SVEU ILI TE/UNIVERZITET ³VITEZ´ TRAVNIK Faukultet pravnih nauka Nastavnik: doc.dr.

Fuad Puri evi

GRA ANSKI PARNI NI POSTUPAK

Literatura
j UD BENICI: j Dr. Branko alija i dr. Sanjin Omanovi ,

Gra ansko procesno pravo, Sarajevo, 2000., ili j Dr. Gordana Stankovi i dr. Ranka Ra i , Parni no procesno pravo, Trebinje, 2008. j ZAKONI I OSTALO: j Sva etiri zakona o parni nom postupku u BiH i j Predavanja u kojima su inkorporirane izmjene i dopune parni nih zakona u BiH.

Pojam i predmet gra anskog procesnog prava
‡ Gra anski parni ni postupak je centralni dio gra anskog procesnog prava, zbog ega gra ansko procesno pravo predstavlja samostalnu pravnu granu u koju spadaju pravila kojima se regulira procesnopravna djelatnost sudova i ostalih u esnika u ostvarivanju sudske funkcije. ‡ Tim pravilima se utvr uju: pretpostavke od ijeg postojanja zavisi mogu nost raspravljanja i odlu ivanja, zavise radnje kojima se postupak pokre e, razvija i okon ava, kao i sadr aj i oblik tih radnji.

Izvori gra anskog procesnog prava
‡ Va e e izvore gra anskog procesnog ili procesnog civilnog prava, mo emo podijeliti na formalne i fakti ke. ‡ Formalni izvori, u svijetu, pa i u BiH, su: ustav, zakon i podzakonski akti, a nekad je to bilo i obi ajno pravo. ‡ Zakoni kojima je u BiH reguliran gra anski parni ni postupak su: 1. Zakon o parni nom postupku pred Sudom BiH (Slu beni glasnik BiH, broj: 36/04) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parni nom postupku pred Sudom BiH (Slu beni glasnik BiH, broj: 84/07); 2. Zakon o parni nom postupku Federacije BiH (Slu bene novine Federacije BiH, broj: 53/03) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parni nom postupku Federacije BiH (Slu bene novine Federacije BiH, broj: 73/05 i 19/06); 3. Zakon o parni nom postupku Republike Srpske (Slu beni glasnik RS, broj: 58/03) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parni nom postupku RS (Slu beni glasnik RS, broj: 85/03, 74/05 i 63/07) i 4. Zakon o parni nom postupku Br ko Distrikta BiH (Slu beni glasnik BD BiH, broj: 08/09).

‡ U fakti ke izvore spadaju sudska praksa (iudicatura, usus fori) i pravna nauka ± iuris prudens. ‡ Prema tome, sudska praksa nije u formalnopravnom smislu izvor gra anskog procesnog prava, zbog ega sudovi, s obzirom na zahtjeve na ela zakonitosti, ne mogu stvarati vlastita pravila postupka. ‡ Stavovi koje zauzimaju vrhovni sudovi u BiH o pravnim pitanjima, ne obavezuju sudove koji nisu u estvovali u njihovom dono enju. Za to? ‡ Ali, stanovi te sudske prakse ima veliki zna aj u interpretaciji normi procesnog prava, a to opet vrijedi samo za evropski ili kontinentalni sistem gra anskog procesnog prava.

stvaranju ili mijenjanju gra anskopravnih odnosa. s ciljem da se za titi ugro eno ili povrije eno pravo. sa onim to je pravno utvr eno.Metodi gra anskog pravosu a ‡ Kao to rekosmo. Ovisno od ovih radnji nastaju odnosi izme u osnovnih subjekata postupka: suda. a gra anski postupak je njegov predmet. U vanparni nom postupku. koga ine procesnopravne radnje koje imaju karakter pravnih injenica procesnog prava. ve samo kao pravna tvorevina. ni izjedna avati. sadr aj sudske funkcije je primarno u ure ivanju. gra ansko procesno pravo i gra anski postupak (parni ni. stranaka i ostalih u esnika postupka. pa je zato gra ansko procesno pravo grana prava. Specifi nost gra anskog postupka je u tome to je on isto normativno pravna tvorevina. Gra anski postupak je pravno institucionaliziran oblik ostvarivanja sudske funkcije. te se time dovodi u sklad fakti ko pona anje. U izvr nom postupku se posti e kona no ostvarivanje prava tako to se subjekt obaveze prinu ava da udovolji obavezi koja je utvr ena u sudskoj odluci ili drugoj izvr noj ispravi. ‡ ‡ ‡ . izvr ni i vanparni ni) ne mogu se poistovje ivati. zbog ega i ne postoji kao dru tvena. vanparni nog i izvr nog postupka ogleda se u sljede em: U parni nom postupku se na utvr eno injeni no stanje primjenjuje odgovaraju a pravna norma. Su tinska razlika izme u parni nog.

zbornost. .) kojima se organizuju sudovi i vr i sudska funkcija. princip dvostepenost i sl. Odnos prema ustavnom pravu Ustavima entiteta BiH se vr enje sudske funkcije povjerava redovnim sudovima. sudska nezavisnost. Zbog toga se klasi no ovo pravo svrstava u javno pravo. nadle nost. 1. jer kao javnopravnu djelatnost ure uje: sudove. gra anskim materijalnim pravom.Odnos gra anskog procesnog prava prema drugim granama prava ‡ Gra ansko procesno pravo se nalazi u najbli oj vezi sa: ustavnim pravom. krivi nim pravom i upravnim pravom. te postupak kao na in ostvarivanja pravosudne funkcije. pa su njima utvr eni i osnovni principi (zakonitost. njihovu strukturu. To je razlog da i dejstvo res iudicata sudska odluka ima primarno kao akt organa dr avne vlasti.

odricanje i sl. Teritorijalno i vremensko va enje normi je tako e razli ito. procesne radnje se ne ispituju u pogledu njihove valjanosti kao poslovi gra anskog prava. u pravilu. zahtjev. . a danas pravo prethodi tu bi. U obje pravne grane se dosta pojmova i instituta ozna ava istim terminima. Dakle.2. priznanje. dok za norme materijalnog prava. Isto tako. Justinijanovom kodifikacijom su udareni temelji na kojima je otpo et proces razdvajanja materijalnog i procesnog prava u dvije odvojene pravne oblasti. a u pogledu normi materijalnog prava-na elo lex causae. npr. za norme procesnog prava vrijedi neposredna primjena ili momentalno va enje. u rimskom pravu. pa u pogledu va enja normi procesnog prava uvijek va i na elo lex fori. mjerodavan je momenat nastanka odnosa povodom koga se vodi spor. Odnos prema materijalnom gra anskom pravu Do izdvajanja gra anskog procesnog prava iz okvira gra anskog materijalnog prava do lo je tek u 19. prigovor. Me utim. U starijem rimskom pravu. stolje u. ali imaju razli ito zna enje. tu ba je prethodila pravu. pravo je stvarano kroz postupak. sve do Justinijanove kodifikacije. ve samo u pogledu njihove dopu tenosti. to zna i da je posredstvom sudije vr ena ujedno i funkcija zakonodavca.

promjena i prestanak pravnih odnosa. Zbog toga na podru iju procesnog prava vrijedi princip stroge forme jer se kao jedna strana u postupku uvijek pojavljuje sud kao dr avni organ. jer su uslovljena dispozitivnim karakterom subjektivnih gra anskih prava. Postupak kao isto pravna tvorevina ima i svoju formu i sadr inu. koje su utvr ene normama materijalnog prava. a to su na elo dispozitivnosti i raspravno na elo. ijem ostvarenju u dru tvenim odnosima i slu i. . Zato su norme procesnog prava u funkciji ostvarivanja sadr aja-to su prava i obaveze. a predmet normi procesnog prava je reguliranje organa kojima se povjerava vr enje pravoza titne funkcije i postupak u kome se ta funkcija ostvaruje. pa je zato postupak neodvojiv od normi materijalnog prava. npr. dva najkarakteristi nija na ela parni nog postupka u najve oj mjeri odre uju njegovu posebnost. ija se za tita upravo ostvaruje u parni nom postupku. mada se spolja manifestuje samo kao forma. dok na podru iju materijalnog prava vrijedi princip slobodne forme jer odnose svojom voljom zasnivaju sami titulari subjektivnih prava.3. Odnos gra anskog postupka prema materijalnom pravu Predmet materijalnog prava su norme kojima se regulira nastanak. Naju u vezu parni nog postupka i materijalnog prava odslikavaju pojedina na ela i ustanove.

a to su: zakonitost. da li su preduzete u obliku i na na in propisan normama procesnog prava. zbog koje se mo e tra iti ukidanje donesene odluke. Bitno obilje je na eg procesnog prava je jednostavnost. Sud procesne radnje ispituje uvijek prvo sa aspekta njihove dopu tenosti. jer je to bitna povreda postupka. sud ispituje njihovu osnovanost. Zna aj procesne forme u parni nom postupku se ogleda u dvostrukom vrednovanju procesnih radnji. Nakon toga. to treba kazati da pravna forma ne odre uje su tinu. npr. pravna sigurnost i efikasnost postupka. Kako je procesna forma u slu bi ostvarivanja odre ene sadr ine. zbog ega je napu ten princip strogog formalnog legaliteta. . koji je zadr an samo u izvr nom postupku. ukoliko su radnje dopu tene. obezbje ene su tri osnovne vrijednosti u vr enju pravosu a. ali je zato obezbje uje. i to: sa aspekta njihove dopu tenosti i sa aspekta njihove osnovanosti. kao za titnoj funkciji postupka.Zahvaljuju i procesnoj formi. pa je ovom zahtjevu kod nas udovoljeno pojednostavljenjem procesne forme.

Razgrani enje nadle nosti u ova dva postupka se vr i po pravilima o apsolutnoj nadle nosti. sud e se oglasiti apsolutno nenadle nim i tu bu odbaciti. parni ni je najstarija. Dok je upravni postupak novija pravna institucija. isto kao i za djelatnost sudova. jer za djelatnost upravnih organa danas va i na elo zakonitosti. a upravni postupak slu i ostvarivanju upravnopravne djelatnosti. ako je pokrenut parni ni postupak u jednoj upravnopravnoj stvari. tj. iz ijih se okvira izdvojio prvo krivi ni postupak. odnosno dejstvo presude u upravnom postupku i dejstvo upravnog akta u parni nom postupku. a u novije vrijeme i upravni postupak. nije isti kao njegov odnos prema krivi nom postupku. Odnos gra anskog procesnog prava i upravnog prava Odnos gra anskog postupka prema upravnom. Rje avanje sukoba nadle nosti izme u suda i upravnog organa spada u nadle nost ustavnih sudova. zatim dejstvo akata. ili.4. tada je sud vezan za odluku upravnog organa u okviru njegove pravomo nosti i obratno. Danas se upravnopravna djelatnost i sudska funkcija pribli avaju. . jer su gra anski i krivi ni postupak dva osnovna metoda koja slu e ostvarivanju sudske funkcije. ukoliko se u parni nom postupku pojavi kao prethodno pitanje neko pravno pitanje upravnopravnog karaktera o kome je u upravnom postupku ve pravomo no odlu eno. ali i obratno.

odricanje od tu benog zahtjeva. krivi ni postupak se izdvojio iz gra anskog postupka. na elo dispozitivnosti i raspravno na elo su specifi na na ela parni nog postupka. ne postoje u krivi nom postupku. npr.. dok je njihov doma aj u krivi nom postupku neznatan. I raspravno na elo predstavlja specifi nost parni nog postupka jer se u njemu pojavljuje kao osnovno. gra anski postupak subjekt pokre e tu bom. Sud u gra anskom postupku je vezan za presudu donesenu u krivi nom postupku u slu aju: a) kad je istom radnjom prouzrokavano krivi no djelo i gra anskpravna posljedica ili b) kad krivi no djelo ima karakter prethodnog pitanja u parni nom postupku ili c) kad presuda koja je donesena u krivi nom postupku ima karakter pravnorelevantne injenice gra anskog prava. npr. Dalje. U e e tre ih lica u parni nom postupku. .5. ne poznaje krivi ni postupak i tako redom. Odnos gra anskog procesnog i krivi nog procesnog prava Kroz historijski razvoj. povla enje tu be. ali se on mo e ostvarivati i arbitra om i medijacijom. Ustanove kojima se ostvaruje na elo dispozitivnosti u parni nom postupku. sudsko poravnanje i sl. dok krivi ni postupak uvijek pokre e javni tu ilac samo putem krivi nog postupka. dok je u krivi nom postupku to inkvizitorno na elo. a njihova razlika se manifestuje i na podru iju nekih va nih na ela.

Adhezioni postupak pokre e se po prijedlogu koji se podnosi neposredno organu kome se podnosi krivi na prijava ili sudu. tada e odlu iti i o tu benom zahtjevu kome mo e udovoljiti djelimi no ili u cijelosti. on tada ne e zastati sa postupkom. Stranka mo e sve do zaklju enja glavnog pretresa odustati od prijedloga i pokrenuti tu bom parni ni postupak. i to u pogledu: postojanja krivi nog djela i postojanja krivi ne odgovornosti. Ako je u krivi nom postupku sud donio osu uju u presudu. nego je upu uje da pokrene parni ni postupak.Ovaj odnos karakteri e i institucija pridru enog ili adhezionog postupka koja je predvi ena normama krivi nog procesnog prava. a o ovom zahtjevu sud u krivi nom postupku odlu uje po na elu dispozitivnosti. to zna i da sud u krivi nom postupku nikada ne odbija tu ioca sa tu benim zahtjevom. Ukoliko sud u krivi nom postupku donosi osu uju u presudu. Kad sud odlu uje o gra anskopravnoj odgovornosti kao o osnovu za naknadu tete koja je nastala radnjom koja ima obilje ja krivi nog djela. a u slu bi je na ela ekonomi nosti i pravne sigurnosti. sud tada stranku ne mo e odbiti sa njenim zahtjevom. onda ona ve e sud u parni nom postupku u pogledu dvije injenice. . jer u ovakvim slu ajevima postojanje krivi nog djela i krivi ne odgovornosti ne predstavlja prejudicijelno pitanje. a ukoliko sud donosi u krivi nom postupku osloba aju u presudu ili iz nekih drugih razloga obustavlja postupak.

u takvim situacijama je sud u gra anskom postupku vezan za odluku donesenu u krivi nom postupku. norme porodi nog prava daju drugom bra nom drugu mogu nost razvoda braka. pravomo noj presudi donesenoj u krivi nom postupku se daje karakter pravno relevantne injenice. pa i najmanju nepa nju. zaklju no sa objektivnom odgovorno u. . bez obzira da li je ona osloba aju a ili osu uju a. dok se u gra anskom pravu odgovara za sve oblike krivice. Ako je krivi ni sud donio osloba aju u presudu. i za nehat. A ako se krivi no djelo i krivi na odgovornost pojavljuju kao prethodno ili prejudicijelno pitanje. Ili. npr. pa zato u slu aju da je bra ni drug osu en za krivi no djelo na kaznu zatvorom du om od 3 godine. jer nepostojanje krivi ne odgovornost ne zna i i nepostojanje gra anske odgovornosti-koja je rekosmo ira. nedostojnost za naslje ivanje nastupa usljed odre enih injenica koje predstavljaju krivi no djelo.Gra anska subjektivna odgovornost je zato stro ija i ira od krivi e odgovornost. kao to je umi ljajno li enje ivota ostavioca ili upotreba sile i prijetnje u cilju sastavljanja testamenta itd. onda parni ni sud nije vezan za nju. a rje e-samo ako je to zakonom propisano. npr. prema normama materijalnog porodi nog prava. jer se u krivi nom pravu odgovara u pravilu za umi ljaj.

osim ako se neki od ovih sporova posebnim zakonom stavljeni u nadle nost drugih sudova. ‡ Po op em parni nom postupku raspravljaju se i rje avaju gra anskopravni sporovi za koje nije predvi en neki od posebnih parni nih postupaka. prema kome je gra anskopravni svaki onaj spor o kome se raspravlja u gra anskom parni nom postupku. ‡ Pravila op eg parni nog postupka primjenjuju se i u predmetima koji se raspravljaju u posebnim postupcima. Ovakvo formalnopravno odre enje. pravila ovih postupaka primjenjuju redovni sudovi pri raspravljanju i odlu ivanju o sporovima koji nastaju iz li nih i porodi nih odnosa.POJAM I PREDMET PARNI NOG POSTUPKA ‡ Prema sva etiri zakona o parni nim postupcima u BiH. te iz imovinskih i drugih gra anskopravnih odnosa. . ukoliko njihova primjena nije derogirana propisima tih posebnih parni nih postupaka. iz radnih odnosa. unosi potpunu izvjesnost i pravnu sigurnost u vr enju sudske funkcije.

a poznato nam je koliki je uticaj ovaj zakon imao na razvoj procesnog prava i zakonodavstva u biv oj SFRJ. ali one imaju razli itu funkciju. Zbog toga su oblici i na ini ostvarivanja prava i obaveza iz materijalnopravnih odnosa regulirani normama procesnog prava. ‡ Shvatanje da je parni ni postupak pravna institucija koja ima iznimno zna ajnu dr tvenu funkciju. sve do prve polovine 19. pa je njegov krajnji cilj bio za tita subjektivnih gra anskih prava. preovladava od druge polovine 19. . primjenjeno je jo u austrijskom gra anskom postupku iz 1895. godine. stolje a.Funkcija parni nog postupka ‡ Prema starijem-individualisti kom shvatanju. ‡ Shvatanje da je ovaj postupak u slu bi ostvarivanja pravosu a kao javnopravne funkcije-kao dru tvene djelatnosti. stolje a. ‡ Reguliranje dru tvenih odnosa i usmjeravanje njegovog razvoja je cilj normi materijalnog i procesnog prava. a kasije i u BiH. parni ni postupak je smatran privatnopravnom institucijom u slu bi interesa stranke.

‡

‡ ‡

‡ ‡

‡

Najnagla enija karakteristika parni nog prava je u dispozitivnosti njegovih normi, koje su permisivne prirode, jer ovla uju stranke da dogovorom reguliraju neko procesno pitanje, a ako to ne urade, tada se primjenjuje supletorna-dopunska norma odre enog propisa. Od dispozitivnih normi treba razlikovati disjunktivne norme, a one upo uju sud na odre eno diskreciono postupanje, odnosno ocjenjivanje i odlu ivanje u postupku, npr. u pogledu incidentalnog-prethodnog pitanja. U slu aju postojanja nejasno a, protivrje nosti ili pravne praznine u primjeni pravne norme, sud e primjeniti teleolo ki-ciljni metod, metod per analogiam i argumentum a contrario. Ove metode smo obradili kada smo govorili o pravnim prazninama u Osnovama gra anskog prava. Gra anski postupak ima svoju zasebnu strukturu i fizionomiju, pa se zato parni ni postupak odvija od po etka do kraja kroz niz stadija i podstadija, uz po tivanje ustanova parni nog postupka. Parnica ozna ava konkretan postupak koji se vodi izme u parni nih stranaka povodom odre enog tu benog zahtjeva koji postavlja tu ilac i tra i i tra e od suda da im pru i za titu, s tim da svi stadiji i podstadiji postupka, kao i njegove ustanove nisu obavezni, jer to zavisi od potreba svakog predmeta posebno. Spor je stanje u materijalnopravnim odnosima do koga dolazi zbog neizvjesnosti sadr aja prava i obaveza za odre enog subjekta ili zbog povrede prava i obaveza. Spor obi no prethodi parnici, ali ne mora obligatno do nje i dovesti, jer do parnice dolazi onda kada jedan od subjekata zatra i sudsku za titu.

‡

‡

‡

Parnica kao procesnopravni odnos nastaje na osnovu mno tva procesnopravnih radnji i procesnopravnih stanja. Te procesne ili parni ne radnje imaju funkciju pravnih injenica procesnog prava, jer za njihovo preduzimanje norme procesnog prava ve u nastanak procesnih prava i obaveza. U teoriji je sporno pitanje ko su subjekti parnice kao procesnopravnog odnosa. Prema civilisti kom shvatanju, procesnopravni odnos se zasniva samo izme u stranaka, a ne i suda i stranaka, dok je prema publicisti kom shvatanju, parnica odnos izme u stranaka i suda, a ne i odnos izme u samih stranaka. Prema tre em, najprihvatljivijem shvatanje parnice kao trostranog pravnog odnosa, ona se zasniva izme u svake stranke i suda, a posredstvom suda i izme u samih stranaka. Zbog toga su radnje koje stranke preduzimaju uvijek upravljene prema sudu, s tim da one ne proizvode procesnopravne posljedice samo prema sudu, nego i prema suprotnoj stranci. U anglosaksonskom pravu civilne - gra anske sudske procedure imaju dvostruko zna enje, i to: sa jedne strane, daju sudu procesnu mogu nost da se u svojoj odluci pozove na ranije presu enu stvar, a sa druge strane, ostavljaju sudu priliku da zauzme samostalan pravni stav i donese odluku koja pro futuro mo e imati zna aj sudskog precedenta. Ovo je osnovnibazni princip precedentnog prava.

Procesne pretpostavke
‡ Za po etak, neophodno je strogo znati razlikovati uslove ili pretpostavke od kojih zavisi dopu tenost raspravljanja i odlu ivanja, od uslova od kojih zavisi osnovanost predmeta odlu ivanja-a to je u parni nom postupku tu beni zahtjev. ‡ Uslovi od kojih zavisi dopu tenost rapravljanja i odlu ivanja odre eni su normama procesnog prava, a uslovi od kojih zavisi osnovanost presu ivanja, odre eni su normama materijalnog prava. ‡ Uslovi ili okolnosti koji su utvr eni normama procesnog prava, a od kojih zavisi dopu tenost raspravljanja i odlu ivanja o tu benom zahtjevu, nazivaju se procesnim pretpostavkama. ‡ Dakle, procesne pretpostavke su uslovi dopu tenosti ve egzistentne parnice, odnosno uslovi od kojih zavisi mogu nost raspravljanja i odlu ivanja o osnovanosti predmeta spora. Zbog toga, nedopu tenu tu bu sud odbacuje rje enjem, ukoliko se nisu stekle sve procesne pretpostavke koje moraju postojati da bi se sud mogao upustiti u raspravljanje o meritumu spora.

‡ Procesne pretpostavke mogu biti op e i posebne. ‡ Op e pretpostavke se ti u svih bitnih elemenata parnice, a to su: sud, stranke i predmet spora. ‡ Procesne pretpostavke koje se ti u suda su npr. ma unarodna nadle nost doma eg suda, da sudovi mogu imati jurisdikciju nad tu enim, da su sudovi nadle ni da odlu uju u sporu, kao i stvarna, funkcionalna i mjesna nadle nost redovnog suda. ‡ Procesne pretpostavke koje se ti u stranaka su npr. postojanje same stranke, kao i strana ke i parni ne sposobnosti, postojanje urednog zastupanja i ovla tenja na vo enje konkretne parnice-procesna legitimacija (legitimatio ad processum). Morate znati razlikovati ovu legitimacije od stvarne legitimacije, jer postojanje stvarne legitimacije (legitimatio ad causam) nije procesna pretpostavka. Stvarna legitimacija je uslov od koga zavisi osnovanost tu benog zahtjeva, a ne dopu tenost vo enja parnice.

‡ Procesne pretpostavke koje se ti u predmeta spora sprje avaju vo enje parnice, a to su: postojanje presu ene stvari (res iudicata) i postojanje parnice (lis pedens), s tim da upravo ove dvije pretpostavke izra avaju princip ne bis in idem, pa sa postojanjem pravomo ne presude zakon izjedna ava odricanje od tu benog zahtjeva i sudsko poravnanje. Tre a pretpostavka koja se ti e predmeta spora odnosi se na postojanje pravnog interesa za tu bu, npr. tu ilac e imati pravni interes da ustane tu bom tek onda kada tu eni odbije da dobrovoljno udovolji njegovom zahtjevu. ‡ Koliki je zna aj pravnog interesa, najbolje govori injenica da je pravni interes procesna pretpostavka za podizanje tu be. To zna i, kad nedostaje pravni interes, tada se tu ba odbacuje kao nedopu tena, bez raspravljanja o osnovanosti tu benog zahtjeva.

jer stranka na taj na in eli da izdejstvuje odbacivanje tu be bez raspravljanja. Me utim. zbog ega sud na njih pazi ex officio. nego je dostavlja nadle nom sudu.Koje su posljedice nedostatka procesnih pretpostavki ‡ Prvo. to ne isklju uje mogu nost stranaka da sudu ukazuju na nedostatke koji se odnose na procesne pretpostavke. one tada nisu sve jednako vrijedne. tada do odbacivanja tu be dolazi samo ako sud ne uspije otkloniti te nedostatke. kad se pretpostavke promatraju u me usobnom odnosu. nedostatak bilo koje procesne pretpostavke ima za posljedicu nemogu nost raspravljanja i odlu ivanja. npr. . neke im se konstatuju vode odbacivanju tu be kao nedopu tene-res iudicata i lis pedens. u toku cijelog postupka. ime je nedostatak otklonjen. Ako se nedostaci ti u relativne nadle nost (stvarne i mjesne). u pravilu. sud tada tu bu ne odbacuje. Ukoliko se nedostaci odnose na stranke. ‡ Svaka pretpostavka je jednako vrijedna i nedostatak bilo koje dovodi do ni tavosti donesene presude.

kad se o njemu odlu uje kao o prethodnom pitanju. odluka o postojanju ili nepostojanju odre enog pravnog odnosa. sadr aj sudske funkcije u parni nom postupku se sastoji u raspravljanju i odlu ivanju o tu benom zahtjevu kao predmetu spora. Zbog toga.Incidentalno ili prethodno ili prejudicijelno pitanje ‡ Dakle. ‡ Prethodna ili incidentalna ili prejudicijelna pitanja su samo pravna pitanja i to samo ona koja sama po sebi ine pravnu cjelinu. injeni na pitanja nemaju nikada karakter prethodnih pitanja. Dakle. a ne u dispozitiv sudske odluke. . ‡ Kad sud odlu uje o nekom pravnom pitanju. onda odluka o tom pitanju ini sastavni dio injeni ne podloge spora. pa su zbog toga podobna da budu predmet samostalnog odlu ivanja. Zbog toga. kao prethodnom. ne sti e dejstvo pravomo nosti. Zato se odluka o prethodnom pitanju unosi u obrazlo enje sudske odluke. ali se nalaze u funkciji odlu ivanja o tu benom zahtjevu kao predmetu odlu ivanja. ta pravna pitanja nisu u konkretnoj parnici neposredan predmet odlu ivanja.

‡ Incidentalni tu beni zahtjev za utvr enje ima pravnu prirodu jednog tu benog zahtjeva. a ne obi nog procesnog prijedloga. mo e podizanjem prejudicijelne protivtu be zahtjevati odlu ivanje o prethodnom pitanju sa autoritetom presu ene stvari. s obzirom na zahtjeve na ela dispozitivnosti. . ako tu ilac ima pravni interes za utvr enje. tra e.Prethodna ili incidentalna ili prejudicijelna ovla tenja suda u parnici ‡ O prethodnom pitanju sud e odlu ivati kao o glavnom pitanju samo onda kada to stranke. pa e zato u slu aju povla enja tu be sud biti du an da o njemu raspravlja i odlu uje. sa druge strane. Tu eni.

ako je razli ita od odluke suda koji je o tom pitanju odlu io kao o prethodnom. tada sud ima ovla tenje da o tom pitanju odlu uje. a to su efikasnost i pravna sigurnost. . predstavlja osnov za tra enje ponavljanja postupka. ve spada u nadle nost nekog drugog organa ili drugog suda. onda je sud pred kojim se ono pojavljuje vezan za tu odluku nadle nog organa. rje avanje prethodnog pitanja zadovoljava dvije osnovne vrijednosti. Zato. ali samo kao o prethodnom pitanju. ako se u parni nom postupku pred sudom pojavi kao prethodno pitanje neko pravno pitanje koje ne spada u nadle nost suda pred kojim se postavlja.‡ U na em BH pravu. a ako nadle ni dr avni organ nije donio odluku o pitanju koje se u parni nom postupku pojavljuje kao prethodno. ‡ Npr. Stoga. ako je nadle ni organ ve donio pravomo nu odluku o pitanju koje se u parni nom postupku pojavljuje kao prethodno pitanje. naknadno donesena odluka nadle nog organa. onda ovla tenja suda u rje avanju tog pitanja zavise od toga da li je o tom pitanju nadle ni organ ve donio pravomo nu odluku ili nije.

primjenjuje se procesno pravo suda koji postupa. Kona nu odluku u slu aju uskra ivanja pru anja pravne pomo i donose vrhovni sudovi entiteta u BiH.Va enje normi procesnog prava s obzirom na prostor ‡ Po pitanju va enja normi procesnog prava. odnosno primjenjuje se procesno pravo zemlje kojoj pripada sud koji postupa. odnosno Ustavni sud BiH. vrijedi na elo lex fori. posebno kada se ima u vidu da je ovo svjetsko na elo. bez obzira na to ku su stranke u sporu. Kod pru anja pravne pomo i je dozvoljeno odstupanje od na ela lex fori. tada se postupa prema normama entitskog procesnog prava. Zahtjevi za pru anje pravne pomo i su valjani samo ako su dostavljeni diplomatskim putem. s tim da i ovdje va i na elo lex fori. koji ima apelacionu nadle nost u pitanjima koja su sadr ana u Ustavu BiH kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u BiH. ‡ ‡ . to je nepotrebno.Obavljanje radnji van podru ija zemlje rje ava se institucijom me unarodne pravne pomo i i to na osnovu me unarodnih ugovora i na osnovu principa uzajamnosti. dakle. Kad sudovi BiH vr e jurisdikciju u sporovima sa elementom inostranosti. a Ustav BiH ovu kompetenciju presumira u korist njenih entiteta. pa se zamoljene radnje mogu obaviti i na na in na koji to zahtjeva inostrani organ. dok kod materijalnog prava ovo na elo ne va i. Ovo na elo je univerzalno prihva eno u svim pravnim sistemima.

ali biti i tu ena u slu aju: 1.Va enje normi procesnog prava s obzirom na lica ‡ Pravilo je da su sva lica koja se nalaze na teritoriji na e zemlje pod jurisdikcijom doma ih sudova. Kod sporova povodom stvarnih prava na nekretninama koje su sastavni dio BiH. kod sklapanja odre enih pravnih poslova. uz odre ene izuzetke. ne mogu se saslu ati kao svjedoci ili vje taci. Kad lica jednostranom izjave volje pristanu na jurisdikciju sudova BiH u konkretnom predmetu. ne mogu im se uru ivati pozivi neposredno. bez obzira ko su stranke u postupku ± na elo forum rei site i 2. ‡ Me utim. lica mogu biti uvijek tu ena. odnosno ona mogu tu iti. ‡ Lica koja u ivaju diplomatski imunitet. npr. izuzetno i lica sa diplomatskim imunitetom mogu biti pod jurisdikcijom doma ih sudova. Protiv ovih lica se ne mogu ni poduzimati bilo kakve procesne radnje. a to na podru iju gra anskog prava zna i da ta lica ne mogu biti tu ena. ne potpadaju pod jurisdikciju doma ih sudova. . ali da mogu uvijek tu iti. niti se prema njima mo e provoditi izvr enje. npr. nego samo diplomatskim putem.

ako je strani dr avljanin parni no sposoban prema na em pravu. pa npr. stranac mo e biti oslobo en pla anja tro kova postupka pod uslovima uzajamnosti-reciprociteta. onda mo e preduzimati radnje ako prethodno izjavi da on preuzima vo enje parnice. Me utim. odre uju se prema lex nationalis. nadle nost po reciprocitetu. kao statusna pitanja. . pa i onda kada nije parni no sposoban prema zakonu zemlje iji je dr avljanin. ‡ Strana ka i parni na sposobnost. jo se primjenjuje u savremenom zakonodavstvu.‡ Iako nepopularna.

u prelaznim i zavr nim odredbama obi no se utvr uje kada e se zapo eta parnica nastaviti po propisima prema kojima je zapo eta. ‡ Po to zahtjevi pravne sigurnosti ipak ne dopu taju velika odstupanja u pravcu povratnog dejstva normi procesnog prava. osim u slu ajevima kad to zakon izri ito dopu ta. ve dejstvo ex nunc. ‡ U gra anskom procesnom pravu. pravilo je. to zna i da je tada dejstvo ex tunc. pa jedni u literaturi ovo kvalifikuju kao neposredno dejstvo normi (ex nunc). . da e se parnica koja je pokrenuta za vrijeme va enja starog zakona nastaviti i okon ati prema pravilima novog zakona. a kada e se nastaviti prema pravilima novog zakona.Va enje normi procesnog prava s obzirom na vrijeme ‡ U pogledu vremenskog va enja normi materijalnog prava vrijedi kao op e na elo da pravne norme nemaju povratno dejstvo. a drugi kao retroaktivno dejstvo (ex tunc).

npr. U prvu grupu spadaju na ela koja taj postupak odre uju kao posebnu pravnu instituciju. koncentracije i dr.Osnovna na ela ‡ Sva na ela gra anskog procesnog prava mo emo podijeliti u nekoliko grupa: 1. 3.: na elo usmenosti. ekonomi nosti. javnosti i pru anja pomo i neukim strankama. 2. slobodne ocjene dokaza. U tre u grupu spadaju ona koja su svojstvena i drugim postupcima. . materijalne istine. na ela: kontradiktornosti. na elo dispozitivnosti i raspravno na elo. npr. U drugu grupu spadaju ona koja su podignuta na stepen ustavnih na ela. sudskog upravljanja postupkom. npr.

na elo dispozitivnosti u parni nom postupku ima veoma iroku primjenu. gra anskopravni odnos je po svojoj prirodi dispozitivnog karaktera. a nikada na inicijativu suda. u pogledu raspolaganja tu benim zahtjevom. npr. u pokretanju postupka. ‡ Parni ni postupak se uvijek pokre e na inicijativu titulara ugro enih ili povrije enih subjektivnih prava.Na elo dispozitivnosti i na elo oficijelnosti ‡ U na elu dispozitivnosti se ispoljava naju a veza izme u gra anskog parni nog postupka i materijalnog gra anskog prava. u pogledu kretanja i okon anja postupka i sl. pa se zato prava i obaveze titulara gra anskopravnih odnosa reguliraju dispozitivnim normama. ‡ Dispozitivnost se manifestuje u vi e aspekata. Upravo zbog ovoga. Kao to smo nau ili u materijalnom pravu. . pa se smisao na ela dispozitivnosti u pokretanju postupka izra ava maksimama: nemo iudex sine actore-nema suda bez tu ioca i: no procedat iudex ex officio-sud ne pokre e postupak po slu benoj du nosti. u odre ivanju predmeta parnice.

Odricanje od tu benog zahtjeva. povla enjem tu be. mogu dovesti do okon anja parnice ili najjednostavnije. Sud ne ide ni mimo ni preko tu benog zahtjeva. nego mogu u toku trajanja cijelog postupka da raspola u istaknutim tu benim zahtjevom. Sudsko poravnanje. Zato se subjekti spornog gra anskopravnog odnosa podno enjem tu be preobra avaju u stranke i to momentom dostavljanja tu be sudu. doma aj na ela dispozitivnosti je najslabije do ao do izra aja na podru iju upravljanja parni nim postupkom. nego odre uju i njegov predmet. . ‡ Stranke ne samo da pokre u postupak. ‡ Stranke ne samo da svojom voljom odre uju predmet parnice i to postavljanjem tu benog zahtjeva. mada i tada stranke disponiraju i tu benim zahtjevom. pa ta injenica najbolje izra ava smisao na ela dispozitivnosti u pogledu strana kog odre ivanja pravne za tite u parni nom postupku.‡ Parni ni postupak se pokre e procesnom radnjom iji je pravnotehni ki naziv tu ba. 2. ‡ U na em BH pravu. Priznanje tu benog zahtjeva i 3. To u stvari predstavlja momenat prerastanja spora u parnicu. Od stranaka tako e zavisi da li e se parnica okon ati u prvostepenom ili drugostepenom postupku. u ta spada: 1. kada se gra anski postupak smatra pokrenutim i to isklju ivo voljom jednog od njih.

determini e sadr aj pravne za tite koju sud pru a dono enjem presude po priznanju. pa i kada stranke ne postave zahtjev za izdr avanje. jer su oni po svom dejstvu izjedna eni sa pravomo nom presudom. npr. ime se determini e sadr aj pravne za tite koji se pru a u postupku. pa ak i protiv njihove volje. mo e podi i javni tu ilac. . nego i ire dru tvene zajednice. Tako npr. a kako je ovo te e kontrolirati. kao to je to slu aj i kod odricanja od tu benog zahtjeva i sudskog poravnanja. Tako e npr.‡ Na elo oficijelnosti u parni nom postupku je do lo do izra aja kod pravnih odnosa ije pravilno ostvarivanje nije samo u interesu titulara tih odnosa. ali im je cilj nedopu tena pravna posljedica. dok je u paternitetskim sporovima to organ starateljstva. sud ex officio odlu iti o izdr avanju djece u postupku za razvod braka i u postupku za utvr ivanje o instva. to je dozovljeno i javnom tu iocu da stupi u parnicu kao zakonski intervenijent u svojstvu tre eg lica. priznanje tu benog zahtjeva. ‡ Sud ne smije dozvoliti disponiranje stranaka ako je ono zakonom zabranjeno. kao dispozitivna radnja tu enog. ‡ Najte e posljedice prekora enja dispozitivnosti se ti u materijalnog disponiranja zahtjevom. tu bu za poni tenje braka ili progla enje braka ni tavim. pored bra nih drugova. pa ak ni one dispozicije koje su same po sebi dopu tene.

Raspravno i istra no na elo ‡ Da bi sud mogao odgovoriti na zahtjeve tu ioca. du an je po slu benoj du nosti da ga utvrdi: dura lex. a oba pitanja su usko povezana i uslovljena. sud ne obavezuje. potrebno je da sud da odgovor na dva pitanja: injeni no i pravno.injenica i dokaza na strankama. Drugim rije ima. Poslije posljednjih izmjena zakona o parni nim postupcima u BiH. Pravna kvalifikacija koju stranka daje. onda govorimo o raspravnom na elu. Ako sud ne poznaje pravo. Odgovor na pravno pitanje se sastoji u pronala enju odgovaraju e pravne norme i u utvr ivanju njenog sadr aja. on mora prvo utvrditi pravno relevantne injenice. tada ovo na elo i dolazi najja e do izra aja. a ako le i na sudu. ‡ Ako je du nost prikupljanja procesne gra e. . onda govorimo o istra nom ili inkvizitornom na elu. pa se zato i naziva raspravno na elo. a to spada u du nost suda po principu iura novit curia. Primjena raspravnog na ela se odvija po principu: da mihi facto. raspravno na elo je do lo do punog izra aja. Kako je sud vezan u dono enju odluke za injenice koje mu stranke iznesu tokom usmenog raspravljanja. sed lex. dabo tibi ius.

bez saradnje stranka. Ako je predmet spora zahtjev sa kojim stranke mogu disponirati. onda je tada u punom kapacitetu u slu bi na ela materijalne istine. a posebno do dokaza. niti mo e zasnivati odluku na injenicama koje mu stranke nisu prezentirale i o kojima se nisu mogle izjasniti. sud bi i pored naj irih istra nih ovla tenja te ko dolazio do injenica. to se ti e suda. . kao i u sporovima u kojima iz rezultata raspravljanja proizilazi da stranke svojim dispozicijama prelaze okvire koji su zakonom dopu teni. pa sud tada ne mo e sam prikupljati injenice. Zato se u osnov odluke ne mogu unositi ni injenice koje su sudu privatno poznate. Prikupljnje injenica od stranaka u sporovima u kojima strane mogu disponirati tu benim zahtjevom. Npr. Aktivna uloga suda sa inkvizitornim ovla tenjima dolazi do izra aja u sporovima u kojima je na elo dispozitivnosti ograni eno.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Stranke su du ne da u postupku iznesu sve injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i da predlo e dokaze. u bra nim i paternitetskim sporovima. njegova aktivna uloga u okviru raspravnog na ela se sastoji u iniciranju stranaka za prikupljnje procesne gra e. izra ava naju u vezu izme u raspravnog na ela i na ela dispozitivnosti. onda je sud u potpunosti vezan za injenice koje mu stranke prezentiraju. te je zato interes i pokreta ka snaga koja le i u osnovi raspravnog na ela. nego njihov teret u vlastitom interesu. pa se mo e kazati da ovo nije obaveza stranaka. Jer. sud nije vezan za injenice koje mu stranke prezentiraju. ipak kada se kombinuje sa istra nim na elom. Iako je raspravno na elo dominantno.

ali i u interesu pravilnog vr enja sudske funkcije. ‡ Polaze i od toga da je parni ni postupak izgra en na principu dviju stranaka sa suprotnim interesima. pa je ovo podignuto na stepen ustavnog na ela i mora se rigorozno po tovati. . Istina.Na elo kontradiktornosti ili obostranog saslu anja stranaka ‡ U osnovi ovog na ela le i zahtjev da se objema strankama pru i mogu nost da se izjasne o svim elementima odlu ivanja. ‡ Dakle. to je u njihovom interesu. svakoj stranci se mora omogu iti da u zakonom propisanom roku i procesnim formama mo e preduzimati sve radnje koje mo e preduzimati i suprotna stranka i da joj se obezbjedi mogu nost da se izja njava o radnjama koje se preduzimaju u postupku. ‡ Kontradiktornost je zadovoljena ako je strankama obezbje ena mogu nost da se izjasne u postupku. ali oni nemaju obabezu da se tom mogu no u i koriste. zakonodavac je stavio u du nost sudu da svakoj stranci omogu i da se izjasni o zahtjevima i navodima suprotne stranke.

zna ajno se ote ava i usporava rad suda u postupku. u slu ni na ela kontradiktornosti. i to: afirmativnom i negativnom litiskontestacijom. zajedno sa na elom usmenosti. jer bez na ela kontradiktornosti nema ni postupka. to se rje ava na dva na ina. nego i jedno od odlu uju ih na ela parni nog postupka. pasivnim dr anjem stranaka. Ovo na elo posebno dolazi do izra aja na glavnoj raspravi. . izvodi zaklju ak da stranka pori e navode i zahtjeve suprotne stranke. pa zato nisu ni rijetki slu ajevi da stranke pravo na izja njavanje zloupotrebljavaju. Zato. Tako su i pravila koja su pravnotehni kog karaktera. a time ni vr enja sudske funkcije. Negativna litiskontestacija podrazumjeva da se iz pasivnog dr anja jedne stranke. kao to su odredbe o dostavljanju. neposrednosti i javnosti. Povreda na ela kontadiktornosti ima dejstvo apsolutno bitne povrede postupka. te je sud ovla ten da odstupi od primjene ovog na ela samo onda kad je to izri ito zakonom odre eno. pa se zato mogu ulagati svi redovni i vanredni pravni lijekovi. i na ela afirmativne litiskontestacije. izme u ostalog. izraz.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Zato. tvrdnjama i zahtjevima suprotne stranke. presuda zbog izostanka. kao institucija procesnog prava. zna i da ih priznaje. pa je zato npr. na koju sud pazi ex officio. na elo kontradiktornosti u postupku je ne samo jedno od osnovnih. Afirmativna litiskontestacija podrazumjeva da stranka koja se ne izja njava o navodima. Da bi se otkonilo zloupotrebljavanje. a naro ito tu enog prema pravu na izja njavanje.

usmenost je osnovno na elo. svi dokazi moraju biti izvedeni usmeno. svjedoci iskazuju usmeno. zbog ega sud mo e u osnov odlu ivanja ugraditi samo ono to je bilo predmet usmenog raspravljanja. onemogu ava se zloupotreba procesnih prva i sl.Na ela usmenosti i pismenosti ‡ ‡ ‡ U BH parni nim postupcima. kao fakultativno i 2. ‡ ‡ . potpunog informiranja o predmetu spora i razja njavanja nejasno a me u strankama. koje je dopunjeno na elom pismenosti. U emu se ogleda prednost na ela usmenosti: ve a je o iglednost i ubjedljivost onoga to se saop ava rije ima. lak e razja njavanje spornih i nespornih injenica. Pripremno ro i te primarno je u funkciji razja njavanja i rasvjetljavanja spornog injeni nog stanja. isprave i zapisnik o posredno izvedenim dokazima se itaju i sl. npr. jer se tu raspravlja prikupljena procesna gra a i druga pitanja. kao obligatnu instituciju. Parni ni postupak poznaje dvije vrste ro i ta: 1. vje taci iznose nalaz i mi ljenje usmeno. Pripremno ro i te. Zato. a ro i te za glavnu raspravu je u funkciji utvr ivanja istinitosti injeni nih tvrdnji stranaka. ve a mogu nost za dobijanje potpunije slike o predmetu spora. spontani su iskazi. Ro i te za glavnu raspravu. Na glavnoj raspravi na elo usmenosti dolazi do punog izra aja.

pa je zbog toga pismena forma u slu bi pravne sigurnosti i zakonitog odlu ivanja i to u mjeri u kojoj otklanja nedostatke na ela usmenosti. ‡ Samo izuzetno. koliko se uka e potrebnim. ‡ Bez pismene forme. predstavljale bi relativno bitnu povredu parni nog postupka. mo e se kontradiktorna presuda donijeti i bez odr avanja glavne rasprave. pa se ovo na elo primjenjuje u onoj mjeri.‡ Me utim. . a sve ostale povrede o formi postupanja u postupku. ukoliko bi sud donio presudu bez odr avanja glavne rasprave. npr. zati i na elo pismenosti ima zna ajno mjesto u parni nom postupku. to bi predstavljalo apsolutno bitnu povredu parni nog postupka. kad to zakon izri ito dopu ta. u postupku u privrednim sporovima. albeni i drugi instancioni sudovi ne bi mogli preispitivati pravilnost donesene odluke. jer znamo da se nesporne injenice ne dokazuju. kako bi usmene radnje koje ne bi bile pismeno opredme ene izgubile protekom vremena svoju procesnopravnu relevantnost. ‡ Stoga. kad sud utvrdi nakon primanja odgovora na tu bu da me u strankama nije sporno injeni no stanje.

