1. RAD I RADNI ODNOS Rad predstavlja svrsishodnu društveno dopuštenu djelatnost i koja služi da zadovolji ljudske potrebe.

Elementi rada: 1. svrsishodnost rada; 2. društvena dopuštenost; 3. sredstva rada. Svrsishodnost- znači da je ljudski rad svjestan i da služi određenoj svrsi (zadovoljenju ljudskih potreba). Društvena dopuštenost je kategorija vezana za pravne norme. Društveno koristan rad je onaj rad koji nije zabranjen pravnim normama. Sredstva rada je stvorio čovjek i ona predstavljaju osnovnu razliku između čovjeka i drugih živih bića. Svijest je glavna za ljudski rad! Negativna osobina rada: 1. otuđenost rada od čovjeka - Marks; 2. proizvodnja sredstava za masovno uništavanje (biološka, hemijska, atomska). Radni odnosi - su društveni odnosi koji se pojavljuju u toku procesa rada. To su društveni odnosi između radnika i poslodavca čije su granice određene ugovorom o radu. Uvijek moraju postojati dvije strane: poslodavac (država, kapitalista) i radnik. Osnovne osobine radnih odnosa:  dobrovoljnost  postojanje rada. U robovlasništvu i feudalnom društvu ne možemo govoriti o radnim odnosima, jer tu nije bilo dobrovoljnosti. Tek u buržoaskom društvu (kapitalizam) radni odnos dobija osobinu dobrovoljnosti i postaje odnos u pravom smislu. U socijalizmu samo formalno radnik dobija centralno mjesto, ali je još uvijek u odnosu potčinjenosti. Radni odnos je u suštini ugovorni odnos koji se zasniva između radnika i poslodavca ugovorom o radu. 2. RADNO PRAVO Radno pravo je proizašlo iz građanskog prava. Ono dobija samostalnost u trenutku kada država počinje da određuje obavezne elemente koji se nisu mogli mijenjati voljom stranaka, što je dovelo do izdvajanja radnog prava iz građanskog. Tačka odvajanja jeste promjena oblika i suština ugovora o radu. Radno pravo se razvija kao samostalna grana prava od polovine 19. vijeka pa do danas. To je grana prava koja obuhvata državne i autonomne propise kao i propise o radnim odnosima kod poslodavca. Ima dvije vrste normi:  dio građanskih normi  obavezujuće norme. Osnovni elementi radnog odnosa: 1. dobrovoljnost (radnik je slobodan i odlučuje kod kog će poslodavca raditi, ali i poslodavac je slobodan da bira radnika) 2. radni odnos je ugovorni pr. odnos (sklapa se formalno u pismenoj formi) 3. to je lični odnos između radnika i poslodavca (ne može niko umjesto nas zaključiti radni odnos, ni zastupnik, nego mi lično, i to nije ni nasljedno pravo). 4. rok početka rada 5. ostvarivanje drugih prava po osnovu radnog odnosa 1

Zakoni su najčešće izvori radnog prava i predstavljaju skup zakona koji se odnose na radne odnose: • 1993. 3) Zakon kao izvor radnog prava pojavljuje se kao konkretizacija ustavnih načela. po tačno određenom postupku. pri djelimičnoj sposobnosti radnika – rad saglasno mogućnostima 9. a zamjenjuje je privatna svojina) koji na potpuno nov način reguliše radne odnose između poslodavca i radnika. On sadrži načela koja su direktan izvor radnog prava. g. pravo na ograničeno radno vrijeme 5. svako ima pravo na rad i slobodu rada 2. god. omladina. Prema tom zakonu radnik je fizičko lice koje na osnovu ugovora o radu obavlja određene poslove za zakonodavca. Ustav RS reguliše radne odnose. 2) Ustav RS u glavi 2. Osnovna načela radnog prava ustanovila je grupa iz Međunarodne organizacije rada (MOR). a to su: 1. a reguliše radne odnose: zasnivanje i prestanak radnog odnosa. žene i invalidi imaju posebnu zaštitu 7. da radnik za svoj rad mora dobijati platu 3. formalne (oni izvori koji su donešeni u određenoj formi. a poslodavac je pravno ili fizičko lice za koje radnik obavlja neki posao. Zakon o radnim odnosima • 2000. zaštitu na radu i zapošljavanje. NASTANAK I RAZVOJ RADNOG ZAKONODAVSTVA U RS Prva faza u razvoju radnog zakonodavstva u RS počinje 1993. donošenjem Zakona o radnim odnosima (državna svojina). 3. IZVORI RADNOG PRAVA Izvori se dijele na: 1. Nešto se samo malo govori o ljudskim pravima. Osnovna osobina ovog zakona jeste promjena suštine osnovnih elemenata radnog odnosa. pa kao takav ne može biti izvor radnog prava. pravo na sindikalno organizovanje 8. prava i obaveze zaposlenih i poslodavaca. volja zakonodavca) i 2.Domaći izvori radnog prava: 1) Ustav BiH u njemu nema odredbi koje se odnose na radno zakonodavstvo. pravo na zaštitu na radu 6. subordinacija (poslodavac ima pravo da izdaje radne zadatke. Pozivanje na konvencije i međunarodne ugovore ne znače da ustav BiH može biti izvor radnog prava. pravo na učestvovanje u upravljanju preduzećem. FORMALNI .6. 4. koja je definisala standarde:  da se ustanove pravni okviri kojima se uređuju individualni i kolektivni radni odnosi.  da radni odnosi posluže za razvijanje demokratije na radnom mjestu. a poslodavac mora da mu plati za rad). Promoviše dobrovoljnost odnosa između radnika i poslodavca. god. materijalne (npr. od različitih subjekata). radnici imaju pravo na dnevni. donošenjem Zakona o radu (gdje se potpuno briše državna imovina. g. onereroznost ili naplativost (radnik ima pravo na platu. Zakon o radu RS 2 . sedmični i godišnji odmor 4. a radnik ima obavezu da te zadatke izvršava) 7.  da radni odnosi predstavljaju podsjednik i garanciju fundamentalnih principa za rad. Druga faza započinje 2000.

Kolektivni ugovor uvijek potpisuje radnički sindikat i udruženje poslodavaca ili sam poslodavac. 3 . a regulišu se prava radnika i zakonodavca. Pravilnik donosi poslodavac. a kad ne mora.• • • Zakon o zaštiti na radu Zakon o štrajku Zakon o zapošljavanju. Tim pravilnikom detaljno se definišu prava i obaveze radnika. Strani(međunarodni) izvori radnog prava: 1) Konvencije i preporuke međunarodne organizacije rada (MOR).dužan ga je donijeti poslodavac koji ima 15 i više zaposlenih radnika. Kolektivni ugovori su podzakonski akti koji nastaju na osnovu zakona. Na primjer: Pravilnik o radu . a najduže u roku od 18 mjeseci ratifikuje konvencije. Konvencije predstavljaju opšta načela koja su obavezna za zemlje koje potpišu konvenciju ili joj naknadno pristupe. ali ni manje nego što je zakonom određeno. Tačno definiše prava i dužnosti radnika po radnim mjestima. ako se radi o državnoj svojini. Digla gornju granicu zapošljavanja. 2) Bilateralni i multilateralni međunarodni ugovori. BiH je članica MOR-a i kao takva je obavezna da izvrši ratifikaciju preporuka i konvencija. a u većini slučajeva predstavljaju razrađivanje konvencija. akti OUN-a i sl. Moraju biti u saglasnosti sa zakonom. Vlada je obavezna da u roku od godinu dana. a to čini parlamentarna skupština BiH. Preporuke nisu obavezujuće i imaju manju pravnu snagu. Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta je sledeći podzakonski akt. Kolektivnim ugovorom se ne može dati radnicima više prava. a Vlada se pojavljuje kao garant. 4) Podzakonski akti su akti koji nastaju na osnovu zakona i predstavljaju konkretizaciju zakonskih normi. Ugovori mogu biti: 1) opšti 2) granski Ugovor o radu je pojedinačni akt između poslodavca i radnika. zakonom je definisano kada mora.

Ako je lice maloljetno. Kada se završi postupak zdravstvenog pregleda provjeri se da li je lice punoljetno. Posebni uslovi: školska sprema. 3) Subjektivni uslovi (volja poslodavca da zaposli radnika).socijalni momenat. To su minimalni uslovi i oni su demokratski. Boravak odobrava Ministarstvo unutrašnjih poslova. Zakonom je zabranjeno da se prilikom zapošljavanja. a stupi u brak. opis radnog mjesta. vladaju zakoni tržišta. nisu se popunjavala sva radna mjesta. RADNI ODNOSI Zasnivanje radnog odnosa . a ne po mjestu gdje stranac treba da boravi. ženi traži test na trudnoću i žene imaju posebnu zaštitu. uvijek se propisuju zakonom i ne mogu se mijenjati. opšta zdravstvena sposobnost . ugovor na određeno ili neodređeno vrijeme. s tim da se vodi računa da za ta radna mjesta nema potrebne domaće radne snage. prijava o broju potrebnih radnika). Uslovi za zapošljavanje su isti (opšti i posebni) kao i za državljane BiH. Ekonomska razvijenost zemlje. 2) Organizacijski uslovi rada (uslovi potrebnosti radnih mjesta). da li zadovoljava uslove i pristupa se zasnivanju radnog odnosa. odobren boravak na teritoriji RS. saglasnost roditelja (staraoca). propisuje se pravilnikom koji zavise od radnog mjesta. Radna dozvola je isključivo vezana za poslodavca. Opšti uslovi: godine starosti.  tržišna privreda – radna mjesta prema potrebama.5. Uvjerenje za maloljetnika daje doktor medicinskih nauka. Zakon o radu propisuje da niko ne može zasnovati radni odnos ako nije stariji od 15 godina. boravak može biti stalni i privremeni.daje nadležna zdravstvena ustanova. bitno da se zaposli radnik. fizička kondicija. Da bi se zasnivao radni odnos potrebno je da budu ostvareni objektivni i subjektivni radni uslovi. a izdaje se po mjestu rada poslodavca. Osobe od 16-18 godina starosti mogu zasnovati radni odnos samo ako doktor medicine propiše da su psihički i fizički sposobni za rad (to su stariji maloljetnici). 6. Zapošljavanje stranaca i lica bez državljanstva Stranac je svako lice koje nema državljanstvo BiH. postaje radno sposobno i može zasnovati radni odnos. USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Svi uslovi se dijele u dvije velike grupe: 1) opšti uslovi 2) posebni uslovi. radno iskustvo. Poslodavac je taj koji podnosi zahtjev za radnu dozvolu za stranca (mora se navesti: odobren boravak. Lica koja rade u humanitarnim organizacijama ne trebaju radnu dozvolu. Radna dozvola prestaje da važi: 4 2. U dosadašnjem razvoju industrije prevladali su dva sistema:  sistem socijalizma –. BiH (boravak može biti privremeni ili stalni. a ne dom zdravlja. 1) Normativni (propisi).  kapitalizam. ali stranci moraju da ispune još 2 dodatna uslova: 1. nema socijalnog momenta. Ugovor o radu predstavlja početak radnog odnosa. . Ne može dobiti radnu dozvolu na osnovu turističke vize. a izdaje ga CJBMUP) da posjeduje važeću radnu dozvolu (dozvolu izdaje Zavod za zapošljavanje.ostvaruje se putem zaključivanja ugovora o radu.

za poslodavca (naziv. i ne može se raskinuti za vrijeme bolesti. Ta lica zasnivaju radni odnos po prvi put. Za vrijeme trudničkog bolovanja zabranjeno je prekinuti radni odnos bez obzira što se radi o ugovoru na određeno vrijeme. Protiv rješenja suda dozvoljena je žalba u roku od 7 dana. adresa. Radnik počinje sa radom danom potpisivanja ugovora za rad na neodređeno vrijeme. radno mjesto. znači da mu ugovor prelazi u ugovor na neodređeno vrijeme). godišnjeg odmora i slično. rok trajanja ugovora). VRSTE I TRAJANJE UGOVORA O RADU Sklapanje ugovora o radu je strogo formalan posao. Ako se stručni ispit uspješno položi zasniva se stalni radni odnos. stranac automatski gubi radnu dozvolu. ali i radnici sa iskustvom za određene djelatnosti u okviru radnog mjesta. a filijala je dužna u roku od 3 dana obavjestiti poslodavca. stručna sprema. tj. kao i većeg izbora stručnih i kvalitetnih radnika. mjesto rada radnika. a najniža je 75% od plate.     istekom vremena za koji je izdata prestankom važenja odobrenja boravka prestankom važenja ugovora o radu ako je lice osuđeno (bezuslovno. Ima sva prava i dužnosti kao i radnik na neodređeno vrijeme.za radnika (ime i prezime. ako se radnik zapošljava kod istog poslodavca više puta (ako prekid ne traje duže od 2 sedmice) u toku posljednje 3 godine i na taj način ostvari 24 mjeseca rada (samo 1 dan preko tih 24 mjeseca. u periodu od 3 godine. Stručni ispit predstavlja provjeru znanja. Za razliku od probnog rada pripravnički staž se završava stručnim (pripravničkim) ispitom.krivično) u tom slučaju ima pravo na žalbu u roku od 3 dana od dana donošenja odluke. Poslodavac ne može tražiti od radnika podatke koji nisu neophodni za radno mjesto. PRIPRAVNIČKI STAŽ Zaključuje se ugovorom na određeno vrijeme sa licima koja su završila srednju SSS (6 mjeseci) ili visoku školu VSS (12 mjeseci). 9. Radni odnos počinje sklapanjem ugovora od strane poslodavca i radnika. Ugovor o radu na neodređeno vrijeme sačinjava se u pismenoj formi i mora imati zakonom propisan minimum elemenata. sjedište. plata i sl. Ukoliko se nakon probnog rada zasnuje radni odnos. Probni rad obično služi poslodavcu da provjeri sposobnost radnika za vrijeme trajanja probnog rada i ocjenjuje njegove poslovne kvalitete. 7. radniku po završetku probnog rada počinje teći staž na neodređeno vrijeme. stavljanje van snage radne dozvole. u cilju sticanja osposobljavanja za samostalan rad. Ugovor na određeno vrijeme je svaki ugovor koji se zaključuje do 2 godine. Ugovor se sklapa uvijek u pismenoj formi. a zaključuje se na određeno i neodređeno vrijeme.) . PROBNI RAD Ugovor o probnom radu mogu zaključiti pripravnici. Ako sud donese presudu na bilo koji iznos zatvora. 8. 5 . dužina godišnjeg odmora. Mogu se zaključiti max na 6 mjeseci (3 + 3 mjeseca). Sud je dužan da u roku od 3 dana obavjesti filijalu da je radna dozvola ukinuta. Obavezni elementi: . osim što prima 80% plate. Pripravnik ima sva prava kao i svi zaposleni. Sva prava i dužnosti kao i kod radnika na neodređeno vrijeme. plata.

Ugovor o privremenim i povremenim poslovima mora sadržavati odredbe:  o poslu radi čijeg se izvršenja sačinjava ugovor  rokovi o početku i završetku posla  uslovi i načini izvršenja posla i  visina. Privremeni rad . Puno radno vrijeme iznosi 40 časova u sedmici. Povremeni poslovi . obično se definiše kao maksimalan broj radnih časova u toku jedne sedmice. a ne ugovor o radu. RADNO VRIJEME Puno radno vrijeme Zakonom je propisano ukupno trajanje punog radnog vremena. pravilnikom o radu i ugovorom o radu. jer se ovaj rad računa kao pripravnički staž i radno iskustvo.6h narednog dana. Poslodavac se mora sporazumjeti sa radnikom i o:  trajanju rada u stranoj zemlji. Poslovi koje radnik treba da obavlja u stranim državama moraju odgovarati njegovim stručnim i radnim sposobnostima (npr. Povremeni poslovi su vezani isključivo za jednog poslodavca. Volonteru pripadaju sva prava iz radnog odnosa. Noćni rad je rad koji se obavlja noću. berba voća). zamjenu smjena vrši u rokovima i na način koji je određen kolektivnim ugovorom. Između poslodavca i radnika za obavljanje privremenih i povremenih poslova se zaključuje ugovor o djelu.  valuta u kojoj će se radniku isplaćivati plata i druga primanja po osnovu rada u stranoj zemlji. maloljetniku od 20h-07h. Sedmično radno vrijeme služi kao osnova za preračunavanje punog radnog vremena. ali uz saglasnost radnika. UPUĆIVANJE RADNIKA NA RAD U STRANU ZEMLJU U slučajevima kada poslodavac obavlja dio svoje djelatnosti u stranim državama. Ima pravo na: zaštitu na radu.10. traju najduže 60 dana ili najviše do 150 časova u toku kalendarske godine (npr. a računa se od od 22h. po isteku roka na koji je radnik upućen kod drugog poslodavca. ovdje se ne zaključuje ugovor o radu i ovo je izuzetak pripravničkog rada. osim plate i socijalne zaštite. Prije odlaska na rad u stranu zemlju poslodavac je dužan radnika upoznati sa propisima koji će se primenjivati kod ostvarivanja njegovog prava i obaveza za vrijeme rada u stranoj zemlji. dnevni odmor u toku rada i dva uzastopna radna dana i osiguranje na radu.  uslovima smještaja radnika za vrijeme boravka u stranoj zemlji. ugovor o povremenim i privremenim poslovima. kosidba. kao i rokovima i načinu isplate i  uslovima odlaska i povratka sa rada u stranoj zemlji.koriste se u slučajevima kada se poveća obim posla. poslodavac ne može uputiti bageristu da vrši zavarivanje cijevi). PRIVREMENI I POVREMENI POSLOVI Oni su dosta izjednačeni ali ipak postoje razlike.to su poslovi koji se obavljaju u određenom periodu određeno vrijeme. 11. Poslodavac kod kojeg je rad organizovan u smjenama. VOLONTERSKI RAD Nema zasnivanja radnog odnosa kod volontiranja.ne traje duže od 6 mjeseci . žetva. 13. primjenjuje se u istim situacijama kao i prekovremeni rad u slučaju povećanog obima posla. može radnika uputiti na rad u pomenute zemlje. Radnik može samo sa jednim poslodavcem zaključiti ugovor o radu sa punim radnim vremenom. rok i način isplate nagrade za izvršeni posao. Uvećanje plate ne može biti manje od 30 % u odnosu na platu za isti broj časova rada u redovnom 6 . 12. tj. Poslodavac vrši preraspodjelu radnog vremena u toku jedne sedmice. Puno radno vrijeme. Privremeni radni odnos podrazumjeva da se radnik može vratiti kod ranijeg poslodavca.

trudnim ženama počev od šestog mjeseca trudnoće i majkama sa djetetom do jedne godine života zabranjen je noćni rad. Preraspodjela radnog vremena nije moguća kod rada sa skraćenim radnim vremenom. • u slučajevima otklanjanja posledica vremenskih nepogoda.  ako odredi prekovremeni rad za radnika kome je to zakonom zabranjeno. 14. To su poslovi npr. PREKOVREMENI RAD Svaki rad koji je duži od 40 časova sedmično naziva se prekovremeni rad i on je izuzetak od pravila. Ako potreba za prekovremenim radom traje više od tri sedmice neprekidno ili više od 10 sedmica ukupno u toku kalendarske godine. po svojoj prirodi. Skraćeno radno vrijeme Imaju radnici koji rade na posebnim poslovima i zadacima. Radno vrijeme se skraćuje srazmjerno štetnim uticajima.Radnik može da zaključi ugovor o radu s nepunim radnim vremenom sa više poslodavaca i da na taj način ostvaruje puno radno vrijeme.radnom vremenu. bez izuzetka. poslovi sa povećanim rizikom od povređivanja. a u izuzetnim situacijama još 10 dana.  ako odredi da radnik radi prekovremeno duže od propisanog. Prekovremeni rad može da odredi maksimalno 10 radnih dana. a primjenjuje se u 2 slučaja: • u slučaju neplaniranog povećanja obima posla. zemljotresa. Poslodavac će se kazniti novčanom kaznom:  ako radniku odredi duže radno vrijeme od propisanog. rudara. niti za radnike mlađe od 18 godina. Radi se o radnom vremenu koje je kraće od 40 časova nedeljno. posebne mjere zaštite na radu i druga prava koja se propisuju zakonom ili drugim opštim aktom. Ukupan fond sati prekovremenog rada ne može biti duži od 150 časova za tu kalendarsku godinu. i pored primjene odgovarajućih mjera i sredstava zaštite na radu. a radi zaštite njihovog zdravlja. Nepuno radno vrijeme Poslodavac može sa radnikom da zaključi ugovor sa nepunim radnim vremenom. havarija na sredstvima rada. O skraćenju radnog vremena odlučuje ministarstvo nadležno za poslove rada na zahtjev poslodavca. epidemije. Ako se primjeni metoda argumentum a contrario . poslovi koji zahtjevaju posebne zdravstvene i psihofizičke sposobnosti radnika. Radnik ostvaruje svoja prava iz radnog odnosa kao da radi na radnom mjestu sa punim radnim vremenom. Radi se o pravima iz socijalnog osiguranja. požara. nastanka profesionalnih oboljenja i oštećenja zdravlja i dr. Pojedina prava. Noćni rad je zabranjen maloljetnicima. postoji povećano štetno dejstvo na zdravlje radnika. poslodavac je dužan o tome obavjestiti inspektora rada.  ako izvrši preraspodjelu radnog vremena suprotno zakonskim odredbama i  ako odredi prekovremeni rad trudnoj ženi ili majci koja ima dijete do jedne godine starosti. Radi se o poslovima gdje. inspektora rada ili sindikata. Skraćivanje radnog vremena može biti najviše do 10 časova sedmično. penzijskog staža i vezana su isključivo za ugovor o radu sa punim radnim vremenom. može se zaključiti da jedan radnik može zaključiti ugovor o radu sa punim radnim vremenom sa jednim poslodavcem i ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom sa drugim poslodavcem. mogu se ostvarivati samo kod jednog poslodavca. s tim da ovi radnici imaju i posebna prava a to su: uvećano vrijeme godišnjeg odmora. uvećanje plate. zainteresovanog radnika.  ako ne izvrši raspored radnog vremena radnika i ne vodi evidenciju o dnevnoj prisutnosti radnika na radu.da je dozvoljeno sve što nije izričito zabranjeno. 7 .

Radnik. Pripravnici nemaju pravo na godišnji odmor. između dva radna dana. ODMORI Radnik ima pravo na više vrsta odmora. 15. Uvećanje plate ne može biti manje od 30 % u odnosu na platu za isti broj časova rada u redovnom radnom vremenu. ako je to moguće. neiskorišteni dio godišnjeg odmora mora iskoristiti do kraja juna mjeseca naredne godine. Radnik koji ima najmanje šest mjeseci neprekidnog rada ima pravo na godišnji odmor u trajanju najmenje 18 radnih dana.  starosti radnika i  posebnih uslova rada. upozna radnike.Za vrijeme prekovremenog rada radniku se povećava plata u skladu sa kolektivnim ugovorom. da to bude prvi sljedeći dan posle onoga dana kada se obično koristi sedmični odmor. Godišnji odmor se uvijek koristi načelno u jednom dijelu. pravilnikom o radu i ugovorom o radu. U slučajevima kada je to neophodno zbog neprekidnosti procesa rada. Ako zaposleni radi na dan svog sedmičnog odmora. u dogovoru sa radnikom neki drugi dan kada će radnik iskoristiti dan odmora. Odmor između dva radna dana Radnik ima pravo na odmor između dva radna dana u neprekidnom trajanju od najmanje 12 časova. Radnik stiče pravo na godišnji odmor posle isteka prvog mjeseca neprekidnog rada na radnom mjestu. poslodavac može odrediti da se godišnji odmor koristi u dva dijela ( I dio 12 dana. Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima sva prava iz radnog odnosa (nema pravo na topli obrok i prevoz). Trebalo bi. Godišnji odmor Je pravo ali i obaveza radnika. Dužina godišnjeg odmora zavisi od:  dužine neprekidnog rada u toku godine. Prekovremeni rad je zabranjen:  radnicima mlađim od 18 godina (tj. Radnici zaposleni u poljoprivredi i sezonski radnici imaju pravo na najmanje 10 časova odmora neprekidno. Radnik koji nije navršio šest mjeseci neprekidnog rada ima pravo na godišnji odmor u trajanju od jednog dana za svaki navršeni neprekidni mjesec rada. II dio 14 dana = dvije sedmice). Sedmični odmor Radnik ima pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 časa neprekidno. poslodavac je dužan da naknadno odredi. Dnevni odmor u toku radnog vremena Radnik koji radi s punim radnim vremenom ima pravo na odmor u toku radnog vremena u trajanju od 30 minuta. niti poslodavac može da mu uskrati pomenuto pravo niti da mu isplati novčani iznos umjesto neiskorištenog godišnjeg odmora. ali nikada ne može biti na početku i na kraju radnog vremena. 8 . bez obzira gdje je zaposlen. Poslodavac vrši raspored korištenja ovog radnog vremena.  trudnim ženama i majkama sa djetetom do tri godine starosti (ako daju pismeno svoj pristanak) i  samohranom roditelju ili usvojiocu djetata mlađem od šest godina (ako daju pismeno svoj pristanak). pomenutog prava se radnik ne može odreći. maloljetnim licima). Raspored korištenja sedmičnog odmora vrši poslodavac koji je dužan da unaprijed odredi raspored korištenja sedmičnog odmora i da sa rasporedom na prikladan način. Maloljetnom radniku koji je zaposlen u poljoprivredi ili kao sezonski radnik pripada najmanje 12 časova odmora neprekidno.

unuk u pomoćnoj lozi do četvrtog stepena brat od strica. ili 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja. 17. Njihov godišnji odmor ne može iznositi duže od 35 radnih dana. svekrva. po uzdužnoj lozi otac.sa danom početka izvršenja kazne.  otkazom ugovora od strane poslodavca ili radnika. ako se poslodavac i radnik drugačije ne sporazumeju. a to su: o nabavka drva o koševina o dizanje usjeva o smrti člana šire porodice o njega člana šire porodice o posjeta člana porodice koji živi u inostranstvu o za školovanje u inostranstvu (do godine dana) o pripremanje i polaganje ispita na fakultetu ili nekoj drugoj obrazovnoj instituciji. a mogu biti plaćeni i neplaćeni.  ako radnik bude osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora ili na mjeru bezbednosti. djeca. djeca od braće. odnosno mjere. PRESTANAK UGOVORA O RADU Prekid ugovora o radu je Zakon definisao tako što ih je nabrojao:  smrću radnika. Pravo radnika na plaćeno odsustvo Radnik ima pravo da odsustvuje sa posla najmanje pet radnih dana u sledećim slučajevima: o u slučaju smrti člana uže porodice (osim žene i muža. a troškove penzijskog i invalidskog osiguranja snosi korisnik neplaćenog odsustva.Opštim kolektivnim ugovorom predviđeno je da se godišnji odmor uvećava za po jedan dan na svake navršene tri godine radnog staža. U uporednom zakonodavstvu prisutna je praksa da radnik ima pravo na plaćeno odsustvo za vrijeme školovanja ili stručnog usavršavanja. PRAVO RADNIKA NA ODSUSTVA Odsustva su vremenski periodi u kojima radnik obavlja neke nužne poslove. svekar.  sporazumom poslodavca i radnika. vaspitnu ili zaštitnu meru u trajanju duže od 3 meseca . 16. Ukupan godišnji odmor ne može trajati duže od 30 radnih dana osim za radnike koji rade na posebnim poslovima i zadacima. Za vrijeme neplaćenog odsustva prava i obaveze radnika na osnovu rada miruju. kao i pripremanje magisterija ili doktorata.  sa danom dostavljanja poslodavcu pravosnažnog rešenja o potpunom gubitku radne sposobnosti radnika.  istekom roka važenja ugovora o radu na neodređeno vrijeme. Odsustva se mogu odobriti radnicima i u slučajevima učešća radnika na raznim sastancima i seminarima. kao i u slučajevima dobrovoljnog davanja krvi. 9 .  ispunjenjem uslova za penziju kad radnik navrši 40 godina penzijskog staža. Pravo radnika na neplaćeno odsustvo Neplaćeno odsustvo je vremenski period u kome radnici obavljaju sezonske nužne poslove. majka. otac. ukoliko se radnik ne obrazuje u interesu poslodavca. svastika i djever po tazbini drugog koljena) o za sklapanje braka 5 radnih dana. ali s Kolektivnim ugovorom 7 radnih dana o rođenje djeteta (porođaj supruge) o njega člana porodice najduže kvote 5 radnih dana o za vjerske obrede 2 radna dana.

ne vrati na posao. 10 . . • pravosnažna sudska presuda protiv koje nema žalbe – ne može se voditi upravni spor. To su slučajevi: • kada radnik napuni određene godine radnog staža ili godine života (40 godina penzijskog staža. o čemu je poslodavac dužan da pismeno upozori radnika da nije zadovoljan. U Zakonu stoji da ako radnik ne dođe na posao od 3-5 dana prestaje mu radni odnos po sili zakona. 18.  ako zbog izvršenja mjere radnik mora odsustvovati s rada. a nije radio i da postoji kontinuitet dan za danom). • smrću radnika.sa danom utvrđenim sudskom odlukom.ako radnik ne radi produktivno – kad poslodavac nije zadovoljan radom radnika na njegovom radnom mjestu. . sa danom prestanka rada poslodavca. a i ne mora) .kada radni odnos prestaje voljom ugovornih strana. otkazom ugovora o radu od strane poslodavca . 19. odnosno sa danom početka primjene privremene mjere zabrane rada poslodavcu izrečene od strane nadležnog suda na period duži od tri meseca. na osnovu odluke nadležnog suda koja ima za posledicu prestanak radnog odnosa radnika .rekonstrukcija preduzeća tehnološke promjene – novi Pravilnik o sistematizaciji. ako je poslodavac osuđen na krivično djelo – izriče mu se zabrana obavljanja djelatnosti) * obavezno liječenje narkomana i alkoholičara – djelimično neuračunljive osobe (radnici koji vrše neka krivična djela pod uticajem alkohola ili drugih opojnih droga. • prestankom rada poslodavca (zbog stečaja ili likvidacije pravnog lica). • kada radnik ne zadovolji uslove probnog rada. FAKULTATIVNI SLUČAJEVI PRESTANKA RADNOG ODNOSA Fakultativni . . ili 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja). • kada sud izrekne mjeru bezbjednosti uz krivičnu kaznu: * zabrana vršenja poslova i djelatnosti (npr. OBLIGATORNI SLUČAJEVI PRESTANKA RADNOG ODNOSA Obligatorni (obavezni) prestanak radnog odnosa pojavljuje se u slučajevima kada se zakonom predviđa prestanak radnog odnosa nezavisno od volje stranaka. poslodavac ga može rasporediti na neke druge poslove – prelazi u socijalnu kategoriju. a konačna kad se ne vodi upravni spor. .da radnik ima svijest da nije htio da radi. Klasifikacija razloga prestanka radnog odnosa Svi uslovi se mogu podijeliti u dve grupe:  raskid ugovora o radu po sili zakona – obligatorni (obavezni) i  raskid ugovora o radu po sili zakona – fakultativni (može.zbog neopravdanog odsustva sa radnog mjesta (vrijeme kada je radnik trebao da radi. • kada radnik izgubi potpunu radnu sposobnost – ako nadležna komisija radnika proglasi potpuno radno nesposobnim.ako radnik izvrši težu povredu radnih obaveza. poslodavac i radnik slobodno raspolažu svojom voljom o prestanku radnog odnosa. • istekom ugovora na određeno vrijeme. Radi se o sledećim slučajevima: 1. . u roku od 30 dana od dana isteka neplaćenog odsustva ili mirovanja prava iz radnog odnosa.ako se radnik.

b) radnik može da odsustvuje s posla zbog učešća u vojnoj vježbi (odlazak u vojsku). ljubomora muža). 11 . Državni organ je organ koji određuje pritvor i on je dužan da u roku od 24h obavjesti rodbinu i poslodavca gdje je zaposlen. Poslodavac mu izdaje rješenje o privremenom udaljenju radnika sa posla (npr. bez pritiska i svjestan). sporazumom radnika i poslodavca i 3. Bitno je faktičko stanje (ako je radnik bio bolestan. o čemu može da pokrene spor.- ako se iz ekonomskih. u kome je roku poslodavac dužan da sprovede disciplinski postupak. a nema doznake. Radnik daje otkaz ugovora o radu u svakom trenutku u pisanoj formi poslodavcu i radnik ne mora obrazlagati zbog čega je dao otkaz (razlog je često intimna stvar. Poslodavac može dati otkaz ugovora o radu iz razloga teže povrede radne dužnosti u roku od 30 dana od dana saznanja za povredu radnih obaveza i za učinioca povrede. ali ga čine nepodobnim za rad kod poslodavca npr. kao i da razmotri mišljenje sindikata ili savjeta radnika. poslodavac ga ne može otpustiti – to je sudska praksa). to je nešto između. Prekršaj koji nema elemente krivičnog djela. organizacionih i tehnoloških razloga ukaže potreba za prestankom rada radnika. Privremeno udaljenje radnika sa posla-rada Nije otkaz. iako ima doznake). Primjerak akta kojim otkazuje ugovor o radu poslodavac je dužan da dostavi radniku. Za vreme suspenzije radnik ima pravo na naknadu plate u visini od 50% prosječne plate koju je ostvario u poslednjih šest meseci (zbog izdržavanja porodice). Ako radnik bude oslobođen od odgovornosti sve mu se nadoknađuje. otkazom ugovora o radu od strane radnika Radnik ima pravo da poslodavcu otkaže ugovor o radu ako poslodavac izvrši povredu svojih obaveza koje proizilaze iz ugovora o radu. Udaljenje radnika sa rada može trajati najduže do tri mjeseca. Poslodavac može odlučiti da radnika zadrži na radnom mjestu sve do okončanja krivičnog postupka. 2. Radnik najčešće odsustvuje: a) zbog bolovanja Da bi radnik mogao da odsustvuje s posla mora da ima uvjerenje od nadležnog ljekara. ukoliko je to moguće s obzirom na okolnosti. Otkaz mora biti bez mana volje (ozbiljan. navođenje razloga zbog kojih otkazuje ugovor. Otkaz ugovora o radu od strane radnika može se dati u roku od 15 dana od dana kada je saznao da je poslodavac izvršio povredu njegovog prava sadržanih u ugovoru o radu. a da i dalje ne radi (ako su dokumenta falsifikovana radnik može ostati bez posla. poslodavac ga može privremeno udaljiti s posla. Ako je radnik zatečen u vršenju radnji za koje se osnovano sumnja da predstavljaju krivično djelo. Poslodavac mora dati otkaz ugovora o radu u pismenoj formi rješenja uz obrazloženje. ako su te povrede takve prirode da se s osnovom ne može očekivati da radnik nastavi rad kod poslodavac. Radnik ima pravo na žalbu u roku od 8 dana poslodavcu ili Upravnom odboru. npr. najčešće zbog krađe). Radnik može ostati bez posla zbog: a) ako je u pritvoru (poslodaac ne može da mu da otkaz ugovora o radu. b) ako je radnik osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora u roku od 6 mjeseci (poslodavac mu može dati otkaz. ali i ne mora). dužan je da radniku omogući da bude saslušan i da iznese svoju odbranu. Ako poslodavac radniku daje otkaz ugovora o radu zbog teže povrede radnih obaveza. Sudska praksa zauzima stav da radnik može imati bolovanje. o tome gdje se nalazi radnik. radnici obezbjeđenja zatečeni na spavanju na radnom mjestu. ako mu je mišljenje dostavljeno prije donošenja konačne odluke. ako radnik ne izvršava obaveze iz ugovora o radu. Kada radnik daje otkaz nema pravo na otpremninu. Poslodavca je dužan obavjestiti vojni organ.

a ako ima elemenata on piše prijavu/zahtjev disciplinskoj komisiji.  nasilničko ponašanje prema poslodavcu. a on je taj kad pročita prijavu. glasanje komisije je tajno.  nemaran odnos prema poslu. Daje se poslodavcu. ako nema elemenata odbija žalbu radnika.  nekorektan odnos prema drugim radnicima ili strankama. Predsjednik disciplinske komisije obavještava radnika i Sindikat preduzeća koji treba da prisustvuje disciplinskom postupku. Komisija se sastoji od 3. 12 . a to su:  odbijanje radnika da izvršava svoje radne obaveze određene ugovorom o radu. a zapisnik mora biti zapečaćen. teže povrede radnih obaveza (povredom ugovora i Zakona o radu).radnik je odgovoran materijalno. drugim radnicima i trećim licima za vrijeme rada. 5 ili 7 članova zbog glasanja. Ako je proglašen krivim novčana kazna ili otkaz ugovora o radu po Zakonu. Inicijativu za pokretanje disciplinskog postupka može da pokrene svaki radnik ako smatra da je učinjena povreda radne dužnosti. čime se remeti proces rada kod poslodavca. Teže povrede radnih obaveza se propisuju zakonom.  krađa. predsjednik komisije zakazuje sjednicu o čemu se obavještava radnik i poziva na sjednicu.  izazivanje svađe na poslu. zaključuje se rasprava. To su najčešće:  kašnjenje na posao i odlazak sa posla prije isteka radnog vremena. ima pravo na nadoknadu plate u punom iznosu. Počinje čitanjem zahtjeva.  odavanje poslovne ili službene tajne. Ako radnik bude oslobođen disciplinske odgovornosti ili mu bude izrečena mjera pismena opomena ili pismeni ukor.  namjerno onemogućavanje ili ometanje drugih radnika da izvršavaju svoje radne obaveze.  neopravdan izostanak s posla u trajanju od tri dana u kalendarskoj godini. a koje se u zakonu ne smatraju težom povredom radnih obaveza.  zloupotreba položaja. oštećenje ili nezakonito raspolaganje sredstvima poslodavca. odnosno krivično i prekršajno). Po završenom postupku komisija predlaže poslodavcu mjeru koju treba izreći radniku zbog povrede radne obaveze. kao i nanošenje štete trećim licima koju je poslodavac dužan nadoknaditi. učini krivično delo ili prekršaj . Poslije čitanja zahtjeva daje se riječ pravniku koji ima pravo na advokata. s tim da poslodavac ne može biti član disciplinske komisije u bilo kom stepenu odlučivanja. lakše i 2.  korišćenje alkoholnih pića ili droga za vrijeme radnog vremena. ODGOVORNOST RADNIKA U RADNOM ODNOSU Radnik disciplinski odgovara kada napravi povredu radne dužnosti (pričini materijalnu štetu poslodavcu ili trećim licima. Kada se završe sve upravne radnje. Komisija bira predsjednika disciplinske komisije koji je uvijek pravnik.  opijanje na poslu.  ponašanje koje šteti ugledu i materijalnim interesima poslodavca. dokazi. Disciplinski postupak se vodi o ZKP-u (Zakonu o krivičnom postupku). pismene. Lakša povreda radne obaveze su propusti koje radnik učini u radu ili u vezi sa radom. namerno uništenje. Prijava mora sadržavati osnovne elemente kao što su potpis podnosioca. Disciplinska odgovornost radnika vezana je za: 1. mjere za povredu radnih obaveza i sprovođenje disciplinskog postupka Bitan je postupak. obrazloženje i eventualni dokazi ako postoje. pogleda da li ima elemenata za disciplinsku prijavu. svjedoci. Utvrđivanje odgovornosti.20. sa materijalnim ili drugim štetnim posledicama po poslodavca. umanjenje plate do 30% najduže 3-6 mjeseci od iznosa plate ostvarene u poslednjem mjesecu.

sud mu može izreći novčane kazne u slučajevima:  kada zadrži radnika na radu iako radnik ispunjava uslove za starosnu penziju. radnik ima pravo i na naknadu nematerijalne štete zbog prestanka radnog odnosa u slučaju protivzakonitih radnji poslodavca. Rok za podnošenje žalbe je 8 dana od dana prijema prvostepenog rješenja. pravilniku o radu i ugovoru o radu. RADNI SPOR Pokreće se tužbom nezadovoljne stranke (poslodavac i radnik kad nije zadovoljan odlukom disciplinske komisije ili otkazom ugovora o radu). Ta odluka je konačna i protiv nje se može voditi upravni spor – državni. kao i da mu isplati naknadu na ime izgubljene plate i drugih primanja na koje radnik ima pravo prema kolektivnom ugovoru. ŠTRAJK 13 . U slučajevima kada poslodavac prekrši zakonske odredbe o otkazu ugovora o radu. koji je poslodavac dao radniku nezakonit.  ako ne ponudi radniku zaposlenje po pravu prvenstva. Ako poslodavac. ali ako ne pristane na to. Ne postoji pravo žalbe na odluku o otkazu ugovora o radu koji donosi poslodavac. Protiv odluke prvostepene komisije. Radnik može da napravi štetu poslodavcu (npr. ali radniku odbije od plate. Dolus = namjera. Otkaz ugovora o radu mora se dati radniku u pismenoj formi. Radniku pripada naknada štete zbog izostale ili umanjene zarade. Tek Sud može računovodstvu firme da naloži odbijanje od plate. Takođe. 22. pravilniku o radu i ugovoru o radu. 21. vodi se radni spor. kao i u slučaju ako radnik ne želi da se vrati na posao kod poslodavca. osim ako on na to ne pristane ili na osnovu sudske presude (smatra se krivičnim djelom obustava plate od strane računovodstva firme. Odgovornost poslodavca zbog povrede prava radnika pojavljuje se u slučajevima donošenja nezakonitih odluka ili nezakonitog postupanja od strane poslodavca (u kojima je radnik spriječen da radi ili ostvari neko pravo na radu ili po osnovu rada). a ako je bio pijan odgovara poslodavcu (krajnja nepažnja). Ako sud utvrdi da je otkaz ugovora o radu. a nije bio pijan). Teret dokazivanja je na poslodavcu i on odgovara po principu objektivne odgovornosti 98% radnih sporova se uvijek završi u korist radnika. ali i zbog drugih šteta nastale u datom slučaju. Ako radnik na poslu ili u vezi sa poslom učini štetu trećem licu onda odgovara poslodavac. poslodavac je dužan da radniku isplati otpremninu na koju radnik ima pravo prema kolektivnom ugovoru. Radnik može da se žali i da podnese žalbu u roku od 6 mjeseci. 23. radnik ima pravo žalbe drugostepenoj disciplinskoj komisiji (npr.  ako otkaže ugovor o radu suprotno zakonskim odredbama. Drugostepena komisija odlučuje u konačnosti. Upravnom odboru preduzeća). Poslodavac je dužan da u otkazu ugovora o radu navede razlog otkaza. a bez saglasnosti radnika). Radnik treba da se ponaša u svom poslu kao savjestan domaćin.  ako radniku uskrati pravo na otpremninu i  ako radnika na vrati na rad nakon isteka vremena mirovanja radnog odnosa. vozi auto. Ovdje postoji komisija koja vrši procjenu štete. nema mogućnosti da radnika vrati na rad. MATERIJALNA ODGOVORNOST RADNIKA Podrazumijeva da je radnik dužan da nadoknadi štetu samo iz krajnje nepažnje (obična nepažnja) drugim licima. s obzirom na postojeću organizaciju. ili da to ne želi da učini. naložiće poslodavcu da radnika vrati na rad i rasporedi na poslove koje je obavljao prije otkaza ugovora ili na druge poslove koji odgovaraju stručnim i radnim sposobnostima radnika. krajnja nepažnja.Niko radniku ne može oduzeti od plate. Ima situacija da radnik na to prećutno pristane.

poslodavac obavještava Vladu o štrajku. Štrajkački odbor mora da obavjesti poslodavca o arbitraži. mašina i drugih uređaja koja se koriste u procesu rada ili zbog neovlaštenog i nestručnog rukovanja tim sredstvima. generalni štrajk (najavljuje se 5 dana ranije) Organizuju ga Sindikalne organizacije i sami radnici. štrajk upozorenja (najavljuje se 24h ranije) 2. Vodovod. a vojna lica ne mogu štrajkovati (posljedice: prestaje mu radni odnos. Pored poslodavca. a zatim da najave štrajk.  ako onemogući ili ometa organizovanje sindikata. Postoje i druga krivična djela koja su u vezi sa radom. vojska bi onda izgubila smisao). PREKRŠAJNA ODGOVORNOST Predviđena je za poslodavca bez obzira da li ima ili nema status pravnog lica. ženi u trudnoći. kvalifikovani (teži) oblik prekršajne sankcije postoji kada se radi o prekršajima učinjenih prema maloletnicima. 14 . Štrajkački odbor postavlja štrajkačke straže koje služe za komunikaciju sa vanjskim svijetom. Policajci mogu štrajkovati. ali se nalaze u drugim poglavljima. Poslodavac može da dovede radnika iz drugih organizacionih jedinica da rade na tom mjestu.  ako ne objavi pravilnik o radu u određenom periodu. Odgovornost se odnosi na poslodavca. Vlada je dužna da obezbjedi minimum proizvodnog procesa. Nadzor nad sprovođenjem odredbi Zakona o radu vrši inspekcija za poslove rada. 25. Bolnica dužne su da 7 dana ranije najave da stupaju u štrajk. Štrajkački odbor je dužan da iznese pismeno zahtjeve poslodavcu.Je organizovani prekid rada kojim radnici ostvaruju određena prava koja su im uskraćena. Štrajkački odbor je dužan da obavještava radnike o toku razgovora sa poslodavcem i uvijek se teži da se riješi mirnim putem i uvijek se obavještava ministarstvo koje mora da pošalje svog radnika. koji nema pravo da zaustavlja ostale radnike da dolaze ili izlaze sa posla. Radnici su dužni da izaberu štrajkački odbor koji predstavlja radnike. Odluka arbitraže je konačna ako radnici pristanu. predviđeno je posebno poglavlje koje nosi naziv: "Krivična djela protiv prava iz radnih odnosa i socijalnog osiguranja". ne mogu da izvode štrajk van poslovnih prostorija poslodavca. za vreme porođaja ili materinstva ili prema invalidnom radniku. a radnik nema pravo da ga u tome spriječi. Komunalno. Štrajk mora biti organizovan po Zakonu. kao i ravnopravnost nezaposlenih lica koja konkurišu na zaposlenje. ili drugo ovlašteno lice u pravnom licu kao i na odgovornost radnika. Pogrešno je misliti da su sva krivična djela koja su vezana za radne odnose u posebnom poglavlju. Institucije Elektrodistribucija. Novčanom kaznom za prekršaj kaznit će se poslodavac ako njegovom krivicom dođe do nesreće na poslu zbog neispravnosti objekata. Zakonom o radu su nabrojeni prekršaji za koje odgovara poslodavac:  ako ne obezbjedi ravnopravnost radnika na radu. za prekršaj su odgovorna i ovlaštena lica u pravnom licu ili radnik sa posebnom odgovornošću. Radnici ne smiju da sprečavaju druge radnike da rade. U odredbama Krivičnog zakona u njegovom posebnom dijelu. KRIVIČNA ODGOVORNOST Krivični zakon sadrži odredbe o odgovornosti za krivična djela koja su vezana sa radnim odnosima i zapošljavanjem.  ako radniku ne omogući sedmični odmor itd. Štrajk se može organizovati. U određivanju novčanih kazni. ako ne može. a usmjerena je na zaštitu prava na rad i u vezi sa radom. ali se uvijek mora ostvariti minimum proizvodnje. 24. Štrajk može biti: 1.

Vrste ugovora o radu 6. Disciplinska odgovornost radnika 15 . radi se o krivičnom djelu koje se može učiniti samo sa umišljajem. Ispitna pitanja za 15. godine: 1. Zasnivanje radnog odnosa 3.Krivična djela protiv prava iz radnih odnosa i socijalnog osiguranja su: 1) Povreda osnovnih prava radnika je prvo krivično djelo koje se može uslovno nazvati osnovno krivično djelo. Može ga počiniti poslodavac ili ovlašteno lice u pravnom licu.u slučaju kada se licu ograniči ili uskrati pravo na slobodu zapošljavanja pod jednakim uslovima koji su predviđeni zakonom ili drugim propisima. 3) Povreda prava iz socijalnog osiguranja i zloupotreba prava iz socijalnog osiguranja predstavljaju krivična djela koja su vezana za kršenje ili zloupotrebu zakonskih propisa iz oblasti socijalnog osiguranja. 2) Povreda prava pri zapošljavanju i za vrijeme nezaposlenosti postoji: .u slučajevima da se neko lice svjesno ne pridržava zakona ili drugih akata o pravima građana za vrijeme nezaposlenosti i time nezaposlenom licu uskrati ili ograniči pravo koje mu pripada. . odmori i odsustva 2. Štrajk 4.11. Dakle.2010. Radno vrijeme. Otkaz ugovora o radu – prekid 5. Zakonom je definisano da se mora raditi o svjesnom nepridržavanju zakonskih odredbi i drugih propisa ili odredbi kolektivnog ugovora koje se odnose na ograničenje prava radnika koja mu pripadaju.