SVEU ILI TE/UNIVERZITET ³VITEZ´ TRAVNIK Faukultet pravnih nauka Nastavnik: doc.dr.

Fuad Puri evi

GRA ANSKI PARNI NI POSTUPAK

Literatura
j UD BENICI: j Dr. Branko alija i dr. Sanjin Omanovi ,

Gra ansko procesno pravo, Sarajevo, 2000., ili j Dr. Gordana Stankovi i dr. Ranka Ra i , Parni no procesno pravo, Trebinje, 2008. j ZAKONI I OSTALO: j Sva etiri zakona o parni nom postupku u BiH i j Predavanja u kojima su inkorporirane izmjene i dopune parni nih zakona u BiH.

Pojam i predmet gra anskog procesnog prava
‡ Gra anski parni ni postupak je centralni dio gra anskog procesnog prava, zbog ega gra ansko procesno pravo predstavlja samostalnu pravnu granu u koju spadaju pravila kojima se regulira procesnopravna djelatnost sudova i ostalih u esnika u ostvarivanju sudske funkcije. ‡ Tim pravilima se utvr uju: pretpostavke od ijeg postojanja zavisi mogu nost raspravljanja i odlu ivanja, zavise radnje kojima se postupak pokre e, razvija i okon ava, kao i sadr aj i oblik tih radnji.

Izvori gra anskog procesnog prava
‡ Va e e izvore gra anskog procesnog ili procesnog civilnog prava, mo emo podijeliti na formalne i fakti ke. ‡ Formalni izvori, u svijetu, pa i u BiH, su: ustav, zakon i podzakonski akti, a nekad je to bilo i obi ajno pravo. ‡ Zakoni kojima je u BiH reguliran gra anski parni ni postupak su: 1. Zakon o parni nom postupku pred Sudom BiH (Slu beni glasnik BiH, broj: 36/04) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parni nom postupku pred Sudom BiH (Slu beni glasnik BiH, broj: 84/07); 2. Zakon o parni nom postupku Federacije BiH (Slu bene novine Federacije BiH, broj: 53/03) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parni nom postupku Federacije BiH (Slu bene novine Federacije BiH, broj: 73/05 i 19/06); 3. Zakon o parni nom postupku Republike Srpske (Slu beni glasnik RS, broj: 58/03) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parni nom postupku RS (Slu beni glasnik RS, broj: 85/03, 74/05 i 63/07) i 4. Zakon o parni nom postupku Br ko Distrikta BiH (Slu beni glasnik BD BiH, broj: 08/09).

‡ U fakti ke izvore spadaju sudska praksa (iudicatura, usus fori) i pravna nauka ± iuris prudens. ‡ Prema tome, sudska praksa nije u formalnopravnom smislu izvor gra anskog procesnog prava, zbog ega sudovi, s obzirom na zahtjeve na ela zakonitosti, ne mogu stvarati vlastita pravila postupka. ‡ Stavovi koje zauzimaju vrhovni sudovi u BiH o pravnim pitanjima, ne obavezuju sudove koji nisu u estvovali u njihovom dono enju. Za to? ‡ Ali, stanovi te sudske prakse ima veliki zna aj u interpretaciji normi procesnog prava, a to opet vrijedi samo za evropski ili kontinentalni sistem gra anskog procesnog prava.

Gra anski postupak je pravno institucionaliziran oblik ostvarivanja sudske funkcije. Specifi nost gra anskog postupka je u tome to je on isto normativno pravna tvorevina. U vanparni nom postupku. ve samo kao pravna tvorevina. U izvr nom postupku se posti e kona no ostvarivanje prava tako to se subjekt obaveze prinu ava da udovolji obavezi koja je utvr ena u sudskoj odluci ili drugoj izvr noj ispravi. ni izjedna avati. koga ine procesnopravne radnje koje imaju karakter pravnih injenica procesnog prava. izvr ni i vanparni ni) ne mogu se poistovje ivati. pa je zato gra ansko procesno pravo grana prava. s ciljem da se za titi ugro eno ili povrije eno pravo. a gra anski postupak je njegov predmet. ‡ ‡ ‡ . Ovisno od ovih radnji nastaju odnosi izme u osnovnih subjekata postupka: suda. sadr aj sudske funkcije je primarno u ure ivanju. sa onim to je pravno utvr eno. Su tinska razlika izme u parni nog.Metodi gra anskog pravosu a ‡ Kao to rekosmo. zbog ega i ne postoji kao dru tvena. stvaranju ili mijenjanju gra anskopravnih odnosa. gra ansko procesno pravo i gra anski postupak (parni ni. te se time dovodi u sklad fakti ko pona anje. stranaka i ostalih u esnika postupka. vanparni nog i izvr nog postupka ogleda se u sljede em: U parni nom postupku se na utvr eno injeni no stanje primjenjuje odgovaraju a pravna norma.

nadle nost. princip dvostepenost i sl. sudska nezavisnost. Zbog toga se klasi no ovo pravo svrstava u javno pravo. jer kao javnopravnu djelatnost ure uje: sudove. zbornost. gra anskim materijalnim pravom. njihovu strukturu. Odnos prema ustavnom pravu Ustavima entiteta BiH se vr enje sudske funkcije povjerava redovnim sudovima. To je razlog da i dejstvo res iudicata sudska odluka ima primarno kao akt organa dr avne vlasti.Odnos gra anskog procesnog prava prema drugim granama prava ‡ Gra ansko procesno pravo se nalazi u najbli oj vezi sa: ustavnim pravom.) kojima se organizuju sudovi i vr i sudska funkcija. pa su njima utvr eni i osnovni principi (zakonitost. 1. krivi nim pravom i upravnim pravom. te postupak kao na in ostvarivanja pravosudne funkcije. .

tu ba je prethodila pravu. ali imaju razli ito zna enje. Dakle. ve samo u pogledu njihove dopu tenosti. U obje pravne grane se dosta pojmova i instituta ozna ava istim terminima. priznanje. prigovor. Isto tako.2. dok za norme materijalnog prava. u rimskom pravu. odricanje i sl. sve do Justinijanove kodifikacije. to zna i da je posredstvom sudije vr ena ujedno i funkcija zakonodavca. procesne radnje se ne ispituju u pogledu njihove valjanosti kao poslovi gra anskog prava. . zahtjev. pa u pogledu va enja normi procesnog prava uvijek va i na elo lex fori. U starijem rimskom pravu. pravo je stvarano kroz postupak. a danas pravo prethodi tu bi. za norme procesnog prava vrijedi neposredna primjena ili momentalno va enje. a u pogledu normi materijalnog prava-na elo lex causae. npr. u pravilu. Justinijanovom kodifikacijom su udareni temelji na kojima je otpo et proces razdvajanja materijalnog i procesnog prava u dvije odvojene pravne oblasti. Me utim. Teritorijalno i vremensko va enje normi je tako e razli ito. mjerodavan je momenat nastanka odnosa povodom koga se vodi spor. Odnos prema materijalnom gra anskom pravu Do izdvajanja gra anskog procesnog prava iz okvira gra anskog materijalnog prava do lo je tek u 19. stolje u.

promjena i prestanak pravnih odnosa. dok na podru iju materijalnog prava vrijedi princip slobodne forme jer odnose svojom voljom zasnivaju sami titulari subjektivnih prava. pa je zato postupak neodvojiv od normi materijalnog prava. ijem ostvarenju u dru tvenim odnosima i slu i. Zbog toga na podru iju procesnog prava vrijedi princip stroge forme jer se kao jedna strana u postupku uvijek pojavljuje sud kao dr avni organ. a predmet normi procesnog prava je reguliranje organa kojima se povjerava vr enje pravoza titne funkcije i postupak u kome se ta funkcija ostvaruje. . Naju u vezu parni nog postupka i materijalnog prava odslikavaju pojedina na ela i ustanove.3. mada se spolja manifestuje samo kao forma. jer su uslovljena dispozitivnim karakterom subjektivnih gra anskih prava. ija se za tita upravo ostvaruje u parni nom postupku. Postupak kao isto pravna tvorevina ima i svoju formu i sadr inu. dva najkarakteristi nija na ela parni nog postupka u najve oj mjeri odre uju njegovu posebnost. koje su utvr ene normama materijalnog prava. Odnos gra anskog postupka prema materijalnom pravu Predmet materijalnog prava su norme kojima se regulira nastanak. npr. a to su na elo dispozitivnosti i raspravno na elo. Zato su norme procesnog prava u funkciji ostvarivanja sadr aja-to su prava i obaveze.

Bitno obilje je na eg procesnog prava je jednostavnost. zbog ega je napu ten princip strogog formalnog legaliteta.Zahvaljuju i procesnoj formi. sud ispituje njihovu osnovanost. ukoliko su radnje dopu tene. koji je zadr an samo u izvr nom postupku. Sud procesne radnje ispituje uvijek prvo sa aspekta njihove dopu tenosti. Kako je procesna forma u slu bi ostvarivanja odre ene sadr ine. pravna sigurnost i efikasnost postupka. Zna aj procesne forme u parni nom postupku se ogleda u dvostrukom vrednovanju procesnih radnji. ali je zato obezbje uje. to treba kazati da pravna forma ne odre uje su tinu. Nakon toga. i to: sa aspekta njihove dopu tenosti i sa aspekta njihove osnovanosti. npr. jer je to bitna povreda postupka. kao za titnoj funkciji postupka. a to su: zakonitost. da li su preduzete u obliku i na na in propisan normama procesnog prava. . pa je ovom zahtjevu kod nas udovoljeno pojednostavljenjem procesne forme. obezbje ene su tri osnovne vrijednosti u vr enju pravosu a. zbog koje se mo e tra iti ukidanje donesene odluke.

a upravni postupak slu i ostvarivanju upravnopravne djelatnosti. Danas se upravnopravna djelatnost i sudska funkcija pribli avaju. ukoliko se u parni nom postupku pojavi kao prethodno pitanje neko pravno pitanje upravnopravnog karaktera o kome je u upravnom postupku ve pravomo no odlu eno. iz ijih se okvira izdvojio prvo krivi ni postupak. a u novije vrijeme i upravni postupak. parni ni je najstarija. ali i obratno. odnosno dejstvo presude u upravnom postupku i dejstvo upravnog akta u parni nom postupku. sud e se oglasiti apsolutno nenadle nim i tu bu odbaciti. zatim dejstvo akata. ako je pokrenut parni ni postupak u jednoj upravnopravnoj stvari. nije isti kao njegov odnos prema krivi nom postupku. tj. Rje avanje sukoba nadle nosti izme u suda i upravnog organa spada u nadle nost ustavnih sudova. ili. jer za djelatnost upravnih organa danas va i na elo zakonitosti. isto kao i za djelatnost sudova. Dok je upravni postupak novija pravna institucija. Razgrani enje nadle nosti u ova dva postupka se vr i po pravilima o apsolutnoj nadle nosti. tada je sud vezan za odluku upravnog organa u okviru njegove pravomo nosti i obratno. jer su gra anski i krivi ni postupak dva osnovna metoda koja slu e ostvarivanju sudske funkcije. . Odnos gra anskog procesnog prava i upravnog prava Odnos gra anskog postupka prema upravnom.4.

. Ustanove kojima se ostvaruje na elo dispozitivnosti u parni nom postupku. I raspravno na elo predstavlja specifi nost parni nog postupka jer se u njemu pojavljuje kao osnovno. ne poznaje krivi ni postupak i tako redom. ne postoje u krivi nom postupku. ali se on mo e ostvarivati i arbitra om i medijacijom. povla enje tu be. sudsko poravnanje i sl.5. U e e tre ih lica u parni nom postupku. krivi ni postupak se izdvojio iz gra anskog postupka. . npr. dok je njihov doma aj u krivi nom postupku neznatan. a njihova razlika se manifestuje i na podru iju nekih va nih na ela. gra anski postupak subjekt pokre e tu bom. dok je u krivi nom postupku to inkvizitorno na elo. odricanje od tu benog zahtjeva. Dalje. dok krivi ni postupak uvijek pokre e javni tu ilac samo putem krivi nog postupka. Sud u gra anskom postupku je vezan za presudu donesenu u krivi nom postupku u slu aju: a) kad je istom radnjom prouzrokavano krivi no djelo i gra anskpravna posljedica ili b) kad krivi no djelo ima karakter prethodnog pitanja u parni nom postupku ili c) kad presuda koja je donesena u krivi nom postupku ima karakter pravnorelevantne injenice gra anskog prava. na elo dispozitivnosti i raspravno na elo su specifi na na ela parni nog postupka. Odnos gra anskog procesnog i krivi nog procesnog prava Kroz historijski razvoj. npr.

tada e odlu iti i o tu benom zahtjevu kome mo e udovoljiti djelimi no ili u cijelosti. Ukoliko sud u krivi nom postupku donosi osu uju u presudu. Adhezioni postupak pokre e se po prijedlogu koji se podnosi neposredno organu kome se podnosi krivi na prijava ili sudu. sud tada stranku ne mo e odbiti sa njenim zahtjevom. nego je upu uje da pokrene parni ni postupak. a ukoliko sud donosi u krivi nom postupku osloba aju u presudu ili iz nekih drugih razloga obustavlja postupak. Kad sud odlu uje o gra anskopravnoj odgovornosti kao o osnovu za naknadu tete koja je nastala radnjom koja ima obilje ja krivi nog djela. Stranka mo e sve do zaklju enja glavnog pretresa odustati od prijedloga i pokrenuti tu bom parni ni postupak. on tada ne e zastati sa postupkom. a u slu bi je na ela ekonomi nosti i pravne sigurnosti. Ako je u krivi nom postupku sud donio osu uju u presudu. onda ona ve e sud u parni nom postupku u pogledu dvije injenice.Ovaj odnos karakteri e i institucija pridru enog ili adhezionog postupka koja je predvi ena normama krivi nog procesnog prava. . i to u pogledu: postojanja krivi nog djela i postojanja krivi ne odgovornosti. jer u ovakvim slu ajevima postojanje krivi nog djela i krivi ne odgovornosti ne predstavlja prejudicijelno pitanje. a o ovom zahtjevu sud u krivi nom postupku odlu uje po na elu dispozitivnosti. to zna i da sud u krivi nom postupku nikada ne odbija tu ioca sa tu benim zahtjevom.

norme porodi nog prava daju drugom bra nom drugu mogu nost razvoda braka. A ako se krivi no djelo i krivi na odgovornost pojavljuju kao prethodno ili prejudicijelno pitanje. Ako je krivi ni sud donio osloba aju u presudu. pa i najmanju nepa nju. nedostojnost za naslje ivanje nastupa usljed odre enih injenica koje predstavljaju krivi no djelo. i za nehat. Ili. pravomo noj presudi donesenoj u krivi nom postupku se daje karakter pravno relevantne injenice. . jer se u krivi nom pravu odgovara u pravilu za umi ljaj. npr. u takvim situacijama je sud u gra anskom postupku vezan za odluku donesenu u krivi nom postupku. bez obzira da li je ona osloba aju a ili osu uju a. npr. zaklju no sa objektivnom odgovorno u. a rje e-samo ako je to zakonom propisano.Gra anska subjektivna odgovornost je zato stro ija i ira od krivi e odgovornost. pa zato u slu aju da je bra ni drug osu en za krivi no djelo na kaznu zatvorom du om od 3 godine. dok se u gra anskom pravu odgovara za sve oblike krivice. prema normama materijalnog porodi nog prava. kao to je umi ljajno li enje ivota ostavioca ili upotreba sile i prijetnje u cilju sastavljanja testamenta itd. jer nepostojanje krivi ne odgovornost ne zna i i nepostojanje gra anske odgovornosti-koja je rekosmo ira. onda parni ni sud nije vezan za nju.

Ovakvo formalnopravno odre enje. ukoliko njihova primjena nije derogirana propisima tih posebnih parni nih postupaka. ‡ Po op em parni nom postupku raspravljaju se i rje avaju gra anskopravni sporovi za koje nije predvi en neki od posebnih parni nih postupaka. unosi potpunu izvjesnost i pravnu sigurnost u vr enju sudske funkcije. ‡ Pravila op eg parni nog postupka primjenjuju se i u predmetima koji se raspravljaju u posebnim postupcima.POJAM I PREDMET PARNI NOG POSTUPKA ‡ Prema sva etiri zakona o parni nim postupcima u BiH. pravila ovih postupaka primjenjuju redovni sudovi pri raspravljanju i odlu ivanju o sporovima koji nastaju iz li nih i porodi nih odnosa. prema kome je gra anskopravni svaki onaj spor o kome se raspravlja u gra anskom parni nom postupku. te iz imovinskih i drugih gra anskopravnih odnosa. iz radnih odnosa. osim ako se neki od ovih sporova posebnim zakonom stavljeni u nadle nost drugih sudova. .

a poznato nam je koliki je uticaj ovaj zakon imao na razvoj procesnog prava i zakonodavstva u biv oj SFRJ. ‡ Shvatanje da je ovaj postupak u slu bi ostvarivanja pravosu a kao javnopravne funkcije-kao dru tvene djelatnosti.Funkcija parni nog postupka ‡ Prema starijem-individualisti kom shvatanju. ‡ Reguliranje dru tvenih odnosa i usmjeravanje njegovog razvoja je cilj normi materijalnog i procesnog prava. godine. a kasije i u BiH. stolje a. ‡ Shvatanje da je parni ni postupak pravna institucija koja ima iznimno zna ajnu dr tvenu funkciju. pa je njegov krajnji cilj bio za tita subjektivnih gra anskih prava. Zbog toga su oblici i na ini ostvarivanja prava i obaveza iz materijalnopravnih odnosa regulirani normama procesnog prava. ali one imaju razli itu funkciju. . primjenjeno je jo u austrijskom gra anskom postupku iz 1895. parni ni postupak je smatran privatnopravnom institucijom u slu bi interesa stranke. stolje a. sve do prve polovine 19. preovladava od druge polovine 19.

‡

‡ ‡

‡ ‡

‡

Najnagla enija karakteristika parni nog prava je u dispozitivnosti njegovih normi, koje su permisivne prirode, jer ovla uju stranke da dogovorom reguliraju neko procesno pitanje, a ako to ne urade, tada se primjenjuje supletorna-dopunska norma odre enog propisa. Od dispozitivnih normi treba razlikovati disjunktivne norme, a one upo uju sud na odre eno diskreciono postupanje, odnosno ocjenjivanje i odlu ivanje u postupku, npr. u pogledu incidentalnog-prethodnog pitanja. U slu aju postojanja nejasno a, protivrje nosti ili pravne praznine u primjeni pravne norme, sud e primjeniti teleolo ki-ciljni metod, metod per analogiam i argumentum a contrario. Ove metode smo obradili kada smo govorili o pravnim prazninama u Osnovama gra anskog prava. Gra anski postupak ima svoju zasebnu strukturu i fizionomiju, pa se zato parni ni postupak odvija od po etka do kraja kroz niz stadija i podstadija, uz po tivanje ustanova parni nog postupka. Parnica ozna ava konkretan postupak koji se vodi izme u parni nih stranaka povodom odre enog tu benog zahtjeva koji postavlja tu ilac i tra i i tra e od suda da im pru i za titu, s tim da svi stadiji i podstadiji postupka, kao i njegove ustanove nisu obavezni, jer to zavisi od potreba svakog predmeta posebno. Spor je stanje u materijalnopravnim odnosima do koga dolazi zbog neizvjesnosti sadr aja prava i obaveza za odre enog subjekta ili zbog povrede prava i obaveza. Spor obi no prethodi parnici, ali ne mora obligatno do nje i dovesti, jer do parnice dolazi onda kada jedan od subjekata zatra i sudsku za titu.

‡

‡

‡

Parnica kao procesnopravni odnos nastaje na osnovu mno tva procesnopravnih radnji i procesnopravnih stanja. Te procesne ili parni ne radnje imaju funkciju pravnih injenica procesnog prava, jer za njihovo preduzimanje norme procesnog prava ve u nastanak procesnih prava i obaveza. U teoriji je sporno pitanje ko su subjekti parnice kao procesnopravnog odnosa. Prema civilisti kom shvatanju, procesnopravni odnos se zasniva samo izme u stranaka, a ne i suda i stranaka, dok je prema publicisti kom shvatanju, parnica odnos izme u stranaka i suda, a ne i odnos izme u samih stranaka. Prema tre em, najprihvatljivijem shvatanje parnice kao trostranog pravnog odnosa, ona se zasniva izme u svake stranke i suda, a posredstvom suda i izme u samih stranaka. Zbog toga su radnje koje stranke preduzimaju uvijek upravljene prema sudu, s tim da one ne proizvode procesnopravne posljedice samo prema sudu, nego i prema suprotnoj stranci. U anglosaksonskom pravu civilne - gra anske sudske procedure imaju dvostruko zna enje, i to: sa jedne strane, daju sudu procesnu mogu nost da se u svojoj odluci pozove na ranije presu enu stvar, a sa druge strane, ostavljaju sudu priliku da zauzme samostalan pravni stav i donese odluku koja pro futuro mo e imati zna aj sudskog precedenta. Ovo je osnovnibazni princip precedentnog prava.

Procesne pretpostavke
‡ Za po etak, neophodno je strogo znati razlikovati uslove ili pretpostavke od kojih zavisi dopu tenost raspravljanja i odlu ivanja, od uslova od kojih zavisi osnovanost predmeta odlu ivanja-a to je u parni nom postupku tu beni zahtjev. ‡ Uslovi od kojih zavisi dopu tenost rapravljanja i odlu ivanja odre eni su normama procesnog prava, a uslovi od kojih zavisi osnovanost presu ivanja, odre eni su normama materijalnog prava. ‡ Uslovi ili okolnosti koji su utvr eni normama procesnog prava, a od kojih zavisi dopu tenost raspravljanja i odlu ivanja o tu benom zahtjevu, nazivaju se procesnim pretpostavkama. ‡ Dakle, procesne pretpostavke su uslovi dopu tenosti ve egzistentne parnice, odnosno uslovi od kojih zavisi mogu nost raspravljanja i odlu ivanja o osnovanosti predmeta spora. Zbog toga, nedopu tenu tu bu sud odbacuje rje enjem, ukoliko se nisu stekle sve procesne pretpostavke koje moraju postojati da bi se sud mogao upustiti u raspravljanje o meritumu spora.

‡ Procesne pretpostavke mogu biti op e i posebne. ‡ Op e pretpostavke se ti u svih bitnih elemenata parnice, a to su: sud, stranke i predmet spora. ‡ Procesne pretpostavke koje se ti u suda su npr. ma unarodna nadle nost doma eg suda, da sudovi mogu imati jurisdikciju nad tu enim, da su sudovi nadle ni da odlu uju u sporu, kao i stvarna, funkcionalna i mjesna nadle nost redovnog suda. ‡ Procesne pretpostavke koje se ti u stranaka su npr. postojanje same stranke, kao i strana ke i parni ne sposobnosti, postojanje urednog zastupanja i ovla tenja na vo enje konkretne parnice-procesna legitimacija (legitimatio ad processum). Morate znati razlikovati ovu legitimacije od stvarne legitimacije, jer postojanje stvarne legitimacije (legitimatio ad causam) nije procesna pretpostavka. Stvarna legitimacija je uslov od koga zavisi osnovanost tu benog zahtjeva, a ne dopu tenost vo enja parnice.

‡ Procesne pretpostavke koje se ti u predmeta spora sprje avaju vo enje parnice, a to su: postojanje presu ene stvari (res iudicata) i postojanje parnice (lis pedens), s tim da upravo ove dvije pretpostavke izra avaju princip ne bis in idem, pa sa postojanjem pravomo ne presude zakon izjedna ava odricanje od tu benog zahtjeva i sudsko poravnanje. Tre a pretpostavka koja se ti e predmeta spora odnosi se na postojanje pravnog interesa za tu bu, npr. tu ilac e imati pravni interes da ustane tu bom tek onda kada tu eni odbije da dobrovoljno udovolji njegovom zahtjevu. ‡ Koliki je zna aj pravnog interesa, najbolje govori injenica da je pravni interes procesna pretpostavka za podizanje tu be. To zna i, kad nedostaje pravni interes, tada se tu ba odbacuje kao nedopu tena, bez raspravljanja o osnovanosti tu benog zahtjeva.

neke im se konstatuju vode odbacivanju tu be kao nedopu tene-res iudicata i lis pedens. sud tada tu bu ne odbacuje. Ako se nedostaci ti u relativne nadle nost (stvarne i mjesne). ime je nedostatak otklonjen. tada do odbacivanja tu be dolazi samo ako sud ne uspije otkloniti te nedostatke. to ne isklju uje mogu nost stranaka da sudu ukazuju na nedostatke koji se odnose na procesne pretpostavke. . u pravilu. kad se pretpostavke promatraju u me usobnom odnosu. Ukoliko se nedostaci odnose na stranke. one tada nisu sve jednako vrijedne. ‡ Svaka pretpostavka je jednako vrijedna i nedostatak bilo koje dovodi do ni tavosti donesene presude. jer stranka na taj na in eli da izdejstvuje odbacivanje tu be bez raspravljanja. nedostatak bilo koje procesne pretpostavke ima za posljedicu nemogu nost raspravljanja i odlu ivanja. u toku cijelog postupka.Koje su posljedice nedostatka procesnih pretpostavki ‡ Prvo. zbog ega sud na njih pazi ex officio. Me utim. nego je dostavlja nadle nom sudu. npr.

‡ Kad sud odlu uje o nekom pravnom pitanju. a ne u dispozitiv sudske odluke. onda odluka o tom pitanju ini sastavni dio injeni ne podloge spora. sadr aj sudske funkcije u parni nom postupku se sastoji u raspravljanju i odlu ivanju o tu benom zahtjevu kao predmetu spora. . Zbog toga. Zato se odluka o prethodnom pitanju unosi u obrazlo enje sudske odluke.Incidentalno ili prethodno ili prejudicijelno pitanje ‡ Dakle. pa su zbog toga podobna da budu predmet samostalnog odlu ivanja. kad se o njemu odlu uje kao o prethodnom pitanju. ne sti e dejstvo pravomo nosti. ta pravna pitanja nisu u konkretnoj parnici neposredan predmet odlu ivanja. odluka o postojanju ili nepostojanju odre enog pravnog odnosa. Dakle. injeni na pitanja nemaju nikada karakter prethodnih pitanja. ali se nalaze u funkciji odlu ivanja o tu benom zahtjevu kao predmetu odlu ivanja. kao prethodnom. ‡ Prethodna ili incidentalna ili prejudicijelna pitanja su samo pravna pitanja i to samo ona koja sama po sebi ine pravnu cjelinu. Zbog toga.

ako tu ilac ima pravni interes za utvr enje. sa druge strane. mo e podizanjem prejudicijelne protivtu be zahtjevati odlu ivanje o prethodnom pitanju sa autoritetom presu ene stvari. . tra e. s obzirom na zahtjeve na ela dispozitivnosti. pa e zato u slu aju povla enja tu be sud biti du an da o njemu raspravlja i odlu uje. ‡ Incidentalni tu beni zahtjev za utvr enje ima pravnu prirodu jednog tu benog zahtjeva.Prethodna ili incidentalna ili prejudicijelna ovla tenja suda u parnici ‡ O prethodnom pitanju sud e odlu ivati kao o glavnom pitanju samo onda kada to stranke. a ne obi nog procesnog prijedloga. Tu eni.

onda je sud pred kojim se ono pojavljuje vezan za tu odluku nadle nog organa. ali samo kao o prethodnom pitanju. a ako nadle ni dr avni organ nije donio odluku o pitanju koje se u parni nom postupku pojavljuje kao prethodno. ako je nadle ni organ ve donio pravomo nu odluku o pitanju koje se u parni nom postupku pojavljuje kao prethodno pitanje. . predstavlja osnov za tra enje ponavljanja postupka.‡ U na em BH pravu. rje avanje prethodnog pitanja zadovoljava dvije osnovne vrijednosti. ako je razli ita od odluke suda koji je o tom pitanju odlu io kao o prethodnom. ‡ Npr. ve spada u nadle nost nekog drugog organa ili drugog suda. ako se u parni nom postupku pred sudom pojavi kao prethodno pitanje neko pravno pitanje koje ne spada u nadle nost suda pred kojim se postavlja. onda ovla tenja suda u rje avanju tog pitanja zavise od toga da li je o tom pitanju nadle ni organ ve donio pravomo nu odluku ili nije. tada sud ima ovla tenje da o tom pitanju odlu uje. naknadno donesena odluka nadle nog organa. Zato. a to su efikasnost i pravna sigurnost. Stoga.

pa se zamoljene radnje mogu obaviti i na na in na koji to zahtjeva inostrani organ. odnosno Ustavni sud BiH. odnosno primjenjuje se procesno pravo zemlje kojoj pripada sud koji postupa.Obavljanje radnji van podru ija zemlje rje ava se institucijom me unarodne pravne pomo i i to na osnovu me unarodnih ugovora i na osnovu principa uzajamnosti.Va enje normi procesnog prava s obzirom na prostor ‡ Po pitanju va enja normi procesnog prava. vrijedi na elo lex fori. dok kod materijalnog prava ovo na elo ne va i. primjenjuje se procesno pravo suda koji postupa. bez obzira na to ku su stranke u sporu. Zahtjevi za pru anje pravne pomo i su valjani samo ako su dostavljeni diplomatskim putem. to je nepotrebno. Kad sudovi BiH vr e jurisdikciju u sporovima sa elementom inostranosti. Ovo na elo je univerzalno prihva eno u svim pravnim sistemima. s tim da i ovdje va i na elo lex fori. koji ima apelacionu nadle nost u pitanjima koja su sadr ana u Ustavu BiH kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u BiH. Kona nu odluku u slu aju uskra ivanja pru anja pravne pomo i donose vrhovni sudovi entiteta u BiH. posebno kada se ima u vidu da je ovo svjetsko na elo. ‡ ‡ . a Ustav BiH ovu kompetenciju presumira u korist njenih entiteta. tada se postupa prema normama entitskog procesnog prava. dakle. Kod pru anja pravne pomo i je dozvoljeno odstupanje od na ela lex fori.

. niti se prema njima mo e provoditi izvr enje. nego samo diplomatskim putem. ne potpadaju pod jurisdikciju doma ih sudova. a to na podru iju gra anskog prava zna i da ta lica ne mogu biti tu ena. lica mogu biti uvijek tu ena. ali da mogu uvijek tu iti.Va enje normi procesnog prava s obzirom na lica ‡ Pravilo je da su sva lica koja se nalaze na teritoriji na e zemlje pod jurisdikcijom doma ih sudova. npr. Protiv ovih lica se ne mogu ni poduzimati bilo kakve procesne radnje. ne mogu se saslu ati kao svjedoci ili vje taci. kod sklapanja odre enih pravnih poslova. ‡ Lica koja u ivaju diplomatski imunitet. ne mogu im se uru ivati pozivi neposredno. bez obzira ko su stranke u postupku ± na elo forum rei site i 2. npr. uz odre ene izuzetke. ali biti i tu ena u slu aju: 1. Kad lica jednostranom izjave volje pristanu na jurisdikciju sudova BiH u konkretnom predmetu. odnosno ona mogu tu iti. Kod sporova povodom stvarnih prava na nekretninama koje su sastavni dio BiH. izuzetno i lica sa diplomatskim imunitetom mogu biti pod jurisdikcijom doma ih sudova. ‡ Me utim.

pa npr. onda mo e preduzimati radnje ako prethodno izjavi da on preuzima vo enje parnice. . Me utim. kao statusna pitanja. stranac mo e biti oslobo en pla anja tro kova postupka pod uslovima uzajamnosti-reciprociteta. ‡ Strana ka i parni na sposobnost.‡ Iako nepopularna. jo se primjenjuje u savremenom zakonodavstvu. nadle nost po reciprocitetu. pa i onda kada nije parni no sposoban prema zakonu zemlje iji je dr avljanin. ako je strani dr avljanin parni no sposoban prema na em pravu. odre uju se prema lex nationalis.

ve dejstvo ex nunc. to zna i da je tada dejstvo ex tunc. da e se parnica koja je pokrenuta za vrijeme va enja starog zakona nastaviti i okon ati prema pravilima novog zakona. ‡ Po to zahtjevi pravne sigurnosti ipak ne dopu taju velika odstupanja u pravcu povratnog dejstva normi procesnog prava.Va enje normi procesnog prava s obzirom na vrijeme ‡ U pogledu vremenskog va enja normi materijalnog prava vrijedi kao op e na elo da pravne norme nemaju povratno dejstvo. a kada e se nastaviti prema pravilima novog zakona. pa jedni u literaturi ovo kvalifikuju kao neposredno dejstvo normi (ex nunc). a drugi kao retroaktivno dejstvo (ex tunc). pravilo je. osim u slu ajevima kad to zakon izri ito dopu ta. . u prelaznim i zavr nim odredbama obi no se utvr uje kada e se zapo eta parnica nastaviti po propisima prema kojima je zapo eta. ‡ U gra anskom procesnom pravu.

slobodne ocjene dokaza. U prvu grupu spadaju na ela koja taj postupak odre uju kao posebnu pravnu instituciju. U drugu grupu spadaju ona koja su podignuta na stepen ustavnih na ela.: na elo usmenosti. npr. 3. U tre u grupu spadaju ona koja su svojstvena i drugim postupcima. materijalne istine. npr. na ela: kontradiktornosti. sudskog upravljanja postupkom. npr. koncentracije i dr. ekonomi nosti. javnosti i pru anja pomo i neukim strankama. na elo dispozitivnosti i raspravno na elo.Osnovna na ela ‡ Sva na ela gra anskog procesnog prava mo emo podijeliti u nekoliko grupa: 1. . 2.

Kao to smo nau ili u materijalnom pravu. u pogledu raspolaganja tu benim zahtjevom. a nikada na inicijativu suda. na elo dispozitivnosti u parni nom postupku ima veoma iroku primjenu. Upravo zbog ovoga. pa se smisao na ela dispozitivnosti u pokretanju postupka izra ava maksimama: nemo iudex sine actore-nema suda bez tu ioca i: no procedat iudex ex officio-sud ne pokre e postupak po slu benoj du nosti. gra anskopravni odnos je po svojoj prirodi dispozitivnog karaktera. u pokretanju postupka. npr. u odre ivanju predmeta parnice.Na elo dispozitivnosti i na elo oficijelnosti ‡ U na elu dispozitivnosti se ispoljava naju a veza izme u gra anskog parni nog postupka i materijalnog gra anskog prava. ‡ Parni ni postupak se uvijek pokre e na inicijativu titulara ugro enih ili povrije enih subjektivnih prava. . pa se zato prava i obaveze titulara gra anskopravnih odnosa reguliraju dispozitivnim normama. u pogledu kretanja i okon anja postupka i sl. ‡ Dispozitivnost se manifestuje u vi e aspekata.

‡ Parni ni postupak se pokre e procesnom radnjom iji je pravnotehni ki naziv tu ba. povla enjem tu be. pa ta injenica najbolje izra ava smisao na ela dispozitivnosti u pogledu strana kog odre ivanja pravne za tite u parni nom postupku. ‡ Stranke ne samo da pokre u postupak. nego odre uju i njegov predmet. ‡ Stranke ne samo da svojom voljom odre uju predmet parnice i to postavljanjem tu benog zahtjeva. nego mogu u toku trajanja cijelog postupka da raspola u istaknutim tu benim zahtjevom. Od stranaka tako e zavisi da li e se parnica okon ati u prvostepenom ili drugostepenom postupku. kada se gra anski postupak smatra pokrenutim i to isklju ivo voljom jednog od njih. u ta spada: 1. mada i tada stranke disponiraju i tu benim zahtjevom. ‡ U na em BH pravu. Odricanje od tu benog zahtjeva. Sud ne ide ni mimo ni preko tu benog zahtjeva. doma aj na ela dispozitivnosti je najslabije do ao do izra aja na podru iju upravljanja parni nim postupkom. mogu dovesti do okon anja parnice ili najjednostavnije. Priznanje tu benog zahtjeva i 3. 2. . Zato se subjekti spornog gra anskopravnog odnosa podno enjem tu be preobra avaju u stranke i to momentom dostavljanja tu be sudu. To u stvari predstavlja momenat prerastanja spora u parnicu. Sudsko poravnanje.

determini e sadr aj pravne za tite koju sud pru a dono enjem presude po priznanju. kao dispozitivna radnja tu enog. kao to je to slu aj i kod odricanja od tu benog zahtjeva i sudskog poravnanja. pa ak i protiv njihove volje.‡ Na elo oficijelnosti u parni nom postupku je do lo do izra aja kod pravnih odnosa ije pravilno ostvarivanje nije samo u interesu titulara tih odnosa. mo e podi i javni tu ilac. tu bu za poni tenje braka ili progla enje braka ni tavim. pored bra nih drugova. jer su oni po svom dejstvu izjedna eni sa pravomo nom presudom. npr. ali im je cilj nedopu tena pravna posljedica. Tako e npr. nego i ire dru tvene zajednice. pa i kada stranke ne postave zahtjev za izdr avanje. ‡ Najte e posljedice prekora enja dispozitivnosti se ti u materijalnog disponiranja zahtjevom. a kako je ovo te e kontrolirati. pa ak ni one dispozicije koje su same po sebi dopu tene. priznanje tu benog zahtjeva. to je dozovljeno i javnom tu iocu da stupi u parnicu kao zakonski intervenijent u svojstvu tre eg lica. . ‡ Sud ne smije dozvoliti disponiranje stranaka ako je ono zakonom zabranjeno. sud ex officio odlu iti o izdr avanju djece u postupku za razvod braka i u postupku za utvr ivanje o instva. Tako npr. ime se determini e sadr aj pravne za tite koji se pru a u postupku. dok je u paternitetskim sporovima to organ starateljstva.

a ako le i na sudu. Drugim rije ima. du an je po slu benoj du nosti da ga utvrdi: dura lex. Primjena raspravnog na ela se odvija po principu: da mihi facto. ‡ Ako je du nost prikupljanja procesne gra e. sed lex. Poslije posljednjih izmjena zakona o parni nim postupcima u BiH. a to spada u du nost suda po principu iura novit curia.Raspravno i istra no na elo ‡ Da bi sud mogao odgovoriti na zahtjeve tu ioca. Kako je sud vezan u dono enju odluke za injenice koje mu stranke iznesu tokom usmenog raspravljanja. potrebno je da sud da odgovor na dva pitanja: injeni no i pravno. raspravno na elo je do lo do punog izra aja. tada ovo na elo i dolazi najja e do izra aja. sud ne obavezuje. onda govorimo o raspravnom na elu. dabo tibi ius. pa se zato i naziva raspravno na elo. a oba pitanja su usko povezana i uslovljena. Pravna kvalifikacija koju stranka daje. Ako sud ne poznaje pravo. .injenica i dokaza na strankama. on mora prvo utvrditi pravno relevantne injenice. Odgovor na pravno pitanje se sastoji u pronala enju odgovaraju e pravne norme i u utvr ivanju njenog sadr aja. onda govorimo o istra nom ili inkvizitornom na elu.

niti mo e zasnivati odluku na injenicama koje mu stranke nisu prezentirale i o kojima se nisu mogle izjasniti. Aktivna uloga suda sa inkvizitornim ovla tenjima dolazi do izra aja u sporovima u kojima je na elo dispozitivnosti ograni eno. sud bi i pored naj irih istra nih ovla tenja te ko dolazio do injenica. ipak kada se kombinuje sa istra nim na elom. Jer. u bra nim i paternitetskim sporovima. to se ti e suda. sud nije vezan za injenice koje mu stranke prezentiraju. Zato se u osnov odluke ne mogu unositi ni injenice koje su sudu privatno poznate. bez saradnje stranka. izra ava naju u vezu izme u raspravnog na ela i na ela dispozitivnosti. kao i u sporovima u kojima iz rezultata raspravljanja proizilazi da stranke svojim dispozicijama prelaze okvire koji su zakonom dopu teni. Iako je raspravno na elo dominantno. . Prikupljnje injenica od stranaka u sporovima u kojima strane mogu disponirati tu benim zahtjevom. njegova aktivna uloga u okviru raspravnog na ela se sastoji u iniciranju stranaka za prikupljnje procesne gra e. Ako je predmet spora zahtjev sa kojim stranke mogu disponirati.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Stranke su du ne da u postupku iznesu sve injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i da predlo e dokaze. onda je sud u potpunosti vezan za injenice koje mu stranke prezentiraju. pa se mo e kazati da ovo nije obaveza stranaka. a posebno do dokaza. Npr. pa sud tada ne mo e sam prikupljati injenice. te je zato interes i pokreta ka snaga koja le i u osnovi raspravnog na ela. onda je tada u punom kapacitetu u slu bi na ela materijalne istine. nego njihov teret u vlastitom interesu.

zakonodavac je stavio u du nost sudu da svakoj stranci omogu i da se izjasni o zahtjevima i navodima suprotne stranke. ‡ Dakle. Istina. to je u njihovom interesu.Na elo kontradiktornosti ili obostranog saslu anja stranaka ‡ U osnovi ovog na ela le i zahtjev da se objema strankama pru i mogu nost da se izjasne o svim elementima odlu ivanja. ali oni nemaju obabezu da se tom mogu no u i koriste. ‡ Kontradiktornost je zadovoljena ako je strankama obezbje ena mogu nost da se izjasne u postupku. svakoj stranci se mora omogu iti da u zakonom propisanom roku i procesnim formama mo e preduzimati sve radnje koje mo e preduzimati i suprotna stranka i da joj se obezbjedi mogu nost da se izja njava o radnjama koje se preduzimaju u postupku. ‡ Polaze i od toga da je parni ni postupak izgra en na principu dviju stranaka sa suprotnim interesima. . pa je ovo podignuto na stepen ustavnog na ela i mora se rigorozno po tovati. ali i u interesu pravilnog vr enja sudske funkcije.

nego i jedno od odlu uju ih na ela parni nog postupka. jer bez na ela kontradiktornosti nema ni postupka. i na ela afirmativne litiskontestacije. kao to su odredbe o dostavljanju. neposrednosti i javnosti. na elo kontradiktornosti u postupku je ne samo jedno od osnovnih. te je sud ovla ten da odstupi od primjene ovog na ela samo onda kad je to izri ito zakonom odre eno.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Zato. a time ni vr enja sudske funkcije. Negativna litiskontestacija podrazumjeva da se iz pasivnog dr anja jedne stranke. a naro ito tu enog prema pravu na izja njavanje. pa je zato npr. Povreda na ela kontadiktornosti ima dejstvo apsolutno bitne povrede postupka. zajedno sa na elom usmenosti. kao institucija procesnog prava. tvrdnjama i zahtjevima suprotne stranke. i to: afirmativnom i negativnom litiskontestacijom. zna ajno se ote ava i usporava rad suda u postupku. izvodi zaklju ak da stranka pori e navode i zahtjeve suprotne stranke. to se rje ava na dva na ina. Afirmativna litiskontestacija podrazumjeva da stranka koja se ne izja njava o navodima. Ovo na elo posebno dolazi do izra aja na glavnoj raspravi. pasivnim dr anjem stranaka. pa se zato mogu ulagati svi redovni i vanredni pravni lijekovi. Tako su i pravila koja su pravnotehni kog karaktera. Zato. na koju sud pazi ex officio. izme u ostalog. zna i da ih priznaje. Da bi se otkonilo zloupotrebljavanje. pa zato nisu ni rijetki slu ajevi da stranke pravo na izja njavanje zloupotrebljavaju. izraz. presuda zbog izostanka. . u slu ni na ela kontradiktornosti.

isprave i zapisnik o posredno izvedenim dokazima se itaju i sl. svjedoci iskazuju usmeno. Pripremno ro i te primarno je u funkciji razja njavanja i rasvjetljavanja spornog injeni nog stanja.Na ela usmenosti i pismenosti ‡ ‡ ‡ U BH parni nim postupcima. spontani su iskazi. usmenost je osnovno na elo. kao fakultativno i 2. Zato. kao obligatnu instituciju. onemogu ava se zloupotreba procesnih prva i sl. Ro i te za glavnu raspravu. Pripremno ro i te. a ro i te za glavnu raspravu je u funkciji utvr ivanja istinitosti injeni nih tvrdnji stranaka. svi dokazi moraju biti izvedeni usmeno. ve a mogu nost za dobijanje potpunije slike o predmetu spora. Parni ni postupak poznaje dvije vrste ro i ta: 1. potpunog informiranja o predmetu spora i razja njavanja nejasno a me u strankama. Na glavnoj raspravi na elo usmenosti dolazi do punog izra aja. ‡ ‡ . U emu se ogleda prednost na ela usmenosti: ve a je o iglednost i ubjedljivost onoga to se saop ava rije ima. lak e razja njavanje spornih i nespornih injenica. npr. zbog ega sud mo e u osnov odlu ivanja ugraditi samo ono to je bilo predmet usmenog raspravljanja. jer se tu raspravlja prikupljena procesna gra a i druga pitanja. koje je dopunjeno na elom pismenosti. vje taci iznose nalaz i mi ljenje usmeno.

