P. 1
Oslobođenje [broj 23389, 29.1.2012]

Oslobođenje [broj 23389, 29.1.2012]

|Views: 330|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Jan 30, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

02/07/2012

pdf

text

original

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

NEDJELJA, 29. 1. 2012.

Godina LXVIII • Broj 23.389

Sutra sjednica rukovodstva oba doma Parlamentarne skup{tine BiH

Novi poku{aj dogovora O BUD@ETU
Sporno je oko 140 miliona KM, zbog kojih traje prepiska, navodi predsjedavaju}i Doma naroda PSBiH Ognjen Tadi}
4. strana

Obilje`ena 70. godi{njica Igmanskog mar{a

Akcija pomo}i OSBiH

SREBRENI^ANIN HELIKOPTEROM PREBA^EN U BOLNICU

3. strana

Po~ast ~uvarima
3. strana

DANAS PRILOG
Foto: [. SULTANOVI]

vjere u slobodu i mir
Safet Ke{o
5. strana

Zatra`en pritvor za Dragana Sandi}a

11. strana

DU[EBRI@NICI RTVFBiH NISU MU POMOGLI NEIZBOROM UO

DVIJE GODINE

SEKSUALNO
ZLOSTAVLJAO DJEVOJ^ICU?!

U @I@I
Glavni odbor SDP-a BiH

2

nedjelja, 29. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Predsjedni{tvo NS-a Radom za boljitak

U Vladi FBiH zbog interesa gra|ana
Kad procijenimo da Vlada FBiH ne radi u interesu gra|ana, istupit }emo iz nje, kazao je potpredsjednik NSRB-a Jerko Ivankovi} Lijanovi}
Na{ program smo ugradili u Platformu sa na{im koalicionim partnerima, i u Vladi Federacije }emo biti sve dok se Platforma realizira i dok Vlada radi u interesu gra|ana. Kada procijenimo da Vlada ne radi u interesu gra|ana, iz Vlade }emo istupiti. Ovo je ju~er na konferenciji za novinare u Tuzli, nakon sjednice Predsjedni{tva Narodne stranke Radom za boljitak, kazao dodaju}i da je Predsjedni{tvo NSRB-a podr`alo rad Vlade FBiH. Prema rije~ima Mladena Ivankovi}a Lijanovi}a, predsjednika NSRBa, na sjednici Predsjedni{tva se razgovaralo i o formiranju Vije}a ministara BiH. Ova stranka ne}e imati ministre u Vije}u ministara, te }e djelovati iz opozicije, a njen lider o~ekuje da }e do formiranja dr`avne vlasti do}i tokom idu}e sedmice. Tako|er, prema njegovim rije~ima, od novog saziva Vije}a ministara }e se tra`iti i izmjena stope PDV-a. Tako }e NSRB tra`iti smanjenje stope PDV-a za osnovne `ivotne namirnice, a njihov prijedlog }e biti da iznosi osam posto.
Foto: A. KAJMOVI]

BiH treba
Veoma temeljita rasprava na ju~era{njoj sjednici Glavnog odbora SDP-a BiH vo|ena je o materijalu Reforma pravosudnog sistema u svjetlu ja~anja vladavine prava i za{tite ljudskih prava i sloboda, ~iji je predlaga~ Savjet za ustavnopravna pitanja SDP-a BiH. kon o oduzimanju imovine ste~ene vr{enjem krivi~nih djela, kao i izvr{iti odgovaraju}e izmjene i dopune krivi~nih zakona i zakona o krivi~nom postupku. Do stvaranja uslova za usvajanje ovog zakona na nivou BiH, SDP }e inicirati usvajanje zakona o oduzimanju imovine ste~ene vr{enjem krivi~nih djela na nivou FBiH. Ovaj strana~ki organ je razmatrao i pitanje ustavnopravne institucionalne jednakosti konstitutivnih naroda, ostalih i gra|ana – dr`avljana BiH, te donio niz stavova koji }e slu`iti kao smjernice za rad SDP-ovih predstavnika u izvr{noj i zakonodavnoj vlasti. - Radi se o materijalu koji }e omogu}iti na{im predstavnicima na svim nivoima da djeluju politi~ki jedinstveno, kazao je Pudari}.

Lokalni izbori
Preksino} je NSRB obilje`io 10. godi{njicu postojanja u Tuzlan-

vrhovni sud
Protiv smo bilo kakvog uplitanja politike u rad policije, ali moramo biti svjesni da policija nije izvan sistema i da mora nekome podnositi izvje{taj za u~injeno, odnosno neu~injeno, kazao predsjednik GO SDP-a BiH Svetozar Pudari}

Sa konferencije za novinare: 10 godina NSRB-a u Tuzlanskom kantonu

Pravna jednakost
U vrijeme `estokih napada na pravosudne institucije BiH, GO SDP-a zahtijeva da se zaustavi retrogradno djelovanje, odnosno poricanje pravosudnih institucija na nivou BiH, te sve aktivnosti na njihovom ukidanju i slabljenju. GO SDP-a smatra i da se moraju nastaviti aktivnosti na reformi sistema pravosu|a, a sve u cilju efikasnijeg djelovanja u skladu sa evropskim i svjetskim standardima, uz potpunu depolitizaciju i obezbje|enje nezavisnosti i nepristrasnosti sudova i tu`ila{tava. - Pored toga da treba oja~ati Sud BiH u njegovim izvornim nadle`nostima, zna~i, u borbi protiv organizovanog kriminala, ratnih zlo~ina, me|uentitetskog kriminala, i pored ja~anja i eventualno izmjene uloge Tu`ila{tva BiH, potrebno je formirati i vrhovni sud BiH koji bi bio krajnja pravosudna instanca u BiH i koji bi djelovao kao sud u drugom stepenu, koji bi donosio kona~ne presude o sporovima koji se vode na drugim sudovima u BiH i na taj na~in ujedna~io pravnu praksu u cijeloj BiH i dao pravnu sigurnost gra|anima, rekao je Svetozar Pudari}, predsjednik GO SDP-a. Jedno od te`i{ta budu}e reforme pravosudnog sistema treba da bude stvaranje svih potrebnih zakonskih, institucionalnih i drugih uslova za {to uspje{niju borbu protiv korupcije i kriminala. U tom smislu, GO SDP-a smatra da je neophodno {to prije donijeti za-

Jerko Ivankovi} Lijanovi}, potpredsjednik Stranke i federalni dopremijer i ministar poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva.

Opozicija na dr`avnom nivou
- Pojedine stranke tra`e rekonstrukciju Vlade. Kad god skupe ve}inu u oba doma federalnog Parlamenta, ponude bolji program nego {to je Platforma, mi smo isto tako spremni predati sve na{e pozicije u Vladi. Jer, nama je puno lak{e raditi u oporbi, biti korektivni faktor rada vlasti, nego nositi teret odgovornosti u Vladi FBiH, poru~io je Ivankovi} Lijanovi},

- Od Vije}a ministara o~ekujem ono {to je kontinuitet na{ih zahtjeva iz pro{log saziva. Ono {to je najaktuelnije vezano je za izvoz proizvoda `ivotinjskog i biljnog porijekla, gdje pro{lo Vije}e ministara ni{ta nije uradilo. Pogotovo prilikom ulaska Hrvatske u Evropsku uniju, na{i poljoprivrednici }e imati veliki problem, gdje }e biti obustavljen izvoz oko 50 miliona litara mlijeka, koje BiH izvozi u Hrvatsku, kazao je predsjednik NSRB-a, dodaju}i da }e od Vije}a ministara tra`iti zabranu uvoza odre|enih artikala.

skom kantonu. Prema rije~ima Merseda [erifovi}a, predsjednika NSRB-a u Tuzlanskom kantonu, ova stranka posljednjih godina bilje`i samo uspjehe. - Razgovarali smo i o pripremama za lokalne izbore 2012. Trebamo re}i da }emo mi kao stranka iza}i na izbore u svim op}inama, sa punim listama i sa ve}im u~e{}em kandidata. Pozvat }emo istaknute privrednike, nau~ne i dru{tvene radnike da nam se pridru`e, najavio je [erifovi}, navode}i da }e ova stranka u skoro svim op}inama TK-a imati kandiS. KARI] date za na~elnike.

Policija nije izvan sistema
GO SDP-a je dao punu podr{ku aktivnostima u smjeru usvajanja novog zakona o unutra{njim poslovima FBiH kojim se obezbje|uje puna finansijska i operativna nezavisnost policije, te se istovremeno uspostavljaju mehanizmi civilne kontrole rezultata rada u ovoj oblasti, kao i procedure utvr|ivanja odgovornosti za one koji svoj posao ne rade ~asno, po{teno i sa vidljivim rezultatima. - Policija mora imati i finansijsku i operativnu samostalnost, protiv smo bilo kakvog uplitanja politike u rad policije, ali moramo biti svjesni da policija nije izvan sistema i da mora nekome podnositi izvje{taj za u~injeno, odnosno neu~injeno, kazao je Pudari}. Na sjednici je usvojena informacija o radu Predsjedni{tva SDPa, finansijski plan SDP-a za 2012, kao i informacija o realizaciji odluka drugog vanrednog Kongresa M. \. R. SDP-a.

V I J E S T I

PREDSJEDNI[TVO HSP-a BiH

Razotkriti kriminalnu hobotnicu
Predsjedni{tvo Hrvatske stranke prava BiH najo{trije osu|uje napade i prijetnje smr}u upu}ene direktorici za ekonomske poslove u Elektroprivredi HZHB Ivani Bunozi te daje punu potporu u razotkrivanju, kako je navedeno iz te stranke, “kriminalne hobotnice povezana s HDZ-om BiH, a koju je prokazao dopredsjedatelj Zastupni~kog doma Parlamenta FBiH Stanko Primorac”. Predsjedni{tvo stranke pokrenulo je unutarstrana~ke resurse za za{titu istaknutih du`nosnika stranke te pozvalo mjerodavne policijske i tu`iteljske institucije da se aktivno uklju~e u rje{avanje ovog kriminaliteta. - Predsjedni{tvo HSP-a BiH poziva sve institucije koje su odgovorne za ove segmente, a prije svega federalnu policiju da poduzme odgovaraju}e mjere i istra`ne radnje za osobe koje su uklju~ene u kriminalne radnje i nano{enje financijske {tete FBiH. Sada kada su podaci i kriminalne metode otkrivene, vrijeme je da se poduzmu energi~ne mjere kako bi se kaznili oni koji su sudjelovali u kriminalnoj hobotnici, ali i poslala poruka za ubudu}e kako se nitko ne}e usuditi uzimati prora~un-

ske novce i prebacivati ih u privatne d`epove, stoji u saop}enju HSP-a BiH, a prenosi agencija Fena. U toj stranci smatraju kako bi tu`iteljstva kona~no trebala procesuirati prokazane kriminalne skupine i pojedince koji su izbjegavali pravdu te donijeti presude koje }e vratiti dignitet pravosu|u i pravnoj dr`avi, ali i vratiti oplja~kanu imovinu. - U cijelom slu~aju, {to treba znati cjelokupna bh. javnost, nema nikakvog napada na hrvatski narod, nego na kriminalce koji se kriju iza interesa hrvatskog naroda, poru~uju, izme|u ostalog, iz HSP-a BiH.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 29. januar/sije~anj 2012.

DOGA\AJI

3

Obilje`ena 70. godi{njica Igmanskog mar{a

Po~ast su odale delegacije KS-a, op}ina i udru`enja antifa{ista

Po~ast ~uvarima vjere u

slobodu i mir
Na Velikom polju na Igmanu ju~er je obilje`eno 70 godina od slavnog Igmanskog mar{a, jedne od najzna~ajnijih operacija u toku Narodnooslobodila~ke borbe u Drugom svjetskom ratu. Davne 1942. godine, krajem januara, Prva proleterska brigada na{la se na Romaniji opkoljena jakim njema~kim snagama, te je [tab donio odluku o izvr{enju opasnog, ali tada jedino mogu}eg pokreta. Partizani su krenuli prema oslobo|enoj Fo~i, preko planine Igman, po dubokom snijegu i velikoj hladno}i do ~ak minus 38 stepeni. Na sve~anoj manifestaciji, uprili~enoj na Igmanu, nedaleko od Sarajeva, povodom obilje`avanja 70. godi{njice Igmanskog mar{a, cvije}e su polo`ili i govore odr`ali predstavnici op}ina Vogo{}a, Novi Grad, Ilid`a i Had`i}i. Nemalom broju prisutnih obratio se i premijer Kantona Sarajevo Fikret Musi}, kao i biv{i partizani i predstavnici udru`enja antifa{ista iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske. Fadil [ehi}, predsjednik Udru`enja antifa{ista i boraca NOR-a iz Had`i}a, kazao je da je tada{nja partizanska postrojba nadljudskim naporima uspjela do}i do Fo~e.

Foto: [. SULTANOVI]

Pre`ivjeli sudionici Igmanskog mar{a, mnogobrojne delegacije te veliki broj mladih na dostojanstven na~in su odali po~ast hrabrim borcima koji su, daju}i `ivote, o~uvali vjeru u mir i slobodu
Jedna je krenula prema Fo~i, a druga preko Igmana, `ele}i tako zavarati fa{iste, {to im je na kraju i po{lo za rukom. No, u takvim te{kim uslovima, preko 160 partizana je stiglo u Fo~u, te su odmah preba~eni u bolnicu, gdje su podnijeli nadljudske bolove amputiranja promrzlih dijelova tijela bez narkoze, prisjetila se Na|a Biser - Taso, ~lanica Upravnog odbora Saveza antifa{ista BiH, nekada{nja ~lanica SKOJa i partizanka. Premijer KS-a Fikret Musi} je kazao kako je ovaj doga|aj pouka svim zemljama u regionu da je jedini pravi put veli~anje slobode i tolerancije. - ^ini mi se da ove godine imamo mnogo vi{e mladih ljudi, {to mi je iznimno drago. Tako|er, sretan sam i kad vidim ovoliko na{ih prijatelja iz susjednih zemalja. Ovo je zaista jedan veli~anstven skup i obilje`ava jednu od najve}ih tekovina Narodnooslobodila~kog rata 19411945, ali, isto tako, podsje}a na ne-

Po~ast borcima
- Prva proleterska brigada te hladne no}i 1942. godine uspjela se probiti sa Ravne Romanije preko Grabljevi} njiva, kroz Sarajevsko polje te uz padine Igmana do}i do Fo~e. Nadljudskim naporima uspjeli su do}i do bolnice u Fo~i, gdje im je pru`ena ljekarska pomo}, ispri~ao je [ehi}. Pre`ivjeli sudionici Igmanskog mar{a, mnogobrojne delegacije te veliki broj mladih na dostojanstven na~in su odali po~ast hrabrim borcima koji su, daju}i svoje `ivote, o~uvali vjeru u mir i slobodu. - Tada je krenula i druga vojna ofanziva na one partizanske snage koje su se povukle iz Srbije u Bosnu. Tito je naredio da se Prva proleterska brigada podijeli u dvije kolone.

SA^UVATI SJE]ANJA Ovaj doga|aj slavi slobodu i mir, ali i borbu protiv fa{izma. Podsje}am, drago mi je {to je ovdje ovoliko mladih, jer oni trebaju da osjete ovu snagu te ~uvaju sje}anja na Narodnooslobodila~ku borbu i pro{le ratove, kazao je premijer KS-a
davni rat i pretrpljeni genocid koji se desio od 1992. do 1995. Ovaj doga|aj slavi slobodu i mir, ali i borbu protiv fa{izma. Podsje}am, drago mi je {to je ovdje ovoliko mladih, jer oni trebaju da osjete ovu snagu te ~uvaju sje}anja na Narodnooslobodila~ku borbu i pro{le ratove, poru~io je Musi}. Bjelojevi} ^aba, pripadnik 2. ~ete 2. crnogorskog bataljona u sklopu Prve proleterske brigade, koji `ivi u Beogradu. - Ne znamo ni mi danas kako smo to sve pre`ivjeli. Sje}am se, od velike zime neki su ostali bez u{iju, prstiju na nogama i rukama. Organizam je otkazivao, ali je volja izdr`ala. Zapravo su nas volja i sna`na motivacija spasile. Vrlo ~esto smo slu{ali Titove rije~i da bezizlazne situacije ne postoje za ljude koji znaju za {ta se bore. Partizani su znali za {ta se bore. Imali su ideju, a ta ideja je - borba protiv fa{izma, kazao je E. GODINJAK Bjelojevi}.

Va`no je imati ideju
On je tako|er istakao da je obilje`avanje ovakvih manifestacija jedini put ka evropskim integracijama, NATO-u i Evropskoj uniji. Prisutnima se obratio i 92-godi{nji pukovnik i prof. Aleksandar

AKCIJA POMO]I OSBiH U SELU PRIBIDOL

@IVKO BUDIMIR

MILORAD DODIK

Srebreni~anin helikopterom preba~en u bolnicu
Srebreni~anin Mehmedalija Ibi{evi} (66), povratnik u naselje Pribidol kod Srebrenice, ju~er je zbog zdravstvenih problema helikopterom Oru`anih snaga BiH preba~en u UKC u Tuzli. S obzirom na to da je selo Pribidol blokirano nakon vi{ednevnih snje`nih padavina, vozilo srebreni~ke Hitne pomo}i nije moglo Ibi{evi}a dovesti do bolnice. Reagovao je ]amil Durakovi}, zamjenik na~elnika Srebrenice, koji je sa predstavnicima OSBiH i UKC-a Tuzla dogovorio transport helikopterom u tuzlansku bolnicu. Helikopter kojim su upravljali Stipo Braki} i Miralem Pilavd`i} sletio je na stadion biv{e kasarne „Huseinkapetan Grada{~evi}“, gdje su pacijenta ~ekali ljekari sa kolima Hitne pomo}i. Tokom leta iz Srebrenice, ljekar Haris Varupa je brinuo od zdravstvenom stanju Ibi{evi}a. U UKC-u je re~eno da Ibi{evi} nije u kriti~nom stanju, te da su njegovi zdravstveni problemi respiratorne prirode, ali zahtijevaju bolni~ko lije~enje. Ina~e, usljed obilnog snijega, nekoliko povratni~kih naselja na podru~ju op{tine Srebrenica posljednjih dana je u potpunoj blokadi. Akcija spa{avanja Ibi{evi}a je izvedena koordinacijom Operativnokomunikacijskog centra (1 pri Mi12) nistarstvu sigurnosti BiH, Oru`anih snaga BiH (OS) i op}inskih vlasti Srebrenice, saop}ilo je Ministarstvo sigurnosti BiH. - Akcija je pokazala da uspje{no funkcioni{e sporazum o pru`anju pomo}i OSBiH civilnim strukturama vlasti, potpisan izme|u ministarstava sigurnosti i odbrane BiH, saop}eno je iz Ministarstva sigurnosti BiH.
S. K.

Susret sa ~elnicima CRS-a
Predsjednik FBiH @ivko Budimir primio je u petak ameri~kog kardinala i ~lana UO Catholic Relief Service (CRS) Theodora E. McCarricka, te direktora CRS-a za BiH Jacoba Hershmana. Razgovarano je o zna~ajnoj ulozi CRSa u BiH i pomo}i koju ova ameri~ka humanitarna i razvojna agencija pru`a u ostvarivanju uvjeta za odr`ivi povratak. Sagovornici iz CRS-a su upoznali Budimira s projektima koje je agencija do sada implementirala. Budimir je istakao da je proces povratka u Posavinu posebno trom jer izbjeglima i raseljenima nije omogu}en ni minimum uvjeta za odr`ivi povratak. Budimir je sagovornicima predstavio ideju distrikta bosanske Posavine.

RS je samoodr`iv
Predsjednik RS-a Milorad Dodik izjavio je da RS nema svoje me|unarodno priznanje u UN-u, ali da ima me|unarodni subjektivitet koji proizlazi iz Dejtonskog sporazuma. Naglasio je va`nim da je sprije~en poku{aj da RS bude ukinut operacijama visokih predstavnika, koji kr{e prava iz Dejtonskog sporazuma. On je za makedonski Dnevnik rekao, prenosi Srna, da su evropske integracije apsolutno opredjeljenje RS-a, koja je sastavni dio Evrope, ali da to ne smije da smeta saradnji sa Rusijom i ostalima. Ocijenio je da je RS ekonomski samoodr`iv, ali da ima problema, posebno u dijelu penzijskog sistema.

4

DOGA\AJI

nedjelja, 29. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
Novi saziv Vije}a ministara BiH }e biti imenovan 3. februara ako provjere u CIK-u i SIPA budu okon~ane prije toga
Milorad @ivkovi},
predsjedavaju}i Predstavni~kog doma PSBiH

Bud`eta za 2011. jo{ nema u Slu`benom glasniku BiH

Tadi}: Situacija je krajnje glupa
Kako saznaje Oslobo|enje, novi poku{aj da se pitanje oko bud`eta poku{a razrije{iti bit }e u ponedjeljak, 30. januara, kada je zakazana sjednica Zajedni~kog kolegija oba doma PSBiH
Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Ognjen Tadi} izjavio je za Oslobo|enje kako je situacija koja se de{ava oko bud`eta institucija i me|unarodnih obaveza za 2011. krajnje glupa. On je istakao kako je u skladu sa zaklju~cima PSBiH usvojenim na sjednicama Predstavni~kog 30, a Doma naroda 31. decembra 2011. Predsjedni{tvo BiH obavezano da sa~ini akt - zakon o bud`etu institucija i me|unarodnih obaveza za 2011. u roku sedam dana (pro{ao u prvoj sedmici januara). - Predsjedni{tvo BiH je i dalje na potezu i mi ~ekamo taj akt, naveo je Tadi}. jama iz trezora BiH kao i servisiranje vanjskog duga. Kako saznaje Oslobo|enje, novi poku{aj da se cirkus oko bud`eta poku{a razrije{iti je ponedjeljak, 30. januar, za kada je zakazana sjednica Zajedni~kog kolegija oba doma PSBiH. U Kolegiju PSBiH mo`da bi i prihvatili akt koji je dostavilo Ministarstvo umjesto Predsjedni{tva BiH, ali sporna je i dalje suma nazna~ena u izvr{enju bud`eta od 1.008.000.000 KM. - To nije cifra koju je prihvatio ~lan Predsjedni{tva iz RS-a Neboj{a Radmanovi}. On smatra da to nije predmet politi~kog dogovora predsjednika {est stranaka, jer su njihovi lideri dogovorili da se bud`et institucija i me|unarodnih obaveza za 2011. bazira na onome {to je izvr{eno, a to je oko 860 miliona KM. Dakle, sporno je oko 140 miliona KM zbog kojih traje prepiska, navodi predsjedavaju}i Doma naroda Ognjen Tadi}.

DOBAR LO[

ZAO

AMERI^KA AMBASADA U BiH
Ameri~ka ambasada u BiH je u izjavi za na{ list, povodom predlo`enog nacrta zakona o unutra{njim poslovima u FBiH, koji je utvrdila federalna Vlada, saop}ila kako se sla`e da direktori policija moraju odgovarati demokratski izabranim liderima, ali istovremeno policija mora biti finansijski i operativno nezavisna.

Prebacivanje odgovornosti
^lanovi kolektivnog {efa dr`ave prvog su radnog dana 2012, u srijedu, 4. januara, pozvali Vije}e ministara BiH da u skladu sa zaklju~cima PSBiH dostavi tra`eni akt, ali povratnog odgovora nikada nije bilo. To je bio razlog zbog kojeg je Predsjedni{tvo BiH na hitnoj sjednici 24. januara donijelo zaklju~ak kojim je zadu`ilo Ministarstvo finansija i trezora da, bez odga|anja, formalno sastavi akt te da ga dostavi Kolegiju Predstavni~kog doma PSBiH radi upu}ivanja na objavu u Slu`beni glasnik BiH. Ministarstvo je isti dan u kasnim poslijepodnevnim satima dostavilo akt Kolegiju Predstavni~kog doma, ali on nije verificiran na sjednici u ~etvrtak, a samim tim jo{ ni objavljen u Slu`benom glasniku BiH. Objava bud`eta uslov je koji je Ministarstvo finansija i trezora BiH postavilo da bi odluka o privremenom finansiranju za prvi kvartal (januar - mart) 2012. postala operativna, odnosno da bi se po~elo sa finansijskim transakci-

Vranki}eva ostavka
Iako su iz Ministarstva finansija i trezora BiH najavili kako }e isplata januarske pla}e za oko 22.000 bud`etskih korisnika biti upitna ako se u narednim danima ne rije{i pitanje objave bud`eta, Tadi} ne misli tako. - Mislim kako tako drasti~na rje{enja ne}e uslijediti, naglasio je Tadi}. On kao mogu}e rje{enje pitanja bud`eta vidi i u ostavci ministra finansija i trezora BiH Dragana Vranki}a iako je u tehni~kom mandatu kako bi se kriza okon~ala. - Ukoliko vi jedini mislite da ste u pravu u odnosu na druge sudionike, bilo bi logi~no da podnesete ostavku, ocijenio je Tadi}.
A.TERZI]

D@EVAD NEKI]
Ukazuju}i na revizorski nalaz prema kojem je u 2010. godini na ime ugovora o djelu iz bud`eta institucija BiH potro{eno 5,5 miliona KM, zamjenik generalnog revizora BiH ukazao je na jo{ jedan primjer rasipni{tva nosilaca funkcija u institucijama dr`ave.

Ognjen Tadi}: Sporan iznos

@ENE U VIJE]U MINISTARA
Nema nijedne `ene ministrice u novom sazivu Vije}a ministara BiH. Na to je ukazala @enska mre`a BiH, no `ene su se malo kasno sjetile da ne}e biti `ena ministrica u novom Vije}u ministara. Njihova reakcija mogla je i trebala do}i i mnogo prije nego {to su stranke predlo`ile kandidate.

140 MILIONA Lideri su dogovorili da se bud`et institucija i me|unarodnih obaveza za 2011. bazira na onome {to je izvr{eno, a to je oko 860 miliona KM. Dakle, sporno je oko 140 miliona KM zbog kojih traje prepiska
Foto: [aban SULTANOVI]

VIJEST U OBJEKTIVU

UPRAVA GRASA
Uprava sarajevskog KJKP Gras tu`bama se bori protiv lojalne konkurencije u gradskom javnom prevozu umjesto da gra|anima i gostima bh. prijestolnice obezbijedi javni prevoz dostojan glavnog grada. Pokrenuli su tu`bu protiv firme koja je najavila da }e prevoziti gra|ane ako grasovci otpo~nu {trajk.

Bjela{nica
Sun~an dan i obilat snijeg ju~er su iskoristile nekolike hiljade Sarajlija i gostiju glavnog grada BiH za posjetu Bjela{nici. Olimpijska ljepotica tokom ovakvih zimskih dana pokazuje sav svoj {arm. Bilo da se radi o zaljubljenicima u skijanje, sanka{ima, ili tek {eta~ima i onima koji gradsku vrevu i smog `ele zamijeniti ~istim planinskim zrakom na samo nekoliko kilometara od Sarajeva, ju~er su podjednako svi u`ivali u posjeti Bjela{nici.

VIJEST U

BROJU

KM ve}a su izdvajanja Banje Luke za javne kuhinje nego u pro{loj godini

60.000

OSLOBO\ENJE nedjelja, 29. januar/sije~anj 2012.

INTERVJU

5

Safet Ke{o, predsjednik Komisije za izbor i imenovanja Predstavni~kog doma FBiH

Du{ebri`nici RTVFBiH
nisu mu pomogli neizborom UO
Razgovarala: Senita [EHER^EHAJI]

Na Va{ prijedlog, Predstavni~ki dom je prihvatio inicijativu koja }e biti upu}ena Senatu Francuske za dono{enje zakona o zabrani negiranja genocida nad Bo{njacima. [ta Vas je ponukalo na taj potez? - Vidio sam da se francuski Senat ovih dana bavio pitanjem genocida u nekim drugim zemljama. Ocijenio sam da je povoljan trenutak da mi iz Parlamenta FBiH zatra`imo od Senata Francuske da se pozabave pitanjima zabrane negiranja genocida nad Bo{njacima BiH tim prije {to mi imamo sudske presude koje su potvrdile da se taj genocid dogodio tokom agresije na BiH izme|u 1992. i 1995. Srebrenica je poznat slu~aj, a imamo i presude Me|unarodnog suda za krivi~nu odgovornost, Me|unarodnog suda pravde, Njema~kog saveznog suda koji je donio presude za genocid na konkretnim podru~jima BiH kao {to su Osmaci, Kalesija, Doboj, podru~je Kotor-Varo{i itd. Va`no je, tako|er, da je Evropski sud za ljudska prava potvrdio u presudi genocid na podru~ju Doboja. Kad je u pitanju odluka francuskog Senata koji je usvojio zakon koji se odnosi na taj genocid pod navodnicima, jer zaista ne znam da li se on dogodio, jer ne znam {ta se dogodilo na podru~ju Jermenije 1915, oni nisu u slu~aju dono{enja tog zakona imali bilo kakve sudske presude. Ni sud historije nije se na jedan ozbiljan, temeljit i analiti~an na~in pozabavio tim pitanjem.

Nakon dvije inicijative i zaklju~ka oba doma Parlamenta, oni koji predla`u imenovanja u federalne institucije nisu ni prstom mrdnuli Prijedlog o imenovanju Nuri}a i Bo{njaka u UO RTVFBiH ponovo }e se na}i pred parlamentarcima

jer je mandat Augustu Jan~iku istekao 31. 8. 2008. To je veoma zabrinjavaju}i podatak. ^ekamo i nismo u poziciji da uradimo i{ta dok ne dobijemo prijedloge. Mo`ete li komentirati {utnju vlasti?

Odbijanje bez obrazlo`enja
- Bojim se da su u pitanju borbe za odgovaraju}e pozicije ili razgovori i dogovori, a da mi ne znamo da oni vode te razgovore. Katastrofalno je dug taj period u kojem neko razgovara ili dogovara sva ta postavljenja, a za to vrijeme ovako va`ne institucije funkcioniranju, odnosno bez direktora ili upravnih odbora. Nedavno je palo u Parlamentu imenovanje dva ~lana UO RTVFBiH iz reda Bo{njaka i Srba. - Ovaj problem je ostao nerije{en, a da ne znam za{to. Ljudi koje smo predlo`ili Parlamentu zaista su bili najbolji kandidati. Iz reda Bo{njaka prijavilo se {est kandidata i jedan najbolje bodovani je predlo`en, a iz reda srpskog naroda imali smo jednog kandidata, vrlo kvalitetnog. To su [aban Nuri} i Bojan Bo{njak. Ostao sam za~u|en kad prijedlozi nisu dobili podr{ku, bez ikakvog obrazlo`enja. Dakle, to je ta ~udna pozicija Parlamenta u kojoj neko mo`e da se sekira za dru{tvena doga|anja, ali ako sjedimo tu kao odgovorni ljudi, onda moramo znati {ta ~inimo neizborom. Ponovo }u isti prijedlog ~lanova UO RTVFBIH uputiti pred Parlament. Zna~i, ne}e biti novog konkursa? - Ako Parlament odlu~i da se to uradi, onda mora odlu~iti da se poni{ti sada{nji konkurs, a to bi onda zna~ilo novih {est mjeseci bez mogu}nosti da nam neko ko je legitiman ili legalan nudi dokumente kao {to je statut RTVFBiH. Mislim da je to veliki problem. Ako smo odgovorni i `elimo pomo}i RTVFBiH, to mo`emo u~initi tako {to }emo imenovati zakonit UO ~ije odluke niko ne}e mo}i osporavati u pogledu zakonitosti i legitimiteta. To je najvi{i organ RTVFBiH i donosi ~ak 16 akata pobrojanih u Zakonu o RTVFBiH od kojih o statutu, izboru i razrje{enju direktora i finansijskim planovima moraju imati konsenzus. Zaista je veoma upitno bilo uvrstiti statut na dnevni red sjednice, a da UO nije u punom kapacitetu i takav nije bio u mogu}nosti da nam ponudi tekst statuta.

Tu`na pri~a o genocidu
Koliko bi ovakva inicijativa, ukoliko nai|e na odjek u Senatu Francuske, mogla pomo}i BiH i Bo{njacima koji su suo~eni sa negiranjima genocida po~injenog u proteklom ratu? - Mislim da ova inicijativa ima nade u francuskom Senatu, jer vidjeli ste da je 126 ~lanova glasalo za i da je 87 bilo protiv, pa ra~unam na najmanje tih 87 glasova i jo{ vi{e od toga. Jer, me|u onih 126 koji su glasali za dono{enje navedenog zakona, bio je zasigurno jedan zna~ajan broj onih koji su se kolebali jer nisu imali nikakve sudske potke za to. Mislim da bi to za BiH otvorilo mogu}nost da se takva inicijativa lan~ano proslijedi parlamentima drugih evropskih i zemalja izvan Evrope i smatram da bi to pomoglo i nama u BiH da shvatimo da cijela ta zaista tu-

`na pri~a o genocidu nad Bo{njacima bude i ovdje na pravilan na~in shva}ena, da je dobila me|unarodnu dimenziju i da se to vi{e nikako ne mo`e ni sakrivati ni negirati. Kao predsjednik Komisije za izbor i imenovanja Predstavni~kog doma, u zadnje vrijeme dva puta ste pokretali inicijativu nadle`nim organima vlasti FBiH da hitno predlo`e imenovanja u institucijama u kojima su oni predlaga~i, a potvr|uje ih Parlament FBiH. Jeste li ikad dobili odgovor? - Kao gra|anin i parlamentarac, imam obavezu da odgovorno radim svoj posao, a ako sam predsjednik Komisije i najodgovorniji sam njen ~lan. Du`an sam da podsti~em i premijera i predsjednike i potpredsjednike FBiH da i oni rade odgovorno taj posao. Upravni odbori direkcija, agencija, pa i sami rukovodioci, nisu imenovani. A njihova imenovanja jedino mogu predlo`iti funkcioneri kao {to su premijer, predsjednik FBiH u saglasnosti sa potpredsjednicima. Kao predsjednik Komisije, jer je to na{ zaklju~ak, tra`io sam da oni urade posao i na kraju ponudili smo zaklju~ak po kojem se obvezuju da izvr{e tu obvezu. Na`alost, nakon jednog do-

pisa i dvije urgencije Komisije i zaklju~ka oba doma, do danas niko prstom nije maknuo. Pretpostavljam da imate konkretne primjere institucija. - To je Komisija za koncesije FBiH, kojoj je davno istekao mandat i ne treba posebno nagla{avati kolika je va`nost te komisije. Komisija za izbor i imenovanja je Parlamentu predlagala dva ~lana Upravnog odbora RTVFBiH, ali oni koji su du{ebri`nici i jako se sekiraju za sudbinu RTVFBiH nisu pomogli toj ku}i da dobije puni sastav UO i da on potom delegira statut RTVFBiH kako bi ti ljudi mogli normalno raditi. Osim toga, mandat je istekao Komisiji za vrijednosne papire, koju ~ine predsjednik, njegov zamjenik i tri ~lana, a imenuje je predsjednik FBiH uz saglasnost potpredsjednika i potvr|uje Parlament FBiH. Nezavisni odbor za izbor direktora policije smo izabrali i to je vrlo va`an posao. UO Direkcije za upravljanje pasivnim podbilansom preduze}a i banaka tako|er je potrebno imenovati, ali i direktora te direkcije i NO. Ovdje nema ni~eg, a radi se o Direkciji koja upravlja kompletnom imovinom na{ih preduze}a u inostranstvu. Na kraju, nemamo ni federalnog pravobranioca

TAKORE]I... OGLA[AVANJE
Ministarstvo trgovine RS-a pripremilo je zakon o nedopu{tenom ogla{avanju kojim bi prvi put trebalo da se uredi ta oblast u RS-u. Zakon pojedinim predstavnicima trgovaca omogu}ava da radi za{tite svih trgovaca, kao i za{tite javnosti uop}e, podi`u tu`be protiv onih trgovaca koji primjenjuju pojedine oblike nedopu{tenog ogla{avanja, a radi prestanka nedopu{tene ogla{iva~ke prakse. Zakonom je predvi|eno da se pred nadle`nim raspravlja i odlu~uje u slu~ajevima individualne i kolektivne za{tite interesa trgovaca kada su njihovi interesi povrije|eni nedopu{tenim ogla{avanjem.

6

DOGA\AJI
VIJESTI

nedjelja, 29. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Polemike oko izgradnje prvog azila za

Raste broj dijabeti~ara
Na podru~ju op{tine Bijeljina, prema evidenciji Fonda zdravstvenog osiguranja RS-a, do sada je registrovano 28 dijabeti~ara starosne dobi do 18 godina i taj broj je u porastu, rekla je ju~er Branka Gavri}, na~elnica Pedijatrijskog odjeljenja Op{te bolnice Sveti vra~evi. Ona je istakla da je Pedijatrijsko odjeljenje prvi put dobilo svog dje~ijeg endokrinologa, pa pacijenti ne}e morati i}i u Banju Luku na lije~enje, nego }e to mo}i obavljati u Bijeljini. Na predavanju, koje je organizovalo Ministarstvo zdravlja i socijalne za{tite RS-a, Gavri} je rekla da je broj djece dijabeti~ara u porastu u posljednja ~etiri mjeseca, kada su zabilje`ena jo{ tri slu~aja oboljelih od ove bolesti, dok je u ranijem periodu bilje`en samo jedan slu~aj oboljelih godi{nje. Gordana Bukara - Radujkovi}, {efica Odjeljenja pedijatrije Klini~kog centra u Banjoj Luci, rekla je na predavanju da je veoma bitno da oboljela djeca nau~e i znaju prilagoditi dozu insulina za hranu koju uzimaju.

Pra~a ne}e z
Prema posljednjim, javnosti dostupnim informacijama, azil za napu{tene pse iz Sarajevskog kantona bi}e izgra|en u Pra~i. Potvrdio je to i ministar privrede u Vladi Kantona Sarajevo Rusmir Sendi}, koji je kazao da }e azil u Pra~i biti u privatnom vlasni{tvu kompanije Murai komerc. - Svi smo svjedoci i taoci nerije{ene situacije i alarmantnog stanja na ulicama Kantona Sarajevo, uzrokovanog prisustvom sve ve}eg broja pasa lutalica. Kao {to je poznato, takvo stanje je stvoreno momentom usvajanja Zakona o za{titi i dobrobiti `ivotinja 2009. Svakim danom imamo pojavu novih napada na gra|ane i, na`alost, jo{ nerije{enu situaciju zbrinjavanja pasa lutalica. Sagledavaju}i ~injeni~no stanje, vidljivo je da je pri postoje}im okolnostima vrlo spora i te{ko provodljiva realizacija sporazuma sa Kampusom.

sve pse sa sarajev
Ministar privrede u Vladi Kantona Sarajevo Rusmir Sendi} rekao je da }e azil u Pra~i biti u privatnom vlasni{tvu kompanije Murai komerc • Svi ostali prijedlozi koji su nam se nudili zahtijevali su zna~ajna sredstva, prvo za izgradnju, a nakon toga i za odr`avanje skloni{ta, smatraju u Ministarstvu privrede
sve aktivnosti oko potpune organizacije hvatanja i smje{taja pasa. Na{a uloga u ovom projektu ogleda se u finansiranju usluga higijenskog servisa i skloni{ta, onda kada objekat i sva organizacija budu zavr{eni, rekao je Sendi}, ne obja{njavaju}i detaljno proceduru kojom je izabrana upravo ponuda Murai komerca. Sendi} ka`e da je od predstavnika Grada Sarajeva i svih op}ina u Kantonu zatra`ena saglasnost za potpisivanje sporazuma o sufinansiranju iznajmljivanja izgra|enog skloni{ta za `ivotinje u Pra~i, u Bosanskopodrinjskom kantonu. - Sporazum bi investitorima trebao biti garancija za saradnju sa Kantonom Sarajevo i op}inama, u smislu iznajmljivanja njihovog prostora za smje{taj nezbrinutih `ivotinja - pasa lutalica, smatraju u Ministarstvu privrede. Iako je udaljena 35 kilometara od Sarajeva, Sendi} ka`e da je lokacija u Pra~i najbli`e, najbr`e, najjeftinije i najprihvatljivije rje-

Najvi{e turista u banjama
RS su tokom pro{le godine posjetila 237.794 turista koji su ostvarili 614.637 no}enja, {to zna~i da je, u odnosu na 2010. godinu, broj dolazaka ve}i za 0,6 posto, a no}enja za 6,4 posto, podaci su Zavoda za statistiku RS-a. Od ukupnog broja turista, 140.405 doma}ih gostiju ostvarilo je 387.869 no}enja, dok je 97.389 stranih turista ostvarilo 226.768 no}enja. U odnosu na pretpro{lu godinu, u pro{loj je broj dolazaka doma}ih gostiju zabilje`io pad od 0,6 posto, dok se broj dolazaka stranih turista pove}ao za 2,4 posto. Od stranih gostiju najvi{e no}enja – 83.515 ostvarili su gosti iz Srbije. Prema destinacijama, najve}i broj no}enja 259.095 je ostvareno u banjama, dok je prema vrsti smje{tajnog objekta najvi{e no}enja – 404.257 ostvareno u hotelima. RS je na kraju pro{le godine raspolagao kapacitetom od 4.149 soba, odnosno 8.888 le`ajeva.

Pomo} u sufinansiranju
Morali smo razmotriti i druge prijedloge. Jedan od njih je bila i ponuda iz Pra~e od privatnog investitora Murai komerc, vlasnika zemlji{ta Zijada Devli}a i udru`enja gra|ana za za{titu i dobrobit `ivotinja Iskra. Oni su ponudili zemlji{te, izgradnju skloni{ta, kao i

Krajem februara izbori u OO SDP Zvornik

Ko su mogu}i nasljednici Fadila Banjanovi}a?
Kao mogu}i nasljednici nezvani~no se spominju Vehid Kadri} i Bekir Omerovi}
Do kraja februara ove godine, kako saznaje na{ list, u Zvorniku bi trebala biti odr`ana izborna konferencija, na kojoj }e biti izabran novi predsjednik Op{tinskog odbora SDP-a u ovom gradu. Kako je poznato, funkciju predsjednika je donedavno obna{ao Fadil Banjanovi} Bracika, lider povratka u na{oj zemlji, koji je preminuo 12. decembra pro{le godine. „Mi{ljenja sam da se diglo previ{e pra{ine oko toga. Po~ela je rasprava u Zvorniku oko Op{tinskog odbora, i onda se tu vodi neka kampanja koja nije potrebna. SDP }e odlu~iti ko }e biti i nema potrebe da neko vodi kampanju“ kazao je Hakija Meholji}, predsjednik , SDP-a u Srebrenici, kojeg je centrala SDP-a BiH zadu`ila da organizuje izbor novog predsjednika u zvorni~kom ogranku. Kako na{ list nezvani~no saznaje, mogu}i Banjanovi}evi nasljednici su Vehid Kadri}, predsjednik Skup{tine op{tine Zvornik i Bekir Omerovi}, dugogodi{nji Bracikin saradnik. No, Banjanovi} je obna{ao i funkciju predsjednika Regionalnog odbora SDP-a Zvornik, a kao mogu}i nasljednik na ovoj poziciji se spominje i sam Hakija Meholji}. „Oko Regionalnog odbora ne mo`emo ni{ta raditi dok se ne zavr{e izbori u Op{tinskom. Meni nije stalo do te pozicije, mada postoji raspolo`enje me|u ljudima da ja budem novi predsjednik. Nisam razmi{ljao o tome da li da prihvatim ili ne“ kazao je Meholji}. , Tako|er, Banjanovi} je bio i delegat Kluba Bo{njaka u Vije}u naroda RS-a. Novi delegat, umjesto njega, u narednom periodu bi mogao biti Izet Banda iz Br~kog. Me|utim, pored Bande, novi delegat bi mogao biti i jedan od SDP-ovih politi~ara iz Doboja.
S. K.

Biha}: Promovisano 49 pravnika
Na Pravnom fakultetu Univerziteta u Biha}u ju~er je odr`ana sve~ana promocija 49 diplomanata XI generacije na ovoj visoko{kolskoj ustanovi. ^estitaju}i im na ste~enim diplomama diplomiranih pravnika i bachelora prava, dekan Pravnog fakulteta doc. dr. Nevzet Velad`i} je naglasio zna~aj aktuelnog trenutka za sve njih, dodav{i da o~ekuje kako }e ste~ena iskustva dalje primjenjivati. Rektor Univerziteta u Biha}u, prof. dr. Refik [ahinovi}, rekao je da ~estitke zaslu`uju i roditelji diplomanata, uz ~iju pomo} su njihova djeca stekla diplome i postala visokoobrazovana. Za najbolje rezultate postignute tokom studiranja studenticom generacije progla{ena je Dajana Pilipovi}.

Hakija Meholji}

OSLOBO\ENJE nedjelja, 29. januar/sije~anj 2012.

DOGA\AJI
VIJESTI

7

napu{tene `ivotinje

zbrinuti
skloni{ta. Na kraju, udaljenost Sarajevo - Pra~a je 35 kilometara {to i nije tako daleko, misli Sendi}. Gordana Risti} iz Udru`enja Help Animals smatra, me|utim, da je Pra~a previ{e udaljena lokacija. - Nemam mnogo ulaznih informacija u vezi sa azilom u Pra~i, kao i ve}ina na{ih gra|ana, jer su, prevashodno, na{i gradski oci odlu~ili da bude ovako kako jeste. Podr`avam izgradnju azila, samo, i govorim ovo u svoje ime, ~ini mi se da je ovo predaleko od Sarajeva i mislim da je to predaleko za sviju nas da do|emo i udomljavamo `ivotinje. Mislim da je Sarajevo, kao glavni grad dr`ave, trebalo imati gradski, odnosno kantonalni azil i to negdje u okviru Kantona, rekla je Risti}. Ona smatra da kapacitet za smje{taj 500 pasa u Pra~i nije dovoljan da rije{i problem lutalica, ali zadovoljna je {to je pokazana volja da se problem po~ne rje{avati. - Trebalo bi otvoriti azil jo{ negdje, sa istim kapacitetom, ili eventualno da op{tine imaju manje azile, uz masovne sterilizacije koje se stalno i u kontinuitetu mora raditi. To }e zajedno dati odre|ene rezultate. Osvrnula bih

vskih ulica
se jo{ i na neophodnost da se san- projekta neizvjestan. - Nastojat }emo nastaviti izkcioniraju neodgovorni vlasnici. Ne mo`emo stalno kupiti pse dvajanja sredstava za sterilizacisa ulice ako }e ih neodgovorni vla- je i kastracije pasa kako nam to snici nastaviti ostavljati na ulici. Je- budu dozvolile finansijske mogudnostavno, treba te ljude kazniti. }nosti. Trebate imati na umu da Potrebno je natjerati ljude da pse ovaj smje{taj pasa u skloni{tu mikro~ipiraju, vakcini{u i sterili- podrazumijeva, izme|u ostalog, {u i onda to ide u prilog rje{ava- i mjere sterilizacije i kastracije nju problema. Mi smo od pro{le pasa, rekao je Sendi}. Udru`enje za za{titu `ivotinja godine krenuli u masovne steAv-Mau, prema rije~ima rilizacije i taj kontinuAldina Pa{i}a, apsoluitet treba zadr`ati. AZILI I tno podr`ava izgraNe mogu se praSTERILIZACIJA dnju azila. viti pauze, do- Podr`a}emo laze nove ge- Trebalo bi otvoriti azil neracije pa- jo{ negdje, uz masovne bilo kakvu ideju samo da psi imasa, `enke kosterilizacije koje se je nisu sterilistalno i u kontinuitetu ju sigurno skloni{te, da imaju sane ponovo moraju raditi. To }e redovnu hranu i se kote po dva zajedno dati prostor gdje moputa godi{nje. odre|ene gu biti udomljeni, Moraju se na}i rezultate odnosno prostor gdje sredstva da se to mo`emo ostaviti bolesne radi u kontinuitetu. i povrije|ene `ivotinje. Gradnja Imamo Kantonalnu veterinarsku stanicu, imamo fakultet, azila je po~ela i mislim da bi, pokoji su voljni da rade, ka`e Ris- ~etkom marta, prve `ivotinje u njega trebale useliti, rekao je Pati}. {i}. Sterilizacija na ledu Poku{avali smo stupiti u konI ministra smo upitali za nas- takt sa na~elnikom Op}ine Pra~a, tavak projekta besplatne sterili- ali, na`alost, nismo uspjeli u toj zacije pasa, koji se provodio u pro- namjeri zbog njegove zauzetostekloj godini. Iz odgovora Sendi- ti i odsustva. }a, zaklju~ujemo da je nastavak D. MOCNAJ

Srebrenica: Stala sje~a {ume
Zaposlenim u [umskom gazdinstvu Drina u Srebrenici u subotu je bio ve} peti dan kako ne rade zbog visokog snijega koji onemogu}ava ulazak sjeka~ima i mehanizaciji u {umske odjele, kao i otpremanje trupaca sa zatrpanih lagera. S obzirom na to da je onemogu}en proizvodni proces rada, u ovom gazdinstvu su odlu~ili da zbog smanjenja tro{kova grijanja ovih dana ne radi ni administracija i da u narednom periodu radom subotama nadoknade izgubljene dnevnice. Visina snijega u srebreni~kim {umama prema{uje jedan metar, a smetovi na nekim {umskim putevima su vi{i od dva metra i nemogu}e je u}i u udaljene {umske odjele gdje se obavlja eksploatacija {uma.

Sanacije u Mili}ima i ^ajni~u
Situacija na podru~jima ugro`enim snje`nim padavinama u RS-u ju~er je bila povoljnija nego prethodnih dana. Padavine su prestale, a snabdijevanje strujom i vodom je normalizovano, osim u op{tinama Mili}i i ^ajni~e. Nadle`ne ekipe otklanjale su kvarova na dalekovodnoj mre`i u ove dvije lokalne zajednice, potvr|eno je iz Uprave Civilne za{tite RS-a, a prenosi Fena. Tako|er, nadle`ne slu`be i preduze}a ra{~i{}avale su lokalne puteve u op{tinama koje su proteklih dana bile najugro`enije. Me|utim, za potpunu prohodnost lokalnih puteva i normalizaciju stanja bit }e potrebno jo{ nekoliko dana. Nakon velikih snje`nih padavina proteklih dana u op{tinama Srebrenica, Han-Pijesak, ^ajni~e, Isto~ni Stari Grad i Sokolac na snazi je odluka o vanrednom stanju. Snijeg je izazvao probleme i u Kalinoviku te jo{ nekim op{tinama u Republici Srpskoj.

Foto: Damir ]UMUROVI]

{enje, jer nije zahtijevala sredstva za ulaganje u izgradnju skloni{ta i to u vrlo kratkom periodu. - Zapravo, svi ostali prijedlozi koji su nam se nudili zahtijevali su zna~ajna sredstva, prvo za izgradnju, a nakon toga i za odr`avanje skloni{ta. Zatim, niko nije imao rije{ene preduslove za izgradnju i osnivanje

Fond solidarnosti MZ Cazin

S

iroma{tvo je uzelo maha, mnogo je porodica koje su bukvalno gladne, a tamo gdje je dr`ava zakazala da se skrbi o najugro`enijima, obi~ni gra|ani su uzeli stvar u svoje ruke ne dozvoljavaju}i da siti mirno spavaju dok ima onih koji lije`u bez ve~era. Tako je Mjesna zajednica Cazin pokrenula Fond solidarnosti iz kojeg }e u prvom redu nabavljati hranu za siroma{ne sugra|ane. - Otkako smo formirali novi savjet Mjesne zajednice, ova ideja nas kopka, jer dosta nam se ljudi javlja, na vrata Mjesne zajednice svakodnevno pokucaju barem dva nova slu~aja ugro`enih koji nemaju {ta jesti, kazao nam je Reuf Osmanagi}, sekretar Mjesne zajednice Cazin. Do sada je ova mjesna zajednica izdavala potvrde o socijalnom statusu ugro`enih osoba, koje bi sa tim potvrdama poku{avali da ostvare pomo} u Centru za socijalni rad, bora~kim organizacijama ili u Op}ini. Oko 400 takvih potvrda su izdali.

Gra|ani preuzimaju brigu o gladnima
MZ Cazin formirao Fond solidarnosti za one koji nemaju {ta jesti, a u kojem zasad radi 15 volontera

Do{la struja u Vi{egrad
Kompletna niskonaponska mre`a u op{tini Vi{egrad je pod naponom elektri~ne energije, jer su ekipe Elektrodistribucije uspjele da poprave preknute elektrovodove u selima Dubovo, Vlahovi}i i Gostilja. Upravnik Radne jednice vi{egradske Elektrodistribucije Radojko Sta{evi} potvrdio je da je snabdijevanje strujom normalizovano, isti~u}i da su elektri~ari uz velike napore od srijede, 25. januara, kada je snje`no nevrijeme prekinulo tri dalekovoda i na kolimetre niskonaponske mre`e, uspjeli da kroz snje`ne namete stignu u sva sela i omogu}e doma}instvima snabdijevanje strujom. - Elektri~ari su ~esto pje{a~ili kilometrima da bi stigli do mjesta prekida mre`e ili su sjekli stabla koja su bila oborena na putu ili na bandere i `ice, rekao je Sta{evi}. Snijeg je o{tetio desetokilovoltne dalekovode od Vi{egrada prema Me|e|i, @upi i Dobrunu i niskonaponsku mre`u u mnogim vi{egradskim selima.

- Sada `elimo direktno da se uklju~imo jer problem se ne rje{ava potvrdama, znamo da ima na{ih dobrostoje}ih sugra|ana kojima `elimo otvoriti o~i i ukazati na one oko njih koji nemaju. Trenutno radimo i sa 15 volontera razli-

~ite dobi, a vjerujem da }emo uskoro imati ih i pedeset, kazao nam je Osmanagi}, koji smatra da }e na ovakav na~in najbolje pomo}i gladnima, da obi~ni ljudi pomagaju obi~nim ljudima, osvje{}eni i sa velikom predano{}u.

Dok su ~ekali da dr`avne slu`be rije{e problem, broj gladnih se samo pove}avao, a po{teni Cazinjani ne `ele kriviti druge ne go su na svoj obraz uze li stvari u svoje ruke.
F. B.

8

POLIGON

nedjelja, 29. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Moj stav

Grad gradom ~ine ljudi, ali kako?
lice, sa jasnim o~ima, o~ekuju}i {ta }e re}i. Podsjetio me je odjednom, na pri~u o onom posebnom duhovnom ~ovjeku (koji je nedavno oti{ao u onaj drugi, bolji svijet), a koji je, puno godina prije rata, pje{ice obi{ao Sarajevo po njegovoj periferiji... mole}i se za njega. Kao da ga je obgrlio rukama i tako za{titio. Ispostavilo se, ka`u, kasnije u ratu da su otprilike tako bile i linije na{e odbrane, koje neprijatelj nije mogao da probije za gotovo ~etiri godine opsade. ^udna... i lijepa pri~a. Obasja{e nas prve zrake sunca koje jo{ nije iza{lo iza brda, odakle dolazi Miljacka. Vrati me u stvarnost glas ~ovjeka pored mene. Zna{, re~e, svima nama su podijeljene karte u ovoj igri {to se `ivot zove. Nekome slabije, nekome bolje. Mi te karte ne mo`emo mijenjati. Na{e je, jediA grad je kao neko dvori{te koje treba da odr`ava vlast. Vlast ~ini jedno mjesto “~istim” i pogodnim za iskazivanjem ljudskih vrlina, a ne lo{ih osobina. Kada je ~ovjek u prljavom “dvori{tu” i sam }e baci, ti papir. Kada je u ~istom, ne}e. A Sarajevo je poslije rata postajalo sve “prljavije” jer vlast nije dobro radila svoj posao. Zbog toga su i ljudi postali takvi, prepu{teni svojim lo{im osobinama. I zato, treba vo|a koji }e znati i htjeti da uredi to dvori{te. Jer, onaj ko je na “vlasti” nije tu da vlada, nego da ima najve}u , odgovornost za posao koji mu je dat. Pomislih, kako do}i do takvog ~ovjeka koji }e, bar donekle, imati osobine onog koji je podigao na{e najve}e preduze}e u jugoslovenskim, pa i evropskim razmjerima i, kasnije, bio i gradona~elnik Sarajeva (tada se to zvalo predsjednik Skup{tine Grada). A grad je tada bio ve}i nego sada Kanton. I koji je znao, i u onom biv{em, tvrdom re`imu, manevrisati izme|u Partije i komiteta – i razvoja Grada i `elje da narodu bude bolje. Ironija je da bi sada taj ~ovjek bio me|u “ostalima” . A ~ekati i uzdati se u neke naredne izbore postalo je iluzorno, pa i naivno. Jer, sti~e se utisak da ni opozicija ne `eli napredak ovoga grada. Ona `eli samo da do|e na vlast na nekim sljede}im izborima, a to mo`e samo ako postoje}a vlast slabo radi. I tako ukrug! Zato, ne uzdajmo se u stranke. Nadajmo se ~ovjeku, bez obzira iz koje je stranke. Znam da se ljudi te{ko mijenjaju, osim u situacijama velikih, li~nih nesre}a. Ali, zar ovo nije vrijeme velikih li~nih nesre}a koje se, samo naizgled, ne vide, jer su “me|u ~etiri zida” . Zato jeste vrijeme za promjene. Ali, prije svega, za promjene u ljudima. A to }e biti onda kad onome koji je na bilo kojem nivou vlasti ovo Sarajevo bude va`nije od njegove stranke, ili op{tine, ili sada{njeg “Grada” od ~etiri op{tine. I kad ga budu voljeli kao u onoj pjesmi Sejfudina Tanovi}a: Kad sam van Sarajeva, ja sanjam o Sarajevu. Ali, i kad sam u Sarajevu, ja sanjam o Sarajevu. Pa ako je nada osnova na{ih `ivota, tim prije nam je ~ekati takvog ~ovjeka (ili ljude) koji }e obgrliti i za{tititi ovaj grad i ujedno znati kako da Sarajevo ponovo, postane Sarajevo. I najve}a nada...! Takvo Sarajevo mo`e biti primjer i {ansa za Bosnu i Hercegovinu – i to za sve njene dijelove.

Stalno nam govore kako su nam uni{teni neki “kapaciteti”, kako }e trebati toliko i toliko godina da se ekonomski vratimo na stanje od prije rata… A zaboravljamo su{tinu. Kad }emo se mi, kao ljudi, vratiti na nivo od davno prije rata. A to zna~i, kad }emo ponovo postati “normalni”, a ne kao neka razularena gomila kojoj vlast dopu{ta da, pod izlikom demokratije, radi stvari od kojih se treba stidjeti. Ma gdje to bilo
Pi{e: Alija ^ENGI]

ledam Sarajevo, u rano jutro, sa Trebevi}a. Kao nekad davno, prije rata, kad smo svi mi zimi izlazili `i~arom i zastajali na ovom mjestu, izme|u Vidikovca i Doma invalida, da pogledamo tu dragu kotlinu koju su zvali i Zlatni do. Pa i tada, kad se Sarajevo nije ni vidjelo od magle i smoga, mi smo ga voljeli jer smo bili dio njega. I ono dio nas. To drago Sarajevo... tada! Sada su mi osje}anja pomije{ana. Izdaleka, odozgo, naizgled je sve isto. ^ak i Vije}nica koja je gorjela, ku}e, neboderi, crkve, d`amije... Nisu ga mogli uni{titi oni koji su, ovdje gore, bili sa ~izmama, tenkovima, topovima. Grad je, i pored svega, bio neuni{tiv. Znao sam i za{to. Jer su ga branili oni koji su ga voljeli. Ali, ne{to se promijenilo. Kao da to nije vi{e ono Sarajevo kojeg su svi voljeli i divili mu se. I njegovi stanovnici i oni koji su mu dolazili u pohode. Kao u onoj pjesmi:.. . Ovdje je k’o nekada. Sve isto je, ali ni{ta isto nije! Samo {to je to pjesma o ljubavi, a ovdje je rije~ o stvarnosti. Jer, lo{e osobine su zamijenile vrline. Zavist, zloba, podmetanje, klevete, netrpeljivost i srd`ba, uni{tavanje zajedni~kog, forma koja je ovladala su{tinom, uzele su mjesto mirno}i, finom razgovoru, me|usobnom pomaganju i lijepoj rije~i, po{tivanju starijeg i strpljivosti prema djeci i razumijevanju nesta{luka mladosti. Davno prije ovog nesretnog rata, ~ini mi se, bili smo po pona{anju i kulturi, bli`i Evropi nego sada. A pro{lo je toliko godina. Kao da smo dokaz da civilizacija ne mora i}i stalno naprijed, nego nekada negdje malo i zastane, pa se ~ak vrati i unazad. Tako se desilo i kod nas. Stalno nam govore kako su nam uni{teni neki “kapaciteti” kako }e trebati toliko i toliko godina , da se ekonomski vratimo na stanje od prije rata itd., itd. A zaboravljamo su{tinu. Kad }emo se mi, kao ljudi, vratiti na nivo od davno prije rata. A to zna~i kad }emo ponovo postati “normalni” a ne kao neka razu, larena gomila kojoj vlast dopu{ta da, pod izlikom demokratije, radi stvari od kojih se treba stidjeti. Ma gdje to bilo. Tek kad to uspijemo, mo`emo se nadati da }emo biti bli`i toj “spasiteljici” Evropi. Ali, kako do}i do toga?

G

Alija ^engi}

Sve ovo pri~am ovom mudrom ~ovjeku koji pored mene, {ute}i, gleda dolje. Sa strane gledam njegovo mirno, bljedoliko

no, da odigramo najbolje {to mo`emo sa kartama koje su nam date. Je li to zna~i da ne mogu ni{ta promijeniti, da se ne trebam boriti? Ma, ne, gotovo se trgnu on, naprotiv! Bez obzira {to si “u okviru” dato ti je puno razli~itih mogu, }nosti i sve je do tebe. Ti odlu~uje{ {ta }e{ i... kako. Slo`ih se, u sebi, sa njim, a onda mi sinu ona misao koja je duboko u nama zapretana. Gotovo sa strepnjom upitah: A da li se to, ta podjela karata, mo`e odnositi i na ~itave narode... misle}i na narod koji se borio sa deseterostruko ja~im neprijateljem, a ~ije je ruke zavezala me|unarodna zajednica. Kao da sam ga iznenadio tim pitanjem, jer je ~u~nuo i zagledao se negdje dolje,

kao u jednu ta~ku. ^ekao sam. Znao sam da on ne razmi{lja {ta }e re}i, nego da li }e re}i. Jer, bio je jedan od onih koji Znaju. Pa... izgleda da se to mo`e odnositi i na njih, re~e. Svako ima svoju sudbu, pa i narodi. Ali, ako i imaju slabe karte, {to se posebno odnosi na male narode, to ne mora zna~iti da ne mogu, mudrom politikom svojih vo|a, i}i naprijed. Takvih primjera je bilo i ima i sada... A u Sarajevu (Bosna je druga pri~a) trebate ~ekati... vo|u! Ili, bolje re}i, ~ovjeka koji }e biti energi~an i pravedan, koji }e ovaj grad voljeti vi{e od svoje stranke i koji }e sve njegove stanovnike gledati kao {to je, jednako na sve ljude, gledao onaj dragi Rumi.

Reagiranje

SBiH je opozicija na Ilid`i
„Ugovor SDA i SBiH na Ilid`i“, Oslobo|enje, 26. januar 2012.
Povodom objavljenog ~lanka u Oslobo|enju od 26. januara 2012. godine pod naslovom „Ugovor SDA i SBiH na Ilid`i“, Stranka za Bosnu i Hercegovinu je saop}ila sljede}e: - Poznato je da je Stranka za BiH u ovom izbornom mandatu opoziciona politi~ka partija na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini, pa tako i u Op}ini Ilid`a. Jedanaestog januara 2012. godine Predsjedni{tvo Stranke za BiH je donijelo odluku o uspostavi Povjereni{tva u Op}inskoj organizaciji SBiH Ilid`a. Povjereni{tvo ima sve nadle`nosti, prava i obaveze koje Statutom SBiH i drugim aktima SBiH pripadaju op}inskoj organizaciji Stranke za BiH. S obzirom na to da ovo Povjereni{tvo nema nikakve dogovore i ugovore sa SDA Ilid`a, objavljeni ~lanak u Oslobo|enju predstavlja pojedina~ne i li~ne dogovore biv{ih ~lanova Stranke za BiH. Stranka za BiH ne stoji niti iza ikakvih sporazuma sa bilo kojom politi~kom partijom koji dolaze bez saglasnosti legitimnih i legalnih organa Stranke za BiH, saop}ila je pres-slu`ba ove stranke.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 29. januar/sije~anj 2012.

REPORTA@A

9

U posjeti Centru za djecu i mlade Los Rosales
Mi `elimo samo {to i vi, da nas prihvatite ba{ onakve kakvi jesmo, napis je koji krasi zid u jednoj od prostorija u Centru za djecu i mlade s posebnim potrebama Los Rosales u Mostaru, u kojoj {ti}enici ovog centra izra|uju razli~ite kerami~ke predmete

Radna atmosfera u mostarskom centru

Prihvatite nas onakvima kakvi jesmo
Direktorica Los Rosalesa Aida Milavi}, s kojom smo obi{li ovaj centar, ka`e kako je u u~ionicama uvijek veselo, kao i za vrijeme na{eg posjeta. [ti}enici Los Rosalesa ovdje imaju priliku osposobiti se za koliko-toliko normalan `ivot. - Jo{ na{e dru{tvo u potpunosti nije prihvatilo osobe s posebnim potrebama, iako na tomu rade razli~ite vladine i nevladine organizacije. Jako puno truda je ulo`eno kako bi za`ivjela inkluzija djece s posebnim potrebama u osnovne {kole. Ipak, inkluzija ne treba biti samo u obrazovanju, nego treba podrazumijevati uklju~ivanje u sve tokove `ivota, poja{njava nam direktorica Milavi}. Osobe s posebnim potrebama ne trebaju imati, veli, samo pravo da idu u osnovnu {kolu, nego i nakon toga trebaju imati pravo na rad, samoodlu~ivanje te sudjelovanje u dono{enju odluka koje izravno utje~u na njihov `ivot. godine, a izgra|en je u suradnji sa Vladom Kraljevine [panjolske. Danas centar ima oko 150 {ti}enika, od tri do 55 godina starosti. Raspore|eni su po razli~itim segmentima rada; od vrti}a, pred{kolskog odgoja, osnovne {kole pa do ~etiri radno-rehabilitacijske radionice. Te radionice poha|aju mladi {ti}enici koji su zavr{ili osnovnu {kolu, ali nisu u mogu}nosti pratiti srednjo{kolski nastavni plan i program ili je rije~ o mladima koji nikada nisu bili uklju~eni u bilo kakav proces obrazovanja. - Imamo tako|er i rezidencijalni smje{taj od ponedjeljka do petka za 12 {ti}enika koji dolaze iz udaljenijih dijelova kantona, primjerice Prozora ili Konjica. Oni ne mogu svakodnevno dolaziti u Mostar, pa onda tokom radne sedmice borave kod nas. Petkom po njih dolaze roditelji i vikend provode kod ku}e. Posebno insistiramo da djeca vikende provode s roditeljima, jer su roditelji, ipak, klju~na karika u rehabilitaciji djece s posebnim potrebama, pri~a nam direktorica Los Rosalesa dok obilazimo s njom razli~ite radionice. Ne mo`e se ne primijetiti osmijeh na licima {ti}enika ovog centra. Strpljiv rad odgajatelja se ogleda u brojnim izra|enim predmetima {ti}enika. Od drvenih i kerami~kih rukotvorina, preko crte`a i kola`a izra|enih od razli~itih materijala do nakita. Sve je samostalno djelo {ti}enika centra. Kreativnost djece s posebnim potrebama je zaista fascinantna. djecu s lak{im i kombiniranim pote{ko}ama u razvoju, dva za djecu s umjerenim i kombinovanim pote{ko}ama, a jedini u Kantonu imamo jedno odjeljenje za djecu s pote{ko}ama u autisti~nom spektru, ka`e Milavi} te dodaje kako se u Los Rosalesu ponose i svojim visokoobrazovanim kadrom. - Imamo edukatore i rehabilitatore razli~itih profila, stru~njake koji rade s djecom s mentalnim pote{ko}ama, logopede, socijalnog radnika, pedagoga i psihologa. Dakle, cijeli stru~ni tim koji radi s djecom i trudimo se da ova djeca {to vi{e napreduju, kazala je Milavi}. No, problemi s financijama su stalni pratitelji i Los Rosales centra. Finanicraju se iz vi{e izvora. Grad Mostar financira vrti}, osnovno{kolsko obrazovanje Vlada HN@-a, a rezidentni smje{taj i radno-rehabilitacijske radionice zajedni~ki financiraju Grad Mostar i Vlada HN@-a. - Ni na nivou Federacije ni na nivou BiH nije donesen krovni zakon koji bi pokrivao centre poput na{ega. Svjesni smo situacije i u Kantonu i u dr`avi, ali smo sada u situaciji da nam pojedini dobavlja~i otkazuju suradnju, jer im nismo u stanju platiti usluge. Oni su svjesni da za to mi nismo krivi, ali i oni moraju poslovati. Ipak, sada smo ponovno u bud`etu HNK-a. Nadamo se da }e ova Vlada imati sluha prema ovakvim institucijama, od kojih se ve}ina nalazi u jako te{koj financijskoj situaciji, izjavila je Milavi}. Nadajmo se kako }e i politi~ke strukture, ali i svi stanovnici na`e zemlje, uva`iti vapaj djece s posebnim potrebama i prihvatiti ih Jurica GUDELJ onakvima kakvi jesu.

Direktorica Aida Milavi} sa {ti}enicima

Edukacija dru{tva
- Iako se puno radi na tomu, inkluzija jo{ nije u dovoljnoj mjeri za`ivjela. Dru{tvo je jo{ skepti~no. Primjerice, mogu}e je vidjeti roditelje kako svoju djecu vode na drugu stranu ulice kada im u susret idu djeca s posebnim potrebama, kao da je rije~ o zaraznoj bolesti. Nadamo se da }e se to prevazi}i. Zaista puno radimo na edukaciji cjelokupnog dru{tva, ka`e Milavi}. Dodaje i kako su potpisane razne povelje o pravima osoba s invaliditetom, no kod nas se ta prava jo{ ne po{tivaju. Primjerice, u Mostaru se osobe s invaliditetom ne mogu voziti javnim prometom, jer ni{ta nije prilago|eno osobama koje su invalidskim kolicima. Potom, niti jedan semafor u Mostaru nema zvu~nu signalizaciju kako bi slabovidne i slijepe osobe mogle prelaziti cestu, dok je ve}ina osnovnih {kola u Hercegova~ko-neretvanskoj `upaniji nepristupa~na za djecu s invaliditetom. - To najvi{e govori o stanju na{eg dru{tva, jer je odnos prema najslabijima najbolja slika nekog dru{tva. Europska unija je iznimno osjetljiva kada su potrebe i prava marginaliziranih dru{tvenih skupina u pitanju, ali na{a dr`ava na tom polju jako puno zaostaje, izjavila je Milavi}. Centar Los Rosales je po~eo s radom 1998.

Osmijesi na licima
- Djeca, koja su kod nas na rehabilitaciji, imaju razli~ite pote{ko}e. Imamo djecu s Downovim sindromom, autizmom, hiperaktivnosti, cerebralnom paralizom i tako dalje. U osnovnoj {koli imamo 12 odjeljenja. Od toga je njih devet za

10

CRNA HRONIKA
Slu`benici policije Tre}e PU su priveli H. E., ro|enog 1994. godine u Sarajevu, S. A., ro|enog 1988. u Fo~i i B. E., ro|enog 1976. u Sarajevu, zbog postojanja osnova sumnje da su po~inili krivi~no djelo te{ka kra|a. O hap{enju je obavije{ten tu`ilac, a S. A. i H. E. su nakon kriminalisti~ke obrade otpu{teni iz slu`benih prostorija, dok je B. K. predat u nadle`nost sudske policije Kantona Sarajevo zbog potrage koju je raspisao Op}inski sud Sarajevo.

nedjelja, 29. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Troje privedenih zbog kra|e

Audijem udario osmogodi{njakinju

U saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila u petak na putu M-17, u mjestu Lijer{nica, op}ina Maglaj, povrije|ena je osmogodi{nja djevoj~ica O. D`. iz Maglaja. Nju je, kako je potvr|eno iz MUP-a ZDK-a, audijem (205-M-696) udario H. \. iz Zenice. Djevoj~ica je prevezena u Dom zdravlja Maglaj, gdje su konstatovane lak{e povrede, a uvi|aj na mjestu nesre}e izvr{ila je policija.

Poginuo 26-godi{njak
Jedna osoba je poginula, a tri su povrije|ene u nesre}i koja se dogodila preksino} na magistralnom putu Nova Topola - Srbac, u mjestu Prebljezi, potvr|eno nam je iz CJB-a Banja Luka. U ovom udesu, kako saznajemo, smrtno je stradao Dragutin [. (1985), dok su povrije|eni Slobodan J, koji je vozio vento, te Milisav T. i Sandra \. Nesre}a se, prema informacijama iz policije, dogodila kada je vento, najvjerovatnije zbog brzine, sletio sa ceste. Nakon udesa, svi su prevezeni u bolnicu u Bosanskog Gradi{ci. Me|utim, ljekari nisu mogli pomo}i Dragutinu [. Njegovim saputnicima je, kako nam je re~eno iz te zdravstvene ustanove, L. S. ukazana pomo}.

Napadnuta dva mladi}a iz Nevesinja
Milorad Vaskovi} (24) i Milijan [ipovac (26) iz Nevesinja napadnuti su i pretu~eni preksino} u Mostaru. Golf u kojem su se vozili, kako su izjavili policiji, na Bulevaru nedaleko od Franjeva~ke crkve, presreo je drugi automobil iz kojeg je istr~alo ~etiri ili pet mladi}a, koji su ih napali palicama. Incident se, kako saznajemo, desio oko dva sata poslije pono}i, a mladi}i su se, navodno, vozili ka nekoj diskoteci. Kada im se pred golfom preprije~io automobil, navodno vento ili pasat, jedan od njih je iza{ao da vidi {ta se de{ava. Tada su iz drugog vozila istr~ali mladi}i, a jedan od njih, Nevesinjca je, navodno, udario palicom u glavu. Iz golfa je iza{ao i drugi mladi}, koji je tako|er napadnut. Nekako su, kako se ispostavilo, uspjeli pobje}i ka Sveu~ili{noj klini~koj bolnici, gdje im je na Odjelu centra urgentne medicine ukazana pomo}. Policija, kako nam je re~eno, radi na rasvjetljavanju ovog slu~aja i identifikaciji napada~a. Iako se ju~er spekulisalo da su mladi}i iz Nevesinja napadnuti zbog poraza hrvatske rukometne reprezentacije od Srbije u Beogradu, iz policije su naglasili da napada~i nisu identifikovani, tako da ni motiv nije poznat. L. S.

Preksino} u Most aru

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Tuzlanski kanton Op}ina @ivinice JU Druga osnovna {kola

Na osnovu odluke [kolskog odbora poni{tava se dio javnog konkursa objavljen 7. 11. 2011. godine pod rednim brojem 1 navedenog konkursa.

Direktor Asim Boji}

Povrije|enim pomo} ukazana u bolnici

Rasvijetljena eksplozija u Doboju

Priznao miniranje dilerovog BMW-a
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 Rs 199575 11 Rs Sarajevo, 23. 1. 2012. godine Op}inski sud u Sarajevu, sudija Nives Abdagi}, u pravnoj stvari Mujkanovi} Almira iz Ilid`e, Ul. Samira ]atovi}a Kobre broj 47, protiv tu`enog "Alutime" d.o.o. Sarajevo, Ul. Zmaja od Bosne bb (TC "Robot"), Sarajevo, radi utvr|enja, vrijednost spora 500,00 KM, na osnovu ~lana 348. stav 3. i 349. Zakona o parni~nom postupku ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 53/03, 73/05 i 19/06), objavljuje da je 23. 1. 2012. godine donio slijede}u va~ tu`enog, slijedom ~ega se Registru privrednih dru{tava Op}inskog suda u Sarajevu nala`e da tu`itelja bri{e sa funkcije zamjenika direktora i osniva~a upisa subjekta tu`enog pod mati~nim registarskim brojem 65-01-0147-10, u roku od 15 dana. Tu`eni je du`an tu`itelju nadoknaditi tro{kove postupka u iznosu od 43,80 KM, u roku od 15 dana. Sudija Nives Abdagi} POUKA: Protiv ove odluke nije dopu{tena `alba, ali tu`eni mo`e podnijeti prijedlog za povrat u prija{nje stanje. Obavje{tava se tu`eni da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja ovog pismena u najmanje jednim dnevnim novinama koje se distribuiraju u Federaciji BiH i na oglasnoj plo~i suda.

M. M. iz Te{nja, koji je priznao da je podmetnuo bombu, po nalogu tu`ioca pu{ten

PRESUDU
- zbog propu{tanja Utvr|uje se da tu`itelj nije zaposlenik niti osni-

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 P 182914 11 P Sarajevo, 20. 1. 2012. godine Op}inski sud u Sarajevu i to sudija Damir Batoti}, u pravnoj stvari tu`itelja KAVAZOVI] SENAIDA iz Sarajeva, Ul. sarajevskih gazija do broja 75, zastupan po punomo}niku D`afi} Enesu, advokatu iz Sarajeva, protiv tu`enog ABLAKOVI] ALIJE iz Sarajeva, Ul. Baruthana do broja 29, radi sticanja prava vlasni{tva dosjelo{}u, objavljuje slijede}i ZA RO^I[TE ZA GLAVNU RASPRAVU NA LICU MJESTA KAVAZOVI] SENAIDA iz Sarajeva, Ul. sarajevskih gazija do broja 75, zastupan po punomo}niku D`afi} Enesu, advokatu iz Sarajeva, protiv tu`enog ABLAKOVI] ALIJE iz Sarajeva, Ul. Baruthana do broja 29, radi sticanja prava vlasni{tva dosjelo{}u Za ABLAKOVI] ALIJA iz Sarajeva, Ul. Baruthana do broja 29 Pozivate se kao tu`eni na ro~i{te za glavnu raspravu na licu mjesta u Sarajevu na adresi u Sarajevu, Ul. Baruthana do broja 29, za dan PONEDJELJAK, 16. 4. 2012. godine, u 14 sati. Polazak ispred zgrade suda u 14 sati.

OGLAS - POZIV

NAPOMENA: Sud }e na licu mjesta provesti dokaz identifikacije predmetne nekretnine, sa novim i starim premjerima i grafi~kim prikazom iste. Istovremeno NASTAVAK GLAVNE RASPRAVE se odre|uje za dan 23. 5. 2012. GODINE U 13.45 SATI, u prostorijama ovog suda broj 323/III. NAPOMENA: Ako tu`ilac bez opravdanog razloga ne do|e na ro~i{te za glavnu raspravu, a bio je uredno pozvan, smatrat }e se da je povukao tu`bu, osim ako se tu`eni na tom ro~i{tu upusti u raspravljanje (~l. 97. stav 3. ZPP-a). Ako na ro~i{te za glavnu raspravu bez opravdanog razloga ne do|e tu`eni, a bio je uredno pozvan, rasprava }e se odr`ati bez njegovog prisustva (~l. 97. stav 4. ZPP-a). Sud }e shodno odredbama ~l. 406. i 407. ZPP-a, kazniti nov~anom kaznom od 100 do 1.000 KM: - Stranku, zakonskog zastupnika, punomo}nika ili umje{a~a koji svojim parni~nim radnjama te`e zloupotrijebe prava priznata odredbama ZPP-a. - Osobu koja u podnesku vrije|a sud, stranku ili drugog sudionika u postupku. - Osobu koja je kao slu{atelj prisutna raspravi a vrije|a sud ili druge sudionike u postupku, ometa rad ili se ne pokorava naredbama suda za odr`avanje reda, a mo`e ga i udaljiti. Sudija Damir Batoti} Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja.

Rade}i na rasvjetljavanju eksplozije koja je odjeknula u no}i sa srijede na ~etvrtak na parkingu izme|u dobojskih ulica Jug Bogdana i Stefana Prvovjen~anog, slu`benici CJB Doboj prona{li su i priveli M. M. iz Te{nja, koji se sumnji~i da je podmetnuo eksplozivnu napravu pod BMW, vlasni{tvo M. M. iz Usore, a koji koristi Rizah [kiljo (38) iz Te{nja, ina~e osu|en zbog dilanja droge. Nakon hap{enja M. M, slu`benici PU Te{anj su, po naredbi Op}inskog suda u Te{nju, pretresli ku}u u kojoj stanuje i automobil zastava, koji koristi, te u njemu na{li upalja~ ru~ne bombe. M. M. je potom priveden na krimobradu u CJB Doboj, gdje je priznao izvr{enje krivi~nog djela, odnosno miniranje BMW-a. O svemu je obavije{ten de`urni tu`ilac Okru`nog tu`ila{tva u Doboju, koji je nalo`io da se M. M. pusti na slobodu, a protiv njega }e

CJB Doboj: Slijedi izvje{taj zbog izazivanja op}e opasnosti

policija, kako je saop}eno iz CJB Doboj, podnijeti izvje{taj zbog izazivanja op}e opasnosti. Nezvani~no saznajemo da je i osumnji~eni, ba{ kao i [kiljo, policiji od ranije poznat kao osoba koja se dovodi u vezu sa dilanjem droge, dok se kao motiv postavljanja bombe spominju "privatne relacije"(?!) izme|u njih dvojice. Kao {to smo ve} objavili, u eksploziji je pored BMW-a o{te}eno

UPALJA^ BOMBE U AUTU Policija pretresla ku}u u kojoj stanuje M. M, a potom i zastavu koju koristi, te prona{la upalja~ ru~ne bombe

jo{ nekoliko vozila, dok povrije|enih, sre}om, nije bilo. Ispostavilo se da je auto nekoliko dana ranije dovezen pred zgradu koju Dobojlije zovu stopetica, me|utim, ne i to ga je dovezao. [kiljo je, podsje}amo, presudom Okru`nog suda u Doboju, po nagodbi sa Tu`ila{tvom, u oktobru 2010. osu|en na dvije godine zatvora zbog trgovine drogom. U presudi je navedeno da je sa @eljkom Trgi}em iz Doboja organizovao mre`u dilera koji su droge rasturali u Doboju, Derventi, Bosanskom Brodu, Tuzli, Gra~anici i Te{nju.
L. S.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 29. januar/sije~anj 2012.

CRNA HRONIKA
Dvije za sada nepoznate osobe preksino} su izvr{ile ra zbojni{tvo u automat-klubu Lans, koji se nalazi u sarajevskoj Ulici D`emala Bijedi}a do broja 53. Napada~i su, kako je potvr|eno iz MUP-a KS-a, uz prijetnju pi{toljem, od D`. S. oteli odre|enu sumu novca te pobjegli. O doga|aju je obavije{ten de`urni tu`ilac Kantonalnog tu`ila{tva u Sarajevu, a policija radi na identifikaciji i pronalasku plja~ka{a.

11

Razbojni{tvo u klubu Lans

Uru~ena 592 prekr{ajna naloga

Slu`benici policije MUPa Kantona Sarajevo tokom petka su prilikom kontrole saobra}aja uru~ili 592 prekr{ajna naloga, a za lak{e prekr{aje upozorili 62 voza~a. Iz saobra}aja je isklju~eno 20 voza~a zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola, jedna osoba bez polo`enog voza~kog ispita, tri vozila zbog isteka va`nosti saobra}ajne dozvole i pet neregistrovanih automobila, saop}eno je iz MUP-a KS-a.

BANJA LUKA Zatra`eno pritvaranje Dragana Sandi}a, osumnji~enog za silovanje

Dvije godine seksualno zlostavljao djevoj~icu?!
Zadr`avanje Sandi}a iza re{etaka zatra`eno zbog bojazni da bi, ostaju}i na slobodi, mogao ponoviti krivi~no djelo
Tu`ilac Okru`nog tu`ila{tva Banja Luka dostavio je sudiji za prethodni postupak banjalu~kog Okru`nog suda prijedlog za pritvaranje Dragana Sandi}a (1967) iz Banje Luke, koji se sumnji~i za silovanje 15-godi{njakinje, te nedozvoljenu proizvodnju i promet oru`ja ili eksplozivnih materija. Sandi} je, podsje}amo, uhap{en u ~etvrtak nakon {to ga je prijavila majka djevoj~ice, a iz Tu`ila{tva je potvr|eno da se sumnji~i da je maloljetnicu zlostavljao od 2009. do 2011, odnosno prisiljavao je na spolne radnje. Odre|ivanje pritvora je zatra`eno zbog opravdane bojazni da bi osumnji~eni mogao ometati krivi~ni postupak uticajem na svjedoke, ali i ponoviti krivi~no djelo, te jer bi njegovo pu{tanje na slobodu rezultiralo stvarnom prijetnjom naru{avanja javnog reda, odnosno uznemirilo javnost. Nakon hap{enja Sandi}a, djevoj~ica je, kako je potvr|eno od izvora bliskih istrazi, izmje{tena iz porodice i smje{tena u sigurnu ku}u, a brigu o njoj je preuzeo Centar za socijalni rad Banja Luka. Sandi} se, kao {to smo ve} objavili, sumnji~i da je izvjesno vrijeme seksualno zlostavljao djevoj~icu, koju je, navodno "pla}ao" dopunama za mobitel. Me|uOkru`ni sud Banja Luka

SIGURNA KU]A Djevoj~ica je izmje{tena iz porodice i smje{tena u sigurnu ku}u, a brigu o njoj je preuzeo Centar za socijalni rad

tim, prema najnovijim rezultatima istrage, sumnja se da je to zlostavljanje trajalo dvije godine. Ina~e, nakon hap{enja Sandi}a, policija je pretresla njegovu ku}u i dvori{te u kojem skupljao i prodavao staro `eljezo, te prona{la odre|enu koli~inu, oru`ja i eksploziva, te dvije bombe. Hap{enje Sandi}a i ono za {ta se sumnji~i {okiralo je njegove kom{ije koje su ga mahom opisale kao dru`eljubivog i omiljenog me|u omladinom. L. S.

Apelaciono vije}e Suda BiH

Sarajevo

Za dilanje droge dvije Sprije~ene provale u dvije i po godine zatvora prodavnice
Indira Muslija i Slavenko Ko~evi} osu|eni jer su pripadali grupi koja je rasturala drogu u Sarajevu i Isto~nom Sarajevu
Presudom Apelacionog vije}a Suda BiH Indira Muslija (45) iz Sarajeva pravomo}no je osu|ena na godinu i po zbog pripadnosti organizovanog kriminalnoj grupi koja je dilala drogu, dok je Slavenko Ko~evi} (42) sa Sokoca za ista djela dobio 12 mjeseci zatvora. Presudom koju je izrekao predsjedavaju}i Vije}a Mirza Jusufovi}, Muslija i Ko~evi} su progla{eni krivim jer su od 27. februara do 11. marta 2010. bili pripadnici grupe koju je organizovao Ibrahim [efitagi}, te u Sarajevu i Isto~nom Sarajevu preprodavali drogu i prikupljali novac od dilera i predavali ga organizatoru grupe i Miloradu Birneru zvanom Roki. Muslija je, kako stoji u presudi, preprodavala drogu koju joj je dostavljao Birner, a novac od preprodaje je predavala [efitagi}u. Jedne prilike ona je [efitagi}u predala 700 maraka od 30 grama prodane droge, koju je dobila od Birnera. Ko~evi} je ogla{en krivim i osu|en jer je od uli~nih preprodava~a prikupljao novac od preprodaje droge i predavao ga Birneru, od kojeg je dobijao infor-

Indira Muslija i Slavenko Ko~evi} prilikom izricanja presude

macije o novim po{iljkama. Muslija i Ko~evi} su, podsje}amo, prvostepenom presudom iz avgusta pro{le godine, zbog nedostatka dokaza, oslobo|eni krivnje. Me|utim, Apelaciono vije}e je ukinulo tu presudu, te zakazalo novo su|enje koje je na kraju rezultiralo kaznom od 18, odnosno 12 mjeseci zatvora. [efitagi} je ranije pravomo}no osu|en na sedam, a Birner na ~etiri godine zatvora, dok su dr`avljani Crne Gore Ranko \urovi} i Bo`idar Vukoti} dobili po

12 mjeseci zatvora, i to nakon {to su sa Tu`ila{tvom sklopili nagodbe. [efitagi} je osu|en jer je rukovodio grupom koju je organizovao radi me|unarodne prodaje, prenosa, prevoza, dr`anja skanka. Grupi su pristupili Birner, \urovi}, Vukoti}, Muslija i Ko~evi}, te druge osobe iz inostranstva, uz ~iju pomo} je u vi{e navrata droga nabavljena iz Crne Gore i preba~ena u BiH, a potom rasturana na podru~ju Sarajeva i Isto~nog Sarajeva.
L. S.

Nepoznate osobe u no}i sa petka na subotu poku{ale su provaliti prodavnice Ra{mer, koje se nalaze u sarajevskim ulicama Novopazarska i Adema Bu~. Me|utim, kako je saop}eno iz Agencije za za{titu ljudi i imovine, provalnici si pobjegli neobavljenog "posla". Naime, kradljivci su Odvaljena sirena prvo oko sat iza pono}i poku{ali obiti prodavnicu u Novopazarskoj ulici, gdje su odvalili vanjsku alarmnu sirenu, vjeruju}i da }e tako onesposobiti alarm. Me|utim, prilikom odvaljivanja sirene, alarm se oglasio u DSC-u, odakle je ka prodavnici upu}ena interventna ekipa te obavije{tena policija. Dolaskom pred prodavnicu ustanovljeno je da nije obijena, a odvaljena sirena je na|ena u blizini. Samo sat kasnije u dojavnom centaru DSC-a za~uo se alarm sa prodavnice Ra{mer koja se nalazi u Ulici Adema Bu~e. Obavije{tena je policija, te je i na tu lokaciju upu}ena interventna ekipa DSC-a. Ispostavilo se da su, kao i u prethodnom slu~aju, provalnici poku{ali obiti vrata, ali u tome nisu uspjeli. Na obje trgovine je pri~injena manja materijalna {teta. Policija je, kako navode iz DSC-a, izvr{ila uvi|aje i radi na pronalasku po~inilaca. L. S.

Foto: Arhiv Suda BiH

12

REGION
VIJESTI

nedjelja, 29. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Poziv imamima da se vrate u Islamsku zajednicu Srbije

Zukorli} amnestira,
Promjene spola u Srbiji o tro{ku dr`ave
Operaciju promjene spola u Srbiji trenutno ~eka 200 ljudi, a prve ovakve intervencije koje }e finansirati dr`ava bi}e obavljene ve} u prvoj polovini godine. Dr. Miroslav \or|evi}, urolog iz Univerzitetske de~je klinike u Tir{ovoj, ka`e da }e u dogovoru sa Republi~kim fondom za zdravstveno osiguranje (RFZO) biti formirana komisija za lije~enje transeksulanih osoba koja }e odrediti koji su pacijenti spremi da budu operisani, a tro{kove intervencije pokri}e fond. \or|evi} je za Tanjug rekao da }e prve inter vencije promjene spola iz medicinskih razloga i o tro{ku zdravstvenog osiguranja biti ura|ene u slu~aju tri mu{karca i ~etiri `ene. Dr \or|evi} ukazuje da je 185 osoba ve} operisano i odre|ena im je dalja terapija.

a Zilki} se protivi
Zilki}, koji je do sada vi{e puta Zukorli}a pozivao na pomirenje, ka`e da je ovakav poziv muftije iluzoran
Glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer Zukorli} pozvao je ju~er da se u okrilje te zajednice vrate svi imami koji su se prije ~etiri godine iz nje izdvojili, javio je Tanjug. On je na konferenciji za novinare rekao da je mjesec ro|enja poslanika Muhameda proglasio za mjesec amnestije i jedinstva Islamske zajednice. Reisu-l-ulema Islamske zajednice Srbije Adem Zilki} rekao je za Tanjug da ta vjerska zajednica jeste za jedinstvo, ali da bilo kakva amnestija ili poziv na vra}anje na stanje od prije ~etiri godine nije realan. - @elja mi je da ovaj poziv razumiju onako kako je upu}en, iskreno, dobronamjerno, kao pru`anje ruke i davanje prilike da se, koliko je mogu}e, otkloni {teta koja je nanijeta IZ-u u posljednje ~etiri i po godine, rekao je Zukorli}. Muftija je rekao da ovo nije promjena odnosa prema tom ~inu jer }e, kako je rekao, o njemu kona~ni sud dati historija i onaj koji je jedino ovla{ten da da Ankara inicijativu objedinjavanja nije pokrenula bez saglasnosti klju~nih faktora na me|unarodnom planu. On je rekao da nije pesimista po pitanju turske inicijative, ali da je problem islamske zajednice politi~ki stvoren i da politi~ki mora biti rije{en. Reis Zilki}, me|utim, s druge strane, ka`e da Islamska zajednica Srbije pozdravlja svaki apel i poziv koji ide u pravcu pomirenja, ali da vra}anje na neke pozicije od prije ~etiri godine ne dolazi u obzir. Zilki}, koji je do sada vi{e puta Zukorli}a pozivao na pomirenje, ka`e da je ovakav poziv Zukorli}a iluzoran. On je objasnio da dvije zajednice imaju potpuno zaokru`ene institucije i da treba na}i modalitet po kojem bi se one mogle ujediniti. Zilki} je rekao da je on tu mogu}nost ve} nazvao objedinjavanje preklapanje “~e{alj u ~e{alj” {to je potrebno , i do ~ega, kako je rekao nu`no treba da do|e jednog dana.

Zilki} i Zukorli}: Razli~iti stavovi

Branko Hrg novi predsjednik HSS-a
Novi predsjednik Hrvatske selja~ke stranke je Branko Hrg. Tako je ju~er odlu~ila ve}ina od 948 izaslanika na strana~koj skup{tini, javili su hrvatski mediji. Hrg je dobio 555 glasova, a njegovom protivkandidatu i biv{em ministru turizma Damiru Bajsu su povjerenje poklonila 374 izaslanika. Gradona~elnik Kri`evaca Hrg stranku preuzima od Josipa Fri{~i}a koji je HSS vodio od 2005. godine te ju je od nekad respektabilne hrvatske politi~ke opcije sveo na samo jednog saborskog zastupnika. - HSS bira svoj novi put. Bira put na kojemu }emo biti jaka stranka, na kojemu nema suvi{nih HSS-ovaca, bira put pobjede i uspjeha. Danas je dan kada se stvara novi, a zapravo izvorni HSS u kojemu }emo biti prepoznatljiva stranka hrvatskoga ~ovjeka, hrvatskog sela 21. stolje}a, hrvatskog obrtnika i poduzetnika, kazao je Hrg prije glasanja.

sudi… na budu}em svijetu. On je rekao da je amnestija potpuna i bezuslovna i da o~ekuje da }e oni kojima je poziv upu}en ovo pravilno shvatiti i prihvatiti jer su ga, kako je rekao, na ovaj poziv navele inicijative i prijedlozi ljudi koji su u proteklim godinama bili na drugoj strani. Osvrnuv{i se na tursku inicijativu vra}anja jedinstva Islamskoj zajednici, Zukorli} je kazao da je

sve {to ima veze sa vra}anjem tog jedinstva me|usobno povezano, pa i ovaj njegov poziv. Zukorli} je rekao da zadovoljan pregovorima, jer su sada “i u Beogradu shvatili da smo mi definitivno klju~na strana u rje{avanju ovog problema, a o~ito i nekih drugih otvorenih pitanja u Sand`aku.“ Muftija je kazao da je sada jasno Bruxellesu i Washintognu

Nakon inicijative lokalnih samouprava na sjeveru Kosova

Referendum bi gra|ane

doveo u delikatan polo`aj
Argumentacija za odr`avanje referenduma, koju iznose predstavnici lokalnih samouprava, dolazi iz strana~kih kuhinja, misli Bogdanovi} • Red`epi: Ignorisa}emo referendum
Ministar za Kosovo i Metohiju u Vladi Srbije Goran Bogdanovi} ka`e da }e inspiratori i zagovornici referenduma na sjeveru Kosova morati da preuzmu svu odgovornost za njegove posljedice.

Budu}nost zavisi od LDP-a
Budu}nost Srbije poslije izbora zavisit }e od uspjeha Liberalno-demokratske partije, tvrdi predsjednik te stranke ^edomir Jovanovi}.On je ju~era{nju sjednicu Glavnog odbora iskoristio i kako bi rekao da o~ekuje da njegova stranka u|e u novu Vladu.Energi~an ulazak lidera LDP i jasna poruka ~lanovima Glavnog odbora da nema spavanja, jer je pred ovom strankom veliki posao na izborima. - Mi se moramo vratiti u svoju Srbiju, otkriti u njoj ono {to je dobro, pomo}i joj da bude jo{ bolje, u~initi sve da na izborima ta Srbija pobjedi. Pobjeda nije besmisleno licitiranje za funkciju premijera, kalkulisanje s brojem ministara, pobjeda nije procent, pobjeda je afirmisanje novog sistema vrijednosti koji smo dugo simbolizovali, naglasio je Jovanovi}.

Strana~ki interesi
- Neshvatljivo je da predstavnici lokalnih samouprava sjevera Kosova ignori{u zahtjeve svoje vlade i misle da mogu da ostvare vi{e od dr`ave, kazao je Bogdanovi}. On je ocijenio da je nekim predstavnicima lokalnih samouprava na sjeveru Kosova strana~ki interes iznad interesa gra|ana i rje{avanja `ivotnih problema. - Argumentacija za odr`avanje referenduma, koju iznose predstavnici lokalnih samouprava, dolazi iz strana~kih kuhinja, dodao je Bogdanovi}. On je kazao da odr`avanjem referenduma na sjeveru Kosova predstavnici lokalne vlasti dovode u delikatan polo`aj dr`avu i gra|ane na Kosovu.

SLOBODA KRETANJA Cilj je bio da se sloboda kretanja olak{a, a ne da se ote`ava i to su standardi EU. Me|utim, to se nije dogodilo
- Predsjednici lokalnih samouprava na sjeveru Kosova imaju pravo na svoj stav o referendumu, ali takav stav je {tetan kada je u pitanju dr`avna politika, kazao je Bogdanovi}. Prema njegovim rije~ima, svojim odlukama lokalna samouprava ne smije da smanjuje potencijal i ote`ava polo`aj dr`ave u rje{avanju kosovskog problema. Ministar unutra{njih poslova Kosova Bajram Red`epi izjavio je da je vrijeme referenduma na Kosovu odavno pro{lo i da kosovske vlasti ne}e reagovati na njegovo odr`avanje na sjeveru Kosova. - Pro{lo je vrijeme referenduma.

Sjever Kosova: Inicijative za odr`avanje referenduma

Na kraju krajeva, Srbi na sjeveru Kosova mogu odr`ati referendum, ali to ne}e imati nikakve pravne posljedice. Mi }emo to potpuno ignorisati, istakao je Red`epi u emisiji Dogovor KIM radija.

Pritisak
Govore}i o provo|enju sporazuma o slobodi kretanja, koji je postignut sa srpskim vlastima u Bruxellesu, Red`epi je istakao da je cilj bio da se olak{a

kretanje svih gra|ana. - Cilj je bio da se sloboda kretanja olak{a, a ne da se ote`ava i to su standardi EU. Me|utim, to se nije dogodilo jer je srpska strana uvijek tra`ila neke razloge, rekao je Red`epi. On smatra da je jedan od razloga {to Srbija nije dobila status kandidata upravo to {to nije implementirano ono {to je dogovoreno i uvijek je trebalo, kako ka`e, da se na Srbiju vr{i pritisak.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 29. januar/sije~anj 2012. @upanijsko tu`ila{tvo u Zagrebu ispituje zlo~ine u Dugoj Resi

REGION
VIJESTI

13

Nova istraga protiv Josipa Boljkovca
Boljkovac se tereti da je kao jedan od {efova okru`nog Odjeljenja za{tite naroda odgovoran za zatvaranje i strijeljanje 21 civila koji je bio optu`en za saradnju s usta{ama
Dva mjeseca po{to je ustavni sud ukinuo istragu protiv biv{eg ministra unutra{njih poslova Hrvatske Josipa Boljkovca, @upanijsko tu`ila{tvo u Zagrebu otvorilo je novu zbog navodnih ratnih zlo~ina - ubistava 21 civila na podru~ju Duge Rese kod Karlovca po~injenih nakon kraja Drugog svjetskog rata, javio je Tanjug. Njegov branilac Ante Nobilo potvrdio je da je protiv Boljkovca pokrenuta istraga i da je on ispitan u zagreba~kom tu`ila{tvu. Poslije spektakularnog hap{e nja po ~et kom no vem bra 2011, 91-godi{nji Boljkovac je sproveden u Zagreb i pritvoren, ali je zbog lo{eg zdravstvenog stanja ubrzo preba~en u zatvorsku bolnicu, gdje je proveo mjesec do odluke Ustavnog suda. Boljkovac se tereti da je kao jedan od {efova okru`nog Odjeljenja za{tite naroda (OZNA) odgovoran za zatvaranje i strijeljanje dio u okru`noj, ve} u sreskoj OZNA koja nije komandovala jedinicama KNOJ-a. Boljkov~evo hap{enje u medijima se tuma~ilo kao poku{aj biv{eg ministra unutra{njih poslova Tomislava Karamarka da prikupi politi~ke poene i glasove desnice pokazivanjem da se pokre}u procesi protiv biv{ih partizana. Zbog borbe za tekovine antifa{izma, Boljkovac je zajedno s narodnim herojem Radom Bulatom dobio i nagradu Srpskog narodnog vije}a. Boljkovac, istaknuti partizanski rukovodilac, bio je u vlasti do hrvatskog prolje}a 1971. godine, kada je smijenjen. Jedan je od osniva~a HDZ-a i prvi ministar unutra{njih poslova, ali je oti{ao u ljeto 1991. nakon ubistva {efa osje~ke policije Josipa Rajhl Kira koji se, kao i Boljkovac, zalagao za mirno rje{enje sukoba.

Vesna Pusi} u Beogradu
Ministrica vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusi} u~estvova}e naredne sedmice na ministarskom sastanku Procesa saradnje u jugoisto~noj Evropi u Beogradu. U ~e{}e na neformalnom ministarskom sastanku SEECP, kojim Srbija predsjedava, a koji bi trebalo da bude odr`an u utorak, 31. januara, do sada su potvrdili i {efovi diplomatija BiH, Crne Gore, Makedonije, Gr~ke i Turske. Nezvani~no se saznaje da bi Pusi}eva tokom prve posjete Beogradu u svojstvu ministrice vanjskih poslova trebalo da se sastane i sa predsjednikom Srbije Borisom Tadi}em.

Popu{ta [e{eljevo srce
Zdravlje predsjednika Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislava [e{elja najozbiljnije je ugro`eno, saop{tio je tim ljekara koji ga je pregledao u Haagu, isti~u}i da je [e{eljeva sr~ana slabost drasti~no pogor{ana u posljednje vrijeme i da je mogu} fatalan ishod, javio je Tanjug. Doktor Milovan Boji} rekao je da je [e{eljovo zdravstveno stanje znatno lo{ije nego {to je njegov ljekarski tim o~ekivao.On je napomenuo da je [e{eljevo stanje danas lo{ije nego {to je bilo stanje nekada{njeg predsjednika SR Jugoslavije Slobodana Milo{evi}a kada je tra`io da bude odveden u bolnicu. Kardiolog Zora Naumovi} objasnila je da je kod [e{elja dominantan problem sr~ana slabost i sr~ano popu{tanje.

Josip Boljkovac: Tvrdi da su mu doga|aji nepoznati

21 civila koji je bio optu`en za saradnju s usta{ama. Sumnja se i da je kao komesar OZNA u Karlovcu komandovao prvom brigadom Korpusa narodnog oslobo|enja Jugoslavije (KNOJ)

koja je uhapsila i strijeljala desetak civila saradnika usta{kog pokreta. Boljkovac je tvrdio da ne zna te ljude ni okolnosti pod kojima se taj zlo~in desio jer tada nije ra-

Navija~i razbijali sve {to im se na{lo na putu

Napadnuti Srbi u Splitu
Grupa navija~a hrvatske rukometne reprezentacije napala je Srbe u Splitu, koji su se okupili u svom prostoru na Ma`urani}evom {etali{tu na slavi Svetoga Save, najve}eg srpskog sveca. Do napada je do{lo nakon poraza u Beogradu. "Dobi{e va{i", rekao je jedan od napada~a, odmah sa ulaza. Bio je u dru{tvu trojice huligana, a svi su bili maskirani kapulja~ama. Pretpostavlja se da se radi o lokalnoj ekipi iz kvarta. Prvi im se na udaru na{ao Predrag B., koji je za Index.hr izjavio: - Mo`da i nisu bili nabrijani na Srbe, mo`da im je zasmetalo {to su izgubili na kladionici, ka`e nam Predrag. Dobio je udarac u glavu, poku{ali su ga izudarati i rukama i nogama, ali se na kraju, uz pomo} dvojice kolega iz srpske zajednice, izvukao bez te`ih ozljeda te nije ni tra`io lije~ni~ku pomo}. Isfrustrirani zbog poraza u Beogradu, napada~i su uletjeli u prostor zajednice splitskih Srba te su porazbijali sve {to im se na{lo na putu. Ra~unalo, printer, monitor i sli~no. [tetu policija cijeni na dvije hiljade kuna. Donedavni predsjednik Vije}a srpske nacionalne manjine u Splitu Miroslav Jovi~i} je kazao kako osu|uje svaki vandalizam. - Osu|ujem i vandalizam u Srbiji i ovaj u Splitu. Ovo {to se kod nas dogodilo bio je organizirani napad, a ne izolirani hu-

Luk{i} smiruje socijalni bunt
Crnogorski premijer Igor Luk{i} pozvao je na sastanak organizatore socijalnog bunta u Podgorici radi dogovora o ispunjavanju njihovih zahtjeva kako bi se sprije~ilo novo okupljanje gra|ana ispred Vlade Crne Gore. Sastanak Luk{i}a s predstavnicima Unije slobodnih sindikata (U[), Mre`e za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) i Studentske unije trebalo bi da se odr`i u utorak, 31. januara. U[, MANS i Studentska unija organizovali su 21. januara okupljanje ispred zgrade Vlade Crne Gore, na kojem je vi{e hiljada gra|ana protestovalo zbog te{kog socijalnog i ekonomskog stanja u toj dr`avi, zahtijevaju}i ukidanje poskupljenja struje.

Prostorije Vije}a: [teta procijenjena na dvije hiljade kuna

Foto: Index

liganski incident, smatra Jovi~i}. Nova predsjednica Vije}a Semina Lon~ar smatra kako incident ima za cilj destabilizirati Vladu Zorana Milanovi}a.

- @eli se prikazati kao da nova hrvat ska vlast ni je u sta nju odr`ati red u dr`avi i da treba vratiti Tu|mana i devedesete, ocijenila je Lon~ar.

Jure Franko: Sje}anje na 14. ZOI u Sarajevu

Srebrena medalja je zajedni~ka
Sa{a Papac, defanzivac Glasgowa i povratnik u reprezentaciju

Neigranjem za BiH sam mnogo izgubio

14

SVIJET
VIJESTI

nedjelja, 29. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Dok Vije}e sigurnosti UN-a razmatra novu rezoluciju

Raste broj mrtvih u Siriji
Aktivisti za za{titu ljudskih prava ju~er su saop{tili da su u gradu Hama prona|ena tijela 17 mu{karaca, koje su u pritvoru dr`ale sirijske snage bezbjednosti
Arapska liga je odlu~ila da obustavi svoju misiju posmatranja u Siriji zbog "pove}anja sukoba", izjavio je u subotu zvani~nik panarapske organizacije. Za samo 24 sata sirijske snage bezbjednosti ubile su vi{e od 40 ljudi, saop{tili su aktivisti za ljudska prava, u vrijeme kada Vije}e sigurnosti UN-a razmatra nacrt nove evropsko-arapske rezolucije o obustavljanju desetomjese~nog nasilja.

Petero mrtvih na birali{tima
Pobunjenici su u subotu mecima usmrtili pet osoba u glasa~kom uredu savezne dr`ave Manipur, na sjeveroistoku Indije, gdje se odr`avaju lokalni izbori, objavila je policija. Te{ko naoru`ani napada~i otvorili su vatru na glasa~ki ured usmrtiv{i tri slu`benika, jednog pripadnika paravojnih snaga i jednog civila, u selu Thangpiju, ju`no od glavnog grada dr`ave Imphale, izjavio je {ef policije Priya Singh. Jo{ su dvije osobe ranjene, dodao je on, isti~u}i da su pobunjenici brzo napustili mjesto doga|aja. Za napad su najvjerojatnije odgovorni pobunjenici koji se zauzimaju za neovisnost Manipura, siroma{ne dr`ave na krajnjem sjeveroistoku Indije u kojoj `ivi 2,7 miliona ljudi.

Bomba ubila dijete
Rusija je saop{tila da je novi prijedlog rezolucije neprihvatljiv u sada{njoj formi, ali da je spremna da radi na njemu. Moskva i Peking su u oktobru pro{le godine ulo`ili veto na tada{nji prijedlog rezolucije Vije}a sigurnosti UN-a koji su sastavile zapadne zemlje. Najve}i pojedina~ni incident desio se tokom sahrane 14 osoba u gradu Homsu, gdje se dogodio najve}i napad na vjerskoj osnovi od po~etka ustanka protiv pred sje dni ka Bas ha ra alAsada. Istovremeno, petnaest ljudi poginulo je u Hami, a 12 u gradu Nova. Aktivisti navode da je desetoro ljudi ubijeno u dosada mirnom gradu Alepu. Dr`avna agencija SANA prenijela je da su teroristi ubili jednog pri pa dni ka sna ga bezbjednosti u Homsu, te da je bomba ubila jedno dijete i ranila nekoliko civila i pripadnika snaga reda u Midanu, predgra|u Damaska. Aktivisti za za{titu ljudskih prava ju~er su saop{tili i da su u gradu Hama prona|ena tijela 17 mu{karaca, koje su u pritvo-

Doktor odao Bin Ladena
Ameri~ki ministar odbrane Leon Panetta u subotu je prvi put javno priznao da je jedan pakistanski ljekar dao klju~ne informacije SAD-u koje su omogu}ile ameri~kim jedinicama da izvr{e napad na Osamu bin Ladena.Panetta je u inter vjuu za ameri~ku TV ku}u CBS rekao da je [akil Afridi pomogao u skupljanju obavje{tajnih podataka za akciju u Bin Ladenovom objektu u Abotabadu.Afridi je vodio program vakcinisanja preko kojeg je ameri~ka Centralna obavje{tajna agencija (CIA) do{la do uzorka DNK koji je potvrdio da se Osama bin Laden nala zi u datom objektu. Afridi je u Pakistanu optu`en za izdaju, a Panet ta je ka zao da je veoma zabrinut za doktora.

Sahrana u Homsu: Ukopano 14 osoba

Reuters

Sve vi{e izbjeglica
Turski zvani~nici ka`u da je broj Sirijaca koji tra`e uto~i{te u Turskoj u posljednjih {est sedmica porastao na 50 do 60 ljudi dnevno. Ukupan broj izbjeglica dostigao je 9.600. ru dr`ale sirijske snage bezbjednosti. Ubistva u Hami desila su se u vrijeme ofanzive sirijske vojske protiv antire`imskih snaga. - Oni su pogubljeni, naj~e{}e metkom u glavu. Na nogama su im ostavljeni lanci kojima su bili vezani, kao poruka ljudima da prestanu da pru`aju otpor, izjavio je Reutersu aktivista Abu alValid. Drugi aktivista rekao je da su tijela ba~ena na ulice Hame prije dvije ve~eri, sa vezanim rukama i lancima na nogama.

Zapaljen naftovod
Turska, koja je ju~er bila doma}in sastanka ministara vanjskih poslova arapskih zemalja, apelovala je da sirijsko rukovodstvo po{tuje plan o tranziciji vlasti koji je sastavila Arap-

ska liga. Ovim planom predvi|eno je da se predsjednik Asad povu~e sa vlasti. - Mi smo na strani sirijskog naroda i njegovih legitimnih zahtjeva, izjavio je turski predsjednik Abdulah Gul. Sirijski aktivisti tako|er su saop{tili da snage bezbjednosti minobaca~ima ga|aju sjeveroisto~ni grad Kuvarija. U gradu je ju~er zapaljen naftovod, ali trenutno nije jasno da li je to djelo sabotera ili rezultat granatiranja. Stigli su i izvje{taji o sukobu vojske sa pobunjenicima u centralnom gradu Rastanu i predgra|u Damaska Irbinu.

Prona|ena 17. `rtva
Jak potres pogodio Japan
Jak potres magnitude 5,5 po Richteru pogodio je isto~ni Japan u subotu ujutro, a zasad nema informacija o ozlije|enima i {tetama niti je izdano upozorenja od cunamija.Sredi{te potresa bilo je na dubini od 20 kilometara u prefekturi Yamanashi, zapadno od Tokija u kojemu se potres, tako|er, osjetio, objavila je Japanska meteorolo{ka agencija. Potres se dogodio u 22.43 sata po srednjoevropskom vremenu. Potresi su ~esti u Japanu jer je rije~ o jednom od seizmi~ki najaktivnijih podru~ja na svijetu. Oko 20 posto svjetskih potresa magnitude 6 i vi{e zabilje`i se upravo u Japanu. U mar tu pro{le godine sjeveroisto~nu obalu te zemlje pogodio je do sada najja~i zabilje`eni potres magnitude 9, a razaraju}i cunami pokrenuo je najgoru nuklearnu krizu od katastrofe u ^ernobilu od prije 25 godina.

Sukobi u Iraku
Pet osoba je ubijeno, a jo{ dvije su ranjene u subotu u nekoliko napada u sredi{njem i sjevernom dijelu Iraka, saop}ili su sigurnosni izvori. U jednom selu u blizini Falu|e (60 kilometara zapadno od Bagdada), ljudi su granatama napali ku}u Dhiaba Hamida, zvani~nika sahwe (milicije koja se bori protiv Al-Kaide). Hamid nije bio u svojoj ku}i u trenutku napada, ali su njegova supruga i njihova k}erka ubijene. U Mahawilu, 80 kilometara ju`no od Bagdada, poginule su dvije osobe u odvojenim napadima magnetskim bombama pri~vr{}enim na njihove automobile, saop}ila je policija. U Tuzu Khurmatu (175 kilometara sjeverno od Bagdada), naoru`ani ljudi ubili su jednu osobu dok je ona vozila automobil. Jo{ dvije osobe, od kojih je jedan vojnik, ranjene su u eksploziji magnetske bombe pri~vr{}ene na njihov automobil.

sa Costa Concordie
Italijanski ronioci prona{li su ju~er tijelo `ene u olupini turisti~kog broda Costa Concordia koji se 13. januara nasukao kod obala Toscane, ~ime je broj potvr|enih smrtno stradalih porastao sa 16 na 17, javio je Reuters. Tijelo `ene prona|eno je u dijelu broda koji je bio pod vodom, na {estoj palubi. Planirana operacija ispumpavanja goriva s broda ju~er je prekinuta zbog lo{eg vremena. Ispumpavanje goriva trajalo bi nekoliko sedmica. Veliki turisti~ki brod Costa Concordia" nasukao se na stijene kod italijanskog otoka Giglio sa 4.229 putnika i ~lanova posade i sumnja se da su 32 putnika izgubila `ivot.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 29. januar/sije~anj 2012.

SVIJET
VIJESTI

15

Hamid Karzai i David Cameron razgovarali u Londonu

Britanske trupe
se 2014. povla~e
Mu~enja u Libiji
Novi dokazi o mu~enju zatvorenih pristalica biv{eg lidera Muamera Gadafija, uklju~uju}i prebijanja, pojavili su se u Misrati, prenio je ju~er BBC.Zatvorenici su izjavili britanskoj stanici da su bili izlo`eni prebijanju, bi~evanju i elektro{okovima, te da se ova mu~enja nisu de{avala unutar zatvora, nego na lokacijama pod kontrolom vojske. [ef gradskog vojnog savjeta odbacio je ove optu`be. U drugim zatvorima, pritvorena lica ka`u da su se mu~enja dogodila prije nego {to su stigla u zatvore.Osobe zadu`ene za upravljanje pritvornim centrima rekle su da znaju da su pritvorenici odvo|eni na mu~enja, ali da to nisu mogle da sprije~e.Visoki komesar UN-a za ljudska prava Navi Pilaj pozvala je libijske prelazne vlasti da preuzmu punu kontrolu nad svim zatvorima u zemlji.

iz Afganistana
Velika Britanija ima dvostruko vi{e trupa u Afganistanu nego bilo koja druga evropska zemlja • Francuska ubrzava povla~enje trupa do kraja 2013. godine
Afganistanski predsjednik Hamid Karzai stigao je u subotu u posjetu Velikoj Britaniji da bi s premijerom Davidom Cameronom razgovarao o povla~enju britanskih trupa. Lideri }e potpisati sporazum koji }e specificirati vrste saradnje ove dvije dr`ave nakon povla~enja britanske vojske iz Afganistana 2014. godine, javio je BBC. Sastanak je uslijedio nakon {to je Francuska najavila da }e ubrzati povla~enje svojih trupa za godinu, do kraja 2013. Karzai je rekao u Parizu u petak da }e afganistanske trupe zamijeniti francuske. - Francuska i druga savezni~ke snage zna~ajno su pomogle nema dovoljno vojnika koji bi ispunili prazninu koju }e Francuska ostaviti. Karzai se sastao s premijerom Cameronom u njegovoj rezidenciji Chequers u Buckinghamshireu. Velika Britanija je tre}a stanica na Karzaijevoj evropskoj turneji. Prethodno je posjetio Italiju i Francusku. Cameron }e potpisati sporazum za izgradnju koled`a za vojnu obuku u Afganistanu, koji }e biti zasnovan na britanskoj Kraljevskoj vojnoj akademiji u Sandhurstu. Sporazumom }e Velika Britanija biti obavezna da pru`a pomo} Afganistanu ~ak i nakon povla~enja trupa.

Amerikanci napravili MOP
Pentagon poja~ava napore na stvaranju bombe sposobne da uni{ti dobro utvr|ene iranska podzemna postrojenja, objavio je ju~er Wall Street Journal, pozivaju}i se na zvani~nike. - Bomba za razbijanje bunkera te{ka 13.600 kilograma poznata kao Masivni eksplozivni penetrator (MOP) napravljena je posebno radi uni{tenja utvr|enih for tifikacija koje su izgradili Iran i Sjeverna Koreja kako bi sakrili svoje nuklearne programe, pi{e ovaj list, a prenosi Srna. Prema prvim testovima, bomba ne}e mo}i da uni{ti neka iranska postrojenja bilo zbog njihove dubine ili zato jer je Teheran dodao nove for tifikacije da ih za{titi. Ameri~ki sekretar odbrane Lion Paneta rekao je za Wall Street Journal da }e se jo{ raditi na tome, ali da o~ekuje da }e bomba biti sposobna da pogodi i najdublje bunkere.

Karzai i Cameron potpisali sporazum

Afganistanu u posljednjih 10 godina. Zbog te pomo}i Afganis tan je sa da spre man da preuzme puno ve}e odgovor-

nosti, rekao je Karzai. Velika Britanija ima dvostruko vi{e trupa u Afganistanu nego bilo koja druga evropska zemlja, ali

Venecuelanski predsjednik Hugo Chavez izjavio je da `eli ostati na vlasti do 2031. godine. - Uradit }u sve {to je u mojoj mo}i, politi~ki i fizi~ki, da bih ostao na vlasti do 2031, s demokratskom podr{kom od 2013. do 2019, od 2019. do 2025. i od 2025. do 2031. godine. Naravno da }e to zavisiti od naroda Venecuele, rekao je 57-godi{nji lider.Chavez }e 2. februara proslaviti 13. godinu na

Chavez se ponovo kandiduje

vlasti, kandidova}e se ponovo na izborima 7. oktobra.Zagovornici socijalizma ka`u da Venecuela u svojih 200 godina postojanja nije do`ivjela takav demokratski napredak kao {to je pod liderstvom ^aveza, javila je DPA. - Neprijatelji me nazivaju tiraninom i pu~istom. Oni su pu~isti, ja sam pobunjenik, rekao je ^avez.Venecuelanska opozicija planira da izabere kandidata u prvom javnom glasanju 12. februara.

Dr`avna tajnica SAD-a `eli odmarati

Hillary Clinton odlazi iz politike
Dr`avna tajnica Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava Hillary Clinton je na susretu sa djelatnicima State Departmenta najavila da ne}e ostati na polo`aju ako predsjednik Barack Obama na izborima osvoji jo{ jedan mandat, rekav{i da je nakon dva desetlje}a spremna oti}i iz visoke ameri~ke politike, izvijestili su ameri~ki mediji. - Mislim da sam jasno rekla da }u sigurno ostati dok predsjednik nekoga ne imenuje i tranziciju bude mogu}e obaviti, rekla je Clinton u razgovoru s djelatnicima State Departmenta povodom godi{njice objave strategije njenog ministarstva koju smatra klju~nom ostav{tinom njenog mandata prvog ameri~kog diplomata. - No, mislim da je nakon 20 godina u visokoj ameri~koj politici i svih izazova koji s time dolaze, vjerovatno dobra zamisao sagledati koliko sam umorna, rekla je Clinton. Ona je ranije u mnogim intervjuima rekla da }e odslu`iti samo jedan mandat kao Obamina dr`avna tajnica. Clinton je istakla da voli taj posao ali da su joj stalna putovanja postala fizi~ki iscrpljuju}a, te da je ve} dugo vremena `eljela promovisati unapre|enje uvjeta za `ene i djecu, pisati i putovati. - Zanima me toliko mnogo stvari. Najprije, vratiti se privatnom `ivotu, provoditi vrijeme ~itaju}i i pi{u}i, mo`da pou~avaju}i. Zatim, zanimaju me i osobna putovanja, a ne ona na koja sa sobom vodim nekoliko stotina ljudi, rekla je pro{le godine.

16

BIZNIS I EKONOMIJA

nedjelja, 29. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Damir Seleskovi}, menad`er u bankarstvu

Saobra}aj u RS-u

Velikog buma ne}e biti
Osim podr{ke banaka za mala i srednja preduze}a, jako je bitna uspostava funkcionalnog, efikasnog administrativnog i pravnog okvira sektora koji }e stimulisati njihov razvoj
Razgovarao: Hajdar ARIFAGI]

Ban kar ski se ktor u Bo sni i Her ce go vi ni u mi nu lom kri znom periodu uspje{no je odgovorio svim potrebama tr`i{ta ispunjavaju}i primarne du`nosti bez velikih oscilacija i potresa, tvrdi Damir Seleskovi}, direktor Sektora za poslove s privredom ProCredit Bank u Sarajevu.

Negativni trendovi poslovanja
@eljezni~ki, po{tanski i zra~ni saobra}aj u Republici Srpskoj na kraju pro{le godine imao je negativan trend poslovanja. U ~etvrtom tromjese~ju 2011. obim prevezene robe u `eljezni~kom saobra}aju bio je ni`i za 6,9 posto u odnosu na isti period 2010, a jedino je broj ostvarenih tonskih kilometara vi{i za 9,5 posto. Me|utim, prevoz putnika u `eljezni~kom saobra}aju bio je ni`i za ~ak 53,4 posto u odnosu na isti period 2010, a broj ostvarenih putni~kih kilometara za 35,5 posto, podaci su Zavoda za statistiku RS-a. Treba podsjetiti da su u pro{loj godini u @eljeznicama RS-a bila ~ak tri vi{ednevna {trajka. Situacija nije ni{ta bolja ni u po{tama. U ~etvrtom tromjese~ju 2011. godine, u odnosu na isti period 2010, broj pismonosnih po{iljki bio je ni`i za 33,6 posto, a broj paketskih po{iljki za 28,9 posto. Jedino je broj telegrama bio vi{i za 13,3 posto. I promet na aerodromu Republike Srpske u ~etvrtom tromjese~ju 2011. godine u odnosu na isti period 2010. bilje`i pad. Broj letova stranih aviona bio je ni`i za 21,8 posto, a broj letova doma}ih aviona za 11,7 posto. I broj prevezenih putnika stranim avionima ni`i je za ~ak 67,6 posto u odnosu na isti period 2010, podaci su zvani~ne statistike RS-a.

Najni`e kamate
● Koliko je kriza uticala na ovaj sektor: kamatnu politiku, pove}anje bankarskih plasmana, odnos banaka prema o~uvanju radnih mjesta u privredi? - Ban kar ski se ktor Bo sne i Hercegovine je uspio da o~uva sta bil nost u pro te klom pe ri odu. Naj bo lji po ka za telj sta bilnosti bankarskog sektora jeste povjerenje {ire javnosti ~iji je bankarski sektor i osnovni servis. To povjerenje se, prije svega, ogleda kroz konstantno pove}anje depozita stanovni{tva, kontinuitetu banaka u finansiranju i obezbje|ivanju svih drugih usluga. S druge stra ne, kada pogledamo proizvode i usluge koje banke nude i njihove cijene kori{tenja, mo`emo slobodno re}i da su usluge sveobuhvatne i kompletne, a cjenovno jedne od najpovoljnijih u regionu. Od zemalja u regiji jedino Slovenija, koja je ~lanica EU, ima ni `e pro sje ~ne ka ma tne stope na kredite, dok sve druge zemlje u regionu imaju vi{e kamatne stope na kredite. ● Imate li naznake onoga {to bi moglo da se dogodi u bankarskom sektoru u 2012. godini? - Ne}e biti zna~ajnijih promjena u odnosu na doga|anja u 2011. Smatram da nije realno o~ekivati da u 2012. godini do|e do velikog kreditnog buma,

Damir Seleskovi}

ali jeste realno o~ekivati neki manji rast, kako kredita tako i depozita. [to se kamatnih stopa ti~e, one su rezultat razli~itih fakto ra (prven stve no tro {ko va sredstava, kvaliteta portfolija, te konkurencije na tr`i{tu). Iste }e zavisiti u potpunosti od navedenih faktora koji nisu pod kontrolom niti jedne banke pojedina~no. ● Ve} du`e vremena vlade i banke u BiH se s pravom fokusiraju na mala i srednja preduze}a. Kakvi su efekti tog anga`mana?

Okru`enje
- [to se ti~e bankarskog sektora, mogu slobodno re}i da sve banke podr`avaju razvoj malih i srednjih preduze}a. Danas sve banke imaju razvijen kompletan set proizvoda i usluga koje su namijenjene ovom segmentu tr`i{ta sa ciljem njegovog razvoja. Efekti su sigurno vidljivi, mo`da ne i dovoljni - mala i srednja preduze}a su jako bitan segment

svakog tr`i{ta, jer svojom fleksibilno{}u i mogu}no{}u usvajanja dobrih praksi i novih tehno lo gi ja, te za po{ lja va njem mogu zna~ajno doprinijeti ekonomskom razvoju zemlje. Ipak, ma la i sre dnja pre du ze }a za svoje poslovanje trebaju stimulativno okru`enje - po~ev{i od administrativnog okvira, sistema poticanja usvajanja novih tehno lo gi ja i zna nja pa sve do postojanja i ostalih segmenata tr`i{ta potpuno funkcionalnih. ● U kojoj mjeri i obliku mala i srednja preduze}a mogu ubudu}e ra~unati na komercijalne banke kao finansijske partnere u realizaciji zacrtanih planova? - Uvjeren sam da }e bankarski sektor davati maksimalnu podr{ku SME segmentu, kao {to je davao i do sada. Ta podr{ka se ogledala kako u finansijskom dijelu (proizvodi i usluge banaka), tako i u vidu aktivnosti na uvezivanju, edukaciji i daljnjem razvoju ovog segmenta tr`i{ta.

Projekti SERDA u 2012.
Sarajevska regionalna razvojna agencija SERDA i u 2012. nastavlja implementaciju projekata s ciljem pobolj{anja ukupnog ambijenta za dalji ekonomski razvoj Sarajevske makroregije. „Planom je predvi|ena realizacija projekata u saradnji sa osniva~ima SERDA, projekata koji su odobreni u okviru prethodnih poziva EU, te projekata s kojim je SERDA aplicirala u razli~itim programima EU, u okviru bilateralne saradnje i partnerstvu sa me|unarodnim organizacijama“ re~eno je za Fenu , u SERDA. U ovoj godini SERDA o~ekuje realizaciju projekata u okviru programa IPA Jadranski program prekograni~ne saradnje - IPA Adriatic, Transnacional ni pro gram ju go is to ~ne Evrope - SEE program; Program prekograni~ne saradnje BiH Crna Gora, Program prekograni~ne saradnje BiH - Srbija. "SERDA je zajedno sa razli~itim partnerima, od aprila do decembra 2011. aplicirala sa 67 projekata na spomenute programe, vrijednosti oko 180 miliona KM“, isti~u u ovoj agenciji. U okviru IPA Jadranskog programa prekograni~ne saradnje IPA Adriatic aplicirano je sa 16 projekata, u okviru Transnacionalnog programa jugoisto~ne Evrope.

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 018 - 28. 1. 2012. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

Konzorcij slovenskih i srbijanskih gra|evinskih firmi

Poziv bh. firmama da se uklju~e
Gra|evinski konzorcij Feniks, koji okuplja 40 preduze}a iz Srbije i Slovenije, prve poslove potra`i}e na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi. Prema rije~ima Branislava Gruji}a, predsjednika PSP-Farman, ovaj gra|evinski konzorcij okuplja oko 30.000 radnika, a promet je ~etiri milijarde eura. Na taj na~in, ka`e Gruji}, konzorcij ima kapacitet da najve}e i najslo`enije projekte izvede od po~etka do kraja, dakle, od projektovanja do opremanja po sistemu klju~ u ruke. Plan je da im se priklju~e i neimari iz Bosne i Hercegovine, da se formira i {iri konzorcij po ugledu na one koji su postojali u vrijeme stare Jugoslavije. Kako isti~e Gruji}, za po~etak je pa`nja udru`enih gra|evinara usmjerena na tre}a tr`i{ta, ali }e u~estvovati i na tenderima za velike projekte u regionu. Samo na teritoriji zalivskih zemalja procjena je da }e u narednih pet godina investicije prema{iti 700 milijardi dolara. Najve}i projekti sada se izvo-

EMU Australija Kanada Hrvatska Ceska R Danska Maðarska Japan Litvanija Norveska Svedska Svicarska Turska V.Britanija SAD Rusija Srbija

978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 941

EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB RSD

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.582785 1.485978 25.772681 0.077554 0.262452 0.663698 1.928187 0.565032 0.255191 0.219290 1.615285 0.834127 2.331290 1.484169 0.049093 1.844557

1.955830 1.586752 1.489702 25.837274 0.077748 0.263110 0.665361 1.933020 0.566448 0.255831 0.219840 1.619333 0.836218 2.337133 1.487889 0.049216 1.849180 USD BAM

1.955830 1.590719 1.493426 25.901867 0.077942 0.263768 0.667024 1.937853 0.567864 0.256471 0.220390 1.623381 0.838309 2.342976 1.491609 0.049339 1.853803 1.54614 2.300486

SDR (Special Drawing Rights) na dan 26. 01. 2012 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 26. 01. 2012 =

de u zemljama koje su bogate sirovinama, a nisu razvijene. "I to je {ansa za gra|evinare iz na{eg regiona, jer udru`eni mogu da u~estvuju u tim utakmicama i kvalitetnom ponudom odnesu pobjedu. Ali, logi~no je i da u regionu grade doma}e firme, a ne da poslove dobijaju kompanije iz Austrije ili Njema~ke, a da onda na{i neimari rade kao podizvo|a~i", navodi Gruji}.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 29. januar/sije~anj 2012.

SARAJEVSKA HRONIKA

17

Vahid Muharemovi}, direktor Slu`be za zapo{ljavanje

Polovina pripravnika ostane na radnom mjestu
U ovoj godini posao za 500 pripravnika Naknade za rad 500 i 600 maraka ^eka se usvajanje liste firmi
Slu`ba za zapo{ljavanje Kantona Sarajevo i ove godine nastavlja sa praksom pomo}i mladim ljudima da obave pripravni~ki sta` u nekoj od firmi. Planirano je, prema rije~ima Vahida Muharemovi}a, direktora Slu`be, da se uposli 500 pripravnika sa srednjom, vi{om i visokom stru~nom spremom. Pripravnici sa srednjom spremom sta` }e obavljati {est mjeseci i za to }e im se mjese~no pla}ati 500 KM, dok }e pripravnici sa vi{om i visokom spremom sta` obavljati godinu, a dobijat }e 600 maraka mjese~no.

Mlade snage
- Ostalo je jo{ samo da Upravni odbor Slu`be usvoji listu firmi u kojima }e mladi raditi i da se nakon toga sa njima potpi{u ugovori. Vjerujem da }e to biti uskoro gotovo, isti~e Muharemovi}, te dodaje da }e pripravnicima biti upla}ivani svi zakonom propisani doprinosi. Poslije odra|enog pripravniFirme jo{ nisu dostavile podatke sa Sajma u Domu mladih

Sajam ima efekta
Slu`ba za zapo{ljavanje KS-a ve} nekoliko godina poku{ava i putem Sajma za zapo{ljavanje da omogu}i mladima da prona|u posao. Direktor Muharemovi} ka`e da jo{ nema podataka koliko je ljudi zaposleno na pro{logodi{njem sajmu, odr`anom u decembru u Domu mladih, jer mu firme jo{ nisu dostavile te informacije. - Ono {to mogu re}i jeste da su kroz prethodna ~etiri sajma zaposlene 1.562 osobe, {to nije zanemarljiv broj. To dokazuje da Sajam ima svoj efekat i da ljudi putem njega zaista mogu na}i zaposlenje, poru~uje Muharemovi}.

~kog sta`a, Muharemovi} ka`e da mnogi poslodavci praktikuju da ostave radnika i ponude mu posao u firmi. - Prema izvje{tajima koje dobijamo od firmi, malo vi{e od 50 posto pripravnika i dalje nastavi da radi u firmama u kojima su obavili svoj pripravni~ki sta`. To su odli~ni rezultati, s obzirom na to da posljednjih godina vlada ve-

lika ekonomska kriza. Izgleda da poslodavcima treba mlada radna snaga koja }e doprinijeti razvoju i prosperitetu firme, nagla{ava Muharemovi}.

Nedisciplina
Ipak, de{ava se da i sam pripravnik prekine sta` iz odre|enih razloga. - Uglavnom pripravnici samovo-

ljno napuste posao zato {to su ili na{li drugo zaposlenje ili im se ne svi|a da rade u toj firmi. Neko napusti zbog bolesti, a de{ava se i da sam poslodavac otpusti pripravnika zbog nediscipline. U takvim slu~ajevima poslodavcu se obustavlja nov~ana isplata, a pripravnik se vra}a na evidenciju biroa za zapo{ljavanje, zaklju~uje MuhareE. ASOTI] movi}.

NI NISKE TEMPERATURE NISU SPRIJE^ILE POSJETIOCE

Gorica

Besplatni projekti za mlade

Do{li iz Konjica da vide izlo`bu

U svijetu dinosaurusa
Puno sam toga vidio i do`ivio, ali da }u vidjeti dinosauruse, to nisam mogao ni sanjati, kazao je Red`epagi}
Izuzetno niska temperatura koja je zabilje`ena ju~er nije sprije~ila mnogobrojne posjetioce da do|u u Pionirsku dolinu i vide dinosauruse, trenutno najve}u atrakciju, kako u Sarajevu tako i u cijeloj dr`avi. Me|u posjetiocima najbrojnija su bila djeca, koja su u`ivala u razgledanju i slikanju sa tim velikim i malim `ivotinjama koje su prije vi|ali samo na televiziji. Dokaz da su dinosaurusi izazvali veliko interesovanje je i to da posjetioci nisu bili samo gra|ani Sarajeva, ve} i ljudi iz drugih gradova, te strani turisti koji su se slu~ajno ili namjerno zatekli u Sarajevu. Jedna od njih je Elvedina Durakovi} iz Konjica, koja je iznenadila sina Muhameda posjetom Pionirskoj dolini. - Muhamed je veliki obo`avatelj dinosaurusa. Posjeta Pionirskoj dolini je bila iznena|enje za njega, koje ne}e nikada zaboraviti. Pregledao je svaki crtani sa dinosaurusima i zna prepoznati koji su kad ih vidi, kazala je Durakovi}. Pored dinosaurusa, djeca su se dru`ila i sa medvjedi}em Lino i Nesquik zekom, koji su im spremili razna iznena|enja. Medvjedi} Lino je spremio kviz sa nagradama i degustaciju Lino proizvoda, dok su Nesquik zeke dijelile topli Nesquik napitak i poklone za djecu. - Doveo sam unuke da vide dinosauruse i odu{evljene su, a moram priznati i ja sam. Puno sam toga u `ivotu vidio i do`ivio, ali da }u vidjeti dinosauruse u`ivo, to nisam mogao ni sanjati, istakao je Hasan Red`epagi}, koji je u`ivao u izlo`bi sa svojim unukama. Izlo`ba eksponata }e trajati do 19. februara i o~ekuje se da }e posje}enost i zainteresovanost do samog zatvaranja biti velika.
M. PAMUK

Centar za mlade na Gorici, u saradnji sa osniva~em - Op}inom Centar, aktivno u~estvuje u naporima dru{tvene zajednice za kvalitetnim osmi{ljavanjem slobodnog vremena mladih. Pod okriljem Centra razvilo se vi{e aktivnih grupa koje rade u oblasti muzike, drame, likovnih umjetnosti, knji`evnosti, scenskog pokreta... Svi rukovodioci navedenih projekata iskusni su umjetnici i pedagozi, koji mladima nesebi~no pru`aju pomo} i podr{ku u radu. Svi projekti su besplatni i realiziraju se tokom cijele godine. Kori{tenje slobodnog vremena na ovaj na~in, pravi je odgovor za vannastavni anga`man mladih i na~in preventivnog djelovanja protiv maloljetni~ke delinkvencije.

Prodaja kupona

Prodaja pretplatnih karti za februar po~inje u ponedjeljak, kao i podjela besplatnih kupona za srednjo{kolce prvih i drugih razreda. Zamjenu decembarskih besplatnih kupona |aci su du`ni izvr{iti do 2. februara, ka`u u Grasu.

18

SARAJEVSKA HRONIKA

nedjelja, 29. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Elaborat o razvoju Trebevi}a

Kako op}ine brinu o natalitetu?

I gra|ani }e se pitati

Stari Grad nagra|uje porodilje, ostali {kolarce
U Novom Sarajevu prioritet su stipendije • Centar za socijalu daje 460.000 KM godi{nje • Imamo hiljadu porodilja, isti~u u Novom Gradu
Op}ina Stari Grad jedina je u Kantonu Sarajevo koja poma`e porodilje sa 200 KM jednokratne pomo}i. Kako bi zaustavili bijelu kugu, koja je uveliko uzela maha u cijeloj BiH, ova op}ina se na ovakav human gest odlu~ila jo{ prije nekoliko godina. Samo u 2011, prema podacima Slu`be za socijalnu i zdravstvenu za{titu, izbjegla i ra se lje na li ca, is pla }e no je 68.200 KM. - U pro{loj godini bilo je 337 porodilja i 341 novoro|en~e. U skladu sa odlukom Op}inskog vije}a, a posredstvom Slu`be, svakoj porodilji kao ~estitku za novoro|en~e isplatili smo 200 KM. I ove godine nastavljamo da poma`emo porodilje, pa smo u bud`etu planirali 80.000 KM, kazali su u Slu`bi za socijalnu i zdravstvenu za{titu, izbjegla i raseljena lica Starog Grada.

Strategija }e odrediti vrstu sadr`aja na Trebevi}u

Ekonomski institut dobio rok od dva mjeseca • Gra|ani protiv naru{avanja ambijenta
Trebevi} bi u dogledno vrijeme trebao postati atraktivna turisti~ka destinacija. Naime, Ekonomski institut Sarajevo dobio je zadatak da uradi elaborat o strate{kom okviru ekonomskog razvoja i razvoja turizma {ireg podru~ja ove planine koji bi pokazao kako ga urediti, odnosno kako sa~uvati potencijale kojima raspola`e Trebevi} i kako ih staviti u funkciju. Sve ove aktivnosti inicirane su realizacijom projekta “Rehabilitacija Trebevi}ke `i~are” . - Izradom elaborata predvi|eno je da se analiziraju strate{ki okvir i infrastruktura, kao i konceptualno strukturiranje razvojne strategije za ekonomski razvoj i razvoj turizma u obuhva}enom podru~ju. Sa elaboratom }e se stvoriti preduvjeti za izradu strate{kih razvojnih dokumenata, te je kao sljede}a predvi|ena faza planirana izrada razvojne strategije. Bez strategije je iluzorno govoriti o razvoju Trebevi}a. Ona }e dati okvir za o~uvanje svega onoga {to imamo na ovom podru~ju i kako }emo to {to imamo staviti u funkciju. Strategijom }e se pokazati {ta bi gore trebalo biti, odnosno kakvi sadr`aji. Sad je jo{ rano govoriti o tome, dok se ove aktivnosti ne zavr{e, kazao je Almir Pe{tek, pomo}nik direktora Ekonomskog instituta, dodav{i da je rok za zavr{etak elaborata dva mjeseca, nakon ~ega slijedi izrada strategije. U okviru ovog projekta, prema njegovim rije~ima, uradit }e se i istra`ivanje, odnosno pitati gra|ani i lokalne zajednice kako oni zami{lju to podru~je. - Kada smo radili studiju za obnovu trebevi}ke `i~are, gra|ani su rekli da gore ne `ele ni{ta {to bi naru{ilo prirodu, dakle ne `ele gradnju velikih objekata i onih koji se ne uklapaju u prirodni ambijent, naglasio je Pe{tek.
E. A.

Naknade porodiljama daju Grad Sarajevo i starogradska op}ina

POMO] U^ENICIMA I PENZIONERIMA Prednost smo dali stipendiranju u~enika i pomo}i penzionerima, jer su oni najugro`enija kategorija stanovni{tva. Da imamo vi{e sredstava, svakako da bismo pomogli i porodilje, istakao je Kold`o
ci, ali vidjet }emo da i ovu oblast obuhvatimo, jer smo, na`alost, jedna od vangradskih op}ina u kojoj porodilje nisu obuhva}ene programom pomo}i koju provodi Grad Sarajevo, {to je diskriminiraju}e u odnosu na porodilje iz drugih op}ina, smatra Sejda Topalovi}, pomo}nica na~elnika za rad, socijalna pitanja, zdravstvo, izbjeglice i raseljena lica Ilid`e. Ned`ad Kold`o, na~elnik Novog Sarajeva, isti~e da ova op}ina nema finansijskih mogu}nosti za ovaj vid pomo}i. zionerima, jer su oni najugro`enija kategorija stanovni{tva o kojima niko ne vodi ra~una. Da imamo vi{e sredstava, svakako da bismo sa pomo}i obuhvatili i porodilje, istakao je Kold`o. U Op}ini Novi Grad, tako|er, ka`u da nema potrebe da daju ovakvu pomo} porodiljama, kada Grad Sarajevo to ve} godinama radi. - Upoznati smo sa praksom koju provodi Stari Grad, ali mi, na`alost, nismo u mogu}nosti da to uvedemo. Imamo blizu 1.000 porodilja i za ovakvo ne{to bi trebalo izdvojiti dosta sredstava. Kako Grad Sarajevo svake godine izdvaja novac za porodilje, tako smatramo da nema potrebe da i mi to radimo, istakla je Rada Luki}, pomo}nica na~elnika za rad, socijalna pitanja, zdravstvo, izbjegla i raseljena lica Op}ine Novi Grad. E. ASOTI]

Prijedlog na~elniku
Iako bi ovo mogao biti poticaj drugim op}inama da slijede primjer Starog Grada, o uvo|enju ove prakse se i ne razmi{lja. - Do sada nismo razmi{ljali o ovakvom vidu pomo}i porodiljama, {to ne mora zna~iti da u rebalansu bud`eta ne}emo gledati da predlo`imo na~elniku da razmotri taj prijedlog, kazao nam je Osman Babi}, pomo}nik na~elnika za rad i socijalna pitanja Op}ine Centar, dodav{i da, ina~e, veliku pa`nju pridaju socijalnom sektoru, te da se oko 460.000 KM izdvaja za socijalnu pomo}. Ni u Op}ini Ilid`a nikad nisu kod na~elnika potencirali ovo pitanje. - Dodjela jednokratne pomo}i porodiljama je odli~na ideja, ali do sada nismo nikada to predlagali na~elniku. Uglavnom, vi{e praktikujemo podjelu pomo}i te{ko oboljeloj dje-

Projekt Mladi u riziku

Da je vi{e para
- Prije dvije godine smo razmi{ljali o ovoj ideji, me|utim, kako je Grad Sarajevo krenuo sa programom pomo}i porodiljama iz ~etiri gradske op}ine, od toga se odustalo. Fokusirali smo se na mlade i penzionere. Prednost smo dali stipendiranju u~enika i pen-

Na Ilid`i odr`ana konferencija o pitanjima mladih

Kreiranje dru{tvenog okru`enja
Udru`enje Partnerstvo za zdravlje po~elo je implementaciju regionalnog projekta za ja~anje organizacija civilnog dru{tva koje rade sa mladim ljudima u pet op}ina BiH - Ilid`i, Gora`du, Fo~i, Biha}u i Banjoj Luci. Projekt je podr`an od EU, a zajedni~ki }e ga provoditi partnerske organizacije iz Srbije, Crne Gore i Slovenije u saradnji sa lokalnim organizacijama koje se bave pitanjima mladih. Tim povodom na Ilid`i je odr`ana nacionalna konferencija Mladi u riziku. Predstavnici radnih grupa iz op}ina koje su obuhva}ene projektom na konferenciji su izlo`ili specifi~nosti svojih lokalnih zajednica, rizike sa ko-

jima se mladi suo~avaju i mogu}nosti za njihovo rje{avanje. Razgovarano je i o mogu}oj primjeni programa i u drugim sredinama s ciljem razmjene iskustava i uspostavljanja saradnje i planiranja budu}eg rada. Na konferenciji su podr`ani napori omladinskih organizacija u kreiranju boljeg dru{tvenog okru`enja za razvoj i za{titu mladih. Op}inu Ilid`a je predstavljao Savjetodavni odbor mladih. Njihova iskustva i postignute rezultate je izlo`ila ~lanica Odbora Aida Dervi{evi}, dok je u~esnike konferencije pozdravio op}inski na~elnik Senaid Memi}.
Z. T.

Idu}e sedmice pred vije}nicima

Strategija za mlade Novog Sarajeva
Faruk Pr{e{, pomo}nik na~elnika za dru{tvene djelatnosti i predsjednik Koordinacionog tijela i radnih grupa zadu`enih za izradu strategije prema mladima Op}ine Novo Sarajevo, i Jasmin Be{i}, direktor Instituta za razvoj mladih KULT, odr`ali su prezentaciju strategije prema mladima Op}ine sa akcionim planom 20122014. godina, koja }e se razmatrati na narednoj 36. sjednici OV Novo Sarajevo. Na~elnik Ned`ad Kold`o je istakao da }e se ovom strategijom, koju }e razmatrati i usvojiti Vije}e u ponedjeljak, jo{ vi{e unaprijediti i afirmisati oblast politike prema mladima u Novom Sarajevu. M. T.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 29. januar/sije~anj 2012.

SARAJEVSKA HRONIKA
DE@URNI TELEFON

19

Ure|enje i dogradnja {kola u op}ini Ilid`a

276-982

Nove u~ionice u Bla`uju, bolje grijanje u Hrasnici
Nastavak dogradnje Sedme osnovne {kole, dok }e Deseta osnovna dobiti sportske plohe
Ministarstvo obrazovanja i nauke KS-a, nakon izgradnje zgrade Desete osnovne {kole u Osjeku, nastavlja finansirati i vanjsko ure|enje objekta. Ve} je obavljeno ogra|ivanje i asfaltiranje prostora oko zgrade, a kada vremenski uslovi dozvole, po~et }e izgradnja sportskih ploha, postavljanjem potrebnog mobilijara i rasvjete. Za ove namjene u drugoj fazi, Ministarstvo je izdvojilo 169.000 KM, dok }e Op}ina Ilid`a odabrati izvo|a~a i pratiti tok radova.

VA@NIJI TELEFONI

Tender za plohe
- Ve} su odra|ene instalacije na prostoru gdje treba da po~ne gradnja sportskih ploha. Tako }e u~enici dobiti igrali{te za mali nogomet povr{ine 44 sa 22 i ko{arki teren veli~ine 26 sa 14 metara. To su vi{e asfaltni radovi, nakon kojih }e se postaviti klupe, hortikultura i osvjetljenje, {to }e cijelom prostoru dati potpuno novi izgled i namjenu. U toku je izbor izvo|a~a radova koji }e se ubrzo zavr{iti, pa ako vrijeme dozvoli, radovi bi mogli po~eti najkasnije za dva mjeseca, kazala je Marina Pehar, koordinator projekta u op}inskoj Slu`bi za razvoj, investicije i komunalne poslove. Nastavlja se i dogradnja Sedme O[ u Bla`uju, za koju su Op}ina i Ministarstvo izdvojili 1,5 milion KM. Izvo|a~, firma Prograd iz

Slijedi ure|enje dvori{ta Desete osnovne {kole

@ep~a, nakon zavr{enog prvog sprata, nastavit }e gra|evinske radove na jo{ dva sprata i fiskulturnoj sali.

^etiri smjene
Novi dio zgrade }e biti povezan suhom vezom sa starim objektom i u njemu }e biti smje{tene u~ionice i kabineti, ~ime }e se obogatiti {kolski sadr`aji. Po{to je {kolski prostor bio nedovoljan da prihvati pove}ani broj u~enika, morala je po~eti dogradnja novih prosto-

rija, koja }e biti zavr{ena do po~etka naredne {kolske godine o~ekuju u Op}ini. Sedmu O[ trenutno poha|a 720 u~enika, koji su u nedostatku prostorija, raspore|eni u ~etiri smjene. Tako|er, u op}inskom bud`etu planirana su sredstva za ^etvrtu osnovnu {kolu u Hrasnici, u kojoj }e se renovirati grijne instalacije. Nakon izgra|ene fiskulturne sale, stara kotlovnica zbog nedovoljnog kapaciteta nije mogla zagrijavati i ove prostorije, pa Z. T. }e se ona rekonstruisati.

OKOMKAMERE

Inicijativa Gojera

Parkinga
ni na Malti
Dok na{i sugra|ani muku mu~e sa pronalaskom parkinga ispred ulaza zgrada u kojima `ive, u ~etvrtak uve~er pobijedio je zakon ja~ega. Tako se u Ulici Envera [ehovi}a na Dolac-Malti, na do mak po li ci je, po red parkiranih vozila, uvukao i bager. Iako zakon nala`e da sva ki stan ima par kingmjesto u ovoj ulici, ali i Sarajevu, to nije slu~aj, pa mnoge stanare umjesto slobodnog mjesta ~eka kazna.
M. T.

Na po slje dnjoj sje dni ci Op}inskog vije}a Stari Grad usvojena je inicijativa vije}nika Gradimira Gojera (Stranka za BiH) da Op}ina u narednom periodu treba pokrenuti sudski proces protiv svih onih koji su vr{ili agresiju i ubijali nedu`ne civile na podru~ju Starog Grada. Gojer je naglasio da civile nije ubijao samo jedan ~ovjek koji se trenutno nalazi pred licem pravde, ve} vi{e njih, te da svi oni moraju odgovarati za svoje te{ke zlo~ine. E. G.
Amsterdam 14.35, Zagreb 15.30 i 22, Beograd 21.40 Essen i Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i Stuttgart svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~etvrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15, 14.30, 22.30, Vela Luka utorkom, srijedom, petkom i subotom u 11 sati, Pula ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 6 sati, a petkom i subotom u 18 sati, Rijeka petkom i nedjeljom u 6 sati, Split svaki dan u 7.10 i 21 sat, Makarska svaki dan u 7.45 i 22.15 sati, Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg-Novi svaki dan u 11 sati, Ulcinj svaki dan u 19 sati, Br~ko svakim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i 13.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14,

Zlo~inci moraju odgovarati

MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 276-690 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 592-095, 592-096, 592-097, 061/487-787 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebne usluge Mar tinovi} 061 191 010 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Uprava za inspekcijske poslove KS 770-156, od 8 do 14 sati, 061/252-252, od 14 do 22 sata Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 580-999 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA 272-300 MARINDVOR 714-280 NOVO SARAJEVO 713-831 ^ENGI]-VILA 721-620 ILID@A 762-180 DOBRINJA 766-380 ILIJA[ 428-810 HAD@I]I 428-220 VOGO[]A 424-250 INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399

PORODILI[TA

9 9

DJEVOJ^ICA DJE^AKA

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.54 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.49, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.34, 12.06 i 19.27, Konjic 7.15, 15.40 - samo radnim danima i 19.10, Kakanj 15.37.

Odlasci:
Beograd 6.20, Banja Luka / Zürich 6.30, Zagreb 6.30 i 16, Be~ 7.25 i 14.55, Amsterdam 9.15, Ljubljana 12.55 i 14.15, Minhen 13.05, Istanbul 13.50 i 18, Budimpe{ta 15.05 Antwerpen, Bruxselles, Liege, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Rotterdam ~etvrtkom u 16 sati, Amsterdam iz Mostara utorkom u 8 sati, Amsterdam-via Biha} subotom u 8 sati, Amsterdam - preko Ora{ja srijedom i subotom u 8 sati, Amsterdam preko Bosanskog Broda utorkom u 8 sati, Den Hag utorkom u 8 sati, Utrecht subotom u 8 sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Dor tmund,

Dolasci u Sarajevo iz:
Zagreb 6.15 i 15.30, Budimpe{ta 21.10, Beograd 17.28, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.47, 13.33 i 20.54, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.35.

AUTOBUSI

AVIONI Dolasci:
Istanbul 8.50 i 12.55, Ljubljana 12.25 i 13.45, Minhen 12.30, Be~ 14.05 i 21.40, Zürich / Banja Luka 14.30, Budimpe{ta 14.35,

15, 15.35, 16, 17 i 18 sati, Tuzla radnim danima u 9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a svaki dan osim subotom i nedjeljom u 15.30, Visoko svaki dan osim nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 10.45, 12, 12.45, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Visoko svaki dan osim subote u 8.15, 8.45, 13.45, 15.15 i 16.30 sati, Kakanj svaki dan osim nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 12, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Kakanj svaki dan osim subote, nedjelje i praznika u 13.45 i 16.30 sati, Zenica svaki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30 sati autoputem, Zenica svaki dan osim subotom, nedjeljom i praznikom u 5.30 sati, Zenica svakim danom u 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sati.

20

KULTURA
VIJESTI

nedjelja, 29. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

U Grazu otvorena izlo`ba bh. i austrijskih umjetnika

Budi realan,
Prva dramska premijera u NP-u Sarajevo
Predstava “Zlo~in na kozijem otoku” s rediteljskim potpisom Damira Zlatara Freya premijerno je izvedena preksino} na sceni Narodnog pozori{ta Sarajevo, ~ime je ova pozori{na ku}a zabilje`ila prvu premijeru u teku}oj umjetni~koj sezoni i novoj godini. Rije~ je o tekstu jednog od najpoznatijih talijanskih dramati~ara prve polovice 20. stolje}a Uga Bettija, koji je uprizoren na mnogim pozori{nim scenama {irom svijeta. Gluma~ke izvedbe Rijada Ljutovi}a, Vedrane Seksan, Alme Terzi} i Jasne Ornele Bery publika je nagradila aplauzom. Prva repriza bit }e odigrana sutra u 19.30 sati.

tra`i nemogu}e
U kultnoj austrijskoj galeriji radove su izlo`ili bh. umjetnici: [ejla Kameri}, Neboj{a [eri} Shoba, Edo Numankadi}, Jusuf Had`ifejzovi}, Damir Nik{i}, Damir [agolj, Adla Isanovi}, Kurt i Plasto, Amir Idrizovi}, Adela Ju{i}, Lana ^maj~anin i Mirko Mari}
U Grazu je otvorena izlo`ba “Budi realan, tra`i nemogu}e” , bh. i austrijskih umjetnika i umjetnica, te je najavljena njena postavka u sklopu ovogodi{njeg programa Modul Memorije 2012. Na izlo`bi u kultnoj austrijskoj galeriji suvremene umjetnosti Rotor svoje radove su izlo`ili [ejla Kameri}, Neboj{a [eri} Shoba, Edo Numankadi}, Jusuf Had`ifejzovi}, Damir Nik{i} i Michael Blum, Damir [agolj, Adla Isanovi}, Kurt i Plasto, Amir Idrizovi}, Adela Ju{i} i Lana ^maj~anin, Andreas Heller, Helmut Kaplan, Richard Krische, Mirko Mari}, Eva Helene Stern, Edda Stroll, Marcus Wilfing i ILA. Kustosice izlo`be su Lejla Hod`i}, Karin Lerneis, Eva Meran i Margharete Makoves.

Inzko donirao 1.000 KM NUB-u
Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko uplatio je 1.000 KM NUB-u BiH. Razumijevaju}i vrlo delikatnu situaciju u kojoj se nalazi Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, Inzko je dao simboli~an donatorski prilog. Ovaj plemeniti i humani gest dodatno ohrabruje kolektiv NUBBiH da istraje u nastojanju da, bez obzira na krajnje te{ke uvjete u kojima radi, nastavi svoj profesionalni anga`man u misiji kulture, obrazovanja i nauke i da svojim korisnicima ne uskra}uje pristup znanju, saop}eno je iz NUB-a.

Revolucionarne misli
Pred skoro 200 prisutnih gostiju, pored umjetnika, gostima se obratio i zamjenik gradona~elnika Sarajeva Igor Kamo-

Doga|aju prisustvovali bh. umjetnici

Sarajevska zima

Bogat muzi~ki i filmski program
Prvi put u okviru muzi~kog programa Festivala su i dvije opere - “Carmen” i “Safikada”
Bogat i raznovrstan filmski i muzi~ki program bit }e dio ponude 28. internacionalnog festivala Sarajevska zima, istakao je direktor Festivala Ibrahim Spahi} na ju~era{njoj konferenciji za novinare u Sarajevu, javlja Fena. On je naglasio da program tokom 44 dana, od 7. februara do 21. marta, obuhvata 31 koncert, a pored toga, koncerti Sarajevske zime bit }e organizovani s ambasadom Kine u Banjoj Luci i Mostaru. Selekciju muzi~kog programa obavio je Ognjen Bomo{tar koji je kazao da }e obuhvatiti {iroki spektar stvarala{tva sa svih strana svijeta, pri ~emu su zadovoljeni kriteriji koji ina~e zahtijeva muzika i svaka vrsta kulture. Prvi put u Sarajevskoj zimi, u okviru muzi~kog programa su dvije opere - “Carmen” i “Safikada” te dva simfonijska koncerta, u , kojima u~estvuju na{i diregenti Samra Gulamovi} i Dario Vu~i}. Raznovrstan muzi~ki program upotpunit }e gosti iz Meksika, Holandije, Danske i Kine, kao i iz okru`enja - Makedonije, Srbije, Hrvatske... Najavljeni su koncerti klasi~ne, savremene muzike, koncerti gitarista, pijanista, d`ez-muzike i dr. - Sarajevska zime je univerzalna i uvijek }emo nastojati da takvi budemo u korist kulture, istakao je Bomo{tar. Ovogodi{nja Zima tako|er donosi interesantan i raznolik filSa ju~era{nje konferencije za novinare
Foto: A. KAJMOVI]

“Selo bez `ena” u Washingtonu
U dvorani Ameri~kog filmskog instituta Silverdok u Washingtonu sutra }e biti odr`ana projekcija filma Sr|ana [arenca “Selo bez `ena”. Film bh. reditalja uvr{ten je u program “Best of INPUT” in Washington DC, kao jedan od najprovokativnijih i najinovativnijih programa u svijetu. Film je pro{le godine na INPUTU u Seulu predstavljao Bosnu i Hercegovinu. Dokumentarac “Selo bez `ena” je najuspje{niji bh. film u 2011, koga je vidjela publika {irom svijeta, od Japana do Amerike. TV premijeru na BHT1 nedavno je vidjelo pola miliona gledalaca u BiH, saop}eno je iz BHRT-a.

mski program, a za selekciju se pobrinula Lejla Panjeta. Prema njenim rije~ima, ove godine }emo imati priliku da vidimo 35 filmova, od kojih je 11 kratkih poput italijanskog filma “Anthropos III” a ostali su dugometra`ni. , Filmovi }e biti prikazivani u UNITIC-u, Cinema Cityu, Art kinu Kriterion i Turskom kulturnom centru. Bit }e prikazani ciklusi danskog i japanskog filma, kao i revija filmova zemalja Vi{egradske

grupe, {to zna~i filmove iz ^e{ke, Slova~ke, Ma|arske i Poljske. Gledaoci }e biti u prilici vidjeti i jedan poljski film iz 2011. u 3D tehnici. Na programu je i pet eksperimentalnih videa, tri kratka eksperimentalna igrana filma i italijanski dokumentarac “Veliki Makedonac” . Shodno generalnoj temi Sarajevske zime, kako je kazala Panjeta, radi se o apokalipti~nim, urbanim i postmodernim temama potrage za identitetom.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 29. januar/sije~anj 2012.

KULTURA
Sa promocije knjige u Biha}u

21

Rock zvijezda
U Biha}u je preksino} odr`ana promocija “Knjige o Uni” Faruka [ehi}a, u organizaciji Gradske galerije Biha} i izdava~ke ku}e Buybook, koji su [ehi}a predstavili kao rock zvijezdu savremenog doma}eg knji`evnog neba. Iako ve} dugo `ivi i radi u Sarajevu, autor je ro|en 1970. u Biha}u, a odrastao je u Bosanskoj Krupi, tako da je promocija za njega bila puna emocija, jer se

knji`are Buybook

meno ~itaju}i odlomke iz knjige. “Moja biografija je krv i meso, nije entertaiment” [ehi}ev je ci, tat za kojeg Buri} smatra da najvi{e govori o ~emu se sve tu radi. Potisnuta sje}anja u stvari nikad ne nestaju, ja sam pi{u}i ovu knjigu upravo kopao duboko u sebi ove uspomene, i onda one same naviru. Neke stvari mi biramo da ih se sje}amo, neke biraju zaborav, ali i dalje postoje skrivene. Na-

Pred skoro 200 prisutnih gostiju

~aji. Doga|aj kojem su prisustvovali brojni zvani~nici Graza posjetio je i Valentin Inzko, a me|u gostima izlo`be bili su i brojni umjetnici me|u kojima i Michelangelo Pistoleto. Zasebno je odr`an poseban sastanak predstavnika gradova Graza i Sarajeva na kojem su kustosice Lejla Hod`i} i Margharete Makovec, te umjetni~ki direktor programa Modul Memorije i SARTR-a Nihad Kre{evljakovi} prezentirali plan organiziranja ove izlo`be u Sarajevu 27. aprila kao dio ovogodi{njeg programa Modul memorije i obilje`avanja 20. godi{njice od po~etka opsade grada. - Posebno zadovoljstvo je organizirati jedan ovakav doga|aj

u sklopu programa Modul memorije, jer se ovdje ne radi o tome da }emo imati priliku prisustvovati izlo`bi izuzetnih bh. i austrijskih umjetnika, ve} je ovdje rije~ i o suradnji sa ljudima koji su osvjedo~eni prijatelji na{eg grada. Afirmiranje komunikacije kroz umjetnost i slavljenje razli~itosti je upravo ono {to se ~ini nekom porukom ove izlo`be. U dana{njem svijetu, kada se mogu}e `eli predstaviti nemogu}im, va`no je odgovoriti revolucionarnim mislima poput ovih koje se pripisuju Che Guevari: “Budimo realni, tra`imo nemogu}e” ^ini se . da samo ako izgradimo takvu realnost, imamo {ansu da promijenimo sada{njost, tj. da nam

budu}nost ne bude neka mra~na pro{lost, rekao je povodom izlo`be u Rotor galeriji Nihad Kre{evljakovi}.

U aprilu u Sarajevu
Izlo`ba }e u Sarajevu biti organizirana u razli~itim gradskim prostorima, a trajat }e od 27. aprila do 9. maja. U Grazu, pored ove izlo`be i izlo`be u Kamera Austrija, bit }e organizirana i projekcija filmova producentske ku}e Deblokada u sklopu kojih }e publika imati priliku gledati filmove Jasmile @bani} “Poslije, poslije” “Slike sa , ugla” “Participacija” te film “Sje, , }a{ li se Sarajeva” Seada i Nihada Kre{evljakovi}a i Nedima Mr. S. Alikadi}a.

Ahmet Buri} i Faruk [ehi}

vratio, jer je “Knjiga o Uni” napokon do{la na rijeku Unu. Poslije njegove prve knjige “Pod pritiskom” kratkih ratnih , pri~a koje je [ehi} crpio iz vlasatitog ratnog iskustva, jer je bio pripadnik Armije BiH, njegova druga knjiga je daleko od pritiska, vedra je i ugodna, a naslanja se na naredni, poslijeratni period mira, hronolo{ki i logi~ki ali ne i formalni nastavak njegove proze. Promotor knjige, kolega knji`evnik Ahmet Buri}, navigirao je ve~er predstavljaju}i knjigu i autora u formi intervjua, povre-

kon knjige o ratu, koju sam morao izbaciti iz sebe, `elio sam da se odmaknuti od teme. Sve moje kolege imaju “nemoj bogati o ratu” stav, tako da je pisanje “Knjige o Uni” i za mene bilo prevazila`enje te traume, kazao je Faruk [ehi}. Autor je na preksino}njoj promociji u Biha}u bio ugodno iznena|en i dugim redovima za potpis i posvetu na knjizi. Gradska galerija je bila prepuna, uspjeh “Knjige o Uni” u njegovom rodnom kraju bio je o~ekivan, ~ak mo`da i bolji od toga.
F. BENDER

Promovirane tri knjige Seada Fetahagi}a

Sa~uvati od zaborava
Fetahagi}eve knjige ~ine specifi~nu trilogiju, kojoj je u cjelokupnoj (a ne samo novijoj) bh. publicistici i satiri nemogu}e na}i sli~an primjer
U Gradskoj galeriji Collegium Artisticum u Sarajevu ju~er je odr`ana promocija tri knjige politi~ko-satiri~kih kolumni Seada Fetahagi}a - “Iz pozadine” “Tr, govina domovinom” i “Prodajem `ivot” . Izdava~i su Udru`enje gra|ana (UG) Obrazovanje gradi BiH, PEN Centar u BiH i Asocijacija nezavisnih intelektualaca Krug 99. O autoru i njegovim knjigama govorili su akademik Juraj Martinovi}, prof. dr. Mirko Pejanovi}, mr. Slavko [anti}, prof. dr. Vlatko Dole~ek, a moderatorica je bila Ferida Durakovi}. Knjige su objavljene povodom godi{njice Fetahagi}eve prerane smrti (28. decembra 2010) s nakanom da se duh njegove satire, njegov spisateljsko-dru{tveni anga`man i moralne vrednote njegova djelovanja sa~uvaju od zaborava.

Sa ju~era{nje promocije

Foto: A. KAJMOVI]

Mrgud golubijeg srca
Na promociji je napomenuto da je Fetahagi} od 2003. pa sve do svoje smrti decembra 2010. objavio preko 400 tekstova u svojoj redovnoj kolumni u Slobodnoj Bosni, te da knjiga kolumni iz ovoj nedjeljnika, kao i knjiga “Trgovina domovinom” u , kojoj su sakupljene kolumne koje je objavljivao u Nezavisnim novinama od kraja 1996. do kraja 2010. godine, ~ine nerazdvojnu cjelinu sa knjigom “Iz pozadine” u koju su uvr{tene odabra, ne Fetahagi}eve satiri~ke kolumne objavljivane u Oslobo|enju od aprila 1994. do septembra 1998. godine (Krug 99, 2000). - Sejo je imao {iroko interesovanje. Pratio je dru{tvena kretanja u BiH, regionu, Evropi i svijetu. Nema ni~eg da njega nije zanimalo i da o tome nije imao svoj sud, kazao je Mirko Pejanovi} dodaju}i da je Fetahagi} bio omiljen ~ovjek, uvijek raspolo`en za besjedu i neoptere}en ljudski dijalog. Knji`evnica Ferida Durakovi} istakla je da je Fetahagi} bio od onih karaktera koje bi Branko ]opi} nazvao “mrgudima golubijeg srca” jer kada bi Sead “ru`io narod” smatrao je da to tre, , ba da radi kako bi sredina i narod koji `ivi u njoj bili bolji. Akademik Juraj Martinovi} istakao je da sve tri Fetahagi}eve knjige ~ine specifi~nu trilogiju, kojoj je u cjelokupnoj bh. publicistici i satiri nemogu}e na}i sli~an primjer.

22

SCENA

nedjelja, 29. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Povratak na muzi~ku scenu

“Ru`ica” vlada top-listama
@eljna znanja, zavr{ila sam i postdiplomski studij na The Institute of Social Studies u Den Haagu, ka`e Zuzi Sara|ivala je i s grupom Bijelo dugme
Zumreta Mid`i}, poznatija kao Zuzi Zu, kako joj je sada umjetni~ko ime, ove godine samostalnim albumom vra}a se na muzi~ku scenu. Album je po~ela snimati prije dvije godine, a do sada je snimila {est pjesama u studiju Aleksandra Kobca u Beogradu.

@ena Istoka
- Snimljene su numere "Lutka od gume" i "Delija" ~iji su autori Marina Tucakovi} i Aleksandar Kobac, “Ru`ica si bila” autora Gorana Bregovi}a, “Reanimacija” koja je obrada pjesme grupe Zana, te “@ena istoka” i “Morska pjena” koje sam ja napisala, ka`e Zuzi, koja je u re`iji Dejana Mili~evi}a snimila i spotove za "Deliju", "Ru`icu si bila" i "Reanimacija". Treba spomenuti da je spot "Ru`ica si bila" dva mjeseca na prvom mjestu top-liste portala zagreb.info. Ina~e, svoju pjeva~ku karijeru Zuzi je po~ela tako {to je kao bruco{ica ekonomije po`eljela da svoje slobodno vrijeme iskoristi da ozbiljnije poradi na svom hobiju - pjevanju. - Studirala sam na Ekonomskom fakultetu i istovremeno poha|ala Srednju muzi~ku {kolu u Sarajevu - Odsjek za solo pjevanje. Bilo je to u zlatno doba sarajevske pop-{kole, kada su muzi~kom scenom vladali Inde-

Zuzi Zu: Ove godine zavr{ava album
xi, Zdravko ^oli}, Bijelo dugme i presti`ni festival Va{ {lager sezone, govori Zizi. Osim toga, pjevala je u horu RTV Sarajevo i dirigent Julio Mari} je odabrao da na [lageru sezone pjeva prate}e vokale. Poslije toga slijedi Velika jugoslovenska turneja Zdravka ^oli}a i Indexa, gdje je s Gordanom Ivandi} tako|er pjeva prate}e vokale. zom Alijagi}em. Hitovi koji su ostali za njima su "Apsolutno tvoj", "^abrija", "^arter-let". Sara|ivala je i s grupom Bijelo dugme pjevaju}i prate}e vokale na albumu "Pljuni i zapjevaj, moja Jugoslavijo" i velikoj turneji, kao i na duplom albumu i "Mramor, kamen i `eljezo” Iza . toga slijedi film Emira Kusturice "Dom za vje{anje" za koji muziku pi{e Goran Bregovi}, a Zuzi pjeva prate}e vokale za pjesmu "Ederlezi" koju objavljuje Columbia records. Svoj prvi solisti~ki album "No}as ja ludujem" snimila je 1991. godine u studiju Zorana Red`i}a, a autor svih numera je bio Mili} Vuka{inovi} Mi}a. - U me|uvremenu sam diplomirala na Ekonomskom fakultetu. @eljna znanja, zavr{ila sam i postdiplomski studij na The Institute of Social Studies u Den Haagu. Potom sam se zapsolila u Izvr{nom vije}u BiH kao savjetnik za turizam i trgovinu. Me|utim, to je prekinuo rat, pa sam prvo oti{la u u Italiju, a potom u Holandiju, gdje ostajem narednih deset godina, isti~e Zuzi. Nekoliko godina sara|uje sa holandskim romskim orkestrom Ogto Gadje i 2002. snimaju zajedni~ki CD “Vatra” s ciganskim pjesmama. Zuzi se 1996. godine vratila Sarajevo i ~etiri godine pjeva prate}e vokale Bebeku, Alenu i Tifi koji su nastupali pod imenom "Kad bih bio Bijelo dugme".
Ja. D.

Nacionalna klasa
- Nakon toga, oti{la sam u Beograd, gdje sam za film "Nacionalna klasa" otpjevala pank numeru "Hobi" i, naravno, kultnu pjesmu "Flojd", ka`e pjeva~ica koja je od 1979. do 1982. bila ~lanica popularne grupe Mirzino jato zajedno s Gordanom Ivandi} i Mir-

Snimila šest pjesama

Kantautor Ibrica Jusi}

Posthumno priznanje za pjeva~a

U susret Valentinovu
Ibrica Jusi} 11. februara }e u Centru Sava u Beogradu odr`ati koncert "U susret Valentinovu", dok }e na sam Dan zaljubljenih, 14. februara, tradicionalno nastupiti u Hrvatskom narodnom kazali{tu u Splitu. Ovaj umjetnik, uvijek dosljedan sebi, na muzi~koj sceni prisutan je skoro 50 godina. Jusi} je obilje`io jednu epohu, dokazao se pjevaju}i francuske {ansone, italijanske kancone, prepjeve Leonarda Cohena, ali i sevdalinke. Iza sebe ima nastupe na brojnim festivalima, kao i u najpoznatijim svjetskim dvoranama. Ibrica je odgojio mnoge generacije pjevaju}i stihove najve}ih pjesnika. Malo ko od muzi~ara njegove generacije mo`e se pohvaliti energijom i izdr`ljivo{}u s kojom se nesebi~no daje svojoj publici.
Ja. D.

Michael Jackson dobio spomenik
Michael Jackson posthumno je dobio spomenik na Hollywood Boulevardu, a umjesto njega svoje ruke u svje`i cement umo~ila su njegova djeca - Prince, Paris i Blanket. Govor u ~ast pokojnom Michaelu odr`ali su Michaelov producent albuma "Thriller" Quincy Jones te Justin Bieber. Prema pisanju ~asopisa NME, Paris je prije govora predstavila Justina Biebera sljede}im rije~ima: - Moj otac bi bio ponosan da je mogao biti mentor Justinu Biberu ~iji sam fan i ja sama. Ostatak Michaelove obitelji tako|er je bio tamo.

Foto: D`. KRIJE[TORAC

24

Nedjelja ZIVOT PLUS

29. januar/sije~anj 2012.

Povodom izbora National Ge

Jednostavne odluke za sretniju porodicu
Pogledajte va{u djecu, ili bilo koga, u o~i tokom razgovora. To }e vas natjerati da pomno slu{ate i pratite pri~u. Ne gledajte u svoj iPhone, iPad, laptop, novine. Budite aktivni slu{alac. Va{a djeca }e to primijetiti i zna}e da cijene, a na taj na~in ih u~ite kako da i sama budu dobri slu{aoci
Ako ste roditelj, trebalo bi da se zapitate {ta biste mogli da uradite kako biste unaprijedili roditeljske vje{tine. Da li ste rije{eni da budete bolji roditelj? Pretpostavljamo da jeste. Mo`da ste ve} negdje pro~itali ili intuitivno ve} koristite ~etiri postulata zdravog roditeljstva: 1. uvijek budite vedri i raspolo`eni, 2. opustite se i ne ljutite se stalno, 3. slu{ajte pa`ljivo i 4. uvijek se smijte. Ovi savjeti i dalje se primjenjuju u `ivotu mnogih ljudi koji su roditelji. Ali kako su djeca starija, a i kako smo svi stariji koju godinu, nije naodmet da nau~ite jo{ nekoliko lekcija na va{em roditeljskom putu.

Kao i obi~no, potreban je neko sa strane da bi nam rekao {ta je dobro za nas. Sre}om, to zaista ne mora biti tako, potrebno je samo malo dobre volje
Tekst i foto: Nisad SELIMOVI]

Najpo`eljnija destinacija
koju preporu~uju, a autor je turisti~ka agencija iz Londona koja nudi kompletnu biciklisti~ku avanturu u Bosni i Hercegovini za 2.300 KM. I tako, dok mi samo kukamo i govorimo da ovdje ni{ta ne valja, oni koji znaju da ugode sebi, dolaze kod nas kako bi oplemenili svakodnevni `ivot. Da li su oni ne{to pametniji od nas ili su samo nau~ili gledati na se? Bi}e da je ovo drugo, jer nismo ba{ svi isti ni u Bosni, i ne pjevamo svi `alopojke nad svojom sudbinom. Upravo fotografija koju je objavio NG uz pomenuti izbor, prikazuje jednu od lokacija koju sam i sam posjetio. Biciklom. I

PET REZOLUCIJA

Evo pet rezolucija koje treba da podstaknu sretniji `ivot porodice: 1. osmjehujte se. Osmijesi su ne{to lijepo i ~ine da se osje}amo dobro. Ba{ kao i smijeh, osmijesi su zarazni. Osmijesi vas mogu ~ak u~initi zdravijim. Ne ka`emo da treba da potiskujete negativna osje}anja, ali kada vas iznerviraju djeca, duboko udahnite, mislite na ne{to lijepo i osmjehnite se. Va{e raspolo`enje }e se momentalno promijeniti. Ako su vam djeca kenjkava, va{ osmijeh mo`e da uti~e na to da se oni osje}aju i pona{aju bolje. 2. kre}ite se, igrajte se, ple{ite. Zaigrajte porodi~ni ples? Pustite neku `ivahnu muziku i zaple{ite sa svojom djecom. Niste ni svjesni koliko }e vas to opustiti, rasteretiti i povezati sa va{om djecom. Iza|ite u porodi~nu {etnju. Oti|ite sa djecom u park i zaigrajte se sa njima. Vozite bicikl u prodavnicu, preska~ite konopac zajedno. Radite sve te jednostavne i male stvar zbog kojih }ete navu}i osmijeh, biti raspolo`eni, a i dobro }ete se zabaviti. 3. ignori{ite “buku” Jedan od prigodnih . citata dolazi nam od Stevea Jobsa: “Ne dozvolite da buka mi{ljenja drugih utopi va{ sopstveni unutra{nji glas. I {to je najva`nije, imajte hrabrosti da slijedite svoje srce i intuiciju” Primijenite ovaj stav na va{ . `ivot kao roditelja. Vi znate svoju djecu najbolje i kada god se oni ili vi suo~avate sa izazovom, vjerujte svom srcu i intuiciji. Ignori{ite sve ostalo.

4. gledajte u o~i va{u djecu kada razgovarate sa njima. Ka`ete da ih slu{ate kada vam se obra}aju, ali da li je to upravo tako? Da li ih stvarno slu{ate? Pogledajte va{u djecu, ili bilo koga, u tom slu~aju, u o~i tokom razgovora. To }e vas natjerati da pomno slu{ate i pratite pri~u. Ne gledajte u svoj iPhone, iPad, laptop, novine. Budite aktivni slu{alac. Va{a djeca }e to primijetiti i zna}e da cijene, a na taj na~in ih u~ite kako da i sami budu dobri slu{aoci.

RUTINA DOBRA ZA PORODICU

5. istra`ujte. Rutina je dobra za porodicu, ali je sasvim uredu da priznate da vas to vodi u dosadu. Zato, prona|ite na~in da istra`ite nove teritorije i polja interesovanja. Nema potrebe da putujete na egzoti~na mjesta. Idite u biblioteku ili na internetu potra`ite knjige i informacije o mjestima koje `elite da posjetite. Napravite spisak stvari i mjesta koje `elite da vidite, te ih do`ivite zajedno kao porodica. Prona|ite nove znamenitosti i historijska mjesta u va{em gradu. Otkrijte nove staze za planinarenje i {etnje. Posjetite razli~ite restorane sa djecom. Prona}i }ete svoja nova mjesta za omiljene aktivnosti, a djeci }ete pokazati da u vama jo{ tinja radoznalost, te da ona ne nestaje kako odrastamo.

Na ti onal Geo grap hic Society je prije nekoliko dana objavio listu, po njihovom izboru, najpo`eljnijih avanturisti~kih destinacija na svijetu. Na{lo se tu zaista 10 zamamnih lokacija, podijeljenih po kategorijama – za skijanje, surfanje, penjanje, kajak, ronjenje, itd. Preporu~ena mjesta su zaista vi{e nego privla~na, kao {to je pje{a~enje Newfoundlandom u fas ci nan tnom pri ro dnom okru`enju, ili planinarenje planinom Mustagata u Kini. Sve odreda prelijepi prizori. Izgledalo je nevjerovatno na prvi pogled, ali je istinito: me|u tih deset destinacija u ~itavom svijetu, kao najbolja lokacija za brdski biciklizam odabrana je Bosna i Hercegovina. Zvani~ni opis ka`e: „Lonely Planet je prije dvije godine prorekao da Bosnu i Hercegovinu, najpoznatiju po ratu ‘92 - ‘95, definitivno ~eka svijetla budu}nost. Nakon vrlo kratkog perioda, ova isto~noevropska zemlja postala je raj za skija~e, boardere, planinare, {eta~e i bi ci klis te. Dre vni ka ra vanski putevi koji vode preko planina i povezuju gradove, sada se svakodnevno koriste kao singletrack biciklisti~ke staze“ , ka`u iz NG-a. Da sve ima svoju komercijalnu pozadinu, dokazuje i ponuda

PREKO VISO^ICE DO BORA^KOG JEZERA

znate {ta? To je iskustvo koje pamtite do kraja `ivota. A to je samo jedna jedina lokacija, kojih imamo u izobilju, i nijedna nije ista. Fotografija prikazuje plato na planini Viso~ici, koja se nalazi iza Bjela{nice, na putu ka Glavati~evu i Hercegovini. Paklena planina, koja s obje strane ima bujnu vegetaciju, {umu, livade i potoke, dok je njen gornji dio, vrhovi i plato, kao paklena zemlja. Kamen i sitno rastinje. Vjerovatno je takvom ugo|aju doprinijelo i vrijeme, koje je u junu bilo skoro pa zimsko, uz mnogo oblaka i sivilo oko nas koji smo prepedalali sve do Bora~kog jezera. Ta biciklisti~ka tura spada u kategoriju srednjih, recimo. One du`e su mahom iznad 100 km u jed-

29. januar/sije~anj 2012.

Nedjelja
Najskuplja skijali{ta Evrope

25

eographica

Zimska ~arolija ski-centara
Courchevel, Monteresa, Gstaad, Kortina d' Ampeco, Sent Moric... omiljene destinacije bogatih, ali i raj za ljubitelje zimskih sportova

a biciklisti~ka a na svijetu
nom danu, dok sve one do 50 km spadaju u opu{taju}e i „poslijepodnevne“ Od . Babinog dola na Bjela{nici (do kojeg mo`ete do}i s biciklom u kombiju ili se dovesti biciklom), pa sve do Bora~kog jezera ima oko 65 km, i kombinacija je to duga~kih asfaltnih spustova i te{kog {umskog puta, koji prelazite uzbrdo. Ali, uz dobro dru{tvo, optimalnu kondiciju i kvalitetan bicikl, ni{ta nije tejednom vikendu. Surovo pla nin sko pro lje }e na 2.000 metara nadmorske visine, i kupanje u jezeru u kojem je voda topla kao da je septembar. I to nije sve. Ako krenete u pomenuto doba kalendarske godine, dobijate i: prelijepo zelenilo koje buja svud oko vas; ~ist planinski zrak; kvalitetan, kako to sada vole re}i, or-

U@ASNA SPOZNAJA

{ko. A zamislite scenario koji se desio na{oj ekipi – odlu~ili smo preno}iti na Bora~kom jezeru. Prvi dan nas je pratilo prohladno i obla~no vrijeme, a zadnjih 10 km i pljusak. Mokri do gole ko`e i ne znate da li vi{e lije iz neba ili sa to~kova koji raspr{uju vodu sa asfalta u lice. Dolazak u pansion, suha odje}a, ro{tilj pod {adrvanom a ujutru, ve} u 8 sati, sunce doslovno pr`i. Dva potpuno razli~ita dana, dva godi{nja doba pro`ivite u samo

ganski ru~ak u nekom od usputnih sela; {umske jagode, tre{nje, mir. Mo`ete se upo zna ti sa svo jom dr`avom, koja je zaista prelijepa kada se odvojite od betona i asfalta; u skoro svakom selu postoji nekropola ste}aka, a to je uvijek zanimljivo jer dokazuje ~injenicu da smo mi `ivjeli ovdje prije bilo kakvih doseljenika kojima nas poku{avaju prilijepiti stolje}ima; mo`ete u`ivati u ti{ini gdje bukvalno nikoga nema, osim vas i pri-

rode; mo`ete u`ivati u nevje ro va tnom asfal tnom spustu biciklom u kanjon Neretve koji je duga~ak skoro 30 km (ne brinite, saobra}aja skoro i da nema); izlazak pred Bjelimi}e je pri~a za sebe, tako|er... I tako mo`emo nabrajati unedogled. Zaklju~ak je da ovakav poduhvat nema lo{ih strana, osim da }e vam se vra}ati u memoriju kada do|u ovi hladni zimski dani, ~e{}e nego {to biste to `eljeli. A `alosno je ne obi}i sve to dok je netaknuto. Isto tako, ako ne i `alosnije, zvu~i informacija da, kada ukucate pojam Bjelimici u Google, najvi{e rezultata je vezano za neke studije izvodljivosti hidroelektrana na tom podru~ju, i slike pro{irenih korita i potopljenih livada, pa i sela. To je u`asna spoznaja. Zar je stvarno potrebno da ne{to uni{timo da bismo to po~eli cijeniti – na papiru dakako, kako druga~ije kada toga vi{e nema. I da li nam treba {amar od National Geographica da shvatimo {to imamo, na sat dva od mjesta prebivali{ta. Kao {to to NG-ov izbor zorno pokazuje, ljudi `eljni ~iste prirode i avanture su spremni platiti da ih avion, brod, autobus doveze do destinacija, otrpjeti put koji }e trajati ~itav dan, petljati sa prtljagom, carinom, kartama, smje{tajem, i moliti se da bude lijepo vrijeme kada stignu tamo (ili ovdje). Znate {ta je nama potrebno da do`ivimo to {to oni pla}aju dvijemiljeikusur maraka? Dobra volja, sendvi~ i sok. Zar je to tako puno?

Courchevel je najvi{i skija{ki centar u Francuskoj, ali i najskuplje skijali{te u Evropi. Na nadmorskoj visini od 1.850 metara, ovaj ski-centar predstavlja pravi raj za ljubitelje zimskih sportova. Sadr`aj obiluje mnogobrojnim profesionalnim, kao i amaterskim takmi~enjima u raznim disciplinama. Na nadmorskoj visini od 1.850 metara, ovaj ski-centar predstavlja pravi raj za ljubitelje zimskih sportova. Sadr`aj obiluje mnogobrojnim profesionalnim, kao i amaterskim takmi~enjima u raznim disciplinama. U sastavu centra nalazi se poligon za ljubitelje snowboardinga - halfpipe, reflektori za no}no skijanje na pojedinim stazama, sportske prodavaonice, medicinski centar, {kola skijanja, banke, restorani, barovi, klubovi, zatvoreni bazen, wellness centar, bioskop... Oko 150 kilometara ski-staza Courchevela prostiru se na blizu 540 hektara. Centar je izgra|en 1946. godine i va`i za jedno od najstarijih na svijetu. Svi apartmani su kompletno opremljeni za pru`anje izuzetno ugodnog boravka. Monteresa je zimska ~arolija u Italiji. Od kraja XIX vijeka, ljudi iz cijele Italije dolazili su ovdje u potrazi za zimskim uto~i{tem. Uski planinski putevi, vjetar koji struji kroz malo, naizgled nenaseljeno selo i prelijepi predjeli, pru`aju sjajan prirodni ritam. Mjesto se nalazi visoko u Alpima i time garantuje snijeg, veliki broj lakih i strmih staza. Zaboravite na gu`ve i redove na ski-liftovima, kojih ima 38. Monteresa je povezana sa mjestom Cervina, koje nudi niz

NAJSTARIJI NA SVIJETU

dobrih restorana. U Italiji je i poznato skijali{te Kortina d’Ampeco, poznatije kao kraljica Dolomita. Ovdje su 1956. odr`ane Zimske olimpijske igre, a stazama na kojima se takmi~ilo mo`e se skijati i danas. Ve} 30 godina tu se odr`ava i Svjetski kup u alpskom skijanju. U [vajcarskoj se, tako|er, nalazi nekoliko omiljenih destinacija bogatih, prije svega G{tad (Gstaad) za koji su mnogi prvi put ~uli u jednom od legendarnih filmova o Pinku Panteru s Piterom Selersom, i ve} spomenuti Sent Moric. G{tad je stotinjak godina stjeci{te imu}nih skija{a. Najluksuznije je u hotelu Gstaad Palace, otvorenom jo{ 1913, smje{tenom na vrhu brda. Drugi {vajcarski biser je Sent Moric, koji se smatra za najstarije zimovali{te na svijetu, smje{teno na obali istoimenog jezerca, usred doline Engadine. Na zale|enoj vodenoj povr{ini se ~ak organizuje i konjska trka White Turf. Prvi hoteli su otvoreni u ovom mjestu 1856. U njemu se nalazi i prirodna bob-staza Olympia Bobrun St.Moritz-Celerina.

PRIRODNA BOB-STAZA

26 Nedjelja Amir Vuk Zec, arhitekta

29. januar/sije~anj 2012.

Te`im art-izrazu, ist

Ne ovisim od politi~kih lobija koji ovdje vladaju, meni je preporuka uvijek moj prethodni rad, ljudi to prepoznaju i valorizuju, prepoznaju me u cijeloj regiji Kao arhitekta sam ipak ostao i dalje ~ovjek koji razmi{lja vi{e o fenomenu prostora i bavi se tim fenomenom iznutra Svjetski trend arhitekture, poziranje i spektakl, a ne ono {to je ustvari su{tina na{eg `ivljenja, jer mi gradimo i radimo za ~ovjeka
Razgovarala: Merima BABI]

koja ima prav
ktura nekog mirisa jer sam kao arhitekta ipak ostao i dalje ~ovjek koji razmi{lja vi{e o fenomenu prostora i bavi se tim fenomenom iznutra. Znaju}i da su dvije najve}e nepoznanice po ~ovjeka i njegovu temporalnost na ovom svijetu `ivljenja sigurno prostor i vrijeme i zato smo uvijek u prostoru, pa prema tome i urbanista je veliki enterijerista. Ne dijelim arhitekturu na neke enterijere, velike objekte, samo na ljude koji znaju raditi sa prostorom ili ne. Ako bi karakterisali dosada{nji moj profesionalni rad, prije svega, to je jedna taktilnost i duhovnost kojoj te`im da proniknem u prostor. Vrlo je va`na razmjena energija, arhitekta je za mene {aman, taj pripadnik istog plemena, ali koji povezuje taj duhovni i taj svijet donji, profani. Zato je vrlo va`na knjiga koju mogu preporu~iti mladim arhitektima “Sveto i profano” Elijadeva, gdje je on na{ao da je to karakteristika svih religija, i biti arhitekta je us-

Na kojem projektu trenutno radite i o kojem objektu je rije~? - Zavr{io sam jedan vrlo indikativan objekat za ovo vrijeme u Bosni, radi se o {oping-centru na izlazu iz Bosne, u Ora{ju, 200 metara od granice. Volim re}i da vi{e radim nego ijedno civilno dru{tvo. Tako u toj dobroj energiji, kada je zdrava i po{tena namjera i na ovim prostorima mogu}i su takvi iskoraci, objekat kojeg se ne treba stidjeti ni negdje vani, ni u Njema~koj da stoji, sigurno ga karakteri{e ovovremenost i prepoznatljivost dana{njeg trenutka ali, prije svega, meni je drago da je to napor i htijenje jednog ~ovjeka i ljudi i mene kao arhitekte. To je projekat na kojem se radilo skoro godinu i po, prije svega, firme Maxi, gospodina Drage, mene i mog biroa i to je jedan od recepata da je sve na ovom prostoru mogu}e, samo treba htijenje da bude jasno i konkretna i po{tena namjera. Time smo apsolvirali pro{lu godinu, a spremamo se i raduje me ova godina, bi}e vinarija, taj posao koji se budi u Hercegovini naro~ito, a i ljudi su me prepoznali. Tako|er, imam poziva iz Slovenije, iz Hrvatske da radimo vinarije, {to je sada trend u arhitektonskom jeziku. Vinari su sada vjerovjesnici nove religije, oni {ire jedan hedonizam u ovom op{tem pesimizmu. Hercegovina kao najvitalniji dio Bosne i Hercegovine sigurno ima tu mnogo ponuditi, to je jedna tajna ne samo za nas ovdje nego za ~itavu Evropu. Prostoru Hercegovine bi se trebalo vi{e posvetiti, kako isto~ne, tako i zapadne Hercegovine, koja pripada svima nama i koji mi kao lo{a majka samo zapostavljamo, kao i na{ Neum. Prona|eno je dosta podzemnih voda u isto~noj Hercegovini, {to je bila do sada mana, a suncem i sa blagodetima i zale|em mediteranske klime, ovo je jedan od najprosperitetnijih prostora za budu}nost Evrope. ^esto sam prisutan i u Me|ugorju, kao i oko Trebinja, gdje tako|er radimo vinarije. U Crnogorskom primorju u Boki kotorskoj radim male butik-hotele, a imam jo{ ponuda ovdje po Bosni, po Me|ugorju. A i ovdje bi trebalo da bude aktuelno u Sarajevu, uvijek spremam sitna iznena|enja, restoran Za~in {to se uskoro

Foto: D`enan KRIJE[TORAC

otvara, koji }e biti novi za~in u ponudi grada Sarajeva.

LI^NI PE^AT
Kako biste okarakterisali svoj, sada ve}, prepoznatljiv pe~at arhitektonskog rje{enja nekog objekta? - Arhitekta sam koji dugo radi ov dje i oba ve zan sam pre ma ovom gradu. Sarajevo je za mene uvijek inspiracija i radio sam ovdje nekoliko va`nih projekata, od hotela Terme, restorana Kibe, Za~ina, Vatre, Prvog {umara, Termag hotela na Jahorini. To je prije svega karakteristika dosada{njeg na~ina rada, davno sam to posijao pa sada malo imam pravo da poberem plodove, to je taj dugogodi{nji rad po ~itavoj regiji. Ne ovisim od politi~kih lobija koji ovdje vladaju, meni je preporuka uvijek moj prethodni rad, ljudi to prepoznaju i valorizuju, prepoznaju me u cijeloj regiji. Na~in i karakteristika mog rada po~inje jo{ sa prvim restoranom Miris dunja, ta moja arhitektura ima taj miris, vrlo je va`no imati jednu vrstu duhovnosti, jer sam arhitekta koji stvara iznutra prema vani, neki ljudi me karakteri{u kao enterijeristu, ali ustvari uvijek se bavim samo jednim istim kao i svi arhitekti, prostorom. Moj rad karakteri{e od prvih personalnih izlazaka u enterijere taj Miris dunja do dana{njih dana, neki bi rekli da je to arhite-

29. januar/sije~anj 2012.

Nedjelja

27

tinskoj arhitekturi

vo da ostari

tvari imati svoju vlastitu religiju, izna}i vlastitu filozofiju. Moja filozofija je uvijek jedna te ista, svaki prostor ima svoj unutarnji spirit, duh i du`nost je arhitekte da kao Aladinovu lampu protrlja i prona|e taj prostor, spirit tog prostora, duh tog prostora, duh vremena i zato je ta tekstura, koja je dodirljiva, koja je taktilna, pripada tom taktilnom svijetu nego {to je arhitektura koja je za slikanje, {to je danas uglavnom svjetski trend arhitekture, poziranje i spektakl, a ne

ono {to je ustvari su{tina na{eg `ivljenja, jer mi gradimo i radimo za ~ovjeka. Arhitektura je na{a druga ko`a i o njoj se veoma malo diskutuje i hvala Vama {to ste dali priliku da neko kao arhitekta ka`e ne{to od tome. Vi{e te`im nekom artizrazu, toj istinskoj arhitekturi koja ima pravo da ostari, to je arhitektura u koju morate do}i, ne mo`ete na osnovu slika o njoj puno zaklju~iti i to je ta vrsta komunikacije me|u ljudima i zato uspijevam na}i taj prostor kroz nove klijente i taj dijalog, gdje kroz moje objekte komuniciram sa mojim budu}im klijentima. Koliko se danas izmijenila bosanska arhitektura? - Da li se izmijenila bosanska arhitektura, prvo treba definisati {ta je to bosanska arhitektura. Najve}a kruna njenog uspjeha je ipak period bra}e Kadi}, dr. Najtharda i sve te plejade genijalaca koji slijede Antu ^i~ina [aina, Kova~evi}a, Petrovi}a, Petri~i}a, Grabrijana, koji su se ustalili, koji su etablirali tu modernu koja je bila na svjetskom nivou. Svjetska regi-

Amir Vuk Zec diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu 1980. godine. Dugogodi{nji je ~lan ULUPBiH-a i dobitnik brojnih nagrada na godi{njim izlo`bama Collegium Artisticuma za originalne ideje i enterijere. Radio je i scenografije za predstave: “Pobuna u Narodnom pozori{tu” , “Hamlet” i “Faust” . Progla{avaju ga nekonvencionalnim arhitektom, postao je simbol kombinacije tradicije i modernog nakon {to je s kolegom Mirkom Mari}em 1986. godine za idejno rje{enje zlatarske radnje na Ba{~ar{iji podijelio svoju prvu od mnogih nagrada.

Spoj tradicije i modernog

onalna moderna, to je bilo doba do 60-ih godina, 70-ih, koje karakteri{u predivni objekti Filozofskog fakulteta, Paviljona uz Dom milicije, kompleksa ^i~in [ain na D`id`ikovcu. Tog momenta, tvrdim odgovorno, tada{nja arhitektura Bosne bila je na svjetskom nivou. Polako se kasnije gubi nit 70-ih i 80-ih, tom naglom urbanizacijom Bosne, te godine su kobne za sve gradove, to je sudbina sve arhitekture u Bosni. To je posljednja faza moderne i prije postomoderne, nagle urbanizacije, izgradnje, pohlepe, i tada nastaje hibridna arhitektura i gubi se taj nit bosanski. Mi odgajani u kolektivizmu smo zaboravili i {ta je bio korijen bosanske arhitekture, kakav je bio odnos orijentalnog prostora. To je Najthart dobro prepoznao i ukomponirao u arhitekturu Sarajeva. Na jedan savremen na~in to bi trebao biti recept i za danas, tako da bosanska arhitektura danas ne mo`e, htjeli mi ili ne htjeli, pobje}i od toga, ona je ogledalo i odraz vremena. Ona je mentalni odraz u prostoru svijesti. Vidite ovo danas {to se de{ava u Sarajevu, svuda je prisutna jaka ekstremna individualnost, misli se o sebi, `eli se sebe ista}i, zaboravlja se kom{ija, zaboravlja se susjed, okolina. Dana{nja karakteristika arhitekture Bosne i Hercegovine je totalno odsustvo socijalnog aspekta i zanemaren odnos javnog ili pablic speisa, prostor koji je vrlo va`an za sve nas. Va`no je da se neboder digne, a kako se spustio na zemlju, kako komunicira sa prizemljem vrlo je upitno. To je bila i bolest moderne. Jo{ kada je Austrija ovdje gradila, jako je mislila pa je ostavljala bo~ne strane ku}e bez prozora da bi se neko mogao nasloniti, nastaviti. Arhitektura danas poslije rata uglavnom je ekstremno individualna, veoma malo je javnih objekata, a mi smo kao zajednica od rata naovamo uspjeli odvojiti samo za jedan bazen i sada je urodio sa ~etiri vaterpolo kluba. Na{a budu}a {ansa za cijeli grad i katar-

DUHOVNOST Ne dijelim arhitekturu na enterijere, velike objekte, samo na ljude koji znaju raditi sa prostorom ili ne. Ako bi karakterisali dosada{nji moj profesionalni rad, prije svega, to je jedna taktilnost i duhovnost kojoj te`im da proniknem u prostor
za za sve ovo {to nam se desilo je, po meni, Trebevi}. Sa~uvale su ga mine, tako da je sada bez puno individualnih objekata on {ansa da se tu razvije ne{to {to bi trebalo ponovo da bude park planina i na{ novi dnevni boravak. Sada to Trebevi} sa sobom nudi. Sada sam u prilici da uti~em na potez oko Prvog {umara, koji radim za firmu Relax. Osim rekreativnog, treba da nudi i kulturni aspekt, a Trebevi} sa svojom pozicijom naspravm grada i `i~arom mo`e i mora. U arhitektonskom smislu kako danas razvijati grad Sarajevo? - Bio sam na drugom kongresu arhitekata Hrvatske u Zadru. Tada je zamoljena ~uvena svjetska grupa OMA da razmi{lja o prostoru Evrope kao zajedni~kom prostoru. Oni su uzeli kao matricu New York, Manhatten je bio Amsterdam, Bruxelles, Rurska oblast, Hyde Park bila je [vicarska i Austrija, a ovo oko Balkana bio je Bronx. Kada biste Sarajevo gledali u ~itavom kontekstu, a treba u ve}em mjerilu gledali, i kada biste Bosnu gledali kao jedan ve}i grad, ovaj novi autoput bi bio kao Titova ulica, koja bi se donekle zvala \uro, odnekle Safet, donekle Tito, onda bi Neum izgledao kao Ilid`a, kao {to i jeste sve bi to bilo u dva sata povezano, {to nije ni{ta za dana{nje vrijeme. Onda bi se grad Sarajevo druga~ije gledao, mo`da bi on bio samo Ba{~ar{ija, u odnosu na Sarajevo kojem je ^ar{ija srce. Sarajevo kao kon den zo van lon gi tu di na lan grad, imao je fenomenalnu {ansu poslije rata, imao je tri-~etiri veoma inspirativne arhitektoneske otvorene pozicije od Tvornice Vase Miskina, Kasarne mar{ala Tita, Marindvora u centru, na Balkanu nije bilo grada sa tom potencijom, sa jasnim dobrim namjerama, ljudima okolo, i onda je vrlo indikativno i ovo {to se danas de{ava u arhitekturi Sarajeva. Vidi se da je to iz nekih sitnih, rekao bih, prije svega iz neznanja potro{eno jo{ ne do kraja ali postoji {ansa, ali je veoma prostorno na-

28

Nedjelja

29. januar/sije~anj 2012.
da prelazim u Kanadu. U Kanadi ~itavo jedno malo Sarajevo `ivi u Vancouveru, koje je danas i aktuelno i puno emocija. To su jedni od zna~ajni ljudi iz moje generacije, koji nedostaju ovome gradu i Sarajevo je najraseljeniji i najve}i grad. Jer ima Sarajeva i u Australiji i u Pertu i Vancouveru i tamo po njekim kentakuima u Americi, svuda }ete na}i. Ko je istinski Sarajlija, pelcovan je od ovoga grada. Poslije rata sam odmah do{ao u Sarajevo. Fali nam komad onoga svega, ali ~ovjek razumom treba to sve prevazilaziti.”

~eto, a imali smo {ansu da postanemo pravi regionalni centar, {to i jesmo, nekim emocijama i duhom opet Sarajevo postaje interesantno. On je neka ta~ka, mi smo uvijek na Balkanu neka vrsta slivnika, prema nama svi idu. Tu smo mogli {ansu iskoristiti, od tih silnih prevelikih, preambicioznih projekata, prestanemo biti prakti~ni i ovoremeni. Ne znam, oni sru{e onu kasarnu, a danas bi se tu mogli smjestiti teatri, pa ovakvi biroi kao {to je moj, kafei, mogao bi se ~itav jedan grad tu smjestiti, poput Vancouvera u Kanadi.” Sje}ate se prostora na Marindvoru, gdje je spektakularno najavljivana izgradnja koncertne dvorane? “Veliki politi~ari se uvijek pravdaju nejasnom vlasni~kom strukturom. Zato prozivam sve svoje prijatelje arhitekte i politi~are, {to je i njihova du`nost, da svojim politi~kim uticajem to stave na vi{i nivo. Kao {to je sada slu~aj sa na{im muzejima koji su zatvoreni, a ustvari nisu adekvatno poslovali, ili dr`imo na{ jadni Collegium u memli prostoru, u Centru Skenderija, a Historijski muzej, koji je remek-djelo prof. Maga{a, mogao bi biti idealna gradska galerija, koja bi samo trebala voljom politike da se na|e interes za cijeli grad. Neko je nekad ondje razmislio pa stavio Zemaljski muzej pa do njega je stavio Historijski muzej, tu je trebao da nikne i Muzej Ars Aevi i onda bi Sarajevo na jednom mjestu, {to ga i karakteri{e, da u malom prostoru dobijete puno informacija. To

BROJNE NAGRADE
Arhitekta Amir Vuk Zec dobitnik je i nekoliko nagrada, mo`ete li izdvojiti neke? “Nagrade kao nagrade su dobre, one ne{to ka`u o tebi. Dobro je kada do|u od struke. Najbolja nagrada je ipak prepoznatljivost ljudi, kada si od obi~nog puka prepoznat, kada napravite hotel u Makarskoj i onda ga Makarska prepozna, kada napravite ne{to u Trebinju, prepozna Podgorica. To je meni najve}a nagrada, ustvari, kroz arhitekturu, kroz stvaranje na ovoj ~itavoj regiji, pro{irio sam lepezu prijatelja. I sada se dobro osje}am i u Crnoj Gori, u svim kucima u Bosni i Hercegovini, u Hrvatskoj, u Sloveniji, u Srbiji. jer kada do|em, donesem miris i aromu Sarajeva, to me vra}a u ono sretnije vrijeme `ivljenja na ovim prostorima. Nagrada za zlataru na Ba{~ar{iji, ostala je neispisana jedna mala bajka. Poslije toga, na ^ar{iji ni{ta nije napravljeno i `ao mi je {to ovaj grad to nije iskoristio. Volio bih da mogu vi{e dati, ako bi me pitali gdje bih radio, radio bih najvi{e na ^ar{iji. Volio bih da je umjesto reisovog objekta tu hotel, ili da Mori}a han vratimo u hotel, Kolobaru... Da mi pored ^ar{ije, pored odli~ne dnevne ponude, nemamo nacionalnog restorana. Radio sam jo{ za “Evropu” dok je svojevremeno na ^ar{iji bio onaj projekat nacionalnog restorana. Od ^ar{ije bih volio napraviti jo{ ve}u ^ar{iju, Hiljadu i jedna no} da bude.” Zbog poslovnih obaveza, da li trpi Va{a porodica, supruga Gordana i djeca, sada ve} studenti, Ada i Mak? “Mak je na Arhitekturi, Ada na Farmaciji, dijele oni sa mnom sve. To su moji najbolji saradnici. Kada su se vratili kao djeca iz Kanade, nisam se uop{te pokajao jer su ovdje dobili jednu socijalnu notu. Ako pametno odrastu u ovom gradu dobije{ jednu dimenziju koja je kasnije vrlo va`na u `ivotu, da si socijalan, da si otvoren, da zna{ komunicirati sa ljudima. Djeca }e svoj `ivot `ivjeti, oni su moji prijatelji. @ivim arhitekturu, arhitektura je i u na{oj ku}i i u svakodnevnom `ivotu. Sretan sam ~ovjek da mogu kroz arhitekturu pri~ati o svemu i sva~emu i onda vidi{ da je arhitektura ustvari {to je i Hajdeger rekao da je arhitektura bitak na{, opisuje bitisanje. Na{e je napraviti, stati, stanovati. Sin }e nastaviti, on treba da zaslu`i svoje ime, a ne moje prezime. Supruga je zavr{ila Farmaciju, {to }e i k}erka Ada.

nema. Danas su i narasle potrebe, danas prosje~na familija vozi dva auta, ima tri televizije, djecu treba odvesti do obdani{ta, do njihovih sekcija za kulturu, za balet, za hokej. Izmijenio se danas i na~in `ivota po tim mahalama, ali opet je grad. Op}ina Stari Grad imala je jedan vrlo odgovoran posao da za{titi jednu mahalu, oni {tite uglavnom individualne ku}e, postoji taj nivo za{tite, ali mi bismo trebali razmi{ljati i o ambijentalnoj za{titi. To sam doprinio kada sam ku}u koja je bila socrealisti~ka vratio u duh mahale, to je ona ku}a u Mu{ovi}a muzeju uz kapiju

li politi~ara, jer prostor je najve}a nepoznanica. O prostoru se veoma malo govori i malo zna.” Prilikom posjeta mnogim zemljama, {ta Vas, kao arhitektu, posebno fascinira. Prije tri godine posjetili ste i Kinu, da li biste izdvojili jednu od zemalja i njenu arhitekturu, ili vi{e njih? “Posjeta Kini je jedna velika lekcija, vidjeti jednu veliku civilizaciju, vidjeti ipak da je to svijet za sebe, da je svijet znao za papir, pravio zmajeve, znao za barut, pravio petarde. Onda su, Evropljani od toga napravili muni-

ALIFAKOVAC MALI HOTEL Sada je na tapeti urbanisti~ki plan Alifakovca. Kada bi neko pametno gledao, mogao bi on biti ~itav jedan mali hotel jer Alifakovac bi tamo trebao da gori kao svadbena torta, naspram ^ar{ije
historija arhitekture ne}e bilje`iti. To je trenutna gradnja, ali za onoga ko se bavi prostorom ni{ta ne zna~i. I to je za mene vi{e podlo`no op{tem dru{tvu spektakla. To {to Gunterbeg pravi u Dubaiju muzej, kao arhitekti, vi{e Orijenta nalazim u Po~itelju nego u Dubaiju. Problem je {to dana{nji Istok imitira Zapad, opet Zapad tim velnes-centrima, poku{ava biti Istok, ali na jedan ~udan na~in. Trebalo bi tu malo tra`iti iznutra, energetsku stvar osjetiti.” Da li ste ~lan Udru`enja arhitekata i kako ono danas funkcioni{e? “Danas je do{ao moj prijatelj Adnan Haramba{i} iz Norve{ke, jedan od najperspektivnijih mladih arhitekata, etabliran, mlad arhitekta, u Norve{koj sada `ivi i radi, ~ije }e ideje i energija biti od koristi za ovo dru{tvo. Poprili~no smo mi dijelili sudbinu ovoga {to se danas oko nas de{ava. Dru{tvo arhitekata, uz aktivnosti Igora Grozdani}a, danas poku{ava napraviti Komoru. Vrlo je va`no da mi arhitekti budemo adekvatno verifikovani i primljeni od dru{tva jer smo i pokreta~i velikih investicija, ali i vrlo odgovorni ljudi.” Kakva iskustva nosite iz Slovenije i Kanade, gdje ste `ivjeli i radili, da li ste ne{to od toga prenijeli i na Sarajevo? “Uvijek je dobro kada ~ovjek ode i vidi. U Sloveniji sam startovao iznova, tamo sam se osje}ao kao na pragu planinske kolibe, s le|a toplina doma, a otamo svje`ina. To su te ratne godine, a on-

je karakteristika Sarajeva, ne trebate puno hodati. I ovo je grad u kojem taksijem mo`ete sve obi}i, u kojem, ustvari, i ne treba vam auto, vi mo`ete oti}i i u Pozori{te i na sportsku priredbu, skoro i na izlet sa taksijem za dva-tri eura. I tu je dra` Sarajeva, ta bliskost prostora, jer nas ova kotlina tjera da smo ovako susretljivi, gdje smo upu}eni jedni na druge.” Sla`ete li se sa ~injenicom da sarajevske mahale sve vi{e gube onu dra` koju su imale u periodu prije devedesetih? “One su uvijek bile esencija tog Sarajeva. Andri} je volio opisati ku}e kao da su po{le nizbrdo pa stale. One su bile topografski odli~no postavljene, sa jednim nepisanim pravilom, pravom na pogled. Tog pravila danas sigurno

gdje je sada Muzej Alije Izetbegovi}a. I tada sam se zalagao da se jedna ~itava ulica pokaldrmi{e. Recimo sada je na tapeti urbanisti~ki plan Alifakovca, Alifakovac kada bi neko pametno gledao mogao bi biti ~itav jedan mali hotel jer Alfakovac bi tamo trebao da gori kao svadbena torta, naspram ^ar{ije. Jer pokazalo se da ljudi vole do}i, u}i u ^ar{iju. Ona se opet svojom ponudom prilagodi vremenu, potrebama stranaca. Turisti dolaze i oni ho}e na ^ar{iji da stanuju, i tu je pojava tih malih hotela, butik hotela, hostela i to bi politika trebala pametno da poti~e. Ali, politika, vjerujte da ovdje svi politi~ari prvo {to urade prvo za|u u prostor, a tvrdim da je 90 posto arhitekata nespremno da u|e u prostor a kamo-

ciju i ubita~ne rije~i od{tampali na tim papirima. To je nacija koja ti da lekciju, uvijek volim oti}i, ali se dr`im one Andri}eve “ko ne ode nepotpun, ko ne ode ostane izgubljen” Treba odlaziti i vidje. ti, porediti se, ko mo`e, ko ne mo`e... Uvijek se u~i, mi stalno u~imo. Putuju}i Bosnom, uvijek na|em inspiraciju i kao {to ka`e ]amil Sijari}, Bosna nije multikulturna, nego {arena. U odnosu na sva okru`enja, mi smo najbogatiji jer smo najraznovrsniji.” Kakav je, po Va{em mi{ljenju, trend gradnje danas u svijetu? “Trend je spektakl, neopravdan spektakl, za koji je upitno da li je eti~an. Ono {to svjetski arhitekti rade po Kini ili Dubajiu, to su, po meni, potemkinova sela. To

29. januar/sije~anj 2012.

Nedjelja
NASIZBOR

29

KOZERIJE KAD IM VRIJEME NIJE
Piše: Josip VRIČKO josip.vricko@oslobodjenje.ba

KNJIGA

AMERI^KA PREDAVANJA

Bra}a po DNK
Prvi pendrek Srbije zove se Ivica Da~i}, a prvi seljak Osje~ko-baranjske `upanije i ponosni vlasnik ljubi~astog teleta zove se Ivica Miketa. Nemojte mi kazati da je to slu~ajno! Pa, nije tek tako milicajac Ivica upozoravao Delije da sklanjaju sjekire (evo opet lijepe rime!) kad ugledaju Hrvata na putu — ili drugdje, svejedno. Nije DNK voda
Za po~etak, pa tko ne rije{i, neka odmah odustane od daljeg ~itanja, jedna mala zagonetka: Kako se zove (narodni) obi~aj po kojem Srbi do~ekaju Hrvate u Novom Sadu (ili bilo gdje) tradicionalnim srpskim pozdravom sjekirom posred {ofer{ajbne?! Iza koje se krila hrvatska, bratska, mada malo i iznena|ena, glava! Znam da je pitanje te{ko, ali je zato odgovor lagan: Bratoubila~ki rat! Naime, ba{ kad su Delije o{trile sjekire (vidi lijepe rime!), makedonski je znanstvenik Zlatko Jakovski utvrdio kako Srbi i Hrvati imaju sli~an DNK. Jednom rije~ju- to su bra}a po DNK. I nema onda razloga da si zamjeraju {to su se ono malo igrale Delije nasred zemlje Vojvodine. Doktor Jakovski je utvrdio kako i Bo{njaci imaju gotovo isti DNK-a kao i ostala im dva - gore spomenuta – naroda. I to mu nije dosta: pa tvrdi kako smo mi svi ovdje na Balkanu sli~ni, ba{ kao {to su sli~ni Azijati. Ili, {to bi kazao na{ narod, isto sranje, drugo pakovanje. Mada je i pakovanje sli~no. ~ke ku}e cvije}a, poru~uje svekolikom srpstvu, da vi{e ne ganjaju Hrvate po Srbiji. Sjekirama, ni drugim hladnim oru`jem. „Nemojte“, veli Ivica (nije mi, dodu{e, jasno kakav je to Srbin koji se zove Ivica?!), biti kao oni kad ono vi gostujete kod njih. Uvijek ih toplo primite“! li sve dogodilo, danima je krio \ur|ina prvijenca. Ne}e priznati, ali malo se i prepao. No, djeca - {ta znaju deca {ta je ljubi~asto?! – slikala su ga i Milkana poslala novinama. I tako je tajna otkrivena. Uslijedio je, me|utim, munjevit hrvatski odgovor. Tajnik

Filmski i pozori{ni kriti~ar, esejista i pisac Ned`ad Ibrahimovi} objavio je novu knjigu koja nudi dubok uvid u autorova previranja tokom puta u Ameriku i njegovu borbu sa razli~itostima koje je taj put ponudio u odnosu na `ivot u Bosni i Hercegovini. Knjiga se zove “Ameri~ka predavanja ili nostalgija o poeziji, pticama i drugim varkama” Zanimljivo ime, koje . vrlo vjerovatno ima druga~ije zna~enje od onog na koje ste pomislili. “Rije~ ‘predavanja’ se ne odnosi na ne{to materijalno {to se prenosi s ~ovjeka na ~ovjeka, niti neko izno{enje svog mi{ljenja pred publiku, nego na moju predaju tom novom svijetu u kojem sam se obreo. Za stvaranje knjige moram zahvaliti Semezdinu Mehmedinovi}u, koji me je ohrabrio da nastavim pisati, nakon moja dva teksta objavljena u Danima. On mi je rekao da to treba postati knjiga.” I knjiga i jeste postala, mo`ete je prona}i u knji`arama u izdanju Rabica.

FILM

DE^KO, DAMA, KRALJ, [PIJUN

[UTNJA Te{ko je, realan sam ~ovjek, o~ekivati da se neki ministar u Bo{njaka zove Ivica. Ima, dodu{e, onaj predsjednik... ali on je – @eljko. Nije mi, me|utim, jasno kako to nema informacija iz bo{nja~kih {tala da se i u njih na{lo kakvo tele u boji
Jasno, nisu ni Delije ~asile ~asa, pa su ministru uzvratile priop}enje. Kratkim, dodu{e, ali zato i jasnim da ga ~ak i prvi policajac mo`e razumjeti. „Ma, primili smo ih, gospodine ministre, toplo. Ne mo`e toplije biti“! No, nakon ove tople ljudske pri~e o bratskom susretu u Novom Sadu, pre|imo na malo veselije teme. 'Ajmo, dakle, malo o onome od ~ega se `ivi. U nekom selu u blizini ^a~ka otelilo se, ili, kako bi kazali ljubitelji `ivotinja, na svijet je do{lo ljubi~asto tele. Otelila ga je krava po imenu \ur|a. Tele jo{ nema imena, a oni koji su predlagali da se zove Milka, uvjerljivo su nadglasani. Jer, tele je, zna se, mu{ko. Doma}in u ~ijoj se {taUdruge proizvo|a~a mlijeka Osje~ko-baranjske `upanije obznanio je kako se u {tali njegova predsjednika, u ^amoglavcima, na{lo ljubi~asto tele: Zanimljivo, i ova hrvatska, dodu{e i predsjedni~ka krava, zove se \ur|a. [to samo svjedo~i kako Srbima i Hrvatima nije isti samo DNK, nego ih ve`u i imena. I to ne samo doma}ih `ivotinja.

Sjajan triler u retro-stilu dolazi u kina vrlo brzo, ve} u ~etvrtak, 2. februara, i ima prili~no neobi~no ime: “De~ko, dama, kralj, {pijun” Ako ste . mislili da su se prevodioci opet poigrali na{im `ivcima, ne budite u zabludi - naslov je bukvalni prijevod engleskog originala, a koji je opet prijepis naslova knjige Johna Le Carrea, svjetskog bestselera “Tinker Tailor Soldier Spy” A film ne mo`e biti “{pi. junskiji” no {to jeste. Starog agenta u penziji ponovo zovu u slu`bu u MI6, britansku obavje{tajnu agenciju. Imaju zadatak za njega: unutar njihovih redova postoji ruski {pijun i on ga treba prona}i. Sa radnjom iz doba hladnog rata, tonovima u kojima dominira sme|a boja i preglomaznim enterijerima, bez be`i~nih telefona i ostalih gadgeta, ovo bi trebalo biti po{teno osvje`enje u `anru a i u na{im kinima.

BALET

MEU AMOR - CARMEN

BRATOUBILA^KI U pravu su, dakle, oni {to tvrde da ovdje nije bio gra|anski rat; bio je, sada je to i nauka potvrdila, bratoubila~ki. Mada {ef srpske policije Ivica Da~i}, onaj {to ga tek `andarmerija mo`e otjerati od Slobine po`arava-

TOPLO ORU@JE [ef srpske policije Ivica Da~i}, onaj {to ga tek `andarmerija mo`e otjerati od Slobine po`arava~ke ku}e cvije}a, poru~uje svekolikom srpstvu, da vi{e ne ganjaju Hrvate po Srbiji. Sjekirama, ni drugim hladnim oru`jem. „Nemojte, veli Ivica (nije mi, dodu{e, kakva je to Srbin koji se zove Ivica?!), biti kao oni kad ono vi gostujete kod njih. Uvijek ih toplo primite

BO[NJA^KI ODGOVOR?! Kao {to smo, eno, vidjeli, prvi pendrek Srbije zove se Ivica Da~i}, a prvi seljak Osje~ko-baranjske `upanije i ponosni vlasnik ljubi~astog teleta zove se Ivica Miketa. Nemojte mi kazati da je to slu~ajno! Pa, nije tek tako milicajac Ivica upozoravao Delije da sklanjaju sjekire (evo opet lijepe rime!) kad ugledaju Hrvata na putu – ili drugdje, svejedno. Nije DNK voda! U cijeloj pri~i, a i ina~e, brinu me Bo{njaci. Te{ko je, realan sam ~ovjek, o~ekivati da se neki ministar u Bo{njaka zove Ivica. Ima, dodu{e, onaj predsjednik... ali on je – @eljko. Nije mi, me|utim, jasno kako to nema informacija iz bo{nja~kih {tala da se i u njih na{lo kakvo tele u boji. Pa, makar i ljubi~asto.

Narodno pozori{te u Sarajevu za kraj januara prire|uje poseban baletni performans, koji je pro{le godine nai{ao na odli~an prijem kod publike. Radi se o diptihu “Meu Amor - Carmen” koji }e izvesti ansambl i solisti Baleta Narodnog pozori{ta i orkestar Sarajevske filharmonije. Ve~er baleta uklju~uje dvije jedno~inke, “Meu Amor” na muziku Amalije Rodrigez, ~uvene fado pjeva~ice i “Carmen” Georgesa Bizeta i R. K. [~edrina. Koreograf je Edina Papo, a dirigent Samra Gulamovi}. Predstava je na programu u utorak, posljednji dan januara, u 19.30 sati.

MUZIKA

BORN TO DIE

Iako se odavno ra{irio kao virus po internetu, novi album Lane Del Rey buntovne rokerke je ne{to ~emu se treba razigrano nadati, kao dijete novoj igra~ki. Gangsterska Nancy Sinatra, kako sama sebe zove, pred izlazak albuma je promijenila i izdava~a, i sama pustila na net jednu od pjesama sa novog albuma, uz naslovnu koja je svakako i{la kao reklama. Novi album “Born to Die” donosi 12 novih pjesama i sve su redom kombinacija rocka, bluesa, dijelom i punka ali i neke tvr|e linije popa. Lana Del Rey, da se razumijemo, nije klasi~na pjeva~ica, nije hitmaker, nije buntovna kao Lady Gaga a nije ni {tivo za derneke kao Shakira. Ona je jednostavno iskrena umjetnica, koja svoj stil ne gradi, nego ga samo ispoljava, jer ga ve} ima u sebi. Za njom lude i najtvr|i konzumenti, ali i zakleti alternativci. Ako `elite ne{to druga~ije na svojoj CD polici, ne tra`ite dalje. N. SELIMOVI]

30 Nedjelja

29. januar/sije~anj 2012.

MOJ
DOM
Veoma cijenjen materijal u industriji zbog svoje fleksibilnosti, ~vrsto}e, izdr`ljivosti, ali i estetskog izgleda

Pogodan za sve prostorije

Bambus ekolo{ki prihva
Priredila: M. RAKONJAC

Bambus je rod biljaka iz porodice trava (Poaceae), relativno brzo raste, a kao materijal je elasti~an i nije ga lako slomiti. Poti~e iz Indije, prete`no raste u tropskim i suptropskim podru~jima ju`ne, jugoisto~ne i isto~ne Azije i sjeverne Australije. Stabljike bambusa koriste se za izgradnju ku}a, mostova, te izradu namje{taja, vodovodnih cijevi i papira. Za njegovu sje~u potrebno je tri do pet godina, dok obi~nim stablima za to treba 10-20. Sje~om se ne uni{tava cijela biljka, tako

da se ona sama obnavlja i ponovo izraste. Bambus je veoma cijenjen materijal u industriji zbog svoje fleksibilnosti, ~vrsto}e, izdr`ljivosti i naravno estetskog izgleda.

NAJPOVOLJNIJE RJE[ENJE

Od mno{tva razli~itih vrsta koje se koriste kao za{tita od prodiranja sunca u prostorijama, najadekvatnije rje{enje i najpovoljnije je upravo ovo. Bambus-roletne postavljene sa unutra{nje strane prozora mogu biti zamjena za vanjske roletne i zavjese. Osim u prirodnoj boji drveta, na tr`i{tu se po-

MOJ VRT

Tekst i fotografije: Ana MRDOVI], dipl. ing. hort. "ANA-HUP" d.o.o. Sarajevo

Mije{anje kulture povr}a (II)

Vrijeme je za nabavku sjemena povr}a. Poku{ajte ove godine sa uzgojem povr}a u vidu mije{anih kultura. Kako biste znali koje sjeme nabaviti za taj sistem uzgoja, pregledajte tabelu i napravite plan gredica sa mije{anim kulturama povr}a. Neke vrste povr}a se siju direktno na gredice, a za neke treba nabaviti ili uzgojiti rasad. Ovaj na~in uzgoja je naro~ito primjeran za sasvim male vrtove pa i za uzgoj na balkonima i krovnim vrtovima. Za uzgoj povr}a u gradskim uslovima je va`no da je prostor dovoljno udaljen od ja~ih saobra}ajnica ili drugih zaga|iva~a. U pro{lom prilogu je opisano kako i za{to je preporu~ljivo uzgajati povr}e po sistemu mije{anih kultura. To je, ustvari, imitiranje prirode. Pri tom uzgoju na istu

Vrijeme je za nabavku sje

gredicu, koja je po vrtlarskim standardima 120 cm {iroka, siju se ili sade, naj~e{}e u redove, jedna po-

red druge, one vrste povr}a koje se me|usobno sla`u, a {to vi{e odmaknu vrste koje se me|usobno

ne "vole". Tabele objavljuju mnogi ~asopisi i katalozi, naro ~i to oni ko ji se ba ve

bio vrtom, pa je dnu od njih objavljujemo da biste znali kako zdru`ivati biljke u ovom na~inu uz-

29. januar/sije~anj 2012.

Nedjelja SAVJETISTRUCNJAKA

31

atljiv materijal
Univerzalni ~uvar zdravlja

javljuju i u drugim bojama, pa ih je lako prilagoditi boji namje{taja, zidova, podova, tepiha... Pogodne su za sve prostorije, od kupatila do spava}e sobe, pa ~ak i za kancelarije. Bambus, osim estetike, igra veliku ulogu kao ekolo{ki prihvatljiv materijal u izradi ra zno vrsnog namje{taja. Ako vo li te etnostil, ide al no }e izgledati postavite li ih na balkone, terase ili u ba{tu u okru`enju sa cvije}em i zelenilom, pri-

ETNO-STIL

tom vodite ra~una da povr{ine koje nisu za{ti}ene od vjetra, ki{e, vlage, pa ~ak i plijesni mogu uni{titi bambus, bilo da je rije~ o roletnama ili nekim drugim predmeti ma na prav lje nim od ovog ma te ri ja la. Vi jek tra ja nja pre dme ta od bambusa mo`ete produ`iti ukoliko ih prema`ete be zboj nim la kom. Ako se odlu~ite na kupovinu bambus-podova, vodite ra~una da to bude kod po zna tih do bav lja ~a i imat }ete trajno rje{enje. Bambus je ~vrst, lagan i, {to je najbitnije, ekolo{ki prihvatljiv materijal.

emena
goja povr}a. Iz pregleda se vidi da su mrkva, boranija, kupusi i salate dru`eljubive biljke, dok su krompir, per{un i blitva manje raspolo`ene vrste povr}a za "dru`enje", a mnoge su vrste povr}a me|usobno indiferentne, {to zna~i da mogu da `ive zajedno, ali ne u nekoj posebnoj "ljubavi". Pri sastavljanju gredica mije{anih kultura koristimo se ovom tabelom, nastoje}i da zajedno rastu one vrste koje se me|usobno stimuli{u, odnosno sa znakom plus u tabeli, a izbjegavamo zajedni~ku sadnju na iste gredice onih vrsta povr}a ~ije je me|usobno djelovanje negativno, a u tabeli ozna~eno znakom minus, a prazan kvadrati} zna~i da su te biljke me|usobno indiferentne niti se "vole", niti se "mrze".

Iz knjige "Vrt korist i hobi - ekolo{ki orijentirani vrtovi" autorice Ane Mrdovi}, koja uskoro izlazi iz {tampe

Jo{ od pro{losti ~ajevi va`e za jedan od najva`nijih lijekova. U na{em narodu va`i ona dobra stara “za svaku bolest trava raste” Danas je poznato da su ~aje. vi univerzalni ~uvari zdravlja koji nas {tite od: prehlada, pada imuniteta, raznih viroza, antioksidanti su i dobri su za krvne sudove, probavu, `eludac, smiruju, ali i otklanjaju umor. ^aj se po~eo koristiti jo{ prije nekoliko hiljada godina u Kini, s tim da se njegova upotreba pro{irila. Danas je najzastupljeniji napitak na svijetu. Postoji nekoliko hiljada vrsta ~ajeva, a mi }emo vas uputiti na prednosti onih koje se na na{em podru~ju najvi{e konzumiraju. KAMILICA ^aj od kamilice ujedno je i biljna infuzija poznata po svom ljekovitom svojstvu jo{ od doba starih Egip}ana. Tokom historije opravdala je vjerovanje da predstavlja lijek za sve. Kamilica se vijekovima upotrebljava u narodnoj medicini protiv: upalnih procesa, svih vrsta gr~eva, menstrualnih tegoba, bolova u `elucu, zatim otklanja nadutost i gasove, nesanicu i posebno se preporu~uje depresivnim i premorenim ljudima, popravlja raspolo`enje otklanja glavobolje i umiruje kompletan organizam. NANA ^aj od nane koristi se kao prirodno umiruju}e sredstvo i posebno je dobar za nesanicu. Efikasan je i protiv ka{lja i promuklosti, kao i kod stoma~nih, menstrualnih i klimakteri~nih tegoba. Nana, osim ljekovitih svojstava, karakteristi~na je i po osvje`avaju}em mirisu. Kako su Japanci dokazali da stimulativno djeluje na na{ mozak, te poja~ava koncentraciju i budnost organizma, tako ga ljudi ~esto koriste i kao miri{ljavo esencijalno ulje. ^est je sastojak i laganih osvje`avaju}ih parfema. ZELENI ^AJ Zeleni, crni i bijeli ~aj poti~u sa iste biljke, a razlikuju se jedino u obradi li{}a. Zeleni ~aj se su{i, dok se crni prije su{enja fermentira. Japanci smatraju da svoju dugovje~nost duguju ovom ~udesnom napitku. Zeleni ~aj sadr`i kofein tako da mo`e biti i odli~na zamjena za kafu, jer i pobolj{ava koncentraciju i razbu|uje organizam. Dvije do tri {oljice dnevno su odli~na preventiva protiv malignih obo-

Ovi ljekoviti napici se koriste hiljadama godina i prirodni su lijek za sve tegobe. Saznajte ne{to o ~ajevima koje svakodnevno pijete

ljenja. On tako|er pobolj{ava kosti i krvne sudove. Sadr`i vitamine i minerale i odli~no je sredstvo za ~i{}enje cijelog organizma od {tetnih radikala. Ne preporu~uje se u velikim koli~inama trudnicama, malokrvnim osobama i osobama koje imaju zatvor. @ALFIJA (KADULJA) @alfija je divlja, vi{egodi{nja biljka, sivozelene boje i ljubi~astih cvjetova, visine 30-60 cm. @alfija je u narodu jo{ poznata i kao kadulja, {to u prevodu njenog imena bukvalno zna~i spasonosna i ljekovita. Ovo je biljka spasa od svih bolesti. Raste po kamenitim, nepristupa~nim

predjelima, uglavnom u {irom krugu Mediterana, a nerijetko se gaji i u vrtovima. @alfija je aromati~na, gorka biljka koja se koristi protiv svih vrsta zapaljenja, upale grla i krajnika, promuklosti, upale unutra{njih organa, mokra}nih i vaginalnih upala. Dobra je protiv tegoba u usnoj duplji upala desnih i afti. Osim antibakterijskog djelovanja, uti~e i protiv gljivica, pogotovo protiv kandide, a mo`ete je koristiti kao kupku protiv atletskog stopala. @alfija smanjuje i znojenje, pa je dobra u menopauzi, kod no}nog znojenja, a regulira i hormone pa je stoga dobra i u pubertetu. Pored duge tradicije lije~enja disajnih organa, `alfija je odli~na za organe za varenje, pobolj{ava apetit, smanjuje gastritis i ubla`ava gasove. ^isti krv od {tetnih radikala i pobolj{ava koncentraciju i ja~a nerve. Ona je jednostavno lijek za sve! Odli~na je i u kombinaciji sa drugim biljkama, tako da je mo`ete koristiti sa: koprivom, brezom, pelinom, br{ljanom, maj~inom du{icom, lavandom, ruzmarinom... u zavisnosti od tegoba.

32

Nedjelja

29. januar/sije~anj 2012.

Nedjelja

33

Nafija Sarajli} (1893-1970)

ONI SU NAS OBILJEZILI

Prva Bo{njakinja koja je pisala prozu
Pripremila: Merima BABI]

N

afija Sarajli} (djevoja~ko prezime Had`ikari}) (Sarajevo, 1893 - Sarajevo, 1970) je bosanskohercegova~ka knji`evnica, prozni pisac. Supruga knji`evnika [emsudina Sarajli}a. Zavr{ila je u~iteljsku {kolu i radila tri godine kao u~iteljica u Sarajevu. Sa osamnaest godina udala se za [emsudina Sarajli}a, ~ija je afirmacija ve} bila po~ela. Knji`evno{}u se bavila svega pet godina. Njen knji`evni rad bio je kratak ali upe~atljiv. Vrlo rano, iz porodi~nih razloga, povukla se iz javnog `ivota. Umrla je u Sarajevu 1970. godine. Jedna od osnovnih {kola u Sarajevu danas nosi njezino ime. Zna~ajna `ena prije nje bila je samo ~uvena Umihana ^uvidina. Tako va`ne, jake, prosvijetljene `ene, zadugo nije bilo poslije Nafije. Prve prozne pri~e objavila je u Zemanu 1912. i Biseru 1913-1915, i 1918. godine. Izdavanje njene zbirke “Teme” u izdanju Bekira Kalajd`i}a u Mostaru omeo je Prvi svjetski rat, ali je knjiga objavljena 1986. godine u izdanju Zadrugara, Sarajevo. Postoji samo jedan svezak. Nit anonimnosti u poeziji Sarajeva i Bosne i Hercegovine u 19. stolje}u prekida se i pojavom pjesnikinja, me|u kojima i Nafije Sarajli}. “Nafija Sarajli} nije imala prethodnice u sredini gdje je ponikla, a nema ni nasljednice” Njen knji`evni . rad bio je odvi{e kratak. Bila je u~iteljica, imala je izvanredan dar opa-

`anja i mo} da jezgrovito, jasno ka`e {ta misli o svojim savremenicima. Nafija Sarajli} u kratkim prozama bavila se polo`ajem bo{nja~ke `ene u savremenim prilikama. Stavljaju}i pripovijedanje, tematski i motivski, Nafije Sarajli} u kontekst njezinog vremena i savremenika, prof. dr. Emina Memija je izdvojila na~in na koji autorica prilazi temama i istaknula “konciznost obrade, slikoviti naboj, filigransko tkanje i izra`enu poeti~nost.” Pri~e za djecu Nafije Sarajli} su neobi~an tip autobiografskih proznih crtica koje imaju sve teoretske osobine kratke pri~e. Me|utim, one su ~esto duboko intelektualne i misaone, pa su te{ko shvatljive, mada su namijenjene djeci. Njena proza je zanimljiva, tematski raznovrsna, `iva, duhovita, jezgrovita i rje~ita. Svoje pri~e nazvala je Teme. Njene Teme su izazvale u javnosti takav intelektualni interes da nas i danas iznena|uje i zbunjuje. Pisala je ~istim bosanskim jezikom s blagim humorom i sarkazmom. Nafija Sarajli} znala je ukusno izabran motiv ukrasiti kratkim refleksijama, sa`etim i plasti~nim slikama. Sa`et i lakonski stil, jasn i ~ist knji`evni jezik, jednostavnost izra`avanja i sna`ne emocionalne slike s nagla{enim poentama daju jedinstvenu vrijednost njenim pripovijetkama. Poznate su joj pri~e Jedan ~as i [umareva Zorka. Nafija Sarajli} ro|ena je u porodici finog sarajevskog terzije Avdage Had`ikari}a. Za njegovih pet

Svoje pri~e nazvala je Teme. Njene Teme su izazvale u javnosti takav intelektualni interes da nas i danas iznena|uje i zbunjuje. Pisala je ~istim bosanskim jezikom s blagim humorom i sarkazmom

PRI^E ZA DJECU

ZEMAN I BISER

Prof. dr. Emina Memija, predava~ “Tema” Nafije Sarajli} U 25. g. Nafija je izgubila prvo ro|eno dijete, prelijepu sedmogodi{nju Halidu. Mjesecima je od te rane bila na postelji. Nikada vise nije pisala. Iako je poslije Halide Nafija donijela na svijet jo{ ~etvoro djece, tragovi na du{i od smrti prvog djeteta vjerovatno su ostali. Znate kako se ka`e: “Gdje je grom udario, na tu stranu drvo vi{e ne raste.” “Ona je, reklo bi se, u hipu, u samo nekoliko godina, sve {to nam je dala u knji`evnosti, dala i onda se zatvorila u obiteljski okvir. Svakako je tragedija koju je do`ivjela, gubitak najstarije djevoj~ice utjecala na to, i to je vi{e nego sigurno, da je to, taj bol nju otklonio od javnosti ali s druge strane mislim da je i sama bila svjesna tog dru{tvenog okvira, i da je to mo`da jedna samocenzura kojom se ona ogradila od javnosti i shvatila da mora prije svega da bude `ena i majka i supruga.” (Prof. dr. Emina Memija) Knji`evnik Alija Isakovi} veli da je Nafijino pisanje: “Duhovito, `ivo pripovijedanje, ~istog jezika, blagog sarkazma, kratke, vrlo jezgrovite re~enice, kakvih nije bilo u znatnom periodu tzv. pripovjeda~ke Bosne.” Nafija Sarajli} je za kratko vrijeme o~ito u~inila mnogo, jer sje}anje na nju jo{ traje. Sve {to je Nafija Sarajli} napisala mo`e se pro~itati za par sati, ako ne sve, pro~itati bi trebalo: Tiho, Tiho, zatim Rastanak, Turbe ili Jedan ~as. Zavr{it }emo njenim rije~ima:” …svaki pojedinac neka doprinose samo po jednu opeku, velebna zgrada je tu, po jednu knjigu, hram prosvjete je podignut”.

TRAGOVI NA DU[I

VLASTITI IDENTITET Pou~nost je prisutna u svakoj od 23 Nafijine objavljene teme. I kada se bori da prihva}anje nove evropske stvarnosti do|e na mjesto lijenosti, svijest o vlastitom identitetu, na mjesto nemu{tog prihva}anja pripadanja isto~nom i zapadnom susjedu, i kada se bori za emancipaciju `ene, ali i protiv ispraznog pomodarstva

k}eri ~ar{ija je govorila da ih nikada ne}e udati jer ih je dao na {kole. Ne samo da su na{le ugodne `ivotne saputnike, ve} su trajno obilje`ile vrijeme izme|u dva svjetska rata. Bilo je to vrijeme preporoda i bu|enja muslimanskog svijeta iz politi~kog muka, koji je trajao dugo poslije Osmanske imperije i pada Bosne i Hercegovine pod austrougarsku vlast. Istina, samo Nafija i Fata su zavr{ile Hermanovu u~iteljsku {kolu, te radile u prosvjeti ali su zato sinovi, k}eri i zetovi preostalih sestara tako|er mahom bili prosvjetari. Nafija i Fata su bile i ~lanice dobrotvornih dru{tava Trezvenost i Merhamet, pa bi na Bajram naprimjer brojna sarajevska djeca osvanula u novim odijelima koje su ove vrijedne djevojke {ivale. Nafija je bila vedrog duha, duhovita, ali se nikada nije {alila na tu|i ra~un. Nafija Sarajli} je ne{to sasvim novo u bo{nja~koj knji`evnosti, ne{to svje`e, ne{to nekonvencijalno, ne{to {to dotada{nja bo{nja~ka knji`evnost nije poznavala. Ona je iskora~ila iz svog vremena

i ona je jedna vrlo hrabra `ena. Prvi rad pod naslovom Rastanak objavila je u listu Zeman 1912. godine. Bilo joj je 19 godina. U toj autobiografskoj crtici Nafija se opra{ta od svojih |aka, kojima je ponudila vi{ak ljubavi i znanja i zato biva javno ukorena. Dok Nafiju susti`u suze, jedna u~enica je boja`ljivo pita: “A ho}emo li i idu}e godine mo}i u~iti.” Profesorica dr. Emina Memija naziva Nafijine “Te-

PRIPOVIJEDANJE Knji`evnik Alija Isakovi} veli da je Nafijino pisanje: “Duhovito, `ivo pripovijedanje, ~istog jezika, blagog sarkazma, kratke, vrlo jezgrovite re~enice, kakvih nije bilo u znatnom periodu tzv. pripovjeda~ke Bosne”

me” moralisti~kim crticama i dodaje: Nafija je naslonjena na alhamijado literaturu jer se u njenim “Temama” prepoznaje ona osnovna ideja alhamijada kompletnoga, a to je pouka. Pou~nost je prisutna u svakoj od 23 Nafijine objavljene teme. I kada se bori da prihva}anje nove evropske stvarnosti do|e na mjesto lijenosti, svijest o vlastitom identitetu, na mjesto nemu{tog prihva}anja pripadanja isto~nom i zapadnom susjedu, i kada se bori za emancipaciju `ene ali i protiv ispraznog pomodarstva, Nafija naprimjer, ka`e: ..@ensko, dok je u snazi, dok je `ivo, trudi se da svojom spolja{njo{}u pridobiva-na du{u zaboravlja i ona i oni koji bi se trebali starati… A kad su primitivni razgovoriprimitivno je i odgajanje potomaka; kada je prazna du{a-neukusan je i ponos i majmunisanje u modi; bez poznavanja eti~nih principa-granica se prekora~uje.” (“Nekoliko stranica” Nafija Saraj, li})

34 Nedjelja
OKOEKOLOGIJE

29. januar/sije~anj 2012.

TRA@ILI SMO ZA VAS

Fashio

Pogled sa`aljenja
Ni vi ni kom{ija ne znate {ta u~initi sa istro{enom {tedljivom sijalicom, baterijom, akumulatorom, lijekovima sa isteklim rokom. Ne znaju to ni oni {to rade u ministarstvu nadle`nom i za brigu o specijalnom - opasnom otpadu
Hajdar ARIFAGI] hajdar.arifagic@oslobodjenje.ba

Nedjelja mu

u Milanu
Na nedavno zavr{enom Fashion Weeku u Milanu modni kreatori su pokazali sklonost prema garderobi koja otkriva gornje dijelove kao i modne detalje od prozirne tkanine, ali pomije{ane sa stilom dvadesetih i cvjetnom grafikom `enske modne konfekcije
Priredila: Mirsada RAKONJAC

Evropska komisija sredinom januara objavila je studiju o upravljanju i recikliranju otpada i najavila da }e do 2020. u te svrhe anga`ovati 72 milijarde eura. To bi samo kroz porast prometa godi{nje trebalo da donese porast od 42 milijarde eura. Drugi efekt bio bi stvaranje 400.000 radnih mjesta. Evropa je, naime, u ilegalnim aktivnostima u gospodarenju otpadom prepoznala propu{tene prilike za privredni rast, svjesna da su reciklirani materijali jeftiniji od novih, te da se njihovom upotrebom smanjuju emisije stakleni~kih plinova i ovisnost o uvozu sirovina. Studija se oslanja i na zakonodavstvo ~ijom se primjenom mogu izbje}i skupi procesi ~i{}enja, uklanjanja ili spre~avanja zaga|enja i zdravstvenih problema. Sektor za gospodarenje otpadom i recikliranje Evropske unije vrlo je dinami~an. U 2008. godini promet je na tom tr`i{tu bio 145 milijardi eura, {to predstavlja oko jedan posto BDP-a u EU ostvaren kroz dva miliona radnih mjesta. Uskla|enost s EU politikom }e pomo}i u ja~anju sektora na 2,4 miliona radnih mjesta i godi{nji promet od 187 milijardi eura. Ipak, mnogim dr`avama ~lanicama jo{ nedostaje odgovaraju}a infrastruktura za odvojeno skupljanje, recikliranje i obradu otpada. Prepreka je i nedostatak mehanizama za sistemsko pra}enje i provedbu zakonodavstva, kao i nedostatak pouzdanih podataka o gospodarenju otpadom u ~lanicama EU. Prema zaklju~cima studije, ubrzo se mora u svim dr`avama pove}avati znanje o otpadu, uklju~uju}i pra}enje zakona u praksi, a inicirana je i uspostava zajedni~ke inspekcije u ovoj oblasti. Privreda EU koristi 16 tona materijala po osobi godi{nje, od kojih je {est tona otpada, od ~ega se polovica baca na odlagali{ta. Od 2020. otpad }e se morati uzimati kao svaki drugi resurs. No, nije samo spomenuta strategija povod skretanju pa`nje ~italaca na tretiranje i zbrinjavanje otpada. Na bavljenje ovim, kako ka`e, naizgled banalnim pitanjem, sugeri{e mi ~italac Sava Pajki}, kojeg znam kao vrsnog poznavaoca zadrugarstva u Bosni i Hercegovini. Razlog je naizgled banalnije prirode. Upravo mi je dotrajala takozvana {tedljiva sijalica. Znamo za{to ih je Evropa uvela, ali i da su toksi~ne, pune `ive itd. Oni imaju rje{enja za specijalni otpad. Pone{to od toga {alju i u druge zemlje. Kod nas je ne{to od tih iskustava i preporuka napisano u odgovaraju}im bro{urama, bilo je i inicijativa za rje{avanje pitanja odlaganja specijalnog otpada, ali iz svega toga nema odgovora na pitanje {ta sa istro{enom sijalicom? Isto je i sa starim lijekovima. Kao i mnogi {to bi se tih lijekova htjeli oslobo-

Za specijalni otpad specijalno odlagali{te

Na nedavno zavr{enom Fashion Weeku u Milanu predstavljena je modna linija mu{ke i `enske odje}e. Na modnim pistama su dominirali tamni kaputi i odijela jednostavnog kroja, klasi~na elegancija koja se, na radost mnogih, napokon vratila.

diti na ekolo{ki prihvatljiv na~in, i spomenuti ~italac se s istom namjerom obratio u nekoliko apoteka. Nisu mu ponudili rje{enje. Na muci je uvijek kada mu se potro{i i neka baterija sa znakom upozorenja da se ne bacaju u kontejner. Takve oznake stoje na akumulatorima, raznim bojama itd. Ako ponekog kom{iju upitate {ta on u ovom slu~aju radi, naj~e{}e uzvrati sa`aljivim pogledom. Nakon toga, uvijek ista dilema: da li je u ovoj zemlji uop{te mogu}e `ivjeti u skladu sa prirodom ili i nju treba prihvatiti kao banalnu - otrcanu jer kao takva mo`e podnijeti sve, pa i bacanje opasnog otpada kojekuda. O~ito je, treba ~ekati bolja vremena koja }e do}i i s razvojem ekolo{ke svijesti, ali prakti~no tek kada Bosna i Hercegovina postane ~lan Evropske unije. Na tom putu treba jo{ dosta raditi i pregovarati. Valjda se do tada ne}e raspasti i sama zavr{iti na otpadu istorije, kako neki prori~u njenu budu}nost. Svojevremeno sam u ovoj rubrici registrovao da 13 nevladinih ekolo{kih organizacija tra`i prijem kod federalne ministrice Branke \uri}. I{~ekivanje i prepiska dugo su trajali, ali su naposljetku "zeleni" ipak prekora~ili prag Ministarstva i razgovarali sa njenim savjetnicima. Razgovarano je o devet goru}ih ekolo{kih problema (me|u njima je i tretman opasnog otpada), ali je za ~lanove delegacije ipak najzna~ajnije da je sa Ministarstvom uspostavljena komunikacija i odre|ena osoba za kontakt. Prepoznali su, pa i to kazali sagovornicima u Ministarstvu, da je veliki problem nedostatak odgovaraju}e za{tite visokovrijednih prirodnih podru~ja (Prenj, Bjela{nica), a u budu}nosti }e to biti i planirana spalionica otpada u Visokom. U me|uvremenu su pisali i Evropskoj banci za obnovu i razvoj, upozoravaju}i na {tetne posljedice po `ivotnu sredinu u BiH u slu~aju izgradnje hidroelektrane Ombla kod Dubrovnika. Ba{ kao u slu~aju jedne od hidrocentrala na Neretvi.

"ZELENI" U MINISTARSTVU

OTPAD JE RESURS

Kolekcija Armani za period jesen/zima je jednostavnog kroja i u tamnim nijansama sive, braon i modroplave. Kaputi imaju ne{to ve}e kragne, prate liniju tijela. Sakoi se kop~aju duplo ili samo jednim dugmetom, a pantalone imaju vi{i struk nego dosad. Ono {to smo imali priliku da vidimo na odr`anoj Nedjelji mu{ke mode u Milanu, mahom se “repriziralo” na istoj manifestaciji u Pari-

KAPUTI, SAKOI...

29. januar/sije~anj 2012.

Nedjelja KUTAK ZA KUCNE LJUBIMCE

35

on Week

u{ke mode

^ovjekov najbolji prijatelj
Socijalizacija {teneta je uporan, zahtjevan, ali zahvalan put koji vodi ka zdravom i inteligentnom razvoju va{eg psa. Svaki put ostvarite bliskost, doka`ite mu sigurnost i poka`ite ljubav
(Foto: Vogue.co.uk)

zu, koja je odr`ana od 18. do 22. januara ove godine. U kolekciji modne ku}e Prada dominiraju viktorijanske kragne. Kaputi su crni i tamnoplavi, izuzev nekoliko ljubi~astih i crvenih modela, koji imaju krzno na kragnama. U kolekciji za jesen/zimu 2012/2013. modne ku}e Cerutti akcenat je stavljen na tamne kapute do koljena, koji su predstavljeni u nekoliko razli~itih varijacija: sa kop~anjem na jedno ili dva dugmeta, klasi~nim reverima, ruskim kragnama, kapulja~ama... Stefan Pilati je za modnu ku}u Ives Saint Laurent pomije{ao klasi~no i moderno. Crnim i sivim odijelima dodao je velike d`epove, ko`ne aplikacije i sli~ne upadljive detalje. Uspje{no je spojio i nespojivo. U sli~nom pravcu je razmi{ljao i JeanPaul Gaultier. Njegova revija je bila zanimljiva, ne toliko zbog prikazanih modela, koji ne odska~u mnogo od onoga {to smo navikli da vidimo kada je ovaj dizajner u pitanju, ve} zbog scenografije. Osim po standardnoj modnoj pisti, manekeni su {etali i po skeli - metalnoj konstrukciji sa stepeni{tem, prenosi Mondo. Na odr`a nom Fas hi on Weeku u Milanu neizostavni de ta lji je sen/zi ma (2012), poznatog dizajnera Enrica Coveria prati liniju rasko{nih dezena i toplih boja. Tako|er, tu je ne za obi la zna li ni ja Mas si ma Sfro za ko ji je odu {e vio, ne sa mo odjevnim nego i detaljima, poput torbi, kai{a... Na modnoj pisti su dizajnerske kreacije predstavili i drugi poznati kreatori.

Mirsada RAKONJAC (mirsada.planja@oslobodjenje.ba)

Nau~ili smo kako spremno do~ekati {tene, {ta je sve potrebno obezbijediti, od hrane, korpice, mjesta na kojem }e boraviti, poslastica itd. Spomenuli smo te~ne ampule za psa namijenjene suzbijanju buha, krepelja i ostalih nametnika. Kako i kada ih primijeniti? U nastavku, fokusirat }emo se na odgoj i socijalizaciju {teneta. U pro{lom broju napomenuli smo da {tene mora imati {to kra}e ime da bi ga lak{e zapamtilo. Bilo bi po`eljno ne koristiti zbunjuju}e nadimke ili varijacije imena. Pas kao i svako drugo `ivo bi}e prolazi kroz faze `ivota, od prvih trenutaka postojanja, pa do duboke starosti. Kada je jo{ malo, {tene ima nekontrolisane radnje, u obliku bacanja stvari po ku}i, grickanja predmeta, ~upanja namje{taja, skakanja, a u ve}ini slu~ajeva laje bez ikakvog pose-

FAZE @IVOTA

gradite ga poslasticom namijenjenom za odre|eni uzrast. Socijalizacija {teneta je uporan, zahtjevan, ali zahvalan put koji vodi ka zdravom i inteligentnom razvoju va{eg psa. Kao i ~ovjek, pas ne mo`e biti ravnodu{an prema okolini i stvarima koje ga okru`uju. Mogu}e je da }e reagovati na vremensku nepogodu, tj. na grmljavinu i sl, tako|er na buku u saobra}aju... U tom slu~aju, na vama je sva odgovornost, tada }ete morati djelovati. Poku{ajte da ga smirite gledaju}i ga u o~i jer tada shvata da ste vi njegov gazda i naravno, kao {to smo rekli, nagrada nakon poslu{nosti. Vrlo je va`no da nipo{to i nikada {tene ne smijete ka`njavati, a u najgorem slu~aju udarati, ~upati. Dovoljno je re}i ne ili dosta. Svaki put ostvarite bliskost, doka`ite mu sigurnost i naravno poka`ite ljubav. U sljede}em broju nastavljamo sa socijalizacijom, primjenjivanjem naredbi i u~enjem osnovnog ku}nog odgoja, misle}i na higijenu psa.
(Nastavlja se)

SCENOGRAFIJA

REAKCIJE

bnog razloga. Kako biste lak{e socijalizirali {tene, prvo morate da budete uporni zovu}i ga jednim imenom. Pratite njegovo pona{anje, nastojte da vas saslu{a i zapamti. Svaki put kada ga zovnete, ukoliko pozitivno reaguje, na-

36 Nedjelja
ORDINACIJA

29. januar/sije~anj 2012.

Evropska sedmica prevencije raka grli}a

Redovnim pregledima sprije~ite komplikacije
Smatra se da u svijetu godi{nje oboli oko 500.000 `ena, a od toga ih polovina umre U BiH broj oboljelih kre}e se 24 na 100.000 `ena
Priredila: Alema PENDEK

Od 22. do 29. januara ove godine odr`ana je Evropska sedmica prevencije raka grli}a maternice (ECCPW), ~iji je cilj promocija znanja o toj bolesti i o na~inima njezine prevencije. Pre ma po da ci ma Svjet ske zdravstvene organizacije (WHO), rak grli}a maternice drugi je naj~e{}i rak kod `ena mla|ih od 45 godina i tre}i vode}i uzrok smrti `ena, nakon raka dojke i plu}a. ^ak i u razvijenim zemljama gdje se papa-test redovito primjenjuje u svrhu ranog otkrivanja raka grli}a maternice, `ene i dalje obolijevaju pa i umiru od ove bolesti. Smatra se da u svijetu godi{nje oboli oko 500.000 `ena, a od toga ih umre 270.000. Iako u Bosni i Hercegovini ne postoje ta~ni podaci o broju `ena koje imaju problem s ovim oboljenjem, broj oboljelih kre}e se 24 na 100.000 `ena. Rak grli}a maternice mo`e biti uzrokovan sa 13 visoko rizi~nih tipova humanog papiloma virusa (HPV). HPV mo`e uzrokovati da stanice grli}a postanu abnormalne i da se polako razviju u rak. “Zahvaljuju}i Evropskoj asocijaciji za prevenciju raka grli}a materice, imamo objedinjene kriterije u vezi s prevencijom, odnosno imamo definiranu ciljnu grupu `ena odre|enu dobnom populacijom, tako|er, imamo jasno odre|ene metode skrininga i terapijski pristup. Rak grli}a materice rijetka je pojava u `ivotnoj dobi do 25 godina. Dakle, rizi~nu grupu predstavljaju `ene od 25 do 65 godina” rekla je prof. dr. , Ermina Iljazovi}, {efica Zavoda za patologiju UKC-a Tuzla, prenose agencije. Zahvaljuju}i istra`ivanju vi{e od 30 godina, danas je poznato da je glavni uzro~nik raka grli}a maternice HPV - prona|en u 99,7 posto slu~ajeva raka grli}a maternice u svijetu. Postoji oko 100 tipova HPV-a, ali nisu svi izaziva~i raka grli}a maternice. Od ukupnog broja - oko 40 tipova napada ko`u i sluzoko`u u spolnoj regiji, a 15 tipova je onkogeno (mogu da izazovu rak grli}a maternice). Me|u njima, najonkogeniji su HPV tipovi 16 i 18, koji izazivaju vi{e od 70 posto slu~ajeva raka grli}a maternice. HPV infekcija je vrlo ~esta infekcija kod `ena i mu{karaca. Pre-

HPV

nosi se spolnim odnosom i kod relativno malog broja zara`enih `ena ona mo`e dovesti do nastanka raka grli}a maternice. Problem je {to gotovo 80 posto spolno aktivnih `ena bude bar jednom tokom `ivota zara`eno, pa tada i mali procenat mogu}nosti za nastanak raka - daje veliki broj slu~ajeva. Simptomi raka grli}a maternice su zapravo rijetki i nespecifi~ni, odnosno, mogu da ih izazovu i druga stanja. To mogu biti krva-

RIJETKI SIMPTOMI

Inicijativa
Evropska sedmica prevencije raka grli}a maternice panevropska je javnozdravstvena inicijativa. Pokrenuta je od Evropske asocijacije za borbu protiv cervikalnog karcinoma European Cervical Cancer Association (ECCA), u partnerstvu sa evropskim zdravstvenim organizacijama i farmaceutskom industrijom. renje nakon spolnog odnosa, neuobi~ajeni sekret i bol u genitalnom podru~ju. Ako primijetite bilo koji od ovih simptoma, potrebno je da posjetite ginekologa. Na invazivni karcinom grli}a mo`e se posumnjati ve} prilikom klini~kog pregleda ako je bolest uznapredovala, a u odre|enim slu~ajevima citolo{kim ili kolposkopskim pregledom. Definitivno se dijagnoza postavlja histolo{kim pregledom tkiva dobijenog biopsijom ili endocervikalnom kireta`om, a kod po~etnih oblika konizacijom. Ina~e, rak grli}a maternice visoko je preventabilna bolest, a to se posti`e redovitim pregledom kod ginekologa, vakcinacijom protiv HPV-a i analizom citolo{kog razmaza s povr{ine grli}a maternice, poznatog kao papa-test. Ako lije~nik prilikom pregleda uo~i da cerviks izgleda abnormalno, papa-test nije dovoljan, pa je nu`no uzeti i uzorak tkiva za analizu jer postoje slu~ajevi kada papa-test ne}e pokazati abnormalne stanice, a tumor je prisutan. Pregled ginekologa najmanje jednom godi{nje u cilju ranog otkrivanja raka grli}a maternice

treba da obuhvati: klini~ki pregled kojim se sti~e uvid u stanje ginekolo{kih organa, kolposkopija i papa-test su dvije neodvojive dijagnosti~ke procedure koje omogu}avaju otkrivanje i stepenovanje eventualnih premalignih ili malignih promjena grli}a maternice, vagine i vulve, uzimanje briseva sa grli}a maternice za laboratorijsko ispitivanje na prisustvo razli~itih mikroorganizama (virusa, bakterija, gljivica, koji mogu izazvati uporne infekcije, {to je jedan od glavnih riziko-faktora pojave displazionih promjena na grli}u maternice), tumor-markeri su analize koje ukazuju na mogu}nost postojanja maligniteta grli}a, laboratorijske analize - ispitivanje kompletne krvne slike i sedimentacije, osnovne biohemijske analize i pregled urina, koje pru`aju uvid u op{te stanje pacijenta, edukaciju i savjetovali{te - pacijent se informi{e o bolesti, faktorima rizika, prevenciji, dijagnosti~kim procedurama i mogu}nostima lije~enja. Rizik od nastanka raka grli}a maternice zapo~inje seksualnom aktivno{}u `ene, a oko 80 posto spolno aktivnih `ena u jednom `ivotnom razdoblju mo`e biti inficirano nekim od tipova ovog virusa, od kojih je 15 visoko rizi~nih. Razvoj raka grli}a maternice uglavnom traje dosta dugo (deset i vi{e godina), a tokom njegovog razvoja - grli} maternice je dostupan ginekolo{kim pregledima u okviru skrininga na rak grli}a maternice, pa se promjene, ukoliko se otkriju pravovremeno, mogu uspje{no lije~iti jo{ u ranoj fazi. Ove promjene se ozna~avaju sljede}im stadijima: benigne }elijske promjene, ASCUS, LSIL, HSIL i rak grli}a maternice. Zna~i, za spre~avanje raka grli}a maternice osnovu ~ini redovan, bezbolan ginekolo{ki pregled u sklopu skrininga tokom kojeg se uzima bris sa grli}a maternice koji se potom posmatra pod mikroskopom u cilju ispitivanja na prisustvo abnormalnih }elija. Dobro organizovani skriningprogrami sa ciljem otkrivanja i lije~enja po~etnih promjena i ranih stadija raka grli}a maternice spre~avaju i do 80 posto slu~ajeva raka grli}a maternice u razvijenim zemljama.

PREGLEDI

Razvoj vakcina protiv humanih papiloma virusa zasnovanih na virusu - sli~nim ~esticama re-

29. januar/sije~anj 2012.

Nedjelja

37

a maternice

ALTERNATIVNAMEDICINA
Pri~e o zdravlju i bolesti, povratku prirodi i ljudskim sudbinama

^arobna divizma i veli~anstveni propolis
Ramo KOLAR

RAZVOJ Razvoj raka grli}a maternice uglavnom traje dosta dugo (deset i vi{e godina), a tokom njega - grli} maternice je dostupan ginekolo{kim pregledima u okviru skrininga na rak grli}a maternice, pa se promjene, ukoliko se otkriju pravovremeno, mogu uspje{no lije~iti jo{ u ranoj fazi VAKCINE U junu 2007. godine, Savjetodavni komitet za sigurnu imunizaciju Svjetske zdravstvene organizacije izjasnio se pozitivno u vezi sa profilom bezbjedne primjene dostupnih HPV vakcina
zultirao je preporukama za njihovu primjenu u mnogim zemljama svijeta. Ove vakcine se proizvode istom tehnikom proizvodnje kao i rekombinantna hepatitis B vakcina, koja je u upotrebi u svijetu od 1986. godine. Za{tita protiv raka grli}a maternice koju ove vakcine pru`aju zasniva se na za{titi protiv 2 najzastupljenija onkogena tipa humanog papiloma virusa sadr`ana u ovim vakcinama - HPV 16 i HPV 18. HPV vakcinu je najbolje primiti prije po~etka stupanja u spolne odnose, kako bi njen efekat bio {to potpuniji. HPV vakcina se prima u tri doze tokom ukupnog perioda od {est mjeseci. U junu 2007. godine, Savjetodavni komitet za sigurnu imunizaciju Svjetske zdravstvene organizacije izjasnio se pozitivno u vezi sa profilom bezbjedne primjene dostupnih HPV va kci na. U apri lu 2009. Svjetska zdravstvena organizacija dala je pozitivnu preporuku za njihovu primjenu. Citolo{ki bris u okviru skrininga na rak grli}a maternice ostaje glavno sredstvo za otkrivanje postoje}ih lezija grli}a maternice. Uloga vakcinacije jeste u prevenciji same onkogene HPV infekcije, koja se ne mo`e sprije~iti ve} postoje}im metodama, ali koja zato predstavlja dopunu za{titi postignutoj kroz skrining. Va`no je da se nakon vakcinacije protiv naj~e{}ih izaziva~a raka grli}a maternice, nastavi sa redovnim skriningom kako bi se osigurala za{tita protiv HPV tipova protiv kojih vakcine ne pokazuju za{titu i kako bi se na adekvatan na~in mjerio uspjeh u prevenciji karcinoma cerviksa. Smatra se da primjena vakcine protiv HPV tipova 16 i 18 prije po~etka seksualne aktivnosti, uz redovan skrining (1 ginekolo{ki pregled u 3 godine) mo`e da smanji u~estalost raka grli}a maternice za 94 posto. Sve spomenuto ukazuje na va`nost redovnih ginekolo{kih pregleda jer rak grli}a maternice, ako se otkrije na vrijeme, s velikim uspjehom mo`e biti izlije~en.

Iako je poprili~na zima, vrijeme je i dalje nestabilno. Promjenjivo je i naro~ito utje~e na meteoropate, a malo ko nije taj, znao to ili ne. I zbog toga, iscrpljenog organizma, neredovne i lo{e prehrane, stresa, nekretanja u prirodi... prehlade i ka{alj su opet aktualni. Pa stalno pi{ete o tome, re}i }e ~angrizavi ~itatelj. I jeste, ali stvar je vru}a, {to bi se reklo, i mora joj se odgovoriti na adekvatan na~in. Koji je ba{ dobar? Pisali smo i u pro{lim rubrikama o tome, o potrebi uspostavljanja vitalnosti i otpornosti organizma i onda su prehlada i ka{alj tek usputne ili ni malo opasne pojave. Ovom prigodom jo{ malo o uzrocima i razlozima, te prirodnim eliksirima. Ka{alj je prirodni, za{titni mehanizam koji osloba|a di{ne putove od sekreta, stranih ~estica i drugih tvari koje nadra`uju sluznicu. Javlja se zbog nadra`aja sluznice di{nih puteva, boravka u zadimljenom prostoru, upale, alergija, te prisutnosti stranog tijela u di{nim putovima. Ka{alj mo`e biti akutni kratkotrajni ili hroni~ni, dugotrajni, koji traje dulje od dva mjeseca. Tako|er, razlikujemo suhi ka{alj te nadra`ajni produktivni ka{alj koji karakterizira iska{ljavanje sekreta. Iska{ljavanje je korisno jer omogu}ava prohodnost di{nih putova i poma`e bronhima da se oslobode vi{ka nagomilane sluzi. Iska{ljavanje treba olak{ati i potaknuti, u ~emu va`nu ulogu imaju tvari koje poma`u u razrje|ivanju sluzi i tako omogu}uju lak{e iska{ljavanje.

I odmah je kazati kako med, eukaliptus, divizma i rosika poma`u kod produktivnog ka{lja. Malo ne{to o ~arobnoj divizmi. To je biljka koja oduvijek ima primjenu u lije~enju ka{lja. Kombinacija saponina koji djeluju kao ekspektoransi i sluzi koja djeluje kao emolijensi ~ini ovu biljku izu ze tno u~in ko vi tom. Za hva lju ju }i sadr`aju sluzi, smiruje nadra`aj na ka{alj, dok saponini razrje|uju bronhalnu sluz (smanjuju njen viskozitet) te se na taj na~in olak{ava iska{ljavanje sluzi koja mo`e biti podloga za rast {tetnih bakterija. Uz med, kao {to rekosmo, veoma je dobar i jo{ jedan p~elinji proizvod, a to je

propolis, zahvaljuju}i njegovu antibakterijskom, protuupalnom i imunostimuliraju}em djelovanju. Naro~ito je dobar ovaj recept protiv prehlade, promuklosti i ka{lja. Cvijet divizme pomije{a se sa jednakim dijelovima podbjela, bijelog i crnog sljeza i `alfije. Tri velike ka{ike mje{avine preliju se sa pola litre klju~ale vode, tome se dodaju tri velike ka{ike meda, potom se poklopi i ostavi da odstoji sat vremena, a nakon toga se procijedi. Piti jednu do dvije {oljice dnevno. Ovaj ~aj idealan je i za lije~enje bronhitisa, pije se po jedna velika ka{ika na svakih sat vremena. Propolis pak ~uva zdravlje, ubla`ava tegobe u slu~ajevima gripe, razli~itih oblika viroza, upalnih procesa `drijela i usne {upljine. Koristi se i preventivno, te u akutnim stanjima promuklosti, parodontoze, pojave afti te neugodnog zadaha usne {upljine. Kao prirodni antibiotik djeluje protuupalno, poti~e cirkulaciju krvi i epitelizaciju lak{ih opekotina, povr{inskih ranica, ogrebotina i herpesa. Propolis sadr`i preko 60 prirodnih, hemijskih supstanci, a ni dan-danas nije u potpunosti istra`en, a sadr`i: 55 posto smola, 30 posto voska, 10 posto eteri~nih ulja i 5 posto peludi te vitamine E i B, `eljezo, cink, enzime, organske kiseline... Posebnost propolisa je {to bakterije na njega ne stvaraju otpornost i {to nema {tetnih popratnih pojava, {to je mana sintetskih antibiotika. Uspje{no suzbija viruse gripe i herpesa, a preventivno djeluje kod upale grla. Izuzetne rezultate posti`e u lije~enju infekcija, opeklina, otvorenih rana, te ~ireva probavnog sustava. Uklanja otekline kod zubobolje. Redovnom upotrebom ja~a obrambenu sposobnost imunolo{kog sustava. Prema tome, nipo{to bez propolisa u ku}noj apoteci. Ima jo{ dosta efikasnih prirodnih lijekova protiv prehlade, ka{lja i gripe, ali o njima drugom zgodom...

38 Nedjelja
ZDRAVA HRANA

29. januar/sije~anj 2012.

Doma}e

Konzumirajte ih uz svje`e prepe~eni hljeb, tost ili slane krek poredajte na tanjir koji ste oblo`ili listom zelene salate, ili se

Organska poljoprivreda je sistem ekolo{ke proizvodnje koja poti~e biolo{ku raznovrsnost, podr`ava prirodne biolo{ke cikluse i biolo{ku aktivnost tla
Priredila: Mirsada RAKONJAC

Pravilna ishrana - zdraviji `ivot

Zdrav na~in `ivota i prehrane je preventiva u suzbijanju sve u~estalijih hroni~nih degenerativnih bolesti. Hipokrat je zaslu`an za {irenje ideje o upotrebi zdravih na-

`ivota koji nam je svakodnevno u`urban, stresan, dovodi do niza pote{ko}a u zdravlju. U medicini je dokazano da je stres jedan od glavnih riziko-faktora. Zdrava ishrana bi dosta pomogla u spre~avanju oboljenja ljudi. Nutricionisti

Potrebno: 130 g dimljenog lososa, jedno jaje, 60 g putera, 60 g krem-sira, 1,5 ka{ika soka od limuna, 1 ka{ika pirea od paradajza, so i biber po ukusu. Priprema: Jaje tvrdo skuhajte, u blenderu ispasirajte filete dimljenog lososa sa istopljenim puterom i krem-sirom, zatim dodajte jaje, pa i njega umutite, a na kraju za~inite limunovim sokom, pireom od paradajza, posolite i pobiberite. Ostavite u fri`ideru da se dobro ohladi prije serviranja.

Pa{teta od lososa

Potrebno: 1 kg {ampinjona, 3 ka{ike suncokretovog ulja, 150 g crnog luka, ka{ika suhih za~ina, 2 ~e{nja bijelog luka, 50 ml bijelog vina, 70 g putera, 2 ka {i ~i ce li mu no vog soka, vezica luka vla-

Pa{teta od {ampinjona

{ca i 2 ka{i~ice sjeckanog per{una. Priprema: O~i{}ene i oprane {ampinjone isijecite na tanke listi}e. Na ulju kratko ispr`ite sitno isjeckani luk i dodajte {ampinjone. Za~inite suhim za~inima, sitno isjeckanim bijelim lukom, biberom i vinom. Dinstajte na niskoj temperaturi dok te~nost ne ispari. Smjesu iz tave ispasirajte u blenderu i stavite u dublju posudu. Dodajte istopljeni puter, sok od limuna, vla{ac i per{un. Sve dobro promije{ajte i ohladite. Poslu`ite sa slanim krekerima ili prepe~enim hljebom kao predjelo uz vino.

mirnica umjesto lijekova, a njegova poznata izreka glasi: "Neka tvoja hrana bude tvoj lijek, a tvoj lijek neka bude tvoja hrana." Organska poljoprivreda je sistem ekolo{ke proizvodnje koja poti~e biolo{ku raznovrsnost, podr`ava prirodne biolo{ke cikluse i biolo{ku aktivnost tla, ne koristi hemikalije {tetne za okoli{ koje bi mogle uni{titi kvalitet podzemnih voda. Tako|er, oboga}uje i odr`ava tlo zdravim.

preporu~uju {to vi{e jesti mediteransku oboga}enu morskim plodovima, makrobioti~ku i vegetarijansku hranu. Zanimljiv je podatak koliko je danas te{ko konzumirati zdravu organski proizvedenu hranu. Na`alost, sve vi{e nam se name}e GMO (genetski modificirani organizmi), dok se prirodna proizvodnja zanemaruje, a sve s ciljem da se osigura zarada ogromnih korporacija koje proizvode hranu za firme koje se bave genetskim in`enjeringom. Danas u potpunosti nismo sigurni {ta ta~no konzumiramo, da li je to organski ili vje{ta~i proizvedeno. Naravno, svjesni smo ~injenice da je najsigurniji na~in ishrane ukoliko sami posadimo povr}e, vo}e... Prirodan, zna~i da proizvod nije prera|en i da je siguran za zdravlje ~ovjeka.

GENETSKI IN@ENJERING

CIVILIZACIJSKE BOLESTI

Medicina je zaklju~ila da se uobi~ajeni na~in ishrane ~ovjeka udaljio od prirodnih principa, tako da se smatra jednim od glavnih faktora rizika takozvane civilizacijske bolesti. Na`alost, posljedice lo{e ishrane mogu izazvati kod ~ovjeka niz oboljenja, a to mogu biti: bolesti srca, krvotoka, dijabetes, artritis... Na~in

29. januar/sije~anj 2012.

Nedjelja U RESTORANU

39

e pa{tete
Potrebno: 400 g pile}ih fileta, 180 g putera, ka{ika suhih za~ina, ka{i~ica kajen bibera, 3 ~e{nja bijelog luka, 2 ka{ike sjeckanog per{una, 4 ka{ike soka od limuna i ka{i~ica |umbira u prahu. Priprema: Piletinu isijecite na kockice i pecite na 30 g putera. Pospite suhim za-

kere. Kako bi obrok ljep{e izgledao, namazane komade endvi~i}e dekori{ite malim komadima povr}a jarkih boja

Pile}a pa{teta

Vje~ni Behar u srcu Ba{~ar{ije
Jedino u ovoj starobosanskoj kafani mo`ete popiti pravu bosansku kahvu uz rahatlokum i sok od smreke
Zarifa TURKOVI]

Potrebno: ve}a konzerva tunjevine, jedno jaje, 200 g majoneze, 2 ka{ike mljevenih oraha, 2 manja kisela krastavca, 5 ka{ika maslinovog ulja, 2 ~e{nja bijelog luka, so i biber po ukusu. Priprema: Tunjevinu izvadite iz kon-

Tuna namaz

zerve i ocijedite od ulja, dodajte majonezu, mljevene orahe, maslinovo ulje, sitno isjeckane krastav~i}e i sitno isjeckani bijeli luk. Sve sastojke ispasirajte da dobijete jedinstvenu cjelinu. Dobro ohladite prije serviranja. Namaz mo`ete da ukrasite maslinama ili komadi}ima sira.

Bosanska kafana Behar, smje{tena u srcu Ba{~ar{ije, svojim orijentalnim enterijerom nastavlja ~uvati duh starih vremena, meraka i kahvenisanja. Predstavlja za{ti}eni kulturni spomenik, koji datira jo{ iz turskih i austrougarskih vremena i nikada nije mijenjao svoju ugostiteljsku namjenu. Kako ka`e njegov vlasnik, dedo Muhamed Bejti}, Behar }e uvijek ostati isti kao i njegove drvene klupe prekrivene {iljtetima i tkanim prostirkama, masivni brijestovi stolovi, lampe, rafovi, bakarne d`ezve i fild`ani... Sve je ostalo do danas onako kako je 1976. godine uredio poznati sarajevski arhitekta Alija Bejti}, Muhamedov brat. Ko jednom do|e u Behar, uvijek mu se vra}a, a njegovoj ljepoti divili su se mnogi dr`avnici, pjesnici, ljekari, arhitekte, novinari i svi oni koje je o~arao. ^ak je biv{i ameri~ki ambasador Viktor Jakovi~, njegov ~esti gost, kafani posvetio i svoju knjigu u kojoj ka`e da "svaka zemlja ima svoj behar, ali je jedini Behar na Ba{~ar{iji koji nikada ne prestaje cvjetati". Danas kao i nekada u Beharu mo`ete sa u`ivanjem i na miru popiti pravu bosansku kahvu sa rahatlokumom i sokom

od smreke koga jedino ovdje slu`e ve} 35 godina. Zato ovaj restoran ima svoje stalne goste, a ~esto ga posje}uju i brojni turisti, pogotovo tokom ljeta, jer ih privla~i njegov jedinstveni starobosanski ambijent. Najvi{e ih interesuju njegovi interesantni detalji, pogotovo drveni plafonski svod na kome dominira 500 godina star devetougaoni sofraluk (luster) za koji Semir Osmanagi} ka`e da jedan od rijetkih primjeraka o~uvanih u svijetu. Mnogi gosti se raspituju kako se sprema, slu`i i pije bosanska kahva, pa Mensura Beganovi}, dugogodi{nja doma}ica Behara, ~esto svoje recepte i iskustva podijeli sa znati`eljnim posjetiocima. Ka`e da stranci mnogo vi{e cijene ovo {to nudi Behar od na{ih sugra|ana, koji radije popiju "moderne" kafe i sjede u zagu{ljivim i bu~nim restoranima, zanemaruju}i zna~aj naslije|a i lijepih obi~aja, koji se polako gase. Ukoliko ste svjesni vrijednosti svoje tradicije i kulturne ba{tine, posjetite Behar i poka`ite ga svojoj djeci, prijateljima, gostima. Ne}ete se pokajati, jer nesvakida{nji miris njegove kahve i smreke sigurno }e vas odu{eviti, a njegov iskonski mir vratiti u rahatluk proteklih vremena.

RECEPT KAHVE

O^ARAVAJU]A LJEPOTA

Gurmanski namaz
Potrebno: 4 filea pile}ih prsa, deblja {nita pr{ute, 6 ka{ika majoneze, 4 ka{ike kisele pavlake, 2 ka{ike krem-sira, 4 ka{ike rendanog parmezana, 2 ka{i~ice pr`enog susama i biber po ukusu. Priprema: Meso o~istite od `ila i kuhaj-

te oko 15 minuta u kipu}oj vodi. Dok je toplo, ispasirajte ga u blenderu zajedno sa krem-sirom. Zatim postepeno dodajte majonezu, pavlaku, parmezan, susam i biber, sve vrijeme mutite da se smjesa sjedini. Servirajte odmah kao namaz za tost ili krekere, uz ~aj ili kafu.

Foto: D. TORCHE

~inima, kajen biberom, dodajte sitno isjeckani bijeli luk i dinstajte dolivaju}i vodu dok meso ne omek{a. Zatim sve sastojke ubacite u blender i ispasirajte, pa pomije{ajte sa ostatkom istopljenog putera. Dodajte limunov sok, |umbir i isjeckani per{un, promije{ajte i poslu`ite uz tost.

40 Nedjelja

29. januar/sije~anj 2012.

29. januar/sije~anj 2012.

Nedjelja

41

42

OGLASI

nedjelja, 29. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE nedjelja, 29. januar/sije~anj 2012.

KORAK NAPRIJED

43

Asus UX31 Zenbook
Iz kompanije Asus sti`e jedan od najboljih ultrabook-ra~unara koji su se pojavili u okviru pro{le godine. Rije~ je o modelu koji privla~i svojim dizajnom, dobrim performansima i pristojnim trajanjem baterije, ali i fantasti~nim ekranom. Ono {to je negativno kod ovog modela je iritiraju}i trackpad kao i tastatura koja zahtjeva sna`an pritisak da bi reagovala na ono {to korisnik unosi. Kod ovog modela svakako postoje odre|ene stvari koje bi bilo dobro izmijeniti. Kada su u pitanju `elje korisnika, vjerovatno je na prvom mjestu touchpad koji bi mo`da bolje izgledao u svom originalnom obliku sa tasterima.

Mozilla objavila Rust 0.1
Nakon vi{e od pet godina rada, Mozilla Labs i Rust zajednica su objavili prvu alfa verziju 0.1 – Rust programskog jezika. Rust stavlja akcent na bezbjednost memorije, i ukoliko se sve bude odvijalo prema planu, ovaj jezik bi na kraju trebao da zamijeni C++ kao Mozillin jezik izbora. Prototipovi pretra`iva~a programiranih u Rust-u tako|er se o~ekuju, a postoji mogu}nost da }e jednoga dana Firefox, ili neki njegovi dijelovi biti ponovo ispisani u Rustu. Ovaj jezik je orijentisan na objekt, dok je kompajler podr`an na Windows, Linux i Macu.

Miro platni HD videoplejer koji Ultrabook4.0.5 Miro je bes ra~unari previ{e ima mogu}nost reprodukovanja gotovo bilo kojeg videofajla i nudi vi{e od 6.000 debeli~ui te{ki hit u tointernet TV programa i video podcastUltrabook-ra nari bili su pravi
ova. Miro karakteri{e jednostavan interfejs koji je dizajniran za HD videoprikaz preko cijelog ekrana. Ugra|eni Miro Guide vr{i povezivanje sa hiljadama besplatnih High Definition videoprograma. Miro na veoma brz na~in preuzima video sadr`aje i skladi{ti ih na lokalni ra~unar. Nova verzija koja je objavljena nosi oznaku Miro 4.0.5 i sa sobom donosi zakrpe za slabe ta~ke ~ije je postojanje primije}eno u okviru prethodne verzije me|u kojima je i bz:18625 gdje neka Magnet preuzimanja nisu mogla da se uklone iz Incomplete Downloads.

ku odr`avanja ovogodi{njeg CES doga|aja. Me|utim, novi Ultrabook ure|aji, koji bi trebali da budu PC konkurencija MacBook Air modelima, ~ine se isuvi{e debeli i te{ki uprkos tome {to nemaju solid-state driveove. Ovi ure|aji su i dalje kvalifikovani kao Ultrabookovi na osnovu saop{tenja kompanije Intel i njihovih direktiva koje nala`u da se ultrabookom mo`e nazvati notebook sa ekranom manjim od 14“ te da mora biti tanji od , 18mm. Tako|er se moraju buditi iz hibernacije za manje od 7 sekundi, a i baterija mora obezbijediti najmanje pet sati rada.

iPhone 5 sti`e ve} naljeto?
Apple, navodno, ve} testira nekoliko modela nove verzije svog pametnog telefona te bi uskoro mogla po~eti njegova proizvodnja

S obzirom na to da se testira nekoliko modela novog iPhonea, jo{ nije poznato koji }e model u}i u kona~nu proizvodnju, ali jedna je stvar zajedni~ka svim modelima koji se testiraju – imaju 4 in~ni ekran. Kada je Apple u oktobru pro{le godine predstavljen iPhone 4S, mnogi su ostali razo~arani najvi{e zbog toga {to taj model nije imao ve}i ekran, ve} ekran dijagonale 3,5 in~a. Usprkos tom razo~arenju, Apple je u posljednja tri mjeseca

uspio prodati vi{e 37 miliona iPhonea – iako su i dalje u prodaji modeli 3GS i 4, jasno je da je najve}a potra`nja zabilje`ena upravo za posljednjim modelom. I pored odli~nih prodajnih brojki, Apple vjerojatno ne}e mo}i jo{ dugo vremena forsirati 3,5 in~ni ekran ~iju dijagonalu nisu mijenjali od predstavljanja prvog modela iPhonea. Trendovi na tr`i{tu pokazuju da su korisnici `eljni ve}ih ekrana pa se tako danas

mogu na}i Androidi i Windows Phone 7 telefoni s dijagonalom ekrana od 4,7, odnosno ~ak 5,3 in~a, a svi glavni konkurenti iPhonea imaju ekrane od 4,3 ili vi{e in~a. Tako Samsungov Galaxy S2 ima 4,3 in~ni ekran, Galaxy Nexus ima 4,65 in~ni ekran, dok novopredstavljena Nokia Lumia 900 ima 4,3 in~ni ekran. Iako je rije~ o glasinama, na 9to5Macu upozoravaju da su ovu informaciju dobili od izvora koji im je pro{le godine rekao

da Apple u oktobru ne}e predstaviti iPhone 5, nego 4S tako da taj izvor mo`emo smatrati vjerodostojnim. Mo`da }e Appleu upravo telefon s ve}im ekranom pomo}i da i dalje zadr`e iznimno visoke prodajne brojke, jer nakon objave fantasti~nih rezultata za posljednji kvartal, mnogi su se analiti~ari zapitali koliko jo{ vremena ova kompanija mo`e obarati prodajne i financijske rekorde.

Galaxy S III u aprilu?
3Samsungovo objavljivanje nasljednika Galaxya S II jo{ nije slu`beno potvr|eno, no glasine upu}uju na skora{nje predstavljanje. Prema pri~ama ruskog blogera Eldara Muratzina, Samsung }e Galaxy S III predstaviti u februaru na sajmu Mobile World Congress (MWC) u Barceloni, a po~etak prodaje mo`emo o~ekivati tokom aprila. Isti izvor navodi i ~etverojezgreni procesor takta 1,5 ili 1,6 GHz, 12-megapikselnu kameru, ekran HD rezolucije te Android 4.0. Navedene specifikacije trebale bi biti dostatne za novi Samsungov vrh ponude pametnih telefona, dok za slu`bene informacije valja pri~ekati jo{ neko vrijeme, barem do po~etka MWC-a.

Apple prvi u poluvodi~ima
Pre ma po da ci ma ana li ti ~ke ku }e Gartner, Apple je pro{le godine bio najve}i kupac poluvodi~a. Apple je pro{le godine kupio ~ipova u vrijednosti od 17,3 milijarde dolara, 34,6 posto vi{e nego 2010, kada je kompanija bila tre}a na navedenoj listi. Na drugom mjestu je Samsung (kao i 2010. godine), koji je kupio poluvodi~ u vrijednosti 16,7 milijardi dolara, dok je na tre}em mjestu HP s 16,6 milijardi - jedini me|u prve tri kompanije koji bilje`i pad od 5,5 posto u odnosu na godinu prije. Gartnerovi podaci pokazuju da kompanije koje imaju rast potro{nje na poluvodi~e imaju i rast prodaje ure|aja u mobilnom segmentu (tableti i pametni telefoni), dok je u slu~aju Applea za ve}u potra`nju za ~ipovima zaslugu imao i popularni MacBook Air. Nakon HP-a na listi slijede Dell (9,8 milijardi, pad od 6,7 posto), Nokia (9 milijardi, pad od 20,1 posto) te Sony, Toshiba, Lenovo, LG i Panasonic. Navedene kompanije su pro{le godine na poluvodi~e potro{ile 105,6 milijardi dolara i zaslu`ne su za 35 posto ukupnih prihoda proizvo|a~a ~ipova.

44

OGLASI

nedjelja, 29. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Na osnovu ~lana 70. Zakona o osnovnoj {koli („Slu`bene novine Ze-do kantona“, broj 05/04), Odluke [kolskog odbora Osnovne {kole „Alija Nametak“ Zenica i Saglasnosti Ministarstva za obrazovanje br. 10-38-607-01/12 od 16. 1. 2012. god., raspisuje se:

K O N na radna mjesR S K U ta za upra`nje
1. Nastavnik tjelesnog i zdravstvenog odgoja — 2 ~asa sedmi~no na odre|eno vrijeme, a najdu`e do 15. 8. 2012. godine 2. Nastavnik osnovi tehnike - 3 ~asa sedmi~no na odre|eno vrijeme, a najdu`e do 15. 8. 2012. godine Kandidati treba da ispunjavaju uslove utvr|ene Zakonom o osnovnoj {koli i Nastavnim planom i programom za osnovnu {kolu. Uz prijavu kandidati su du`ni prilo`iti: Originalnu ili ovjerenu: diplomu o zavr{enoj {kolskoj spremi, izvod iz mati~ne knjige ro|enih (mo`e starije od 6 mjeseci), uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci), uvjerenje da se protiv kandidata na vodi krivi~ni postupak (ne starije od 6 mjeseci), ljekarsko uvjerenje (po prijemu u radni odnos). Kandidati su obavezni dostaviti i dodatnu dokumentaciju na osnovu koje }e se izvr{iti bodovanje u skladu sa ~lanom 2. Kriterija i to: Dokaz o progla{enju tehnolo{kim vi{kom, o polo`enom stru~nom ispitu, uvjerenje o du`ini ~ekanja na posao nakon sticanja odgovaraju}e stru~ne spreme, uvjerenje o prosjeku ocjena ostvarenih na visoko{kolskoj ustanovi, uvjerenje o du`ini radnog sta`a u obrazovanju, a za osobe iz ~lana 15. stav 1. Zakona o dopunskim pravima boraca i ~lanova njihovih porodica sljede}e dokumente: rje{enje nadle`ne op}inske slu`be o priznavanju svojstva ratnog vojnog invalida, rje{enje nadle`ne op}inske slu`be o priznavanju svojstva ~lana porodice {ehida, poginulog, umrlog, nestalog branioca, uvjerenje Slu`be za zapo{ljavanje ZDK-a da se nalazi na evidenciji za nezaposlene osobe. Tako|er, osobe iz ~lana 15. navedenog zakona, a koje dokazuju pripadnost OSRBiH kandidata i ~lanova njihovih porodica, du`ne su prilo`iti i posljednje Rje{enje o prestanku radnog odnosa (ukoliko je isti postojao), kao dokaz da njihov raniji radni odnos nije prestao njihovom krivicom, Va`e}i ugovor o radu. Prioritet u zapo{ljavanju prije bodovanja (~lan 2. Kriterija) a) PRIPADNOST ORU@ANIM SNAGAMA RBiH (primjenjuje se na sve kandidate) u~e{}e u OSRBiH (Armiji BiH, MUP-u, HVO-u), u obzir }e se uzeti i civilne `rtve rata. prioritet pod jednakim uvjetima prilikom prijema u radni odnos imaju osobe u skladu sa ~lanom 15. Zakona o dopunskim pravima boraca i ~lanova njihovih porodica i to: ratni vojni invalidi, demobilisani branilac i ~lan porodice {ehida, poginulog, umrlog, nestalog branioca („Slu`bene novine Zeni~ko-dobojskog kantona“, broj 06/06 i 09/07), kao i svih odgovaraju}ih podzakonskih akata i drugih provedbenih propisa koji bli`e ure|uju ova pitanja. b) Ostali prioriteti pri zapo{ljavanju: 1. pored osoba iz ta~ke a) prioritet kod izbora za popunu upra`njenih radnih mjesta putem konkursa, prije bodovanja imaju: osobe progla{ene tehnolo{kim vi{kom u {kolama na podru~ju ZDK-a, osobe sa nepotpunom radnom normom u statusu osobe koja je imala nastavnu normu sa radnim odnosom na neodre|eno vrijeme u {kolama na podru~ju ZDK-a. 2. ukoliko se prijavi ve}i broj kandidata iz alineje 1. ta~ke b), po istom osnovu prednosti, bira}e se kandidati sa du`im vremenom tog statusa provedenog u obrazovanju. 3. osobe mogu ostvariti prava iz ovog ~lana samo ako su, uz ostalu dokumentaciju, uredno prilo`ile i odgovaraju}i pisani dokaz od nadle`ne kantonalne komisije za zbrinjavanje tehnolo{kog vi{ka u {kolama na podru~ju Kantona. Sa kandidatima }e biti obavljen intervju koji se odnosi na oblast obrazovanja i odgoja, a sve sa ciljem procjene profesionalnih karakteristika, iskazanih sposobnosti i afiniteta, kao i osobnih stru~nih kompetencija kandidata. NAPOMENA: Ukoliko se na konkurs ne jave kandidati koji ispunjavaju uslove propisane stru~ne spreme, potrebno je dostaviti dodatne dokumente i to: uvjerenje fakulteta o godini studija i uvjerenje o polo`enim ispitima, a prijem }e se vr{iti u skladu sa Uputstvom za anga`ovanje nestru~noh nastavnika u redovnoj i instruktivnoj nastavi {kolske 2011/2012. godine broj 10-34-15125/11 od 8. 6. 2011. godine. Konkurs ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja. Intervju sa kandidatima }e biti obavljen 10. 2. 2012. godine u 10 sati u prostorijama {kole. Prijave sa potrebnom dokumentacijom slati u zatvorenoj koverti na adresu: Osnovna {kola „Alija Nametak“, Ri~i~ki put bb, 72 000 Zenica Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 29. januar/sije~anj 2012.
Mirko Pejanovi}: Pretpostavke ubrzanja integracije BiH u EU (15)

FELJTON
U Novom Brdu izdat Zakon o rudnicima, Despota Stefana, koji sadr`i dragocjene podatke o na~inu `ivota srpskog naroda na po~etku XV vijeka. Zakonik je zna~ajan dokument srpske pismenosti i srpskog pravnog sistema u srednjem vijeku. Osnovana Francuska akademija, jedna od naj~uvenijih u Evropi. Akademiju osnovao kardinal Ri{elje, ministar kralja Luja XIII. Ro|en Goce Del~ev, vo|a nacionalnorevolucionarnog pokreta u Makedoniji s kraja 19. i po~etka 20. vijeka. Poginuo u borbi s Turcima u maju 1903, tri mjeseca prije izbijanja Ilindenskog ustanka, ~iji je po~etak odga|ao smatraju}i da je preuranjen i slabo pripremljen.

45

Protektorat

1412. 1635. 1872. 1886. 1889. 1896. 1899. 1916. 1934. 1941.

NA DANA[NJI DAN

sa misijom
RSE: [ta danas za Bosnu i Hercegovinu zna~i Dejtonski mirovni sporazum? Za{to su danas njegovi najve}i advokati oni koji su se najvi{e protivili kada je potpisan? Pejanovi}: Izgradnja mira u Bosni i Hercegovini osigurana je anga`ovanjem institucija me|unarodne zajednice zajedno sa demokratskim institucijama dr`ave Bosne i Hercegovine. Zapravo, Dejtonskim mirovnim sporazumom nije samo osiguran mir. Na temelju ovla{tenja koja su dobile institucije me|unarodne zajednice za provo|enje Daytonskog mirovnog sporazuma, posebno OHR sa njegovim bonskim ovla{tenjima, stvorena je geopoliti~ka osnova za integraciju Bosne i Hercegovine u evroatlantske institucije: Evropsku uniju i NATO savez. Unutar projekta evropskih i evroatlantskih integracija, odvijaju se dva bitna istorijska procesa za Bosnu i Hercegovinu u postdejtonskom vremenu. To su izgradnja mira i izgradnja institucija dr`ave Bosne i Hercegovine. jan me|unarodni protektorat. Istorijska misija tog i takvog protektorata je dovr{etak internacionalizacije bosanskog pitanja. Pod tim se podrazumijeva u~vr{}ivanje mira i samoodr`ivost institucija dr`ave Bosne i Hercegovine. Gledano u istorijskom kontekstu, to se posti`e prijemom Bosne i Hercegovine u ~lanstvo Evropske unije. Posmatra-

Anton P. ^ehov

U sedmom poglavlju 2. izdanja knjige „Ogledi o dr`avnosti i politi~kom razvoju BiH“, koje }e uskoro iza}i iz {tampe u izdanju TKD „[ahinpa{i}“, autor elaborira najva`nije aspekte
i {iru regiju? Pejanovi}: Republika Srpska u odnosu na Kosovo ima sasvim druga~iju istorijsku osnovu svoga nastajanja. Utemeljena je Dejtonskim mirovnim sporazumom kao jedan od dva entiteta u ustavnopoliti~kom ustrojstvu dr`ave Bosne i Hercegovine. Kao sastavni dio politi~kog i ustavnog ustrojstva

1860.

Njema~ki in`enjer Karl Benc patentirao prvi uspje{an automobil na benzin.

Austrougarski princ, prestolonasljednik Rudolf, jedini sin Franca Josipa I, na|en mrtav uz ljubavnicu Mariju Ve~eru u dvorcu Majerling, kraj Be~a. Ameri~ki ljekar Emil Grab prvi upotrijebio terapiju zra~enjem u lije~enju raka plu}a, primijeniv{i je u ^ikagu na pacijentkinji Rouz Li. Umro francuski slikar engleskog porijekla Alfred Sisle, jedan od stvaralaca francuskog impresionizma. Izlagao na prvoj izlo`bi impresionista 1874. u Parizu. Nijemci u Prvom svjetskom ratu prvi put bombardovali Pariz iz cepelina.

Ro|en srpski pisac Branko Miljkovi}, zna~ajan srpski liri~ar druge polovine 20. vijeka. Izvr{io samoubistvo 1961. Umro gr~ki general i dr`avnik Joanis Metaksas. Kao premijer i ministar vojske 1936. raspustio parlament i uspostavio diktaturu. U Drugom svjetskom ratu, u oktobru 1940, odbio ultimatum fa{isti~ke Italije i organizovao otpor italijanskoj agresiji.

Ro|en ruski pisac Anton Pavlovi~ ^ehov, jedan od najistaknutijih predstavnika novelisti~kog `anra u ruskoj i svjetskoj knji`evnosti. Kao dramski pisac smatra se nenadma{nim majstorom atmosfere i dijaloga, a njegove drame “Galeb” “Tri , sestre” i “Vi{njev sad” i danas su na repertoarima svjetskih pozori{ta.

1942.
Poku{aj secesije destruira i RS

Razli~ite taktike
Sve parlamentarne politi~ke stranke u dr`avnom parlamentu imaju pozitivan odnos prema integraciji Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. U provo|enju reformi od kojih ovisi integracija u EU i NATO, stranke imaju razli~ite takti~ke pristupe. Na primjer, SNSD kao najja~a stranka iz RS-a usporova ili ote`ava rad Parlamenta Bosne i Hercegovine u dono{enju zakona. Tako, na primjer, ve} dvije godine SNSD osporava saglasnost za dono{enja Zakona o dr`avnoj imovini i Zakona o dr`avnoj pomo}i. Prema tome, mjera za odnos prema Daytonskom mirovnom sporazumu iskazuje se putem konkretne volje za izvo|enje reformi od kojih ovisi uspje{no odvijanje procesa integracije u Evropsku uniju. RSE: Da li je protektorat EU u BiH jo{ politi~ki opravdan? [ta bi se dogodilo ako bi se on ukinuo? Pejanovi}: Iz cjeline ovla{tenja za provo|enje Daytonskog mirovnog sporazuma vidljivo je da nad BiH de facto postoji jedan osebuno na ovoj ravni nije mogu}e govoriti, a ni odluke donositi o povla~enju me|unarodne zajednice iz Bosne i Hercegovine, zapravo OHR-a, sve dok Bosna i Hercegovina ne dobije status kandidata za ~lanstvo u Evropskoj uniji i status ~lanice NATO Saveza. Postavlja se pitanje, za{to ~lanstvo u NATO? Najvi{e zato {to }e ~lanstvo u NATO osigurati geopoliti~ku osnovu za mir i izvo|enje reformi u procesu integracija u Evropsku uniju. Kada Bosna i Hercegovina postane ~lanica NATO-a, nijedna radikalna strana~ka nacionalna politika ne}e mo}i posegnuti za primjenu nasilja i sile u provo|enju svojih ciljeva. dr`ave Bosne i Hercegovine i njenog integriteta, Republika Srpska ima teritorijalno-politi~ku i kulturnu autonomiju. Ali, pri tome nije dr`ava u dr`avi. Postoje u Republici Srpskoj zagovornici odvajanja Republike Srpske iz Bosne i Hercegovine. Pri tome se slu`e stavom: ako mo`e Kosovo, za{to ne mo`e Republika Srpska. Svaki poku{aj secesije Republike Srpske iz Bosne i Hercegovine ne destruira samo dr`avu Bosnu i Hercegovinu ve} i samu Republiku Srpsku. Republika Srpska ima opstojnost i egzistenciju u miru samo unutar ustavno-pravnog i politi~kog ustrojstva Bosne i Hercegovine koje ima za{titu me|unarodne zajednice, onu za{titu koja je opredijeljena Dejtonskim mirovnim sporazumom. Prema tome svaka ideja za otcjepljenje Republike Srpske od Bosne i Hercegovine dovodi u pitanje geopoliti~ku osnovu mira i u Republici Srpskoj i u Bosni i Hercegovini u cjelini. Ta ideja nema podr{ku me|unarodne zajednice a ni u Federaciji Bosne i Hercegovine kao drugog entiteta u kome ve}inski `ivi bo{nja~ki i hrvatski narod. Tako|er, u Federaciji Bosne i Hercegovine `ivi oko 200.000 gra|ana srpske nacionalnosti koji su zagovornici integriteta dr`ave Bosne i Hercegovine sa ravnopravno{}u naroda na cijelom prostoru dr`ave.
(Kraj)

Peru i Bolivija, potpisivanjem protokola u Rio de @aneiru, okon~ali rat zapo~et 1941. zbog sporne pograni~ne teritorije u podru~ju amazonske d`ungle, ali sporno pitanje time nije rije{eno.

Po~ela prva u nizu pobuna u Johanesburgu, izazvanih rasisti~kom politikom Vlade Ju`ne Afrike. Danski putni~ki brod „Hans Hedtoft” udario, plove}i pored obala Grenlanda, u ledeni brijeg i potonuo. @ivot izgubilo 95 osoba.

1950. 1959. 1963. 1964. 1989. 1994. 1996. 1999. 2001. 2002. 2003.

2002.

D`ord` Bu{

nicu.

Francuska stavila veto na ulazak Velike Britanije u Evropsku ekonomsku zajedU austrijskom Inzbruku otvorene Zimske olimpijske igre.

Poslije sedam godina nesporazuma i me|unarodne arbitra`e, Izrael Egiptu vratio grad Tabu na Crvenom moru, koji je okupirao u izraelsko-arapskom ratu 1967. Austrijanka Ulrike Majer, dvostruka svjetska prvakinja u skijanju, preminula od povreda u padu na takmi~enju u spustu za Svjetski kup. Venecijanska operska ku}a La Feni~e izgorjela u po`aru, drugi put u 204 godine

Predsjednik SAD-a D`ord` Bu{ u Kongresu izjavio da po~inje rat protiv terorizma i upozorio da osovina zla, koju ~ine Iran, Irak i Sjeverna Koreja, prijeti miru u svijetu.

Pore|enja sa Kosovom
RSE: U medijima se ~esto sudbina Republike Srpske povezuje sa statusom Kosova. Koliko su takve {pekulacije realne, kome je u interesu da ih {iri i {ta bi njihovo eventualno ostvarenje zna~ilo za Bosnu i Hercegovinu

rada.

Kontakt-grupa pozvala vlasti Srbije i predstavnike kosovskih Albanaca da do 6. februara pristupe mirovnim pregovorima u francuskom zamku Rambuje blizu Pariza. U Sen Tropeu, na Azurnoj obali, u 91. godini umro francuski pozori{ni i filmski glumac @an-Pjer Omon. Uz [arla Boajea, jedan od rijetkih francuskih glumaca koji je napravio karijeru i u Holivudu. U Kabulu se zavijorila stara afganistanska zastava, prvi put od komunisti~kog prevrata 1978, koji je ozna~io po~etak 23 godine dugog perioda ratova i kriza u zemlji. Predsjednik SAD-a D`ord` Bu{ najavio da }e 15 milijardi dolara u narednih pet godina biti iskori{}eno za lije~enje i prevenciju side u 12 afri~kih zemalja i dvije karipske zemlje.

MirkoPejanovi} je ro|en1946. u Matijevi}ima, op{tinaKladanj. Srednju{koluzavr{io je u Tuzli, a studijsociologije na Fakultetupoliti~kih nauka Univerziteta u Sarajevu. Na ovom fakultetu je zavr{io postdiplomski studij i odbranio doktorsku disertaciju 1988. Redovni je profesor na FPN-u u Sarajevu na predmetima Lokalna i regionalna samouprava, Evropske integracije, Teorijski koncepti i modeli lokalne samouprave u dr`avama EU, Javna uprava u BiH, Participacija gra|ana uodlu~ivanju o javnimposlovima u lokalnojzajednici. Objavio je sedam knjiga i vi{e od 250 stru~nih i nau~nih radova.

2005.

Efraim Ki{on

Umro Efraim Ki{on, Jevrejin koji je pre`ivio holokaust i postao jedan od najpoznatijih i najprevo|enijih izraeskih pisaca.

46

SPORT

nedjelja, 29. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Prijateljska fudbalska utakmica: @eljezni~ar - Zrinjski 1:0

Adilovi} nastavio tamo gdje je stao
SRC Circle u Me|ugorju. Gledalaca 100. Strijelac: 1:0 - Adilovi} (25). @ELJEZNI^AR: Gu{o, B. ^oli}, Vasili}, Bogi~evi}, Kvesi}, Svraka, Nyema, Jamak, Smaji}, Zeba, Adilovi}. Jo{ su igrali: Kari}, G. Markovi}, Stani}, S. Markovi}, ]utuk, Stan~eski, Zoloti}, Hajradinovi}, E. ^oli}, Rami}, Pehilj. Trener: Amar Osim. ZRINJSKI: Had`i}, Popovi}, Marki}, D`idi}, Stojki}, Ani~i}, Mili~evi}, Are`ina, Marjanovi}, @ur`inov, Beki}. Jo{ su igrali: Jackson, Pehar, Dre`njak, Lame{i}, Muminovi}, @ivko. Trener: Slaven Musa. @eljezni~ar je u prvoj prijateljskoj utakmici u sklopu priprema za proljetni dio prvenstva golom Eldina Adilovi}a iz 25. minute savladao Zrinjski sa 1:0. Time je napada~ plavih Adilovi} nastavio tamo gdje je stao na kraju jesenjeg dijela u kojem je postigao 11 pogoda-

Napada~ plavih odlu~io pobjednika u prvoj provjeri jesenjeg prvaka Na tribinama se okupilo stotinjak navija~a, prete`no mostarskog tima, dok su @elju bodrili ~lanovi Predsjedni{tva
~uvati svoju mre`u. U prvom poluvremenu, kada su na terenu bile najbolje postave, utakmica je bila dinami~nija nego {to je to bio slu~aj u nastavku, kada su oba trenera napravila veliki broj izmjena. Uprkos najavi da }e utakmica izme|u @eljezni~ara i Zrinjskog biti zatvorenog tipa, na pomo}nom terenu SRC Circle u Me|ugorju okupilo se stotinjak navija~a, prete`no Mostaraca, koji su tokom cijele utakmice bodrili svoje ljubimce. I @eljo je imao svoje navija~e, i to ~lanove Predsjedni{tva koji su do{li pogledati ~ime to plavi raspola`u za nastavak sezone. Tim sa Grbavice danas }e odigrati novu prijateljsku utakmicu protiv Osijeka, a na teren }e istr~ati kombinovani sastav, dok je za ponedjeljak planiran duel istih protivnika, ali sa najja~im J. LIGATA timovima.

Zajedni~ki snimak igra~a @eljezni~ara i Zrinjskog pred po~etak me~a

ka, {to ga je promovisalo u najboljeg strijelca Premijer lige. Sude}i po prikazanom, Adilovi} i Zeba }e na prolje}e biti najopasniji igra~i je-

senjeg prvaka. Iako je ovo Sarajlijama bila tek prva kontrolna utakmica, a Mostarcima tre}a, plavi su uspjeli slaviti i uz to propustiti ne-

koliko dobrih prilika. Imao je i Zrinjski nekoliko dobrih {ansi za pogodak, ali je Gu{o sa nekoliko fantasti~nih intervencija uspio sa-

Predsjednik GO[K-a iznena|en odlaskom trenera

Odovi} nas je ostavio na cjedilu
Vlatko Glava{, Kemal Alispahi}, Mario Tot i Stipo Nikoli} kandidati Ivan Katalini} preskup Odmazda Saveza zbog prozivanja Skaki}a i Kosori}a
U Gabeli "zastava na pola koplja". Zvona, ne crkvena, zvone na uzbunu. Nakon sjajno organiziranog tradicionalnog nogometnog turnira i pohvala sudionika, zaredale su nevolje po GO[K. Najprije suspenzija nogometa{a Miljenka Bo{njaka i Sa{e Musa iz afere Offside, potom i ostavka trenera Milomira Odovi}a.

Milan Muminovi} pre{ao u Zrinjski
Milan Muminovi} (28) igra}e za Zrinjski u nastavku premijerliga{kog takmi~enja. Ovaj 28-godi{nji fudbaler dogovorio je saradnju sa plemi}ima, u ~ije redove je stigao iz Slavije. Muminovi}, koji mo`e igrati na vi{e pozicija, nastupao je ranije za Sarajevo i Borac iz Banje Luke.

Incident na treningu
Pero Pavlovi}, predsjednik GO[K-a komentira: "Odovi} je sve objasnio obavezama na trenerskoj {koli. Kao, mora na sta`iranje. On je to znao i ranije. Mislim da je pozadina ne{to drugo. Bio je incident na treningu, {to je kod njega izazvao, o~ito je, ovakvu reakciju. Nije korektno {to nas je ostavio na cjedilu", pri~a Pavlovi}. Ote `a va ju }a okol nost po GO[K jeste suspenzija NSBiH za ponajbolje igra~e. "Na`alost, ostajemo bez Bo{njaka i Musa. Nadam se privremeno, jer }emo se `aliti. Pa, svi igra~i iz afere Offside u drugim zemljama igraju, a samo je na{
Pero Pavlovi}: Ostali bez Bo{njaka i Musa

Prijateljski susret

Savez suspendirao Bo{njaka i Musa."

Zvezda slavila u Trebinju
Beogradska Crvena zvezda tradicionalno je u zimskom dijelu priprema gostovala u Trebinju. Zvezda je u prijateljskom susretu slavila golovima Milojevi}a (20) i O`egovi}a (70). Na samom otvaranju susreta nije bilo ve}ih uzbu|enja, a iz prve prave prilike izabranici Roberta Prosine~kog stigli su do vodstva. Igrala se 20. minuta kada je nakon jednog prekr{aja Marko Perovi} sjajno centrirao, a u {esnaestercu doma}ih najbolje se snalazi Luka Milojevi}, koji posti`e svoj prvijenac u dresu Zvezde. U drugom dijelu obje mom~adi imali su po nekoliko poluprilika, a pogodak za kona~nih 0:2 postigao je O`egovi}, koji je udarcem sa 15 metara prevario golmana Leotara. Me~ Zvezde i Lotara pratilo je oko 3. 500 gledatelja, a sudio je sarajevski arbitar Emir Ale~kovi}.

Stoper, vezni, golgeter
I u ovoj odluci NSBiH Pavlovi} vidi druge motive suspenzije. "Bojim se da nam se pojedinci svete, jer smo prozvali sudiju Dragana Skaki}a i "disciplinca" Gorana Kosori}a. Neko nas `eli izbaciti iz lige, ali u tome ne}e uspjeti!" Gabelani su desetkovani. Ostali su bez trenera i ponajboljih igra~a.

"Tra`imo i trenera i tri igra~a. Kandidati su Ivan Katalini}, Vlatko Glava{, Mario Tot, Kemal Alispahi} i Stipo Nikoli}. Katalini} je preskup za nas, a svi ostali su u igri. Mislim da }emo u najkra}em mogu}em roku na}i Odovi}evog nasljednika. Trebamo jednog ofanzivnog bo~nog, stopera i napada~a. Mirza D`afi} iz prijedorskog Rudara najbli`i je dolasku u GO[K. I poru~ujem svima, GO[K }e ostati, unato~ niskim udarcima!", izjavio je Pero Pavlovi}.
S. SINANOVI]

OSLOBO\ENJE nedjelja, 29. januar/sije~anj 2012.

SPORT

47

Darko Vojvodi}, trener Slobode, otkriva svoje `elje

Darko Vojvodi}: [migalovi} je na{e dijete

@elim Ajdina Maksumi}a
Had`i}, [migalovi} i Beki} poja~anja po mjeri Provjere sa Slogom i Zvijezdom Tu{anj nikom ne}e biti tranzitna stanica
nu i sa dvije klupske skup{tine. Ne predaje se i ne kuka, ali lobira na sve strane. Evo i za{to. "@elim najprije osigurati adekvatna poja~anja, a potom i pripreme u toplijim krajevima. @elio bih dovesti univerzalca Ajdina Maksumi}a, igra~a koji mo`e igrati na vi{e pozicija. Sreman sam `rtvovati "morske" pripreme, samo da imamo dobar tim", ka`e Vojvodi}. Zadovoljan je dosada{njim prinovama, za koje vjeruje da }e se pokazati kao prava poja~anja. "I{li smo ciljano na dovo|enje. Ina~e, Tu{anj nikom vi{e ne}e biti tranzitna stanica. Almir [migalovi} je na{e, Slobodino dijete. Mlad je, dokazao se u Banovi}ima, ali u Sarajevu nije dobio pravu {ansu. Od njega o~ekujem puno. Pogodili smo i sa Almirom Beki}em, koji je do{ao iz Dinama. I on je pro{ao Slobodinu {kolu. O Damiru Had`i}u ne treba tro{iti rije~i, jer se radi o iskusnom profesionalcu, upotrebljivom u defanzivu i ofanzivnom dijelu."

D

arko Vojvodi} je kao igra~ bio fajter, takav je i kao trener. Promijenio je desetak sredina i svuda ostavio otvorena vrata. Po dobrom ga pamte u Nik{i}u, Brotnju, ^eliku, Loznici, Kragujevcu... U Badnjevcima je devedesetih godina sa kumom Gordanom Pelemi{om ~inio najubita~niji tandem dru go li ga {kih te re na u Srbiji. Njihov je tim bio najve}i hit, publika je dolazila u`ivati u majstorijama tandema Vojvodi} - Pelemi{.

Renomirani klub, a kokuz
Danas je Darko pred ispitom karijere. Mlad trener vodi renomirani klub bez banke na ra~u-

PUN POGODAK I{li smo ciljano na dovo|enje. Ina~e, Tu{anj nikom vi{e ne}e biti tranzitna stanica. Almir [migalovi} je na{e, Slobodino dijete. Mlad je, dokazao se u Banovi}ima, ali u Sarajevu nije dobio pravu {ansu. Od njega o~ekujem puno. Pogodili smo i sa Almirom Beki}em, koji je do{ao iz Dinama

Me|ugorje za uigravanje
Pri`eljkuje jo{ dvojicu biv{ih... "Stani{a Nikoli} i Said Husejnovi} treniraju sa nama. To su

vrlo kvalitetni igra~i. Vidjet }emo da li }emo dovesti nekog od njih." Dogovorio je dvije utakmice, daljni itinerer ovisi od klupskog bud`eta. "Sa dobojskom Slogom igrat }emo 8. februara, a sa Zvijezdom tri dana kasnije. Mjesto utakmica ovisit }e od vremenskih uvjeta." Finalni dio priprema odradit }e u toplijim krajevima. "Me|ugorje je izvjesno, ili neka destinacija u Hrvatskoj. Najva`nije da imamo dosta potencijalnih suparnika za provjere. Za sada mislim samo na kompletiranje tima, a ne brinem za prolje}e", poru~io je Vojvodi}.
S. Si.

Afri~ki kup nacija ulazi u zavr{nicu

Posjeta operativaca UEFA i FIFA N/FSBiH

Uskoro nov~ana
pomo} klubovima
Simon Patrik i Mohamed Taa, du`nosnici UEFA i FIFA, u sklopu snimanja stanja u administracijama svih saveza, boravili su u trodnevnoj posjeti N/FSBiH. Osim "inspekcije", donijeli su dobre vijesti za premijerliga{ke klubove. Doma}in delegaciji iz Nyona bio je Jasmin Bakovi}, generalni sekretar N/FSBiH. "Patrik i Taa rade na analizi stanja u administracijama svih saveza, tako su do{li i kod nas. Dali su smjernice za isplate klubovima Premijer lige iz UEFA fon da so li dar nos ti za ra zvoj omladinskog fudbala. Obi{li su i trening-centar u Zenici", kazao nam je Bakovi}. Premda su upoznati sa finansijskom situacijom, odnosno besparicom u N/FSBiH, dvojac UEFA izrazio je nadu da }e sportski centar biti gotov u skorije vrijeme. Vjerovatno bi centar bio ve} u funkciji i bez hedije iz Nyona da nije bilo potpisivanja duplih ugovora, nepla}anja dugova, {to danas ote`ava poslovanje Saveza. Zbog ~ega je i opao kreditni rejting Saveza kod UEFA i FIFA. S. Si.

Tra`e se putnici za ~etvrtfinale
Senegal i Maroko nokautirani ve} nakon dvije utakmice je sve u grupi C Prolaz Libije ovisi o Zambiji
Na Afri~kom kupu nacija kompletirano je 2. kolo takmi~enja po grupama. Poznate su ~etiri reprezentacije koje su ve} osigurale plasman u nastavak takmi~enja, a to su Ekvatorijalna Gvineja, Obala Slonova~e, Gabon i Tunis. Ve} nakon dva kola poznate su i ~etiri ekipe koje ve} mogu pakovati kofere. To su Burkina Faso, Niger, te dvije selekcije koje su smatrane favoritima za najve}i plasman, Maroko i Senegal. U grupi A Senegal je zavr{io u~e{}e na Afri~kom kupu nacija nakon samo dvije utakmice. Ekipa koja je smatrana jednim od glavnih favorita oprostila se od prvenstva Afrike nakon poraza od Ekvatorijalne Gvineje, selekcije koja je ve} osigurala put dalje s dvije pobjede iz dvije utakmice. Najbli`a drugoj poziciji je reprezentacija Zambije, kojoj je dovoljan i remi u posljednjem susretu protiv lidera grupe za prolaz dalje. Selekcija Libije, za prolaz dalje, u posljednjem kolu treba pobjedu protiv otpisanog Senegala, ali i da Zambija izgubi. U grupi B Sudan je u 2. kolu uspio otkinuti bod Angoli, dok je Obala Slonova~e pobjedom nad Burkinom Faso osigurala drugi krug takmi~enja. Odluka o drugom putniku u nastavak takmi~enja past }e u 3. kolu, sli~no kao i u grupi

Odlu~eno

Reuters

Padaju favoriti: Maroko pora`en od Gabona

Jasmin Bakovi}: Pregledali trening-centar u Zenici

A. Angoli je potreban remi protiv Obale Slonova~e za siguran plasman u zavr{nicu. S druge strane, Sudan igra protiv otpisane Burkine Faso i osim pobjede u tom susretu potrebna im je pobjeda Obale Slonova~e u posljednjem kolu kako bi se plasirao u nastavak takmi~enja. Nakon dva kola u grupi C Afri~kog kupa nacija Gabon je poslao ku}i reprezentaciju Maroka, dok je Tunis svoj prolaz dalje potvrdio pobjedom nad Nigerom. U posljednjem kolu grupne faze Gabon i Tunis }e igrati za prvu poziciju na tabeli, dok }e u drugom susretu za presti` zaigrati otpisane selekcije Maroka i Nigera. S. Si.

Olimpic bolji od Famos SA[K-a

Tri gola Smaji}a
Fudbaleri Olimpica savladali su Famos SA[K rezultatom 3:1 u kontrolnoj utakmici na Grbavici. Sva ~etiri gola pala su u drugom poluvremenu. Trostruki strijelac za Olimpic bio je novajlija Irhad Smaji}, dok je jedini gol za Famos SA[K postigao Dubravi}.

Pobjeda nad prvoliga{em: Nedim Jusufbegovi}

48

SPORT

nedjelja, 29. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE
19. kolo

BUNDESLIGA Bayern savladao Wolfsburg

NJEMA^KA
Bundesliga

Borussia Dortmund
bolja od Hoffenheima
Puleni trenera Jürgena Kloppa ostali su bodovno izjedna~eni sa Bayernom • HSV je kao gost nadigrao Herthu
Borussia Dortmund upisala je uvjerljivu pobjedu nad Hoffenheimom na{eg reprezentativca Sejada Salihovi}a sa 3:1 u me~u 19. kola Bundeslige. Ovom pobjedom puleni trenera Jürgena Kloppa ostali su bodovno izjedna~eni sa prvoplasiranim Bayernom. Salihovi} je odigrao svih 90 minuta, pru`iv{i solidnu partiju. Borussia je krenula furiozno na po~etku i takav pristup joj se brzo isplatio. Pogotkom Kagawe u 16. minuti doma}i su poveli, da bi petnaest minuta kasnije, Grosskreutz pogodio za 2:0. S tim rezultatom oti{lo se na odmor. Nakon deset minuta igre u nastavku, doma}i su novim golom Kagawe za prednost od 3:0 odlu~ili pitanje pobjednika. Gosti su bili bezidejni. Igrali su anemi~no i uz puno gre{aka, ali su ipak golom Johnsona u 63. minuti ubla`ili poraz. Bayern se mu~io protiv Wolfsburga, ali je ipak uknji`io nove bodove. Mre`e su mirovale sve do 60. minute, kada je Gomez pogodio za prednost doma}ih, a pobjedu Bavaraca od 2:0 potvrdio je Oli} pogotkom u 90. minuti. HSV je kao gost nadigrao Herthu, ostvariv{i pobjedu od 2:1. Pogotke za goste postigli su Jansen u 25. i Petri} u 45. minuti, dok je strijelac jedinog gola za doma}e bio Lasogga u 82.

1. Bayern 2. Borussia D. 3. Schalke 4. Borussia M. 5. Werder 6. Bayer 7. Hannover 8. Hof fenheim 9. Wolfsburg 10. Stuttgart 11. HSV 12. Köln 13. Nürnberg 14.Her tha 15. Mainz 16. Kaiserslautern 17. Augsburg 18. Freiburg

Igra~i Borussije Dortmund slave trijumf

Reuters

19 13 1 5 46:13 40 19 12 4 3 43:14 40 18 12 1 5 41:23 37 18 11 3 4 28:12 36 19 9 4 6 31:32 31 19 8 6 5 26:25 30 19 6 9 4 21:24 27 19 6 5 8 20:22 23 19 7 2 10 24:36 23 18 6 4 8 24:23 22 19 5 7 7 24:33 22 18 6 3 9 27:36 21 19 6 3 10 19:29 21 19 4 8 7 25:30 20 18 4 6 8 24:32 18 19 3 9 7 15:23 18 19 3 7 9 17:31 16 18 4 4 10 22:39 16 Rezultati Augsburg - Kaiserslautern 2:2 (Jong 5, Hain 66 - Dick 26, 48) Bayern Munich - Wolfsburg 2:0 (Gomez 60, Oli} 90) Borussia D. - Hof fenheim 3:1 (Kagawa 16, 55, Grosskreutz 31, Kagawa 55 - Johnson 63) Her tha - HSV 1:2 (Lasogga 82 - Jansen 25, Petri} 45) Werder - Bayer Leverkusen 1:1 (Pizarro 30 - Reinar tz 57) Köln - Schalke (sino}) Hannover 96 - Nürnberg 1:0 (Abdellaoue 18) Nedjelja Mainz - Freiburg (15.30 sati) Stuttgart - Borussia M. (17.30)

Van der Vaart nakon sretne pobjede nad Watfordom

FA CUP ENGLESKE Chelsea nadigrao QPR

Liverpool pobijedio Manchester United
U derbiju 4. kola engleskog FA Cupa, Liverpool je pobijedio Manchester United sa 2:1. Doma}in je poveo u 20. minuti golom Aggera glavom, a do kraja prvog dijela gost je izjedna~io. Rafael je probio desnu stranu, a povratnu loptu Park je smjestio u mre`u. Strijelac pobjedonosnog gola je bio Dirk Kuyt u 88. minuti. Chelsea je savladao Queens Park Rangers sa 1:0. U 62. minuti sudija Mike Dean dosudio je prili~no dvojben penal za Chelsea. Kontakt Hilla i Sturridgea je ocijenio kao prekr{aj za najstro`u kaznu, a siguran realizator za pobjedu bio je Juan Mata. Golman bh. reprezentacije Asmir Begovi} branio je 90 minuta u gostuju}oj pobjedi Stokea nad Derby Countyem od 2:0. Rezultati: Queens Park Rangers - Chelsea 0:1 (Mata 62pen), Liverpool -Manchester United 2:1 (Agger 20, Kuyt 88 - Park 39), Blackpool - Sheffield Wednesday 1:1 (Phillips 90pen Morrison 52), Bolton - Swansea 2:1 (Pratley 45, Eagles 56 - Mo-

Igrom nismo zaslu`ili trijumf: Rafael van der Vaart

Pomalo me stid
{to smo pobijedili
Tottenham je pobijedio na gostovanju Watford 1:0 u utakmici 4. kola engleskog FA Cupa. No, doma}in, ina~e, u ovom trenutku 18. ekipa na tabeli druge lige bila je daleko bolja. „Doma}in je igrao odli~nu utakmicu. Bolje su se sna{li na te{kom terenu, ali to nije isprika za nas. Iskreno, pomalo me stid {to smo pobijedili jer to nismo zaslu`ili niti izbliza predstavom koju smo prezentovali“ , rekao je strijelac jedinog pogotka na utakmici Rafael van der Vaart. Igra~i Watforda su tokom me~a imali ~ak 25 udaraca prema protivni~kom golmanu Carlu Cudiciniju, od ~ega ~ak 12 u okvir gola. Tottenham je, pak, ~etiri puta pucao u okvir vrata rivala od ukupno {est. „Svi koji su jednom vidjeli utakmicu FA Cupa znaju o ~emu se radi. Takve utakmice nije lako dobiti“, rekao je Cudicini. „Gledao sam jednu novu ekipu, jer ovo nije Tottenham kojeg gledam svake sedmice u Premiershipu. Bili smo lo{i, slabi, spori. Suparnik nas je nadigrao, a mi smo imali mnogo sre}e“ zaklju, ~io je trener Harry Redknapp.

Trijumf Liverpoola u derbiju: Kelly u duelu sa Evrom

ore 43), Derby County - Stoke 0:2 (Je ro me 4, Huth 81), Hull Crawley 0:1 (Tubbs 57), Leicester - Swindon Town 2:0 (Beckford 5, 53), Millwall - Southampton 1:1 (Henderson 86 Lambert 31), Sheffield United Birmingham 0:4 (Redmond 18,

Rooney 38, 78, Elliot 58), Stevenage - Notts County 1:0 (Stewart 12ag), WBA - Norwich 1:2 (Fortune 54 - Holt 35, Jackson 85), Watford - Tottenham 0:1 (Van der Vaart 42), Everton - Fulham 2:1 (Stracqualursi 27, Fellaini 73 - Murphy 14pen).

Pregovori Guarina i Intera
Fredy Guarin, 25-godi{nji kolumbijski fudbaler, bio je pro{le sezone ponajbolji igra~ Porta koji je potpuno dominirao portugalskim prvenstvom i Evropskom ligom. Na cijeni su najvi{e iz Porta bili on, njegov zemljak Falcao i Brazilac Hulk. I dok se Falcao prodao u madridski Atletico, a Hulk i dalje vodi Porto na terenu, Guarin je pao potpuno u sjenu nakon trenerske promjene u klubu, odnosno odlaska Andrea Villas-Boasa. Novi trener Vitor Pereira je gurnuo Guarina na klupu, tako da zadnjih mjeseci igra~ev menad`er tra`i novi klub, a ovog januara transfer bi se mogao i dogoditi, makar u klauzuli igra~a stoji ogromna cijena koju bi trebao kupac platiti. ^ak 30 miliona eura. „Radim na dogovoru s Interom. Nema jo{ ni{ta slu`beno, ali pregovori traju. Drago nam je {to je Inter zainteresovan i bila bi to velika prilika Guarinu da se doka`e“, rekao je menad`er Marcelo Ferreyra.

Reuters

OSLOBO\ENJE nedjelja, 29. januar/sije~anj 2012.

SPORT

49

Danas se zavr{ava 10. EP za rukometa{e

Danska i Srbija za zlato
U utakmici za tre}e mjesto sastaju se selekcije Hrvatske i [panije sa po~etkom u 14,30 sati
Rukometne reprezentacije Danske i Srbije danas }e odmjeriti snage u finalnom me~u 10. evropskog prvenstva, koji }e biti odigran sa po~etkom u 17 sati u beogradskoj Areni. U preliminarnoj fazi takmi~enja, selekcija doma}ina bila je uspje{nija i nadigrala reprezentaciju Danske sa 24:22 u grupi A. Ovaj poraz mogao je skupo ko{tati biv{eg evropskog prvaka, Dansku. Me|utim, u nastavku takmi~enja izabranici selektora Ulrika Wilbeka pokazali su da su skup izvanrednih asova, koji se nikada ne predaju. Naime, iako su plasman u glavnu rundu takmi~enja ostvarili bez ijednog prenesenog boda iz preliminarne faze, te po mnogima ve} tada bili gotovo otpisani za prolaz u polufinale, na~inili su fenomenalnu seriju, savladav{i Makedoniju sa 33:32, Njema~ku sa 28:26 i [vedsku sa 31:24, a nakon toga u polufinalu bili su bolji od [panije sa 25:24. Danas }e imati pregr{t motiva da se revan{iraju za poraz u prelimikmici za tre}e mjesto. Izabranici selektora Hrvatske Slavka Golu`e nisu imali puno vremena za odmor nakon iscrpljuju}eg polufinalnog me~a sa Srbijom u kojem su pora`eni rezultatom 22:26. Finalisti sa pro{log EP-a pru`ili su dobru igru u prvom poluvremenu, ali su u nastavku ispoljili slabosti, djelovali su nedovoljno koncentrisano i na~inili dosta tehni~kih gre{aka, {to je doma}a selekcija kaznila. Recimo i to da je Makedonija u petak slavila tijesnu pobjedu nad Slovenijom sa 28:27 u dramati~noj utakmici za osvajanje petog mjesta. Izabranici selektora Makedonije Zvonka [undovskog su ovom pobjedom obezbijedili u~e{}e na olimpijskom kvalifikacionom turniru. Makedonija je osvajanjem petog mjesta ujedno ostvarila i najve}i uspjeh na najja~im smotrama za rukometa{e. Prvi nastup na EP-u imali su 1998, na kojem su osvojili 12. mjesto, dok su se na SP-u 1999. u Egiptu plasirali na 18. G. V. poziciju.

Danska i Srbija u borbi za naslov

narnoj fazi i poku{aju se domo}i novog evropskog naslova. Danskoj }e dana{nje finale biti drugo u istoriji evropskih prvenstava, za razliku od pulena selektora Veseli-

na Vukovi}a, kojima }e ovaj finalni susret biti prvi otkako se takmi~e pod nazivom Srbija. Doma}ini ovog EP-a su posljednju i to bronzanu medalju osvojili pod ime-

nom SR Jugoslavija na SP-u 2001. godine. Rukometna reprezentacija Hrvatske igra}e danas protiv [panije sa po~etkom u 14.30 sati u uta-

Svjetski kup za skija{e i skija{ice

Stoni tenis

Pobjede Cuchea i Vonn
Didier Cuche ni`e pobjede nakon {to je prije nedjelju dana objavio da }e karijeru zavr{iti na kraju ove sezone. Nakon {to je slavio na spustu u Kitzbühelu, Cuche je uzeo novu pobjedu u skija{kom Svjetskom kupu na spustu u Garmisch-Partenkirchenu, ispred drugoplasiranog Kana|anina Erika Guaya i Austrijanca Hannesa Reichelta, koji je zavr{io na tre}em mjestu. Ivica Kosteli} nije nastupio, a najavljen je za dana{nju utrku superveleslaloma. Za Cuchea je ovo 20. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri i 12. u spustu, i sa 377 bodova preuzeo vodstvo u toj disciplini ispred sunarodnjaka Beata Feuza koji je skupio 308. U ukupnom porerku Svjetskog kupa za skija{e i dalje vodi Kosteli} (Hrvatska) sa 905 bodova, ispred 2. Hirscher (Austrija) sa 825 i 3. Feuz ([vicarska) sa 673 boda.

Skija{i su spust vozili u Garmisch-Partenkirchenu, dok su se dame nadmetale u mondenskom {vicarskom St. Moritzu

Drugi uzastopni trijumf: Didier Cuche

Lindsey Vonn nastavlja dominirati ovogodi{njim Svjetskim kupom. Uvjerljivo je pobijedila i ove subote u {vicarskom St. Moritzu, gdje se vozio spust, sa skoro sekundom i pol prednosti u odnosu na drugoplasiranu Nijemicu Mariju Hofl-Riesch (+1.42). Tre }e je mjes to osvo ji la Ti na Weirather, dok vrijedno bodove skuplja Slovenka Tina Maze. Ona je ove subote bila ~etvrta. Za Vonn je ovo ve} 49. pobjeda u Svjetskom kupu karijeri. Od toga ih je ~ak 24 u spustu, a ove je sezone Vonn pobijedila ve} osmi put. Bila je najbolja i u petak kada se u {vicarskom mondenom skijali{tu vozila super-kombinacija. Recimo da je Vonn s novih 100 bodova do{la do ogromnih 1170 u Svjetskom kupu i stekla ogromnu prednost jer drugoplasirana Maze ima 818 bodova.

Nastavlja se {ampionat~enje Danas se nastavlja takmi

u Premijer stonoteniskoj ligi BiH za mu{karce me~evima 15. i 16. kola. Sastaju se: 15. KOLO - BANJA LUKA: Banja Luka - Vitez (14 sati), Borac Raiff.B - Mladost (17), TUZLA: Kreka Vogo{}a (12), MOSTAR: Mostar Alad`a (16.30). 16. KOLO - BANJA LUKA: Borac Raiff.B - Vitez (11), Banja Luka - Mladost (11), TUZLA: Kreka - Novi Grad (14), MOSTAR: Mostar - Bosna (14.30). Na tabeli nakon jesenjeg dijela prvenstva vodi ekipa Alad`e ispred Vogo{}e.

Svjetski kup u skija{kim skokovima

Ito slavio u Saporou
Norve`anin Anders Bardal zauzeo drugo mjesto, a Poljak Kamil Stoch tre}e
man Koudelka (^e{) 240,0 (130,0/130,0), 6. Ro bert Kra njec (Slo) 238,5 (128,0/130,0), 7. Anders Fannemel (Nor) 237,7 (131,0/125,5), 8. Ric hard Fre itag (Njem) 235,4 (137,0/128,5), 9. An dre as Kofler (Aut) 228,7 (117,5/129,5), 10. Micha el Ne umayer (Njem) 227,4 (130,5/129,0). Po re dak Svjet skog ku pa: 1. An dre as Ko fler (Aut) 934 boda, 2. Anders Bardal (Nor) 889, 3. Gregor Schlierenzauer (Aut) 866, 4. Thomas Morgenstern (Aut) 745, 5. Ka mil Stoch (Polj) 660...

Reuters

Evropski kvalifikacioni turnir u taekwondou

Japanac Daiki Ito pobjednik je takmi~enja Svjetskog kupa u skija{kim skokovima u Saporou. Ito je za skokove od 134 i 130 metara dobio 252,6 bodova, te je za desetinu boda slavio ispred Norve`anina Andersa Bardala. Tre}i je bio Po ljak Ka mil Stoch (247,2). Vode}i u Svjetskom ku pu Andreas Kofler zauzeo je deveto mjesto. Rezultati:1. Daiki Ito (Jap) 252,6 bodova (134,0/130,0), 2. Anders Bardal (Nor) 252,5 (134,0/135,0), 3. Kamil Stoch (Polj) 247,2 (130,0/127,0), 4. Ve ga ard-Ha ukö Sklett (Nor) 246,1 (129,0/138,5),5. Ro -

^etiri bh. predstavnika uU Kazanu zanu poruskom gradu Ka

Sjajni rezultati: Daiki Ito

~eo je evropski kvalifikacioni turnir za Olimpijske igre u Londonu. Na turniru u~estvuje 120 takmi~ara iz 39 zemalja. Pod vodstvom selektora Borisa Budora boje BiH }e braniti ~etvero predstavika - Antonela Marijan (kategorija do 57kg, Magone), Emina Orta{ (do 67kg, Magone), Amir Katana (do 80kg, Novi Grad) i Mufid Isakovi} (vi{e od 80 kg, Novi Grad).

50

OGLASI
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE ZENI^KO-DOBOJSKI KANTON OP]INA DOBOJ-JUG OP]INSKI NA^ELNIK Broj:17-34-9094-3/11 Datum: 25.1.2012. g.

nedjelja, 29. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE UNSKO-SANSKI KANTON KANTONALNA UPRAVA ZA INSPEKCIJSKE POSLOVE

Na osnovu ~lana 23. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Slu`bene novine FBiH”, broj 49/05), op}inski na~elnik Op}ine Doboj-Jug, objavljuje

J AV N I O G L A S
za popunu radnih mjesta namje{tenika u Op}ini Doboj-Jug na neodre|eno vrijeme 1. Naziv radnog mjesta 01. Samostalni referent za planiranje i implementaciju Strategije i projekata........................................1 (jedan) izvr{ilac 02. Samostalni referent za analizu podataka i informisanje ...................................................................1 (jedan) izvr{ilac 2. Opis poslova Za poziciju 01: - pru`a podr{ku {efu Odjeljenja u koordinaciji, u~estvuje u svim aktivnostima koordinacije izrade i implementacije Strategije razvoja, - priprema dokumentaciju za godi{nje sastanke Kolegija na~elnika u koordinaciji sa drugim jedinicama op}inske administracije i {efom Odjeljenja, - vr{i koordinaciju pripreme i izrade operativnih planova za realizaciju strate{kih planova, - daje upute relevantnim Slu`bama i zainteresovanim subjektima za realizaciju projekata iz Strategije, - pru`a operativno-tehni~ku podr{ku u izradi godi{njih programa rada Slu`bi i daje upute za uklju~ivanje prioriteta iz operativnog plana Strategije u programe rada slu`bi Op}ine, - sara|uje sa Slu`bom za bud`et, finansije i privredu po pitanju ugradnje bud`eta projekata za implementaciju Strategije u godi{nji bud`et Op}ine, - inicira realizaciju razvojnih projekata iz akcionog plana Strategije, prati realizaciju istih i priprema izvje{taje za {efa Odjeljenja, - u saradnji sa slu`bama Op}ine priprema, kandiduje projekte za finansiranje putem komponenti Instrumenata za predpristupnu pomo} Evropske unije, odnosno kod me|unarodnih i finansijsih organizacija i fondova, i drugih zainteresovanih doma}ih i stranih investitora, - vr{i pra}enje i pripremu podloge za implementaciju investicija na podru~ju op}ine, - pru`a podr{ku slu`benicima zadu`enim za pojedina~ne projekte iz drugih slu`bi u izradi dokumentacije o projektima i samoj implementaciji projekata iz Strategije koji su od zna~aja za razvoj op}ine, - odgovara za data stru~na mi{ljenja i preporuke u postupku pregovaranja i realizacije razvojnih projekata, - koordinira odr`avanje redovnih periodi~nih sastanaka sa slu`benicima iz op}inskih slu`bi u cilju pra}enja realizacije projekata iz Strategije i predla`e preduzimanje korektivnih mjera i rje{avanje problema u implementaciji projekata iz Strategije, - sara|uje sa op}inskim razvojnim timom u pra}enju realizacije Strategije razvoja op}ine i u~estvuje u analizi akcionih planova po strate{kim ciljevima, - u~estvuje u poslovima koordinacije aktivnosti vezanih za proces evropskih integracija op}ine i obezbje|uje saglasnost strate{kih ciljeva, projekata i propisa Op}ine sa procesom priklju~ivanja, - obavlja i druge poslove po nalogu {efa Odjeljenja i op}inskog na~elnika, - odgovara za blagovremeno i kvalitetno izvr{avanje poslova i radnih zadataka. Za poziciju 02: - uspostavlja i odr`ava centralnu elektronsku bazu podataka o najzna~ajnijim pokazateljima ekonomskog, socijalnog, obrazovnog, kulturnog i demografskog razvoja op}ine, te sektorskih podbaza u koordinaciji sa slu`bama Op}ine, - izra|uje analiti~ke, informativne i druge materijale u okviru propisane metodologije (tipski izvje{taji, redovne i periodi~ne informacije), priprema plan komunikacijske startegije i promotivne materijale za razvojne projekte, - u~estvuje u svim aktivnostima analize za potrebe planiranja Strategije razvoja - prikuplja i obra|uje podatke o razvojnim projektima i realizaciji Strategije razvoja op}ine u saradnji sa slu`bama Op}ine te ih prezentira organima Op}ine, entitetskim institucijama, gra|anima, javnosti, udru`enjima, privrednim subjektima, inostarnim investitorima i me|unarodnim finansijskim organizacijama i fondovima, - vr{i izradu statisti~kih analiza kroz obradu podataka od interesa za Op}inu i potrebe dono{enja odluka o razvoju i potrebe ministarstva na vi{im nivoima vlasti, prezentuje ih u formi pogodnoj za kori{tenje pri planiranju i odlu~ivanju, - pru`a potrebne podatke i podr{ku slu`bama i subjektima ovla{tenim za upravljanje razvojem i sektorskim planovima, - sara|uje sa op}inskim razvojnim timom i priprema podatke za pra}enje i vrednovanje realizacije Strategije razvoja, u~estvuje u analizi i informi{e {efa Odjeljenja za lokalni razvoj i slu`be Op}ine o stepenu realizacije Strategije razvoja, a na osnovu prikupljenih podataka i informacija, - uspostavlja i odr`ava stalnu komunikaciju sa razli~itim institucijama (donatori, finansijske intitucije, me|unarodne organizacije i sl) u svrhu mogu}nosti apliciranja na iste za realizaciju projekata definisanih u Strategiji razvoja Op}ine, - priprema, sre|uje i dostavlja potrebne podatke na zahtjev {efa Odjeljenja i drugih organa Op}ine, - obavlja i druge poslove po nalogu {efa Odjeljenja za upravljanje lokalnim razvojem i op}inskog na~elnika, - odgovara za blagovremeno i kvalitetno izvr{avanje poslova i radnih zadataka. 3. Uvjeti a) Op}i uvjeti U radni odnos u op}inske organe uprave Op}ine Doboj-Jug na radno mjesto namje{tenika mo`e biti primljena osoba koja ispunjava op}e uvjete iz ~lana 24. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u FBiH i to: 1. da je dr`avljanin BiH, 2. da je punoljetan, 3. da ima op}u zdravstvenu sposobnost za obavljenje poslova radnog mjesta, 4. da ima vrstu i stepen {kolske spreme potrebnu za obavljenje poslova radnog mjesta prema Pravilniku o unutra{njoj organizaciji op}inskih slu`bi za upravu Op}ine Doboj-Jug, 5. da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja javnog oglasa nije otpu{ten iz organa dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji, odnosno Bosni i Hercegovini, 6. da nije obuhva}ena odredbom ~lana IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine, b) Posebni uvjeti Pored op}ih uvjeta, kandidati trebaju ispunjavati i sljede}e posebne uvjete, utvr|ene Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji, i to: Za poziciju 01: - V[S - VI stepen stru~ne spreme, ekonomskog smjera, - polo`en stru~ni ispit za rad u organima uprave, poznavanje rada na ra~unaru, po`eljno znanje engleskog jezika, po`eljno znanje metodologije planiranja i upravljanja lokalnim razvojem, po`eljno poznavanje metodologije upravljanja projektnim ciklusom (PCM), - najmanje 1 godina radnog sta`a u struci nakon sticanja diplome. Za poziciju 02: - V[S - VI stepen stru~ne spreme, dru{tvenog smjera, - polo`en stru~ni ispit za rad u organim uprave, poznavanje rada na ra~unaru, po`eljno znanje engleskog jezika, po`eljno znanje metodologije planiranja i upravljanja lokalnim razvojem, po`eljno poznavanje metodologije upravljanja projektnim ciklusom (PCM), - najmanje 1 godina radnog sta`a u struci nakon sticanja diplome. 4. Spisak potrebnih dokumenata (original ili ovjerena kopija) - prijava na javni oglas sa kratkom biografijom i kontakt-podacima, - izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne stariji od {est mjeseci), - uvjerenje o dr`avljanstvu BiH (ne starije od {est mjeseci) i ovjerena kopija CIPS-ove li~ne karte, - diploma o zavr{enoj {koli, - uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu, - potvrda o du`ini radnog sta`a u struci, - dokaz o poznavanju rada na ra~unaru, - ovjerena izjava da kandidat u posljednje dvije godine od dana objavljivanja oglasa nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske kazne na bilo kom nivou vlasti u Federaciji BiH, odnosno Bosni i Hercegovini, - ovjerena izjava da kandidat nije obuhva}en odredbom ~lana IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine. Kandidati koji imaju navr{en radni sta`, a nisu polo`ili stru~ni upravi ispit, mogu se primiti u radni odnos, ali su du`ni taj ispit polo`iti u roku od {est mjeseci od dana prijema u radni odnos u organe dr`avne slu`be. Izabrani kandidati su du`ni dostaviti ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta prije stupanja na rad. 5. Rok trajanja javnog oglasa i adresa za podno{enje prijava Javni oglas ostaje otvoren 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja u dnevnim listovima Oslobo|enje, Ve~ernji list i Dnevni list ra~unaju}i od dana posljednje objave. Prijave na oglas sa dokazima o ispunjavanju uvjeta dostaviti u zatvorenoj koverti na adresu: Op}ina Doboj-Jug, Trg 21. mart broj 1, 74 203 Matuzi}i, sa naznakom: “Za javni oglas”. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e biti razmatrane. OP]INSKI NA^ELNIK D`avid Ali~i}

Direktor Kantonalne uprave za inspekcijske poslove USK-a, Biha}, na osnovu ~lana 60. i 70. Zakona o organizaciji organa uprave u FBiH („Sl. novine FBiH“, broj: 35/05) i ~lana 21. Pravilnika o unutra{njoj organizaciji Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, raspisuje

J AVpopunu upra`njeO radnog mjesta R S N I K nog N K U za
u Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove USK-a - Biha} na neodre|eno vrijeme 1. Kantonalni rudarski inspektor..........................................................................................................................1 izvr{ilac Opis poslova: Kantonalni rudarski inspektor vr{i inspekcijski nadzor nad provo|enjem zakona i propisa koji se odnose na: - eksploataciju mineralnih sirovina; - tehni~ke mjere pri obavljanju rudarske djelatnosti; - za{titu na radu pri eksploataciji mineralnih sirovina; - za{titu od po`ara i eksplozije pri eksploataciji mineralnih sirovina; - izgradnju i odr`avanje rudarskih objekata, postrojenja i ure|aja; - transport, uskladi{tenje i rukovanje eksplozivnim materijalom; - izvo|a~e radova; - tehni~ko rukovo|enje i nadzor; - rudarska mjerenja, pravilnu izradu i redovno dopunjavanje rudarskih planova - karata i ostalu dokumentaciju potrebnu za pravilno tehni~ko i racionalno izvo|enje rudarskih radova i a`urno vo|enje mjera~kih knjiga; - sve vrste miniranja na povr{ini, primarna i sekundarna miniranja, kao i sva masovna miniranja kod otkopnih i drugih rudarskih radova. - Inspektor nadzire i rad pogona koji su u neposrednoj vezi sa tehnolo{kim procesom izvo|enja rudarskih radova i elektropostrojenja, kao i ure|aja i instalacija pri izvo|enju rudarskih radova. Kantonalni rudarski inspektor vr{i i druge poslove u skladu sa zakonom i drugim propisima. Za zakonito, stru~no i blagovremeno obavljanje poslova i zadataka svog radnog mjesta odgovara glavnom kantonalnom inspektoru i direktoru Uprave. UVJETI ZA VR[ENJE POSLOVA: - stepen stru~ne spreme: VSS (VII) — rudarski fakultet, ma{inski fakultet, elektrotehni~ki fakultet, - polo`en stru~ni ispit predvi|en za rad u organima uprave, - tri (3) godine radnog sta`a na poslovima tehni~kog rukovo|enja u privrednim dru{tvima koja se bave eksploatacijom mineralnih sirovina, - polo`en stru~ni ispit za tehni~ko rukovo|enje u rudarstvu, - polo`en ispit za voza~a B kategorije, - poznavanje rada na ra~unaru. VRSTA DJELATNOSTI: poslovi osnovne djelatnosti, GRUPA POSLOVA: upravno-nadzorni, SLO@ENOST: najslo`eniji poslovi, STATUS IZVR[IOCA: dr`avni slu`benik, POZICIJA RADNOG MJESTA: kantonalni inspektor. Javni konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja u dnevnom listu i na oglasnoj plo~i Kantonalne uprave za inspekcijske poslove. Izabranom kandidatu probni rad traje 3 mjeseca. Dokumenta koja se prila`u uz prijavu na konkurs: 1. Dokaz o stru~noj spremi (original diploma ili ovjerena fotokopija), 2. Dokaz od nadle`nog suda da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak ili da nije podignuta optu`nica za krivi~no djelo koje predstavlja smetnju za zasnivanje radnog odnosa u organu uprave, 3. Izvod iz mati~ne knjige ro|enih, 4. Uvjerenje o dr`avljanstvu, 5. Dokaz o polo`enom stru~nom ispitu za tehni~ko rukovo|enje u rudarstvu, 6. Dokaz o potrebnom radnom iskustvu i 7. Dokaz o polo`enom stru~nom upravnom ispitu. Na konkurs se mogu prijaviti i kandidati koji nemaju polo`en stru~ni upravni ispit, a ispunjavaju sve ostale uvjete predvi|ene konkursom. Ukoliko kandidat koji nema polo`en stru~ni upravni ispit dospije na rang-listu uspje{nih kandidata i bude izabran, bit }e obavezan u roku od {est (6) mjeseci dostaviti dokaz o polo`enom stru~nom - upravnom ispitu. Sa svakim prijavljenim kandidatom obavit }e se razgovor - intervju od Komisije za provo|enje javnog konkursa koju }e obrazovati direktor Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, nakon ~ega }e se sa~initi rang-lista uspje{nih kandidata. O rezultatima konkursa svi prijavljeni kandidati bit }e pisano obavije{teni. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e biti razmatrane. Prijave na konkurs slati na adresu: Kantonalna uprava za inspekcijske poslove - Komisiji za provo|enje konkursaUl. ef. Omera Novljanina br. 4 77000 Biha} Direktor Mahmut Juki}

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 P 199328 11 P Datum: 20. 1. 2012. godine Op}inski sud u Sarajevu u pravnoj stvari tu`itelja Mikrokreditne fondacije LOK Sarajevo, Ul. Skenderija br. 13, zastupanog po punomo}niku Romano Zlatanu, advokatu iz Sarajeva, protiv tu`enog Mir~i} Dragomira iz Bijeljine, Ul. Milo{a Obili}a br. 72, radi duga, objavljuje

POZIV
za tu`enog Mir~i} Dragomira da u toku od 30 dana dostavi odgovor na tu`bu podnesenu 6. 6. 2011. godine u kojoj tu`itelj predla`e da sud donese presudu, kojom se obavezuje tu`eni Mir~i} Dragomir da na ime duga uplati u korist tu`itelja Mikrokreditne fondacije LOK iznos od 12.455,59 KM sa pripadaju}om zateznom kamatom po~ev od 6. 6. 2011. godine pa sve do isplate, te nadoknadi tro{kove parni~nog postupka sve u roku od 30 dana od dana dono{enja presude. Odgovor na tu`bu mora biti razumljiv i sadr`avati elemente iz ~l. 334. Zakona o parni~nom postupku, u odgovoru na tu`bu tu`eni mo`e ista}i procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tu`beni zahtjev, razloge

iz kojih se osporava, ~injenice na kojima tu`eni zasniva svoje navode, dokaze kojim se utvr|uju te ~injenice, te pravni osnov za navode tu`enog (~l. 71. st. 1. i 2. ZPP-a FBiH). Tu`eni mo`e u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu podnijeti protivtu`bu (~l. 74. st. 1. ZPP-a FBiH). Odgovor na tu`bu sa prilozima se predaje sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i suprotnu stranku, pozivom na broj predmeta. Poziva se tu`eni Mir~i} Dragomir da u roku od 8 dana dostavi odgovor na mjeru osiguranja podnesenu 21. 11. 2011. godine u kojoj tu`itelj predla`e da sud zabrani protivniku osiguranja Mir~i} Dragomiru da otu|i, optereti ili raspola`e pravom na putni~ka vozila u svom vlasni{tvu: - Motocikla marke honda, reg. tablica 164-J-377, broj {asije SC122000604 - Mopeda marke lifan, reg. tablica 164-J-397, broj {asije LF3XCB5095A004089 - Mopeda marke lifan, reg. tablica 164-J-398, broj {asije LF3XCB50-35A002919 - Putni~kim automobilom marke ford, reg. tablica 696-K253, broj {asije VS6BXXWPFBFE53492 do isplate cjelokupnog glavnog potra`ivanja sa kamatama i tro{kovima. Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja. SUDIJA Nermina Novalija

OSLOBO\ENJE nedjelja, 29. januar/sije~anj 2012.

OGLASI

51

POSLJEDNJI POZDRAVI, SJE]ANJA I SMRTOVNICE
za objavljivanje u dnevnim novinama Oslobo|enje mogu se predati u poslovnicama BH Po{ta {irom Bosne i Hercegovine

I U NAJTE@IM TRENUCIMA S VAMA - VA[E OSLOBO\ENJE
Naziv po{te Biha} Biha} Cazin Velika Kladu{a Adresa Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 07-19 07,30-15,30 09-19 08-16,30 07-19 07,30-15,30 07-19 07,30-15,30 07-19 07,30-15,30 07-16 07-14 07-19 07,30-15,30 07-16 07-14 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-18 08-18 08-20 08-18 08-18 08-18 08-18 08-18 07-20 08-16 07-20 08-16 08-16 08-15 07-20 08-15 08-15 07-20 07-20 08-15 07-20 09-20 Naziv po{te Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Ilid`a Had`i}i Vogo{}a Ilija{ Travnik Novi Travnik Bugojno Gornji Vakuf Fojnica Donji Vakuf Tuzla Tuzla Adresa Put `ivota bb Grbavi~ka 1 Behd`eta Muteveli}a bb D`emala Bijedi}a 37 Safet bega Ba{agi}a bb Zelene beretke 15 Trg solidarnosti 37 Safeta Had`i}a 107 Trg ZAVNOBIH-a 17 Bul. branilaca Dobrinje bb Rustempa{ina 13 Had`eli 116 Jo{ani~ka 32 29. februara 4 Prnjavor 11 Trg Zlatnih ljiljana bb Nugle II Javi} bb Doktora Raljevi}a bb Ul. 14. Septembra Aleja bosanskih vladara 29 Musala 2 Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 07-20 07-20 09-16 09-16 08-16 08-16 08-16 09-16 08-15 08-16 07-20 07-20 07-20 08-15 08-18 08-15 08-19 08-15 08-19 08-15 08-16 08-18 07-20 08-15 09-16 08-15 07-20 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07-15 08-15 Naziv po{te Tuzla Tuzla Tuzla Kalesija @ivinice Kladanj Banovi}i Lukavac Gra~anica Srebrenik Grada~ac Zenica Zenica Zenica Zavidovi}i Kakanj Maglaj Te{anj Visoko Vare{ Olovo Breza Br~ko Adresa A. Herljevi}a 10 Rudarska 37 Bosne Srebrne bb Oslobodilaca bb Mar{ala Tita bb Patriotske lige 1 Banovi}i Borisa Kidri}a bb M. Vehbi ef. [emsekadi}a Kulina bana bb H. kapetana Grada{~evi}a 23 Masarikova 46 Kralja Tvrtka I br. 2 Lond`a 83 Patriotske lige bb Zgo{}anska 44 S. Omerovi}a 8 Trg Alije Izetbegovi}a ^ar{ijska 75 Put mira 15 H. kapetana Grada{~evi}a bb Hasana Kjafije 6 Bulevar mira bb Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 08-16 08-15 08-15 08-15 08-16 08-15 08-16 08-15 07-17 08-15 08-16 08-15 08-16 08-15 07-17 08-15 07-17 08-15 07-17 07-17 07-20 07-20 08-20 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 08-16 08-16 07:30-16 08-17 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 -

Bosanska 3 Bosanskih Kraljeva Trg zlatnih ljiljana Ibrahima Mr`ljaka bb Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 Bosanski Bosanska 115 Petrovac Sanski Most Banjalu~ka 2 Klju~ Kulina bana 11 Gora`de Ferida Dizdarevi}a 3 Ustikolina Ustikolina Pra~a Trg Kemala Hrve bb Mostar Tekija bb Mostar Bra}e Feji}a bb Mostar Mar{ala Tita 51a (Sj. logor) Konjic Mar{ala Tita bb Jablanica Pere Bili}a 24 Sarajevo Obala Kulina bana 8 Sarajevo Mar{ala Tita 12 Sarajevo ^emalu{a bb Sarajevo Patriotske lige 40 Sarajevo Livanjska 1 Sarajevo Vi{njik 40 Sarajevo Zmaja od Bosne 88

52

MALI OGLASI
NEKRETNINE
IZDAJEM namje{ten jednosoban stan, sa grijanjem, G. Breka. Mob. 061/203-473.k IZDAJEM nenamje{ten stan 75m2, na du`e vrijeme, 2 kupatila, 2 balkona, 2 lo|e, ul. Patriotske lige 46. Mob. 061/744-523.k IZDAJEM dvosoban prazan stan Dobrinja C-5, kod Merkatora.Tel. 033/442-998 i 062/139-085.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, Alipa{ino polje, B faza. Tel. 065/177-684.k IZDAJEM poslovni prostor 15m2 u Centru grada. Tel. 757-908.k IZDAJEM namje{ten poseban ulaz pri va tna ku }a sam ci ma. Tel. 033/648-788. IZDAJEM gara`u 13m2, Aerodromsko naselje, povoljno, A. [eremete. Mob. 061/897-959.k IZDAJEM jednosoban namje{ten stan, na Dolac Malti, u zgradi. Mob. 061/233-078.k IZDAJEM namje{tenu garsonjeru, mo`e i bra~ni par, 150 KM. Mob. 061/358-772.k IZDAJEM namje{tenu trgovinsku ra dnju 40m2 za gra nap. Mob. 061/358-772.k BISTRIK, blizu trolejbuske, adaptiran namje{ten jednosotan stan, 2 sprat, zgrada, 400 KM. Tel. 646-410, od 17 sati.k IZDAJEM namje{ten stan 80m2, povoljno, kod Holideina, M. dvor, za strance, pos. ljude. Mob. 061/897959.k IZDAJEM prazan trosoban stan, Alifakovac i poslovni prostor 32m2 na Grbavici. Mob. 061/865-158.k IZDAJEM pos. prostor 125m2, centar, 86m2 i 76m2, centar. Mob. 061/573-640.k IZDAJEM gara`u u Pofali}ima, preka puta tramvajske stanice. Mob. 061/497-592.k IZDAJEM gara`u 15m2 na Marijin dvoru ul. Te{anjska. Mob. 061/273995.k IZDAJEM zasebnu sobu u centru gra da za po sle noj dje voj ci.Tel. 061/226-049.k IZDAJEM dvosoban nenamje{ten stan Hrasno Antuna B. [imi}a cen.g 300KM. Tel.061/205-235.k IZDAJEM apartman extra sre|en i namje{ten za jednu osobu strogi centar 500 Km. Tel. 061/205-235.k NEUM Tiha Luka stan 55m2 30 m2 od mora 480.00 eura.Tel. 061/205235.k ALIPA[INO Trg Nezavisnosti 75m2 II sprat odli~an 95000 KM. Tel: 061/205-235.k DOBRINJA Franca Pre{arija 1 eta`ni stan 100 m2.Tel:061/205-235.k. CENTAR Sepetarevac 21 30m2 I sprat Novogradnja. Tel. 061/205-235.k ^ENGI] VILA Fetaha Be}irbegovi}a 1,60m2 lift.Tel.061/205-235.k GRBAVICA zgrada „Capria“ 83m2 IV sprat troiposoban odli~no stanje. Tel. 061/205-235.k MANJI dovosoban stan kod katedrale polunamje{ten. Tel.033/444993 i 061/312-610.k. IZDAJEM 3 poslovna prostora u Papagajci, povr{ine od 20m2. Mob. 061/141-676 i 033/535-165.k IZDAJEM prazan stan, 54m2, cen. grij. Aneks. Tel. 444-552.k IZDAJEM jednosoban stan, namje{ten, blizu centra, 200 KM. Mob. 063/284-767.k IZDAJEM poslovni prostor od 15m2 u Centru grada. Tel. 063/717-908.k IZDAJEM dvosoban stan sa cen.grijanjem, Ko{evsko brdo. Tel:062/209911.k IZNAJ MLJU JEM ne na mje {ten stan 75m2 iza parlamenta na Vilsonovom.Tel. 061/431-757.k IZDAJEM namje{tenu garsonjeru, cen. grij. bra~nom paru bez djece ili zaposlenima. Tel. 538-598 i 061/928-057.k IZDAJEM namje{ten stan, privatna ku}a, poseban ulaz. Tel:062/255-827.k IZDAJEM dvosoban stan sa eta`nim grijanjem kod Katedrale, cijena 500KM. Tel. 810-716. IZDAJEM ve}i jednosoban stan, luksuzno opremljen, novija gradnja, centar, samcima. Mob. 061/320843.k IZDAJEM stan 50m2, P. most, pogo dan za 2-3 stu den ti ce. Mob. 061/506-368.k IZDAJEM zidanu gara`u sa kanalom, Zagreba~ka 75. Tel. 810-387.k IZDAJEM dva jednosobna polunamje{tena stana, na Bistriku, ul. Iza ba{}e 4. Mob. 061/103-258, 225632.k IZDAJEM stan 80m2, Breka, cen. grij. alarmni sistem, KTV, internet, opremljen, parking, ba{ta. Mob. 061/182-128.k IZDAJEM gara`u, Marindvor, cijena po dogovoru. Tel. 667-994.k IZDAJEM ili prodajem jednosoban stan 39m2 potpunu namje{ten, veliki balkon 6m2, III sprat, lift, Dobrinja II, Ul. Emila Zole 4. Tel. 033/811-273.k IZDAJEM povoljno poslovni prostor u Papagajci pogled na Miljacki 32m2.Tel: 063/639-691.k. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan, Otoka, Grada~a~ka kod Merkura, 350KM. Tel.061/905-212.k IZNAJMLJUJEM ku}u u Centru. Tel:061/019-054.k. IZDAJEM jednosoban stan sa gara`om kod OHR-a strancu ili poslovnom ~ovjeku 450KM.Tel: 061/323347.k IZNAJMLJUJEM ku}u u Centru. Tel. 062/332-151.k IZDAJEM prostor za nadogradnju no kti ju, ko zme ti ~ki sa lon.Tel: 061/809-319.k IZDAJEM stan na Stupskom brdu, u blizini Penija. Tel. 033/470-741.k IZDAJEM poslovni prostor preko puta suda 36m2 [enoina 6. Tel. 062/326-886.k IZDAJEM gara`u na Bistriku kod {kole. Tel. 061/220-078.k. IZDAJEM kancelarijski poslovni pros tor u stro gom cen tru. Tel. 061/812-046.k. IZDAJEM jednosoban namje{ten stan ulaz poseban cen.grijanje. Tel.537-240.k. MEJTA[, manja namje{tena soba sa kupatilom, zaseban ulaz, cen. grij. TV, studentu. Mob. 061/217-897. STUDENT tra`i cimera, zasebna soba, kod Islamskog fakulteta. Mob. 061/958-368.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan studenticama u blizini medicinskog fakulteta. Tel. 213-958 poslije 16 sati.k IZDAJEM jednosoban stan studentima, ul. Balibegovica br. 22, Stari grad. Tel. 033/410-331.k IZDAJEM namje{tenu garsonjeru i dvosoban stan u ku}i sa grijanjem, Ul. Ohridska 3a. Tel. 033/443-620.k IZDAJEM pos. prostor 60m2, ^ekalu{a 10. k IZDAJEM ure|an poslovni prostor Radi}eva (strogi centar) pogodan za advokaturu, notara, ambulantu, zubarsku ordinaciju, predstavni{tva. Zasebno grijanje, priklju~ak za telefon, internet i kablovsku TV. Mob. 061/190-012.k IZDAJEM gara`u u Trnovskoj 4 Kova~i. Tel:204-678.k IZDAJEM sobe za spavanje, no}enje 15KM na Ba{ ~ar {i ji. Tel. 061/192-059.k IZDAJEM poslovni prostor 20m2 u centru grada.Tel:063/717-968.k IZDAJEM sprat ku}e famelijarnoj porodici ili studentima. Tel: 655-787 ili 061/778-245.k IZDAJEM namje{ten stan, 80m2, povoljno, Marindvor, za strance, pos. ljude. Mob. 061/897-959.k IZDAJEM gara`u 13m2, Aerodromsko naselje, povoljno, a. [eremete. Mob. 0617897-959.k IZDAJEM komfornu sobu na Mejta{u, iznad pijace Markale, `enskoj osobi. Tel. 225-747, 063/947-075.k IZDAJEM gara`u, privatna ku}a, na Grbavici I. Mob. 063/639-213.k IZDAJEM jednosoban namje{ten stan, Ko{evsko brdo, 350 KM, grijanje uklju~eno. Mob. 061/229-607.k

nedjelja, 29. januar/sije~anj 2012.
PRODAJEM dvosoban stan Ko{evsko brdo, Bra}e Begi} 97.000. Tel: 033/442-998 i 062/139-085.k PRO DA JEM dvo ipo so ban stan 69m2 renoviran 5. sprat, Alipa{ino, Semira Fra{te 55.000,00.Tel.033/442998 i 062/139-085.k PRODAJEM dvosoban stan 44m2 Vraca, Dobojska 62.000KM.Tel. 033/442-998 i 062/139-085.k PRODAJEM vi{e ku}a u Kantonu Sarajevo, Pofali}i, Kova~i}i, Vratnik, Vo go{ }a, Vrba nju {a. Tel:061/415-787.k STAN, ul.P. Ribara, 52m2, 1 sp. 104.000KM, ul. Lo`ioni~ka, 105m2, 1 spr. renoviran, mo`e i za p.prost, ul. Ilije Engela, 34m2, 2 sprat, 75.000KM. Tel. 064/421-2354. Tel:064/421-2354.k PRODAJEM staru bosansku ku}u na Ba{~ar{iji, Telali 15, 85.000 KM. Mob: 062/656-270.k PRODAJEM trosoban stan (80m2) na atraktivnoj lokaciji, Marijin dvor, ulica Kranj~evi}a IV sprat lift, 2 balkona, kupatilo, 2WC, centr.grijanje,plin, kabl.useljiv odmah. Cijena 235.000KM. Tel:033/221331.k. BA[^AR[IJA, ul. A{~iluk 90m2, 2 spr. 220.000 KM, Mojmilo, Olimpijska, 80m2, VP, 1.450 KM/m2. Tel. 062/383-064.k CENTAR, M. Irbina, 130m2, 3 sprat, 2.800 KM/m2, M. Dvor, 128m2, K. Tvrtka, 1 sprat, 2.800 KM. Mob. 062/383-064.k PRODAJEM stan 89m2 prvi sprat 1/! ul. Mehmeda Spahe 8 Centar. Tel. 061/229-086.k STAN, centar 84m2, I kat i 66m2 IV kat. Mob. 061/299-911.k STAN, Ciglane, 79m2, 73m2, 60m2. Mob. 061/299-911.k POFALI]I, blizu FDS i OBN-a ku}a p+s. dva trosoban stana. Tel. 062/243-329 i 061/437-719.k DOVOSOBAN stan 54m2 D`.Bijedi}a ^. Vila kod Merkatora. Tel. 063/595-406.k PRODAJEM stan u Dalmatinskoj ulici od 74m2. Tel:061/019-054.k PRODAJEM trosoban stan 79m2 drugi sprat ul. @eljezni~ka na Ilid`i kod Pejtona.Tel: 061/101-950.k PRODAJEM ku}u u izgradnji sa svim papirima ulaz u Osjek. Tel. 0627225-012.k PRODAJEM stan od 70m2 u ulici Kaptol. Tel. 061/019-054.k 53m2Hrasno dvosoban VI kat balkon 99.000KM. Tel:062/295-919.k 48m2 N.Vogo{}a novogradnja jednoipsooban III kat. Tel. 033/711666.k 62m2 Dobrinja Petra Pe{i}a dvosoban prizemlje. Tel.061/526-243.k 53m2 Dobrinja III dvosoban renoviran i komplet opremljen. Tel. 061/247-777.k 51m2 Grbavica II H. Beki}a dvosoban IV kat pl.eta `no bal kon 104.500KM. Tel:061/899-209 k 85m2 D. Malta Kalesijska II kat plinsko eta`no. 1100KM/m2. Tel. 033/711-665.k 41m2 Grbavica revnoran i komplet op.I kat 105.000KM. Tel. 066/340748.k 25m2 C. Ciglane garsonjera I kat 55.000 KM. Tel. 061/150-519.k PRODAJEM stanove: Dobrinja, III sprat, 54m2, 75.000 KM, Centar, PRODAJEM stan Marin dvor 85m2 VIS prizemlje pogodan i za biznis 2.500/m2. Tel. 061/925-649.k ZEMLJI[TE 2600m sa temeljima 750m Stup. Tel. 033/217-290.k. PRODAJEM stan, Ilid`a dvosoban stamb.zgrada, drugi sprat, eta`no grijanje.Tel: 061/865-011.k

OSLOBO\ENJE

PRODAJEM 900m2 gra|evinskog zemlji{ta u Ned`ari}ima ulica Branilaca Nu{i}a 46. Tel.061/191-521.k RAJSKI do Trnovo vikend ku}a devastirana 1000m2 zemlje 22000KM. Tel. 061/200-699.k PRODAJEM ku}u ulaz u Osjek ne pokrivenu sa svim papirima. Tel. 062/225-012.k PRODAJEM u Makarskoj trosoban stan 75m2 novogradnja 3mokra ~vora. Tel. 0038521611754 mob. 00385993121814.k DAL MATIN SKA Cen tar stan 121m2 visoko prizemlje. Mogu}a stambeno poslovna kombinacija. Tel. 033/221-533. k PRODAJEM dovoiposoban stan 74m2 ul. Branilaca Sarajeva II sprat. Tel. 445-371 iza 15 sati. k. PRODAJEM ku}u u centru kod OHR-a, tri sprata, dvije gara`e, cen. grijanje. Mob. 062/337-925.k PRODAJEM ku}u u @ivogo{}u, Makarska rivijera, prvi red od mora 5m, 185m2, 2 eta`e, 4 sobe sa terasama i kupatilima. Tel. 033/445612.k PRODAJEM stan kod Katedrale, 115m2, fiksno 3.000 KM/m2. Mob. 061/200-393. k STANOVI HRASNO 53m2, ^engi} V.2-64.20m2, Otoka 71m2 devastiran, Dobrinja 53,68, 89m2 Grbavica 73 i 13, Alipa{ino 64,73m2, Pofali}i 40m2, Isto~no Sarajevo. 60 i 60m2. Tel. 061/375-787.k. PRODAJEM stan, Marijin dvor, ul. Kranj~evi}eva, I sprat, 55m2, dvostrano orjentisan, papiri uredni. Tel. 066/201-411.k PRODAJEM stan u Prvomajskoj, iznad op{tione Novo grad, 30m2, I sprat, 40.000KM. Tel. 066/050-719. VRACA, Dobojska, 1 sprat, 48m2, 62.000 KM, Pofali}i, novogradnja, 1 sprat,. 114.000 KM, Alipa{ino polje, 15 sprat, 56m2, 89.000 KM. Mob. 062/383-064.k PRODAJEM zemlji{te za vikendice, Osenik-Pazari}. Tel. 417-089.k ^ENGI] V, 60m2, F. Be}irbegovi}a, 5 sprat, 1.850 KM/m2, Dobrinja V, Trg grada Prato, 77m2, 7 sprat, 105.000 KM. Mob. 062/383-064.k PRODAJEM stan Jezero 35m2 6KM. Tel. 066/510-328.k PRODAJEM stan 48m2 86.000 KM. lift, Isprat. Tel. 033/624-655.k GRBAVICA II kat 54m2 dvosoban balkon. Tel. 061/325-840.k HRASNO VII sprat 54 sprat dvosoban stan. Tel. 061/325-840.k ALIPA[INO C faza 67m2 trosoban balkon. 97.000 KM. Tel: 061/325-840.k ^ENGI] Vila VI sprat 54m2 dvosoban balkon. Tel. 061/325-840.k D.MALTA trosoban stan 72m2 ul. Fojni~ko IV sprat 1.8000KM/m2. Tel. 061/701-044.k CENTAR, Ko{evo, ul. Marsela [najdera, stan u novoj zgradi, 86m2, I sprat, tri spava}e sobe, veliki ustakljeni balkoni. Mob. 061/072-845 i 063/556-886.k PAROMLINSKA ulica, nova zgrada, stan 63m2, II sprat, dnevni boravak, kuhinja, spava}a soba, balkon, eta`no grijanje, kompletan sa ga ra `om. Mob. 062/649-370 i 061/072-845.k GARSONJERA, 29m2, centar grada, ul. Sepetarevac mejta{, novogradnja, eta`no grijanje, uknji`ene, I sprat, fiksno 78.000KM. Mob. 061/072-845 i 062/649-370.k STARI GRAD kod Vje}nice jednosoban stan 36m2. Tel:061/210-222.k PRODAJEM povoljno dvosoban konforan stan 59m2 Geteova. Tel: 066/864-478.k KU]A na Ilid`i-Otes, sa priklju~cima, oku}nica 400m2, gra|. dozvola. Tel. 538-365.k

ZAMJENA
ZAMJENA mjenjam staru bosansku ku}u na Ba{~ar{iji, Telali 15, za odgovaraju}i stan. Tel. 062/656270.k MIJENJAM stan 57m2, Dobrinja IV (Federacija), za sli~an ili ne{to ve}i na Ilid`i, uz dogovor. Tel. 215-578, 062/967-894.k MIJENJAM STAN 52m2 u Sarajevu za Banju Luku, mo`e i prodaja. Tel:033/542-668.k

POTRA@NJA
POTREBAN dvosoban namje{ten stan, u Hrasnici, sa grijanjem, internet konekcijom i kablovskom, na period od 3-4 mjeseca. Tel. 033/225431, 033/209-955.k ZAPOSLENOJ djevojci potreban manji stan na du`i period. Prazan ili polunamje{ten u centru. Mob. 061/019-360.k AGENCIJI potrebni stanovi za izdavanje i prodaju, lijenti poznati.Tel:061/360-084.k AGENCIJI potrebno vi{e stanova u zgra di za iznaj mlji va nje. Tel. 061/437-732 i 061/214-306.k POTREBNO vi{e stanova praznih namje{tenih za prodaju i izdavanje. Tel. 062/200-777 i 033/203-127.k POTREBNO vi{e stanova za prodaju i izdavanje u kan Sarajevo. Tel:062/200-777-033/203-127.k POTREBNO vi{e praznih i namje{tenih stanova i ku}a za iznajmljivanje.Tel: 061/214-306 i 061/437732.k

PONUDA
STROGI Centar, izdajem dvosoban namje{ten stan, prednost studenticama. Mob. 063/616-135. 287 IZ DA JEM stan na ^en gic Vi li 40m2, blizu tramvaj, stanice. Tel. 062/752-598.sms Iznamljujem jednosoban namje{ten stan u Centru kod vje~ne vatre. Mob. 063/312-211.sms IZDAJEM povoljno studenticama ku}u, sa tri komforno namje{tene sobe i zajedni~kom kuhinjom i toaletom, centar grada. Mob. 061/206205.k IZDAJEM dvosoban stan na Alipa{inom polju, B-faza, namje{ten. Tel: 061/842-989.k NOVA Breka, izdajem luksuzno opremljen trosoban stan. Mob. 061/160-609.k IZDAJEM opremljenu garsonjeru, cen. grijanje, zaposlenoj osobi, Stari Grad. Tel. 538-598, 061/928057.k

PRODAJA
PRODAJEM trosoban stan u novogradnji na Stupu, ugrun}en, cijena 1m2 — 1.499KM sa PDV-om. Mob. 061/548-023. 270 ILID@A, Lu`ani, dvosoban stan 54m2, IV sprat, cent.gr., 2 balkona, 85.000 KM. Tel. 066/801-711.k MARIJIN Dvor, 34m2, 89.000KM, ul. Odoba{ina, 28m2, 55.000 KM, Bja la ve, 24m2, 41.000KM. Tel. 062/619-361.k TROSOBAN stan preko puta Parlamenta, 2 kat, 81m2 + balkon, cijena 2.500 po m2. Tel:061/ 320-439.k DVOIPOSOBAN stan na Alipa{inom, ul.Nerkezu Smajlagi}a, IX kat, 67m2 + predhodnik, sve extra, adaptirano, cijena 108.000KM. Tel. 066/801-737.k APARTMAN na Bjela{nici, novogradnja, 2 spr. ima lift, sa stvarima, 41 m2 + balkon — 123.000KM. Tel. 065/819-136.k

OSLOBO\ENJE nedjelja, 29. januar/sije~anj 2012.
NEKRETNINE PRODAJA
NEUM, stan 50m2, balkon, 2 kat, kod hotela Neum, posrednici isklju~eni. Mob. 062/139-490.k PRODAJEM trosoban stan, garsonjeru i limarsku radnju, 90.000 KM. Mob. 063/284-767.k PRODAJEM trosoban stan u centru Zenice i vikendicu na Vla{i}u. Tel. 061/528-032.k STARI Grad, [iroka~a, ku}a (dvosoban stan), pomo}ne prostorije, ba{ta, 312m2, mo`e i zamjena za stan. Mob. 061/870-083.k ^ETVEROSOBAN stan 109m2, u epicentru, renoviran, et. grijanje, 1 sprat. Tel. 201-221, 062/921-419.k PRODAJEM povoljno dvoiposoban stan 65,20m2 I. Engela ^engi} vili2. Tel: 065/294-840.k PRODAJEM 2 dunuma zemlje oranica i vo}njak kod Had`i}a. Tel. 063/717-908.k MUSE ]AZIMA ]ATI]A odli}an trosoban 57m2 u dobrom stanju useljiv. Tel. 062/055-445.k CIGLANE, Ul. Husrefa Red`i}a 71m2 i 79m2, dvije velike terase. Tel. 061/214-852.k DOBRINJA I, M. Krle`e, troiposoban 92m2, dvostrano orijentisan, 2 terase, 2 kat. Mob. 061/214-856.k PRODAJEM na Marin Dvoru 2/3, 106m2 trosoban stan sa terpezarijskom i dva mokra ~vora, dvostrano orjentisan. Tel. 062/254-859.k STANOVI: Hrasno, 53m2, Pofali}i, 40m2, ^engi} Vila, 64m2 i 71m2 — devastiran, Grbavica 73m2 i 48m2, Dobrinja, 55m2, 68m2 i 89m2, Alipa{ino polje 64m2 i 73m2, Centar 120m2, Isto~no Sarajevo, 60m2 i 80m2. Mob. 061/375-787.k VOGO[]A, 77m2+dva balkona, ul. Skendera Kulenovi}a, 82.000 KM. Mob. 062/907-831.k STAN na Dobrinji I, V. Maglajli}, 3 sprat, 54m2, 75.000 KM. Mob. 062/907-831.k APARTMANI na Jahorini, naselje Dvori{ta, od 31-75m2, 900 eura/m2. Mob. 062/383-064.k PRODAJEM gara`u na Marijin dvoru, ul. Kranj~evi}eva, 11m2. Mob. 061/188-270.k PRODAJEM stan 36m2 u Hrasnom, trg Heroja, 60.000KM. Mob. 065/021-556.k PRODAJEM stan, 45m2 u hrasnom, trg heroja, 93.000KM. Mob. 065/021-556.k VRACA, A. Smajlovi}a, I sprat, 92m2, 1.500 KM/m2. Mob. 062/907831.k PRODAJEM ili mijenjam ~etverosoban stan u centru, kod Vje~ne vatre, za jednosoban ili dvosoban uz doplatu, Centar. Mob. 061/252663.k STARI Grad kod Po{te 50m2, kao nov i dozvola za pro{irenje za jo{ 50m2, 155.000 KM. Mob. 061/484505.k BRANILACA grada, kod BKC 80 m2, 2 kat, renoviran. Mob. 061/484505.k CIGLANE, 80m2, full adaptiran, nova kuhinja, 10m2 balkon, 119.000 KM. Mob. 062/334-371.k CENTAR, Dalmatinska, 80m2, dvoeta`ni, 1 sprat, gara`a, pl. et. grijanje, 260.000 KM. Mob. 062/334371.k AKCIJA stanova u novogradnji Stup, Tibra 2, od 26-91m2, od 22.12.do 29.12. najni`e cijene i najpovoljniji uvjeti pla~anja. Mob. 062/334-371.k DOBRINJA IV, 76m2, troiposoban, renoviran, 1.350 KM/m2. Mob. 061/484-505.k DANIJELA Ozme, 160m2, 2 kat. Mob. 061/484-505.k JOSIPA Vanca{a, 120m2, 3 kat, 2.400 KM/m2. Mob. 061/484-505.k RAJLOVAC, privredni objekti na 4.000m2 zemlje. Mob. 061/484-505.k ZE MLJA, Ni {i }i, 5500m2, fik. 35.000 KM. Mob. 061/484-505.k PRODAJEM ili izdajem pos. prostor 14m2, Ciglane i 56m2 centar. Mob. 061/573-640.k PRODAJEM apartman u Neumu 46m2 i 46,50m2. Mob. 061/573-640.k PRODAJEM vikend-ku}u 330m2, Jablani~ko jezero i ku}u u ]elebi}u 476m2, 171. Mob. 061/573-640.k PRODAJEM gra|. zemlji{te 10.229 m2, pored samog puta prema Kiseljaku. Mob. 061/573-640.k PRODAJEM stan 110m2/fiksno 3.000 KM/m2, u strogom centru grada kod Katedrale, ul. Jeli}a. Mob. 061/200-393.k PRODAJEM ku}u u Pofali}ima, 2 trosobna stana, radnja, sve 1/1, 140.000 eura. Mob. 063/318-796.k [VRAKINO selo, stan 33m2, dvije prostorije, djelomi~no adaptiran, 53.000KM i stan 56m2, Alipa{ino polje, ul. Bosanska kod gornjeg Mer ka to ra, 88.000KM. Mob. 062/649-370 i 061/072-845.k CENTAR, Donje Ciglane, ul. merhemi}a trg, stan 130m2, tri spava}e sobe, veliki dnevni boravak, kuhinja, veliki balkon, kupatilo, toalet odvo je no. Mob. 062/649-370 i 063/556-886.k PRODAJEM ku}u kod Fabrike duhana Pofali}i 2 trosoban stana radnja. Tel: 063/318-796.k PRODAJEM ku}u, visoko prizemlje, sprat, oku~nice 450m2. Mob. 061/201-700.k NOVOGRADNJA ul. Parolinska ^engi} Vila stanovi. Tel. 062/264379.k STAN 35 m2 preko puta stadiona Ko{evo na prodaju 6sprat. Tel: 066/510-328.k DVOSOBAN prizeman stan 67m2 za 85.000 KM ul. Avde Jabu~ice 39. Tel: 033/534-992.k PRODAJEM gara`u u Kranj~evi}evoj preko puta Doma pisaca ispod Konzuma vlas. 1/1 uknji`eno. Tel. 061/869-396.k PRODAJEM gara`u, Dobrinja, povo ljno, N. Pe tro vi }a 10. Mob. 061/847-959.k TRG Heroja, 36m2, IX kat, ul. Azize [a~irbegovi}, 50m2, XV sprat, A. Benca, 52m2, IX kat. Mob. 061/724504.k PRODAJEM stan 69m2, X sprat, A. polje, C faza. Mob. 061/537-152. PRODAJEM ku}u Kova~i Halilba{i}a Stari grad Sarajevo. Tel: 061/620-000.k PRODAJEM ku}u Ilid`a-Otes, oku}nica 400m2, gra|. dozvola, priklju~ci i kanalizacija. Tel. 538-364, 061/527-254.k POVOLJNO prostan stan 54m2, u Hrasnici. Mob. 062/229-677. BA[^AR[IJA, prodajem ku}u. Tel. 665-966, 061/199-845.k AERODROMSKO 54m2, [. pand`e, 1 sprat, komplet renoviran, 2 balkona+gara`a, 85.000 KM. Mob. 061/247-177.k PRODAJEM stan na Grbavici jednosoban 37m2 prvi sprat adaptiran cijena po dogovoru. Tel. 062/920814.k POFALI]I, prodajem stan 57m2, ul. Zahida Panjete 7 D, II sprat, novogradnja. Mob. 063/971-797.k PRO DA JEM stan u Hra snom, 71m2, ul. Azize {a}irbegovi}. mob. 065/021-556.k PRO DA JEM po slo vni pros tor 80m2, na Ba{~ar{iji, bravad`iluk. Mob. 065/021/021-556.k SOKOLOVI] kolonija, na tri eta`e, gara`a, ba{ta, 120.000 KM. Mob. Mob. 065/061-966.k PRODAJEM zemlji{te industrijska zona, relacija Ilid`a-Bla`uj 2500m2, uz sa mu ces tu. Mob. 061/145-517, 061/085-792.k CENTAR, blizu Austrijske ambasade, troiposoban 84m2, VP, gara`a, 215.000 KM. Mob. 065/061966.k VRACA, ku}a sa 3 stana, pl. grij. 600m2 oku}nice, 110.000 KM. Mob. 065/061-966.k

MALI OGLASI
PRODAJEM stolove i klupe (puno drvo) za piceriju, kafanu. Mob. 061/131-178.k

53

OSTALO
PRODAJEM pe} na ~vrsto gorivo Kreka Veso, sa solunarima. Mob. 063/312-211.sms PRODAJEM pe~ za centralno grijanje sa bojlerom za sanitarnu vodu. Mob. 061/182-128.k PRODAJEM sadnice lipe visine 2 do 4 m i raznog drugog drugog drve~a. Tel. 066/092-978.k KLIZAMLJE, brojevi 32 i 38, po 30 KM. Mob. 062/008-931.k PRODAJEM 20m2 mermera 3 milimetra debljine. Tel:061/382-219.k PRODAJEM nova invalidska kolica, cjena po dogovoru. Zvati svakim danom 8 do - 13 sati, na 061/199 328.k PRODAJEM izra|ene drvene bebestubi}i od bijelog bora za drvena gazi{ta. Tel. 061/224-704.k PRODAJEM pisa}i sto sa policama za knjige i ormari}ima za garderobu. Tel. 062/547-865.k PRODAJEM desna poluosovina za reno 5.Tel:061/549-495.k PRODAJEM 16 knjiga Ivo Andri} Nobelova 300 KM. Tel. 532-497.k PRODAJEM termoakumulacionu pe} trojku. Tel. 063/864-775.k ZI DNO ogle da lo 200x75. Mob. 066/973-852.k PRODAJEM dva kau~a za 120KM. Tel. 534-992.k. PRODAJEM preparirano mladun~e tigra, cijena po dogovoru. Tel: 061/275-440.k PRODAJEM upola cijene bajer trake mjerenje {e}era. Tel. 063/190935.k. PRODAJEM bro{ure za tovne pili}e uzgoj ovce, svinja, patke. Tel. 061/275-792.k PRODAJEM polovne stvari iz stana radi selidbe. Tel. 061/347-536 i 033/472-971. NOV tu{ masa`er jevtino prodajem.Tel.061/740-293 i 033/440-727.k PRODAJEM crnu dugu bundu, od zeca, iz Njema~ke. Mob. 061/159507.k PRODAJEM skije sa komplet opremom i snoubord. Mob. 061/809763.k PRODAJEM potpuno novo skija{ko odijelo veli~ina L cijena povoljna. Tel. 061/438-950.k PRODAJA drva i uglja. Tel: 061/ 247-186 i 061/785-535.k PRODAJEM nov njema~ki kompresor 150 l, trofazni. Mob. 061/191521.k PRODAJEM skije sa vezovima i pancerice dynafit. Tel:061/304-714.k

TEHNIKA
PRODAJA mobitela, novih i kori{tenih, najjeftinije cijene, www.pacomoby.ba. nokia, samsung, soni, ericsson, ig.htc.apple inphone.Mob. 062/695-695.k PRODAJEM color TV telefunken, ekran 72 cm. Mob. 061/304-467, 211-772.k

VOZILA
PRODAJEM Golf 3, 1.4 benzinac, 1998. god. cijena 5.500 KM. Mob. 061/533-898.k FORD 1300 benz. 1989. registrovan 14.12.2012.povoljno. Tel. 061/266104.k. PRODAJEM za Golfa 2,3,4, sanaser altenator iza ostala vozila, mo`e mon ta `a. Tel. 033/531-996 i 062/693-470.k. KOMBI W V, 2,5 TDI, 150 ks, putni~ki, 1+8, 2003. god. pre{ao 214.00 km. Mob. 061/689-171.k PRODAJEM karavan Mercedes 123D, 1984. god. u odli~nom stanju, registrovan 5+2. Mob. 063/879-720.k PRODAJEM XI BMW - pogon 4x4, 2003. god., mjenja~ automatik i manuelno na ameri~kim tablama. Cijena 12.500KM. Mob: 061/172518.k RENAUL cady, 2002. god. pre{ao 119.000 km. Mob. 061/507-756.k PRODAJEM Alfu 146, Tvin Spurk, 2000 godina, nije registrovana, cijena 5.000 KM. Mob. 061/201-200.k MER CE DES B kla se 180 CDI 2010.god. Tel:061/208-414.k PRODAJEM [kodu Oktaviju, TOUR 1.9.TD (90, KS 2009.Tel. 061/101-899.k PRODAJEM „Nissan“ 1,6 karavan benz.registrovan do 27. 9. 2012. Tel.061/275-666.k PRODAJEM dobro o~uvanu opel corsu, godi{te 2000, benzin.Mo`e i zamjena. Mob:061/260-177.k ALFA Romeo 156 spark 1,6, 2002. god. ben zin, alu fel ge, 6.000 KM+oprema, neregistrovan. Mob. 066/687-703.k PRODAJEM Golfa dvicu 1990 godina 1600 kub. 59 ks. benzinca registrovan u oktobru. Tel. 033/536765. i 061/134-544.k PRODAJEM XIBMW-pogon 4x4 2003 god.Tel:061/172-518.k PRODAJEM Nissan 1,6 Sanny odli~om stanju povoljno. registrovan do 27.9.2012. Tel: 061/275-666.k

OSLOBO\ENJE
Po{tovani ~itaoci,
Va{e male oglase, smrtovnice za va{e najmilije mo`ete predati na slijede}im lokacijama:

STR AXEL
Grbavi~ka do 14c Grbavica, Sarajevo

TC MERKUR Otoka
Duhanpromet d.o.o. Prodavnica br. 58

STR KIOSK DENI
Grada Bakua dd, Sarajevo

Zlatka Vukovi}
Opine 19, Mostar

STR ENKO
Bulevar branilaca Dobrinje bb Dobrinja kod Merkatora, Sarajevo

STR E&A SHOP
Alipa{ina bb, Sarajevo

NAMJE[TAJ
PRODAJEM trosjed na razvla~enje, polovan, dobro o~uvan, cjena vrlo povoljna. Tel. 063/038-594.sms

STR PALMA
Trg heroja bb, Sarajevo

STR KIOSK NANS
Antuna Branka [imi}a bb, Sarajevo

STR MUMI
Jo{ani~ka 80, Sarajevo

STR KIOSK ANIDA
Grbavi~ka bb, Sarajevo

STR KIOSK DIDI
Zmaja od Bosne bb, Sarajevo

DOO ZEMIR COMPANY PJ-1
Had`eli bb, Had`i}i

PLAN PLUS d.o.o.
M. Tarabara 15, Zenica

oglasi, smrtov nice, sje}an ja...) tel/fax : ++387 (0)33205-93 8

OGLAS NA SLU @BA: (mali

STR EMI
Lond`a bb, Zenica

MARS d.o.o.
Divjak bb, Vitez

NOVOTEKS d.o.o.
@rtava domovinskog rata bb, Kiseljak

54

MALI OGLASI
OSTALO
TA PE] 4 za 150 KM 2 plinske kamin pe}i 300 KM. Tel: 534-992.k PRODAJEM rakiju jabukova~u 50 stepeni na veliko 12 KM ~ista. tel. 061/249-631.k PRODAJEM 100% efikasno sredstvo za trajno uni{tenje `ohara, `utih mrava u va{em stam. ili pos. prostoru. Mob. 061/243-891.k PRODAJEM dva nova mu{ka odijela, {tof, vuna, teget br. 56 i crno br. 58. Mob. 061/304-467, 211-772.k PRODAJEM pe~ na centralno grijanje, sa bojlerom za san. vodu. Mob. 061/182-128.k PRODAJEM skije Elan 180 Sa vezovima look. Tel.061/304-714.k PRODAJEM dva albuma zna~ki. Tel. 062/326-072.k PRODAJEM uvezane revije Bosna globus nacional Nin ljepota i zdravlje. Tel. 524-973.k PRODAJEM podloge kese za stomu cijena povoljna i po dogovoru. Tel: 546-456.k KUPUJEM serd`ade i }ilime, sarajevske i pirotske, stare vezove sa srmom, suhozlatice, }avrme. Mob. 061/159-507.k KUPUJEM papire saobra}ajnu od kamp prikolice ili sli~nu rashodovanu Tel. 061/224 -104.k KUPUJEM stan od 40 do 60m2. Tel. 061/019-054.k. KUPUJEM nekretnine u Sarajevu ili posreduje uz 3% proviziju pri prodaji. Tel. 654-793.k KUPUJEM stare njema~ke marke i austrijske {ilinge. Mob. 061/323906.k KUPUJEM lomljeno zlato, zlatne sa to ve, du ka te, i zu bno zlato.Tel.061/553-640.k KUPUJEM umjetni~ke slike, sablje satove,ordenje. Tel. 061/553640.k KUPUJEM suvenire, sarajevske olim pi ja de, raz gle dni ce i os ta lo.Tel.033/456-505 i 061/214-405.k KUPUJEM mjenja~ konbija T2. Tel: 061/367-103.k KUPUJEM staru deviznu {tednju Jugo i Privrednu banku, isplata odmah. Mob. 066/723-731.k KUPUJEM kuku za Audi 80-B4, 92. god. Mob. 063/121-524.k NOVO u ponudi!!! Izrada vizitki (100 komada-10 KM), prodaja polovnih ra~unara, servisi ra~unara, instalacije sistema, antivirusi, web hosting.dolazak na adresu. 061/700863.sms TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu, original daljinski za sve TV aparate. Tel. 650-867, 061/188-410.k AKCIJA, al. `aluzine, trakaste, panelne i DUAL zavjese, vanjske PVC i AL. roletne, platnene roletne i harmonika vrata. Tel. 033/655-600, 061/551-515 www.mikadobh.com.k Odgovorna `ena sa iskustvom brinula bi o starijoj gospo|i; Tel. 066/999- 012.sms „VITALIS“, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948.k SANITETSKI PREVOZ nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882.k „DOM VITALIS“, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172948.k MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih-lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604.k KOMBI prijevoz selidbe klavire, kabaste stvari radna snaga po dogovoru. Tel.061/841-309.k MOLERI pru`aju usluge, gletovanje, moleraj, boje i ostalo po dogovoru. Tel. 061/219-768 i 033/456979.k ZAPOSLENICIMA u dr`avnik institucijama, registracija vozila na 4 rate. Mob,. 062/316-911.k TV popravljam svih modela profesi onal no i na va {oj adre si. Tel:062/199-199 i 033/653-311.k INSTRUKCIJE iz engleskok i bosanskog za sve uzraste, prevodi. Tel:065/572-966.k VODOINSTALATER-elektri~ar popravka i ugradnja instlacija sanitarija, bojlera.Tel:061/180-120.k PROFESORICA francuskog i latinskog jezika daje instrukcije.Tel. 033/645-307.k POVOLJNO instrukcije italijanski i francuski.Tel:033/213-968.k NJEMA^KI jezik instrukcije prevod, kucanje radova na ra~unaru.Tel. 061/863-559.k NJEMA^KI advokat iz BiH zastupa u svim pravnim stvarima u Njema~koj.Tel.061/537-739.k INSTRUKCIJE iz matematike osnovcima i srednjo{kolcima. Sarajevo. Tel. 062/672-858.k KE RA MI ^AR SKE uslu ge. Tel. 061/460-606.k INSTRUKCIJE iz matematike.Dolazim na adresu. Tel:061/536-973.k. INSTRUKCIJE iz matematike. Dolazim na adresu. Tel. 062/916-472.k. NUDIMO povoljno vo|enje sivh knjigovodstvenih poslova za privredna dru{tva proizvodnja, trgovina, usluge i samostalne poduzetnike. Tel. 061/160-020.k POTREBNI saradnici iz cijele BIH za prodaju kozmetike, zarada minimalno 30%+kreditiranje+stimulacija. Tel. 070/235-236, 061/225-424.k

nedjelja, 29. januar/sije~anj 2012.
VR[IM prevoz selidbe, veliki kombi. Tel. 062/226-665.k MONTER centralnog grijanja radi instalacije za centralno grijanje. Tel: 061/552-556.k VODOINSTALATERSKA radnja radi adaptacije kupatila i opravke. Tel. 065/733-400.k MOLER radi molersko farbarske ra do ve ~is to kva li te tno i po vo ljno.Tel.062/073-760 i 033/630-332.k ELEKTRI^AR radi sve opreavke starih bojlera,pe}i, osigura~a uti~nica.Tel: 061/222-228.k VODOINSTALATER vr{i opravke starih instalacija i ugradnju novih i ugra dnju no vih sa ni ta ri ja.Tel:061/389-112.k SERVISIRANJE i umre`avanje ra~unara, instalacija vindowsa.Tel. 062/654-140.k KOMBIJEM povoljno vr{im prevoz razne robe, selidbe ispomo} radne snage. Tel.061/513-948.k DAJEM instrukcije iz matematike za sve {koli fakultete.Tel.061/534-231.k SERVIS svih tipova ve{ ma{ina i drugih ku}anskih aparata, dolazak besplatan.Tel. 0617551-035.k PARKETAR postavljam, brusim, lakiram parket, {ipod, laminat. Tel. 062/177-796.k KE RA MI ^AR zva ti na Tel: 061/460-606.k PRI^AJTE engleski obuka i vje`be govornog engleskog u svim prilikama. Tel. 061/519-089.k MALE[I]I kod Ilija{a, meljem sve vrste `itarica u svojoj vodenici, kvalitetno i povoljno. Mob. 066/722576.k IZRA\UJEMO izvedbene projekte za potrebe legalizacije ve} izra|enih objekata, ovjereno od starane arhitektonskog biroa, povoljne cijene, izrada u zakazanom roku. Mob. 066/160-788.k POVOLJNO izra|ujem ni{ane, spomenike i predmete od mermera i kamena. Mob. 061/171-860.k VODOINSTALATER opravlja i ugra|uje ~esme, vodokotli}e. Tel. 061/205-803.k KOMBIJEM vr{im prevoz razne robe, selidbe, ispomo} radne snage po dogovoru. Tel. 061/513-948.k BRAVAR radi blindirana vrata po naru|bi, kovane ograde, gitere itd. Tel. 061/221-668.k POMA@EMO pri lije~enju raznih bolesti: nesanica, nervoza, glavobolja. reuma, i{ijas, struna, depresija, sterilitet, veoma uspje{no. Tel. 062/723-575.k VODOINSTALATER sa 30 godina iskustva vr{i opravke sanitarnih ure|aja, instalacija i pro~epljenja. Tel. 033/535-659 i 062/139-034.k OBAVLJAM poslove zidarske, kre~enje, malterisanje i ostalo po potrebi. Tel: 061/382-219.k POVOLJNO i kvalitetno postavljam sve od rigipsa. Mob. 061/545-888.k INSTRUKCIJE iz engleskog i bosanskog za sve uzraste, prevodi. Tel. 065/572-966.k TAPETAR radi sve poslove tapetarske struke, dolazim na adresu besplatno. Tel. 240-895, 062/909306.k INSTRUIRAM |ake i studente iz ma te ma ti ke i fi zi ke na Ili d`i, 6KM/~as. Tel. 033/621-976.k NJEMA^KI jezik, instrukcije i prevod, kucanje radova na ra~unaru. Tel. 523-998 i 061/863-559.k STAKLARSKA radnja „Edo“, izvodi sve staklarske radove, te uramljuje i oprema slike, H. Kre{evljakovi}a. Tel. 033/221-902, 061/130034.k PREVOZ stvari i ostalo ve}im kombijem, radna snaga. Tel. 061/227189.k

OSLOBO\ENJE

POMA@EMO pri lije~enju raznih bolesti: nesanica, nervoza, glavobolja, reuma, i{ijas, struna, depresija, sterilitet, veoma uspje{no. Tel. 062/723-575.k ELEKTRI^AR — vodoinstalater, radi nove i popravlja stare instalacije (Eko plastika, sanitzerije, servis bojlera, el. pe}i, indikatora, osigura~ke kutije, sklopke itd). Mob. 061/132-149.k IZNAJMLJUJEM stolice i stolove za razne namjene, cijena do 20kom — 1,5KM, a 20 stolica i vi{e — 1KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563-292.k PROFESOR engleskog daje instukcije, cijena 1 ~as/10 KM, radim prevode. Mob: 061/654-941.k POVOLJNO vr{im selidbe, prevoz robe kombi mercedesom. Radna snaga po dogovoru. Mob. 061/563292.k KOMBI mercedesom najpovoljnije vr{im selidbe i prevoz robe. Mob. 063/121-524.k NAJJEFTINIJE u gradu iznajmljujem stolice i stolove za sve prigode. Mob. 063/121-524.k VODOINSTALATER vr{i opravke, ugradnja novih instalacija i novih sanitarija. Mob. 061/389-112.k INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike i fizike, na Ilid`i, ~as 6 KM. Tel. 621-976.k PROFESIONALNIM ma{inama ~istimo: namje{taj, unutra{njost auta, tepihe (rese), itisone i kamene podove (za{tita). Mob. 061/524-461, 200-003.k ^UVALA bi i opslu`ivala bolesno lice. Mob. 062/569-444.k SERVIS zdravlja, uni{tavamo `ohare, moljce, mrave, muhe, stjenice, komarce i mi{eve. Mob. 062/136-248 i Tel. 033/219-761.k TELEFONIKO popravlja stare, nove, be`i~ne telefoni i izrada telefonskih instalacija. Tel. 033/233880 i 061/141-676.k BRU[ENJE, lakiranje parketa i podova bezpra{inskom ma{inom uz garanciju. Tel. 510-228 i Mob. 061/359-500.k VR[IM usluge prevoza svih vrsta roba, kao i selidbe iz Europe i BiH. Tel. 033/232-162, 061/266-764 i 061/108-779.k SERVIS kompjutera sistemi, nadogradnja, programi. Mob. 061/902688.k PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533326.k BRAVAR i varilac, profesionalna izrada i monta`a svih vrsta bravarskih radova. Mob. 061/141-659.k KERAMI^AR ~isto i kvalitetno uz garanciju vr{i sve vrste kerami~kih radova. Mob. 061/930-315.k TA PE TAR-de ko ra ter, po vo ljno presvla~i namje{taj u radionici ili kod vas, uz garanciju. Tel. 061/156728, 061/926-560.k VKV BRAVAR, popravljam brave, pravim gelendere i kovane ograde. Mob. 062/907-356.k DAJEM instrukcije iz francuskog jezika, za sve nivoe znanja i prevodim sve vrste tek sto va. Mob. 061/365-677.k MATEMATIKU instruira dipl. ing. elektrotehnike, na kvalitetan i razumljiv na~in. Mob. 061/571-361.k

DVA neispravna kolor TV-a philips 36 cm cijena 30KM. Tel. 062/315-540. [INDRA kaplama smr~eva nova za{ti}ena sadolinom preko.k. 600komada pokriva min. 46m2 500KM fiksno. Tel. 061/565-052.k. PRODAJEM razglednice iz austorjskog doba 1896-1918, Fo~a, Nevesinje, Mostar, Br~ko, Doboj, Ilid`a i dr. Mob. 061/194-220.k SVJE@A i zdrava jaja japanskih prepelica, 30 kom=8 KM, besplatna ku}na dostava. Mob. 066/823-749.k PRODAJEM Braunove mre`ice za brijanje i el. aparate. Mob. 061/323906.k PRODAJEM gril za pe~enje pili}a, plin plata, za ro{tilj plin. Mob. 061/375-168.k PRODAJEM skije sa komplet opremom i snoubord. Mob. 061/809763.k DJELOVI — auto zastava 101 b alkonska vrata i prozori umivaonik, {olja, bojler. Tel:061/530-314.k. DJELOVI auto zastava 101 balkonska vrata i prozori umivaonik, {olja, bojler.Tel. 061/530-314.k. PLINSKA pe} 11 kw pe} Kreka veso. Tel.061/530-314.k. PRODAJEM razglednice iz austrijskog doba 1896-1918.Fo~a, Nevesinje, Mostar, Br~ko, Doboj, Ilid}a i dr.Mob: 061/194-220. k. PRO DA JEM 061/869-396.k pro zo re. Mob:

USLUGE

KUPOVINA
KUPUJEM stare devizne {tednje i di oni ce po po vo ljnoj ci je ni. Tel.065/869-608.k KUPUJEM mali elektri~ni {tednjak Sloboda ^acak sa 2 ringile i rernom o~uvan. Tel: 033/ 202-192. KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, isplata odmah, cijela BiH. Dolazim na adresu. Tel 063/351-572.sms KUPUJEM staru deviznu {tednju ratnu od{tetu dionice obaveznice dolazak i isplata odmah. Tel. 062/451-791.k. KUPUJEM staru deviznu {tednju ratnu od{tetu dionice obaveznice u FBiH i RS isplata odmah. Tel. 061/375-634.k.

ZAPOSLENJE
KONOBAR sa radnim iskustvom u restoranu tra`i posao na podru~ju Sarajeva. Tel. 061/585-879.k POTREBNI saradnici iz cijele BiH za prodaju [vedske kozmetike, zarada minimalno 30%+kreditiranje+stimulacija. Mob. 063/036-955.k POTREBNI saradnici iz cijele BiH za prodaju [vedske kozmetike, zarada minimalno 30%+kreditiranje+stimulacija. Mob. 062/940-550.k

PRODAJEM uvezane revije Bosna, Glo bus, na ci onal.Tel:524973.k PRODAJEM stomatolo{ki RTG aparat Kgenus Gotzen 2007, ispravan. Tel: 061/789-290.k

Dobro jutro uz

u Va{em domu!

POSEBAN POPUST
za pla}anje unaprijed

TUZLA

10 20%
%
ZENICA

pretplata do 6 mjeseci pretplata do 12 mjeseci

Dopisni{tvo Oslobo|enja, Slatina 8, 75 000 Tuzla, Tel/Fax 035/210 426

DOBOJ

Dopisni{tvo Oslobo|enja, Doboj-Jug-Matuzi}i, 74 000 Doboj, Tel. 032/691 794, Fax 032/692 572

SARAJEVO

Oslobo|enje, D`emala Bijedi}a 185, 71 000 Sarajevo, Tel/Fax 033/465 727 Dopisni{tvo Oslobo|enja, Bulevar Kulina bana 30-b, 72 000 Zenica, Tel. 032/ 242 342, Fax 032/243 612

MOSTAR

Dopisni{tvo Oslobo|enja, Alekse [anti}a 4, 88 104 Mostar Tel/Fax 036/581 139

NARUD@BENICA
Ime i prezime Ulica i broj Po{tanski broj Grad (op}ina)

20

%

POSEBAN POPUST ZA PENZIONERE I RVI
OSLOBO\ENJE

Da, ovim se pretpla}ujem na Oslobo|enje od sljede}eg mogu}eg broja
Broj telefona/mobitela Broj li~ne karte Potpis
1 mjesec 3 mjeseca 9 mjeseci

RAZNO
DAJEM stan 60m2, za izdr`avanje, po dogovoru. Mob. 066/843-158.k Tra`im cimerku u dvosobnom stanu ^. Vila cent.gr.Tel.064/424-7067 i 033/442-331.k

6 mjeseci 12 mjeseci

INSTRUKCIJE iz fizike i matematike za srednjo{kolce i studente. Tel: 061/ 286-082.sms BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vrata i blindiranih. Mob. 061/233-078.k

TRANSAKCIJSKI RA^UNI: UniCredit bank d.d.: 3383202250044019, SPARKASSE bank DD Sarajevo: 1990490005630121, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka: 5715000000017279, POSTBANK BH DD Sarajevo: 1872000000045887 Narud`be mo`ete izvr{iti i putem na{e web stranice www.oslobodjenje.ba

OSLOBO\ENJE nedjelja, 29. januar/sije~anj 2012.
Dvadeset devetog januara 2012. navr{avaju se dvije godine od preseljenja na ahiret majke

SJE]ANJA I SMRTOVNICE

55

Dvadeset devetog januara 2012. godine navr{ava se sedam dana od kada nas je napustio na{ dragi suprug, otac, djed i pradjed, brat, amid`a, prijatelj

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

KEMAL (ISLAM-BEG) KAPETANOVI]

FEHIM (NAZIFA) KORA]
preselio na ahiret u subotu, 28. januara 2012, u 78. godini.

ZLATIJE HRVAT, ro|. KADI]
Vje~ni joj rahmet i d`ennet. Zauvijek o`alo{}ena porodica Hrvat
592

Nek mu dragi Allah d`. {. podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. O`alo{}eni: supruga Fatima, k}eri Ai{a, Jasminka, Vesna i Elvedina, brat Ned`ad, unu~ad Sun~ica, Nedim, Biljana, Zlatan, Ekrem i Ada, praunu~ad Sara, Nidal, Dunja, Muhamed i Milica, snahe D`emila i Selma, zetovi Zoran, @arko i Branislav, Brkan Fadil i Senada, sestri~na Amira sa porodicom, sestri}i Husein i Suad sa porodicama, sestri}i Hamdija De{an i Mirza sa porodicama, brati~na Maida i brati} Muris sa porodicama, Brkan Alma sa djecom, Kosovi} Amra sa djecom, te porodice Kapetanovi}, Huji}, Lazovi}, Zirojevi}, Sultanovi}, Mahini}, Bojo, D`iro, Kurbegovi}, Brkan, Koso, Majstorovi}, Petrovi}, Fazlagi}, Silvana He}o, Muharemovi} i ostali prijatelji, kom{ije i poznanici. Tevhid }e se prou~iti 29. januara 2012. godine u 13 sati u Carevoj d`amiji.
619

D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 30. januara 2012. godine, u 14 sati na mezarju Ravne Bakije. O`alo{}eni: supruga [efka, sinovi Sait, Rafet, Misin i Samir, k}erke Zlatija, Muzafera, Mirsada i Samira, sestra Vila, snahe Ester, Meliha i Firdesa, zetovi Hamza i Goran, unu~ad Enis, Kevin, Dinela, Vanesa, Dilan, Sara, Dilan, Alena, Vanesa i Dalila, sestri}i i sestri~ne, svastike [emsa, Belka, Hata i Neima sa porodicama, te porodice Kora}, Rastoder, Majstorovi}, Schüpach, Vidovi}, Kozi}, ^ekovi}, Omanovi}, Bisovi}, Adrovi}, [aboti}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u porodi~noj ku}i u Ulici strelja~ka br. 3 e.

SJE]ANJE

...za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

000

Dvadeset devetog januara 2012. navr{ava se 25 godina od smrti na{e drage supruge i majke

NEZIM (ABIDA) ^ONGO
preselio na ahiret u petak, 27. januara 2012, u 55. godini.

BRANKA VIDAKOVI]
29. 1. 1996 — 29. 1. 2012.

D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 30. januara 2012. godine, u 13 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: otac Abid, majka Sajma, supruga Alma, k}erka Nermina, sin Nermin, sestre Abida i Ismeta, amid`a Nurko, strine Mevla i Hajrija, daid`a Jusuf, daid`inca Fadila, tetke Rabija, Munira, Samija, Muniba i Biba, tetak Juso, teti}i Sehid, D`evad, Suad, Haso i Hamdo i ostali teti}i i teti~ne, sestri}i Amer, Almir i Emir, sestri~na Lejla, zetovi Mesud i Abid, punica [uhra, {ura Izet sa porodicom, svastike Azra i Amra, bad`e Senad D. i Senad I., te porodice ^ongo, Ibi{evi}, Herenda, Pinjo, Dajd`i}, Zukan, Isovi}, Pezo, Osmanovi}, Bajraktarevi}, Eminovi}, Had`ihasanovi}, ]utuk, Ra{idovi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 13 sati, Ul. Adema Bu}e 338, Bu~a Potok. Prevoz do Vlakova i nazad obezbije|en ispred restorana EKI sa polaskom u 12 sati, sa usputnim zaustavljanjem na autobuskim stajali{tima: fabrika Zrak, Otoka i Stup. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

AIDA BEHLULOVI], ro|. PRA[O
Zauvijek }emo te nositi u na{im srcima. Tvoji: Muhidin, Eda i Tea
367

Sa ljubavlju i po{tovanjem, suprug Miladin, sinovi Risto i Mladen sa porodicama
612

Hvala ti {to si mi bio prijatelj

Dvadeset devetog januara 2012. navr{avaju se tri godine otkako nije s nama na{a draga mama, baka i prabaka

MARIJA (NIKOLE) KREKOVI]

MUKI

U nedjelju, 29. januara 2012, navr{ava se tu`na godina od smrti na{e drage

Tu`ni dani prolaze, a u na{im srcima ostaju zauvijek bol, tuga i ogromna praznina. S ljubavlju, tvoja Seka s obitelji
614

Vanja

MIRE WINTERHALTER JADRI]
prof. emeritus Univerziteta u Sarajevu

616

OBAVJE[TENJE
Ukoliko ste zainteresovani, sje}anja i smrtovnice mogu imati sliku u boji. Prilikom predaje oglasa naglasite to u na{oj Oglasnoj slu`bi. Cijena ostaje ista!

OSLOBO\ENJE
AGENCIJA ZA EKONOMSKU PROPAGANDU I MARKETING
D`emala Bijedi}a 185 Tel/fax: 472-899 i 472-901 Pamtimo je po dobru, s ljubavlju i po{tovanjem spominjemo, i ~uvamo uspomenu na nju, njene rije~i i djela. Porodica
608

56

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
SJE]ANJE

nedjelja, 29. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

na roditelje, bra}u i sestre

MULALI]
iz Doboja

NEFA, ro|. GALIJA[EVI]
4. 2. 1980 — 2012.

had`i GALIB
4. 2. 1981 — 2012.

ALIJA
29. 7. 1996 — 2012.

MUHAMED MUHAREM
29. 6. 1999 — 2012.

HAMDO
19. 10. 1999 — 2012.

MENSUR
29. 1. 2002 — 2012.

ZINETA
28. 2. 2008 — 2012.

S ljubavlju i po{tovanjem... Va{i najmiliji
040

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

SJE]ANJE

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

HASAN (FUADA) SULJAGI]

MIODRAG MI[O OGRIZOVI]
MIRA WINTERHALTER - JADRI]
29. 1. 2011. — 29. 1. 2012.

preselio na ahiret u petak, 27. januara 2012, u 57. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 30. januara 2012. godine, u 15 sati na mezarju Ni{an - Jar~edoli. O`alo{}eni: supruga Snje`ana, brat Sead, k}erka Kerima, sinovi Vedad i Eldad, unu~ad Amar i Aldin, sestri} Fuad, sestri~ne, teti}i i teti~ne, amid`i}i Mirsad, Jasmin i Elmedin, amid`i~na Jasmina, te porodice Suljagi}, Pavlovi}, Med`akovi}, Kora~, Zeli} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 15 sati u ku}i `alosti u Ulici Edhema Mulabdi}a br. 8/I.
000

preminuo 21. januara 2012. u 85. godini. Polaganje urne na gradskom groblju Bare }e se obaviti u ponedjeljak, 30. januara 2012. godine, u 14.30 sati. O`alo{}eni: k}erke Drenka i Vladanka, zetovi Mirko i Zoran, unuci Da~o, Luka i Nino, porodice Ogrizovi}, Jel~i}, Popovi}, Zub~evi}, Tanovi} i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije

S ljubavlju i po{tovanjem, Danijel i Katica
608

611

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

...za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

ALIJA (MEHMEDA) GURDA
preselio na ahiret u petak, 27. januara 2012, u 68. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 30. januara 2012. godine, u 15 sati na mezarju Ravne Bakije. Prevoz obezbije|en ispred ku}e `alosti iz Ulice bosanska br. 14, u 14 sati, sa zaustavljanjem ispred Studentskih domova Bjelave, do mezarja i nazad. O`alo{}eni: supruga Jasmina, sin Kemal, k}erka Meliha, bra}a Mustafa i Fadil sa porodicom, sestre Kija i Sejda sa porodicom, unu~ad Ena, D`enan, Vedad i D`ejla, zet Aldin, snaha Mirsada, te porodice Gurda, Tahmi{~i}, Osmanagi}, Efendi}, Spahi}, Suljagi}, Goru{anovi}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 15 sati u ku}i `alosti u Ulici bosanska br. 14/IX.
000

[EVKA KAPO, ro|. KASAPOVI]

prof. dr. \ENANA BUTUROVI], ro|. ^USTOVI]
preselila na ahiret u subotu, 28. januara 2012, u 78. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 30. januara 2012. godine, u 14.30 sati na mezarju Grli}a brdo. O`alo{}eni: k}erke Lada i Jasmina, brat Kasim i sestra Nerimana sa porodicama, te porodice Buturovi}, ^ustovi}, Karamehmedovi} i ostala rodbina i prijatelji. Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en ispred Careve d`amije, sa polaskom u 13.45 sati. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

preselila na ahiret u subotu, 28. januara 2012, u 86. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 30. januara 2012. godine, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo. Prevoz obezbije|en ispred ku}e `alosti iz Ulice Esada Mid`i}a 52, sa polaskom u 12 sati, do groblja i nazad. O`alo{}eni: sin Alija, k}erke Ha{a, \ula i Sevda, pastorci Adem i Hasan, snahe D`emila, Ehlimana, Hajra i Melisa, unuci Mihret, Suvad, Senad, Emir, Semir, Senad i Tarik, unuke Mihreta, Senada i Mediha, praunu~ad Amina, Ajla, Amna i Eldar, zetovi Kasim, Mehmed i D`emo, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne, djeveri}i i djeveri~ne, te porodice Kapo, Kasapovi}, Hafizovi}, \ipa, Vranovi}, [esto, Bublin, [utrovi}, Covo, Abaz, Boj~i}, Ba{ali}, [a~i}, Delali}, ^au{evi}, Pand`o, Spahi}, kao i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije
000

OSLOBO\ENJE nedjelja, 29. januar/sije~anj 2012.
...za ovaj trenutak — pripremajte se —(hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi TU@NO SJE]ANJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
TU@NO SJE]ANJE

57

na na{e drage roditelje

na na{u dragu

MU[AN (AVDE) ^OMOR

preselio na ahiret u petak, 27. januara 2012, u 70. godini. D`enaza }e se obaviti u nedjelju, 29. januara 2012. godine, u 14.30 sati na mezarju Vardi{te - Pazari}. O`alo{}eni: supruga [e}ija, sin Nermin, k}erka Nermina, unu~ad D`enita, Ali, Alem, [ejma i Azur, brat Hamdija, sestre Sevda, Fata i Medina, snahe Ramiza, Naza i Elvira, zet Mirsad, {ura Mu{an, sestri}i, brati}i, te porodice ^omor, Pintol, Plakalo, Kali}, D`ihan, Berilo, Kadi}, Veli}, Ze}o, Su{i}, Fati}, Vatri}, Masle{a, Kadri}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Jasini }e se prou~iti istog dana poslije jacije-namaza u ku}i rahmtlije, Resnik bb, Pazari}. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

ANKICA MATKOVI], ro|. MARTI]
29. 1. 2011 — 2012.

STJEPAN MATKOVI]
10. 11. 2004 — 2012.

MELIHU TALI], ro|. NJUHOVI]
29. 1. 2006 — 29. 1. 2012.

Vrijeme prolazi, ali bol i tuga ostaju u na{im srcima. S ljubavlju i po{tovanjem, ~uvamo uspomenu na vas. Va{a obitelj
510

Vrijeme prolazi, a sje}anja i lijepe uspomene zauvijek ostaju. S ljubavlju i ponosom, Ja{o, Zlatan i Aida, Vedran i Samira, Buca i Nino
533

SJE]ANJE

Dvadeset devetog januara 2012. navr{ava se 19 godina od smrti na{eg brata

SJE]ANJE

ZDRAVKO @LOF
29. 1. 2004 — 29. 1. 2012.

na na{u dragu tetku

DENIJALA ROV^ANINA
Dragi na{ Denijale, vrijeme ne bri{e zaborav i tugu.

Uvijek s ljubavlju i po{tovanjem, tvoja porodica
596

O`alo{}eni: sestre Muzafera i Faketa i brat Ismet
530

Dvadeset devetog januara 2012. godine navr{ava se 40 tu`nih dana od smrti dragog nam

SJE]ANJE

IVKA (MARA) I\ANOVI]
29. I 2010 — 29. I 2012.

Sa ljubavlju i sje}anjem. Tvoja Angela sa djecom
591

SULJE (OMERA) DU^I]A

AMRA IKOVI], ro|. KRKBE[EVI]
29. 1. 2000 — 29. 1. 2012.

SJE]AMO SE S LJUBAVLJU

Uvijek si u na{im mislima i svakim danom nedostaje{ jo{ vi{e. Voli te zauvijek, tvoja porodica
404

S ljubavlju i po{tovanjem, porodica Ikovi}
603

BORIVOJA M. ALAGI]A
29. 1. 2002 29. 1. 2012.

IN MEMORIAM

Supruga Dubravka i k}erka Irina s porodicom
466

dr. HAJRIJA VOLJEVICA, ro|. HUJI]
29. 1. 1975 — 29. 1. 2012.

OSMRTNICE, OGLASE, NATJE^AJE MO@ETE PREDATI U VA[EM GRADU

OSLOBO\ENJE
DOO NOVOTEKS KISELJAK

OSLOBO\ENJE
OGLASNA SLU@BA
Zelenih beretki 14 Tel. 205-938

S ljubavlju, tugom i po{tovanjem, suprug Muhamed
594

Tel: 387/30/879-438

58

PREDAH
Osje}at }ete drasti~an pad energije, pa je najbolje da izbjegavate zahtjevne poslove. Posvetite se slaganju i arhiviranju dokumenata ili po~istite radni stol. Udvarat }e vam se nepouzdana i neiskrena osoba, ~ije }e namjere biti u najmanju ruku sumnjive. Nemojte nasjedati na njene la`i, ve} joj poka`ite da niste zainteresirani. Porast }e vam zanimanje za razne tehnike opu{tanja koje }e vam pomo}i da se oslobodite negativne energije. Mogli biste ostvariti poznanstvo s osobom koja }e mnogo napraviti po pitanju va{e karijere. Budite {armantni i nastojte ostaviti {to bolji dojam. Nemojte odga|ati suo~avanje s emotivnim nedoumicama. Prije nego {to donesete kona~nu odluku, posavjetujte se s dobrim prijateljem koji je upoznat s va{om situacijom. Ukoliko vam je dosadio dosada{nji imid`, odva`ite se na neku promjenu koja }e vam vratiti samopouzdanje. Nemojte se previ{e uzrujavati ako va{e poslovne ideje ne nai|u na odobravanje nadre|enih. Ukoliko jo{ malo poradite na njima, drugi put }e imati vi{e izgleda da dobiju zeleno svjetlo. Ljubavni problemi utjecat }e na va{e raspolo`enje, pa }ete oko sebe sijati nervozu i lo{e raspolo`enje. Nemojte iskaljivati bijes na najbli`e koji vam za ni{ta nisu krivi, ve} im se radije povjerite i uva`ite njihov savjet. Budite odgovorniji prema svom zdravlju. Povoljno je vrijeme za poslovno usavr{avanje i rad na sebi. Upi{ite seminar koji }e vam donijeti bolju poslovnu poziciju, ili po~nite usavr{avati znanje stranog jezika. Za svakoga }ete imati dobru rije~ ili prijateljski savjet, zbog ~ega }e vas okolina iznimno cijeniti. Samce }e privla~iti prvenstveno kulturne i obrazovane osobe, a s jedno takvom bi se mogli i upustiti u vezu. Osje}aj nezadovoljstva odagnajte bavljenjem tjelesnim aktivnostima. Puni ste radnog elana i zanimljivih ideja. [ef }e u vama prepoznati sposobnog radnika, {to }e vam donijeti te`e i odgovornije zadatke, ali i priliku za napredovanje. Slobodni }e biti privla~ni, no ne}e biti spremni upustiti se u novu vezu. Te{ko }ete se otvarati pred nepoznatim ljudima, stoga }e potencijalnim udvara~ima biti nemogu}e do vas doprijeti. Ako imate problema s umornom ko`om i be`ivotnom kosom, mo`da vam nedostaje B vitamina. Nervirat }e vas tu|i savjeti, no bilo bi pametno da ih poslu{ate, a pogotovo ako dolaze od kolege kojeg cijenite. Ukoliko se bavite poslovima koji zahtijevaju komunikativnost, nastojte biti {to ljubazniji. Smije{i vam se zanimljivo novo poznanstvo, no ne}ete se uspjeti odva`iti na prvi korak. Budu}nost ove veze ovisit }e o drugoj strani i njenoj spremnosti da preuzme inicijativu. Nervozu odagnajte bavljenjem sportskim aktivnostima. Mogli biste precijeniti svoje mogu}nosti i upustiti se u rad na projektu za koji niste kvalificirani. Nedostajat }e vam i znanja i iskustva, stoga }ete se morati osloniti na pomo} saradnika. Prijatelj ili ~lan obitelji zatra`it }e od vas uslugu koja }e vam oduzeti mnogo vremena i `ivaca. Preporu~uje vam se da prestanete stavljati tu|e potrebe ispred svojih. Ne bi bilo lo{e da obavite rutinski lije~ni~ki pregled. Na poslu }ete davati maksimum, {to }e vam omogu}iti da kona~no dobijete priliku pokazati nadre|enima koliko ste uistinu talentirani i sposobni. Ljubavne veze ulaze u novu etapu. Mnogi }e parovi razmi{ljati o zarukama, braku, dok }e samci zapo~eti uzbudljivu vezu koja }e prema{iti sva njihova o~ekivanja. Iskoristite nalet energije za aktivan i ispunjen `ivot. Odgovarat }e vam sve aktivnosti koje se odvijaju na svje`em zraku. Imat }ete pregr{t ideja kako zaraditi, no prije ikakvih ulaganja, informirajte se o svim mogu}im rizicima. Upustite se u podizanje kredita, tra`enje pozajmice ili kupnju dionica isklju~ivo nakon savjetovanja sa stru~njacima. Dana{nji dan obilje`it }e sva|e i prepucavanja s partnerom. Mogli biste u naletu bijesa izgovoriti te{ke rije~i koje ne}e biti mogu}e povu}i. Zbog mogu}ih probavnih smetnji, jedite laganiju hranu. Radoznali ste i `eljni novih znanja. Sjajan je trenutak da se odva`ite na poha|anje stru~nog seminara ili se upi{ete na te~aj koji }e vam olak{ati put do ostvarenja ambicija. Okru`ite se prijateljima i u`ivajte u dru`enju i zabavi. Slobodni su `eljni uzbu|enja i avanture, a u nove ljubavne veze ulazit }e s mnogo o~ekivanja. Ne}e vam odgovarati samo}a. Okru`ite se dragim ljudima, a kondiciju odr`avajte bave}i se dru{tvenim aktivnostima. Ulagat }ete mnogo truda u odr`avanje dobre reputacije. Ukoliko imate firmu, po~et }ete razmi{ljati o ulaganju u novu opremu, ali pri tome vodite vi{e ra~una o tro{kovima. Kako biste izbjegli neugodna iznena|enja, napravite financijski plan koji }e vam pomo}i da izbjegnete ulazak u nedozvoljeni minus. Okupirani obavezama, niste ni svjesni koliko zanemarujete partnera. Ukoliko ne budete vi{e pazili na zdravlje, ne}ete izbje}i neugodne posljedice. U `ivat }ete veliku popularnost, a ~ak }e vas i saradnici s kojima niste bliski po~eti vi{e cijeniti. [arm u kombinaciji s uporno{}u i zalaganjem pomo}i }e vam da se izborite za bolju poziciju. Spoznat }ete pravu prirodu svojih osje}aja. Bez razmi{ljanja }ete prekinuti odnos koji vas ne ispunjava, a osobi koja je nedavno u{la u va{ `ivot otkriti koliko vam je va`na. Pravi je trenutak da zapo~nete dijetu ili po~nete redovitije vje`bati.

nedjelja, 29. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Sadat BEGI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Esad HE]IMOVI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Nada SALOM, Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: hijena, amater, navika, aladar, di, ada, ina, at, d`, panj, kasim, amerikan, nr, bila, aran~a, ij, korita, z, }ef, ~a{ica, njihati, iva, va{ar, kajan, atenej, jard, lira, una, ie.

Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142 OGLASNA SLU@BA: Tel/fax: 205-938 e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba UNICREDIT BANK DD, transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, SPARKASSE BANK DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1990490005630121, VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1602000000317116, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, filijala Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 5715000000017279 Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” Zorica Pand`i}, {ef DTP-a [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb Prvi broj Oslobo|enja {tampan je 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiHa. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj

Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" agencije Inter Press i Service, nagradu "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" fondacije Alfons Komin (Barselona), nagradu "za borbu protiv ksenofobije" Kluba evropskih rektora, nagradu za ljudska prava "Saharov" Evropskog parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju listovima koji se bore za istinu dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD). Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH www.vzs.ba Za sve eventualne primjedbe na pisanje lista, obratite se VZ[ u BiH e-mail: info@vzs.ba, tel: +387 33 272 270 tel/fax: +387 33 272 271

Danas ledeni dan, minimalna temperatura od -10 do -4, najvi{a dnevna od -6 do -1, na jugu oko 7°C. Tokom dana prete`no obla~no, uz slab do umjeren sjeveroisto~ni vjetar. U Sarajevu obla~no i suho. Puha}e slab, sjeveroisto~ni vjetar. Minimalna temperatura -7, maksimalna dnevna -3°C. I naredni dani bi}e ledeni. U ponedjeljak prete`no obla~no, uz slab do umjeren sjeveroisto~ni vjetar. U Hercegovini poslije obla~nog jutra, tokom dana sun~ano, uz umjerenu buru. U utorak prete`no obla~no, a samo }e u isto~nim i ju`nim predjelima biti umjereno obla~no sa sun~anim periodima. U srijedu i ~etvrtak obla~no sa snijegom, na jugu sa ki{om i vjetrovito.

Danas }e ki{a padati u Velikoj Britaniji, na jugu Francuske, u Italiji i Gr~koj, dok se snijeg o~ekuje na istoku Ukrajine, oblasti Alpa i na jugu Skandinavije. Prete`no sun~ano bi}e u ve}em dijelu centralne Evrope i na Pirinejskom poluostrvu. Jak vjetar puha}e u oblasti Sredozemlja. Najhladniji glavni evropski grad bi}e Moskva sa -13, a najtopliji Lisabon sa 15°C. Danas na Balkanskom poluostrvu obla~no, u Gr~koj ponegdje sa slabom ki{om. Samo }e na istoku Bugarske biti prete`no vedro. Jak sjeveroisto~ni vjetar puha}e na sjevernom Jadranu i Egejskom moru, gdje }e imati i olujne udare. Maksimalna temperatura kreta}e se od -10 u Vla{koj niziji do 0 na zapadu Balkana, u primorskim gradovima oko 10°C.

60

KULTURNI VODI^
PARADA
komedija, re`ija: Sr|an Dragojevi}, uloge: Nikola Kojo, Mi{o Samolov, Goran Navojec, Bojan Navojec, Dejan A}imovi}, Ivica Zadro... po~etak u 13.20, 15.50, 18.10 i 20.30 sati. otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

nedjelja, 29. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

SARAJEVO

Stephen Rea, Kris Holden-Ried... po~etak u 17, 19 i 20.45 sati.

BANJA LUKA

KOKO I DUHOVI
porodi~na avantura, re`ija: Daniel Ku{an, uloge: Antonio Para~, Nina Mileta, Kristian Bona~i}, Filip Mayer, Ivan Maltari}, Ozren Grabari}, po~etak u 11, 13 i 15.30 sati.

KOKO I DUHOVI
porodi~na avantura, re`ija: Daniel Ku{an, uloge: Antonio Para~, Nina Mileta, Kristian Bona~i}, Filip Mayer, Ivan Maltari}, Ozren Grabari}, po~etak u 12.55 sati.

OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“.Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

ALVIN I VJEVERICE 3
komedija, animirani, re`ija: Mike Mitchell, uloge: Justin Long, Matthew Gray Gubler, Jesse McCartney... po~etak u 14.30 sati.

KINA
MULTIPLEX PALAS
UNDERWORLD: BU\ENJE 3D
akcija, SF re`ija: Mans Marlin, Bjorn Stein uloge: Kate Beckinsale, Michael Ealy, Stephen Rea, Kris Holde-Ried... po~etak u 16.45, 18.30 i 20.15 sati.

KINA
KRITERION
PROROK
drama, re`ija: Jacques Audiard uloge: Niels Arestrup, Hichem Yacoubi, Gilles Cohen, Antoine Basler, Leila Bekhti, Pierre Leccia, po~etak u 20.20 sati.

UNDERWORLD: BU\ENJE 3D
akcija, SF,, re`ija: Måns Mårlind, Björn Stein, uloge: Kate Beckinsale, Michael Ealy, Stephen Rea, Kris Holden-Ried... po~etak u 19 i 21 sat.

ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

BO[NJA^KI
Obilazak Bo{nja~kog instituta i nove postavke umjetni~kih djela ''U fokusu kolekcije'' svakim danom osim nedjelje i ponedjeljka, od 9 do 16 sati. Najava grupa na telefon: 033/279-800 i na mail info@bosnjackiinstitut.ba.

MA^AK U ^IZMAMA
animirana avantura, re`ija: Chris Miller, uloge: Antonio Banderas, Salma Hayek, Zach Galifianakis... po~etak u 10.30 i 12.30 sati.

POZORI[TA
NARODNO
LA TRAVIATA
opera, autor: Giuseppe Verdi, re`ija: Ognian Draganoff, dirigent: Andrija Pavli~, nastupaju: Aida @orbad`i}-Valka, Adema Pljevljak-Krehi}, Radostina Nikolaeva, Kisun Kim, Armando Puklavec, Denis Isakovi}, Melisa Hajrulahovi}, Zana Stani{kovska, Dario Grbi}, Ivan [ari}, Dragan Pavlovi}, Jasmin Ba{i}, Leonardo [ari}, Zana Stani{kovska, Dragana Ili}, Elvir Solak, Danijel @ontar, po~etak u 19.30 sati.

KUPILI SMO ZOO VRT
porodi~na komedija, drama re`ija: Cameron Crowe, uloge: Matt Damon, Scarlett Johansson, Elle Fanning, Stephenie Szostak... po~etak u 14.30, 17.15, 19.30 i 21.45 sati.

CINEMA CITY
IZDAJA
premijera akcioni triler, re`ija: Steven Soderbergh, uloge: Gina Carano, Ewan McGregor, Michael Fassbender, Antonio Banderas... po~etak u 15.20, 17.20, 19.20 i 21.15 sati.

POZORI[TA
BOSANSKO NARODNO
Gostovanje Filtera Sarajevo JA, MAHALU[A
autor: Indira Ku~uk-Sorgu~, re`ija: Mirela Trepani}, igraju: Nela \enisijevi}, Nenad Ta{i}, Ansambl Cabaret, po~etak u 19.30 sati.

TUZLA

MU[KARCI KOJI MRZE @ENE

SHERLOCK HOLMES: IGRA SJENA

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 sati.

MUZEJI
GRADA ZENICE
Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17 sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati. triler, re`ija: David Fincher, uloge: Daniel Craig, Rooney Mara, Cristopher Plummer... po~etak u 22.15 sati.

SARTR
Gostovanje BNP-a Zenica Pismo iz 1920
autor: Oliver Frlji}, re`ija: Oliver Frlji}, igraju: Sa{a Hand`i}, Adis Mehanovi}, Enes Salkovi}, Slaven Vidak, po~etak u 20 sati.

PARADA

akcijska avantura, re`ija: Guy Ritchie, uloge: Robert Downey Jr., Jude Law, Jared Harris, Noomi Rapace... po~etak u 12.10, 14.50, 17.40 i 20.20 sati.

MLADI
MA^AK U ^IZMAMA
autor: Chrales Perraulta, re`ija: Drago Buka, igraju: Elma Ahmetovi}, Merima Lepi}, Mario Drma}, Damir Kustura, Sanin Milavi}, Mirza Tanovi}, Adnan Goro, po~etak u 11 sati.

GALERIJE
CENTAR ZA KULTURU
Retrospektivna izlo`ba slika i bareljefa Kemala Kebe, umjetnika koji je od u Javuz sultan Selimovom mesd`idu, kod Starog mosta, imao atelje od 1987. do 1992. godine, u kojem je bila stalna prodajna izlo`ba njegovih radova.

BIHA]
komedija, re`ija: Sr|an Dragojevi}, uloge: Milo{ Samolov, Nikola Kojo, Hristina Popovi}, Goran Navojec, Dejan A}imovi}, po~etak u 18 sati.

NEMOGU]A MISIJA: PROTOKOL DUH
akcija, re`ija: Brad Bird, uloge: Tom Cruise, Jeremy Renner, Paula Pat ton... po~etak u 12, 14.40, 17.30 i 20.10 sati.

GALERIJE
RAIFFEISEN GALERIJA
Izlo`ba radova mladog umjetnika Damira Avdi}a, koji je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, odsjek Slikarstvo. Galerija se nalazi u zgradi Centrale Raif feisen banke u ul. Zmaja od Bosne bb, a otvorena je za sve posjetioce radnim danima od 8 do 16 sati.

ZENICA KINA
UNA
NEMOGU]A MISIJA: PROTOKOL DUH

JACK AND JILL
komedija, re`ija: Dennis Dugan, uloge: Adam Sandler, Katie Holmes, Al Pacino... po~etak u 16, 20.30 i 22.30 sati.

ALVIN I VJEVERICE 3: BRODOLOM @IVOTA

^UDOVI[NA PRI^A U PARIZU
animirana avantura, re`ija: Bibo Bergeron, uloge: Kristijan Beluhan, Renata Sabljak Prelec, Du{an Bu}an, Jan Kereke{, po~etak u 11.30 i 13.15 sati.

ATELJE ZEC
Stalna postavka djela slikara Safeta Zeca. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186. komedija, animirani, re`ija: Mike Mitchell, uloge: Justin Long, Mat thew Gray Gubler, Jesse McCar tney... po~etak u 11 i 15 sati.

KINA
MULTIPLEX EKRAN
MU[KARCI KOJI MRZE @ENE
triler, re`ija: David Fincher, uloge: Daniel Craig, Rooney Mara, Stellan Skarsgard, Robin Wright, Christopher Plummer, Joely Richardson, Embeth Davidtz, Goran Vi{nji}... po~etak u 17.30 i 20.15 sati.

akcija, re`ija: Brad Bird, uloge: Tom Cruise, Jeremy Renner, Paula Pat ton... po~etak u 21 sat.

DUG
kriminalisti~ki triler, re`ija: John Madden, uloge: Helen Mirren, Sam Worthington, Jessica Chastain, Tom Wilkinson, po~etak u 18 i 20.15 sati.

ALVIN I VJEVERICE 3: BRODOLOM @IVOTA
komedija, animirani, re`ija: Mike Mitchell, uloge: Justin Long, Matthew Gray Gubler, Jess McCartney, po~etak u 12 sati.

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

MA^AK U ^IZMAMA 3D
animirana avantura, re`ija: Chris Miller, uloge: Antonio Banderas, Salma Hayek, Zach Galifianakis... po~etak u 16.55 sati.

MUZEJI
HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

BESMRTNICI
akcija, fantazija, re`ija: Tarsem Singh, uloge: Henry Cavill, Mickey Rourke, John Hurt, Freida Pinto... po~etak u 19 sati.

PARADA
komedija, re`ija: Sr|an Dragojevi}, uloge: Nikola Kojo, Mi{o Samolov, Goran Navojec, Bojan Navojec, Dejan A}imovi}, Ivica Zadro... po~etak u 14, 16, 18.15 i 20.30 sati.

MA^AK U ^IZMAMA 3D
re`ija: Chris Miller, uloge: Antonio Banderas, Salma Hayek, Zach Galifianakis... po~etak u 15 sati.

ZEMALJSKI
Muzej je otvoren za posjete u sljede}im terminima: utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom od 10 do 15 sati, a nedjeljom od 10 do 14 sati.

MUPPETI
mjuzikl, komedija, porodi~ni, re`ija: James Bobin, uloge: Jason Segal, Amy Adams, Chris Cooper... po~etak u 13.10 sati.

MA^AK U ^IZMAMA
animirana avantura, re`ija: Chris Miller, uloge: Antonio Banderas, Salma Hayek, Zach Galifianakis... po~etak u 11 i 13 sati.

SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 1878-1918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a

UNDERWORLD: BU\ENJE 3D
akcija, SF, re`ija: Måns Mårlind, Björn Stein, uloge: Kate Beckinsale, Michael Ealy,

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 29. januar/sije~anj 2012.
SP OR T

TV PROGRAM

61

St. Moritz: Spust/ superkombinacija (`), prenos
13.40 BHT
SVJETSKI KUP U ALPSKOM SKIJANJU

SP

OR T

Kill Bill 1
AKCIJA/DRAMA
Kill Bill, 2003.

22.00 HRT2
Iznenada se probudiv{i nakon ~etiri godine provedene u komi, djevojka se prisjeti da je zlo~ina~ka banda, ~iji je ~lan nekada davno bila, izvr{ila masakr u crkvi ubiv{i sve svatove osim nje, koja je slu~ajno pre`ivjela. Usprkos atrofiji mi{i}a, uspije pobje}i iz bolnice i krene se osvetiti. Nakon krvavog ubojstva Vernite, djevojka odlu~i potra`iti drugog ~lana bande, Japanku O-Ren Ishii...

Me~ za 3. mjesto, prenos
14.20 BHT
RUKOMET: EP SRBIJA 2012.

Re`ija: Quentin Tarantino Uloge: Uma Thurman, Lucy Liu, Daryl Hannah, Vivica A. Fox

SP

Elitna jedinica
OR T
23.15 BHT
Tropa de elite, 2008.

FIL

M

Smokey i Bandit
15.05 HRT1 AKCIJA
Re`ija: Hal Needham Uloge: Burt Raynolds, Sally Field, Jerry Reed, Mike Henry, Paul Williams, Patt McCormick, Jackie Gleason Smokey and the Bandit, 1977.

FIL

M

TRILER/DRAMA
Re`ija: José Padilha Uloge: Wagner Moura, André Ramiro, Caio Junqueira, Milhem Cortaz

U Rio de Janeiru vlada haos. Ne zna se ko su ve}i kriminalci: brutalni dileri drogom ili korumpirani policajci. Za uvo|enje reda zadu`eni su pripadnici Odreda za specijalne policijske operacije, elitne jedinica koja to radi na zaista poseban na~in.

Finale, prenos
16.50 BHT
RUKOMET: EP SRBIJA 2012.

Ameri~ka pita
23.05 FTV

FIL

M

Big Enos Burdette, politi~ar iz Georgije, organizira reli u vlastitu ~ast, za koji su potrebne goleme koli~ine piva s zapadne obale. Kako je doprema piva isto~no od Mississippija ilegalna, Burdette anga`ira Boa Darvillea, zvanog Bandit, da prokrijum~ari pivo iz Teksasa u Georgiju. Uz pomo} prijatelja Cledusa Snowa, zvanog Snjegovi}, vlasnika kamiona i simpati~nog psa, Bandit se zaputi u Teksas...

SP

American pie, 1999.

Tarzan, ~ovjek majmun
14.00 OBN
Tarzan the Ape Man, 1932.

FIL

M

OR T

KOMEDIJA
Re`ija: Paul Weitz Uloge: Jason Biggs, Tara Reid, Sean William Scott, Chris Klein, Alyson Hannigan, Eugene Levy

AVANTURISTI^KI
Re`ija: W.S. Van Dyke Uloge: Johnny Weissmuller, Neil Hamilton, Maureen O'Sullivan, C. Aubrey Smith

Finale, prenos
15.20 RTRS
EVROPSKO PRVENSTVO U VATERPOLU

Kultna urnebesna blockbuster komedija. Na srednjo{kolskoj zabavi ~etiri prijatelja Jim, Kevin, Finch i Oz shvate da ne}e izgubiti nevinost tako lako kao {to su mislili.No, smatraju kako to moraju u~initi prije nego {to odu na koled`. Kako bi imali ve}u motivaciju, sklope pakt i natje~u se tko }e prvi u tome uspjeti. Svakako, proslava mature najbolja im je i posljednja prilika. Kako se bli`i va`an datum, de~ki se pitaju kome }e se posre}iti.

James Parker i Harry Holt na ekspediciji su u Africi u potrazi za vrijednom slonova~om. Sa njima je i Jamesova prekrasna k}erka Jane, koja je zapela za oko Harryu. Jane otmu Tarzan i majmuni te se Tarzan prvi put susre}e s ljudskom vrstom. Naposljetku je vra}a ocu, no ubrzo }e se ponovno susresti kada ekspediciju napadnu nasilni~ki raspolo`eni patuljci, a Tarzan im prisko~i u pomo}...

Norbit
SP
20.00 PINK

FIL

M

Stanica Koman~a
00.00 PINK VESTERN
Re`ija: Budd Boetticher Uloge: Randolph Scott, Nancy Gates, Claude Akins, Skip Homeier, Richard Rust, Rand Brooks, Dyke Johnson Comanche Station, 1960.

FIL

M

OR T

Norbit, 2007.

KOMEDIJA
Re`ija: Brian Robbins Uloge: Eddie Murphy, Thandie Newton, Cuba Gooding Jr., Eddie Griffin, Terry Crews

Málaga CF - Sevilla FC
21.30 TV1 MRE@A
[PANSKA PRIMERA LIGA

Kada je bio beba, roditelji su malog Norbita ostavili na stubi{tu kineskog restorana, pa ga je odgajao vlasnik, gospodin Wong. U siroti{tu se Norbit sprijateljio s Kate, ali djevoj~ica je ubrzo posvojena, pa je Norbit ostao sam. Kako se ne bi osje}ao napu{tenim, o njemu se brine Rasputia. Kada odrastu, Rasputia se pretvori u zastra{uju}u `enu, koja Norbita natjera na brak. Na{em junaku se ~ini kako vi{e doista ne mo`e izdr`ati `ivotne nepravde, ali ba{ tada se u grad vra}a Kate, koja od gospodina Wonga `eli otkupiti siroti{te...

Usamljeni jaha~ Jefferson Cody riskira `ivot trguju}i s Koman~ima kako bi od njih preuzeo gospo|u Lowe koju su oteli. Nakon {to je otkupi od Indijanaca, Cody i gospo|a Lowe kre}u na dugi put u civilizaciju. Zaustaviv{i se na stanici Koman~a kako bi napojili konje i odmorili se, Cody i suputnica svjedo~e kako indijanska potjera progoni trojicu mu{karaca. Mu{karci odbiju napad i nakon {to Indijanci odustanu, ostaju s Codyem i gospo|om Lowe na postaji. Jednog od trojice progonjenih Cody poznaje odranije...

62
BHT

TV PROGRAM
08.00 Vijesti Program za djecu: 08.05 Artur 08.30 Vragolasti Denis 08.55 Frankina stopala 09.05 Moj veliki prijatelj 09.20 Tomica i prijatelji 09.30 Pingu 09.35 Kralj dinosaura 09.55 U zmajevom gnijezdu 10.20 Crvene kapice 10.45 Hayd u park 11.15 Love karavan 11.25 Sedmica, magazin iz kulture 12.00 Dnevnik 1 12.15 Ekovizija, dokumentarni program

nedjelja, 29. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

07.00 Nova avantura, magazin (r) 08.00 BHT Vijesti 08.15 TV Liberty 08.45 Muzeji i galerije: Enver Krupi} Program za djecu i mlade 09.15 Milioner, animirani film 09.20 Sandokan, animirana serija, 30/45 09.45 Memoari porodice Mili}, igrana serija, 12/20 10.05 Words on the Streets, obrazovna serija, 3/10 (r) 10.40 St. Moritz: Svjetski kup u alpskom skijanju: Spust/superkombin acija (`), prijenos 12.00 BHT vijesti 12.10 Duhovni mostovi, emisija o religiji 12.55 Izazovi poljoprivrede 13.40 St. Moritz: Svjetski kup u alpskom skijanju: Slalom/superkombi nacija (`), prijenos 14.20 Rukomet: EP Srbija 2012: Za 3. mjesto, prijenos 16.05 BHT vijesti 16.15 Smanji gas!, emisija o saobra}aju 16.50 Rukomet: EP Srbija 2012: Finale, prijenos 19.00 Dnevnik 1 Sport Vrijeme 19.35 Gurmanski izleti, strana dokumentarna serija, 19/26 20.05 Ljubav, rat i prsten, igrani film 21.55 BHT vijesti 22.10 BHT sport 22.25 Clint Eastwood, `ivot s filmom, strani dokumentarni program, 2/2 23.05 Elitna jedinica, igrani film 00.55 Ljubav, rat i prsten, igrani film (r) 02.45 Pregled programa za ponedjeljak

FTV

Vragolasi Denis

08.30

12.40 Tajna Starog Mosta, igrana serija, 71. i 72. epizoda 14.30 Vijesti 14.40 @ivot Isusa - Isus pobunjenik, dokumentarna serija BBC-a 15.35 Herkul, kanadska mini serija, 2. dio 17.00 Pri~a iz Bronxa, ameri~ki igrani film 19.05 Piplinzi, crtana serija 19.30 Dnevnik 2 20.10 Lud, zbunjen, normalan, igrana serija, 1. epizoda 21.00 Ameri~ka pita, ameri~ki igrani film 22.35 Dnevnik 3 23.05 Fantom, kanadska mini serija, 2. dio 00.30 Dnevnik 2 (r) 01.00 Pregled programa za ponedjeljak

06.01 Dragulj u kruni, serija 07.01 Muzi~ki program 08.00 Vijesti Mala TV 08.10 Tomica i prijatelji, crtana serija 08.20 Graditelj Bob, crtana serija 08.30 U no}noj ba{ti, crtana serija (r) 09.00 S Jahorine s ljubavlju, otvoreni program 10.55 Samo pjesma zna, emisija narodne muzike (r) 12.00 Dnevnik 1 12.10 Snop 12.55 Ognji{ta, dok. program 13.20 EP u vaterpolu, utakmica za 3. mjesto, direktan prenos 14.40 20 godina od stvaranja Republike Srpske 15.20 EP u vaterpolu, finale, direktan prenos 17.40 Pomorska tehnologija, dok. program 18.10 Rio klub, zabavni program 19.30 Dnevnik 2 Sport 20.10 Svetosavski bal Bijeljina, prenos 21.40 Tesna ko`a 3, film 22.30 Dnevnik 3 22.45 Tesna ko`a 3, film 23.30 Sportski pregled 00.00 Koncert - Neverne bebe 00.30 Nevidljivi protivnik, serija 01.10 Rio klub, zabavni program (r) 02.10 Tesna ko`a 3, film (r) 03.30 Pomorska tehnologija, dok. program (r) 03.55 Dnevnik 2 04.20 20 godina od stvaranja RS (r) 04.50 Ognji{ta, dok. program 05.15 Snop (r)

RTRS

06.05 Oluja, serija 18. ep. (r) 07.00 Najava programa 07.05 Oluja, serija 19. ep. (r) 08.00 Music box 08.05 Junska no}, serija 09.00 Music box 09.05 Zauvijek mlad, serija ep. 17/28 (r) 09.35 Zauvijek mlad, serija ep. 18/28 (r) 10.00 Music box 10.05 Zauvijek mlad, serija ep. 19/28 (r) 10.35 Zauvijek mlad, serija, ep. 20/28 (r) 11.00 Music box 11.10 Connect, dokumentarni serijal

TV1

07.35 Moj dom 08.00 Svi na selo 08.30 Mali crveni traktor, crtani film, 16. i 17. ep. 09.00 Timmy, crtani film 09.20 Tractor Tom, crtani film 09.40 Garfield, crtani film 10.30 Bmba, crtani film, 2. ep. 10.35 Gormiti, crtani film, 2.ep. 11.00 Winx, crtani film, 15. ep. 11.30 Zvijezda mo`e{ biti ti, nominacije 12.00 Nepobjedive banzuke, zabavno-sportski show 13.00 Nepobjedive banzuke, zabavno-sportski show

HAYAT

06.00 Alvin i vjeverice, ameri~ki film
KOMEDIJA Re`ija: Tim Hill Na po~etku pri~e upoznajemo tri sjevernoameri~ke vjeverice Alvina, Simona i Theodorea, koji promatraju kako njihov dom sije~e tvrtka za bo`i}na drvca. De~ki su jo{ unutra kad je drvo poslano u predvorje presti`ne tvrtke Jett Records, koju predvodi prepredeni {ef po imenu Ian Hawk, u sredi{tu Los Angelesa. Ian je biv{i cimer s faksa Davea Sevillea, glazbenika i tekstopisca kojeg je napustila sre}a, ali koji se nikad nije prestao nadati da }e ostvariti uspje{nu karijeru svojim neobi~nim glazbenim senzibilitetima.

PINK

08.00 Hairy Scary, crtani film 08.20 Ma|ioni~ar, crtani film 08.40 Farhat, crtani film 09.00 Mixmaster, crtani film 09.20 Gladijatori, crtani film 09.40 Oggy i `ohari, crtani film 09.05 Pokemon 7, dje~iji film 11.00 Princ iz Bel Aira, humoristi~na serija 11.30 Princ iz Bel Aira, humoristi~na serija 12.00 Lonci i poklopci, kulinarski show 13.00 Telering, talk show

OBN

Dobar, lo{, zao

13.05

Glam Blam

18.00

Dobar kom{ija,

16.05

Princ iz Bel Aira

11.00

12.00 Music box 12.20 Kapital, biznis magazin 13.05 Dobar, lo{, zao, talk show 14.00 Music box 14.05 Otok, serija 16. ep. (r) 15.05 CSI: New York, serija 21. ep. (r) 16.00 Music box 16.05 CSI: Las Vegas, serija 4. ep. (r) 17.00 Vijesti plus 17.20 Kako vrijeme prolazi serija 17. ep. (r) 19.10 Monster High, crtani film 19.30 Dnevnik 20.05 Kako vrijeme prolazi, serija, 18. ep. 21.30 [panska primera liga: Málaga C.F., Sevilla F.C. 23.20 Troje na putu, film 00.50 Pono}ne vijesti 01.05 Uski prolaz, film (r) 02.40 No}ni program

13.51 Kad li{}e pada, serija, 184. ep. 14.50 Kad li{}e pada, serija, 185. ep. 15.30 Kad li{}e pada, serija, 186. ep. 16.10 Kad li{}e pada, serija, 187. ep. 17.00 Kad li{}e pada, serija, 188. ep. 17.47 Skrivena kamera 18.00 Glam Blam, zabavni program 19.00 Vijesti u 7 19.33 Sport 19.40 Horizonti 20.00 Jesen sti`e dunjo moja, serija, 1. ep. 21.00 Amateri, igrani film 22.57 U zmajevom gnijezdu, igrani film 00.45 Astro Num Caffe, u`ivo Reprizni program Hayat TV-a 03.00 Vijesti u 7 03.40 Glam Blam, zabavni program 04.30 Jesen sti`e dunjo moja, serija, 1. ep. 05.10 Muzi~ki program

08.00 Miris prolje}e, serija (r) 10.40 Bra~ni sudija, zabavna reality emisija (r) 12.00. Info top, informativni program 12.25 Gold express, muzi~ka emisija 14.00 Grand show, muzi~ko zabavni show (r) 15.50 Info top informativni program 16.05 Dobar kom{ija, kola`na emisija 18.00 Sve za ljubav, reality emisija 20.00 Norbit, film 22.00 D`umbus u gimnaziji, film 00.00 Stanica koman~a, film 02.00 Norbit, film

14.00 Tarzan, ~ovjek majmun, igrani film 16.05 Exkluziv, zabavni program 16.50 Red Carpet, showbiz magazin 17.50 Dejana: Kako preboljeti gubitak?, talk show 18.50 OBN Info, informativni program 19.05 OBN Sport, sportski pregled 19.20 Putujmo zajedno, turisti~ki magazin 20.00 Prosjaci i sinovi, serija 21.05 Kamion|ije ponovo voze, igrani film 22.55 @ivot i smrt Bobbyja Z, igrani film 02.30 Kamiond`ije ponovo voze, igrani film 04.25 @ivot i smrt Bobbyja Z, igrani film (r) 06.10 ^uvari planeta, dokumentarni program

Kako vrijeme prolazi
20.05 TV1/MRE@A
18. Cemile mora `rtvovati sudbinu jednog sina za spas drugog. Aylin i Soner se ponovo susre}u, te iskreno i otvoreno razgovaraju o njegovom prijedlogu da se Aylin uda za Murata. Cemile odlazi do Alijevog prijatelja i moli ga da utje~e na Alija da se predomisli i povu~e tu`bu protiv Metea i Osmana ostavi s njom. Kasnije, Cemile i Ali sklapaju dogovor koji }e razbjesniti Carolin. Neriman posje}uje g|u Hasefe i ostatak porodice u njihovoj novoj ku}i. Poku{ava nagovoriti g|u Hasefe da se vrati `ivjeti s njima, ali neuspje{no. Nakon {to se Berrin sastane s Ahmetom, izbija nova sva|a izme|u njega i Hakana. Kako bi ispo{tovala dogovor, Cemile te{ka srca odvodi Osmana Aliju...

SE

RI

JA

TV SA

08.30 David Coperfield, program za mlade 10.00 Kraljeva brda, dok. program 10.30 Koliko je sati, dok. program 11.20 Pusti muziku (r) 12.05 Globus, vanjsko-politi~ki magazin (r) 13.00 Vijesti 13.15 Sarajevdisanje 13.45 Mu}ke (r) 15.05 Bjekstvo sa ostrva {korpiona (r) 15.35 Bjekstvo sa ostrva {korpiona (r) 16.00 Vijesti 16.05 Knji`ni~ar, film 18.15 Sarajevu s ljubavlju, dok serijal 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Program za djecu 20.00 Art ku}a: Ve~er sevdaha, u`ivo 21.30 Vijesti 21.35 Sarajevo art, emisija iz kulture 22.20 Jajca s lanca, film 00.05 Knji`ni~ar, film (r)

TV TK

07.00 Vijesti 07.10 Iz dana u dan 07.15 Moj dom, magazin 07.35 Za svaku bolest trava raste 09.00 Agro kanal, emisija o poljoprivredi 11.15 Auto Shop Magazin 12.00 Vijesti 13.00 Sport klub 13.30 Auto Shop Magazin 14.00 Filmovi za sva vremena: Trag Zoroa 16.00 Vijesti 18.00 Zelena trava, serija 18.30 Za svaku bolest trava raste 19.00 Dnevnik 20.05 Kako vrijeme prolazi, serija 21.30 Primera liga: Malaga - Sevilla, prijenos 23.15 Vijesti 01.00 Dnevnik (r) 01.30 Sport klub, magazin 02.00 Zelena, zelena trava, serija (r) 02.30 Kako vrijeme prolazi, serija (r)

MRE@A

08.05 Junska no}, serija 41/124 ep. 09.05 Zauvijek mlad, serija, ep. 17/28 09.35 Zauvijek mlad, serija, ep. 18/28 (r) 10.05 Zauvijek mlad, serija, ep. 19/28 10.35 Zauvijek mlad, serija, ep. 20/28 (r) 14.05 Otok, serija, 16. ep. 15.05 CSI: New York, serija, 21. ep. (r) 17.20 Kako vrijeme prolazi, serija, 17. ep. 20.05 Kako vrijeme prolazi, serija, 18. ep. 21.30 [panska primera liga: Málaga C.F., Sevilla F.C. 23.20 Troje na putu., film

TV MOSTAR

07.05 Oluja, serija (r) 08.05 Junska no} 09.05 Zauvijek mlad 09.35 Zauvijek mlad 10.05 Zauvijek mlad 10.35 Zauvijek mlad 11.10 Connect, dok. serijal 12.20 Kapital, biznis magazin 13.05 Dobar, lo{, zao 14.05 Otok, serija (r) 15.05 CIA: New York, serija (r) 16.05 CIA: Las Vegas, serija (r) 17.00 Vijesti plus 17.20 Kako vrijeme prolazi, serija 19.10 Monster High 19.30 Dnevnik TV1 20.05 Kako vrijeme prolazi, serija 21.30 [panska primera liga: Málaga C.F., Sevilla F.C. 23.20 Troje na putu, film 00.50 Pono}ne Vijesti 01.05 Uski prolaz, film (r) 02.40 No}ni program

TV ZENICA

09.08 Animirani film 09.30 TV izlog 10.30 TV Liberty (r) 11.00 Bonaventura, repriza 12.00 Razglednica, repriza 12.45 Za svaku bolest trava raste 13.00 Svijet uspje{nih, repriza 13.30 Muzi~ki program 14.00 Put za Ejvonli, igrana serija 15.00 Odlika{i (r) 15.55 TV izlog 16.00 Mini serija, repriza 17.00 Muzi~ki program 17.55 Mali oglasi, TV izlog 18.00 Autoshop 18.30 Mali oglasi, obavje{tenja 19.00 Dje~iji program: Pri~e za laku no} 19.50 Obavje{tenja 20.00 Selu u pohode 20.45 TV izlog 21.00 Igrani film 22.45 [ou na moj na~in (r)

TV KAKANJ

08.00 Sevdah i vrijeme 08.30 Frej`er, serija 09.00 Denis napast 09.20 Program TV Sahar 10.00 Moja pri~a 10.30 Barbie, crtani film 12.00 Vijesti TV Sahar 12.30 Frej`er, serija 13.00 Amor latino, serija rep. zadnjih 5 ep. 16.30 Dom2 17.00 [pijun, film 18.30 Majstori kuhinje 19.00 Denis napast 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Info IC 20.35 Ritam srebrenice 21.00 Divlje patke, doma}i film 23.00 Vijesti TV Sahar 23.30 Tajkun, film

TV VOGO[]A

08.00 Ritam regije Srebrenica (r) 08.30 Sa sevdahom u srcu 09.00 Pri~e za djecu 09.30 I.R.I.B. (r) 10.00 Religija u slu`bi `ivota, religijski pro. 10.45 Svjetlo istine 11.30 Priroda i ljudi 12.00 Ritam regije Srebrenica (r) 12.30 Nije te{ko biti ja (r) 13.15 Sportski program (r) 15.00 TV Zehra, revijalni pro. 16.00 Bonaventura, TV magazin 16.50 Cazinska hronika (r) 17.20 Priroda i ljudi 17.50 Crtani film 18.00 Sedam dana u Vogo{}i 18.30 SMS Music 19.30 I.R.I.B. 20.00 Igrani film 21.30 Zavidovi}ka hronika 22.00 Sportski program 23.30 Auto Shop Magazin (r)

TV USK

10.00 Vijesti 10.15 Igrani film 12.00 Vijesti 12.15 Kraji{ka zemlja 13.00 Moje djete, savjetovali{te za roditelje 13.30 Vrata tajne, serija 14.05 Otok, serija 14.55 Vijesti 15.00 CSI New York, serija (r) 16.00 Za svaku bolest trava raste (r) 16.30 Nedjeljom zajedno, revijalni program 18.30 Bajke iz cijelog svijeta 19.00 Dnevnik 1 19.30 Muzi~ki program 20.05 Kako vrijeme prolazi, serija 21.30 [panska primera liga, prijenos utakmice, 1. poluvrijeme 22.15 Vijesti 22.30 [panska primera liga, prijenos utakmice 2. poluvrijeme 23.15 Nedjeljom zajedno (r)

TV SLON

13.02 Op~injeni, serija rep. 2 ep. 14.50 Pitajte - tra`imo odgovore - info-program 15.20 Da sam ja neko, dok. program 15.50 Horoskop 16.00 [e}ernica (r) 18.06 Hit top 18.15 Extra DJ, muzi~ka emisija za mlade 19.15 Ko zna, zna, zabavno obrazovni program 19.52 @uta minuta, zabavni program 20.00 Kviz Extra 20.15 Hit top 20.20 Aforizmi 20.27 Reklame 20.30 Heroji ulice, dok. program 21.10 Prozor u svijet, dok. program 22.00 Top 7, muzi~ki program 22.53 Aforizmi 23.18 @uta minuta, zabavni program

TV BN

06.00 BN music 08.00 Zvuci zavi~aja 09.00 Price zavicajne 09.30 Serija 10.30 Selo 11.00 JV komerc: Cvrcak na sat 12.00 Zvuci zavi~aja 13.00 BN music 14.00 Bez maske 14.30 Balkanske prevare (r) 15.00 Serija 16.00 Nedeljno popodne 19.30 Monitor 20.10 Balkanske prevare 20.55 Familijarna namje{taljka 21.40 Bela la|a, serija 23.30 TV drama 00.35 Serija

TV ATV

07.00 Bakugan 07.30 Winx 08.00 Jutarnji program 09.55 Vijesti 10.00 Sporti}, dje~iji program 10.30 Gormiti 11.00 Gambo~e, crtani film 11.30 Ja volim Srbiju 11.55 Vijesti 12.00 Ja volim Srbiju 13.00 Nepobjedive Banzuke, zabavni program 14.00 Kad li{}e pada, serija 14.45 Kad li{}e pada, serija 15.30 Kad li{}e pada, serija 16.15 Kad li{}e pada, serija 18.00 Blef, zabavni program 19.00 ATV vijesti 19.35 Arena, sportski program 20.00 48 sati svadba, zabavni program 21.00 Sport centar 21.01 Amater, film 23.00 U zmajevom gnijezdu, film

OSLOBO\ENJE nedjelja, 29. januar/sije~anj 2012.
07.00 Normalan `ivot, emisija o obitelji (r) 07.40 Globalno sijelo (r) 08.06 Zlatna kinoteka: Sve {to nebo dopu{ta, ameri~ki film 09.33 TV kalendar (r) 09.49 Vijesti iz kulture (r) 10.00 Vijesti 10.04 Vrijeme danas 10.05 HAK - Promet info 10.08 ni DA ni NE: Borila~ki sportovi (r) 11.02 Poirot 2, serija 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.25 Plodovi zemlje 13.23 Split: More 14.00 Nedjeljom u dva 15.05 Smokey i Bandit, ameri~ki film 16.44 TV kalendar (r) 17.00 Vijesti 17.09 Vrijeme sutra 17.10 HAK - Promet info 17.15 Mir i dobro 17.52 Vrtlarica 18.21 Lijepom na{om: Trnovec Bartolove~ki 19.21 Loto 6/45 19.30 Dnevnik 19.54 Sport 19.58 Vrijeme 20.01 Sve u 7!, kviz 20.51 Loza, dramska serija 21.45 Dnevnik 3 22.00 Sport 22.03 Vrijeme sutra 22.06 Vijesti iz kulture 22.15 Hotel Babylon 4, serija 23.10 Nedjeljom u dva (r) 00.15 Poirot 2, serija (r) 01.05 Borat: U~enje o amerika kultura za boljitak veli~anstveno dr`ava Kazahstan, ameri~ki film (r) 02.25 Hotel Babylon 4, serija (r) 03.17 Skica za portret (r) 03.23 Vrtlarica (r) 03.49 Lijepom na{om: Trnovec Bartolove~ki (r)

TV PROGRAM
06.40 TV izlog 06.55 I tako to…, serija 07.20 Televizijska posla, serija 08.35 Bra}a, serija 09.05 Winx, crtana serija 09.35 Gormiti, crtana serija 10.00 Pandine metode, crtani film 11.30 Larin izbor, serija (r) 13.30 Za dobra stara vremena, igrani film 15.30 Koncert - Dra`en Ze~i} u Areni Pula, snimka 16.45 Sigurna luka, igrani film 17.00 Vijesti Nove TV 17.10 Sigurna luka, igrani film -nastavak 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Karate Kid 3, igrani film 22.05 Red Carpet, showbiz magazin 23.20 Od kolijevke do groba, igrani film (r) 01.20 Tri kralja, igrani film (r) 03.15 Heroji, serija 05.30 Red Carpet, showbiz magazin, (r)

63

HRT1

07.00 Panorame turisti~kih sredi{ta Hrvatske 07.28 Svi laureati Janigra (r) 08.38 Mala TV TV vrti}: Pokvareni telefon Brlog: Roda (r) Tajni dnevnik patke Matilde: Film 09.05 Vesele trojke, crtana serija 09.33 Hamtaro, crtana serija (r) 09.54 Merlin 2, serija za djecu i mlade 10.38 Biblija 10.49 Portret Crkve i mjesta 11.00 Kutina: Misa, prijenos 12.01 Fotografija u Hrvatskoj (r) 12.25 Garmisch Partenkirchen: Svjetski skija{ki kup superG, prijenos 13.30 Baby bonus 14.05 Ciklus nostalgija: Pink Panther ponovno napada, britansko- film 15.50 Olimp - sport. emisija 16.20 Beograd: Rukometno EP, emisija 16.50 Beograd: Rukometno EP, finale 18.40 Beograd: Rukometno EP, emisija 19.17 Eindhoveen: EP u vaterpolu - finale, snimka 20.00 Bojnik Dundee, film 22.00 Filmski boutique: Kill Bill 1, film 23.55 Posebni dodaci: Tarantino, emisija o filmu 00.13 Gara`a: Adastra 00.36 No}ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 03.54 No}ni glazbeni program: Za srce i du{u: Pop i rock (r) 04.39 No}ni glazbeni program: Gara`a Zdenka Kova~i~ek (r) 05.11 No}ni glazbeni program: Glazbeni specijal - Sheryl Crow & Robert Plant Specijal (r) 05.41 No}ni glazbeni program: Glazba, glazba... (r)

HRT2

NOVA

07.00 48 accra, dok. program 07.30 Druga strana Srbije, ep. 10, dok. program (r) 08.00 Historija revolucije — intifada, dok. program 08.30 Sljede}a muzi~ka stanica - Jemen I dio, dok. program (r) 09.00 Aje program 16.30 Arapsko prolje}e pad Mubaraka II dio (r) 17.00 Usudi se i probaj Narobi, dok. program 17.30 Oni pobje|uju, dok. program (r) 18.00 Vijesti 19.05 Arapsko prolje}e pad Mubaraka II dio, dok. program (r) 19.30 Ro|en u Gazi, dok. program 20.00 Vijesti 21.00 Vijesti 21.30 Druga strana Srbije (r) 22.00 Vijesti 23.05 Arapsko prolje}e Libija u vatri II dio, dok. program 23.30 Sudan - borba za srce Sjevera II dio, dok. program 00.00 Aje vijesti

AL-JAZEERA B.

12.40 13.00 13.15 13.25 13.30

RTS

14.00 14.05 14.50 15.00 15.50 15.55 17.00 18.00

18.30 19.00 19.17 19.30 20.05 21.00 21.30 22.30 00.00

Gastronomad (r) Dnevnik Sport plus Vrijeme Jevan|elje propovijedaju bojom, dok. program TV minijature Vi i Mira Adanja Polak Vijesti Digitalni program Vijesti Nepobjedivo srce, serija Petkazanje Medijska mre`a srpske dijaspore: Ivan Bosilj~i}: Da li zna{ da te volim, muzi~ki program Kvadratura kruga Slagalica, kviz Vrijeme Dnevnik Vojna akademija, serija Bez vize TV lica... kao sav normalan Svijet Jevan|elje propovijedaju bojom, dok. program (r) Uvi|aj, info

07.30 Folklor 08.00 Jutarnji program 10.00 Vijesti 10.05 Agrosaznanje (r) 11.00 Art magazin (r) 11.30 Muzika 12.00 Vijesti 12.05 Otvoreno (r) 13.05 Jutarnji program 15.10 Muzika 15.30 Dnevnik 1 15.45 Budva na pjenu od mora (r) 16.40 Muzika 17.15 Pokreni se 17.45 Skrinja 18.15 Sat TV 18.45 Etno 19.00 Program za djecu 19.30 Dnevnik 2 20.00 Okvir 21.10 Sat TV 21.30 Drumovanja 22.00 Dnevnik 3 22.20 Pe~at 23.00 Dokumentarni program 23.30 Sat TV 00.00 Vijesti u pono} 00.05 Drumovanja 00.35 Narodna muzika 01.00 Obrazovna emisija

RTCG

PR DOK OG . Clint R Eastwood, AM `ivot s filmom

22.25 BHT

Clint Eastwood je, sa svojih 193 centimetra visine i crtama lica koje izgledaju poput isklesanih, osigurao mjesto u kulturnoj mitologiji. On nije samo pripovjeda~ sposoban da pru`i odli~ne prikaze, ve} i slika o njemu kao glumcu ostaje urezana u pam}enje kao slika lakonskog revolvera{a koji tra`i istinu u korumpiranom svemiru...

ER Lud, IJA zbunjen, normalan
20.10 FTV
1. Pro{lo je {est godina, ali se nije puno toga promijenilo u familiji Fazlinovi}. Problemi sa `enama kao neko prokletstvo prate Izeta, Faruka i Damira. Vrijeme je da mali D`ebra krene u {kolu, a njegovo {kolovanje }e dovesti do sukoba izme|u Damira i Izeta. Faruk je pro{irio biznis otvaraju}i videoprodukciju, ali ne}e sve i}i onako kako je planirao...

S

DISCOVERY

07.15 Grad motora 08.10 Razotkrivanje mitova 09.05 U djeli}u sekunde - 2 epizode 10.00 Vrhunsko graditeljstvo 10.55 Nafta, znoj i naftne platforme 11.50 Prljavi poslovi 12.45 Opasan lov 13.40 Razotkrivanje mitova 14.35 Ameri~ki ~operi 15.30 Automobili 16.25 Mo}ni brodovi 17.20 Pograni~na policija - 2 epizode 18.15 ^udovi{ta iz rijeke 19.10 Strastveni ribolovci 20.05 Preprodavci automobila 20.35 Preprodavci automobila 21.00 Let iznad Aljaske 21.55 Pre`ivljavanje udvoje 22.50 ^udo da sam `iv 23.45 Nevolje u raju

N. GEOGRAPHIC

07.00 Razotkrivanje munja 08.00 Super~opor 09.00 Koliko je te{ko?: Lete}a ku}a 10.00 ]orkirani u inostranstvu 11.00 [apta~ psima 12.00 [apta~ psima 13.00 Iznutra: D`inovi prirode 14.00 Iznutra: D`inovi prirode 15.00 Privid ili stvarnost 16.00 Tajna Biblija17.00 Tajna Biblija 18.00 Tajna Biblija 19.00 Neuni{tivi: Elektrokucija padobranca 20.00 Kako napraviti kucaju}e srce 21.00 Neverovatna ljudska ma{ina 22.00 Istra`ivanje planete Zemlje: Paralelni svetovi 23.00 Kako napraviti kucaju}e srce

08.30 Tenis, Australian Open, polufinale (M) 09.15 Tenis, Game, Set and Mats 09.30 Tenis, Australian Open, u`ivo, finale (M) 12.30 Alpsko skijanje, SK Garmisch Partenkirchen, u`ivo 14.00 Nordijsko kombinovano skijanje, SK Zakopane, Poljska 14.45 Nordijsko kombinovano skijanje, SK Zakopane, Poljska, u`ivo 15.30 Ski-skokovi, SK Sapporo, Japan 16.45 Biatlon, E[ Brezno Osrblie, Slova~ka 18.15 Tenis, Game, Set and Mats 18.30 Fudbal, kup Afri~kih nacija, u`ivo 21.00 Umjetni~ko klizanje, E[ Sheffield, UK 22.30 Tenis, Australian Open, finale (M) 00.30 Tenis, Game, Set and Mats 00.45 Ski-skokovi, SK Sapporo, Japan

EUROSPORT

03.00 Ski-skokovi, SK Sapporo, Japan, u`ivo 03.45 Fudbal, kup Afri~kih nacija, Gana - Mali 05.30 Fudbal, Bundesliga 08.45 Ski-skokovi, SK Sapporo, Japan 09.45 Sanke, SK, u`ivo 10.45 Alpsko skijanje, SK St Moritz, [vajcarska, u`ivo 12.15 Sanke, SK 12.45 Nordijsko kombinovano skijanje, SK Zakopane, Poljska 13.45 Alpsko skijanje, SK St Moritz, [vajcarska, u`ivo 14.30 Tenis, Australian Open, finale mu{karci 15.30 Fudbal, Bundesliga, u`ivo 19.30 Fudbal, Bundesliga, pregled 20.30 Fudbal, Bundesliga 21.00 Auto trke, Daytona 24 Hours, USA, u`ivo 21.45 Tenis, Australian Open, finale mu{karci 22.30 Ski-skokovi, SK Sapporo, Japan 23.00 Rukomet, EHF Euro 2012, pregled 23.15 Odbojka, Italijanska liga 00.30 Fudbal, kup Afri~kih nacija 01.15 Fudbal, Bundesliga 02.00 Hokej na travi

EUROSPORT 2

06.30 Pregled Euroelague 08.00 NBA: Miami New York 10.00 Vijesti 10.15 Premier League Magazin 10:45 FA Cup: QPR Chelsea 12:30 Holandska liga: Feyenoord Ajax, direktno 14.30 FA Cup: Sunderland Middlesbrought, direktno 16.30 NBA Live 17.00 FA Cup: Arsenal Aston Villa, direktno 19.15 NBA: Milwaukee LA Lakers 21.15 NBA Live 21.30 NBA: Miami Chicago, direktno 00.00 Euroleague Magazin 00.30 NBA Live 00.45 Ruska ko{arka: Lokomotiv Kuban - CSKA 02.30 Belgijska liga: Germinal Anderlecht 04.00 Pregled Euroelague

SPORT KLUB

07.15 Premier League Classic: Blackburn Leeds 07.45 Belgijska liga: Beerschot Anderlecht 09.30 [kotska liga: Motherwell - St. Johnstone 11.30 Telemarketing 12.30 FA Cup: Brighton Newcastle 14.15 Holandska liga: Roda - AZ 16.00 FA Cup: Liverpool Manchester United 18.00 Belgijska liga: Cercle Brugge Standard, direktno 20.00 FMM 20.30 Belgijska liga: Mons - Club Brugge, direktno 22.30 FA Cup: Sunderland - Middlesbrough 00.15 Portugalska liga: Gil Vincente Porto 02.00 FA Cup: Arsenal - Aston Villa 03.45 Holandska liga: Feyenoord - Ajax 05.30 Portugalska liga: Sporting Beira Mar

SPORT KLUB +

09.00 Fudbal [panska liga, Villarreal - Barcelona 11.00 World Of Tenis 12.30 Ko{arka Endesa liga, Fuenlabrada - Real Madrid prenos 14.30 World Wide Sports 15.00 Vaterpolo Ep, Highlights 15.30 Vaterpolo Evropsko Prvenstvo 2012, Finale prenos

ARENASPORT 1

Fudbal

19.00

17.00 Fudbal Francuska liga, Valenciennes Ajaccio prenos 19.00 Fudbal Italijanska liga, Lecce - Inter 20.00 Am. Fudbal - Nfl, Game Day 21.00 Fudbal Francuska liga, Rennais Olympique De Marseille 23.00 Fudbal Brazilska Paulista, Corinthians - Linense 01.00 Ameri~ki Fudbal Nfl, Pro Bowl, prenos

VIASAT HISTORY

07.00 Dobrodo{li u osamdesete 08.00 Artur Rubin{tajn 09.00 U tijelu Henrija osmog 10.00 Zvijezde srebrnog ekrana 11.00 Potraga za sjeverozapadnim prolazom 12.00 ^ovjekova istorija 13.00 Rim nije izgra|en za jedan dan 14.00 Video je ubio radio 15.00 Dobrodo{li u osamdesete 16.00 Impresionisti 17.00 Gra|evinska ~udesa: zaboravljeni kineski grad 18.00 Nefertiti i izgubljena dinastija 19.00 Azijske monarhije 20.00 Deset dana do rata 22.00 Tijenamen 23.00 Dobrodo{li u osamdesete 00.00 Impresionisti

ANIMAL PLANET

10.00 @ivot majmuna 10.25 @ivotinje i mi 10.55 Sve o psima, ma~kama, ljubimcima 11.50 Ta prelijepa Indija 12.45 Ta prelijepa Indija 13.40 Priroda Francuske 14.35 Zaljubljenici u ma~ke 15.30 Najsla|i ameri~ki ljubimci 16.25 Pavijani sa Bilom Bejlijem - 2 epizode 17.20 Maksove velike potrage 18.15 U ~oporu 19.10 Sve o psima, ma~kama, ljubimcima 20.05 Ta prelijepa Afrika 21.00 Pre`ivjeti napad ajkule 21.55 Borba za kitove 22.50 Divlje i bez cenzure

UNIVERSAL

06.00 Ne{ Brid`is, serija 09.00 Frikovi, serija 14.00 Ljekar po narud`bi, serija 15.00 Sedam Sinbadovih Avantura, film 17.00 Predsjednikov ~ovjek 2 Mjesto udara, film 19.00 Misterije Hejvena, serija 20.00 Da li znate ko ste?, serija 21.00 Plave krvi, serija 22.00 Dobra `ena, serija 23.00 Ljekar po narud`bi, serija 00.00 Zakon i red: Zlo~ina~ke namjere, serija 02.00 Medijum, serija 03.00 \avolova ljubavnica, serija 05.00 ^injenici i la`i: Dosjei o paranormalnom, serija

TV1000

04.00 Mizeri, igrani film 06.00 Zlo~ini i prestupi, igrani film 08.00 Ja u ljubav verujem, igrani film 10.00 Ejs Ventura, {a{avi detektiv, igrani film 11.30 Robin Hud, princ lopova, igrani film 14.00 Stani ili }e moja mama pucati, igrani film 16.00 Mumija, igrani film 18.00 Mladi revolvera{i 2., igrani film 20.00 Sunday Night Movie Nel 22.00 Mizeri, igrani film 00.00 Slatke lutkice, igrani film 02.00 Seks u gradu, igrani film

FOX LIFE

10.25 Kako Sam Upoznao Va{u Majku 10.50 Kako Sam Upoznao Va{u Majku 11.14 @ivot po D`imu 13.02 Bratstva i sestrinstva 13.54 Pepper Dennis 14.44 Momci s Madisona 15.32 Semafor 15.56 Semafor 16.24 Dr Haus 17.16 Dr Haus 18.08 Mentalno 19.06 Momci s Madisona 20.04 Uvod u anatomiju 21.00 Privatna praksa 21.52 Privatna praksa 22.56 Ameri~ka horor pri~a 23.52 Ni na karti 00.42 Seks i grad 01.12 Momci s Madisona 02.04 Ameri~ka horor pri~a

FOX CRIME

07.00 Red i zakon 07.50 Alias 08.35 Alias 09.20 Monk 10.10 Distrikt 10.55 Ubila~ki nagon 11.40 Medijum 12.30 Medijum 13.20 Milosrdna Grejs 14.10 Milosrdna Grejs, serija 15.00 Frikovi, serija 15.50 Frikovi, serija 16.40 Frikovi, serija 17.30 Monk, serija 18.20 Monk, serija 19.10 Red i zakon, serija 20.00, serija 20.55 Zlo~ina~ki umovi, serija 21.45 Unutra{nji vid, serija 23.25 ^ika{ki kodeks, serija 00.15 Dekster, serija 01.05 Ubila~ki nagon, serija 01.50 Ubila~ki nagon, serija

HBO

06.00 Zavjet {utnje, film 07.25 Georgia O'Keeffe, film 08.50 Odgoj za po~etnike II 09.15 Superzgoditak na lutriji, film 10.50 [to nakon diplome?, film 12.20 Moj jedini, film 14.05 U kraljevstvu divljih stvorenja, film 15.45 No} i dan, film 17.30 Hollywood: Na snimanju IX 18.00 Pisma Juliji, film 19.40 Odgoj za po~etnike II 20.05 Po~etak, film 22.30 Ljubav na daljinu, film 00.15 Protuudar 01.05 Gainsbourg: Opasne misli, film 03.20 No} vje{tica 2, film 05.05 Betonski faraoni, film

CINESTAR

09.00 Sve za lovu, igrani film 12.30 Fantomska prijetnja, igrani film 12.55 Na rubu, dokumentarni emisija 14.55 Put oko svijeta, igrani film 12.44 Na rubu, igrani film 13.00 Put, oko svijeta u 80 dana, igrani film 16.40 Sanjaju}i Lhasu, igrani film 18.26 Rain, film 20.40 Boynton Beach club, igrani film 23.00 Sahara, igrani film 23.14 Gosford park, igrani film

Prijateljska fudbalska utakmica: @eljezni~ar - Zrinjski 1:0

Adilovi} nastavio tamo gdje je stao

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
nedjelja, 29. januar/sije~anj 2012.

46. strana

AUSTRALIAN OPEN Danas se igra finale tenisera

Viktorija je
nova kraljica
Bjeloruskinja Azarenka slavila sa lakih 6:3 i 6:0 protiv Marije [arapove i uz svoj prvi Grand Slam turnir uzela i prvo mjesto na WTA listi
Svjetski tenis dobio je novu kraljicu, Viktoriju Azarenku koja je osvojila svoj prvi Grand Slam u karijeri (Australian Open), a uz to je osigurala, tako|er po prvi put, prvo mjesto na WTA listi. Open, Wimbledon i US Open). Bio joj je ovo tre}i poraz u finalima Grand Slama nakon Australian Opena 2007. i Wimbledona pro{le godine.

\okovi} i Nadal
Pobjedom u duelu protiv Andya Murraya u iscrpljuju}ih pet setova i gotovo pet sati igre sa 6:3, 3:6, 6:7(4), 6:1, 7:5, Novak \okovi} je do{ao u priliku obraniti pro{logodi{nju titulu, ali i osvojiti tre}i Grand Slam turnir zaredom, kao i ~etvrti od posljednjih pet igranih. Suparnik }e mu u finalu biti [panac Rafael Nadal, kojeg je pro{le godine pobijedio u svih {est igranih finala. “Ne, ne znam koliko }e to zna~iti. Prije bih rekao da je ovo nova godina, novi turnir, novi me~ i nova situacija. Tako|er, Nadalova bi prednost mogla biti jedan dan vi{ka u pripremi za taj finale. Ja se iskreno moram usredoto~iti jedino na oporavak od me~a s Murryem. Treninzi? Mislim da ih ne}e biti” , rekao je prvi teniser svijeta. Slavljenica Viktorija Azarenka

Jubilej Viktorije
Ina~e, neobi~an je bio finalni me~ teniserki u Melbourneu ove godine. Naime, sve je zavr{ilo za jedan sat i 22 minute, a Azarenka je pobijedila Mariju [arapovu sa 6:3, 6:0. Da stvar bude jo{ ~udnija, [arapova je otvorila me~ s dva gema u nizu, ali je nakon toga izgubila

Stepanek i Paes najbolji par
U konkurenciji mu{kih parova neo~ekivano su trijumfovali ^eh Radek Stepanek i njegov indijski partner Leander Paes, koji su sa 7:6 i 6:2 bili bolji od ameri~ke bra}e Bryan. dvanaest, a dobila samo jedan. O me~u se nema {to posebno re}i jer je Azarenka u svakom segmentu bila bolja. [arapova je napravila ~ak 30 neforsiranih pogre{aka u tek 15 gemova, a osvojila je mizernih 18 posto poena nakon drugog servisa (3 od 17). Bjelourska teniserka je osvojila jubilarni deseti WTA turnir, apsolutno najve}i dosad, dok je [arapova ostala na tri osvojena Grand Slama (Australian

Fotosi: Reuters

POSLJEDNJE VIJESTI
JAN[A DOBIO MANDAT ZA SASTAV VLADE Slovenski parlament u subotu je na vanrednoj sjednici za mandatara nove vlade izabrao Janeza Jan{u (53), predsjednika Slovenske demokratske stranke koji je ve} vodio koalicijsku vladu desnog centra od 2004. do 2008. godine. Prilikom tajnog glasanja, Jan{a je dobio glasove 51 od 90 zastupnika u slovenskom parlamentu. Ostalih 39 bilo je protiv. BROD SRU[IO MOST - Brod Delta Mariner koji je prevozio dijelove NASA-ine svemirske raketu nije mogao pro}i ispod mosta te ga je usput sru{io. Delta Mariner dug je 65 metara i na putu za Floridu gdje je trebao iskrcati svemirsku raketu, sru{io je stari most na rijeci Kentucky. Nakon proboja mosta, teretni brod koji je nosio dijelove rakete, ponio je ~eli~nu konstrukciju na svom pramcu, dok su se dvije sekcije mosta uru{ile. OKRUGLI STO O MEDIJIMA - U organizaciji Dru{tva novinara BiH, u Maglaju je odr`an okrugli sto o temi Profesionalni standardi u medijima. Uvodni~ar prof. Miodrag @ivanovi}, predsjedavaju}i Vije}a za {tampu, osvrnuo se na ukupnu dru{tvenopoliti~ku scenu u na{oj zemlji kazav{i da su mediji u najve}oj mjeri paradigma tog stanja. Spomenuo je zna~aj novinarstva, osvr}u}i se na definiciju koju je izrekao Edvard Kardelj rekav{i da su novinari dru{tvenopoliti~ki radnici. M. B.

Danas u Beogradu

Danas }e biti obavljen `rijeb parova bara`a kvalifikacija u Beogradu za odlazak na SP 2013. godine u [paniji, na kojem su direktan plasman izborili branilac titule svjetskog prvaka Francuska, doma}in [panija i tri najbolje plasirane reprezentacije sa EP-a, selekcije Srbije, Hrvatske i Danske. Status nositelja tokom izvla~enja parova }e imati selekcije koje su zauzele plasman od 5. do 12. mjesta - Makedonija, Slovenija, Njema~ka, Ma|arska, Poljska, Island, [vedska, a u drugom {e{iru su ~etiri reprezentacije, koje nisu pro{le u drugi krug EP-a, ^e{ka, Norve{ka, Rusija i Slova~ka. Reprezentacija BiH je u tre}em {e{iru sa jo{ {est selekcija, pobjednika kvalifikaci-

Izvla~enje parova za rukometni bara`

Evropske lige
Njema~ka: Koeln - Schalke 1:4; Italija: Catania - Parma 1:1, Juventus - Udinese 2:1; [panija: Espanyol - Mallorca 1:0, Rayo Vallecano - Atletic Bilbao 2:3, Real Madrid - Zaragosa 3:1; Francuska: Auxerre - Nancy 1:3, Brest - PSG 0:1, Lorient - Sochaux 1:1, Nice - Montpellier 0:1, Lyon - Dijon 3:1, Toulouse - Caen 1:0, Lille - Sain-Etienne 3:0.

Prvenstvo BiH za ko{arka{e
18. kolo: Leotar - Bosna 72:73, Vogo{}a - Hercegovac 91:87, Mladost - Brotnjo 82:70, Varda HE - ^elik 110:77. Danas: Zrinjski - ^apljina i Borac - Igokea.

8. KOLO
Ime reprezentacije BiH nalazi}e se u tre}em {e{iru

onih grupa za prolaz u bara` (Austrija, Bjelorusija, Litvanija, Crna Gora, Holandija i Portugal). Tokom izvla~enja parova dvije selekcije iz dru-

gog {e{ira prelaze u prvi, a dvije preostale u tre}i {e{ir. Prvi me~evi bara`a igraju se 9/10. juna, revan{i su sedam dana kasnije.

3

7
9 8

9
9 9

12 13 39
7 7 3 1 3 5 2 1

JOKER 1 JOKER 2

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->