govoriti o radnim odnosima, jer tu nije bilo dobrovoljnosti. Tek u buržoaskom društvu (kapitalizam) radni odnos dobija osobinu dobrovoljnosti i postaje odnos u pravom smislu. U socijalizmu samo formalno radnik dobija centralno mjesto, ali je još uvijek u odnosu potčinjenosti. Radni odnos je u suštini ugovorni odnos koji se zasniva između radnika i poslodavca ugovorom o radu. 2. RADNO PRAVO Radno pravo je proizašlo iz građanskog prava. Ono dobija samostalnost u trenutku kada država počinje da određuje obavezne elemente koji se nisu mogli mijenjati voljom stranaka, što je dovelo do izdvajanja radnog prava iz građanskog. Tačka odvajanja jeste promjena oblika i suština ugovora o radu. Radno pravo se razvija kao samostalna grana prava od polovine 19. vijeka pa do danas. To je grana prava koja obuhvata državne i autonomne propise kao i propise o radnim odnosima kod poslodavca. Ima dvije vrste normi:  dio građanskih normi  obavezujuće norme. Osnovni elementi radnog odnosa: 1. dobrovoljnost (radnik je slobodan i odlučuje kod kog će poslodavca raditi, ali i poslodavac je slobodan da bira radnika) 2. radni odnos je ugovorni pr. odnos (sklapa se formalno u pismenoj formi) 3. to je lični odnos između radnika i poslodavca (ne može niko umjesto nas zaključiti radni odnos, ni zastupnik, nego mi lično, i to nije ni nasljedno pravo). 4. rok početka rada 5. ostvarivanje drugih prava po osnovu radnog odnosa 1

god. g.Domaći izvori radnog prava: 1) Ustav BiH u njemu nema odredbi koje se odnose na radno zakonodavstvo. Pozivanje na konvencije i međunarodne ugovore ne znače da ustav BiH može biti izvor radnog prava. a poslodavac je pravno ili fizičko lice za koje radnik obavlja neki posao. a to su: 1. 2) Ustav RS u glavi 2.6.  da radni odnosi posluže za razvijanje demokratije na radnom mjestu. svako ima pravo na rad i slobodu rada 2. Ustav RS reguliše radne odnose. a poslodavac mora da mu plati za rad). formalne (oni izvori koji su donešeni u određenoj formi. onereroznost ili naplativost (radnik ima pravo na platu. Osnovna osobina ovog zakona jeste promjena suštine osnovnih elemenata radnog odnosa. a zamjenjuje je privatna svojina) koji na potpuno nov način reguliše radne odnose između poslodavca i radnika. god. pravo na ograničeno radno vrijeme 5. 4. zaštitu na radu i zapošljavanje. NASTANAK I RAZVOJ RADNOG ZAKONODAVSTVA U RS Prva faza u razvoju radnog zakonodavstva u RS počinje 1993. materijalne (npr. Promoviše dobrovoljnost odnosa između radnika i poslodavca. omladina. Osnovna načela radnog prava ustanovila je grupa iz Međunarodne organizacije rada (MOR). On sadrži načela koja su direktan izvor radnog prava. g. Zakon o radu RS 2 . volja zakonodavca) i 2. a radnik ima obavezu da te zadatke izvršava) 7. da radnik za svoj rad mora dobijati platu 3. pravo na učestvovanje u upravljanju preduzećem. od različitih subjekata). radnici imaju pravo na dnevni. FORMALNI . po tačno određenom postupku. Nešto se samo malo govori o ljudskim pravima. sedmični i godišnji odmor 4. prava i obaveze zaposlenih i poslodavaca. 3) Zakon kao izvor radnog prava pojavljuje se kao konkretizacija ustavnih načela. Prema tom zakonu radnik je fizičko lice koje na osnovu ugovora o radu obavlja određene poslove za zakonodavca. Zakoni su najčešće izvori radnog prava i predstavljaju skup zakona koji se odnose na radne odnose: • 1993. pravo na zaštitu na radu 6. donošenjem Zakona o radu (gdje se potpuno briše državna imovina.  da radni odnosi predstavljaju podsjednik i garanciju fundamentalnih principa za rad. subordinacija (poslodavac ima pravo da izdaje radne zadatke. pa kao takav ne može biti izvor radnog prava. pravo na sindikalno organizovanje 8. a reguliše radne odnose: zasnivanje i prestanak radnog odnosa. žene i invalidi imaju posebnu zaštitu 7. donošenjem Zakona o radnim odnosima (državna svojina). Druga faza započinje 2000. Zakon o radnim odnosima • 2000. pri djelimičnoj sposobnosti radnika – rad saglasno mogućnostima 9. 3. IZVORI RADNOG PRAVA Izvori se dijele na: 1. koja je definisala standarde:  da se ustanove pravni okviri kojima se uređuju individualni i kolektivni radni odnosi.

a kad ne mora. Vlada je obavezna da u roku od godinu dana. Preporuke nisu obavezujuće i imaju manju pravnu snagu.dužan ga je donijeti poslodavac koji ima 15 i više zaposlenih radnika. a Vlada se pojavljuje kao garant. 2) Bilateralni i multilateralni međunarodni ugovori. Na primjer: Pravilnik o radu . BiH je članica MOR-a i kao takva je obavezna da izvrši ratifikaciju preporuka i konvencija. Kolektivni ugovor uvijek potpisuje radnički sindikat i udruženje poslodavaca ili sam poslodavac. Konvencije predstavljaju opšta načela koja su obavezna za zemlje koje potpišu konvenciju ili joj naknadno pristupe. Strani(međunarodni) izvori radnog prava: 1) Konvencije i preporuke međunarodne organizacije rada (MOR). Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta je sledeći podzakonski akt. 4) Podzakonski akti su akti koji nastaju na osnovu zakona i predstavljaju konkretizaciju zakonskih normi. 3 . Tačno definiše prava i dužnosti radnika po radnim mjestima. ako se radi o državnoj svojini. a regulišu se prava radnika i zakonodavca. ali ni manje nego što je zakonom određeno. zakonom je definisano kada mora. a u većini slučajeva predstavljaju razrađivanje konvencija. Kolektivni ugovori su podzakonski akti koji nastaju na osnovu zakona. akti OUN-a i sl.• • • Zakon o zaštiti na radu Zakon o štrajku Zakon o zapošljavanju. Digla gornju granicu zapošljavanja. a najduže u roku od 18 mjeseci ratifikuje konvencije. Tim pravilnikom detaljno se definišu prava i obaveze radnika. Pravilnik donosi poslodavac. Moraju biti u saglasnosti sa zakonom. Kolektivnim ugovorom se ne može dati radnicima više prava. a to čini parlamentarna skupština BiH. Ugovori mogu biti: 1) opšti 2) granski Ugovor o radu je pojedinačni akt između poslodavca i radnika.

Poslodavac je taj koji podnosi zahtjev za radnu dozvolu za stranca (mora se navesti: odobren boravak. Zakon o radu propisuje da niko ne može zasnovati radni odnos ako nije stariji od 15 godina. 1) Normativni (propisi).5.socijalni momenat. Posebni uslovi: školska sprema. Ako je lice maloljetno. s tim da se vodi računa da za ta radna mjesta nema potrebne domaće radne snage. saglasnost roditelja (staraoca). opis radnog mjesta. vladaju zakoni tržišta.ostvaruje se putem zaključivanja ugovora o radu. ženi traži test na trudnoću i žene imaju posebnu zaštitu. BiH (boravak može biti privremeni ili stalni. Da bi se zasnivao radni odnos potrebno je da budu ostvareni objektivni i subjektivni radni uslovi. Zakonom je zabranjeno da se prilikom zapošljavanja. Ne može dobiti radnu dozvolu na osnovu turističke vize.  kapitalizam. Zapošljavanje stranaca i lica bez državljanstva Stranac je svako lice koje nema državljanstvo BiH. Ugovor o radu predstavlja početak radnog odnosa. Opšti uslovi: godine starosti. Lica koja rade u humanitarnim organizacijama ne trebaju radnu dozvolu. ugovor na određeno ili neodređeno vrijeme. . boravak može biti stalni i privremeni. Uslovi za zapošljavanje su isti (opšti i posebni) kao i za državljane BiH. odobren boravak na teritoriji RS. USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Svi uslovi se dijele u dvije velike grupe: 1) opšti uslovi 2) posebni uslovi. 3) Subjektivni uslovi (volja poslodavca da zaposli radnika). a izdaje se po mjestu rada poslodavca. a ne po mjestu gdje stranac treba da boravi. da li zadovoljava uslove i pristupa se zasnivanju radnog odnosa. propisuje se pravilnikom koji zavise od radnog mjesta. To su minimalni uslovi i oni su demokratski. postaje radno sposobno i može zasnovati radni odnos. Boravak odobrava Ministarstvo unutrašnjih poslova. 6. nisu se popunjavala sva radna mjesta. Ekonomska razvijenost zemlje. prijava o broju potrebnih radnika). a stupi u brak. opšta zdravstvena sposobnost . uvijek se propisuju zakonom i ne mogu se mijenjati. Radna dozvola prestaje da važi: 4 2. nema socijalnog momenta. Radna dozvola je isključivo vezana za poslodavca. a izdaje ga CJBMUP) da posjeduje važeću radnu dozvolu (dozvolu izdaje Zavod za zapošljavanje. fizička kondicija. 2) Organizacijski uslovi rada (uslovi potrebnosti radnih mjesta). RADNI ODNOSI Zasnivanje radnog odnosa . ali stranci moraju da ispune još 2 dodatna uslova: 1. Osobe od 16-18 godina starosti mogu zasnovati radni odnos samo ako doktor medicine propiše da su psihički i fizički sposobni za rad (to su stariji maloljetnici). U dosadašnjem razvoju industrije prevladali su dva sistema:  sistem socijalizma –. radno iskustvo.  tržišna privreda – radna mjesta prema potrebama. a ne dom zdravlja. Uvjerenje za maloljetnika daje doktor medicinskih nauka.daje nadležna zdravstvena ustanova. bitno da se zaposli radnik. Kada se završi postupak zdravstvenog pregleda provjeri se da li je lice punoljetno.

plata. a zaključuje se na određeno i neodređeno vrijeme. rok trajanja ugovora). Ima sva prava i dužnosti kao i radnik na neodređeno vrijeme. kao i većeg izbora stručnih i kvalitetnih radnika. sjedište. ali i radnici sa iskustvom za određene djelatnosti u okviru radnog mjesta.za radnika (ime i prezime. Za vrijeme trudničkog bolovanja zabranjeno je prekinuti radni odnos bez obzira što se radi o ugovoru na određeno vrijeme. PRIPRAVNIČKI STAŽ Zaključuje se ugovorom na određeno vrijeme sa licima koja su završila srednju SSS (6 mjeseci) ili visoku školu VSS (12 mjeseci). godišnjeg odmora i slično.) . 5 . osim što prima 80% plate. 7. radno mjesto. stručna sprema. Ugovor o radu na neodređeno vrijeme sačinjava se u pismenoj formi i mora imati zakonom propisan minimum elemenata. stranac automatski gubi radnu dozvolu. Sva prava i dužnosti kao i kod radnika na neodređeno vrijeme. i ne može se raskinuti za vrijeme bolesti. Poslodavac ne može tražiti od radnika podatke koji nisu neophodni za radno mjesto. Ta lica zasnivaju radni odnos po prvi put. Protiv rješenja suda dozvoljena je žalba u roku od 7 dana. Stručni ispit predstavlja provjeru znanja.     istekom vremena za koji je izdata prestankom važenja odobrenja boravka prestankom važenja ugovora o radu ako je lice osuđeno (bezuslovno. radniku po završetku probnog rada počinje teći staž na neodređeno vrijeme. Sud je dužan da u roku od 3 dana obavjesti filijalu da je radna dozvola ukinuta.za poslodavca (naziv. Pripravnik ima sva prava kao i svi zaposleni. 8. Za razliku od probnog rada pripravnički staž se završava stručnim (pripravničkim) ispitom. dužina godišnjeg odmora. ako se radnik zapošljava kod istog poslodavca više puta (ako prekid ne traje duže od 2 sedmice) u toku posljednje 3 godine i na taj način ostvari 24 mjeseca rada (samo 1 dan preko tih 24 mjeseca. plata i sl. Ugovor se sklapa uvijek u pismenoj formi. 9.krivično) u tom slučaju ima pravo na žalbu u roku od 3 dana od dana donošenja odluke. u cilju sticanja osposobljavanja za samostalan rad. Ako sud donese presudu na bilo koji iznos zatvora. Mogu se zaključiti max na 6 mjeseci (3 + 3 mjeseca). mjesto rada radnika. adresa. a najniža je 75% od plate. PROBNI RAD Ugovor o probnom radu mogu zaključiti pripravnici. Probni rad obično služi poslodavcu da provjeri sposobnost radnika za vrijeme trajanja probnog rada i ocjenjuje njegove poslovne kvalitete. u periodu od 3 godine. Radnik počinje sa radom danom potpisivanja ugovora za rad na neodređeno vrijeme. Ugovor na određeno vrijeme je svaki ugovor koji se zaključuje do 2 godine. znači da mu ugovor prelazi u ugovor na neodređeno vrijeme). Ukoliko se nakon probnog rada zasnuje radni odnos. stavljanje van snage radne dozvole. VRSTE I TRAJANJE UGOVORA O RADU Sklapanje ugovora o radu je strogo formalan posao. tj. Radni odnos počinje sklapanjem ugovora od strane poslodavca i radnika. a filijala je dužna u roku od 3 dana obavjestiti poslodavca. Ako se stručni ispit uspješno položi zasniva se stalni radni odnos. Obavezni elementi: .

maloljetniku od 20h-07h. VOLONTERSKI RAD Nema zasnivanja radnog odnosa kod volontiranja. Povremeni poslovi . 11. a računa se od od 22h. poslodavac ne može uputiti bageristu da vrši zavarivanje cijevi). a ne ugovor o radu. Poslodavac vrši preraspodjelu radnog vremena u toku jedne sedmice. rok i način isplate nagrade za izvršeni posao.  uslovima smještaja radnika za vrijeme boravka u stranoj zemlji. kosidba. PRIVREMENI I POVREMENI POSLOVI Oni su dosta izjednačeni ali ipak postoje razlike. Povremeni poslovi su vezani isključivo za jednog poslodavca. Ima pravo na: zaštitu na radu. Poslovi koje radnik treba da obavlja u stranim državama moraju odgovarati njegovim stručnim i radnim sposobnostima (npr. Noćni rad je rad koji se obavlja noću. kao i rokovima i načinu isplate i  uslovima odlaska i povratka sa rada u stranoj zemlji. može radnika uputiti na rad u pomenute zemlje. zamjenu smjena vrši u rokovima i na način koji je određen kolektivnim ugovorom.ne traje duže od 6 mjeseci . Poslodavac kod kojeg je rad organizovan u smjenama. Uvećanje plate ne može biti manje od 30 % u odnosu na platu za isti broj časova rada u redovnom 6 .10. 12. Sedmično radno vrijeme služi kao osnova za preračunavanje punog radnog vremena. po isteku roka na koji je radnik upućen kod drugog poslodavca. osim plate i socijalne zaštite. Ugovor o privremenim i povremenim poslovima mora sadržavati odredbe:  o poslu radi čijeg se izvršenja sačinjava ugovor  rokovi o početku i završetku posla  uslovi i načini izvršenja posla i  visina. Poslodavac se mora sporazumjeti sa radnikom i o:  trajanju rada u stranoj zemlji. pravilnikom o radu i ugovorom o radu. UPUĆIVANJE RADNIKA NA RAD U STRANU ZEMLJU U slučajevima kada poslodavac obavlja dio svoje djelatnosti u stranim državama. Prije odlaska na rad u stranu zemlju poslodavac je dužan radnika upoznati sa propisima koji će se primenjivati kod ostvarivanja njegovog prava i obaveza za vrijeme rada u stranoj zemlji. dnevni odmor u toku rada i dva uzastopna radna dana i osiguranje na radu. 13. tj. ugovor o povremenim i privremenim poslovima. obično se definiše kao maksimalan broj radnih časova u toku jedne sedmice. Volonteru pripadaju sva prava iz radnog odnosa. berba voća). Radnik može samo sa jednim poslodavcem zaključiti ugovor o radu sa punim radnim vremenom. Privremeni radni odnos podrazumjeva da se radnik može vratiti kod ranijeg poslodavca.koriste se u slučajevima kada se poveća obim posla. jer se ovaj rad računa kao pripravnički staž i radno iskustvo. Puno radno vrijeme iznosi 40 časova u sedmici.6h narednog dana.to su poslovi koji se obavljaju u određenom periodu određeno vrijeme. primjenjuje se u istim situacijama kao i prekovremeni rad u slučaju povećanog obima posla. Privremeni rad . ovdje se ne zaključuje ugovor o radu i ovo je izuzetak pripravničkog rada. žetva. RADNO VRIJEME Puno radno vrijeme Zakonom je propisano ukupno trajanje punog radnog vremena. ali uz saglasnost radnika. Puno radno vrijeme.  valuta u kojoj će se radniku isplaćivati plata i druga primanja po osnovu rada u stranoj zemlji. Između poslodavca i radnika za obavljanje privremenih i povremenih poslova se zaključuje ugovor o djelu. traju najduže 60 dana ili najviše do 150 časova u toku kalendarske godine (npr.

Radnik može da zaključi ugovor o radu s nepunim radnim vremenom sa više poslodavaca i da na taj način ostvaruje puno radno vrijeme. rudara. Radi se o poslovima gdje. Radi se o radnom vremenu koje je kraće od 40 časova nedeljno. Ako se primjeni metoda argumentum a contrario . nastanka profesionalnih oboljenja i oštećenja zdravlja i dr. Skraćivanje radnog vremena može biti najviše do 10 časova sedmično. Ako potreba za prekovremenim radom traje više od tri sedmice neprekidno ili više od 10 sedmica ukupno u toku kalendarske godine.  ako ne izvrši raspored radnog vremena radnika i ne vodi evidenciju o dnevnoj prisutnosti radnika na radu. zemljotresa. Radnik ostvaruje svoja prava iz radnog odnosa kao da radi na radnom mjestu sa punim radnim vremenom. O skraćenju radnog vremena odlučuje ministarstvo nadležno za poslove rada na zahtjev poslodavca.  ako odredi da radnik radi prekovremeno duže od propisanog. a primjenjuje se u 2 slučaja: • u slučaju neplaniranog povećanja obima posla. Preraspodjela radnog vremena nije moguća kod rada sa skraćenim radnim vremenom. Radi se o pravima iz socijalnog osiguranja. uvećanje plate. 7 .da je dozvoljeno sve što nije izričito zabranjeno. posebne mjere zaštite na radu i druga prava koja se propisuju zakonom ili drugim opštim aktom. bez izuzetka.radnom vremenu. Radno vrijeme se skraćuje srazmjerno štetnim uticajima. 14. poslovi koji zahtjevaju posebne zdravstvene i psihofizičke sposobnosti radnika. a radi zaštite njihovog zdravlja. s tim da ovi radnici imaju i posebna prava a to su: uvećano vrijeme godišnjeg odmora. Ukupan fond sati prekovremenog rada ne može biti duži od 150 časova za tu kalendarsku godinu. i pored primjene odgovarajućih mjera i sredstava zaštite na radu. havarija na sredstvima rada. PREKOVREMENI RAD Svaki rad koji je duži od 40 časova sedmično naziva se prekovremeni rad i on je izuzetak od pravila. epidemije. zainteresovanog radnika. niti za radnike mlađe od 18 godina. penzijskog staža i vezana su isključivo za ugovor o radu sa punim radnim vremenom. trudnim ženama počev od šestog mjeseca trudnoće i majkama sa djetetom do jedne godine života zabranjen je noćni rad. može se zaključiti da jedan radnik može zaključiti ugovor o radu sa punim radnim vremenom sa jednim poslodavcem i ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom sa drugim poslodavcem. po svojoj prirodi. To su poslovi npr. Pojedina prava. poslodavac je dužan o tome obavjestiti inspektora rada. Nepuno radno vrijeme Poslodavac može sa radnikom da zaključi ugovor sa nepunim radnim vremenom. postoji povećano štetno dejstvo na zdravlje radnika. Noćni rad je zabranjen maloljetnicima. • u slučajevima otklanjanja posledica vremenskih nepogoda. Poslodavac će se kazniti novčanom kaznom:  ako radniku odredi duže radno vrijeme od propisanog. Prekovremeni rad može da odredi maksimalno 10 radnih dana. Skraćeno radno vrijeme Imaju radnici koji rade na posebnim poslovima i zadacima. požara. mogu se ostvarivati samo kod jednog poslodavca. a u izuzetnim situacijama još 10 dana. inspektora rada ili sindikata.  ako izvrši preraspodjelu radnog vremena suprotno zakonskim odredbama i  ako odredi prekovremeni rad trudnoj ženi ili majci koja ima dijete do jedne godine starosti.  ako odredi prekovremeni rad za radnika kome je to zakonom zabranjeno. poslovi sa povećanim rizikom od povređivanja.

bez obzira gdje je zaposlen. maloljetnim licima). Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima sva prava iz radnog odnosa (nema pravo na topli obrok i prevoz). Maloljetnom radniku koji je zaposlen u poljoprivredi ili kao sezonski radnik pripada najmanje 12 časova odmora neprekidno. niti poslodavac može da mu uskrati pomenuto pravo niti da mu isplati novčani iznos umjesto neiskorištenog godišnjeg odmora. ali nikada ne može biti na početku i na kraju radnog vremena.  trudnim ženama i majkama sa djetetom do tri godine starosti (ako daju pismeno svoj pristanak) i  samohranom roditelju ili usvojiocu djetata mlađem od šest godina (ako daju pismeno svoj pristanak). Poslodavac vrši raspored korištenja ovog radnog vremena. Raspored korištenja sedmičnog odmora vrši poslodavac koji je dužan da unaprijed odredi raspored korištenja sedmičnog odmora i da sa rasporedom na prikladan način. Radnik koji nije navršio šest mjeseci neprekidnog rada ima pravo na godišnji odmor u trajanju od jednog dana za svaki navršeni neprekidni mjesec rada. Radnik koji ima najmanje šest mjeseci neprekidnog rada ima pravo na godišnji odmor u trajanju najmenje 18 radnih dana. poslodavac je dužan da naknadno odredi. Sedmični odmor Radnik ima pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 časa neprekidno. 15. Godišnji odmor Je pravo ali i obaveza radnika. Radnici zaposleni u poljoprivredi i sezonski radnici imaju pravo na najmanje 10 časova odmora neprekidno. U slučajevima kada je to neophodno zbog neprekidnosti procesa rada. ODMORI Radnik ima pravo na više vrsta odmora. neiskorišteni dio godišnjeg odmora mora iskoristiti do kraja juna mjeseca naredne godine.  starosti radnika i  posebnih uslova rada. Godišnji odmor se uvijek koristi načelno u jednom dijelu. pomenutog prava se radnik ne može odreći. upozna radnike. Dužina godišnjeg odmora zavisi od:  dužine neprekidnog rada u toku godine. pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Radnik stiče pravo na godišnji odmor posle isteka prvog mjeseca neprekidnog rada na radnom mjestu. ako je to moguće. 8 . Ako zaposleni radi na dan svog sedmičnog odmora. Trebalo bi.Za vrijeme prekovremenog rada radniku se povećava plata u skladu sa kolektivnim ugovorom. Radnik. da to bude prvi sljedeći dan posle onoga dana kada se obično koristi sedmični odmor. poslodavac može odrediti da se godišnji odmor koristi u dva dijela ( I dio 12 dana. u dogovoru sa radnikom neki drugi dan kada će radnik iskoristiti dan odmora. Uvećanje plate ne može biti manje od 30 % u odnosu na platu za isti broj časova rada u redovnom radnom vremenu. između dva radna dana. Pripravnici nemaju pravo na godišnji odmor. II dio 14 dana = dvije sedmice). Dnevni odmor u toku radnog vremena Radnik koji radi s punim radnim vremenom ima pravo na odmor u toku radnog vremena u trajanju od 30 minuta. Odmor između dva radna dana Radnik ima pravo na odmor između dva radna dana u neprekidnom trajanju od najmanje 12 časova. Prekovremeni rad je zabranjen:  radnicima mlađim od 18 godina (tj.

vaspitnu ili zaštitnu meru u trajanju duže od 3 meseca . svastika i djever po tazbini drugog koljena) o za sklapanje braka 5 radnih dana. kao i pripremanje magisterija ili doktorata. kao i u slučajevima dobrovoljnog davanja krvi. PRESTANAK UGOVORA O RADU Prekid ugovora o radu je Zakon definisao tako što ih je nabrojao:  smrću radnika. Njihov godišnji odmor ne može iznositi duže od 35 radnih dana. svekrva. ako se poslodavac i radnik drugačije ne sporazumeju. otac. Ukupan godišnji odmor ne može trajati duže od 30 radnih dana osim za radnike koji rade na posebnim poslovima i zadacima. ali s Kolektivnim ugovorom 7 radnih dana o rođenje djeteta (porođaj supruge) o njega člana porodice najduže kvote 5 radnih dana o za vjerske obrede 2 radna dana. majka. ili 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja.  sporazumom poslodavca i radnika. a mogu biti plaćeni i neplaćeni. Odsustva se mogu odobriti radnicima i u slučajevima učešća radnika na raznim sastancima i seminarima. Pravo radnika na plaćeno odsustvo Radnik ima pravo da odsustvuje sa posla najmanje pet radnih dana u sledećim slučajevima: o u slučaju smrti člana uže porodice (osim žene i muža. 9 .  otkazom ugovora od strane poslodavca ili radnika. 17.Opštim kolektivnim ugovorom predviđeno je da se godišnji odmor uvećava za po jedan dan na svake navršene tri godine radnog staža. ukoliko se radnik ne obrazuje u interesu poslodavca. a to su: o nabavka drva o koševina o dizanje usjeva o smrti člana šire porodice o njega člana šire porodice o posjeta člana porodice koji živi u inostranstvu o za školovanje u inostranstvu (do godine dana) o pripremanje i polaganje ispita na fakultetu ili nekoj drugoj obrazovnoj instituciji.sa danom početka izvršenja kazne.  ispunjenjem uslova za penziju kad radnik navrši 40 godina penzijskog staža.  istekom roka važenja ugovora o radu na neodređeno vrijeme. djeca od braće. Za vrijeme neplaćenog odsustva prava i obaveze radnika na osnovu rada miruju. a troškove penzijskog i invalidskog osiguranja snosi korisnik neplaćenog odsustva.  sa danom dostavljanja poslodavcu pravosnažnog rešenja o potpunom gubitku radne sposobnosti radnika. odnosno mjere.  ako radnik bude osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora ili na mjeru bezbednosti. unuk u pomoćnoj lozi do četvrtog stepena brat od strica. Pravo radnika na neplaćeno odsustvo Neplaćeno odsustvo je vremenski period u kome radnici obavljaju sezonske nužne poslove. djeca. PRAVO RADNIKA NA ODSUSTVA Odsustva su vremenski periodi u kojima radnik obavlja neke nužne poslove. U uporednom zakonodavstvu prisutna je praksa da radnik ima pravo na plaćeno odsustvo za vrijeme školovanja ili stručnog usavršavanja. svekar. po uzdužnoj lozi otac. 16.

To su slučajevi: • kada radnik napuni određene godine radnog staža ili godine života (40 godina penzijskog staža. odnosno sa danom početka primjene privremene mjere zabrane rada poslodavcu izrečene od strane nadležnog suda na period duži od tri meseca.ako se radnik. . ili 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja).ako radnik ne radi produktivno – kad poslodavac nije zadovoljan radom radnika na njegovom radnom mjestu. • prestankom rada poslodavca (zbog stečaja ili likvidacije pravnog lica). otkazom ugovora o radu od strane poslodavca . .da radnik ima svijest da nije htio da radi. u roku od 30 dana od dana isteka neplaćenog odsustva ili mirovanja prava iz radnog odnosa. a i ne mora) . Radi se o sledećim slučajevima: 1.kada radni odnos prestaje voljom ugovornih strana.zbog neopravdanog odsustva sa radnog mjesta (vrijeme kada je radnik trebao da radi. Klasifikacija razloga prestanka radnog odnosa Svi uslovi se mogu podijeliti u dve grupe:  raskid ugovora o radu po sili zakona – obligatorni (obavezni) i  raskid ugovora o radu po sili zakona – fakultativni (može. .  ako zbog izvršenja mjere radnik mora odsustvovati s rada. poslodavac ga može rasporediti na neke druge poslove – prelazi u socijalnu kategoriju. . na osnovu odluke nadležnog suda koja ima za posledicu prestanak radnog odnosa radnika . o čemu je poslodavac dužan da pismeno upozori radnika da nije zadovoljan. 18. poslodavac i radnik slobodno raspolažu svojom voljom o prestanku radnog odnosa. a nije radio i da postoji kontinuitet dan za danom). OBLIGATORNI SLUČAJEVI PRESTANKA RADNOG ODNOSA Obligatorni (obavezni) prestanak radnog odnosa pojavljuje se u slučajevima kada se zakonom predviđa prestanak radnog odnosa nezavisno od volje stranaka. • kada sud izrekne mjeru bezbjednosti uz krivičnu kaznu: * zabrana vršenja poslova i djelatnosti (npr. sa danom prestanka rada poslodavca. • kada radnik ne zadovolji uslove probnog rada. • kada radnik izgubi potpunu radnu sposobnost – ako nadležna komisija radnika proglasi potpuno radno nesposobnim.ako radnik izvrši težu povredu radnih obaveza. 19. . • istekom ugovora na određeno vrijeme. U Zakonu stoji da ako radnik ne dođe na posao od 3-5 dana prestaje mu radni odnos po sili zakona. ne vrati na posao. • smrću radnika.sa danom utvrđenim sudskom odlukom. • pravosnažna sudska presuda protiv koje nema žalbe – ne može se voditi upravni spor. ako je poslodavac osuđen na krivično djelo – izriče mu se zabrana obavljanja djelatnosti) * obavezno liječenje narkomana i alkoholičara – djelimično neuračunljive osobe (radnici koji vrše neka krivična djela pod uticajem alkohola ili drugih opojnih droga. 10 . FAKULTATIVNI SLUČAJEVI PRESTANKA RADNOG ODNOSA Fakultativni .rekonstrukcija preduzeća tehnološke promjene – novi Pravilnik o sistematizaciji. a konačna kad se ne vodi upravni spor.

dužan je da radniku omogući da bude saslušan i da iznese svoju odbranu. ako su te povrede takve prirode da se s osnovom ne može očekivati da radnik nastavi rad kod poslodavac. Za vreme suspenzije radnik ima pravo na naknadu plate u visini od 50% prosječne plate koju je ostvario u poslednjih šest meseci (zbog izdržavanja porodice). b) ako je radnik osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora u roku od 6 mjeseci (poslodavac mu može dati otkaz. Ako radnik bude oslobođen od odgovornosti sve mu se nadoknađuje. Kada radnik daje otkaz nema pravo na otpremninu. Privremeno udaljenje radnika sa posla-rada Nije otkaz. 2. a nema doznake. Otkaz ugovora o radu od strane radnika može se dati u roku od 15 dana od dana kada je saznao da je poslodavac izvršio povredu njegovog prava sadržanih u ugovoru o radu. ako mu je mišljenje dostavljeno prije donošenja konačne odluke. 11 . Ako poslodavac radniku daje otkaz ugovora o radu zbog teže povrede radnih obaveza. Primjerak akta kojim otkazuje ugovor o radu poslodavac je dužan da dostavi radniku. ukoliko je to moguće s obzirom na okolnosti. Državni organ je organ koji određuje pritvor i on je dužan da u roku od 24h obavjesti rodbinu i poslodavca gdje je zaposlen. ali i ne mora). u kome je roku poslodavac dužan da sprovede disciplinski postupak. Poslodavac mu izdaje rješenje o privremenom udaljenju radnika sa posla (npr. Radnik ima pravo na žalbu u roku od 8 dana poslodavcu ili Upravnom odboru. kao i da razmotri mišljenje sindikata ili savjeta radnika. Otkaz mora biti bez mana volje (ozbiljan. Udaljenje radnika sa rada može trajati najduže do tri mjeseca. ljubomora muža). otkazom ugovora o radu od strane radnika Radnik ima pravo da poslodavcu otkaže ugovor o radu ako poslodavac izvrši povredu svojih obaveza koje proizilaze iz ugovora o radu. Poslodavac mora dati otkaz ugovora o radu u pismenoj formi rješenja uz obrazloženje. b) radnik može da odsustvuje s posla zbog učešća u vojnoj vježbi (odlazak u vojsku). o čemu može da pokrene spor. poslodavac ga može privremeno udaljiti s posla. Poslodavac može odlučiti da radnika zadrži na radnom mjestu sve do okončanja krivičnog postupka. bez pritiska i svjestan). poslodavac ga ne može otpustiti – to je sudska praksa). Radnik može ostati bez posla zbog: a) ako je u pritvoru (poslodaac ne može da mu da otkaz ugovora o radu. iako ima doznake). to je nešto između. Bitno je faktičko stanje (ako je radnik bio bolestan. ako radnik ne izvršava obaveze iz ugovora o radu. organizacionih i tehnoloških razloga ukaže potreba za prestankom rada radnika. Poslodavca je dužan obavjestiti vojni organ. navođenje razloga zbog kojih otkazuje ugovor. o tome gdje se nalazi radnik. Poslodavac može dati otkaz ugovora o radu iz razloga teže povrede radne dužnosti u roku od 30 dana od dana saznanja za povredu radnih obaveza i za učinioca povrede. Sudska praksa zauzima stav da radnik može imati bolovanje. ali ga čine nepodobnim za rad kod poslodavca npr. npr. radnici obezbjeđenja zatečeni na spavanju na radnom mjestu. Prekršaj koji nema elemente krivičnog djela. najčešće zbog krađe). Radnik najčešće odsustvuje: a) zbog bolovanja Da bi radnik mogao da odsustvuje s posla mora da ima uvjerenje od nadležnog ljekara. Ako je radnik zatečen u vršenju radnji za koje se osnovano sumnja da predstavljaju krivično djelo.- ako se iz ekonomskih. sporazumom radnika i poslodavca i 3. Radnik daje otkaz ugovora o radu u svakom trenutku u pisanoj formi poslodavcu i radnik ne mora obrazlagati zbog čega je dao otkaz (razlog je često intimna stvar. a da i dalje ne radi (ako su dokumenta falsifikovana radnik može ostati bez posla.

zaključuje se rasprava. Kada se završe sve upravne radnje.  nemaran odnos prema poslu.20. a ako ima elemenata on piše prijavu/zahtjev disciplinskoj komisiji.  nekorektan odnos prema drugim radnicima ili strankama.  neopravdan izostanak s posla u trajanju od tri dana u kalendarskoj godini. Komisija se sastoji od 3. obrazloženje i eventualni dokazi ako postoje.  zloupotreba položaja. sa materijalnim ili drugim štetnim posledicama po poslodavca. čime se remeti proces rada kod poslodavca. teže povrede radnih obaveza (povredom ugovora i Zakona o radu). pismene. mjere za povredu radnih obaveza i sprovođenje disciplinskog postupka Bitan je postupak. Disciplinska odgovornost radnika vezana je za: 1. umanjenje plate do 30% najduže 3-6 mjeseci od iznosa plate ostvarene u poslednjem mjesecu. Utvrđivanje odgovornosti. Komisija bira predsjednika disciplinske komisije koji je uvijek pravnik. Prijava mora sadržavati osnovne elemente kao što su potpis podnosioca.  odavanje poslovne ili službene tajne. a zapisnik mora biti zapečaćen. kao i nanošenje štete trećim licima koju je poslodavac dužan nadoknaditi. odnosno krivično i prekršajno). Počinje čitanjem zahtjeva. Po završenom postupku komisija predlaže poslodavcu mjeru koju treba izreći radniku zbog povrede radne obaveze. Poslije čitanja zahtjeva daje se riječ pravniku koji ima pravo na advokata. lakše i 2.  izazivanje svađe na poslu.  namjerno onemogućavanje ili ometanje drugih radnika da izvršavaju svoje radne obaveze. svjedoci. Predsjednik disciplinske komisije obavještava radnika i Sindikat preduzeća koji treba da prisustvuje disciplinskom postupku. oštećenje ili nezakonito raspolaganje sredstvima poslodavca. Ako radnik bude oslobođen disciplinske odgovornosti ili mu bude izrečena mjera pismena opomena ili pismeni ukor. glasanje komisije je tajno. drugim radnicima i trećim licima za vrijeme rada. Teže povrede radnih obaveza se propisuju zakonom. a koje se u zakonu ne smatraju težom povredom radnih obaveza. 5 ili 7 članova zbog glasanja.  opijanje na poslu. a to su:  odbijanje radnika da izvršava svoje radne obaveze određene ugovorom o radu.  korišćenje alkoholnih pića ili droga za vrijeme radnog vremena.  krađa. s tim da poslodavac ne može biti član disciplinske komisije u bilo kom stepenu odlučivanja. Disciplinski postupak se vodi o ZKP-u (Zakonu o krivičnom postupku).radnik je odgovoran materijalno. predsjednik komisije zakazuje sjednicu o čemu se obavještava radnik i poziva na sjednicu. dokazi. Lakša povreda radne obaveze su propusti koje radnik učini u radu ili u vezi sa radom. a on je taj kad pročita prijavu. ODGOVORNOST RADNIKA U RADNOM ODNOSU Radnik disciplinski odgovara kada napravi povredu radne dužnosti (pričini materijalnu štetu poslodavcu ili trećim licima.  nasilničko ponašanje prema poslodavcu. ako nema elemenata odbija žalbu radnika. 12 . ima pravo na nadoknadu plate u punom iznosu. To su najčešće:  kašnjenje na posao i odlazak sa posla prije isteka radnog vremena. namerno uništenje. Ako je proglašen krivim novčana kazna ili otkaz ugovora o radu po Zakonu.  ponašanje koje šteti ugledu i materijalnim interesima poslodavca. Daje se poslodavcu. pogleda da li ima elemenata za disciplinsku prijavu. Inicijativu za pokretanje disciplinskog postupka može da pokrene svaki radnik ako smatra da je učinjena povreda radne dužnosti. učini krivično delo ili prekršaj .

Dolus = namjera. Ovdje postoji komisija koja vrši procjenu štete. Protiv odluke prvostepene komisije. Upravnom odboru preduzeća). nema mogućnosti da radnika vrati na rad. Tek Sud može računovodstvu firme da naloži odbijanje od plate. Poslodavac je dužan da u otkazu ugovora o radu navede razlog otkaza. Ako poslodavac. vodi se radni spor. poslodavac je dužan da radniku isplati otpremninu na koju radnik ima pravo prema kolektivnom ugovoru. ali ako ne pristane na to.Niko radniku ne može oduzeti od plate. Ima situacija da radnik na to prećutno pristane. Drugostepena komisija odlučuje u konačnosti. Ako sud utvrdi da je otkaz ugovora o radu. vozi auto. U slučajevima kada poslodavac prekrši zakonske odredbe o otkazu ugovora o radu. ali radniku odbije od plate. krajnja nepažnja. Ne postoji pravo žalbe na odluku o otkazu ugovora o radu koji donosi poslodavac. Takođe. Radnik treba da se ponaša u svom poslu kao savjestan domaćin. Rok za podnošenje žalbe je 8 dana od dana prijema prvostepenog rješenja. kao i u slučaju ako radnik ne želi da se vrati na posao kod poslodavca. ili da to ne želi da učini. naložiće poslodavcu da radnika vrati na rad i rasporedi na poslove koje je obavljao prije otkaza ugovora ili na druge poslove koji odgovaraju stručnim i radnim sposobnostima radnika. RADNI SPOR Pokreće se tužbom nezadovoljne stranke (poslodavac i radnik kad nije zadovoljan odlukom disciplinske komisije ili otkazom ugovora o radu). Radnik može da napravi štetu poslodavcu (npr. Ta odluka je konačna i protiv nje se može voditi upravni spor – državni.  ako radniku uskrati pravo na otpremninu i  ako radnika na vrati na rad nakon isteka vremena mirovanja radnog odnosa. radnik ima pravo i na naknadu nematerijalne štete zbog prestanka radnog odnosa u slučaju protivzakonitih radnji poslodavca.  ako ne ponudi radniku zaposlenje po pravu prvenstva. Otkaz ugovora o radu mora se dati radniku u pismenoj formi. kao i da mu isplati naknadu na ime izgubljene plate i drugih primanja na koje radnik ima pravo prema kolektivnom ugovoru. Odgovornost poslodavca zbog povrede prava radnika pojavljuje se u slučajevima donošenja nezakonitih odluka ili nezakonitog postupanja od strane poslodavca (u kojima je radnik spriječen da radi ili ostvari neko pravo na radu ili po osnovu rada). koji je poslodavac dao radniku nezakonit.  ako otkaže ugovor o radu suprotno zakonskim odredbama. a ako je bio pijan odgovara poslodavcu (krajnja nepažnja). 22. s obzirom na postojeću organizaciju. 21. ali i zbog drugih šteta nastale u datom slučaju. Radnik može da se žali i da podnese žalbu u roku od 6 mjeseci. sud mu može izreći novčane kazne u slučajevima:  kada zadrži radnika na radu iako radnik ispunjava uslove za starosnu penziju. Ako radnik na poslu ili u vezi sa poslom učini štetu trećem licu onda odgovara poslodavac. a bez saglasnosti radnika). ŠTRAJK 13 . Teret dokazivanja je na poslodavcu i on odgovara po principu objektivne odgovornosti 98% radnih sporova se uvijek završi u korist radnika. pravilniku o radu i ugovoru o radu. 23. pravilniku o radu i ugovoru o radu. osim ako on na to ne pristane ili na osnovu sudske presude (smatra se krivičnim djelom obustava plate od strane računovodstva firme. a nije bio pijan). MATERIJALNA ODGOVORNOST RADNIKA Podrazumijeva da je radnik dužan da nadoknadi štetu samo iz krajnje nepažnje (obična nepažnja) drugim licima. radnik ima pravo žalbe drugostepenoj disciplinskoj komisiji (npr. Radniku pripada naknada štete zbog izostale ili umanjene zarade.

Vlada je dužna da obezbjedi minimum proizvodnog procesa. Novčanom kaznom za prekršaj kaznit će se poslodavac ako njegovom krivicom dođe do nesreće na poslu zbog neispravnosti objekata. KRIVIČNA ODGOVORNOST Krivični zakon sadrži odredbe o odgovornosti za krivična djela koja su vezana sa radnim odnosima i zapošljavanjem. Štrajk može biti: 1. generalni štrajk (najavljuje se 5 dana ranije) Organizuju ga Sindikalne organizacije i sami radnici. štrajk upozorenja (najavljuje se 24h ranije) 2. Pored poslodavca. 14 . U određivanju novčanih kazni. U odredbama Krivičnog zakona u njegovom posebnom dijelu. za vreme porođaja ili materinstva ili prema invalidnom radniku. Radnici ne smiju da sprečavaju druge radnike da rade. Bolnica dužne su da 7 dana ranije najave da stupaju u štrajk. 24. PREKRŠAJNA ODGOVORNOST Predviđena je za poslodavca bez obzira da li ima ili nema status pravnog lica. ali se nalaze u drugim poglavljima. a usmjerena je na zaštitu prava na rad i u vezi sa radom. Štrajkački odbor postavlja štrajkačke straže koje služe za komunikaciju sa vanjskim svijetom. predviđeno je posebno poglavlje koje nosi naziv: "Krivična djela protiv prava iz radnih odnosa i socijalnog osiguranja". vojska bi onda izgubila smisao). Policajci mogu štrajkovati. Poslodavac može da dovede radnika iz drugih organizacionih jedinica da rade na tom mjestu. Štrajkački odbor mora da obavjesti poslodavca o arbitraži. za prekršaj su odgovorna i ovlaštena lica u pravnom licu ili radnik sa posebnom odgovornošću. a radnik nema pravo da ga u tome spriječi. kao i ravnopravnost nezaposlenih lica koja konkurišu na zaposlenje. Pogrešno je misliti da su sva krivična djela koja su vezana za radne odnose u posebnom poglavlju. koji nema pravo da zaustavlja ostale radnike da dolaze ili izlaze sa posla. a zatim da najave štrajk. Štrajkački odbor je dužan da iznese pismeno zahtjeve poslodavcu. Institucije Elektrodistribucija.Je organizovani prekid rada kojim radnici ostvaruju određena prava koja su im uskraćena. Komunalno. kvalifikovani (teži) oblik prekršajne sankcije postoji kada se radi o prekršajima učinjenih prema maloletnicima. ne mogu da izvode štrajk van poslovnih prostorija poslodavca. Zakonom o radu su nabrojeni prekršaji za koje odgovara poslodavac:  ako ne obezbjedi ravnopravnost radnika na radu. ako ne može. Postoje i druga krivična djela koja su u vezi sa radom. Štrajkački odbor je dužan da obavještava radnike o toku razgovora sa poslodavcem i uvijek se teži da se riješi mirnim putem i uvijek se obavještava ministarstvo koje mora da pošalje svog radnika.  ako onemogući ili ometa organizovanje sindikata. ženi u trudnoći. ali se uvijek mora ostvariti minimum proizvodnje. Štrajk mora biti organizovan po Zakonu. Odluka arbitraže je konačna ako radnici pristanu. poslodavac obavještava Vladu o štrajku. mašina i drugih uređaja koja se koriste u procesu rada ili zbog neovlaštenog i nestručnog rukovanja tim sredstvima. ili drugo ovlašteno lice u pravnom licu kao i na odgovornost radnika. Štrajk se može organizovati. Odgovornost se odnosi na poslodavca. Vodovod. Radnici su dužni da izaberu štrajkački odbor koji predstavlja radnike. 25. a vojna lica ne mogu štrajkovati (posljedice: prestaje mu radni odnos.  ako radniku ne omogući sedmični odmor itd.  ako ne objavi pravilnik o radu u određenom periodu. Nadzor nad sprovođenjem odredbi Zakona o radu vrši inspekcija za poslove rada.

Radno vrijeme.u slučaju kada se licu ograniči ili uskrati pravo na slobodu zapošljavanja pod jednakim uslovima koji su predviđeni zakonom ili drugim propisima.Krivična djela protiv prava iz radnih odnosa i socijalnog osiguranja su: 1) Povreda osnovnih prava radnika je prvo krivično djelo koje se može uslovno nazvati osnovno krivično djelo. 2) Povreda prava pri zapošljavanju i za vrijeme nezaposlenosti postoji: . odmori i odsustva 2. Štrajk 4. godine: 1. Zakonom je definisano da se mora raditi o svjesnom nepridržavanju zakonskih odredbi i drugih propisa ili odredbi kolektivnog ugovora koje se odnose na ograničenje prava radnika koja mu pripadaju. Zasnivanje radnog odnosa 3. Vrste ugovora o radu 6. Dakle. Otkaz ugovora o radu – prekid 5. Ispitna pitanja za 15.11.u slučajevima da se neko lice svjesno ne pridržava zakona ili drugih akata o pravima građana za vrijeme nezaposlenosti i time nezaposlenom licu uskrati ili ograniči pravo koje mu pripada. .2010. Može ga počiniti poslodavac ili ovlašteno lice u pravnom licu. radi se o krivičnom djelu koje se može učiniti samo sa umišljajem. 3) Povreda prava iz socijalnog osiguranja i zloupotreba prava iz socijalnog osiguranja predstavljaju krivična djela koja su vezana za kršenje ili zloupotrebu zakonskih propisa iz oblasti socijalnog osiguranja. Disciplinska odgovornost radnika 15 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful