P. 1
Slajdovi Dl Za Gpp

Slajdovi Dl Za Gpp

|Views: 50|Likes:
Published by edinnn

More info:

Published by: edinnn on Feb 01, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PPT, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

02/01/2012

pdf

text

original

SVEU ILI TE/UNIVERZITET ³VITEZ´ TRAVNIK Faukultet pravnih nauka Nastavnik: doc.dr.

Fuad Puri evi

GRA ANSKI PARNI NI POSTUPAK

Literatura
j UD BENICI: j Dr. Branko alija i dr. Sanjin Omanovi ,

Gra ansko procesno pravo, Sarajevo, 2000., ili j Dr. Gordana Stankovi i dr. Ranka Ra i , Parni no procesno pravo, Trebinje, 2008. j ZAKONI I OSTALO: j Sva etiri zakona o parni nom postupku u BiH i j Predavanja u kojima su inkorporirane izmjene i dopune parni nih zakona u BiH.

Pojam i predmet gra anskog procesnog prava
‡ Gra anski parni ni postupak je centralni dio gra anskog procesnog prava, zbog ega gra ansko procesno pravo predstavlja samostalnu pravnu granu u koju spadaju pravila kojima se regulira procesnopravna djelatnost sudova i ostalih u esnika u ostvarivanju sudske funkcije. ‡ Tim pravilima se utvr uju: pretpostavke od ijeg postojanja zavisi mogu nost raspravljanja i odlu ivanja, zavise radnje kojima se postupak pokre e, razvija i okon ava, kao i sadr aj i oblik tih radnji.

Izvori gra anskog procesnog prava
‡ Va e e izvore gra anskog procesnog ili procesnog civilnog prava, mo emo podijeliti na formalne i fakti ke. ‡ Formalni izvori, u svijetu, pa i u BiH, su: ustav, zakon i podzakonski akti, a nekad je to bilo i obi ajno pravo. ‡ Zakoni kojima je u BiH reguliran gra anski parni ni postupak su: 1. Zakon o parni nom postupku pred Sudom BiH (Slu beni glasnik BiH, broj: 36/04) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parni nom postupku pred Sudom BiH (Slu beni glasnik BiH, broj: 84/07); 2. Zakon o parni nom postupku Federacije BiH (Slu bene novine Federacije BiH, broj: 53/03) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parni nom postupku Federacije BiH (Slu bene novine Federacije BiH, broj: 73/05 i 19/06); 3. Zakon o parni nom postupku Republike Srpske (Slu beni glasnik RS, broj: 58/03) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parni nom postupku RS (Slu beni glasnik RS, broj: 85/03, 74/05 i 63/07) i 4. Zakon o parni nom postupku Br ko Distrikta BiH (Slu beni glasnik BD BiH, broj: 08/09).

‡ U fakti ke izvore spadaju sudska praksa (iudicatura, usus fori) i pravna nauka ± iuris prudens. ‡ Prema tome, sudska praksa nije u formalnopravnom smislu izvor gra anskog procesnog prava, zbog ega sudovi, s obzirom na zahtjeve na ela zakonitosti, ne mogu stvarati vlastita pravila postupka. ‡ Stavovi koje zauzimaju vrhovni sudovi u BiH o pravnim pitanjima, ne obavezuju sudove koji nisu u estvovali u njihovom dono enju. Za to? ‡ Ali, stanovi te sudske prakse ima veliki zna aj u interpretaciji normi procesnog prava, a to opet vrijedi samo za evropski ili kontinentalni sistem gra anskog procesnog prava.

pa je zato gra ansko procesno pravo grana prava. ni izjedna avati.Metodi gra anskog pravosu a ‡ Kao to rekosmo. sadr aj sudske funkcije je primarno u ure ivanju. Su tinska razlika izme u parni nog. U vanparni nom postupku. s ciljem da se za titi ugro eno ili povrije eno pravo. stranaka i ostalih u esnika postupka. U izvr nom postupku se posti e kona no ostvarivanje prava tako to se subjekt obaveze prinu ava da udovolji obavezi koja je utvr ena u sudskoj odluci ili drugoj izvr noj ispravi. izvr ni i vanparni ni) ne mogu se poistovje ivati. Gra anski postupak je pravno institucionaliziran oblik ostvarivanja sudske funkcije. te se time dovodi u sklad fakti ko pona anje. sa onim to je pravno utvr eno. a gra anski postupak je njegov predmet. gra ansko procesno pravo i gra anski postupak (parni ni. Specifi nost gra anskog postupka je u tome to je on isto normativno pravna tvorevina. zbog ega i ne postoji kao dru tvena. stvaranju ili mijenjanju gra anskopravnih odnosa. ‡ ‡ ‡ . koga ine procesnopravne radnje koje imaju karakter pravnih injenica procesnog prava. vanparni nog i izvr nog postupka ogleda se u sljede em: U parni nom postupku se na utvr eno injeni no stanje primjenjuje odgovaraju a pravna norma. Ovisno od ovih radnji nastaju odnosi izme u osnovnih subjekata postupka: suda. ve samo kao pravna tvorevina.

gra anskim materijalnim pravom.) kojima se organizuju sudovi i vr i sudska funkcija. krivi nim pravom i upravnim pravom. .Odnos gra anskog procesnog prava prema drugim granama prava ‡ Gra ansko procesno pravo se nalazi u najbli oj vezi sa: ustavnim pravom. princip dvostepenost i sl. jer kao javnopravnu djelatnost ure uje: sudove. 1. pa su njima utvr eni i osnovni principi (zakonitost. sudska nezavisnost. Odnos prema ustavnom pravu Ustavima entiteta BiH se vr enje sudske funkcije povjerava redovnim sudovima. To je razlog da i dejstvo res iudicata sudska odluka ima primarno kao akt organa dr avne vlasti. te postupak kao na in ostvarivanja pravosudne funkcije. Zbog toga se klasi no ovo pravo svrstava u javno pravo. nadle nost. zbornost. njihovu strukturu.

ali imaju razli ito zna enje. npr. a u pogledu normi materijalnog prava-na elo lex causae. Isto tako. Me utim. mjerodavan je momenat nastanka odnosa povodom koga se vodi spor. U starijem rimskom pravu. ve samo u pogledu njihove dopu tenosti. zahtjev. pa u pogledu va enja normi procesnog prava uvijek va i na elo lex fori. odricanje i sl. u pravilu. tu ba je prethodila pravu. Odnos prema materijalnom gra anskom pravu Do izdvajanja gra anskog procesnog prava iz okvira gra anskog materijalnog prava do lo je tek u 19. Teritorijalno i vremensko va enje normi je tako e razli ito. to zna i da je posredstvom sudije vr ena ujedno i funkcija zakonodavca. Justinijanovom kodifikacijom su udareni temelji na kojima je otpo et proces razdvajanja materijalnog i procesnog prava u dvije odvojene pravne oblasti. Dakle. za norme procesnog prava vrijedi neposredna primjena ili momentalno va enje. a danas pravo prethodi tu bi. prigovor. dok za norme materijalnog prava. priznanje. . sve do Justinijanove kodifikacije. pravo je stvarano kroz postupak.2. procesne radnje se ne ispituju u pogledu njihove valjanosti kao poslovi gra anskog prava. U obje pravne grane se dosta pojmova i instituta ozna ava istim terminima. u rimskom pravu. stolje u.

koje su utvr ene normama materijalnog prava. pa je zato postupak neodvojiv od normi materijalnog prava. dok na podru iju materijalnog prava vrijedi princip slobodne forme jer odnose svojom voljom zasnivaju sami titulari subjektivnih prava. Zbog toga na podru iju procesnog prava vrijedi princip stroge forme jer se kao jedna strana u postupku uvijek pojavljuje sud kao dr avni organ. promjena i prestanak pravnih odnosa. Postupak kao isto pravna tvorevina ima i svoju formu i sadr inu. a predmet normi procesnog prava je reguliranje organa kojima se povjerava vr enje pravoza titne funkcije i postupak u kome se ta funkcija ostvaruje. Zato su norme procesnog prava u funkciji ostvarivanja sadr aja-to su prava i obaveze. . jer su uslovljena dispozitivnim karakterom subjektivnih gra anskih prava.3. Odnos gra anskog postupka prema materijalnom pravu Predmet materijalnog prava su norme kojima se regulira nastanak. mada se spolja manifestuje samo kao forma. ijem ostvarenju u dru tvenim odnosima i slu i. dva najkarakteristi nija na ela parni nog postupka u najve oj mjeri odre uju njegovu posebnost. Naju u vezu parni nog postupka i materijalnog prava odslikavaju pojedina na ela i ustanove. ija se za tita upravo ostvaruje u parni nom postupku. a to su na elo dispozitivnosti i raspravno na elo. npr.

koji je zadr an samo u izvr nom postupku. Nakon toga. Kako je procesna forma u slu bi ostvarivanja odre ene sadr ine. Bitno obilje je na eg procesnog prava je jednostavnost. Zna aj procesne forme u parni nom postupku se ogleda u dvostrukom vrednovanju procesnih radnji. da li su preduzete u obliku i na na in propisan normama procesnog prava. a to su: zakonitost. ukoliko su radnje dopu tene. zbog koje se mo e tra iti ukidanje donesene odluke.Zahvaljuju i procesnoj formi. . ali je zato obezbje uje. sud ispituje njihovu osnovanost. npr. jer je to bitna povreda postupka. kao za titnoj funkciji postupka. zbog ega je napu ten princip strogog formalnog legaliteta. pa je ovom zahtjevu kod nas udovoljeno pojednostavljenjem procesne forme. to treba kazati da pravna forma ne odre uje su tinu. i to: sa aspekta njihove dopu tenosti i sa aspekta njihove osnovanosti. Sud procesne radnje ispituje uvijek prvo sa aspekta njihove dopu tenosti. pravna sigurnost i efikasnost postupka. obezbje ene su tri osnovne vrijednosti u vr enju pravosu a.

sud e se oglasiti apsolutno nenadle nim i tu bu odbaciti. Dok je upravni postupak novija pravna institucija. tj. a upravni postupak slu i ostvarivanju upravnopravne djelatnosti. jer su gra anski i krivi ni postupak dva osnovna metoda koja slu e ostvarivanju sudske funkcije. iz ijih se okvira izdvojio prvo krivi ni postupak. Razgrani enje nadle nosti u ova dva postupka se vr i po pravilima o apsolutnoj nadle nosti. jer za djelatnost upravnih organa danas va i na elo zakonitosti. a u novije vrijeme i upravni postupak. . odnosno dejstvo presude u upravnom postupku i dejstvo upravnog akta u parni nom postupku. ako je pokrenut parni ni postupak u jednoj upravnopravnoj stvari. nije isti kao njegov odnos prema krivi nom postupku. tada je sud vezan za odluku upravnog organa u okviru njegove pravomo nosti i obratno. Danas se upravnopravna djelatnost i sudska funkcija pribli avaju.4. ili. ukoliko se u parni nom postupku pojavi kao prethodno pitanje neko pravno pitanje upravnopravnog karaktera o kome je u upravnom postupku ve pravomo no odlu eno. isto kao i za djelatnost sudova. parni ni je najstarija. zatim dejstvo akata. Odnos gra anskog procesnog prava i upravnog prava Odnos gra anskog postupka prema upravnom. ali i obratno. Rje avanje sukoba nadle nosti izme u suda i upravnog organa spada u nadle nost ustavnih sudova.

krivi ni postupak se izdvojio iz gra anskog postupka. npr. U e e tre ih lica u parni nom postupku. na elo dispozitivnosti i raspravno na elo su specifi na na ela parni nog postupka. Dalje. ne poznaje krivi ni postupak i tako redom. npr.. gra anski postupak subjekt pokre e tu bom. odricanje od tu benog zahtjeva. dok je njihov doma aj u krivi nom postupku neznatan. sudsko poravnanje i sl. Sud u gra anskom postupku je vezan za presudu donesenu u krivi nom postupku u slu aju: a) kad je istom radnjom prouzrokavano krivi no djelo i gra anskpravna posljedica ili b) kad krivi no djelo ima karakter prethodnog pitanja u parni nom postupku ili c) kad presuda koja je donesena u krivi nom postupku ima karakter pravnorelevantne injenice gra anskog prava. a njihova razlika se manifestuje i na podru iju nekih va nih na ela. ne postoje u krivi nom postupku. Odnos gra anskog procesnog i krivi nog procesnog prava Kroz historijski razvoj. ali se on mo e ostvarivati i arbitra om i medijacijom. I raspravno na elo predstavlja specifi nost parni nog postupka jer se u njemu pojavljuje kao osnovno.5. . dok krivi ni postupak uvijek pokre e javni tu ilac samo putem krivi nog postupka. povla enje tu be. dok je u krivi nom postupku to inkvizitorno na elo. Ustanove kojima se ostvaruje na elo dispozitivnosti u parni nom postupku.

Stranka mo e sve do zaklju enja glavnog pretresa odustati od prijedloga i pokrenuti tu bom parni ni postupak. . Ukoliko sud u krivi nom postupku donosi osu uju u presudu. a o ovom zahtjevu sud u krivi nom postupku odlu uje po na elu dispozitivnosti. to zna i da sud u krivi nom postupku nikada ne odbija tu ioca sa tu benim zahtjevom. onda ona ve e sud u parni nom postupku u pogledu dvije injenice. nego je upu uje da pokrene parni ni postupak. i to u pogledu: postojanja krivi nog djela i postojanja krivi ne odgovornosti. jer u ovakvim slu ajevima postojanje krivi nog djela i krivi ne odgovornosti ne predstavlja prejudicijelno pitanje.Ovaj odnos karakteri e i institucija pridru enog ili adhezionog postupka koja je predvi ena normama krivi nog procesnog prava. tada e odlu iti i o tu benom zahtjevu kome mo e udovoljiti djelimi no ili u cijelosti. a u slu bi je na ela ekonomi nosti i pravne sigurnosti. on tada ne e zastati sa postupkom. Adhezioni postupak pokre e se po prijedlogu koji se podnosi neposredno organu kome se podnosi krivi na prijava ili sudu. sud tada stranku ne mo e odbiti sa njenim zahtjevom. a ukoliko sud donosi u krivi nom postupku osloba aju u presudu ili iz nekih drugih razloga obustavlja postupak. Ako je u krivi nom postupku sud donio osu uju u presudu. Kad sud odlu uje o gra anskopravnoj odgovornosti kao o osnovu za naknadu tete koja je nastala radnjom koja ima obilje ja krivi nog djela.

.Gra anska subjektivna odgovornost je zato stro ija i ira od krivi e odgovornost. nedostojnost za naslje ivanje nastupa usljed odre enih injenica koje predstavljaju krivi no djelo. npr. u takvim situacijama je sud u gra anskom postupku vezan za odluku donesenu u krivi nom postupku. pa zato u slu aju da je bra ni drug osu en za krivi no djelo na kaznu zatvorom du om od 3 godine. prema normama materijalnog porodi nog prava. i za nehat. jer nepostojanje krivi ne odgovornost ne zna i i nepostojanje gra anske odgovornosti-koja je rekosmo ira. Ako je krivi ni sud donio osloba aju u presudu. pa i najmanju nepa nju. bez obzira da li je ona osloba aju a ili osu uju a. npr. dok se u gra anskom pravu odgovara za sve oblike krivice. zaklju no sa objektivnom odgovorno u. kao to je umi ljajno li enje ivota ostavioca ili upotreba sile i prijetnje u cilju sastavljanja testamenta itd. Ili. A ako se krivi no djelo i krivi na odgovornost pojavljuju kao prethodno ili prejudicijelno pitanje. norme porodi nog prava daju drugom bra nom drugu mogu nost razvoda braka. pravomo noj presudi donesenoj u krivi nom postupku se daje karakter pravno relevantne injenice. jer se u krivi nom pravu odgovara u pravilu za umi ljaj. onda parni ni sud nije vezan za nju. a rje e-samo ako je to zakonom propisano.

pravila ovih postupaka primjenjuju redovni sudovi pri raspravljanju i odlu ivanju o sporovima koji nastaju iz li nih i porodi nih odnosa. Ovakvo formalnopravno odre enje. iz radnih odnosa. ukoliko njihova primjena nije derogirana propisima tih posebnih parni nih postupaka.POJAM I PREDMET PARNI NOG POSTUPKA ‡ Prema sva etiri zakona o parni nim postupcima u BiH. ‡ Pravila op eg parni nog postupka primjenjuju se i u predmetima koji se raspravljaju u posebnim postupcima. osim ako se neki od ovih sporova posebnim zakonom stavljeni u nadle nost drugih sudova. unosi potpunu izvjesnost i pravnu sigurnost u vr enju sudske funkcije. prema kome je gra anskopravni svaki onaj spor o kome se raspravlja u gra anskom parni nom postupku. te iz imovinskih i drugih gra anskopravnih odnosa. ‡ Po op em parni nom postupku raspravljaju se i rje avaju gra anskopravni sporovi za koje nije predvi en neki od posebnih parni nih postupaka. .

godine. pa je njegov krajnji cilj bio za tita subjektivnih gra anskih prava. primjenjeno je jo u austrijskom gra anskom postupku iz 1895. stolje a. a poznato nam je koliki je uticaj ovaj zakon imao na razvoj procesnog prava i zakonodavstva u biv oj SFRJ. . Zbog toga su oblici i na ini ostvarivanja prava i obaveza iz materijalnopravnih odnosa regulirani normama procesnog prava. preovladava od druge polovine 19.Funkcija parni nog postupka ‡ Prema starijem-individualisti kom shvatanju. ‡ Shvatanje da je ovaj postupak u slu bi ostvarivanja pravosu a kao javnopravne funkcije-kao dru tvene djelatnosti. ali one imaju razli itu funkciju. sve do prve polovine 19. ‡ Shvatanje da je parni ni postupak pravna institucija koja ima iznimno zna ajnu dr tvenu funkciju. stolje a. parni ni postupak je smatran privatnopravnom institucijom u slu bi interesa stranke. ‡ Reguliranje dru tvenih odnosa i usmjeravanje njegovog razvoja je cilj normi materijalnog i procesnog prava. a kasije i u BiH.

‡

‡ ‡

‡ ‡

‡

Najnagla enija karakteristika parni nog prava je u dispozitivnosti njegovih normi, koje su permisivne prirode, jer ovla uju stranke da dogovorom reguliraju neko procesno pitanje, a ako to ne urade, tada se primjenjuje supletorna-dopunska norma odre enog propisa. Od dispozitivnih normi treba razlikovati disjunktivne norme, a one upo uju sud na odre eno diskreciono postupanje, odnosno ocjenjivanje i odlu ivanje u postupku, npr. u pogledu incidentalnog-prethodnog pitanja. U slu aju postojanja nejasno a, protivrje nosti ili pravne praznine u primjeni pravne norme, sud e primjeniti teleolo ki-ciljni metod, metod per analogiam i argumentum a contrario. Ove metode smo obradili kada smo govorili o pravnim prazninama u Osnovama gra anskog prava. Gra anski postupak ima svoju zasebnu strukturu i fizionomiju, pa se zato parni ni postupak odvija od po etka do kraja kroz niz stadija i podstadija, uz po tivanje ustanova parni nog postupka. Parnica ozna ava konkretan postupak koji se vodi izme u parni nih stranaka povodom odre enog tu benog zahtjeva koji postavlja tu ilac i tra i i tra e od suda da im pru i za titu, s tim da svi stadiji i podstadiji postupka, kao i njegove ustanove nisu obavezni, jer to zavisi od potreba svakog predmeta posebno. Spor je stanje u materijalnopravnim odnosima do koga dolazi zbog neizvjesnosti sadr aja prava i obaveza za odre enog subjekta ili zbog povrede prava i obaveza. Spor obi no prethodi parnici, ali ne mora obligatno do nje i dovesti, jer do parnice dolazi onda kada jedan od subjekata zatra i sudsku za titu.

‡

‡

‡

Parnica kao procesnopravni odnos nastaje na osnovu mno tva procesnopravnih radnji i procesnopravnih stanja. Te procesne ili parni ne radnje imaju funkciju pravnih injenica procesnog prava, jer za njihovo preduzimanje norme procesnog prava ve u nastanak procesnih prava i obaveza. U teoriji je sporno pitanje ko su subjekti parnice kao procesnopravnog odnosa. Prema civilisti kom shvatanju, procesnopravni odnos se zasniva samo izme u stranaka, a ne i suda i stranaka, dok je prema publicisti kom shvatanju, parnica odnos izme u stranaka i suda, a ne i odnos izme u samih stranaka. Prema tre em, najprihvatljivijem shvatanje parnice kao trostranog pravnog odnosa, ona se zasniva izme u svake stranke i suda, a posredstvom suda i izme u samih stranaka. Zbog toga su radnje koje stranke preduzimaju uvijek upravljene prema sudu, s tim da one ne proizvode procesnopravne posljedice samo prema sudu, nego i prema suprotnoj stranci. U anglosaksonskom pravu civilne - gra anske sudske procedure imaju dvostruko zna enje, i to: sa jedne strane, daju sudu procesnu mogu nost da se u svojoj odluci pozove na ranije presu enu stvar, a sa druge strane, ostavljaju sudu priliku da zauzme samostalan pravni stav i donese odluku koja pro futuro mo e imati zna aj sudskog precedenta. Ovo je osnovnibazni princip precedentnog prava.

Procesne pretpostavke
‡ Za po etak, neophodno je strogo znati razlikovati uslove ili pretpostavke od kojih zavisi dopu tenost raspravljanja i odlu ivanja, od uslova od kojih zavisi osnovanost predmeta odlu ivanja-a to je u parni nom postupku tu beni zahtjev. ‡ Uslovi od kojih zavisi dopu tenost rapravljanja i odlu ivanja odre eni su normama procesnog prava, a uslovi od kojih zavisi osnovanost presu ivanja, odre eni su normama materijalnog prava. ‡ Uslovi ili okolnosti koji su utvr eni normama procesnog prava, a od kojih zavisi dopu tenost raspravljanja i odlu ivanja o tu benom zahtjevu, nazivaju se procesnim pretpostavkama. ‡ Dakle, procesne pretpostavke su uslovi dopu tenosti ve egzistentne parnice, odnosno uslovi od kojih zavisi mogu nost raspravljanja i odlu ivanja o osnovanosti predmeta spora. Zbog toga, nedopu tenu tu bu sud odbacuje rje enjem, ukoliko se nisu stekle sve procesne pretpostavke koje moraju postojati da bi se sud mogao upustiti u raspravljanje o meritumu spora.

‡ Procesne pretpostavke mogu biti op e i posebne. ‡ Op e pretpostavke se ti u svih bitnih elemenata parnice, a to su: sud, stranke i predmet spora. ‡ Procesne pretpostavke koje se ti u suda su npr. ma unarodna nadle nost doma eg suda, da sudovi mogu imati jurisdikciju nad tu enim, da su sudovi nadle ni da odlu uju u sporu, kao i stvarna, funkcionalna i mjesna nadle nost redovnog suda. ‡ Procesne pretpostavke koje se ti u stranaka su npr. postojanje same stranke, kao i strana ke i parni ne sposobnosti, postojanje urednog zastupanja i ovla tenja na vo enje konkretne parnice-procesna legitimacija (legitimatio ad processum). Morate znati razlikovati ovu legitimacije od stvarne legitimacije, jer postojanje stvarne legitimacije (legitimatio ad causam) nije procesna pretpostavka. Stvarna legitimacija je uslov od koga zavisi osnovanost tu benog zahtjeva, a ne dopu tenost vo enja parnice.

‡ Procesne pretpostavke koje se ti u predmeta spora sprje avaju vo enje parnice, a to su: postojanje presu ene stvari (res iudicata) i postojanje parnice (lis pedens), s tim da upravo ove dvije pretpostavke izra avaju princip ne bis in idem, pa sa postojanjem pravomo ne presude zakon izjedna ava odricanje od tu benog zahtjeva i sudsko poravnanje. Tre a pretpostavka koja se ti e predmeta spora odnosi se na postojanje pravnog interesa za tu bu, npr. tu ilac e imati pravni interes da ustane tu bom tek onda kada tu eni odbije da dobrovoljno udovolji njegovom zahtjevu. ‡ Koliki je zna aj pravnog interesa, najbolje govori injenica da je pravni interes procesna pretpostavka za podizanje tu be. To zna i, kad nedostaje pravni interes, tada se tu ba odbacuje kao nedopu tena, bez raspravljanja o osnovanosti tu benog zahtjeva.

kad se pretpostavke promatraju u me usobnom odnosu. neke im se konstatuju vode odbacivanju tu be kao nedopu tene-res iudicata i lis pedens. sud tada tu bu ne odbacuje. zbog ega sud na njih pazi ex officio. Ukoliko se nedostaci odnose na stranke. ime je nedostatak otklonjen. nedostatak bilo koje procesne pretpostavke ima za posljedicu nemogu nost raspravljanja i odlu ivanja. nego je dostavlja nadle nom sudu. Ako se nedostaci ti u relativne nadle nost (stvarne i mjesne). u pravilu.Koje su posljedice nedostatka procesnih pretpostavki ‡ Prvo. tada do odbacivanja tu be dolazi samo ako sud ne uspije otkloniti te nedostatke. npr. one tada nisu sve jednako vrijedne. ‡ Svaka pretpostavka je jednako vrijedna i nedostatak bilo koje dovodi do ni tavosti donesene presude. jer stranka na taj na in eli da izdejstvuje odbacivanje tu be bez raspravljanja. to ne isklju uje mogu nost stranaka da sudu ukazuju na nedostatke koji se odnose na procesne pretpostavke. . u toku cijelog postupka. Me utim.

onda odluka o tom pitanju ini sastavni dio injeni ne podloge spora. odluka o postojanju ili nepostojanju odre enog pravnog odnosa. . Zato se odluka o prethodnom pitanju unosi u obrazlo enje sudske odluke. injeni na pitanja nemaju nikada karakter prethodnih pitanja. Zbog toga. a ne u dispozitiv sudske odluke. ta pravna pitanja nisu u konkretnoj parnici neposredan predmet odlu ivanja. Zbog toga.Incidentalno ili prethodno ili prejudicijelno pitanje ‡ Dakle. ne sti e dejstvo pravomo nosti. ‡ Prethodna ili incidentalna ili prejudicijelna pitanja su samo pravna pitanja i to samo ona koja sama po sebi ine pravnu cjelinu. sadr aj sudske funkcije u parni nom postupku se sastoji u raspravljanju i odlu ivanju o tu benom zahtjevu kao predmetu spora. kad se o njemu odlu uje kao o prethodnom pitanju. ‡ Kad sud odlu uje o nekom pravnom pitanju. pa su zbog toga podobna da budu predmet samostalnog odlu ivanja. kao prethodnom. Dakle. ali se nalaze u funkciji odlu ivanja o tu benom zahtjevu kao predmetu odlu ivanja.

. ako tu ilac ima pravni interes za utvr enje. Tu eni. tra e. mo e podizanjem prejudicijelne protivtu be zahtjevati odlu ivanje o prethodnom pitanju sa autoritetom presu ene stvari. ‡ Incidentalni tu beni zahtjev za utvr enje ima pravnu prirodu jednog tu benog zahtjeva. s obzirom na zahtjeve na ela dispozitivnosti.Prethodna ili incidentalna ili prejudicijelna ovla tenja suda u parnici ‡ O prethodnom pitanju sud e odlu ivati kao o glavnom pitanju samo onda kada to stranke. a ne obi nog procesnog prijedloga. sa druge strane. pa e zato u slu aju povla enja tu be sud biti du an da o njemu raspravlja i odlu uje.

ako je razli ita od odluke suda koji je o tom pitanju odlu io kao o prethodnom. ‡ Npr. ali samo kao o prethodnom pitanju.‡ U na em BH pravu. rje avanje prethodnog pitanja zadovoljava dvije osnovne vrijednosti. ve spada u nadle nost nekog drugog organa ili drugog suda. onda ovla tenja suda u rje avanju tog pitanja zavise od toga da li je o tom pitanju nadle ni organ ve donio pravomo nu odluku ili nije. tada sud ima ovla tenje da o tom pitanju odlu uje. . a ako nadle ni dr avni organ nije donio odluku o pitanju koje se u parni nom postupku pojavljuje kao prethodno. naknadno donesena odluka nadle nog organa. ako je nadle ni organ ve donio pravomo nu odluku o pitanju koje se u parni nom postupku pojavljuje kao prethodno pitanje. Zato. ako se u parni nom postupku pred sudom pojavi kao prethodno pitanje neko pravno pitanje koje ne spada u nadle nost suda pred kojim se postavlja. Stoga. onda je sud pred kojim se ono pojavljuje vezan za tu odluku nadle nog organa. a to su efikasnost i pravna sigurnost. predstavlja osnov za tra enje ponavljanja postupka.

Zahtjevi za pru anje pravne pomo i su valjani samo ako su dostavljeni diplomatskim putem. Kod pru anja pravne pomo i je dozvoljeno odstupanje od na ela lex fori. ‡ ‡ . Ovo na elo je univerzalno prihva eno u svim pravnim sistemima. koji ima apelacionu nadle nost u pitanjima koja su sadr ana u Ustavu BiH kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u BiH. dakle. odnosno primjenjuje se procesno pravo zemlje kojoj pripada sud koji postupa. to je nepotrebno. a Ustav BiH ovu kompetenciju presumira u korist njenih entiteta.Obavljanje radnji van podru ija zemlje rje ava se institucijom me unarodne pravne pomo i i to na osnovu me unarodnih ugovora i na osnovu principa uzajamnosti. odnosno Ustavni sud BiH. dok kod materijalnog prava ovo na elo ne va i. s tim da i ovdje va i na elo lex fori. Kad sudovi BiH vr e jurisdikciju u sporovima sa elementom inostranosti. Kona nu odluku u slu aju uskra ivanja pru anja pravne pomo i donose vrhovni sudovi entiteta u BiH. vrijedi na elo lex fori. tada se postupa prema normama entitskog procesnog prava.Va enje normi procesnog prava s obzirom na prostor ‡ Po pitanju va enja normi procesnog prava. pa se zamoljene radnje mogu obaviti i na na in na koji to zahtjeva inostrani organ. bez obzira na to ku su stranke u sporu. primjenjuje se procesno pravo suda koji postupa. posebno kada se ima u vidu da je ovo svjetsko na elo.

ali da mogu uvijek tu iti. ‡ Lica koja u ivaju diplomatski imunitet. bez obzira ko su stranke u postupku ± na elo forum rei site i 2. nego samo diplomatskim putem. npr. ‡ Me utim. Kad lica jednostranom izjave volje pristanu na jurisdikciju sudova BiH u konkretnom predmetu. Kod sporova povodom stvarnih prava na nekretninama koje su sastavni dio BiH. a to na podru iju gra anskog prava zna i da ta lica ne mogu biti tu ena. ne mogu im se uru ivati pozivi neposredno. Protiv ovih lica se ne mogu ni poduzimati bilo kakve procesne radnje. npr. ali biti i tu ena u slu aju: 1. izuzetno i lica sa diplomatskim imunitetom mogu biti pod jurisdikcijom doma ih sudova.Va enje normi procesnog prava s obzirom na lica ‡ Pravilo je da su sva lica koja se nalaze na teritoriji na e zemlje pod jurisdikcijom doma ih sudova. uz odre ene izuzetke. ne mogu se saslu ati kao svjedoci ili vje taci. . lica mogu biti uvijek tu ena. niti se prema njima mo e provoditi izvr enje. kod sklapanja odre enih pravnih poslova. odnosno ona mogu tu iti. ne potpadaju pod jurisdikciju doma ih sudova.

. ako je strani dr avljanin parni no sposoban prema na em pravu. jo se primjenjuje u savremenom zakonodavstvu. pa i onda kada nije parni no sposoban prema zakonu zemlje iji je dr avljanin. nadle nost po reciprocitetu. pa npr. odre uju se prema lex nationalis.‡ Iako nepopularna. ‡ Strana ka i parni na sposobnost. onda mo e preduzimati radnje ako prethodno izjavi da on preuzima vo enje parnice. Me utim. stranac mo e biti oslobo en pla anja tro kova postupka pod uslovima uzajamnosti-reciprociteta. kao statusna pitanja.

‡ U gra anskom procesnom pravu. . u prelaznim i zavr nim odredbama obi no se utvr uje kada e se zapo eta parnica nastaviti po propisima prema kojima je zapo eta. ve dejstvo ex nunc. ‡ Po to zahtjevi pravne sigurnosti ipak ne dopu taju velika odstupanja u pravcu povratnog dejstva normi procesnog prava.Va enje normi procesnog prava s obzirom na vrijeme ‡ U pogledu vremenskog va enja normi materijalnog prava vrijedi kao op e na elo da pravne norme nemaju povratno dejstvo. da e se parnica koja je pokrenuta za vrijeme va enja starog zakona nastaviti i okon ati prema pravilima novog zakona. osim u slu ajevima kad to zakon izri ito dopu ta. to zna i da je tada dejstvo ex tunc. pravilo je. a kada e se nastaviti prema pravilima novog zakona. pa jedni u literaturi ovo kvalifikuju kao neposredno dejstvo normi (ex nunc). a drugi kao retroaktivno dejstvo (ex tunc).

U drugu grupu spadaju ona koja su podignuta na stepen ustavnih na ela. slobodne ocjene dokaza. na elo dispozitivnosti i raspravno na elo. materijalne istine. koncentracije i dr. 2. npr.Osnovna na ela ‡ Sva na ela gra anskog procesnog prava mo emo podijeliti u nekoliko grupa: 1. npr. ekonomi nosti. 3. na ela: kontradiktornosti.: na elo usmenosti. npr. U tre u grupu spadaju ona koja su svojstvena i drugim postupcima. sudskog upravljanja postupkom. . javnosti i pru anja pomo i neukim strankama. U prvu grupu spadaju na ela koja taj postupak odre uju kao posebnu pravnu instituciju.

‡ Parni ni postupak se uvijek pokre e na inicijativu titulara ugro enih ili povrije enih subjektivnih prava. ‡ Dispozitivnost se manifestuje u vi e aspekata. u pogledu raspolaganja tu benim zahtjevom. pa se zato prava i obaveze titulara gra anskopravnih odnosa reguliraju dispozitivnim normama. npr. Upravo zbog ovoga. Kao to smo nau ili u materijalnom pravu.Na elo dispozitivnosti i na elo oficijelnosti ‡ U na elu dispozitivnosti se ispoljava naju a veza izme u gra anskog parni nog postupka i materijalnog gra anskog prava. a nikada na inicijativu suda. u pokretanju postupka. u odre ivanju predmeta parnice. pa se smisao na ela dispozitivnosti u pokretanju postupka izra ava maksimama: nemo iudex sine actore-nema suda bez tu ioca i: no procedat iudex ex officio-sud ne pokre e postupak po slu benoj du nosti. gra anskopravni odnos je po svojoj prirodi dispozitivnog karaktera. . u pogledu kretanja i okon anja postupka i sl. na elo dispozitivnosti u parni nom postupku ima veoma iroku primjenu.

nego mogu u toku trajanja cijelog postupka da raspola u istaknutim tu benim zahtjevom. ‡ U na em BH pravu. u ta spada: 1. doma aj na ela dispozitivnosti je najslabije do ao do izra aja na podru iju upravljanja parni nim postupkom.‡ Parni ni postupak se pokre e procesnom radnjom iji je pravnotehni ki naziv tu ba. Odricanje od tu benog zahtjeva. Priznanje tu benog zahtjeva i 3. kada se gra anski postupak smatra pokrenutim i to isklju ivo voljom jednog od njih. To u stvari predstavlja momenat prerastanja spora u parnicu. pa ta injenica najbolje izra ava smisao na ela dispozitivnosti u pogledu strana kog odre ivanja pravne za tite u parni nom postupku. nego odre uju i njegov predmet. 2. ‡ Stranke ne samo da pokre u postupak. povla enjem tu be. Od stranaka tako e zavisi da li e se parnica okon ati u prvostepenom ili drugostepenom postupku. Zato se subjekti spornog gra anskopravnog odnosa podno enjem tu be preobra avaju u stranke i to momentom dostavljanja tu be sudu. . mada i tada stranke disponiraju i tu benim zahtjevom. ‡ Stranke ne samo da svojom voljom odre uju predmet parnice i to postavljanjem tu benog zahtjeva. Sudsko poravnanje. Sud ne ide ni mimo ni preko tu benog zahtjeva. mogu dovesti do okon anja parnice ili najjednostavnije.

a kako je ovo te e kontrolirati. jer su oni po svom dejstvu izjedna eni sa pravomo nom presudom. determini e sadr aj pravne za tite koju sud pru a dono enjem presude po priznanju. mo e podi i javni tu ilac. kao dispozitivna radnja tu enog. pa i kada stranke ne postave zahtjev za izdr avanje. nego i ire dru tvene zajednice.‡ Na elo oficijelnosti u parni nom postupku je do lo do izra aja kod pravnih odnosa ije pravilno ostvarivanje nije samo u interesu titulara tih odnosa. ‡ Najte e posljedice prekora enja dispozitivnosti se ti u materijalnog disponiranja zahtjevom. to je dozovljeno i javnom tu iocu da stupi u parnicu kao zakonski intervenijent u svojstvu tre eg lica. priznanje tu benog zahtjeva. pa ak i protiv njihove volje. npr. . sud ex officio odlu iti o izdr avanju djece u postupku za razvod braka i u postupku za utvr ivanje o instva. dok je u paternitetskim sporovima to organ starateljstva. Tako e npr. tu bu za poni tenje braka ili progla enje braka ni tavim. ‡ Sud ne smije dozvoliti disponiranje stranaka ako je ono zakonom zabranjeno. kao to je to slu aj i kod odricanja od tu benog zahtjeva i sudskog poravnanja. ali im je cilj nedopu tena pravna posljedica. ime se determini e sadr aj pravne za tite koji se pru a u postupku. pa ak ni one dispozicije koje su same po sebi dopu tene. Tako npr. pored bra nih drugova.

dabo tibi ius. raspravno na elo je do lo do punog izra aja. sud ne obavezuje. pa se zato i naziva raspravno na elo. Pravna kvalifikacija koju stranka daje. a oba pitanja su usko povezana i uslovljena. a to spada u du nost suda po principu iura novit curia. Poslije posljednjih izmjena zakona o parni nim postupcima u BiH. a ako le i na sudu. potrebno je da sud da odgovor na dva pitanja: injeni no i pravno. Kako je sud vezan u dono enju odluke za injenice koje mu stranke iznesu tokom usmenog raspravljanja.Raspravno i istra no na elo ‡ Da bi sud mogao odgovoriti na zahtjeve tu ioca. ‡ Ako je du nost prikupljanja procesne gra e.injenica i dokaza na strankama. Primjena raspravnog na ela se odvija po principu: da mihi facto. onda govorimo o raspravnom na elu. Drugim rije ima. on mora prvo utvrditi pravno relevantne injenice. sed lex. Ako sud ne poznaje pravo. onda govorimo o istra nom ili inkvizitornom na elu. du an je po slu benoj du nosti da ga utvrdi: dura lex. . Odgovor na pravno pitanje se sastoji u pronala enju odgovaraju e pravne norme i u utvr ivanju njenog sadr aja. tada ovo na elo i dolazi najja e do izra aja.

u bra nim i paternitetskim sporovima. kao i u sporovima u kojima iz rezultata raspravljanja proizilazi da stranke svojim dispozicijama prelaze okvire koji su zakonom dopu teni. niti mo e zasnivati odluku na injenicama koje mu stranke nisu prezentirale i o kojima se nisu mogle izjasniti. Aktivna uloga suda sa inkvizitornim ovla tenjima dolazi do izra aja u sporovima u kojima je na elo dispozitivnosti ograni eno. onda je tada u punom kapacitetu u slu bi na ela materijalne istine. sud bi i pored naj irih istra nih ovla tenja te ko dolazio do injenica.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Stranke su du ne da u postupku iznesu sve injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i da predlo e dokaze. . ipak kada se kombinuje sa istra nim na elom. onda je sud u potpunosti vezan za injenice koje mu stranke prezentiraju. bez saradnje stranka. Ako je predmet spora zahtjev sa kojim stranke mogu disponirati. nego njihov teret u vlastitom interesu. Prikupljnje injenica od stranaka u sporovima u kojima strane mogu disponirati tu benim zahtjevom. izra ava naju u vezu izme u raspravnog na ela i na ela dispozitivnosti. njegova aktivna uloga u okviru raspravnog na ela se sastoji u iniciranju stranaka za prikupljnje procesne gra e. a posebno do dokaza. Npr. pa se mo e kazati da ovo nije obaveza stranaka. sud nije vezan za injenice koje mu stranke prezentiraju. pa sud tada ne mo e sam prikupljati injenice. Zato se u osnov odluke ne mogu unositi ni injenice koje su sudu privatno poznate. Iako je raspravno na elo dominantno. Jer. to se ti e suda. te je zato interes i pokreta ka snaga koja le i u osnovi raspravnog na ela.

Na elo kontradiktornosti ili obostranog saslu anja stranaka ‡ U osnovi ovog na ela le i zahtjev da se objema strankama pru i mogu nost da se izjasne o svim elementima odlu ivanja. . ‡ Polaze i od toga da je parni ni postupak izgra en na principu dviju stranaka sa suprotnim interesima. ali oni nemaju obabezu da se tom mogu no u i koriste. svakoj stranci se mora omogu iti da u zakonom propisanom roku i procesnim formama mo e preduzimati sve radnje koje mo e preduzimati i suprotna stranka i da joj se obezbjedi mogu nost da se izja njava o radnjama koje se preduzimaju u postupku. zakonodavac je stavio u du nost sudu da svakoj stranci omogu i da se izjasni o zahtjevima i navodima suprotne stranke. Istina. pa je ovo podignuto na stepen ustavnog na ela i mora se rigorozno po tovati. ali i u interesu pravilnog vr enja sudske funkcije. ‡ Kontradiktornost je zadovoljena ako je strankama obezbje ena mogu nost da se izjasne u postupku. to je u njihovom interesu. ‡ Dakle.

zna i da ih priznaje. Da bi se otkonilo zloupotrebljavanje. Afirmativna litiskontestacija podrazumjeva da stranka koja se ne izja njava o navodima. Negativna litiskontestacija podrazumjeva da se iz pasivnog dr anja jedne stranke. a naro ito tu enog prema pravu na izja njavanje. Zato. zajedno sa na elom usmenosti. u slu ni na ela kontradiktornosti. to se rje ava na dva na ina. Tako su i pravila koja su pravnotehni kog karaktera. na koju sud pazi ex officio. i to: afirmativnom i negativnom litiskontestacijom. kao institucija procesnog prava. neposrednosti i javnosti. Povreda na ela kontadiktornosti ima dejstvo apsolutno bitne povrede postupka. jer bez na ela kontradiktornosti nema ni postupka. nego i jedno od odlu uju ih na ela parni nog postupka. izme u ostalog. kao to su odredbe o dostavljanju. te je sud ovla ten da odstupi od primjene ovog na ela samo onda kad je to izri ito zakonom odre eno. i na ela afirmativne litiskontestacije. izvodi zaklju ak da stranka pori e navode i zahtjeve suprotne stranke. zna ajno se ote ava i usporava rad suda u postupku.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Zato. pasivnim dr anjem stranaka. na elo kontradiktornosti u postupku je ne samo jedno od osnovnih. pa zato nisu ni rijetki slu ajevi da stranke pravo na izja njavanje zloupotrebljavaju. a time ni vr enja sudske funkcije. tvrdnjama i zahtjevima suprotne stranke. izraz. pa je zato npr. pa se zato mogu ulagati svi redovni i vanredni pravni lijekovi. presuda zbog izostanka. . Ovo na elo posebno dolazi do izra aja na glavnoj raspravi.

kao obligatnu instituciju. svjedoci iskazuju usmeno. zbog ega sud mo e u osnov odlu ivanja ugraditi samo ono to je bilo predmet usmenog raspravljanja. Zato. U emu se ogleda prednost na ela usmenosti: ve a je o iglednost i ubjedljivost onoga to se saop ava rije ima. kao fakultativno i 2. Pripremno ro i te primarno je u funkciji razja njavanja i rasvjetljavanja spornog injeni nog stanja. spontani su iskazi. Na glavnoj raspravi na elo usmenosti dolazi do punog izra aja. onemogu ava se zloupotreba procesnih prva i sl. lak e razja njavanje spornih i nespornih injenica. a ro i te za glavnu raspravu je u funkciji utvr ivanja istinitosti injeni nih tvrdnji stranaka. isprave i zapisnik o posredno izvedenim dokazima se itaju i sl. potpunog informiranja o predmetu spora i razja njavanja nejasno a me u strankama. npr. Ro i te za glavnu raspravu. svi dokazi moraju biti izvedeni usmeno. koje je dopunjeno na elom pismenosti. ‡ ‡ . Pripremno ro i te. vje taci iznose nalaz i mi ljenje usmeno. jer se tu raspravlja prikupljena procesna gra a i druga pitanja.Na ela usmenosti i pismenosti ‡ ‡ ‡ U BH parni nim postupcima. ve a mogu nost za dobijanje potpunije slike o predmetu spora. usmenost je osnovno na elo. Parni ni postupak poznaje dvije vrste ro i ta: 1.

mo e se kontradiktorna presuda donijeti i bez odr avanja glavne rasprave. jer znamo da se nesporne injenice ne dokazuju. npr. u postupku u privrednim sporovima. ‡ Samo izuzetno. zati i na elo pismenosti ima zna ajno mjesto u parni nom postupku. predstavljale bi relativno bitnu povredu parni nog postupka. pa se ovo na elo primjenjuje u onoj mjeri. ‡ Bez pismene forme. to bi predstavljalo apsolutno bitnu povredu parni nog postupka. koliko se uka e potrebnim. kad sud utvrdi nakon primanja odgovora na tu bu da me u strankama nije sporno injeni no stanje. kako bi usmene radnje koje ne bi bile pismeno opredme ene izgubile protekom vremena svoju procesnopravnu relevantnost.‡ Me utim. albeni i drugi instancioni sudovi ne bi mogli preispitivati pravilnost donesene odluke. pa je zbog toga pismena forma u slu bi pravne sigurnosti i zakonitog odlu ivanja i to u mjeri u kojoj otklanja nedostatke na ela usmenosti. . ‡ Stoga. ukoliko bi sud donio presudu bez odr avanja glavne rasprave. a sve ostale povrede o formi postupanja u postupku. kad to zakon izri ito dopu ta.

zato to samo neposredan odnos izme u sudije i dokaznih sredstava omogu ava formiranje pravilnog uvjerenja o dokaznoj snazi svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno. jer se dokazi ne mogu izvoditi na pripremnom ro i tu. ‡ Vrijednost na ela neposrednosti dolazi najja e do izra aja na podru iju izvo enja dokaza. bez posredovanja nekog tre eg. Du sud koji donosi odluku o tu benom zahtjevu svoje saznanje o svim elementima koji ine osnov odlu ivanja sti e neposrednim opa anjem. a to podrazumjeva sljede e: 1. zasnivati samo na osnovu neposrednog raspravljanja. ‡ Na elo neposrednosti je usko povezano i sa na elom neposredne ocjene dokaza. u pravilu.Na ela neposrednosti i posrednosti ‡ Sud svoju odluku mo e. . Da u dono enju odluke mogu u estvovati samo one sudije koje su u estvovale u raspravljanju o glavnoj stvari na glavnoj raspravi i 2.

Ako se nakon zaklju enja posljednjeg ro i ta izmjeni sastav vije a. ‡ Povreda na ela neposrednosti je apsolutno bitna povreda postupka samo ako je u dono enju presude u estvovao sudija koji nije u estvovao na glavnoj raspravi. Zato je na elu neposrednosti udovoljeno i onda kada u dono enju presude u estvuje vije e u istom sastavu u kome je u estvovalo na posljednjem ro i tu kada je glavna rasprava zaklju ena. sud mora ponovo otvoriti raspravu.‡ Odstupanje od ovog na ela u korist posrednosti je dozvoljeno samo u mjeri u kojoj se ovo prvo na elo ne dovodi u pitanje. izmjene u sastavu vije a u toku glavne rasprave i mogu nost posrednog izvo enja dokaza. kao to su npr. .

u uskoj je vezi sa na elom usmenosti i neposrednosti. te je ovo razlog to ova tri na ela najja e dolaze do izra aja na glavnoj raspravi. te se uz njihovu pomo vr i pravilno utvr ivanje pravno relevantnih injenica. a kao procesnopravna garancija u zakonima o parni nim postupcima u BiH. uti e se na demokrati nost u radu suda. ‡ Na elo javnosti kao pravo utvr eno je entitetskim ustavima i Statutom BD BiH. ‡ Na elo javnosti. Funkciju procesnopravne garancije. Funkciju prava i 2.Na elo javnosti ‡ Javnost kao pravna vrijednost ima: 1. te se ostvaruje i vaspitna uloga suda u vr enju pravosudne funkcije. ‡ Na elom javnosti se omogu ava uvid u rad suda iroj dru tvenoj zajednici. kao procesnopravna vrijednost. . Ovo na elo ne zna i samo prisustvovanje raspravljanju i odlu ivanju. ve i mogu nost objavljivanja u novinama i sl.

ako je protivno zakonu. da glavnoj raspravi prisustvuju pojedina slu bena lica. ‡ Isklju enje javnosti se ne odnosi na stranke. u bra nim i paternitetskim sporovima. poslovne ili li ne tajne. nau ni i javni radnici i sl. javnost isklju ena sa glavne rasprave. niti umje a e. nego tek po odluci suda koji in concreto cijeni opravdanost isklju enja javnosti sa cijele rasprave ili samo jednog njenog dijela. ‡ . njihove zastupnike. ‡ Povreda na ela javnosti je apsolutno bitna povreda postupka samo. ‡ Istina. javnost je ex lege isklju ena. kao i obezbje enje javnog reda i moralni razlozi sami po sebi (ex lege) ne dovode do isklju enja javnosti. ali sud mo e odlu iti da i kada je javnost isklju ena.uvanje slu bene.

‡ ak ni institucija pru anja besplatne pravne pomo i. koja je evoluirala od privatnoprave u javopravnu instituciju. jer upravo na elo pru anja pomo i neukim strankama ima za cilj ostvarivanje fakti ke ili stvarne jednakosti stranaka u postupku. ne rje ava do kraja pitanje fakti ke jednakosti stranaka. razli ite ekonomske mogu nosti za anga ovanje stru nog punomo nika i sl. .Na elo pru anja pomo i neukim strankama ‡ Za fakti ku jednakost stranaka u postupku nisu dovoljne samo garancije na ela kontradiktornosti. odnosno pojednostavljenjem postupka. ‡ Uzroci fakti ke neravnopravnosti stranaka mogu biti: razli it nivo op eg ili stru nog pravnog obrazovanja. ‡ Ne treba zaboraviti da se problem fakti ke jednakosti stranaka u postupku ipak ne mo e ostvariti do kraja simplifikacijom.

ni preduzimati u parnici radnje. nego to mogu jedino preko kvalifikovanog stru nog punomo nika. ‡ U na em pravu napu tena je ustanova nu nog punomo nika. a mo e uzeti i punomo nika. .‡ Zato se ne rijetko. i kod nas. jer bi time doveo u pitanje svoju nepristrasnost. to zna i da mo e sama neposredno preduzimati sve radnje u postupku. O nu nom punomo niku govorimo kada jedna parni no sposobna stranka ne mo e neposredno pokrenuti parni ni postupak. ‡ Na elo pru anja pomo i nekim strankama se ti e samo procesnih prava i ne prelazi na podru ije materijalnih prava. pa je tu ustvari parni no sposobnim strankama oduzeta postulaciona sposobnost. pa svaka parni no sposobna stranka ima potpunu postulacionu sposobnost. Zato sud ne mo e pou avati stranku o onim pravima na osnovu kojih presu uje na ijoj je strani pravo. problem fakti ke neravnopravnosti rje ava ustanovom nu nog punomo nika.

‡ Sudska nepristrasnost ne mo e nikada biti dovedena u pitanje na elom pru anja pomo i neukim strankama. . to mo e biti samo relativno bitna povreda postupka. ‡ Pravilno ostvarenje na ela pru anja pomo i neukim strankama uvijek pretpostavlja kvalitetnog sudiju. ‡ Ukoliko sud ne udovolji du nosti koju mu name e na elo pru anja pomo i neukim strankama. koji bi trebao biti na visini uloge koju na e procesno pravo odre uje sudu u postupku rapravljanja i odlu ivanja. pa zbog toka postoji ak i doktrina procesnog prva da je pomo neukim strankama inkompatibilna sa sudskom nepristrasno u. Ovo shvatanje ima i danas u teoriji dosta pristalica. pa je iz ovog shvatanja proiza lo i simboli ko predstavljanje pravde u liku bo ice pravde koja zavezanih o iju dijeli pravdu.

mada se zahtjevi ova dva na ela ne rijetko me usobno suprostavljaju. on mora pru iti procesnopravne garancije kojim se obezbje uje na elo zakonitosti i na elo ekonomi nosti. za to su nam potrebne stru ne sudije. ‡ Posljedice neefikasnog vr enja sudske funkcije se ispoljavaju na strani suda slabljenjem njegovog autoriteta. Me utim. zbog ega gra ani gube povjerenje u sud i u njegovu sposobnost za efikasno pru anje pravne za tite. ali na tetu na ela ekonomi nosti. ‡ Da bi postupak udovoljio svojoj dru tvenoj funkciji. . npr. ustanova beneficium novorum je u slu bi materijalne istine. Zato.Na elo ekonomi nosti ‡ Ovo na elo podrazumjeva pravovremeno pru anjanje pravne za tite. onda ona ne e ozbiljnije dovesti u pitanje na elo ekonomi nosti. uz to manji utro ak vremena i sredstava. ako se ova ustanova pravilno koristi. to je efekat ostvarene pravne za tite manji i obratno. to je utro ak vremena i sredstava ve i.

‡ Ipak. jer to dovodi do odugovla enja postupka. pa e sud udovoljiti ovom na elu u onoj mjeri u kojoj bude onemogu avao stranke da zloupotrebljavaju svoja procesna ovla tenja. ‡ Sud ne e ni odr avati pripremno ro i te. ukoliko slo enost konkretnog predmeta to ne zahtjeva. . a ni dostavljati tu bu tu enom na odgovor. ‡ Ovom na elu se udovoljava i aktivnom ulogom suda u rukovo enju postupkom na glavnoj raspravi. npr. predlaganjem odga anja ro i ta u svrhu utvr ivanja nepotrebnih injenica ili izvo enja nepotrebnih i nepodobnih dokaza. zahtjevi koje postavlja na elo zakonitosti idu u postupku ispred zahtjeva koje postavlja na elo ekonomi nosti u mjeri u kojoj se zahtjevi ova dva na ela suprostavljaju. ‡ Krajnji doma aj na ela ekonomi nosti dolazi do izra aja u sporovima male vrijednosti i postupku izdavanja platnog naloga. ‡ Zato je na elo ekonomi nosti definirano u BH zakonodavstvu kao du nost suda da nastoji da se postupak sprovede bez odugovla enja i sa to manje tro kova.

‡ Titular svoja pravna ovla tenja zloupotrebljava i ukoliko ta ovla enja koristi protivno principu savjesnosti i uzajamnog povjerenja ili sa ciljem nano enja tete drugome.Na elo savjesnog kori tenja procesnih prava ‡ Neophodno je znati praviti razliku izme u zloupotrebe prava i povrede prava. pa i onda kada se formalnopravno kre e u zakonom dopu tenim okvirima. . nije uvijek i po teno. ‡ Ideja o zabrani zloupotrebe do la je u rimskom pravu posebno do izra aja u maksimi: Non omne quod licet honestum est. ‡ Tako je i u na em Zakonu o obligacionim odnosima ustanova zabrane zloupotrebe prava izri ito regulirana. ‡ Zloupotreba prava postoji kada se vr i protivno dru tvenom i ekonomskom cilju zbog koga je zakonom ustanovljeno. to zna i: Sve to je dopu teno.

‡ Me utim. o emu je pisao prof. kakav je i na sistem. pod naslovom: ³Zabrana zloupotrebe prava i socijalizacija prava´. na i parni ni zakoni nala u strankama i sudu da onemogu e svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku. pojmovno je isto to i zloupotreba prava uop e. ‡ Iako je ovaj problem puno manji nego kod zloupotrebe subjektivnih prava. jo prije nego u materijalnom pravu. Naime.‡ U na im parni nim postupcima. problem zloupotrebe procesnih prava ne predstavlja taj problem u onoj mjeri u kojoj je to pitanje aktualno kod zloupotrebe subjektivnih prava. ipak problem zloupotrebe procesnih prava nije bez zna aja. ‡ Zloupotreba procesnih prava. ustanova zabrane zloupotrebe procesnih prava regulirana je na op i na in kao poseban princip. naro ito u sistemima sudskog upravljanja postupkom. odnosno nesavjesno kori etenje procesnim pravima. . Konstantinovi .

norme BH parni nih postupaka nastoje zloupotrebu sprije iti preventivno (da do nje nikako ne do e). ali na tetu tu enog. du nik ne daje povoda za tu bu ni onda kada ne udovolji svojoj obavezi. iako du nik nije dao povoda za podno enje tu be. Odugovla enje postupka se zloupotrebljava i kod ustanove izuze a sudija. povjerilac ustaje tu bom protiv du nika. ak ta vi e. zloupotreba postoji i ako tu ilac ustaje tu bom radi ostvarivanja potra ivanja bezna ajne imovinske vrijednosti. npr. ili npr. ali obavezu ne osporava i izra ava spremnost da obavezi udovolji mirnim putem. Nesavjesno kori tenje procesnih ovla tenja u toku postupka je mogu e i putem ustanove beneficium novorum. Do sticanja procesnog polo aja prevarnim radnjama dolazi npr. iako je svjesna da tim dokazima ne e doprinijeti utvr ivanju istine ili da se ti dokazi ne e uop e izvesti. Zbog navedenog. kada tu ilac izdejstvuje takvo dr anje tu enog koje dovede do dono enja presude zbog izostanka. iako je to mogla u initi i ranije.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Zloupotreba procesnih ovla tenja na tra enje pravne za tite postoji kada npr. Kada je u pitanju du nost stranaka da govore istinu: stranke su du ne sudu prezentirati sve injenice i to istinito. a ne represivno (izricanjem sankcije). ili kada stranka ula e albu samo sa ciljem da odgodi nastupanje pravomo nosti i sl. Naravno. stranka tra i odga anje ro i ta radi izvo enja novih dokaza. stranka iznosi injenice i dokaze tek u albi. .

‡ Posebno ukazujem na injenicu da danas BH zakoni o parni nom postupku ne sadr e odredbe o tzv. da tro kove koje stranka prouzrokuje svojom krivicom ili zloupotrebom procesnih prava. tu eni prizna tu beni zahtjev. Zbog toga ovu zloupotrebu preventivno mogu otkloniti samo sudije koje raspola u sa dosta iskustva u vr enju pravosudne funkcije i dobrim poznavanjem procesnog prava. ³obijesnom parni enju´. na prijedlog protivne stranke. iako je uspio u sporu. ‡ Kad su u pitanju represivne mjere. ako bi npr. stranka se koristi nekim od ovla tenja koja joj pripadaju u skladu sa Zakonom. Dalje. a to je izracanje kazni i naknada tete. karakter sankcije zbog zloupotrebe procesnih prava ima sno enje tro kova prouzrokovanih zloupotrebom. sud tada mo e tu stranku u drugim sistemima koji poznaju ovaj institut. A to zna i. bez obzira na uspjeh u parnici. snosi ona sama. osuditi da svom parni nom protivniku plati od tetni iznos prema konkretnim okolnostima slu aja. To zna i. treba da naknadi tro kove koji su bili potrebni za vo enje parnice protivnoj stranci i njezinom umje a u.‡ Kod nesavjesnog kori tenja procesnih prava. kad npr. ali suprotno cilju kome ta ovla tenja slu e. ‡ Pravilo je. sud na ao da je stranka izgubila spor koji je vodila o igledno iz obijesti. da stranka koja izgubi parnicu u cijelosti. tu ilac e snositi tro kove postupka. a nije dao povoda za tu bu. .

da li bi ovo bilo dobro vratiti u pozitivno zakonodavstvo? ‡ Procesne kazne u vidu nov anih kazni izri u se: zbog te e zloupotrebe prava u postupku. ‡ Treba naglasiti da BH parni ni postupci nigdje izri ito ne reguliraju sankciju zbog zloupotrebe procesnih prava. ako svjedok koji je uredno pozvan ne do e. . ipak proizilazi iz op ih principa gra anskog prava. iako je uredno pozvan. stranka ili drugi u esnik u postupku. ali e se kazniti i vje tak koji bez opravdanog razloga odbije da vje ta i. a izostanak ne opravda ili se bez odobrenja ili opravdanog razloga udalji sa mjesta gdje treba biti saslu an ili ako vje tak ne do e na ro i te. pravo na naknadu tete za stranku koja takvu tetu trpi zbog zloupotrebe procesnih prava. zbog ometanja reda na glavnoj raspravi.‡ Pitanje. a izostanak ne opravda. ako se u podnesku vrije a sud. Me utim.

gdje su stranke dominis litis (gospodari parnice). ‡ Sistem strana kog upravljanja postupkom prisutan je posebno u anglosaksonskom pravu. gdje subjekti nisu imali nikakve slobode u oblikovanju postupka.Na elo sudskog upravljanja postupkom ‡ Uva avaju i strogost procesnih formi i ulogu glavnih procesnih subjekata (sud. 2. ‡ Sistem zakonskog upravljanja postupkom. stranke i ostali u esnici) u upravljanju postupkom. Sistem strogog zakonskog upravljanja postupkom. ve je to Zakon strogo odre ivao. razlikujemo nekoliko sistema upravljanja postupkom. Sistem strana kog upravljanja postupkom i 3. a to su: 1. . te je zato strogost procesnih formi u njemu prerasla u formalizam. bio je karakteristi an za starije procesne sisteme. Sistem sudskog upravljanja postupkom.

te sud odlu uje koje e radnje preduzeti i kojim redosljedom. zakazivanje ro i ta. da li e se poslu iti ustanovom pripremnog ro i ta ili dostavljanjem tu be tu enom na odgovor. koja zahtjeva asktivnu ulogu suda u parnici. sud e odlu iti u konkretnom sporu.‡ Sistem sudskog upravljanja postupkom shvata postupak kao javnopravnu instituciju. sudsko upravljanje parnicom.. Na glavnoj raspravi. Ovdje se sudu ostavlja izvjesna sloboda u oblikovanju svake konkretne parnice. posebno u prvostepenom postupku. kao to je npr. Isto tako. npr. upu ivanje poziva i sl. . a to su stadiji pripremanja glavne rasprave i stadij glavne rasprave. uz po tivanje legaliteta. kao i o radnjama kojima se prikuplja procesna gra a. sud odlu uje o radnjama koje uti u na vremenski razvoj.

Na elo slobodne ocjene dokaza ‡ Pored slobodne ocjene dokaza. Koja e dokazna sredstva upotrijebiti za utvr ivanje odre ene injenice i 2. na osnovu pravila logike i op eg ivotnog iskustva. sud mora odre enu injenicu uzeti kao ta nu kad se ispune uslovi koje zakon odre uje. Ocjenjuje dokaznu snagu svakog dokaznog sredstva in concreto. sud ne mo e zasnovati na osnovu vjerovatnosti. ‡ U sistemu slobodne ocjene dokaza. prema varijanti pozitivne legalne ocjene. ‡ injeni ni zaklju ak o ta nosti pravnorelevantnih injenica koje obrazuju osnov odluke o tu benom zahtjevu. u sistemu legalne ocjene dokaza. Tako. sud odre uje: 1. gdje sud do istine o pravnorelevantnim injenicama dolazi na osnovu vlastitog uvjerenja. a kod negativne legalne ocjene dokaza. procesno pravo poznaje i sistem legalne ocjene dokaza. zakon odre uje minimum zahtjeva bez kojih se odre ena injenica ne mo e smatrati dokazanom. sud mo e upotrijebiti samo ona dokazna sredstva koja su zakonom dopu tena. ‡ Kao to sam naziv ka e. .

onda ovaj nedostatak predstavlja apsolutno bitnu povredu parni nog postupka koja dovodi do ni tavosti presude. procesno pravo zato utvr uje odre ene garancije. ‡ U na em pravu ne postoje nikakva ograni enja u pogledu primjene dokaznih sredstava.‡ Me utim. od kojih je najva nije obrazlo enje sudske presude u kome sud svoje subjektivno uvjerenje objektivizira. Tako je. smatra se ta nim dok se suprotno ne doka e. pa ako toga nema. ‡ Da se ipak slobodno sudijsko uvjerenje ne bi izrodilo u proizvoljnost. ispunjenje tih zahtjeva ne obavezuje sud da takvu injenicu uzme kao ta nu. putem negativne legalne ocjene dokaza utrt put sistemu slobodne ocjene dokaza. ukoliko i sam nije stekao uvjerenje o njenoj ta nosti. zapravo. . Jedino kod javnih isprava vrijedi da ono to je u javnoj ispravi sadr ano.

tamo gdje stranke disponiraju predmetom spora. ‡ Predmet dokazivanja u parni nom postupku nisu nesporne injenice. ona se ne zasniva na injeni nom stanju. da utvr uje i nesporne injenice. osim odre enih izuzetaka. pa i pod pretpostavkom da je sud pravilno primjenio pravne norme. tada nema pravilne odluke. sud je du an po na elu materijalne istine. . to se ti e na ela dispozitivnosti. sud odluku ili ne donosi-poravnanje.Na elo materijalne istine ‡ Ovo na elo kao temeljno. pa zato samo u onim sporovima u kojima su stranke ograni ene u disponiranju zahtjevima. Me utim. pa zato i nema ograni enja materijalne istine. ili ukoliko je donosi-presuda po priznanju ili odricanju. Zato. postavlja pred sud du nost da potpuno i istinito utvrdi sporne injenice od kojih zavisi osnovanost tu benog zahtjeva. ‡ Ima mi ljenja da raspravno i na elo dispozitivnosti ograni avaju materijalnu istinu. ako u postupku nisu potpuno i ta no utvr ene pravnorelevantne injenice. odnosno tu benim zahtjevom.

ali se na nepravilno utvr eno injeni no stanje pazi po prigovoru stranaka. u pravilu se ne mogu preispitivati injeni ni nedostaci presude. ‡ U albenom postupku respektuje se materijalna istina. s njim se ide samo do one granice koja ne ugro ava na elo materijalne istine. a ako je ovo na elo materijalne istine ugro eno. ako posumnja da su injenice na kojima je zasnovana prvostepena presuda nepravilno utvr ene. to onda predstavlja bitnu povredu parni nog postupka. Me utim. . pa se jedino prijedlog za ponavljanje postupka mo e ulagati u slu aju da stranka sazna za nove injenice i dokaze. ‡ U postupku vanrednih pravnih lijekova. uglavnom se iscrpljuju dono enjem pravomo ne presude. ‡ Ustanove kojima se obezbje uje materijalna istina. albeni sud je ovla ten da ukine donesenu presudu zbog nepravilno i nepotpuno utvr enog injeni nog stanja i kad je stranke ne pobijaju iz ovog razloga.‡ Kada je u pitanju na elo ekonomi nosti.

pored doma ih eksperata. ‡ Kad su u pitanju pozitivni BH parni ni zakoni.Razvog gra anskog parni nog postupka ‡ Jo davne. s tim da je uz manja odstupanja. ‡ Dispozitivna maksima je i tada formalno omogu avala da stranke budu dominus litis procesa. ovaj zakon bio zasnovan na zakonu iz 1957. da bi 1977. godine je stupio na snagu Gra anski parni ni postupak za BiH i to njenom okupacijom od strane AustroUgarske. u estvovali i eksperti Vije a Evrope. godine. sud nije uva avao raspolaganja stranaka protivno prinudnim propisima i pravilima morala. a ni danas. Gra anski parni ni postupak Kraljevine Jugoslavije iz 1925. godine je predstavljao recepciju austrijskog parni nog zakonika iz 1895. godine bio donesen novi Zakon o parni nom postupku. godine. 1883. s tim da ni tada. ‡ U SFRJ je po etkom 1957. u njihovoj izradi su. godine donesen Zakon o parni nom postupku. a parni ni postupak je ra en po uzoru na austrijski parni ni postupak. .

a ne sudija pojedinac. s tim da je postupak u parnicama iz porodi nih odnosa ponovo. ekspertni tim je zaklju io da je neophodno koristiti jezik koji stranke mogu da razumiju.‡ Kad su u pitanju tri ravnopravna jezika u BiH. jer i u zemljama Evropske unije samo oko 1% predmeta iz civila u prvom stepenu rje ava vije e. a u posebnim postupcima su uveliko otvorena vrata arbitra i i medijaciji.. ‡ Eksperti Vije a Evrope su predlo ili. a po uzoru na Zakon iz 1957. .. ‡ Najve a novina sva 4 zakona u BiH je ukidanje porote. da sporove u prvom stepenu vodi sudija pojedinac. ali nije i neophodan njihov vlastiti jezik-zbog tro kova prevo enja. a to je i usvojeno. godine. vra en u ZPP-ima. do dono enja novog propisa koji bi na odgovaraju i na in regulirao ovu materiju. ‡ Dakle. u odnosu na Zakon iz 1977. ‡ U prelaznim i zavr nim odredbama svih parni nih zakona je predvi eno da e sudovi i dalje primjenjivati odredbe Zakona o rje avanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja iz 1982. ali i bogata vi edecenijska sudska praksa u njihoj primjeni. najve a vrijednog pozitivnih parni nih zakona u BiH je njihov zakonodavnopravni kontinuitet u odnosu na prethodne zakone o parni nom postupku.

Izricanja kazni i drugih mjera prema u iniocima krivi nih djela i drugih ka njivih djela odre enih zakonom ± dakle. prava i obaveza gra ana i dru tvenopoliti kih zajednica. tako da je sudska funkcija djelatnost koju vr e sudovi u zakonom odre enom postupku sa autoritetom res iudicata. imovinskih i radnih odnosa ± dakle. . postupak i svojstvo sudske odluke. ili prema obilje jima spora i sl.SUBJEKTI PARNI NOG POSTUPKA ‡ Sudska funkcija zna i raspravljanje i dono enje odluke kojom se izri e sankcija u slu aju povrede prava. Odlu ivanja u sporovima koji nastaju po osnovu li nih odnosa. ‡ Mnogi teoreti ari su tinu sudske funkcije odre uju: prema su tini sudskog akta. 2. to predstavlja sudsku funkciju u materijalnopravnom smislu.. a drugi teoreti ari su tinu sudske funkcije odre uju prema formalnoorganizacionim obilje jima-s tim da su tri obilje ja odre uju a: sud. krivi no sudovanje i 3. prema njegovoj strukturi. npr. gra ansko sudovanje. Rje avanja upravnih sporova ± dakle. odnosno izri e se ta je pravo me u strankama. ‡ Sudska se funkcija odre uje kao djelatnost: 1. upravno sudovanje. ili prema njegovom cilju.

nego je potrebno da se primjenjuju i osnovne procesne garancije. ‡ Kako je postupak bitno obilje je sudske funkcije. jer posjeduje nezavisnost i nepristrasnost. a sastoji se od raspravljanja i odlu ivanja pravnih sporova sa autoritetom presu ene stvari. na elo kontradiktornosti ne smije biti povrije eno. to najbolje mo emo potvrditi na primjeru arbitra e. onda nisu dovoljna samo ova dva navedena principa. . ‡ Svaka tvorevina jeste sud ukoliko posjeduje nezavisnost i nepristrasnost. najva nije obilje je sudske funkcije u organizacionofunkcionalnom smislu je to da sudsku funkciju vr e sudovi kao dr avni organi koji su izdvojeni u samostalan i cjelovit hijerarhijski sistem. ‡ Da zaklju imo: Pod sudskom funkcijom se podrazumjeva djelatnost sudova kao samostalnih i nezavisnih organa koju oni vr e u sudskom postupku. ali je ipak arbitra a sud. ali npr.‡ Istina. Arbitra e su nedr avna tijela i organizuju se izvan sudskog sistema. Istina u postupku pred arbitra om ne primjenjuju se sve odredbe sudskog postupka.

Diskrecija je zagarantovana. 3. a nekad stranke i sumnjaju u efikasnost dr avnog pravosu a.Redovni sudovi i arbitra e ‡ U pravosudnom sistemu BiH. a i arbitri su neposredno vezani sa privrednim ivotom. 4. 8. ali i sudovi BD BiH. U pravilu je jednostepeni postupak. Procedura je manje formalna. Stranke imaju uticaja na sastav arbitra e. 7. Odsustvo politi kog uticaja. 2. kantonalni-okru ni i vrhovni sudovi entiteta. 6. i to: op inski-osnovni. ‡ Arbitra a ili arbitra ni sud ili izabrani sud je pravosudno nedr avno tijelo koje stranke saglasnom voljom izaberu i povjere presu ivanje konkretnog imovinskopravnog konflikta u kome one disponiraju svojim pravima. ‡ Prednosti arbitre nog rje avanja u odnosu na sud su sljede e: 1. Ne rijetko. pravila postupka odru uju stranke same ili njihovi arbitri. 9. sudsku funkciju u gra anskopravnim stvarima vr e redovni sudovi op e nadle nosti. 5. Stru nost arbitara. . Primjena prava sa manje strogosti. Stranke ele i dalje da ostanu u mirnim i prijateljskim odnosima.

Mogu a naklonjenost arbitra stranci koja ga je imenovala. 2. Najzna ajnije stalne arbitra e u svijetu su: Evropski arbitra ni sud u Strazburu. ‡ Uz navedeno. ‡ Stalne arbitra e karakteri e trajnost. ‡ Osnovna podjela arbitra a je na: 1. ‡ Ad hoc arbitra u karakteri e pogodbeni na in konstituisanja i temporalno trajanje-do presu enja konkretne stvari. Ekonomski slabija strana u poslovnom odnosu se dovodi i neravnopravan i nepovoljan polo aj. od radnji koje vr e tzv. a u BiH. ‡ . Arbitra ni sud u Londonu i Arbitra ni sud Me unarodne trgova ke komore u Parizu. treba znati razlikovati funkciju koju obavljaju arbitri. arbitratori ili arbitri-stru njaci. Stalne ili institucionalne arbitra e. vlastita pravila o sastavu arbitra e i vlastiti postupak. isti emo da arbitra a ima pravosudnu funkciju i procesnopravni karakter. odnosno ograni enost vanrednih pravnih lijekova i 3. ipak ovi nedostaci arbitra nog sudovanja ne prevazilaze argumente koji idu u prilog ovakvog sudovanja. ali i za stranke.‡ Koji su razlozi protiv? Naj e e se navode: 1. pa je i njena presuda u cijelosti izjedna ena sa odlukom dr avnog suda. Pored navedenog. Nedostatak instancionog su enja. Privremene ili ad hoc arbitra e i 2. Ovi stra njaci kao vje taci ili procjenitelji daju svoje mi ljenje o odre enom pitanju koje je obaligatno za arbitra ni sud. Prakti no. to je Arbitra ni sud pri Vanjskoj privrednoj komori u Sarajevu i entitetske arbitra e.

3. ali nipo to sami medijatori ne smiju davati ni nametati rje enje spora. br. glasnik BiH. Ima aktivnu ulogu u raspravljanju i rasvjetljavanju predmeta spora. 37/04). Sl. pa pri tome pa ljivo slu a komentare stranaka. podsti e ih da se izjasne o situacijama za koje se poku ava izna i obostrano prihvatljivo rje enje. tako da medijator mora da: 1. 2.Medijacija i njen postupak ‡ Od arbitra e. Pravilno shvati. mora se znati razlikovati pomaganje strankama za postizanje obostrano prihvatljivog rje enja spora ili medijacija (Zakon o postupku medijacije. . Uspostavi konstruktivan dijalog izme u stranaka. ‡ Pravila o medijaciji preciziraju ulogu medijatora u postupku medijacije. odnosno razumije sporne ta ke sa gledi ta stranaka.

da spor rije e u postupku medijacije. osim ako se stranke ne dogovore da postupak vr i vi e medijatora. na vlastitu inicijativu ili na prijedlog sudije. ‡ Stranke u sporu pokre u postupak medijacije i u estvuju u postizanje obostrano prihvatljivog sporazuma dobrovoljno. ‡ Stranke zajedni ki biraju medijatora sa liste medijatora koju utvr uje Udru enje medijatora. bez ikakvih predrasuda u pogledu stranaka i predmeta spora. tako da e medijator posredovati na neutralan na in. s tim da je postupak medijacije povjerljive prirode. prije i nakon pokretanja sudskog postupka do zaklju enja glavne rasprave. ‡ Ako se stranke u toku parni nog postupka. s tim da postupak vodi medijator pojedinac. ‡ Stranke u sporu mogu se sporazumjeti. sud e tada odgoditi ro i te na period najdu e od 30 dana. poma e strankama u nastojanju da postignu obostrano prihvatljivo rje enje spora. sporazumiju da spor poku aju rije iti u postupku medijacije.‡ Medijacija je postupak u kojem tre a neutralna osoba ± medijator. . ‡ Stranke u postupku medijacije imaju jednaka prava. tako da se izjave stranaka iznesene u postupku medijacije ne mogu bez odobrenja stranaka koristiti kao dokaz u bilo kojem drugom postupku.

a najkasnije do odr avanja ro i ta dostaviti sporazum o nagodbi. s tim da ne e davati obe anja niti e garantirati odre eni rezultat iz postupka medijacije. Osobi koja sa uspjehom zavr i obuku za medijatora izdat e se odgovaraju i certifikat koji slu i kao osnov za upis u registar medijatora. medijator me e dati prijedlog opcija za rje avanje spora. Kada je parnica u toku. ali ne i rje enje. . mo e u pojedina nim slu ajevima. Me utim. istaknut u odvojenom razgovoru. ali uz prethodnu saglasnost Ministarstva pravde i Udru enja medijatora BiH. voditi postupak medijacije u BiH. medijator mo e voditi i odvojene razgovore sa svakom strankom pojedina no. Visoka stru na sprema. Strani dr avljanin koji je ovla ten da obavlja poslove medijacije u drugoj dr avi. stranke su du ne obavjestiti sud o ishodu postupka medijacije odmah. Kada stranke u postupku medijacije izna u rje enje spora. Medijator podlije e odgovornosti za tetu koju nanese stranci svojim nezakonitim postupanjem prema op im pravilima o odgovornosti za tetu. sa init e se pismeni sporazum o nagodbi i odmah ga potpisati. Medijator me e biti osoba koja ispunjava sljede e uslove: 1. a takav sporazum ex lege ima snagu izvr ne isprave. Upis u registar medijatora koji vodi Udru enje. 2. te disciplinskoj odgovornosti u sklade sa aktima Udru enja medijatora. pod uslovom reciprociteta.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ U toku postupka medijacije. Zavr ena obuka prema programu Udru enja ili prema drugom programu obuke koji priznaje Udru enje medijatora i 3. uz pomo medijatora. na zahtjev stranke.

bez obzira na prirodu odnosa iz kojih nastaju. ‡ Osnovno je pravilo da broj arbitara mora biti neparan. a ranije smo kazali da je ovaj sporazum procesnopravne prirode. izuzev onih sporova ije bi raspravljanje bilo u suprotnosti sa javnim interesom. ‡ Pismenu formu arbitra nog sporazuma ubla ava mogu nost njegovog zaklju ivanja razmjenom pisama i telegrama. a u pravilu je to jedan ili tri.Arbitra ni sporazum ‡ Predstavlja sporazum stranaka kojim one povjeravaju presu ivanje svog postoje eg ili budu eg spora arbitra nom sudu. a tre eg. ‡ Predmet arbitra nog rje avanja mogu biti svi sporovi. . imenuju stranke sporazumno. koji je po svojoj funkciji predsjedavaju i. derogiraju i tako nadle nost redovnog suda da postupa u istom predmetu. ‡ Pravila Evropskog arbitra nog suda propisuju da svaka stranka imenuje po jednog arbitra. faksom ili e-mail-om.

a na presude ad hoc arbitra a. ‡ Presude arbitra nog suda predstavljaju izvr ni naslov. tada postupak odre uju sami arbitri. osnovno je pravilo da postupak odre uju same stranke. a to poravnanje ima svojstvo izvr ne isprave. ‡ Pobijanje arbitra ne presude je mogu e ostvariti samo tu bom za njen poni taj. . pa stalne arbitra e same stavljaju klauzulu prvomo nosti i izvr nosti svojih presuda.‡ Kod ad hoc arbitra a. klauzulu stavlja redovni sud koji bi bio nadle an da nije zaklju en arbitra ni sporazum. o emu odlu uje onaj sud koji bi bio nadle an da postupa u premetnom sporu za slu aj da arbitra ni sporazum nije zaklju en. a ako to ne u ine. ‡ Stranke mogu okon ati spor i poravnanjem pred arbitra nim sudom.

i oni su obavezni za sve sudove. sudska nepristrasnost i izuze e sudija. pravo na albu. utvr eni su ustavima entiteta i statutom BD BiH. Ako sud smatra da propis koji primjenjuje nije u skladu sa ustavom i zakonom. pravo na upotebu jezika. koji e najbolje odgovati njegovim specifi nim potrebama u vr enju sudske funkcije. inkompatibilnost. ‡ Legalitet ili zakonitost podrazumjeva pod injenost i vezanost sudova u vr enju sudske funkcije za zakon. ‡ Organizacija sudova je postavljena na jedinstvenim pravosudnim principima.Principi organizacije i djelatnosti sudova ‡ Osnovni principi o organizaciji i djelatnosti sudova. javnost raspravljanja. sudska nezavisnost. ali je zato du an da pokrene postupak pred ustavnim sudom za ocjenu ustavnosti i zakonitosti tih odredbi. . nije du an da ga primjeni. jednakost gra ana pred sudom. od kojih su najva niji: legalitet. Svaki ovaj organizacioni nivo ima mogu nost da organizaciono izgra uje onakav sistem redovnih sudova.

ali formalnopravno nisu obavezna za ni e sudove i oni nisu du ni da ih primjenjuju. ‡ Javnost kao metod rada je uzdignut na stepen ustavnog principa. ‡ Pravo na albu je ustavnopravna garancija. to zna i da su oni samostalni organi dru tvene zajednice. ali nisu organi pojedinih dru tvenopoliti kih zajednica. pa zato ni jedan organ vlasti ne bi mogao da ima nad sudovima ni hijerarhijsku. ‡ Za to pravna shvatanja koja zauzimaju vrhovni sudovi u BiH nisu obavezna za ostale sudove? Ova shvatanja su vrlo zna ajna za jedinstvenu primjenu zakona i ona snagom argumenata ve u ni e sudove. Danas je vr enje sudske funkcije vi e nego kreativna djelatnost. a ni naredbodavnu vlast. a povreda ovog prava predstavlja apsolutno bitnu povredu postupka. ‡ Na ovaj na in se udovoljava i sudskoj nezavisnosti. koja zahtjeva od sudije visoko sofisticiranu kreativnu djelatnost. te se ona mo e samo izuzetno isklju iti. pa se javnost kod rapravljanja mo e isklju iti samo kad to zakon odre uje. Svi gra ani su jednaki pred zakonom i ustav svakom jam i pravo na upotrebu jezika. pod uslovom da je na drugi na in obezbje ena za tita prava i zakonitosti. pa i time to je u postupku dono enja presude isklju ena javnost.‡ Sudovi su nezavisni organizaciono i funkcionalno. .

niti mo e biti delegat u skup tini koja ga je izabrala. sudovi su vezani samo za ustav i zakon. tako i u funkcionalnom smislu. ‡ Razlozi za izuze e po zakonu su: ako je sam sudija stranka. To je osnovni preduslov za objektivno su enje i pravilno dono enje odluke (nemo iudex in causa sua). ali tada sud sam cijeni i odlu uje o izuze u sudije. postoje dvije vrste razloga za izuze e. U drugu grupu spadaju razlozi koji u konkretnom slu aju mogu dovesti u sumnju objektivnost sudije u su enju. i to kako u organizacijskom. ‡ Stoga. osnovni zahtjev koji se postavlja principom sudske nepristrasnosti sastoji se u tome da sudija u odnosu na stranku bude neutralan i nepristrasan tre i.‡ Sudija ne mo e vr iti slu bu koja je nespojiva sa sudskom funkcijom. ‡ Kao to smo naglasili ranije. . i to: 1. Tako e. zakonski zastupnik ili punomo nik stranke ili ako je sa strankom u odnosu suovla tenika ili saobveznika ili regresnog obveznika. anga ovanje sudije u politi kim organizacijama dovodi u pitanje sudsku nezavisnost i zato je ta aktivnost inkompatibilna sa vr enjem sudske funkcije. Razlozi zbog kojih se sudija po sili zakona (ex lege) izuzima i oni su u zakonu iscrpno navedeni i 2. ili ako se sudija nalazi u nekom porodi nom odnosu sa strankom. ‡ Kada je u pitanju izuze e sudije.

s tim da izuze e mogu tra iti i stranke. Istina. onda do dono enja odluke. ve i na druge u esnike koji sudu poma u u radu. ako stranka ukazuje na njih kao na razlog za izuze e. . a ako nije bilo rasprave. ‡ Na razloge za izuze e po sili zakona. a ako je sud ve donio odluku. sudija mo e i sam usljed ovakvih okolnosti da tra i izuze e. onda se ona mo e pobijati zbog apsolutno bitne povrede postupka. sudija e biti izuzet po zakonu i ako je u istom predmetu saslu an kao svjedok ili vje tak. du an je da to ini do granice koja ne dovodi u pitanje ostvarivanje sudske nepristrasnosti. ‡ Odredbe o izuze u se ne odnose samo na sudije. ali najkasnije do zavr etka rasprave pred prvostepenim sudom. Na razloge za izuze e po sili zakona. ‡ Razlozi za izuze e po ocjeni suda se cijene u svakom konkretnom slu aju i u kojoj mjeri takve okolnosti. Zbog toga i sud kada pru a pravnu pomo neukim strankama. ali isti tako. sud pazi po slu benoj du nosti u toku cijeloga postupka. dovode u pitanje nepristrasnost suda. zapisni ar. npr. ako smatra da one dovode do njegove nepristrasnosti. ako je u istom predmetu u estvovao u dono enju odluke ni eg suda. stranke mogu ukazati u toku cijelog postupka.‡ Najzad. Povreda se ne gubi pravomo no u presude i zato ona predstavlja razlog za ulaganje vanrednih pravnih lijekova. prevodilac i vje tak.

Sastav suda ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Pravila o sastavu suda su po svojoj prirodi funkcionalnopravnog. Sud vr i sudsku funkciju samo u funkcionalnopravnoj formi koja se oblikuje sastavom suda. sudi uvijek sudija pojedinac. Tre estepeni sud postupa u vije u sastavljenom od pet sudija. drugom ili tre em stepenu. Drugostepeni sud. odluka se zbog ove procesne povrede ne mo e pobijati. sudi uvijek u vije u. kao sudu stvarne nadle nosti. pa je i sastav suda odre en zahtjevima za to pravilnije njeno ostvarenje. Sve povrede pravila o sastavu suda nemaju iste posljedice. a trebalo je da odlu uje sudija pojedinac. Vije e se sastoji od trojice sudija. kao albeni. U prvostepenom sudu. Kad vrhovni sudovi entiteta odlu uju kao tre estepeni. pa se zato nalaze u zakonima o parni nom postupku. pa ako je npr. sude u vije u sastavljenom od pet sudija. a ne organizacionopravnog karaktera. . Adekvatan sastav suda je procesna garancija za pravilno ostvarivanje sadr aja sudske funkcije. Sadr aj sudske funkcije je odre en s obzirom na to da li sud ostvaruje sudsku funkciju u prvom. s tim da sastav drugostepenog suda ne zavisi od toga da li se jurisdikciona ovla tenja vr e u sjednici ili na raspravi. u sporu odluku donijelo vije e.

kad podi e tu bu za poni taj braka iz javnopravnog razloga. Kao tre e lice. ‡ Kao stranka. . Me utim. Ustavom entiteta i Statutom BD BiH. na osnovu porodi nog zakonodavstva. ‡ Tu ila tvo je samostalan dr avni organ. sastava i organizacije. npr. a sva ostala pitanja. javni tu ilac se pojavljuje npr. pravobranila tvo.Ostali organi od zna aja za pravosu e ‡ Najva niji organi od zna aja za prvosu e su: tu ila tvo. advokatura i organ starateljstva. javni tu ilac se mo e pojaviti kao zakonski intervenijent u cilju pravilne primjene prinudnih pravnih propisa ukoliko stranka ide izvan okvira koje postavlja na elo dispozitivnosti. tako da je njegova uloga u gra anskom postupku daleko manja. ‡ Tu ila tvo je ustavna institucija. utvr uju se osnovna na ela za organizaciju i djelovanje tu ila tva. utvr uju se zakonom. javni tu ilac najve i dio svoje funkcije ostvaruje u krivi nom postupku kao organ koji goni u inioce krivi nih djela. ombdsmeni BiH. pojavljuje se kao stranka i kao tre e lice. npr.

. ‡ Fukciju organa starateljstva. Tri ombdusmena imenuje Parlament BiH. u pravilu. vr i op inski organ uprave nadle an za poslove socijalne za tite. pa se tako ovaj organ mo e u parni nom postupku pojaviti u ulozi: stranke. zakonskog zastupnika. U parni nom postupku. ali mu ga npr. Kao pokreta parni nog postupka. Kao tre e lice u parnici. ombdusmen ima pravo da. ombdusmen se ima pravo umije ati u spor koji je u toku. Porodi ni zakon priznaje. iako nema svojstvo pravnog lica. kad na e da za to ima osnova.‡ Ombdusmen BiH je nova institucija u na em pravu. u slu ajevima koje odre uje Ustav BiH i 2. propisano je da se ombdusmen mo e pojaviti: 1. ‡ Organ starateljstva kao stranka. u granicama tu benog zahtjeva. Tako e. predlo i da se utvrde i injenice koje stranke nisu navele i da se izvedu dokazi koje stranke nisu predlo ile. intervenijenta i punomo nika. pojavljuje se u ovoj ulozi u sporovima za poni tenje braka.

‡ Kada je u pitanju organ starateljstva u ulozi punomo nika. u njihovo ime pokrene i vodi parnicu. kad preuzima vr enje odre enih ovla tenja koja su u interesu djece. npr. mogu ovlastiti organ starateljstva da u svojstvu punomo nika. a u interesu djece. jer preduzima radnje u svoje ime. ili ako majka ne pokrene postupak za utvr ivanje o instva i sl. pojavljuje u postupku za izdr avanje djece u njihovom interesu. te je u ovoj ulozi organ starateljstva najbli i polo aju stranke. kao besplatnu i stru nu pomo . ‡ Organ starateljstva u ulozi intervenijenta ili tre eg lica se npr. . a ne vr e ih roditelji kome ona pripadaju.‡ Organ starateljstva se pojavljuje u ulozi zakonskog zastupnika. treba kazati da stara i samohrana lica u ostvarivanju svojih prva na izdr avanje prema srodnicima koji su du ni da ih izdr avaju.

koji ima zavr en pravni fakultet i polo en pravosudni ispit. imaju pravo da se obrate pravobraniocu sa prijedlogom da preduzme mjere u cilju sporazumnog rje enja spora.Pravobranila tvo ‡ Pravobranila tvo je organ politi koteritorijalne zajednice ija je osnovna funkcija da preduzima zakonom predvi ene mjere i pravna sredstva radi pravne za tite njenih imovinskih prava i interesa i imovinskih prava i interesa drugih pravnih lica. te se za pravobranioca kod nas mo e imenovati dr avljanin BiH. i to u slu ajevima odre enim zakonom. i to: po sili zakona-ex lege i po ovla tenju zainteresiranih stranaka. izvr nom. Pravobranila tvo kao instutucija se ure uje zakonom. ‡ Fizi ka i pravna lica koja namjeravaju da pokrenu postupak protiv stranke koju pravobranilac zastupa po zakonu. . krivi nom i drugim postupcima pred sudovima. a oni zastupaju stranke u pogledu imovinskih prava i interesa u parni nom. ‡ Pravobranilac se u gra anskom postupku pojavljuje u ulozi strankinog zastupnika.

a ranije smo rekli da je ova ustanova napu tena u na em pravu. ‡ Me utim. u parnici zasnivaju na zakonu. ‡ Zakonski zastupnik zastupa parni no nesposobne stranke. a ne na ugovoru. pravobranilac se tada uvijek pojavljuje u ulozi nu nog punomo nika. .‡ Kada se pravobranilac pojavljuje u postupku po ovla tenju. a pravobranilac parni no sposobne stranke. onda se on nalazi u ulozi ugovornog punomo nika. ‡ Da bi za tita imovinskih prava i interesa politi koteritorijalne zajednice. isto kao i zakonskog zastupnika. te zbog toga pravobranioca ex lege smatramo zastupnikom sui generis. to se ovla tenja pravobranioca. odnosno tipi nim primjerom nu nog punomo nika. ‡ Sa zakonskim zastupnikom ima toliko sli nosti. uloga pravobranioca da zastupa po sili zakona je njegova glavna uloga u parni nom postupku i ne mo e se izjedna avati sa ulogom zakonskog zastupnika. njenih organa i fondova bila kvalitetna. ali po sili zakona.

Kasnije e advokati u ovom periodu da vr e i funkciju zastupanja. ‡ U zemljama romanskog prava. a engleske sudije se upravo biraju iz reda advokata. ‡ U periodu rimskog carstva udareni su temelji advokaturi kao pravnoj profesiji. rimsko pravo nije poznavalo. mada ustanovu zastupni tva u dana njem zna enju ovog pojma. . Italija i Francuska. koja je nastala jo u rimskom pravu. koja spada u najstarije institucije common law-a koja je nastala jo u 13.Advokatura ‡ To je jedna od najstarijih pravnih institucija. preovladava sistem dvojne advokature. to dovodi do gubljenja razlike izme u advokature i prokurature. npr. a to zna i da jedni obavljaju funkciju zastupanja ili procurature. stolje u. a drugi pru aju pravne savjete i plediraju u korist stranke pred sudovima ili avocato. ‡ Danas u svijetu postoji dvojna i jedinstvena advokatura. Advokatura se organizije kao stru na pravna djelatnost koja se vr i kao profesija i to na korporativnoj osnovi. U Engleskoj je tako e prisutan sistem dvojne advokature.

pa je ovaj sistem danas preovla uju i u svijetu. ‡ Ovo je nezavisna profesionalna slu ba. koja se ure uje zakonima o advokaturi. ‡ Kao to znamo. nezavisni u vr enju pravne pomo i. gdje spada i BiH. osnovna funkcija advokature je u pru anju pravne pomo i. a u posebne: zavr en pravni fakultet (4 godine) i polo en pravosudni ispit. Funkcionalna nezavisnost se sastoji od toga to su advokati. Organizaciona samostalnost se ogleda: u organizovanju advokata u advokatske komore. Svojstvo advokata se sti e upisom u imenik advokata. a uslovi za obavljanje ove funkcije su op i i posebni. u samostalnom odlu ivanju o prijemu u advokaturu. U op e spada dr avljanstvo. ‡ Advokatura se obavlja pojedina no ili u zajedni koj advokatskoj kancelariji. kao niosioci advokatske funkcije. o privremenoj zabrani i prestanku rada advokata. . a pravna pomo predstavlja jednu od osnovnih ustavnih garancija kojima se obezbje uje zagarantovano pravo na jednaku pravnu za titu svih u postupku pred sudovima i drugim dr avnim organima. sve se vi e danas i u zemljama dvojne advokature postepeno bri e razlika izme u pripadnika advokatske profesije. zbog eja je advokatura samostalna u organizacionom i funkcionalnom smislu.‡ U zemljama jedinstvene advokature. Zbog toga. advokatsku funkciju vr i samo jedna vrsta advokature.

funkcionalnu i mjesnu nadle nost. ‡ U subjektivnom smislu nadle nost promatramo dvojako: sa aspekta suda i aspekta stranaka. a relativna se dijeli na stvarnu. ‡ U objektivnom smislu. . ‡ Apsolutnom nadle no u se utvr uju poslovi koji spadaju u nadle nost sudova uop e i time se vr i razgrani enje prema svim drugim doma im dr avnim organima i prema inostranim organima i sudovima. nadle nost se odre uje kao pravo da im sudi samo nadle ni sud.Nadle nost sudova ‡ Nadle nost odre ujemo u objektivnom i subjektivnom smislu. nadle nost je djelokrug poslova jednog suda. nadle nost sudova se dijeli na apsolutnu i relativnu. zna i da sud ne mo e odbiti da postupa u predmetima za koje je nadle an. ‡ U funkcionalnom smislu. a sa aspekta stranaka. Nadle nost sa aspekta suda.

nego zahtjev za utvr enje postojanja braka sa drugim licem. mada se ovaj pojam vi e koristi kod razgrani enja nadle nosti doma ih sudova prema inostranim sudovima.‡ Za apsolutnu nadle nost se koristi i pojam sudska jurisdikcija. Povreda pravila o apsolutnoj nadle nosti predstavlja razlog apsolutne ni tavosti. Tada sud rje enjem odbacuje tu bu kao nedopu tenu i ne ustupa je stranom sudu. s tim da je za odlu ivanje o takvom zahtjevu nadle an sud. ‡ Po pravilima o apsolutnoj nadle nosti se vr i i rezgrani enje izme u sudske u upravne nadle nosti. na koju albeni sud pazi po slu benoj du nosti tokom cijelog postupka. kada sud u toku postupka utvrdi da za rje avanje spora nije nadle an sud u BiH. a ne organ uprave. zahtjev da se u mati noj knjizi vjen anih izvr i upis braka sa drugim licem. Zato se konkretizacija apsolutne nadle nosti redovnih sudova vr i posredno. npr. s tim da ovu jurisdikciju u na em pravu odre uju zakoni o parni nom postupku. ne predstavlja zahtjev za ispravku upisa. a ne onim na koje je upis izvr en. ‡ Pod pojmom apsolutne nadle nosti ili jurisdikcije podrazumjevamo nadle nost bilo kojeg od redovnih sudova. ‡ Apsolutnu nadle nost kao procesnu pretpostavku imamo. i to putem odredaba o stvarnoj nadle nosti redovnih sudova. .

Elemenat inistranosti mo e se pojaviti: u subjektu. . npr. nego se ona odre uje prema nacionalnom pravu svake zemlje i to kao nadle nost doma ih sudova u sporovima sa elementom inistranosti.Me unarodna nadle nost ‡ Me unarodna nadle nost nije nadle nost prema me unarodnom pravu. ‡ Na e pravo pripada sistemima u kojima je prebivali te tu enog mjerodavno za odre ivanje me unarodne nadle nosti doma eg suda. a ova se nadle nost. npr. izvodi iz pravila mjesne nadle nosti. jer se i jednim i drugim pravilima vr i teritorijalno razgrani enje. pravilima o mjesnoj nadle nosti se odre uje koji e od vi e stvarno nadle nih sudova biti teritorijalno nadle an u dr avi ili entitetu. a pravilima me unarodne nadle nosti vr i se razgrani enje izme u sudova koji pripadaju razli itim dr avama. ali sa razli itim doma ajem. u pravilu. dr avljanstvo i prebivali te ili u predmetu spora. ‡ Mjesna nadle nost je podobna za pravila o me unarodnoj nadle nosti.

a posebnu na izberivu ili elektivnu i isklju ivu. onda je u tom sporu i me unarodna nadle nost izberiva. godine. u sporovima koji se ti u stvarnih prava na nekretninama. ako je za konkretan spor predvi ena izberiva mjesna nadle nost. stranke mogu pod odre enim uslovima derogirati me unarodnu nadle nost doma eg suda sporazumom kojim povjeravaju rje avanje spora stranom sudu. Npr. ‡ Me unarodnu nadle nost. jo uvijek je na snazi. ili u sporovima za koje je predvi ena isklju iva mjesna nadle nost i me unarodna nadle nost je isklju iva-jer su isklju ivo nadle ni doma i sudovi. me unarodna nadle nost se mo e odrediti po uzajamnosti ili reciprocitetu. zbog ega u ovim sporovima sa elementom inostranosti postoji uvijek isklju iva nadle nost doma ih sudova. ‡ Zakon o rje avanju sukoba zakona. postoji isklju iva mjesna nadle nost (forum rei site). isto kao i mjesnu nadle nost. Osim ovoga. s tim da ova prorogacija mo e biti i pre utna. mo emo podijeliti na op u i posebnu.‡ Vrsta me unarodne nadle nosti zavisi od toga da li je za konkretni spor predvi ena izberiva ili isklju iva me unarodna nadle nost. Tako. a povreda ovih odredbi predstavlja apsolutno bitnu povredu-posljedica ni tavost. ‡ Tako e. koji je donesen 1982. to je navedeno i u prelaznim i zavr nim odredbama zakona o parni nim postupcima u BiH. odnosno kao retorziona mjera. ukoliko se nekretnina nalazi na na oj teritoriji. .

utvr uju kantonalni odnosno okru ni zakoni o sudovima. ‡ Redovni sudovi. vr i se s obzirom na vrijednost spora i/ili s obzirom na pravni osnov spora. ‡ Sporovi iz nadle nosti redovnih sudova su: imovinskopravni i drugi gra anskpravni sporovi. sporovi iz radnih odnosai sl. odnosno raspravljaju o zakonitosti kona nih upravnih akata. propisuju entitetski zakoni o vrhovnim sudovima. ‡ Stvarnu nadle nost op inskih i kantonalnih-okru nih sudova. kao to znate. vr e i upravnu jurisdikciju. privredni sporovi. . a stvarnu nadle nost vrhovnih sudova entiteta.Stvarna nadle nost ‡ Kao to znamo. ‡ Razgrani enje stvarne nadle nosti iz sistema redovnih sudova. a po pravilima o stvarnoj nadle nosti se razgrani ava nadle nost izme u sudova razli itog ranga u okviru iste vrste sudova. sporovi iz li nih i porodi nih odnosa. jedinstven sudski sistem u BiH ine redovni sudovi. sporovi iz intelektualnog vlasni tva.

bez obzira da li je sud kome je tu ba upu ena u isto vrijeme i stvarno nadle an sud. tada dolazi do tzv. tu ilac povisio tu beni zahtjev. Stvarno nadle ni sud kome je upu en predmet mo e te radnje prihvatiti i tada e sud nastaviti postupak kao da je pred njim bio i pokrenut. ‡ Za razliku od apsolutne nadle nosti kada se tu ba odbacuje. ‡ Ako npr. ‡ Na stvarnu nadle nost. ako bi npr. a mo e i da ne prihvati poduzete radnje od stvarno nenadle nog suda. odnosno sud koji je bio nadle an u vrijeme podno enja tu be ostaje i dalje nadle an. parni ni postupak se smatra pokrenutim kada je tu ba dostavljena sudu. ustaljenja nadle nosti-perpetuatio fori. ‡ Zapamtite. a ocjenjivanje nadle nosti se vr i na osnovu navoda u tu bi i na osnovu injenica koje su sudu poznate. kao procesnu pretpostavku. tu ilac smanji tu beni zahtjev.‡ Stvarna nadle nost je procesna pretpostavka. sud pazi ex officio u toku cijelog postupka. nedostatak u pogledu stvarne nadle nosti se otklanja dostavljanjem tu be nadle nom sudu. . Ovo pravilo ne va i. iako bi sada trebao biti nadle an drugi redovni sud iste vrste. a njena povreda vodi apsolutnoj ni tavosti presude.

. i rje avanje o sukobu nadle nosti ima karakter funkcionalne nadle nosti. ‡ Pravila kojima se ure uje nadle nost sudova u postupku pravnih lijekova imaju karakter pravila o funkcionalnoj nadle nosti. kao i izme u razli itih sudova u vr enju sudske funkcije u istom predmetu.Funkcionalna nadle nost ‡ Pravila o funkcionalnoj nadle nosti preraspodjeljuju pojedina jurisdikciona ovla tenja izme u razli itih organa u okviru istog suda. ve je ovaj pojam uobli en za ozna avanje nadle nosti na koju stranke ne mogu svojom voljom uticati. ‡ Pojam funkcionalne nadle nosti ne poznaju norme procesnog prava. ‡ Tako e. ‡ Funkcionalna nadle nost ozna ava se jo o pojmom instanciona nadle nost.

kamate. a trebalo je suditi vije e. Dakle. naknada imovinske i neimovinske tete. dok se sporedni zahtjevi. vrijednosni kriterij slu i za ulaganje revizije.‡ Dakle. ‡ Postoji i niz situacija u kojima vrijednost predmeta spora slu i kao kriterij za odre ivanje stvarne nadle nosti ili prava na izjavljivanje revizije i sl. sud utvr uje vrijednost predmeta spora na osnovu podataka koje je tu ilac u tu bi naveo. npr. . ukoliko se vrije a princip zbornosti su enja. vrijednost predmeta spora se utvr uje zbrajanjem svih zahtjeva. i funkcionalna nadle nost je procesna pretpostavka na koju sud pazi ex officio u toku cijelog postupka. kao vanrednog pravnog lijeka. ako je sudio sudija pojedinac. a povreda ovih pravila predstavlja apsolutno bitnu povredu postupka. ‡ Prema tome. ne uzimaju u obzir. parni ni tro kovi ili ugovorna kazna. koji se zasnivaju na istom injeni nom i pravnom osnovu. strah i sl. npr. ‡ Kao vrijednost predmeta spora uzima se samo vrijednost glavnog zahtjeva. npr. a ako se u tu bi kumulira vi e tu benih zahtjeva. pretrpljeni bolovi.

npr. a mo e i za vi e op ina. u pravilu. s jedne strane. za jednu op inu nadle an. npr.Mjesna nadle nost ‡ Po pravilima ove nadle nosti. s druge strane. to je njegov prostorni djelokrug manji i obratno. stvarnoj ili funkcionalnoj. odre uje se koji je od vi e stvarno nadle nih sudova ovla ten da raspravlja i odlu uje o konkretnom sporu. . ‡ Odredbe o mjesnoj nadle nosti nisu stroge kao kada se radi o drugim vrstama nadle nosti. ova nadle nost trijako odre uje: 1. Odlukom vi eg suda-forum judicale i 3. apsolutnoj. to zna i da je mjerodavna veza koja postoji izme u odre enih elemenata konkretnog spora: stranaka i predmeta spora. Na osnovu zakona-forum legale. i odre enog suda odnosno podru ja suda. Saglasnom voljom stranaka-forum prorogatum. 2. to je pravilo. pa se zbog njene elasti nosti. ‡ to je sud u sudskoj hijerarhiji na ni em mjestu. u BiH mo e biti op inski sud.

Supsidijarnu ili pomo nu mjesnu nadle nost. za odre ivanje pojma prebivali ta. Op u ili generalnu i 2. Izberivu ili elektivnu. dok je boravi te mjesto u kome jedno lice boravi. posebna ili specijalna mjesna nadle nost mo e biti: 1. tu ba se mo e podi i kod suda op e mjesne nadle nosti ili nekog drugog suda koji je zakonom odre en. isklju uje se op a mjesna nadle nost. Supsidijarna nadle nost postoji ako nije previ ena op a mjesna nadle nost. odnosno boravi terezidenciju. pa se prebivali te difinira kao mjesto u kome jedno lice prebiva sa namjerom da u njemu stalno ivi. Isklju ivu ili ekskluzivnu i 3. dijeli se na: 1. Kod izberive nadle nosti. Izberiva ili elektivna. 2.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Zakonom odre ena mjesna nadle nost. Posebna ili specijalna mjesna nadle nost. dijeli se na: 1. 2. Odredbama isklju ive mjesne nadle nosti. Da ponovimo. protiv tu enog mo e podnijeti svaka tu ba. . nadle an je sud kod koga se. Supsidijarna ili pomo na mjesna nadle nost. bitna su dva elementa ovog pojma: fakti ki (corpus) i voljni (animus). Rekosmo. Kod op e mjesne nadle nosti-forum generale. Isklju iva ili ekskluzivna i 3. a to je onaj sud na ijem podru ju tu eni ima prebivali te-domicil. Posebnu ili specijalnu mjesnu nadle nost. bez namjere da u tom mjestu trajno ivi. u pravilu.

‡ Izberiva ili elektivna mjesna nadle nost predvi ena je primarno u interesu tu ioca. a kod druge vrste sporova u interesu ostvarivanja sudske funkcije i u interesu obje stranke. pojavljuju se kao: sporovi za naknadu tete-pored suda op e mjesne nadle nosti. ‡ Predmeti u kojima se primjenjuje izberiva mjesna nadle nost. radni sporovi. tada tu ilac mo e ustati tu bom. ne samo kod suda op e mjesne nadle nosti. mjeni ni sporovi. sporovi iz nasljednopravnih odnosa. nego i suda na ijem je podru ju teta u injena. privredni sporovi. Pravila o izberivoj mjesnoj nadle nosti se primjenjuju i za sljede i sporove: radi za tite prava na osnovu garancije proizvo a a. nadle an je i sud na ijem podru ju je teta u injena. paternitetski i maternitetski sporovi. sporovi za zakonsko izdr avanje i sporovi zbog smetanja posjeda. ako je teta nastala kao posljedica smrti ili te ke tjelesne povrede. prema mjestu gdje se nalazi zastupni tvo stranog lica u BiH. bara ni. prema mjestu u kome se nalazi poslovna jedinica pravnog lica. me utim. pa i kod suda na ijem podru ju tu ilac ima prebivali te odnosno boravi te. .

‡ U sporovima koji imaju obligacionopravni karakter o nekretninama. ne postoji isklju iva nadle nost. ‡ Dakle. odnosno ste ajni postupak. naj e e zbog veze koja postoji izme u tog suda i predmeta spora. Kod sorova sa vojnim jedinicama. mjesno je nadle an sud na ijem se podru ju provodi izvr enje. isklju ivo je nadle an sud na ijem se podru ju nalazi nepokretnost. ‡ Predmeti u kojima je predvi ena isklju iva mjesna nadle nost odre eni su izri ito zakonom. neki drugi stvarno nadle ni sud. pravilo forum rei sitae sa podru ja procesnog prava. isklju ivo je nadle an sud na ijem podru ju se vodi upisnik u koji je vazduhoplov.‡ Pravilima o isklju ivoj ili ekskluzivnoj mjesnoj nadle nosti isklju uje se op a mjesna nadle nost i odre uje. ‡ Kao to smo kazali. isklju ivo je nadle an mjesni sud na ijem podru ju se nalazi sjedi te vojne jedinice. a u sporovima koji se ti u smetanja posjeda na nekretninama. . isklju iva nadle nost u sporovima o nekretninama odnosi se samo na one sporove koji imaju stvarnopravni karakter. umjesto jednog suda. odnosno brod upisan. ‡ Kad su u pitanju vazduhoplovi i brodovi. odgovara pravilu lex rei sitae sa podru ja materijalnog prava. Kod sporova u izvr nom i ste ajnom postupku.

kod utvr ivanja o instva i materinstva sa elementom inostranosti i u sporovima protiv lica koja nemaju op u mjesnu nadle nost u jednom od entiteta u BiH. Preno enje mjesne nadle nosti sa jednog suda na drugi ili delegacija i 2. onda e ista nadle nost va iti i za su enje dr avljaninu te strane dr ave pred sudom u BiH. npr. ako u stranoj dr avi dr avljanin BiH mo e biti tu en pred sudom koji nema mjesnu nadle nost po propisima u BiH. ‡ Uzajamna nadle nost za tu be protiv stranih dr avljana je izraz principa uzajamnosti. Odre ivanje mjesne nadle nosti kada se na osnovu zakona ona ne mo e utvrditi ili ordinacija. . ‡ Primjer pomo ne mjesne nadle nosti imamo kod suparni ara. retorzione mjere. ‡ Odre ivanje mjesne nadle nosti od strane vi eg suda ispoljava se u dva vida: 1. ako je jednom tu bom tu eno vi e lica. npr. tada je mjesno nadle an onaj sud koji je nadle an za bilo koga od tu enih. zatim ovu vrstu nadle nosti imamo i kod: bra nih sporova sa elementom inostranosti. a jednim dijelom ima i zna aj tzv. a za njih ne postoji mjesna nadle nost istog suda.‡ Odredbama o pomo noj ili supsidijarnoj mjesnoj nadle nosti daje se odgovor na situacije koje se ne mogu podvesti pod odredbe op e i posebne mjesne nadle nosti.

to zna i da do ove delegacije dolazi iz nu nosti. ‡ Svrsishodnu ili cjelishodnu delegaciju imamo iz razloga cjelishodnosti. ‡ Nu nu delegaciju imamo npr.Delegacija i ordinacija ‡ Razlikujemo dvije vrste delegacije: 1. odrede koji e stvarno nadle ni sud biti mjesno nadle an. Nu na delegacija i 2. da na prijedlog stranaka. Svrsishodna ili cjelishodna delegacija. a postoji jurisdikcija sudova. U takvoj situaciji su vrhovni sudovi entiteta u BiH ovla teni. kod ostvarenja na ela sudske nepristrasnosti. . koja mo e dovesti do izuze a sudije. npr. spor bi bilo lak e raspraviti i o njemu odluku donijeti od strane drugog stvarno nadle nog suda. nego suda koji je po zakonu mjesno nadle an. ‡ Do ordinacije dolazi kada se po odredbama zakona o parni nom postupku o mjesnoj nadle nosti ne mo e utvrditi koji je sud mjesno nadle an.

a stranka se upravo zbog toga ali. ugovaranje mjesne nadle nosti nije dopu teno npr. da li za sporove koji e nastati ili za spor koji je nastao. onda najkasnije do upu tanja tu enog u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom ro i tu za glavnu raspravu. samo ako je povodom prigovora stranke koji je unesen u presudu. u sporovima zbog smetanja posjeda na nekretninama i drugim vrstama sporova u kojima je predvi ena isklju iva mjesna nadle nost. kao to je to kod stvarne nadle nosti.Ugovor o mjesnoj nadle nosti i mjesna nadle nost kao procesna pretpostavka ‡ ‡ Od svih nadle nosti. stranke svojom voljom mogu uticati samo na mjesnu nadle nost. Povreda odredaba o mjesnoj nadle nosti predstavlja apsolutno bitnu povredu postupka. sud nepravilno odlu io da je mjesno nadle an. mora biti sa injen u pismenoj formi i zaklju uje se prije parnice. sud se mo e oglasiti nenadle nim najkasnije na pripremnom ro i tu. Tu ilac je tada du an da ugovor o mjesnoj nadle nosti prilo i uz tu bu. ali ne u toku cijelog postupka. a ako ono nije odr ano. i to u onim predmetima u kojima nije odre ena isklju iva mjesna nadle nost. u sporovima o stvarnim pravima na nekretninama. ‡ . Prema tome. I mjesna nadle nost je procesna pretpostavka i na nju sud pazi po slu benoj du nosti. Kod mjesne nadle nosti. Prorogacioni ugovor o mjesnoj nadle nosti.

Nadle nost po atrakciji ili privla enju
‡ Nadle nost po atrakciji ili privla enju postoji kada se nadle nost odre enog suda zasniva na injenici da se pred tim sudom ve vodi postupak u odre enom predmetu, koji se nalazi u odre enoj vezi sa postupkom koji se treba pokrenuti. ‡ Kako zasnivanje nadle nosti po privla enju vodi promjeni nadle nosti, to ovisno od toga da li se tim privla enjem mijenja samo mjesna nadle nost, ili mjesna i stvarna u isto vrijeme, razlikujemo nepotpunu i potpunu atrakciju. ‡ Kod nepotpune atrakcije mijenja se samo mjesna nadle nost, npr. sporovi koji nastaju tokom ostavinskog postupka i u toku izvr nog i ste ajnog postupka. Tako, ako tokom ostavinskog postupka do e do spora iz nasljednopravnih odnosa, kao i u sporovima o potra ivanju povjerioca prema ostaviocu, nadle an je, pored suda op e mjesne nadle nosti i sud na ijem podru ju se nalazi sud koji provodi ostavinski postipa, a isto je i ako do e do spora u izvr nom i ste ajnom postupku.

‡ Kod potpune atrakcije mijenja se i stvarna i mjesna nadle nost, npr. u sporovima kod zakonskog izdr avanja i sporu po tu bi glavnog umje a a. Tako, kod zakonskog izdr avanja, ako se vodi zajedno sa bra nim i paternitetskim sporovima dolazi do privla enja nadle nosti, ili u sporu koji pokre e glavni intervenijent, tu ba se pokre e kod onog suda pred kojim te e parnica izme u stranaka protiv kojih je upravljen zahtjev glavnog intervenijenta.

Sukob nadle nosti
‡ Sukob nadle nosti je situacija u kojoj izme u vi e organa dolazi do razli itog shvatanja o tome ko je nadle an da postupa u konkretnoj pravnoj stvari. ‡ Razlikuje se pozitivan i negativan sukob nadle nosti. ‡ Pozitivan-postoji kada dva ili vi e organa smatra du su nadle ni da postupaju u konkretnoj stvari. ‡ Negativan-postoji kada dva ili vi e organa smatra da nisu nadle ni. ‡ Ako do sukoba nadle nosti do e izme u sudova i drugih organa, tada je u pitanju sukob o apsolutnoj nadle nosti ili jurisdikciji, a ako do sukoba dolazi izme u sudova u okviru jedinstvenog sudskog sistema, tada je u pitanju sukob o relativnoj nadle nosti. ‡ Sukob o apsolutnoj nadle nosti ili jurisdikciji mo e biti pozitivan i negativan, a za njegovo rje avanje je nadle an ustavni sud.

‡ Sukob o relativnoj nadle nosti mo e biti samo negativan, jer pravila o litispedenciji-zna i da se istovremeno u istom predmetu ne mogu voditi dvije parnice, onemogu ava pozitivan sukob nadle nosti. ‡ Ina e, do sukoba o relativnoj nadle nosti dolazi e e nego do sukoba o apsolutnoj nadle nosti, tako da kod relativne nadle nosti, o sukobu odlu uje neposredno vi i sud u odnosu na sudove izme u kojih je do lo do sukoba. Zbog ovog pravila, rje enje je da, ako do sukoba nadle nosti do e izme u vrhovnog suda i op inskog odnosno kantonalnog-okru nog suda, sukob nadle nosti rje ava vrhovni sud entiteta u BiH na op oj sjednici. ‡ Kada je u pitanju rje avanje sukoba nadle nosti, sud kome je predmet ustupljen kao nadle nom, nastavi e postupak kao da je kod njega bio i pokrenut. ‡ Slu ajevi u kojima nije mogu e pokrenuti sukob o nadle nosti su: 1. Kad je povodom albe protiv odluke prvostepenog suda kojom se ovaj proglasio nenadle nim, odluku donio drugostepeni sud, ali je drugostepeni sud koji je odluku donio nadle an za rje avanje sukoba nadle nosti izme u tih sudova i 2. Odluka drugostepenog suda o stvarnoj nadle nosti prvostepenog, vezuje svaki sud kome se kasnije isti predmet ustupi, pod uslovom da je drugostepeni sud nadle an za rje avanje sukoba izme u tih sudova.

Stranke u parnici
‡ Stranke su pored suda najva niji subjekti parni nog postupka. ‡ Parnica kao procesnopravni odnos je izgra ena na principu dviju stranaka, a to su tu ilac i tu eni sa suprotnim interesima. ‡ Mno ina lica u parnici u ulozi tu ioca i tu enog ne naru ava dvostrana ki karakter parnice. ‡ Me utim, ako u toku parnice do e do sjedinjavanja obje strana ke uloge, tu ioca i tu enog u istom licu, to ima za posljedicu ga enje parnice, npr. usljed univerzalne sukcesije, tu ilac postaje nasljednik tu enog. ‡ Prema tome, parnica ne mo e nastati ako ne postoje obje stranke kao subjekti procesnih prava i obaveza ili su obje stranke nepoznate. ‡ Procesnopravna teorija razlikuje pojam stranke u materijalnopravnom i procesnopravnom smislu.

nije stranka u materijalnopravnom smislu javni tu ilac ili organ starateljstva. svojstvo stranke imaju subjekti spornog materijalnopravnog odnosa povodom koga je do lo do parnice. a ne s obzirom na materijalnopravni odnos u kome se ta lica nalaze prema predmetu spora povodom koga je parnica pokrenuta. a ne materijalnopravni polo aj stranke u parnici. pa zbog toga npr. . kao isto procesnopravna kategorija.‡ Prema materijalnopravnom odre enju. stranka u parni nom postupku se odre uje u procesnopravnom smislu. kad u svoje ime di e tu bu za poni tenje braka. Unato tome to je u ivotu pravilo da se u ulozi tu ioca i tu enog pojavljuju titulari spornog materijalnopravnog odnosa povodom koga dolazi do parnice. ipak to nije bitno za sticanje svojstva stranke u parnici. ‡ Zbog navedenog. jer je bitan samo procesnopravni. tako da se svojstvo stranke sti e prema polo aju koje odre eno lice zauzima u parnici-kao procesnopravnom odnosu.

Kako pravnu sposobnost imaju fizi ka i pravna lica. pravna i strana ka sposobnost odre uju ko mo e biti titular prava i obaveza.Strana ka sposobnost ‡ ‡ ‡ Iako se strana ka sposobnost izvodi iz pravne. Kad im sud priznaje strana ku sposobnost. odnosno mogu u svakoj parnici biti tu ilac i tu eni. Pravna sposobnost daje odgovor na pitanje ko mo e biti nosilac prava i obaveza. iako se strana ka sposobnost izvodi iz pravne sposobnosti. in abstracto. Kad im se strana ka sposobnost priznaje posebnim propisom i 2. strana ka sposobnost daje odgovor na pitanje ko mo e biti tu ilac i tu eni u parnici. ‡ ‡ . Za to? Zato to strana ku sposobnost mogu imati i dru tvene tvorevine kojima pravni poredak ne priznaje svojstvo pravnog lica. zato ova lica imaju i strana ku sposobnost. Prema tome. jer se njome odre uje ko mo e biti nosilac prava i obaveza u parnici. Ove tvorevine bez pravnog personaliteta mogu imati strana ku sposobnost po dva osnova: 1. ona je ipak od pravne sposobnosti ira. Drugim ruje ima. zbog ega se strana ka sposobnost naziva jo i procesnopravnom sposobno u. ona se sa njom ne podudara. Me utim.

‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Sud udru enjima koja nemaju pravni subjektivitet to svojstvo mo e priznati samo in concreto za odre enu parnicu. Kako strana ka sposobnost ima zna aj procesne pretpostavke. kao i na ostale procesne pretpostavke. esencijalni elemenat pravne sposobnosti je vlastita imovina. presuda koja je donesena u parnici sa nedostatkom strana ke sposobnosti bila bi egzistentna. Me utim. Strana ka sposobnost je. Zbog svega navedenog. ali se iz razloga ni tavosti mo e pobijati. i to pod dva uslova: 1. mjesnoj zajednici. svako ko je pravno sposoban. Dakle. a taj elemenat nedostaje svim dr avnim organima. Da raspola u sredstvima na kojima se mo e sprovesti izvr enje. Kako rekosmo. to zna i da onaj ko nema strana ku sposobnost. Da ta udru enja udovoljavaju bitnim uslovima za sticanje strana ke sposobnosti. taj ne mo e ni biti stranka u postupku. procesnopravni pojam. presuda koja bi bila donesena u parnici u kojoj nedostaju same stranke. isto kao i sam pojam stranke. pa je zbog toga ne bi trebalo ni pobijati. sud mo e priznati svojstvo stranke. npr. svako ko je pravno sposoban ima istovremeno i strana ku sposobnost. . ulici i sl. Prema tome. prestavljala bi jedno pravno ni ta. Sud na postojanje strana ke sposobnosti pazi ex officio u toku cijelog postupka. ku nom savjetu. me utim. ima u isto vrijeme i strana ku sposobnost. a to zna i i pravne i 2. jer se finansiraju iz bud eta politi koteritorijalnih zajednica.

sposoban je i da u parnicu samostalno preduzima procesne radnje ili da svojom voljom to prenosi na punomo nike. ali zato posjedovanje strana ke sposobnosti ne zna i istovremeno i postojanje parni ne sposobnosti. Me utim. npr.Parni na sposobnost ‡ ‡ ‡ Rekosmo. Me utim. Svako fizi ko i pravno lice i dru tvene tvorevine kojima se priznaje svojstvo stranke u parnici. Zbog toga. mogu biti stranke. parni na sposobnost je ipak u a od strana ke. parni na sposobnost odgovara poslovnoj sposobnosti gra anskog prava. Zato. svim licima kojima materijalno pravo priznaje potpunu poslovnu sposobnost. parni na sposobnost pretpostavlja postojanje strana ke sposobnosti. onaj ko je sposoban da se obavezuje ugovorom. ‡ . pa se zato jo naziva i procesnom poslovnom sposobno u. jer je ne posjeduju svi oni subjekti koji imaju strana ku sposobnost. norme procesnog prava priznaju i parni nu poslovnu sposobnost. a parni nom sposobno u se odre uje ko mo e tu bom pokrenuti parnicu. strana kom sposobno u se odre uje ko mo e biti tu ilac i tu eni u postupku.

procjenjuje se po zakonu RS-e. ‡ Parni na sposobnost dr avljanina FBiH se procjenjuje po zakonu Federacije. paravilo je da maloljetnik koji nije stekao potpunu poslovnu sposobnost. smatra se da su ona poslovno sposobna preko svojih organa. ali je sposoban po zakonu entiteta u BiH pred ijim se sudom sprovodi postupak. ili e se dr ati domovinskog prava kao mjerodavnog za odre ivanje parni ne sposobnosti. odnosno da parnicu vodi kao parni no sposobno lice. ‡ Stranac koji nije parni no sposoban prema zakonu dr ave iji je dr avljanin. a punoljetna lica kojima je djelimi no ograni ena poslovna sposobnost. a parni na sposobnost dr avljanina RS u postupku pred sudovima Federacije.‡ U ovom kontekstu. te na nju sud pazi u toku cijelog postupka ex officio. ‡ Kad su u pitanju pravna lica. ima mogu nost da bira da li e koristiti prednosti koje mu daje doma e pravo. . ‡ Parni na sposobnost je pojam procesnog prava i ima zna aj procesne pretpostavke. parni no je sposoban u grnicama u kojima mu se priznaje poslovna sposobnost. parni no su sposobna u granicama svoje poslovne sposobnosti.

parni na sposobnost mo e se ste i ili izgubiti u toku trajanja same parnice. ‡ Isto tako. Npr. ‡ Nedostatak parni ne sposobnosti ima dejstvo apsolutno bitne povrede parni nog postupka. pa radnje koje je takva stranka preduzela prije sticanja parni ne sposobnosti postaju punova ne ako ih stranka odobri. pa ukoloko sud donese presudu. tu bu je podiglo lice koje je u momentu podizanja tu be bilo maloljetno. a nedostatak ne otkloni. ali je u toku trajanja parnice steklo punoljetnost. a parnica se nastavlja tako to u ime parni no nesposobne stranke radnje preduzima njen zakonski zastupnik. takva presuda i kada stekne svojstvo pravomo nosti mo e se pobijati svim vanrednim pravnim lijekovima. a ponavljanjem postupka ak i nakon proteka objektivnog roka od pet godina. . ovisi od zakonskog zastupnika da li e ih prihvatiti ili ne. s tim da punova nost do tada preduzetih radnji od strane parni no nesposobne stranke.‡ Stupanjem u parnicu zakonskog zastupnika otklanja se nedostatak parni ne sposobnosti.

te se takav punomo nik. te tada stranka ne mo e neposredno preduzimati radnje sa procesnopravnim dejstvom. pa svako parni no sposobno lice mo e neposredno pokretati parnicu i preduzimati sve radnje sa procesnopravnim posljedicama.Postulaciona sposobnost ‡ Postulaciona sposobnost je sposobnost parni no sposobne stranke da u parnici sama. preduzima radnje u parnici i tim radnjama proizvodi procesnopravne posljedice. iako ga stranke odre uju same i svojom voljom. ustanova nu nog punomo nika je napu tena. one moraju uzeti punomo nika. ‡ Postupaciona sposobnost parni no sposobnoj stranci mo e biti oduzeta. zbog ega se u na em pravu i ne postavlja problem postulacione sposobnosti. nego mora uzeti punomo nika. ‡ U pravnim sistemima u kojima je strankama oduzeta postulaciona sposobnost. naziva nu ni punomo nik. . bez posredovanja punomo nika. ‡ U na em pravu.

pa zato ni zasnivanje svojstva tu ioca i tu enog u parnici. Kako stvarna legitimacija nije procesna pretpostavka. raspravljanje. Prigovor stvarne legitimacije ima karakter materijalnopravnog prigovora koji ima za cilj da se tu ilac odbije sa tu benim zahtjevom kao neosnovanim. ona ipak ima zna aja i na podru ju procesnog prava. treba znati razlikovati stvarnu legitimaciju (legitimatio ad causam). ve se njome odre uje sadr aj zahtjeva. to od nje ne zavisi pokretanje parnice. Iako je stvarna legitimacija kategorija materijalnog prava. Zbog toga.Stvarna legitimacija ± legitimatio ad causam ‡ ‡ ‡ Od strana ke i parni ne sposobnosti. zbog ega stvarna legitimacija nije uslov za dopu tenost tu be. nita za raspravljanje i odlu ivanje o tu benom zahtjevu. ‡ ‡ ‡ . Zato treba kazati: Nepostojanje stvarne legitimacije ne spre ava odlu ivanje o tu benom zahtjevu. a ni odlu ivanje. zbog ega se vrlo esto u ulozi tu ioca ili tu enog pojavljuju lica koja nisu stvarno legitimisana. irelevantno je postojanje materijalnopravnog odnosa povodom koga je do lo do parnice. za osnivanje parnice kao procesnopravnog odnosa. Prigovor stvarne legitimacije redovno isti e tu eni. nije u zavisnosti od postojanja stvarne legitimacije.

Zato. imaju stvarnu legitimaciju. imamo veliki broj slu ajeva u kojima je pravo na vo enje spora preneseno. jer pravo na vo enja spora ima karakter procesne pretpostavke. sud e rje enjem tu bu odbaciti kao nedopu tenu. sud e presudom odbiti tu beni zahtjev kao neosnovan. treba kazati: Ukoliko ne postoji pravo na vo enje spora. prema materijalnom pravu. javni tu ilac. ve od njenog postojanja zavisi samo osnovanost tu benog zahtjeva koji je istaknut u tu bi. organ starateljstva i sva tre a lica koja su pravno zainteresirana. To su ona lica koja. Me utim. npr. na tre a lica. postojanje stvarne legitimacije nije uslov za dopu tenost tu be.Procesna legitimacija ± legitimatio ad processum ‡ U pravilu. a ukoliko postoji nedostatak koji se ti e stvarne legitimacije. procesna legitimacija ili ovla tenje za vo enje konkretnog spora. putem zakona. Uva avaju i sve re eno. ‡ ‡ ‡ ‡ . na to sud pazi ex officio. ovla tena su da ustaju tu bom za poni tenje braka. Kao to rekosmo. pripada na prvom mjestu subjektima spornog materijalnopravnog odnosa povodom koga je i do lo do parnice. ovla tenje za vo enje konkretnog spora treba strogo razlikovati od stvarne legitimacije.

jer sve posljedice podno enja tu be i litispedencije proizvode dejstvo i prema novom tu itelju ili tu enom koji su stupili u parnicu. Stupanjem uz postoje eg tu itelja ili tu enog novih lica. ali i kada je stranka pravno lice kad prestane postojati. ali se mo e ste i i u toku trajanja parnice.Procesnopravna sukcesija ili promjena stranaka u parnici ‡ Svojstvo tu ioca i tu enog sti e se obi no podno enjem tu be. ‡ Osnov za sukcesiju u parnici mo e biti zakon ili volja stranaka. s tim da u osnovi zakonske sukcesije le i razlog nu nosti. Samo ovaj prvi na in dovodi do promjene stranaka u parnici. ‡ Treba znati da promjena stranaka nema uticaja na identitet parnice. dok je u osnovi voljne sukcesije le i razlog svsishodnosti. . ‡ Do zakonske sukcesije dolazi usljed smrti stranke u toku parnice. dok drugi oblik dovodi do zasnivanja suparni arstva. ako je u pitanju fizi ko lice. i to na dva na ina: 1. Promjenom li nosti stranaka ili procesnopravnom sukcesijom i 2.

pa zbog toga ne mo e ni pokrenuti novu parnicu.‡ Do sukcesije voljom stranaka mo e do i u parnici usljed materijalne singularne sukcesije ili neovisno od nje. ‡ Sukcesor. bez pristanka obje stranke. Procesnom sukcesijom. kao materijalnopravni ovla tenik. a razlog le i u svrsishodnosti. ‡ Singularna materijalnopravna sukcesija u parnici postoji kada u toku parnice do e do otu enja stvari ili prava povodom koga te e parnica. . odnosno ovdje kori tenjem ustanove preina enja tu be. mogu e je parnicu nastaviti uz kori tenje svih dotada njih rezultata parnice. a ni stupiti na mjesto tu ioca u ve postoje u. ali nema pravo na vo enje spora (procesnu legitimaciju). ima stvarnu legitimaciju.

s tim da ovu posljedicu tu ilac mo e izbje i i povra ajem otu enog spornog prava. zbog nedostatka stvarne legitimacije. a ne cedentu. . to zna i da u tom slu aju do procesnopravne sukcesije dolazi u trenutku sukcesorne izjave da se parnica preuzima. tako to e tra iti da tu eni obavezu na inidbu ispuni prema materijalnopravnom sukcesoru. sukcesor stupa u parnicu umjesto svog prethodnika i onda dolazi i do procesnopravne sukcesije. singularna materijalnopravna sukcesija nema nikakvog uticaja na parnicu. npr. vrijedi pravilo: Ako je tu ilac otu io sporno pravo. kao posljedice materijalnopravne sukcesije. tu ilac koji je cedirao tra binu. ‡ Prema teoriji relevancije koja je vladaju a danas. ‡ Prema teoriji irelevancije. du an je da svoj tu beni zahtjev-prijedlog prilagodi novonastaloj situaciji.‡ Sa pristankom obje stranke. a ne u trenutku gra anskopravnog prenosa prava. ukoliko ne eli da rizikuje da ga sud odboje sa tu benim zahtjevom. ne treba promjeniti tu beni zahtjev u smislu da je tu eni du an obavezu izvr iti cesionaru.

nego iz zakona. ovla tenje zastupnika ne proizilazi iz volje zastupanog. ‡ Zastupnik ostaje potpuno izvan dejstva svojih vlastitih radnji. a to su maloljetnici i punoljetna lica kojima je oduzeta poslovna sposobnost. ‡ S obzirom na osnov za zastupanje. on mora imati ovla tenje za zastupanje. ‡ Osnovna podjela je na zakonsko i ugovorno zastupanje. Kod zakonskog zastupnika. koji se jo e e naziva punomo nikom.Zastupanje u parnici ‡ Zastupanje kao procesna ustanova ima na podru ju procesnog prava isti sadr aj kao i na podru ju materijalnog prava. volja zastupane stranke je osnov ovla tenja zastupnika. jer one neposredno proizvode dejstvo za zastupanu stranku. ugovorni zastupnik i zastupnik pravnih lica. a da bi to zastupnik mogao initi. a kod ugovornog zastupanja. razlikujemo vi e vrsta zastupnika: zakonski zastupnik. . ‡ Zakonski zastupnik zastupa poslovno nesposobna lica.

Ukoliko bi postupak oko postavljanja redovnog zakonskog zastupnika trajao dugo i 2. O postavljanju privremenog zastupnika sud odmah obavje tava organ starateljstva. sud je ovla ten da postavi privremenog zastupnika. da li lice koje se pojavljuje kao zakonski zastupnik ima ovla tenje i da li se kre e u okviru ovla tenja koja mu pripadaju na osnovu zakona. Ukoliko zakonski zastupnik nije u mogu nosti zbog svoje nestru nosti da uspje no titi prava i interese zastupanog. jer zakonski zastupnik ne mora da li no vodi parnicu. . s tim da i ovaj zastupnik ima ovla tenja zakonskog zastupnika. zakonom. to je razlog apsolutne ni tavosti donesene presude. ‡ Nedostaci u zakonskom zastupanju imaju karakter procesne povrede. u pravilu. Samo izuzetno. sud e mu tada savjetovati da uzme punomo nika. Kad se pojavi ovakva situacija. Sud mo e postaviti privremenog zastupnika za konkretnu parnicu samo u sljede im situacijama: 1. ‡ Sud isto tako pazi da li zakonski zastupnik savjesno vr i svoja ovla tenja u parnici. odre eno je. ‡ Ko su zakonski zastupnici.‡ Sud u toku cijelog potupka ex officio pazi da li parni no nesposobnu stranku zastupa zakonski zastupnik. Ako bi zbog toga za jednu ili obje stranke mogle nastati tetne posljedice. ali samo tu enom. sud je ovla ten da u konkretnoj parnici postavi privremenog zastupnika.

ipak mnogi pravni sistemi u svijetu ne priznaju parni no sposobnim strankama postulacionu sposobnost pred svim sudovima. tako da punomo nika mo e. . ali je zato njeno posjedovanje ve a garancija za uspje no vr enje zastupanja. nego ta lica moraju uzeti stru nog punomo nika za zastupanje. ‡ U na em pravu. ‡ Punomo nik mo e biti svako poslovno sposobno lice. zapamtite. Me utim. posjedovanje stru ne pravne kvalifikacije nije uslov za vr enje funkcije punomo nika. svako parni no sposobno lice ima pravo da neposredno ostvaruje pravnu za titu. ali i ne mora imati. nego i dobrovoljni zastupnik parni no sposobnih stranaka. ‡ Iako je ustanova nu nog punomo nika napu tena u na em pravu. punomo nik je ne samo voljni. ‡ Kod nas.Punomo nik ‡ Zastupnika koji u parnici zastupa parni no sposobnu stranku nazivamo punomo nikom.

onda tim zahtjevima mo e uspje no udovoljiti samo lice koje ima stru ne pravne kvalifikacije. . s tim da se ovo drugo shvatanje i prihvata. nego po stru nosti. s tim da ovo nije mogu e u na em pravnom sistemu. ‡ Zbog navedenog shvatanja. U nekim procesnim sistemima je mogu e ugovoriti nagradu punomo niku srazmjerno od uspjeha koji izdejstvuje u parnici (pactum de quota litis). ‡ Parni na punomo ima karakter procesne pretpostavke. uz naknadu po advokatskoj tarifi. npr. ali ona proizvodi svoje posljedice samo u konkretnoj parnici. ako je ustanova punomo nika u slu bi pru anja pravne pomo i. nego iz punomo i. a po drugom je procesnopravni institut. ‡ Kod nas se u ulozi punomo nika naj e e pojavljuju advokati. ‡ Treba znati da neposredno ovla tenje na zastupanje ne proizilazi iz osnovnog posla. ‡ Punomo stvo se mo e obavljati bez naknade ili uz naknadu. s tim da to nije njihova privilegija po pravu. parni na punomo se nakon pokretanja parnice vi e ne mo e pobijati zbog svojih nedostataka. zbog ega je ona uslov za dopu tenost preduzetih radnji u parnici od strane punomo nika.‡ Logi no. s tim da je po jednom shvatanju parni na punomo materijalnopravna izjava volje. ‡ Ovla tenja punomo nika proizilaze iz punomo i koju izdaje zastupana stranka.

ili specijalna-samo za pojedine radnje. kao i punomo za preduzimanje odre enih radnji u parnici. advokata ex lege mo e zamjeniti njegov pripravnik. . jer punomo mo e biti generalna-za sve radnje. Pred sudom prvog stepena.‡ Ovla tenja iz osnovnog ugovora mogu biti u a nego na osnovu punomo i. s tim da i sud mo e pozvati stranku koja ima punomo nika da se li no izjasni o injenicama koje treba utvrditi u parnici. razlikujemo parni nu punomo za obim radnji koji zavisi da li je punomo nik advokat ili neko drugo lice. za iji rad odgovara njegov principal. a ako sud posumnja u istinitost pismene punomo i. osim dispozitivnih. pored punomo nika. ‡ Punomo mora biti izdata u pismenoj formi ili usmeno na zapisnik kod suda. ‡ Ovisno od toga za koji obim parni nih radnji se ovla uje punomo nik. ‡ Punomo nik koji nije advokat. ‡ Postulaciona sposobnost daje mogu nost stranci koja ima punomo nika da i sama u parnici preduzima radnje. mo e na osnovu parni ne punomo i preduzimati sve radnje. mo e rje enjem odrediti da se podnese ovjerena punomo .

zbog ega se odluka mo e pobijati redovnim i vanrednim pravnim lijekovima. prestanak pravnog lica ima za posljedicu prestanak punomo i koju je ono izdalo. ali ne uvijek i smr u stranke. .‡ Od parni ne punomo i kao procesne pretpostavke zavisi dopu tenost podno enja tu be i dopu tenost preduzimanja radnji u parni nom postupku. s tim da punomo mo e prestati i prije okon anja parnice. bilo opozivom ili otkazom. to predstavlja apsolutno bitnu povredu postupka. s tim da stranka mo e punomo u svako vrijeme opozvati. onda smrt stranke nema neposredno za posljedicu prestanak punomo i. ‡ Punomo prestaje i smr u punomo nika. jer ako je punomo nik dobio parni nu punomo . zbog ega sud ex officio pazi da li lica koja se pojavljuju u ulozi punomo nika mogu biti punomo nici i da li se kre u u okviru ovla tenja iz punomo i. ‡ Ukoliko lice nije imalo ovla tenje za zastupanje. ‡ Ali. ‡ Parni na punomo se daje za vo enje parnice i prestaje okon anjem parnice.

s tim da pravna lica svoju parni nu sposobnost vr e preko svojih organa. jer svoja ovla tenja crpi iz punomo i koje mu je izdao zastupnik. sve radnje u parnici u ime i za ra un pravnog lica. ‡ Me utim. prenijeti svoja ovla tenja na drugo lice i to lice se pojavljuje u parnici kao punomo nik. u ulozi punomo nika pravnog lica se naj e e pojavljuju diplomirani pravnici ili pravnici po bolonjskom prcesu koji su zavr ili 4 godine fakulteta. koja se izvodi iz poslovne sposobnosti.‡ Kao to znamo. pravna lica kao subjekti prava imaju pored strana ke sposobnosti i parni nu sposobnost. ‡ Vr e i te radnje. nego volju pravnog lica. Kod nas. To je razlog zbog ega zastupnike pravnog lica razlikujemo od zakonskih zastupnika koji zastupaju parni no nesposobna lica. mo e in concreto. pravna lica ne ispoljavaju svoju volju. u pravilu. treba strogo razlikovati zastupnika pravnog lica od punomo nika pravnog lica. . zastupnik preko koga pravno lice manifestuje svoju volju. ‡ Zastupnik pravnog lica mo e preduzimati. Naime.

a razlikujemo: obi nu intervenciju i zakonsku intervenciju u u em smislu. ‡ Me utim. Ovo se u e e u tu oj parnici naziva jo i procesnom intervencijom. ‡ U ulozi obi nog intervenijenta mo e se pojaviti svako lice iji je sopstveni pravni interes anga ovan u parnici. ‡ Za pojam tre ih lica odlu uju e je da ona u estvuje u tu oj parnici koja je ve nastala kao procesnopravni odnos izme u svake stranke i suda. ‡ Kao zakonski intervenijent pojavljuje se javni tu ilac. a posredstvom suda. koji kao dr avni organ titi op i interes i ombdusmen u cilju za tite zajam enih prava i sloboda. ishod parnice esto nije bez dejstva na pravnu situaciju u kojoj se tre a lica van parnice nalaze prema jednoj od stranaka ili kad tangira ak i ire interese. pa i presuda svojom pravomo no u obavezuje samo stranke. parnica je izgra ena na principu dvije stranke.U e e tre ih lica u parnici ‡ Kao to znamo. i izme u samih stranaka. .

kako bi onda i on ostario svoj pravoza titni cilj. vansudskim obavje tavanjem ili informacijom od nekog lica. ‡ Potencijalni umje a mo e saznati za parnicu na tri na ina: sudskim obavje tavanjem. Da postoji pravni interes za mije anje u parnicu.Sporedno mije anje u parnicu ili interventio accessoria ‡ Procesna intervencija je ustanova koja omogu ava svakom tre em licu da u estvuje u tu oj parnici i u svom vlastitom interesu poma e stranci na ijoj se strani mije a. pa ta lica stupanjem u parnicu dobijaju procesnopravni polo aj umje a a. Da parnica postoji (lis pedens) i 2. ‡ Dvije su osnovne pretpostavke neophodne za u e e umje a a. ‡ Umje a je pomaga stranke. a to su: 1. . nego poma e stranci na ijoj strani se mije a da uspije u parnici. jer on ne tra i pravnu za titu za sebe.

ukoliko izgubi parnicu. U pravnim situacijama kada se za stranku. ‡ Na postojanje pravnog interesa za intervenciju. to se pro iruje i na umje a a i 2.‡ Umje a mo e stupiti u parnicu sve od njenog nastanka pa do pravomo nog okon anja. Kada odluka koja se donosi u parnici ima svoje dejstvo pravomo nosti. . ‡ Postojanje pravnog interesa je intervencijski razlog za stupanje u tu u parnicu u svojstvu umje a a. sud pazi ex officio. jer je tu a parnica za tre a lica: res inter alios acta. ra a regresni zahtjev prema umje a u. ‡ Pravni interes postoji: 1. s tim da zakon dopu ta umje a u da stupa u parnicu i nakon podno enja vanrednog pravnog lijeka.

a ni njen zastupnik. te su njegova ovla tenja stoga znatno ograni ena. povla enje ili preina enje tu be. te su zato njegove radnje poduzete u svoje ime. Umje a ne mo e preduzimati dispozitivne radnje.Polo aj obi nog umje a a i intervencijsko dejstvo presude ‡ Umje a je posebna vrsta u esnika u postupku. sklapanje sudskog poravnanja i sl. umje a nema polo aj stranke. ‡ Obi ni umje a mo e istupiti iz parnice u koju se umije ao. pa umije a poma e i sebi u pravnoj situaciji u kojoj se ve nalazi prema stranci. Isto tako. odricanje ili priznanje tu benog zahtjeva. ne mo e biti saslu an kao stranka. ‡ Zna i. ‡ Razlozi mije anja su intervencijski. ali mo e kao svjedok. jer poma u i stranci da uspije u parnici. npr. . te zbog toga mo e poduzimati sva napadna i odbrambena sredstva. sve do njenog okon anja. ali sa posljedicama za stranku na ijoj strani se mije a. pa mora primiti parnicu u stanju u kakvom se nalazi kada se umije a. jer nije ni stranka.

dok se intervencijsko dejstvo prote e i na obrazlo enje. ‡ Pored toga to umje a poma e stranci. jer ne dopu ta preispitivanje ni injeni nog. on je istovremeno i kontroli e. ni injeni nom.‡ Svojim aktivnim dr anjem obi ni umje a mo e da otkloni negativne posljedice pasivnog dr anja stranke na ijoj se strani mije a. ‡ Umje a ev rok za albu te e od dana kada je presuda dostavljena stranci kojoj se on pridru io. ili da ulo i albu koju je stranka propustila da ulo i i sl. ve proizvodi intervencijsko dejstvo koje se sastoji u tome to umje a ne mo e u drugoj parnici osporavati pravilnost donesene presude ni u jednom elementu. ni pravnom. ni pravnog osnova donesene presude. . iz ega se vidi da je intervencijsko dejstvo presude ire i stro ije od pravomo nosti. pa se zato umje a mo e suprostaviti stranci prigovorom nesavjesnog vo enja parnice u parnici koju stranka pokrene u ostvarivanju svog regresnog zahtjeva prema umje a u. pravomo nost obuhvata samo dispozitiv kojim se odlu uje o tu benom zahtjevu. mo e svojim dolaskom na raspravu ili ulaganjem prigovora da otkloni dono enje presude zbog izostanka na tetu stranke kojoj se pridru io. Kao to ve znamo. ‡ Presuda prema umje a u nema dejstvo pravomo nosti. npr. Ovim prigovorom umje a mo e otkloniti intervencijsko dejstvo donesene presude.

npr. a umje a u nisu bila poznata. ono to se mora tako e znati. pa se zato ka e da ova lica imaju pravni interes za mije anje. pa ukloko sud utvrdi osnovanost ovakvih prigovora. a to je da presuda intervencijsko dejstvo proizvodi samo izme u intervenijenta i suprotne stranke iz prethodne parnice. Zato. polo aj ste ajnog vjerovnika u parnici u kojoj se raspravlja o postojanju potra ivanja koje je osporeno u ste ajnom postupku. mo e se o ekivati dono enje sadr ajno druga ije presude u odnosu na prethodni postupak. umje a mo e u novoj parnici otkloniti samo isticanjem prigovora koji se ti u nedostatka u vo enju parnice. a koji se mogu pripisati u krivicu stranci na ijoj se strani umje a pridru io. stranka nije upotrijebila napadna i odbrambena sredstva za koja je imala mogu nost. a same stranke ne mogu u toj drugoj parnici dovoditi u pitanje pravno shvatanje suda iz ranije parnice. . jer su jedinstveni suparni ari. npr. sud u novoj parnici ne mo e da ispituje pravilnost i zakonitost odluke suda iz prve parnice.‡ Me utim. ‡ Umje a mo e imati i polo aj jedinstvenog suparni ara u predmetima u kojima zbog prirode pravnog odnosa. ‡ Intervencijsko dejstvo presude iz prethodne parnice. proizvodi prema njemu dejstvo pravomo nosti. odluka koju sud donosi u parnici u koju umje a stupa.

‡ Denuncijacija ili obavje tenje o parnici proizvodi procesnopravno i materijalnopravno dejstvo. pravno dejstvo obavje tenje o parnici proizvodi samo kao parni na radnja kojom tu ilac ili tu eni obavje tavaju tre e lice podneskom preko suda da je parnica pokrenuta i u kakvom se stanju nalazi. mogu o parnici koja te e saznati na razli ite na ine. ‡ Materijalnopravno dejstvo obavje tenja tre eg lica se sastoji u posljedici prekida roka zastarjelosti. pa ovo dejstvo nastupa bez obzira da li je obavje teno tre e lice stupilo u parnicu ili ne. ‡ Najva nija procesnopravna posljedica obavje tenja je u nastupanju intervencijskog dejstva izme u one stranke koja obavje tava i tre eg lica koje se obavje tava o parnici.Obavje tenje o parnici i imenovanje prethodnika ‡ Tre a lica koja imaju interes da stupe u parnicu. . Me utim.

prevoznik i sl. . komisionar. jer je imaju ve na osnovu toga to dr e stvar ili vr e pravo povodom koga je do lo do parnice. poslugoprimac. tvrdi da stvar dr i ili pravo vr i u ime tre eg lica. pediter. pa imaju bolju mogu nost da se suprostave istaknutom tu benom zahtjevu. npr. Zapamtite. a ovaj se ne odazove pozivu.‡ Imenovanje prethodnika. ali e zato presuda koja bude donesena u parnici imati intervencijsko dejstvo prema imenovanom prethodniku. on se ne mo e osloboditi svoje procesne uloge tu enog. ‡ Ako je tu eni imenovao prethodnika. ovo pravo pripada samo tu enom u situacijama kada tu eni. ne mogu poricati svoju pasivnu legitimaciju. ‡ Tu eni mora imenovati prethodnika u parnicu najkasnije do momenta upu tanja u raspravljanje o tu benom zahtjevu. ali zato kao tu eni. Njihov interes da imenuju svoje prethodnike je u tome to su ta lica ja a u pravu. zakupoprimac. tako e predstavlja obavje tavanje tre eg o parnici i njegovo pozivanje da stupi u parnicu umjesto lica koje ga poziva. kao imalac stvari ili korisnik nekog prava.

ako imenovani prethodnik zauzme prema pozivu negativan stav da stupi u parnicu. ukoliko prethodnik ili auktor po pristanku tu enog pristane da preuzme parnicu. odnosno korisnik prava. jer bi zbog nesavjesnog vo enja parnice mogao jo odgovarati i prethodniku. niti mo e pratiti materijalna sukcesija. ‡ Ali.‡ Me utim. tu eni se tada ne mo e osloboditi parnice. koji ne mo e u konkretnoj situaciji prenijeti nikakvo stvarno pravo na svoga sukcesora po latinskoj maksimi za derivativno sticanje vlasni tva. tada nastupa slu aj iste procesne sukcesije koju ne prati. po to je prvobitno tu eni samo puki dr alac ili detentor stvari. on je mora nastaviti i voditi jo savjesnije. kao najva nijeg stvarnog prava. .

dok smrt jedne od stranaka dovodi do univerzalne sukcesije. Lica koja stupaju u parnicu kao novi tu ilac ili tu eni. a u ulozi tu enog. tako to jednom tu bom ustaje vi e lica ili je tu ba upravljena protiv vi e lica. to je aktivno suparni arstvo. Na e pravo ne dopu ta zasnivanje suparni arstva pro irenjem tu be po nalogu suda. Suparni arstvo se naj e e zasniva podizanjem tu be. tada imamo suparni arstvo ili subjektivnu kumulaciju. do zasnivanja suparni arstva mo e do i i u toku postupka i to pristupanjem novog tu ioca ili pro irenjem tu be na druge tu ene. ono dijeli na materijalno i formalno. a prema dejstvu koje proizvodi u postupku. ‡ ‡ ‡ . dijele njihove sudbine. pa zato zasnivanje naknadnog suparni arstva nema uticaja na identitet va pokrenute parnice. pa se prema uslovima koji se tra e za zasnivanje suparni arstva. Uslovi za nastanak suparni arstva odre eni su normama procesnog prava. suparni arstvo se dijeli na obi no i nu no.Suparni arstvo ± litis consortium ‡ Kad se u postupku u ulozi tu ioca ili tu enog pojavljuju dva ili vi e lica. Ako je vi e lica u ulozi tu ioca. pasivno. tako da sva lica u ulozi tu ioca i lica u ulozi tu enog. a postoji i eventualno i zakonsko suparni arstvo. moraju postupak primiti u onakvom stanju u kome se on zatekao u momentu njihovog stupanja. Me utim. ali sa njihovim pristankom.

npr. suvlasnici. simile ius). zbog materijalnopravnih ili procesnopravnih razloga dolazi do nu nog suparni arstva.Materijalno i formalno suparni arstvo ‡ ‡ ‡ Suparni arstvo je materijalno kada se suparni ari u pogledu predmeta spora nalaze u pravnoj ili u stvarnoj zajednici. te do zasnivanja suparni arstva dolazi samo voljom stranaka. Samo izuzetno. Formalno suparni arstvo postoji kada se zahtjevi ili obaveze suparni ara iste vrste i kada se zasnivaju na bitno istovrsnom injeni nom i pravnom osnovu (simile factum. Dejstvo i zna aj suparni arstva je u slu bi ostvarenja na ela svrsishodnosti i pravne sigurnosti. idem ius). vi e povjerilaca ili du nika tu e ili su tu eni iz zajedni ki sklopljenog ugovora i sl. treba ista i i injenicu da se formalno suparni arstvo mo e zasnovati samo ako je isti sud stvarno i mjesno nadle an za svaki zahtjev ili obavezu i za svakog tu enog. Uz navedene uslove. Pravna zajednica postoji kada se vi e lica pojavljuju kao u esnici odre enog gra anskopravnog odnosa iz koga za njih proizilaze prava i obaveze. npr. ‡ ‡ . Stvarna zajednica suparni ara je kada se njihovi zahtjevi ili obaveze zasnivaju na istom injeni nom i pravnom osnovu (idem factum. sunasljednici i sl.

to je onda obi no suparni arstvo. koje je. ujedno da ka em.Obi no suparni arstvo ‡ ‡ ‡ Kod obi nog suparni arstva svaki od suparni ara ima polo aj samostalne stranke u parnici. mo e biti obi no i nu no i to ovisno od toga da li priroda materijalnopravnog odnosa zahtjeva dono enje jedinstvene odluke ili ne. ili da teku druga iji rokovi u odnosu na druge. Materijalno suparni arstvo koje se zasniva na pravnoj zajednici. Dejstvo obi nog suparni arstva ima uvijek formalno suparni arstvo i materijalno . Ako priroda odnosa zahtjeva dono enje jedinstvene odluke. drugi da sklopi poravnanje. jedan mo e da se odrekne tu benog zahtjeva. a kod tre eg sud mo e odlu iti presudom. Svaki suparni ar samostalno disponira predmetom spora. i naj e e u praksi zastupljeno. te nastaje onoliko samostalnih procesnopravnih odnosa. ‡ ‡ . ne samo da prema nekom suparni aru mo e do i do prekida postupka. koliko je lica u ulozi tu ioca ili tu enog. ve ak jedan od suparni ara kao stranka mo e biti saslu an kao svjedok za dokazivanje injenica koje su relevantne za drugog suparni ara.ako se zasniva na stvarnoj zajednici. Kada je u pitanju razvoj parnice. npr.

Ako ne u estvuju svi. . svi u esnici spornog materijalnopravnog odnosa. nu no moraju u estvovati. ‡ Nu no suparni arstvo mo e biti jedinstveno i nu no u u em smislu.Nu no suparni arstvo ‡ Suparni arstvo je nu no kada se prema zakonu ili zbog prirode materijalnopravnog odnosa spor mo e rije iti samo na jednak na in prema svim suparni arima. djeluje pravomo no u svoje odluke i na one subjekte materijalnopravnog odnosa koji nisu u estvovali u parnici. kao vrsta nu nog suparni arstva. bilo na strani tu ioca ili tu enog. a razlikuju se samo u pogledu uslova za zasnivanje. sud e tada usljed nedostatka stvarne legitimacije odbiti tu beni zahtjev kao neosnovan. kao procesnopravnom odnosu. npr. dok su im dejstva ista. ‡ Nu no suparni arstvo u u em smislu postoji kada u parnici. ‡ Jedinstveno suparni arstvo. kada zakonski nasljednici tu e testamentarne nasljednike i tu bom tra e poni tenje testamenta.

to se ti e dispozitivnih procesnih radnji. . porodi nih. ali se radnje ije je poduzimanje vezano za odre eni rok mogu vr iti sve dok rok te e bar za jednog suparni ara. ali u pogledu dejstva preduzetih radnji. ili kod tu be javnog tu ioca ili tre ih pravno zainteresiranih lica ili organa starateljstva za poni tenje braka. i kod nu nog suparni arstva svaki suparni ar je samostalna stranka u pogledu mogu nosti preduzimanja parni nih radnji. da procesnoprava dejstva proizvodi ona radnja koja je s obzirom na krijnji ishod parnice. ili kod tu be za osporavanje bra nog o instva i sl. Rokovi za poduzimanje parni nih radnji teku posebno za svakog suparni ara. ukoliko bar jedan suparni ar zauzima aktivno dr anje u postupku. imovinskopravnih i sl. Dakle. radi se o sporovima povodom nedjeljivih stvarnih prava i drugih nedjeljivih pravnih odnosa. Obi ni suparni ari su u me usobnom odnosu potpuno samostalne stranke. ne proizvode dejstvo prema ostalim suparni arima. Jedinstveno i nu no suparni arstvo u u em smislu imaju isto dejstvo u parnici i zajedni ki se tako razlikuju od obi nog suparni arstva. najpovoljnija za sve suparni are.: suvlasnici nepokretnosti u parnici za utvr ivanje prava slu nosti. pa ovdje praksa smatra.‡ ‡ ‡ ‡ Nu ni suparni ari su npr. Me utim. nasljednih. a drugi osporavaju injenice. Stoga. a zakoni ne reguliraju. presuda zbog izostanka se ne bi mogla donijeti prema suparni aru koji se pasivno dr ao u postupku. pa radnje koje jedan suparni ar preduzima. one proizvode dejstvo samo ako su preduzete od strane svih nu nih suparni ara zajedno. Problem nastaje kada jedni priznaju. npr. svaki nu ni suparni ar se smatra jednom strankom.

pa tu bom eventualno obuhvata i lice C. lice A tu i lice B za naknadu tete. jer se prema njima tu beni zahtjev mo e usvojiti samo ukoliko je pravomo no odbijen prema onom tu enom koji je u tu bi naveden ispred njih. suparni arstvo na osnovu zakona i glavno mije anje u parnicu ‡ Sva lica koja su navedena iza prvotu enog su eventualni ili supsidijarni suparni ari. npr. kao eventualnog suparni ara.Eventualno suparni arstvo. odboja se prema eventualnim suparni arima kao neosnovan. . pa ukoliko se tu beni zahtjev usvoji prema prvotu enom. Jedino se meritorno raspravljanje o osnovanosti tu benog zahtjeva prema eventualnim suparni arima odla e do dono enja pravomo ne odluke o osnovanosti tu benog zahtjeva prema prvotu enom. ‡ U pravnom ivoti tu ilac se koristi ovom ustanovom kod ostvarivanja prava u situacijama u kojima nije siguran u pasivnu legitimaciju tu enog. ‡ Sve posljedice podno enja tu be i litispedencije nastaju jednako prema svim eventualnim suparni arima. a pri tome nije siguran da je ba lice B odgovorno za tetu.

‡ ‡ ‡ ‡ Suparni arstvo na osnovu zakona odre uje se za neke posebne pravne situacije. Kako odlu ivanje o tu benom zahtjevu glavnog intervenijenta ima prejudicijelan zna aj za ishod prve parnice. ako se tome ne protivi sadr ina ugovora o jemstvu. pa tu ba glavnog intervenijenta ima za posljedicu zasnivanje suparni arstva na pasivnoj strani. pa tada to lice mo e pred istim sudom pred kojim parnica te e. Glavno mije anje u parnicu ili intervencijski postupak imamo kada lice u cijelosti ili djelimi no tra i stvar ili pravo o kome izme u drugih lica ve te e parnica. to sud prvo raspravlja i odlu uje o tu benom zahtjevu glavnog intervenijenta. Prema na em pravu. tako da glavni du nik i jemac ne mogu biti zajedni ki tu eni. pravilo je u na oj praksi da se jemac nalazi u obavezi samo ako glavni du nik ne bude mogao platiti svoj dug. . Tako. Poseban oblik suparni arstva na osnovu zakona je po tu bi glavnog intervenijenta. odnosno tu ilac i tu eni iz ve pokrenute parnice. tu iti obje stranke jednom tu bom sve dok se postupak pravomo no ne okon a. jer bi to bilo protivno sadr aju ugovora o jemstvu. npr. zauzimaju zajedni ki polo aj tu enih. zakon izri ito propisuje da glavni du nik i jemac mogu biti zajedni ki tu eni. ovom tu bom se pokre e samostalna parnica koja je potpuno nezavisna od ve pokrenute parnice. pa tek onda nastavlja raspravljanje o tu benom zahtjevu iz prve parnice.

Specifi nost procesne forme je jedno od obilje ja procesnih radnji stranaka. u odnosu na presudu. Adresat procesnih radnji stranaka je uvijek sud. 5. tu eni se pre utno slo i sa povla enjem ili preina enjem tu be. ‡ Op e karakteristike. pa se zato sve procesne radnje. nalaze u odnosu sredstva prema cilju. Procesne radnje su u pravilu opozive i 6. Dejstvo procesnih radnji ne mo e zavisti od uslova. mada procesna radnja mo e biti preduzeta i konkludentno. . Odredbe materijalnog prava koje se ti u nedostatka u izjavi volje ne mogu se primjeniti na procesne radnje stranaka. ‡ Najva nija podjela procesnih radnji je na radnje stranaka i radnje suda. Strana ka. odnosno pretpostavke procesnih radnji stranaka su: 1. Treba znati da i propu tanje stranaka u parnici ima karakter procesne radnje. ‡ Stranke preduzimaju procesne radnje u pravilu svojim aktivnim dr anjem u parnici. 4. parni na i postulaciona sposobnost.Procesne radnje stranaka ‡ Procesne ili parni ne radnje su pravne injenice procesnog prava. 3. 2. npr.

. kao i podjela na ofanzivne i defanzivne procesne radnje stranaka. npr. albeni prijedlog i sl. a to je na: posredne i neposredne radnje. prijedlog za odlaganje ro i ta i sl. a stvarni prijedlozi se ti u odlu ivanja o predmetu spora. npr.. ‡ Procesne tvrdnje mogu biti injeni ne i pravne. Procesnim prijedlozima stranke ele da uti u na vremenski razvoj parnice. a prijedlozi se dijele na procesne i stvarne. tvrdnje i sl.Podjela procesnih radnji stranaka ‡ Najva nija podjela radnji stranaka je prema kriteriju dejstva koje proizvode u parnici. ‡ Posredne procesne radnje tek posredstvom djelatnosti suda proizvode dejstva u postupku. tu beni prijedlog.. tako da tim tvrdnjama tu ilac eli da doka e osnovanost tu benog zahtjeva. a tu eni eli njima obesna iti osnovanost tu benog zahtjeva. ‡ U posredne radnje spadaju prijedlozi.

a radnja konvalidirati naknadnim odobrenjem te radnje. pa se samo najva nije radnje preduzimaju u odre enoj procesnoj formi. neophodno je ista i da se bitno obilje je na eg savremenog parni nog postupka ogleda u napu tanju strogosti procesne forme. tu bom se pokre e parni ni postupak. utoliko su i posredne radnje. ulaganje albe i sl. ali bez posredovanja suda. treba kazati da su odluke najva nije radnje suda. npr. npr. povla enje tu be. npr. alba i drugi pravni lijekovi i sl. ‡ Kad su u pitanju procesne radnje suda. dok posredne radnje ispituje i sa stanovi ta njihove dopu tenosti i osnovanosti. prijedlog za povra aj u pre a nje stanje.‡ Neposredne procesne radnje su one koje same po sebi proizvode dejstvo u parnici. tu ba i alba su istovremeno i neposredne i posredne radnje. tu ba. ‡ Nedostaci procesnih radnji stranaka se mogu otkloniti. a albom se zasniva nadle nost vi eg suda. ‡ Po pitanju forme procesnih radnji. . koje se donose u obliku presuda i rje enja. npr. ‡ Neke procesne radnje imaju istovremeno karakter i neposrednih i posrednih radnji. no kako su istovremeno upravljene i na dono enje odluka suda. Ove radnje sud ispituje samo sa stanovi ta njihove osnovanosti.

. jer se u njemu odslikava tok glavne rasprave. ‡ Ukoliko je podnesak nejasan ili ne sadr i sve nu ne elemente. s tim da e na ovaj na in sud postupiti i ako podnesci nisu podneseni u dovoljnom broju primjeraka. ‡ Podnesak mora biti uredan. jasan i da sadr i sve to je potrebno da bi se po njemu postupalo. I o radnjama koje se usmeno preduzimaju van ro i ta. te e joj odrediti sudski rok za ponovno podno enje podneska. sud e stranku pou iti da ga ispravi i dopuni. preduzimaju se u pismenoj formi i nazivaju se podnesci. sastavlja se zapisnik. ‡ Zapisnik spada u va ne procesne dokumente.Podnesci i zapisnik ‡ Procesne radnje koje se preduzimaju van ro i ta.

povla enje tu be i sudsko poravnanje. to ima za posljedicu apsolutno bitnu povredu postupka. nego na rezultatima cjelokupnog usmenog. dokazivati da je zapisnik nepravilno sastavljen. kao dispozitivne radnje. ‡ Sud je du an da u zapisnik unese i prigovore koje sud nije prihvatio.‡ Iako se presuda o osnovanosti zahtjeva ne temelji na zapisniku. ali se isto tako. pa ukoliko o odlu nim injenicama postoji bitna protivrje nost izme u sudske odluke i zapisnika. Zapisnik u kome je uneseno sudsko poravnanje pojavljuje se u funkciji izvr ne isprave. . unose u zapisnik. ali je dopu teno. ‡ O vije anju i glasanju sastavlja se poseban zapisnik koji razgleda samo vi i sud kad rje ava o pravnom lijeku. neposrednog i javnog raspravljanja. kao i kod ostalih javnih isprava. ‡ Sudski zapisnik je po svom karakteru javna isprava. kojom se obezbje uje pravilno i zakoniti presu ivanje. ipak je on u slu bi procesne garancije.

vremenski interval za preduzimanje procesnih radnji predvi en normama procesnog prava. rokovi za ulaganje pravnih lijekova i sl. ‡ Procesni rokovi se dijele na zakonske. sud u pravilu nije vezan rokovima u preduzimanju procesnih radnji. prekluzivne i dilatorne. ‡ Cilj dobrog pravosu a nije samo da se donese pravilna. sudske. jer njihovo propu tanje dovodi i do gubitka prava. pa se strankama mora ostaviti dovoljno vremena i to najmanje 8 dana od dana primitka poziva. a ni stranke. ‡ U na em pravu. Npr. to se sigurno negativno odra ava na tok postupka. pa ih sud. Ovi rokovi su istovremeno i prekluzivni. ‡ Procesni rokovi slu e i za pripremanje stranaka. ‡ Zakonski rokovi su odre eni zakonom. emu nesumnjivo doprinise rokovi. u zakonske rokove spadaju: rok za podno enje prijedloga za povra aj u pre a nje stanje.Rokovi ‡ Rok je. . ne mogu mijenjati. nego i pravovremena odluka u sporu. kao to znate.

npr. koji se ra unaju od dana nastupanja relevantne injenice. ‡ Isto tako. tako da se ovi rokovi na prijedlog stranaka mogu produ avati. rokovi se dijele na subjektivne. rok za ispravljanje neuredno podnesenog podneska ili rok za davanje odgovora na tu bu i sl. za neke procesne radnje suda. i objektivne. Kod sudskih rokova zakon utvr uje maksimalne granice njihova trajanja. prijedlog za povra aj u pre a nje stanje se podnosi u subjektivnom roku od 8 dana i objektivnom roku od 60 dana. presuda se mora pismeno izraditi u roku od 8 dana od dana dono enja. za koje norme materijalnog prava ve u vr enje materijalnopravnih ovla tenja. koji po inju te i od dana saznanja za doga aj. ‡ S obzirom na vrijeme od kada se ra unaju. njihovo trajanje odre uje sud. jer ne proizvodi nikakve pravne posljedice na strani suda. Npr. norme procesnog prava propisuju rokove.‡ Kod sudskih rokova. . npr. ovakav rok se naziva instruktivnim. Me utim. ‡ Od procesnopravnih rokova. s tim da rokovi teku u kontinuitetu (tempus continiuum). ukoliko sud i ne udovolji zahtjevima ovog roka. treba razlikovati materijalnopravne rokove. za koje norme procesnog prava ve u vr enje procesnih prava i obaveza.

Ovi rokovi ne teku dok traje zastoj u razvoju postupka. Ili. u kojoj se stranka nalazi. a kada se postupak nastavi. u sudskoj zgradi. ako je radnja ije je preduzimanje vezano za odre eni rok. odn. a u fakultativna ro i ta spadaju pripremna ro i ta. preduzeta prije isteka roka. s tim da sud mo e odgoditi ro i te kad je to potrebno radi izvo enja dokaza ili iz drugih opravdanih razloga. naturalno. gdje se rokovi ra unaju od momenta do momenta. . a nadle nom sudu stigne nakon proteka roka. smatrat e se da je na vrijeme podnesak podnesen. ako stranka podnesak iz neznanja preda ili uputi nenadle nom sudu. a ne od momenta kada je sud donio odluku povodom zastoja koji je nastupio. ili kada se predaja podneska vr i odre enoj ustanovi. ro i ta za izvo enje dokaza i sl. astronomsko ra unanje rokova. po inju da teku iznova. ro i ta za glavnu raspravu ili ro i te za povra aj u pre a nje stanje. u pravilu. rokovi koji su prestali da teku. Rok po inje ogla avanjem stvari i odr ava se. Ustanova fikcije se koristi kada se normama procesnog prava fingira da je podnesak podnijet sudu. odnosno danom njegove predaje preporu enom po iljkom. Rokovi prestaju te i kada nastupi prekid postupka. u pravilu.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Kao to znate. Obligatorna ro i ta su. na i zakoni ne prihvataju tzv. tada se smatra kao da je podnesak predat sudu. Rok prestaje da te e od momenta kada je nastupio zastoj u razvoju postupka. Ro i ta uvijek zakazuje sud i ona mogu biti obligatorna ili fakultativna. Rok je odr an u va nosti. pa tada prestaju te i i zakonski i sudski rokovi.

zbog toga bi propu tanje moglo da ima i vrlo tetne posljedice na krajnji ishod postupka. ‡ Kako propu tanje ima za posljedicu prekluziju.Pojam propu tanja i povra aj u pre a nje stanje ‡ Procesna radnja je propu tena ukoliko nije poduzeta u predvi enom roku ili do odre enog momenta u razvoju postupka. u pravilu. i bez obzira da li je stranka za propu tanje odgovorna ili nije. ‡ Najva nija posljedica propu tanja je nastupanje prekluzije. odnosno na dono enje pravilne odluke. Kao to rekosmo. odnosno nemogu nost da se vi e preduzme propu tena radnja. . ‡ Kod propu tanja nekih radnji. zakonodavac se slu i fikcijom da je stranka preduzela procesnu radnju. prekluziji. npr. ako ne bude popravljen. ‡ Propu tanje nastupa samo po sebi. propu tanje zakonskih rokova vodi. smatra se da je podnesak povu en. dopunjen i vra en sudu u odre enom roku. bez obzira na to da li se mo e propu tanje pripisati volji stranaka ili ne.

3. a koje se ne mogu pripisati u krivicu stranaka. Da se propu tanje ne mo e pripisati u krivicu stranci ili njenom zastupniku i 4. 2. . Da propu tanje ima za posljedicu prekluziju. zove se povra aj u pre a nje stanje (restitutio in integrum). odnosno u objektivnom roku od 60 dana. ‡ Predlaga je du an istovremeno sa podno enjem prijedloga da preduzme i propu tenu radnju. ‡ Do povra aja u pre a nje stanje mo e do i samo na prijedlog stranaka i ako su ispunjene sve pretpostavke. Da prijedlog bude blagovremeno podnesen (subjektivni rok 8 dana od dana prestanka razloga za propu tanje ili od kada je stranka za to saznala. i to: 1. Da je stranka propustila ro i te ili rok za poduzimanje procesne radnje.‡ Ustanova koja je pravno uobli ena za otklanjanje posljedica propu tanja.

povra aj u pre a nje stanje. a naknadno ulo ena alba smatra se blagovremeno ulo enom. Zbog toga.‡ Povra aj u pre a nje stanje nije dopu ten. ako je propu ten rok za stavljanje prijedloga da se dopusti povra aj u pre a nje stanje ili ako je propu teno ro i te odre eno povodom prijedloga za povra aj u pre a nje stanje. sud mo e odlu iti da se postupak prekine do pravomo nosti rje enja o prijedlogu. zbog npr. onda se parnica vra a u ono stanje u kome se nalazila prije propu tanja. oduzima presudi dejstvo pravomo nosti. ‡ Sud neblagovremen i nedozvoljen prijedlog odbacuje rje enjem kao nedopu ten. ‡ Treba da znate. postupak po restitucionom prijedlogu nema u pravilu uticaja na tok parnice. ‡ Kad sud pravomo nim rje enjem dopusti povra aj u pre a nje stanje. . propu tanja roka za ulaganje albe. Me utim.

stranaka i predmeta spora. i to: 1. Podaci koje tu ba mora sadr avati. dokazi i tu beni zahtjev. odnosno bez tu be nema ni postupka (nemo iudex sine actore). Zato je dostavljanje tu be tu enom primarno u funkciji ostvarivanja na ela kontradiktornosti. odre enje obje stranke: tu ioca i tu enog. bez tu ioca nema ni sudije. Vrijednost predmeta spora slu i za odre ivanje nadle nosti. osnov tu be. sastava suda ili ulaganja revizije. 2. predmet spora. U drugu grupu elemenata tu be spadaju: tu beni osnov. dokazi i tu beni zahtjev. a uz oznaku predmeta spora navodi se i njegova nov ana vrijednost. kao i svaki drugi podnesak: oznaka suda.Tu ba ‡ Tu ba je procesnopravna forma kojom se u parni nom postupku ostvaruje ustavom zagarantovano pravo na pravnu za titu. . te je tu ba kao procesna radnja upravljena prema sudu. ‡ Elementi tu be koji sa injavaju njen nu ni sadr aj su: odre enje suda od koga se tra i za tita. a posredstvom suda. tu ba je upravljena i prema drugoj stranci-tu enom. a navedene elemente dijelimo u dvije grupe. ‡ Dakle.

dok je pravni samo fakultativan. Samo ako je tu beni zahtjev dovoljno odre en da se mo e razlikovati od svakog drugog njemu sli nog. sud mo e pouzdano odlu ivati da li su pretpostavke koje se ti u principa. ‡ ‡ . a ne na osnovu onih koje su iznesene u tu bi. injeni ni osnov obrazuju pravno relevantne injenice iz kojih tu ilac izvodi tu beni zahtjev kao pravnu posljedicu. injeni ni osnov tu benog zahtjeva mora biti u tu bi prezentiran u obimu koji omogu uje dopu tenost raspravljanja o tu benom zahtjevu.injeni ni osnov tu be ‡ ‡ ‡ Razlikujemo injeni ni i pravni osnov. stranke su du ne da iznesu sve injenice na kojima temelje svoje zahtjeve i da predlo e dokaze kojima se utvr uju te injenice. a ne i u obimu koji omogu uje odlu ivanje o osnovanosti tu benog zahtjeva. npr. Me utim. Prema raspravnom na elu. a tu eni ima mogo nost da zauzme svoj stav prema istaknutom tu benom zahtjevu. ne bis in idem. res iudicata i lis pedens. s tim da je injeni ni osnov nu an elemenat tu be. ispunjene. odluku o osnovanosti tu benog zahtjeva sud donosi na osnovu injenica koje je utvrdio na glavnoj raspravi.

injeni ni osnov je nu an elemenat tu be. ako su ispunjene i ostale pretpostavke za dono enje ove odluke. Pravna ocjena tu benog zahtjeva se izvodi iz pravnih normi. jer ukoliko npr. tu eni izostane. ‡ Iako o osnovanosti tu benog zahtjeva sud odlu uje na osnovu injeni ne gra e koju stranke mogu prezentirati u toku trajanja prvostepenog postupka. onda postoji mogu nost da se izdejstvuje dono enje presude zbog izostanka. sud ne obavezuje. du an je da utvrdi sud po principu: sud je du an da poznaje pravo ± iura novit curia. pa ak i u albi. ‡ Dakle. dok je pravni samo fakultativan. i kada ga tu ilac iznosi. ‡ Da li odre ene fakti ke injenice u svom ukupnom rezultatu proizvode pravne posljedice na koje je upravljen tu beni zahtjev. koje za odre ene stvarne injenice ve u pravne posljedice. da ponovimo. . ipak je u interesu tu ioca da ve u tu bi iznese sve injenice od kojih zavisi osnovanost tu benog zahtjeva.Pravni osnov tu be ‡ Pravni osnov.

samo je tu beni zahtjev predmet odlu ivanja. utvr ivanje postojanja ili nepostojanja odre enog prava ili pravnog odnosa (deklaratorna). Me utim. pa prema tome i predmet parnice kao procesnopravnog odnosa. morate znati. a ne priroda materijalnopravnog ovla tenja povodom koga se za tita tra i. ‡ S obzirom da sud ne ide ni mimo. Konstitutivnoj. tu ilac ve u tu bi unaprijed odre uje sadr aj odluke koju sud treba da donese. Kondemnatornoj. pa tako npr. zato su stranke du ne da odrede sadr aj i obim pravne za tite. i to: 1. ‡ Pravoza titnu formu tu benog zahtjeva odre uje sadr aj pravne za tite koja se tra i. ‡ Uva avaju i ove tri procesne forme. tu ilac mo e od suda zahtjevati: dono enje odluke kojom se nala e izvr enje odre ene radnje(kondemnatorna). Deklaratornoj i 3. ‡ Zato se tu beni zahtjev mo e postaviti u tri procesnopravne forme.Tu beni zahtjev (petitum) ‡ Tu beni zahtjev je predmet spora. a ni preko tu benog zahtjeva. . i promjena ili prestanak odre enog pravnog odnosa(konstitutivna). 2.

ali se i tada faksira ili upu uje email-om u pismenom obliku. Drugi imaju ispravniji stav i oni tvrde da se lica ne mogu odre i prava na pravnu za titu kao javnopravnog ovla tenja. . zatim. Kada je u pitanju problem utu ivosti. ‡ ‡ ‡ U pravilu. pa zbog toga do preina enja tu be dolazi samo onda kada se u tu bi mijenja tu beni zahtjev. treba kazati da je to pitanje samog subjektivnog prava. svojstvo presu ene stvari sti e odluka o tu benom zahtjevu. tu ba se podnosi u pismenom obliku u vidu podneska.‡ Kada je u pitanju funkcija i zna aj tu benog zahtjeva. treba kazati da je on prvo u slu bi odre ivanja identiteta tu be. ali i dejstvo materijalne pravomo nosti ne dopu ta novu parnicu u istom predmetu. ali mogu oprostiti dug ili odgoditi nastupanje njegove dospjelosti . ra a prigovor litispendencije. sud e donijeti presudu kojom tu beni zahtjev odbija kao neosnovan. Postavlja se pitanje da li se nosilac subjektivnog prava mo e privremeno ili trajno odre i sudske za tite tog prava. pa bi sud u tom slu aju rje enjem odbacio tu bu kao nedopu tenu.ovo je ustavari materijalnopravno poimanje ovog pitanja. Mo e se podnijeti i usmeno na zapisnik kod suda. usljed nadostatka utu ivosti kao procesne pretpostavke. uz zadr avanje samog prava? Jedni teoreti ari predvi aju ovakvu mogu nost. ‡ Identi nost tu benih zahtjeva u dvije parnice. odnosno njegove utu ivosti. pa ukoliko to pravo nedostaje in concreto.

jeste poseban i arhai an vid dekleratorne tu be. Specifi nost ovih tu bi je da je potencijalni tu eni poznat i prije nego to je do lo do povrede. Karakteristika ovih tu bi je da se ne zna protiv kojih subjekata se mogu podnijeti. Kao to ve rekosmo. pa ak i protiv nje.Vrste tu bi ‡ Prva podjela. biti pozvan da podigne tu bu kod suda za ostvarivanje svoga prava. Druga podjela. u procesnom pravu podjela tu bi je izvr ena prema sadr aju pravne za tite koja se u tu bi tra i. Li nim tu bama se tite relativna subjektivna prava sa dejstvom inter partes. dok ne do e do povrede odnosno uznemiravanja samog prava. Tre a vrsta tu be. izaziva ka ili provokativna tu ba. To je tzv. to zna i da se lice sudskim putem izaziva da svoje pretenzije doka e tu bom pred parni nim sudom ili da spor izgubi. Sadr aj pravne za tite odre uje u tu benom zahtjevu tu ilac. a ne prema prirodi materijalnopravnog odnosa povodom koga se tra i pravna za tita. kod koje titular prava mo e bez obzira na svoju volju. odnosno uznemiravanja samog prava. Dosu uju e ili kondemnatorne. Stvarnim tu bama se tite apsolutna subjektivna prava sa dejstvom erga omnes. Preobra ajne ili konstitutivne. Utvr uju e ili deklaratorne i 3. razlikujemo tri vrste tu bi: 1. je na stvarne i li ne. ‡ ‡ . 2.

trpljenje ili propu tanje. tu ilac tra i od suda da tu enog osudi. Ako tu eni dobrovoljno ne ispuni obavezu iz odluke.Kondemnatorne ili dosu uju e tu be ‡ Tu beni zahtjev kod ovih tu bi uvijek je upravljen na odre enu radnju. tu ilac uvijek zasniva na tvrdnji da je tu eni povrijedio neko njegovo pravo. Tako npr. odnosno propu tanje. Kod kondemnatorne tu be postojanje pravnog interesa nije potrebno dokazivati. pa i kondemnatorne tu be. te da tu eni: plati odre enu svotu novca. da se suzdr ava od vr enja odre ene radnje i sl. . da preda odre enu stvar. Svoj zahtjev da sud osudi tu enog na odre enu radnju. trpljenje. ‡ Pravni interes je procesna pretpostavka za dopu tenost svake. po to njegovo postojanje proizilazi iz sadr aja pravne za tite koja se tra i. tu ilac ima mogu nost da u izvr nom postupku ostvari prinudno izvr enje sudske odluke.

npr. ako tu ilac u tu bi navodi da e dospjelost tek nastupiti u odre enom vremenskom periodu u budu nosti. Ali.‡ Me utim. a u toku postupka se utvrdi da nije. ako sud na e da je zahtjev za izdr avanje osnovan. tada tu bu treba odbaciti kao nedopu tenu. mo e obavezati tu enog na ispunjenje obaveze koja jo nije dospjela. ‡ Samo izuzetno. zbog nepostojanja pravnog interesa. ukoliko tu ilac tvrdi u tu bi da je potra ivanje iz tu benog zahtjeva dospjelo. sud e odbiti tu ioca sa tu benim zahtjevom kao neosnovanim. kod zakonskog izdr avanja. . kondemnatorna tu ba mo e biti dopu tena za ostvarivanje zahtjeva povodom potra ivanja koja dospjevaju u budu nosti.

Ove tu be mogu biti pozitivne i negativne. te nije dopu teno utvr enje odnosa koji e nastati u budu nosti. ali same po sebi ne mogu biti predmet odlu ivanja. Od pravila da injenice ne mogu biti predmet odlu ivanja. tada su predmet dokazivanja.Deklaratorne ili utvr uju e tu be ‡ Kod ove vrste tu bi sud samo utvr uje postojanje ili nepostojanje pravnog odnosa koji je u tu benom zahtjevu procesnopravno uobli en. ovisno od toga da li sud utvr uje postojanje ili nepostojanje pravnog odnosa. postoji samo jedan izuzetak. pa predmet tu be mogu biti razli iti pravni odnosi. nasljednopravni i drugi odnosi. Ukoliko su pravno relevantne injenice sporne kao predmet odlu ivanja. npr. obigacionopravni. a to je da tu itelj mo e putem ove tu be tra iti utvr ivanje istinitosti odnosno neistinitosti neke isprave. ‡ ‡ ‡ . ne mo e biti predmet tu be za utvr enje postojanje ili nepostojanje poslovne ili pravne sposobnosti. U pravilu. Ni apstraktna pravna pitanja ne mogu biti predmet tu be za utvr enje. a to je u praksi vrlo rijedak slu aj. svojinskopravni. predmet utvr enja mogu biti samo postoje i pravni odnosi. npr. utvr ivanje svojstva odre ene stvari i sl.

odnosno tu be za utvr enje je procesna pretpostavka na ije postojanje sud pazi ex officio. bilo radnjama ili izjavama. tako da sadr aj pravne za tite formuliran u tu benom zahtjevu nije odre en materijalnopravnim zahtjevom. odnosno sadr ajem materijalnopravnih ovla tenja. tako da u roku koji je odre en. npr. .‡ Pravni interes za podizanje deklaratorne tu be. jer nesigurnost i neizvjesnost do koje se dolazi u pravnom odnosu je obi no posljedica dr anja tu enog koji. ‡ Tu ba za utvr enje je isto procesnopravni oblik ostvarivanja pravne za tite. tu ilac ima pravni interes da deklaratornom tu bom tu neizvjesnost otkloni. izaziva spor o postojanju ili nepostojanju pravnog odnosa. ‡ Cilj deklaratorne ili tu be za utvr enje je prevencija. osporavanje postojanja ugovora o djelu predstavlja realnu opasnost za njegovo budu e ostvarenje.

‡ Istina. zbog ega mogu nost podizanja kondemnatorne tu be ini nepotrebnim podizanje deklaratorne tu be same po sebi. npr. koji se ostvaruje kondemnatornom tu bom. ima sporova u kojima mogu nost ostvarivanja pravne za tite kondemnatornom tu bom ne iscrpljuje u cijelosti pravni interes za podizanje i deklaratorne tu be. tu eni mu ne e mo i sa uspjehom osporiti postojanje istog pravnog odnosa u drugoj parnici koja se vodi povodom nekog drugog zahtjeva za inidbu. to je posebno izra eno u sporovima o stvarnim i drugim apsolutnim pravima.Odnos deklaratorne i kondemnatorne tu be ‡ Samo prerastanje spora u povredu izaziva i prerastanje pravnog interesa sa utvr enja u pravni interes za dosu enje. . pa u takvim sporovima tu ilac mo e pored kondemnatorne tu be da ustane i deklaratornom tu bom i to zajedno sa kondemnatornom ili u vidu prejudicijelnog-incidentalnog zahtjeva za utvr enje. ako tu ilac izdejstvuje povoljnu odluku o postojanju pravnog odnosa.

da bi sud mogao odlu iti o tu benom zahtjevu iz kondemnatorne tu be. i tada tu ilac ima pravni interes da izdejstvuje i o prethodnom pitanju odluku sa dejstvom pravomo nosti. kako mu tu eni vi e ne bi mogao sa uspjehom osporavati postojanje takvog pravnog odnosa.‡ Prejudicijelni ili incidentalni zahtjev za utvr enje za tu ioca mo e nastati tek u parnici koju je pokrenuo kondemnatornom tu bom. Ne zaboravite. koje mora biti rije eno. . ‡ Incidentalni zahtjev je nov tu beni zahtjev uz postoje i ukoliko je isti sud nadle an za oba pitanja. pa se time otvara spor o prethodnom pitanju. s tim da njegovo isticanje nema za posljedicu preina enje tu be.

Zato su konstitutivne tu be rje e u pravnom ivotu. putem preina enja ili ukidanja postoje eg pravnog odnosa. a to je svakako i osnovna funkcija postupka kao institucije. pravna funkcija kondemnatornih i deklaratornih tu bi se sastoji u ostvarivanju odnosno utvr ivanju postoje ih pravnih odnosa. zbog ega se konstitutivne tu be zna ajno razlikuju od kondemnatornih i dekaratornih tu bi. Takva presuda ima karakter pravne injenice. onda donosi presudu kojom izri e promjene. . pravna funkcija koja se ostvaruje konstitutivnom tu bom prevazilazi okvire funkcije postupka kao institucije u slu bi ostvarenja. jer neposredno proizvodi odre enu promjenu u postoje em pravnom odnosu. ‡ Me utim. a ne stvaranja prava. u odnosu na kondemnatorne i deklaratorne. ‡ Rekosmo. pa ako utvrdi da mu pripada. Kod konstitutivne tu be sud prvo utvr uje da li tu iocu pripada ovla tenje na promjenu koju zahtjeva.Konstitutivne ili preobra ajne tu be ‡ Konstitutivnom tu bom tu ilac tra i od suda da donese presudu kojom se stvara nova pravna situacija.

konstitutivne tu be su rje e. npr.‡ Pravo na promjenu na podru ju bra nih i porodi nih odnosa se naj e e ostvaruje konstitutivnom tu bom. te je u njima tu beni zahtjev naj e e upravljen na izmjenu u postoje em pravnom odnosu. npr. tu ba za progla enje prestanka ugovora o izabranom sudu ili tu ba za poni tenje odluke izabranog suda. npr. . ‡ U posebnu vrstu konstitutivnih tu bi spadaju tu be kojima je tu beni zahtjev upravljen na promjenu procesnopravnog polo aja. ‡ Na podru ju imovinskih odnosa. kojim se tra i da se izvr enje proglasi za nedopu teno. za poni taj braka i tu ba za osporavanje bra nog o instva. Konstitutivni karakter imaju i izvr ne tu be du nika. tu ba za smanjenje ili pove anje odre ene inidbe ili na smanjenje ugovorene kazne ili za odre ivanje vremena ispunjenja obaveze i sl. tu ba za razvod braka.

sud koji je bio nadle an u momentu podno enja tu be ostaje i dalje nadle an. . iako bi zbog tih promjena trebao biti nadle an drugi redovni sud iste vrste .to zna i da dolazi do ustaljenja nadle nosti ili perpetuatio fori. To zna i ako se u postupku promjene okolnosti na kojima je zasnovana nadle nost suda. ‡ Drugo procesnopravno dejstvo podno enja tu be imamo ako se tu ba preina uje zbog okolnosti koje su nastupile nakon podno enja tu be sudu. pa se tada tu eni takvom preina enju ne mo e protiviti. ili ako tu ilac smanji tu beni zahtjev.Procesnopravne i materijalnopravne posljedice podno enja tu be ‡ Prvo procesnopravno dejstvo podno enja tu be se sastoji u ocjenjivanju nadle nosti. koje se u pravilu vr i prema injenicama koje su postojale u momentu podno enja tu be sudu.

do prekluzije dolazi ako je tu ba podnesena poslije proteka roka. 2. Ako pravo izbora kod alternativnih obligacija pripada tu iocu. 3. pravo izbora se tada iscrpljuje podno enjem tu be i 5. Prekida se zastarjevanje i odr aj i to pod rezolutivnim uslovom da se postupak nastavi i okon a. . no ako se povu e tu bu ili ako sud tu bu odbaci kao nedopu tenu. Ako je pravo na podno enje tu be vezano prekluzivnim rokom. smatra se da do prekida nije ni do lo. du nik tada pada u docnju u momentu kada povjerilac podnese tu bu sudu. a ne dolazi ako je tu ba podnesena u roku koji jo te e. Ako u bra nim sporovima nakon podno enja tu be umre tu ilac.‡ Najva nije materijalnopravne posljedice podno enja tu be sudu su: 1. 4. Ako rok za ispunjenje obaveze nije odre en. nasljednici imaju pravo da nastave postupak u cilju dokazivanja osnovanosti tu be.

Protivtu ba i tu ba glavnog intervenijenta mogu a je tek nastankom parnice i 5. pod uslovom da izgubi spor po zahtjevu za predaju stvari. latinski: lis-spor i pedens-parnica postoji odnosno te e. to ne sprje ava da se parnica izme u istih stranaka dovr i. Nakon dostavljanja tu be tu enom. Materijalnopravna dejstva litispendencije. tu eni kao savjesni dr alac. zna i da dostavljanje tu be tu enom proizvodi dejstva i po materijalnom pravu. Ako koja od stranaka otu i stvar ili pravo o kojem te e parnica. od momenta kada mu je tu ba dostavljena. a posredstvom suda i izme u stranaka (tu ioca i tu enog). i to izme u svake stranke i suda. Za litispendenciju se vezuje niz dejstava i to: procesnopravnog i materijalnopravnog karaktera. odgovara kao nesavjesni dr alac. nastaje parnica kao procesnopravni odnos. npr. Procesnopravna dejstva litispendencije su: 1. 4. ne mo e se u pogledu istog zahtjeva pokretati nova parnica. 2. ‡ ‡ ‡ . 3. Od ovog momenta parnica postoji.Litispedencija ± lis pedens ‡ Dostavljanjem tu be tu enom. za preina enje tu be u objektivnom smislu treba pristanak tu enog. Umje a kao tre e lice mo e se pridru iti jednoj od stranaka. Dok parnica te e.

ako utvrdi da parnica u istoj stvari ve te e.‡ Na postojanje litispedencije sud naj e e saznaje iz prigovora tu enog. Za utvr ivanje postojanja dvostruke litispedencije. ‡ Na sud e na zahtjev stranke prekinuti postupak ukoliko je pred stranim sudom pokrenut postupak u istoj stvari pod dva uslova: 1. a isti je ako je tu beni zahtjev isti. Na zasnivanje litispedencije pred inistranim sudom ne pazi se po slu benoj du nosti. Ako se radi o sporu za koji nije predvi ena isklju iva jurisdikcija suda u BiH i 2. Predmet spora u obje parnice mora biti isti. Identitet stranaka. . pa e sud tada drugu tu bu odbaciti kao nedopu tenu. Zna i zabrana dvostruke litispedencije proizilazi iz latinske maksime: Ne bis in idem! ‡ Pokretanje parnice u odre enom predmetu pred inostranim sudom ne predstavlja apsolutnu smetnju za pokretanje parnice pred doma im sudom u istom predmetu. ali ne moraju u obje parnice imati istu strana ku ulogu 2. Ako postoji fakti ka uzajamnost. mjerodavan je: 1. to zna i da u obje parnice stranke moraju biti iste. odnosno ako se njima ostvaruje isti pravoza titni cilj.

pod uslovima: 1. s tim da kumulacija vi e tu benih zahtjeva u jednoj tu bi ne dovodi u pitanje njihovu procesnopravnu samostalnost. Kumulirati se mogu i zahtjevi koji nisu povezani istim injeni nim i pravnim osnovom. Kad su svi zahtjevi povezani istim injeni nim i pravnim osnovom i 2. .Objektivna kumulacija ‡ Kumulacija postoji kada se u jednoj tu bi istakne vi e pravnih posljedica u formi tu benog zahtjeva. zbog ega ne uti e na identitet svakog od istaknutih tu benih zahtjeva. ‡ Uslovi za dopu tenost spajanja u jednoj tu bi vi e tu benih zahtjeva su utvr eni normama procesnog prava i na njih sud pazi po slu benoj du nosti. ako je isti sud stvarno nadle an za svaki od tih tu benih zahtjeva i ako se ti zahtjevi raspravljaju u istom postupku. ‡ Norme procesnog prava dopu taju spajanje vi e tu benih zahtjeva u istoj tu bi protiv istog tu enog. pa je zbog toga ovakvo spajanje samo vanjsko.

u praksi ima iroku primjenu. Eventualno. ‡ Tu beni zahtjevi u jednoj tu bi mogu biti spojeni: 1. kao oblik kumulacije. npr. npr. Kumulativno. me usobno isklju uju. 2. tu ilac zahtjeva ispunjenje ugovora.‡ Ne mogu se kumulirati zahtjevi koji se rje avaju po op em parni nom postupku. u postupku povodom paternitetskog spora sa zahtjevom za izdr avanje. jer su alternativno i fakultas alternativno spajanje samo prividni oblici objektivne kumulacije. uz zahtjev za povra aj stvari isti e se i zahtjev za naknadu tete koja je na stvari pri injena. ‡ Kumulativno spajanje je osnovni oblik objektivne kumulacije i naj e e se primjenjuje. onda postavlja drugi-pomo ni zahtjev za odlu ivanje. s tim da se ovi zahtjevi. a slu aju da se o tome ne bude odlu ivalo. a u slu aju da se poka e da je ugovor ni tav. Od ovog pravila postoji odstupanje samo ako to zakon izri ito dopu ta. Tu ilac na prvom mjestu u tu bi isti e osnovni tu beni zahtjev o kome tra i da sud primarno odlu uje. sa zahtjevima koji se rje avaju po pravilima posebnih parni nih postupaka. Samo kumulativna i eventualna kumulacija imaju karakter objektivne kumulacije u pravom zna enju rije i. tada postavlja zahtjev za povrat kupoprodajne cijene. . u postupku bra nog spora zahtjev za zakonsko izdr avanje se kumulira npr. ‡ Eventualno spajanje. logi no. Alternativno i 4. 3. U vidu fakultas alternative. npr.

‡ Litispedencija i sva njena dejstva nastupaju podjednako povodom i osnovnog i pomo nog zahtjeva. Zato, tu ba u pogledu pomo nog zahtjeva nema karakter uslovne procesne radnje, jer norme procesnog prava ne dopu taju podizanje tu be pod uslovom. ‡ Prema tome, ako sud usvoji glavni tu beni zahtjev kao osnovan, to e pravomo nost te presude imati za posljedicu okon anje litispedencije u pogledu pomo nog tu benog zahtjeva i to sa dejstvom ex tunc, to zna i da e se smatrati kao da nije ni nastupila. ‡ Alternativno spajanje je samo procesnopravni izraz alternativne obligacije. Zato tu ilac u tu benom zahtjevu isti e vi e pravnih posljedica i tra i da sud obave e tu enog na svaku od njih, s tim da se udovoljavanjem jednoj od njih, udovoljava i tu benom zahtjevu u cijelosti. Zbog toga je kumulacija fiktivna, jer se ostvarenjem jedne pravne posljedice gase i sve ostale, npr. tu eni je du an da preda tu iocu odre enu stvar ili da mu isplati ugovorenu svotu novca. ‡ Procesnu fakultas alternativu imamo ako npr. sud usvoji tu beni zahtjev, tada e sud u presudi izre i da se tu eni mo e osloboditi davanja stvari, ako plati odre enu nov anu svotu. To predstavlja pravo, ali ne i obavezu tu enog, odnosno to je facultas alternativa.

Preina enje tu be ili modificatio
‡ U na em pravu do preina enja tu be dolazi i onda kada tu ilac pove a postoje i zahtjev, to je preina enje u kvantitativnom smislu, ili kada uz postoje i tu beni zahtjev istakne i drugi tu beni zahtjev, to predstavlja preina enje kumulacijom, iako se u ovakvim situacijama, da znate, ne radi o promjeni identiteta tu be kojom je pokrenut postupak. ‡ Promjena tu benog zahtjeva ima za posljedicu preina enje tu be, to je i utvr eno pozitivnim odredbama na eg procesnog prava, te zbog toga, najjednostavnije, za preina enje tu be mo emo re i da je to promjena istovjetnosti tu benog zahtjeva, npr. tu ilac ustaje tu bom u kojoj tu beni zahtjev upravlja na ispunjenje kupoprodajnog ugovora, tako to tra i isporuku ugovorene koli ine robe. Zbog toga, u toku parnice tu ilac svoj tu beni zahtjev preina uje, te zahtjeva naknadu tete zbog neispunjenja ugovora. ‡ Promjena injeni nog osnova dovodi do preina enja tu be, samo onda kada istovremeno izaziva i promjenu tu benog zahtjeva.

‡ U na em pravu, posljedice preina enja tu be ima i pove anje postoje eg, kao i isticanje novog tu benog zahtjeva uz postoje i tu beni zahtjev, iako ova dva oblika preina enja ne dovode do promjene identiteta tu be. ‡ Kod pove anja tu benog zahtjeva dolazi samo do kvantitativne promjene u ve istaknutom tu benom zahtjevu, pa je stav na e BH sudske prakse da tu ilac mo e pove ati tu beni zahtjev i nakon njegovog priznanja od strane tu enog i to sve do dono enja presude. Npr. tu iocu, ukoliko se pojave nove injenice u toku postupka, a budu izazvane pogor anjem zdravstvenog stanja, pripada ve i iznos nov ane naknade u odnosu na onaj koji je istakao u tu benom zahtjevu. ‡ Me utim, kvantitativno smanjenje tu benog zahtjeva nema za posljedicu preina enje tu be, ve posljedicu povla enja tu be, i to u tom njenom smanjenom dijelu. ‡ Isticanje novog zahtjeva uz postoje i, dovodi u stvari do kumulacije tu benih zahtjeva, npr. tu ilac uz zahtjev za povra aj stvari, isti e u toku parnice i zahtjev za naknadu tete, zbog smanjenja vrijednosti te stvari.

‡ Subjektivno preina enje tu be ili permutatio personalis dovodi do promjene u li nosti tu enog, za razliku od objektivnog preina enja koje se ti e predmeta spora. ‡ Tu ilac mo e preina iti tu bu i tako to e umjesto prvobitno tu enog, tu iti neko drugo lice-naj e e zbog gre ke u pasivnoj legitimaciji tu enog jer prvobitno tu eni nije obveznik iz materijalnopravnog odnosa povodom koga se ustaje tu bom. ‡ Conditio sine qua non za subjektivnu modifikaciju je pristanak prvotu enog, i to od momenta njegovog upu tanja u raspravljanje o meritumu spora, ali isto tako i pristanak novotu enog. ‡ Dopu tenost preina enja tu be je dispozitivna radnja tu ioca, pa su uslovi za dopu tenost tu be: 1. Pristanak tu enog ili 2. Dopu tanje preina enja od strane suda. ‡ Tu ilac mo e preina iti tu bu u objektivnom smislu sve do zaklju enja rasprave, a nakon dostavljanja tu be tu enom, onda je za preina enje tu be potreban i pristanak tu enog, to se ini kod preina enja predmeta spora, odnosno preina enja u objektivnom smislu. Tu eni se mo e saglasiti sa preina enjem davanjem izri itog pristanka, pre utno ili upu tanjem u raspravljanje o preina enoj tu bi-konkludentno.

to se ti e suda, sud tako e mo e procjeniti da se preina enjem ostvaruje krajnji cilj raspravljanja spornog stanja me u strankama kako bi se otklonila mogu nost pokretanja nove parnice, zbog ega sud iz razloga svrsishodnosti dopu ta preina enje tu be i onda kada se tu eni protivi preina enju. ‡ Za subjektivno preina enje ili preina enje koje se ti e promjene u li nosti tu enog, uslovi su mnogo stro iji, jer se mo e u initi samo sa pristankom, kako prvotu enog, tako i novotu enog. Prema prvotu enom preina enje tu be ima sve posljedice povla enja tu be, a za povla enje je, kao to znate, potreban pristanak prvotu enog od momenta njegovog upu tanja u raspravljanje. Pristanak lica koje stupa u parnicu je potreban zbog toga to to lice prima parnicu u onom stanju u kome se ona nalazi kada on u nju stupa. Prema ‡
tome, uspje no subjektivno preina enje tu be rezultira time to je novotu eni, umjesto prvotu enog, stranka u postupku, s tim da je ovo preina enje mogu e samo do zaklju enja glavne rasprave.

konstruisana je posebna faza pripremnog postupka. Glavna rasprava.PRVOSTEPENI PARNI NI POSTUPAK Pripremanje glavne rasprave ‡ ‡ Prvostepeni postupak se odvija u dvije faze: 1. dostavljanje tu be tu enom na odgovor. oblikuje tok i faze pripremnog postupka. Sve su ovo radnje suda i u duhu su sudskog upravljanja postupkom. a na njoj je izvo enje dokaza najva nija procesnopravna djelatnost. nisu obligatne. Glavna rasprava je centralna procesna institucija prvostepenog postupka. na kojoj se: 1. Zbog navedenog. Stadij pripremanja glavne rasprave podrazumjeva: ispitivanje tu be. u skladu sa na elom sudskog upravljanja postupkom. jer na osnovu glavne raprave sud donosi odluku o osnovanosti tu benog zahtjeva kao predmeta odlu ivanja. ‡ ‡ . Utvr uje postojanje procesnih pretpostavki i 2. Priprema se procesna gra a za odlu ivanje o predmetu spora. s tim da sve radnje kojima se oblikuje pripremni postupak. Pripremanje glavne rasprave .pripremni postupak i 2. Od pripremnog postupka uveliko zavisi pravilnost i efikasnost vr enja sudske funkcije. pripremno ro i te i zakazivanje glavne rasprave. Za uspje no ostvarenje sudske funkcije na glavnoj raspravi. sudu je prepu teno da.

sud e tada primjeniti odgovaraju e mjere za otklanjanje tih nedostataka. jer ona mora biti potpuna i razumljiva.Prethodno ispitivanje tu be i odgovor na tu bu ‡ Ispitivanje tu be je obligatna procesna radnja u kojoj je sud ovla ten da ispituje i odlu uje o postojanju pretpostavki koje se ti u tu be. Morate znati. pa ukoliko tu eni prizna tu beni zahtjev. ‡ ‡ ‡ . sud nije ovla ten da odlu uje u ovoj fazi postupka. jer sud na osnovu odgovora na tu bu cijeni da li je potrebno zakazati pripremno ro i te ili se odmah mo e zakazati ro i te za glavnu raspravu. pa se zbog ovih nedostataka tu ba mo e odbaciti tek na pripremnom ro i tu. o postojanju procesnih pretpostavki koje se ti u predmeta spora. npr. sud e tada tu bu odbaciti kao nedopu tenu. a ukoliko je rije o otklonjivim nedostacima. Stoga. ukoliko sud utvrdi da se radi o apsolutnoj nenadle nosti suda ili da je tu ba podnesena po isteku prekluzivnog roka. res iudicata. Odgovor na tu bu je procesna radnja tu enog kojom tu eni zauzima svoj stav prema tu bi i tu benom zahtjevu. Propu tanje tu enog da na tu bu odgovori. nerazumljivost i nepotpunost tu be. npr. ne proizvodi za njega nikakve tetne posljedice. lis pedens ili pravni interes. te procesnih nedostataka na strani suda i stranaka. sud e odmah donijeti presudu na osnovu priznanja.

kao to su: razja njavanje su tine spora. jer to spada u isklju ivu funkciju na glavnoj raspravi. odr ava pripremno ro i te uvijek kada ocijeni da je svsishodno njegovo odr avanje sa stanovi ta to potpunijeg i cjelovitijeg pripremanja glavne rasprave. . Ipak. Izvo enje dokaza je kao izuzetak dopu teno kod izvo enja dokaza putem vje taka i uvi ajem. to zna i da sud na pripremnom ro i tu ne mo e izvoditi dokaze. a to je razja njavanje pitanja koja se ti u predmeta spora. razdvajanje spornog od nespornog i koja se dokazna sredstva mogu upotrijebiti za dokazivanje spornih injenica. ako se tome ni jedna stranka ne protivi. ‡ Nakon to sud utvrdi da ne postoje procesne smetnje za dalji tok postupka. raspravljanje o predmetu spora je zna ajno ograni eno na pripremnom ro i tu. on pristupa ostvarenju drugog dijela pripremnog postupka. u pravilu.Pripremno ro i te ‡ Sud. a sud smatra da je izvo enje dokaza neophodno. jer se ta faza uglavnom svodi na pitanja sudskog upravljanja postupkom u materijalnopravnom smislu. sre ivanje procesne gra e.

npr. na pripremnom ro i tu sud mo e donijeti presudu na osnovu priznanja. bilo dono enjem kona nog akta kojim se odlu uje meritorno o predmetu spora. ‡ I na kraju. Ro i te za glavnu raspravu treba odrediti tako da se strankama ostavi dovoljno vremena za pripremu. presudu na osnovu odricanja i presudu zbog izostanka. funkciju suda vr i sudija pojedinac. a najmanje 8 dana od dana prijema poziva. sud mo e uvijek da izvodi dokaze na pripremnom ro i tu radi utvr ivanja ovih injenica. neophodno je da znate da u toku cijelog pripremnog postupka. na njemu se postupak mo e i okon ati. ‡ Iako je pripremno ro i te prioritetno u slu bi neometanog odvijanja postupka. sud zakazuje glavnu raspravu odmah nakon ispitivanja tu be. ‡ U sporovima koji nisu slo eni. ili dispozitivnim radnjama stranaka koje imaju iste posljedice.‡ Ako su sporne injenice od kojih zavisi rje avanje o procesnim pretpostavkama i drugim procesnim pitanjima. . ali i sudsko poravnanje.

u pravilu. zbog ega je glavna rasprava obligatoran stadij u razvoju postupka. ‡ Osnovni zahtjevi na ela: kontradiktornosti. javnosti. usmenosti. a to je utvr ivanje pravnorelevantnih injenica koje obrazuju osnov presude kao zavr nog akta.Glavna rasprava ‡ Glavna rasprava je jezgro postupka kao institucije. ekonomi nosti i neposrednosti pru aju temeljne garancije za ostvarivanje osnovne funkcije glavne rasprave. ali se samo na prvom ro i tu za glavnu raspravu mo e donijeti presuda zbog izostanka. zasnovati svoju odluku samo na osnovu procesne gra e koja je bila predmet usmenog. . ‡ Glavna rasprava se u pravilu sastoji od vi e pojedina nih ro i ta. ‡ Sud mo e. neposrednog i javnog raspravljanja.

Naravno. ona obrazuju jedinstvo koje zovemo glavna rasprava. ‡ Jedinstvo glavne raprave koje obezbje uje na elo jedinstva ili koncentracije.‡ Ideal postupka je da se glavna rasprava okon a na prvom ro i tu. izraz je procesnopravnog oblikovanja ro i ta na na elu usmenosti. radnje preduzete na nekom od prethodnih ro i ta ne gube svoje dejstvo na nekom od sljede ih ro i ta i nije ih potrebno ponavljati. ali je u praksi to prije izuzetak nego pravilo. neposrednosti i javnosti. bez obzira na broj ro i ta. . to zna i sve do njenog zaklju enja. stranke su ovla tene da procesnu radnju preduzimaju u cijelom toku glavne rasprave. te na ela sudskog upravljanja postupkom. Zato. u najve oj mjeri zavisi efikasnost i ekonomi nost u sprovo enju glavne rasprave. ‡ S obzirom na na elo jedinstva glavne rasprave. Zato od sposobnosti suda u upravljanju postupkom.

funkciju suda u na em prvostepenom postupku vr e sudije pojedinci. npr. ono donosi sve odluke koje se ti u upravljanja postupkom. Isto tako. saslu anje svjedoka i vje taka. ‡ ‡ ‡ . du nost je predsjednika vije a da se u toku glavne rasprave brine o odr avanju reda u sudnici i dostojanstvu suda. daje se i oduzima strankama rije . to predstavlja poseban stadij u razvoju postupka. Glavna rasprava se zaklju uje kada vije e smatra da je predmet dovoljno raspravljen. onda je funkcija rukovo enja glavnom raspravom podijeljena izme u predsjednika vije a i vije a. ponovno otvaranje ro i ta i sl. a u korist predsjednika vije a. odlaganje ro i ta. odr ava se red na ro i tu. zaklju enje ro i ta. diktira se sadr ina rasprave u zapisnik i sl.Upravljanje glavnom raspravom ‡ Ako funkciju suda na glavnoj raspravi vr i vije e. te oni i upravljaju glavnom raspravom. U procesnopravnom smislu rukovo enje podrazumjeva sljede e radnje: otvaranje i zaklju ivanje glavne rasprave. odluke kojim se odre uje izvo enje dokaza. to zna i da je predsjednik vije a primus inter pares. to u ovom slu aju ne podrazumjeva predsjednika vije a. Rekosmo. a poslije zaklju ivanja. isklju enje javnosti. Kada je u pitanju vije e. sud u pravilu odmah pristupa vije anju i glasanju.

te se ovo dostavljanje naziva li nim dostavljanjem. najjednostavnije re eno. tu be. sud dostavljanje ostvaruje preko po te. s tim da zakon omogu ava da se dostavljanje obavi i preko odre enog radnika u sudu. odnosno dostavljanje vr i sud po slu benoj du nosti. npr. dostavljanjem se omogu ava svakoj stranci da zauzme svoj stav prema radnjama suprotne stranke. zatim preko nadle nog organa op ine. procesnopravna djelatnost uru ivanja pismena ili podnesaka adresatima kojima su oni upu eni. .. pravni lijekovi. dostavljanje spada u procesne radnje suda. uru uju se neposredno licu kome se dostava treba izvr iti. kao i prema radnjama suda. sudske odluke i sl. sudske policije i neposrednim uru enjem pismena u sudu. ‡ Prema na elu sudskog upravljanja postupkom. ‡ U pravilu.Dostavljanje ‡ Dostavljanje je. ‡ Procesne radnje suda koje zahtjevaju dostavljanje. ‡ To zna i.

ne proizvodi dejstva. a o tome ne obavjesti sud. pa e se time smatrati da je dostavljanje izvr eno. stranke koje se nalaze u inozemstvu.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Ako se lice kome se pismeno mora li no uru iti ne zatekne na mjestu. Kada adresat odbije da primi pismeno. pa ukoliko ni u ovom poku aju ne uspije. s tim da predaja pismena stranci umjesto njenom punomo niku. umjesto njenom zakonskom zastupniku. Predaja pismena stranci. Ovu vrstu punomo nika treba da imaju npr. Me utim. odnosno tu enom koji se nalazi u inozemstvu. . nije obi no. Dostavljanje ogla avanjem je dopu teno samo onda kada sud postavi privremenog zastupnika tu enom ije je boravi te nepoznato. a nemaju punomo nika u BiH. a nema punomo nika u BiH. dostavlja je du an da preduzme jo jedan poku aj. predstavlja relativno bitnu povredu parni nog postupka. Dostavnica je isprava koja ima snagu javne isprave i njome se zasvjedo ava da je dostavljanje izvr eno. ve ima karakter li nog dostavljanja. ali sa dejstvom dostave adresatu. onda se dostavljanje ostvaruje po pravilima obi nog dostavljanja. Obi no dostavljanje dopu ta da se pismeno uru i nekom drugom licu umjesto adresata. kada se predaja pismena vr i zakonskom zastupniku odnosno punomo niku stranke. Punomo nik za primanje pismena ne zastupa stranku. dostavlja e ga ostaviti u stanu ili prostorijama u kojima to lice radi ili e pismeno ostaviti na vratima stana ili prostorije. ili kada stranka promjeni adresu.

koji ne proizvodi nikakve procesnopravne posljedice.Zastoj odnosno prekid postupka ‡ Zastoj kao procesna situacija ne ukida parnicu. ‡ Zastoj postupka je u stvari prekid postupka. jer e tada sud zastati sa postupkom do nastupanja njene pravomo nosti ili u slu aju u e a javnog tu ioca ili ombdusmena. pa s obzirom na karakter i prirodu tih smetnji. . nego samo dok zastoj traje parnica ne mo e da se odvija u pravcu svog okon anja. koji spada u procesnopravnu vrstu diskontinuiteta koji dovodi do procesnopravnog dejstva. sud e zastati sa postupkom dok ne protekne rok u kome oni mogu prijaviti svoje u e e i sl. prekid postupka mo e biti obligatan i fakultativan. kao procesnopravni odnos. ije postojanje onemogu ava nesmetano odvijanje parnice. fakti ki zastoj imamo kod dono enja me upresude. npr. ‡ Prekid postupka je vrsta zastoja do kojeg dolazi kada se pojave odre ene smetnje. za razliku od fakti kog zastoja.

‡ Sud. ‡ Ako se nedostaci pojavljuju u momentu pokretanja postupka. tada sud uvijek prekida postupak. pa i kada se stranka nalazi na podru ju koje je zbog vanrednih okolnosti odsje eno od suda. Ako sud odlu i da sam ne rje ava o prethodnom pitanju ili kada je stranka odsje ena zbog vanrednih okolnosti.‡ Obligatan prekid postupka ti e se procesnih pretpostavki. a ako se nedostaci pojave u toku samog postupka. da li je u injeno krivi no djelo za koje se goni po slu benoj du nosti. ili ako se posumnja da je vje tak ili svjedok dao la an iskaz ili da je isprava la na. mo e odlu ivati o prethodnom pitanju i onda kada odlu ivanje o tom pitanju ne spada u njegovu nadle nost. ‡ Fakultativni razlozi koji mogu dovesti do prekida postupka su: ako sud odlu i da sam ne rje ava o prethodnom pitanju. . sud te nedostatke na odgovaraju i na in otklanja. ko je u inilac i da li je on krivi no odgovoran. moraju postojati u toku cijelog trajanja postupka. u pravilu. bilo na strani stranaka ili suda. tada izazivaju prekid postupka ex lege. kao uslov za raspravljanje i odlu ivanje. pa procesne pretpostavke. pa mu je tada prepu teno da u svakom konkretnom slu aju odlu uje da li e o tom pitanju raspravljati i odlu ivati ili e to prepustiti nadle nom organu.

kada odluka o tu benom zahtjevu zavisi od toga da li je u injen privredni prestup ili krivi no djelo i ko je u inilac.‡ Me utim. ‡ Procesnopravno dejstvo prekida se sastoji u tome da parnica kao procesnopravni odnos i dalje postoji. a u slu aju fakultativnoih razloga. odnosno prekida. odnosno da li je svjedok ili vje tak dao la an iskaz ili je upotrijebio la nu ispravu. ‡ Momentom prekida postupka prestaju da teku svi rokovi (zakonski i sudski). ‡ Me utim. postupak e se nastaviti po slu benoj du nosti. ima konstitutivni karakter. rokovi po inju te i iznova. ako se radi o obligatnom prekidu. jer se postupak nastavlja na njihov prijedlog. nakon prestanka razloga koji su do prekida doveli. pa tek dostavljanjem rje enja o nastavljanju postupka. ali sud ne mo e za vrijeme prekida donisiti nikakve odluke. ‡ Da li e do nastavka prekinutog postupka do i. . ako se radi o prekidu postupka do koga je do lo u slu aju kada je sud odlu io da ne rje ava o prethodnom pitanju. ali i ne mora prekinuti postupak. ‡ Odluka suda o prekidu postupka. zavisi uglavnom od stranaka. ima deklaratorni karakter. tada sud mo e.

‡ 4. a nakon izmjena parni nih zakona u BiH. ipak je u na em pravu sud osnovni subjekt dokazivanja. stranke i ostali u esnici u postupku. ‡ 2. Na sudu le i du nost da potpuno i istinito utvrdi sve sporne pravno relevantne injenice. izvo enje dokaza i ocjenu dokaza. ‡ 3. Dokazna sredstva. Predmet dokazivanja. Izvo enje dokaza i ‡ 5. Ocjenu dokaza. Teret dokazivanja. a koja obuhvata prikupljanje dokaza.Dokazivanje ‡ Dokazivanje predstavlja procesnim normama uobli enu djelatnost u kojoj u estvuje sud. ‡ Iako dokazivanje predstavlja zajedni ki zadatak svih u esnika u postupku. prioritetno stranaka. ‡ Dokazivanje kao procesna djelatnost obuhvata: ‡ 1. .

injenice utvr ene krivi nom presudom. mora utvrditi njihova relevantnost. Za davanje pravilnog odgovora na sva pitanja koja se ti u odre ivanja predmeta spora. potrebno je utvrditi njihovu istinitost. odnosno injeni nih tvrdnji. dok su injenice. 3. a to su: 1. 2. u pravilu. nije nikada predmet dokazivanja jer va i princip iura novit curia. a krajnji rezultat je dono enje pravilne presude. jer se prije utvr ivanja istinitosti injenica. predmet dokazivanja. Priznate injenice. Pretpostavljene injenice i 4. Me utim. Zato. ‡ ‡ ‡ ‡ .Predmet dokazivanja ili thema probandi ‡ ‡ Predmet dokazivanja su pravnorelevantne injenice. presudno je stru no pravno znanje. Utvr ivanje pravnorelevantnih injenica ima za posljedicu racionalno tro enje vremena i sredstava. zbog ega je pravilna pravna kvalifikacija predmeta spora od presudnog zna aja za pravilan ishod parni nog postupka. sadr aj pravnih normi na osnovu kojih se presu uje u sporu. Nakon to se utvrdi koje su injenice pravno relevantne. sud mo e uzeti odre ene injenice i bez dokazivanja. a istinitost se utvr uje putem dokazivanja. Op epoznate injenice.

dok pravne tvrdnje ne mogu biti predmet priznanja. prema svom uvjerenju cijeniti ho e li injenicu koju je stranka prvo priznala.Priznate injenice ‡ Predmet priznanja mogu biti samo injeni ne tvrdnje. odnosno nema procesne posljedice. uzimaju i u obzir sve okolnosti. priznanje injenica pred sudom u toku parnice predstavlja jednostranu parni nu radnju stranke. . Me utim. Zato. pa je zatim opozvala. ‡ Kada je u pitanju opozivanje priznanja. sud e. ali se izjava o priznanju stranke mo e dati usmeno na ro i tu ili pismeno van ro i ta. ‡ Forma priznanja nije propisana parni nim zakonima u BiH. priznanje injenica dato izvan parnice ne proizvodi nikakvo procesno dejstvo. uzeti kao priznatu ili osporenu.

ako smatra da stranke njihovim priznanjem idu za tim da raspola u zahtjevom kojim ne mogu raspolagati. No. pa se zato utvr uju dokazivanjem. pa ih sud unosi u osnov presude bez dokazivanja. postoje odstupanja. . bra ni i paternitetski sporovi gdje sud nije vezan priznatim injenicama. ‡ Od pravila da se priznate injenice ne dokazuju. ili u sporovima u kojima je ograni eno na elo dispozitivnosti. treba znati da sud sa priznatim injenicama izjedna ava i nesporne injenice. Zbog navedenog. sud mo e narediti da se dokazuju i priznate injenice. npr.‡ Dejstvo priznanja se sastoji u tome to se priznate injenice ne dokazuju. na elo materijalne istine postavlja pred sud du nost da se utvr uju samo sporne injenice. Naime.

pa ukoliko sudija pojedinac ili lan vije a raspola e znanjem koje se ti e odre enih pravnorelevantnih injenica u konkretnom sporu. ‡ Sud op epoznate injenice uzima u osnov odluke po slu benoj du nosti. jer se one izjedna avaju sa op epoznatim injenicama. ‡ Me utim. ne treba dokazivati. pa time i sudu. ali mu tada prestaje funkcija sudije u konkretnom predmetu.Op epoznate ili notorne injenice i privatno znanje sudije ‡ Pravilo je da notorne injenice ne treba dokazivati. mo e biti pozvan da se pojavi u funkciji svjedoka. . ‡ injenice do ijeg je saznanja sud do ao u vr enju svoje funkcije. npr. u nekom ranijem postupku. privatno znanje sudije je bez procesnopravnog dejstva. jer su takve injenice poznate irem krugu ljudi.

Oborive i 2. ‡ Karakter pravnih pretpostavki imaju samo one presumpcije koje su uobli ene u pravnoj formi pravne norme. ‡ Neoborive pretpostavke (presumptio iuris et de iure) nisu pretpostavke u pravom smislu. pa se rezlikuju dvije vrste pravnih pretpostavki: 1. ‡ .Pravne pretpostavke ili presumptio iuris injenice ije postojanje zakon pretpostavlja ne treba dokazivati i to su pravne pretpostavke. Neoborive pravne pretpostavke. jer su to pravila materijalnog prava koja su uobli ena u formu pravne pretpostavke.

ali proizvode i zna ajne procesnopravne posljedice. Najzna ajnija procesnopravnaposljedica u postupku dokazivanja je u tome da je sud vezan za pretpostavke. u odnosu na onu koja se poziva na injenice ije se postojanje pretpostavlja. da znate. polo aj u postupku se olak ava pretpostavkom prema kojoj se smatra da je obveznik ispunio ranije dospjelo potra ivanje. . zbog ega se mogu smatrati i pojmovima procesnog prava. I ovim oborivim pretpostavkama se ne isklju uje apsolutno du nost da se dokazuju pretpostavljene injenice. npr. nego se samo teret dokazivanja prebacuje na suprotnu stranku.‡ U pravom smislu. ako ima priznanicu da je isplatio one koje su kasnije dospjele. naj e e regulirane normama materijalnog prava. pravne pretpostavke su samo oborive pretpostavke (presumptio iuris tantum). ‡ Pretpostavke su.

dok se suprotno ne doka e. nego vrstom posrednih dokaza. me u njima je i zna ajna razlika u tome to su pravne pretpostavke pravna pravila kojima se odre uje da se odre ena injenica ima smatrati ta nom. jer sud indicije u svrhu dokazivanja pravnorelevantnih injenica. jer one predstavljaju osnovu iz koje se izvodi zaklju ak o ta nosti pravnorelevantnih injenica ‡ Ipak. ‡ Upravo zbog izre enog. ‡ Me utim. sud mora biti u potpunosti ubije en u istinitost injenica koje se nalaze u funkciji indicije. isti kao i kod pravnih pretpostavki. ‡ Zbog toga.Indicije ‡ Indicije predstavljaju proces izvo enja zaklju aka iz poznatih injenica o postojanju nepoznatih. koristi kada ne raspola e neposrednim dokazima. u pravilu. dok to nije slu aj sa indicijama. indicije se ne mogu smatrati pretpostavkama. dokazivanje putem indicija se mnogo vi e koristi na podru ju krivi nog nego gra anskog prava. . da znate.

a samo izuzetno i na sudu. ‡ Nemogu nost da se ta no utvrde pravno relevantne injenice u postupku na osnovu prikupljenih dokaza. pa e sud tada primjeniti pravila o teretu dokazivanja. odvija se u okviru zahtjeva koje postavlja raspravno. injenica i dokaza. . bez obzira da li iznesene injenice i izneseni dokazi idu u prilog stranke koja ih je iznijela ili ne. a rijetko i istra no na elo. te e sud presudu donijeti na tetu one stranke koja nije bila u stanju da pru i dokaze koji treba da kod suda stvore uvjerenje u istinitost spornih injenica. ‡ Du nost prezentiranja procesne gra e. ne osloba a sud da donese presudu.Teret dokazivanja ili onus probandi ‡ Du nost prikupljanja dokaza le i u na em pravu na strankama. ‡ Du nost prezentiranja injenica i dokaza le i na obje stranke.

tu eni postaje tu ilac u pogledu dokazivanja tvrdnji iz tih prigovora. 2. tu eni se osloba a i 3. Shodno ovom osnovnom principu krivi nog prava. Ulaganjem prigovora. sud e donijeti osloba aju u presudu ako ne stekne uvjerenje da je optu eni krivi no odgovoran (in dubio pro reo). . Ako tu ilac ne doka e tvrdnje na kojima zasniva svoj zahtjev. ‡ Najva nija pravila o preraspodjeli tereta dokazivanja obuhva ena su sa tri maksime: 1.‡ Zakoni o parni nim postupcima u BiH ne sadr e op a pravila o preraspodjeli tereta dokazivanja izme u stranaka. dok se u krivi nom postupku problem preraspodjele tereta dokazivanja rje ava u skladu sa principom presumpcije nevinosti optu enog. a ne na onoj koja ne to pori e. Teret dokaza le i na onoj stranci koja ne to tvrdi.

injenice kojima se pravo gasi i injenice kojima se sprje ava nastanak prava. sve se injenice koje se pojavljuju kao predmet dokazivanja dijele u etiri grupe: injenice kojima se pravo stvara. da je ugovor zaklju en pod prinudom. da je rok za ispunjenje ugovora produ en. npr. . ‡ Na tu enom je i teret dokazivanja injenica kojima se pravo gasi. ona stranka koja se poziva na takve injenice. ‡ injenice koje sprje avaju nastanak odre enog prava dokazuje. da je protekao rok zastarjelosti. dokazuje tu eni. ‡ injenice kojima se pravo modifikuje. du na je da doka e stranka koja se poziva na te injenice. ili da je dug pla en i sl. ili usljed prevare ili zablude.Predmet dokazivanja ± thema probandi ‡ U pravnoj teoriji. a to je naj e e tu eni. npr. u pravilu. ‡ injenice kojima se pravo stvara. injenice kojima se pravo mijenja ili modifikuje. npr. a to je naj e e tu ilac.

tada je rije o posrednim dokazima. pa tako npr. i dokazno sredstvo. a kada se iz dokaznih injenica ne mo e neposredno izvesti zaklju ak o postojanju pravnorelevantnih injenica. s druge strane. s jedne strane. ukoliko se iz dokaznih injenica mo e izvesti neposredno zaklju ak o pravnorelevantnim injenicama. . ‡ Dokazne injenice ili dokazni osnov su sve injenice iz kojih se crpi saznanje na osnovu koga se izvodi zaklju ak o ta nosti pravnorelevantnih injenica. dokazne injenice ili dokazni osnov. a sadr aj njegovog iskaza je dokazna injenica ili dokazni osnov. ‡ Dokazno sredstvo je odre eni izvor iz kojeg sud crpi to saznanje.Dokaz ili probatio ‡ Dokaz kao procesnopravna kategorija ima vi estruko zna enje. npr. ‡ Nadalje. tada je rije o neposrednim dokazima. svjedok je dokazno sredstvo.

sadr aj iskaza svjedoka koji pred sudom svjedo i o onome to mu je poznato iz vlastitog saznanja je izvorni dokaz. ‡ Prema tome. zbog ega je ova vrsta dokazivanja nepouzdana. u pravilu. ‡ Posredni i neposredni dokazi se dijele s obzirom na na in njihovog pribavljanja na: izvorne i izvedene. Npr. . koju izvodi po pravilima logike i op eg ivotnog iskustva.‡ Dokazivanje putem posrednih dokaza ili indicija nije po eljno. do dokaznih injenica sud. kao izvora saznanja. jer zaklju ivanje o pravno relevantnim injenicama na osnovu posrednih dokaza ili indicija tra i od suda dodatnu misaonu operaciju. dok je iskaz svjedoka na osnovu pri anja drugih izvedeni dokaz. dolazi putem dokaznih sredstava.

svjedoka i vje taka i to kada se pojavljuju u ulozi svjedoka i vje taka. izuzev u angloameri kom pravu.Dokazna sredstva ‡ ‡ ‡ ‡ U funkciji dokaznih sredstava se pojavljuju lica i stvari. Upravo je u ovome bitna razlika izme u svjedoka i vje taka. SVJEDOCI: Za svjedoka je najbitnije to to on sudu saop ava svoje saznanje. Svjedok saop ava sudu svoje saznanje do koga dolazi opa anjem neposredno svojim ulima. Me utim. Tako e. npr. to lice iznosi samo svoja zapa anja. vje taci i saslu anje stranaka. treba praviti razliku izme u stru nog lica. iskaz svjedoka je relevantan i onda kada saop ava sudu saznanje do koga nije do ao neposredno. kao vrijednosni sud. Pravilo koje ne dopu ta svjedo enje ³po uvenju ili hearsay´ je napu teno u ve ini pravnih sistema. Kada se pojavljuje u ulozi svjedoka. U li na dokazna sredstva spadaju: svjedoci. a ne mi ljenje. jer je u iskazu vje taka bitno njegovo stru no mi ljenje. nego posredstvom drugih lica. ljekar je stru ni svjedok kada saop ava sudu svoja zapa anja o toku bolesti pacijenta. ‡ ‡ ‡ . U stvarna dokazna sredstva spadaju: isprave i predmeti uvi aja.

radi se o pravilu o nedopustivosti primjene dokaza koji se ne izvode neposredno na ro i tu pred sudom. usmeni ili pismeni iskaz koji neko lice da vansudski. imaju i pri tome i zna aj instituta zakletve u angloameri kom pravu.Hearsay ili svjedo enje po uvenju u angloameri kom pravu ta je dokaz po uvenju ili hearsay? Najkra e. svjedoku se ne mo e dozvoliti da dokazuje injenicu da se neki doga aj desio. to zna i da se radi o posrednom dokazu. tako to e svjedo iti da mu je o tome doga aju govorilo neko drugo lice. ije je porijeklo vansudsko i neparni no. Jedan od razloga za to je nemogu nost primjene zakletve prilikom davanja vansudskih iskaza. ‡ Drugim rije ima. ‡ . ‡ Koji dokaz predstavlja hearsay? Prije svega.

a to je da sud nikada ne uskra uje mogu nost o evicu doga aja da li no pristupi na ro i te i da neposredno da iskaz o svome svjedo enju. iz ega bi se mogao izvesti zaklju ak da dana nja stvarnost mo da vi e zagovara isti princip kao i angloameri ko pravo??? ‡ . jer je nepouzdano. rekli smo da je dokazivanje putem posrednih dokaza ili indicija nepo eljno.to se BH parni nog postupka ti e. ‡ Kada sve ovo znamo. postavlja se pitanje korisnosti dopu tenja svjedo enja po uvenju ili hearsay-a u drugim savremenim pravnim sistemima svijeta. treba ista i i injenicu vezanu za angloameri ko pravo. vezanu za na pravni sistem. Uz ovu opasku.

tako da uzrast. te su svjedok i saslu anje stranaka dva posebno odvojena dokazna sredstva. treba razlikovati mogu nost pojavljivanja u ovoj ulozi u konkretnoj parnici. ne bi se ni lice koje se pojavljuje u ulozi zastupnika pravnog lica moglo pojaviti u ulozi svjedoka. ne mo e se pojaviti u ulozi svjedoka stranka.Sposobnost i du nost svjedo enja ‡ Svako fizi ko lice je sposobno da se pojavi u funkciji svjedoka. zainteresovanost i druge okolnosti. ‡ Od op e sposobnosti biti svjedok. ni zakonski zastupnik stranke. ‡ Ne mo e se u konkretnoj parnici u jednom licu da pojavi istovremeno i sudija i svjedok. ‡ Analogno iznesenom. zdravstveno stanje-fizi ki i psihi ki nedostaci. zatim. koja se me usobno isklju uju. nemaju same po sobi uticaja na sposobnost da se bude svjedok. . Zbog toga se ovi u esnici mogu pojaviti u ulozi posebnog dokaznog sredstvasaslu anja stranaka. to mo e biti svako lice.

Ograni enja u okviru du nosti svjedo enja se ti u samo du nosti davanja iskaza. a drugima se daje mogu nost uskra ivanja svjedo enja.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Osnovni zahtjevi koji se pojavljuju pred svjedoke su: da se odazovu na poziv suda. . ili srodnike po tazbini do 2. bra nog druga. a ne i du nosti odazivanja pozivu suda. stepena. u pobo noj liniji do 3. Osloba a se svjedo enja lice koje bi svojim iskazom povrijedilo du nost uvanja slu bene ili vojne tajne. da daju iskaz pred sudom i da govore istinu. a to je precizno utvr eno u lanu 140. dok ga nadle ni organ ne oslobodi ove du nosti. Svjedok mo e uskratiti iskaz o onome to mu je stranka kao svom punomo niku povjerila ili o onome to je stranka ili neko drugo lice svjedoku kao ispovjedniku povjerilo. odnosno uskra ivanja odgovora na pojedina pitanja. kao i o onome o emu je svjedok kao advokat ili ljekar saznao. ZPP FBiH i RS-e. pa svjedok ima pravo da uskrati odgovor ako bi sebe ili srodnike po krvi izlo io opasnosti od krivi nog gonjenja. i to: u pravoj liniji do bilo kog stepena. stepena i take dalje. U i vid odstupanja od uskra ivanja svjedo enja jeste uskra ivanje davanja odgovora na pojedina pitanja. s tim da va e i zakoni o parni nim postupcima u BiH ne predvi aju vi e mogu nost svjedo enja pod zakletvom. Odstupanja od du nosti svjedo enja su razli ita: jedni se osloba aju od svjedo enja. Za la no svjedo enje propisana je krivi na odgovornost.

odnosno slabo reprodukuje upam eno ili obrnuto. iji su iskazi me usobno proturje ni. usmenosti i javnosti. Svjedok pored obaveza ima i pravo. ali slabo pamti. npr. a istovremeno su jedno od najnepouzdanijih izvora saznanja. a u drugu grupu razloga nepouzdanosti svjedoka spada: zainteresovanost za spor. Kada se imaju u vidu svi ovi faktori.Slobodna ocjena iskaza svjedoka ‡ ‡ Neophodno je znati. pravo na tro kove i naknadu izmakle dobiti i sl. odnosno vi e nema instituta konfrontacije ili su eljenja svjedoka. ravnodu nost i sl. Sud po va e im ZPP-ima u BiH vi e ne mo e svjedoke. subjektivni odnos prema injenicama koje svjedok saop ava. Saslu anje svjedoka je procesna radnja koja se izvodi u odre enoj procesnoj formi koja je odre ena na elima neposrednosti. ‡ ‡ ‡ ‡ . svjedoci su dokazno sredstvo koje se naj e e koristi. nije te ko zaklju iti da se u ocjeni iskaza svjedoka dosta esto izvodi pogre an zaklju ak. Razlog zbog ega je to tako je i to da se obi no de ava da neko dobro zapa a. suo iti. ima pravo na upotrebu svog jezika.

jer doma aj vje ta enja nikada ne mo e obuhvatiti injeni nu gra u jednog spora u njegovoj ukupnoj relevantnosti. . pa njegova ovla tenja idu od utvr enja injenica. ‡ Sadr aj vje ta enja je odre en doma ajem ovla tenja. njihovog razja njavanja.Vje tak ‡ Vje tak je stru no lice koje se pojavljuje u funkciji dokaznog sredstva. kada je u sporu potrebno za utvr enje odre enih injenica stru no znanje kojim sud ne raspola e. ‡ Du nost suda se prote e na svu relevantnu injeni nu gra u u cilju pravilnog dono enja odluke. ‡ Naj e e. pa sve do izvo enja injeni nog zaklju ka. sadr aj vje ta enja obuhvata i utvr ivanje odre enih injenica i istovremeno izvo enje zaklju ka iz utvr enih injenica. pa ni onda kada sud stavlja vje taku na uvid cijelu injeni nu i dokaznu gra u na osnovu koje treba da da svoj nalaz i mi ljenje.

U funkciji vje taka mo e se pojaviti svako lice koje raspola e potrebnim stru nim znanjem. ali ne radi vje ta enja o injenicama o kojima je svjedo io. dok vje tak mo e biti zamjenjen drugim vje takom. Poslije izmjena ZPP-ova u BiH. vje tak mo e biti izuzet iz istih razloga iz kojih mo e biti izuzet i sudija. Tako e. potrebno istovremeno i medicinsko i ekonomsko znanje. vje tak se ne razlikuje od bilo kog drugog dokaznog sredstva. . kao ni njihovi zastupnici. to je on nezamjenljiv. s tim da je takvo saznanje zasnovano na posebnom stru nom znanju. sada sud mo e odrediti samo jednog vje taka. Istina. same stranke. treba praviti razliku izme u svjedoka-stru njaka i vje taka. ali se i tada u funkciji vje taka pred sudom mo e pojaviti samo odre eno fizi ko lice. a ni organ stranaka. U na em pravu. gdje je npr. zato se u konkretnoj parnici ne mo e u ulozi vje taka istovremeno pojaviti ni lan sudskog vije a. Zbog iznesenog. tada se odre uju dva vje taka. Svjedok stru njak je lice koje saop ava sudu svoje saznanje o injenicama koje se ti u nekog doga aja iz pro losti kao i kod svjedoka. U takvom svojstvu se istovremeno ne mo e pojaviti svjedok i vje tak. sud mo e uzeti za vje taka lice koje je ranije bilo saslu ano kao svjedok. s tim da se u na em pravu vje ta enje mo e povjeriti i stru noj ustanovi. s tim da kod slo enih vje ta enja.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Kako svjedok saop ava sudu svoje saznanje o injenicama koje se odnose na pro le doga aje. pa kako vje tak nije organ suda.

sud mo e rje enjem narediti vje taku da naknadi tro kove koje je prouzrokovao svojim neopravdanim nedolaskom ili neopravdanim odbijanjem da vje ta i. Du nost vje ta enja obuhvata du nost odazivanja na poziv suda i du nost izno enja nalaza i mi ljenja. koji uvijek mora biti obrazlo en. . njegovo izvo enje i ocjena ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Ne postoji op a du nost vje ta enja. bilo da usvaja ili odbija mi ljenje vje taka. Na zahtjev stranaka. ali i zbog vi eg suda. Sud ocjenjuje mi ljenje vje taka po na elima slobodne ocjene dokaza. jer je vje tak zamjenljiv. Svoj nalaz i mi ljenje vje tak iznosi u pravilu usmeno na raspravi.Vje ta enje. s tim to mu sud mo e odrediti da u odre enom roku prije rasprave podnese pismeno svoj nalaz i mi ljenje. a du an je to u initi zbog stranaka. odnosno trebao bi preispitivati pravilnost injenica koje le e u osnovi stru nog mi ljenja vje taka. kao i svako drugo dokazno sredstvo. kao i pravilnost zaklju ka koji vje tak izvodi iz tih injenica. Sud nikad ne bi smio nekriti ki usvojiti mi ljenje vje taka. kao to postoji op a du nost svjedo enja. Sud je du an da u obrazlo enju iznese razloge. zbog ega se prema vje taku mogu izracati samo nov ane sankcije.

jer su i same subjekti tog spornog odnosa. od saslu anja stranaka kao dokaznog sredstva. pa mogu da pru e sudu i najpotpunije obavje tenje o svim spornim pitanjima. U funkciji informativnog saslu anja. kao i kod izvo enja dokaza svjedocima. zbog ega je saslu anje stranaka uobli eno u posebno dokazno sredstvo. . izjava koju stranka daje u funkciji dokaznog sredstva nema karakter procesne radnje. ‡ Zato je izvo enje dokaza saslu anjem stranaka procesnopravno uobli eno. zbog ega i sposobnost stranke da se pojavi u ulozi dokaznog sredstva ne zavisi od njene parni ne sposobnosti.Saslu anje stranaka kao dokazno sredstvo ‡ Stranke su va an izvor saznanja o spornim injenicama koje su relevantne za rje avanje spora. ‡ Treba razlikovati informativno saslu anje stranaka. stranke se pojavljuju kao subjekti parni nog postupka. Me utim. pa i njihove radnje imaju karakter procesnih radnji.

jer funkciju isprave ima svaki tjelesni predmet iz kog sud crpi svoje saznanje o pravnorelevantnim injenicama. i to na osnovu sadr aja koji je na tom predmetu odre enim znacima izra en. npr. kod isprava je dokazni osnov ili razlog uvijek njen sadr aj. a kod uvi aja je to sam predmet uvi aja. ‡ Isprave. Dokazne ili dokumentarne. . ‡ S obzirom na sadr aj. forma isprave i njen izdavalac. ‡ Prema tome. ‡ Karakter dispozitivnih ili konstitutivnih isprava imaju one izjave volje koje su upravljene na zasnivanje. ‡ Me u najva nije kriterije za podjelu isprava. isprave se dijele na: 1.Isprave ‡ Isprave spadaju u stvarna dokazna sredstva. pored svjedoka. promjenu ili prestanak odre enog pravnog odnosa . ‡ Razlika izme u isprava kao tjelesnih predmeta i uvi aja je u njihom sadr aju. ugovor i testament. spada: sadr aj isprave. Dispozitivne ili konstitutivne i 2. spadaju u najstarija dokazna sredstva.

da su izdate u pripisanoj formi i da je njihovo izdavanje u okviru nadle nosti izdava a. ‡ Karakter javnih isprava imaju one isprave koje je izdao dr avni organ u granicama svoje nadle nosti. ‡ Konstitutivni karakter imaju one isprave ije je postojanje uslov punova nosti izjave volje koja je u ispravi opredme ena. ‡ S obzirom na izdavaoca. ‡ S obzirom na formu. karakteri u ih sljede a obilje ja: da su izdata od strane nadle nog organa. .‡ Dokaznim ili dokumentarnim ispravama se zasvjedo ava ili potvr uje posjedovanje odre enih fakata u svrhu dokazivanja. npr. nepo tivanje pismene forme povla i za sobom apsolutnu ni tavost ugovora. pa prema tome. isprave se dijele na javne i nejavneprivatne isprave. ‡ Deklaratorna pismena forma nije uslov za punova nost izjave volje koja je sadr ana u ispravi. ‡ U nejavne ili privatne isprave spadaju sve isprave koje se mogu podvesti pod pojam privatne isprave. pa npr. isprave mogu biti konstitutivne i deklarativne. isprava kojom se zasvjedo ava da je usmeno zaklju en u pro losti odre eni pravni odnos.

Dokazna snaga i ocjena isprava ‡ Pravilo je da sud cijeni dokaznu snagu isprave po ne elu slobodne ocjene dokaza samo onda kada su u pitanju nejavne ili privatne isprave. da se zaklju iti da se sud u ocjenu dokazne snage javnih isprava uop e ne upu ta. ‡ Me utim. ‡ Iz navedene konstatacije. dopu teno je dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvr ene injenice ili da je isprava nepravilno sastavljena. . ‡ Inozemne javne isprave imaju istu dokaznu snagu kao i doma e javne isprave. odnosno izdata od organa koji je na ispravi ozna en i 2. Da je sadr aj isprave istinit. ako su propisno ovjerene i pod uslovom uzajamnosti. Da je isprava autenti na. ‡ Dokazna snaga javne isprave izvodi se iz dvije presumpcije: 1.

predmet uvi aja istovremeno i dokazno sredstvo. zbog ega se uvi aj smatra najjednostavnijim i najsigurnijim na inom saznanja.Uvi aj ili o evid ‡ Uvi ajem sud saznanje sti e svojim neposrednim opa anjem pravnorelevantnih injenica. . ‡ Neophodno je znati da je kod uvi aja. ‡ I pored svih ovih prednosti uvi aja. a putem uvi aja mogu se utvr ivati samo injenice iz sada njosti. ipak se on u praksi rje e koristi i to zbog toga to su predmet dokazivanja naj e e injenice koje se odnose na neki doga aj iz pro losti.

‡ Kako vidite. a uz ovo treba da postoji i prijedlog za obezbje enje dokaza. ustanovom obezbje enja se odstupa od pravila da se dokazi izvode u postupku i to na glavnoj raspravi. u slu aju opasnosti da izvo enje dokaza saslu anjem svjedoka ne bi bilo mogu e. ili mijenja esto prebivali te i sl.Obezbje enje dokaza ‡ Ovom ustanovom se omogu ava utvr ivanje injenica izvo enjem dokaza i prije pokretanja parnice. . pa je izvo enje obezbje enja dokaza dopu teno u slu aju: Da postoji opasnost da se dokaz ne e mo i izvesti ili e njegovo kasnije izvo enje biti ote ano. zato to je svjedok te ko bolestan. npr.

a ako je prijedlog stavljen u toku postupka. tako i u toku parnice. pod uslovom da je obezbje enje dokaza potrebno prije ili u postupku vanrednih pravnih lijekova. a mo e se tra iti i nakon pravomo nog okon anja postupka. onda je nadle an sud pred kojim je postupak u toku. nadle an je ni i sud prvog stepena na ijem podru ju se stvar nalazi. Ako se tra i prije pokretanja postupka. ‡ O prijedlogu za obezbje enje dokaza odlu uje sud u zavisnosti od toga da li se obezbje enje dokaza tra i prije pokretanja postupka ili nakon to je postupak pokrenut. ‡ Obezbje enje dokaza mo e se tra iti kako prije pokretanja parnice.‡ U postupku za obezbje enje dokaza ne mo e se izvesti dokaz saslu anjem stranaka. odnosno lice boravi. .

Da li zahtjeva dokazivanje i 3. Da li je injenica za ije se utvr enje dokaz predla e pravno relevantna. a procesna forma izvo enja dokaza je glavna rasprava. odlu ivanje o izvo enju dokaza i sam in izvo enja dokaza. ‡ ‡ ‡ . Ocjenu dokaza vr i sud po na elu slobodne ocjene dokaza. Da li je ponu eno dokazno sredstvo podobno da se utvrdi istinitost pravnorelevantne injenice koja je predmet dokazivanja. 2. kojom prilikom sud utvr uje: 1.Izvo enje i ocjena dokaza ‡ ‡ ‡ Izvo enje dokaza u irem smislu obuhvata: predlaganje dokaznih sredstava. du nost predlaganja dokaznih sredstava je u pravilu na strani stranaka. U na em pravu. Odlu ivanje o izvo enju predlo enih dokaza je u isklju ivoj nadle nosti suda. Izvo enje dokaza u u em smislu je procesna djelatnost upotrebe dokaza koje je sud odlu io da izvede. Ocjena dokaza slijedi poslije izvo enja dokaza. tako to svaki izvedeni dokaz cijeni zasebno i sve dokaze zajedno. zbog ega je sud du an da u obrazlo enju presude iznese povjerljive argumente na kojima je zasnivao svoje uvjerenje ocjenom dokaza. tako da je sud ovla ten samo izuzetno da odstupi od izvo enja dokaza na glavnoj raspravi.

Izdataka koji su izazvani neposredno radnjama u parnici i povodom nje. izdaci za putne tro kove i dnevnice. tro kovi za izvo enje i obezbje enje dokaza. Izdataka za sudske takse i 2. za tro kove po tarine. Tro kovi sudskih taksi regulirani su Zakonom o sudskim taksama. iji je sastavni dio i taksena tarifa. Svjedok i vje tak moraju da zahtjevaju naknadu odmah nakon saslu anja. Sud ne mo e odbaciti tu bu zbog toga to tu ilac nije platio propisanu taksu. ali se mo e zahtjevati prinudno izvr enje. tako to svaka stranka unaprijed snosi tro kove koje prouzrokuje svojim radnjama. prevo enja i ovjeravanja isprava.Parni ni tro kovi ‡ Parni ni tro kovi se sastoje od: 1. a u kona nici ona stranka koja izgubi parnicu. ‡ ‡ ‡ ‡ . kao to su: li ni tro kovi stranaka i njihovih zastupnika. u protivnom gube pravo na naknadu. tro kovi i nagrade punomo nika. Osnovno pravilo je da sve parni ne tro kove snose stranke. a sud je du an da ih na to upozori. ukoliko stranka odbije da plati propisanu taksu. objavljivanja sudskih oglasa i sl.

Rekosmo. tu ilac e nadoknaditi tu enom parni ne tro kove. prije nego to se upustio u raspravljanje o glavnoj stvari. stranka je du na neovisno o ishodu parnice naknaditi protivnoj stranci to kove koje je prouzrokovala svojom krivicom. o emu odlu uje sud. Pravo na naknadu pripada samo za one tro kove koji su bili neophodni za vo enje parnice. stranka je du na nezavisno od ishoda parnice da nadoknadi protivnoj stranci tro kove koje je prouzrokovala zloupotrebom procesnih prava. svaka stranka podmiruje svoje tro kove. . ali ga to ne osloba a da sporne injenice utvr uje drugim dokazima. solidarno odgovaraju i za tro kove postupka. pa zbog toga stranka koja izgubi parnicu u cijelosti snosi svoje vlastite tro kove i nadokna uje tro kove suprotne stranke. Javni tu ilac i ombdusmen imaju pravo na naknadu tro kova. Ako tu eni nije dao povoda za tu bu i ako je u odgovoru na tu bu priznao tu beni zahtjev. Ako je parnica zavr ena sudskim poravnanjem. Isto tako.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Ukoliko iznos potreban za podmirenje tro kova ne bude polo en. osnovni kriterij prema kome se odre uje na kojoj stranci le i obaveza naknade parni nih tro kova je kriterij uspjeha u parnici. sud e odustati od izvo enja dokaza. Me utim. ali ne i na nagradu. Suparni ari koji solidarno odgovaraju u predmetu povodom koga se vodi parnica. u kome nije druga ije dogovoreno.

pripada stranci u postupku koja. ‡ Pravo na osloba anje od pla anja parni nih tro kova tzv. ne bi mogla podmiriti tro kove postupka bez tete za nu no izdr avanje sebe i svoje porodice. s obzirom na svoje imovno stanje. s tim da djelimi no osloba anje podrazumjeva samo osloba anje od pla anja taksa. Ovo osloba anje mo e biti potpuno i djelimi no. njih podmiruje stranka koja je podnijela prijedlog za obezbje enje dokaza. ‡ Obezbje enje parni nih tro kova ili cautio iudicatum solvi. a to bi trebao biti advokat na ije zastupanje pristaje sud i sama stranka. siroma ko pravo. s tim da zahtjev za naknadu tro kova stranke mogu staviti najkasnije do zavr etka raspravljanja koje prethodi odlu ivanju o tro kovima. . ‡ to se ti e tro kova postupka za obezbje enje dokaza. odnosno prethodno obezbje enje tro kova postupka se u na em pravu mo e tra iti samo onda kada se u ulozi tu ioca pojavljuje strani dr avljanin ili lice bez dr avljanstva.‡ Sud o naknadi parni nih tro kova odlu uje bez raspravljanja i to samo na prijedlog stranaka. ‡ Besplatnog punomo nika postavlja sud.

Ako u dr avi kojoj pripada tu ilac. Ako tu ilac u BiH u iva pravo azila. jer tu eni nije du an da nastavi postupak sve dok se pravomo no ne odlu i o njegovom zahtjevu. Ako se tu beni zahtjev odnosi na potra ivanje tu ioca iz radnog odnosa u BiH. 4. bez obzira ko se pojavljuje u njegovoj ulozi. Ako se vodi spor o postojanju ili nepostojanju braka. pod uslovom da nema ograni enja.‡ Pravo na obezbje enje parni nih tro kova pripada tu enom. ili se vodi spor o utvr ivanju ili osporavanju o instva odnosno materinstva i 5. 3. 2. ‡ Zahtjev tu enog za obezbje enje parni nih tro kova ili aktorska kaucija. jer tada tu enom ovo pravo ne pripada. o protivtu bi ili o izdavanju platnog naloga. dr avljani nisu obavezni da daju obezbje enje. . ‡ Tu enom ne pripada pravo na obezbje enje parni nih tro kova pod uslovima: 1. proizvodi neposredno dejstvo. Ako je rije o mjeni noj ili ekovnoj tu bi. o poni tenju braka ili razvodu.

Dispozitivne radnje kojima se okon ava postupak ‡ Rekli smo. ‡ Stranke mogu svojom voljom postupak okon ati i preduzimanjem drugih odre enih dispozitivnih radnji. zapamtite. . a njom tu ilac manifestuje svoju volju da odustaje od tra enja pravne za tite u pokrenutoj parnici. ‡ POVLA ENJE TU BE je procesnopravna izjava upravljena sudu. kao to je povla enje tu be i sklapanje sudskog poravnanja. time se ne odri e od tra enja pravne za tite u konkretnom predmetu. a u sporovima za razvod braka do momenta dono enja pravomo ne presude. ali. jer izjava o povla enju tu be ne podrazumjeva istovremeno i izjavu tu ioca o neosnovanosti tu benog zahtjeva. stranke mogu slobodno raspolagati svojim zahtjevima tokom postupka. Razlozi povla enja tu be su procesnopravno irelevantni. ‡ Tu ilac mo e povu i tu bu sve do zaklju enja glavne rasprave.

npr. te se i tada smatra da je tu ba povu ena. ‡ Prema tome. kada tu ilac ne doka e da je polo io aktorsku kauciju u odre enom roku i sl. . ‡ Pasivno dr anje tu ioca pretpostavlja povla enje tu be ako tu ilac ne ispravi ili ne dopuni tu bu u roku koji mu sud odredi. ‡ Fikcija o povla enju tu be je zakonska fikcija odnosno pretpostavka..‡ Za povla enje tu be potreban je pristanak tu enog od njegovog upu tanja u raspravljanje o glavnoj stvari. s tim da tu ilac ima mogu nost da povodom istog zahtjeva ponovo podigne tu bu. to ete vidjeti u bilo kom parni nom zakonu u BiH. pa povla enje tu be postoji samo u onim slu ajevima u kojima zakon pretpostavlja da je stranka preduzela dispozitivnu parni nu radnju kojom se okon ava postupak. odnosno da je tu ilac povukao tu bu in concreto. a u bra nim sporovima od momenta zaklju enja glavne rasprave. ‡ Izjavu o povla enju tu be tu ilac mo e dati usmeno na ro i tu ili putem podneska. mada on to uistinu nije uradio. najva nije dejstvo povla enja tu be je u tome to izaziva ga enje parnice kao procesnopravnog odnosa.

nego debela parnica. . zbog ega narod i ka e: Bolje je mr avo poravnanje. a vansudsko normama obligacionog prava. ‡ Dakle. nego samo visinu tete. sudsko poravnanje je regulirano normama procesnog prava. npr. stranke i nakon pokretanja parnice imaju mogu nost da kori tenjem ustanove sudskog poravnanja mirnim putem rije e spor bez dono enja presude. pa ukoliko na to tu ilac pristane. ali ih ne smije na to prisiljavati. ‡ Nakon pokretanja postupka. a to je u cilju pobolj anja me usobnih odnosa. sud je du an da podsti e stranke na sklapanje sudskog poravnanja. kada tu eni ne osporava osnov.Sudsko poravnanje ili nagodba ‡ U na em pravu. ali sa svim posljedicama koje u pogledu rje avanja spora ima presuda kao akt suda. ‡ Do poravnanja obi no dolazi tako to tu ilac odustaje u dijelu istaknutog tu benog zahtjeva. tada dolazi do poravnanja. ‡ Predmet sudskog poravnanja mora biti tu beni zahtjev kao predmet spora i to u cjelini ili samo u jednom dijelu.

‡ . s tim to tu ilac pristaje na isplatu u ratama. isto kao i vansudsko. Procesnopravna dejstva sudskog poravnanja su izjedna ena sa pravomo nom sudskom presudom. jer ako do sklapanja poravnanja do e tek kada je parnica u albenom stadiju. ‡ Stranke mogu u toku cijelog postupka pred sudom zaklju iti poravnanje. ‡ Na procesne pretpostavke sklopljenog sudskog poravnanja sud mora paziti po slu benoj du nosti. to je stav i na e sudske prakse. Materijalnopravno dejstvo poravnanja predstavlja pravna i poslovna sposobnost i ovla tenje stranaka da disponiraju pravima i obavezama. ‡ Uno enjem izjava stranaka o poravnanju u zapisnik. tako da nova parnica izme u istih stranaka nije dopu tena. ‡ Poravnanje se zaklju uje uvijek pred parni nim sudom prvog stepena. ‡ ‡ ‡ Sudsko poravnanje proizvodi materijalnopravno i procesnopravno dejstvo. Sudsko poravnanje se mo e pobijati tu bom za poni taj. s tim da je to mogu e samo u sporovima u kojima stranke mogu disponirati predmetom spora. to ima za posljedicu ga enje pobijane presude. ali se mo e tra iti prinudno izvr enje obaveze preuzete poravnanjem.‡ Do poravnanja dolazi i kada tu eni u cijelosti priznaje potra ivanje iz tu benog zahtjeva. tim inom poravnanje sti e formu sudskog poravnanja.

a materijalnopravni su oni prigovori kojima se osporava osnovanost tu benog zahtjeva. ali mu norme procesnog prava moraju obezbjediti ravnopravan polo aj prema tu iocu. tu eni naj e e zauzima odbrambeni stav. a materijalnopravnim prigovorima odbijanje tu benog zahtjeva kao neosnovanog.Odbrambene radnje tu enog ‡ Tu eni nije obavezan na odre eno dr anje u parnici. jer ga vlastiti interes opredjeljuje na takvo dr anje u parnici. tu eni mo e zauzeti odbrambeni stav. Prigovorom. mo e priznati tu beni zahtjev tu ioca i mo e zauzeti potpuno pasivan stav. . te tada tu eni raspola e sa: 1. ‡ PRIGOVORI se dijele na procesnopravne i materijalnopravne. ‡ Tako. to zna i da procesnopravnim prigovorima tu eni eli izdejstvovati odbacivanje tu be kao nedopu tene. 2. Protivtu bom. ‡ Istina. Kompenzacijom ili prigovorom prebijanja i 3. ‡ Procesnopravni su oni prigovori kojima se osporava dopu tenost tu be.

Na strani suda.‡ Razlozi za procesnopravne prigovore mogu biti: 1. apsolutna. ne mo e da se oglasi mjesno nenadle nim. ne mo e bez pristanka tu enog povu i ili preina iti tu bu u subjektivnom smislu. ‡ S druge strane. nakon to se tu eni upustio u raspravljanje o glavnoj stvari i sl. npr. momentom upu tanja tu enog u raspravljanje. 2. npr. Prigovori kojima tu eni iznosi injenice koje sprje avaju nastanak tu iteljevog prva. ‡ Me utim. . 3. npr. ‡ Materijalnopravni prigovori su tvrdnje injeni nog karaktera i dijele se na tri vrste: 1. niti tu eni mo e da se poziva na nadle nost arbitra e. 2. niti mo e tra iti obezbje enje parni nih tro kova-aktorsku kauciju. npr. strana ka i parni na sposobnost ili nedostaci u zastupanju. Nedostaci u pogledu predmeta spora. Prigovori kojima tu eni iznosi injenice koje izazivaju prestanak tu io evog prava. Prigovori kojim tu eni iznosi injenice koje uskra uju ostvarenje postoje eg prava tu ioca. stvarna i mjesna nenadle nost. postojanje procesnih smetnji res iudicata i lis pedens. zbog nedostatka poslovne sposobnosti. tu ilac npr. prigovor neispunjenja ugovorne obaveze od strane tu ioca. sud vi e npr. npr. npr. kad tu eni tvrdi da je ispunio obavezu i 3. Na strani stranaka.

‡ Tu eni mo e ista i prigovor kompenzacije samo do zaklju enja glavne rasprave i do nje dolazi tek odlukom suda. a ako nije. ‡ Zapamtite. ‡ Potra ivanje tu enog se mo e kompenzirati samo do visine potra ivanja koje je istaknuto u tu benom zahtjevu. onda se tu enom nala e da ispuni potra ivanje tu ioca u dijelu koji nije kompenziran.‡ KOMPENZACIJA ILI PRIGOVOR PREBIJANJA je primarno ustanova obligacionog prava i jedan je od oblika ga enja obaveze. dejstvo kompenzacije ne proizvodi sam fakt sticanja uslova za kompenzaciju. nego tek izjava jedne stranke drugoj da vr i kompenzaciju. . ako je protupotra ivanje u visini potra ivanja iz tu benog zahtjeva. ‡ Kompenzacija se vr i tako to sud odbija tu ioca sa tu benim zahtjevom.

protivtu bu podi e tu eni u parnici koja te e povodom tu be i njome se protiv tu ioca isti e samostalan tu beni zahtjev. zbog ega se u istom postupku utvr uju injenice koje mogu biti relevantne za oba zahtjeva. ‡ Protivtu ba se mo e koristiti u dvojakoj funkciji: 1. Kao odbrambena radnja isto defanzivnog karaktera i 2. ‡ Kao ofanzivna radnja. npr. iz tu be i protivtu be. ‡ Ona je u funkciji odbrambenog sredstva kada se njome isti e tu beni zahtjev upravljen na odbijanje zahtjeva koji tu ilac isti e u tu bi. protivtu ba je u funkciji procesnopravne ustanove kojom se omogu ava tu enom da u istoj parnici ostvari neko svoje pravo protiv tu ioca.Protivtu ba ‡ Kao odbrambena radnja tu enog. . Kao ofanzivna radnja. te je ovo primarna funkcija protivtu be. prejudicijelna i kompenzaciona protivtu ba.

‡ Koneksna protivtu ba se odre uje s obzirom na koneksitet ili vezu koja postoji izme u zahtjeva iz tu be i protivtu be. Prejudicijelnu i 3. prodavac ustaje tu bom i tra i isplatu kupoprodajne cijene za isporu enu robu. s tim da se tada tu eni mo e poslu iti i obi nim prigovorom ili protivtu bom. . ‡ Prejudicijelnom protivtu bom tu eni isti e zahtjev da se utvrdi postojanje ili nepostojanje pravnog odnosa od koga zavisi odluka o tu benom zahtjevu. 2.Vrste protivtu be ‡ Razlikujemo: 1. npr. ‡ Ako tu eni ima pravni interes da se o prejudicijelnom spornom pravnom odnosu donese odluka sa dejstvom pravomo nosti. Koneksnu. a kupac ustaje protivtu bom i tra i naknadu tete zbog toga to isporu ena roba ne odgovara ugovorenom kvalitetu. Kompenzacionu protivtu bu. poslu it e se protivtu bom.

protivtu ba je dopu tena nakon zasnivanja litispedencije povodom tu be i mo e se podi i sve do zaklju enja glavne rasprave. atrakcionu nadle nost. to predstavlja tzv. ali zbog ekonomi nosti naj e e to ne ini. odbacivanjem ili povla enjem tu be. ‡ ‡ Dakle. sa potra ivanjem koje tu ilac isti e u tu benom zahtjevu. obje parnice se vode u istom postupku i donosi se jedna odluka. protivtu ba je samostalna parnica i njena sudbina nije odre ena sudbinom parnice koja se vodi povodom tu benog zahtjeva. da znate. ‡ ‡ ‡ Va no je ista i. mada sud mo e i razdvojiti raspravljanje o zahtjevu iz tu be i protivtu be. ipak protivtu ba ima prednost u onim situacijama kada je protupotra ivanje tu enog ve e od potra ivanja tu ioca. ‡ Me utim. npr. Jedino.‡ Kompenzacionom protivtu bom tu eni isti e protiv tu ioca tu beni zahtjev koji je upravljen na potra ivanje koje je podobno za kompenzaciju. . osim ako je za zahtjev iz protivtu be nadle an vi i sud. jer se prigovorom kompenzacije mo e kompenzirati protupotra ivanje samo do visine potra ivanja iz tu be. Za protivtu bu je nadle an onaj sud pred kojim te e parnica po tu bi. ta ovo prakti no zna i: Ako do e do okon anja parnice povodom tu be. kako tu eni mo e protivpotra ivanje isticati putem prigovora kompenzacije ili putem protivtu be. to ne e imati uticaja na tok parnice povodom protivtu be.

odlukom u obliku rje enja sud odlu uje o predmetu spora. odnosno o tu benom zahtjevu. ali se pojavljuje u vezi sa raspravljanjem i odlu ivanjem o predmetu spora. ‡ Odluku u obliku presude sud donosi kada odlu uje o predmetu spora. sve odluke suda se dijele na presude i rje enja.Sudske odluke ‡ S obzirom na procesnu formu. i to samo u postupku izdavanja platnog naloga i u postupku zbog smetanja posjeda. procesna pitanja. ‡ Odluku u obliku rje enja sud donosi kada zauzima svoj stav o nekom pitanju koje se ne ti e neposredno predmeta spora. a to su tzv. . ‡ Izuzetno.

tako to donju premisu-premissa minor obrazuju pravnorelevantne injenice. a sadr aj pravnih normi koji primjenjuje. obrazuju odgovaraju e norme materijalnog prava.Presude ‡ Presuda je zavr ni akt kojim se okon ava raspravljanje i odlu ivanje u prvostepenom postupku o predmetu spora. a pravilna primjena pravila postupka je u slu bi dono enja pravilne odluke. sud supsumira. ‡ Zaklju ak ili conclusio o osnovanosti tu benog zahtjeva izvodi se silogisti kom operacijom. ‡ Kada utvrdi obje premise. a gornju premisu-premissa maior. ‡ injeni no stanje sud utvr uje. u pravilu. odnosno podvodi injeni no stanje pod odgovaraju e norme materijalnog prava i izvodi zaklju ak o osnovanosti tu benog zahtjeva. . izvodi tuma enjem. izvo enjem dokaza.

injeni nih tvrdnji. 3. Logi ka ili pojmovna. . imaju zna aj injeni nih pitanja. sva pitanja koja se pokre u u vezi ta nog reprodukovanja fakti kih odnosa. a ne injenice koje su predmet dokazivanja. 2. pa se putem slobodne ocjene dokaza utvr uje istinitost injeni nih tvrdnji. Teleolo ka ili ciljna. a gdje nastaje pravna ocjena u jednom sporu. ima karakter injeni nog zaklju ivanja i ocjene. Peripateti kom doktrinom se utvr uje kriterij za razlikovanje gdje prestaje injeni no utvr enje.‡ Razgrani enje injeni nog i pravnog pitanja je u injeno uz pomo sljede ih doktrina: 1. a svaka operacija zaklju ivanja i ocjene koja se odvija u okviru ocjene rezultata dokazivanja istinitosti injeni nih tvrdnji. do ega se dolazi upore ivanjem dokaznih osnova sa injeni nim tvrdnjama. ‡ Kod peripateti ke doktrine. ‡ Kod ove doktrine su predmet slobodne ocjene dokazi. Gnoseolo ka ili doktrina utvr ivanje razlike u na inu saznanja injenica i prava-donja i gornja premisa i 4.

momentom otposlanja. a zavr ava se objavljivanjem presude. presuda sti e svojstvo sudskog akta. ‡ Ukoliko sud odstupa od pravila da se presuda donese neposredno nakon zaklju enja glavne rasprave. to je jedino ispravno. ‡ Objavljivanje presude je zavr ni in u procesu njenog dono enja. ‡ Vije anje i glasanje se obavlja uz isklju enje javnosti. tada se presuda ne objavljuje. litispedencija se zasniva u momentu kada tu eni zaprimi tu bu. nego se strankama saop ava dostavljanjem. ‡ Dono enje presude je poseban stadij postupka koji otpo inje vije anjem i glasanjem. a suprotno od ovoga. a ne momentom prijema. s tim da predsjednik vije a glasa posljednji. ‡ Sudija pojedinac neposredno izri e presudu.Dono enje i objavljivanje presude ‡ Presudom sud odlu uje o zahtjevu koji se ti e glavne stvari i sporednih potra ivanja. ‡ Da znate. .

‡ Vezanost suda vlastitom presudom ogleda se u tome to sud nakon objavljivanja. stranke se mogu odre i prava na albu. ve jedino mo e sugerirati strankama da protiv takve presude ulo e albu. odnosno otklanjanje gre aka. ‡ Tek od momenta objavljivanja presude. vi e presudu ne mo e ukinuti ni izmjeniti. odnosno otposlanja. ispravljanje presude. ako stranka ne ulo i albu. . ne mo e ih otklanjati sam ukidanjem ili preina enjem. dispozitiv i obrazlo enje. o emu ete vi e prakti no na vje bama. ukoliko se iz obrazlo enja ne mo e vidjeti kako i na osnovu kojih dokaza je sud do ao do uvjerenja o ta nosti spornih injenica. ‡ Prvostepeni sud mo e otkloniti samo one nedostatke koji ulaze u tzv. a mo e ih otkloniti sud koji je presudu donio. ‡ Presuda se uvijek mora pismeno izraditi. to predstavlja razlog za pobijanje donesene presude. ‡ Kad govorimo o ispravljanju presude. a momentom dostavljanja presude otpo inje te i rok za albu. mislimo na nedostatke koji ne predstavljaju razlog za pobijanje donesene presude. ‡ Ukoliko sud primjeti nedostatke u donesenoj presudi. a sadr aj presude je odre en zakonom i ona sadr i: uvod. ijim istekom presuda sti e svojstvo pravomo nosti. s tim da ispravljanje nikada ne smije pre i u dopunjavanje ili izmjenu presude. a ovom prilikom samo isti em da.

ali i samo njihovo postojanje nije smetnja za njenu pravomo nost. . ‡ Nepostoje a presuda je pravno nullum. pa ukoliko do pobijanja ne do e. nepostoje a i presuda bez dejstva ‡ Procesne radnje koje prethode dono enju presude i presuda kao zavr ni akt.Osamostaljivanje presude. nemaju istu vrijednost. tako da ni tavost preduzetih radnji samo po sebi ne ometa nastupanje pravnih dejstava donesene presude. presuda e biti punova na. ‡ Osamostaljivanje presude kao zavr nog akta ima za posljedicu da presuda proizvodi sva dejstva i onda kada su njenom dono enju prethodile povrede normi procesnog prava. a sve zajedno je u slu bi na ela pravne sigurnosti. pa samo kona na presuda ima samostalan pravni osnov va enja. pa je dosljedno tome i njeno pobijanje izli no. odnosno presudama bez dejstva. ‡ U zakonima nema izri itih odredbi i nepostoje im ili neegzistentnim presudama. ne mo e proizvoditi nikakva dejstva.

s tim da se kona ne presude dalje dijele na: a) potpune. Prema vrsti pravne za tite koja se presudom ostvaruje. me upresudu zakoni o parni nim postupcima u BiH vi e ne poznaju). . b) deklaratorne ili utvr uju e i c) konstitutivne ili preobra ajne. presude mogu biti: a) kontradiktorne. npr. ‡ Presude se uobi ajno razvrstavaju na sljede i na in: 1. 2. Prema postupku koji je prethodio dono enju presude. Takva je i ona presuda koja je donesena nakon povla enja tu be.‡ Od nepostoje ih presuda treba razlikovati presude bez dejstva. c) presude zbog izostanka i d) presude na osnovu odricanja. presude mogu biti: a)kona ne i b) me upresude (istina. isto izvr ena i podjela tu bi u procesnom pravu. Ovako je. to zna i da se ona mo e pobijati pravnim lijekovima. 3. pa presude mogu biti: a) kondemnatorne ili dosu uju e. kao to znate. b) djelimi ne i c) dopunske. Prema predmetu odlu ivanja. b) presude po priznanju. ali ne i za materijalnu pravomo nost. ‡ Kako je presuda bez dejstva podobna za formalnu. presuda bez dejstva je ona koja je donesena prema pravnom licu koje ne potpada pod jurisdikciju doma ih sudova ili prema licu koje nije postojalo ili vi e ne postoji.

Deklaratorna ili utvr uju a presuda se uvijek donosi povodom deklaratornih tu bi. deklaratorne i konstitutivne presude) ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Kondemnatorne ili dosu uju e presude se donose povodom kondemnatornih tu bi.Presude prema vrsti pravne za tite koja se presudom ostvaruje (kondemnatorne. ukoliko sud udovoljava tu benom zahtjevu iz kondemnatornih tu bi. te su zbog toga kondemnatorne presude podobne za prinudno izvr enje. Kako je cilj tra ene pravne za tite postignut direktno u parni nom postupku. . zbog toga deklaratorne presude nisu podobne za izvr enje. Presuda kojom se tu beni zahtjev iz kondemnatorne tu be odbija je uvijek utvr uju a ili deklaratorna. nastupa u momentu kada presuda sti e pravomo nost. Konstitutivnom ili preobra ajnom presudom se ne utvr uje samo pravo na promjenu u pravnom odnosu. Kondemnatornom presudom sud nala e tu enom da izvr i odre enu radnju. odnosno da se suzdr ava od vr enja odre ene radnje. jer se njima na autoritativan na in utvr uje postojanje ili nepostojanje odre enog pravnog odnosa. tako da promjena na koju je upravljen tu beni zahtjev iz tu be. nego se ta promjena i ostvaruje.

Kona na presuda kao dopunska se donosi kada sud propusti da donese potpunu presudu. nego samo na prijedlog stranke.Presude prema predmetu odlu ivanja ‡ KONA NOM PRESUDOM se postupak okon ava i njome se odlu uje o osnovanosti tu benog zahtjeva. a mogu biti: potpune. pa je zbog toga i samostalna u tom dijelu. one vi e ne mogu izdejstvovati njeno dono enje. nju ne donosi sud po slu benoj du nosti. ‡ ‡ ‡ ‡ . Ukoliko stranke u roku od 15 dana ne podnesu prijedlog za dono enje dopunske presude. Me utim. tako da se njome odlu uje o svim zahtjevima. tako i sporednim. dok se u drugom dijelu raspravljanje nastavlja. Iako je dono enje ove dopunske presude posljedica propusta suda. Kona na presuda kao djelimi na je kona na u dijelu tu benog zahtjeva o kojem se njome odlu uje. kako glavnim. zbog ega stranke u tom dijelu samostalnosti mogu ulagati i pravni lijek. djelimi ne i dopunske. sud ne e dostavljati albu drugostepenom sudu dok ne odlu i o prijedlogu za dono enje dopunske presude i dok ne protekne rok za albu protiv te dopunske presude. ako je uz prijedlog za dono enje dopunske presude podnesena i alba protiv presude. pa im ostaje jedino da pokrenu novu parnicu.

a ni u dijelu predmeta spora. ‡ Me upresuda ima karakter deklaratorne presude i podobna je za formalnu pravomo nost. o njemu e sud odlu iti me upresudom. ‡ Zna aj me upresude je i u tome to se nakon pravomo nog utvr enja postojanja tu benog osnova. od koga zavisi osnovanost istaknutog tu benog zahtjeva. ‡ Odlu ivanje o osnovu tu benog zahtjeva je u funkciji prethodnog materijalnopravnog pitanja. Zbog toga bi sud o ovome morao voditi ra una i da u tom pravcu podsti e stranke. zbog ega e sud donijeti kona nu presudu kojom tu ioca odbija sa tu benim zahtjevom. sud mo e prvo odlu ivati o osnovu. ‡ U sporovima u kojima je istovremeno sporan i osnov i visina tu benog zahtjeva. . izgledi tu enog u povoljan ishod parnice zna ajno umanjuju. a to je osnov tu benog zahtjeva. i bez raspravljanja o visini zahtjeva-nema nepotrebnih tro kova. ‡ Me upresuda se najvi e koristi u sporovima za naknadu tete.‡ ME UPRESUDA nije kona na presuda i njome se ne odlu uje u cjelini. pa ako je on osnovan. pa je tu eni u daljem nastavku postupka spreman za mirno okon anje parnice. ve se tom presudom odlu uje samo o jednom elementu predmeta spora u kvalitativnom smislu. jer su tu naj e e sporni isovremeno i osnov i visina tete. ukoliko utvrdi da je osnov tu benog zahtjeva neosnovan.

‡ PRESUDA NA OSNOVU PRIZNANJA ILI CONFESSIO je uslovljena na elom dispozitivnosti. ‡ Presuda bez odr avanja glavne rasprave mo e biti donesena samo izuzetno kad to zakon izri ito predvi a. kao i u bra nim sporovima kada su ispunjeni uslovi za sporazumni razvod braka. po kome se tu ilac mo e odre i tu benog zahtjeva. u privrednim sporovima i to kad me u strankama nije sporno injeni no stanje po principu: da mihi facto dabo tibi ius. sud e bez daljeg raspravljanja donijeti presudu kojom prihvata tu beni zahtjev. npr.Presude prema postupku koji je prethodio njihovom dono enju ‡ KONTRADIKTORNA PRESUDA je ona koja se donosi uz aktivno u e e obje stranke i u njenom dono enju naj iru primjenu imaju ustanove procesnog prava kao cjelovita procesna institucija za oblikovanje parni nog postupka. a tu eni mo e priznati tu beni zahtjev. pa ako tu eni do zaklju enja glavne rasprave prizna tu beni zahtjev. .

Priznanje tu benog zahtjeva ne smije biti simulovano ili fiktivno. tu ilac nema vi e pravni interes za dalje vo enje parnice. . kao to je to kod kontradiktorne presude. Za dono enje presude na osnovu priznanja nije potreban prijedlog tu ioca. Zato je kod priznanje tu benog zahtjeva irelevantno da li iz injenica iz kojih tu ilac izvodi svoj tu beni zahtjev.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Priznanje tu benog zahtjeva treba razlikovati od priznanja injenica. pa opozivanje samo po sebi ne oduzima svako dejstvo priznanja. ali je opozivanje priznanja tu benog zahtjeva mogu e samo do dono enja presude. odnosno u injeno radi ostvarivanja nedozvoljenog cilja. prevara). izjava o priznanju injenica ne mora biti data izri ito ve se iz dr anja stranke mo e zaklju iti da ona odre enu injenicu osporava ili ne. radi evazije poreske obaveze. a tu eni ga priznaje. Tako npr. jer se priznanje injenica uzima u obzir kao injeni ni osnov presude bez dokazivanja. prinuda. npr. dok priznanje tu benog zahtjeva od strane tu enog ne mora istovremeno da predstavlja i priznanje injenica. Presuda na osnovu priznanja se mo e pobijati albom samo zbog bitnih povreda postupka i zbog nedostataka u izjavi volje (zabluda. dok priznanje tu benog zahtjeva po svom sadr aju predstavlja izri itu izjavu volje tu enog kojom on priznaje tu beni zahtjev kao pravnu posljedicu. proizilazi njegova osnovanost po normama materijalnog prava. jer sadr aj presude odre uje tu eni svojim priznanjem tu benog zahtjeva. jer po priznanju tu benog zahtjeva od strane tu enog. jer sud po svom uvjerenju cijeni da li e uzeti u obzir neku injenicu kao osporenu ili priznatu. Ovdje nema ni logi kog silogizma.

ali ne e da se upusti u raspravljanje i 3. a ne i na tu ioca. jer povla enjem tu be tu ilac samo odustaje od zatra ene pravne za tite u konkretnom sporu. koji u praksi naj e e ini tu eni. . PRESUDA ZBOG IZOSTANKA ILI CONTUMATIO se prema zakonu donosi u tri razli ite situacije: 1. a ne ospori tu beni zahtjev. dok se izjavom o odricanju tu ilac odri e ostvarivanja pravne posljedice na koju se odnosi zahtjev iz tu be. Kad tu eni ne do e na pripremno ro i te do njegovog zaklju enja ili na prvo ro i te za glavnu raspravu. analogno tu enom koji priznaje tu beni zahtjev. Odricanje od tu benog zahtjeva treba strogo razlikovati od povla enja tu be. pa bi ovu presudu bilo cjelishodnije zvati presuda zbog propu tanja. ako pripremno nije odr ano. Odricanjem od tu benog zahtjeva tu ilac disponira predmetom spora. a u oba slu aja sud donosi meritornu presudu. 2.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ KOD PRESUDE NA OSNOVU ODRICANJA ILI ABDICATIO nije potreban pristanak tu enog. a ratio legis kontumacione presude le i u zahtjevu za sprje avanje opstruiranja toka parnice. ali se ne odri e sudske za tite pro futuro. vidi se da nije samo izostanak tu enog razlog za dono enje ove presude. U na im parni nim postupcima kontumacija se odnosi samo na tu enog. Ako tu eni do e na ro i te. Ukoliko se tu eni udalji sa ro i ta. Dakle. s tim da sud ne e donijeti presudu na osnovu odricanja ako ustanovi da je u pitanju zahtjev kojim stranke ne mogu disponirati.

Da tu ilac predlo i dono enje presude zbog izostanka.‡ ‡ ‡ Pravna priroda kontumacije polazi od fikcije da tu eni svojom pasivno u priznaje istinitost injeni nih navoda tu be sa kojom je upoznat. Presuda zbog izostanka se ne mo e pobijati zbog pogre no i nepotpuno utvr enog injeni nog stanja. a sud ih bez dokazivanja uzima u injeni ni osnov svoje odluke i usvaja tu beni zahtjev. i uslovna presuda zbog izostanka se mo e donijeti u dva slu aja: 1. Sud e odgoditi dono enje kontumacione presude ako je potrebno da prethodno pribavi obavje tenja o tome da li se konkretno radi o zahtjevu kojim stranke mogu ili ne raspolagati i 2. 2. a nesumnjivo je da mu je poziv upu en. U oba ova slu aja. Da osnovanost tu benog zahtjeva proizilazi iz injenica navedenih u tu bi. ova presuda se ne bi mogla izre i u slu ajevima kada se ne bi mogla donijeti presuda na osnovu priznanja. jer zakonska presumpcija priznanja tu benih navoda ne mo e imati ja u snagu od izri itog priznanja. ve samo zbog bitne povrede odredaba parni nog postupka i zbog pogre ene primjene materijalnog prava. sud kontumacionu presudu mo e donijeti bez izja njavanja stranaka. Na i zakoni restriktivno odre uju uslove za kontumaciju. 5. Da injenice na kojima se temelji tu beni zahtjev nisu u suprotnosti sa dokazima koje je sam tu ilac podnio ili sa op epoznatim injenicama i 6. 4. Da je tu ilac bio uredno pozvan. 3. a to su: 1. Uz navedeno. Sud e odgoditi dono enje ove odluke i u slu aju kada nema dokaza da je tu eni uredno pozvan. Da tu eni nije podneskom osporio tu beni zahtjev. Me utim. ‡ ‡ . Da ne postoje op epoznate okolnosti iz kojih proizilazi da su tu enog sprije ili opravdani razlozi da do e na ro i te.

Rje enja
‡ Rje enja se u parni nom postupku donose kad sud odlu uje o nekim procesnim pitanjima, a samo izuzetno i o tu benom zahtjevu, i to u postupku za izdavanje platnog naloga i u postupku zbog smetanja posjeda. ‡ Sva rje enja suda se mogu podijeliti u dvije grupe: 1. Rje enja kojima se parnica okon ava bez odlu ivanja o osnovanosti tu benog zahtjeva i 2. Rje enja kojima se odlu uje o nekom procesnom pitanju koje se ti e upravljanja postupkom. Razlika izme u ove dvije grupe rje enja je, kako u njihovom dejstvu, tako i u procesnoj formi u kojoj se donose.

‡ Prvom grupom rje enja, kojima se okon ava parnica bez odlu ivanja, odnosno odbacuje se tu ba kao nedopu tena, sud je vezan, pa u pravilu, protiv ovih rje enja stranke mogu ulagati samostalnu albu. ‡ Za drugu grupu rje enja, kojima se odlu uje o raznim pitanjima koja se ti u upravljanja parnicom, sud nije vezan i mo e ih izmjeniti ili ukinuti, pa protiv ovakvih rje enja alba nije uop e dopu tena ili nije dopu tena posebna alba. ‡ U slu ajevima kada se rje enje ne dostavlja pismeno, ono prema strankama ima u inak im je objavljeno. ‡ Pismeni sastav rje enja treba uvijek sadr avati uvod i izreku, a obrazlo enje samo ako rje enje mora biti obrazlo eno. ‡ Kad se stranci u rje enju nala e izvr enje kakve radnje, odredit e se i rok u kojem je stranka tu radnju du na izvr iti, to predstavlja paricioni rok, a on, ako nije druga ije odre eno, iznosi 15 dana kao i kod presude.

Pravomo nost presude
‡ Donesena presuda je konkretizacija pravne norme i ona je zakon za stranke, a kod svakog dobrog pravosu a presuda sadr i tri osnovne vrijednosti: zakonitost, efikasnost i pravnu sigurnost, s tim da sve vrijednosti nisu jednako vrijedne, jer je prvo zakonitost, a potom efikasnost i pravna sigurnost. Uslove pod kojima se mo e i dokle se mo e preispitivati zakonitost donesene presude, odre uje upravo ustanova pravomo nosti. Zato je pravomo nost i u slu bi pravne sigurnosti, jer pravomo nost obezbje uje snagu donesene presude. Istina, time se ostavlja mogu nost da pravomo nost stekne i nepravilna presuda, ali slu ajevi dono enja nepravilne presude moraju biti svjesno rtvovani razlozima pravne sigurnosti, koje obezbje uje pravomo nost. Najva nije dejstvo donesene presude je u tome to ona obavezuje sud koji je donosi, pa je on sam ne mo e ni ukiniti, niti preina iti. Od momenta dostavljanja presude strankama, po inje te i rok za albu, pa nastupanje dejstva pravomo nosti zavisi od toga da li e se postupak okon ati u prvom ili drugom stepenu. Uva avaju i vrstu posljedica koje proizvodi pravomo na presuda, u teoriji se pravi razlika izme u pravomo nosti u procesnopravnom i materijalnopravnom smislu.

‡ ‡

‡

Procesna ili formalna i materijalna pravomo nost
‡ Presuda koja se vi e ne mo e pobijati redovnim pravnim lijekovima, sti e svojstvo tzv. formalne ili procesne pravomo nosti. ‡ Nastupanjem procesne pravomo nosti, donesena presuda se vi e ne mo e ukloniti u postupku u kome je donesena, pa to stranke mogu posti i jedino prijedlogom za povra aj u pre a nje stanje. ‡ Za svaku stranku presuda je pravomo na isticanjem roka za albu, a to zna i u razli ito vrijeme, jer i rokovi naj e e isti u u razli ito vrijeme. Ovakva mogu nost sticanja pravomo nosti za jednu stranku, nezavisno od nastupanja prema drugoj stranci, naziva se podijeljenom pravomo no u, za razliku od jedinstvene, do koje dolazi u istom momentu za obje stranke. Ako presuda sti e svojstvo pravomo nosti u drugom stepenu, tada ona nastupa istovremeno sa momentom dono enja drugostepene presude.

‡ Materijalna pravomo nost se ti e sadr aja presude i ispoljava se u njenom dejstvu, pa je pravomo nost ograni ena samo na one injenice prema kojima se opredjeljuje osnov tu benog zahtjeva, a koje su se dogodile prije dono enja presude. ‡ Pravomo nost je, s obzirom na svoja dejstva koja proizvodi, ustanova procesnog prava, jer proizvodi samo procesne posljedice, a ne materijalne, jer cilj pravne za tite iz presude nije da stvara pravne odnose me u strankama, nego titi postoje e. ‡ Jedinio, kada norme materijalnog prava za pravomo nu presudu vezuju nastanak ili promjenu u pravnom odnosu, a to je prava rijetkost, tada takva presuda ima karakter pravnorelevantne injenice materijalnog prava.

a za odre ivanje identiteta predmeta spora. autoritet pravomo nosti presude ne proizilazi primarno iz njene istinitosti. mjerovan je tu beni zahtjev kao predmet odlu ivanja. ako je podobna za izvr enje. to je isto kao i u angloameri kom pravu.Res iudicata ‡ Dejstvo materijalne pravomo nosti naziva se i dejstvom presu ene stvari ili res iudicata. jer sud ne mo e ponovo na zahtjev stranke donijeti u istom predmetu novu presudu. nego iz autoriteta akta suda. ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ . ve slu i samo za njegovu individualizaciju. Pravomo nost je. kada se pravno pitanje o kojem je pravomo no presu eno. iako se i ona pretpostavlja i podrazumjeva.kao to je kondemnatorna presuda. preduslov za izvr nost presude. injeni ni i pravni osnov sam po sebi nije mjerodavan za odre ivanje identiteta predmeta spora. u pravilu. odnosno razlikovanje u odnosu na neki drugi tu beni zahtjev. pa ona jednako obavezuje i sud i stranke. Povreda pravila o pravomo nosti ili res iudicata predstavlja apsolutno bitnu povredu postupka. Svaki drugi organ je du an pravomo no donesenu odluku da stavi u osnov svoje odluke. pojavljuje kao prethodno pitanje. Zapamtite. kao organa dr avne vlasti.

‡ U na em pravu. Subjektivno. s obzirom na lica i 3. odluke sti u dejstvo pravomo nosti i u onom dijelu u kome sud prokora uje tu beni zahtjev. ‡ KOD OBJEKTIVNE GRANICE PRAVOMO NOSTI. s obzirom na vrijeme koje je mjerodavno za presu ivanje. Objektivno. ‡ Jednom rije ju. 2.Granice pravomo nosti ‡ Odre uju se sa tri aspekta: 1. ne sti u dejstvo pravomo nosti oni elementi raspravljanja iz kojih se izvodi silogisti ki zaklju ak o osnovanosti tu benog zahtjeva. zbog ega predmetom pravomo nosti ne mogu biti obuhva eni oni elementi raspravljanja i odlu ivanja koji se unose u obrazlo enje odluke. dejstvom pravomo nosti je zahva en samo dispozitiv presude. jer sud na prekora enje tu benog zahtjeva ne pazi po slu benoj du nosti. Vremenski. . s obzirom na predmet odlu ivanja.

‡ KOD SUBJEKTIVNE PRAVOMO NOSTI. a samo izuzetno. ovo dejstvo se u principu prote e samo na stranke. npr. npr. presuda mo e da proizvodi dejstvo pravomo nosti erga omnes. ‡ Od dejstva pravomo nosti treba znati razlikovati intervencijsko dejstvo presude. u ostvarivanju svog regresnog zahtjeva. presuda kojom se utvr uje da brak postoji ili ne. a to zna i da se presuda ne mo e osporavati zbog nepravilne injeni ne i pravne ocjene. ‡ Pro ireno dejstvo pravomo nosti presuda ima prema pravnim sukcesorima (univerzalnim i singularnim). pa ovo dejstvo presuda ima i prema neposrednom posjedniku stvari. ‡ Za razliku od pravomo nosti. intervencijsko dejstvo presude se prote e i na obrazlo enje presude. . jer oni svoj polo aj izvode iz polo aja prethodnika. Dakle. intervencijsko dejstvo presuda ispoljava samo u parnici koju pokre e stranka iz glavne parnice prema tre em licu.

‡ Me utim. treba re i da sva rje enja protiv kojih je dopu tena posebna alba. podobna su i za pravomo nost. stranke mogu pokretati novu parnicu sa istim tu benim zahtjevom. mo e tra iti ponavljanje postupka. na osnovu injenica koje su nastale nakon zaklju enja glavne rasprave. . ‡ Da znate. ‡ Kad je u pitanju pravomo nost rje enja. nisu podobna za pravomo nost rje enja kojima se upravlja parnicom. ‡ U pravilu. to je relevantan momenat za odre ivanje vremenskog doma aja pravomo nosti. stranka koja je propustila da iznese sve pravno relevantne injenice zbog toga to joj nisu bile poznate do zaklju enja glavne rasprave. kao i rje enja kojim se odlu uje o tu benom zahtjevu zbog smetanja posjeda i platni nalog. jer ona proizvode dejstvo samo unutar parnice.‡ ZA VREMENSKU GRANICU PRAVOMO NOSTI je mjerodavan momenat okon anja glavne rasprave. ali ne mo e na osnovu tih injenica pokretati novu parnicu sa istim tu benim zahtjevom. ‡ Zato. to su ona rje enja kojima se parnica okon ava odbacivanjem tu be zbog neke procesne pretpostavke.

nego zakonitost primjene odre enog pravnog pravila u dono enju odluke mora biti zagarantovano najve em pravosudnom organu onog suvereniteta od koga poti e zakon koji se primjenjuje. mada za preispitivanje zakonitosti dvostepenost nije dovoljna. ‡ alba kao pravni lijek je procesnopravno u slu bi ostvarivanja albe kao prava. mo emo promatrati kao pravo i kao pravni lijek. ‡ Ostvarivanje albe kao prava je imalo za posljedicu oblikovanje postupka na principu dvostepenosti. kao redovni pravni lijek. ‡ .Pravni lijekovi albu.

devolutivnost i prekluzivnost. ‡ Vanredni pravni lijekovi su: revizija i prijedlog za ponavljanje postupka. devolutivnost zna i zasnivanje nadle nosti vi eg suda u odnosu na onog koji je donio pobijanu presudu. ‡ Suspenzivnost podrazumjeva odlaganje nastupanja pravomo nosti pobijane odluke.‡ Pravni lijekovi se dijele na redovne i vanredne. ‡ Osnovno obilje je redovnog pravnog lijeka je: suspenzivnost. usljed koje se alba odbacuje kao nedopu tena. ‡ Prema BH parni nim postupcima. a ukoliko se alba ne ulo i u predvi enom roku. dotle se vanredni pravni lijekovi ula u protiv pravomo nih presuda. pa dok se redovni ula u protiv nepravomo nih presuda i njihovim ulaganjem se odla e dejstvo pravomo nosti. . alba je jedini redovni pravni lijek. tada nastupa prekluzija.

mo e se ulagatu alba bez izuzetka. a od albe koju je stranka ve ulo ila.appellatio ‡ Protiv svake presude kao zavr nog akta kojim se okon ava parnica u prvom stepenu. . jer sud nije ovla ten i du an povodom albe izjavljene u korist jedne od stranaka. preina iti napadanu odluku u korist onih stranaka koje nisu ulo ile pravni lijek. pa se stranke mogu odre i albe samo dok im to pravo pripada. odnosno povlastica povezanosti. odnosno od momenta dono enja presude. pa do isticanja roka za albu. Izjave o odricanju i opozivanju od pravnog lijeka su neopozive. ‡ alba kao pravo je svakome ustavom zagarantovano.alba . ukoliko razlozi koji govore u prilog aloca idu i u prilog onih koji se nisu alili. mo e odustati sve do dono enja odluke vi eg suda. ‡ U parni nom postuku ne vrijedi pravilo beneficium cohaesionis.

‡ O obliku. ‡ Presuda zbog izostanka se ne mo e pobijati samo zbog nepotpuno i nepravilno utvr enog injeni nog stanja. vi e na vje bama kroz prakti ne primjere. jer je presuda zasnovana na injenicama koje je tu ilac istakao u tu bi i nisu bile predmet utvr ivanja od strane suda. BH zakoni klasifikuju u tri grupe: 1. a ovom prilikom se isti e: ‡ alba se podnosi u pismenom obliku. ni zbog nepravilne primjene materijalnog prava. ‡ Pretpostavke za izjavljivanje albe su: dopu tenost. ‡ Sve razloge za ulaganje albe. Pogre no i nepotpuno utvr eno injeni no stanje i 3. dovoljno je da se iz nje vidi koja se presuda pobija i ko je pobija. a jedino se presuda na osnovu priznanja i presuda na osnovu odricanja ne mogu pobijati zbog nepotpuno i neta no utvr enog injeni nog stanja. Bitne povrede parni nog postupka (error in procedendo). u pravilu. . jer je osnov za njihovo dono enje priznanje odnosno odricanje od tu benog zahtjeva. ‡ Da bi alba bila podobna za odlu ivanje. sadr aju i pretpostavkama za izjavljivanje albe. blagovremenost i formalna urednost. Nepravilna primjena materijalnog prava (error in iudicando). 2. pobijati iz svih ovih razloga. ‡ Sve presude mogu se.

APSOLUTNO BITNE POVREDE ODREDABA PARNI NOG POSTUPKA samim svojim postojanjem dovode do ni tavosti donesene presude. Relativno bitne povrede. veliki zna aj ima obrazlo enje kojim se onemogu ava da se odluka o osnovanosti tu benog zahtjeva donosi bez formiranog uvjerenja ili da se proizvoljnost predstavlja kao uvjerenje. povrede koje se ti u sposobnosti stranaka. Apsolutno bitne povrede i 2. Mo emo ih sistematizovati u sljede e grupe: 1. U ovom kontekstu. to je u slu bi ve e pravne sigurnosti. pa im je posljedica neposredno ukidanje donesene presude.Error in procedendo ili bitne povrede odredaba parni nog postupka ‡ ‡ ‡ Nepravilno preduzete ili ni tave radnje su samo razlog za tra enje poni taja te presude. npr. nadle nosti suda. Sve povrede. nedostaci predmeta spora-res iudicata i lis pedens. Povrede koje se ti u osnovnih na ela postupka i 3. Ovakve povrede su taksativno utvr ene ZPP-ima u cilju otklanjanja svake neizvjesnosti u pogledu njihove prirode. Povrede pravila o procesnim pretpostavkama. bez obzira da li su u konkretnoj parnici imali neki uticaj na dono enje pravilne odluke. 2. ali same po sebi ne sprje avaju nastupanje njenih pravnih dejstava. s obzirom na njihovo dejstvo. dijelimo na: 1. Povrede koje se ti u pismene izrade presude. ‡ ‡ .

zato drugostepeni sud presudu ukida i predmet vra a na ponovno raspravljanje.‡ ZA RELATIVNO BITNE POVREDE ODREDABA PARNI NOG POSTUPKA bitno je postojanje uzro noposljedi ne veze izme u povrede i donesene presude. ‡ Kako bitne povrede proizvode ni tavost donesene presude. drugostepeni sud pazi po slu benoj du nosti. ‡ Na apsolutno bitne povrede postupka. sud odbije prijedlog stranke da se izvede odre eni dokaz. a na relativno bitne povrede. npr. . a to je upravo imalo za posljedicu nepravilno utvr enje injeni nog stanja. sud pazi po prigovoru stranke.

Pogre no i nepotpuno utvr eno injeni no stanje ‡ Nedostaci u injeni nom osnovu presude mogu biti: 1. ‡ Sud i na jedno i drugo injeni no stanje ne pazi po slu benoj du nosti. . Nepotpuno utvr eno injeni no stanje. iako bi na osnovu izvedenih dokaza trebalo da se izvede suprotan zaklju ak. ‡ Nepotpuno utvr eno injeni no stanje postoji kad sud propusti da uzme u osnov odlu ivanja sve pravnorelevantne injenice. nego po prigovoru stranaka. ‡ Nepravilno utvr eno injeni no stanje imamo kada sud uzme da je odre ena injenica istinita. Nepravilno utvr eno injeni no stanje i 2.

ali ako nisu bili izneseni u prvostepenom postupku. a drugostepeni sud je du an da uzme u obzir nove injenice i nove dokaze kad rje ava o albi. ukoliko se pojavi opravdana sumnja prilikom rje avanja o albi da injenice nisu pravilno utvr ene.‡ Me utim. Drugostepeni sud ne mo e sam raspravljati i odlu ivati na bazi nove procesne gra e. to predstavlja ustanovu beneficium novorum. ‡ Stranke imaju mogo nost da i u albi iznose nove injenice i nude nove dokaze. u slu bi je na ela materijalne istine ovla tenje drugostepenog suda. . zbog zabrane devolucije nadle nosti. bez obzira da li su u to vrijeme postojali i bez obzira da li je za njih stranka znala ili nije. s tim da je sve ovo u slu bi materijalne istine. da ukine prvostepenu presudu i predmet vrati na ponovno odlu ivanje.

nepravilna primjena materijalnog prava je posljedica pogre ne pravne kvalifikacije predmeta spora. ni konkretni. to je veliki posao suda. ‡ Naj e e. ali nikako sudovi ne smiju stvarati pravo. pa je zato nu no njihovo tuma enje u primjeni za svaki konkretni slu aj. ni jasni. .Pogre na primjena materijalnog prava ili error in iudicando ‡ U vr enju sudske funkcije. zakoni nisu ni potpuni. pa je zbog toga sud du an da poznaje pravo ± iura novit curia. ‡ U pravilu. sud je vezan samo za zakon. pa na nepravilnu primjenu materijalnog prava drugostepeni sud pazi ex officio.

odnosno preuzimanje ovla tenja prvostenog suda. onda i drugostepeni sud ima puna jurisdikciona ovla tenja.Postupak pred drugostepenim sudom ‡ Drugostepeni sud je ovla ten da cijeli spor ponovo raspravlja i donosi odluku na bazi nove procesne gra e. pa je tako i uobli en drugostepeni postupak. pa je to zato samo nastavak prvostepenog postupka i oblikovan je po istim principima kao i prvostepeni postupak. na osnovu nove procesne gra e koja je iznesena tek u albi. ‡ Zato. Sud tada ima samo kasatorna ovla tenja. ako drugostepeni sud. odnosno mo e neposredno presuditi o predmetu spora. ‡ Ali. odnosno da ukine prvostepenu presudu i predmet vrati na ponovno raspravljanje i odlu ivanje. ako se pobijana presuda preispituje na osnovu iste procesne gra e koja je bila pred prvostepenim sudom. tada nema jurisdikciona ovla tenja. pa se na ovaj na in onemogu ava devolucija nadle nosti. do e do zaklju ka da odluka prvostepenog suda nije pravilna. odnosno ne mo e neposredno presu ivati. .

‡ Sudija prvostepenog suda utvr uje da li su ispunjene procesne pretpostavke za ulaganje albe i ukoliko utvrdi da nisu. ‡ . i to u vije u od trojice sudija. u pravilu. bez rasprave u zatvorenoj sjednici. odbacuje albu kao nedopu tenu. s tim da e i drugostepeni sud odlu ivati o dopu tenosti albe.Podno enje i odlu ivanje o albi alba se uvijek podnosi putem prvostepenog suda koji je donio o albenu odluku. ‡ Odlu ivanje u sjednici vije a drugostepeni sud o albi odlu uje. ako je prvostepeni to propustio da u ini.

s tim da princip o zabrani devolucije nadle nosti ne dopu ta da se na raspravi pred drugostepenim sudom izvode novi dokazi. samo na podru ju primjene normi materijalnog prava. tada mo e: 1. Da ukine donesenu presudu i predmet vrati na ponovno raspravljanje i odlu ivanje. drugostepeni sud ima potpuna jurisdikciona ovla tenja. ‡ Vije e drugostepenog suda mo e odlu ivati na raspravi samo ukoliko smatra da je radi pravilnog utvr ivanja injeni nog stanja potrebno da se ponovo izvedu ve izvedeni dokazi. a nedostatak se ne mo e otkloniti bez izvo enja dokaza. Da otvori raspravu pred drugostepenim sudom. ‡ Zapamtite. . koji nisu bili izvedeni u raspravi pred prvostepenim sudom.‡ Ukoliko drugostepeni sud utvrdi da prvostepeni nije mogao na osnovu izvedenih dokaza da stekne uvjerenje o ta nosti spornih injenica ili je stekao pogre no uvjerenje. odnosno da se ponove ve izvedeni dokazi. ili 2.

te bi bez oficijelnih du nosti suda. ‡ Kad su u pitanju granice u pogledu predmeta pobijanja. ‡ Na elo oficijelnosti u albenom postupku je nagla enije jer je alba sasvim pojednostavljena. kako bi je stranke mogle koristiti i bez stru nog punomo nika. dok u dijelu u kome se pobija. na elo dispozitivnosti trpi zna ajna ograni enja u korist na ela oficijelnosti. stranke same snosile posljedice svoje neukosti. tada dio u kome stranka presudu ne pobija postaje pravomo an. instanciono se mo e odlu ivati samo o onome o emu je vo ena parnica. mo e do i do ukidanja ili preina enja presude. ‡ Kad su u pitanju granice u pogledu obima pobijanja. odnosno drugostepenom postupku. tako da ako stranka pobija presudu samo u jednom dijelu. . Ponavljam.Granice ispitivanja prvostepene presude ‡ U albenom. pa su enje mimo i preko tu benog zahtjeva predstavlja prekora enje i razlog je apsolutne ni tavosti. drugostepeni sud ispituje prvostepenu presudu u onom dijelu u kome se ona pobija albom. na e pravo je ukinulo ustanovu nu nog punomo nika.

‡ Da znate. drugostepeni sud uvijek pazi ex officio na apsolutno bitne povrede parni nog postupka i na nepravilnu primjenu materijalnog prava. 2. Preina i e prvostepenu presudu. 4. bez obzira na to da li alba sadr i razloge pobijanja ili ne. Ukinu e prvostepenu presudu i dostaviti predmet prvostepenom sudu na ponovno raspravljanje i odlu ivanje. Ukinu e prvostepenu presudu i odbaciti tu bu ili 5. Odbi e albu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu. Odbaci e albu kao nedopu tenu. ‡ U zavisnosti od toga da li je alba dopu tena. 3. . a zatim da li je osnovana. drugostepeni sud e postupiti na jedan od na ina: 1.‡ Kad su u pitanju granice u pogledu razloga pobijanja. albeni prijedlog nije obavezan elemenat albe.

to zna i da ona ne proizvodi nikakva dejstva. pa pravni interes za ulaganje albe stranka ima samo onda kada albom mo e izdejstvovati za sebe povoljniju presudu. od njega zavisi dopu tenost. neblagovremena ili kada je nedopu tena u u em smislu. a ne osnovanost albe. ‡ alba je nepotpuna kada ne sadr i oznaku presude koja se pobija i potpis alioca. ‡ Ako se alba ulo i po proteku zakonskog roka. kada je nepotpuna. ‡ Kada je u pitanju pravni interes. .Odbacivanje albe ‡ Nedopu tenu albu sud odbacuje rje enjem bez raspravljanja o njenoj osnovanosti. ona je neblagovremena. ‡ Kad su u pitanju sporovi male vrijednosti. alba protiv presude se ne mo e ulagati zbog relativno bitnih povreda postupka. ‡ alba je nedopu tena. ‡ Nedopu tena alba u u em smislu je ako je izjavljena od lica koje nije ovla teno za njeno podno enje ili je ulo ena od lica bez postojanja pravnog interesa.

otklanja prvostepeni sud pred kojim su ti nedostaci i nastali. to ona odga a nastupanje pravomo nosti i to pravomo nost nastupa u drugom stepenu-dono enjem drugostepene presude. kao ni razlozi na koje sud sam pazi ex officio. . Nedostatak koji se ti e bitne povrede postupka. ‡ Ukidanje prvostepene presude i vra anje predmeta prvostepenom sudu na ponovno raspravljanje i odlu ivanje se de ava kada je alba osnovana. a presuda nepravilna i nezakonita. nepravilna primjena materijalnog prava predstavlja razlog za pobijanje donesene presude. ‡ Prema tome. dejstvo koje proizvodi neosnovana alba se sastoji u tome. nego e je odbiti kao neosnovanu i potvrditi presudu prvostepenog suda.Odbijanje albe ‡ Kada drugostepeni sud utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija. Zato. albi ne e udovoljiti.

‡ Povreda normi procesnog prava naj e e ima za posljedicu nepravilno utvr eno injeni no stanje. . obavezni su za prvostepeni sud. kao i upute koje se ti u utvr enja novih injenica i izvo enja novih dokaza.injenice i dokaze. ni i sud. pa je tada potrebno prikupiti novu procesnu gra u. ‡ Drugostepeni sud ukida prvostepenu presudu i kada na e da je nepravilno i nepotpuno utvr eno injeni no stanje na kojem je ta presuda zasnovana. te se predmet uvijek vra a prvostepenom sudu. a povreda normi materijalnog prava ima za posljedicu nepotpuno utvr eno injeni no stanje.‡ Drugostepeni sud koji ukida presudu. me utim. ‡ Upute koje se ti u otklanjanja povreda normi procesnog prava. po na elu sudske nezavisnosti. du an je da u rje enju kojim ukida prvostepenu presudu navede povrede koje su u injene i u emu se one sastoje. nije vezan za pravna shvatanja vi eg suda.

2. Ako je o tu benom zahtjevu sklopljeno poravnanje. 2. . ali onda kada drugostepeni sud na istim injenicama i dokazima izvede druga iji injeni ni zaklju ak o ta nosti pravno relevantnih injenica u odnosu na zaklju ak prvostepenog suda. nego o ukidanju onog njenog dijela u kome je tu beni zahtjev prekora en. onda kada je prvostepeni sud napadnutom presudom prekora io tu beni zahtjev. ali je nepravilno primjenio norme materijalnog prava. s tim da se ovdje zapravo i ne radi o preina enju presude.Ukidanje prvostepene presude i odbacivanje tu be. Zbog nepravilno utvr enog injeni nog stanja. Zbog povrede normi procesnog prava. Kada utvrdi da je prvostepeni sud potpuno i pravilno utvrdio injeni no stanje. ‡ Preina enje prvostepene presude vr i drugostepeni sud iz razloga: 1. Ako je o tu benom zahtjevu ve donesena prvomo na presuda i 3. Ako o tu benom zahtjevu ve te e parnica. 3. preina enje prvostepene presude i reformatio in peius ‡ Ukidanje prvostepene presude i odbacivanje tu be imamo: 1.

odnosno preina iti je i onda kada stranka tra i da se ona ukine. te zbog toga albeni sud mo e ukinuti presudu i onda kada stranka tra i njeno preina enje. pod uslovom da je samo ta stranka podnijela albu ± princip zabrane reformatio in peius. ne mo e biti manje povoljan po alioca.‡ Reformatio in peius. ‡ Me utim. . albeni sud ne mo e preina iti presudu na tetu stranke koja se alila. nego da mu je alba odbijena. to zna i da ishod odlu ivanja pred drugostepenim sudom po albi koja je usvojena. zna i da albeni sud nije vezan prijedlogom alioca.

protiv rje enja nije. . odnosno sprje avaju okon anje postupka dono enjem meritorne odluke. ‡ Mogu nost ulaganja albe protiv rje enja trpi zna ajne izuzetke: 1. Protiv drugih nije dopu tena samostalna alba.alba protiv rje enja ‡ Dok je protiv presude prvostepenog suda alba uvijek dopu tena. ‡ Samostalna alba je u pravilu dopu tena protiv onih rje enja prvostepenog suda koja sprje avaju dalji nastavak postupka. Protiv jednih rje enja nije uop e dopu tena alba i 2. zbog nepostojanja neke od procesnih pretpostavki. npr. samostalna alba je dopu tena protiv rje enja kojim se odbacuje alba kao nedopu tena.

npr. Odbaciti albu. ‡ Rje avaju i o albi protiv rje enja. shodno se primjenjuju procesna pravila o albi protiv presude. Odbiti albi i 3. ‡ U postupku po albi protiv rje enja.‡ Nesamostalna ili vezana alba se ula e protiv onih rje enja prvostepenog suda koja se ti u upravljanja postupkom. nemogu nost pobijanja rje enja kojim sud odre uje ro i te. npr. ali se njima ne dovodi u pitanje dalje odvijanje i okon anje postupka. alba protiv rje enja koje se odnosi na rukovo enje glavnom raspravom. 2. ili rje enje o isklju enju javnosti i sl. Uva iti albu. uglavnom kod rje enja kojima se odlu uje o raznim procesnim pitanjima. . ili rje enje sudije koje se ti e pripremanja glavne rasprave ili upravljanja postupkom i sl. drugostepeni sud mo e: 1. ‡ Nedopu tena alba protiv rje enja zna i da je isklju ena.

‡ Ustanova revizije je nastala u zemljama germanskog prava. ne samo ukinuti odluku ni eg suda. ‡ Razlika izme u ove dvije ustanove je u tome to kasacioni sud ne mo e izmjeniti odluku ni eg suda i donijeti drugu odluku. nego donijeti i novu odluku kojom odlu uje o predmetu spora. mali nim i bra nim sporovima. dok revizijski sud mo e. ‡ Zajedni ko kod obje ove ustanove je da su uobli ene kao pravni instrumenti u slu bi garancija kojima se obezbje uje ve i stepen zakonitosti u vr enju sudske funkcije.VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI Revizija ‡ Vanredni pravni lijekovi se ula u protiv pravomo nih sudskih odluka i njihovo ulaganje ne sprje ava mogu nost prisilnog izvr enja napadnute odluke revizijim ili ponavljanjem postupka. a kasacije u Francuskoj. ‡ Revizija nije dopu tena u posesornim. .

odnosno me unarodni ugovori. Su enju na osnovu glavne rasprave. . Ne bis in idem. a to su: sporovi za zakonsko izdr avanje i sporovi iz porodi nih odnosa. ‡ Pri odre ivanju dopu tenosti pobijanja drugostepenih pravomo nih presuda revizijom. Mjesnoj nadle nosti. bez obzira da li je povreda u injena pred prvostepenim ili drugostepenim sudom. Revizija se mo e ulagati samo protiv pravomo nih drugostepenih presuda i 2. ‡ Revizija se mo e izjaviti zbog apsolutno bitnih povreda. s tim da i ovdje postoje ograni enja. zakonodavac se rukovodi sa dva kriterija: kriterij vrijednosti i kriterij prirode predmeta spora. ako je protivno zakonu bila isklju ena javnost sa glavne rasprave. 4. prekluzivan i nesuspenzivan vanredni pravni lijek i dvostruko je ograni ena: 1. ‡ Dakle. ‡ Revizija se mo e ulo iti zbog bitnih povreda parni nog postupka i nepravilne primjene materijalnog prava. Na ela javnosti. ‡ Ipak.‡ Revizija je devolutivan. 3. revizija se mo e ulagati bez obzira na vrijednost predmeta spora kad su ti sporovi taksativno navedeni u zakonima. Mo e se ulo iti samo protiv odre enih drugostepenih presuda kod kojih je primjenjen materijalni zakon BiH ili entiteta. pa se ona ne mo e izjaviti zbog povrede pravila o: 1. pravomo na prvostepena presuda suda se ne mo e pobijati revizijom. 2.

‡ O reviziji odlu ujuju vrhovni sudovi entiteta u BiH u vije u petorice. . ‡ Zbog pogre ne primjene materijalnog prava.‡ Zbog relativno bitnih povreda postupka. ‡ Revizija je ne samo devolutivan. ‡ Nepravilno utvr eno injeni no stanje ne mo e biti revizijski razlog. ‡ Revizijski sud ispituje pobijanu pravomo nu drugostepenu presudu samo u onom dijelu u kome se ona pobija revizijom i. nego i prekluzivan pravni lijek i ula e se u roku pd 30 dana. revizija se mo e izjaviti bez ikakvih ograni enja. u pravilu. u granicama razloga navedenih u reviziji. revizija se mo e ulo iti samo ako je takva povreda u injena u postupku pred drugostepenim sudom. od dana dostavljanja strankama prepisa presude.

Nakon izja njenja o reviziji ili po proteku roka od 8 dana za odgovor. kao i odluke albenog suda. odnosno potvr uje rje enje prvostepenog suda o odbacivanju revizije.‡ Va no je znati. stranka koja nije izjavila albu protiv prvostepene presude. prvostepeni sud sa svim spisima dostavlja reviziju revizijskom sudu. s tim da prvostepeni sud nije ovla ten da odbaci reviziju koja je podnesena iz razloga zbog kojih se po zakonima ne mo e izjaviti. ali se podnosi sudu koji je odluku donio u prvom stepenu. ‡ Revizija protiv rje enja je dopu tena samo protiv pravomo nih drugostepenih rje enja kojima se postupak pred sudom zavr ava. nema pravo da izjavi reviziju protiv pravomo ne presude donijete u drugom stepenu. . preko drugostepenog suda. s tim da je revizija uvijek dopu tena protiv rje enja drugostepenog suda kojim se alba odbacuje. ‡ Revizija jeste devolutivan pravni lijek. pod uslovom da prvostepena presuda nije izmjenjena na njenu tetu. ‡ Odluke koje donosi revizijski sud su iste po svojoj sadr ini.

Ponavljanje postupka ‡ Ovo je vanredni pravni lijek koji ula u stranke i mo e se tra iti. pod uslovom da je tim odlukama pravomo no postupak okon an. ‡ Razloge za ponavljanje postupka mo emo svrstati u tri grupe. neovisno od toga da li je postupak zavr en presudom ili rje enjem. ni iz svih ovih razloga apsolutne ni tavosti. ‡ Ponavljanje postupka zbog nekih apsolutno bitnih povreda parni nog postupka je dozvoljeno npr. Novih injenica i dokaza. Protivpravnih radnji i krivi nih djela i 3. i to zbog: 1. Me utim. kontradiktornosti. Nekih apsolutno bitnih povreda parni nog postupka. nedostataka koji se ti u stranaka i zastupanja u parnici i povrede pravila ne bis in idem. zbog: povrede na ela nepristrasnosti. ponavljanje postupka se ne e mo i tra iti ako su oni bezuspje no bili izneseni u ranijem postupku. 2. ‡ Ponavljanje postupka se ne mo e tra iti zbog nepravilne primjene materijalnog prava. .

ili ako je do odluke suda do lo usljed krivi nog djela sudije. prije pravomo nosti odluke. i b) ako stranka sazna za nove injenice i dokaze na osnovu kojih je za stranku mogla biti donesena povoljnija odluka da su te injenice i dokazi bili upotrijebljeni u ranijem postupku. pa ta odluka bude pravomo no preina ena. kao razloge za ponavljanje postupka ubrajamo: a) ako je odluka zasnovana na drugoj odluci suda ili organa. ako se odluka zasniva na la nom iskazu svjedoka ili vje taka. . ili ako je isprava falsifikovana ili je u njoj ovjereni sadr aj neistinit. npr. protivne stranke ili nekog tre eg lica. dokazuje se pravomo nom osu uju om presudom donesenom u krivi nom postupku. zakonskog zastupnika odnosno punomo nika stranke. Sud mo e dozvoliti ponavljanje postupka samo ako stranka bez svoje krivice nije mogla da te okolnosti iznese ranije. ‡ U nove injenice i nove dokaze.‡ Ponavljanje postupka se mo e tra iti i zbog protivpravnih radnji koje predstavljaju krivi na djela. ukinuta. Da li po injeno krivi no djelo. odnosno poni tena.

Rokovi za tra enje ponavljanja postupka. Ponovno raspravljanje. postupak i nadle nost ‡ Za tra enje ponavljanja postupka predvi ena su dva roka: subjektivni i objektivni. 2. ‡ Subjektivni rok traje 30 dana od dana kada je stranka saznala za postojanje razloga za ponavljanje postupka. pod uslovom da se samo po tuje subjektivni rok. Podno enje prijedloga i utvr ivanje pretpostavki za ponavljanje postupka. ‡ Postupak ponavljanja se odvija u tri faze: 1. ako se ponavljanje tra i zbog povrede na ela kontradiktornosti i povrede pravila o strana koj i parni noj sposobnosti i pravila o njihovom pravilnom zastupanju. pa kada protekne ovaj rok. ponavljanje se ne mo e tra iti ni pod uslovom da subjektivni rok jo nije ni po eo da te e. ‡ Objektivni rok traje 5 godina od pravomo nosti odluke. . odnosno od kada je stekla mogu nost da taj razlog upotrijebi. Raspravljanje o osnovanosti prijedloga za ponavljanje i 3. ‡ Me utim. onda se ponavljanje mo e zahtjevati i nakon proteka objektivnog roka.

‡ Nakon odr anog ro i ta za raspravljanje o osnovanosti prijedloga. prijedlog za ponavljanje postupka je u pravilu remonstrativan i nedevolutivan pravni lijek. Zbog navedenog.Faze ponavljanja postupka ‡ Kod pretpostavki za odlu ivanje o prijedlogu. nadle an je sud koji je donio odluku u prvom stepenu. ‡ Izuzetno. s tim da sud odlu uje samo u granicama razloga koji su navedeni u prijedlogu. . ‡ O osnovanosti prijedloga za ponavljanje postupka raspravlja se na ro i tu. ako se razlog ponavljanja postupka odnosi isklju ivo na postupak pred vi im sudom. donosi se odluka u vidu rje enja kojim se odbija ili usvaja prijedlog za ponavljanje. ‡ Protiv rje enja o prijedlogu za ponavljanje. onda o prijedlogu odlu uje taj sud. u pravilu. dozvoljena je posebna alba.

a djelimi no se podudaraju i u razlozima zbog kojih se mogu ulagati. ‡ to se ti e ponavljanja postupka zavr enog rje enjem pred prvostepenim sudom. ‡ Oba pravna lijeka ula u stranke. U svim drugim slu ajevima. tada e se prijedlog smatrati kao revizija. ‡ to se ti e odnosa prijedloga za ponavljanje postupka i revizije. ukoliko se isti cilj mo e posti i ponovnim podno enjem tu be sa istim tu benim zahtjevom. zakon izri ito regulira taj odnos. a koji nastaviti. ali samo ako su ta rje enja podobna za materijalnu pravomo nost. kad su izjavljena oba vanredna pravna lijeka. Ovo se naravno ne bi nikada inilo. stranke mogu i protiv njih predlo iti ponavljanje postupka. sud odlu uje koji e postupak prekinuti. jer su uslovi za ulaganje revizije za stranku povoljniji.‡ Do ponovnog raspravljanja o glavnom predmetu dolazi samo onda kada sud u stadiju raspravljanja o osnovanosti prijedloga za ponavljanje postupka donese odluku kojom utvr uje da je prijedlog osnovan i ukida pravomo nu odluku iz ranijeg postupka. ‡ Zbog navedenog. i to samo iz razloga iz kojih se mo e izjaviti i revizija. ako u roku za izjavljivanje revizije stranka podnese prijedlog za ponavljanje. .

imperativnim normama. a samo izuzetno. bra ni sporovi su: razvod braka. ‡ Ne smatraju se bra nim sporovima imovinskopravni sporovi koji nastaju povodom braka. poni tenje braka. kao to znate iz porodi nog prva. i poni tenje braka i progla enje braka nepostoje im odnosno postoje im. ‡ Zahtjevi koji se ovdje ostvaruju mogu biti razli iti. sa bra nim sporovima je dopu teno kumuliranje zahtjeva koji se ti u uvanja. ‡ Tako er znate. vaspitanja i izdr avanja zajedni ke djece i zahtjeva za izdr avanje bra nog druga. . a naj e e se svode na obezbje enje ve ih garancija za pravilno ostvarenje pravne za tite ili na pru anje to br e i efikasnije pravne za tite.POSEBNI PARNI NI POSTUPCI Postupak u bra nim sporovima ‡ I u ovim postupcima. odredbe op ih procesnih pravila primjenjuju se samo ukoliko nisu derogirane odredbama posebnih postupaka (lex specialis derogat legi generali). ‡ Postupak u bra nim sporovima prete no je reguliran.

pokre u se uvijek tu bom. a koristi se kada bra ni drugovi imaju zajedni ku djecu. ‡ Tu ba za razvod braka ima karakter konstitutivne tu be. ‡ Zajedni ki prijedlog za razvod se koristi kada oba bra na druga sporazumno i saglasno zahtjevaju razvod braka. Zahtjevom za sporazumni razvod braka. ili djecu nad kojom je produ eno roditeljsko pravo. Tu bom za razvod braka. ‡ Sporovi radi poni tenja braka i radi utvr ivanja postojanja ili nepostojanja braka. ‡ Kad bra ni drugovi nemaju zajedni ku djecu. Zajedni kim prijedlogom za razvod braka i 3. na tri na ina: 1. ali tada sud ne utvr uje injenice. . postupak se mo e pokrenuti zahtjevom za sporazumni razvod braka. maloljetnu ili usvojenu.Sporovi za razvod braka ‡ Postupak za razvod se pokre e po principu dispozitivnosti. po to se presuda donosi na osnovu sporazuma bra nih drugova. 2.

‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Tu ba za poni taj braka je konstitutivna. Poku aj mirenja bra nih drugova je sada vrlo va an institut. ali isto tako. Presuda kojom se brak razvodi na osnovu sporazuma bra nih drugova. pa sud nije vezan za injenice i dokaze koje mu stranke prezentiraju. Vanredni pravni lijekovi se mogu ulagati. ve je ovla ten da utvr uje ak i injenice koje me u strankama nisu sporne. dok je tu ba za utvr enje da li brak postoji ili ne. ne mo e izmjeniti pravomo na presuda u dijelu o prestanku braka. sud kod odlu ivanja o uvanju i izdr avanju djece nije vezan zahtjevom stranke. ali se njima. posve uje mu se velika i du na pa nja. Kada ove tu be podi e javni tu ilac ili organ strateljstva. niti zbog pogre ne primjene materijalnog prava. bez obzira da li je koja od stranaka zaklju ila novi brak. bra ni drugovi imaju polo aj jedinstvenih i nu nih suparni ara. zbog nedostataka u izjavi volje sadr ane u sporazumnom prijedlogu. ne mo e se pobijati zbog nepravilno i nepotpuno utvr enog injeni nog stanja. priznanja ili na osnovu izostanka. Na elo inkvizitornosti u bra nim sporovima ima vrlo iroku primjenu. Na elo dispozitivnosti u bra nim sporovima je ograni eno. kao i zbog neispunjenja ostalih zakonskih uslova za razvod braka na osnovu sporazuma. kao ni prijedlogom za povra aj u pre a nje stanje. ali se mo e pobijati zbog bitnih povreda postupka. deklarativna. pa sud ne mo e izre i presudu na osnovu odricanja. . a u nadle nosti je organa starateljstva.

Lice koje sebe smatra ocem djeteta ro enog van braka. mo e osporavati o instvo drugog lica koje je to dijete priznalo za svoje. . a dijete do navr ene 25-e godine i ova odluka svojom pravomo no u djeluje erga omnes. 3. Paternitetski postupak se ne razlikuje od postupka u bra nim sporovima.Postupak u sporovima o o instvu i materinstvu ‡ Pravila roditeljskog prava su. pod uslovom da istovremeno deklaratornom tu bom postavlja zahtjev da se utvrdi njegovo o instvo. Sve ovo ukazuje da se podno enjem tu be za osporavanje o instva zasniva nu no i jedinstveno suparni arstvo. a majka u objektivnom roku od 6 mjeseci. Tu ba za osporavanje o instva ili materinstva. prete no imperativnog karaktera. kao i pravila bra nog prava. 2. Tu ba radi utvr ivanja o instva djeteta ro enog van braka. bilo na aktivnoj ili na pasivnoj strani. odnosno otac mo e podi i tu bu u subjektivnom roku od 6 mjeseci. ‡ Postupak u paternitetskim sporovima se pokre e tu bom i postoji vi e vrsta ovih tu bi: 1. pa je za osporavanje o instva predvi en prekluzivan rok.

pa u toku postupka sud mo e i ex officio odrediti privremene mjere. U sporu u kome je radnik tu ilac. dok je rok za podno enje albe iz radnih odnosa isto 8 dana. mjesna nadle nost je izberiva.Postupak u parnicama iz radnih odnosa ‡ ‡ ta je spor iz radnog odnosa. Odredbe posebnog postupka u parnicama iz radnih odnosa primjenjuju se i na sporove u kojima radnik tra i za titu svoga prava. Sud uvijek obra a naro itu pa nju na potrebu HITNOG rje avanja radnih sporova. Sud izvr enje kakve radnje nala e u roku od 8 dana za njeno dobrovoljno izvr enje-paricioni rok. poznato nam je iz materijalnog radnog prava. ‡ ‡ ‡ . s tim da za sporove po tu bi poslodovca protiv radnika. va e odredbe op eg parni nog postupka. a protiv ovakvih rje enja nije dopu tena posebna alba.

ne ispunjava uvijek cilj kome slu i. posjed nije pravo. . posjedovnu za titu u iva svaki posjednik. ali u iva posjedovnu za titu. pravnopoliti ki gledano. jer se njome tra i zabrana budu eg smetanja ili uspostavljanje ranijeg posjedovnog stanja. ‡ Tu ba za za titu posjeda je kondemnatorna. ‡ Pod sporovima smetanja posjeda podrazumjeva se: uznemiravanje posjeda i oduzimanje posjeda.Postupak u sporovima zbog smetanja posjeda ‡ Kao to znate. mada posjedovna za tita. ‡ U ovim postupcima poseban zna aj ima primjena na ela ekonomi nosti. a ne samo onaj iji je posjed savjestan i koji ima neki pravni osnov. tako da postupak treba da obezbjedi hitno i efikasno uspostavljanje poreme enog posjedovnog stanja. ‡ U pravilu. ‡ Cilj pravne za tite posjeda kao fakti kog stanja je u tome da se onemogu i samopomo ili samovlasno pribavljanje prava.

‡ Razlog za ulaganje albe ovdje iznosi 15 dana. sud mo e oduzeti albi suspenzivno dejstvo. ‡ Pravo na za titu posjeda ne mo e se priznati onome ko je posjed pribavio na nedopu ten na in (vi. a ne presude.‡ Sud kod podno enja tu be za za titu posjeda mo e odrediti i kra e rokove od onih predvi enih odredbama iz parni nih zakona o op em postupku. ako nije tra io izvr enje u roku od 60 dana. kao pravnorelevantne injenice. clam. revizija nije uop e dopu tena. nakon proteka roka koji je tu enom ostavljen za dobrovoljno izvr enje. a iz va nih razloga. ‡ U ovom postupku sud svoju odluku donosi u formi rje enja. to je specifikum posesorne za tite. utvr uju se samo dvije: dokazivanje posljednjeg posjeda i dokazivanje nastalog smetanja posjeda. Uz ovo. ‡ U postupku zbog smetanja posjeda. ‡ Kada je u pitanju prinudno izvr enje. tu ilac gubi pravo da tra i prinudno izvr enje rje enja kojim se tu enom nala e izvr enje odre ene radnje. a pravo na tra enje ponavljanja postupka je zna ajno ograni eno. precario). .

‡ Mali an spor je onaj kod kojeg se tu beni zahtjev odnosi na potra ivanje u novcu koje ne prelazi iznos od 3.000 KM. ako tu ilac ne do e na prvo ro i te za glavnu raspravu. smatrat e se da je povukao tu bu. sumarni postupak.Postupak u sporovima male vrijednosti ‡ Ovaj postupak je tzv. a da se pri tome ne dovede u pitanje pravilno i zakonito ostvarenje pravne za tite. fikcija o povla enju tu be. sud e odlo iti ro i te. a uredno je pozvan. a to zna i pru iti pravnu za titu u pravo vrijeme i sa to manje utro ka sredstava i vremena na strani suda i stranaka. Ako sa kojeg kasnijeg ro i ta izostanu obje stranke. osim ako se tu eni na tom ro i tu ne upusti u raspravljanje. ‡ U mali nim sporovima. pa ako ni na novo ne do u. . smatrat e se da je tu ba povu ena-tzv.

samo zbog apsolutno bitnih povreda postupka i nepravilne primjene materijalnog prava. a presuda se objavljuje odmah nakon zaklju enja glavne rasprave. ‡ alba se mo e izjaviti u roku od 8 dana.‡ U zapisnik se unosi samo ono to je najnu nije. to zna i da se u albi ne mogu iznositi nove injenice i dokazi. Prepis se dostavlja samo stranci koja nije bila prisutna objavljivanju presude. . ‡ alba protiv prvostepenog rje enja je dozvoljena. Ostala rje enja se mogu pobijati samo albom protiv odluke kojom se postupak okon ava. samo ako se rje enjem okon ava postupak.

a posljedica neblagovremeno ulo enog prigovora je prekluzija-gubljenje prava. . ali prije nego to se tu eni upusti u raspravljanje o meritumu spora. mo e se izre i. da ugovor o izabranom sudu nije sklopljen. arbitra e tada na prijedlog stranke postaviti sud koji bi za rje avanje spora u prvom stepenu bio nadle an da nije zaklju en ugovor o arbitra i. a iz ugovora ne proizilazi ni ta drugo. ‡ Ako arbitar arbitra e ne bude na vrijeme postavljen. ‡ Broj arbitara izabranog suda mora biti neparan.Postupak pred arbitra om ‡ Ugovor o arbitra i je valjan samo ako je sklopljen u pismenoj formi. ‡ Pravila o izuze u sudija se odnose i na arbitre. stranke svojevoljno derogiraju nadle nost redovnog suda koji bi bio nadle an. ‡ Zaklju enjem arbitra nog ugovora. zbog ega se mo e dokazivati samo ispravama. ‡ Prigovor apsolutne nenadle nosti.

a ne prema pravilima o stvarnoj nadle nosti. ‡ Ako se stranke druga ije ne sporazumiju. niti izricati kazne. ako ugovorom nije predvi ena mogu nost pobijanja presude pred arbitra om vi eg stepena. ‡ Parni ni zakoni propisuju da presuda arbitra e prema strankama ima snagu pravomo ne presude ± res iudicata. samo ukoliko su joj stranke dale takva ovla tenja. postupak pred arbitra om e odrediti arbitri.‡ Odnos izme u redovnog i izabranog suda regulira se po pravilima o apsolutnoj nadle nosti. ‡ Arbitra a mo e donijeti presudu po pravi nosti. s tim da arbitra a ne mo e upotrijebiti prisilna sredstva. .

Ako ugovor nije punova an. ‡ Nakon proteka jedne godine od pravomo nosti arbitra ne presude. potpisivanju i dostavljanju arbitra ne presude. ‡ Tu ba za poni tenje arbitra ne presude se mo e podnijeti nadle nom sudu u roku od 30 dana od dana dostavljanja stranci. Ako je u pogledu sastava arbitra e ili u vezi sa odlu ivanjem. . ‡ Zakoni posebno nagla avaju da stranke ne mogu sporazumno isklju iti primjenu odredaba o izuze u arbitara. 5. Ako je arbitra a prekora ila granicu svog zadatka. 3. Ako je arbitra na odluka u suprotnosti sa Ustavom BiH i ustavima entiteta. 4.‡ Zakoni taksativno odre uje razloge za poni tenje presude arbitra e. Ako presuda nije obrazlo ena ili ukoliko izvornik i prepis presude nisu potpisani na zakonom odre eni na in. 6. povrije ena odredba ZPP-a ili arbitra nog ugovora. te pobijanje presude. 2. ne mo e se zahtjevati njen poni taj. Ako postoji neki od razloga za ponavljanje postupka i 7. i to: 1. Ako je izreka presude nerazumljiva ili je sama sebi protivrje na.

Gordana Stankovi i dr. ‡ Predavanja sa unesenim izmjenama i dopunama predmetnog ud benika. 2008. RS-e i BD BiH. FBiH. ‡ Zakoni o parni nim postupcima: BiH. . Pravni fakultet Sarajevo. Branko alija i dr. Ranka Ra i . Parni no procesno pravo. Trebinje. ‡ Dr. autora: dr.‡ Gra ansko procesno pravo. 2000. Sanjin Omanovi . godina.

SRETNO I USPJE NO NA ISPITU! . NA KRAJU.PO TOVANE KOLEGICE I KOLEGE.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->