SVEU ILI TE/UNIVERZITET ³VITEZ´ TRAVNIK Faukultet pravnih nauka Nastavnik: doc.dr.

Fuad Puri evi

GRA ANSKI PARNI NI POSTUPAK

Literatura
j UD BENICI: j Dr. Branko alija i dr. Sanjin Omanovi ,

Gra ansko procesno pravo, Sarajevo, 2000., ili j Dr. Gordana Stankovi i dr. Ranka Ra i , Parni no procesno pravo, Trebinje, 2008. j ZAKONI I OSTALO: j Sva etiri zakona o parni nom postupku u BiH i j Predavanja u kojima su inkorporirane izmjene i dopune parni nih zakona u BiH.

Pojam i predmet gra anskog procesnog prava
‡ Gra anski parni ni postupak je centralni dio gra anskog procesnog prava, zbog ega gra ansko procesno pravo predstavlja samostalnu pravnu granu u koju spadaju pravila kojima se regulira procesnopravna djelatnost sudova i ostalih u esnika u ostvarivanju sudske funkcije. ‡ Tim pravilima se utvr uju: pretpostavke od ijeg postojanja zavisi mogu nost raspravljanja i odlu ivanja, zavise radnje kojima se postupak pokre e, razvija i okon ava, kao i sadr aj i oblik tih radnji.

Izvori gra anskog procesnog prava
‡ Va e e izvore gra anskog procesnog ili procesnog civilnog prava, mo emo podijeliti na formalne i fakti ke. ‡ Formalni izvori, u svijetu, pa i u BiH, su: ustav, zakon i podzakonski akti, a nekad je to bilo i obi ajno pravo. ‡ Zakoni kojima je u BiH reguliran gra anski parni ni postupak su: 1. Zakon o parni nom postupku pred Sudom BiH (Slu beni glasnik BiH, broj: 36/04) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parni nom postupku pred Sudom BiH (Slu beni glasnik BiH, broj: 84/07); 2. Zakon o parni nom postupku Federacije BiH (Slu bene novine Federacije BiH, broj: 53/03) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parni nom postupku Federacije BiH (Slu bene novine Federacije BiH, broj: 73/05 i 19/06); 3. Zakon o parni nom postupku Republike Srpske (Slu beni glasnik RS, broj: 58/03) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parni nom postupku RS (Slu beni glasnik RS, broj: 85/03, 74/05 i 63/07) i 4. Zakon o parni nom postupku Br ko Distrikta BiH (Slu beni glasnik BD BiH, broj: 08/09).

‡ U fakti ke izvore spadaju sudska praksa (iudicatura, usus fori) i pravna nauka ± iuris prudens. ‡ Prema tome, sudska praksa nije u formalnopravnom smislu izvor gra anskog procesnog prava, zbog ega sudovi, s obzirom na zahtjeve na ela zakonitosti, ne mogu stvarati vlastita pravila postupka. ‡ Stavovi koje zauzimaju vrhovni sudovi u BiH o pravnim pitanjima, ne obavezuju sudove koji nisu u estvovali u njihovom dono enju. Za to? ‡ Ali, stanovi te sudske prakse ima veliki zna aj u interpretaciji normi procesnog prava, a to opet vrijedi samo za evropski ili kontinentalni sistem gra anskog procesnog prava.

ve samo kao pravna tvorevina. te se time dovodi u sklad fakti ko pona anje. Su tinska razlika izme u parni nog. koga ine procesnopravne radnje koje imaju karakter pravnih injenica procesnog prava. ni izjedna avati. gra ansko procesno pravo i gra anski postupak (parni ni.Metodi gra anskog pravosu a ‡ Kao to rekosmo. izvr ni i vanparni ni) ne mogu se poistovje ivati. a gra anski postupak je njegov predmet. pa je zato gra ansko procesno pravo grana prava. stranaka i ostalih u esnika postupka. U izvr nom postupku se posti e kona no ostvarivanje prava tako to se subjekt obaveze prinu ava da udovolji obavezi koja je utvr ena u sudskoj odluci ili drugoj izvr noj ispravi. Ovisno od ovih radnji nastaju odnosi izme u osnovnih subjekata postupka: suda. Gra anski postupak je pravno institucionaliziran oblik ostvarivanja sudske funkcije. vanparni nog i izvr nog postupka ogleda se u sljede em: U parni nom postupku se na utvr eno injeni no stanje primjenjuje odgovaraju a pravna norma. ‡ ‡ ‡ . sadr aj sudske funkcije je primarno u ure ivanju. U vanparni nom postupku. sa onim to je pravno utvr eno. s ciljem da se za titi ugro eno ili povrije eno pravo. zbog ega i ne postoji kao dru tvena. Specifi nost gra anskog postupka je u tome to je on isto normativno pravna tvorevina. stvaranju ili mijenjanju gra anskopravnih odnosa.

gra anskim materijalnim pravom. pa su njima utvr eni i osnovni principi (zakonitost. . krivi nim pravom i upravnim pravom. njihovu strukturu. te postupak kao na in ostvarivanja pravosudne funkcije.) kojima se organizuju sudovi i vr i sudska funkcija. Odnos prema ustavnom pravu Ustavima entiteta BiH se vr enje sudske funkcije povjerava redovnim sudovima. 1. Zbog toga se klasi no ovo pravo svrstava u javno pravo. zbornost. princip dvostepenost i sl. nadle nost. To je razlog da i dejstvo res iudicata sudska odluka ima primarno kao akt organa dr avne vlasti.Odnos gra anskog procesnog prava prema drugim granama prava ‡ Gra ansko procesno pravo se nalazi u najbli oj vezi sa: ustavnim pravom. jer kao javnopravnu djelatnost ure uje: sudove. sudska nezavisnost.

tu ba je prethodila pravu. mjerodavan je momenat nastanka odnosa povodom koga se vodi spor. za norme procesnog prava vrijedi neposredna primjena ili momentalno va enje. odricanje i sl. prigovor. priznanje. Me utim. to zna i da je posredstvom sudije vr ena ujedno i funkcija zakonodavca. ali imaju razli ito zna enje. npr. Teritorijalno i vremensko va enje normi je tako e razli ito. procesne radnje se ne ispituju u pogledu njihove valjanosti kao poslovi gra anskog prava. a u pogledu normi materijalnog prava-na elo lex causae. u rimskom pravu. dok za norme materijalnog prava. zahtjev. Odnos prema materijalnom gra anskom pravu Do izdvajanja gra anskog procesnog prava iz okvira gra anskog materijalnog prava do lo je tek u 19. sve do Justinijanove kodifikacije. pravo je stvarano kroz postupak. U starijem rimskom pravu. Dakle. .2. a danas pravo prethodi tu bi. u pravilu. Isto tako. Justinijanovom kodifikacijom su udareni temelji na kojima je otpo et proces razdvajanja materijalnog i procesnog prava u dvije odvojene pravne oblasti. ve samo u pogledu njihove dopu tenosti. pa u pogledu va enja normi procesnog prava uvijek va i na elo lex fori. stolje u. U obje pravne grane se dosta pojmova i instituta ozna ava istim terminima.

3. Odnos gra anskog postupka prema materijalnom pravu Predmet materijalnog prava su norme kojima se regulira nastanak. . Postupak kao isto pravna tvorevina ima i svoju formu i sadr inu. dok na podru iju materijalnog prava vrijedi princip slobodne forme jer odnose svojom voljom zasnivaju sami titulari subjektivnih prava. jer su uslovljena dispozitivnim karakterom subjektivnih gra anskih prava. pa je zato postupak neodvojiv od normi materijalnog prava. mada se spolja manifestuje samo kao forma. ija se za tita upravo ostvaruje u parni nom postupku. koje su utvr ene normama materijalnog prava. npr. a predmet normi procesnog prava je reguliranje organa kojima se povjerava vr enje pravoza titne funkcije i postupak u kome se ta funkcija ostvaruje. dva najkarakteristi nija na ela parni nog postupka u najve oj mjeri odre uju njegovu posebnost. a to su na elo dispozitivnosti i raspravno na elo. Naju u vezu parni nog postupka i materijalnog prava odslikavaju pojedina na ela i ustanove. ijem ostvarenju u dru tvenim odnosima i slu i. Zato su norme procesnog prava u funkciji ostvarivanja sadr aja-to su prava i obaveze. promjena i prestanak pravnih odnosa. Zbog toga na podru iju procesnog prava vrijedi princip stroge forme jer se kao jedna strana u postupku uvijek pojavljuje sud kao dr avni organ.

jer je to bitna povreda postupka. Nakon toga. zbog ega je napu ten princip strogog formalnog legaliteta. ukoliko su radnje dopu tene. pa je ovom zahtjevu kod nas udovoljeno pojednostavljenjem procesne forme. i to: sa aspekta njihove dopu tenosti i sa aspekta njihove osnovanosti.Zahvaljuju i procesnoj formi. koji je zadr an samo u izvr nom postupku. sud ispituje njihovu osnovanost. Zna aj procesne forme u parni nom postupku se ogleda u dvostrukom vrednovanju procesnih radnji. Sud procesne radnje ispituje uvijek prvo sa aspekta njihove dopu tenosti. obezbje ene su tri osnovne vrijednosti u vr enju pravosu a. kao za titnoj funkciji postupka. pravna sigurnost i efikasnost postupka. da li su preduzete u obliku i na na in propisan normama procesnog prava. ali je zato obezbje uje. npr. Bitno obilje je na eg procesnog prava je jednostavnost. . zbog koje se mo e tra iti ukidanje donesene odluke. to treba kazati da pravna forma ne odre uje su tinu. Kako je procesna forma u slu bi ostvarivanja odre ene sadr ine. a to su: zakonitost.

parni ni je najstarija. . Razgrani enje nadle nosti u ova dva postupka se vr i po pravilima o apsolutnoj nadle nosti. tada je sud vezan za odluku upravnog organa u okviru njegove pravomo nosti i obratno.4. nije isti kao njegov odnos prema krivi nom postupku. ako je pokrenut parni ni postupak u jednoj upravnopravnoj stvari. tj. Danas se upravnopravna djelatnost i sudska funkcija pribli avaju. Rje avanje sukoba nadle nosti izme u suda i upravnog organa spada u nadle nost ustavnih sudova. Dok je upravni postupak novija pravna institucija. zatim dejstvo akata. ukoliko se u parni nom postupku pojavi kao prethodno pitanje neko pravno pitanje upravnopravnog karaktera o kome je u upravnom postupku ve pravomo no odlu eno. Odnos gra anskog procesnog prava i upravnog prava Odnos gra anskog postupka prema upravnom. iz ijih se okvira izdvojio prvo krivi ni postupak. odnosno dejstvo presude u upravnom postupku i dejstvo upravnog akta u parni nom postupku. jer su gra anski i krivi ni postupak dva osnovna metoda koja slu e ostvarivanju sudske funkcije. ali i obratno. ili. isto kao i za djelatnost sudova. jer za djelatnost upravnih organa danas va i na elo zakonitosti. a u novije vrijeme i upravni postupak. a upravni postupak slu i ostvarivanju upravnopravne djelatnosti. sud e se oglasiti apsolutno nenadle nim i tu bu odbaciti.

sudsko poravnanje i sl. U e e tre ih lica u parni nom postupku. npr. Ustanove kojima se ostvaruje na elo dispozitivnosti u parni nom postupku. na elo dispozitivnosti i raspravno na elo su specifi na na ela parni nog postupka. krivi ni postupak se izdvojio iz gra anskog postupka. . Dalje. Odnos gra anskog procesnog i krivi nog procesnog prava Kroz historijski razvoj. dok krivi ni postupak uvijek pokre e javni tu ilac samo putem krivi nog postupka. dok je njihov doma aj u krivi nom postupku neznatan. gra anski postupak subjekt pokre e tu bom. povla enje tu be. ne postoje u krivi nom postupku. Sud u gra anskom postupku je vezan za presudu donesenu u krivi nom postupku u slu aju: a) kad je istom radnjom prouzrokavano krivi no djelo i gra anskpravna posljedica ili b) kad krivi no djelo ima karakter prethodnog pitanja u parni nom postupku ili c) kad presuda koja je donesena u krivi nom postupku ima karakter pravnorelevantne injenice gra anskog prava. odricanje od tu benog zahtjeva.5. I raspravno na elo predstavlja specifi nost parni nog postupka jer se u njemu pojavljuje kao osnovno. dok je u krivi nom postupku to inkvizitorno na elo. ali se on mo e ostvarivati i arbitra om i medijacijom.. ne poznaje krivi ni postupak i tako redom. npr. a njihova razlika se manifestuje i na podru iju nekih va nih na ela.

Ovaj odnos karakteri e i institucija pridru enog ili adhezionog postupka koja je predvi ena normama krivi nog procesnog prava. Ako je u krivi nom postupku sud donio osu uju u presudu. onda ona ve e sud u parni nom postupku u pogledu dvije injenice. on tada ne e zastati sa postupkom. nego je upu uje da pokrene parni ni postupak. a o ovom zahtjevu sud u krivi nom postupku odlu uje po na elu dispozitivnosti. Kad sud odlu uje o gra anskopravnoj odgovornosti kao o osnovu za naknadu tete koja je nastala radnjom koja ima obilje ja krivi nog djela. tada e odlu iti i o tu benom zahtjevu kome mo e udovoljiti djelimi no ili u cijelosti. to zna i da sud u krivi nom postupku nikada ne odbija tu ioca sa tu benim zahtjevom. Adhezioni postupak pokre e se po prijedlogu koji se podnosi neposredno organu kome se podnosi krivi na prijava ili sudu. sud tada stranku ne mo e odbiti sa njenim zahtjevom. a u slu bi je na ela ekonomi nosti i pravne sigurnosti. . a ukoliko sud donosi u krivi nom postupku osloba aju u presudu ili iz nekih drugih razloga obustavlja postupak. Ukoliko sud u krivi nom postupku donosi osu uju u presudu. Stranka mo e sve do zaklju enja glavnog pretresa odustati od prijedloga i pokrenuti tu bom parni ni postupak. i to u pogledu: postojanja krivi nog djela i postojanja krivi ne odgovornosti. jer u ovakvim slu ajevima postojanje krivi nog djela i krivi ne odgovornosti ne predstavlja prejudicijelno pitanje.

A ako se krivi no djelo i krivi na odgovornost pojavljuju kao prethodno ili prejudicijelno pitanje. zaklju no sa objektivnom odgovorno u. prema normama materijalnog porodi nog prava. i za nehat.Gra anska subjektivna odgovornost je zato stro ija i ira od krivi e odgovornost. pa i najmanju nepa nju. jer nepostojanje krivi ne odgovornost ne zna i i nepostojanje gra anske odgovornosti-koja je rekosmo ira. bez obzira da li je ona osloba aju a ili osu uju a. dok se u gra anskom pravu odgovara za sve oblike krivice. npr. pa zato u slu aju da je bra ni drug osu en za krivi no djelo na kaznu zatvorom du om od 3 godine. Ili. a rje e-samo ako je to zakonom propisano. u takvim situacijama je sud u gra anskom postupku vezan za odluku donesenu u krivi nom postupku. norme porodi nog prava daju drugom bra nom drugu mogu nost razvoda braka. Ako je krivi ni sud donio osloba aju u presudu. pravomo noj presudi donesenoj u krivi nom postupku se daje karakter pravno relevantne injenice. kao to je umi ljajno li enje ivota ostavioca ili upotreba sile i prijetnje u cilju sastavljanja testamenta itd. jer se u krivi nom pravu odgovara u pravilu za umi ljaj. . npr. nedostojnost za naslje ivanje nastupa usljed odre enih injenica koje predstavljaju krivi no djelo. onda parni ni sud nije vezan za nju.

prema kome je gra anskopravni svaki onaj spor o kome se raspravlja u gra anskom parni nom postupku. iz radnih odnosa. ukoliko njihova primjena nije derogirana propisima tih posebnih parni nih postupaka. . Ovakvo formalnopravno odre enje.POJAM I PREDMET PARNI NOG POSTUPKA ‡ Prema sva etiri zakona o parni nim postupcima u BiH. unosi potpunu izvjesnost i pravnu sigurnost u vr enju sudske funkcije. te iz imovinskih i drugih gra anskopravnih odnosa. ‡ Pravila op eg parni nog postupka primjenjuju se i u predmetima koji se raspravljaju u posebnim postupcima. ‡ Po op em parni nom postupku raspravljaju se i rje avaju gra anskopravni sporovi za koje nije predvi en neki od posebnih parni nih postupaka. pravila ovih postupaka primjenjuju redovni sudovi pri raspravljanju i odlu ivanju o sporovima koji nastaju iz li nih i porodi nih odnosa. osim ako se neki od ovih sporova posebnim zakonom stavljeni u nadle nost drugih sudova.

a poznato nam je koliki je uticaj ovaj zakon imao na razvoj procesnog prava i zakonodavstva u biv oj SFRJ. stolje a. Zbog toga su oblici i na ini ostvarivanja prava i obaveza iz materijalnopravnih odnosa regulirani normama procesnog prava. ‡ Reguliranje dru tvenih odnosa i usmjeravanje njegovog razvoja je cilj normi materijalnog i procesnog prava. a kasije i u BiH. parni ni postupak je smatran privatnopravnom institucijom u slu bi interesa stranke. ‡ Shvatanje da je parni ni postupak pravna institucija koja ima iznimno zna ajnu dr tvenu funkciju. godine.Funkcija parni nog postupka ‡ Prema starijem-individualisti kom shvatanju. stolje a. . ali one imaju razli itu funkciju. preovladava od druge polovine 19. ‡ Shvatanje da je ovaj postupak u slu bi ostvarivanja pravosu a kao javnopravne funkcije-kao dru tvene djelatnosti. sve do prve polovine 19. primjenjeno je jo u austrijskom gra anskom postupku iz 1895. pa je njegov krajnji cilj bio za tita subjektivnih gra anskih prava.

‡

‡ ‡

‡ ‡

‡

Najnagla enija karakteristika parni nog prava je u dispozitivnosti njegovih normi, koje su permisivne prirode, jer ovla uju stranke da dogovorom reguliraju neko procesno pitanje, a ako to ne urade, tada se primjenjuje supletorna-dopunska norma odre enog propisa. Od dispozitivnih normi treba razlikovati disjunktivne norme, a one upo uju sud na odre eno diskreciono postupanje, odnosno ocjenjivanje i odlu ivanje u postupku, npr. u pogledu incidentalnog-prethodnog pitanja. U slu aju postojanja nejasno a, protivrje nosti ili pravne praznine u primjeni pravne norme, sud e primjeniti teleolo ki-ciljni metod, metod per analogiam i argumentum a contrario. Ove metode smo obradili kada smo govorili o pravnim prazninama u Osnovama gra anskog prava. Gra anski postupak ima svoju zasebnu strukturu i fizionomiju, pa se zato parni ni postupak odvija od po etka do kraja kroz niz stadija i podstadija, uz po tivanje ustanova parni nog postupka. Parnica ozna ava konkretan postupak koji se vodi izme u parni nih stranaka povodom odre enog tu benog zahtjeva koji postavlja tu ilac i tra i i tra e od suda da im pru i za titu, s tim da svi stadiji i podstadiji postupka, kao i njegove ustanove nisu obavezni, jer to zavisi od potreba svakog predmeta posebno. Spor je stanje u materijalnopravnim odnosima do koga dolazi zbog neizvjesnosti sadr aja prava i obaveza za odre enog subjekta ili zbog povrede prava i obaveza. Spor obi no prethodi parnici, ali ne mora obligatno do nje i dovesti, jer do parnice dolazi onda kada jedan od subjekata zatra i sudsku za titu.

‡

‡

‡

Parnica kao procesnopravni odnos nastaje na osnovu mno tva procesnopravnih radnji i procesnopravnih stanja. Te procesne ili parni ne radnje imaju funkciju pravnih injenica procesnog prava, jer za njihovo preduzimanje norme procesnog prava ve u nastanak procesnih prava i obaveza. U teoriji je sporno pitanje ko su subjekti parnice kao procesnopravnog odnosa. Prema civilisti kom shvatanju, procesnopravni odnos se zasniva samo izme u stranaka, a ne i suda i stranaka, dok je prema publicisti kom shvatanju, parnica odnos izme u stranaka i suda, a ne i odnos izme u samih stranaka. Prema tre em, najprihvatljivijem shvatanje parnice kao trostranog pravnog odnosa, ona se zasniva izme u svake stranke i suda, a posredstvom suda i izme u samih stranaka. Zbog toga su radnje koje stranke preduzimaju uvijek upravljene prema sudu, s tim da one ne proizvode procesnopravne posljedice samo prema sudu, nego i prema suprotnoj stranci. U anglosaksonskom pravu civilne - gra anske sudske procedure imaju dvostruko zna enje, i to: sa jedne strane, daju sudu procesnu mogu nost da se u svojoj odluci pozove na ranije presu enu stvar, a sa druge strane, ostavljaju sudu priliku da zauzme samostalan pravni stav i donese odluku koja pro futuro mo e imati zna aj sudskog precedenta. Ovo je osnovnibazni princip precedentnog prava.

Procesne pretpostavke
‡ Za po etak, neophodno je strogo znati razlikovati uslove ili pretpostavke od kojih zavisi dopu tenost raspravljanja i odlu ivanja, od uslova od kojih zavisi osnovanost predmeta odlu ivanja-a to je u parni nom postupku tu beni zahtjev. ‡ Uslovi od kojih zavisi dopu tenost rapravljanja i odlu ivanja odre eni su normama procesnog prava, a uslovi od kojih zavisi osnovanost presu ivanja, odre eni su normama materijalnog prava. ‡ Uslovi ili okolnosti koji su utvr eni normama procesnog prava, a od kojih zavisi dopu tenost raspravljanja i odlu ivanja o tu benom zahtjevu, nazivaju se procesnim pretpostavkama. ‡ Dakle, procesne pretpostavke su uslovi dopu tenosti ve egzistentne parnice, odnosno uslovi od kojih zavisi mogu nost raspravljanja i odlu ivanja o osnovanosti predmeta spora. Zbog toga, nedopu tenu tu bu sud odbacuje rje enjem, ukoliko se nisu stekle sve procesne pretpostavke koje moraju postojati da bi se sud mogao upustiti u raspravljanje o meritumu spora.

‡ Procesne pretpostavke mogu biti op e i posebne. ‡ Op e pretpostavke se ti u svih bitnih elemenata parnice, a to su: sud, stranke i predmet spora. ‡ Procesne pretpostavke koje se ti u suda su npr. ma unarodna nadle nost doma eg suda, da sudovi mogu imati jurisdikciju nad tu enim, da su sudovi nadle ni da odlu uju u sporu, kao i stvarna, funkcionalna i mjesna nadle nost redovnog suda. ‡ Procesne pretpostavke koje se ti u stranaka su npr. postojanje same stranke, kao i strana ke i parni ne sposobnosti, postojanje urednog zastupanja i ovla tenja na vo enje konkretne parnice-procesna legitimacija (legitimatio ad processum). Morate znati razlikovati ovu legitimacije od stvarne legitimacije, jer postojanje stvarne legitimacije (legitimatio ad causam) nije procesna pretpostavka. Stvarna legitimacija je uslov od koga zavisi osnovanost tu benog zahtjeva, a ne dopu tenost vo enja parnice.

‡ Procesne pretpostavke koje se ti u predmeta spora sprje avaju vo enje parnice, a to su: postojanje presu ene stvari (res iudicata) i postojanje parnice (lis pedens), s tim da upravo ove dvije pretpostavke izra avaju princip ne bis in idem, pa sa postojanjem pravomo ne presude zakon izjedna ava odricanje od tu benog zahtjeva i sudsko poravnanje. Tre a pretpostavka koja se ti e predmeta spora odnosi se na postojanje pravnog interesa za tu bu, npr. tu ilac e imati pravni interes da ustane tu bom tek onda kada tu eni odbije da dobrovoljno udovolji njegovom zahtjevu. ‡ Koliki je zna aj pravnog interesa, najbolje govori injenica da je pravni interes procesna pretpostavka za podizanje tu be. To zna i, kad nedostaje pravni interes, tada se tu ba odbacuje kao nedopu tena, bez raspravljanja o osnovanosti tu benog zahtjeva.

Me utim. u toku cijelog postupka. Ako se nedostaci ti u relativne nadle nost (stvarne i mjesne). one tada nisu sve jednako vrijedne. ‡ Svaka pretpostavka je jednako vrijedna i nedostatak bilo koje dovodi do ni tavosti donesene presude.Koje su posljedice nedostatka procesnih pretpostavki ‡ Prvo. ime je nedostatak otklonjen. u pravilu. Ukoliko se nedostaci odnose na stranke. kad se pretpostavke promatraju u me usobnom odnosu. nedostatak bilo koje procesne pretpostavke ima za posljedicu nemogu nost raspravljanja i odlu ivanja. sud tada tu bu ne odbacuje. zbog ega sud na njih pazi ex officio. to ne isklju uje mogu nost stranaka da sudu ukazuju na nedostatke koji se odnose na procesne pretpostavke. . npr. neke im se konstatuju vode odbacivanju tu be kao nedopu tene-res iudicata i lis pedens. nego je dostavlja nadle nom sudu. tada do odbacivanja tu be dolazi samo ako sud ne uspije otkloniti te nedostatke. jer stranka na taj na in eli da izdejstvuje odbacivanje tu be bez raspravljanja.

ta pravna pitanja nisu u konkretnoj parnici neposredan predmet odlu ivanja. Dakle. ‡ Kad sud odlu uje o nekom pravnom pitanju. Zbog toga. onda odluka o tom pitanju ini sastavni dio injeni ne podloge spora. sadr aj sudske funkcije u parni nom postupku se sastoji u raspravljanju i odlu ivanju o tu benom zahtjevu kao predmetu spora. . ali se nalaze u funkciji odlu ivanja o tu benom zahtjevu kao predmetu odlu ivanja. kao prethodnom. a ne u dispozitiv sudske odluke. Zbog toga. ‡ Prethodna ili incidentalna ili prejudicijelna pitanja su samo pravna pitanja i to samo ona koja sama po sebi ine pravnu cjelinu. odluka o postojanju ili nepostojanju odre enog pravnog odnosa. kad se o njemu odlu uje kao o prethodnom pitanju.Incidentalno ili prethodno ili prejudicijelno pitanje ‡ Dakle. Zato se odluka o prethodnom pitanju unosi u obrazlo enje sudske odluke. ne sti e dejstvo pravomo nosti. injeni na pitanja nemaju nikada karakter prethodnih pitanja. pa su zbog toga podobna da budu predmet samostalnog odlu ivanja.

s obzirom na zahtjeve na ela dispozitivnosti. ‡ Incidentalni tu beni zahtjev za utvr enje ima pravnu prirodu jednog tu benog zahtjeva. pa e zato u slu aju povla enja tu be sud biti du an da o njemu raspravlja i odlu uje. ako tu ilac ima pravni interes za utvr enje.Prethodna ili incidentalna ili prejudicijelna ovla tenja suda u parnici ‡ O prethodnom pitanju sud e odlu ivati kao o glavnom pitanju samo onda kada to stranke. sa druge strane. Tu eni. . tra e. mo e podizanjem prejudicijelne protivtu be zahtjevati odlu ivanje o prethodnom pitanju sa autoritetom presu ene stvari. a ne obi nog procesnog prijedloga.

. ‡ Npr. a to su efikasnost i pravna sigurnost. ako je razli ita od odluke suda koji je o tom pitanju odlu io kao o prethodnom.‡ U na em BH pravu. Zato. naknadno donesena odluka nadle nog organa. Stoga. ako je nadle ni organ ve donio pravomo nu odluku o pitanju koje se u parni nom postupku pojavljuje kao prethodno pitanje. predstavlja osnov za tra enje ponavljanja postupka. ako se u parni nom postupku pred sudom pojavi kao prethodno pitanje neko pravno pitanje koje ne spada u nadle nost suda pred kojim se postavlja. onda ovla tenja suda u rje avanju tog pitanja zavise od toga da li je o tom pitanju nadle ni organ ve donio pravomo nu odluku ili nije. ve spada u nadle nost nekog drugog organa ili drugog suda. tada sud ima ovla tenje da o tom pitanju odlu uje. ali samo kao o prethodnom pitanju. rje avanje prethodnog pitanja zadovoljava dvije osnovne vrijednosti. a ako nadle ni dr avni organ nije donio odluku o pitanju koje se u parni nom postupku pojavljuje kao prethodno. onda je sud pred kojim se ono pojavljuje vezan za tu odluku nadle nog organa.

Va enje normi procesnog prava s obzirom na prostor ‡ Po pitanju va enja normi procesnog prava. s tim da i ovdje va i na elo lex fori. odnosno Ustavni sud BiH. primjenjuje se procesno pravo suda koji postupa. to je nepotrebno. posebno kada se ima u vidu da je ovo svjetsko na elo. dakle. pa se zamoljene radnje mogu obaviti i na na in na koji to zahtjeva inostrani organ. Zahtjevi za pru anje pravne pomo i su valjani samo ako su dostavljeni diplomatskim putem. Kod pru anja pravne pomo i je dozvoljeno odstupanje od na ela lex fori. dok kod materijalnog prava ovo na elo ne va i. bez obzira na to ku su stranke u sporu. a Ustav BiH ovu kompetenciju presumira u korist njenih entiteta. tada se postupa prema normama entitskog procesnog prava. odnosno primjenjuje se procesno pravo zemlje kojoj pripada sud koji postupa. Ovo na elo je univerzalno prihva eno u svim pravnim sistemima. Kad sudovi BiH vr e jurisdikciju u sporovima sa elementom inostranosti. Kona nu odluku u slu aju uskra ivanja pru anja pravne pomo i donose vrhovni sudovi entiteta u BiH. vrijedi na elo lex fori.Obavljanje radnji van podru ija zemlje rje ava se institucijom me unarodne pravne pomo i i to na osnovu me unarodnih ugovora i na osnovu principa uzajamnosti. ‡ ‡ . koji ima apelacionu nadle nost u pitanjima koja su sadr ana u Ustavu BiH kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u BiH.

‡ Me utim. nego samo diplomatskim putem. kod sklapanja odre enih pravnih poslova. uz odre ene izuzetke. Kad lica jednostranom izjave volje pristanu na jurisdikciju sudova BiH u konkretnom predmetu. npr. ne mogu se saslu ati kao svjedoci ili vje taci. a to na podru iju gra anskog prava zna i da ta lica ne mogu biti tu ena. Kod sporova povodom stvarnih prava na nekretninama koje su sastavni dio BiH. Protiv ovih lica se ne mogu ni poduzimati bilo kakve procesne radnje. izuzetno i lica sa diplomatskim imunitetom mogu biti pod jurisdikcijom doma ih sudova. lica mogu biti uvijek tu ena. ali biti i tu ena u slu aju: 1. odnosno ona mogu tu iti. . npr. ne potpadaju pod jurisdikciju doma ih sudova. niti se prema njima mo e provoditi izvr enje. bez obzira ko su stranke u postupku ± na elo forum rei site i 2. ne mogu im se uru ivati pozivi neposredno.Va enje normi procesnog prava s obzirom na lica ‡ Pravilo je da su sva lica koja se nalaze na teritoriji na e zemlje pod jurisdikcijom doma ih sudova. ‡ Lica koja u ivaju diplomatski imunitet. ali da mogu uvijek tu iti.

odre uju se prema lex nationalis. ‡ Strana ka i parni na sposobnost. nadle nost po reciprocitetu. jo se primjenjuje u savremenom zakonodavstvu. pa npr. ako je strani dr avljanin parni no sposoban prema na em pravu. . pa i onda kada nije parni no sposoban prema zakonu zemlje iji je dr avljanin. Me utim. stranac mo e biti oslobo en pla anja tro kova postupka pod uslovima uzajamnosti-reciprociteta.‡ Iako nepopularna. onda mo e preduzimati radnje ako prethodno izjavi da on preuzima vo enje parnice. kao statusna pitanja.

‡ U gra anskom procesnom pravu.Va enje normi procesnog prava s obzirom na vrijeme ‡ U pogledu vremenskog va enja normi materijalnog prava vrijedi kao op e na elo da pravne norme nemaju povratno dejstvo. pa jedni u literaturi ovo kvalifikuju kao neposredno dejstvo normi (ex nunc). u prelaznim i zavr nim odredbama obi no se utvr uje kada e se zapo eta parnica nastaviti po propisima prema kojima je zapo eta. da e se parnica koja je pokrenuta za vrijeme va enja starog zakona nastaviti i okon ati prema pravilima novog zakona. a kada e se nastaviti prema pravilima novog zakona. ve dejstvo ex nunc. . to zna i da je tada dejstvo ex tunc. osim u slu ajevima kad to zakon izri ito dopu ta. pravilo je. ‡ Po to zahtjevi pravne sigurnosti ipak ne dopu taju velika odstupanja u pravcu povratnog dejstva normi procesnog prava. a drugi kao retroaktivno dejstvo (ex tunc).

materijalne istine. . U prvu grupu spadaju na ela koja taj postupak odre uju kao posebnu pravnu instituciju. U drugu grupu spadaju ona koja su podignuta na stepen ustavnih na ela. npr. na ela: kontradiktornosti. slobodne ocjene dokaza. 2. 3.: na elo usmenosti. npr. javnosti i pru anja pomo i neukim strankama. sudskog upravljanja postupkom. koncentracije i dr. U tre u grupu spadaju ona koja su svojstvena i drugim postupcima. na elo dispozitivnosti i raspravno na elo.Osnovna na ela ‡ Sva na ela gra anskog procesnog prava mo emo podijeliti u nekoliko grupa: 1. ekonomi nosti. npr.

Upravo zbog ovoga. gra anskopravni odnos je po svojoj prirodi dispozitivnog karaktera. . npr. Kao to smo nau ili u materijalnom pravu. pa se smisao na ela dispozitivnosti u pokretanju postupka izra ava maksimama: nemo iudex sine actore-nema suda bez tu ioca i: no procedat iudex ex officio-sud ne pokre e postupak po slu benoj du nosti. u pogledu raspolaganja tu benim zahtjevom. u pokretanju postupka. na elo dispozitivnosti u parni nom postupku ima veoma iroku primjenu. a nikada na inicijativu suda. u odre ivanju predmeta parnice.Na elo dispozitivnosti i na elo oficijelnosti ‡ U na elu dispozitivnosti se ispoljava naju a veza izme u gra anskog parni nog postupka i materijalnog gra anskog prava. ‡ Dispozitivnost se manifestuje u vi e aspekata. ‡ Parni ni postupak se uvijek pokre e na inicijativu titulara ugro enih ili povrije enih subjektivnih prava. u pogledu kretanja i okon anja postupka i sl. pa se zato prava i obaveze titulara gra anskopravnih odnosa reguliraju dispozitivnim normama.

mada i tada stranke disponiraju i tu benim zahtjevom. ‡ Stranke ne samo da svojom voljom odre uju predmet parnice i to postavljanjem tu benog zahtjeva. Odricanje od tu benog zahtjeva.‡ Parni ni postupak se pokre e procesnom radnjom iji je pravnotehni ki naziv tu ba. u ta spada: 1. povla enjem tu be. doma aj na ela dispozitivnosti je najslabije do ao do izra aja na podru iju upravljanja parni nim postupkom. pa ta injenica najbolje izra ava smisao na ela dispozitivnosti u pogledu strana kog odre ivanja pravne za tite u parni nom postupku. 2. Priznanje tu benog zahtjeva i 3. ‡ U na em BH pravu. Zato se subjekti spornog gra anskopravnog odnosa podno enjem tu be preobra avaju u stranke i to momentom dostavljanja tu be sudu. nego odre uju i njegov predmet. Sud ne ide ni mimo ni preko tu benog zahtjeva. Od stranaka tako e zavisi da li e se parnica okon ati u prvostepenom ili drugostepenom postupku. To u stvari predstavlja momenat prerastanja spora u parnicu. mogu dovesti do okon anja parnice ili najjednostavnije. ‡ Stranke ne samo da pokre u postupak. kada se gra anski postupak smatra pokrenutim i to isklju ivo voljom jednog od njih. nego mogu u toku trajanja cijelog postupka da raspola u istaknutim tu benim zahtjevom. . Sudsko poravnanje.

sud ex officio odlu iti o izdr avanju djece u postupku za razvod braka i u postupku za utvr ivanje o instva. priznanje tu benog zahtjeva. to je dozovljeno i javnom tu iocu da stupi u parnicu kao zakonski intervenijent u svojstvu tre eg lica. ‡ Najte e posljedice prekora enja dispozitivnosti se ti u materijalnog disponiranja zahtjevom. tu bu za poni tenje braka ili progla enje braka ni tavim. ime se determini e sadr aj pravne za tite koji se pru a u postupku.‡ Na elo oficijelnosti u parni nom postupku je do lo do izra aja kod pravnih odnosa ije pravilno ostvarivanje nije samo u interesu titulara tih odnosa. Tako e npr. npr. mo e podi i javni tu ilac. pored bra nih drugova. jer su oni po svom dejstvu izjedna eni sa pravomo nom presudom. nego i ire dru tvene zajednice. kao dispozitivna radnja tu enog. kao to je to slu aj i kod odricanja od tu benog zahtjeva i sudskog poravnanja. a kako je ovo te e kontrolirati. pa ak i protiv njihove volje. Tako npr. ali im je cilj nedopu tena pravna posljedica. dok je u paternitetskim sporovima to organ starateljstva. pa i kada stranke ne postave zahtjev za izdr avanje. ‡ Sud ne smije dozvoliti disponiranje stranaka ako je ono zakonom zabranjeno. determini e sadr aj pravne za tite koju sud pru a dono enjem presude po priznanju. pa ak ni one dispozicije koje su same po sebi dopu tene. .

Drugim rije ima. tada ovo na elo i dolazi najja e do izra aja. du an je po slu benoj du nosti da ga utvrdi: dura lex. onda govorimo o raspravnom na elu. onda govorimo o istra nom ili inkvizitornom na elu. Kako je sud vezan u dono enju odluke za injenice koje mu stranke iznesu tokom usmenog raspravljanja. a ako le i na sudu. Pravna kvalifikacija koju stranka daje. raspravno na elo je do lo do punog izra aja. dabo tibi ius. Poslije posljednjih izmjena zakona o parni nim postupcima u BiH. a to spada u du nost suda po principu iura novit curia. on mora prvo utvrditi pravno relevantne injenice.Raspravno i istra no na elo ‡ Da bi sud mogao odgovoriti na zahtjeve tu ioca. a oba pitanja su usko povezana i uslovljena. Primjena raspravnog na ela se odvija po principu: da mihi facto. ‡ Ako je du nost prikupljanja procesne gra e. Ako sud ne poznaje pravo.injenica i dokaza na strankama. sud ne obavezuje. . pa se zato i naziva raspravno na elo. sed lex. Odgovor na pravno pitanje se sastoji u pronala enju odgovaraju e pravne norme i u utvr ivanju njenog sadr aja. potrebno je da sud da odgovor na dva pitanja: injeni no i pravno.

to se ti e suda. izra ava naju u vezu izme u raspravnog na ela i na ela dispozitivnosti. u bra nim i paternitetskim sporovima. pa sud tada ne mo e sam prikupljati injenice. kao i u sporovima u kojima iz rezultata raspravljanja proizilazi da stranke svojim dispozicijama prelaze okvire koji su zakonom dopu teni. sud nije vezan za injenice koje mu stranke prezentiraju. Zato se u osnov odluke ne mogu unositi ni injenice koje su sudu privatno poznate. Iako je raspravno na elo dominantno. onda je sud u potpunosti vezan za injenice koje mu stranke prezentiraju. njegova aktivna uloga u okviru raspravnog na ela se sastoji u iniciranju stranaka za prikupljnje procesne gra e. ipak kada se kombinuje sa istra nim na elom. . Prikupljnje injenica od stranaka u sporovima u kojima strane mogu disponirati tu benim zahtjevom. a posebno do dokaza. Ako je predmet spora zahtjev sa kojim stranke mogu disponirati. bez saradnje stranka. niti mo e zasnivati odluku na injenicama koje mu stranke nisu prezentirale i o kojima se nisu mogle izjasniti. Jer. sud bi i pored naj irih istra nih ovla tenja te ko dolazio do injenica. nego njihov teret u vlastitom interesu. Aktivna uloga suda sa inkvizitornim ovla tenjima dolazi do izra aja u sporovima u kojima je na elo dispozitivnosti ograni eno. Npr. onda je tada u punom kapacitetu u slu bi na ela materijalne istine. pa se mo e kazati da ovo nije obaveza stranaka.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Stranke su du ne da u postupku iznesu sve injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i da predlo e dokaze. te je zato interes i pokreta ka snaga koja le i u osnovi raspravnog na ela.

Na elo kontradiktornosti ili obostranog saslu anja stranaka ‡ U osnovi ovog na ela le i zahtjev da se objema strankama pru i mogu nost da se izjasne o svim elementima odlu ivanja. ali i u interesu pravilnog vr enja sudske funkcije. ‡ Polaze i od toga da je parni ni postupak izgra en na principu dviju stranaka sa suprotnim interesima. to je u njihovom interesu. Istina. pa je ovo podignuto na stepen ustavnog na ela i mora se rigorozno po tovati. ali oni nemaju obabezu da se tom mogu no u i koriste. . svakoj stranci se mora omogu iti da u zakonom propisanom roku i procesnim formama mo e preduzimati sve radnje koje mo e preduzimati i suprotna stranka i da joj se obezbjedi mogu nost da se izja njava o radnjama koje se preduzimaju u postupku. ‡ Kontradiktornost je zadovoljena ako je strankama obezbje ena mogu nost da se izjasne u postupku. ‡ Dakle. zakonodavac je stavio u du nost sudu da svakoj stranci omogu i da se izjasni o zahtjevima i navodima suprotne stranke.

zna i da ih priznaje. Negativna litiskontestacija podrazumjeva da se iz pasivnog dr anja jedne stranke. pa se zato mogu ulagati svi redovni i vanredni pravni lijekovi. na koju sud pazi ex officio. Da bi se otkonilo zloupotrebljavanje. a naro ito tu enog prema pravu na izja njavanje. izraz. tvrdnjama i zahtjevima suprotne stranke. jer bez na ela kontradiktornosti nema ni postupka. pa zato nisu ni rijetki slu ajevi da stranke pravo na izja njavanje zloupotrebljavaju. zna ajno se ote ava i usporava rad suda u postupku. nego i jedno od odlu uju ih na ela parni nog postupka. kao institucija procesnog prava. i to: afirmativnom i negativnom litiskontestacijom. presuda zbog izostanka. na elo kontradiktornosti u postupku je ne samo jedno od osnovnih. Tako su i pravila koja su pravnotehni kog karaktera. Zato. a time ni vr enja sudske funkcije. izme u ostalog. Povreda na ela kontadiktornosti ima dejstvo apsolutno bitne povrede postupka. neposrednosti i javnosti. to se rje ava na dva na ina. kao to su odredbe o dostavljanju. pasivnim dr anjem stranaka. . izvodi zaklju ak da stranka pori e navode i zahtjeve suprotne stranke. Afirmativna litiskontestacija podrazumjeva da stranka koja se ne izja njava o navodima.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Zato. i na ela afirmativne litiskontestacije. u slu ni na ela kontradiktornosti. Ovo na elo posebno dolazi do izra aja na glavnoj raspravi. te je sud ovla ten da odstupi od primjene ovog na ela samo onda kad je to izri ito zakonom odre eno. pa je zato npr. zajedno sa na elom usmenosti.