Du sud koji donosi odluku o tu benom zahtjevu svoje saznanje o svim elementima koji ine osnov odlu ivanja sti e neposrednim opa anjem. bez posredovanja nekog tre eg.Na ela neposrednosti i posrednosti ‡ Sud svoju odluku mo e. u pravilu. ‡ Vrijednost na ela neposrednosti dolazi najja e do izra aja na podru iju izvo enja dokaza. ‡ Na elo neposrednosti je usko povezano i sa na elom neposredne ocjene dokaza. . jer se dokazi ne mogu izvoditi na pripremnom ro i tu. zato to samo neposredan odnos izme u sudije i dokaznih sredstava omogu ava formiranje pravilnog uvjerenja o dokaznoj snazi svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno. a to podrazumjeva sljede e: 1. zasnivati samo na osnovu neposrednog raspravljanja. Da u dono enju odluke mogu u estvovati samo one sudije koje su u estvovale u raspravljanju o glavnoj stvari na glavnoj raspravi i 2.

. izmjene u sastavu vije a u toku glavne rasprave i mogu nost posrednog izvo enja dokaza.‡ Odstupanje od ovog na ela u korist posrednosti je dozvoljeno samo u mjeri u kojoj se ovo prvo na elo ne dovodi u pitanje. sud mora ponovo otvoriti raspravu. Zato je na elu neposrednosti udovoljeno i onda kada u dono enju presude u estvuje vije e u istom sastavu u kome je u estvovalo na posljednjem ro i tu kada je glavna rasprava zaklju ena. kao to su npr. ‡ Povreda na ela neposrednosti je apsolutno bitna povreda postupka samo ako je u dono enju presude u estvovao sudija koji nije u estvovao na glavnoj raspravi. Ako se nakon zaklju enja posljednjeg ro i ta izmjeni sastav vije a.

Funkciju prava i 2. u uskoj je vezi sa na elom usmenosti i neposrednosti. uti e se na demokrati nost u radu suda. ve i mogu nost objavljivanja u novinama i sl. te se uz njihovu pomo vr i pravilno utvr ivanje pravno relevantnih injenica. ‡ Na elo javnosti kao pravo utvr eno je entitetskim ustavima i Statutom BD BiH. . Funkciju procesnopravne garancije. ‡ Na elo javnosti. te se ostvaruje i vaspitna uloga suda u vr enju pravosudne funkcije. te je ovo razlog to ova tri na ela najja e dolaze do izra aja na glavnoj raspravi. a kao procesnopravna garancija u zakonima o parni nim postupcima u BiH.Na elo javnosti ‡ Javnost kao pravna vrijednost ima: 1. ‡ Na elom javnosti se omogu ava uvid u rad suda iroj dru tvenoj zajednici. kao procesnopravna vrijednost. Ovo na elo ne zna i samo prisustvovanje raspravljanju i odlu ivanju.

ako je protivno zakonu. ‡ . javnost isklju ena sa glavne rasprave. poslovne ili li ne tajne. da glavnoj raspravi prisustvuju pojedina slu bena lica. u bra nim i paternitetskim sporovima. ‡ Povreda na ela javnosti je apsolutno bitna povreda postupka samo. ‡ Isklju enje javnosti se ne odnosi na stranke. ‡ Istina. ali sud mo e odlu iti da i kada je javnost isklju ena. kao i obezbje enje javnog reda i moralni razlozi sami po sebi (ex lege) ne dovode do isklju enja javnosti. nau ni i javni radnici i sl.uvanje slu bene. njihove zastupnike. nego tek po odluci suda koji in concreto cijeni opravdanost isklju enja javnosti sa cijele rasprave ili samo jednog njenog dijela. niti umje a e. javnost je ex lege isklju ena.

koja je evoluirala od privatnoprave u javopravnu instituciju. odnosno pojednostavljenjem postupka. ‡ Ne treba zaboraviti da se problem fakti ke jednakosti stranaka u postupku ipak ne mo e ostvariti do kraja simplifikacijom.Na elo pru anja pomo i neukim strankama ‡ Za fakti ku jednakost stranaka u postupku nisu dovoljne samo garancije na ela kontradiktornosti. ‡ Uzroci fakti ke neravnopravnosti stranaka mogu biti: razli it nivo op eg ili stru nog pravnog obrazovanja. jer upravo na elo pru anja pomo i neukim strankama ima za cilj ostvarivanje fakti ke ili stvarne jednakosti stranaka u postupku. ‡ ak ni institucija pru anja besplatne pravne pomo i. ne rje ava do kraja pitanje fakti ke jednakosti stranaka. . razli ite ekonomske mogu nosti za anga ovanje stru nog punomo nika i sl.

‡ U na em pravu napu tena je ustanova nu nog punomo nika. O nu nom punomo niku govorimo kada jedna parni no sposobna stranka ne mo e neposredno pokrenuti parni ni postupak. i kod nas. ‡ Na elo pru anja pomo i nekim strankama se ti e samo procesnih prava i ne prelazi na podru ije materijalnih prava. . jer bi time doveo u pitanje svoju nepristrasnost. nego to mogu jedino preko kvalifikovanog stru nog punomo nika. Zato sud ne mo e pou avati stranku o onim pravima na osnovu kojih presu uje na ijoj je strani pravo. a mo e uzeti i punomo nika. ni preduzimati u parnici radnje.‡ Zato se ne rijetko. pa svaka parni no sposobna stranka ima potpunu postulacionu sposobnost. problem fakti ke neravnopravnosti rje ava ustanovom nu nog punomo nika. to zna i da mo e sama neposredno preduzimati sve radnje u postupku. pa je tu ustvari parni no sposobnim strankama oduzeta postulaciona sposobnost.

pa zbog toka postoji ak i doktrina procesnog prva da je pomo neukim strankama inkompatibilna sa sudskom nepristrasno u. ‡ Pravilno ostvarenje na ela pru anja pomo i neukim strankama uvijek pretpostavlja kvalitetnog sudiju. to mo e biti samo relativno bitna povreda postupka. koji bi trebao biti na visini uloge koju na e procesno pravo odre uje sudu u postupku rapravljanja i odlu ivanja. pa je iz ovog shvatanja proiza lo i simboli ko predstavljanje pravde u liku bo ice pravde koja zavezanih o iju dijeli pravdu.‡ Sudska nepristrasnost ne mo e nikada biti dovedena u pitanje na elom pru anja pomo i neukim strankama. ‡ Ukoliko sud ne udovolji du nosti koju mu name e na elo pru anja pomo i neukim strankama. . Ovo shvatanje ima i danas u teoriji dosta pristalica.

zbog ega gra ani gube povjerenje u sud i u njegovu sposobnost za efikasno pru anje pravne za tite. Me utim. za to su nam potrebne stru ne sudije. onda ona ne e ozbiljnije dovesti u pitanje na elo ekonomi nosti. ‡ Da bi postupak udovoljio svojoj dru tvenoj funkciji. Zato. on mora pru iti procesnopravne garancije kojim se obezbje uje na elo zakonitosti i na elo ekonomi nosti. mada se zahtjevi ova dva na ela ne rijetko me usobno suprostavljaju. uz to manji utro ak vremena i sredstava. ako se ova ustanova pravilno koristi. ali na tetu na ela ekonomi nosti. ustanova beneficium novorum je u slu bi materijalne istine.Na elo ekonomi nosti ‡ Ovo na elo podrazumjeva pravovremeno pru anjanje pravne za tite. . ‡ Posljedice neefikasnog vr enja sudske funkcije se ispoljavaju na strani suda slabljenjem njegovog autoriteta. npr. to je utro ak vremena i sredstava ve i. to je efekat ostvarene pravne za tite manji i obratno.

‡ Ovom na elu se udovoljava i aktivnom ulogom suda u rukovo enju postupkom na glavnoj raspravi. ukoliko slo enost konkretnog predmeta to ne zahtjeva. a ni dostavljati tu bu tu enom na odgovor. ‡ Sud ne e ni odr avati pripremno ro i te. npr.‡ Ipak. ‡ Zato je na elo ekonomi nosti definirano u BH zakonodavstvu kao du nost suda da nastoji da se postupak sprovede bez odugovla enja i sa to manje tro kova. predlaganjem odga anja ro i ta u svrhu utvr ivanja nepotrebnih injenica ili izvo enja nepotrebnih i nepodobnih dokaza. pa e sud udovoljiti ovom na elu u onoj mjeri u kojoj bude onemogu avao stranke da zloupotrebljavaju svoja procesna ovla tenja. jer to dovodi do odugovla enja postupka. ‡ Krajnji doma aj na ela ekonomi nosti dolazi do izra aja u sporovima male vrijednosti i postupku izdavanja platnog naloga. zahtjevi koje postavlja na elo zakonitosti idu u postupku ispred zahtjeva koje postavlja na elo ekonomi nosti u mjeri u kojoj se zahtjevi ova dva na ela suprostavljaju. .

pa i onda kada se formalnopravno kre e u zakonom dopu tenim okvirima. ‡ Tako je i u na em Zakonu o obligacionim odnosima ustanova zabrane zloupotrebe prava izri ito regulirana. nije uvijek i po teno. ‡ Zloupotreba prava postoji kada se vr i protivno dru tvenom i ekonomskom cilju zbog koga je zakonom ustanovljeno.Na elo savjesnog kori tenja procesnih prava ‡ Neophodno je znati praviti razliku izme u zloupotrebe prava i povrede prava. ‡ Ideja o zabrani zloupotrebe do la je u rimskom pravu posebno do izra aja u maksimi: Non omne quod licet honestum est. ‡ Titular svoja pravna ovla tenja zloupotrebljava i ukoliko ta ovla enja koristi protivno principu savjesnosti i uzajamnog povjerenja ili sa ciljem nano enja tete drugome. to zna i: Sve to je dopu teno. .

pojmovno je isto to i zloupotreba prava uop e.‡ U na im parni nim postupcima. Naime. odnosno nesavjesno kori etenje procesnim pravima. pod naslovom: ³Zabrana zloupotrebe prava i socijalizacija prava´. jo prije nego u materijalnom pravu. naro ito u sistemima sudskog upravljanja postupkom. ‡ Zloupotreba procesnih prava. na i parni ni zakoni nala u strankama i sudu da onemogu e svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku. ‡ Me utim. ustanova zabrane zloupotrebe procesnih prava regulirana je na op i na in kao poseban princip. o emu je pisao prof. . kakav je i na sistem. ipak problem zloupotrebe procesnih prava nije bez zna aja. ‡ Iako je ovaj problem puno manji nego kod zloupotrebe subjektivnih prava. Konstantinovi . problem zloupotrebe procesnih prava ne predstavlja taj problem u onoj mjeri u kojoj je to pitanje aktualno kod zloupotrebe subjektivnih prava.

. Do sticanja procesnog polo aja prevarnim radnjama dolazi npr. ak ta vi e. ali obavezu ne osporava i izra ava spremnost da obavezi udovolji mirnim putem.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Zloupotreba procesnih ovla tenja na tra enje pravne za tite postoji kada npr. Kada je u pitanju du nost stranaka da govore istinu: stranke su du ne sudu prezentirati sve injenice i to istinito. stranka iznosi injenice i dokaze tek u albi. ili kada stranka ula e albu samo sa ciljem da odgodi nastupanje pravomo nosti i sl. a ne represivno (izricanjem sankcije). stranka tra i odga anje ro i ta radi izvo enja novih dokaza. Zbog navedenog. Naravno. Nesavjesno kori tenje procesnih ovla tenja u toku postupka je mogu e i putem ustanove beneficium novorum. Odugovla enje postupka se zloupotrebljava i kod ustanove izuze a sudija. zloupotreba postoji i ako tu ilac ustaje tu bom radi ostvarivanja potra ivanja bezna ajne imovinske vrijednosti. ali na tetu tu enog. npr. iako je to mogla u initi i ranije. iako du nik nije dao povoda za podno enje tu be. kada tu ilac izdejstvuje takvo dr anje tu enog koje dovede do dono enja presude zbog izostanka. iako je svjesna da tim dokazima ne e doprinijeti utvr ivanju istine ili da se ti dokazi ne e uop e izvesti. ili npr. du nik ne daje povoda za tu bu ni onda kada ne udovolji svojoj obavezi. povjerilac ustaje tu bom protiv du nika. norme BH parni nih postupaka nastoje zloupotrebu sprije iti preventivno (da do nje nikako ne do e).

‡ Posebno ukazujem na injenicu da danas BH zakoni o parni nom postupku ne sadr e odredbe o tzv. osuditi da svom parni nom protivniku plati od tetni iznos prema konkretnim okolnostima slu aja. sud tada mo e tu stranku u drugim sistemima koji poznaju ovaj institut. snosi ona sama. ³obijesnom parni enju´. sud na ao da je stranka izgubila spor koji je vodila o igledno iz obijesti. iako je uspio u sporu. bez obzira na uspjeh u parnici. da tro kove koje stranka prouzrokuje svojom krivicom ili zloupotrebom procesnih prava. ‡ Kad su u pitanju represivne mjere. tu ilac e snositi tro kove postupka. . da stranka koja izgubi parnicu u cijelosti. tu eni prizna tu beni zahtjev. ako bi npr. Zbog toga ovu zloupotrebu preventivno mogu otkloniti samo sudije koje raspola u sa dosta iskustva u vr enju pravosudne funkcije i dobrim poznavanjem procesnog prava. a to je izracanje kazni i naknada tete. A to zna i.‡ Kod nesavjesnog kori tenja procesnih prava. stranka se koristi nekim od ovla tenja koja joj pripadaju u skladu sa Zakonom. ali suprotno cilju kome ta ovla tenja slu e. treba da naknadi tro kove koji su bili potrebni za vo enje parnice protivnoj stranci i njezinom umje a u. kad npr. na prijedlog protivne stranke. ‡ Pravilo je. karakter sankcije zbog zloupotrebe procesnih prava ima sno enje tro kova prouzrokovanih zloupotrebom. Dalje. a nije dao povoda za tu bu. To zna i.

pravo na naknadu tete za stranku koja takvu tetu trpi zbog zloupotrebe procesnih prava. ali e se kazniti i vje tak koji bez opravdanog razloga odbije da vje ta i. stranka ili drugi u esnik u postupku.‡ Pitanje. ako svjedok koji je uredno pozvan ne do e. zbog ometanja reda na glavnoj raspravi. da li bi ovo bilo dobro vratiti u pozitivno zakonodavstvo? ‡ Procesne kazne u vidu nov anih kazni izri u se: zbog te e zloupotrebe prava u postupku. ako se u podnesku vrije a sud. . ipak proizilazi iz op ih principa gra anskog prava. iako je uredno pozvan. Me utim. a izostanak ne opravda ili se bez odobrenja ili opravdanog razloga udalji sa mjesta gdje treba biti saslu an ili ako vje tak ne do e na ro i te. a izostanak ne opravda. ‡ Treba naglasiti da BH parni ni postupci nigdje izri ito ne reguliraju sankciju zbog zloupotrebe procesnih prava.

. razlikujemo nekoliko sistema upravljanja postupkom. ‡ Sistem zakonskog upravljanja postupkom. ‡ Sistem strana kog upravljanja postupkom prisutan je posebno u anglosaksonskom pravu. Sistem sudskog upravljanja postupkom. gdje subjekti nisu imali nikakve slobode u oblikovanju postupka. stranke i ostali u esnici) u upravljanju postupkom.Na elo sudskog upravljanja postupkom ‡ Uva avaju i strogost procesnih formi i ulogu glavnih procesnih subjekata (sud. Sistem strogog zakonskog upravljanja postupkom. gdje su stranke dominis litis (gospodari parnice). 2. ve je to Zakon strogo odre ivao. te je zato strogost procesnih formi u njemu prerasla u formalizam. bio je karakteristi an za starije procesne sisteme. Sistem strana kog upravljanja postupkom i 3. a to su: 1.

kao to je npr. Isto tako. Ovdje se sudu ostavlja izvjesna sloboda u oblikovanju svake konkretne parnice. a to su stadiji pripremanja glavne rasprave i stadij glavne rasprave. . te sud odlu uje koje e radnje preduzeti i kojim redosljedom.‡ Sistem sudskog upravljanja postupkom shvata postupak kao javnopravnu instituciju. sud odlu uje o radnjama koje uti u na vremenski razvoj. sudsko upravljanje parnicom. koja zahtjeva asktivnu ulogu suda u parnici. Na glavnoj raspravi. posebno u prvostepenom postupku. npr. zakazivanje ro i ta.. sud e odlu iti u konkretnom sporu. uz po tivanje legaliteta. da li e se poslu iti ustanovom pripremnog ro i ta ili dostavljanjem tu be tu enom na odgovor. kao i o radnjama kojima se prikuplja procesna gra a. upu ivanje poziva i sl.

zakon odre uje minimum zahtjeva bez kojih se odre ena injenica ne mo e smatrati dokazanom. sud odre uje: 1.Na elo slobodne ocjene dokaza ‡ Pored slobodne ocjene dokaza. prema varijanti pozitivne legalne ocjene. ‡ Kao to sam naziv ka e. . Ocjenjuje dokaznu snagu svakog dokaznog sredstva in concreto. procesno pravo poznaje i sistem legalne ocjene dokaza. Tako. Koja e dokazna sredstva upotrijebiti za utvr ivanje odre ene injenice i 2. a kod negativne legalne ocjene dokaza. u sistemu legalne ocjene dokaza. sud ne mo e zasnovati na osnovu vjerovatnosti. sud mora odre enu injenicu uzeti kao ta nu kad se ispune uslovi koje zakon odre uje. ‡ injeni ni zaklju ak o ta nosti pravnorelevantnih injenica koje obrazuju osnov odluke o tu benom zahtjevu. ‡ U sistemu slobodne ocjene dokaza. gdje sud do istine o pravnorelevantnim injenicama dolazi na osnovu vlastitog uvjerenja. na osnovu pravila logike i op eg ivotnog iskustva. sud mo e upotrijebiti samo ona dokazna sredstva koja su zakonom dopu tena.

Tako je. od kojih je najva nije obrazlo enje sudske presude u kome sud svoje subjektivno uvjerenje objektivizira. . putem negativne legalne ocjene dokaza utrt put sistemu slobodne ocjene dokaza. zapravo. Jedino kod javnih isprava vrijedi da ono to je u javnoj ispravi sadr ano. smatra se ta nim dok se suprotno ne doka e. procesno pravo zato utvr uje odre ene garancije. ‡ Da se ipak slobodno sudijsko uvjerenje ne bi izrodilo u proizvoljnost. ukoliko i sam nije stekao uvjerenje o njenoj ta nosti.‡ Me utim. ispunjenje tih zahtjeva ne obavezuje sud da takvu injenicu uzme kao ta nu. ‡ U na em pravu ne postoje nikakva ograni enja u pogledu primjene dokaznih sredstava. pa ako toga nema. onda ovaj nedostatak predstavlja apsolutno bitnu povredu parni nog postupka koja dovodi do ni tavosti presude.

‡ Ima mi ljenja da raspravno i na elo dispozitivnosti ograni avaju materijalnu istinu. ‡ Predmet dokazivanja u parni nom postupku nisu nesporne injenice. to se ti e na ela dispozitivnosti. tada nema pravilne odluke. sud je du an po na elu materijalne istine. ona se ne zasniva na injeni nom stanju. pa i pod pretpostavkom da je sud pravilno primjenio pravne norme. osim odre enih izuzetaka. ako u postupku nisu potpuno i ta no utvr ene pravnorelevantne injenice. . tamo gdje stranke disponiraju predmetom spora. pa zato i nema ograni enja materijalne istine. odnosno tu benim zahtjevom. sud odluku ili ne donosi-poravnanje. postavlja pred sud du nost da potpuno i istinito utvrdi sporne injenice od kojih zavisi osnovanost tu benog zahtjeva.Na elo materijalne istine ‡ Ovo na elo kao temeljno. da utvr uje i nesporne injenice. Me utim. ili ukoliko je donosi-presuda po priznanju ili odricanju. pa zato samo u onim sporovima u kojima su stranke ograni ene u disponiranju zahtjevima. Zato.

pa se jedino prijedlog za ponavljanje postupka mo e ulagati u slu aju da stranka sazna za nove injenice i dokaze. albeni sud je ovla ten da ukine donesenu presudu zbog nepravilno i nepotpuno utvr enog injeni nog stanja i kad je stranke ne pobijaju iz ovog razloga. ali se na nepravilno utvr eno injeni no stanje pazi po prigovoru stranaka. ‡ U albenom postupku respektuje se materijalna istina. Me utim. u pravilu se ne mogu preispitivati injeni ni nedostaci presude. . s njim se ide samo do one granice koja ne ugro ava na elo materijalne istine. uglavnom se iscrpljuju dono enjem pravomo ne presude. ako posumnja da su injenice na kojima je zasnovana prvostepena presuda nepravilno utvr ene.‡ Kada je u pitanju na elo ekonomi nosti. a ako je ovo na elo materijalne istine ugro eno. ‡ U postupku vanrednih pravnih lijekova. to onda predstavlja bitnu povredu parni nog postupka. ‡ Ustanove kojima se obezbje uje materijalna istina.

. pored doma ih eksperata. godine donesen Zakon o parni nom postupku. Gra anski parni ni postupak Kraljevine Jugoslavije iz 1925. sud nije uva avao raspolaganja stranaka protivno prinudnim propisima i pravilima morala. u estvovali i eksperti Vije a Evrope. a ni danas. ‡ U SFRJ je po etkom 1957. godine. godine je stupio na snagu Gra anski parni ni postupak za BiH i to njenom okupacijom od strane AustroUgarske. ‡ Dispozitivna maksima je i tada formalno omogu avala da stranke budu dominus litis procesa. 1883.Razvog gra anskog parni nog postupka ‡ Jo davne. godine. godine bio donesen novi Zakon o parni nom postupku. s tim da ni tada. godine je predstavljao recepciju austrijskog parni nog zakonika iz 1895. da bi 1977. ovaj zakon bio zasnovan na zakonu iz 1957. s tim da je uz manja odstupanja. a parni ni postupak je ra en po uzoru na austrijski parni ni postupak. u njihovoj izradi su. ‡ Kad su u pitanju pozitivni BH parni ni zakoni.

‡ Kad su u pitanju tri ravnopravna jezika u BiH. ali nije i neophodan njihov vlastiti jezik-zbog tro kova prevo enja. godine. a to je i usvojeno. ali i bogata vi edecenijska sudska praksa u njihoj primjeni. ‡ Eksperti Vije a Evrope su predlo ili. . jer i u zemljama Evropske unije samo oko 1% predmeta iz civila u prvom stepenu rje ava vije e. a po uzoru na Zakon iz 1957. s tim da je postupak u parnicama iz porodi nih odnosa ponovo.. ‡ Najve a novina sva 4 zakona u BiH je ukidanje porote. do dono enja novog propisa koji bi na odgovaraju i na in regulirao ovu materiju. da sporove u prvom stepenu vodi sudija pojedinac. ekspertni tim je zaklju io da je neophodno koristiti jezik koji stranke mogu da razumiju. a u posebnim postupcima su uveliko otvorena vrata arbitra i i medijaciji.. najve a vrijednog pozitivnih parni nih zakona u BiH je njihov zakonodavnopravni kontinuitet u odnosu na prethodne zakone o parni nom postupku. ‡ Dakle. a ne sudija pojedinac. vra en u ZPP-ima. u odnosu na Zakon iz 1977. ‡ U prelaznim i zavr nim odredbama svih parni nih zakona je predvi eno da e sudovi i dalje primjenjivati odredbe Zakona o rje avanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja iz 1982.

Rje avanja upravnih sporova ± dakle. . ‡ Sudska se funkcija odre uje kao djelatnost: 1. to predstavlja sudsku funkciju u materijalnopravnom smislu. gra ansko sudovanje. postupak i svojstvo sudske odluke. Izricanja kazni i drugih mjera prema u iniocima krivi nih djela i drugih ka njivih djela odre enih zakonom ± dakle.. a drugi teoreti ari su tinu sudske funkcije odre uju prema formalnoorganizacionim obilje jima-s tim da su tri obilje ja odre uju a: sud. odnosno izri e se ta je pravo me u strankama. Odlu ivanja u sporovima koji nastaju po osnovu li nih odnosa. ili prema obilje jima spora i sl. npr.SUBJEKTI PARNI NOG POSTUPKA ‡ Sudska funkcija zna i raspravljanje i dono enje odluke kojom se izri e sankcija u slu aju povrede prava. krivi no sudovanje i 3. ‡ Mnogi teoreti ari su tinu sudske funkcije odre uju: prema su tini sudskog akta. ili prema njegovom cilju. prava i obaveza gra ana i dru tvenopoliti kih zajednica. upravno sudovanje. prema njegovoj strukturi. tako da je sudska funkcija djelatnost koju vr e sudovi u zakonom odre enom postupku sa autoritetom res iudicata. imovinskih i radnih odnosa ± dakle. 2.

nego je potrebno da se primjenjuju i osnovne procesne garancije. najva nije obilje je sudske funkcije u organizacionofunkcionalnom smislu je to da sudsku funkciju vr e sudovi kao dr avni organi koji su izdvojeni u samostalan i cjelovit hijerarhijski sistem. to najbolje mo emo potvrditi na primjeru arbitra e. a sastoji se od raspravljanja i odlu ivanja pravnih sporova sa autoritetom presu ene stvari. Arbitra e su nedr avna tijela i organizuju se izvan sudskog sistema.‡ Istina. na elo kontradiktornosti ne smije biti povrije eno. ‡ Svaka tvorevina jeste sud ukoliko posjeduje nezavisnost i nepristrasnost. ‡ Da zaklju imo: Pod sudskom funkcijom se podrazumjeva djelatnost sudova kao samostalnih i nezavisnih organa koju oni vr e u sudskom postupku. . ali je ipak arbitra a sud. onda nisu dovoljna samo ova dva navedena principa. ali npr. ‡ Kako je postupak bitno obilje je sudske funkcije. jer posjeduje nezavisnost i nepristrasnost. Istina u postupku pred arbitra om ne primjenjuju se sve odredbe sudskog postupka.

i to: op inski-osnovni. ali i sudovi BD BiH. sudsku funkciju u gra anskopravnim stvarima vr e redovni sudovi op e nadle nosti. a nekad stranke i sumnjaju u efikasnost dr avnog pravosu a. pravila postupka odru uju stranke same ili njihovi arbitri. Diskrecija je zagarantovana. U pravilu je jednostepeni postupak. 8. 9. a i arbitri su neposredno vezani sa privrednim ivotom. kantonalni-okru ni i vrhovni sudovi entiteta. Procedura je manje formalna. Ne rijetko. 4. 2. 3.Redovni sudovi i arbitra e ‡ U pravosudnom sistemu BiH. . 7. ‡ Prednosti arbitre nog rje avanja u odnosu na sud su sljede e: 1. 5. Stranke imaju uticaja na sastav arbitra e. ‡ Arbitra a ili arbitra ni sud ili izabrani sud je pravosudno nedr avno tijelo koje stranke saglasnom voljom izaberu i povjere presu ivanje konkretnog imovinskopravnog konflikta u kome one disponiraju svojim pravima. Odsustvo politi kog uticaja. Stranke ele i dalje da ostanu u mirnim i prijateljskim odnosima. 6. Primjena prava sa manje strogosti. Stru nost arbitara.

to je Arbitra ni sud pri Vanjskoj privrednoj komori u Sarajevu i entitetske arbitra e. 2. ‡ Uz navedeno. od radnji koje vr e tzv. odnosno ograni enost vanrednih pravnih lijekova i 3. ‡ . Nedostatak instancionog su enja. pa je i njena presuda u cijelosti izjedna ena sa odlukom dr avnog suda. ipak ovi nedostaci arbitra nog sudovanja ne prevazilaze argumente koji idu u prilog ovakvog sudovanja. vlastita pravila o sastavu arbitra e i vlastiti postupak. ali i za stranke. Stalne ili institucionalne arbitra e. ‡ Ad hoc arbitra u karakteri e pogodbeni na in konstituisanja i temporalno trajanje-do presu enja konkretne stvari. Pored navedenog. ‡ Osnovna podjela arbitra a je na: 1. Privremene ili ad hoc arbitra e i 2. arbitratori ili arbitri-stru njaci. a u BiH. ‡ Stalne arbitra e karakteri e trajnost. Ekonomski slabija strana u poslovnom odnosu se dovodi i neravnopravan i nepovoljan polo aj. Arbitra ni sud u Londonu i Arbitra ni sud Me unarodne trgova ke komore u Parizu. Prakti no. isti emo da arbitra a ima pravosudnu funkciju i procesnopravni karakter. Ovi stra njaci kao vje taci ili procjenitelji daju svoje mi ljenje o odre enom pitanju koje je obaligatno za arbitra ni sud. Mogu a naklonjenost arbitra stranci koja ga je imenovala.‡ Koji su razlozi protiv? Naj e e se navode: 1. treba znati razlikovati funkciju koju obavljaju arbitri. Najzna ajnije stalne arbitra e u svijetu su: Evropski arbitra ni sud u Strazburu.

2. br. pa pri tome pa ljivo slu a komentare stranaka. tako da medijator mora da: 1. ali nipo to sami medijatori ne smiju davati ni nametati rje enje spora.Medijacija i njen postupak ‡ Od arbitra e. glasnik BiH. 3. Ima aktivnu ulogu u raspravljanju i rasvjetljavanju predmeta spora. . Uspostavi konstruktivan dijalog izme u stranaka. 37/04). odnosno razumije sporne ta ke sa gledi ta stranaka. Pravilno shvati. ‡ Pravila o medijaciji preciziraju ulogu medijatora u postupku medijacije. mora se znati razlikovati pomaganje strankama za postizanje obostrano prihvatljivog rje enja spora ili medijacija (Zakon o postupku medijacije. podsti e ih da se izjasne o situacijama za koje se poku ava izna i obostrano prihvatljivo rje enje. Sl.

‡ Stranke u sporu pokre u postupak medijacije i u estvuju u postizanje obostrano prihvatljivog sporazuma dobrovoljno. poma e strankama u nastojanju da postignu obostrano prihvatljivo rje enje spora. na vlastitu inicijativu ili na prijedlog sudije. s tim da postupak vodi medijator pojedinac. prije i nakon pokretanja sudskog postupka do zaklju enja glavne rasprave. bez ikakvih predrasuda u pogledu stranaka i predmeta spora. tako da e medijator posredovati na neutralan na in. ‡ Ako se stranke u toku parni nog postupka. osim ako se stranke ne dogovore da postupak vr i vi e medijatora. ‡ Stranke u postupku medijacije imaju jednaka prava. tako da se izjave stranaka iznesene u postupku medijacije ne mogu bez odobrenja stranaka koristiti kao dokaz u bilo kojem drugom postupku. .‡ Medijacija je postupak u kojem tre a neutralna osoba ± medijator. da spor rije e u postupku medijacije. sud e tada odgoditi ro i te na period najdu e od 30 dana. ‡ Stranke zajedni ki biraju medijatora sa liste medijatora koju utvr uje Udru enje medijatora. s tim da je postupak medijacije povjerljive prirode. ‡ Stranke u sporu mogu se sporazumjeti. sporazumiju da spor poku aju rije iti u postupku medijacije.

. Kada je parnica u toku. s tim da ne e davati obe anja niti e garantirati odre eni rezultat iz postupka medijacije. a najkasnije do odr avanja ro i ta dostaviti sporazum o nagodbi. istaknut u odvojenom razgovoru. medijator mo e voditi i odvojene razgovore sa svakom strankom pojedina no.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ U toku postupka medijacije. Me utim. Medijator podlije e odgovornosti za tetu koju nanese stranci svojim nezakonitim postupanjem prema op im pravilima o odgovornosti za tetu. na zahtjev stranke. Zavr ena obuka prema programu Udru enja ili prema drugom programu obuke koji priznaje Udru enje medijatora i 3. voditi postupak medijacije u BiH. ali ne i rje enje. Medijator me e biti osoba koja ispunjava sljede e uslove: 1. Kada stranke u postupku medijacije izna u rje enje spora. medijator me e dati prijedlog opcija za rje avanje spora. a takav sporazum ex lege ima snagu izvr ne isprave. Strani dr avljanin koji je ovla ten da obavlja poslove medijacije u drugoj dr avi. sa init e se pismeni sporazum o nagodbi i odmah ga potpisati. Upis u registar medijatora koji vodi Udru enje. ali uz prethodnu saglasnost Ministarstva pravde i Udru enja medijatora BiH. pod uslovom reciprociteta. te disciplinskoj odgovornosti u sklade sa aktima Udru enja medijatora. uz pomo medijatora. Osobi koja sa uspjehom zavr i obuku za medijatora izdat e se odgovaraju i certifikat koji slu i kao osnov za upis u registar medijatora. 2. Visoka stru na sprema. mo e u pojedina nim slu ajevima. stranke su du ne obavjestiti sud o ishodu postupka medijacije odmah.

derogiraju i tako nadle nost redovnog suda da postupa u istom predmetu. faksom ili e-mail-om. . a ranije smo kazali da je ovaj sporazum procesnopravne prirode. ‡ Predmet arbitra nog rje avanja mogu biti svi sporovi. imenuju stranke sporazumno. koji je po svojoj funkciji predsjedavaju i. ‡ Pravila Evropskog arbitra nog suda propisuju da svaka stranka imenuje po jednog arbitra. ‡ Pismenu formu arbitra nog sporazuma ubla ava mogu nost njegovog zaklju ivanja razmjenom pisama i telegrama. bez obzira na prirodu odnosa iz kojih nastaju. a u pravilu je to jedan ili tri.Arbitra ni sporazum ‡ Predstavlja sporazum stranaka kojim one povjeravaju presu ivanje svog postoje eg ili budu eg spora arbitra nom sudu. izuzev onih sporova ije bi raspravljanje bilo u suprotnosti sa javnim interesom. ‡ Osnovno je pravilo da broj arbitara mora biti neparan. a tre eg.

a ako to ne u ine. ‡ Stranke mogu okon ati spor i poravnanjem pred arbitra nim sudom. ‡ Pobijanje arbitra ne presude je mogu e ostvariti samo tu bom za njen poni taj. a na presude ad hoc arbitra a. osnovno je pravilo da postupak odre uju same stranke. ‡ Presude arbitra nog suda predstavljaju izvr ni naslov. klauzulu stavlja redovni sud koji bi bio nadle an da nije zaklju en arbitra ni sporazum. tada postupak odre uju sami arbitri. o emu odlu uje onaj sud koji bi bio nadle an da postupa u premetnom sporu za slu aj da arbitra ni sporazum nije zaklju en. . a to poravnanje ima svojstvo izvr ne isprave. pa stalne arbitra e same stavljaju klauzulu prvomo nosti i izvr nosti svojih presuda.‡ Kod ad hoc arbitra a.

ali je zato du an da pokrene postupak pred ustavnim sudom za ocjenu ustavnosti i zakonitosti tih odredbi. javnost raspravljanja. . utvr eni su ustavima entiteta i statutom BD BiH. inkompatibilnost. pravo na upotebu jezika. Svaki ovaj organizacioni nivo ima mogu nost da organizaciono izgra uje onakav sistem redovnih sudova. od kojih su najva niji: legalitet. koji e najbolje odgovati njegovim specifi nim potrebama u vr enju sudske funkcije.Principi organizacije i djelatnosti sudova ‡ Osnovni principi o organizaciji i djelatnosti sudova. sudska nezavisnost. pravo na albu. sudska nepristrasnost i izuze e sudija. nije du an da ga primjeni. ‡ Organizacija sudova je postavljena na jedinstvenim pravosudnim principima. jednakost gra ana pred sudom. ‡ Legalitet ili zakonitost podrazumjeva pod injenost i vezanost sudova u vr enju sudske funkcije za zakon. Ako sud smatra da propis koji primjenjuje nije u skladu sa ustavom i zakonom. i oni su obavezni za sve sudove.

pod uslovom da je na drugi na in obezbje ena za tita prava i zakonitosti. a ni naredbodavnu vlast. ali formalnopravno nisu obavezna za ni e sudove i oni nisu du ni da ih primjenjuju. koja zahtjeva od sudije visoko sofisticiranu kreativnu djelatnost.‡ Sudovi su nezavisni organizaciono i funkcionalno. ali nisu organi pojedinih dru tvenopoliti kih zajednica. ‡ Javnost kao metod rada je uzdignut na stepen ustavnog principa. ‡ Pravo na albu je ustavnopravna garancija. te se ona mo e samo izuzetno isklju iti. to zna i da su oni samostalni organi dru tvene zajednice. . ‡ Za to pravna shvatanja koja zauzimaju vrhovni sudovi u BiH nisu obavezna za ostale sudove? Ova shvatanja su vrlo zna ajna za jedinstvenu primjenu zakona i ona snagom argumenata ve u ni e sudove. ‡ Na ovaj na in se udovoljava i sudskoj nezavisnosti. a povreda ovog prava predstavlja apsolutno bitnu povredu postupka. pa zato ni jedan organ vlasti ne bi mogao da ima nad sudovima ni hijerarhijsku. Svi gra ani su jednaki pred zakonom i ustav svakom jam i pravo na upotrebu jezika. pa se javnost kod rapravljanja mo e isklju iti samo kad to zakon odre uje. Danas je vr enje sudske funkcije vi e nego kreativna djelatnost. pa i time to je u postupku dono enja presude isklju ena javnost.

i to: 1. ‡ Razlozi za izuze e po zakonu su: ako je sam sudija stranka. anga ovanje sudije u politi kim organizacijama dovodi u pitanje sudsku nezavisnost i zato je ta aktivnost inkompatibilna sa vr enjem sudske funkcije. ‡ Kao to smo naglasili ranije.‡ Sudija ne mo e vr iti slu bu koja je nespojiva sa sudskom funkcijom. zakonski zastupnik ili punomo nik stranke ili ako je sa strankom u odnosu suovla tenika ili saobveznika ili regresnog obveznika. i to kako u organizacijskom. sudovi su vezani samo za ustav i zakon. . To je osnovni preduslov za objektivno su enje i pravilno dono enje odluke (nemo iudex in causa sua). Tako e. osnovni zahtjev koji se postavlja principom sudske nepristrasnosti sastoji se u tome da sudija u odnosu na stranku bude neutralan i nepristrasan tre i. postoje dvije vrste razloga za izuze e. tako i u funkcionalnom smislu. ‡ Kada je u pitanju izuze e sudije. U drugu grupu spadaju razlozi koji u konkretnom slu aju mogu dovesti u sumnju objektivnost sudije u su enju. niti mo e biti delegat u skup tini koja ga je izabrala. ili ako se sudija nalazi u nekom porodi nom odnosu sa strankom. Razlozi zbog kojih se sudija po sili zakona (ex lege) izuzima i oni su u zakonu iscrpno navedeni i 2. ‡ Stoga. ali tada sud sam cijeni i odlu uje o izuze u sudije.

‡ Razlozi za izuze e po ocjeni suda se cijene u svakom konkretnom slu aju i u kojoj mjeri takve okolnosti. . stranke mogu ukazati u toku cijelog postupka. Povreda se ne gubi pravomo no u presude i zato ona predstavlja razlog za ulaganje vanrednih pravnih lijekova. zapisni ar. ‡ Odredbe o izuze u se ne odnose samo na sudije. dovode u pitanje nepristrasnost suda. du an je da to ini do granice koja ne dovodi u pitanje ostvarivanje sudske nepristrasnosti. Na razloge za izuze e po sili zakona. a ako je sud ve donio odluku. Zbog toga i sud kada pru a pravnu pomo neukim strankama. a ako nije bilo rasprave. ali isti tako. ako stranka ukazuje na njih kao na razlog za izuze e. sud pazi po slu benoj du nosti u toku cijeloga postupka. npr. sudija mo e i sam usljed ovakvih okolnosti da tra i izuze e. ‡ Na razloge za izuze e po sili zakona. ako je u istom predmetu u estvovao u dono enju odluke ni eg suda. s tim da izuze e mogu tra iti i stranke. onda do dono enja odluke. ve i na druge u esnike koji sudu poma u u radu. onda se ona mo e pobijati zbog apsolutno bitne povrede postupka. sudija e biti izuzet po zakonu i ako je u istom predmetu saslu an kao svjedok ili vje tak.‡ Najzad. ali najkasnije do zavr etka rasprave pred prvostepenim sudom. ako smatra da one dovode do njegove nepristrasnosti. prevodilac i vje tak. Istina.

Vije e se sastoji od trojice sudija. sudi uvijek sudija pojedinac. pa je i sastav suda odre en zahtjevima za to pravilnije njeno ostvarenje. . pa ako je npr. a ne organizacionopravnog karaktera. U prvostepenom sudu. Sve povrede pravila o sastavu suda nemaju iste posljedice. Adekvatan sastav suda je procesna garancija za pravilno ostvarivanje sadr aja sudske funkcije. s tim da sastav drugostepenog suda ne zavisi od toga da li se jurisdikciona ovla tenja vr e u sjednici ili na raspravi. a trebalo je da odlu uje sudija pojedinac. sudi uvijek u vije u. Sadr aj sudske funkcije je odre en s obzirom na to da li sud ostvaruje sudsku funkciju u prvom. Tre estepeni sud postupa u vije u sastavljenom od pet sudija.Sastav suda ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Pravila o sastavu suda su po svojoj prirodi funkcionalnopravnog. drugom ili tre em stepenu. kao albeni. Drugostepeni sud. sude u vije u sastavljenom od pet sudija. odluka se zbog ove procesne povrede ne mo e pobijati. u sporu odluku donijelo vije e. Sud vr i sudsku funkciju samo u funkcionalnopravnoj formi koja se oblikuje sastavom suda. pa se zato nalaze u zakonima o parni nom postupku. Kad vrhovni sudovi entiteta odlu uju kao tre estepeni. kao sudu stvarne nadle nosti.

npr. a sva ostala pitanja. ‡ Tu ila tvo je ustavna institucija. kad podi e tu bu za poni taj braka iz javnopravnog razloga. na osnovu porodi nog zakonodavstva. tako da je njegova uloga u gra anskom postupku daleko manja. Me utim. npr. utvr uju se zakonom. ombdsmeni BiH. javni tu ilac se mo e pojaviti kao zakonski intervenijent u cilju pravilne primjene prinudnih pravnih propisa ukoliko stranka ide izvan okvira koje postavlja na elo dispozitivnosti. ‡ Kao stranka. javni tu ilac se pojavljuje npr. Ustavom entiteta i Statutom BD BiH. advokatura i organ starateljstva.Ostali organi od zna aja za pravosu e ‡ Najva niji organi od zna aja za prvosu e su: tu ila tvo. sastava i organizacije. pravobranila tvo. utvr uju se osnovna na ela za organizaciju i djelovanje tu ila tva. ‡ Tu ila tvo je samostalan dr avni organ. Kao tre e lice. javni tu ilac najve i dio svoje funkcije ostvaruje u krivi nom postupku kao organ koji goni u inioce krivi nih djela. pojavljuje se kao stranka i kao tre e lice. .

Porodi ni zakon priznaje. zakonskog zastupnika. u granicama tu benog zahtjeva. iako nema svojstvo pravnog lica. kad na e da za to ima osnova. u slu ajevima koje odre uje Ustav BiH i 2. U parni nom postupku. pojavljuje se u ovoj ulozi u sporovima za poni tenje braka. ombdusmen se ima pravo umije ati u spor koji je u toku. Kao pokreta parni nog postupka. Tri ombdusmena imenuje Parlament BiH. pa se tako ovaj organ mo e u parni nom postupku pojaviti u ulozi: stranke. predlo i da se utvrde i injenice koje stranke nisu navele i da se izvedu dokazi koje stranke nisu predlo ile. vr i op inski organ uprave nadle an za poslove socijalne za tite.‡ Ombdusmen BiH je nova institucija u na em pravu. ‡ Organ starateljstva kao stranka. Kao tre e lice u parnici. u pravilu. intervenijenta i punomo nika. propisano je da se ombdusmen mo e pojaviti: 1. ‡ Fukciju organa starateljstva. ali mu ga npr. . ombdusmen ima pravo da. Tako e.

npr. kao besplatnu i stru nu pomo . pojavljuje u postupku za izdr avanje djece u njihovom interesu. . te je u ovoj ulozi organ starateljstva najbli i polo aju stranke. ili ako majka ne pokrene postupak za utvr ivanje o instva i sl. mogu ovlastiti organ starateljstva da u svojstvu punomo nika. a ne vr e ih roditelji kome ona pripadaju. ‡ Organ starateljstva u ulozi intervenijenta ili tre eg lica se npr. ‡ Kada je u pitanju organ starateljstva u ulozi punomo nika. u njihovo ime pokrene i vodi parnicu. kad preuzima vr enje odre enih ovla tenja koja su u interesu djece.‡ Organ starateljstva se pojavljuje u ulozi zakonskog zastupnika. treba kazati da stara i samohrana lica u ostvarivanju svojih prva na izdr avanje prema srodnicima koji su du ni da ih izdr avaju. jer preduzima radnje u svoje ime. a u interesu djece.

imaju pravo da se obrate pravobraniocu sa prijedlogom da preduzme mjere u cilju sporazumnog rje enja spora. izvr nom. i to: po sili zakona-ex lege i po ovla tenju zainteresiranih stranaka. ‡ Fizi ka i pravna lica koja namjeravaju da pokrenu postupak protiv stranke koju pravobranilac zastupa po zakonu. krivi nom i drugim postupcima pred sudovima. i to u slu ajevima odre enim zakonom. . Pravobranila tvo kao instutucija se ure uje zakonom. koji ima zavr en pravni fakultet i polo en pravosudni ispit.Pravobranila tvo ‡ Pravobranila tvo je organ politi koteritorijalne zajednice ija je osnovna funkcija da preduzima zakonom predvi ene mjere i pravna sredstva radi pravne za tite njenih imovinskih prava i interesa i imovinskih prava i interesa drugih pravnih lica. ‡ Pravobranilac se u gra anskom postupku pojavljuje u ulozi strankinog zastupnika. a oni zastupaju stranke u pogledu imovinskih prava i interesa u parni nom. te se za pravobranioca kod nas mo e imenovati dr avljanin BiH.

a ne na ugovoru. a ranije smo rekli da je ova ustanova napu tena u na em pravu. ‡ Da bi za tita imovinskih prava i interesa politi koteritorijalne zajednice. te zbog toga pravobranioca ex lege smatramo zastupnikom sui generis. uloga pravobranioca da zastupa po sili zakona je njegova glavna uloga u parni nom postupku i ne mo e se izjedna avati sa ulogom zakonskog zastupnika. a pravobranilac parni no sposobne stranke. isto kao i zakonskog zastupnika. pravobranilac se tada uvijek pojavljuje u ulozi nu nog punomo nika. u parnici zasnivaju na zakonu. ‡ Zakonski zastupnik zastupa parni no nesposobne stranke. ali po sili zakona.‡ Kada se pravobranilac pojavljuje u postupku po ovla tenju. odnosno tipi nim primjerom nu nog punomo nika. ‡ Me utim. . njenih organa i fondova bila kvalitetna. onda se on nalazi u ulozi ugovornog punomo nika. to se ovla tenja pravobranioca. ‡ Sa zakonskim zastupnikom ima toliko sli nosti.

Italija i Francuska. a drugi pru aju pravne savjete i plediraju u korist stranke pred sudovima ili avocato. ‡ U periodu rimskog carstva udareni su temelji advokaturi kao pravnoj profesiji. a to zna i da jedni obavljaju funkciju zastupanja ili procurature. koja spada u najstarije institucije common law-a koja je nastala jo u 13. U Engleskoj je tako e prisutan sistem dvojne advokature. mada ustanovu zastupni tva u dana njem zna enju ovog pojma.Advokatura ‡ To je jedna od najstarijih pravnih institucija. a engleske sudije se upravo biraju iz reda advokata. . npr. stolje u. Advokatura se organizije kao stru na pravna djelatnost koja se vr i kao profesija i to na korporativnoj osnovi. ‡ U zemljama romanskog prava. rimsko pravo nije poznavalo. preovladava sistem dvojne advokature. ‡ Danas u svijetu postoji dvojna i jedinstvena advokatura. koja je nastala jo u rimskom pravu. Kasnije e advokati u ovom periodu da vr e i funkciju zastupanja. to dovodi do gubljenja razlike izme u advokature i prokurature.

. nezavisni u vr enju pravne pomo i. Svojstvo advokata se sti e upisom u imenik advokata. U op e spada dr avljanstvo. pa je ovaj sistem danas preovla uju i u svijetu. osnovna funkcija advokature je u pru anju pravne pomo i. kao niosioci advokatske funkcije. ‡ Kao to znamo. Organizaciona samostalnost se ogleda: u organizovanju advokata u advokatske komore. koja se ure uje zakonima o advokaturi. advokatsku funkciju vr i samo jedna vrsta advokature. sve se vi e danas i u zemljama dvojne advokature postepeno bri e razlika izme u pripadnika advokatske profesije. ‡ Advokatura se obavlja pojedina no ili u zajedni koj advokatskoj kancelariji. a pravna pomo predstavlja jednu od osnovnih ustavnih garancija kojima se obezbje uje zagarantovano pravo na jednaku pravnu za titu svih u postupku pred sudovima i drugim dr avnim organima. gdje spada i BiH. o privremenoj zabrani i prestanku rada advokata. zbog eja je advokatura samostalna u organizacionom i funkcionalnom smislu. u samostalnom odlu ivanju o prijemu u advokaturu. Zbog toga.‡ U zemljama jedinstvene advokature. a uslovi za obavljanje ove funkcije su op i i posebni. Funkcionalna nezavisnost se sastoji od toga to su advokati. a u posebne: zavr en pravni fakultet (4 godine) i polo en pravosudni ispit. ‡ Ovo je nezavisna profesionalna slu ba.

‡ U subjektivnom smislu nadle nost promatramo dvojako: sa aspekta suda i aspekta stranaka.Nadle nost sudova ‡ Nadle nost odre ujemo u objektivnom i subjektivnom smislu. . funkcionalnu i mjesnu nadle nost. ‡ Apsolutnom nadle no u se utvr uju poslovi koji spadaju u nadle nost sudova uop e i time se vr i razgrani enje prema svim drugim doma im dr avnim organima i prema inostranim organima i sudovima. nadle nost sudova se dijeli na apsolutnu i relativnu. nadle nost je djelokrug poslova jednog suda. nadle nost se odre uje kao pravo da im sudi samo nadle ni sud. Nadle nost sa aspekta suda. a relativna se dijeli na stvarnu. a sa aspekta stranaka. ‡ U funkcionalnom smislu. zna i da sud ne mo e odbiti da postupa u predmetima za koje je nadle an. ‡ U objektivnom smislu.

‡ Za apsolutnu nadle nost se koristi i pojam sudska jurisdikcija. zahtjev da se u mati noj knjizi vjen anih izvr i upis braka sa drugim licem. Tada sud rje enjem odbacuje tu bu kao nedopu tenu i ne ustupa je stranom sudu. s tim da je za odlu ivanje o takvom zahtjevu nadle an sud. na koju albeni sud pazi po slu benoj du nosti tokom cijelog postupka. ne predstavlja zahtjev za ispravku upisa. ‡ Po pravilima o apsolutnoj nadle nosti se vr i i rezgrani enje izme u sudske u upravne nadle nosti. ‡ Pod pojmom apsolutne nadle nosti ili jurisdikcije podrazumjevamo nadle nost bilo kojeg od redovnih sudova. a ne organ uprave. . npr. s tim da ovu jurisdikciju u na em pravu odre uju zakoni o parni nom postupku. a ne onim na koje je upis izvr en. mada se ovaj pojam vi e koristi kod razgrani enja nadle nosti doma ih sudova prema inostranim sudovima. nego zahtjev za utvr enje postojanja braka sa drugim licem. ‡ Apsolutnu nadle nost kao procesnu pretpostavku imamo. Zato se konkretizacija apsolutne nadle nosti redovnih sudova vr i posredno. Povreda pravila o apsolutnoj nadle nosti predstavlja razlog apsolutne ni tavosti. i to putem odredaba o stvarnoj nadle nosti redovnih sudova. kada sud u toku postupka utvrdi da za rje avanje spora nije nadle an sud u BiH.

jer se i jednim i drugim pravilima vr i teritorijalno razgrani enje. ‡ Mjesna nadle nost je podobna za pravila o me unarodnoj nadle nosti. pravilima o mjesnoj nadle nosti se odre uje koji e od vi e stvarno nadle nih sudova biti teritorijalno nadle an u dr avi ili entitetu. ali sa razli itim doma ajem. Elemenat inistranosti mo e se pojaviti: u subjektu. npr. izvodi iz pravila mjesne nadle nosti. . a pravilima me unarodne nadle nosti vr i se razgrani enje izme u sudova koji pripadaju razli itim dr avama. nego se ona odre uje prema nacionalnom pravu svake zemlje i to kao nadle nost doma ih sudova u sporovima sa elementom inistranosti. a ova se nadle nost. npr.Me unarodna nadle nost ‡ Me unarodna nadle nost nije nadle nost prema me unarodnom pravu. dr avljanstvo i prebivali te ili u predmetu spora. ‡ Na e pravo pripada sistemima u kojima je prebivali te tu enog mjerodavno za odre ivanje me unarodne nadle nosti doma eg suda. u pravilu.

ukoliko se nekretnina nalazi na na oj teritoriji. stranke mogu pod odre enim uslovima derogirati me unarodnu nadle nost doma eg suda sporazumom kojim povjeravaju rje avanje spora stranom sudu. isto kao i mjesnu nadle nost. koji je donesen 1982. ‡ Zakon o rje avanju sukoba zakona. zbog ega u ovim sporovima sa elementom inostranosti postoji uvijek isklju iva nadle nost doma ih sudova. u sporovima koji se ti u stvarnih prava na nekretninama. mo emo podijeliti na op u i posebnu. . postoji isklju iva mjesna nadle nost (forum rei site). Tako. odnosno kao retorziona mjera. a povreda ovih odredbi predstavlja apsolutno bitnu povredu-posljedica ni tavost. a posebnu na izberivu ili elektivnu i isklju ivu. ‡ Me unarodnu nadle nost. ili u sporovima za koje je predvi ena isklju iva mjesna nadle nost i me unarodna nadle nost je isklju iva-jer su isklju ivo nadle ni doma i sudovi. s tim da ova prorogacija mo e biti i pre utna. me unarodna nadle nost se mo e odrediti po uzajamnosti ili reciprocitetu. to je navedeno i u prelaznim i zavr nim odredbama zakona o parni nim postupcima u BiH. ‡ Tako e. Npr. Osim ovoga. ako je za konkretan spor predvi ena izberiva mjesna nadle nost. jo uvijek je na snazi. onda je u tom sporu i me unarodna nadle nost izberiva. godine.‡ Vrsta me unarodne nadle nosti zavisi od toga da li je za konkretni spor predvi ena izberiva ili isklju iva me unarodna nadle nost.

a po pravilima o stvarnoj nadle nosti se razgrani ava nadle nost izme u sudova razli itog ranga u okviru iste vrste sudova. odnosno raspravljaju o zakonitosti kona nih upravnih akata. vr e i upravnu jurisdikciju. ‡ Redovni sudovi. ‡ Stvarnu nadle nost op inskih i kantonalnih-okru nih sudova. propisuju entitetski zakoni o vrhovnim sudovima. .Stvarna nadle nost ‡ Kao to znamo. ‡ Razgrani enje stvarne nadle nosti iz sistema redovnih sudova. kao to znate. sporovi iz li nih i porodi nih odnosa. privredni sporovi. sporovi iz radnih odnosai sl. a stvarnu nadle nost vrhovnih sudova entiteta. vr i se s obzirom na vrijednost spora i/ili s obzirom na pravni osnov spora. sporovi iz intelektualnog vlasni tva. ‡ Sporovi iz nadle nosti redovnih sudova su: imovinskopravni i drugi gra anskpravni sporovi. jedinstven sudski sistem u BiH ine redovni sudovi. utvr uju kantonalni odnosno okru ni zakoni o sudovima.

nedostatak u pogledu stvarne nadle nosti se otklanja dostavljanjem tu be nadle nom sudu. ‡ Na stvarnu nadle nost. a mo e i da ne prihvati poduzete radnje od stvarno nenadle nog suda. tu ilac povisio tu beni zahtjev. tu ilac smanji tu beni zahtjev. odnosno sud koji je bio nadle an u vrijeme podno enja tu be ostaje i dalje nadle an. Stvarno nadle ni sud kome je upu en predmet mo e te radnje prihvatiti i tada e sud nastaviti postupak kao da je pred njim bio i pokrenut. ‡ Ako npr. ustaljenja nadle nosti-perpetuatio fori. . ‡ Za razliku od apsolutne nadle nosti kada se tu ba odbacuje. parni ni postupak se smatra pokrenutim kada je tu ba dostavljena sudu. iako bi sada trebao biti nadle an drugi redovni sud iste vrste. Ovo pravilo ne va i. kao procesnu pretpostavku. a ocjenjivanje nadle nosti se vr i na osnovu navoda u tu bi i na osnovu injenica koje su sudu poznate. a njena povreda vodi apsolutnoj ni tavosti presude. ako bi npr. sud pazi ex officio u toku cijelog postupka. ‡ Zapamtite. tada dolazi do tzv.‡ Stvarna nadle nost je procesna pretpostavka. bez obzira da li je sud kome je tu ba upu ena u isto vrijeme i stvarno nadle an sud.

‡ Pravila kojima se ure uje nadle nost sudova u postupku pravnih lijekova imaju karakter pravila o funkcionalnoj nadle nosti. i rje avanje o sukobu nadle nosti ima karakter funkcionalne nadle nosti. ‡ Pojam funkcionalne nadle nosti ne poznaju norme procesnog prava.Funkcionalna nadle nost ‡ Pravila o funkcionalnoj nadle nosti preraspodjeljuju pojedina jurisdikciona ovla tenja izme u razli itih organa u okviru istog suda. . ve je ovaj pojam uobli en za ozna avanje nadle nosti na koju stranke ne mogu svojom voljom uticati. kao i izme u razli itih sudova u vr enju sudske funkcije u istom predmetu. ‡ Tako e. ‡ Funkcionalna nadle nost ozna ava se jo o pojmom instanciona nadle nost.

‡ Kao vrijednost predmeta spora uzima se samo vrijednost glavnog zahtjeva. vrijednosni kriterij slu i za ulaganje revizije.‡ Dakle. kao vanrednog pravnog lijeka. npr. ‡ Prema tome. i funkcionalna nadle nost je procesna pretpostavka na koju sud pazi ex officio u toku cijelog postupka. naknada imovinske i neimovinske tete. vrijednost predmeta spora se utvr uje zbrajanjem svih zahtjeva. pretrpljeni bolovi. . npr. ne uzimaju u obzir. ukoliko se vrije a princip zbornosti su enja. kamate. parni ni tro kovi ili ugovorna kazna. ‡ Postoji i niz situacija u kojima vrijednost predmeta spora slu i kao kriterij za odre ivanje stvarne nadle nosti ili prava na izjavljivanje revizije i sl. a ako se u tu bi kumulira vi e tu benih zahtjeva. sud utvr uje vrijednost predmeta spora na osnovu podataka koje je tu ilac u tu bi naveo. ako je sudio sudija pojedinac. Dakle. a povreda ovih pravila predstavlja apsolutno bitnu povredu postupka. koji se zasnivaju na istom injeni nom i pravnom osnovu. strah i sl. npr. dok se sporedni zahtjevi. a trebalo je suditi vije e.

u pravilu. Saglasnom voljom stranaka-forum prorogatum. Odlukom vi eg suda-forum judicale i 3. stvarnoj ili funkcionalnoj. a mo e i za vi e op ina. to zna i da je mjerodavna veza koja postoji izme u odre enih elemenata konkretnog spora: stranaka i predmeta spora.Mjesna nadle nost ‡ Po pravilima ove nadle nosti. za jednu op inu nadle an. pa se zbog njene elasti nosti. . ‡ to je sud u sudskoj hijerarhiji na ni em mjestu. apsolutnoj. i odre enog suda odnosno podru ja suda. u BiH mo e biti op inski sud. ‡ Odredbe o mjesnoj nadle nosti nisu stroge kao kada se radi o drugim vrstama nadle nosti. ova nadle nost trijako odre uje: 1. 2. to je pravilo. Na osnovu zakona-forum legale. npr. s druge strane. to je njegov prostorni djelokrug manji i obratno. odre uje se koji je od vi e stvarno nadle nih sudova ovla ten da raspravlja i odlu uje o konkretnom sporu. npr. s jedne strane.

a to je onaj sud na ijem podru ju tu eni ima prebivali te-domicil. za odre ivanje pojma prebivali ta. bitna su dva elementa ovog pojma: fakti ki (corpus) i voljni (animus). . Supsidijarnu ili pomo nu mjesnu nadle nost. dijeli se na: 1. Kod op e mjesne nadle nosti-forum generale. Posebna ili specijalna mjesna nadle nost. Posebnu ili specijalnu mjesnu nadle nost. odnosno boravi terezidenciju. isklju uje se op a mjesna nadle nost.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Zakonom odre ena mjesna nadle nost. Odredbama isklju ive mjesne nadle nosti. nadle an je sud kod koga se. Supsidijarna ili pomo na mjesna nadle nost. 2. Da ponovimo. bez namjere da u tom mjestu trajno ivi. u pravilu. posebna ili specijalna mjesna nadle nost mo e biti: 1. tu ba se mo e podi i kod suda op e mjesne nadle nosti ili nekog drugog suda koji je zakonom odre en. Izberiva ili elektivna. Supsidijarna nadle nost postoji ako nije previ ena op a mjesna nadle nost. dijeli se na: 1. Isklju iva ili ekskluzivna i 3. 2. protiv tu enog mo e podnijeti svaka tu ba. Kod izberive nadle nosti. Isklju ivu ili ekskluzivnu i 3. Izberivu ili elektivnu. pa se prebivali te difinira kao mjesto u kome jedno lice prebiva sa namjerom da u njemu stalno ivi. Rekosmo. dok je boravi te mjesto u kome jedno lice boravi. Op u ili generalnu i 2.

pojavljuju se kao: sporovi za naknadu tete-pored suda op e mjesne nadle nosti.‡ Izberiva ili elektivna mjesna nadle nost predvi ena je primarno u interesu tu ioca. prema mjestu gdje se nalazi zastupni tvo stranog lica u BiH. ne samo kod suda op e mjesne nadle nosti. radni sporovi. nego i suda na ijem je podru ju teta u injena. bara ni. mjeni ni sporovi. privredni sporovi. pa i kod suda na ijem podru ju tu ilac ima prebivali te odnosno boravi te. sporovi iz nasljednopravnih odnosa. me utim. a kod druge vrste sporova u interesu ostvarivanja sudske funkcije i u interesu obje stranke. nadle an je i sud na ijem podru ju je teta u injena. sporovi za zakonsko izdr avanje i sporovi zbog smetanja posjeda. tada tu ilac mo e ustati tu bom. paternitetski i maternitetski sporovi. ako je teta nastala kao posljedica smrti ili te ke tjelesne povrede. ‡ Predmeti u kojima se primjenjuje izberiva mjesna nadle nost. Pravila o izberivoj mjesnoj nadle nosti se primjenjuju i za sljede i sporove: radi za tite prava na osnovu garancije proizvo a a. prema mjestu u kome se nalazi poslovna jedinica pravnog lica. .

isklju iva nadle nost u sporovima o nekretninama odnosi se samo na one sporove koji imaju stvarnopravni karakter. naj e e zbog veze koja postoji izme u tog suda i predmeta spora. odnosno ste ajni postupak. odgovara pravilu lex rei sitae sa podru ja materijalnog prava. . a u sporovima koji se ti u smetanja posjeda na nekretninama. neki drugi stvarno nadle ni sud. ‡ Predmeti u kojima je predvi ena isklju iva mjesna nadle nost odre eni su izri ito zakonom. ‡ Dakle. ‡ Kao to smo kazali. isklju ivo je nadle an mjesni sud na ijem podru ju se nalazi sjedi te vojne jedinice. ‡ U sporovima koji imaju obligacionopravni karakter o nekretninama.‡ Pravilima o isklju ivoj ili ekskluzivnoj mjesnoj nadle nosti isklju uje se op a mjesna nadle nost i odre uje. odnosno brod upisan. umjesto jednog suda. Kod sporova u izvr nom i ste ajnom postupku. ne postoji isklju iva nadle nost. isklju ivo je nadle an sud na ijem se podru ju nalazi nepokretnost. mjesno je nadle an sud na ijem se podru ju provodi izvr enje. pravilo forum rei sitae sa podru ja procesnog prava. isklju ivo je nadle an sud na ijem podru ju se vodi upisnik u koji je vazduhoplov. ‡ Kad su u pitanju vazduhoplovi i brodovi. Kod sorova sa vojnim jedinicama.

a za njih ne postoji mjesna nadle nost istog suda. onda e ista nadle nost va iti i za su enje dr avljaninu te strane dr ave pred sudom u BiH. ako je jednom tu bom tu eno vi e lica. . Odre ivanje mjesne nadle nosti kada se na osnovu zakona ona ne mo e utvrditi ili ordinacija.‡ Odredbama o pomo noj ili supsidijarnoj mjesnoj nadle nosti daje se odgovor na situacije koje se ne mogu podvesti pod odredbe op e i posebne mjesne nadle nosti. a jednim dijelom ima i zna aj tzv. npr. kod utvr ivanja o instva i materinstva sa elementom inostranosti i u sporovima protiv lica koja nemaju op u mjesnu nadle nost u jednom od entiteta u BiH. ako u stranoj dr avi dr avljanin BiH mo e biti tu en pred sudom koji nema mjesnu nadle nost po propisima u BiH. ‡ Uzajamna nadle nost za tu be protiv stranih dr avljana je izraz principa uzajamnosti. ‡ Primjer pomo ne mjesne nadle nosti imamo kod suparni ara. retorzione mjere. ‡ Odre ivanje mjesne nadle nosti od strane vi eg suda ispoljava se u dva vida: 1. npr. Preno enje mjesne nadle nosti sa jednog suda na drugi ili delegacija i 2. tada je mjesno nadle an onaj sud koji je nadle an za bilo koga od tu enih. zatim ovu vrstu nadle nosti imamo i kod: bra nih sporova sa elementom inostranosti.

. spor bi bilo lak e raspraviti i o njemu odluku donijeti od strane drugog stvarno nadle nog suda.Delegacija i ordinacija ‡ Razlikujemo dvije vrste delegacije: 1. a postoji jurisdikcija sudova. kod ostvarenja na ela sudske nepristrasnosti. ‡ Do ordinacije dolazi kada se po odredbama zakona o parni nom postupku o mjesnoj nadle nosti ne mo e utvrditi koji je sud mjesno nadle an. to zna i da do ove delegacije dolazi iz nu nosti. npr. U takvoj situaciji su vrhovni sudovi entiteta u BiH ovla teni. Nu na delegacija i 2. koja mo e dovesti do izuze a sudije. da na prijedlog stranaka. ‡ Nu nu delegaciju imamo npr. Svrsishodna ili cjelishodna delegacija. ‡ Svrsishodnu ili cjelishodnu delegaciju imamo iz razloga cjelishodnosti. nego suda koji je po zakonu mjesno nadle an. odrede koji e stvarno nadle ni sud biti mjesno nadle an.

Ugovor o mjesnoj nadle nosti i mjesna nadle nost kao procesna pretpostavka ‡ ‡ Od svih nadle nosti. kao to je to kod stvarne nadle nosti. Prorogacioni ugovor o mjesnoj nadle nosti. Prema tome. I mjesna nadle nost je procesna pretpostavka i na nju sud pazi po slu benoj du nosti. sud se mo e oglasiti nenadle nim najkasnije na pripremnom ro i tu. ali ne u toku cijelog postupka. a stranka se upravo zbog toga ali. Povreda odredaba o mjesnoj nadle nosti predstavlja apsolutno bitnu povredu postupka. ugovaranje mjesne nadle nosti nije dopu teno npr. u sporovima zbog smetanja posjeda na nekretninama i drugim vrstama sporova u kojima je predvi ena isklju iva mjesna nadle nost. mora biti sa injen u pismenoj formi i zaklju uje se prije parnice. Kod mjesne nadle nosti. ‡ . stranke svojom voljom mogu uticati samo na mjesnu nadle nost. samo ako je povodom prigovora stranke koji je unesen u presudu. da li za sporove koji e nastati ili za spor koji je nastao. u sporovima o stvarnim pravima na nekretninama. Tu ilac je tada du an da ugovor o mjesnoj nadle nosti prilo i uz tu bu. sud nepravilno odlu io da je mjesno nadle an. onda najkasnije do upu tanja tu enog u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom ro i tu za glavnu raspravu. a ako ono nije odr ano. i to u onim predmetima u kojima nije odre ena isklju iva mjesna nadle nost.

Nadle nost po atrakciji ili privla enju
‡ Nadle nost po atrakciji ili privla enju postoji kada se nadle nost odre enog suda zasniva na injenici da se pred tim sudom ve vodi postupak u odre enom predmetu, koji se nalazi u odre enoj vezi sa postupkom koji se treba pokrenuti. ‡ Kako zasnivanje nadle nosti po privla enju vodi promjeni nadle nosti, to ovisno od toga da li se tim privla enjem mijenja samo mjesna nadle nost, ili mjesna i stvarna u isto vrijeme, razlikujemo nepotpunu i potpunu atrakciju. ‡ Kod nepotpune atrakcije mijenja se samo mjesna nadle nost, npr. sporovi koji nastaju tokom ostavinskog postupka i u toku izvr nog i ste ajnog postupka. Tako, ako tokom ostavinskog postupka do e do spora iz nasljednopravnih odnosa, kao i u sporovima o potra ivanju povjerioca prema ostaviocu, nadle an je, pored suda op e mjesne nadle nosti i sud na ijem podru ju se nalazi sud koji provodi ostavinski postipa, a isto je i ako do e do spora u izvr nom i ste ajnom postupku.

‡ Kod potpune atrakcije mijenja se i stvarna i mjesna nadle nost, npr. u sporovima kod zakonskog izdr avanja i sporu po tu bi glavnog umje a a. Tako, kod zakonskog izdr avanja, ako se vodi zajedno sa bra nim i paternitetskim sporovima dolazi do privla enja nadle nosti, ili u sporu koji pokre e glavni intervenijent, tu ba se pokre e kod onog suda pred kojim te e parnica izme u stranaka protiv kojih je upravljen zahtjev glavnog intervenijenta.

Sukob nadle nosti
‡ Sukob nadle nosti je situacija u kojoj izme u vi e organa dolazi do razli itog shvatanja o tome ko je nadle an da postupa u konkretnoj pravnoj stvari. ‡ Razlikuje se pozitivan i negativan sukob nadle nosti. ‡ Pozitivan-postoji kada dva ili vi e organa smatra du su nadle ni da postupaju u konkretnoj stvari. ‡ Negativan-postoji kada dva ili vi e organa smatra da nisu nadle ni. ‡ Ako do sukoba nadle nosti do e izme u sudova i drugih organa, tada je u pitanju sukob o apsolutnoj nadle nosti ili jurisdikciji, a ako do sukoba dolazi izme u sudova u okviru jedinstvenog sudskog sistema, tada je u pitanju sukob o relativnoj nadle nosti. ‡ Sukob o apsolutnoj nadle nosti ili jurisdikciji mo e biti pozitivan i negativan, a za njegovo rje avanje je nadle an ustavni sud.

‡ Sukob o relativnoj nadle nosti mo e biti samo negativan, jer pravila o litispedenciji-zna i da se istovremeno u istom predmetu ne mogu voditi dvije parnice, onemogu ava pozitivan sukob nadle nosti. ‡ Ina e, do sukoba o relativnoj nadle nosti dolazi e e nego do sukoba o apsolutnoj nadle nosti, tako da kod relativne nadle nosti, o sukobu odlu uje neposredno vi i sud u odnosu na sudove izme u kojih je do lo do sukoba. Zbog ovog pravila, rje enje je da, ako do sukoba nadle nosti do e izme u vrhovnog suda i op inskog odnosno kantonalnog-okru nog suda, sukob nadle nosti rje ava vrhovni sud entiteta u BiH na op oj sjednici. ‡ Kada je u pitanju rje avanje sukoba nadle nosti, sud kome je predmet ustupljen kao nadle nom, nastavi e postupak kao da je kod njega bio i pokrenut. ‡ Slu ajevi u kojima nije mogu e pokrenuti sukob o nadle nosti su: 1. Kad je povodom albe protiv odluke prvostepenog suda kojom se ovaj proglasio nenadle nim, odluku donio drugostepeni sud, ali je drugostepeni sud koji je odluku donio nadle an za rje avanje sukoba nadle nosti izme u tih sudova i 2. Odluka drugostepenog suda o stvarnoj nadle nosti prvostepenog, vezuje svaki sud kome se kasnije isti predmet ustupi, pod uslovom da je drugostepeni sud nadle an za rje avanje sukoba izme u tih sudova.

Stranke u parnici
‡ Stranke su pored suda najva niji subjekti parni nog postupka. ‡ Parnica kao procesnopravni odnos je izgra ena na principu dviju stranaka, a to su tu ilac i tu eni sa suprotnim interesima. ‡ Mno ina lica u parnici u ulozi tu ioca i tu enog ne naru ava dvostrana ki karakter parnice. ‡ Me utim, ako u toku parnice do e do sjedinjavanja obje strana ke uloge, tu ioca i tu enog u istom licu, to ima za posljedicu ga enje parnice, npr. usljed univerzalne sukcesije, tu ilac postaje nasljednik tu enog. ‡ Prema tome, parnica ne mo e nastati ako ne postoje obje stranke kao subjekti procesnih prava i obaveza ili su obje stranke nepoznate. ‡ Procesnopravna teorija razlikuje pojam stranke u materijalnopravnom i procesnopravnom smislu.

kad u svoje ime di e tu bu za poni tenje braka. Unato tome to je u ivotu pravilo da se u ulozi tu ioca i tu enog pojavljuju titulari spornog materijalnopravnog odnosa povodom koga dolazi do parnice.‡ Prema materijalnopravnom odre enju. ipak to nije bitno za sticanje svojstva stranke u parnici. a ne materijalnopravni polo aj stranke u parnici. ‡ Zbog navedenog. jer je bitan samo procesnopravni. tako da se svojstvo stranke sti e prema polo aju koje odre eno lice zauzima u parnici-kao procesnopravnom odnosu. kao isto procesnopravna kategorija. stranka u parni nom postupku se odre uje u procesnopravnom smislu. . svojstvo stranke imaju subjekti spornog materijalnopravnog odnosa povodom koga je do lo do parnice. a ne s obzirom na materijalnopravni odnos u kome se ta lica nalaze prema predmetu spora povodom koga je parnica pokrenuta. pa zbog toga npr. nije stranka u materijalnopravnom smislu javni tu ilac ili organ starateljstva.

ona se sa njom ne podudara. Kad im sud priznaje strana ku sposobnost. in abstracto. zato ova lica imaju i strana ku sposobnost. Prema tome.Strana ka sposobnost ‡ ‡ ‡ Iako se strana ka sposobnost izvodi iz pravne. Kako pravnu sposobnost imaju fizi ka i pravna lica. Pravna sposobnost daje odgovor na pitanje ko mo e biti nosilac prava i obaveza. ‡ ‡ . pravna i strana ka sposobnost odre uju ko mo e biti titular prava i obaveza. ona je ipak od pravne sposobnosti ira. Za to? Zato to strana ku sposobnost mogu imati i dru tvene tvorevine kojima pravni poredak ne priznaje svojstvo pravnog lica. iako se strana ka sposobnost izvodi iz pravne sposobnosti. strana ka sposobnost daje odgovor na pitanje ko mo e biti tu ilac i tu eni u parnici. Me utim. zbog ega se strana ka sposobnost naziva jo i procesnopravnom sposobno u. Drugim ruje ima. Ove tvorevine bez pravnog personaliteta mogu imati strana ku sposobnost po dva osnova: 1. jer se njome odre uje ko mo e biti nosilac prava i obaveza u parnici. odnosno mogu u svakoj parnici biti tu ilac i tu eni. Kad im se strana ka sposobnost priznaje posebnim propisom i 2.

Me utim. ku nom savjetu. svako ko je pravno sposoban ima istovremeno i strana ku sposobnost. procesnopravni pojam. taj ne mo e ni biti stranka u postupku. ulici i sl. prestavljala bi jedno pravno ni ta. mjesnoj zajednici. to zna i da onaj ko nema strana ku sposobnost. Prema tome. a to zna i i pravne i 2. pa je zbog toga ne bi trebalo ni pobijati. npr.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Sud udru enjima koja nemaju pravni subjektivitet to svojstvo mo e priznati samo in concreto za odre enu parnicu. Strana ka sposobnost je. i to pod dva uslova: 1. a taj elemenat nedostaje svim dr avnim organima. ali se iz razloga ni tavosti mo e pobijati. jer se finansiraju iz bud eta politi koteritorijalnih zajednica. svako ko je pravno sposoban. Dakle. presuda koja bi bila donesena u parnici u kojoj nedostaju same stranke. kao i na ostale procesne pretpostavke. Da ta udru enja udovoljavaju bitnim uslovima za sticanje strana ke sposobnosti. Sud na postojanje strana ke sposobnosti pazi ex officio u toku cijelog postupka. sud mo e priznati svojstvo stranke. isto kao i sam pojam stranke. me utim. Kako rekosmo. ima u isto vrijeme i strana ku sposobnost. Zbog svega navedenog. presuda koja je donesena u parnici sa nedostatkom strana ke sposobnosti bila bi egzistentna. . Kako strana ka sposobnost ima zna aj procesne pretpostavke. esencijalni elemenat pravne sposobnosti je vlastita imovina. Da raspola u sredstvima na kojima se mo e sprovesti izvr enje.

Me utim. Me utim. pa se zato jo naziva i procesnom poslovnom sposobno u. ali zato posjedovanje strana ke sposobnosti ne zna i istovremeno i postojanje parni ne sposobnosti. mogu biti stranke. svim licima kojima materijalno pravo priznaje potpunu poslovnu sposobnost. parni na sposobnost odgovara poslovnoj sposobnosti gra anskog prava. Zbog toga. ‡ . sposoban je i da u parnicu samostalno preduzima procesne radnje ili da svojom voljom to prenosi na punomo nike. Svako fizi ko i pravno lice i dru tvene tvorevine kojima se priznaje svojstvo stranke u parnici. norme procesnog prava priznaju i parni nu poslovnu sposobnost. strana kom sposobno u se odre uje ko mo e biti tu ilac i tu eni u postupku.Parni na sposobnost ‡ ‡ ‡ Rekosmo. a parni nom sposobno u se odre uje ko mo e tu bom pokrenuti parnicu. jer je ne posjeduju svi oni subjekti koji imaju strana ku sposobnost. onaj ko je sposoban da se obavezuje ugovorom. Zato. parni na sposobnost pretpostavlja postojanje strana ke sposobnosti. parni na sposobnost je ipak u a od strana ke. npr.

te na nju sud pazi u toku cijelog postupka ex officio. ‡ Parni na sposobnost je pojam procesnog prava i ima zna aj procesne pretpostavke. ‡ Stranac koji nije parni no sposoban prema zakonu dr ave iji je dr avljanin. paravilo je da maloljetnik koji nije stekao potpunu poslovnu sposobnost.‡ U ovom kontekstu. a punoljetna lica kojima je djelimi no ograni ena poslovna sposobnost. ili e se dr ati domovinskog prava kao mjerodavnog za odre ivanje parni ne sposobnosti. ali je sposoban po zakonu entiteta u BiH pred ijim se sudom sprovodi postupak. procjenjuje se po zakonu RS-e. parni no je sposoban u grnicama u kojima mu se priznaje poslovna sposobnost. ima mogu nost da bira da li e koristiti prednosti koje mu daje doma e pravo. parni no su sposobna u granicama svoje poslovne sposobnosti. . ‡ Kad su u pitanju pravna lica. smatra se da su ona poslovno sposobna preko svojih organa. a parni na sposobnost dr avljanina RS u postupku pred sudovima Federacije. odnosno da parnicu vodi kao parni no sposobno lice. ‡ Parni na sposobnost dr avljanina FBiH se procjenjuje po zakonu Federacije.

takva presuda i kada stekne svojstvo pravomo nosti mo e se pobijati svim vanrednim pravnim lijekovima. a nedostatak ne otkloni.‡ Stupanjem u parnicu zakonskog zastupnika otklanja se nedostatak parni ne sposobnosti. ‡ Nedostatak parni ne sposobnosti ima dejstvo apsolutno bitne povrede parni nog postupka. pa ukoloko sud donese presudu. ‡ Isto tako. ovisi od zakonskog zastupnika da li e ih prihvatiti ili ne. s tim da punova nost do tada preduzetih radnji od strane parni no nesposobne stranke. a ponavljanjem postupka ak i nakon proteka objektivnog roka od pet godina. ali je u toku trajanja parnice steklo punoljetnost. tu bu je podiglo lice koje je u momentu podizanja tu be bilo maloljetno. . parni na sposobnost mo e se ste i ili izgubiti u toku trajanja same parnice. a parnica se nastavlja tako to u ime parni no nesposobne stranke radnje preduzima njen zakonski zastupnik. pa radnje koje je takva stranka preduzela prije sticanja parni ne sposobnosti postaju punova ne ako ih stranka odobri. Npr.

te tada stranka ne mo e neposredno preduzimati radnje sa procesnopravnim dejstvom. nego mora uzeti punomo nika. ‡ U na em pravu. naziva nu ni punomo nik. one moraju uzeti punomo nika. . ustanova nu nog punomo nika je napu tena.Postulaciona sposobnost ‡ Postulaciona sposobnost je sposobnost parni no sposobne stranke da u parnici sama. ‡ Postupaciona sposobnost parni no sposobnoj stranci mo e biti oduzeta. ‡ U pravnim sistemima u kojima je strankama oduzeta postulaciona sposobnost. zbog ega se u na em pravu i ne postavlja problem postulacione sposobnosti. bez posredovanja punomo nika. iako ga stranke odre uju same i svojom voljom. preduzima radnje u parnici i tim radnjama proizvodi procesnopravne posljedice. pa svako parni no sposobno lice mo e neposredno pokretati parnicu i preduzimati sve radnje sa procesnopravnim posljedicama. te se takav punomo nik.

za osnivanje parnice kao procesnopravnog odnosa. Prigovor stvarne legitimacije redovno isti e tu eni. ona ipak ima zna aja i na podru ju procesnog prava. irelevantno je postojanje materijalnopravnog odnosa povodom koga je do lo do parnice. Zato treba kazati: Nepostojanje stvarne legitimacije ne spre ava odlu ivanje o tu benom zahtjevu. zbog ega se vrlo esto u ulozi tu ioca ili tu enog pojavljuju lica koja nisu stvarno legitimisana.Stvarna legitimacija ± legitimatio ad causam ‡ ‡ ‡ Od strana ke i parni ne sposobnosti. Zbog toga. nita za raspravljanje i odlu ivanje o tu benom zahtjevu. nije u zavisnosti od postojanja stvarne legitimacije. raspravljanje. pa zato ni zasnivanje svojstva tu ioca i tu enog u parnici. ve se njome odre uje sadr aj zahtjeva. to od nje ne zavisi pokretanje parnice. zbog ega stvarna legitimacija nije uslov za dopu tenost tu be. treba znati razlikovati stvarnu legitimaciju (legitimatio ad causam). Iako je stvarna legitimacija kategorija materijalnog prava. Kako stvarna legitimacija nije procesna pretpostavka. a ni odlu ivanje. ‡ ‡ ‡ . Prigovor stvarne legitimacije ima karakter materijalnopravnog prigovora koji ima za cilj da se tu ilac odbije sa tu benim zahtjevom kao neosnovanim.

organ starateljstva i sva tre a lica koja su pravno zainteresirana. Kao to rekosmo. imamo veliki broj slu ajeva u kojima je pravo na vo enje spora preneseno. postojanje stvarne legitimacije nije uslov za dopu tenost tu be. jer pravo na vo enja spora ima karakter procesne pretpostavke. na to sud pazi ex officio. Me utim. prema materijalnom pravu. Zato. sud e presudom odbiti tu beni zahtjev kao neosnovan. a ukoliko postoji nedostatak koji se ti e stvarne legitimacije. putem zakona. Uva avaju i sve re eno. na tre a lica. ‡ ‡ ‡ ‡ .Procesna legitimacija ± legitimatio ad processum ‡ U pravilu. To su ona lica koja. imaju stvarnu legitimaciju. sud e rje enjem tu bu odbaciti kao nedopu tenu. javni tu ilac. npr. treba kazati: Ukoliko ne postoji pravo na vo enje spora. procesna legitimacija ili ovla tenje za vo enje konkretnog spora. ovla tena su da ustaju tu bom za poni tenje braka. ve od njenog postojanja zavisi samo osnovanost tu benog zahtjeva koji je istaknut u tu bi. ovla tenje za vo enje konkretnog spora treba strogo razlikovati od stvarne legitimacije. pripada na prvom mjestu subjektima spornog materijalnopravnog odnosa povodom koga je i do lo do parnice.

Stupanjem uz postoje eg tu itelja ili tu enog novih lica.Procesnopravna sukcesija ili promjena stranaka u parnici ‡ Svojstvo tu ioca i tu enog sti e se obi no podno enjem tu be. Promjenom li nosti stranaka ili procesnopravnom sukcesijom i 2. ‡ Treba znati da promjena stranaka nema uticaja na identitet parnice. jer sve posljedice podno enja tu be i litispedencije proizvode dejstvo i prema novom tu itelju ili tu enom koji su stupili u parnicu. . ali se mo e ste i i u toku trajanja parnice. ‡ Do zakonske sukcesije dolazi usljed smrti stranke u toku parnice. i to na dva na ina: 1. Samo ovaj prvi na in dovodi do promjene stranaka u parnici. ‡ Osnov za sukcesiju u parnici mo e biti zakon ili volja stranaka. ali i kada je stranka pravno lice kad prestane postojati. ako je u pitanju fizi ko lice. dok drugi oblik dovodi do zasnivanja suparni arstva. dok je u osnovi voljne sukcesije le i razlog svsishodnosti. s tim da u osnovi zakonske sukcesije le i razlog nu nosti.

a ni stupiti na mjesto tu ioca u ve postoje u.‡ Do sukcesije voljom stranaka mo e do i u parnici usljed materijalne singularne sukcesije ili neovisno od nje. ali nema pravo na vo enje spora (procesnu legitimaciju). kao materijalnopravni ovla tenik. Procesnom sukcesijom. ima stvarnu legitimaciju. bez pristanka obje stranke. ‡ Sukcesor. mogu e je parnicu nastaviti uz kori tenje svih dotada njih rezultata parnice. ‡ Singularna materijalnopravna sukcesija u parnici postoji kada u toku parnice do e do otu enja stvari ili prava povodom koga te e parnica. . a razlog le i u svrsishodnosti. odnosno ovdje kori tenjem ustanove preina enja tu be. pa zbog toga ne mo e ni pokrenuti novu parnicu.

vrijedi pravilo: Ako je tu ilac otu io sporno pravo. tu ilac koji je cedirao tra binu. . s tim da ovu posljedicu tu ilac mo e izbje i i povra ajem otu enog spornog prava. a ne u trenutku gra anskopravnog prenosa prava. singularna materijalnopravna sukcesija nema nikakvog uticaja na parnicu. ‡ Prema teoriji irelevancije. ‡ Prema teoriji relevancije koja je vladaju a danas.‡ Sa pristankom obje stranke. tako to e tra iti da tu eni obavezu na inidbu ispuni prema materijalnopravnom sukcesoru. a ne cedentu. zbog nedostatka stvarne legitimacije. ne treba promjeniti tu beni zahtjev u smislu da je tu eni du an obavezu izvr iti cesionaru. sukcesor stupa u parnicu umjesto svog prethodnika i onda dolazi i do procesnopravne sukcesije. to zna i da u tom slu aju do procesnopravne sukcesije dolazi u trenutku sukcesorne izjave da se parnica preuzima. du an je da svoj tu beni zahtjev-prijedlog prilagodi novonastaloj situaciji. npr. kao posljedice materijalnopravne sukcesije. ukoliko ne eli da rizikuje da ga sud odboje sa tu benim zahtjevom.

‡ Osnovna podjela je na zakonsko i ugovorno zastupanje. ovla tenje zastupnika ne proizilazi iz volje zastupanog. a to su maloljetnici i punoljetna lica kojima je oduzeta poslovna sposobnost. ‡ Zastupnik ostaje potpuno izvan dejstva svojih vlastitih radnji. on mora imati ovla tenje za zastupanje. ugovorni zastupnik i zastupnik pravnih lica. volja zastupane stranke je osnov ovla tenja zastupnika. ‡ Zakonski zastupnik zastupa poslovno nesposobna lica. nego iz zakona. razlikujemo vi e vrsta zastupnika: zakonski zastupnik. jer one neposredno proizvode dejstvo za zastupanu stranku. ‡ S obzirom na osnov za zastupanje. . Kod zakonskog zastupnika. koji se jo e e naziva punomo nikom.Zastupanje u parnici ‡ Zastupanje kao procesna ustanova ima na podru ju procesnog prava isti sadr aj kao i na podru ju materijalnog prava. a kod ugovornog zastupanja. a da bi to zastupnik mogao initi.

sud je ovla ten da postavi privremenog zastupnika. ‡ Ko su zakonski zastupnici. . Kad se pojavi ovakva situacija. O postavljanju privremenog zastupnika sud odmah obavje tava organ starateljstva. Ako bi zbog toga za jednu ili obje stranke mogle nastati tetne posljedice. ‡ Sud isto tako pazi da li zakonski zastupnik savjesno vr i svoja ovla tenja u parnici. odre eno je. Samo izuzetno. da li lice koje se pojavljuje kao zakonski zastupnik ima ovla tenje i da li se kre e u okviru ovla tenja koja mu pripadaju na osnovu zakona. Ukoliko zakonski zastupnik nije u mogu nosti zbog svoje nestru nosti da uspje no titi prava i interese zastupanog. zakonom. s tim da i ovaj zastupnik ima ovla tenja zakonskog zastupnika. ali samo tu enom. sud e mu tada savjetovati da uzme punomo nika. Ukoliko bi postupak oko postavljanja redovnog zakonskog zastupnika trajao dugo i 2. Sud mo e postaviti privremenog zastupnika za konkretnu parnicu samo u sljede im situacijama: 1. ‡ Nedostaci u zakonskom zastupanju imaju karakter procesne povrede. jer zakonski zastupnik ne mora da li no vodi parnicu. u pravilu. to je razlog apsolutne ni tavosti donesene presude. sud je ovla ten da u konkretnoj parnici postavi privremenog zastupnika.‡ Sud u toku cijelog potupka ex officio pazi da li parni no nesposobnu stranku zastupa zakonski zastupnik.

zapamtite. ‡ U na em pravu. Me utim. tako da punomo nika mo e. . svako parni no sposobno lice ima pravo da neposredno ostvaruje pravnu za titu. ali je zato njeno posjedovanje ve a garancija za uspje no vr enje zastupanja. punomo nik je ne samo voljni. ‡ Punomo nik mo e biti svako poslovno sposobno lice. ali i ne mora imati. posjedovanje stru ne pravne kvalifikacije nije uslov za vr enje funkcije punomo nika. ‡ Iako je ustanova nu nog punomo nika napu tena u na em pravu. nego ta lica moraju uzeti stru nog punomo nika za zastupanje. nego i dobrovoljni zastupnik parni no sposobnih stranaka. ‡ Kod nas. ipak mnogi pravni sistemi u svijetu ne priznaju parni no sposobnim strankama postulacionu sposobnost pred svim sudovima.Punomo nik ‡ Zastupnika koji u parnici zastupa parni no sposobnu stranku nazivamo punomo nikom.

. zbog ega je ona uslov za dopu tenost preduzetih radnji u parnici od strane punomo nika. onda tim zahtjevima mo e uspje no udovoljiti samo lice koje ima stru ne pravne kvalifikacije. npr. nego po stru nosti. U nekim procesnim sistemima je mogu e ugovoriti nagradu punomo niku srazmjerno od uspjeha koji izdejstvuje u parnici (pactum de quota litis). ali ona proizvodi svoje posljedice samo u konkretnoj parnici. ‡ Treba znati da neposredno ovla tenje na zastupanje ne proizilazi iz osnovnog posla. ‡ Parni na punomo ima karakter procesne pretpostavke. s tim da je po jednom shvatanju parni na punomo materijalnopravna izjava volje. ‡ Ovla tenja punomo nika proizilaze iz punomo i koju izdaje zastupana stranka.‡ Logi no. ‡ Zbog navedenog shvatanja. ako je ustanova punomo nika u slu bi pru anja pravne pomo i. s tim da to nije njihova privilegija po pravu. nego iz punomo i. ‡ Punomo stvo se mo e obavljati bez naknade ili uz naknadu. ‡ Kod nas se u ulozi punomo nika naj e e pojavljuju advokati. s tim da ovo nije mogu e u na em pravnom sistemu. s tim da se ovo drugo shvatanje i prihvata. parni na punomo se nakon pokretanja parnice vi e ne mo e pobijati zbog svojih nedostataka. uz naknadu po advokatskoj tarifi. a po drugom je procesnopravni institut.

ili specijalna-samo za pojedine radnje. ‡ Punomo nik koji nije advokat. ‡ Ovisno od toga za koji obim parni nih radnji se ovla uje punomo nik.‡ Ovla tenja iz osnovnog ugovora mogu biti u a nego na osnovu punomo i. osim dispozitivnih. s tim da i sud mo e pozvati stranku koja ima punomo nika da se li no izjasni o injenicama koje treba utvrditi u parnici. a ako sud posumnja u istinitost pismene punomo i. advokata ex lege mo e zamjeniti njegov pripravnik. za iji rad odgovara njegov principal. ‡ Punomo mora biti izdata u pismenoj formi ili usmeno na zapisnik kod suda. Pred sudom prvog stepena. pored punomo nika. jer punomo mo e biti generalna-za sve radnje. mo e rje enjem odrediti da se podnese ovjerena punomo . ‡ Postulaciona sposobnost daje mogu nost stranci koja ima punomo nika da i sama u parnici preduzima radnje. mo e na osnovu parni ne punomo i preduzimati sve radnje. kao i punomo za preduzimanje odre enih radnji u parnici. razlikujemo parni nu punomo za obim radnji koji zavisi da li je punomo nik advokat ili neko drugo lice. .

to predstavlja apsolutno bitnu povredu postupka. prestanak pravnog lica ima za posljedicu prestanak punomo i koju je ono izdalo. . ‡ Punomo prestaje i smr u punomo nika.‡ Od parni ne punomo i kao procesne pretpostavke zavisi dopu tenost podno enja tu be i dopu tenost preduzimanja radnji u parni nom postupku. s tim da stranka mo e punomo u svako vrijeme opozvati. s tim da punomo mo e prestati i prije okon anja parnice. ‡ Ali. onda smrt stranke nema neposredno za posljedicu prestanak punomo i. ‡ Parni na punomo se daje za vo enje parnice i prestaje okon anjem parnice. ali ne uvijek i smr u stranke. bilo opozivom ili otkazom. jer ako je punomo nik dobio parni nu punomo . zbog ega se odluka mo e pobijati redovnim i vanrednim pravnim lijekovima. ‡ Ukoliko lice nije imalo ovla tenje za zastupanje. zbog ega sud ex officio pazi da li lica koja se pojavljuju u ulozi punomo nika mogu biti punomo nici i da li se kre u u okviru ovla tenja iz punomo i.

zastupnik preko koga pravno lice manifestuje svoju volju. . sve radnje u parnici u ime i za ra un pravnog lica. u ulozi punomo nika pravnog lica se naj e e pojavljuju diplomirani pravnici ili pravnici po bolonjskom prcesu koji su zavr ili 4 godine fakulteta. Naime. ‡ Zastupnik pravnog lica mo e preduzimati. Kod nas. mo e in concreto. prenijeti svoja ovla tenja na drugo lice i to lice se pojavljuje u parnici kao punomo nik. nego volju pravnog lica. koja se izvodi iz poslovne sposobnosti.‡ Kao to znamo. To je razlog zbog ega zastupnike pravnog lica razlikujemo od zakonskih zastupnika koji zastupaju parni no nesposobna lica. s tim da pravna lica svoju parni nu sposobnost vr e preko svojih organa. u pravilu. jer svoja ovla tenja crpi iz punomo i koje mu je izdao zastupnik. pravna lica kao subjekti prava imaju pored strana ke sposobnosti i parni nu sposobnost. ‡ Vr e i te radnje. pravna lica ne ispoljavaju svoju volju. ‡ Me utim. treba strogo razlikovati zastupnika pravnog lica od punomo nika pravnog lica.

‡ Me utim. ‡ Kao zakonski intervenijent pojavljuje se javni tu ilac. a posredstvom suda. parnica je izgra ena na principu dvije stranke. ishod parnice esto nije bez dejstva na pravnu situaciju u kojoj se tre a lica van parnice nalaze prema jednoj od stranaka ili kad tangira ak i ire interese. i izme u samih stranaka. ‡ U ulozi obi nog intervenijenta mo e se pojaviti svako lice iji je sopstveni pravni interes anga ovan u parnici. a razlikujemo: obi nu intervenciju i zakonsku intervenciju u u em smislu. Ovo se u e e u tu oj parnici naziva jo i procesnom intervencijom. pa i presuda svojom pravomo no u obavezuje samo stranke. . koji kao dr avni organ titi op i interes i ombdusmen u cilju za tite zajam enih prava i sloboda.U e e tre ih lica u parnici ‡ Kao to znamo. ‡ Za pojam tre ih lica odlu uju e je da ona u estvuje u tu oj parnici koja je ve nastala kao procesnopravni odnos izme u svake stranke i suda.

vansudskim obavje tavanjem ili informacijom od nekog lica. kako bi onda i on ostario svoj pravoza titni cilj. Da parnica postoji (lis pedens) i 2. a to su: 1. pa ta lica stupanjem u parnicu dobijaju procesnopravni polo aj umje a a. ‡ Potencijalni umje a mo e saznati za parnicu na tri na ina: sudskim obavje tavanjem. jer on ne tra i pravnu za titu za sebe.Sporedno mije anje u parnicu ili interventio accessoria ‡ Procesna intervencija je ustanova koja omogu ava svakom tre em licu da u estvuje u tu oj parnici i u svom vlastitom interesu poma e stranci na ijoj se strani mije a. ‡ Umje a je pomaga stranke. Da postoji pravni interes za mije anje u parnicu. ‡ Dvije su osnovne pretpostavke neophodne za u e e umje a a. nego poma e stranci na ijoj strani se mije a da uspije u parnici. .

s tim da zakon dopu ta umje a u da stupa u parnicu i nakon podno enja vanrednog pravnog lijeka. ra a regresni zahtjev prema umje a u. ‡ Na postojanje pravnog interesa za intervenciju. U pravnim situacijama kada se za stranku. Kada odluka koja se donosi u parnici ima svoje dejstvo pravomo nosti. ukoliko izgubi parnicu. ‡ Pravni interes postoji: 1. to se pro iruje i na umje a a i 2. .‡ Umje a mo e stupiti u parnicu sve od njenog nastanka pa do pravomo nog okon anja. sud pazi ex officio. jer je tu a parnica za tre a lica: res inter alios acta. ‡ Postojanje pravnog interesa je intervencijski razlog za stupanje u tu u parnicu u svojstvu umje a a.

‡ Obi ni umje a mo e istupiti iz parnice u koju se umije ao. sklapanje sudskog poravnanja i sl. te zbog toga mo e poduzimati sva napadna i odbrambena sredstva. jer nije ni stranka. ‡ Zna i. Isto tako. odricanje ili priznanje tu benog zahtjeva. ‡ Razlozi mije anja su intervencijski. a ni njen zastupnik. pa umije a poma e i sebi u pravnoj situaciji u kojoj se ve nalazi prema stranci. ali mo e kao svjedok.Polo aj obi nog umje a a i intervencijsko dejstvo presude ‡ Umje a je posebna vrsta u esnika u postupku. te su njegova ovla tenja stoga znatno ograni ena. povla enje ili preina enje tu be. jer poma u i stranci da uspije u parnici. te su zato njegove radnje poduzete u svoje ime. sve do njenog okon anja. Umje a ne mo e preduzimati dispozitivne radnje. npr. pa mora primiti parnicu u stanju u kakvom se nalazi kada se umije a. ne mo e biti saslu an kao stranka. . ali sa posljedicama za stranku na ijoj strani se mije a. umje a nema polo aj stranke.

ni injeni nom.‡ Svojim aktivnim dr anjem obi ni umje a mo e da otkloni negativne posljedice pasivnog dr anja stranke na ijoj se strani mije a. dok se intervencijsko dejstvo prote e i na obrazlo enje. ‡ Pored toga to umje a poma e stranci. pa se zato umje a mo e suprostaviti stranci prigovorom nesavjesnog vo enja parnice u parnici koju stranka pokrene u ostvarivanju svog regresnog zahtjeva prema umje a u. pravomo nost obuhvata samo dispozitiv kojim se odlu uje o tu benom zahtjevu. ve proizvodi intervencijsko dejstvo koje se sastoji u tome to umje a ne mo e u drugoj parnici osporavati pravilnost donesene presude ni u jednom elementu. ni pravnom. ili da ulo i albu koju je stranka propustila da ulo i i sl. on je istovremeno i kontroli e. npr. Ovim prigovorom umje a mo e otkloniti intervencijsko dejstvo donesene presude. mo e svojim dolaskom na raspravu ili ulaganjem prigovora da otkloni dono enje presude zbog izostanka na tetu stranke kojoj se pridru io. jer ne dopu ta preispitivanje ni injeni nog. ‡ Umje a ev rok za albu te e od dana kada je presuda dostavljena stranci kojoj se on pridru io. . ‡ Presuda prema umje a u nema dejstvo pravomo nosti. ni pravnog osnova donesene presude. Kao to ve znamo. iz ega se vidi da je intervencijsko dejstvo presude ire i stro ije od pravomo nosti.

Zato. npr. npr. pa se zato ka e da ova lica imaju pravni interes za mije anje. stranka nije upotrijebila napadna i odbrambena sredstva za koja je imala mogu nost. polo aj ste ajnog vjerovnika u parnici u kojoj se raspravlja o postojanju potra ivanja koje je osporeno u ste ajnom postupku. ‡ Umje a mo e imati i polo aj jedinstvenog suparni ara u predmetima u kojima zbog prirode pravnog odnosa. jer su jedinstveni suparni ari. pa ukloko sud utvrdi osnovanost ovakvih prigovora. odluka koju sud donosi u parnici u koju umje a stupa. ‡ Intervencijsko dejstvo presude iz prethodne parnice. umje a mo e u novoj parnici otkloniti samo isticanjem prigovora koji se ti u nedostatka u vo enju parnice. sud u novoj parnici ne mo e da ispituje pravilnost i zakonitost odluke suda iz prve parnice. a to je da presuda intervencijsko dejstvo proizvodi samo izme u intervenijenta i suprotne stranke iz prethodne parnice. proizvodi prema njemu dejstvo pravomo nosti. . ono to se mora tako e znati. mo e se o ekivati dono enje sadr ajno druga ije presude u odnosu na prethodni postupak. a same stranke ne mogu u toj drugoj parnici dovoditi u pitanje pravno shvatanje suda iz ranije parnice. a koji se mogu pripisati u krivicu stranci na ijoj se strani umje a pridru io. a umje a u nisu bila poznata.‡ Me utim.

‡ Denuncijacija ili obavje tenje o parnici proizvodi procesnopravno i materijalnopravno dejstvo. . mogu o parnici koja te e saznati na razli ite na ine.Obavje tenje o parnici i imenovanje prethodnika ‡ Tre a lica koja imaju interes da stupe u parnicu. ‡ Materijalnopravno dejstvo obavje tenja tre eg lica se sastoji u posljedici prekida roka zastarjelosti. pravno dejstvo obavje tenje o parnici proizvodi samo kao parni na radnja kojom tu ilac ili tu eni obavje tavaju tre e lice podneskom preko suda da je parnica pokrenuta i u kakvom se stanju nalazi. ‡ Najva nija procesnopravna posljedica obavje tenja je u nastupanju intervencijskog dejstva izme u one stranke koja obavje tava i tre eg lica koje se obavje tava o parnici. Me utim. pa ovo dejstvo nastupa bez obzira da li je obavje teno tre e lice stupilo u parnicu ili ne.

ali zato kao tu eni. ‡ Ako je tu eni imenovao prethodnika. kao imalac stvari ili korisnik nekog prava.‡ Imenovanje prethodnika. poslugoprimac. . Njihov interes da imenuju svoje prethodnike je u tome to su ta lica ja a u pravu. Zapamtite. tako e predstavlja obavje tavanje tre eg o parnici i njegovo pozivanje da stupi u parnicu umjesto lica koje ga poziva. ovo pravo pripada samo tu enom u situacijama kada tu eni. a ovaj se ne odazove pozivu. npr. pa imaju bolju mogu nost da se suprostave istaknutom tu benom zahtjevu. jer je imaju ve na osnovu toga to dr e stvar ili vr e pravo povodom koga je do lo do parnice. ‡ Tu eni mora imenovati prethodnika u parnicu najkasnije do momenta upu tanja u raspravljanje o tu benom zahtjevu. zakupoprimac. on se ne mo e osloboditi svoje procesne uloge tu enog. komisionar. ali e zato presuda koja bude donesena u parnici imati intervencijsko dejstvo prema imenovanom prethodniku. pediter. ne mogu poricati svoju pasivnu legitimaciju. prevoznik i sl. tvrdi da stvar dr i ili pravo vr i u ime tre eg lica.

‡ Me utim. . ako imenovani prethodnik zauzme prema pozivu negativan stav da stupi u parnicu. jer bi zbog nesavjesnog vo enja parnice mogao jo odgovarati i prethodniku. niti mo e pratiti materijalna sukcesija. tu eni se tada ne mo e osloboditi parnice. ‡ Ali. kao najva nijeg stvarnog prava. ukoliko prethodnik ili auktor po pristanku tu enog pristane da preuzme parnicu. koji ne mo e u konkretnoj situaciji prenijeti nikakvo stvarno pravo na svoga sukcesora po latinskoj maksimi za derivativno sticanje vlasni tva. po to je prvobitno tu eni samo puki dr alac ili detentor stvari. tada nastupa slu aj iste procesne sukcesije koju ne prati. odnosno korisnik prava. on je mora nastaviti i voditi jo savjesnije.

Ako je vi e lica u ulozi tu ioca. Suparni arstvo se naj e e zasniva podizanjem tu be. ono dijeli na materijalno i formalno. tako da sva lica u ulozi tu ioca i lica u ulozi tu enog. a postoji i eventualno i zakonsko suparni arstvo. Lica koja stupaju u parnicu kao novi tu ilac ili tu eni. dok smrt jedne od stranaka dovodi do univerzalne sukcesije. a prema dejstvu koje proizvodi u postupku. Uslovi za nastanak suparni arstva odre eni su normama procesnog prava. tako to jednom tu bom ustaje vi e lica ili je tu ba upravljena protiv vi e lica. pa zato zasnivanje naknadnog suparni arstva nema uticaja na identitet va pokrenute parnice. a u ulozi tu enog. ‡ ‡ ‡ . tada imamo suparni arstvo ili subjektivnu kumulaciju. dijele njihove sudbine. pasivno. Me utim. pa se prema uslovima koji se tra e za zasnivanje suparni arstva. to je aktivno suparni arstvo. moraju postupak primiti u onakvom stanju u kome se on zatekao u momentu njihovog stupanja. do zasnivanja suparni arstva mo e do i i u toku postupka i to pristupanjem novog tu ioca ili pro irenjem tu be na druge tu ene.Suparni arstvo ± litis consortium ‡ Kad se u postupku u ulozi tu ioca ili tu enog pojavljuju dva ili vi e lica. ali sa njihovim pristankom. Na e pravo ne dopu ta zasnivanje suparni arstva pro irenjem tu be po nalogu suda. suparni arstvo se dijeli na obi no i nu no.

Uz navedene uslove. Dejstvo i zna aj suparni arstva je u slu bi ostvarenja na ela svrsishodnosti i pravne sigurnosti. ‡ ‡ . Pravna zajednica postoji kada se vi e lica pojavljuju kao u esnici odre enog gra anskopravnog odnosa iz koga za njih proizilaze prava i obaveze. idem ius). suvlasnici. simile ius). vi e povjerilaca ili du nika tu e ili su tu eni iz zajedni ki sklopljenog ugovora i sl. zbog materijalnopravnih ili procesnopravnih razloga dolazi do nu nog suparni arstva. Samo izuzetno. npr.Materijalno i formalno suparni arstvo ‡ ‡ ‡ Suparni arstvo je materijalno kada se suparni ari u pogledu predmeta spora nalaze u pravnoj ili u stvarnoj zajednici. Formalno suparni arstvo postoji kada se zahtjevi ili obaveze suparni ara iste vrste i kada se zasnivaju na bitno istovrsnom injeni nom i pravnom osnovu (simile factum. npr. te do zasnivanja suparni arstva dolazi samo voljom stranaka. sunasljednici i sl. Stvarna zajednica suparni ara je kada se njihovi zahtjevi ili obaveze zasnivaju na istom injeni nom i pravnom osnovu (idem factum. treba ista i i injenicu da se formalno suparni arstvo mo e zasnovati samo ako je isti sud stvarno i mjesno nadle an za svaki zahtjev ili obavezu i za svakog tu enog.

te nastaje onoliko samostalnih procesnopravnih odnosa. ve ak jedan od suparni ara kao stranka mo e biti saslu an kao svjedok za dokazivanje injenica koje su relevantne za drugog suparni ara.ako se zasniva na stvarnoj zajednici. mo e biti obi no i nu no i to ovisno od toga da li priroda materijalnopravnog odnosa zahtjeva dono enje jedinstvene odluke ili ne. jedan mo e da se odrekne tu benog zahtjeva. Dejstvo obi nog suparni arstva ima uvijek formalno suparni arstvo i materijalno . ne samo da prema nekom suparni aru mo e do i do prekida postupka. Kada je u pitanju razvoj parnice. ujedno da ka em. koje je. drugi da sklopi poravnanje. Materijalno suparni arstvo koje se zasniva na pravnoj zajednici. to je onda obi no suparni arstvo. i naj e e u praksi zastupljeno. Svaki suparni ar samostalno disponira predmetom spora. npr. koliko je lica u ulozi tu ioca ili tu enog. Ako priroda odnosa zahtjeva dono enje jedinstvene odluke. a kod tre eg sud mo e odlu iti presudom.Obi no suparni arstvo ‡ ‡ ‡ Kod obi nog suparni arstva svaki od suparni ara ima polo aj samostalne stranke u parnici. ili da teku druga iji rokovi u odnosu na druge. ‡ ‡ .

kao procesnopravnom odnosu. a razlikuju se samo u pogledu uslova za zasnivanje. .Nu no suparni arstvo ‡ Suparni arstvo je nu no kada se prema zakonu ili zbog prirode materijalnopravnog odnosa spor mo e rije iti samo na jednak na in prema svim suparni arima. Ako ne u estvuju svi. kao vrsta nu nog suparni arstva. dok su im dejstva ista. kada zakonski nasljednici tu e testamentarne nasljednike i tu bom tra e poni tenje testamenta. nu no moraju u estvovati. sud e tada usljed nedostatka stvarne legitimacije odbiti tu beni zahtjev kao neosnovan. djeluje pravomo no u svoje odluke i na one subjekte materijalnopravnog odnosa koji nisu u estvovali u parnici. bilo na strani tu ioca ili tu enog. ‡ Nu no suparni arstvo mo e biti jedinstveno i nu no u u em smislu. svi u esnici spornog materijalnopravnog odnosa. npr. ‡ Nu no suparni arstvo u u em smislu postoji kada u parnici. ‡ Jedinstveno suparni arstvo.

da procesnoprava dejstva proizvodi ona radnja koja je s obzirom na krijnji ishod parnice. i kod nu nog suparni arstva svaki suparni ar je samostalna stranka u pogledu mogu nosti preduzimanja parni nih radnji. Stoga. pa radnje koje jedan suparni ar preduzima. one proizvode dejstvo samo ako su preduzete od strane svih nu nih suparni ara zajedno. presuda zbog izostanka se ne bi mogla donijeti prema suparni aru koji se pasivno dr ao u postupku. porodi nih. to se ti e dispozitivnih procesnih radnji. Problem nastaje kada jedni priznaju. Me utim. svaki nu ni suparni ar se smatra jednom strankom. imovinskopravnih i sl. a zakoni ne reguliraju. npr. ili kod tu be javnog tu ioca ili tre ih pravno zainteresiranih lica ili organa starateljstva za poni tenje braka. najpovoljnija za sve suparni are. Rokovi za poduzimanje parni nih radnji teku posebno za svakog suparni ara. radi se o sporovima povodom nedjeljivih stvarnih prava i drugih nedjeljivih pravnih odnosa. ali se radnje ije je poduzimanje vezano za odre eni rok mogu vr iti sve dok rok te e bar za jednog suparni ara.‡ ‡ ‡ ‡ Nu ni suparni ari su npr. a drugi osporavaju injenice. ukoliko bar jedan suparni ar zauzima aktivno dr anje u postupku. pa ovdje praksa smatra. ne proizvode dejstvo prema ostalim suparni arima. Obi ni suparni ari su u me usobnom odnosu potpuno samostalne stranke. ili kod tu be za osporavanje bra nog o instva i sl. ali u pogledu dejstva preduzetih radnji. Dakle. Jedinstveno i nu no suparni arstvo u u em smislu imaju isto dejstvo u parnici i zajedni ki se tako razlikuju od obi nog suparni arstva. nasljednih.: suvlasnici nepokretnosti u parnici za utvr ivanje prava slu nosti. .

‡ Sve posljedice podno enja tu be i litispedencije nastaju jednako prema svim eventualnim suparni arima. pa tu bom eventualno obuhvata i lice C. lice A tu i lice B za naknadu tete. pa ukoliko se tu beni zahtjev usvoji prema prvotu enom. suparni arstvo na osnovu zakona i glavno mije anje u parnicu ‡ Sva lica koja su navedena iza prvotu enog su eventualni ili supsidijarni suparni ari. a pri tome nije siguran da je ba lice B odgovorno za tetu. jer se prema njima tu beni zahtjev mo e usvojiti samo ukoliko je pravomo no odbijen prema onom tu enom koji je u tu bi naveden ispred njih.Eventualno suparni arstvo. ‡ U pravnom ivoti tu ilac se koristi ovom ustanovom kod ostvarivanja prava u situacijama u kojima nije siguran u pasivnu legitimaciju tu enog. Jedino se meritorno raspravljanje o osnovanosti tu benog zahtjeva prema eventualnim suparni arima odla e do dono enja pravomo ne odluke o osnovanosti tu benog zahtjeva prema prvotu enom. kao eventualnog suparni ara. npr. . odboja se prema eventualnim suparni arima kao neosnovan.

tako da glavni du nik i jemac ne mogu biti zajedni ki tu eni. Tako. odnosno tu ilac i tu eni iz ve pokrenute parnice. ovom tu bom se pokre e samostalna parnica koja je potpuno nezavisna od ve pokrenute parnice. Kako odlu ivanje o tu benom zahtjevu glavnog intervenijenta ima prejudicijelan zna aj za ishod prve parnice. ako se tome ne protivi sadr ina ugovora o jemstvu. zauzimaju zajedni ki polo aj tu enih. pa tu ba glavnog intervenijenta ima za posljedicu zasnivanje suparni arstva na pasivnoj strani. jer bi to bilo protivno sadr aju ugovora o jemstvu. tu iti obje stranke jednom tu bom sve dok se postupak pravomo no ne okon a. Poseban oblik suparni arstva na osnovu zakona je po tu bi glavnog intervenijenta. zakon izri ito propisuje da glavni du nik i jemac mogu biti zajedni ki tu eni. to sud prvo raspravlja i odlu uje o tu benom zahtjevu glavnog intervenijenta.‡ ‡ ‡ ‡ Suparni arstvo na osnovu zakona odre uje se za neke posebne pravne situacije. npr. Prema na em pravu. . Glavno mije anje u parnicu ili intervencijski postupak imamo kada lice u cijelosti ili djelimi no tra i stvar ili pravo o kome izme u drugih lica ve te e parnica. pa tada to lice mo e pred istim sudom pred kojim parnica te e. pravilo je u na oj praksi da se jemac nalazi u obavezi samo ako glavni du nik ne bude mogao platiti svoj dug. pa tek onda nastavlja raspravljanje o tu benom zahtjevu iz prve parnice.

5. 3. parni na i postulaciona sposobnost. 4.Procesne radnje stranaka ‡ Procesne ili parni ne radnje su pravne injenice procesnog prava. nalaze u odnosu sredstva prema cilju. Odredbe materijalnog prava koje se ti u nedostatka u izjavi volje ne mogu se primjeniti na procesne radnje stranaka. Treba znati da i propu tanje stranaka u parnici ima karakter procesne radnje. Adresat procesnih radnji stranaka je uvijek sud. Procesne radnje su u pravilu opozive i 6. u odnosu na presudu. ‡ Op e karakteristike. ‡ Stranke preduzimaju procesne radnje u pravilu svojim aktivnim dr anjem u parnici. pa se zato sve procesne radnje. Strana ka. 2. mada procesna radnja mo e biti preduzeta i konkludentno. odnosno pretpostavke procesnih radnji stranaka su: 1. . npr. ‡ Najva nija podjela procesnih radnji je na radnje stranaka i radnje suda. Dejstvo procesnih radnji ne mo e zavisti od uslova. tu eni se pre utno slo i sa povla enjem ili preina enjem tu be. Specifi nost procesne forme je jedno od obilje ja procesnih radnji stranaka.

. a to je na: posredne i neposredne radnje. npr. albeni prijedlog i sl. .Podjela procesnih radnji stranaka ‡ Najva nija podjela radnji stranaka je prema kriteriju dejstva koje proizvode u parnici. tu beni prijedlog. ‡ U posredne radnje spadaju prijedlozi.. a prijedlozi se dijele na procesne i stvarne. a tu eni eli njima obesna iti osnovanost tu benog zahtjeva. prijedlog za odlaganje ro i ta i sl. tvrdnje i sl. ‡ Procesne tvrdnje mogu biti injeni ne i pravne. tako da tim tvrdnjama tu ilac eli da doka e osnovanost tu benog zahtjeva. kao i podjela na ofanzivne i defanzivne procesne radnje stranaka. ‡ Posredne procesne radnje tek posredstvom djelatnosti suda proizvode dejstva u postupku. npr. Procesnim prijedlozima stranke ele da uti u na vremenski razvoj parnice. a stvarni prijedlozi se ti u odlu ivanja o predmetu spora.

npr. npr. pa se samo najva nije radnje preduzimaju u odre enoj procesnoj formi. tu ba i alba su istovremeno i neposredne i posredne radnje. povla enje tu be. neophodno je ista i da se bitno obilje je na eg savremenog parni nog postupka ogleda u napu tanju strogosti procesne forme. a albom se zasniva nadle nost vi eg suda. dok posredne radnje ispituje i sa stanovi ta njihove dopu tenosti i osnovanosti. no kako su istovremeno upravljene i na dono enje odluka suda. prijedlog za povra aj u pre a nje stanje. ulaganje albe i sl. ‡ Nedostaci procesnih radnji stranaka se mogu otkloniti. Ove radnje sud ispituje samo sa stanovi ta njihove osnovanosti. tu ba. tu bom se pokre e parni ni postupak. alba i drugi pravni lijekovi i sl. koje se donose u obliku presuda i rje enja. ‡ Po pitanju forme procesnih radnji. a radnja konvalidirati naknadnim odobrenjem te radnje. . ali bez posredovanja suda. ‡ Neke procesne radnje imaju istovremeno karakter i neposrednih i posrednih radnji. utoliko su i posredne radnje. npr. treba kazati da su odluke najva nije radnje suda. npr. ‡ Kad su u pitanju procesne radnje suda.‡ Neposredne procesne radnje su one koje same po sebi proizvode dejstvo u parnici.

‡ Zapisnik spada u va ne procesne dokumente. jer se u njemu odslikava tok glavne rasprave. te e joj odrediti sudski rok za ponovno podno enje podneska. sud e stranku pou iti da ga ispravi i dopuni. ‡ Podnesak mora biti uredan. . ‡ Ukoliko je podnesak nejasan ili ne sadr i sve nu ne elemente. I o radnjama koje se usmeno preduzimaju van ro i ta. jasan i da sadr i sve to je potrebno da bi se po njemu postupalo. sastavlja se zapisnik.Podnesci i zapisnik ‡ Procesne radnje koje se preduzimaju van ro i ta. preduzimaju se u pismenoj formi i nazivaju se podnesci. s tim da e na ovaj na in sud postupiti i ako podnesci nisu podneseni u dovoljnom broju primjeraka.

povla enje tu be i sudsko poravnanje.‡ Iako se presuda o osnovanosti zahtjeva ne temelji na zapisniku. . unose u zapisnik. ‡ Sudski zapisnik je po svom karakteru javna isprava. ali je dopu teno. to ima za posljedicu apsolutno bitnu povredu postupka. kao i kod ostalih javnih isprava. dokazivati da je zapisnik nepravilno sastavljen. pa ukoliko o odlu nim injenicama postoji bitna protivrje nost izme u sudske odluke i zapisnika. ipak je on u slu bi procesne garancije. ali se isto tako. kao dispozitivne radnje. ‡ O vije anju i glasanju sastavlja se poseban zapisnik koji razgleda samo vi i sud kad rje ava o pravnom lijeku. nego na rezultatima cjelokupnog usmenog. ‡ Sud je du an da u zapisnik unese i prigovore koje sud nije prihvatio. Zapisnik u kome je uneseno sudsko poravnanje pojavljuje se u funkciji izvr ne isprave. neposrednog i javnog raspravljanja. kojom se obezbje uje pravilno i zakoniti presu ivanje.

prekluzivne i dilatorne. ne mogu mijenjati. Ovi rokovi su istovremeno i prekluzivni. sudske. ‡ U na em pravu. ‡ Procesni rokovi se dijele na zakonske. pa se strankama mora ostaviti dovoljno vremena i to najmanje 8 dana od dana primitka poziva. emu nesumnjivo doprinise rokovi. Npr. pa ih sud. u zakonske rokove spadaju: rok za podno enje prijedloga za povra aj u pre a nje stanje. ‡ Procesni rokovi slu e i za pripremanje stranaka. ‡ Zakonski rokovi su odre eni zakonom. jer njihovo propu tanje dovodi i do gubitka prava. vremenski interval za preduzimanje procesnih radnji predvi en normama procesnog prava.Rokovi ‡ Rok je. ‡ Cilj dobrog pravosu a nije samo da se donese pravilna. rokovi za ulaganje pravnih lijekova i sl. . kao to znate. nego i pravovremena odluka u sporu. sud u pravilu nije vezan rokovima u preduzimanju procesnih radnji. to se sigurno negativno odra ava na tok postupka. a ni stranke.

norme procesnog prava propisuju rokove. ‡ S obzirom na vrijeme od kada se ra unaju. koji se ra unaju od dana nastupanja relevantne injenice. za neke procesne radnje suda. rok za ispravljanje neuredno podnesenog podneska ili rok za davanje odgovora na tu bu i sl. Me utim. ukoliko sud i ne udovolji zahtjevima ovog roka. ‡ Od procesnopravnih rokova. tako da se ovi rokovi na prijedlog stranaka mogu produ avati. Npr. . npr.‡ Kod sudskih rokova. rokovi se dijele na subjektivne. njihovo trajanje odre uje sud. ovakav rok se naziva instruktivnim. prijedlog za povra aj u pre a nje stanje se podnosi u subjektivnom roku od 8 dana i objektivnom roku od 60 dana. jer ne proizvodi nikakve pravne posljedice na strani suda. Kod sudskih rokova zakon utvr uje maksimalne granice njihova trajanja. za koje norme materijalnog prava ve u vr enje materijalnopravnih ovla tenja. s tim da rokovi teku u kontinuitetu (tempus continiuum). za koje norme procesnog prava ve u vr enje procesnih prava i obaveza. treba razlikovati materijalnopravne rokove. npr. ‡ Isto tako. presuda se mora pismeno izraditi u roku od 8 dana od dana dono enja. koji po inju te i od dana saznanja za doga aj. i objektivne.

odnosno danom njegove predaje preporu enom po iljkom. odn. a u fakultativna ro i ta spadaju pripremna ro i ta. po inju da teku iznova. naturalno. gdje se rokovi ra unaju od momenta do momenta. u sudskoj zgradi. Rok po inje ogla avanjem stvari i odr ava se. u pravilu. u kojoj se stranka nalazi. Ovi rokovi ne teku dok traje zastoj u razvoju postupka. na i zakoni ne prihvataju tzv. a kada se postupak nastavi. astronomsko ra unanje rokova. pa tada prestaju te i i zakonski i sudski rokovi. Ro i ta uvijek zakazuje sud i ona mogu biti obligatorna ili fakultativna. Ili. smatrat e se da je na vrijeme podnesak podnesen. u pravilu. a ne od momenta kada je sud donio odluku povodom zastoja koji je nastupio.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Kao to znate. s tim da sud mo e odgoditi ro i te kad je to potrebno radi izvo enja dokaza ili iz drugih opravdanih razloga. preduzeta prije isteka roka. ako stranka podnesak iz neznanja preda ili uputi nenadle nom sudu. tada se smatra kao da je podnesak predat sudu. . Obligatorna ro i ta su. rokovi koji su prestali da teku. a nadle nom sudu stigne nakon proteka roka. Ustanova fikcije se koristi kada se normama procesnog prava fingira da je podnesak podnijet sudu. ro i ta za izvo enje dokaza i sl. ro i ta za glavnu raspravu ili ro i te za povra aj u pre a nje stanje. Rok je odr an u va nosti. ili kada se predaja podneska vr i odre enoj ustanovi. Rok prestaje da te e od momenta kada je nastupio zastoj u razvoju postupka. ako je radnja ije je preduzimanje vezano za odre eni rok. Rokovi prestaju te i kada nastupi prekid postupka.

Kao to rekosmo. odnosno nemogu nost da se vi e preduzme propu tena radnja. ‡ Propu tanje nastupa samo po sebi. zbog toga bi propu tanje moglo da ima i vrlo tetne posljedice na krajnji ishod postupka. i bez obzira da li je stranka za propu tanje odgovorna ili nije.Pojam propu tanja i povra aj u pre a nje stanje ‡ Procesna radnja je propu tena ukoliko nije poduzeta u predvi enom roku ili do odre enog momenta u razvoju postupka. u pravilu. ako ne bude popravljen. odnosno na dono enje pravilne odluke. . ‡ Kod propu tanja nekih radnji. propu tanje zakonskih rokova vodi. ‡ Najva nija posljedica propu tanja je nastupanje prekluzije. zakonodavac se slu i fikcijom da je stranka preduzela procesnu radnju. dopunjen i vra en sudu u odre enom roku. bez obzira na to da li se mo e propu tanje pripisati volji stranaka ili ne. ‡ Kako propu tanje ima za posljedicu prekluziju. smatra se da je podnesak povu en. npr. prekluziji.

‡ Predlaga je du an istovremeno sa podno enjem prijedloga da preduzme i propu tenu radnju. 3. 2. Da propu tanje ima za posljedicu prekluziju.‡ Ustanova koja je pravno uobli ena za otklanjanje posljedica propu tanja. a koje se ne mogu pripisati u krivicu stranaka. odnosno u objektivnom roku od 60 dana. Da se propu tanje ne mo e pripisati u krivicu stranci ili njenom zastupniku i 4. . i to: 1. ‡ Do povra aja u pre a nje stanje mo e do i samo na prijedlog stranaka i ako su ispunjene sve pretpostavke. Da je stranka propustila ro i te ili rok za poduzimanje procesne radnje. Da prijedlog bude blagovremeno podnesen (subjektivni rok 8 dana od dana prestanka razloga za propu tanje ili od kada je stranka za to saznala. zove se povra aj u pre a nje stanje (restitutio in integrum).

povra aj u pre a nje stanje. ‡ Treba da znate. sud mo e odlu iti da se postupak prekine do pravomo nosti rje enja o prijedlogu. onda se parnica vra a u ono stanje u kome se nalazila prije propu tanja. ako je propu ten rok za stavljanje prijedloga da se dopusti povra aj u pre a nje stanje ili ako je propu teno ro i te odre eno povodom prijedloga za povra aj u pre a nje stanje. Me utim. . a naknadno ulo ena alba smatra se blagovremeno ulo enom. ‡ Kad sud pravomo nim rje enjem dopusti povra aj u pre a nje stanje.‡ Povra aj u pre a nje stanje nije dopu ten. zbog npr. postupak po restitucionom prijedlogu nema u pravilu uticaja na tok parnice. propu tanja roka za ulaganje albe. ‡ Sud neblagovremen i nedozvoljen prijedlog odbacuje rje enjem kao nedopu ten. oduzima presudi dejstvo pravomo nosti. Zbog toga.

Vrijednost predmeta spora slu i za odre ivanje nadle nosti. stranaka i predmeta spora. a uz oznaku predmeta spora navodi se i njegova nov ana vrijednost. te je tu ba kao procesna radnja upravljena prema sudu. U drugu grupu elemenata tu be spadaju: tu beni osnov. sastava suda ili ulaganja revizije. ‡ Elementi tu be koji sa injavaju njen nu ni sadr aj su: odre enje suda od koga se tra i za tita. 2. a posredstvom suda. a navedene elemente dijelimo u dvije grupe. kao i svaki drugi podnesak: oznaka suda. Podaci koje tu ba mora sadr avati. osnov tu be. odre enje obje stranke: tu ioca i tu enog. bez tu ioca nema ni sudije. ‡ Dakle. . dokazi i tu beni zahtjev. odnosno bez tu be nema ni postupka (nemo iudex sine actore). i to: 1.Tu ba ‡ Tu ba je procesnopravna forma kojom se u parni nom postupku ostvaruje ustavom zagarantovano pravo na pravnu za titu. tu ba je upravljena i prema drugoj stranci-tu enom. Zato je dostavljanje tu be tu enom primarno u funkciji ostvarivanja na ela kontradiktornosti. predmet spora. dokazi i tu beni zahtjev.

s tim da je injeni ni osnov nu an elemenat tu be. ne bis in idem. ‡ ‡ . sud mo e pouzdano odlu ivati da li su pretpostavke koje se ti u principa. odluku o osnovanosti tu benog zahtjeva sud donosi na osnovu injenica koje je utvrdio na glavnoj raspravi. a ne na osnovu onih koje su iznesene u tu bi. injeni ni osnov obrazuju pravno relevantne injenice iz kojih tu ilac izvodi tu beni zahtjev kao pravnu posljedicu. Samo ako je tu beni zahtjev dovoljno odre en da se mo e razlikovati od svakog drugog njemu sli nog. res iudicata i lis pedens.injeni ni osnov tu be ‡ ‡ ‡ Razlikujemo injeni ni i pravni osnov. Prema raspravnom na elu. dok je pravni samo fakultativan. npr. injeni ni osnov tu benog zahtjeva mora biti u tu bi prezentiran u obimu koji omogu uje dopu tenost raspravljanja o tu benom zahtjevu. ispunjene. a tu eni ima mogo nost da zauzme svoj stav prema istaknutom tu benom zahtjevu. a ne i u obimu koji omogu uje odlu ivanje o osnovanosti tu benog zahtjeva. Me utim. stranke su du ne da iznesu sve injenice na kojima temelje svoje zahtjeve i da predlo e dokaze kojima se utvr uju te injenice.

onda postoji mogu nost da se izdejstvuje dono enje presude zbog izostanka. ‡ Iako o osnovanosti tu benog zahtjeva sud odlu uje na osnovu injeni ne gra e koju stranke mogu prezentirati u toku trajanja prvostepenog postupka. dok je pravni samo fakultativan. . ako su ispunjene i ostale pretpostavke za dono enje ove odluke. i kada ga tu ilac iznosi. Pravna ocjena tu benog zahtjeva se izvodi iz pravnih normi. du an je da utvrdi sud po principu: sud je du an da poznaje pravo ± iura novit curia. tu eni izostane. ‡ Da li odre ene fakti ke injenice u svom ukupnom rezultatu proizvode pravne posljedice na koje je upravljen tu beni zahtjev. sud ne obavezuje. ‡ Dakle. injeni ni osnov je nu an elemenat tu be.Pravni osnov tu be ‡ Pravni osnov. ipak je u interesu tu ioca da ve u tu bi iznese sve injenice od kojih zavisi osnovanost tu benog zahtjeva. koje za odre ene stvarne injenice ve u pravne posljedice. da ponovimo. jer ukoliko npr. pa ak i u albi.

a ne priroda materijalnopravnog ovla tenja povodom koga se za tita tra i. zato su stranke du ne da odrede sadr aj i obim pravne za tite. i promjena ili prestanak odre enog pravnog odnosa(konstitutivna). a ni preko tu benog zahtjeva. pa tako npr. Deklaratornoj i 3. tu ilac ve u tu bi unaprijed odre uje sadr aj odluke koju sud treba da donese. ‡ Pravoza titnu formu tu benog zahtjeva odre uje sadr aj pravne za tite koja se tra i. 2.Tu beni zahtjev (petitum) ‡ Tu beni zahtjev je predmet spora. i to: 1. Kondemnatornoj. tu ilac mo e od suda zahtjevati: dono enje odluke kojom se nala e izvr enje odre ene radnje(kondemnatorna). morate znati. Me utim. utvr ivanje postojanja ili nepostojanja odre enog prava ili pravnog odnosa (deklaratorna). . ‡ Uva avaju i ove tri procesne forme. ‡ S obzirom da sud ne ide ni mimo. samo je tu beni zahtjev predmet odlu ivanja. Konstitutivnoj. pa prema tome i predmet parnice kao procesnopravnog odnosa. ‡ Zato se tu beni zahtjev mo e postaviti u tri procesnopravne forme.

ovo je ustavari materijalnopravno poimanje ovog pitanja. Postavlja se pitanje da li se nosilac subjektivnog prava mo e privremeno ili trajno odre i sudske za tite tog prava. sud e donijeti presudu kojom tu beni zahtjev odbija kao neosnovan. treba kazati da je to pitanje samog subjektivnog prava. ali se i tada faksira ili upu uje email-om u pismenom obliku. Mo e se podnijeti i usmeno na zapisnik kod suda. ali mogu oprostiti dug ili odgoditi nastupanje njegove dospjelosti . pa ukoliko to pravo nedostaje in concreto. usljed nadostatka utu ivosti kao procesne pretpostavke. ‡ Identi nost tu benih zahtjeva u dvije parnice. treba kazati da je on prvo u slu bi odre ivanja identiteta tu be. svojstvo presu ene stvari sti e odluka o tu benom zahtjevu. pa bi sud u tom slu aju rje enjem odbacio tu bu kao nedopu tenu. . Drugi imaju ispravniji stav i oni tvrde da se lica ne mogu odre i prava na pravnu za titu kao javnopravnog ovla tenja. zatim. ra a prigovor litispendencije. ‡ ‡ ‡ U pravilu. Kada je u pitanju problem utu ivosti. odnosno njegove utu ivosti. pa zbog toga do preina enja tu be dolazi samo onda kada se u tu bi mijenja tu beni zahtjev. ali i dejstvo materijalne pravomo nosti ne dopu ta novu parnicu u istom predmetu. uz zadr avanje samog prava? Jedni teoreti ari predvi aju ovakvu mogu nost.‡ Kada je u pitanju funkcija i zna aj tu benog zahtjeva. tu ba se podnosi u pismenom obliku u vidu podneska.

u procesnom pravu podjela tu bi je izvr ena prema sadr aju pravne za tite koja se u tu bi tra i. dok ne do e do povrede odnosno uznemiravanja samog prava. a ne prema prirodi materijalnopravnog odnosa povodom koga se tra i pravna za tita. To je tzv. je na stvarne i li ne. 2. ‡ ‡ . Utvr uju e ili deklaratorne i 3. razlikujemo tri vrste tu bi: 1. Druga podjela.Vrste tu bi ‡ Prva podjela. Specifi nost ovih tu bi je da je potencijalni tu eni poznat i prije nego to je do lo do povrede. jeste poseban i arhai an vid dekleratorne tu be. kod koje titular prava mo e bez obzira na svoju volju. Stvarnim tu bama se tite apsolutna subjektivna prava sa dejstvom erga omnes. Karakteristika ovih tu bi je da se ne zna protiv kojih subjekata se mogu podnijeti. izaziva ka ili provokativna tu ba. Li nim tu bama se tite relativna subjektivna prava sa dejstvom inter partes. Sadr aj pravne za tite odre uje u tu benom zahtjevu tu ilac. Dosu uju e ili kondemnatorne. Tre a vrsta tu be. Kao to ve rekosmo. pa ak i protiv nje. biti pozvan da podigne tu bu kod suda za ostvarivanje svoga prava. to zna i da se lice sudskim putem izaziva da svoje pretenzije doka e tu bom pred parni nim sudom ili da spor izgubi. Preobra ajne ili konstitutivne. odnosno uznemiravanja samog prava.

‡ Pravni interes je procesna pretpostavka za dopu tenost svake. tu ilac uvijek zasniva na tvrdnji da je tu eni povrijedio neko njegovo pravo. da preda odre enu stvar. da se suzdr ava od vr enja odre ene radnje i sl. trpljenje ili propu tanje. tu ilac tra i od suda da tu enog osudi. tu ilac ima mogu nost da u izvr nom postupku ostvari prinudno izvr enje sudske odluke.Kondemnatorne ili dosu uju e tu be ‡ Tu beni zahtjev kod ovih tu bi uvijek je upravljen na odre enu radnju. odnosno propu tanje. . Svoj zahtjev da sud osudi tu enog na odre enu radnju. trpljenje. te da tu eni: plati odre enu svotu novca. pa i kondemnatorne tu be. Kod kondemnatorne tu be postojanje pravnog interesa nije potrebno dokazivati. po to njegovo postojanje proizilazi iz sadr aja pravne za tite koja se tra i. Tako npr. Ako tu eni dobrovoljno ne ispuni obavezu iz odluke.

kod zakonskog izdr avanja. tada tu bu treba odbaciti kao nedopu tenu. sud e odbiti tu ioca sa tu benim zahtjevom kao neosnovanim. a u toku postupka se utvrdi da nije. kondemnatorna tu ba mo e biti dopu tena za ostvarivanje zahtjeva povodom potra ivanja koja dospjevaju u budu nosti. Ali. . ako tu ilac u tu bi navodi da e dospjelost tek nastupiti u odre enom vremenskom periodu u budu nosti. mo e obavezati tu enog na ispunjenje obaveze koja jo nije dospjela. ‡ Samo izuzetno. ako sud na e da je zahtjev za izdr avanje osnovan.‡ Me utim. zbog nepostojanja pravnog interesa. ukoliko tu ilac tvrdi u tu bi da je potra ivanje iz tu benog zahtjeva dospjelo. npr.

Deklaratorne ili utvr uju e tu be ‡ Kod ove vrste tu bi sud samo utvr uje postojanje ili nepostojanje pravnog odnosa koji je u tu benom zahtjevu procesnopravno uobli en. predmet utvr enja mogu biti samo postoje i pravni odnosi. postoji samo jedan izuzetak. Ukoliko su pravno relevantne injenice sporne kao predmet odlu ivanja. a to je u praksi vrlo rijedak slu aj. Od pravila da injenice ne mogu biti predmet odlu ivanja. Ni apstraktna pravna pitanja ne mogu biti predmet tu be za utvr enje. a to je da tu itelj mo e putem ove tu be tra iti utvr ivanje istinitosti odnosno neistinitosti neke isprave. obigacionopravni. nasljednopravni i drugi odnosi. ovisno od toga da li sud utvr uje postojanje ili nepostojanje pravnog odnosa. npr. npr. pa predmet tu be mogu biti razli iti pravni odnosi. ‡ ‡ ‡ . utvr ivanje svojstva odre ene stvari i sl. ne mo e biti predmet tu be za utvr enje postojanje ili nepostojanje poslovne ili pravne sposobnosti. svojinskopravni. Ove tu be mogu biti pozitivne i negativne. te nije dopu teno utvr enje odnosa koji e nastati u budu nosti. ali same po sebi ne mogu biti predmet odlu ivanja. tada su predmet dokazivanja. U pravilu.

osporavanje postojanja ugovora o djelu predstavlja realnu opasnost za njegovo budu e ostvarenje. ‡ Tu ba za utvr enje je isto procesnopravni oblik ostvarivanja pravne za tite. ‡ Cilj deklaratorne ili tu be za utvr enje je prevencija. bilo radnjama ili izjavama. . tako da sadr aj pravne za tite formuliran u tu benom zahtjevu nije odre en materijalnopravnim zahtjevom. jer nesigurnost i neizvjesnost do koje se dolazi u pravnom odnosu je obi no posljedica dr anja tu enog koji. odnosno tu be za utvr enje je procesna pretpostavka na ije postojanje sud pazi ex officio. tu ilac ima pravni interes da deklaratornom tu bom tu neizvjesnost otkloni. npr. odnosno sadr ajem materijalnopravnih ovla tenja.‡ Pravni interes za podizanje deklaratorne tu be. izaziva spor o postojanju ili nepostojanju pravnog odnosa. tako da u roku koji je odre en.

Odnos deklaratorne i kondemnatorne tu be ‡ Samo prerastanje spora u povredu izaziva i prerastanje pravnog interesa sa utvr enja u pravni interes za dosu enje. tu eni mu ne e mo i sa uspjehom osporiti postojanje istog pravnog odnosa u drugoj parnici koja se vodi povodom nekog drugog zahtjeva za inidbu. ‡ Istina. koji se ostvaruje kondemnatornom tu bom. ako tu ilac izdejstvuje povoljnu odluku o postojanju pravnog odnosa. ima sporova u kojima mogu nost ostvarivanja pravne za tite kondemnatornom tu bom ne iscrpljuje u cijelosti pravni interes za podizanje i deklaratorne tu be. pa u takvim sporovima tu ilac mo e pored kondemnatorne tu be da ustane i deklaratornom tu bom i to zajedno sa kondemnatornom ili u vidu prejudicijelnog-incidentalnog zahtjeva za utvr enje. . to je posebno izra eno u sporovima o stvarnim i drugim apsolutnim pravima. zbog ega mogu nost podizanja kondemnatorne tu be ini nepotrebnim podizanje deklaratorne tu be same po sebi. npr.

koje mora biti rije eno. da bi sud mogao odlu iti o tu benom zahtjevu iz kondemnatorne tu be. kako mu tu eni vi e ne bi mogao sa uspjehom osporavati postojanje takvog pravnog odnosa. . pa se time otvara spor o prethodnom pitanju. i tada tu ilac ima pravni interes da izdejstvuje i o prethodnom pitanju odluku sa dejstvom pravomo nosti.‡ Prejudicijelni ili incidentalni zahtjev za utvr enje za tu ioca mo e nastati tek u parnici koju je pokrenuo kondemnatornom tu bom. Ne zaboravite. ‡ Incidentalni zahtjev je nov tu beni zahtjev uz postoje i ukoliko je isti sud nadle an za oba pitanja. s tim da njegovo isticanje nema za posljedicu preina enje tu be.

jer neposredno proizvodi odre enu promjenu u postoje em pravnom odnosu. . pa ako utvrdi da mu pripada. a ne stvaranja prava. pravna funkcija koja se ostvaruje konstitutivnom tu bom prevazilazi okvire funkcije postupka kao institucije u slu bi ostvarenja. a to je svakako i osnovna funkcija postupka kao institucije. onda donosi presudu kojom izri e promjene. ‡ Me utim. pravna funkcija kondemnatornih i deklaratornih tu bi se sastoji u ostvarivanju odnosno utvr ivanju postoje ih pravnih odnosa. Kod konstitutivne tu be sud prvo utvr uje da li tu iocu pripada ovla tenje na promjenu koju zahtjeva. putem preina enja ili ukidanja postoje eg pravnog odnosa. zbog ega se konstitutivne tu be zna ajno razlikuju od kondemnatornih i dekaratornih tu bi.Konstitutivne ili preobra ajne tu be ‡ Konstitutivnom tu bom tu ilac tra i od suda da donese presudu kojom se stvara nova pravna situacija. u odnosu na kondemnatorne i deklaratorne. Takva presuda ima karakter pravne injenice. ‡ Rekosmo. Zato su konstitutivne tu be rje e u pravnom ivotu.

‡ Na podru ju imovinskih odnosa. npr. kojim se tra i da se izvr enje proglasi za nedopu teno. tu ba za razvod braka. te je u njima tu beni zahtjev naj e e upravljen na izmjenu u postoje em pravnom odnosu. npr. konstitutivne tu be su rje e. . tu ba za smanjenje ili pove anje odre ene inidbe ili na smanjenje ugovorene kazne ili za odre ivanje vremena ispunjenja obaveze i sl. tu ba za progla enje prestanka ugovora o izabranom sudu ili tu ba za poni tenje odluke izabranog suda.‡ Pravo na promjenu na podru ju bra nih i porodi nih odnosa se naj e e ostvaruje konstitutivnom tu bom. npr. Konstitutivni karakter imaju i izvr ne tu be du nika. za poni taj braka i tu ba za osporavanje bra nog o instva. ‡ U posebnu vrstu konstitutivnih tu bi spadaju tu be kojima je tu beni zahtjev upravljen na promjenu procesnopravnog polo aja.

‡ Drugo procesnopravno dejstvo podno enja tu be imamo ako se tu ba preina uje zbog okolnosti koje su nastupile nakon podno enja tu be sudu. sud koji je bio nadle an u momentu podno enja tu be ostaje i dalje nadle an. koje se u pravilu vr i prema injenicama koje su postojale u momentu podno enja tu be sudu. pa se tada tu eni takvom preina enju ne mo e protiviti. iako bi zbog tih promjena trebao biti nadle an drugi redovni sud iste vrste .Procesnopravne i materijalnopravne posljedice podno enja tu be ‡ Prvo procesnopravno dejstvo podno enja tu be se sastoji u ocjenjivanju nadle nosti. ili ako tu ilac smanji tu beni zahtjev. To zna i ako se u postupku promjene okolnosti na kojima je zasnovana nadle nost suda. .to zna i da dolazi do ustaljenja nadle nosti ili perpetuatio fori.

pravo izbora se tada iscrpljuje podno enjem tu be i 5. 2.‡ Najva nije materijalnopravne posljedice podno enja tu be sudu su: 1. Ako u bra nim sporovima nakon podno enja tu be umre tu ilac. 3. no ako se povu e tu bu ili ako sud tu bu odbaci kao nedopu tenu. do prekluzije dolazi ako je tu ba podnesena poslije proteka roka. du nik tada pada u docnju u momentu kada povjerilac podnese tu bu sudu. Prekida se zastarjevanje i odr aj i to pod rezolutivnim uslovom da se postupak nastavi i okon a. . Ako rok za ispunjenje obaveze nije odre en. Ako je pravo na podno enje tu be vezano prekluzivnim rokom. a ne dolazi ako je tu ba podnesena u roku koji jo te e. 4. smatra se da do prekida nije ni do lo. nasljednici imaju pravo da nastave postupak u cilju dokazivanja osnovanosti tu be. Ako pravo izbora kod alternativnih obligacija pripada tu iocu.

npr. pod uslovom da izgubi spor po zahtjevu za predaju stvari. to ne sprje ava da se parnica izme u istih stranaka dovr i. Od ovog momenta parnica postoji. 4. nastaje parnica kao procesnopravni odnos. 2. Protivtu ba i tu ba glavnog intervenijenta mogu a je tek nastankom parnice i 5. Umje a kao tre e lice mo e se pridru iti jednoj od stranaka. a posredstvom suda i izme u stranaka (tu ioca i tu enog). Materijalnopravna dejstva litispendencije. ne mo e se u pogledu istog zahtjeva pokretati nova parnica. Ako koja od stranaka otu i stvar ili pravo o kojem te e parnica. od momenta kada mu je tu ba dostavljena. za preina enje tu be u objektivnom smislu treba pristanak tu enog. Procesnopravna dejstva litispendencije su: 1. Dok parnica te e. 3. Za litispendenciju se vezuje niz dejstava i to: procesnopravnog i materijalnopravnog karaktera. odgovara kao nesavjesni dr alac. latinski: lis-spor i pedens-parnica postoji odnosno te e. ‡ ‡ ‡ . tu eni kao savjesni dr alac. zna i da dostavljanje tu be tu enom proizvodi dejstva i po materijalnom pravu. Nakon dostavljanja tu be tu enom.Litispedencija ± lis pedens ‡ Dostavljanjem tu be tu enom. i to izme u svake stranke i suda.

Za utvr ivanje postojanja dvostruke litispedencije. Na zasnivanje litispedencije pred inistranim sudom ne pazi se po slu benoj du nosti. . ‡ Na sud e na zahtjev stranke prekinuti postupak ukoliko je pred stranim sudom pokrenut postupak u istoj stvari pod dva uslova: 1. Ako se radi o sporu za koji nije predvi ena isklju iva jurisdikcija suda u BiH i 2. ali ne moraju u obje parnice imati istu strana ku ulogu 2. to zna i da u obje parnice stranke moraju biti iste. pa e sud tada drugu tu bu odbaciti kao nedopu tenu. mjerodavan je: 1. ako utvrdi da parnica u istoj stvari ve te e. Predmet spora u obje parnice mora biti isti. Identitet stranaka. Zna i zabrana dvostruke litispedencije proizilazi iz latinske maksime: Ne bis in idem! ‡ Pokretanje parnice u odre enom predmetu pred inostranim sudom ne predstavlja apsolutnu smetnju za pokretanje parnice pred doma im sudom u istom predmetu.‡ Na postojanje litispedencije sud naj e e saznaje iz prigovora tu enog. odnosno ako se njima ostvaruje isti pravoza titni cilj. Ako postoji fakti ka uzajamnost. a isti je ako je tu beni zahtjev isti.

Objektivna kumulacija ‡ Kumulacija postoji kada se u jednoj tu bi istakne vi e pravnih posljedica u formi tu benog zahtjeva. ako je isti sud stvarno nadle an za svaki od tih tu benih zahtjeva i ako se ti zahtjevi raspravljaju u istom postupku. s tim da kumulacija vi e tu benih zahtjeva u jednoj tu bi ne dovodi u pitanje njihovu procesnopravnu samostalnost. pa je zbog toga ovakvo spajanje samo vanjsko. zbog ega ne uti e na identitet svakog od istaknutih tu benih zahtjeva. Kad su svi zahtjevi povezani istim injeni nim i pravnim osnovom i 2. . pod uslovima: 1. ‡ Norme procesnog prava dopu taju spajanje vi e tu benih zahtjeva u istoj tu bi protiv istog tu enog. ‡ Uslovi za dopu tenost spajanja u jednoj tu bi vi e tu benih zahtjeva su utvr eni normama procesnog prava i na njih sud pazi po slu benoj du nosti. Kumulirati se mogu i zahtjevi koji nisu povezani istim injeni nim i pravnim osnovom.

npr. sa zahtjevima koji se rje avaju po pravilima posebnih parni nih postupaka. a slu aju da se o tome ne bude odlu ivalo. 3. jer su alternativno i fakultas alternativno spajanje samo prividni oblici objektivne kumulacije. npr. Eventualno. logi no. tada postavlja zahtjev za povrat kupoprodajne cijene. . ‡ Kumulativno spajanje je osnovni oblik objektivne kumulacije i naj e e se primjenjuje. a u slu aju da se poka e da je ugovor ni tav. Alternativno i 4. onda postavlja drugi-pomo ni zahtjev za odlu ivanje. ‡ Tu beni zahtjevi u jednoj tu bi mogu biti spojeni: 1. 2. Kumulativno. tu ilac zahtjeva ispunjenje ugovora. kao oblik kumulacije. uz zahtjev za povra aj stvari isti e se i zahtjev za naknadu tete koja je na stvari pri injena. Tu ilac na prvom mjestu u tu bi isti e osnovni tu beni zahtjev o kome tra i da sud primarno odlu uje. U vidu fakultas alternative. Od ovog pravila postoji odstupanje samo ako to zakon izri ito dopu ta. npr. Samo kumulativna i eventualna kumulacija imaju karakter objektivne kumulacije u pravom zna enju rije i. u postupku povodom paternitetskog spora sa zahtjevom za izdr avanje. s tim da se ovi zahtjevi. ‡ Eventualno spajanje.‡ Ne mogu se kumulirati zahtjevi koji se rje avaju po op em parni nom postupku. u praksi ima iroku primjenu. me usobno isklju uju. u postupku bra nog spora zahtjev za zakonsko izdr avanje se kumulira npr.

‡ Litispedencija i sva njena dejstva nastupaju podjednako povodom i osnovnog i pomo nog zahtjeva. Zato, tu ba u pogledu pomo nog zahtjeva nema karakter uslovne procesne radnje, jer norme procesnog prava ne dopu taju podizanje tu be pod uslovom. ‡ Prema tome, ako sud usvoji glavni tu beni zahtjev kao osnovan, to e pravomo nost te presude imati za posljedicu okon anje litispedencije u pogledu pomo nog tu benog zahtjeva i to sa dejstvom ex tunc, to zna i da e se smatrati kao da nije ni nastupila. ‡ Alternativno spajanje je samo procesnopravni izraz alternativne obligacije. Zato tu ilac u tu benom zahtjevu isti e vi e pravnih posljedica i tra i da sud obave e tu enog na svaku od njih, s tim da se udovoljavanjem jednoj od njih, udovoljava i tu benom zahtjevu u cijelosti. Zbog toga je kumulacija fiktivna, jer se ostvarenjem jedne pravne posljedice gase i sve ostale, npr. tu eni je du an da preda tu iocu odre enu stvar ili da mu isplati ugovorenu svotu novca. ‡ Procesnu fakultas alternativu imamo ako npr. sud usvoji tu beni zahtjev, tada e sud u presudi izre i da se tu eni mo e osloboditi davanja stvari, ako plati odre enu nov anu svotu. To predstavlja pravo, ali ne i obavezu tu enog, odnosno to je facultas alternativa.

Preina enje tu be ili modificatio
‡ U na em pravu do preina enja tu be dolazi i onda kada tu ilac pove a postoje i zahtjev, to je preina enje u kvantitativnom smislu, ili kada uz postoje i tu beni zahtjev istakne i drugi tu beni zahtjev, to predstavlja preina enje kumulacijom, iako se u ovakvim situacijama, da znate, ne radi o promjeni identiteta tu be kojom je pokrenut postupak. ‡ Promjena tu benog zahtjeva ima za posljedicu preina enje tu be, to je i utvr eno pozitivnim odredbama na eg procesnog prava, te zbog toga, najjednostavnije, za preina enje tu be mo emo re i da je to promjena istovjetnosti tu benog zahtjeva, npr. tu ilac ustaje tu bom u kojoj tu beni zahtjev upravlja na ispunjenje kupoprodajnog ugovora, tako to tra i isporuku ugovorene koli ine robe. Zbog toga, u toku parnice tu ilac svoj tu beni zahtjev preina uje, te zahtjeva naknadu tete zbog neispunjenja ugovora. ‡ Promjena injeni nog osnova dovodi do preina enja tu be, samo onda kada istovremeno izaziva i promjenu tu benog zahtjeva.

‡ U na em pravu, posljedice preina enja tu be ima i pove anje postoje eg, kao i isticanje novog tu benog zahtjeva uz postoje i tu beni zahtjev, iako ova dva oblika preina enja ne dovode do promjene identiteta tu be. ‡ Kod pove anja tu benog zahtjeva dolazi samo do kvantitativne promjene u ve istaknutom tu benom zahtjevu, pa je stav na e BH sudske prakse da tu ilac mo e pove ati tu beni zahtjev i nakon njegovog priznanja od strane tu enog i to sve do dono enja presude. Npr. tu iocu, ukoliko se pojave nove injenice u toku postupka, a budu izazvane pogor anjem zdravstvenog stanja, pripada ve i iznos nov ane naknade u odnosu na onaj koji je istakao u tu benom zahtjevu. ‡ Me utim, kvantitativno smanjenje tu benog zahtjeva nema za posljedicu preina enje tu be, ve posljedicu povla enja tu be, i to u tom njenom smanjenom dijelu. ‡ Isticanje novog zahtjeva uz postoje i, dovodi u stvari do kumulacije tu benih zahtjeva, npr. tu ilac uz zahtjev za povra aj stvari, isti e u toku parnice i zahtjev za naknadu tete, zbog smanjenja vrijednosti te stvari.

‡ Subjektivno preina enje tu be ili permutatio personalis dovodi do promjene u li nosti tu enog, za razliku od objektivnog preina enja koje se ti e predmeta spora. ‡ Tu ilac mo e preina iti tu bu i tako to e umjesto prvobitno tu enog, tu iti neko drugo lice-naj e e zbog gre ke u pasivnoj legitimaciji tu enog jer prvobitno tu eni nije obveznik iz materijalnopravnog odnosa povodom koga se ustaje tu bom. ‡ Conditio sine qua non za subjektivnu modifikaciju je pristanak prvotu enog, i to od momenta njegovog upu tanja u raspravljanje o meritumu spora, ali isto tako i pristanak novotu enog. ‡ Dopu tenost preina enja tu be je dispozitivna radnja tu ioca, pa su uslovi za dopu tenost tu be: 1. Pristanak tu enog ili 2. Dopu tanje preina enja od strane suda. ‡ Tu ilac mo e preina iti tu bu u objektivnom smislu sve do zaklju enja rasprave, a nakon dostavljanja tu be tu enom, onda je za preina enje tu be potreban i pristanak tu enog, to se ini kod preina enja predmeta spora, odnosno preina enja u objektivnom smislu. Tu eni se mo e saglasiti sa preina enjem davanjem izri itog pristanka, pre utno ili upu tanjem u raspravljanje o preina enoj tu bi-konkludentno.

to se ti e suda, sud tako e mo e procjeniti da se preina enjem ostvaruje krajnji cilj raspravljanja spornog stanja me u strankama kako bi se otklonila mogu nost pokretanja nove parnice, zbog ega sud iz razloga svrsishodnosti dopu ta preina enje tu be i onda kada se tu eni protivi preina enju. ‡ Za subjektivno preina enje ili preina enje koje se ti e promjene u li nosti tu enog, uslovi su mnogo stro iji, jer se mo e u initi samo sa pristankom, kako prvotu enog, tako i novotu enog. Prema prvotu enom preina enje tu be ima sve posljedice povla enja tu be, a za povla enje je, kao to znate, potreban pristanak prvotu enog od momenta njegovog upu tanja u raspravljanje. Pristanak lica koje stupa u parnicu je potreban zbog toga to to lice prima parnicu u onom stanju u kome se ona nalazi kada on u nju stupa. Prema ‡
tome, uspje no subjektivno preina enje tu be rezultira time to je novotu eni, umjesto prvotu enog, stranka u postupku, s tim da je ovo preina enje mogu e samo do zaklju enja glavne rasprave.

a na njoj je izvo enje dokaza najva nija procesnopravna djelatnost. dostavljanje tu be tu enom na odgovor. Stadij pripremanja glavne rasprave podrazumjeva: ispitivanje tu be. u skladu sa na elom sudskog upravljanja postupkom. na kojoj se: 1. Sve su ovo radnje suda i u duhu su sudskog upravljanja postupkom.pripremni postupak i 2. ‡ ‡ . nisu obligatne. Zbog navedenog. Od pripremnog postupka uveliko zavisi pravilnost i efikasnost vr enja sudske funkcije. pripremno ro i te i zakazivanje glavne rasprave. sudu je prepu teno da. jer na osnovu glavne raprave sud donosi odluku o osnovanosti tu benog zahtjeva kao predmeta odlu ivanja. Glavna rasprava je centralna procesna institucija prvostepenog postupka. Za uspje no ostvarenje sudske funkcije na glavnoj raspravi. Pripremanje glavne rasprave . Priprema se procesna gra a za odlu ivanje o predmetu spora. Utvr uje postojanje procesnih pretpostavki i 2.PRVOSTEPENI PARNI NI POSTUPAK Pripremanje glavne rasprave ‡ ‡ Prvostepeni postupak se odvija u dvije faze: 1. Glavna rasprava. konstruisana je posebna faza pripremnog postupka. oblikuje tok i faze pripremnog postupka. s tim da sve radnje kojima se oblikuje pripremni postupak.

o postojanju procesnih pretpostavki koje se ti u predmeta spora. Odgovor na tu bu je procesna radnja tu enog kojom tu eni zauzima svoj stav prema tu bi i tu benom zahtjevu. ‡ ‡ ‡ . Morate znati. sud e tada tu bu odbaciti kao nedopu tenu. Propu tanje tu enog da na tu bu odgovori. sud e tada primjeniti odgovaraju e mjere za otklanjanje tih nedostataka. npr. ukoliko sud utvrdi da se radi o apsolutnoj nenadle nosti suda ili da je tu ba podnesena po isteku prekluzivnog roka. npr. nerazumljivost i nepotpunost tu be. sud nije ovla ten da odlu uje u ovoj fazi postupka. pa se zbog ovih nedostataka tu ba mo e odbaciti tek na pripremnom ro i tu. sud e odmah donijeti presudu na osnovu priznanja. pa ukoliko tu eni prizna tu beni zahtjev. a ukoliko je rije o otklonjivim nedostacima. te procesnih nedostataka na strani suda i stranaka. jer sud na osnovu odgovora na tu bu cijeni da li je potrebno zakazati pripremno ro i te ili se odmah mo e zakazati ro i te za glavnu raspravu.Prethodno ispitivanje tu be i odgovor na tu bu ‡ Ispitivanje tu be je obligatna procesna radnja u kojoj je sud ovla ten da ispituje i odlu uje o postojanju pretpostavki koje se ti u tu be. ne proizvodi za njega nikakve tetne posljedice. Stoga. res iudicata. lis pedens ili pravni interes. jer ona mora biti potpuna i razumljiva.

Pripremno ro i te ‡ Sud. Ipak. a sud smatra da je izvo enje dokaza neophodno. kao to su: razja njavanje su tine spora. razdvajanje spornog od nespornog i koja se dokazna sredstva mogu upotrijebiti za dokazivanje spornih injenica. jer se ta faza uglavnom svodi na pitanja sudskog upravljanja postupkom u materijalnopravnom smislu. jer to spada u isklju ivu funkciju na glavnoj raspravi. to zna i da sud na pripremnom ro i tu ne mo e izvoditi dokaze. a to je razja njavanje pitanja koja se ti u predmeta spora. . u pravilu. odr ava pripremno ro i te uvijek kada ocijeni da je svsishodno njegovo odr avanje sa stanovi ta to potpunijeg i cjelovitijeg pripremanja glavne rasprave. on pristupa ostvarenju drugog dijela pripremnog postupka. raspravljanje o predmetu spora je zna ajno ograni eno na pripremnom ro i tu. Izvo enje dokaza je kao izuzetak dopu teno kod izvo enja dokaza putem vje taka i uvi ajem. sre ivanje procesne gra e. ako se tome ni jedna stranka ne protivi. ‡ Nakon to sud utvrdi da ne postoje procesne smetnje za dalji tok postupka.

‡ Ako su sporne injenice od kojih zavisi rje avanje o procesnim pretpostavkama i drugim procesnim pitanjima. sud mo e uvijek da izvodi dokaze na pripremnom ro i tu radi utvr ivanja ovih injenica. ili dispozitivnim radnjama stranaka koje imaju iste posljedice. presudu na osnovu odricanja i presudu zbog izostanka. a najmanje 8 dana od dana prijema poziva. na pripremnom ro i tu sud mo e donijeti presudu na osnovu priznanja. neophodno je da znate da u toku cijelog pripremnog postupka. ‡ I na kraju. bilo dono enjem kona nog akta kojim se odlu uje meritorno o predmetu spora. ‡ U sporovima koji nisu slo eni. na njemu se postupak mo e i okon ati. funkciju suda vr i sudija pojedinac. ‡ Iako je pripremno ro i te prioritetno u slu bi neometanog odvijanja postupka. sud zakazuje glavnu raspravu odmah nakon ispitivanja tu be. ali i sudsko poravnanje. Ro i te za glavnu raspravu treba odrediti tako da se strankama ostavi dovoljno vremena za pripremu. . npr.

Glavna rasprava ‡ Glavna rasprava je jezgro postupka kao institucije. a to je utvr ivanje pravnorelevantnih injenica koje obrazuju osnov presude kao zavr nog akta. zbog ega je glavna rasprava obligatoran stadij u razvoju postupka. usmenosti. ‡ Sud mo e. zasnovati svoju odluku samo na osnovu procesne gra e koja je bila predmet usmenog. ‡ Glavna rasprava se u pravilu sastoji od vi e pojedina nih ro i ta. neposrednog i javnog raspravljanja. ‡ Osnovni zahtjevi na ela: kontradiktornosti. javnosti. ali se samo na prvom ro i tu za glavnu raspravu mo e donijeti presuda zbog izostanka. u pravilu. ekonomi nosti i neposrednosti pru aju temeljne garancije za ostvarivanje osnovne funkcije glavne rasprave. .

izraz je procesnopravnog oblikovanja ro i ta na na elu usmenosti. ona obrazuju jedinstvo koje zovemo glavna rasprava. ‡ S obzirom na na elo jedinstva glavne rasprave. neposrednosti i javnosti. u najve oj mjeri zavisi efikasnost i ekonomi nost u sprovo enju glavne rasprave. bez obzira na broj ro i ta. Zato.‡ Ideal postupka je da se glavna rasprava okon a na prvom ro i tu. ali je u praksi to prije izuzetak nego pravilo. te na ela sudskog upravljanja postupkom. stranke su ovla tene da procesnu radnju preduzimaju u cijelom toku glavne rasprave. Zato od sposobnosti suda u upravljanju postupkom. radnje preduzete na nekom od prethodnih ro i ta ne gube svoje dejstvo na nekom od sljede ih ro i ta i nije ih potrebno ponavljati. ‡ Jedinstvo glavne raprave koje obezbje uje na elo jedinstva ili koncentracije. . Naravno. to zna i sve do njenog zaklju enja.

funkciju suda u na em prvostepenom postupku vr e sudije pojedinci. zaklju enje ro i ta. ‡ ‡ ‡ . Isto tako.Upravljanje glavnom raspravom ‡ Ako funkciju suda na glavnoj raspravi vr i vije e. Rekosmo. Kada je u pitanju vije e. odlaganje ro i ta. odr ava se red na ro i tu. odluke kojim se odre uje izvo enje dokaza. ono donosi sve odluke koje se ti u upravljanja postupkom. daje se i oduzima strankama rije . a poslije zaklju ivanja. sud u pravilu odmah pristupa vije anju i glasanju. saslu anje svjedoka i vje taka. to zna i da je predsjednik vije a primus inter pares. diktira se sadr ina rasprave u zapisnik i sl. npr. U procesnopravnom smislu rukovo enje podrazumjeva sljede e radnje: otvaranje i zaklju ivanje glavne rasprave. onda je funkcija rukovo enja glavnom raspravom podijeljena izme u predsjednika vije a i vije a. isklju enje javnosti. Glavna rasprava se zaklju uje kada vije e smatra da je predmet dovoljno raspravljen. ponovno otvaranje ro i ta i sl. to predstavlja poseban stadij u razvoju postupka. te oni i upravljaju glavnom raspravom. to u ovom slu aju ne podrazumjeva predsjednika vije a. du nost je predsjednika vije a da se u toku glavne rasprave brine o odr avanju reda u sudnici i dostojanstvu suda. a u korist predsjednika vije a.

kao i prema radnjama suda. . dostavljanje spada u procesne radnje suda. ‡ Procesne radnje suda koje zahtjevaju dostavljanje.. te se ovo dostavljanje naziva li nim dostavljanjem. dostavljanjem se omogu ava svakoj stranci da zauzme svoj stav prema radnjama suprotne stranke. sudske policije i neposrednim uru enjem pismena u sudu. sudske odluke i sl. ‡ To zna i. uru uju se neposredno licu kome se dostava treba izvr iti. zatim preko nadle nog organa op ine. najjednostavnije re eno. npr. odnosno dostavljanje vr i sud po slu benoj du nosti. procesnopravna djelatnost uru ivanja pismena ili podnesaka adresatima kojima su oni upu eni. pravni lijekovi. sud dostavljanje ostvaruje preko po te. s tim da zakon omogu ava da se dostavljanje obavi i preko odre enog radnika u sudu. ‡ Prema na elu sudskog upravljanja postupkom. tu be. ‡ U pravilu.Dostavljanje ‡ Dostavljanje je.

Ovu vrstu punomo nika treba da imaju npr. Kada adresat odbije da primi pismeno. s tim da predaja pismena stranci umjesto njenom punomo niku. pa ukoliko ni u ovom poku aju ne uspije. a nemaju punomo nika u BiH. predstavlja relativno bitnu povredu parni nog postupka. kada se predaja pismena vr i zakonskom zastupniku odnosno punomo niku stranke. Predaja pismena stranci. a o tome ne obavjesti sud. dostavlja e ga ostaviti u stanu ili prostorijama u kojima to lice radi ili e pismeno ostaviti na vratima stana ili prostorije. Obi no dostavljanje dopu ta da se pismeno uru i nekom drugom licu umjesto adresata. . Dostavljanje ogla avanjem je dopu teno samo onda kada sud postavi privremenog zastupnika tu enom ije je boravi te nepoznato. ili kada stranka promjeni adresu. Me utim. ali sa dejstvom dostave adresatu. dostavlja je du an da preduzme jo jedan poku aj. Punomo nik za primanje pismena ne zastupa stranku. pa e se time smatrati da je dostavljanje izvr eno. onda se dostavljanje ostvaruje po pravilima obi nog dostavljanja. stranke koje se nalaze u inozemstvu. nije obi no. odnosno tu enom koji se nalazi u inozemstvu. umjesto njenom zakonskom zastupniku.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Ako se lice kome se pismeno mora li no uru iti ne zatekne na mjestu. a nema punomo nika u BiH. ve ima karakter li nog dostavljanja. Dostavnica je isprava koja ima snagu javne isprave i njome se zasvjedo ava da je dostavljanje izvr eno. ne proizvodi dejstva.

pa s obzirom na karakter i prirodu tih smetnji. prekid postupka mo e biti obligatan i fakultativan. . kao procesnopravni odnos. za razliku od fakti kog zastoja. ‡ Zastoj postupka je u stvari prekid postupka. fakti ki zastoj imamo kod dono enja me upresude. npr.Zastoj odnosno prekid postupka ‡ Zastoj kao procesna situacija ne ukida parnicu. ije postojanje onemogu ava nesmetano odvijanje parnice. nego samo dok zastoj traje parnica ne mo e da se odvija u pravcu svog okon anja. sud e zastati sa postupkom dok ne protekne rok u kome oni mogu prijaviti svoje u e e i sl. koji ne proizvodi nikakve procesnopravne posljedice. jer e tada sud zastati sa postupkom do nastupanja njene pravomo nosti ili u slu aju u e a javnog tu ioca ili ombdusmena. ‡ Prekid postupka je vrsta zastoja do kojeg dolazi kada se pojave odre ene smetnje. koji spada u procesnopravnu vrstu diskontinuiteta koji dovodi do procesnopravnog dejstva.

mo e odlu ivati o prethodnom pitanju i onda kada odlu ivanje o tom pitanju ne spada u njegovu nadle nost. tada sud uvijek prekida postupak. pa i kada se stranka nalazi na podru ju koje je zbog vanrednih okolnosti odsje eno od suda. ‡ Sud. a ako se nedostaci pojave u toku samog postupka. u pravilu. . ‡ Ako se nedostaci pojavljuju u momentu pokretanja postupka. bilo na strani stranaka ili suda. kao uslov za raspravljanje i odlu ivanje. da li je u injeno krivi no djelo za koje se goni po slu benoj du nosti.‡ Obligatan prekid postupka ti e se procesnih pretpostavki. ili ako se posumnja da je vje tak ili svjedok dao la an iskaz ili da je isprava la na. pa procesne pretpostavke. sud te nedostatke na odgovaraju i na in otklanja. Ako sud odlu i da sam ne rje ava o prethodnom pitanju ili kada je stranka odsje ena zbog vanrednih okolnosti. pa mu je tada prepu teno da u svakom konkretnom slu aju odlu uje da li e o tom pitanju raspravljati i odlu ivati ili e to prepustiti nadle nom organu. tada izazivaju prekid postupka ex lege. ‡ Fakultativni razlozi koji mogu dovesti do prekida postupka su: ako sud odlu i da sam ne rje ava o prethodnom pitanju. ko je u inilac i da li je on krivi no odgovoran. moraju postojati u toku cijelog trajanja postupka.

odnosno da li je svjedok ili vje tak dao la an iskaz ili je upotrijebio la nu ispravu. ako se radi o obligatnom prekidu. kada odluka o tu benom zahtjevu zavisi od toga da li je u injen privredni prestup ili krivi no djelo i ko je u inilac. ali sud ne mo e za vrijeme prekida donisiti nikakve odluke. tada sud mo e. a u slu aju fakultativnoih razloga. ‡ Me utim.‡ Me utim. jer se postupak nastavlja na njihov prijedlog. ali i ne mora prekinuti postupak. ‡ Procesnopravno dejstvo prekida se sastoji u tome da parnica kao procesnopravni odnos i dalje postoji. zavisi uglavnom od stranaka. ‡ Momentom prekida postupka prestaju da teku svi rokovi (zakonski i sudski). ‡ Odluka suda o prekidu postupka. ‡ Da li e do nastavka prekinutog postupka do i. . nakon prestanka razloga koji su do prekida doveli. ima deklaratorni karakter. odnosno prekida. pa tek dostavljanjem rje enja o nastavljanju postupka. ima konstitutivni karakter. rokovi po inju te i iznova. ako se radi o prekidu postupka do koga je do lo u slu aju kada je sud odlu io da ne rje ava o prethodnom pitanju. postupak e se nastaviti po slu benoj du nosti.

prioritetno stranaka. Dokazna sredstva. Izvo enje dokaza i ‡ 5. izvo enje dokaza i ocjenu dokaza. stranke i ostali u esnici u postupku.Dokazivanje ‡ Dokazivanje predstavlja procesnim normama uobli enu djelatnost u kojoj u estvuje sud. Ocjenu dokaza. Teret dokazivanja. Na sudu le i du nost da potpuno i istinito utvrdi sve sporne pravno relevantne injenice. ‡ Iako dokazivanje predstavlja zajedni ki zadatak svih u esnika u postupku. ipak je u na em pravu sud osnovni subjekt dokazivanja. . ‡ 4. ‡ 3. Predmet dokazivanja. ‡ Dokazivanje kao procesna djelatnost obuhvata: ‡ 1. a nakon izmjena parni nih zakona u BiH. a koja obuhvata prikupljanje dokaza. ‡ 2.

mora utvrditi njihova relevantnost. odnosno injeni nih tvrdnji. injenice utvr ene krivi nom presudom. 3. dok su injenice. Zato. sud mo e uzeti odre ene injenice i bez dokazivanja. a to su: 1. ‡ ‡ ‡ ‡ . Pretpostavljene injenice i 4. jer se prije utvr ivanja istinitosti injenica. predmet dokazivanja. u pravilu. sadr aj pravnih normi na osnovu kojih se presu uje u sporu. Nakon to se utvrdi koje su injenice pravno relevantne. presudno je stru no pravno znanje. Me utim. potrebno je utvrditi njihovu istinitost. Op epoznate injenice. zbog ega je pravilna pravna kvalifikacija predmeta spora od presudnog zna aja za pravilan ishod parni nog postupka. 2. Utvr ivanje pravnorelevantnih injenica ima za posljedicu racionalno tro enje vremena i sredstava.Predmet dokazivanja ili thema probandi ‡ ‡ Predmet dokazivanja su pravnorelevantne injenice. a istinitost se utvr uje putem dokazivanja. a krajnji rezultat je dono enje pravilne presude. nije nikada predmet dokazivanja jer va i princip iura novit curia. Za davanje pravilnog odgovora na sva pitanja koja se ti u odre ivanja predmeta spora. Priznate injenice.

uzimaju i u obzir sve okolnosti. sud e. odnosno nema procesne posljedice. ‡ Kada je u pitanju opozivanje priznanja. priznanje injenica pred sudom u toku parnice predstavlja jednostranu parni nu radnju stranke.Priznate injenice ‡ Predmet priznanja mogu biti samo injeni ne tvrdnje. prema svom uvjerenju cijeniti ho e li injenicu koju je stranka prvo priznala. . priznanje injenica dato izvan parnice ne proizvodi nikakvo procesno dejstvo. Zato. dok pravne tvrdnje ne mogu biti predmet priznanja. pa je zatim opozvala. ali se izjava o priznanju stranke mo e dati usmeno na ro i tu ili pismeno van ro i ta. ‡ Forma priznanja nije propisana parni nim zakonima u BiH. uzeti kao priznatu ili osporenu. Me utim.

‡ Od pravila da se priznate injenice ne dokazuju. postoje odstupanja. pa se zato utvr uju dokazivanjem. Naime. bra ni i paternitetski sporovi gdje sud nije vezan priznatim injenicama. pa ih sud unosi u osnov presude bez dokazivanja. ako smatra da stranke njihovim priznanjem idu za tim da raspola u zahtjevom kojim ne mogu raspolagati. No. na elo materijalne istine postavlja pred sud du nost da se utvr uju samo sporne injenice. ili u sporovima u kojima je ograni eno na elo dispozitivnosti.‡ Dejstvo priznanja se sastoji u tome to se priznate injenice ne dokazuju. . sud mo e narediti da se dokazuju i priznate injenice. npr. treba znati da sud sa priznatim injenicama izjedna ava i nesporne injenice. Zbog navedenog.

npr. ali mu tada prestaje funkcija sudije u konkretnom predmetu. ne treba dokazivati. ‡ Sud op epoznate injenice uzima u osnov odluke po slu benoj du nosti. mo e biti pozvan da se pojavi u funkciji svjedoka. privatno znanje sudije je bez procesnopravnog dejstva. u nekom ranijem postupku. ‡ injenice do ijeg je saznanja sud do ao u vr enju svoje funkcije. jer su takve injenice poznate irem krugu ljudi. . jer se one izjedna avaju sa op epoznatim injenicama. pa ukoliko sudija pojedinac ili lan vije a raspola e znanjem koje se ti e odre enih pravnorelevantnih injenica u konkretnom sporu. pa time i sudu. ‡ Me utim.Op epoznate ili notorne injenice i privatno znanje sudije ‡ Pravilo je da notorne injenice ne treba dokazivati.

Pravne pretpostavke ili presumptio iuris injenice ije postojanje zakon pretpostavlja ne treba dokazivati i to su pravne pretpostavke. ‡ Karakter pravnih pretpostavki imaju samo one presumpcije koje su uobli ene u pravnoj formi pravne norme. pa se rezlikuju dvije vrste pravnih pretpostavki: 1. Neoborive pravne pretpostavke. ‡ . jer su to pravila materijalnog prava koja su uobli ena u formu pravne pretpostavke. Oborive i 2. ‡ Neoborive pretpostavke (presumptio iuris et de iure) nisu pretpostavke u pravom smislu.

u odnosu na onu koja se poziva na injenice ije se postojanje pretpostavlja. da znate. I ovim oborivim pretpostavkama se ne isklju uje apsolutno du nost da se dokazuju pretpostavljene injenice. nego se samo teret dokazivanja prebacuje na suprotnu stranku. pravne pretpostavke su samo oborive pretpostavke (presumptio iuris tantum). polo aj u postupku se olak ava pretpostavkom prema kojoj se smatra da je obveznik ispunio ranije dospjelo potra ivanje. ali proizvode i zna ajne procesnopravne posljedice. npr. ‡ Pretpostavke su. zbog ega se mogu smatrati i pojmovima procesnog prava. . ako ima priznanicu da je isplatio one koje su kasnije dospjele. naj e e regulirane normama materijalnog prava. Najzna ajnija procesnopravnaposljedica u postupku dokazivanja je u tome da je sud vezan za pretpostavke.‡ U pravom smislu.

. nego vrstom posrednih dokaza. isti kao i kod pravnih pretpostavki. u pravilu. dok to nije slu aj sa indicijama. koristi kada ne raspola e neposrednim dokazima. da znate. indicije se ne mogu smatrati pretpostavkama. ‡ Me utim. jer sud indicije u svrhu dokazivanja pravnorelevantnih injenica. ‡ Zbog toga. me u njima je i zna ajna razlika u tome to su pravne pretpostavke pravna pravila kojima se odre uje da se odre ena injenica ima smatrati ta nom. dokazivanje putem indicija se mnogo vi e koristi na podru ju krivi nog nego gra anskog prava.Indicije ‡ Indicije predstavljaju proces izvo enja zaklju aka iz poznatih injenica o postojanju nepoznatih. ‡ Upravo zbog izre enog. sud mora biti u potpunosti ubije en u istinitost injenica koje se nalaze u funkciji indicije. jer one predstavljaju osnovu iz koje se izvodi zaklju ak o ta nosti pravnorelevantnih injenica ‡ Ipak. dok se suprotno ne doka e.

ne osloba a sud da donese presudu. ‡ Du nost prezentiranja injenica i dokaza le i na obje stranke. injenica i dokaza. odvija se u okviru zahtjeva koje postavlja raspravno. ‡ Du nost prezentiranja procesne gra e. a samo izuzetno i na sudu.Teret dokazivanja ili onus probandi ‡ Du nost prikupljanja dokaza le i u na em pravu na strankama. te e sud presudu donijeti na tetu one stranke koja nije bila u stanju da pru i dokaze koji treba da kod suda stvore uvjerenje u istinitost spornih injenica. a rijetko i istra no na elo. . bez obzira da li iznesene injenice i izneseni dokazi idu u prilog stranke koja ih je iznijela ili ne. ‡ Nemogu nost da se ta no utvrde pravno relevantne injenice u postupku na osnovu prikupljenih dokaza. pa e sud tada primjeniti pravila o teretu dokazivanja.

‡ Zakoni o parni nim postupcima u BiH ne sadr e op a pravila o preraspodjeli tereta dokazivanja izme u stranaka. Ako tu ilac ne doka e tvrdnje na kojima zasniva svoj zahtjev. tu eni se osloba a i 3. . Ulaganjem prigovora. a ne na onoj koja ne to pori e. Teret dokaza le i na onoj stranci koja ne to tvrdi. Shodno ovom osnovnom principu krivi nog prava. 2. ‡ Najva nija pravila o preraspodjeli tereta dokazivanja obuhva ena su sa tri maksime: 1. sud e donijeti osloba aju u presudu ako ne stekne uvjerenje da je optu eni krivi no odgovoran (in dubio pro reo). dok se u krivi nom postupku problem preraspodjele tereta dokazivanja rje ava u skladu sa principom presumpcije nevinosti optu enog. tu eni postaje tu ilac u pogledu dokazivanja tvrdnji iz tih prigovora.

injenice kojima se pravo mijenja ili modifikuje. ‡ injenice koje sprje avaju nastanak odre enog prava dokazuje. du na je da doka e stranka koja se poziva na te injenice. da je ugovor zaklju en pod prinudom. da je protekao rok zastarjelosti. a to je naj e e tu ilac. npr. ‡ Na tu enom je i teret dokazivanja injenica kojima se pravo gasi. da je rok za ispunjenje ugovora produ en. a to je naj e e tu eni. sve se injenice koje se pojavljuju kao predmet dokazivanja dijele u etiri grupe: injenice kojima se pravo stvara. npr. ona stranka koja se poziva na takve injenice. dokazuje tu eni. ili da je dug pla en i sl. npr. u pravilu. injenice kojima se pravo gasi i injenice kojima se sprje ava nastanak prava. . ili usljed prevare ili zablude.Predmet dokazivanja ± thema probandi ‡ U pravnoj teoriji. ‡ injenice kojima se pravo stvara. ‡ injenice kojima se pravo modifikuje.

i dokazno sredstvo. tada je rije o posrednim dokazima. s jedne strane. . a sadr aj njegovog iskaza je dokazna injenica ili dokazni osnov. ‡ Nadalje. s druge strane. ‡ Dokazne injenice ili dokazni osnov su sve injenice iz kojih se crpi saznanje na osnovu koga se izvodi zaklju ak o ta nosti pravnorelevantnih injenica. ukoliko se iz dokaznih injenica mo e izvesti neposredno zaklju ak o pravnorelevantnim injenicama. ‡ Dokazno sredstvo je odre eni izvor iz kojeg sud crpi to saznanje. dokazne injenice ili dokazni osnov. a kada se iz dokaznih injenica ne mo e neposredno izvesti zaklju ak o postojanju pravnorelevantnih injenica. svjedok je dokazno sredstvo. npr. pa tako npr.Dokaz ili probatio ‡ Dokaz kao procesnopravna kategorija ima vi estruko zna enje. tada je rije o neposrednim dokazima.

Npr. do dokaznih injenica sud. dok je iskaz svjedoka na osnovu pri anja drugih izvedeni dokaz. ‡ Prema tome. jer zaklju ivanje o pravno relevantnim injenicama na osnovu posrednih dokaza ili indicija tra i od suda dodatnu misaonu operaciju. zbog ega je ova vrsta dokazivanja nepouzdana. koju izvodi po pravilima logike i op eg ivotnog iskustva. . dolazi putem dokaznih sredstava. ‡ Posredni i neposredni dokazi se dijele s obzirom na na in njihovog pribavljanja na: izvorne i izvedene. kao izvora saznanja. sadr aj iskaza svjedoka koji pred sudom svjedo i o onome to mu je poznato iz vlastitog saznanja je izvorni dokaz.‡ Dokazivanje putem posrednih dokaza ili indicija nije po eljno. u pravilu.

svjedoka i vje taka i to kada se pojavljuju u ulozi svjedoka i vje taka. ‡ ‡ ‡ . izuzev u angloameri kom pravu.Dokazna sredstva ‡ ‡ ‡ ‡ U funkciji dokaznih sredstava se pojavljuju lica i stvari. Svjedok saop ava sudu svoje saznanje do koga dolazi opa anjem neposredno svojim ulima. jer je u iskazu vje taka bitno njegovo stru no mi ljenje. SVJEDOCI: Za svjedoka je najbitnije to to on sudu saop ava svoje saznanje. Pravilo koje ne dopu ta svjedo enje ³po uvenju ili hearsay´ je napu teno u ve ini pravnih sistema. Upravo je u ovome bitna razlika izme u svjedoka i vje taka. to lice iznosi samo svoja zapa anja. U li na dokazna sredstva spadaju: svjedoci. iskaz svjedoka je relevantan i onda kada saop ava sudu saznanje do koga nije do ao neposredno. kao vrijednosni sud. npr. U stvarna dokazna sredstva spadaju: isprave i predmeti uvi aja. Tako e. Kada se pojavljuje u ulozi svjedoka. treba praviti razliku izme u stru nog lica. nego posredstvom drugih lica. a ne mi ljenje. vje taci i saslu anje stranaka. ljekar je stru ni svjedok kada saop ava sudu svoja zapa anja o toku bolesti pacijenta. Me utim.

ije je porijeklo vansudsko i neparni no. usmeni ili pismeni iskaz koji neko lice da vansudski. svjedoku se ne mo e dozvoliti da dokazuje injenicu da se neki doga aj desio. Jedan od razloga za to je nemogu nost primjene zakletve prilikom davanja vansudskih iskaza. ‡ Drugim rije ima. radi se o pravilu o nedopustivosti primjene dokaza koji se ne izvode neposredno na ro i tu pred sudom.Hearsay ili svjedo enje po uvenju u angloameri kom pravu ta je dokaz po uvenju ili hearsay? Najkra e. ‡ Koji dokaz predstavlja hearsay? Prije svega. to zna i da se radi o posrednom dokazu. imaju i pri tome i zna aj instituta zakletve u angloameri kom pravu. ‡ . tako to e svjedo iti da mu je o tome doga aju govorilo neko drugo lice.

‡ Kada sve ovo znamo.to se BH parni nog postupka ti e. vezanu za na pravni sistem. jer je nepouzdano. iz ega bi se mogao izvesti zaklju ak da dana nja stvarnost mo da vi e zagovara isti princip kao i angloameri ko pravo??? ‡ . rekli smo da je dokazivanje putem posrednih dokaza ili indicija nepo eljno. a to je da sud nikada ne uskra uje mogu nost o evicu doga aja da li no pristupi na ro i te i da neposredno da iskaz o svome svjedo enju. treba ista i i injenicu vezanu za angloameri ko pravo. postavlja se pitanje korisnosti dopu tenja svjedo enja po uvenju ili hearsay-a u drugim savremenim pravnim sistemima svijeta. Uz ovu opasku.

‡ Od op e sposobnosti biti svjedok. treba razlikovati mogu nost pojavljivanja u ovoj ulozi u konkretnoj parnici. to mo e biti svako lice. zdravstveno stanje-fizi ki i psihi ki nedostaci. ‡ Analogno iznesenom. ni zakonski zastupnik stranke. te su svjedok i saslu anje stranaka dva posebno odvojena dokazna sredstva. ne mo e se pojaviti u ulozi svjedoka stranka. .Sposobnost i du nost svjedo enja ‡ Svako fizi ko lice je sposobno da se pojavi u funkciji svjedoka. Zbog toga se ovi u esnici mogu pojaviti u ulozi posebnog dokaznog sredstvasaslu anja stranaka. tako da uzrast. nemaju same po sobi uticaja na sposobnost da se bude svjedok. ‡ Ne mo e se u konkretnoj parnici u jednom licu da pojavi istovremeno i sudija i svjedok. ne bi se ni lice koje se pojavljuje u ulozi zastupnika pravnog lica moglo pojaviti u ulozi svjedoka. zatim. zainteresovanost i druge okolnosti. koja se me usobno isklju uju.

bra nog druga. Za la no svjedo enje propisana je krivi na odgovornost. s tim da va e i zakoni o parni nim postupcima u BiH ne predvi aju vi e mogu nost svjedo enja pod zakletvom. a ne i du nosti odazivanja pozivu suda. stepena. pa svjedok ima pravo da uskrati odgovor ako bi sebe ili srodnike po krvi izlo io opasnosti od krivi nog gonjenja. da daju iskaz pred sudom i da govore istinu. kao i o onome o emu je svjedok kao advokat ili ljekar saznao. odnosno uskra ivanja odgovora na pojedina pitanja. Svjedok mo e uskratiti iskaz o onome to mu je stranka kao svom punomo niku povjerila ili o onome to je stranka ili neko drugo lice svjedoku kao ispovjedniku povjerilo. U i vid odstupanja od uskra ivanja svjedo enja jeste uskra ivanje davanja odgovora na pojedina pitanja. Ograni enja u okviru du nosti svjedo enja se ti u samo du nosti davanja iskaza. a to je precizno utvr eno u lanu 140.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Osnovni zahtjevi koji se pojavljuju pred svjedoke su: da se odazovu na poziv suda. i to: u pravoj liniji do bilo kog stepena. u pobo noj liniji do 3. stepena i take dalje. Osloba a se svjedo enja lice koje bi svojim iskazom povrijedilo du nost uvanja slu bene ili vojne tajne. Odstupanja od du nosti svjedo enja su razli ita: jedni se osloba aju od svjedo enja. ZPP FBiH i RS-e. dok ga nadle ni organ ne oslobodi ove du nosti. ili srodnike po tazbini do 2. a drugima se daje mogu nost uskra ivanja svjedo enja. .

subjektivni odnos prema injenicama koje svjedok saop ava. odnosno slabo reprodukuje upam eno ili obrnuto.Slobodna ocjena iskaza svjedoka ‡ ‡ Neophodno je znati. Svjedok pored obaveza ima i pravo. a istovremeno su jedno od najnepouzdanijih izvora saznanja. nije te ko zaklju iti da se u ocjeni iskaza svjedoka dosta esto izvodi pogre an zaklju ak. usmenosti i javnosti. Sud po va e im ZPP-ima u BiH vi e ne mo e svjedoke. ravnodu nost i sl. ima pravo na upotrebu svog jezika. a u drugu grupu razloga nepouzdanosti svjedoka spada: zainteresovanost za spor. Kada se imaju u vidu svi ovi faktori. suo iti. svjedoci su dokazno sredstvo koje se naj e e koristi. Saslu anje svjedoka je procesna radnja koja se izvodi u odre enoj procesnoj formi koja je odre ena na elima neposrednosti. ‡ ‡ ‡ ‡ . odnosno vi e nema instituta konfrontacije ili su eljenja svjedoka. Razlog zbog ega je to tako je i to da se obi no de ava da neko dobro zapa a. npr. pravo na tro kove i naknadu izmakle dobiti i sl. iji su iskazi me usobno proturje ni. ali slabo pamti.

. njihovog razja njavanja. ‡ Naj e e. pa ni onda kada sud stavlja vje taku na uvid cijelu injeni nu i dokaznu gra u na osnovu koje treba da da svoj nalaz i mi ljenje. ‡ Du nost suda se prote e na svu relevantnu injeni nu gra u u cilju pravilnog dono enja odluke. pa sve do izvo enja injeni nog zaklju ka.Vje tak ‡ Vje tak je stru no lice koje se pojavljuje u funkciji dokaznog sredstva. kada je u sporu potrebno za utvr enje odre enih injenica stru no znanje kojim sud ne raspola e. pa njegova ovla tenja idu od utvr enja injenica. ‡ Sadr aj vje ta enja je odre en doma ajem ovla tenja. jer doma aj vje ta enja nikada ne mo e obuhvatiti injeni nu gra u jednog spora u njegovoj ukupnoj relevantnosti. sadr aj vje ta enja obuhvata i utvr ivanje odre enih injenica i istovremeno izvo enje zaklju ka iz utvr enih injenica.

. ali ne radi vje ta enja o injenicama o kojima je svjedo io. vje tak se ne razlikuje od bilo kog drugog dokaznog sredstva. ali se i tada u funkciji vje taka pred sudom mo e pojaviti samo odre eno fizi ko lice. Tako e. zato se u konkretnoj parnici ne mo e u ulozi vje taka istovremeno pojaviti ni lan sudskog vije a. pa kako vje tak nije organ suda. same stranke. U funkciji vje taka mo e se pojaviti svako lice koje raspola e potrebnim stru nim znanjem. dok vje tak mo e biti zamjenjen drugim vje takom. Zbog iznesenog. sud mo e uzeti za vje taka lice koje je ranije bilo saslu ano kao svjedok. kao ni njihovi zastupnici. tada se odre uju dva vje taka. treba praviti razliku izme u svjedoka-stru njaka i vje taka. potrebno istovremeno i medicinsko i ekonomsko znanje. U takvom svojstvu se istovremeno ne mo e pojaviti svjedok i vje tak. to je on nezamjenljiv. a ni organ stranaka.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Kako svjedok saop ava sudu svoje saznanje o injenicama koje se odnose na pro le doga aje. gdje je npr. s tim da kod slo enih vje ta enja. U na em pravu. vje tak mo e biti izuzet iz istih razloga iz kojih mo e biti izuzet i sudija. Istina. Poslije izmjena ZPP-ova u BiH. sada sud mo e odrediti samo jednog vje taka. Svjedok stru njak je lice koje saop ava sudu svoje saznanje o injenicama koje se ti u nekog doga aja iz pro losti kao i kod svjedoka. s tim da se u na em pravu vje ta enje mo e povjeriti i stru noj ustanovi. s tim da je takvo saznanje zasnovano na posebnom stru nom znanju.

njegovo izvo enje i ocjena ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Ne postoji op a du nost vje ta enja. a du an je to u initi zbog stranaka. jer je vje tak zamjenljiv. ali i zbog vi eg suda. kao to postoji op a du nost svjedo enja. Svoj nalaz i mi ljenje vje tak iznosi u pravilu usmeno na raspravi. Sud nikad ne bi smio nekriti ki usvojiti mi ljenje vje taka. koji uvijek mora biti obrazlo en.Vje ta enje. bilo da usvaja ili odbija mi ljenje vje taka. kao i svako drugo dokazno sredstvo. kao i pravilnost zaklju ka koji vje tak izvodi iz tih injenica. odnosno trebao bi preispitivati pravilnost injenica koje le e u osnovi stru nog mi ljenja vje taka. Du nost vje ta enja obuhvata du nost odazivanja na poziv suda i du nost izno enja nalaza i mi ljenja. Sud ocjenjuje mi ljenje vje taka po na elima slobodne ocjene dokaza. sud mo e rje enjem narediti vje taku da naknadi tro kove koje je prouzrokovao svojim neopravdanim nedolaskom ili neopravdanim odbijanjem da vje ta i. . zbog ega se prema vje taku mogu izracati samo nov ane sankcije. s tim to mu sud mo e odrediti da u odre enom roku prije rasprave podnese pismeno svoj nalaz i mi ljenje. Sud je du an da u obrazlo enju iznese razloge. Na zahtjev stranaka.

Me utim. U funkciji informativnog saslu anja. stranke se pojavljuju kao subjekti parni nog postupka. ‡ Zato je izvo enje dokaza saslu anjem stranaka procesnopravno uobli eno. jer su i same subjekti tog spornog odnosa. od saslu anja stranaka kao dokaznog sredstva. .Saslu anje stranaka kao dokazno sredstvo ‡ Stranke su va an izvor saznanja o spornim injenicama koje su relevantne za rje avanje spora. kao i kod izvo enja dokaza svjedocima. pa i njihove radnje imaju karakter procesnih radnji. pa mogu da pru e sudu i najpotpunije obavje tenje o svim spornim pitanjima. ‡ Treba razlikovati informativno saslu anje stranaka. zbog ega je saslu anje stranaka uobli eno u posebno dokazno sredstvo. zbog ega i sposobnost stranke da se pojavi u ulozi dokaznog sredstva ne zavisi od njene parni ne sposobnosti. izjava koju stranka daje u funkciji dokaznog sredstva nema karakter procesne radnje.

npr. promjenu ili prestanak odre enog pravnog odnosa . spadaju u najstarija dokazna sredstva. pored svjedoka. spada: sadr aj isprave. i to na osnovu sadr aja koji je na tom predmetu odre enim znacima izra en. Dokazne ili dokumentarne. Dispozitivne ili konstitutivne i 2. kod isprava je dokazni osnov ili razlog uvijek njen sadr aj. ugovor i testament. jer funkciju isprave ima svaki tjelesni predmet iz kog sud crpi svoje saznanje o pravnorelevantnim injenicama. isprave se dijele na: 1. ‡ Karakter dispozitivnih ili konstitutivnih isprava imaju one izjave volje koje su upravljene na zasnivanje. ‡ Me u najva nije kriterije za podjelu isprava. . ‡ S obzirom na sadr aj. forma isprave i njen izdavalac. a kod uvi aja je to sam predmet uvi aja. ‡ Razlika izme u isprava kao tjelesnih predmeta i uvi aja je u njihom sadr aju.Isprave ‡ Isprave spadaju u stvarna dokazna sredstva. ‡ Prema tome. ‡ Isprave.

‡ Karakter javnih isprava imaju one isprave koje je izdao dr avni organ u granicama svoje nadle nosti. . npr. ‡ S obzirom na formu. da su izdate u pripisanoj formi i da je njihovo izdavanje u okviru nadle nosti izdava a. ‡ S obzirom na izdavaoca. ‡ Deklaratorna pismena forma nije uslov za punova nost izjave volje koja je sadr ana u ispravi. ‡ Konstitutivni karakter imaju one isprave ije je postojanje uslov punova nosti izjave volje koja je u ispravi opredme ena.‡ Dokaznim ili dokumentarnim ispravama se zasvjedo ava ili potvr uje posjedovanje odre enih fakata u svrhu dokazivanja. ‡ U nejavne ili privatne isprave spadaju sve isprave koje se mogu podvesti pod pojam privatne isprave. pa npr. isprave se dijele na javne i nejavneprivatne isprave. isprave mogu biti konstitutivne i deklarativne. karakteri u ih sljede a obilje ja: da su izdata od strane nadle nog organa. isprava kojom se zasvjedo ava da je usmeno zaklju en u pro losti odre eni pravni odnos. pa prema tome. nepo tivanje pismene forme povla i za sobom apsolutnu ni tavost ugovora.

dopu teno je dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvr ene injenice ili da je isprava nepravilno sastavljena.Dokazna snaga i ocjena isprava ‡ Pravilo je da sud cijeni dokaznu snagu isprave po ne elu slobodne ocjene dokaza samo onda kada su u pitanju nejavne ili privatne isprave. ‡ Iz navedene konstatacije. Da je sadr aj isprave istinit. . odnosno izdata od organa koji je na ispravi ozna en i 2. ako su propisno ovjerene i pod uslovom uzajamnosti. da se zaklju iti da se sud u ocjenu dokazne snage javnih isprava uop e ne upu ta. ‡ Me utim. ‡ Inozemne javne isprave imaju istu dokaznu snagu kao i doma e javne isprave. Da je isprava autenti na. ‡ Dokazna snaga javne isprave izvodi se iz dvije presumpcije: 1.

Uvi aj ili o evid ‡ Uvi ajem sud saznanje sti e svojim neposrednim opa anjem pravnorelevantnih injenica. zbog ega se uvi aj smatra najjednostavnijim i najsigurnijim na inom saznanja. predmet uvi aja istovremeno i dokazno sredstvo. a putem uvi aja mogu se utvr ivati samo injenice iz sada njosti. ipak se on u praksi rje e koristi i to zbog toga to su predmet dokazivanja naj e e injenice koje se odnose na neki doga aj iz pro losti. . ‡ Neophodno je znati da je kod uvi aja. ‡ I pored svih ovih prednosti uvi aja.

pa je izvo enje obezbje enja dokaza dopu teno u slu aju: Da postoji opasnost da se dokaz ne e mo i izvesti ili e njegovo kasnije izvo enje biti ote ano. ‡ Kako vidite. ustanovom obezbje enja se odstupa od pravila da se dokazi izvode u postupku i to na glavnoj raspravi. u slu aju opasnosti da izvo enje dokaza saslu anjem svjedoka ne bi bilo mogu e. ili mijenja esto prebivali te i sl. a uz ovo treba da postoji i prijedlog za obezbje enje dokaza. zato to je svjedok te ko bolestan.Obezbje enje dokaza ‡ Ovom ustanovom se omogu ava utvr ivanje injenica izvo enjem dokaza i prije pokretanja parnice. . npr.

tako i u toku parnice. pod uslovom da je obezbje enje dokaza potrebno prije ili u postupku vanrednih pravnih lijekova.‡ U postupku za obezbje enje dokaza ne mo e se izvesti dokaz saslu anjem stranaka. nadle an je ni i sud prvog stepena na ijem podru ju se stvar nalazi. odnosno lice boravi. ‡ O prijedlogu za obezbje enje dokaza odlu uje sud u zavisnosti od toga da li se obezbje enje dokaza tra i prije pokretanja postupka ili nakon to je postupak pokrenut. ‡ Obezbje enje dokaza mo e se tra iti kako prije pokretanja parnice. Ako se tra i prije pokretanja postupka. a ako je prijedlog stavljen u toku postupka. . a mo e se tra iti i nakon pravomo nog okon anja postupka. onda je nadle an sud pred kojim je postupak u toku.

zbog ega je sud du an da u obrazlo enju presude iznese povjerljive argumente na kojima je zasnivao svoje uvjerenje ocjenom dokaza. Izvo enje dokaza u u em smislu je procesna djelatnost upotrebe dokaza koje je sud odlu io da izvede. ‡ ‡ ‡ . a procesna forma izvo enja dokaza je glavna rasprava. 2. Odlu ivanje o izvo enju predlo enih dokaza je u isklju ivoj nadle nosti suda. tako to svaki izvedeni dokaz cijeni zasebno i sve dokaze zajedno. Da li je ponu eno dokazno sredstvo podobno da se utvrdi istinitost pravnorelevantne injenice koja je predmet dokazivanja. du nost predlaganja dokaznih sredstava je u pravilu na strani stranaka. odlu ivanje o izvo enju dokaza i sam in izvo enja dokaza. Ocjena dokaza slijedi poslije izvo enja dokaza.Izvo enje i ocjena dokaza ‡ ‡ ‡ Izvo enje dokaza u irem smislu obuhvata: predlaganje dokaznih sredstava. tako da je sud ovla ten samo izuzetno da odstupi od izvo enja dokaza na glavnoj raspravi. Da li zahtjeva dokazivanje i 3. Da li je injenica za ije se utvr enje dokaz predla e pravno relevantna. U na em pravu. kojom prilikom sud utvr uje: 1. Ocjenu dokaza vr i sud po na elu slobodne ocjene dokaza.

ukoliko stranka odbije da plati propisanu taksu. za tro kove po tarine.Parni ni tro kovi ‡ Parni ni tro kovi se sastoje od: 1. prevo enja i ovjeravanja isprava. Sud ne mo e odbaciti tu bu zbog toga to tu ilac nije platio propisanu taksu. Svjedok i vje tak moraju da zahtjevaju naknadu odmah nakon saslu anja. tro kovi i nagrade punomo nika. ‡ ‡ ‡ ‡ . Izdataka koji su izazvani neposredno radnjama u parnici i povodom nje. ali se mo e zahtjevati prinudno izvr enje. a sud je du an da ih na to upozori. Izdataka za sudske takse i 2. a u kona nici ona stranka koja izgubi parnicu. Tro kovi sudskih taksi regulirani su Zakonom o sudskim taksama. tro kovi za izvo enje i obezbje enje dokaza. objavljivanja sudskih oglasa i sl. Osnovno pravilo je da sve parni ne tro kove snose stranke. kao to su: li ni tro kovi stranaka i njihovih zastupnika. iji je sastavni dio i taksena tarifa. tako to svaka stranka unaprijed snosi tro kove koje prouzrokuje svojim radnjama. izdaci za putne tro kove i dnevnice. u protivnom gube pravo na naknadu.

Javni tu ilac i ombdusmen imaju pravo na naknadu tro kova. osnovni kriterij prema kome se odre uje na kojoj stranci le i obaveza naknade parni nih tro kova je kriterij uspjeha u parnici. Rekosmo. ali ne i na nagradu. Ako tu eni nije dao povoda za tu bu i ako je u odgovoru na tu bu priznao tu beni zahtjev. Isto tako. Pravo na naknadu pripada samo za one tro kove koji su bili neophodni za vo enje parnice. stranka je du na nezavisno od ishoda parnice da nadoknadi protivnoj stranci tro kove koje je prouzrokovala zloupotrebom procesnih prava. ali ga to ne osloba a da sporne injenice utvr uje drugim dokazima. Suparni ari koji solidarno odgovaraju u predmetu povodom koga se vodi parnica. . sud e odustati od izvo enja dokaza. solidarno odgovaraju i za tro kove postupka. Ako je parnica zavr ena sudskim poravnanjem. svaka stranka podmiruje svoje tro kove. pa zbog toga stranka koja izgubi parnicu u cijelosti snosi svoje vlastite tro kove i nadokna uje tro kove suprotne stranke. Me utim. tu ilac e nadoknaditi tu enom parni ne tro kove. prije nego to se upustio u raspravljanje o glavnoj stvari. o emu odlu uje sud. stranka je du na neovisno o ishodu parnice naknaditi protivnoj stranci to kove koje je prouzrokovala svojom krivicom.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Ukoliko iznos potreban za podmirenje tro kova ne bude polo en. u kome nije druga ije dogovoreno.

njih podmiruje stranka koja je podnijela prijedlog za obezbje enje dokaza. ‡ Besplatnog punomo nika postavlja sud. pripada stranci u postupku koja. siroma ko pravo. ‡ Obezbje enje parni nih tro kova ili cautio iudicatum solvi. ‡ to se ti e tro kova postupka za obezbje enje dokaza. . ne bi mogla podmiriti tro kove postupka bez tete za nu no izdr avanje sebe i svoje porodice.‡ Sud o naknadi parni nih tro kova odlu uje bez raspravljanja i to samo na prijedlog stranaka. ‡ Pravo na osloba anje od pla anja parni nih tro kova tzv. a to bi trebao biti advokat na ije zastupanje pristaje sud i sama stranka. s tim da djelimi no osloba anje podrazumjeva samo osloba anje od pla anja taksa. Ovo osloba anje mo e biti potpuno i djelimi no. s obzirom na svoje imovno stanje. s tim da zahtjev za naknadu tro kova stranke mogu staviti najkasnije do zavr etka raspravljanja koje prethodi odlu ivanju o tro kovima. odnosno prethodno obezbje enje tro kova postupka se u na em pravu mo e tra iti samo onda kada se u ulozi tu ioca pojavljuje strani dr avljanin ili lice bez dr avljanstva.

. o protivtu bi ili o izdavanju platnog naloga. 2. ‡ Zahtjev tu enog za obezbje enje parni nih tro kova ili aktorska kaucija. bez obzira ko se pojavljuje u njegovoj ulozi. jer tada tu enom ovo pravo ne pripada. 4. proizvodi neposredno dejstvo. o poni tenju braka ili razvodu. Ako u dr avi kojoj pripada tu ilac. Ako tu ilac u BiH u iva pravo azila. jer tu eni nije du an da nastavi postupak sve dok se pravomo no ne odlu i o njegovom zahtjevu. 3. ‡ Tu enom ne pripada pravo na obezbje enje parni nih tro kova pod uslovima: 1.‡ Pravo na obezbje enje parni nih tro kova pripada tu enom. Ako se tu beni zahtjev odnosi na potra ivanje tu ioca iz radnog odnosa u BiH. Ako je rije o mjeni noj ili ekovnoj tu bi. Ako se vodi spor o postojanju ili nepostojanju braka. ili se vodi spor o utvr ivanju ili osporavanju o instva odnosno materinstva i 5. pod uslovom da nema ograni enja. dr avljani nisu obavezni da daju obezbje enje.

jer izjava o povla enju tu be ne podrazumjeva istovremeno i izjavu tu ioca o neosnovanosti tu benog zahtjeva.Dispozitivne radnje kojima se okon ava postupak ‡ Rekli smo. ali. a njom tu ilac manifestuje svoju volju da odustaje od tra enja pravne za tite u pokrenutoj parnici. ‡ Stranke mogu svojom voljom postupak okon ati i preduzimanjem drugih odre enih dispozitivnih radnji. time se ne odri e od tra enja pravne za tite u konkretnom predmetu. ‡ Tu ilac mo e povu i tu bu sve do zaklju enja glavne rasprave. . Razlozi povla enja tu be su procesnopravno irelevantni. a u sporovima za razvod braka do momenta dono enja pravomo ne presude. ‡ POVLA ENJE TU BE je procesnopravna izjava upravljena sudu. zapamtite. kao to je povla enje tu be i sklapanje sudskog poravnanja. stranke mogu slobodno raspolagati svojim zahtjevima tokom postupka.

to ete vidjeti u bilo kom parni nom zakonu u BiH. pa povla enje tu be postoji samo u onim slu ajevima u kojima zakon pretpostavlja da je stranka preduzela dispozitivnu parni nu radnju kojom se okon ava postupak. ‡ Prema tome. ‡ Pasivno dr anje tu ioca pretpostavlja povla enje tu be ako tu ilac ne ispravi ili ne dopuni tu bu u roku koji mu sud odredi. odnosno da je tu ilac povukao tu bu in concreto. kada tu ilac ne doka e da je polo io aktorsku kauciju u odre enom roku i sl. npr. s tim da tu ilac ima mogu nost da povodom istog zahtjeva ponovo podigne tu bu.. . ‡ Izjavu o povla enju tu be tu ilac mo e dati usmeno na ro i tu ili putem podneska. ‡ Fikcija o povla enju tu be je zakonska fikcija odnosno pretpostavka.‡ Za povla enje tu be potreban je pristanak tu enog od njegovog upu tanja u raspravljanje o glavnoj stvari. mada on to uistinu nije uradio. a u bra nim sporovima od momenta zaklju enja glavne rasprave. najva nije dejstvo povla enja tu be je u tome to izaziva ga enje parnice kao procesnopravnog odnosa. te se i tada smatra da je tu ba povu ena.

pa ukoliko na to tu ilac pristane. ‡ Predmet sudskog poravnanja mora biti tu beni zahtjev kao predmet spora i to u cjelini ili samo u jednom dijelu. sudsko poravnanje je regulirano normama procesnog prava. nego debela parnica. ‡ Do poravnanja obi no dolazi tako to tu ilac odustaje u dijelu istaknutog tu benog zahtjeva. kada tu eni ne osporava osnov.Sudsko poravnanje ili nagodba ‡ U na em pravu. stranke i nakon pokretanja parnice imaju mogu nost da kori tenjem ustanove sudskog poravnanja mirnim putem rije e spor bez dono enja presude. ali sa svim posljedicama koje u pogledu rje avanja spora ima presuda kao akt suda. zbog ega narod i ka e: Bolje je mr avo poravnanje. a to je u cilju pobolj anja me usobnih odnosa. npr. a vansudsko normama obligacionog prava. ‡ Nakon pokretanja postupka. sud je du an da podsti e stranke na sklapanje sudskog poravnanja. nego samo visinu tete. ali ih ne smije na to prisiljavati. tada dolazi do poravnanja. . ‡ Dakle.

isto kao i vansudsko. s tim da je to mogu e samo u sporovima u kojima stranke mogu disponirati predmetom spora. jer ako do sklapanja poravnanja do e tek kada je parnica u albenom stadiju. ‡ Na procesne pretpostavke sklopljenog sudskog poravnanja sud mora paziti po slu benoj du nosti. ‡ . Sudsko poravnanje se mo e pobijati tu bom za poni taj. ali se mo e tra iti prinudno izvr enje obaveze preuzete poravnanjem. ‡ Poravnanje se zaklju uje uvijek pred parni nim sudom prvog stepena. tako da nova parnica izme u istih stranaka nije dopu tena. ‡ Uno enjem izjava stranaka o poravnanju u zapisnik. tim inom poravnanje sti e formu sudskog poravnanja. to je stav i na e sudske prakse. s tim to tu ilac pristaje na isplatu u ratama. Materijalnopravno dejstvo poravnanja predstavlja pravna i poslovna sposobnost i ovla tenje stranaka da disponiraju pravima i obavezama. Procesnopravna dejstva sudskog poravnanja su izjedna ena sa pravomo nom sudskom presudom. ‡ Stranke mogu u toku cijelog postupka pred sudom zaklju iti poravnanje. ‡ ‡ ‡ Sudsko poravnanje proizvodi materijalnopravno i procesnopravno dejstvo.‡ Do poravnanja dolazi i kada tu eni u cijelosti priznaje potra ivanje iz tu benog zahtjeva. to ima za posljedicu ga enje pobijane presude.

Protivtu bom. to zna i da procesnopravnim prigovorima tu eni eli izdejstvovati odbacivanje tu be kao nedopu tene. ‡ Procesnopravni su oni prigovori kojima se osporava dopu tenost tu be. ali mu norme procesnog prava moraju obezbjediti ravnopravan polo aj prema tu iocu. te tada tu eni raspola e sa: 1. tu eni naj e e zauzima odbrambeni stav. a materijalnopravni su oni prigovori kojima se osporava osnovanost tu benog zahtjeva. Prigovorom. 2. jer ga vlastiti interes opredjeljuje na takvo dr anje u parnici. ‡ Istina.Odbrambene radnje tu enog ‡ Tu eni nije obavezan na odre eno dr anje u parnici. a materijalnopravnim prigovorima odbijanje tu benog zahtjeva kao neosnovanog. . ‡ Tako. ‡ PRIGOVORI se dijele na procesnopravne i materijalnopravne. tu eni mo e zauzeti odbrambeni stav. mo e priznati tu beni zahtjev tu ioca i mo e zauzeti potpuno pasivan stav. Kompenzacijom ili prigovorom prebijanja i 3.

‡ Me utim. ‡ Materijalnopravni prigovori su tvrdnje injeni nog karaktera i dijele se na tri vrste: 1. npr. Nedostaci u pogledu predmeta spora. ne mo e da se oglasi mjesno nenadle nim. apsolutna. npr. zbog nedostatka poslovne sposobnosti. Na strani stranaka. ne mo e bez pristanka tu enog povu i ili preina iti tu bu u subjektivnom smislu. nakon to se tu eni upustio u raspravljanje o glavnoj stvari i sl. 2. npr.‡ Razlozi za procesnopravne prigovore mogu biti: 1. Prigovori kojima tu eni iznosi injenice koje sprje avaju nastanak tu iteljevog prva. npr. ‡ S druge strane. postojanje procesnih smetnji res iudicata i lis pedens. 3. . 2. Prigovori kojim tu eni iznosi injenice koje uskra uju ostvarenje postoje eg prava tu ioca. sud vi e npr. Prigovori kojima tu eni iznosi injenice koje izazivaju prestanak tu io evog prava. strana ka i parni na sposobnost ili nedostaci u zastupanju. tu ilac npr. prigovor neispunjenja ugovorne obaveze od strane tu ioca. Na strani suda. npr. stvarna i mjesna nenadle nost. momentom upu tanja tu enog u raspravljanje. niti mo e tra iti obezbje enje parni nih tro kova-aktorsku kauciju. kad tu eni tvrdi da je ispunio obavezu i 3. niti tu eni mo e da se poziva na nadle nost arbitra e. npr.

a ako nije. ako je protupotra ivanje u visini potra ivanja iz tu benog zahtjeva. ‡ Zapamtite. ‡ Tu eni mo e ista i prigovor kompenzacije samo do zaklju enja glavne rasprave i do nje dolazi tek odlukom suda. ‡ Kompenzacija se vr i tako to sud odbija tu ioca sa tu benim zahtjevom.‡ KOMPENZACIJA ILI PRIGOVOR PREBIJANJA je primarno ustanova obligacionog prava i jedan je od oblika ga enja obaveze. onda se tu enom nala e da ispuni potra ivanje tu ioca u dijelu koji nije kompenziran. dejstvo kompenzacije ne proizvodi sam fakt sticanja uslova za kompenzaciju. ‡ Potra ivanje tu enog se mo e kompenzirati samo do visine potra ivanja koje je istaknuto u tu benom zahtjevu. . nego tek izjava jedne stranke drugoj da vr i kompenzaciju.

‡ Ona je u funkciji odbrambenog sredstva kada se njome isti e tu beni zahtjev upravljen na odbijanje zahtjeva koji tu ilac isti e u tu bi. protivtu bu podi e tu eni u parnici koja te e povodom tu be i njome se protiv tu ioca isti e samostalan tu beni zahtjev. . ‡ Kao ofanzivna radnja. npr. Kao ofanzivna radnja. prejudicijelna i kompenzaciona protivtu ba. zbog ega se u istom postupku utvr uju injenice koje mogu biti relevantne za oba zahtjeva. te je ovo primarna funkcija protivtu be. protivtu ba je u funkciji procesnopravne ustanove kojom se omogu ava tu enom da u istoj parnici ostvari neko svoje pravo protiv tu ioca.Protivtu ba ‡ Kao odbrambena radnja tu enog. Kao odbrambena radnja isto defanzivnog karaktera i 2. ‡ Protivtu ba se mo e koristiti u dvojakoj funkciji: 1. iz tu be i protivtu be.

a kupac ustaje protivtu bom i tra i naknadu tete zbog toga to isporu ena roba ne odgovara ugovorenom kvalitetu. Prejudicijelnu i 3. poslu it e se protivtu bom. npr. Kompenzacionu protivtu bu. s tim da se tada tu eni mo e poslu iti i obi nim prigovorom ili protivtu bom. prodavac ustaje tu bom i tra i isplatu kupoprodajne cijene za isporu enu robu. ‡ Prejudicijelnom protivtu bom tu eni isti e zahtjev da se utvrdi postojanje ili nepostojanje pravnog odnosa od koga zavisi odluka o tu benom zahtjevu. 2. ‡ Koneksna protivtu ba se odre uje s obzirom na koneksitet ili vezu koja postoji izme u zahtjeva iz tu be i protivtu be. ‡ Ako tu eni ima pravni interes da se o prejudicijelnom spornom pravnom odnosu donese odluka sa dejstvom pravomo nosti. Koneksnu. .Vrste protivtu be ‡ Razlikujemo: 1.

protivtu ba je samostalna parnica i njena sudbina nije odre ena sudbinom parnice koja se vodi povodom tu benog zahtjeva. osim ako je za zahtjev iz protivtu be nadle an vi i sud. ‡ Me utim. jer se prigovorom kompenzacije mo e kompenzirati protupotra ivanje samo do visine potra ivanja iz tu be. da znate. protivtu ba je dopu tena nakon zasnivanja litispedencije povodom tu be i mo e se podi i sve do zaklju enja glavne rasprave.‡ Kompenzacionom protivtu bom tu eni isti e protiv tu ioca tu beni zahtjev koji je upravljen na potra ivanje koje je podobno za kompenzaciju. sa potra ivanjem koje tu ilac isti e u tu benom zahtjevu. odbacivanjem ili povla enjem tu be. ali zbog ekonomi nosti naj e e to ne ini. obje parnice se vode u istom postupku i donosi se jedna odluka. . atrakcionu nadle nost. ‡ ‡ ‡ Va no je ista i. to predstavlja tzv. Za protivtu bu je nadle an onaj sud pred kojim te e parnica po tu bi. kako tu eni mo e protivpotra ivanje isticati putem prigovora kompenzacije ili putem protivtu be. ta ovo prakti no zna i: Ako do e do okon anja parnice povodom tu be. ipak protivtu ba ima prednost u onim situacijama kada je protupotra ivanje tu enog ve e od potra ivanja tu ioca. ‡ ‡ Dakle. mada sud mo e i razdvojiti raspravljanje o zahtjevu iz tu be i protivtu be. npr. Jedino. to ne e imati uticaja na tok parnice povodom protivtu be.

i to samo u postupku izdavanja platnog naloga i u postupku zbog smetanja posjeda. ali se pojavljuje u vezi sa raspravljanjem i odlu ivanjem o predmetu spora. ‡ Izuzetno.Sudske odluke ‡ S obzirom na procesnu formu. . odnosno o tu benom zahtjevu. a to su tzv. odlukom u obliku rje enja sud odlu uje o predmetu spora. procesna pitanja. ‡ Odluku u obliku rje enja sud donosi kada zauzima svoj stav o nekom pitanju koje se ne ti e neposredno predmeta spora. sve odluke suda se dijele na presude i rje enja. ‡ Odluku u obliku presude sud donosi kada odlu uje o predmetu spora.

u pravilu. ‡ Kada utvrdi obje premise. ‡ Zaklju ak ili conclusio o osnovanosti tu benog zahtjeva izvodi se silogisti kom operacijom. a pravilna primjena pravila postupka je u slu bi dono enja pravilne odluke. izvo enjem dokaza. odnosno podvodi injeni no stanje pod odgovaraju e norme materijalnog prava i izvodi zaklju ak o osnovanosti tu benog zahtjeva. sud supsumira. obrazuju odgovaraju e norme materijalnog prava. . tako to donju premisu-premissa minor obrazuju pravnorelevantne injenice. a sadr aj pravnih normi koji primjenjuje. a gornju premisu-premissa maior. ‡ injeni no stanje sud utvr uje. izvodi tuma enjem.Presude ‡ Presuda je zavr ni akt kojim se okon ava raspravljanje i odlu ivanje u prvostepenom postupku o predmetu spora.

a svaka operacija zaklju ivanja i ocjene koja se odvija u okviru ocjene rezultata dokazivanja istinitosti injeni nih tvrdnji. Peripateti kom doktrinom se utvr uje kriterij za razlikovanje gdje prestaje injeni no utvr enje. 2. do ega se dolazi upore ivanjem dokaznih osnova sa injeni nim tvrdnjama. pa se putem slobodne ocjene dokaza utvr uje istinitost injeni nih tvrdnji. 3.‡ Razgrani enje injeni nog i pravnog pitanja je u injeno uz pomo sljede ih doktrina: 1.injeni nih tvrdnji. sva pitanja koja se pokre u u vezi ta nog reprodukovanja fakti kih odnosa. Teleolo ka ili ciljna. imaju zna aj injeni nih pitanja. ‡ Kod ove doktrine su predmet slobodne ocjene dokazi. a gdje nastaje pravna ocjena u jednom sporu. Gnoseolo ka ili doktrina utvr ivanje razlike u na inu saznanja injenica i prava-donja i gornja premisa i 4. Logi ka ili pojmovna. a ne injenice koje su predmet dokazivanja. . ‡ Kod peripateti ke doktrine. ima karakter injeni nog zaklju ivanja i ocjene.

a ne momentom prijema.Dono enje i objavljivanje presude ‡ Presudom sud odlu uje o zahtjevu koji se ti e glavne stvari i sporednih potra ivanja. ‡ Ukoliko sud odstupa od pravila da se presuda donese neposredno nakon zaklju enja glavne rasprave. ‡ Dono enje presude je poseban stadij postupka koji otpo inje vije anjem i glasanjem. s tim da predsjednik vije a glasa posljednji. litispedencija se zasniva u momentu kada tu eni zaprimi tu bu. momentom otposlanja. a suprotno od ovoga. tada se presuda ne objavljuje. to je jedino ispravno. ‡ Vije anje i glasanje se obavlja uz isklju enje javnosti. ‡ Objavljivanje presude je zavr ni in u procesu njenog dono enja. ‡ Da znate. . a zavr ava se objavljivanjem presude. presuda sti e svojstvo sudskog akta. ‡ Sudija pojedinac neposredno izri e presudu. nego se strankama saop ava dostavljanjem.

stranke se mogu odre i prava na albu. s tim da ispravljanje nikada ne smije pre i u dopunjavanje ili izmjenu presude. a mo e ih otkloniti sud koji je presudu donio. ukoliko se iz obrazlo enja ne mo e vidjeti kako i na osnovu kojih dokaza je sud do ao do uvjerenja o ta nosti spornih injenica. ‡ Presuda se uvijek mora pismeno izraditi. o emu ete vi e prakti no na vje bama. ‡ Kad govorimo o ispravljanju presude. odnosno otposlanja. ‡ Ukoliko sud primjeti nedostatke u donesenoj presudi. odnosno otklanjanje gre aka. a ovom prilikom samo isti em da. mislimo na nedostatke koji ne predstavljaju razlog za pobijanje donesene presude. ijim istekom presuda sti e svojstvo pravomo nosti. ve jedino mo e sugerirati strankama da protiv takve presude ulo e albu. ‡ Tek od momenta objavljivanja presude. . to predstavlja razlog za pobijanje donesene presude. ne mo e ih otklanjati sam ukidanjem ili preina enjem. a sadr aj presude je odre en zakonom i ona sadr i: uvod. vi e presudu ne mo e ukinuti ni izmjeniti.‡ Vezanost suda vlastitom presudom ogleda se u tome to sud nakon objavljivanja. ‡ Prvostepeni sud mo e otkloniti samo one nedostatke koji ulaze u tzv. ako stranka ne ulo i albu. a momentom dostavljanja presude otpo inje te i rok za albu. dispozitiv i obrazlo enje. ispravljanje presude.

presuda e biti punova na. a sve zajedno je u slu bi na ela pravne sigurnosti. ‡ U zakonima nema izri itih odredbi i nepostoje im ili neegzistentnim presudama. ne mo e proizvoditi nikakva dejstva. tako da ni tavost preduzetih radnji samo po sebi ne ometa nastupanje pravnih dejstava donesene presude. pa ukoliko do pobijanja ne do e. . nepostoje a i presuda bez dejstva ‡ Procesne radnje koje prethode dono enju presude i presuda kao zavr ni akt. ali i samo njihovo postojanje nije smetnja za njenu pravomo nost. odnosno presudama bez dejstva. ‡ Nepostoje a presuda je pravno nullum. pa je dosljedno tome i njeno pobijanje izli no.Osamostaljivanje presude. ‡ Osamostaljivanje presude kao zavr nog akta ima za posljedicu da presuda proizvodi sva dejstva i onda kada su njenom dono enju prethodile povrede normi procesnog prava. pa samo kona na presuda ima samostalan pravni osnov va enja. nemaju istu vrijednost.

me upresudu zakoni o parni nim postupcima u BiH vi e ne poznaju). isto izvr ena i podjela tu bi u procesnom pravu. Prema predmetu odlu ivanja. ali ne i za materijalnu pravomo nost. Prema postupku koji je prethodio dono enju presude. b) djelimi ne i c) dopunske. npr. b) deklaratorne ili utvr uju e i c) konstitutivne ili preobra ajne. Ovako je. Takva je i ona presuda koja je donesena nakon povla enja tu be. presude mogu biti: a)kona ne i b) me upresude (istina. . c) presude zbog izostanka i d) presude na osnovu odricanja. Prema vrsti pravne za tite koja se presudom ostvaruje. pa presude mogu biti: a) kondemnatorne ili dosu uju e.‡ Od nepostoje ih presuda treba razlikovati presude bez dejstva. 3. presuda bez dejstva je ona koja je donesena prema pravnom licu koje ne potpada pod jurisdikciju doma ih sudova ili prema licu koje nije postojalo ili vi e ne postoji. 2. s tim da se kona ne presude dalje dijele na: a) potpune. ‡ Kako je presuda bez dejstva podobna za formalnu. presude mogu biti: a) kontradiktorne. b) presude po priznanju. ‡ Presude se uobi ajno razvrstavaju na sljede i na in: 1. to zna i da se ona mo e pobijati pravnim lijekovima. kao to znate.

.Presude prema vrsti pravne za tite koja se presudom ostvaruje (kondemnatorne. deklaratorne i konstitutivne presude) ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Kondemnatorne ili dosu uju e presude se donose povodom kondemnatornih tu bi. nastupa u momentu kada presuda sti e pravomo nost. Konstitutivnom ili preobra ajnom presudom se ne utvr uje samo pravo na promjenu u pravnom odnosu. nego se ta promjena i ostvaruje. jer se njima na autoritativan na in utvr uje postojanje ili nepostojanje odre enog pravnog odnosa. Presuda kojom se tu beni zahtjev iz kondemnatorne tu be odbija je uvijek utvr uju a ili deklaratorna. odnosno da se suzdr ava od vr enja odre ene radnje. te su zbog toga kondemnatorne presude podobne za prinudno izvr enje. tako da promjena na koju je upravljen tu beni zahtjev iz tu be. ukoliko sud udovoljava tu benom zahtjevu iz kondemnatornih tu bi. Kondemnatornom presudom sud nala e tu enom da izvr i odre enu radnju. zbog toga deklaratorne presude nisu podobne za izvr enje. Kako je cilj tra ene pravne za tite postignut direktno u parni nom postupku. Deklaratorna ili utvr uju a presuda se uvijek donosi povodom deklaratornih tu bi.

pa je zbog toga i samostalna u tom dijelu. Ukoliko stranke u roku od 15 dana ne podnesu prijedlog za dono enje dopunske presude. pa im ostaje jedino da pokrenu novu parnicu. one vi e ne mogu izdejstvovati njeno dono enje. Me utim. ako je uz prijedlog za dono enje dopunske presude podnesena i alba protiv presude. kako glavnim. zbog ega stranke u tom dijelu samostalnosti mogu ulagati i pravni lijek. nego samo na prijedlog stranke.Presude prema predmetu odlu ivanja ‡ KONA NOM PRESUDOM se postupak okon ava i njome se odlu uje o osnovanosti tu benog zahtjeva. djelimi ne i dopunske. sud ne e dostavljati albu drugostepenom sudu dok ne odlu i o prijedlogu za dono enje dopunske presude i dok ne protekne rok za albu protiv te dopunske presude. ‡ ‡ ‡ ‡ . tako da se njome odlu uje o svim zahtjevima. dok se u drugom dijelu raspravljanje nastavlja. nju ne donosi sud po slu benoj du nosti. Iako je dono enje ove dopunske presude posljedica propusta suda. Kona na presuda kao dopunska se donosi kada sud propusti da donese potpunu presudu. Kona na presuda kao djelimi na je kona na u dijelu tu benog zahtjeva o kojem se njome odlu uje. a mogu biti: potpune. tako i sporednim.

i bez raspravljanja o visini zahtjeva-nema nepotrebnih tro kova. ve se tom presudom odlu uje samo o jednom elementu predmeta spora u kvalitativnom smislu. . pa ako je on osnovan. ‡ U sporovima u kojima je istovremeno sporan i osnov i visina tu benog zahtjeva. ‡ Zna aj me upresude je i u tome to se nakon pravomo nog utvr enja postojanja tu benog osnova. pa je tu eni u daljem nastavku postupka spreman za mirno okon anje parnice. ‡ Me upresuda ima karakter deklaratorne presude i podobna je za formalnu pravomo nost.‡ ME UPRESUDA nije kona na presuda i njome se ne odlu uje u cjelini. ‡ Me upresuda se najvi e koristi u sporovima za naknadu tete. sud mo e prvo odlu ivati o osnovu. Zbog toga bi sud o ovome morao voditi ra una i da u tom pravcu podsti e stranke. od koga zavisi osnovanost istaknutog tu benog zahtjeva. a to je osnov tu benog zahtjeva. ‡ Odlu ivanje o osnovu tu benog zahtjeva je u funkciji prethodnog materijalnopravnog pitanja. o njemu e sud odlu iti me upresudom. zbog ega e sud donijeti kona nu presudu kojom tu ioca odbija sa tu benim zahtjevom. ukoliko utvrdi da je osnov tu benog zahtjeva neosnovan. a ni u dijelu predmeta spora. izgledi tu enog u povoljan ishod parnice zna ajno umanjuju. jer su tu naj e e sporni isovremeno i osnov i visina tete.

pa ako tu eni do zaklju enja glavne rasprave prizna tu beni zahtjev. kao i u bra nim sporovima kada su ispunjeni uslovi za sporazumni razvod braka. sud e bez daljeg raspravljanja donijeti presudu kojom prihvata tu beni zahtjev.Presude prema postupku koji je prethodio njihovom dono enju ‡ KONTRADIKTORNA PRESUDA je ona koja se donosi uz aktivno u e e obje stranke i u njenom dono enju naj iru primjenu imaju ustanove procesnog prava kao cjelovita procesna institucija za oblikovanje parni nog postupka. ‡ PRESUDA NA OSNOVU PRIZNANJA ILI CONFESSIO je uslovljena na elom dispozitivnosti. ‡ Presuda bez odr avanja glavne rasprave mo e biti donesena samo izuzetno kad to zakon izri ito predvi a. a tu eni mo e priznati tu beni zahtjev. u privrednim sporovima i to kad me u strankama nije sporno injeni no stanje po principu: da mihi facto dabo tibi ius. npr. . po kome se tu ilac mo e odre i tu benog zahtjeva.

izjava o priznanju injenica ne mora biti data izri ito ve se iz dr anja stranke mo e zaklju iti da ona odre enu injenicu osporava ili ne. Priznanje tu benog zahtjeva ne smije biti simulovano ili fiktivno. Ovdje nema ni logi kog silogizma. jer sud po svom uvjerenju cijeni da li e uzeti u obzir neku injenicu kao osporenu ili priznatu. a tu eni ga priznaje. proizilazi njegova osnovanost po normama materijalnog prava. tu ilac nema vi e pravni interes za dalje vo enje parnice.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Priznanje tu benog zahtjeva treba razlikovati od priznanja injenica. Za dono enje presude na osnovu priznanja nije potreban prijedlog tu ioca. odnosno u injeno radi ostvarivanja nedozvoljenog cilja. pa opozivanje samo po sebi ne oduzima svako dejstvo priznanja. Tako npr. ali je opozivanje priznanja tu benog zahtjeva mogu e samo do dono enja presude. . prevara). jer se priznanje injenica uzima u obzir kao injeni ni osnov presude bez dokazivanja. dok priznanje tu benog zahtjeva po svom sadr aju predstavlja izri itu izjavu volje tu enog kojom on priznaje tu beni zahtjev kao pravnu posljedicu. Zato je kod priznanje tu benog zahtjeva irelevantno da li iz injenica iz kojih tu ilac izvodi svoj tu beni zahtjev. dok priznanje tu benog zahtjeva od strane tu enog ne mora istovremeno da predstavlja i priznanje injenica. kao to je to kod kontradiktorne presude. jer sadr aj presude odre uje tu eni svojim priznanjem tu benog zahtjeva. Presuda na osnovu priznanja se mo e pobijati albom samo zbog bitnih povreda postupka i zbog nedostataka u izjavi volje (zabluda. radi evazije poreske obaveze. prinuda. jer po priznanju tu benog zahtjeva od strane tu enog. npr.

Dakle. koji u praksi naj e e ini tu eni. PRESUDA ZBOG IZOSTANKA ILI CONTUMATIO se prema zakonu donosi u tri razli ite situacije: 1. ali ne e da se upusti u raspravljanje i 3.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ KOD PRESUDE NA OSNOVU ODRICANJA ILI ABDICATIO nije potreban pristanak tu enog. a ne i na tu ioca. analogno tu enom koji priznaje tu beni zahtjev. Odricanjem od tu benog zahtjeva tu ilac disponira predmetom spora. dok se izjavom o odricanju tu ilac odri e ostvarivanja pravne posljedice na koju se odnosi zahtjev iz tu be. vidi se da nije samo izostanak tu enog razlog za dono enje ove presude. 2. . Kad tu eni ne do e na pripremno ro i te do njegovog zaklju enja ili na prvo ro i te za glavnu raspravu. a u oba slu aja sud donosi meritornu presudu. s tim da sud ne e donijeti presudu na osnovu odricanja ako ustanovi da je u pitanju zahtjev kojim stranke ne mogu disponirati. Ukoliko se tu eni udalji sa ro i ta. Odricanje od tu benog zahtjeva treba strogo razlikovati od povla enja tu be. a ratio legis kontumacione presude le i u zahtjevu za sprje avanje opstruiranja toka parnice. Ako tu eni do e na ro i te. ako pripremno nije odr ano. U na im parni nim postupcima kontumacija se odnosi samo na tu enog. ali se ne odri e sudske za tite pro futuro. jer povla enjem tu be tu ilac samo odustaje od zatra ene pravne za tite u konkretnom sporu. a ne ospori tu beni zahtjev. pa bi ovu presudu bilo cjelishodnije zvati presuda zbog propu tanja.

‡ ‡ . Na i zakoni restriktivno odre uju uslove za kontumaciju. Presuda zbog izostanka se ne mo e pobijati zbog pogre no i nepotpuno utvr enog injeni nog stanja. jer zakonska presumpcija priznanja tu benih navoda ne mo e imati ja u snagu od izri itog priznanja. Da ne postoje op epoznate okolnosti iz kojih proizilazi da su tu enog sprije ili opravdani razlozi da do e na ro i te. 2. Me utim. sud kontumacionu presudu mo e donijeti bez izja njavanja stranaka. Uz navedeno. Da je tu ilac bio uredno pozvan. a nesumnjivo je da mu je poziv upu en. Sud e odgoditi dono enje kontumacione presude ako je potrebno da prethodno pribavi obavje tenja o tome da li se konkretno radi o zahtjevu kojim stranke mogu ili ne raspolagati i 2. ova presuda se ne bi mogla izre i u slu ajevima kada se ne bi mogla donijeti presuda na osnovu priznanja. Da injenice na kojima se temelji tu beni zahtjev nisu u suprotnosti sa dokazima koje je sam tu ilac podnio ili sa op epoznatim injenicama i 6. 3. U oba ova slu aja. Da osnovanost tu benog zahtjeva proizilazi iz injenica navedenih u tu bi. a sud ih bez dokazivanja uzima u injeni ni osnov svoje odluke i usvaja tu beni zahtjev. ve samo zbog bitne povrede odredaba parni nog postupka i zbog pogre ene primjene materijalnog prava. a to su: 1. 4. Da tu eni nije podneskom osporio tu beni zahtjev. Da tu ilac predlo i dono enje presude zbog izostanka. Sud e odgoditi dono enje ove odluke i u slu aju kada nema dokaza da je tu eni uredno pozvan. i uslovna presuda zbog izostanka se mo e donijeti u dva slu aja: 1.‡ ‡ ‡ Pravna priroda kontumacije polazi od fikcije da tu eni svojom pasivno u priznaje istinitost injeni nih navoda tu be sa kojom je upoznat. 5.

Rje enja
‡ Rje enja se u parni nom postupku donose kad sud odlu uje o nekim procesnim pitanjima, a samo izuzetno i o tu benom zahtjevu, i to u postupku za izdavanje platnog naloga i u postupku zbog smetanja posjeda. ‡ Sva rje enja suda se mogu podijeliti u dvije grupe: 1. Rje enja kojima se parnica okon ava bez odlu ivanja o osnovanosti tu benog zahtjeva i 2. Rje enja kojima se odlu uje o nekom procesnom pitanju koje se ti e upravljanja postupkom. Razlika izme u ove dvije grupe rje enja je, kako u njihovom dejstvu, tako i u procesnoj formi u kojoj se donose.

‡ Prvom grupom rje enja, kojima se okon ava parnica bez odlu ivanja, odnosno odbacuje se tu ba kao nedopu tena, sud je vezan, pa u pravilu, protiv ovih rje enja stranke mogu ulagati samostalnu albu. ‡ Za drugu grupu rje enja, kojima se odlu uje o raznim pitanjima koja se ti u upravljanja parnicom, sud nije vezan i mo e ih izmjeniti ili ukinuti, pa protiv ovakvih rje enja alba nije uop e dopu tena ili nije dopu tena posebna alba. ‡ U slu ajevima kada se rje enje ne dostavlja pismeno, ono prema strankama ima u inak im je objavljeno. ‡ Pismeni sastav rje enja treba uvijek sadr avati uvod i izreku, a obrazlo enje samo ako rje enje mora biti obrazlo eno. ‡ Kad se stranci u rje enju nala e izvr enje kakve radnje, odredit e se i rok u kojem je stranka tu radnju du na izvr iti, to predstavlja paricioni rok, a on, ako nije druga ije odre eno, iznosi 15 dana kao i kod presude.

Pravomo nost presude
‡ Donesena presuda je konkretizacija pravne norme i ona je zakon za stranke, a kod svakog dobrog pravosu a presuda sadr i tri osnovne vrijednosti: zakonitost, efikasnost i pravnu sigurnost, s tim da sve vrijednosti nisu jednako vrijedne, jer je prvo zakonitost, a potom efikasnost i pravna sigurnost. Uslove pod kojima se mo e i dokle se mo e preispitivati zakonitost donesene presude, odre uje upravo ustanova pravomo nosti. Zato je pravomo nost i u slu bi pravne sigurnosti, jer pravomo nost obezbje uje snagu donesene presude. Istina, time se ostavlja mogu nost da pravomo nost stekne i nepravilna presuda, ali slu ajevi dono enja nepravilne presude moraju biti svjesno rtvovani razlozima pravne sigurnosti, koje obezbje uje pravomo nost. Najva nije dejstvo donesene presude je u tome to ona obavezuje sud koji je donosi, pa je on sam ne mo e ni ukiniti, niti preina iti. Od momenta dostavljanja presude strankama, po inje te i rok za albu, pa nastupanje dejstva pravomo nosti zavisi od toga da li e se postupak okon ati u prvom ili drugom stepenu. Uva avaju i vrstu posljedica koje proizvodi pravomo na presuda, u teoriji se pravi razlika izme u pravomo nosti u procesnopravnom i materijalnopravnom smislu.

‡ ‡

‡

Procesna ili formalna i materijalna pravomo nost
‡ Presuda koja se vi e ne mo e pobijati redovnim pravnim lijekovima, sti e svojstvo tzv. formalne ili procesne pravomo nosti. ‡ Nastupanjem procesne pravomo nosti, donesena presuda se vi e ne mo e ukloniti u postupku u kome je donesena, pa to stranke mogu posti i jedino prijedlogom za povra aj u pre a nje stanje. ‡ Za svaku stranku presuda je pravomo na isticanjem roka za albu, a to zna i u razli ito vrijeme, jer i rokovi naj e e isti u u razli ito vrijeme. Ovakva mogu nost sticanja pravomo nosti za jednu stranku, nezavisno od nastupanja prema drugoj stranci, naziva se podijeljenom pravomo no u, za razliku od jedinstvene, do koje dolazi u istom momentu za obje stranke. Ako presuda sti e svojstvo pravomo nosti u drugom stepenu, tada ona nastupa istovremeno sa momentom dono enja drugostepene presude.

‡ Materijalna pravomo nost se ti e sadr aja presude i ispoljava se u njenom dejstvu, pa je pravomo nost ograni ena samo na one injenice prema kojima se opredjeljuje osnov tu benog zahtjeva, a koje su se dogodile prije dono enja presude. ‡ Pravomo nost je, s obzirom na svoja dejstva koja proizvodi, ustanova procesnog prava, jer proizvodi samo procesne posljedice, a ne materijalne, jer cilj pravne za tite iz presude nije da stvara pravne odnose me u strankama, nego titi postoje e. ‡ Jedinio, kada norme materijalnog prava za pravomo nu presudu vezuju nastanak ili promjenu u pravnom odnosu, a to je prava rijetkost, tada takva presuda ima karakter pravnorelevantne injenice materijalnog prava.

to je isto kao i u angloameri kom pravu. Pravomo nost je. iako se i ona pretpostavlja i podrazumjeva.Res iudicata ‡ Dejstvo materijalne pravomo nosti naziva se i dejstvom presu ene stvari ili res iudicata. autoritet pravomo nosti presude ne proizilazi primarno iz njene istinitosti. Povreda pravila o pravomo nosti ili res iudicata predstavlja apsolutno bitnu povredu postupka. ako je podobna za izvr enje. ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ . u pravilu. a za odre ivanje identiteta predmeta spora.kao to je kondemnatorna presuda. injeni ni i pravni osnov sam po sebi nije mjerodavan za odre ivanje identiteta predmeta spora. jer sud ne mo e ponovo na zahtjev stranke donijeti u istom predmetu novu presudu. Zapamtite. kao organa dr avne vlasti. kada se pravno pitanje o kojem je pravomo no presu eno. Svaki drugi organ je du an pravomo no donesenu odluku da stavi u osnov svoje odluke. nego iz autoriteta akta suda. pojavljuje kao prethodno pitanje. ve slu i samo za njegovu individualizaciju. preduslov za izvr nost presude. pa ona jednako obavezuje i sud i stranke. odnosno razlikovanje u odnosu na neki drugi tu beni zahtjev. mjerovan je tu beni zahtjev kao predmet odlu ivanja.

‡ KOD OBJEKTIVNE GRANICE PRAVOMO NOSTI.Granice pravomo nosti ‡ Odre uju se sa tri aspekta: 1. dejstvom pravomo nosti je zahva en samo dispozitiv presude. s obzirom na predmet odlu ivanja. odluke sti u dejstvo pravomo nosti i u onom dijelu u kome sud prokora uje tu beni zahtjev. Objektivno. ‡ Jednom rije ju. 2. ‡ U na em pravu. ne sti u dejstvo pravomo nosti oni elementi raspravljanja iz kojih se izvodi silogisti ki zaklju ak o osnovanosti tu benog zahtjeva. s obzirom na vrijeme koje je mjerodavno za presu ivanje. jer sud na prekora enje tu benog zahtjeva ne pazi po slu benoj du nosti. Subjektivno. s obzirom na lica i 3. . zbog ega predmetom pravomo nosti ne mogu biti obuhva eni oni elementi raspravljanja i odlu ivanja koji se unose u obrazlo enje odluke. Vremenski.

jer oni svoj polo aj izvode iz polo aja prethodnika. intervencijsko dejstvo presude se prote e i na obrazlo enje presude. npr.‡ KOD SUBJEKTIVNE PRAVOMO NOSTI. a to zna i da se presuda ne mo e osporavati zbog nepravilne injeni ne i pravne ocjene. pa ovo dejstvo presuda ima i prema neposrednom posjedniku stvari. npr. intervencijsko dejstvo presuda ispoljava samo u parnici koju pokre e stranka iz glavne parnice prema tre em licu. ‡ Od dejstva pravomo nosti treba znati razlikovati intervencijsko dejstvo presude. ovo dejstvo se u principu prote e samo na stranke. presuda mo e da proizvodi dejstvo pravomo nosti erga omnes. Dakle. ‡ Pro ireno dejstvo pravomo nosti presuda ima prema pravnim sukcesorima (univerzalnim i singularnim). ‡ Za razliku od pravomo nosti. a samo izuzetno. presuda kojom se utvr uje da brak postoji ili ne. u ostvarivanju svog regresnog zahtjeva. .

‡ Me utim. ‡ Zato. ‡ Kad je u pitanju pravomo nost rje enja. ‡ U pravilu. nisu podobna za pravomo nost rje enja kojima se upravlja parnicom. to su ona rje enja kojima se parnica okon ava odbacivanjem tu be zbog neke procesne pretpostavke. to je relevantan momenat za odre ivanje vremenskog doma aja pravomo nosti.‡ ZA VREMENSKU GRANICU PRAVOMO NOSTI je mjerodavan momenat okon anja glavne rasprave. na osnovu injenica koje su nastale nakon zaklju enja glavne rasprave. ali ne mo e na osnovu tih injenica pokretati novu parnicu sa istim tu benim zahtjevom. mo e tra iti ponavljanje postupka. ‡ Da znate. jer ona proizvode dejstvo samo unutar parnice. kao i rje enja kojim se odlu uje o tu benom zahtjevu zbog smetanja posjeda i platni nalog. treba re i da sva rje enja protiv kojih je dopu tena posebna alba. podobna su i za pravomo nost. stranke mogu pokretati novu parnicu sa istim tu benim zahtjevom. . stranka koja je propustila da iznese sve pravno relevantne injenice zbog toga to joj nisu bile poznate do zaklju enja glavne rasprave.

nego zakonitost primjene odre enog pravnog pravila u dono enju odluke mora biti zagarantovano najve em pravosudnom organu onog suvereniteta od koga poti e zakon koji se primjenjuje. kao redovni pravni lijek. ‡ .Pravni lijekovi albu. mada za preispitivanje zakonitosti dvostepenost nije dovoljna. ‡ alba kao pravni lijek je procesnopravno u slu bi ostvarivanja albe kao prava. ‡ Ostvarivanje albe kao prava je imalo za posljedicu oblikovanje postupka na principu dvostepenosti. mo emo promatrati kao pravo i kao pravni lijek.

tada nastupa prekluzija. ‡ Prema BH parni nim postupcima. ‡ Osnovno obilje je redovnog pravnog lijeka je: suspenzivnost. ‡ Vanredni pravni lijekovi su: revizija i prijedlog za ponavljanje postupka. alba je jedini redovni pravni lijek. a ukoliko se alba ne ulo i u predvi enom roku. devolutivnost i prekluzivnost. devolutivnost zna i zasnivanje nadle nosti vi eg suda u odnosu na onog koji je donio pobijanu presudu.‡ Pravni lijekovi se dijele na redovne i vanredne. pa dok se redovni ula u protiv nepravomo nih presuda i njihovim ulaganjem se odla e dejstvo pravomo nosti. . ‡ Suspenzivnost podrazumjeva odlaganje nastupanja pravomo nosti pobijane odluke. usljed koje se alba odbacuje kao nedopu tena. dotle se vanredni pravni lijekovi ula u protiv pravomo nih presuda.

odnosno povlastica povezanosti. Izjave o odricanju i opozivanju od pravnog lijeka su neopozive. ‡ U parni nom postuku ne vrijedi pravilo beneficium cohaesionis.appellatio ‡ Protiv svake presude kao zavr nog akta kojim se okon ava parnica u prvom stepenu. mo e odustati sve do dono enja odluke vi eg suda. ukoliko razlozi koji govore u prilog aloca idu i u prilog onih koji se nisu alili. ‡ alba kao pravo je svakome ustavom zagarantovano. pa se stranke mogu odre i albe samo dok im to pravo pripada. a od albe koju je stranka ve ulo ila. mo e se ulagatu alba bez izuzetka. preina iti napadanu odluku u korist onih stranaka koje nisu ulo ile pravni lijek. jer sud nije ovla ten i du an povodom albe izjavljene u korist jedne od stranaka. . odnosno od momenta dono enja presude. pa do isticanja roka za albu.alba .

u pravilu. . pobijati iz svih ovih razloga. ‡ Sve razloge za ulaganje albe. ‡ Presuda zbog izostanka se ne mo e pobijati samo zbog nepotpuno i nepravilno utvr enog injeni nog stanja. jer je presuda zasnovana na injenicama koje je tu ilac istakao u tu bi i nisu bile predmet utvr ivanja od strane suda. vi e na vje bama kroz prakti ne primjere. 2. dovoljno je da se iz nje vidi koja se presuda pobija i ko je pobija. Bitne povrede parni nog postupka (error in procedendo). a ovom prilikom se isti e: ‡ alba se podnosi u pismenom obliku. ni zbog nepravilne primjene materijalnog prava. Nepravilna primjena materijalnog prava (error in iudicando). Pogre no i nepotpuno utvr eno injeni no stanje i 3.‡ O obliku. ‡ Sve presude mogu se. a jedino se presuda na osnovu priznanja i presuda na osnovu odricanja ne mogu pobijati zbog nepotpuno i neta no utvr enog injeni nog stanja. BH zakoni klasifikuju u tri grupe: 1. ‡ Da bi alba bila podobna za odlu ivanje. jer je osnov za njihovo dono enje priznanje odnosno odricanje od tu benog zahtjeva. ‡ Pretpostavke za izjavljivanje albe su: dopu tenost. sadr aju i pretpostavkama za izjavljivanje albe. blagovremenost i formalna urednost.

Mo emo ih sistematizovati u sljede e grupe: 1. Ovakve povrede su taksativno utvr ene ZPP-ima u cilju otklanjanja svake neizvjesnosti u pogledu njihove prirode. APSOLUTNO BITNE POVREDE ODREDABA PARNI NOG POSTUPKA samim svojim postojanjem dovode do ni tavosti donesene presude. bez obzira da li su u konkretnoj parnici imali neki uticaj na dono enje pravilne odluke. ‡ ‡ . nedostaci predmeta spora-res iudicata i lis pedens. 2. Povrede koje se ti u pismene izrade presude. Povrede pravila o procesnim pretpostavkama. to je u slu bi ve e pravne sigurnosti. Sve povrede. pa im je posljedica neposredno ukidanje donesene presude.Error in procedendo ili bitne povrede odredaba parni nog postupka ‡ ‡ ‡ Nepravilno preduzete ili ni tave radnje su samo razlog za tra enje poni taja te presude. Povrede koje se ti u osnovnih na ela postupka i 3. povrede koje se ti u sposobnosti stranaka. ali same po sebi ne sprje avaju nastupanje njenih pravnih dejstava. dijelimo na: 1. nadle nosti suda. npr. veliki zna aj ima obrazlo enje kojim se onemogu ava da se odluka o osnovanosti tu benog zahtjeva donosi bez formiranog uvjerenja ili da se proizvoljnost predstavlja kao uvjerenje. Relativno bitne povrede. U ovom kontekstu. s obzirom na njihovo dejstvo. Apsolutno bitne povrede i 2.

zato drugostepeni sud presudu ukida i predmet vra a na ponovno raspravljanje. drugostepeni sud pazi po slu benoj du nosti. .‡ ZA RELATIVNO BITNE POVREDE ODREDABA PARNI NOG POSTUPKA bitno je postojanje uzro noposljedi ne veze izme u povrede i donesene presude. ‡ Na apsolutno bitne povrede postupka. a to je upravo imalo za posljedicu nepravilno utvr enje injeni nog stanja. ‡ Kako bitne povrede proizvode ni tavost donesene presude. npr. sud odbije prijedlog stranke da se izvede odre eni dokaz. a na relativno bitne povrede. sud pazi po prigovoru stranke.

‡ Sud i na jedno i drugo injeni no stanje ne pazi po slu benoj du nosti. ‡ Nepotpuno utvr eno injeni no stanje postoji kad sud propusti da uzme u osnov odlu ivanja sve pravnorelevantne injenice. nego po prigovoru stranaka.Pogre no i nepotpuno utvr eno injeni no stanje ‡ Nedostaci u injeni nom osnovu presude mogu biti: 1. ‡ Nepravilno utvr eno injeni no stanje imamo kada sud uzme da je odre ena injenica istinita. . iako bi na osnovu izvedenih dokaza trebalo da se izvede suprotan zaklju ak. Nepravilno utvr eno injeni no stanje i 2. Nepotpuno utvr eno injeni no stanje.

ali ako nisu bili izneseni u prvostepenom postupku. bez obzira da li su u to vrijeme postojali i bez obzira da li je za njih stranka znala ili nije. ukoliko se pojavi opravdana sumnja prilikom rje avanja o albi da injenice nisu pravilno utvr ene. to predstavlja ustanovu beneficium novorum. ‡ Stranke imaju mogo nost da i u albi iznose nove injenice i nude nove dokaze. . u slu bi je na ela materijalne istine ovla tenje drugostepenog suda. zbog zabrane devolucije nadle nosti. da ukine prvostepenu presudu i predmet vrati na ponovno odlu ivanje. Drugostepeni sud ne mo e sam raspravljati i odlu ivati na bazi nove procesne gra e. s tim da je sve ovo u slu bi materijalne istine.‡ Me utim. a drugostepeni sud je du an da uzme u obzir nove injenice i nove dokaze kad rje ava o albi.

nepravilna primjena materijalnog prava je posljedica pogre ne pravne kvalifikacije predmeta spora. ‡ U pravilu. zakoni nisu ni potpuni. sud je vezan samo za zakon. ni jasni. ni konkretni. pa na nepravilnu primjenu materijalnog prava drugostepeni sud pazi ex officio.Pogre na primjena materijalnog prava ili error in iudicando ‡ U vr enju sudske funkcije. ali nikako sudovi ne smiju stvarati pravo. pa je zbog toga sud du an da poznaje pravo ± iura novit curia. pa je zato nu no njihovo tuma enje u primjeni za svaki konkretni slu aj. to je veliki posao suda. . ‡ Naj e e.

. ‡ Zato. na osnovu nove procesne gra e koja je iznesena tek u albi. odnosno da ukine prvostepenu presudu i predmet vrati na ponovno raspravljanje i odlu ivanje. odnosno mo e neposredno presuditi o predmetu spora. pa se na ovaj na in onemogu ava devolucija nadle nosti. ako drugostepeni sud. Sud tada ima samo kasatorna ovla tenja. ‡ Ali. pa je to zato samo nastavak prvostepenog postupka i oblikovan je po istim principima kao i prvostepeni postupak. odnosno preuzimanje ovla tenja prvostenog suda. ako se pobijana presuda preispituje na osnovu iste procesne gra e koja je bila pred prvostepenim sudom.Postupak pred drugostepenim sudom ‡ Drugostepeni sud je ovla ten da cijeli spor ponovo raspravlja i donosi odluku na bazi nove procesne gra e. pa je tako i uobli en drugostepeni postupak. tada nema jurisdikciona ovla tenja. do e do zaklju ka da odluka prvostepenog suda nije pravilna. onda i drugostepeni sud ima puna jurisdikciona ovla tenja. odnosno ne mo e neposredno presu ivati.

odbacuje albu kao nedopu tenu. ‡ Odlu ivanje u sjednici vije a drugostepeni sud o albi odlu uje. s tim da e i drugostepeni sud odlu ivati o dopu tenosti albe.Podno enje i odlu ivanje o albi alba se uvijek podnosi putem prvostepenog suda koji je donio o albenu odluku. ‡ . bez rasprave u zatvorenoj sjednici. ‡ Sudija prvostepenog suda utvr uje da li su ispunjene procesne pretpostavke za ulaganje albe i ukoliko utvrdi da nisu. ako je prvostepeni to propustio da u ini. u pravilu. i to u vije u od trojice sudija.

Da otvori raspravu pred drugostepenim sudom. ili 2. . odnosno da se ponove ve izvedeni dokazi. samo na podru ju primjene normi materijalnog prava. drugostepeni sud ima potpuna jurisdikciona ovla tenja. s tim da princip o zabrani devolucije nadle nosti ne dopu ta da se na raspravi pred drugostepenim sudom izvode novi dokazi. tada mo e: 1. Da ukine donesenu presudu i predmet vrati na ponovno raspravljanje i odlu ivanje.‡ Ukoliko drugostepeni sud utvrdi da prvostepeni nije mogao na osnovu izvedenih dokaza da stekne uvjerenje o ta nosti spornih injenica ili je stekao pogre no uvjerenje. koji nisu bili izvedeni u raspravi pred prvostepenim sudom. a nedostatak se ne mo e otkloniti bez izvo enja dokaza. ‡ Zapamtite. ‡ Vije e drugostepenog suda mo e odlu ivati na raspravi samo ukoliko smatra da je radi pravilnog utvr ivanja injeni nog stanja potrebno da se ponovo izvedu ve izvedeni dokazi.

tako da ako stranka pobija presudu samo u jednom dijelu. ‡ Kad su u pitanju granice u pogledu predmeta pobijanja. . Ponavljam. dok u dijelu u kome se pobija. pa su enje mimo i preko tu benog zahtjeva predstavlja prekora enje i razlog je apsolutne ni tavosti.Granice ispitivanja prvostepene presude ‡ U albenom. ‡ Na elo oficijelnosti u albenom postupku je nagla enije jer je alba sasvim pojednostavljena. tada dio u kome stranka presudu ne pobija postaje pravomo an. ‡ Kad su u pitanju granice u pogledu obima pobijanja. mo e do i do ukidanja ili preina enja presude. kako bi je stranke mogle koristiti i bez stru nog punomo nika. instanciono se mo e odlu ivati samo o onome o emu je vo ena parnica. drugostepeni sud ispituje prvostepenu presudu u onom dijelu u kome se ona pobija albom. stranke same snosile posljedice svoje neukosti. odnosno drugostepenom postupku. na elo dispozitivnosti trpi zna ajna ograni enja u korist na ela oficijelnosti. na e pravo je ukinulo ustanovu nu nog punomo nika. te bi bez oficijelnih du nosti suda.

2. drugostepeni sud e postupiti na jedan od na ina: 1. Ukinu e prvostepenu presudu i odbaciti tu bu ili 5. Preina i e prvostepenu presudu. a zatim da li je osnovana.‡ Kad su u pitanju granice u pogledu razloga pobijanja. Odbi e albu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu. 4. drugostepeni sud uvijek pazi ex officio na apsolutno bitne povrede parni nog postupka i na nepravilnu primjenu materijalnog prava. bez obzira na to da li alba sadr i razloge pobijanja ili ne. . 3. ‡ U zavisnosti od toga da li je alba dopu tena. Ukinu e prvostepenu presudu i dostaviti predmet prvostepenom sudu na ponovno raspravljanje i odlu ivanje. albeni prijedlog nije obavezan elemenat albe. ‡ Da znate. Odbaci e albu kao nedopu tenu.

Odbacivanje albe ‡ Nedopu tenu albu sud odbacuje rje enjem bez raspravljanja o njenoj osnovanosti. pa pravni interes za ulaganje albe stranka ima samo onda kada albom mo e izdejstvovati za sebe povoljniju presudu. alba protiv presude se ne mo e ulagati zbog relativno bitnih povreda postupka. ‡ alba je nepotpuna kada ne sadr i oznaku presude koja se pobija i potpis alioca. ‡ Kad su u pitanju sporovi male vrijednosti. ‡ alba je nedopu tena. to zna i da ona ne proizvodi nikakva dejstva. ‡ Ako se alba ulo i po proteku zakonskog roka. . od njega zavisi dopu tenost. kada je nepotpuna. ‡ Kada je u pitanju pravni interes. a ne osnovanost albe. ona je neblagovremena. neblagovremena ili kada je nedopu tena u u em smislu. ‡ Nedopu tena alba u u em smislu je ako je izjavljena od lica koje nije ovla teno za njeno podno enje ili je ulo ena od lica bez postojanja pravnog interesa.

nego e je odbiti kao neosnovanu i potvrditi presudu prvostepenog suda. dejstvo koje proizvodi neosnovana alba se sastoji u tome. Zato. . nepravilna primjena materijalnog prava predstavlja razlog za pobijanje donesene presude. ‡ Prema tome. kao ni razlozi na koje sud sam pazi ex officio. to ona odga a nastupanje pravomo nosti i to pravomo nost nastupa u drugom stepenu-dono enjem drugostepene presude. albi ne e udovoljiti. Nedostatak koji se ti e bitne povrede postupka.Odbijanje albe ‡ Kada drugostepeni sud utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija. a presuda nepravilna i nezakonita. ‡ Ukidanje prvostepene presude i vra anje predmeta prvostepenom sudu na ponovno raspravljanje i odlu ivanje se de ava kada je alba osnovana. otklanja prvostepeni sud pred kojim su ti nedostaci i nastali.

nije vezan za pravna shvatanja vi eg suda. me utim. ‡ Upute koje se ti u otklanjanja povreda normi procesnog prava. te se predmet uvijek vra a prvostepenom sudu.‡ Drugostepeni sud koji ukida presudu. . a povreda normi materijalnog prava ima za posljedicu nepotpuno utvr eno injeni no stanje. obavezni su za prvostepeni sud. po na elu sudske nezavisnosti. ‡ Drugostepeni sud ukida prvostepenu presudu i kada na e da je nepravilno i nepotpuno utvr eno injeni no stanje na kojem je ta presuda zasnovana. ‡ Povreda normi procesnog prava naj e e ima za posljedicu nepravilno utvr eno injeni no stanje. pa je tada potrebno prikupiti novu procesnu gra u. ni i sud.injenice i dokaze. du an je da u rje enju kojim ukida prvostepenu presudu navede povrede koje su u injene i u emu se one sastoje. kao i upute koje se ti u utvr enja novih injenica i izvo enja novih dokaza.

ali onda kada drugostepeni sud na istim injenicama i dokazima izvede druga iji injeni ni zaklju ak o ta nosti pravno relevantnih injenica u odnosu na zaklju ak prvostepenog suda. ali je nepravilno primjenio norme materijalnog prava.Ukidanje prvostepene presude i odbacivanje tu be. 3. preina enje prvostepene presude i reformatio in peius ‡ Ukidanje prvostepene presude i odbacivanje tu be imamo: 1. . ‡ Preina enje prvostepene presude vr i drugostepeni sud iz razloga: 1. Zbog nepravilno utvr enog injeni nog stanja. s tim da se ovdje zapravo i ne radi o preina enju presude. 2. onda kada je prvostepeni sud napadnutom presudom prekora io tu beni zahtjev. Kada utvrdi da je prvostepeni sud potpuno i pravilno utvrdio injeni no stanje. 2. nego o ukidanju onog njenog dijela u kome je tu beni zahtjev prekora en. Ako o tu benom zahtjevu ve te e parnica. Zbog povrede normi procesnog prava. Ako je o tu benom zahtjevu ve donesena prvomo na presuda i 3. Ako je o tu benom zahtjevu sklopljeno poravnanje.

pod uslovom da je samo ta stranka podnijela albu ± princip zabrane reformatio in peius. ne mo e biti manje povoljan po alioca. . ‡ Me utim.‡ Reformatio in peius. albeni sud ne mo e preina iti presudu na tetu stranke koja se alila. nego da mu je alba odbijena. odnosno preina iti je i onda kada stranka tra i da se ona ukine. to zna i da ishod odlu ivanja pred drugostepenim sudom po albi koja je usvojena. zna i da albeni sud nije vezan prijedlogom alioca. te zbog toga albeni sud mo e ukinuti presudu i onda kada stranka tra i njeno preina enje.

protiv rje enja nije. odnosno sprje avaju okon anje postupka dono enjem meritorne odluke. npr. samostalna alba je dopu tena protiv rje enja kojim se odbacuje alba kao nedopu tena. zbog nepostojanja neke od procesnih pretpostavki. . Protiv jednih rje enja nije uop e dopu tena alba i 2.alba protiv rje enja ‡ Dok je protiv presude prvostepenog suda alba uvijek dopu tena. ‡ Mogu nost ulaganja albe protiv rje enja trpi zna ajne izuzetke: 1. Protiv drugih nije dopu tena samostalna alba. ‡ Samostalna alba je u pravilu dopu tena protiv onih rje enja prvostepenog suda koja sprje avaju dalji nastavak postupka.

‡ Nesamostalna ili vezana alba se ula e protiv onih rje enja prvostepenog suda koja se ti u upravljanja postupkom. Uva iti albu. ‡ U postupku po albi protiv rje enja. uglavnom kod rje enja kojima se odlu uje o raznim procesnim pitanjima. ‡ Nedopu tena alba protiv rje enja zna i da je isklju ena. Odbiti albi i 3. npr. ‡ Rje avaju i o albi protiv rje enja. ili rje enje o isklju enju javnosti i sl. . nemogu nost pobijanja rje enja kojim sud odre uje ro i te. ali se njima ne dovodi u pitanje dalje odvijanje i okon anje postupka. ili rje enje sudije koje se ti e pripremanja glavne rasprave ili upravljanja postupkom i sl. 2. Odbaciti albu. alba protiv rje enja koje se odnosi na rukovo enje glavnom raspravom. shodno se primjenjuju procesna pravila o albi protiv presude. drugostepeni sud mo e: 1. npr.

‡ Razlika izme u ove dvije ustanove je u tome to kasacioni sud ne mo e izmjeniti odluku ni eg suda i donijeti drugu odluku. ne samo ukinuti odluku ni eg suda. nego donijeti i novu odluku kojom odlu uje o predmetu spora.VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI Revizija ‡ Vanredni pravni lijekovi se ula u protiv pravomo nih sudskih odluka i njihovo ulaganje ne sprje ava mogu nost prisilnog izvr enja napadnute odluke revizijim ili ponavljanjem postupka. ‡ Zajedni ko kod obje ove ustanove je da su uobli ene kao pravni instrumenti u slu bi garancija kojima se obezbje uje ve i stepen zakonitosti u vr enju sudske funkcije. a kasacije u Francuskoj. dok revizijski sud mo e. mali nim i bra nim sporovima. ‡ Revizija nije dopu tena u posesornim. ‡ Ustanova revizije je nastala u zemljama germanskog prava. .

odnosno me unarodni ugovori. a to su: sporovi za zakonsko izdr avanje i sporovi iz porodi nih odnosa. bez obzira da li je povreda u injena pred prvostepenim ili drugostepenim sudom.‡ Revizija je devolutivan. ‡ Revizija se mo e izjaviti zbog apsolutno bitnih povreda. Revizija se mo e ulagati samo protiv pravomo nih drugostepenih presuda i 2. zakonodavac se rukovodi sa dva kriterija: kriterij vrijednosti i kriterij prirode predmeta spora. ako je protivno zakonu bila isklju ena javnost sa glavne rasprave. prekluzivan i nesuspenzivan vanredni pravni lijek i dvostruko je ograni ena: 1. 3. Na ela javnosti. Ne bis in idem. ‡ Ipak. Su enju na osnovu glavne rasprave. revizija se mo e ulagati bez obzira na vrijednost predmeta spora kad su ti sporovi taksativno navedeni u zakonima. ‡ Pri odre ivanju dopu tenosti pobijanja drugostepenih pravomo nih presuda revizijom. 4. pa se ona ne mo e izjaviti zbog povrede pravila o: 1. . Mjesnoj nadle nosti. 2. ‡ Dakle. pravomo na prvostepena presuda suda se ne mo e pobijati revizijom. s tim da i ovdje postoje ograni enja. ‡ Revizija se mo e ulo iti zbog bitnih povreda parni nog postupka i nepravilne primjene materijalnog prava. Mo e se ulo iti samo protiv odre enih drugostepenih presuda kod kojih je primjenjen materijalni zakon BiH ili entiteta.

u granicama razloga navedenih u reviziji. u pravilu. ‡ Revizijski sud ispituje pobijanu pravomo nu drugostepenu presudu samo u onom dijelu u kome se ona pobija revizijom i. revizija se mo e ulo iti samo ako je takva povreda u injena u postupku pred drugostepenim sudom. nego i prekluzivan pravni lijek i ula e se u roku pd 30 dana. ‡ O reviziji odlu ujuju vrhovni sudovi entiteta u BiH u vije u petorice.‡ Zbog relativno bitnih povreda postupka. ‡ Nepravilno utvr eno injeni no stanje ne mo e biti revizijski razlog. od dana dostavljanja strankama prepisa presude. ‡ Revizija je ne samo devolutivan. ‡ Zbog pogre ne primjene materijalnog prava. revizija se mo e izjaviti bez ikakvih ograni enja. .

‡ Va no je znati. ‡ Odluke koje donosi revizijski sud su iste po svojoj sadr ini. ‡ Revizija protiv rje enja je dopu tena samo protiv pravomo nih drugostepenih rje enja kojima se postupak pred sudom zavr ava. prvostepeni sud sa svim spisima dostavlja reviziju revizijskom sudu. stranka koja nije izjavila albu protiv prvostepene presude. preko drugostepenog suda. ali se podnosi sudu koji je odluku donio u prvom stepenu. pod uslovom da prvostepena presuda nije izmjenjena na njenu tetu. . nema pravo da izjavi reviziju protiv pravomo ne presude donijete u drugom stepenu. Nakon izja njenja o reviziji ili po proteku roka od 8 dana za odgovor. odnosno potvr uje rje enje prvostepenog suda o odbacivanju revizije. s tim da je revizija uvijek dopu tena protiv rje enja drugostepenog suda kojim se alba odbacuje. kao i odluke albenog suda. ‡ Revizija jeste devolutivan pravni lijek. s tim da prvostepeni sud nije ovla ten da odbaci reviziju koja je podnesena iz razloga zbog kojih se po zakonima ne mo e izjaviti.

‡ Razloge za ponavljanje postupka mo emo svrstati u tri grupe. i to zbog: 1. kontradiktornosti. Novih injenica i dokaza. Protivpravnih radnji i krivi nih djela i 3. ‡ Ponavljanje postupka se ne mo e tra iti zbog nepravilne primjene materijalnog prava. .Ponavljanje postupka ‡ Ovo je vanredni pravni lijek koji ula u stranke i mo e se tra iti. ni iz svih ovih razloga apsolutne ni tavosti. neovisno od toga da li je postupak zavr en presudom ili rje enjem. Me utim. zbog: povrede na ela nepristrasnosti. pod uslovom da je tim odlukama pravomo no postupak okon an. 2. nedostataka koji se ti u stranaka i zastupanja u parnici i povrede pravila ne bis in idem. Nekih apsolutno bitnih povreda parni nog postupka. ponavljanje postupka se ne e mo i tra iti ako su oni bezuspje no bili izneseni u ranijem postupku. ‡ Ponavljanje postupka zbog nekih apsolutno bitnih povreda parni nog postupka je dozvoljeno npr.

Da li po injeno krivi no djelo. . ‡ U nove injenice i nove dokaze. ako se odluka zasniva na la nom iskazu svjedoka ili vje taka. dokazuje se pravomo nom osu uju om presudom donesenom u krivi nom postupku. Sud mo e dozvoliti ponavljanje postupka samo ako stranka bez svoje krivice nije mogla da te okolnosti iznese ranije. ili ako je isprava falsifikovana ili je u njoj ovjereni sadr aj neistinit. zakonskog zastupnika odnosno punomo nika stranke. kao razloge za ponavljanje postupka ubrajamo: a) ako je odluka zasnovana na drugoj odluci suda ili organa. i b) ako stranka sazna za nove injenice i dokaze na osnovu kojih je za stranku mogla biti donesena povoljnija odluka da su te injenice i dokazi bili upotrijebljeni u ranijem postupku. npr. protivne stranke ili nekog tre eg lica. prije pravomo nosti odluke. ili ako je do odluke suda do lo usljed krivi nog djela sudije. odnosno poni tena. pa ta odluka bude pravomo no preina ena. ukinuta.‡ Ponavljanje postupka se mo e tra iti i zbog protivpravnih radnji koje predstavljaju krivi na djela.

ponavljanje se ne mo e tra iti ni pod uslovom da subjektivni rok jo nije ni po eo da te e. . postupak i nadle nost ‡ Za tra enje ponavljanja postupka predvi ena su dva roka: subjektivni i objektivni. ako se ponavljanje tra i zbog povrede na ela kontradiktornosti i povrede pravila o strana koj i parni noj sposobnosti i pravila o njihovom pravilnom zastupanju. Raspravljanje o osnovanosti prijedloga za ponavljanje i 3. odnosno od kada je stekla mogu nost da taj razlog upotrijebi. Podno enje prijedloga i utvr ivanje pretpostavki za ponavljanje postupka. ‡ Postupak ponavljanja se odvija u tri faze: 1. onda se ponavljanje mo e zahtjevati i nakon proteka objektivnog roka. ‡ Objektivni rok traje 5 godina od pravomo nosti odluke. pod uslovom da se samo po tuje subjektivni rok. Ponovno raspravljanje. pa kada protekne ovaj rok.Rokovi za tra enje ponavljanja postupka. 2. ‡ Subjektivni rok traje 30 dana od dana kada je stranka saznala za postojanje razloga za ponavljanje postupka. ‡ Me utim.

prijedlog za ponavljanje postupka je u pravilu remonstrativan i nedevolutivan pravni lijek. s tim da sud odlu uje samo u granicama razloga koji su navedeni u prijedlogu. . Zbog navedenog. ‡ O osnovanosti prijedloga za ponavljanje postupka raspravlja se na ro i tu. ako se razlog ponavljanja postupka odnosi isklju ivo na postupak pred vi im sudom. ‡ Nakon odr anog ro i ta za raspravljanje o osnovanosti prijedloga. ‡ Protiv rje enja o prijedlogu za ponavljanje. onda o prijedlogu odlu uje taj sud. nadle an je sud koji je donio odluku u prvom stepenu. ‡ Izuzetno. u pravilu. donosi se odluka u vidu rje enja kojim se odbija ili usvaja prijedlog za ponavljanje.Faze ponavljanja postupka ‡ Kod pretpostavki za odlu ivanje o prijedlogu. dozvoljena je posebna alba.

Ovo se naravno ne bi nikada inilo. ukoliko se isti cilj mo e posti i ponovnim podno enjem tu be sa istim tu benim zahtjevom. ali samo ako su ta rje enja podobna za materijalnu pravomo nost. U svim drugim slu ajevima. ‡ to se ti e ponavljanja postupka zavr enog rje enjem pred prvostepenim sudom. ‡ Oba pravna lijeka ula u stranke. . ako u roku za izjavljivanje revizije stranka podnese prijedlog za ponavljanje. i to samo iz razloga iz kojih se mo e izjaviti i revizija. ‡ Zbog navedenog. kad su izjavljena oba vanredna pravna lijeka.‡ Do ponovnog raspravljanja o glavnom predmetu dolazi samo onda kada sud u stadiju raspravljanja o osnovanosti prijedloga za ponavljanje postupka donese odluku kojom utvr uje da je prijedlog osnovan i ukida pravomo nu odluku iz ranijeg postupka. stranke mogu i protiv njih predlo iti ponavljanje postupka. sud odlu uje koji e postupak prekinuti. a djelimi no se podudaraju i u razlozima zbog kojih se mogu ulagati. zakon izri ito regulira taj odnos. jer su uslovi za ulaganje revizije za stranku povoljniji. a koji nastaviti. ‡ to se ti e odnosa prijedloga za ponavljanje postupka i revizije. tada e se prijedlog smatrati kao revizija.

a samo izuzetno. ‡ Ne smatraju se bra nim sporovima imovinskopravni sporovi koji nastaju povodom braka.POSEBNI PARNI NI POSTUPCI Postupak u bra nim sporovima ‡ I u ovim postupcima. kao to znate iz porodi nog prva. bra ni sporovi su: razvod braka. sa bra nim sporovima je dopu teno kumuliranje zahtjeva koji se ti u uvanja. i poni tenje braka i progla enje braka nepostoje im odnosno postoje im. ‡ Tako er znate. ‡ Postupak u bra nim sporovima prete no je reguliran. ‡ Zahtjevi koji se ovdje ostvaruju mogu biti razli iti. poni tenje braka. . odredbe op ih procesnih pravila primjenjuju se samo ukoliko nisu derogirane odredbama posebnih postupaka (lex specialis derogat legi generali). a naj e e se svode na obezbje enje ve ih garancija za pravilno ostvarenje pravne za tite ili na pru anje to br e i efikasnije pravne za tite. imperativnim normama. vaspitanja i izdr avanja zajedni ke djece i zahtjeva za izdr avanje bra nog druga.

na tri na ina: 1. ‡ Zajedni ki prijedlog za razvod se koristi kada oba bra na druga sporazumno i saglasno zahtjevaju razvod braka. ‡ Kad bra ni drugovi nemaju zajedni ku djecu. Zahtjevom za sporazumni razvod braka. . Tu bom za razvod braka. ali tada sud ne utvr uje injenice. a koristi se kada bra ni drugovi imaju zajedni ku djecu. ‡ Tu ba za razvod braka ima karakter konstitutivne tu be. pokre u se uvijek tu bom. ‡ Sporovi radi poni tenja braka i radi utvr ivanja postojanja ili nepostojanja braka. ili djecu nad kojom je produ eno roditeljsko pravo.Sporovi za razvod braka ‡ Postupak za razvod se pokre e po principu dispozitivnosti. Zajedni kim prijedlogom za razvod braka i 3. maloljetnu ili usvojenu. po to se presuda donosi na osnovu sporazuma bra nih drugova. postupak se mo e pokrenuti zahtjevom za sporazumni razvod braka. 2.

deklarativna. pa sud ne mo e izre i presudu na osnovu odricanja. ve je ovla ten da utvr uje ak i injenice koje me u strankama nisu sporne. posve uje mu se velika i du na pa nja. bez obzira da li je koja od stranaka zaklju ila novi brak. a u nadle nosti je organa starateljstva. dok je tu ba za utvr enje da li brak postoji ili ne. kao ni prijedlogom za povra aj u pre a nje stanje. Kada ove tu be podi e javni tu ilac ili organ strateljstva. bra ni drugovi imaju polo aj jedinstvenih i nu nih suparni ara. ali se njima. zbog nedostataka u izjavi volje sadr ane u sporazumnom prijedlogu. priznanja ili na osnovu izostanka. Vanredni pravni lijekovi se mogu ulagati. pa sud nije vezan za injenice i dokaze koje mu stranke prezentiraju. ali se mo e pobijati zbog bitnih povreda postupka. .‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Tu ba za poni taj braka je konstitutivna. Na elo inkvizitornosti u bra nim sporovima ima vrlo iroku primjenu. Presuda kojom se brak razvodi na osnovu sporazuma bra nih drugova. niti zbog pogre ne primjene materijalnog prava. kao i zbog neispunjenja ostalih zakonskih uslova za razvod braka na osnovu sporazuma. sud kod odlu ivanja o uvanju i izdr avanju djece nije vezan zahtjevom stranke. Poku aj mirenja bra nih drugova je sada vrlo va an institut. ali isto tako. ne mo e izmjeniti pravomo na presuda u dijelu o prestanku braka. ne mo e se pobijati zbog nepravilno i nepotpuno utvr enog injeni nog stanja. Na elo dispozitivnosti u bra nim sporovima je ograni eno.

Tu ba radi utvr ivanja o instva djeteta ro enog van braka. Paternitetski postupak se ne razlikuje od postupka u bra nim sporovima. pa je za osporavanje o instva predvi en prekluzivan rok. Tu ba za osporavanje o instva ili materinstva. odnosno otac mo e podi i tu bu u subjektivnom roku od 6 mjeseci.Postupak u sporovima o o instvu i materinstvu ‡ Pravila roditeljskog prava su. ‡ Postupak u paternitetskim sporovima se pokre e tu bom i postoji vi e vrsta ovih tu bi: 1. bilo na aktivnoj ili na pasivnoj strani. a majka u objektivnom roku od 6 mjeseci. a dijete do navr ene 25-e godine i ova odluka svojom pravomo no u djeluje erga omnes. pod uslovom da istovremeno deklaratornom tu bom postavlja zahtjev da se utvrdi njegovo o instvo. mo e osporavati o instvo drugog lica koje je to dijete priznalo za svoje. kao i pravila bra nog prava. 3. prete no imperativnog karaktera. Sve ovo ukazuje da se podno enjem tu be za osporavanje o instva zasniva nu no i jedinstveno suparni arstvo. . Lice koje sebe smatra ocem djeteta ro enog van braka. 2.

s tim da za sporove po tu bi poslodovca protiv radnika. Sud uvijek obra a naro itu pa nju na potrebu HITNOG rje avanja radnih sporova. a protiv ovakvih rje enja nije dopu tena posebna alba. Sud izvr enje kakve radnje nala e u roku od 8 dana za njeno dobrovoljno izvr enje-paricioni rok. Odredbe posebnog postupka u parnicama iz radnih odnosa primjenjuju se i na sporove u kojima radnik tra i za titu svoga prava. dok je rok za podno enje albe iz radnih odnosa isto 8 dana. ‡ ‡ ‡ . va e odredbe op eg parni nog postupka. U sporu u kome je radnik tu ilac.Postupak u parnicama iz radnih odnosa ‡ ‡ ta je spor iz radnog odnosa. pa u toku postupka sud mo e i ex officio odrediti privremene mjere. mjesna nadle nost je izberiva. poznato nam je iz materijalnog radnog prava.

ali u iva posjedovnu za titu. posjedovnu za titu u iva svaki posjednik. ‡ Pod sporovima smetanja posjeda podrazumjeva se: uznemiravanje posjeda i oduzimanje posjeda. ‡ U pravilu. pravnopoliti ki gledano. . ‡ Tu ba za za titu posjeda je kondemnatorna. ‡ Cilj pravne za tite posjeda kao fakti kog stanja je u tome da se onemogu i samopomo ili samovlasno pribavljanje prava. posjed nije pravo. tako da postupak treba da obezbjedi hitno i efikasno uspostavljanje poreme enog posjedovnog stanja. mada posjedovna za tita.Postupak u sporovima zbog smetanja posjeda ‡ Kao to znate. a ne samo onaj iji je posjed savjestan i koji ima neki pravni osnov. ‡ U ovim postupcima poseban zna aj ima primjena na ela ekonomi nosti. ne ispunjava uvijek cilj kome slu i. jer se njome tra i zabrana budu eg smetanja ili uspostavljanje ranijeg posjedovnog stanja.

. precario). ‡ Kada je u pitanju prinudno izvr enje. sud mo e oduzeti albi suspenzivno dejstvo. ‡ U ovom postupku sud svoju odluku donosi u formi rje enja. nakon proteka roka koji je tu enom ostavljen za dobrovoljno izvr enje. utvr uju se samo dvije: dokazivanje posljednjeg posjeda i dokazivanje nastalog smetanja posjeda. ako nije tra io izvr enje u roku od 60 dana. kao pravnorelevantne injenice. a iz va nih razloga. tu ilac gubi pravo da tra i prinudno izvr enje rje enja kojim se tu enom nala e izvr enje odre ene radnje. a ne presude. clam. ‡ U postupku zbog smetanja posjeda. ‡ Razlog za ulaganje albe ovdje iznosi 15 dana.‡ Sud kod podno enja tu be za za titu posjeda mo e odrediti i kra e rokove od onih predvi enih odredbama iz parni nih zakona o op em postupku. a pravo na tra enje ponavljanja postupka je zna ajno ograni eno. ‡ Pravo na za titu posjeda ne mo e se priznati onome ko je posjed pribavio na nedopu ten na in (vi. revizija nije uop e dopu tena. Uz ovo. to je specifikum posesorne za tite.

‡ U mali nim sporovima. ‡ Mali an spor je onaj kod kojeg se tu beni zahtjev odnosi na potra ivanje u novcu koje ne prelazi iznos od 3. smatrat e se da je tu ba povu ena-tzv. a da se pri tome ne dovede u pitanje pravilno i zakonito ostvarenje pravne za tite. Ako sa kojeg kasnijeg ro i ta izostanu obje stranke. fikcija o povla enju tu be. a uredno je pozvan. osim ako se tu eni na tom ro i tu ne upusti u raspravljanje. sumarni postupak. pa ako ni na novo ne do u. sud e odlo iti ro i te. smatrat e se da je povukao tu bu. a to zna i pru iti pravnu za titu u pravo vrijeme i sa to manje utro ka sredstava i vremena na strani suda i stranaka. . ako tu ilac ne do e na prvo ro i te za glavnu raspravu.000 KM.Postupak u sporovima male vrijednosti ‡ Ovaj postupak je tzv.

Prepis se dostavlja samo stranci koja nije bila prisutna objavljivanju presude. samo ako se rje enjem okon ava postupak. .‡ U zapisnik se unosi samo ono to je najnu nije. a presuda se objavljuje odmah nakon zaklju enja glavne rasprave. Ostala rje enja se mogu pobijati samo albom protiv odluke kojom se postupak okon ava. to zna i da se u albi ne mogu iznositi nove injenice i dokazi. ‡ alba se mo e izjaviti u roku od 8 dana. samo zbog apsolutno bitnih povreda postupka i nepravilne primjene materijalnog prava. ‡ alba protiv prvostepenog rje enja je dozvoljena.

Postupak pred arbitra om ‡ Ugovor o arbitra i je valjan samo ako je sklopljen u pismenoj formi. mo e se izre i. . a iz ugovora ne proizilazi ni ta drugo. ali prije nego to se tu eni upusti u raspravljanje o meritumu spora. zbog ega se mo e dokazivati samo ispravama. stranke svojevoljno derogiraju nadle nost redovnog suda koji bi bio nadle an. da ugovor o izabranom sudu nije sklopljen. ‡ Broj arbitara izabranog suda mora biti neparan. ‡ Zaklju enjem arbitra nog ugovora. ‡ Prigovor apsolutne nenadle nosti. ‡ Ako arbitar arbitra e ne bude na vrijeme postavljen. a posljedica neblagovremeno ulo enog prigovora je prekluzija-gubljenje prava. arbitra e tada na prijedlog stranke postaviti sud koji bi za rje avanje spora u prvom stepenu bio nadle an da nije zaklju en ugovor o arbitra i. ‡ Pravila o izuze u sudija se odnose i na arbitre.

postupak pred arbitra om e odrediti arbitri. ‡ Parni ni zakoni propisuju da presuda arbitra e prema strankama ima snagu pravomo ne presude ± res iudicata.‡ Odnos izme u redovnog i izabranog suda regulira se po pravilima o apsolutnoj nadle nosti. ako ugovorom nije predvi ena mogu nost pobijanja presude pred arbitra om vi eg stepena. niti izricati kazne. s tim da arbitra a ne mo e upotrijebiti prisilna sredstva. a ne prema pravilima o stvarnoj nadle nosti. . ‡ Arbitra a mo e donijeti presudu po pravi nosti. ‡ Ako se stranke druga ije ne sporazumiju. samo ukoliko su joj stranke dale takva ovla tenja.

Ako postoji neki od razloga za ponavljanje postupka i 7. povrije ena odredba ZPP-a ili arbitra nog ugovora.‡ Zakoni taksativno odre uje razloge za poni tenje presude arbitra e. Ako je u pogledu sastava arbitra e ili u vezi sa odlu ivanjem. ne mo e se zahtjevati njen poni taj. . i to: 1. te pobijanje presude. 3. Ako je arbitra a prekora ila granicu svog zadatka. 6. potpisivanju i dostavljanju arbitra ne presude. Ako ugovor nije punova an. ‡ Tu ba za poni tenje arbitra ne presude se mo e podnijeti nadle nom sudu u roku od 30 dana od dana dostavljanja stranci. Ako je arbitra na odluka u suprotnosti sa Ustavom BiH i ustavima entiteta. 2. ‡ Zakoni posebno nagla avaju da stranke ne mogu sporazumno isklju iti primjenu odredaba o izuze u arbitara. Ako je izreka presude nerazumljiva ili je sama sebi protivrje na. 5. 4. Ako presuda nije obrazlo ena ili ukoliko izvornik i prepis presude nisu potpisani na zakonom odre eni na in. ‡ Nakon proteka jedne godine od pravomo nosti arbitra ne presude.

RS-e i BD BiH. Branko alija i dr. autora: dr. 2008.‡ Gra ansko procesno pravo. 2000. Parni no procesno pravo. Gordana Stankovi i dr. FBiH. ‡ Predavanja sa unesenim izmjenama i dopunama predmetnog ud benika. . ‡ Dr. Pravni fakultet Sarajevo. ‡ Zakoni o parni nim postupcima: BiH. Trebinje. Sanjin Omanovi . Ranka Ra i . godina.

NA KRAJU. SRETNO I USPJE NO NA ISPITU! .PO TOVANE KOLEGICE I KOLEGE.