‡ Bez pismene forme. . u postupku u privrednim sporovima. ‡ Stoga. kako bi usmene radnje koje ne bi bile pismeno opredme ene izgubile protekom vremena svoju procesnopravnu relevantnost. pa se ovo na elo primjenjuje u onoj mjeri. mo e se kontradiktorna presuda donijeti i bez odr avanja glavne rasprave. to bi predstavljalo apsolutno bitnu povredu parni nog postupka. zati i na elo pismenosti ima zna ajno mjesto u parni nom postupku. albeni i drugi instancioni sudovi ne bi mogli preispitivati pravilnost donesene odluke. jer znamo da se nesporne injenice ne dokazuju. predstavljale bi relativno bitnu povredu parni nog postupka. ukoliko bi sud donio presudu bez odr avanja glavne rasprave.‡ Me utim. kad sud utvrdi nakon primanja odgovora na tu bu da me u strankama nije sporno injeni no stanje. kad to zakon izri ito dopu ta. npr. a sve ostale povrede o formi postupanja u postupku. ‡ Samo izuzetno. pa je zbog toga pismena forma u slu bi pravne sigurnosti i zakonitog odlu ivanja i to u mjeri u kojoj otklanja nedostatke na ela usmenosti. koliko se uka e potrebnim.

a to podrazumjeva sljede e: 1. bez posredovanja nekog tre eg. ‡ Na elo neposrednosti je usko povezano i sa na elom neposredne ocjene dokaza. Da u dono enju odluke mogu u estvovati samo one sudije koje su u estvovale u raspravljanju o glavnoj stvari na glavnoj raspravi i 2. zato to samo neposredan odnos izme u sudije i dokaznih sredstava omogu ava formiranje pravilnog uvjerenja o dokaznoj snazi svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno. zasnivati samo na osnovu neposrednog raspravljanja.Na ela neposrednosti i posrednosti ‡ Sud svoju odluku mo e. jer se dokazi ne mogu izvoditi na pripremnom ro i tu. u pravilu. Du sud koji donosi odluku o tu benom zahtjevu svoje saznanje o svim elementima koji ine osnov odlu ivanja sti e neposrednim opa anjem. . ‡ Vrijednost na ela neposrednosti dolazi najja e do izra aja na podru iju izvo enja dokaza.

kao to su npr.‡ Odstupanje od ovog na ela u korist posrednosti je dozvoljeno samo u mjeri u kojoj se ovo prvo na elo ne dovodi u pitanje. ‡ Povreda na ela neposrednosti je apsolutno bitna povreda postupka samo ako je u dono enju presude u estvovao sudija koji nije u estvovao na glavnoj raspravi. Ako se nakon zaklju enja posljednjeg ro i ta izmjeni sastav vije a. . izmjene u sastavu vije a u toku glavne rasprave i mogu nost posrednog izvo enja dokaza. sud mora ponovo otvoriti raspravu. Zato je na elu neposrednosti udovoljeno i onda kada u dono enju presude u estvuje vije e u istom sastavu u kome je u estvovalo na posljednjem ro i tu kada je glavna rasprava zaklju ena.

a kao procesnopravna garancija u zakonima o parni nim postupcima u BiH. ve i mogu nost objavljivanja u novinama i sl. te se ostvaruje i vaspitna uloga suda u vr enju pravosudne funkcije. u uskoj je vezi sa na elom usmenosti i neposrednosti. . Funkciju procesnopravne garancije. ‡ Na elom javnosti se omogu ava uvid u rad suda iroj dru tvenoj zajednici. te se uz njihovu pomo vr i pravilno utvr ivanje pravno relevantnih injenica. Ovo na elo ne zna i samo prisustvovanje raspravljanju i odlu ivanju. uti e se na demokrati nost u radu suda. ‡ Na elo javnosti kao pravo utvr eno je entitetskim ustavima i Statutom BD BiH. te je ovo razlog to ova tri na ela najja e dolaze do izra aja na glavnoj raspravi.Na elo javnosti ‡ Javnost kao pravna vrijednost ima: 1. kao procesnopravna vrijednost. Funkciju prava i 2. ‡ Na elo javnosti.

‡ Istina. niti umje a e. ‡ Povreda na ela javnosti je apsolutno bitna povreda postupka samo. nau ni i javni radnici i sl. poslovne ili li ne tajne. nego tek po odluci suda koji in concreto cijeni opravdanost isklju enja javnosti sa cijele rasprave ili samo jednog njenog dijela. da glavnoj raspravi prisustvuju pojedina slu bena lica. ‡ Isklju enje javnosti se ne odnosi na stranke. njihove zastupnike. ako je protivno zakonu.uvanje slu bene. javnost je ex lege isklju ena. javnost isklju ena sa glavne rasprave. kao i obezbje enje javnog reda i moralni razlozi sami po sebi (ex lege) ne dovode do isklju enja javnosti. u bra nim i paternitetskim sporovima. ‡ . ali sud mo e odlu iti da i kada je javnost isklju ena.

ne rje ava do kraja pitanje fakti ke jednakosti stranaka. odnosno pojednostavljenjem postupka.Na elo pru anja pomo i neukim strankama ‡ Za fakti ku jednakost stranaka u postupku nisu dovoljne samo garancije na ela kontradiktornosti. koja je evoluirala od privatnoprave u javopravnu instituciju. . ‡ Ne treba zaboraviti da se problem fakti ke jednakosti stranaka u postupku ipak ne mo e ostvariti do kraja simplifikacijom. ‡ ak ni institucija pru anja besplatne pravne pomo i. ‡ Uzroci fakti ke neravnopravnosti stranaka mogu biti: razli it nivo op eg ili stru nog pravnog obrazovanja. jer upravo na elo pru anja pomo i neukim strankama ima za cilj ostvarivanje fakti ke ili stvarne jednakosti stranaka u postupku. razli ite ekonomske mogu nosti za anga ovanje stru nog punomo nika i sl.

ni preduzimati u parnici radnje. pa svaka parni no sposobna stranka ima potpunu postulacionu sposobnost. nego to mogu jedino preko kvalifikovanog stru nog punomo nika. O nu nom punomo niku govorimo kada jedna parni no sposobna stranka ne mo e neposredno pokrenuti parni ni postupak. i kod nas. a mo e uzeti i punomo nika. . pa je tu ustvari parni no sposobnim strankama oduzeta postulaciona sposobnost. ‡ U na em pravu napu tena je ustanova nu nog punomo nika. jer bi time doveo u pitanje svoju nepristrasnost. to zna i da mo e sama neposredno preduzimati sve radnje u postupku. Zato sud ne mo e pou avati stranku o onim pravima na osnovu kojih presu uje na ijoj je strani pravo. ‡ Na elo pru anja pomo i nekim strankama se ti e samo procesnih prava i ne prelazi na podru ije materijalnih prava.‡ Zato se ne rijetko. problem fakti ke neravnopravnosti rje ava ustanovom nu nog punomo nika.

pa zbog toka postoji ak i doktrina procesnog prva da je pomo neukim strankama inkompatibilna sa sudskom nepristrasno u. ‡ Ukoliko sud ne udovolji du nosti koju mu name e na elo pru anja pomo i neukim strankama. ‡ Pravilno ostvarenje na ela pru anja pomo i neukim strankama uvijek pretpostavlja kvalitetnog sudiju. . to mo e biti samo relativno bitna povreda postupka.‡ Sudska nepristrasnost ne mo e nikada biti dovedena u pitanje na elom pru anja pomo i neukim strankama. koji bi trebao biti na visini uloge koju na e procesno pravo odre uje sudu u postupku rapravljanja i odlu ivanja. pa je iz ovog shvatanja proiza lo i simboli ko predstavljanje pravde u liku bo ice pravde koja zavezanih o iju dijeli pravdu. Ovo shvatanje ima i danas u teoriji dosta pristalica.

Na elo ekonomi nosti ‡ Ovo na elo podrazumjeva pravovremeno pru anjanje pravne za tite. zbog ega gra ani gube povjerenje u sud i u njegovu sposobnost za efikasno pru anje pravne za tite. Zato. to je utro ak vremena i sredstava ve i. ako se ova ustanova pravilno koristi. npr. ali na tetu na ela ekonomi nosti. . Me utim. to je efekat ostvarene pravne za tite manji i obratno. ‡ Da bi postupak udovoljio svojoj dru tvenoj funkciji. ‡ Posljedice neefikasnog vr enja sudske funkcije se ispoljavaju na strani suda slabljenjem njegovog autoriteta. mada se zahtjevi ova dva na ela ne rijetko me usobno suprostavljaju. uz to manji utro ak vremena i sredstava. ustanova beneficium novorum je u slu bi materijalne istine. on mora pru iti procesnopravne garancije kojim se obezbje uje na elo zakonitosti i na elo ekonomi nosti. onda ona ne e ozbiljnije dovesti u pitanje na elo ekonomi nosti. za to su nam potrebne stru ne sudije.

pa e sud udovoljiti ovom na elu u onoj mjeri u kojoj bude onemogu avao stranke da zloupotrebljavaju svoja procesna ovla tenja. predlaganjem odga anja ro i ta u svrhu utvr ivanja nepotrebnih injenica ili izvo enja nepotrebnih i nepodobnih dokaza. . ukoliko slo enost konkretnog predmeta to ne zahtjeva. ‡ Krajnji doma aj na ela ekonomi nosti dolazi do izra aja u sporovima male vrijednosti i postupku izdavanja platnog naloga. ‡ Sud ne e ni odr avati pripremno ro i te.‡ Ipak. zahtjevi koje postavlja na elo zakonitosti idu u postupku ispred zahtjeva koje postavlja na elo ekonomi nosti u mjeri u kojoj se zahtjevi ova dva na ela suprostavljaju. jer to dovodi do odugovla enja postupka. a ni dostavljati tu bu tu enom na odgovor. npr. ‡ Ovom na elu se udovoljava i aktivnom ulogom suda u rukovo enju postupkom na glavnoj raspravi. ‡ Zato je na elo ekonomi nosti definirano u BH zakonodavstvu kao du nost suda da nastoji da se postupak sprovede bez odugovla enja i sa to manje tro kova.

to zna i: Sve to je dopu teno. . pa i onda kada se formalnopravno kre e u zakonom dopu tenim okvirima. nije uvijek i po teno. ‡ Zloupotreba prava postoji kada se vr i protivno dru tvenom i ekonomskom cilju zbog koga je zakonom ustanovljeno.Na elo savjesnog kori tenja procesnih prava ‡ Neophodno je znati praviti razliku izme u zloupotrebe prava i povrede prava. ‡ Ideja o zabrani zloupotrebe do la je u rimskom pravu posebno do izra aja u maksimi: Non omne quod licet honestum est. ‡ Tako je i u na em Zakonu o obligacionim odnosima ustanova zabrane zloupotrebe prava izri ito regulirana. ‡ Titular svoja pravna ovla tenja zloupotrebljava i ukoliko ta ovla enja koristi protivno principu savjesnosti i uzajamnog povjerenja ili sa ciljem nano enja tete drugome.

jo prije nego u materijalnom pravu. ipak problem zloupotrebe procesnih prava nije bez zna aja. Konstantinovi . o emu je pisao prof. ‡ Zloupotreba procesnih prava. naro ito u sistemima sudskog upravljanja postupkom. kakav je i na sistem. . problem zloupotrebe procesnih prava ne predstavlja taj problem u onoj mjeri u kojoj je to pitanje aktualno kod zloupotrebe subjektivnih prava. ustanova zabrane zloupotrebe procesnih prava regulirana je na op i na in kao poseban princip. ‡ Iako je ovaj problem puno manji nego kod zloupotrebe subjektivnih prava. pojmovno je isto to i zloupotreba prava uop e. pod naslovom: ³Zabrana zloupotrebe prava i socijalizacija prava´. odnosno nesavjesno kori etenje procesnim pravima.‡ U na im parni nim postupcima. Naime. ‡ Me utim. na i parni ni zakoni nala u strankama i sudu da onemogu e svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.

npr. Nesavjesno kori tenje procesnih ovla tenja u toku postupka je mogu e i putem ustanove beneficium novorum. iako je svjesna da tim dokazima ne e doprinijeti utvr ivanju istine ili da se ti dokazi ne e uop e izvesti. Zbog navedenog. iako je to mogla u initi i ranije. kada tu ilac izdejstvuje takvo dr anje tu enog koje dovede do dono enja presude zbog izostanka. Odugovla enje postupka se zloupotrebljava i kod ustanove izuze a sudija. stranka tra i odga anje ro i ta radi izvo enja novih dokaza. iako du nik nije dao povoda za podno enje tu be. zloupotreba postoji i ako tu ilac ustaje tu bom radi ostvarivanja potra ivanja bezna ajne imovinske vrijednosti.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Zloupotreba procesnih ovla tenja na tra enje pravne za tite postoji kada npr. du nik ne daje povoda za tu bu ni onda kada ne udovolji svojoj obavezi. ali na tetu tu enog. norme BH parni nih postupaka nastoje zloupotrebu sprije iti preventivno (da do nje nikako ne do e). . ili kada stranka ula e albu samo sa ciljem da odgodi nastupanje pravomo nosti i sl. a ne represivno (izricanjem sankcije). Kada je u pitanju du nost stranaka da govore istinu: stranke su du ne sudu prezentirati sve injenice i to istinito. stranka iznosi injenice i dokaze tek u albi. ak ta vi e. povjerilac ustaje tu bom protiv du nika. Do sticanja procesnog polo aja prevarnim radnjama dolazi npr. ali obavezu ne osporava i izra ava spremnost da obavezi udovolji mirnim putem. ili npr. Naravno.

Dalje. iako je uspio u sporu. ako bi npr. . tu eni prizna tu beni zahtjev. a to je izracanje kazni i naknada tete. tu ilac e snositi tro kove postupka. ³obijesnom parni enju´.‡ Kod nesavjesnog kori tenja procesnih prava. Zbog toga ovu zloupotrebu preventivno mogu otkloniti samo sudije koje raspola u sa dosta iskustva u vr enju pravosudne funkcije i dobrim poznavanjem procesnog prava. ‡ Posebno ukazujem na injenicu da danas BH zakoni o parni nom postupku ne sadr e odredbe o tzv. na prijedlog protivne stranke. karakter sankcije zbog zloupotrebe procesnih prava ima sno enje tro kova prouzrokovanih zloupotrebom. snosi ona sama. bez obzira na uspjeh u parnici. treba da naknadi tro kove koji su bili potrebni za vo enje parnice protivnoj stranci i njezinom umje a u. sud tada mo e tu stranku u drugim sistemima koji poznaju ovaj institut. ali suprotno cilju kome ta ovla tenja slu e. A to zna i. da tro kove koje stranka prouzrokuje svojom krivicom ili zloupotrebom procesnih prava. da stranka koja izgubi parnicu u cijelosti. stranka se koristi nekim od ovla tenja koja joj pripadaju u skladu sa Zakonom. To zna i. sud na ao da je stranka izgubila spor koji je vodila o igledno iz obijesti. osuditi da svom parni nom protivniku plati od tetni iznos prema konkretnim okolnostima slu aja. ‡ Kad su u pitanju represivne mjere. kad npr. ‡ Pravilo je. a nije dao povoda za tu bu.

pravo na naknadu tete za stranku koja takvu tetu trpi zbog zloupotrebe procesnih prava. ako se u podnesku vrije a sud. Me utim. a izostanak ne opravda. ali e se kazniti i vje tak koji bez opravdanog razloga odbije da vje ta i. zbog ometanja reda na glavnoj raspravi. ipak proizilazi iz op ih principa gra anskog prava. ‡ Treba naglasiti da BH parni ni postupci nigdje izri ito ne reguliraju sankciju zbog zloupotrebe procesnih prava. da li bi ovo bilo dobro vratiti u pozitivno zakonodavstvo? ‡ Procesne kazne u vidu nov anih kazni izri u se: zbog te e zloupotrebe prava u postupku. . stranka ili drugi u esnik u postupku.‡ Pitanje. iako je uredno pozvan. a izostanak ne opravda ili se bez odobrenja ili opravdanog razloga udalji sa mjesta gdje treba biti saslu an ili ako vje tak ne do e na ro i te. ako svjedok koji je uredno pozvan ne do e.

razlikujemo nekoliko sistema upravljanja postupkom. te je zato strogost procesnih formi u njemu prerasla u formalizam. ve je to Zakon strogo odre ivao. gdje subjekti nisu imali nikakve slobode u oblikovanju postupka. gdje su stranke dominis litis (gospodari parnice). Sistem sudskog upravljanja postupkom. 2. stranke i ostali u esnici) u upravljanju postupkom. Sistem strogog zakonskog upravljanja postupkom. ‡ Sistem zakonskog upravljanja postupkom. Sistem strana kog upravljanja postupkom i 3. bio je karakteristi an za starije procesne sisteme. a to su: 1. ‡ Sistem strana kog upravljanja postupkom prisutan je posebno u anglosaksonskom pravu.Na elo sudskog upravljanja postupkom ‡ Uva avaju i strogost procesnih formi i ulogu glavnih procesnih subjekata (sud. .

kao i o radnjama kojima se prikuplja procesna gra a. te sud odlu uje koje e radnje preduzeti i kojim redosljedom. posebno u prvostepenom postupku. a to su stadiji pripremanja glavne rasprave i stadij glavne rasprave.‡ Sistem sudskog upravljanja postupkom shvata postupak kao javnopravnu instituciju. sud odlu uje o radnjama koje uti u na vremenski razvoj. Ovdje se sudu ostavlja izvjesna sloboda u oblikovanju svake konkretne parnice. Isto tako. sud e odlu iti u konkretnom sporu.. koja zahtjeva asktivnu ulogu suda u parnici. kao to je npr. Na glavnoj raspravi. sudsko upravljanje parnicom. . da li e se poslu iti ustanovom pripremnog ro i ta ili dostavljanjem tu be tu enom na odgovor. upu ivanje poziva i sl. uz po tivanje legaliteta. zakazivanje ro i ta. npr.

sud ne mo e zasnovati na osnovu vjerovatnosti. . a kod negativne legalne ocjene dokaza. sud mora odre enu injenicu uzeti kao ta nu kad se ispune uslovi koje zakon odre uje. ‡ injeni ni zaklju ak o ta nosti pravnorelevantnih injenica koje obrazuju osnov odluke o tu benom zahtjevu. procesno pravo poznaje i sistem legalne ocjene dokaza. zakon odre uje minimum zahtjeva bez kojih se odre ena injenica ne mo e smatrati dokazanom. ‡ U sistemu slobodne ocjene dokaza. prema varijanti pozitivne legalne ocjene. sud mo e upotrijebiti samo ona dokazna sredstva koja su zakonom dopu tena. gdje sud do istine o pravnorelevantnim injenicama dolazi na osnovu vlastitog uvjerenja. Koja e dokazna sredstva upotrijebiti za utvr ivanje odre ene injenice i 2.Na elo slobodne ocjene dokaza ‡ Pored slobodne ocjene dokaza. Ocjenjuje dokaznu snagu svakog dokaznog sredstva in concreto. na osnovu pravila logike i op eg ivotnog iskustva. Tako. ‡ Kao to sam naziv ka e. sud odre uje: 1. u sistemu legalne ocjene dokaza.

. ispunjenje tih zahtjeva ne obavezuje sud da takvu injenicu uzme kao ta nu. smatra se ta nim dok se suprotno ne doka e. Jedino kod javnih isprava vrijedi da ono to je u javnoj ispravi sadr ano. putem negativne legalne ocjene dokaza utrt put sistemu slobodne ocjene dokaza. ukoliko i sam nije stekao uvjerenje o njenoj ta nosti. zapravo. ‡ Da se ipak slobodno sudijsko uvjerenje ne bi izrodilo u proizvoljnost. pa ako toga nema.‡ Me utim. Tako je. onda ovaj nedostatak predstavlja apsolutno bitnu povredu parni nog postupka koja dovodi do ni tavosti presude. ‡ U na em pravu ne postoje nikakva ograni enja u pogledu primjene dokaznih sredstava. procesno pravo zato utvr uje odre ene garancije. od kojih je najva nije obrazlo enje sudske presude u kome sud svoje subjektivno uvjerenje objektivizira.

tamo gdje stranke disponiraju predmetom spora.Na elo materijalne istine ‡ Ovo na elo kao temeljno. to se ti e na ela dispozitivnosti. . ili ukoliko je donosi-presuda po priznanju ili odricanju. pa i pod pretpostavkom da je sud pravilno primjenio pravne norme. sud odluku ili ne donosi-poravnanje. pa zato samo u onim sporovima u kojima su stranke ograni ene u disponiranju zahtjevima. pa zato i nema ograni enja materijalne istine. postavlja pred sud du nost da potpuno i istinito utvrdi sporne injenice od kojih zavisi osnovanost tu benog zahtjeva. da utvr uje i nesporne injenice. tada nema pravilne odluke. ako u postupku nisu potpuno i ta no utvr ene pravnorelevantne injenice. sud je du an po na elu materijalne istine. ona se ne zasniva na injeni nom stanju. osim odre enih izuzetaka. Me utim. odnosno tu benim zahtjevom. ‡ Ima mi ljenja da raspravno i na elo dispozitivnosti ograni avaju materijalnu istinu. Zato. ‡ Predmet dokazivanja u parni nom postupku nisu nesporne injenice.

‡ U postupku vanrednih pravnih lijekova. ‡ Ustanove kojima se obezbje uje materijalna istina. . Me utim. ‡ U albenom postupku respektuje se materijalna istina. pa se jedino prijedlog za ponavljanje postupka mo e ulagati u slu aju da stranka sazna za nove injenice i dokaze.‡ Kada je u pitanju na elo ekonomi nosti. uglavnom se iscrpljuju dono enjem pravomo ne presude. to onda predstavlja bitnu povredu parni nog postupka. s njim se ide samo do one granice koja ne ugro ava na elo materijalne istine. a ako je ovo na elo materijalne istine ugro eno. ako posumnja da su injenice na kojima je zasnovana prvostepena presuda nepravilno utvr ene. ali se na nepravilno utvr eno injeni no stanje pazi po prigovoru stranaka. albeni sud je ovla ten da ukine donesenu presudu zbog nepravilno i nepotpuno utvr enog injeni nog stanja i kad je stranke ne pobijaju iz ovog razloga. u pravilu se ne mogu preispitivati injeni ni nedostaci presude.

a parni ni postupak je ra en po uzoru na austrijski parni ni postupak. godine donesen Zakon o parni nom postupku. pored doma ih eksperata. ovaj zakon bio zasnovan na zakonu iz 1957.Razvog gra anskog parni nog postupka ‡ Jo davne. godine je stupio na snagu Gra anski parni ni postupak za BiH i to njenom okupacijom od strane AustroUgarske. a ni danas. sud nije uva avao raspolaganja stranaka protivno prinudnim propisima i pravilima morala. Gra anski parni ni postupak Kraljevine Jugoslavije iz 1925. ‡ Dispozitivna maksima je i tada formalno omogu avala da stranke budu dominus litis procesa. godine bio donesen novi Zakon o parni nom postupku. s tim da je uz manja odstupanja. godine. 1883. ‡ U SFRJ je po etkom 1957. godine. u estvovali i eksperti Vije a Evrope. s tim da ni tada. godine je predstavljao recepciju austrijskog parni nog zakonika iz 1895. . u njihovoj izradi su. ‡ Kad su u pitanju pozitivni BH parni ni zakoni. da bi 1977.

ekspertni tim je zaklju io da je neophodno koristiti jezik koji stranke mogu da razumiju.. ali i bogata vi edecenijska sudska praksa u njihoj primjeni. ‡ Najve a novina sva 4 zakona u BiH je ukidanje porote. a to je i usvojeno. ‡ Eksperti Vije a Evrope su predlo ili. a po uzoru na Zakon iz 1957. a ne sudija pojedinac. a u posebnim postupcima su uveliko otvorena vrata arbitra i i medijaciji. ali nije i neophodan njihov vlastiti jezik-zbog tro kova prevo enja. . s tim da je postupak u parnicama iz porodi nih odnosa ponovo. jer i u zemljama Evropske unije samo oko 1% predmeta iz civila u prvom stepenu rje ava vije e. ‡ Dakle. do dono enja novog propisa koji bi na odgovaraju i na in regulirao ovu materiju. vra en u ZPP-ima. u odnosu na Zakon iz 1977.. najve a vrijednog pozitivnih parni nih zakona u BiH je njihov zakonodavnopravni kontinuitet u odnosu na prethodne zakone o parni nom postupku. godine. da sporove u prvom stepenu vodi sudija pojedinac. ‡ U prelaznim i zavr nim odredbama svih parni nih zakona je predvi eno da e sudovi i dalje primjenjivati odredbe Zakona o rje avanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja iz 1982.‡ Kad su u pitanju tri ravnopravna jezika u BiH.

SUBJEKTI PARNI NOG POSTUPKA ‡ Sudska funkcija zna i raspravljanje i dono enje odluke kojom se izri e sankcija u slu aju povrede prava. odnosno izri e se ta je pravo me u strankama. prema njegovoj strukturi. gra ansko sudovanje. a drugi teoreti ari su tinu sudske funkcije odre uju prema formalnoorganizacionim obilje jima-s tim da su tri obilje ja odre uju a: sud. ili prema njegovom cilju. Odlu ivanja u sporovima koji nastaju po osnovu li nih odnosa. . Rje avanja upravnih sporova ± dakle. to predstavlja sudsku funkciju u materijalnopravnom smislu. tako da je sudska funkcija djelatnost koju vr e sudovi u zakonom odre enom postupku sa autoritetom res iudicata. ‡ Sudska se funkcija odre uje kao djelatnost: 1. imovinskih i radnih odnosa ± dakle. ‡ Mnogi teoreti ari su tinu sudske funkcije odre uju: prema su tini sudskog akta.. prava i obaveza gra ana i dru tvenopoliti kih zajednica. postupak i svojstvo sudske odluke. Izricanja kazni i drugih mjera prema u iniocima krivi nih djela i drugih ka njivih djela odre enih zakonom ± dakle. ili prema obilje jima spora i sl. upravno sudovanje. 2. krivi no sudovanje i 3. npr.

na elo kontradiktornosti ne smije biti povrije eno. to najbolje mo emo potvrditi na primjeru arbitra e. najva nije obilje je sudske funkcije u organizacionofunkcionalnom smislu je to da sudsku funkciju vr e sudovi kao dr avni organi koji su izdvojeni u samostalan i cjelovit hijerarhijski sistem. Arbitra e su nedr avna tijela i organizuju se izvan sudskog sistema. onda nisu dovoljna samo ova dva navedena principa. . jer posjeduje nezavisnost i nepristrasnost. a sastoji se od raspravljanja i odlu ivanja pravnih sporova sa autoritetom presu ene stvari. ali je ipak arbitra a sud.‡ Istina. ali npr. ‡ Da zaklju imo: Pod sudskom funkcijom se podrazumjeva djelatnost sudova kao samostalnih i nezavisnih organa koju oni vr e u sudskom postupku. Istina u postupku pred arbitra om ne primjenjuju se sve odredbe sudskog postupka. ‡ Kako je postupak bitno obilje je sudske funkcije. nego je potrebno da se primjenjuju i osnovne procesne garancije. ‡ Svaka tvorevina jeste sud ukoliko posjeduje nezavisnost i nepristrasnost.

Stranke ele i dalje da ostanu u mirnim i prijateljskim odnosima. 2. ‡ Prednosti arbitre nog rje avanja u odnosu na sud su sljede e: 1. 9. 7. 5. i to: op inski-osnovni. Odsustvo politi kog uticaja. U pravilu je jednostepeni postupak. 3. ali i sudovi BD BiH.Redovni sudovi i arbitra e ‡ U pravosudnom sistemu BiH. Ne rijetko. ‡ Arbitra a ili arbitra ni sud ili izabrani sud je pravosudno nedr avno tijelo koje stranke saglasnom voljom izaberu i povjere presu ivanje konkretnog imovinskopravnog konflikta u kome one disponiraju svojim pravima. 4. Stru nost arbitara. Procedura je manje formalna. a i arbitri su neposredno vezani sa privrednim ivotom. 8. sudsku funkciju u gra anskopravnim stvarima vr e redovni sudovi op e nadle nosti. Diskrecija je zagarantovana. Primjena prava sa manje strogosti. . kantonalni-okru ni i vrhovni sudovi entiteta. 6. Stranke imaju uticaja na sastav arbitra e. a nekad stranke i sumnjaju u efikasnost dr avnog pravosu a. pravila postupka odru uju stranke same ili njihovi arbitri.

‡ . vlastita pravila o sastavu arbitra e i vlastiti postupak.‡ Koji su razlozi protiv? Naj e e se navode: 1. pa je i njena presuda u cijelosti izjedna ena sa odlukom dr avnog suda. Arbitra ni sud u Londonu i Arbitra ni sud Me unarodne trgova ke komore u Parizu. Nedostatak instancionog su enja. isti emo da arbitra a ima pravosudnu funkciju i procesnopravni karakter. Najzna ajnije stalne arbitra e u svijetu su: Evropski arbitra ni sud u Strazburu. ‡ Osnovna podjela arbitra a je na: 1. od radnji koje vr e tzv. Pored navedenog. ipak ovi nedostaci arbitra nog sudovanja ne prevazilaze argumente koji idu u prilog ovakvog sudovanja. Ovi stra njaci kao vje taci ili procjenitelji daju svoje mi ljenje o odre enom pitanju koje je obaligatno za arbitra ni sud. Mogu a naklonjenost arbitra stranci koja ga je imenovala. 2. ‡ Stalne arbitra e karakteri e trajnost. arbitratori ili arbitri-stru njaci. Ekonomski slabija strana u poslovnom odnosu se dovodi i neravnopravan i nepovoljan polo aj. ‡ Uz navedeno. Stalne ili institucionalne arbitra e. ali i za stranke. ‡ Ad hoc arbitra u karakteri e pogodbeni na in konstituisanja i temporalno trajanje-do presu enja konkretne stvari. Prakti no. treba znati razlikovati funkciju koju obavljaju arbitri. to je Arbitra ni sud pri Vanjskoj privrednoj komori u Sarajevu i entitetske arbitra e. odnosno ograni enost vanrednih pravnih lijekova i 3. a u BiH. Privremene ili ad hoc arbitra e i 2.

podsti e ih da se izjasne o situacijama za koje se poku ava izna i obostrano prihvatljivo rje enje. 2. ‡ Pravila o medijaciji preciziraju ulogu medijatora u postupku medijacije. Uspostavi konstruktivan dijalog izme u stranaka. 37/04). Sl.Medijacija i njen postupak ‡ Od arbitra e. odnosno razumije sporne ta ke sa gledi ta stranaka. Ima aktivnu ulogu u raspravljanju i rasvjetljavanju predmeta spora. . ali nipo to sami medijatori ne smiju davati ni nametati rje enje spora. Pravilno shvati. tako da medijator mora da: 1. mora se znati razlikovati pomaganje strankama za postizanje obostrano prihvatljivog rje enja spora ili medijacija (Zakon o postupku medijacije. br. 3. pa pri tome pa ljivo slu a komentare stranaka. glasnik BiH.

sporazumiju da spor poku aju rije iti u postupku medijacije. s tim da je postupak medijacije povjerljive prirode. s tim da postupak vodi medijator pojedinac. poma e strankama u nastojanju da postignu obostrano prihvatljivo rje enje spora. prije i nakon pokretanja sudskog postupka do zaklju enja glavne rasprave. ‡ Stranke u sporu pokre u postupak medijacije i u estvuju u postizanje obostrano prihvatljivog sporazuma dobrovoljno. tako da se izjave stranaka iznesene u postupku medijacije ne mogu bez odobrenja stranaka koristiti kao dokaz u bilo kojem drugom postupku. . da spor rije e u postupku medijacije. bez ikakvih predrasuda u pogledu stranaka i predmeta spora. na vlastitu inicijativu ili na prijedlog sudije. tako da e medijator posredovati na neutralan na in. ‡ Stranke u sporu mogu se sporazumjeti.‡ Medijacija je postupak u kojem tre a neutralna osoba ± medijator. ‡ Stranke u postupku medijacije imaju jednaka prava. osim ako se stranke ne dogovore da postupak vr i vi e medijatora. ‡ Ako se stranke u toku parni nog postupka. ‡ Stranke zajedni ki biraju medijatora sa liste medijatora koju utvr uje Udru enje medijatora. sud e tada odgoditi ro i te na period najdu e od 30 dana.

voditi postupak medijacije u BiH. . ali ne i rje enje. mo e u pojedina nim slu ajevima. pod uslovom reciprociteta. medijator me e dati prijedlog opcija za rje avanje spora. Visoka stru na sprema. te disciplinskoj odgovornosti u sklade sa aktima Udru enja medijatora. stranke su du ne obavjestiti sud o ishodu postupka medijacije odmah. medijator mo e voditi i odvojene razgovore sa svakom strankom pojedina no. istaknut u odvojenom razgovoru. Me utim. Strani dr avljanin koji je ovla ten da obavlja poslove medijacije u drugoj dr avi. ali uz prethodnu saglasnost Ministarstva pravde i Udru enja medijatora BiH. sa init e se pismeni sporazum o nagodbi i odmah ga potpisati.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ U toku postupka medijacije. Medijator me e biti osoba koja ispunjava sljede e uslove: 1. Zavr ena obuka prema programu Udru enja ili prema drugom programu obuke koji priznaje Udru enje medijatora i 3. Osobi koja sa uspjehom zavr i obuku za medijatora izdat e se odgovaraju i certifikat koji slu i kao osnov za upis u registar medijatora. Medijator podlije e odgovornosti za tetu koju nanese stranci svojim nezakonitim postupanjem prema op im pravilima o odgovornosti za tetu. Kada stranke u postupku medijacije izna u rje enje spora. a takav sporazum ex lege ima snagu izvr ne isprave. na zahtjev stranke. a najkasnije do odr avanja ro i ta dostaviti sporazum o nagodbi. s tim da ne e davati obe anja niti e garantirati odre eni rezultat iz postupka medijacije. 2. Kada je parnica u toku. uz pomo medijatora. Upis u registar medijatora koji vodi Udru enje.

koji je po svojoj funkciji predsjedavaju i. imenuju stranke sporazumno. derogiraju i tako nadle nost redovnog suda da postupa u istom predmetu. a ranije smo kazali da je ovaj sporazum procesnopravne prirode. izuzev onih sporova ije bi raspravljanje bilo u suprotnosti sa javnim interesom. ‡ Osnovno je pravilo da broj arbitara mora biti neparan. bez obzira na prirodu odnosa iz kojih nastaju. ‡ Pravila Evropskog arbitra nog suda propisuju da svaka stranka imenuje po jednog arbitra. a u pravilu je to jedan ili tri. ‡ Predmet arbitra nog rje avanja mogu biti svi sporovi.Arbitra ni sporazum ‡ Predstavlja sporazum stranaka kojim one povjeravaju presu ivanje svog postoje eg ili budu eg spora arbitra nom sudu. ‡ Pismenu formu arbitra nog sporazuma ubla ava mogu nost njegovog zaklju ivanja razmjenom pisama i telegrama. a tre eg. faksom ili e-mail-om. .

. klauzulu stavlja redovni sud koji bi bio nadle an da nije zaklju en arbitra ni sporazum. ‡ Stranke mogu okon ati spor i poravnanjem pred arbitra nim sudom. osnovno je pravilo da postupak odre uju same stranke. o emu odlu uje onaj sud koji bi bio nadle an da postupa u premetnom sporu za slu aj da arbitra ni sporazum nije zaklju en. a na presude ad hoc arbitra a.‡ Kod ad hoc arbitra a. a ako to ne u ine. a to poravnanje ima svojstvo izvr ne isprave. ‡ Presude arbitra nog suda predstavljaju izvr ni naslov. tada postupak odre uju sami arbitri. ‡ Pobijanje arbitra ne presude je mogu e ostvariti samo tu bom za njen poni taj. pa stalne arbitra e same stavljaju klauzulu prvomo nosti i izvr nosti svojih presuda.

‡ Organizacija sudova je postavljena na jedinstvenim pravosudnim principima. pravo na upotebu jezika. ‡ Legalitet ili zakonitost podrazumjeva pod injenost i vezanost sudova u vr enju sudske funkcije za zakon.Principi organizacije i djelatnosti sudova ‡ Osnovni principi o organizaciji i djelatnosti sudova. nije du an da ga primjeni. od kojih su najva niji: legalitet. sudska nezavisnost. Ako sud smatra da propis koji primjenjuje nije u skladu sa ustavom i zakonom. Svaki ovaj organizacioni nivo ima mogu nost da organizaciono izgra uje onakav sistem redovnih sudova. utvr eni su ustavima entiteta i statutom BD BiH. . ali je zato du an da pokrene postupak pred ustavnim sudom za ocjenu ustavnosti i zakonitosti tih odredbi. koji e najbolje odgovati njegovim specifi nim potrebama u vr enju sudske funkcije. javnost raspravljanja. i oni su obavezni za sve sudove. sudska nepristrasnost i izuze e sudija. inkompatibilnost. pravo na albu. jednakost gra ana pred sudom.

Danas je vr enje sudske funkcije vi e nego kreativna djelatnost. Svi gra ani su jednaki pred zakonom i ustav svakom jam i pravo na upotrebu jezika. to zna i da su oni samostalni organi dru tvene zajednice. ‡ Pravo na albu je ustavnopravna garancija. ‡ Za to pravna shvatanja koja zauzimaju vrhovni sudovi u BiH nisu obavezna za ostale sudove? Ova shvatanja su vrlo zna ajna za jedinstvenu primjenu zakona i ona snagom argumenata ve u ni e sudove. . te se ona mo e samo izuzetno isklju iti. ali nisu organi pojedinih dru tvenopoliti kih zajednica.‡ Sudovi su nezavisni organizaciono i funkcionalno. a povreda ovog prava predstavlja apsolutno bitnu povredu postupka. pa i time to je u postupku dono enja presude isklju ena javnost. koja zahtjeva od sudije visoko sofisticiranu kreativnu djelatnost. ‡ Javnost kao metod rada je uzdignut na stepen ustavnog principa. pa se javnost kod rapravljanja mo e isklju iti samo kad to zakon odre uje. a ni naredbodavnu vlast. ali formalnopravno nisu obavezna za ni e sudove i oni nisu du ni da ih primjenjuju. pod uslovom da je na drugi na in obezbje ena za tita prava i zakonitosti. ‡ Na ovaj na in se udovoljava i sudskoj nezavisnosti. pa zato ni jedan organ vlasti ne bi mogao da ima nad sudovima ni hijerarhijsku.

ali tada sud sam cijeni i odlu uje o izuze u sudije. i to kako u organizacijskom. osnovni zahtjev koji se postavlja principom sudske nepristrasnosti sastoji se u tome da sudija u odnosu na stranku bude neutralan i nepristrasan tre i. ‡ Kada je u pitanju izuze e sudije. zakonski zastupnik ili punomo nik stranke ili ako je sa strankom u odnosu suovla tenika ili saobveznika ili regresnog obveznika. tako i u funkcionalnom smislu. Tako e. ‡ Stoga. anga ovanje sudije u politi kim organizacijama dovodi u pitanje sudsku nezavisnost i zato je ta aktivnost inkompatibilna sa vr enjem sudske funkcije. To je osnovni preduslov za objektivno su enje i pravilno dono enje odluke (nemo iudex in causa sua). Razlozi zbog kojih se sudija po sili zakona (ex lege) izuzima i oni su u zakonu iscrpno navedeni i 2. ‡ Kao to smo naglasili ranije.‡ Sudija ne mo e vr iti slu bu koja je nespojiva sa sudskom funkcijom. sudovi su vezani samo za ustav i zakon. i to: 1. ‡ Razlozi za izuze e po zakonu su: ako je sam sudija stranka. ili ako se sudija nalazi u nekom porodi nom odnosu sa strankom. . postoje dvije vrste razloga za izuze e. niti mo e biti delegat u skup tini koja ga je izabrala. U drugu grupu spadaju razlozi koji u konkretnom slu aju mogu dovesti u sumnju objektivnost sudije u su enju.

npr. ako je u istom predmetu u estvovao u dono enju odluke ni eg suda. ‡ Na razloge za izuze e po sili zakona. prevodilac i vje tak. Istina. ve i na druge u esnike koji sudu poma u u radu. sudija mo e i sam usljed ovakvih okolnosti da tra i izuze e.‡ Najzad. onda do dono enja odluke. . sud pazi po slu benoj du nosti u toku cijeloga postupka. ako stranka ukazuje na njih kao na razlog za izuze e. ‡ Odredbe o izuze u se ne odnose samo na sudije. ‡ Razlozi za izuze e po ocjeni suda se cijene u svakom konkretnom slu aju i u kojoj mjeri takve okolnosti. zapisni ar. dovode u pitanje nepristrasnost suda. ali isti tako. Povreda se ne gubi pravomo no u presude i zato ona predstavlja razlog za ulaganje vanrednih pravnih lijekova. ako smatra da one dovode do njegove nepristrasnosti. sudija e biti izuzet po zakonu i ako je u istom predmetu saslu an kao svjedok ili vje tak. Na razloge za izuze e po sili zakona. a ako nije bilo rasprave. du an je da to ini do granice koja ne dovodi u pitanje ostvarivanje sudske nepristrasnosti. stranke mogu ukazati u toku cijelog postupka. ali najkasnije do zavr etka rasprave pred prvostepenim sudom. s tim da izuze e mogu tra iti i stranke. Zbog toga i sud kada pru a pravnu pomo neukim strankama. onda se ona mo e pobijati zbog apsolutno bitne povrede postupka. a ako je sud ve donio odluku.

sudi uvijek u vije u. Adekvatan sastav suda je procesna garancija za pravilno ostvarivanje sadr aja sudske funkcije. pa se zato nalaze u zakonima o parni nom postupku.Sastav suda ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Pravila o sastavu suda su po svojoj prirodi funkcionalnopravnog. sudi uvijek sudija pojedinac. kao albeni. sude u vije u sastavljenom od pet sudija. Vije e se sastoji od trojice sudija. Kad vrhovni sudovi entiteta odlu uju kao tre estepeni. a trebalo je da odlu uje sudija pojedinac. Sadr aj sudske funkcije je odre en s obzirom na to da li sud ostvaruje sudsku funkciju u prvom. u sporu odluku donijelo vije e. kao sudu stvarne nadle nosti. Tre estepeni sud postupa u vije u sastavljenom od pet sudija. a ne organizacionopravnog karaktera. . Sve povrede pravila o sastavu suda nemaju iste posljedice. Drugostepeni sud. U prvostepenom sudu. Sud vr i sudsku funkciju samo u funkcionalnopravnoj formi koja se oblikuje sastavom suda. s tim da sastav drugostepenog suda ne zavisi od toga da li se jurisdikciona ovla tenja vr e u sjednici ili na raspravi. odluka se zbog ove procesne povrede ne mo e pobijati. pa ako je npr. pa je i sastav suda odre en zahtjevima za to pravilnije njeno ostvarenje. drugom ili tre em stepenu.

utvr uju se zakonom. javni tu ilac se mo e pojaviti kao zakonski intervenijent u cilju pravilne primjene prinudnih pravnih propisa ukoliko stranka ide izvan okvira koje postavlja na elo dispozitivnosti. . pojavljuje se kao stranka i kao tre e lice. pravobranila tvo. ‡ Tu ila tvo je ustavna institucija. Kao tre e lice. advokatura i organ starateljstva. javni tu ilac najve i dio svoje funkcije ostvaruje u krivi nom postupku kao organ koji goni u inioce krivi nih djela. kad podi e tu bu za poni taj braka iz javnopravnog razloga. na osnovu porodi nog zakonodavstva. ‡ Kao stranka. tako da je njegova uloga u gra anskom postupku daleko manja. npr. utvr uju se osnovna na ela za organizaciju i djelovanje tu ila tva. javni tu ilac se pojavljuje npr. sastava i organizacije. ombdsmeni BiH. ‡ Tu ila tvo je samostalan dr avni organ.Ostali organi od zna aja za pravosu e ‡ Najva niji organi od zna aja za prvosu e su: tu ila tvo. npr. a sva ostala pitanja. Me utim. Ustavom entiteta i Statutom BD BiH.

vr i op inski organ uprave nadle an za poslove socijalne za tite. predlo i da se utvrde i injenice koje stranke nisu navele i da se izvedu dokazi koje stranke nisu predlo ile. ombdusmen ima pravo da. propisano je da se ombdusmen mo e pojaviti: 1. U parni nom postupku. pojavljuje se u ovoj ulozi u sporovima za poni tenje braka. . Kao pokreta parni nog postupka. pa se tako ovaj organ mo e u parni nom postupku pojaviti u ulozi: stranke. Tako e. Tri ombdusmena imenuje Parlament BiH. ‡ Organ starateljstva kao stranka. kad na e da za to ima osnova. ‡ Fukciju organa starateljstva. u pravilu. u slu ajevima koje odre uje Ustav BiH i 2.‡ Ombdusmen BiH je nova institucija u na em pravu. Porodi ni zakon priznaje. intervenijenta i punomo nika. ali mu ga npr. Kao tre e lice u parnici. ombdusmen se ima pravo umije ati u spor koji je u toku. zakonskog zastupnika. iako nema svojstvo pravnog lica. u granicama tu benog zahtjeva.

a u interesu djece. treba kazati da stara i samohrana lica u ostvarivanju svojih prva na izdr avanje prema srodnicima koji su du ni da ih izdr avaju. u njihovo ime pokrene i vodi parnicu. pojavljuje u postupku za izdr avanje djece u njihovom interesu. a ne vr e ih roditelji kome ona pripadaju.‡ Organ starateljstva se pojavljuje u ulozi zakonskog zastupnika. jer preduzima radnje u svoje ime. ili ako majka ne pokrene postupak za utvr ivanje o instva i sl. te je u ovoj ulozi organ starateljstva najbli i polo aju stranke. mogu ovlastiti organ starateljstva da u svojstvu punomo nika. kad preuzima vr enje odre enih ovla tenja koja su u interesu djece. npr. ‡ Organ starateljstva u ulozi intervenijenta ili tre eg lica se npr. kao besplatnu i stru nu pomo . . ‡ Kada je u pitanju organ starateljstva u ulozi punomo nika.

.Pravobranila tvo ‡ Pravobranila tvo je organ politi koteritorijalne zajednice ija je osnovna funkcija da preduzima zakonom predvi ene mjere i pravna sredstva radi pravne za tite njenih imovinskih prava i interesa i imovinskih prava i interesa drugih pravnih lica. i to u slu ajevima odre enim zakonom. ‡ Fizi ka i pravna lica koja namjeravaju da pokrenu postupak protiv stranke koju pravobranilac zastupa po zakonu. te se za pravobranioca kod nas mo e imenovati dr avljanin BiH. krivi nom i drugim postupcima pred sudovima. koji ima zavr en pravni fakultet i polo en pravosudni ispit. ‡ Pravobranilac se u gra anskom postupku pojavljuje u ulozi strankinog zastupnika. izvr nom. Pravobranila tvo kao instutucija se ure uje zakonom. imaju pravo da se obrate pravobraniocu sa prijedlogom da preduzme mjere u cilju sporazumnog rje enja spora. i to: po sili zakona-ex lege i po ovla tenju zainteresiranih stranaka. a oni zastupaju stranke u pogledu imovinskih prava i interesa u parni nom.

ali po sili zakona. ‡ Zakonski zastupnik zastupa parni no nesposobne stranke. isto kao i zakonskog zastupnika. pravobranilac se tada uvijek pojavljuje u ulozi nu nog punomo nika. a pravobranilac parni no sposobne stranke. ‡ Da bi za tita imovinskih prava i interesa politi koteritorijalne zajednice. a ranije smo rekli da je ova ustanova napu tena u na em pravu. te zbog toga pravobranioca ex lege smatramo zastupnikom sui generis. ‡ Me utim. uloga pravobranioca da zastupa po sili zakona je njegova glavna uloga u parni nom postupku i ne mo e se izjedna avati sa ulogom zakonskog zastupnika. to se ovla tenja pravobranioca. odnosno tipi nim primjerom nu nog punomo nika. . a ne na ugovoru.‡ Kada se pravobranilac pojavljuje u postupku po ovla tenju. onda se on nalazi u ulozi ugovornog punomo nika. u parnici zasnivaju na zakonu. njenih organa i fondova bila kvalitetna. ‡ Sa zakonskim zastupnikom ima toliko sli nosti.

Italija i Francuska. . Kasnije e advokati u ovom periodu da vr e i funkciju zastupanja. rimsko pravo nije poznavalo. ‡ U periodu rimskog carstva udareni su temelji advokaturi kao pravnoj profesiji. ‡ U zemljama romanskog prava. a engleske sudije se upravo biraju iz reda advokata. a to zna i da jedni obavljaju funkciju zastupanja ili procurature. a drugi pru aju pravne savjete i plediraju u korist stranke pred sudovima ili avocato. preovladava sistem dvojne advokature. Advokatura se organizije kao stru na pravna djelatnost koja se vr i kao profesija i to na korporativnoj osnovi. mada ustanovu zastupni tva u dana njem zna enju ovog pojma. stolje u. koja je nastala jo u rimskom pravu. U Engleskoj je tako e prisutan sistem dvojne advokature.Advokatura ‡ To je jedna od najstarijih pravnih institucija. ‡ Danas u svijetu postoji dvojna i jedinstvena advokatura. npr. koja spada u najstarije institucije common law-a koja je nastala jo u 13. to dovodi do gubljenja razlike izme u advokature i prokurature.

koja se ure uje zakonima o advokaturi. Funkcionalna nezavisnost se sastoji od toga to su advokati. ‡ Kao to znamo. sve se vi e danas i u zemljama dvojne advokature postepeno bri e razlika izme u pripadnika advokatske profesije. Organizaciona samostalnost se ogleda: u organizovanju advokata u advokatske komore. u samostalnom odlu ivanju o prijemu u advokaturu. osnovna funkcija advokature je u pru anju pravne pomo i. ‡ Advokatura se obavlja pojedina no ili u zajedni koj advokatskoj kancelariji. pa je ovaj sistem danas preovla uju i u svijetu. ‡ Ovo je nezavisna profesionalna slu ba. a pravna pomo predstavlja jednu od osnovnih ustavnih garancija kojima se obezbje uje zagarantovano pravo na jednaku pravnu za titu svih u postupku pred sudovima i drugim dr avnim organima. gdje spada i BiH. Zbog toga. o privremenoj zabrani i prestanku rada advokata. . a u posebne: zavr en pravni fakultet (4 godine) i polo en pravosudni ispit. Svojstvo advokata se sti e upisom u imenik advokata. nezavisni u vr enju pravne pomo i. zbog eja je advokatura samostalna u organizacionom i funkcionalnom smislu. kao niosioci advokatske funkcije.‡ U zemljama jedinstvene advokature. U op e spada dr avljanstvo. advokatsku funkciju vr i samo jedna vrsta advokature. a uslovi za obavljanje ove funkcije su op i i posebni.

nadle nost sudova se dijeli na apsolutnu i relativnu. nadle nost se odre uje kao pravo da im sudi samo nadle ni sud. zna i da sud ne mo e odbiti da postupa u predmetima za koje je nadle an.Nadle nost sudova ‡ Nadle nost odre ujemo u objektivnom i subjektivnom smislu. ‡ U objektivnom smislu. ‡ U subjektivnom smislu nadle nost promatramo dvojako: sa aspekta suda i aspekta stranaka. ‡ Apsolutnom nadle no u se utvr uju poslovi koji spadaju u nadle nost sudova uop e i time se vr i razgrani enje prema svim drugim doma im dr avnim organima i prema inostranim organima i sudovima. a sa aspekta stranaka. funkcionalnu i mjesnu nadle nost. a relativna se dijeli na stvarnu. ‡ U funkcionalnom smislu. Nadle nost sa aspekta suda. . nadle nost je djelokrug poslova jednog suda.

mada se ovaj pojam vi e koristi kod razgrani enja nadle nosti doma ih sudova prema inostranim sudovima.‡ Za apsolutnu nadle nost se koristi i pojam sudska jurisdikcija. Povreda pravila o apsolutnoj nadle nosti predstavlja razlog apsolutne ni tavosti. Zato se konkretizacija apsolutne nadle nosti redovnih sudova vr i posredno. i to putem odredaba o stvarnoj nadle nosti redovnih sudova. s tim da je za odlu ivanje o takvom zahtjevu nadle an sud. kada sud u toku postupka utvrdi da za rje avanje spora nije nadle an sud u BiH. na koju albeni sud pazi po slu benoj du nosti tokom cijelog postupka. Tada sud rje enjem odbacuje tu bu kao nedopu tenu i ne ustupa je stranom sudu. . s tim da ovu jurisdikciju u na em pravu odre uju zakoni o parni nom postupku. ne predstavlja zahtjev za ispravku upisa. ‡ Po pravilima o apsolutnoj nadle nosti se vr i i rezgrani enje izme u sudske u upravne nadle nosti. zahtjev da se u mati noj knjizi vjen anih izvr i upis braka sa drugim licem. npr. a ne onim na koje je upis izvr en. ‡ Pod pojmom apsolutne nadle nosti ili jurisdikcije podrazumjevamo nadle nost bilo kojeg od redovnih sudova. nego zahtjev za utvr enje postojanja braka sa drugim licem. a ne organ uprave. ‡ Apsolutnu nadle nost kao procesnu pretpostavku imamo.

npr.Me unarodna nadle nost ‡ Me unarodna nadle nost nije nadle nost prema me unarodnom pravu. npr. jer se i jednim i drugim pravilima vr i teritorijalno razgrani enje. ali sa razli itim doma ajem. nego se ona odre uje prema nacionalnom pravu svake zemlje i to kao nadle nost doma ih sudova u sporovima sa elementom inistranosti. izvodi iz pravila mjesne nadle nosti. Elemenat inistranosti mo e se pojaviti: u subjektu. u pravilu. a pravilima me unarodne nadle nosti vr i se razgrani enje izme u sudova koji pripadaju razli itim dr avama. ‡ Mjesna nadle nost je podobna za pravila o me unarodnoj nadle nosti. ‡ Na e pravo pripada sistemima u kojima je prebivali te tu enog mjerodavno za odre ivanje me unarodne nadle nosti doma eg suda. . a ova se nadle nost. dr avljanstvo i prebivali te ili u predmetu spora. pravilima o mjesnoj nadle nosti se odre uje koji e od vi e stvarno nadle nih sudova biti teritorijalno nadle an u dr avi ili entitetu.

godine. ili u sporovima za koje je predvi ena isklju iva mjesna nadle nost i me unarodna nadle nost je isklju iva-jer su isklju ivo nadle ni doma i sudovi.‡ Vrsta me unarodne nadle nosti zavisi od toga da li je za konkretni spor predvi ena izberiva ili isklju iva me unarodna nadle nost. u sporovima koji se ti u stvarnih prava na nekretninama. ‡ Zakon o rje avanju sukoba zakona. jo uvijek je na snazi. ‡ Me unarodnu nadle nost. a povreda ovih odredbi predstavlja apsolutno bitnu povredu-posljedica ni tavost. ‡ Tako e. me unarodna nadle nost se mo e odrediti po uzajamnosti ili reciprocitetu. onda je u tom sporu i me unarodna nadle nost izberiva. stranke mogu pod odre enim uslovima derogirati me unarodnu nadle nost doma eg suda sporazumom kojim povjeravaju rje avanje spora stranom sudu. s tim da ova prorogacija mo e biti i pre utna. ukoliko se nekretnina nalazi na na oj teritoriji. odnosno kao retorziona mjera. mo emo podijeliti na op u i posebnu. zbog ega u ovim sporovima sa elementom inostranosti postoji uvijek isklju iva nadle nost doma ih sudova. Npr. postoji isklju iva mjesna nadle nost (forum rei site). a posebnu na izberivu ili elektivnu i isklju ivu. Osim ovoga. ako je za konkretan spor predvi ena izberiva mjesna nadle nost. Tako. to je navedeno i u prelaznim i zavr nim odredbama zakona o parni nim postupcima u BiH. koji je donesen 1982. isto kao i mjesnu nadle nost. .

‡ Razgrani enje stvarne nadle nosti iz sistema redovnih sudova. sporovi iz intelektualnog vlasni tva. sporovi iz radnih odnosai sl. a stvarnu nadle nost vrhovnih sudova entiteta. kao to znate. jedinstven sudski sistem u BiH ine redovni sudovi. odnosno raspravljaju o zakonitosti kona nih upravnih akata. vr i se s obzirom na vrijednost spora i/ili s obzirom na pravni osnov spora. ‡ Sporovi iz nadle nosti redovnih sudova su: imovinskopravni i drugi gra anskpravni sporovi. ‡ Redovni sudovi. a po pravilima o stvarnoj nadle nosti se razgrani ava nadle nost izme u sudova razli itog ranga u okviru iste vrste sudova. utvr uju kantonalni odnosno okru ni zakoni o sudovima. privredni sporovi. ‡ Stvarnu nadle nost op inskih i kantonalnih-okru nih sudova.Stvarna nadle nost ‡ Kao to znamo. propisuju entitetski zakoni o vrhovnim sudovima. sporovi iz li nih i porodi nih odnosa. . vr e i upravnu jurisdikciju.

ustaljenja nadle nosti-perpetuatio fori. tada dolazi do tzv. kao procesnu pretpostavku. a mo e i da ne prihvati poduzete radnje od stvarno nenadle nog suda. nedostatak u pogledu stvarne nadle nosti se otklanja dostavljanjem tu be nadle nom sudu. iako bi sada trebao biti nadle an drugi redovni sud iste vrste. ‡ Na stvarnu nadle nost. odnosno sud koji je bio nadle an u vrijeme podno enja tu be ostaje i dalje nadle an. Ovo pravilo ne va i. tu ilac smanji tu beni zahtjev. parni ni postupak se smatra pokrenutim kada je tu ba dostavljena sudu. ‡ Ako npr. .‡ Stvarna nadle nost je procesna pretpostavka. ‡ Za razliku od apsolutne nadle nosti kada se tu ba odbacuje. bez obzira da li je sud kome je tu ba upu ena u isto vrijeme i stvarno nadle an sud. Stvarno nadle ni sud kome je upu en predmet mo e te radnje prihvatiti i tada e sud nastaviti postupak kao da je pred njim bio i pokrenut. a njena povreda vodi apsolutnoj ni tavosti presude. ‡ Zapamtite. tu ilac povisio tu beni zahtjev. ako bi npr. sud pazi ex officio u toku cijelog postupka. a ocjenjivanje nadle nosti se vr i na osnovu navoda u tu bi i na osnovu injenica koje su sudu poznate.

‡ Pojam funkcionalne nadle nosti ne poznaju norme procesnog prava. ‡ Pravila kojima se ure uje nadle nost sudova u postupku pravnih lijekova imaju karakter pravila o funkcionalnoj nadle nosti. ve je ovaj pojam uobli en za ozna avanje nadle nosti na koju stranke ne mogu svojom voljom uticati. . ‡ Tako e. kao i izme u razli itih sudova u vr enju sudske funkcije u istom predmetu.Funkcionalna nadle nost ‡ Pravila o funkcionalnoj nadle nosti preraspodjeljuju pojedina jurisdikciona ovla tenja izme u razli itih organa u okviru istog suda. i rje avanje o sukobu nadle nosti ima karakter funkcionalne nadle nosti. ‡ Funkcionalna nadle nost ozna ava se jo o pojmom instanciona nadle nost.

koji se zasnivaju na istom injeni nom i pravnom osnovu. npr. ukoliko se vrije a princip zbornosti su enja. ‡ Postoji i niz situacija u kojima vrijednost predmeta spora slu i kao kriterij za odre ivanje stvarne nadle nosti ili prava na izjavljivanje revizije i sl. strah i sl. parni ni tro kovi ili ugovorna kazna. ne uzimaju u obzir. naknada imovinske i neimovinske tete. ako je sudio sudija pojedinac. sud utvr uje vrijednost predmeta spora na osnovu podataka koje je tu ilac u tu bi naveo. dok se sporedni zahtjevi. kamate. a ako se u tu bi kumulira vi e tu benih zahtjeva. vrijednosni kriterij slu i za ulaganje revizije. npr. a trebalo je suditi vije e. npr. ‡ Prema tome. Dakle. a povreda ovih pravila predstavlja apsolutno bitnu povredu postupka. i funkcionalna nadle nost je procesna pretpostavka na koju sud pazi ex officio u toku cijelog postupka. ‡ Kao vrijednost predmeta spora uzima se samo vrijednost glavnog zahtjeva. . pretrpljeni bolovi.‡ Dakle. vrijednost predmeta spora se utvr uje zbrajanjem svih zahtjeva. kao vanrednog pravnog lijeka.

za jednu op inu nadle an. to je njegov prostorni djelokrug manji i obratno. apsolutnoj. i odre enog suda odnosno podru ja suda. ova nadle nost trijako odre uje: 1. to zna i da je mjerodavna veza koja postoji izme u odre enih elemenata konkretnog spora: stranaka i predmeta spora. 2.Mjesna nadle nost ‡ Po pravilima ove nadle nosti. Na osnovu zakona-forum legale. ‡ to je sud u sudskoj hijerarhiji na ni em mjestu. Odlukom vi eg suda-forum judicale i 3. npr. s druge strane. u pravilu. . ‡ Odredbe o mjesnoj nadle nosti nisu stroge kao kada se radi o drugim vrstama nadle nosti. odre uje se koji je od vi e stvarno nadle nih sudova ovla ten da raspravlja i odlu uje o konkretnom sporu. stvarnoj ili funkcionalnoj. u BiH mo e biti op inski sud. pa se zbog njene elasti nosti. s jedne strane. Saglasnom voljom stranaka-forum prorogatum. npr. to je pravilo. a mo e i za vi e op ina.

Rekosmo. Da ponovimo. u pravilu. a to je onaj sud na ijem podru ju tu eni ima prebivali te-domicil. Supsidijarna ili pomo na mjesna nadle nost. . dijeli se na: 1. Posebna ili specijalna mjesna nadle nost. Supsidijarna nadle nost postoji ako nije previ ena op a mjesna nadle nost. bitna su dva elementa ovog pojma: fakti ki (corpus) i voljni (animus). Izberivu ili elektivnu. dijeli se na: 1. posebna ili specijalna mjesna nadle nost mo e biti: 1. Kod op e mjesne nadle nosti-forum generale. 2. pa se prebivali te difinira kao mjesto u kome jedno lice prebiva sa namjerom da u njemu stalno ivi. Op u ili generalnu i 2. nadle an je sud kod koga se. Supsidijarnu ili pomo nu mjesnu nadle nost. Posebnu ili specijalnu mjesnu nadle nost. isklju uje se op a mjesna nadle nost. odnosno boravi terezidenciju. Kod izberive nadle nosti. 2. protiv tu enog mo e podnijeti svaka tu ba.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Zakonom odre ena mjesna nadle nost. za odre ivanje pojma prebivali ta. Isklju ivu ili ekskluzivnu i 3. Isklju iva ili ekskluzivna i 3. dok je boravi te mjesto u kome jedno lice boravi. Izberiva ili elektivna. Odredbama isklju ive mjesne nadle nosti. bez namjere da u tom mjestu trajno ivi. tu ba se mo e podi i kod suda op e mjesne nadle nosti ili nekog drugog suda koji je zakonom odre en.

sporovi za zakonsko izdr avanje i sporovi zbog smetanja posjeda. prema mjestu u kome se nalazi poslovna jedinica pravnog lica. ako je teta nastala kao posljedica smrti ili te ke tjelesne povrede. Pravila o izberivoj mjesnoj nadle nosti se primjenjuju i za sljede i sporove: radi za tite prava na osnovu garancije proizvo a a. sporovi iz nasljednopravnih odnosa. paternitetski i maternitetski sporovi. pojavljuju se kao: sporovi za naknadu tete-pored suda op e mjesne nadle nosti. ne samo kod suda op e mjesne nadle nosti. a kod druge vrste sporova u interesu ostvarivanja sudske funkcije i u interesu obje stranke. privredni sporovi. prema mjestu gdje se nalazi zastupni tvo stranog lica u BiH. .‡ Izberiva ili elektivna mjesna nadle nost predvi ena je primarno u interesu tu ioca. me utim. bara ni. radni sporovi. tada tu ilac mo e ustati tu bom. nadle an je i sud na ijem podru ju je teta u injena. mjeni ni sporovi. pa i kod suda na ijem podru ju tu ilac ima prebivali te odnosno boravi te. ‡ Predmeti u kojima se primjenjuje izberiva mjesna nadle nost. nego i suda na ijem je podru ju teta u injena.

. isklju ivo je nadle an sud na ijem podru ju se vodi upisnik u koji je vazduhoplov. a u sporovima koji se ti u smetanja posjeda na nekretninama.‡ Pravilima o isklju ivoj ili ekskluzivnoj mjesnoj nadle nosti isklju uje se op a mjesna nadle nost i odre uje. pravilo forum rei sitae sa podru ja procesnog prava. mjesno je nadle an sud na ijem se podru ju provodi izvr enje. isklju ivo je nadle an mjesni sud na ijem podru ju se nalazi sjedi te vojne jedinice. umjesto jednog suda. naj e e zbog veze koja postoji izme u tog suda i predmeta spora. neki drugi stvarno nadle ni sud. ‡ Kad su u pitanju vazduhoplovi i brodovi. odnosno ste ajni postupak. ne postoji isklju iva nadle nost. ‡ Predmeti u kojima je predvi ena isklju iva mjesna nadle nost odre eni su izri ito zakonom. isklju ivo je nadle an sud na ijem se podru ju nalazi nepokretnost. ‡ U sporovima koji imaju obligacionopravni karakter o nekretninama. isklju iva nadle nost u sporovima o nekretninama odnosi se samo na one sporove koji imaju stvarnopravni karakter. ‡ Kao to smo kazali. Kod sorova sa vojnim jedinicama. Kod sporova u izvr nom i ste ajnom postupku. ‡ Dakle. odgovara pravilu lex rei sitae sa podru ja materijalnog prava. odnosno brod upisan.

‡ Uzajamna nadle nost za tu be protiv stranih dr avljana je izraz principa uzajamnosti. ‡ Odre ivanje mjesne nadle nosti od strane vi eg suda ispoljava se u dva vida: 1. ako u stranoj dr avi dr avljanin BiH mo e biti tu en pred sudom koji nema mjesnu nadle nost po propisima u BiH. onda e ista nadle nost va iti i za su enje dr avljaninu te strane dr ave pred sudom u BiH. Preno enje mjesne nadle nosti sa jednog suda na drugi ili delegacija i 2. npr. ako je jednom tu bom tu eno vi e lica. ‡ Primjer pomo ne mjesne nadle nosti imamo kod suparni ara. . tada je mjesno nadle an onaj sud koji je nadle an za bilo koga od tu enih. kod utvr ivanja o instva i materinstva sa elementom inostranosti i u sporovima protiv lica koja nemaju op u mjesnu nadle nost u jednom od entiteta u BiH. a za njih ne postoji mjesna nadle nost istog suda. retorzione mjere. Odre ivanje mjesne nadle nosti kada se na osnovu zakona ona ne mo e utvrditi ili ordinacija. npr.‡ Odredbama o pomo noj ili supsidijarnoj mjesnoj nadle nosti daje se odgovor na situacije koje se ne mogu podvesti pod odredbe op e i posebne mjesne nadle nosti. a jednim dijelom ima i zna aj tzv. zatim ovu vrstu nadle nosti imamo i kod: bra nih sporova sa elementom inostranosti.

da na prijedlog stranaka. Nu na delegacija i 2. koja mo e dovesti do izuze a sudije. U takvoj situaciji su vrhovni sudovi entiteta u BiH ovla teni. ‡ Nu nu delegaciju imamo npr. . nego suda koji je po zakonu mjesno nadle an. ‡ Do ordinacije dolazi kada se po odredbama zakona o parni nom postupku o mjesnoj nadle nosti ne mo e utvrditi koji je sud mjesno nadle an. to zna i da do ove delegacije dolazi iz nu nosti. odrede koji e stvarno nadle ni sud biti mjesno nadle an. a postoji jurisdikcija sudova. ‡ Svrsishodnu ili cjelishodnu delegaciju imamo iz razloga cjelishodnosti. npr. spor bi bilo lak e raspraviti i o njemu odluku donijeti od strane drugog stvarno nadle nog suda. kod ostvarenja na ela sudske nepristrasnosti. Svrsishodna ili cjelishodna delegacija.Delegacija i ordinacija ‡ Razlikujemo dvije vrste delegacije: 1.

sud se mo e oglasiti nenadle nim najkasnije na pripremnom ro i tu. a stranka se upravo zbog toga ali. Povreda odredaba o mjesnoj nadle nosti predstavlja apsolutno bitnu povredu postupka. Tu ilac je tada du an da ugovor o mjesnoj nadle nosti prilo i uz tu bu. Prema tome. ‡ . a ako ono nije odr ano. I mjesna nadle nost je procesna pretpostavka i na nju sud pazi po slu benoj du nosti. ugovaranje mjesne nadle nosti nije dopu teno npr. mora biti sa injen u pismenoj formi i zaklju uje se prije parnice. u sporovima o stvarnim pravima na nekretninama. sud nepravilno odlu io da je mjesno nadle an. onda najkasnije do upu tanja tu enog u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom ro i tu za glavnu raspravu.Ugovor o mjesnoj nadle nosti i mjesna nadle nost kao procesna pretpostavka ‡ ‡ Od svih nadle nosti. ali ne u toku cijelog postupka. samo ako je povodom prigovora stranke koji je unesen u presudu. Kod mjesne nadle nosti. da li za sporove koji e nastati ili za spor koji je nastao. Prorogacioni ugovor o mjesnoj nadle nosti. kao to je to kod stvarne nadle nosti. i to u onim predmetima u kojima nije odre ena isklju iva mjesna nadle nost. u sporovima zbog smetanja posjeda na nekretninama i drugim vrstama sporova u kojima je predvi ena isklju iva mjesna nadle nost. stranke svojom voljom mogu uticati samo na mjesnu nadle nost.

Nadle nost po atrakciji ili privla enju
‡ Nadle nost po atrakciji ili privla enju postoji kada se nadle nost odre enog suda zasniva na injenici da se pred tim sudom ve vodi postupak u odre enom predmetu, koji se nalazi u odre enoj vezi sa postupkom koji se treba pokrenuti. ‡ Kako zasnivanje nadle nosti po privla enju vodi promjeni nadle nosti, to ovisno od toga da li se tim privla enjem mijenja samo mjesna nadle nost, ili mjesna i stvarna u isto vrijeme, razlikujemo nepotpunu i potpunu atrakciju. ‡ Kod nepotpune atrakcije mijenja se samo mjesna nadle nost, npr. sporovi koji nastaju tokom ostavinskog postupka i u toku izvr nog i ste ajnog postupka. Tako, ako tokom ostavinskog postupka do e do spora iz nasljednopravnih odnosa, kao i u sporovima o potra ivanju povjerioca prema ostaviocu, nadle an je, pored suda op e mjesne nadle nosti i sud na ijem podru ju se nalazi sud koji provodi ostavinski postipa, a isto je i ako do e do spora u izvr nom i ste ajnom postupku.

‡ Kod potpune atrakcije mijenja se i stvarna i mjesna nadle nost, npr. u sporovima kod zakonskog izdr avanja i sporu po tu bi glavnog umje a a. Tako, kod zakonskog izdr avanja, ako se vodi zajedno sa bra nim i paternitetskim sporovima dolazi do privla enja nadle nosti, ili u sporu koji pokre e glavni intervenijent, tu ba se pokre e kod onog suda pred kojim te e parnica izme u stranaka protiv kojih je upravljen zahtjev glavnog intervenijenta.

Sukob nadle nosti
‡ Sukob nadle nosti je situacija u kojoj izme u vi e organa dolazi do razli itog shvatanja o tome ko je nadle an da postupa u konkretnoj pravnoj stvari. ‡ Razlikuje se pozitivan i negativan sukob nadle nosti. ‡ Pozitivan-postoji kada dva ili vi e organa smatra du su nadle ni da postupaju u konkretnoj stvari. ‡ Negativan-postoji kada dva ili vi e organa smatra da nisu nadle ni. ‡ Ako do sukoba nadle nosti do e izme u sudova i drugih organa, tada je u pitanju sukob o apsolutnoj nadle nosti ili jurisdikciji, a ako do sukoba dolazi izme u sudova u okviru jedinstvenog sudskog sistema, tada je u pitanju sukob o relativnoj nadle nosti. ‡ Sukob o apsolutnoj nadle nosti ili jurisdikciji mo e biti pozitivan i negativan, a za njegovo rje avanje je nadle an ustavni sud.

‡ Sukob o relativnoj nadle nosti mo e biti samo negativan, jer pravila o litispedenciji-zna i da se istovremeno u istom predmetu ne mogu voditi dvije parnice, onemogu ava pozitivan sukob nadle nosti. ‡ Ina e, do sukoba o relativnoj nadle nosti dolazi e e nego do sukoba o apsolutnoj nadle nosti, tako da kod relativne nadle nosti, o sukobu odlu uje neposredno vi i sud u odnosu na sudove izme u kojih je do lo do sukoba. Zbog ovog pravila, rje enje je da, ako do sukoba nadle nosti do e izme u vrhovnog suda i op inskog odnosno kantonalnog-okru nog suda, sukob nadle nosti rje ava vrhovni sud entiteta u BiH na op oj sjednici. ‡ Kada je u pitanju rje avanje sukoba nadle nosti, sud kome je predmet ustupljen kao nadle nom, nastavi e postupak kao da je kod njega bio i pokrenut. ‡ Slu ajevi u kojima nije mogu e pokrenuti sukob o nadle nosti su: 1. Kad je povodom albe protiv odluke prvostepenog suda kojom se ovaj proglasio nenadle nim, odluku donio drugostepeni sud, ali je drugostepeni sud koji je odluku donio nadle an za rje avanje sukoba nadle nosti izme u tih sudova i 2. Odluka drugostepenog suda o stvarnoj nadle nosti prvostepenog, vezuje svaki sud kome se kasnije isti predmet ustupi, pod uslovom da je drugostepeni sud nadle an za rje avanje sukoba izme u tih sudova.

Stranke u parnici
‡ Stranke su pored suda najva niji subjekti parni nog postupka. ‡ Parnica kao procesnopravni odnos je izgra ena na principu dviju stranaka, a to su tu ilac i tu eni sa suprotnim interesima. ‡ Mno ina lica u parnici u ulozi tu ioca i tu enog ne naru ava dvostrana ki karakter parnice. ‡ Me utim, ako u toku parnice do e do sjedinjavanja obje strana ke uloge, tu ioca i tu enog u istom licu, to ima za posljedicu ga enje parnice, npr. usljed univerzalne sukcesije, tu ilac postaje nasljednik tu enog. ‡ Prema tome, parnica ne mo e nastati ako ne postoje obje stranke kao subjekti procesnih prava i obaveza ili su obje stranke nepoznate. ‡ Procesnopravna teorija razlikuje pojam stranke u materijalnopravnom i procesnopravnom smislu.

kad u svoje ime di e tu bu za poni tenje braka. . nije stranka u materijalnopravnom smislu javni tu ilac ili organ starateljstva. pa zbog toga npr.‡ Prema materijalnopravnom odre enju. Unato tome to je u ivotu pravilo da se u ulozi tu ioca i tu enog pojavljuju titulari spornog materijalnopravnog odnosa povodom koga dolazi do parnice. jer je bitan samo procesnopravni. tako da se svojstvo stranke sti e prema polo aju koje odre eno lice zauzima u parnici-kao procesnopravnom odnosu. a ne s obzirom na materijalnopravni odnos u kome se ta lica nalaze prema predmetu spora povodom koga je parnica pokrenuta. ‡ Zbog navedenog. kao isto procesnopravna kategorija. svojstvo stranke imaju subjekti spornog materijalnopravnog odnosa povodom koga je do lo do parnice. ipak to nije bitno za sticanje svojstva stranke u parnici. a ne materijalnopravni polo aj stranke u parnici. stranka u parni nom postupku se odre uje u procesnopravnom smislu.

in abstracto. Kad im se strana ka sposobnost priznaje posebnim propisom i 2. strana ka sposobnost daje odgovor na pitanje ko mo e biti tu ilac i tu eni u parnici. Kad im sud priznaje strana ku sposobnost. Za to? Zato to strana ku sposobnost mogu imati i dru tvene tvorevine kojima pravni poredak ne priznaje svojstvo pravnog lica. odnosno mogu u svakoj parnici biti tu ilac i tu eni. Me utim. Ove tvorevine bez pravnog personaliteta mogu imati strana ku sposobnost po dva osnova: 1. Kako pravnu sposobnost imaju fizi ka i pravna lica. ona se sa njom ne podudara. zbog ega se strana ka sposobnost naziva jo i procesnopravnom sposobno u. Drugim ruje ima. Pravna sposobnost daje odgovor na pitanje ko mo e biti nosilac prava i obaveza.Strana ka sposobnost ‡ ‡ ‡ Iako se strana ka sposobnost izvodi iz pravne. jer se njome odre uje ko mo e biti nosilac prava i obaveza u parnici. Prema tome. zato ova lica imaju i strana ku sposobnost. ‡ ‡ . ona je ipak od pravne sposobnosti ira. iako se strana ka sposobnost izvodi iz pravne sposobnosti. pravna i strana ka sposobnost odre uju ko mo e biti titular prava i obaveza.

ima u isto vrijeme i strana ku sposobnost. npr. Sud na postojanje strana ke sposobnosti pazi ex officio u toku cijelog postupka. prestavljala bi jedno pravno ni ta. ulici i sl. me utim.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Sud udru enjima koja nemaju pravni subjektivitet to svojstvo mo e priznati samo in concreto za odre enu parnicu. ku nom savjetu. Kako rekosmo. Strana ka sposobnost je. Me utim. i to pod dva uslova: 1. to zna i da onaj ko nema strana ku sposobnost. procesnopravni pojam. esencijalni elemenat pravne sposobnosti je vlastita imovina. taj ne mo e ni biti stranka u postupku. Da raspola u sredstvima na kojima se mo e sprovesti izvr enje. a to zna i i pravne i 2. . jer se finansiraju iz bud eta politi koteritorijalnih zajednica. isto kao i sam pojam stranke. mjesnoj zajednici. Zbog svega navedenog. presuda koja bi bila donesena u parnici u kojoj nedostaju same stranke. pa je zbog toga ne bi trebalo ni pobijati. svako ko je pravno sposoban. Kako strana ka sposobnost ima zna aj procesne pretpostavke. ali se iz razloga ni tavosti mo e pobijati. a taj elemenat nedostaje svim dr avnim organima. Dakle. Prema tome. presuda koja je donesena u parnici sa nedostatkom strana ke sposobnosti bila bi egzistentna. kao i na ostale procesne pretpostavke. sud mo e priznati svojstvo stranke. Da ta udru enja udovoljavaju bitnim uslovima za sticanje strana ke sposobnosti. svako ko je pravno sposoban ima istovremeno i strana ku sposobnost.

parni na sposobnost pretpostavlja postojanje strana ke sposobnosti. ‡ . a parni nom sposobno u se odre uje ko mo e tu bom pokrenuti parnicu. onaj ko je sposoban da se obavezuje ugovorom. strana kom sposobno u se odre uje ko mo e biti tu ilac i tu eni u postupku. sposoban je i da u parnicu samostalno preduzima procesne radnje ili da svojom voljom to prenosi na punomo nike. parni na sposobnost je ipak u a od strana ke. Me utim. mogu biti stranke.Parni na sposobnost ‡ ‡ ‡ Rekosmo. npr. norme procesnog prava priznaju i parni nu poslovnu sposobnost. Me utim. ali zato posjedovanje strana ke sposobnosti ne zna i istovremeno i postojanje parni ne sposobnosti. parni na sposobnost odgovara poslovnoj sposobnosti gra anskog prava. Zato. pa se zato jo naziva i procesnom poslovnom sposobno u. svim licima kojima materijalno pravo priznaje potpunu poslovnu sposobnost. Svako fizi ko i pravno lice i dru tvene tvorevine kojima se priznaje svojstvo stranke u parnici. jer je ne posjeduju svi oni subjekti koji imaju strana ku sposobnost. Zbog toga.

paravilo je da maloljetnik koji nije stekao potpunu poslovnu sposobnost. smatra se da su ona poslovno sposobna preko svojih organa. ‡ Kad su u pitanju pravna lica. ima mogu nost da bira da li e koristiti prednosti koje mu daje doma e pravo. ‡ Parni na sposobnost je pojam procesnog prava i ima zna aj procesne pretpostavke. procjenjuje se po zakonu RS-e. parni no su sposobna u granicama svoje poslovne sposobnosti. a punoljetna lica kojima je djelimi no ograni ena poslovna sposobnost. ili e se dr ati domovinskog prava kao mjerodavnog za odre ivanje parni ne sposobnosti. ‡ Parni na sposobnost dr avljanina FBiH se procjenjuje po zakonu Federacije.‡ U ovom kontekstu. a parni na sposobnost dr avljanina RS u postupku pred sudovima Federacije. te na nju sud pazi u toku cijelog postupka ex officio. parni no je sposoban u grnicama u kojima mu se priznaje poslovna sposobnost. . odnosno da parnicu vodi kao parni no sposobno lice. ‡ Stranac koji nije parni no sposoban prema zakonu dr ave iji je dr avljanin. ali je sposoban po zakonu entiteta u BiH pred ijim se sudom sprovodi postupak.

a parnica se nastavlja tako to u ime parni no nesposobne stranke radnje preduzima njen zakonski zastupnik. ovisi od zakonskog zastupnika da li e ih prihvatiti ili ne. tu bu je podiglo lice koje je u momentu podizanja tu be bilo maloljetno. pa radnje koje je takva stranka preduzela prije sticanja parni ne sposobnosti postaju punova ne ako ih stranka odobri. takva presuda i kada stekne svojstvo pravomo nosti mo e se pobijati svim vanrednim pravnim lijekovima. Npr. parni na sposobnost mo e se ste i ili izgubiti u toku trajanja same parnice. . ‡ Nedostatak parni ne sposobnosti ima dejstvo apsolutno bitne povrede parni nog postupka. a nedostatak ne otkloni. pa ukoloko sud donese presudu. a ponavljanjem postupka ak i nakon proteka objektivnog roka od pet godina. s tim da punova nost do tada preduzetih radnji od strane parni no nesposobne stranke. ali je u toku trajanja parnice steklo punoljetnost. ‡ Isto tako.‡ Stupanjem u parnicu zakonskog zastupnika otklanja se nedostatak parni ne sposobnosti.

one moraju uzeti punomo nika. zbog ega se u na em pravu i ne postavlja problem postulacione sposobnosti. naziva nu ni punomo nik. nego mora uzeti punomo nika. ‡ Postupaciona sposobnost parni no sposobnoj stranci mo e biti oduzeta. ustanova nu nog punomo nika je napu tena.Postulaciona sposobnost ‡ Postulaciona sposobnost je sposobnost parni no sposobne stranke da u parnici sama. te se takav punomo nik. preduzima radnje u parnici i tim radnjama proizvodi procesnopravne posljedice. bez posredovanja punomo nika. . te tada stranka ne mo e neposredno preduzimati radnje sa procesnopravnim dejstvom. ‡ U pravnim sistemima u kojima je strankama oduzeta postulaciona sposobnost. ‡ U na em pravu. pa svako parni no sposobno lice mo e neposredno pokretati parnicu i preduzimati sve radnje sa procesnopravnim posljedicama. iako ga stranke odre uju same i svojom voljom.

zbog ega stvarna legitimacija nije uslov za dopu tenost tu be. a ni odlu ivanje. Zbog toga. Iako je stvarna legitimacija kategorija materijalnog prava. ‡ ‡ ‡ . ona ipak ima zna aja i na podru ju procesnog prava. zbog ega se vrlo esto u ulozi tu ioca ili tu enog pojavljuju lica koja nisu stvarno legitimisana. Prigovor stvarne legitimacije redovno isti e tu eni. irelevantno je postojanje materijalnopravnog odnosa povodom koga je do lo do parnice.Stvarna legitimacija ± legitimatio ad causam ‡ ‡ ‡ Od strana ke i parni ne sposobnosti. za osnivanje parnice kao procesnopravnog odnosa. nije u zavisnosti od postojanja stvarne legitimacije. treba znati razlikovati stvarnu legitimaciju (legitimatio ad causam). nita za raspravljanje i odlu ivanje o tu benom zahtjevu. to od nje ne zavisi pokretanje parnice. raspravljanje. Zato treba kazati: Nepostojanje stvarne legitimacije ne spre ava odlu ivanje o tu benom zahtjevu. pa zato ni zasnivanje svojstva tu ioca i tu enog u parnici. ve se njome odre uje sadr aj zahtjeva. Kako stvarna legitimacija nije procesna pretpostavka. Prigovor stvarne legitimacije ima karakter materijalnopravnog prigovora koji ima za cilj da se tu ilac odbije sa tu benim zahtjevom kao neosnovanim.

jer pravo na vo enja spora ima karakter procesne pretpostavke. To su ona lica koja. na tre a lica. sud e presudom odbiti tu beni zahtjev kao neosnovan. ve od njenog postojanja zavisi samo osnovanost tu benog zahtjeva koji je istaknut u tu bi. Kao to rekosmo. npr. javni tu ilac. Me utim. postojanje stvarne legitimacije nije uslov za dopu tenost tu be. ‡ ‡ ‡ ‡ . a ukoliko postoji nedostatak koji se ti e stvarne legitimacije. treba kazati: Ukoliko ne postoji pravo na vo enje spora. na to sud pazi ex officio. imaju stvarnu legitimaciju. organ starateljstva i sva tre a lica koja su pravno zainteresirana. Zato. prema materijalnom pravu.Procesna legitimacija ± legitimatio ad processum ‡ U pravilu. sud e rje enjem tu bu odbaciti kao nedopu tenu. ovla tena su da ustaju tu bom za poni tenje braka. putem zakona. imamo veliki broj slu ajeva u kojima je pravo na vo enje spora preneseno. pripada na prvom mjestu subjektima spornog materijalnopravnog odnosa povodom koga je i do lo do parnice. procesna legitimacija ili ovla tenje za vo enje konkretnog spora. Uva avaju i sve re eno. ovla tenje za vo enje konkretnog spora treba strogo razlikovati od stvarne legitimacije.

‡ Do zakonske sukcesije dolazi usljed smrti stranke u toku parnice. Stupanjem uz postoje eg tu itelja ili tu enog novih lica.Procesnopravna sukcesija ili promjena stranaka u parnici ‡ Svojstvo tu ioca i tu enog sti e se obi no podno enjem tu be. ‡ Treba znati da promjena stranaka nema uticaja na identitet parnice. ali se mo e ste i i u toku trajanja parnice. jer sve posljedice podno enja tu be i litispedencije proizvode dejstvo i prema novom tu itelju ili tu enom koji su stupili u parnicu. Samo ovaj prvi na in dovodi do promjene stranaka u parnici. . ako je u pitanju fizi ko lice. ‡ Osnov za sukcesiju u parnici mo e biti zakon ili volja stranaka. dok drugi oblik dovodi do zasnivanja suparni arstva. ali i kada je stranka pravno lice kad prestane postojati. i to na dva na ina: 1. Promjenom li nosti stranaka ili procesnopravnom sukcesijom i 2. dok je u osnovi voljne sukcesije le i razlog svsishodnosti. s tim da u osnovi zakonske sukcesije le i razlog nu nosti.

Procesnom sukcesijom. kao materijalnopravni ovla tenik. odnosno ovdje kori tenjem ustanove preina enja tu be. pa zbog toga ne mo e ni pokrenuti novu parnicu. . ‡ Sukcesor. bez pristanka obje stranke. ‡ Singularna materijalnopravna sukcesija u parnici postoji kada u toku parnice do e do otu enja stvari ili prava povodom koga te e parnica. mogu e je parnicu nastaviti uz kori tenje svih dotada njih rezultata parnice. a ni stupiti na mjesto tu ioca u ve postoje u. ima stvarnu legitimaciju.‡ Do sukcesije voljom stranaka mo e do i u parnici usljed materijalne singularne sukcesije ili neovisno od nje. ali nema pravo na vo enje spora (procesnu legitimaciju). a razlog le i u svrsishodnosti.

npr. sukcesor stupa u parnicu umjesto svog prethodnika i onda dolazi i do procesnopravne sukcesije. ‡ Prema teoriji relevancije koja je vladaju a danas. a ne cedentu. vrijedi pravilo: Ako je tu ilac otu io sporno pravo. to zna i da u tom slu aju do procesnopravne sukcesije dolazi u trenutku sukcesorne izjave da se parnica preuzima.‡ Sa pristankom obje stranke. s tim da ovu posljedicu tu ilac mo e izbje i i povra ajem otu enog spornog prava. kao posljedice materijalnopravne sukcesije. du an je da svoj tu beni zahtjev-prijedlog prilagodi novonastaloj situaciji. ukoliko ne eli da rizikuje da ga sud odboje sa tu benim zahtjevom. singularna materijalnopravna sukcesija nema nikakvog uticaja na parnicu. zbog nedostatka stvarne legitimacije. . a ne u trenutku gra anskopravnog prenosa prava. tako to e tra iti da tu eni obavezu na inidbu ispuni prema materijalnopravnom sukcesoru. tu ilac koji je cedirao tra binu. ‡ Prema teoriji irelevancije. ne treba promjeniti tu beni zahtjev u smislu da je tu eni du an obavezu izvr iti cesionaru.

‡ Zastupnik ostaje potpuno izvan dejstva svojih vlastitih radnji. ‡ Zakonski zastupnik zastupa poslovno nesposobna lica. jer one neposredno proizvode dejstvo za zastupanu stranku. a da bi to zastupnik mogao initi. Kod zakonskog zastupnika. nego iz zakona. razlikujemo vi e vrsta zastupnika: zakonski zastupnik. ugovorni zastupnik i zastupnik pravnih lica. ‡ Osnovna podjela je na zakonsko i ugovorno zastupanje. ‡ S obzirom na osnov za zastupanje.Zastupanje u parnici ‡ Zastupanje kao procesna ustanova ima na podru ju procesnog prava isti sadr aj kao i na podru ju materijalnog prava. a to su maloljetnici i punoljetna lica kojima je oduzeta poslovna sposobnost. a kod ugovornog zastupanja. ovla tenje zastupnika ne proizilazi iz volje zastupanog. on mora imati ovla tenje za zastupanje. volja zastupane stranke je osnov ovla tenja zastupnika. . koji se jo e e naziva punomo nikom.

Kad se pojavi ovakva situacija. O postavljanju privremenog zastupnika sud odmah obavje tava organ starateljstva. sud je ovla ten da postavi privremenog zastupnika. odre eno je. Samo izuzetno. . da li lice koje se pojavljuje kao zakonski zastupnik ima ovla tenje i da li se kre e u okviru ovla tenja koja mu pripadaju na osnovu zakona. to je razlog apsolutne ni tavosti donesene presude.‡ Sud u toku cijelog potupka ex officio pazi da li parni no nesposobnu stranku zastupa zakonski zastupnik. ‡ Ko su zakonski zastupnici. sud e mu tada savjetovati da uzme punomo nika. ali samo tu enom. jer zakonski zastupnik ne mora da li no vodi parnicu. Ukoliko zakonski zastupnik nije u mogu nosti zbog svoje nestru nosti da uspje no titi prava i interese zastupanog. ‡ Nedostaci u zakonskom zastupanju imaju karakter procesne povrede. s tim da i ovaj zastupnik ima ovla tenja zakonskog zastupnika. Sud mo e postaviti privremenog zastupnika za konkretnu parnicu samo u sljede im situacijama: 1. Ukoliko bi postupak oko postavljanja redovnog zakonskog zastupnika trajao dugo i 2. zakonom. ‡ Sud isto tako pazi da li zakonski zastupnik savjesno vr i svoja ovla tenja u parnici. u pravilu. sud je ovla ten da u konkretnoj parnici postavi privremenog zastupnika. Ako bi zbog toga za jednu ili obje stranke mogle nastati tetne posljedice.

punomo nik je ne samo voljni. tako da punomo nika mo e. nego ta lica moraju uzeti stru nog punomo nika za zastupanje. nego i dobrovoljni zastupnik parni no sposobnih stranaka. ‡ Kod nas. ‡ U na em pravu. ipak mnogi pravni sistemi u svijetu ne priznaju parni no sposobnim strankama postulacionu sposobnost pred svim sudovima. ali je zato njeno posjedovanje ve a garancija za uspje no vr enje zastupanja. ‡ Iako je ustanova nu nog punomo nika napu tena u na em pravu. svako parni no sposobno lice ima pravo da neposredno ostvaruje pravnu za titu. Me utim. ‡ Punomo nik mo e biti svako poslovno sposobno lice. ali i ne mora imati. zapamtite. .Punomo nik ‡ Zastupnika koji u parnici zastupa parni no sposobnu stranku nazivamo punomo nikom. posjedovanje stru ne pravne kvalifikacije nije uslov za vr enje funkcije punomo nika.

‡ Punomo stvo se mo e obavljati bez naknade ili uz naknadu. ‡ Ovla tenja punomo nika proizilaze iz punomo i koju izdaje zastupana stranka. U nekim procesnim sistemima je mogu e ugovoriti nagradu punomo niku srazmjerno od uspjeha koji izdejstvuje u parnici (pactum de quota litis). s tim da se ovo drugo shvatanje i prihvata. nego po stru nosti. s tim da je po jednom shvatanju parni na punomo materijalnopravna izjava volje. parni na punomo se nakon pokretanja parnice vi e ne mo e pobijati zbog svojih nedostataka.‡ Logi no. s tim da to nije njihova privilegija po pravu. ‡ Zbog navedenog shvatanja. ‡ Parni na punomo ima karakter procesne pretpostavke. s tim da ovo nije mogu e u na em pravnom sistemu. a po drugom je procesnopravni institut. ali ona proizvodi svoje posljedice samo u konkretnoj parnici. ‡ Treba znati da neposredno ovla tenje na zastupanje ne proizilazi iz osnovnog posla. npr. uz naknadu po advokatskoj tarifi. . onda tim zahtjevima mo e uspje no udovoljiti samo lice koje ima stru ne pravne kvalifikacije. zbog ega je ona uslov za dopu tenost preduzetih radnji u parnici od strane punomo nika. nego iz punomo i. ‡ Kod nas se u ulozi punomo nika naj e e pojavljuju advokati. ako je ustanova punomo nika u slu bi pru anja pravne pomo i.

. osim dispozitivnih. ili specijalna-samo za pojedine radnje. ‡ Punomo mora biti izdata u pismenoj formi ili usmeno na zapisnik kod suda. mo e rje enjem odrediti da se podnese ovjerena punomo . kao i punomo za preduzimanje odre enih radnji u parnici. ‡ Postulaciona sposobnost daje mogu nost stranci koja ima punomo nika da i sama u parnici preduzima radnje. jer punomo mo e biti generalna-za sve radnje. ‡ Punomo nik koji nije advokat. za iji rad odgovara njegov principal. a ako sud posumnja u istinitost pismene punomo i. mo e na osnovu parni ne punomo i preduzimati sve radnje. razlikujemo parni nu punomo za obim radnji koji zavisi da li je punomo nik advokat ili neko drugo lice.‡ Ovla tenja iz osnovnog ugovora mogu biti u a nego na osnovu punomo i. s tim da i sud mo e pozvati stranku koja ima punomo nika da se li no izjasni o injenicama koje treba utvrditi u parnici. ‡ Ovisno od toga za koji obim parni nih radnji se ovla uje punomo nik. pored punomo nika. advokata ex lege mo e zamjeniti njegov pripravnik. Pred sudom prvog stepena.

zbog ega sud ex officio pazi da li lica koja se pojavljuju u ulozi punomo nika mogu biti punomo nici i da li se kre u u okviru ovla tenja iz punomo i. ‡ Ali. ‡ Punomo prestaje i smr u punomo nika. jer ako je punomo nik dobio parni nu punomo . prestanak pravnog lica ima za posljedicu prestanak punomo i koju je ono izdalo. s tim da stranka mo e punomo u svako vrijeme opozvati. zbog ega se odluka mo e pobijati redovnim i vanrednim pravnim lijekovima. s tim da punomo mo e prestati i prije okon anja parnice. bilo opozivom ili otkazom. onda smrt stranke nema neposredno za posljedicu prestanak punomo i. ali ne uvijek i smr u stranke. .‡ Od parni ne punomo i kao procesne pretpostavke zavisi dopu tenost podno enja tu be i dopu tenost preduzimanja radnji u parni nom postupku. ‡ Parni na punomo se daje za vo enje parnice i prestaje okon anjem parnice. ‡ Ukoliko lice nije imalo ovla tenje za zastupanje. to predstavlja apsolutno bitnu povredu postupka.

treba strogo razlikovati zastupnika pravnog lica od punomo nika pravnog lica. s tim da pravna lica svoju parni nu sposobnost vr e preko svojih organa. Naime. ‡ Zastupnik pravnog lica mo e preduzimati. To je razlog zbog ega zastupnike pravnog lica razlikujemo od zakonskih zastupnika koji zastupaju parni no nesposobna lica. u ulozi punomo nika pravnog lica se naj e e pojavljuju diplomirani pravnici ili pravnici po bolonjskom prcesu koji su zavr ili 4 godine fakulteta. . mo e in concreto. u pravilu. sve radnje u parnici u ime i za ra un pravnog lica.‡ Kao to znamo. koja se izvodi iz poslovne sposobnosti. pravna lica kao subjekti prava imaju pored strana ke sposobnosti i parni nu sposobnost. Kod nas. pravna lica ne ispoljavaju svoju volju. nego volju pravnog lica. jer svoja ovla tenja crpi iz punomo i koje mu je izdao zastupnik. zastupnik preko koga pravno lice manifestuje svoju volju. ‡ Vr e i te radnje. ‡ Me utim. prenijeti svoja ovla tenja na drugo lice i to lice se pojavljuje u parnici kao punomo nik.

parnica je izgra ena na principu dvije stranke. ‡ Kao zakonski intervenijent pojavljuje se javni tu ilac. Ovo se u e e u tu oj parnici naziva jo i procesnom intervencijom. ‡ Za pojam tre ih lica odlu uju e je da ona u estvuje u tu oj parnici koja je ve nastala kao procesnopravni odnos izme u svake stranke i suda. koji kao dr avni organ titi op i interes i ombdusmen u cilju za tite zajam enih prava i sloboda. a posredstvom suda. ishod parnice esto nije bez dejstva na pravnu situaciju u kojoj se tre a lica van parnice nalaze prema jednoj od stranaka ili kad tangira ak i ire interese. ‡ U ulozi obi nog intervenijenta mo e se pojaviti svako lice iji je sopstveni pravni interes anga ovan u parnici. ‡ Me utim. pa i presuda svojom pravomo no u obavezuje samo stranke. . i izme u samih stranaka.U e e tre ih lica u parnici ‡ Kao to znamo. a razlikujemo: obi nu intervenciju i zakonsku intervenciju u u em smislu.

. jer on ne tra i pravnu za titu za sebe. nego poma e stranci na ijoj strani se mije a da uspije u parnici. Da postoji pravni interes za mije anje u parnicu.Sporedno mije anje u parnicu ili interventio accessoria ‡ Procesna intervencija je ustanova koja omogu ava svakom tre em licu da u estvuje u tu oj parnici i u svom vlastitom interesu poma e stranci na ijoj se strani mije a. ‡ Umje a je pomaga stranke. Da parnica postoji (lis pedens) i 2. ‡ Dvije su osnovne pretpostavke neophodne za u e e umje a a. pa ta lica stupanjem u parnicu dobijaju procesnopravni polo aj umje a a. kako bi onda i on ostario svoj pravoza titni cilj. vansudskim obavje tavanjem ili informacijom od nekog lica. ‡ Potencijalni umje a mo e saznati za parnicu na tri na ina: sudskim obavje tavanjem. a to su: 1.

. ukoliko izgubi parnicu. ‡ Pravni interes postoji: 1. to se pro iruje i na umje a a i 2. ‡ Postojanje pravnog interesa je intervencijski razlog za stupanje u tu u parnicu u svojstvu umje a a.‡ Umje a mo e stupiti u parnicu sve od njenog nastanka pa do pravomo nog okon anja. s tim da zakon dopu ta umje a u da stupa u parnicu i nakon podno enja vanrednog pravnog lijeka. sud pazi ex officio. ‡ Na postojanje pravnog interesa za intervenciju. U pravnim situacijama kada se za stranku. ra a regresni zahtjev prema umje a u. jer je tu a parnica za tre a lica: res inter alios acta. Kada odluka koja se donosi u parnici ima svoje dejstvo pravomo nosti.

pa umije a poma e i sebi u pravnoj situaciji u kojoj se ve nalazi prema stranci. ali mo e kao svjedok. npr. Isto tako. te su njegova ovla tenja stoga znatno ograni ena. jer poma u i stranci da uspije u parnici. jer nije ni stranka. pa mora primiti parnicu u stanju u kakvom se nalazi kada se umije a. te su zato njegove radnje poduzete u svoje ime. a ni njen zastupnik. sve do njenog okon anja. Umje a ne mo e preduzimati dispozitivne radnje. umje a nema polo aj stranke. povla enje ili preina enje tu be. odricanje ili priznanje tu benog zahtjeva. . ne mo e biti saslu an kao stranka. ‡ Zna i. sklapanje sudskog poravnanja i sl. ‡ Obi ni umje a mo e istupiti iz parnice u koju se umije ao. te zbog toga mo e poduzimati sva napadna i odbrambena sredstva. ali sa posljedicama za stranku na ijoj strani se mije a.Polo aj obi nog umje a a i intervencijsko dejstvo presude ‡ Umje a je posebna vrsta u esnika u postupku. ‡ Razlozi mije anja su intervencijski.

‡ Pored toga to umje a poma e stranci. Kao to ve znamo.‡ Svojim aktivnim dr anjem obi ni umje a mo e da otkloni negativne posljedice pasivnog dr anja stranke na ijoj se strani mije a. jer ne dopu ta preispitivanje ni injeni nog. ni pravnom. ‡ Umje a ev rok za albu te e od dana kada je presuda dostavljena stranci kojoj se on pridru io. dok se intervencijsko dejstvo prote e i na obrazlo enje. ve proizvodi intervencijsko dejstvo koje se sastoji u tome to umje a ne mo e u drugoj parnici osporavati pravilnost donesene presude ni u jednom elementu. iz ega se vidi da je intervencijsko dejstvo presude ire i stro ije od pravomo nosti. pa se zato umje a mo e suprostaviti stranci prigovorom nesavjesnog vo enja parnice u parnici koju stranka pokrene u ostvarivanju svog regresnog zahtjeva prema umje a u. Ovim prigovorom umje a mo e otkloniti intervencijsko dejstvo donesene presude. ili da ulo i albu koju je stranka propustila da ulo i i sl. ni pravnog osnova donesene presude. pravomo nost obuhvata samo dispozitiv kojim se odlu uje o tu benom zahtjevu. . ni injeni nom. npr. mo e svojim dolaskom na raspravu ili ulaganjem prigovora da otkloni dono enje presude zbog izostanka na tetu stranke kojoj se pridru io. on je istovremeno i kontroli e. ‡ Presuda prema umje a u nema dejstvo pravomo nosti.

Zato. stranka nije upotrijebila napadna i odbrambena sredstva za koja je imala mogu nost. pa se zato ka e da ova lica imaju pravni interes za mije anje. odluka koju sud donosi u parnici u koju umje a stupa. jer su jedinstveni suparni ari. . pa ukloko sud utvrdi osnovanost ovakvih prigovora.‡ Me utim. polo aj ste ajnog vjerovnika u parnici u kojoj se raspravlja o postojanju potra ivanja koje je osporeno u ste ajnom postupku. npr. a same stranke ne mogu u toj drugoj parnici dovoditi u pitanje pravno shvatanje suda iz ranije parnice. a koji se mogu pripisati u krivicu stranci na ijoj se strani umje a pridru io. sud u novoj parnici ne mo e da ispituje pravilnost i zakonitost odluke suda iz prve parnice. mo e se o ekivati dono enje sadr ajno druga ije presude u odnosu na prethodni postupak. ono to se mora tako e znati. ‡ Intervencijsko dejstvo presude iz prethodne parnice. a umje a u nisu bila poznata. ‡ Umje a mo e imati i polo aj jedinstvenog suparni ara u predmetima u kojima zbog prirode pravnog odnosa. a to je da presuda intervencijsko dejstvo proizvodi samo izme u intervenijenta i suprotne stranke iz prethodne parnice. umje a mo e u novoj parnici otkloniti samo isticanjem prigovora koji se ti u nedostatka u vo enju parnice. proizvodi prema njemu dejstvo pravomo nosti. npr.

pa ovo dejstvo nastupa bez obzira da li je obavje teno tre e lice stupilo u parnicu ili ne. . ‡ Najva nija procesnopravna posljedica obavje tenja je u nastupanju intervencijskog dejstva izme u one stranke koja obavje tava i tre eg lica koje se obavje tava o parnici. ‡ Denuncijacija ili obavje tenje o parnici proizvodi procesnopravno i materijalnopravno dejstvo. mogu o parnici koja te e saznati na razli ite na ine. pravno dejstvo obavje tenje o parnici proizvodi samo kao parni na radnja kojom tu ilac ili tu eni obavje tavaju tre e lice podneskom preko suda da je parnica pokrenuta i u kakvom se stanju nalazi.Obavje tenje o parnici i imenovanje prethodnika ‡ Tre a lica koja imaju interes da stupe u parnicu. ‡ Materijalnopravno dejstvo obavje tenja tre eg lica se sastoji u posljedici prekida roka zastarjelosti. Me utim.

. kao imalac stvari ili korisnik nekog prava. ali zato kao tu eni. pa imaju bolju mogu nost da se suprostave istaknutom tu benom zahtjevu. ali e zato presuda koja bude donesena u parnici imati intervencijsko dejstvo prema imenovanom prethodniku. a ovaj se ne odazove pozivu. ‡ Ako je tu eni imenovao prethodnika.‡ Imenovanje prethodnika. npr. Njihov interes da imenuju svoje prethodnike je u tome to su ta lica ja a u pravu. ne mogu poricati svoju pasivnu legitimaciju. prevoznik i sl. ‡ Tu eni mora imenovati prethodnika u parnicu najkasnije do momenta upu tanja u raspravljanje o tu benom zahtjevu. Zapamtite. tvrdi da stvar dr i ili pravo vr i u ime tre eg lica. zakupoprimac. on se ne mo e osloboditi svoje procesne uloge tu enog. jer je imaju ve na osnovu toga to dr e stvar ili vr e pravo povodom koga je do lo do parnice. tako e predstavlja obavje tavanje tre eg o parnici i njegovo pozivanje da stupi u parnicu umjesto lica koje ga poziva. komisionar. ovo pravo pripada samo tu enom u situacijama kada tu eni. poslugoprimac. pediter.

tada nastupa slu aj iste procesne sukcesije koju ne prati. jer bi zbog nesavjesnog vo enja parnice mogao jo odgovarati i prethodniku. po to je prvobitno tu eni samo puki dr alac ili detentor stvari. on je mora nastaviti i voditi jo savjesnije.‡ Me utim. ukoliko prethodnik ili auktor po pristanku tu enog pristane da preuzme parnicu. ako imenovani prethodnik zauzme prema pozivu negativan stav da stupi u parnicu. niti mo e pratiti materijalna sukcesija. tu eni se tada ne mo e osloboditi parnice. ‡ Ali. kao najva nijeg stvarnog prava. koji ne mo e u konkretnoj situaciji prenijeti nikakvo stvarno pravo na svoga sukcesora po latinskoj maksimi za derivativno sticanje vlasni tva. . odnosno korisnik prava.

pa se prema uslovima koji se tra e za zasnivanje suparni arstva. to je aktivno suparni arstvo. moraju postupak primiti u onakvom stanju u kome se on zatekao u momentu njihovog stupanja. ‡ ‡ ‡ . Suparni arstvo se naj e e zasniva podizanjem tu be.Suparni arstvo ± litis consortium ‡ Kad se u postupku u ulozi tu ioca ili tu enog pojavljuju dva ili vi e lica. dijele njihove sudbine. do zasnivanja suparni arstva mo e do i i u toku postupka i to pristupanjem novog tu ioca ili pro irenjem tu be na druge tu ene. ali sa njihovim pristankom. suparni arstvo se dijeli na obi no i nu no. dok smrt jedne od stranaka dovodi do univerzalne sukcesije. a u ulozi tu enog. tako da sva lica u ulozi tu ioca i lica u ulozi tu enog. Uslovi za nastanak suparni arstva odre eni su normama procesnog prava. a postoji i eventualno i zakonsko suparni arstvo. Lica koja stupaju u parnicu kao novi tu ilac ili tu eni. tada imamo suparni arstvo ili subjektivnu kumulaciju. Ako je vi e lica u ulozi tu ioca. a prema dejstvu koje proizvodi u postupku. Na e pravo ne dopu ta zasnivanje suparni arstva pro irenjem tu be po nalogu suda. tako to jednom tu bom ustaje vi e lica ili je tu ba upravljena protiv vi e lica. pa zato zasnivanje naknadnog suparni arstva nema uticaja na identitet va pokrenute parnice. ono dijeli na materijalno i formalno. pasivno. Me utim.

Formalno suparni arstvo postoji kada se zahtjevi ili obaveze suparni ara iste vrste i kada se zasnivaju na bitno istovrsnom injeni nom i pravnom osnovu (simile factum. zbog materijalnopravnih ili procesnopravnih razloga dolazi do nu nog suparni arstva. vi e povjerilaca ili du nika tu e ili su tu eni iz zajedni ki sklopljenog ugovora i sl. ‡ ‡ . Dejstvo i zna aj suparni arstva je u slu bi ostvarenja na ela svrsishodnosti i pravne sigurnosti. te do zasnivanja suparni arstva dolazi samo voljom stranaka. Pravna zajednica postoji kada se vi e lica pojavljuju kao u esnici odre enog gra anskopravnog odnosa iz koga za njih proizilaze prava i obaveze. simile ius). Uz navedene uslove. suvlasnici.Materijalno i formalno suparni arstvo ‡ ‡ ‡ Suparni arstvo je materijalno kada se suparni ari u pogledu predmeta spora nalaze u pravnoj ili u stvarnoj zajednici. idem ius). npr. treba ista i i injenicu da se formalno suparni arstvo mo e zasnovati samo ako je isti sud stvarno i mjesno nadle an za svaki zahtjev ili obavezu i za svakog tu enog. sunasljednici i sl. npr. Samo izuzetno. Stvarna zajednica suparni ara je kada se njihovi zahtjevi ili obaveze zasnivaju na istom injeni nom i pravnom osnovu (idem factum.

drugi da sklopi poravnanje. Materijalno suparni arstvo koje se zasniva na pravnoj zajednici. Ako priroda odnosa zahtjeva dono enje jedinstvene odluke. ‡ ‡ .ako se zasniva na stvarnoj zajednici. a kod tre eg sud mo e odlu iti presudom. npr. Dejstvo obi nog suparni arstva ima uvijek formalno suparni arstvo i materijalno . ne samo da prema nekom suparni aru mo e do i do prekida postupka. mo e biti obi no i nu no i to ovisno od toga da li priroda materijalnopravnog odnosa zahtjeva dono enje jedinstvene odluke ili ne. ujedno da ka em. koje je. i naj e e u praksi zastupljeno. te nastaje onoliko samostalnih procesnopravnih odnosa. ve ak jedan od suparni ara kao stranka mo e biti saslu an kao svjedok za dokazivanje injenica koje su relevantne za drugog suparni ara. ili da teku druga iji rokovi u odnosu na druge. jedan mo e da se odrekne tu benog zahtjeva. Kada je u pitanju razvoj parnice. Svaki suparni ar samostalno disponira predmetom spora.Obi no suparni arstvo ‡ ‡ ‡ Kod obi nog suparni arstva svaki od suparni ara ima polo aj samostalne stranke u parnici. koliko je lica u ulozi tu ioca ili tu enog. to je onda obi no suparni arstvo.

Nu no suparni arstvo ‡ Suparni arstvo je nu no kada se prema zakonu ili zbog prirode materijalnopravnog odnosa spor mo e rije iti samo na jednak na in prema svim suparni arima. bilo na strani tu ioca ili tu enog. ‡ Nu no suparni arstvo u u em smislu postoji kada u parnici. ‡ Nu no suparni arstvo mo e biti jedinstveno i nu no u u em smislu. kao procesnopravnom odnosu. ‡ Jedinstveno suparni arstvo. dok su im dejstva ista. kada zakonski nasljednici tu e testamentarne nasljednike i tu bom tra e poni tenje testamenta. Ako ne u estvuju svi. . nu no moraju u estvovati. djeluje pravomo no u svoje odluke i na one subjekte materijalnopravnog odnosa koji nisu u estvovali u parnici. a razlikuju se samo u pogledu uslova za zasnivanje. npr. svi u esnici spornog materijalnopravnog odnosa. sud e tada usljed nedostatka stvarne legitimacije odbiti tu beni zahtjev kao neosnovan. kao vrsta nu nog suparni arstva.

radi se o sporovima povodom nedjeljivih stvarnih prava i drugih nedjeljivih pravnih odnosa. da procesnoprava dejstva proizvodi ona radnja koja je s obzirom na krijnji ishod parnice.‡ ‡ ‡ ‡ Nu ni suparni ari su npr. i kod nu nog suparni arstva svaki suparni ar je samostalna stranka u pogledu mogu nosti preduzimanja parni nih radnji. ne proizvode dejstvo prema ostalim suparni arima. ukoliko bar jedan suparni ar zauzima aktivno dr anje u postupku. npr. nasljednih. . ili kod tu be javnog tu ioca ili tre ih pravno zainteresiranih lica ili organa starateljstva za poni tenje braka. Rokovi za poduzimanje parni nih radnji teku posebno za svakog suparni ara. Jedinstveno i nu no suparni arstvo u u em smislu imaju isto dejstvo u parnici i zajedni ki se tako razlikuju od obi nog suparni arstva. ali se radnje ije je poduzimanje vezano za odre eni rok mogu vr iti sve dok rok te e bar za jednog suparni ara. svaki nu ni suparni ar se smatra jednom strankom. Dakle. to se ti e dispozitivnih procesnih radnji. porodi nih. pa radnje koje jedan suparni ar preduzima. ili kod tu be za osporavanje bra nog o instva i sl. ali u pogledu dejstva preduzetih radnji. Me utim. pa ovdje praksa smatra. a drugi osporavaju injenice. Obi ni suparni ari su u me usobnom odnosu potpuno samostalne stranke. imovinskopravnih i sl. Problem nastaje kada jedni priznaju. one proizvode dejstvo samo ako su preduzete od strane svih nu nih suparni ara zajedno. Stoga. a zakoni ne reguliraju.: suvlasnici nepokretnosti u parnici za utvr ivanje prava slu nosti. presuda zbog izostanka se ne bi mogla donijeti prema suparni aru koji se pasivno dr ao u postupku. najpovoljnija za sve suparni are.

. npr.Eventualno suparni arstvo. Jedino se meritorno raspravljanje o osnovanosti tu benog zahtjeva prema eventualnim suparni arima odla e do dono enja pravomo ne odluke o osnovanosti tu benog zahtjeva prema prvotu enom. pa tu bom eventualno obuhvata i lice C. pa ukoliko se tu beni zahtjev usvoji prema prvotu enom. suparni arstvo na osnovu zakona i glavno mije anje u parnicu ‡ Sva lica koja su navedena iza prvotu enog su eventualni ili supsidijarni suparni ari. kao eventualnog suparni ara. odboja se prema eventualnim suparni arima kao neosnovan. a pri tome nije siguran da je ba lice B odgovorno za tetu. jer se prema njima tu beni zahtjev mo e usvojiti samo ukoliko je pravomo no odbijen prema onom tu enom koji je u tu bi naveden ispred njih. ‡ Sve posljedice podno enja tu be i litispedencije nastaju jednako prema svim eventualnim suparni arima. ‡ U pravnom ivoti tu ilac se koristi ovom ustanovom kod ostvarivanja prava u situacijama u kojima nije siguran u pasivnu legitimaciju tu enog. lice A tu i lice B za naknadu tete.

tu iti obje stranke jednom tu bom sve dok se postupak pravomo no ne okon a. npr. pa tada to lice mo e pred istim sudom pred kojim parnica te e. . pa tek onda nastavlja raspravljanje o tu benom zahtjevu iz prve parnice. Poseban oblik suparni arstva na osnovu zakona je po tu bi glavnog intervenijenta. pa tu ba glavnog intervenijenta ima za posljedicu zasnivanje suparni arstva na pasivnoj strani.‡ ‡ ‡ ‡ Suparni arstvo na osnovu zakona odre uje se za neke posebne pravne situacije. ovom tu bom se pokre e samostalna parnica koja je potpuno nezavisna od ve pokrenute parnice. zakon izri ito propisuje da glavni du nik i jemac mogu biti zajedni ki tu eni. jer bi to bilo protivno sadr aju ugovora o jemstvu. ako se tome ne protivi sadr ina ugovora o jemstvu. zauzimaju zajedni ki polo aj tu enih. Prema na em pravu. Kako odlu ivanje o tu benom zahtjevu glavnog intervenijenta ima prejudicijelan zna aj za ishod prve parnice. Glavno mije anje u parnicu ili intervencijski postupak imamo kada lice u cijelosti ili djelimi no tra i stvar ili pravo o kome izme u drugih lica ve te e parnica. tako da glavni du nik i jemac ne mogu biti zajedni ki tu eni. pravilo je u na oj praksi da se jemac nalazi u obavezi samo ako glavni du nik ne bude mogao platiti svoj dug. odnosno tu ilac i tu eni iz ve pokrenute parnice. to sud prvo raspravlja i odlu uje o tu benom zahtjevu glavnog intervenijenta. Tako.

npr. tu eni se pre utno slo i sa povla enjem ili preina enjem tu be. Odredbe materijalnog prava koje se ti u nedostatka u izjavi volje ne mogu se primjeniti na procesne radnje stranaka. . mada procesna radnja mo e biti preduzeta i konkludentno.Procesne radnje stranaka ‡ Procesne ili parni ne radnje su pravne injenice procesnog prava. pa se zato sve procesne radnje. 2. Adresat procesnih radnji stranaka je uvijek sud. nalaze u odnosu sredstva prema cilju. Strana ka. ‡ Stranke preduzimaju procesne radnje u pravilu svojim aktivnim dr anjem u parnici. Specifi nost procesne forme je jedno od obilje ja procesnih radnji stranaka. 3. Procesne radnje su u pravilu opozive i 6. odnosno pretpostavke procesnih radnji stranaka su: 1. ‡ Op e karakteristike. 5. Treba znati da i propu tanje stranaka u parnici ima karakter procesne radnje. 4. parni na i postulaciona sposobnost. Dejstvo procesnih radnji ne mo e zavisti od uslova. u odnosu na presudu. ‡ Najva nija podjela procesnih radnji je na radnje stranaka i radnje suda.

kao i podjela na ofanzivne i defanzivne procesne radnje stranaka. Procesnim prijedlozima stranke ele da uti u na vremenski razvoj parnice. tvrdnje i sl. . ‡ Posredne procesne radnje tek posredstvom djelatnosti suda proizvode dejstva u postupku. tu beni prijedlog.. npr. ‡ Procesne tvrdnje mogu biti injeni ne i pravne.. tako da tim tvrdnjama tu ilac eli da doka e osnovanost tu benog zahtjeva. npr. albeni prijedlog i sl. a to je na: posredne i neposredne radnje.Podjela procesnih radnji stranaka ‡ Najva nija podjela radnji stranaka je prema kriteriju dejstva koje proizvode u parnici. prijedlog za odlaganje ro i ta i sl. a prijedlozi se dijele na procesne i stvarne. a tu eni eli njima obesna iti osnovanost tu benog zahtjeva. ‡ U posredne radnje spadaju prijedlozi. a stvarni prijedlozi se ti u odlu ivanja o predmetu spora.

‡ Neposredne procesne radnje su one koje same po sebi proizvode dejstvo u parnici. neophodno je ista i da se bitno obilje je na eg savremenog parni nog postupka ogleda u napu tanju strogosti procesne forme. alba i drugi pravni lijekovi i sl. ‡ Kad su u pitanju procesne radnje suda. Ove radnje sud ispituje samo sa stanovi ta njihove osnovanosti. no kako su istovremeno upravljene i na dono enje odluka suda. tu ba. a radnja konvalidirati naknadnim odobrenjem te radnje. npr. npr. . a albom se zasniva nadle nost vi eg suda. koje se donose u obliku presuda i rje enja. dok posredne radnje ispituje i sa stanovi ta njihove dopu tenosti i osnovanosti. ali bez posredovanja suda. npr. utoliko su i posredne radnje. ‡ Po pitanju forme procesnih radnji. povla enje tu be. treba kazati da su odluke najva nije radnje suda. ulaganje albe i sl. tu ba i alba su istovremeno i neposredne i posredne radnje. ‡ Neke procesne radnje imaju istovremeno karakter i neposrednih i posrednih radnji. npr. tu bom se pokre e parni ni postupak. ‡ Nedostaci procesnih radnji stranaka se mogu otkloniti. pa se samo najva nije radnje preduzimaju u odre enoj procesnoj formi. prijedlog za povra aj u pre a nje stanje.

‡ Podnesak mora biti uredan. sastavlja se zapisnik. ‡ Ukoliko je podnesak nejasan ili ne sadr i sve nu ne elemente. preduzimaju se u pismenoj formi i nazivaju se podnesci. te e joj odrediti sudski rok za ponovno podno enje podneska. ‡ Zapisnik spada u va ne procesne dokumente. s tim da e na ovaj na in sud postupiti i ako podnesci nisu podneseni u dovoljnom broju primjeraka. jasan i da sadr i sve to je potrebno da bi se po njemu postupalo. sud e stranku pou iti da ga ispravi i dopuni. I o radnjama koje se usmeno preduzimaju van ro i ta. .Podnesci i zapisnik ‡ Procesne radnje koje se preduzimaju van ro i ta. jer se u njemu odslikava tok glavne rasprave.

povla enje tu be i sudsko poravnanje.‡ Iako se presuda o osnovanosti zahtjeva ne temelji na zapisniku. ipak je on u slu bi procesne garancije. unose u zapisnik. pa ukoliko o odlu nim injenicama postoji bitna protivrje nost izme u sudske odluke i zapisnika. Zapisnik u kome je uneseno sudsko poravnanje pojavljuje se u funkciji izvr ne isprave. to ima za posljedicu apsolutno bitnu povredu postupka. ‡ Sud je du an da u zapisnik unese i prigovore koje sud nije prihvatio. ali je dopu teno. . ‡ O vije anju i glasanju sastavlja se poseban zapisnik koji razgleda samo vi i sud kad rje ava o pravnom lijeku. ‡ Sudski zapisnik je po svom karakteru javna isprava. neposrednog i javnog raspravljanja. dokazivati da je zapisnik nepravilno sastavljen. ali se isto tako. nego na rezultatima cjelokupnog usmenog. kao i kod ostalih javnih isprava. kojom se obezbje uje pravilno i zakoniti presu ivanje. kao dispozitivne radnje.

rokovi za ulaganje pravnih lijekova i sl. a ni stranke.Rokovi ‡ Rok je. pa se strankama mora ostaviti dovoljno vremena i to najmanje 8 dana od dana primitka poziva. Npr. ‡ Procesni rokovi se dijele na zakonske. kao to znate. ‡ U na em pravu. nego i pravovremena odluka u sporu. pa ih sud. . emu nesumnjivo doprinise rokovi. Ovi rokovi su istovremeno i prekluzivni. to se sigurno negativno odra ava na tok postupka. sud u pravilu nije vezan rokovima u preduzimanju procesnih radnji. u zakonske rokove spadaju: rok za podno enje prijedloga za povra aj u pre a nje stanje. prekluzivne i dilatorne. ‡ Cilj dobrog pravosu a nije samo da se donese pravilna. jer njihovo propu tanje dovodi i do gubitka prava. ne mogu mijenjati. sudske. ‡ Procesni rokovi slu e i za pripremanje stranaka. ‡ Zakonski rokovi su odre eni zakonom. vremenski interval za preduzimanje procesnih radnji predvi en normama procesnog prava.

s tim da rokovi teku u kontinuitetu (tempus continiuum). rokovi se dijele na subjektivne. koji po inju te i od dana saznanja za doga aj. ukoliko sud i ne udovolji zahtjevima ovog roka. za koje norme procesnog prava ve u vr enje procesnih prava i obaveza. prijedlog za povra aj u pre a nje stanje se podnosi u subjektivnom roku od 8 dana i objektivnom roku od 60 dana. npr. ‡ Od procesnopravnih rokova. .‡ Kod sudskih rokova. ‡ S obzirom na vrijeme od kada se ra unaju. tako da se ovi rokovi na prijedlog stranaka mogu produ avati. treba razlikovati materijalnopravne rokove. njihovo trajanje odre uje sud. ‡ Isto tako. ovakav rok se naziva instruktivnim. jer ne proizvodi nikakve pravne posljedice na strani suda. Kod sudskih rokova zakon utvr uje maksimalne granice njihova trajanja. za neke procesne radnje suda. npr. norme procesnog prava propisuju rokove. Me utim. presuda se mora pismeno izraditi u roku od 8 dana od dana dono enja. koji se ra unaju od dana nastupanja relevantne injenice. i objektivne. Npr. rok za ispravljanje neuredno podnesenog podneska ili rok za davanje odgovora na tu bu i sl. za koje norme materijalnog prava ve u vr enje materijalnopravnih ovla tenja.

na i zakoni ne prihvataju tzv. Ili. a ne od momenta kada je sud donio odluku povodom zastoja koji je nastupio. preduzeta prije isteka roka. Rok je odr an u va nosti. Ro i ta uvijek zakazuje sud i ona mogu biti obligatorna ili fakultativna. odn. rokovi koji su prestali da teku. ro i ta za izvo enje dokaza i sl. smatrat e se da je na vrijeme podnesak podnesen. . u sudskoj zgradi. Ovi rokovi ne teku dok traje zastoj u razvoju postupka. ili kada se predaja podneska vr i odre enoj ustanovi. naturalno.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Kao to znate. u kojoj se stranka nalazi. a u fakultativna ro i ta spadaju pripremna ro i ta. ako je radnja ije je preduzimanje vezano za odre eni rok. po inju da teku iznova. tada se smatra kao da je podnesak predat sudu. Rokovi prestaju te i kada nastupi prekid postupka. ako stranka podnesak iz neznanja preda ili uputi nenadle nom sudu. Ustanova fikcije se koristi kada se normama procesnog prava fingira da je podnesak podnijet sudu. u pravilu. gdje se rokovi ra unaju od momenta do momenta. odnosno danom njegove predaje preporu enom po iljkom. a nadle nom sudu stigne nakon proteka roka. pa tada prestaju te i i zakonski i sudski rokovi. a kada se postupak nastavi. Obligatorna ro i ta su. ro i ta za glavnu raspravu ili ro i te za povra aj u pre a nje stanje. Rok po inje ogla avanjem stvari i odr ava se. Rok prestaje da te e od momenta kada je nastupio zastoj u razvoju postupka. u pravilu. s tim da sud mo e odgoditi ro i te kad je to potrebno radi izvo enja dokaza ili iz drugih opravdanih razloga. astronomsko ra unanje rokova.

odnosno nemogu nost da se vi e preduzme propu tena radnja. smatra se da je podnesak povu en. prekluziji. Kao to rekosmo. ‡ Propu tanje nastupa samo po sebi. odnosno na dono enje pravilne odluke. bez obzira na to da li se mo e propu tanje pripisati volji stranaka ili ne. ‡ Kako propu tanje ima za posljedicu prekluziju. dopunjen i vra en sudu u odre enom roku. . propu tanje zakonskih rokova vodi. zakonodavac se slu i fikcijom da je stranka preduzela procesnu radnju. i bez obzira da li je stranka za propu tanje odgovorna ili nije. npr. ako ne bude popravljen. ‡ Kod propu tanja nekih radnji. u pravilu. zbog toga bi propu tanje moglo da ima i vrlo tetne posljedice na krajnji ishod postupka. ‡ Najva nija posljedica propu tanja je nastupanje prekluzije.Pojam propu tanja i povra aj u pre a nje stanje ‡ Procesna radnja je propu tena ukoliko nije poduzeta u predvi enom roku ili do odre enog momenta u razvoju postupka.

Da se propu tanje ne mo e pripisati u krivicu stranci ili njenom zastupniku i 4. 2. odnosno u objektivnom roku od 60 dana. 3.‡ Ustanova koja je pravno uobli ena za otklanjanje posljedica propu tanja. Da je stranka propustila ro i te ili rok za poduzimanje procesne radnje. i to: 1. Da propu tanje ima za posljedicu prekluziju. zove se povra aj u pre a nje stanje (restitutio in integrum). ‡ Predlaga je du an istovremeno sa podno enjem prijedloga da preduzme i propu tenu radnju. ‡ Do povra aja u pre a nje stanje mo e do i samo na prijedlog stranaka i ako su ispunjene sve pretpostavke. Da prijedlog bude blagovremeno podnesen (subjektivni rok 8 dana od dana prestanka razloga za propu tanje ili od kada je stranka za to saznala. a koje se ne mogu pripisati u krivicu stranaka. .

zbog npr. postupak po restitucionom prijedlogu nema u pravilu uticaja na tok parnice.‡ Povra aj u pre a nje stanje nije dopu ten. onda se parnica vra a u ono stanje u kome se nalazila prije propu tanja. sud mo e odlu iti da se postupak prekine do pravomo nosti rje enja o prijedlogu. ‡ Sud neblagovremen i nedozvoljen prijedlog odbacuje rje enjem kao nedopu ten. ako je propu ten rok za stavljanje prijedloga da se dopusti povra aj u pre a nje stanje ili ako je propu teno ro i te odre eno povodom prijedloga za povra aj u pre a nje stanje. Zbog toga. a naknadno ulo ena alba smatra se blagovremeno ulo enom. ‡ Kad sud pravomo nim rje enjem dopusti povra aj u pre a nje stanje. . Me utim. oduzima presudi dejstvo pravomo nosti. propu tanja roka za ulaganje albe. ‡ Treba da znate. povra aj u pre a nje stanje.

osnov tu be. dokazi i tu beni zahtjev. Zato je dostavljanje tu be tu enom primarno u funkciji ostvarivanja na ela kontradiktornosti. stranaka i predmeta spora. dokazi i tu beni zahtjev. ‡ Elementi tu be koji sa injavaju njen nu ni sadr aj su: odre enje suda od koga se tra i za tita. kao i svaki drugi podnesak: oznaka suda. U drugu grupu elemenata tu be spadaju: tu beni osnov. sastava suda ili ulaganja revizije. ‡ Dakle. predmet spora. 2. te je tu ba kao procesna radnja upravljena prema sudu. Vrijednost predmeta spora slu i za odre ivanje nadle nosti. . a uz oznaku predmeta spora navodi se i njegova nov ana vrijednost. tu ba je upravljena i prema drugoj stranci-tu enom. odre enje obje stranke: tu ioca i tu enog.Tu ba ‡ Tu ba je procesnopravna forma kojom se u parni nom postupku ostvaruje ustavom zagarantovano pravo na pravnu za titu. a posredstvom suda. a navedene elemente dijelimo u dvije grupe. bez tu ioca nema ni sudije. Podaci koje tu ba mora sadr avati. odnosno bez tu be nema ni postupka (nemo iudex sine actore). i to: 1.

injeni ni osnov obrazuju pravno relevantne injenice iz kojih tu ilac izvodi tu beni zahtjev kao pravnu posljedicu. ispunjene.injeni ni osnov tu be ‡ ‡ ‡ Razlikujemo injeni ni i pravni osnov. s tim da je injeni ni osnov nu an elemenat tu be. ‡ ‡ . Samo ako je tu beni zahtjev dovoljno odre en da se mo e razlikovati od svakog drugog njemu sli nog. odluku o osnovanosti tu benog zahtjeva sud donosi na osnovu injenica koje je utvrdio na glavnoj raspravi. a ne na osnovu onih koje su iznesene u tu bi. Prema raspravnom na elu. a tu eni ima mogo nost da zauzme svoj stav prema istaknutom tu benom zahtjevu. ne bis in idem. a ne i u obimu koji omogu uje odlu ivanje o osnovanosti tu benog zahtjeva. injeni ni osnov tu benog zahtjeva mora biti u tu bi prezentiran u obimu koji omogu uje dopu tenost raspravljanja o tu benom zahtjevu. sud mo e pouzdano odlu ivati da li su pretpostavke koje se ti u principa. Me utim. dok je pravni samo fakultativan. stranke su du ne da iznesu sve injenice na kojima temelje svoje zahtjeve i da predlo e dokaze kojima se utvr uju te injenice. npr. res iudicata i lis pedens.

jer ukoliko npr.Pravni osnov tu be ‡ Pravni osnov. ako su ispunjene i ostale pretpostavke za dono enje ove odluke. pa ak i u albi. du an je da utvrdi sud po principu: sud je du an da poznaje pravo ± iura novit curia. sud ne obavezuje. injeni ni osnov je nu an elemenat tu be. Pravna ocjena tu benog zahtjeva se izvodi iz pravnih normi. onda postoji mogu nost da se izdejstvuje dono enje presude zbog izostanka. koje za odre ene stvarne injenice ve u pravne posljedice. dok je pravni samo fakultativan. ‡ Iako o osnovanosti tu benog zahtjeva sud odlu uje na osnovu injeni ne gra e koju stranke mogu prezentirati u toku trajanja prvostepenog postupka. i kada ga tu ilac iznosi. ‡ Da li odre ene fakti ke injenice u svom ukupnom rezultatu proizvode pravne posljedice na koje je upravljen tu beni zahtjev. ‡ Dakle. da ponovimo. . tu eni izostane. ipak je u interesu tu ioca da ve u tu bi iznese sve injenice od kojih zavisi osnovanost tu benog zahtjeva.

Tu beni zahtjev (petitum) ‡ Tu beni zahtjev je predmet spora. ‡ Pravoza titnu formu tu benog zahtjeva odre uje sadr aj pravne za tite koja se tra i. samo je tu beni zahtjev predmet odlu ivanja. Deklaratornoj i 3. utvr ivanje postojanja ili nepostojanja odre enog prava ili pravnog odnosa (deklaratorna). zato su stranke du ne da odrede sadr aj i obim pravne za tite. Kondemnatornoj. pa prema tome i predmet parnice kao procesnopravnog odnosa. i to: 1. Me utim. . ‡ Zato se tu beni zahtjev mo e postaviti u tri procesnopravne forme. Konstitutivnoj. 2. a ni preko tu benog zahtjeva. pa tako npr. tu ilac ve u tu bi unaprijed odre uje sadr aj odluke koju sud treba da donese. tu ilac mo e od suda zahtjevati: dono enje odluke kojom se nala e izvr enje odre ene radnje(kondemnatorna). a ne priroda materijalnopravnog ovla tenja povodom koga se za tita tra i. ‡ Uva avaju i ove tri procesne forme. i promjena ili prestanak odre enog pravnog odnosa(konstitutivna). morate znati. ‡ S obzirom da sud ne ide ni mimo.

zatim. uz zadr avanje samog prava? Jedni teoreti ari predvi aju ovakvu mogu nost. Drugi imaju ispravniji stav i oni tvrde da se lica ne mogu odre i prava na pravnu za titu kao javnopravnog ovla tenja. ali i dejstvo materijalne pravomo nosti ne dopu ta novu parnicu u istom predmetu.ovo je ustavari materijalnopravno poimanje ovog pitanja. ali mogu oprostiti dug ili odgoditi nastupanje njegove dospjelosti . . ra a prigovor litispendencije. Postavlja se pitanje da li se nosilac subjektivnog prava mo e privremeno ili trajno odre i sudske za tite tog prava. tu ba se podnosi u pismenom obliku u vidu podneska. pa ukoliko to pravo nedostaje in concreto. Mo e se podnijeti i usmeno na zapisnik kod suda. treba kazati da je on prvo u slu bi odre ivanja identiteta tu be. pa zbog toga do preina enja tu be dolazi samo onda kada se u tu bi mijenja tu beni zahtjev.‡ Kada je u pitanju funkcija i zna aj tu benog zahtjeva. svojstvo presu ene stvari sti e odluka o tu benom zahtjevu. ali se i tada faksira ili upu uje email-om u pismenom obliku. Kada je u pitanju problem utu ivosti. pa bi sud u tom slu aju rje enjem odbacio tu bu kao nedopu tenu. treba kazati da je to pitanje samog subjektivnog prava. usljed nadostatka utu ivosti kao procesne pretpostavke. ‡ ‡ ‡ U pravilu. sud e donijeti presudu kojom tu beni zahtjev odbija kao neosnovan. odnosno njegove utu ivosti. ‡ Identi nost tu benih zahtjeva u dvije parnice.

Utvr uju e ili deklaratorne i 3. Sadr aj pravne za tite odre uje u tu benom zahtjevu tu ilac. Preobra ajne ili konstitutivne. pa ak i protiv nje. a ne prema prirodi materijalnopravnog odnosa povodom koga se tra i pravna za tita.Vrste tu bi ‡ Prva podjela. Druga podjela. ‡ ‡ . Karakteristika ovih tu bi je da se ne zna protiv kojih subjekata se mogu podnijeti. to zna i da se lice sudskim putem izaziva da svoje pretenzije doka e tu bom pred parni nim sudom ili da spor izgubi. izaziva ka ili provokativna tu ba. Kao to ve rekosmo. Tre a vrsta tu be. dok ne do e do povrede odnosno uznemiravanja samog prava. Li nim tu bama se tite relativna subjektivna prava sa dejstvom inter partes. razlikujemo tri vrste tu bi: 1. biti pozvan da podigne tu bu kod suda za ostvarivanje svoga prava. 2. Specifi nost ovih tu bi je da je potencijalni tu eni poznat i prije nego to je do lo do povrede. je na stvarne i li ne. To je tzv. Dosu uju e ili kondemnatorne. jeste poseban i arhai an vid dekleratorne tu be. kod koje titular prava mo e bez obzira na svoju volju. odnosno uznemiravanja samog prava. u procesnom pravu podjela tu bi je izvr ena prema sadr aju pravne za tite koja se u tu bi tra i. Stvarnim tu bama se tite apsolutna subjektivna prava sa dejstvom erga omnes.

trpljenje. Kod kondemnatorne tu be postojanje pravnog interesa nije potrebno dokazivati. pa i kondemnatorne tu be. da preda odre enu stvar. ‡ Pravni interes je procesna pretpostavka za dopu tenost svake. Svoj zahtjev da sud osudi tu enog na odre enu radnju. po to njegovo postojanje proizilazi iz sadr aja pravne za tite koja se tra i. tu ilac uvijek zasniva na tvrdnji da je tu eni povrijedio neko njegovo pravo. . da se suzdr ava od vr enja odre ene radnje i sl. odnosno propu tanje. trpljenje ili propu tanje. tu ilac ima mogu nost da u izvr nom postupku ostvari prinudno izvr enje sudske odluke. te da tu eni: plati odre enu svotu novca. Ako tu eni dobrovoljno ne ispuni obavezu iz odluke.Kondemnatorne ili dosu uju e tu be ‡ Tu beni zahtjev kod ovih tu bi uvijek je upravljen na odre enu radnju. tu ilac tra i od suda da tu enog osudi. Tako npr.

kod zakonskog izdr avanja. . a u toku postupka se utvrdi da nije. sud e odbiti tu ioca sa tu benim zahtjevom kao neosnovanim.‡ Me utim. tada tu bu treba odbaciti kao nedopu tenu. kondemnatorna tu ba mo e biti dopu tena za ostvarivanje zahtjeva povodom potra ivanja koja dospjevaju u budu nosti. ‡ Samo izuzetno. Ali. ako sud na e da je zahtjev za izdr avanje osnovan. ukoliko tu ilac tvrdi u tu bi da je potra ivanje iz tu benog zahtjeva dospjelo. mo e obavezati tu enog na ispunjenje obaveze koja jo nije dospjela. ako tu ilac u tu bi navodi da e dospjelost tek nastupiti u odre enom vremenskom periodu u budu nosti. npr. zbog nepostojanja pravnog interesa.

predmet utvr enja mogu biti samo postoje i pravni odnosi. Ukoliko su pravno relevantne injenice sporne kao predmet odlu ivanja. npr. tada su predmet dokazivanja. npr. nasljednopravni i drugi odnosi. utvr ivanje svojstva odre ene stvari i sl. te nije dopu teno utvr enje odnosa koji e nastati u budu nosti. a to je da tu itelj mo e putem ove tu be tra iti utvr ivanje istinitosti odnosno neistinitosti neke isprave. postoji samo jedan izuzetak. Od pravila da injenice ne mogu biti predmet odlu ivanja. pa predmet tu be mogu biti razli iti pravni odnosi. ali same po sebi ne mogu biti predmet odlu ivanja. ne mo e biti predmet tu be za utvr enje postojanje ili nepostojanje poslovne ili pravne sposobnosti. Ove tu be mogu biti pozitivne i negativne.Deklaratorne ili utvr uju e tu be ‡ Kod ove vrste tu bi sud samo utvr uje postojanje ili nepostojanje pravnog odnosa koji je u tu benom zahtjevu procesnopravno uobli en. Ni apstraktna pravna pitanja ne mogu biti predmet tu be za utvr enje. a to je u praksi vrlo rijedak slu aj. ovisno od toga da li sud utvr uje postojanje ili nepostojanje pravnog odnosa. ‡ ‡ ‡ . svojinskopravni. U pravilu. obigacionopravni.

‡ Pravni interes za podizanje deklaratorne tu be. jer nesigurnost i neizvjesnost do koje se dolazi u pravnom odnosu je obi no posljedica dr anja tu enog koji. npr. odnosno tu be za utvr enje je procesna pretpostavka na ije postojanje sud pazi ex officio. bilo radnjama ili izjavama. izaziva spor o postojanju ili nepostojanju pravnog odnosa. tako da u roku koji je odre en. tu ilac ima pravni interes da deklaratornom tu bom tu neizvjesnost otkloni. tako da sadr aj pravne za tite formuliran u tu benom zahtjevu nije odre en materijalnopravnim zahtjevom. . odnosno sadr ajem materijalnopravnih ovla tenja. ‡ Cilj deklaratorne ili tu be za utvr enje je prevencija. osporavanje postojanja ugovora o djelu predstavlja realnu opasnost za njegovo budu e ostvarenje. ‡ Tu ba za utvr enje je isto procesnopravni oblik ostvarivanja pravne za tite.

npr. to je posebno izra eno u sporovima o stvarnim i drugim apsolutnim pravima. ako tu ilac izdejstvuje povoljnu odluku o postojanju pravnog odnosa. zbog ega mogu nost podizanja kondemnatorne tu be ini nepotrebnim podizanje deklaratorne tu be same po sebi. tu eni mu ne e mo i sa uspjehom osporiti postojanje istog pravnog odnosa u drugoj parnici koja se vodi povodom nekog drugog zahtjeva za inidbu.Odnos deklaratorne i kondemnatorne tu be ‡ Samo prerastanje spora u povredu izaziva i prerastanje pravnog interesa sa utvr enja u pravni interes za dosu enje. ima sporova u kojima mogu nost ostvarivanja pravne za tite kondemnatornom tu bom ne iscrpljuje u cijelosti pravni interes za podizanje i deklaratorne tu be. koji se ostvaruje kondemnatornom tu bom. ‡ Istina. pa u takvim sporovima tu ilac mo e pored kondemnatorne tu be da ustane i deklaratornom tu bom i to zajedno sa kondemnatornom ili u vidu prejudicijelnog-incidentalnog zahtjeva za utvr enje. .

‡ Prejudicijelni ili incidentalni zahtjev za utvr enje za tu ioca mo e nastati tek u parnici koju je pokrenuo kondemnatornom tu bom. i tada tu ilac ima pravni interes da izdejstvuje i o prethodnom pitanju odluku sa dejstvom pravomo nosti. koje mora biti rije eno. kako mu tu eni vi e ne bi mogao sa uspjehom osporavati postojanje takvog pravnog odnosa. . s tim da njegovo isticanje nema za posljedicu preina enje tu be. Ne zaboravite. da bi sud mogao odlu iti o tu benom zahtjevu iz kondemnatorne tu be. pa se time otvara spor o prethodnom pitanju. ‡ Incidentalni zahtjev je nov tu beni zahtjev uz postoje i ukoliko je isti sud nadle an za oba pitanja.

‡ Me utim. onda donosi presudu kojom izri e promjene. pa ako utvrdi da mu pripada. a ne stvaranja prava. . Zato su konstitutivne tu be rje e u pravnom ivotu. ‡ Rekosmo. putem preina enja ili ukidanja postoje eg pravnog odnosa. Takva presuda ima karakter pravne injenice. Kod konstitutivne tu be sud prvo utvr uje da li tu iocu pripada ovla tenje na promjenu koju zahtjeva. a to je svakako i osnovna funkcija postupka kao institucije. u odnosu na kondemnatorne i deklaratorne. jer neposredno proizvodi odre enu promjenu u postoje em pravnom odnosu.Konstitutivne ili preobra ajne tu be ‡ Konstitutivnom tu bom tu ilac tra i od suda da donese presudu kojom se stvara nova pravna situacija. zbog ega se konstitutivne tu be zna ajno razlikuju od kondemnatornih i dekaratornih tu bi. pravna funkcija koja se ostvaruje konstitutivnom tu bom prevazilazi okvire funkcije postupka kao institucije u slu bi ostvarenja. pravna funkcija kondemnatornih i deklaratornih tu bi se sastoji u ostvarivanju odnosno utvr ivanju postoje ih pravnih odnosa.

npr. ‡ U posebnu vrstu konstitutivnih tu bi spadaju tu be kojima je tu beni zahtjev upravljen na promjenu procesnopravnog polo aja. npr. konstitutivne tu be su rje e. tu ba za smanjenje ili pove anje odre ene inidbe ili na smanjenje ugovorene kazne ili za odre ivanje vremena ispunjenja obaveze i sl. Konstitutivni karakter imaju i izvr ne tu be du nika.‡ Pravo na promjenu na podru ju bra nih i porodi nih odnosa se naj e e ostvaruje konstitutivnom tu bom. npr. ‡ Na podru ju imovinskih odnosa. tu ba za razvod braka. . za poni taj braka i tu ba za osporavanje bra nog o instva. kojim se tra i da se izvr enje proglasi za nedopu teno. te je u njima tu beni zahtjev naj e e upravljen na izmjenu u postoje em pravnom odnosu. tu ba za progla enje prestanka ugovora o izabranom sudu ili tu ba za poni tenje odluke izabranog suda.

sud koji je bio nadle an u momentu podno enja tu be ostaje i dalje nadle an. ili ako tu ilac smanji tu beni zahtjev. koje se u pravilu vr i prema injenicama koje su postojale u momentu podno enja tu be sudu. . iako bi zbog tih promjena trebao biti nadle an drugi redovni sud iste vrste .to zna i da dolazi do ustaljenja nadle nosti ili perpetuatio fori. pa se tada tu eni takvom preina enju ne mo e protiviti. To zna i ako se u postupku promjene okolnosti na kojima je zasnovana nadle nost suda. ‡ Drugo procesnopravno dejstvo podno enja tu be imamo ako se tu ba preina uje zbog okolnosti koje su nastupile nakon podno enja tu be sudu.Procesnopravne i materijalnopravne posljedice podno enja tu be ‡ Prvo procesnopravno dejstvo podno enja tu be se sastoji u ocjenjivanju nadle nosti.

Prekida se zastarjevanje i odr aj i to pod rezolutivnim uslovom da se postupak nastavi i okon a. smatra se da do prekida nije ni do lo. Ako u bra nim sporovima nakon podno enja tu be umre tu ilac.‡ Najva nije materijalnopravne posljedice podno enja tu be sudu su: 1. pravo izbora se tada iscrpljuje podno enjem tu be i 5. Ako je pravo na podno enje tu be vezano prekluzivnim rokom. 4. no ako se povu e tu bu ili ako sud tu bu odbaci kao nedopu tenu. a ne dolazi ako je tu ba podnesena u roku koji jo te e. 3. Ako pravo izbora kod alternativnih obligacija pripada tu iocu. do prekluzije dolazi ako je tu ba podnesena poslije proteka roka. 2. . nasljednici imaju pravo da nastave postupak u cilju dokazivanja osnovanosti tu be. Ako rok za ispunjenje obaveze nije odre en. du nik tada pada u docnju u momentu kada povjerilac podnese tu bu sudu.

npr. odgovara kao nesavjesni dr alac. za preina enje tu be u objektivnom smislu treba pristanak tu enog. ne mo e se u pogledu istog zahtjeva pokretati nova parnica. 2. latinski: lis-spor i pedens-parnica postoji odnosno te e. Nakon dostavljanja tu be tu enom. Za litispendenciju se vezuje niz dejstava i to: procesnopravnog i materijalnopravnog karaktera. zna i da dostavljanje tu be tu enom proizvodi dejstva i po materijalnom pravu. Materijalnopravna dejstva litispendencije. od momenta kada mu je tu ba dostavljena. pod uslovom da izgubi spor po zahtjevu za predaju stvari. Protivtu ba i tu ba glavnog intervenijenta mogu a je tek nastankom parnice i 5. a posredstvom suda i izme u stranaka (tu ioca i tu enog). ‡ ‡ ‡ . nastaje parnica kao procesnopravni odnos.Litispedencija ± lis pedens ‡ Dostavljanjem tu be tu enom. tu eni kao savjesni dr alac. 3. 4. Procesnopravna dejstva litispendencije su: 1. i to izme u svake stranke i suda. Od ovog momenta parnica postoji. Umje a kao tre e lice mo e se pridru iti jednoj od stranaka. Dok parnica te e. Ako koja od stranaka otu i stvar ili pravo o kojem te e parnica. to ne sprje ava da se parnica izme u istih stranaka dovr i.

Predmet spora u obje parnice mora biti isti. Ako se radi o sporu za koji nije predvi ena isklju iva jurisdikcija suda u BiH i 2. .‡ Na postojanje litispedencije sud naj e e saznaje iz prigovora tu enog. Ako postoji fakti ka uzajamnost. a isti je ako je tu beni zahtjev isti. Za utvr ivanje postojanja dvostruke litispedencije. ali ne moraju u obje parnice imati istu strana ku ulogu 2. pa e sud tada drugu tu bu odbaciti kao nedopu tenu. Zna i zabrana dvostruke litispedencije proizilazi iz latinske maksime: Ne bis in idem! ‡ Pokretanje parnice u odre enom predmetu pred inostranim sudom ne predstavlja apsolutnu smetnju za pokretanje parnice pred doma im sudom u istom predmetu. Identitet stranaka. ako utvrdi da parnica u istoj stvari ve te e. to zna i da u obje parnice stranke moraju biti iste. ‡ Na sud e na zahtjev stranke prekinuti postupak ukoliko je pred stranim sudom pokrenut postupak u istoj stvari pod dva uslova: 1. Na zasnivanje litispedencije pred inistranim sudom ne pazi se po slu benoj du nosti. mjerodavan je: 1. odnosno ako se njima ostvaruje isti pravoza titni cilj.

pa je zbog toga ovakvo spajanje samo vanjsko. pod uslovima: 1. Kad su svi zahtjevi povezani istim injeni nim i pravnim osnovom i 2. Kumulirati se mogu i zahtjevi koji nisu povezani istim injeni nim i pravnim osnovom. ‡ Norme procesnog prava dopu taju spajanje vi e tu benih zahtjeva u istoj tu bi protiv istog tu enog. ako je isti sud stvarno nadle an za svaki od tih tu benih zahtjeva i ako se ti zahtjevi raspravljaju u istom postupku. s tim da kumulacija vi e tu benih zahtjeva u jednoj tu bi ne dovodi u pitanje njihovu procesnopravnu samostalnost.Objektivna kumulacija ‡ Kumulacija postoji kada se u jednoj tu bi istakne vi e pravnih posljedica u formi tu benog zahtjeva. . ‡ Uslovi za dopu tenost spajanja u jednoj tu bi vi e tu benih zahtjeva su utvr eni normama procesnog prava i na njih sud pazi po slu benoj du nosti. zbog ega ne uti e na identitet svakog od istaknutih tu benih zahtjeva.

me usobno isklju uju. u postupku bra nog spora zahtjev za zakonsko izdr avanje se kumulira npr. tu ilac zahtjeva ispunjenje ugovora. tada postavlja zahtjev za povrat kupoprodajne cijene. u praksi ima iroku primjenu. Tu ilac na prvom mjestu u tu bi isti e osnovni tu beni zahtjev o kome tra i da sud primarno odlu uje. Samo kumulativna i eventualna kumulacija imaju karakter objektivne kumulacije u pravom zna enju rije i. logi no. ‡ Eventualno spajanje. Eventualno. a u slu aju da se poka e da je ugovor ni tav. Kumulativno. sa zahtjevima koji se rje avaju po pravilima posebnih parni nih postupaka. npr. onda postavlja drugi-pomo ni zahtjev za odlu ivanje. uz zahtjev za povra aj stvari isti e se i zahtjev za naknadu tete koja je na stvari pri injena. u postupku povodom paternitetskog spora sa zahtjevom za izdr avanje. Alternativno i 4. 3. 2. Od ovog pravila postoji odstupanje samo ako to zakon izri ito dopu ta. jer su alternativno i fakultas alternativno spajanje samo prividni oblici objektivne kumulacije. U vidu fakultas alternative. npr. kao oblik kumulacije.‡ Ne mogu se kumulirati zahtjevi koji se rje avaju po op em parni nom postupku. ‡ Tu beni zahtjevi u jednoj tu bi mogu biti spojeni: 1. s tim da se ovi zahtjevi. a slu aju da se o tome ne bude odlu ivalo. ‡ Kumulativno spajanje je osnovni oblik objektivne kumulacije i naj e e se primjenjuje. . npr.

‡ Litispedencija i sva njena dejstva nastupaju podjednako povodom i osnovnog i pomo nog zahtjeva. Zato, tu ba u pogledu pomo nog zahtjeva nema karakter uslovne procesne radnje, jer norme procesnog prava ne dopu taju podizanje tu be pod uslovom. ‡ Prema tome, ako sud usvoji glavni tu beni zahtjev kao osnovan, to e pravomo nost te presude imati za posljedicu okon anje litispedencije u pogledu pomo nog tu benog zahtjeva i to sa dejstvom ex tunc, to zna i da e se smatrati kao da nije ni nastupila. ‡ Alternativno spajanje je samo procesnopravni izraz alternativne obligacije. Zato tu ilac u tu benom zahtjevu isti e vi e pravnih posljedica i tra i da sud obave e tu enog na svaku od njih, s tim da se udovoljavanjem jednoj od njih, udovoljava i tu benom zahtjevu u cijelosti. Zbog toga je kumulacija fiktivna, jer se ostvarenjem jedne pravne posljedice gase i sve ostale, npr. tu eni je du an da preda tu iocu odre enu stvar ili da mu isplati ugovorenu svotu novca. ‡ Procesnu fakultas alternativu imamo ako npr. sud usvoji tu beni zahtjev, tada e sud u presudi izre i da se tu eni mo e osloboditi davanja stvari, ako plati odre enu nov anu svotu. To predstavlja pravo, ali ne i obavezu tu enog, odnosno to je facultas alternativa.

Preina enje tu be ili modificatio
‡ U na em pravu do preina enja tu be dolazi i onda kada tu ilac pove a postoje i zahtjev, to je preina enje u kvantitativnom smislu, ili kada uz postoje i tu beni zahtjev istakne i drugi tu beni zahtjev, to predstavlja preina enje kumulacijom, iako se u ovakvim situacijama, da znate, ne radi o promjeni identiteta tu be kojom je pokrenut postupak. ‡ Promjena tu benog zahtjeva ima za posljedicu preina enje tu be, to je i utvr eno pozitivnim odredbama na eg procesnog prava, te zbog toga, najjednostavnije, za preina enje tu be mo emo re i da je to promjena istovjetnosti tu benog zahtjeva, npr. tu ilac ustaje tu bom u kojoj tu beni zahtjev upravlja na ispunjenje kupoprodajnog ugovora, tako to tra i isporuku ugovorene koli ine robe. Zbog toga, u toku parnice tu ilac svoj tu beni zahtjev preina uje, te zahtjeva naknadu tete zbog neispunjenja ugovora. ‡ Promjena injeni nog osnova dovodi do preina enja tu be, samo onda kada istovremeno izaziva i promjenu tu benog zahtjeva.

‡ U na em pravu, posljedice preina enja tu be ima i pove anje postoje eg, kao i isticanje novog tu benog zahtjeva uz postoje i tu beni zahtjev, iako ova dva oblika preina enja ne dovode do promjene identiteta tu be. ‡ Kod pove anja tu benog zahtjeva dolazi samo do kvantitativne promjene u ve istaknutom tu benom zahtjevu, pa je stav na e BH sudske prakse da tu ilac mo e pove ati tu beni zahtjev i nakon njegovog priznanja od strane tu enog i to sve do dono enja presude. Npr. tu iocu, ukoliko se pojave nove injenice u toku postupka, a budu izazvane pogor anjem zdravstvenog stanja, pripada ve i iznos nov ane naknade u odnosu na onaj koji je istakao u tu benom zahtjevu. ‡ Me utim, kvantitativno smanjenje tu benog zahtjeva nema za posljedicu preina enje tu be, ve posljedicu povla enja tu be, i to u tom njenom smanjenom dijelu. ‡ Isticanje novog zahtjeva uz postoje i, dovodi u stvari do kumulacije tu benih zahtjeva, npr. tu ilac uz zahtjev za povra aj stvari, isti e u toku parnice i zahtjev za naknadu tete, zbog smanjenja vrijednosti te stvari.

‡ Subjektivno preina enje tu be ili permutatio personalis dovodi do promjene u li nosti tu enog, za razliku od objektivnog preina enja koje se ti e predmeta spora. ‡ Tu ilac mo e preina iti tu bu i tako to e umjesto prvobitno tu enog, tu iti neko drugo lice-naj e e zbog gre ke u pasivnoj legitimaciji tu enog jer prvobitno tu eni nije obveznik iz materijalnopravnog odnosa povodom koga se ustaje tu bom. ‡ Conditio sine qua non za subjektivnu modifikaciju je pristanak prvotu enog, i to od momenta njegovog upu tanja u raspravljanje o meritumu spora, ali isto tako i pristanak novotu enog. ‡ Dopu tenost preina enja tu be je dispozitivna radnja tu ioca, pa su uslovi za dopu tenost tu be: 1. Pristanak tu enog ili 2. Dopu tanje preina enja od strane suda. ‡ Tu ilac mo e preina iti tu bu u objektivnom smislu sve do zaklju enja rasprave, a nakon dostavljanja tu be tu enom, onda je za preina enje tu be potreban i pristanak tu enog, to se ini kod preina enja predmeta spora, odnosno preina enja u objektivnom smislu. Tu eni se mo e saglasiti sa preina enjem davanjem izri itog pristanka, pre utno ili upu tanjem u raspravljanje o preina enoj tu bi-konkludentno.

to se ti e suda, sud tako e mo e procjeniti da se preina enjem ostvaruje krajnji cilj raspravljanja spornog stanja me u strankama kako bi se otklonila mogu nost pokretanja nove parnice, zbog ega sud iz razloga svrsishodnosti dopu ta preina enje tu be i onda kada se tu eni protivi preina enju. ‡ Za subjektivno preina enje ili preina enje koje se ti e promjene u li nosti tu enog, uslovi su mnogo stro iji, jer se mo e u initi samo sa pristankom, kako prvotu enog, tako i novotu enog. Prema prvotu enom preina enje tu be ima sve posljedice povla enja tu be, a za povla enje je, kao to znate, potreban pristanak prvotu enog od momenta njegovog upu tanja u raspravljanje. Pristanak lica koje stupa u parnicu je potreban zbog toga to to lice prima parnicu u onom stanju u kome se ona nalazi kada on u nju stupa. Prema ‡
tome, uspje no subjektivno preina enje tu be rezultira time to je novotu eni, umjesto prvotu enog, stranka u postupku, s tim da je ovo preina enje mogu e samo do zaklju enja glavne rasprave.

na kojoj se: 1. Glavna rasprava. Od pripremnog postupka uveliko zavisi pravilnost i efikasnost vr enja sudske funkcije. oblikuje tok i faze pripremnog postupka. dostavljanje tu be tu enom na odgovor. Zbog navedenog.pripremni postupak i 2. Stadij pripremanja glavne rasprave podrazumjeva: ispitivanje tu be. Za uspje no ostvarenje sudske funkcije na glavnoj raspravi. jer na osnovu glavne raprave sud donosi odluku o osnovanosti tu benog zahtjeva kao predmeta odlu ivanja. Glavna rasprava je centralna procesna institucija prvostepenog postupka. pripremno ro i te i zakazivanje glavne rasprave. konstruisana je posebna faza pripremnog postupka.PRVOSTEPENI PARNI NI POSTUPAK Pripremanje glavne rasprave ‡ ‡ Prvostepeni postupak se odvija u dvije faze: 1. sudu je prepu teno da. Utvr uje postojanje procesnih pretpostavki i 2. u skladu sa na elom sudskog upravljanja postupkom. Priprema se procesna gra a za odlu ivanje o predmetu spora. s tim da sve radnje kojima se oblikuje pripremni postupak. ‡ ‡ . nisu obligatne. Sve su ovo radnje suda i u duhu su sudskog upravljanja postupkom. a na njoj je izvo enje dokaza najva nija procesnopravna djelatnost. Pripremanje glavne rasprave .

sud nije ovla ten da odlu uje u ovoj fazi postupka. npr. res iudicata. sud e tada primjeniti odgovaraju e mjere za otklanjanje tih nedostataka. te procesnih nedostataka na strani suda i stranaka. Stoga. Morate znati. lis pedens ili pravni interes. a ukoliko je rije o otklonjivim nedostacima. nerazumljivost i nepotpunost tu be. pa ukoliko tu eni prizna tu beni zahtjev. ‡ ‡ ‡ . sud e tada tu bu odbaciti kao nedopu tenu. Propu tanje tu enog da na tu bu odgovori. sud e odmah donijeti presudu na osnovu priznanja. pa se zbog ovih nedostataka tu ba mo e odbaciti tek na pripremnom ro i tu. jer sud na osnovu odgovora na tu bu cijeni da li je potrebno zakazati pripremno ro i te ili se odmah mo e zakazati ro i te za glavnu raspravu. ukoliko sud utvrdi da se radi o apsolutnoj nenadle nosti suda ili da je tu ba podnesena po isteku prekluzivnog roka.Prethodno ispitivanje tu be i odgovor na tu bu ‡ Ispitivanje tu be je obligatna procesna radnja u kojoj je sud ovla ten da ispituje i odlu uje o postojanju pretpostavki koje se ti u tu be. Odgovor na tu bu je procesna radnja tu enog kojom tu eni zauzima svoj stav prema tu bi i tu benom zahtjevu. o postojanju procesnih pretpostavki koje se ti u predmeta spora. ne proizvodi za njega nikakve tetne posljedice. npr. jer ona mora biti potpuna i razumljiva.

on pristupa ostvarenju drugog dijela pripremnog postupka. ako se tome ni jedna stranka ne protivi. Ipak. u pravilu. razdvajanje spornog od nespornog i koja se dokazna sredstva mogu upotrijebiti za dokazivanje spornih injenica. jer to spada u isklju ivu funkciju na glavnoj raspravi. ‡ Nakon to sud utvrdi da ne postoje procesne smetnje za dalji tok postupka. to zna i da sud na pripremnom ro i tu ne mo e izvoditi dokaze. kao to su: razja njavanje su tine spora. sre ivanje procesne gra e. raspravljanje o predmetu spora je zna ajno ograni eno na pripremnom ro i tu. a sud smatra da je izvo enje dokaza neophodno. a to je razja njavanje pitanja koja se ti u predmeta spora. jer se ta faza uglavnom svodi na pitanja sudskog upravljanja postupkom u materijalnopravnom smislu. Izvo enje dokaza je kao izuzetak dopu teno kod izvo enja dokaza putem vje taka i uvi ajem.Pripremno ro i te ‡ Sud. . odr ava pripremno ro i te uvijek kada ocijeni da je svsishodno njegovo odr avanje sa stanovi ta to potpunijeg i cjelovitijeg pripremanja glavne rasprave.

‡ U sporovima koji nisu slo eni. ali i sudsko poravnanje. ‡ I na kraju. funkciju suda vr i sudija pojedinac. presudu na osnovu odricanja i presudu zbog izostanka. neophodno je da znate da u toku cijelog pripremnog postupka. na njemu se postupak mo e i okon ati. na pripremnom ro i tu sud mo e donijeti presudu na osnovu priznanja.‡ Ako su sporne injenice od kojih zavisi rje avanje o procesnim pretpostavkama i drugim procesnim pitanjima. sud mo e uvijek da izvodi dokaze na pripremnom ro i tu radi utvr ivanja ovih injenica. sud zakazuje glavnu raspravu odmah nakon ispitivanja tu be. npr. a najmanje 8 dana od dana prijema poziva. ili dispozitivnim radnjama stranaka koje imaju iste posljedice. ‡ Iako je pripremno ro i te prioritetno u slu bi neometanog odvijanja postupka. . Ro i te za glavnu raspravu treba odrediti tako da se strankama ostavi dovoljno vremena za pripremu. bilo dono enjem kona nog akta kojim se odlu uje meritorno o predmetu spora.

javnosti. ‡ Glavna rasprava se u pravilu sastoji od vi e pojedina nih ro i ta. neposrednog i javnog raspravljanja. u pravilu. a to je utvr ivanje pravnorelevantnih injenica koje obrazuju osnov presude kao zavr nog akta. ekonomi nosti i neposrednosti pru aju temeljne garancije za ostvarivanje osnovne funkcije glavne rasprave. zasnovati svoju odluku samo na osnovu procesne gra e koja je bila predmet usmenog. zbog ega je glavna rasprava obligatoran stadij u razvoju postupka.Glavna rasprava ‡ Glavna rasprava je jezgro postupka kao institucije. usmenosti. . ali se samo na prvom ro i tu za glavnu raspravu mo e donijeti presuda zbog izostanka. ‡ Sud mo e. ‡ Osnovni zahtjevi na ela: kontradiktornosti.

u najve oj mjeri zavisi efikasnost i ekonomi nost u sprovo enju glavne rasprave. ali je u praksi to prije izuzetak nego pravilo. te na ela sudskog upravljanja postupkom. bez obzira na broj ro i ta.‡ Ideal postupka je da se glavna rasprava okon a na prvom ro i tu. Zato. ona obrazuju jedinstvo koje zovemo glavna rasprava. izraz je procesnopravnog oblikovanja ro i ta na na elu usmenosti. to zna i sve do njenog zaklju enja. Zato od sposobnosti suda u upravljanju postupkom. . radnje preduzete na nekom od prethodnih ro i ta ne gube svoje dejstvo na nekom od sljede ih ro i ta i nije ih potrebno ponavljati. Naravno. ‡ Jedinstvo glavne raprave koje obezbje uje na elo jedinstva ili koncentracije. neposrednosti i javnosti. stranke su ovla tene da procesnu radnju preduzimaju u cijelom toku glavne rasprave. ‡ S obzirom na na elo jedinstva glavne rasprave.

onda je funkcija rukovo enja glavnom raspravom podijeljena izme u predsjednika vije a i vije a. a u korist predsjednika vije a. ‡ ‡ ‡ . U procesnopravnom smislu rukovo enje podrazumjeva sljede e radnje: otvaranje i zaklju ivanje glavne rasprave. isklju enje javnosti. funkciju suda u na em prvostepenom postupku vr e sudije pojedinci. Kada je u pitanju vije e. Isto tako. saslu anje svjedoka i vje taka. Rekosmo. zaklju enje ro i ta. diktira se sadr ina rasprave u zapisnik i sl. odlaganje ro i ta. to u ovom slu aju ne podrazumjeva predsjednika vije a. Glavna rasprava se zaklju uje kada vije e smatra da je predmet dovoljno raspravljen. to predstavlja poseban stadij u razvoju postupka. to zna i da je predsjednik vije a primus inter pares. npr. odluke kojim se odre uje izvo enje dokaza. te oni i upravljaju glavnom raspravom.Upravljanje glavnom raspravom ‡ Ako funkciju suda na glavnoj raspravi vr i vije e. a poslije zaklju ivanja. du nost je predsjednika vije a da se u toku glavne rasprave brine o odr avanju reda u sudnici i dostojanstvu suda. odr ava se red na ro i tu. ono donosi sve odluke koje se ti u upravljanja postupkom. ponovno otvaranje ro i ta i sl. daje se i oduzima strankama rije . sud u pravilu odmah pristupa vije anju i glasanju.

pravni lijekovi. sudske policije i neposrednim uru enjem pismena u sudu.. najjednostavnije re eno. ‡ Procesne radnje suda koje zahtjevaju dostavljanje. ‡ Prema na elu sudskog upravljanja postupkom. sudske odluke i sl. s tim da zakon omogu ava da se dostavljanje obavi i preko odre enog radnika u sudu. odnosno dostavljanje vr i sud po slu benoj du nosti. uru uju se neposredno licu kome se dostava treba izvr iti. sud dostavljanje ostvaruje preko po te. tu be. procesnopravna djelatnost uru ivanja pismena ili podnesaka adresatima kojima su oni upu eni. .Dostavljanje ‡ Dostavljanje je. zatim preko nadle nog organa op ine. te se ovo dostavljanje naziva li nim dostavljanjem. dostavljanjem se omogu ava svakoj stranci da zauzme svoj stav prema radnjama suprotne stranke. dostavljanje spada u procesne radnje suda. kao i prema radnjama suda. ‡ To zna i. ‡ U pravilu. npr.

pa e se time smatrati da je dostavljanje izvr eno. umjesto njenom zakonskom zastupniku. Predaja pismena stranci. predstavlja relativno bitnu povredu parni nog postupka. ne proizvodi dejstva. ili kada stranka promjeni adresu. Me utim. kada se predaja pismena vr i zakonskom zastupniku odnosno punomo niku stranke. Dostavnica je isprava koja ima snagu javne isprave i njome se zasvjedo ava da je dostavljanje izvr eno. a nema punomo nika u BiH. ve ima karakter li nog dostavljanja. a nemaju punomo nika u BiH. ali sa dejstvom dostave adresatu. a o tome ne obavjesti sud. odnosno tu enom koji se nalazi u inozemstvu. . nije obi no. dostavlja je du an da preduzme jo jedan poku aj. Kada adresat odbije da primi pismeno. pa ukoliko ni u ovom poku aju ne uspije. s tim da predaja pismena stranci umjesto njenom punomo niku. dostavlja e ga ostaviti u stanu ili prostorijama u kojima to lice radi ili e pismeno ostaviti na vratima stana ili prostorije.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Ako se lice kome se pismeno mora li no uru iti ne zatekne na mjestu. Punomo nik za primanje pismena ne zastupa stranku. Obi no dostavljanje dopu ta da se pismeno uru i nekom drugom licu umjesto adresata. Ovu vrstu punomo nika treba da imaju npr. Dostavljanje ogla avanjem je dopu teno samo onda kada sud postavi privremenog zastupnika tu enom ije je boravi te nepoznato. stranke koje se nalaze u inozemstvu. onda se dostavljanje ostvaruje po pravilima obi nog dostavljanja.

sud e zastati sa postupkom dok ne protekne rok u kome oni mogu prijaviti svoje u e e i sl. fakti ki zastoj imamo kod dono enja me upresude. npr. pa s obzirom na karakter i prirodu tih smetnji. jer e tada sud zastati sa postupkom do nastupanja njene pravomo nosti ili u slu aju u e a javnog tu ioca ili ombdusmena. ije postojanje onemogu ava nesmetano odvijanje parnice. za razliku od fakti kog zastoja. koji ne proizvodi nikakve procesnopravne posljedice.Zastoj odnosno prekid postupka ‡ Zastoj kao procesna situacija ne ukida parnicu. nego samo dok zastoj traje parnica ne mo e da se odvija u pravcu svog okon anja. koji spada u procesnopravnu vrstu diskontinuiteta koji dovodi do procesnopravnog dejstva. ‡ Prekid postupka je vrsta zastoja do kojeg dolazi kada se pojave odre ene smetnje. . ‡ Zastoj postupka je u stvari prekid postupka. kao procesnopravni odnos. prekid postupka mo e biti obligatan i fakultativan.

kao uslov za raspravljanje i odlu ivanje. da li je u injeno krivi no djelo za koje se goni po slu benoj du nosti. ili ako se posumnja da je vje tak ili svjedok dao la an iskaz ili da je isprava la na. tada izazivaju prekid postupka ex lege. bilo na strani stranaka ili suda. ‡ Sud. u pravilu. . ko je u inilac i da li je on krivi no odgovoran. pa mu je tada prepu teno da u svakom konkretnom slu aju odlu uje da li e o tom pitanju raspravljati i odlu ivati ili e to prepustiti nadle nom organu. mo e odlu ivati o prethodnom pitanju i onda kada odlu ivanje o tom pitanju ne spada u njegovu nadle nost. ‡ Ako se nedostaci pojavljuju u momentu pokretanja postupka. moraju postojati u toku cijelog trajanja postupka. pa i kada se stranka nalazi na podru ju koje je zbog vanrednih okolnosti odsje eno od suda.‡ Obligatan prekid postupka ti e se procesnih pretpostavki. ‡ Fakultativni razlozi koji mogu dovesti do prekida postupka su: ako sud odlu i da sam ne rje ava o prethodnom pitanju. pa procesne pretpostavke. sud te nedostatke na odgovaraju i na in otklanja. tada sud uvijek prekida postupak. a ako se nedostaci pojave u toku samog postupka. Ako sud odlu i da sam ne rje ava o prethodnom pitanju ili kada je stranka odsje ena zbog vanrednih okolnosti.

ali i ne mora prekinuti postupak. rokovi po inju te i iznova. odnosno da li je svjedok ili vje tak dao la an iskaz ili je upotrijebio la nu ispravu. ako se radi o prekidu postupka do koga je do lo u slu aju kada je sud odlu io da ne rje ava o prethodnom pitanju. ‡ Da li e do nastavka prekinutog postupka do i. ‡ Momentom prekida postupka prestaju da teku svi rokovi (zakonski i sudski).‡ Me utim. odnosno prekida. a u slu aju fakultativnoih razloga. zavisi uglavnom od stranaka. ima deklaratorni karakter. postupak e se nastaviti po slu benoj du nosti. tada sud mo e. . ako se radi o obligatnom prekidu. ‡ Me utim. jer se postupak nastavlja na njihov prijedlog. ima konstitutivni karakter. ali sud ne mo e za vrijeme prekida donisiti nikakve odluke. ‡ Odluka suda o prekidu postupka. ‡ Procesnopravno dejstvo prekida se sastoji u tome da parnica kao procesnopravni odnos i dalje postoji. pa tek dostavljanjem rje enja o nastavljanju postupka. nakon prestanka razloga koji su do prekida doveli. kada odluka o tu benom zahtjevu zavisi od toga da li je u injen privredni prestup ili krivi no djelo i ko je u inilac.

prioritetno stranaka.Dokazivanje ‡ Dokazivanje predstavlja procesnim normama uobli enu djelatnost u kojoj u estvuje sud. Izvo enje dokaza i ‡ 5. ‡ 2. Teret dokazivanja. ‡ Iako dokazivanje predstavlja zajedni ki zadatak svih u esnika u postupku. Dokazna sredstva. . stranke i ostali u esnici u postupku. Predmet dokazivanja. Ocjenu dokaza. ‡ 4. izvo enje dokaza i ocjenu dokaza. a koja obuhvata prikupljanje dokaza. a nakon izmjena parni nih zakona u BiH. Na sudu le i du nost da potpuno i istinito utvrdi sve sporne pravno relevantne injenice. ‡ 3. ipak je u na em pravu sud osnovni subjekt dokazivanja. ‡ Dokazivanje kao procesna djelatnost obuhvata: ‡ 1.

‡ ‡ ‡ ‡ . zbog ega je pravilna pravna kvalifikacija predmeta spora od presudnog zna aja za pravilan ishod parni nog postupka. sadr aj pravnih normi na osnovu kojih se presu uje u sporu. dok su injenice. Priznate injenice. Pretpostavljene injenice i 4. injenice utvr ene krivi nom presudom. Zato. odnosno injeni nih tvrdnji. a to su: 1. predmet dokazivanja. Utvr ivanje pravnorelevantnih injenica ima za posljedicu racionalno tro enje vremena i sredstava. nije nikada predmet dokazivanja jer va i princip iura novit curia. 2. Op epoznate injenice. a istinitost se utvr uje putem dokazivanja. 3. u pravilu. Za davanje pravilnog odgovora na sva pitanja koja se ti u odre ivanja predmeta spora. mora utvrditi njihova relevantnost. jer se prije utvr ivanja istinitosti injenica.Predmet dokazivanja ili thema probandi ‡ ‡ Predmet dokazivanja su pravnorelevantne injenice. sud mo e uzeti odre ene injenice i bez dokazivanja. potrebno je utvrditi njihovu istinitost. Me utim. Nakon to se utvrdi koje su injenice pravno relevantne. a krajnji rezultat je dono enje pravilne presude. presudno je stru no pravno znanje.

dok pravne tvrdnje ne mogu biti predmet priznanja. uzimaju i u obzir sve okolnosti. ‡ Forma priznanja nije propisana parni nim zakonima u BiH. Zato.Priznate injenice ‡ Predmet priznanja mogu biti samo injeni ne tvrdnje. uzeti kao priznatu ili osporenu. priznanje injenica pred sudom u toku parnice predstavlja jednostranu parni nu radnju stranke. sud e. ‡ Kada je u pitanju opozivanje priznanja. pa je zatim opozvala. odnosno nema procesne posljedice. . priznanje injenica dato izvan parnice ne proizvodi nikakvo procesno dejstvo. prema svom uvjerenju cijeniti ho e li injenicu koju je stranka prvo priznala. ali se izjava o priznanju stranke mo e dati usmeno na ro i tu ili pismeno van ro i ta. Me utim.

ili u sporovima u kojima je ograni eno na elo dispozitivnosti. bra ni i paternitetski sporovi gdje sud nije vezan priznatim injenicama. ‡ Od pravila da se priznate injenice ne dokazuju. treba znati da sud sa priznatim injenicama izjedna ava i nesporne injenice. npr. Zbog navedenog. postoje odstupanja. pa ih sud unosi u osnov presude bez dokazivanja. .‡ Dejstvo priznanja se sastoji u tome to se priznate injenice ne dokazuju. No. pa se zato utvr uju dokazivanjem. ako smatra da stranke njihovim priznanjem idu za tim da raspola u zahtjevom kojim ne mogu raspolagati. na elo materijalne istine postavlja pred sud du nost da se utvr uju samo sporne injenice. Naime. sud mo e narediti da se dokazuju i priznate injenice.

npr. mo e biti pozvan da se pojavi u funkciji svjedoka. ne treba dokazivati.Op epoznate ili notorne injenice i privatno znanje sudije ‡ Pravilo je da notorne injenice ne treba dokazivati. pa time i sudu. ali mu tada prestaje funkcija sudije u konkretnom predmetu. ‡ injenice do ijeg je saznanja sud do ao u vr enju svoje funkcije. ‡ Sud op epoznate injenice uzima u osnov odluke po slu benoj du nosti. ‡ Me utim. jer se one izjedna avaju sa op epoznatim injenicama. u nekom ranijem postupku. . privatno znanje sudije je bez procesnopravnog dejstva. pa ukoliko sudija pojedinac ili lan vije a raspola e znanjem koje se ti e odre enih pravnorelevantnih injenica u konkretnom sporu. jer su takve injenice poznate irem krugu ljudi.

Pravne pretpostavke ili presumptio iuris injenice ije postojanje zakon pretpostavlja ne treba dokazivati i to su pravne pretpostavke. ‡ . Oborive i 2. jer su to pravila materijalnog prava koja su uobli ena u formu pravne pretpostavke. Neoborive pravne pretpostavke. ‡ Neoborive pretpostavke (presumptio iuris et de iure) nisu pretpostavke u pravom smislu. pa se rezlikuju dvije vrste pravnih pretpostavki: 1. ‡ Karakter pravnih pretpostavki imaju samo one presumpcije koje su uobli ene u pravnoj formi pravne norme.

ali proizvode i zna ajne procesnopravne posljedice. nego se samo teret dokazivanja prebacuje na suprotnu stranku. pravne pretpostavke su samo oborive pretpostavke (presumptio iuris tantum). ‡ Pretpostavke su. npr. I ovim oborivim pretpostavkama se ne isklju uje apsolutno du nost da se dokazuju pretpostavljene injenice. Najzna ajnija procesnopravnaposljedica u postupku dokazivanja je u tome da je sud vezan za pretpostavke. .‡ U pravom smislu. zbog ega se mogu smatrati i pojmovima procesnog prava. u odnosu na onu koja se poziva na injenice ije se postojanje pretpostavlja. naj e e regulirane normama materijalnog prava. da znate. polo aj u postupku se olak ava pretpostavkom prema kojoj se smatra da je obveznik ispunio ranije dospjelo potra ivanje. ako ima priznanicu da je isplatio one koje su kasnije dospjele.

sud mora biti u potpunosti ubije en u istinitost injenica koje se nalaze u funkciji indicije. dok se suprotno ne doka e. dok to nije slu aj sa indicijama. ‡ Zbog toga. da znate. isti kao i kod pravnih pretpostavki. indicije se ne mogu smatrati pretpostavkama. me u njima je i zna ajna razlika u tome to su pravne pretpostavke pravna pravila kojima se odre uje da se odre ena injenica ima smatrati ta nom. dokazivanje putem indicija se mnogo vi e koristi na podru ju krivi nog nego gra anskog prava. u pravilu. ‡ Me utim. jer one predstavljaju osnovu iz koje se izvodi zaklju ak o ta nosti pravnorelevantnih injenica ‡ Ipak. nego vrstom posrednih dokaza. ‡ Upravo zbog izre enog. jer sud indicije u svrhu dokazivanja pravnorelevantnih injenica. . koristi kada ne raspola e neposrednim dokazima.Indicije ‡ Indicije predstavljaju proces izvo enja zaklju aka iz poznatih injenica o postojanju nepoznatih.

injenica i dokaza. . ne osloba a sud da donese presudu. a rijetko i istra no na elo. ‡ Nemogu nost da se ta no utvrde pravno relevantne injenice u postupku na osnovu prikupljenih dokaza. ‡ Du nost prezentiranja injenica i dokaza le i na obje stranke. te e sud presudu donijeti na tetu one stranke koja nije bila u stanju da pru i dokaze koji treba da kod suda stvore uvjerenje u istinitost spornih injenica. bez obzira da li iznesene injenice i izneseni dokazi idu u prilog stranke koja ih je iznijela ili ne. odvija se u okviru zahtjeva koje postavlja raspravno. pa e sud tada primjeniti pravila o teretu dokazivanja. ‡ Du nost prezentiranja procesne gra e.Teret dokazivanja ili onus probandi ‡ Du nost prikupljanja dokaza le i u na em pravu na strankama. a samo izuzetno i na sudu.

Ako tu ilac ne doka e tvrdnje na kojima zasniva svoj zahtjev. . Ulaganjem prigovora. tu eni postaje tu ilac u pogledu dokazivanja tvrdnji iz tih prigovora. sud e donijeti osloba aju u presudu ako ne stekne uvjerenje da je optu eni krivi no odgovoran (in dubio pro reo). 2.‡ Zakoni o parni nim postupcima u BiH ne sadr e op a pravila o preraspodjeli tereta dokazivanja izme u stranaka. dok se u krivi nom postupku problem preraspodjele tereta dokazivanja rje ava u skladu sa principom presumpcije nevinosti optu enog. Shodno ovom osnovnom principu krivi nog prava. ‡ Najva nija pravila o preraspodjeli tereta dokazivanja obuhva ena su sa tri maksime: 1. a ne na onoj koja ne to pori e. tu eni se osloba a i 3. Teret dokaza le i na onoj stranci koja ne to tvrdi.

injenice kojima se pravo gasi i injenice kojima se sprje ava nastanak prava. ‡ injenice kojima se pravo modifikuje. sve se injenice koje se pojavljuju kao predmet dokazivanja dijele u etiri grupe: injenice kojima se pravo stvara. ili usljed prevare ili zablude. a to je naj e e tu eni. . du na je da doka e stranka koja se poziva na te injenice. dokazuje tu eni. ili da je dug pla en i sl. ‡ injenice koje sprje avaju nastanak odre enog prava dokazuje. ona stranka koja se poziva na takve injenice. ‡ injenice kojima se pravo stvara. da je protekao rok zastarjelosti. ‡ Na tu enom je i teret dokazivanja injenica kojima se pravo gasi. da je ugovor zaklju en pod prinudom.Predmet dokazivanja ± thema probandi ‡ U pravnoj teoriji. a to je naj e e tu ilac. da je rok za ispunjenje ugovora produ en. npr. npr. u pravilu. npr. injenice kojima se pravo mijenja ili modifikuje.

tada je rije o posrednim dokazima. svjedok je dokazno sredstvo. s jedne strane. a sadr aj njegovog iskaza je dokazna injenica ili dokazni osnov.Dokaz ili probatio ‡ Dokaz kao procesnopravna kategorija ima vi estruko zna enje. a kada se iz dokaznih injenica ne mo e neposredno izvesti zaklju ak o postojanju pravnorelevantnih injenica. npr. ‡ Dokazno sredstvo je odre eni izvor iz kojeg sud crpi to saznanje. s druge strane. ‡ Nadalje. tada je rije o neposrednim dokazima. . pa tako npr. ‡ Dokazne injenice ili dokazni osnov su sve injenice iz kojih se crpi saznanje na osnovu koga se izvodi zaklju ak o ta nosti pravnorelevantnih injenica. dokazne injenice ili dokazni osnov. ukoliko se iz dokaznih injenica mo e izvesti neposredno zaklju ak o pravnorelevantnim injenicama. i dokazno sredstvo.

u pravilu. sadr aj iskaza svjedoka koji pred sudom svjedo i o onome to mu je poznato iz vlastitog saznanja je izvorni dokaz. . dolazi putem dokaznih sredstava. zbog ega je ova vrsta dokazivanja nepouzdana. ‡ Prema tome.‡ Dokazivanje putem posrednih dokaza ili indicija nije po eljno. jer zaklju ivanje o pravno relevantnim injenicama na osnovu posrednih dokaza ili indicija tra i od suda dodatnu misaonu operaciju. kao izvora saznanja. do dokaznih injenica sud. ‡ Posredni i neposredni dokazi se dijele s obzirom na na in njihovog pribavljanja na: izvorne i izvedene. Npr. koju izvodi po pravilima logike i op eg ivotnog iskustva. dok je iskaz svjedoka na osnovu pri anja drugih izvedeni dokaz.

Upravo je u ovome bitna razlika izme u svjedoka i vje taka. Tako e. a ne mi ljenje. vje taci i saslu anje stranaka. kao vrijednosni sud. U li na dokazna sredstva spadaju: svjedoci. Me utim. to lice iznosi samo svoja zapa anja. ‡ ‡ ‡ . Pravilo koje ne dopu ta svjedo enje ³po uvenju ili hearsay´ je napu teno u ve ini pravnih sistema. npr. jer je u iskazu vje taka bitno njegovo stru no mi ljenje. SVJEDOCI: Za svjedoka je najbitnije to to on sudu saop ava svoje saznanje. izuzev u angloameri kom pravu. ljekar je stru ni svjedok kada saop ava sudu svoja zapa anja o toku bolesti pacijenta.Dokazna sredstva ‡ ‡ ‡ ‡ U funkciji dokaznih sredstava se pojavljuju lica i stvari. U stvarna dokazna sredstva spadaju: isprave i predmeti uvi aja. Kada se pojavljuje u ulozi svjedoka. treba praviti razliku izme u stru nog lica. iskaz svjedoka je relevantan i onda kada saop ava sudu saznanje do koga nije do ao neposredno. nego posredstvom drugih lica. svjedoka i vje taka i to kada se pojavljuju u ulozi svjedoka i vje taka. Svjedok saop ava sudu svoje saznanje do koga dolazi opa anjem neposredno svojim ulima.

radi se o pravilu o nedopustivosti primjene dokaza koji se ne izvode neposredno na ro i tu pred sudom. ‡ Koji dokaz predstavlja hearsay? Prije svega. to zna i da se radi o posrednom dokazu. Jedan od razloga za to je nemogu nost primjene zakletve prilikom davanja vansudskih iskaza. ‡ .Hearsay ili svjedo enje po uvenju u angloameri kom pravu ta je dokaz po uvenju ili hearsay? Najkra e. usmeni ili pismeni iskaz koji neko lice da vansudski. imaju i pri tome i zna aj instituta zakletve u angloameri kom pravu. ‡ Drugim rije ima. svjedoku se ne mo e dozvoliti da dokazuje injenicu da se neki doga aj desio. ije je porijeklo vansudsko i neparni no. tako to e svjedo iti da mu je o tome doga aju govorilo neko drugo lice.

treba ista i i injenicu vezanu za angloameri ko pravo. postavlja se pitanje korisnosti dopu tenja svjedo enja po uvenju ili hearsay-a u drugim savremenim pravnim sistemima svijeta. a to je da sud nikada ne uskra uje mogu nost o evicu doga aja da li no pristupi na ro i te i da neposredno da iskaz o svome svjedo enju. vezanu za na pravni sistem. rekli smo da je dokazivanje putem posrednih dokaza ili indicija nepo eljno. jer je nepouzdano. Uz ovu opasku.to se BH parni nog postupka ti e. ‡ Kada sve ovo znamo. iz ega bi se mogao izvesti zaklju ak da dana nja stvarnost mo da vi e zagovara isti princip kao i angloameri ko pravo??? ‡ .

‡ Od op e sposobnosti biti svjedok. ne mo e se pojaviti u ulozi svjedoka stranka. zatim. te su svjedok i saslu anje stranaka dva posebno odvojena dokazna sredstva. to mo e biti svako lice. Zbog toga se ovi u esnici mogu pojaviti u ulozi posebnog dokaznog sredstvasaslu anja stranaka. ni zakonski zastupnik stranke. zainteresovanost i druge okolnosti. ne bi se ni lice koje se pojavljuje u ulozi zastupnika pravnog lica moglo pojaviti u ulozi svjedoka. zdravstveno stanje-fizi ki i psihi ki nedostaci. treba razlikovati mogu nost pojavljivanja u ovoj ulozi u konkretnoj parnici. koja se me usobno isklju uju.Sposobnost i du nost svjedo enja ‡ Svako fizi ko lice je sposobno da se pojavi u funkciji svjedoka. tako da uzrast. nemaju same po sobi uticaja na sposobnost da se bude svjedok. ‡ Ne mo e se u konkretnoj parnici u jednom licu da pojavi istovremeno i sudija i svjedok. . ‡ Analogno iznesenom.

ZPP FBiH i RS-e. Odstupanja od du nosti svjedo enja su razli ita: jedni se osloba aju od svjedo enja. s tim da va e i zakoni o parni nim postupcima u BiH ne predvi aju vi e mogu nost svjedo enja pod zakletvom. i to: u pravoj liniji do bilo kog stepena. Za la no svjedo enje propisana je krivi na odgovornost. odnosno uskra ivanja odgovora na pojedina pitanja. U i vid odstupanja od uskra ivanja svjedo enja jeste uskra ivanje davanja odgovora na pojedina pitanja. kao i o onome o emu je svjedok kao advokat ili ljekar saznao. a ne i du nosti odazivanja pozivu suda. ili srodnike po tazbini do 2.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Osnovni zahtjevi koji se pojavljuju pred svjedoke su: da se odazovu na poziv suda. Svjedok mo e uskratiti iskaz o onome to mu je stranka kao svom punomo niku povjerila ili o onome to je stranka ili neko drugo lice svjedoku kao ispovjedniku povjerilo. Osloba a se svjedo enja lice koje bi svojim iskazom povrijedilo du nost uvanja slu bene ili vojne tajne. da daju iskaz pred sudom i da govore istinu. a to je precizno utvr eno u lanu 140. a drugima se daje mogu nost uskra ivanja svjedo enja. u pobo noj liniji do 3. dok ga nadle ni organ ne oslobodi ove du nosti. . stepena i take dalje. pa svjedok ima pravo da uskrati odgovor ako bi sebe ili srodnike po krvi izlo io opasnosti od krivi nog gonjenja. stepena. bra nog druga. Ograni enja u okviru du nosti svjedo enja se ti u samo du nosti davanja iskaza.

Saslu anje svjedoka je procesna radnja koja se izvodi u odre enoj procesnoj formi koja je odre ena na elima neposrednosti. Kada se imaju u vidu svi ovi faktori. a istovremeno su jedno od najnepouzdanijih izvora saznanja. pravo na tro kove i naknadu izmakle dobiti i sl. ima pravo na upotrebu svog jezika. odnosno slabo reprodukuje upam eno ili obrnuto. svjedoci su dokazno sredstvo koje se naj e e koristi. npr. subjektivni odnos prema injenicama koje svjedok saop ava. Sud po va e im ZPP-ima u BiH vi e ne mo e svjedoke. ‡ ‡ ‡ ‡ . a u drugu grupu razloga nepouzdanosti svjedoka spada: zainteresovanost za spor. iji su iskazi me usobno proturje ni. odnosno vi e nema instituta konfrontacije ili su eljenja svjedoka. usmenosti i javnosti. ravnodu nost i sl. suo iti. nije te ko zaklju iti da se u ocjeni iskaza svjedoka dosta esto izvodi pogre an zaklju ak. ali slabo pamti. Svjedok pored obaveza ima i pravo. Razlog zbog ega je to tako je i to da se obi no de ava da neko dobro zapa a.Slobodna ocjena iskaza svjedoka ‡ ‡ Neophodno je znati.

‡ Sadr aj vje ta enja je odre en doma ajem ovla tenja. jer doma aj vje ta enja nikada ne mo e obuhvatiti injeni nu gra u jednog spora u njegovoj ukupnoj relevantnosti. pa ni onda kada sud stavlja vje taku na uvid cijelu injeni nu i dokaznu gra u na osnovu koje treba da da svoj nalaz i mi ljenje. sadr aj vje ta enja obuhvata i utvr ivanje odre enih injenica i istovremeno izvo enje zaklju ka iz utvr enih injenica. ‡ Du nost suda se prote e na svu relevantnu injeni nu gra u u cilju pravilnog dono enja odluke. kada je u sporu potrebno za utvr enje odre enih injenica stru no znanje kojim sud ne raspola e. pa sve do izvo enja injeni nog zaklju ka. njihovog razja njavanja. . ‡ Naj e e.Vje tak ‡ Vje tak je stru no lice koje se pojavljuje u funkciji dokaznog sredstva. pa njegova ovla tenja idu od utvr enja injenica.

U funkciji vje taka mo e se pojaviti svako lice koje raspola e potrebnim stru nim znanjem. s tim da se u na em pravu vje ta enje mo e povjeriti i stru noj ustanovi. potrebno istovremeno i medicinsko i ekonomsko znanje. Svjedok stru njak je lice koje saop ava sudu svoje saznanje o injenicama koje se ti u nekog doga aja iz pro losti kao i kod svjedoka.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Kako svjedok saop ava sudu svoje saznanje o injenicama koje se odnose na pro le doga aje. treba praviti razliku izme u svjedoka-stru njaka i vje taka. vje tak mo e biti izuzet iz istih razloga iz kojih mo e biti izuzet i sudija. zato se u konkretnoj parnici ne mo e u ulozi vje taka istovremeno pojaviti ni lan sudskog vije a. U na em pravu. Zbog iznesenog. gdje je npr. Poslije izmjena ZPP-ova u BiH. sud mo e uzeti za vje taka lice koje je ranije bilo saslu ano kao svjedok. s tim da je takvo saznanje zasnovano na posebnom stru nom znanju. U takvom svojstvu se istovremeno ne mo e pojaviti svjedok i vje tak. tada se odre uju dva vje taka. . kao ni njihovi zastupnici. s tim da kod slo enih vje ta enja. pa kako vje tak nije organ suda. same stranke. Istina. a ni organ stranaka. sada sud mo e odrediti samo jednog vje taka. ali se i tada u funkciji vje taka pred sudom mo e pojaviti samo odre eno fizi ko lice. to je on nezamjenljiv. ali ne radi vje ta enja o injenicama o kojima je svjedo io. Tako e. dok vje tak mo e biti zamjenjen drugim vje takom. vje tak se ne razlikuje od bilo kog drugog dokaznog sredstva.

. Du nost vje ta enja obuhvata du nost odazivanja na poziv suda i du nost izno enja nalaza i mi ljenja. zbog ega se prema vje taku mogu izracati samo nov ane sankcije. Sud nikad ne bi smio nekriti ki usvojiti mi ljenje vje taka. Svoj nalaz i mi ljenje vje tak iznosi u pravilu usmeno na raspravi.Vje ta enje. jer je vje tak zamjenljiv. koji uvijek mora biti obrazlo en. s tim to mu sud mo e odrediti da u odre enom roku prije rasprave podnese pismeno svoj nalaz i mi ljenje. Na zahtjev stranaka. sud mo e rje enjem narediti vje taku da naknadi tro kove koje je prouzrokovao svojim neopravdanim nedolaskom ili neopravdanim odbijanjem da vje ta i. ali i zbog vi eg suda. Sud ocjenjuje mi ljenje vje taka po na elima slobodne ocjene dokaza. odnosno trebao bi preispitivati pravilnost injenica koje le e u osnovi stru nog mi ljenja vje taka. kao i svako drugo dokazno sredstvo. kao to postoji op a du nost svjedo enja. kao i pravilnost zaklju ka koji vje tak izvodi iz tih injenica. njegovo izvo enje i ocjena ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Ne postoji op a du nost vje ta enja. a du an je to u initi zbog stranaka. bilo da usvaja ili odbija mi ljenje vje taka. Sud je du an da u obrazlo enju iznese razloge.

izjava koju stranka daje u funkciji dokaznog sredstva nema karakter procesne radnje. zbog ega i sposobnost stranke da se pojavi u ulozi dokaznog sredstva ne zavisi od njene parni ne sposobnosti. jer su i same subjekti tog spornog odnosa. Me utim. stranke se pojavljuju kao subjekti parni nog postupka. ‡ Treba razlikovati informativno saslu anje stranaka. pa mogu da pru e sudu i najpotpunije obavje tenje o svim spornim pitanjima. pa i njihove radnje imaju karakter procesnih radnji. kao i kod izvo enja dokaza svjedocima.Saslu anje stranaka kao dokazno sredstvo ‡ Stranke su va an izvor saznanja o spornim injenicama koje su relevantne za rje avanje spora. U funkciji informativnog saslu anja. od saslu anja stranaka kao dokaznog sredstva. . zbog ega je saslu anje stranaka uobli eno u posebno dokazno sredstvo. ‡ Zato je izvo enje dokaza saslu anjem stranaka procesnopravno uobli eno.

jer funkciju isprave ima svaki tjelesni predmet iz kog sud crpi svoje saznanje o pravnorelevantnim injenicama. . i to na osnovu sadr aja koji je na tom predmetu odre enim znacima izra en. a kod uvi aja je to sam predmet uvi aja. ugovor i testament.Isprave ‡ Isprave spadaju u stvarna dokazna sredstva. pored svjedoka. promjenu ili prestanak odre enog pravnog odnosa . isprave se dijele na: 1. spadaju u najstarija dokazna sredstva. forma isprave i njen izdavalac. kod isprava je dokazni osnov ili razlog uvijek njen sadr aj. ‡ Isprave. ‡ Me u najva nije kriterije za podjelu isprava. ‡ Prema tome. ‡ Razlika izme u isprava kao tjelesnih predmeta i uvi aja je u njihom sadr aju. Dispozitivne ili konstitutivne i 2. Dokazne ili dokumentarne. spada: sadr aj isprave. ‡ Karakter dispozitivnih ili konstitutivnih isprava imaju one izjave volje koje su upravljene na zasnivanje. ‡ S obzirom na sadr aj. npr.

‡ S obzirom na formu. npr. ‡ Karakter javnih isprava imaju one isprave koje je izdao dr avni organ u granicama svoje nadle nosti. . ‡ Deklaratorna pismena forma nije uslov za punova nost izjave volje koja je sadr ana u ispravi. ‡ U nejavne ili privatne isprave spadaju sve isprave koje se mogu podvesti pod pojam privatne isprave.‡ Dokaznim ili dokumentarnim ispravama se zasvjedo ava ili potvr uje posjedovanje odre enih fakata u svrhu dokazivanja. isprave mogu biti konstitutivne i deklarativne. pa prema tome. isprava kojom se zasvjedo ava da je usmeno zaklju en u pro losti odre eni pravni odnos. ‡ Konstitutivni karakter imaju one isprave ije je postojanje uslov punova nosti izjave volje koja je u ispravi opredme ena. ‡ S obzirom na izdavaoca. da su izdate u pripisanoj formi i da je njihovo izdavanje u okviru nadle nosti izdava a. isprave se dijele na javne i nejavneprivatne isprave. nepo tivanje pismene forme povla i za sobom apsolutnu ni tavost ugovora. karakteri u ih sljede a obilje ja: da su izdata od strane nadle nog organa. pa npr.

‡ Inozemne javne isprave imaju istu dokaznu snagu kao i doma e javne isprave. Da je isprava autenti na.Dokazna snaga i ocjena isprava ‡ Pravilo je da sud cijeni dokaznu snagu isprave po ne elu slobodne ocjene dokaza samo onda kada su u pitanju nejavne ili privatne isprave. ‡ Iz navedene konstatacije. dopu teno je dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvr ene injenice ili da je isprava nepravilno sastavljena. ‡ Dokazna snaga javne isprave izvodi se iz dvije presumpcije: 1. Da je sadr aj isprave istinit. ako su propisno ovjerene i pod uslovom uzajamnosti. da se zaklju iti da se sud u ocjenu dokazne snage javnih isprava uop e ne upu ta. odnosno izdata od organa koji je na ispravi ozna en i 2. . ‡ Me utim.

zbog ega se uvi aj smatra najjednostavnijim i najsigurnijim na inom saznanja. . ‡ Neophodno je znati da je kod uvi aja. predmet uvi aja istovremeno i dokazno sredstvo. a putem uvi aja mogu se utvr ivati samo injenice iz sada njosti. ipak se on u praksi rje e koristi i to zbog toga to su predmet dokazivanja naj e e injenice koje se odnose na neki doga aj iz pro losti.Uvi aj ili o evid ‡ Uvi ajem sud saznanje sti e svojim neposrednim opa anjem pravnorelevantnih injenica. ‡ I pored svih ovih prednosti uvi aja.

‡ Kako vidite. ili mijenja esto prebivali te i sl. u slu aju opasnosti da izvo enje dokaza saslu anjem svjedoka ne bi bilo mogu e. pa je izvo enje obezbje enja dokaza dopu teno u slu aju: Da postoji opasnost da se dokaz ne e mo i izvesti ili e njegovo kasnije izvo enje biti ote ano.Obezbje enje dokaza ‡ Ovom ustanovom se omogu ava utvr ivanje injenica izvo enjem dokaza i prije pokretanja parnice. a uz ovo treba da postoji i prijedlog za obezbje enje dokaza. ustanovom obezbje enja se odstupa od pravila da se dokazi izvode u postupku i to na glavnoj raspravi. zato to je svjedok te ko bolestan. npr. .

onda je nadle an sud pred kojim je postupak u toku. pod uslovom da je obezbje enje dokaza potrebno prije ili u postupku vanrednih pravnih lijekova. ‡ Obezbje enje dokaza mo e se tra iti kako prije pokretanja parnice. ‡ O prijedlogu za obezbje enje dokaza odlu uje sud u zavisnosti od toga da li se obezbje enje dokaza tra i prije pokretanja postupka ili nakon to je postupak pokrenut. Ako se tra i prije pokretanja postupka. odnosno lice boravi. a mo e se tra iti i nakon pravomo nog okon anja postupka.‡ U postupku za obezbje enje dokaza ne mo e se izvesti dokaz saslu anjem stranaka. tako i u toku parnice. . nadle an je ni i sud prvog stepena na ijem podru ju se stvar nalazi. a ako je prijedlog stavljen u toku postupka.

2. a procesna forma izvo enja dokaza je glavna rasprava. kojom prilikom sud utvr uje: 1. ‡ ‡ ‡ . zbog ega je sud du an da u obrazlo enju presude iznese povjerljive argumente na kojima je zasnivao svoje uvjerenje ocjenom dokaza.Izvo enje i ocjena dokaza ‡ ‡ ‡ Izvo enje dokaza u irem smislu obuhvata: predlaganje dokaznih sredstava. Odlu ivanje o izvo enju predlo enih dokaza je u isklju ivoj nadle nosti suda. Ocjenu dokaza vr i sud po na elu slobodne ocjene dokaza. Da li je ponu eno dokazno sredstvo podobno da se utvrdi istinitost pravnorelevantne injenice koja je predmet dokazivanja. du nost predlaganja dokaznih sredstava je u pravilu na strani stranaka. U na em pravu. Ocjena dokaza slijedi poslije izvo enja dokaza. Da li zahtjeva dokazivanje i 3. Da li je injenica za ije se utvr enje dokaz predla e pravno relevantna. odlu ivanje o izvo enju dokaza i sam in izvo enja dokaza. tako da je sud ovla ten samo izuzetno da odstupi od izvo enja dokaza na glavnoj raspravi. Izvo enje dokaza u u em smislu je procesna djelatnost upotrebe dokaza koje je sud odlu io da izvede. tako to svaki izvedeni dokaz cijeni zasebno i sve dokaze zajedno.

kao to su: li ni tro kovi stranaka i njihovih zastupnika. Sud ne mo e odbaciti tu bu zbog toga to tu ilac nije platio propisanu taksu. tro kovi za izvo enje i obezbje enje dokaza. ali se mo e zahtjevati prinudno izvr enje. tako to svaka stranka unaprijed snosi tro kove koje prouzrokuje svojim radnjama. Izdataka koji su izazvani neposredno radnjama u parnici i povodom nje. ukoliko stranka odbije da plati propisanu taksu. Osnovno pravilo je da sve parni ne tro kove snose stranke. iji je sastavni dio i taksena tarifa. a sud je du an da ih na to upozori. ‡ ‡ ‡ ‡ . a u kona nici ona stranka koja izgubi parnicu. prevo enja i ovjeravanja isprava. Izdataka za sudske takse i 2. Svjedok i vje tak moraju da zahtjevaju naknadu odmah nakon saslu anja. u protivnom gube pravo na naknadu. tro kovi i nagrade punomo nika.Parni ni tro kovi ‡ Parni ni tro kovi se sastoje od: 1. objavljivanja sudskih oglasa i sl. izdaci za putne tro kove i dnevnice. za tro kove po tarine. Tro kovi sudskih taksi regulirani su Zakonom o sudskim taksama.

ali ga to ne osloba a da sporne injenice utvr uje drugim dokazima. stranka je du na nezavisno od ishoda parnice da nadoknadi protivnoj stranci tro kove koje je prouzrokovala zloupotrebom procesnih prava. prije nego to se upustio u raspravljanje o glavnoj stvari. Javni tu ilac i ombdusmen imaju pravo na naknadu tro kova. pa zbog toga stranka koja izgubi parnicu u cijelosti snosi svoje vlastite tro kove i nadokna uje tro kove suprotne stranke. . solidarno odgovaraju i za tro kove postupka. sud e odustati od izvo enja dokaza. Me utim. osnovni kriterij prema kome se odre uje na kojoj stranci le i obaveza naknade parni nih tro kova je kriterij uspjeha u parnici. tu ilac e nadoknaditi tu enom parni ne tro kove. Ako tu eni nije dao povoda za tu bu i ako je u odgovoru na tu bu priznao tu beni zahtjev. o emu odlu uje sud. stranka je du na neovisno o ishodu parnice naknaditi protivnoj stranci to kove koje je prouzrokovala svojom krivicom. Ako je parnica zavr ena sudskim poravnanjem. svaka stranka podmiruje svoje tro kove. Suparni ari koji solidarno odgovaraju u predmetu povodom koga se vodi parnica. Isto tako. Rekosmo. u kome nije druga ije dogovoreno. ali ne i na nagradu. Pravo na naknadu pripada samo za one tro kove koji su bili neophodni za vo enje parnice.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Ukoliko iznos potreban za podmirenje tro kova ne bude polo en.

‡ to se ti e tro kova postupka za obezbje enje dokaza. odnosno prethodno obezbje enje tro kova postupka se u na em pravu mo e tra iti samo onda kada se u ulozi tu ioca pojavljuje strani dr avljanin ili lice bez dr avljanstva. siroma ko pravo. pripada stranci u postupku koja. s tim da djelimi no osloba anje podrazumjeva samo osloba anje od pla anja taksa. njih podmiruje stranka koja je podnijela prijedlog za obezbje enje dokaza.‡ Sud o naknadi parni nih tro kova odlu uje bez raspravljanja i to samo na prijedlog stranaka. ‡ Besplatnog punomo nika postavlja sud. ‡ Obezbje enje parni nih tro kova ili cautio iudicatum solvi. . ‡ Pravo na osloba anje od pla anja parni nih tro kova tzv. ne bi mogla podmiriti tro kove postupka bez tete za nu no izdr avanje sebe i svoje porodice. a to bi trebao biti advokat na ije zastupanje pristaje sud i sama stranka. s tim da zahtjev za naknadu tro kova stranke mogu staviti najkasnije do zavr etka raspravljanja koje prethodi odlu ivanju o tro kovima. s obzirom na svoje imovno stanje. Ovo osloba anje mo e biti potpuno i djelimi no.

pod uslovom da nema ograni enja. 4. ‡ Zahtjev tu enog za obezbje enje parni nih tro kova ili aktorska kaucija. Ako tu ilac u BiH u iva pravo azila. Ako u dr avi kojoj pripada tu ilac. 3. 2. jer tada tu enom ovo pravo ne pripada. jer tu eni nije du an da nastavi postupak sve dok se pravomo no ne odlu i o njegovom zahtjevu. dr avljani nisu obavezni da daju obezbje enje. Ako je rije o mjeni noj ili ekovnoj tu bi. . ili se vodi spor o utvr ivanju ili osporavanju o instva odnosno materinstva i 5.‡ Pravo na obezbje enje parni nih tro kova pripada tu enom. Ako se vodi spor o postojanju ili nepostojanju braka. o poni tenju braka ili razvodu. proizvodi neposredno dejstvo. Ako se tu beni zahtjev odnosi na potra ivanje tu ioca iz radnog odnosa u BiH. o protivtu bi ili o izdavanju platnog naloga. bez obzira ko se pojavljuje u njegovoj ulozi. ‡ Tu enom ne pripada pravo na obezbje enje parni nih tro kova pod uslovima: 1.

. a njom tu ilac manifestuje svoju volju da odustaje od tra enja pravne za tite u pokrenutoj parnici. kao to je povla enje tu be i sklapanje sudskog poravnanja. jer izjava o povla enju tu be ne podrazumjeva istovremeno i izjavu tu ioca o neosnovanosti tu benog zahtjeva. ‡ Tu ilac mo e povu i tu bu sve do zaklju enja glavne rasprave. time se ne odri e od tra enja pravne za tite u konkretnom predmetu. Razlozi povla enja tu be su procesnopravno irelevantni. a u sporovima za razvod braka do momenta dono enja pravomo ne presude. ‡ POVLA ENJE TU BE je procesnopravna izjava upravljena sudu. ali. zapamtite. ‡ Stranke mogu svojom voljom postupak okon ati i preduzimanjem drugih odre enih dispozitivnih radnji.Dispozitivne radnje kojima se okon ava postupak ‡ Rekli smo. stranke mogu slobodno raspolagati svojim zahtjevima tokom postupka.

odnosno da je tu ilac povukao tu bu in concreto. ‡ Fikcija o povla enju tu be je zakonska fikcija odnosno pretpostavka. . a u bra nim sporovima od momenta zaklju enja glavne rasprave. to ete vidjeti u bilo kom parni nom zakonu u BiH. s tim da tu ilac ima mogu nost da povodom istog zahtjeva ponovo podigne tu bu. ‡ Prema tome. pa povla enje tu be postoji samo u onim slu ajevima u kojima zakon pretpostavlja da je stranka preduzela dispozitivnu parni nu radnju kojom se okon ava postupak. te se i tada smatra da je tu ba povu ena..‡ Za povla enje tu be potreban je pristanak tu enog od njegovog upu tanja u raspravljanje o glavnoj stvari. ‡ Pasivno dr anje tu ioca pretpostavlja povla enje tu be ako tu ilac ne ispravi ili ne dopuni tu bu u roku koji mu sud odredi. ‡ Izjavu o povla enju tu be tu ilac mo e dati usmeno na ro i tu ili putem podneska. kada tu ilac ne doka e da je polo io aktorsku kauciju u odre enom roku i sl. npr. mada on to uistinu nije uradio. najva nije dejstvo povla enja tu be je u tome to izaziva ga enje parnice kao procesnopravnog odnosa.

‡ Predmet sudskog poravnanja mora biti tu beni zahtjev kao predmet spora i to u cjelini ili samo u jednom dijelu.Sudsko poravnanje ili nagodba ‡ U na em pravu. a to je u cilju pobolj anja me usobnih odnosa. stranke i nakon pokretanja parnice imaju mogu nost da kori tenjem ustanove sudskog poravnanja mirnim putem rije e spor bez dono enja presude. nego debela parnica. nego samo visinu tete. sud je du an da podsti e stranke na sklapanje sudskog poravnanja. ali ih ne smije na to prisiljavati. a vansudsko normama obligacionog prava. . sudsko poravnanje je regulirano normama procesnog prava. zbog ega narod i ka e: Bolje je mr avo poravnanje. kada tu eni ne osporava osnov. tada dolazi do poravnanja. ‡ Nakon pokretanja postupka. ali sa svim posljedicama koje u pogledu rje avanja spora ima presuda kao akt suda. ‡ Dakle. ‡ Do poravnanja obi no dolazi tako to tu ilac odustaje u dijelu istaknutog tu benog zahtjeva. pa ukoliko na to tu ilac pristane. npr.

‡ Na procesne pretpostavke sklopljenog sudskog poravnanja sud mora paziti po slu benoj du nosti. ali se mo e tra iti prinudno izvr enje obaveze preuzete poravnanjem. ‡ Uno enjem izjava stranaka o poravnanju u zapisnik. s tim to tu ilac pristaje na isplatu u ratama. ‡ . Procesnopravna dejstva sudskog poravnanja su izjedna ena sa pravomo nom sudskom presudom. to ima za posljedicu ga enje pobijane presude. tako da nova parnica izme u istih stranaka nije dopu tena. jer ako do sklapanja poravnanja do e tek kada je parnica u albenom stadiju. Sudsko poravnanje se mo e pobijati tu bom za poni taj. isto kao i vansudsko.‡ Do poravnanja dolazi i kada tu eni u cijelosti priznaje potra ivanje iz tu benog zahtjeva. s tim da je to mogu e samo u sporovima u kojima stranke mogu disponirati predmetom spora. Materijalnopravno dejstvo poravnanja predstavlja pravna i poslovna sposobnost i ovla tenje stranaka da disponiraju pravima i obavezama. ‡ Poravnanje se zaklju uje uvijek pred parni nim sudom prvog stepena. tim inom poravnanje sti e formu sudskog poravnanja. ‡ Stranke mogu u toku cijelog postupka pred sudom zaklju iti poravnanje. ‡ ‡ ‡ Sudsko poravnanje proizvodi materijalnopravno i procesnopravno dejstvo. to je stav i na e sudske prakse.

‡ PRIGOVORI se dijele na procesnopravne i materijalnopravne. 2. te tada tu eni raspola e sa: 1. Protivtu bom. tu eni naj e e zauzima odbrambeni stav. ‡ Istina. a materijalnopravnim prigovorima odbijanje tu benog zahtjeva kao neosnovanog. ali mu norme procesnog prava moraju obezbjediti ravnopravan polo aj prema tu iocu. . Kompenzacijom ili prigovorom prebijanja i 3.Odbrambene radnje tu enog ‡ Tu eni nije obavezan na odre eno dr anje u parnici. to zna i da procesnopravnim prigovorima tu eni eli izdejstvovati odbacivanje tu be kao nedopu tene. ‡ Procesnopravni su oni prigovori kojima se osporava dopu tenost tu be. mo e priznati tu beni zahtjev tu ioca i mo e zauzeti potpuno pasivan stav. jer ga vlastiti interes opredjeljuje na takvo dr anje u parnici. Prigovorom. ‡ Tako. tu eni mo e zauzeti odbrambeni stav. a materijalnopravni su oni prigovori kojima se osporava osnovanost tu benog zahtjeva.

‡ Razlozi za procesnopravne prigovore mogu biti: 1. tu ilac npr. npr. npr. strana ka i parni na sposobnost ili nedostaci u zastupanju. Na strani stranaka. kad tu eni tvrdi da je ispunio obavezu i 3. nakon to se tu eni upustio u raspravljanje o glavnoj stvari i sl. momentom upu tanja tu enog u raspravljanje. npr. Na strani suda. Nedostaci u pogledu predmeta spora. niti tu eni mo e da se poziva na nadle nost arbitra e. ‡ Me utim. npr. Prigovori kojima tu eni iznosi injenice koje izazivaju prestanak tu io evog prava. sud vi e npr. ‡ Materijalnopravni prigovori su tvrdnje injeni nog karaktera i dijele se na tri vrste: 1. 2. npr. npr. 3. apsolutna. zbog nedostatka poslovne sposobnosti. Prigovori kojim tu eni iznosi injenice koje uskra uju ostvarenje postoje eg prava tu ioca. postojanje procesnih smetnji res iudicata i lis pedens. niti mo e tra iti obezbje enje parni nih tro kova-aktorsku kauciju. . ne mo e bez pristanka tu enog povu i ili preina iti tu bu u subjektivnom smislu. stvarna i mjesna nenadle nost. ne mo e da se oglasi mjesno nenadle nim. prigovor neispunjenja ugovorne obaveze od strane tu ioca. 2. Prigovori kojima tu eni iznosi injenice koje sprje avaju nastanak tu iteljevog prva. ‡ S druge strane.

nego tek izjava jedne stranke drugoj da vr i kompenzaciju. a ako nije. ‡ Potra ivanje tu enog se mo e kompenzirati samo do visine potra ivanja koje je istaknuto u tu benom zahtjevu. . ‡ Tu eni mo e ista i prigovor kompenzacije samo do zaklju enja glavne rasprave i do nje dolazi tek odlukom suda. onda se tu enom nala e da ispuni potra ivanje tu ioca u dijelu koji nije kompenziran.‡ KOMPENZACIJA ILI PRIGOVOR PREBIJANJA je primarno ustanova obligacionog prava i jedan je od oblika ga enja obaveze. dejstvo kompenzacije ne proizvodi sam fakt sticanja uslova za kompenzaciju. ‡ Zapamtite. ako je protupotra ivanje u visini potra ivanja iz tu benog zahtjeva. ‡ Kompenzacija se vr i tako to sud odbija tu ioca sa tu benim zahtjevom.

‡ Ona je u funkciji odbrambenog sredstva kada se njome isti e tu beni zahtjev upravljen na odbijanje zahtjeva koji tu ilac isti e u tu bi. ‡ Kao ofanzivna radnja. ‡ Protivtu ba se mo e koristiti u dvojakoj funkciji: 1. Kao ofanzivna radnja. . npr. zbog ega se u istom postupku utvr uju injenice koje mogu biti relevantne za oba zahtjeva. te je ovo primarna funkcija protivtu be. protivtu ba je u funkciji procesnopravne ustanove kojom se omogu ava tu enom da u istoj parnici ostvari neko svoje pravo protiv tu ioca. prejudicijelna i kompenzaciona protivtu ba. Kao odbrambena radnja isto defanzivnog karaktera i 2.Protivtu ba ‡ Kao odbrambena radnja tu enog. protivtu bu podi e tu eni u parnici koja te e povodom tu be i njome se protiv tu ioca isti e samostalan tu beni zahtjev. iz tu be i protivtu be.

Prejudicijelnu i 3. ‡ Koneksna protivtu ba se odre uje s obzirom na koneksitet ili vezu koja postoji izme u zahtjeva iz tu be i protivtu be. . ‡ Ako tu eni ima pravni interes da se o prejudicijelnom spornom pravnom odnosu donese odluka sa dejstvom pravomo nosti. ‡ Prejudicijelnom protivtu bom tu eni isti e zahtjev da se utvrdi postojanje ili nepostojanje pravnog odnosa od koga zavisi odluka o tu benom zahtjevu. poslu it e se protivtu bom. prodavac ustaje tu bom i tra i isplatu kupoprodajne cijene za isporu enu robu.Vrste protivtu be ‡ Razlikujemo: 1. Koneksnu. npr. s tim da se tada tu eni mo e poslu iti i obi nim prigovorom ili protivtu bom. a kupac ustaje protivtu bom i tra i naknadu tete zbog toga to isporu ena roba ne odgovara ugovorenom kvalitetu. Kompenzacionu protivtu bu. 2.

sa potra ivanjem koje tu ilac isti e u tu benom zahtjevu. da znate. kako tu eni mo e protivpotra ivanje isticati putem prigovora kompenzacije ili putem protivtu be. odbacivanjem ili povla enjem tu be. obje parnice se vode u istom postupku i donosi se jedna odluka. jer se prigovorom kompenzacije mo e kompenzirati protupotra ivanje samo do visine potra ivanja iz tu be. to ne e imati uticaja na tok parnice povodom protivtu be. ipak protivtu ba ima prednost u onim situacijama kada je protupotra ivanje tu enog ve e od potra ivanja tu ioca. protivtu ba je dopu tena nakon zasnivanja litispedencije povodom tu be i mo e se podi i sve do zaklju enja glavne rasprave. protivtu ba je samostalna parnica i njena sudbina nije odre ena sudbinom parnice koja se vodi povodom tu benog zahtjeva. ali zbog ekonomi nosti naj e e to ne ini. npr. ‡ Me utim. atrakcionu nadle nost. Za protivtu bu je nadle an onaj sud pred kojim te e parnica po tu bi. Jedino. ‡ ‡ ‡ Va no je ista i.‡ Kompenzacionom protivtu bom tu eni isti e protiv tu ioca tu beni zahtjev koji je upravljen na potra ivanje koje je podobno za kompenzaciju. mada sud mo e i razdvojiti raspravljanje o zahtjevu iz tu be i protivtu be. . ‡ ‡ Dakle. ta ovo prakti no zna i: Ako do e do okon anja parnice povodom tu be. to predstavlja tzv. osim ako je za zahtjev iz protivtu be nadle an vi i sud.

procesna pitanja. a to su tzv. i to samo u postupku izdavanja platnog naloga i u postupku zbog smetanja posjeda. sve odluke suda se dijele na presude i rje enja. odnosno o tu benom zahtjevu. . ‡ Odluku u obliku presude sud donosi kada odlu uje o predmetu spora. odlukom u obliku rje enja sud odlu uje o predmetu spora. ‡ Odluku u obliku rje enja sud donosi kada zauzima svoj stav o nekom pitanju koje se ne ti e neposredno predmeta spora.Sudske odluke ‡ S obzirom na procesnu formu. ali se pojavljuje u vezi sa raspravljanjem i odlu ivanjem o predmetu spora. ‡ Izuzetno.

a gornju premisu-premissa maior. izvo enjem dokaza. obrazuju odgovaraju e norme materijalnog prava. odnosno podvodi injeni no stanje pod odgovaraju e norme materijalnog prava i izvodi zaklju ak o osnovanosti tu benog zahtjeva.Presude ‡ Presuda je zavr ni akt kojim se okon ava raspravljanje i odlu ivanje u prvostepenom postupku o predmetu spora. u pravilu. tako to donju premisu-premissa minor obrazuju pravnorelevantne injenice. ‡ Kada utvrdi obje premise. sud supsumira. ‡ injeni no stanje sud utvr uje. a sadr aj pravnih normi koji primjenjuje. a pravilna primjena pravila postupka je u slu bi dono enja pravilne odluke. izvodi tuma enjem. ‡ Zaklju ak ili conclusio o osnovanosti tu benog zahtjeva izvodi se silogisti kom operacijom. .

a gdje nastaje pravna ocjena u jednom sporu. ‡ Kod ove doktrine su predmet slobodne ocjene dokazi. a svaka operacija zaklju ivanja i ocjene koja se odvija u okviru ocjene rezultata dokazivanja istinitosti injeni nih tvrdnji. ‡ Kod peripateti ke doktrine. ima karakter injeni nog zaklju ivanja i ocjene. 2.injeni nih tvrdnji. imaju zna aj injeni nih pitanja. do ega se dolazi upore ivanjem dokaznih osnova sa injeni nim tvrdnjama. pa se putem slobodne ocjene dokaza utvr uje istinitost injeni nih tvrdnji. Teleolo ka ili ciljna. . 3. sva pitanja koja se pokre u u vezi ta nog reprodukovanja fakti kih odnosa. Logi ka ili pojmovna. a ne injenice koje su predmet dokazivanja.‡ Razgrani enje injeni nog i pravnog pitanja je u injeno uz pomo sljede ih doktrina: 1. Gnoseolo ka ili doktrina utvr ivanje razlike u na inu saznanja injenica i prava-donja i gornja premisa i 4. Peripateti kom doktrinom se utvr uje kriterij za razlikovanje gdje prestaje injeni no utvr enje.

nego se strankama saop ava dostavljanjem. ‡ Ukoliko sud odstupa od pravila da se presuda donese neposredno nakon zaklju enja glavne rasprave. a zavr ava se objavljivanjem presude. a suprotno od ovoga. presuda sti e svojstvo sudskog akta. ‡ Sudija pojedinac neposredno izri e presudu. momentom otposlanja. tada se presuda ne objavljuje. ‡ Objavljivanje presude je zavr ni in u procesu njenog dono enja. to je jedino ispravno. . ‡ Dono enje presude je poseban stadij postupka koji otpo inje vije anjem i glasanjem. s tim da predsjednik vije a glasa posljednji.Dono enje i objavljivanje presude ‡ Presudom sud odlu uje o zahtjevu koji se ti e glavne stvari i sporednih potra ivanja. a ne momentom prijema. litispedencija se zasniva u momentu kada tu eni zaprimi tu bu. ‡ Vije anje i glasanje se obavlja uz isklju enje javnosti. ‡ Da znate.

s tim da ispravljanje nikada ne smije pre i u dopunjavanje ili izmjenu presude. odnosno otklanjanje gre aka. mislimo na nedostatke koji ne predstavljaju razlog za pobijanje donesene presude. ukoliko se iz obrazlo enja ne mo e vidjeti kako i na osnovu kojih dokaza je sud do ao do uvjerenja o ta nosti spornih injenica. a mo e ih otkloniti sud koji je presudu donio. to predstavlja razlog za pobijanje donesene presude. ‡ Tek od momenta objavljivanja presude. a sadr aj presude je odre en zakonom i ona sadr i: uvod. vi e presudu ne mo e ukinuti ni izmjeniti. dispozitiv i obrazlo enje. a momentom dostavljanja presude otpo inje te i rok za albu. ako stranka ne ulo i albu. ‡ Presuda se uvijek mora pismeno izraditi. a ovom prilikom samo isti em da. ‡ Prvostepeni sud mo e otkloniti samo one nedostatke koji ulaze u tzv. ne mo e ih otklanjati sam ukidanjem ili preina enjem. ve jedino mo e sugerirati strankama da protiv takve presude ulo e albu. . ijim istekom presuda sti e svojstvo pravomo nosti. ‡ Kad govorimo o ispravljanju presude. ‡ Ukoliko sud primjeti nedostatke u donesenoj presudi.‡ Vezanost suda vlastitom presudom ogleda se u tome to sud nakon objavljivanja. stranke se mogu odre i prava na albu. o emu ete vi e prakti no na vje bama. odnosno otposlanja. ispravljanje presude.

a sve zajedno je u slu bi na ela pravne sigurnosti.Osamostaljivanje presude. presuda e biti punova na. pa je dosljedno tome i njeno pobijanje izli no. nemaju istu vrijednost. ‡ Nepostoje a presuda je pravno nullum. pa ukoliko do pobijanja ne do e. odnosno presudama bez dejstva. pa samo kona na presuda ima samostalan pravni osnov va enja. tako da ni tavost preduzetih radnji samo po sebi ne ometa nastupanje pravnih dejstava donesene presude. ne mo e proizvoditi nikakva dejstva. nepostoje a i presuda bez dejstva ‡ Procesne radnje koje prethode dono enju presude i presuda kao zavr ni akt. . ‡ Osamostaljivanje presude kao zavr nog akta ima za posljedicu da presuda proizvodi sva dejstva i onda kada su njenom dono enju prethodile povrede normi procesnog prava. ali i samo njihovo postojanje nije smetnja za njenu pravomo nost. ‡ U zakonima nema izri itih odredbi i nepostoje im ili neegzistentnim presudama.

c) presude zbog izostanka i d) presude na osnovu odricanja. me upresudu zakoni o parni nim postupcima u BiH vi e ne poznaju).‡ Od nepostoje ih presuda treba razlikovati presude bez dejstva. Takva je i ona presuda koja je donesena nakon povla enja tu be. 3. s tim da se kona ne presude dalje dijele na: a) potpune. isto izvr ena i podjela tu bi u procesnom pravu. Prema predmetu odlu ivanja. b) presude po priznanju. Prema postupku koji je prethodio dono enju presude. kao to znate. ali ne i za materijalnu pravomo nost. pa presude mogu biti: a) kondemnatorne ili dosu uju e. presuda bez dejstva je ona koja je donesena prema pravnom licu koje ne potpada pod jurisdikciju doma ih sudova ili prema licu koje nije postojalo ili vi e ne postoji. presude mogu biti: a) kontradiktorne. ‡ Kako je presuda bez dejstva podobna za formalnu. to zna i da se ona mo e pobijati pravnim lijekovima. ‡ Presude se uobi ajno razvrstavaju na sljede i na in: 1. . Ovako je. 2. b) djelimi ne i c) dopunske. b) deklaratorne ili utvr uju e i c) konstitutivne ili preobra ajne. Prema vrsti pravne za tite koja se presudom ostvaruje. npr. presude mogu biti: a)kona ne i b) me upresude (istina.

zbog toga deklaratorne presude nisu podobne za izvr enje. Deklaratorna ili utvr uju a presuda se uvijek donosi povodom deklaratornih tu bi. Konstitutivnom ili preobra ajnom presudom se ne utvr uje samo pravo na promjenu u pravnom odnosu. tako da promjena na koju je upravljen tu beni zahtjev iz tu be. Kondemnatornom presudom sud nala e tu enom da izvr i odre enu radnju. Kako je cilj tra ene pravne za tite postignut direktno u parni nom postupku. Presuda kojom se tu beni zahtjev iz kondemnatorne tu be odbija je uvijek utvr uju a ili deklaratorna.Presude prema vrsti pravne za tite koja se presudom ostvaruje (kondemnatorne. . jer se njima na autoritativan na in utvr uje postojanje ili nepostojanje odre enog pravnog odnosa. nastupa u momentu kada presuda sti e pravomo nost. odnosno da se suzdr ava od vr enja odre ene radnje. te su zbog toga kondemnatorne presude podobne za prinudno izvr enje. nego se ta promjena i ostvaruje. ukoliko sud udovoljava tu benom zahtjevu iz kondemnatornih tu bi. deklaratorne i konstitutivne presude) ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Kondemnatorne ili dosu uju e presude se donose povodom kondemnatornih tu bi.

Presude prema predmetu odlu ivanja ‡ KONA NOM PRESUDOM se postupak okon ava i njome se odlu uje o osnovanosti tu benog zahtjeva. ‡ ‡ ‡ ‡ . pa je zbog toga i samostalna u tom dijelu. kako glavnim. dok se u drugom dijelu raspravljanje nastavlja. a mogu biti: potpune. nju ne donosi sud po slu benoj du nosti. djelimi ne i dopunske. Ukoliko stranke u roku od 15 dana ne podnesu prijedlog za dono enje dopunske presude. Iako je dono enje ove dopunske presude posljedica propusta suda. ako je uz prijedlog za dono enje dopunske presude podnesena i alba protiv presude. one vi e ne mogu izdejstvovati njeno dono enje. nego samo na prijedlog stranke. pa im ostaje jedino da pokrenu novu parnicu. zbog ega stranke u tom dijelu samostalnosti mogu ulagati i pravni lijek. Me utim. sud ne e dostavljati albu drugostepenom sudu dok ne odlu i o prijedlogu za dono enje dopunske presude i dok ne protekne rok za albu protiv te dopunske presude. tako da se njome odlu uje o svim zahtjevima. Kona na presuda kao dopunska se donosi kada sud propusti da donese potpunu presudu. Kona na presuda kao djelimi na je kona na u dijelu tu benog zahtjeva o kojem se njome odlu uje. tako i sporednim.

‡ Me upresuda ima karakter deklaratorne presude i podobna je za formalnu pravomo nost. izgledi tu enog u povoljan ishod parnice zna ajno umanjuju. ‡ Me upresuda se najvi e koristi u sporovima za naknadu tete. o njemu e sud odlu iti me upresudom. a ni u dijelu predmeta spora. Zbog toga bi sud o ovome morao voditi ra una i da u tom pravcu podsti e stranke. od koga zavisi osnovanost istaknutog tu benog zahtjeva. i bez raspravljanja o visini zahtjeva-nema nepotrebnih tro kova. a to je osnov tu benog zahtjeva. ‡ Odlu ivanje o osnovu tu benog zahtjeva je u funkciji prethodnog materijalnopravnog pitanja. ‡ U sporovima u kojima je istovremeno sporan i osnov i visina tu benog zahtjeva. . ukoliko utvrdi da je osnov tu benog zahtjeva neosnovan. zbog ega e sud donijeti kona nu presudu kojom tu ioca odbija sa tu benim zahtjevom. pa ako je on osnovan.‡ ME UPRESUDA nije kona na presuda i njome se ne odlu uje u cjelini. pa je tu eni u daljem nastavku postupka spreman za mirno okon anje parnice. ve se tom presudom odlu uje samo o jednom elementu predmeta spora u kvalitativnom smislu. jer su tu naj e e sporni isovremeno i osnov i visina tete. sud mo e prvo odlu ivati o osnovu. ‡ Zna aj me upresude je i u tome to se nakon pravomo nog utvr enja postojanja tu benog osnova.

pa ako tu eni do zaklju enja glavne rasprave prizna tu beni zahtjev. u privrednim sporovima i to kad me u strankama nije sporno injeni no stanje po principu: da mihi facto dabo tibi ius. po kome se tu ilac mo e odre i tu benog zahtjeva. sud e bez daljeg raspravljanja donijeti presudu kojom prihvata tu beni zahtjev. ‡ PRESUDA NA OSNOVU PRIZNANJA ILI CONFESSIO je uslovljena na elom dispozitivnosti. kao i u bra nim sporovima kada su ispunjeni uslovi za sporazumni razvod braka. a tu eni mo e priznati tu beni zahtjev.Presude prema postupku koji je prethodio njihovom dono enju ‡ KONTRADIKTORNA PRESUDA je ona koja se donosi uz aktivno u e e obje stranke i u njenom dono enju naj iru primjenu imaju ustanove procesnog prava kao cjelovita procesna institucija za oblikovanje parni nog postupka. npr. . ‡ Presuda bez odr avanja glavne rasprave mo e biti donesena samo izuzetno kad to zakon izri ito predvi a.

jer se priznanje injenica uzima u obzir kao injeni ni osnov presude bez dokazivanja. ali je opozivanje priznanja tu benog zahtjeva mogu e samo do dono enja presude. npr. dok priznanje tu benog zahtjeva po svom sadr aju predstavlja izri itu izjavu volje tu enog kojom on priznaje tu beni zahtjev kao pravnu posljedicu. dok priznanje tu benog zahtjeva od strane tu enog ne mora istovremeno da predstavlja i priznanje injenica. a tu eni ga priznaje. izjava o priznanju injenica ne mora biti data izri ito ve se iz dr anja stranke mo e zaklju iti da ona odre enu injenicu osporava ili ne. Presuda na osnovu priznanja se mo e pobijati albom samo zbog bitnih povreda postupka i zbog nedostataka u izjavi volje (zabluda. prinuda. proizilazi njegova osnovanost po normama materijalnog prava. Ovdje nema ni logi kog silogizma. jer sadr aj presude odre uje tu eni svojim priznanjem tu benog zahtjeva. jer po priznanju tu benog zahtjeva od strane tu enog. jer sud po svom uvjerenju cijeni da li e uzeti u obzir neku injenicu kao osporenu ili priznatu. Za dono enje presude na osnovu priznanja nije potreban prijedlog tu ioca. prevara). tu ilac nema vi e pravni interes za dalje vo enje parnice. radi evazije poreske obaveze.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Priznanje tu benog zahtjeva treba razlikovati od priznanja injenica. odnosno u injeno radi ostvarivanja nedozvoljenog cilja. Zato je kod priznanje tu benog zahtjeva irelevantno da li iz injenica iz kojih tu ilac izvodi svoj tu beni zahtjev. kao to je to kod kontradiktorne presude. . Tako npr. Priznanje tu benog zahtjeva ne smije biti simulovano ili fiktivno. pa opozivanje samo po sebi ne oduzima svako dejstvo priznanja.

a ne i na tu ioca. jer povla enjem tu be tu ilac samo odustaje od zatra ene pravne za tite u konkretnom sporu. a ne ospori tu beni zahtjev. 2. vidi se da nije samo izostanak tu enog razlog za dono enje ove presude.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ KOD PRESUDE NA OSNOVU ODRICANJA ILI ABDICATIO nije potreban pristanak tu enog. analogno tu enom koji priznaje tu beni zahtjev. a ratio legis kontumacione presude le i u zahtjevu za sprje avanje opstruiranja toka parnice. Odricanjem od tu benog zahtjeva tu ilac disponira predmetom spora. U na im parni nim postupcima kontumacija se odnosi samo na tu enog. ali ne e da se upusti u raspravljanje i 3. Ukoliko se tu eni udalji sa ro i ta. Kad tu eni ne do e na pripremno ro i te do njegovog zaklju enja ili na prvo ro i te za glavnu raspravu. s tim da sud ne e donijeti presudu na osnovu odricanja ako ustanovi da je u pitanju zahtjev kojim stranke ne mogu disponirati. Dakle. Ako tu eni do e na ro i te. dok se izjavom o odricanju tu ilac odri e ostvarivanja pravne posljedice na koju se odnosi zahtjev iz tu be. PRESUDA ZBOG IZOSTANKA ILI CONTUMATIO se prema zakonu donosi u tri razli ite situacije: 1. a u oba slu aja sud donosi meritornu presudu. koji u praksi naj e e ini tu eni. Odricanje od tu benog zahtjeva treba strogo razlikovati od povla enja tu be. ali se ne odri e sudske za tite pro futuro. . ako pripremno nije odr ano. pa bi ovu presudu bilo cjelishodnije zvati presuda zbog propu tanja.

Na i zakoni restriktivno odre uju uslove za kontumaciju. Da tu ilac predlo i dono enje presude zbog izostanka. ova presuda se ne bi mogla izre i u slu ajevima kada se ne bi mogla donijeti presuda na osnovu priznanja. a nesumnjivo je da mu je poziv upu en. 4. 3. ‡ ‡ . a to su: 1. jer zakonska presumpcija priznanja tu benih navoda ne mo e imati ja u snagu od izri itog priznanja. a sud ih bez dokazivanja uzima u injeni ni osnov svoje odluke i usvaja tu beni zahtjev. Sud e odgoditi dono enje ove odluke i u slu aju kada nema dokaza da je tu eni uredno pozvan. sud kontumacionu presudu mo e donijeti bez izja njavanja stranaka. Da injenice na kojima se temelji tu beni zahtjev nisu u suprotnosti sa dokazima koje je sam tu ilac podnio ili sa op epoznatim injenicama i 6. Me utim. Presuda zbog izostanka se ne mo e pobijati zbog pogre no i nepotpuno utvr enog injeni nog stanja. Da je tu ilac bio uredno pozvan. 2. Da osnovanost tu benog zahtjeva proizilazi iz injenica navedenih u tu bi. Sud e odgoditi dono enje kontumacione presude ako je potrebno da prethodno pribavi obavje tenja o tome da li se konkretno radi o zahtjevu kojim stranke mogu ili ne raspolagati i 2. Da tu eni nije podneskom osporio tu beni zahtjev. 5. Da ne postoje op epoznate okolnosti iz kojih proizilazi da su tu enog sprije ili opravdani razlozi da do e na ro i te. i uslovna presuda zbog izostanka se mo e donijeti u dva slu aja: 1. U oba ova slu aja.‡ ‡ ‡ Pravna priroda kontumacije polazi od fikcije da tu eni svojom pasivno u priznaje istinitost injeni nih navoda tu be sa kojom je upoznat. ve samo zbog bitne povrede odredaba parni nog postupka i zbog pogre ene primjene materijalnog prava. Uz navedeno.

Rje enja
‡ Rje enja se u parni nom postupku donose kad sud odlu uje o nekim procesnim pitanjima, a samo izuzetno i o tu benom zahtjevu, i to u postupku za izdavanje platnog naloga i u postupku zbog smetanja posjeda. ‡ Sva rje enja suda se mogu podijeliti u dvije grupe: 1. Rje enja kojima se parnica okon ava bez odlu ivanja o osnovanosti tu benog zahtjeva i 2. Rje enja kojima se odlu uje o nekom procesnom pitanju koje se ti e upravljanja postupkom. Razlika izme u ove dvije grupe rje enja je, kako u njihovom dejstvu, tako i u procesnoj formi u kojoj se donose.

‡ Prvom grupom rje enja, kojima se okon ava parnica bez odlu ivanja, odnosno odbacuje se tu ba kao nedopu tena, sud je vezan, pa u pravilu, protiv ovih rje enja stranke mogu ulagati samostalnu albu. ‡ Za drugu grupu rje enja, kojima se odlu uje o raznim pitanjima koja se ti u upravljanja parnicom, sud nije vezan i mo e ih izmjeniti ili ukinuti, pa protiv ovakvih rje enja alba nije uop e dopu tena ili nije dopu tena posebna alba. ‡ U slu ajevima kada se rje enje ne dostavlja pismeno, ono prema strankama ima u inak im je objavljeno. ‡ Pismeni sastav rje enja treba uvijek sadr avati uvod i izreku, a obrazlo enje samo ako rje enje mora biti obrazlo eno. ‡ Kad se stranci u rje enju nala e izvr enje kakve radnje, odredit e se i rok u kojem je stranka tu radnju du na izvr iti, to predstavlja paricioni rok, a on, ako nije druga ije odre eno, iznosi 15 dana kao i kod presude.

Pravomo nost presude
‡ Donesena presuda je konkretizacija pravne norme i ona je zakon za stranke, a kod svakog dobrog pravosu a presuda sadr i tri osnovne vrijednosti: zakonitost, efikasnost i pravnu sigurnost, s tim da sve vrijednosti nisu jednako vrijedne, jer je prvo zakonitost, a potom efikasnost i pravna sigurnost. Uslove pod kojima se mo e i dokle se mo e preispitivati zakonitost donesene presude, odre uje upravo ustanova pravomo nosti. Zato je pravomo nost i u slu bi pravne sigurnosti, jer pravomo nost obezbje uje snagu donesene presude. Istina, time se ostavlja mogu nost da pravomo nost stekne i nepravilna presuda, ali slu ajevi dono enja nepravilne presude moraju biti svjesno rtvovani razlozima pravne sigurnosti, koje obezbje uje pravomo nost. Najva nije dejstvo donesene presude je u tome to ona obavezuje sud koji je donosi, pa je on sam ne mo e ni ukiniti, niti preina iti. Od momenta dostavljanja presude strankama, po inje te i rok za albu, pa nastupanje dejstva pravomo nosti zavisi od toga da li e se postupak okon ati u prvom ili drugom stepenu. Uva avaju i vrstu posljedica koje proizvodi pravomo na presuda, u teoriji se pravi razlika izme u pravomo nosti u procesnopravnom i materijalnopravnom smislu.

‡ ‡

‡

Procesna ili formalna i materijalna pravomo nost
‡ Presuda koja se vi e ne mo e pobijati redovnim pravnim lijekovima, sti e svojstvo tzv. formalne ili procesne pravomo nosti. ‡ Nastupanjem procesne pravomo nosti, donesena presuda se vi e ne mo e ukloniti u postupku u kome je donesena, pa to stranke mogu posti i jedino prijedlogom za povra aj u pre a nje stanje. ‡ Za svaku stranku presuda je pravomo na isticanjem roka za albu, a to zna i u razli ito vrijeme, jer i rokovi naj e e isti u u razli ito vrijeme. Ovakva mogu nost sticanja pravomo nosti za jednu stranku, nezavisno od nastupanja prema drugoj stranci, naziva se podijeljenom pravomo no u, za razliku od jedinstvene, do koje dolazi u istom momentu za obje stranke. Ako presuda sti e svojstvo pravomo nosti u drugom stepenu, tada ona nastupa istovremeno sa momentom dono enja drugostepene presude.

‡ Materijalna pravomo nost se ti e sadr aja presude i ispoljava se u njenom dejstvu, pa je pravomo nost ograni ena samo na one injenice prema kojima se opredjeljuje osnov tu benog zahtjeva, a koje su se dogodile prije dono enja presude. ‡ Pravomo nost je, s obzirom na svoja dejstva koja proizvodi, ustanova procesnog prava, jer proizvodi samo procesne posljedice, a ne materijalne, jer cilj pravne za tite iz presude nije da stvara pravne odnose me u strankama, nego titi postoje e. ‡ Jedinio, kada norme materijalnog prava za pravomo nu presudu vezuju nastanak ili promjenu u pravnom odnosu, a to je prava rijetkost, tada takva presuda ima karakter pravnorelevantne injenice materijalnog prava.

odnosno razlikovanje u odnosu na neki drugi tu beni zahtjev. ve slu i samo za njegovu individualizaciju. Povreda pravila o pravomo nosti ili res iudicata predstavlja apsolutno bitnu povredu postupka.kao to je kondemnatorna presuda. Svaki drugi organ je du an pravomo no donesenu odluku da stavi u osnov svoje odluke. kao organa dr avne vlasti. ako je podobna za izvr enje. pa ona jednako obavezuje i sud i stranke. autoritet pravomo nosti presude ne proizilazi primarno iz njene istinitosti. mjerovan je tu beni zahtjev kao predmet odlu ivanja. a za odre ivanje identiteta predmeta spora. Zapamtite. injeni ni i pravni osnov sam po sebi nije mjerodavan za odre ivanje identiteta predmeta spora. jer sud ne mo e ponovo na zahtjev stranke donijeti u istom predmetu novu presudu. kada se pravno pitanje o kojem je pravomo no presu eno. iako se i ona pretpostavlja i podrazumjeva. ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ . preduslov za izvr nost presude. Pravomo nost je. to je isto kao i u angloameri kom pravu. u pravilu. pojavljuje kao prethodno pitanje.Res iudicata ‡ Dejstvo materijalne pravomo nosti naziva se i dejstvom presu ene stvari ili res iudicata. nego iz autoriteta akta suda.

‡ KOD OBJEKTIVNE GRANICE PRAVOMO NOSTI. s obzirom na lica i 3. odluke sti u dejstvo pravomo nosti i u onom dijelu u kome sud prokora uje tu beni zahtjev. s obzirom na predmet odlu ivanja. ‡ U na em pravu. 2. zbog ega predmetom pravomo nosti ne mogu biti obuhva eni oni elementi raspravljanja i odlu ivanja koji se unose u obrazlo enje odluke. s obzirom na vrijeme koje je mjerodavno za presu ivanje.Granice pravomo nosti ‡ Odre uju se sa tri aspekta: 1. . jer sud na prekora enje tu benog zahtjeva ne pazi po slu benoj du nosti. Subjektivno. ‡ Jednom rije ju. Vremenski. ne sti u dejstvo pravomo nosti oni elementi raspravljanja iz kojih se izvodi silogisti ki zaklju ak o osnovanosti tu benog zahtjeva. Objektivno. dejstvom pravomo nosti je zahva en samo dispozitiv presude.

Dakle. pa ovo dejstvo presuda ima i prema neposrednom posjedniku stvari. u ostvarivanju svog regresnog zahtjeva. npr. intervencijsko dejstvo presude se prote e i na obrazlo enje presude. presuda kojom se utvr uje da brak postoji ili ne. npr. . a samo izuzetno.‡ KOD SUBJEKTIVNE PRAVOMO NOSTI. ‡ Od dejstva pravomo nosti treba znati razlikovati intervencijsko dejstvo presude. intervencijsko dejstvo presuda ispoljava samo u parnici koju pokre e stranka iz glavne parnice prema tre em licu. ‡ Za razliku od pravomo nosti. ovo dejstvo se u principu prote e samo na stranke. a to zna i da se presuda ne mo e osporavati zbog nepravilne injeni ne i pravne ocjene. presuda mo e da proizvodi dejstvo pravomo nosti erga omnes. ‡ Pro ireno dejstvo pravomo nosti presuda ima prema pravnim sukcesorima (univerzalnim i singularnim). jer oni svoj polo aj izvode iz polo aja prethodnika.

nisu podobna za pravomo nost rje enja kojima se upravlja parnicom. to su ona rje enja kojima se parnica okon ava odbacivanjem tu be zbog neke procesne pretpostavke. treba re i da sva rje enja protiv kojih je dopu tena posebna alba. na osnovu injenica koje su nastale nakon zaklju enja glavne rasprave. to je relevantan momenat za odre ivanje vremenskog doma aja pravomo nosti. jer ona proizvode dejstvo samo unutar parnice. stranka koja je propustila da iznese sve pravno relevantne injenice zbog toga to joj nisu bile poznate do zaklju enja glavne rasprave. mo e tra iti ponavljanje postupka. ‡ Me utim. . stranke mogu pokretati novu parnicu sa istim tu benim zahtjevom. ‡ Kad je u pitanju pravomo nost rje enja. kao i rje enja kojim se odlu uje o tu benom zahtjevu zbog smetanja posjeda i platni nalog. podobna su i za pravomo nost. ali ne mo e na osnovu tih injenica pokretati novu parnicu sa istim tu benim zahtjevom. ‡ U pravilu.‡ ZA VREMENSKU GRANICU PRAVOMO NOSTI je mjerodavan momenat okon anja glavne rasprave. ‡ Zato. ‡ Da znate.

Pravni lijekovi albu. ‡ alba kao pravni lijek je procesnopravno u slu bi ostvarivanja albe kao prava. mo emo promatrati kao pravo i kao pravni lijek. nego zakonitost primjene odre enog pravnog pravila u dono enju odluke mora biti zagarantovano najve em pravosudnom organu onog suvereniteta od koga poti e zakon koji se primjenjuje. kao redovni pravni lijek. mada za preispitivanje zakonitosti dvostepenost nije dovoljna. ‡ . ‡ Ostvarivanje albe kao prava je imalo za posljedicu oblikovanje postupka na principu dvostepenosti.

usljed koje se alba odbacuje kao nedopu tena. devolutivnost zna i zasnivanje nadle nosti vi eg suda u odnosu na onog koji je donio pobijanu presudu. tada nastupa prekluzija. alba je jedini redovni pravni lijek. ‡ Vanredni pravni lijekovi su: revizija i prijedlog za ponavljanje postupka. a ukoliko se alba ne ulo i u predvi enom roku. ‡ Osnovno obilje je redovnog pravnog lijeka je: suspenzivnost. . devolutivnost i prekluzivnost.‡ Pravni lijekovi se dijele na redovne i vanredne. dotle se vanredni pravni lijekovi ula u protiv pravomo nih presuda. pa dok se redovni ula u protiv nepravomo nih presuda i njihovim ulaganjem se odla e dejstvo pravomo nosti. ‡ Prema BH parni nim postupcima. ‡ Suspenzivnost podrazumjeva odlaganje nastupanja pravomo nosti pobijane odluke.

appellatio ‡ Protiv svake presude kao zavr nog akta kojim se okon ava parnica u prvom stepenu. pa se stranke mogu odre i albe samo dok im to pravo pripada. preina iti napadanu odluku u korist onih stranaka koje nisu ulo ile pravni lijek. jer sud nije ovla ten i du an povodom albe izjavljene u korist jedne od stranaka. mo e se ulagatu alba bez izuzetka. ‡ alba kao pravo je svakome ustavom zagarantovano. a od albe koju je stranka ve ulo ila. ukoliko razlozi koji govore u prilog aloca idu i u prilog onih koji se nisu alili. pa do isticanja roka za albu. odnosno od momenta dono enja presude. Izjave o odricanju i opozivanju od pravnog lijeka su neopozive. mo e odustati sve do dono enja odluke vi eg suda.alba . . ‡ U parni nom postuku ne vrijedi pravilo beneficium cohaesionis. odnosno povlastica povezanosti.

a jedino se presuda na osnovu priznanja i presuda na osnovu odricanja ne mogu pobijati zbog nepotpuno i neta no utvr enog injeni nog stanja. vi e na vje bama kroz prakti ne primjere. BH zakoni klasifikuju u tri grupe: 1. jer je osnov za njihovo dono enje priznanje odnosno odricanje od tu benog zahtjeva.‡ O obliku. ‡ Pretpostavke za izjavljivanje albe su: dopu tenost. . sadr aju i pretpostavkama za izjavljivanje albe. ‡ Sve presude mogu se. Pogre no i nepotpuno utvr eno injeni no stanje i 3. ‡ Sve razloge za ulaganje albe. dovoljno je da se iz nje vidi koja se presuda pobija i ko je pobija. Nepravilna primjena materijalnog prava (error in iudicando). ‡ Da bi alba bila podobna za odlu ivanje. Bitne povrede parni nog postupka (error in procedendo). jer je presuda zasnovana na injenicama koje je tu ilac istakao u tu bi i nisu bile predmet utvr ivanja od strane suda. blagovremenost i formalna urednost. a ovom prilikom se isti e: ‡ alba se podnosi u pismenom obliku. pobijati iz svih ovih razloga. 2. ni zbog nepravilne primjene materijalnog prava. u pravilu. ‡ Presuda zbog izostanka se ne mo e pobijati samo zbog nepotpuno i nepravilno utvr enog injeni nog stanja.

ali same po sebi ne sprje avaju nastupanje njenih pravnih dejstava. Ovakve povrede su taksativno utvr ene ZPP-ima u cilju otklanjanja svake neizvjesnosti u pogledu njihove prirode. veliki zna aj ima obrazlo enje kojim se onemogu ava da se odluka o osnovanosti tu benog zahtjeva donosi bez formiranog uvjerenja ili da se proizvoljnost predstavlja kao uvjerenje. povrede koje se ti u sposobnosti stranaka. npr. Povrede pravila o procesnim pretpostavkama. APSOLUTNO BITNE POVREDE ODREDABA PARNI NOG POSTUPKA samim svojim postojanjem dovode do ni tavosti donesene presude. to je u slu bi ve e pravne sigurnosti. Povrede koje se ti u osnovnih na ela postupka i 3. nadle nosti suda. 2. ‡ ‡ . Relativno bitne povrede. Mo emo ih sistematizovati u sljede e grupe: 1. pa im je posljedica neposredno ukidanje donesene presude. bez obzira da li su u konkretnoj parnici imali neki uticaj na dono enje pravilne odluke. dijelimo na: 1. Sve povrede. Povrede koje se ti u pismene izrade presude.Error in procedendo ili bitne povrede odredaba parni nog postupka ‡ ‡ ‡ Nepravilno preduzete ili ni tave radnje su samo razlog za tra enje poni taja te presude. U ovom kontekstu. Apsolutno bitne povrede i 2. s obzirom na njihovo dejstvo. nedostaci predmeta spora-res iudicata i lis pedens.

‡ Na apsolutno bitne povrede postupka. a to je upravo imalo za posljedicu nepravilno utvr enje injeni nog stanja. npr. ‡ Kako bitne povrede proizvode ni tavost donesene presude. zato drugostepeni sud presudu ukida i predmet vra a na ponovno raspravljanje. . drugostepeni sud pazi po slu benoj du nosti. sud pazi po prigovoru stranke.‡ ZA RELATIVNO BITNE POVREDE ODREDABA PARNI NOG POSTUPKA bitno je postojanje uzro noposljedi ne veze izme u povrede i donesene presude. a na relativno bitne povrede. sud odbije prijedlog stranke da se izvede odre eni dokaz.

‡ Sud i na jedno i drugo injeni no stanje ne pazi po slu benoj du nosti. iako bi na osnovu izvedenih dokaza trebalo da se izvede suprotan zaklju ak. Nepravilno utvr eno injeni no stanje i 2. nego po prigovoru stranaka. ‡ Nepravilno utvr eno injeni no stanje imamo kada sud uzme da je odre ena injenica istinita.Pogre no i nepotpuno utvr eno injeni no stanje ‡ Nedostaci u injeni nom osnovu presude mogu biti: 1. . Nepotpuno utvr eno injeni no stanje. ‡ Nepotpuno utvr eno injeni no stanje postoji kad sud propusti da uzme u osnov odlu ivanja sve pravnorelevantne injenice.

a drugostepeni sud je du an da uzme u obzir nove injenice i nove dokaze kad rje ava o albi. . ukoliko se pojavi opravdana sumnja prilikom rje avanja o albi da injenice nisu pravilno utvr ene. s tim da je sve ovo u slu bi materijalne istine. zbog zabrane devolucije nadle nosti. ‡ Stranke imaju mogo nost da i u albi iznose nove injenice i nude nove dokaze.‡ Me utim. ali ako nisu bili izneseni u prvostepenom postupku. u slu bi je na ela materijalne istine ovla tenje drugostepenog suda. da ukine prvostepenu presudu i predmet vrati na ponovno odlu ivanje. bez obzira da li su u to vrijeme postojali i bez obzira da li je za njih stranka znala ili nije. to predstavlja ustanovu beneficium novorum. Drugostepeni sud ne mo e sam raspravljati i odlu ivati na bazi nove procesne gra e.

to je veliki posao suda.Pogre na primjena materijalnog prava ili error in iudicando ‡ U vr enju sudske funkcije. pa je zbog toga sud du an da poznaje pravo ± iura novit curia. ni konkretni. nepravilna primjena materijalnog prava je posljedica pogre ne pravne kvalifikacije predmeta spora. . ‡ Naj e e. pa je zato nu no njihovo tuma enje u primjeni za svaki konkretni slu aj. sud je vezan samo za zakon. ‡ U pravilu. ali nikako sudovi ne smiju stvarati pravo. zakoni nisu ni potpuni. ni jasni. pa na nepravilnu primjenu materijalnog prava drugostepeni sud pazi ex officio.

onda i drugostepeni sud ima puna jurisdikciona ovla tenja. pa je to zato samo nastavak prvostepenog postupka i oblikovan je po istim principima kao i prvostepeni postupak. pa je tako i uobli en drugostepeni postupak. ‡ Zato. ako se pobijana presuda preispituje na osnovu iste procesne gra e koja je bila pred prvostepenim sudom. odnosno da ukine prvostepenu presudu i predmet vrati na ponovno raspravljanje i odlu ivanje. pa se na ovaj na in onemogu ava devolucija nadle nosti.Postupak pred drugostepenim sudom ‡ Drugostepeni sud je ovla ten da cijeli spor ponovo raspravlja i donosi odluku na bazi nove procesne gra e. do e do zaklju ka da odluka prvostepenog suda nije pravilna. . ‡ Ali. odnosno ne mo e neposredno presu ivati. Sud tada ima samo kasatorna ovla tenja. odnosno mo e neposredno presuditi o predmetu spora. odnosno preuzimanje ovla tenja prvostenog suda. na osnovu nove procesne gra e koja je iznesena tek u albi. ako drugostepeni sud. tada nema jurisdikciona ovla tenja.

i to u vije u od trojice sudija. ‡ . bez rasprave u zatvorenoj sjednici. ako je prvostepeni to propustio da u ini. s tim da e i drugostepeni sud odlu ivati o dopu tenosti albe. odbacuje albu kao nedopu tenu.Podno enje i odlu ivanje o albi alba se uvijek podnosi putem prvostepenog suda koji je donio o albenu odluku. u pravilu. ‡ Sudija prvostepenog suda utvr uje da li su ispunjene procesne pretpostavke za ulaganje albe i ukoliko utvrdi da nisu. ‡ Odlu ivanje u sjednici vije a drugostepeni sud o albi odlu uje.

ili 2. drugostepeni sud ima potpuna jurisdikciona ovla tenja. Da ukine donesenu presudu i predmet vrati na ponovno raspravljanje i odlu ivanje. s tim da princip o zabrani devolucije nadle nosti ne dopu ta da se na raspravi pred drugostepenim sudom izvode novi dokazi. a nedostatak se ne mo e otkloniti bez izvo enja dokaza. .‡ Ukoliko drugostepeni sud utvrdi da prvostepeni nije mogao na osnovu izvedenih dokaza da stekne uvjerenje o ta nosti spornih injenica ili je stekao pogre no uvjerenje. ‡ Zapamtite. tada mo e: 1. ‡ Vije e drugostepenog suda mo e odlu ivati na raspravi samo ukoliko smatra da je radi pravilnog utvr ivanja injeni nog stanja potrebno da se ponovo izvedu ve izvedeni dokazi. koji nisu bili izvedeni u raspravi pred prvostepenim sudom. Da otvori raspravu pred drugostepenim sudom. odnosno da se ponove ve izvedeni dokazi. samo na podru ju primjene normi materijalnog prava.

Ponavljam. odnosno drugostepenom postupku. tako da ako stranka pobija presudu samo u jednom dijelu. instanciono se mo e odlu ivati samo o onome o emu je vo ena parnica. na e pravo je ukinulo ustanovu nu nog punomo nika. na elo dispozitivnosti trpi zna ajna ograni enja u korist na ela oficijelnosti. ‡ Kad su u pitanju granice u pogledu obima pobijanja.Granice ispitivanja prvostepene presude ‡ U albenom. pa su enje mimo i preko tu benog zahtjeva predstavlja prekora enje i razlog je apsolutne ni tavosti. drugostepeni sud ispituje prvostepenu presudu u onom dijelu u kome se ona pobija albom. . kako bi je stranke mogle koristiti i bez stru nog punomo nika. dok u dijelu u kome se pobija. te bi bez oficijelnih du nosti suda. mo e do i do ukidanja ili preina enja presude. ‡ Kad su u pitanju granice u pogledu predmeta pobijanja. tada dio u kome stranka presudu ne pobija postaje pravomo an. ‡ Na elo oficijelnosti u albenom postupku je nagla enije jer je alba sasvim pojednostavljena. stranke same snosile posljedice svoje neukosti.

drugostepeni sud e postupiti na jedan od na ina: 1. Ukinu e prvostepenu presudu i dostaviti predmet prvostepenom sudu na ponovno raspravljanje i odlu ivanje. drugostepeni sud uvijek pazi ex officio na apsolutno bitne povrede parni nog postupka i na nepravilnu primjenu materijalnog prava. 3. ‡ Da znate. 4. Ukinu e prvostepenu presudu i odbaciti tu bu ili 5. ‡ U zavisnosti od toga da li je alba dopu tena. 2. bez obzira na to da li alba sadr i razloge pobijanja ili ne. Odbaci e albu kao nedopu tenu. a zatim da li je osnovana. Odbi e albu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu. . Preina i e prvostepenu presudu. albeni prijedlog nije obavezan elemenat albe.‡ Kad su u pitanju granice u pogledu razloga pobijanja.

a ne osnovanost albe. . ‡ Kada je u pitanju pravni interes. ‡ Kad su u pitanju sporovi male vrijednosti.Odbacivanje albe ‡ Nedopu tenu albu sud odbacuje rje enjem bez raspravljanja o njenoj osnovanosti. neblagovremena ili kada je nedopu tena u u em smislu. od njega zavisi dopu tenost. ‡ Nedopu tena alba u u em smislu je ako je izjavljena od lica koje nije ovla teno za njeno podno enje ili je ulo ena od lica bez postojanja pravnog interesa. to zna i da ona ne proizvodi nikakva dejstva. pa pravni interes za ulaganje albe stranka ima samo onda kada albom mo e izdejstvovati za sebe povoljniju presudu. ‡ alba je nepotpuna kada ne sadr i oznaku presude koja se pobija i potpis alioca. kada je nepotpuna. ona je neblagovremena. ‡ Ako se alba ulo i po proteku zakonskog roka. ‡ alba je nedopu tena. alba protiv presude se ne mo e ulagati zbog relativno bitnih povreda postupka.

albi ne e udovoljiti. ‡ Ukidanje prvostepene presude i vra anje predmeta prvostepenom sudu na ponovno raspravljanje i odlu ivanje se de ava kada je alba osnovana. Nedostatak koji se ti e bitne povrede postupka. ‡ Prema tome. a presuda nepravilna i nezakonita. . nepravilna primjena materijalnog prava predstavlja razlog za pobijanje donesene presude. otklanja prvostepeni sud pred kojim su ti nedostaci i nastali. to ona odga a nastupanje pravomo nosti i to pravomo nost nastupa u drugom stepenu-dono enjem drugostepene presude. Zato.Odbijanje albe ‡ Kada drugostepeni sud utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija. nego e je odbiti kao neosnovanu i potvrditi presudu prvostepenog suda. kao ni razlozi na koje sud sam pazi ex officio. dejstvo koje proizvodi neosnovana alba se sastoji u tome.

‡ Povreda normi procesnog prava naj e e ima za posljedicu nepravilno utvr eno injeni no stanje. a povreda normi materijalnog prava ima za posljedicu nepotpuno utvr eno injeni no stanje. ‡ Drugostepeni sud ukida prvostepenu presudu i kada na e da je nepravilno i nepotpuno utvr eno injeni no stanje na kojem je ta presuda zasnovana. pa je tada potrebno prikupiti novu procesnu gra u. .‡ Drugostepeni sud koji ukida presudu. po na elu sudske nezavisnosti. ni i sud. du an je da u rje enju kojim ukida prvostepenu presudu navede povrede koje su u injene i u emu se one sastoje. me utim. nije vezan za pravna shvatanja vi eg suda. te se predmet uvijek vra a prvostepenom sudu. kao i upute koje se ti u utvr enja novih injenica i izvo enja novih dokaza. obavezni su za prvostepeni sud.injenice i dokaze. ‡ Upute koje se ti u otklanjanja povreda normi procesnog prava.

ali je nepravilno primjenio norme materijalnog prava. Zbog povrede normi procesnog prava. 2. . s tim da se ovdje zapravo i ne radi o preina enju presude. onda kada je prvostepeni sud napadnutom presudom prekora io tu beni zahtjev. ali onda kada drugostepeni sud na istim injenicama i dokazima izvede druga iji injeni ni zaklju ak o ta nosti pravno relevantnih injenica u odnosu na zaklju ak prvostepenog suda. preina enje prvostepene presude i reformatio in peius ‡ Ukidanje prvostepene presude i odbacivanje tu be imamo: 1. Ako o tu benom zahtjevu ve te e parnica. Ako je o tu benom zahtjevu sklopljeno poravnanje. Zbog nepravilno utvr enog injeni nog stanja. Kada utvrdi da je prvostepeni sud potpuno i pravilno utvrdio injeni no stanje. nego o ukidanju onog njenog dijela u kome je tu beni zahtjev prekora en. 2. 3. Ako je o tu benom zahtjevu ve donesena prvomo na presuda i 3. ‡ Preina enje prvostepene presude vr i drugostepeni sud iz razloga: 1.Ukidanje prvostepene presude i odbacivanje tu be.

albeni sud ne mo e preina iti presudu na tetu stranke koja se alila. odnosno preina iti je i onda kada stranka tra i da se ona ukine. to zna i da ishod odlu ivanja pred drugostepenim sudom po albi koja je usvojena. nego da mu je alba odbijena. ne mo e biti manje povoljan po alioca. zna i da albeni sud nije vezan prijedlogom alioca. ‡ Me utim. te zbog toga albeni sud mo e ukinuti presudu i onda kada stranka tra i njeno preina enje.‡ Reformatio in peius. . pod uslovom da je samo ta stranka podnijela albu ± princip zabrane reformatio in peius.

‡ Mogu nost ulaganja albe protiv rje enja trpi zna ajne izuzetke: 1. Protiv drugih nije dopu tena samostalna alba. Protiv jednih rje enja nije uop e dopu tena alba i 2. npr. zbog nepostojanja neke od procesnih pretpostavki. protiv rje enja nije. ‡ Samostalna alba je u pravilu dopu tena protiv onih rje enja prvostepenog suda koja sprje avaju dalji nastavak postupka. odnosno sprje avaju okon anje postupka dono enjem meritorne odluke.alba protiv rje enja ‡ Dok je protiv presude prvostepenog suda alba uvijek dopu tena. . samostalna alba je dopu tena protiv rje enja kojim se odbacuje alba kao nedopu tena.

nemogu nost pobijanja rje enja kojim sud odre uje ro i te. Uva iti albu. ili rje enje o isklju enju javnosti i sl. ili rje enje sudije koje se ti e pripremanja glavne rasprave ili upravljanja postupkom i sl. . ‡ Rje avaju i o albi protiv rje enja. Odbiti albi i 3.‡ Nesamostalna ili vezana alba se ula e protiv onih rje enja prvostepenog suda koja se ti u upravljanja postupkom. uglavnom kod rje enja kojima se odlu uje o raznim procesnim pitanjima. Odbaciti albu. drugostepeni sud mo e: 1. shodno se primjenjuju procesna pravila o albi protiv presude. alba protiv rje enja koje se odnosi na rukovo enje glavnom raspravom. npr. 2. ‡ Nedopu tena alba protiv rje enja zna i da je isklju ena. ali se njima ne dovodi u pitanje dalje odvijanje i okon anje postupka. ‡ U postupku po albi protiv rje enja. npr.

. nego donijeti i novu odluku kojom odlu uje o predmetu spora.VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI Revizija ‡ Vanredni pravni lijekovi se ula u protiv pravomo nih sudskih odluka i njihovo ulaganje ne sprje ava mogu nost prisilnog izvr enja napadnute odluke revizijim ili ponavljanjem postupka. ‡ Revizija nije dopu tena u posesornim. ‡ Zajedni ko kod obje ove ustanove je da su uobli ene kao pravni instrumenti u slu bi garancija kojima se obezbje uje ve i stepen zakonitosti u vr enju sudske funkcije. ne samo ukinuti odluku ni eg suda. mali nim i bra nim sporovima. ‡ Razlika izme u ove dvije ustanove je u tome to kasacioni sud ne mo e izmjeniti odluku ni eg suda i donijeti drugu odluku. a kasacije u Francuskoj. ‡ Ustanova revizije je nastala u zemljama germanskog prava. dok revizijski sud mo e.

. pa se ona ne mo e izjaviti zbog povrede pravila o: 1. 3. a to su: sporovi za zakonsko izdr avanje i sporovi iz porodi nih odnosa. ako je protivno zakonu bila isklju ena javnost sa glavne rasprave. Na ela javnosti. ‡ Ipak. Mo e se ulo iti samo protiv odre enih drugostepenih presuda kod kojih je primjenjen materijalni zakon BiH ili entiteta. Su enju na osnovu glavne rasprave. Mjesnoj nadle nosti.‡ Revizija je devolutivan. ‡ Revizija se mo e ulo iti zbog bitnih povreda parni nog postupka i nepravilne primjene materijalnog prava. bez obzira da li je povreda u injena pred prvostepenim ili drugostepenim sudom. revizija se mo e ulagati bez obzira na vrijednost predmeta spora kad su ti sporovi taksativno navedeni u zakonima. 4. Revizija se mo e ulagati samo protiv pravomo nih drugostepenih presuda i 2. s tim da i ovdje postoje ograni enja. 2. ‡ Pri odre ivanju dopu tenosti pobijanja drugostepenih pravomo nih presuda revizijom. Ne bis in idem. pravomo na prvostepena presuda suda se ne mo e pobijati revizijom. odnosno me unarodni ugovori. ‡ Dakle. prekluzivan i nesuspenzivan vanredni pravni lijek i dvostruko je ograni ena: 1. ‡ Revizija se mo e izjaviti zbog apsolutno bitnih povreda. zakonodavac se rukovodi sa dva kriterija: kriterij vrijednosti i kriterij prirode predmeta spora.

u granicama razloga navedenih u reviziji. od dana dostavljanja strankama prepisa presude. u pravilu. ‡ Revizija je ne samo devolutivan. ‡ Revizijski sud ispituje pobijanu pravomo nu drugostepenu presudu samo u onom dijelu u kome se ona pobija revizijom i.‡ Zbog relativno bitnih povreda postupka. ‡ Nepravilno utvr eno injeni no stanje ne mo e biti revizijski razlog. nego i prekluzivan pravni lijek i ula e se u roku pd 30 dana. ‡ O reviziji odlu ujuju vrhovni sudovi entiteta u BiH u vije u petorice. ‡ Zbog pogre ne primjene materijalnog prava. revizija se mo e izjaviti bez ikakvih ograni enja. revizija se mo e ulo iti samo ako je takva povreda u injena u postupku pred drugostepenim sudom. .

s tim da prvostepeni sud nije ovla ten da odbaci reviziju koja je podnesena iz razloga zbog kojih se po zakonima ne mo e izjaviti. kao i odluke albenog suda. Nakon izja njenja o reviziji ili po proteku roka od 8 dana za odgovor. nema pravo da izjavi reviziju protiv pravomo ne presude donijete u drugom stepenu. stranka koja nije izjavila albu protiv prvostepene presude. s tim da je revizija uvijek dopu tena protiv rje enja drugostepenog suda kojim se alba odbacuje. ‡ Revizija jeste devolutivan pravni lijek.‡ Va no je znati. pod uslovom da prvostepena presuda nije izmjenjena na njenu tetu. . ‡ Revizija protiv rje enja je dopu tena samo protiv pravomo nih drugostepenih rje enja kojima se postupak pred sudom zavr ava. prvostepeni sud sa svim spisima dostavlja reviziju revizijskom sudu. ali se podnosi sudu koji je odluku donio u prvom stepenu. preko drugostepenog suda. odnosno potvr uje rje enje prvostepenog suda o odbacivanju revizije. ‡ Odluke koje donosi revizijski sud su iste po svojoj sadr ini.

kontradiktornosti. ‡ Razloge za ponavljanje postupka mo emo svrstati u tri grupe. neovisno od toga da li je postupak zavr en presudom ili rje enjem. . zbog: povrede na ela nepristrasnosti. pod uslovom da je tim odlukama pravomo no postupak okon an. nedostataka koji se ti u stranaka i zastupanja u parnici i povrede pravila ne bis in idem. ponavljanje postupka se ne e mo i tra iti ako su oni bezuspje no bili izneseni u ranijem postupku. 2. ni iz svih ovih razloga apsolutne ni tavosti. i to zbog: 1.Ponavljanje postupka ‡ Ovo je vanredni pravni lijek koji ula u stranke i mo e se tra iti. Novih injenica i dokaza. Nekih apsolutno bitnih povreda parni nog postupka. Protivpravnih radnji i krivi nih djela i 3. ‡ Ponavljanje postupka se ne mo e tra iti zbog nepravilne primjene materijalnog prava. Me utim. ‡ Ponavljanje postupka zbog nekih apsolutno bitnih povreda parni nog postupka je dozvoljeno npr.

Da li po injeno krivi no djelo. i b) ako stranka sazna za nove injenice i dokaze na osnovu kojih je za stranku mogla biti donesena povoljnija odluka da su te injenice i dokazi bili upotrijebljeni u ranijem postupku. kao razloge za ponavljanje postupka ubrajamo: a) ako je odluka zasnovana na drugoj odluci suda ili organa. ili ako je isprava falsifikovana ili je u njoj ovjereni sadr aj neistinit. . odnosno poni tena. ili ako je do odluke suda do lo usljed krivi nog djela sudije. dokazuje se pravomo nom osu uju om presudom donesenom u krivi nom postupku. protivne stranke ili nekog tre eg lica. ukinuta. ‡ U nove injenice i nove dokaze. Sud mo e dozvoliti ponavljanje postupka samo ako stranka bez svoje krivice nije mogla da te okolnosti iznese ranije. pa ta odluka bude pravomo no preina ena.‡ Ponavljanje postupka se mo e tra iti i zbog protivpravnih radnji koje predstavljaju krivi na djela. zakonskog zastupnika odnosno punomo nika stranke. npr. prije pravomo nosti odluke. ako se odluka zasniva na la nom iskazu svjedoka ili vje taka.

onda se ponavljanje mo e zahtjevati i nakon proteka objektivnog roka. Podno enje prijedloga i utvr ivanje pretpostavki za ponavljanje postupka.Rokovi za tra enje ponavljanja postupka. 2. postupak i nadle nost ‡ Za tra enje ponavljanja postupka predvi ena su dva roka: subjektivni i objektivni. ‡ Me utim. ako se ponavljanje tra i zbog povrede na ela kontradiktornosti i povrede pravila o strana koj i parni noj sposobnosti i pravila o njihovom pravilnom zastupanju. pa kada protekne ovaj rok. ‡ Subjektivni rok traje 30 dana od dana kada je stranka saznala za postojanje razloga za ponavljanje postupka. . pod uslovom da se samo po tuje subjektivni rok. ‡ Objektivni rok traje 5 godina od pravomo nosti odluke. Ponovno raspravljanje. ‡ Postupak ponavljanja se odvija u tri faze: 1. ponavljanje se ne mo e tra iti ni pod uslovom da subjektivni rok jo nije ni po eo da te e. odnosno od kada je stekla mogu nost da taj razlog upotrijebi. Raspravljanje o osnovanosti prijedloga za ponavljanje i 3.

Zbog navedenog. s tim da sud odlu uje samo u granicama razloga koji su navedeni u prijedlogu. dozvoljena je posebna alba. ‡ Protiv rje enja o prijedlogu za ponavljanje. donosi se odluka u vidu rje enja kojim se odbija ili usvaja prijedlog za ponavljanje. u pravilu. ‡ Nakon odr anog ro i ta za raspravljanje o osnovanosti prijedloga. . nadle an je sud koji je donio odluku u prvom stepenu. ‡ Izuzetno. prijedlog za ponavljanje postupka je u pravilu remonstrativan i nedevolutivan pravni lijek. onda o prijedlogu odlu uje taj sud.Faze ponavljanja postupka ‡ Kod pretpostavki za odlu ivanje o prijedlogu. ako se razlog ponavljanja postupka odnosi isklju ivo na postupak pred vi im sudom. ‡ O osnovanosti prijedloga za ponavljanje postupka raspravlja se na ro i tu.

ali samo ako su ta rje enja podobna za materijalnu pravomo nost. sud odlu uje koji e postupak prekinuti. ‡ Zbog navedenog. tada e se prijedlog smatrati kao revizija. jer su uslovi za ulaganje revizije za stranku povoljniji. ‡ to se ti e ponavljanja postupka zavr enog rje enjem pred prvostepenim sudom. U svim drugim slu ajevima. a djelimi no se podudaraju i u razlozima zbog kojih se mogu ulagati. i to samo iz razloga iz kojih se mo e izjaviti i revizija. stranke mogu i protiv njih predlo iti ponavljanje postupka.‡ Do ponovnog raspravljanja o glavnom predmetu dolazi samo onda kada sud u stadiju raspravljanja o osnovanosti prijedloga za ponavljanje postupka donese odluku kojom utvr uje da je prijedlog osnovan i ukida pravomo nu odluku iz ranijeg postupka. ‡ Oba pravna lijeka ula u stranke. zakon izri ito regulira taj odnos. ako u roku za izjavljivanje revizije stranka podnese prijedlog za ponavljanje. kad su izjavljena oba vanredna pravna lijeka. ‡ to se ti e odnosa prijedloga za ponavljanje postupka i revizije. . ukoliko se isti cilj mo e posti i ponovnim podno enjem tu be sa istim tu benim zahtjevom. Ovo se naravno ne bi nikada inilo. a koji nastaviti.

. a samo izuzetno. kao to znate iz porodi nog prva.POSEBNI PARNI NI POSTUPCI Postupak u bra nim sporovima ‡ I u ovim postupcima. a naj e e se svode na obezbje enje ve ih garancija za pravilno ostvarenje pravne za tite ili na pru anje to br e i efikasnije pravne za tite. i poni tenje braka i progla enje braka nepostoje im odnosno postoje im. ‡ Ne smatraju se bra nim sporovima imovinskopravni sporovi koji nastaju povodom braka. odredbe op ih procesnih pravila primjenjuju se samo ukoliko nisu derogirane odredbama posebnih postupaka (lex specialis derogat legi generali). poni tenje braka. imperativnim normama. bra ni sporovi su: razvod braka. ‡ Tako er znate. ‡ Zahtjevi koji se ovdje ostvaruju mogu biti razli iti. sa bra nim sporovima je dopu teno kumuliranje zahtjeva koji se ti u uvanja. vaspitanja i izdr avanja zajedni ke djece i zahtjeva za izdr avanje bra nog druga. ‡ Postupak u bra nim sporovima prete no je reguliran.

‡ Tu ba za razvod braka ima karakter konstitutivne tu be. ili djecu nad kojom je produ eno roditeljsko pravo. ali tada sud ne utvr uje injenice. 2.Sporovi za razvod braka ‡ Postupak za razvod se pokre e po principu dispozitivnosti. ‡ Kad bra ni drugovi nemaju zajedni ku djecu. pokre u se uvijek tu bom. postupak se mo e pokrenuti zahtjevom za sporazumni razvod braka. ‡ Zajedni ki prijedlog za razvod se koristi kada oba bra na druga sporazumno i saglasno zahtjevaju razvod braka. po to se presuda donosi na osnovu sporazuma bra nih drugova. na tri na ina: 1. Zajedni kim prijedlogom za razvod braka i 3. maloljetnu ili usvojenu. ‡ Sporovi radi poni tenja braka i radi utvr ivanja postojanja ili nepostojanja braka. . Tu bom za razvod braka. a koristi se kada bra ni drugovi imaju zajedni ku djecu. Zahtjevom za sporazumni razvod braka.

ali se njima. kao ni prijedlogom za povra aj u pre a nje stanje. pa sud nije vezan za injenice i dokaze koje mu stranke prezentiraju. Presuda kojom se brak razvodi na osnovu sporazuma bra nih drugova. pa sud ne mo e izre i presudu na osnovu odricanja. zbog nedostataka u izjavi volje sadr ane u sporazumnom prijedlogu. posve uje mu se velika i du na pa nja. Poku aj mirenja bra nih drugova je sada vrlo va an institut. kao i zbog neispunjenja ostalih zakonskih uslova za razvod braka na osnovu sporazuma. sud kod odlu ivanja o uvanju i izdr avanju djece nije vezan zahtjevom stranke. Na elo dispozitivnosti u bra nim sporovima je ograni eno. dok je tu ba za utvr enje da li brak postoji ili ne. niti zbog pogre ne primjene materijalnog prava. . ne mo e izmjeniti pravomo na presuda u dijelu o prestanku braka. Vanredni pravni lijekovi se mogu ulagati. Na elo inkvizitornosti u bra nim sporovima ima vrlo iroku primjenu. a u nadle nosti je organa starateljstva. bra ni drugovi imaju polo aj jedinstvenih i nu nih suparni ara. deklarativna. ali se mo e pobijati zbog bitnih povreda postupka. ne mo e se pobijati zbog nepravilno i nepotpuno utvr enog injeni nog stanja. ali isto tako. bez obzira da li je koja od stranaka zaklju ila novi brak. ve je ovla ten da utvr uje ak i injenice koje me u strankama nisu sporne. priznanja ili na osnovu izostanka.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Tu ba za poni taj braka je konstitutivna. Kada ove tu be podi e javni tu ilac ili organ strateljstva.

mo e osporavati o instvo drugog lica koje je to dijete priznalo za svoje. . 2. a majka u objektivnom roku od 6 mjeseci. pa je za osporavanje o instva predvi en prekluzivan rok. a dijete do navr ene 25-e godine i ova odluka svojom pravomo no u djeluje erga omnes. kao i pravila bra nog prava. Paternitetski postupak se ne razlikuje od postupka u bra nim sporovima. Tu ba za osporavanje o instva ili materinstva. 3. bilo na aktivnoj ili na pasivnoj strani. prete no imperativnog karaktera. Tu ba radi utvr ivanja o instva djeteta ro enog van braka. ‡ Postupak u paternitetskim sporovima se pokre e tu bom i postoji vi e vrsta ovih tu bi: 1. pod uslovom da istovremeno deklaratornom tu bom postavlja zahtjev da se utvrdi njegovo o instvo. odnosno otac mo e podi i tu bu u subjektivnom roku od 6 mjeseci. Lice koje sebe smatra ocem djeteta ro enog van braka. Sve ovo ukazuje da se podno enjem tu be za osporavanje o instva zasniva nu no i jedinstveno suparni arstvo.Postupak u sporovima o o instvu i materinstvu ‡ Pravila roditeljskog prava su.

va e odredbe op eg parni nog postupka. Sud izvr enje kakve radnje nala e u roku od 8 dana za njeno dobrovoljno izvr enje-paricioni rok. pa u toku postupka sud mo e i ex officio odrediti privremene mjere. Sud uvijek obra a naro itu pa nju na potrebu HITNOG rje avanja radnih sporova. dok je rok za podno enje albe iz radnih odnosa isto 8 dana. ‡ ‡ ‡ .Postupak u parnicama iz radnih odnosa ‡ ‡ ta je spor iz radnog odnosa. Odredbe posebnog postupka u parnicama iz radnih odnosa primjenjuju se i na sporove u kojima radnik tra i za titu svoga prava. mjesna nadle nost je izberiva. poznato nam je iz materijalnog radnog prava. U sporu u kome je radnik tu ilac. s tim da za sporove po tu bi poslodovca protiv radnika. a protiv ovakvih rje enja nije dopu tena posebna alba.

pravnopoliti ki gledano. . mada posjedovna za tita. a ne samo onaj iji je posjed savjestan i koji ima neki pravni osnov. ‡ Tu ba za za titu posjeda je kondemnatorna. posjed nije pravo. ne ispunjava uvijek cilj kome slu i. ‡ U ovim postupcima poseban zna aj ima primjena na ela ekonomi nosti. posjedovnu za titu u iva svaki posjednik. jer se njome tra i zabrana budu eg smetanja ili uspostavljanje ranijeg posjedovnog stanja. tako da postupak treba da obezbjedi hitno i efikasno uspostavljanje poreme enog posjedovnog stanja. ali u iva posjedovnu za titu. ‡ Pod sporovima smetanja posjeda podrazumjeva se: uznemiravanje posjeda i oduzimanje posjeda. ‡ U pravilu.Postupak u sporovima zbog smetanja posjeda ‡ Kao to znate. ‡ Cilj pravne za tite posjeda kao fakti kog stanja je u tome da se onemogu i samopomo ili samovlasno pribavljanje prava.

kao pravnorelevantne injenice. a ne presude. precario). clam. a pravo na tra enje ponavljanja postupka je zna ajno ograni eno.‡ Sud kod podno enja tu be za za titu posjeda mo e odrediti i kra e rokove od onih predvi enih odredbama iz parni nih zakona o op em postupku. ‡ U ovom postupku sud svoju odluku donosi u formi rje enja. sud mo e oduzeti albi suspenzivno dejstvo. ‡ Pravo na za titu posjeda ne mo e se priznati onome ko je posjed pribavio na nedopu ten na in (vi. ako nije tra io izvr enje u roku od 60 dana. tu ilac gubi pravo da tra i prinudno izvr enje rje enja kojim se tu enom nala e izvr enje odre ene radnje. to je specifikum posesorne za tite. Uz ovo. ‡ Kada je u pitanju prinudno izvr enje. ‡ U postupku zbog smetanja posjeda. nakon proteka roka koji je tu enom ostavljen za dobrovoljno izvr enje. ‡ Razlog za ulaganje albe ovdje iznosi 15 dana. revizija nije uop e dopu tena. . a iz va nih razloga. utvr uju se samo dvije: dokazivanje posljednjeg posjeda i dokazivanje nastalog smetanja posjeda.

sud e odlo iti ro i te. Ako sa kojeg kasnijeg ro i ta izostanu obje stranke.000 KM. sumarni postupak. . a to zna i pru iti pravnu za titu u pravo vrijeme i sa to manje utro ka sredstava i vremena na strani suda i stranaka. smatrat e se da je povukao tu bu. a uredno je pozvan. pa ako ni na novo ne do u. a da se pri tome ne dovede u pitanje pravilno i zakonito ostvarenje pravne za tite. osim ako se tu eni na tom ro i tu ne upusti u raspravljanje. ‡ Mali an spor je onaj kod kojeg se tu beni zahtjev odnosi na potra ivanje u novcu koje ne prelazi iznos od 3. ako tu ilac ne do e na prvo ro i te za glavnu raspravu. fikcija o povla enju tu be.Postupak u sporovima male vrijednosti ‡ Ovaj postupak je tzv. ‡ U mali nim sporovima. smatrat e se da je tu ba povu ena-tzv.

samo ako se rje enjem okon ava postupak.‡ U zapisnik se unosi samo ono to je najnu nije. samo zbog apsolutno bitnih povreda postupka i nepravilne primjene materijalnog prava. ‡ alba se mo e izjaviti u roku od 8 dana. Ostala rje enja se mogu pobijati samo albom protiv odluke kojom se postupak okon ava. Prepis se dostavlja samo stranci koja nije bila prisutna objavljivanju presude. . to zna i da se u albi ne mogu iznositi nove injenice i dokazi. ‡ alba protiv prvostepenog rje enja je dozvoljena. a presuda se objavljuje odmah nakon zaklju enja glavne rasprave.

. ‡ Zaklju enjem arbitra nog ugovora. stranke svojevoljno derogiraju nadle nost redovnog suda koji bi bio nadle an. a iz ugovora ne proizilazi ni ta drugo. arbitra e tada na prijedlog stranke postaviti sud koji bi za rje avanje spora u prvom stepenu bio nadle an da nije zaklju en ugovor o arbitra i. ali prije nego to se tu eni upusti u raspravljanje o meritumu spora. ‡ Pravila o izuze u sudija se odnose i na arbitre. mo e se izre i. ‡ Prigovor apsolutne nenadle nosti. da ugovor o izabranom sudu nije sklopljen. a posljedica neblagovremeno ulo enog prigovora je prekluzija-gubljenje prava. ‡ Broj arbitara izabranog suda mora biti neparan.Postupak pred arbitra om ‡ Ugovor o arbitra i je valjan samo ako je sklopljen u pismenoj formi. zbog ega se mo e dokazivati samo ispravama. ‡ Ako arbitar arbitra e ne bude na vrijeme postavljen.

samo ukoliko su joj stranke dale takva ovla tenja.‡ Odnos izme u redovnog i izabranog suda regulira se po pravilima o apsolutnoj nadle nosti. . ako ugovorom nije predvi ena mogu nost pobijanja presude pred arbitra om vi eg stepena. ‡ Ako se stranke druga ije ne sporazumiju. niti izricati kazne. postupak pred arbitra om e odrediti arbitri. a ne prema pravilima o stvarnoj nadle nosti. ‡ Arbitra a mo e donijeti presudu po pravi nosti. ‡ Parni ni zakoni propisuju da presuda arbitra e prema strankama ima snagu pravomo ne presude ± res iudicata. s tim da arbitra a ne mo e upotrijebiti prisilna sredstva.

6. ‡ Tu ba za poni tenje arbitra ne presude se mo e podnijeti nadle nom sudu u roku od 30 dana od dana dostavljanja stranci. povrije ena odredba ZPP-a ili arbitra nog ugovora. . 3. Ako presuda nije obrazlo ena ili ukoliko izvornik i prepis presude nisu potpisani na zakonom odre eni na in. Ako postoji neki od razloga za ponavljanje postupka i 7. potpisivanju i dostavljanju arbitra ne presude. Ako je u pogledu sastava arbitra e ili u vezi sa odlu ivanjem. te pobijanje presude. i to: 1. 5. ‡ Nakon proteka jedne godine od pravomo nosti arbitra ne presude.‡ Zakoni taksativno odre uje razloge za poni tenje presude arbitra e. 2. Ako je izreka presude nerazumljiva ili je sama sebi protivrje na. Ako ugovor nije punova an. 4. ‡ Zakoni posebno nagla avaju da stranke ne mogu sporazumno isklju iti primjenu odredaba o izuze u arbitara. Ako je arbitra a prekora ila granicu svog zadatka. ne mo e se zahtjevati njen poni taj. Ako je arbitra na odluka u suprotnosti sa Ustavom BiH i ustavima entiteta.

‡ Gra ansko procesno pravo. Ranka Ra i . Branko alija i dr. 2000. Parni no procesno pravo. Trebinje. autora: dr. ‡ Zakoni o parni nim postupcima: BiH. godina. ‡ Predavanja sa unesenim izmjenama i dopunama predmetnog ud benika. Gordana Stankovi i dr. FBiH. Sanjin Omanovi . Pravni fakultet Sarajevo. 2008. . ‡ Dr. RS-e i BD BiH.

NA KRAJU.PO TOVANE KOLEGICE I KOLEGE. SRETNO I USPJE NO NA ISPITU! .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful