SVEU ILI TE/UNIVERZITET ³VITEZ´ TRAVNIK Faukultet pravnih nauka Nastavnik: doc.dr.

Fuad Puri evi

GRA ANSKI PARNI NI POSTUPAK

Literatura
j UD BENICI: j Dr. Branko alija i dr. Sanjin Omanovi ,

Gra ansko procesno pravo, Sarajevo, 2000., ili j Dr. Gordana Stankovi i dr. Ranka Ra i , Parni no procesno pravo, Trebinje, 2008. j ZAKONI I OSTALO: j Sva etiri zakona o parni nom postupku u BiH i j Predavanja u kojima su inkorporirane izmjene i dopune parni nih zakona u BiH.

Pojam i predmet gra anskog procesnog prava
‡ Gra anski parni ni postupak je centralni dio gra anskog procesnog prava, zbog ega gra ansko procesno pravo predstavlja samostalnu pravnu granu u koju spadaju pravila kojima se regulira procesnopravna djelatnost sudova i ostalih u esnika u ostvarivanju sudske funkcije. ‡ Tim pravilima se utvr uju: pretpostavke od ijeg postojanja zavisi mogu nost raspravljanja i odlu ivanja, zavise radnje kojima se postupak pokre e, razvija i okon ava, kao i sadr aj i oblik tih radnji.

Izvori gra anskog procesnog prava
‡ Va e e izvore gra anskog procesnog ili procesnog civilnog prava, mo emo podijeliti na formalne i fakti ke. ‡ Formalni izvori, u svijetu, pa i u BiH, su: ustav, zakon i podzakonski akti, a nekad je to bilo i obi ajno pravo. ‡ Zakoni kojima je u BiH reguliran gra anski parni ni postupak su: 1. Zakon o parni nom postupku pred Sudom BiH (Slu beni glasnik BiH, broj: 36/04) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parni nom postupku pred Sudom BiH (Slu beni glasnik BiH, broj: 84/07); 2. Zakon o parni nom postupku Federacije BiH (Slu bene novine Federacije BiH, broj: 53/03) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parni nom postupku Federacije BiH (Slu bene novine Federacije BiH, broj: 73/05 i 19/06); 3. Zakon o parni nom postupku Republike Srpske (Slu beni glasnik RS, broj: 58/03) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parni nom postupku RS (Slu beni glasnik RS, broj: 85/03, 74/05 i 63/07) i 4. Zakon o parni nom postupku Br ko Distrikta BiH (Slu beni glasnik BD BiH, broj: 08/09).

‡ U fakti ke izvore spadaju sudska praksa (iudicatura, usus fori) i pravna nauka ± iuris prudens. ‡ Prema tome, sudska praksa nije u formalnopravnom smislu izvor gra anskog procesnog prava, zbog ega sudovi, s obzirom na zahtjeve na ela zakonitosti, ne mogu stvarati vlastita pravila postupka. ‡ Stavovi koje zauzimaju vrhovni sudovi u BiH o pravnim pitanjima, ne obavezuju sudove koji nisu u estvovali u njihovom dono enju. Za to? ‡ Ali, stanovi te sudske prakse ima veliki zna aj u interpretaciji normi procesnog prava, a to opet vrijedi samo za evropski ili kontinentalni sistem gra anskog procesnog prava.

ve samo kao pravna tvorevina. sa onim to je pravno utvr eno. ‡ ‡ ‡ . Specifi nost gra anskog postupka je u tome to je on isto normativno pravna tvorevina. s ciljem da se za titi ugro eno ili povrije eno pravo. a gra anski postupak je njegov predmet. gra ansko procesno pravo i gra anski postupak (parni ni. koga ine procesnopravne radnje koje imaju karakter pravnih injenica procesnog prava. te se time dovodi u sklad fakti ko pona anje. Gra anski postupak je pravno institucionaliziran oblik ostvarivanja sudske funkcije. Su tinska razlika izme u parni nog. zbog ega i ne postoji kao dru tvena. U izvr nom postupku se posti e kona no ostvarivanje prava tako to se subjekt obaveze prinu ava da udovolji obavezi koja je utvr ena u sudskoj odluci ili drugoj izvr noj ispravi. vanparni nog i izvr nog postupka ogleda se u sljede em: U parni nom postupku se na utvr eno injeni no stanje primjenjuje odgovaraju a pravna norma. pa je zato gra ansko procesno pravo grana prava. ni izjedna avati. izvr ni i vanparni ni) ne mogu se poistovje ivati. Ovisno od ovih radnji nastaju odnosi izme u osnovnih subjekata postupka: suda. stvaranju ili mijenjanju gra anskopravnih odnosa.Metodi gra anskog pravosu a ‡ Kao to rekosmo. U vanparni nom postupku. stranaka i ostalih u esnika postupka. sadr aj sudske funkcije je primarno u ure ivanju.

krivi nim pravom i upravnim pravom. nadle nost. zbornost. te postupak kao na in ostvarivanja pravosudne funkcije. Odnos prema ustavnom pravu Ustavima entiteta BiH se vr enje sudske funkcije povjerava redovnim sudovima.Odnos gra anskog procesnog prava prema drugim granama prava ‡ Gra ansko procesno pravo se nalazi u najbli oj vezi sa: ustavnim pravom. princip dvostepenost i sl. sudska nezavisnost. . pa su njima utvr eni i osnovni principi (zakonitost. jer kao javnopravnu djelatnost ure uje: sudove. Zbog toga se klasi no ovo pravo svrstava u javno pravo. To je razlog da i dejstvo res iudicata sudska odluka ima primarno kao akt organa dr avne vlasti. 1.) kojima se organizuju sudovi i vr i sudska funkcija. gra anskim materijalnim pravom. njihovu strukturu.

prigovor. Teritorijalno i vremensko va enje normi je tako e razli ito. procesne radnje se ne ispituju u pogledu njihove valjanosti kao poslovi gra anskog prava. mjerodavan je momenat nastanka odnosa povodom koga se vodi spor. a danas pravo prethodi tu bi. . ali imaju razli ito zna enje. odricanje i sl. u rimskom pravu.2. stolje u. tu ba je prethodila pravu. u pravilu. zahtjev. Dakle. to zna i da je posredstvom sudije vr ena ujedno i funkcija zakonodavca. U starijem rimskom pravu. za norme procesnog prava vrijedi neposredna primjena ili momentalno va enje. a u pogledu normi materijalnog prava-na elo lex causae. ve samo u pogledu njihove dopu tenosti. U obje pravne grane se dosta pojmova i instituta ozna ava istim terminima. Justinijanovom kodifikacijom su udareni temelji na kojima je otpo et proces razdvajanja materijalnog i procesnog prava u dvije odvojene pravne oblasti. priznanje. pravo je stvarano kroz postupak. pa u pogledu va enja normi procesnog prava uvijek va i na elo lex fori. Isto tako. npr. sve do Justinijanove kodifikacije. dok za norme materijalnog prava. Odnos prema materijalnom gra anskom pravu Do izdvajanja gra anskog procesnog prava iz okvira gra anskog materijalnog prava do lo je tek u 19. Me utim.

Zbog toga na podru iju procesnog prava vrijedi princip stroge forme jer se kao jedna strana u postupku uvijek pojavljuje sud kao dr avni organ. dva najkarakteristi nija na ela parni nog postupka u najve oj mjeri odre uju njegovu posebnost. jer su uslovljena dispozitivnim karakterom subjektivnih gra anskih prava. a predmet normi procesnog prava je reguliranje organa kojima se povjerava vr enje pravoza titne funkcije i postupak u kome se ta funkcija ostvaruje. npr.3. koje su utvr ene normama materijalnog prava. Odnos gra anskog postupka prema materijalnom pravu Predmet materijalnog prava su norme kojima se regulira nastanak. pa je zato postupak neodvojiv od normi materijalnog prava. ijem ostvarenju u dru tvenim odnosima i slu i. promjena i prestanak pravnih odnosa. a to su na elo dispozitivnosti i raspravno na elo. Postupak kao isto pravna tvorevina ima i svoju formu i sadr inu. Naju u vezu parni nog postupka i materijalnog prava odslikavaju pojedina na ela i ustanove. ija se za tita upravo ostvaruje u parni nom postupku. Zato su norme procesnog prava u funkciji ostvarivanja sadr aja-to su prava i obaveze. . dok na podru iju materijalnog prava vrijedi princip slobodne forme jer odnose svojom voljom zasnivaju sami titulari subjektivnih prava. mada se spolja manifestuje samo kao forma.

Kako je procesna forma u slu bi ostvarivanja odre ene sadr ine. koji je zadr an samo u izvr nom postupku. i to: sa aspekta njihove dopu tenosti i sa aspekta njihove osnovanosti. . to treba kazati da pravna forma ne odre uje su tinu. da li su preduzete u obliku i na na in propisan normama procesnog prava. pa je ovom zahtjevu kod nas udovoljeno pojednostavljenjem procesne forme. kao za titnoj funkciji postupka. sud ispituje njihovu osnovanost. jer je to bitna povreda postupka. ukoliko su radnje dopu tene. obezbje ene su tri osnovne vrijednosti u vr enju pravosu a. zbog ega je napu ten princip strogog formalnog legaliteta.Zahvaljuju i procesnoj formi. Nakon toga. a to su: zakonitost. Zna aj procesne forme u parni nom postupku se ogleda u dvostrukom vrednovanju procesnih radnji. Bitno obilje je na eg procesnog prava je jednostavnost. ali je zato obezbje uje. pravna sigurnost i efikasnost postupka. npr. Sud procesne radnje ispituje uvijek prvo sa aspekta njihove dopu tenosti. zbog koje se mo e tra iti ukidanje donesene odluke.

Danas se upravnopravna djelatnost i sudska funkcija pribli avaju.4. ili. iz ijih se okvira izdvojio prvo krivi ni postupak. Odnos gra anskog procesnog prava i upravnog prava Odnos gra anskog postupka prema upravnom. parni ni je najstarija. . isto kao i za djelatnost sudova. a upravni postupak slu i ostvarivanju upravnopravne djelatnosti. odnosno dejstvo presude u upravnom postupku i dejstvo upravnog akta u parni nom postupku. jer su gra anski i krivi ni postupak dva osnovna metoda koja slu e ostvarivanju sudske funkcije. ali i obratno. Dok je upravni postupak novija pravna institucija. nije isti kao njegov odnos prema krivi nom postupku. jer za djelatnost upravnih organa danas va i na elo zakonitosti. zatim dejstvo akata. a u novije vrijeme i upravni postupak. Rje avanje sukoba nadle nosti izme u suda i upravnog organa spada u nadle nost ustavnih sudova. tj. Razgrani enje nadle nosti u ova dva postupka se vr i po pravilima o apsolutnoj nadle nosti. sud e se oglasiti apsolutno nenadle nim i tu bu odbaciti. ako je pokrenut parni ni postupak u jednoj upravnopravnoj stvari. tada je sud vezan za odluku upravnog organa u okviru njegove pravomo nosti i obratno. ukoliko se u parni nom postupku pojavi kao prethodno pitanje neko pravno pitanje upravnopravnog karaktera o kome je u upravnom postupku ve pravomo no odlu eno.

npr. na elo dispozitivnosti i raspravno na elo su specifi na na ela parni nog postupka. povla enje tu be. Odnos gra anskog procesnog i krivi nog procesnog prava Kroz historijski razvoj. .5. I raspravno na elo predstavlja specifi nost parni nog postupka jer se u njemu pojavljuje kao osnovno. odricanje od tu benog zahtjeva. krivi ni postupak se izdvojio iz gra anskog postupka. gra anski postupak subjekt pokre e tu bom. dok je u krivi nom postupku to inkvizitorno na elo. dok krivi ni postupak uvijek pokre e javni tu ilac samo putem krivi nog postupka. sudsko poravnanje i sl. npr. Dalje. dok je njihov doma aj u krivi nom postupku neznatan. a njihova razlika se manifestuje i na podru iju nekih va nih na ela. ne postoje u krivi nom postupku. ne poznaje krivi ni postupak i tako redom. ali se on mo e ostvarivati i arbitra om i medijacijom. Sud u gra anskom postupku je vezan za presudu donesenu u krivi nom postupku u slu aju: a) kad je istom radnjom prouzrokavano krivi no djelo i gra anskpravna posljedica ili b) kad krivi no djelo ima karakter prethodnog pitanja u parni nom postupku ili c) kad presuda koja je donesena u krivi nom postupku ima karakter pravnorelevantne injenice gra anskog prava. U e e tre ih lica u parni nom postupku.. Ustanove kojima se ostvaruje na elo dispozitivnosti u parni nom postupku.

tada e odlu iti i o tu benom zahtjevu kome mo e udovoljiti djelimi no ili u cijelosti. jer u ovakvim slu ajevima postojanje krivi nog djela i krivi ne odgovornosti ne predstavlja prejudicijelno pitanje. sud tada stranku ne mo e odbiti sa njenim zahtjevom. Stranka mo e sve do zaklju enja glavnog pretresa odustati od prijedloga i pokrenuti tu bom parni ni postupak. Adhezioni postupak pokre e se po prijedlogu koji se podnosi neposredno organu kome se podnosi krivi na prijava ili sudu. to zna i da sud u krivi nom postupku nikada ne odbija tu ioca sa tu benim zahtjevom. a o ovom zahtjevu sud u krivi nom postupku odlu uje po na elu dispozitivnosti. onda ona ve e sud u parni nom postupku u pogledu dvije injenice. i to u pogledu: postojanja krivi nog djela i postojanja krivi ne odgovornosti. a u slu bi je na ela ekonomi nosti i pravne sigurnosti. Ukoliko sud u krivi nom postupku donosi osu uju u presudu. Kad sud odlu uje o gra anskopravnoj odgovornosti kao o osnovu za naknadu tete koja je nastala radnjom koja ima obilje ja krivi nog djela. a ukoliko sud donosi u krivi nom postupku osloba aju u presudu ili iz nekih drugih razloga obustavlja postupak. on tada ne e zastati sa postupkom. nego je upu uje da pokrene parni ni postupak. . Ako je u krivi nom postupku sud donio osu uju u presudu.Ovaj odnos karakteri e i institucija pridru enog ili adhezionog postupka koja je predvi ena normama krivi nog procesnog prava.

norme porodi nog prava daju drugom bra nom drugu mogu nost razvoda braka. A ako se krivi no djelo i krivi na odgovornost pojavljuju kao prethodno ili prejudicijelno pitanje. prema normama materijalnog porodi nog prava. npr. i za nehat. zaklju no sa objektivnom odgovorno u.Gra anska subjektivna odgovornost je zato stro ija i ira od krivi e odgovornost. dok se u gra anskom pravu odgovara za sve oblike krivice. kao to je umi ljajno li enje ivota ostavioca ili upotreba sile i prijetnje u cilju sastavljanja testamenta itd. a rje e-samo ako je to zakonom propisano. pa zato u slu aju da je bra ni drug osu en za krivi no djelo na kaznu zatvorom du om od 3 godine. npr. pa i najmanju nepa nju. Ili. pravomo noj presudi donesenoj u krivi nom postupku se daje karakter pravno relevantne injenice. nedostojnost za naslje ivanje nastupa usljed odre enih injenica koje predstavljaju krivi no djelo. jer nepostojanje krivi ne odgovornost ne zna i i nepostojanje gra anske odgovornosti-koja je rekosmo ira. Ako je krivi ni sud donio osloba aju u presudu. onda parni ni sud nije vezan za nju. . u takvim situacijama je sud u gra anskom postupku vezan za odluku donesenu u krivi nom postupku. jer se u krivi nom pravu odgovara u pravilu za umi ljaj. bez obzira da li je ona osloba aju a ili osu uju a.

te iz imovinskih i drugih gra anskopravnih odnosa. iz radnih odnosa. pravila ovih postupaka primjenjuju redovni sudovi pri raspravljanju i odlu ivanju o sporovima koji nastaju iz li nih i porodi nih odnosa. prema kome je gra anskopravni svaki onaj spor o kome se raspravlja u gra anskom parni nom postupku. ‡ Pravila op eg parni nog postupka primjenjuju se i u predmetima koji se raspravljaju u posebnim postupcima. Ovakvo formalnopravno odre enje. unosi potpunu izvjesnost i pravnu sigurnost u vr enju sudske funkcije. .POJAM I PREDMET PARNI NOG POSTUPKA ‡ Prema sva etiri zakona o parni nim postupcima u BiH. ukoliko njihova primjena nije derogirana propisima tih posebnih parni nih postupaka. osim ako se neki od ovih sporova posebnim zakonom stavljeni u nadle nost drugih sudova. ‡ Po op em parni nom postupku raspravljaju se i rje avaju gra anskopravni sporovi za koje nije predvi en neki od posebnih parni nih postupaka.

‡ Reguliranje dru tvenih odnosa i usmjeravanje njegovog razvoja je cilj normi materijalnog i procesnog prava. pa je njegov krajnji cilj bio za tita subjektivnih gra anskih prava. a poznato nam je koliki je uticaj ovaj zakon imao na razvoj procesnog prava i zakonodavstva u biv oj SFRJ. stolje a. ali one imaju razli itu funkciju. ‡ Shvatanje da je parni ni postupak pravna institucija koja ima iznimno zna ajnu dr tvenu funkciju. ‡ Shvatanje da je ovaj postupak u slu bi ostvarivanja pravosu a kao javnopravne funkcije-kao dru tvene djelatnosti. parni ni postupak je smatran privatnopravnom institucijom u slu bi interesa stranke.Funkcija parni nog postupka ‡ Prema starijem-individualisti kom shvatanju. a kasije i u BiH. Zbog toga su oblici i na ini ostvarivanja prava i obaveza iz materijalnopravnih odnosa regulirani normama procesnog prava. preovladava od druge polovine 19. primjenjeno je jo u austrijskom gra anskom postupku iz 1895. . godine. sve do prve polovine 19. stolje a.