‡ ‡ . Pripremno ro i te primarno je u funkciji razja njavanja i rasvjetljavanja spornog injeni nog stanja. kao obligatnu instituciju. usmenost je osnovno na elo. potpunog informiranja o predmetu spora i razja njavanja nejasno a me u strankama. npr. Parni ni postupak poznaje dvije vrste ro i ta: 1. svjedoci iskazuju usmeno. kao fakultativno i 2. svi dokazi moraju biti izvedeni usmeno. spontani su iskazi. lak e razja njavanje spornih i nespornih injenica. isprave i zapisnik o posredno izvedenim dokazima se itaju i sl. koje je dopunjeno na elom pismenosti. Ro i te za glavnu raspravu.Na ela usmenosti i pismenosti ‡ ‡ ‡ U BH parni nim postupcima. U emu se ogleda prednost na ela usmenosti: ve a je o iglednost i ubjedljivost onoga to se saop ava rije ima. jer se tu raspravlja prikupljena procesna gra a i druga pitanja. Zato. Pripremno ro i te. onemogu ava se zloupotreba procesnih prva i sl. a ro i te za glavnu raspravu je u funkciji utvr ivanja istinitosti injeni nih tvrdnji stranaka. vje taci iznose nalaz i mi ljenje usmeno. ve a mogu nost za dobijanje potpunije slike o predmetu spora. Na glavnoj raspravi na elo usmenosti dolazi do punog izra aja. zbog ega sud mo e u osnov odlu ivanja ugraditi samo ono to je bilo predmet usmenog raspravljanja.

to bi predstavljalo apsolutno bitnu povredu parni nog postupka. kako bi usmene radnje koje ne bi bile pismeno opredme ene izgubile protekom vremena svoju procesnopravnu relevantnost. ‡ Bez pismene forme. ‡ Samo izuzetno. ukoliko bi sud donio presudu bez odr avanja glavne rasprave. albeni i drugi instancioni sudovi ne bi mogli preispitivati pravilnost donesene odluke. u postupku u privrednim sporovima. kad to zakon izri ito dopu ta. koliko se uka e potrebnim. a sve ostale povrede o formi postupanja u postupku. zati i na elo pismenosti ima zna ajno mjesto u parni nom postupku. jer znamo da se nesporne injenice ne dokazuju.‡ Me utim. kad sud utvrdi nakon primanja odgovora na tu bu da me u strankama nije sporno injeni no stanje. mo e se kontradiktorna presuda donijeti i bez odr avanja glavne rasprave. pa se ovo na elo primjenjuje u onoj mjeri. predstavljale bi relativno bitnu povredu parni nog postupka. ‡ Stoga. pa je zbog toga pismena forma u slu bi pravne sigurnosti i zakonitog odlu ivanja i to u mjeri u kojoj otklanja nedostatke na ela usmenosti. npr. .

‡ Vrijednost na ela neposrednosti dolazi najja e do izra aja na podru iju izvo enja dokaza. a to podrazumjeva sljede e: 1. . Du sud koji donosi odluku o tu benom zahtjevu svoje saznanje o svim elementima koji ine osnov odlu ivanja sti e neposrednim opa anjem. zasnivati samo na osnovu neposrednog raspravljanja. u pravilu. Da u dono enju odluke mogu u estvovati samo one sudije koje su u estvovale u raspravljanju o glavnoj stvari na glavnoj raspravi i 2. jer se dokazi ne mogu izvoditi na pripremnom ro i tu. bez posredovanja nekog tre eg. zato to samo neposredan odnos izme u sudije i dokaznih sredstava omogu ava formiranje pravilnog uvjerenja o dokaznoj snazi svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno.Na ela neposrednosti i posrednosti ‡ Sud svoju odluku mo e. ‡ Na elo neposrednosti je usko povezano i sa na elom neposredne ocjene dokaza.

Zato je na elu neposrednosti udovoljeno i onda kada u dono enju presude u estvuje vije e u istom sastavu u kome je u estvovalo na posljednjem ro i tu kada je glavna rasprava zaklju ena. ‡ Povreda na ela neposrednosti je apsolutno bitna povreda postupka samo ako je u dono enju presude u estvovao sudija koji nije u estvovao na glavnoj raspravi. .‡ Odstupanje od ovog na ela u korist posrednosti je dozvoljeno samo u mjeri u kojoj se ovo prvo na elo ne dovodi u pitanje. Ako se nakon zaklju enja posljednjeg ro i ta izmjeni sastav vije a. izmjene u sastavu vije a u toku glavne rasprave i mogu nost posrednog izvo enja dokaza. sud mora ponovo otvoriti raspravu. kao to su npr.

te je ovo razlog to ova tri na ela najja e dolaze do izra aja na glavnoj raspravi. Ovo na elo ne zna i samo prisustvovanje raspravljanju i odlu ivanju. kao procesnopravna vrijednost. te se ostvaruje i vaspitna uloga suda u vr enju pravosudne funkcije. ‡ Na elo javnosti kao pravo utvr eno je entitetskim ustavima i Statutom BD BiH. Funkciju procesnopravne garancije. Funkciju prava i 2. uti e se na demokrati nost u radu suda. te se uz njihovu pomo vr i pravilno utvr ivanje pravno relevantnih injenica.Na elo javnosti ‡ Javnost kao pravna vrijednost ima: 1. u uskoj je vezi sa na elom usmenosti i neposrednosti. . a kao procesnopravna garancija u zakonima o parni nim postupcima u BiH. ‡ Na elo javnosti. ‡ Na elom javnosti se omogu ava uvid u rad suda iroj dru tvenoj zajednici. ve i mogu nost objavljivanja u novinama i sl.

u bra nim i paternitetskim sporovima. ali sud mo e odlu iti da i kada je javnost isklju ena. ‡ Povreda na ela javnosti je apsolutno bitna povreda postupka samo. ‡ Istina. javnost isklju ena sa glavne rasprave. ‡ Isklju enje javnosti se ne odnosi na stranke.uvanje slu bene. ‡ . poslovne ili li ne tajne. kao i obezbje enje javnog reda i moralni razlozi sami po sebi (ex lege) ne dovode do isklju enja javnosti. nau ni i javni radnici i sl. javnost je ex lege isklju ena. da glavnoj raspravi prisustvuju pojedina slu bena lica. niti umje a e. ako je protivno zakonu. nego tek po odluci suda koji in concreto cijeni opravdanost isklju enja javnosti sa cijele rasprave ili samo jednog njenog dijela. njihove zastupnike.

‡ Ne treba zaboraviti da se problem fakti ke jednakosti stranaka u postupku ipak ne mo e ostvariti do kraja simplifikacijom.Na elo pru anja pomo i neukim strankama ‡ Za fakti ku jednakost stranaka u postupku nisu dovoljne samo garancije na ela kontradiktornosti. . odnosno pojednostavljenjem postupka. ‡ ak ni institucija pru anja besplatne pravne pomo i. ne rje ava do kraja pitanje fakti ke jednakosti stranaka. razli ite ekonomske mogu nosti za anga ovanje stru nog punomo nika i sl. koja je evoluirala od privatnoprave u javopravnu instituciju. ‡ Uzroci fakti ke neravnopravnosti stranaka mogu biti: razli it nivo op eg ili stru nog pravnog obrazovanja. jer upravo na elo pru anja pomo i neukim strankama ima za cilj ostvarivanje fakti ke ili stvarne jednakosti stranaka u postupku.

. ni preduzimati u parnici radnje. pa je tu ustvari parni no sposobnim strankama oduzeta postulaciona sposobnost. problem fakti ke neravnopravnosti rje ava ustanovom nu nog punomo nika. O nu nom punomo niku govorimo kada jedna parni no sposobna stranka ne mo e neposredno pokrenuti parni ni postupak. Zato sud ne mo e pou avati stranku o onim pravima na osnovu kojih presu uje na ijoj je strani pravo. nego to mogu jedino preko kvalifikovanog stru nog punomo nika. ‡ U na em pravu napu tena je ustanova nu nog punomo nika. i kod nas. to zna i da mo e sama neposredno preduzimati sve radnje u postupku. jer bi time doveo u pitanje svoju nepristrasnost. pa svaka parni no sposobna stranka ima potpunu postulacionu sposobnost. ‡ Na elo pru anja pomo i nekim strankama se ti e samo procesnih prava i ne prelazi na podru ije materijalnih prava. a mo e uzeti i punomo nika.‡ Zato se ne rijetko.

Ovo shvatanje ima i danas u teoriji dosta pristalica. to mo e biti samo relativno bitna povreda postupka. pa zbog toka postoji ak i doktrina procesnog prva da je pomo neukim strankama inkompatibilna sa sudskom nepristrasno u. ‡ Pravilno ostvarenje na ela pru anja pomo i neukim strankama uvijek pretpostavlja kvalitetnog sudiju.‡ Sudska nepristrasnost ne mo e nikada biti dovedena u pitanje na elom pru anja pomo i neukim strankama. koji bi trebao biti na visini uloge koju na e procesno pravo odre uje sudu u postupku rapravljanja i odlu ivanja. pa je iz ovog shvatanja proiza lo i simboli ko predstavljanje pravde u liku bo ice pravde koja zavezanih o iju dijeli pravdu. . ‡ Ukoliko sud ne udovolji du nosti koju mu name e na elo pru anja pomo i neukim strankama.

‡ Da bi postupak udovoljio svojoj dru tvenoj funkciji. Zato. zbog ega gra ani gube povjerenje u sud i u njegovu sposobnost za efikasno pru anje pravne za tite. ali na tetu na ela ekonomi nosti. ‡ Posljedice neefikasnog vr enja sudske funkcije se ispoljavaju na strani suda slabljenjem njegovog autoriteta. npr. to je efekat ostvarene pravne za tite manji i obratno. ako se ova ustanova pravilno koristi. on mora pru iti procesnopravne garancije kojim se obezbje uje na elo zakonitosti i na elo ekonomi nosti. ustanova beneficium novorum je u slu bi materijalne istine. . mada se zahtjevi ova dva na ela ne rijetko me usobno suprostavljaju. onda ona ne e ozbiljnije dovesti u pitanje na elo ekonomi nosti.Na elo ekonomi nosti ‡ Ovo na elo podrazumjeva pravovremeno pru anjanje pravne za tite. Me utim. uz to manji utro ak vremena i sredstava. to je utro ak vremena i sredstava ve i. za to su nam potrebne stru ne sudije.

pa e sud udovoljiti ovom na elu u onoj mjeri u kojoj bude onemogu avao stranke da zloupotrebljavaju svoja procesna ovla tenja. ukoliko slo enost konkretnog predmeta to ne zahtjeva. jer to dovodi do odugovla enja postupka. ‡ Ovom na elu se udovoljava i aktivnom ulogom suda u rukovo enju postupkom na glavnoj raspravi. zahtjevi koje postavlja na elo zakonitosti idu u postupku ispred zahtjeva koje postavlja na elo ekonomi nosti u mjeri u kojoj se zahtjevi ova dva na ela suprostavljaju. a ni dostavljati tu bu tu enom na odgovor. ‡ Krajnji doma aj na ela ekonomi nosti dolazi do izra aja u sporovima male vrijednosti i postupku izdavanja platnog naloga. ‡ Sud ne e ni odr avati pripremno ro i te. npr. ‡ Zato je na elo ekonomi nosti definirano u BH zakonodavstvu kao du nost suda da nastoji da se postupak sprovede bez odugovla enja i sa to manje tro kova.‡ Ipak. . predlaganjem odga anja ro i ta u svrhu utvr ivanja nepotrebnih injenica ili izvo enja nepotrebnih i nepodobnih dokaza.

pa i onda kada se formalnopravno kre e u zakonom dopu tenim okvirima. ‡ Zloupotreba prava postoji kada se vr i protivno dru tvenom i ekonomskom cilju zbog koga je zakonom ustanovljeno. . ‡ Tako je i u na em Zakonu o obligacionim odnosima ustanova zabrane zloupotrebe prava izri ito regulirana. ‡ Titular svoja pravna ovla tenja zloupotrebljava i ukoliko ta ovla enja koristi protivno principu savjesnosti i uzajamnog povjerenja ili sa ciljem nano enja tete drugome. ‡ Ideja o zabrani zloupotrebe do la je u rimskom pravu posebno do izra aja u maksimi: Non omne quod licet honestum est. nije uvijek i po teno.Na elo savjesnog kori tenja procesnih prava ‡ Neophodno je znati praviti razliku izme u zloupotrebe prava i povrede prava. to zna i: Sve to je dopu teno.

pojmovno je isto to i zloupotreba prava uop e. odnosno nesavjesno kori etenje procesnim pravima. pod naslovom: ³Zabrana zloupotrebe prava i socijalizacija prava´. ‡ Zloupotreba procesnih prava. ‡ Me utim. problem zloupotrebe procesnih prava ne predstavlja taj problem u onoj mjeri u kojoj je to pitanje aktualno kod zloupotrebe subjektivnih prava. ipak problem zloupotrebe procesnih prava nije bez zna aja. o emu je pisao prof. ustanova zabrane zloupotrebe procesnih prava regulirana je na op i na in kao poseban princip. na i parni ni zakoni nala u strankama i sudu da onemogu e svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku. ‡ Iako je ovaj problem puno manji nego kod zloupotrebe subjektivnih prava. Konstantinovi . Naime.‡ U na im parni nim postupcima. . naro ito u sistemima sudskog upravljanja postupkom. kakav je i na sistem. jo prije nego u materijalnom pravu.

ali na tetu tu enog. zloupotreba postoji i ako tu ilac ustaje tu bom radi ostvarivanja potra ivanja bezna ajne imovinske vrijednosti. iako je svjesna da tim dokazima ne e doprinijeti utvr ivanju istine ili da se ti dokazi ne e uop e izvesti. ali obavezu ne osporava i izra ava spremnost da obavezi udovolji mirnim putem. Naravno. ili npr. a ne represivno (izricanjem sankcije). ak ta vi e. povjerilac ustaje tu bom protiv du nika. npr. . Kada je u pitanju du nost stranaka da govore istinu: stranke su du ne sudu prezentirati sve injenice i to istinito. iako je to mogla u initi i ranije. kada tu ilac izdejstvuje takvo dr anje tu enog koje dovede do dono enja presude zbog izostanka. Nesavjesno kori tenje procesnih ovla tenja u toku postupka je mogu e i putem ustanove beneficium novorum. stranka iznosi injenice i dokaze tek u albi. norme BH parni nih postupaka nastoje zloupotrebu sprije iti preventivno (da do nje nikako ne do e). stranka tra i odga anje ro i ta radi izvo enja novih dokaza. Zbog navedenog. iako du nik nije dao povoda za podno enje tu be. ili kada stranka ula e albu samo sa ciljem da odgodi nastupanje pravomo nosti i sl. du nik ne daje povoda za tu bu ni onda kada ne udovolji svojoj obavezi. Odugovla enje postupka se zloupotrebljava i kod ustanove izuze a sudija.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Zloupotreba procesnih ovla tenja na tra enje pravne za tite postoji kada npr. Do sticanja procesnog polo aja prevarnim radnjama dolazi npr.

sud na ao da je stranka izgubila spor koji je vodila o igledno iz obijesti. a nije dao povoda za tu bu. a to je izracanje kazni i naknada tete. karakter sankcije zbog zloupotrebe procesnih prava ima sno enje tro kova prouzrokovanih zloupotrebom. ‡ Pravilo je. sud tada mo e tu stranku u drugim sistemima koji poznaju ovaj institut. iako je uspio u sporu. Zbog toga ovu zloupotrebu preventivno mogu otkloniti samo sudije koje raspola u sa dosta iskustva u vr enju pravosudne funkcije i dobrim poznavanjem procesnog prava. ‡ Kad su u pitanju represivne mjere. ‡ Posebno ukazujem na injenicu da danas BH zakoni o parni nom postupku ne sadr e odredbe o tzv. snosi ona sama. . ³obijesnom parni enju´. da tro kove koje stranka prouzrokuje svojom krivicom ili zloupotrebom procesnih prava. na prijedlog protivne stranke. Dalje. tu eni prizna tu beni zahtjev. To zna i. kad npr. ali suprotno cilju kome ta ovla tenja slu e. ako bi npr. A to zna i. da stranka koja izgubi parnicu u cijelosti. osuditi da svom parni nom protivniku plati od tetni iznos prema konkretnim okolnostima slu aja. stranka se koristi nekim od ovla tenja koja joj pripadaju u skladu sa Zakonom. treba da naknadi tro kove koji su bili potrebni za vo enje parnice protivnoj stranci i njezinom umje a u. tu ilac e snositi tro kove postupka. bez obzira na uspjeh u parnici.‡ Kod nesavjesnog kori tenja procesnih prava.

stranka ili drugi u esnik u postupku. ako se u podnesku vrije a sud. ipak proizilazi iz op ih principa gra anskog prava. ali e se kazniti i vje tak koji bez opravdanog razloga odbije da vje ta i. da li bi ovo bilo dobro vratiti u pozitivno zakonodavstvo? ‡ Procesne kazne u vidu nov anih kazni izri u se: zbog te e zloupotrebe prava u postupku.‡ Pitanje. a izostanak ne opravda. Me utim. ‡ Treba naglasiti da BH parni ni postupci nigdje izri ito ne reguliraju sankciju zbog zloupotrebe procesnih prava. zbog ometanja reda na glavnoj raspravi. a izostanak ne opravda ili se bez odobrenja ili opravdanog razloga udalji sa mjesta gdje treba biti saslu an ili ako vje tak ne do e na ro i te. iako je uredno pozvan. pravo na naknadu tete za stranku koja takvu tetu trpi zbog zloupotrebe procesnih prava. . ako svjedok koji je uredno pozvan ne do e.

a to su: 1. . ‡ Sistem zakonskog upravljanja postupkom. gdje subjekti nisu imali nikakve slobode u oblikovanju postupka. gdje su stranke dominis litis (gospodari parnice). Sistem strogog zakonskog upravljanja postupkom. Sistem strana kog upravljanja postupkom i 3. te je zato strogost procesnih formi u njemu prerasla u formalizam. razlikujemo nekoliko sistema upravljanja postupkom. stranke i ostali u esnici) u upravljanju postupkom.Na elo sudskog upravljanja postupkom ‡ Uva avaju i strogost procesnih formi i ulogu glavnih procesnih subjekata (sud. 2. bio je karakteristi an za starije procesne sisteme. ve je to Zakon strogo odre ivao. Sistem sudskog upravljanja postupkom. ‡ Sistem strana kog upravljanja postupkom prisutan je posebno u anglosaksonskom pravu.

‡ Sistem sudskog upravljanja postupkom shvata postupak kao javnopravnu instituciju. posebno u prvostepenom postupku. upu ivanje poziva i sl. sudsko upravljanje parnicom. a to su stadiji pripremanja glavne rasprave i stadij glavne rasprave. Na glavnoj raspravi. da li e se poslu iti ustanovom pripremnog ro i ta ili dostavljanjem tu be tu enom na odgovor. npr. sud e odlu iti u konkretnom sporu. kao to je npr. sud odlu uje o radnjama koje uti u na vremenski razvoj. kao i o radnjama kojima se prikuplja procesna gra a.. koja zahtjeva asktivnu ulogu suda u parnici. zakazivanje ro i ta. . Isto tako. uz po tivanje legaliteta. Ovdje se sudu ostavlja izvjesna sloboda u oblikovanju svake konkretne parnice. te sud odlu uje koje e radnje preduzeti i kojim redosljedom.

sud ne mo e zasnovati na osnovu vjerovatnosti. prema varijanti pozitivne legalne ocjene. sud mo e upotrijebiti samo ona dokazna sredstva koja su zakonom dopu tena. sud mora odre enu injenicu uzeti kao ta nu kad se ispune uslovi koje zakon odre uje. . sud odre uje: 1. ‡ injeni ni zaklju ak o ta nosti pravnorelevantnih injenica koje obrazuju osnov odluke o tu benom zahtjevu. ‡ U sistemu slobodne ocjene dokaza. Ocjenjuje dokaznu snagu svakog dokaznog sredstva in concreto. u sistemu legalne ocjene dokaza. na osnovu pravila logike i op eg ivotnog iskustva. zakon odre uje minimum zahtjeva bez kojih se odre ena injenica ne mo e smatrati dokazanom.Na elo slobodne ocjene dokaza ‡ Pored slobodne ocjene dokaza. gdje sud do istine o pravnorelevantnim injenicama dolazi na osnovu vlastitog uvjerenja. a kod negativne legalne ocjene dokaza. Koja e dokazna sredstva upotrijebiti za utvr ivanje odre ene injenice i 2. procesno pravo poznaje i sistem legalne ocjene dokaza. Tako. ‡ Kao to sam naziv ka e.

onda ovaj nedostatak predstavlja apsolutno bitnu povredu parni nog postupka koja dovodi do ni tavosti presude. Tako je. pa ako toga nema. ukoliko i sam nije stekao uvjerenje o njenoj ta nosti. ispunjenje tih zahtjeva ne obavezuje sud da takvu injenicu uzme kao ta nu. ‡ U na em pravu ne postoje nikakva ograni enja u pogledu primjene dokaznih sredstava. procesno pravo zato utvr uje odre ene garancije. zapravo. od kojih je najva nije obrazlo enje sudske presude u kome sud svoje subjektivno uvjerenje objektivizira. . putem negativne legalne ocjene dokaza utrt put sistemu slobodne ocjene dokaza. ‡ Da se ipak slobodno sudijsko uvjerenje ne bi izrodilo u proizvoljnost.‡ Me utim. smatra se ta nim dok se suprotno ne doka e. Jedino kod javnih isprava vrijedi da ono to je u javnoj ispravi sadr ano.

osim odre enih izuzetaka. to se ti e na ela dispozitivnosti. sud je du an po na elu materijalne istine.Na elo materijalne istine ‡ Ovo na elo kao temeljno. ‡ Predmet dokazivanja u parni nom postupku nisu nesporne injenice. tamo gdje stranke disponiraju predmetom spora. postavlja pred sud du nost da potpuno i istinito utvrdi sporne injenice od kojih zavisi osnovanost tu benog zahtjeva. Me utim. . Zato. da utvr uje i nesporne injenice. pa i pod pretpostavkom da je sud pravilno primjenio pravne norme. ako u postupku nisu potpuno i ta no utvr ene pravnorelevantne injenice. sud odluku ili ne donosi-poravnanje. pa zato i nema ograni enja materijalne istine. tada nema pravilne odluke. ili ukoliko je donosi-presuda po priznanju ili odricanju. odnosno tu benim zahtjevom. ‡ Ima mi ljenja da raspravno i na elo dispozitivnosti ograni avaju materijalnu istinu. pa zato samo u onim sporovima u kojima su stranke ograni ene u disponiranju zahtjevima. ona se ne zasniva na injeni nom stanju.

u pravilu se ne mogu preispitivati injeni ni nedostaci presude. albeni sud je ovla ten da ukine donesenu presudu zbog nepravilno i nepotpuno utvr enog injeni nog stanja i kad je stranke ne pobijaju iz ovog razloga. uglavnom se iscrpljuju dono enjem pravomo ne presude. Me utim.‡ Kada je u pitanju na elo ekonomi nosti. ali se na nepravilno utvr eno injeni no stanje pazi po prigovoru stranaka. ‡ U postupku vanrednih pravnih lijekova. ‡ U albenom postupku respektuje se materijalna istina. pa se jedino prijedlog za ponavljanje postupka mo e ulagati u slu aju da stranka sazna za nove injenice i dokaze. ako posumnja da su injenice na kojima je zasnovana prvostepena presuda nepravilno utvr ene. . to onda predstavlja bitnu povredu parni nog postupka. s njim se ide samo do one granice koja ne ugro ava na elo materijalne istine. ‡ Ustanove kojima se obezbje uje materijalna istina. a ako je ovo na elo materijalne istine ugro eno.

Gra anski parni ni postupak Kraljevine Jugoslavije iz 1925. 1883. godine bio donesen novi Zakon o parni nom postupku. u njihovoj izradi su.Razvog gra anskog parni nog postupka ‡ Jo davne. ‡ Kad su u pitanju pozitivni BH parni ni zakoni. pored doma ih eksperata. godine. ‡ Dispozitivna maksima je i tada formalno omogu avala da stranke budu dominus litis procesa. sud nije uva avao raspolaganja stranaka protivno prinudnim propisima i pravilima morala. a parni ni postupak je ra en po uzoru na austrijski parni ni postupak. da bi 1977. ovaj zakon bio zasnovan na zakonu iz 1957. godine je predstavljao recepciju austrijskog parni nog zakonika iz 1895. u estvovali i eksperti Vije a Evrope. s tim da ni tada. a ni danas. godine je stupio na snagu Gra anski parni ni postupak za BiH i to njenom okupacijom od strane AustroUgarske. ‡ U SFRJ je po etkom 1957. . godine donesen Zakon o parni nom postupku. godine. s tim da je uz manja odstupanja.

godine. ali i bogata vi edecenijska sudska praksa u njihoj primjeni. ‡ Dakle. u odnosu na Zakon iz 1977. najve a vrijednog pozitivnih parni nih zakona u BiH je njihov zakonodavnopravni kontinuitet u odnosu na prethodne zakone o parni nom postupku. .. a u posebnim postupcima su uveliko otvorena vrata arbitra i i medijaciji. do dono enja novog propisa koji bi na odgovaraju i na in regulirao ovu materiju.‡ Kad su u pitanju tri ravnopravna jezika u BiH. jer i u zemljama Evropske unije samo oko 1% predmeta iz civila u prvom stepenu rje ava vije e. ‡ Eksperti Vije a Evrope su predlo ili. vra en u ZPP-ima. a ne sudija pojedinac. s tim da je postupak u parnicama iz porodi nih odnosa ponovo.. da sporove u prvom stepenu vodi sudija pojedinac. ekspertni tim je zaklju io da je neophodno koristiti jezik koji stranke mogu da razumiju. a po uzoru na Zakon iz 1957. ‡ U prelaznim i zavr nim odredbama svih parni nih zakona je predvi eno da e sudovi i dalje primjenjivati odredbe Zakona o rje avanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja iz 1982. ‡ Najve a novina sva 4 zakona u BiH je ukidanje porote. ali nije i neophodan njihov vlastiti jezik-zbog tro kova prevo enja. a to je i usvojeno.

Odlu ivanja u sporovima koji nastaju po osnovu li nih odnosa. imovinskih i radnih odnosa ± dakle. ili prema obilje jima spora i sl. . gra ansko sudovanje. ‡ Sudska se funkcija odre uje kao djelatnost: 1. to predstavlja sudsku funkciju u materijalnopravnom smislu. npr. tako da je sudska funkcija djelatnost koju vr e sudovi u zakonom odre enom postupku sa autoritetom res iudicata. 2. odnosno izri e se ta je pravo me u strankama. prema njegovoj strukturi. Rje avanja upravnih sporova ± dakle. postupak i svojstvo sudske odluke.SUBJEKTI PARNI NOG POSTUPKA ‡ Sudska funkcija zna i raspravljanje i dono enje odluke kojom se izri e sankcija u slu aju povrede prava. ‡ Mnogi teoreti ari su tinu sudske funkcije odre uju: prema su tini sudskog akta. ili prema njegovom cilju. a drugi teoreti ari su tinu sudske funkcije odre uju prema formalnoorganizacionim obilje jima-s tim da su tri obilje ja odre uju a: sud. Izricanja kazni i drugih mjera prema u iniocima krivi nih djela i drugih ka njivih djela odre enih zakonom ± dakle.. upravno sudovanje. krivi no sudovanje i 3. prava i obaveza gra ana i dru tvenopoliti kih zajednica.

najva nije obilje je sudske funkcije u organizacionofunkcionalnom smislu je to da sudsku funkciju vr e sudovi kao dr avni organi koji su izdvojeni u samostalan i cjelovit hijerarhijski sistem. ‡ Kako je postupak bitno obilje je sudske funkcije. . ali npr. Arbitra e su nedr avna tijela i organizuju se izvan sudskog sistema. ali je ipak arbitra a sud.‡ Istina. Istina u postupku pred arbitra om ne primjenjuju se sve odredbe sudskog postupka. jer posjeduje nezavisnost i nepristrasnost. a sastoji se od raspravljanja i odlu ivanja pravnih sporova sa autoritetom presu ene stvari. ‡ Da zaklju imo: Pod sudskom funkcijom se podrazumjeva djelatnost sudova kao samostalnih i nezavisnih organa koju oni vr e u sudskom postupku. nego je potrebno da se primjenjuju i osnovne procesne garancije. to najbolje mo emo potvrditi na primjeru arbitra e. na elo kontradiktornosti ne smije biti povrije eno. onda nisu dovoljna samo ova dva navedena principa. ‡ Svaka tvorevina jeste sud ukoliko posjeduje nezavisnost i nepristrasnost.

Stranke imaju uticaja na sastav arbitra e. ‡ Arbitra a ili arbitra ni sud ili izabrani sud je pravosudno nedr avno tijelo koje stranke saglasnom voljom izaberu i povjere presu ivanje konkretnog imovinskopravnog konflikta u kome one disponiraju svojim pravima. a i arbitri su neposredno vezani sa privrednim ivotom. a nekad stranke i sumnjaju u efikasnost dr avnog pravosu a. Primjena prava sa manje strogosti. kantonalni-okru ni i vrhovni sudovi entiteta. Odsustvo politi kog uticaja. 2. 3.Redovni sudovi i arbitra e ‡ U pravosudnom sistemu BiH. ali i sudovi BD BiH. Procedura je manje formalna. Ne rijetko. 7. ‡ Prednosti arbitre nog rje avanja u odnosu na sud su sljede e: 1. Stru nost arbitara. 9. U pravilu je jednostepeni postupak. . 4. pravila postupka odru uju stranke same ili njihovi arbitri. 5. Diskrecija je zagarantovana. Stranke ele i dalje da ostanu u mirnim i prijateljskim odnosima. 8. 6. i to: op inski-osnovni. sudsku funkciju u gra anskopravnim stvarima vr e redovni sudovi op e nadle nosti.

ipak ovi nedostaci arbitra nog sudovanja ne prevazilaze argumente koji idu u prilog ovakvog sudovanja. 2. Privremene ili ad hoc arbitra e i 2. isti emo da arbitra a ima pravosudnu funkciju i procesnopravni karakter. Ekonomski slabija strana u poslovnom odnosu se dovodi i neravnopravan i nepovoljan polo aj. a u BiH. to je Arbitra ni sud pri Vanjskoj privrednoj komori u Sarajevu i entitetske arbitra e. treba znati razlikovati funkciju koju obavljaju arbitri. Prakti no. Ovi stra njaci kao vje taci ili procjenitelji daju svoje mi ljenje o odre enom pitanju koje je obaligatno za arbitra ni sud.‡ Koji su razlozi protiv? Naj e e se navode: 1. vlastita pravila o sastavu arbitra e i vlastiti postupak. Najzna ajnije stalne arbitra e u svijetu su: Evropski arbitra ni sud u Strazburu. ‡ Uz navedeno. ‡ Ad hoc arbitra u karakteri e pogodbeni na in konstituisanja i temporalno trajanje-do presu enja konkretne stvari. arbitratori ili arbitri-stru njaci. Mogu a naklonjenost arbitra stranci koja ga je imenovala. ‡ . ‡ Osnovna podjela arbitra a je na: 1. odnosno ograni enost vanrednih pravnih lijekova i 3. Pored navedenog. Stalne ili institucionalne arbitra e. od radnji koje vr e tzv. ali i za stranke. ‡ Stalne arbitra e karakteri e trajnost. Arbitra ni sud u Londonu i Arbitra ni sud Me unarodne trgova ke komore u Parizu. pa je i njena presuda u cijelosti izjedna ena sa odlukom dr avnog suda. Nedostatak instancionog su enja.

2. mora se znati razlikovati pomaganje strankama za postizanje obostrano prihvatljivog rje enja spora ili medijacija (Zakon o postupku medijacije. ‡ Pravila o medijaciji preciziraju ulogu medijatora u postupku medijacije. ali nipo to sami medijatori ne smiju davati ni nametati rje enje spora. 3. Pravilno shvati. 37/04). tako da medijator mora da: 1. glasnik BiH. Uspostavi konstruktivan dijalog izme u stranaka.Medijacija i njen postupak ‡ Od arbitra e. Ima aktivnu ulogu u raspravljanju i rasvjetljavanju predmeta spora. odnosno razumije sporne ta ke sa gledi ta stranaka. br. . pa pri tome pa ljivo slu a komentare stranaka. podsti e ih da se izjasne o situacijama za koje se poku ava izna i obostrano prihvatljivo rje enje. Sl.

‡ Stranke u sporu pokre u postupak medijacije i u estvuju u postizanje obostrano prihvatljivog sporazuma dobrovoljno. ‡ Stranke u postupku medijacije imaju jednaka prava. . da spor rije e u postupku medijacije. na vlastitu inicijativu ili na prijedlog sudije. sporazumiju da spor poku aju rije iti u postupku medijacije. poma e strankama u nastojanju da postignu obostrano prihvatljivo rje enje spora. bez ikakvih predrasuda u pogledu stranaka i predmeta spora. ‡ Stranke u sporu mogu se sporazumjeti. ‡ Stranke zajedni ki biraju medijatora sa liste medijatora koju utvr uje Udru enje medijatora. tako da e medijator posredovati na neutralan na in. prije i nakon pokretanja sudskog postupka do zaklju enja glavne rasprave. osim ako se stranke ne dogovore da postupak vr i vi e medijatora. ‡ Ako se stranke u toku parni nog postupka.‡ Medijacija je postupak u kojem tre a neutralna osoba ± medijator. sud e tada odgoditi ro i te na period najdu e od 30 dana. s tim da je postupak medijacije povjerljive prirode. s tim da postupak vodi medijator pojedinac. tako da se izjave stranaka iznesene u postupku medijacije ne mogu bez odobrenja stranaka koristiti kao dokaz u bilo kojem drugom postupku.

te disciplinskoj odgovornosti u sklade sa aktima Udru enja medijatora. sa init e se pismeni sporazum o nagodbi i odmah ga potpisati. Medijator podlije e odgovornosti za tetu koju nanese stranci svojim nezakonitim postupanjem prema op im pravilima o odgovornosti za tetu. 2. Upis u registar medijatora koji vodi Udru enje. Zavr ena obuka prema programu Udru enja ili prema drugom programu obuke koji priznaje Udru enje medijatora i 3. Medijator me e biti osoba koja ispunjava sljede e uslove: 1. ali ne i rje enje. Visoka stru na sprema. Osobi koja sa uspjehom zavr i obuku za medijatora izdat e se odgovaraju i certifikat koji slu i kao osnov za upis u registar medijatora. stranke su du ne obavjestiti sud o ishodu postupka medijacije odmah. Strani dr avljanin koji je ovla ten da obavlja poslove medijacije u drugoj dr avi. ali uz prethodnu saglasnost Ministarstva pravde i Udru enja medijatora BiH. medijator mo e voditi i odvojene razgovore sa svakom strankom pojedina no. a takav sporazum ex lege ima snagu izvr ne isprave. Me utim. voditi postupak medijacije u BiH. medijator me e dati prijedlog opcija za rje avanje spora.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ U toku postupka medijacije. istaknut u odvojenom razgovoru. s tim da ne e davati obe anja niti e garantirati odre eni rezultat iz postupka medijacije. uz pomo medijatora. mo e u pojedina nim slu ajevima. . na zahtjev stranke. a najkasnije do odr avanja ro i ta dostaviti sporazum o nagodbi. pod uslovom reciprociteta. Kada stranke u postupku medijacije izna u rje enje spora. Kada je parnica u toku.

a u pravilu je to jedan ili tri. derogiraju i tako nadle nost redovnog suda da postupa u istom predmetu. koji je po svojoj funkciji predsjedavaju i. bez obzira na prirodu odnosa iz kojih nastaju. a ranije smo kazali da je ovaj sporazum procesnopravne prirode.Arbitra ni sporazum ‡ Predstavlja sporazum stranaka kojim one povjeravaju presu ivanje svog postoje eg ili budu eg spora arbitra nom sudu. faksom ili e-mail-om. ‡ Pismenu formu arbitra nog sporazuma ubla ava mogu nost njegovog zaklju ivanja razmjenom pisama i telegrama. ‡ Osnovno je pravilo da broj arbitara mora biti neparan. ‡ Predmet arbitra nog rje avanja mogu biti svi sporovi. imenuju stranke sporazumno. ‡ Pravila Evropskog arbitra nog suda propisuju da svaka stranka imenuje po jednog arbitra. izuzev onih sporova ije bi raspravljanje bilo u suprotnosti sa javnim interesom. a tre eg. .

pa stalne arbitra e same stavljaju klauzulu prvomo nosti i izvr nosti svojih presuda. ‡ Presude arbitra nog suda predstavljaju izvr ni naslov. ‡ Pobijanje arbitra ne presude je mogu e ostvariti samo tu bom za njen poni taj. a na presude ad hoc arbitra a. ‡ Stranke mogu okon ati spor i poravnanjem pred arbitra nim sudom.‡ Kod ad hoc arbitra a. a ako to ne u ine. a to poravnanje ima svojstvo izvr ne isprave. o emu odlu uje onaj sud koji bi bio nadle an da postupa u premetnom sporu za slu aj da arbitra ni sporazum nije zaklju en. tada postupak odre uju sami arbitri. osnovno je pravilo da postupak odre uju same stranke. klauzulu stavlja redovni sud koji bi bio nadle an da nije zaklju en arbitra ni sporazum. .

javnost raspravljanja. nije du an da ga primjeni. sudska nepristrasnost i izuze e sudija. Ako sud smatra da propis koji primjenjuje nije u skladu sa ustavom i zakonom. inkompatibilnost. ali je zato du an da pokrene postupak pred ustavnim sudom za ocjenu ustavnosti i zakonitosti tih odredbi. Svaki ovaj organizacioni nivo ima mogu nost da organizaciono izgra uje onakav sistem redovnih sudova. pravo na upotebu jezika. ‡ Legalitet ili zakonitost podrazumjeva pod injenost i vezanost sudova u vr enju sudske funkcije za zakon.Principi organizacije i djelatnosti sudova ‡ Osnovni principi o organizaciji i djelatnosti sudova. ‡ Organizacija sudova je postavljena na jedinstvenim pravosudnim principima. . i oni su obavezni za sve sudove. od kojih su najva niji: legalitet. jednakost gra ana pred sudom. sudska nezavisnost. utvr eni su ustavima entiteta i statutom BD BiH. pravo na albu. koji e najbolje odgovati njegovim specifi nim potrebama u vr enju sudske funkcije.

‡ Sudovi su nezavisni organizaciono i funkcionalno. Svi gra ani su jednaki pred zakonom i ustav svakom jam i pravo na upotrebu jezika. te se ona mo e samo izuzetno isklju iti. pa zato ni jedan organ vlasti ne bi mogao da ima nad sudovima ni hijerarhijsku. koja zahtjeva od sudije visoko sofisticiranu kreativnu djelatnost. ‡ Pravo na albu je ustavnopravna garancija. a povreda ovog prava predstavlja apsolutno bitnu povredu postupka. ali formalnopravno nisu obavezna za ni e sudove i oni nisu du ni da ih primjenjuju. ali nisu organi pojedinih dru tvenopoliti kih zajednica. pod uslovom da je na drugi na in obezbje ena za tita prava i zakonitosti. a ni naredbodavnu vlast. pa se javnost kod rapravljanja mo e isklju iti samo kad to zakon odre uje. . Danas je vr enje sudske funkcije vi e nego kreativna djelatnost. ‡ Javnost kao metod rada je uzdignut na stepen ustavnog principa. ‡ Na ovaj na in se udovoljava i sudskoj nezavisnosti. ‡ Za to pravna shvatanja koja zauzimaju vrhovni sudovi u BiH nisu obavezna za ostale sudove? Ova shvatanja su vrlo zna ajna za jedinstvenu primjenu zakona i ona snagom argumenata ve u ni e sudove. pa i time to je u postupku dono enja presude isklju ena javnost. to zna i da su oni samostalni organi dru tvene zajednice.

anga ovanje sudije u politi kim organizacijama dovodi u pitanje sudsku nezavisnost i zato je ta aktivnost inkompatibilna sa vr enjem sudske funkcije. ‡ Kao to smo naglasili ranije. i to kako u organizacijskom. U drugu grupu spadaju razlozi koji u konkretnom slu aju mogu dovesti u sumnju objektivnost sudije u su enju. osnovni zahtjev koji se postavlja principom sudske nepristrasnosti sastoji se u tome da sudija u odnosu na stranku bude neutralan i nepristrasan tre i.‡ Sudija ne mo e vr iti slu bu koja je nespojiva sa sudskom funkcijom. ali tada sud sam cijeni i odlu uje o izuze u sudije. ‡ Kada je u pitanju izuze e sudije. ‡ Razlozi za izuze e po zakonu su: ako je sam sudija stranka. Tako e. tako i u funkcionalnom smislu. Razlozi zbog kojih se sudija po sili zakona (ex lege) izuzima i oni su u zakonu iscrpno navedeni i 2. zakonski zastupnik ili punomo nik stranke ili ako je sa strankom u odnosu suovla tenika ili saobveznika ili regresnog obveznika. i to: 1. . sudovi su vezani samo za ustav i zakon. To je osnovni preduslov za objektivno su enje i pravilno dono enje odluke (nemo iudex in causa sua). ili ako se sudija nalazi u nekom porodi nom odnosu sa strankom. postoje dvije vrste razloga za izuze e. niti mo e biti delegat u skup tini koja ga je izabrala. ‡ Stoga.

ali najkasnije do zavr etka rasprave pred prvostepenim sudom. Istina. sudija e biti izuzet po zakonu i ako je u istom predmetu saslu an kao svjedok ili vje tak. s tim da izuze e mogu tra iti i stranke. ve i na druge u esnike koji sudu poma u u radu. sudija mo e i sam usljed ovakvih okolnosti da tra i izuze e. ali isti tako. dovode u pitanje nepristrasnost suda. Zbog toga i sud kada pru a pravnu pomo neukim strankama. stranke mogu ukazati u toku cijelog postupka. onda do dono enja odluke. . sud pazi po slu benoj du nosti u toku cijeloga postupka. ako smatra da one dovode do njegove nepristrasnosti. a ako nije bilo rasprave. ako stranka ukazuje na njih kao na razlog za izuze e. ‡ Odredbe o izuze u se ne odnose samo na sudije. ‡ Razlozi za izuze e po ocjeni suda se cijene u svakom konkretnom slu aju i u kojoj mjeri takve okolnosti. a ako je sud ve donio odluku. onda se ona mo e pobijati zbog apsolutno bitne povrede postupka. npr. prevodilac i vje tak. Na razloge za izuze e po sili zakona. ‡ Na razloge za izuze e po sili zakona. zapisni ar. ako je u istom predmetu u estvovao u dono enju odluke ni eg suda. Povreda se ne gubi pravomo no u presude i zato ona predstavlja razlog za ulaganje vanrednih pravnih lijekova. du an je da to ini do granice koja ne dovodi u pitanje ostvarivanje sudske nepristrasnosti.‡ Najzad.

pa ako je npr. sude u vije u sastavljenom od pet sudija. Sud vr i sudsku funkciju samo u funkcionalnopravnoj formi koja se oblikuje sastavom suda. Sadr aj sudske funkcije je odre en s obzirom na to da li sud ostvaruje sudsku funkciju u prvom. Kad vrhovni sudovi entiteta odlu uju kao tre estepeni. Adekvatan sastav suda je procesna garancija za pravilno ostvarivanje sadr aja sudske funkcije. u sporu odluku donijelo vije e. sudi uvijek sudija pojedinac. s tim da sastav drugostepenog suda ne zavisi od toga da li se jurisdikciona ovla tenja vr e u sjednici ili na raspravi. Vije e se sastoji od trojice sudija. drugom ili tre em stepenu.Sastav suda ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Pravila o sastavu suda su po svojoj prirodi funkcionalnopravnog. pa se zato nalaze u zakonima o parni nom postupku. kao sudu stvarne nadle nosti. . a trebalo je da odlu uje sudija pojedinac. sudi uvijek u vije u. kao albeni. Sve povrede pravila o sastavu suda nemaju iste posljedice. odluka se zbog ove procesne povrede ne mo e pobijati. Tre estepeni sud postupa u vije u sastavljenom od pet sudija. U prvostepenom sudu. a ne organizacionopravnog karaktera. Drugostepeni sud. pa je i sastav suda odre en zahtjevima za to pravilnije njeno ostvarenje.

pojavljuje se kao stranka i kao tre e lice. sastava i organizacije. javni tu ilac se pojavljuje npr. utvr uju se zakonom. . a sva ostala pitanja. ‡ Tu ila tvo je ustavna institucija. kad podi e tu bu za poni taj braka iz javnopravnog razloga. Ustavom entiteta i Statutom BD BiH. tako da je njegova uloga u gra anskom postupku daleko manja. javni tu ilac se mo e pojaviti kao zakonski intervenijent u cilju pravilne primjene prinudnih pravnih propisa ukoliko stranka ide izvan okvira koje postavlja na elo dispozitivnosti. npr. javni tu ilac najve i dio svoje funkcije ostvaruje u krivi nom postupku kao organ koji goni u inioce krivi nih djela. Kao tre e lice. utvr uju se osnovna na ela za organizaciju i djelovanje tu ila tva. ‡ Tu ila tvo je samostalan dr avni organ.Ostali organi od zna aja za pravosu e ‡ Najva niji organi od zna aja za prvosu e su: tu ila tvo. Me utim. na osnovu porodi nog zakonodavstva. advokatura i organ starateljstva. npr. ombdsmeni BiH. ‡ Kao stranka. pravobranila tvo.

u granicama tu benog zahtjeva. ‡ Fukciju organa starateljstva. . predlo i da se utvrde i injenice koje stranke nisu navele i da se izvedu dokazi koje stranke nisu predlo ile. vr i op inski organ uprave nadle an za poslove socijalne za tite. kad na e da za to ima osnova. Kao pokreta parni nog postupka. ali mu ga npr. pojavljuje se u ovoj ulozi u sporovima za poni tenje braka. ombdusmen se ima pravo umije ati u spor koji je u toku. zakonskog zastupnika. pa se tako ovaj organ mo e u parni nom postupku pojaviti u ulozi: stranke. propisano je da se ombdusmen mo e pojaviti: 1. u slu ajevima koje odre uje Ustav BiH i 2. Kao tre e lice u parnici. U parni nom postupku. Porodi ni zakon priznaje. intervenijenta i punomo nika. Tako e. ‡ Organ starateljstva kao stranka. u pravilu. ombdusmen ima pravo da.‡ Ombdusmen BiH je nova institucija u na em pravu. Tri ombdusmena imenuje Parlament BiH. iako nema svojstvo pravnog lica.

‡ Kada je u pitanju organ starateljstva u ulozi punomo nika. ‡ Organ starateljstva u ulozi intervenijenta ili tre eg lica se npr. kad preuzima vr enje odre enih ovla tenja koja su u interesu djece. te je u ovoj ulozi organ starateljstva najbli i polo aju stranke. mogu ovlastiti organ starateljstva da u svojstvu punomo nika.‡ Organ starateljstva se pojavljuje u ulozi zakonskog zastupnika. jer preduzima radnje u svoje ime. npr. kao besplatnu i stru nu pomo . u njihovo ime pokrene i vodi parnicu. . pojavljuje u postupku za izdr avanje djece u njihovom interesu. a u interesu djece. ili ako majka ne pokrene postupak za utvr ivanje o instva i sl. a ne vr e ih roditelji kome ona pripadaju. treba kazati da stara i samohrana lica u ostvarivanju svojih prva na izdr avanje prema srodnicima koji su du ni da ih izdr avaju.

koji ima zavr en pravni fakultet i polo en pravosudni ispit. a oni zastupaju stranke u pogledu imovinskih prava i interesa u parni nom. izvr nom. imaju pravo da se obrate pravobraniocu sa prijedlogom da preduzme mjere u cilju sporazumnog rje enja spora.Pravobranila tvo ‡ Pravobranila tvo je organ politi koteritorijalne zajednice ija je osnovna funkcija da preduzima zakonom predvi ene mjere i pravna sredstva radi pravne za tite njenih imovinskih prava i interesa i imovinskih prava i interesa drugih pravnih lica. i to: po sili zakona-ex lege i po ovla tenju zainteresiranih stranaka. ‡ Pravobranilac se u gra anskom postupku pojavljuje u ulozi strankinog zastupnika. Pravobranila tvo kao instutucija se ure uje zakonom. krivi nom i drugim postupcima pred sudovima. te se za pravobranioca kod nas mo e imenovati dr avljanin BiH. ‡ Fizi ka i pravna lica koja namjeravaju da pokrenu postupak protiv stranke koju pravobranilac zastupa po zakonu. . i to u slu ajevima odre enim zakonom.

. isto kao i zakonskog zastupnika.‡ Kada se pravobranilac pojavljuje u postupku po ovla tenju. to se ovla tenja pravobranioca. ‡ Da bi za tita imovinskih prava i interesa politi koteritorijalne zajednice. a ne na ugovoru. onda se on nalazi u ulozi ugovornog punomo nika. njenih organa i fondova bila kvalitetna. odnosno tipi nim primjerom nu nog punomo nika. a ranije smo rekli da je ova ustanova napu tena u na em pravu. uloga pravobranioca da zastupa po sili zakona je njegova glavna uloga u parni nom postupku i ne mo e se izjedna avati sa ulogom zakonskog zastupnika. a pravobranilac parni no sposobne stranke. pravobranilac se tada uvijek pojavljuje u ulozi nu nog punomo nika. ‡ Zakonski zastupnik zastupa parni no nesposobne stranke. ‡ Me utim. u parnici zasnivaju na zakonu. ‡ Sa zakonskim zastupnikom ima toliko sli nosti. te zbog toga pravobranioca ex lege smatramo zastupnikom sui generis. ali po sili zakona.

Italija i Francuska. . mada ustanovu zastupni tva u dana njem zna enju ovog pojma. koja je nastala jo u rimskom pravu. Advokatura se organizije kao stru na pravna djelatnost koja se vr i kao profesija i to na korporativnoj osnovi. npr. to dovodi do gubljenja razlike izme u advokature i prokurature. U Engleskoj je tako e prisutan sistem dvojne advokature. ‡ U periodu rimskog carstva udareni su temelji advokaturi kao pravnoj profesiji. koja spada u najstarije institucije common law-a koja je nastala jo u 13. rimsko pravo nije poznavalo. stolje u. a to zna i da jedni obavljaju funkciju zastupanja ili procurature.Advokatura ‡ To je jedna od najstarijih pravnih institucija. a engleske sudije se upravo biraju iz reda advokata. preovladava sistem dvojne advokature. ‡ Danas u svijetu postoji dvojna i jedinstvena advokatura. Kasnije e advokati u ovom periodu da vr e i funkciju zastupanja. ‡ U zemljama romanskog prava. a drugi pru aju pravne savjete i plediraju u korist stranke pred sudovima ili avocato.

Funkcionalna nezavisnost se sastoji od toga to su advokati. U op e spada dr avljanstvo. o privremenoj zabrani i prestanku rada advokata. pa je ovaj sistem danas preovla uju i u svijetu. a uslovi za obavljanje ove funkcije su op i i posebni. a pravna pomo predstavlja jednu od osnovnih ustavnih garancija kojima se obezbje uje zagarantovano pravo na jednaku pravnu za titu svih u postupku pred sudovima i drugim dr avnim organima. ‡ Ovo je nezavisna profesionalna slu ba. kao niosioci advokatske funkcije.‡ U zemljama jedinstvene advokature. koja se ure uje zakonima o advokaturi. a u posebne: zavr en pravni fakultet (4 godine) i polo en pravosudni ispit. zbog eja je advokatura samostalna u organizacionom i funkcionalnom smislu. u samostalnom odlu ivanju o prijemu u advokaturu. ‡ Advokatura se obavlja pojedina no ili u zajedni koj advokatskoj kancelariji. sve se vi e danas i u zemljama dvojne advokature postepeno bri e razlika izme u pripadnika advokatske profesije. . Zbog toga. Svojstvo advokata se sti e upisom u imenik advokata. gdje spada i BiH. nezavisni u vr enju pravne pomo i. osnovna funkcija advokature je u pru anju pravne pomo i. advokatsku funkciju vr i samo jedna vrsta advokature. ‡ Kao to znamo. Organizaciona samostalnost se ogleda: u organizovanju advokata u advokatske komore.

zna i da sud ne mo e odbiti da postupa u predmetima za koje je nadle an. funkcionalnu i mjesnu nadle nost. . Nadle nost sa aspekta suda. ‡ Apsolutnom nadle no u se utvr uju poslovi koji spadaju u nadle nost sudova uop e i time se vr i razgrani enje prema svim drugim doma im dr avnim organima i prema inostranim organima i sudovima. ‡ U subjektivnom smislu nadle nost promatramo dvojako: sa aspekta suda i aspekta stranaka. a relativna se dijeli na stvarnu.Nadle nost sudova ‡ Nadle nost odre ujemo u objektivnom i subjektivnom smislu. a sa aspekta stranaka. nadle nost se odre uje kao pravo da im sudi samo nadle ni sud. nadle nost je djelokrug poslova jednog suda. ‡ U funkcionalnom smislu. ‡ U objektivnom smislu. nadle nost sudova se dijeli na apsolutnu i relativnu.

a ne onim na koje je upis izvr en. i to putem odredaba o stvarnoj nadle nosti redovnih sudova. ‡ Pod pojmom apsolutne nadle nosti ili jurisdikcije podrazumjevamo nadle nost bilo kojeg od redovnih sudova. npr. Zato se konkretizacija apsolutne nadle nosti redovnih sudova vr i posredno. Povreda pravila o apsolutnoj nadle nosti predstavlja razlog apsolutne ni tavosti. . kada sud u toku postupka utvrdi da za rje avanje spora nije nadle an sud u BiH. mada se ovaj pojam vi e koristi kod razgrani enja nadle nosti doma ih sudova prema inostranim sudovima. zahtjev da se u mati noj knjizi vjen anih izvr i upis braka sa drugim licem. na koju albeni sud pazi po slu benoj du nosti tokom cijelog postupka. nego zahtjev za utvr enje postojanja braka sa drugim licem. ‡ Apsolutnu nadle nost kao procesnu pretpostavku imamo. ne predstavlja zahtjev za ispravku upisa.‡ Za apsolutnu nadle nost se koristi i pojam sudska jurisdikcija. Tada sud rje enjem odbacuje tu bu kao nedopu tenu i ne ustupa je stranom sudu. a ne organ uprave. s tim da je za odlu ivanje o takvom zahtjevu nadle an sud. s tim da ovu jurisdikciju u na em pravu odre uju zakoni o parni nom postupku. ‡ Po pravilima o apsolutnoj nadle nosti se vr i i rezgrani enje izme u sudske u upravne nadle nosti.

Elemenat inistranosti mo e se pojaviti: u subjektu.Me unarodna nadle nost ‡ Me unarodna nadle nost nije nadle nost prema me unarodnom pravu. ali sa razli itim doma ajem. a ova se nadle nost. nego se ona odre uje prema nacionalnom pravu svake zemlje i to kao nadle nost doma ih sudova u sporovima sa elementom inistranosti. ‡ Mjesna nadle nost je podobna za pravila o me unarodnoj nadle nosti. a pravilima me unarodne nadle nosti vr i se razgrani enje izme u sudova koji pripadaju razli itim dr avama. u pravilu. izvodi iz pravila mjesne nadle nosti. npr. jer se i jednim i drugim pravilima vr i teritorijalno razgrani enje. npr. ‡ Na e pravo pripada sistemima u kojima je prebivali te tu enog mjerodavno za odre ivanje me unarodne nadle nosti doma eg suda. . dr avljanstvo i prebivali te ili u predmetu spora. pravilima o mjesnoj nadle nosti se odre uje koji e od vi e stvarno nadle nih sudova biti teritorijalno nadle an u dr avi ili entitetu.

ako je za konkretan spor predvi ena izberiva mjesna nadle nost. u sporovima koji se ti u stvarnih prava na nekretninama. ‡ Zakon o rje avanju sukoba zakona.‡ Vrsta me unarodne nadle nosti zavisi od toga da li je za konkretni spor predvi ena izberiva ili isklju iva me unarodna nadle nost. odnosno kao retorziona mjera. zbog ega u ovim sporovima sa elementom inostranosti postoji uvijek isklju iva nadle nost doma ih sudova. postoji isklju iva mjesna nadle nost (forum rei site). me unarodna nadle nost se mo e odrediti po uzajamnosti ili reciprocitetu. koji je donesen 1982. to je navedeno i u prelaznim i zavr nim odredbama zakona o parni nim postupcima u BiH. ili u sporovima za koje je predvi ena isklju iva mjesna nadle nost i me unarodna nadle nost je isklju iva-jer su isklju ivo nadle ni doma i sudovi. ‡ Tako e. Tako. s tim da ova prorogacija mo e biti i pre utna. jo uvijek je na snazi. . stranke mogu pod odre enim uslovima derogirati me unarodnu nadle nost doma eg suda sporazumom kojim povjeravaju rje avanje spora stranom sudu. ukoliko se nekretnina nalazi na na oj teritoriji. godine. onda je u tom sporu i me unarodna nadle nost izberiva. a posebnu na izberivu ili elektivnu i isklju ivu. ‡ Me unarodnu nadle nost. mo emo podijeliti na op u i posebnu. Npr. isto kao i mjesnu nadle nost. a povreda ovih odredbi predstavlja apsolutno bitnu povredu-posljedica ni tavost. Osim ovoga.

Stvarna nadle nost ‡ Kao to znamo. kao to znate. ‡ Sporovi iz nadle nosti redovnih sudova su: imovinskopravni i drugi gra anskpravni sporovi. ‡ Razgrani enje stvarne nadle nosti iz sistema redovnih sudova. sporovi iz li nih i porodi nih odnosa. propisuju entitetski zakoni o vrhovnim sudovima. odnosno raspravljaju o zakonitosti kona nih upravnih akata. utvr uju kantonalni odnosno okru ni zakoni o sudovima. . ‡ Stvarnu nadle nost op inskih i kantonalnih-okru nih sudova. a stvarnu nadle nost vrhovnih sudova entiteta. vr i se s obzirom na vrijednost spora i/ili s obzirom na pravni osnov spora. ‡ Redovni sudovi. jedinstven sudski sistem u BiH ine redovni sudovi. sporovi iz radnih odnosai sl. vr e i upravnu jurisdikciju. a po pravilima o stvarnoj nadle nosti se razgrani ava nadle nost izme u sudova razli itog ranga u okviru iste vrste sudova. sporovi iz intelektualnog vlasni tva. privredni sporovi.

iako bi sada trebao biti nadle an drugi redovni sud iste vrste. bez obzira da li je sud kome je tu ba upu ena u isto vrijeme i stvarno nadle an sud. a mo e i da ne prihvati poduzete radnje od stvarno nenadle nog suda. ‡ Na stvarnu nadle nost. odnosno sud koji je bio nadle an u vrijeme podno enja tu be ostaje i dalje nadle an. ‡ Ako npr. . ako bi npr. ustaljenja nadle nosti-perpetuatio fori. tada dolazi do tzv. sud pazi ex officio u toku cijelog postupka. tu ilac povisio tu beni zahtjev. ‡ Zapamtite. nedostatak u pogledu stvarne nadle nosti se otklanja dostavljanjem tu be nadle nom sudu. a njena povreda vodi apsolutnoj ni tavosti presude. Ovo pravilo ne va i.‡ Stvarna nadle nost je procesna pretpostavka. a ocjenjivanje nadle nosti se vr i na osnovu navoda u tu bi i na osnovu injenica koje su sudu poznate. kao procesnu pretpostavku. Stvarno nadle ni sud kome je upu en predmet mo e te radnje prihvatiti i tada e sud nastaviti postupak kao da je pred njim bio i pokrenut. tu ilac smanji tu beni zahtjev. parni ni postupak se smatra pokrenutim kada je tu ba dostavljena sudu. ‡ Za razliku od apsolutne nadle nosti kada se tu ba odbacuje.

. kao i izme u razli itih sudova u vr enju sudske funkcije u istom predmetu. ve je ovaj pojam uobli en za ozna avanje nadle nosti na koju stranke ne mogu svojom voljom uticati.Funkcionalna nadle nost ‡ Pravila o funkcionalnoj nadle nosti preraspodjeljuju pojedina jurisdikciona ovla tenja izme u razli itih organa u okviru istog suda. ‡ Funkcionalna nadle nost ozna ava se jo o pojmom instanciona nadle nost. i rje avanje o sukobu nadle nosti ima karakter funkcionalne nadle nosti. ‡ Tako e. ‡ Pravila kojima se ure uje nadle nost sudova u postupku pravnih lijekova imaju karakter pravila o funkcionalnoj nadle nosti. ‡ Pojam funkcionalne nadle nosti ne poznaju norme procesnog prava.

vrijednosni kriterij slu i za ulaganje revizije. ‡ Postoji i niz situacija u kojima vrijednost predmeta spora slu i kao kriterij za odre ivanje stvarne nadle nosti ili prava na izjavljivanje revizije i sl. Dakle. kamate. npr. a ako se u tu bi kumulira vi e tu benih zahtjeva. strah i sl. a povreda ovih pravila predstavlja apsolutno bitnu povredu postupka. koji se zasnivaju na istom injeni nom i pravnom osnovu. sud utvr uje vrijednost predmeta spora na osnovu podataka koje je tu ilac u tu bi naveo. a trebalo je suditi vije e. npr. pretrpljeni bolovi. npr. . vrijednost predmeta spora se utvr uje zbrajanjem svih zahtjeva. ne uzimaju u obzir. kao vanrednog pravnog lijeka. ako je sudio sudija pojedinac.‡ Dakle. parni ni tro kovi ili ugovorna kazna. naknada imovinske i neimovinske tete. ukoliko se vrije a princip zbornosti su enja. ‡ Kao vrijednost predmeta spora uzima se samo vrijednost glavnog zahtjeva. ‡ Prema tome. dok se sporedni zahtjevi. i funkcionalna nadle nost je procesna pretpostavka na koju sud pazi ex officio u toku cijelog postupka.

2. Odlukom vi eg suda-forum judicale i 3. odre uje se koji je od vi e stvarno nadle nih sudova ovla ten da raspravlja i odlu uje o konkretnom sporu. ova nadle nost trijako odre uje: 1. ‡ to je sud u sudskoj hijerarhiji na ni em mjestu. ‡ Odredbe o mjesnoj nadle nosti nisu stroge kao kada se radi o drugim vrstama nadle nosti. s druge strane. apsolutnoj. za jednu op inu nadle an. pa se zbog njene elasti nosti. stvarnoj ili funkcionalnoj. . npr. i odre enog suda odnosno podru ja suda. to je pravilo. npr. a mo e i za vi e op ina. to je njegov prostorni djelokrug manji i obratno. Saglasnom voljom stranaka-forum prorogatum. Na osnovu zakona-forum legale.Mjesna nadle nost ‡ Po pravilima ove nadle nosti. s jedne strane. to zna i da je mjerodavna veza koja postoji izme u odre enih elemenata konkretnog spora: stranaka i predmeta spora. u BiH mo e biti op inski sud. u pravilu.

Op u ili generalnu i 2. isklju uje se op a mjesna nadle nost. Izberiva ili elektivna. dijeli se na: 1. bitna su dva elementa ovog pojma: fakti ki (corpus) i voljni (animus). Posebna ili specijalna mjesna nadle nost. pa se prebivali te difinira kao mjesto u kome jedno lice prebiva sa namjerom da u njemu stalno ivi. Odredbama isklju ive mjesne nadle nosti.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Zakonom odre ena mjesna nadle nost. Isklju iva ili ekskluzivna i 3. Rekosmo. a to je onaj sud na ijem podru ju tu eni ima prebivali te-domicil. . 2. protiv tu enog mo e podnijeti svaka tu ba. odnosno boravi terezidenciju. Izberivu ili elektivnu. Da ponovimo. za odre ivanje pojma prebivali ta. posebna ili specijalna mjesna nadle nost mo e biti: 1. Supsidijarna ili pomo na mjesna nadle nost. Supsidijarnu ili pomo nu mjesnu nadle nost. 2. dijeli se na: 1. Supsidijarna nadle nost postoji ako nije previ ena op a mjesna nadle nost. dok je boravi te mjesto u kome jedno lice boravi. Isklju ivu ili ekskluzivnu i 3. bez namjere da u tom mjestu trajno ivi. Posebnu ili specijalnu mjesnu nadle nost. u pravilu. nadle an je sud kod koga se. Kod op e mjesne nadle nosti-forum generale. Kod izberive nadle nosti. tu ba se mo e podi i kod suda op e mjesne nadle nosti ili nekog drugog suda koji je zakonom odre en.

. privredni sporovi. ne samo kod suda op e mjesne nadle nosti. me utim. pa i kod suda na ijem podru ju tu ilac ima prebivali te odnosno boravi te. Pravila o izberivoj mjesnoj nadle nosti se primjenjuju i za sljede i sporove: radi za tite prava na osnovu garancije proizvo a a. pojavljuju se kao: sporovi za naknadu tete-pored suda op e mjesne nadle nosti. prema mjestu u kome se nalazi poslovna jedinica pravnog lica. ako je teta nastala kao posljedica smrti ili te ke tjelesne povrede. radni sporovi. sporovi iz nasljednopravnih odnosa. mjeni ni sporovi. sporovi za zakonsko izdr avanje i sporovi zbog smetanja posjeda.‡ Izberiva ili elektivna mjesna nadle nost predvi ena je primarno u interesu tu ioca. prema mjestu gdje se nalazi zastupni tvo stranog lica u BiH. a kod druge vrste sporova u interesu ostvarivanja sudske funkcije i u interesu obje stranke. tada tu ilac mo e ustati tu bom. ‡ Predmeti u kojima se primjenjuje izberiva mjesna nadle nost. nadle an je i sud na ijem podru ju je teta u injena. nego i suda na ijem je podru ju teta u injena. bara ni. paternitetski i maternitetski sporovi.

odnosno brod upisan. ‡ Kao to smo kazali.‡ Pravilima o isklju ivoj ili ekskluzivnoj mjesnoj nadle nosti isklju uje se op a mjesna nadle nost i odre uje. Kod sorova sa vojnim jedinicama. . a u sporovima koji se ti u smetanja posjeda na nekretninama. isklju iva nadle nost u sporovima o nekretninama odnosi se samo na one sporove koji imaju stvarnopravni karakter. neki drugi stvarno nadle ni sud. ‡ Dakle. odnosno ste ajni postupak. isklju ivo je nadle an mjesni sud na ijem podru ju se nalazi sjedi te vojne jedinice. pravilo forum rei sitae sa podru ja procesnog prava. ‡ Kad su u pitanju vazduhoplovi i brodovi. isklju ivo je nadle an sud na ijem podru ju se vodi upisnik u koji je vazduhoplov. Kod sporova u izvr nom i ste ajnom postupku. ‡ U sporovima koji imaju obligacionopravni karakter o nekretninama. ‡ Predmeti u kojima je predvi ena isklju iva mjesna nadle nost odre eni su izri ito zakonom. mjesno je nadle an sud na ijem se podru ju provodi izvr enje. naj e e zbog veze koja postoji izme u tog suda i predmeta spora. umjesto jednog suda. ne postoji isklju iva nadle nost. isklju ivo je nadle an sud na ijem se podru ju nalazi nepokretnost. odgovara pravilu lex rei sitae sa podru ja materijalnog prava.

‡ Odredbama o pomo noj ili supsidijarnoj mjesnoj nadle nosti daje se odgovor na situacije koje se ne mogu podvesti pod odredbe op e i posebne mjesne nadle nosti. ako je jednom tu bom tu eno vi e lica. retorzione mjere. Odre ivanje mjesne nadle nosti kada se na osnovu zakona ona ne mo e utvrditi ili ordinacija. zatim ovu vrstu nadle nosti imamo i kod: bra nih sporova sa elementom inostranosti. a jednim dijelom ima i zna aj tzv. ‡ Odre ivanje mjesne nadle nosti od strane vi eg suda ispoljava se u dva vida: 1. ako u stranoj dr avi dr avljanin BiH mo e biti tu en pred sudom koji nema mjesnu nadle nost po propisima u BiH. Preno enje mjesne nadle nosti sa jednog suda na drugi ili delegacija i 2. . kod utvr ivanja o instva i materinstva sa elementom inostranosti i u sporovima protiv lica koja nemaju op u mjesnu nadle nost u jednom od entiteta u BiH. ‡ Uzajamna nadle nost za tu be protiv stranih dr avljana je izraz principa uzajamnosti. onda e ista nadle nost va iti i za su enje dr avljaninu te strane dr ave pred sudom u BiH. a za njih ne postoji mjesna nadle nost istog suda. tada je mjesno nadle an onaj sud koji je nadle an za bilo koga od tu enih. ‡ Primjer pomo ne mjesne nadle nosti imamo kod suparni ara. npr. npr.

U takvoj situaciji su vrhovni sudovi entiteta u BiH ovla teni. a postoji jurisdikcija sudova. spor bi bilo lak e raspraviti i o njemu odluku donijeti od strane drugog stvarno nadle nog suda. . ‡ Do ordinacije dolazi kada se po odredbama zakona o parni nom postupku o mjesnoj nadle nosti ne mo e utvrditi koji je sud mjesno nadle an. to zna i da do ove delegacije dolazi iz nu nosti. ‡ Svrsishodnu ili cjelishodnu delegaciju imamo iz razloga cjelishodnosti. Svrsishodna ili cjelishodna delegacija. Nu na delegacija i 2. da na prijedlog stranaka. nego suda koji je po zakonu mjesno nadle an. kod ostvarenja na ela sudske nepristrasnosti. koja mo e dovesti do izuze a sudije. odrede koji e stvarno nadle ni sud biti mjesno nadle an. npr. ‡ Nu nu delegaciju imamo npr.Delegacija i ordinacija ‡ Razlikujemo dvije vrste delegacije: 1.

onda najkasnije do upu tanja tu enog u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom ro i tu za glavnu raspravu. u sporovima zbog smetanja posjeda na nekretninama i drugim vrstama sporova u kojima je predvi ena isklju iva mjesna nadle nost. a stranka se upravo zbog toga ali. kao to je to kod stvarne nadle nosti. ‡ . ugovaranje mjesne nadle nosti nije dopu teno npr. stranke svojom voljom mogu uticati samo na mjesnu nadle nost. Povreda odredaba o mjesnoj nadle nosti predstavlja apsolutno bitnu povredu postupka. I mjesna nadle nost je procesna pretpostavka i na nju sud pazi po slu benoj du nosti. ali ne u toku cijelog postupka. Tu ilac je tada du an da ugovor o mjesnoj nadle nosti prilo i uz tu bu. Prema tome.Ugovor o mjesnoj nadle nosti i mjesna nadle nost kao procesna pretpostavka ‡ ‡ Od svih nadle nosti. da li za sporove koji e nastati ili za spor koji je nastao. Prorogacioni ugovor o mjesnoj nadle nosti. i to u onim predmetima u kojima nije odre ena isklju iva mjesna nadle nost. mora biti sa injen u pismenoj formi i zaklju uje se prije parnice. u sporovima o stvarnim pravima na nekretninama. sud nepravilno odlu io da je mjesno nadle an. a ako ono nije odr ano. samo ako je povodom prigovora stranke koji je unesen u presudu. Kod mjesne nadle nosti. sud se mo e oglasiti nenadle nim najkasnije na pripremnom ro i tu.

Nadle nost po atrakciji ili privla enju
‡ Nadle nost po atrakciji ili privla enju postoji kada se nadle nost odre enog suda zasniva na injenici da se pred tim sudom ve vodi postupak u odre enom predmetu, koji se nalazi u odre enoj vezi sa postupkom koji se treba pokrenuti. ‡ Kako zasnivanje nadle nosti po privla enju vodi promjeni nadle nosti, to ovisno od toga da li se tim privla enjem mijenja samo mjesna nadle nost, ili mjesna i stvarna u isto vrijeme, razlikujemo nepotpunu i potpunu atrakciju. ‡ Kod nepotpune atrakcije mijenja se samo mjesna nadle nost, npr. sporovi koji nastaju tokom ostavinskog postupka i u toku izvr nog i ste ajnog postupka. Tako, ako tokom ostavinskog postupka do e do spora iz nasljednopravnih odnosa, kao i u sporovima o potra ivanju povjerioca prema ostaviocu, nadle an je, pored suda op e mjesne nadle nosti i sud na ijem podru ju se nalazi sud koji provodi ostavinski postipa, a isto je i ako do e do spora u izvr nom i ste ajnom postupku.

‡ Kod potpune atrakcije mijenja se i stvarna i mjesna nadle nost, npr. u sporovima kod zakonskog izdr avanja i sporu po tu bi glavnog umje a a. Tako, kod zakonskog izdr avanja, ako se vodi zajedno sa bra nim i paternitetskim sporovima dolazi do privla enja nadle nosti, ili u sporu koji pokre e glavni intervenijent, tu ba se pokre e kod onog suda pred kojim te e parnica izme u stranaka protiv kojih je upravljen zahtjev glavnog intervenijenta.

Sukob nadle nosti
‡ Sukob nadle nosti je situacija u kojoj izme u vi e organa dolazi do razli itog shvatanja o tome ko je nadle an da postupa u konkretnoj pravnoj stvari. ‡ Razlikuje se pozitivan i negativan sukob nadle nosti. ‡ Pozitivan-postoji kada dva ili vi e organa smatra du su nadle ni da postupaju u konkretnoj stvari. ‡ Negativan-postoji kada dva ili vi e organa smatra da nisu nadle ni. ‡ Ako do sukoba nadle nosti do e izme u sudova i drugih organa, tada je u pitanju sukob o apsolutnoj nadle nosti ili jurisdikciji, a ako do sukoba dolazi izme u sudova u okviru jedinstvenog sudskog sistema, tada je u pitanju sukob o relativnoj nadle nosti. ‡ Sukob o apsolutnoj nadle nosti ili jurisdikciji mo e biti pozitivan i negativan, a za njegovo rje avanje je nadle an ustavni sud.

‡ Sukob o relativnoj nadle nosti mo e biti samo negativan, jer pravila o litispedenciji-zna i da se istovremeno u istom predmetu ne mogu voditi dvije parnice, onemogu ava pozitivan sukob nadle nosti. ‡ Ina e, do sukoba o relativnoj nadle nosti dolazi e e nego do sukoba o apsolutnoj nadle nosti, tako da kod relativne nadle nosti, o sukobu odlu uje neposredno vi i sud u odnosu na sudove izme u kojih je do lo do sukoba. Zbog ovog pravila, rje enje je da, ako do sukoba nadle nosti do e izme u vrhovnog suda i op inskog odnosno kantonalnog-okru nog suda, sukob nadle nosti rje ava vrhovni sud entiteta u BiH na op oj sjednici. ‡ Kada je u pitanju rje avanje sukoba nadle nosti, sud kome je predmet ustupljen kao nadle nom, nastavi e postupak kao da je kod njega bio i pokrenut. ‡ Slu ajevi u kojima nije mogu e pokrenuti sukob o nadle nosti su: 1. Kad je povodom albe protiv odluke prvostepenog suda kojom se ovaj proglasio nenadle nim, odluku donio drugostepeni sud, ali je drugostepeni sud koji je odluku donio nadle an za rje avanje sukoba nadle nosti izme u tih sudova i 2. Odluka drugostepenog suda o stvarnoj nadle nosti prvostepenog, vezuje svaki sud kome se kasnije isti predmet ustupi, pod uslovom da je drugostepeni sud nadle an za rje avanje sukoba izme u tih sudova.

Stranke u parnici
‡ Stranke su pored suda najva niji subjekti parni nog postupka. ‡ Parnica kao procesnopravni odnos je izgra ena na principu dviju stranaka, a to su tu ilac i tu eni sa suprotnim interesima. ‡ Mno ina lica u parnici u ulozi tu ioca i tu enog ne naru ava dvostrana ki karakter parnice. ‡ Me utim, ako u toku parnice do e do sjedinjavanja obje strana ke uloge, tu ioca i tu enog u istom licu, to ima za posljedicu ga enje parnice, npr. usljed univerzalne sukcesije, tu ilac postaje nasljednik tu enog. ‡ Prema tome, parnica ne mo e nastati ako ne postoje obje stranke kao subjekti procesnih prava i obaveza ili su obje stranke nepoznate. ‡ Procesnopravna teorija razlikuje pojam stranke u materijalnopravnom i procesnopravnom smislu.

tako da se svojstvo stranke sti e prema polo aju koje odre eno lice zauzima u parnici-kao procesnopravnom odnosu. nije stranka u materijalnopravnom smislu javni tu ilac ili organ starateljstva. ipak to nije bitno za sticanje svojstva stranke u parnici. stranka u parni nom postupku se odre uje u procesnopravnom smislu. jer je bitan samo procesnopravni. kao isto procesnopravna kategorija. pa zbog toga npr. a ne materijalnopravni polo aj stranke u parnici. Unato tome to je u ivotu pravilo da se u ulozi tu ioca i tu enog pojavljuju titulari spornog materijalnopravnog odnosa povodom koga dolazi do parnice. a ne s obzirom na materijalnopravni odnos u kome se ta lica nalaze prema predmetu spora povodom koga je parnica pokrenuta. . ‡ Zbog navedenog.‡ Prema materijalnopravnom odre enju. svojstvo stranke imaju subjekti spornog materijalnopravnog odnosa povodom koga je do lo do parnice. kad u svoje ime di e tu bu za poni tenje braka.

zbog ega se strana ka sposobnost naziva jo i procesnopravnom sposobno u. Kako pravnu sposobnost imaju fizi ka i pravna lica. Za to? Zato to strana ku sposobnost mogu imati i dru tvene tvorevine kojima pravni poredak ne priznaje svojstvo pravnog lica. Kad im se strana ka sposobnost priznaje posebnim propisom i 2. ona se sa njom ne podudara. ona je ipak od pravne sposobnosti ira. Pravna sposobnost daje odgovor na pitanje ko mo e biti nosilac prava i obaveza. jer se njome odre uje ko mo e biti nosilac prava i obaveza u parnici.Strana ka sposobnost ‡ ‡ ‡ Iako se strana ka sposobnost izvodi iz pravne. strana ka sposobnost daje odgovor na pitanje ko mo e biti tu ilac i tu eni u parnici. in abstracto. Me utim. Ove tvorevine bez pravnog personaliteta mogu imati strana ku sposobnost po dva osnova: 1. Kad im sud priznaje strana ku sposobnost. ‡ ‡ . odnosno mogu u svakoj parnici biti tu ilac i tu eni. Drugim ruje ima. zato ova lica imaju i strana ku sposobnost. Prema tome. iako se strana ka sposobnost izvodi iz pravne sposobnosti. pravna i strana ka sposobnost odre uju ko mo e biti titular prava i obaveza.

jer se finansiraju iz bud eta politi koteritorijalnih zajednica. ku nom savjetu. svako ko je pravno sposoban. esencijalni elemenat pravne sposobnosti je vlastita imovina. npr. isto kao i sam pojam stranke. Dakle. pa je zbog toga ne bi trebalo ni pobijati. presuda koja bi bila donesena u parnici u kojoj nedostaju same stranke. Sud na postojanje strana ke sposobnosti pazi ex officio u toku cijelog postupka. Me utim. a taj elemenat nedostaje svim dr avnim organima. mjesnoj zajednici. sud mo e priznati svojstvo stranke. presuda koja je donesena u parnici sa nedostatkom strana ke sposobnosti bila bi egzistentna. procesnopravni pojam. prestavljala bi jedno pravno ni ta. ima u isto vrijeme i strana ku sposobnost.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Sud udru enjima koja nemaju pravni subjektivitet to svojstvo mo e priznati samo in concreto za odre enu parnicu. kao i na ostale procesne pretpostavke. Prema tome. to zna i da onaj ko nema strana ku sposobnost. taj ne mo e ni biti stranka u postupku. ulici i sl. ali se iz razloga ni tavosti mo e pobijati. Kako strana ka sposobnost ima zna aj procesne pretpostavke. Zbog svega navedenog. Da raspola u sredstvima na kojima se mo e sprovesti izvr enje. Strana ka sposobnost je. a to zna i i pravne i 2. svako ko je pravno sposoban ima istovremeno i strana ku sposobnost. me utim. i to pod dva uslova: 1. Kako rekosmo. . Da ta udru enja udovoljavaju bitnim uslovima za sticanje strana ke sposobnosti.

a parni nom sposobno u se odre uje ko mo e tu bom pokrenuti parnicu. Zbog toga. Svako fizi ko i pravno lice i dru tvene tvorevine kojima se priznaje svojstvo stranke u parnici. mogu biti stranke.Parni na sposobnost ‡ ‡ ‡ Rekosmo. Me utim. parni na sposobnost odgovara poslovnoj sposobnosti gra anskog prava. pa se zato jo naziva i procesnom poslovnom sposobno u. norme procesnog prava priznaju i parni nu poslovnu sposobnost. npr. svim licima kojima materijalno pravo priznaje potpunu poslovnu sposobnost. Me utim. sposoban je i da u parnicu samostalno preduzima procesne radnje ili da svojom voljom to prenosi na punomo nike. parni na sposobnost je ipak u a od strana ke. parni na sposobnost pretpostavlja postojanje strana ke sposobnosti. ‡ . ali zato posjedovanje strana ke sposobnosti ne zna i istovremeno i postojanje parni ne sposobnosti. Zato. jer je ne posjeduju svi oni subjekti koji imaju strana ku sposobnost. strana kom sposobno u se odre uje ko mo e biti tu ilac i tu eni u postupku. onaj ko je sposoban da se obavezuje ugovorom.

ili e se dr ati domovinskog prava kao mjerodavnog za odre ivanje parni ne sposobnosti. parni no su sposobna u granicama svoje poslovne sposobnosti. odnosno da parnicu vodi kao parni no sposobno lice. a punoljetna lica kojima je djelimi no ograni ena poslovna sposobnost. a parni na sposobnost dr avljanina RS u postupku pred sudovima Federacije.‡ U ovom kontekstu. ‡ Stranac koji nije parni no sposoban prema zakonu dr ave iji je dr avljanin. ali je sposoban po zakonu entiteta u BiH pred ijim se sudom sprovodi postupak. ima mogu nost da bira da li e koristiti prednosti koje mu daje doma e pravo. ‡ Parni na sposobnost dr avljanina FBiH se procjenjuje po zakonu Federacije. ‡ Parni na sposobnost je pojam procesnog prava i ima zna aj procesne pretpostavke. te na nju sud pazi u toku cijelog postupka ex officio. ‡ Kad su u pitanju pravna lica. parni no je sposoban u grnicama u kojima mu se priznaje poslovna sposobnost. smatra se da su ona poslovno sposobna preko svojih organa. paravilo je da maloljetnik koji nije stekao potpunu poslovnu sposobnost. . procjenjuje se po zakonu RS-e.

ali je u toku trajanja parnice steklo punoljetnost.‡ Stupanjem u parnicu zakonskog zastupnika otklanja se nedostatak parni ne sposobnosti. parni na sposobnost mo e se ste i ili izgubiti u toku trajanja same parnice. takva presuda i kada stekne svojstvo pravomo nosti mo e se pobijati svim vanrednim pravnim lijekovima. pa radnje koje je takva stranka preduzela prije sticanja parni ne sposobnosti postaju punova ne ako ih stranka odobri. s tim da punova nost do tada preduzetih radnji od strane parni no nesposobne stranke. . tu bu je podiglo lice koje je u momentu podizanja tu be bilo maloljetno. a parnica se nastavlja tako to u ime parni no nesposobne stranke radnje preduzima njen zakonski zastupnik. ‡ Nedostatak parni ne sposobnosti ima dejstvo apsolutno bitne povrede parni nog postupka. ‡ Isto tako. a ponavljanjem postupka ak i nakon proteka objektivnog roka od pet godina. Npr. a nedostatak ne otkloni. ovisi od zakonskog zastupnika da li e ih prihvatiti ili ne. pa ukoloko sud donese presudu.

one moraju uzeti punomo nika. ‡ Postupaciona sposobnost parni no sposobnoj stranci mo e biti oduzeta.Postulaciona sposobnost ‡ Postulaciona sposobnost je sposobnost parni no sposobne stranke da u parnici sama. ‡ U na em pravu. te se takav punomo nik. iako ga stranke odre uju same i svojom voljom. ustanova nu nog punomo nika je napu tena. ‡ U pravnim sistemima u kojima je strankama oduzeta postulaciona sposobnost. . bez posredovanja punomo nika. te tada stranka ne mo e neposredno preduzimati radnje sa procesnopravnim dejstvom. naziva nu ni punomo nik. zbog ega se u na em pravu i ne postavlja problem postulacione sposobnosti. preduzima radnje u parnici i tim radnjama proizvodi procesnopravne posljedice. pa svako parni no sposobno lice mo e neposredno pokretati parnicu i preduzimati sve radnje sa procesnopravnim posljedicama. nego mora uzeti punomo nika.

Stvarna legitimacija ± legitimatio ad causam ‡ ‡ ‡ Od strana ke i parni ne sposobnosti. Kako stvarna legitimacija nije procesna pretpostavka. Prigovor stvarne legitimacije redovno isti e tu eni. to od nje ne zavisi pokretanje parnice. ‡ ‡ ‡ . Zato treba kazati: Nepostojanje stvarne legitimacije ne spre ava odlu ivanje o tu benom zahtjevu. irelevantno je postojanje materijalnopravnog odnosa povodom koga je do lo do parnice. nije u zavisnosti od postojanja stvarne legitimacije. a ni odlu ivanje. zbog ega se vrlo esto u ulozi tu ioca ili tu enog pojavljuju lica koja nisu stvarno legitimisana. treba znati razlikovati stvarnu legitimaciju (legitimatio ad causam). Prigovor stvarne legitimacije ima karakter materijalnopravnog prigovora koji ima za cilj da se tu ilac odbije sa tu benim zahtjevom kao neosnovanim. ona ipak ima zna aja i na podru ju procesnog prava. za osnivanje parnice kao procesnopravnog odnosa. ve se njome odre uje sadr aj zahtjeva. zbog ega stvarna legitimacija nije uslov za dopu tenost tu be. raspravljanje. pa zato ni zasnivanje svojstva tu ioca i tu enog u parnici. Zbog toga. nita za raspravljanje i odlu ivanje o tu benom zahtjevu. Iako je stvarna legitimacija kategorija materijalnog prava.

prema materijalnom pravu. To su ona lica koja. a ukoliko postoji nedostatak koji se ti e stvarne legitimacije. ovla tenje za vo enje konkretnog spora treba strogo razlikovati od stvarne legitimacije. organ starateljstva i sva tre a lica koja su pravno zainteresirana. jer pravo na vo enja spora ima karakter procesne pretpostavke. procesna legitimacija ili ovla tenje za vo enje konkretnog spora. npr. postojanje stvarne legitimacije nije uslov za dopu tenost tu be. na tre a lica.Procesna legitimacija ± legitimatio ad processum ‡ U pravilu. sud e rje enjem tu bu odbaciti kao nedopu tenu. imaju stvarnu legitimaciju. pripada na prvom mjestu subjektima spornog materijalnopravnog odnosa povodom koga je i do lo do parnice. Kao to rekosmo. javni tu ilac. imamo veliki broj slu ajeva u kojima je pravo na vo enje spora preneseno. Me utim. Uva avaju i sve re eno. ovla tena su da ustaju tu bom za poni tenje braka. treba kazati: Ukoliko ne postoji pravo na vo enje spora. ve od njenog postojanja zavisi samo osnovanost tu benog zahtjeva koji je istaknut u tu bi. sud e presudom odbiti tu beni zahtjev kao neosnovan. putem zakona. ‡ ‡ ‡ ‡ . na to sud pazi ex officio. Zato.

i to na dva na ina: 1. jer sve posljedice podno enja tu be i litispedencije proizvode dejstvo i prema novom tu itelju ili tu enom koji su stupili u parnicu. dok je u osnovi voljne sukcesije le i razlog svsishodnosti.Procesnopravna sukcesija ili promjena stranaka u parnici ‡ Svojstvo tu ioca i tu enog sti e se obi no podno enjem tu be. Promjenom li nosti stranaka ili procesnopravnom sukcesijom i 2. s tim da u osnovi zakonske sukcesije le i razlog nu nosti. . ali i kada je stranka pravno lice kad prestane postojati. ako je u pitanju fizi ko lice. ali se mo e ste i i u toku trajanja parnice. Stupanjem uz postoje eg tu itelja ili tu enog novih lica. dok drugi oblik dovodi do zasnivanja suparni arstva. ‡ Treba znati da promjena stranaka nema uticaja na identitet parnice. ‡ Osnov za sukcesiju u parnici mo e biti zakon ili volja stranaka. ‡ Do zakonske sukcesije dolazi usljed smrti stranke u toku parnice. Samo ovaj prvi na in dovodi do promjene stranaka u parnici.

a razlog le i u svrsishodnosti. kao materijalnopravni ovla tenik. Procesnom sukcesijom. pa zbog toga ne mo e ni pokrenuti novu parnicu. . odnosno ovdje kori tenjem ustanove preina enja tu be. ‡ Singularna materijalnopravna sukcesija u parnici postoji kada u toku parnice do e do otu enja stvari ili prava povodom koga te e parnica. mogu e je parnicu nastaviti uz kori tenje svih dotada njih rezultata parnice. ali nema pravo na vo enje spora (procesnu legitimaciju). a ni stupiti na mjesto tu ioca u ve postoje u. bez pristanka obje stranke. ‡ Sukcesor. ima stvarnu legitimaciju.‡ Do sukcesije voljom stranaka mo e do i u parnici usljed materijalne singularne sukcesije ili neovisno od nje.

‡ Sa pristankom obje stranke. kao posljedice materijalnopravne sukcesije. . ‡ Prema teoriji irelevancije. du an je da svoj tu beni zahtjev-prijedlog prilagodi novonastaloj situaciji. tako to e tra iti da tu eni obavezu na inidbu ispuni prema materijalnopravnom sukcesoru. a ne cedentu. ukoliko ne eli da rizikuje da ga sud odboje sa tu benim zahtjevom. sukcesor stupa u parnicu umjesto svog prethodnika i onda dolazi i do procesnopravne sukcesije. to zna i da u tom slu aju do procesnopravne sukcesije dolazi u trenutku sukcesorne izjave da se parnica preuzima. singularna materijalnopravna sukcesija nema nikakvog uticaja na parnicu. ne treba promjeniti tu beni zahtjev u smislu da je tu eni du an obavezu izvr iti cesionaru. a ne u trenutku gra anskopravnog prenosa prava. npr. tu ilac koji je cedirao tra binu. zbog nedostatka stvarne legitimacije. vrijedi pravilo: Ako je tu ilac otu io sporno pravo. s tim da ovu posljedicu tu ilac mo e izbje i i povra ajem otu enog spornog prava. ‡ Prema teoriji relevancije koja je vladaju a danas.

a da bi to zastupnik mogao initi. a kod ugovornog zastupanja. a to su maloljetnici i punoljetna lica kojima je oduzeta poslovna sposobnost. Kod zakonskog zastupnika. nego iz zakona. ovla tenje zastupnika ne proizilazi iz volje zastupanog.Zastupanje u parnici ‡ Zastupanje kao procesna ustanova ima na podru ju procesnog prava isti sadr aj kao i na podru ju materijalnog prava. koji se jo e e naziva punomo nikom. razlikujemo vi e vrsta zastupnika: zakonski zastupnik. jer one neposredno proizvode dejstvo za zastupanu stranku. ‡ Zastupnik ostaje potpuno izvan dejstva svojih vlastitih radnji. volja zastupane stranke je osnov ovla tenja zastupnika. ugovorni zastupnik i zastupnik pravnih lica. ‡ S obzirom na osnov za zastupanje. ‡ Osnovna podjela je na zakonsko i ugovorno zastupanje. . on mora imati ovla tenje za zastupanje. ‡ Zakonski zastupnik zastupa poslovno nesposobna lica.

sud e mu tada savjetovati da uzme punomo nika. sud je ovla ten da postavi privremenog zastupnika. to je razlog apsolutne ni tavosti donesene presude. Ukoliko bi postupak oko postavljanja redovnog zakonskog zastupnika trajao dugo i 2. Sud mo e postaviti privremenog zastupnika za konkretnu parnicu samo u sljede im situacijama: 1. u pravilu. odre eno je. da li lice koje se pojavljuje kao zakonski zastupnik ima ovla tenje i da li se kre e u okviru ovla tenja koja mu pripadaju na osnovu zakona. O postavljanju privremenog zastupnika sud odmah obavje tava organ starateljstva. s tim da i ovaj zastupnik ima ovla tenja zakonskog zastupnika.‡ Sud u toku cijelog potupka ex officio pazi da li parni no nesposobnu stranku zastupa zakonski zastupnik. ‡ Sud isto tako pazi da li zakonski zastupnik savjesno vr i svoja ovla tenja u parnici. . ‡ Ko su zakonski zastupnici. zakonom. sud je ovla ten da u konkretnoj parnici postavi privremenog zastupnika. jer zakonski zastupnik ne mora da li no vodi parnicu. ali samo tu enom. Ukoliko zakonski zastupnik nije u mogu nosti zbog svoje nestru nosti da uspje no titi prava i interese zastupanog. Kad se pojavi ovakva situacija. Ako bi zbog toga za jednu ili obje stranke mogle nastati tetne posljedice. ‡ Nedostaci u zakonskom zastupanju imaju karakter procesne povrede. Samo izuzetno.

Punomo nik ‡ Zastupnika koji u parnici zastupa parni no sposobnu stranku nazivamo punomo nikom. . svako parni no sposobno lice ima pravo da neposredno ostvaruje pravnu za titu. tako da punomo nika mo e. Me utim. nego i dobrovoljni zastupnik parni no sposobnih stranaka. ipak mnogi pravni sistemi u svijetu ne priznaju parni no sposobnim strankama postulacionu sposobnost pred svim sudovima. ‡ U na em pravu. punomo nik je ne samo voljni. ali je zato njeno posjedovanje ve a garancija za uspje no vr enje zastupanja. ali i ne mora imati. nego ta lica moraju uzeti stru nog punomo nika za zastupanje. ‡ Iako je ustanova nu nog punomo nika napu tena u na em pravu. posjedovanje stru ne pravne kvalifikacije nije uslov za vr enje funkcije punomo nika. ‡ Kod nas. zapamtite. ‡ Punomo nik mo e biti svako poslovno sposobno lice.

s tim da je po jednom shvatanju parni na punomo materijalnopravna izjava volje.‡ Logi no. ‡ Treba znati da neposredno ovla tenje na zastupanje ne proizilazi iz osnovnog posla. a po drugom je procesnopravni institut. onda tim zahtjevima mo e uspje no udovoljiti samo lice koje ima stru ne pravne kvalifikacije. ‡ Parni na punomo ima karakter procesne pretpostavke. uz naknadu po advokatskoj tarifi. npr. s tim da ovo nije mogu e u na em pravnom sistemu. s tim da to nije njihova privilegija po pravu. nego po stru nosti. nego iz punomo i. ‡ Kod nas se u ulozi punomo nika naj e e pojavljuju advokati. ako je ustanova punomo nika u slu bi pru anja pravne pomo i. zbog ega je ona uslov za dopu tenost preduzetih radnji u parnici od strane punomo nika. . ali ona proizvodi svoje posljedice samo u konkretnoj parnici. U nekim procesnim sistemima je mogu e ugovoriti nagradu punomo niku srazmjerno od uspjeha koji izdejstvuje u parnici (pactum de quota litis). parni na punomo se nakon pokretanja parnice vi e ne mo e pobijati zbog svojih nedostataka. ‡ Ovla tenja punomo nika proizilaze iz punomo i koju izdaje zastupana stranka. ‡ Zbog navedenog shvatanja. s tim da se ovo drugo shvatanje i prihvata. ‡ Punomo stvo se mo e obavljati bez naknade ili uz naknadu.

Pred sudom prvog stepena. za iji rad odgovara njegov principal. ‡ Postulaciona sposobnost daje mogu nost stranci koja ima punomo nika da i sama u parnici preduzima radnje.‡ Ovla tenja iz osnovnog ugovora mogu biti u a nego na osnovu punomo i. ‡ Punomo nik koji nije advokat. razlikujemo parni nu punomo za obim radnji koji zavisi da li je punomo nik advokat ili neko drugo lice. kao i punomo za preduzimanje odre enih radnji u parnici. ‡ Ovisno od toga za koji obim parni nih radnji se ovla uje punomo nik. osim dispozitivnih. ili specijalna-samo za pojedine radnje. a ako sud posumnja u istinitost pismene punomo i. advokata ex lege mo e zamjeniti njegov pripravnik. ‡ Punomo mora biti izdata u pismenoj formi ili usmeno na zapisnik kod suda. . jer punomo mo e biti generalna-za sve radnje. pored punomo nika. mo e rje enjem odrediti da se podnese ovjerena punomo . s tim da i sud mo e pozvati stranku koja ima punomo nika da se li no izjasni o injenicama koje treba utvrditi u parnici. mo e na osnovu parni ne punomo i preduzimati sve radnje.

jer ako je punomo nik dobio parni nu punomo . bilo opozivom ili otkazom. ‡ Ali. zbog ega sud ex officio pazi da li lica koja se pojavljuju u ulozi punomo nika mogu biti punomo nici i da li se kre u u okviru ovla tenja iz punomo i. s tim da stranka mo e punomo u svako vrijeme opozvati. . zbog ega se odluka mo e pobijati redovnim i vanrednim pravnim lijekovima. s tim da punomo mo e prestati i prije okon anja parnice. ‡ Parni na punomo se daje za vo enje parnice i prestaje okon anjem parnice.‡ Od parni ne punomo i kao procesne pretpostavke zavisi dopu tenost podno enja tu be i dopu tenost preduzimanja radnji u parni nom postupku. to predstavlja apsolutno bitnu povredu postupka. onda smrt stranke nema neposredno za posljedicu prestanak punomo i. ‡ Punomo prestaje i smr u punomo nika. prestanak pravnog lica ima za posljedicu prestanak punomo i koju je ono izdalo. ‡ Ukoliko lice nije imalo ovla tenje za zastupanje. ali ne uvijek i smr u stranke.

prenijeti svoja ovla tenja na drugo lice i to lice se pojavljuje u parnici kao punomo nik. s tim da pravna lica svoju parni nu sposobnost vr e preko svojih organa. mo e in concreto. jer svoja ovla tenja crpi iz punomo i koje mu je izdao zastupnik. pravna lica kao subjekti prava imaju pored strana ke sposobnosti i parni nu sposobnost. ‡ Vr e i te radnje. ‡ Zastupnik pravnog lica mo e preduzimati. koja se izvodi iz poslovne sposobnosti. zastupnik preko koga pravno lice manifestuje svoju volju.‡ Kao to znamo. To je razlog zbog ega zastupnike pravnog lica razlikujemo od zakonskih zastupnika koji zastupaju parni no nesposobna lica. ‡ Me utim. sve radnje u parnici u ime i za ra un pravnog lica. u ulozi punomo nika pravnog lica se naj e e pojavljuju diplomirani pravnici ili pravnici po bolonjskom prcesu koji su zavr ili 4 godine fakulteta. u pravilu. treba strogo razlikovati zastupnika pravnog lica od punomo nika pravnog lica. nego volju pravnog lica. Naime. Kod nas. . pravna lica ne ispoljavaju svoju volju.

parnica je izgra ena na principu dvije stranke. a razlikujemo: obi nu intervenciju i zakonsku intervenciju u u em smislu. ‡ Kao zakonski intervenijent pojavljuje se javni tu ilac. i izme u samih stranaka. ‡ Za pojam tre ih lica odlu uju e je da ona u estvuje u tu oj parnici koja je ve nastala kao procesnopravni odnos izme u svake stranke i suda. a posredstvom suda. ‡ U ulozi obi nog intervenijenta mo e se pojaviti svako lice iji je sopstveni pravni interes anga ovan u parnici. koji kao dr avni organ titi op i interes i ombdusmen u cilju za tite zajam enih prava i sloboda. . ishod parnice esto nije bez dejstva na pravnu situaciju u kojoj se tre a lica van parnice nalaze prema jednoj od stranaka ili kad tangira ak i ire interese.U e e tre ih lica u parnici ‡ Kao to znamo. Ovo se u e e u tu oj parnici naziva jo i procesnom intervencijom. ‡ Me utim. pa i presuda svojom pravomo no u obavezuje samo stranke.

‡ Umje a je pomaga stranke. a to su: 1. jer on ne tra i pravnu za titu za sebe.Sporedno mije anje u parnicu ili interventio accessoria ‡ Procesna intervencija je ustanova koja omogu ava svakom tre em licu da u estvuje u tu oj parnici i u svom vlastitom interesu poma e stranci na ijoj se strani mije a. ‡ Potencijalni umje a mo e saznati za parnicu na tri na ina: sudskim obavje tavanjem. kako bi onda i on ostario svoj pravoza titni cilj. Da parnica postoji (lis pedens) i 2. Da postoji pravni interes za mije anje u parnicu. pa ta lica stupanjem u parnicu dobijaju procesnopravni polo aj umje a a. vansudskim obavje tavanjem ili informacijom od nekog lica. nego poma e stranci na ijoj strani se mije a da uspije u parnici. ‡ Dvije su osnovne pretpostavke neophodne za u e e umje a a. .

‡ Postojanje pravnog interesa je intervencijski razlog za stupanje u tu u parnicu u svojstvu umje a a. ra a regresni zahtjev prema umje a u. Kada odluka koja se donosi u parnici ima svoje dejstvo pravomo nosti.‡ Umje a mo e stupiti u parnicu sve od njenog nastanka pa do pravomo nog okon anja. jer je tu a parnica za tre a lica: res inter alios acta. s tim da zakon dopu ta umje a u da stupa u parnicu i nakon podno enja vanrednog pravnog lijeka. U pravnim situacijama kada se za stranku. ‡ Pravni interes postoji: 1. ‡ Na postojanje pravnog interesa za intervenciju. ukoliko izgubi parnicu. to se pro iruje i na umje a a i 2. . sud pazi ex officio.

‡ Razlozi mije anja su intervencijski. Isto tako. sklapanje sudskog poravnanja i sl. Umje a ne mo e preduzimati dispozitivne radnje. jer poma u i stranci da uspije u parnici. pa mora primiti parnicu u stanju u kakvom se nalazi kada se umije a.Polo aj obi nog umje a a i intervencijsko dejstvo presude ‡ Umje a je posebna vrsta u esnika u postupku. te su zato njegove radnje poduzete u svoje ime. ‡ Zna i. ‡ Obi ni umje a mo e istupiti iz parnice u koju se umije ao. pa umije a poma e i sebi u pravnoj situaciji u kojoj se ve nalazi prema stranci. umje a nema polo aj stranke. te su njegova ovla tenja stoga znatno ograni ena. povla enje ili preina enje tu be. npr. ali sa posljedicama za stranku na ijoj strani se mije a. odricanje ili priznanje tu benog zahtjeva. sve do njenog okon anja. ne mo e biti saslu an kao stranka. ali mo e kao svjedok. . te zbog toga mo e poduzimati sva napadna i odbrambena sredstva. jer nije ni stranka. a ni njen zastupnik.

‡ Pored toga to umje a poma e stranci. ni pravnog osnova donesene presude. ‡ Presuda prema umje a u nema dejstvo pravomo nosti. iz ega se vidi da je intervencijsko dejstvo presude ire i stro ije od pravomo nosti. dok se intervencijsko dejstvo prote e i na obrazlo enje. . npr. ve proizvodi intervencijsko dejstvo koje se sastoji u tome to umje a ne mo e u drugoj parnici osporavati pravilnost donesene presude ni u jednom elementu. Ovim prigovorom umje a mo e otkloniti intervencijsko dejstvo donesene presude. ni pravnom. ‡ Umje a ev rok za albu te e od dana kada je presuda dostavljena stranci kojoj se on pridru io. pa se zato umje a mo e suprostaviti stranci prigovorom nesavjesnog vo enja parnice u parnici koju stranka pokrene u ostvarivanju svog regresnog zahtjeva prema umje a u. Kao to ve znamo.‡ Svojim aktivnim dr anjem obi ni umje a mo e da otkloni negativne posljedice pasivnog dr anja stranke na ijoj se strani mije a. on je istovremeno i kontroli e. mo e svojim dolaskom na raspravu ili ulaganjem prigovora da otkloni dono enje presude zbog izostanka na tetu stranke kojoj se pridru io. ni injeni nom. pravomo nost obuhvata samo dispozitiv kojim se odlu uje o tu benom zahtjevu. jer ne dopu ta preispitivanje ni injeni nog. ili da ulo i albu koju je stranka propustila da ulo i i sl.

a umje a u nisu bila poznata. proizvodi prema njemu dejstvo pravomo nosti. ‡ Intervencijsko dejstvo presude iz prethodne parnice. Zato. umje a mo e u novoj parnici otkloniti samo isticanjem prigovora koji se ti u nedostatka u vo enju parnice. jer su jedinstveni suparni ari. a koji se mogu pripisati u krivicu stranci na ijoj se strani umje a pridru io. pa se zato ka e da ova lica imaju pravni interes za mije anje. sud u novoj parnici ne mo e da ispituje pravilnost i zakonitost odluke suda iz prve parnice. a to je da presuda intervencijsko dejstvo proizvodi samo izme u intervenijenta i suprotne stranke iz prethodne parnice. polo aj ste ajnog vjerovnika u parnici u kojoj se raspravlja o postojanju potra ivanja koje je osporeno u ste ajnom postupku. mo e se o ekivati dono enje sadr ajno druga ije presude u odnosu na prethodni postupak.‡ Me utim. npr. a same stranke ne mogu u toj drugoj parnici dovoditi u pitanje pravno shvatanje suda iz ranije parnice. npr. pa ukloko sud utvrdi osnovanost ovakvih prigovora. odluka koju sud donosi u parnici u koju umje a stupa. ‡ Umje a mo e imati i polo aj jedinstvenog suparni ara u predmetima u kojima zbog prirode pravnog odnosa. . stranka nije upotrijebila napadna i odbrambena sredstva za koja je imala mogu nost. ono to se mora tako e znati.

Me utim.Obavje tenje o parnici i imenovanje prethodnika ‡ Tre a lica koja imaju interes da stupe u parnicu. pa ovo dejstvo nastupa bez obzira da li je obavje teno tre e lice stupilo u parnicu ili ne. ‡ Najva nija procesnopravna posljedica obavje tenja je u nastupanju intervencijskog dejstva izme u one stranke koja obavje tava i tre eg lica koje se obavje tava o parnici. ‡ Materijalnopravno dejstvo obavje tenja tre eg lica se sastoji u posljedici prekida roka zastarjelosti. ‡ Denuncijacija ili obavje tenje o parnici proizvodi procesnopravno i materijalnopravno dejstvo. . pravno dejstvo obavje tenje o parnici proizvodi samo kao parni na radnja kojom tu ilac ili tu eni obavje tavaju tre e lice podneskom preko suda da je parnica pokrenuta i u kakvom se stanju nalazi. mogu o parnici koja te e saznati na razli ite na ine.

jer je imaju ve na osnovu toga to dr e stvar ili vr e pravo povodom koga je do lo do parnice. komisionar. on se ne mo e osloboditi svoje procesne uloge tu enog. tako e predstavlja obavje tavanje tre eg o parnici i njegovo pozivanje da stupi u parnicu umjesto lica koje ga poziva. . ne mogu poricati svoju pasivnu legitimaciju. ovo pravo pripada samo tu enom u situacijama kada tu eni. npr. ali e zato presuda koja bude donesena u parnici imati intervencijsko dejstvo prema imenovanom prethodniku.‡ Imenovanje prethodnika. ‡ Tu eni mora imenovati prethodnika u parnicu najkasnije do momenta upu tanja u raspravljanje o tu benom zahtjevu. Zapamtite. tvrdi da stvar dr i ili pravo vr i u ime tre eg lica. Njihov interes da imenuju svoje prethodnike je u tome to su ta lica ja a u pravu. a ovaj se ne odazove pozivu. poslugoprimac. pediter. kao imalac stvari ili korisnik nekog prava. prevoznik i sl. zakupoprimac. ‡ Ako je tu eni imenovao prethodnika. pa imaju bolju mogu nost da se suprostave istaknutom tu benom zahtjevu. ali zato kao tu eni.

ukoliko prethodnik ili auktor po pristanku tu enog pristane da preuzme parnicu. po to je prvobitno tu eni samo puki dr alac ili detentor stvari. tada nastupa slu aj iste procesne sukcesije koju ne prati. tu eni se tada ne mo e osloboditi parnice. on je mora nastaviti i voditi jo savjesnije. jer bi zbog nesavjesnog vo enja parnice mogao jo odgovarati i prethodniku. kao najva nijeg stvarnog prava. odnosno korisnik prava. . ako imenovani prethodnik zauzme prema pozivu negativan stav da stupi u parnicu. koji ne mo e u konkretnoj situaciji prenijeti nikakvo stvarno pravo na svoga sukcesora po latinskoj maksimi za derivativno sticanje vlasni tva. ‡ Ali.‡ Me utim. niti mo e pratiti materijalna sukcesija.

ali sa njihovim pristankom. ‡ ‡ ‡ . pa zato zasnivanje naknadnog suparni arstva nema uticaja na identitet va pokrenute parnice. Na e pravo ne dopu ta zasnivanje suparni arstva pro irenjem tu be po nalogu suda. Suparni arstvo se naj e e zasniva podizanjem tu be.Suparni arstvo ± litis consortium ‡ Kad se u postupku u ulozi tu ioca ili tu enog pojavljuju dva ili vi e lica. Ako je vi e lica u ulozi tu ioca. dok smrt jedne od stranaka dovodi do univerzalne sukcesije. a u ulozi tu enog. moraju postupak primiti u onakvom stanju u kome se on zatekao u momentu njihovog stupanja. suparni arstvo se dijeli na obi no i nu no. tada imamo suparni arstvo ili subjektivnu kumulaciju. tako to jednom tu bom ustaje vi e lica ili je tu ba upravljena protiv vi e lica. ono dijeli na materijalno i formalno. a prema dejstvu koje proizvodi u postupku. to je aktivno suparni arstvo. a postoji i eventualno i zakonsko suparni arstvo. Me utim. pa se prema uslovima koji se tra e za zasnivanje suparni arstva. do zasnivanja suparni arstva mo e do i i u toku postupka i to pristupanjem novog tu ioca ili pro irenjem tu be na druge tu ene. Lica koja stupaju u parnicu kao novi tu ilac ili tu eni. dijele njihove sudbine. tako da sva lica u ulozi tu ioca i lica u ulozi tu enog. Uslovi za nastanak suparni arstva odre eni su normama procesnog prava. pasivno.

npr. sunasljednici i sl.Materijalno i formalno suparni arstvo ‡ ‡ ‡ Suparni arstvo je materijalno kada se suparni ari u pogledu predmeta spora nalaze u pravnoj ili u stvarnoj zajednici. vi e povjerilaca ili du nika tu e ili su tu eni iz zajedni ki sklopljenog ugovora i sl. te do zasnivanja suparni arstva dolazi samo voljom stranaka. Stvarna zajednica suparni ara je kada se njihovi zahtjevi ili obaveze zasnivaju na istom injeni nom i pravnom osnovu (idem factum. idem ius). simile ius). Uz navedene uslove. Pravna zajednica postoji kada se vi e lica pojavljuju kao u esnici odre enog gra anskopravnog odnosa iz koga za njih proizilaze prava i obaveze. zbog materijalnopravnih ili procesnopravnih razloga dolazi do nu nog suparni arstva. Samo izuzetno. Formalno suparni arstvo postoji kada se zahtjevi ili obaveze suparni ara iste vrste i kada se zasnivaju na bitno istovrsnom injeni nom i pravnom osnovu (simile factum. npr. suvlasnici. Dejstvo i zna aj suparni arstva je u slu bi ostvarenja na ela svrsishodnosti i pravne sigurnosti. treba ista i i injenicu da se formalno suparni arstvo mo e zasnovati samo ako je isti sud stvarno i mjesno nadle an za svaki zahtjev ili obavezu i za svakog tu enog. ‡ ‡ .

jedan mo e da se odrekne tu benog zahtjeva. koje je. npr. te nastaje onoliko samostalnih procesnopravnih odnosa. a kod tre eg sud mo e odlu iti presudom. ve ak jedan od suparni ara kao stranka mo e biti saslu an kao svjedok za dokazivanje injenica koje su relevantne za drugog suparni ara. koliko je lica u ulozi tu ioca ili tu enog. Svaki suparni ar samostalno disponira predmetom spora. ujedno da ka em. ‡ ‡ .ako se zasniva na stvarnoj zajednici. Kada je u pitanju razvoj parnice. mo e biti obi no i nu no i to ovisno od toga da li priroda materijalnopravnog odnosa zahtjeva dono enje jedinstvene odluke ili ne. Materijalno suparni arstvo koje se zasniva na pravnoj zajednici. i naj e e u praksi zastupljeno. Dejstvo obi nog suparni arstva ima uvijek formalno suparni arstvo i materijalno . ili da teku druga iji rokovi u odnosu na druge.Obi no suparni arstvo ‡ ‡ ‡ Kod obi nog suparni arstva svaki od suparni ara ima polo aj samostalne stranke u parnici. Ako priroda odnosa zahtjeva dono enje jedinstvene odluke. ne samo da prema nekom suparni aru mo e do i do prekida postupka. drugi da sklopi poravnanje. to je onda obi no suparni arstvo.

bilo na strani tu ioca ili tu enog. a razlikuju se samo u pogledu uslova za zasnivanje. kada zakonski nasljednici tu e testamentarne nasljednike i tu bom tra e poni tenje testamenta.Nu no suparni arstvo ‡ Suparni arstvo je nu no kada se prema zakonu ili zbog prirode materijalnopravnog odnosa spor mo e rije iti samo na jednak na in prema svim suparni arima. ‡ Nu no suparni arstvo u u em smislu postoji kada u parnici. npr. ‡ Jedinstveno suparni arstvo. djeluje pravomo no u svoje odluke i na one subjekte materijalnopravnog odnosa koji nisu u estvovali u parnici. . ‡ Nu no suparni arstvo mo e biti jedinstveno i nu no u u em smislu. svi u esnici spornog materijalnopravnog odnosa. nu no moraju u estvovati. dok su im dejstva ista. Ako ne u estvuju svi. kao vrsta nu nog suparni arstva. kao procesnopravnom odnosu. sud e tada usljed nedostatka stvarne legitimacije odbiti tu beni zahtjev kao neosnovan.

pa radnje koje jedan suparni ar preduzima. a zakoni ne reguliraju. ali se radnje ije je poduzimanje vezano za odre eni rok mogu vr iti sve dok rok te e bar za jednog suparni ara. porodi nih. Rokovi za poduzimanje parni nih radnji teku posebno za svakog suparni ara. one proizvode dejstvo samo ako su preduzete od strane svih nu nih suparni ara zajedno. Obi ni suparni ari su u me usobnom odnosu potpuno samostalne stranke. nasljednih. svaki nu ni suparni ar se smatra jednom strankom. presuda zbog izostanka se ne bi mogla donijeti prema suparni aru koji se pasivno dr ao u postupku. Me utim. to se ti e dispozitivnih procesnih radnji. najpovoljnija za sve suparni are. i kod nu nog suparni arstva svaki suparni ar je samostalna stranka u pogledu mogu nosti preduzimanja parni nih radnji. ili kod tu be javnog tu ioca ili tre ih pravno zainteresiranih lica ili organa starateljstva za poni tenje braka. radi se o sporovima povodom nedjeljivih stvarnih prava i drugih nedjeljivih pravnih odnosa.‡ ‡ ‡ ‡ Nu ni suparni ari su npr. a drugi osporavaju injenice. ili kod tu be za osporavanje bra nog o instva i sl.: suvlasnici nepokretnosti u parnici za utvr ivanje prava slu nosti. Problem nastaje kada jedni priznaju. imovinskopravnih i sl. ali u pogledu dejstva preduzetih radnji. Jedinstveno i nu no suparni arstvo u u em smislu imaju isto dejstvo u parnici i zajedni ki se tako razlikuju od obi nog suparni arstva. da procesnoprava dejstva proizvodi ona radnja koja je s obzirom na krijnji ishod parnice. Stoga. Dakle. . ne proizvode dejstvo prema ostalim suparni arima. npr. pa ovdje praksa smatra. ukoliko bar jedan suparni ar zauzima aktivno dr anje u postupku.

‡ Sve posljedice podno enja tu be i litispedencije nastaju jednako prema svim eventualnim suparni arima. .Eventualno suparni arstvo. kao eventualnog suparni ara. npr. lice A tu i lice B za naknadu tete. jer se prema njima tu beni zahtjev mo e usvojiti samo ukoliko je pravomo no odbijen prema onom tu enom koji je u tu bi naveden ispred njih. a pri tome nije siguran da je ba lice B odgovorno za tetu. Jedino se meritorno raspravljanje o osnovanosti tu benog zahtjeva prema eventualnim suparni arima odla e do dono enja pravomo ne odluke o osnovanosti tu benog zahtjeva prema prvotu enom. pa ukoliko se tu beni zahtjev usvoji prema prvotu enom. odboja se prema eventualnim suparni arima kao neosnovan. pa tu bom eventualno obuhvata i lice C. ‡ U pravnom ivoti tu ilac se koristi ovom ustanovom kod ostvarivanja prava u situacijama u kojima nije siguran u pasivnu legitimaciju tu enog. suparni arstvo na osnovu zakona i glavno mije anje u parnicu ‡ Sva lica koja su navedena iza prvotu enog su eventualni ili supsidijarni suparni ari.

Poseban oblik suparni arstva na osnovu zakona je po tu bi glavnog intervenijenta. Prema na em pravu. to sud prvo raspravlja i odlu uje o tu benom zahtjevu glavnog intervenijenta. Kako odlu ivanje o tu benom zahtjevu glavnog intervenijenta ima prejudicijelan zna aj za ishod prve parnice. npr. Tako. Glavno mije anje u parnicu ili intervencijski postupak imamo kada lice u cijelosti ili djelimi no tra i stvar ili pravo o kome izme u drugih lica ve te e parnica. pa tada to lice mo e pred istim sudom pred kojim parnica te e. tako da glavni du nik i jemac ne mogu biti zajedni ki tu eni.‡ ‡ ‡ ‡ Suparni arstvo na osnovu zakona odre uje se za neke posebne pravne situacije. jer bi to bilo protivno sadr aju ugovora o jemstvu. pa tu ba glavnog intervenijenta ima za posljedicu zasnivanje suparni arstva na pasivnoj strani. odnosno tu ilac i tu eni iz ve pokrenute parnice. zauzimaju zajedni ki polo aj tu enih. pa tek onda nastavlja raspravljanje o tu benom zahtjevu iz prve parnice. tu iti obje stranke jednom tu bom sve dok se postupak pravomo no ne okon a. pravilo je u na oj praksi da se jemac nalazi u obavezi samo ako glavni du nik ne bude mogao platiti svoj dug. . zakon izri ito propisuje da glavni du nik i jemac mogu biti zajedni ki tu eni. ako se tome ne protivi sadr ina ugovora o jemstvu. ovom tu bom se pokre e samostalna parnica koja je potpuno nezavisna od ve pokrenute parnice.

Odredbe materijalnog prava koje se ti u nedostatka u izjavi volje ne mogu se primjeniti na procesne radnje stranaka. 4. Treba znati da i propu tanje stranaka u parnici ima karakter procesne radnje. Dejstvo procesnih radnji ne mo e zavisti od uslova. odnosno pretpostavke procesnih radnji stranaka su: 1. pa se zato sve procesne radnje. Procesne radnje su u pravilu opozive i 6. mada procesna radnja mo e biti preduzeta i konkludentno. Strana ka. 2. ‡ Stranke preduzimaju procesne radnje u pravilu svojim aktivnim dr anjem u parnici. 5. npr. . u odnosu na presudu. 3. Specifi nost procesne forme je jedno od obilje ja procesnih radnji stranaka. Adresat procesnih radnji stranaka je uvijek sud.Procesne radnje stranaka ‡ Procesne ili parni ne radnje su pravne injenice procesnog prava. nalaze u odnosu sredstva prema cilju. tu eni se pre utno slo i sa povla enjem ili preina enjem tu be. ‡ Najva nija podjela procesnih radnji je na radnje stranaka i radnje suda. parni na i postulaciona sposobnost. ‡ Op e karakteristike.

prijedlog za odlaganje ro i ta i sl. .Podjela procesnih radnji stranaka ‡ Najva nija podjela radnji stranaka je prema kriteriju dejstva koje proizvode u parnici. ‡ Procesne tvrdnje mogu biti injeni ne i pravne. a tu eni eli njima obesna iti osnovanost tu benog zahtjeva. ‡ U posredne radnje spadaju prijedlozi. a stvarni prijedlozi se ti u odlu ivanja o predmetu spora. npr. npr. kao i podjela na ofanzivne i defanzivne procesne radnje stranaka. tu beni prijedlog. albeni prijedlog i sl. tvrdnje i sl. a to je na: posredne i neposredne radnje. ‡ Posredne procesne radnje tek posredstvom djelatnosti suda proizvode dejstva u postupku.. a prijedlozi se dijele na procesne i stvarne.. tako da tim tvrdnjama tu ilac eli da doka e osnovanost tu benog zahtjeva. Procesnim prijedlozima stranke ele da uti u na vremenski razvoj parnice.

‡ Neke procesne radnje imaju istovremeno karakter i neposrednih i posrednih radnji. ‡ Nedostaci procesnih radnji stranaka se mogu otkloniti. tu ba. povla enje tu be. . npr. ‡ Kad su u pitanju procesne radnje suda. alba i drugi pravni lijekovi i sl.‡ Neposredne procesne radnje su one koje same po sebi proizvode dejstvo u parnici. npr. a radnja konvalidirati naknadnim odobrenjem te radnje. prijedlog za povra aj u pre a nje stanje. ali bez posredovanja suda. ulaganje albe i sl. no kako su istovremeno upravljene i na dono enje odluka suda. dok posredne radnje ispituje i sa stanovi ta njihove dopu tenosti i osnovanosti. pa se samo najva nije radnje preduzimaju u odre enoj procesnoj formi. koje se donose u obliku presuda i rje enja. neophodno je ista i da se bitno obilje je na eg savremenog parni nog postupka ogleda u napu tanju strogosti procesne forme. a albom se zasniva nadle nost vi eg suda. tu ba i alba su istovremeno i neposredne i posredne radnje. Ove radnje sud ispituje samo sa stanovi ta njihove osnovanosti. treba kazati da su odluke najva nije radnje suda. ‡ Po pitanju forme procesnih radnji. npr. npr. tu bom se pokre e parni ni postupak. utoliko su i posredne radnje.

sud e stranku pou iti da ga ispravi i dopuni. sastavlja se zapisnik. s tim da e na ovaj na in sud postupiti i ako podnesci nisu podneseni u dovoljnom broju primjeraka. jasan i da sadr i sve to je potrebno da bi se po njemu postupalo. jer se u njemu odslikava tok glavne rasprave. te e joj odrediti sudski rok za ponovno podno enje podneska. ‡ Ukoliko je podnesak nejasan ili ne sadr i sve nu ne elemente. ‡ Zapisnik spada u va ne procesne dokumente. I o radnjama koje se usmeno preduzimaju van ro i ta. preduzimaju se u pismenoj formi i nazivaju se podnesci. ‡ Podnesak mora biti uredan. .Podnesci i zapisnik ‡ Procesne radnje koje se preduzimaju van ro i ta.

pa ukoliko o odlu nim injenicama postoji bitna protivrje nost izme u sudske odluke i zapisnika. Zapisnik u kome je uneseno sudsko poravnanje pojavljuje se u funkciji izvr ne isprave. kojom se obezbje uje pravilno i zakoniti presu ivanje. to ima za posljedicu apsolutno bitnu povredu postupka. ‡ Sud je du an da u zapisnik unese i prigovore koje sud nije prihvatio. kao dispozitivne radnje. dokazivati da je zapisnik nepravilno sastavljen. kao i kod ostalih javnih isprava. nego na rezultatima cjelokupnog usmenog. povla enje tu be i sudsko poravnanje. ‡ Sudski zapisnik je po svom karakteru javna isprava. ipak je on u slu bi procesne garancije.‡ Iako se presuda o osnovanosti zahtjeva ne temelji na zapisniku. ali se isto tako. neposrednog i javnog raspravljanja. unose u zapisnik. . ali je dopu teno. ‡ O vije anju i glasanju sastavlja se poseban zapisnik koji razgleda samo vi i sud kad rje ava o pravnom lijeku.

u zakonske rokove spadaju: rok za podno enje prijedloga za povra aj u pre a nje stanje. sud u pravilu nije vezan rokovima u preduzimanju procesnih radnji. a ni stranke. prekluzivne i dilatorne. nego i pravovremena odluka u sporu. pa se strankama mora ostaviti dovoljno vremena i to najmanje 8 dana od dana primitka poziva. Npr. vremenski interval za preduzimanje procesnih radnji predvi en normama procesnog prava. pa ih sud. sudske. ‡ U na em pravu. to se sigurno negativno odra ava na tok postupka. ‡ Procesni rokovi slu e i za pripremanje stranaka. ‡ Zakonski rokovi su odre eni zakonom. kao to znate. ne mogu mijenjati. emu nesumnjivo doprinise rokovi. . ‡ Procesni rokovi se dijele na zakonske.Rokovi ‡ Rok je. Ovi rokovi su istovremeno i prekluzivni. ‡ Cilj dobrog pravosu a nije samo da se donese pravilna. rokovi za ulaganje pravnih lijekova i sl. jer njihovo propu tanje dovodi i do gubitka prava.

prijedlog za povra aj u pre a nje stanje se podnosi u subjektivnom roku od 8 dana i objektivnom roku od 60 dana. presuda se mora pismeno izraditi u roku od 8 dana od dana dono enja. ovakav rok se naziva instruktivnim. njihovo trajanje odre uje sud. ‡ Od procesnopravnih rokova. za neke procesne radnje suda. za koje norme procesnog prava ve u vr enje procesnih prava i obaveza. ukoliko sud i ne udovolji zahtjevima ovog roka. npr. . tako da se ovi rokovi na prijedlog stranaka mogu produ avati. treba razlikovati materijalnopravne rokove.‡ Kod sudskih rokova. koji se ra unaju od dana nastupanja relevantne injenice. rok za ispravljanje neuredno podnesenog podneska ili rok za davanje odgovora na tu bu i sl. norme procesnog prava propisuju rokove. i objektivne. rokovi se dijele na subjektivne. Npr. jer ne proizvodi nikakve pravne posljedice na strani suda. za koje norme materijalnog prava ve u vr enje materijalnopravnih ovla tenja. Me utim. Kod sudskih rokova zakon utvr uje maksimalne granice njihova trajanja. s tim da rokovi teku u kontinuitetu (tempus continiuum). ‡ Isto tako. ‡ S obzirom na vrijeme od kada se ra unaju. koji po inju te i od dana saznanja za doga aj. npr.

odnosno danom njegove predaje preporu enom po iljkom. . Rok prestaje da te e od momenta kada je nastupio zastoj u razvoju postupka. ro i ta za izvo enje dokaza i sl. naturalno. tada se smatra kao da je podnesak predat sudu. ako je radnja ije je preduzimanje vezano za odre eni rok. Ustanova fikcije se koristi kada se normama procesnog prava fingira da je podnesak podnijet sudu. u kojoj se stranka nalazi. na i zakoni ne prihvataju tzv. preduzeta prije isteka roka. gdje se rokovi ra unaju od momenta do momenta. ako stranka podnesak iz neznanja preda ili uputi nenadle nom sudu. Rokovi prestaju te i kada nastupi prekid postupka. a u fakultativna ro i ta spadaju pripremna ro i ta. u pravilu. pa tada prestaju te i i zakonski i sudski rokovi. a nadle nom sudu stigne nakon proteka roka. po inju da teku iznova. odn. u sudskoj zgradi. a ne od momenta kada je sud donio odluku povodom zastoja koji je nastupio. ro i ta za glavnu raspravu ili ro i te za povra aj u pre a nje stanje. Ili. ili kada se predaja podneska vr i odre enoj ustanovi. Ovi rokovi ne teku dok traje zastoj u razvoju postupka.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Kao to znate. Rok je odr an u va nosti. Obligatorna ro i ta su. Ro i ta uvijek zakazuje sud i ona mogu biti obligatorna ili fakultativna. astronomsko ra unanje rokova. rokovi koji su prestali da teku. u pravilu. s tim da sud mo e odgoditi ro i te kad je to potrebno radi izvo enja dokaza ili iz drugih opravdanih razloga. a kada se postupak nastavi. Rok po inje ogla avanjem stvari i odr ava se. smatrat e se da je na vrijeme podnesak podnesen.

zakonodavac se slu i fikcijom da je stranka preduzela procesnu radnju. i bez obzira da li je stranka za propu tanje odgovorna ili nije. ‡ Najva nija posljedica propu tanja je nastupanje prekluzije. ‡ Propu tanje nastupa samo po sebi. prekluziji. smatra se da je podnesak povu en. propu tanje zakonskih rokova vodi. npr. odnosno na dono enje pravilne odluke. bez obzira na to da li se mo e propu tanje pripisati volji stranaka ili ne. ‡ Kod propu tanja nekih radnji. u pravilu. ‡ Kako propu tanje ima za posljedicu prekluziju. ako ne bude popravljen. odnosno nemogu nost da se vi e preduzme propu tena radnja. Kao to rekosmo. . dopunjen i vra en sudu u odre enom roku.Pojam propu tanja i povra aj u pre a nje stanje ‡ Procesna radnja je propu tena ukoliko nije poduzeta u predvi enom roku ili do odre enog momenta u razvoju postupka. zbog toga bi propu tanje moglo da ima i vrlo tetne posljedice na krajnji ishod postupka.

. zove se povra aj u pre a nje stanje (restitutio in integrum). ‡ Predlaga je du an istovremeno sa podno enjem prijedloga da preduzme i propu tenu radnju. odnosno u objektivnom roku od 60 dana.‡ Ustanova koja je pravno uobli ena za otklanjanje posljedica propu tanja. a koje se ne mogu pripisati u krivicu stranaka. i to: 1. 2. Da se propu tanje ne mo e pripisati u krivicu stranci ili njenom zastupniku i 4. Da propu tanje ima za posljedicu prekluziju. ‡ Do povra aja u pre a nje stanje mo e do i samo na prijedlog stranaka i ako su ispunjene sve pretpostavke. 3. Da je stranka propustila ro i te ili rok za poduzimanje procesne radnje. Da prijedlog bude blagovremeno podnesen (subjektivni rok 8 dana od dana prestanka razloga za propu tanje ili od kada je stranka za to saznala.

a naknadno ulo ena alba smatra se blagovremeno ulo enom. povra aj u pre a nje stanje. ‡ Sud neblagovremen i nedozvoljen prijedlog odbacuje rje enjem kao nedopu ten. oduzima presudi dejstvo pravomo nosti. Zbog toga. Me utim. ako je propu ten rok za stavljanje prijedloga da se dopusti povra aj u pre a nje stanje ili ako je propu teno ro i te odre eno povodom prijedloga za povra aj u pre a nje stanje. ‡ Treba da znate. propu tanja roka za ulaganje albe. zbog npr. onda se parnica vra a u ono stanje u kome se nalazila prije propu tanja. . ‡ Kad sud pravomo nim rje enjem dopusti povra aj u pre a nje stanje.‡ Povra aj u pre a nje stanje nije dopu ten. postupak po restitucionom prijedlogu nema u pravilu uticaja na tok parnice. sud mo e odlu iti da se postupak prekine do pravomo nosti rje enja o prijedlogu.

2.Tu ba ‡ Tu ba je procesnopravna forma kojom se u parni nom postupku ostvaruje ustavom zagarantovano pravo na pravnu za titu. Zato je dostavljanje tu be tu enom primarno u funkciji ostvarivanja na ela kontradiktornosti. dokazi i tu beni zahtjev. sastava suda ili ulaganja revizije. odre enje obje stranke: tu ioca i tu enog. a navedene elemente dijelimo u dvije grupe. i to: 1. te je tu ba kao procesna radnja upravljena prema sudu. a posredstvom suda. . osnov tu be. U drugu grupu elemenata tu be spadaju: tu beni osnov. bez tu ioca nema ni sudije. predmet spora. ‡ Dakle. odnosno bez tu be nema ni postupka (nemo iudex sine actore). dokazi i tu beni zahtjev. a uz oznaku predmeta spora navodi se i njegova nov ana vrijednost. tu ba je upravljena i prema drugoj stranci-tu enom. ‡ Elementi tu be koji sa injavaju njen nu ni sadr aj su: odre enje suda od koga se tra i za tita. stranaka i predmeta spora. kao i svaki drugi podnesak: oznaka suda. Vrijednost predmeta spora slu i za odre ivanje nadle nosti. Podaci koje tu ba mora sadr avati.

odluku o osnovanosti tu benog zahtjeva sud donosi na osnovu injenica koje je utvrdio na glavnoj raspravi. Samo ako je tu beni zahtjev dovoljno odre en da se mo e razlikovati od svakog drugog njemu sli nog. a ne i u obimu koji omogu uje odlu ivanje o osnovanosti tu benog zahtjeva. injeni ni osnov obrazuju pravno relevantne injenice iz kojih tu ilac izvodi tu beni zahtjev kao pravnu posljedicu. sud mo e pouzdano odlu ivati da li su pretpostavke koje se ti u principa. dok je pravni samo fakultativan. a ne na osnovu onih koje su iznesene u tu bi.injeni ni osnov tu be ‡ ‡ ‡ Razlikujemo injeni ni i pravni osnov. ispunjene. s tim da je injeni ni osnov nu an elemenat tu be. ‡ ‡ . a tu eni ima mogo nost da zauzme svoj stav prema istaknutom tu benom zahtjevu. npr. Me utim. stranke su du ne da iznesu sve injenice na kojima temelje svoje zahtjeve i da predlo e dokaze kojima se utvr uju te injenice. res iudicata i lis pedens. ne bis in idem. injeni ni osnov tu benog zahtjeva mora biti u tu bi prezentiran u obimu koji omogu uje dopu tenost raspravljanja o tu benom zahtjevu. Prema raspravnom na elu.

sud ne obavezuje. ‡ Dakle. du an je da utvrdi sud po principu: sud je du an da poznaje pravo ± iura novit curia. ‡ Iako o osnovanosti tu benog zahtjeva sud odlu uje na osnovu injeni ne gra e koju stranke mogu prezentirati u toku trajanja prvostepenog postupka. jer ukoliko npr. i kada ga tu ilac iznosi. da ponovimo. injeni ni osnov je nu an elemenat tu be. ipak je u interesu tu ioca da ve u tu bi iznese sve injenice od kojih zavisi osnovanost tu benog zahtjeva. Pravna ocjena tu benog zahtjeva se izvodi iz pravnih normi. koje za odre ene stvarne injenice ve u pravne posljedice. . dok je pravni samo fakultativan. tu eni izostane. ako su ispunjene i ostale pretpostavke za dono enje ove odluke. pa ak i u albi. onda postoji mogu nost da se izdejstvuje dono enje presude zbog izostanka.Pravni osnov tu be ‡ Pravni osnov. ‡ Da li odre ene fakti ke injenice u svom ukupnom rezultatu proizvode pravne posljedice na koje je upravljen tu beni zahtjev.

‡ Pravoza titnu formu tu benog zahtjeva odre uje sadr aj pravne za tite koja se tra i. ‡ Uva avaju i ove tri procesne forme. a ne priroda materijalnopravnog ovla tenja povodom koga se za tita tra i. samo je tu beni zahtjev predmet odlu ivanja. a ni preko tu benog zahtjeva. utvr ivanje postojanja ili nepostojanja odre enog prava ili pravnog odnosa (deklaratorna). tu ilac ve u tu bi unaprijed odre uje sadr aj odluke koju sud treba da donese. pa prema tome i predmet parnice kao procesnopravnog odnosa. 2. i to: 1. zato su stranke du ne da odrede sadr aj i obim pravne za tite. ‡ Zato se tu beni zahtjev mo e postaviti u tri procesnopravne forme. Deklaratornoj i 3. Me utim. . morate znati.Tu beni zahtjev (petitum) ‡ Tu beni zahtjev je predmet spora. Konstitutivnoj. pa tako npr. ‡ S obzirom da sud ne ide ni mimo. tu ilac mo e od suda zahtjevati: dono enje odluke kojom se nala e izvr enje odre ene radnje(kondemnatorna). Kondemnatornoj. i promjena ili prestanak odre enog pravnog odnosa(konstitutivna).

ovo je ustavari materijalnopravno poimanje ovog pitanja. ‡ ‡ ‡ U pravilu. Kada je u pitanju problem utu ivosti. treba kazati da je on prvo u slu bi odre ivanja identiteta tu be. zatim. pa zbog toga do preina enja tu be dolazi samo onda kada se u tu bi mijenja tu beni zahtjev.‡ Kada je u pitanju funkcija i zna aj tu benog zahtjeva. ali i dejstvo materijalne pravomo nosti ne dopu ta novu parnicu u istom predmetu. uz zadr avanje samog prava? Jedni teoreti ari predvi aju ovakvu mogu nost. Drugi imaju ispravniji stav i oni tvrde da se lica ne mogu odre i prava na pravnu za titu kao javnopravnog ovla tenja. pa ukoliko to pravo nedostaje in concreto. treba kazati da je to pitanje samog subjektivnog prava. Postavlja se pitanje da li se nosilac subjektivnog prava mo e privremeno ili trajno odre i sudske za tite tog prava. ali mogu oprostiti dug ili odgoditi nastupanje njegove dospjelosti . ‡ Identi nost tu benih zahtjeva u dvije parnice. svojstvo presu ene stvari sti e odluka o tu benom zahtjevu. ali se i tada faksira ili upu uje email-om u pismenom obliku. pa bi sud u tom slu aju rje enjem odbacio tu bu kao nedopu tenu. Mo e se podnijeti i usmeno na zapisnik kod suda. sud e donijeti presudu kojom tu beni zahtjev odbija kao neosnovan. odnosno njegove utu ivosti. usljed nadostatka utu ivosti kao procesne pretpostavke. . ra a prigovor litispendencije. tu ba se podnosi u pismenom obliku u vidu podneska.

Preobra ajne ili konstitutivne. Sadr aj pravne za tite odre uje u tu benom zahtjevu tu ilac. odnosno uznemiravanja samog prava. To je tzv. izaziva ka ili provokativna tu ba.Vrste tu bi ‡ Prva podjela. pa ak i protiv nje. to zna i da se lice sudskim putem izaziva da svoje pretenzije doka e tu bom pred parni nim sudom ili da spor izgubi. biti pozvan da podigne tu bu kod suda za ostvarivanje svoga prava. ‡ ‡ . Dosu uju e ili kondemnatorne. Tre a vrsta tu be. 2. Karakteristika ovih tu bi je da se ne zna protiv kojih subjekata se mogu podnijeti. Druga podjela. razlikujemo tri vrste tu bi: 1. jeste poseban i arhai an vid dekleratorne tu be. Li nim tu bama se tite relativna subjektivna prava sa dejstvom inter partes. a ne prema prirodi materijalnopravnog odnosa povodom koga se tra i pravna za tita. Kao to ve rekosmo. Stvarnim tu bama se tite apsolutna subjektivna prava sa dejstvom erga omnes. kod koje titular prava mo e bez obzira na svoju volju. je na stvarne i li ne. u procesnom pravu podjela tu bi je izvr ena prema sadr aju pravne za tite koja se u tu bi tra i. Utvr uju e ili deklaratorne i 3. Specifi nost ovih tu bi je da je potencijalni tu eni poznat i prije nego to je do lo do povrede. dok ne do e do povrede odnosno uznemiravanja samog prava.

trpljenje ili propu tanje.Kondemnatorne ili dosu uju e tu be ‡ Tu beni zahtjev kod ovih tu bi uvijek je upravljen na odre enu radnju. tu ilac ima mogu nost da u izvr nom postupku ostvari prinudno izvr enje sudske odluke. da preda odre enu stvar. pa i kondemnatorne tu be. trpljenje. . te da tu eni: plati odre enu svotu novca. Tako npr. ‡ Pravni interes je procesna pretpostavka za dopu tenost svake. odnosno propu tanje. Kod kondemnatorne tu be postojanje pravnog interesa nije potrebno dokazivati. po to njegovo postojanje proizilazi iz sadr aja pravne za tite koja se tra i. Svoj zahtjev da sud osudi tu enog na odre enu radnju. tu ilac uvijek zasniva na tvrdnji da je tu eni povrijedio neko njegovo pravo. Ako tu eni dobrovoljno ne ispuni obavezu iz odluke. da se suzdr ava od vr enja odre ene radnje i sl. tu ilac tra i od suda da tu enog osudi.

npr. ako tu ilac u tu bi navodi da e dospjelost tek nastupiti u odre enom vremenskom periodu u budu nosti. a u toku postupka se utvrdi da nije. tada tu bu treba odbaciti kao nedopu tenu.‡ Me utim. sud e odbiti tu ioca sa tu benim zahtjevom kao neosnovanim. Ali. . kod zakonskog izdr avanja. ‡ Samo izuzetno. ukoliko tu ilac tvrdi u tu bi da je potra ivanje iz tu benog zahtjeva dospjelo. ako sud na e da je zahtjev za izdr avanje osnovan. mo e obavezati tu enog na ispunjenje obaveze koja jo nije dospjela. kondemnatorna tu ba mo e biti dopu tena za ostvarivanje zahtjeva povodom potra ivanja koja dospjevaju u budu nosti. zbog nepostojanja pravnog interesa.

utvr ivanje svojstva odre ene stvari i sl. predmet utvr enja mogu biti samo postoje i pravni odnosi. pa predmet tu be mogu biti razli iti pravni odnosi. a to je da tu itelj mo e putem ove tu be tra iti utvr ivanje istinitosti odnosno neistinitosti neke isprave. a to je u praksi vrlo rijedak slu aj.Deklaratorne ili utvr uju e tu be ‡ Kod ove vrste tu bi sud samo utvr uje postojanje ili nepostojanje pravnog odnosa koji je u tu benom zahtjevu procesnopravno uobli en. ali same po sebi ne mogu biti predmet odlu ivanja. obigacionopravni. Ni apstraktna pravna pitanja ne mogu biti predmet tu be za utvr enje. nasljednopravni i drugi odnosi. U pravilu. npr. tada su predmet dokazivanja. postoji samo jedan izuzetak. svojinskopravni. ne mo e biti predmet tu be za utvr enje postojanje ili nepostojanje poslovne ili pravne sposobnosti. ovisno od toga da li sud utvr uje postojanje ili nepostojanje pravnog odnosa. Od pravila da injenice ne mogu biti predmet odlu ivanja. Ove tu be mogu biti pozitivne i negativne. npr. ‡ ‡ ‡ . te nije dopu teno utvr enje odnosa koji e nastati u budu nosti. Ukoliko su pravno relevantne injenice sporne kao predmet odlu ivanja.

‡ Cilj deklaratorne ili tu be za utvr enje je prevencija. bilo radnjama ili izjavama. tako da u roku koji je odre en.‡ Pravni interes za podizanje deklaratorne tu be. tu ilac ima pravni interes da deklaratornom tu bom tu neizvjesnost otkloni. odnosno tu be za utvr enje je procesna pretpostavka na ije postojanje sud pazi ex officio. jer nesigurnost i neizvjesnost do koje se dolazi u pravnom odnosu je obi no posljedica dr anja tu enog koji. izaziva spor o postojanju ili nepostojanju pravnog odnosa. npr. ‡ Tu ba za utvr enje je isto procesnopravni oblik ostvarivanja pravne za tite. . osporavanje postojanja ugovora o djelu predstavlja realnu opasnost za njegovo budu e ostvarenje. tako da sadr aj pravne za tite formuliran u tu benom zahtjevu nije odre en materijalnopravnim zahtjevom. odnosno sadr ajem materijalnopravnih ovla tenja.

ako tu ilac izdejstvuje povoljnu odluku o postojanju pravnog odnosa. zbog ega mogu nost podizanja kondemnatorne tu be ini nepotrebnim podizanje deklaratorne tu be same po sebi. koji se ostvaruje kondemnatornom tu bom. pa u takvim sporovima tu ilac mo e pored kondemnatorne tu be da ustane i deklaratornom tu bom i to zajedno sa kondemnatornom ili u vidu prejudicijelnog-incidentalnog zahtjeva za utvr enje. npr. tu eni mu ne e mo i sa uspjehom osporiti postojanje istog pravnog odnosa u drugoj parnici koja se vodi povodom nekog drugog zahtjeva za inidbu. ima sporova u kojima mogu nost ostvarivanja pravne za tite kondemnatornom tu bom ne iscrpljuje u cijelosti pravni interes za podizanje i deklaratorne tu be. .Odnos deklaratorne i kondemnatorne tu be ‡ Samo prerastanje spora u povredu izaziva i prerastanje pravnog interesa sa utvr enja u pravni interes za dosu enje. ‡ Istina. to je posebno izra eno u sporovima o stvarnim i drugim apsolutnim pravima.

s tim da njegovo isticanje nema za posljedicu preina enje tu be. Ne zaboravite. i tada tu ilac ima pravni interes da izdejstvuje i o prethodnom pitanju odluku sa dejstvom pravomo nosti. pa se time otvara spor o prethodnom pitanju. ‡ Incidentalni zahtjev je nov tu beni zahtjev uz postoje i ukoliko je isti sud nadle an za oba pitanja. koje mora biti rije eno. da bi sud mogao odlu iti o tu benom zahtjevu iz kondemnatorne tu be. .‡ Prejudicijelni ili incidentalni zahtjev za utvr enje za tu ioca mo e nastati tek u parnici koju je pokrenuo kondemnatornom tu bom. kako mu tu eni vi e ne bi mogao sa uspjehom osporavati postojanje takvog pravnog odnosa.

onda donosi presudu kojom izri e promjene. . Zato su konstitutivne tu be rje e u pravnom ivotu. jer neposredno proizvodi odre enu promjenu u postoje em pravnom odnosu. ‡ Rekosmo. pravna funkcija kondemnatornih i deklaratornih tu bi se sastoji u ostvarivanju odnosno utvr ivanju postoje ih pravnih odnosa. putem preina enja ili ukidanja postoje eg pravnog odnosa. Takva presuda ima karakter pravne injenice. pravna funkcija koja se ostvaruje konstitutivnom tu bom prevazilazi okvire funkcije postupka kao institucije u slu bi ostvarenja. a to je svakako i osnovna funkcija postupka kao institucije. zbog ega se konstitutivne tu be zna ajno razlikuju od kondemnatornih i dekaratornih tu bi. ‡ Me utim. pa ako utvrdi da mu pripada.Konstitutivne ili preobra ajne tu be ‡ Konstitutivnom tu bom tu ilac tra i od suda da donese presudu kojom se stvara nova pravna situacija. u odnosu na kondemnatorne i deklaratorne. Kod konstitutivne tu be sud prvo utvr uje da li tu iocu pripada ovla tenje na promjenu koju zahtjeva. a ne stvaranja prava.

. kojim se tra i da se izvr enje proglasi za nedopu teno. za poni taj braka i tu ba za osporavanje bra nog o instva. tu ba za smanjenje ili pove anje odre ene inidbe ili na smanjenje ugovorene kazne ili za odre ivanje vremena ispunjenja obaveze i sl. Konstitutivni karakter imaju i izvr ne tu be du nika. npr. tu ba za progla enje prestanka ugovora o izabranom sudu ili tu ba za poni tenje odluke izabranog suda. ‡ U posebnu vrstu konstitutivnih tu bi spadaju tu be kojima je tu beni zahtjev upravljen na promjenu procesnopravnog polo aja. npr. npr. tu ba za razvod braka. te je u njima tu beni zahtjev naj e e upravljen na izmjenu u postoje em pravnom odnosu. ‡ Na podru ju imovinskih odnosa.‡ Pravo na promjenu na podru ju bra nih i porodi nih odnosa se naj e e ostvaruje konstitutivnom tu bom. konstitutivne tu be su rje e.

ili ako tu ilac smanji tu beni zahtjev. ‡ Drugo procesnopravno dejstvo podno enja tu be imamo ako se tu ba preina uje zbog okolnosti koje su nastupile nakon podno enja tu be sudu.to zna i da dolazi do ustaljenja nadle nosti ili perpetuatio fori. pa se tada tu eni takvom preina enju ne mo e protiviti. iako bi zbog tih promjena trebao biti nadle an drugi redovni sud iste vrste . . sud koji je bio nadle an u momentu podno enja tu be ostaje i dalje nadle an. To zna i ako se u postupku promjene okolnosti na kojima je zasnovana nadle nost suda. koje se u pravilu vr i prema injenicama koje su postojale u momentu podno enja tu be sudu.Procesnopravne i materijalnopravne posljedice podno enja tu be ‡ Prvo procesnopravno dejstvo podno enja tu be se sastoji u ocjenjivanju nadle nosti.

smatra se da do prekida nije ni do lo. Ako u bra nim sporovima nakon podno enja tu be umre tu ilac. a ne dolazi ako je tu ba podnesena u roku koji jo te e. 3. Ako rok za ispunjenje obaveze nije odre en. nasljednici imaju pravo da nastave postupak u cilju dokazivanja osnovanosti tu be.‡ Najva nije materijalnopravne posljedice podno enja tu be sudu su: 1. pravo izbora se tada iscrpljuje podno enjem tu be i 5. Prekida se zastarjevanje i odr aj i to pod rezolutivnim uslovom da se postupak nastavi i okon a. du nik tada pada u docnju u momentu kada povjerilac podnese tu bu sudu. 4. 2. do prekluzije dolazi ako je tu ba podnesena poslije proteka roka. Ako je pravo na podno enje tu be vezano prekluzivnim rokom. Ako pravo izbora kod alternativnih obligacija pripada tu iocu. no ako se povu e tu bu ili ako sud tu bu odbaci kao nedopu tenu. .

Litispedencija ± lis pedens ‡ Dostavljanjem tu be tu enom. 4. 3. Ako koja od stranaka otu i stvar ili pravo o kojem te e parnica. Procesnopravna dejstva litispendencije su: 1. pod uslovom da izgubi spor po zahtjevu za predaju stvari. Materijalnopravna dejstva litispendencije. zna i da dostavljanje tu be tu enom proizvodi dejstva i po materijalnom pravu. latinski: lis-spor i pedens-parnica postoji odnosno te e. 2. za preina enje tu be u objektivnom smislu treba pristanak tu enog. nastaje parnica kao procesnopravni odnos. to ne sprje ava da se parnica izme u istih stranaka dovr i. Nakon dostavljanja tu be tu enom. Protivtu ba i tu ba glavnog intervenijenta mogu a je tek nastankom parnice i 5. Za litispendenciju se vezuje niz dejstava i to: procesnopravnog i materijalnopravnog karaktera. odgovara kao nesavjesni dr alac. od momenta kada mu je tu ba dostavljena. Od ovog momenta parnica postoji. Umje a kao tre e lice mo e se pridru iti jednoj od stranaka. a posredstvom suda i izme u stranaka (tu ioca i tu enog). npr. ‡ ‡ ‡ . tu eni kao savjesni dr alac. i to izme u svake stranke i suda. Dok parnica te e. ne mo e se u pogledu istog zahtjeva pokretati nova parnica.

‡ Na sud e na zahtjev stranke prekinuti postupak ukoliko je pred stranim sudom pokrenut postupak u istoj stvari pod dva uslova: 1. . Za utvr ivanje postojanja dvostruke litispedencije. Predmet spora u obje parnice mora biti isti. ali ne moraju u obje parnice imati istu strana ku ulogu 2. odnosno ako se njima ostvaruje isti pravoza titni cilj. Ako postoji fakti ka uzajamnost. a isti je ako je tu beni zahtjev isti. ako utvrdi da parnica u istoj stvari ve te e. pa e sud tada drugu tu bu odbaciti kao nedopu tenu.‡ Na postojanje litispedencije sud naj e e saznaje iz prigovora tu enog. Na zasnivanje litispedencije pred inistranim sudom ne pazi se po slu benoj du nosti. to zna i da u obje parnice stranke moraju biti iste. mjerodavan je: 1. Zna i zabrana dvostruke litispedencije proizilazi iz latinske maksime: Ne bis in idem! ‡ Pokretanje parnice u odre enom predmetu pred inostranim sudom ne predstavlja apsolutnu smetnju za pokretanje parnice pred doma im sudom u istom predmetu. Identitet stranaka. Ako se radi o sporu za koji nije predvi ena isklju iva jurisdikcija suda u BiH i 2.

Kumulirati se mogu i zahtjevi koji nisu povezani istim injeni nim i pravnim osnovom. ‡ Uslovi za dopu tenost spajanja u jednoj tu bi vi e tu benih zahtjeva su utvr eni normama procesnog prava i na njih sud pazi po slu benoj du nosti. Kad su svi zahtjevi povezani istim injeni nim i pravnim osnovom i 2. pa je zbog toga ovakvo spajanje samo vanjsko.Objektivna kumulacija ‡ Kumulacija postoji kada se u jednoj tu bi istakne vi e pravnih posljedica u formi tu benog zahtjeva. ako je isti sud stvarno nadle an za svaki od tih tu benih zahtjeva i ako se ti zahtjevi raspravljaju u istom postupku. pod uslovima: 1. ‡ Norme procesnog prava dopu taju spajanje vi e tu benih zahtjeva u istoj tu bi protiv istog tu enog. . s tim da kumulacija vi e tu benih zahtjeva u jednoj tu bi ne dovodi u pitanje njihovu procesnopravnu samostalnost. zbog ega ne uti e na identitet svakog od istaknutih tu benih zahtjeva.

Od ovog pravila postoji odstupanje samo ako to zakon izri ito dopu ta. me usobno isklju uju. u postupku bra nog spora zahtjev za zakonsko izdr avanje se kumulira npr. ‡ Kumulativno spajanje je osnovni oblik objektivne kumulacije i naj e e se primjenjuje. npr. tada postavlja zahtjev za povrat kupoprodajne cijene.‡ Ne mogu se kumulirati zahtjevi koji se rje avaju po op em parni nom postupku. uz zahtjev za povra aj stvari isti e se i zahtjev za naknadu tete koja je na stvari pri injena. s tim da se ovi zahtjevi. u praksi ima iroku primjenu. npr. logi no. a slu aju da se o tome ne bude odlu ivalo. 3. sa zahtjevima koji se rje avaju po pravilima posebnih parni nih postupaka. 2. . Kumulativno. tu ilac zahtjeva ispunjenje ugovora. u postupku povodom paternitetskog spora sa zahtjevom za izdr avanje. U vidu fakultas alternative. Tu ilac na prvom mjestu u tu bi isti e osnovni tu beni zahtjev o kome tra i da sud primarno odlu uje. Samo kumulativna i eventualna kumulacija imaju karakter objektivne kumulacije u pravom zna enju rije i. ‡ Eventualno spajanje. jer su alternativno i fakultas alternativno spajanje samo prividni oblici objektivne kumulacije. a u slu aju da se poka e da je ugovor ni tav. Eventualno. Alternativno i 4. ‡ Tu beni zahtjevi u jednoj tu bi mogu biti spojeni: 1. kao oblik kumulacije. npr. onda postavlja drugi-pomo ni zahtjev za odlu ivanje.

‡ Litispedencija i sva njena dejstva nastupaju podjednako povodom i osnovnog i pomo nog zahtjeva. Zato, tu ba u pogledu pomo nog zahtjeva nema karakter uslovne procesne radnje, jer norme procesnog prava ne dopu taju podizanje tu be pod uslovom. ‡ Prema tome, ako sud usvoji glavni tu beni zahtjev kao osnovan, to e pravomo nost te presude imati za posljedicu okon anje litispedencije u pogledu pomo nog tu benog zahtjeva i to sa dejstvom ex tunc, to zna i da e se smatrati kao da nije ni nastupila. ‡ Alternativno spajanje je samo procesnopravni izraz alternativne obligacije. Zato tu ilac u tu benom zahtjevu isti e vi e pravnih posljedica i tra i da sud obave e tu enog na svaku od njih, s tim da se udovoljavanjem jednoj od njih, udovoljava i tu benom zahtjevu u cijelosti. Zbog toga je kumulacija fiktivna, jer se ostvarenjem jedne pravne posljedice gase i sve ostale, npr. tu eni je du an da preda tu iocu odre enu stvar ili da mu isplati ugovorenu svotu novca. ‡ Procesnu fakultas alternativu imamo ako npr. sud usvoji tu beni zahtjev, tada e sud u presudi izre i da se tu eni mo e osloboditi davanja stvari, ako plati odre enu nov anu svotu. To predstavlja pravo, ali ne i obavezu tu enog, odnosno to je facultas alternativa.

Preina enje tu be ili modificatio
‡ U na em pravu do preina enja tu be dolazi i onda kada tu ilac pove a postoje i zahtjev, to je preina enje u kvantitativnom smislu, ili kada uz postoje i tu beni zahtjev istakne i drugi tu beni zahtjev, to predstavlja preina enje kumulacijom, iako se u ovakvim situacijama, da znate, ne radi o promjeni identiteta tu be kojom je pokrenut postupak. ‡ Promjena tu benog zahtjeva ima za posljedicu preina enje tu be, to je i utvr eno pozitivnim odredbama na eg procesnog prava, te zbog toga, najjednostavnije, za preina enje tu be mo emo re i da je to promjena istovjetnosti tu benog zahtjeva, npr. tu ilac ustaje tu bom u kojoj tu beni zahtjev upravlja na ispunjenje kupoprodajnog ugovora, tako to tra i isporuku ugovorene koli ine robe. Zbog toga, u toku parnice tu ilac svoj tu beni zahtjev preina uje, te zahtjeva naknadu tete zbog neispunjenja ugovora. ‡ Promjena injeni nog osnova dovodi do preina enja tu be, samo onda kada istovremeno izaziva i promjenu tu benog zahtjeva.

‡ U na em pravu, posljedice preina enja tu be ima i pove anje postoje eg, kao i isticanje novog tu benog zahtjeva uz postoje i tu beni zahtjev, iako ova dva oblika preina enja ne dovode do promjene identiteta tu be. ‡ Kod pove anja tu benog zahtjeva dolazi samo do kvantitativne promjene u ve istaknutom tu benom zahtjevu, pa je stav na e BH sudske prakse da tu ilac mo e pove ati tu beni zahtjev i nakon njegovog priznanja od strane tu enog i to sve do dono enja presude. Npr. tu iocu, ukoliko se pojave nove injenice u toku postupka, a budu izazvane pogor anjem zdravstvenog stanja, pripada ve i iznos nov ane naknade u odnosu na onaj koji je istakao u tu benom zahtjevu. ‡ Me utim, kvantitativno smanjenje tu benog zahtjeva nema za posljedicu preina enje tu be, ve posljedicu povla enja tu be, i to u tom njenom smanjenom dijelu. ‡ Isticanje novog zahtjeva uz postoje i, dovodi u stvari do kumulacije tu benih zahtjeva, npr. tu ilac uz zahtjev za povra aj stvari, isti e u toku parnice i zahtjev za naknadu tete, zbog smanjenja vrijednosti te stvari.

‡ Subjektivno preina enje tu be ili permutatio personalis dovodi do promjene u li nosti tu enog, za razliku od objektivnog preina enja koje se ti e predmeta spora. ‡ Tu ilac mo e preina iti tu bu i tako to e umjesto prvobitno tu enog, tu iti neko drugo lice-naj e e zbog gre ke u pasivnoj legitimaciji tu enog jer prvobitno tu eni nije obveznik iz materijalnopravnog odnosa povodom koga se ustaje tu bom. ‡ Conditio sine qua non za subjektivnu modifikaciju je pristanak prvotu enog, i to od momenta njegovog upu tanja u raspravljanje o meritumu spora, ali isto tako i pristanak novotu enog. ‡ Dopu tenost preina enja tu be je dispozitivna radnja tu ioca, pa su uslovi za dopu tenost tu be: 1. Pristanak tu enog ili 2. Dopu tanje preina enja od strane suda. ‡ Tu ilac mo e preina iti tu bu u objektivnom smislu sve do zaklju enja rasprave, a nakon dostavljanja tu be tu enom, onda je za preina enje tu be potreban i pristanak tu enog, to se ini kod preina enja predmeta spora, odnosno preina enja u objektivnom smislu. Tu eni se mo e saglasiti sa preina enjem davanjem izri itog pristanka, pre utno ili upu tanjem u raspravljanje o preina enoj tu bi-konkludentno.

to se ti e suda, sud tako e mo e procjeniti da se preina enjem ostvaruje krajnji cilj raspravljanja spornog stanja me u strankama kako bi se otklonila mogu nost pokretanja nove parnice, zbog ega sud iz razloga svrsishodnosti dopu ta preina enje tu be i onda kada se tu eni protivi preina enju. ‡ Za subjektivno preina enje ili preina enje koje se ti e promjene u li nosti tu enog, uslovi su mnogo stro iji, jer se mo e u initi samo sa pristankom, kako prvotu enog, tako i novotu enog. Prema prvotu enom preina enje tu be ima sve posljedice povla enja tu be, a za povla enje je, kao to znate, potreban pristanak prvotu enog od momenta njegovog upu tanja u raspravljanje. Pristanak lica koje stupa u parnicu je potreban zbog toga to to lice prima parnicu u onom stanju u kome se ona nalazi kada on u nju stupa. Prema ‡
tome, uspje no subjektivno preina enje tu be rezultira time to je novotu eni, umjesto prvotu enog, stranka u postupku, s tim da je ovo preina enje mogu e samo do zaklju enja glavne rasprave.

Od pripremnog postupka uveliko zavisi pravilnost i efikasnost vr enja sudske funkcije. Glavna rasprava.pripremni postupak i 2. oblikuje tok i faze pripremnog postupka. Sve su ovo radnje suda i u duhu su sudskog upravljanja postupkom. na kojoj se: 1. sudu je prepu teno da. ‡ ‡ . jer na osnovu glavne raprave sud donosi odluku o osnovanosti tu benog zahtjeva kao predmeta odlu ivanja. konstruisana je posebna faza pripremnog postupka. Pripremanje glavne rasprave . a na njoj je izvo enje dokaza najva nija procesnopravna djelatnost. dostavljanje tu be tu enom na odgovor. nisu obligatne. Stadij pripremanja glavne rasprave podrazumjeva: ispitivanje tu be. Za uspje no ostvarenje sudske funkcije na glavnoj raspravi. u skladu sa na elom sudskog upravljanja postupkom.PRVOSTEPENI PARNI NI POSTUPAK Pripremanje glavne rasprave ‡ ‡ Prvostepeni postupak se odvija u dvije faze: 1. Utvr uje postojanje procesnih pretpostavki i 2. Glavna rasprava je centralna procesna institucija prvostepenog postupka. Zbog navedenog. s tim da sve radnje kojima se oblikuje pripremni postupak. Priprema se procesna gra a za odlu ivanje o predmetu spora. pripremno ro i te i zakazivanje glavne rasprave.

Morate znati. lis pedens ili pravni interes. sud e tada primjeniti odgovaraju e mjere za otklanjanje tih nedostataka. sud nije ovla ten da odlu uje u ovoj fazi postupka. Odgovor na tu bu je procesna radnja tu enog kojom tu eni zauzima svoj stav prema tu bi i tu benom zahtjevu. npr. nerazumljivost i nepotpunost tu be. res iudicata. ‡ ‡ ‡ . pa se zbog ovih nedostataka tu ba mo e odbaciti tek na pripremnom ro i tu. sud e tada tu bu odbaciti kao nedopu tenu. sud e odmah donijeti presudu na osnovu priznanja. jer ona mora biti potpuna i razumljiva. o postojanju procesnih pretpostavki koje se ti u predmeta spora. Stoga. ukoliko sud utvrdi da se radi o apsolutnoj nenadle nosti suda ili da je tu ba podnesena po isteku prekluzivnog roka. te procesnih nedostataka na strani suda i stranaka. npr. Propu tanje tu enog da na tu bu odgovori. pa ukoliko tu eni prizna tu beni zahtjev. a ukoliko je rije o otklonjivim nedostacima.Prethodno ispitivanje tu be i odgovor na tu bu ‡ Ispitivanje tu be je obligatna procesna radnja u kojoj je sud ovla ten da ispituje i odlu uje o postojanju pretpostavki koje se ti u tu be. ne proizvodi za njega nikakve tetne posljedice. jer sud na osnovu odgovora na tu bu cijeni da li je potrebno zakazati pripremno ro i te ili se odmah mo e zakazati ro i te za glavnu raspravu.

kao to su: razja njavanje su tine spora. odr ava pripremno ro i te uvijek kada ocijeni da je svsishodno njegovo odr avanje sa stanovi ta to potpunijeg i cjelovitijeg pripremanja glavne rasprave. sre ivanje procesne gra e. ako se tome ni jedna stranka ne protivi. jer se ta faza uglavnom svodi na pitanja sudskog upravljanja postupkom u materijalnopravnom smislu.Pripremno ro i te ‡ Sud. a to je razja njavanje pitanja koja se ti u predmeta spora. to zna i da sud na pripremnom ro i tu ne mo e izvoditi dokaze. raspravljanje o predmetu spora je zna ajno ograni eno na pripremnom ro i tu. Izvo enje dokaza je kao izuzetak dopu teno kod izvo enja dokaza putem vje taka i uvi ajem. . razdvajanje spornog od nespornog i koja se dokazna sredstva mogu upotrijebiti za dokazivanje spornih injenica. jer to spada u isklju ivu funkciju na glavnoj raspravi. on pristupa ostvarenju drugog dijela pripremnog postupka. ‡ Nakon to sud utvrdi da ne postoje procesne smetnje za dalji tok postupka. u pravilu. a sud smatra da je izvo enje dokaza neophodno. Ipak.

bilo dono enjem kona nog akta kojim se odlu uje meritorno o predmetu spora. ‡ Iako je pripremno ro i te prioritetno u slu bi neometanog odvijanja postupka. neophodno je da znate da u toku cijelog pripremnog postupka. ‡ U sporovima koji nisu slo eni. a najmanje 8 dana od dana prijema poziva.‡ Ako su sporne injenice od kojih zavisi rje avanje o procesnim pretpostavkama i drugim procesnim pitanjima. sud mo e uvijek da izvodi dokaze na pripremnom ro i tu radi utvr ivanja ovih injenica. ali i sudsko poravnanje. . na njemu se postupak mo e i okon ati. sud zakazuje glavnu raspravu odmah nakon ispitivanja tu be. ili dispozitivnim radnjama stranaka koje imaju iste posljedice. presudu na osnovu odricanja i presudu zbog izostanka. npr. Ro i te za glavnu raspravu treba odrediti tako da se strankama ostavi dovoljno vremena za pripremu. na pripremnom ro i tu sud mo e donijeti presudu na osnovu priznanja. funkciju suda vr i sudija pojedinac. ‡ I na kraju.

‡ Osnovni zahtjevi na ela: kontradiktornosti. usmenosti. ali se samo na prvom ro i tu za glavnu raspravu mo e donijeti presuda zbog izostanka. javnosti. a to je utvr ivanje pravnorelevantnih injenica koje obrazuju osnov presude kao zavr nog akta. zbog ega je glavna rasprava obligatoran stadij u razvoju postupka. ekonomi nosti i neposrednosti pru aju temeljne garancije za ostvarivanje osnovne funkcije glavne rasprave. ‡ Sud mo e.Glavna rasprava ‡ Glavna rasprava je jezgro postupka kao institucije. neposrednog i javnog raspravljanja. . u pravilu. zasnovati svoju odluku samo na osnovu procesne gra e koja je bila predmet usmenog. ‡ Glavna rasprava se u pravilu sastoji od vi e pojedina nih ro i ta.

ona obrazuju jedinstvo koje zovemo glavna rasprava. bez obzira na broj ro i ta. ‡ Jedinstvo glavne raprave koje obezbje uje na elo jedinstva ili koncentracije. Zato. neposrednosti i javnosti.‡ Ideal postupka je da se glavna rasprava okon a na prvom ro i tu. . radnje preduzete na nekom od prethodnih ro i ta ne gube svoje dejstvo na nekom od sljede ih ro i ta i nije ih potrebno ponavljati. izraz je procesnopravnog oblikovanja ro i ta na na elu usmenosti. u najve oj mjeri zavisi efikasnost i ekonomi nost u sprovo enju glavne rasprave. Zato od sposobnosti suda u upravljanju postupkom. te na ela sudskog upravljanja postupkom. ali je u praksi to prije izuzetak nego pravilo. stranke su ovla tene da procesnu radnju preduzimaju u cijelom toku glavne rasprave. to zna i sve do njenog zaklju enja. ‡ S obzirom na na elo jedinstva glavne rasprave. Naravno.

‡ ‡ ‡ . to u ovom slu aju ne podrazumjeva predsjednika vije a. onda je funkcija rukovo enja glavnom raspravom podijeljena izme u predsjednika vije a i vije a. U procesnopravnom smislu rukovo enje podrazumjeva sljede e radnje: otvaranje i zaklju ivanje glavne rasprave. sud u pravilu odmah pristupa vije anju i glasanju. zaklju enje ro i ta. saslu anje svjedoka i vje taka. ono donosi sve odluke koje se ti u upravljanja postupkom. Isto tako. a poslije zaklju ivanja. npr. a u korist predsjednika vije a. Kada je u pitanju vije e. Glavna rasprava se zaklju uje kada vije e smatra da je predmet dovoljno raspravljen. du nost je predsjednika vije a da se u toku glavne rasprave brine o odr avanju reda u sudnici i dostojanstvu suda. te oni i upravljaju glavnom raspravom. Rekosmo. to predstavlja poseban stadij u razvoju postupka. daje se i oduzima strankama rije . odlaganje ro i ta. funkciju suda u na em prvostepenom postupku vr e sudije pojedinci. odr ava se red na ro i tu. to zna i da je predsjednik vije a primus inter pares. ponovno otvaranje ro i ta i sl. odluke kojim se odre uje izvo enje dokaza.Upravljanje glavnom raspravom ‡ Ako funkciju suda na glavnoj raspravi vr i vije e. isklju enje javnosti. diktira se sadr ina rasprave u zapisnik i sl.

‡ To zna i. sudske policije i neposrednim uru enjem pismena u sudu. npr. . dostavljanje spada u procesne radnje suda. ‡ U pravilu. ‡ Procesne radnje suda koje zahtjevaju dostavljanje. s tim da zakon omogu ava da se dostavljanje obavi i preko odre enog radnika u sudu. odnosno dostavljanje vr i sud po slu benoj du nosti.. pravni lijekovi. uru uju se neposredno licu kome se dostava treba izvr iti.Dostavljanje ‡ Dostavljanje je. sudske odluke i sl. najjednostavnije re eno. procesnopravna djelatnost uru ivanja pismena ili podnesaka adresatima kojima su oni upu eni. dostavljanjem se omogu ava svakoj stranci da zauzme svoj stav prema radnjama suprotne stranke. te se ovo dostavljanje naziva li nim dostavljanjem. ‡ Prema na elu sudskog upravljanja postupkom. kao i prema radnjama suda. zatim preko nadle nog organa op ine. sud dostavljanje ostvaruje preko po te. tu be.

Ovu vrstu punomo nika treba da imaju npr. Me utim. Dostavljanje ogla avanjem je dopu teno samo onda kada sud postavi privremenog zastupnika tu enom ije je boravi te nepoznato. Kada adresat odbije da primi pismeno. Obi no dostavljanje dopu ta da se pismeno uru i nekom drugom licu umjesto adresata. Dostavnica je isprava koja ima snagu javne isprave i njome se zasvjedo ava da je dostavljanje izvr eno. odnosno tu enom koji se nalazi u inozemstvu. a nema punomo nika u BiH. nije obi no. pa e se time smatrati da je dostavljanje izvr eno. onda se dostavljanje ostvaruje po pravilima obi nog dostavljanja. ve ima karakter li nog dostavljanja. pa ukoliko ni u ovom poku aju ne uspije. Punomo nik za primanje pismena ne zastupa stranku. a nemaju punomo nika u BiH. kada se predaja pismena vr i zakonskom zastupniku odnosno punomo niku stranke.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Ako se lice kome se pismeno mora li no uru iti ne zatekne na mjestu. dostavlja e ga ostaviti u stanu ili prostorijama u kojima to lice radi ili e pismeno ostaviti na vratima stana ili prostorije. a o tome ne obavjesti sud. predstavlja relativno bitnu povredu parni nog postupka. s tim da predaja pismena stranci umjesto njenom punomo niku. Predaja pismena stranci. ne proizvodi dejstva. dostavlja je du an da preduzme jo jedan poku aj. ili kada stranka promjeni adresu. . stranke koje se nalaze u inozemstvu. umjesto njenom zakonskom zastupniku. ali sa dejstvom dostave adresatu.

nego samo dok zastoj traje parnica ne mo e da se odvija u pravcu svog okon anja. pa s obzirom na karakter i prirodu tih smetnji. ‡ Prekid postupka je vrsta zastoja do kojeg dolazi kada se pojave odre ene smetnje. ‡ Zastoj postupka je u stvari prekid postupka. koji ne proizvodi nikakve procesnopravne posljedice. za razliku od fakti kog zastoja. prekid postupka mo e biti obligatan i fakultativan. . npr.Zastoj odnosno prekid postupka ‡ Zastoj kao procesna situacija ne ukida parnicu. ije postojanje onemogu ava nesmetano odvijanje parnice. sud e zastati sa postupkom dok ne protekne rok u kome oni mogu prijaviti svoje u e e i sl. fakti ki zastoj imamo kod dono enja me upresude. kao procesnopravni odnos. jer e tada sud zastati sa postupkom do nastupanja njene pravomo nosti ili u slu aju u e a javnog tu ioca ili ombdusmena. koji spada u procesnopravnu vrstu diskontinuiteta koji dovodi do procesnopravnog dejstva.

‡ Obligatan prekid postupka ti e se procesnih pretpostavki. pa i kada se stranka nalazi na podru ju koje je zbog vanrednih okolnosti odsje eno od suda. . pa mu je tada prepu teno da u svakom konkretnom slu aju odlu uje da li e o tom pitanju raspravljati i odlu ivati ili e to prepustiti nadle nom organu. ili ako se posumnja da je vje tak ili svjedok dao la an iskaz ili da je isprava la na. mo e odlu ivati o prethodnom pitanju i onda kada odlu ivanje o tom pitanju ne spada u njegovu nadle nost. da li je u injeno krivi no djelo za koje se goni po slu benoj du nosti. tada izazivaju prekid postupka ex lege. moraju postojati u toku cijelog trajanja postupka. ‡ Sud. a ako se nedostaci pojave u toku samog postupka. ko je u inilac i da li je on krivi no odgovoran. bilo na strani stranaka ili suda. pa procesne pretpostavke. ‡ Fakultativni razlozi koji mogu dovesti do prekida postupka su: ako sud odlu i da sam ne rje ava o prethodnom pitanju. Ako sud odlu i da sam ne rje ava o prethodnom pitanju ili kada je stranka odsje ena zbog vanrednih okolnosti. tada sud uvijek prekida postupak. u pravilu. kao uslov za raspravljanje i odlu ivanje. sud te nedostatke na odgovaraju i na in otklanja. ‡ Ako se nedostaci pojavljuju u momentu pokretanja postupka.

odnosno da li je svjedok ili vje tak dao la an iskaz ili je upotrijebio la nu ispravu. odnosno prekida. pa tek dostavljanjem rje enja o nastavljanju postupka. . ako se radi o obligatnom prekidu. ima deklaratorni karakter. ali sud ne mo e za vrijeme prekida donisiti nikakve odluke.‡ Me utim. zavisi uglavnom od stranaka. rokovi po inju te i iznova. ‡ Da li e do nastavka prekinutog postupka do i. ima konstitutivni karakter. ako se radi o prekidu postupka do koga je do lo u slu aju kada je sud odlu io da ne rje ava o prethodnom pitanju. kada odluka o tu benom zahtjevu zavisi od toga da li je u injen privredni prestup ili krivi no djelo i ko je u inilac. a u slu aju fakultativnoih razloga. ‡ Momentom prekida postupka prestaju da teku svi rokovi (zakonski i sudski). ‡ Me utim. nakon prestanka razloga koji su do prekida doveli. tada sud mo e. ‡ Procesnopravno dejstvo prekida se sastoji u tome da parnica kao procesnopravni odnos i dalje postoji. postupak e se nastaviti po slu benoj du nosti. ali i ne mora prekinuti postupak. jer se postupak nastavlja na njihov prijedlog. ‡ Odluka suda o prekidu postupka.

Ocjenu dokaza. Predmet dokazivanja. Izvo enje dokaza i ‡ 5. a koja obuhvata prikupljanje dokaza. ‡ 3. ipak je u na em pravu sud osnovni subjekt dokazivanja. . ‡ Dokazivanje kao procesna djelatnost obuhvata: ‡ 1. Teret dokazivanja. ‡ 4. ‡ 2. izvo enje dokaza i ocjenu dokaza.Dokazivanje ‡ Dokazivanje predstavlja procesnim normama uobli enu djelatnost u kojoj u estvuje sud. ‡ Iako dokazivanje predstavlja zajedni ki zadatak svih u esnika u postupku. prioritetno stranaka. Dokazna sredstva. stranke i ostali u esnici u postupku. Na sudu le i du nost da potpuno i istinito utvrdi sve sporne pravno relevantne injenice. a nakon izmjena parni nih zakona u BiH.

Zato. dok su injenice. Utvr ivanje pravnorelevantnih injenica ima za posljedicu racionalno tro enje vremena i sredstava. Op epoznate injenice. Nakon to se utvrdi koje su injenice pravno relevantne. potrebno je utvrditi njihovu istinitost. nije nikada predmet dokazivanja jer va i princip iura novit curia. a istinitost se utvr uje putem dokazivanja. 3. predmet dokazivanja. mora utvrditi njihova relevantnost. sud mo e uzeti odre ene injenice i bez dokazivanja. sadr aj pravnih normi na osnovu kojih se presu uje u sporu.Predmet dokazivanja ili thema probandi ‡ ‡ Predmet dokazivanja su pravnorelevantne injenice. Za davanje pravilnog odgovora na sva pitanja koja se ti u odre ivanja predmeta spora. 2. Me utim. odnosno injeni nih tvrdnji. ‡ ‡ ‡ ‡ . jer se prije utvr ivanja istinitosti injenica. Priznate injenice. presudno je stru no pravno znanje. injenice utvr ene krivi nom presudom. a krajnji rezultat je dono enje pravilne presude. zbog ega je pravilna pravna kvalifikacija predmeta spora od presudnog zna aja za pravilan ishod parni nog postupka. Pretpostavljene injenice i 4. u pravilu. a to su: 1.

. pa je zatim opozvala.Priznate injenice ‡ Predmet priznanja mogu biti samo injeni ne tvrdnje. ‡ Kada je u pitanju opozivanje priznanja. Me utim. odnosno nema procesne posljedice. priznanje injenica dato izvan parnice ne proizvodi nikakvo procesno dejstvo. uzimaju i u obzir sve okolnosti. Zato. prema svom uvjerenju cijeniti ho e li injenicu koju je stranka prvo priznala. uzeti kao priznatu ili osporenu. ‡ Forma priznanja nije propisana parni nim zakonima u BiH. ali se izjava o priznanju stranke mo e dati usmeno na ro i tu ili pismeno van ro i ta. dok pravne tvrdnje ne mogu biti predmet priznanja. priznanje injenica pred sudom u toku parnice predstavlja jednostranu parni nu radnju stranke. sud e.

ili u sporovima u kojima je ograni eno na elo dispozitivnosti. Naime. sud mo e narediti da se dokazuju i priznate injenice. npr. ‡ Od pravila da se priznate injenice ne dokazuju.‡ Dejstvo priznanja se sastoji u tome to se priznate injenice ne dokazuju. postoje odstupanja. No. na elo materijalne istine postavlja pred sud du nost da se utvr uju samo sporne injenice. . bra ni i paternitetski sporovi gdje sud nije vezan priznatim injenicama. pa ih sud unosi u osnov presude bez dokazivanja. ako smatra da stranke njihovim priznanjem idu za tim da raspola u zahtjevom kojim ne mogu raspolagati. treba znati da sud sa priznatim injenicama izjedna ava i nesporne injenice. pa se zato utvr uju dokazivanjem. Zbog navedenog.

pa time i sudu. jer se one izjedna avaju sa op epoznatim injenicama. mo e biti pozvan da se pojavi u funkciji svjedoka. ‡ injenice do ijeg je saznanja sud do ao u vr enju svoje funkcije. ‡ Me utim. npr. u nekom ranijem postupku. jer su takve injenice poznate irem krugu ljudi. ali mu tada prestaje funkcija sudije u konkretnom predmetu.Op epoznate ili notorne injenice i privatno znanje sudije ‡ Pravilo je da notorne injenice ne treba dokazivati. pa ukoliko sudija pojedinac ili lan vije a raspola e znanjem koje se ti e odre enih pravnorelevantnih injenica u konkretnom sporu. ne treba dokazivati. ‡ Sud op epoznate injenice uzima u osnov odluke po slu benoj du nosti. privatno znanje sudije je bez procesnopravnog dejstva. .

pa se rezlikuju dvije vrste pravnih pretpostavki: 1. ‡ Neoborive pretpostavke (presumptio iuris et de iure) nisu pretpostavke u pravom smislu.Pravne pretpostavke ili presumptio iuris injenice ije postojanje zakon pretpostavlja ne treba dokazivati i to su pravne pretpostavke. ‡ Karakter pravnih pretpostavki imaju samo one presumpcije koje su uobli ene u pravnoj formi pravne norme. Oborive i 2. Neoborive pravne pretpostavke. ‡ . jer su to pravila materijalnog prava koja su uobli ena u formu pravne pretpostavke.

‡ Pretpostavke su. da znate. ali proizvode i zna ajne procesnopravne posljedice. npr. naj e e regulirane normama materijalnog prava. polo aj u postupku se olak ava pretpostavkom prema kojoj se smatra da je obveznik ispunio ranije dospjelo potra ivanje. nego se samo teret dokazivanja prebacuje na suprotnu stranku. u odnosu na onu koja se poziva na injenice ije se postojanje pretpostavlja. zbog ega se mogu smatrati i pojmovima procesnog prava. ako ima priznanicu da je isplatio one koje su kasnije dospjele. . pravne pretpostavke su samo oborive pretpostavke (presumptio iuris tantum). I ovim oborivim pretpostavkama se ne isklju uje apsolutno du nost da se dokazuju pretpostavljene injenice.‡ U pravom smislu. Najzna ajnija procesnopravnaposljedica u postupku dokazivanja je u tome da je sud vezan za pretpostavke.

indicije se ne mogu smatrati pretpostavkama. dokazivanje putem indicija se mnogo vi e koristi na podru ju krivi nog nego gra anskog prava. . da znate. nego vrstom posrednih dokaza. dok to nije slu aj sa indicijama. isti kao i kod pravnih pretpostavki. ‡ Me utim. me u njima je i zna ajna razlika u tome to su pravne pretpostavke pravna pravila kojima se odre uje da se odre ena injenica ima smatrati ta nom. koristi kada ne raspola e neposrednim dokazima. u pravilu. jer sud indicije u svrhu dokazivanja pravnorelevantnih injenica. dok se suprotno ne doka e.Indicije ‡ Indicije predstavljaju proces izvo enja zaklju aka iz poznatih injenica o postojanju nepoznatih. sud mora biti u potpunosti ubije en u istinitost injenica koje se nalaze u funkciji indicije. ‡ Upravo zbog izre enog. jer one predstavljaju osnovu iz koje se izvodi zaklju ak o ta nosti pravnorelevantnih injenica ‡ Ipak. ‡ Zbog toga.

a samo izuzetno i na sudu. . odvija se u okviru zahtjeva koje postavlja raspravno. pa e sud tada primjeniti pravila o teretu dokazivanja.Teret dokazivanja ili onus probandi ‡ Du nost prikupljanja dokaza le i u na em pravu na strankama. ‡ Nemogu nost da se ta no utvrde pravno relevantne injenice u postupku na osnovu prikupljenih dokaza. bez obzira da li iznesene injenice i izneseni dokazi idu u prilog stranke koja ih je iznijela ili ne. ne osloba a sud da donese presudu. a rijetko i istra no na elo. ‡ Du nost prezentiranja injenica i dokaza le i na obje stranke. injenica i dokaza. ‡ Du nost prezentiranja procesne gra e. te e sud presudu donijeti na tetu one stranke koja nije bila u stanju da pru i dokaze koji treba da kod suda stvore uvjerenje u istinitost spornih injenica.

Ako tu ilac ne doka e tvrdnje na kojima zasniva svoj zahtjev. sud e donijeti osloba aju u presudu ako ne stekne uvjerenje da je optu eni krivi no odgovoran (in dubio pro reo). ‡ Najva nija pravila o preraspodjeli tereta dokazivanja obuhva ena su sa tri maksime: 1. tu eni se osloba a i 3. tu eni postaje tu ilac u pogledu dokazivanja tvrdnji iz tih prigovora. Shodno ovom osnovnom principu krivi nog prava. 2. . a ne na onoj koja ne to pori e.‡ Zakoni o parni nim postupcima u BiH ne sadr e op a pravila o preraspodjeli tereta dokazivanja izme u stranaka. Teret dokaza le i na onoj stranci koja ne to tvrdi. Ulaganjem prigovora. dok se u krivi nom postupku problem preraspodjele tereta dokazivanja rje ava u skladu sa principom presumpcije nevinosti optu enog.

‡ Na tu enom je i teret dokazivanja injenica kojima se pravo gasi. a to je naj e e tu eni. npr. da je ugovor zaklju en pod prinudom. a to je naj e e tu ilac. ili da je dug pla en i sl. npr. injenice kojima se pravo gasi i injenice kojima se sprje ava nastanak prava. ‡ injenice koje sprje avaju nastanak odre enog prava dokazuje. u pravilu. da je protekao rok zastarjelosti. sve se injenice koje se pojavljuju kao predmet dokazivanja dijele u etiri grupe: injenice kojima se pravo stvara. ‡ injenice kojima se pravo stvara. da je rok za ispunjenje ugovora produ en. . ili usljed prevare ili zablude. ona stranka koja se poziva na takve injenice. dokazuje tu eni. injenice kojima se pravo mijenja ili modifikuje. npr.Predmet dokazivanja ± thema probandi ‡ U pravnoj teoriji. du na je da doka e stranka koja se poziva na te injenice. ‡ injenice kojima se pravo modifikuje.

ukoliko se iz dokaznih injenica mo e izvesti neposredno zaklju ak o pravnorelevantnim injenicama. a kada se iz dokaznih injenica ne mo e neposredno izvesti zaklju ak o postojanju pravnorelevantnih injenica. dokazne injenice ili dokazni osnov. tada je rije o neposrednim dokazima. npr. s jedne strane. ‡ Dokazne injenice ili dokazni osnov su sve injenice iz kojih se crpi saznanje na osnovu koga se izvodi zaklju ak o ta nosti pravnorelevantnih injenica. svjedok je dokazno sredstvo. pa tako npr.Dokaz ili probatio ‡ Dokaz kao procesnopravna kategorija ima vi estruko zna enje. s druge strane. ‡ Nadalje. ‡ Dokazno sredstvo je odre eni izvor iz kojeg sud crpi to saznanje. a sadr aj njegovog iskaza je dokazna injenica ili dokazni osnov. i dokazno sredstvo. tada je rije o posrednim dokazima. .

‡ Prema tome. zbog ega je ova vrsta dokazivanja nepouzdana. sadr aj iskaza svjedoka koji pred sudom svjedo i o onome to mu je poznato iz vlastitog saznanja je izvorni dokaz. koju izvodi po pravilima logike i op eg ivotnog iskustva. dok je iskaz svjedoka na osnovu pri anja drugih izvedeni dokaz. . Npr. do dokaznih injenica sud. dolazi putem dokaznih sredstava. ‡ Posredni i neposredni dokazi se dijele s obzirom na na in njihovog pribavljanja na: izvorne i izvedene. u pravilu. jer zaklju ivanje o pravno relevantnim injenicama na osnovu posrednih dokaza ili indicija tra i od suda dodatnu misaonu operaciju. kao izvora saznanja.‡ Dokazivanje putem posrednih dokaza ili indicija nije po eljno.

Kada se pojavljuje u ulozi svjedoka. izuzev u angloameri kom pravu. U li na dokazna sredstva spadaju: svjedoci. U stvarna dokazna sredstva spadaju: isprave i predmeti uvi aja. ‡ ‡ ‡ . iskaz svjedoka je relevantan i onda kada saop ava sudu saznanje do koga nije do ao neposredno. ljekar je stru ni svjedok kada saop ava sudu svoja zapa anja o toku bolesti pacijenta. SVJEDOCI: Za svjedoka je najbitnije to to on sudu saop ava svoje saznanje. vje taci i saslu anje stranaka. kao vrijednosni sud. nego posredstvom drugih lica.Dokazna sredstva ‡ ‡ ‡ ‡ U funkciji dokaznih sredstava se pojavljuju lica i stvari. Upravo je u ovome bitna razlika izme u svjedoka i vje taka. to lice iznosi samo svoja zapa anja. treba praviti razliku izme u stru nog lica. npr. Tako e. svjedoka i vje taka i to kada se pojavljuju u ulozi svjedoka i vje taka. a ne mi ljenje. Svjedok saop ava sudu svoje saznanje do koga dolazi opa anjem neposredno svojim ulima. Pravilo koje ne dopu ta svjedo enje ³po uvenju ili hearsay´ je napu teno u ve ini pravnih sistema. jer je u iskazu vje taka bitno njegovo stru no mi ljenje. Me utim.

Hearsay ili svjedo enje po uvenju u angloameri kom pravu ta je dokaz po uvenju ili hearsay? Najkra e. Jedan od razloga za to je nemogu nost primjene zakletve prilikom davanja vansudskih iskaza. ‡ Koji dokaz predstavlja hearsay? Prije svega. to zna i da se radi o posrednom dokazu. ije je porijeklo vansudsko i neparni no. usmeni ili pismeni iskaz koji neko lice da vansudski. imaju i pri tome i zna aj instituta zakletve u angloameri kom pravu. ‡ Drugim rije ima. svjedoku se ne mo e dozvoliti da dokazuje injenicu da se neki doga aj desio. tako to e svjedo iti da mu je o tome doga aju govorilo neko drugo lice. radi se o pravilu o nedopustivosti primjene dokaza koji se ne izvode neposredno na ro i tu pred sudom. ‡ .

postavlja se pitanje korisnosti dopu tenja svjedo enja po uvenju ili hearsay-a u drugim savremenim pravnim sistemima svijeta. ‡ Kada sve ovo znamo.to se BH parni nog postupka ti e. jer je nepouzdano. vezanu za na pravni sistem. iz ega bi se mogao izvesti zaklju ak da dana nja stvarnost mo da vi e zagovara isti princip kao i angloameri ko pravo??? ‡ . rekli smo da je dokazivanje putem posrednih dokaza ili indicija nepo eljno. treba ista i i injenicu vezanu za angloameri ko pravo. Uz ovu opasku. a to je da sud nikada ne uskra uje mogu nost o evicu doga aja da li no pristupi na ro i te i da neposredno da iskaz o svome svjedo enju.

‡ Ne mo e se u konkretnoj parnici u jednom licu da pojavi istovremeno i sudija i svjedok. ne mo e se pojaviti u ulozi svjedoka stranka. to mo e biti svako lice. ni zakonski zastupnik stranke.Sposobnost i du nost svjedo enja ‡ Svako fizi ko lice je sposobno da se pojavi u funkciji svjedoka. nemaju same po sobi uticaja na sposobnost da se bude svjedok. tako da uzrast. zatim. koja se me usobno isklju uju. zdravstveno stanje-fizi ki i psihi ki nedostaci. ne bi se ni lice koje se pojavljuje u ulozi zastupnika pravnog lica moglo pojaviti u ulozi svjedoka. ‡ Analogno iznesenom. zainteresovanost i druge okolnosti. Zbog toga se ovi u esnici mogu pojaviti u ulozi posebnog dokaznog sredstvasaslu anja stranaka. . te su svjedok i saslu anje stranaka dva posebno odvojena dokazna sredstva. treba razlikovati mogu nost pojavljivanja u ovoj ulozi u konkretnoj parnici. ‡ Od op e sposobnosti biti svjedok.

a drugima se daje mogu nost uskra ivanja svjedo enja. s tim da va e i zakoni o parni nim postupcima u BiH ne predvi aju vi e mogu nost svjedo enja pod zakletvom. a ne i du nosti odazivanja pozivu suda. da daju iskaz pred sudom i da govore istinu. u pobo noj liniji do 3. pa svjedok ima pravo da uskrati odgovor ako bi sebe ili srodnike po krvi izlo io opasnosti od krivi nog gonjenja. ZPP FBiH i RS-e. Ograni enja u okviru du nosti svjedo enja se ti u samo du nosti davanja iskaza. stepena. odnosno uskra ivanja odgovora na pojedina pitanja. U i vid odstupanja od uskra ivanja svjedo enja jeste uskra ivanje davanja odgovora na pojedina pitanja. stepena i take dalje. dok ga nadle ni organ ne oslobodi ove du nosti. bra nog druga. . Svjedok mo e uskratiti iskaz o onome to mu je stranka kao svom punomo niku povjerila ili o onome to je stranka ili neko drugo lice svjedoku kao ispovjedniku povjerilo. a to je precizno utvr eno u lanu 140. ili srodnike po tazbini do 2. kao i o onome o emu je svjedok kao advokat ili ljekar saznao. Za la no svjedo enje propisana je krivi na odgovornost. Odstupanja od du nosti svjedo enja su razli ita: jedni se osloba aju od svjedo enja. Osloba a se svjedo enja lice koje bi svojim iskazom povrijedilo du nost uvanja slu bene ili vojne tajne. i to: u pravoj liniji do bilo kog stepena.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Osnovni zahtjevi koji se pojavljuju pred svjedoke su: da se odazovu na poziv suda.

Slobodna ocjena iskaza svjedoka ‡ ‡ Neophodno je znati. Sud po va e im ZPP-ima u BiH vi e ne mo e svjedoke. svjedoci su dokazno sredstvo koje se naj e e koristi. ali slabo pamti. suo iti. a u drugu grupu razloga nepouzdanosti svjedoka spada: zainteresovanost za spor. nije te ko zaklju iti da se u ocjeni iskaza svjedoka dosta esto izvodi pogre an zaklju ak. npr. ravnodu nost i sl. Kada se imaju u vidu svi ovi faktori. ima pravo na upotrebu svog jezika. odnosno slabo reprodukuje upam eno ili obrnuto. odnosno vi e nema instituta konfrontacije ili su eljenja svjedoka. usmenosti i javnosti. Saslu anje svjedoka je procesna radnja koja se izvodi u odre enoj procesnoj formi koja je odre ena na elima neposrednosti. a istovremeno su jedno od najnepouzdanijih izvora saznanja. Svjedok pored obaveza ima i pravo. iji su iskazi me usobno proturje ni. ‡ ‡ ‡ ‡ . Razlog zbog ega je to tako je i to da se obi no de ava da neko dobro zapa a. subjektivni odnos prema injenicama koje svjedok saop ava. pravo na tro kove i naknadu izmakle dobiti i sl.

‡ Du nost suda se prote e na svu relevantnu injeni nu gra u u cilju pravilnog dono enja odluke. ‡ Sadr aj vje ta enja je odre en doma ajem ovla tenja. ‡ Naj e e. pa sve do izvo enja injeni nog zaklju ka. njihovog razja njavanja. . pa ni onda kada sud stavlja vje taku na uvid cijelu injeni nu i dokaznu gra u na osnovu koje treba da da svoj nalaz i mi ljenje.Vje tak ‡ Vje tak je stru no lice koje se pojavljuje u funkciji dokaznog sredstva. sadr aj vje ta enja obuhvata i utvr ivanje odre enih injenica i istovremeno izvo enje zaklju ka iz utvr enih injenica. kada je u sporu potrebno za utvr enje odre enih injenica stru no znanje kojim sud ne raspola e. jer doma aj vje ta enja nikada ne mo e obuhvatiti injeni nu gra u jednog spora u njegovoj ukupnoj relevantnosti. pa njegova ovla tenja idu od utvr enja injenica.

. kao ni njihovi zastupnici. ali se i tada u funkciji vje taka pred sudom mo e pojaviti samo odre eno fizi ko lice. potrebno istovremeno i medicinsko i ekonomsko znanje. same stranke. ali ne radi vje ta enja o injenicama o kojima je svjedo io. to je on nezamjenljiv. s tim da kod slo enih vje ta enja. vje tak mo e biti izuzet iz istih razloga iz kojih mo e biti izuzet i sudija. a ni organ stranaka. sada sud mo e odrediti samo jednog vje taka. Istina. U funkciji vje taka mo e se pojaviti svako lice koje raspola e potrebnim stru nim znanjem. gdje je npr. Zbog iznesenog. zato se u konkretnoj parnici ne mo e u ulozi vje taka istovremeno pojaviti ni lan sudskog vije a. tada se odre uju dva vje taka. Svjedok stru njak je lice koje saop ava sudu svoje saznanje o injenicama koje se ti u nekog doga aja iz pro losti kao i kod svjedoka. s tim da se u na em pravu vje ta enje mo e povjeriti i stru noj ustanovi. vje tak se ne razlikuje od bilo kog drugog dokaznog sredstva. Poslije izmjena ZPP-ova u BiH. U na em pravu. Tako e. pa kako vje tak nije organ suda. U takvom svojstvu se istovremeno ne mo e pojaviti svjedok i vje tak.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Kako svjedok saop ava sudu svoje saznanje o injenicama koje se odnose na pro le doga aje. s tim da je takvo saznanje zasnovano na posebnom stru nom znanju. sud mo e uzeti za vje taka lice koje je ranije bilo saslu ano kao svjedok. treba praviti razliku izme u svjedoka-stru njaka i vje taka. dok vje tak mo e biti zamjenjen drugim vje takom.

sud mo e rje enjem narediti vje taku da naknadi tro kove koje je prouzrokovao svojim neopravdanim nedolaskom ili neopravdanim odbijanjem da vje ta i. Svoj nalaz i mi ljenje vje tak iznosi u pravilu usmeno na raspravi. s tim to mu sud mo e odrediti da u odre enom roku prije rasprave podnese pismeno svoj nalaz i mi ljenje. odnosno trebao bi preispitivati pravilnost injenica koje le e u osnovi stru nog mi ljenja vje taka. bilo da usvaja ili odbija mi ljenje vje taka. kao i pravilnost zaklju ka koji vje tak izvodi iz tih injenica.Vje ta enje. ali i zbog vi eg suda. Sud ocjenjuje mi ljenje vje taka po na elima slobodne ocjene dokaza. Na zahtjev stranaka. Du nost vje ta enja obuhvata du nost odazivanja na poziv suda i du nost izno enja nalaza i mi ljenja. njegovo izvo enje i ocjena ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Ne postoji op a du nost vje ta enja. zbog ega se prema vje taku mogu izracati samo nov ane sankcije. kao to postoji op a du nost svjedo enja. Sud je du an da u obrazlo enju iznese razloge. kao i svako drugo dokazno sredstvo. Sud nikad ne bi smio nekriti ki usvojiti mi ljenje vje taka. a du an je to u initi zbog stranaka. jer je vje tak zamjenljiv. koji uvijek mora biti obrazlo en. .

pa mogu da pru e sudu i najpotpunije obavje tenje o svim spornim pitanjima. izjava koju stranka daje u funkciji dokaznog sredstva nema karakter procesne radnje. U funkciji informativnog saslu anja.Saslu anje stranaka kao dokazno sredstvo ‡ Stranke su va an izvor saznanja o spornim injenicama koje su relevantne za rje avanje spora. . zbog ega je saslu anje stranaka uobli eno u posebno dokazno sredstvo. kao i kod izvo enja dokaza svjedocima. zbog ega i sposobnost stranke da se pojavi u ulozi dokaznog sredstva ne zavisi od njene parni ne sposobnosti. Me utim. od saslu anja stranaka kao dokaznog sredstva. ‡ Treba razlikovati informativno saslu anje stranaka. jer su i same subjekti tog spornog odnosa. stranke se pojavljuju kao subjekti parni nog postupka. pa i njihove radnje imaju karakter procesnih radnji. ‡ Zato je izvo enje dokaza saslu anjem stranaka procesnopravno uobli eno.

i to na osnovu sadr aja koji je na tom predmetu odre enim znacima izra en. promjenu ili prestanak odre enog pravnog odnosa . ‡ Isprave. . ‡ Me u najva nije kriterije za podjelu isprava. forma isprave i njen izdavalac. Dokazne ili dokumentarne. ugovor i testament. jer funkciju isprave ima svaki tjelesni predmet iz kog sud crpi svoje saznanje o pravnorelevantnim injenicama. pored svjedoka. ‡ S obzirom na sadr aj. a kod uvi aja je to sam predmet uvi aja. ‡ Razlika izme u isprava kao tjelesnih predmeta i uvi aja je u njihom sadr aju. isprave se dijele na: 1.Isprave ‡ Isprave spadaju u stvarna dokazna sredstva. kod isprava je dokazni osnov ili razlog uvijek njen sadr aj. Dispozitivne ili konstitutivne i 2. spada: sadr aj isprave. ‡ Prema tome. spadaju u najstarija dokazna sredstva. npr. ‡ Karakter dispozitivnih ili konstitutivnih isprava imaju one izjave volje koje su upravljene na zasnivanje.

isprava kojom se zasvjedo ava da je usmeno zaklju en u pro losti odre eni pravni odnos. ‡ Konstitutivni karakter imaju one isprave ije je postojanje uslov punova nosti izjave volje koja je u ispravi opredme ena. ‡ U nejavne ili privatne isprave spadaju sve isprave koje se mogu podvesti pod pojam privatne isprave. ‡ S obzirom na izdavaoca. ‡ Karakter javnih isprava imaju one isprave koje je izdao dr avni organ u granicama svoje nadle nosti. karakteri u ih sljede a obilje ja: da su izdata od strane nadle nog organa. ‡ Deklaratorna pismena forma nije uslov za punova nost izjave volje koja je sadr ana u ispravi. isprave mogu biti konstitutivne i deklarativne.‡ Dokaznim ili dokumentarnim ispravama se zasvjedo ava ili potvr uje posjedovanje odre enih fakata u svrhu dokazivanja. da su izdate u pripisanoj formi i da je njihovo izdavanje u okviru nadle nosti izdava a. nepo tivanje pismene forme povla i za sobom apsolutnu ni tavost ugovora. isprave se dijele na javne i nejavneprivatne isprave. ‡ S obzirom na formu. npr. pa prema tome. pa npr. .

dopu teno je dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvr ene injenice ili da je isprava nepravilno sastavljena. da se zaklju iti da se sud u ocjenu dokazne snage javnih isprava uop e ne upu ta.Dokazna snaga i ocjena isprava ‡ Pravilo je da sud cijeni dokaznu snagu isprave po ne elu slobodne ocjene dokaza samo onda kada su u pitanju nejavne ili privatne isprave. . ‡ Iz navedene konstatacije. Da je sadr aj isprave istinit. ‡ Dokazna snaga javne isprave izvodi se iz dvije presumpcije: 1. ‡ Inozemne javne isprave imaju istu dokaznu snagu kao i doma e javne isprave. ako su propisno ovjerene i pod uslovom uzajamnosti. odnosno izdata od organa koji je na ispravi ozna en i 2. ‡ Me utim. Da je isprava autenti na.

‡ Neophodno je znati da je kod uvi aja. a putem uvi aja mogu se utvr ivati samo injenice iz sada njosti. . ‡ I pored svih ovih prednosti uvi aja. ipak se on u praksi rje e koristi i to zbog toga to su predmet dokazivanja naj e e injenice koje se odnose na neki doga aj iz pro losti.Uvi aj ili o evid ‡ Uvi ajem sud saznanje sti e svojim neposrednim opa anjem pravnorelevantnih injenica. predmet uvi aja istovremeno i dokazno sredstvo. zbog ega se uvi aj smatra najjednostavnijim i najsigurnijim na inom saznanja.

zato to je svjedok te ko bolestan. npr. ‡ Kako vidite. . pa je izvo enje obezbje enja dokaza dopu teno u slu aju: Da postoji opasnost da se dokaz ne e mo i izvesti ili e njegovo kasnije izvo enje biti ote ano.Obezbje enje dokaza ‡ Ovom ustanovom se omogu ava utvr ivanje injenica izvo enjem dokaza i prije pokretanja parnice. u slu aju opasnosti da izvo enje dokaza saslu anjem svjedoka ne bi bilo mogu e. a uz ovo treba da postoji i prijedlog za obezbje enje dokaza. ustanovom obezbje enja se odstupa od pravila da se dokazi izvode u postupku i to na glavnoj raspravi. ili mijenja esto prebivali te i sl.

‡ Obezbje enje dokaza mo e se tra iti kako prije pokretanja parnice. a mo e se tra iti i nakon pravomo nog okon anja postupka. ‡ O prijedlogu za obezbje enje dokaza odlu uje sud u zavisnosti od toga da li se obezbje enje dokaza tra i prije pokretanja postupka ili nakon to je postupak pokrenut. nadle an je ni i sud prvog stepena na ijem podru ju se stvar nalazi.‡ U postupku za obezbje enje dokaza ne mo e se izvesti dokaz saslu anjem stranaka. odnosno lice boravi. . pod uslovom da je obezbje enje dokaza potrebno prije ili u postupku vanrednih pravnih lijekova. a ako je prijedlog stavljen u toku postupka. onda je nadle an sud pred kojim je postupak u toku. Ako se tra i prije pokretanja postupka. tako i u toku parnice.

zbog ega je sud du an da u obrazlo enju presude iznese povjerljive argumente na kojima je zasnivao svoje uvjerenje ocjenom dokaza. odlu ivanje o izvo enju dokaza i sam in izvo enja dokaza. ‡ ‡ ‡ . tako to svaki izvedeni dokaz cijeni zasebno i sve dokaze zajedno. du nost predlaganja dokaznih sredstava je u pravilu na strani stranaka. kojom prilikom sud utvr uje: 1. Da li je ponu eno dokazno sredstvo podobno da se utvrdi istinitost pravnorelevantne injenice koja je predmet dokazivanja. Ocjena dokaza slijedi poslije izvo enja dokaza. Odlu ivanje o izvo enju predlo enih dokaza je u isklju ivoj nadle nosti suda.Izvo enje i ocjena dokaza ‡ ‡ ‡ Izvo enje dokaza u irem smislu obuhvata: predlaganje dokaznih sredstava. a procesna forma izvo enja dokaza je glavna rasprava. Da li zahtjeva dokazivanje i 3. Izvo enje dokaza u u em smislu je procesna djelatnost upotrebe dokaza koje je sud odlu io da izvede. 2. U na em pravu. Da li je injenica za ije se utvr enje dokaz predla e pravno relevantna. tako da je sud ovla ten samo izuzetno da odstupi od izvo enja dokaza na glavnoj raspravi. Ocjenu dokaza vr i sud po na elu slobodne ocjene dokaza.

u protivnom gube pravo na naknadu. tako to svaka stranka unaprijed snosi tro kove koje prouzrokuje svojim radnjama. tro kovi za izvo enje i obezbje enje dokaza.Parni ni tro kovi ‡ Parni ni tro kovi se sastoje od: 1. ali se mo e zahtjevati prinudno izvr enje. ukoliko stranka odbije da plati propisanu taksu. izdaci za putne tro kove i dnevnice. Izdataka za sudske takse i 2. ‡ ‡ ‡ ‡ . kao to su: li ni tro kovi stranaka i njihovih zastupnika. prevo enja i ovjeravanja isprava. Sud ne mo e odbaciti tu bu zbog toga to tu ilac nije platio propisanu taksu. Svjedok i vje tak moraju da zahtjevaju naknadu odmah nakon saslu anja. za tro kove po tarine. tro kovi i nagrade punomo nika. Osnovno pravilo je da sve parni ne tro kove snose stranke. a u kona nici ona stranka koja izgubi parnicu. Tro kovi sudskih taksi regulirani su Zakonom o sudskim taksama. iji je sastavni dio i taksena tarifa. a sud je du an da ih na to upozori. Izdataka koji su izazvani neposredno radnjama u parnici i povodom nje. objavljivanja sudskih oglasa i sl.

solidarno odgovaraju i za tro kove postupka. tu ilac e nadoknaditi tu enom parni ne tro kove. Ako je parnica zavr ena sudskim poravnanjem. Rekosmo. Pravo na naknadu pripada samo za one tro kove koji su bili neophodni za vo enje parnice. stranka je du na neovisno o ishodu parnice naknaditi protivnoj stranci to kove koje je prouzrokovala svojom krivicom. Me utim. svaka stranka podmiruje svoje tro kove. o emu odlu uje sud. Javni tu ilac i ombdusmen imaju pravo na naknadu tro kova. Ako tu eni nije dao povoda za tu bu i ako je u odgovoru na tu bu priznao tu beni zahtjev. osnovni kriterij prema kome se odre uje na kojoj stranci le i obaveza naknade parni nih tro kova je kriterij uspjeha u parnici. Suparni ari koji solidarno odgovaraju u predmetu povodom koga se vodi parnica. Isto tako. sud e odustati od izvo enja dokaza. u kome nije druga ije dogovoreno. ali ne i na nagradu. prije nego to se upustio u raspravljanje o glavnoj stvari. .‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Ukoliko iznos potreban za podmirenje tro kova ne bude polo en. pa zbog toga stranka koja izgubi parnicu u cijelosti snosi svoje vlastite tro kove i nadokna uje tro kove suprotne stranke. stranka je du na nezavisno od ishoda parnice da nadoknadi protivnoj stranci tro kove koje je prouzrokovala zloupotrebom procesnih prava. ali ga to ne osloba a da sporne injenice utvr uje drugim dokazima.

‡ Besplatnog punomo nika postavlja sud. . odnosno prethodno obezbje enje tro kova postupka se u na em pravu mo e tra iti samo onda kada se u ulozi tu ioca pojavljuje strani dr avljanin ili lice bez dr avljanstva.‡ Sud o naknadi parni nih tro kova odlu uje bez raspravljanja i to samo na prijedlog stranaka. ‡ to se ti e tro kova postupka za obezbje enje dokaza. s obzirom na svoje imovno stanje. pripada stranci u postupku koja. s tim da djelimi no osloba anje podrazumjeva samo osloba anje od pla anja taksa. ‡ Pravo na osloba anje od pla anja parni nih tro kova tzv. ‡ Obezbje enje parni nih tro kova ili cautio iudicatum solvi. Ovo osloba anje mo e biti potpuno i djelimi no. siroma ko pravo. njih podmiruje stranka koja je podnijela prijedlog za obezbje enje dokaza. ne bi mogla podmiriti tro kove postupka bez tete za nu no izdr avanje sebe i svoje porodice. s tim da zahtjev za naknadu tro kova stranke mogu staviti najkasnije do zavr etka raspravljanja koje prethodi odlu ivanju o tro kovima. a to bi trebao biti advokat na ije zastupanje pristaje sud i sama stranka.

2. o poni tenju braka ili razvodu. ‡ Tu enom ne pripada pravo na obezbje enje parni nih tro kova pod uslovima: 1. Ako se tu beni zahtjev odnosi na potra ivanje tu ioca iz radnog odnosa u BiH. ‡ Zahtjev tu enog za obezbje enje parni nih tro kova ili aktorska kaucija. ili se vodi spor o utvr ivanju ili osporavanju o instva odnosno materinstva i 5. 4. Ako se vodi spor o postojanju ili nepostojanju braka. o protivtu bi ili o izdavanju platnog naloga. jer tu eni nije du an da nastavi postupak sve dok se pravomo no ne odlu i o njegovom zahtjevu. dr avljani nisu obavezni da daju obezbje enje. . jer tada tu enom ovo pravo ne pripada. Ako u dr avi kojoj pripada tu ilac. 3. Ako je rije o mjeni noj ili ekovnoj tu bi. Ako tu ilac u BiH u iva pravo azila. bez obzira ko se pojavljuje u njegovoj ulozi. proizvodi neposredno dejstvo.‡ Pravo na obezbje enje parni nih tro kova pripada tu enom. pod uslovom da nema ograni enja.

time se ne odri e od tra enja pravne za tite u konkretnom predmetu. a u sporovima za razvod braka do momenta dono enja pravomo ne presude.Dispozitivne radnje kojima se okon ava postupak ‡ Rekli smo. ali. a njom tu ilac manifestuje svoju volju da odustaje od tra enja pravne za tite u pokrenutoj parnici. ‡ POVLA ENJE TU BE je procesnopravna izjava upravljena sudu. . jer izjava o povla enju tu be ne podrazumjeva istovremeno i izjavu tu ioca o neosnovanosti tu benog zahtjeva. stranke mogu slobodno raspolagati svojim zahtjevima tokom postupka. ‡ Tu ilac mo e povu i tu bu sve do zaklju enja glavne rasprave. zapamtite. Razlozi povla enja tu be su procesnopravno irelevantni. ‡ Stranke mogu svojom voljom postupak okon ati i preduzimanjem drugih odre enih dispozitivnih radnji. kao to je povla enje tu be i sklapanje sudskog poravnanja.

najva nije dejstvo povla enja tu be je u tome to izaziva ga enje parnice kao procesnopravnog odnosa. pa povla enje tu be postoji samo u onim slu ajevima u kojima zakon pretpostavlja da je stranka preduzela dispozitivnu parni nu radnju kojom se okon ava postupak. . s tim da tu ilac ima mogu nost da povodom istog zahtjeva ponovo podigne tu bu. odnosno da je tu ilac povukao tu bu in concreto. mada on to uistinu nije uradio. to ete vidjeti u bilo kom parni nom zakonu u BiH. ‡ Fikcija o povla enju tu be je zakonska fikcija odnosno pretpostavka. kada tu ilac ne doka e da je polo io aktorsku kauciju u odre enom roku i sl. ‡ Pasivno dr anje tu ioca pretpostavlja povla enje tu be ako tu ilac ne ispravi ili ne dopuni tu bu u roku koji mu sud odredi.. ‡ Izjavu o povla enju tu be tu ilac mo e dati usmeno na ro i tu ili putem podneska. te se i tada smatra da je tu ba povu ena. a u bra nim sporovima od momenta zaklju enja glavne rasprave.‡ Za povla enje tu be potreban je pristanak tu enog od njegovog upu tanja u raspravljanje o glavnoj stvari. ‡ Prema tome. npr.

sudsko poravnanje je regulirano normama procesnog prava.Sudsko poravnanje ili nagodba ‡ U na em pravu. a vansudsko normama obligacionog prava. npr. nego samo visinu tete. ali ih ne smije na to prisiljavati. stranke i nakon pokretanja parnice imaju mogu nost da kori tenjem ustanove sudskog poravnanja mirnim putem rije e spor bez dono enja presude. ‡ Nakon pokretanja postupka. ‡ Do poravnanja obi no dolazi tako to tu ilac odustaje u dijelu istaknutog tu benog zahtjeva. pa ukoliko na to tu ilac pristane. ‡ Dakle. tada dolazi do poravnanja. ali sa svim posljedicama koje u pogledu rje avanja spora ima presuda kao akt suda. a to je u cilju pobolj anja me usobnih odnosa. . ‡ Predmet sudskog poravnanja mora biti tu beni zahtjev kao predmet spora i to u cjelini ili samo u jednom dijelu. sud je du an da podsti e stranke na sklapanje sudskog poravnanja. nego debela parnica. kada tu eni ne osporava osnov. zbog ega narod i ka e: Bolje je mr avo poravnanje.

tako da nova parnica izme u istih stranaka nije dopu tena. s tim da je to mogu e samo u sporovima u kojima stranke mogu disponirati predmetom spora. jer ako do sklapanja poravnanja do e tek kada je parnica u albenom stadiju. to ima za posljedicu ga enje pobijane presude. ‡ Uno enjem izjava stranaka o poravnanju u zapisnik. s tim to tu ilac pristaje na isplatu u ratama. ‡ ‡ ‡ Sudsko poravnanje proizvodi materijalnopravno i procesnopravno dejstvo. ‡ Poravnanje se zaklju uje uvijek pred parni nim sudom prvog stepena. ali se mo e tra iti prinudno izvr enje obaveze preuzete poravnanjem.‡ Do poravnanja dolazi i kada tu eni u cijelosti priznaje potra ivanje iz tu benog zahtjeva. Procesnopravna dejstva sudskog poravnanja su izjedna ena sa pravomo nom sudskom presudom. ‡ . isto kao i vansudsko. ‡ Stranke mogu u toku cijelog postupka pred sudom zaklju iti poravnanje. to je stav i na e sudske prakse. Sudsko poravnanje se mo e pobijati tu bom za poni taj. ‡ Na procesne pretpostavke sklopljenog sudskog poravnanja sud mora paziti po slu benoj du nosti. Materijalnopravno dejstvo poravnanja predstavlja pravna i poslovna sposobnost i ovla tenje stranaka da disponiraju pravima i obavezama. tim inom poravnanje sti e formu sudskog poravnanja.

2. tu eni naj e e zauzima odbrambeni stav. ‡ PRIGOVORI se dijele na procesnopravne i materijalnopravne. Protivtu bom. te tada tu eni raspola e sa: 1. jer ga vlastiti interes opredjeljuje na takvo dr anje u parnici. ali mu norme procesnog prava moraju obezbjediti ravnopravan polo aj prema tu iocu. a materijalnopravnim prigovorima odbijanje tu benog zahtjeva kao neosnovanog.Odbrambene radnje tu enog ‡ Tu eni nije obavezan na odre eno dr anje u parnici. . ‡ Procesnopravni su oni prigovori kojima se osporava dopu tenost tu be. ‡ Istina. tu eni mo e zauzeti odbrambeni stav. Prigovorom. ‡ Tako. Kompenzacijom ili prigovorom prebijanja i 3. a materijalnopravni su oni prigovori kojima se osporava osnovanost tu benog zahtjeva. mo e priznati tu beni zahtjev tu ioca i mo e zauzeti potpuno pasivan stav. to zna i da procesnopravnim prigovorima tu eni eli izdejstvovati odbacivanje tu be kao nedopu tene.

niti tu eni mo e da se poziva na nadle nost arbitra e. Na strani stranaka. ‡ S druge strane. Prigovori kojima tu eni iznosi injenice koje izazivaju prestanak tu io evog prava. tu ilac npr. ‡ Me utim. ne mo e bez pristanka tu enog povu i ili preina iti tu bu u subjektivnom smislu. postojanje procesnih smetnji res iudicata i lis pedens. ‡ Materijalnopravni prigovori su tvrdnje injeni nog karaktera i dijele se na tri vrste: 1. npr. nakon to se tu eni upustio u raspravljanje o glavnoj stvari i sl. npr.‡ Razlozi za procesnopravne prigovore mogu biti: 1. strana ka i parni na sposobnost ili nedostaci u zastupanju. npr. 3. Prigovori kojim tu eni iznosi injenice koje uskra uju ostvarenje postoje eg prava tu ioca. Prigovori kojima tu eni iznosi injenice koje sprje avaju nastanak tu iteljevog prva. 2. kad tu eni tvrdi da je ispunio obavezu i 3. sud vi e npr. npr. Nedostaci u pogledu predmeta spora. . niti mo e tra iti obezbje enje parni nih tro kova-aktorsku kauciju. npr. npr. Na strani suda. apsolutna. zbog nedostatka poslovne sposobnosti. stvarna i mjesna nenadle nost. 2. prigovor neispunjenja ugovorne obaveze od strane tu ioca. momentom upu tanja tu enog u raspravljanje. ne mo e da se oglasi mjesno nenadle nim.

dejstvo kompenzacije ne proizvodi sam fakt sticanja uslova za kompenzaciju. ako je protupotra ivanje u visini potra ivanja iz tu benog zahtjeva. ‡ Potra ivanje tu enog se mo e kompenzirati samo do visine potra ivanja koje je istaknuto u tu benom zahtjevu. ‡ Kompenzacija se vr i tako to sud odbija tu ioca sa tu benim zahtjevom. . nego tek izjava jedne stranke drugoj da vr i kompenzaciju.‡ KOMPENZACIJA ILI PRIGOVOR PREBIJANJA je primarno ustanova obligacionog prava i jedan je od oblika ga enja obaveze. ‡ Zapamtite. ‡ Tu eni mo e ista i prigovor kompenzacije samo do zaklju enja glavne rasprave i do nje dolazi tek odlukom suda. onda se tu enom nala e da ispuni potra ivanje tu ioca u dijelu koji nije kompenziran. a ako nije.

protivtu ba je u funkciji procesnopravne ustanove kojom se omogu ava tu enom da u istoj parnici ostvari neko svoje pravo protiv tu ioca. protivtu bu podi e tu eni u parnici koja te e povodom tu be i njome se protiv tu ioca isti e samostalan tu beni zahtjev. Kao odbrambena radnja isto defanzivnog karaktera i 2. ‡ Kao ofanzivna radnja. Kao ofanzivna radnja. .Protivtu ba ‡ Kao odbrambena radnja tu enog. prejudicijelna i kompenzaciona protivtu ba. zbog ega se u istom postupku utvr uju injenice koje mogu biti relevantne za oba zahtjeva. ‡ Protivtu ba se mo e koristiti u dvojakoj funkciji: 1. ‡ Ona je u funkciji odbrambenog sredstva kada se njome isti e tu beni zahtjev upravljen na odbijanje zahtjeva koji tu ilac isti e u tu bi. iz tu be i protivtu be. te je ovo primarna funkcija protivtu be. npr.

Koneksnu. Kompenzacionu protivtu bu. prodavac ustaje tu bom i tra i isplatu kupoprodajne cijene za isporu enu robu.Vrste protivtu be ‡ Razlikujemo: 1. npr. ‡ Prejudicijelnom protivtu bom tu eni isti e zahtjev da se utvrdi postojanje ili nepostojanje pravnog odnosa od koga zavisi odluka o tu benom zahtjevu. poslu it e se protivtu bom. a kupac ustaje protivtu bom i tra i naknadu tete zbog toga to isporu ena roba ne odgovara ugovorenom kvalitetu. ‡ Ako tu eni ima pravni interes da se o prejudicijelnom spornom pravnom odnosu donese odluka sa dejstvom pravomo nosti. ‡ Koneksna protivtu ba se odre uje s obzirom na koneksitet ili vezu koja postoji izme u zahtjeva iz tu be i protivtu be. 2. s tim da se tada tu eni mo e poslu iti i obi nim prigovorom ili protivtu bom. . Prejudicijelnu i 3.

ali zbog ekonomi nosti naj e e to ne ini. sa potra ivanjem koje tu ilac isti e u tu benom zahtjevu. mada sud mo e i razdvojiti raspravljanje o zahtjevu iz tu be i protivtu be. jer se prigovorom kompenzacije mo e kompenzirati protupotra ivanje samo do visine potra ivanja iz tu be. kako tu eni mo e protivpotra ivanje isticati putem prigovora kompenzacije ili putem protivtu be. ipak protivtu ba ima prednost u onim situacijama kada je protupotra ivanje tu enog ve e od potra ivanja tu ioca. protivtu ba je dopu tena nakon zasnivanja litispedencije povodom tu be i mo e se podi i sve do zaklju enja glavne rasprave. ta ovo prakti no zna i: Ako do e do okon anja parnice povodom tu be. osim ako je za zahtjev iz protivtu be nadle an vi i sud. to predstavlja tzv. ‡ ‡ ‡ Va no je ista i. . odbacivanjem ili povla enjem tu be. Jedino. Za protivtu bu je nadle an onaj sud pred kojim te e parnica po tu bi.‡ Kompenzacionom protivtu bom tu eni isti e protiv tu ioca tu beni zahtjev koji je upravljen na potra ivanje koje je podobno za kompenzaciju. ‡ Me utim. npr. ‡ ‡ Dakle. obje parnice se vode u istom postupku i donosi se jedna odluka. da znate. to ne e imati uticaja na tok parnice povodom protivtu be. protivtu ba je samostalna parnica i njena sudbina nije odre ena sudbinom parnice koja se vodi povodom tu benog zahtjeva. atrakcionu nadle nost.

‡ Odluku u obliku presude sud donosi kada odlu uje o predmetu spora. . ali se pojavljuje u vezi sa raspravljanjem i odlu ivanjem o predmetu spora. a to su tzv. procesna pitanja. ‡ Izuzetno. i to samo u postupku izdavanja platnog naloga i u postupku zbog smetanja posjeda. ‡ Odluku u obliku rje enja sud donosi kada zauzima svoj stav o nekom pitanju koje se ne ti e neposredno predmeta spora. sve odluke suda se dijele na presude i rje enja. odnosno o tu benom zahtjevu.Sudske odluke ‡ S obzirom na procesnu formu. odlukom u obliku rje enja sud odlu uje o predmetu spora.

u pravilu. obrazuju odgovaraju e norme materijalnog prava. a gornju premisu-premissa maior. tako to donju premisu-premissa minor obrazuju pravnorelevantne injenice. a sadr aj pravnih normi koji primjenjuje. odnosno podvodi injeni no stanje pod odgovaraju e norme materijalnog prava i izvodi zaklju ak o osnovanosti tu benog zahtjeva. ‡ Zaklju ak ili conclusio o osnovanosti tu benog zahtjeva izvodi se silogisti kom operacijom. . izvodi tuma enjem.Presude ‡ Presuda je zavr ni akt kojim se okon ava raspravljanje i odlu ivanje u prvostepenom postupku o predmetu spora. sud supsumira. ‡ injeni no stanje sud utvr uje. izvo enjem dokaza. a pravilna primjena pravila postupka je u slu bi dono enja pravilne odluke. ‡ Kada utvrdi obje premise.

imaju zna aj injeni nih pitanja. pa se putem slobodne ocjene dokaza utvr uje istinitost injeni nih tvrdnji. ima karakter injeni nog zaklju ivanja i ocjene. a ne injenice koje su predmet dokazivanja. sva pitanja koja se pokre u u vezi ta nog reprodukovanja fakti kih odnosa. Gnoseolo ka ili doktrina utvr ivanje razlike u na inu saznanja injenica i prava-donja i gornja premisa i 4. do ega se dolazi upore ivanjem dokaznih osnova sa injeni nim tvrdnjama. Teleolo ka ili ciljna. ‡ Kod ove doktrine su predmet slobodne ocjene dokazi. 2. . Peripateti kom doktrinom se utvr uje kriterij za razlikovanje gdje prestaje injeni no utvr enje. 3. a gdje nastaje pravna ocjena u jednom sporu.‡ Razgrani enje injeni nog i pravnog pitanja je u injeno uz pomo sljede ih doktrina: 1.injeni nih tvrdnji. a svaka operacija zaklju ivanja i ocjene koja se odvija u okviru ocjene rezultata dokazivanja istinitosti injeni nih tvrdnji. ‡ Kod peripateti ke doktrine. Logi ka ili pojmovna.

Dono enje i objavljivanje presude ‡ Presudom sud odlu uje o zahtjevu koji se ti e glavne stvari i sporednih potra ivanja. a zavr ava se objavljivanjem presude. ‡ Da znate. ‡ Sudija pojedinac neposredno izri e presudu. litispedencija se zasniva u momentu kada tu eni zaprimi tu bu. . to je jedino ispravno. momentom otposlanja. ‡ Vije anje i glasanje se obavlja uz isklju enje javnosti. a ne momentom prijema. presuda sti e svojstvo sudskog akta. ‡ Ukoliko sud odstupa od pravila da se presuda donese neposredno nakon zaklju enja glavne rasprave. ‡ Dono enje presude je poseban stadij postupka koji otpo inje vije anjem i glasanjem. tada se presuda ne objavljuje. nego se strankama saop ava dostavljanjem. s tim da predsjednik vije a glasa posljednji. a suprotno od ovoga. ‡ Objavljivanje presude je zavr ni in u procesu njenog dono enja.

odnosno otposlanja. a mo e ih otkloniti sud koji je presudu donio.‡ Vezanost suda vlastitom presudom ogleda se u tome to sud nakon objavljivanja. stranke se mogu odre i prava na albu. ‡ Ukoliko sud primjeti nedostatke u donesenoj presudi. ‡ Presuda se uvijek mora pismeno izraditi. ijim istekom presuda sti e svojstvo pravomo nosti. . vi e presudu ne mo e ukinuti ni izmjeniti. ‡ Tek od momenta objavljivanja presude. a sadr aj presude je odre en zakonom i ona sadr i: uvod. mislimo na nedostatke koji ne predstavljaju razlog za pobijanje donesene presude. o emu ete vi e prakti no na vje bama. dispozitiv i obrazlo enje. ukoliko se iz obrazlo enja ne mo e vidjeti kako i na osnovu kojih dokaza je sud do ao do uvjerenja o ta nosti spornih injenica. ‡ Prvostepeni sud mo e otkloniti samo one nedostatke koji ulaze u tzv. ako stranka ne ulo i albu. odnosno otklanjanje gre aka. s tim da ispravljanje nikada ne smije pre i u dopunjavanje ili izmjenu presude. ve jedino mo e sugerirati strankama da protiv takve presude ulo e albu. a momentom dostavljanja presude otpo inje te i rok za albu. a ovom prilikom samo isti em da. ‡ Kad govorimo o ispravljanju presude. ne mo e ih otklanjati sam ukidanjem ili preina enjem. to predstavlja razlog za pobijanje donesene presude. ispravljanje presude.

‡ Osamostaljivanje presude kao zavr nog akta ima za posljedicu da presuda proizvodi sva dejstva i onda kada su njenom dono enju prethodile povrede normi procesnog prava. nepostoje a i presuda bez dejstva ‡ Procesne radnje koje prethode dono enju presude i presuda kao zavr ni akt. nemaju istu vrijednost. pa ukoliko do pobijanja ne do e. odnosno presudama bez dejstva. ali i samo njihovo postojanje nije smetnja za njenu pravomo nost. pa samo kona na presuda ima samostalan pravni osnov va enja. pa je dosljedno tome i njeno pobijanje izli no. ‡ U zakonima nema izri itih odredbi i nepostoje im ili neegzistentnim presudama.Osamostaljivanje presude. . presuda e biti punova na. tako da ni tavost preduzetih radnji samo po sebi ne ometa nastupanje pravnih dejstava donesene presude. ne mo e proizvoditi nikakva dejstva. a sve zajedno je u slu bi na ela pravne sigurnosti. ‡ Nepostoje a presuda je pravno nullum.

Prema predmetu odlu ivanja. me upresudu zakoni o parni nim postupcima u BiH vi e ne poznaju). b) presude po priznanju. b) deklaratorne ili utvr uju e i c) konstitutivne ili preobra ajne. c) presude zbog izostanka i d) presude na osnovu odricanja. .‡ Od nepostoje ih presuda treba razlikovati presude bez dejstva. presude mogu biti: a) kontradiktorne. kao to znate. ali ne i za materijalnu pravomo nost. Takva je i ona presuda koja je donesena nakon povla enja tu be. Prema vrsti pravne za tite koja se presudom ostvaruje. npr. presude mogu biti: a)kona ne i b) me upresude (istina. Prema postupku koji je prethodio dono enju presude. Ovako je. ‡ Presude se uobi ajno razvrstavaju na sljede i na in: 1. to zna i da se ona mo e pobijati pravnim lijekovima. pa presude mogu biti: a) kondemnatorne ili dosu uju e. presuda bez dejstva je ona koja je donesena prema pravnom licu koje ne potpada pod jurisdikciju doma ih sudova ili prema licu koje nije postojalo ili vi e ne postoji. b) djelimi ne i c) dopunske. isto izvr ena i podjela tu bi u procesnom pravu. 3. s tim da se kona ne presude dalje dijele na: a) potpune. 2. ‡ Kako je presuda bez dejstva podobna za formalnu.

Deklaratorna ili utvr uju a presuda se uvijek donosi povodom deklaratornih tu bi. nastupa u momentu kada presuda sti e pravomo nost. Kako je cilj tra ene pravne za tite postignut direktno u parni nom postupku. . tako da promjena na koju je upravljen tu beni zahtjev iz tu be. jer se njima na autoritativan na in utvr uje postojanje ili nepostojanje odre enog pravnog odnosa. nego se ta promjena i ostvaruje. deklaratorne i konstitutivne presude) ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Kondemnatorne ili dosu uju e presude se donose povodom kondemnatornih tu bi. Konstitutivnom ili preobra ajnom presudom se ne utvr uje samo pravo na promjenu u pravnom odnosu. odnosno da se suzdr ava od vr enja odre ene radnje. Presuda kojom se tu beni zahtjev iz kondemnatorne tu be odbija je uvijek utvr uju a ili deklaratorna. Kondemnatornom presudom sud nala e tu enom da izvr i odre enu radnju. zbog toga deklaratorne presude nisu podobne za izvr enje. ukoliko sud udovoljava tu benom zahtjevu iz kondemnatornih tu bi.Presude prema vrsti pravne za tite koja se presudom ostvaruje (kondemnatorne. te su zbog toga kondemnatorne presude podobne za prinudno izvr enje.

ako je uz prijedlog za dono enje dopunske presude podnesena i alba protiv presude. Me utim. Kona na presuda kao djelimi na je kona na u dijelu tu benog zahtjeva o kojem se njome odlu uje. nju ne donosi sud po slu benoj du nosti. a mogu biti: potpune. nego samo na prijedlog stranke. kako glavnim. Ukoliko stranke u roku od 15 dana ne podnesu prijedlog za dono enje dopunske presude.Presude prema predmetu odlu ivanja ‡ KONA NOM PRESUDOM se postupak okon ava i njome se odlu uje o osnovanosti tu benog zahtjeva. one vi e ne mogu izdejstvovati njeno dono enje. sud ne e dostavljati albu drugostepenom sudu dok ne odlu i o prijedlogu za dono enje dopunske presude i dok ne protekne rok za albu protiv te dopunske presude. dok se u drugom dijelu raspravljanje nastavlja. tako da se njome odlu uje o svim zahtjevima. pa je zbog toga i samostalna u tom dijelu. ‡ ‡ ‡ ‡ . zbog ega stranke u tom dijelu samostalnosti mogu ulagati i pravni lijek. Iako je dono enje ove dopunske presude posljedica propusta suda. Kona na presuda kao dopunska se donosi kada sud propusti da donese potpunu presudu. djelimi ne i dopunske. pa im ostaje jedino da pokrenu novu parnicu. tako i sporednim.

sud mo e prvo odlu ivati o osnovu. ‡ U sporovima u kojima je istovremeno sporan i osnov i visina tu benog zahtjeva. pa je tu eni u daljem nastavku postupka spreman za mirno okon anje parnice. ‡ Odlu ivanje o osnovu tu benog zahtjeva je u funkciji prethodnog materijalnopravnog pitanja. ‡ Me upresuda se najvi e koristi u sporovima za naknadu tete. o njemu e sud odlu iti me upresudom. ‡ Zna aj me upresude je i u tome to se nakon pravomo nog utvr enja postojanja tu benog osnova. i bez raspravljanja o visini zahtjeva-nema nepotrebnih tro kova. Zbog toga bi sud o ovome morao voditi ra una i da u tom pravcu podsti e stranke. a to je osnov tu benog zahtjeva. . pa ako je on osnovan.‡ ME UPRESUDA nije kona na presuda i njome se ne odlu uje u cjelini. jer su tu naj e e sporni isovremeno i osnov i visina tete. ve se tom presudom odlu uje samo o jednom elementu predmeta spora u kvalitativnom smislu. ‡ Me upresuda ima karakter deklaratorne presude i podobna je za formalnu pravomo nost. ukoliko utvrdi da je osnov tu benog zahtjeva neosnovan. od koga zavisi osnovanost istaknutog tu benog zahtjeva. a ni u dijelu predmeta spora. izgledi tu enog u povoljan ishod parnice zna ajno umanjuju. zbog ega e sud donijeti kona nu presudu kojom tu ioca odbija sa tu benim zahtjevom.

‡ PRESUDA NA OSNOVU PRIZNANJA ILI CONFESSIO je uslovljena na elom dispozitivnosti.Presude prema postupku koji je prethodio njihovom dono enju ‡ KONTRADIKTORNA PRESUDA je ona koja se donosi uz aktivno u e e obje stranke i u njenom dono enju naj iru primjenu imaju ustanove procesnog prava kao cjelovita procesna institucija za oblikovanje parni nog postupka. a tu eni mo e priznati tu beni zahtjev. sud e bez daljeg raspravljanja donijeti presudu kojom prihvata tu beni zahtjev. . u privrednim sporovima i to kad me u strankama nije sporno injeni no stanje po principu: da mihi facto dabo tibi ius. kao i u bra nim sporovima kada su ispunjeni uslovi za sporazumni razvod braka. npr. pa ako tu eni do zaklju enja glavne rasprave prizna tu beni zahtjev. po kome se tu ilac mo e odre i tu benog zahtjeva. ‡ Presuda bez odr avanja glavne rasprave mo e biti donesena samo izuzetno kad to zakon izri ito predvi a.

a tu eni ga priznaje. Priznanje tu benog zahtjeva ne smije biti simulovano ili fiktivno.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Priznanje tu benog zahtjeva treba razlikovati od priznanja injenica. radi evazije poreske obaveze. jer se priznanje injenica uzima u obzir kao injeni ni osnov presude bez dokazivanja. . npr. proizilazi njegova osnovanost po normama materijalnog prava. Ovdje nema ni logi kog silogizma. prinuda. odnosno u injeno radi ostvarivanja nedozvoljenog cilja. dok priznanje tu benog zahtjeva od strane tu enog ne mora istovremeno da predstavlja i priznanje injenica. Zato je kod priznanje tu benog zahtjeva irelevantno da li iz injenica iz kojih tu ilac izvodi svoj tu beni zahtjev. kao to je to kod kontradiktorne presude. izjava o priznanju injenica ne mora biti data izri ito ve se iz dr anja stranke mo e zaklju iti da ona odre enu injenicu osporava ili ne. ali je opozivanje priznanja tu benog zahtjeva mogu e samo do dono enja presude. Za dono enje presude na osnovu priznanja nije potreban prijedlog tu ioca. pa opozivanje samo po sebi ne oduzima svako dejstvo priznanja. Tako npr. jer sud po svom uvjerenju cijeni da li e uzeti u obzir neku injenicu kao osporenu ili priznatu. dok priznanje tu benog zahtjeva po svom sadr aju predstavlja izri itu izjavu volje tu enog kojom on priznaje tu beni zahtjev kao pravnu posljedicu. tu ilac nema vi e pravni interes za dalje vo enje parnice. jer sadr aj presude odre uje tu eni svojim priznanjem tu benog zahtjeva. prevara). Presuda na osnovu priznanja se mo e pobijati albom samo zbog bitnih povreda postupka i zbog nedostataka u izjavi volje (zabluda. jer po priznanju tu benog zahtjeva od strane tu enog.

a u oba slu aja sud donosi meritornu presudu. jer povla enjem tu be tu ilac samo odustaje od zatra ene pravne za tite u konkretnom sporu. ali se ne odri e sudske za tite pro futuro. dok se izjavom o odricanju tu ilac odri e ostvarivanja pravne posljedice na koju se odnosi zahtjev iz tu be. Odricanjem od tu benog zahtjeva tu ilac disponira predmetom spora. a ne i na tu ioca. . Kad tu eni ne do e na pripremno ro i te do njegovog zaklju enja ili na prvo ro i te za glavnu raspravu. ali ne e da se upusti u raspravljanje i 3. Odricanje od tu benog zahtjeva treba strogo razlikovati od povla enja tu be. koji u praksi naj e e ini tu eni. a ne ospori tu beni zahtjev.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ KOD PRESUDE NA OSNOVU ODRICANJA ILI ABDICATIO nije potreban pristanak tu enog. ako pripremno nije odr ano. s tim da sud ne e donijeti presudu na osnovu odricanja ako ustanovi da je u pitanju zahtjev kojim stranke ne mogu disponirati. 2. Dakle. U na im parni nim postupcima kontumacija se odnosi samo na tu enog. Ako tu eni do e na ro i te. PRESUDA ZBOG IZOSTANKA ILI CONTUMATIO se prema zakonu donosi u tri razli ite situacije: 1. vidi se da nije samo izostanak tu enog razlog za dono enje ove presude. pa bi ovu presudu bilo cjelishodnije zvati presuda zbog propu tanja. Ukoliko se tu eni udalji sa ro i ta. analogno tu enom koji priznaje tu beni zahtjev. a ratio legis kontumacione presude le i u zahtjevu za sprje avanje opstruiranja toka parnice.

Da injenice na kojima se temelji tu beni zahtjev nisu u suprotnosti sa dokazima koje je sam tu ilac podnio ili sa op epoznatim injenicama i 6. Da ne postoje op epoznate okolnosti iz kojih proizilazi da su tu enog sprije ili opravdani razlozi da do e na ro i te. sud kontumacionu presudu mo e donijeti bez izja njavanja stranaka. Da osnovanost tu benog zahtjeva proizilazi iz injenica navedenih u tu bi. Da tu eni nije podneskom osporio tu beni zahtjev. a sud ih bez dokazivanja uzima u injeni ni osnov svoje odluke i usvaja tu beni zahtjev. Na i zakoni restriktivno odre uju uslove za kontumaciju. 5. Da tu ilac predlo i dono enje presude zbog izostanka. Me utim. Uz navedeno. a to su: 1. 4. ‡ ‡ . jer zakonska presumpcija priznanja tu benih navoda ne mo e imati ja u snagu od izri itog priznanja. ve samo zbog bitne povrede odredaba parni nog postupka i zbog pogre ene primjene materijalnog prava. a nesumnjivo je da mu je poziv upu en. Presuda zbog izostanka se ne mo e pobijati zbog pogre no i nepotpuno utvr enog injeni nog stanja. i uslovna presuda zbog izostanka se mo e donijeti u dva slu aja: 1. ova presuda se ne bi mogla izre i u slu ajevima kada se ne bi mogla donijeti presuda na osnovu priznanja. Sud e odgoditi dono enje kontumacione presude ako je potrebno da prethodno pribavi obavje tenja o tome da li se konkretno radi o zahtjevu kojim stranke mogu ili ne raspolagati i 2. 2.‡ ‡ ‡ Pravna priroda kontumacije polazi od fikcije da tu eni svojom pasivno u priznaje istinitost injeni nih navoda tu be sa kojom je upoznat. 3. Sud e odgoditi dono enje ove odluke i u slu aju kada nema dokaza da je tu eni uredno pozvan. U oba ova slu aja. Da je tu ilac bio uredno pozvan.

Rje enja
‡ Rje enja se u parni nom postupku donose kad sud odlu uje o nekim procesnim pitanjima, a samo izuzetno i o tu benom zahtjevu, i to u postupku za izdavanje platnog naloga i u postupku zbog smetanja posjeda. ‡ Sva rje enja suda se mogu podijeliti u dvije grupe: 1. Rje enja kojima se parnica okon ava bez odlu ivanja o osnovanosti tu benog zahtjeva i 2. Rje enja kojima se odlu uje o nekom procesnom pitanju koje se ti e upravljanja postupkom. Razlika izme u ove dvije grupe rje enja je, kako u njihovom dejstvu, tako i u procesnoj formi u kojoj se donose.

‡ Prvom grupom rje enja, kojima se okon ava parnica bez odlu ivanja, odnosno odbacuje se tu ba kao nedopu tena, sud je vezan, pa u pravilu, protiv ovih rje enja stranke mogu ulagati samostalnu albu. ‡ Za drugu grupu rje enja, kojima se odlu uje o raznim pitanjima koja se ti u upravljanja parnicom, sud nije vezan i mo e ih izmjeniti ili ukinuti, pa protiv ovakvih rje enja alba nije uop e dopu tena ili nije dopu tena posebna alba. ‡ U slu ajevima kada se rje enje ne dostavlja pismeno, ono prema strankama ima u inak im je objavljeno. ‡ Pismeni sastav rje enja treba uvijek sadr avati uvod i izreku, a obrazlo enje samo ako rje enje mora biti obrazlo eno. ‡ Kad se stranci u rje enju nala e izvr enje kakve radnje, odredit e se i rok u kojem je stranka tu radnju du na izvr iti, to predstavlja paricioni rok, a on, ako nije druga ije odre eno, iznosi 15 dana kao i kod presude.

Pravomo nost presude
‡ Donesena presuda je konkretizacija pravne norme i ona je zakon za stranke, a kod svakog dobrog pravosu a presuda sadr i tri osnovne vrijednosti: zakonitost, efikasnost i pravnu sigurnost, s tim da sve vrijednosti nisu jednako vrijedne, jer je prvo zakonitost, a potom efikasnost i pravna sigurnost. Uslove pod kojima se mo e i dokle se mo e preispitivati zakonitost donesene presude, odre uje upravo ustanova pravomo nosti. Zato je pravomo nost i u slu bi pravne sigurnosti, jer pravomo nost obezbje uje snagu donesene presude. Istina, time se ostavlja mogu nost da pravomo nost stekne i nepravilna presuda, ali slu ajevi dono enja nepravilne presude moraju biti svjesno rtvovani razlozima pravne sigurnosti, koje obezbje uje pravomo nost. Najva nije dejstvo donesene presude je u tome to ona obavezuje sud koji je donosi, pa je on sam ne mo e ni ukiniti, niti preina iti. Od momenta dostavljanja presude strankama, po inje te i rok za albu, pa nastupanje dejstva pravomo nosti zavisi od toga da li e se postupak okon ati u prvom ili drugom stepenu. Uva avaju i vrstu posljedica koje proizvodi pravomo na presuda, u teoriji se pravi razlika izme u pravomo nosti u procesnopravnom i materijalnopravnom smislu.

‡ ‡

‡

Procesna ili formalna i materijalna pravomo nost
‡ Presuda koja se vi e ne mo e pobijati redovnim pravnim lijekovima, sti e svojstvo tzv. formalne ili procesne pravomo nosti. ‡ Nastupanjem procesne pravomo nosti, donesena presuda se vi e ne mo e ukloniti u postupku u kome je donesena, pa to stranke mogu posti i jedino prijedlogom za povra aj u pre a nje stanje. ‡ Za svaku stranku presuda je pravomo na isticanjem roka za albu, a to zna i u razli ito vrijeme, jer i rokovi naj e e isti u u razli ito vrijeme. Ovakva mogu nost sticanja pravomo nosti za jednu stranku, nezavisno od nastupanja prema drugoj stranci, naziva se podijeljenom pravomo no u, za razliku od jedinstvene, do koje dolazi u istom momentu za obje stranke. Ako presuda sti e svojstvo pravomo nosti u drugom stepenu, tada ona nastupa istovremeno sa momentom dono enja drugostepene presude.

‡ Materijalna pravomo nost se ti e sadr aja presude i ispoljava se u njenom dejstvu, pa je pravomo nost ograni ena samo na one injenice prema kojima se opredjeljuje osnov tu benog zahtjeva, a koje su se dogodile prije dono enja presude. ‡ Pravomo nost je, s obzirom na svoja dejstva koja proizvodi, ustanova procesnog prava, jer proizvodi samo procesne posljedice, a ne materijalne, jer cilj pravne za tite iz presude nije da stvara pravne odnose me u strankama, nego titi postoje e. ‡ Jedinio, kada norme materijalnog prava za pravomo nu presudu vezuju nastanak ili promjenu u pravnom odnosu, a to je prava rijetkost, tada takva presuda ima karakter pravnorelevantne injenice materijalnog prava.

iako se i ona pretpostavlja i podrazumjeva. u pravilu. Povreda pravila o pravomo nosti ili res iudicata predstavlja apsolutno bitnu povredu postupka.Res iudicata ‡ Dejstvo materijalne pravomo nosti naziva se i dejstvom presu ene stvari ili res iudicata. Zapamtite. to je isto kao i u angloameri kom pravu. a za odre ivanje identiteta predmeta spora. odnosno razlikovanje u odnosu na neki drugi tu beni zahtjev. Pravomo nost je. ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ . jer sud ne mo e ponovo na zahtjev stranke donijeti u istom predmetu novu presudu. nego iz autoriteta akta suda.kao to je kondemnatorna presuda. Svaki drugi organ je du an pravomo no donesenu odluku da stavi u osnov svoje odluke. ve slu i samo za njegovu individualizaciju. autoritet pravomo nosti presude ne proizilazi primarno iz njene istinitosti. kada se pravno pitanje o kojem je pravomo no presu eno. kao organa dr avne vlasti. preduslov za izvr nost presude. pojavljuje kao prethodno pitanje. pa ona jednako obavezuje i sud i stranke. injeni ni i pravni osnov sam po sebi nije mjerodavan za odre ivanje identiteta predmeta spora. mjerovan je tu beni zahtjev kao predmet odlu ivanja. ako je podobna za izvr enje.

zbog ega predmetom pravomo nosti ne mogu biti obuhva eni oni elementi raspravljanja i odlu ivanja koji se unose u obrazlo enje odluke. 2. s obzirom na vrijeme koje je mjerodavno za presu ivanje. odluke sti u dejstvo pravomo nosti i u onom dijelu u kome sud prokora uje tu beni zahtjev. dejstvom pravomo nosti je zahva en samo dispozitiv presude. . ne sti u dejstvo pravomo nosti oni elementi raspravljanja iz kojih se izvodi silogisti ki zaklju ak o osnovanosti tu benog zahtjeva. ‡ KOD OBJEKTIVNE GRANICE PRAVOMO NOSTI. s obzirom na predmet odlu ivanja. s obzirom na lica i 3. jer sud na prekora enje tu benog zahtjeva ne pazi po slu benoj du nosti. Vremenski. ‡ U na em pravu. Objektivno. Subjektivno.Granice pravomo nosti ‡ Odre uju se sa tri aspekta: 1. ‡ Jednom rije ju.

pa ovo dejstvo presuda ima i prema neposrednom posjedniku stvari.‡ KOD SUBJEKTIVNE PRAVOMO NOSTI. npr. npr. . ovo dejstvo se u principu prote e samo na stranke. a samo izuzetno. presuda kojom se utvr uje da brak postoji ili ne. ‡ Od dejstva pravomo nosti treba znati razlikovati intervencijsko dejstvo presude. Dakle. presuda mo e da proizvodi dejstvo pravomo nosti erga omnes. a to zna i da se presuda ne mo e osporavati zbog nepravilne injeni ne i pravne ocjene. u ostvarivanju svog regresnog zahtjeva. ‡ Za razliku od pravomo nosti. jer oni svoj polo aj izvode iz polo aja prethodnika. ‡ Pro ireno dejstvo pravomo nosti presuda ima prema pravnim sukcesorima (univerzalnim i singularnim). intervencijsko dejstvo presude se prote e i na obrazlo enje presude. intervencijsko dejstvo presuda ispoljava samo u parnici koju pokre e stranka iz glavne parnice prema tre em licu.

jer ona proizvode dejstvo samo unutar parnice. ‡ Me utim. . ‡ U pravilu. ‡ Zato. treba re i da sva rje enja protiv kojih je dopu tena posebna alba. na osnovu injenica koje su nastale nakon zaklju enja glavne rasprave. to su ona rje enja kojima se parnica okon ava odbacivanjem tu be zbog neke procesne pretpostavke. kao i rje enja kojim se odlu uje o tu benom zahtjevu zbog smetanja posjeda i platni nalog. ‡ Kad je u pitanju pravomo nost rje enja. stranka koja je propustila da iznese sve pravno relevantne injenice zbog toga to joj nisu bile poznate do zaklju enja glavne rasprave. ‡ Da znate. ali ne mo e na osnovu tih injenica pokretati novu parnicu sa istim tu benim zahtjevom. to je relevantan momenat za odre ivanje vremenskog doma aja pravomo nosti. nisu podobna za pravomo nost rje enja kojima se upravlja parnicom. mo e tra iti ponavljanje postupka. stranke mogu pokretati novu parnicu sa istim tu benim zahtjevom.‡ ZA VREMENSKU GRANICU PRAVOMO NOSTI je mjerodavan momenat okon anja glavne rasprave. podobna su i za pravomo nost.

mada za preispitivanje zakonitosti dvostepenost nije dovoljna. ‡ Ostvarivanje albe kao prava je imalo za posljedicu oblikovanje postupka na principu dvostepenosti. ‡ alba kao pravni lijek je procesnopravno u slu bi ostvarivanja albe kao prava.Pravni lijekovi albu. mo emo promatrati kao pravo i kao pravni lijek. nego zakonitost primjene odre enog pravnog pravila u dono enju odluke mora biti zagarantovano najve em pravosudnom organu onog suvereniteta od koga poti e zakon koji se primjenjuje. ‡ . kao redovni pravni lijek.

devolutivnost i prekluzivnost. ‡ Vanredni pravni lijekovi su: revizija i prijedlog za ponavljanje postupka.‡ Pravni lijekovi se dijele na redovne i vanredne. devolutivnost zna i zasnivanje nadle nosti vi eg suda u odnosu na onog koji je donio pobijanu presudu. . tada nastupa prekluzija. pa dok se redovni ula u protiv nepravomo nih presuda i njihovim ulaganjem se odla e dejstvo pravomo nosti. alba je jedini redovni pravni lijek. a ukoliko se alba ne ulo i u predvi enom roku. ‡ Osnovno obilje je redovnog pravnog lijeka je: suspenzivnost. usljed koje se alba odbacuje kao nedopu tena. dotle se vanredni pravni lijekovi ula u protiv pravomo nih presuda. ‡ Suspenzivnost podrazumjeva odlaganje nastupanja pravomo nosti pobijane odluke. ‡ Prema BH parni nim postupcima.

‡ alba kao pravo je svakome ustavom zagarantovano. ‡ U parni nom postuku ne vrijedi pravilo beneficium cohaesionis.appellatio ‡ Protiv svake presude kao zavr nog akta kojim se okon ava parnica u prvom stepenu.alba . mo e se ulagatu alba bez izuzetka. odnosno povlastica povezanosti. . a od albe koju je stranka ve ulo ila. odnosno od momenta dono enja presude. pa do isticanja roka za albu. pa se stranke mogu odre i albe samo dok im to pravo pripada. ukoliko razlozi koji govore u prilog aloca idu i u prilog onih koji se nisu alili. mo e odustati sve do dono enja odluke vi eg suda. jer sud nije ovla ten i du an povodom albe izjavljene u korist jedne od stranaka. Izjave o odricanju i opozivanju od pravnog lijeka su neopozive. preina iti napadanu odluku u korist onih stranaka koje nisu ulo ile pravni lijek.

Bitne povrede parni nog postupka (error in procedendo). blagovremenost i formalna urednost. pobijati iz svih ovih razloga. jer je presuda zasnovana na injenicama koje je tu ilac istakao u tu bi i nisu bile predmet utvr ivanja od strane suda. a jedino se presuda na osnovu priznanja i presuda na osnovu odricanja ne mogu pobijati zbog nepotpuno i neta no utvr enog injeni nog stanja. vi e na vje bama kroz prakti ne primjere. Nepravilna primjena materijalnog prava (error in iudicando). ‡ Pretpostavke za izjavljivanje albe su: dopu tenost.‡ O obliku. Pogre no i nepotpuno utvr eno injeni no stanje i 3. . BH zakoni klasifikuju u tri grupe: 1. 2. ‡ Da bi alba bila podobna za odlu ivanje. ‡ Sve razloge za ulaganje albe. u pravilu. sadr aju i pretpostavkama za izjavljivanje albe. a ovom prilikom se isti e: ‡ alba se podnosi u pismenom obliku. dovoljno je da se iz nje vidi koja se presuda pobija i ko je pobija. ni zbog nepravilne primjene materijalnog prava. ‡ Presuda zbog izostanka se ne mo e pobijati samo zbog nepotpuno i nepravilno utvr enog injeni nog stanja. ‡ Sve presude mogu se. jer je osnov za njihovo dono enje priznanje odnosno odricanje od tu benog zahtjeva.

povrede koje se ti u sposobnosti stranaka. Relativno bitne povrede.Error in procedendo ili bitne povrede odredaba parni nog postupka ‡ ‡ ‡ Nepravilno preduzete ili ni tave radnje su samo razlog za tra enje poni taja te presude. to je u slu bi ve e pravne sigurnosti. U ovom kontekstu. nedostaci predmeta spora-res iudicata i lis pedens. Mo emo ih sistematizovati u sljede e grupe: 1. ‡ ‡ . npr. nadle nosti suda. APSOLUTNO BITNE POVREDE ODREDABA PARNI NOG POSTUPKA samim svojim postojanjem dovode do ni tavosti donesene presude. dijelimo na: 1. s obzirom na njihovo dejstvo. pa im je posljedica neposredno ukidanje donesene presude. Sve povrede. Povrede koje se ti u osnovnih na ela postupka i 3. 2. Povrede pravila o procesnim pretpostavkama. Povrede koje se ti u pismene izrade presude. bez obzira da li su u konkretnoj parnici imali neki uticaj na dono enje pravilne odluke. Ovakve povrede su taksativno utvr ene ZPP-ima u cilju otklanjanja svake neizvjesnosti u pogledu njihove prirode. veliki zna aj ima obrazlo enje kojim se onemogu ava da se odluka o osnovanosti tu benog zahtjeva donosi bez formiranog uvjerenja ili da se proizvoljnost predstavlja kao uvjerenje. Apsolutno bitne povrede i 2. ali same po sebi ne sprje avaju nastupanje njenih pravnih dejstava.

sud odbije prijedlog stranke da se izvede odre eni dokaz. ‡ Kako bitne povrede proizvode ni tavost donesene presude. . sud pazi po prigovoru stranke. drugostepeni sud pazi po slu benoj du nosti. a to je upravo imalo za posljedicu nepravilno utvr enje injeni nog stanja. npr. ‡ Na apsolutno bitne povrede postupka. a na relativno bitne povrede.‡ ZA RELATIVNO BITNE POVREDE ODREDABA PARNI NOG POSTUPKA bitno je postojanje uzro noposljedi ne veze izme u povrede i donesene presude. zato drugostepeni sud presudu ukida i predmet vra a na ponovno raspravljanje.

nego po prigovoru stranaka. Nepotpuno utvr eno injeni no stanje.Pogre no i nepotpuno utvr eno injeni no stanje ‡ Nedostaci u injeni nom osnovu presude mogu biti: 1. iako bi na osnovu izvedenih dokaza trebalo da se izvede suprotan zaklju ak. ‡ Sud i na jedno i drugo injeni no stanje ne pazi po slu benoj du nosti. . ‡ Nepotpuno utvr eno injeni no stanje postoji kad sud propusti da uzme u osnov odlu ivanja sve pravnorelevantne injenice. Nepravilno utvr eno injeni no stanje i 2. ‡ Nepravilno utvr eno injeni no stanje imamo kada sud uzme da je odre ena injenica istinita.

‡ Me utim. . ukoliko se pojavi opravdana sumnja prilikom rje avanja o albi da injenice nisu pravilno utvr ene. ali ako nisu bili izneseni u prvostepenom postupku. s tim da je sve ovo u slu bi materijalne istine. to predstavlja ustanovu beneficium novorum. Drugostepeni sud ne mo e sam raspravljati i odlu ivati na bazi nove procesne gra e. a drugostepeni sud je du an da uzme u obzir nove injenice i nove dokaze kad rje ava o albi. da ukine prvostepenu presudu i predmet vrati na ponovno odlu ivanje. bez obzira da li su u to vrijeme postojali i bez obzira da li je za njih stranka znala ili nije. u slu bi je na ela materijalne istine ovla tenje drugostepenog suda. ‡ Stranke imaju mogo nost da i u albi iznose nove injenice i nude nove dokaze. zbog zabrane devolucije nadle nosti.

ni konkretni. ‡ Naj e e.Pogre na primjena materijalnog prava ili error in iudicando ‡ U vr enju sudske funkcije. . ni jasni. pa na nepravilnu primjenu materijalnog prava drugostepeni sud pazi ex officio. pa je zato nu no njihovo tuma enje u primjeni za svaki konkretni slu aj. sud je vezan samo za zakon. zakoni nisu ni potpuni. ‡ U pravilu. pa je zbog toga sud du an da poznaje pravo ± iura novit curia. ali nikako sudovi ne smiju stvarati pravo. to je veliki posao suda. nepravilna primjena materijalnog prava je posljedica pogre ne pravne kvalifikacije predmeta spora.

odnosno ne mo e neposredno presu ivati. onda i drugostepeni sud ima puna jurisdikciona ovla tenja. Sud tada ima samo kasatorna ovla tenja. odnosno da ukine prvostepenu presudu i predmet vrati na ponovno raspravljanje i odlu ivanje. pa se na ovaj na in onemogu ava devolucija nadle nosti.Postupak pred drugostepenim sudom ‡ Drugostepeni sud je ovla ten da cijeli spor ponovo raspravlja i donosi odluku na bazi nove procesne gra e. do e do zaklju ka da odluka prvostepenog suda nije pravilna. pa je tako i uobli en drugostepeni postupak. ako drugostepeni sud. odnosno mo e neposredno presuditi o predmetu spora. tada nema jurisdikciona ovla tenja. ‡ Ali. pa je to zato samo nastavak prvostepenog postupka i oblikovan je po istim principima kao i prvostepeni postupak. odnosno preuzimanje ovla tenja prvostenog suda. na osnovu nove procesne gra e koja je iznesena tek u albi. . ‡ Zato. ako se pobijana presuda preispituje na osnovu iste procesne gra e koja je bila pred prvostepenim sudom.

‡ Odlu ivanje u sjednici vije a drugostepeni sud o albi odlu uje. s tim da e i drugostepeni sud odlu ivati o dopu tenosti albe. ‡ Sudija prvostepenog suda utvr uje da li su ispunjene procesne pretpostavke za ulaganje albe i ukoliko utvrdi da nisu. u pravilu. ako je prvostepeni to propustio da u ini. bez rasprave u zatvorenoj sjednici.Podno enje i odlu ivanje o albi alba se uvijek podnosi putem prvostepenog suda koji je donio o albenu odluku. odbacuje albu kao nedopu tenu. i to u vije u od trojice sudija. ‡ .

. ‡ Zapamtite. samo na podru ju primjene normi materijalnog prava. ili 2. tada mo e: 1.‡ Ukoliko drugostepeni sud utvrdi da prvostepeni nije mogao na osnovu izvedenih dokaza da stekne uvjerenje o ta nosti spornih injenica ili je stekao pogre no uvjerenje. s tim da princip o zabrani devolucije nadle nosti ne dopu ta da se na raspravi pred drugostepenim sudom izvode novi dokazi. koji nisu bili izvedeni u raspravi pred prvostepenim sudom. drugostepeni sud ima potpuna jurisdikciona ovla tenja. ‡ Vije e drugostepenog suda mo e odlu ivati na raspravi samo ukoliko smatra da je radi pravilnog utvr ivanja injeni nog stanja potrebno da se ponovo izvedu ve izvedeni dokazi. odnosno da se ponove ve izvedeni dokazi. a nedostatak se ne mo e otkloniti bez izvo enja dokaza. Da otvori raspravu pred drugostepenim sudom. Da ukine donesenu presudu i predmet vrati na ponovno raspravljanje i odlu ivanje.

. mo e do i do ukidanja ili preina enja presude. tada dio u kome stranka presudu ne pobija postaje pravomo an. ‡ Na elo oficijelnosti u albenom postupku je nagla enije jer je alba sasvim pojednostavljena.Granice ispitivanja prvostepene presude ‡ U albenom. Ponavljam. dok u dijelu u kome se pobija. ‡ Kad su u pitanju granice u pogledu obima pobijanja. tako da ako stranka pobija presudu samo u jednom dijelu. odnosno drugostepenom postupku. stranke same snosile posljedice svoje neukosti. pa su enje mimo i preko tu benog zahtjeva predstavlja prekora enje i razlog je apsolutne ni tavosti. ‡ Kad su u pitanju granice u pogledu predmeta pobijanja. drugostepeni sud ispituje prvostepenu presudu u onom dijelu u kome se ona pobija albom. na e pravo je ukinulo ustanovu nu nog punomo nika. kako bi je stranke mogle koristiti i bez stru nog punomo nika. instanciono se mo e odlu ivati samo o onome o emu je vo ena parnica. te bi bez oficijelnih du nosti suda. na elo dispozitivnosti trpi zna ajna ograni enja u korist na ela oficijelnosti.

Odbi e albu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu. 3. ‡ U zavisnosti od toga da li je alba dopu tena. bez obzira na to da li alba sadr i razloge pobijanja ili ne. Ukinu e prvostepenu presudu i dostaviti predmet prvostepenom sudu na ponovno raspravljanje i odlu ivanje. . drugostepeni sud uvijek pazi ex officio na apsolutno bitne povrede parni nog postupka i na nepravilnu primjenu materijalnog prava. Preina i e prvostepenu presudu. ‡ Da znate. a zatim da li je osnovana. drugostepeni sud e postupiti na jedan od na ina: 1. 4. Ukinu e prvostepenu presudu i odbaciti tu bu ili 5. 2. Odbaci e albu kao nedopu tenu. albeni prijedlog nije obavezan elemenat albe.‡ Kad su u pitanju granice u pogledu razloga pobijanja.

‡ Kad su u pitanju sporovi male vrijednosti. . pa pravni interes za ulaganje albe stranka ima samo onda kada albom mo e izdejstvovati za sebe povoljniju presudu. alba protiv presude se ne mo e ulagati zbog relativno bitnih povreda postupka.Odbacivanje albe ‡ Nedopu tenu albu sud odbacuje rje enjem bez raspravljanja o njenoj osnovanosti. ‡ Kada je u pitanju pravni interes. ‡ alba je nedopu tena. neblagovremena ili kada je nedopu tena u u em smislu. kada je nepotpuna. ‡ Ako se alba ulo i po proteku zakonskog roka. a ne osnovanost albe. ‡ alba je nepotpuna kada ne sadr i oznaku presude koja se pobija i potpis alioca. to zna i da ona ne proizvodi nikakva dejstva. od njega zavisi dopu tenost. ‡ Nedopu tena alba u u em smislu je ako je izjavljena od lica koje nije ovla teno za njeno podno enje ili je ulo ena od lica bez postojanja pravnog interesa. ona je neblagovremena.

dejstvo koje proizvodi neosnovana alba se sastoji u tome. nego e je odbiti kao neosnovanu i potvrditi presudu prvostepenog suda. a presuda nepravilna i nezakonita. otklanja prvostepeni sud pred kojim su ti nedostaci i nastali. Nedostatak koji se ti e bitne povrede postupka. .Odbijanje albe ‡ Kada drugostepeni sud utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija. ‡ Prema tome. albi ne e udovoljiti. kao ni razlozi na koje sud sam pazi ex officio. ‡ Ukidanje prvostepene presude i vra anje predmeta prvostepenom sudu na ponovno raspravljanje i odlu ivanje se de ava kada je alba osnovana. nepravilna primjena materijalnog prava predstavlja razlog za pobijanje donesene presude. Zato. to ona odga a nastupanje pravomo nosti i to pravomo nost nastupa u drugom stepenu-dono enjem drugostepene presude.

.‡ Drugostepeni sud koji ukida presudu. nije vezan za pravna shvatanja vi eg suda. po na elu sudske nezavisnosti. a povreda normi materijalnog prava ima za posljedicu nepotpuno utvr eno injeni no stanje. du an je da u rje enju kojim ukida prvostepenu presudu navede povrede koje su u injene i u emu se one sastoje.injenice i dokaze. obavezni su za prvostepeni sud. pa je tada potrebno prikupiti novu procesnu gra u. me utim. te se predmet uvijek vra a prvostepenom sudu. kao i upute koje se ti u utvr enja novih injenica i izvo enja novih dokaza. ni i sud. ‡ Drugostepeni sud ukida prvostepenu presudu i kada na e da je nepravilno i nepotpuno utvr eno injeni no stanje na kojem je ta presuda zasnovana. ‡ Upute koje se ti u otklanjanja povreda normi procesnog prava. ‡ Povreda normi procesnog prava naj e e ima za posljedicu nepravilno utvr eno injeni no stanje.

ali je nepravilno primjenio norme materijalnog prava. Ako je o tu benom zahtjevu ve donesena prvomo na presuda i 3. Zbog nepravilno utvr enog injeni nog stanja. ‡ Preina enje prvostepene presude vr i drugostepeni sud iz razloga: 1.Ukidanje prvostepene presude i odbacivanje tu be. Kada utvrdi da je prvostepeni sud potpuno i pravilno utvrdio injeni no stanje. Zbog povrede normi procesnog prava. 3. s tim da se ovdje zapravo i ne radi o preina enju presude. 2. 2. ali onda kada drugostepeni sud na istim injenicama i dokazima izvede druga iji injeni ni zaklju ak o ta nosti pravno relevantnih injenica u odnosu na zaklju ak prvostepenog suda. Ako o tu benom zahtjevu ve te e parnica. . Ako je o tu benom zahtjevu sklopljeno poravnanje. preina enje prvostepene presude i reformatio in peius ‡ Ukidanje prvostepene presude i odbacivanje tu be imamo: 1. onda kada je prvostepeni sud napadnutom presudom prekora io tu beni zahtjev. nego o ukidanju onog njenog dijela u kome je tu beni zahtjev prekora en.

zna i da albeni sud nije vezan prijedlogom alioca. odnosno preina iti je i onda kada stranka tra i da se ona ukine.‡ Reformatio in peius. ne mo e biti manje povoljan po alioca. te zbog toga albeni sud mo e ukinuti presudu i onda kada stranka tra i njeno preina enje. albeni sud ne mo e preina iti presudu na tetu stranke koja se alila. nego da mu je alba odbijena. ‡ Me utim. to zna i da ishod odlu ivanja pred drugostepenim sudom po albi koja je usvojena. pod uslovom da je samo ta stranka podnijela albu ± princip zabrane reformatio in peius. .

zbog nepostojanja neke od procesnih pretpostavki. . Protiv drugih nije dopu tena samostalna alba. odnosno sprje avaju okon anje postupka dono enjem meritorne odluke. ‡ Mogu nost ulaganja albe protiv rje enja trpi zna ajne izuzetke: 1. samostalna alba je dopu tena protiv rje enja kojim se odbacuje alba kao nedopu tena. npr.alba protiv rje enja ‡ Dok je protiv presude prvostepenog suda alba uvijek dopu tena. ‡ Samostalna alba je u pravilu dopu tena protiv onih rje enja prvostepenog suda koja sprje avaju dalji nastavak postupka. Protiv jednih rje enja nije uop e dopu tena alba i 2. protiv rje enja nije.

‡ Nesamostalna ili vezana alba se ula e protiv onih rje enja prvostepenog suda koja se ti u upravljanja postupkom. uglavnom kod rje enja kojima se odlu uje o raznim procesnim pitanjima. shodno se primjenjuju procesna pravila o albi protiv presude. Uva iti albu. npr. ali se njima ne dovodi u pitanje dalje odvijanje i okon anje postupka. ‡ Rje avaju i o albi protiv rje enja. ili rje enje o isklju enju javnosti i sl. ili rje enje sudije koje se ti e pripremanja glavne rasprave ili upravljanja postupkom i sl. npr. drugostepeni sud mo e: 1. Odbiti albi i 3. alba protiv rje enja koje se odnosi na rukovo enje glavnom raspravom. nemogu nost pobijanja rje enja kojim sud odre uje ro i te. Odbaciti albu. ‡ U postupku po albi protiv rje enja. ‡ Nedopu tena alba protiv rje enja zna i da je isklju ena. . 2.

nego donijeti i novu odluku kojom odlu uje o predmetu spora. ‡ Revizija nije dopu tena u posesornim. ne samo ukinuti odluku ni eg suda. .VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI Revizija ‡ Vanredni pravni lijekovi se ula u protiv pravomo nih sudskih odluka i njihovo ulaganje ne sprje ava mogu nost prisilnog izvr enja napadnute odluke revizijim ili ponavljanjem postupka. dok revizijski sud mo e. a kasacije u Francuskoj. ‡ Razlika izme u ove dvije ustanove je u tome to kasacioni sud ne mo e izmjeniti odluku ni eg suda i donijeti drugu odluku. ‡ Zajedni ko kod obje ove ustanove je da su uobli ene kao pravni instrumenti u slu bi garancija kojima se obezbje uje ve i stepen zakonitosti u vr enju sudske funkcije. ‡ Ustanova revizije je nastala u zemljama germanskog prava. mali nim i bra nim sporovima.

Na ela javnosti. pa se ona ne mo e izjaviti zbog povrede pravila o: 1. prekluzivan i nesuspenzivan vanredni pravni lijek i dvostruko je ograni ena: 1. . Su enju na osnovu glavne rasprave. odnosno me unarodni ugovori. revizija se mo e ulagati bez obzira na vrijednost predmeta spora kad su ti sporovi taksativno navedeni u zakonima.‡ Revizija je devolutivan. Revizija se mo e ulagati samo protiv pravomo nih drugostepenih presuda i 2. Ne bis in idem. ‡ Revizija se mo e ulo iti zbog bitnih povreda parni nog postupka i nepravilne primjene materijalnog prava. zakonodavac se rukovodi sa dva kriterija: kriterij vrijednosti i kriterij prirode predmeta spora. 2. Mo e se ulo iti samo protiv odre enih drugostepenih presuda kod kojih je primjenjen materijalni zakon BiH ili entiteta. 3. bez obzira da li je povreda u injena pred prvostepenim ili drugostepenim sudom. ‡ Ipak. ‡ Pri odre ivanju dopu tenosti pobijanja drugostepenih pravomo nih presuda revizijom. 4. ‡ Revizija se mo e izjaviti zbog apsolutno bitnih povreda. pravomo na prvostepena presuda suda se ne mo e pobijati revizijom. ‡ Dakle. Mjesnoj nadle nosti. s tim da i ovdje postoje ograni enja. a to su: sporovi za zakonsko izdr avanje i sporovi iz porodi nih odnosa. ako je protivno zakonu bila isklju ena javnost sa glavne rasprave.

‡ Revizijski sud ispituje pobijanu pravomo nu drugostepenu presudu samo u onom dijelu u kome se ona pobija revizijom i. od dana dostavljanja strankama prepisa presude. revizija se mo e ulo iti samo ako je takva povreda u injena u postupku pred drugostepenim sudom. ‡ Zbog pogre ne primjene materijalnog prava. . ‡ Nepravilno utvr eno injeni no stanje ne mo e biti revizijski razlog. nego i prekluzivan pravni lijek i ula e se u roku pd 30 dana.‡ Zbog relativno bitnih povreda postupka. ‡ Revizija je ne samo devolutivan. u granicama razloga navedenih u reviziji. ‡ O reviziji odlu ujuju vrhovni sudovi entiteta u BiH u vije u petorice. revizija se mo e izjaviti bez ikakvih ograni enja. u pravilu.

Nakon izja njenja o reviziji ili po proteku roka od 8 dana za odgovor. kao i odluke albenog suda. ‡ Odluke koje donosi revizijski sud su iste po svojoj sadr ini. ali se podnosi sudu koji je odluku donio u prvom stepenu. odnosno potvr uje rje enje prvostepenog suda o odbacivanju revizije. stranka koja nije izjavila albu protiv prvostepene presude. pod uslovom da prvostepena presuda nije izmjenjena na njenu tetu. ‡ Revizija protiv rje enja je dopu tena samo protiv pravomo nih drugostepenih rje enja kojima se postupak pred sudom zavr ava. prvostepeni sud sa svim spisima dostavlja reviziju revizijskom sudu. .‡ Va no je znati. preko drugostepenog suda. nema pravo da izjavi reviziju protiv pravomo ne presude donijete u drugom stepenu. s tim da prvostepeni sud nije ovla ten da odbaci reviziju koja je podnesena iz razloga zbog kojih se po zakonima ne mo e izjaviti. s tim da je revizija uvijek dopu tena protiv rje enja drugostepenog suda kojim se alba odbacuje. ‡ Revizija jeste devolutivan pravni lijek.

Nekih apsolutno bitnih povreda parni nog postupka. Me utim. . zbog: povrede na ela nepristrasnosti. Protivpravnih radnji i krivi nih djela i 3. ponavljanje postupka se ne e mo i tra iti ako su oni bezuspje no bili izneseni u ranijem postupku. i to zbog: 1. ni iz svih ovih razloga apsolutne ni tavosti. neovisno od toga da li je postupak zavr en presudom ili rje enjem. 2. ‡ Razloge za ponavljanje postupka mo emo svrstati u tri grupe. nedostataka koji se ti u stranaka i zastupanja u parnici i povrede pravila ne bis in idem. ‡ Ponavljanje postupka se ne mo e tra iti zbog nepravilne primjene materijalnog prava. pod uslovom da je tim odlukama pravomo no postupak okon an.Ponavljanje postupka ‡ Ovo je vanredni pravni lijek koji ula u stranke i mo e se tra iti. Novih injenica i dokaza. ‡ Ponavljanje postupka zbog nekih apsolutno bitnih povreda parni nog postupka je dozvoljeno npr. kontradiktornosti.

‡ Ponavljanje postupka se mo e tra iti i zbog protivpravnih radnji koje predstavljaju krivi na djela. protivne stranke ili nekog tre eg lica. odnosno poni tena. Sud mo e dozvoliti ponavljanje postupka samo ako stranka bez svoje krivice nije mogla da te okolnosti iznese ranije. zakonskog zastupnika odnosno punomo nika stranke. pa ta odluka bude pravomo no preina ena. ili ako je do odluke suda do lo usljed krivi nog djela sudije. kao razloge za ponavljanje postupka ubrajamo: a) ako je odluka zasnovana na drugoj odluci suda ili organa. dokazuje se pravomo nom osu uju om presudom donesenom u krivi nom postupku. ili ako je isprava falsifikovana ili je u njoj ovjereni sadr aj neistinit. ako se odluka zasniva na la nom iskazu svjedoka ili vje taka. ‡ U nove injenice i nove dokaze. . Da li po injeno krivi no djelo. i b) ako stranka sazna za nove injenice i dokaze na osnovu kojih je za stranku mogla biti donesena povoljnija odluka da su te injenice i dokazi bili upotrijebljeni u ranijem postupku. prije pravomo nosti odluke. npr. ukinuta.

Rokovi za tra enje ponavljanja postupka. Raspravljanje o osnovanosti prijedloga za ponavljanje i 3. ‡ Postupak ponavljanja se odvija u tri faze: 1. ‡ Subjektivni rok traje 30 dana od dana kada je stranka saznala za postojanje razloga za ponavljanje postupka. ‡ Objektivni rok traje 5 godina od pravomo nosti odluke. ako se ponavljanje tra i zbog povrede na ela kontradiktornosti i povrede pravila o strana koj i parni noj sposobnosti i pravila o njihovom pravilnom zastupanju. . ponavljanje se ne mo e tra iti ni pod uslovom da subjektivni rok jo nije ni po eo da te e. pod uslovom da se samo po tuje subjektivni rok. odnosno od kada je stekla mogu nost da taj razlog upotrijebi. onda se ponavljanje mo e zahtjevati i nakon proteka objektivnog roka. pa kada protekne ovaj rok. ‡ Me utim. Ponovno raspravljanje. 2. Podno enje prijedloga i utvr ivanje pretpostavki za ponavljanje postupka. postupak i nadle nost ‡ Za tra enje ponavljanja postupka predvi ena su dva roka: subjektivni i objektivni.

‡ Izuzetno. ‡ Nakon odr anog ro i ta za raspravljanje o osnovanosti prijedloga. ‡ O osnovanosti prijedloga za ponavljanje postupka raspravlja se na ro i tu. ako se razlog ponavljanja postupka odnosi isklju ivo na postupak pred vi im sudom. onda o prijedlogu odlu uje taj sud. u pravilu. donosi se odluka u vidu rje enja kojim se odbija ili usvaja prijedlog za ponavljanje. ‡ Protiv rje enja o prijedlogu za ponavljanje. s tim da sud odlu uje samo u granicama razloga koji su navedeni u prijedlogu. dozvoljena je posebna alba. Zbog navedenog. nadle an je sud koji je donio odluku u prvom stepenu.Faze ponavljanja postupka ‡ Kod pretpostavki za odlu ivanje o prijedlogu. prijedlog za ponavljanje postupka je u pravilu remonstrativan i nedevolutivan pravni lijek. .

‡ Oba pravna lijeka ula u stranke. kad su izjavljena oba vanredna pravna lijeka. ali samo ako su ta rje enja podobna za materijalnu pravomo nost. ako u roku za izjavljivanje revizije stranka podnese prijedlog za ponavljanje. a djelimi no se podudaraju i u razlozima zbog kojih se mogu ulagati. i to samo iz razloga iz kojih se mo e izjaviti i revizija. ‡ to se ti e ponavljanja postupka zavr enog rje enjem pred prvostepenim sudom. tada e se prijedlog smatrati kao revizija. stranke mogu i protiv njih predlo iti ponavljanje postupka.‡ Do ponovnog raspravljanja o glavnom predmetu dolazi samo onda kada sud u stadiju raspravljanja o osnovanosti prijedloga za ponavljanje postupka donese odluku kojom utvr uje da je prijedlog osnovan i ukida pravomo nu odluku iz ranijeg postupka. ‡ Zbog navedenog. a koji nastaviti. U svim drugim slu ajevima. zakon izri ito regulira taj odnos. sud odlu uje koji e postupak prekinuti. Ovo se naravno ne bi nikada inilo. jer su uslovi za ulaganje revizije za stranku povoljniji. ‡ to se ti e odnosa prijedloga za ponavljanje postupka i revizije. . ukoliko se isti cilj mo e posti i ponovnim podno enjem tu be sa istim tu benim zahtjevom.

imperativnim normama. sa bra nim sporovima je dopu teno kumuliranje zahtjeva koji se ti u uvanja. poni tenje braka. vaspitanja i izdr avanja zajedni ke djece i zahtjeva za izdr avanje bra nog druga. ‡ Ne smatraju se bra nim sporovima imovinskopravni sporovi koji nastaju povodom braka. ‡ Postupak u bra nim sporovima prete no je reguliran. bra ni sporovi su: razvod braka. odredbe op ih procesnih pravila primjenjuju se samo ukoliko nisu derogirane odredbama posebnih postupaka (lex specialis derogat legi generali). i poni tenje braka i progla enje braka nepostoje im odnosno postoje im. a naj e e se svode na obezbje enje ve ih garancija za pravilno ostvarenje pravne za tite ili na pru anje to br e i efikasnije pravne za tite.POSEBNI PARNI NI POSTUPCI Postupak u bra nim sporovima ‡ I u ovim postupcima. . ‡ Tako er znate. kao to znate iz porodi nog prva. a samo izuzetno. ‡ Zahtjevi koji se ovdje ostvaruju mogu biti razli iti.

Tu bom za razvod braka. na tri na ina: 1. . ali tada sud ne utvr uje injenice. po to se presuda donosi na osnovu sporazuma bra nih drugova.Sporovi za razvod braka ‡ Postupak za razvod se pokre e po principu dispozitivnosti. ‡ Kad bra ni drugovi nemaju zajedni ku djecu. ‡ Zajedni ki prijedlog za razvod se koristi kada oba bra na druga sporazumno i saglasno zahtjevaju razvod braka. ili djecu nad kojom je produ eno roditeljsko pravo. a koristi se kada bra ni drugovi imaju zajedni ku djecu. maloljetnu ili usvojenu. 2. ‡ Sporovi radi poni tenja braka i radi utvr ivanja postojanja ili nepostojanja braka. postupak se mo e pokrenuti zahtjevom za sporazumni razvod braka. ‡ Tu ba za razvod braka ima karakter konstitutivne tu be. Zajedni kim prijedlogom za razvod braka i 3. Zahtjevom za sporazumni razvod braka. pokre u se uvijek tu bom.

ali isto tako. priznanja ili na osnovu izostanka. ve je ovla ten da utvr uje ak i injenice koje me u strankama nisu sporne. deklarativna.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Tu ba za poni taj braka je konstitutivna. Poku aj mirenja bra nih drugova je sada vrlo va an institut. ne mo e se pobijati zbog nepravilno i nepotpuno utvr enog injeni nog stanja. bra ni drugovi imaju polo aj jedinstvenih i nu nih suparni ara. ali se njima. pa sud nije vezan za injenice i dokaze koje mu stranke prezentiraju. Kada ove tu be podi e javni tu ilac ili organ strateljstva. dok je tu ba za utvr enje da li brak postoji ili ne. Na elo dispozitivnosti u bra nim sporovima je ograni eno. Presuda kojom se brak razvodi na osnovu sporazuma bra nih drugova. kao i zbog neispunjenja ostalih zakonskih uslova za razvod braka na osnovu sporazuma. Na elo inkvizitornosti u bra nim sporovima ima vrlo iroku primjenu. bez obzira da li je koja od stranaka zaklju ila novi brak. posve uje mu se velika i du na pa nja. ne mo e izmjeniti pravomo na presuda u dijelu o prestanku braka. pa sud ne mo e izre i presudu na osnovu odricanja. ali se mo e pobijati zbog bitnih povreda postupka. . Vanredni pravni lijekovi se mogu ulagati. sud kod odlu ivanja o uvanju i izdr avanju djece nije vezan zahtjevom stranke. niti zbog pogre ne primjene materijalnog prava. kao ni prijedlogom za povra aj u pre a nje stanje. a u nadle nosti je organa starateljstva. zbog nedostataka u izjavi volje sadr ane u sporazumnom prijedlogu.

pa je za osporavanje o instva predvi en prekluzivan rok. odnosno otac mo e podi i tu bu u subjektivnom roku od 6 mjeseci.Postupak u sporovima o o instvu i materinstvu ‡ Pravila roditeljskog prava su. prete no imperativnog karaktera. 3. mo e osporavati o instvo drugog lica koje je to dijete priznalo za svoje. bilo na aktivnoj ili na pasivnoj strani. Paternitetski postupak se ne razlikuje od postupka u bra nim sporovima. pod uslovom da istovremeno deklaratornom tu bom postavlja zahtjev da se utvrdi njegovo o instvo. kao i pravila bra nog prava. 2. . Tu ba za osporavanje o instva ili materinstva. ‡ Postupak u paternitetskim sporovima se pokre e tu bom i postoji vi e vrsta ovih tu bi: 1. Tu ba radi utvr ivanja o instva djeteta ro enog van braka. a majka u objektivnom roku od 6 mjeseci. Sve ovo ukazuje da se podno enjem tu be za osporavanje o instva zasniva nu no i jedinstveno suparni arstvo. a dijete do navr ene 25-e godine i ova odluka svojom pravomo no u djeluje erga omnes. Lice koje sebe smatra ocem djeteta ro enog van braka.

pa u toku postupka sud mo e i ex officio odrediti privremene mjere. ‡ ‡ ‡ . va e odredbe op eg parni nog postupka. Odredbe posebnog postupka u parnicama iz radnih odnosa primjenjuju se i na sporove u kojima radnik tra i za titu svoga prava. U sporu u kome je radnik tu ilac. a protiv ovakvih rje enja nije dopu tena posebna alba. mjesna nadle nost je izberiva. poznato nam je iz materijalnog radnog prava. dok je rok za podno enje albe iz radnih odnosa isto 8 dana. s tim da za sporove po tu bi poslodovca protiv radnika. Sud izvr enje kakve radnje nala e u roku od 8 dana za njeno dobrovoljno izvr enje-paricioni rok.Postupak u parnicama iz radnih odnosa ‡ ‡ ta je spor iz radnog odnosa. Sud uvijek obra a naro itu pa nju na potrebu HITNOG rje avanja radnih sporova.

ne ispunjava uvijek cilj kome slu i. tako da postupak treba da obezbjedi hitno i efikasno uspostavljanje poreme enog posjedovnog stanja. mada posjedovna za tita. ‡ Pod sporovima smetanja posjeda podrazumjeva se: uznemiravanje posjeda i oduzimanje posjeda. ‡ Tu ba za za titu posjeda je kondemnatorna. a ne samo onaj iji je posjed savjestan i koji ima neki pravni osnov. ‡ U pravilu. ‡ U ovim postupcima poseban zna aj ima primjena na ela ekonomi nosti.Postupak u sporovima zbog smetanja posjeda ‡ Kao to znate. . jer se njome tra i zabrana budu eg smetanja ili uspostavljanje ranijeg posjedovnog stanja. pravnopoliti ki gledano. ‡ Cilj pravne za tite posjeda kao fakti kog stanja je u tome da se onemogu i samopomo ili samovlasno pribavljanje prava. posjed nije pravo. posjedovnu za titu u iva svaki posjednik. ali u iva posjedovnu za titu.

tu ilac gubi pravo da tra i prinudno izvr enje rje enja kojim se tu enom nala e izvr enje odre ene radnje. ako nije tra io izvr enje u roku od 60 dana. ‡ Razlog za ulaganje albe ovdje iznosi 15 dana. kao pravnorelevantne injenice. a iz va nih razloga. ‡ U postupku zbog smetanja posjeda. precario). ‡ Kada je u pitanju prinudno izvr enje. sud mo e oduzeti albi suspenzivno dejstvo. utvr uju se samo dvije: dokazivanje posljednjeg posjeda i dokazivanje nastalog smetanja posjeda. Uz ovo. nakon proteka roka koji je tu enom ostavljen za dobrovoljno izvr enje. clam. a pravo na tra enje ponavljanja postupka je zna ajno ograni eno. . ‡ Pravo na za titu posjeda ne mo e se priznati onome ko je posjed pribavio na nedopu ten na in (vi. to je specifikum posesorne za tite. a ne presude.‡ Sud kod podno enja tu be za za titu posjeda mo e odrediti i kra e rokove od onih predvi enih odredbama iz parni nih zakona o op em postupku. revizija nije uop e dopu tena. ‡ U ovom postupku sud svoju odluku donosi u formi rje enja.

pa ako ni na novo ne do u. . sumarni postupak. a to zna i pru iti pravnu za titu u pravo vrijeme i sa to manje utro ka sredstava i vremena na strani suda i stranaka. a da se pri tome ne dovede u pitanje pravilno i zakonito ostvarenje pravne za tite. fikcija o povla enju tu be. sud e odlo iti ro i te. ako tu ilac ne do e na prvo ro i te za glavnu raspravu.Postupak u sporovima male vrijednosti ‡ Ovaj postupak je tzv. a uredno je pozvan. smatrat e se da je tu ba povu ena-tzv. smatrat e se da je povukao tu bu. Ako sa kojeg kasnijeg ro i ta izostanu obje stranke. ‡ U mali nim sporovima.000 KM. ‡ Mali an spor je onaj kod kojeg se tu beni zahtjev odnosi na potra ivanje u novcu koje ne prelazi iznos od 3. osim ako se tu eni na tom ro i tu ne upusti u raspravljanje.

Ostala rje enja se mogu pobijati samo albom protiv odluke kojom se postupak okon ava. Prepis se dostavlja samo stranci koja nije bila prisutna objavljivanju presude. to zna i da se u albi ne mogu iznositi nove injenice i dokazi. ‡ alba protiv prvostepenog rje enja je dozvoljena. samo zbog apsolutno bitnih povreda postupka i nepravilne primjene materijalnog prava. a presuda se objavljuje odmah nakon zaklju enja glavne rasprave. ‡ alba se mo e izjaviti u roku od 8 dana. samo ako se rje enjem okon ava postupak.‡ U zapisnik se unosi samo ono to je najnu nije. .

da ugovor o izabranom sudu nije sklopljen. mo e se izre i. ‡ Ako arbitar arbitra e ne bude na vrijeme postavljen. a posljedica neblagovremeno ulo enog prigovora je prekluzija-gubljenje prava. zbog ega se mo e dokazivati samo ispravama. ‡ Pravila o izuze u sudija se odnose i na arbitre. ‡ Prigovor apsolutne nenadle nosti. ‡ Broj arbitara izabranog suda mora biti neparan. . a iz ugovora ne proizilazi ni ta drugo.Postupak pred arbitra om ‡ Ugovor o arbitra i je valjan samo ako je sklopljen u pismenoj formi. arbitra e tada na prijedlog stranke postaviti sud koji bi za rje avanje spora u prvom stepenu bio nadle an da nije zaklju en ugovor o arbitra i. ali prije nego to se tu eni upusti u raspravljanje o meritumu spora. stranke svojevoljno derogiraju nadle nost redovnog suda koji bi bio nadle an. ‡ Zaklju enjem arbitra nog ugovora.

niti izricati kazne. . ako ugovorom nije predvi ena mogu nost pobijanja presude pred arbitra om vi eg stepena.‡ Odnos izme u redovnog i izabranog suda regulira se po pravilima o apsolutnoj nadle nosti. ‡ Parni ni zakoni propisuju da presuda arbitra e prema strankama ima snagu pravomo ne presude ± res iudicata. postupak pred arbitra om e odrediti arbitri. samo ukoliko su joj stranke dale takva ovla tenja. ‡ Ako se stranke druga ije ne sporazumiju. ‡ Arbitra a mo e donijeti presudu po pravi nosti. s tim da arbitra a ne mo e upotrijebiti prisilna sredstva. a ne prema pravilima o stvarnoj nadle nosti.

5. ‡ Nakon proteka jedne godine od pravomo nosti arbitra ne presude. ‡ Tu ba za poni tenje arbitra ne presude se mo e podnijeti nadle nom sudu u roku od 30 dana od dana dostavljanja stranci. ‡ Zakoni posebno nagla avaju da stranke ne mogu sporazumno isklju iti primjenu odredaba o izuze u arbitara. povrije ena odredba ZPP-a ili arbitra nog ugovora. 2. 3. Ako presuda nije obrazlo ena ili ukoliko izvornik i prepis presude nisu potpisani na zakonom odre eni na in. ne mo e se zahtjevati njen poni taj. potpisivanju i dostavljanju arbitra ne presude. Ako je arbitra a prekora ila granicu svog zadatka.‡ Zakoni taksativno odre uje razloge za poni tenje presude arbitra e. Ako je izreka presude nerazumljiva ili je sama sebi protivrje na. 6. Ako ugovor nije punova an. Ako postoji neki od razloga za ponavljanje postupka i 7. . te pobijanje presude. 4. Ako je arbitra na odluka u suprotnosti sa Ustavom BiH i ustavima entiteta. Ako je u pogledu sastava arbitra e ili u vezi sa odlu ivanjem. i to: 1.

‡ Predavanja sa unesenim izmjenama i dopunama predmetnog ud benika. Trebinje. autora: dr. godina. Sanjin Omanovi . Pravni fakultet Sarajevo. ‡ Dr. Gordana Stankovi i dr. ‡ Zakoni o parni nim postupcima: BiH. RS-e i BD BiH. 2008. . Parni no procesno pravo. 2000.‡ Gra ansko procesno pravo. Ranka Ra i . Branko alija i dr. FBiH.

PO TOVANE KOLEGICE I KOLEGE. SRETNO I USPJE NO NA ISPITU! . NA KRAJU.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful