Slajdovi Dl Za Gpp

SVEU ILI TE/UNIVERZITET ³VITEZ´ TRAVNIK Faukultet pravnih nauka Nastavnik: doc.dr.

Fuad Puri evi

GRA ANSKI PARNI NI POSTUPAK

Literatura
j UD BENICI: j Dr. Branko alija i dr. Sanjin Omanovi ,

Gra ansko procesno pravo, Sarajevo, 2000., ili j Dr. Gordana Stankovi i dr. Ranka Ra i , Parni no procesno pravo, Trebinje, 2008. j ZAKONI I OSTALO: j Sva etiri zakona o parni nom postupku u BiH i j Predavanja u kojima su inkorporirane izmjene i dopune parni nih zakona u BiH.

Pojam i predmet gra anskog procesnog prava
‡ Gra anski parni ni postupak je centralni dio gra anskog procesnog prava, zbog ega gra ansko procesno pravo predstavlja samostalnu pravnu granu u koju spadaju pravila kojima se regulira procesnopravna djelatnost sudova i ostalih u esnika u ostvarivanju sudske funkcije. ‡ Tim pravilima se utvr uju: pretpostavke od ijeg postojanja zavisi mogu nost raspravljanja i odlu ivanja, zavise radnje kojima se postupak pokre e, razvija i okon ava, kao i sadr aj i oblik tih radnji.

Izvori gra anskog procesnog prava
‡ Va e e izvore gra anskog procesnog ili procesnog civilnog prava, mo emo podijeliti na formalne i fakti ke. ‡ Formalni izvori, u svijetu, pa i u BiH, su: ustav, zakon i podzakonski akti, a nekad je to bilo i obi ajno pravo. ‡ Zakoni kojima je u BiH reguliran gra anski parni ni postupak su: 1. Zakon o parni nom postupku pred Sudom BiH (Slu beni glasnik BiH, broj: 36/04) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parni nom postupku pred Sudom BiH (Slu beni glasnik BiH, broj: 84/07); 2. Zakon o parni nom postupku Federacije BiH (Slu bene novine Federacije BiH, broj: 53/03) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parni nom postupku Federacije BiH (Slu bene novine Federacije BiH, broj: 73/05 i 19/06); 3. Zakon o parni nom postupku Republike Srpske (Slu beni glasnik RS, broj: 58/03) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parni nom postupku RS (Slu beni glasnik RS, broj: 85/03, 74/05 i 63/07) i 4. Zakon o parni nom postupku Br ko Distrikta BiH (Slu beni glasnik BD BiH, broj: 08/09).

‡ U fakti ke izvore spadaju sudska praksa (iudicatura, usus fori) i pravna nauka ± iuris prudens. ‡ Prema tome, sudska praksa nije u formalnopravnom smislu izvor gra anskog procesnog prava, zbog ega sudovi, s obzirom na zahtjeve na ela zakonitosti, ne mogu stvarati vlastita pravila postupka. ‡ Stavovi koje zauzimaju vrhovni sudovi u BiH o pravnim pitanjima, ne obavezuju sudove koji nisu u estvovali u njihovom dono enju. Za to? ‡ Ali, stanovi te sudske prakse ima veliki zna aj u interpretaciji normi procesnog prava, a to opet vrijedi samo za evropski ili kontinentalni sistem gra anskog procesnog prava.

ni izjedna avati. izvr ni i vanparni ni) ne mogu se poistovje ivati. vanparni nog i izvr nog postupka ogleda se u sljede em: U parni nom postupku se na utvr eno injeni no stanje primjenjuje odgovaraju a pravna norma. sadr aj sudske funkcije je primarno u ure ivanju. Su tinska razlika izme u parni nog. sa onim to je pravno utvr eno. pa je zato gra ansko procesno pravo grana prava. stvaranju ili mijenjanju gra anskopravnih odnosa.Metodi gra anskog pravosu a ‡ Kao to rekosmo. ve samo kao pravna tvorevina. ‡ ‡ ‡ . Gra anski postupak je pravno institucionaliziran oblik ostvarivanja sudske funkcije. gra ansko procesno pravo i gra anski postupak (parni ni. U vanparni nom postupku. U izvr nom postupku se posti e kona no ostvarivanje prava tako to se subjekt obaveze prinu ava da udovolji obavezi koja je utvr ena u sudskoj odluci ili drugoj izvr noj ispravi. zbog ega i ne postoji kao dru tvena. s ciljem da se za titi ugro eno ili povrije eno pravo. Ovisno od ovih radnji nastaju odnosi izme u osnovnih subjekata postupka: suda. stranaka i ostalih u esnika postupka. Specifi nost gra anskog postupka je u tome to je on isto normativno pravna tvorevina. a gra anski postupak je njegov predmet. koga ine procesnopravne radnje koje imaju karakter pravnih injenica procesnog prava. te se time dovodi u sklad fakti ko pona anje.

) kojima se organizuju sudovi i vr i sudska funkcija. zbornost. pa su njima utvr eni i osnovni principi (zakonitost. sudska nezavisnost. princip dvostepenost i sl. Zbog toga se klasi no ovo pravo svrstava u javno pravo. gra anskim materijalnim pravom.Odnos gra anskog procesnog prava prema drugim granama prava ‡ Gra ansko procesno pravo se nalazi u najbli oj vezi sa: ustavnim pravom. 1. . jer kao javnopravnu djelatnost ure uje: sudove. To je razlog da i dejstvo res iudicata sudska odluka ima primarno kao akt organa dr avne vlasti. krivi nim pravom i upravnim pravom. njihovu strukturu. Odnos prema ustavnom pravu Ustavima entiteta BiH se vr enje sudske funkcije povjerava redovnim sudovima. nadle nost. te postupak kao na in ostvarivanja pravosudne funkcije.

npr. za norme procesnog prava vrijedi neposredna primjena ili momentalno va enje. stolje u. pa u pogledu va enja normi procesnog prava uvijek va i na elo lex fori. tu ba je prethodila pravu. Me utim. . Odnos prema materijalnom gra anskom pravu Do izdvajanja gra anskog procesnog prava iz okvira gra anskog materijalnog prava do lo je tek u 19. Justinijanovom kodifikacijom su udareni temelji na kojima je otpo et proces razdvajanja materijalnog i procesnog prava u dvije odvojene pravne oblasti. pravo je stvarano kroz postupak. priznanje. u rimskom pravu. zahtjev. ali imaju razli ito zna enje. mjerodavan je momenat nastanka odnosa povodom koga se vodi spor. sve do Justinijanove kodifikacije. a danas pravo prethodi tu bi. to zna i da je posredstvom sudije vr ena ujedno i funkcija zakonodavca. Dakle. procesne radnje se ne ispituju u pogledu njihove valjanosti kao poslovi gra anskog prava. u pravilu. prigovor. Isto tako. odricanje i sl. ve samo u pogledu njihove dopu tenosti. dok za norme materijalnog prava.2. U starijem rimskom pravu. a u pogledu normi materijalnog prava-na elo lex causae. Teritorijalno i vremensko va enje normi je tako e razli ito. U obje pravne grane se dosta pojmova i instituta ozna ava istim terminima.

. Odnos gra anskog postupka prema materijalnom pravu Predmet materijalnog prava su norme kojima se regulira nastanak. a predmet normi procesnog prava je reguliranje organa kojima se povjerava vr enje pravoza titne funkcije i postupak u kome se ta funkcija ostvaruje. koje su utvr ene normama materijalnog prava. ija se za tita upravo ostvaruje u parni nom postupku.3. ijem ostvarenju u dru tvenim odnosima i slu i. pa je zato postupak neodvojiv od normi materijalnog prava. Zbog toga na podru iju procesnog prava vrijedi princip stroge forme jer se kao jedna strana u postupku uvijek pojavljuje sud kao dr avni organ. mada se spolja manifestuje samo kao forma. npr. Postupak kao isto pravna tvorevina ima i svoju formu i sadr inu. a to su na elo dispozitivnosti i raspravno na elo. Naju u vezu parni nog postupka i materijalnog prava odslikavaju pojedina na ela i ustanove. promjena i prestanak pravnih odnosa. dok na podru iju materijalnog prava vrijedi princip slobodne forme jer odnose svojom voljom zasnivaju sami titulari subjektivnih prava. jer su uslovljena dispozitivnim karakterom subjektivnih gra anskih prava. dva najkarakteristi nija na ela parni nog postupka u najve oj mjeri odre uju njegovu posebnost. Zato su norme procesnog prava u funkciji ostvarivanja sadr aja-to su prava i obaveze.

Sud procesne radnje ispituje uvijek prvo sa aspekta njihove dopu tenosti. zbog ega je napu ten princip strogog formalnog legaliteta. zbog koje se mo e tra iti ukidanje donesene odluke. i to: sa aspekta njihove dopu tenosti i sa aspekta njihove osnovanosti. Bitno obilje je na eg procesnog prava je jednostavnost. jer je to bitna povreda postupka. kao za titnoj funkciji postupka. pravna sigurnost i efikasnost postupka. pa je ovom zahtjevu kod nas udovoljeno pojednostavljenjem procesne forme. Zna aj procesne forme u parni nom postupku se ogleda u dvostrukom vrednovanju procesnih radnji. ali je zato obezbje uje. obezbje ene su tri osnovne vrijednosti u vr enju pravosu a. npr. to treba kazati da pravna forma ne odre uje su tinu. a to su: zakonitost. . sud ispituje njihovu osnovanost. da li su preduzete u obliku i na na in propisan normama procesnog prava. ukoliko su radnje dopu tene.Zahvaljuju i procesnoj formi. Nakon toga. Kako je procesna forma u slu bi ostvarivanja odre ene sadr ine. koji je zadr an samo u izvr nom postupku.

tada je sud vezan za odluku upravnog organa u okviru njegove pravomo nosti i obratno. ili. a upravni postupak slu i ostvarivanju upravnopravne djelatnosti. isto kao i za djelatnost sudova. jer za djelatnost upravnih organa danas va i na elo zakonitosti. nije isti kao njegov odnos prema krivi nom postupku. a u novije vrijeme i upravni postupak. sud e se oglasiti apsolutno nenadle nim i tu bu odbaciti. jer su gra anski i krivi ni postupak dva osnovna metoda koja slu e ostvarivanju sudske funkcije. ako je pokrenut parni ni postupak u jednoj upravnopravnoj stvari. Rje avanje sukoba nadle nosti izme u suda i upravnog organa spada u nadle nost ustavnih sudova. Danas se upravnopravna djelatnost i sudska funkcija pribli avaju. Odnos gra anskog procesnog prava i upravnog prava Odnos gra anskog postupka prema upravnom.4. ukoliko se u parni nom postupku pojavi kao prethodno pitanje neko pravno pitanje upravnopravnog karaktera o kome je u upravnom postupku ve pravomo no odlu eno. Dok je upravni postupak novija pravna institucija. iz ijih se okvira izdvojio prvo krivi ni postupak. ali i obratno. parni ni je najstarija. tj. zatim dejstvo akata. . Razgrani enje nadle nosti u ova dva postupka se vr i po pravilima o apsolutnoj nadle nosti. odnosno dejstvo presude u upravnom postupku i dejstvo upravnog akta u parni nom postupku.

odricanje od tu benog zahtjeva.. dok je njihov doma aj u krivi nom postupku neznatan. npr. krivi ni postupak se izdvojio iz gra anskog postupka. povla enje tu be. ne postoje u krivi nom postupku. I raspravno na elo predstavlja specifi nost parni nog postupka jer se u njemu pojavljuje kao osnovno. U e e tre ih lica u parni nom postupku. Ustanove kojima se ostvaruje na elo dispozitivnosti u parni nom postupku. dok krivi ni postupak uvijek pokre e javni tu ilac samo putem krivi nog postupka. Dalje. . Sud u gra anskom postupku je vezan za presudu donesenu u krivi nom postupku u slu aju: a) kad je istom radnjom prouzrokavano krivi no djelo i gra anskpravna posljedica ili b) kad krivi no djelo ima karakter prethodnog pitanja u parni nom postupku ili c) kad presuda koja je donesena u krivi nom postupku ima karakter pravnorelevantne injenice gra anskog prava. sudsko poravnanje i sl. Odnos gra anskog procesnog i krivi nog procesnog prava Kroz historijski razvoj. dok je u krivi nom postupku to inkvizitorno na elo. a njihova razlika se manifestuje i na podru iju nekih va nih na ela. ne poznaje krivi ni postupak i tako redom. ali se on mo e ostvarivati i arbitra om i medijacijom. gra anski postupak subjekt pokre e tu bom. na elo dispozitivnosti i raspravno na elo su specifi na na ela parni nog postupka.5. npr.

i to u pogledu: postojanja krivi nog djela i postojanja krivi ne odgovornosti. nego je upu uje da pokrene parni ni postupak. Ako je u krivi nom postupku sud donio osu uju u presudu. to zna i da sud u krivi nom postupku nikada ne odbija tu ioca sa tu benim zahtjevom. a ukoliko sud donosi u krivi nom postupku osloba aju u presudu ili iz nekih drugih razloga obustavlja postupak. Adhezioni postupak pokre e se po prijedlogu koji se podnosi neposredno organu kome se podnosi krivi na prijava ili sudu. a u slu bi je na ela ekonomi nosti i pravne sigurnosti. Stranka mo e sve do zaklju enja glavnog pretresa odustati od prijedloga i pokrenuti tu bom parni ni postupak. a o ovom zahtjevu sud u krivi nom postupku odlu uje po na elu dispozitivnosti. Kad sud odlu uje o gra anskopravnoj odgovornosti kao o osnovu za naknadu tete koja je nastala radnjom koja ima obilje ja krivi nog djela.Ovaj odnos karakteri e i institucija pridru enog ili adhezionog postupka koja je predvi ena normama krivi nog procesnog prava. sud tada stranku ne mo e odbiti sa njenim zahtjevom. . on tada ne e zastati sa postupkom. tada e odlu iti i o tu benom zahtjevu kome mo e udovoljiti djelimi no ili u cijelosti. jer u ovakvim slu ajevima postojanje krivi nog djela i krivi ne odgovornosti ne predstavlja prejudicijelno pitanje. onda ona ve e sud u parni nom postupku u pogledu dvije injenice. Ukoliko sud u krivi nom postupku donosi osu uju u presudu.

bez obzira da li je ona osloba aju a ili osu uju a. a rje e-samo ako je to zakonom propisano. jer se u krivi nom pravu odgovara u pravilu za umi ljaj. i za nehat. u takvim situacijama je sud u gra anskom postupku vezan za odluku donesenu u krivi nom postupku. nedostojnost za naslje ivanje nastupa usljed odre enih injenica koje predstavljaju krivi no djelo. npr. pravomo noj presudi donesenoj u krivi nom postupku se daje karakter pravno relevantne injenice. Ili. onda parni ni sud nije vezan za nju. zaklju no sa objektivnom odgovorno u. npr. . jer nepostojanje krivi ne odgovornost ne zna i i nepostojanje gra anske odgovornosti-koja je rekosmo ira. pa zato u slu aju da je bra ni drug osu en za krivi no djelo na kaznu zatvorom du om od 3 godine. dok se u gra anskom pravu odgovara za sve oblike krivice. Ako je krivi ni sud donio osloba aju u presudu. norme porodi nog prava daju drugom bra nom drugu mogu nost razvoda braka. pa i najmanju nepa nju. kao to je umi ljajno li enje ivota ostavioca ili upotreba sile i prijetnje u cilju sastavljanja testamenta itd. prema normama materijalnog porodi nog prava. A ako se krivi no djelo i krivi na odgovornost pojavljuju kao prethodno ili prejudicijelno pitanje.Gra anska subjektivna odgovornost je zato stro ija i ira od krivi e odgovornost.

ukoliko njihova primjena nije derogirana propisima tih posebnih parni nih postupaka. te iz imovinskih i drugih gra anskopravnih odnosa. iz radnih odnosa.POJAM I PREDMET PARNI NOG POSTUPKA ‡ Prema sva etiri zakona o parni nim postupcima u BiH. unosi potpunu izvjesnost i pravnu sigurnost u vr enju sudske funkcije. pravila ovih postupaka primjenjuju redovni sudovi pri raspravljanju i odlu ivanju o sporovima koji nastaju iz li nih i porodi nih odnosa. ‡ Pravila op eg parni nog postupka primjenjuju se i u predmetima koji se raspravljaju u posebnim postupcima. ‡ Po op em parni nom postupku raspravljaju se i rje avaju gra anskopravni sporovi za koje nije predvi en neki od posebnih parni nih postupaka. osim ako se neki od ovih sporova posebnim zakonom stavljeni u nadle nost drugih sudova. . prema kome je gra anskopravni svaki onaj spor o kome se raspravlja u gra anskom parni nom postupku. Ovakvo formalnopravno odre enje.

ali one imaju razli itu funkciju. primjenjeno je jo u austrijskom gra anskom postupku iz 1895. godine. pa je njegov krajnji cilj bio za tita subjektivnih gra anskih prava. Zbog toga su oblici i na ini ostvarivanja prava i obaveza iz materijalnopravnih odnosa regulirani normama procesnog prava. ‡ Shvatanje da je parni ni postupak pravna institucija koja ima iznimno zna ajnu dr tvenu funkciju. preovladava od druge polovine 19. ‡ Reguliranje dru tvenih odnosa i usmjeravanje njegovog razvoja je cilj normi materijalnog i procesnog prava. sve do prve polovine 19. a kasije i u BiH. a poznato nam je koliki je uticaj ovaj zakon imao na razvoj procesnog prava i zakonodavstva u biv oj SFRJ. parni ni postupak je smatran privatnopravnom institucijom u slu bi interesa stranke. stolje a. .Funkcija parni nog postupka ‡ Prema starijem-individualisti kom shvatanju. ‡ Shvatanje da je ovaj postupak u slu bi ostvarivanja pravosu a kao javnopravne funkcije-kao dru tvene djelatnosti. stolje a.

‡

‡ ‡

‡ ‡

‡

Najnagla enija karakteristika parni nog prava je u dispozitivnosti njegovih normi, koje su permisivne prirode, jer ovla uju stranke da dogovorom reguliraju neko procesno pitanje, a ako to ne urade, tada se primjenjuje supletorna-dopunska norma odre enog propisa. Od dispozitivnih normi treba razlikovati disjunktivne norme, a one upo uju sud na odre eno diskreciono postupanje, odnosno ocjenjivanje i odlu ivanje u postupku, npr. u pogledu incidentalnog-prethodnog pitanja. U slu aju postojanja nejasno a, protivrje nosti ili pravne praznine u primjeni pravne norme, sud e primjeniti teleolo ki-ciljni metod, metod per analogiam i argumentum a contrario. Ove metode smo obradili kada smo govorili o pravnim prazninama u Osnovama gra anskog prava. Gra anski postupak ima svoju zasebnu strukturu i fizionomiju, pa se zato parni ni postupak odvija od po etka do kraja kroz niz stadija i podstadija, uz po tivanje ustanova parni nog postupka. Parnica ozna ava konkretan postupak koji se vodi izme u parni nih stranaka povodom odre enog tu benog zahtjeva koji postavlja tu ilac i tra i i tra e od suda da im pru i za titu, s tim da svi stadiji i podstadiji postupka, kao i njegove ustanove nisu obavezni, jer to zavisi od potreba svakog predmeta posebno. Spor je stanje u materijalnopravnim odnosima do koga dolazi zbog neizvjesnosti sadr aja prava i obaveza za odre enog subjekta ili zbog povrede prava i obaveza. Spor obi no prethodi parnici, ali ne mora obligatno do nje i dovesti, jer do parnice dolazi onda kada jedan od subjekata zatra i sudsku za titu.

‡

‡

‡

Parnica kao procesnopravni odnos nastaje na osnovu mno tva procesnopravnih radnji i procesnopravnih stanja. Te procesne ili parni ne radnje imaju funkciju pravnih injenica procesnog prava, jer za njihovo preduzimanje norme procesnog prava ve u nastanak procesnih prava i obaveza. U teoriji je sporno pitanje ko su subjekti parnice kao procesnopravnog odnosa. Prema civilisti kom shvatanju, procesnopravni odnos se zasniva samo izme u stranaka, a ne i suda i stranaka, dok je prema publicisti kom shvatanju, parnica odnos izme u stranaka i suda, a ne i odnos izme u samih stranaka. Prema tre em, najprihvatljivijem shvatanje parnice kao trostranog pravnog odnosa, ona se zasniva izme u svake stranke i suda, a posredstvom suda i izme u samih stranaka. Zbog toga su radnje koje stranke preduzimaju uvijek upravljene prema sudu, s tim da one ne proizvode procesnopravne posljedice samo prema sudu, nego i prema suprotnoj stranci. U anglosaksonskom pravu civilne - gra anske sudske procedure imaju dvostruko zna enje, i to: sa jedne strane, daju sudu procesnu mogu nost da se u svojoj odluci pozove na ranije presu enu stvar, a sa druge strane, ostavljaju sudu priliku da zauzme samostalan pravni stav i donese odluku koja pro futuro mo e imati zna aj sudskog precedenta. Ovo je osnovnibazni princip precedentnog prava.

Procesne pretpostavke
‡ Za po etak, neophodno je strogo znati razlikovati uslove ili pretpostavke od kojih zavisi dopu tenost raspravljanja i odlu ivanja, od uslova od kojih zavisi osnovanost predmeta odlu ivanja-a to je u parni nom postupku tu beni zahtjev. ‡ Uslovi od kojih zavisi dopu tenost rapravljanja i odlu ivanja odre eni su normama procesnog prava, a uslovi od kojih zavisi osnovanost presu ivanja, odre eni su normama materijalnog prava. ‡ Uslovi ili okolnosti koji su utvr eni normama procesnog prava, a od kojih zavisi dopu tenost raspravljanja i odlu ivanja o tu benom zahtjevu, nazivaju se procesnim pretpostavkama. ‡ Dakle, procesne pretpostavke su uslovi dopu tenosti ve egzistentne parnice, odnosno uslovi od kojih zavisi mogu nost raspravljanja i odlu ivanja o osnovanosti predmeta spora. Zbog toga, nedopu tenu tu bu sud odbacuje rje enjem, ukoliko se nisu stekle sve procesne pretpostavke koje moraju postojati da bi se sud mogao upustiti u raspravljanje o meritumu spora.

‡ Procesne pretpostavke mogu biti op e i posebne. ‡ Op e pretpostavke se ti u svih bitnih elemenata parnice, a to su: sud, stranke i predmet spora. ‡ Procesne pretpostavke koje se ti u suda su npr. ma unarodna nadle nost doma eg suda, da sudovi mogu imati jurisdikciju nad tu enim, da su sudovi nadle ni da odlu uju u sporu, kao i stvarna, funkcionalna i mjesna nadle nost redovnog suda. ‡ Procesne pretpostavke koje se ti u stranaka su npr. postojanje same stranke, kao i strana ke i parni ne sposobnosti, postojanje urednog zastupanja i ovla tenja na vo enje konkretne parnice-procesna legitimacija (legitimatio ad processum). Morate znati razlikovati ovu legitimacije od stvarne legitimacije, jer postojanje stvarne legitimacije (legitimatio ad causam) nije procesna pretpostavka. Stvarna legitimacija je uslov od koga zavisi osnovanost tu benog zahtjeva, a ne dopu tenost vo enja parnice.

‡ Procesne pretpostavke koje se ti u predmeta spora sprje avaju vo enje parnice, a to su: postojanje presu ene stvari (res iudicata) i postojanje parnice (lis pedens), s tim da upravo ove dvije pretpostavke izra avaju princip ne bis in idem, pa sa postojanjem pravomo ne presude zakon izjedna ava odricanje od tu benog zahtjeva i sudsko poravnanje. Tre a pretpostavka koja se ti e predmeta spora odnosi se na postojanje pravnog interesa za tu bu, npr. tu ilac e imati pravni interes da ustane tu bom tek onda kada tu eni odbije da dobrovoljno udovolji njegovom zahtjevu. ‡ Koliki je zna aj pravnog interesa, najbolje govori injenica da je pravni interes procesna pretpostavka za podizanje tu be. To zna i, kad nedostaje pravni interes, tada se tu ba odbacuje kao nedopu tena, bez raspravljanja o osnovanosti tu benog zahtjeva.

tada do odbacivanja tu be dolazi samo ako sud ne uspije otkloniti te nedostatke. Ukoliko se nedostaci odnose na stranke. neke im se konstatuju vode odbacivanju tu be kao nedopu tene-res iudicata i lis pedens. zbog ega sud na njih pazi ex officio. npr. Me utim. u toku cijelog postupka. u pravilu. kad se pretpostavke promatraju u me usobnom odnosu. ‡ Svaka pretpostavka je jednako vrijedna i nedostatak bilo koje dovodi do ni tavosti donesene presude. Ako se nedostaci ti u relativne nadle nost (stvarne i mjesne). nego je dostavlja nadle nom sudu.Koje su posljedice nedostatka procesnih pretpostavki ‡ Prvo. jer stranka na taj na in eli da izdejstvuje odbacivanje tu be bez raspravljanja. . to ne isklju uje mogu nost stranaka da sudu ukazuju na nedostatke koji se odnose na procesne pretpostavke. one tada nisu sve jednako vrijedne. sud tada tu bu ne odbacuje. ime je nedostatak otklonjen. nedostatak bilo koje procesne pretpostavke ima za posljedicu nemogu nost raspravljanja i odlu ivanja.

pa su zbog toga podobna da budu predmet samostalnog odlu ivanja. Zato se odluka o prethodnom pitanju unosi u obrazlo enje sudske odluke. Zbog toga. onda odluka o tom pitanju ini sastavni dio injeni ne podloge spora. a ne u dispozitiv sudske odluke. ‡ Kad sud odlu uje o nekom pravnom pitanju. odluka o postojanju ili nepostojanju odre enog pravnog odnosa. .Incidentalno ili prethodno ili prejudicijelno pitanje ‡ Dakle. ali se nalaze u funkciji odlu ivanja o tu benom zahtjevu kao predmetu odlu ivanja. Dakle. sadr aj sudske funkcije u parni nom postupku se sastoji u raspravljanju i odlu ivanju o tu benom zahtjevu kao predmetu spora. ta pravna pitanja nisu u konkretnoj parnici neposredan predmet odlu ivanja. injeni na pitanja nemaju nikada karakter prethodnih pitanja. Zbog toga. ‡ Prethodna ili incidentalna ili prejudicijelna pitanja su samo pravna pitanja i to samo ona koja sama po sebi ine pravnu cjelinu. kad se o njemu odlu uje kao o prethodnom pitanju. kao prethodnom. ne sti e dejstvo pravomo nosti.

Prethodna ili incidentalna ili prejudicijelna ovla tenja suda u parnici ‡ O prethodnom pitanju sud e odlu ivati kao o glavnom pitanju samo onda kada to stranke. sa druge strane. . mo e podizanjem prejudicijelne protivtu be zahtjevati odlu ivanje o prethodnom pitanju sa autoritetom presu ene stvari. pa e zato u slu aju povla enja tu be sud biti du an da o njemu raspravlja i odlu uje. Tu eni. ako tu ilac ima pravni interes za utvr enje. s obzirom na zahtjeve na ela dispozitivnosti. a ne obi nog procesnog prijedloga. tra e. ‡ Incidentalni tu beni zahtjev za utvr enje ima pravnu prirodu jednog tu benog zahtjeva.

ali samo kao o prethodnom pitanju. onda ovla tenja suda u rje avanju tog pitanja zavise od toga da li je o tom pitanju nadle ni organ ve donio pravomo nu odluku ili nije. tada sud ima ovla tenje da o tom pitanju odlu uje. Stoga. Zato. naknadno donesena odluka nadle nog organa. . ako se u parni nom postupku pred sudom pojavi kao prethodno pitanje neko pravno pitanje koje ne spada u nadle nost suda pred kojim se postavlja.‡ U na em BH pravu. onda je sud pred kojim se ono pojavljuje vezan za tu odluku nadle nog organa. ako je nadle ni organ ve donio pravomo nu odluku o pitanju koje se u parni nom postupku pojavljuje kao prethodno pitanje. ako je razli ita od odluke suda koji je o tom pitanju odlu io kao o prethodnom. a to su efikasnost i pravna sigurnost. predstavlja osnov za tra enje ponavljanja postupka. a ako nadle ni dr avni organ nije donio odluku o pitanju koje se u parni nom postupku pojavljuje kao prethodno. rje avanje prethodnog pitanja zadovoljava dvije osnovne vrijednosti. ‡ Npr. ve spada u nadle nost nekog drugog organa ili drugog suda.

Va enje normi procesnog prava s obzirom na prostor ‡ Po pitanju va enja normi procesnog prava. s tim da i ovdje va i na elo lex fori. bez obzira na to ku su stranke u sporu. tada se postupa prema normama entitskog procesnog prava. posebno kada se ima u vidu da je ovo svjetsko na elo. odnosno Ustavni sud BiH.Obavljanje radnji van podru ija zemlje rje ava se institucijom me unarodne pravne pomo i i to na osnovu me unarodnih ugovora i na osnovu principa uzajamnosti. ‡ ‡ . a Ustav BiH ovu kompetenciju presumira u korist njenih entiteta. Kad sudovi BiH vr e jurisdikciju u sporovima sa elementom inostranosti. Zahtjevi za pru anje pravne pomo i su valjani samo ako su dostavljeni diplomatskim putem. dok kod materijalnog prava ovo na elo ne va i. primjenjuje se procesno pravo suda koji postupa. dakle. koji ima apelacionu nadle nost u pitanjima koja su sadr ana u Ustavu BiH kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u BiH. Kona nu odluku u slu aju uskra ivanja pru anja pravne pomo i donose vrhovni sudovi entiteta u BiH. odnosno primjenjuje se procesno pravo zemlje kojoj pripada sud koji postupa. pa se zamoljene radnje mogu obaviti i na na in na koji to zahtjeva inostrani organ. to je nepotrebno. vrijedi na elo lex fori. Ovo na elo je univerzalno prihva eno u svim pravnim sistemima. Kod pru anja pravne pomo i je dozvoljeno odstupanje od na ela lex fori.

niti se prema njima mo e provoditi izvr enje. . kod sklapanja odre enih pravnih poslova. ne mogu se saslu ati kao svjedoci ili vje taci. lica mogu biti uvijek tu ena. ali biti i tu ena u slu aju: 1. ‡ Lica koja u ivaju diplomatski imunitet. Protiv ovih lica se ne mogu ni poduzimati bilo kakve procesne radnje. izuzetno i lica sa diplomatskim imunitetom mogu biti pod jurisdikcijom doma ih sudova. ‡ Me utim.Va enje normi procesnog prava s obzirom na lica ‡ Pravilo je da su sva lica koja se nalaze na teritoriji na e zemlje pod jurisdikcijom doma ih sudova. ne mogu im se uru ivati pozivi neposredno. nego samo diplomatskim putem. a to na podru iju gra anskog prava zna i da ta lica ne mogu biti tu ena. Kad lica jednostranom izjave volje pristanu na jurisdikciju sudova BiH u konkretnom predmetu. ne potpadaju pod jurisdikciju doma ih sudova. odnosno ona mogu tu iti. npr. Kod sporova povodom stvarnih prava na nekretninama koje su sastavni dio BiH. ali da mogu uvijek tu iti. bez obzira ko su stranke u postupku ± na elo forum rei site i 2. npr. uz odre ene izuzetke.

nadle nost po reciprocitetu. pa npr. onda mo e preduzimati radnje ako prethodno izjavi da on preuzima vo enje parnice. . stranac mo e biti oslobo en pla anja tro kova postupka pod uslovima uzajamnosti-reciprociteta. ‡ Strana ka i parni na sposobnost. jo se primjenjuje u savremenom zakonodavstvu.‡ Iako nepopularna. pa i onda kada nije parni no sposoban prema zakonu zemlje iji je dr avljanin. ako je strani dr avljanin parni no sposoban prema na em pravu. Me utim. kao statusna pitanja. odre uju se prema lex nationalis.

a kada e se nastaviti prema pravilima novog zakona. to zna i da je tada dejstvo ex tunc. pravilo je. u prelaznim i zavr nim odredbama obi no se utvr uje kada e se zapo eta parnica nastaviti po propisima prema kojima je zapo eta. ‡ Po to zahtjevi pravne sigurnosti ipak ne dopu taju velika odstupanja u pravcu povratnog dejstva normi procesnog prava.Va enje normi procesnog prava s obzirom na vrijeme ‡ U pogledu vremenskog va enja normi materijalnog prava vrijedi kao op e na elo da pravne norme nemaju povratno dejstvo. ‡ U gra anskom procesnom pravu. . a drugi kao retroaktivno dejstvo (ex tunc). osim u slu ajevima kad to zakon izri ito dopu ta. pa jedni u literaturi ovo kvalifikuju kao neposredno dejstvo normi (ex nunc). ve dejstvo ex nunc. da e se parnica koja je pokrenuta za vrijeme va enja starog zakona nastaviti i okon ati prema pravilima novog zakona.

Osnovna na ela ‡ Sva na ela gra anskog procesnog prava mo emo podijeliti u nekoliko grupa: 1. sudskog upravljanja postupkom. U prvu grupu spadaju na ela koja taj postupak odre uju kao posebnu pravnu instituciju. javnosti i pru anja pomo i neukim strankama. 2. materijalne istine. ekonomi nosti. U tre u grupu spadaju ona koja su svojstvena i drugim postupcima. npr. na elo dispozitivnosti i raspravno na elo. U drugu grupu spadaju ona koja su podignuta na stepen ustavnih na ela. . slobodne ocjene dokaza.: na elo usmenosti. 3. koncentracije i dr. npr. npr. na ela: kontradiktornosti.

gra anskopravni odnos je po svojoj prirodi dispozitivnog karaktera. Kao to smo nau ili u materijalnom pravu. pa se smisao na ela dispozitivnosti u pokretanju postupka izra ava maksimama: nemo iudex sine actore-nema suda bez tu ioca i: no procedat iudex ex officio-sud ne pokre e postupak po slu benoj du nosti. pa se zato prava i obaveze titulara gra anskopravnih odnosa reguliraju dispozitivnim normama. na elo dispozitivnosti u parni nom postupku ima veoma iroku primjenu. u pokretanju postupka. a nikada na inicijativu suda. ‡ Dispozitivnost se manifestuje u vi e aspekata.Na elo dispozitivnosti i na elo oficijelnosti ‡ U na elu dispozitivnosti se ispoljava naju a veza izme u gra anskog parni nog postupka i materijalnog gra anskog prava. ‡ Parni ni postupak se uvijek pokre e na inicijativu titulara ugro enih ili povrije enih subjektivnih prava. u pogledu raspolaganja tu benim zahtjevom. Upravo zbog ovoga. . u pogledu kretanja i okon anja postupka i sl. npr. u odre ivanju predmeta parnice.

Sud ne ide ni mimo ni preko tu benog zahtjeva. doma aj na ela dispozitivnosti je najslabije do ao do izra aja na podru iju upravljanja parni nim postupkom. . povla enjem tu be. 2. mogu dovesti do okon anja parnice ili najjednostavnije. nego mogu u toku trajanja cijelog postupka da raspola u istaknutim tu benim zahtjevom. Zato se subjekti spornog gra anskopravnog odnosa podno enjem tu be preobra avaju u stranke i to momentom dostavljanja tu be sudu. To u stvari predstavlja momenat prerastanja spora u parnicu. ‡ Stranke ne samo da pokre u postupak. kada se gra anski postupak smatra pokrenutim i to isklju ivo voljom jednog od njih.‡ Parni ni postupak se pokre e procesnom radnjom iji je pravnotehni ki naziv tu ba. Od stranaka tako e zavisi da li e se parnica okon ati u prvostepenom ili drugostepenom postupku. mada i tada stranke disponiraju i tu benim zahtjevom. ‡ Stranke ne samo da svojom voljom odre uju predmet parnice i to postavljanjem tu benog zahtjeva. ‡ U na em BH pravu. u ta spada: 1. pa ta injenica najbolje izra ava smisao na ela dispozitivnosti u pogledu strana kog odre ivanja pravne za tite u parni nom postupku. Odricanje od tu benog zahtjeva. nego odre uju i njegov predmet. Priznanje tu benog zahtjeva i 3. Sudsko poravnanje.

priznanje tu benog zahtjeva. to je dozovljeno i javnom tu iocu da stupi u parnicu kao zakonski intervenijent u svojstvu tre eg lica. ‡ Najte e posljedice prekora enja dispozitivnosti se ti u materijalnog disponiranja zahtjevom. . Tako e npr. pa ak i protiv njihove volje. kao dispozitivna radnja tu enog. Tako npr. pored bra nih drugova. kao to je to slu aj i kod odricanja od tu benog zahtjeva i sudskog poravnanja. ‡ Sud ne smije dozvoliti disponiranje stranaka ako je ono zakonom zabranjeno. sud ex officio odlu iti o izdr avanju djece u postupku za razvod braka i u postupku za utvr ivanje o instva. jer su oni po svom dejstvu izjedna eni sa pravomo nom presudom. ali im je cilj nedopu tena pravna posljedica.‡ Na elo oficijelnosti u parni nom postupku je do lo do izra aja kod pravnih odnosa ije pravilno ostvarivanje nije samo u interesu titulara tih odnosa. dok je u paternitetskim sporovima to organ starateljstva. ime se determini e sadr aj pravne za tite koji se pru a u postupku. a kako je ovo te e kontrolirati. pa i kada stranke ne postave zahtjev za izdr avanje. mo e podi i javni tu ilac. tu bu za poni tenje braka ili progla enje braka ni tavim. nego i ire dru tvene zajednice. pa ak ni one dispozicije koje su same po sebi dopu tene. determini e sadr aj pravne za tite koju sud pru a dono enjem presude po priznanju. npr.

sed lex. Pravna kvalifikacija koju stranka daje. onda govorimo o raspravnom na elu. Primjena raspravnog na ela se odvija po principu: da mihi facto.injenica i dokaza na strankama. Kako je sud vezan u dono enju odluke za injenice koje mu stranke iznesu tokom usmenog raspravljanja. on mora prvo utvrditi pravno relevantne injenice. onda govorimo o istra nom ili inkvizitornom na elu. . a oba pitanja su usko povezana i uslovljena. raspravno na elo je do lo do punog izra aja. Odgovor na pravno pitanje se sastoji u pronala enju odgovaraju e pravne norme i u utvr ivanju njenog sadr aja. Poslije posljednjih izmjena zakona o parni nim postupcima u BiH. du an je po slu benoj du nosti da ga utvrdi: dura lex. dabo tibi ius. pa se zato i naziva raspravno na elo. Drugim rije ima. Ako sud ne poznaje pravo. a to spada u du nost suda po principu iura novit curia. sud ne obavezuje. a ako le i na sudu.Raspravno i istra no na elo ‡ Da bi sud mogao odgovoriti na zahtjeve tu ioca. potrebno je da sud da odgovor na dva pitanja: injeni no i pravno. ‡ Ako je du nost prikupljanja procesne gra e. tada ovo na elo i dolazi najja e do izra aja.

sud nije vezan za injenice koje mu stranke prezentiraju. kao i u sporovima u kojima iz rezultata raspravljanja proizilazi da stranke svojim dispozicijama prelaze okvire koji su zakonom dopu teni. a posebno do dokaza. ipak kada se kombinuje sa istra nim na elom. bez saradnje stranka. nego njihov teret u vlastitom interesu. Npr. te je zato interes i pokreta ka snaga koja le i u osnovi raspravnog na ela. Iako je raspravno na elo dominantno. sud bi i pored naj irih istra nih ovla tenja te ko dolazio do injenica. Aktivna uloga suda sa inkvizitornim ovla tenjima dolazi do izra aja u sporovima u kojima je na elo dispozitivnosti ograni eno. pa sud tada ne mo e sam prikupljati injenice. u bra nim i paternitetskim sporovima. . pa se mo e kazati da ovo nije obaveza stranaka. Prikupljnje injenica od stranaka u sporovima u kojima strane mogu disponirati tu benim zahtjevom. niti mo e zasnivati odluku na injenicama koje mu stranke nisu prezentirale i o kojima se nisu mogle izjasniti.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Stranke su du ne da u postupku iznesu sve injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i da predlo e dokaze. onda je sud u potpunosti vezan za injenice koje mu stranke prezentiraju. onda je tada u punom kapacitetu u slu bi na ela materijalne istine. Ako je predmet spora zahtjev sa kojim stranke mogu disponirati. to se ti e suda. Zato se u osnov odluke ne mogu unositi ni injenice koje su sudu privatno poznate. njegova aktivna uloga u okviru raspravnog na ela se sastoji u iniciranju stranaka za prikupljnje procesne gra e. izra ava naju u vezu izme u raspravnog na ela i na ela dispozitivnosti. Jer.

Istina. zakonodavac je stavio u du nost sudu da svakoj stranci omogu i da se izjasni o zahtjevima i navodima suprotne stranke. pa je ovo podignuto na stepen ustavnog na ela i mora se rigorozno po tovati. ‡ Polaze i od toga da je parni ni postupak izgra en na principu dviju stranaka sa suprotnim interesima.Na elo kontradiktornosti ili obostranog saslu anja stranaka ‡ U osnovi ovog na ela le i zahtjev da se objema strankama pru i mogu nost da se izjasne o svim elementima odlu ivanja. ‡ Dakle. to je u njihovom interesu. ali i u interesu pravilnog vr enja sudske funkcije. svakoj stranci se mora omogu iti da u zakonom propisanom roku i procesnim formama mo e preduzimati sve radnje koje mo e preduzimati i suprotna stranka i da joj se obezbjedi mogu nost da se izja njava o radnjama koje se preduzimaju u postupku. ‡ Kontradiktornost je zadovoljena ako je strankama obezbje ena mogu nost da se izjasne u postupku. . ali oni nemaju obabezu da se tom mogu no u i koriste.

neposrednosti i javnosti. Zato. izvodi zaklju ak da stranka pori e navode i zahtjeve suprotne stranke. . u slu ni na ela kontradiktornosti. na elo kontradiktornosti u postupku je ne samo jedno od osnovnih. i to: afirmativnom i negativnom litiskontestacijom. i na ela afirmativne litiskontestacije. zna ajno se ote ava i usporava rad suda u postupku. te je sud ovla ten da odstupi od primjene ovog na ela samo onda kad je to izri ito zakonom odre eno. zajedno sa na elom usmenosti. a time ni vr enja sudske funkcije. Negativna litiskontestacija podrazumjeva da se iz pasivnog dr anja jedne stranke. to se rje ava na dva na ina. Da bi se otkonilo zloupotrebljavanje. pa se zato mogu ulagati svi redovni i vanredni pravni lijekovi. izme u ostalog. Ovo na elo posebno dolazi do izra aja na glavnoj raspravi. kao to su odredbe o dostavljanju. zna i da ih priznaje. pa je zato npr. izraz. Afirmativna litiskontestacija podrazumjeva da stranka koja se ne izja njava o navodima. Tako su i pravila koja su pravnotehni kog karaktera.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Zato. jer bez na ela kontradiktornosti nema ni postupka. pa zato nisu ni rijetki slu ajevi da stranke pravo na izja njavanje zloupotrebljavaju. na koju sud pazi ex officio. presuda zbog izostanka. tvrdnjama i zahtjevima suprotne stranke. a naro ito tu enog prema pravu na izja njavanje. Povreda na ela kontadiktornosti ima dejstvo apsolutno bitne povrede postupka. kao institucija procesnog prava. pasivnim dr anjem stranaka. nego i jedno od odlu uju ih na ela parni nog postupka.

koje je dopunjeno na elom pismenosti. potpunog informiranja o predmetu spora i razja njavanja nejasno a me u strankama. kao fakultativno i 2. spontani su iskazi. lak e razja njavanje spornih i nespornih injenica. Pripremno ro i te primarno je u funkciji razja njavanja i rasvjetljavanja spornog injeni nog stanja. Pripremno ro i te. usmenost je osnovno na elo. zbog ega sud mo e u osnov odlu ivanja ugraditi samo ono to je bilo predmet usmenog raspravljanja. ve a mogu nost za dobijanje potpunije slike o predmetu spora. Parni ni postupak poznaje dvije vrste ro i ta: 1. onemogu ava se zloupotreba procesnih prva i sl. Zato.Na ela usmenosti i pismenosti ‡ ‡ ‡ U BH parni nim postupcima. U emu se ogleda prednost na ela usmenosti: ve a je o iglednost i ubjedljivost onoga to se saop ava rije ima. Na glavnoj raspravi na elo usmenosti dolazi do punog izra aja. svjedoci iskazuju usmeno. vje taci iznose nalaz i mi ljenje usmeno. npr. Ro i te za glavnu raspravu. jer se tu raspravlja prikupljena procesna gra a i druga pitanja. kao obligatnu instituciju. ‡ ‡ . isprave i zapisnik o posredno izvedenim dokazima se itaju i sl. svi dokazi moraju biti izvedeni usmeno. a ro i te za glavnu raspravu je u funkciji utvr ivanja istinitosti injeni nih tvrdnji stranaka.

koliko se uka e potrebnim. jer znamo da se nesporne injenice ne dokazuju. a sve ostale povrede o formi postupanja u postupku. ‡ Stoga. u postupku u privrednim sporovima. mo e se kontradiktorna presuda donijeti i bez odr avanja glavne rasprave. ‡ Bez pismene forme. ‡ Samo izuzetno. to bi predstavljalo apsolutno bitnu povredu parni nog postupka. kad to zakon izri ito dopu ta. zati i na elo pismenosti ima zna ajno mjesto u parni nom postupku. . kad sud utvrdi nakon primanja odgovora na tu bu da me u strankama nije sporno injeni no stanje. kako bi usmene radnje koje ne bi bile pismeno opredme ene izgubile protekom vremena svoju procesnopravnu relevantnost. predstavljale bi relativno bitnu povredu parni nog postupka. ukoliko bi sud donio presudu bez odr avanja glavne rasprave. pa se ovo na elo primjenjuje u onoj mjeri. pa je zbog toga pismena forma u slu bi pravne sigurnosti i zakonitog odlu ivanja i to u mjeri u kojoj otklanja nedostatke na ela usmenosti.‡ Me utim. npr. albeni i drugi instancioni sudovi ne bi mogli preispitivati pravilnost donesene odluke.

a to podrazumjeva sljede e: 1. jer se dokazi ne mogu izvoditi na pripremnom ro i tu. ‡ Na elo neposrednosti je usko povezano i sa na elom neposredne ocjene dokaza. Du sud koji donosi odluku o tu benom zahtjevu svoje saznanje o svim elementima koji ine osnov odlu ivanja sti e neposrednim opa anjem.Na ela neposrednosti i posrednosti ‡ Sud svoju odluku mo e. u pravilu. zasnivati samo na osnovu neposrednog raspravljanja. ‡ Vrijednost na ela neposrednosti dolazi najja e do izra aja na podru iju izvo enja dokaza. Da u dono enju odluke mogu u estvovati samo one sudije koje su u estvovale u raspravljanju o glavnoj stvari na glavnoj raspravi i 2. . zato to samo neposredan odnos izme u sudije i dokaznih sredstava omogu ava formiranje pravilnog uvjerenja o dokaznoj snazi svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno. bez posredovanja nekog tre eg.

. Ako se nakon zaklju enja posljednjeg ro i ta izmjeni sastav vije a. izmjene u sastavu vije a u toku glavne rasprave i mogu nost posrednog izvo enja dokaza.‡ Odstupanje od ovog na ela u korist posrednosti je dozvoljeno samo u mjeri u kojoj se ovo prvo na elo ne dovodi u pitanje. ‡ Povreda na ela neposrednosti je apsolutno bitna povreda postupka samo ako je u dono enju presude u estvovao sudija koji nije u estvovao na glavnoj raspravi. sud mora ponovo otvoriti raspravu. Zato je na elu neposrednosti udovoljeno i onda kada u dono enju presude u estvuje vije e u istom sastavu u kome je u estvovalo na posljednjem ro i tu kada je glavna rasprava zaklju ena. kao to su npr.

te je ovo razlog to ova tri na ela najja e dolaze do izra aja na glavnoj raspravi. Ovo na elo ne zna i samo prisustvovanje raspravljanju i odlu ivanju. Funkciju prava i 2. a kao procesnopravna garancija u zakonima o parni nim postupcima u BiH. te se ostvaruje i vaspitna uloga suda u vr enju pravosudne funkcije. ‡ Na elo javnosti. ve i mogu nost objavljivanja u novinama i sl. te se uz njihovu pomo vr i pravilno utvr ivanje pravno relevantnih injenica. ‡ Na elom javnosti se omogu ava uvid u rad suda iroj dru tvenoj zajednici. ‡ Na elo javnosti kao pravo utvr eno je entitetskim ustavima i Statutom BD BiH. u uskoj je vezi sa na elom usmenosti i neposrednosti.Na elo javnosti ‡ Javnost kao pravna vrijednost ima: 1. . uti e se na demokrati nost u radu suda. Funkciju procesnopravne garancije. kao procesnopravna vrijednost.

kao i obezbje enje javnog reda i moralni razlozi sami po sebi (ex lege) ne dovode do isklju enja javnosti. ako je protivno zakonu. ‡ Povreda na ela javnosti je apsolutno bitna povreda postupka samo. javnost isklju ena sa glavne rasprave. javnost je ex lege isklju ena. da glavnoj raspravi prisustvuju pojedina slu bena lica. ‡ Isklju enje javnosti se ne odnosi na stranke. ‡ .uvanje slu bene. niti umje a e. njihove zastupnike. ‡ Istina. ali sud mo e odlu iti da i kada je javnost isklju ena. u bra nim i paternitetskim sporovima. poslovne ili li ne tajne. nego tek po odluci suda koji in concreto cijeni opravdanost isklju enja javnosti sa cijele rasprave ili samo jednog njenog dijela. nau ni i javni radnici i sl.

ne rje ava do kraja pitanje fakti ke jednakosti stranaka. ‡ Ne treba zaboraviti da se problem fakti ke jednakosti stranaka u postupku ipak ne mo e ostvariti do kraja simplifikacijom. odnosno pojednostavljenjem postupka. koja je evoluirala od privatnoprave u javopravnu instituciju. .Na elo pru anja pomo i neukim strankama ‡ Za fakti ku jednakost stranaka u postupku nisu dovoljne samo garancije na ela kontradiktornosti. ‡ ak ni institucija pru anja besplatne pravne pomo i. ‡ Uzroci fakti ke neravnopravnosti stranaka mogu biti: razli it nivo op eg ili stru nog pravnog obrazovanja. jer upravo na elo pru anja pomo i neukim strankama ima za cilj ostvarivanje fakti ke ili stvarne jednakosti stranaka u postupku. razli ite ekonomske mogu nosti za anga ovanje stru nog punomo nika i sl.

pa svaka parni no sposobna stranka ima potpunu postulacionu sposobnost. a mo e uzeti i punomo nika. ‡ Na elo pru anja pomo i nekim strankama se ti e samo procesnih prava i ne prelazi na podru ije materijalnih prava. O nu nom punomo niku govorimo kada jedna parni no sposobna stranka ne mo e neposredno pokrenuti parni ni postupak. nego to mogu jedino preko kvalifikovanog stru nog punomo nika. jer bi time doveo u pitanje svoju nepristrasnost. problem fakti ke neravnopravnosti rje ava ustanovom nu nog punomo nika. Zato sud ne mo e pou avati stranku o onim pravima na osnovu kojih presu uje na ijoj je strani pravo. to zna i da mo e sama neposredno preduzimati sve radnje u postupku. . ni preduzimati u parnici radnje.‡ Zato se ne rijetko. i kod nas. pa je tu ustvari parni no sposobnim strankama oduzeta postulaciona sposobnost. ‡ U na em pravu napu tena je ustanova nu nog punomo nika.

.‡ Sudska nepristrasnost ne mo e nikada biti dovedena u pitanje na elom pru anja pomo i neukim strankama. Ovo shvatanje ima i danas u teoriji dosta pristalica. to mo e biti samo relativno bitna povreda postupka. ‡ Ukoliko sud ne udovolji du nosti koju mu name e na elo pru anja pomo i neukim strankama. ‡ Pravilno ostvarenje na ela pru anja pomo i neukim strankama uvijek pretpostavlja kvalitetnog sudiju. pa zbog toka postoji ak i doktrina procesnog prva da je pomo neukim strankama inkompatibilna sa sudskom nepristrasno u. koji bi trebao biti na visini uloge koju na e procesno pravo odre uje sudu u postupku rapravljanja i odlu ivanja. pa je iz ovog shvatanja proiza lo i simboli ko predstavljanje pravde u liku bo ice pravde koja zavezanih o iju dijeli pravdu.

Me utim. . ‡ Posljedice neefikasnog vr enja sudske funkcije se ispoljavaju na strani suda slabljenjem njegovog autoriteta. ako se ova ustanova pravilno koristi.Na elo ekonomi nosti ‡ Ovo na elo podrazumjeva pravovremeno pru anjanje pravne za tite. mada se zahtjevi ova dva na ela ne rijetko me usobno suprostavljaju. zbog ega gra ani gube povjerenje u sud i u njegovu sposobnost za efikasno pru anje pravne za tite. on mora pru iti procesnopravne garancije kojim se obezbje uje na elo zakonitosti i na elo ekonomi nosti. npr. to je efekat ostvarene pravne za tite manji i obratno. ali na tetu na ela ekonomi nosti. ustanova beneficium novorum je u slu bi materijalne istine. za to su nam potrebne stru ne sudije. ‡ Da bi postupak udovoljio svojoj dru tvenoj funkciji. to je utro ak vremena i sredstava ve i. onda ona ne e ozbiljnije dovesti u pitanje na elo ekonomi nosti. Zato. uz to manji utro ak vremena i sredstava.

jer to dovodi do odugovla enja postupka. ukoliko slo enost konkretnog predmeta to ne zahtjeva. ‡ Zato je na elo ekonomi nosti definirano u BH zakonodavstvu kao du nost suda da nastoji da se postupak sprovede bez odugovla enja i sa to manje tro kova. a ni dostavljati tu bu tu enom na odgovor. pa e sud udovoljiti ovom na elu u onoj mjeri u kojoj bude onemogu avao stranke da zloupotrebljavaju svoja procesna ovla tenja. npr. ‡ Krajnji doma aj na ela ekonomi nosti dolazi do izra aja u sporovima male vrijednosti i postupku izdavanja platnog naloga. zahtjevi koje postavlja na elo zakonitosti idu u postupku ispred zahtjeva koje postavlja na elo ekonomi nosti u mjeri u kojoj se zahtjevi ova dva na ela suprostavljaju. predlaganjem odga anja ro i ta u svrhu utvr ivanja nepotrebnih injenica ili izvo enja nepotrebnih i nepodobnih dokaza. ‡ Sud ne e ni odr avati pripremno ro i te. ‡ Ovom na elu se udovoljava i aktivnom ulogom suda u rukovo enju postupkom na glavnoj raspravi.‡ Ipak. .

‡ Tako je i u na em Zakonu o obligacionim odnosima ustanova zabrane zloupotrebe prava izri ito regulirana. ‡ Ideja o zabrani zloupotrebe do la je u rimskom pravu posebno do izra aja u maksimi: Non omne quod licet honestum est. ‡ Zloupotreba prava postoji kada se vr i protivno dru tvenom i ekonomskom cilju zbog koga je zakonom ustanovljeno. . to zna i: Sve to je dopu teno. pa i onda kada se formalnopravno kre e u zakonom dopu tenim okvirima. nije uvijek i po teno. ‡ Titular svoja pravna ovla tenja zloupotrebljava i ukoliko ta ovla enja koristi protivno principu savjesnosti i uzajamnog povjerenja ili sa ciljem nano enja tete drugome.Na elo savjesnog kori tenja procesnih prava ‡ Neophodno je znati praviti razliku izme u zloupotrebe prava i povrede prava.

Konstantinovi . odnosno nesavjesno kori etenje procesnim pravima. na i parni ni zakoni nala u strankama i sudu da onemogu e svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku. ‡ Iako je ovaj problem puno manji nego kod zloupotrebe subjektivnih prava. pod naslovom: ³Zabrana zloupotrebe prava i socijalizacija prava´. ‡ Zloupotreba procesnih prava. o emu je pisao prof. .‡ U na im parni nim postupcima. ustanova zabrane zloupotrebe procesnih prava regulirana je na op i na in kao poseban princip. kakav je i na sistem. naro ito u sistemima sudskog upravljanja postupkom. Naime. ‡ Me utim. ipak problem zloupotrebe procesnih prava nije bez zna aja. problem zloupotrebe procesnih prava ne predstavlja taj problem u onoj mjeri u kojoj je to pitanje aktualno kod zloupotrebe subjektivnih prava. jo prije nego u materijalnom pravu. pojmovno je isto to i zloupotreba prava uop e.

iako du nik nije dao povoda za podno enje tu be. stranka iznosi injenice i dokaze tek u albi. ak ta vi e. du nik ne daje povoda za tu bu ni onda kada ne udovolji svojoj obavezi. a ne represivno (izricanjem sankcije). stranka tra i odga anje ro i ta radi izvo enja novih dokaza. ali obavezu ne osporava i izra ava spremnost da obavezi udovolji mirnim putem. ili kada stranka ula e albu samo sa ciljem da odgodi nastupanje pravomo nosti i sl. ali na tetu tu enog. .‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Zloupotreba procesnih ovla tenja na tra enje pravne za tite postoji kada npr. Odugovla enje postupka se zloupotrebljava i kod ustanove izuze a sudija. npr. Kada je u pitanju du nost stranaka da govore istinu: stranke su du ne sudu prezentirati sve injenice i to istinito. iako je to mogla u initi i ranije. Do sticanja procesnog polo aja prevarnim radnjama dolazi npr. kada tu ilac izdejstvuje takvo dr anje tu enog koje dovede do dono enja presude zbog izostanka. Zbog navedenog. povjerilac ustaje tu bom protiv du nika. Nesavjesno kori tenje procesnih ovla tenja u toku postupka je mogu e i putem ustanove beneficium novorum. zloupotreba postoji i ako tu ilac ustaje tu bom radi ostvarivanja potra ivanja bezna ajne imovinske vrijednosti. iako je svjesna da tim dokazima ne e doprinijeti utvr ivanju istine ili da se ti dokazi ne e uop e izvesti. norme BH parni nih postupaka nastoje zloupotrebu sprije iti preventivno (da do nje nikako ne do e). Naravno. ili npr.

‡ Kod nesavjesnog kori tenja procesnih prava. sud tada mo e tu stranku u drugim sistemima koji poznaju ovaj institut. a nije dao povoda za tu bu. ali suprotno cilju kome ta ovla tenja slu e. ‡ Posebno ukazujem na injenicu da danas BH zakoni o parni nom postupku ne sadr e odredbe o tzv. Zbog toga ovu zloupotrebu preventivno mogu otkloniti samo sudije koje raspola u sa dosta iskustva u vr enju pravosudne funkcije i dobrim poznavanjem procesnog prava. tu eni prizna tu beni zahtjev. tu ilac e snositi tro kove postupka. ³obijesnom parni enju´. iako je uspio u sporu. da tro kove koje stranka prouzrokuje svojom krivicom ili zloupotrebom procesnih prava. a to je izracanje kazni i naknada tete. snosi ona sama. da stranka koja izgubi parnicu u cijelosti. stranka se koristi nekim od ovla tenja koja joj pripadaju u skladu sa Zakonom. To zna i. A to zna i. bez obzira na uspjeh u parnici. ‡ Pravilo je. Dalje. ‡ Kad su u pitanju represivne mjere. treba da naknadi tro kove koji su bili potrebni za vo enje parnice protivnoj stranci i njezinom umje a u. sud na ao da je stranka izgubila spor koji je vodila o igledno iz obijesti. osuditi da svom parni nom protivniku plati od tetni iznos prema konkretnim okolnostima slu aja. na prijedlog protivne stranke. kad npr. ako bi npr. . karakter sankcije zbog zloupotrebe procesnih prava ima sno enje tro kova prouzrokovanih zloupotrebom.

‡ Pitanje. iako je uredno pozvan. pravo na naknadu tete za stranku koja takvu tetu trpi zbog zloupotrebe procesnih prava. da li bi ovo bilo dobro vratiti u pozitivno zakonodavstvo? ‡ Procesne kazne u vidu nov anih kazni izri u se: zbog te e zloupotrebe prava u postupku. ako se u podnesku vrije a sud. a izostanak ne opravda. a izostanak ne opravda ili se bez odobrenja ili opravdanog razloga udalji sa mjesta gdje treba biti saslu an ili ako vje tak ne do e na ro i te. Me utim. ipak proizilazi iz op ih principa gra anskog prava. . stranka ili drugi u esnik u postupku. ali e se kazniti i vje tak koji bez opravdanog razloga odbije da vje ta i. zbog ometanja reda na glavnoj raspravi. ako svjedok koji je uredno pozvan ne do e. ‡ Treba naglasiti da BH parni ni postupci nigdje izri ito ne reguliraju sankciju zbog zloupotrebe procesnih prava.

bio je karakteristi an za starije procesne sisteme. gdje subjekti nisu imali nikakve slobode u oblikovanju postupka. a to su: 1. 2. razlikujemo nekoliko sistema upravljanja postupkom.Na elo sudskog upravljanja postupkom ‡ Uva avaju i strogost procesnih formi i ulogu glavnih procesnih subjekata (sud. Sistem strana kog upravljanja postupkom i 3. stranke i ostali u esnici) u upravljanju postupkom. Sistem strogog zakonskog upravljanja postupkom. gdje su stranke dominis litis (gospodari parnice). ve je to Zakon strogo odre ivao. ‡ Sistem zakonskog upravljanja postupkom. te je zato strogost procesnih formi u njemu prerasla u formalizam. ‡ Sistem strana kog upravljanja postupkom prisutan je posebno u anglosaksonskom pravu. . Sistem sudskog upravljanja postupkom.

da li e se poslu iti ustanovom pripremnog ro i ta ili dostavljanjem tu be tu enom na odgovor. kao i o radnjama kojima se prikuplja procesna gra a. posebno u prvostepenom postupku. upu ivanje poziva i sl. Na glavnoj raspravi. zakazivanje ro i ta. sud e odlu iti u konkretnom sporu. sudsko upravljanje parnicom. npr. kao to je npr. Isto tako. sud odlu uje o radnjama koje uti u na vremenski razvoj..‡ Sistem sudskog upravljanja postupkom shvata postupak kao javnopravnu instituciju. uz po tivanje legaliteta. . a to su stadiji pripremanja glavne rasprave i stadij glavne rasprave. koja zahtjeva asktivnu ulogu suda u parnici. te sud odlu uje koje e radnje preduzeti i kojim redosljedom. Ovdje se sudu ostavlja izvjesna sloboda u oblikovanju svake konkretne parnice.

u sistemu legalne ocjene dokaza. Ocjenjuje dokaznu snagu svakog dokaznog sredstva in concreto.Na elo slobodne ocjene dokaza ‡ Pored slobodne ocjene dokaza. . sud ne mo e zasnovati na osnovu vjerovatnosti. prema varijanti pozitivne legalne ocjene. procesno pravo poznaje i sistem legalne ocjene dokaza. ‡ injeni ni zaklju ak o ta nosti pravnorelevantnih injenica koje obrazuju osnov odluke o tu benom zahtjevu. gdje sud do istine o pravnorelevantnim injenicama dolazi na osnovu vlastitog uvjerenja. Koja e dokazna sredstva upotrijebiti za utvr ivanje odre ene injenice i 2. sud odre uje: 1. ‡ U sistemu slobodne ocjene dokaza. a kod negativne legalne ocjene dokaza. zakon odre uje minimum zahtjeva bez kojih se odre ena injenica ne mo e smatrati dokazanom. sud mora odre enu injenicu uzeti kao ta nu kad se ispune uslovi koje zakon odre uje. ‡ Kao to sam naziv ka e. Tako. na osnovu pravila logike i op eg ivotnog iskustva. sud mo e upotrijebiti samo ona dokazna sredstva koja su zakonom dopu tena.

‡ Me utim. ‡ U na em pravu ne postoje nikakva ograni enja u pogledu primjene dokaznih sredstava. od kojih je najva nije obrazlo enje sudske presude u kome sud svoje subjektivno uvjerenje objektivizira. pa ako toga nema. ukoliko i sam nije stekao uvjerenje o njenoj ta nosti. Jedino kod javnih isprava vrijedi da ono to je u javnoj ispravi sadr ano. Tako je. zapravo. smatra se ta nim dok se suprotno ne doka e. onda ovaj nedostatak predstavlja apsolutno bitnu povredu parni nog postupka koja dovodi do ni tavosti presude. procesno pravo zato utvr uje odre ene garancije. . ‡ Da se ipak slobodno sudijsko uvjerenje ne bi izrodilo u proizvoljnost. putem negativne legalne ocjene dokaza utrt put sistemu slobodne ocjene dokaza. ispunjenje tih zahtjeva ne obavezuje sud da takvu injenicu uzme kao ta nu.

odnosno tu benim zahtjevom. ona se ne zasniva na injeni nom stanju. ako u postupku nisu potpuno i ta no utvr ene pravnorelevantne injenice.Na elo materijalne istine ‡ Ovo na elo kao temeljno. tamo gdje stranke disponiraju predmetom spora. pa zato i nema ograni enja materijalne istine. ‡ Ima mi ljenja da raspravno i na elo dispozitivnosti ograni avaju materijalnu istinu. pa zato samo u onim sporovima u kojima su stranke ograni ene u disponiranju zahtjevima. da utvr uje i nesporne injenice. to se ti e na ela dispozitivnosti. Me utim. ‡ Predmet dokazivanja u parni nom postupku nisu nesporne injenice. . Zato. pa i pod pretpostavkom da je sud pravilno primjenio pravne norme. postavlja pred sud du nost da potpuno i istinito utvrdi sporne injenice od kojih zavisi osnovanost tu benog zahtjeva. ili ukoliko je donosi-presuda po priznanju ili odricanju. osim odre enih izuzetaka. sud odluku ili ne donosi-poravnanje. tada nema pravilne odluke. sud je du an po na elu materijalne istine.

‡ Kada je u pitanju na elo ekonomi nosti. ako posumnja da su injenice na kojima je zasnovana prvostepena presuda nepravilno utvr ene. s njim se ide samo do one granice koja ne ugro ava na elo materijalne istine. to onda predstavlja bitnu povredu parni nog postupka. a ako je ovo na elo materijalne istine ugro eno. . uglavnom se iscrpljuju dono enjem pravomo ne presude. ‡ U albenom postupku respektuje se materijalna istina. Me utim. ali se na nepravilno utvr eno injeni no stanje pazi po prigovoru stranaka. u pravilu se ne mogu preispitivati injeni ni nedostaci presude. ‡ Ustanove kojima se obezbje uje materijalna istina. ‡ U postupku vanrednih pravnih lijekova. pa se jedino prijedlog za ponavljanje postupka mo e ulagati u slu aju da stranka sazna za nove injenice i dokaze. albeni sud je ovla ten da ukine donesenu presudu zbog nepravilno i nepotpuno utvr enog injeni nog stanja i kad je stranke ne pobijaju iz ovog razloga.

u estvovali i eksperti Vije a Evrope. ‡ Kad su u pitanju pozitivni BH parni ni zakoni. da bi 1977. pored doma ih eksperata. . godine bio donesen novi Zakon o parni nom postupku. godine donesen Zakon o parni nom postupku. ‡ Dispozitivna maksima je i tada formalno omogu avala da stranke budu dominus litis procesa. sud nije uva avao raspolaganja stranaka protivno prinudnim propisima i pravilima morala. ovaj zakon bio zasnovan na zakonu iz 1957. a parni ni postupak je ra en po uzoru na austrijski parni ni postupak. ‡ U SFRJ je po etkom 1957. Gra anski parni ni postupak Kraljevine Jugoslavije iz 1925. godine je predstavljao recepciju austrijskog parni nog zakonika iz 1895. 1883. s tim da ni tada.Razvog gra anskog parni nog postupka ‡ Jo davne. u njihovoj izradi su. godine je stupio na snagu Gra anski parni ni postupak za BiH i to njenom okupacijom od strane AustroUgarske. godine. godine. a ni danas. s tim da je uz manja odstupanja.

‡ U prelaznim i zavr nim odredbama svih parni nih zakona je predvi eno da e sudovi i dalje primjenjivati odredbe Zakona o rje avanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja iz 1982. . ali i bogata vi edecenijska sudska praksa u njihoj primjeni. najve a vrijednog pozitivnih parni nih zakona u BiH je njihov zakonodavnopravni kontinuitet u odnosu na prethodne zakone o parni nom postupku. ‡ Najve a novina sva 4 zakona u BiH je ukidanje porote.‡ Kad su u pitanju tri ravnopravna jezika u BiH. jer i u zemljama Evropske unije samo oko 1% predmeta iz civila u prvom stepenu rje ava vije e. ali nije i neophodan njihov vlastiti jezik-zbog tro kova prevo enja. a to je i usvojeno. a ne sudija pojedinac. ‡ Dakle.. ‡ Eksperti Vije a Evrope su predlo ili. u odnosu na Zakon iz 1977. do dono enja novog propisa koji bi na odgovaraju i na in regulirao ovu materiju.. a po uzoru na Zakon iz 1957. s tim da je postupak u parnicama iz porodi nih odnosa ponovo. ekspertni tim je zaklju io da je neophodno koristiti jezik koji stranke mogu da razumiju. a u posebnim postupcima su uveliko otvorena vrata arbitra i i medijaciji. vra en u ZPP-ima. da sporove u prvom stepenu vodi sudija pojedinac. godine.

upravno sudovanje. postupak i svojstvo sudske odluke. prava i obaveza gra ana i dru tvenopoliti kih zajednica. krivi no sudovanje i 3. odnosno izri e se ta je pravo me u strankama. Izricanja kazni i drugih mjera prema u iniocima krivi nih djela i drugih ka njivih djela odre enih zakonom ± dakle. ‡ Mnogi teoreti ari su tinu sudske funkcije odre uju: prema su tini sudskog akta. a drugi teoreti ari su tinu sudske funkcije odre uju prema formalnoorganizacionim obilje jima-s tim da su tri obilje ja odre uju a: sud. 2. imovinskih i radnih odnosa ± dakle.. npr.SUBJEKTI PARNI NOG POSTUPKA ‡ Sudska funkcija zna i raspravljanje i dono enje odluke kojom se izri e sankcija u slu aju povrede prava. tako da je sudska funkcija djelatnost koju vr e sudovi u zakonom odre enom postupku sa autoritetom res iudicata. . ‡ Sudska se funkcija odre uje kao djelatnost: 1. ili prema njegovom cilju. ili prema obilje jima spora i sl. gra ansko sudovanje. Rje avanja upravnih sporova ± dakle. Odlu ivanja u sporovima koji nastaju po osnovu li nih odnosa. prema njegovoj strukturi. to predstavlja sudsku funkciju u materijalnopravnom smislu.

ali npr. nego je potrebno da se primjenjuju i osnovne procesne garancije. Istina u postupku pred arbitra om ne primjenjuju se sve odredbe sudskog postupka. Arbitra e su nedr avna tijela i organizuju se izvan sudskog sistema. . na elo kontradiktornosti ne smije biti povrije eno. ‡ Svaka tvorevina jeste sud ukoliko posjeduje nezavisnost i nepristrasnost. a sastoji se od raspravljanja i odlu ivanja pravnih sporova sa autoritetom presu ene stvari. ‡ Da zaklju imo: Pod sudskom funkcijom se podrazumjeva djelatnost sudova kao samostalnih i nezavisnih organa koju oni vr e u sudskom postupku. to najbolje mo emo potvrditi na primjeru arbitra e. onda nisu dovoljna samo ova dva navedena principa.‡ Istina. ‡ Kako je postupak bitno obilje je sudske funkcije. najva nije obilje je sudske funkcije u organizacionofunkcionalnom smislu je to da sudsku funkciju vr e sudovi kao dr avni organi koji su izdvojeni u samostalan i cjelovit hijerarhijski sistem. jer posjeduje nezavisnost i nepristrasnost. ali je ipak arbitra a sud.

Diskrecija je zagarantovana. Ne rijetko. i to: op inski-osnovni. 6. 9. 2.Redovni sudovi i arbitra e ‡ U pravosudnom sistemu BiH. 8. pravila postupka odru uju stranke same ili njihovi arbitri. sudsku funkciju u gra anskopravnim stvarima vr e redovni sudovi op e nadle nosti. 5. U pravilu je jednostepeni postupak. 4. Stranke ele i dalje da ostanu u mirnim i prijateljskim odnosima. kantonalni-okru ni i vrhovni sudovi entiteta. Primjena prava sa manje strogosti. Procedura je manje formalna. ‡ Prednosti arbitre nog rje avanja u odnosu na sud su sljede e: 1. 7. a nekad stranke i sumnjaju u efikasnost dr avnog pravosu a. Odsustvo politi kog uticaja. Stru nost arbitara. . a i arbitri su neposredno vezani sa privrednim ivotom. ali i sudovi BD BiH. Stranke imaju uticaja na sastav arbitra e. ‡ Arbitra a ili arbitra ni sud ili izabrani sud je pravosudno nedr avno tijelo koje stranke saglasnom voljom izaberu i povjere presu ivanje konkretnog imovinskopravnog konflikta u kome one disponiraju svojim pravima. 3.

vlastita pravila o sastavu arbitra e i vlastiti postupak. Ovi stra njaci kao vje taci ili procjenitelji daju svoje mi ljenje o odre enom pitanju koje je obaligatno za arbitra ni sud. Nedostatak instancionog su enja. Privremene ili ad hoc arbitra e i 2. Stalne ili institucionalne arbitra e. ‡ Osnovna podjela arbitra a je na: 1.‡ Koji su razlozi protiv? Naj e e se navode: 1. ipak ovi nedostaci arbitra nog sudovanja ne prevazilaze argumente koji idu u prilog ovakvog sudovanja. Pored navedenog. ‡ Ad hoc arbitra u karakteri e pogodbeni na in konstituisanja i temporalno trajanje-do presu enja konkretne stvari. Arbitra ni sud u Londonu i Arbitra ni sud Me unarodne trgova ke komore u Parizu. arbitratori ili arbitri-stru njaci. Mogu a naklonjenost arbitra stranci koja ga je imenovala. Ekonomski slabija strana u poslovnom odnosu se dovodi i neravnopravan i nepovoljan polo aj. ali i za stranke. 2. a u BiH. odnosno ograni enost vanrednih pravnih lijekova i 3. isti emo da arbitra a ima pravosudnu funkciju i procesnopravni karakter. treba znati razlikovati funkciju koju obavljaju arbitri. Najzna ajnije stalne arbitra e u svijetu su: Evropski arbitra ni sud u Strazburu. Prakti no. od radnji koje vr e tzv. ‡ Uz navedeno. ‡ Stalne arbitra e karakteri e trajnost. pa je i njena presuda u cijelosti izjedna ena sa odlukom dr avnog suda. to je Arbitra ni sud pri Vanjskoj privrednoj komori u Sarajevu i entitetske arbitra e. ‡ .

3.Medijacija i njen postupak ‡ Od arbitra e. odnosno razumije sporne ta ke sa gledi ta stranaka. pa pri tome pa ljivo slu a komentare stranaka. br. ‡ Pravila o medijaciji preciziraju ulogu medijatora u postupku medijacije. 2. Ima aktivnu ulogu u raspravljanju i rasvjetljavanju predmeta spora. Sl. tako da medijator mora da: 1. Uspostavi konstruktivan dijalog izme u stranaka. podsti e ih da se izjasne o situacijama za koje se poku ava izna i obostrano prihvatljivo rje enje. glasnik BiH. ali nipo to sami medijatori ne smiju davati ni nametati rje enje spora. . mora se znati razlikovati pomaganje strankama za postizanje obostrano prihvatljivog rje enja spora ili medijacija (Zakon o postupku medijacije. 37/04). Pravilno shvati.

bez ikakvih predrasuda u pogledu stranaka i predmeta spora. ‡ Stranke u sporu pokre u postupak medijacije i u estvuju u postizanje obostrano prihvatljivog sporazuma dobrovoljno.‡ Medijacija je postupak u kojem tre a neutralna osoba ± medijator. da spor rije e u postupku medijacije. s tim da je postupak medijacije povjerljive prirode. ‡ Ako se stranke u toku parni nog postupka. ‡ Stranke u postupku medijacije imaju jednaka prava. prije i nakon pokretanja sudskog postupka do zaklju enja glavne rasprave. osim ako se stranke ne dogovore da postupak vr i vi e medijatora. tako da se izjave stranaka iznesene u postupku medijacije ne mogu bez odobrenja stranaka koristiti kao dokaz u bilo kojem drugom postupku. sporazumiju da spor poku aju rije iti u postupku medijacije. ‡ Stranke u sporu mogu se sporazumjeti. poma e strankama u nastojanju da postignu obostrano prihvatljivo rje enje spora. . ‡ Stranke zajedni ki biraju medijatora sa liste medijatora koju utvr uje Udru enje medijatora. na vlastitu inicijativu ili na prijedlog sudije. s tim da postupak vodi medijator pojedinac. tako da e medijator posredovati na neutralan na in. sud e tada odgoditi ro i te na period najdu e od 30 dana.

mo e u pojedina nim slu ajevima. Visoka stru na sprema.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ U toku postupka medijacije. Medijator podlije e odgovornosti za tetu koju nanese stranci svojim nezakonitim postupanjem prema op im pravilima o odgovornosti za tetu. Upis u registar medijatora koji vodi Udru enje. Medijator me e biti osoba koja ispunjava sljede e uslove: 1. Kada je parnica u toku. pod uslovom reciprociteta. istaknut u odvojenom razgovoru. na zahtjev stranke. . 2. s tim da ne e davati obe anja niti e garantirati odre eni rezultat iz postupka medijacije. medijator mo e voditi i odvojene razgovore sa svakom strankom pojedina no. stranke su du ne obavjestiti sud o ishodu postupka medijacije odmah. Me utim. medijator me e dati prijedlog opcija za rje avanje spora. uz pomo medijatora. a takav sporazum ex lege ima snagu izvr ne isprave. Osobi koja sa uspjehom zavr i obuku za medijatora izdat e se odgovaraju i certifikat koji slu i kao osnov za upis u registar medijatora. te disciplinskoj odgovornosti u sklade sa aktima Udru enja medijatora. Strani dr avljanin koji je ovla ten da obavlja poslove medijacije u drugoj dr avi. ali ne i rje enje. sa init e se pismeni sporazum o nagodbi i odmah ga potpisati. a najkasnije do odr avanja ro i ta dostaviti sporazum o nagodbi. ali uz prethodnu saglasnost Ministarstva pravde i Udru enja medijatora BiH. Zavr ena obuka prema programu Udru enja ili prema drugom programu obuke koji priznaje Udru enje medijatora i 3. Kada stranke u postupku medijacije izna u rje enje spora. voditi postupak medijacije u BiH.

. a ranije smo kazali da je ovaj sporazum procesnopravne prirode. imenuju stranke sporazumno. derogiraju i tako nadle nost redovnog suda da postupa u istom predmetu. izuzev onih sporova ije bi raspravljanje bilo u suprotnosti sa javnim interesom. ‡ Osnovno je pravilo da broj arbitara mora biti neparan. ‡ Pravila Evropskog arbitra nog suda propisuju da svaka stranka imenuje po jednog arbitra. ‡ Predmet arbitra nog rje avanja mogu biti svi sporovi.Arbitra ni sporazum ‡ Predstavlja sporazum stranaka kojim one povjeravaju presu ivanje svog postoje eg ili budu eg spora arbitra nom sudu. bez obzira na prirodu odnosa iz kojih nastaju. a tre eg. koji je po svojoj funkciji predsjedavaju i. a u pravilu je to jedan ili tri. ‡ Pismenu formu arbitra nog sporazuma ubla ava mogu nost njegovog zaklju ivanja razmjenom pisama i telegrama. faksom ili e-mail-om.

‡ Kod ad hoc arbitra a. o emu odlu uje onaj sud koji bi bio nadle an da postupa u premetnom sporu za slu aj da arbitra ni sporazum nije zaklju en. pa stalne arbitra e same stavljaju klauzulu prvomo nosti i izvr nosti svojih presuda. ‡ Stranke mogu okon ati spor i poravnanjem pred arbitra nim sudom. klauzulu stavlja redovni sud koji bi bio nadle an da nije zaklju en arbitra ni sporazum. . a na presude ad hoc arbitra a. a to poravnanje ima svojstvo izvr ne isprave. ‡ Presude arbitra nog suda predstavljaju izvr ni naslov. ‡ Pobijanje arbitra ne presude je mogu e ostvariti samo tu bom za njen poni taj. tada postupak odre uju sami arbitri. a ako to ne u ine. osnovno je pravilo da postupak odre uju same stranke.

od kojih su najva niji: legalitet. ‡ Legalitet ili zakonitost podrazumjeva pod injenost i vezanost sudova u vr enju sudske funkcije za zakon. jednakost gra ana pred sudom. i oni su obavezni za sve sudove. utvr eni su ustavima entiteta i statutom BD BiH.Principi organizacije i djelatnosti sudova ‡ Osnovni principi o organizaciji i djelatnosti sudova. javnost raspravljanja. koji e najbolje odgovati njegovim specifi nim potrebama u vr enju sudske funkcije. Svaki ovaj organizacioni nivo ima mogu nost da organizaciono izgra uje onakav sistem redovnih sudova. pravo na albu. ali je zato du an da pokrene postupak pred ustavnim sudom za ocjenu ustavnosti i zakonitosti tih odredbi. . sudska nepristrasnost i izuze e sudija. sudska nezavisnost. inkompatibilnost. pravo na upotebu jezika. Ako sud smatra da propis koji primjenjuje nije u skladu sa ustavom i zakonom. nije du an da ga primjeni. ‡ Organizacija sudova je postavljena na jedinstvenim pravosudnim principima.

.‡ Sudovi su nezavisni organizaciono i funkcionalno. koja zahtjeva od sudije visoko sofisticiranu kreativnu djelatnost. pa se javnost kod rapravljanja mo e isklju iti samo kad to zakon odre uje. pa zato ni jedan organ vlasti ne bi mogao da ima nad sudovima ni hijerarhijsku. ‡ Javnost kao metod rada je uzdignut na stepen ustavnog principa. ali nisu organi pojedinih dru tvenopoliti kih zajednica. ‡ Pravo na albu je ustavnopravna garancija. a ni naredbodavnu vlast. Danas je vr enje sudske funkcije vi e nego kreativna djelatnost. pod uslovom da je na drugi na in obezbje ena za tita prava i zakonitosti. to zna i da su oni samostalni organi dru tvene zajednice. ‡ Za to pravna shvatanja koja zauzimaju vrhovni sudovi u BiH nisu obavezna za ostale sudove? Ova shvatanja su vrlo zna ajna za jedinstvenu primjenu zakona i ona snagom argumenata ve u ni e sudove. a povreda ovog prava predstavlja apsolutno bitnu povredu postupka. Svi gra ani su jednaki pred zakonom i ustav svakom jam i pravo na upotrebu jezika. te se ona mo e samo izuzetno isklju iti. ali formalnopravno nisu obavezna za ni e sudove i oni nisu du ni da ih primjenjuju. pa i time to je u postupku dono enja presude isklju ena javnost. ‡ Na ovaj na in se udovoljava i sudskoj nezavisnosti.

‡ Stoga. To je osnovni preduslov za objektivno su enje i pravilno dono enje odluke (nemo iudex in causa sua). i to: 1. osnovni zahtjev koji se postavlja principom sudske nepristrasnosti sastoji se u tome da sudija u odnosu na stranku bude neutralan i nepristrasan tre i. ‡ Kao to smo naglasili ranije. niti mo e biti delegat u skup tini koja ga je izabrala. tako i u funkcionalnom smislu. ‡ Razlozi za izuze e po zakonu su: ako je sam sudija stranka. postoje dvije vrste razloga za izuze e. anga ovanje sudije u politi kim organizacijama dovodi u pitanje sudsku nezavisnost i zato je ta aktivnost inkompatibilna sa vr enjem sudske funkcije. zakonski zastupnik ili punomo nik stranke ili ako je sa strankom u odnosu suovla tenika ili saobveznika ili regresnog obveznika. Tako e. . ili ako se sudija nalazi u nekom porodi nom odnosu sa strankom. ‡ Kada je u pitanju izuze e sudije. Razlozi zbog kojih se sudija po sili zakona (ex lege) izuzima i oni su u zakonu iscrpno navedeni i 2. U drugu grupu spadaju razlozi koji u konkretnom slu aju mogu dovesti u sumnju objektivnost sudije u su enju. sudovi su vezani samo za ustav i zakon. ali tada sud sam cijeni i odlu uje o izuze u sudije. i to kako u organizacijskom.‡ Sudija ne mo e vr iti slu bu koja je nespojiva sa sudskom funkcijom.

sud pazi po slu benoj du nosti u toku cijeloga postupka. ako stranka ukazuje na njih kao na razlog za izuze e. npr. stranke mogu ukazati u toku cijelog postupka. sudija e biti izuzet po zakonu i ako je u istom predmetu saslu an kao svjedok ili vje tak. zapisni ar. Povreda se ne gubi pravomo no u presude i zato ona predstavlja razlog za ulaganje vanrednih pravnih lijekova. ako smatra da one dovode do njegove nepristrasnosti. Istina. prevodilac i vje tak. ‡ Razlozi za izuze e po ocjeni suda se cijene u svakom konkretnom slu aju i u kojoj mjeri takve okolnosti. onda se ona mo e pobijati zbog apsolutno bitne povrede postupka. du an je da to ini do granice koja ne dovodi u pitanje ostvarivanje sudske nepristrasnosti. . Na razloge za izuze e po sili zakona. Zbog toga i sud kada pru a pravnu pomo neukim strankama. s tim da izuze e mogu tra iti i stranke. ve i na druge u esnike koji sudu poma u u radu. ako je u istom predmetu u estvovao u dono enju odluke ni eg suda. a ako nije bilo rasprave.‡ Najzad. a ako je sud ve donio odluku. sudija mo e i sam usljed ovakvih okolnosti da tra i izuze e. onda do dono enja odluke. ‡ Odredbe o izuze u se ne odnose samo na sudije. ali isti tako. dovode u pitanje nepristrasnost suda. ‡ Na razloge za izuze e po sili zakona. ali najkasnije do zavr etka rasprave pred prvostepenim sudom.

a trebalo je da odlu uje sudija pojedinac. kao sudu stvarne nadle nosti. u sporu odluku donijelo vije e. Tre estepeni sud postupa u vije u sastavljenom od pet sudija. sudi uvijek u vije u. . pa ako je npr. odluka se zbog ove procesne povrede ne mo e pobijati. drugom ili tre em stepenu. Sadr aj sudske funkcije je odre en s obzirom na to da li sud ostvaruje sudsku funkciju u prvom. Sve povrede pravila o sastavu suda nemaju iste posljedice. a ne organizacionopravnog karaktera. U prvostepenom sudu. s tim da sastav drugostepenog suda ne zavisi od toga da li se jurisdikciona ovla tenja vr e u sjednici ili na raspravi. Adekvatan sastav suda je procesna garancija za pravilno ostvarivanje sadr aja sudske funkcije. Kad vrhovni sudovi entiteta odlu uju kao tre estepeni. Vije e se sastoji od trojice sudija. Sud vr i sudsku funkciju samo u funkcionalnopravnoj formi koja se oblikuje sastavom suda. pa je i sastav suda odre en zahtjevima za to pravilnije njeno ostvarenje. pa se zato nalaze u zakonima o parni nom postupku. kao albeni. sude u vije u sastavljenom od pet sudija. Drugostepeni sud. sudi uvijek sudija pojedinac.Sastav suda ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Pravila o sastavu suda su po svojoj prirodi funkcionalnopravnog.

Ustavom entiteta i Statutom BD BiH. ombdsmeni BiH. . sastava i organizacije. javni tu ilac se mo e pojaviti kao zakonski intervenijent u cilju pravilne primjene prinudnih pravnih propisa ukoliko stranka ide izvan okvira koje postavlja na elo dispozitivnosti.Ostali organi od zna aja za pravosu e ‡ Najva niji organi od zna aja za prvosu e su: tu ila tvo. Me utim. javni tu ilac najve i dio svoje funkcije ostvaruje u krivi nom postupku kao organ koji goni u inioce krivi nih djela. ‡ Tu ila tvo je samostalan dr avni organ. advokatura i organ starateljstva. pravobranila tvo. ‡ Kao stranka. pojavljuje se kao stranka i kao tre e lice. a sva ostala pitanja. utvr uju se zakonom. na osnovu porodi nog zakonodavstva. npr. ‡ Tu ila tvo je ustavna institucija. tako da je njegova uloga u gra anskom postupku daleko manja. utvr uju se osnovna na ela za organizaciju i djelovanje tu ila tva. javni tu ilac se pojavljuje npr. kad podi e tu bu za poni taj braka iz javnopravnog razloga. Kao tre e lice. npr.

ombdusmen se ima pravo umije ati u spor koji je u toku. . ‡ Organ starateljstva kao stranka. predlo i da se utvrde i injenice koje stranke nisu navele i da se izvedu dokazi koje stranke nisu predlo ile. propisano je da se ombdusmen mo e pojaviti: 1. Tako e. pa se tako ovaj organ mo e u parni nom postupku pojaviti u ulozi: stranke. U parni nom postupku. iako nema svojstvo pravnog lica. Kao tre e lice u parnici. Kao pokreta parni nog postupka. Tri ombdusmena imenuje Parlament BiH. kad na e da za to ima osnova. Porodi ni zakon priznaje.‡ Ombdusmen BiH je nova institucija u na em pravu. u slu ajevima koje odre uje Ustav BiH i 2. vr i op inski organ uprave nadle an za poslove socijalne za tite. u granicama tu benog zahtjeva. intervenijenta i punomo nika. pojavljuje se u ovoj ulozi u sporovima za poni tenje braka. u pravilu. ali mu ga npr. zakonskog zastupnika. ‡ Fukciju organa starateljstva. ombdusmen ima pravo da.

npr. . pojavljuje u postupku za izdr avanje djece u njihovom interesu. u njihovo ime pokrene i vodi parnicu.‡ Organ starateljstva se pojavljuje u ulozi zakonskog zastupnika. a u interesu djece. ili ako majka ne pokrene postupak za utvr ivanje o instva i sl. ‡ Kada je u pitanju organ starateljstva u ulozi punomo nika. kad preuzima vr enje odre enih ovla tenja koja su u interesu djece. ‡ Organ starateljstva u ulozi intervenijenta ili tre eg lica se npr. kao besplatnu i stru nu pomo . jer preduzima radnje u svoje ime. te je u ovoj ulozi organ starateljstva najbli i polo aju stranke. a ne vr e ih roditelji kome ona pripadaju. mogu ovlastiti organ starateljstva da u svojstvu punomo nika. treba kazati da stara i samohrana lica u ostvarivanju svojih prva na izdr avanje prema srodnicima koji su du ni da ih izdr avaju.

i to u slu ajevima odre enim zakonom. Pravobranila tvo kao instutucija se ure uje zakonom. te se za pravobranioca kod nas mo e imenovati dr avljanin BiH. . krivi nom i drugim postupcima pred sudovima. imaju pravo da se obrate pravobraniocu sa prijedlogom da preduzme mjere u cilju sporazumnog rje enja spora. izvr nom.Pravobranila tvo ‡ Pravobranila tvo je organ politi koteritorijalne zajednice ija je osnovna funkcija da preduzima zakonom predvi ene mjere i pravna sredstva radi pravne za tite njenih imovinskih prava i interesa i imovinskih prava i interesa drugih pravnih lica. ‡ Pravobranilac se u gra anskom postupku pojavljuje u ulozi strankinog zastupnika. koji ima zavr en pravni fakultet i polo en pravosudni ispit. i to: po sili zakona-ex lege i po ovla tenju zainteresiranih stranaka. ‡ Fizi ka i pravna lica koja namjeravaju da pokrenu postupak protiv stranke koju pravobranilac zastupa po zakonu. a oni zastupaju stranke u pogledu imovinskih prava i interesa u parni nom.

‡ Da bi za tita imovinskih prava i interesa politi koteritorijalne zajednice. njenih organa i fondova bila kvalitetna. ‡ Zakonski zastupnik zastupa parni no nesposobne stranke.‡ Kada se pravobranilac pojavljuje u postupku po ovla tenju. a ranije smo rekli da je ova ustanova napu tena u na em pravu. . te zbog toga pravobranioca ex lege smatramo zastupnikom sui generis. ‡ Me utim. ali po sili zakona. a pravobranilac parni no sposobne stranke. to se ovla tenja pravobranioca. a ne na ugovoru. uloga pravobranioca da zastupa po sili zakona je njegova glavna uloga u parni nom postupku i ne mo e se izjedna avati sa ulogom zakonskog zastupnika. pravobranilac se tada uvijek pojavljuje u ulozi nu nog punomo nika. onda se on nalazi u ulozi ugovornog punomo nika. u parnici zasnivaju na zakonu. isto kao i zakonskog zastupnika. odnosno tipi nim primjerom nu nog punomo nika. ‡ Sa zakonskim zastupnikom ima toliko sli nosti.

preovladava sistem dvojne advokature. ‡ U periodu rimskog carstva udareni su temelji advokaturi kao pravnoj profesiji. Kasnije e advokati u ovom periodu da vr e i funkciju zastupanja. to dovodi do gubljenja razlike izme u advokature i prokurature. U Engleskoj je tako e prisutan sistem dvojne advokature. koja je nastala jo u rimskom pravu. a to zna i da jedni obavljaju funkciju zastupanja ili procurature. mada ustanovu zastupni tva u dana njem zna enju ovog pojma. Italija i Francuska. rimsko pravo nije poznavalo. ‡ U zemljama romanskog prava. npr. koja spada u najstarije institucije common law-a koja je nastala jo u 13. .Advokatura ‡ To je jedna od najstarijih pravnih institucija. ‡ Danas u svijetu postoji dvojna i jedinstvena advokatura. a engleske sudije se upravo biraju iz reda advokata. stolje u. a drugi pru aju pravne savjete i plediraju u korist stranke pred sudovima ili avocato. Advokatura se organizije kao stru na pravna djelatnost koja se vr i kao profesija i to na korporativnoj osnovi.

advokatsku funkciju vr i samo jedna vrsta advokature. koja se ure uje zakonima o advokaturi. ‡ Advokatura se obavlja pojedina no ili u zajedni koj advokatskoj kancelariji. a pravna pomo predstavlja jednu od osnovnih ustavnih garancija kojima se obezbje uje zagarantovano pravo na jednaku pravnu za titu svih u postupku pred sudovima i drugim dr avnim organima. gdje spada i BiH. . pa je ovaj sistem danas preovla uju i u svijetu. osnovna funkcija advokature je u pru anju pravne pomo i. Organizaciona samostalnost se ogleda: u organizovanju advokata u advokatske komore. o privremenoj zabrani i prestanku rada advokata. Svojstvo advokata se sti e upisom u imenik advokata. ‡ Ovo je nezavisna profesionalna slu ba. sve se vi e danas i u zemljama dvojne advokature postepeno bri e razlika izme u pripadnika advokatske profesije. Zbog toga. zbog eja je advokatura samostalna u organizacionom i funkcionalnom smislu. nezavisni u vr enju pravne pomo i. ‡ Kao to znamo. kao niosioci advokatske funkcije. Funkcionalna nezavisnost se sastoji od toga to su advokati. u samostalnom odlu ivanju o prijemu u advokaturu. U op e spada dr avljanstvo.‡ U zemljama jedinstvene advokature. a uslovi za obavljanje ove funkcije su op i i posebni. a u posebne: zavr en pravni fakultet (4 godine) i polo en pravosudni ispit.

Nadle nost sa aspekta suda. ‡ U subjektivnom smislu nadle nost promatramo dvojako: sa aspekta suda i aspekta stranaka. nadle nost je djelokrug poslova jednog suda. ‡ U objektivnom smislu. a relativna se dijeli na stvarnu. nadle nost sudova se dijeli na apsolutnu i relativnu. nadle nost se odre uje kao pravo da im sudi samo nadle ni sud. ‡ U funkcionalnom smislu. ‡ Apsolutnom nadle no u se utvr uju poslovi koji spadaju u nadle nost sudova uop e i time se vr i razgrani enje prema svim drugim doma im dr avnim organima i prema inostranim organima i sudovima. a sa aspekta stranaka.Nadle nost sudova ‡ Nadle nost odre ujemo u objektivnom i subjektivnom smislu. zna i da sud ne mo e odbiti da postupa u predmetima za koje je nadle an. . funkcionalnu i mjesnu nadle nost.

na koju albeni sud pazi po slu benoj du nosti tokom cijelog postupka. npr. Zato se konkretizacija apsolutne nadle nosti redovnih sudova vr i posredno. zahtjev da se u mati noj knjizi vjen anih izvr i upis braka sa drugim licem. nego zahtjev za utvr enje postojanja braka sa drugim licem. ‡ Po pravilima o apsolutnoj nadle nosti se vr i i rezgrani enje izme u sudske u upravne nadle nosti. kada sud u toku postupka utvrdi da za rje avanje spora nije nadle an sud u BiH. . s tim da ovu jurisdikciju u na em pravu odre uju zakoni o parni nom postupku. a ne onim na koje je upis izvr en. mada se ovaj pojam vi e koristi kod razgrani enja nadle nosti doma ih sudova prema inostranim sudovima. i to putem odredaba o stvarnoj nadle nosti redovnih sudova. a ne organ uprave. ne predstavlja zahtjev za ispravku upisa.‡ Za apsolutnu nadle nost se koristi i pojam sudska jurisdikcija. ‡ Pod pojmom apsolutne nadle nosti ili jurisdikcije podrazumjevamo nadle nost bilo kojeg od redovnih sudova. ‡ Apsolutnu nadle nost kao procesnu pretpostavku imamo. Tada sud rje enjem odbacuje tu bu kao nedopu tenu i ne ustupa je stranom sudu. s tim da je za odlu ivanje o takvom zahtjevu nadle an sud. Povreda pravila o apsolutnoj nadle nosti predstavlja razlog apsolutne ni tavosti.

a pravilima me unarodne nadle nosti vr i se razgrani enje izme u sudova koji pripadaju razli itim dr avama. npr. dr avljanstvo i prebivali te ili u predmetu spora. ali sa razli itim doma ajem. Elemenat inistranosti mo e se pojaviti: u subjektu. jer se i jednim i drugim pravilima vr i teritorijalno razgrani enje. a ova se nadle nost. . pravilima o mjesnoj nadle nosti se odre uje koji e od vi e stvarno nadle nih sudova biti teritorijalno nadle an u dr avi ili entitetu. nego se ona odre uje prema nacionalnom pravu svake zemlje i to kao nadle nost doma ih sudova u sporovima sa elementom inistranosti. izvodi iz pravila mjesne nadle nosti. ‡ Mjesna nadle nost je podobna za pravila o me unarodnoj nadle nosti. ‡ Na e pravo pripada sistemima u kojima je prebivali te tu enog mjerodavno za odre ivanje me unarodne nadle nosti doma eg suda. npr. u pravilu.Me unarodna nadle nost ‡ Me unarodna nadle nost nije nadle nost prema me unarodnom pravu.

godine.‡ Vrsta me unarodne nadle nosti zavisi od toga da li je za konkretni spor predvi ena izberiva ili isklju iva me unarodna nadle nost. a posebnu na izberivu ili elektivnu i isklju ivu. ‡ Zakon o rje avanju sukoba zakona. zbog ega u ovim sporovima sa elementom inostranosti postoji uvijek isklju iva nadle nost doma ih sudova. me unarodna nadle nost se mo e odrediti po uzajamnosti ili reciprocitetu. onda je u tom sporu i me unarodna nadle nost izberiva. s tim da ova prorogacija mo e biti i pre utna. . postoji isklju iva mjesna nadle nost (forum rei site). jo uvijek je na snazi. ili u sporovima za koje je predvi ena isklju iva mjesna nadle nost i me unarodna nadle nost je isklju iva-jer su isklju ivo nadle ni doma i sudovi. Osim ovoga. a povreda ovih odredbi predstavlja apsolutno bitnu povredu-posljedica ni tavost. ‡ Me unarodnu nadle nost. koji je donesen 1982. u sporovima koji se ti u stvarnih prava na nekretninama. ukoliko se nekretnina nalazi na na oj teritoriji. mo emo podijeliti na op u i posebnu. ako je za konkretan spor predvi ena izberiva mjesna nadle nost. Npr. Tako. ‡ Tako e. isto kao i mjesnu nadle nost. to je navedeno i u prelaznim i zavr nim odredbama zakona o parni nim postupcima u BiH. odnosno kao retorziona mjera. stranke mogu pod odre enim uslovima derogirati me unarodnu nadle nost doma eg suda sporazumom kojim povjeravaju rje avanje spora stranom sudu.

‡ Sporovi iz nadle nosti redovnih sudova su: imovinskopravni i drugi gra anskpravni sporovi. sporovi iz li nih i porodi nih odnosa. odnosno raspravljaju o zakonitosti kona nih upravnih akata. kao to znate. ‡ Redovni sudovi. jedinstven sudski sistem u BiH ine redovni sudovi. ‡ Stvarnu nadle nost op inskih i kantonalnih-okru nih sudova. vr i se s obzirom na vrijednost spora i/ili s obzirom na pravni osnov spora. .Stvarna nadle nost ‡ Kao to znamo. privredni sporovi. utvr uju kantonalni odnosno okru ni zakoni o sudovima. sporovi iz radnih odnosai sl. sporovi iz intelektualnog vlasni tva. ‡ Razgrani enje stvarne nadle nosti iz sistema redovnih sudova. vr e i upravnu jurisdikciju. a po pravilima o stvarnoj nadle nosti se razgrani ava nadle nost izme u sudova razli itog ranga u okviru iste vrste sudova. propisuju entitetski zakoni o vrhovnim sudovima. a stvarnu nadle nost vrhovnih sudova entiteta.

sud pazi ex officio u toku cijelog postupka. ako bi npr. bez obzira da li je sud kome je tu ba upu ena u isto vrijeme i stvarno nadle an sud. kao procesnu pretpostavku.‡ Stvarna nadle nost je procesna pretpostavka. a ocjenjivanje nadle nosti se vr i na osnovu navoda u tu bi i na osnovu injenica koje su sudu poznate. ‡ Zapamtite. ‡ Za razliku od apsolutne nadle nosti kada se tu ba odbacuje. parni ni postupak se smatra pokrenutim kada je tu ba dostavljena sudu. tada dolazi do tzv. ustaljenja nadle nosti-perpetuatio fori. Stvarno nadle ni sud kome je upu en predmet mo e te radnje prihvatiti i tada e sud nastaviti postupak kao da je pred njim bio i pokrenut. ‡ Na stvarnu nadle nost. iako bi sada trebao biti nadle an drugi redovni sud iste vrste. odnosno sud koji je bio nadle an u vrijeme podno enja tu be ostaje i dalje nadle an. tu ilac povisio tu beni zahtjev. Ovo pravilo ne va i. a mo e i da ne prihvati poduzete radnje od stvarno nenadle nog suda. ‡ Ako npr. a njena povreda vodi apsolutnoj ni tavosti presude. nedostatak u pogledu stvarne nadle nosti se otklanja dostavljanjem tu be nadle nom sudu. . tu ilac smanji tu beni zahtjev.

. ‡ Funkcionalna nadle nost ozna ava se jo o pojmom instanciona nadle nost. ‡ Tako e. ‡ Pravila kojima se ure uje nadle nost sudova u postupku pravnih lijekova imaju karakter pravila o funkcionalnoj nadle nosti.Funkcionalna nadle nost ‡ Pravila o funkcionalnoj nadle nosti preraspodjeljuju pojedina jurisdikciona ovla tenja izme u razli itih organa u okviru istog suda. kao i izme u razli itih sudova u vr enju sudske funkcije u istom predmetu. ve je ovaj pojam uobli en za ozna avanje nadle nosti na koju stranke ne mogu svojom voljom uticati. ‡ Pojam funkcionalne nadle nosti ne poznaju norme procesnog prava. i rje avanje o sukobu nadle nosti ima karakter funkcionalne nadle nosti.

a trebalo je suditi vije e. i funkcionalna nadle nost je procesna pretpostavka na koju sud pazi ex officio u toku cijelog postupka. Dakle. npr. parni ni tro kovi ili ugovorna kazna. ne uzimaju u obzir. a povreda ovih pravila predstavlja apsolutno bitnu povredu postupka. npr. ‡ Kao vrijednost predmeta spora uzima se samo vrijednost glavnog zahtjeva. . koji se zasnivaju na istom injeni nom i pravnom osnovu. naknada imovinske i neimovinske tete. npr. ukoliko se vrije a princip zbornosti su enja.‡ Dakle. ako je sudio sudija pojedinac. kao vanrednog pravnog lijeka. pretrpljeni bolovi. ‡ Prema tome. strah i sl. sud utvr uje vrijednost predmeta spora na osnovu podataka koje je tu ilac u tu bi naveo. a ako se u tu bi kumulira vi e tu benih zahtjeva. vrijednost predmeta spora se utvr uje zbrajanjem svih zahtjeva. ‡ Postoji i niz situacija u kojima vrijednost predmeta spora slu i kao kriterij za odre ivanje stvarne nadle nosti ili prava na izjavljivanje revizije i sl. kamate. vrijednosni kriterij slu i za ulaganje revizije. dok se sporedni zahtjevi.

a mo e i za vi e op ina. ‡ Odredbe o mjesnoj nadle nosti nisu stroge kao kada se radi o drugim vrstama nadle nosti. s druge strane. za jednu op inu nadle an. stvarnoj ili funkcionalnoj. odre uje se koji je od vi e stvarno nadle nih sudova ovla ten da raspravlja i odlu uje o konkretnom sporu. to je njegov prostorni djelokrug manji i obratno. Saglasnom voljom stranaka-forum prorogatum. Na osnovu zakona-forum legale. u pravilu. npr. ova nadle nost trijako odre uje: 1. . ‡ to je sud u sudskoj hijerarhiji na ni em mjestu. npr. to zna i da je mjerodavna veza koja postoji izme u odre enih elemenata konkretnog spora: stranaka i predmeta spora. 2. s jedne strane.Mjesna nadle nost ‡ Po pravilima ove nadle nosti. to je pravilo. i odre enog suda odnosno podru ja suda. pa se zbog njene elasti nosti. Odlukom vi eg suda-forum judicale i 3. u BiH mo e biti op inski sud. apsolutnoj.

isklju uje se op a mjesna nadle nost. Rekosmo. nadle an je sud kod koga se. dok je boravi te mjesto u kome jedno lice boravi. 2. . pa se prebivali te difinira kao mjesto u kome jedno lice prebiva sa namjerom da u njemu stalno ivi. Odredbama isklju ive mjesne nadle nosti. Izberivu ili elektivnu. dijeli se na: 1. Kod op e mjesne nadle nosti-forum generale. Posebnu ili specijalnu mjesnu nadle nost. odnosno boravi terezidenciju. 2. Isklju iva ili ekskluzivna i 3. protiv tu enog mo e podnijeti svaka tu ba. Kod izberive nadle nosti. Posebna ili specijalna mjesna nadle nost. bitna su dva elementa ovog pojma: fakti ki (corpus) i voljni (animus). Supsidijarna nadle nost postoji ako nije previ ena op a mjesna nadle nost. Izberiva ili elektivna. bez namjere da u tom mjestu trajno ivi. Op u ili generalnu i 2. Supsidijarna ili pomo na mjesna nadle nost. Da ponovimo. tu ba se mo e podi i kod suda op e mjesne nadle nosti ili nekog drugog suda koji je zakonom odre en. Supsidijarnu ili pomo nu mjesnu nadle nost. a to je onaj sud na ijem podru ju tu eni ima prebivali te-domicil. posebna ili specijalna mjesna nadle nost mo e biti: 1.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Zakonom odre ena mjesna nadle nost. dijeli se na: 1. u pravilu. za odre ivanje pojma prebivali ta. Isklju ivu ili ekskluzivnu i 3.

nego i suda na ijem je podru ju teta u injena. nadle an je i sud na ijem podru ju je teta u injena. me utim. sporovi iz nasljednopravnih odnosa. ako je teta nastala kao posljedica smrti ili te ke tjelesne povrede. . radni sporovi. sporovi za zakonsko izdr avanje i sporovi zbog smetanja posjeda.‡ Izberiva ili elektivna mjesna nadle nost predvi ena je primarno u interesu tu ioca. pa i kod suda na ijem podru ju tu ilac ima prebivali te odnosno boravi te. ‡ Predmeti u kojima se primjenjuje izberiva mjesna nadle nost. pojavljuju se kao: sporovi za naknadu tete-pored suda op e mjesne nadle nosti. mjeni ni sporovi. prema mjestu u kome se nalazi poslovna jedinica pravnog lica. privredni sporovi. paternitetski i maternitetski sporovi. a kod druge vrste sporova u interesu ostvarivanja sudske funkcije i u interesu obje stranke. tada tu ilac mo e ustati tu bom. ne samo kod suda op e mjesne nadle nosti. bara ni. Pravila o izberivoj mjesnoj nadle nosti se primjenjuju i za sljede i sporove: radi za tite prava na osnovu garancije proizvo a a. prema mjestu gdje se nalazi zastupni tvo stranog lica u BiH.

isklju ivo je nadle an sud na ijem se podru ju nalazi nepokretnost. odgovara pravilu lex rei sitae sa podru ja materijalnog prava. ne postoji isklju iva nadle nost. odnosno ste ajni postupak. isklju iva nadle nost u sporovima o nekretninama odnosi se samo na one sporove koji imaju stvarnopravni karakter. ‡ Dakle. naj e e zbog veze koja postoji izme u tog suda i predmeta spora. neki drugi stvarno nadle ni sud. umjesto jednog suda. ‡ U sporovima koji imaju obligacionopravni karakter o nekretninama. Kod sorova sa vojnim jedinicama.‡ Pravilima o isklju ivoj ili ekskluzivnoj mjesnoj nadle nosti isklju uje se op a mjesna nadle nost i odre uje. a u sporovima koji se ti u smetanja posjeda na nekretninama. ‡ Kao to smo kazali. Kod sporova u izvr nom i ste ajnom postupku. isklju ivo je nadle an mjesni sud na ijem podru ju se nalazi sjedi te vojne jedinice. mjesno je nadle an sud na ijem se podru ju provodi izvr enje. odnosno brod upisan. ‡ Kad su u pitanju vazduhoplovi i brodovi. pravilo forum rei sitae sa podru ja procesnog prava. ‡ Predmeti u kojima je predvi ena isklju iva mjesna nadle nost odre eni su izri ito zakonom. . isklju ivo je nadle an sud na ijem podru ju se vodi upisnik u koji je vazduhoplov.

‡ Odre ivanje mjesne nadle nosti od strane vi eg suda ispoljava se u dva vida: 1. ‡ Primjer pomo ne mjesne nadle nosti imamo kod suparni ara. onda e ista nadle nost va iti i za su enje dr avljaninu te strane dr ave pred sudom u BiH. npr.‡ Odredbama o pomo noj ili supsidijarnoj mjesnoj nadle nosti daje se odgovor na situacije koje se ne mogu podvesti pod odredbe op e i posebne mjesne nadle nosti. npr. Preno enje mjesne nadle nosti sa jednog suda na drugi ili delegacija i 2. kod utvr ivanja o instva i materinstva sa elementom inostranosti i u sporovima protiv lica koja nemaju op u mjesnu nadle nost u jednom od entiteta u BiH. . retorzione mjere. a za njih ne postoji mjesna nadle nost istog suda. ako je jednom tu bom tu eno vi e lica. a jednim dijelom ima i zna aj tzv. ‡ Uzajamna nadle nost za tu be protiv stranih dr avljana je izraz principa uzajamnosti. Odre ivanje mjesne nadle nosti kada se na osnovu zakona ona ne mo e utvrditi ili ordinacija. ako u stranoj dr avi dr avljanin BiH mo e biti tu en pred sudom koji nema mjesnu nadle nost po propisima u BiH. zatim ovu vrstu nadle nosti imamo i kod: bra nih sporova sa elementom inostranosti. tada je mjesno nadle an onaj sud koji je nadle an za bilo koga od tu enih.

. kod ostvarenja na ela sudske nepristrasnosti. to zna i da do ove delegacije dolazi iz nu nosti. odrede koji e stvarno nadle ni sud biti mjesno nadle an.Delegacija i ordinacija ‡ Razlikujemo dvije vrste delegacije: 1. Svrsishodna ili cjelishodna delegacija. ‡ Svrsishodnu ili cjelishodnu delegaciju imamo iz razloga cjelishodnosti. da na prijedlog stranaka. U takvoj situaciji su vrhovni sudovi entiteta u BiH ovla teni. Nu na delegacija i 2. koja mo e dovesti do izuze a sudije. nego suda koji je po zakonu mjesno nadle an. ‡ Do ordinacije dolazi kada se po odredbama zakona o parni nom postupku o mjesnoj nadle nosti ne mo e utvrditi koji je sud mjesno nadle an. a postoji jurisdikcija sudova. npr. ‡ Nu nu delegaciju imamo npr. spor bi bilo lak e raspraviti i o njemu odluku donijeti od strane drugog stvarno nadle nog suda.

Povreda odredaba o mjesnoj nadle nosti predstavlja apsolutno bitnu povredu postupka. a ako ono nije odr ano. sud nepravilno odlu io da je mjesno nadle an. I mjesna nadle nost je procesna pretpostavka i na nju sud pazi po slu benoj du nosti. Kod mjesne nadle nosti. onda najkasnije do upu tanja tu enog u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom ro i tu za glavnu raspravu. Prema tome. u sporovima zbog smetanja posjeda na nekretninama i drugim vrstama sporova u kojima je predvi ena isklju iva mjesna nadle nost. sud se mo e oglasiti nenadle nim najkasnije na pripremnom ro i tu.Ugovor o mjesnoj nadle nosti i mjesna nadle nost kao procesna pretpostavka ‡ ‡ Od svih nadle nosti. i to u onim predmetima u kojima nije odre ena isklju iva mjesna nadle nost. Tu ilac je tada du an da ugovor o mjesnoj nadle nosti prilo i uz tu bu. ‡ . samo ako je povodom prigovora stranke koji je unesen u presudu. ali ne u toku cijelog postupka. a stranka se upravo zbog toga ali. u sporovima o stvarnim pravima na nekretninama. da li za sporove koji e nastati ili za spor koji je nastao. mora biti sa injen u pismenoj formi i zaklju uje se prije parnice. Prorogacioni ugovor o mjesnoj nadle nosti. stranke svojom voljom mogu uticati samo na mjesnu nadle nost. ugovaranje mjesne nadle nosti nije dopu teno npr. kao to je to kod stvarne nadle nosti.

Nadle nost po atrakciji ili privla enju
‡ Nadle nost po atrakciji ili privla enju postoji kada se nadle nost odre enog suda zasniva na injenici da se pred tim sudom ve vodi postupak u odre enom predmetu, koji se nalazi u odre enoj vezi sa postupkom koji se treba pokrenuti. ‡ Kako zasnivanje nadle nosti po privla enju vodi promjeni nadle nosti, to ovisno od toga da li se tim privla enjem mijenja samo mjesna nadle nost, ili mjesna i stvarna u isto vrijeme, razlikujemo nepotpunu i potpunu atrakciju. ‡ Kod nepotpune atrakcije mijenja se samo mjesna nadle nost, npr. sporovi koji nastaju tokom ostavinskog postupka i u toku izvr nog i ste ajnog postupka. Tako, ako tokom ostavinskog postupka do e do spora iz nasljednopravnih odnosa, kao i u sporovima o potra ivanju povjerioca prema ostaviocu, nadle an je, pored suda op e mjesne nadle nosti i sud na ijem podru ju se nalazi sud koji provodi ostavinski postipa, a isto je i ako do e do spora u izvr nom i ste ajnom postupku.

‡ Kod potpune atrakcije mijenja se i stvarna i mjesna nadle nost, npr. u sporovima kod zakonskog izdr avanja i sporu po tu bi glavnog umje a a. Tako, kod zakonskog izdr avanja, ako se vodi zajedno sa bra nim i paternitetskim sporovima dolazi do privla enja nadle nosti, ili u sporu koji pokre e glavni intervenijent, tu ba se pokre e kod onog suda pred kojim te e parnica izme u stranaka protiv kojih je upravljen zahtjev glavnog intervenijenta.

Sukob nadle nosti
‡ Sukob nadle nosti je situacija u kojoj izme u vi e organa dolazi do razli itog shvatanja o tome ko je nadle an da postupa u konkretnoj pravnoj stvari. ‡ Razlikuje se pozitivan i negativan sukob nadle nosti. ‡ Pozitivan-postoji kada dva ili vi e organa smatra du su nadle ni da postupaju u konkretnoj stvari. ‡ Negativan-postoji kada dva ili vi e organa smatra da nisu nadle ni. ‡ Ako do sukoba nadle nosti do e izme u sudova i drugih organa, tada je u pitanju sukob o apsolutnoj nadle nosti ili jurisdikciji, a ako do sukoba dolazi izme u sudova u okviru jedinstvenog sudskog sistema, tada je u pitanju sukob o relativnoj nadle nosti. ‡ Sukob o apsolutnoj nadle nosti ili jurisdikciji mo e biti pozitivan i negativan, a za njegovo rje avanje je nadle an ustavni sud.

‡ Sukob o relativnoj nadle nosti mo e biti samo negativan, jer pravila o litispedenciji-zna i da se istovremeno u istom predmetu ne mogu voditi dvije parnice, onemogu ava pozitivan sukob nadle nosti. ‡ Ina e, do sukoba o relativnoj nadle nosti dolazi e e nego do sukoba o apsolutnoj nadle nosti, tako da kod relativne nadle nosti, o sukobu odlu uje neposredno vi i sud u odnosu na sudove izme u kojih je do lo do sukoba. Zbog ovog pravila, rje enje je da, ako do sukoba nadle nosti do e izme u vrhovnog suda i op inskog odnosno kantonalnog-okru nog suda, sukob nadle nosti rje ava vrhovni sud entiteta u BiH na op oj sjednici. ‡ Kada je u pitanju rje avanje sukoba nadle nosti, sud kome je predmet ustupljen kao nadle nom, nastavi e postupak kao da je kod njega bio i pokrenut. ‡ Slu ajevi u kojima nije mogu e pokrenuti sukob o nadle nosti su: 1. Kad je povodom albe protiv odluke prvostepenog suda kojom se ovaj proglasio nenadle nim, odluku donio drugostepeni sud, ali je drugostepeni sud koji je odluku donio nadle an za rje avanje sukoba nadle nosti izme u tih sudova i 2. Odluka drugostepenog suda o stvarnoj nadle nosti prvostepenog, vezuje svaki sud kome se kasnije isti predmet ustupi, pod uslovom da je drugostepeni sud nadle an za rje avanje sukoba izme u tih sudova.

Stranke u parnici
‡ Stranke su pored suda najva niji subjekti parni nog postupka. ‡ Parnica kao procesnopravni odnos je izgra ena na principu dviju stranaka, a to su tu ilac i tu eni sa suprotnim interesima. ‡ Mno ina lica u parnici u ulozi tu ioca i tu enog ne naru ava dvostrana ki karakter parnice. ‡ Me utim, ako u toku parnice do e do sjedinjavanja obje strana ke uloge, tu ioca i tu enog u istom licu, to ima za posljedicu ga enje parnice, npr. usljed univerzalne sukcesije, tu ilac postaje nasljednik tu enog. ‡ Prema tome, parnica ne mo e nastati ako ne postoje obje stranke kao subjekti procesnih prava i obaveza ili su obje stranke nepoznate. ‡ Procesnopravna teorija razlikuje pojam stranke u materijalnopravnom i procesnopravnom smislu.

ipak to nije bitno za sticanje svojstva stranke u parnici. kad u svoje ime di e tu bu za poni tenje braka. Unato tome to je u ivotu pravilo da se u ulozi tu ioca i tu enog pojavljuju titulari spornog materijalnopravnog odnosa povodom koga dolazi do parnice. stranka u parni nom postupku se odre uje u procesnopravnom smislu. kao isto procesnopravna kategorija. ‡ Zbog navedenog. jer je bitan samo procesnopravni. a ne materijalnopravni polo aj stranke u parnici. . nije stranka u materijalnopravnom smislu javni tu ilac ili organ starateljstva. svojstvo stranke imaju subjekti spornog materijalnopravnog odnosa povodom koga je do lo do parnice. pa zbog toga npr. tako da se svojstvo stranke sti e prema polo aju koje odre eno lice zauzima u parnici-kao procesnopravnom odnosu.‡ Prema materijalnopravnom odre enju. a ne s obzirom na materijalnopravni odnos u kome se ta lica nalaze prema predmetu spora povodom koga je parnica pokrenuta.

Kad im sud priznaje strana ku sposobnost. Me utim. ona je ipak od pravne sposobnosti ira. iako se strana ka sposobnost izvodi iz pravne sposobnosti. jer se njome odre uje ko mo e biti nosilac prava i obaveza u parnici. ona se sa njom ne podudara. strana ka sposobnost daje odgovor na pitanje ko mo e biti tu ilac i tu eni u parnici. Kako pravnu sposobnost imaju fizi ka i pravna lica. Za to? Zato to strana ku sposobnost mogu imati i dru tvene tvorevine kojima pravni poredak ne priznaje svojstvo pravnog lica. Drugim ruje ima. Ove tvorevine bez pravnog personaliteta mogu imati strana ku sposobnost po dva osnova: 1. in abstracto. Kad im se strana ka sposobnost priznaje posebnim propisom i 2. Pravna sposobnost daje odgovor na pitanje ko mo e biti nosilac prava i obaveza.Strana ka sposobnost ‡ ‡ ‡ Iako se strana ka sposobnost izvodi iz pravne. odnosno mogu u svakoj parnici biti tu ilac i tu eni. zato ova lica imaju i strana ku sposobnost. zbog ega se strana ka sposobnost naziva jo i procesnopravnom sposobno u. pravna i strana ka sposobnost odre uju ko mo e biti titular prava i obaveza. Prema tome. ‡ ‡ .

npr. svako ko je pravno sposoban ima istovremeno i strana ku sposobnost. svako ko je pravno sposoban. a to zna i i pravne i 2. ulici i sl. Da ta udru enja udovoljavaju bitnim uslovima za sticanje strana ke sposobnosti. Kako rekosmo. presuda koja bi bila donesena u parnici u kojoj nedostaju same stranke. esencijalni elemenat pravne sposobnosti je vlastita imovina. a taj elemenat nedostaje svim dr avnim organima. ali se iz razloga ni tavosti mo e pobijati. taj ne mo e ni biti stranka u postupku. Dakle. sud mo e priznati svojstvo stranke. jer se finansiraju iz bud eta politi koteritorijalnih zajednica. ku nom savjetu. . Me utim. i to pod dva uslova: 1. ima u isto vrijeme i strana ku sposobnost. Zbog svega navedenog. isto kao i sam pojam stranke. mjesnoj zajednici. kao i na ostale procesne pretpostavke. to zna i da onaj ko nema strana ku sposobnost. me utim. Sud na postojanje strana ke sposobnosti pazi ex officio u toku cijelog postupka. procesnopravni pojam. prestavljala bi jedno pravno ni ta. Da raspola u sredstvima na kojima se mo e sprovesti izvr enje. Strana ka sposobnost je.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Sud udru enjima koja nemaju pravni subjektivitet to svojstvo mo e priznati samo in concreto za odre enu parnicu. presuda koja je donesena u parnici sa nedostatkom strana ke sposobnosti bila bi egzistentna. Prema tome. pa je zbog toga ne bi trebalo ni pobijati. Kako strana ka sposobnost ima zna aj procesne pretpostavke.

ali zato posjedovanje strana ke sposobnosti ne zna i istovremeno i postojanje parni ne sposobnosti.Parni na sposobnost ‡ ‡ ‡ Rekosmo. strana kom sposobno u se odre uje ko mo e biti tu ilac i tu eni u postupku. onaj ko je sposoban da se obavezuje ugovorom. Me utim. jer je ne posjeduju svi oni subjekti koji imaju strana ku sposobnost. a parni nom sposobno u se odre uje ko mo e tu bom pokrenuti parnicu. npr. ‡ . pa se zato jo naziva i procesnom poslovnom sposobno u. Me utim. parni na sposobnost odgovara poslovnoj sposobnosti gra anskog prava. mogu biti stranke. parni na sposobnost je ipak u a od strana ke. Zbog toga. norme procesnog prava priznaju i parni nu poslovnu sposobnost. Zato. Svako fizi ko i pravno lice i dru tvene tvorevine kojima se priznaje svojstvo stranke u parnici. parni na sposobnost pretpostavlja postojanje strana ke sposobnosti. sposoban je i da u parnicu samostalno preduzima procesne radnje ili da svojom voljom to prenosi na punomo nike. svim licima kojima materijalno pravo priznaje potpunu poslovnu sposobnost.

‡ Parni na sposobnost je pojam procesnog prava i ima zna aj procesne pretpostavke. parni no su sposobna u granicama svoje poslovne sposobnosti. paravilo je da maloljetnik koji nije stekao potpunu poslovnu sposobnost. procjenjuje se po zakonu RS-e. ‡ Parni na sposobnost dr avljanina FBiH se procjenjuje po zakonu Federacije. ili e se dr ati domovinskog prava kao mjerodavnog za odre ivanje parni ne sposobnosti.‡ U ovom kontekstu. a parni na sposobnost dr avljanina RS u postupku pred sudovima Federacije. ‡ Stranac koji nije parni no sposoban prema zakonu dr ave iji je dr avljanin. ali je sposoban po zakonu entiteta u BiH pred ijim se sudom sprovodi postupak. te na nju sud pazi u toku cijelog postupka ex officio. ima mogu nost da bira da li e koristiti prednosti koje mu daje doma e pravo. . ‡ Kad su u pitanju pravna lica. smatra se da su ona poslovno sposobna preko svojih organa. parni no je sposoban u grnicama u kojima mu se priznaje poslovna sposobnost. odnosno da parnicu vodi kao parni no sposobno lice. a punoljetna lica kojima je djelimi no ograni ena poslovna sposobnost.

pa radnje koje je takva stranka preduzela prije sticanja parni ne sposobnosti postaju punova ne ako ih stranka odobri. Npr.‡ Stupanjem u parnicu zakonskog zastupnika otklanja se nedostatak parni ne sposobnosti. parni na sposobnost mo e se ste i ili izgubiti u toku trajanja same parnice. pa ukoloko sud donese presudu. ovisi od zakonskog zastupnika da li e ih prihvatiti ili ne. takva presuda i kada stekne svojstvo pravomo nosti mo e se pobijati svim vanrednim pravnim lijekovima. a nedostatak ne otkloni. ‡ Nedostatak parni ne sposobnosti ima dejstvo apsolutno bitne povrede parni nog postupka. a ponavljanjem postupka ak i nakon proteka objektivnog roka od pet godina. ali je u toku trajanja parnice steklo punoljetnost. tu bu je podiglo lice koje je u momentu podizanja tu be bilo maloljetno. a parnica se nastavlja tako to u ime parni no nesposobne stranke radnje preduzima njen zakonski zastupnik. s tim da punova nost do tada preduzetih radnji od strane parni no nesposobne stranke. ‡ Isto tako. .

‡ Postupaciona sposobnost parni no sposobnoj stranci mo e biti oduzeta. te se takav punomo nik. pa svako parni no sposobno lice mo e neposredno pokretati parnicu i preduzimati sve radnje sa procesnopravnim posljedicama. iako ga stranke odre uju same i svojom voljom. preduzima radnje u parnici i tim radnjama proizvodi procesnopravne posljedice. zbog ega se u na em pravu i ne postavlja problem postulacione sposobnosti. ‡ U pravnim sistemima u kojima je strankama oduzeta postulaciona sposobnost. nego mora uzeti punomo nika. one moraju uzeti punomo nika. bez posredovanja punomo nika. . naziva nu ni punomo nik. te tada stranka ne mo e neposredno preduzimati radnje sa procesnopravnim dejstvom. ‡ U na em pravu. ustanova nu nog punomo nika je napu tena.Postulaciona sposobnost ‡ Postulaciona sposobnost je sposobnost parni no sposobne stranke da u parnici sama.

Prigovor stvarne legitimacije redovno isti e tu eni. Iako je stvarna legitimacija kategorija materijalnog prava. za osnivanje parnice kao procesnopravnog odnosa. zbog ega stvarna legitimacija nije uslov za dopu tenost tu be. Prigovor stvarne legitimacije ima karakter materijalnopravnog prigovora koji ima za cilj da se tu ilac odbije sa tu benim zahtjevom kao neosnovanim. treba znati razlikovati stvarnu legitimaciju (legitimatio ad causam). Zbog toga. a ni odlu ivanje. ona ipak ima zna aja i na podru ju procesnog prava. ‡ ‡ ‡ . raspravljanje. Kako stvarna legitimacija nije procesna pretpostavka. to od nje ne zavisi pokretanje parnice. Zato treba kazati: Nepostojanje stvarne legitimacije ne spre ava odlu ivanje o tu benom zahtjevu. nita za raspravljanje i odlu ivanje o tu benom zahtjevu. ve se njome odre uje sadr aj zahtjeva. zbog ega se vrlo esto u ulozi tu ioca ili tu enog pojavljuju lica koja nisu stvarno legitimisana. nije u zavisnosti od postojanja stvarne legitimacije. pa zato ni zasnivanje svojstva tu ioca i tu enog u parnici. irelevantno je postojanje materijalnopravnog odnosa povodom koga je do lo do parnice.Stvarna legitimacija ± legitimatio ad causam ‡ ‡ ‡ Od strana ke i parni ne sposobnosti.

Kao to rekosmo. na to sud pazi ex officio. na tre a lica. npr.Procesna legitimacija ± legitimatio ad processum ‡ U pravilu. Zato. a ukoliko postoji nedostatak koji se ti e stvarne legitimacije. treba kazati: Ukoliko ne postoji pravo na vo enje spora. procesna legitimacija ili ovla tenje za vo enje konkretnog spora. jer pravo na vo enja spora ima karakter procesne pretpostavke. putem zakona. Uva avaju i sve re eno. imamo veliki broj slu ajeva u kojima je pravo na vo enje spora preneseno. To su ona lica koja. javni tu ilac. imaju stvarnu legitimaciju. ovla tenje za vo enje konkretnog spora treba strogo razlikovati od stvarne legitimacije. postojanje stvarne legitimacije nije uslov za dopu tenost tu be. prema materijalnom pravu. Me utim. ‡ ‡ ‡ ‡ . organ starateljstva i sva tre a lica koja su pravno zainteresirana. ovla tena su da ustaju tu bom za poni tenje braka. sud e presudom odbiti tu beni zahtjev kao neosnovan. pripada na prvom mjestu subjektima spornog materijalnopravnog odnosa povodom koga je i do lo do parnice. ve od njenog postojanja zavisi samo osnovanost tu benog zahtjeva koji je istaknut u tu bi. sud e rje enjem tu bu odbaciti kao nedopu tenu.

‡ Osnov za sukcesiju u parnici mo e biti zakon ili volja stranaka. Stupanjem uz postoje eg tu itelja ili tu enog novih lica. Samo ovaj prvi na in dovodi do promjene stranaka u parnici. i to na dva na ina: 1. ako je u pitanju fizi ko lice. s tim da u osnovi zakonske sukcesije le i razlog nu nosti. dok je u osnovi voljne sukcesije le i razlog svsishodnosti. ali i kada je stranka pravno lice kad prestane postojati. jer sve posljedice podno enja tu be i litispedencije proizvode dejstvo i prema novom tu itelju ili tu enom koji su stupili u parnicu. . ‡ Do zakonske sukcesije dolazi usljed smrti stranke u toku parnice. Promjenom li nosti stranaka ili procesnopravnom sukcesijom i 2. ali se mo e ste i i u toku trajanja parnice. ‡ Treba znati da promjena stranaka nema uticaja na identitet parnice.Procesnopravna sukcesija ili promjena stranaka u parnici ‡ Svojstvo tu ioca i tu enog sti e se obi no podno enjem tu be. dok drugi oblik dovodi do zasnivanja suparni arstva.

pa zbog toga ne mo e ni pokrenuti novu parnicu. kao materijalnopravni ovla tenik. ‡ Sukcesor.‡ Do sukcesije voljom stranaka mo e do i u parnici usljed materijalne singularne sukcesije ili neovisno od nje. a razlog le i u svrsishodnosti. bez pristanka obje stranke. . ima stvarnu legitimaciju. odnosno ovdje kori tenjem ustanove preina enja tu be. a ni stupiti na mjesto tu ioca u ve postoje u. ‡ Singularna materijalnopravna sukcesija u parnici postoji kada u toku parnice do e do otu enja stvari ili prava povodom koga te e parnica. ali nema pravo na vo enje spora (procesnu legitimaciju). mogu e je parnicu nastaviti uz kori tenje svih dotada njih rezultata parnice. Procesnom sukcesijom.

‡ Sa pristankom obje stranke. du an je da svoj tu beni zahtjev-prijedlog prilagodi novonastaloj situaciji. zbog nedostatka stvarne legitimacije. npr. kao posljedice materijalnopravne sukcesije. to zna i da u tom slu aju do procesnopravne sukcesije dolazi u trenutku sukcesorne izjave da se parnica preuzima. vrijedi pravilo: Ako je tu ilac otu io sporno pravo. tu ilac koji je cedirao tra binu. s tim da ovu posljedicu tu ilac mo e izbje i i povra ajem otu enog spornog prava. ‡ Prema teoriji irelevancije. sukcesor stupa u parnicu umjesto svog prethodnika i onda dolazi i do procesnopravne sukcesije. a ne u trenutku gra anskopravnog prenosa prava. tako to e tra iti da tu eni obavezu na inidbu ispuni prema materijalnopravnom sukcesoru. . ‡ Prema teoriji relevancije koja je vladaju a danas. ukoliko ne eli da rizikuje da ga sud odboje sa tu benim zahtjevom. ne treba promjeniti tu beni zahtjev u smislu da je tu eni du an obavezu izvr iti cesionaru. singularna materijalnopravna sukcesija nema nikakvog uticaja na parnicu. a ne cedentu.

‡ Zastupnik ostaje potpuno izvan dejstva svojih vlastitih radnji. a to su maloljetnici i punoljetna lica kojima je oduzeta poslovna sposobnost. ‡ Zakonski zastupnik zastupa poslovno nesposobna lica. koji se jo e e naziva punomo nikom. ugovorni zastupnik i zastupnik pravnih lica. nego iz zakona. jer one neposredno proizvode dejstvo za zastupanu stranku. Kod zakonskog zastupnika. volja zastupane stranke je osnov ovla tenja zastupnika. ‡ Osnovna podjela je na zakonsko i ugovorno zastupanje. ovla tenje zastupnika ne proizilazi iz volje zastupanog. on mora imati ovla tenje za zastupanje. a da bi to zastupnik mogao initi. . razlikujemo vi e vrsta zastupnika: zakonski zastupnik. ‡ S obzirom na osnov za zastupanje. a kod ugovornog zastupanja.Zastupanje u parnici ‡ Zastupanje kao procesna ustanova ima na podru ju procesnog prava isti sadr aj kao i na podru ju materijalnog prava.

odre eno je. Samo izuzetno. da li lice koje se pojavljuje kao zakonski zastupnik ima ovla tenje i da li se kre e u okviru ovla tenja koja mu pripadaju na osnovu zakona. ali samo tu enom. Kad se pojavi ovakva situacija. Ukoliko zakonski zastupnik nije u mogu nosti zbog svoje nestru nosti da uspje no titi prava i interese zastupanog. to je razlog apsolutne ni tavosti donesene presude. ‡ Nedostaci u zakonskom zastupanju imaju karakter procesne povrede. ‡ Ko su zakonski zastupnici. sud e mu tada savjetovati da uzme punomo nika. sud je ovla ten da postavi privremenog zastupnika. Ako bi zbog toga za jednu ili obje stranke mogle nastati tetne posljedice. sud je ovla ten da u konkretnoj parnici postavi privremenog zastupnika. u pravilu.‡ Sud u toku cijelog potupka ex officio pazi da li parni no nesposobnu stranku zastupa zakonski zastupnik. Sud mo e postaviti privremenog zastupnika za konkretnu parnicu samo u sljede im situacijama: 1. zakonom. Ukoliko bi postupak oko postavljanja redovnog zakonskog zastupnika trajao dugo i 2. . ‡ Sud isto tako pazi da li zakonski zastupnik savjesno vr i svoja ovla tenja u parnici. O postavljanju privremenog zastupnika sud odmah obavje tava organ starateljstva. jer zakonski zastupnik ne mora da li no vodi parnicu. s tim da i ovaj zastupnik ima ovla tenja zakonskog zastupnika.

ali je zato njeno posjedovanje ve a garancija za uspje no vr enje zastupanja. ‡ Kod nas. ‡ Iako je ustanova nu nog punomo nika napu tena u na em pravu. Me utim. nego i dobrovoljni zastupnik parni no sposobnih stranaka. nego ta lica moraju uzeti stru nog punomo nika za zastupanje. ali i ne mora imati.Punomo nik ‡ Zastupnika koji u parnici zastupa parni no sposobnu stranku nazivamo punomo nikom. posjedovanje stru ne pravne kvalifikacije nije uslov za vr enje funkcije punomo nika. ipak mnogi pravni sistemi u svijetu ne priznaju parni no sposobnim strankama postulacionu sposobnost pred svim sudovima. zapamtite. ‡ Punomo nik mo e biti svako poslovno sposobno lice. punomo nik je ne samo voljni. ‡ U na em pravu. tako da punomo nika mo e. . svako parni no sposobno lice ima pravo da neposredno ostvaruje pravnu za titu.

s tim da ovo nije mogu e u na em pravnom sistemu. uz naknadu po advokatskoj tarifi. . ali ona proizvodi svoje posljedice samo u konkretnoj parnici. U nekim procesnim sistemima je mogu e ugovoriti nagradu punomo niku srazmjerno od uspjeha koji izdejstvuje u parnici (pactum de quota litis).‡ Logi no. zbog ega je ona uslov za dopu tenost preduzetih radnji u parnici od strane punomo nika. npr. ‡ Kod nas se u ulozi punomo nika naj e e pojavljuju advokati. s tim da je po jednom shvatanju parni na punomo materijalnopravna izjava volje. a po drugom je procesnopravni institut. s tim da to nije njihova privilegija po pravu. nego po stru nosti. ‡ Treba znati da neposredno ovla tenje na zastupanje ne proizilazi iz osnovnog posla. ‡ Zbog navedenog shvatanja. s tim da se ovo drugo shvatanje i prihvata. ‡ Ovla tenja punomo nika proizilaze iz punomo i koju izdaje zastupana stranka. ‡ Parni na punomo ima karakter procesne pretpostavke. ‡ Punomo stvo se mo e obavljati bez naknade ili uz naknadu. ako je ustanova punomo nika u slu bi pru anja pravne pomo i. nego iz punomo i. parni na punomo se nakon pokretanja parnice vi e ne mo e pobijati zbog svojih nedostataka. onda tim zahtjevima mo e uspje no udovoljiti samo lice koje ima stru ne pravne kvalifikacije.

ili specijalna-samo za pojedine radnje. kao i punomo za preduzimanje odre enih radnji u parnici. za iji rad odgovara njegov principal. razlikujemo parni nu punomo za obim radnji koji zavisi da li je punomo nik advokat ili neko drugo lice. a ako sud posumnja u istinitost pismene punomo i. mo e rje enjem odrediti da se podnese ovjerena punomo . . ‡ Punomo mora biti izdata u pismenoj formi ili usmeno na zapisnik kod suda. s tim da i sud mo e pozvati stranku koja ima punomo nika da se li no izjasni o injenicama koje treba utvrditi u parnici.‡ Ovla tenja iz osnovnog ugovora mogu biti u a nego na osnovu punomo i. pored punomo nika. ‡ Ovisno od toga za koji obim parni nih radnji se ovla uje punomo nik. ‡ Postulaciona sposobnost daje mogu nost stranci koja ima punomo nika da i sama u parnici preduzima radnje. mo e na osnovu parni ne punomo i preduzimati sve radnje. ‡ Punomo nik koji nije advokat. Pred sudom prvog stepena. jer punomo mo e biti generalna-za sve radnje. osim dispozitivnih. advokata ex lege mo e zamjeniti njegov pripravnik.

‡ Ali. s tim da stranka mo e punomo u svako vrijeme opozvati. s tim da punomo mo e prestati i prije okon anja parnice. onda smrt stranke nema neposredno za posljedicu prestanak punomo i. ‡ Parni na punomo se daje za vo enje parnice i prestaje okon anjem parnice. prestanak pravnog lica ima za posljedicu prestanak punomo i koju je ono izdalo. zbog ega se odluka mo e pobijati redovnim i vanrednim pravnim lijekovima. . ali ne uvijek i smr u stranke.‡ Od parni ne punomo i kao procesne pretpostavke zavisi dopu tenost podno enja tu be i dopu tenost preduzimanja radnji u parni nom postupku. ‡ Punomo prestaje i smr u punomo nika. ‡ Ukoliko lice nije imalo ovla tenje za zastupanje. to predstavlja apsolutno bitnu povredu postupka. bilo opozivom ili otkazom. jer ako je punomo nik dobio parni nu punomo . zbog ega sud ex officio pazi da li lica koja se pojavljuju u ulozi punomo nika mogu biti punomo nici i da li se kre u u okviru ovla tenja iz punomo i.

jer svoja ovla tenja crpi iz punomo i koje mu je izdao zastupnik. nego volju pravnog lica. sve radnje u parnici u ime i za ra un pravnog lica. Naime.‡ Kao to znamo. prenijeti svoja ovla tenja na drugo lice i to lice se pojavljuje u parnici kao punomo nik. zastupnik preko koga pravno lice manifestuje svoju volju. Kod nas. . u pravilu. u ulozi punomo nika pravnog lica se naj e e pojavljuju diplomirani pravnici ili pravnici po bolonjskom prcesu koji su zavr ili 4 godine fakulteta. ‡ Zastupnik pravnog lica mo e preduzimati. koja se izvodi iz poslovne sposobnosti. mo e in concreto. treba strogo razlikovati zastupnika pravnog lica od punomo nika pravnog lica. s tim da pravna lica svoju parni nu sposobnost vr e preko svojih organa. ‡ Vr e i te radnje. ‡ Me utim. pravna lica kao subjekti prava imaju pored strana ke sposobnosti i parni nu sposobnost. To je razlog zbog ega zastupnike pravnog lica razlikujemo od zakonskih zastupnika koji zastupaju parni no nesposobna lica. pravna lica ne ispoljavaju svoju volju.

‡ Za pojam tre ih lica odlu uju e je da ona u estvuje u tu oj parnici koja je ve nastala kao procesnopravni odnos izme u svake stranke i suda. pa i presuda svojom pravomo no u obavezuje samo stranke. ‡ Me utim. a razlikujemo: obi nu intervenciju i zakonsku intervenciju u u em smislu. .U e e tre ih lica u parnici ‡ Kao to znamo. parnica je izgra ena na principu dvije stranke. koji kao dr avni organ titi op i interes i ombdusmen u cilju za tite zajam enih prava i sloboda. i izme u samih stranaka. a posredstvom suda. ‡ Kao zakonski intervenijent pojavljuje se javni tu ilac. ishod parnice esto nije bez dejstva na pravnu situaciju u kojoj se tre a lica van parnice nalaze prema jednoj od stranaka ili kad tangira ak i ire interese. Ovo se u e e u tu oj parnici naziva jo i procesnom intervencijom. ‡ U ulozi obi nog intervenijenta mo e se pojaviti svako lice iji je sopstveni pravni interes anga ovan u parnici.

‡ Umje a je pomaga stranke. nego poma e stranci na ijoj strani se mije a da uspije u parnici. pa ta lica stupanjem u parnicu dobijaju procesnopravni polo aj umje a a. .Sporedno mije anje u parnicu ili interventio accessoria ‡ Procesna intervencija je ustanova koja omogu ava svakom tre em licu da u estvuje u tu oj parnici i u svom vlastitom interesu poma e stranci na ijoj se strani mije a. a to su: 1. vansudskim obavje tavanjem ili informacijom od nekog lica. Da postoji pravni interes za mije anje u parnicu. kako bi onda i on ostario svoj pravoza titni cilj. ‡ Potencijalni umje a mo e saznati za parnicu na tri na ina: sudskim obavje tavanjem. jer on ne tra i pravnu za titu za sebe. Da parnica postoji (lis pedens) i 2. ‡ Dvije su osnovne pretpostavke neophodne za u e e umje a a.

to se pro iruje i na umje a a i 2. ‡ Pravni interes postoji: 1. Kada odluka koja se donosi u parnici ima svoje dejstvo pravomo nosti. .‡ Umje a mo e stupiti u parnicu sve od njenog nastanka pa do pravomo nog okon anja. sud pazi ex officio. ‡ Na postojanje pravnog interesa za intervenciju. ra a regresni zahtjev prema umje a u. jer je tu a parnica za tre a lica: res inter alios acta. ukoliko izgubi parnicu. ‡ Postojanje pravnog interesa je intervencijski razlog za stupanje u tu u parnicu u svojstvu umje a a. s tim da zakon dopu ta umje a u da stupa u parnicu i nakon podno enja vanrednog pravnog lijeka. U pravnim situacijama kada se za stranku.

ali sa posljedicama za stranku na ijoj strani se mije a. ‡ Obi ni umje a mo e istupiti iz parnice u koju se umije ao. Isto tako. ali mo e kao svjedok. jer poma u i stranci da uspije u parnici. a ni njen zastupnik. povla enje ili preina enje tu be. ‡ Zna i.Polo aj obi nog umje a a i intervencijsko dejstvo presude ‡ Umje a je posebna vrsta u esnika u postupku. npr. sklapanje sudskog poravnanja i sl. sve do njenog okon anja. Umje a ne mo e preduzimati dispozitivne radnje. umje a nema polo aj stranke. te su njegova ovla tenja stoga znatno ograni ena. pa mora primiti parnicu u stanju u kakvom se nalazi kada se umije a. odricanje ili priznanje tu benog zahtjeva. pa umije a poma e i sebi u pravnoj situaciji u kojoj se ve nalazi prema stranci. te su zato njegove radnje poduzete u svoje ime. ‡ Razlozi mije anja su intervencijski. jer nije ni stranka. te zbog toga mo e poduzimati sva napadna i odbrambena sredstva. ne mo e biti saslu an kao stranka. .

‡ Svojim aktivnim dr anjem obi ni umje a mo e da otkloni negativne posljedice pasivnog dr anja stranke na ijoj se strani mije a. ‡ Presuda prema umje a u nema dejstvo pravomo nosti. ve proizvodi intervencijsko dejstvo koje se sastoji u tome to umje a ne mo e u drugoj parnici osporavati pravilnost donesene presude ni u jednom elementu. pa se zato umje a mo e suprostaviti stranci prigovorom nesavjesnog vo enja parnice u parnici koju stranka pokrene u ostvarivanju svog regresnog zahtjeva prema umje a u. ili da ulo i albu koju je stranka propustila da ulo i i sl. Kao to ve znamo. ni injeni nom. ‡ Umje a ev rok za albu te e od dana kada je presuda dostavljena stranci kojoj se on pridru io. pravomo nost obuhvata samo dispozitiv kojim se odlu uje o tu benom zahtjevu. Ovim prigovorom umje a mo e otkloniti intervencijsko dejstvo donesene presude. mo e svojim dolaskom na raspravu ili ulaganjem prigovora da otkloni dono enje presude zbog izostanka na tetu stranke kojoj se pridru io. npr. dok se intervencijsko dejstvo prote e i na obrazlo enje. iz ega se vidi da je intervencijsko dejstvo presude ire i stro ije od pravomo nosti. jer ne dopu ta preispitivanje ni injeni nog. ‡ Pored toga to umje a poma e stranci. ni pravnom. ni pravnog osnova donesene presude. . on je istovremeno i kontroli e.

a same stranke ne mogu u toj drugoj parnici dovoditi u pitanje pravno shvatanje suda iz ranije parnice. . npr. jer su jedinstveni suparni ari.‡ Me utim. umje a mo e u novoj parnici otkloniti samo isticanjem prigovora koji se ti u nedostatka u vo enju parnice. Zato. a to je da presuda intervencijsko dejstvo proizvodi samo izme u intervenijenta i suprotne stranke iz prethodne parnice. pa ukloko sud utvrdi osnovanost ovakvih prigovora. ‡ Umje a mo e imati i polo aj jedinstvenog suparni ara u predmetima u kojima zbog prirode pravnog odnosa. stranka nije upotrijebila napadna i odbrambena sredstva za koja je imala mogu nost. pa se zato ka e da ova lica imaju pravni interes za mije anje. ono to se mora tako e znati. mo e se o ekivati dono enje sadr ajno druga ije presude u odnosu na prethodni postupak. proizvodi prema njemu dejstvo pravomo nosti. a umje a u nisu bila poznata. polo aj ste ajnog vjerovnika u parnici u kojoj se raspravlja o postojanju potra ivanja koje je osporeno u ste ajnom postupku. npr. odluka koju sud donosi u parnici u koju umje a stupa. a koji se mogu pripisati u krivicu stranci na ijoj se strani umje a pridru io. ‡ Intervencijsko dejstvo presude iz prethodne parnice. sud u novoj parnici ne mo e da ispituje pravilnost i zakonitost odluke suda iz prve parnice.

‡ Materijalnopravno dejstvo obavje tenja tre eg lica se sastoji u posljedici prekida roka zastarjelosti. pravno dejstvo obavje tenje o parnici proizvodi samo kao parni na radnja kojom tu ilac ili tu eni obavje tavaju tre e lice podneskom preko suda da je parnica pokrenuta i u kakvom se stanju nalazi. . mogu o parnici koja te e saznati na razli ite na ine.Obavje tenje o parnici i imenovanje prethodnika ‡ Tre a lica koja imaju interes da stupe u parnicu. ‡ Najva nija procesnopravna posljedica obavje tenja je u nastupanju intervencijskog dejstva izme u one stranke koja obavje tava i tre eg lica koje se obavje tava o parnici. ‡ Denuncijacija ili obavje tenje o parnici proizvodi procesnopravno i materijalnopravno dejstvo. Me utim. pa ovo dejstvo nastupa bez obzira da li je obavje teno tre e lice stupilo u parnicu ili ne.

on se ne mo e osloboditi svoje procesne uloge tu enog. ali zato kao tu eni. npr. ovo pravo pripada samo tu enom u situacijama kada tu eni. Zapamtite. a ovaj se ne odazove pozivu. tvrdi da stvar dr i ili pravo vr i u ime tre eg lica. poslugoprimac. Njihov interes da imenuju svoje prethodnike je u tome to su ta lica ja a u pravu. pediter. kao imalac stvari ili korisnik nekog prava. prevoznik i sl. ‡ Ako je tu eni imenovao prethodnika. ne mogu poricati svoju pasivnu legitimaciju. zakupoprimac. ali e zato presuda koja bude donesena u parnici imati intervencijsko dejstvo prema imenovanom prethodniku. jer je imaju ve na osnovu toga to dr e stvar ili vr e pravo povodom koga je do lo do parnice. tako e predstavlja obavje tavanje tre eg o parnici i njegovo pozivanje da stupi u parnicu umjesto lica koje ga poziva. pa imaju bolju mogu nost da se suprostave istaknutom tu benom zahtjevu.‡ Imenovanje prethodnika. . ‡ Tu eni mora imenovati prethodnika u parnicu najkasnije do momenta upu tanja u raspravljanje o tu benom zahtjevu. komisionar.

tada nastupa slu aj iste procesne sukcesije koju ne prati. ako imenovani prethodnik zauzme prema pozivu negativan stav da stupi u parnicu. jer bi zbog nesavjesnog vo enja parnice mogao jo odgovarati i prethodniku. tu eni se tada ne mo e osloboditi parnice. odnosno korisnik prava. on je mora nastaviti i voditi jo savjesnije. ukoliko prethodnik ili auktor po pristanku tu enog pristane da preuzme parnicu. ‡ Ali.‡ Me utim. niti mo e pratiti materijalna sukcesija. kao najva nijeg stvarnog prava. koji ne mo e u konkretnoj situaciji prenijeti nikakvo stvarno pravo na svoga sukcesora po latinskoj maksimi za derivativno sticanje vlasni tva. po to je prvobitno tu eni samo puki dr alac ili detentor stvari. .

moraju postupak primiti u onakvom stanju u kome se on zatekao u momentu njihovog stupanja. Ako je vi e lica u ulozi tu ioca. a postoji i eventualno i zakonsko suparni arstvo. a prema dejstvu koje proizvodi u postupku. suparni arstvo se dijeli na obi no i nu no. tako to jednom tu bom ustaje vi e lica ili je tu ba upravljena protiv vi e lica. Uslovi za nastanak suparni arstva odre eni su normama procesnog prava. tako da sva lica u ulozi tu ioca i lica u ulozi tu enog. to je aktivno suparni arstvo. dok smrt jedne od stranaka dovodi do univerzalne sukcesije. Lica koja stupaju u parnicu kao novi tu ilac ili tu eni. dijele njihove sudbine. ono dijeli na materijalno i formalno. Na e pravo ne dopu ta zasnivanje suparni arstva pro irenjem tu be po nalogu suda. pasivno. pa se prema uslovima koji se tra e za zasnivanje suparni arstva. Me utim. do zasnivanja suparni arstva mo e do i i u toku postupka i to pristupanjem novog tu ioca ili pro irenjem tu be na druge tu ene. a u ulozi tu enog. Suparni arstvo se naj e e zasniva podizanjem tu be. tada imamo suparni arstvo ili subjektivnu kumulaciju.Suparni arstvo ± litis consortium ‡ Kad se u postupku u ulozi tu ioca ili tu enog pojavljuju dva ili vi e lica. pa zato zasnivanje naknadnog suparni arstva nema uticaja na identitet va pokrenute parnice. ‡ ‡ ‡ . ali sa njihovim pristankom.

‡ ‡ . Stvarna zajednica suparni ara je kada se njihovi zahtjevi ili obaveze zasnivaju na istom injeni nom i pravnom osnovu (idem factum. vi e povjerilaca ili du nika tu e ili su tu eni iz zajedni ki sklopljenog ugovora i sl. zbog materijalnopravnih ili procesnopravnih razloga dolazi do nu nog suparni arstva. idem ius). suvlasnici. Formalno suparni arstvo postoji kada se zahtjevi ili obaveze suparni ara iste vrste i kada se zasnivaju na bitno istovrsnom injeni nom i pravnom osnovu (simile factum.Materijalno i formalno suparni arstvo ‡ ‡ ‡ Suparni arstvo je materijalno kada se suparni ari u pogledu predmeta spora nalaze u pravnoj ili u stvarnoj zajednici. simile ius). npr. Uz navedene uslove. treba ista i i injenicu da se formalno suparni arstvo mo e zasnovati samo ako je isti sud stvarno i mjesno nadle an za svaki zahtjev ili obavezu i za svakog tu enog. sunasljednici i sl. Samo izuzetno. Dejstvo i zna aj suparni arstva je u slu bi ostvarenja na ela svrsishodnosti i pravne sigurnosti. te do zasnivanja suparni arstva dolazi samo voljom stranaka. Pravna zajednica postoji kada se vi e lica pojavljuju kao u esnici odre enog gra anskopravnog odnosa iz koga za njih proizilaze prava i obaveze. npr.

a kod tre eg sud mo e odlu iti presudom. ‡ ‡ . Dejstvo obi nog suparni arstva ima uvijek formalno suparni arstvo i materijalno . koje je. drugi da sklopi poravnanje. koliko je lica u ulozi tu ioca ili tu enog. jedan mo e da se odrekne tu benog zahtjeva. ve ak jedan od suparni ara kao stranka mo e biti saslu an kao svjedok za dokazivanje injenica koje su relevantne za drugog suparni ara.Obi no suparni arstvo ‡ ‡ ‡ Kod obi nog suparni arstva svaki od suparni ara ima polo aj samostalne stranke u parnici. npr. mo e biti obi no i nu no i to ovisno od toga da li priroda materijalnopravnog odnosa zahtjeva dono enje jedinstvene odluke ili ne. te nastaje onoliko samostalnih procesnopravnih odnosa. ili da teku druga iji rokovi u odnosu na druge. ne samo da prema nekom suparni aru mo e do i do prekida postupka. Materijalno suparni arstvo koje se zasniva na pravnoj zajednici. Ako priroda odnosa zahtjeva dono enje jedinstvene odluke. Kada je u pitanju razvoj parnice.ako se zasniva na stvarnoj zajednici. to je onda obi no suparni arstvo. Svaki suparni ar samostalno disponira predmetom spora. i naj e e u praksi zastupljeno. ujedno da ka em.

dok su im dejstva ista. bilo na strani tu ioca ili tu enog. . ‡ Nu no suparni arstvo mo e biti jedinstveno i nu no u u em smislu. ‡ Jedinstveno suparni arstvo. a razlikuju se samo u pogledu uslova za zasnivanje. Ako ne u estvuju svi. djeluje pravomo no u svoje odluke i na one subjekte materijalnopravnog odnosa koji nisu u estvovali u parnici. kao procesnopravnom odnosu. kada zakonski nasljednici tu e testamentarne nasljednike i tu bom tra e poni tenje testamenta.Nu no suparni arstvo ‡ Suparni arstvo je nu no kada se prema zakonu ili zbog prirode materijalnopravnog odnosa spor mo e rije iti samo na jednak na in prema svim suparni arima. sud e tada usljed nedostatka stvarne legitimacije odbiti tu beni zahtjev kao neosnovan. ‡ Nu no suparni arstvo u u em smislu postoji kada u parnici. kao vrsta nu nog suparni arstva. npr. svi u esnici spornog materijalnopravnog odnosa. nu no moraju u estvovati.

Dakle. ali u pogledu dejstva preduzetih radnji. ali se radnje ije je poduzimanje vezano za odre eni rok mogu vr iti sve dok rok te e bar za jednog suparni ara. ne proizvode dejstvo prema ostalim suparni arima. pa radnje koje jedan suparni ar preduzima. Me utim.: suvlasnici nepokretnosti u parnici za utvr ivanje prava slu nosti. porodi nih. Rokovi za poduzimanje parni nih radnji teku posebno za svakog suparni ara. . ukoliko bar jedan suparni ar zauzima aktivno dr anje u postupku. pa ovdje praksa smatra. da procesnoprava dejstva proizvodi ona radnja koja je s obzirom na krijnji ishod parnice. najpovoljnija za sve suparni are. Obi ni suparni ari su u me usobnom odnosu potpuno samostalne stranke. Jedinstveno i nu no suparni arstvo u u em smislu imaju isto dejstvo u parnici i zajedni ki se tako razlikuju od obi nog suparni arstva. to se ti e dispozitivnih procesnih radnji. i kod nu nog suparni arstva svaki suparni ar je samostalna stranka u pogledu mogu nosti preduzimanja parni nih radnji. Problem nastaje kada jedni priznaju. ili kod tu be za osporavanje bra nog o instva i sl. a zakoni ne reguliraju. presuda zbog izostanka se ne bi mogla donijeti prema suparni aru koji se pasivno dr ao u postupku. radi se o sporovima povodom nedjeljivih stvarnih prava i drugih nedjeljivih pravnih odnosa. ili kod tu be javnog tu ioca ili tre ih pravno zainteresiranih lica ili organa starateljstva za poni tenje braka. one proizvode dejstvo samo ako su preduzete od strane svih nu nih suparni ara zajedno. Stoga. svaki nu ni suparni ar se smatra jednom strankom. nasljednih. a drugi osporavaju injenice.‡ ‡ ‡ ‡ Nu ni suparni ari su npr. npr. imovinskopravnih i sl.

lice A tu i lice B za naknadu tete. Jedino se meritorno raspravljanje o osnovanosti tu benog zahtjeva prema eventualnim suparni arima odla e do dono enja pravomo ne odluke o osnovanosti tu benog zahtjeva prema prvotu enom. odboja se prema eventualnim suparni arima kao neosnovan. suparni arstvo na osnovu zakona i glavno mije anje u parnicu ‡ Sva lica koja su navedena iza prvotu enog su eventualni ili supsidijarni suparni ari. jer se prema njima tu beni zahtjev mo e usvojiti samo ukoliko je pravomo no odbijen prema onom tu enom koji je u tu bi naveden ispred njih. ‡ Sve posljedice podno enja tu be i litispedencije nastaju jednako prema svim eventualnim suparni arima. kao eventualnog suparni ara. pa tu bom eventualno obuhvata i lice C. . a pri tome nije siguran da je ba lice B odgovorno za tetu.Eventualno suparni arstvo. ‡ U pravnom ivoti tu ilac se koristi ovom ustanovom kod ostvarivanja prava u situacijama u kojima nije siguran u pasivnu legitimaciju tu enog. pa ukoliko se tu beni zahtjev usvoji prema prvotu enom. npr.

to sud prvo raspravlja i odlu uje o tu benom zahtjevu glavnog intervenijenta. zauzimaju zajedni ki polo aj tu enih. tako da glavni du nik i jemac ne mogu biti zajedni ki tu eni. tu iti obje stranke jednom tu bom sve dok se postupak pravomo no ne okon a. pa tada to lice mo e pred istim sudom pred kojim parnica te e. pa tu ba glavnog intervenijenta ima za posljedicu zasnivanje suparni arstva na pasivnoj strani. Prema na em pravu. Glavno mije anje u parnicu ili intervencijski postupak imamo kada lice u cijelosti ili djelimi no tra i stvar ili pravo o kome izme u drugih lica ve te e parnica.‡ ‡ ‡ ‡ Suparni arstvo na osnovu zakona odre uje se za neke posebne pravne situacije. ako se tome ne protivi sadr ina ugovora o jemstvu. Tako. Poseban oblik suparni arstva na osnovu zakona je po tu bi glavnog intervenijenta. . npr. odnosno tu ilac i tu eni iz ve pokrenute parnice. pa tek onda nastavlja raspravljanje o tu benom zahtjevu iz prve parnice. ovom tu bom se pokre e samostalna parnica koja je potpuno nezavisna od ve pokrenute parnice. pravilo je u na oj praksi da se jemac nalazi u obavezi samo ako glavni du nik ne bude mogao platiti svoj dug. zakon izri ito propisuje da glavni du nik i jemac mogu biti zajedni ki tu eni. jer bi to bilo protivno sadr aju ugovora o jemstvu. Kako odlu ivanje o tu benom zahtjevu glavnog intervenijenta ima prejudicijelan zna aj za ishod prve parnice.

Adresat procesnih radnji stranaka je uvijek sud.Procesne radnje stranaka ‡ Procesne ili parni ne radnje su pravne injenice procesnog prava. npr. Procesne radnje su u pravilu opozive i 6. Treba znati da i propu tanje stranaka u parnici ima karakter procesne radnje. ‡ Najva nija podjela procesnih radnji je na radnje stranaka i radnje suda. tu eni se pre utno slo i sa povla enjem ili preina enjem tu be. pa se zato sve procesne radnje. Dejstvo procesnih radnji ne mo e zavisti od uslova. odnosno pretpostavke procesnih radnji stranaka su: 1. Strana ka. Specifi nost procesne forme je jedno od obilje ja procesnih radnji stranaka. u odnosu na presudu. parni na i postulaciona sposobnost. . Odredbe materijalnog prava koje se ti u nedostatka u izjavi volje ne mogu se primjeniti na procesne radnje stranaka. 2. ‡ Stranke preduzimaju procesne radnje u pravilu svojim aktivnim dr anjem u parnici. 3. nalaze u odnosu sredstva prema cilju. mada procesna radnja mo e biti preduzeta i konkludentno. 4. 5. ‡ Op e karakteristike.

Podjela procesnih radnji stranaka ‡ Najva nija podjela radnji stranaka je prema kriteriju dejstva koje proizvode u parnici. prijedlog za odlaganje ro i ta i sl. npr. tako da tim tvrdnjama tu ilac eli da doka e osnovanost tu benog zahtjeva. tvrdnje i sl... tu beni prijedlog. Procesnim prijedlozima stranke ele da uti u na vremenski razvoj parnice. ‡ Procesne tvrdnje mogu biti injeni ne i pravne. a to je na: posredne i neposredne radnje. . ‡ Posredne procesne radnje tek posredstvom djelatnosti suda proizvode dejstva u postupku. npr. ‡ U posredne radnje spadaju prijedlozi. a prijedlozi se dijele na procesne i stvarne. albeni prijedlog i sl. a tu eni eli njima obesna iti osnovanost tu benog zahtjeva. a stvarni prijedlozi se ti u odlu ivanja o predmetu spora. kao i podjela na ofanzivne i defanzivne procesne radnje stranaka.

treba kazati da su odluke najva nije radnje suda. prijedlog za povra aj u pre a nje stanje. a albom se zasniva nadle nost vi eg suda. no kako su istovremeno upravljene i na dono enje odluka suda. ‡ Nedostaci procesnih radnji stranaka se mogu otkloniti. ‡ Neke procesne radnje imaju istovremeno karakter i neposrednih i posrednih radnji. ulaganje albe i sl. povla enje tu be. neophodno je ista i da se bitno obilje je na eg savremenog parni nog postupka ogleda u napu tanju strogosti procesne forme. ‡ Po pitanju forme procesnih radnji. Ove radnje sud ispituje samo sa stanovi ta njihove osnovanosti.‡ Neposredne procesne radnje su one koje same po sebi proizvode dejstvo u parnici. utoliko su i posredne radnje. a radnja konvalidirati naknadnim odobrenjem te radnje. koje se donose u obliku presuda i rje enja. . pa se samo najva nije radnje preduzimaju u odre enoj procesnoj formi. alba i drugi pravni lijekovi i sl. tu ba i alba su istovremeno i neposredne i posredne radnje. npr. tu bom se pokre e parni ni postupak. ‡ Kad su u pitanju procesne radnje suda. npr. ali bez posredovanja suda. dok posredne radnje ispituje i sa stanovi ta njihove dopu tenosti i osnovanosti. npr. tu ba. npr.

‡ Zapisnik spada u va ne procesne dokumente. preduzimaju se u pismenoj formi i nazivaju se podnesci.Podnesci i zapisnik ‡ Procesne radnje koje se preduzimaju van ro i ta. sastavlja se zapisnik. jasan i da sadr i sve to je potrebno da bi se po njemu postupalo. I o radnjama koje se usmeno preduzimaju van ro i ta. jer se u njemu odslikava tok glavne rasprave. te e joj odrediti sudski rok za ponovno podno enje podneska. s tim da e na ovaj na in sud postupiti i ako podnesci nisu podneseni u dovoljnom broju primjeraka. ‡ Podnesak mora biti uredan. sud e stranku pou iti da ga ispravi i dopuni. ‡ Ukoliko je podnesak nejasan ili ne sadr i sve nu ne elemente. .

pa ukoliko o odlu nim injenicama postoji bitna protivrje nost izme u sudske odluke i zapisnika. to ima za posljedicu apsolutno bitnu povredu postupka. nego na rezultatima cjelokupnog usmenog. kao dispozitivne radnje. ipak je on u slu bi procesne garancije. . ‡ Sud je du an da u zapisnik unese i prigovore koje sud nije prihvatio. kao i kod ostalih javnih isprava. Zapisnik u kome je uneseno sudsko poravnanje pojavljuje se u funkciji izvr ne isprave. unose u zapisnik. dokazivati da je zapisnik nepravilno sastavljen. neposrednog i javnog raspravljanja. kojom se obezbje uje pravilno i zakoniti presu ivanje. povla enje tu be i sudsko poravnanje. ‡ O vije anju i glasanju sastavlja se poseban zapisnik koji razgleda samo vi i sud kad rje ava o pravnom lijeku. ali se isto tako. ali je dopu teno.‡ Iako se presuda o osnovanosti zahtjeva ne temelji na zapisniku. ‡ Sudski zapisnik je po svom karakteru javna isprava.

Rokovi ‡ Rok je. ne mogu mijenjati. u zakonske rokove spadaju: rok za podno enje prijedloga za povra aj u pre a nje stanje. to se sigurno negativno odra ava na tok postupka. pa ih sud. jer njihovo propu tanje dovodi i do gubitka prava. sudske. rokovi za ulaganje pravnih lijekova i sl. ‡ Procesni rokovi slu e i za pripremanje stranaka. ‡ Cilj dobrog pravosu a nije samo da se donese pravilna. a ni stranke. sud u pravilu nije vezan rokovima u preduzimanju procesnih radnji. pa se strankama mora ostaviti dovoljno vremena i to najmanje 8 dana od dana primitka poziva. kao to znate. ‡ U na em pravu. Npr. vremenski interval za preduzimanje procesnih radnji predvi en normama procesnog prava. Ovi rokovi su istovremeno i prekluzivni. ‡ Zakonski rokovi su odre eni zakonom. . emu nesumnjivo doprinise rokovi. prekluzivne i dilatorne. ‡ Procesni rokovi se dijele na zakonske. nego i pravovremena odluka u sporu.

za neke procesne radnje suda. ‡ S obzirom na vrijeme od kada se ra unaju. s tim da rokovi teku u kontinuitetu (tempus continiuum). Me utim. rok za ispravljanje neuredno podnesenog podneska ili rok za davanje odgovora na tu bu i sl. npr. . jer ne proizvodi nikakve pravne posljedice na strani suda. za koje norme materijalnog prava ve u vr enje materijalnopravnih ovla tenja. za koje norme procesnog prava ve u vr enje procesnih prava i obaveza. i objektivne. prijedlog za povra aj u pre a nje stanje se podnosi u subjektivnom roku od 8 dana i objektivnom roku od 60 dana. Npr. norme procesnog prava propisuju rokove. koji se ra unaju od dana nastupanja relevantne injenice. treba razlikovati materijalnopravne rokove. Kod sudskih rokova zakon utvr uje maksimalne granice njihova trajanja. npr. ukoliko sud i ne udovolji zahtjevima ovog roka. njihovo trajanje odre uje sud. tako da se ovi rokovi na prijedlog stranaka mogu produ avati.‡ Kod sudskih rokova. rokovi se dijele na subjektivne. ‡ Od procesnopravnih rokova. presuda se mora pismeno izraditi u roku od 8 dana od dana dono enja. koji po inju te i od dana saznanja za doga aj. ‡ Isto tako. ovakav rok se naziva instruktivnim.

u sudskoj zgradi. Ro i ta uvijek zakazuje sud i ona mogu biti obligatorna ili fakultativna. s tim da sud mo e odgoditi ro i te kad je to potrebno radi izvo enja dokaza ili iz drugih opravdanih razloga. a nadle nom sudu stigne nakon proteka roka. a u fakultativna ro i ta spadaju pripremna ro i ta. Ovi rokovi ne teku dok traje zastoj u razvoju postupka. u pravilu. naturalno. Ustanova fikcije se koristi kada se normama procesnog prava fingira da je podnesak podnijet sudu. u kojoj se stranka nalazi. Ili. Obligatorna ro i ta su. astronomsko ra unanje rokova. odnosno danom njegove predaje preporu enom po iljkom. gdje se rokovi ra unaju od momenta do momenta. Rok prestaje da te e od momenta kada je nastupio zastoj u razvoju postupka. tada se smatra kao da je podnesak predat sudu.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Kao to znate. a ne od momenta kada je sud donio odluku povodom zastoja koji je nastupio. ro i ta za izvo enje dokaza i sl. Rokovi prestaju te i kada nastupi prekid postupka. pa tada prestaju te i i zakonski i sudski rokovi. smatrat e se da je na vrijeme podnesak podnesen. ro i ta za glavnu raspravu ili ro i te za povra aj u pre a nje stanje. odn. po inju da teku iznova. preduzeta prije isteka roka. . Rok je odr an u va nosti. na i zakoni ne prihvataju tzv. ili kada se predaja podneska vr i odre enoj ustanovi. Rok po inje ogla avanjem stvari i odr ava se. u pravilu. a kada se postupak nastavi. ako stranka podnesak iz neznanja preda ili uputi nenadle nom sudu. rokovi koji su prestali da teku. ako je radnja ije je preduzimanje vezano za odre eni rok.

. propu tanje zakonskih rokova vodi. dopunjen i vra en sudu u odre enom roku. ‡ Kod propu tanja nekih radnji. ‡ Propu tanje nastupa samo po sebi. odnosno na dono enje pravilne odluke. ako ne bude popravljen. ‡ Kako propu tanje ima za posljedicu prekluziju. bez obzira na to da li se mo e propu tanje pripisati volji stranaka ili ne. smatra se da je podnesak povu en. zbog toga bi propu tanje moglo da ima i vrlo tetne posljedice na krajnji ishod postupka. u pravilu. npr.Pojam propu tanja i povra aj u pre a nje stanje ‡ Procesna radnja je propu tena ukoliko nije poduzeta u predvi enom roku ili do odre enog momenta u razvoju postupka. prekluziji. odnosno nemogu nost da se vi e preduzme propu tena radnja. zakonodavac se slu i fikcijom da je stranka preduzela procesnu radnju. i bez obzira da li je stranka za propu tanje odgovorna ili nije. Kao to rekosmo. ‡ Najva nija posljedica propu tanja je nastupanje prekluzije.

‡ Ustanova koja je pravno uobli ena za otklanjanje posljedica propu tanja. i to: 1. Da je stranka propustila ro i te ili rok za poduzimanje procesne radnje. 2. Da prijedlog bude blagovremeno podnesen (subjektivni rok 8 dana od dana prestanka razloga za propu tanje ili od kada je stranka za to saznala. Da propu tanje ima za posljedicu prekluziju. odnosno u objektivnom roku od 60 dana. ‡ Do povra aja u pre a nje stanje mo e do i samo na prijedlog stranaka i ako su ispunjene sve pretpostavke. a koje se ne mogu pripisati u krivicu stranaka. Da se propu tanje ne mo e pripisati u krivicu stranci ili njenom zastupniku i 4. zove se povra aj u pre a nje stanje (restitutio in integrum). 3. . ‡ Predlaga je du an istovremeno sa podno enjem prijedloga da preduzme i propu tenu radnju.

postupak po restitucionom prijedlogu nema u pravilu uticaja na tok parnice. ‡ Kad sud pravomo nim rje enjem dopusti povra aj u pre a nje stanje. ‡ Sud neblagovremen i nedozvoljen prijedlog odbacuje rje enjem kao nedopu ten. a naknadno ulo ena alba smatra se blagovremeno ulo enom.‡ Povra aj u pre a nje stanje nije dopu ten. Me utim. . povra aj u pre a nje stanje. ako je propu ten rok za stavljanje prijedloga da se dopusti povra aj u pre a nje stanje ili ako je propu teno ro i te odre eno povodom prijedloga za povra aj u pre a nje stanje. sud mo e odlu iti da se postupak prekine do pravomo nosti rje enja o prijedlogu. onda se parnica vra a u ono stanje u kome se nalazila prije propu tanja. Zbog toga. ‡ Treba da znate. oduzima presudi dejstvo pravomo nosti. propu tanja roka za ulaganje albe. zbog npr.

Vrijednost predmeta spora slu i za odre ivanje nadle nosti. . ‡ Elementi tu be koji sa injavaju njen nu ni sadr aj su: odre enje suda od koga se tra i za tita. bez tu ioca nema ni sudije. dokazi i tu beni zahtjev. odnosno bez tu be nema ni postupka (nemo iudex sine actore). tu ba je upravljena i prema drugoj stranci-tu enom. predmet spora. a uz oznaku predmeta spora navodi se i njegova nov ana vrijednost. kao i svaki drugi podnesak: oznaka suda. i to: 1. Zato je dostavljanje tu be tu enom primarno u funkciji ostvarivanja na ela kontradiktornosti. stranaka i predmeta spora. te je tu ba kao procesna radnja upravljena prema sudu. dokazi i tu beni zahtjev. a navedene elemente dijelimo u dvije grupe. U drugu grupu elemenata tu be spadaju: tu beni osnov. Podaci koje tu ba mora sadr avati. sastava suda ili ulaganja revizije. a posredstvom suda. ‡ Dakle. 2.Tu ba ‡ Tu ba je procesnopravna forma kojom se u parni nom postupku ostvaruje ustavom zagarantovano pravo na pravnu za titu. osnov tu be. odre enje obje stranke: tu ioca i tu enog.

res iudicata i lis pedens. sud mo e pouzdano odlu ivati da li su pretpostavke koje se ti u principa. odluku o osnovanosti tu benog zahtjeva sud donosi na osnovu injenica koje je utvrdio na glavnoj raspravi. s tim da je injeni ni osnov nu an elemenat tu be. Me utim. a tu eni ima mogo nost da zauzme svoj stav prema istaknutom tu benom zahtjevu. ispunjene. a ne i u obimu koji omogu uje odlu ivanje o osnovanosti tu benog zahtjeva. ‡ ‡ . ne bis in idem. a ne na osnovu onih koje su iznesene u tu bi. stranke su du ne da iznesu sve injenice na kojima temelje svoje zahtjeve i da predlo e dokaze kojima se utvr uju te injenice. npr.injeni ni osnov tu be ‡ ‡ ‡ Razlikujemo injeni ni i pravni osnov. dok je pravni samo fakultativan. injeni ni osnov obrazuju pravno relevantne injenice iz kojih tu ilac izvodi tu beni zahtjev kao pravnu posljedicu. injeni ni osnov tu benog zahtjeva mora biti u tu bi prezentiran u obimu koji omogu uje dopu tenost raspravljanja o tu benom zahtjevu. Samo ako je tu beni zahtjev dovoljno odre en da se mo e razlikovati od svakog drugog njemu sli nog. Prema raspravnom na elu.

da ponovimo. ‡ Dakle. ‡ Da li odre ene fakti ke injenice u svom ukupnom rezultatu proizvode pravne posljedice na koje je upravljen tu beni zahtjev. jer ukoliko npr. pa ak i u albi. onda postoji mogu nost da se izdejstvuje dono enje presude zbog izostanka. . ipak je u interesu tu ioca da ve u tu bi iznese sve injenice od kojih zavisi osnovanost tu benog zahtjeva. i kada ga tu ilac iznosi. sud ne obavezuje.Pravni osnov tu be ‡ Pravni osnov. Pravna ocjena tu benog zahtjeva se izvodi iz pravnih normi. tu eni izostane. dok je pravni samo fakultativan. ako su ispunjene i ostale pretpostavke za dono enje ove odluke. koje za odre ene stvarne injenice ve u pravne posljedice. ‡ Iako o osnovanosti tu benog zahtjeva sud odlu uje na osnovu injeni ne gra e koju stranke mogu prezentirati u toku trajanja prvostepenog postupka. du an je da utvrdi sud po principu: sud je du an da poznaje pravo ± iura novit curia. injeni ni osnov je nu an elemenat tu be.

‡ Pravoza titnu formu tu benog zahtjeva odre uje sadr aj pravne za tite koja se tra i. i to: 1. zato su stranke du ne da odrede sadr aj i obim pravne za tite. morate znati. utvr ivanje postojanja ili nepostojanja odre enog prava ili pravnog odnosa (deklaratorna). tu ilac ve u tu bi unaprijed odre uje sadr aj odluke koju sud treba da donese. a ne priroda materijalnopravnog ovla tenja povodom koga se za tita tra i. . samo je tu beni zahtjev predmet odlu ivanja. Kondemnatornoj. tu ilac mo e od suda zahtjevati: dono enje odluke kojom se nala e izvr enje odre ene radnje(kondemnatorna).Tu beni zahtjev (petitum) ‡ Tu beni zahtjev je predmet spora. ‡ S obzirom da sud ne ide ni mimo. Me utim. pa tako npr. i promjena ili prestanak odre enog pravnog odnosa(konstitutivna). 2. a ni preko tu benog zahtjeva. pa prema tome i predmet parnice kao procesnopravnog odnosa. Deklaratornoj i 3. ‡ Uva avaju i ove tri procesne forme. ‡ Zato se tu beni zahtjev mo e postaviti u tri procesnopravne forme. Konstitutivnoj.

svojstvo presu ene stvari sti e odluka o tu benom zahtjevu.ovo je ustavari materijalnopravno poimanje ovog pitanja. treba kazati da je to pitanje samog subjektivnog prava. odnosno njegove utu ivosti. ra a prigovor litispendencije. ali i dejstvo materijalne pravomo nosti ne dopu ta novu parnicu u istom predmetu. ‡ ‡ ‡ U pravilu. pa zbog toga do preina enja tu be dolazi samo onda kada se u tu bi mijenja tu beni zahtjev. zatim. . pa bi sud u tom slu aju rje enjem odbacio tu bu kao nedopu tenu. usljed nadostatka utu ivosti kao procesne pretpostavke. ‡ Identi nost tu benih zahtjeva u dvije parnice. Drugi imaju ispravniji stav i oni tvrde da se lica ne mogu odre i prava na pravnu za titu kao javnopravnog ovla tenja. treba kazati da je on prvo u slu bi odre ivanja identiteta tu be. Kada je u pitanju problem utu ivosti. uz zadr avanje samog prava? Jedni teoreti ari predvi aju ovakvu mogu nost. sud e donijeti presudu kojom tu beni zahtjev odbija kao neosnovan. ali mogu oprostiti dug ili odgoditi nastupanje njegove dospjelosti . Mo e se podnijeti i usmeno na zapisnik kod suda. ali se i tada faksira ili upu uje email-om u pismenom obliku.‡ Kada je u pitanju funkcija i zna aj tu benog zahtjeva. tu ba se podnosi u pismenom obliku u vidu podneska. pa ukoliko to pravo nedostaje in concreto. Postavlja se pitanje da li se nosilac subjektivnog prava mo e privremeno ili trajno odre i sudske za tite tog prava.

Utvr uju e ili deklaratorne i 3. Tre a vrsta tu be. Preobra ajne ili konstitutivne.Vrste tu bi ‡ Prva podjela. Li nim tu bama se tite relativna subjektivna prava sa dejstvom inter partes. pa ak i protiv nje. Dosu uju e ili kondemnatorne. Sadr aj pravne za tite odre uje u tu benom zahtjevu tu ilac. Karakteristika ovih tu bi je da se ne zna protiv kojih subjekata se mogu podnijeti. Druga podjela. Stvarnim tu bama se tite apsolutna subjektivna prava sa dejstvom erga omnes. Kao to ve rekosmo. a ne prema prirodi materijalnopravnog odnosa povodom koga se tra i pravna za tita. Specifi nost ovih tu bi je da je potencijalni tu eni poznat i prije nego to je do lo do povrede. izaziva ka ili provokativna tu ba. To je tzv. je na stvarne i li ne. biti pozvan da podigne tu bu kod suda za ostvarivanje svoga prava. 2. ‡ ‡ . odnosno uznemiravanja samog prava. kod koje titular prava mo e bez obzira na svoju volju. u procesnom pravu podjela tu bi je izvr ena prema sadr aju pravne za tite koja se u tu bi tra i. razlikujemo tri vrste tu bi: 1. to zna i da se lice sudskim putem izaziva da svoje pretenzije doka e tu bom pred parni nim sudom ili da spor izgubi. jeste poseban i arhai an vid dekleratorne tu be. dok ne do e do povrede odnosno uznemiravanja samog prava.

Tako npr. odnosno propu tanje. trpljenje ili propu tanje. tu ilac tra i od suda da tu enog osudi. tu ilac uvijek zasniva na tvrdnji da je tu eni povrijedio neko njegovo pravo. pa i kondemnatorne tu be. trpljenje. Kod kondemnatorne tu be postojanje pravnog interesa nije potrebno dokazivati. . Ako tu eni dobrovoljno ne ispuni obavezu iz odluke.Kondemnatorne ili dosu uju e tu be ‡ Tu beni zahtjev kod ovih tu bi uvijek je upravljen na odre enu radnju. tu ilac ima mogu nost da u izvr nom postupku ostvari prinudno izvr enje sudske odluke. Svoj zahtjev da sud osudi tu enog na odre enu radnju. da preda odre enu stvar. da se suzdr ava od vr enja odre ene radnje i sl. te da tu eni: plati odre enu svotu novca. po to njegovo postojanje proizilazi iz sadr aja pravne za tite koja se tra i. ‡ Pravni interes je procesna pretpostavka za dopu tenost svake.

tada tu bu treba odbaciti kao nedopu tenu. ako sud na e da je zahtjev za izdr avanje osnovan. ako tu ilac u tu bi navodi da e dospjelost tek nastupiti u odre enom vremenskom periodu u budu nosti. sud e odbiti tu ioca sa tu benim zahtjevom kao neosnovanim. ‡ Samo izuzetno. kondemnatorna tu ba mo e biti dopu tena za ostvarivanje zahtjeva povodom potra ivanja koja dospjevaju u budu nosti. Ali. a u toku postupka se utvrdi da nije.‡ Me utim. zbog nepostojanja pravnog interesa. kod zakonskog izdr avanja. . ukoliko tu ilac tvrdi u tu bi da je potra ivanje iz tu benog zahtjeva dospjelo. mo e obavezati tu enog na ispunjenje obaveze koja jo nije dospjela. npr.

Ukoliko su pravno relevantne injenice sporne kao predmet odlu ivanja. ne mo e biti predmet tu be za utvr enje postojanje ili nepostojanje poslovne ili pravne sposobnosti. postoji samo jedan izuzetak. obigacionopravni. predmet utvr enja mogu biti samo postoje i pravni odnosi. nasljednopravni i drugi odnosi. a to je u praksi vrlo rijedak slu aj.Deklaratorne ili utvr uju e tu be ‡ Kod ove vrste tu bi sud samo utvr uje postojanje ili nepostojanje pravnog odnosa koji je u tu benom zahtjevu procesnopravno uobli en. pa predmet tu be mogu biti razli iti pravni odnosi. npr. ‡ ‡ ‡ . ali same po sebi ne mogu biti predmet odlu ivanja. Ove tu be mogu biti pozitivne i negativne. Ni apstraktna pravna pitanja ne mogu biti predmet tu be za utvr enje. Od pravila da injenice ne mogu biti predmet odlu ivanja. te nije dopu teno utvr enje odnosa koji e nastati u budu nosti. ovisno od toga da li sud utvr uje postojanje ili nepostojanje pravnog odnosa. a to je da tu itelj mo e putem ove tu be tra iti utvr ivanje istinitosti odnosno neistinitosti neke isprave. svojinskopravni. U pravilu. utvr ivanje svojstva odre ene stvari i sl. npr. tada su predmet dokazivanja.

npr.‡ Pravni interes za podizanje deklaratorne tu be. odnosno tu be za utvr enje je procesna pretpostavka na ije postojanje sud pazi ex officio. osporavanje postojanja ugovora o djelu predstavlja realnu opasnost za njegovo budu e ostvarenje. odnosno sadr ajem materijalnopravnih ovla tenja. tako da sadr aj pravne za tite formuliran u tu benom zahtjevu nije odre en materijalnopravnim zahtjevom. tako da u roku koji je odre en. bilo radnjama ili izjavama. ‡ Cilj deklaratorne ili tu be za utvr enje je prevencija. izaziva spor o postojanju ili nepostojanju pravnog odnosa. ‡ Tu ba za utvr enje je isto procesnopravni oblik ostvarivanja pravne za tite. jer nesigurnost i neizvjesnost do koje se dolazi u pravnom odnosu je obi no posljedica dr anja tu enog koji. . tu ilac ima pravni interes da deklaratornom tu bom tu neizvjesnost otkloni.

pa u takvim sporovima tu ilac mo e pored kondemnatorne tu be da ustane i deklaratornom tu bom i to zajedno sa kondemnatornom ili u vidu prejudicijelnog-incidentalnog zahtjeva za utvr enje.Odnos deklaratorne i kondemnatorne tu be ‡ Samo prerastanje spora u povredu izaziva i prerastanje pravnog interesa sa utvr enja u pravni interes za dosu enje. koji se ostvaruje kondemnatornom tu bom. to je posebno izra eno u sporovima o stvarnim i drugim apsolutnim pravima. ako tu ilac izdejstvuje povoljnu odluku o postojanju pravnog odnosa. ‡ Istina. npr. ima sporova u kojima mogu nost ostvarivanja pravne za tite kondemnatornom tu bom ne iscrpljuje u cijelosti pravni interes za podizanje i deklaratorne tu be. tu eni mu ne e mo i sa uspjehom osporiti postojanje istog pravnog odnosa u drugoj parnici koja se vodi povodom nekog drugog zahtjeva za inidbu. . zbog ega mogu nost podizanja kondemnatorne tu be ini nepotrebnim podizanje deklaratorne tu be same po sebi.

da bi sud mogao odlu iti o tu benom zahtjevu iz kondemnatorne tu be. kako mu tu eni vi e ne bi mogao sa uspjehom osporavati postojanje takvog pravnog odnosa. s tim da njegovo isticanje nema za posljedicu preina enje tu be. Ne zaboravite. ‡ Incidentalni zahtjev je nov tu beni zahtjev uz postoje i ukoliko je isti sud nadle an za oba pitanja. i tada tu ilac ima pravni interes da izdejstvuje i o prethodnom pitanju odluku sa dejstvom pravomo nosti. koje mora biti rije eno.‡ Prejudicijelni ili incidentalni zahtjev za utvr enje za tu ioca mo e nastati tek u parnici koju je pokrenuo kondemnatornom tu bom. . pa se time otvara spor o prethodnom pitanju.

u odnosu na kondemnatorne i deklaratorne.Konstitutivne ili preobra ajne tu be ‡ Konstitutivnom tu bom tu ilac tra i od suda da donese presudu kojom se stvara nova pravna situacija. onda donosi presudu kojom izri e promjene. pravna funkcija kondemnatornih i deklaratornih tu bi se sastoji u ostvarivanju odnosno utvr ivanju postoje ih pravnih odnosa. pravna funkcija koja se ostvaruje konstitutivnom tu bom prevazilazi okvire funkcije postupka kao institucije u slu bi ostvarenja. Takva presuda ima karakter pravne injenice. Kod konstitutivne tu be sud prvo utvr uje da li tu iocu pripada ovla tenje na promjenu koju zahtjeva. zbog ega se konstitutivne tu be zna ajno razlikuju od kondemnatornih i dekaratornih tu bi. ‡ Me utim. jer neposredno proizvodi odre enu promjenu u postoje em pravnom odnosu. ‡ Rekosmo. putem preina enja ili ukidanja postoje eg pravnog odnosa. Zato su konstitutivne tu be rje e u pravnom ivotu. pa ako utvrdi da mu pripada. . a ne stvaranja prava. a to je svakako i osnovna funkcija postupka kao institucije.

tu ba za progla enje prestanka ugovora o izabranom sudu ili tu ba za poni tenje odluke izabranog suda. npr. te je u njima tu beni zahtjev naj e e upravljen na izmjenu u postoje em pravnom odnosu.‡ Pravo na promjenu na podru ju bra nih i porodi nih odnosa se naj e e ostvaruje konstitutivnom tu bom. . za poni taj braka i tu ba za osporavanje bra nog o instva. Konstitutivni karakter imaju i izvr ne tu be du nika. konstitutivne tu be su rje e. kojim se tra i da se izvr enje proglasi za nedopu teno. ‡ Na podru ju imovinskih odnosa. tu ba za smanjenje ili pove anje odre ene inidbe ili na smanjenje ugovorene kazne ili za odre ivanje vremena ispunjenja obaveze i sl. npr. tu ba za razvod braka. ‡ U posebnu vrstu konstitutivnih tu bi spadaju tu be kojima je tu beni zahtjev upravljen na promjenu procesnopravnog polo aja. npr.

pa se tada tu eni takvom preina enju ne mo e protiviti.to zna i da dolazi do ustaljenja nadle nosti ili perpetuatio fori. sud koji je bio nadle an u momentu podno enja tu be ostaje i dalje nadle an. ‡ Drugo procesnopravno dejstvo podno enja tu be imamo ako se tu ba preina uje zbog okolnosti koje su nastupile nakon podno enja tu be sudu. ili ako tu ilac smanji tu beni zahtjev. iako bi zbog tih promjena trebao biti nadle an drugi redovni sud iste vrste . To zna i ako se u postupku promjene okolnosti na kojima je zasnovana nadle nost suda. koje se u pravilu vr i prema injenicama koje su postojale u momentu podno enja tu be sudu.Procesnopravne i materijalnopravne posljedice podno enja tu be ‡ Prvo procesnopravno dejstvo podno enja tu be se sastoji u ocjenjivanju nadle nosti. .

4.‡ Najva nije materijalnopravne posljedice podno enja tu be sudu su: 1. 2. no ako se povu e tu bu ili ako sud tu bu odbaci kao nedopu tenu. du nik tada pada u docnju u momentu kada povjerilac podnese tu bu sudu. . Ako u bra nim sporovima nakon podno enja tu be umre tu ilac. 3. nasljednici imaju pravo da nastave postupak u cilju dokazivanja osnovanosti tu be. pravo izbora se tada iscrpljuje podno enjem tu be i 5. a ne dolazi ako je tu ba podnesena u roku koji jo te e. do prekluzije dolazi ako je tu ba podnesena poslije proteka roka. Ako rok za ispunjenje obaveze nije odre en. Ako pravo izbora kod alternativnih obligacija pripada tu iocu. smatra se da do prekida nije ni do lo. Ako je pravo na podno enje tu be vezano prekluzivnim rokom. Prekida se zastarjevanje i odr aj i to pod rezolutivnim uslovom da se postupak nastavi i okon a.

‡ ‡ ‡ . tu eni kao savjesni dr alac. 3. za preina enje tu be u objektivnom smislu treba pristanak tu enog. odgovara kao nesavjesni dr alac. Za litispendenciju se vezuje niz dejstava i to: procesnopravnog i materijalnopravnog karaktera. pod uslovom da izgubi spor po zahtjevu za predaju stvari. od momenta kada mu je tu ba dostavljena. npr. Ako koja od stranaka otu i stvar ili pravo o kojem te e parnica. a posredstvom suda i izme u stranaka (tu ioca i tu enog). Nakon dostavljanja tu be tu enom. 4. i to izme u svake stranke i suda. Umje a kao tre e lice mo e se pridru iti jednoj od stranaka.Litispedencija ± lis pedens ‡ Dostavljanjem tu be tu enom. nastaje parnica kao procesnopravni odnos. zna i da dostavljanje tu be tu enom proizvodi dejstva i po materijalnom pravu. Procesnopravna dejstva litispendencije su: 1. Materijalnopravna dejstva litispendencije. 2. ne mo e se u pogledu istog zahtjeva pokretati nova parnica. Dok parnica te e. latinski: lis-spor i pedens-parnica postoji odnosno te e. to ne sprje ava da se parnica izme u istih stranaka dovr i. Od ovog momenta parnica postoji. Protivtu ba i tu ba glavnog intervenijenta mogu a je tek nastankom parnice i 5.

a isti je ako je tu beni zahtjev isti. . pa e sud tada drugu tu bu odbaciti kao nedopu tenu. Za utvr ivanje postojanja dvostruke litispedencije. ‡ Na sud e na zahtjev stranke prekinuti postupak ukoliko je pred stranim sudom pokrenut postupak u istoj stvari pod dva uslova: 1. Identitet stranaka. Ako postoji fakti ka uzajamnost.‡ Na postojanje litispedencije sud naj e e saznaje iz prigovora tu enog. Predmet spora u obje parnice mora biti isti. odnosno ako se njima ostvaruje isti pravoza titni cilj. Ako se radi o sporu za koji nije predvi ena isklju iva jurisdikcija suda u BiH i 2. Na zasnivanje litispedencije pred inistranim sudom ne pazi se po slu benoj du nosti. Zna i zabrana dvostruke litispedencije proizilazi iz latinske maksime: Ne bis in idem! ‡ Pokretanje parnice u odre enom predmetu pred inostranim sudom ne predstavlja apsolutnu smetnju za pokretanje parnice pred doma im sudom u istom predmetu. ako utvrdi da parnica u istoj stvari ve te e. mjerodavan je: 1. ali ne moraju u obje parnice imati istu strana ku ulogu 2. to zna i da u obje parnice stranke moraju biti iste.

‡ Norme procesnog prava dopu taju spajanje vi e tu benih zahtjeva u istoj tu bi protiv istog tu enog. zbog ega ne uti e na identitet svakog od istaknutih tu benih zahtjeva. .Objektivna kumulacija ‡ Kumulacija postoji kada se u jednoj tu bi istakne vi e pravnih posljedica u formi tu benog zahtjeva. Kumulirati se mogu i zahtjevi koji nisu povezani istim injeni nim i pravnim osnovom. pod uslovima: 1. Kad su svi zahtjevi povezani istim injeni nim i pravnim osnovom i 2. pa je zbog toga ovakvo spajanje samo vanjsko. ‡ Uslovi za dopu tenost spajanja u jednoj tu bi vi e tu benih zahtjeva su utvr eni normama procesnog prava i na njih sud pazi po slu benoj du nosti. ako je isti sud stvarno nadle an za svaki od tih tu benih zahtjeva i ako se ti zahtjevi raspravljaju u istom postupku. s tim da kumulacija vi e tu benih zahtjeva u jednoj tu bi ne dovodi u pitanje njihovu procesnopravnu samostalnost.

u praksi ima iroku primjenu. logi no. a u slu aju da se poka e da je ugovor ni tav. . npr. u postupku povodom paternitetskog spora sa zahtjevom za izdr avanje. ‡ Tu beni zahtjevi u jednoj tu bi mogu biti spojeni: 1. s tim da se ovi zahtjevi. npr. jer su alternativno i fakultas alternativno spajanje samo prividni oblici objektivne kumulacije. 3. Kumulativno. sa zahtjevima koji se rje avaju po pravilima posebnih parni nih postupaka. tu ilac zahtjeva ispunjenje ugovora. Tu ilac na prvom mjestu u tu bi isti e osnovni tu beni zahtjev o kome tra i da sud primarno odlu uje. Samo kumulativna i eventualna kumulacija imaju karakter objektivne kumulacije u pravom zna enju rije i. tada postavlja zahtjev za povrat kupoprodajne cijene. u postupku bra nog spora zahtjev za zakonsko izdr avanje se kumulira npr. Alternativno i 4. Eventualno.‡ Ne mogu se kumulirati zahtjevi koji se rje avaju po op em parni nom postupku. kao oblik kumulacije. me usobno isklju uju. ‡ Kumulativno spajanje je osnovni oblik objektivne kumulacije i naj e e se primjenjuje. Od ovog pravila postoji odstupanje samo ako to zakon izri ito dopu ta. uz zahtjev za povra aj stvari isti e se i zahtjev za naknadu tete koja je na stvari pri injena. npr. 2. a slu aju da se o tome ne bude odlu ivalo. onda postavlja drugi-pomo ni zahtjev za odlu ivanje. U vidu fakultas alternative. ‡ Eventualno spajanje.

‡ Litispedencija i sva njena dejstva nastupaju podjednako povodom i osnovnog i pomo nog zahtjeva. Zato, tu ba u pogledu pomo nog zahtjeva nema karakter uslovne procesne radnje, jer norme procesnog prava ne dopu taju podizanje tu be pod uslovom. ‡ Prema tome, ako sud usvoji glavni tu beni zahtjev kao osnovan, to e pravomo nost te presude imati za posljedicu okon anje litispedencije u pogledu pomo nog tu benog zahtjeva i to sa dejstvom ex tunc, to zna i da e se smatrati kao da nije ni nastupila. ‡ Alternativno spajanje je samo procesnopravni izraz alternativne obligacije. Zato tu ilac u tu benom zahtjevu isti e vi e pravnih posljedica i tra i da sud obave e tu enog na svaku od njih, s tim da se udovoljavanjem jednoj od njih, udovoljava i tu benom zahtjevu u cijelosti. Zbog toga je kumulacija fiktivna, jer se ostvarenjem jedne pravne posljedice gase i sve ostale, npr. tu eni je du an da preda tu iocu odre enu stvar ili da mu isplati ugovorenu svotu novca. ‡ Procesnu fakultas alternativu imamo ako npr. sud usvoji tu beni zahtjev, tada e sud u presudi izre i da se tu eni mo e osloboditi davanja stvari, ako plati odre enu nov anu svotu. To predstavlja pravo, ali ne i obavezu tu enog, odnosno to je facultas alternativa.

Preina enje tu be ili modificatio
‡ U na em pravu do preina enja tu be dolazi i onda kada tu ilac pove a postoje i zahtjev, to je preina enje u kvantitativnom smislu, ili kada uz postoje i tu beni zahtjev istakne i drugi tu beni zahtjev, to predstavlja preina enje kumulacijom, iako se u ovakvim situacijama, da znate, ne radi o promjeni identiteta tu be kojom je pokrenut postupak. ‡ Promjena tu benog zahtjeva ima za posljedicu preina enje tu be, to je i utvr eno pozitivnim odredbama na eg procesnog prava, te zbog toga, najjednostavnije, za preina enje tu be mo emo re i da je to promjena istovjetnosti tu benog zahtjeva, npr. tu ilac ustaje tu bom u kojoj tu beni zahtjev upravlja na ispunjenje kupoprodajnog ugovora, tako to tra i isporuku ugovorene koli ine robe. Zbog toga, u toku parnice tu ilac svoj tu beni zahtjev preina uje, te zahtjeva naknadu tete zbog neispunjenja ugovora. ‡ Promjena injeni nog osnova dovodi do preina enja tu be, samo onda kada istovremeno izaziva i promjenu tu benog zahtjeva.

‡ U na em pravu, posljedice preina enja tu be ima i pove anje postoje eg, kao i isticanje novog tu benog zahtjeva uz postoje i tu beni zahtjev, iako ova dva oblika preina enja ne dovode do promjene identiteta tu be. ‡ Kod pove anja tu benog zahtjeva dolazi samo do kvantitativne promjene u ve istaknutom tu benom zahtjevu, pa je stav na e BH sudske prakse da tu ilac mo e pove ati tu beni zahtjev i nakon njegovog priznanja od strane tu enog i to sve do dono enja presude. Npr. tu iocu, ukoliko se pojave nove injenice u toku postupka, a budu izazvane pogor anjem zdravstvenog stanja, pripada ve i iznos nov ane naknade u odnosu na onaj koji je istakao u tu benom zahtjevu. ‡ Me utim, kvantitativno smanjenje tu benog zahtjeva nema za posljedicu preina enje tu be, ve posljedicu povla enja tu be, i to u tom njenom smanjenom dijelu. ‡ Isticanje novog zahtjeva uz postoje i, dovodi u stvari do kumulacije tu benih zahtjeva, npr. tu ilac uz zahtjev za povra aj stvari, isti e u toku parnice i zahtjev za naknadu tete, zbog smanjenja vrijednosti te stvari.

‡ Subjektivno preina enje tu be ili permutatio personalis dovodi do promjene u li nosti tu enog, za razliku od objektivnog preina enja koje se ti e predmeta spora. ‡ Tu ilac mo e preina iti tu bu i tako to e umjesto prvobitno tu enog, tu iti neko drugo lice-naj e e zbog gre ke u pasivnoj legitimaciji tu enog jer prvobitno tu eni nije obveznik iz materijalnopravnog odnosa povodom koga se ustaje tu bom. ‡ Conditio sine qua non za subjektivnu modifikaciju je pristanak prvotu enog, i to od momenta njegovog upu tanja u raspravljanje o meritumu spora, ali isto tako i pristanak novotu enog. ‡ Dopu tenost preina enja tu be je dispozitivna radnja tu ioca, pa su uslovi za dopu tenost tu be: 1. Pristanak tu enog ili 2. Dopu tanje preina enja od strane suda. ‡ Tu ilac mo e preina iti tu bu u objektivnom smislu sve do zaklju enja rasprave, a nakon dostavljanja tu be tu enom, onda je za preina enje tu be potreban i pristanak tu enog, to se ini kod preina enja predmeta spora, odnosno preina enja u objektivnom smislu. Tu eni se mo e saglasiti sa preina enjem davanjem izri itog pristanka, pre utno ili upu tanjem u raspravljanje o preina enoj tu bi-konkludentno.

to se ti e suda, sud tako e mo e procjeniti da se preina enjem ostvaruje krajnji cilj raspravljanja spornog stanja me u strankama kako bi se otklonila mogu nost pokretanja nove parnice, zbog ega sud iz razloga svrsishodnosti dopu ta preina enje tu be i onda kada se tu eni protivi preina enju. ‡ Za subjektivno preina enje ili preina enje koje se ti e promjene u li nosti tu enog, uslovi su mnogo stro iji, jer se mo e u initi samo sa pristankom, kako prvotu enog, tako i novotu enog. Prema prvotu enom preina enje tu be ima sve posljedice povla enja tu be, a za povla enje je, kao to znate, potreban pristanak prvotu enog od momenta njegovog upu tanja u raspravljanje. Pristanak lica koje stupa u parnicu je potreban zbog toga to to lice prima parnicu u onom stanju u kome se ona nalazi kada on u nju stupa. Prema ‡
tome, uspje no subjektivno preina enje tu be rezultira time to je novotu eni, umjesto prvotu enog, stranka u postupku, s tim da je ovo preina enje mogu e samo do zaklju enja glavne rasprave.

Glavna rasprava. sudu je prepu teno da. Pripremanje glavne rasprave .PRVOSTEPENI PARNI NI POSTUPAK Pripremanje glavne rasprave ‡ ‡ Prvostepeni postupak se odvija u dvije faze: 1. jer na osnovu glavne raprave sud donosi odluku o osnovanosti tu benog zahtjeva kao predmeta odlu ivanja. Glavna rasprava je centralna procesna institucija prvostepenog postupka. pripremno ro i te i zakazivanje glavne rasprave. oblikuje tok i faze pripremnog postupka.pripremni postupak i 2. dostavljanje tu be tu enom na odgovor. Priprema se procesna gra a za odlu ivanje o predmetu spora. nisu obligatne. Zbog navedenog. Sve su ovo radnje suda i u duhu su sudskog upravljanja postupkom. konstruisana je posebna faza pripremnog postupka. u skladu sa na elom sudskog upravljanja postupkom. na kojoj se: 1. s tim da sve radnje kojima se oblikuje pripremni postupak. Utvr uje postojanje procesnih pretpostavki i 2. Od pripremnog postupka uveliko zavisi pravilnost i efikasnost vr enja sudske funkcije. a na njoj je izvo enje dokaza najva nija procesnopravna djelatnost. Stadij pripremanja glavne rasprave podrazumjeva: ispitivanje tu be. Za uspje no ostvarenje sudske funkcije na glavnoj raspravi. ‡ ‡ .

npr. nerazumljivost i nepotpunost tu be. npr. Morate znati. jer sud na osnovu odgovora na tu bu cijeni da li je potrebno zakazati pripremno ro i te ili se odmah mo e zakazati ro i te za glavnu raspravu. lis pedens ili pravni interes. res iudicata. o postojanju procesnih pretpostavki koje se ti u predmeta spora. pa ukoliko tu eni prizna tu beni zahtjev. ukoliko sud utvrdi da se radi o apsolutnoj nenadle nosti suda ili da je tu ba podnesena po isteku prekluzivnog roka. pa se zbog ovih nedostataka tu ba mo e odbaciti tek na pripremnom ro i tu. jer ona mora biti potpuna i razumljiva. Stoga. sud nije ovla ten da odlu uje u ovoj fazi postupka. Propu tanje tu enog da na tu bu odgovori. Odgovor na tu bu je procesna radnja tu enog kojom tu eni zauzima svoj stav prema tu bi i tu benom zahtjevu. ‡ ‡ ‡ . sud e odmah donijeti presudu na osnovu priznanja. a ukoliko je rije o otklonjivim nedostacima. sud e tada primjeniti odgovaraju e mjere za otklanjanje tih nedostataka. ne proizvodi za njega nikakve tetne posljedice. te procesnih nedostataka na strani suda i stranaka. sud e tada tu bu odbaciti kao nedopu tenu.Prethodno ispitivanje tu be i odgovor na tu bu ‡ Ispitivanje tu be je obligatna procesna radnja u kojoj je sud ovla ten da ispituje i odlu uje o postojanju pretpostavki koje se ti u tu be.

raspravljanje o predmetu spora je zna ajno ograni eno na pripremnom ro i tu. jer se ta faza uglavnom svodi na pitanja sudskog upravljanja postupkom u materijalnopravnom smislu. jer to spada u isklju ivu funkciju na glavnoj raspravi. odr ava pripremno ro i te uvijek kada ocijeni da je svsishodno njegovo odr avanje sa stanovi ta to potpunijeg i cjelovitijeg pripremanja glavne rasprave. kao to su: razja njavanje su tine spora. on pristupa ostvarenju drugog dijela pripremnog postupka. a to je razja njavanje pitanja koja se ti u predmeta spora.Pripremno ro i te ‡ Sud. to zna i da sud na pripremnom ro i tu ne mo e izvoditi dokaze. razdvajanje spornog od nespornog i koja se dokazna sredstva mogu upotrijebiti za dokazivanje spornih injenica. a sud smatra da je izvo enje dokaza neophodno. . u pravilu. ‡ Nakon to sud utvrdi da ne postoje procesne smetnje za dalji tok postupka. Ipak. Izvo enje dokaza je kao izuzetak dopu teno kod izvo enja dokaza putem vje taka i uvi ajem. ako se tome ni jedna stranka ne protivi. sre ivanje procesne gra e.

presudu na osnovu odricanja i presudu zbog izostanka. na pripremnom ro i tu sud mo e donijeti presudu na osnovu priznanja. ili dispozitivnim radnjama stranaka koje imaju iste posljedice. Ro i te za glavnu raspravu treba odrediti tako da se strankama ostavi dovoljno vremena za pripremu. bilo dono enjem kona nog akta kojim se odlu uje meritorno o predmetu spora. funkciju suda vr i sudija pojedinac. ali i sudsko poravnanje. sud mo e uvijek da izvodi dokaze na pripremnom ro i tu radi utvr ivanja ovih injenica. neophodno je da znate da u toku cijelog pripremnog postupka. ‡ Iako je pripremno ro i te prioritetno u slu bi neometanog odvijanja postupka. sud zakazuje glavnu raspravu odmah nakon ispitivanja tu be. a najmanje 8 dana od dana prijema poziva. ‡ U sporovima koji nisu slo eni. .‡ Ako su sporne injenice od kojih zavisi rje avanje o procesnim pretpostavkama i drugim procesnim pitanjima. ‡ I na kraju. na njemu se postupak mo e i okon ati. npr.

javnosti. ali se samo na prvom ro i tu za glavnu raspravu mo e donijeti presuda zbog izostanka. ‡ Osnovni zahtjevi na ela: kontradiktornosti. . neposrednog i javnog raspravljanja. u pravilu. a to je utvr ivanje pravnorelevantnih injenica koje obrazuju osnov presude kao zavr nog akta. ‡ Glavna rasprava se u pravilu sastoji od vi e pojedina nih ro i ta. ‡ Sud mo e. ekonomi nosti i neposrednosti pru aju temeljne garancije za ostvarivanje osnovne funkcije glavne rasprave. usmenosti. zbog ega je glavna rasprava obligatoran stadij u razvoju postupka. zasnovati svoju odluku samo na osnovu procesne gra e koja je bila predmet usmenog.Glavna rasprava ‡ Glavna rasprava je jezgro postupka kao institucije.

‡ S obzirom na na elo jedinstva glavne rasprave. te na ela sudskog upravljanja postupkom. Zato od sposobnosti suda u upravljanju postupkom. Zato. bez obzira na broj ro i ta. neposrednosti i javnosti. . radnje preduzete na nekom od prethodnih ro i ta ne gube svoje dejstvo na nekom od sljede ih ro i ta i nije ih potrebno ponavljati. Naravno. izraz je procesnopravnog oblikovanja ro i ta na na elu usmenosti. to zna i sve do njenog zaklju enja.‡ Ideal postupka je da se glavna rasprava okon a na prvom ro i tu. stranke su ovla tene da procesnu radnju preduzimaju u cijelom toku glavne rasprave. ali je u praksi to prije izuzetak nego pravilo. ona obrazuju jedinstvo koje zovemo glavna rasprava. ‡ Jedinstvo glavne raprave koje obezbje uje na elo jedinstva ili koncentracije. u najve oj mjeri zavisi efikasnost i ekonomi nost u sprovo enju glavne rasprave.

odluke kojim se odre uje izvo enje dokaza. odr ava se red na ro i tu. U procesnopravnom smislu rukovo enje podrazumjeva sljede e radnje: otvaranje i zaklju ivanje glavne rasprave. diktira se sadr ina rasprave u zapisnik i sl. ‡ ‡ ‡ . du nost je predsjednika vije a da se u toku glavne rasprave brine o odr avanju reda u sudnici i dostojanstvu suda. Rekosmo. ponovno otvaranje ro i ta i sl. onda je funkcija rukovo enja glavnom raspravom podijeljena izme u predsjednika vije a i vije a. te oni i upravljaju glavnom raspravom. Kada je u pitanju vije e. npr. to u ovom slu aju ne podrazumjeva predsjednika vije a. a u korist predsjednika vije a. sud u pravilu odmah pristupa vije anju i glasanju. daje se i oduzima strankama rije . to predstavlja poseban stadij u razvoju postupka.Upravljanje glavnom raspravom ‡ Ako funkciju suda na glavnoj raspravi vr i vije e. Glavna rasprava se zaklju uje kada vije e smatra da je predmet dovoljno raspravljen. Isto tako. zaklju enje ro i ta. a poslije zaklju ivanja. funkciju suda u na em prvostepenom postupku vr e sudije pojedinci. to zna i da je predsjednik vije a primus inter pares. ono donosi sve odluke koje se ti u upravljanja postupkom. saslu anje svjedoka i vje taka. isklju enje javnosti. odlaganje ro i ta.

sud dostavljanje ostvaruje preko po te. pravni lijekovi. odnosno dostavljanje vr i sud po slu benoj du nosti. dostavljanje spada u procesne radnje suda. ‡ Prema na elu sudskog upravljanja postupkom. tu be. procesnopravna djelatnost uru ivanja pismena ili podnesaka adresatima kojima su oni upu eni. sudske odluke i sl. ‡ Procesne radnje suda koje zahtjevaju dostavljanje. najjednostavnije re eno. s tim da zakon omogu ava da se dostavljanje obavi i preko odre enog radnika u sudu.. ‡ To zna i. zatim preko nadle nog organa op ine. ‡ U pravilu. kao i prema radnjama suda. sudske policije i neposrednim uru enjem pismena u sudu. dostavljanjem se omogu ava svakoj stranci da zauzme svoj stav prema radnjama suprotne stranke. te se ovo dostavljanje naziva li nim dostavljanjem. npr. uru uju se neposredno licu kome se dostava treba izvr iti. .Dostavljanje ‡ Dostavljanje je.

Me utim. Predaja pismena stranci. nije obi no. Punomo nik za primanje pismena ne zastupa stranku. ne proizvodi dejstva. pa e se time smatrati da je dostavljanje izvr eno. Obi no dostavljanje dopu ta da se pismeno uru i nekom drugom licu umjesto adresata. a nema punomo nika u BiH. dostavlja e ga ostaviti u stanu ili prostorijama u kojima to lice radi ili e pismeno ostaviti na vratima stana ili prostorije. ili kada stranka promjeni adresu. a nemaju punomo nika u BiH. a o tome ne obavjesti sud. umjesto njenom zakonskom zastupniku. dostavlja je du an da preduzme jo jedan poku aj. Ovu vrstu punomo nika treba da imaju npr. onda se dostavljanje ostvaruje po pravilima obi nog dostavljanja.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Ako se lice kome se pismeno mora li no uru iti ne zatekne na mjestu. ve ima karakter li nog dostavljanja. Dostavljanje ogla avanjem je dopu teno samo onda kada sud postavi privremenog zastupnika tu enom ije je boravi te nepoznato. . s tim da predaja pismena stranci umjesto njenom punomo niku. odnosno tu enom koji se nalazi u inozemstvu. ali sa dejstvom dostave adresatu. Kada adresat odbije da primi pismeno. Dostavnica je isprava koja ima snagu javne isprave i njome se zasvjedo ava da je dostavljanje izvr eno. predstavlja relativno bitnu povredu parni nog postupka. stranke koje se nalaze u inozemstvu. pa ukoliko ni u ovom poku aju ne uspije. kada se predaja pismena vr i zakonskom zastupniku odnosno punomo niku stranke.

koji ne proizvodi nikakve procesnopravne posljedice. ije postojanje onemogu ava nesmetano odvijanje parnice. ‡ Zastoj postupka je u stvari prekid postupka.Zastoj odnosno prekid postupka ‡ Zastoj kao procesna situacija ne ukida parnicu. pa s obzirom na karakter i prirodu tih smetnji. . jer e tada sud zastati sa postupkom do nastupanja njene pravomo nosti ili u slu aju u e a javnog tu ioca ili ombdusmena. prekid postupka mo e biti obligatan i fakultativan. fakti ki zastoj imamo kod dono enja me upresude. ‡ Prekid postupka je vrsta zastoja do kojeg dolazi kada se pojave odre ene smetnje. sud e zastati sa postupkom dok ne protekne rok u kome oni mogu prijaviti svoje u e e i sl. nego samo dok zastoj traje parnica ne mo e da se odvija u pravcu svog okon anja. kao procesnopravni odnos. za razliku od fakti kog zastoja. koji spada u procesnopravnu vrstu diskontinuiteta koji dovodi do procesnopravnog dejstva. npr.

da li je u injeno krivi no djelo za koje se goni po slu benoj du nosti. mo e odlu ivati o prethodnom pitanju i onda kada odlu ivanje o tom pitanju ne spada u njegovu nadle nost. ili ako se posumnja da je vje tak ili svjedok dao la an iskaz ili da je isprava la na. ‡ Ako se nedostaci pojavljuju u momentu pokretanja postupka. u pravilu. pa mu je tada prepu teno da u svakom konkretnom slu aju odlu uje da li e o tom pitanju raspravljati i odlu ivati ili e to prepustiti nadle nom organu. ‡ Sud. tada izazivaju prekid postupka ex lege. Ako sud odlu i da sam ne rje ava o prethodnom pitanju ili kada je stranka odsje ena zbog vanrednih okolnosti. bilo na strani stranaka ili suda. kao uslov za raspravljanje i odlu ivanje. pa procesne pretpostavke.‡ Obligatan prekid postupka ti e se procesnih pretpostavki. ‡ Fakultativni razlozi koji mogu dovesti do prekida postupka su: ako sud odlu i da sam ne rje ava o prethodnom pitanju. tada sud uvijek prekida postupak. ko je u inilac i da li je on krivi no odgovoran. . a ako se nedostaci pojave u toku samog postupka. pa i kada se stranka nalazi na podru ju koje je zbog vanrednih okolnosti odsje eno od suda. sud te nedostatke na odgovaraju i na in otklanja. moraju postojati u toku cijelog trajanja postupka.

‡ Odluka suda o prekidu postupka. odnosno da li je svjedok ili vje tak dao la an iskaz ili je upotrijebio la nu ispravu. ali i ne mora prekinuti postupak. pa tek dostavljanjem rje enja o nastavljanju postupka. ‡ Momentom prekida postupka prestaju da teku svi rokovi (zakonski i sudski). ako se radi o obligatnom prekidu. ‡ Me utim. kada odluka o tu benom zahtjevu zavisi od toga da li je u injen privredni prestup ili krivi no djelo i ko je u inilac. tada sud mo e. . ako se radi o prekidu postupka do koga je do lo u slu aju kada je sud odlu io da ne rje ava o prethodnom pitanju.‡ Me utim. ima deklaratorni karakter. rokovi po inju te i iznova. odnosno prekida. ‡ Procesnopravno dejstvo prekida se sastoji u tome da parnica kao procesnopravni odnos i dalje postoji. postupak e se nastaviti po slu benoj du nosti. jer se postupak nastavlja na njihov prijedlog. ali sud ne mo e za vrijeme prekida donisiti nikakve odluke. a u slu aju fakultativnoih razloga. nakon prestanka razloga koji su do prekida doveli. zavisi uglavnom od stranaka. ima konstitutivni karakter. ‡ Da li e do nastavka prekinutog postupka do i.

ipak je u na em pravu sud osnovni subjekt dokazivanja. Teret dokazivanja. Ocjenu dokaza. izvo enje dokaza i ocjenu dokaza. prioritetno stranaka. ‡ 3. stranke i ostali u esnici u postupku. Na sudu le i du nost da potpuno i istinito utvrdi sve sporne pravno relevantne injenice. ‡ Dokazivanje kao procesna djelatnost obuhvata: ‡ 1. Dokazna sredstva. a koja obuhvata prikupljanje dokaza.Dokazivanje ‡ Dokazivanje predstavlja procesnim normama uobli enu djelatnost u kojoj u estvuje sud. Izvo enje dokaza i ‡ 5. a nakon izmjena parni nih zakona u BiH. ‡ Iako dokazivanje predstavlja zajedni ki zadatak svih u esnika u postupku. Predmet dokazivanja. ‡ 2. ‡ 4. .

zbog ega je pravilna pravna kvalifikacija predmeta spora od presudnog zna aja za pravilan ishod parni nog postupka. Nakon to se utvrdi koje su injenice pravno relevantne. a krajnji rezultat je dono enje pravilne presude. Priznate injenice. presudno je stru no pravno znanje. u pravilu. 3. Za davanje pravilnog odgovora na sva pitanja koja se ti u odre ivanja predmeta spora. ‡ ‡ ‡ ‡ . injenice utvr ene krivi nom presudom.Predmet dokazivanja ili thema probandi ‡ ‡ Predmet dokazivanja su pravnorelevantne injenice. sadr aj pravnih normi na osnovu kojih se presu uje u sporu. jer se prije utvr ivanja istinitosti injenica. Utvr ivanje pravnorelevantnih injenica ima za posljedicu racionalno tro enje vremena i sredstava. sud mo e uzeti odre ene injenice i bez dokazivanja. predmet dokazivanja. mora utvrditi njihova relevantnost. potrebno je utvrditi njihovu istinitost. 2. odnosno injeni nih tvrdnji. Pretpostavljene injenice i 4. Zato. a istinitost se utvr uje putem dokazivanja. a to su: 1. Op epoznate injenice. dok su injenice. nije nikada predmet dokazivanja jer va i princip iura novit curia. Me utim.

priznanje injenica dato izvan parnice ne proizvodi nikakvo procesno dejstvo. pa je zatim opozvala. . uzeti kao priznatu ili osporenu. uzimaju i u obzir sve okolnosti. odnosno nema procesne posljedice. ‡ Kada je u pitanju opozivanje priznanja. ali se izjava o priznanju stranke mo e dati usmeno na ro i tu ili pismeno van ro i ta. Zato. sud e. Me utim. ‡ Forma priznanja nije propisana parni nim zakonima u BiH. priznanje injenica pred sudom u toku parnice predstavlja jednostranu parni nu radnju stranke. prema svom uvjerenju cijeniti ho e li injenicu koju je stranka prvo priznala.Priznate injenice ‡ Predmet priznanja mogu biti samo injeni ne tvrdnje. dok pravne tvrdnje ne mogu biti predmet priznanja.

npr. Zbog navedenog. sud mo e narediti da se dokazuju i priznate injenice. pa ih sud unosi u osnov presude bez dokazivanja. No. bra ni i paternitetski sporovi gdje sud nije vezan priznatim injenicama. ili u sporovima u kojima je ograni eno na elo dispozitivnosti. treba znati da sud sa priznatim injenicama izjedna ava i nesporne injenice. Naime. pa se zato utvr uju dokazivanjem. ‡ Od pravila da se priznate injenice ne dokazuju. . postoje odstupanja.‡ Dejstvo priznanja se sastoji u tome to se priznate injenice ne dokazuju. na elo materijalne istine postavlja pred sud du nost da se utvr uju samo sporne injenice. ako smatra da stranke njihovim priznanjem idu za tim da raspola u zahtjevom kojim ne mogu raspolagati.

ne treba dokazivati. ‡ injenice do ijeg je saznanja sud do ao u vr enju svoje funkcije. ‡ Sud op epoznate injenice uzima u osnov odluke po slu benoj du nosti. pa time i sudu. jer su takve injenice poznate irem krugu ljudi. u nekom ranijem postupku. npr. privatno znanje sudije je bez procesnopravnog dejstva.Op epoznate ili notorne injenice i privatno znanje sudije ‡ Pravilo je da notorne injenice ne treba dokazivati. . ali mu tada prestaje funkcija sudije u konkretnom predmetu. pa ukoliko sudija pojedinac ili lan vije a raspola e znanjem koje se ti e odre enih pravnorelevantnih injenica u konkretnom sporu. mo e biti pozvan da se pojavi u funkciji svjedoka. jer se one izjedna avaju sa op epoznatim injenicama. ‡ Me utim.

‡ Karakter pravnih pretpostavki imaju samo one presumpcije koje su uobli ene u pravnoj formi pravne norme. Oborive i 2.Pravne pretpostavke ili presumptio iuris injenice ije postojanje zakon pretpostavlja ne treba dokazivati i to su pravne pretpostavke. pa se rezlikuju dvije vrste pravnih pretpostavki: 1. ‡ Neoborive pretpostavke (presumptio iuris et de iure) nisu pretpostavke u pravom smislu. jer su to pravila materijalnog prava koja su uobli ena u formu pravne pretpostavke. ‡ . Neoborive pravne pretpostavke.

ali proizvode i zna ajne procesnopravne posljedice. polo aj u postupku se olak ava pretpostavkom prema kojoj se smatra da je obveznik ispunio ranije dospjelo potra ivanje. nego se samo teret dokazivanja prebacuje na suprotnu stranku. naj e e regulirane normama materijalnog prava.‡ U pravom smislu. npr. ako ima priznanicu da je isplatio one koje su kasnije dospjele. zbog ega se mogu smatrati i pojmovima procesnog prava. I ovim oborivim pretpostavkama se ne isklju uje apsolutno du nost da se dokazuju pretpostavljene injenice. u odnosu na onu koja se poziva na injenice ije se postojanje pretpostavlja. Najzna ajnija procesnopravnaposljedica u postupku dokazivanja je u tome da je sud vezan za pretpostavke. ‡ Pretpostavke su. da znate. . pravne pretpostavke su samo oborive pretpostavke (presumptio iuris tantum).

dok se suprotno ne doka e. isti kao i kod pravnih pretpostavki. nego vrstom posrednih dokaza. dok to nije slu aj sa indicijama. me u njima je i zna ajna razlika u tome to su pravne pretpostavke pravna pravila kojima se odre uje da se odre ena injenica ima smatrati ta nom. . ‡ Upravo zbog izre enog.Indicije ‡ Indicije predstavljaju proces izvo enja zaklju aka iz poznatih injenica o postojanju nepoznatih. ‡ Me utim. ‡ Zbog toga. da znate. sud mora biti u potpunosti ubije en u istinitost injenica koje se nalaze u funkciji indicije. koristi kada ne raspola e neposrednim dokazima. dokazivanje putem indicija se mnogo vi e koristi na podru ju krivi nog nego gra anskog prava. jer one predstavljaju osnovu iz koje se izvodi zaklju ak o ta nosti pravnorelevantnih injenica ‡ Ipak. indicije se ne mogu smatrati pretpostavkama. u pravilu. jer sud indicije u svrhu dokazivanja pravnorelevantnih injenica.

bez obzira da li iznesene injenice i izneseni dokazi idu u prilog stranke koja ih je iznijela ili ne. a samo izuzetno i na sudu. pa e sud tada primjeniti pravila o teretu dokazivanja. ‡ Du nost prezentiranja procesne gra e. ‡ Du nost prezentiranja injenica i dokaza le i na obje stranke. injenica i dokaza. te e sud presudu donijeti na tetu one stranke koja nije bila u stanju da pru i dokaze koji treba da kod suda stvore uvjerenje u istinitost spornih injenica. a rijetko i istra no na elo.Teret dokazivanja ili onus probandi ‡ Du nost prikupljanja dokaza le i u na em pravu na strankama. . odvija se u okviru zahtjeva koje postavlja raspravno. ‡ Nemogu nost da se ta no utvrde pravno relevantne injenice u postupku na osnovu prikupljenih dokaza. ne osloba a sud da donese presudu.

sud e donijeti osloba aju u presudu ako ne stekne uvjerenje da je optu eni krivi no odgovoran (in dubio pro reo). tu eni se osloba a i 3. Ako tu ilac ne doka e tvrdnje na kojima zasniva svoj zahtjev. . dok se u krivi nom postupku problem preraspodjele tereta dokazivanja rje ava u skladu sa principom presumpcije nevinosti optu enog. a ne na onoj koja ne to pori e. ‡ Najva nija pravila o preraspodjeli tereta dokazivanja obuhva ena su sa tri maksime: 1. Shodno ovom osnovnom principu krivi nog prava.‡ Zakoni o parni nim postupcima u BiH ne sadr e op a pravila o preraspodjeli tereta dokazivanja izme u stranaka. 2. Teret dokaza le i na onoj stranci koja ne to tvrdi. Ulaganjem prigovora. tu eni postaje tu ilac u pogledu dokazivanja tvrdnji iz tih prigovora.

‡ Na tu enom je i teret dokazivanja injenica kojima se pravo gasi. da je protekao rok zastarjelosti. ili usljed prevare ili zablude. ‡ injenice kojima se pravo stvara. u pravilu.Predmet dokazivanja ± thema probandi ‡ U pravnoj teoriji. ili da je dug pla en i sl. ‡ injenice koje sprje avaju nastanak odre enog prava dokazuje. ona stranka koja se poziva na takve injenice. du na je da doka e stranka koja se poziva na te injenice. injenice kojima se pravo mijenja ili modifikuje. npr. a to je naj e e tu ilac. npr. injenice kojima se pravo gasi i injenice kojima se sprje ava nastanak prava. da je ugovor zaklju en pod prinudom. dokazuje tu eni. . sve se injenice koje se pojavljuju kao predmet dokazivanja dijele u etiri grupe: injenice kojima se pravo stvara. npr. ‡ injenice kojima se pravo modifikuje. da je rok za ispunjenje ugovora produ en. a to je naj e e tu eni.

‡ Dokazne injenice ili dokazni osnov su sve injenice iz kojih se crpi saznanje na osnovu koga se izvodi zaklju ak o ta nosti pravnorelevantnih injenica.Dokaz ili probatio ‡ Dokaz kao procesnopravna kategorija ima vi estruko zna enje. s jedne strane. svjedok je dokazno sredstvo. . s druge strane. ‡ Nadalje. pa tako npr. ukoliko se iz dokaznih injenica mo e izvesti neposredno zaklju ak o pravnorelevantnim injenicama. ‡ Dokazno sredstvo je odre eni izvor iz kojeg sud crpi to saznanje. tada je rije o neposrednim dokazima. dokazne injenice ili dokazni osnov. i dokazno sredstvo. a kada se iz dokaznih injenica ne mo e neposredno izvesti zaklju ak o postojanju pravnorelevantnih injenica. npr. a sadr aj njegovog iskaza je dokazna injenica ili dokazni osnov. tada je rije o posrednim dokazima.

Npr. dok je iskaz svjedoka na osnovu pri anja drugih izvedeni dokaz. dolazi putem dokaznih sredstava. koju izvodi po pravilima logike i op eg ivotnog iskustva. sadr aj iskaza svjedoka koji pred sudom svjedo i o onome to mu je poznato iz vlastitog saznanja je izvorni dokaz. zbog ega je ova vrsta dokazivanja nepouzdana. u pravilu. kao izvora saznanja.‡ Dokazivanje putem posrednih dokaza ili indicija nije po eljno. . jer zaklju ivanje o pravno relevantnim injenicama na osnovu posrednih dokaza ili indicija tra i od suda dodatnu misaonu operaciju. ‡ Posredni i neposredni dokazi se dijele s obzirom na na in njihovog pribavljanja na: izvorne i izvedene. do dokaznih injenica sud. ‡ Prema tome.

Svjedok saop ava sudu svoje saznanje do koga dolazi opa anjem neposredno svojim ulima. SVJEDOCI: Za svjedoka je najbitnije to to on sudu saop ava svoje saznanje. Upravo je u ovome bitna razlika izme u svjedoka i vje taka. a ne mi ljenje. ‡ ‡ ‡ . treba praviti razliku izme u stru nog lica. izuzev u angloameri kom pravu. to lice iznosi samo svoja zapa anja. U stvarna dokazna sredstva spadaju: isprave i predmeti uvi aja. Pravilo koje ne dopu ta svjedo enje ³po uvenju ili hearsay´ je napu teno u ve ini pravnih sistema. Me utim. npr. jer je u iskazu vje taka bitno njegovo stru no mi ljenje. iskaz svjedoka je relevantan i onda kada saop ava sudu saznanje do koga nije do ao neposredno.Dokazna sredstva ‡ ‡ ‡ ‡ U funkciji dokaznih sredstava se pojavljuju lica i stvari. ljekar je stru ni svjedok kada saop ava sudu svoja zapa anja o toku bolesti pacijenta. Tako e. nego posredstvom drugih lica. Kada se pojavljuje u ulozi svjedoka. kao vrijednosni sud. U li na dokazna sredstva spadaju: svjedoci. svjedoka i vje taka i to kada se pojavljuju u ulozi svjedoka i vje taka. vje taci i saslu anje stranaka.

radi se o pravilu o nedopustivosti primjene dokaza koji se ne izvode neposredno na ro i tu pred sudom. svjedoku se ne mo e dozvoliti da dokazuje injenicu da se neki doga aj desio. usmeni ili pismeni iskaz koji neko lice da vansudski. Jedan od razloga za to je nemogu nost primjene zakletve prilikom davanja vansudskih iskaza.Hearsay ili svjedo enje po uvenju u angloameri kom pravu ta je dokaz po uvenju ili hearsay? Najkra e. ‡ Drugim rije ima. tako to e svjedo iti da mu je o tome doga aju govorilo neko drugo lice. ‡ Koji dokaz predstavlja hearsay? Prije svega. ije je porijeklo vansudsko i neparni no. imaju i pri tome i zna aj instituta zakletve u angloameri kom pravu. ‡ . to zna i da se radi o posrednom dokazu.

rekli smo da je dokazivanje putem posrednih dokaza ili indicija nepo eljno. postavlja se pitanje korisnosti dopu tenja svjedo enja po uvenju ili hearsay-a u drugim savremenim pravnim sistemima svijeta. Uz ovu opasku. a to je da sud nikada ne uskra uje mogu nost o evicu doga aja da li no pristupi na ro i te i da neposredno da iskaz o svome svjedo enju. jer je nepouzdano. iz ega bi se mogao izvesti zaklju ak da dana nja stvarnost mo da vi e zagovara isti princip kao i angloameri ko pravo??? ‡ .to se BH parni nog postupka ti e. vezanu za na pravni sistem. treba ista i i injenicu vezanu za angloameri ko pravo. ‡ Kada sve ovo znamo.

treba razlikovati mogu nost pojavljivanja u ovoj ulozi u konkretnoj parnici. zatim. ne bi se ni lice koje se pojavljuje u ulozi zastupnika pravnog lica moglo pojaviti u ulozi svjedoka. ne mo e se pojaviti u ulozi svjedoka stranka. Zbog toga se ovi u esnici mogu pojaviti u ulozi posebnog dokaznog sredstvasaslu anja stranaka. ‡ Od op e sposobnosti biti svjedok. tako da uzrast. ‡ Ne mo e se u konkretnoj parnici u jednom licu da pojavi istovremeno i sudija i svjedok.Sposobnost i du nost svjedo enja ‡ Svako fizi ko lice je sposobno da se pojavi u funkciji svjedoka. te su svjedok i saslu anje stranaka dva posebno odvojena dokazna sredstva. zainteresovanost i druge okolnosti. ‡ Analogno iznesenom. ni zakonski zastupnik stranke. nemaju same po sobi uticaja na sposobnost da se bude svjedok. . koja se me usobno isklju uju. zdravstveno stanje-fizi ki i psihi ki nedostaci. to mo e biti svako lice.

. odnosno uskra ivanja odgovora na pojedina pitanja. pa svjedok ima pravo da uskrati odgovor ako bi sebe ili srodnike po krvi izlo io opasnosti od krivi nog gonjenja. a to je precizno utvr eno u lanu 140. Odstupanja od du nosti svjedo enja su razli ita: jedni se osloba aju od svjedo enja. stepena i take dalje.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Osnovni zahtjevi koji se pojavljuju pred svjedoke su: da se odazovu na poziv suda. U i vid odstupanja od uskra ivanja svjedo enja jeste uskra ivanje davanja odgovora na pojedina pitanja. s tim da va e i zakoni o parni nim postupcima u BiH ne predvi aju vi e mogu nost svjedo enja pod zakletvom. Svjedok mo e uskratiti iskaz o onome to mu je stranka kao svom punomo niku povjerila ili o onome to je stranka ili neko drugo lice svjedoku kao ispovjedniku povjerilo. stepena. i to: u pravoj liniji do bilo kog stepena. Za la no svjedo enje propisana je krivi na odgovornost. kao i o onome o emu je svjedok kao advokat ili ljekar saznao. da daju iskaz pred sudom i da govore istinu. bra nog druga. Ograni enja u okviru du nosti svjedo enja se ti u samo du nosti davanja iskaza. ili srodnike po tazbini do 2. dok ga nadle ni organ ne oslobodi ove du nosti. ZPP FBiH i RS-e. a ne i du nosti odazivanja pozivu suda. a drugima se daje mogu nost uskra ivanja svjedo enja. u pobo noj liniji do 3. Osloba a se svjedo enja lice koje bi svojim iskazom povrijedilo du nost uvanja slu bene ili vojne tajne.

svjedoci su dokazno sredstvo koje se naj e e koristi. Kada se imaju u vidu svi ovi faktori. Razlog zbog ega je to tako je i to da se obi no de ava da neko dobro zapa a. pravo na tro kove i naknadu izmakle dobiti i sl. suo iti. ali slabo pamti. Sud po va e im ZPP-ima u BiH vi e ne mo e svjedoke. a u drugu grupu razloga nepouzdanosti svjedoka spada: zainteresovanost za spor. npr. Saslu anje svjedoka je procesna radnja koja se izvodi u odre enoj procesnoj formi koja je odre ena na elima neposrednosti. subjektivni odnos prema injenicama koje svjedok saop ava. ravnodu nost i sl. usmenosti i javnosti. odnosno vi e nema instituta konfrontacije ili su eljenja svjedoka. ‡ ‡ ‡ ‡ .Slobodna ocjena iskaza svjedoka ‡ ‡ Neophodno je znati. Svjedok pored obaveza ima i pravo. a istovremeno su jedno od najnepouzdanijih izvora saznanja. ima pravo na upotrebu svog jezika. nije te ko zaklju iti da se u ocjeni iskaza svjedoka dosta esto izvodi pogre an zaklju ak. odnosno slabo reprodukuje upam eno ili obrnuto. iji su iskazi me usobno proturje ni.

‡ Du nost suda se prote e na svu relevantnu injeni nu gra u u cilju pravilnog dono enja odluke. pa sve do izvo enja injeni nog zaklju ka. . sadr aj vje ta enja obuhvata i utvr ivanje odre enih injenica i istovremeno izvo enje zaklju ka iz utvr enih injenica. njihovog razja njavanja. ‡ Naj e e. pa njegova ovla tenja idu od utvr enja injenica. kada je u sporu potrebno za utvr enje odre enih injenica stru no znanje kojim sud ne raspola e. pa ni onda kada sud stavlja vje taku na uvid cijelu injeni nu i dokaznu gra u na osnovu koje treba da da svoj nalaz i mi ljenje. ‡ Sadr aj vje ta enja je odre en doma ajem ovla tenja. jer doma aj vje ta enja nikada ne mo e obuhvatiti injeni nu gra u jednog spora u njegovoj ukupnoj relevantnosti.Vje tak ‡ Vje tak je stru no lice koje se pojavljuje u funkciji dokaznog sredstva.

treba praviti razliku izme u svjedoka-stru njaka i vje taka. Zbog iznesenog. pa kako vje tak nije organ suda. potrebno istovremeno i medicinsko i ekonomsko znanje. dok vje tak mo e biti zamjenjen drugim vje takom. U funkciji vje taka mo e se pojaviti svako lice koje raspola e potrebnim stru nim znanjem. s tim da kod slo enih vje ta enja. zato se u konkretnoj parnici ne mo e u ulozi vje taka istovremeno pojaviti ni lan sudskog vije a. ali se i tada u funkciji vje taka pred sudom mo e pojaviti samo odre eno fizi ko lice. tada se odre uju dva vje taka. kao ni njihovi zastupnici. to je on nezamjenljiv. s tim da se u na em pravu vje ta enje mo e povjeriti i stru noj ustanovi. ali ne radi vje ta enja o injenicama o kojima je svjedo io. U takvom svojstvu se istovremeno ne mo e pojaviti svjedok i vje tak. Svjedok stru njak je lice koje saop ava sudu svoje saznanje o injenicama koje se ti u nekog doga aja iz pro losti kao i kod svjedoka. sada sud mo e odrediti samo jednog vje taka. sud mo e uzeti za vje taka lice koje je ranije bilo saslu ano kao svjedok. vje tak mo e biti izuzet iz istih razloga iz kojih mo e biti izuzet i sudija.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Kako svjedok saop ava sudu svoje saznanje o injenicama koje se odnose na pro le doga aje. . U na em pravu. a ni organ stranaka. Tako e. gdje je npr. Istina. vje tak se ne razlikuje od bilo kog drugog dokaznog sredstva. Poslije izmjena ZPP-ova u BiH. s tim da je takvo saznanje zasnovano na posebnom stru nom znanju. same stranke.

koji uvijek mora biti obrazlo en. Sud je du an da u obrazlo enju iznese razloge. Du nost vje ta enja obuhvata du nost odazivanja na poziv suda i du nost izno enja nalaza i mi ljenja. bilo da usvaja ili odbija mi ljenje vje taka. odnosno trebao bi preispitivati pravilnost injenica koje le e u osnovi stru nog mi ljenja vje taka. Sud nikad ne bi smio nekriti ki usvojiti mi ljenje vje taka. . Svoj nalaz i mi ljenje vje tak iznosi u pravilu usmeno na raspravi. kao i pravilnost zaklju ka koji vje tak izvodi iz tih injenica. njegovo izvo enje i ocjena ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Ne postoji op a du nost vje ta enja. jer je vje tak zamjenljiv.Vje ta enje. ali i zbog vi eg suda. kao i svako drugo dokazno sredstvo. Sud ocjenjuje mi ljenje vje taka po na elima slobodne ocjene dokaza. zbog ega se prema vje taku mogu izracati samo nov ane sankcije. sud mo e rje enjem narediti vje taku da naknadi tro kove koje je prouzrokovao svojim neopravdanim nedolaskom ili neopravdanim odbijanjem da vje ta i. a du an je to u initi zbog stranaka. s tim to mu sud mo e odrediti da u odre enom roku prije rasprave podnese pismeno svoj nalaz i mi ljenje. kao to postoji op a du nost svjedo enja. Na zahtjev stranaka.

U funkciji informativnog saslu anja. ‡ Treba razlikovati informativno saslu anje stranaka. Me utim. . kao i kod izvo enja dokaza svjedocima.Saslu anje stranaka kao dokazno sredstvo ‡ Stranke su va an izvor saznanja o spornim injenicama koje su relevantne za rje avanje spora. izjava koju stranka daje u funkciji dokaznog sredstva nema karakter procesne radnje. zbog ega i sposobnost stranke da se pojavi u ulozi dokaznog sredstva ne zavisi od njene parni ne sposobnosti. jer su i same subjekti tog spornog odnosa. zbog ega je saslu anje stranaka uobli eno u posebno dokazno sredstvo. pa mogu da pru e sudu i najpotpunije obavje tenje o svim spornim pitanjima. od saslu anja stranaka kao dokaznog sredstva. ‡ Zato je izvo enje dokaza saslu anjem stranaka procesnopravno uobli eno. stranke se pojavljuju kao subjekti parni nog postupka. pa i njihove radnje imaju karakter procesnih radnji.

a kod uvi aja je to sam predmet uvi aja. spada: sadr aj isprave. ‡ Karakter dispozitivnih ili konstitutivnih isprava imaju one izjave volje koje su upravljene na zasnivanje. ‡ S obzirom na sadr aj. kod isprava je dokazni osnov ili razlog uvijek njen sadr aj. ‡ Isprave. promjenu ili prestanak odre enog pravnog odnosa . ugovor i testament. npr. isprave se dijele na: 1. forma isprave i njen izdavalac. spadaju u najstarija dokazna sredstva. . Dokazne ili dokumentarne. ‡ Me u najva nije kriterije za podjelu isprava.Isprave ‡ Isprave spadaju u stvarna dokazna sredstva. ‡ Prema tome. i to na osnovu sadr aja koji je na tom predmetu odre enim znacima izra en. ‡ Razlika izme u isprava kao tjelesnih predmeta i uvi aja je u njihom sadr aju. Dispozitivne ili konstitutivne i 2. jer funkciju isprave ima svaki tjelesni predmet iz kog sud crpi svoje saznanje o pravnorelevantnim injenicama. pored svjedoka.

. ‡ S obzirom na formu. da su izdate u pripisanoj formi i da je njihovo izdavanje u okviru nadle nosti izdava a. pa prema tome. ‡ S obzirom na izdavaoca. karakteri u ih sljede a obilje ja: da su izdata od strane nadle nog organa. isprave mogu biti konstitutivne i deklarativne. nepo tivanje pismene forme povla i za sobom apsolutnu ni tavost ugovora. isprava kojom se zasvjedo ava da je usmeno zaklju en u pro losti odre eni pravni odnos. ‡ Karakter javnih isprava imaju one isprave koje je izdao dr avni organ u granicama svoje nadle nosti. pa npr. ‡ Deklaratorna pismena forma nije uslov za punova nost izjave volje koja je sadr ana u ispravi. npr. ‡ U nejavne ili privatne isprave spadaju sve isprave koje se mogu podvesti pod pojam privatne isprave. isprave se dijele na javne i nejavneprivatne isprave.‡ Dokaznim ili dokumentarnim ispravama se zasvjedo ava ili potvr uje posjedovanje odre enih fakata u svrhu dokazivanja. ‡ Konstitutivni karakter imaju one isprave ije je postojanje uslov punova nosti izjave volje koja je u ispravi opredme ena.

‡ Inozemne javne isprave imaju istu dokaznu snagu kao i doma e javne isprave. Da je sadr aj isprave istinit. ‡ Me utim. ako su propisno ovjerene i pod uslovom uzajamnosti.Dokazna snaga i ocjena isprava ‡ Pravilo je da sud cijeni dokaznu snagu isprave po ne elu slobodne ocjene dokaza samo onda kada su u pitanju nejavne ili privatne isprave. . Da je isprava autenti na. da se zaklju iti da se sud u ocjenu dokazne snage javnih isprava uop e ne upu ta. odnosno izdata od organa koji je na ispravi ozna en i 2. dopu teno je dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvr ene injenice ili da je isprava nepravilno sastavljena. ‡ Dokazna snaga javne isprave izvodi se iz dvije presumpcije: 1. ‡ Iz navedene konstatacije.

. ‡ Neophodno je znati da je kod uvi aja. ipak se on u praksi rje e koristi i to zbog toga to su predmet dokazivanja naj e e injenice koje se odnose na neki doga aj iz pro losti. a putem uvi aja mogu se utvr ivati samo injenice iz sada njosti.Uvi aj ili o evid ‡ Uvi ajem sud saznanje sti e svojim neposrednim opa anjem pravnorelevantnih injenica. ‡ I pored svih ovih prednosti uvi aja. zbog ega se uvi aj smatra najjednostavnijim i najsigurnijim na inom saznanja. predmet uvi aja istovremeno i dokazno sredstvo.

ili mijenja esto prebivali te i sl.Obezbje enje dokaza ‡ Ovom ustanovom se omogu ava utvr ivanje injenica izvo enjem dokaza i prije pokretanja parnice. a uz ovo treba da postoji i prijedlog za obezbje enje dokaza. u slu aju opasnosti da izvo enje dokaza saslu anjem svjedoka ne bi bilo mogu e. ustanovom obezbje enja se odstupa od pravila da se dokazi izvode u postupku i to na glavnoj raspravi. npr. pa je izvo enje obezbje enja dokaza dopu teno u slu aju: Da postoji opasnost da se dokaz ne e mo i izvesti ili e njegovo kasnije izvo enje biti ote ano. . ‡ Kako vidite. zato to je svjedok te ko bolestan.

a ako je prijedlog stavljen u toku postupka. pod uslovom da je obezbje enje dokaza potrebno prije ili u postupku vanrednih pravnih lijekova. ‡ O prijedlogu za obezbje enje dokaza odlu uje sud u zavisnosti od toga da li se obezbje enje dokaza tra i prije pokretanja postupka ili nakon to je postupak pokrenut. nadle an je ni i sud prvog stepena na ijem podru ju se stvar nalazi. a mo e se tra iti i nakon pravomo nog okon anja postupka. Ako se tra i prije pokretanja postupka. odnosno lice boravi. ‡ Obezbje enje dokaza mo e se tra iti kako prije pokretanja parnice. onda je nadle an sud pred kojim je postupak u toku. . tako i u toku parnice.‡ U postupku za obezbje enje dokaza ne mo e se izvesti dokaz saslu anjem stranaka.

Da li zahtjeva dokazivanje i 3. Izvo enje dokaza u u em smislu je procesna djelatnost upotrebe dokaza koje je sud odlu io da izvede. Ocjenu dokaza vr i sud po na elu slobodne ocjene dokaza. a procesna forma izvo enja dokaza je glavna rasprava. U na em pravu. Ocjena dokaza slijedi poslije izvo enja dokaza. zbog ega je sud du an da u obrazlo enju presude iznese povjerljive argumente na kojima je zasnivao svoje uvjerenje ocjenom dokaza. tako da je sud ovla ten samo izuzetno da odstupi od izvo enja dokaza na glavnoj raspravi. odlu ivanje o izvo enju dokaza i sam in izvo enja dokaza. 2. du nost predlaganja dokaznih sredstava je u pravilu na strani stranaka. Odlu ivanje o izvo enju predlo enih dokaza je u isklju ivoj nadle nosti suda. tako to svaki izvedeni dokaz cijeni zasebno i sve dokaze zajedno. ‡ ‡ ‡ . Da li je injenica za ije se utvr enje dokaz predla e pravno relevantna. kojom prilikom sud utvr uje: 1.Izvo enje i ocjena dokaza ‡ ‡ ‡ Izvo enje dokaza u irem smislu obuhvata: predlaganje dokaznih sredstava. Da li je ponu eno dokazno sredstvo podobno da se utvrdi istinitost pravnorelevantne injenice koja je predmet dokazivanja.

u protivnom gube pravo na naknadu. Sud ne mo e odbaciti tu bu zbog toga to tu ilac nije platio propisanu taksu. objavljivanja sudskih oglasa i sl. Izdataka koji su izazvani neposredno radnjama u parnici i povodom nje.Parni ni tro kovi ‡ Parni ni tro kovi se sastoje od: 1. Osnovno pravilo je da sve parni ne tro kove snose stranke. ukoliko stranka odbije da plati propisanu taksu. ali se mo e zahtjevati prinudno izvr enje. tako to svaka stranka unaprijed snosi tro kove koje prouzrokuje svojim radnjama. a sud je du an da ih na to upozori. za tro kove po tarine. tro kovi i nagrade punomo nika. kao to su: li ni tro kovi stranaka i njihovih zastupnika. tro kovi za izvo enje i obezbje enje dokaza. Svjedok i vje tak moraju da zahtjevaju naknadu odmah nakon saslu anja. ‡ ‡ ‡ ‡ . iji je sastavni dio i taksena tarifa. Tro kovi sudskih taksi regulirani su Zakonom o sudskim taksama. Izdataka za sudske takse i 2. a u kona nici ona stranka koja izgubi parnicu. izdaci za putne tro kove i dnevnice. prevo enja i ovjeravanja isprava.

Ako tu eni nije dao povoda za tu bu i ako je u odgovoru na tu bu priznao tu beni zahtjev. sud e odustati od izvo enja dokaza. pa zbog toga stranka koja izgubi parnicu u cijelosti snosi svoje vlastite tro kove i nadokna uje tro kove suprotne stranke. Isto tako. . ali ne i na nagradu. solidarno odgovaraju i za tro kove postupka. Rekosmo. Me utim.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Ukoliko iznos potreban za podmirenje tro kova ne bude polo en. osnovni kriterij prema kome se odre uje na kojoj stranci le i obaveza naknade parni nih tro kova je kriterij uspjeha u parnici. svaka stranka podmiruje svoje tro kove. u kome nije druga ije dogovoreno. stranka je du na neovisno o ishodu parnice naknaditi protivnoj stranci to kove koje je prouzrokovala svojom krivicom. prije nego to se upustio u raspravljanje o glavnoj stvari. Ako je parnica zavr ena sudskim poravnanjem. Suparni ari koji solidarno odgovaraju u predmetu povodom koga se vodi parnica. tu ilac e nadoknaditi tu enom parni ne tro kove. Pravo na naknadu pripada samo za one tro kove koji su bili neophodni za vo enje parnice. o emu odlu uje sud. Javni tu ilac i ombdusmen imaju pravo na naknadu tro kova. ali ga to ne osloba a da sporne injenice utvr uje drugim dokazima. stranka je du na nezavisno od ishoda parnice da nadoknadi protivnoj stranci tro kove koje je prouzrokovala zloupotrebom procesnih prava.

‡ Sud o naknadi parni nih tro kova odlu uje bez raspravljanja i to samo na prijedlog stranaka. ‡ Besplatnog punomo nika postavlja sud. Ovo osloba anje mo e biti potpuno i djelimi no. njih podmiruje stranka koja je podnijela prijedlog za obezbje enje dokaza. a to bi trebao biti advokat na ije zastupanje pristaje sud i sama stranka. s obzirom na svoje imovno stanje. s tim da djelimi no osloba anje podrazumjeva samo osloba anje od pla anja taksa. ‡ Pravo na osloba anje od pla anja parni nih tro kova tzv. ‡ Obezbje enje parni nih tro kova ili cautio iudicatum solvi. siroma ko pravo. odnosno prethodno obezbje enje tro kova postupka se u na em pravu mo e tra iti samo onda kada se u ulozi tu ioca pojavljuje strani dr avljanin ili lice bez dr avljanstva. pripada stranci u postupku koja. . ‡ to se ti e tro kova postupka za obezbje enje dokaza. ne bi mogla podmiriti tro kove postupka bez tete za nu no izdr avanje sebe i svoje porodice. s tim da zahtjev za naknadu tro kova stranke mogu staviti najkasnije do zavr etka raspravljanja koje prethodi odlu ivanju o tro kovima.

jer tu eni nije du an da nastavi postupak sve dok se pravomo no ne odlu i o njegovom zahtjevu. 2. ili se vodi spor o utvr ivanju ili osporavanju o instva odnosno materinstva i 5.‡ Pravo na obezbje enje parni nih tro kova pripada tu enom. Ako se vodi spor o postojanju ili nepostojanju braka. o poni tenju braka ili razvodu. ‡ Zahtjev tu enog za obezbje enje parni nih tro kova ili aktorska kaucija. bez obzira ko se pojavljuje u njegovoj ulozi. pod uslovom da nema ograni enja. Ako je rije o mjeni noj ili ekovnoj tu bi. . dr avljani nisu obavezni da daju obezbje enje. o protivtu bi ili o izdavanju platnog naloga. 4. ‡ Tu enom ne pripada pravo na obezbje enje parni nih tro kova pod uslovima: 1. 3. Ako u dr avi kojoj pripada tu ilac. Ako se tu beni zahtjev odnosi na potra ivanje tu ioca iz radnog odnosa u BiH. Ako tu ilac u BiH u iva pravo azila. proizvodi neposredno dejstvo. jer tada tu enom ovo pravo ne pripada.

Razlozi povla enja tu be su procesnopravno irelevantni. stranke mogu slobodno raspolagati svojim zahtjevima tokom postupka. ‡ Stranke mogu svojom voljom postupak okon ati i preduzimanjem drugih odre enih dispozitivnih radnji. time se ne odri e od tra enja pravne za tite u konkretnom predmetu. kao to je povla enje tu be i sklapanje sudskog poravnanja. ‡ Tu ilac mo e povu i tu bu sve do zaklju enja glavne rasprave.Dispozitivne radnje kojima se okon ava postupak ‡ Rekli smo. a njom tu ilac manifestuje svoju volju da odustaje od tra enja pravne za tite u pokrenutoj parnici. ‡ POVLA ENJE TU BE je procesnopravna izjava upravljena sudu. jer izjava o povla enju tu be ne podrazumjeva istovremeno i izjavu tu ioca o neosnovanosti tu benog zahtjeva. zapamtite. ali. . a u sporovima za razvod braka do momenta dono enja pravomo ne presude.

pa povla enje tu be postoji samo u onim slu ajevima u kojima zakon pretpostavlja da je stranka preduzela dispozitivnu parni nu radnju kojom se okon ava postupak. najva nije dejstvo povla enja tu be je u tome to izaziva ga enje parnice kao procesnopravnog odnosa. . odnosno da je tu ilac povukao tu bu in concreto. kada tu ilac ne doka e da je polo io aktorsku kauciju u odre enom roku i sl. te se i tada smatra da je tu ba povu ena. ‡ Prema tome. a u bra nim sporovima od momenta zaklju enja glavne rasprave.‡ Za povla enje tu be potreban je pristanak tu enog od njegovog upu tanja u raspravljanje o glavnoj stvari. npr.. s tim da tu ilac ima mogu nost da povodom istog zahtjeva ponovo podigne tu bu. ‡ Pasivno dr anje tu ioca pretpostavlja povla enje tu be ako tu ilac ne ispravi ili ne dopuni tu bu u roku koji mu sud odredi. ‡ Izjavu o povla enju tu be tu ilac mo e dati usmeno na ro i tu ili putem podneska. to ete vidjeti u bilo kom parni nom zakonu u BiH. mada on to uistinu nije uradio. ‡ Fikcija o povla enju tu be je zakonska fikcija odnosno pretpostavka.

Sudsko poravnanje ili nagodba ‡ U na em pravu. tada dolazi do poravnanja. . ‡ Predmet sudskog poravnanja mora biti tu beni zahtjev kao predmet spora i to u cjelini ili samo u jednom dijelu. ali ih ne smije na to prisiljavati. nego samo visinu tete. ‡ Dakle. pa ukoliko na to tu ilac pristane. ‡ Nakon pokretanja postupka. npr. a vansudsko normama obligacionog prava. sud je du an da podsti e stranke na sklapanje sudskog poravnanja. kada tu eni ne osporava osnov. zbog ega narod i ka e: Bolje je mr avo poravnanje. a to je u cilju pobolj anja me usobnih odnosa. nego debela parnica. sudsko poravnanje je regulirano normama procesnog prava. ali sa svim posljedicama koje u pogledu rje avanja spora ima presuda kao akt suda. stranke i nakon pokretanja parnice imaju mogu nost da kori tenjem ustanove sudskog poravnanja mirnim putem rije e spor bez dono enja presude. ‡ Do poravnanja obi no dolazi tako to tu ilac odustaje u dijelu istaknutog tu benog zahtjeva.

s tim da je to mogu e samo u sporovima u kojima stranke mogu disponirati predmetom spora. tako da nova parnica izme u istih stranaka nije dopu tena. tim inom poravnanje sti e formu sudskog poravnanja. ‡ Uno enjem izjava stranaka o poravnanju u zapisnik. jer ako do sklapanja poravnanja do e tek kada je parnica u albenom stadiju. ‡ Stranke mogu u toku cijelog postupka pred sudom zaklju iti poravnanje. to ima za posljedicu ga enje pobijane presude. ‡ ‡ ‡ Sudsko poravnanje proizvodi materijalnopravno i procesnopravno dejstvo. Procesnopravna dejstva sudskog poravnanja su izjedna ena sa pravomo nom sudskom presudom. Sudsko poravnanje se mo e pobijati tu bom za poni taj.‡ Do poravnanja dolazi i kada tu eni u cijelosti priznaje potra ivanje iz tu benog zahtjeva. ‡ . ‡ Na procesne pretpostavke sklopljenog sudskog poravnanja sud mora paziti po slu benoj du nosti. to je stav i na e sudske prakse. Materijalnopravno dejstvo poravnanja predstavlja pravna i poslovna sposobnost i ovla tenje stranaka da disponiraju pravima i obavezama. ‡ Poravnanje se zaklju uje uvijek pred parni nim sudom prvog stepena. s tim to tu ilac pristaje na isplatu u ratama. isto kao i vansudsko. ali se mo e tra iti prinudno izvr enje obaveze preuzete poravnanjem.

Protivtu bom. tu eni naj e e zauzima odbrambeni stav. ‡ PRIGOVORI se dijele na procesnopravne i materijalnopravne. te tada tu eni raspola e sa: 1. to zna i da procesnopravnim prigovorima tu eni eli izdejstvovati odbacivanje tu be kao nedopu tene. mo e priznati tu beni zahtjev tu ioca i mo e zauzeti potpuno pasivan stav. jer ga vlastiti interes opredjeljuje na takvo dr anje u parnici. tu eni mo e zauzeti odbrambeni stav. a materijalnopravnim prigovorima odbijanje tu benog zahtjeva kao neosnovanog. Kompenzacijom ili prigovorom prebijanja i 3. ali mu norme procesnog prava moraju obezbjediti ravnopravan polo aj prema tu iocu. 2. a materijalnopravni su oni prigovori kojima se osporava osnovanost tu benog zahtjeva. ‡ Istina. ‡ Tako.Odbrambene radnje tu enog ‡ Tu eni nije obavezan na odre eno dr anje u parnici. Prigovorom. ‡ Procesnopravni su oni prigovori kojima se osporava dopu tenost tu be. .

ne mo e da se oglasi mjesno nenadle nim. momentom upu tanja tu enog u raspravljanje. npr. sud vi e npr. Prigovori kojim tu eni iznosi injenice koje uskra uju ostvarenje postoje eg prava tu ioca. postojanje procesnih smetnji res iudicata i lis pedens. Prigovori kojima tu eni iznosi injenice koje izazivaju prestanak tu io evog prava. Prigovori kojima tu eni iznosi injenice koje sprje avaju nastanak tu iteljevog prva. prigovor neispunjenja ugovorne obaveze od strane tu ioca. 2. zbog nedostatka poslovne sposobnosti. npr. npr. Nedostaci u pogledu predmeta spora. . npr. niti mo e tra iti obezbje enje parni nih tro kova-aktorsku kauciju. tu ilac npr. Na strani suda. stvarna i mjesna nenadle nost. Na strani stranaka. npr. ne mo e bez pristanka tu enog povu i ili preina iti tu bu u subjektivnom smislu. ‡ Materijalnopravni prigovori su tvrdnje injeni nog karaktera i dijele se na tri vrste: 1. strana ka i parni na sposobnost ili nedostaci u zastupanju. nakon to se tu eni upustio u raspravljanje o glavnoj stvari i sl. apsolutna. niti tu eni mo e da se poziva na nadle nost arbitra e.‡ Razlozi za procesnopravne prigovore mogu biti: 1. ‡ Me utim. npr. ‡ S druge strane. 3. 2. kad tu eni tvrdi da je ispunio obavezu i 3.

a ako nije.‡ KOMPENZACIJA ILI PRIGOVOR PREBIJANJA je primarno ustanova obligacionog prava i jedan je od oblika ga enja obaveze. . ‡ Zapamtite. nego tek izjava jedne stranke drugoj da vr i kompenzaciju. ‡ Kompenzacija se vr i tako to sud odbija tu ioca sa tu benim zahtjevom. ako je protupotra ivanje u visini potra ivanja iz tu benog zahtjeva. ‡ Potra ivanje tu enog se mo e kompenzirati samo do visine potra ivanja koje je istaknuto u tu benom zahtjevu. onda se tu enom nala e da ispuni potra ivanje tu ioca u dijelu koji nije kompenziran. ‡ Tu eni mo e ista i prigovor kompenzacije samo do zaklju enja glavne rasprave i do nje dolazi tek odlukom suda. dejstvo kompenzacije ne proizvodi sam fakt sticanja uslova za kompenzaciju.

npr. . ‡ Kao ofanzivna radnja. te je ovo primarna funkcija protivtu be. ‡ Protivtu ba se mo e koristiti u dvojakoj funkciji: 1. protivtu ba je u funkciji procesnopravne ustanove kojom se omogu ava tu enom da u istoj parnici ostvari neko svoje pravo protiv tu ioca. prejudicijelna i kompenzaciona protivtu ba. Kao odbrambena radnja isto defanzivnog karaktera i 2. protivtu bu podi e tu eni u parnici koja te e povodom tu be i njome se protiv tu ioca isti e samostalan tu beni zahtjev. Kao ofanzivna radnja. ‡ Ona je u funkciji odbrambenog sredstva kada se njome isti e tu beni zahtjev upravljen na odbijanje zahtjeva koji tu ilac isti e u tu bi. iz tu be i protivtu be.Protivtu ba ‡ Kao odbrambena radnja tu enog. zbog ega se u istom postupku utvr uju injenice koje mogu biti relevantne za oba zahtjeva.

‡ Ako tu eni ima pravni interes da se o prejudicijelnom spornom pravnom odnosu donese odluka sa dejstvom pravomo nosti. s tim da se tada tu eni mo e poslu iti i obi nim prigovorom ili protivtu bom.Vrste protivtu be ‡ Razlikujemo: 1. ‡ Prejudicijelnom protivtu bom tu eni isti e zahtjev da se utvrdi postojanje ili nepostojanje pravnog odnosa od koga zavisi odluka o tu benom zahtjevu. poslu it e se protivtu bom. prodavac ustaje tu bom i tra i isplatu kupoprodajne cijene za isporu enu robu. ‡ Koneksna protivtu ba se odre uje s obzirom na koneksitet ili vezu koja postoji izme u zahtjeva iz tu be i protivtu be. npr. Kompenzacionu protivtu bu. a kupac ustaje protivtu bom i tra i naknadu tete zbog toga to isporu ena roba ne odgovara ugovorenom kvalitetu. 2. Prejudicijelnu i 3. Koneksnu. .

osim ako je za zahtjev iz protivtu be nadle an vi i sud. obje parnice se vode u istom postupku i donosi se jedna odluka. kako tu eni mo e protivpotra ivanje isticati putem prigovora kompenzacije ili putem protivtu be. atrakcionu nadle nost. jer se prigovorom kompenzacije mo e kompenzirati protupotra ivanje samo do visine potra ivanja iz tu be. ta ovo prakti no zna i: Ako do e do okon anja parnice povodom tu be.‡ Kompenzacionom protivtu bom tu eni isti e protiv tu ioca tu beni zahtjev koji je upravljen na potra ivanje koje je podobno za kompenzaciju. sa potra ivanjem koje tu ilac isti e u tu benom zahtjevu. to ne e imati uticaja na tok parnice povodom protivtu be. to predstavlja tzv. ipak protivtu ba ima prednost u onim situacijama kada je protupotra ivanje tu enog ve e od potra ivanja tu ioca. mada sud mo e i razdvojiti raspravljanje o zahtjevu iz tu be i protivtu be. ali zbog ekonomi nosti naj e e to ne ini. ‡ Me utim. . da znate. protivtu ba je dopu tena nakon zasnivanja litispedencije povodom tu be i mo e se podi i sve do zaklju enja glavne rasprave. Za protivtu bu je nadle an onaj sud pred kojim te e parnica po tu bi. ‡ ‡ Dakle. odbacivanjem ili povla enjem tu be. npr. ‡ ‡ ‡ Va no je ista i. Jedino. protivtu ba je samostalna parnica i njena sudbina nije odre ena sudbinom parnice koja se vodi povodom tu benog zahtjeva.

‡ Odluku u obliku presude sud donosi kada odlu uje o predmetu spora. ‡ Izuzetno. sve odluke suda se dijele na presude i rje enja. a to su tzv. ‡ Odluku u obliku rje enja sud donosi kada zauzima svoj stav o nekom pitanju koje se ne ti e neposredno predmeta spora. odnosno o tu benom zahtjevu.Sudske odluke ‡ S obzirom na procesnu formu. . odlukom u obliku rje enja sud odlu uje o predmetu spora. i to samo u postupku izdavanja platnog naloga i u postupku zbog smetanja posjeda. ali se pojavljuje u vezi sa raspravljanjem i odlu ivanjem o predmetu spora. procesna pitanja.

a pravilna primjena pravila postupka je u slu bi dono enja pravilne odluke. tako to donju premisu-premissa minor obrazuju pravnorelevantne injenice. ‡ Kada utvrdi obje premise. sud supsumira. a sadr aj pravnih normi koji primjenjuje. u pravilu. ‡ injeni no stanje sud utvr uje. obrazuju odgovaraju e norme materijalnog prava. ‡ Zaklju ak ili conclusio o osnovanosti tu benog zahtjeva izvodi se silogisti kom operacijom.Presude ‡ Presuda je zavr ni akt kojim se okon ava raspravljanje i odlu ivanje u prvostepenom postupku o predmetu spora. . izvo enjem dokaza. a gornju premisu-premissa maior. izvodi tuma enjem. odnosno podvodi injeni no stanje pod odgovaraju e norme materijalnog prava i izvodi zaklju ak o osnovanosti tu benog zahtjeva.

ima karakter injeni nog zaklju ivanja i ocjene. sva pitanja koja se pokre u u vezi ta nog reprodukovanja fakti kih odnosa. ‡ Kod peripateti ke doktrine.injeni nih tvrdnji. pa se putem slobodne ocjene dokaza utvr uje istinitost injeni nih tvrdnji. Peripateti kom doktrinom se utvr uje kriterij za razlikovanje gdje prestaje injeni no utvr enje.‡ Razgrani enje injeni nog i pravnog pitanja je u injeno uz pomo sljede ih doktrina: 1. . a ne injenice koje su predmet dokazivanja. Gnoseolo ka ili doktrina utvr ivanje razlike u na inu saznanja injenica i prava-donja i gornja premisa i 4. imaju zna aj injeni nih pitanja. 3. Teleolo ka ili ciljna. do ega se dolazi upore ivanjem dokaznih osnova sa injeni nim tvrdnjama. a svaka operacija zaklju ivanja i ocjene koja se odvija u okviru ocjene rezultata dokazivanja istinitosti injeni nih tvrdnji. ‡ Kod ove doktrine su predmet slobodne ocjene dokazi. Logi ka ili pojmovna. 2. a gdje nastaje pravna ocjena u jednom sporu.

a zavr ava se objavljivanjem presude. momentom otposlanja. ‡ Dono enje presude je poseban stadij postupka koji otpo inje vije anjem i glasanjem. ‡ Sudija pojedinac neposredno izri e presudu.Dono enje i objavljivanje presude ‡ Presudom sud odlu uje o zahtjevu koji se ti e glavne stvari i sporednih potra ivanja. a suprotno od ovoga. litispedencija se zasniva u momentu kada tu eni zaprimi tu bu. ‡ Ukoliko sud odstupa od pravila da se presuda donese neposredno nakon zaklju enja glavne rasprave. a ne momentom prijema. s tim da predsjednik vije a glasa posljednji. nego se strankama saop ava dostavljanjem. ‡ Da znate. ‡ Vije anje i glasanje se obavlja uz isklju enje javnosti. ‡ Objavljivanje presude je zavr ni in u procesu njenog dono enja. to je jedino ispravno. tada se presuda ne objavljuje. presuda sti e svojstvo sudskog akta. .

to predstavlja razlog za pobijanje donesene presude. . odnosno otposlanja. ‡ Presuda se uvijek mora pismeno izraditi. odnosno otklanjanje gre aka. dispozitiv i obrazlo enje. ‡ Ukoliko sud primjeti nedostatke u donesenoj presudi.‡ Vezanost suda vlastitom presudom ogleda se u tome to sud nakon objavljivanja. ijim istekom presuda sti e svojstvo pravomo nosti. ‡ Tek od momenta objavljivanja presude. ispravljanje presude. s tim da ispravljanje nikada ne smije pre i u dopunjavanje ili izmjenu presude. ako stranka ne ulo i albu. a momentom dostavljanja presude otpo inje te i rok za albu. a sadr aj presude je odre en zakonom i ona sadr i: uvod. stranke se mogu odre i prava na albu. a ovom prilikom samo isti em da. ne mo e ih otklanjati sam ukidanjem ili preina enjem. ukoliko se iz obrazlo enja ne mo e vidjeti kako i na osnovu kojih dokaza je sud do ao do uvjerenja o ta nosti spornih injenica. a mo e ih otkloniti sud koji je presudu donio. ‡ Prvostepeni sud mo e otkloniti samo one nedostatke koji ulaze u tzv. vi e presudu ne mo e ukinuti ni izmjeniti. ‡ Kad govorimo o ispravljanju presude. ve jedino mo e sugerirati strankama da protiv takve presude ulo e albu. mislimo na nedostatke koji ne predstavljaju razlog za pobijanje donesene presude. o emu ete vi e prakti no na vje bama.

nemaju istu vrijednost. ‡ Nepostoje a presuda je pravno nullum. nepostoje a i presuda bez dejstva ‡ Procesne radnje koje prethode dono enju presude i presuda kao zavr ni akt. pa samo kona na presuda ima samostalan pravni osnov va enja. a sve zajedno je u slu bi na ela pravne sigurnosti. ‡ Osamostaljivanje presude kao zavr nog akta ima za posljedicu da presuda proizvodi sva dejstva i onda kada su njenom dono enju prethodile povrede normi procesnog prava. pa ukoliko do pobijanja ne do e.Osamostaljivanje presude. tako da ni tavost preduzetih radnji samo po sebi ne ometa nastupanje pravnih dejstava donesene presude. presuda e biti punova na. . ‡ U zakonima nema izri itih odredbi i nepostoje im ili neegzistentnim presudama. ali i samo njihovo postojanje nije smetnja za njenu pravomo nost. odnosno presudama bez dejstva. pa je dosljedno tome i njeno pobijanje izli no. ne mo e proizvoditi nikakva dejstva.

ali ne i za materijalnu pravomo nost. Prema vrsti pravne za tite koja se presudom ostvaruje. me upresudu zakoni o parni nim postupcima u BiH vi e ne poznaju). b) djelimi ne i c) dopunske. to zna i da se ona mo e pobijati pravnim lijekovima. b) presude po priznanju. 3. . Ovako je. isto izvr ena i podjela tu bi u procesnom pravu. pa presude mogu biti: a) kondemnatorne ili dosu uju e. s tim da se kona ne presude dalje dijele na: a) potpune. Takva je i ona presuda koja je donesena nakon povla enja tu be. Prema postupku koji je prethodio dono enju presude. b) deklaratorne ili utvr uju e i c) konstitutivne ili preobra ajne. npr. kao to znate.‡ Od nepostoje ih presuda treba razlikovati presude bez dejstva. Prema predmetu odlu ivanja. c) presude zbog izostanka i d) presude na osnovu odricanja. ‡ Presude se uobi ajno razvrstavaju na sljede i na in: 1. presude mogu biti: a)kona ne i b) me upresude (istina. presuda bez dejstva je ona koja je donesena prema pravnom licu koje ne potpada pod jurisdikciju doma ih sudova ili prema licu koje nije postojalo ili vi e ne postoji. ‡ Kako je presuda bez dejstva podobna za formalnu. 2. presude mogu biti: a) kontradiktorne.

ukoliko sud udovoljava tu benom zahtjevu iz kondemnatornih tu bi. te su zbog toga kondemnatorne presude podobne za prinudno izvr enje. nego se ta promjena i ostvaruje. Deklaratorna ili utvr uju a presuda se uvijek donosi povodom deklaratornih tu bi.Presude prema vrsti pravne za tite koja se presudom ostvaruje (kondemnatorne. zbog toga deklaratorne presude nisu podobne za izvr enje. Kondemnatornom presudom sud nala e tu enom da izvr i odre enu radnju. tako da promjena na koju je upravljen tu beni zahtjev iz tu be. . Konstitutivnom ili preobra ajnom presudom se ne utvr uje samo pravo na promjenu u pravnom odnosu. deklaratorne i konstitutivne presude) ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Kondemnatorne ili dosu uju e presude se donose povodom kondemnatornih tu bi. Presuda kojom se tu beni zahtjev iz kondemnatorne tu be odbija je uvijek utvr uju a ili deklaratorna. jer se njima na autoritativan na in utvr uje postojanje ili nepostojanje odre enog pravnog odnosa. odnosno da se suzdr ava od vr enja odre ene radnje. Kako je cilj tra ene pravne za tite postignut direktno u parni nom postupku. nastupa u momentu kada presuda sti e pravomo nost.

tako da se njome odlu uje o svim zahtjevima. tako i sporednim. sud ne e dostavljati albu drugostepenom sudu dok ne odlu i o prijedlogu za dono enje dopunske presude i dok ne protekne rok za albu protiv te dopunske presude. ‡ ‡ ‡ ‡ . Iako je dono enje ove dopunske presude posljedica propusta suda. one vi e ne mogu izdejstvovati njeno dono enje. Kona na presuda kao djelimi na je kona na u dijelu tu benog zahtjeva o kojem se njome odlu uje. pa im ostaje jedino da pokrenu novu parnicu. ako je uz prijedlog za dono enje dopunske presude podnesena i alba protiv presude. kako glavnim. nego samo na prijedlog stranke. a mogu biti: potpune. Kona na presuda kao dopunska se donosi kada sud propusti da donese potpunu presudu. nju ne donosi sud po slu benoj du nosti.Presude prema predmetu odlu ivanja ‡ KONA NOM PRESUDOM se postupak okon ava i njome se odlu uje o osnovanosti tu benog zahtjeva. Ukoliko stranke u roku od 15 dana ne podnesu prijedlog za dono enje dopunske presude. pa je zbog toga i samostalna u tom dijelu. zbog ega stranke u tom dijelu samostalnosti mogu ulagati i pravni lijek. dok se u drugom dijelu raspravljanje nastavlja. djelimi ne i dopunske. Me utim.

a ni u dijelu predmeta spora. ukoliko utvrdi da je osnov tu benog zahtjeva neosnovan. a to je osnov tu benog zahtjeva. pa je tu eni u daljem nastavku postupka spreman za mirno okon anje parnice. pa ako je on osnovan. o njemu e sud odlu iti me upresudom. ‡ Zna aj me upresude je i u tome to se nakon pravomo nog utvr enja postojanja tu benog osnova. Zbog toga bi sud o ovome morao voditi ra una i da u tom pravcu podsti e stranke. i bez raspravljanja o visini zahtjeva-nema nepotrebnih tro kova. ‡ U sporovima u kojima je istovremeno sporan i osnov i visina tu benog zahtjeva. ‡ Odlu ivanje o osnovu tu benog zahtjeva je u funkciji prethodnog materijalnopravnog pitanja. ‡ Me upresuda se najvi e koristi u sporovima za naknadu tete. . izgledi tu enog u povoljan ishod parnice zna ajno umanjuju. ve se tom presudom odlu uje samo o jednom elementu predmeta spora u kvalitativnom smislu. jer su tu naj e e sporni isovremeno i osnov i visina tete. sud mo e prvo odlu ivati o osnovu.‡ ME UPRESUDA nije kona na presuda i njome se ne odlu uje u cjelini. zbog ega e sud donijeti kona nu presudu kojom tu ioca odbija sa tu benim zahtjevom. od koga zavisi osnovanost istaknutog tu benog zahtjeva. ‡ Me upresuda ima karakter deklaratorne presude i podobna je za formalnu pravomo nost.

npr. ‡ Presuda bez odr avanja glavne rasprave mo e biti donesena samo izuzetno kad to zakon izri ito predvi a. sud e bez daljeg raspravljanja donijeti presudu kojom prihvata tu beni zahtjev. ‡ PRESUDA NA OSNOVU PRIZNANJA ILI CONFESSIO je uslovljena na elom dispozitivnosti. u privrednim sporovima i to kad me u strankama nije sporno injeni no stanje po principu: da mihi facto dabo tibi ius.Presude prema postupku koji je prethodio njihovom dono enju ‡ KONTRADIKTORNA PRESUDA je ona koja se donosi uz aktivno u e e obje stranke i u njenom dono enju naj iru primjenu imaju ustanove procesnog prava kao cjelovita procesna institucija za oblikovanje parni nog postupka. . kao i u bra nim sporovima kada su ispunjeni uslovi za sporazumni razvod braka. po kome se tu ilac mo e odre i tu benog zahtjeva. a tu eni mo e priznati tu beni zahtjev. pa ako tu eni do zaklju enja glavne rasprave prizna tu beni zahtjev.

a tu eni ga priznaje.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Priznanje tu benog zahtjeva treba razlikovati od priznanja injenica. proizilazi njegova osnovanost po normama materijalnog prava. prevara). jer sud po svom uvjerenju cijeni da li e uzeti u obzir neku injenicu kao osporenu ili priznatu. jer sadr aj presude odre uje tu eni svojim priznanjem tu benog zahtjeva. kao to je to kod kontradiktorne presude. Za dono enje presude na osnovu priznanja nije potreban prijedlog tu ioca. ali je opozivanje priznanja tu benog zahtjeva mogu e samo do dono enja presude. izjava o priznanju injenica ne mora biti data izri ito ve se iz dr anja stranke mo e zaklju iti da ona odre enu injenicu osporava ili ne. dok priznanje tu benog zahtjeva od strane tu enog ne mora istovremeno da predstavlja i priznanje injenica. Presuda na osnovu priznanja se mo e pobijati albom samo zbog bitnih povreda postupka i zbog nedostataka u izjavi volje (zabluda. jer se priznanje injenica uzima u obzir kao injeni ni osnov presude bez dokazivanja. Ovdje nema ni logi kog silogizma. tu ilac nema vi e pravni interes za dalje vo enje parnice. odnosno u injeno radi ostvarivanja nedozvoljenog cilja. Tako npr. pa opozivanje samo po sebi ne oduzima svako dejstvo priznanja. Zato je kod priznanje tu benog zahtjeva irelevantno da li iz injenica iz kojih tu ilac izvodi svoj tu beni zahtjev. prinuda. Priznanje tu benog zahtjeva ne smije biti simulovano ili fiktivno. npr. radi evazije poreske obaveze. jer po priznanju tu benog zahtjeva od strane tu enog. . dok priznanje tu benog zahtjeva po svom sadr aju predstavlja izri itu izjavu volje tu enog kojom on priznaje tu beni zahtjev kao pravnu posljedicu.

ali ne e da se upusti u raspravljanje i 3. s tim da sud ne e donijeti presudu na osnovu odricanja ako ustanovi da je u pitanju zahtjev kojim stranke ne mogu disponirati. vidi se da nije samo izostanak tu enog razlog za dono enje ove presude. ali se ne odri e sudske za tite pro futuro. 2. Dakle. Ako tu eni do e na ro i te. Odricanje od tu benog zahtjeva treba strogo razlikovati od povla enja tu be. Odricanjem od tu benog zahtjeva tu ilac disponira predmetom spora. analogno tu enom koji priznaje tu beni zahtjev. PRESUDA ZBOG IZOSTANKA ILI CONTUMATIO se prema zakonu donosi u tri razli ite situacije: 1. a u oba slu aja sud donosi meritornu presudu. a ratio legis kontumacione presude le i u zahtjevu za sprje avanje opstruiranja toka parnice. Kad tu eni ne do e na pripremno ro i te do njegovog zaklju enja ili na prvo ro i te za glavnu raspravu. ako pripremno nije odr ano. . koji u praksi naj e e ini tu eni. jer povla enjem tu be tu ilac samo odustaje od zatra ene pravne za tite u konkretnom sporu. U na im parni nim postupcima kontumacija se odnosi samo na tu enog. dok se izjavom o odricanju tu ilac odri e ostvarivanja pravne posljedice na koju se odnosi zahtjev iz tu be. pa bi ovu presudu bilo cjelishodnije zvati presuda zbog propu tanja. a ne ospori tu beni zahtjev. Ukoliko se tu eni udalji sa ro i ta.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ KOD PRESUDE NA OSNOVU ODRICANJA ILI ABDICATIO nije potreban pristanak tu enog. a ne i na tu ioca.

Uz navedeno. U oba ova slu aja. Presuda zbog izostanka se ne mo e pobijati zbog pogre no i nepotpuno utvr enog injeni nog stanja. 3. sud kontumacionu presudu mo e donijeti bez izja njavanja stranaka. ova presuda se ne bi mogla izre i u slu ajevima kada se ne bi mogla donijeti presuda na osnovu priznanja.‡ ‡ ‡ Pravna priroda kontumacije polazi od fikcije da tu eni svojom pasivno u priznaje istinitost injeni nih navoda tu be sa kojom je upoznat. Sud e odgoditi dono enje kontumacione presude ako je potrebno da prethodno pribavi obavje tenja o tome da li se konkretno radi o zahtjevu kojim stranke mogu ili ne raspolagati i 2. Da tu ilac predlo i dono enje presude zbog izostanka. Me utim. a nesumnjivo je da mu je poziv upu en. i uslovna presuda zbog izostanka se mo e donijeti u dva slu aja: 1. jer zakonska presumpcija priznanja tu benih navoda ne mo e imati ja u snagu od izri itog priznanja. a sud ih bez dokazivanja uzima u injeni ni osnov svoje odluke i usvaja tu beni zahtjev. Sud e odgoditi dono enje ove odluke i u slu aju kada nema dokaza da je tu eni uredno pozvan. 5. ve samo zbog bitne povrede odredaba parni nog postupka i zbog pogre ene primjene materijalnog prava. ‡ ‡ . Da tu eni nije podneskom osporio tu beni zahtjev. Da je tu ilac bio uredno pozvan. a to su: 1. Da injenice na kojima se temelji tu beni zahtjev nisu u suprotnosti sa dokazima koje je sam tu ilac podnio ili sa op epoznatim injenicama i 6. 4. 2. Da ne postoje op epoznate okolnosti iz kojih proizilazi da su tu enog sprije ili opravdani razlozi da do e na ro i te. Na i zakoni restriktivno odre uju uslove za kontumaciju. Da osnovanost tu benog zahtjeva proizilazi iz injenica navedenih u tu bi.

Rje enja
‡ Rje enja se u parni nom postupku donose kad sud odlu uje o nekim procesnim pitanjima, a samo izuzetno i o tu benom zahtjevu, i to u postupku za izdavanje platnog naloga i u postupku zbog smetanja posjeda. ‡ Sva rje enja suda se mogu podijeliti u dvije grupe: 1. Rje enja kojima se parnica okon ava bez odlu ivanja o osnovanosti tu benog zahtjeva i 2. Rje enja kojima se odlu uje o nekom procesnom pitanju koje se ti e upravljanja postupkom. Razlika izme u ove dvije grupe rje enja je, kako u njihovom dejstvu, tako i u procesnoj formi u kojoj se donose.

‡ Prvom grupom rje enja, kojima se okon ava parnica bez odlu ivanja, odnosno odbacuje se tu ba kao nedopu tena, sud je vezan, pa u pravilu, protiv ovih rje enja stranke mogu ulagati samostalnu albu. ‡ Za drugu grupu rje enja, kojima se odlu uje o raznim pitanjima koja se ti u upravljanja parnicom, sud nije vezan i mo e ih izmjeniti ili ukinuti, pa protiv ovakvih rje enja alba nije uop e dopu tena ili nije dopu tena posebna alba. ‡ U slu ajevima kada se rje enje ne dostavlja pismeno, ono prema strankama ima u inak im je objavljeno. ‡ Pismeni sastav rje enja treba uvijek sadr avati uvod i izreku, a obrazlo enje samo ako rje enje mora biti obrazlo eno. ‡ Kad se stranci u rje enju nala e izvr enje kakve radnje, odredit e se i rok u kojem je stranka tu radnju du na izvr iti, to predstavlja paricioni rok, a on, ako nije druga ije odre eno, iznosi 15 dana kao i kod presude.

Pravomo nost presude
‡ Donesena presuda je konkretizacija pravne norme i ona je zakon za stranke, a kod svakog dobrog pravosu a presuda sadr i tri osnovne vrijednosti: zakonitost, efikasnost i pravnu sigurnost, s tim da sve vrijednosti nisu jednako vrijedne, jer je prvo zakonitost, a potom efikasnost i pravna sigurnost. Uslove pod kojima se mo e i dokle se mo e preispitivati zakonitost donesene presude, odre uje upravo ustanova pravomo nosti. Zato je pravomo nost i u slu bi pravne sigurnosti, jer pravomo nost obezbje uje snagu donesene presude. Istina, time se ostavlja mogu nost da pravomo nost stekne i nepravilna presuda, ali slu ajevi dono enja nepravilne presude moraju biti svjesno rtvovani razlozima pravne sigurnosti, koje obezbje uje pravomo nost. Najva nije dejstvo donesene presude je u tome to ona obavezuje sud koji je donosi, pa je on sam ne mo e ni ukiniti, niti preina iti. Od momenta dostavljanja presude strankama, po inje te i rok za albu, pa nastupanje dejstva pravomo nosti zavisi od toga da li e se postupak okon ati u prvom ili drugom stepenu. Uva avaju i vrstu posljedica koje proizvodi pravomo na presuda, u teoriji se pravi razlika izme u pravomo nosti u procesnopravnom i materijalnopravnom smislu.

‡ ‡

‡

Procesna ili formalna i materijalna pravomo nost
‡ Presuda koja se vi e ne mo e pobijati redovnim pravnim lijekovima, sti e svojstvo tzv. formalne ili procesne pravomo nosti. ‡ Nastupanjem procesne pravomo nosti, donesena presuda se vi e ne mo e ukloniti u postupku u kome je donesena, pa to stranke mogu posti i jedino prijedlogom za povra aj u pre a nje stanje. ‡ Za svaku stranku presuda je pravomo na isticanjem roka za albu, a to zna i u razli ito vrijeme, jer i rokovi naj e e isti u u razli ito vrijeme. Ovakva mogu nost sticanja pravomo nosti za jednu stranku, nezavisno od nastupanja prema drugoj stranci, naziva se podijeljenom pravomo no u, za razliku od jedinstvene, do koje dolazi u istom momentu za obje stranke. Ako presuda sti e svojstvo pravomo nosti u drugom stepenu, tada ona nastupa istovremeno sa momentom dono enja drugostepene presude.

‡ Materijalna pravomo nost se ti e sadr aja presude i ispoljava se u njenom dejstvu, pa je pravomo nost ograni ena samo na one injenice prema kojima se opredjeljuje osnov tu benog zahtjeva, a koje su se dogodile prije dono enja presude. ‡ Pravomo nost je, s obzirom na svoja dejstva koja proizvodi, ustanova procesnog prava, jer proizvodi samo procesne posljedice, a ne materijalne, jer cilj pravne za tite iz presude nije da stvara pravne odnose me u strankama, nego titi postoje e. ‡ Jedinio, kada norme materijalnog prava za pravomo nu presudu vezuju nastanak ili promjenu u pravnom odnosu, a to je prava rijetkost, tada takva presuda ima karakter pravnorelevantne injenice materijalnog prava.

odnosno razlikovanje u odnosu na neki drugi tu beni zahtjev. Pravomo nost je. Zapamtite. kao organa dr avne vlasti. pojavljuje kao prethodno pitanje. Svaki drugi organ je du an pravomo no donesenu odluku da stavi u osnov svoje odluke. preduslov za izvr nost presude. ve slu i samo za njegovu individualizaciju. iako se i ona pretpostavlja i podrazumjeva.kao to je kondemnatorna presuda. kada se pravno pitanje o kojem je pravomo no presu eno. nego iz autoriteta akta suda. ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ . autoritet pravomo nosti presude ne proizilazi primarno iz njene istinitosti.Res iudicata ‡ Dejstvo materijalne pravomo nosti naziva se i dejstvom presu ene stvari ili res iudicata. injeni ni i pravni osnov sam po sebi nije mjerodavan za odre ivanje identiteta predmeta spora. pa ona jednako obavezuje i sud i stranke. ako je podobna za izvr enje. to je isto kao i u angloameri kom pravu. Povreda pravila o pravomo nosti ili res iudicata predstavlja apsolutno bitnu povredu postupka. u pravilu. a za odre ivanje identiteta predmeta spora. mjerovan je tu beni zahtjev kao predmet odlu ivanja. jer sud ne mo e ponovo na zahtjev stranke donijeti u istom predmetu novu presudu.

Vremenski. s obzirom na lica i 3. . Objektivno. dejstvom pravomo nosti je zahva en samo dispozitiv presude. jer sud na prekora enje tu benog zahtjeva ne pazi po slu benoj du nosti. Subjektivno. ne sti u dejstvo pravomo nosti oni elementi raspravljanja iz kojih se izvodi silogisti ki zaklju ak o osnovanosti tu benog zahtjeva. 2. ‡ Jednom rije ju. ‡ U na em pravu. s obzirom na predmet odlu ivanja. ‡ KOD OBJEKTIVNE GRANICE PRAVOMO NOSTI. odluke sti u dejstvo pravomo nosti i u onom dijelu u kome sud prokora uje tu beni zahtjev.Granice pravomo nosti ‡ Odre uju se sa tri aspekta: 1. s obzirom na vrijeme koje je mjerodavno za presu ivanje. zbog ega predmetom pravomo nosti ne mogu biti obuhva eni oni elementi raspravljanja i odlu ivanja koji se unose u obrazlo enje odluke.

. jer oni svoj polo aj izvode iz polo aja prethodnika. presuda kojom se utvr uje da brak postoji ili ne. ‡ Pro ireno dejstvo pravomo nosti presuda ima prema pravnim sukcesorima (univerzalnim i singularnim). intervencijsko dejstvo presude se prote e i na obrazlo enje presude.‡ KOD SUBJEKTIVNE PRAVOMO NOSTI. a to zna i da se presuda ne mo e osporavati zbog nepravilne injeni ne i pravne ocjene. npr. presuda mo e da proizvodi dejstvo pravomo nosti erga omnes. intervencijsko dejstvo presuda ispoljava samo u parnici koju pokre e stranka iz glavne parnice prema tre em licu. Dakle. npr. u ostvarivanju svog regresnog zahtjeva. ‡ Za razliku od pravomo nosti. a samo izuzetno. ‡ Od dejstva pravomo nosti treba znati razlikovati intervencijsko dejstvo presude. pa ovo dejstvo presuda ima i prema neposrednom posjedniku stvari. ovo dejstvo se u principu prote e samo na stranke.

stranke mogu pokretati novu parnicu sa istim tu benim zahtjevom. podobna su i za pravomo nost. ‡ Da znate. ‡ Me utim. kao i rje enja kojim se odlu uje o tu benom zahtjevu zbog smetanja posjeda i platni nalog. jer ona proizvode dejstvo samo unutar parnice. treba re i da sva rje enja protiv kojih je dopu tena posebna alba.‡ ZA VREMENSKU GRANICU PRAVOMO NOSTI je mjerodavan momenat okon anja glavne rasprave. na osnovu injenica koje su nastale nakon zaklju enja glavne rasprave. ‡ Zato. ali ne mo e na osnovu tih injenica pokretati novu parnicu sa istim tu benim zahtjevom. mo e tra iti ponavljanje postupka. ‡ U pravilu. . to je relevantan momenat za odre ivanje vremenskog doma aja pravomo nosti. stranka koja je propustila da iznese sve pravno relevantne injenice zbog toga to joj nisu bile poznate do zaklju enja glavne rasprave. nisu podobna za pravomo nost rje enja kojima se upravlja parnicom. ‡ Kad je u pitanju pravomo nost rje enja. to su ona rje enja kojima se parnica okon ava odbacivanjem tu be zbog neke procesne pretpostavke.

nego zakonitost primjene odre enog pravnog pravila u dono enju odluke mora biti zagarantovano najve em pravosudnom organu onog suvereniteta od koga poti e zakon koji se primjenjuje. mo emo promatrati kao pravo i kao pravni lijek. ‡ Ostvarivanje albe kao prava je imalo za posljedicu oblikovanje postupka na principu dvostepenosti. mada za preispitivanje zakonitosti dvostepenost nije dovoljna. kao redovni pravni lijek. ‡ alba kao pravni lijek je procesnopravno u slu bi ostvarivanja albe kao prava.Pravni lijekovi albu. ‡ .

‡ Osnovno obilje je redovnog pravnog lijeka je: suspenzivnost. tada nastupa prekluzija.‡ Pravni lijekovi se dijele na redovne i vanredne. usljed koje se alba odbacuje kao nedopu tena. ‡ Vanredni pravni lijekovi su: revizija i prijedlog za ponavljanje postupka. dotle se vanredni pravni lijekovi ula u protiv pravomo nih presuda. devolutivnost zna i zasnivanje nadle nosti vi eg suda u odnosu na onog koji je donio pobijanu presudu. ‡ Suspenzivnost podrazumjeva odlaganje nastupanja pravomo nosti pobijane odluke. a ukoliko se alba ne ulo i u predvi enom roku. . ‡ Prema BH parni nim postupcima. devolutivnost i prekluzivnost. alba je jedini redovni pravni lijek. pa dok se redovni ula u protiv nepravomo nih presuda i njihovim ulaganjem se odla e dejstvo pravomo nosti.

ukoliko razlozi koji govore u prilog aloca idu i u prilog onih koji se nisu alili. pa se stranke mogu odre i albe samo dok im to pravo pripada. preina iti napadanu odluku u korist onih stranaka koje nisu ulo ile pravni lijek. mo e odustati sve do dono enja odluke vi eg suda. ‡ alba kao pravo je svakome ustavom zagarantovano.appellatio ‡ Protiv svake presude kao zavr nog akta kojim se okon ava parnica u prvom stepenu. jer sud nije ovla ten i du an povodom albe izjavljene u korist jedne od stranaka. pa do isticanja roka za albu. mo e se ulagatu alba bez izuzetka. odnosno od momenta dono enja presude. odnosno povlastica povezanosti. a od albe koju je stranka ve ulo ila.alba . . Izjave o odricanju i opozivanju od pravnog lijeka su neopozive. ‡ U parni nom postuku ne vrijedi pravilo beneficium cohaesionis.

a jedino se presuda na osnovu priznanja i presuda na osnovu odricanja ne mogu pobijati zbog nepotpuno i neta no utvr enog injeni nog stanja. blagovremenost i formalna urednost. ni zbog nepravilne primjene materijalnog prava. BH zakoni klasifikuju u tri grupe: 1. jer je osnov za njihovo dono enje priznanje odnosno odricanje od tu benog zahtjeva.‡ O obliku. 2. ‡ Presuda zbog izostanka se ne mo e pobijati samo zbog nepotpuno i nepravilno utvr enog injeni nog stanja. . jer je presuda zasnovana na injenicama koje je tu ilac istakao u tu bi i nisu bile predmet utvr ivanja od strane suda. dovoljno je da se iz nje vidi koja se presuda pobija i ko je pobija. ‡ Sve razloge za ulaganje albe. vi e na vje bama kroz prakti ne primjere. u pravilu. Bitne povrede parni nog postupka (error in procedendo). Pogre no i nepotpuno utvr eno injeni no stanje i 3. Nepravilna primjena materijalnog prava (error in iudicando). ‡ Da bi alba bila podobna za odlu ivanje. pobijati iz svih ovih razloga. a ovom prilikom se isti e: ‡ alba se podnosi u pismenom obliku. sadr aju i pretpostavkama za izjavljivanje albe. ‡ Pretpostavke za izjavljivanje albe su: dopu tenost. ‡ Sve presude mogu se.

Ovakve povrede su taksativno utvr ene ZPP-ima u cilju otklanjanja svake neizvjesnosti u pogledu njihove prirode.Error in procedendo ili bitne povrede odredaba parni nog postupka ‡ ‡ ‡ Nepravilno preduzete ili ni tave radnje su samo razlog za tra enje poni taja te presude. dijelimo na: 1. Sve povrede. povrede koje se ti u sposobnosti stranaka. APSOLUTNO BITNE POVREDE ODREDABA PARNI NOG POSTUPKA samim svojim postojanjem dovode do ni tavosti donesene presude. ali same po sebi ne sprje avaju nastupanje njenih pravnih dejstava. U ovom kontekstu. Mo emo ih sistematizovati u sljede e grupe: 1. Povrede koje se ti u pismene izrade presude. s obzirom na njihovo dejstvo. Povrede pravila o procesnim pretpostavkama. veliki zna aj ima obrazlo enje kojim se onemogu ava da se odluka o osnovanosti tu benog zahtjeva donosi bez formiranog uvjerenja ili da se proizvoljnost predstavlja kao uvjerenje. to je u slu bi ve e pravne sigurnosti. pa im je posljedica neposredno ukidanje donesene presude. ‡ ‡ . Povrede koje se ti u osnovnih na ela postupka i 3. bez obzira da li su u konkretnoj parnici imali neki uticaj na dono enje pravilne odluke. Apsolutno bitne povrede i 2. 2. nadle nosti suda. nedostaci predmeta spora-res iudicata i lis pedens. Relativno bitne povrede. npr.

.‡ ZA RELATIVNO BITNE POVREDE ODREDABA PARNI NOG POSTUPKA bitno je postojanje uzro noposljedi ne veze izme u povrede i donesene presude. ‡ Kako bitne povrede proizvode ni tavost donesene presude. ‡ Na apsolutno bitne povrede postupka. zato drugostepeni sud presudu ukida i predmet vra a na ponovno raspravljanje. sud pazi po prigovoru stranke. npr. drugostepeni sud pazi po slu benoj du nosti. a to je upravo imalo za posljedicu nepravilno utvr enje injeni nog stanja. sud odbije prijedlog stranke da se izvede odre eni dokaz. a na relativno bitne povrede.

‡ Nepravilno utvr eno injeni no stanje imamo kada sud uzme da je odre ena injenica istinita. ‡ Nepotpuno utvr eno injeni no stanje postoji kad sud propusti da uzme u osnov odlu ivanja sve pravnorelevantne injenice. Nepotpuno utvr eno injeni no stanje. ‡ Sud i na jedno i drugo injeni no stanje ne pazi po slu benoj du nosti. iako bi na osnovu izvedenih dokaza trebalo da se izvede suprotan zaklju ak. . nego po prigovoru stranaka. Nepravilno utvr eno injeni no stanje i 2.Pogre no i nepotpuno utvr eno injeni no stanje ‡ Nedostaci u injeni nom osnovu presude mogu biti: 1.

bez obzira da li su u to vrijeme postojali i bez obzira da li je za njih stranka znala ili nije. Drugostepeni sud ne mo e sam raspravljati i odlu ivati na bazi nove procesne gra e. u slu bi je na ela materijalne istine ovla tenje drugostepenog suda. ukoliko se pojavi opravdana sumnja prilikom rje avanja o albi da injenice nisu pravilno utvr ene. ali ako nisu bili izneseni u prvostepenom postupku. to predstavlja ustanovu beneficium novorum.‡ Me utim. ‡ Stranke imaju mogo nost da i u albi iznose nove injenice i nude nove dokaze. zbog zabrane devolucije nadle nosti. da ukine prvostepenu presudu i predmet vrati na ponovno odlu ivanje. . a drugostepeni sud je du an da uzme u obzir nove injenice i nove dokaze kad rje ava o albi. s tim da je sve ovo u slu bi materijalne istine.

pa je zbog toga sud du an da poznaje pravo ± iura novit curia. ‡ U pravilu. . nepravilna primjena materijalnog prava je posljedica pogre ne pravne kvalifikacije predmeta spora. pa je zato nu no njihovo tuma enje u primjeni za svaki konkretni slu aj.Pogre na primjena materijalnog prava ili error in iudicando ‡ U vr enju sudske funkcije. ni jasni. zakoni nisu ni potpuni. ali nikako sudovi ne smiju stvarati pravo. pa na nepravilnu primjenu materijalnog prava drugostepeni sud pazi ex officio. to je veliki posao suda. ‡ Naj e e. ni konkretni. sud je vezan samo za zakon.

pa je tako i uobli en drugostepeni postupak. do e do zaklju ka da odluka prvostepenog suda nije pravilna. ako drugostepeni sud. ‡ Ali. onda i drugostepeni sud ima puna jurisdikciona ovla tenja.Postupak pred drugostepenim sudom ‡ Drugostepeni sud je ovla ten da cijeli spor ponovo raspravlja i donosi odluku na bazi nove procesne gra e. . odnosno ne mo e neposredno presu ivati. ‡ Zato. pa se na ovaj na in onemogu ava devolucija nadle nosti. odnosno preuzimanje ovla tenja prvostenog suda. pa je to zato samo nastavak prvostepenog postupka i oblikovan je po istim principima kao i prvostepeni postupak. odnosno da ukine prvostepenu presudu i predmet vrati na ponovno raspravljanje i odlu ivanje. odnosno mo e neposredno presuditi o predmetu spora. Sud tada ima samo kasatorna ovla tenja. tada nema jurisdikciona ovla tenja. na osnovu nove procesne gra e koja je iznesena tek u albi. ako se pobijana presuda preispituje na osnovu iste procesne gra e koja je bila pred prvostepenim sudom.

‡ . s tim da e i drugostepeni sud odlu ivati o dopu tenosti albe. i to u vije u od trojice sudija. u pravilu. ‡ Odlu ivanje u sjednici vije a drugostepeni sud o albi odlu uje. bez rasprave u zatvorenoj sjednici.Podno enje i odlu ivanje o albi alba se uvijek podnosi putem prvostepenog suda koji je donio o albenu odluku. ako je prvostepeni to propustio da u ini. odbacuje albu kao nedopu tenu. ‡ Sudija prvostepenog suda utvr uje da li su ispunjene procesne pretpostavke za ulaganje albe i ukoliko utvrdi da nisu.

samo na podru ju primjene normi materijalnog prava. drugostepeni sud ima potpuna jurisdikciona ovla tenja. ‡ Vije e drugostepenog suda mo e odlu ivati na raspravi samo ukoliko smatra da je radi pravilnog utvr ivanja injeni nog stanja potrebno da se ponovo izvedu ve izvedeni dokazi.‡ Ukoliko drugostepeni sud utvrdi da prvostepeni nije mogao na osnovu izvedenih dokaza da stekne uvjerenje o ta nosti spornih injenica ili je stekao pogre no uvjerenje. Da otvori raspravu pred drugostepenim sudom. ili 2. ‡ Zapamtite. tada mo e: 1. s tim da princip o zabrani devolucije nadle nosti ne dopu ta da se na raspravi pred drugostepenim sudom izvode novi dokazi. Da ukine donesenu presudu i predmet vrati na ponovno raspravljanje i odlu ivanje. odnosno da se ponove ve izvedeni dokazi. . koji nisu bili izvedeni u raspravi pred prvostepenim sudom. a nedostatak se ne mo e otkloniti bez izvo enja dokaza.

tako da ako stranka pobija presudu samo u jednom dijelu. mo e do i do ukidanja ili preina enja presude. drugostepeni sud ispituje prvostepenu presudu u onom dijelu u kome se ona pobija albom. kako bi je stranke mogle koristiti i bez stru nog punomo nika. Ponavljam. na elo dispozitivnosti trpi zna ajna ograni enja u korist na ela oficijelnosti. odnosno drugostepenom postupku. . pa su enje mimo i preko tu benog zahtjeva predstavlja prekora enje i razlog je apsolutne ni tavosti. ‡ Na elo oficijelnosti u albenom postupku je nagla enije jer je alba sasvim pojednostavljena. tada dio u kome stranka presudu ne pobija postaje pravomo an. na e pravo je ukinulo ustanovu nu nog punomo nika. instanciono se mo e odlu ivati samo o onome o emu je vo ena parnica.Granice ispitivanja prvostepene presude ‡ U albenom. dok u dijelu u kome se pobija. ‡ Kad su u pitanju granice u pogledu obima pobijanja. te bi bez oficijelnih du nosti suda. ‡ Kad su u pitanju granice u pogledu predmeta pobijanja. stranke same snosile posljedice svoje neukosti.

Odbi e albu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu. 3. a zatim da li je osnovana. drugostepeni sud uvijek pazi ex officio na apsolutno bitne povrede parni nog postupka i na nepravilnu primjenu materijalnog prava. Preina i e prvostepenu presudu. 2. ‡ Da znate. 4. ‡ U zavisnosti od toga da li je alba dopu tena. Odbaci e albu kao nedopu tenu. . drugostepeni sud e postupiti na jedan od na ina: 1. Ukinu e prvostepenu presudu i dostaviti predmet prvostepenom sudu na ponovno raspravljanje i odlu ivanje. albeni prijedlog nije obavezan elemenat albe.‡ Kad su u pitanju granice u pogledu razloga pobijanja. bez obzira na to da li alba sadr i razloge pobijanja ili ne. Ukinu e prvostepenu presudu i odbaciti tu bu ili 5.

od njega zavisi dopu tenost. kada je nepotpuna. . alba protiv presude se ne mo e ulagati zbog relativno bitnih povreda postupka. to zna i da ona ne proizvodi nikakva dejstva. ‡ Ako se alba ulo i po proteku zakonskog roka. ‡ alba je nedopu tena. ‡ Kad su u pitanju sporovi male vrijednosti. ‡ Kada je u pitanju pravni interes. a ne osnovanost albe. ‡ alba je nepotpuna kada ne sadr i oznaku presude koja se pobija i potpis alioca. neblagovremena ili kada je nedopu tena u u em smislu. ‡ Nedopu tena alba u u em smislu je ako je izjavljena od lica koje nije ovla teno za njeno podno enje ili je ulo ena od lica bez postojanja pravnog interesa. pa pravni interes za ulaganje albe stranka ima samo onda kada albom mo e izdejstvovati za sebe povoljniju presudu.Odbacivanje albe ‡ Nedopu tenu albu sud odbacuje rje enjem bez raspravljanja o njenoj osnovanosti. ona je neblagovremena.

. dejstvo koje proizvodi neosnovana alba se sastoji u tome. otklanja prvostepeni sud pred kojim su ti nedostaci i nastali. kao ni razlozi na koje sud sam pazi ex officio. ‡ Ukidanje prvostepene presude i vra anje predmeta prvostepenom sudu na ponovno raspravljanje i odlu ivanje se de ava kada je alba osnovana. Nedostatak koji se ti e bitne povrede postupka.Odbijanje albe ‡ Kada drugostepeni sud utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija. albi ne e udovoljiti. Zato. a presuda nepravilna i nezakonita. nego e je odbiti kao neosnovanu i potvrditi presudu prvostepenog suda. nepravilna primjena materijalnog prava predstavlja razlog za pobijanje donesene presude. to ona odga a nastupanje pravomo nosti i to pravomo nost nastupa u drugom stepenu-dono enjem drugostepene presude. ‡ Prema tome.

me utim. kao i upute koje se ti u utvr enja novih injenica i izvo enja novih dokaza.injenice i dokaze. . pa je tada potrebno prikupiti novu procesnu gra u. ‡ Povreda normi procesnog prava naj e e ima za posljedicu nepravilno utvr eno injeni no stanje. obavezni su za prvostepeni sud. ni i sud. te se predmet uvijek vra a prvostepenom sudu. nije vezan za pravna shvatanja vi eg suda. ‡ Upute koje se ti u otklanjanja povreda normi procesnog prava. du an je da u rje enju kojim ukida prvostepenu presudu navede povrede koje su u injene i u emu se one sastoje. a povreda normi materijalnog prava ima za posljedicu nepotpuno utvr eno injeni no stanje.‡ Drugostepeni sud koji ukida presudu. ‡ Drugostepeni sud ukida prvostepenu presudu i kada na e da je nepravilno i nepotpuno utvr eno injeni no stanje na kojem je ta presuda zasnovana. po na elu sudske nezavisnosti.

s tim da se ovdje zapravo i ne radi o preina enju presude. 2. preina enje prvostepene presude i reformatio in peius ‡ Ukidanje prvostepene presude i odbacivanje tu be imamo: 1. Kada utvrdi da je prvostepeni sud potpuno i pravilno utvrdio injeni no stanje. Ako je o tu benom zahtjevu sklopljeno poravnanje. Ako o tu benom zahtjevu ve te e parnica. nego o ukidanju onog njenog dijela u kome je tu beni zahtjev prekora en. Zbog povrede normi procesnog prava. ali je nepravilno primjenio norme materijalnog prava. Ako je o tu benom zahtjevu ve donesena prvomo na presuda i 3. ‡ Preina enje prvostepene presude vr i drugostepeni sud iz razloga: 1. 3. ali onda kada drugostepeni sud na istim injenicama i dokazima izvede druga iji injeni ni zaklju ak o ta nosti pravno relevantnih injenica u odnosu na zaklju ak prvostepenog suda. onda kada je prvostepeni sud napadnutom presudom prekora io tu beni zahtjev.Ukidanje prvostepene presude i odbacivanje tu be. Zbog nepravilno utvr enog injeni nog stanja. 2. .

‡ Me utim. albeni sud ne mo e preina iti presudu na tetu stranke koja se alila. nego da mu je alba odbijena. zna i da albeni sud nije vezan prijedlogom alioca. te zbog toga albeni sud mo e ukinuti presudu i onda kada stranka tra i njeno preina enje. . to zna i da ishod odlu ivanja pred drugostepenim sudom po albi koja je usvojena. odnosno preina iti je i onda kada stranka tra i da se ona ukine.‡ Reformatio in peius. pod uslovom da je samo ta stranka podnijela albu ± princip zabrane reformatio in peius. ne mo e biti manje povoljan po alioca.

Protiv jednih rje enja nije uop e dopu tena alba i 2.alba protiv rje enja ‡ Dok je protiv presude prvostepenog suda alba uvijek dopu tena. npr. Protiv drugih nije dopu tena samostalna alba. samostalna alba je dopu tena protiv rje enja kojim se odbacuje alba kao nedopu tena. ‡ Mogu nost ulaganja albe protiv rje enja trpi zna ajne izuzetke: 1. zbog nepostojanja neke od procesnih pretpostavki. protiv rje enja nije. ‡ Samostalna alba je u pravilu dopu tena protiv onih rje enja prvostepenog suda koja sprje avaju dalji nastavak postupka. odnosno sprje avaju okon anje postupka dono enjem meritorne odluke. .

‡ Nesamostalna ili vezana alba se ula e protiv onih rje enja prvostepenog suda koja se ti u upravljanja postupkom. nemogu nost pobijanja rje enja kojim sud odre uje ro i te. npr. ali se njima ne dovodi u pitanje dalje odvijanje i okon anje postupka. Odbiti albi i 3. ‡ U postupku po albi protiv rje enja. ili rje enje sudije koje se ti e pripremanja glavne rasprave ili upravljanja postupkom i sl. uglavnom kod rje enja kojima se odlu uje o raznim procesnim pitanjima. . shodno se primjenjuju procesna pravila o albi protiv presude. ‡ Rje avaju i o albi protiv rje enja. drugostepeni sud mo e: 1. Uva iti albu. Odbaciti albu. npr. ili rje enje o isklju enju javnosti i sl. ‡ Nedopu tena alba protiv rje enja zna i da je isklju ena. alba protiv rje enja koje se odnosi na rukovo enje glavnom raspravom. 2.

mali nim i bra nim sporovima. a kasacije u Francuskoj. ‡ Ustanova revizije je nastala u zemljama germanskog prava.VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI Revizija ‡ Vanredni pravni lijekovi se ula u protiv pravomo nih sudskih odluka i njihovo ulaganje ne sprje ava mogu nost prisilnog izvr enja napadnute odluke revizijim ili ponavljanjem postupka. ne samo ukinuti odluku ni eg suda. nego donijeti i novu odluku kojom odlu uje o predmetu spora. ‡ Revizija nije dopu tena u posesornim. ‡ Zajedni ko kod obje ove ustanove je da su uobli ene kao pravni instrumenti u slu bi garancija kojima se obezbje uje ve i stepen zakonitosti u vr enju sudske funkcije. dok revizijski sud mo e. ‡ Razlika izme u ove dvije ustanove je u tome to kasacioni sud ne mo e izmjeniti odluku ni eg suda i donijeti drugu odluku. .

pa se ona ne mo e izjaviti zbog povrede pravila o: 1. s tim da i ovdje postoje ograni enja. ‡ Pri odre ivanju dopu tenosti pobijanja drugostepenih pravomo nih presuda revizijom. . 3. Mjesnoj nadle nosti. a to su: sporovi za zakonsko izdr avanje i sporovi iz porodi nih odnosa. ‡ Revizija se mo e izjaviti zbog apsolutno bitnih povreda. bez obzira da li je povreda u injena pred prvostepenim ili drugostepenim sudom.‡ Revizija je devolutivan. 2. ‡ Ipak. Na ela javnosti. ako je protivno zakonu bila isklju ena javnost sa glavne rasprave. prekluzivan i nesuspenzivan vanredni pravni lijek i dvostruko je ograni ena: 1. revizija se mo e ulagati bez obzira na vrijednost predmeta spora kad su ti sporovi taksativno navedeni u zakonima. zakonodavac se rukovodi sa dva kriterija: kriterij vrijednosti i kriterij prirode predmeta spora. Ne bis in idem. Su enju na osnovu glavne rasprave. odnosno me unarodni ugovori. Mo e se ulo iti samo protiv odre enih drugostepenih presuda kod kojih je primjenjen materijalni zakon BiH ili entiteta. ‡ Dakle. Revizija se mo e ulagati samo protiv pravomo nih drugostepenih presuda i 2. 4. ‡ Revizija se mo e ulo iti zbog bitnih povreda parni nog postupka i nepravilne primjene materijalnog prava. pravomo na prvostepena presuda suda se ne mo e pobijati revizijom.

‡ Revizija je ne samo devolutivan. ‡ O reviziji odlu ujuju vrhovni sudovi entiteta u BiH u vije u petorice. ‡ Zbog pogre ne primjene materijalnog prava. u pravilu. ‡ Revizijski sud ispituje pobijanu pravomo nu drugostepenu presudu samo u onom dijelu u kome se ona pobija revizijom i. nego i prekluzivan pravni lijek i ula e se u roku pd 30 dana. od dana dostavljanja strankama prepisa presude.‡ Zbog relativno bitnih povreda postupka. u granicama razloga navedenih u reviziji. ‡ Nepravilno utvr eno injeni no stanje ne mo e biti revizijski razlog. revizija se mo e ulo iti samo ako je takva povreda u injena u postupku pred drugostepenim sudom. revizija se mo e izjaviti bez ikakvih ograni enja. .

‡ Va no je znati. pod uslovom da prvostepena presuda nije izmjenjena na njenu tetu. s tim da je revizija uvijek dopu tena protiv rje enja drugostepenog suda kojim se alba odbacuje. ‡ Revizija jeste devolutivan pravni lijek. prvostepeni sud sa svim spisima dostavlja reviziju revizijskom sudu. preko drugostepenog suda. nema pravo da izjavi reviziju protiv pravomo ne presude donijete u drugom stepenu. odnosno potvr uje rje enje prvostepenog suda o odbacivanju revizije. kao i odluke albenog suda. Nakon izja njenja o reviziji ili po proteku roka od 8 dana za odgovor. ali se podnosi sudu koji je odluku donio u prvom stepenu. ‡ Odluke koje donosi revizijski sud su iste po svojoj sadr ini. . stranka koja nije izjavila albu protiv prvostepene presude. s tim da prvostepeni sud nije ovla ten da odbaci reviziju koja je podnesena iz razloga zbog kojih se po zakonima ne mo e izjaviti. ‡ Revizija protiv rje enja je dopu tena samo protiv pravomo nih drugostepenih rje enja kojima se postupak pred sudom zavr ava.

Ponavljanje postupka ‡ Ovo je vanredni pravni lijek koji ula u stranke i mo e se tra iti. ponavljanje postupka se ne e mo i tra iti ako su oni bezuspje no bili izneseni u ranijem postupku. ni iz svih ovih razloga apsolutne ni tavosti. i to zbog: 1. Protivpravnih radnji i krivi nih djela i 3. Novih injenica i dokaza. ‡ Ponavljanje postupka se ne mo e tra iti zbog nepravilne primjene materijalnog prava. . ‡ Ponavljanje postupka zbog nekih apsolutno bitnih povreda parni nog postupka je dozvoljeno npr. kontradiktornosti. ‡ Razloge za ponavljanje postupka mo emo svrstati u tri grupe. 2. Me utim. pod uslovom da je tim odlukama pravomo no postupak okon an. neovisno od toga da li je postupak zavr en presudom ili rje enjem. nedostataka koji se ti u stranaka i zastupanja u parnici i povrede pravila ne bis in idem. zbog: povrede na ela nepristrasnosti. Nekih apsolutno bitnih povreda parni nog postupka.

ukinuta. dokazuje se pravomo nom osu uju om presudom donesenom u krivi nom postupku. zakonskog zastupnika odnosno punomo nika stranke. npr. ako se odluka zasniva na la nom iskazu svjedoka ili vje taka. Da li po injeno krivi no djelo. ili ako je do odluke suda do lo usljed krivi nog djela sudije. kao razloge za ponavljanje postupka ubrajamo: a) ako je odluka zasnovana na drugoj odluci suda ili organa. prije pravomo nosti odluke. odnosno poni tena. i b) ako stranka sazna za nove injenice i dokaze na osnovu kojih je za stranku mogla biti donesena povoljnija odluka da su te injenice i dokazi bili upotrijebljeni u ranijem postupku. pa ta odluka bude pravomo no preina ena. protivne stranke ili nekog tre eg lica.‡ Ponavljanje postupka se mo e tra iti i zbog protivpravnih radnji koje predstavljaju krivi na djela. ili ako je isprava falsifikovana ili je u njoj ovjereni sadr aj neistinit. ‡ U nove injenice i nove dokaze. Sud mo e dozvoliti ponavljanje postupka samo ako stranka bez svoje krivice nije mogla da te okolnosti iznese ranije. .

2. pod uslovom da se samo po tuje subjektivni rok. Podno enje prijedloga i utvr ivanje pretpostavki za ponavljanje postupka. ponavljanje se ne mo e tra iti ni pod uslovom da subjektivni rok jo nije ni po eo da te e.Rokovi za tra enje ponavljanja postupka. pa kada protekne ovaj rok. odnosno od kada je stekla mogu nost da taj razlog upotrijebi. onda se ponavljanje mo e zahtjevati i nakon proteka objektivnog roka. Raspravljanje o osnovanosti prijedloga za ponavljanje i 3. ako se ponavljanje tra i zbog povrede na ela kontradiktornosti i povrede pravila o strana koj i parni noj sposobnosti i pravila o njihovom pravilnom zastupanju. postupak i nadle nost ‡ Za tra enje ponavljanja postupka predvi ena su dva roka: subjektivni i objektivni. ‡ Me utim. Ponovno raspravljanje. ‡ Subjektivni rok traje 30 dana od dana kada je stranka saznala za postojanje razloga za ponavljanje postupka. . ‡ Postupak ponavljanja se odvija u tri faze: 1. ‡ Objektivni rok traje 5 godina od pravomo nosti odluke.

donosi se odluka u vidu rje enja kojim se odbija ili usvaja prijedlog za ponavljanje. ‡ Izuzetno. ako se razlog ponavljanja postupka odnosi isklju ivo na postupak pred vi im sudom. s tim da sud odlu uje samo u granicama razloga koji su navedeni u prijedlogu. prijedlog za ponavljanje postupka je u pravilu remonstrativan i nedevolutivan pravni lijek.Faze ponavljanja postupka ‡ Kod pretpostavki za odlu ivanje o prijedlogu. ‡ O osnovanosti prijedloga za ponavljanje postupka raspravlja se na ro i tu. . nadle an je sud koji je donio odluku u prvom stepenu. ‡ Protiv rje enja o prijedlogu za ponavljanje. Zbog navedenog. ‡ Nakon odr anog ro i ta za raspravljanje o osnovanosti prijedloga. dozvoljena je posebna alba. u pravilu. onda o prijedlogu odlu uje taj sud.

zakon izri ito regulira taj odnos. i to samo iz razloga iz kojih se mo e izjaviti i revizija. ‡ to se ti e ponavljanja postupka zavr enog rje enjem pred prvostepenim sudom. . ‡ Oba pravna lijeka ula u stranke. a djelimi no se podudaraju i u razlozima zbog kojih se mogu ulagati. a koji nastaviti. ‡ to se ti e odnosa prijedloga za ponavljanje postupka i revizije. stranke mogu i protiv njih predlo iti ponavljanje postupka. U svim drugim slu ajevima. ako u roku za izjavljivanje revizije stranka podnese prijedlog za ponavljanje. ‡ Zbog navedenog. sud odlu uje koji e postupak prekinuti.‡ Do ponovnog raspravljanja o glavnom predmetu dolazi samo onda kada sud u stadiju raspravljanja o osnovanosti prijedloga za ponavljanje postupka donese odluku kojom utvr uje da je prijedlog osnovan i ukida pravomo nu odluku iz ranijeg postupka. jer su uslovi za ulaganje revizije za stranku povoljniji. tada e se prijedlog smatrati kao revizija. ali samo ako su ta rje enja podobna za materijalnu pravomo nost. Ovo se naravno ne bi nikada inilo. kad su izjavljena oba vanredna pravna lijeka. ukoliko se isti cilj mo e posti i ponovnim podno enjem tu be sa istim tu benim zahtjevom.

‡ Postupak u bra nim sporovima prete no je reguliran. . sa bra nim sporovima je dopu teno kumuliranje zahtjeva koji se ti u uvanja. bra ni sporovi su: razvod braka. odredbe op ih procesnih pravila primjenjuju se samo ukoliko nisu derogirane odredbama posebnih postupaka (lex specialis derogat legi generali). ‡ Tako er znate. a naj e e se svode na obezbje enje ve ih garancija za pravilno ostvarenje pravne za tite ili na pru anje to br e i efikasnije pravne za tite. kao to znate iz porodi nog prva.POSEBNI PARNI NI POSTUPCI Postupak u bra nim sporovima ‡ I u ovim postupcima. imperativnim normama. i poni tenje braka i progla enje braka nepostoje im odnosno postoje im. ‡ Zahtjevi koji se ovdje ostvaruju mogu biti razli iti. poni tenje braka. ‡ Ne smatraju se bra nim sporovima imovinskopravni sporovi koji nastaju povodom braka. a samo izuzetno. vaspitanja i izdr avanja zajedni ke djece i zahtjeva za izdr avanje bra nog druga.

pokre u se uvijek tu bom. ‡ Tu ba za razvod braka ima karakter konstitutivne tu be. a koristi se kada bra ni drugovi imaju zajedni ku djecu. 2. ali tada sud ne utvr uje injenice. na tri na ina: 1. Tu bom za razvod braka. ‡ Kad bra ni drugovi nemaju zajedni ku djecu. ili djecu nad kojom je produ eno roditeljsko pravo. . postupak se mo e pokrenuti zahtjevom za sporazumni razvod braka. maloljetnu ili usvojenu. ‡ Sporovi radi poni tenja braka i radi utvr ivanja postojanja ili nepostojanja braka. ‡ Zajedni ki prijedlog za razvod se koristi kada oba bra na druga sporazumno i saglasno zahtjevaju razvod braka. Zahtjevom za sporazumni razvod braka. po to se presuda donosi na osnovu sporazuma bra nih drugova. Zajedni kim prijedlogom za razvod braka i 3.Sporovi za razvod braka ‡ Postupak za razvod se pokre e po principu dispozitivnosti.

posve uje mu se velika i du na pa nja. kao ni prijedlogom za povra aj u pre a nje stanje. pa sud ne mo e izre i presudu na osnovu odricanja. ali se mo e pobijati zbog bitnih povreda postupka. ne mo e se pobijati zbog nepravilno i nepotpuno utvr enog injeni nog stanja. dok je tu ba za utvr enje da li brak postoji ili ne. niti zbog pogre ne primjene materijalnog prava. Kada ove tu be podi e javni tu ilac ili organ strateljstva. bra ni drugovi imaju polo aj jedinstvenih i nu nih suparni ara. Vanredni pravni lijekovi se mogu ulagati. bez obzira da li je koja od stranaka zaklju ila novi brak. priznanja ili na osnovu izostanka. a u nadle nosti je organa starateljstva. deklarativna. Na elo dispozitivnosti u bra nim sporovima je ograni eno. ne mo e izmjeniti pravomo na presuda u dijelu o prestanku braka. ve je ovla ten da utvr uje ak i injenice koje me u strankama nisu sporne. Presuda kojom se brak razvodi na osnovu sporazuma bra nih drugova. sud kod odlu ivanja o uvanju i izdr avanju djece nije vezan zahtjevom stranke. kao i zbog neispunjenja ostalih zakonskih uslova za razvod braka na osnovu sporazuma. . Na elo inkvizitornosti u bra nim sporovima ima vrlo iroku primjenu. ali se njima. zbog nedostataka u izjavi volje sadr ane u sporazumnom prijedlogu. pa sud nije vezan za injenice i dokaze koje mu stranke prezentiraju. Poku aj mirenja bra nih drugova je sada vrlo va an institut.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Tu ba za poni taj braka je konstitutivna. ali isto tako.

Tu ba za osporavanje o instva ili materinstva. kao i pravila bra nog prava. mo e osporavati o instvo drugog lica koje je to dijete priznalo za svoje. Sve ovo ukazuje da se podno enjem tu be za osporavanje o instva zasniva nu no i jedinstveno suparni arstvo. Paternitetski postupak se ne razlikuje od postupka u bra nim sporovima. a dijete do navr ene 25-e godine i ova odluka svojom pravomo no u djeluje erga omnes. Lice koje sebe smatra ocem djeteta ro enog van braka.Postupak u sporovima o o instvu i materinstvu ‡ Pravila roditeljskog prava su. a majka u objektivnom roku od 6 mjeseci. . 3. pod uslovom da istovremeno deklaratornom tu bom postavlja zahtjev da se utvrdi njegovo o instvo. ‡ Postupak u paternitetskim sporovima se pokre e tu bom i postoji vi e vrsta ovih tu bi: 1. 2. pa je za osporavanje o instva predvi en prekluzivan rok. odnosno otac mo e podi i tu bu u subjektivnom roku od 6 mjeseci. Tu ba radi utvr ivanja o instva djeteta ro enog van braka. bilo na aktivnoj ili na pasivnoj strani. prete no imperativnog karaktera.

dok je rok za podno enje albe iz radnih odnosa isto 8 dana. Odredbe posebnog postupka u parnicama iz radnih odnosa primjenjuju se i na sporove u kojima radnik tra i za titu svoga prava. poznato nam je iz materijalnog radnog prava. va e odredbe op eg parni nog postupka. U sporu u kome je radnik tu ilac. s tim da za sporove po tu bi poslodovca protiv radnika. mjesna nadle nost je izberiva. ‡ ‡ ‡ .Postupak u parnicama iz radnih odnosa ‡ ‡ ta je spor iz radnog odnosa. Sud izvr enje kakve radnje nala e u roku od 8 dana za njeno dobrovoljno izvr enje-paricioni rok. a protiv ovakvih rje enja nije dopu tena posebna alba. Sud uvijek obra a naro itu pa nju na potrebu HITNOG rje avanja radnih sporova. pa u toku postupka sud mo e i ex officio odrediti privremene mjere.

‡ U ovim postupcima poseban zna aj ima primjena na ela ekonomi nosti. posjed nije pravo. ali u iva posjedovnu za titu. posjedovnu za titu u iva svaki posjednik.Postupak u sporovima zbog smetanja posjeda ‡ Kao to znate. . ‡ U pravilu. a ne samo onaj iji je posjed savjestan i koji ima neki pravni osnov. mada posjedovna za tita. ‡ Cilj pravne za tite posjeda kao fakti kog stanja je u tome da se onemogu i samopomo ili samovlasno pribavljanje prava. ne ispunjava uvijek cilj kome slu i. tako da postupak treba da obezbjedi hitno i efikasno uspostavljanje poreme enog posjedovnog stanja. ‡ Tu ba za za titu posjeda je kondemnatorna. jer se njome tra i zabrana budu eg smetanja ili uspostavljanje ranijeg posjedovnog stanja. ‡ Pod sporovima smetanja posjeda podrazumjeva se: uznemiravanje posjeda i oduzimanje posjeda. pravnopoliti ki gledano.

‡ Pravo na za titu posjeda ne mo e se priznati onome ko je posjed pribavio na nedopu ten na in (vi. revizija nije uop e dopu tena. ‡ U ovom postupku sud svoju odluku donosi u formi rje enja. precario). sud mo e oduzeti albi suspenzivno dejstvo.‡ Sud kod podno enja tu be za za titu posjeda mo e odrediti i kra e rokove od onih predvi enih odredbama iz parni nih zakona o op em postupku. ‡ U postupku zbog smetanja posjeda. kao pravnorelevantne injenice. ‡ Razlog za ulaganje albe ovdje iznosi 15 dana. a pravo na tra enje ponavljanja postupka je zna ajno ograni eno. a iz va nih razloga. utvr uju se samo dvije: dokazivanje posljednjeg posjeda i dokazivanje nastalog smetanja posjeda. ‡ Kada je u pitanju prinudno izvr enje. a ne presude. . nakon proteka roka koji je tu enom ostavljen za dobrovoljno izvr enje. ako nije tra io izvr enje u roku od 60 dana. to je specifikum posesorne za tite. tu ilac gubi pravo da tra i prinudno izvr enje rje enja kojim se tu enom nala e izvr enje odre ene radnje. Uz ovo. clam.

a da se pri tome ne dovede u pitanje pravilno i zakonito ostvarenje pravne za tite. Ako sa kojeg kasnijeg ro i ta izostanu obje stranke. sud e odlo iti ro i te. ako tu ilac ne do e na prvo ro i te za glavnu raspravu. . smatrat e se da je tu ba povu ena-tzv. smatrat e se da je povukao tu bu. fikcija o povla enju tu be. osim ako se tu eni na tom ro i tu ne upusti u raspravljanje.Postupak u sporovima male vrijednosti ‡ Ovaj postupak je tzv. sumarni postupak. a to zna i pru iti pravnu za titu u pravo vrijeme i sa to manje utro ka sredstava i vremena na strani suda i stranaka. ‡ U mali nim sporovima. pa ako ni na novo ne do u.000 KM. a uredno je pozvan. ‡ Mali an spor je onaj kod kojeg se tu beni zahtjev odnosi na potra ivanje u novcu koje ne prelazi iznos od 3.

Ostala rje enja se mogu pobijati samo albom protiv odluke kojom se postupak okon ava. a presuda se objavljuje odmah nakon zaklju enja glavne rasprave. ‡ alba se mo e izjaviti u roku od 8 dana. ‡ alba protiv prvostepenog rje enja je dozvoljena.‡ U zapisnik se unosi samo ono to je najnu nije. to zna i da se u albi ne mogu iznositi nove injenice i dokazi. samo zbog apsolutno bitnih povreda postupka i nepravilne primjene materijalnog prava. samo ako se rje enjem okon ava postupak. . Prepis se dostavlja samo stranci koja nije bila prisutna objavljivanju presude.

a iz ugovora ne proizilazi ni ta drugo. ‡ Broj arbitara izabranog suda mora biti neparan. zbog ega se mo e dokazivati samo ispravama. .Postupak pred arbitra om ‡ Ugovor o arbitra i je valjan samo ako je sklopljen u pismenoj formi. stranke svojevoljno derogiraju nadle nost redovnog suda koji bi bio nadle an. arbitra e tada na prijedlog stranke postaviti sud koji bi za rje avanje spora u prvom stepenu bio nadle an da nije zaklju en ugovor o arbitra i. ‡ Pravila o izuze u sudija se odnose i na arbitre. ‡ Zaklju enjem arbitra nog ugovora. ‡ Prigovor apsolutne nenadle nosti. ‡ Ako arbitar arbitra e ne bude na vrijeme postavljen. mo e se izre i. a posljedica neblagovremeno ulo enog prigovora je prekluzija-gubljenje prava. ali prije nego to se tu eni upusti u raspravljanje o meritumu spora. da ugovor o izabranom sudu nije sklopljen.

‡ Arbitra a mo e donijeti presudu po pravi nosti. ako ugovorom nije predvi ena mogu nost pobijanja presude pred arbitra om vi eg stepena. ‡ Parni ni zakoni propisuju da presuda arbitra e prema strankama ima snagu pravomo ne presude ± res iudicata. a ne prema pravilima o stvarnoj nadle nosti. ‡ Ako se stranke druga ije ne sporazumiju. . samo ukoliko su joj stranke dale takva ovla tenja.‡ Odnos izme u redovnog i izabranog suda regulira se po pravilima o apsolutnoj nadle nosti. postupak pred arbitra om e odrediti arbitri. s tim da arbitra a ne mo e upotrijebiti prisilna sredstva. niti izricati kazne.

5. Ako je arbitra a prekora ila granicu svog zadatka. potpisivanju i dostavljanju arbitra ne presude. Ako je arbitra na odluka u suprotnosti sa Ustavom BiH i ustavima entiteta. i to: 1. te pobijanje presude. ne mo e se zahtjevati njen poni taj. Ako je izreka presude nerazumljiva ili je sama sebi protivrje na.‡ Zakoni taksativno odre uje razloge za poni tenje presude arbitra e. povrije ena odredba ZPP-a ili arbitra nog ugovora. Ako je u pogledu sastava arbitra e ili u vezi sa odlu ivanjem. Ako presuda nije obrazlo ena ili ukoliko izvornik i prepis presude nisu potpisani na zakonom odre eni na in. ‡ Tu ba za poni tenje arbitra ne presude se mo e podnijeti nadle nom sudu u roku od 30 dana od dana dostavljanja stranci. 6. 2. . 3. Ako ugovor nije punova an. ‡ Zakoni posebno nagla avaju da stranke ne mogu sporazumno isklju iti primjenu odredaba o izuze u arbitara. Ako postoji neki od razloga za ponavljanje postupka i 7. 4. ‡ Nakon proteka jedne godine od pravomo nosti arbitra ne presude.

autora: dr. Pravni fakultet Sarajevo. Sanjin Omanovi .‡ Gra ansko procesno pravo. godina. Parni no procesno pravo. ‡ Zakoni o parni nim postupcima: BiH. . RS-e i BD BiH. 2008. Branko alija i dr. Ranka Ra i . FBiH. Trebinje. 2000. ‡ Predavanja sa unesenim izmjenama i dopunama predmetnog ud benika. ‡ Dr. Gordana Stankovi i dr.

SRETNO I USPJE NO NA ISPITU! .PO TOVANE KOLEGICE I KOLEGE. NA KRAJU.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful