SVEU ILI TE/UNIVERZITET ³VITEZ´ TRAVNIK Faukultet pravnih nauka Nastavnik: doc.dr.

Fuad Puri evi

GRA ANSKI PARNI NI POSTUPAK

Literatura
j UD BENICI: j Dr. Branko alija i dr. Sanjin Omanovi ,

Gra ansko procesno pravo, Sarajevo, 2000., ili j Dr. Gordana Stankovi i dr. Ranka Ra i , Parni no procesno pravo, Trebinje, 2008. j ZAKONI I OSTALO: j Sva etiri zakona o parni nom postupku u BiH i j Predavanja u kojima su inkorporirane izmjene i dopune parni nih zakona u BiH.

Pojam i predmet gra anskog procesnog prava
‡ Gra anski parni ni postupak je centralni dio gra anskog procesnog prava, zbog ega gra ansko procesno pravo predstavlja samostalnu pravnu granu u koju spadaju pravila kojima se regulira procesnopravna djelatnost sudova i ostalih u esnika u ostvarivanju sudske funkcije. ‡ Tim pravilima se utvr uju: pretpostavke od ijeg postojanja zavisi mogu nost raspravljanja i odlu ivanja, zavise radnje kojima se postupak pokre e, razvija i okon ava, kao i sadr aj i oblik tih radnji.

Izvori gra anskog procesnog prava
‡ Va e e izvore gra anskog procesnog ili procesnog civilnog prava, mo emo podijeliti na formalne i fakti ke. ‡ Formalni izvori, u svijetu, pa i u BiH, su: ustav, zakon i podzakonski akti, a nekad je to bilo i obi ajno pravo. ‡ Zakoni kojima je u BiH reguliran gra anski parni ni postupak su: 1. Zakon o parni nom postupku pred Sudom BiH (Slu beni glasnik BiH, broj: 36/04) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parni nom postupku pred Sudom BiH (Slu beni glasnik BiH, broj: 84/07); 2. Zakon o parni nom postupku Federacije BiH (Slu bene novine Federacije BiH, broj: 53/03) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parni nom postupku Federacije BiH (Slu bene novine Federacije BiH, broj: 73/05 i 19/06); 3. Zakon o parni nom postupku Republike Srpske (Slu beni glasnik RS, broj: 58/03) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parni nom postupku RS (Slu beni glasnik RS, broj: 85/03, 74/05 i 63/07) i 4. Zakon o parni nom postupku Br ko Distrikta BiH (Slu beni glasnik BD BiH, broj: 08/09).

‡ U fakti ke izvore spadaju sudska praksa (iudicatura, usus fori) i pravna nauka ± iuris prudens. ‡ Prema tome, sudska praksa nije u formalnopravnom smislu izvor gra anskog procesnog prava, zbog ega sudovi, s obzirom na zahtjeve na ela zakonitosti, ne mogu stvarati vlastita pravila postupka. ‡ Stavovi koje zauzimaju vrhovni sudovi u BiH o pravnim pitanjima, ne obavezuju sudove koji nisu u estvovali u njihovom dono enju. Za to? ‡ Ali, stanovi te sudske prakse ima veliki zna aj u interpretaciji normi procesnog prava, a to opet vrijedi samo za evropski ili kontinentalni sistem gra anskog procesnog prava.

izvr ni i vanparni ni) ne mogu se poistovje ivati. Specifi nost gra anskog postupka je u tome to je on isto normativno pravna tvorevina. sadr aj sudske funkcije je primarno u ure ivanju. Ovisno od ovih radnji nastaju odnosi izme u osnovnih subjekata postupka: suda. ni izjedna avati. pa je zato gra ansko procesno pravo grana prava. a gra anski postupak je njegov predmet. gra ansko procesno pravo i gra anski postupak (parni ni. U izvr nom postupku se posti e kona no ostvarivanje prava tako to se subjekt obaveze prinu ava da udovolji obavezi koja je utvr ena u sudskoj odluci ili drugoj izvr noj ispravi. s ciljem da se za titi ugro eno ili povrije eno pravo. te se time dovodi u sklad fakti ko pona anje. vanparni nog i izvr nog postupka ogleda se u sljede em: U parni nom postupku se na utvr eno injeni no stanje primjenjuje odgovaraju a pravna norma. ve samo kao pravna tvorevina. koga ine procesnopravne radnje koje imaju karakter pravnih injenica procesnog prava. Su tinska razlika izme u parni nog. zbog ega i ne postoji kao dru tvena. stranaka i ostalih u esnika postupka. Gra anski postupak je pravno institucionaliziran oblik ostvarivanja sudske funkcije. stvaranju ili mijenjanju gra anskopravnih odnosa. ‡ ‡ ‡ . sa onim to je pravno utvr eno. U vanparni nom postupku.Metodi gra anskog pravosu a ‡ Kao to rekosmo.

nadle nost. Zbog toga se klasi no ovo pravo svrstava u javno pravo. krivi nim pravom i upravnim pravom.Odnos gra anskog procesnog prava prema drugim granama prava ‡ Gra ansko procesno pravo se nalazi u najbli oj vezi sa: ustavnim pravom. princip dvostepenost i sl. te postupak kao na in ostvarivanja pravosudne funkcije.) kojima se organizuju sudovi i vr i sudska funkcija. gra anskim materijalnim pravom. To je razlog da i dejstvo res iudicata sudska odluka ima primarno kao akt organa dr avne vlasti. sudska nezavisnost. njihovu strukturu. 1. zbornost. Odnos prema ustavnom pravu Ustavima entiteta BiH se vr enje sudske funkcije povjerava redovnim sudovima. pa su njima utvr eni i osnovni principi (zakonitost. jer kao javnopravnu djelatnost ure uje: sudove. .

pravo je stvarano kroz postupak. Odnos prema materijalnom gra anskom pravu Do izdvajanja gra anskog procesnog prava iz okvira gra anskog materijalnog prava do lo je tek u 19. ve samo u pogledu njihove dopu tenosti. U obje pravne grane se dosta pojmova i instituta ozna ava istim terminima. procesne radnje se ne ispituju u pogledu njihove valjanosti kao poslovi gra anskog prava. . Isto tako.2. to zna i da je posredstvom sudije vr ena ujedno i funkcija zakonodavca. npr. Me utim. u pravilu. prigovor. pa u pogledu va enja normi procesnog prava uvijek va i na elo lex fori. za norme procesnog prava vrijedi neposredna primjena ili momentalno va enje. a danas pravo prethodi tu bi. a u pogledu normi materijalnog prava-na elo lex causae. mjerodavan je momenat nastanka odnosa povodom koga se vodi spor. odricanje i sl. U starijem rimskom pravu. stolje u. sve do Justinijanove kodifikacije. ali imaju razli ito zna enje. Dakle. u rimskom pravu. Justinijanovom kodifikacijom su udareni temelji na kojima je otpo et proces razdvajanja materijalnog i procesnog prava u dvije odvojene pravne oblasti. dok za norme materijalnog prava. zahtjev. priznanje. tu ba je prethodila pravu. Teritorijalno i vremensko va enje normi je tako e razli ito.

ija se za tita upravo ostvaruje u parni nom postupku. Odnos gra anskog postupka prema materijalnom pravu Predmet materijalnog prava su norme kojima se regulira nastanak. Postupak kao isto pravna tvorevina ima i svoju formu i sadr inu. ijem ostvarenju u dru tvenim odnosima i slu i. jer su uslovljena dispozitivnim karakterom subjektivnih gra anskih prava. npr. a predmet normi procesnog prava je reguliranje organa kojima se povjerava vr enje pravoza titne funkcije i postupak u kome se ta funkcija ostvaruje. Zbog toga na podru iju procesnog prava vrijedi princip stroge forme jer se kao jedna strana u postupku uvijek pojavljuje sud kao dr avni organ. Naju u vezu parni nog postupka i materijalnog prava odslikavaju pojedina na ela i ustanove. a to su na elo dispozitivnosti i raspravno na elo. mada se spolja manifestuje samo kao forma. dok na podru iju materijalnog prava vrijedi princip slobodne forme jer odnose svojom voljom zasnivaju sami titulari subjektivnih prava. pa je zato postupak neodvojiv od normi materijalnog prava. promjena i prestanak pravnih odnosa. dva najkarakteristi nija na ela parni nog postupka u najve oj mjeri odre uju njegovu posebnost.3. Zato su norme procesnog prava u funkciji ostvarivanja sadr aja-to su prava i obaveze. . koje su utvr ene normama materijalnog prava.

zbog ega je napu ten princip strogog formalnog legaliteta. jer je to bitna povreda postupka. to treba kazati da pravna forma ne odre uje su tinu. i to: sa aspekta njihove dopu tenosti i sa aspekta njihove osnovanosti. koji je zadr an samo u izvr nom postupku. zbog koje se mo e tra iti ukidanje donesene odluke. a to su: zakonitost. pravna sigurnost i efikasnost postupka. kao za titnoj funkciji postupka. Kako je procesna forma u slu bi ostvarivanja odre ene sadr ine. sud ispituje njihovu osnovanost. Nakon toga. ukoliko su radnje dopu tene. Sud procesne radnje ispituje uvijek prvo sa aspekta njihove dopu tenosti. da li su preduzete u obliku i na na in propisan normama procesnog prava. ali je zato obezbje uje. .Zahvaljuju i procesnoj formi. npr. Zna aj procesne forme u parni nom postupku se ogleda u dvostrukom vrednovanju procesnih radnji. pa je ovom zahtjevu kod nas udovoljeno pojednostavljenjem procesne forme. Bitno obilje je na eg procesnog prava je jednostavnost. obezbje ene su tri osnovne vrijednosti u vr enju pravosu a.

zatim dejstvo akata. odnosno dejstvo presude u upravnom postupku i dejstvo upravnog akta u parni nom postupku. Danas se upravnopravna djelatnost i sudska funkcija pribli avaju. Rje avanje sukoba nadle nosti izme u suda i upravnog organa spada u nadle nost ustavnih sudova. ukoliko se u parni nom postupku pojavi kao prethodno pitanje neko pravno pitanje upravnopravnog karaktera o kome je u upravnom postupku ve pravomo no odlu eno. ali i obratno. jer su gra anski i krivi ni postupak dva osnovna metoda koja slu e ostvarivanju sudske funkcije. isto kao i za djelatnost sudova. a upravni postupak slu i ostvarivanju upravnopravne djelatnosti. nije isti kao njegov odnos prema krivi nom postupku. Dok je upravni postupak novija pravna institucija. Odnos gra anskog procesnog prava i upravnog prava Odnos gra anskog postupka prema upravnom. iz ijih se okvira izdvojio prvo krivi ni postupak. parni ni je najstarija. tj. ako je pokrenut parni ni postupak u jednoj upravnopravnoj stvari. jer za djelatnost upravnih organa danas va i na elo zakonitosti.4. Razgrani enje nadle nosti u ova dva postupka se vr i po pravilima o apsolutnoj nadle nosti. a u novije vrijeme i upravni postupak. . ili. sud e se oglasiti apsolutno nenadle nim i tu bu odbaciti. tada je sud vezan za odluku upravnog organa u okviru njegove pravomo nosti i obratno.

. odricanje od tu benog zahtjeva. dok je u krivi nom postupku to inkvizitorno na elo. povla enje tu be. dok je njihov doma aj u krivi nom postupku neznatan. npr.5.. ali se on mo e ostvarivati i arbitra om i medijacijom. Sud u gra anskom postupku je vezan za presudu donesenu u krivi nom postupku u slu aju: a) kad je istom radnjom prouzrokavano krivi no djelo i gra anskpravna posljedica ili b) kad krivi no djelo ima karakter prethodnog pitanja u parni nom postupku ili c) kad presuda koja je donesena u krivi nom postupku ima karakter pravnorelevantne injenice gra anskog prava. na elo dispozitivnosti i raspravno na elo su specifi na na ela parni nog postupka. krivi ni postupak se izdvojio iz gra anskog postupka. U e e tre ih lica u parni nom postupku. Ustanove kojima se ostvaruje na elo dispozitivnosti u parni nom postupku. a njihova razlika se manifestuje i na podru iju nekih va nih na ela. ne postoje u krivi nom postupku. npr. sudsko poravnanje i sl. dok krivi ni postupak uvijek pokre e javni tu ilac samo putem krivi nog postupka. Dalje. ne poznaje krivi ni postupak i tako redom. I raspravno na elo predstavlja specifi nost parni nog postupka jer se u njemu pojavljuje kao osnovno. Odnos gra anskog procesnog i krivi nog procesnog prava Kroz historijski razvoj. gra anski postupak subjekt pokre e tu bom.

to zna i da sud u krivi nom postupku nikada ne odbija tu ioca sa tu benim zahtjevom. nego je upu uje da pokrene parni ni postupak. jer u ovakvim slu ajevima postojanje krivi nog djela i krivi ne odgovornosti ne predstavlja prejudicijelno pitanje. Ukoliko sud u krivi nom postupku donosi osu uju u presudu. Ako je u krivi nom postupku sud donio osu uju u presudu. a ukoliko sud donosi u krivi nom postupku osloba aju u presudu ili iz nekih drugih razloga obustavlja postupak. i to u pogledu: postojanja krivi nog djela i postojanja krivi ne odgovornosti. Adhezioni postupak pokre e se po prijedlogu koji se podnosi neposredno organu kome se podnosi krivi na prijava ili sudu. Stranka mo e sve do zaklju enja glavnog pretresa odustati od prijedloga i pokrenuti tu bom parni ni postupak. sud tada stranku ne mo e odbiti sa njenim zahtjevom. a u slu bi je na ela ekonomi nosti i pravne sigurnosti. a o ovom zahtjevu sud u krivi nom postupku odlu uje po na elu dispozitivnosti. tada e odlu iti i o tu benom zahtjevu kome mo e udovoljiti djelimi no ili u cijelosti. on tada ne e zastati sa postupkom. Kad sud odlu uje o gra anskopravnoj odgovornosti kao o osnovu za naknadu tete koja je nastala radnjom koja ima obilje ja krivi nog djela. onda ona ve e sud u parni nom postupku u pogledu dvije injenice.Ovaj odnos karakteri e i institucija pridru enog ili adhezionog postupka koja je predvi ena normama krivi nog procesnog prava. .

u takvim situacijama je sud u gra anskom postupku vezan za odluku donesenu u krivi nom postupku. a rje e-samo ako je to zakonom propisano. npr. npr. jer se u krivi nom pravu odgovara u pravilu za umi ljaj. norme porodi nog prava daju drugom bra nom drugu mogu nost razvoda braka. .Gra anska subjektivna odgovornost je zato stro ija i ira od krivi e odgovornost. prema normama materijalnog porodi nog prava. pravomo noj presudi donesenoj u krivi nom postupku se daje karakter pravno relevantne injenice. jer nepostojanje krivi ne odgovornost ne zna i i nepostojanje gra anske odgovornosti-koja je rekosmo ira. zaklju no sa objektivnom odgovorno u. kao to je umi ljajno li enje ivota ostavioca ili upotreba sile i prijetnje u cilju sastavljanja testamenta itd. pa zato u slu aju da je bra ni drug osu en za krivi no djelo na kaznu zatvorom du om od 3 godine. bez obzira da li je ona osloba aju a ili osu uju a. pa i najmanju nepa nju. i za nehat. Ili. onda parni ni sud nije vezan za nju. dok se u gra anskom pravu odgovara za sve oblike krivice. Ako je krivi ni sud donio osloba aju u presudu. nedostojnost za naslje ivanje nastupa usljed odre enih injenica koje predstavljaju krivi no djelo. A ako se krivi no djelo i krivi na odgovornost pojavljuju kao prethodno ili prejudicijelno pitanje.

POJAM I PREDMET PARNI NOG POSTUPKA ‡ Prema sva etiri zakona o parni nim postupcima u BiH. . prema kome je gra anskopravni svaki onaj spor o kome se raspravlja u gra anskom parni nom postupku. osim ako se neki od ovih sporova posebnim zakonom stavljeni u nadle nost drugih sudova. Ovakvo formalnopravno odre enje. te iz imovinskih i drugih gra anskopravnih odnosa. unosi potpunu izvjesnost i pravnu sigurnost u vr enju sudske funkcije. ‡ Po op em parni nom postupku raspravljaju se i rje avaju gra anskopravni sporovi za koje nije predvi en neki od posebnih parni nih postupaka. ukoliko njihova primjena nije derogirana propisima tih posebnih parni nih postupaka. ‡ Pravila op eg parni nog postupka primjenjuju se i u predmetima koji se raspravljaju u posebnim postupcima. iz radnih odnosa. pravila ovih postupaka primjenjuju redovni sudovi pri raspravljanju i odlu ivanju o sporovima koji nastaju iz li nih i porodi nih odnosa.

godine. Zbog toga su oblici i na ini ostvarivanja prava i obaveza iz materijalnopravnih odnosa regulirani normama procesnog prava. stolje a. preovladava od druge polovine 19. pa je njegov krajnji cilj bio za tita subjektivnih gra anskih prava. stolje a. a poznato nam je koliki je uticaj ovaj zakon imao na razvoj procesnog prava i zakonodavstva u biv oj SFRJ. . sve do prve polovine 19. primjenjeno je jo u austrijskom gra anskom postupku iz 1895. ‡ Shvatanje da je ovaj postupak u slu bi ostvarivanja pravosu a kao javnopravne funkcije-kao dru tvene djelatnosti. ali one imaju razli itu funkciju. ‡ Reguliranje dru tvenih odnosa i usmjeravanje njegovog razvoja je cilj normi materijalnog i procesnog prava. a kasije i u BiH.Funkcija parni nog postupka ‡ Prema starijem-individualisti kom shvatanju. ‡ Shvatanje da je parni ni postupak pravna institucija koja ima iznimno zna ajnu dr tvenu funkciju. parni ni postupak je smatran privatnopravnom institucijom u slu bi interesa stranke.

‡

‡ ‡

‡ ‡

‡

Najnagla enija karakteristika parni nog prava je u dispozitivnosti njegovih normi, koje su permisivne prirode, jer ovla uju stranke da dogovorom reguliraju neko procesno pitanje, a ako to ne urade, tada se primjenjuje supletorna-dopunska norma odre enog propisa. Od dispozitivnih normi treba razlikovati disjunktivne norme, a one upo uju sud na odre eno diskreciono postupanje, odnosno ocjenjivanje i odlu ivanje u postupku, npr. u pogledu incidentalnog-prethodnog pitanja. U slu aju postojanja nejasno a, protivrje nosti ili pravne praznine u primjeni pravne norme, sud e primjeniti teleolo ki-ciljni metod, metod per analogiam i argumentum a contrario. Ove metode smo obradili kada smo govorili o pravnim prazninama u Osnovama gra anskog prava. Gra anski postupak ima svoju zasebnu strukturu i fizionomiju, pa se zato parni ni postupak odvija od po etka do kraja kroz niz stadija i podstadija, uz po tivanje ustanova parni nog postupka. Parnica ozna ava konkretan postupak koji se vodi izme u parni nih stranaka povodom odre enog tu benog zahtjeva koji postavlja tu ilac i tra i i tra e od suda da im pru i za titu, s tim da svi stadiji i podstadiji postupka, kao i njegove ustanove nisu obavezni, jer to zavisi od potreba svakog predmeta posebno. Spor je stanje u materijalnopravnim odnosima do koga dolazi zbog neizvjesnosti sadr aja prava i obaveza za odre enog subjekta ili zbog povrede prava i obaveza. Spor obi no prethodi parnici, ali ne mora obligatno do nje i dovesti, jer do parnice dolazi onda kada jedan od subjekata zatra i sudsku za titu.

‡

‡

‡

Parnica kao procesnopravni odnos nastaje na osnovu mno tva procesnopravnih radnji i procesnopravnih stanja. Te procesne ili parni ne radnje imaju funkciju pravnih injenica procesnog prava, jer za njihovo preduzimanje norme procesnog prava ve u nastanak procesnih prava i obaveza. U teoriji je sporno pitanje ko su subjekti parnice kao procesnopravnog odnosa. Prema civilisti kom shvatanju, procesnopravni odnos se zasniva samo izme u stranaka, a ne i suda i stranaka, dok je prema publicisti kom shvatanju, parnica odnos izme u stranaka i suda, a ne i odnos izme u samih stranaka. Prema tre em, najprihvatljivijem shvatanje parnice kao trostranog pravnog odnosa, ona se zasniva izme u svake stranke i suda, a posredstvom suda i izme u samih stranaka. Zbog toga su radnje koje stranke preduzimaju uvijek upravljene prema sudu, s tim da one ne proizvode procesnopravne posljedice samo prema sudu, nego i prema suprotnoj stranci. U anglosaksonskom pravu civilne - gra anske sudske procedure imaju dvostruko zna enje, i to: sa jedne strane, daju sudu procesnu mogu nost da se u svojoj odluci pozove na ranije presu enu stvar, a sa druge strane, ostavljaju sudu priliku da zauzme samostalan pravni stav i donese odluku koja pro futuro mo e imati zna aj sudskog precedenta. Ovo je osnovnibazni princip precedentnog prava.

Procesne pretpostavke
‡ Za po etak, neophodno je strogo znati razlikovati uslove ili pretpostavke od kojih zavisi dopu tenost raspravljanja i odlu ivanja, od uslova od kojih zavisi osnovanost predmeta odlu ivanja-a to je u parni nom postupku tu beni zahtjev. ‡ Uslovi od kojih zavisi dopu tenost rapravljanja i odlu ivanja odre eni su normama procesnog prava, a uslovi od kojih zavisi osnovanost presu ivanja, odre eni su normama materijalnog prava. ‡ Uslovi ili okolnosti koji su utvr eni normama procesnog prava, a od kojih zavisi dopu tenost raspravljanja i odlu ivanja o tu benom zahtjevu, nazivaju se procesnim pretpostavkama. ‡ Dakle, procesne pretpostavke su uslovi dopu tenosti ve egzistentne parnice, odnosno uslovi od kojih zavisi mogu nost raspravljanja i odlu ivanja o osnovanosti predmeta spora. Zbog toga, nedopu tenu tu bu sud odbacuje rje enjem, ukoliko se nisu stekle sve procesne pretpostavke koje moraju postojati da bi se sud mogao upustiti u raspravljanje o meritumu spora.

‡ Procesne pretpostavke mogu biti op e i posebne. ‡ Op e pretpostavke se ti u svih bitnih elemenata parnice, a to su: sud, stranke i predmet spora. ‡ Procesne pretpostavke koje se ti u suda su npr. ma unarodna nadle nost doma eg suda, da sudovi mogu imati jurisdikciju nad tu enim, da su sudovi nadle ni da odlu uju u sporu, kao i stvarna, funkcionalna i mjesna nadle nost redovnog suda. ‡ Procesne pretpostavke koje se ti u stranaka su npr. postojanje same stranke, kao i strana ke i parni ne sposobnosti, postojanje urednog zastupanja i ovla tenja na vo enje konkretne parnice-procesna legitimacija (legitimatio ad processum). Morate znati razlikovati ovu legitimacije od stvarne legitimacije, jer postojanje stvarne legitimacije (legitimatio ad causam) nije procesna pretpostavka. Stvarna legitimacija je uslov od koga zavisi osnovanost tu benog zahtjeva, a ne dopu tenost vo enja parnice.

‡ Procesne pretpostavke koje se ti u predmeta spora sprje avaju vo enje parnice, a to su: postojanje presu ene stvari (res iudicata) i postojanje parnice (lis pedens), s tim da upravo ove dvije pretpostavke izra avaju princip ne bis in idem, pa sa postojanjem pravomo ne presude zakon izjedna ava odricanje od tu benog zahtjeva i sudsko poravnanje. Tre a pretpostavka koja se ti e predmeta spora odnosi se na postojanje pravnog interesa za tu bu, npr. tu ilac e imati pravni interes da ustane tu bom tek onda kada tu eni odbije da dobrovoljno udovolji njegovom zahtjevu. ‡ Koliki je zna aj pravnog interesa, najbolje govori injenica da je pravni interes procesna pretpostavka za podizanje tu be. To zna i, kad nedostaje pravni interes, tada se tu ba odbacuje kao nedopu tena, bez raspravljanja o osnovanosti tu benog zahtjeva.

jer stranka na taj na in eli da izdejstvuje odbacivanje tu be bez raspravljanja. sud tada tu bu ne odbacuje. npr. u pravilu. tada do odbacivanja tu be dolazi samo ako sud ne uspije otkloniti te nedostatke. one tada nisu sve jednako vrijedne. nego je dostavlja nadle nom sudu. Ukoliko se nedostaci odnose na stranke. kad se pretpostavke promatraju u me usobnom odnosu. Ako se nedostaci ti u relativne nadle nost (stvarne i mjesne). u toku cijelog postupka.Koje su posljedice nedostatka procesnih pretpostavki ‡ Prvo. ime je nedostatak otklonjen. ‡ Svaka pretpostavka je jednako vrijedna i nedostatak bilo koje dovodi do ni tavosti donesene presude. . neke im se konstatuju vode odbacivanju tu be kao nedopu tene-res iudicata i lis pedens. to ne isklju uje mogu nost stranaka da sudu ukazuju na nedostatke koji se odnose na procesne pretpostavke. nedostatak bilo koje procesne pretpostavke ima za posljedicu nemogu nost raspravljanja i odlu ivanja. zbog ega sud na njih pazi ex officio. Me utim.

Zbog toga. ne sti e dejstvo pravomo nosti. Zbog toga. Dakle. ‡ Prethodna ili incidentalna ili prejudicijelna pitanja su samo pravna pitanja i to samo ona koja sama po sebi ine pravnu cjelinu. Zato se odluka o prethodnom pitanju unosi u obrazlo enje sudske odluke. ta pravna pitanja nisu u konkretnoj parnici neposredan predmet odlu ivanja. kao prethodnom. sadr aj sudske funkcije u parni nom postupku se sastoji u raspravljanju i odlu ivanju o tu benom zahtjevu kao predmetu spora. ‡ Kad sud odlu uje o nekom pravnom pitanju. odluka o postojanju ili nepostojanju odre enog pravnog odnosa. onda odluka o tom pitanju ini sastavni dio injeni ne podloge spora. ali se nalaze u funkciji odlu ivanja o tu benom zahtjevu kao predmetu odlu ivanja. kad se o njemu odlu uje kao o prethodnom pitanju. pa su zbog toga podobna da budu predmet samostalnog odlu ivanja.Incidentalno ili prethodno ili prejudicijelno pitanje ‡ Dakle. a ne u dispozitiv sudske odluke. injeni na pitanja nemaju nikada karakter prethodnih pitanja. .

Prethodna ili incidentalna ili prejudicijelna ovla tenja suda u parnici ‡ O prethodnom pitanju sud e odlu ivati kao o glavnom pitanju samo onda kada to stranke. ‡ Incidentalni tu beni zahtjev za utvr enje ima pravnu prirodu jednog tu benog zahtjeva. sa druge strane. mo e podizanjem prejudicijelne protivtu be zahtjevati odlu ivanje o prethodnom pitanju sa autoritetom presu ene stvari. ako tu ilac ima pravni interes za utvr enje. . Tu eni. tra e. pa e zato u slu aju povla enja tu be sud biti du an da o njemu raspravlja i odlu uje. s obzirom na zahtjeve na ela dispozitivnosti. a ne obi nog procesnog prijedloga.

‡ Npr. . predstavlja osnov za tra enje ponavljanja postupka. a ako nadle ni dr avni organ nije donio odluku o pitanju koje se u parni nom postupku pojavljuje kao prethodno. Zato.‡ U na em BH pravu. ako je nadle ni organ ve donio pravomo nu odluku o pitanju koje se u parni nom postupku pojavljuje kao prethodno pitanje. onda je sud pred kojim se ono pojavljuje vezan za tu odluku nadle nog organa. ali samo kao o prethodnom pitanju. naknadno donesena odluka nadle nog organa. a to su efikasnost i pravna sigurnost. ve spada u nadle nost nekog drugog organa ili drugog suda. ako se u parni nom postupku pred sudom pojavi kao prethodno pitanje neko pravno pitanje koje ne spada u nadle nost suda pred kojim se postavlja. tada sud ima ovla tenje da o tom pitanju odlu uje. Stoga. ako je razli ita od odluke suda koji je o tom pitanju odlu io kao o prethodnom. onda ovla tenja suda u rje avanju tog pitanja zavise od toga da li je o tom pitanju nadle ni organ ve donio pravomo nu odluku ili nije. rje avanje prethodnog pitanja zadovoljava dvije osnovne vrijednosti.

odnosno primjenjuje se procesno pravo zemlje kojoj pripada sud koji postupa. tada se postupa prema normama entitskog procesnog prava.Obavljanje radnji van podru ija zemlje rje ava se institucijom me unarodne pravne pomo i i to na osnovu me unarodnih ugovora i na osnovu principa uzajamnosti. s tim da i ovdje va i na elo lex fori. Kona nu odluku u slu aju uskra ivanja pru anja pravne pomo i donose vrhovni sudovi entiteta u BiH. to je nepotrebno. bez obzira na to ku su stranke u sporu. dok kod materijalnog prava ovo na elo ne va i. posebno kada se ima u vidu da je ovo svjetsko na elo. pa se zamoljene radnje mogu obaviti i na na in na koji to zahtjeva inostrani organ.Va enje normi procesnog prava s obzirom na prostor ‡ Po pitanju va enja normi procesnog prava. primjenjuje se procesno pravo suda koji postupa. Kod pru anja pravne pomo i je dozvoljeno odstupanje od na ela lex fori. koji ima apelacionu nadle nost u pitanjima koja su sadr ana u Ustavu BiH kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u BiH. Zahtjevi za pru anje pravne pomo i su valjani samo ako su dostavljeni diplomatskim putem. Kad sudovi BiH vr e jurisdikciju u sporovima sa elementom inostranosti. a Ustav BiH ovu kompetenciju presumira u korist njenih entiteta. vrijedi na elo lex fori. dakle. ‡ ‡ . odnosno Ustavni sud BiH. Ovo na elo je univerzalno prihva eno u svim pravnim sistemima.

‡ Lica koja u ivaju diplomatski imunitet. npr. lica mogu biti uvijek tu ena. ne mogu im se uru ivati pozivi neposredno. odnosno ona mogu tu iti. Kad lica jednostranom izjave volje pristanu na jurisdikciju sudova BiH u konkretnom predmetu. . ali biti i tu ena u slu aju: 1.Va enje normi procesnog prava s obzirom na lica ‡ Pravilo je da su sva lica koja se nalaze na teritoriji na e zemlje pod jurisdikcijom doma ih sudova. bez obzira ko su stranke u postupku ± na elo forum rei site i 2. Kod sporova povodom stvarnih prava na nekretninama koje su sastavni dio BiH. niti se prema njima mo e provoditi izvr enje. uz odre ene izuzetke. a to na podru iju gra anskog prava zna i da ta lica ne mogu biti tu ena. ‡ Me utim. kod sklapanja odre enih pravnih poslova. ne potpadaju pod jurisdikciju doma ih sudova. npr. Protiv ovih lica se ne mogu ni poduzimati bilo kakve procesne radnje. ne mogu se saslu ati kao svjedoci ili vje taci. nego samo diplomatskim putem. ali da mogu uvijek tu iti. izuzetno i lica sa diplomatskim imunitetom mogu biti pod jurisdikcijom doma ih sudova.

Me utim. kao statusna pitanja. pa i onda kada nije parni no sposoban prema zakonu zemlje iji je dr avljanin. ako je strani dr avljanin parni no sposoban prema na em pravu. stranac mo e biti oslobo en pla anja tro kova postupka pod uslovima uzajamnosti-reciprociteta. nadle nost po reciprocitetu. . jo se primjenjuje u savremenom zakonodavstvu. onda mo e preduzimati radnje ako prethodno izjavi da on preuzima vo enje parnice. ‡ Strana ka i parni na sposobnost. pa npr. odre uju se prema lex nationalis.‡ Iako nepopularna.

‡ Po to zahtjevi pravne sigurnosti ipak ne dopu taju velika odstupanja u pravcu povratnog dejstva normi procesnog prava. u prelaznim i zavr nim odredbama obi no se utvr uje kada e se zapo eta parnica nastaviti po propisima prema kojima je zapo eta. pa jedni u literaturi ovo kvalifikuju kao neposredno dejstvo normi (ex nunc). pravilo je. osim u slu ajevima kad to zakon izri ito dopu ta. . ‡ U gra anskom procesnom pravu.Va enje normi procesnog prava s obzirom na vrijeme ‡ U pogledu vremenskog va enja normi materijalnog prava vrijedi kao op e na elo da pravne norme nemaju povratno dejstvo. to zna i da je tada dejstvo ex tunc. a drugi kao retroaktivno dejstvo (ex tunc). a kada e se nastaviti prema pravilima novog zakona. da e se parnica koja je pokrenuta za vrijeme va enja starog zakona nastaviti i okon ati prema pravilima novog zakona. ve dejstvo ex nunc.

materijalne istine. 2. npr. U tre u grupu spadaju ona koja su svojstvena i drugim postupcima. ekonomi nosti. na elo dispozitivnosti i raspravno na elo.Osnovna na ela ‡ Sva na ela gra anskog procesnog prava mo emo podijeliti u nekoliko grupa: 1. npr. na ela: kontradiktornosti. U prvu grupu spadaju na ela koja taj postupak odre uju kao posebnu pravnu instituciju. javnosti i pru anja pomo i neukim strankama. koncentracije i dr. U drugu grupu spadaju ona koja su podignuta na stepen ustavnih na ela.: na elo usmenosti. npr. 3. sudskog upravljanja postupkom. slobodne ocjene dokaza. .

u pogledu kretanja i okon anja postupka i sl. u pogledu raspolaganja tu benim zahtjevom. Kao to smo nau ili u materijalnom pravu. u odre ivanju predmeta parnice.Na elo dispozitivnosti i na elo oficijelnosti ‡ U na elu dispozitivnosti se ispoljava naju a veza izme u gra anskog parni nog postupka i materijalnog gra anskog prava. pa se zato prava i obaveze titulara gra anskopravnih odnosa reguliraju dispozitivnim normama. Upravo zbog ovoga. gra anskopravni odnos je po svojoj prirodi dispozitivnog karaktera. ‡ Dispozitivnost se manifestuje u vi e aspekata. . u pokretanju postupka. a nikada na inicijativu suda. ‡ Parni ni postupak se uvijek pokre e na inicijativu titulara ugro enih ili povrije enih subjektivnih prava. npr. pa se smisao na ela dispozitivnosti u pokretanju postupka izra ava maksimama: nemo iudex sine actore-nema suda bez tu ioca i: no procedat iudex ex officio-sud ne pokre e postupak po slu benoj du nosti. na elo dispozitivnosti u parni nom postupku ima veoma iroku primjenu.

povla enjem tu be. mada i tada stranke disponiraju i tu benim zahtjevom. kada se gra anski postupak smatra pokrenutim i to isklju ivo voljom jednog od njih. nego odre uju i njegov predmet. ‡ U na em BH pravu.‡ Parni ni postupak se pokre e procesnom radnjom iji je pravnotehni ki naziv tu ba. Sud ne ide ni mimo ni preko tu benog zahtjeva. Zato se subjekti spornog gra anskopravnog odnosa podno enjem tu be preobra avaju u stranke i to momentom dostavljanja tu be sudu. ‡ Stranke ne samo da svojom voljom odre uju predmet parnice i to postavljanjem tu benog zahtjeva. Od stranaka tako e zavisi da li e se parnica okon ati u prvostepenom ili drugostepenom postupku. u ta spada: 1. 2. Priznanje tu benog zahtjeva i 3. ‡ Stranke ne samo da pokre u postupak. Odricanje od tu benog zahtjeva. nego mogu u toku trajanja cijelog postupka da raspola u istaknutim tu benim zahtjevom. mogu dovesti do okon anja parnice ili najjednostavnije. doma aj na ela dispozitivnosti je najslabije do ao do izra aja na podru iju upravljanja parni nim postupkom. To u stvari predstavlja momenat prerastanja spora u parnicu. pa ta injenica najbolje izra ava smisao na ela dispozitivnosti u pogledu strana kog odre ivanja pravne za tite u parni nom postupku. . Sudsko poravnanje.

to je dozovljeno i javnom tu iocu da stupi u parnicu kao zakonski intervenijent u svojstvu tre eg lica.‡ Na elo oficijelnosti u parni nom postupku je do lo do izra aja kod pravnih odnosa ije pravilno ostvarivanje nije samo u interesu titulara tih odnosa. ‡ Sud ne smije dozvoliti disponiranje stranaka ako je ono zakonom zabranjeno. ime se determini e sadr aj pravne za tite koji se pru a u postupku. determini e sadr aj pravne za tite koju sud pru a dono enjem presude po priznanju. pored bra nih drugova. jer su oni po svom dejstvu izjedna eni sa pravomo nom presudom. Tako e npr. pa ak ni one dispozicije koje su same po sebi dopu tene. pa ak i protiv njihove volje. kao to je to slu aj i kod odricanja od tu benog zahtjeva i sudskog poravnanja. priznanje tu benog zahtjeva. . sud ex officio odlu iti o izdr avanju djece u postupku za razvod braka i u postupku za utvr ivanje o instva. Tako npr. dok je u paternitetskim sporovima to organ starateljstva. kao dispozitivna radnja tu enog. a kako je ovo te e kontrolirati. tu bu za poni tenje braka ili progla enje braka ni tavim. mo e podi i javni tu ilac. ‡ Najte e posljedice prekora enja dispozitivnosti se ti u materijalnog disponiranja zahtjevom. nego i ire dru tvene zajednice. pa i kada stranke ne postave zahtjev za izdr avanje. ali im je cilj nedopu tena pravna posljedica. npr.

du an je po slu benoj du nosti da ga utvrdi: dura lex. Primjena raspravnog na ela se odvija po principu: da mihi facto. on mora prvo utvrditi pravno relevantne injenice. pa se zato i naziva raspravno na elo. Drugim rije ima. Ako sud ne poznaje pravo. Poslije posljednjih izmjena zakona o parni nim postupcima u BiH. Odgovor na pravno pitanje se sastoji u pronala enju odgovaraju e pravne norme i u utvr ivanju njenog sadr aja. sud ne obavezuje. dabo tibi ius. tada ovo na elo i dolazi najja e do izra aja. onda govorimo o istra nom ili inkvizitornom na elu. sed lex. a to spada u du nost suda po principu iura novit curia.injenica i dokaza na strankama. raspravno na elo je do lo do punog izra aja. potrebno je da sud da odgovor na dva pitanja: injeni no i pravno. . ‡ Ako je du nost prikupljanja procesne gra e. Kako je sud vezan u dono enju odluke za injenice koje mu stranke iznesu tokom usmenog raspravljanja. Pravna kvalifikacija koju stranka daje. a oba pitanja su usko povezana i uslovljena.Raspravno i istra no na elo ‡ Da bi sud mogao odgovoriti na zahtjeve tu ioca. onda govorimo o raspravnom na elu. a ako le i na sudu.

njegova aktivna uloga u okviru raspravnog na ela se sastoji u iniciranju stranaka za prikupljnje procesne gra e. pa sud tada ne mo e sam prikupljati injenice. . pa se mo e kazati da ovo nije obaveza stranaka. niti mo e zasnivati odluku na injenicama koje mu stranke nisu prezentirale i o kojima se nisu mogle izjasniti. Iako je raspravno na elo dominantno. u bra nim i paternitetskim sporovima. bez saradnje stranka. Npr. onda je sud u potpunosti vezan za injenice koje mu stranke prezentiraju. Jer.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Stranke su du ne da u postupku iznesu sve injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i da predlo e dokaze. sud bi i pored naj irih istra nih ovla tenja te ko dolazio do injenica. ipak kada se kombinuje sa istra nim na elom. Prikupljnje injenica od stranaka u sporovima u kojima strane mogu disponirati tu benim zahtjevom. izra ava naju u vezu izme u raspravnog na ela i na ela dispozitivnosti. sud nije vezan za injenice koje mu stranke prezentiraju. to se ti e suda. kao i u sporovima u kojima iz rezultata raspravljanja proizilazi da stranke svojim dispozicijama prelaze okvire koji su zakonom dopu teni. Ako je predmet spora zahtjev sa kojim stranke mogu disponirati. a posebno do dokaza. Aktivna uloga suda sa inkvizitornim ovla tenjima dolazi do izra aja u sporovima u kojima je na elo dispozitivnosti ograni eno. nego njihov teret u vlastitom interesu. Zato se u osnov odluke ne mogu unositi ni injenice koje su sudu privatno poznate. onda je tada u punom kapacitetu u slu bi na ela materijalne istine. te je zato interes i pokreta ka snaga koja le i u osnovi raspravnog na ela.

‡ Polaze i od toga da je parni ni postupak izgra en na principu dviju stranaka sa suprotnim interesima.Na elo kontradiktornosti ili obostranog saslu anja stranaka ‡ U osnovi ovog na ela le i zahtjev da se objema strankama pru i mogu nost da se izjasne o svim elementima odlu ivanja. pa je ovo podignuto na stepen ustavnog na ela i mora se rigorozno po tovati. to je u njihovom interesu. svakoj stranci se mora omogu iti da u zakonom propisanom roku i procesnim formama mo e preduzimati sve radnje koje mo e preduzimati i suprotna stranka i da joj se obezbjedi mogu nost da se izja njava o radnjama koje se preduzimaju u postupku. zakonodavac je stavio u du nost sudu da svakoj stranci omogu i da se izjasni o zahtjevima i navodima suprotne stranke. ‡ Dakle. ‡ Kontradiktornost je zadovoljena ako je strankama obezbje ena mogu nost da se izjasne u postupku. . ali oni nemaju obabezu da se tom mogu no u i koriste. Istina. ali i u interesu pravilnog vr enja sudske funkcije.

u slu ni na ela kontradiktornosti. Povreda na ela kontadiktornosti ima dejstvo apsolutno bitne povrede postupka. Ovo na elo posebno dolazi do izra aja na glavnoj raspravi. izvodi zaklju ak da stranka pori e navode i zahtjeve suprotne stranke. zna i da ih priznaje. a naro ito tu enog prema pravu na izja njavanje. nego i jedno od odlu uju ih na ela parni nog postupka. Afirmativna litiskontestacija podrazumjeva da stranka koja se ne izja njava o navodima. Tako su i pravila koja su pravnotehni kog karaktera. zna ajno se ote ava i usporava rad suda u postupku. kao institucija procesnog prava. Zato. zajedno sa na elom usmenosti. Negativna litiskontestacija podrazumjeva da se iz pasivnog dr anja jedne stranke. te je sud ovla ten da odstupi od primjene ovog na ela samo onda kad je to izri ito zakonom odre eno. izraz. i to: afirmativnom i negativnom litiskontestacijom. . kao to su odredbe o dostavljanju. to se rje ava na dva na ina. presuda zbog izostanka. pa se zato mogu ulagati svi redovni i vanredni pravni lijekovi. pa je zato npr. izme u ostalog. pa zato nisu ni rijetki slu ajevi da stranke pravo na izja njavanje zloupotrebljavaju. na koju sud pazi ex officio. a time ni vr enja sudske funkcije. i na ela afirmativne litiskontestacije. pasivnim dr anjem stranaka. Da bi se otkonilo zloupotrebljavanje. jer bez na ela kontradiktornosti nema ni postupka. tvrdnjama i zahtjevima suprotne stranke. neposrednosti i javnosti.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Zato. na elo kontradiktornosti u postupku je ne samo jedno od osnovnih.

isprave i zapisnik o posredno izvedenim dokazima se itaju i sl. spontani su iskazi.Na ela usmenosti i pismenosti ‡ ‡ ‡ U BH parni nim postupcima. Pripremno ro i te. Zato. Na glavnoj raspravi na elo usmenosti dolazi do punog izra aja. U emu se ogleda prednost na ela usmenosti: ve a je o iglednost i ubjedljivost onoga to se saop ava rije ima. npr. onemogu ava se zloupotreba procesnih prva i sl. Parni ni postupak poznaje dvije vrste ro i ta: 1. Pripremno ro i te primarno je u funkciji razja njavanja i rasvjetljavanja spornog injeni nog stanja. svi dokazi moraju biti izvedeni usmeno. kao fakultativno i 2. lak e razja njavanje spornih i nespornih injenica. zbog ega sud mo e u osnov odlu ivanja ugraditi samo ono to je bilo predmet usmenog raspravljanja. ‡ ‡ . a ro i te za glavnu raspravu je u funkciji utvr ivanja istinitosti injeni nih tvrdnji stranaka. potpunog informiranja o predmetu spora i razja njavanja nejasno a me u strankama. jer se tu raspravlja prikupljena procesna gra a i druga pitanja. svjedoci iskazuju usmeno. usmenost je osnovno na elo. Ro i te za glavnu raspravu. koje je dopunjeno na elom pismenosti. ve a mogu nost za dobijanje potpunije slike o predmetu spora. vje taci iznose nalaz i mi ljenje usmeno. kao obligatnu instituciju.

a sve ostale povrede o formi postupanja u postupku. u postupku u privrednim sporovima. ‡ Stoga. pa se ovo na elo primjenjuje u onoj mjeri.‡ Me utim. zati i na elo pismenosti ima zna ajno mjesto u parni nom postupku. predstavljale bi relativno bitnu povredu parni nog postupka. pa je zbog toga pismena forma u slu bi pravne sigurnosti i zakonitog odlu ivanja i to u mjeri u kojoj otklanja nedostatke na ela usmenosti. kako bi usmene radnje koje ne bi bile pismeno opredme ene izgubile protekom vremena svoju procesnopravnu relevantnost. albeni i drugi instancioni sudovi ne bi mogli preispitivati pravilnost donesene odluke. kad sud utvrdi nakon primanja odgovora na tu bu da me u strankama nije sporno injeni no stanje. to bi predstavljalo apsolutno bitnu povredu parni nog postupka. koliko se uka e potrebnim. jer znamo da se nesporne injenice ne dokazuju. npr. ukoliko bi sud donio presudu bez odr avanja glavne rasprave. . ‡ Bez pismene forme. mo e se kontradiktorna presuda donijeti i bez odr avanja glavne rasprave. kad to zakon izri ito dopu ta. ‡ Samo izuzetno.

‡ Vrijednost na ela neposrednosti dolazi najja e do izra aja na podru iju izvo enja dokaza. Da u dono enju odluke mogu u estvovati samo one sudije koje su u estvovale u raspravljanju o glavnoj stvari na glavnoj raspravi i 2. jer se dokazi ne mogu izvoditi na pripremnom ro i tu. Du sud koji donosi odluku o tu benom zahtjevu svoje saznanje o svim elementima koji ine osnov odlu ivanja sti e neposrednim opa anjem. ‡ Na elo neposrednosti je usko povezano i sa na elom neposredne ocjene dokaza. a to podrazumjeva sljede e: 1.Na ela neposrednosti i posrednosti ‡ Sud svoju odluku mo e. zasnivati samo na osnovu neposrednog raspravljanja. . bez posredovanja nekog tre eg. u pravilu. zato to samo neposredan odnos izme u sudije i dokaznih sredstava omogu ava formiranje pravilnog uvjerenja o dokaznoj snazi svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno.

‡ Odstupanje od ovog na ela u korist posrednosti je dozvoljeno samo u mjeri u kojoj se ovo prvo na elo ne dovodi u pitanje. Zato je na elu neposrednosti udovoljeno i onda kada u dono enju presude u estvuje vije e u istom sastavu u kome je u estvovalo na posljednjem ro i tu kada je glavna rasprava zaklju ena. Ako se nakon zaklju enja posljednjeg ro i ta izmjeni sastav vije a. izmjene u sastavu vije a u toku glavne rasprave i mogu nost posrednog izvo enja dokaza. . kao to su npr. ‡ Povreda na ela neposrednosti je apsolutno bitna povreda postupka samo ako je u dono enju presude u estvovao sudija koji nije u estvovao na glavnoj raspravi. sud mora ponovo otvoriti raspravu.

te je ovo razlog to ova tri na ela najja e dolaze do izra aja na glavnoj raspravi. Ovo na elo ne zna i samo prisustvovanje raspravljanju i odlu ivanju. uti e se na demokrati nost u radu suda. . te se ostvaruje i vaspitna uloga suda u vr enju pravosudne funkcije. te se uz njihovu pomo vr i pravilno utvr ivanje pravno relevantnih injenica. Funkciju procesnopravne garancije. ve i mogu nost objavljivanja u novinama i sl. a kao procesnopravna garancija u zakonima o parni nim postupcima u BiH. Funkciju prava i 2. ‡ Na elo javnosti. ‡ Na elo javnosti kao pravo utvr eno je entitetskim ustavima i Statutom BD BiH. kao procesnopravna vrijednost. u uskoj je vezi sa na elom usmenosti i neposrednosti.Na elo javnosti ‡ Javnost kao pravna vrijednost ima: 1. ‡ Na elom javnosti se omogu ava uvid u rad suda iroj dru tvenoj zajednici.

njihove zastupnike. niti umje a e. da glavnoj raspravi prisustvuju pojedina slu bena lica. poslovne ili li ne tajne. ‡ Povreda na ela javnosti je apsolutno bitna povreda postupka samo. javnost isklju ena sa glavne rasprave. javnost je ex lege isklju ena. ali sud mo e odlu iti da i kada je javnost isklju ena. nego tek po odluci suda koji in concreto cijeni opravdanost isklju enja javnosti sa cijele rasprave ili samo jednog njenog dijela. u bra nim i paternitetskim sporovima.uvanje slu bene. ‡ . ‡ Isklju enje javnosti se ne odnosi na stranke. ako je protivno zakonu. kao i obezbje enje javnog reda i moralni razlozi sami po sebi (ex lege) ne dovode do isklju enja javnosti. nau ni i javni radnici i sl. ‡ Istina.

‡ Ne treba zaboraviti da se problem fakti ke jednakosti stranaka u postupku ipak ne mo e ostvariti do kraja simplifikacijom. ‡ ak ni institucija pru anja besplatne pravne pomo i.Na elo pru anja pomo i neukim strankama ‡ Za fakti ku jednakost stranaka u postupku nisu dovoljne samo garancije na ela kontradiktornosti. odnosno pojednostavljenjem postupka. ‡ Uzroci fakti ke neravnopravnosti stranaka mogu biti: razli it nivo op eg ili stru nog pravnog obrazovanja. razli ite ekonomske mogu nosti za anga ovanje stru nog punomo nika i sl. ne rje ava do kraja pitanje fakti ke jednakosti stranaka. . jer upravo na elo pru anja pomo i neukim strankama ima za cilj ostvarivanje fakti ke ili stvarne jednakosti stranaka u postupku. koja je evoluirala od privatnoprave u javopravnu instituciju.

problem fakti ke neravnopravnosti rje ava ustanovom nu nog punomo nika. ‡ Na elo pru anja pomo i nekim strankama se ti e samo procesnih prava i ne prelazi na podru ije materijalnih prava. nego to mogu jedino preko kvalifikovanog stru nog punomo nika. Zato sud ne mo e pou avati stranku o onim pravima na osnovu kojih presu uje na ijoj je strani pravo. to zna i da mo e sama neposredno preduzimati sve radnje u postupku. ni preduzimati u parnici radnje. pa svaka parni no sposobna stranka ima potpunu postulacionu sposobnost. ‡ U na em pravu napu tena je ustanova nu nog punomo nika.‡ Zato se ne rijetko. O nu nom punomo niku govorimo kada jedna parni no sposobna stranka ne mo e neposredno pokrenuti parni ni postupak. a mo e uzeti i punomo nika. jer bi time doveo u pitanje svoju nepristrasnost. . pa je tu ustvari parni no sposobnim strankama oduzeta postulaciona sposobnost. i kod nas.

pa zbog toka postoji ak i doktrina procesnog prva da je pomo neukim strankama inkompatibilna sa sudskom nepristrasno u. ‡ Ukoliko sud ne udovolji du nosti koju mu name e na elo pru anja pomo i neukim strankama. koji bi trebao biti na visini uloge koju na e procesno pravo odre uje sudu u postupku rapravljanja i odlu ivanja. ‡ Pravilno ostvarenje na ela pru anja pomo i neukim strankama uvijek pretpostavlja kvalitetnog sudiju. pa je iz ovog shvatanja proiza lo i simboli ko predstavljanje pravde u liku bo ice pravde koja zavezanih o iju dijeli pravdu. to mo e biti samo relativno bitna povreda postupka. .‡ Sudska nepristrasnost ne mo e nikada biti dovedena u pitanje na elom pru anja pomo i neukim strankama. Ovo shvatanje ima i danas u teoriji dosta pristalica.

ustanova beneficium novorum je u slu bi materijalne istine. ako se ova ustanova pravilno koristi. za to su nam potrebne stru ne sudije. ‡ Posljedice neefikasnog vr enja sudske funkcije se ispoljavaju na strani suda slabljenjem njegovog autoriteta. on mora pru iti procesnopravne garancije kojim se obezbje uje na elo zakonitosti i na elo ekonomi nosti. uz to manji utro ak vremena i sredstava. mada se zahtjevi ova dva na ela ne rijetko me usobno suprostavljaju. zbog ega gra ani gube povjerenje u sud i u njegovu sposobnost za efikasno pru anje pravne za tite. onda ona ne e ozbiljnije dovesti u pitanje na elo ekonomi nosti. Me utim. . ali na tetu na ela ekonomi nosti. to je efekat ostvarene pravne za tite manji i obratno. Zato. npr. ‡ Da bi postupak udovoljio svojoj dru tvenoj funkciji.Na elo ekonomi nosti ‡ Ovo na elo podrazumjeva pravovremeno pru anjanje pravne za tite. to je utro ak vremena i sredstava ve i.

. npr.‡ Ipak. ‡ Zato je na elo ekonomi nosti definirano u BH zakonodavstvu kao du nost suda da nastoji da se postupak sprovede bez odugovla enja i sa to manje tro kova. jer to dovodi do odugovla enja postupka. a ni dostavljati tu bu tu enom na odgovor. pa e sud udovoljiti ovom na elu u onoj mjeri u kojoj bude onemogu avao stranke da zloupotrebljavaju svoja procesna ovla tenja. zahtjevi koje postavlja na elo zakonitosti idu u postupku ispred zahtjeva koje postavlja na elo ekonomi nosti u mjeri u kojoj se zahtjevi ova dva na ela suprostavljaju. ‡ Krajnji doma aj na ela ekonomi nosti dolazi do izra aja u sporovima male vrijednosti i postupku izdavanja platnog naloga. ‡ Ovom na elu se udovoljava i aktivnom ulogom suda u rukovo enju postupkom na glavnoj raspravi. ‡ Sud ne e ni odr avati pripremno ro i te. ukoliko slo enost konkretnog predmeta to ne zahtjeva. predlaganjem odga anja ro i ta u svrhu utvr ivanja nepotrebnih injenica ili izvo enja nepotrebnih i nepodobnih dokaza.

‡ Zloupotreba prava postoji kada se vr i protivno dru tvenom i ekonomskom cilju zbog koga je zakonom ustanovljeno. ‡ Ideja o zabrani zloupotrebe do la je u rimskom pravu posebno do izra aja u maksimi: Non omne quod licet honestum est. ‡ Titular svoja pravna ovla tenja zloupotrebljava i ukoliko ta ovla enja koristi protivno principu savjesnosti i uzajamnog povjerenja ili sa ciljem nano enja tete drugome. ‡ Tako je i u na em Zakonu o obligacionim odnosima ustanova zabrane zloupotrebe prava izri ito regulirana. pa i onda kada se formalnopravno kre e u zakonom dopu tenim okvirima. to zna i: Sve to je dopu teno.Na elo savjesnog kori tenja procesnih prava ‡ Neophodno je znati praviti razliku izme u zloupotrebe prava i povrede prava. . nije uvijek i po teno.

‡ U na im parni nim postupcima. ‡ Zloupotreba procesnih prava. odnosno nesavjesno kori etenje procesnim pravima. . ‡ Me utim. jo prije nego u materijalnom pravu. na i parni ni zakoni nala u strankama i sudu da onemogu e svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku. pod naslovom: ³Zabrana zloupotrebe prava i socijalizacija prava´. kakav je i na sistem. problem zloupotrebe procesnih prava ne predstavlja taj problem u onoj mjeri u kojoj je to pitanje aktualno kod zloupotrebe subjektivnih prava. ‡ Iako je ovaj problem puno manji nego kod zloupotrebe subjektivnih prava. Konstantinovi . naro ito u sistemima sudskog upravljanja postupkom. ipak problem zloupotrebe procesnih prava nije bez zna aja. ustanova zabrane zloupotrebe procesnih prava regulirana je na op i na in kao poseban princip. pojmovno je isto to i zloupotreba prava uop e. Naime. o emu je pisao prof.

Do sticanja procesnog polo aja prevarnim radnjama dolazi npr. iako du nik nije dao povoda za podno enje tu be. kada tu ilac izdejstvuje takvo dr anje tu enog koje dovede do dono enja presude zbog izostanka. zloupotreba postoji i ako tu ilac ustaje tu bom radi ostvarivanja potra ivanja bezna ajne imovinske vrijednosti. ili kada stranka ula e albu samo sa ciljem da odgodi nastupanje pravomo nosti i sl. Nesavjesno kori tenje procesnih ovla tenja u toku postupka je mogu e i putem ustanove beneficium novorum. . iako je svjesna da tim dokazima ne e doprinijeti utvr ivanju istine ili da se ti dokazi ne e uop e izvesti. ali na tetu tu enog. Naravno. a ne represivno (izricanjem sankcije). ak ta vi e. povjerilac ustaje tu bom protiv du nika. iako je to mogla u initi i ranije. Kada je u pitanju du nost stranaka da govore istinu: stranke su du ne sudu prezentirati sve injenice i to istinito. Zbog navedenog. stranka tra i odga anje ro i ta radi izvo enja novih dokaza. npr. ali obavezu ne osporava i izra ava spremnost da obavezi udovolji mirnim putem. du nik ne daje povoda za tu bu ni onda kada ne udovolji svojoj obavezi. ili npr.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Zloupotreba procesnih ovla tenja na tra enje pravne za tite postoji kada npr. stranka iznosi injenice i dokaze tek u albi. norme BH parni nih postupaka nastoje zloupotrebu sprije iti preventivno (da do nje nikako ne do e). Odugovla enje postupka se zloupotrebljava i kod ustanove izuze a sudija.

stranka se koristi nekim od ovla tenja koja joj pripadaju u skladu sa Zakonom. a to je izracanje kazni i naknada tete. sud tada mo e tu stranku u drugim sistemima koji poznaju ovaj institut. A to zna i. ali suprotno cilju kome ta ovla tenja slu e. kad npr. bez obzira na uspjeh u parnici. a nije dao povoda za tu bu. treba da naknadi tro kove koji su bili potrebni za vo enje parnice protivnoj stranci i njezinom umje a u. sud na ao da je stranka izgubila spor koji je vodila o igledno iz obijesti. karakter sankcije zbog zloupotrebe procesnih prava ima sno enje tro kova prouzrokovanih zloupotrebom. da stranka koja izgubi parnicu u cijelosti. ‡ Posebno ukazujem na injenicu da danas BH zakoni o parni nom postupku ne sadr e odredbe o tzv. na prijedlog protivne stranke. To zna i. tu ilac e snositi tro kove postupka. ‡ Pravilo je. ako bi npr. snosi ona sama. osuditi da svom parni nom protivniku plati od tetni iznos prema konkretnim okolnostima slu aja. ³obijesnom parni enju´. . da tro kove koje stranka prouzrokuje svojom krivicom ili zloupotrebom procesnih prava.‡ Kod nesavjesnog kori tenja procesnih prava. tu eni prizna tu beni zahtjev. ‡ Kad su u pitanju represivne mjere. Dalje. iako je uspio u sporu. Zbog toga ovu zloupotrebu preventivno mogu otkloniti samo sudije koje raspola u sa dosta iskustva u vr enju pravosudne funkcije i dobrim poznavanjem procesnog prava.

pravo na naknadu tete za stranku koja takvu tetu trpi zbog zloupotrebe procesnih prava. a izostanak ne opravda. ‡ Treba naglasiti da BH parni ni postupci nigdje izri ito ne reguliraju sankciju zbog zloupotrebe procesnih prava. Me utim. da li bi ovo bilo dobro vratiti u pozitivno zakonodavstvo? ‡ Procesne kazne u vidu nov anih kazni izri u se: zbog te e zloupotrebe prava u postupku. iako je uredno pozvan. ako se u podnesku vrije a sud. stranka ili drugi u esnik u postupku. . a izostanak ne opravda ili se bez odobrenja ili opravdanog razloga udalji sa mjesta gdje treba biti saslu an ili ako vje tak ne do e na ro i te.‡ Pitanje. ali e se kazniti i vje tak koji bez opravdanog razloga odbije da vje ta i. ako svjedok koji je uredno pozvan ne do e. ipak proizilazi iz op ih principa gra anskog prava. zbog ometanja reda na glavnoj raspravi.

Sistem sudskog upravljanja postupkom. gdje su stranke dominis litis (gospodari parnice). stranke i ostali u esnici) u upravljanju postupkom. bio je karakteristi an za starije procesne sisteme. ve je to Zakon strogo odre ivao. . ‡ Sistem strana kog upravljanja postupkom prisutan je posebno u anglosaksonskom pravu. Sistem strogog zakonskog upravljanja postupkom. Sistem strana kog upravljanja postupkom i 3. a to su: 1. te je zato strogost procesnih formi u njemu prerasla u formalizam. 2. ‡ Sistem zakonskog upravljanja postupkom. razlikujemo nekoliko sistema upravljanja postupkom. gdje subjekti nisu imali nikakve slobode u oblikovanju postupka.Na elo sudskog upravljanja postupkom ‡ Uva avaju i strogost procesnih formi i ulogu glavnih procesnih subjekata (sud.

te sud odlu uje koje e radnje preduzeti i kojim redosljedom. kao to je npr. Isto tako.‡ Sistem sudskog upravljanja postupkom shvata postupak kao javnopravnu instituciju. da li e se poslu iti ustanovom pripremnog ro i ta ili dostavljanjem tu be tu enom na odgovor. kao i o radnjama kojima se prikuplja procesna gra a. uz po tivanje legaliteta. sud odlu uje o radnjama koje uti u na vremenski razvoj. posebno u prvostepenom postupku.. npr. sud e odlu iti u konkretnom sporu. sudsko upravljanje parnicom. a to su stadiji pripremanja glavne rasprave i stadij glavne rasprave. . koja zahtjeva asktivnu ulogu suda u parnici. Na glavnoj raspravi. upu ivanje poziva i sl. Ovdje se sudu ostavlja izvjesna sloboda u oblikovanju svake konkretne parnice. zakazivanje ro i ta.

sud ne mo e zasnovati na osnovu vjerovatnosti. ‡ U sistemu slobodne ocjene dokaza. procesno pravo poznaje i sistem legalne ocjene dokaza. . prema varijanti pozitivne legalne ocjene. Koja e dokazna sredstva upotrijebiti za utvr ivanje odre ene injenice i 2.Na elo slobodne ocjene dokaza ‡ Pored slobodne ocjene dokaza. gdje sud do istine o pravnorelevantnim injenicama dolazi na osnovu vlastitog uvjerenja. na osnovu pravila logike i op eg ivotnog iskustva. Ocjenjuje dokaznu snagu svakog dokaznog sredstva in concreto. sud mo e upotrijebiti samo ona dokazna sredstva koja su zakonom dopu tena. zakon odre uje minimum zahtjeva bez kojih se odre ena injenica ne mo e smatrati dokazanom. a kod negativne legalne ocjene dokaza. ‡ Kao to sam naziv ka e. sud odre uje: 1. ‡ injeni ni zaklju ak o ta nosti pravnorelevantnih injenica koje obrazuju osnov odluke o tu benom zahtjevu. u sistemu legalne ocjene dokaza. Tako. sud mora odre enu injenicu uzeti kao ta nu kad se ispune uslovi koje zakon odre uje.

smatra se ta nim dok se suprotno ne doka e. . onda ovaj nedostatak predstavlja apsolutno bitnu povredu parni nog postupka koja dovodi do ni tavosti presude. Jedino kod javnih isprava vrijedi da ono to je u javnoj ispravi sadr ano. Tako je.‡ Me utim. pa ako toga nema. putem negativne legalne ocjene dokaza utrt put sistemu slobodne ocjene dokaza. procesno pravo zato utvr uje odre ene garancije. ispunjenje tih zahtjeva ne obavezuje sud da takvu injenicu uzme kao ta nu. ‡ Da se ipak slobodno sudijsko uvjerenje ne bi izrodilo u proizvoljnost. zapravo. ‡ U na em pravu ne postoje nikakva ograni enja u pogledu primjene dokaznih sredstava. od kojih je najva nije obrazlo enje sudske presude u kome sud svoje subjektivno uvjerenje objektivizira. ukoliko i sam nije stekao uvjerenje o njenoj ta nosti.

‡ Ima mi ljenja da raspravno i na elo dispozitivnosti ograni avaju materijalnu istinu. pa zato samo u onim sporovima u kojima su stranke ograni ene u disponiranju zahtjevima. postavlja pred sud du nost da potpuno i istinito utvrdi sporne injenice od kojih zavisi osnovanost tu benog zahtjeva. Zato. Me utim.Na elo materijalne istine ‡ Ovo na elo kao temeljno. pa i pod pretpostavkom da je sud pravilno primjenio pravne norme. ako u postupku nisu potpuno i ta no utvr ene pravnorelevantne injenice. tamo gdje stranke disponiraju predmetom spora. pa zato i nema ograni enja materijalne istine. to se ti e na ela dispozitivnosti. sud odluku ili ne donosi-poravnanje. sud je du an po na elu materijalne istine. odnosno tu benim zahtjevom. da utvr uje i nesporne injenice. . osim odre enih izuzetaka. ili ukoliko je donosi-presuda po priznanju ili odricanju. ‡ Predmet dokazivanja u parni nom postupku nisu nesporne injenice. ona se ne zasniva na injeni nom stanju. tada nema pravilne odluke.

ako posumnja da su injenice na kojima je zasnovana prvostepena presuda nepravilno utvr ene. . uglavnom se iscrpljuju dono enjem pravomo ne presude. ‡ U postupku vanrednih pravnih lijekova.‡ Kada je u pitanju na elo ekonomi nosti. to onda predstavlja bitnu povredu parni nog postupka. ‡ Ustanove kojima se obezbje uje materijalna istina. s njim se ide samo do one granice koja ne ugro ava na elo materijalne istine. u pravilu se ne mogu preispitivati injeni ni nedostaci presude. Me utim. ali se na nepravilno utvr eno injeni no stanje pazi po prigovoru stranaka. pa se jedino prijedlog za ponavljanje postupka mo e ulagati u slu aju da stranka sazna za nove injenice i dokaze. a ako je ovo na elo materijalne istine ugro eno. albeni sud je ovla ten da ukine donesenu presudu zbog nepravilno i nepotpuno utvr enog injeni nog stanja i kad je stranke ne pobijaju iz ovog razloga. ‡ U albenom postupku respektuje se materijalna istina.

a parni ni postupak je ra en po uzoru na austrijski parni ni postupak. ‡ U SFRJ je po etkom 1957. ovaj zakon bio zasnovan na zakonu iz 1957. godine bio donesen novi Zakon o parni nom postupku. s tim da ni tada. ‡ Dispozitivna maksima je i tada formalno omogu avala da stranke budu dominus litis procesa. godine. da bi 1977. .Razvog gra anskog parni nog postupka ‡ Jo davne. sud nije uva avao raspolaganja stranaka protivno prinudnim propisima i pravilima morala. a ni danas. godine. s tim da je uz manja odstupanja. ‡ Kad su u pitanju pozitivni BH parni ni zakoni. godine je predstavljao recepciju austrijskog parni nog zakonika iz 1895. godine donesen Zakon o parni nom postupku. 1883. u njihovoj izradi su. pored doma ih eksperata. godine je stupio na snagu Gra anski parni ni postupak za BiH i to njenom okupacijom od strane AustroUgarske. Gra anski parni ni postupak Kraljevine Jugoslavije iz 1925. u estvovali i eksperti Vije a Evrope.

u odnosu na Zakon iz 1977.‡ Kad su u pitanju tri ravnopravna jezika u BiH. do dono enja novog propisa koji bi na odgovaraju i na in regulirao ovu materiju. ‡ Eksperti Vije a Evrope su predlo ili. najve a vrijednog pozitivnih parni nih zakona u BiH je njihov zakonodavnopravni kontinuitet u odnosu na prethodne zakone o parni nom postupku. vra en u ZPP-ima. ‡ Dakle. godine. ekspertni tim je zaklju io da je neophodno koristiti jezik koji stranke mogu da razumiju. da sporove u prvom stepenu vodi sudija pojedinac. a po uzoru na Zakon iz 1957.. a ne sudija pojedinac. a to je i usvojeno. a u posebnim postupcima su uveliko otvorena vrata arbitra i i medijaciji. s tim da je postupak u parnicama iz porodi nih odnosa ponovo. ali nije i neophodan njihov vlastiti jezik-zbog tro kova prevo enja. jer i u zemljama Evropske unije samo oko 1% predmeta iz civila u prvom stepenu rje ava vije e. .. ali i bogata vi edecenijska sudska praksa u njihoj primjeni. ‡ U prelaznim i zavr nim odredbama svih parni nih zakona je predvi eno da e sudovi i dalje primjenjivati odredbe Zakona o rje avanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja iz 1982. ‡ Najve a novina sva 4 zakona u BiH je ukidanje porote.

npr. Izricanja kazni i drugih mjera prema u iniocima krivi nih djela i drugih ka njivih djela odre enih zakonom ± dakle. imovinskih i radnih odnosa ± dakle. odnosno izri e se ta je pravo me u strankama. postupak i svojstvo sudske odluke.. Rje avanja upravnih sporova ± dakle. prema njegovoj strukturi. ili prema obilje jima spora i sl. ‡ Mnogi teoreti ari su tinu sudske funkcije odre uju: prema su tini sudskog akta. tako da je sudska funkcija djelatnost koju vr e sudovi u zakonom odre enom postupku sa autoritetom res iudicata. Odlu ivanja u sporovima koji nastaju po osnovu li nih odnosa. krivi no sudovanje i 3. gra ansko sudovanje. to predstavlja sudsku funkciju u materijalnopravnom smislu. ili prema njegovom cilju. a drugi teoreti ari su tinu sudske funkcije odre uju prema formalnoorganizacionim obilje jima-s tim da su tri obilje ja odre uju a: sud. upravno sudovanje.SUBJEKTI PARNI NOG POSTUPKA ‡ Sudska funkcija zna i raspravljanje i dono enje odluke kojom se izri e sankcija u slu aju povrede prava. . prava i obaveza gra ana i dru tvenopoliti kih zajednica. 2. ‡ Sudska se funkcija odre uje kao djelatnost: 1.

Istina u postupku pred arbitra om ne primjenjuju se sve odredbe sudskog postupka. jer posjeduje nezavisnost i nepristrasnost. na elo kontradiktornosti ne smije biti povrije eno. ‡ Kako je postupak bitno obilje je sudske funkcije. . to najbolje mo emo potvrditi na primjeru arbitra e. ‡ Svaka tvorevina jeste sud ukoliko posjeduje nezavisnost i nepristrasnost. ali je ipak arbitra a sud. a sastoji se od raspravljanja i odlu ivanja pravnih sporova sa autoritetom presu ene stvari. ali npr. nego je potrebno da se primjenjuju i osnovne procesne garancije. onda nisu dovoljna samo ova dva navedena principa. ‡ Da zaklju imo: Pod sudskom funkcijom se podrazumjeva djelatnost sudova kao samostalnih i nezavisnih organa koju oni vr e u sudskom postupku. najva nije obilje je sudske funkcije u organizacionofunkcionalnom smislu je to da sudsku funkciju vr e sudovi kao dr avni organi koji su izdvojeni u samostalan i cjelovit hijerarhijski sistem. Arbitra e su nedr avna tijela i organizuju se izvan sudskog sistema.‡ Istina.

Primjena prava sa manje strogosti. Stranke ele i dalje da ostanu u mirnim i prijateljskim odnosima. Procedura je manje formalna. 9. 8. Odsustvo politi kog uticaja. U pravilu je jednostepeni postupak. pravila postupka odru uju stranke same ili njihovi arbitri. ‡ Arbitra a ili arbitra ni sud ili izabrani sud je pravosudno nedr avno tijelo koje stranke saglasnom voljom izaberu i povjere presu ivanje konkretnog imovinskopravnog konflikta u kome one disponiraju svojim pravima. 6. 3. 2. i to: op inski-osnovni. a i arbitri su neposredno vezani sa privrednim ivotom. kantonalni-okru ni i vrhovni sudovi entiteta. ‡ Prednosti arbitre nog rje avanja u odnosu na sud su sljede e: 1.Redovni sudovi i arbitra e ‡ U pravosudnom sistemu BiH. 4. Diskrecija je zagarantovana. 7. Stru nost arbitara. Ne rijetko. ali i sudovi BD BiH. . 5. sudsku funkciju u gra anskopravnim stvarima vr e redovni sudovi op e nadle nosti. Stranke imaju uticaja na sastav arbitra e. a nekad stranke i sumnjaju u efikasnost dr avnog pravosu a.

isti emo da arbitra a ima pravosudnu funkciju i procesnopravni karakter. vlastita pravila o sastavu arbitra e i vlastiti postupak. a u BiH. ‡ Stalne arbitra e karakteri e trajnost. to je Arbitra ni sud pri Vanjskoj privrednoj komori u Sarajevu i entitetske arbitra e. ‡ Uz navedeno. Ekonomski slabija strana u poslovnom odnosu se dovodi i neravnopravan i nepovoljan polo aj. Arbitra ni sud u Londonu i Arbitra ni sud Me unarodne trgova ke komore u Parizu. Privremene ili ad hoc arbitra e i 2. ipak ovi nedostaci arbitra nog sudovanja ne prevazilaze argumente koji idu u prilog ovakvog sudovanja. ‡ Osnovna podjela arbitra a je na: 1. ali i za stranke. arbitratori ili arbitri-stru njaci. 2. Nedostatak instancionog su enja. Pored navedenog. Prakti no. Ovi stra njaci kao vje taci ili procjenitelji daju svoje mi ljenje o odre enom pitanju koje je obaligatno za arbitra ni sud. ‡ Ad hoc arbitra u karakteri e pogodbeni na in konstituisanja i temporalno trajanje-do presu enja konkretne stvari. Stalne ili institucionalne arbitra e. odnosno ograni enost vanrednih pravnih lijekova i 3.‡ Koji su razlozi protiv? Naj e e se navode: 1. Najzna ajnije stalne arbitra e u svijetu su: Evropski arbitra ni sud u Strazburu. treba znati razlikovati funkciju koju obavljaju arbitri. ‡ . od radnji koje vr e tzv. Mogu a naklonjenost arbitra stranci koja ga je imenovala. pa je i njena presuda u cijelosti izjedna ena sa odlukom dr avnog suda.

ali nipo to sami medijatori ne smiju davati ni nametati rje enje spora.Medijacija i njen postupak ‡ Od arbitra e. Pravilno shvati. pa pri tome pa ljivo slu a komentare stranaka. 2. br. podsti e ih da se izjasne o situacijama za koje se poku ava izna i obostrano prihvatljivo rje enje. mora se znati razlikovati pomaganje strankama za postizanje obostrano prihvatljivog rje enja spora ili medijacija (Zakon o postupku medijacije. Ima aktivnu ulogu u raspravljanju i rasvjetljavanju predmeta spora. 3. odnosno razumije sporne ta ke sa gledi ta stranaka. tako da medijator mora da: 1. . glasnik BiH. Sl. ‡ Pravila o medijaciji preciziraju ulogu medijatora u postupku medijacije. Uspostavi konstruktivan dijalog izme u stranaka. 37/04).

‡ Stranke u sporu mogu se sporazumjeti. ‡ Ako se stranke u toku parni nog postupka. tako da se izjave stranaka iznesene u postupku medijacije ne mogu bez odobrenja stranaka koristiti kao dokaz u bilo kojem drugom postupku. poma e strankama u nastojanju da postignu obostrano prihvatljivo rje enje spora.‡ Medijacija je postupak u kojem tre a neutralna osoba ± medijator. . prije i nakon pokretanja sudskog postupka do zaklju enja glavne rasprave. bez ikakvih predrasuda u pogledu stranaka i predmeta spora. sud e tada odgoditi ro i te na period najdu e od 30 dana. s tim da je postupak medijacije povjerljive prirode. ‡ Stranke u sporu pokre u postupak medijacije i u estvuju u postizanje obostrano prihvatljivog sporazuma dobrovoljno. osim ako se stranke ne dogovore da postupak vr i vi e medijatora. da spor rije e u postupku medijacije. na vlastitu inicijativu ili na prijedlog sudije. s tim da postupak vodi medijator pojedinac. ‡ Stranke zajedni ki biraju medijatora sa liste medijatora koju utvr uje Udru enje medijatora. ‡ Stranke u postupku medijacije imaju jednaka prava. sporazumiju da spor poku aju rije iti u postupku medijacije. tako da e medijator posredovati na neutralan na in.

Visoka stru na sprema. uz pomo medijatora. Kada stranke u postupku medijacije izna u rje enje spora. ali ne i rje enje. Kada je parnica u toku. s tim da ne e davati obe anja niti e garantirati odre eni rezultat iz postupka medijacije. voditi postupak medijacije u BiH. Me utim. Medijator me e biti osoba koja ispunjava sljede e uslove: 1. te disciplinskoj odgovornosti u sklade sa aktima Udru enja medijatora. sa init e se pismeni sporazum o nagodbi i odmah ga potpisati. a takav sporazum ex lege ima snagu izvr ne isprave. istaknut u odvojenom razgovoru.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ U toku postupka medijacije. medijator me e dati prijedlog opcija za rje avanje spora. pod uslovom reciprociteta. Zavr ena obuka prema programu Udru enja ili prema drugom programu obuke koji priznaje Udru enje medijatora i 3. Osobi koja sa uspjehom zavr i obuku za medijatora izdat e se odgovaraju i certifikat koji slu i kao osnov za upis u registar medijatora. mo e u pojedina nim slu ajevima. . Strani dr avljanin koji je ovla ten da obavlja poslove medijacije u drugoj dr avi. stranke su du ne obavjestiti sud o ishodu postupka medijacije odmah. na zahtjev stranke. ali uz prethodnu saglasnost Ministarstva pravde i Udru enja medijatora BiH. medijator mo e voditi i odvojene razgovore sa svakom strankom pojedina no. Upis u registar medijatora koji vodi Udru enje. Medijator podlije e odgovornosti za tetu koju nanese stranci svojim nezakonitim postupanjem prema op im pravilima o odgovornosti za tetu. a najkasnije do odr avanja ro i ta dostaviti sporazum o nagodbi. 2.

derogiraju i tako nadle nost redovnog suda da postupa u istom predmetu. a ranije smo kazali da je ovaj sporazum procesnopravne prirode. . imenuju stranke sporazumno. faksom ili e-mail-om. bez obzira na prirodu odnosa iz kojih nastaju.Arbitra ni sporazum ‡ Predstavlja sporazum stranaka kojim one povjeravaju presu ivanje svog postoje eg ili budu eg spora arbitra nom sudu. ‡ Predmet arbitra nog rje avanja mogu biti svi sporovi. ‡ Osnovno je pravilo da broj arbitara mora biti neparan. a tre eg. a u pravilu je to jedan ili tri. ‡ Pravila Evropskog arbitra nog suda propisuju da svaka stranka imenuje po jednog arbitra. koji je po svojoj funkciji predsjedavaju i. ‡ Pismenu formu arbitra nog sporazuma ubla ava mogu nost njegovog zaklju ivanja razmjenom pisama i telegrama. izuzev onih sporova ije bi raspravljanje bilo u suprotnosti sa javnim interesom.

‡ Pobijanje arbitra ne presude je mogu e ostvariti samo tu bom za njen poni taj. pa stalne arbitra e same stavljaju klauzulu prvomo nosti i izvr nosti svojih presuda.‡ Kod ad hoc arbitra a. a ako to ne u ine. osnovno je pravilo da postupak odre uju same stranke. tada postupak odre uju sami arbitri. . ‡ Stranke mogu okon ati spor i poravnanjem pred arbitra nim sudom. ‡ Presude arbitra nog suda predstavljaju izvr ni naslov. o emu odlu uje onaj sud koji bi bio nadle an da postupa u premetnom sporu za slu aj da arbitra ni sporazum nije zaklju en. a to poravnanje ima svojstvo izvr ne isprave. a na presude ad hoc arbitra a. klauzulu stavlja redovni sud koji bi bio nadle an da nije zaklju en arbitra ni sporazum.

pravo na upotebu jezika. i oni su obavezni za sve sudove. nije du an da ga primjeni. jednakost gra ana pred sudom. sudska nezavisnost. javnost raspravljanja.Principi organizacije i djelatnosti sudova ‡ Osnovni principi o organizaciji i djelatnosti sudova. ali je zato du an da pokrene postupak pred ustavnim sudom za ocjenu ustavnosti i zakonitosti tih odredbi. ‡ Legalitet ili zakonitost podrazumjeva pod injenost i vezanost sudova u vr enju sudske funkcije za zakon. Svaki ovaj organizacioni nivo ima mogu nost da organizaciono izgra uje onakav sistem redovnih sudova. Ako sud smatra da propis koji primjenjuje nije u skladu sa ustavom i zakonom. inkompatibilnost. . koji e najbolje odgovati njegovim specifi nim potrebama u vr enju sudske funkcije. ‡ Organizacija sudova je postavljena na jedinstvenim pravosudnim principima. od kojih su najva niji: legalitet. pravo na albu. sudska nepristrasnost i izuze e sudija. utvr eni su ustavima entiteta i statutom BD BiH.

. Danas je vr enje sudske funkcije vi e nego kreativna djelatnost. a ni naredbodavnu vlast.‡ Sudovi su nezavisni organizaciono i funkcionalno. pa i time to je u postupku dono enja presude isklju ena javnost. ali formalnopravno nisu obavezna za ni e sudove i oni nisu du ni da ih primjenjuju. ‡ Pravo na albu je ustavnopravna garancija. pa zato ni jedan organ vlasti ne bi mogao da ima nad sudovima ni hijerarhijsku. pod uslovom da je na drugi na in obezbje ena za tita prava i zakonitosti. a povreda ovog prava predstavlja apsolutno bitnu povredu postupka. ali nisu organi pojedinih dru tvenopoliti kih zajednica. koja zahtjeva od sudije visoko sofisticiranu kreativnu djelatnost. te se ona mo e samo izuzetno isklju iti. pa se javnost kod rapravljanja mo e isklju iti samo kad to zakon odre uje. ‡ Na ovaj na in se udovoljava i sudskoj nezavisnosti. ‡ Za to pravna shvatanja koja zauzimaju vrhovni sudovi u BiH nisu obavezna za ostale sudove? Ova shvatanja su vrlo zna ajna za jedinstvenu primjenu zakona i ona snagom argumenata ve u ni e sudove. Svi gra ani su jednaki pred zakonom i ustav svakom jam i pravo na upotrebu jezika. ‡ Javnost kao metod rada je uzdignut na stepen ustavnog principa. to zna i da su oni samostalni organi dru tvene zajednice.

zakonski zastupnik ili punomo nik stranke ili ako je sa strankom u odnosu suovla tenika ili saobveznika ili regresnog obveznika. Tako e. i to kako u organizacijskom. To je osnovni preduslov za objektivno su enje i pravilno dono enje odluke (nemo iudex in causa sua). ali tada sud sam cijeni i odlu uje o izuze u sudije. ‡ Razlozi za izuze e po zakonu su: ako je sam sudija stranka. . osnovni zahtjev koji se postavlja principom sudske nepristrasnosti sastoji se u tome da sudija u odnosu na stranku bude neutralan i nepristrasan tre i. postoje dvije vrste razloga za izuze e. ‡ Stoga. U drugu grupu spadaju razlozi koji u konkretnom slu aju mogu dovesti u sumnju objektivnost sudije u su enju. i to: 1. ‡ Kao to smo naglasili ranije. ili ako se sudija nalazi u nekom porodi nom odnosu sa strankom. ‡ Kada je u pitanju izuze e sudije. anga ovanje sudije u politi kim organizacijama dovodi u pitanje sudsku nezavisnost i zato je ta aktivnost inkompatibilna sa vr enjem sudske funkcije. tako i u funkcionalnom smislu. sudovi su vezani samo za ustav i zakon.‡ Sudija ne mo e vr iti slu bu koja je nespojiva sa sudskom funkcijom. niti mo e biti delegat u skup tini koja ga je izabrala. Razlozi zbog kojih se sudija po sili zakona (ex lege) izuzima i oni su u zakonu iscrpno navedeni i 2.

onda do dono enja odluke. ako smatra da one dovode do njegove nepristrasnosti. sud pazi po slu benoj du nosti u toku cijeloga postupka. onda se ona mo e pobijati zbog apsolutno bitne povrede postupka. ‡ Odredbe o izuze u se ne odnose samo na sudije. dovode u pitanje nepristrasnost suda. ‡ Na razloge za izuze e po sili zakona. Zbog toga i sud kada pru a pravnu pomo neukim strankama.‡ Najzad. stranke mogu ukazati u toku cijelog postupka. ali isti tako. npr. du an je da to ini do granice koja ne dovodi u pitanje ostvarivanje sudske nepristrasnosti. ali najkasnije do zavr etka rasprave pred prvostepenim sudom. sudija e biti izuzet po zakonu i ako je u istom predmetu saslu an kao svjedok ili vje tak. Istina. prevodilac i vje tak. zapisni ar. a ako je sud ve donio odluku. ve i na druge u esnike koji sudu poma u u radu. . ako je u istom predmetu u estvovao u dono enju odluke ni eg suda. ‡ Razlozi za izuze e po ocjeni suda se cijene u svakom konkretnom slu aju i u kojoj mjeri takve okolnosti. s tim da izuze e mogu tra iti i stranke. a ako nije bilo rasprave. ako stranka ukazuje na njih kao na razlog za izuze e. sudija mo e i sam usljed ovakvih okolnosti da tra i izuze e. Povreda se ne gubi pravomo no u presude i zato ona predstavlja razlog za ulaganje vanrednih pravnih lijekova. Na razloge za izuze e po sili zakona.

sudi uvijek u vije u. Adekvatan sastav suda je procesna garancija za pravilno ostvarivanje sadr aja sudske funkcije. kao albeni. pa ako je npr. kao sudu stvarne nadle nosti. pa je i sastav suda odre en zahtjevima za to pravilnije njeno ostvarenje. a ne organizacionopravnog karaktera. Drugostepeni sud. . Tre estepeni sud postupa u vije u sastavljenom od pet sudija. s tim da sastav drugostepenog suda ne zavisi od toga da li se jurisdikciona ovla tenja vr e u sjednici ili na raspravi. pa se zato nalaze u zakonima o parni nom postupku. odluka se zbog ove procesne povrede ne mo e pobijati. Kad vrhovni sudovi entiteta odlu uju kao tre estepeni. Sud vr i sudsku funkciju samo u funkcionalnopravnoj formi koja se oblikuje sastavom suda. Sadr aj sudske funkcije je odre en s obzirom na to da li sud ostvaruje sudsku funkciju u prvom. a trebalo je da odlu uje sudija pojedinac.Sastav suda ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Pravila o sastavu suda su po svojoj prirodi funkcionalnopravnog. sudi uvijek sudija pojedinac. drugom ili tre em stepenu. U prvostepenom sudu. u sporu odluku donijelo vije e. Vije e se sastoji od trojice sudija. sude u vije u sastavljenom od pet sudija. Sve povrede pravila o sastavu suda nemaju iste posljedice.

utvr uju se zakonom. na osnovu porodi nog zakonodavstva. pravobranila tvo. pojavljuje se kao stranka i kao tre e lice. Kao tre e lice. ‡ Tu ila tvo je samostalan dr avni organ. tako da je njegova uloga u gra anskom postupku daleko manja. Ustavom entiteta i Statutom BD BiH.Ostali organi od zna aja za pravosu e ‡ Najva niji organi od zna aja za prvosu e su: tu ila tvo. utvr uju se osnovna na ela za organizaciju i djelovanje tu ila tva. ombdsmeni BiH. advokatura i organ starateljstva. npr. javni tu ilac najve i dio svoje funkcije ostvaruje u krivi nom postupku kao organ koji goni u inioce krivi nih djela. ‡ Tu ila tvo je ustavna institucija. a sva ostala pitanja. ‡ Kao stranka. npr. javni tu ilac se mo e pojaviti kao zakonski intervenijent u cilju pravilne primjene prinudnih pravnih propisa ukoliko stranka ide izvan okvira koje postavlja na elo dispozitivnosti. Me utim. . sastava i organizacije. javni tu ilac se pojavljuje npr. kad podi e tu bu za poni taj braka iz javnopravnog razloga.

kad na e da za to ima osnova. Porodi ni zakon priznaje. intervenijenta i punomo nika. Tri ombdusmena imenuje Parlament BiH. u pravilu. ombdusmen ima pravo da.‡ Ombdusmen BiH je nova institucija u na em pravu. pojavljuje se u ovoj ulozi u sporovima za poni tenje braka. U parni nom postupku. propisano je da se ombdusmen mo e pojaviti: 1. ‡ Organ starateljstva kao stranka. Kao tre e lice u parnici. Tako e. predlo i da se utvrde i injenice koje stranke nisu navele i da se izvedu dokazi koje stranke nisu predlo ile. zakonskog zastupnika. u granicama tu benog zahtjeva. ombdusmen se ima pravo umije ati u spor koji je u toku. iako nema svojstvo pravnog lica. ali mu ga npr. Kao pokreta parni nog postupka. . vr i op inski organ uprave nadle an za poslove socijalne za tite. ‡ Fukciju organa starateljstva. u slu ajevima koje odre uje Ustav BiH i 2. pa se tako ovaj organ mo e u parni nom postupku pojaviti u ulozi: stranke.

‡ Kada je u pitanju organ starateljstva u ulozi punomo nika. pojavljuje u postupku za izdr avanje djece u njihovom interesu. kao besplatnu i stru nu pomo . ili ako majka ne pokrene postupak za utvr ivanje o instva i sl. mogu ovlastiti organ starateljstva da u svojstvu punomo nika. te je u ovoj ulozi organ starateljstva najbli i polo aju stranke. u njihovo ime pokrene i vodi parnicu. a u interesu djece. ‡ Organ starateljstva u ulozi intervenijenta ili tre eg lica se npr. jer preduzima radnje u svoje ime. npr. a ne vr e ih roditelji kome ona pripadaju. . kad preuzima vr enje odre enih ovla tenja koja su u interesu djece.‡ Organ starateljstva se pojavljuje u ulozi zakonskog zastupnika. treba kazati da stara i samohrana lica u ostvarivanju svojih prva na izdr avanje prema srodnicima koji su du ni da ih izdr avaju.

koji ima zavr en pravni fakultet i polo en pravosudni ispit. ‡ Fizi ka i pravna lica koja namjeravaju da pokrenu postupak protiv stranke koju pravobranilac zastupa po zakonu. i to: po sili zakona-ex lege i po ovla tenju zainteresiranih stranaka. izvr nom.Pravobranila tvo ‡ Pravobranila tvo je organ politi koteritorijalne zajednice ija je osnovna funkcija da preduzima zakonom predvi ene mjere i pravna sredstva radi pravne za tite njenih imovinskih prava i interesa i imovinskih prava i interesa drugih pravnih lica. te se za pravobranioca kod nas mo e imenovati dr avljanin BiH. ‡ Pravobranilac se u gra anskom postupku pojavljuje u ulozi strankinog zastupnika. krivi nom i drugim postupcima pred sudovima. a oni zastupaju stranke u pogledu imovinskih prava i interesa u parni nom. . i to u slu ajevima odre enim zakonom. imaju pravo da se obrate pravobraniocu sa prijedlogom da preduzme mjere u cilju sporazumnog rje enja spora. Pravobranila tvo kao instutucija se ure uje zakonom.

‡ Da bi za tita imovinskih prava i interesa politi koteritorijalne zajednice. a ne na ugovoru. isto kao i zakonskog zastupnika. uloga pravobranioca da zastupa po sili zakona je njegova glavna uloga u parni nom postupku i ne mo e se izjedna avati sa ulogom zakonskog zastupnika. u parnici zasnivaju na zakonu. te zbog toga pravobranioca ex lege smatramo zastupnikom sui generis. onda se on nalazi u ulozi ugovornog punomo nika. ‡ Sa zakonskim zastupnikom ima toliko sli nosti. pravobranilac se tada uvijek pojavljuje u ulozi nu nog punomo nika. njenih organa i fondova bila kvalitetna. to se ovla tenja pravobranioca. ‡ Me utim. ali po sili zakona. odnosno tipi nim primjerom nu nog punomo nika. a ranije smo rekli da je ova ustanova napu tena u na em pravu. .‡ Kada se pravobranilac pojavljuje u postupku po ovla tenju. a pravobranilac parni no sposobne stranke. ‡ Zakonski zastupnik zastupa parni no nesposobne stranke.

‡ Danas u svijetu postoji dvojna i jedinstvena advokatura. Kasnije e advokati u ovom periodu da vr e i funkciju zastupanja. . ‡ U zemljama romanskog prava. stolje u. koja je nastala jo u rimskom pravu. rimsko pravo nije poznavalo. Italija i Francuska. mada ustanovu zastupni tva u dana njem zna enju ovog pojma. to dovodi do gubljenja razlike izme u advokature i prokurature. npr. Advokatura se organizije kao stru na pravna djelatnost koja se vr i kao profesija i to na korporativnoj osnovi. koja spada u najstarije institucije common law-a koja je nastala jo u 13.Advokatura ‡ To je jedna od najstarijih pravnih institucija. preovladava sistem dvojne advokature. ‡ U periodu rimskog carstva udareni su temelji advokaturi kao pravnoj profesiji. U Engleskoj je tako e prisutan sistem dvojne advokature. a to zna i da jedni obavljaju funkciju zastupanja ili procurature. a drugi pru aju pravne savjete i plediraju u korist stranke pred sudovima ili avocato. a engleske sudije se upravo biraju iz reda advokata.

pa je ovaj sistem danas preovla uju i u svijetu. a uslovi za obavljanje ove funkcije su op i i posebni. Zbog toga. U op e spada dr avljanstvo. a u posebne: zavr en pravni fakultet (4 godine) i polo en pravosudni ispit. gdje spada i BiH. zbog eja je advokatura samostalna u organizacionom i funkcionalnom smislu. o privremenoj zabrani i prestanku rada advokata. koja se ure uje zakonima o advokaturi. sve se vi e danas i u zemljama dvojne advokature postepeno bri e razlika izme u pripadnika advokatske profesije. u samostalnom odlu ivanju o prijemu u advokaturu. osnovna funkcija advokature je u pru anju pravne pomo i. Organizaciona samostalnost se ogleda: u organizovanju advokata u advokatske komore. Funkcionalna nezavisnost se sastoji od toga to su advokati. advokatsku funkciju vr i samo jedna vrsta advokature. a pravna pomo predstavlja jednu od osnovnih ustavnih garancija kojima se obezbje uje zagarantovano pravo na jednaku pravnu za titu svih u postupku pred sudovima i drugim dr avnim organima. nezavisni u vr enju pravne pomo i. kao niosioci advokatske funkcije. .‡ U zemljama jedinstvene advokature. ‡ Ovo je nezavisna profesionalna slu ba. Svojstvo advokata se sti e upisom u imenik advokata. ‡ Kao to znamo. ‡ Advokatura se obavlja pojedina no ili u zajedni koj advokatskoj kancelariji.

‡ U funkcionalnom smislu. a relativna se dijeli na stvarnu. nadle nost sudova se dijeli na apsolutnu i relativnu. a sa aspekta stranaka. Nadle nost sa aspekta suda.Nadle nost sudova ‡ Nadle nost odre ujemo u objektivnom i subjektivnom smislu. nadle nost je djelokrug poslova jednog suda. . ‡ U objektivnom smislu. ‡ U subjektivnom smislu nadle nost promatramo dvojako: sa aspekta suda i aspekta stranaka. funkcionalnu i mjesnu nadle nost. ‡ Apsolutnom nadle no u se utvr uju poslovi koji spadaju u nadle nost sudova uop e i time se vr i razgrani enje prema svim drugim doma im dr avnim organima i prema inostranim organima i sudovima. nadle nost se odre uje kao pravo da im sudi samo nadle ni sud. zna i da sud ne mo e odbiti da postupa u predmetima za koje je nadle an.

s tim da je za odlu ivanje o takvom zahtjevu nadle an sud. i to putem odredaba o stvarnoj nadle nosti redovnih sudova. . a ne organ uprave. ‡ Po pravilima o apsolutnoj nadle nosti se vr i i rezgrani enje izme u sudske u upravne nadle nosti. Povreda pravila o apsolutnoj nadle nosti predstavlja razlog apsolutne ni tavosti. nego zahtjev za utvr enje postojanja braka sa drugim licem. ‡ Pod pojmom apsolutne nadle nosti ili jurisdikcije podrazumjevamo nadle nost bilo kojeg od redovnih sudova. Tada sud rje enjem odbacuje tu bu kao nedopu tenu i ne ustupa je stranom sudu. na koju albeni sud pazi po slu benoj du nosti tokom cijelog postupka. mada se ovaj pojam vi e koristi kod razgrani enja nadle nosti doma ih sudova prema inostranim sudovima.‡ Za apsolutnu nadle nost se koristi i pojam sudska jurisdikcija. kada sud u toku postupka utvrdi da za rje avanje spora nije nadle an sud u BiH. ne predstavlja zahtjev za ispravku upisa. zahtjev da se u mati noj knjizi vjen anih izvr i upis braka sa drugim licem. a ne onim na koje je upis izvr en. s tim da ovu jurisdikciju u na em pravu odre uju zakoni o parni nom postupku. Zato se konkretizacija apsolutne nadle nosti redovnih sudova vr i posredno. npr. ‡ Apsolutnu nadle nost kao procesnu pretpostavku imamo.

pravilima o mjesnoj nadle nosti se odre uje koji e od vi e stvarno nadle nih sudova biti teritorijalno nadle an u dr avi ili entitetu. dr avljanstvo i prebivali te ili u predmetu spora. jer se i jednim i drugim pravilima vr i teritorijalno razgrani enje. ‡ Na e pravo pripada sistemima u kojima je prebivali te tu enog mjerodavno za odre ivanje me unarodne nadle nosti doma eg suda. ali sa razli itim doma ajem. nego se ona odre uje prema nacionalnom pravu svake zemlje i to kao nadle nost doma ih sudova u sporovima sa elementom inistranosti. Elemenat inistranosti mo e se pojaviti: u subjektu. a ova se nadle nost. ‡ Mjesna nadle nost je podobna za pravila o me unarodnoj nadle nosti. izvodi iz pravila mjesne nadle nosti. . npr. a pravilima me unarodne nadle nosti vr i se razgrani enje izme u sudova koji pripadaju razli itim dr avama. u pravilu.Me unarodna nadle nost ‡ Me unarodna nadle nost nije nadle nost prema me unarodnom pravu. npr.

mo emo podijeliti na op u i posebnu. a povreda ovih odredbi predstavlja apsolutno bitnu povredu-posljedica ni tavost.‡ Vrsta me unarodne nadle nosti zavisi od toga da li je za konkretni spor predvi ena izberiva ili isklju iva me unarodna nadle nost. onda je u tom sporu i me unarodna nadle nost izberiva. Osim ovoga. to je navedeno i u prelaznim i zavr nim odredbama zakona o parni nim postupcima u BiH. ‡ Tako e. ukoliko se nekretnina nalazi na na oj teritoriji. s tim da ova prorogacija mo e biti i pre utna. isto kao i mjesnu nadle nost. . a posebnu na izberivu ili elektivnu i isklju ivu. postoji isklju iva mjesna nadle nost (forum rei site). koji je donesen 1982. ako je za konkretan spor predvi ena izberiva mjesna nadle nost. stranke mogu pod odre enim uslovima derogirati me unarodnu nadle nost doma eg suda sporazumom kojim povjeravaju rje avanje spora stranom sudu. Tako. zbog ega u ovim sporovima sa elementom inostranosti postoji uvijek isklju iva nadle nost doma ih sudova. godine. me unarodna nadle nost se mo e odrediti po uzajamnosti ili reciprocitetu. ili u sporovima za koje je predvi ena isklju iva mjesna nadle nost i me unarodna nadle nost je isklju iva-jer su isklju ivo nadle ni doma i sudovi. odnosno kao retorziona mjera. ‡ Zakon o rje avanju sukoba zakona. u sporovima koji se ti u stvarnih prava na nekretninama. Npr. ‡ Me unarodnu nadle nost. jo uvijek je na snazi.

‡ Redovni sudovi. ‡ Stvarnu nadle nost op inskih i kantonalnih-okru nih sudova. sporovi iz radnih odnosai sl. jedinstven sudski sistem u BiH ine redovni sudovi.Stvarna nadle nost ‡ Kao to znamo. utvr uju kantonalni odnosno okru ni zakoni o sudovima. sporovi iz intelektualnog vlasni tva. vr i se s obzirom na vrijednost spora i/ili s obzirom na pravni osnov spora. a po pravilima o stvarnoj nadle nosti se razgrani ava nadle nost izme u sudova razli itog ranga u okviru iste vrste sudova. propisuju entitetski zakoni o vrhovnim sudovima. vr e i upravnu jurisdikciju. ‡ Sporovi iz nadle nosti redovnih sudova su: imovinskopravni i drugi gra anskpravni sporovi. privredni sporovi. ‡ Razgrani enje stvarne nadle nosti iz sistema redovnih sudova. kao to znate. . odnosno raspravljaju o zakonitosti kona nih upravnih akata. sporovi iz li nih i porodi nih odnosa. a stvarnu nadle nost vrhovnih sudova entiteta.

tu ilac smanji tu beni zahtjev. nedostatak u pogledu stvarne nadle nosti se otklanja dostavljanjem tu be nadle nom sudu.‡ Stvarna nadle nost je procesna pretpostavka. a ocjenjivanje nadle nosti se vr i na osnovu navoda u tu bi i na osnovu injenica koje su sudu poznate. parni ni postupak se smatra pokrenutim kada je tu ba dostavljena sudu. Stvarno nadle ni sud kome je upu en predmet mo e te radnje prihvatiti i tada e sud nastaviti postupak kao da je pred njim bio i pokrenut. tu ilac povisio tu beni zahtjev. . tada dolazi do tzv. odnosno sud koji je bio nadle an u vrijeme podno enja tu be ostaje i dalje nadle an. Ovo pravilo ne va i. kao procesnu pretpostavku. a njena povreda vodi apsolutnoj ni tavosti presude. a mo e i da ne prihvati poduzete radnje od stvarno nenadle nog suda. ‡ Za razliku od apsolutne nadle nosti kada se tu ba odbacuje. iako bi sada trebao biti nadle an drugi redovni sud iste vrste. bez obzira da li je sud kome je tu ba upu ena u isto vrijeme i stvarno nadle an sud. ustaljenja nadle nosti-perpetuatio fori. ‡ Ako npr. sud pazi ex officio u toku cijelog postupka. ‡ Zapamtite. ako bi npr. ‡ Na stvarnu nadle nost.

i rje avanje o sukobu nadle nosti ima karakter funkcionalne nadle nosti. kao i izme u razli itih sudova u vr enju sudske funkcije u istom predmetu.Funkcionalna nadle nost ‡ Pravila o funkcionalnoj nadle nosti preraspodjeljuju pojedina jurisdikciona ovla tenja izme u razli itih organa u okviru istog suda. . ‡ Pravila kojima se ure uje nadle nost sudova u postupku pravnih lijekova imaju karakter pravila o funkcionalnoj nadle nosti. ve je ovaj pojam uobli en za ozna avanje nadle nosti na koju stranke ne mogu svojom voljom uticati. ‡ Funkcionalna nadle nost ozna ava se jo o pojmom instanciona nadle nost. ‡ Tako e. ‡ Pojam funkcionalne nadle nosti ne poznaju norme procesnog prava.

‡ Kao vrijednost predmeta spora uzima se samo vrijednost glavnog zahtjeva. ‡ Postoji i niz situacija u kojima vrijednost predmeta spora slu i kao kriterij za odre ivanje stvarne nadle nosti ili prava na izjavljivanje revizije i sl.‡ Dakle. koji se zasnivaju na istom injeni nom i pravnom osnovu. npr. Dakle. npr. a trebalo je suditi vije e. npr. sud utvr uje vrijednost predmeta spora na osnovu podataka koje je tu ilac u tu bi naveo. parni ni tro kovi ili ugovorna kazna. a povreda ovih pravila predstavlja apsolutno bitnu povredu postupka. . i funkcionalna nadle nost je procesna pretpostavka na koju sud pazi ex officio u toku cijelog postupka. kamate. pretrpljeni bolovi. vrijednosni kriterij slu i za ulaganje revizije. kao vanrednog pravnog lijeka. a ako se u tu bi kumulira vi e tu benih zahtjeva. naknada imovinske i neimovinske tete. vrijednost predmeta spora se utvr uje zbrajanjem svih zahtjeva. ne uzimaju u obzir. dok se sporedni zahtjevi. ako je sudio sudija pojedinac. ‡ Prema tome. ukoliko se vrije a princip zbornosti su enja. strah i sl.

. Saglasnom voljom stranaka-forum prorogatum.Mjesna nadle nost ‡ Po pravilima ove nadle nosti. a mo e i za vi e op ina. Na osnovu zakona-forum legale. ‡ Odredbe o mjesnoj nadle nosti nisu stroge kao kada se radi o drugim vrstama nadle nosti. npr. u pravilu. ova nadle nost trijako odre uje: 1. za jednu op inu nadle an. apsolutnoj. to je pravilo. odre uje se koji je od vi e stvarno nadle nih sudova ovla ten da raspravlja i odlu uje o konkretnom sporu. to zna i da je mjerodavna veza koja postoji izme u odre enih elemenata konkretnog spora: stranaka i predmeta spora. Odlukom vi eg suda-forum judicale i 3. ‡ to je sud u sudskoj hijerarhiji na ni em mjestu. s jedne strane. stvarnoj ili funkcionalnoj. to je njegov prostorni djelokrug manji i obratno. s druge strane. u BiH mo e biti op inski sud. npr. i odre enog suda odnosno podru ja suda. pa se zbog njene elasti nosti. 2.

odnosno boravi terezidenciju. bez namjere da u tom mjestu trajno ivi. pa se prebivali te difinira kao mjesto u kome jedno lice prebiva sa namjerom da u njemu stalno ivi. Supsidijarnu ili pomo nu mjesnu nadle nost. bitna su dva elementa ovog pojma: fakti ki (corpus) i voljni (animus). Kod izberive nadle nosti. Rekosmo. 2. . Isklju ivu ili ekskluzivnu i 3. posebna ili specijalna mjesna nadle nost mo e biti: 1. Op u ili generalnu i 2. tu ba se mo e podi i kod suda op e mjesne nadle nosti ili nekog drugog suda koji je zakonom odre en. nadle an je sud kod koga se. Supsidijarna ili pomo na mjesna nadle nost. u pravilu. Izberiva ili elektivna. 2. Supsidijarna nadle nost postoji ako nije previ ena op a mjesna nadle nost. Kod op e mjesne nadle nosti-forum generale. Odredbama isklju ive mjesne nadle nosti. Da ponovimo. Izberivu ili elektivnu. Posebnu ili specijalnu mjesnu nadle nost. dok je boravi te mjesto u kome jedno lice boravi. protiv tu enog mo e podnijeti svaka tu ba. za odre ivanje pojma prebivali ta.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Zakonom odre ena mjesna nadle nost. Posebna ili specijalna mjesna nadle nost. dijeli se na: 1. isklju uje se op a mjesna nadle nost. a to je onaj sud na ijem podru ju tu eni ima prebivali te-domicil. dijeli se na: 1. Isklju iva ili ekskluzivna i 3.

sporovi za zakonsko izdr avanje i sporovi zbog smetanja posjeda. Pravila o izberivoj mjesnoj nadle nosti se primjenjuju i za sljede i sporove: radi za tite prava na osnovu garancije proizvo a a. prema mjestu u kome se nalazi poslovna jedinica pravnog lica.‡ Izberiva ili elektivna mjesna nadle nost predvi ena je primarno u interesu tu ioca. sporovi iz nasljednopravnih odnosa. ne samo kod suda op e mjesne nadle nosti. paternitetski i maternitetski sporovi. . pojavljuju se kao: sporovi za naknadu tete-pored suda op e mjesne nadle nosti. bara ni. ako je teta nastala kao posljedica smrti ili te ke tjelesne povrede. nego i suda na ijem je podru ju teta u injena. me utim. radni sporovi. pa i kod suda na ijem podru ju tu ilac ima prebivali te odnosno boravi te. mjeni ni sporovi. nadle an je i sud na ijem podru ju je teta u injena. privredni sporovi. a kod druge vrste sporova u interesu ostvarivanja sudske funkcije i u interesu obje stranke. tada tu ilac mo e ustati tu bom. ‡ Predmeti u kojima se primjenjuje izberiva mjesna nadle nost. prema mjestu gdje se nalazi zastupni tvo stranog lica u BiH.

isklju ivo je nadle an mjesni sud na ijem podru ju se nalazi sjedi te vojne jedinice. a u sporovima koji se ti u smetanja posjeda na nekretninama. umjesto jednog suda. pravilo forum rei sitae sa podru ja procesnog prava. ‡ Predmeti u kojima je predvi ena isklju iva mjesna nadle nost odre eni su izri ito zakonom. Kod sporova u izvr nom i ste ajnom postupku. ne postoji isklju iva nadle nost. odnosno ste ajni postupak. isklju iva nadle nost u sporovima o nekretninama odnosi se samo na one sporove koji imaju stvarnopravni karakter. ‡ Kad su u pitanju vazduhoplovi i brodovi.‡ Pravilima o isklju ivoj ili ekskluzivnoj mjesnoj nadle nosti isklju uje se op a mjesna nadle nost i odre uje. odnosno brod upisan. neki drugi stvarno nadle ni sud. Kod sorova sa vojnim jedinicama. ‡ U sporovima koji imaju obligacionopravni karakter o nekretninama. ‡ Kao to smo kazali. . odgovara pravilu lex rei sitae sa podru ja materijalnog prava. mjesno je nadle an sud na ijem se podru ju provodi izvr enje. naj e e zbog veze koja postoji izme u tog suda i predmeta spora. ‡ Dakle. isklju ivo je nadle an sud na ijem podru ju se vodi upisnik u koji je vazduhoplov. isklju ivo je nadle an sud na ijem se podru ju nalazi nepokretnost.

‡ Primjer pomo ne mjesne nadle nosti imamo kod suparni ara. . ‡ Uzajamna nadle nost za tu be protiv stranih dr avljana je izraz principa uzajamnosti. zatim ovu vrstu nadle nosti imamo i kod: bra nih sporova sa elementom inostranosti. ‡ Odre ivanje mjesne nadle nosti od strane vi eg suda ispoljava se u dva vida: 1. Preno enje mjesne nadle nosti sa jednog suda na drugi ili delegacija i 2.‡ Odredbama o pomo noj ili supsidijarnoj mjesnoj nadle nosti daje se odgovor na situacije koje se ne mogu podvesti pod odredbe op e i posebne mjesne nadle nosti. ako u stranoj dr avi dr avljanin BiH mo e biti tu en pred sudom koji nema mjesnu nadle nost po propisima u BiH. onda e ista nadle nost va iti i za su enje dr avljaninu te strane dr ave pred sudom u BiH. tada je mjesno nadle an onaj sud koji je nadle an za bilo koga od tu enih. a za njih ne postoji mjesna nadle nost istog suda. retorzione mjere. Odre ivanje mjesne nadle nosti kada se na osnovu zakona ona ne mo e utvrditi ili ordinacija. a jednim dijelom ima i zna aj tzv. kod utvr ivanja o instva i materinstva sa elementom inostranosti i u sporovima protiv lica koja nemaju op u mjesnu nadle nost u jednom od entiteta u BiH. ako je jednom tu bom tu eno vi e lica. npr. npr.

Nu na delegacija i 2. ‡ Svrsishodnu ili cjelishodnu delegaciju imamo iz razloga cjelishodnosti. da na prijedlog stranaka. . koja mo e dovesti do izuze a sudije. a postoji jurisdikcija sudova. npr. U takvoj situaciji su vrhovni sudovi entiteta u BiH ovla teni. ‡ Do ordinacije dolazi kada se po odredbama zakona o parni nom postupku o mjesnoj nadle nosti ne mo e utvrditi koji je sud mjesno nadle an. nego suda koji je po zakonu mjesno nadle an. Svrsishodna ili cjelishodna delegacija. odrede koji e stvarno nadle ni sud biti mjesno nadle an. ‡ Nu nu delegaciju imamo npr. spor bi bilo lak e raspraviti i o njemu odluku donijeti od strane drugog stvarno nadle nog suda. kod ostvarenja na ela sudske nepristrasnosti. to zna i da do ove delegacije dolazi iz nu nosti.Delegacija i ordinacija ‡ Razlikujemo dvije vrste delegacije: 1.

ugovaranje mjesne nadle nosti nije dopu teno npr. sud se mo e oglasiti nenadle nim najkasnije na pripremnom ro i tu. mora biti sa injen u pismenoj formi i zaklju uje se prije parnice. ali ne u toku cijelog postupka. Povreda odredaba o mjesnoj nadle nosti predstavlja apsolutno bitnu povredu postupka. a stranka se upravo zbog toga ali. u sporovima o stvarnim pravima na nekretninama. Prorogacioni ugovor o mjesnoj nadle nosti. samo ako je povodom prigovora stranke koji je unesen u presudu. i to u onim predmetima u kojima nije odre ena isklju iva mjesna nadle nost. Tu ilac je tada du an da ugovor o mjesnoj nadle nosti prilo i uz tu bu.Ugovor o mjesnoj nadle nosti i mjesna nadle nost kao procesna pretpostavka ‡ ‡ Od svih nadle nosti. I mjesna nadle nost je procesna pretpostavka i na nju sud pazi po slu benoj du nosti. a ako ono nije odr ano. sud nepravilno odlu io da je mjesno nadle an. u sporovima zbog smetanja posjeda na nekretninama i drugim vrstama sporova u kojima je predvi ena isklju iva mjesna nadle nost. Prema tome. Kod mjesne nadle nosti. onda najkasnije do upu tanja tu enog u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom ro i tu za glavnu raspravu. kao to je to kod stvarne nadle nosti. ‡ . da li za sporove koji e nastati ili za spor koji je nastao. stranke svojom voljom mogu uticati samo na mjesnu nadle nost.

Nadle nost po atrakciji ili privla enju
‡ Nadle nost po atrakciji ili privla enju postoji kada se nadle nost odre enog suda zasniva na injenici da se pred tim sudom ve vodi postupak u odre enom predmetu, koji se nalazi u odre enoj vezi sa postupkom koji se treba pokrenuti. ‡ Kako zasnivanje nadle nosti po privla enju vodi promjeni nadle nosti, to ovisno od toga da li se tim privla enjem mijenja samo mjesna nadle nost, ili mjesna i stvarna u isto vrijeme, razlikujemo nepotpunu i potpunu atrakciju. ‡ Kod nepotpune atrakcije mijenja se samo mjesna nadle nost, npr. sporovi koji nastaju tokom ostavinskog postupka i u toku izvr nog i ste ajnog postupka. Tako, ako tokom ostavinskog postupka do e do spora iz nasljednopravnih odnosa, kao i u sporovima o potra ivanju povjerioca prema ostaviocu, nadle an je, pored suda op e mjesne nadle nosti i sud na ijem podru ju se nalazi sud koji provodi ostavinski postipa, a isto je i ako do e do spora u izvr nom i ste ajnom postupku.

‡ Kod potpune atrakcije mijenja se i stvarna i mjesna nadle nost, npr. u sporovima kod zakonskog izdr avanja i sporu po tu bi glavnog umje a a. Tako, kod zakonskog izdr avanja, ako se vodi zajedno sa bra nim i paternitetskim sporovima dolazi do privla enja nadle nosti, ili u sporu koji pokre e glavni intervenijent, tu ba se pokre e kod onog suda pred kojim te e parnica izme u stranaka protiv kojih je upravljen zahtjev glavnog intervenijenta.

Sukob nadle nosti
‡ Sukob nadle nosti je situacija u kojoj izme u vi e organa dolazi do razli itog shvatanja o tome ko je nadle an da postupa u konkretnoj pravnoj stvari. ‡ Razlikuje se pozitivan i negativan sukob nadle nosti. ‡ Pozitivan-postoji kada dva ili vi e organa smatra du su nadle ni da postupaju u konkretnoj stvari. ‡ Negativan-postoji kada dva ili vi e organa smatra da nisu nadle ni. ‡ Ako do sukoba nadle nosti do e izme u sudova i drugih organa, tada je u pitanju sukob o apsolutnoj nadle nosti ili jurisdikciji, a ako do sukoba dolazi izme u sudova u okviru jedinstvenog sudskog sistema, tada je u pitanju sukob o relativnoj nadle nosti. ‡ Sukob o apsolutnoj nadle nosti ili jurisdikciji mo e biti pozitivan i negativan, a za njegovo rje avanje je nadle an ustavni sud.

‡ Sukob o relativnoj nadle nosti mo e biti samo negativan, jer pravila o litispedenciji-zna i da se istovremeno u istom predmetu ne mogu voditi dvije parnice, onemogu ava pozitivan sukob nadle nosti. ‡ Ina e, do sukoba o relativnoj nadle nosti dolazi e e nego do sukoba o apsolutnoj nadle nosti, tako da kod relativne nadle nosti, o sukobu odlu uje neposredno vi i sud u odnosu na sudove izme u kojih je do lo do sukoba. Zbog ovog pravila, rje enje je da, ako do sukoba nadle nosti do e izme u vrhovnog suda i op inskog odnosno kantonalnog-okru nog suda, sukob nadle nosti rje ava vrhovni sud entiteta u BiH na op oj sjednici. ‡ Kada je u pitanju rje avanje sukoba nadle nosti, sud kome je predmet ustupljen kao nadle nom, nastavi e postupak kao da je kod njega bio i pokrenut. ‡ Slu ajevi u kojima nije mogu e pokrenuti sukob o nadle nosti su: 1. Kad je povodom albe protiv odluke prvostepenog suda kojom se ovaj proglasio nenadle nim, odluku donio drugostepeni sud, ali je drugostepeni sud koji je odluku donio nadle an za rje avanje sukoba nadle nosti izme u tih sudova i 2. Odluka drugostepenog suda o stvarnoj nadle nosti prvostepenog, vezuje svaki sud kome se kasnije isti predmet ustupi, pod uslovom da je drugostepeni sud nadle an za rje avanje sukoba izme u tih sudova.

Stranke u parnici
‡ Stranke su pored suda najva niji subjekti parni nog postupka. ‡ Parnica kao procesnopravni odnos je izgra ena na principu dviju stranaka, a to su tu ilac i tu eni sa suprotnim interesima. ‡ Mno ina lica u parnici u ulozi tu ioca i tu enog ne naru ava dvostrana ki karakter parnice. ‡ Me utim, ako u toku parnice do e do sjedinjavanja obje strana ke uloge, tu ioca i tu enog u istom licu, to ima za posljedicu ga enje parnice, npr. usljed univerzalne sukcesije, tu ilac postaje nasljednik tu enog. ‡ Prema tome, parnica ne mo e nastati ako ne postoje obje stranke kao subjekti procesnih prava i obaveza ili su obje stranke nepoznate. ‡ Procesnopravna teorija razlikuje pojam stranke u materijalnopravnom i procesnopravnom smislu.

a ne s obzirom na materijalnopravni odnos u kome se ta lica nalaze prema predmetu spora povodom koga je parnica pokrenuta. stranka u parni nom postupku se odre uje u procesnopravnom smislu. kao isto procesnopravna kategorija. pa zbog toga npr. Unato tome to je u ivotu pravilo da se u ulozi tu ioca i tu enog pojavljuju titulari spornog materijalnopravnog odnosa povodom koga dolazi do parnice. tako da se svojstvo stranke sti e prema polo aju koje odre eno lice zauzima u parnici-kao procesnopravnom odnosu. ipak to nije bitno za sticanje svojstva stranke u parnici. kad u svoje ime di e tu bu za poni tenje braka. . ‡ Zbog navedenog. a ne materijalnopravni polo aj stranke u parnici.‡ Prema materijalnopravnom odre enju. nije stranka u materijalnopravnom smislu javni tu ilac ili organ starateljstva. svojstvo stranke imaju subjekti spornog materijalnopravnog odnosa povodom koga je do lo do parnice. jer je bitan samo procesnopravni.

zato ova lica imaju i strana ku sposobnost. Pravna sposobnost daje odgovor na pitanje ko mo e biti nosilac prava i obaveza. Kad im se strana ka sposobnost priznaje posebnim propisom i 2. Me utim. ona je ipak od pravne sposobnosti ira. Za to? Zato to strana ku sposobnost mogu imati i dru tvene tvorevine kojima pravni poredak ne priznaje svojstvo pravnog lica. strana ka sposobnost daje odgovor na pitanje ko mo e biti tu ilac i tu eni u parnici. Kad im sud priznaje strana ku sposobnost. ‡ ‡ . Ove tvorevine bez pravnog personaliteta mogu imati strana ku sposobnost po dva osnova: 1. Drugim ruje ima. pravna i strana ka sposobnost odre uju ko mo e biti titular prava i obaveza. in abstracto. zbog ega se strana ka sposobnost naziva jo i procesnopravnom sposobno u.Strana ka sposobnost ‡ ‡ ‡ Iako se strana ka sposobnost izvodi iz pravne. Kako pravnu sposobnost imaju fizi ka i pravna lica. jer se njome odre uje ko mo e biti nosilac prava i obaveza u parnici. Prema tome. odnosno mogu u svakoj parnici biti tu ilac i tu eni. ona se sa njom ne podudara. iako se strana ka sposobnost izvodi iz pravne sposobnosti.

ima u isto vrijeme i strana ku sposobnost. to zna i da onaj ko nema strana ku sposobnost. taj ne mo e ni biti stranka u postupku. Da raspola u sredstvima na kojima se mo e sprovesti izvr enje. svako ko je pravno sposoban ima istovremeno i strana ku sposobnost. isto kao i sam pojam stranke. Zbog svega navedenog. ku nom savjetu. jer se finansiraju iz bud eta politi koteritorijalnih zajednica. svako ko je pravno sposoban. Kako strana ka sposobnost ima zna aj procesne pretpostavke. esencijalni elemenat pravne sposobnosti je vlastita imovina. a to zna i i pravne i 2. a taj elemenat nedostaje svim dr avnim organima. procesnopravni pojam. npr. pa je zbog toga ne bi trebalo ni pobijati. Dakle. Strana ka sposobnost je. presuda koja je donesena u parnici sa nedostatkom strana ke sposobnosti bila bi egzistentna. ulici i sl.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Sud udru enjima koja nemaju pravni subjektivitet to svojstvo mo e priznati samo in concreto za odre enu parnicu. Prema tome. . Sud na postojanje strana ke sposobnosti pazi ex officio u toku cijelog postupka. Me utim. mjesnoj zajednici. kao i na ostale procesne pretpostavke. sud mo e priznati svojstvo stranke. Da ta udru enja udovoljavaju bitnim uslovima za sticanje strana ke sposobnosti. Kako rekosmo. i to pod dva uslova: 1. me utim. ali se iz razloga ni tavosti mo e pobijati. prestavljala bi jedno pravno ni ta. presuda koja bi bila donesena u parnici u kojoj nedostaju same stranke.

Parni na sposobnost ‡ ‡ ‡ Rekosmo. mogu biti stranke. ali zato posjedovanje strana ke sposobnosti ne zna i istovremeno i postojanje parni ne sposobnosti. sposoban je i da u parnicu samostalno preduzima procesne radnje ili da svojom voljom to prenosi na punomo nike. pa se zato jo naziva i procesnom poslovnom sposobno u. parni na sposobnost je ipak u a od strana ke. Me utim. strana kom sposobno u se odre uje ko mo e biti tu ilac i tu eni u postupku. onaj ko je sposoban da se obavezuje ugovorom. Zato. Svako fizi ko i pravno lice i dru tvene tvorevine kojima se priznaje svojstvo stranke u parnici. svim licima kojima materijalno pravo priznaje potpunu poslovnu sposobnost. Zbog toga. ‡ . npr. parni na sposobnost odgovara poslovnoj sposobnosti gra anskog prava. Me utim. jer je ne posjeduju svi oni subjekti koji imaju strana ku sposobnost. parni na sposobnost pretpostavlja postojanje strana ke sposobnosti. norme procesnog prava priznaju i parni nu poslovnu sposobnost. a parni nom sposobno u se odre uje ko mo e tu bom pokrenuti parnicu.

a punoljetna lica kojima je djelimi no ograni ena poslovna sposobnost. . ‡ Kad su u pitanju pravna lica. ili e se dr ati domovinskog prava kao mjerodavnog za odre ivanje parni ne sposobnosti. odnosno da parnicu vodi kao parni no sposobno lice. parni no su sposobna u granicama svoje poslovne sposobnosti. paravilo je da maloljetnik koji nije stekao potpunu poslovnu sposobnost. procjenjuje se po zakonu RS-e. ‡ Parni na sposobnost je pojam procesnog prava i ima zna aj procesne pretpostavke. te na nju sud pazi u toku cijelog postupka ex officio. a parni na sposobnost dr avljanina RS u postupku pred sudovima Federacije. parni no je sposoban u grnicama u kojima mu se priznaje poslovna sposobnost. ali je sposoban po zakonu entiteta u BiH pred ijim se sudom sprovodi postupak. ‡ Stranac koji nije parni no sposoban prema zakonu dr ave iji je dr avljanin. ima mogu nost da bira da li e koristiti prednosti koje mu daje doma e pravo.‡ U ovom kontekstu. smatra se da su ona poslovno sposobna preko svojih organa. ‡ Parni na sposobnost dr avljanina FBiH se procjenjuje po zakonu Federacije.

pa ukoloko sud donese presudu. a parnica se nastavlja tako to u ime parni no nesposobne stranke radnje preduzima njen zakonski zastupnik. Npr. ‡ Isto tako. ovisi od zakonskog zastupnika da li e ih prihvatiti ili ne. s tim da punova nost do tada preduzetih radnji od strane parni no nesposobne stranke. pa radnje koje je takva stranka preduzela prije sticanja parni ne sposobnosti postaju punova ne ako ih stranka odobri. a nedostatak ne otkloni. ‡ Nedostatak parni ne sposobnosti ima dejstvo apsolutno bitne povrede parni nog postupka.‡ Stupanjem u parnicu zakonskog zastupnika otklanja se nedostatak parni ne sposobnosti. ali je u toku trajanja parnice steklo punoljetnost. parni na sposobnost mo e se ste i ili izgubiti u toku trajanja same parnice. takva presuda i kada stekne svojstvo pravomo nosti mo e se pobijati svim vanrednim pravnim lijekovima. a ponavljanjem postupka ak i nakon proteka objektivnog roka od pet godina. tu bu je podiglo lice koje je u momentu podizanja tu be bilo maloljetno. .

ustanova nu nog punomo nika je napu tena. ‡ U pravnim sistemima u kojima je strankama oduzeta postulaciona sposobnost. bez posredovanja punomo nika. te se takav punomo nik. zbog ega se u na em pravu i ne postavlja problem postulacione sposobnosti. naziva nu ni punomo nik.Postulaciona sposobnost ‡ Postulaciona sposobnost je sposobnost parni no sposobne stranke da u parnici sama. nego mora uzeti punomo nika. pa svako parni no sposobno lice mo e neposredno pokretati parnicu i preduzimati sve radnje sa procesnopravnim posljedicama. iako ga stranke odre uju same i svojom voljom. . ‡ Postupaciona sposobnost parni no sposobnoj stranci mo e biti oduzeta. ‡ U na em pravu. preduzima radnje u parnici i tim radnjama proizvodi procesnopravne posljedice. te tada stranka ne mo e neposredno preduzimati radnje sa procesnopravnim dejstvom. one moraju uzeti punomo nika.

to od nje ne zavisi pokretanje parnice. Kako stvarna legitimacija nije procesna pretpostavka. nije u zavisnosti od postojanja stvarne legitimacije. Prigovor stvarne legitimacije ima karakter materijalnopravnog prigovora koji ima za cilj da se tu ilac odbije sa tu benim zahtjevom kao neosnovanim. nita za raspravljanje i odlu ivanje o tu benom zahtjevu. raspravljanje. Zato treba kazati: Nepostojanje stvarne legitimacije ne spre ava odlu ivanje o tu benom zahtjevu. Prigovor stvarne legitimacije redovno isti e tu eni. ‡ ‡ ‡ . ve se njome odre uje sadr aj zahtjeva. pa zato ni zasnivanje svojstva tu ioca i tu enog u parnici.Stvarna legitimacija ± legitimatio ad causam ‡ ‡ ‡ Od strana ke i parni ne sposobnosti. Zbog toga. treba znati razlikovati stvarnu legitimaciju (legitimatio ad causam). irelevantno je postojanje materijalnopravnog odnosa povodom koga je do lo do parnice. Iako je stvarna legitimacija kategorija materijalnog prava. za osnivanje parnice kao procesnopravnog odnosa. zbog ega stvarna legitimacija nije uslov za dopu tenost tu be. a ni odlu ivanje. zbog ega se vrlo esto u ulozi tu ioca ili tu enog pojavljuju lica koja nisu stvarno legitimisana. ona ipak ima zna aja i na podru ju procesnog prava.

ve od njenog postojanja zavisi samo osnovanost tu benog zahtjeva koji je istaknut u tu bi. pripada na prvom mjestu subjektima spornog materijalnopravnog odnosa povodom koga je i do lo do parnice.Procesna legitimacija ± legitimatio ad processum ‡ U pravilu. Kao to rekosmo. jer pravo na vo enja spora ima karakter procesne pretpostavke. sud e rje enjem tu bu odbaciti kao nedopu tenu. npr. ovla tenje za vo enje konkretnog spora treba strogo razlikovati od stvarne legitimacije. putem zakona. treba kazati: Ukoliko ne postoji pravo na vo enje spora. na to sud pazi ex officio. procesna legitimacija ili ovla tenje za vo enje konkretnog spora. prema materijalnom pravu. Me utim. a ukoliko postoji nedostatak koji se ti e stvarne legitimacije. ‡ ‡ ‡ ‡ . na tre a lica. sud e presudom odbiti tu beni zahtjev kao neosnovan. postojanje stvarne legitimacije nije uslov za dopu tenost tu be. ovla tena su da ustaju tu bom za poni tenje braka. imamo veliki broj slu ajeva u kojima je pravo na vo enje spora preneseno. To su ona lica koja. javni tu ilac. imaju stvarnu legitimaciju. Uva avaju i sve re eno. organ starateljstva i sva tre a lica koja su pravno zainteresirana. Zato.

Stupanjem uz postoje eg tu itelja ili tu enog novih lica. ‡ Osnov za sukcesiju u parnici mo e biti zakon ili volja stranaka. Samo ovaj prvi na in dovodi do promjene stranaka u parnici. ‡ Treba znati da promjena stranaka nema uticaja na identitet parnice. s tim da u osnovi zakonske sukcesije le i razlog nu nosti. Promjenom li nosti stranaka ili procesnopravnom sukcesijom i 2. jer sve posljedice podno enja tu be i litispedencije proizvode dejstvo i prema novom tu itelju ili tu enom koji su stupili u parnicu. ali i kada je stranka pravno lice kad prestane postojati. ali se mo e ste i i u toku trajanja parnice. dok drugi oblik dovodi do zasnivanja suparni arstva. dok je u osnovi voljne sukcesije le i razlog svsishodnosti. ‡ Do zakonske sukcesije dolazi usljed smrti stranke u toku parnice. i to na dva na ina: 1. ako je u pitanju fizi ko lice.Procesnopravna sukcesija ili promjena stranaka u parnici ‡ Svojstvo tu ioca i tu enog sti e se obi no podno enjem tu be. .

a ni stupiti na mjesto tu ioca u ve postoje u. kao materijalnopravni ovla tenik. ima stvarnu legitimaciju. pa zbog toga ne mo e ni pokrenuti novu parnicu. bez pristanka obje stranke. a razlog le i u svrsishodnosti. ali nema pravo na vo enje spora (procesnu legitimaciju). ‡ Sukcesor.‡ Do sukcesije voljom stranaka mo e do i u parnici usljed materijalne singularne sukcesije ili neovisno od nje. odnosno ovdje kori tenjem ustanove preina enja tu be. ‡ Singularna materijalnopravna sukcesija u parnici postoji kada u toku parnice do e do otu enja stvari ili prava povodom koga te e parnica. mogu e je parnicu nastaviti uz kori tenje svih dotada njih rezultata parnice. . Procesnom sukcesijom.

a ne cedentu.‡ Sa pristankom obje stranke. vrijedi pravilo: Ako je tu ilac otu io sporno pravo. ne treba promjeniti tu beni zahtjev u smislu da je tu eni du an obavezu izvr iti cesionaru. ‡ Prema teoriji relevancije koja je vladaju a danas. . du an je da svoj tu beni zahtjev-prijedlog prilagodi novonastaloj situaciji. npr. singularna materijalnopravna sukcesija nema nikakvog uticaja na parnicu. s tim da ovu posljedicu tu ilac mo e izbje i i povra ajem otu enog spornog prava. ‡ Prema teoriji irelevancije. kao posljedice materijalnopravne sukcesije. to zna i da u tom slu aju do procesnopravne sukcesije dolazi u trenutku sukcesorne izjave da se parnica preuzima. tu ilac koji je cedirao tra binu. a ne u trenutku gra anskopravnog prenosa prava. ukoliko ne eli da rizikuje da ga sud odboje sa tu benim zahtjevom. sukcesor stupa u parnicu umjesto svog prethodnika i onda dolazi i do procesnopravne sukcesije. tako to e tra iti da tu eni obavezu na inidbu ispuni prema materijalnopravnom sukcesoru. zbog nedostatka stvarne legitimacije.

volja zastupane stranke je osnov ovla tenja zastupnika. ‡ Osnovna podjela je na zakonsko i ugovorno zastupanje. nego iz zakona. razlikujemo vi e vrsta zastupnika: zakonski zastupnik. ovla tenje zastupnika ne proizilazi iz volje zastupanog. ‡ S obzirom na osnov za zastupanje. ‡ Zastupnik ostaje potpuno izvan dejstva svojih vlastitih radnji. ugovorni zastupnik i zastupnik pravnih lica. a to su maloljetnici i punoljetna lica kojima je oduzeta poslovna sposobnost. on mora imati ovla tenje za zastupanje. Kod zakonskog zastupnika. . jer one neposredno proizvode dejstvo za zastupanu stranku. a da bi to zastupnik mogao initi. ‡ Zakonski zastupnik zastupa poslovno nesposobna lica. koji se jo e e naziva punomo nikom. a kod ugovornog zastupanja.Zastupanje u parnici ‡ Zastupanje kao procesna ustanova ima na podru ju procesnog prava isti sadr aj kao i na podru ju materijalnog prava.

to je razlog apsolutne ni tavosti donesene presude. sud je ovla ten da u konkretnoj parnici postavi privremenog zastupnika. u pravilu. ‡ Ko su zakonski zastupnici. sud je ovla ten da postavi privremenog zastupnika.‡ Sud u toku cijelog potupka ex officio pazi da li parni no nesposobnu stranku zastupa zakonski zastupnik. jer zakonski zastupnik ne mora da li no vodi parnicu. ‡ Nedostaci u zakonskom zastupanju imaju karakter procesne povrede. ‡ Sud isto tako pazi da li zakonski zastupnik savjesno vr i svoja ovla tenja u parnici. Ukoliko bi postupak oko postavljanja redovnog zakonskog zastupnika trajao dugo i 2. Kad se pojavi ovakva situacija. Ukoliko zakonski zastupnik nije u mogu nosti zbog svoje nestru nosti da uspje no titi prava i interese zastupanog. . s tim da i ovaj zastupnik ima ovla tenja zakonskog zastupnika. zakonom. sud e mu tada savjetovati da uzme punomo nika. da li lice koje se pojavljuje kao zakonski zastupnik ima ovla tenje i da li se kre e u okviru ovla tenja koja mu pripadaju na osnovu zakona. ali samo tu enom. odre eno je. Samo izuzetno. O postavljanju privremenog zastupnika sud odmah obavje tava organ starateljstva. Sud mo e postaviti privremenog zastupnika za konkretnu parnicu samo u sljede im situacijama: 1. Ako bi zbog toga za jednu ili obje stranke mogle nastati tetne posljedice.

ali je zato njeno posjedovanje ve a garancija za uspje no vr enje zastupanja. ‡ Punomo nik mo e biti svako poslovno sposobno lice. svako parni no sposobno lice ima pravo da neposredno ostvaruje pravnu za titu. ‡ U na em pravu. posjedovanje stru ne pravne kvalifikacije nije uslov za vr enje funkcije punomo nika. nego i dobrovoljni zastupnik parni no sposobnih stranaka. zapamtite. ‡ Iako je ustanova nu nog punomo nika napu tena u na em pravu. ipak mnogi pravni sistemi u svijetu ne priznaju parni no sposobnim strankama postulacionu sposobnost pred svim sudovima. Me utim. . nego ta lica moraju uzeti stru nog punomo nika za zastupanje. punomo nik je ne samo voljni. ‡ Kod nas. tako da punomo nika mo e. ali i ne mora imati.Punomo nik ‡ Zastupnika koji u parnici zastupa parni no sposobnu stranku nazivamo punomo nikom.

‡ Kod nas se u ulozi punomo nika naj e e pojavljuju advokati. ali ona proizvodi svoje posljedice samo u konkretnoj parnici.‡ Logi no. ‡ Parni na punomo ima karakter procesne pretpostavke. ‡ Zbog navedenog shvatanja. s tim da se ovo drugo shvatanje i prihvata. s tim da je po jednom shvatanju parni na punomo materijalnopravna izjava volje. a po drugom je procesnopravni institut. ‡ Treba znati da neposredno ovla tenje na zastupanje ne proizilazi iz osnovnog posla. U nekim procesnim sistemima je mogu e ugovoriti nagradu punomo niku srazmjerno od uspjeha koji izdejstvuje u parnici (pactum de quota litis). ‡ Ovla tenja punomo nika proizilaze iz punomo i koju izdaje zastupana stranka. ‡ Punomo stvo se mo e obavljati bez naknade ili uz naknadu. nego iz punomo i. . ako je ustanova punomo nika u slu bi pru anja pravne pomo i. s tim da ovo nije mogu e u na em pravnom sistemu. nego po stru nosti. onda tim zahtjevima mo e uspje no udovoljiti samo lice koje ima stru ne pravne kvalifikacije. zbog ega je ona uslov za dopu tenost preduzetih radnji u parnici od strane punomo nika. uz naknadu po advokatskoj tarifi. s tim da to nije njihova privilegija po pravu. npr. parni na punomo se nakon pokretanja parnice vi e ne mo e pobijati zbog svojih nedostataka.

a ako sud posumnja u istinitost pismene punomo i. za iji rad odgovara njegov principal. ‡ Ovisno od toga za koji obim parni nih radnji se ovla uje punomo nik. pored punomo nika.‡ Ovla tenja iz osnovnog ugovora mogu biti u a nego na osnovu punomo i. mo e rje enjem odrediti da se podnese ovjerena punomo . ‡ Punomo mora biti izdata u pismenoj formi ili usmeno na zapisnik kod suda. razlikujemo parni nu punomo za obim radnji koji zavisi da li je punomo nik advokat ili neko drugo lice. ili specijalna-samo za pojedine radnje. s tim da i sud mo e pozvati stranku koja ima punomo nika da se li no izjasni o injenicama koje treba utvrditi u parnici. . ‡ Punomo nik koji nije advokat. mo e na osnovu parni ne punomo i preduzimati sve radnje. ‡ Postulaciona sposobnost daje mogu nost stranci koja ima punomo nika da i sama u parnici preduzima radnje. kao i punomo za preduzimanje odre enih radnji u parnici. jer punomo mo e biti generalna-za sve radnje. advokata ex lege mo e zamjeniti njegov pripravnik. osim dispozitivnih. Pred sudom prvog stepena.

zbog ega se odluka mo e pobijati redovnim i vanrednim pravnim lijekovima. prestanak pravnog lica ima za posljedicu prestanak punomo i koju je ono izdalo. to predstavlja apsolutno bitnu povredu postupka. ‡ Punomo prestaje i smr u punomo nika. s tim da punomo mo e prestati i prije okon anja parnice. ‡ Ukoliko lice nije imalo ovla tenje za zastupanje. ‡ Parni na punomo se daje za vo enje parnice i prestaje okon anjem parnice. onda smrt stranke nema neposredno za posljedicu prestanak punomo i. s tim da stranka mo e punomo u svako vrijeme opozvati.‡ Od parni ne punomo i kao procesne pretpostavke zavisi dopu tenost podno enja tu be i dopu tenost preduzimanja radnji u parni nom postupku. ali ne uvijek i smr u stranke. jer ako je punomo nik dobio parni nu punomo . . zbog ega sud ex officio pazi da li lica koja se pojavljuju u ulozi punomo nika mogu biti punomo nici i da li se kre u u okviru ovla tenja iz punomo i. bilo opozivom ili otkazom. ‡ Ali.

jer svoja ovla tenja crpi iz punomo i koje mu je izdao zastupnik. Kod nas. .‡ Kao to znamo. koja se izvodi iz poslovne sposobnosti. treba strogo razlikovati zastupnika pravnog lica od punomo nika pravnog lica. ‡ Me utim. Naime. prenijeti svoja ovla tenja na drugo lice i to lice se pojavljuje u parnici kao punomo nik. ‡ Zastupnik pravnog lica mo e preduzimati. u pravilu. nego volju pravnog lica. s tim da pravna lica svoju parni nu sposobnost vr e preko svojih organa. u ulozi punomo nika pravnog lica se naj e e pojavljuju diplomirani pravnici ili pravnici po bolonjskom prcesu koji su zavr ili 4 godine fakulteta. zastupnik preko koga pravno lice manifestuje svoju volju. To je razlog zbog ega zastupnike pravnog lica razlikujemo od zakonskih zastupnika koji zastupaju parni no nesposobna lica. pravna lica kao subjekti prava imaju pored strana ke sposobnosti i parni nu sposobnost. sve radnje u parnici u ime i za ra un pravnog lica. ‡ Vr e i te radnje. mo e in concreto. pravna lica ne ispoljavaju svoju volju.

koji kao dr avni organ titi op i interes i ombdusmen u cilju za tite zajam enih prava i sloboda. ‡ Kao zakonski intervenijent pojavljuje se javni tu ilac. Ovo se u e e u tu oj parnici naziva jo i procesnom intervencijom.U e e tre ih lica u parnici ‡ Kao to znamo. a posredstvom suda. ishod parnice esto nije bez dejstva na pravnu situaciju u kojoj se tre a lica van parnice nalaze prema jednoj od stranaka ili kad tangira ak i ire interese. ‡ Me utim. ‡ U ulozi obi nog intervenijenta mo e se pojaviti svako lice iji je sopstveni pravni interes anga ovan u parnici. ‡ Za pojam tre ih lica odlu uju e je da ona u estvuje u tu oj parnici koja je ve nastala kao procesnopravni odnos izme u svake stranke i suda. a razlikujemo: obi nu intervenciju i zakonsku intervenciju u u em smislu. pa i presuda svojom pravomo no u obavezuje samo stranke. . parnica je izgra ena na principu dvije stranke. i izme u samih stranaka.

kako bi onda i on ostario svoj pravoza titni cilj. ‡ Umje a je pomaga stranke. Da postoji pravni interes za mije anje u parnicu. vansudskim obavje tavanjem ili informacijom od nekog lica.Sporedno mije anje u parnicu ili interventio accessoria ‡ Procesna intervencija je ustanova koja omogu ava svakom tre em licu da u estvuje u tu oj parnici i u svom vlastitom interesu poma e stranci na ijoj se strani mije a. ‡ Potencijalni umje a mo e saznati za parnicu na tri na ina: sudskim obavje tavanjem. nego poma e stranci na ijoj strani se mije a da uspije u parnici. Da parnica postoji (lis pedens) i 2. ‡ Dvije su osnovne pretpostavke neophodne za u e e umje a a. jer on ne tra i pravnu za titu za sebe. pa ta lica stupanjem u parnicu dobijaju procesnopravni polo aj umje a a. a to su: 1. .

‡ Na postojanje pravnog interesa za intervenciju. to se pro iruje i na umje a a i 2. U pravnim situacijama kada se za stranku. ukoliko izgubi parnicu. sud pazi ex officio. ra a regresni zahtjev prema umje a u. . ‡ Postojanje pravnog interesa je intervencijski razlog za stupanje u tu u parnicu u svojstvu umje a a.‡ Umje a mo e stupiti u parnicu sve od njenog nastanka pa do pravomo nog okon anja. jer je tu a parnica za tre a lica: res inter alios acta. s tim da zakon dopu ta umje a u da stupa u parnicu i nakon podno enja vanrednog pravnog lijeka. ‡ Pravni interes postoji: 1. Kada odluka koja se donosi u parnici ima svoje dejstvo pravomo nosti.

jer poma u i stranci da uspije u parnici. umje a nema polo aj stranke. a ni njen zastupnik. ‡ Zna i. npr. sve do njenog okon anja. odricanje ili priznanje tu benog zahtjeva. ‡ Obi ni umje a mo e istupiti iz parnice u koju se umije ao. jer nije ni stranka. ‡ Razlozi mije anja su intervencijski. ne mo e biti saslu an kao stranka. povla enje ili preina enje tu be. pa mora primiti parnicu u stanju u kakvom se nalazi kada se umije a. ali mo e kao svjedok. pa umije a poma e i sebi u pravnoj situaciji u kojoj se ve nalazi prema stranci.Polo aj obi nog umje a a i intervencijsko dejstvo presude ‡ Umje a je posebna vrsta u esnika u postupku. ali sa posljedicama za stranku na ijoj strani se mije a. te zbog toga mo e poduzimati sva napadna i odbrambena sredstva. te su zato njegove radnje poduzete u svoje ime. sklapanje sudskog poravnanja i sl. te su njegova ovla tenja stoga znatno ograni ena. . Isto tako. Umje a ne mo e preduzimati dispozitivne radnje.

dok se intervencijsko dejstvo prote e i na obrazlo enje.‡ Svojim aktivnim dr anjem obi ni umje a mo e da otkloni negativne posljedice pasivnog dr anja stranke na ijoj se strani mije a. ‡ Presuda prema umje a u nema dejstvo pravomo nosti. . on je istovremeno i kontroli e. ili da ulo i albu koju je stranka propustila da ulo i i sl. ve proizvodi intervencijsko dejstvo koje se sastoji u tome to umje a ne mo e u drugoj parnici osporavati pravilnost donesene presude ni u jednom elementu. mo e svojim dolaskom na raspravu ili ulaganjem prigovora da otkloni dono enje presude zbog izostanka na tetu stranke kojoj se pridru io. ‡ Umje a ev rok za albu te e od dana kada je presuda dostavljena stranci kojoj se on pridru io. Kao to ve znamo. jer ne dopu ta preispitivanje ni injeni nog. npr. ‡ Pored toga to umje a poma e stranci. ni pravnog osnova donesene presude. pravomo nost obuhvata samo dispozitiv kojim se odlu uje o tu benom zahtjevu. ni injeni nom. Ovim prigovorom umje a mo e otkloniti intervencijsko dejstvo donesene presude. ni pravnom. iz ega se vidi da je intervencijsko dejstvo presude ire i stro ije od pravomo nosti. pa se zato umje a mo e suprostaviti stranci prigovorom nesavjesnog vo enja parnice u parnici koju stranka pokrene u ostvarivanju svog regresnog zahtjeva prema umje a u.

Zato. a umje a u nisu bila poznata. jer su jedinstveni suparni ari. stranka nije upotrijebila napadna i odbrambena sredstva za koja je imala mogu nost. pa se zato ka e da ova lica imaju pravni interes za mije anje. proizvodi prema njemu dejstvo pravomo nosti. umje a mo e u novoj parnici otkloniti samo isticanjem prigovora koji se ti u nedostatka u vo enju parnice. a to je da presuda intervencijsko dejstvo proizvodi samo izme u intervenijenta i suprotne stranke iz prethodne parnice. ‡ Umje a mo e imati i polo aj jedinstvenog suparni ara u predmetima u kojima zbog prirode pravnog odnosa. ‡ Intervencijsko dejstvo presude iz prethodne parnice. mo e se o ekivati dono enje sadr ajno druga ije presude u odnosu na prethodni postupak. pa ukloko sud utvrdi osnovanost ovakvih prigovora. a same stranke ne mogu u toj drugoj parnici dovoditi u pitanje pravno shvatanje suda iz ranije parnice. odluka koju sud donosi u parnici u koju umje a stupa. a koji se mogu pripisati u krivicu stranci na ijoj se strani umje a pridru io. polo aj ste ajnog vjerovnika u parnici u kojoj se raspravlja o postojanju potra ivanja koje je osporeno u ste ajnom postupku. npr.‡ Me utim. npr. sud u novoj parnici ne mo e da ispituje pravilnost i zakonitost odluke suda iz prve parnice. ono to se mora tako e znati. .

pravno dejstvo obavje tenje o parnici proizvodi samo kao parni na radnja kojom tu ilac ili tu eni obavje tavaju tre e lice podneskom preko suda da je parnica pokrenuta i u kakvom se stanju nalazi. ‡ Denuncijacija ili obavje tenje o parnici proizvodi procesnopravno i materijalnopravno dejstvo.Obavje tenje o parnici i imenovanje prethodnika ‡ Tre a lica koja imaju interes da stupe u parnicu. Me utim. mogu o parnici koja te e saznati na razli ite na ine. ‡ Materijalnopravno dejstvo obavje tenja tre eg lica se sastoji u posljedici prekida roka zastarjelosti. pa ovo dejstvo nastupa bez obzira da li je obavje teno tre e lice stupilo u parnicu ili ne. . ‡ Najva nija procesnopravna posljedica obavje tenja je u nastupanju intervencijskog dejstva izme u one stranke koja obavje tava i tre eg lica koje se obavje tava o parnici.

komisionar. ali zato kao tu eni. zakupoprimac. ‡ Ako je tu eni imenovao prethodnika. tvrdi da stvar dr i ili pravo vr i u ime tre eg lica. . tako e predstavlja obavje tavanje tre eg o parnici i njegovo pozivanje da stupi u parnicu umjesto lica koje ga poziva. pediter. npr. ne mogu poricati svoju pasivnu legitimaciju. pa imaju bolju mogu nost da se suprostave istaknutom tu benom zahtjevu. jer je imaju ve na osnovu toga to dr e stvar ili vr e pravo povodom koga je do lo do parnice. Njihov interes da imenuju svoje prethodnike je u tome to su ta lica ja a u pravu. Zapamtite. poslugoprimac. ‡ Tu eni mora imenovati prethodnika u parnicu najkasnije do momenta upu tanja u raspravljanje o tu benom zahtjevu. prevoznik i sl. kao imalac stvari ili korisnik nekog prava. a ovaj se ne odazove pozivu. ovo pravo pripada samo tu enom u situacijama kada tu eni. ali e zato presuda koja bude donesena u parnici imati intervencijsko dejstvo prema imenovanom prethodniku.‡ Imenovanje prethodnika. on se ne mo e osloboditi svoje procesne uloge tu enog.

‡ Ali. niti mo e pratiti materijalna sukcesija.‡ Me utim. po to je prvobitno tu eni samo puki dr alac ili detentor stvari. jer bi zbog nesavjesnog vo enja parnice mogao jo odgovarati i prethodniku. . odnosno korisnik prava. ako imenovani prethodnik zauzme prema pozivu negativan stav da stupi u parnicu. koji ne mo e u konkretnoj situaciji prenijeti nikakvo stvarno pravo na svoga sukcesora po latinskoj maksimi za derivativno sticanje vlasni tva. tada nastupa slu aj iste procesne sukcesije koju ne prati. on je mora nastaviti i voditi jo savjesnije. tu eni se tada ne mo e osloboditi parnice. kao najva nijeg stvarnog prava. ukoliko prethodnik ili auktor po pristanku tu enog pristane da preuzme parnicu.

to je aktivno suparni arstvo. ‡ ‡ ‡ . a postoji i eventualno i zakonsko suparni arstvo. pa se prema uslovima koji se tra e za zasnivanje suparni arstva. a u ulozi tu enog. tada imamo suparni arstvo ili subjektivnu kumulaciju. Lica koja stupaju u parnicu kao novi tu ilac ili tu eni. do zasnivanja suparni arstva mo e do i i u toku postupka i to pristupanjem novog tu ioca ili pro irenjem tu be na druge tu ene. pa zato zasnivanje naknadnog suparni arstva nema uticaja na identitet va pokrenute parnice. ali sa njihovim pristankom. ono dijeli na materijalno i formalno. suparni arstvo se dijeli na obi no i nu no.Suparni arstvo ± litis consortium ‡ Kad se u postupku u ulozi tu ioca ili tu enog pojavljuju dva ili vi e lica. dok smrt jedne od stranaka dovodi do univerzalne sukcesije. dijele njihove sudbine. Ako je vi e lica u ulozi tu ioca. Me utim. Na e pravo ne dopu ta zasnivanje suparni arstva pro irenjem tu be po nalogu suda. pasivno. Suparni arstvo se naj e e zasniva podizanjem tu be. a prema dejstvu koje proizvodi u postupku. tako da sva lica u ulozi tu ioca i lica u ulozi tu enog. tako to jednom tu bom ustaje vi e lica ili je tu ba upravljena protiv vi e lica. moraju postupak primiti u onakvom stanju u kome se on zatekao u momentu njihovog stupanja. Uslovi za nastanak suparni arstva odre eni su normama procesnog prava.

Samo izuzetno. suvlasnici. Pravna zajednica postoji kada se vi e lica pojavljuju kao u esnici odre enog gra anskopravnog odnosa iz koga za njih proizilaze prava i obaveze. Uz navedene uslove. npr. zbog materijalnopravnih ili procesnopravnih razloga dolazi do nu nog suparni arstva. treba ista i i injenicu da se formalno suparni arstvo mo e zasnovati samo ako je isti sud stvarno i mjesno nadle an za svaki zahtjev ili obavezu i za svakog tu enog. vi e povjerilaca ili du nika tu e ili su tu eni iz zajedni ki sklopljenog ugovora i sl. simile ius). idem ius). sunasljednici i sl. Formalno suparni arstvo postoji kada se zahtjevi ili obaveze suparni ara iste vrste i kada se zasnivaju na bitno istovrsnom injeni nom i pravnom osnovu (simile factum. Dejstvo i zna aj suparni arstva je u slu bi ostvarenja na ela svrsishodnosti i pravne sigurnosti. Stvarna zajednica suparni ara je kada se njihovi zahtjevi ili obaveze zasnivaju na istom injeni nom i pravnom osnovu (idem factum. te do zasnivanja suparni arstva dolazi samo voljom stranaka. npr.Materijalno i formalno suparni arstvo ‡ ‡ ‡ Suparni arstvo je materijalno kada se suparni ari u pogledu predmeta spora nalaze u pravnoj ili u stvarnoj zajednici. ‡ ‡ .

a kod tre eg sud mo e odlu iti presudom. te nastaje onoliko samostalnih procesnopravnih odnosa. ‡ ‡ . ve ak jedan od suparni ara kao stranka mo e biti saslu an kao svjedok za dokazivanje injenica koje su relevantne za drugog suparni ara. Ako priroda odnosa zahtjeva dono enje jedinstvene odluke. jedan mo e da se odrekne tu benog zahtjeva. ujedno da ka em. Materijalno suparni arstvo koje se zasniva na pravnoj zajednici. ne samo da prema nekom suparni aru mo e do i do prekida postupka. Kada je u pitanju razvoj parnice. koje je. ili da teku druga iji rokovi u odnosu na druge. drugi da sklopi poravnanje. mo e biti obi no i nu no i to ovisno od toga da li priroda materijalnopravnog odnosa zahtjeva dono enje jedinstvene odluke ili ne. Svaki suparni ar samostalno disponira predmetom spora. koliko je lica u ulozi tu ioca ili tu enog. to je onda obi no suparni arstvo. Dejstvo obi nog suparni arstva ima uvijek formalno suparni arstvo i materijalno .ako se zasniva na stvarnoj zajednici. npr. i naj e e u praksi zastupljeno.Obi no suparni arstvo ‡ ‡ ‡ Kod obi nog suparni arstva svaki od suparni ara ima polo aj samostalne stranke u parnici.

kao vrsta nu nog suparni arstva.Nu no suparni arstvo ‡ Suparni arstvo je nu no kada se prema zakonu ili zbog prirode materijalnopravnog odnosa spor mo e rije iti samo na jednak na in prema svim suparni arima. svi u esnici spornog materijalnopravnog odnosa. nu no moraju u estvovati. npr. djeluje pravomo no u svoje odluke i na one subjekte materijalnopravnog odnosa koji nisu u estvovali u parnici. kao procesnopravnom odnosu. ‡ Nu no suparni arstvo mo e biti jedinstveno i nu no u u em smislu. . ‡ Jedinstveno suparni arstvo. kada zakonski nasljednici tu e testamentarne nasljednike i tu bom tra e poni tenje testamenta. ‡ Nu no suparni arstvo u u em smislu postoji kada u parnici. sud e tada usljed nedostatka stvarne legitimacije odbiti tu beni zahtjev kao neosnovan. bilo na strani tu ioca ili tu enog. a razlikuju se samo u pogledu uslova za zasnivanje. Ako ne u estvuju svi. dok su im dejstva ista.

one proizvode dejstvo samo ako su preduzete od strane svih nu nih suparni ara zajedno. ali u pogledu dejstva preduzetih radnji. Obi ni suparni ari su u me usobnom odnosu potpuno samostalne stranke. porodi nih. a drugi osporavaju injenice. ali se radnje ije je poduzimanje vezano za odre eni rok mogu vr iti sve dok rok te e bar za jednog suparni ara. npr. Me utim. svaki nu ni suparni ar se smatra jednom strankom. pa ovdje praksa smatra. ili kod tu be javnog tu ioca ili tre ih pravno zainteresiranih lica ili organa starateljstva za poni tenje braka. imovinskopravnih i sl. najpovoljnija za sve suparni are.‡ ‡ ‡ ‡ Nu ni suparni ari su npr. . a zakoni ne reguliraju. da procesnoprava dejstva proizvodi ona radnja koja je s obzirom na krijnji ishod parnice. pa radnje koje jedan suparni ar preduzima. nasljednih. ne proizvode dejstvo prema ostalim suparni arima. i kod nu nog suparni arstva svaki suparni ar je samostalna stranka u pogledu mogu nosti preduzimanja parni nih radnji. presuda zbog izostanka se ne bi mogla donijeti prema suparni aru koji se pasivno dr ao u postupku. ukoliko bar jedan suparni ar zauzima aktivno dr anje u postupku.: suvlasnici nepokretnosti u parnici za utvr ivanje prava slu nosti. Dakle. ili kod tu be za osporavanje bra nog o instva i sl. Rokovi za poduzimanje parni nih radnji teku posebno za svakog suparni ara. Problem nastaje kada jedni priznaju. radi se o sporovima povodom nedjeljivih stvarnih prava i drugih nedjeljivih pravnih odnosa. Jedinstveno i nu no suparni arstvo u u em smislu imaju isto dejstvo u parnici i zajedni ki se tako razlikuju od obi nog suparni arstva. to se ti e dispozitivnih procesnih radnji. Stoga.

Jedino se meritorno raspravljanje o osnovanosti tu benog zahtjeva prema eventualnim suparni arima odla e do dono enja pravomo ne odluke o osnovanosti tu benog zahtjeva prema prvotu enom. kao eventualnog suparni ara. pa tu bom eventualno obuhvata i lice C. pa ukoliko se tu beni zahtjev usvoji prema prvotu enom.Eventualno suparni arstvo. . odboja se prema eventualnim suparni arima kao neosnovan. ‡ U pravnom ivoti tu ilac se koristi ovom ustanovom kod ostvarivanja prava u situacijama u kojima nije siguran u pasivnu legitimaciju tu enog. suparni arstvo na osnovu zakona i glavno mije anje u parnicu ‡ Sva lica koja su navedena iza prvotu enog su eventualni ili supsidijarni suparni ari. jer se prema njima tu beni zahtjev mo e usvojiti samo ukoliko je pravomo no odbijen prema onom tu enom koji je u tu bi naveden ispred njih. ‡ Sve posljedice podno enja tu be i litispedencije nastaju jednako prema svim eventualnim suparni arima. npr. a pri tome nije siguran da je ba lice B odgovorno za tetu. lice A tu i lice B za naknadu tete.

pa tada to lice mo e pred istim sudom pred kojim parnica te e.‡ ‡ ‡ ‡ Suparni arstvo na osnovu zakona odre uje se za neke posebne pravne situacije. Glavno mije anje u parnicu ili intervencijski postupak imamo kada lice u cijelosti ili djelimi no tra i stvar ili pravo o kome izme u drugih lica ve te e parnica. jer bi to bilo protivno sadr aju ugovora o jemstvu. pravilo je u na oj praksi da se jemac nalazi u obavezi samo ako glavni du nik ne bude mogao platiti svoj dug. ako se tome ne protivi sadr ina ugovora o jemstvu. Tako. Kako odlu ivanje o tu benom zahtjevu glavnog intervenijenta ima prejudicijelan zna aj za ishod prve parnice. to sud prvo raspravlja i odlu uje o tu benom zahtjevu glavnog intervenijenta. tako da glavni du nik i jemac ne mogu biti zajedni ki tu eni. pa tek onda nastavlja raspravljanje o tu benom zahtjevu iz prve parnice. . zakon izri ito propisuje da glavni du nik i jemac mogu biti zajedni ki tu eni. odnosno tu ilac i tu eni iz ve pokrenute parnice. npr. Prema na em pravu. tu iti obje stranke jednom tu bom sve dok se postupak pravomo no ne okon a. ovom tu bom se pokre e samostalna parnica koja je potpuno nezavisna od ve pokrenute parnice. zauzimaju zajedni ki polo aj tu enih. Poseban oblik suparni arstva na osnovu zakona je po tu bi glavnog intervenijenta. pa tu ba glavnog intervenijenta ima za posljedicu zasnivanje suparni arstva na pasivnoj strani.

‡ Op e karakteristike. . tu eni se pre utno slo i sa povla enjem ili preina enjem tu be. pa se zato sve procesne radnje. Adresat procesnih radnji stranaka je uvijek sud. Specifi nost procesne forme je jedno od obilje ja procesnih radnji stranaka. Procesne radnje su u pravilu opozive i 6. mada procesna radnja mo e biti preduzeta i konkludentno. Treba znati da i propu tanje stranaka u parnici ima karakter procesne radnje. 5. npr. Dejstvo procesnih radnji ne mo e zavisti od uslova. ‡ Stranke preduzimaju procesne radnje u pravilu svojim aktivnim dr anjem u parnici.Procesne radnje stranaka ‡ Procesne ili parni ne radnje su pravne injenice procesnog prava. Strana ka. Odredbe materijalnog prava koje se ti u nedostatka u izjavi volje ne mogu se primjeniti na procesne radnje stranaka. 2. ‡ Najva nija podjela procesnih radnji je na radnje stranaka i radnje suda. u odnosu na presudu. odnosno pretpostavke procesnih radnji stranaka su: 1. 3. 4. parni na i postulaciona sposobnost. nalaze u odnosu sredstva prema cilju.

Procesnim prijedlozima stranke ele da uti u na vremenski razvoj parnice. tako da tim tvrdnjama tu ilac eli da doka e osnovanost tu benog zahtjeva. npr.. a prijedlozi se dijele na procesne i stvarne. prijedlog za odlaganje ro i ta i sl.. tvrdnje i sl. tu beni prijedlog. . a to je na: posredne i neposredne radnje. npr. a stvarni prijedlozi se ti u odlu ivanja o predmetu spora. a tu eni eli njima obesna iti osnovanost tu benog zahtjeva. albeni prijedlog i sl. ‡ Procesne tvrdnje mogu biti injeni ne i pravne. ‡ U posredne radnje spadaju prijedlozi.Podjela procesnih radnji stranaka ‡ Najva nija podjela radnji stranaka je prema kriteriju dejstva koje proizvode u parnici. kao i podjela na ofanzivne i defanzivne procesne radnje stranaka. ‡ Posredne procesne radnje tek posredstvom djelatnosti suda proizvode dejstva u postupku.

npr. ‡ Po pitanju forme procesnih radnji. npr. ‡ Neke procesne radnje imaju istovremeno karakter i neposrednih i posrednih radnji. ‡ Kad su u pitanju procesne radnje suda. . tu ba. ulaganje albe i sl. tu bom se pokre e parni ni postupak. koje se donose u obliku presuda i rje enja. pa se samo najva nije radnje preduzimaju u odre enoj procesnoj formi. tu ba i alba su istovremeno i neposredne i posredne radnje. Ove radnje sud ispituje samo sa stanovi ta njihove osnovanosti. a albom se zasniva nadle nost vi eg suda. no kako su istovremeno upravljene i na dono enje odluka suda. neophodno je ista i da se bitno obilje je na eg savremenog parni nog postupka ogleda u napu tanju strogosti procesne forme. alba i drugi pravni lijekovi i sl. treba kazati da su odluke najva nije radnje suda. dok posredne radnje ispituje i sa stanovi ta njihove dopu tenosti i osnovanosti. ali bez posredovanja suda. ‡ Nedostaci procesnih radnji stranaka se mogu otkloniti.‡ Neposredne procesne radnje su one koje same po sebi proizvode dejstvo u parnici. povla enje tu be. utoliko su i posredne radnje. npr. npr. a radnja konvalidirati naknadnim odobrenjem te radnje. prijedlog za povra aj u pre a nje stanje.

sastavlja se zapisnik. s tim da e na ovaj na in sud postupiti i ako podnesci nisu podneseni u dovoljnom broju primjeraka. te e joj odrediti sudski rok za ponovno podno enje podneska. . preduzimaju se u pismenoj formi i nazivaju se podnesci. ‡ Ukoliko je podnesak nejasan ili ne sadr i sve nu ne elemente. ‡ Podnesak mora biti uredan. jasan i da sadr i sve to je potrebno da bi se po njemu postupalo. ‡ Zapisnik spada u va ne procesne dokumente.Podnesci i zapisnik ‡ Procesne radnje koje se preduzimaju van ro i ta. sud e stranku pou iti da ga ispravi i dopuni. jer se u njemu odslikava tok glavne rasprave. I o radnjama koje se usmeno preduzimaju van ro i ta.

dokazivati da je zapisnik nepravilno sastavljen. kao i kod ostalih javnih isprava.‡ Iako se presuda o osnovanosti zahtjeva ne temelji na zapisniku. ali se isto tako. . nego na rezultatima cjelokupnog usmenog. kao dispozitivne radnje. Zapisnik u kome je uneseno sudsko poravnanje pojavljuje se u funkciji izvr ne isprave. kojom se obezbje uje pravilno i zakoniti presu ivanje. to ima za posljedicu apsolutno bitnu povredu postupka. neposrednog i javnog raspravljanja. ‡ O vije anju i glasanju sastavlja se poseban zapisnik koji razgleda samo vi i sud kad rje ava o pravnom lijeku. ipak je on u slu bi procesne garancije. ali je dopu teno. ‡ Sud je du an da u zapisnik unese i prigovore koje sud nije prihvatio. povla enje tu be i sudsko poravnanje. unose u zapisnik. pa ukoliko o odlu nim injenicama postoji bitna protivrje nost izme u sudske odluke i zapisnika. ‡ Sudski zapisnik je po svom karakteru javna isprava.

‡ U na em pravu. emu nesumnjivo doprinise rokovi. a ni stranke. vremenski interval za preduzimanje procesnih radnji predvi en normama procesnog prava. rokovi za ulaganje pravnih lijekova i sl. prekluzivne i dilatorne. nego i pravovremena odluka u sporu. to se sigurno negativno odra ava na tok postupka. sud u pravilu nije vezan rokovima u preduzimanju procesnih radnji. pa se strankama mora ostaviti dovoljno vremena i to najmanje 8 dana od dana primitka poziva. sudske. pa ih sud. kao to znate. ‡ Procesni rokovi se dijele na zakonske. u zakonske rokove spadaju: rok za podno enje prijedloga za povra aj u pre a nje stanje. jer njihovo propu tanje dovodi i do gubitka prava.Rokovi ‡ Rok je. Npr. ‡ Cilj dobrog pravosu a nije samo da se donese pravilna. ‡ Procesni rokovi slu e i za pripremanje stranaka. . Ovi rokovi su istovremeno i prekluzivni. ne mogu mijenjati. ‡ Zakonski rokovi su odre eni zakonom.

rokovi se dijele na subjektivne. s tim da rokovi teku u kontinuitetu (tempus continiuum). jer ne proizvodi nikakve pravne posljedice na strani suda. tako da se ovi rokovi na prijedlog stranaka mogu produ avati. prijedlog za povra aj u pre a nje stanje se podnosi u subjektivnom roku od 8 dana i objektivnom roku od 60 dana. i objektivne. Me utim. ‡ S obzirom na vrijeme od kada se ra unaju. rok za ispravljanje neuredno podnesenog podneska ili rok za davanje odgovora na tu bu i sl. za neke procesne radnje suda. npr. ‡ Isto tako. koji se ra unaju od dana nastupanja relevantne injenice. ‡ Od procesnopravnih rokova. za koje norme materijalnog prava ve u vr enje materijalnopravnih ovla tenja. Npr. za koje norme procesnog prava ve u vr enje procesnih prava i obaveza. presuda se mora pismeno izraditi u roku od 8 dana od dana dono enja. . norme procesnog prava propisuju rokove. Kod sudskih rokova zakon utvr uje maksimalne granice njihova trajanja. ovakav rok se naziva instruktivnim. treba razlikovati materijalnopravne rokove.‡ Kod sudskih rokova. koji po inju te i od dana saznanja za doga aj. ukoliko sud i ne udovolji zahtjevima ovog roka. npr. njihovo trajanje odre uje sud.

‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Kao to znate. Ustanova fikcije se koristi kada se normama procesnog prava fingira da je podnesak podnijet sudu. preduzeta prije isteka roka. u pravilu. tada se smatra kao da je podnesak predat sudu. . smatrat e se da je na vrijeme podnesak podnesen. Ovi rokovi ne teku dok traje zastoj u razvoju postupka. ako je radnja ije je preduzimanje vezano za odre eni rok. u pravilu. ako stranka podnesak iz neznanja preda ili uputi nenadle nom sudu. s tim da sud mo e odgoditi ro i te kad je to potrebno radi izvo enja dokaza ili iz drugih opravdanih razloga. na i zakoni ne prihvataju tzv. Rok po inje ogla avanjem stvari i odr ava se. rokovi koji su prestali da teku. ro i ta za glavnu raspravu ili ro i te za povra aj u pre a nje stanje. odnosno danom njegove predaje preporu enom po iljkom. a ne od momenta kada je sud donio odluku povodom zastoja koji je nastupio. u sudskoj zgradi. a nadle nom sudu stigne nakon proteka roka. Ili. gdje se rokovi ra unaju od momenta do momenta. a kada se postupak nastavi. u kojoj se stranka nalazi. naturalno. po inju da teku iznova. Rok prestaje da te e od momenta kada je nastupio zastoj u razvoju postupka. ili kada se predaja podneska vr i odre enoj ustanovi. Rokovi prestaju te i kada nastupi prekid postupka. ro i ta za izvo enje dokaza i sl. odn. Rok je odr an u va nosti. a u fakultativna ro i ta spadaju pripremna ro i ta. astronomsko ra unanje rokova. pa tada prestaju te i i zakonski i sudski rokovi. Obligatorna ro i ta su. Ro i ta uvijek zakazuje sud i ona mogu biti obligatorna ili fakultativna.

odnosno na dono enje pravilne odluke. dopunjen i vra en sudu u odre enom roku. smatra se da je podnesak povu en. zakonodavac se slu i fikcijom da je stranka preduzela procesnu radnju. . ako ne bude popravljen. ‡ Kako propu tanje ima za posljedicu prekluziju. zbog toga bi propu tanje moglo da ima i vrlo tetne posljedice na krajnji ishod postupka. odnosno nemogu nost da se vi e preduzme propu tena radnja. i bez obzira da li je stranka za propu tanje odgovorna ili nije. bez obzira na to da li se mo e propu tanje pripisati volji stranaka ili ne. ‡ Propu tanje nastupa samo po sebi. ‡ Kod propu tanja nekih radnji. propu tanje zakonskih rokova vodi. prekluziji. Kao to rekosmo. u pravilu.Pojam propu tanja i povra aj u pre a nje stanje ‡ Procesna radnja je propu tena ukoliko nije poduzeta u predvi enom roku ili do odre enog momenta u razvoju postupka. npr. ‡ Najva nija posljedica propu tanja je nastupanje prekluzije.

zove se povra aj u pre a nje stanje (restitutio in integrum). ‡ Do povra aja u pre a nje stanje mo e do i samo na prijedlog stranaka i ako su ispunjene sve pretpostavke. odnosno u objektivnom roku od 60 dana. 2. Da prijedlog bude blagovremeno podnesen (subjektivni rok 8 dana od dana prestanka razloga za propu tanje ili od kada je stranka za to saznala. i to: 1.‡ Ustanova koja je pravno uobli ena za otklanjanje posljedica propu tanja. . a koje se ne mogu pripisati u krivicu stranaka. ‡ Predlaga je du an istovremeno sa podno enjem prijedloga da preduzme i propu tenu radnju. Da propu tanje ima za posljedicu prekluziju. Da je stranka propustila ro i te ili rok za poduzimanje procesne radnje. Da se propu tanje ne mo e pripisati u krivicu stranci ili njenom zastupniku i 4. 3.

‡ Sud neblagovremen i nedozvoljen prijedlog odbacuje rje enjem kao nedopu ten. ako je propu ten rok za stavljanje prijedloga da se dopusti povra aj u pre a nje stanje ili ako je propu teno ro i te odre eno povodom prijedloga za povra aj u pre a nje stanje. onda se parnica vra a u ono stanje u kome se nalazila prije propu tanja. povra aj u pre a nje stanje. sud mo e odlu iti da se postupak prekine do pravomo nosti rje enja o prijedlogu. propu tanja roka za ulaganje albe. . Zbog toga.‡ Povra aj u pre a nje stanje nije dopu ten. zbog npr. postupak po restitucionom prijedlogu nema u pravilu uticaja na tok parnice. Me utim. ‡ Treba da znate. oduzima presudi dejstvo pravomo nosti. a naknadno ulo ena alba smatra se blagovremeno ulo enom. ‡ Kad sud pravomo nim rje enjem dopusti povra aj u pre a nje stanje.

odnosno bez tu be nema ni postupka (nemo iudex sine actore). Podaci koje tu ba mora sadr avati. te je tu ba kao procesna radnja upravljena prema sudu. ‡ Dakle. tu ba je upravljena i prema drugoj stranci-tu enom. a posredstvom suda. 2. . predmet spora. Vrijednost predmeta spora slu i za odre ivanje nadle nosti. U drugu grupu elemenata tu be spadaju: tu beni osnov. dokazi i tu beni zahtjev. odre enje obje stranke: tu ioca i tu enog. osnov tu be. stranaka i predmeta spora. i to: 1. kao i svaki drugi podnesak: oznaka suda. Zato je dostavljanje tu be tu enom primarno u funkciji ostvarivanja na ela kontradiktornosti. ‡ Elementi tu be koji sa injavaju njen nu ni sadr aj su: odre enje suda od koga se tra i za tita. a navedene elemente dijelimo u dvije grupe.Tu ba ‡ Tu ba je procesnopravna forma kojom se u parni nom postupku ostvaruje ustavom zagarantovano pravo na pravnu za titu. bez tu ioca nema ni sudije. a uz oznaku predmeta spora navodi se i njegova nov ana vrijednost. sastava suda ili ulaganja revizije. dokazi i tu beni zahtjev.

Me utim. injeni ni osnov tu benog zahtjeva mora biti u tu bi prezentiran u obimu koji omogu uje dopu tenost raspravljanja o tu benom zahtjevu. ne bis in idem. ‡ ‡ . dok je pravni samo fakultativan. a tu eni ima mogo nost da zauzme svoj stav prema istaknutom tu benom zahtjevu. res iudicata i lis pedens. Samo ako je tu beni zahtjev dovoljno odre en da se mo e razlikovati od svakog drugog njemu sli nog. ispunjene. a ne na osnovu onih koje su iznesene u tu bi. odluku o osnovanosti tu benog zahtjeva sud donosi na osnovu injenica koje je utvrdio na glavnoj raspravi. s tim da je injeni ni osnov nu an elemenat tu be. a ne i u obimu koji omogu uje odlu ivanje o osnovanosti tu benog zahtjeva. injeni ni osnov obrazuju pravno relevantne injenice iz kojih tu ilac izvodi tu beni zahtjev kao pravnu posljedicu.injeni ni osnov tu be ‡ ‡ ‡ Razlikujemo injeni ni i pravni osnov. Prema raspravnom na elu. npr. stranke su du ne da iznesu sve injenice na kojima temelje svoje zahtjeve i da predlo e dokaze kojima se utvr uju te injenice. sud mo e pouzdano odlu ivati da li su pretpostavke koje se ti u principa.

jer ukoliko npr. pa ak i u albi. ‡ Dakle. i kada ga tu ilac iznosi. ‡ Da li odre ene fakti ke injenice u svom ukupnom rezultatu proizvode pravne posljedice na koje je upravljen tu beni zahtjev.Pravni osnov tu be ‡ Pravni osnov. koje za odre ene stvarne injenice ve u pravne posljedice. sud ne obavezuje. tu eni izostane. ipak je u interesu tu ioca da ve u tu bi iznese sve injenice od kojih zavisi osnovanost tu benog zahtjeva. onda postoji mogu nost da se izdejstvuje dono enje presude zbog izostanka. . injeni ni osnov je nu an elemenat tu be. Pravna ocjena tu benog zahtjeva se izvodi iz pravnih normi. ako su ispunjene i ostale pretpostavke za dono enje ove odluke. ‡ Iako o osnovanosti tu benog zahtjeva sud odlu uje na osnovu injeni ne gra e koju stranke mogu prezentirati u toku trajanja prvostepenog postupka. da ponovimo. dok je pravni samo fakultativan. du an je da utvrdi sud po principu: sud je du an da poznaje pravo ± iura novit curia.

tu ilac mo e od suda zahtjevati: dono enje odluke kojom se nala e izvr enje odre ene radnje(kondemnatorna).Tu beni zahtjev (petitum) ‡ Tu beni zahtjev je predmet spora. pa prema tome i predmet parnice kao procesnopravnog odnosa. pa tako npr. Konstitutivnoj. a ni preko tu benog zahtjeva. a ne priroda materijalnopravnog ovla tenja povodom koga se za tita tra i. utvr ivanje postojanja ili nepostojanja odre enog prava ili pravnog odnosa (deklaratorna). . Kondemnatornoj. Me utim. zato su stranke du ne da odrede sadr aj i obim pravne za tite. ‡ Zato se tu beni zahtjev mo e postaviti u tri procesnopravne forme. ‡ S obzirom da sud ne ide ni mimo. ‡ Pravoza titnu formu tu benog zahtjeva odre uje sadr aj pravne za tite koja se tra i. i to: 1. samo je tu beni zahtjev predmet odlu ivanja. ‡ Uva avaju i ove tri procesne forme. Deklaratornoj i 3. morate znati. 2. i promjena ili prestanak odre enog pravnog odnosa(konstitutivna). tu ilac ve u tu bi unaprijed odre uje sadr aj odluke koju sud treba da donese.

uz zadr avanje samog prava? Jedni teoreti ari predvi aju ovakvu mogu nost. pa ukoliko to pravo nedostaje in concreto. Postavlja se pitanje da li se nosilac subjektivnog prava mo e privremeno ili trajno odre i sudske za tite tog prava. treba kazati da je to pitanje samog subjektivnog prava. sud e donijeti presudu kojom tu beni zahtjev odbija kao neosnovan. ‡ ‡ ‡ U pravilu. ali se i tada faksira ili upu uje email-om u pismenom obliku. tu ba se podnosi u pismenom obliku u vidu podneska. Kada je u pitanju problem utu ivosti. zatim. pa bi sud u tom slu aju rje enjem odbacio tu bu kao nedopu tenu. Drugi imaju ispravniji stav i oni tvrde da se lica ne mogu odre i prava na pravnu za titu kao javnopravnog ovla tenja. ra a prigovor litispendencije. ali mogu oprostiti dug ili odgoditi nastupanje njegove dospjelosti . pa zbog toga do preina enja tu be dolazi samo onda kada se u tu bi mijenja tu beni zahtjev. Mo e se podnijeti i usmeno na zapisnik kod suda.ovo je ustavari materijalnopravno poimanje ovog pitanja. usljed nadostatka utu ivosti kao procesne pretpostavke. ali i dejstvo materijalne pravomo nosti ne dopu ta novu parnicu u istom predmetu. svojstvo presu ene stvari sti e odluka o tu benom zahtjevu. treba kazati da je on prvo u slu bi odre ivanja identiteta tu be.‡ Kada je u pitanju funkcija i zna aj tu benog zahtjeva. . ‡ Identi nost tu benih zahtjeva u dvije parnice. odnosno njegove utu ivosti.

kod koje titular prava mo e bez obzira na svoju volju. Preobra ajne ili konstitutivne. jeste poseban i arhai an vid dekleratorne tu be. Specifi nost ovih tu bi je da je potencijalni tu eni poznat i prije nego to je do lo do povrede. izaziva ka ili provokativna tu ba. ‡ ‡ . Karakteristika ovih tu bi je da se ne zna protiv kojih subjekata se mogu podnijeti. Tre a vrsta tu be. razlikujemo tri vrste tu bi: 1. Dosu uju e ili kondemnatorne. a ne prema prirodi materijalnopravnog odnosa povodom koga se tra i pravna za tita. biti pozvan da podigne tu bu kod suda za ostvarivanje svoga prava. u procesnom pravu podjela tu bi je izvr ena prema sadr aju pravne za tite koja se u tu bi tra i. Stvarnim tu bama se tite apsolutna subjektivna prava sa dejstvom erga omnes. Druga podjela. odnosno uznemiravanja samog prava. to zna i da se lice sudskim putem izaziva da svoje pretenzije doka e tu bom pred parni nim sudom ili da spor izgubi. je na stvarne i li ne. To je tzv.Vrste tu bi ‡ Prva podjela. Utvr uju e ili deklaratorne i 3. Kao to ve rekosmo. Sadr aj pravne za tite odre uje u tu benom zahtjevu tu ilac. Li nim tu bama se tite relativna subjektivna prava sa dejstvom inter partes. 2. dok ne do e do povrede odnosno uznemiravanja samog prava. pa ak i protiv nje.

da se suzdr ava od vr enja odre ene radnje i sl. trpljenje. da preda odre enu stvar. Tako npr. . po to njegovo postojanje proizilazi iz sadr aja pravne za tite koja se tra i. Ako tu eni dobrovoljno ne ispuni obavezu iz odluke. te da tu eni: plati odre enu svotu novca. odnosno propu tanje. trpljenje ili propu tanje. Kod kondemnatorne tu be postojanje pravnog interesa nije potrebno dokazivati. pa i kondemnatorne tu be. tu ilac tra i od suda da tu enog osudi. Svoj zahtjev da sud osudi tu enog na odre enu radnju.Kondemnatorne ili dosu uju e tu be ‡ Tu beni zahtjev kod ovih tu bi uvijek je upravljen na odre enu radnju. tu ilac uvijek zasniva na tvrdnji da je tu eni povrijedio neko njegovo pravo. tu ilac ima mogu nost da u izvr nom postupku ostvari prinudno izvr enje sudske odluke. ‡ Pravni interes je procesna pretpostavka za dopu tenost svake.

mo e obavezati tu enog na ispunjenje obaveze koja jo nije dospjela. npr. sud e odbiti tu ioca sa tu benim zahtjevom kao neosnovanim. ako sud na e da je zahtjev za izdr avanje osnovan.‡ Me utim. ‡ Samo izuzetno. tada tu bu treba odbaciti kao nedopu tenu. kondemnatorna tu ba mo e biti dopu tena za ostvarivanje zahtjeva povodom potra ivanja koja dospjevaju u budu nosti. kod zakonskog izdr avanja. . ako tu ilac u tu bi navodi da e dospjelost tek nastupiti u odre enom vremenskom periodu u budu nosti. a u toku postupka se utvrdi da nije. Ali. zbog nepostojanja pravnog interesa. ukoliko tu ilac tvrdi u tu bi da je potra ivanje iz tu benog zahtjeva dospjelo.

Ove tu be mogu biti pozitivne i negativne. npr. Ukoliko su pravno relevantne injenice sporne kao predmet odlu ivanja. npr. nasljednopravni i drugi odnosi. predmet utvr enja mogu biti samo postoje i pravni odnosi. ovisno od toga da li sud utvr uje postojanje ili nepostojanje pravnog odnosa. ali same po sebi ne mogu biti predmet odlu ivanja. postoji samo jedan izuzetak. ‡ ‡ ‡ . a to je da tu itelj mo e putem ove tu be tra iti utvr ivanje istinitosti odnosno neistinitosti neke isprave. a to je u praksi vrlo rijedak slu aj. utvr ivanje svojstva odre ene stvari i sl.Deklaratorne ili utvr uju e tu be ‡ Kod ove vrste tu bi sud samo utvr uje postojanje ili nepostojanje pravnog odnosa koji je u tu benom zahtjevu procesnopravno uobli en. tada su predmet dokazivanja. Od pravila da injenice ne mogu biti predmet odlu ivanja. Ni apstraktna pravna pitanja ne mogu biti predmet tu be za utvr enje. pa predmet tu be mogu biti razli iti pravni odnosi. ne mo e biti predmet tu be za utvr enje postojanje ili nepostojanje poslovne ili pravne sposobnosti. svojinskopravni. obigacionopravni. U pravilu. te nije dopu teno utvr enje odnosa koji e nastati u budu nosti.

‡ Pravni interes za podizanje deklaratorne tu be. tako da sadr aj pravne za tite formuliran u tu benom zahtjevu nije odre en materijalnopravnim zahtjevom. odnosno sadr ajem materijalnopravnih ovla tenja. osporavanje postojanja ugovora o djelu predstavlja realnu opasnost za njegovo budu e ostvarenje. ‡ Cilj deklaratorne ili tu be za utvr enje je prevencija. bilo radnjama ili izjavama. jer nesigurnost i neizvjesnost do koje se dolazi u pravnom odnosu je obi no posljedica dr anja tu enog koji. izaziva spor o postojanju ili nepostojanju pravnog odnosa. npr. tu ilac ima pravni interes da deklaratornom tu bom tu neizvjesnost otkloni. odnosno tu be za utvr enje je procesna pretpostavka na ije postojanje sud pazi ex officio. . ‡ Tu ba za utvr enje je isto procesnopravni oblik ostvarivanja pravne za tite. tako da u roku koji je odre en.

ima sporova u kojima mogu nost ostvarivanja pravne za tite kondemnatornom tu bom ne iscrpljuje u cijelosti pravni interes za podizanje i deklaratorne tu be. koji se ostvaruje kondemnatornom tu bom. to je posebno izra eno u sporovima o stvarnim i drugim apsolutnim pravima. tu eni mu ne e mo i sa uspjehom osporiti postojanje istog pravnog odnosa u drugoj parnici koja se vodi povodom nekog drugog zahtjeva za inidbu.Odnos deklaratorne i kondemnatorne tu be ‡ Samo prerastanje spora u povredu izaziva i prerastanje pravnog interesa sa utvr enja u pravni interes za dosu enje. ‡ Istina. npr. . ako tu ilac izdejstvuje povoljnu odluku o postojanju pravnog odnosa. pa u takvim sporovima tu ilac mo e pored kondemnatorne tu be da ustane i deklaratornom tu bom i to zajedno sa kondemnatornom ili u vidu prejudicijelnog-incidentalnog zahtjeva za utvr enje. zbog ega mogu nost podizanja kondemnatorne tu be ini nepotrebnim podizanje deklaratorne tu be same po sebi.

Ne zaboravite. pa se time otvara spor o prethodnom pitanju. ‡ Incidentalni zahtjev je nov tu beni zahtjev uz postoje i ukoliko je isti sud nadle an za oba pitanja. i tada tu ilac ima pravni interes da izdejstvuje i o prethodnom pitanju odluku sa dejstvom pravomo nosti. da bi sud mogao odlu iti o tu benom zahtjevu iz kondemnatorne tu be.‡ Prejudicijelni ili incidentalni zahtjev za utvr enje za tu ioca mo e nastati tek u parnici koju je pokrenuo kondemnatornom tu bom. kako mu tu eni vi e ne bi mogao sa uspjehom osporavati postojanje takvog pravnog odnosa. koje mora biti rije eno. s tim da njegovo isticanje nema za posljedicu preina enje tu be. .

Takva presuda ima karakter pravne injenice. a ne stvaranja prava. pa ako utvrdi da mu pripada. pravna funkcija kondemnatornih i deklaratornih tu bi se sastoji u ostvarivanju odnosno utvr ivanju postoje ih pravnih odnosa. putem preina enja ili ukidanja postoje eg pravnog odnosa. Kod konstitutivne tu be sud prvo utvr uje da li tu iocu pripada ovla tenje na promjenu koju zahtjeva. a to je svakako i osnovna funkcija postupka kao institucije. Zato su konstitutivne tu be rje e u pravnom ivotu. ‡ Me utim. jer neposredno proizvodi odre enu promjenu u postoje em pravnom odnosu. ‡ Rekosmo.Konstitutivne ili preobra ajne tu be ‡ Konstitutivnom tu bom tu ilac tra i od suda da donese presudu kojom se stvara nova pravna situacija. zbog ega se konstitutivne tu be zna ajno razlikuju od kondemnatornih i dekaratornih tu bi. onda donosi presudu kojom izri e promjene. pravna funkcija koja se ostvaruje konstitutivnom tu bom prevazilazi okvire funkcije postupka kao institucije u slu bi ostvarenja. u odnosu na kondemnatorne i deklaratorne. .

‡ Na podru ju imovinskih odnosa. tu ba za progla enje prestanka ugovora o izabranom sudu ili tu ba za poni tenje odluke izabranog suda. npr.‡ Pravo na promjenu na podru ju bra nih i porodi nih odnosa se naj e e ostvaruje konstitutivnom tu bom. npr. ‡ U posebnu vrstu konstitutivnih tu bi spadaju tu be kojima je tu beni zahtjev upravljen na promjenu procesnopravnog polo aja. kojim se tra i da se izvr enje proglasi za nedopu teno. npr. konstitutivne tu be su rje e. za poni taj braka i tu ba za osporavanje bra nog o instva. tu ba za smanjenje ili pove anje odre ene inidbe ili na smanjenje ugovorene kazne ili za odre ivanje vremena ispunjenja obaveze i sl. te je u njima tu beni zahtjev naj e e upravljen na izmjenu u postoje em pravnom odnosu. Konstitutivni karakter imaju i izvr ne tu be du nika. tu ba za razvod braka. .

pa se tada tu eni takvom preina enju ne mo e protiviti. ‡ Drugo procesnopravno dejstvo podno enja tu be imamo ako se tu ba preina uje zbog okolnosti koje su nastupile nakon podno enja tu be sudu. sud koji je bio nadle an u momentu podno enja tu be ostaje i dalje nadle an.to zna i da dolazi do ustaljenja nadle nosti ili perpetuatio fori. koje se u pravilu vr i prema injenicama koje su postojale u momentu podno enja tu be sudu. To zna i ako se u postupku promjene okolnosti na kojima je zasnovana nadle nost suda. iako bi zbog tih promjena trebao biti nadle an drugi redovni sud iste vrste .Procesnopravne i materijalnopravne posljedice podno enja tu be ‡ Prvo procesnopravno dejstvo podno enja tu be se sastoji u ocjenjivanju nadle nosti. ili ako tu ilac smanji tu beni zahtjev. .

Ako pravo izbora kod alternativnih obligacija pripada tu iocu. no ako se povu e tu bu ili ako sud tu bu odbaci kao nedopu tenu. Prekida se zastarjevanje i odr aj i to pod rezolutivnim uslovom da se postupak nastavi i okon a. . du nik tada pada u docnju u momentu kada povjerilac podnese tu bu sudu. a ne dolazi ako je tu ba podnesena u roku koji jo te e. 3. Ako u bra nim sporovima nakon podno enja tu be umre tu ilac.‡ Najva nije materijalnopravne posljedice podno enja tu be sudu su: 1. do prekluzije dolazi ako je tu ba podnesena poslije proteka roka. smatra se da do prekida nije ni do lo. nasljednici imaju pravo da nastave postupak u cilju dokazivanja osnovanosti tu be. 2. 4. Ako rok za ispunjenje obaveze nije odre en. Ako je pravo na podno enje tu be vezano prekluzivnim rokom. pravo izbora se tada iscrpljuje podno enjem tu be i 5.

tu eni kao savjesni dr alac. Materijalnopravna dejstva litispendencije. Ako koja od stranaka otu i stvar ili pravo o kojem te e parnica. Od ovog momenta parnica postoji. Nakon dostavljanja tu be tu enom. od momenta kada mu je tu ba dostavljena. ne mo e se u pogledu istog zahtjeva pokretati nova parnica. Dok parnica te e. Umje a kao tre e lice mo e se pridru iti jednoj od stranaka. 3. pod uslovom da izgubi spor po zahtjevu za predaju stvari. zna i da dostavljanje tu be tu enom proizvodi dejstva i po materijalnom pravu. latinski: lis-spor i pedens-parnica postoji odnosno te e. za preina enje tu be u objektivnom smislu treba pristanak tu enog. nastaje parnica kao procesnopravni odnos. a posredstvom suda i izme u stranaka (tu ioca i tu enog). odgovara kao nesavjesni dr alac.Litispedencija ± lis pedens ‡ Dostavljanjem tu be tu enom. 4. to ne sprje ava da se parnica izme u istih stranaka dovr i. npr. i to izme u svake stranke i suda. Protivtu ba i tu ba glavnog intervenijenta mogu a je tek nastankom parnice i 5. ‡ ‡ ‡ . Procesnopravna dejstva litispendencije su: 1. 2. Za litispendenciju se vezuje niz dejstava i to: procesnopravnog i materijalnopravnog karaktera.

Na zasnivanje litispedencije pred inistranim sudom ne pazi se po slu benoj du nosti.‡ Na postojanje litispedencije sud naj e e saznaje iz prigovora tu enog. Zna i zabrana dvostruke litispedencije proizilazi iz latinske maksime: Ne bis in idem! ‡ Pokretanje parnice u odre enom predmetu pred inostranim sudom ne predstavlja apsolutnu smetnju za pokretanje parnice pred doma im sudom u istom predmetu. pa e sud tada drugu tu bu odbaciti kao nedopu tenu. odnosno ako se njima ostvaruje isti pravoza titni cilj. Za utvr ivanje postojanja dvostruke litispedencije. a isti je ako je tu beni zahtjev isti. Predmet spora u obje parnice mora biti isti. Identitet stranaka. . mjerodavan je: 1. ali ne moraju u obje parnice imati istu strana ku ulogu 2. ‡ Na sud e na zahtjev stranke prekinuti postupak ukoliko je pred stranim sudom pokrenut postupak u istoj stvari pod dva uslova: 1. Ako se radi o sporu za koji nije predvi ena isklju iva jurisdikcija suda u BiH i 2. ako utvrdi da parnica u istoj stvari ve te e. Ako postoji fakti ka uzajamnost. to zna i da u obje parnice stranke moraju biti iste.

. zbog ega ne uti e na identitet svakog od istaknutih tu benih zahtjeva. s tim da kumulacija vi e tu benih zahtjeva u jednoj tu bi ne dovodi u pitanje njihovu procesnopravnu samostalnost. Kad su svi zahtjevi povezani istim injeni nim i pravnim osnovom i 2. pa je zbog toga ovakvo spajanje samo vanjsko. ‡ Norme procesnog prava dopu taju spajanje vi e tu benih zahtjeva u istoj tu bi protiv istog tu enog. ako je isti sud stvarno nadle an za svaki od tih tu benih zahtjeva i ako se ti zahtjevi raspravljaju u istom postupku. Kumulirati se mogu i zahtjevi koji nisu povezani istim injeni nim i pravnim osnovom. pod uslovima: 1. ‡ Uslovi za dopu tenost spajanja u jednoj tu bi vi e tu benih zahtjeva su utvr eni normama procesnog prava i na njih sud pazi po slu benoj du nosti.Objektivna kumulacija ‡ Kumulacija postoji kada se u jednoj tu bi istakne vi e pravnih posljedica u formi tu benog zahtjeva.

‡ Tu beni zahtjevi u jednoj tu bi mogu biti spojeni: 1. tada postavlja zahtjev za povrat kupoprodajne cijene. onda postavlja drugi-pomo ni zahtjev za odlu ivanje. Tu ilac na prvom mjestu u tu bi isti e osnovni tu beni zahtjev o kome tra i da sud primarno odlu uje.‡ Ne mogu se kumulirati zahtjevi koji se rje avaju po op em parni nom postupku. jer su alternativno i fakultas alternativno spajanje samo prividni oblici objektivne kumulacije. a u slu aju da se poka e da je ugovor ni tav. U vidu fakultas alternative. u postupku povodom paternitetskog spora sa zahtjevom za izdr avanje. logi no. kao oblik kumulacije. npr. Alternativno i 4. ‡ Eventualno spajanje. Kumulativno. uz zahtjev za povra aj stvari isti e se i zahtjev za naknadu tete koja je na stvari pri injena. ‡ Kumulativno spajanje je osnovni oblik objektivne kumulacije i naj e e se primjenjuje. me usobno isklju uju. npr. Eventualno. Od ovog pravila postoji odstupanje samo ako to zakon izri ito dopu ta. s tim da se ovi zahtjevi. 2. sa zahtjevima koji se rje avaju po pravilima posebnih parni nih postupaka. u postupku bra nog spora zahtjev za zakonsko izdr avanje se kumulira npr. u praksi ima iroku primjenu. . 3. a slu aju da se o tome ne bude odlu ivalo. npr. Samo kumulativna i eventualna kumulacija imaju karakter objektivne kumulacije u pravom zna enju rije i. tu ilac zahtjeva ispunjenje ugovora.

‡ Litispedencija i sva njena dejstva nastupaju podjednako povodom i osnovnog i pomo nog zahtjeva. Zato, tu ba u pogledu pomo nog zahtjeva nema karakter uslovne procesne radnje, jer norme procesnog prava ne dopu taju podizanje tu be pod uslovom. ‡ Prema tome, ako sud usvoji glavni tu beni zahtjev kao osnovan, to e pravomo nost te presude imati za posljedicu okon anje litispedencije u pogledu pomo nog tu benog zahtjeva i to sa dejstvom ex tunc, to zna i da e se smatrati kao da nije ni nastupila. ‡ Alternativno spajanje je samo procesnopravni izraz alternativne obligacije. Zato tu ilac u tu benom zahtjevu isti e vi e pravnih posljedica i tra i da sud obave e tu enog na svaku od njih, s tim da se udovoljavanjem jednoj od njih, udovoljava i tu benom zahtjevu u cijelosti. Zbog toga je kumulacija fiktivna, jer se ostvarenjem jedne pravne posljedice gase i sve ostale, npr. tu eni je du an da preda tu iocu odre enu stvar ili da mu isplati ugovorenu svotu novca. ‡ Procesnu fakultas alternativu imamo ako npr. sud usvoji tu beni zahtjev, tada e sud u presudi izre i da se tu eni mo e osloboditi davanja stvari, ako plati odre enu nov anu svotu. To predstavlja pravo, ali ne i obavezu tu enog, odnosno to je facultas alternativa.

Preina enje tu be ili modificatio
‡ U na em pravu do preina enja tu be dolazi i onda kada tu ilac pove a postoje i zahtjev, to je preina enje u kvantitativnom smislu, ili kada uz postoje i tu beni zahtjev istakne i drugi tu beni zahtjev, to predstavlja preina enje kumulacijom, iako se u ovakvim situacijama, da znate, ne radi o promjeni identiteta tu be kojom je pokrenut postupak. ‡ Promjena tu benog zahtjeva ima za posljedicu preina enje tu be, to je i utvr eno pozitivnim odredbama na eg procesnog prava, te zbog toga, najjednostavnije, za preina enje tu be mo emo re i da je to promjena istovjetnosti tu benog zahtjeva, npr. tu ilac ustaje tu bom u kojoj tu beni zahtjev upravlja na ispunjenje kupoprodajnog ugovora, tako to tra i isporuku ugovorene koli ine robe. Zbog toga, u toku parnice tu ilac svoj tu beni zahtjev preina uje, te zahtjeva naknadu tete zbog neispunjenja ugovora. ‡ Promjena injeni nog osnova dovodi do preina enja tu be, samo onda kada istovremeno izaziva i promjenu tu benog zahtjeva.

‡ U na em pravu, posljedice preina enja tu be ima i pove anje postoje eg, kao i isticanje novog tu benog zahtjeva uz postoje i tu beni zahtjev, iako ova dva oblika preina enja ne dovode do promjene identiteta tu be. ‡ Kod pove anja tu benog zahtjeva dolazi samo do kvantitativne promjene u ve istaknutom tu benom zahtjevu, pa je stav na e BH sudske prakse da tu ilac mo e pove ati tu beni zahtjev i nakon njegovog priznanja od strane tu enog i to sve do dono enja presude. Npr. tu iocu, ukoliko se pojave nove injenice u toku postupka, a budu izazvane pogor anjem zdravstvenog stanja, pripada ve i iznos nov ane naknade u odnosu na onaj koji je istakao u tu benom zahtjevu. ‡ Me utim, kvantitativno smanjenje tu benog zahtjeva nema za posljedicu preina enje tu be, ve posljedicu povla enja tu be, i to u tom njenom smanjenom dijelu. ‡ Isticanje novog zahtjeva uz postoje i, dovodi u stvari do kumulacije tu benih zahtjeva, npr. tu ilac uz zahtjev za povra aj stvari, isti e u toku parnice i zahtjev za naknadu tete, zbog smanjenja vrijednosti te stvari.

‡ Subjektivno preina enje tu be ili permutatio personalis dovodi do promjene u li nosti tu enog, za razliku od objektivnog preina enja koje se ti e predmeta spora. ‡ Tu ilac mo e preina iti tu bu i tako to e umjesto prvobitno tu enog, tu iti neko drugo lice-naj e e zbog gre ke u pasivnoj legitimaciji tu enog jer prvobitno tu eni nije obveznik iz materijalnopravnog odnosa povodom koga se ustaje tu bom. ‡ Conditio sine qua non za subjektivnu modifikaciju je pristanak prvotu enog, i to od momenta njegovog upu tanja u raspravljanje o meritumu spora, ali isto tako i pristanak novotu enog. ‡ Dopu tenost preina enja tu be je dispozitivna radnja tu ioca, pa su uslovi za dopu tenost tu be: 1. Pristanak tu enog ili 2. Dopu tanje preina enja od strane suda. ‡ Tu ilac mo e preina iti tu bu u objektivnom smislu sve do zaklju enja rasprave, a nakon dostavljanja tu be tu enom, onda je za preina enje tu be potreban i pristanak tu enog, to se ini kod preina enja predmeta spora, odnosno preina enja u objektivnom smislu. Tu eni se mo e saglasiti sa preina enjem davanjem izri itog pristanka, pre utno ili upu tanjem u raspravljanje o preina enoj tu bi-konkludentno.

to se ti e suda, sud tako e mo e procjeniti da se preina enjem ostvaruje krajnji cilj raspravljanja spornog stanja me u strankama kako bi se otklonila mogu nost pokretanja nove parnice, zbog ega sud iz razloga svrsishodnosti dopu ta preina enje tu be i onda kada se tu eni protivi preina enju. ‡ Za subjektivno preina enje ili preina enje koje se ti e promjene u li nosti tu enog, uslovi su mnogo stro iji, jer se mo e u initi samo sa pristankom, kako prvotu enog, tako i novotu enog. Prema prvotu enom preina enje tu be ima sve posljedice povla enja tu be, a za povla enje je, kao to znate, potreban pristanak prvotu enog od momenta njegovog upu tanja u raspravljanje. Pristanak lica koje stupa u parnicu je potreban zbog toga to to lice prima parnicu u onom stanju u kome se ona nalazi kada on u nju stupa. Prema ‡
tome, uspje no subjektivno preina enje tu be rezultira time to je novotu eni, umjesto prvotu enog, stranka u postupku, s tim da je ovo preina enje mogu e samo do zaklju enja glavne rasprave.

Priprema se procesna gra a za odlu ivanje o predmetu spora. Glavna rasprava je centralna procesna institucija prvostepenog postupka. Utvr uje postojanje procesnih pretpostavki i 2. nisu obligatne. Za uspje no ostvarenje sudske funkcije na glavnoj raspravi. Zbog navedenog.pripremni postupak i 2. Od pripremnog postupka uveliko zavisi pravilnost i efikasnost vr enja sudske funkcije. Pripremanje glavne rasprave . konstruisana je posebna faza pripremnog postupka. a na njoj je izvo enje dokaza najva nija procesnopravna djelatnost. jer na osnovu glavne raprave sud donosi odluku o osnovanosti tu benog zahtjeva kao predmeta odlu ivanja. pripremno ro i te i zakazivanje glavne rasprave. Glavna rasprava. Stadij pripremanja glavne rasprave podrazumjeva: ispitivanje tu be. oblikuje tok i faze pripremnog postupka. sudu je prepu teno da. ‡ ‡ . u skladu sa na elom sudskog upravljanja postupkom.PRVOSTEPENI PARNI NI POSTUPAK Pripremanje glavne rasprave ‡ ‡ Prvostepeni postupak se odvija u dvije faze: 1. Sve su ovo radnje suda i u duhu su sudskog upravljanja postupkom. na kojoj se: 1. dostavljanje tu be tu enom na odgovor. s tim da sve radnje kojima se oblikuje pripremni postupak.

jer sud na osnovu odgovora na tu bu cijeni da li je potrebno zakazati pripremno ro i te ili se odmah mo e zakazati ro i te za glavnu raspravu. sud e tada tu bu odbaciti kao nedopu tenu. Propu tanje tu enog da na tu bu odgovori. jer ona mora biti potpuna i razumljiva. sud nije ovla ten da odlu uje u ovoj fazi postupka. a ukoliko je rije o otklonjivim nedostacima. res iudicata. nerazumljivost i nepotpunost tu be. npr. sud e odmah donijeti presudu na osnovu priznanja. sud e tada primjeniti odgovaraju e mjere za otklanjanje tih nedostataka. pa ukoliko tu eni prizna tu beni zahtjev. ne proizvodi za njega nikakve tetne posljedice. Morate znati. ukoliko sud utvrdi da se radi o apsolutnoj nenadle nosti suda ili da je tu ba podnesena po isteku prekluzivnog roka. Odgovor na tu bu je procesna radnja tu enog kojom tu eni zauzima svoj stav prema tu bi i tu benom zahtjevu. ‡ ‡ ‡ . Stoga. npr.Prethodno ispitivanje tu be i odgovor na tu bu ‡ Ispitivanje tu be je obligatna procesna radnja u kojoj je sud ovla ten da ispituje i odlu uje o postojanju pretpostavki koje se ti u tu be. pa se zbog ovih nedostataka tu ba mo e odbaciti tek na pripremnom ro i tu. te procesnih nedostataka na strani suda i stranaka. lis pedens ili pravni interes. o postojanju procesnih pretpostavki koje se ti u predmeta spora.

raspravljanje o predmetu spora je zna ajno ograni eno na pripremnom ro i tu. on pristupa ostvarenju drugog dijela pripremnog postupka. ako se tome ni jedna stranka ne protivi. to zna i da sud na pripremnom ro i tu ne mo e izvoditi dokaze. jer to spada u isklju ivu funkciju na glavnoj raspravi. a to je razja njavanje pitanja koja se ti u predmeta spora. sre ivanje procesne gra e. ‡ Nakon to sud utvrdi da ne postoje procesne smetnje za dalji tok postupka. odr ava pripremno ro i te uvijek kada ocijeni da je svsishodno njegovo odr avanje sa stanovi ta to potpunijeg i cjelovitijeg pripremanja glavne rasprave. a sud smatra da je izvo enje dokaza neophodno. Izvo enje dokaza je kao izuzetak dopu teno kod izvo enja dokaza putem vje taka i uvi ajem. u pravilu. razdvajanje spornog od nespornog i koja se dokazna sredstva mogu upotrijebiti za dokazivanje spornih injenica. Ipak. . kao to su: razja njavanje su tine spora.Pripremno ro i te ‡ Sud. jer se ta faza uglavnom svodi na pitanja sudskog upravljanja postupkom u materijalnopravnom smislu.

sud mo e uvijek da izvodi dokaze na pripremnom ro i tu radi utvr ivanja ovih injenica. bilo dono enjem kona nog akta kojim se odlu uje meritorno o predmetu spora. ali i sudsko poravnanje. Ro i te za glavnu raspravu treba odrediti tako da se strankama ostavi dovoljno vremena za pripremu. na pripremnom ro i tu sud mo e donijeti presudu na osnovu priznanja. neophodno je da znate da u toku cijelog pripremnog postupka. na njemu se postupak mo e i okon ati. presudu na osnovu odricanja i presudu zbog izostanka. funkciju suda vr i sudija pojedinac.‡ Ako su sporne injenice od kojih zavisi rje avanje o procesnim pretpostavkama i drugim procesnim pitanjima. ‡ U sporovima koji nisu slo eni. . npr. ‡ I na kraju. a najmanje 8 dana od dana prijema poziva. ili dispozitivnim radnjama stranaka koje imaju iste posljedice. sud zakazuje glavnu raspravu odmah nakon ispitivanja tu be. ‡ Iako je pripremno ro i te prioritetno u slu bi neometanog odvijanja postupka.

neposrednog i javnog raspravljanja. ‡ Sud mo e. ‡ Osnovni zahtjevi na ela: kontradiktornosti. . u pravilu. javnosti. zasnovati svoju odluku samo na osnovu procesne gra e koja je bila predmet usmenog. zbog ega je glavna rasprava obligatoran stadij u razvoju postupka. ‡ Glavna rasprava se u pravilu sastoji od vi e pojedina nih ro i ta. usmenosti. a to je utvr ivanje pravnorelevantnih injenica koje obrazuju osnov presude kao zavr nog akta. ekonomi nosti i neposrednosti pru aju temeljne garancije za ostvarivanje osnovne funkcije glavne rasprave. ali se samo na prvom ro i tu za glavnu raspravu mo e donijeti presuda zbog izostanka.Glavna rasprava ‡ Glavna rasprava je jezgro postupka kao institucije.

Zato od sposobnosti suda u upravljanju postupkom. te na ela sudskog upravljanja postupkom. to zna i sve do njenog zaklju enja. izraz je procesnopravnog oblikovanja ro i ta na na elu usmenosti. radnje preduzete na nekom od prethodnih ro i ta ne gube svoje dejstvo na nekom od sljede ih ro i ta i nije ih potrebno ponavljati. neposrednosti i javnosti. u najve oj mjeri zavisi efikasnost i ekonomi nost u sprovo enju glavne rasprave. ona obrazuju jedinstvo koje zovemo glavna rasprava. ali je u praksi to prije izuzetak nego pravilo. bez obzira na broj ro i ta. ‡ Jedinstvo glavne raprave koje obezbje uje na elo jedinstva ili koncentracije. ‡ S obzirom na na elo jedinstva glavne rasprave.‡ Ideal postupka je da se glavna rasprava okon a na prvom ro i tu. Naravno. . Zato. stranke su ovla tene da procesnu radnju preduzimaju u cijelom toku glavne rasprave.

‡ ‡ ‡ .Upravljanje glavnom raspravom ‡ Ako funkciju suda na glavnoj raspravi vr i vije e. a poslije zaklju ivanja. odlaganje ro i ta. sud u pravilu odmah pristupa vije anju i glasanju. odluke kojim se odre uje izvo enje dokaza. U procesnopravnom smislu rukovo enje podrazumjeva sljede e radnje: otvaranje i zaklju ivanje glavne rasprave. zaklju enje ro i ta. onda je funkcija rukovo enja glavnom raspravom podijeljena izme u predsjednika vije a i vije a. Isto tako. daje se i oduzima strankama rije . to zna i da je predsjednik vije a primus inter pares. to u ovom slu aju ne podrazumjeva predsjednika vije a. isklju enje javnosti. Kada je u pitanju vije e. to predstavlja poseban stadij u razvoju postupka. du nost je predsjednika vije a da se u toku glavne rasprave brine o odr avanju reda u sudnici i dostojanstvu suda. saslu anje svjedoka i vje taka. Rekosmo. ono donosi sve odluke koje se ti u upravljanja postupkom. te oni i upravljaju glavnom raspravom. npr. diktira se sadr ina rasprave u zapisnik i sl. ponovno otvaranje ro i ta i sl. Glavna rasprava se zaklju uje kada vije e smatra da je predmet dovoljno raspravljen. a u korist predsjednika vije a. funkciju suda u na em prvostepenom postupku vr e sudije pojedinci. odr ava se red na ro i tu.

‡ Procesne radnje suda koje zahtjevaju dostavljanje. kao i prema radnjama suda. npr. dostavljanjem se omogu ava svakoj stranci da zauzme svoj stav prema radnjama suprotne stranke. ‡ Prema na elu sudskog upravljanja postupkom. najjednostavnije re eno. tu be. ‡ U pravilu. te se ovo dostavljanje naziva li nim dostavljanjem.Dostavljanje ‡ Dostavljanje je.. . dostavljanje spada u procesne radnje suda. odnosno dostavljanje vr i sud po slu benoj du nosti. sudske odluke i sl. ‡ To zna i. zatim preko nadle nog organa op ine. sudske policije i neposrednim uru enjem pismena u sudu. pravni lijekovi. uru uju se neposredno licu kome se dostava treba izvr iti. sud dostavljanje ostvaruje preko po te. procesnopravna djelatnost uru ivanja pismena ili podnesaka adresatima kojima su oni upu eni. s tim da zakon omogu ava da se dostavljanje obavi i preko odre enog radnika u sudu.

predstavlja relativno bitnu povredu parni nog postupka. ili kada stranka promjeni adresu. pa ukoliko ni u ovom poku aju ne uspije. a nemaju punomo nika u BiH. Ovu vrstu punomo nika treba da imaju npr. Me utim. pa e se time smatrati da je dostavljanje izvr eno. Predaja pismena stranci. Punomo nik za primanje pismena ne zastupa stranku. onda se dostavljanje ostvaruje po pravilima obi nog dostavljanja. a o tome ne obavjesti sud. a nema punomo nika u BiH. dostavlja e ga ostaviti u stanu ili prostorijama u kojima to lice radi ili e pismeno ostaviti na vratima stana ili prostorije. . Dostavljanje ogla avanjem je dopu teno samo onda kada sud postavi privremenog zastupnika tu enom ije je boravi te nepoznato. umjesto njenom zakonskom zastupniku. s tim da predaja pismena stranci umjesto njenom punomo niku. odnosno tu enom koji se nalazi u inozemstvu. ne proizvodi dejstva. Dostavnica je isprava koja ima snagu javne isprave i njome se zasvjedo ava da je dostavljanje izvr eno. ali sa dejstvom dostave adresatu. Obi no dostavljanje dopu ta da se pismeno uru i nekom drugom licu umjesto adresata. Kada adresat odbije da primi pismeno. nije obi no. ve ima karakter li nog dostavljanja. kada se predaja pismena vr i zakonskom zastupniku odnosno punomo niku stranke. stranke koje se nalaze u inozemstvu. dostavlja je du an da preduzme jo jedan poku aj.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Ako se lice kome se pismeno mora li no uru iti ne zatekne na mjestu.

fakti ki zastoj imamo kod dono enja me upresude. ije postojanje onemogu ava nesmetano odvijanje parnice. . za razliku od fakti kog zastoja. koji spada u procesnopravnu vrstu diskontinuiteta koji dovodi do procesnopravnog dejstva. jer e tada sud zastati sa postupkom do nastupanja njene pravomo nosti ili u slu aju u e a javnog tu ioca ili ombdusmena. ‡ Zastoj postupka je u stvari prekid postupka. kao procesnopravni odnos. ‡ Prekid postupka je vrsta zastoja do kojeg dolazi kada se pojave odre ene smetnje. nego samo dok zastoj traje parnica ne mo e da se odvija u pravcu svog okon anja. sud e zastati sa postupkom dok ne protekne rok u kome oni mogu prijaviti svoje u e e i sl. koji ne proizvodi nikakve procesnopravne posljedice.Zastoj odnosno prekid postupka ‡ Zastoj kao procesna situacija ne ukida parnicu. prekid postupka mo e biti obligatan i fakultativan. npr. pa s obzirom na karakter i prirodu tih smetnji.

‡ Sud. u pravilu. da li je u injeno krivi no djelo za koje se goni po slu benoj du nosti. pa mu je tada prepu teno da u svakom konkretnom slu aju odlu uje da li e o tom pitanju raspravljati i odlu ivati ili e to prepustiti nadle nom organu. moraju postojati u toku cijelog trajanja postupka. ‡ Fakultativni razlozi koji mogu dovesti do prekida postupka su: ako sud odlu i da sam ne rje ava o prethodnom pitanju. kao uslov za raspravljanje i odlu ivanje. tada izazivaju prekid postupka ex lege. mo e odlu ivati o prethodnom pitanju i onda kada odlu ivanje o tom pitanju ne spada u njegovu nadle nost. sud te nedostatke na odgovaraju i na in otklanja. . ko je u inilac i da li je on krivi no odgovoran. Ako sud odlu i da sam ne rje ava o prethodnom pitanju ili kada je stranka odsje ena zbog vanrednih okolnosti.‡ Obligatan prekid postupka ti e se procesnih pretpostavki. ‡ Ako se nedostaci pojavljuju u momentu pokretanja postupka. pa procesne pretpostavke. ili ako se posumnja da je vje tak ili svjedok dao la an iskaz ili da je isprava la na. a ako se nedostaci pojave u toku samog postupka. pa i kada se stranka nalazi na podru ju koje je zbog vanrednih okolnosti odsje eno od suda. bilo na strani stranaka ili suda. tada sud uvijek prekida postupak.

nakon prestanka razloga koji su do prekida doveli. ako se radi o prekidu postupka do koga je do lo u slu aju kada je sud odlu io da ne rje ava o prethodnom pitanju. postupak e se nastaviti po slu benoj du nosti. ali i ne mora prekinuti postupak. ‡ Da li e do nastavka prekinutog postupka do i. ako se radi o obligatnom prekidu. kada odluka o tu benom zahtjevu zavisi od toga da li je u injen privredni prestup ili krivi no djelo i ko je u inilac. jer se postupak nastavlja na njihov prijedlog.‡ Me utim. a u slu aju fakultativnoih razloga. ali sud ne mo e za vrijeme prekida donisiti nikakve odluke. . tada sud mo e. ‡ Procesnopravno dejstvo prekida se sastoji u tome da parnica kao procesnopravni odnos i dalje postoji. ‡ Odluka suda o prekidu postupka. ima deklaratorni karakter. ‡ Momentom prekida postupka prestaju da teku svi rokovi (zakonski i sudski). odnosno prekida. ima konstitutivni karakter. odnosno da li je svjedok ili vje tak dao la an iskaz ili je upotrijebio la nu ispravu. pa tek dostavljanjem rje enja o nastavljanju postupka. rokovi po inju te i iznova. ‡ Me utim. zavisi uglavnom od stranaka.

ipak je u na em pravu sud osnovni subjekt dokazivanja. izvo enje dokaza i ocjenu dokaza. stranke i ostali u esnici u postupku. ‡ Iako dokazivanje predstavlja zajedni ki zadatak svih u esnika u postupku. Predmet dokazivanja. a koja obuhvata prikupljanje dokaza. a nakon izmjena parni nih zakona u BiH. ‡ 3. Izvo enje dokaza i ‡ 5. ‡ 4. ‡ Dokazivanje kao procesna djelatnost obuhvata: ‡ 1.Dokazivanje ‡ Dokazivanje predstavlja procesnim normama uobli enu djelatnost u kojoj u estvuje sud. prioritetno stranaka. Dokazna sredstva. ‡ 2. Ocjenu dokaza. Teret dokazivanja. . Na sudu le i du nost da potpuno i istinito utvrdi sve sporne pravno relevantne injenice.

a istinitost se utvr uje putem dokazivanja. ‡ ‡ ‡ ‡ . odnosno injeni nih tvrdnji. Me utim. Pretpostavljene injenice i 4. jer se prije utvr ivanja istinitosti injenica. 2. a to su: 1. a krajnji rezultat je dono enje pravilne presude. potrebno je utvrditi njihovu istinitost. Priznate injenice. 3. predmet dokazivanja. Za davanje pravilnog odgovora na sva pitanja koja se ti u odre ivanja predmeta spora. Op epoznate injenice. Zato. zbog ega je pravilna pravna kvalifikacija predmeta spora od presudnog zna aja za pravilan ishod parni nog postupka. Nakon to se utvrdi koje su injenice pravno relevantne. presudno je stru no pravno znanje. u pravilu. sadr aj pravnih normi na osnovu kojih se presu uje u sporu. injenice utvr ene krivi nom presudom. mora utvrditi njihova relevantnost.Predmet dokazivanja ili thema probandi ‡ ‡ Predmet dokazivanja su pravnorelevantne injenice. dok su injenice. sud mo e uzeti odre ene injenice i bez dokazivanja. Utvr ivanje pravnorelevantnih injenica ima za posljedicu racionalno tro enje vremena i sredstava. nije nikada predmet dokazivanja jer va i princip iura novit curia.

priznanje injenica dato izvan parnice ne proizvodi nikakvo procesno dejstvo. uzimaju i u obzir sve okolnosti. Zato. Me utim. prema svom uvjerenju cijeniti ho e li injenicu koju je stranka prvo priznala. ‡ Forma priznanja nije propisana parni nim zakonima u BiH. ali se izjava o priznanju stranke mo e dati usmeno na ro i tu ili pismeno van ro i ta.Priznate injenice ‡ Predmet priznanja mogu biti samo injeni ne tvrdnje. odnosno nema procesne posljedice. ‡ Kada je u pitanju opozivanje priznanja. . pa je zatim opozvala. dok pravne tvrdnje ne mogu biti predmet priznanja. priznanje injenica pred sudom u toku parnice predstavlja jednostranu parni nu radnju stranke. uzeti kao priznatu ili osporenu. sud e.

‡ Od pravila da se priznate injenice ne dokazuju. npr. postoje odstupanja. ili u sporovima u kojima je ograni eno na elo dispozitivnosti.‡ Dejstvo priznanja se sastoji u tome to se priznate injenice ne dokazuju. bra ni i paternitetski sporovi gdje sud nije vezan priznatim injenicama. No. na elo materijalne istine postavlja pred sud du nost da se utvr uju samo sporne injenice. pa ih sud unosi u osnov presude bez dokazivanja. ako smatra da stranke njihovim priznanjem idu za tim da raspola u zahtjevom kojim ne mogu raspolagati. sud mo e narediti da se dokazuju i priznate injenice. . Naime. pa se zato utvr uju dokazivanjem. Zbog navedenog. treba znati da sud sa priznatim injenicama izjedna ava i nesporne injenice.

privatno znanje sudije je bez procesnopravnog dejstva.Op epoznate ili notorne injenice i privatno znanje sudije ‡ Pravilo je da notorne injenice ne treba dokazivati. . npr. jer su takve injenice poznate irem krugu ljudi. jer se one izjedna avaju sa op epoznatim injenicama. u nekom ranijem postupku. ne treba dokazivati. ‡ injenice do ijeg je saznanja sud do ao u vr enju svoje funkcije. pa time i sudu. ‡ Sud op epoznate injenice uzima u osnov odluke po slu benoj du nosti. ‡ Me utim. mo e biti pozvan da se pojavi u funkciji svjedoka. pa ukoliko sudija pojedinac ili lan vije a raspola e znanjem koje se ti e odre enih pravnorelevantnih injenica u konkretnom sporu. ali mu tada prestaje funkcija sudije u konkretnom predmetu.

Pravne pretpostavke ili presumptio iuris injenice ije postojanje zakon pretpostavlja ne treba dokazivati i to su pravne pretpostavke. Oborive i 2. ‡ Karakter pravnih pretpostavki imaju samo one presumpcije koje su uobli ene u pravnoj formi pravne norme. ‡ . ‡ Neoborive pretpostavke (presumptio iuris et de iure) nisu pretpostavke u pravom smislu. pa se rezlikuju dvije vrste pravnih pretpostavki: 1. Neoborive pravne pretpostavke. jer su to pravila materijalnog prava koja su uobli ena u formu pravne pretpostavke.

polo aj u postupku se olak ava pretpostavkom prema kojoj se smatra da je obveznik ispunio ranije dospjelo potra ivanje. nego se samo teret dokazivanja prebacuje na suprotnu stranku. pravne pretpostavke su samo oborive pretpostavke (presumptio iuris tantum). ali proizvode i zna ajne procesnopravne posljedice. ako ima priznanicu da je isplatio one koje su kasnije dospjele. da znate. Najzna ajnija procesnopravnaposljedica u postupku dokazivanja je u tome da je sud vezan za pretpostavke.‡ U pravom smislu. naj e e regulirane normama materijalnog prava. I ovim oborivim pretpostavkama se ne isklju uje apsolutno du nost da se dokazuju pretpostavljene injenice. zbog ega se mogu smatrati i pojmovima procesnog prava. ‡ Pretpostavke su. u odnosu na onu koja se poziva na injenice ije se postojanje pretpostavlja. . npr.

isti kao i kod pravnih pretpostavki. dok se suprotno ne doka e. u pravilu. dokazivanje putem indicija se mnogo vi e koristi na podru ju krivi nog nego gra anskog prava. . da znate. ‡ Zbog toga. sud mora biti u potpunosti ubije en u istinitost injenica koje se nalaze u funkciji indicije. nego vrstom posrednih dokaza.Indicije ‡ Indicije predstavljaju proces izvo enja zaklju aka iz poznatih injenica o postojanju nepoznatih. jer one predstavljaju osnovu iz koje se izvodi zaklju ak o ta nosti pravnorelevantnih injenica ‡ Ipak. indicije se ne mogu smatrati pretpostavkama. jer sud indicije u svrhu dokazivanja pravnorelevantnih injenica. ‡ Me utim. koristi kada ne raspola e neposrednim dokazima. me u njima je i zna ajna razlika u tome to su pravne pretpostavke pravna pravila kojima se odre uje da se odre ena injenica ima smatrati ta nom. dok to nije slu aj sa indicijama. ‡ Upravo zbog izre enog.

a rijetko i istra no na elo. odvija se u okviru zahtjeva koje postavlja raspravno. . te e sud presudu donijeti na tetu one stranke koja nije bila u stanju da pru i dokaze koji treba da kod suda stvore uvjerenje u istinitost spornih injenica. a samo izuzetno i na sudu. injenica i dokaza. ‡ Du nost prezentiranja procesne gra e. ne osloba a sud da donese presudu.Teret dokazivanja ili onus probandi ‡ Du nost prikupljanja dokaza le i u na em pravu na strankama. bez obzira da li iznesene injenice i izneseni dokazi idu u prilog stranke koja ih je iznijela ili ne. pa e sud tada primjeniti pravila o teretu dokazivanja. ‡ Du nost prezentiranja injenica i dokaza le i na obje stranke. ‡ Nemogu nost da se ta no utvrde pravno relevantne injenice u postupku na osnovu prikupljenih dokaza.

tu eni se osloba a i 3. Teret dokaza le i na onoj stranci koja ne to tvrdi.‡ Zakoni o parni nim postupcima u BiH ne sadr e op a pravila o preraspodjeli tereta dokazivanja izme u stranaka. ‡ Najva nija pravila o preraspodjeli tereta dokazivanja obuhva ena su sa tri maksime: 1. Ulaganjem prigovora. tu eni postaje tu ilac u pogledu dokazivanja tvrdnji iz tih prigovora. Ako tu ilac ne doka e tvrdnje na kojima zasniva svoj zahtjev. Shodno ovom osnovnom principu krivi nog prava. dok se u krivi nom postupku problem preraspodjele tereta dokazivanja rje ava u skladu sa principom presumpcije nevinosti optu enog. sud e donijeti osloba aju u presudu ako ne stekne uvjerenje da je optu eni krivi no odgovoran (in dubio pro reo). a ne na onoj koja ne to pori e. 2. .

a to je naj e e tu ilac. injenice kojima se pravo gasi i injenice kojima se sprje ava nastanak prava. ‡ Na tu enom je i teret dokazivanja injenica kojima se pravo gasi. ‡ injenice kojima se pravo modifikuje. a to je naj e e tu eni. dokazuje tu eni. ‡ injenice kojima se pravo stvara. da je protekao rok zastarjelosti. ili da je dug pla en i sl. ili usljed prevare ili zablude. du na je da doka e stranka koja se poziva na te injenice. injenice kojima se pravo mijenja ili modifikuje. npr. ona stranka koja se poziva na takve injenice.Predmet dokazivanja ± thema probandi ‡ U pravnoj teoriji. u pravilu. sve se injenice koje se pojavljuju kao predmet dokazivanja dijele u etiri grupe: injenice kojima se pravo stvara. da je rok za ispunjenje ugovora produ en. npr. ‡ injenice koje sprje avaju nastanak odre enog prava dokazuje. npr. da je ugovor zaklju en pod prinudom. .

pa tako npr. s druge strane. ukoliko se iz dokaznih injenica mo e izvesti neposredno zaklju ak o pravnorelevantnim injenicama. tada je rije o posrednim dokazima. tada je rije o neposrednim dokazima. ‡ Dokazne injenice ili dokazni osnov su sve injenice iz kojih se crpi saznanje na osnovu koga se izvodi zaklju ak o ta nosti pravnorelevantnih injenica. ‡ Nadalje. ‡ Dokazno sredstvo je odre eni izvor iz kojeg sud crpi to saznanje. . dokazne injenice ili dokazni osnov.Dokaz ili probatio ‡ Dokaz kao procesnopravna kategorija ima vi estruko zna enje. npr. a sadr aj njegovog iskaza je dokazna injenica ili dokazni osnov. i dokazno sredstvo. svjedok je dokazno sredstvo. s jedne strane. a kada se iz dokaznih injenica ne mo e neposredno izvesti zaklju ak o postojanju pravnorelevantnih injenica.

sadr aj iskaza svjedoka koji pred sudom svjedo i o onome to mu je poznato iz vlastitog saznanja je izvorni dokaz. dolazi putem dokaznih sredstava. ‡ Prema tome.‡ Dokazivanje putem posrednih dokaza ili indicija nije po eljno. ‡ Posredni i neposredni dokazi se dijele s obzirom na na in njihovog pribavljanja na: izvorne i izvedene. zbog ega je ova vrsta dokazivanja nepouzdana. . kao izvora saznanja. koju izvodi po pravilima logike i op eg ivotnog iskustva. u pravilu. dok je iskaz svjedoka na osnovu pri anja drugih izvedeni dokaz. Npr. jer zaklju ivanje o pravno relevantnim injenicama na osnovu posrednih dokaza ili indicija tra i od suda dodatnu misaonu operaciju. do dokaznih injenica sud.

SVJEDOCI: Za svjedoka je najbitnije to to on sudu saop ava svoje saznanje. Kada se pojavljuje u ulozi svjedoka. vje taci i saslu anje stranaka. to lice iznosi samo svoja zapa anja.Dokazna sredstva ‡ ‡ ‡ ‡ U funkciji dokaznih sredstava se pojavljuju lica i stvari. izuzev u angloameri kom pravu. Me utim. ‡ ‡ ‡ . Svjedok saop ava sudu svoje saznanje do koga dolazi opa anjem neposredno svojim ulima. svjedoka i vje taka i to kada se pojavljuju u ulozi svjedoka i vje taka. a ne mi ljenje. npr. U stvarna dokazna sredstva spadaju: isprave i predmeti uvi aja. ljekar je stru ni svjedok kada saop ava sudu svoja zapa anja o toku bolesti pacijenta. Pravilo koje ne dopu ta svjedo enje ³po uvenju ili hearsay´ je napu teno u ve ini pravnih sistema. kao vrijednosni sud. Tako e. jer je u iskazu vje taka bitno njegovo stru no mi ljenje. nego posredstvom drugih lica. U li na dokazna sredstva spadaju: svjedoci. treba praviti razliku izme u stru nog lica. iskaz svjedoka je relevantan i onda kada saop ava sudu saznanje do koga nije do ao neposredno. Upravo je u ovome bitna razlika izme u svjedoka i vje taka.

Jedan od razloga za to je nemogu nost primjene zakletve prilikom davanja vansudskih iskaza. ije je porijeklo vansudsko i neparni no. svjedoku se ne mo e dozvoliti da dokazuje injenicu da se neki doga aj desio.Hearsay ili svjedo enje po uvenju u angloameri kom pravu ta je dokaz po uvenju ili hearsay? Najkra e. ‡ . usmeni ili pismeni iskaz koji neko lice da vansudski. to zna i da se radi o posrednom dokazu. tako to e svjedo iti da mu je o tome doga aju govorilo neko drugo lice. ‡ Drugim rije ima. imaju i pri tome i zna aj instituta zakletve u angloameri kom pravu. ‡ Koji dokaz predstavlja hearsay? Prije svega. radi se o pravilu o nedopustivosti primjene dokaza koji se ne izvode neposredno na ro i tu pred sudom.

rekli smo da je dokazivanje putem posrednih dokaza ili indicija nepo eljno. postavlja se pitanje korisnosti dopu tenja svjedo enja po uvenju ili hearsay-a u drugim savremenim pravnim sistemima svijeta. a to je da sud nikada ne uskra uje mogu nost o evicu doga aja da li no pristupi na ro i te i da neposredno da iskaz o svome svjedo enju. Uz ovu opasku. iz ega bi se mogao izvesti zaklju ak da dana nja stvarnost mo da vi e zagovara isti princip kao i angloameri ko pravo??? ‡ . ‡ Kada sve ovo znamo.to se BH parni nog postupka ti e. jer je nepouzdano. vezanu za na pravni sistem. treba ista i i injenicu vezanu za angloameri ko pravo.

‡ Od op e sposobnosti biti svjedok. ni zakonski zastupnik stranke. tako da uzrast. . nemaju same po sobi uticaja na sposobnost da se bude svjedok. ‡ Analogno iznesenom. zainteresovanost i druge okolnosti. treba razlikovati mogu nost pojavljivanja u ovoj ulozi u konkretnoj parnici. ‡ Ne mo e se u konkretnoj parnici u jednom licu da pojavi istovremeno i sudija i svjedok. zdravstveno stanje-fizi ki i psihi ki nedostaci.Sposobnost i du nost svjedo enja ‡ Svako fizi ko lice je sposobno da se pojavi u funkciji svjedoka. te su svjedok i saslu anje stranaka dva posebno odvojena dokazna sredstva. koja se me usobno isklju uju. to mo e biti svako lice. Zbog toga se ovi u esnici mogu pojaviti u ulozi posebnog dokaznog sredstvasaslu anja stranaka. ne mo e se pojaviti u ulozi svjedoka stranka. zatim. ne bi se ni lice koje se pojavljuje u ulozi zastupnika pravnog lica moglo pojaviti u ulozi svjedoka.

u pobo noj liniji do 3. Ograni enja u okviru du nosti svjedo enja se ti u samo du nosti davanja iskaza. s tim da va e i zakoni o parni nim postupcima u BiH ne predvi aju vi e mogu nost svjedo enja pod zakletvom. stepena. . U i vid odstupanja od uskra ivanja svjedo enja jeste uskra ivanje davanja odgovora na pojedina pitanja. a ne i du nosti odazivanja pozivu suda. i to: u pravoj liniji do bilo kog stepena. a to je precizno utvr eno u lanu 140. Odstupanja od du nosti svjedo enja su razli ita: jedni se osloba aju od svjedo enja.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Osnovni zahtjevi koji se pojavljuju pred svjedoke su: da se odazovu na poziv suda. Za la no svjedo enje propisana je krivi na odgovornost. bra nog druga. ili srodnike po tazbini do 2. Osloba a se svjedo enja lice koje bi svojim iskazom povrijedilo du nost uvanja slu bene ili vojne tajne. stepena i take dalje. odnosno uskra ivanja odgovora na pojedina pitanja. da daju iskaz pred sudom i da govore istinu. dok ga nadle ni organ ne oslobodi ove du nosti. kao i o onome o emu je svjedok kao advokat ili ljekar saznao. ZPP FBiH i RS-e. pa svjedok ima pravo da uskrati odgovor ako bi sebe ili srodnike po krvi izlo io opasnosti od krivi nog gonjenja. a drugima se daje mogu nost uskra ivanja svjedo enja. Svjedok mo e uskratiti iskaz o onome to mu je stranka kao svom punomo niku povjerila ili o onome to je stranka ili neko drugo lice svjedoku kao ispovjedniku povjerilo.

usmenosti i javnosti. Saslu anje svjedoka je procesna radnja koja se izvodi u odre enoj procesnoj formi koja je odre ena na elima neposrednosti. Svjedok pored obaveza ima i pravo. suo iti. iji su iskazi me usobno proturje ni. pravo na tro kove i naknadu izmakle dobiti i sl. Sud po va e im ZPP-ima u BiH vi e ne mo e svjedoke. svjedoci su dokazno sredstvo koje se naj e e koristi.Slobodna ocjena iskaza svjedoka ‡ ‡ Neophodno je znati. ‡ ‡ ‡ ‡ . a istovremeno su jedno od najnepouzdanijih izvora saznanja. npr. odnosno vi e nema instituta konfrontacije ili su eljenja svjedoka. nije te ko zaklju iti da se u ocjeni iskaza svjedoka dosta esto izvodi pogre an zaklju ak. subjektivni odnos prema injenicama koje svjedok saop ava. ravnodu nost i sl. Razlog zbog ega je to tako je i to da se obi no de ava da neko dobro zapa a. ali slabo pamti. ima pravo na upotrebu svog jezika. a u drugu grupu razloga nepouzdanosti svjedoka spada: zainteresovanost za spor. Kada se imaju u vidu svi ovi faktori. odnosno slabo reprodukuje upam eno ili obrnuto.

sadr aj vje ta enja obuhvata i utvr ivanje odre enih injenica i istovremeno izvo enje zaklju ka iz utvr enih injenica. ‡ Sadr aj vje ta enja je odre en doma ajem ovla tenja. pa njegova ovla tenja idu od utvr enja injenica. . pa ni onda kada sud stavlja vje taku na uvid cijelu injeni nu i dokaznu gra u na osnovu koje treba da da svoj nalaz i mi ljenje. jer doma aj vje ta enja nikada ne mo e obuhvatiti injeni nu gra u jednog spora u njegovoj ukupnoj relevantnosti. kada je u sporu potrebno za utvr enje odre enih injenica stru no znanje kojim sud ne raspola e.Vje tak ‡ Vje tak je stru no lice koje se pojavljuje u funkciji dokaznog sredstva. pa sve do izvo enja injeni nog zaklju ka. ‡ Naj e e. ‡ Du nost suda se prote e na svu relevantnu injeni nu gra u u cilju pravilnog dono enja odluke. njihovog razja njavanja.

Zbog iznesenog. Tako e. U na em pravu. sada sud mo e odrediti samo jednog vje taka. treba praviti razliku izme u svjedoka-stru njaka i vje taka. . ali ne radi vje ta enja o injenicama o kojima je svjedo io. pa kako vje tak nije organ suda. s tim da se u na em pravu vje ta enje mo e povjeriti i stru noj ustanovi. zato se u konkretnoj parnici ne mo e u ulozi vje taka istovremeno pojaviti ni lan sudskog vije a. dok vje tak mo e biti zamjenjen drugim vje takom. sud mo e uzeti za vje taka lice koje je ranije bilo saslu ano kao svjedok. Svjedok stru njak je lice koje saop ava sudu svoje saznanje o injenicama koje se ti u nekog doga aja iz pro losti kao i kod svjedoka. Poslije izmjena ZPP-ova u BiH. to je on nezamjenljiv. kao ni njihovi zastupnici. tada se odre uju dva vje taka.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Kako svjedok saop ava sudu svoje saznanje o injenicama koje se odnose na pro le doga aje. U funkciji vje taka mo e se pojaviti svako lice koje raspola e potrebnim stru nim znanjem. gdje je npr. a ni organ stranaka. vje tak se ne razlikuje od bilo kog drugog dokaznog sredstva. same stranke. potrebno istovremeno i medicinsko i ekonomsko znanje. s tim da je takvo saznanje zasnovano na posebnom stru nom znanju. vje tak mo e biti izuzet iz istih razloga iz kojih mo e biti izuzet i sudija. ali se i tada u funkciji vje taka pred sudom mo e pojaviti samo odre eno fizi ko lice. U takvom svojstvu se istovremeno ne mo e pojaviti svjedok i vje tak. Istina. s tim da kod slo enih vje ta enja.

s tim to mu sud mo e odrediti da u odre enom roku prije rasprave podnese pismeno svoj nalaz i mi ljenje. a du an je to u initi zbog stranaka. Na zahtjev stranaka. sud mo e rje enjem narediti vje taku da naknadi tro kove koje je prouzrokovao svojim neopravdanim nedolaskom ili neopravdanim odbijanjem da vje ta i. Svoj nalaz i mi ljenje vje tak iznosi u pravilu usmeno na raspravi.Vje ta enje. koji uvijek mora biti obrazlo en. Sud ocjenjuje mi ljenje vje taka po na elima slobodne ocjene dokaza. Sud nikad ne bi smio nekriti ki usvojiti mi ljenje vje taka. kao i svako drugo dokazno sredstvo. kao i pravilnost zaklju ka koji vje tak izvodi iz tih injenica. jer je vje tak zamjenljiv. Sud je du an da u obrazlo enju iznese razloge. kao to postoji op a du nost svjedo enja. zbog ega se prema vje taku mogu izracati samo nov ane sankcije. ali i zbog vi eg suda. njegovo izvo enje i ocjena ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Ne postoji op a du nost vje ta enja. . Du nost vje ta enja obuhvata du nost odazivanja na poziv suda i du nost izno enja nalaza i mi ljenja. odnosno trebao bi preispitivati pravilnost injenica koje le e u osnovi stru nog mi ljenja vje taka. bilo da usvaja ili odbija mi ljenje vje taka.

. zbog ega i sposobnost stranke da se pojavi u ulozi dokaznog sredstva ne zavisi od njene parni ne sposobnosti. pa i njihove radnje imaju karakter procesnih radnji. Me utim. U funkciji informativnog saslu anja. ‡ Zato je izvo enje dokaza saslu anjem stranaka procesnopravno uobli eno. ‡ Treba razlikovati informativno saslu anje stranaka. kao i kod izvo enja dokaza svjedocima. stranke se pojavljuju kao subjekti parni nog postupka. izjava koju stranka daje u funkciji dokaznog sredstva nema karakter procesne radnje. od saslu anja stranaka kao dokaznog sredstva. zbog ega je saslu anje stranaka uobli eno u posebno dokazno sredstvo. pa mogu da pru e sudu i najpotpunije obavje tenje o svim spornim pitanjima.Saslu anje stranaka kao dokazno sredstvo ‡ Stranke su va an izvor saznanja o spornim injenicama koje su relevantne za rje avanje spora. jer su i same subjekti tog spornog odnosa.

ugovor i testament. npr. ‡ Isprave. ‡ Karakter dispozitivnih ili konstitutivnih isprava imaju one izjave volje koje su upravljene na zasnivanje. spadaju u najstarija dokazna sredstva.Isprave ‡ Isprave spadaju u stvarna dokazna sredstva. ‡ Me u najva nije kriterije za podjelu isprava. . Dispozitivne ili konstitutivne i 2. i to na osnovu sadr aja koji je na tom predmetu odre enim znacima izra en. spada: sadr aj isprave. isprave se dijele na: 1. ‡ S obzirom na sadr aj. a kod uvi aja je to sam predmet uvi aja. kod isprava je dokazni osnov ili razlog uvijek njen sadr aj. ‡ Prema tome. Dokazne ili dokumentarne. pored svjedoka. forma isprave i njen izdavalac. ‡ Razlika izme u isprava kao tjelesnih predmeta i uvi aja je u njihom sadr aju. promjenu ili prestanak odre enog pravnog odnosa . jer funkciju isprave ima svaki tjelesni predmet iz kog sud crpi svoje saznanje o pravnorelevantnim injenicama.

isprave mogu biti konstitutivne i deklarativne. npr. ‡ Deklaratorna pismena forma nije uslov za punova nost izjave volje koja je sadr ana u ispravi. pa prema tome. nepo tivanje pismene forme povla i za sobom apsolutnu ni tavost ugovora. ‡ Konstitutivni karakter imaju one isprave ije je postojanje uslov punova nosti izjave volje koja je u ispravi opredme ena. karakteri u ih sljede a obilje ja: da su izdata od strane nadle nog organa. ‡ S obzirom na izdavaoca. isprava kojom se zasvjedo ava da je usmeno zaklju en u pro losti odre eni pravni odnos. . isprave se dijele na javne i nejavneprivatne isprave. ‡ Karakter javnih isprava imaju one isprave koje je izdao dr avni organ u granicama svoje nadle nosti. ‡ U nejavne ili privatne isprave spadaju sve isprave koje se mogu podvesti pod pojam privatne isprave. ‡ S obzirom na formu. da su izdate u pripisanoj formi i da je njihovo izdavanje u okviru nadle nosti izdava a.‡ Dokaznim ili dokumentarnim ispravama se zasvjedo ava ili potvr uje posjedovanje odre enih fakata u svrhu dokazivanja. pa npr.

Da je isprava autenti na. dopu teno je dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvr ene injenice ili da je isprava nepravilno sastavljena. ‡ Inozemne javne isprave imaju istu dokaznu snagu kao i doma e javne isprave. ako su propisno ovjerene i pod uslovom uzajamnosti. ‡ Me utim. Da je sadr aj isprave istinit. odnosno izdata od organa koji je na ispravi ozna en i 2.Dokazna snaga i ocjena isprava ‡ Pravilo je da sud cijeni dokaznu snagu isprave po ne elu slobodne ocjene dokaza samo onda kada su u pitanju nejavne ili privatne isprave. ‡ Iz navedene konstatacije. da se zaklju iti da se sud u ocjenu dokazne snage javnih isprava uop e ne upu ta. ‡ Dokazna snaga javne isprave izvodi se iz dvije presumpcije: 1. .

‡ Neophodno je znati da je kod uvi aja. ipak se on u praksi rje e koristi i to zbog toga to su predmet dokazivanja naj e e injenice koje se odnose na neki doga aj iz pro losti. . a putem uvi aja mogu se utvr ivati samo injenice iz sada njosti. zbog ega se uvi aj smatra najjednostavnijim i najsigurnijim na inom saznanja. predmet uvi aja istovremeno i dokazno sredstvo. ‡ I pored svih ovih prednosti uvi aja.Uvi aj ili o evid ‡ Uvi ajem sud saznanje sti e svojim neposrednim opa anjem pravnorelevantnih injenica.

ustanovom obezbje enja se odstupa od pravila da se dokazi izvode u postupku i to na glavnoj raspravi.Obezbje enje dokaza ‡ Ovom ustanovom se omogu ava utvr ivanje injenica izvo enjem dokaza i prije pokretanja parnice. zato to je svjedok te ko bolestan. ‡ Kako vidite. u slu aju opasnosti da izvo enje dokaza saslu anjem svjedoka ne bi bilo mogu e. ili mijenja esto prebivali te i sl. npr. . pa je izvo enje obezbje enja dokaza dopu teno u slu aju: Da postoji opasnost da se dokaz ne e mo i izvesti ili e njegovo kasnije izvo enje biti ote ano. a uz ovo treba da postoji i prijedlog za obezbje enje dokaza.

pod uslovom da je obezbje enje dokaza potrebno prije ili u postupku vanrednih pravnih lijekova. nadle an je ni i sud prvog stepena na ijem podru ju se stvar nalazi. tako i u toku parnice. ‡ Obezbje enje dokaza mo e se tra iti kako prije pokretanja parnice. odnosno lice boravi. a ako je prijedlog stavljen u toku postupka.‡ U postupku za obezbje enje dokaza ne mo e se izvesti dokaz saslu anjem stranaka. Ako se tra i prije pokretanja postupka. . ‡ O prijedlogu za obezbje enje dokaza odlu uje sud u zavisnosti od toga da li se obezbje enje dokaza tra i prije pokretanja postupka ili nakon to je postupak pokrenut. onda je nadle an sud pred kojim je postupak u toku. a mo e se tra iti i nakon pravomo nog okon anja postupka.

2. Izvo enje dokaza u u em smislu je procesna djelatnost upotrebe dokaza koje je sud odlu io da izvede. a procesna forma izvo enja dokaza je glavna rasprava. Da li zahtjeva dokazivanje i 3. tako da je sud ovla ten samo izuzetno da odstupi od izvo enja dokaza na glavnoj raspravi. odlu ivanje o izvo enju dokaza i sam in izvo enja dokaza. ‡ ‡ ‡ . du nost predlaganja dokaznih sredstava je u pravilu na strani stranaka. zbog ega je sud du an da u obrazlo enju presude iznese povjerljive argumente na kojima je zasnivao svoje uvjerenje ocjenom dokaza. U na em pravu. Odlu ivanje o izvo enju predlo enih dokaza je u isklju ivoj nadle nosti suda. Ocjena dokaza slijedi poslije izvo enja dokaza. kojom prilikom sud utvr uje: 1. Ocjenu dokaza vr i sud po na elu slobodne ocjene dokaza.Izvo enje i ocjena dokaza ‡ ‡ ‡ Izvo enje dokaza u irem smislu obuhvata: predlaganje dokaznih sredstava. Da li je injenica za ije se utvr enje dokaz predla e pravno relevantna. Da li je ponu eno dokazno sredstvo podobno da se utvrdi istinitost pravnorelevantne injenice koja je predmet dokazivanja. tako to svaki izvedeni dokaz cijeni zasebno i sve dokaze zajedno.

kao to su: li ni tro kovi stranaka i njihovih zastupnika. tro kovi i nagrade punomo nika. ali se mo e zahtjevati prinudno izvr enje. tro kovi za izvo enje i obezbje enje dokaza. Izdataka koji su izazvani neposredno radnjama u parnici i povodom nje. Osnovno pravilo je da sve parni ne tro kove snose stranke. tako to svaka stranka unaprijed snosi tro kove koje prouzrokuje svojim radnjama. ukoliko stranka odbije da plati propisanu taksu. za tro kove po tarine. Sud ne mo e odbaciti tu bu zbog toga to tu ilac nije platio propisanu taksu. iji je sastavni dio i taksena tarifa. Izdataka za sudske takse i 2.Parni ni tro kovi ‡ Parni ni tro kovi se sastoje od: 1. a sud je du an da ih na to upozori. izdaci za putne tro kove i dnevnice. a u kona nici ona stranka koja izgubi parnicu. ‡ ‡ ‡ ‡ . prevo enja i ovjeravanja isprava. u protivnom gube pravo na naknadu. objavljivanja sudskih oglasa i sl. Tro kovi sudskih taksi regulirani su Zakonom o sudskim taksama. Svjedok i vje tak moraju da zahtjevaju naknadu odmah nakon saslu anja.

o emu odlu uje sud. pa zbog toga stranka koja izgubi parnicu u cijelosti snosi svoje vlastite tro kove i nadokna uje tro kove suprotne stranke. Pravo na naknadu pripada samo za one tro kove koji su bili neophodni za vo enje parnice. tu ilac e nadoknaditi tu enom parni ne tro kove. Isto tako. osnovni kriterij prema kome se odre uje na kojoj stranci le i obaveza naknade parni nih tro kova je kriterij uspjeha u parnici. Ako tu eni nije dao povoda za tu bu i ako je u odgovoru na tu bu priznao tu beni zahtjev. stranka je du na neovisno o ishodu parnice naknaditi protivnoj stranci to kove koje je prouzrokovala svojom krivicom. Ako je parnica zavr ena sudskim poravnanjem. Me utim. ali ga to ne osloba a da sporne injenice utvr uje drugim dokazima. solidarno odgovaraju i za tro kove postupka. Rekosmo. svaka stranka podmiruje svoje tro kove. sud e odustati od izvo enja dokaza. Suparni ari koji solidarno odgovaraju u predmetu povodom koga se vodi parnica. u kome nije druga ije dogovoreno. Javni tu ilac i ombdusmen imaju pravo na naknadu tro kova. prije nego to se upustio u raspravljanje o glavnoj stvari. ali ne i na nagradu. . stranka je du na nezavisno od ishoda parnice da nadoknadi protivnoj stranci tro kove koje je prouzrokovala zloupotrebom procesnih prava.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Ukoliko iznos potreban za podmirenje tro kova ne bude polo en.

s tim da zahtjev za naknadu tro kova stranke mogu staviti najkasnije do zavr etka raspravljanja koje prethodi odlu ivanju o tro kovima. pripada stranci u postupku koja. ‡ Obezbje enje parni nih tro kova ili cautio iudicatum solvi. a to bi trebao biti advokat na ije zastupanje pristaje sud i sama stranka. Ovo osloba anje mo e biti potpuno i djelimi no. s tim da djelimi no osloba anje podrazumjeva samo osloba anje od pla anja taksa. ne bi mogla podmiriti tro kove postupka bez tete za nu no izdr avanje sebe i svoje porodice. njih podmiruje stranka koja je podnijela prijedlog za obezbje enje dokaza.‡ Sud o naknadi parni nih tro kova odlu uje bez raspravljanja i to samo na prijedlog stranaka. . s obzirom na svoje imovno stanje. ‡ Pravo na osloba anje od pla anja parni nih tro kova tzv. ‡ Besplatnog punomo nika postavlja sud. odnosno prethodno obezbje enje tro kova postupka se u na em pravu mo e tra iti samo onda kada se u ulozi tu ioca pojavljuje strani dr avljanin ili lice bez dr avljanstva. siroma ko pravo. ‡ to se ti e tro kova postupka za obezbje enje dokaza.

proizvodi neposredno dejstvo. o poni tenju braka ili razvodu. jer tu eni nije du an da nastavi postupak sve dok se pravomo no ne odlu i o njegovom zahtjevu. ili se vodi spor o utvr ivanju ili osporavanju o instva odnosno materinstva i 5. dr avljani nisu obavezni da daju obezbje enje. . bez obzira ko se pojavljuje u njegovoj ulozi. Ako se tu beni zahtjev odnosi na potra ivanje tu ioca iz radnog odnosa u BiH. ‡ Tu enom ne pripada pravo na obezbje enje parni nih tro kova pod uslovima: 1. ‡ Zahtjev tu enog za obezbje enje parni nih tro kova ili aktorska kaucija. Ako tu ilac u BiH u iva pravo azila. Ako je rije o mjeni noj ili ekovnoj tu bi.‡ Pravo na obezbje enje parni nih tro kova pripada tu enom. 3. o protivtu bi ili o izdavanju platnog naloga. Ako se vodi spor o postojanju ili nepostojanju braka. Ako u dr avi kojoj pripada tu ilac. 2. pod uslovom da nema ograni enja. 4. jer tada tu enom ovo pravo ne pripada.

zapamtite. Razlozi povla enja tu be su procesnopravno irelevantni. time se ne odri e od tra enja pravne za tite u konkretnom predmetu. a njom tu ilac manifestuje svoju volju da odustaje od tra enja pravne za tite u pokrenutoj parnici.Dispozitivne radnje kojima se okon ava postupak ‡ Rekli smo. kao to je povla enje tu be i sklapanje sudskog poravnanja. stranke mogu slobodno raspolagati svojim zahtjevima tokom postupka. jer izjava o povla enju tu be ne podrazumjeva istovremeno i izjavu tu ioca o neosnovanosti tu benog zahtjeva. ‡ POVLA ENJE TU BE je procesnopravna izjava upravljena sudu. ali. ‡ Stranke mogu svojom voljom postupak okon ati i preduzimanjem drugih odre enih dispozitivnih radnji. ‡ Tu ilac mo e povu i tu bu sve do zaklju enja glavne rasprave. a u sporovima za razvod braka do momenta dono enja pravomo ne presude. .

s tim da tu ilac ima mogu nost da povodom istog zahtjeva ponovo podigne tu bu. a u bra nim sporovima od momenta zaklju enja glavne rasprave. mada on to uistinu nije uradio. npr. . ‡ Izjavu o povla enju tu be tu ilac mo e dati usmeno na ro i tu ili putem podneska. te se i tada smatra da je tu ba povu ena.. ‡ Pasivno dr anje tu ioca pretpostavlja povla enje tu be ako tu ilac ne ispravi ili ne dopuni tu bu u roku koji mu sud odredi. ‡ Fikcija o povla enju tu be je zakonska fikcija odnosno pretpostavka. odnosno da je tu ilac povukao tu bu in concreto. ‡ Prema tome.‡ Za povla enje tu be potreban je pristanak tu enog od njegovog upu tanja u raspravljanje o glavnoj stvari. pa povla enje tu be postoji samo u onim slu ajevima u kojima zakon pretpostavlja da je stranka preduzela dispozitivnu parni nu radnju kojom se okon ava postupak. najva nije dejstvo povla enja tu be je u tome to izaziva ga enje parnice kao procesnopravnog odnosa. to ete vidjeti u bilo kom parni nom zakonu u BiH. kada tu ilac ne doka e da je polo io aktorsku kauciju u odre enom roku i sl.

Sudsko poravnanje ili nagodba ‡ U na em pravu. sudsko poravnanje je regulirano normama procesnog prava. a vansudsko normama obligacionog prava. . tada dolazi do poravnanja. nego debela parnica. ali ih ne smije na to prisiljavati. ‡ Nakon pokretanja postupka. pa ukoliko na to tu ilac pristane. ali sa svim posljedicama koje u pogledu rje avanja spora ima presuda kao akt suda. ‡ Do poravnanja obi no dolazi tako to tu ilac odustaje u dijelu istaknutog tu benog zahtjeva. a to je u cilju pobolj anja me usobnih odnosa. kada tu eni ne osporava osnov. ‡ Predmet sudskog poravnanja mora biti tu beni zahtjev kao predmet spora i to u cjelini ili samo u jednom dijelu. npr. sud je du an da podsti e stranke na sklapanje sudskog poravnanja. ‡ Dakle. nego samo visinu tete. stranke i nakon pokretanja parnice imaju mogu nost da kori tenjem ustanove sudskog poravnanja mirnim putem rije e spor bez dono enja presude. zbog ega narod i ka e: Bolje je mr avo poravnanje.

ali se mo e tra iti prinudno izvr enje obaveze preuzete poravnanjem. s tim da je to mogu e samo u sporovima u kojima stranke mogu disponirati predmetom spora.‡ Do poravnanja dolazi i kada tu eni u cijelosti priznaje potra ivanje iz tu benog zahtjeva. isto kao i vansudsko. ‡ . ‡ Uno enjem izjava stranaka o poravnanju u zapisnik. tim inom poravnanje sti e formu sudskog poravnanja. Procesnopravna dejstva sudskog poravnanja su izjedna ena sa pravomo nom sudskom presudom. to ima za posljedicu ga enje pobijane presude. tako da nova parnica izme u istih stranaka nije dopu tena. ‡ Poravnanje se zaklju uje uvijek pred parni nim sudom prvog stepena. ‡ Na procesne pretpostavke sklopljenog sudskog poravnanja sud mora paziti po slu benoj du nosti. ‡ Stranke mogu u toku cijelog postupka pred sudom zaklju iti poravnanje. jer ako do sklapanja poravnanja do e tek kada je parnica u albenom stadiju. Sudsko poravnanje se mo e pobijati tu bom za poni taj. ‡ ‡ ‡ Sudsko poravnanje proizvodi materijalnopravno i procesnopravno dejstvo. to je stav i na e sudske prakse. Materijalnopravno dejstvo poravnanja predstavlja pravna i poslovna sposobnost i ovla tenje stranaka da disponiraju pravima i obavezama. s tim to tu ilac pristaje na isplatu u ratama.

Prigovorom. ‡ Procesnopravni su oni prigovori kojima se osporava dopu tenost tu be. ‡ Istina. . jer ga vlastiti interes opredjeljuje na takvo dr anje u parnici. Kompenzacijom ili prigovorom prebijanja i 3. ‡ Tako. tu eni naj e e zauzima odbrambeni stav. mo e priznati tu beni zahtjev tu ioca i mo e zauzeti potpuno pasivan stav. 2. tu eni mo e zauzeti odbrambeni stav.Odbrambene radnje tu enog ‡ Tu eni nije obavezan na odre eno dr anje u parnici. ‡ PRIGOVORI se dijele na procesnopravne i materijalnopravne. to zna i da procesnopravnim prigovorima tu eni eli izdejstvovati odbacivanje tu be kao nedopu tene. a materijalnopravnim prigovorima odbijanje tu benog zahtjeva kao neosnovanog. Protivtu bom. a materijalnopravni su oni prigovori kojima se osporava osnovanost tu benog zahtjeva. te tada tu eni raspola e sa: 1. ali mu norme procesnog prava moraju obezbjediti ravnopravan polo aj prema tu iocu.

Na strani suda. momentom upu tanja tu enog u raspravljanje. ne mo e da se oglasi mjesno nenadle nim. npr. npr. 2. apsolutna. zbog nedostatka poslovne sposobnosti. npr. sud vi e npr. . ‡ Materijalnopravni prigovori su tvrdnje injeni nog karaktera i dijele se na tri vrste: 1. ‡ S druge strane. npr. Nedostaci u pogledu predmeta spora. Na strani stranaka. tu ilac npr. kad tu eni tvrdi da je ispunio obavezu i 3. Prigovori kojim tu eni iznosi injenice koje uskra uju ostvarenje postoje eg prava tu ioca. Prigovori kojima tu eni iznosi injenice koje izazivaju prestanak tu io evog prava. postojanje procesnih smetnji res iudicata i lis pedens. Prigovori kojima tu eni iznosi injenice koje sprje avaju nastanak tu iteljevog prva. npr. 3. ‡ Me utim. niti mo e tra iti obezbje enje parni nih tro kova-aktorsku kauciju.‡ Razlozi za procesnopravne prigovore mogu biti: 1. niti tu eni mo e da se poziva na nadle nost arbitra e. ne mo e bez pristanka tu enog povu i ili preina iti tu bu u subjektivnom smislu. 2. strana ka i parni na sposobnost ili nedostaci u zastupanju. npr. nakon to se tu eni upustio u raspravljanje o glavnoj stvari i sl. stvarna i mjesna nenadle nost. prigovor neispunjenja ugovorne obaveze od strane tu ioca.

ako je protupotra ivanje u visini potra ivanja iz tu benog zahtjeva. ‡ Zapamtite. a ako nije. nego tek izjava jedne stranke drugoj da vr i kompenzaciju. . ‡ Potra ivanje tu enog se mo e kompenzirati samo do visine potra ivanja koje je istaknuto u tu benom zahtjevu. onda se tu enom nala e da ispuni potra ivanje tu ioca u dijelu koji nije kompenziran. ‡ Kompenzacija se vr i tako to sud odbija tu ioca sa tu benim zahtjevom. ‡ Tu eni mo e ista i prigovor kompenzacije samo do zaklju enja glavne rasprave i do nje dolazi tek odlukom suda. dejstvo kompenzacije ne proizvodi sam fakt sticanja uslova za kompenzaciju.‡ KOMPENZACIJA ILI PRIGOVOR PREBIJANJA je primarno ustanova obligacionog prava i jedan je od oblika ga enja obaveze.

Protivtu ba ‡ Kao odbrambena radnja tu enog. Kao ofanzivna radnja. te je ovo primarna funkcija protivtu be. zbog ega se u istom postupku utvr uju injenice koje mogu biti relevantne za oba zahtjeva. Kao odbrambena radnja isto defanzivnog karaktera i 2. ‡ Kao ofanzivna radnja. ‡ Protivtu ba se mo e koristiti u dvojakoj funkciji: 1. protivtu ba je u funkciji procesnopravne ustanove kojom se omogu ava tu enom da u istoj parnici ostvari neko svoje pravo protiv tu ioca. protivtu bu podi e tu eni u parnici koja te e povodom tu be i njome se protiv tu ioca isti e samostalan tu beni zahtjev. npr. prejudicijelna i kompenzaciona protivtu ba. . iz tu be i protivtu be. ‡ Ona je u funkciji odbrambenog sredstva kada se njome isti e tu beni zahtjev upravljen na odbijanje zahtjeva koji tu ilac isti e u tu bi.

. npr. 2. Koneksnu. ‡ Ako tu eni ima pravni interes da se o prejudicijelnom spornom pravnom odnosu donese odluka sa dejstvom pravomo nosti.Vrste protivtu be ‡ Razlikujemo: 1. ‡ Prejudicijelnom protivtu bom tu eni isti e zahtjev da se utvrdi postojanje ili nepostojanje pravnog odnosa od koga zavisi odluka o tu benom zahtjevu. s tim da se tada tu eni mo e poslu iti i obi nim prigovorom ili protivtu bom. prodavac ustaje tu bom i tra i isplatu kupoprodajne cijene za isporu enu robu. a kupac ustaje protivtu bom i tra i naknadu tete zbog toga to isporu ena roba ne odgovara ugovorenom kvalitetu. poslu it e se protivtu bom. Prejudicijelnu i 3. ‡ Koneksna protivtu ba se odre uje s obzirom na koneksitet ili vezu koja postoji izme u zahtjeva iz tu be i protivtu be. Kompenzacionu protivtu bu.

obje parnice se vode u istom postupku i donosi se jedna odluka. to ne e imati uticaja na tok parnice povodom protivtu be. jer se prigovorom kompenzacije mo e kompenzirati protupotra ivanje samo do visine potra ivanja iz tu be. osim ako je za zahtjev iz protivtu be nadle an vi i sud. atrakcionu nadle nost. to predstavlja tzv. ‡ Me utim. .‡ Kompenzacionom protivtu bom tu eni isti e protiv tu ioca tu beni zahtjev koji je upravljen na potra ivanje koje je podobno za kompenzaciju. sa potra ivanjem koje tu ilac isti e u tu benom zahtjevu. ‡ ‡ ‡ Va no je ista i. npr. ‡ ‡ Dakle. protivtu ba je dopu tena nakon zasnivanja litispedencije povodom tu be i mo e se podi i sve do zaklju enja glavne rasprave. Za protivtu bu je nadle an onaj sud pred kojim te e parnica po tu bi. protivtu ba je samostalna parnica i njena sudbina nije odre ena sudbinom parnice koja se vodi povodom tu benog zahtjeva. ipak protivtu ba ima prednost u onim situacijama kada je protupotra ivanje tu enog ve e od potra ivanja tu ioca. ta ovo prakti no zna i: Ako do e do okon anja parnice povodom tu be. da znate. odbacivanjem ili povla enjem tu be. mada sud mo e i razdvojiti raspravljanje o zahtjevu iz tu be i protivtu be. kako tu eni mo e protivpotra ivanje isticati putem prigovora kompenzacije ili putem protivtu be. Jedino. ali zbog ekonomi nosti naj e e to ne ini.

procesna pitanja. ali se pojavljuje u vezi sa raspravljanjem i odlu ivanjem o predmetu spora. i to samo u postupku izdavanja platnog naloga i u postupku zbog smetanja posjeda. sve odluke suda se dijele na presude i rje enja. ‡ Izuzetno. odlukom u obliku rje enja sud odlu uje o predmetu spora. odnosno o tu benom zahtjevu. ‡ Odluku u obliku presude sud donosi kada odlu uje o predmetu spora. a to su tzv. . ‡ Odluku u obliku rje enja sud donosi kada zauzima svoj stav o nekom pitanju koje se ne ti e neposredno predmeta spora.Sudske odluke ‡ S obzirom na procesnu formu.

Presude ‡ Presuda je zavr ni akt kojim se okon ava raspravljanje i odlu ivanje u prvostepenom postupku o predmetu spora. obrazuju odgovaraju e norme materijalnog prava. a pravilna primjena pravila postupka je u slu bi dono enja pravilne odluke. ‡ injeni no stanje sud utvr uje. izvo enjem dokaza. u pravilu. a gornju premisu-premissa maior. ‡ Kada utvrdi obje premise. sud supsumira. odnosno podvodi injeni no stanje pod odgovaraju e norme materijalnog prava i izvodi zaklju ak o osnovanosti tu benog zahtjeva. a sadr aj pravnih normi koji primjenjuje. izvodi tuma enjem. . ‡ Zaklju ak ili conclusio o osnovanosti tu benog zahtjeva izvodi se silogisti kom operacijom. tako to donju premisu-premissa minor obrazuju pravnorelevantne injenice.

Peripateti kom doktrinom se utvr uje kriterij za razlikovanje gdje prestaje injeni no utvr enje. imaju zna aj injeni nih pitanja. a ne injenice koje su predmet dokazivanja. a svaka operacija zaklju ivanja i ocjene koja se odvija u okviru ocjene rezultata dokazivanja istinitosti injeni nih tvrdnji. 2. Logi ka ili pojmovna. do ega se dolazi upore ivanjem dokaznih osnova sa injeni nim tvrdnjama. ‡ Kod ove doktrine su predmet slobodne ocjene dokazi. Teleolo ka ili ciljna. 3. ima karakter injeni nog zaklju ivanja i ocjene. a gdje nastaje pravna ocjena u jednom sporu. Gnoseolo ka ili doktrina utvr ivanje razlike u na inu saznanja injenica i prava-donja i gornja premisa i 4.‡ Razgrani enje injeni nog i pravnog pitanja je u injeno uz pomo sljede ih doktrina: 1. . ‡ Kod peripateti ke doktrine.injeni nih tvrdnji. pa se putem slobodne ocjene dokaza utvr uje istinitost injeni nih tvrdnji. sva pitanja koja se pokre u u vezi ta nog reprodukovanja fakti kih odnosa.

momentom otposlanja. ‡ Sudija pojedinac neposredno izri e presudu. ‡ Ukoliko sud odstupa od pravila da se presuda donese neposredno nakon zaklju enja glavne rasprave. a ne momentom prijema. a zavr ava se objavljivanjem presude. tada se presuda ne objavljuje.Dono enje i objavljivanje presude ‡ Presudom sud odlu uje o zahtjevu koji se ti e glavne stvari i sporednih potra ivanja. litispedencija se zasniva u momentu kada tu eni zaprimi tu bu. s tim da predsjednik vije a glasa posljednji. ‡ Da znate. ‡ Objavljivanje presude je zavr ni in u procesu njenog dono enja. to je jedino ispravno. ‡ Vije anje i glasanje se obavlja uz isklju enje javnosti. ‡ Dono enje presude je poseban stadij postupka koji otpo inje vije anjem i glasanjem. . a suprotno od ovoga. nego se strankama saop ava dostavljanjem. presuda sti e svojstvo sudskog akta.

odnosno otklanjanje gre aka. s tim da ispravljanje nikada ne smije pre i u dopunjavanje ili izmjenu presude. stranke se mogu odre i prava na albu. a ovom prilikom samo isti em da. ako stranka ne ulo i albu. ‡ Presuda se uvijek mora pismeno izraditi. ‡ Ukoliko sud primjeti nedostatke u donesenoj presudi. ‡ Prvostepeni sud mo e otkloniti samo one nedostatke koji ulaze u tzv. vi e presudu ne mo e ukinuti ni izmjeniti. ijim istekom presuda sti e svojstvo pravomo nosti. odnosno otposlanja. mislimo na nedostatke koji ne predstavljaju razlog za pobijanje donesene presude. a mo e ih otkloniti sud koji je presudu donio. ispravljanje presude. dispozitiv i obrazlo enje. ukoliko se iz obrazlo enja ne mo e vidjeti kako i na osnovu kojih dokaza je sud do ao do uvjerenja o ta nosti spornih injenica. .‡ Vezanost suda vlastitom presudom ogleda se u tome to sud nakon objavljivanja. a sadr aj presude je odre en zakonom i ona sadr i: uvod. ‡ Kad govorimo o ispravljanju presude. ne mo e ih otklanjati sam ukidanjem ili preina enjem. a momentom dostavljanja presude otpo inje te i rok za albu. to predstavlja razlog za pobijanje donesene presude. o emu ete vi e prakti no na vje bama. ve jedino mo e sugerirati strankama da protiv takve presude ulo e albu. ‡ Tek od momenta objavljivanja presude.

tako da ni tavost preduzetih radnji samo po sebi ne ometa nastupanje pravnih dejstava donesene presude. ne mo e proizvoditi nikakva dejstva. pa je dosljedno tome i njeno pobijanje izli no. pa ukoliko do pobijanja ne do e. a sve zajedno je u slu bi na ela pravne sigurnosti. ‡ Nepostoje a presuda je pravno nullum.Osamostaljivanje presude. pa samo kona na presuda ima samostalan pravni osnov va enja. nepostoje a i presuda bez dejstva ‡ Procesne radnje koje prethode dono enju presude i presuda kao zavr ni akt. ali i samo njihovo postojanje nije smetnja za njenu pravomo nost. ‡ Osamostaljivanje presude kao zavr nog akta ima za posljedicu da presuda proizvodi sva dejstva i onda kada su njenom dono enju prethodile povrede normi procesnog prava. ‡ U zakonima nema izri itih odredbi i nepostoje im ili neegzistentnim presudama. presuda e biti punova na. nemaju istu vrijednost. . odnosno presudama bez dejstva.

to zna i da se ona mo e pobijati pravnim lijekovima. presude mogu biti: a)kona ne i b) me upresude (istina. 2. ‡ Kako je presuda bez dejstva podobna za formalnu. presude mogu biti: a) kontradiktorne. kao to znate. 3. s tim da se kona ne presude dalje dijele na: a) potpune. b) deklaratorne ili utvr uju e i c) konstitutivne ili preobra ajne. ali ne i za materijalnu pravomo nost. Prema postupku koji je prethodio dono enju presude. .‡ Od nepostoje ih presuda treba razlikovati presude bez dejstva. Ovako je. presuda bez dejstva je ona koja je donesena prema pravnom licu koje ne potpada pod jurisdikciju doma ih sudova ili prema licu koje nije postojalo ili vi e ne postoji. pa presude mogu biti: a) kondemnatorne ili dosu uju e. ‡ Presude se uobi ajno razvrstavaju na sljede i na in: 1. Prema vrsti pravne za tite koja se presudom ostvaruje. b) djelimi ne i c) dopunske. npr. me upresudu zakoni o parni nim postupcima u BiH vi e ne poznaju). Prema predmetu odlu ivanja. b) presude po priznanju. isto izvr ena i podjela tu bi u procesnom pravu. Takva je i ona presuda koja je donesena nakon povla enja tu be. c) presude zbog izostanka i d) presude na osnovu odricanja.

. deklaratorne i konstitutivne presude) ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Kondemnatorne ili dosu uju e presude se donose povodom kondemnatornih tu bi. Konstitutivnom ili preobra ajnom presudom se ne utvr uje samo pravo na promjenu u pravnom odnosu. Kako je cilj tra ene pravne za tite postignut direktno u parni nom postupku. Presuda kojom se tu beni zahtjev iz kondemnatorne tu be odbija je uvijek utvr uju a ili deklaratorna. nastupa u momentu kada presuda sti e pravomo nost. tako da promjena na koju je upravljen tu beni zahtjev iz tu be.Presude prema vrsti pravne za tite koja se presudom ostvaruje (kondemnatorne. nego se ta promjena i ostvaruje. jer se njima na autoritativan na in utvr uje postojanje ili nepostojanje odre enog pravnog odnosa. te su zbog toga kondemnatorne presude podobne za prinudno izvr enje. odnosno da se suzdr ava od vr enja odre ene radnje. zbog toga deklaratorne presude nisu podobne za izvr enje. Deklaratorna ili utvr uju a presuda se uvijek donosi povodom deklaratornih tu bi. Kondemnatornom presudom sud nala e tu enom da izvr i odre enu radnju. ukoliko sud udovoljava tu benom zahtjevu iz kondemnatornih tu bi.

djelimi ne i dopunske. sud ne e dostavljati albu drugostepenom sudu dok ne odlu i o prijedlogu za dono enje dopunske presude i dok ne protekne rok za albu protiv te dopunske presude. dok se u drugom dijelu raspravljanje nastavlja. one vi e ne mogu izdejstvovati njeno dono enje. tako i sporednim. nego samo na prijedlog stranke. Me utim. Iako je dono enje ove dopunske presude posljedica propusta suda. nju ne donosi sud po slu benoj du nosti. zbog ega stranke u tom dijelu samostalnosti mogu ulagati i pravni lijek. pa im ostaje jedino da pokrenu novu parnicu. Kona na presuda kao dopunska se donosi kada sud propusti da donese potpunu presudu. kako glavnim. Ukoliko stranke u roku od 15 dana ne podnesu prijedlog za dono enje dopunske presude. Kona na presuda kao djelimi na je kona na u dijelu tu benog zahtjeva o kojem se njome odlu uje.Presude prema predmetu odlu ivanja ‡ KONA NOM PRESUDOM se postupak okon ava i njome se odlu uje o osnovanosti tu benog zahtjeva. tako da se njome odlu uje o svim zahtjevima. pa je zbog toga i samostalna u tom dijelu. ‡ ‡ ‡ ‡ . ako je uz prijedlog za dono enje dopunske presude podnesena i alba protiv presude. a mogu biti: potpune.

ve se tom presudom odlu uje samo o jednom elementu predmeta spora u kvalitativnom smislu. ‡ Me upresuda se najvi e koristi u sporovima za naknadu tete. a ni u dijelu predmeta spora. o njemu e sud odlu iti me upresudom. ‡ Zna aj me upresude je i u tome to se nakon pravomo nog utvr enja postojanja tu benog osnova. Zbog toga bi sud o ovome morao voditi ra una i da u tom pravcu podsti e stranke. ukoliko utvrdi da je osnov tu benog zahtjeva neosnovan. zbog ega e sud donijeti kona nu presudu kojom tu ioca odbija sa tu benim zahtjevom. pa ako je on osnovan. . od koga zavisi osnovanost istaknutog tu benog zahtjeva. pa je tu eni u daljem nastavku postupka spreman za mirno okon anje parnice.‡ ME UPRESUDA nije kona na presuda i njome se ne odlu uje u cjelini. ‡ U sporovima u kojima je istovremeno sporan i osnov i visina tu benog zahtjeva. jer su tu naj e e sporni isovremeno i osnov i visina tete. ‡ Me upresuda ima karakter deklaratorne presude i podobna je za formalnu pravomo nost. i bez raspravljanja o visini zahtjeva-nema nepotrebnih tro kova. izgledi tu enog u povoljan ishod parnice zna ajno umanjuju. sud mo e prvo odlu ivati o osnovu. a to je osnov tu benog zahtjeva. ‡ Odlu ivanje o osnovu tu benog zahtjeva je u funkciji prethodnog materijalnopravnog pitanja.

‡ Presuda bez odr avanja glavne rasprave mo e biti donesena samo izuzetno kad to zakon izri ito predvi a. pa ako tu eni do zaklju enja glavne rasprave prizna tu beni zahtjev. sud e bez daljeg raspravljanja donijeti presudu kojom prihvata tu beni zahtjev. u privrednim sporovima i to kad me u strankama nije sporno injeni no stanje po principu: da mihi facto dabo tibi ius. . kao i u bra nim sporovima kada su ispunjeni uslovi za sporazumni razvod braka. npr. ‡ PRESUDA NA OSNOVU PRIZNANJA ILI CONFESSIO je uslovljena na elom dispozitivnosti.Presude prema postupku koji je prethodio njihovom dono enju ‡ KONTRADIKTORNA PRESUDA je ona koja se donosi uz aktivno u e e obje stranke i u njenom dono enju naj iru primjenu imaju ustanove procesnog prava kao cjelovita procesna institucija za oblikovanje parni nog postupka. po kome se tu ilac mo e odre i tu benog zahtjeva. a tu eni mo e priznati tu beni zahtjev.

odnosno u injeno radi ostvarivanja nedozvoljenog cilja. proizilazi njegova osnovanost po normama materijalnog prava. kao to je to kod kontradiktorne presude.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Priznanje tu benog zahtjeva treba razlikovati od priznanja injenica. Presuda na osnovu priznanja se mo e pobijati albom samo zbog bitnih povreda postupka i zbog nedostataka u izjavi volje (zabluda. Zato je kod priznanje tu benog zahtjeva irelevantno da li iz injenica iz kojih tu ilac izvodi svoj tu beni zahtjev. dok priznanje tu benog zahtjeva od strane tu enog ne mora istovremeno da predstavlja i priznanje injenica. ali je opozivanje priznanja tu benog zahtjeva mogu e samo do dono enja presude. jer se priznanje injenica uzima u obzir kao injeni ni osnov presude bez dokazivanja. . izjava o priznanju injenica ne mora biti data izri ito ve se iz dr anja stranke mo e zaklju iti da ona odre enu injenicu osporava ili ne. Priznanje tu benog zahtjeva ne smije biti simulovano ili fiktivno. jer sud po svom uvjerenju cijeni da li e uzeti u obzir neku injenicu kao osporenu ili priznatu. Za dono enje presude na osnovu priznanja nije potreban prijedlog tu ioca. Tako npr. tu ilac nema vi e pravni interes za dalje vo enje parnice. npr. pa opozivanje samo po sebi ne oduzima svako dejstvo priznanja. dok priznanje tu benog zahtjeva po svom sadr aju predstavlja izri itu izjavu volje tu enog kojom on priznaje tu beni zahtjev kao pravnu posljedicu. jer po priznanju tu benog zahtjeva od strane tu enog. prevara). radi evazije poreske obaveze. Ovdje nema ni logi kog silogizma. a tu eni ga priznaje. jer sadr aj presude odre uje tu eni svojim priznanjem tu benog zahtjeva. prinuda.

s tim da sud ne e donijeti presudu na osnovu odricanja ako ustanovi da je u pitanju zahtjev kojim stranke ne mogu disponirati. Odricanje od tu benog zahtjeva treba strogo razlikovati od povla enja tu be.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ KOD PRESUDE NA OSNOVU ODRICANJA ILI ABDICATIO nije potreban pristanak tu enog. vidi se da nije samo izostanak tu enog razlog za dono enje ove presude. a ratio legis kontumacione presude le i u zahtjevu za sprje avanje opstruiranja toka parnice. a u oba slu aja sud donosi meritornu presudu. Odricanjem od tu benog zahtjeva tu ilac disponira predmetom spora. ako pripremno nije odr ano. Kad tu eni ne do e na pripremno ro i te do njegovog zaklju enja ili na prvo ro i te za glavnu raspravu. analogno tu enom koji priznaje tu beni zahtjev. Ako tu eni do e na ro i te. a ne ospori tu beni zahtjev. Dakle. koji u praksi naj e e ini tu eni. . 2. U na im parni nim postupcima kontumacija se odnosi samo na tu enog. ali ne e da se upusti u raspravljanje i 3. a ne i na tu ioca. PRESUDA ZBOG IZOSTANKA ILI CONTUMATIO se prema zakonu donosi u tri razli ite situacije: 1. jer povla enjem tu be tu ilac samo odustaje od zatra ene pravne za tite u konkretnom sporu. pa bi ovu presudu bilo cjelishodnije zvati presuda zbog propu tanja. dok se izjavom o odricanju tu ilac odri e ostvarivanja pravne posljedice na koju se odnosi zahtjev iz tu be. ali se ne odri e sudske za tite pro futuro. Ukoliko se tu eni udalji sa ro i ta.

Da je tu ilac bio uredno pozvan. Na i zakoni restriktivno odre uju uslove za kontumaciju. 4. Da tu ilac predlo i dono enje presude zbog izostanka. Presuda zbog izostanka se ne mo e pobijati zbog pogre no i nepotpuno utvr enog injeni nog stanja.‡ ‡ ‡ Pravna priroda kontumacije polazi od fikcije da tu eni svojom pasivno u priznaje istinitost injeni nih navoda tu be sa kojom je upoznat. jer zakonska presumpcija priznanja tu benih navoda ne mo e imati ja u snagu od izri itog priznanja. a nesumnjivo je da mu je poziv upu en. Da ne postoje op epoznate okolnosti iz kojih proizilazi da su tu enog sprije ili opravdani razlozi da do e na ro i te. i uslovna presuda zbog izostanka se mo e donijeti u dva slu aja: 1. Sud e odgoditi dono enje ove odluke i u slu aju kada nema dokaza da je tu eni uredno pozvan. ‡ ‡ . 5. Uz navedeno. Da osnovanost tu benog zahtjeva proizilazi iz injenica navedenih u tu bi. sud kontumacionu presudu mo e donijeti bez izja njavanja stranaka. ve samo zbog bitne povrede odredaba parni nog postupka i zbog pogre ene primjene materijalnog prava. Me utim. a sud ih bez dokazivanja uzima u injeni ni osnov svoje odluke i usvaja tu beni zahtjev. Da injenice na kojima se temelji tu beni zahtjev nisu u suprotnosti sa dokazima koje je sam tu ilac podnio ili sa op epoznatim injenicama i 6. 2. Da tu eni nije podneskom osporio tu beni zahtjev. U oba ova slu aja. a to su: 1. 3. ova presuda se ne bi mogla izre i u slu ajevima kada se ne bi mogla donijeti presuda na osnovu priznanja. Sud e odgoditi dono enje kontumacione presude ako je potrebno da prethodno pribavi obavje tenja o tome da li se konkretno radi o zahtjevu kojim stranke mogu ili ne raspolagati i 2.

Rje enja
‡ Rje enja se u parni nom postupku donose kad sud odlu uje o nekim procesnim pitanjima, a samo izuzetno i o tu benom zahtjevu, i to u postupku za izdavanje platnog naloga i u postupku zbog smetanja posjeda. ‡ Sva rje enja suda se mogu podijeliti u dvije grupe: 1. Rje enja kojima se parnica okon ava bez odlu ivanja o osnovanosti tu benog zahtjeva i 2. Rje enja kojima se odlu uje o nekom procesnom pitanju koje se ti e upravljanja postupkom. Razlika izme u ove dvije grupe rje enja je, kako u njihovom dejstvu, tako i u procesnoj formi u kojoj se donose.

‡ Prvom grupom rje enja, kojima se okon ava parnica bez odlu ivanja, odnosno odbacuje se tu ba kao nedopu tena, sud je vezan, pa u pravilu, protiv ovih rje enja stranke mogu ulagati samostalnu albu. ‡ Za drugu grupu rje enja, kojima se odlu uje o raznim pitanjima koja se ti u upravljanja parnicom, sud nije vezan i mo e ih izmjeniti ili ukinuti, pa protiv ovakvih rje enja alba nije uop e dopu tena ili nije dopu tena posebna alba. ‡ U slu ajevima kada se rje enje ne dostavlja pismeno, ono prema strankama ima u inak im je objavljeno. ‡ Pismeni sastav rje enja treba uvijek sadr avati uvod i izreku, a obrazlo enje samo ako rje enje mora biti obrazlo eno. ‡ Kad se stranci u rje enju nala e izvr enje kakve radnje, odredit e se i rok u kojem je stranka tu radnju du na izvr iti, to predstavlja paricioni rok, a on, ako nije druga ije odre eno, iznosi 15 dana kao i kod presude.

Pravomo nost presude
‡ Donesena presuda je konkretizacija pravne norme i ona je zakon za stranke, a kod svakog dobrog pravosu a presuda sadr i tri osnovne vrijednosti: zakonitost, efikasnost i pravnu sigurnost, s tim da sve vrijednosti nisu jednako vrijedne, jer je prvo zakonitost, a potom efikasnost i pravna sigurnost. Uslove pod kojima se mo e i dokle se mo e preispitivati zakonitost donesene presude, odre uje upravo ustanova pravomo nosti. Zato je pravomo nost i u slu bi pravne sigurnosti, jer pravomo nost obezbje uje snagu donesene presude. Istina, time se ostavlja mogu nost da pravomo nost stekne i nepravilna presuda, ali slu ajevi dono enja nepravilne presude moraju biti svjesno rtvovani razlozima pravne sigurnosti, koje obezbje uje pravomo nost. Najva nije dejstvo donesene presude je u tome to ona obavezuje sud koji je donosi, pa je on sam ne mo e ni ukiniti, niti preina iti. Od momenta dostavljanja presude strankama, po inje te i rok za albu, pa nastupanje dejstva pravomo nosti zavisi od toga da li e se postupak okon ati u prvom ili drugom stepenu. Uva avaju i vrstu posljedica koje proizvodi pravomo na presuda, u teoriji se pravi razlika izme u pravomo nosti u procesnopravnom i materijalnopravnom smislu.

‡ ‡

‡

Procesna ili formalna i materijalna pravomo nost
‡ Presuda koja se vi e ne mo e pobijati redovnim pravnim lijekovima, sti e svojstvo tzv. formalne ili procesne pravomo nosti. ‡ Nastupanjem procesne pravomo nosti, donesena presuda se vi e ne mo e ukloniti u postupku u kome je donesena, pa to stranke mogu posti i jedino prijedlogom za povra aj u pre a nje stanje. ‡ Za svaku stranku presuda je pravomo na isticanjem roka za albu, a to zna i u razli ito vrijeme, jer i rokovi naj e e isti u u razli ito vrijeme. Ovakva mogu nost sticanja pravomo nosti za jednu stranku, nezavisno od nastupanja prema drugoj stranci, naziva se podijeljenom pravomo no u, za razliku od jedinstvene, do koje dolazi u istom momentu za obje stranke. Ako presuda sti e svojstvo pravomo nosti u drugom stepenu, tada ona nastupa istovremeno sa momentom dono enja drugostepene presude.

‡ Materijalna pravomo nost se ti e sadr aja presude i ispoljava se u njenom dejstvu, pa je pravomo nost ograni ena samo na one injenice prema kojima se opredjeljuje osnov tu benog zahtjeva, a koje su se dogodile prije dono enja presude. ‡ Pravomo nost je, s obzirom na svoja dejstva koja proizvodi, ustanova procesnog prava, jer proizvodi samo procesne posljedice, a ne materijalne, jer cilj pravne za tite iz presude nije da stvara pravne odnose me u strankama, nego titi postoje e. ‡ Jedinio, kada norme materijalnog prava za pravomo nu presudu vezuju nastanak ili promjenu u pravnom odnosu, a to je prava rijetkost, tada takva presuda ima karakter pravnorelevantne injenice materijalnog prava.

preduslov za izvr nost presude. u pravilu. odnosno razlikovanje u odnosu na neki drugi tu beni zahtjev. a za odre ivanje identiteta predmeta spora. Svaki drugi organ je du an pravomo no donesenu odluku da stavi u osnov svoje odluke. Povreda pravila o pravomo nosti ili res iudicata predstavlja apsolutno bitnu povredu postupka. nego iz autoriteta akta suda.kao to je kondemnatorna presuda. ako je podobna za izvr enje. mjerovan je tu beni zahtjev kao predmet odlu ivanja. ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ . kada se pravno pitanje o kojem je pravomo no presu eno. Zapamtite. iako se i ona pretpostavlja i podrazumjeva. pojavljuje kao prethodno pitanje. kao organa dr avne vlasti. injeni ni i pravni osnov sam po sebi nije mjerodavan za odre ivanje identiteta predmeta spora. autoritet pravomo nosti presude ne proizilazi primarno iz njene istinitosti. jer sud ne mo e ponovo na zahtjev stranke donijeti u istom predmetu novu presudu. ve slu i samo za njegovu individualizaciju. Pravomo nost je. to je isto kao i u angloameri kom pravu. pa ona jednako obavezuje i sud i stranke.Res iudicata ‡ Dejstvo materijalne pravomo nosti naziva se i dejstvom presu ene stvari ili res iudicata.

Granice pravomo nosti ‡ Odre uju se sa tri aspekta: 1. ‡ U na em pravu. 2. jer sud na prekora enje tu benog zahtjeva ne pazi po slu benoj du nosti. ne sti u dejstvo pravomo nosti oni elementi raspravljanja iz kojih se izvodi silogisti ki zaklju ak o osnovanosti tu benog zahtjeva. ‡ Jednom rije ju. Objektivno. s obzirom na predmet odlu ivanja. s obzirom na lica i 3. Vremenski. odluke sti u dejstvo pravomo nosti i u onom dijelu u kome sud prokora uje tu beni zahtjev. s obzirom na vrijeme koje je mjerodavno za presu ivanje. dejstvom pravomo nosti je zahva en samo dispozitiv presude. zbog ega predmetom pravomo nosti ne mogu biti obuhva eni oni elementi raspravljanja i odlu ivanja koji se unose u obrazlo enje odluke. . Subjektivno. ‡ KOD OBJEKTIVNE GRANICE PRAVOMO NOSTI.

‡ KOD SUBJEKTIVNE PRAVOMO NOSTI. ‡ Pro ireno dejstvo pravomo nosti presuda ima prema pravnim sukcesorima (univerzalnim i singularnim). jer oni svoj polo aj izvode iz polo aja prethodnika. presuda mo e da proizvodi dejstvo pravomo nosti erga omnes. ‡ Za razliku od pravomo nosti. Dakle. npr. presuda kojom se utvr uje da brak postoji ili ne. u ostvarivanju svog regresnog zahtjeva. intervencijsko dejstvo presuda ispoljava samo u parnici koju pokre e stranka iz glavne parnice prema tre em licu. . ‡ Od dejstva pravomo nosti treba znati razlikovati intervencijsko dejstvo presude. ovo dejstvo se u principu prote e samo na stranke. a to zna i da se presuda ne mo e osporavati zbog nepravilne injeni ne i pravne ocjene. pa ovo dejstvo presuda ima i prema neposrednom posjedniku stvari. intervencijsko dejstvo presude se prote e i na obrazlo enje presude. npr. a samo izuzetno.

nisu podobna za pravomo nost rje enja kojima se upravlja parnicom. ‡ Me utim. stranka koja je propustila da iznese sve pravno relevantne injenice zbog toga to joj nisu bile poznate do zaklju enja glavne rasprave.‡ ZA VREMENSKU GRANICU PRAVOMO NOSTI je mjerodavan momenat okon anja glavne rasprave. ‡ Da znate. . stranke mogu pokretati novu parnicu sa istim tu benim zahtjevom. ‡ U pravilu. to su ona rje enja kojima se parnica okon ava odbacivanjem tu be zbog neke procesne pretpostavke. to je relevantan momenat za odre ivanje vremenskog doma aja pravomo nosti. jer ona proizvode dejstvo samo unutar parnice. kao i rje enja kojim se odlu uje o tu benom zahtjevu zbog smetanja posjeda i platni nalog. ‡ Kad je u pitanju pravomo nost rje enja. podobna su i za pravomo nost. ali ne mo e na osnovu tih injenica pokretati novu parnicu sa istim tu benim zahtjevom. mo e tra iti ponavljanje postupka. treba re i da sva rje enja protiv kojih je dopu tena posebna alba. na osnovu injenica koje su nastale nakon zaklju enja glavne rasprave. ‡ Zato.

mo emo promatrati kao pravo i kao pravni lijek. mada za preispitivanje zakonitosti dvostepenost nije dovoljna. kao redovni pravni lijek.Pravni lijekovi albu. ‡ alba kao pravni lijek je procesnopravno u slu bi ostvarivanja albe kao prava. nego zakonitost primjene odre enog pravnog pravila u dono enju odluke mora biti zagarantovano najve em pravosudnom organu onog suvereniteta od koga poti e zakon koji se primjenjuje. ‡ . ‡ Ostvarivanje albe kao prava je imalo za posljedicu oblikovanje postupka na principu dvostepenosti.

alba je jedini redovni pravni lijek. a ukoliko se alba ne ulo i u predvi enom roku. ‡ Prema BH parni nim postupcima. dotle se vanredni pravni lijekovi ula u protiv pravomo nih presuda. pa dok se redovni ula u protiv nepravomo nih presuda i njihovim ulaganjem se odla e dejstvo pravomo nosti.‡ Pravni lijekovi se dijele na redovne i vanredne. devolutivnost zna i zasnivanje nadle nosti vi eg suda u odnosu na onog koji je donio pobijanu presudu. tada nastupa prekluzija. . ‡ Vanredni pravni lijekovi su: revizija i prijedlog za ponavljanje postupka. ‡ Suspenzivnost podrazumjeva odlaganje nastupanja pravomo nosti pobijane odluke. devolutivnost i prekluzivnost. ‡ Osnovno obilje je redovnog pravnog lijeka je: suspenzivnost. usljed koje se alba odbacuje kao nedopu tena.

pa do isticanja roka za albu. Izjave o odricanju i opozivanju od pravnog lijeka su neopozive.appellatio ‡ Protiv svake presude kao zavr nog akta kojim se okon ava parnica u prvom stepenu. a od albe koju je stranka ve ulo ila.alba . ukoliko razlozi koji govore u prilog aloca idu i u prilog onih koji se nisu alili. . mo e odustati sve do dono enja odluke vi eg suda. pa se stranke mogu odre i albe samo dok im to pravo pripada. mo e se ulagatu alba bez izuzetka. ‡ U parni nom postuku ne vrijedi pravilo beneficium cohaesionis. odnosno povlastica povezanosti. preina iti napadanu odluku u korist onih stranaka koje nisu ulo ile pravni lijek. odnosno od momenta dono enja presude. ‡ alba kao pravo je svakome ustavom zagarantovano. jer sud nije ovla ten i du an povodom albe izjavljene u korist jedne od stranaka.

blagovremenost i formalna urednost. jer je presuda zasnovana na injenicama koje je tu ilac istakao u tu bi i nisu bile predmet utvr ivanja od strane suda. BH zakoni klasifikuju u tri grupe: 1. u pravilu. dovoljno je da se iz nje vidi koja se presuda pobija i ko je pobija.‡ O obliku. vi e na vje bama kroz prakti ne primjere. a jedino se presuda na osnovu priznanja i presuda na osnovu odricanja ne mogu pobijati zbog nepotpuno i neta no utvr enog injeni nog stanja. jer je osnov za njihovo dono enje priznanje odnosno odricanje od tu benog zahtjeva. a ovom prilikom se isti e: ‡ alba se podnosi u pismenom obliku. ‡ Presuda zbog izostanka se ne mo e pobijati samo zbog nepotpuno i nepravilno utvr enog injeni nog stanja. pobijati iz svih ovih razloga. ‡ Da bi alba bila podobna za odlu ivanje. sadr aju i pretpostavkama za izjavljivanje albe. Pogre no i nepotpuno utvr eno injeni no stanje i 3. ‡ Sve razloge za ulaganje albe. ni zbog nepravilne primjene materijalnog prava. 2. . ‡ Pretpostavke za izjavljivanje albe su: dopu tenost. Bitne povrede parni nog postupka (error in procedendo). ‡ Sve presude mogu se. Nepravilna primjena materijalnog prava (error in iudicando).

dijelimo na: 1. U ovom kontekstu. nadle nosti suda. Povrede koje se ti u osnovnih na ela postupka i 3. npr. Relativno bitne povrede. veliki zna aj ima obrazlo enje kojim se onemogu ava da se odluka o osnovanosti tu benog zahtjeva donosi bez formiranog uvjerenja ili da se proizvoljnost predstavlja kao uvjerenje. pa im je posljedica neposredno ukidanje donesene presude. povrede koje se ti u sposobnosti stranaka. Apsolutno bitne povrede i 2. to je u slu bi ve e pravne sigurnosti. Sve povrede. Ovakve povrede su taksativno utvr ene ZPP-ima u cilju otklanjanja svake neizvjesnosti u pogledu njihove prirode. APSOLUTNO BITNE POVREDE ODREDABA PARNI NOG POSTUPKA samim svojim postojanjem dovode do ni tavosti donesene presude. nedostaci predmeta spora-res iudicata i lis pedens. Mo emo ih sistematizovati u sljede e grupe: 1.Error in procedendo ili bitne povrede odredaba parni nog postupka ‡ ‡ ‡ Nepravilno preduzete ili ni tave radnje su samo razlog za tra enje poni taja te presude. ‡ ‡ . Povrede pravila o procesnim pretpostavkama. s obzirom na njihovo dejstvo. bez obzira da li su u konkretnoj parnici imali neki uticaj na dono enje pravilne odluke. Povrede koje se ti u pismene izrade presude. 2. ali same po sebi ne sprje avaju nastupanje njenih pravnih dejstava.

a na relativno bitne povrede. zato drugostepeni sud presudu ukida i predmet vra a na ponovno raspravljanje. a to je upravo imalo za posljedicu nepravilno utvr enje injeni nog stanja. drugostepeni sud pazi po slu benoj du nosti. sud odbije prijedlog stranke da se izvede odre eni dokaz. sud pazi po prigovoru stranke. . npr. ‡ Kako bitne povrede proizvode ni tavost donesene presude.‡ ZA RELATIVNO BITNE POVREDE ODREDABA PARNI NOG POSTUPKA bitno je postojanje uzro noposljedi ne veze izme u povrede i donesene presude. ‡ Na apsolutno bitne povrede postupka.

. Nepravilno utvr eno injeni no stanje i 2. ‡ Nepotpuno utvr eno injeni no stanje postoji kad sud propusti da uzme u osnov odlu ivanja sve pravnorelevantne injenice. ‡ Sud i na jedno i drugo injeni no stanje ne pazi po slu benoj du nosti. nego po prigovoru stranaka.Pogre no i nepotpuno utvr eno injeni no stanje ‡ Nedostaci u injeni nom osnovu presude mogu biti: 1. Nepotpuno utvr eno injeni no stanje. iako bi na osnovu izvedenih dokaza trebalo da se izvede suprotan zaklju ak. ‡ Nepravilno utvr eno injeni no stanje imamo kada sud uzme da je odre ena injenica istinita.

to predstavlja ustanovu beneficium novorum. bez obzira da li su u to vrijeme postojali i bez obzira da li je za njih stranka znala ili nije. a drugostepeni sud je du an da uzme u obzir nove injenice i nove dokaze kad rje ava o albi. ukoliko se pojavi opravdana sumnja prilikom rje avanja o albi da injenice nisu pravilno utvr ene. da ukine prvostepenu presudu i predmet vrati na ponovno odlu ivanje.‡ Me utim. ali ako nisu bili izneseni u prvostepenom postupku. . s tim da je sve ovo u slu bi materijalne istine. u slu bi je na ela materijalne istine ovla tenje drugostepenog suda. zbog zabrane devolucije nadle nosti. ‡ Stranke imaju mogo nost da i u albi iznose nove injenice i nude nove dokaze. Drugostepeni sud ne mo e sam raspravljati i odlu ivati na bazi nove procesne gra e.

sud je vezan samo za zakon. ali nikako sudovi ne smiju stvarati pravo. ni jasni. zakoni nisu ni potpuni. ‡ U pravilu. to je veliki posao suda.Pogre na primjena materijalnog prava ili error in iudicando ‡ U vr enju sudske funkcije. pa je zato nu no njihovo tuma enje u primjeni za svaki konkretni slu aj. . pa na nepravilnu primjenu materijalnog prava drugostepeni sud pazi ex officio. nepravilna primjena materijalnog prava je posljedica pogre ne pravne kvalifikacije predmeta spora. pa je zbog toga sud du an da poznaje pravo ± iura novit curia. ‡ Naj e e. ni konkretni.

pa se na ovaj na in onemogu ava devolucija nadle nosti. . na osnovu nove procesne gra e koja je iznesena tek u albi. ‡ Ali. ‡ Zato.Postupak pred drugostepenim sudom ‡ Drugostepeni sud je ovla ten da cijeli spor ponovo raspravlja i donosi odluku na bazi nove procesne gra e. odnosno ne mo e neposredno presu ivati. Sud tada ima samo kasatorna ovla tenja. do e do zaklju ka da odluka prvostepenog suda nije pravilna. odnosno mo e neposredno presuditi o predmetu spora. onda i drugostepeni sud ima puna jurisdikciona ovla tenja. pa je tako i uobli en drugostepeni postupak. tada nema jurisdikciona ovla tenja. pa je to zato samo nastavak prvostepenog postupka i oblikovan je po istim principima kao i prvostepeni postupak. ako se pobijana presuda preispituje na osnovu iste procesne gra e koja je bila pred prvostepenim sudom. odnosno preuzimanje ovla tenja prvostenog suda. odnosno da ukine prvostepenu presudu i predmet vrati na ponovno raspravljanje i odlu ivanje. ako drugostepeni sud.

i to u vije u od trojice sudija. ‡ Odlu ivanje u sjednici vije a drugostepeni sud o albi odlu uje. s tim da e i drugostepeni sud odlu ivati o dopu tenosti albe. odbacuje albu kao nedopu tenu. bez rasprave u zatvorenoj sjednici. ‡ .Podno enje i odlu ivanje o albi alba se uvijek podnosi putem prvostepenog suda koji je donio o albenu odluku. ako je prvostepeni to propustio da u ini. u pravilu. ‡ Sudija prvostepenog suda utvr uje da li su ispunjene procesne pretpostavke za ulaganje albe i ukoliko utvrdi da nisu.

ili 2. Da otvori raspravu pred drugostepenim sudom. s tim da princip o zabrani devolucije nadle nosti ne dopu ta da se na raspravi pred drugostepenim sudom izvode novi dokazi. a nedostatak se ne mo e otkloniti bez izvo enja dokaza. . odnosno da se ponove ve izvedeni dokazi. tada mo e: 1. koji nisu bili izvedeni u raspravi pred prvostepenim sudom. samo na podru ju primjene normi materijalnog prava. drugostepeni sud ima potpuna jurisdikciona ovla tenja. ‡ Vije e drugostepenog suda mo e odlu ivati na raspravi samo ukoliko smatra da je radi pravilnog utvr ivanja injeni nog stanja potrebno da se ponovo izvedu ve izvedeni dokazi. ‡ Zapamtite.‡ Ukoliko drugostepeni sud utvrdi da prvostepeni nije mogao na osnovu izvedenih dokaza da stekne uvjerenje o ta nosti spornih injenica ili je stekao pogre no uvjerenje. Da ukine donesenu presudu i predmet vrati na ponovno raspravljanje i odlu ivanje.

‡ Na elo oficijelnosti u albenom postupku je nagla enije jer je alba sasvim pojednostavljena. drugostepeni sud ispituje prvostepenu presudu u onom dijelu u kome se ona pobija albom. mo e do i do ukidanja ili preina enja presude. stranke same snosile posljedice svoje neukosti. ‡ Kad su u pitanju granice u pogledu predmeta pobijanja. na e pravo je ukinulo ustanovu nu nog punomo nika. dok u dijelu u kome se pobija. .Granice ispitivanja prvostepene presude ‡ U albenom. tada dio u kome stranka presudu ne pobija postaje pravomo an. Ponavljam. tako da ako stranka pobija presudu samo u jednom dijelu. odnosno drugostepenom postupku. ‡ Kad su u pitanju granice u pogledu obima pobijanja. te bi bez oficijelnih du nosti suda. kako bi je stranke mogle koristiti i bez stru nog punomo nika. instanciono se mo e odlu ivati samo o onome o emu je vo ena parnica. na elo dispozitivnosti trpi zna ajna ograni enja u korist na ela oficijelnosti. pa su enje mimo i preko tu benog zahtjeva predstavlja prekora enje i razlog je apsolutne ni tavosti.

.‡ Kad su u pitanju granice u pogledu razloga pobijanja. ‡ U zavisnosti od toga da li je alba dopu tena. Ukinu e prvostepenu presudu i odbaciti tu bu ili 5. a zatim da li je osnovana. drugostepeni sud e postupiti na jedan od na ina: 1. bez obzira na to da li alba sadr i razloge pobijanja ili ne. drugostepeni sud uvijek pazi ex officio na apsolutno bitne povrede parni nog postupka i na nepravilnu primjenu materijalnog prava. 2. 4. Ukinu e prvostepenu presudu i dostaviti predmet prvostepenom sudu na ponovno raspravljanje i odlu ivanje. 3. ‡ Da znate. Odbi e albu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu. Odbaci e albu kao nedopu tenu. Preina i e prvostepenu presudu. albeni prijedlog nije obavezan elemenat albe.

alba protiv presude se ne mo e ulagati zbog relativno bitnih povreda postupka. ‡ Kad su u pitanju sporovi male vrijednosti. od njega zavisi dopu tenost.Odbacivanje albe ‡ Nedopu tenu albu sud odbacuje rje enjem bez raspravljanja o njenoj osnovanosti. ‡ alba je nepotpuna kada ne sadr i oznaku presude koja se pobija i potpis alioca. ‡ Nedopu tena alba u u em smislu je ako je izjavljena od lica koje nije ovla teno za njeno podno enje ili je ulo ena od lica bez postojanja pravnog interesa. a ne osnovanost albe. ‡ Ako se alba ulo i po proteku zakonskog roka. ‡ alba je nedopu tena. . pa pravni interes za ulaganje albe stranka ima samo onda kada albom mo e izdejstvovati za sebe povoljniju presudu. ona je neblagovremena. ‡ Kada je u pitanju pravni interes. neblagovremena ili kada je nedopu tena u u em smislu. to zna i da ona ne proizvodi nikakva dejstva. kada je nepotpuna.

Odbijanje albe ‡ Kada drugostepeni sud utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija. nepravilna primjena materijalnog prava predstavlja razlog za pobijanje donesene presude. albi ne e udovoljiti. kao ni razlozi na koje sud sam pazi ex officio. nego e je odbiti kao neosnovanu i potvrditi presudu prvostepenog suda. a presuda nepravilna i nezakonita. Nedostatak koji se ti e bitne povrede postupka. ‡ Prema tome. . ‡ Ukidanje prvostepene presude i vra anje predmeta prvostepenom sudu na ponovno raspravljanje i odlu ivanje se de ava kada je alba osnovana. dejstvo koje proizvodi neosnovana alba se sastoji u tome. Zato. to ona odga a nastupanje pravomo nosti i to pravomo nost nastupa u drugom stepenu-dono enjem drugostepene presude. otklanja prvostepeni sud pred kojim su ti nedostaci i nastali.

injenice i dokaze. a povreda normi materijalnog prava ima za posljedicu nepotpuno utvr eno injeni no stanje. kao i upute koje se ti u utvr enja novih injenica i izvo enja novih dokaza. obavezni su za prvostepeni sud. nije vezan za pravna shvatanja vi eg suda. pa je tada potrebno prikupiti novu procesnu gra u. me utim. .‡ Drugostepeni sud koji ukida presudu. te se predmet uvijek vra a prvostepenom sudu. po na elu sudske nezavisnosti. ni i sud. ‡ Drugostepeni sud ukida prvostepenu presudu i kada na e da je nepravilno i nepotpuno utvr eno injeni no stanje na kojem je ta presuda zasnovana. ‡ Upute koje se ti u otklanjanja povreda normi procesnog prava. du an je da u rje enju kojim ukida prvostepenu presudu navede povrede koje su u injene i u emu se one sastoje. ‡ Povreda normi procesnog prava naj e e ima za posljedicu nepravilno utvr eno injeni no stanje.

preina enje prvostepene presude i reformatio in peius ‡ Ukidanje prvostepene presude i odbacivanje tu be imamo: 1. Kada utvrdi da je prvostepeni sud potpuno i pravilno utvrdio injeni no stanje. s tim da se ovdje zapravo i ne radi o preina enju presude. onda kada je prvostepeni sud napadnutom presudom prekora io tu beni zahtjev. 3. Ako je o tu benom zahtjevu sklopljeno poravnanje. 2. Ako o tu benom zahtjevu ve te e parnica. Ako je o tu benom zahtjevu ve donesena prvomo na presuda i 3.Ukidanje prvostepene presude i odbacivanje tu be. . Zbog nepravilno utvr enog injeni nog stanja. 2. ali onda kada drugostepeni sud na istim injenicama i dokazima izvede druga iji injeni ni zaklju ak o ta nosti pravno relevantnih injenica u odnosu na zaklju ak prvostepenog suda. ‡ Preina enje prvostepene presude vr i drugostepeni sud iz razloga: 1. Zbog povrede normi procesnog prava. ali je nepravilno primjenio norme materijalnog prava. nego o ukidanju onog njenog dijela u kome je tu beni zahtjev prekora en.

. odnosno preina iti je i onda kada stranka tra i da se ona ukine. te zbog toga albeni sud mo e ukinuti presudu i onda kada stranka tra i njeno preina enje.‡ Reformatio in peius. zna i da albeni sud nije vezan prijedlogom alioca. ‡ Me utim. albeni sud ne mo e preina iti presudu na tetu stranke koja se alila. nego da mu je alba odbijena. ne mo e biti manje povoljan po alioca. pod uslovom da je samo ta stranka podnijela albu ± princip zabrane reformatio in peius. to zna i da ishod odlu ivanja pred drugostepenim sudom po albi koja je usvojena.

‡ Samostalna alba je u pravilu dopu tena protiv onih rje enja prvostepenog suda koja sprje avaju dalji nastavak postupka. odnosno sprje avaju okon anje postupka dono enjem meritorne odluke. protiv rje enja nije. zbog nepostojanja neke od procesnih pretpostavki. samostalna alba je dopu tena protiv rje enja kojim se odbacuje alba kao nedopu tena. . ‡ Mogu nost ulaganja albe protiv rje enja trpi zna ajne izuzetke: 1. Protiv drugih nije dopu tena samostalna alba. Protiv jednih rje enja nije uop e dopu tena alba i 2.alba protiv rje enja ‡ Dok je protiv presude prvostepenog suda alba uvijek dopu tena. npr.

npr. uglavnom kod rje enja kojima se odlu uje o raznim procesnim pitanjima. ‡ Nedopu tena alba protiv rje enja zna i da je isklju ena. drugostepeni sud mo e: 1. ili rje enje sudije koje se ti e pripremanja glavne rasprave ili upravljanja postupkom i sl. nemogu nost pobijanja rje enja kojim sud odre uje ro i te.‡ Nesamostalna ili vezana alba se ula e protiv onih rje enja prvostepenog suda koja se ti u upravljanja postupkom. Odbiti albi i 3. ili rje enje o isklju enju javnosti i sl. 2. ‡ U postupku po albi protiv rje enja. shodno se primjenjuju procesna pravila o albi protiv presude. Uva iti albu. Odbaciti albu. ali se njima ne dovodi u pitanje dalje odvijanje i okon anje postupka. ‡ Rje avaju i o albi protiv rje enja. alba protiv rje enja koje se odnosi na rukovo enje glavnom raspravom. . npr.

ne samo ukinuti odluku ni eg suda. a kasacije u Francuskoj. ‡ Razlika izme u ove dvije ustanove je u tome to kasacioni sud ne mo e izmjeniti odluku ni eg suda i donijeti drugu odluku. dok revizijski sud mo e. mali nim i bra nim sporovima. ‡ Ustanova revizije je nastala u zemljama germanskog prava. ‡ Zajedni ko kod obje ove ustanove je da su uobli ene kao pravni instrumenti u slu bi garancija kojima se obezbje uje ve i stepen zakonitosti u vr enju sudske funkcije.VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI Revizija ‡ Vanredni pravni lijekovi se ula u protiv pravomo nih sudskih odluka i njihovo ulaganje ne sprje ava mogu nost prisilnog izvr enja napadnute odluke revizijim ili ponavljanjem postupka. . ‡ Revizija nije dopu tena u posesornim. nego donijeti i novu odluku kojom odlu uje o predmetu spora.

‡ Revizija se mo e izjaviti zbog apsolutno bitnih povreda. ‡ Ipak. 4. ako je protivno zakonu bila isklju ena javnost sa glavne rasprave. odnosno me unarodni ugovori. 3. s tim da i ovdje postoje ograni enja. 2. Su enju na osnovu glavne rasprave. . a to su: sporovi za zakonsko izdr avanje i sporovi iz porodi nih odnosa. bez obzira da li je povreda u injena pred prvostepenim ili drugostepenim sudom. ‡ Pri odre ivanju dopu tenosti pobijanja drugostepenih pravomo nih presuda revizijom. Ne bis in idem.‡ Revizija je devolutivan. Mjesnoj nadle nosti. Revizija se mo e ulagati samo protiv pravomo nih drugostepenih presuda i 2. prekluzivan i nesuspenzivan vanredni pravni lijek i dvostruko je ograni ena: 1. pa se ona ne mo e izjaviti zbog povrede pravila o: 1. pravomo na prvostepena presuda suda se ne mo e pobijati revizijom. ‡ Revizija se mo e ulo iti zbog bitnih povreda parni nog postupka i nepravilne primjene materijalnog prava. Na ela javnosti. Mo e se ulo iti samo protiv odre enih drugostepenih presuda kod kojih je primjenjen materijalni zakon BiH ili entiteta. zakonodavac se rukovodi sa dva kriterija: kriterij vrijednosti i kriterij prirode predmeta spora. revizija se mo e ulagati bez obzira na vrijednost predmeta spora kad su ti sporovi taksativno navedeni u zakonima. ‡ Dakle.

‡ Zbog relativno bitnih povreda postupka. u granicama razloga navedenih u reviziji. revizija se mo e izjaviti bez ikakvih ograni enja. ‡ O reviziji odlu ujuju vrhovni sudovi entiteta u BiH u vije u petorice. u pravilu. ‡ Zbog pogre ne primjene materijalnog prava. revizija se mo e ulo iti samo ako je takva povreda u injena u postupku pred drugostepenim sudom. ‡ Nepravilno utvr eno injeni no stanje ne mo e biti revizijski razlog. ‡ Revizija je ne samo devolutivan. nego i prekluzivan pravni lijek i ula e se u roku pd 30 dana. od dana dostavljanja strankama prepisa presude. . ‡ Revizijski sud ispituje pobijanu pravomo nu drugostepenu presudu samo u onom dijelu u kome se ona pobija revizijom i.

pod uslovom da prvostepena presuda nije izmjenjena na njenu tetu. nema pravo da izjavi reviziju protiv pravomo ne presude donijete u drugom stepenu. s tim da je revizija uvijek dopu tena protiv rje enja drugostepenog suda kojim se alba odbacuje. Nakon izja njenja o reviziji ili po proteku roka od 8 dana za odgovor. ali se podnosi sudu koji je odluku donio u prvom stepenu. ‡ Odluke koje donosi revizijski sud su iste po svojoj sadr ini. ‡ Revizija protiv rje enja je dopu tena samo protiv pravomo nih drugostepenih rje enja kojima se postupak pred sudom zavr ava. preko drugostepenog suda. stranka koja nije izjavila albu protiv prvostepene presude. s tim da prvostepeni sud nije ovla ten da odbaci reviziju koja je podnesena iz razloga zbog kojih se po zakonima ne mo e izjaviti. kao i odluke albenog suda. . prvostepeni sud sa svim spisima dostavlja reviziju revizijskom sudu.‡ Va no je znati. ‡ Revizija jeste devolutivan pravni lijek. odnosno potvr uje rje enje prvostepenog suda o odbacivanju revizije.

pod uslovom da je tim odlukama pravomo no postupak okon an. Protivpravnih radnji i krivi nih djela i 3. ‡ Ponavljanje postupka zbog nekih apsolutno bitnih povreda parni nog postupka je dozvoljeno npr. ‡ Ponavljanje postupka se ne mo e tra iti zbog nepravilne primjene materijalnog prava. Me utim. ni iz svih ovih razloga apsolutne ni tavosti. kontradiktornosti. 2. ponavljanje postupka se ne e mo i tra iti ako su oni bezuspje no bili izneseni u ranijem postupku. Nekih apsolutno bitnih povreda parni nog postupka. zbog: povrede na ela nepristrasnosti. . i to zbog: 1. nedostataka koji se ti u stranaka i zastupanja u parnici i povrede pravila ne bis in idem. Novih injenica i dokaza. ‡ Razloge za ponavljanje postupka mo emo svrstati u tri grupe. neovisno od toga da li je postupak zavr en presudom ili rje enjem.Ponavljanje postupka ‡ Ovo je vanredni pravni lijek koji ula u stranke i mo e se tra iti.

. odnosno poni tena. pa ta odluka bude pravomo no preina ena. ili ako je isprava falsifikovana ili je u njoj ovjereni sadr aj neistinit. ako se odluka zasniva na la nom iskazu svjedoka ili vje taka. npr. protivne stranke ili nekog tre eg lica. Sud mo e dozvoliti ponavljanje postupka samo ako stranka bez svoje krivice nije mogla da te okolnosti iznese ranije. dokazuje se pravomo nom osu uju om presudom donesenom u krivi nom postupku. ili ako je do odluke suda do lo usljed krivi nog djela sudije. kao razloge za ponavljanje postupka ubrajamo: a) ako je odluka zasnovana na drugoj odluci suda ili organa. prije pravomo nosti odluke. ukinuta. i b) ako stranka sazna za nove injenice i dokaze na osnovu kojih je za stranku mogla biti donesena povoljnija odluka da su te injenice i dokazi bili upotrijebljeni u ranijem postupku. Da li po injeno krivi no djelo. ‡ U nove injenice i nove dokaze.‡ Ponavljanje postupka se mo e tra iti i zbog protivpravnih radnji koje predstavljaju krivi na djela. zakonskog zastupnika odnosno punomo nika stranke.

pa kada protekne ovaj rok. pod uslovom da se samo po tuje subjektivni rok. ‡ Subjektivni rok traje 30 dana od dana kada je stranka saznala za postojanje razloga za ponavljanje postupka. ponavljanje se ne mo e tra iti ni pod uslovom da subjektivni rok jo nije ni po eo da te e. . onda se ponavljanje mo e zahtjevati i nakon proteka objektivnog roka. Ponovno raspravljanje. 2. ako se ponavljanje tra i zbog povrede na ela kontradiktornosti i povrede pravila o strana koj i parni noj sposobnosti i pravila o njihovom pravilnom zastupanju.Rokovi za tra enje ponavljanja postupka. postupak i nadle nost ‡ Za tra enje ponavljanja postupka predvi ena su dva roka: subjektivni i objektivni. ‡ Postupak ponavljanja se odvija u tri faze: 1. ‡ Me utim. ‡ Objektivni rok traje 5 godina od pravomo nosti odluke. odnosno od kada je stekla mogu nost da taj razlog upotrijebi. Raspravljanje o osnovanosti prijedloga za ponavljanje i 3. Podno enje prijedloga i utvr ivanje pretpostavki za ponavljanje postupka.

Faze ponavljanja postupka ‡ Kod pretpostavki za odlu ivanje o prijedlogu. Zbog navedenog. donosi se odluka u vidu rje enja kojim se odbija ili usvaja prijedlog za ponavljanje. ‡ Izuzetno. ‡ O osnovanosti prijedloga za ponavljanje postupka raspravlja se na ro i tu. ‡ Protiv rje enja o prijedlogu za ponavljanje. ‡ Nakon odr anog ro i ta za raspravljanje o osnovanosti prijedloga. ako se razlog ponavljanja postupka odnosi isklju ivo na postupak pred vi im sudom. u pravilu. prijedlog za ponavljanje postupka je u pravilu remonstrativan i nedevolutivan pravni lijek. . s tim da sud odlu uje samo u granicama razloga koji su navedeni u prijedlogu. onda o prijedlogu odlu uje taj sud. dozvoljena je posebna alba. nadle an je sud koji je donio odluku u prvom stepenu.

i to samo iz razloga iz kojih se mo e izjaviti i revizija. ‡ Zbog navedenog. a djelimi no se podudaraju i u razlozima zbog kojih se mogu ulagati. Ovo se naravno ne bi nikada inilo. ‡ Oba pravna lijeka ula u stranke. zakon izri ito regulira taj odnos. stranke mogu i protiv njih predlo iti ponavljanje postupka. kad su izjavljena oba vanredna pravna lijeka. . jer su uslovi za ulaganje revizije za stranku povoljniji. ako u roku za izjavljivanje revizije stranka podnese prijedlog za ponavljanje. sud odlu uje koji e postupak prekinuti. a koji nastaviti. tada e se prijedlog smatrati kao revizija. ukoliko se isti cilj mo e posti i ponovnim podno enjem tu be sa istim tu benim zahtjevom. ali samo ako su ta rje enja podobna za materijalnu pravomo nost. ‡ to se ti e ponavljanja postupka zavr enog rje enjem pred prvostepenim sudom.‡ Do ponovnog raspravljanja o glavnom predmetu dolazi samo onda kada sud u stadiju raspravljanja o osnovanosti prijedloga za ponavljanje postupka donese odluku kojom utvr uje da je prijedlog osnovan i ukida pravomo nu odluku iz ranijeg postupka. ‡ to se ti e odnosa prijedloga za ponavljanje postupka i revizije. U svim drugim slu ajevima.

a naj e e se svode na obezbje enje ve ih garancija za pravilno ostvarenje pravne za tite ili na pru anje to br e i efikasnije pravne za tite. kao to znate iz porodi nog prva. . ‡ Tako er znate. ‡ Zahtjevi koji se ovdje ostvaruju mogu biti razli iti. ‡ Ne smatraju se bra nim sporovima imovinskopravni sporovi koji nastaju povodom braka. bra ni sporovi su: razvod braka. odredbe op ih procesnih pravila primjenjuju se samo ukoliko nisu derogirane odredbama posebnih postupaka (lex specialis derogat legi generali). poni tenje braka. a samo izuzetno. vaspitanja i izdr avanja zajedni ke djece i zahtjeva za izdr avanje bra nog druga. sa bra nim sporovima je dopu teno kumuliranje zahtjeva koji se ti u uvanja. ‡ Postupak u bra nim sporovima prete no je reguliran. imperativnim normama. i poni tenje braka i progla enje braka nepostoje im odnosno postoje im.POSEBNI PARNI NI POSTUPCI Postupak u bra nim sporovima ‡ I u ovim postupcima.

. na tri na ina: 1. ‡ Kad bra ni drugovi nemaju zajedni ku djecu. pokre u se uvijek tu bom. ali tada sud ne utvr uje injenice. postupak se mo e pokrenuti zahtjevom za sporazumni razvod braka. a koristi se kada bra ni drugovi imaju zajedni ku djecu. ili djecu nad kojom je produ eno roditeljsko pravo. ‡ Tu ba za razvod braka ima karakter konstitutivne tu be. po to se presuda donosi na osnovu sporazuma bra nih drugova. Zajedni kim prijedlogom za razvod braka i 3. Zahtjevom za sporazumni razvod braka.Sporovi za razvod braka ‡ Postupak za razvod se pokre e po principu dispozitivnosti. maloljetnu ili usvojenu. ‡ Zajedni ki prijedlog za razvod se koristi kada oba bra na druga sporazumno i saglasno zahtjevaju razvod braka. ‡ Sporovi radi poni tenja braka i radi utvr ivanja postojanja ili nepostojanja braka. 2. Tu bom za razvod braka.

Kada ove tu be podi e javni tu ilac ili organ strateljstva. pa sud nije vezan za injenice i dokaze koje mu stranke prezentiraju. bra ni drugovi imaju polo aj jedinstvenih i nu nih suparni ara. zbog nedostataka u izjavi volje sadr ane u sporazumnom prijedlogu. ne mo e se pobijati zbog nepravilno i nepotpuno utvr enog injeni nog stanja. Poku aj mirenja bra nih drugova je sada vrlo va an institut. ali isto tako. ve je ovla ten da utvr uje ak i injenice koje me u strankama nisu sporne. pa sud ne mo e izre i presudu na osnovu odricanja. Vanredni pravni lijekovi se mogu ulagati. ali se njima. Na elo inkvizitornosti u bra nim sporovima ima vrlo iroku primjenu. kao ni prijedlogom za povra aj u pre a nje stanje. bez obzira da li je koja od stranaka zaklju ila novi brak. ali se mo e pobijati zbog bitnih povreda postupka. dok je tu ba za utvr enje da li brak postoji ili ne. posve uje mu se velika i du na pa nja.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Tu ba za poni taj braka je konstitutivna. a u nadle nosti je organa starateljstva. niti zbog pogre ne primjene materijalnog prava. priznanja ili na osnovu izostanka. Presuda kojom se brak razvodi na osnovu sporazuma bra nih drugova. . sud kod odlu ivanja o uvanju i izdr avanju djece nije vezan zahtjevom stranke. kao i zbog neispunjenja ostalih zakonskih uslova za razvod braka na osnovu sporazuma. ne mo e izmjeniti pravomo na presuda u dijelu o prestanku braka. deklarativna. Na elo dispozitivnosti u bra nim sporovima je ograni eno.

mo e osporavati o instvo drugog lica koje je to dijete priznalo za svoje. Tu ba za osporavanje o instva ili materinstva. . 3. odnosno otac mo e podi i tu bu u subjektivnom roku od 6 mjeseci. kao i pravila bra nog prava. a dijete do navr ene 25-e godine i ova odluka svojom pravomo no u djeluje erga omnes. pa je za osporavanje o instva predvi en prekluzivan rok. Paternitetski postupak se ne razlikuje od postupka u bra nim sporovima. Tu ba radi utvr ivanja o instva djeteta ro enog van braka. bilo na aktivnoj ili na pasivnoj strani. 2. pod uslovom da istovremeno deklaratornom tu bom postavlja zahtjev da se utvrdi njegovo o instvo. ‡ Postupak u paternitetskim sporovima se pokre e tu bom i postoji vi e vrsta ovih tu bi: 1. a majka u objektivnom roku od 6 mjeseci. prete no imperativnog karaktera. Lice koje sebe smatra ocem djeteta ro enog van braka. Sve ovo ukazuje da se podno enjem tu be za osporavanje o instva zasniva nu no i jedinstveno suparni arstvo.Postupak u sporovima o o instvu i materinstvu ‡ Pravila roditeljskog prava su.

dok je rok za podno enje albe iz radnih odnosa isto 8 dana.Postupak u parnicama iz radnih odnosa ‡ ‡ ta je spor iz radnog odnosa. a protiv ovakvih rje enja nije dopu tena posebna alba. mjesna nadle nost je izberiva. va e odredbe op eg parni nog postupka. Sud izvr enje kakve radnje nala e u roku od 8 dana za njeno dobrovoljno izvr enje-paricioni rok. ‡ ‡ ‡ . poznato nam je iz materijalnog radnog prava. pa u toku postupka sud mo e i ex officio odrediti privremene mjere. Sud uvijek obra a naro itu pa nju na potrebu HITNOG rje avanja radnih sporova. Odredbe posebnog postupka u parnicama iz radnih odnosa primjenjuju se i na sporove u kojima radnik tra i za titu svoga prava. U sporu u kome je radnik tu ilac. s tim da za sporove po tu bi poslodovca protiv radnika.

‡ U pravilu. posjed nije pravo. ‡ Tu ba za za titu posjeda je kondemnatorna. ali u iva posjedovnu za titu. tako da postupak treba da obezbjedi hitno i efikasno uspostavljanje poreme enog posjedovnog stanja. . ‡ U ovim postupcima poseban zna aj ima primjena na ela ekonomi nosti. jer se njome tra i zabrana budu eg smetanja ili uspostavljanje ranijeg posjedovnog stanja. ‡ Pod sporovima smetanja posjeda podrazumjeva se: uznemiravanje posjeda i oduzimanje posjeda. pravnopoliti ki gledano. ne ispunjava uvijek cilj kome slu i.Postupak u sporovima zbog smetanja posjeda ‡ Kao to znate. ‡ Cilj pravne za tite posjeda kao fakti kog stanja je u tome da se onemogu i samopomo ili samovlasno pribavljanje prava. a ne samo onaj iji je posjed savjestan i koji ima neki pravni osnov. posjedovnu za titu u iva svaki posjednik. mada posjedovna za tita.

‡ Sud kod podno enja tu be za za titu posjeda mo e odrediti i kra e rokove od onih predvi enih odredbama iz parni nih zakona o op em postupku. precario). ‡ Kada je u pitanju prinudno izvr enje. sud mo e oduzeti albi suspenzivno dejstvo. ‡ U postupku zbog smetanja posjeda. ako nije tra io izvr enje u roku od 60 dana. ‡ Pravo na za titu posjeda ne mo e se priznati onome ko je posjed pribavio na nedopu ten na in (vi. . a ne presude. ‡ U ovom postupku sud svoju odluku donosi u formi rje enja. revizija nije uop e dopu tena. ‡ Razlog za ulaganje albe ovdje iznosi 15 dana. to je specifikum posesorne za tite. tu ilac gubi pravo da tra i prinudno izvr enje rje enja kojim se tu enom nala e izvr enje odre ene radnje. a pravo na tra enje ponavljanja postupka je zna ajno ograni eno. nakon proteka roka koji je tu enom ostavljen za dobrovoljno izvr enje. clam. utvr uju se samo dvije: dokazivanje posljednjeg posjeda i dokazivanje nastalog smetanja posjeda. kao pravnorelevantne injenice. a iz va nih razloga. Uz ovo.

a uredno je pozvan. sud e odlo iti ro i te. sumarni postupak. osim ako se tu eni na tom ro i tu ne upusti u raspravljanje.000 KM. Ako sa kojeg kasnijeg ro i ta izostanu obje stranke. ‡ Mali an spor je onaj kod kojeg se tu beni zahtjev odnosi na potra ivanje u novcu koje ne prelazi iznos od 3. a to zna i pru iti pravnu za titu u pravo vrijeme i sa to manje utro ka sredstava i vremena na strani suda i stranaka. smatrat e se da je povukao tu bu. ako tu ilac ne do e na prvo ro i te za glavnu raspravu. a da se pri tome ne dovede u pitanje pravilno i zakonito ostvarenje pravne za tite. pa ako ni na novo ne do u.Postupak u sporovima male vrijednosti ‡ Ovaj postupak je tzv. smatrat e se da je tu ba povu ena-tzv. . fikcija o povla enju tu be. ‡ U mali nim sporovima.

‡ U zapisnik se unosi samo ono to je najnu nije. ‡ alba protiv prvostepenog rje enja je dozvoljena. Prepis se dostavlja samo stranci koja nije bila prisutna objavljivanju presude. Ostala rje enja se mogu pobijati samo albom protiv odluke kojom se postupak okon ava. samo ako se rje enjem okon ava postupak. . ‡ alba se mo e izjaviti u roku od 8 dana. to zna i da se u albi ne mogu iznositi nove injenice i dokazi. a presuda se objavljuje odmah nakon zaklju enja glavne rasprave. samo zbog apsolutno bitnih povreda postupka i nepravilne primjene materijalnog prava.

da ugovor o izabranom sudu nije sklopljen. . ‡ Broj arbitara izabranog suda mora biti neparan. mo e se izre i. a iz ugovora ne proizilazi ni ta drugo.Postupak pred arbitra om ‡ Ugovor o arbitra i je valjan samo ako je sklopljen u pismenoj formi. ‡ Pravila o izuze u sudija se odnose i na arbitre. ‡ Ako arbitar arbitra e ne bude na vrijeme postavljen. a posljedica neblagovremeno ulo enog prigovora je prekluzija-gubljenje prava. ‡ Zaklju enjem arbitra nog ugovora. arbitra e tada na prijedlog stranke postaviti sud koji bi za rje avanje spora u prvom stepenu bio nadle an da nije zaklju en ugovor o arbitra i. zbog ega se mo e dokazivati samo ispravama. ali prije nego to se tu eni upusti u raspravljanje o meritumu spora. stranke svojevoljno derogiraju nadle nost redovnog suda koji bi bio nadle an. ‡ Prigovor apsolutne nenadle nosti.

‡ Arbitra a mo e donijeti presudu po pravi nosti. ‡ Parni ni zakoni propisuju da presuda arbitra e prema strankama ima snagu pravomo ne presude ± res iudicata. s tim da arbitra a ne mo e upotrijebiti prisilna sredstva. a ne prema pravilima o stvarnoj nadle nosti. ako ugovorom nije predvi ena mogu nost pobijanja presude pred arbitra om vi eg stepena. samo ukoliko su joj stranke dale takva ovla tenja.‡ Odnos izme u redovnog i izabranog suda regulira se po pravilima o apsolutnoj nadle nosti. postupak pred arbitra om e odrediti arbitri. . niti izricati kazne. ‡ Ako se stranke druga ije ne sporazumiju.

‡ Tu ba za poni tenje arbitra ne presude se mo e podnijeti nadle nom sudu u roku od 30 dana od dana dostavljanja stranci. Ako je u pogledu sastava arbitra e ili u vezi sa odlu ivanjem. Ako postoji neki od razloga za ponavljanje postupka i 7. potpisivanju i dostavljanju arbitra ne presude. 4. 2. ‡ Nakon proteka jedne godine od pravomo nosti arbitra ne presude. . povrije ena odredba ZPP-a ili arbitra nog ugovora. 6. Ako je arbitra a prekora ila granicu svog zadatka. i to: 1. Ako presuda nije obrazlo ena ili ukoliko izvornik i prepis presude nisu potpisani na zakonom odre eni na in. Ako je izreka presude nerazumljiva ili je sama sebi protivrje na. Ako je arbitra na odluka u suprotnosti sa Ustavom BiH i ustavima entiteta. ‡ Zakoni posebno nagla avaju da stranke ne mogu sporazumno isklju iti primjenu odredaba o izuze u arbitara. ne mo e se zahtjevati njen poni taj. te pobijanje presude. 3. 5.‡ Zakoni taksativno odre uje razloge za poni tenje presude arbitra e. Ako ugovor nije punova an.

Pravni fakultet Sarajevo. Branko alija i dr. 2008. godina. Ranka Ra i . autora: dr. Gordana Stankovi i dr. ‡ Predavanja sa unesenim izmjenama i dopunama predmetnog ud benika. ‡ Zakoni o parni nim postupcima: BiH. Trebinje. FBiH.‡ Gra ansko procesno pravo. . Parni no procesno pravo. 2000. Sanjin Omanovi . RS-e i BD BiH. ‡ Dr.

NA KRAJU.PO TOVANE KOLEGICE I KOLEGE. SRETNO I USPJE NO NA ISPITU! .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful