P. 1
Radno pravo - Inga (2)

Radno pravo - Inga (2)

|Views: 128|Likes:
Published by tanjarb

More info:

Published by: tanjarb on Jan 28, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/10/2013

pdf

text

original

1. RAD I RADNI ODNOS Rad predstavlja svrsishodnu društveno dopuštenu djelatnost i koja služi da zadovolji ljudske potrebe.

Elementi rada: 1. svrsishodnost rada; 2. društvena dopuštenost; 3. sredstva rada. Svrsishodnost- znači da je ljudski rad svjestan i da služi određenoj svrsi (zadovoljenju ljudskih potreba). Društvena dopuštenost je kategorija vezana za pravne norme. Društveno koristan rad je onaj rad koji nije zabranjen pravnim normama. Sredstva rada je stvorio čovjek i ona predstavljaju osnovnu razliku između čovjeka i drugih živih bića. Svijest je glavna za ljudski rad! Negativna osobina rada: 1. otuđenost rada od čovjeka - Marks; 2. proizvodnja sredstava za masovno uništavanje (biološka, hemijska, atomska). Radni odnosi - su društveni odnosi koji se pojavljuju u toku procesa rada. To su društveni odnosi između radnika i poslodavca čije su granice određene ugovorom o radu. Uvijek moraju postojati dvije strane: poslodavac (država, kapitalista) i radnik. Osnovne osobine radnih odnosa:  dobrovoljnost  postojanje rada. U robovlasništvu i feudalnom društvu ne možemo govoriti o radnim odnosima, jer tu nije bilo dobrovoljnosti. Tek u buržoaskom društvu (kapitalizam) radni odnos dobija osobinu dobrovoljnosti i postaje odnos u pravom smislu. U socijalizmu samo formalno radnik dobija centralno mjesto, ali je još uvijek u odnosu potčinjenosti. Radni odnos je u suštini ugovorni odnos koji se zasniva između radnika i poslodavca ugovorom o radu. 2. RADNO PRAVO Radno pravo je proizašlo iz građanskog prava. Ono dobija samostalnost u trenutku kada država počinje da određuje obavezne elemente koji se nisu mogli mijenjati voljom stranaka, što je dovelo do izdvajanja radnog prava iz građanskog. Tačka odvajanja jeste promjena oblika i suština ugovora o radu. Radno pravo se razvija kao samostalna grana prava od polovine 19. vijeka pa do danas. To je grana prava koja obuhvata državne i autonomne propise kao i propise o radnim odnosima kod poslodavca. Ima dvije vrste normi:  dio građanskih normi  obavezujuće norme. Osnovni elementi radnog odnosa: 1. dobrovoljnost (radnik je slobodan i odlučuje kod kog će poslodavca raditi, ali i poslodavac je slobodan da bira radnika) 2. radni odnos je ugovorni pr. odnos (sklapa se formalno u pismenoj formi) 3. to je lični odnos između radnika i poslodavca (ne može niko umjesto nas zaključiti radni odnos, ni zastupnik, nego mi lično, i to nije ni nasljedno pravo). 4. rok početka rada 5. ostvarivanje drugih prava po osnovu radnog odnosa 1

g. od različitih subjekata). FORMALNI . a radnik ima obavezu da te zadatke izvršava) 7. onereroznost ili naplativost (radnik ima pravo na platu. da radnik za svoj rad mora dobijati platu 3. Nešto se samo malo govori o ljudskim pravima. žene i invalidi imaju posebnu zaštitu 7. NASTANAK I RAZVOJ RADNOG ZAKONODAVSTVA U RS Prva faza u razvoju radnog zakonodavstva u RS počinje 1993. donošenjem Zakona o radu (gdje se potpuno briše državna imovina. Zakoni su najčešće izvori radnog prava i predstavljaju skup zakona koji se odnose na radne odnose: • 1993. prava i obaveze zaposlenih i poslodavaca. Promoviše dobrovoljnost odnosa između radnika i poslodavca. 3. svako ima pravo na rad i slobodu rada 2.Domaći izvori radnog prava: 1) Ustav BiH u njemu nema odredbi koje se odnose na radno zakonodavstvo. formalne (oni izvori koji su donešeni u određenoj formi. god. sedmični i godišnji odmor 4. a reguliše radne odnose: zasnivanje i prestanak radnog odnosa. Osnovna osobina ovog zakona jeste promjena suštine osnovnih elemenata radnog odnosa. pa kao takav ne može biti izvor radnog prava. g. god. a to su: 1. Zakon o radu RS 2 . Druga faza započinje 2000.  da radni odnosi posluže za razvijanje demokratije na radnom mjestu. subordinacija (poslodavac ima pravo da izdaje radne zadatke. a poslodavac mora da mu plati za rad). volja zakonodavca) i 2. 2) Ustav RS u glavi 2. Zakon o radnim odnosima • 2000. pri djelimičnoj sposobnosti radnika – rad saglasno mogućnostima 9. zaštitu na radu i zapošljavanje. radnici imaju pravo na dnevni.6. Prema tom zakonu radnik je fizičko lice koje na osnovu ugovora o radu obavlja određene poslove za zakonodavca. 3) Zakon kao izvor radnog prava pojavljuje se kao konkretizacija ustavnih načela. pravo na ograničeno radno vrijeme 5. pravo na učestvovanje u upravljanju preduzećem. po tačno određenom postupku. IZVORI RADNOG PRAVA Izvori se dijele na: 1. pravo na sindikalno organizovanje 8. materijalne (npr. Osnovna načela radnog prava ustanovila je grupa iz Međunarodne organizacije rada (MOR). 4. a poslodavac je pravno ili fizičko lice za koje radnik obavlja neki posao. omladina. Pozivanje na konvencije i međunarodne ugovore ne znače da ustav BiH može biti izvor radnog prava. a zamjenjuje je privatna svojina) koji na potpuno nov način reguliše radne odnose između poslodavca i radnika. pravo na zaštitu na radu 6. donošenjem Zakona o radnim odnosima (državna svojina). On sadrži načela koja su direktan izvor radnog prava.  da radni odnosi predstavljaju podsjednik i garanciju fundamentalnih principa za rad. Ustav RS reguliše radne odnose. koja je definisala standarde:  da se ustanove pravni okviri kojima se uređuju individualni i kolektivni radni odnosi.

Kolektivnim ugovorom se ne može dati radnicima više prava. a najduže u roku od 18 mjeseci ratifikuje konvencije. akti OUN-a i sl.dužan ga je donijeti poslodavac koji ima 15 i više zaposlenih radnika. Preporuke nisu obavezujuće i imaju manju pravnu snagu. a kad ne mora. Kolektivni ugovor uvijek potpisuje radnički sindikat i udruženje poslodavaca ili sam poslodavac. Ugovori mogu biti: 1) opšti 2) granski Ugovor o radu je pojedinačni akt između poslodavca i radnika. 4) Podzakonski akti su akti koji nastaju na osnovu zakona i predstavljaju konkretizaciju zakonskih normi. Vlada je obavezna da u roku od godinu dana. Kolektivni ugovori su podzakonski akti koji nastaju na osnovu zakona. Tim pravilnikom detaljno se definišu prava i obaveze radnika. a u većini slučajeva predstavljaju razrađivanje konvencija. zakonom je definisano kada mora. ako se radi o državnoj svojini. Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta je sledeći podzakonski akt. Pravilnik donosi poslodavac. a Vlada se pojavljuje kao garant. ali ni manje nego što je zakonom određeno. a regulišu se prava radnika i zakonodavca. BiH je članica MOR-a i kao takva je obavezna da izvrši ratifikaciju preporuka i konvencija.• • • Zakon o zaštiti na radu Zakon o štrajku Zakon o zapošljavanju. 2) Bilateralni i multilateralni međunarodni ugovori. Konvencije predstavljaju opšta načela koja su obavezna za zemlje koje potpišu konvenciju ili joj naknadno pristupe. Moraju biti u saglasnosti sa zakonom. a to čini parlamentarna skupština BiH. 3 . Digla gornju granicu zapošljavanja. Strani(međunarodni) izvori radnog prava: 1) Konvencije i preporuke međunarodne organizacije rada (MOR). Na primjer: Pravilnik o radu . Tačno definiše prava i dužnosti radnika po radnim mjestima.

6.5.  kapitalizam. Opšti uslovi: godine starosti. Boravak odobrava Ministarstvo unutrašnjih poslova. Radna dozvola je isključivo vezana za poslodavca. Posebni uslovi: školska sprema. . Kada se završi postupak zdravstvenog pregleda provjeri se da li je lice punoljetno. 1) Normativni (propisi). odobren boravak na teritoriji RS. saglasnost roditelja (staraoca). Uslovi za zapošljavanje su isti (opšti i posebni) kao i za državljane BiH. opis radnog mjesta. propisuje se pravilnikom koji zavise od radnog mjesta. Zakonom je zabranjeno da se prilikom zapošljavanja. a izdaje se po mjestu rada poslodavca. opšta zdravstvena sposobnost . fizička kondicija. Uvjerenje za maloljetnika daje doktor medicinskih nauka. Ekonomska razvijenost zemlje. da li zadovoljava uslove i pristupa se zasnivanju radnog odnosa. a ne po mjestu gdje stranac treba da boravi. To su minimalni uslovi i oni su demokratski. 2) Organizacijski uslovi rada (uslovi potrebnosti radnih mjesta). s tim da se vodi računa da za ta radna mjesta nema potrebne domaće radne snage. a ne dom zdravlja. ženi traži test na trudnoću i žene imaju posebnu zaštitu. a izdaje ga CJBMUP) da posjeduje važeću radnu dozvolu (dozvolu izdaje Zavod za zapošljavanje. a stupi u brak. nisu se popunjavala sva radna mjesta. Ako je lice maloljetno. BiH (boravak može biti privremeni ili stalni. nema socijalnog momenta. RADNI ODNOSI Zasnivanje radnog odnosa . U dosadašnjem razvoju industrije prevladali su dva sistema:  sistem socijalizma –. Zakon o radu propisuje da niko ne može zasnovati radni odnos ako nije stariji od 15 godina. vladaju zakoni tržišta. Lica koja rade u humanitarnim organizacijama ne trebaju radnu dozvolu. Poslodavac je taj koji podnosi zahtjev za radnu dozvolu za stranca (mora se navesti: odobren boravak. uvijek se propisuju zakonom i ne mogu se mijenjati. radno iskustvo. Ugovor o radu predstavlja početak radnog odnosa. Radna dozvola prestaje da važi: 4 2. USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Svi uslovi se dijele u dvije velike grupe: 1) opšti uslovi 2) posebni uslovi.socijalni momenat. bitno da se zaposli radnik.  tržišna privreda – radna mjesta prema potrebama.ostvaruje se putem zaključivanja ugovora o radu. postaje radno sposobno i može zasnovati radni odnos. Ne može dobiti radnu dozvolu na osnovu turističke vize. boravak može biti stalni i privremeni. Osobe od 16-18 godina starosti mogu zasnovati radni odnos samo ako doktor medicine propiše da su psihički i fizički sposobni za rad (to su stariji maloljetnici). ali stranci moraju da ispune još 2 dodatna uslova: 1.daje nadležna zdravstvena ustanova. Da bi se zasnivao radni odnos potrebno je da budu ostvareni objektivni i subjektivni radni uslovi. Zapošljavanje stranaca i lica bez državljanstva Stranac je svako lice koje nema državljanstvo BiH. 3) Subjektivni uslovi (volja poslodavca da zaposli radnika). prijava o broju potrebnih radnika). ugovor na određeno ili neodređeno vrijeme.

9. dužina godišnjeg odmora. kao i većeg izbora stručnih i kvalitetnih radnika. godišnjeg odmora i slično. u cilju sticanja osposobljavanja za samostalan rad. Za vrijeme trudničkog bolovanja zabranjeno je prekinuti radni odnos bez obzira što se radi o ugovoru na određeno vrijeme. radniku po završetku probnog rada počinje teći staž na neodređeno vrijeme. Ako sud donese presudu na bilo koji iznos zatvora. Ta lica zasnivaju radni odnos po prvi put. tj. PROBNI RAD Ugovor o probnom radu mogu zaključiti pripravnici. sjedište. Sva prava i dužnosti kao i kod radnika na neodređeno vrijeme. Mogu se zaključiti max na 6 mjeseci (3 + 3 mjeseca).krivično) u tom slučaju ima pravo na žalbu u roku od 3 dana od dana donošenja odluke. Stručni ispit predstavlja provjeru znanja. Sud je dužan da u roku od 3 dana obavjesti filijalu da je radna dozvola ukinuta. adresa. Ugovor o radu na neodređeno vrijeme sačinjava se u pismenoj formi i mora imati zakonom propisan minimum elemenata. mjesto rada radnika. Za razliku od probnog rada pripravnički staž se završava stručnim (pripravničkim) ispitom.za radnika (ime i prezime. u periodu od 3 godine. Obavezni elementi: . PRIPRAVNIČKI STAŽ Zaključuje se ugovorom na određeno vrijeme sa licima koja su završila srednju SSS (6 mjeseci) ili visoku školu VSS (12 mjeseci). stavljanje van snage radne dozvole. Radni odnos počinje sklapanjem ugovora od strane poslodavca i radnika. radno mjesto. ako se radnik zapošljava kod istog poslodavca više puta (ako prekid ne traje duže od 2 sedmice) u toku posljednje 3 godine i na taj način ostvari 24 mjeseca rada (samo 1 dan preko tih 24 mjeseca. Ima sva prava i dužnosti kao i radnik na neodređeno vrijeme. stručna sprema. a zaključuje se na određeno i neodređeno vrijeme. plata. Probni rad obično služi poslodavcu da provjeri sposobnost radnika za vrijeme trajanja probnog rada i ocjenjuje njegove poslovne kvalitete. Ugovor se sklapa uvijek u pismenoj formi. i ne može se raskinuti za vrijeme bolesti. a filijala je dužna u roku od 3 dana obavjestiti poslodavca. Pripravnik ima sva prava kao i svi zaposleni. znači da mu ugovor prelazi u ugovor na neodređeno vrijeme).) .za poslodavca (naziv.     istekom vremena za koji je izdata prestankom važenja odobrenja boravka prestankom važenja ugovora o radu ako je lice osuđeno (bezuslovno. ali i radnici sa iskustvom za određene djelatnosti u okviru radnog mjesta. Protiv rješenja suda dozvoljena je žalba u roku od 7 dana. Poslodavac ne može tražiti od radnika podatke koji nisu neophodni za radno mjesto. Ukoliko se nakon probnog rada zasnuje radni odnos. osim što prima 80% plate. 7. rok trajanja ugovora). 8. Ako se stručni ispit uspješno položi zasniva se stalni radni odnos. a najniža je 75% od plate. Ugovor na određeno vrijeme je svaki ugovor koji se zaključuje do 2 godine. plata i sl. VRSTE I TRAJANJE UGOVORA O RADU Sklapanje ugovora o radu je strogo formalan posao. 5 . Radnik počinje sa radom danom potpisivanja ugovora za rad na neodređeno vrijeme. stranac automatski gubi radnu dozvolu.

10. po isteku roka na koji je radnik upućen kod drugog poslodavca. Poslodavac vrši preraspodjelu radnog vremena u toku jedne sedmice. traju najduže 60 dana ili najviše do 150 časova u toku kalendarske godine (npr. Poslovi koje radnik treba da obavlja u stranim državama moraju odgovarati njegovim stručnim i radnim sposobnostima (npr. UPUĆIVANJE RADNIKA NA RAD U STRANU ZEMLJU U slučajevima kada poslodavac obavlja dio svoje djelatnosti u stranim državama. ovdje se ne zaključuje ugovor o radu i ovo je izuzetak pripravničkog rada. žetva. Ima pravo na: zaštitu na radu. Radnik može samo sa jednim poslodavcem zaključiti ugovor o radu sa punim radnim vremenom. Puno radno vrijeme iznosi 40 časova u sedmici. RADNO VRIJEME Puno radno vrijeme Zakonom je propisano ukupno trajanje punog radnog vremena. ali uz saglasnost radnika. Uvećanje plate ne može biti manje od 30 % u odnosu na platu za isti broj časova rada u redovnom 6 . primjenjuje se u istim situacijama kao i prekovremeni rad u slučaju povećanog obima posla. Ugovor o privremenim i povremenim poslovima mora sadržavati odredbe:  o poslu radi čijeg se izvršenja sačinjava ugovor  rokovi o početku i završetku posla  uslovi i načini izvršenja posla i  visina. Prije odlaska na rad u stranu zemlju poslodavac je dužan radnika upoznati sa propisima koji će se primenjivati kod ostvarivanja njegovog prava i obaveza za vrijeme rada u stranoj zemlji. poslodavac ne može uputiti bageristu da vrši zavarivanje cijevi). može radnika uputiti na rad u pomenute zemlje. Privremeni radni odnos podrazumjeva da se radnik može vratiti kod ranijeg poslodavca.6h narednog dana. tj. maloljetniku od 20h-07h. Puno radno vrijeme. kao i rokovima i načinu isplate i  uslovima odlaska i povratka sa rada u stranoj zemlji. rok i način isplate nagrade za izvršeni posao. 13. obično se definiše kao maksimalan broj radnih časova u toku jedne sedmice. Volonteru pripadaju sva prava iz radnog odnosa.to su poslovi koji se obavljaju u određenom periodu određeno vrijeme. a računa se od od 22h. a ne ugovor o radu. 12. berba voća). osim plate i socijalne zaštite.  valuta u kojoj će se radniku isplaćivati plata i druga primanja po osnovu rada u stranoj zemlji. Sedmično radno vrijeme služi kao osnova za preračunavanje punog radnog vremena. Povremeni poslovi su vezani isključivo za jednog poslodavca. Poslodavac se mora sporazumjeti sa radnikom i o:  trajanju rada u stranoj zemlji. jer se ovaj rad računa kao pripravnički staž i radno iskustvo. 11. pravilnikom o radu i ugovorom o radu. zamjenu smjena vrši u rokovima i na način koji je određen kolektivnim ugovorom. Poslodavac kod kojeg je rad organizovan u smjenama. Noćni rad je rad koji se obavlja noću. kosidba. PRIVREMENI I POVREMENI POSLOVI Oni su dosta izjednačeni ali ipak postoje razlike. Povremeni poslovi .  uslovima smještaja radnika za vrijeme boravka u stranoj zemlji.ne traje duže od 6 mjeseci .koriste se u slučajevima kada se poveća obim posla. dnevni odmor u toku rada i dva uzastopna radna dana i osiguranje na radu. ugovor o povremenim i privremenim poslovima. Između poslodavca i radnika za obavljanje privremenih i povremenih poslova se zaključuje ugovor o djelu. Privremeni rad . VOLONTERSKI RAD Nema zasnivanja radnog odnosa kod volontiranja.

 ako izvrši preraspodjelu radnog vremena suprotno zakonskim odredbama i  ako odredi prekovremeni rad trudnoj ženi ili majci koja ima dijete do jedne godine starosti.da je dozvoljeno sve što nije izričito zabranjeno. Radi se o pravima iz socijalnog osiguranja. posebne mjere zaštite na radu i druga prava koja se propisuju zakonom ili drugim opštim aktom.  ako odredi prekovremeni rad za radnika kome je to zakonom zabranjeno. poslovi sa povećanim rizikom od povređivanja. niti za radnike mlađe od 18 godina. Ukupan fond sati prekovremenog rada ne može biti duži od 150 časova za tu kalendarsku godinu. nastanka profesionalnih oboljenja i oštećenja zdravlja i dr.  ako odredi da radnik radi prekovremeno duže od propisanog. rudara. To su poslovi npr. PREKOVREMENI RAD Svaki rad koji je duži od 40 časova sedmično naziva se prekovremeni rad i on je izuzetak od pravila. 7 . mogu se ostvarivati samo kod jednog poslodavca. Preraspodjela radnog vremena nije moguća kod rada sa skraćenim radnim vremenom. a primjenjuje se u 2 slučaja: • u slučaju neplaniranog povećanja obima posla. Radnik ostvaruje svoja prava iz radnog odnosa kao da radi na radnom mjestu sa punim radnim vremenom. Radi se o poslovima gdje. poslodavac je dužan o tome obavjestiti inspektora rada. Radi se o radnom vremenu koje je kraće od 40 časova nedeljno. poslovi koji zahtjevaju posebne zdravstvene i psihofizičke sposobnosti radnika. Skraćeno radno vrijeme Imaju radnici koji rade na posebnim poslovima i zadacima. trudnim ženama počev od šestog mjeseca trudnoće i majkama sa djetetom do jedne godine života zabranjen je noćni rad. O skraćenju radnog vremena odlučuje ministarstvo nadležno za poslove rada na zahtjev poslodavca.radnom vremenu. Radno vrijeme se skraćuje srazmjerno štetnim uticajima.Radnik može da zaključi ugovor o radu s nepunim radnim vremenom sa više poslodavaca i da na taj način ostvaruje puno radno vrijeme. Prekovremeni rad može da odredi maksimalno 10 radnih dana. Ako potreba za prekovremenim radom traje više od tri sedmice neprekidno ili više od 10 sedmica ukupno u toku kalendarske godine. može se zaključiti da jedan radnik može zaključiti ugovor o radu sa punim radnim vremenom sa jednim poslodavcem i ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom sa drugim poslodavcem. Pojedina prava. zainteresovanog radnika. zemljotresa. požara.  ako ne izvrši raspored radnog vremena radnika i ne vodi evidenciju o dnevnoj prisutnosti radnika na radu. po svojoj prirodi. s tim da ovi radnici imaju i posebna prava a to su: uvećano vrijeme godišnjeg odmora. Noćni rad je zabranjen maloljetnicima. a u izuzetnim situacijama još 10 dana. Ako se primjeni metoda argumentum a contrario . uvećanje plate. • u slučajevima otklanjanja posledica vremenskih nepogoda. inspektora rada ili sindikata. Skraćivanje radnog vremena može biti najviše do 10 časova sedmično. 14. penzijskog staža i vezana su isključivo za ugovor o radu sa punim radnim vremenom. Nepuno radno vrijeme Poslodavac može sa radnikom da zaključi ugovor sa nepunim radnim vremenom. a radi zaštite njihovog zdravlja. bez izuzetka. havarija na sredstvima rada. Poslodavac će se kazniti novčanom kaznom:  ako radniku odredi duže radno vrijeme od propisanog. postoji povećano štetno dejstvo na zdravlje radnika. epidemije. i pored primjene odgovarajućih mjera i sredstava zaštite na radu.

U slučajevima kada je to neophodno zbog neprekidnosti procesa rada.  starosti radnika i  posebnih uslova rada. poslodavac je dužan da naknadno odredi. Radnik koji nije navršio šest mjeseci neprekidnog rada ima pravo na godišnji odmor u trajanju od jednog dana za svaki navršeni neprekidni mjesec rada. Odmor između dva radna dana Radnik ima pravo na odmor između dva radna dana u neprekidnom trajanju od najmanje 12 časova. Poslodavac vrši raspored korištenja ovog radnog vremena. neiskorišteni dio godišnjeg odmora mora iskoristiti do kraja juna mjeseca naredne godine. Radnik koji ima najmanje šest mjeseci neprekidnog rada ima pravo na godišnji odmor u trajanju najmenje 18 radnih dana. Prekovremeni rad je zabranjen:  radnicima mlađim od 18 godina (tj. Radnici zaposleni u poljoprivredi i sezonski radnici imaju pravo na najmanje 10 časova odmora neprekidno. Uvećanje plate ne može biti manje od 30 % u odnosu na platu za isti broj časova rada u redovnom radnom vremenu. 15. između dva radna dana. Dnevni odmor u toku radnog vremena Radnik koji radi s punim radnim vremenom ima pravo na odmor u toku radnog vremena u trajanju od 30 minuta. upozna radnike.Za vrijeme prekovremenog rada radniku se povećava plata u skladu sa kolektivnim ugovorom. Godišnji odmor se uvijek koristi načelno u jednom dijelu. da to bude prvi sljedeći dan posle onoga dana kada se obično koristi sedmični odmor. Sedmični odmor Radnik ima pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 časa neprekidno. Radnik. Dužina godišnjeg odmora zavisi od:  dužine neprekidnog rada u toku godine. pomenutog prava se radnik ne može odreći. II dio 14 dana = dvije sedmice). niti poslodavac može da mu uskrati pomenuto pravo niti da mu isplati novčani iznos umjesto neiskorištenog godišnjeg odmora. u dogovoru sa radnikom neki drugi dan kada će radnik iskoristiti dan odmora. Ako zaposleni radi na dan svog sedmičnog odmora. Maloljetnom radniku koji je zaposlen u poljoprivredi ili kao sezonski radnik pripada najmanje 12 časova odmora neprekidno. ali nikada ne može biti na početku i na kraju radnog vremena. ako je to moguće. Radnik stiče pravo na godišnji odmor posle isteka prvog mjeseca neprekidnog rada na radnom mjestu. Pripravnici nemaju pravo na godišnji odmor. ODMORI Radnik ima pravo na više vrsta odmora. pravilnikom o radu i ugovorom o radu. poslodavac može odrediti da se godišnji odmor koristi u dva dijela ( I dio 12 dana. 8 . maloljetnim licima). bez obzira gdje je zaposlen.  trudnim ženama i majkama sa djetetom do tri godine starosti (ako daju pismeno svoj pristanak) i  samohranom roditelju ili usvojiocu djetata mlađem od šest godina (ako daju pismeno svoj pristanak). Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima sva prava iz radnog odnosa (nema pravo na topli obrok i prevoz). Godišnji odmor Je pravo ali i obaveza radnika. Trebalo bi. Raspored korištenja sedmičnog odmora vrši poslodavac koji je dužan da unaprijed odredi raspored korištenja sedmičnog odmora i da sa rasporedom na prikladan način.

ukoliko se radnik ne obrazuje u interesu poslodavca. kao i u slučajevima dobrovoljnog davanja krvi.  ako radnik bude osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora ili na mjeru bezbednosti. a mogu biti plaćeni i neplaćeni. unuk u pomoćnoj lozi do četvrtog stepena brat od strica.  otkazom ugovora od strane poslodavca ili radnika. 17. ali s Kolektivnim ugovorom 7 radnih dana o rođenje djeteta (porođaj supruge) o njega člana porodice najduže kvote 5 radnih dana o za vjerske obrede 2 radna dana. svekrva. ako se poslodavac i radnik drugačije ne sporazumeju.  sa danom dostavljanja poslodavcu pravosnažnog rešenja o potpunom gubitku radne sposobnosti radnika.Opštim kolektivnim ugovorom predviđeno je da se godišnji odmor uvećava za po jedan dan na svake navršene tri godine radnog staža. svekar. majka. otac.  sporazumom poslodavca i radnika. Njihov godišnji odmor ne može iznositi duže od 35 radnih dana. ili 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja. po uzdužnoj lozi otac. kao i pripremanje magisterija ili doktorata. Odsustva se mogu odobriti radnicima i u slučajevima učešća radnika na raznim sastancima i seminarima. odnosno mjere. Za vrijeme neplaćenog odsustva prava i obaveze radnika na osnovu rada miruju. 16. a troškove penzijskog i invalidskog osiguranja snosi korisnik neplaćenog odsustva. 9 . djeca. Pravo radnika na neplaćeno odsustvo Neplaćeno odsustvo je vremenski period u kome radnici obavljaju sezonske nužne poslove. U uporednom zakonodavstvu prisutna je praksa da radnik ima pravo na plaćeno odsustvo za vrijeme školovanja ili stručnog usavršavanja. Ukupan godišnji odmor ne može trajati duže od 30 radnih dana osim za radnike koji rade na posebnim poslovima i zadacima. PRESTANAK UGOVORA O RADU Prekid ugovora o radu je Zakon definisao tako što ih je nabrojao:  smrću radnika.sa danom početka izvršenja kazne.  ispunjenjem uslova za penziju kad radnik navrši 40 godina penzijskog staža. svastika i djever po tazbini drugog koljena) o za sklapanje braka 5 radnih dana. a to su: o nabavka drva o koševina o dizanje usjeva o smrti člana šire porodice o njega člana šire porodice o posjeta člana porodice koji živi u inostranstvu o za školovanje u inostranstvu (do godine dana) o pripremanje i polaganje ispita na fakultetu ili nekoj drugoj obrazovnoj instituciji. PRAVO RADNIKA NA ODSUSTVA Odsustva su vremenski periodi u kojima radnik obavlja neke nužne poslove. djeca od braće. vaspitnu ili zaštitnu meru u trajanju duže od 3 meseca .  istekom roka važenja ugovora o radu na neodređeno vrijeme. Pravo radnika na plaćeno odsustvo Radnik ima pravo da odsustvuje sa posla najmanje pet radnih dana u sledećim slučajevima: o u slučaju smrti člana uže porodice (osim žene i muža.

19.  ako zbog izvršenja mjere radnik mora odsustvovati s rada. na osnovu odluke nadležnog suda koja ima za posledicu prestanak radnog odnosa radnika . u roku od 30 dana od dana isteka neplaćenog odsustva ili mirovanja prava iz radnog odnosa. o čemu je poslodavac dužan da pismeno upozori radnika da nije zadovoljan. ne vrati na posao. sa danom prestanka rada poslodavca. poslodavac ga može rasporediti na neke druge poslove – prelazi u socijalnu kategoriju.zbog neopravdanog odsustva sa radnog mjesta (vrijeme kada je radnik trebao da radi. . . Klasifikacija razloga prestanka radnog odnosa Svi uslovi se mogu podijeliti u dve grupe:  raskid ugovora o radu po sili zakona – obligatorni (obavezni) i  raskid ugovora o radu po sili zakona – fakultativni (može. 18. odnosno sa danom početka primjene privremene mjere zabrane rada poslodavcu izrečene od strane nadležnog suda na period duži od tri meseca. • prestankom rada poslodavca (zbog stečaja ili likvidacije pravnog lica). • smrću radnika. a konačna kad se ne vodi upravni spor. ako je poslodavac osuđen na krivično djelo – izriče mu se zabrana obavljanja djelatnosti) * obavezno liječenje narkomana i alkoholičara – djelimično neuračunljive osobe (radnici koji vrše neka krivična djela pod uticajem alkohola ili drugih opojnih droga.sa danom utvrđenim sudskom odlukom. Radi se o sledećim slučajevima: 1. • kada radnik izgubi potpunu radnu sposobnost – ako nadležna komisija radnika proglasi potpuno radno nesposobnim. • kada radnik ne zadovolji uslove probnog rada.ako radnik ne radi produktivno – kad poslodavac nije zadovoljan radom radnika na njegovom radnom mjestu.da radnik ima svijest da nije htio da radi. 10 . . .ako radnik izvrši težu povredu radnih obaveza. a i ne mora) . To su slučajevi: • kada radnik napuni određene godine radnog staža ili godine života (40 godina penzijskog staža. U Zakonu stoji da ako radnik ne dođe na posao od 3-5 dana prestaje mu radni odnos po sili zakona. • istekom ugovora na određeno vrijeme. OBLIGATORNI SLUČAJEVI PRESTANKA RADNOG ODNOSA Obligatorni (obavezni) prestanak radnog odnosa pojavljuje se u slučajevima kada se zakonom predviđa prestanak radnog odnosa nezavisno od volje stranaka. a nije radio i da postoji kontinuitet dan za danom). • kada sud izrekne mjeru bezbjednosti uz krivičnu kaznu: * zabrana vršenja poslova i djelatnosti (npr. otkazom ugovora o radu od strane poslodavca . poslodavac i radnik slobodno raspolažu svojom voljom o prestanku radnog odnosa.ako se radnik. FAKULTATIVNI SLUČAJEVI PRESTANKA RADNOG ODNOSA Fakultativni . . • pravosnažna sudska presuda protiv koje nema žalbe – ne može se voditi upravni spor.kada radni odnos prestaje voljom ugovornih strana.rekonstrukcija preduzeća tehnološke promjene – novi Pravilnik o sistematizaciji. ili 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja).

ako su te povrede takve prirode da se s osnovom ne može očekivati da radnik nastavi rad kod poslodavac. Ako poslodavac radniku daje otkaz ugovora o radu zbog teže povrede radnih obaveza. Bitno je faktičko stanje (ako je radnik bio bolestan. Poslodavac mu izdaje rješenje o privremenom udaljenju radnika sa posla (npr. organizacionih i tehnoloških razloga ukaže potreba za prestankom rada radnika. b) ako je radnik osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora u roku od 6 mjeseci (poslodavac mu može dati otkaz. npr. ako radnik ne izvršava obaveze iz ugovora o radu. iako ima doznake). o tome gdje se nalazi radnik. to je nešto između.- ako se iz ekonomskih. Sudska praksa zauzima stav da radnik može imati bolovanje. 11 . Državni organ je organ koji određuje pritvor i on je dužan da u roku od 24h obavjesti rodbinu i poslodavca gdje je zaposlen. Poslodavac može odlučiti da radnika zadrži na radnom mjestu sve do okončanja krivičnog postupka. a nema doznake. otkazom ugovora o radu od strane radnika Radnik ima pravo da poslodavcu otkaže ugovor o radu ako poslodavac izvrši povredu svojih obaveza koje proizilaze iz ugovora o radu. Ako radnik bude oslobođen od odgovornosti sve mu se nadoknađuje. sporazumom radnika i poslodavca i 3. navođenje razloga zbog kojih otkazuje ugovor. Radnik daje otkaz ugovora o radu u svakom trenutku u pisanoj formi poslodavcu i radnik ne mora obrazlagati zbog čega je dao otkaz (razlog je često intimna stvar. Ako je radnik zatečen u vršenju radnji za koje se osnovano sumnja da predstavljaju krivično djelo. Prekršaj koji nema elemente krivičnog djela. b) radnik može da odsustvuje s posla zbog učešća u vojnoj vježbi (odlazak u vojsku). a da i dalje ne radi (ako su dokumenta falsifikovana radnik može ostati bez posla. ako mu je mišljenje dostavljeno prije donošenja konačne odluke. Poslodavac mora dati otkaz ugovora o radu u pismenoj formi rješenja uz obrazloženje. Radnik ima pravo na žalbu u roku od 8 dana poslodavcu ili Upravnom odboru. Za vreme suspenzije radnik ima pravo na naknadu plate u visini od 50% prosječne plate koju je ostvario u poslednjih šest meseci (zbog izdržavanja porodice). o čemu može da pokrene spor. najčešće zbog krađe). Otkaz mora biti bez mana volje (ozbiljan. ali i ne mora). radnici obezbjeđenja zatečeni na spavanju na radnom mjestu. bez pritiska i svjestan). ukoliko je to moguće s obzirom na okolnosti. Poslodavac može dati otkaz ugovora o radu iz razloga teže povrede radne dužnosti u roku od 30 dana od dana saznanja za povredu radnih obaveza i za učinioca povrede. poslodavac ga može privremeno udaljiti s posla. Radnik najčešće odsustvuje: a) zbog bolovanja Da bi radnik mogao da odsustvuje s posla mora da ima uvjerenje od nadležnog ljekara. Radnik može ostati bez posla zbog: a) ako je u pritvoru (poslodaac ne može da mu da otkaz ugovora o radu. 2. kao i da razmotri mišljenje sindikata ili savjeta radnika. Otkaz ugovora o radu od strane radnika može se dati u roku od 15 dana od dana kada je saznao da je poslodavac izvršio povredu njegovog prava sadržanih u ugovoru o radu. dužan je da radniku omogući da bude saslušan i da iznese svoju odbranu. Kada radnik daje otkaz nema pravo na otpremninu. Primjerak akta kojim otkazuje ugovor o radu poslodavac je dužan da dostavi radniku. Poslodavca je dužan obavjestiti vojni organ. poslodavac ga ne može otpustiti – to je sudska praksa). ali ga čine nepodobnim za rad kod poslodavca npr. Privremeno udaljenje radnika sa posla-rada Nije otkaz. u kome je roku poslodavac dužan da sprovede disciplinski postupak. Udaljenje radnika sa rada može trajati najduže do tri mjeseca. ljubomora muža).

Kada se završe sve upravne radnje.radnik je odgovoran materijalno. Daje se poslodavcu. a on je taj kad pročita prijavu. pismene. Disciplinski postupak se vodi o ZKP-u (Zakonu o krivičnom postupku).  namjerno onemogućavanje ili ometanje drugih radnika da izvršavaju svoje radne obaveze. Utvrđivanje odgovornosti. sa materijalnim ili drugim štetnim posledicama po poslodavca.  nasilničko ponašanje prema poslodavcu. Po završenom postupku komisija predlaže poslodavcu mjeru koju treba izreći radniku zbog povrede radne obaveze.  krađa. Inicijativu za pokretanje disciplinskog postupka može da pokrene svaki radnik ako smatra da je učinjena povreda radne dužnosti. 5 ili 7 članova zbog glasanja.  nemaran odnos prema poslu. drugim radnicima i trećim licima za vrijeme rada. Komisija se sastoji od 3. 12 . odnosno krivično i prekršajno). Ako radnik bude oslobođen disciplinske odgovornosti ili mu bude izrečena mjera pismena opomena ili pismeni ukor. To su najčešće:  kašnjenje na posao i odlazak sa posla prije isteka radnog vremena.  korišćenje alkoholnih pića ili droga za vrijeme radnog vremena. a to su:  odbijanje radnika da izvršava svoje radne obaveze određene ugovorom o radu. Predsjednik disciplinske komisije obavještava radnika i Sindikat preduzeća koji treba da prisustvuje disciplinskom postupku. učini krivično delo ili prekršaj .  neopravdan izostanak s posla u trajanju od tri dana u kalendarskoj godini. Ako je proglašen krivim novčana kazna ili otkaz ugovora o radu po Zakonu. mjere za povredu radnih obaveza i sprovođenje disciplinskog postupka Bitan je postupak. zaključuje se rasprava. glasanje komisije je tajno. pogleda da li ima elemenata za disciplinsku prijavu.  nekorektan odnos prema drugim radnicima ili strankama. dokazi. čime se remeti proces rada kod poslodavca. Teže povrede radnih obaveza se propisuju zakonom.  odavanje poslovne ili službene tajne. obrazloženje i eventualni dokazi ako postoje. Počinje čitanjem zahtjeva. Disciplinska odgovornost radnika vezana je za: 1. a ako ima elemenata on piše prijavu/zahtjev disciplinskoj komisiji.  zloupotreba položaja. s tim da poslodavac ne može biti član disciplinske komisije u bilo kom stepenu odlučivanja. Prijava mora sadržavati osnovne elemente kao što su potpis podnosioca. lakše i 2. Lakša povreda radne obaveze su propusti koje radnik učini u radu ili u vezi sa radom. ODGOVORNOST RADNIKA U RADNOM ODNOSU Radnik disciplinski odgovara kada napravi povredu radne dužnosti (pričini materijalnu štetu poslodavcu ili trećim licima. ima pravo na nadoknadu plate u punom iznosu. Komisija bira predsjednika disciplinske komisije koji je uvijek pravnik. predsjednik komisije zakazuje sjednicu o čemu se obavještava radnik i poziva na sjednicu. a koje se u zakonu ne smatraju težom povredom radnih obaveza. ako nema elemenata odbija žalbu radnika.  ponašanje koje šteti ugledu i materijalnim interesima poslodavca. Poslije čitanja zahtjeva daje se riječ pravniku koji ima pravo na advokata. a zapisnik mora biti zapečaćen.20. teže povrede radnih obaveza (povredom ugovora i Zakona o radu).  opijanje na poslu. umanjenje plate do 30% najduže 3-6 mjeseci od iznosa plate ostvarene u poslednjem mjesecu. namerno uništenje. kao i nanošenje štete trećim licima koju je poslodavac dužan nadoknaditi. oštećenje ili nezakonito raspolaganje sredstvima poslodavca. svjedoci.  izazivanje svađe na poslu.

ali radniku odbije od plate. Drugostepena komisija odlučuje u konačnosti. pravilniku o radu i ugovoru o radu. MATERIJALNA ODGOVORNOST RADNIKA Podrazumijeva da je radnik dužan da nadoknadi štetu samo iz krajnje nepažnje (obična nepažnja) drugim licima. Protiv odluke prvostepene komisije. Ako sud utvrdi da je otkaz ugovora o radu. a nije bio pijan). ali ako ne pristane na to. vozi auto. ŠTRAJK 13 . poslodavac je dužan da radniku isplati otpremninu na koju radnik ima pravo prema kolektivnom ugovoru. Ta odluka je konačna i protiv nje se može voditi upravni spor – državni. a bez saglasnosti radnika). krajnja nepažnja. kao i u slučaju ako radnik ne želi da se vrati na posao kod poslodavca. a ako je bio pijan odgovara poslodavcu (krajnja nepažnja). Odgovornost poslodavca zbog povrede prava radnika pojavljuje se u slučajevima donošenja nezakonitih odluka ili nezakonitog postupanja od strane poslodavca (u kojima je radnik spriječen da radi ili ostvari neko pravo na radu ili po osnovu rada).  ako radniku uskrati pravo na otpremninu i  ako radnika na vrati na rad nakon isteka vremena mirovanja radnog odnosa. naložiće poslodavcu da radnika vrati na rad i rasporedi na poslove koje je obavljao prije otkaza ugovora ili na druge poslove koji odgovaraju stručnim i radnim sposobnostima radnika. sud mu može izreći novčane kazne u slučajevima:  kada zadrži radnika na radu iako radnik ispunjava uslove za starosnu penziju. Upravnom odboru preduzeća). Tek Sud može računovodstvu firme da naloži odbijanje od plate. Radnik može da napravi štetu poslodavcu (npr. Ima situacija da radnik na to prećutno pristane. Teret dokazivanja je na poslodavcu i on odgovara po principu objektivne odgovornosti 98% radnih sporova se uvijek završi u korist radnika. Ne postoji pravo žalbe na odluku o otkazu ugovora o radu koji donosi poslodavac.  ako ne ponudi radniku zaposlenje po pravu prvenstva. Radnik treba da se ponaša u svom poslu kao savjestan domaćin. radnik ima pravo i na naknadu nematerijalne štete zbog prestanka radnog odnosa u slučaju protivzakonitih radnji poslodavca. 22. Rok za podnošenje žalbe je 8 dana od dana prijema prvostepenog rješenja. koji je poslodavac dao radniku nezakonit. U slučajevima kada poslodavac prekrši zakonske odredbe o otkazu ugovora o radu. ili da to ne želi da učini.  ako otkaže ugovor o radu suprotno zakonskim odredbama. Poslodavac je dužan da u otkazu ugovora o radu navede razlog otkaza. Ako radnik na poslu ili u vezi sa poslom učini štetu trećem licu onda odgovara poslodavac. vodi se radni spor. Takođe. RADNI SPOR Pokreće se tužbom nezadovoljne stranke (poslodavac i radnik kad nije zadovoljan odlukom disciplinske komisije ili otkazom ugovora o radu). 23. Ovdje postoji komisija koja vrši procjenu štete. s obzirom na postojeću organizaciju. Otkaz ugovora o radu mora se dati radniku u pismenoj formi. Ako poslodavac. ali i zbog drugih šteta nastale u datom slučaju. Radnik može da se žali i da podnese žalbu u roku od 6 mjeseci. Radniku pripada naknada štete zbog izostale ili umanjene zarade. pravilniku o radu i ugovoru o radu. 21. radnik ima pravo žalbe drugostepenoj disciplinskoj komisiji (npr. osim ako on na to ne pristane ili na osnovu sudske presude (smatra se krivičnim djelom obustava plate od strane računovodstva firme. kao i da mu isplati naknadu na ime izgubljene plate i drugih primanja na koje radnik ima pravo prema kolektivnom ugovoru. Dolus = namjera.Niko radniku ne može oduzeti od plate. nema mogućnosti da radnika vrati na rad.

 ako onemogući ili ometa organizovanje sindikata. Nadzor nad sprovođenjem odredbi Zakona o radu vrši inspekcija za poslove rada. vojska bi onda izgubila smisao). kvalifikovani (teži) oblik prekršajne sankcije postoji kada se radi o prekršajima učinjenih prema maloletnicima. Novčanom kaznom za prekršaj kaznit će se poslodavac ako njegovom krivicom dođe do nesreće na poslu zbog neispravnosti objekata. Policajci mogu štrajkovati. Odgovornost se odnosi na poslodavca. Vodovod. ali se uvijek mora ostvariti minimum proizvodnje. kao i ravnopravnost nezaposlenih lica koja konkurišu na zaposlenje. Radnici su dužni da izaberu štrajkački odbor koji predstavlja radnike. ženi u trudnoći. KRIVIČNA ODGOVORNOST Krivični zakon sadrži odredbe o odgovornosti za krivična djela koja su vezana sa radnim odnosima i zapošljavanjem. Štrajk se može organizovati. a vojna lica ne mogu štrajkovati (posljedice: prestaje mu radni odnos. ne mogu da izvode štrajk van poslovnih prostorija poslodavca. Štrajkački odbor postavlja štrajkačke straže koje služe za komunikaciju sa vanjskim svijetom. ako ne može. U određivanju novčanih kazni. poslodavac obavještava Vladu o štrajku.  ako ne objavi pravilnik o radu u određenom periodu. Odluka arbitraže je konačna ako radnici pristanu. 14 . Pogrešno je misliti da su sva krivična djela koja su vezana za radne odnose u posebnom poglavlju. Štrajk mora biti organizovan po Zakonu. a usmjerena je na zaštitu prava na rad i u vezi sa radom. Radnici ne smiju da sprečavaju druge radnike da rade. Štrajk može biti: 1. Štrajkački odbor je dužan da obavještava radnike o toku razgovora sa poslodavcem i uvijek se teži da se riješi mirnim putem i uvijek se obavještava ministarstvo koje mora da pošalje svog radnika. U odredbama Krivičnog zakona u njegovom posebnom dijelu. Štrajkački odbor je dužan da iznese pismeno zahtjeve poslodavcu. Poslodavac može da dovede radnika iz drugih organizacionih jedinica da rade na tom mjestu. Pored poslodavca. a radnik nema pravo da ga u tome spriječi. Komunalno. Bolnica dužne su da 7 dana ranije najave da stupaju u štrajk. generalni štrajk (najavljuje se 5 dana ranije) Organizuju ga Sindikalne organizacije i sami radnici. PREKRŠAJNA ODGOVORNOST Predviđena je za poslodavca bez obzira da li ima ili nema status pravnog lica. a zatim da najave štrajk. Vlada je dužna da obezbjedi minimum proizvodnog procesa.Je organizovani prekid rada kojim radnici ostvaruju određena prava koja su im uskraćena. Postoje i druga krivična djela koja su u vezi sa radom. ali se nalaze u drugim poglavljima. mašina i drugih uređaja koja se koriste u procesu rada ili zbog neovlaštenog i nestručnog rukovanja tim sredstvima. štrajk upozorenja (najavljuje se 24h ranije) 2. 24. Zakonom o radu su nabrojeni prekršaji za koje odgovara poslodavac:  ako ne obezbjedi ravnopravnost radnika na radu. za prekršaj su odgovorna i ovlaštena lica u pravnom licu ili radnik sa posebnom odgovornošću. Institucije Elektrodistribucija.  ako radniku ne omogući sedmični odmor itd. koji nema pravo da zaustavlja ostale radnike da dolaze ili izlaze sa posla. predviđeno je posebno poglavlje koje nosi naziv: "Krivična djela protiv prava iz radnih odnosa i socijalnog osiguranja". Štrajkački odbor mora da obavjesti poslodavca o arbitraži. ili drugo ovlašteno lice u pravnom licu kao i na odgovornost radnika. za vreme porođaja ili materinstva ili prema invalidnom radniku. 25.

u slučajevima da se neko lice svjesno ne pridržava zakona ili drugih akata o pravima građana za vrijeme nezaposlenosti i time nezaposlenom licu uskrati ili ograniči pravo koje mu pripada.2010.u slučaju kada se licu ograniči ili uskrati pravo na slobodu zapošljavanja pod jednakim uslovima koji su predviđeni zakonom ili drugim propisima. Disciplinska odgovornost radnika 15 . Radno vrijeme. Vrste ugovora o radu 6. odmori i odsustva 2. Zakonom je definisano da se mora raditi o svjesnom nepridržavanju zakonskih odredbi i drugih propisa ili odredbi kolektivnog ugovora koje se odnose na ograničenje prava radnika koja mu pripadaju. godine: 1. Otkaz ugovora o radu – prekid 5. .Krivična djela protiv prava iz radnih odnosa i socijalnog osiguranja su: 1) Povreda osnovnih prava radnika je prvo krivično djelo koje se može uslovno nazvati osnovno krivično djelo. Štrajk 4.11. Ispitna pitanja za 15. Dakle. 3) Povreda prava iz socijalnog osiguranja i zloupotreba prava iz socijalnog osiguranja predstavljaju krivična djela koja su vezana za kršenje ili zloupotrebu zakonskih propisa iz oblasti socijalnog osiguranja. radi se o krivičnom djelu koje se može učiniti samo sa umišljajem. Zasnivanje radnog odnosa 3. 2) Povreda prava pri zapošljavanju i za vrijeme nezaposlenosti postoji: . Može ga počiniti poslodavac ili ovlašteno lice u pravnom licu.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->