‡

‡ ‡

‡ ‡

‡

Najnagla enija karakteristika parni nog prava je u dispozitivnosti njegovih normi, koje su permisivne prirode, jer ovla uju stranke da dogovorom reguliraju neko procesno pitanje, a ako to ne urade, tada se primjenjuje supletorna-dopunska norma odre enog propisa. Od dispozitivnih normi treba razlikovati disjunktivne norme, a one upo uju sud na odre eno diskreciono postupanje, odnosno ocjenjivanje i odlu ivanje u postupku, npr. u pogledu incidentalnog-prethodnog pitanja. U slu aju postojanja nejasno a, protivrje nosti ili pravne praznine u primjeni pravne norme, sud e primjeniti teleolo ki-ciljni metod, metod per analogiam i argumentum a contrario. Ove metode smo obradili kada smo govorili o pravnim prazninama u Osnovama gra anskog prava. Gra anski postupak ima svoju zasebnu strukturu i fizionomiju, pa se zato parni ni postupak odvija od po etka do kraja kroz niz stadija i podstadija, uz po tivanje ustanova parni nog postupka. Parnica ozna ava konkretan postupak koji se vodi izme u parni nih stranaka povodom odre enog tu benog zahtjeva koji postavlja tu ilac i tra i i tra e od suda da im pru i za titu, s tim da svi stadiji i podstadiji postupka, kao i njegove ustanove nisu obavezni, jer to zavisi od potreba svakog predmeta posebno. Spor je stanje u materijalnopravnim odnosima do koga dolazi zbog neizvjesnosti sadr aja prava i obaveza za odre enog subjekta ili zbog povrede prava i obaveza. Spor obi no prethodi parnici, ali ne mora obligatno do nje i dovesti, jer do parnice dolazi onda kada jedan od subjekata zatra i sudsku za titu.

‡

‡

‡

Parnica kao procesnopravni odnos nastaje na osnovu mno tva procesnopravnih radnji i procesnopravnih stanja. Te procesne ili parni ne radnje imaju funkciju pravnih injenica procesnog prava, jer za njihovo preduzimanje norme procesnog prava ve u nastanak procesnih prava i obaveza. U teoriji je sporno pitanje ko su subjekti parnice kao procesnopravnog odnosa. Prema civilisti kom shvatanju, procesnopravni odnos se zasniva samo izme u stranaka, a ne i suda i stranaka, dok je prema publicisti kom shvatanju, parnica odnos izme u stranaka i suda, a ne i odnos izme u samih stranaka. Prema tre em, najprihvatljivijem shvatanje parnice kao trostranog pravnog odnosa, ona se zasniva izme u svake stranke i suda, a posredstvom suda i izme u samih stranaka. Zbog toga su radnje koje stranke preduzimaju uvijek upravljene prema sudu, s tim da one ne proizvode procesnopravne posljedice samo prema sudu, nego i prema suprotnoj stranci. U anglosaksonskom pravu civilne - gra anske sudske procedure imaju dvostruko zna enje, i to: sa jedne strane, daju sudu procesnu mogu nost da se u svojoj odluci pozove na ranije presu enu stvar, a sa druge strane, ostavljaju sudu priliku da zauzme samostalan pravni stav i donese odluku koja pro futuro mo e imati zna aj sudskog precedenta. Ovo je osnovnibazni princip precedentnog prava.

Procesne pretpostavke
‡ Za po etak, neophodno je strogo znati razlikovati uslove ili pretpostavke od kojih zavisi dopu tenost raspravljanja i odlu ivanja, od uslova od kojih zavisi osnovanost predmeta odlu ivanja-a to je u parni nom postupku tu beni zahtjev. ‡ Uslovi od kojih zavisi dopu tenost rapravljanja i odlu ivanja odre eni su normama procesnog prava, a uslovi od kojih zavisi osnovanost presu ivanja, odre eni su normama materijalnog prava. ‡ Uslovi ili okolnosti koji su utvr eni normama procesnog prava, a od kojih zavisi dopu tenost raspravljanja i odlu ivanja o tu benom zahtjevu, nazivaju se procesnim pretpostavkama. ‡ Dakle, procesne pretpostavke su uslovi dopu tenosti ve egzistentne parnice, odnosno uslovi od kojih zavisi mogu nost raspravljanja i odlu ivanja o osnovanosti predmeta spora. Zbog toga, nedopu tenu tu bu sud odbacuje rje enjem, ukoliko se nisu stekle sve procesne pretpostavke koje moraju postojati da bi se sud mogao upustiti u raspravljanje o meritumu spora.

‡ Procesne pretpostavke mogu biti op e i posebne. ‡ Op e pretpostavke se ti u svih bitnih elemenata parnice, a to su: sud, stranke i predmet spora. ‡ Procesne pretpostavke koje se ti u suda su npr. ma unarodna nadle nost doma eg suda, da sudovi mogu imati jurisdikciju nad tu enim, da su sudovi nadle ni da odlu uju u sporu, kao i stvarna, funkcionalna i mjesna nadle nost redovnog suda. ‡ Procesne pretpostavke koje se ti u stranaka su npr. postojanje same stranke, kao i strana ke i parni ne sposobnosti, postojanje urednog zastupanja i ovla tenja na vo enje konkretne parnice-procesna legitimacija (legitimatio ad processum). Morate znati razlikovati ovu legitimacije od stvarne legitimacije, jer postojanje stvarne legitimacije (legitimatio ad causam) nije procesna pretpostavka. Stvarna legitimacija je uslov od koga zavisi osnovanost tu benog zahtjeva, a ne dopu tenost vo enja parnice.

‡ Procesne pretpostavke koje se ti u predmeta spora sprje avaju vo enje parnice, a to su: postojanje presu ene stvari (res iudicata) i postojanje parnice (lis pedens), s tim da upravo ove dvije pretpostavke izra avaju princip ne bis in idem, pa sa postojanjem pravomo ne presude zakon izjedna ava odricanje od tu benog zahtjeva i sudsko poravnanje. Tre a pretpostavka koja se ti e predmeta spora odnosi se na postojanje pravnog interesa za tu bu, npr. tu ilac e imati pravni interes da ustane tu bom tek onda kada tu eni odbije da dobrovoljno udovolji njegovom zahtjevu. ‡ Koliki je zna aj pravnog interesa, najbolje govori injenica da je pravni interes procesna pretpostavka za podizanje tu be. To zna i, kad nedostaje pravni interes, tada se tu ba odbacuje kao nedopu tena, bez raspravljanja o osnovanosti tu benog zahtjeva.

ime je nedostatak otklonjen. ‡ Svaka pretpostavka je jednako vrijedna i nedostatak bilo koje dovodi do ni tavosti donesene presude. one tada nisu sve jednako vrijedne. Me utim. npr. sud tada tu bu ne odbacuje. nedostatak bilo koje procesne pretpostavke ima za posljedicu nemogu nost raspravljanja i odlu ivanja. tada do odbacivanja tu be dolazi samo ako sud ne uspije otkloniti te nedostatke. jer stranka na taj na in eli da izdejstvuje odbacivanje tu be bez raspravljanja. Ukoliko se nedostaci odnose na stranke. . Ako se nedostaci ti u relativne nadle nost (stvarne i mjesne). u toku cijelog postupka. zbog ega sud na njih pazi ex officio. to ne isklju uje mogu nost stranaka da sudu ukazuju na nedostatke koji se odnose na procesne pretpostavke.Koje su posljedice nedostatka procesnih pretpostavki ‡ Prvo. neke im se konstatuju vode odbacivanju tu be kao nedopu tene-res iudicata i lis pedens. u pravilu. nego je dostavlja nadle nom sudu. kad se pretpostavke promatraju u me usobnom odnosu.

odluka o postojanju ili nepostojanju odre enog pravnog odnosa. onda odluka o tom pitanju ini sastavni dio injeni ne podloge spora.Incidentalno ili prethodno ili prejudicijelno pitanje ‡ Dakle. ‡ Kad sud odlu uje o nekom pravnom pitanju. ta pravna pitanja nisu u konkretnoj parnici neposredan predmet odlu ivanja. injeni na pitanja nemaju nikada karakter prethodnih pitanja. Dakle. ali se nalaze u funkciji odlu ivanja o tu benom zahtjevu kao predmetu odlu ivanja. Zbog toga. kao prethodnom. ‡ Prethodna ili incidentalna ili prejudicijelna pitanja su samo pravna pitanja i to samo ona koja sama po sebi ine pravnu cjelinu. ne sti e dejstvo pravomo nosti. Zbog toga. Zato se odluka o prethodnom pitanju unosi u obrazlo enje sudske odluke. a ne u dispozitiv sudske odluke. sadr aj sudske funkcije u parni nom postupku se sastoji u raspravljanju i odlu ivanju o tu benom zahtjevu kao predmetu spora. kad se o njemu odlu uje kao o prethodnom pitanju. pa su zbog toga podobna da budu predmet samostalnog odlu ivanja. .

Tu eni. tra e.Prethodna ili incidentalna ili prejudicijelna ovla tenja suda u parnici ‡ O prethodnom pitanju sud e odlu ivati kao o glavnom pitanju samo onda kada to stranke. s obzirom na zahtjeve na ela dispozitivnosti. ‡ Incidentalni tu beni zahtjev za utvr enje ima pravnu prirodu jednog tu benog zahtjeva. sa druge strane. . a ne obi nog procesnog prijedloga. mo e podizanjem prejudicijelne protivtu be zahtjevati odlu ivanje o prethodnom pitanju sa autoritetom presu ene stvari. ako tu ilac ima pravni interes za utvr enje. pa e zato u slu aju povla enja tu be sud biti du an da o njemu raspravlja i odlu uje.

naknadno donesena odluka nadle nog organa. Zato.‡ U na em BH pravu. ‡ Npr. onda ovla tenja suda u rje avanju tog pitanja zavise od toga da li je o tom pitanju nadle ni organ ve donio pravomo nu odluku ili nije. ali samo kao o prethodnom pitanju. Stoga. onda je sud pred kojim se ono pojavljuje vezan za tu odluku nadle nog organa. a to su efikasnost i pravna sigurnost. . tada sud ima ovla tenje da o tom pitanju odlu uje. rje avanje prethodnog pitanja zadovoljava dvije osnovne vrijednosti. ako je razli ita od odluke suda koji je o tom pitanju odlu io kao o prethodnom. a ako nadle ni dr avni organ nije donio odluku o pitanju koje se u parni nom postupku pojavljuje kao prethodno. ako se u parni nom postupku pred sudom pojavi kao prethodno pitanje neko pravno pitanje koje ne spada u nadle nost suda pred kojim se postavlja. ve spada u nadle nost nekog drugog organa ili drugog suda. ako je nadle ni organ ve donio pravomo nu odluku o pitanju koje se u parni nom postupku pojavljuje kao prethodno pitanje. predstavlja osnov za tra enje ponavljanja postupka.

Obavljanje radnji van podru ija zemlje rje ava se institucijom me unarodne pravne pomo i i to na osnovu me unarodnih ugovora i na osnovu principa uzajamnosti. s tim da i ovdje va i na elo lex fori. odnosno primjenjuje se procesno pravo zemlje kojoj pripada sud koji postupa. pa se zamoljene radnje mogu obaviti i na na in na koji to zahtjeva inostrani organ. odnosno Ustavni sud BiH. posebno kada se ima u vidu da je ovo svjetsko na elo. dok kod materijalnog prava ovo na elo ne va i. Kona nu odluku u slu aju uskra ivanja pru anja pravne pomo i donose vrhovni sudovi entiteta u BiH. Kod pru anja pravne pomo i je dozvoljeno odstupanje od na ela lex fori. primjenjuje se procesno pravo suda koji postupa. bez obzira na to ku su stranke u sporu. Ovo na elo je univerzalno prihva eno u svim pravnim sistemima. vrijedi na elo lex fori. tada se postupa prema normama entitskog procesnog prava. a Ustav BiH ovu kompetenciju presumira u korist njenih entiteta. dakle. Zahtjevi za pru anje pravne pomo i su valjani samo ako su dostavljeni diplomatskim putem. koji ima apelacionu nadle nost u pitanjima koja su sadr ana u Ustavu BiH kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u BiH. ‡ ‡ . to je nepotrebno.Va enje normi procesnog prava s obzirom na prostor ‡ Po pitanju va enja normi procesnog prava. Kad sudovi BiH vr e jurisdikciju u sporovima sa elementom inostranosti.

bez obzira ko su stranke u postupku ± na elo forum rei site i 2. a to na podru iju gra anskog prava zna i da ta lica ne mogu biti tu ena. . ne potpadaju pod jurisdikciju doma ih sudova. kod sklapanja odre enih pravnih poslova. lica mogu biti uvijek tu ena. ali da mogu uvijek tu iti. ne mogu im se uru ivati pozivi neposredno. ali biti i tu ena u slu aju: 1. npr. niti se prema njima mo e provoditi izvr enje.Va enje normi procesnog prava s obzirom na lica ‡ Pravilo je da su sva lica koja se nalaze na teritoriji na e zemlje pod jurisdikcijom doma ih sudova. Kod sporova povodom stvarnih prava na nekretninama koje su sastavni dio BiH. ‡ Me utim. odnosno ona mogu tu iti. izuzetno i lica sa diplomatskim imunitetom mogu biti pod jurisdikcijom doma ih sudova. uz odre ene izuzetke. ne mogu se saslu ati kao svjedoci ili vje taci. Kad lica jednostranom izjave volje pristanu na jurisdikciju sudova BiH u konkretnom predmetu. nego samo diplomatskim putem. ‡ Lica koja u ivaju diplomatski imunitet. Protiv ovih lica se ne mogu ni poduzimati bilo kakve procesne radnje. npr.

stranac mo e biti oslobo en pla anja tro kova postupka pod uslovima uzajamnosti-reciprociteta. Me utim. pa npr. nadle nost po reciprocitetu. jo se primjenjuje u savremenom zakonodavstvu. kao statusna pitanja. odre uju se prema lex nationalis.‡ Iako nepopularna. pa i onda kada nije parni no sposoban prema zakonu zemlje iji je dr avljanin. onda mo e preduzimati radnje ako prethodno izjavi da on preuzima vo enje parnice. ‡ Strana ka i parni na sposobnost. . ako je strani dr avljanin parni no sposoban prema na em pravu.

a drugi kao retroaktivno dejstvo (ex tunc). osim u slu ajevima kad to zakon izri ito dopu ta. u prelaznim i zavr nim odredbama obi no se utvr uje kada e se zapo eta parnica nastaviti po propisima prema kojima je zapo eta. ‡ U gra anskom procesnom pravu. pravilo je. pa jedni u literaturi ovo kvalifikuju kao neposredno dejstvo normi (ex nunc). a kada e se nastaviti prema pravilima novog zakona. to zna i da je tada dejstvo ex tunc. da e se parnica koja je pokrenuta za vrijeme va enja starog zakona nastaviti i okon ati prema pravilima novog zakona. . ‡ Po to zahtjevi pravne sigurnosti ipak ne dopu taju velika odstupanja u pravcu povratnog dejstva normi procesnog prava. ve dejstvo ex nunc.Va enje normi procesnog prava s obzirom na vrijeme ‡ U pogledu vremenskog va enja normi materijalnog prava vrijedi kao op e na elo da pravne norme nemaju povratno dejstvo.

javnosti i pru anja pomo i neukim strankama. na ela: kontradiktornosti. npr. U prvu grupu spadaju na ela koja taj postupak odre uju kao posebnu pravnu instituciju. 3.: na elo usmenosti. koncentracije i dr. materijalne istine. sudskog upravljanja postupkom.Osnovna na ela ‡ Sva na ela gra anskog procesnog prava mo emo podijeliti u nekoliko grupa: 1. . U drugu grupu spadaju ona koja su podignuta na stepen ustavnih na ela. npr. 2. npr. na elo dispozitivnosti i raspravno na elo. ekonomi nosti. slobodne ocjene dokaza. U tre u grupu spadaju ona koja su svojstvena i drugim postupcima.

u odre ivanju predmeta parnice. u pogledu raspolaganja tu benim zahtjevom. pa se smisao na ela dispozitivnosti u pokretanju postupka izra ava maksimama: nemo iudex sine actore-nema suda bez tu ioca i: no procedat iudex ex officio-sud ne pokre e postupak po slu benoj du nosti. Kao to smo nau ili u materijalnom pravu. npr. ‡ Dispozitivnost se manifestuje u vi e aspekata. Upravo zbog ovoga. u pogledu kretanja i okon anja postupka i sl. u pokretanju postupka. ‡ Parni ni postupak se uvijek pokre e na inicijativu titulara ugro enih ili povrije enih subjektivnih prava. pa se zato prava i obaveze titulara gra anskopravnih odnosa reguliraju dispozitivnim normama.Na elo dispozitivnosti i na elo oficijelnosti ‡ U na elu dispozitivnosti se ispoljava naju a veza izme u gra anskog parni nog postupka i materijalnog gra anskog prava. . na elo dispozitivnosti u parni nom postupku ima veoma iroku primjenu. a nikada na inicijativu suda. gra anskopravni odnos je po svojoj prirodi dispozitivnog karaktera.

2. Sud ne ide ni mimo ni preko tu benog zahtjeva. Sudsko poravnanje. ‡ Stranke ne samo da pokre u postupak. kada se gra anski postupak smatra pokrenutim i to isklju ivo voljom jednog od njih. nego mogu u toku trajanja cijelog postupka da raspola u istaknutim tu benim zahtjevom. pa ta injenica najbolje izra ava smisao na ela dispozitivnosti u pogledu strana kog odre ivanja pravne za tite u parni nom postupku. . mogu dovesti do okon anja parnice ili najjednostavnije. To u stvari predstavlja momenat prerastanja spora u parnicu. mada i tada stranke disponiraju i tu benim zahtjevom.‡ Parni ni postupak se pokre e procesnom radnjom iji je pravnotehni ki naziv tu ba. Priznanje tu benog zahtjeva i 3. Odricanje od tu benog zahtjeva. Od stranaka tako e zavisi da li e se parnica okon ati u prvostepenom ili drugostepenom postupku. povla enjem tu be. Zato se subjekti spornog gra anskopravnog odnosa podno enjem tu be preobra avaju u stranke i to momentom dostavljanja tu be sudu. doma aj na ela dispozitivnosti je najslabije do ao do izra aja na podru iju upravljanja parni nim postupkom. ‡ Stranke ne samo da svojom voljom odre uju predmet parnice i to postavljanjem tu benog zahtjeva. ‡ U na em BH pravu. nego odre uju i njegov predmet. u ta spada: 1.

nego i ire dru tvene zajednice. pa ak ni one dispozicije koje su same po sebi dopu tene. pored bra nih drugova.‡ Na elo oficijelnosti u parni nom postupku je do lo do izra aja kod pravnih odnosa ije pravilno ostvarivanje nije samo u interesu titulara tih odnosa. jer su oni po svom dejstvu izjedna eni sa pravomo nom presudom. sud ex officio odlu iti o izdr avanju djece u postupku za razvod braka i u postupku za utvr ivanje o instva. ime se determini e sadr aj pravne za tite koji se pru a u postupku. mo e podi i javni tu ilac. kao to je to slu aj i kod odricanja od tu benog zahtjeva i sudskog poravnanja. ali im je cilj nedopu tena pravna posljedica. Tako e npr. to je dozovljeno i javnom tu iocu da stupi u parnicu kao zakonski intervenijent u svojstvu tre eg lica. ‡ Najte e posljedice prekora enja dispozitivnosti se ti u materijalnog disponiranja zahtjevom. pa i kada stranke ne postave zahtjev za izdr avanje. pa ak i protiv njihove volje. priznanje tu benog zahtjeva. ‡ Sud ne smije dozvoliti disponiranje stranaka ako je ono zakonom zabranjeno. tu bu za poni tenje braka ili progla enje braka ni tavim. kao dispozitivna radnja tu enog. npr. determini e sadr aj pravne za tite koju sud pru a dono enjem presude po priznanju. a kako je ovo te e kontrolirati. . dok je u paternitetskim sporovima to organ starateljstva. Tako npr.

pa se zato i naziva raspravno na elo. tada ovo na elo i dolazi najja e do izra aja. sed lex. onda govorimo o istra nom ili inkvizitornom na elu. Odgovor na pravno pitanje se sastoji u pronala enju odgovaraju e pravne norme i u utvr ivanju njenog sadr aja. onda govorimo o raspravnom na elu. Primjena raspravnog na ela se odvija po principu: da mihi facto. Poslije posljednjih izmjena zakona o parni nim postupcima u BiH. a ako le i na sudu. Pravna kvalifikacija koju stranka daje.Raspravno i istra no na elo ‡ Da bi sud mogao odgovoriti na zahtjeve tu ioca. ‡ Ako je du nost prikupljanja procesne gra e. Kako je sud vezan u dono enju odluke za injenice koje mu stranke iznesu tokom usmenog raspravljanja. a to spada u du nost suda po principu iura novit curia. du an je po slu benoj du nosti da ga utvrdi: dura lex. sud ne obavezuje. Drugim rije ima.injenica i dokaza na strankama. on mora prvo utvrditi pravno relevantne injenice. a oba pitanja su usko povezana i uslovljena. . Ako sud ne poznaje pravo. dabo tibi ius. raspravno na elo je do lo do punog izra aja. potrebno je da sud da odgovor na dva pitanja: injeni no i pravno.

to se ti e suda. bez saradnje stranka. niti mo e zasnivati odluku na injenicama koje mu stranke nisu prezentirale i o kojima se nisu mogle izjasniti. Prikupljnje injenica od stranaka u sporovima u kojima strane mogu disponirati tu benim zahtjevom. sud nije vezan za injenice koje mu stranke prezentiraju. pa se mo e kazati da ovo nije obaveza stranaka. Npr. pa sud tada ne mo e sam prikupljati injenice. sud bi i pored naj irih istra nih ovla tenja te ko dolazio do injenica. njegova aktivna uloga u okviru raspravnog na ela se sastoji u iniciranju stranaka za prikupljnje procesne gra e. kao i u sporovima u kojima iz rezultata raspravljanja proizilazi da stranke svojim dispozicijama prelaze okvire koji su zakonom dopu teni. u bra nim i paternitetskim sporovima. .‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Stranke su du ne da u postupku iznesu sve injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i da predlo e dokaze. te je zato interes i pokreta ka snaga koja le i u osnovi raspravnog na ela. ipak kada se kombinuje sa istra nim na elom. Ako je predmet spora zahtjev sa kojim stranke mogu disponirati. a posebno do dokaza. izra ava naju u vezu izme u raspravnog na ela i na ela dispozitivnosti. Jer. onda je sud u potpunosti vezan za injenice koje mu stranke prezentiraju. onda je tada u punom kapacitetu u slu bi na ela materijalne istine. nego njihov teret u vlastitom interesu. Zato se u osnov odluke ne mogu unositi ni injenice koje su sudu privatno poznate. Iako je raspravno na elo dominantno. Aktivna uloga suda sa inkvizitornim ovla tenjima dolazi do izra aja u sporovima u kojima je na elo dispozitivnosti ograni eno.

svakoj stranci se mora omogu iti da u zakonom propisanom roku i procesnim formama mo e preduzimati sve radnje koje mo e preduzimati i suprotna stranka i da joj se obezbjedi mogu nost da se izja njava o radnjama koje se preduzimaju u postupku. ali i u interesu pravilnog vr enja sudske funkcije. . pa je ovo podignuto na stepen ustavnog na ela i mora se rigorozno po tovati. to je u njihovom interesu. zakonodavac je stavio u du nost sudu da svakoj stranci omogu i da se izjasni o zahtjevima i navodima suprotne stranke. ‡ Kontradiktornost je zadovoljena ako je strankama obezbje ena mogu nost da se izjasne u postupku. ‡ Dakle. ali oni nemaju obabezu da se tom mogu no u i koriste.Na elo kontradiktornosti ili obostranog saslu anja stranaka ‡ U osnovi ovog na ela le i zahtjev da se objema strankama pru i mogu nost da se izjasne o svim elementima odlu ivanja. ‡ Polaze i od toga da je parni ni postupak izgra en na principu dviju stranaka sa suprotnim interesima. Istina.

neposrednosti i javnosti. i to: afirmativnom i negativnom litiskontestacijom. na koju sud pazi ex officio. i na ela afirmativne litiskontestacije. . pa zato nisu ni rijetki slu ajevi da stranke pravo na izja njavanje zloupotrebljavaju. kao to su odredbe o dostavljanju. pasivnim dr anjem stranaka. Zato. Negativna litiskontestacija podrazumjeva da se iz pasivnog dr anja jedne stranke. izme u ostalog. u slu ni na ela kontradiktornosti. Tako su i pravila koja su pravnotehni kog karaktera. pa je zato npr. tvrdnjama i zahtjevima suprotne stranke. zajedno sa na elom usmenosti. jer bez na ela kontradiktornosti nema ni postupka. te je sud ovla ten da odstupi od primjene ovog na ela samo onda kad je to izri ito zakonom odre eno. izraz. a time ni vr enja sudske funkcije. pa se zato mogu ulagati svi redovni i vanredni pravni lijekovi. Povreda na ela kontadiktornosti ima dejstvo apsolutno bitne povrede postupka. to se rje ava na dva na ina. zna ajno se ote ava i usporava rad suda u postupku. Afirmativna litiskontestacija podrazumjeva da stranka koja se ne izja njava o navodima. na elo kontradiktornosti u postupku je ne samo jedno od osnovnih. kao institucija procesnog prava. zna i da ih priznaje. Ovo na elo posebno dolazi do izra aja na glavnoj raspravi. izvodi zaklju ak da stranka pori e navode i zahtjeve suprotne stranke. nego i jedno od odlu uju ih na ela parni nog postupka. presuda zbog izostanka.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Zato. Da bi se otkonilo zloupotrebljavanje. a naro ito tu enog prema pravu na izja njavanje.

Zato. ve a mogu nost za dobijanje potpunije slike o predmetu spora. vje taci iznose nalaz i mi ljenje usmeno. zbog ega sud mo e u osnov odlu ivanja ugraditi samo ono to je bilo predmet usmenog raspravljanja. a ro i te za glavnu raspravu je u funkciji utvr ivanja istinitosti injeni nih tvrdnji stranaka. spontani su iskazi. svjedoci iskazuju usmeno. Parni ni postupak poznaje dvije vrste ro i ta: 1. onemogu ava se zloupotreba procesnih prva i sl. usmenost je osnovno na elo. jer se tu raspravlja prikupljena procesna gra a i druga pitanja. potpunog informiranja o predmetu spora i razja njavanja nejasno a me u strankama. Pripremno ro i te. Na glavnoj raspravi na elo usmenosti dolazi do punog izra aja. koje je dopunjeno na elom pismenosti. lak e razja njavanje spornih i nespornih injenica. ‡ ‡ .Na ela usmenosti i pismenosti ‡ ‡ ‡ U BH parni nim postupcima. U emu se ogleda prednost na ela usmenosti: ve a je o iglednost i ubjedljivost onoga to se saop ava rije ima. isprave i zapisnik o posredno izvedenim dokazima se itaju i sl. svi dokazi moraju biti izvedeni usmeno. Ro i te za glavnu raspravu. kao fakultativno i 2. npr. Pripremno ro i te primarno je u funkciji razja njavanja i rasvjetljavanja spornog injeni nog stanja. kao obligatnu instituciju.

‡ Stoga. pa je zbog toga pismena forma u slu bi pravne sigurnosti i zakonitog odlu ivanja i to u mjeri u kojoj otklanja nedostatke na ela usmenosti. ‡ Bez pismene forme. kako bi usmene radnje koje ne bi bile pismeno opredme ene izgubile protekom vremena svoju procesnopravnu relevantnost. to bi predstavljalo apsolutno bitnu povredu parni nog postupka. albeni i drugi instancioni sudovi ne bi mogli preispitivati pravilnost donesene odluke. ukoliko bi sud donio presudu bez odr avanja glavne rasprave. koliko se uka e potrebnim. jer znamo da se nesporne injenice ne dokazuju. pa se ovo na elo primjenjuje u onoj mjeri. npr. kad to zakon izri ito dopu ta. mo e se kontradiktorna presuda donijeti i bez odr avanja glavne rasprave. ‡ Samo izuzetno. kad sud utvrdi nakon primanja odgovora na tu bu da me u strankama nije sporno injeni no stanje. a sve ostale povrede o formi postupanja u postupku. zati i na elo pismenosti ima zna ajno mjesto u parni nom postupku. predstavljale bi relativno bitnu povredu parni nog postupka.‡ Me utim. u postupku u privrednim sporovima. .

.Na ela neposrednosti i posrednosti ‡ Sud svoju odluku mo e. a to podrazumjeva sljede e: 1. zato to samo neposredan odnos izme u sudije i dokaznih sredstava omogu ava formiranje pravilnog uvjerenja o dokaznoj snazi svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno. bez posredovanja nekog tre eg. u pravilu. zasnivati samo na osnovu neposrednog raspravljanja. ‡ Na elo neposrednosti je usko povezano i sa na elom neposredne ocjene dokaza. Du sud koji donosi odluku o tu benom zahtjevu svoje saznanje o svim elementima koji ine osnov odlu ivanja sti e neposrednim opa anjem. ‡ Vrijednost na ela neposrednosti dolazi najja e do izra aja na podru iju izvo enja dokaza. jer se dokazi ne mogu izvoditi na pripremnom ro i tu. Da u dono enju odluke mogu u estvovati samo one sudije koje su u estvovale u raspravljanju o glavnoj stvari na glavnoj raspravi i 2.

sud mora ponovo otvoriti raspravu. . kao to su npr. Ako se nakon zaklju enja posljednjeg ro i ta izmjeni sastav vije a. izmjene u sastavu vije a u toku glavne rasprave i mogu nost posrednog izvo enja dokaza.‡ Odstupanje od ovog na ela u korist posrednosti je dozvoljeno samo u mjeri u kojoj se ovo prvo na elo ne dovodi u pitanje. Zato je na elu neposrednosti udovoljeno i onda kada u dono enju presude u estvuje vije e u istom sastavu u kome je u estvovalo na posljednjem ro i tu kada je glavna rasprava zaklju ena. ‡ Povreda na ela neposrednosti je apsolutno bitna povreda postupka samo ako je u dono enju presude u estvovao sudija koji nije u estvovao na glavnoj raspravi.

uti e se na demokrati nost u radu suda. Funkciju prava i 2. kao procesnopravna vrijednost. ‡ Na elo javnosti. ‡ Na elom javnosti se omogu ava uvid u rad suda iroj dru tvenoj zajednici. . ve i mogu nost objavljivanja u novinama i sl. ‡ Na elo javnosti kao pravo utvr eno je entitetskim ustavima i Statutom BD BiH. te je ovo razlog to ova tri na ela najja e dolaze do izra aja na glavnoj raspravi. a kao procesnopravna garancija u zakonima o parni nim postupcima u BiH.Na elo javnosti ‡ Javnost kao pravna vrijednost ima: 1. te se ostvaruje i vaspitna uloga suda u vr enju pravosudne funkcije. Ovo na elo ne zna i samo prisustvovanje raspravljanju i odlu ivanju. Funkciju procesnopravne garancije. u uskoj je vezi sa na elom usmenosti i neposrednosti. te se uz njihovu pomo vr i pravilno utvr ivanje pravno relevantnih injenica.

javnost isklju ena sa glavne rasprave.uvanje slu bene. javnost je ex lege isklju ena. ‡ Istina. ‡ Isklju enje javnosti se ne odnosi na stranke. kao i obezbje enje javnog reda i moralni razlozi sami po sebi (ex lege) ne dovode do isklju enja javnosti. ali sud mo e odlu iti da i kada je javnost isklju ena. poslovne ili li ne tajne. u bra nim i paternitetskim sporovima. ‡ Povreda na ela javnosti je apsolutno bitna povreda postupka samo. nau ni i javni radnici i sl. nego tek po odluci suda koji in concreto cijeni opravdanost isklju enja javnosti sa cijele rasprave ili samo jednog njenog dijela. ako je protivno zakonu. da glavnoj raspravi prisustvuju pojedina slu bena lica. ‡ . njihove zastupnike. niti umje a e.

‡ ak ni institucija pru anja besplatne pravne pomo i. odnosno pojednostavljenjem postupka. ‡ Ne treba zaboraviti da se problem fakti ke jednakosti stranaka u postupku ipak ne mo e ostvariti do kraja simplifikacijom. ne rje ava do kraja pitanje fakti ke jednakosti stranaka. . ‡ Uzroci fakti ke neravnopravnosti stranaka mogu biti: razli it nivo op eg ili stru nog pravnog obrazovanja. jer upravo na elo pru anja pomo i neukim strankama ima za cilj ostvarivanje fakti ke ili stvarne jednakosti stranaka u postupku.Na elo pru anja pomo i neukim strankama ‡ Za fakti ku jednakost stranaka u postupku nisu dovoljne samo garancije na ela kontradiktornosti. razli ite ekonomske mogu nosti za anga ovanje stru nog punomo nika i sl. koja je evoluirala od privatnoprave u javopravnu instituciju.

jer bi time doveo u pitanje svoju nepristrasnost. problem fakti ke neravnopravnosti rje ava ustanovom nu nog punomo nika. pa je tu ustvari parni no sposobnim strankama oduzeta postulaciona sposobnost. ni preduzimati u parnici radnje. to zna i da mo e sama neposredno preduzimati sve radnje u postupku. . ‡ Na elo pru anja pomo i nekim strankama se ti e samo procesnih prava i ne prelazi na podru ije materijalnih prava. ‡ U na em pravu napu tena je ustanova nu nog punomo nika. Zato sud ne mo e pou avati stranku o onim pravima na osnovu kojih presu uje na ijoj je strani pravo. nego to mogu jedino preko kvalifikovanog stru nog punomo nika. pa svaka parni no sposobna stranka ima potpunu postulacionu sposobnost. a mo e uzeti i punomo nika. O nu nom punomo niku govorimo kada jedna parni no sposobna stranka ne mo e neposredno pokrenuti parni ni postupak.‡ Zato se ne rijetko. i kod nas.

pa je iz ovog shvatanja proiza lo i simboli ko predstavljanje pravde u liku bo ice pravde koja zavezanih o iju dijeli pravdu. Ovo shvatanje ima i danas u teoriji dosta pristalica. ‡ Ukoliko sud ne udovolji du nosti koju mu name e na elo pru anja pomo i neukim strankama. .‡ Sudska nepristrasnost ne mo e nikada biti dovedena u pitanje na elom pru anja pomo i neukim strankama. pa zbog toka postoji ak i doktrina procesnog prva da je pomo neukim strankama inkompatibilna sa sudskom nepristrasno u. to mo e biti samo relativno bitna povreda postupka. koji bi trebao biti na visini uloge koju na e procesno pravo odre uje sudu u postupku rapravljanja i odlu ivanja. ‡ Pravilno ostvarenje na ela pru anja pomo i neukim strankama uvijek pretpostavlja kvalitetnog sudiju.

to je efekat ostvarene pravne za tite manji i obratno. onda ona ne e ozbiljnije dovesti u pitanje na elo ekonomi nosti. ali na tetu na ela ekonomi nosti. ustanova beneficium novorum je u slu bi materijalne istine. Zato. . ‡ Posljedice neefikasnog vr enja sudske funkcije se ispoljavaju na strani suda slabljenjem njegovog autoriteta. za to su nam potrebne stru ne sudije. to je utro ak vremena i sredstava ve i. ako se ova ustanova pravilno koristi. on mora pru iti procesnopravne garancije kojim se obezbje uje na elo zakonitosti i na elo ekonomi nosti. npr. Me utim. uz to manji utro ak vremena i sredstava. ‡ Da bi postupak udovoljio svojoj dru tvenoj funkciji. mada se zahtjevi ova dva na ela ne rijetko me usobno suprostavljaju. zbog ega gra ani gube povjerenje u sud i u njegovu sposobnost za efikasno pru anje pravne za tite.Na elo ekonomi nosti ‡ Ovo na elo podrazumjeva pravovremeno pru anjanje pravne za tite.

‡ Ipak. ‡ Ovom na elu se udovoljava i aktivnom ulogom suda u rukovo enju postupkom na glavnoj raspravi. pa e sud udovoljiti ovom na elu u onoj mjeri u kojoj bude onemogu avao stranke da zloupotrebljavaju svoja procesna ovla tenja. ‡ Zato je na elo ekonomi nosti definirano u BH zakonodavstvu kao du nost suda da nastoji da se postupak sprovede bez odugovla enja i sa to manje tro kova. predlaganjem odga anja ro i ta u svrhu utvr ivanja nepotrebnih injenica ili izvo enja nepotrebnih i nepodobnih dokaza. a ni dostavljati tu bu tu enom na odgovor. npr. jer to dovodi do odugovla enja postupka. ukoliko slo enost konkretnog predmeta to ne zahtjeva. ‡ Sud ne e ni odr avati pripremno ro i te. ‡ Krajnji doma aj na ela ekonomi nosti dolazi do izra aja u sporovima male vrijednosti i postupku izdavanja platnog naloga. . zahtjevi koje postavlja na elo zakonitosti idu u postupku ispred zahtjeva koje postavlja na elo ekonomi nosti u mjeri u kojoj se zahtjevi ova dva na ela suprostavljaju.

nije uvijek i po teno. to zna i: Sve to je dopu teno. pa i onda kada se formalnopravno kre e u zakonom dopu tenim okvirima. ‡ Tako je i u na em Zakonu o obligacionim odnosima ustanova zabrane zloupotrebe prava izri ito regulirana. ‡ Ideja o zabrani zloupotrebe do la je u rimskom pravu posebno do izra aja u maksimi: Non omne quod licet honestum est.Na elo savjesnog kori tenja procesnih prava ‡ Neophodno je znati praviti razliku izme u zloupotrebe prava i povrede prava. . ‡ Titular svoja pravna ovla tenja zloupotrebljava i ukoliko ta ovla enja koristi protivno principu savjesnosti i uzajamnog povjerenja ili sa ciljem nano enja tete drugome. ‡ Zloupotreba prava postoji kada se vr i protivno dru tvenom i ekonomskom cilju zbog koga je zakonom ustanovljeno.

ipak problem zloupotrebe procesnih prava nije bez zna aja. ‡ Iako je ovaj problem puno manji nego kod zloupotrebe subjektivnih prava. odnosno nesavjesno kori etenje procesnim pravima. pod naslovom: ³Zabrana zloupotrebe prava i socijalizacija prava´. pojmovno je isto to i zloupotreba prava uop e. ‡ Me utim. Konstantinovi . na i parni ni zakoni nala u strankama i sudu da onemogu e svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku. o emu je pisao prof. problem zloupotrebe procesnih prava ne predstavlja taj problem u onoj mjeri u kojoj je to pitanje aktualno kod zloupotrebe subjektivnih prava. ‡ Zloupotreba procesnih prava.‡ U na im parni nim postupcima. jo prije nego u materijalnom pravu. kakav je i na sistem. naro ito u sistemima sudskog upravljanja postupkom. . Naime. ustanova zabrane zloupotrebe procesnih prava regulirana je na op i na in kao poseban princip.

povjerilac ustaje tu bom protiv du nika.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Zloupotreba procesnih ovla tenja na tra enje pravne za tite postoji kada npr. ali obavezu ne osporava i izra ava spremnost da obavezi udovolji mirnim putem. npr. ali na tetu tu enog. iako je svjesna da tim dokazima ne e doprinijeti utvr ivanju istine ili da se ti dokazi ne e uop e izvesti. ak ta vi e. iako je to mogla u initi i ranije. Kada je u pitanju du nost stranaka da govore istinu: stranke su du ne sudu prezentirati sve injenice i to istinito. du nik ne daje povoda za tu bu ni onda kada ne udovolji svojoj obavezi. ili npr. Odugovla enje postupka se zloupotrebljava i kod ustanove izuze a sudija. . zloupotreba postoji i ako tu ilac ustaje tu bom radi ostvarivanja potra ivanja bezna ajne imovinske vrijednosti. stranka tra i odga anje ro i ta radi izvo enja novih dokaza. a ne represivno (izricanjem sankcije). Zbog navedenog. kada tu ilac izdejstvuje takvo dr anje tu enog koje dovede do dono enja presude zbog izostanka. iako du nik nije dao povoda za podno enje tu be. Nesavjesno kori tenje procesnih ovla tenja u toku postupka je mogu e i putem ustanove beneficium novorum. norme BH parni nih postupaka nastoje zloupotrebu sprije iti preventivno (da do nje nikako ne do e). ili kada stranka ula e albu samo sa ciljem da odgodi nastupanje pravomo nosti i sl. Naravno. stranka iznosi injenice i dokaze tek u albi. Do sticanja procesnog polo aja prevarnim radnjama dolazi npr.

‡ Posebno ukazujem na injenicu da danas BH zakoni o parni nom postupku ne sadr e odredbe o tzv. da tro kove koje stranka prouzrokuje svojom krivicom ili zloupotrebom procesnih prava. Dalje. A to zna i. sud na ao da je stranka izgubila spor koji je vodila o igledno iz obijesti. ‡ Kad su u pitanju represivne mjere. sud tada mo e tu stranku u drugim sistemima koji poznaju ovaj institut. a to je izracanje kazni i naknada tete. To zna i. ‡ Pravilo je. ako bi npr. bez obzira na uspjeh u parnici. ali suprotno cilju kome ta ovla tenja slu e. a nije dao povoda za tu bu. karakter sankcije zbog zloupotrebe procesnih prava ima sno enje tro kova prouzrokovanih zloupotrebom. iako je uspio u sporu. da stranka koja izgubi parnicu u cijelosti. ³obijesnom parni enju´. na prijedlog protivne stranke. tu eni prizna tu beni zahtjev. Zbog toga ovu zloupotrebu preventivno mogu otkloniti samo sudije koje raspola u sa dosta iskustva u vr enju pravosudne funkcije i dobrim poznavanjem procesnog prava. . treba da naknadi tro kove koji su bili potrebni za vo enje parnice protivnoj stranci i njezinom umje a u.‡ Kod nesavjesnog kori tenja procesnih prava. kad npr. stranka se koristi nekim od ovla tenja koja joj pripadaju u skladu sa Zakonom. snosi ona sama. osuditi da svom parni nom protivniku plati od tetni iznos prema konkretnim okolnostima slu aja. tu ilac e snositi tro kove postupka.

‡ Treba naglasiti da BH parni ni postupci nigdje izri ito ne reguliraju sankciju zbog zloupotrebe procesnih prava. da li bi ovo bilo dobro vratiti u pozitivno zakonodavstvo? ‡ Procesne kazne u vidu nov anih kazni izri u se: zbog te e zloupotrebe prava u postupku. ipak proizilazi iz op ih principa gra anskog prava. a izostanak ne opravda ili se bez odobrenja ili opravdanog razloga udalji sa mjesta gdje treba biti saslu an ili ako vje tak ne do e na ro i te. iako je uredno pozvan. ako se u podnesku vrije a sud. ali e se kazniti i vje tak koji bez opravdanog razloga odbije da vje ta i. stranka ili drugi u esnik u postupku. a izostanak ne opravda. . ako svjedok koji je uredno pozvan ne do e. pravo na naknadu tete za stranku koja takvu tetu trpi zbog zloupotrebe procesnih prava.‡ Pitanje. Me utim. zbog ometanja reda na glavnoj raspravi.

Sistem strana kog upravljanja postupkom i 3. Sistem sudskog upravljanja postupkom. 2. gdje subjekti nisu imali nikakve slobode u oblikovanju postupka. razlikujemo nekoliko sistema upravljanja postupkom. stranke i ostali u esnici) u upravljanju postupkom. a to su: 1. . te je zato strogost procesnih formi u njemu prerasla u formalizam. ve je to Zakon strogo odre ivao. bio je karakteristi an za starije procesne sisteme. Sistem strogog zakonskog upravljanja postupkom.Na elo sudskog upravljanja postupkom ‡ Uva avaju i strogost procesnih formi i ulogu glavnih procesnih subjekata (sud. ‡ Sistem strana kog upravljanja postupkom prisutan je posebno u anglosaksonskom pravu. ‡ Sistem zakonskog upravljanja postupkom. gdje su stranke dominis litis (gospodari parnice).

te sud odlu uje koje e radnje preduzeti i kojim redosljedom..‡ Sistem sudskog upravljanja postupkom shvata postupak kao javnopravnu instituciju. a to su stadiji pripremanja glavne rasprave i stadij glavne rasprave. zakazivanje ro i ta. da li e se poslu iti ustanovom pripremnog ro i ta ili dostavljanjem tu be tu enom na odgovor. koja zahtjeva asktivnu ulogu suda u parnici. upu ivanje poziva i sl. Isto tako. uz po tivanje legaliteta. . sud odlu uje o radnjama koje uti u na vremenski razvoj. sudsko upravljanje parnicom. sud e odlu iti u konkretnom sporu. kao to je npr. Ovdje se sudu ostavlja izvjesna sloboda u oblikovanju svake konkretne parnice. posebno u prvostepenom postupku. npr. kao i o radnjama kojima se prikuplja procesna gra a. Na glavnoj raspravi.

Ocjenjuje dokaznu snagu svakog dokaznog sredstva in concreto. ‡ U sistemu slobodne ocjene dokaza. sud mo e upotrijebiti samo ona dokazna sredstva koja su zakonom dopu tena. sud mora odre enu injenicu uzeti kao ta nu kad se ispune uslovi koje zakon odre uje. ‡ Kao to sam naziv ka e.Na elo slobodne ocjene dokaza ‡ Pored slobodne ocjene dokaza. procesno pravo poznaje i sistem legalne ocjene dokaza. zakon odre uje minimum zahtjeva bez kojih se odre ena injenica ne mo e smatrati dokazanom. Tako. . gdje sud do istine o pravnorelevantnim injenicama dolazi na osnovu vlastitog uvjerenja. prema varijanti pozitivne legalne ocjene. Koja e dokazna sredstva upotrijebiti za utvr ivanje odre ene injenice i 2. na osnovu pravila logike i op eg ivotnog iskustva. sud ne mo e zasnovati na osnovu vjerovatnosti. ‡ injeni ni zaklju ak o ta nosti pravnorelevantnih injenica koje obrazuju osnov odluke o tu benom zahtjevu. u sistemu legalne ocjene dokaza. sud odre uje: 1. a kod negativne legalne ocjene dokaza.

onda ovaj nedostatak predstavlja apsolutno bitnu povredu parni nog postupka koja dovodi do ni tavosti presude. od kojih je najva nije obrazlo enje sudske presude u kome sud svoje subjektivno uvjerenje objektivizira. zapravo. ukoliko i sam nije stekao uvjerenje o njenoj ta nosti. smatra se ta nim dok se suprotno ne doka e. ‡ U na em pravu ne postoje nikakva ograni enja u pogledu primjene dokaznih sredstava.‡ Me utim. putem negativne legalne ocjene dokaza utrt put sistemu slobodne ocjene dokaza. pa ako toga nema. . Tako je. ispunjenje tih zahtjeva ne obavezuje sud da takvu injenicu uzme kao ta nu. procesno pravo zato utvr uje odre ene garancije. ‡ Da se ipak slobodno sudijsko uvjerenje ne bi izrodilo u proizvoljnost. Jedino kod javnih isprava vrijedi da ono to je u javnoj ispravi sadr ano.

osim odre enih izuzetaka. ako u postupku nisu potpuno i ta no utvr ene pravnorelevantne injenice. tamo gdje stranke disponiraju predmetom spora. ‡ Ima mi ljenja da raspravno i na elo dispozitivnosti ograni avaju materijalnu istinu. postavlja pred sud du nost da potpuno i istinito utvrdi sporne injenice od kojih zavisi osnovanost tu benog zahtjeva. ona se ne zasniva na injeni nom stanju. Zato. to se ti e na ela dispozitivnosti. ili ukoliko je donosi-presuda po priznanju ili odricanju. Me utim. sud odluku ili ne donosi-poravnanje. pa i pod pretpostavkom da je sud pravilno primjenio pravne norme. ‡ Predmet dokazivanja u parni nom postupku nisu nesporne injenice. sud je du an po na elu materijalne istine. odnosno tu benim zahtjevom. da utvr uje i nesporne injenice. . tada nema pravilne odluke. pa zato i nema ograni enja materijalne istine.Na elo materijalne istine ‡ Ovo na elo kao temeljno. pa zato samo u onim sporovima u kojima su stranke ograni ene u disponiranju zahtjevima.

albeni sud je ovla ten da ukine donesenu presudu zbog nepravilno i nepotpuno utvr enog injeni nog stanja i kad je stranke ne pobijaju iz ovog razloga. Me utim. ali se na nepravilno utvr eno injeni no stanje pazi po prigovoru stranaka. ako posumnja da su injenice na kojima je zasnovana prvostepena presuda nepravilno utvr ene. . ‡ Ustanove kojima se obezbje uje materijalna istina. ‡ U postupku vanrednih pravnih lijekova. pa se jedino prijedlog za ponavljanje postupka mo e ulagati u slu aju da stranka sazna za nove injenice i dokaze. u pravilu se ne mogu preispitivati injeni ni nedostaci presude. s njim se ide samo do one granice koja ne ugro ava na elo materijalne istine.‡ Kada je u pitanju na elo ekonomi nosti. uglavnom se iscrpljuju dono enjem pravomo ne presude. to onda predstavlja bitnu povredu parni nog postupka. ‡ U albenom postupku respektuje se materijalna istina. a ako je ovo na elo materijalne istine ugro eno.

u estvovali i eksperti Vije a Evrope. u njihovoj izradi su. sud nije uva avao raspolaganja stranaka protivno prinudnim propisima i pravilima morala. da bi 1977. ‡ U SFRJ je po etkom 1957. pored doma ih eksperata. Gra anski parni ni postupak Kraljevine Jugoslavije iz 1925. 1883. godine. ovaj zakon bio zasnovan na zakonu iz 1957. godine. a parni ni postupak je ra en po uzoru na austrijski parni ni postupak. godine bio donesen novi Zakon o parni nom postupku. godine donesen Zakon o parni nom postupku.Razvog gra anskog parni nog postupka ‡ Jo davne. godine je stupio na snagu Gra anski parni ni postupak za BiH i to njenom okupacijom od strane AustroUgarske. . godine je predstavljao recepciju austrijskog parni nog zakonika iz 1895. s tim da ni tada. s tim da je uz manja odstupanja. ‡ Dispozitivna maksima je i tada formalno omogu avala da stranke budu dominus litis procesa. a ni danas. ‡ Kad su u pitanju pozitivni BH parni ni zakoni.

‡ Najve a novina sva 4 zakona u BiH je ukidanje porote. ‡ U prelaznim i zavr nim odredbama svih parni nih zakona je predvi eno da e sudovi i dalje primjenjivati odredbe Zakona o rje avanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja iz 1982. a u posebnim postupcima su uveliko otvorena vrata arbitra i i medijaciji. ‡ Eksperti Vije a Evrope su predlo ili. s tim da je postupak u parnicama iz porodi nih odnosa ponovo. da sporove u prvom stepenu vodi sudija pojedinac. vra en u ZPP-ima. ekspertni tim je zaklju io da je neophodno koristiti jezik koji stranke mogu da razumiju. a to je i usvojeno. a ne sudija pojedinac. godine. ‡ Dakle.. a po uzoru na Zakon iz 1957. ali i bogata vi edecenijska sudska praksa u njihoj primjeni. najve a vrijednog pozitivnih parni nih zakona u BiH je njihov zakonodavnopravni kontinuitet u odnosu na prethodne zakone o parni nom postupku. ali nije i neophodan njihov vlastiti jezik-zbog tro kova prevo enja. ..‡ Kad su u pitanju tri ravnopravna jezika u BiH. jer i u zemljama Evropske unije samo oko 1% predmeta iz civila u prvom stepenu rje ava vije e. u odnosu na Zakon iz 1977. do dono enja novog propisa koji bi na odgovaraju i na in regulirao ovu materiju.

tako da je sudska funkcija djelatnost koju vr e sudovi u zakonom odre enom postupku sa autoritetom res iudicata. Izricanja kazni i drugih mjera prema u iniocima krivi nih djela i drugih ka njivih djela odre enih zakonom ± dakle. 2. imovinskih i radnih odnosa ± dakle. krivi no sudovanje i 3. ili prema njegovom cilju. to predstavlja sudsku funkciju u materijalnopravnom smislu. postupak i svojstvo sudske odluke. ‡ Sudska se funkcija odre uje kao djelatnost: 1. prava i obaveza gra ana i dru tvenopoliti kih zajednica. npr. gra ansko sudovanje. prema njegovoj strukturi.. upravno sudovanje. a drugi teoreti ari su tinu sudske funkcije odre uju prema formalnoorganizacionim obilje jima-s tim da su tri obilje ja odre uju a: sud. ili prema obilje jima spora i sl.SUBJEKTI PARNI NOG POSTUPKA ‡ Sudska funkcija zna i raspravljanje i dono enje odluke kojom se izri e sankcija u slu aju povrede prava. odnosno izri e se ta je pravo me u strankama. . ‡ Mnogi teoreti ari su tinu sudske funkcije odre uju: prema su tini sudskog akta. Odlu ivanja u sporovima koji nastaju po osnovu li nih odnosa. Rje avanja upravnih sporova ± dakle.

‡ Kako je postupak bitno obilje je sudske funkcije. najva nije obilje je sudske funkcije u organizacionofunkcionalnom smislu je to da sudsku funkciju vr e sudovi kao dr avni organi koji su izdvojeni u samostalan i cjelovit hijerarhijski sistem. jer posjeduje nezavisnost i nepristrasnost. na elo kontradiktornosti ne smije biti povrije eno. . onda nisu dovoljna samo ova dva navedena principa. a sastoji se od raspravljanja i odlu ivanja pravnih sporova sa autoritetom presu ene stvari. to najbolje mo emo potvrditi na primjeru arbitra e. ‡ Da zaklju imo: Pod sudskom funkcijom se podrazumjeva djelatnost sudova kao samostalnih i nezavisnih organa koju oni vr e u sudskom postupku. Istina u postupku pred arbitra om ne primjenjuju se sve odredbe sudskog postupka. Arbitra e su nedr avna tijela i organizuju se izvan sudskog sistema. ‡ Svaka tvorevina jeste sud ukoliko posjeduje nezavisnost i nepristrasnost. nego je potrebno da se primjenjuju i osnovne procesne garancije. ali je ipak arbitra a sud.‡ Istina. ali npr.

Stranke imaju uticaja na sastav arbitra e. Primjena prava sa manje strogosti. a i arbitri su neposredno vezani sa privrednim ivotom. 6. Stru nost arbitara. Diskrecija je zagarantovana. Stranke ele i dalje da ostanu u mirnim i prijateljskim odnosima. 4. 2. ali i sudovi BD BiH. Ne rijetko. ‡ Prednosti arbitre nog rje avanja u odnosu na sud su sljede e: 1. 7. sudsku funkciju u gra anskopravnim stvarima vr e redovni sudovi op e nadle nosti. 8. a nekad stranke i sumnjaju u efikasnost dr avnog pravosu a. Procedura je manje formalna. 3. 5. ‡ Arbitra a ili arbitra ni sud ili izabrani sud je pravosudno nedr avno tijelo koje stranke saglasnom voljom izaberu i povjere presu ivanje konkretnog imovinskopravnog konflikta u kome one disponiraju svojim pravima. U pravilu je jednostepeni postupak.Redovni sudovi i arbitra e ‡ U pravosudnom sistemu BiH. . pravila postupka odru uju stranke same ili njihovi arbitri. i to: op inski-osnovni. Odsustvo politi kog uticaja. 9. kantonalni-okru ni i vrhovni sudovi entiteta.

arbitratori ili arbitri-stru njaci. ipak ovi nedostaci arbitra nog sudovanja ne prevazilaze argumente koji idu u prilog ovakvog sudovanja. Privremene ili ad hoc arbitra e i 2. ‡ Uz navedeno. to je Arbitra ni sud pri Vanjskoj privrednoj komori u Sarajevu i entitetske arbitra e. vlastita pravila o sastavu arbitra e i vlastiti postupak. ‡ . Arbitra ni sud u Londonu i Arbitra ni sud Me unarodne trgova ke komore u Parizu.‡ Koji su razlozi protiv? Naj e e se navode: 1. treba znati razlikovati funkciju koju obavljaju arbitri. Nedostatak instancionog su enja. odnosno ograni enost vanrednih pravnih lijekova i 3. a u BiH. Ekonomski slabija strana u poslovnom odnosu se dovodi i neravnopravan i nepovoljan polo aj. Mogu a naklonjenost arbitra stranci koja ga je imenovala. ali i za stranke. od radnji koje vr e tzv. Prakti no. Ovi stra njaci kao vje taci ili procjenitelji daju svoje mi ljenje o odre enom pitanju koje je obaligatno za arbitra ni sud. pa je i njena presuda u cijelosti izjedna ena sa odlukom dr avnog suda. ‡ Ad hoc arbitra u karakteri e pogodbeni na in konstituisanja i temporalno trajanje-do presu enja konkretne stvari. isti emo da arbitra a ima pravosudnu funkciju i procesnopravni karakter. Stalne ili institucionalne arbitra e. ‡ Stalne arbitra e karakteri e trajnost. ‡ Osnovna podjela arbitra a je na: 1. Najzna ajnije stalne arbitra e u svijetu su: Evropski arbitra ni sud u Strazburu. 2. Pored navedenog.

glasnik BiH. .Medijacija i njen postupak ‡ Od arbitra e. podsti e ih da se izjasne o situacijama za koje se poku ava izna i obostrano prihvatljivo rje enje. Uspostavi konstruktivan dijalog izme u stranaka. 37/04). ali nipo to sami medijatori ne smiju davati ni nametati rje enje spora. pa pri tome pa ljivo slu a komentare stranaka. Pravilno shvati. 2. Ima aktivnu ulogu u raspravljanju i rasvjetljavanju predmeta spora. mora se znati razlikovati pomaganje strankama za postizanje obostrano prihvatljivog rje enja spora ili medijacija (Zakon o postupku medijacije. Sl. 3. odnosno razumije sporne ta ke sa gledi ta stranaka. ‡ Pravila o medijaciji preciziraju ulogu medijatora u postupku medijacije. tako da medijator mora da: 1. br.

‡ Stranke u sporu mogu se sporazumjeti. ‡ Stranke u sporu pokre u postupak medijacije i u estvuju u postizanje obostrano prihvatljivog sporazuma dobrovoljno. ‡ Stranke zajedni ki biraju medijatora sa liste medijatora koju utvr uje Udru enje medijatora. s tim da je postupak medijacije povjerljive prirode. osim ako se stranke ne dogovore da postupak vr i vi e medijatora. s tim da postupak vodi medijator pojedinac. poma e strankama u nastojanju da postignu obostrano prihvatljivo rje enje spora. ‡ Stranke u postupku medijacije imaju jednaka prava. tako da se izjave stranaka iznesene u postupku medijacije ne mogu bez odobrenja stranaka koristiti kao dokaz u bilo kojem drugom postupku. na vlastitu inicijativu ili na prijedlog sudije. .‡ Medijacija je postupak u kojem tre a neutralna osoba ± medijator. sud e tada odgoditi ro i te na period najdu e od 30 dana. ‡ Ako se stranke u toku parni nog postupka. sporazumiju da spor poku aju rije iti u postupku medijacije. bez ikakvih predrasuda u pogledu stranaka i predmeta spora. prije i nakon pokretanja sudskog postupka do zaklju enja glavne rasprave. da spor rije e u postupku medijacije. tako da e medijator posredovati na neutralan na in.

Medijator podlije e odgovornosti za tetu koju nanese stranci svojim nezakonitim postupanjem prema op im pravilima o odgovornosti za tetu. Kada je parnica u toku. ali ne i rje enje. s tim da ne e davati obe anja niti e garantirati odre eni rezultat iz postupka medijacije. medijator me e dati prijedlog opcija za rje avanje spora. . a najkasnije do odr avanja ro i ta dostaviti sporazum o nagodbi. istaknut u odvojenom razgovoru. voditi postupak medijacije u BiH. medijator mo e voditi i odvojene razgovore sa svakom strankom pojedina no. sa init e se pismeni sporazum o nagodbi i odmah ga potpisati. uz pomo medijatora. ali uz prethodnu saglasnost Ministarstva pravde i Udru enja medijatora BiH. Me utim. mo e u pojedina nim slu ajevima. Visoka stru na sprema. Strani dr avljanin koji je ovla ten da obavlja poslove medijacije u drugoj dr avi. na zahtjev stranke. Zavr ena obuka prema programu Udru enja ili prema drugom programu obuke koji priznaje Udru enje medijatora i 3. Medijator me e biti osoba koja ispunjava sljede e uslove: 1. Upis u registar medijatora koji vodi Udru enje.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ U toku postupka medijacije. pod uslovom reciprociteta. a takav sporazum ex lege ima snagu izvr ne isprave. stranke su du ne obavjestiti sud o ishodu postupka medijacije odmah. Kada stranke u postupku medijacije izna u rje enje spora. 2. Osobi koja sa uspjehom zavr i obuku za medijatora izdat e se odgovaraju i certifikat koji slu i kao osnov za upis u registar medijatora. te disciplinskoj odgovornosti u sklade sa aktima Udru enja medijatora.

‡ Pismenu formu arbitra nog sporazuma ubla ava mogu nost njegovog zaklju ivanja razmjenom pisama i telegrama.Arbitra ni sporazum ‡ Predstavlja sporazum stranaka kojim one povjeravaju presu ivanje svog postoje eg ili budu eg spora arbitra nom sudu. bez obzira na prirodu odnosa iz kojih nastaju. imenuju stranke sporazumno. koji je po svojoj funkciji predsjedavaju i. a u pravilu je to jedan ili tri. ‡ Predmet arbitra nog rje avanja mogu biti svi sporovi. ‡ Pravila Evropskog arbitra nog suda propisuju da svaka stranka imenuje po jednog arbitra. . ‡ Osnovno je pravilo da broj arbitara mora biti neparan. izuzev onih sporova ije bi raspravljanje bilo u suprotnosti sa javnim interesom. a ranije smo kazali da je ovaj sporazum procesnopravne prirode. a tre eg. faksom ili e-mail-om. derogiraju i tako nadle nost redovnog suda da postupa u istom predmetu.

a na presude ad hoc arbitra a. a to poravnanje ima svojstvo izvr ne isprave. osnovno je pravilo da postupak odre uju same stranke. ‡ Pobijanje arbitra ne presude je mogu e ostvariti samo tu bom za njen poni taj. . o emu odlu uje onaj sud koji bi bio nadle an da postupa u premetnom sporu za slu aj da arbitra ni sporazum nije zaklju en.‡ Kod ad hoc arbitra a. tada postupak odre uju sami arbitri. pa stalne arbitra e same stavljaju klauzulu prvomo nosti i izvr nosti svojih presuda. klauzulu stavlja redovni sud koji bi bio nadle an da nije zaklju en arbitra ni sporazum. ‡ Stranke mogu okon ati spor i poravnanjem pred arbitra nim sudom. a ako to ne u ine. ‡ Presude arbitra nog suda predstavljaju izvr ni naslov.

Principi organizacije i djelatnosti sudova ‡ Osnovni principi o organizaciji i djelatnosti sudova. ‡ Organizacija sudova je postavljena na jedinstvenim pravosudnim principima. inkompatibilnost. nije du an da ga primjeni. sudska nezavisnost. jednakost gra ana pred sudom. Svaki ovaj organizacioni nivo ima mogu nost da organizaciono izgra uje onakav sistem redovnih sudova. sudska nepristrasnost i izuze e sudija. koji e najbolje odgovati njegovim specifi nim potrebama u vr enju sudske funkcije. . ‡ Legalitet ili zakonitost podrazumjeva pod injenost i vezanost sudova u vr enju sudske funkcije za zakon. Ako sud smatra da propis koji primjenjuje nije u skladu sa ustavom i zakonom. javnost raspravljanja. od kojih su najva niji: legalitet. utvr eni su ustavima entiteta i statutom BD BiH. pravo na upotebu jezika. i oni su obavezni za sve sudove. ali je zato du an da pokrene postupak pred ustavnim sudom za ocjenu ustavnosti i zakonitosti tih odredbi. pravo na albu.

pa se javnost kod rapravljanja mo e isklju iti samo kad to zakon odre uje. pa zato ni jedan organ vlasti ne bi mogao da ima nad sudovima ni hijerarhijsku. ‡ Na ovaj na in se udovoljava i sudskoj nezavisnosti. ‡ Javnost kao metod rada je uzdignut na stepen ustavnog principa. a povreda ovog prava predstavlja apsolutno bitnu povredu postupka. . Svi gra ani su jednaki pred zakonom i ustav svakom jam i pravo na upotrebu jezika. to zna i da su oni samostalni organi dru tvene zajednice. pa i time to je u postupku dono enja presude isklju ena javnost. ali nisu organi pojedinih dru tvenopoliti kih zajednica. ali formalnopravno nisu obavezna za ni e sudove i oni nisu du ni da ih primjenjuju.‡ Sudovi su nezavisni organizaciono i funkcionalno. koja zahtjeva od sudije visoko sofisticiranu kreativnu djelatnost. ‡ Pravo na albu je ustavnopravna garancija. ‡ Za to pravna shvatanja koja zauzimaju vrhovni sudovi u BiH nisu obavezna za ostale sudove? Ova shvatanja su vrlo zna ajna za jedinstvenu primjenu zakona i ona snagom argumenata ve u ni e sudove. te se ona mo e samo izuzetno isklju iti. Danas je vr enje sudske funkcije vi e nego kreativna djelatnost. pod uslovom da je na drugi na in obezbje ena za tita prava i zakonitosti. a ni naredbodavnu vlast.

‡ Sudija ne mo e vr iti slu bu koja je nespojiva sa sudskom funkcijom. ‡ Kada je u pitanju izuze e sudije. Razlozi zbog kojih se sudija po sili zakona (ex lege) izuzima i oni su u zakonu iscrpno navedeni i 2. i to kako u organizacijskom. ‡ Kao to smo naglasili ranije. zakonski zastupnik ili punomo nik stranke ili ako je sa strankom u odnosu suovla tenika ili saobveznika ili regresnog obveznika. anga ovanje sudije u politi kim organizacijama dovodi u pitanje sudsku nezavisnost i zato je ta aktivnost inkompatibilna sa vr enjem sudske funkcije. ‡ Stoga. Tako e. niti mo e biti delegat u skup tini koja ga je izabrala. postoje dvije vrste razloga za izuze e. U drugu grupu spadaju razlozi koji u konkretnom slu aju mogu dovesti u sumnju objektivnost sudije u su enju. ili ako se sudija nalazi u nekom porodi nom odnosu sa strankom. To je osnovni preduslov za objektivno su enje i pravilno dono enje odluke (nemo iudex in causa sua). . tako i u funkcionalnom smislu. i to: 1. osnovni zahtjev koji se postavlja principom sudske nepristrasnosti sastoji se u tome da sudija u odnosu na stranku bude neutralan i nepristrasan tre i. ali tada sud sam cijeni i odlu uje o izuze u sudije. sudovi su vezani samo za ustav i zakon. ‡ Razlozi za izuze e po zakonu su: ako je sam sudija stranka.

stranke mogu ukazati u toku cijelog postupka. ‡ Odredbe o izuze u se ne odnose samo na sudije. npr. sudija mo e i sam usljed ovakvih okolnosti da tra i izuze e.‡ Najzad. onda do dono enja odluke. onda se ona mo e pobijati zbog apsolutno bitne povrede postupka. ‡ Na razloge za izuze e po sili zakona. a ako nije bilo rasprave. prevodilac i vje tak. du an je da to ini do granice koja ne dovodi u pitanje ostvarivanje sudske nepristrasnosti. Zbog toga i sud kada pru a pravnu pomo neukim strankama. sudija e biti izuzet po zakonu i ako je u istom predmetu saslu an kao svjedok ili vje tak. Povreda se ne gubi pravomo no u presude i zato ona predstavlja razlog za ulaganje vanrednih pravnih lijekova. ako stranka ukazuje na njih kao na razlog za izuze e. Istina. ve i na druge u esnike koji sudu poma u u radu. ako je u istom predmetu u estvovao u dono enju odluke ni eg suda. ali isti tako. zapisni ar. Na razloge za izuze e po sili zakona. a ako je sud ve donio odluku. sud pazi po slu benoj du nosti u toku cijeloga postupka. ali najkasnije do zavr etka rasprave pred prvostepenim sudom. s tim da izuze e mogu tra iti i stranke. dovode u pitanje nepristrasnost suda. . ‡ Razlozi za izuze e po ocjeni suda se cijene u svakom konkretnom slu aju i u kojoj mjeri takve okolnosti. ako smatra da one dovode do njegove nepristrasnosti.

sude u vije u sastavljenom od pet sudija.Sastav suda ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Pravila o sastavu suda su po svojoj prirodi funkcionalnopravnog. odluka se zbog ove procesne povrede ne mo e pobijati. a ne organizacionopravnog karaktera. . u sporu odluku donijelo vije e. U prvostepenom sudu. Adekvatan sastav suda je procesna garancija za pravilno ostvarivanje sadr aja sudske funkcije. Sve povrede pravila o sastavu suda nemaju iste posljedice. Drugostepeni sud. Kad vrhovni sudovi entiteta odlu uju kao tre estepeni. Vije e se sastoji od trojice sudija. drugom ili tre em stepenu. kao sudu stvarne nadle nosti. pa je i sastav suda odre en zahtjevima za to pravilnije njeno ostvarenje. s tim da sastav drugostepenog suda ne zavisi od toga da li se jurisdikciona ovla tenja vr e u sjednici ili na raspravi. kao albeni. sudi uvijek u vije u. pa ako je npr. pa se zato nalaze u zakonima o parni nom postupku. Tre estepeni sud postupa u vije u sastavljenom od pet sudija. sudi uvijek sudija pojedinac. a trebalo je da odlu uje sudija pojedinac. Sud vr i sudsku funkciju samo u funkcionalnopravnoj formi koja se oblikuje sastavom suda. Sadr aj sudske funkcije je odre en s obzirom na to da li sud ostvaruje sudsku funkciju u prvom.

pojavljuje se kao stranka i kao tre e lice. . javni tu ilac se mo e pojaviti kao zakonski intervenijent u cilju pravilne primjene prinudnih pravnih propisa ukoliko stranka ide izvan okvira koje postavlja na elo dispozitivnosti. npr. a sva ostala pitanja. advokatura i organ starateljstva. npr. sastava i organizacije. pravobranila tvo. Kao tre e lice. tako da je njegova uloga u gra anskom postupku daleko manja. na osnovu porodi nog zakonodavstva. ‡ Tu ila tvo je ustavna institucija. ombdsmeni BiH. utvr uju se zakonom. utvr uju se osnovna na ela za organizaciju i djelovanje tu ila tva. kad podi e tu bu za poni taj braka iz javnopravnog razloga.Ostali organi od zna aja za pravosu e ‡ Najva niji organi od zna aja za prvosu e su: tu ila tvo. Ustavom entiteta i Statutom BD BiH. Me utim. javni tu ilac se pojavljuje npr. ‡ Tu ila tvo je samostalan dr avni organ. ‡ Kao stranka. javni tu ilac najve i dio svoje funkcije ostvaruje u krivi nom postupku kao organ koji goni u inioce krivi nih djela.

Porodi ni zakon priznaje. Tri ombdusmena imenuje Parlament BiH. ‡ Fukciju organa starateljstva. U parni nom postupku. iako nema svojstvo pravnog lica. propisano je da se ombdusmen mo e pojaviti: 1. u pravilu. ali mu ga npr. Tako e. ombdusmen se ima pravo umije ati u spor koji je u toku. intervenijenta i punomo nika. . Kao pokreta parni nog postupka. kad na e da za to ima osnova. u granicama tu benog zahtjeva. vr i op inski organ uprave nadle an za poslove socijalne za tite.‡ Ombdusmen BiH je nova institucija u na em pravu. ombdusmen ima pravo da. pa se tako ovaj organ mo e u parni nom postupku pojaviti u ulozi: stranke. u slu ajevima koje odre uje Ustav BiH i 2. pojavljuje se u ovoj ulozi u sporovima za poni tenje braka. Kao tre e lice u parnici. ‡ Organ starateljstva kao stranka. predlo i da se utvrde i injenice koje stranke nisu navele i da se izvedu dokazi koje stranke nisu predlo ile. zakonskog zastupnika.

jer preduzima radnje u svoje ime. pojavljuje u postupku za izdr avanje djece u njihovom interesu. kad preuzima vr enje odre enih ovla tenja koja su u interesu djece. te je u ovoj ulozi organ starateljstva najbli i polo aju stranke. ‡ Kada je u pitanju organ starateljstva u ulozi punomo nika. a ne vr e ih roditelji kome ona pripadaju. u njihovo ime pokrene i vodi parnicu. a u interesu djece. ili ako majka ne pokrene postupak za utvr ivanje o instva i sl. kao besplatnu i stru nu pomo . mogu ovlastiti organ starateljstva da u svojstvu punomo nika. . npr. ‡ Organ starateljstva u ulozi intervenijenta ili tre eg lica se npr.‡ Organ starateljstva se pojavljuje u ulozi zakonskog zastupnika. treba kazati da stara i samohrana lica u ostvarivanju svojih prva na izdr avanje prema srodnicima koji su du ni da ih izdr avaju.

te se za pravobranioca kod nas mo e imenovati dr avljanin BiH. ‡ Pravobranilac se u gra anskom postupku pojavljuje u ulozi strankinog zastupnika. .Pravobranila tvo ‡ Pravobranila tvo je organ politi koteritorijalne zajednice ija je osnovna funkcija da preduzima zakonom predvi ene mjere i pravna sredstva radi pravne za tite njenih imovinskih prava i interesa i imovinskih prava i interesa drugih pravnih lica. koji ima zavr en pravni fakultet i polo en pravosudni ispit. i to: po sili zakona-ex lege i po ovla tenju zainteresiranih stranaka. imaju pravo da se obrate pravobraniocu sa prijedlogom da preduzme mjere u cilju sporazumnog rje enja spora. krivi nom i drugim postupcima pred sudovima. ‡ Fizi ka i pravna lica koja namjeravaju da pokrenu postupak protiv stranke koju pravobranilac zastupa po zakonu. izvr nom. i to u slu ajevima odre enim zakonom. Pravobranila tvo kao instutucija se ure uje zakonom. a oni zastupaju stranke u pogledu imovinskih prava i interesa u parni nom.

a pravobranilac parni no sposobne stranke. ‡ Zakonski zastupnik zastupa parni no nesposobne stranke. u parnici zasnivaju na zakonu.‡ Kada se pravobranilac pojavljuje u postupku po ovla tenju. ‡ Sa zakonskim zastupnikom ima toliko sli nosti. onda se on nalazi u ulozi ugovornog punomo nika. odnosno tipi nim primjerom nu nog punomo nika. uloga pravobranioca da zastupa po sili zakona je njegova glavna uloga u parni nom postupku i ne mo e se izjedna avati sa ulogom zakonskog zastupnika. ‡ Da bi za tita imovinskih prava i interesa politi koteritorijalne zajednice. te zbog toga pravobranioca ex lege smatramo zastupnikom sui generis. pravobranilac se tada uvijek pojavljuje u ulozi nu nog punomo nika. njenih organa i fondova bila kvalitetna. a ne na ugovoru. . a ranije smo rekli da je ova ustanova napu tena u na em pravu. ‡ Me utim. to se ovla tenja pravobranioca. ali po sili zakona. isto kao i zakonskog zastupnika.

npr. . mada ustanovu zastupni tva u dana njem zna enju ovog pojma. Kasnije e advokati u ovom periodu da vr e i funkciju zastupanja. a drugi pru aju pravne savjete i plediraju u korist stranke pred sudovima ili avocato. koja spada u najstarije institucije common law-a koja je nastala jo u 13. a engleske sudije se upravo biraju iz reda advokata. koja je nastala jo u rimskom pravu. preovladava sistem dvojne advokature. rimsko pravo nije poznavalo. ‡ U zemljama romanskog prava. Italija i Francuska. U Engleskoj je tako e prisutan sistem dvojne advokature. Advokatura se organizije kao stru na pravna djelatnost koja se vr i kao profesija i to na korporativnoj osnovi.Advokatura ‡ To je jedna od najstarijih pravnih institucija. stolje u. a to zna i da jedni obavljaju funkciju zastupanja ili procurature. ‡ U periodu rimskog carstva udareni su temelji advokaturi kao pravnoj profesiji. to dovodi do gubljenja razlike izme u advokature i prokurature. ‡ Danas u svijetu postoji dvojna i jedinstvena advokatura.

Svojstvo advokata se sti e upisom u imenik advokata. U op e spada dr avljanstvo. kao niosioci advokatske funkcije. gdje spada i BiH. a u posebne: zavr en pravni fakultet (4 godine) i polo en pravosudni ispit.‡ U zemljama jedinstvene advokature. Funkcionalna nezavisnost se sastoji od toga to su advokati. advokatsku funkciju vr i samo jedna vrsta advokature. o privremenoj zabrani i prestanku rada advokata. ‡ Ovo je nezavisna profesionalna slu ba. . osnovna funkcija advokature je u pru anju pravne pomo i. zbog eja je advokatura samostalna u organizacionom i funkcionalnom smislu. Organizaciona samostalnost se ogleda: u organizovanju advokata u advokatske komore. Zbog toga. sve se vi e danas i u zemljama dvojne advokature postepeno bri e razlika izme u pripadnika advokatske profesije. ‡ Kao to znamo. koja se ure uje zakonima o advokaturi. ‡ Advokatura se obavlja pojedina no ili u zajedni koj advokatskoj kancelariji. a uslovi za obavljanje ove funkcije su op i i posebni. u samostalnom odlu ivanju o prijemu u advokaturu. nezavisni u vr enju pravne pomo i. a pravna pomo predstavlja jednu od osnovnih ustavnih garancija kojima se obezbje uje zagarantovano pravo na jednaku pravnu za titu svih u postupku pred sudovima i drugim dr avnim organima. pa je ovaj sistem danas preovla uju i u svijetu.

Nadle nost sudova ‡ Nadle nost odre ujemo u objektivnom i subjektivnom smislu. . ‡ Apsolutnom nadle no u se utvr uju poslovi koji spadaju u nadle nost sudova uop e i time se vr i razgrani enje prema svim drugim doma im dr avnim organima i prema inostranim organima i sudovima. a sa aspekta stranaka. ‡ U subjektivnom smislu nadle nost promatramo dvojako: sa aspekta suda i aspekta stranaka. funkcionalnu i mjesnu nadle nost. ‡ U funkcionalnom smislu. a relativna se dijeli na stvarnu. Nadle nost sa aspekta suda. nadle nost sudova se dijeli na apsolutnu i relativnu. zna i da sud ne mo e odbiti da postupa u predmetima za koje je nadle an. nadle nost je djelokrug poslova jednog suda. nadle nost se odre uje kao pravo da im sudi samo nadle ni sud. ‡ U objektivnom smislu.

‡ Za apsolutnu nadle nost se koristi i pojam sudska jurisdikcija. Zato se konkretizacija apsolutne nadle nosti redovnih sudova vr i posredno. zahtjev da se u mati noj knjizi vjen anih izvr i upis braka sa drugim licem. npr. nego zahtjev za utvr enje postojanja braka sa drugim licem. kada sud u toku postupka utvrdi da za rje avanje spora nije nadle an sud u BiH. na koju albeni sud pazi po slu benoj du nosti tokom cijelog postupka. Povreda pravila o apsolutnoj nadle nosti predstavlja razlog apsolutne ni tavosti. . ne predstavlja zahtjev za ispravku upisa. s tim da je za odlu ivanje o takvom zahtjevu nadle an sud. a ne onim na koje je upis izvr en. ‡ Pod pojmom apsolutne nadle nosti ili jurisdikcije podrazumjevamo nadle nost bilo kojeg od redovnih sudova. ‡ Apsolutnu nadle nost kao procesnu pretpostavku imamo. a ne organ uprave. mada se ovaj pojam vi e koristi kod razgrani enja nadle nosti doma ih sudova prema inostranim sudovima. ‡ Po pravilima o apsolutnoj nadle nosti se vr i i rezgrani enje izme u sudske u upravne nadle nosti. s tim da ovu jurisdikciju u na em pravu odre uju zakoni o parni nom postupku. Tada sud rje enjem odbacuje tu bu kao nedopu tenu i ne ustupa je stranom sudu. i to putem odredaba o stvarnoj nadle nosti redovnih sudova.

pravilima o mjesnoj nadle nosti se odre uje koji e od vi e stvarno nadle nih sudova biti teritorijalno nadle an u dr avi ili entitetu. ‡ Na e pravo pripada sistemima u kojima je prebivali te tu enog mjerodavno za odre ivanje me unarodne nadle nosti doma eg suda. a pravilima me unarodne nadle nosti vr i se razgrani enje izme u sudova koji pripadaju razli itim dr avama.Me unarodna nadle nost ‡ Me unarodna nadle nost nije nadle nost prema me unarodnom pravu. npr. a ova se nadle nost. . dr avljanstvo i prebivali te ili u predmetu spora. ‡ Mjesna nadle nost je podobna za pravila o me unarodnoj nadle nosti. npr. u pravilu. nego se ona odre uje prema nacionalnom pravu svake zemlje i to kao nadle nost doma ih sudova u sporovima sa elementom inistranosti. ali sa razli itim doma ajem. jer se i jednim i drugim pravilima vr i teritorijalno razgrani enje. Elemenat inistranosti mo e se pojaviti: u subjektu. izvodi iz pravila mjesne nadle nosti.

Osim ovoga. ukoliko se nekretnina nalazi na na oj teritoriji. postoji isklju iva mjesna nadle nost (forum rei site). a povreda ovih odredbi predstavlja apsolutno bitnu povredu-posljedica ni tavost. ‡ Tako e. u sporovima koji se ti u stvarnih prava na nekretninama. to je navedeno i u prelaznim i zavr nim odredbama zakona o parni nim postupcima u BiH. ako je za konkretan spor predvi ena izberiva mjesna nadle nost.‡ Vrsta me unarodne nadle nosti zavisi od toga da li je za konkretni spor predvi ena izberiva ili isklju iva me unarodna nadle nost. zbog ega u ovim sporovima sa elementom inostranosti postoji uvijek isklju iva nadle nost doma ih sudova. isto kao i mjesnu nadle nost. koji je donesen 1982. a posebnu na izberivu ili elektivnu i isklju ivu. . mo emo podijeliti na op u i posebnu. ‡ Zakon o rje avanju sukoba zakona. jo uvijek je na snazi. Npr. me unarodna nadle nost se mo e odrediti po uzajamnosti ili reciprocitetu. onda je u tom sporu i me unarodna nadle nost izberiva. godine. Tako. s tim da ova prorogacija mo e biti i pre utna. stranke mogu pod odre enim uslovima derogirati me unarodnu nadle nost doma eg suda sporazumom kojim povjeravaju rje avanje spora stranom sudu. ili u sporovima za koje je predvi ena isklju iva mjesna nadle nost i me unarodna nadle nost je isklju iva-jer su isklju ivo nadle ni doma i sudovi. ‡ Me unarodnu nadle nost. odnosno kao retorziona mjera.

vr i se s obzirom na vrijednost spora i/ili s obzirom na pravni osnov spora. sporovi iz intelektualnog vlasni tva. sporovi iz li nih i porodi nih odnosa. sporovi iz radnih odnosai sl. . utvr uju kantonalni odnosno okru ni zakoni o sudovima. ‡ Razgrani enje stvarne nadle nosti iz sistema redovnih sudova. odnosno raspravljaju o zakonitosti kona nih upravnih akata. jedinstven sudski sistem u BiH ine redovni sudovi. kao to znate. vr e i upravnu jurisdikciju. a stvarnu nadle nost vrhovnih sudova entiteta.Stvarna nadle nost ‡ Kao to znamo. propisuju entitetski zakoni o vrhovnim sudovima. a po pravilima o stvarnoj nadle nosti se razgrani ava nadle nost izme u sudova razli itog ranga u okviru iste vrste sudova. ‡ Stvarnu nadle nost op inskih i kantonalnih-okru nih sudova. ‡ Redovni sudovi. ‡ Sporovi iz nadle nosti redovnih sudova su: imovinskopravni i drugi gra anskpravni sporovi. privredni sporovi.

a ocjenjivanje nadle nosti se vr i na osnovu navoda u tu bi i na osnovu injenica koje su sudu poznate. ‡ Na stvarnu nadle nost. nedostatak u pogledu stvarne nadle nosti se otklanja dostavljanjem tu be nadle nom sudu. Ovo pravilo ne va i. ako bi npr. parni ni postupak se smatra pokrenutim kada je tu ba dostavljena sudu. sud pazi ex officio u toku cijelog postupka. kao procesnu pretpostavku. Stvarno nadle ni sud kome je upu en predmet mo e te radnje prihvatiti i tada e sud nastaviti postupak kao da je pred njim bio i pokrenut. ‡ Ako npr. a mo e i da ne prihvati poduzete radnje od stvarno nenadle nog suda.‡ Stvarna nadle nost je procesna pretpostavka. ‡ Za razliku od apsolutne nadle nosti kada se tu ba odbacuje. iako bi sada trebao biti nadle an drugi redovni sud iste vrste. tu ilac smanji tu beni zahtjev. tu ilac povisio tu beni zahtjev. ustaljenja nadle nosti-perpetuatio fori. odnosno sud koji je bio nadle an u vrijeme podno enja tu be ostaje i dalje nadle an. ‡ Zapamtite. bez obzira da li je sud kome je tu ba upu ena u isto vrijeme i stvarno nadle an sud. . tada dolazi do tzv. a njena povreda vodi apsolutnoj ni tavosti presude.

ve je ovaj pojam uobli en za ozna avanje nadle nosti na koju stranke ne mogu svojom voljom uticati. kao i izme u razli itih sudova u vr enju sudske funkcije u istom predmetu. ‡ Tako e. . ‡ Pravila kojima se ure uje nadle nost sudova u postupku pravnih lijekova imaju karakter pravila o funkcionalnoj nadle nosti.Funkcionalna nadle nost ‡ Pravila o funkcionalnoj nadle nosti preraspodjeljuju pojedina jurisdikciona ovla tenja izme u razli itih organa u okviru istog suda. ‡ Pojam funkcionalne nadle nosti ne poznaju norme procesnog prava. ‡ Funkcionalna nadle nost ozna ava se jo o pojmom instanciona nadle nost. i rje avanje o sukobu nadle nosti ima karakter funkcionalne nadle nosti.

dok se sporedni zahtjevi. Dakle. ‡ Postoji i niz situacija u kojima vrijednost predmeta spora slu i kao kriterij za odre ivanje stvarne nadle nosti ili prava na izjavljivanje revizije i sl. npr. ‡ Kao vrijednost predmeta spora uzima se samo vrijednost glavnog zahtjeva. naknada imovinske i neimovinske tete. strah i sl.‡ Dakle. i funkcionalna nadle nost je procesna pretpostavka na koju sud pazi ex officio u toku cijelog postupka. a povreda ovih pravila predstavlja apsolutno bitnu povredu postupka. ako je sudio sudija pojedinac. koji se zasnivaju na istom injeni nom i pravnom osnovu. parni ni tro kovi ili ugovorna kazna. . ‡ Prema tome. a trebalo je suditi vije e. ne uzimaju u obzir. npr. ukoliko se vrije a princip zbornosti su enja. npr. a ako se u tu bi kumulira vi e tu benih zahtjeva. kao vanrednog pravnog lijeka. pretrpljeni bolovi. vrijednost predmeta spora se utvr uje zbrajanjem svih zahtjeva. kamate. sud utvr uje vrijednost predmeta spora na osnovu podataka koje je tu ilac u tu bi naveo. vrijednosni kriterij slu i za ulaganje revizije.

s jedne strane. za jednu op inu nadle an. ‡ Odredbe o mjesnoj nadle nosti nisu stroge kao kada se radi o drugim vrstama nadle nosti. u pravilu. to je njegov prostorni djelokrug manji i obratno. Na osnovu zakona-forum legale. apsolutnoj. u BiH mo e biti op inski sud. stvarnoj ili funkcionalnoj. s druge strane. to je pravilo. Saglasnom voljom stranaka-forum prorogatum. odre uje se koji je od vi e stvarno nadle nih sudova ovla ten da raspravlja i odlu uje o konkretnom sporu. ova nadle nost trijako odre uje: 1. pa se zbog njene elasti nosti. . a mo e i za vi e op ina. Odlukom vi eg suda-forum judicale i 3. npr. 2. npr. to zna i da je mjerodavna veza koja postoji izme u odre enih elemenata konkretnog spora: stranaka i predmeta spora.Mjesna nadle nost ‡ Po pravilima ove nadle nosti. i odre enog suda odnosno podru ja suda. ‡ to je sud u sudskoj hijerarhiji na ni em mjestu.

Isklju iva ili ekskluzivna i 3. . Posebna ili specijalna mjesna nadle nost. tu ba se mo e podi i kod suda op e mjesne nadle nosti ili nekog drugog suda koji je zakonom odre en. Supsidijarna ili pomo na mjesna nadle nost. isklju uje se op a mjesna nadle nost. Da ponovimo. nadle an je sud kod koga se. za odre ivanje pojma prebivali ta. Posebnu ili specijalnu mjesnu nadle nost. Izberivu ili elektivnu. bitna su dva elementa ovog pojma: fakti ki (corpus) i voljni (animus). Supsidijarna nadle nost postoji ako nije previ ena op a mjesna nadle nost. dijeli se na: 1. dijeli se na: 1. u pravilu. Kod izberive nadle nosti. dok je boravi te mjesto u kome jedno lice boravi. protiv tu enog mo e podnijeti svaka tu ba. Kod op e mjesne nadle nosti-forum generale. odnosno boravi terezidenciju. Izberiva ili elektivna. 2. posebna ili specijalna mjesna nadle nost mo e biti: 1. bez namjere da u tom mjestu trajno ivi. Odredbama isklju ive mjesne nadle nosti.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Zakonom odre ena mjesna nadle nost. a to je onaj sud na ijem podru ju tu eni ima prebivali te-domicil. pa se prebivali te difinira kao mjesto u kome jedno lice prebiva sa namjerom da u njemu stalno ivi. Isklju ivu ili ekskluzivnu i 3. Supsidijarnu ili pomo nu mjesnu nadle nost. 2. Op u ili generalnu i 2. Rekosmo.

pa i kod suda na ijem podru ju tu ilac ima prebivali te odnosno boravi te.‡ Izberiva ili elektivna mjesna nadle nost predvi ena je primarno u interesu tu ioca. paternitetski i maternitetski sporovi. sporovi iz nasljednopravnih odnosa. radni sporovi. pojavljuju se kao: sporovi za naknadu tete-pored suda op e mjesne nadle nosti. bara ni. prema mjestu u kome se nalazi poslovna jedinica pravnog lica. a kod druge vrste sporova u interesu ostvarivanja sudske funkcije i u interesu obje stranke. Pravila o izberivoj mjesnoj nadle nosti se primjenjuju i za sljede i sporove: radi za tite prava na osnovu garancije proizvo a a. nadle an je i sud na ijem podru ju je teta u injena. prema mjestu gdje se nalazi zastupni tvo stranog lica u BiH. sporovi za zakonsko izdr avanje i sporovi zbog smetanja posjeda. nego i suda na ijem je podru ju teta u injena. . ako je teta nastala kao posljedica smrti ili te ke tjelesne povrede. tada tu ilac mo e ustati tu bom. ‡ Predmeti u kojima se primjenjuje izberiva mjesna nadle nost. ne samo kod suda op e mjesne nadle nosti. me utim. privredni sporovi. mjeni ni sporovi.

Kod sorova sa vojnim jedinicama. pravilo forum rei sitae sa podru ja procesnog prava. . isklju ivo je nadle an sud na ijem se podru ju nalazi nepokretnost. mjesno je nadle an sud na ijem se podru ju provodi izvr enje.‡ Pravilima o isklju ivoj ili ekskluzivnoj mjesnoj nadle nosti isklju uje se op a mjesna nadle nost i odre uje. naj e e zbog veze koja postoji izme u tog suda i predmeta spora. neki drugi stvarno nadle ni sud. ‡ Kad su u pitanju vazduhoplovi i brodovi. odnosno brod upisan. ‡ Dakle. umjesto jednog suda. isklju ivo je nadle an sud na ijem podru ju se vodi upisnik u koji je vazduhoplov. isklju iva nadle nost u sporovima o nekretninama odnosi se samo na one sporove koji imaju stvarnopravni karakter. ‡ Kao to smo kazali. odgovara pravilu lex rei sitae sa podru ja materijalnog prava. Kod sporova u izvr nom i ste ajnom postupku. isklju ivo je nadle an mjesni sud na ijem podru ju se nalazi sjedi te vojne jedinice. a u sporovima koji se ti u smetanja posjeda na nekretninama. odnosno ste ajni postupak. ‡ Predmeti u kojima je predvi ena isklju iva mjesna nadle nost odre eni su izri ito zakonom. ‡ U sporovima koji imaju obligacionopravni karakter o nekretninama. ne postoji isklju iva nadle nost.

kod utvr ivanja o instva i materinstva sa elementom inostranosti i u sporovima protiv lica koja nemaju op u mjesnu nadle nost u jednom od entiteta u BiH. tada je mjesno nadle an onaj sud koji je nadle an za bilo koga od tu enih. ‡ Uzajamna nadle nost za tu be protiv stranih dr avljana je izraz principa uzajamnosti. Preno enje mjesne nadle nosti sa jednog suda na drugi ili delegacija i 2. a jednim dijelom ima i zna aj tzv. npr. Odre ivanje mjesne nadle nosti kada se na osnovu zakona ona ne mo e utvrditi ili ordinacija.‡ Odredbama o pomo noj ili supsidijarnoj mjesnoj nadle nosti daje se odgovor na situacije koje se ne mogu podvesti pod odredbe op e i posebne mjesne nadle nosti. npr. zatim ovu vrstu nadle nosti imamo i kod: bra nih sporova sa elementom inostranosti. . onda e ista nadle nost va iti i za su enje dr avljaninu te strane dr ave pred sudom u BiH. ‡ Odre ivanje mjesne nadle nosti od strane vi eg suda ispoljava se u dva vida: 1. a za njih ne postoji mjesna nadle nost istog suda. retorzione mjere. ‡ Primjer pomo ne mjesne nadle nosti imamo kod suparni ara. ako je jednom tu bom tu eno vi e lica. ako u stranoj dr avi dr avljanin BiH mo e biti tu en pred sudom koji nema mjesnu nadle nost po propisima u BiH.

kod ostvarenja na ela sudske nepristrasnosti. nego suda koji je po zakonu mjesno nadle an. to zna i da do ove delegacije dolazi iz nu nosti. U takvoj situaciji su vrhovni sudovi entiteta u BiH ovla teni. ‡ Svrsishodnu ili cjelishodnu delegaciju imamo iz razloga cjelishodnosti. a postoji jurisdikcija sudova. Svrsishodna ili cjelishodna delegacija. ‡ Do ordinacije dolazi kada se po odredbama zakona o parni nom postupku o mjesnoj nadle nosti ne mo e utvrditi koji je sud mjesno nadle an. spor bi bilo lak e raspraviti i o njemu odluku donijeti od strane drugog stvarno nadle nog suda. Nu na delegacija i 2. . koja mo e dovesti do izuze a sudije.Delegacija i ordinacija ‡ Razlikujemo dvije vrste delegacije: 1. odrede koji e stvarno nadle ni sud biti mjesno nadle an. npr. ‡ Nu nu delegaciju imamo npr. da na prijedlog stranaka.

i to u onim predmetima u kojima nije odre ena isklju iva mjesna nadle nost. samo ako je povodom prigovora stranke koji je unesen u presudu. I mjesna nadle nost je procesna pretpostavka i na nju sud pazi po slu benoj du nosti. ugovaranje mjesne nadle nosti nije dopu teno npr. Prema tome. onda najkasnije do upu tanja tu enog u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom ro i tu za glavnu raspravu. mora biti sa injen u pismenoj formi i zaklju uje se prije parnice. sud se mo e oglasiti nenadle nim najkasnije na pripremnom ro i tu. Prorogacioni ugovor o mjesnoj nadle nosti. ‡ . a ako ono nije odr ano. u sporovima zbog smetanja posjeda na nekretninama i drugim vrstama sporova u kojima je predvi ena isklju iva mjesna nadle nost. a stranka se upravo zbog toga ali.Ugovor o mjesnoj nadle nosti i mjesna nadle nost kao procesna pretpostavka ‡ ‡ Od svih nadle nosti. Povreda odredaba o mjesnoj nadle nosti predstavlja apsolutno bitnu povredu postupka. Kod mjesne nadle nosti. kao to je to kod stvarne nadle nosti. stranke svojom voljom mogu uticati samo na mjesnu nadle nost. Tu ilac je tada du an da ugovor o mjesnoj nadle nosti prilo i uz tu bu. sud nepravilno odlu io da je mjesno nadle an. da li za sporove koji e nastati ili za spor koji je nastao. u sporovima o stvarnim pravima na nekretninama. ali ne u toku cijelog postupka.

Nadle nost po atrakciji ili privla enju
‡ Nadle nost po atrakciji ili privla enju postoji kada se nadle nost odre enog suda zasniva na injenici da se pred tim sudom ve vodi postupak u odre enom predmetu, koji se nalazi u odre enoj vezi sa postupkom koji se treba pokrenuti. ‡ Kako zasnivanje nadle nosti po privla enju vodi promjeni nadle nosti, to ovisno od toga da li se tim privla enjem mijenja samo mjesna nadle nost, ili mjesna i stvarna u isto vrijeme, razlikujemo nepotpunu i potpunu atrakciju. ‡ Kod nepotpune atrakcije mijenja se samo mjesna nadle nost, npr. sporovi koji nastaju tokom ostavinskog postupka i u toku izvr nog i ste ajnog postupka. Tako, ako tokom ostavinskog postupka do e do spora iz nasljednopravnih odnosa, kao i u sporovima o potra ivanju povjerioca prema ostaviocu, nadle an je, pored suda op e mjesne nadle nosti i sud na ijem podru ju se nalazi sud koji provodi ostavinski postipa, a isto je i ako do e do spora u izvr nom i ste ajnom postupku.

‡ Kod potpune atrakcije mijenja se i stvarna i mjesna nadle nost, npr. u sporovima kod zakonskog izdr avanja i sporu po tu bi glavnog umje a a. Tako, kod zakonskog izdr avanja, ako se vodi zajedno sa bra nim i paternitetskim sporovima dolazi do privla enja nadle nosti, ili u sporu koji pokre e glavni intervenijent, tu ba se pokre e kod onog suda pred kojim te e parnica izme u stranaka protiv kojih je upravljen zahtjev glavnog intervenijenta.

Sukob nadle nosti
‡ Sukob nadle nosti je situacija u kojoj izme u vi e organa dolazi do razli itog shvatanja o tome ko je nadle an da postupa u konkretnoj pravnoj stvari. ‡ Razlikuje se pozitivan i negativan sukob nadle nosti. ‡ Pozitivan-postoji kada dva ili vi e organa smatra du su nadle ni da postupaju u konkretnoj stvari. ‡ Negativan-postoji kada dva ili vi e organa smatra da nisu nadle ni. ‡ Ako do sukoba nadle nosti do e izme u sudova i drugih organa, tada je u pitanju sukob o apsolutnoj nadle nosti ili jurisdikciji, a ako do sukoba dolazi izme u sudova u okviru jedinstvenog sudskog sistema, tada je u pitanju sukob o relativnoj nadle nosti. ‡ Sukob o apsolutnoj nadle nosti ili jurisdikciji mo e biti pozitivan i negativan, a za njegovo rje avanje je nadle an ustavni sud.

‡ Sukob o relativnoj nadle nosti mo e biti samo negativan, jer pravila o litispedenciji-zna i da se istovremeno u istom predmetu ne mogu voditi dvije parnice, onemogu ava pozitivan sukob nadle nosti. ‡ Ina e, do sukoba o relativnoj nadle nosti dolazi e e nego do sukoba o apsolutnoj nadle nosti, tako da kod relativne nadle nosti, o sukobu odlu uje neposredno vi i sud u odnosu na sudove izme u kojih je do lo do sukoba. Zbog ovog pravila, rje enje je da, ako do sukoba nadle nosti do e izme u vrhovnog suda i op inskog odnosno kantonalnog-okru nog suda, sukob nadle nosti rje ava vrhovni sud entiteta u BiH na op oj sjednici. ‡ Kada je u pitanju rje avanje sukoba nadle nosti, sud kome je predmet ustupljen kao nadle nom, nastavi e postupak kao da je kod njega bio i pokrenut. ‡ Slu ajevi u kojima nije mogu e pokrenuti sukob o nadle nosti su: 1. Kad je povodom albe protiv odluke prvostepenog suda kojom se ovaj proglasio nenadle nim, odluku donio drugostepeni sud, ali je drugostepeni sud koji je odluku donio nadle an za rje avanje sukoba nadle nosti izme u tih sudova i 2. Odluka drugostepenog suda o stvarnoj nadle nosti prvostepenog, vezuje svaki sud kome se kasnije isti predmet ustupi, pod uslovom da je drugostepeni sud nadle an za rje avanje sukoba izme u tih sudova.

Stranke u parnici
‡ Stranke su pored suda najva niji subjekti parni nog postupka. ‡ Parnica kao procesnopravni odnos je izgra ena na principu dviju stranaka, a to su tu ilac i tu eni sa suprotnim interesima. ‡ Mno ina lica u parnici u ulozi tu ioca i tu enog ne naru ava dvostrana ki karakter parnice. ‡ Me utim, ako u toku parnice do e do sjedinjavanja obje strana ke uloge, tu ioca i tu enog u istom licu, to ima za posljedicu ga enje parnice, npr. usljed univerzalne sukcesije, tu ilac postaje nasljednik tu enog. ‡ Prema tome, parnica ne mo e nastati ako ne postoje obje stranke kao subjekti procesnih prava i obaveza ili su obje stranke nepoznate. ‡ Procesnopravna teorija razlikuje pojam stranke u materijalnopravnom i procesnopravnom smislu.

kad u svoje ime di e tu bu za poni tenje braka. pa zbog toga npr. a ne s obzirom na materijalnopravni odnos u kome se ta lica nalaze prema predmetu spora povodom koga je parnica pokrenuta. . kao isto procesnopravna kategorija. ipak to nije bitno za sticanje svojstva stranke u parnici. a ne materijalnopravni polo aj stranke u parnici. stranka u parni nom postupku se odre uje u procesnopravnom smislu. ‡ Zbog navedenog. tako da se svojstvo stranke sti e prema polo aju koje odre eno lice zauzima u parnici-kao procesnopravnom odnosu. Unato tome to je u ivotu pravilo da se u ulozi tu ioca i tu enog pojavljuju titulari spornog materijalnopravnog odnosa povodom koga dolazi do parnice. jer je bitan samo procesnopravni. svojstvo stranke imaju subjekti spornog materijalnopravnog odnosa povodom koga je do lo do parnice. nije stranka u materijalnopravnom smislu javni tu ilac ili organ starateljstva.‡ Prema materijalnopravnom odre enju.

Za to? Zato to strana ku sposobnost mogu imati i dru tvene tvorevine kojima pravni poredak ne priznaje svojstvo pravnog lica. ‡ ‡ . Me utim. ona je ipak od pravne sposobnosti ira. Kad im se strana ka sposobnost priznaje posebnim propisom i 2. odnosno mogu u svakoj parnici biti tu ilac i tu eni. Kako pravnu sposobnost imaju fizi ka i pravna lica. iako se strana ka sposobnost izvodi iz pravne sposobnosti. in abstracto. Drugim ruje ima. jer se njome odre uje ko mo e biti nosilac prava i obaveza u parnici. zato ova lica imaju i strana ku sposobnost. Ove tvorevine bez pravnog personaliteta mogu imati strana ku sposobnost po dva osnova: 1. pravna i strana ka sposobnost odre uju ko mo e biti titular prava i obaveza.Strana ka sposobnost ‡ ‡ ‡ Iako se strana ka sposobnost izvodi iz pravne. strana ka sposobnost daje odgovor na pitanje ko mo e biti tu ilac i tu eni u parnici. Prema tome. ona se sa njom ne podudara. Pravna sposobnost daje odgovor na pitanje ko mo e biti nosilac prava i obaveza. Kad im sud priznaje strana ku sposobnost. zbog ega se strana ka sposobnost naziva jo i procesnopravnom sposobno u.

Me utim. Da raspola u sredstvima na kojima se mo e sprovesti izvr enje. Strana ka sposobnost je. i to pod dva uslova: 1. taj ne mo e ni biti stranka u postupku. sud mo e priznati svojstvo stranke. Sud na postojanje strana ke sposobnosti pazi ex officio u toku cijelog postupka. Kako strana ka sposobnost ima zna aj procesne pretpostavke. pa je zbog toga ne bi trebalo ni pobijati. isto kao i sam pojam stranke. Da ta udru enja udovoljavaju bitnim uslovima za sticanje strana ke sposobnosti. ali se iz razloga ni tavosti mo e pobijati. a to zna i i pravne i 2. esencijalni elemenat pravne sposobnosti je vlastita imovina. ima u isto vrijeme i strana ku sposobnost. jer se finansiraju iz bud eta politi koteritorijalnih zajednica. me utim. presuda koja je donesena u parnici sa nedostatkom strana ke sposobnosti bila bi egzistentna. svako ko je pravno sposoban. a taj elemenat nedostaje svim dr avnim organima. Prema tome. procesnopravni pojam. Kako rekosmo. presuda koja bi bila donesena u parnici u kojoj nedostaju same stranke. svako ko je pravno sposoban ima istovremeno i strana ku sposobnost. Zbog svega navedenog. npr. Dakle. ku nom savjetu. ulici i sl. . prestavljala bi jedno pravno ni ta. to zna i da onaj ko nema strana ku sposobnost. kao i na ostale procesne pretpostavke. mjesnoj zajednici.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Sud udru enjima koja nemaju pravni subjektivitet to svojstvo mo e priznati samo in concreto za odre enu parnicu.

norme procesnog prava priznaju i parni nu poslovnu sposobnost. Zato. strana kom sposobno u se odre uje ko mo e biti tu ilac i tu eni u postupku. a parni nom sposobno u se odre uje ko mo e tu bom pokrenuti parnicu. svim licima kojima materijalno pravo priznaje potpunu poslovnu sposobnost. ‡ . pa se zato jo naziva i procesnom poslovnom sposobno u. mogu biti stranke. Svako fizi ko i pravno lice i dru tvene tvorevine kojima se priznaje svojstvo stranke u parnici. Zbog toga. onaj ko je sposoban da se obavezuje ugovorom. Me utim. ali zato posjedovanje strana ke sposobnosti ne zna i istovremeno i postojanje parni ne sposobnosti.Parni na sposobnost ‡ ‡ ‡ Rekosmo. sposoban je i da u parnicu samostalno preduzima procesne radnje ili da svojom voljom to prenosi na punomo nike. parni na sposobnost odgovara poslovnoj sposobnosti gra anskog prava. npr. parni na sposobnost je ipak u a od strana ke. Me utim. jer je ne posjeduju svi oni subjekti koji imaju strana ku sposobnost. parni na sposobnost pretpostavlja postojanje strana ke sposobnosti.

odnosno da parnicu vodi kao parni no sposobno lice. a parni na sposobnost dr avljanina RS u postupku pred sudovima Federacije. ‡ Kad su u pitanju pravna lica. ‡ Parni na sposobnost je pojam procesnog prava i ima zna aj procesne pretpostavke. smatra se da su ona poslovno sposobna preko svojih organa. parni no je sposoban u grnicama u kojima mu se priznaje poslovna sposobnost. paravilo je da maloljetnik koji nije stekao potpunu poslovnu sposobnost.‡ U ovom kontekstu. parni no su sposobna u granicama svoje poslovne sposobnosti. te na nju sud pazi u toku cijelog postupka ex officio. ali je sposoban po zakonu entiteta u BiH pred ijim se sudom sprovodi postupak. ‡ Parni na sposobnost dr avljanina FBiH se procjenjuje po zakonu Federacije. ‡ Stranac koji nije parni no sposoban prema zakonu dr ave iji je dr avljanin. . ima mogu nost da bira da li e koristiti prednosti koje mu daje doma e pravo. procjenjuje se po zakonu RS-e. a punoljetna lica kojima je djelimi no ograni ena poslovna sposobnost. ili e se dr ati domovinskog prava kao mjerodavnog za odre ivanje parni ne sposobnosti.

‡ Nedostatak parni ne sposobnosti ima dejstvo apsolutno bitne povrede parni nog postupka. a nedostatak ne otkloni. pa radnje koje je takva stranka preduzela prije sticanja parni ne sposobnosti postaju punova ne ako ih stranka odobri. ali je u toku trajanja parnice steklo punoljetnost. s tim da punova nost do tada preduzetih radnji od strane parni no nesposobne stranke. a parnica se nastavlja tako to u ime parni no nesposobne stranke radnje preduzima njen zakonski zastupnik. parni na sposobnost mo e se ste i ili izgubiti u toku trajanja same parnice. . ‡ Isto tako. takva presuda i kada stekne svojstvo pravomo nosti mo e se pobijati svim vanrednim pravnim lijekovima. tu bu je podiglo lice koje je u momentu podizanja tu be bilo maloljetno. Npr.‡ Stupanjem u parnicu zakonskog zastupnika otklanja se nedostatak parni ne sposobnosti. pa ukoloko sud donese presudu. ovisi od zakonskog zastupnika da li e ih prihvatiti ili ne. a ponavljanjem postupka ak i nakon proteka objektivnog roka od pet godina.

naziva nu ni punomo nik. zbog ega se u na em pravu i ne postavlja problem postulacione sposobnosti. preduzima radnje u parnici i tim radnjama proizvodi procesnopravne posljedice. nego mora uzeti punomo nika. ‡ U na em pravu. pa svako parni no sposobno lice mo e neposredno pokretati parnicu i preduzimati sve radnje sa procesnopravnim posljedicama. ‡ U pravnim sistemima u kojima je strankama oduzeta postulaciona sposobnost. te tada stranka ne mo e neposredno preduzimati radnje sa procesnopravnim dejstvom. te se takav punomo nik. one moraju uzeti punomo nika. ustanova nu nog punomo nika je napu tena. bez posredovanja punomo nika. iako ga stranke odre uju same i svojom voljom. .Postulaciona sposobnost ‡ Postulaciona sposobnost je sposobnost parni no sposobne stranke da u parnici sama. ‡ Postupaciona sposobnost parni no sposobnoj stranci mo e biti oduzeta.

‡ ‡ ‡ . Kako stvarna legitimacija nije procesna pretpostavka. Prigovor stvarne legitimacije redovno isti e tu eni. Zato treba kazati: Nepostojanje stvarne legitimacije ne spre ava odlu ivanje o tu benom zahtjevu. ve se njome odre uje sadr aj zahtjeva. a ni odlu ivanje. za osnivanje parnice kao procesnopravnog odnosa. zbog ega stvarna legitimacija nije uslov za dopu tenost tu be. Iako je stvarna legitimacija kategorija materijalnog prava.Stvarna legitimacija ± legitimatio ad causam ‡ ‡ ‡ Od strana ke i parni ne sposobnosti. Prigovor stvarne legitimacije ima karakter materijalnopravnog prigovora koji ima za cilj da se tu ilac odbije sa tu benim zahtjevom kao neosnovanim. raspravljanje. zbog ega se vrlo esto u ulozi tu ioca ili tu enog pojavljuju lica koja nisu stvarno legitimisana. nita za raspravljanje i odlu ivanje o tu benom zahtjevu. to od nje ne zavisi pokretanje parnice. treba znati razlikovati stvarnu legitimaciju (legitimatio ad causam). Zbog toga. pa zato ni zasnivanje svojstva tu ioca i tu enog u parnici. ona ipak ima zna aja i na podru ju procesnog prava. nije u zavisnosti od postojanja stvarne legitimacije. irelevantno je postojanje materijalnopravnog odnosa povodom koga je do lo do parnice.

Me utim. putem zakona. prema materijalnom pravu. sud e rje enjem tu bu odbaciti kao nedopu tenu. a ukoliko postoji nedostatak koji se ti e stvarne legitimacije. pripada na prvom mjestu subjektima spornog materijalnopravnog odnosa povodom koga je i do lo do parnice. Zato. Kao to rekosmo. jer pravo na vo enja spora ima karakter procesne pretpostavke. javni tu ilac. ovla tena su da ustaju tu bom za poni tenje braka.Procesna legitimacija ± legitimatio ad processum ‡ U pravilu. ve od njenog postojanja zavisi samo osnovanost tu benog zahtjeva koji je istaknut u tu bi. procesna legitimacija ili ovla tenje za vo enje konkretnog spora. organ starateljstva i sva tre a lica koja su pravno zainteresirana. imaju stvarnu legitimaciju. sud e presudom odbiti tu beni zahtjev kao neosnovan. ovla tenje za vo enje konkretnog spora treba strogo razlikovati od stvarne legitimacije. imamo veliki broj slu ajeva u kojima je pravo na vo enje spora preneseno. To su ona lica koja. treba kazati: Ukoliko ne postoji pravo na vo enje spora. Uva avaju i sve re eno. postojanje stvarne legitimacije nije uslov za dopu tenost tu be. npr. na to sud pazi ex officio. na tre a lica. ‡ ‡ ‡ ‡ .

i to na dva na ina: 1.Procesnopravna sukcesija ili promjena stranaka u parnici ‡ Svojstvo tu ioca i tu enog sti e se obi no podno enjem tu be. ‡ Do zakonske sukcesije dolazi usljed smrti stranke u toku parnice. dok drugi oblik dovodi do zasnivanja suparni arstva. ‡ Treba znati da promjena stranaka nema uticaja na identitet parnice. Promjenom li nosti stranaka ili procesnopravnom sukcesijom i 2. jer sve posljedice podno enja tu be i litispedencije proizvode dejstvo i prema novom tu itelju ili tu enom koji su stupili u parnicu. ali se mo e ste i i u toku trajanja parnice. . s tim da u osnovi zakonske sukcesije le i razlog nu nosti. ako je u pitanju fizi ko lice. Samo ovaj prvi na in dovodi do promjene stranaka u parnici. Stupanjem uz postoje eg tu itelja ili tu enog novih lica. ‡ Osnov za sukcesiju u parnici mo e biti zakon ili volja stranaka. ali i kada je stranka pravno lice kad prestane postojati. dok je u osnovi voljne sukcesije le i razlog svsishodnosti.

mogu e je parnicu nastaviti uz kori tenje svih dotada njih rezultata parnice. ‡ Singularna materijalnopravna sukcesija u parnici postoji kada u toku parnice do e do otu enja stvari ili prava povodom koga te e parnica. ali nema pravo na vo enje spora (procesnu legitimaciju). a razlog le i u svrsishodnosti. kao materijalnopravni ovla tenik.‡ Do sukcesije voljom stranaka mo e do i u parnici usljed materijalne singularne sukcesije ili neovisno od nje. ‡ Sukcesor. odnosno ovdje kori tenjem ustanove preina enja tu be. pa zbog toga ne mo e ni pokrenuti novu parnicu. Procesnom sukcesijom. a ni stupiti na mjesto tu ioca u ve postoje u. ima stvarnu legitimaciju. . bez pristanka obje stranke.

du an je da svoj tu beni zahtjev-prijedlog prilagodi novonastaloj situaciji. . a ne cedentu. npr. singularna materijalnopravna sukcesija nema nikakvog uticaja na parnicu. ‡ Prema teoriji irelevancije. to zna i da u tom slu aju do procesnopravne sukcesije dolazi u trenutku sukcesorne izjave da se parnica preuzima. vrijedi pravilo: Ako je tu ilac otu io sporno pravo. tu ilac koji je cedirao tra binu. sukcesor stupa u parnicu umjesto svog prethodnika i onda dolazi i do procesnopravne sukcesije. ne treba promjeniti tu beni zahtjev u smislu da je tu eni du an obavezu izvr iti cesionaru. a ne u trenutku gra anskopravnog prenosa prava. ukoliko ne eli da rizikuje da ga sud odboje sa tu benim zahtjevom. s tim da ovu posljedicu tu ilac mo e izbje i i povra ajem otu enog spornog prava.‡ Sa pristankom obje stranke. zbog nedostatka stvarne legitimacije. tako to e tra iti da tu eni obavezu na inidbu ispuni prema materijalnopravnom sukcesoru. kao posljedice materijalnopravne sukcesije. ‡ Prema teoriji relevancije koja je vladaju a danas.

Kod zakonskog zastupnika. nego iz zakona. ‡ S obzirom na osnov za zastupanje. a da bi to zastupnik mogao initi. ‡ Zastupnik ostaje potpuno izvan dejstva svojih vlastitih radnji. . ugovorni zastupnik i zastupnik pravnih lica. a kod ugovornog zastupanja. a to su maloljetnici i punoljetna lica kojima je oduzeta poslovna sposobnost. volja zastupane stranke je osnov ovla tenja zastupnika. jer one neposredno proizvode dejstvo za zastupanu stranku. ovla tenje zastupnika ne proizilazi iz volje zastupanog.Zastupanje u parnici ‡ Zastupanje kao procesna ustanova ima na podru ju procesnog prava isti sadr aj kao i na podru ju materijalnog prava. ‡ Zakonski zastupnik zastupa poslovno nesposobna lica. razlikujemo vi e vrsta zastupnika: zakonski zastupnik. on mora imati ovla tenje za zastupanje. ‡ Osnovna podjela je na zakonsko i ugovorno zastupanje. koji se jo e e naziva punomo nikom.

to je razlog apsolutne ni tavosti donesene presude. sud je ovla ten da u konkretnoj parnici postavi privremenog zastupnika. Kad se pojavi ovakva situacija. da li lice koje se pojavljuje kao zakonski zastupnik ima ovla tenje i da li se kre e u okviru ovla tenja koja mu pripadaju na osnovu zakona.‡ Sud u toku cijelog potupka ex officio pazi da li parni no nesposobnu stranku zastupa zakonski zastupnik. . odre eno je. zakonom. Ukoliko zakonski zastupnik nije u mogu nosti zbog svoje nestru nosti da uspje no titi prava i interese zastupanog. ‡ Ko su zakonski zastupnici. ali samo tu enom. Ukoliko bi postupak oko postavljanja redovnog zakonskog zastupnika trajao dugo i 2. s tim da i ovaj zastupnik ima ovla tenja zakonskog zastupnika. Sud mo e postaviti privremenog zastupnika za konkretnu parnicu samo u sljede im situacijama: 1. u pravilu. sud je ovla ten da postavi privremenog zastupnika. sud e mu tada savjetovati da uzme punomo nika. Ako bi zbog toga za jednu ili obje stranke mogle nastati tetne posljedice. jer zakonski zastupnik ne mora da li no vodi parnicu. ‡ Nedostaci u zakonskom zastupanju imaju karakter procesne povrede. ‡ Sud isto tako pazi da li zakonski zastupnik savjesno vr i svoja ovla tenja u parnici. O postavljanju privremenog zastupnika sud odmah obavje tava organ starateljstva. Samo izuzetno.

tako da punomo nika mo e. nego i dobrovoljni zastupnik parni no sposobnih stranaka.Punomo nik ‡ Zastupnika koji u parnici zastupa parni no sposobnu stranku nazivamo punomo nikom. ‡ Iako je ustanova nu nog punomo nika napu tena u na em pravu. Me utim. punomo nik je ne samo voljni. . zapamtite. svako parni no sposobno lice ima pravo da neposredno ostvaruje pravnu za titu. ali i ne mora imati. ‡ U na em pravu. ‡ Punomo nik mo e biti svako poslovno sposobno lice. ipak mnogi pravni sistemi u svijetu ne priznaju parni no sposobnim strankama postulacionu sposobnost pred svim sudovima. ‡ Kod nas. ali je zato njeno posjedovanje ve a garancija za uspje no vr enje zastupanja. posjedovanje stru ne pravne kvalifikacije nije uslov za vr enje funkcije punomo nika. nego ta lica moraju uzeti stru nog punomo nika za zastupanje.

‡ Logi no. s tim da je po jednom shvatanju parni na punomo materijalnopravna izjava volje. uz naknadu po advokatskoj tarifi. zbog ega je ona uslov za dopu tenost preduzetih radnji u parnici od strane punomo nika. ‡ Treba znati da neposredno ovla tenje na zastupanje ne proizilazi iz osnovnog posla. onda tim zahtjevima mo e uspje no udovoljiti samo lice koje ima stru ne pravne kvalifikacije. . ‡ Punomo stvo se mo e obavljati bez naknade ili uz naknadu. ‡ Ovla tenja punomo nika proizilaze iz punomo i koju izdaje zastupana stranka. nego po stru nosti. ako je ustanova punomo nika u slu bi pru anja pravne pomo i. ‡ Zbog navedenog shvatanja. npr. U nekim procesnim sistemima je mogu e ugovoriti nagradu punomo niku srazmjerno od uspjeha koji izdejstvuje u parnici (pactum de quota litis). ‡ Kod nas se u ulozi punomo nika naj e e pojavljuju advokati. s tim da se ovo drugo shvatanje i prihvata. ‡ Parni na punomo ima karakter procesne pretpostavke. a po drugom je procesnopravni institut. ali ona proizvodi svoje posljedice samo u konkretnoj parnici. nego iz punomo i. s tim da to nije njihova privilegija po pravu. s tim da ovo nije mogu e u na em pravnom sistemu. parni na punomo se nakon pokretanja parnice vi e ne mo e pobijati zbog svojih nedostataka.

. ‡ Punomo nik koji nije advokat. mo e na osnovu parni ne punomo i preduzimati sve radnje. Pred sudom prvog stepena.‡ Ovla tenja iz osnovnog ugovora mogu biti u a nego na osnovu punomo i. za iji rad odgovara njegov principal. osim dispozitivnih. advokata ex lege mo e zamjeniti njegov pripravnik. s tim da i sud mo e pozvati stranku koja ima punomo nika da se li no izjasni o injenicama koje treba utvrditi u parnici. jer punomo mo e biti generalna-za sve radnje. ‡ Punomo mora biti izdata u pismenoj formi ili usmeno na zapisnik kod suda. ili specijalna-samo za pojedine radnje. razlikujemo parni nu punomo za obim radnji koji zavisi da li je punomo nik advokat ili neko drugo lice. pored punomo nika. mo e rje enjem odrediti da se podnese ovjerena punomo . ‡ Postulaciona sposobnost daje mogu nost stranci koja ima punomo nika da i sama u parnici preduzima radnje. kao i punomo za preduzimanje odre enih radnji u parnici. ‡ Ovisno od toga za koji obim parni nih radnji se ovla uje punomo nik. a ako sud posumnja u istinitost pismene punomo i.

‡ Ali. zbog ega se odluka mo e pobijati redovnim i vanrednim pravnim lijekovima. jer ako je punomo nik dobio parni nu punomo . to predstavlja apsolutno bitnu povredu postupka. bilo opozivom ili otkazom.‡ Od parni ne punomo i kao procesne pretpostavke zavisi dopu tenost podno enja tu be i dopu tenost preduzimanja radnji u parni nom postupku. onda smrt stranke nema neposredno za posljedicu prestanak punomo i. zbog ega sud ex officio pazi da li lica koja se pojavljuju u ulozi punomo nika mogu biti punomo nici i da li se kre u u okviru ovla tenja iz punomo i. s tim da punomo mo e prestati i prije okon anja parnice. s tim da stranka mo e punomo u svako vrijeme opozvati. ‡ Ukoliko lice nije imalo ovla tenje za zastupanje. ali ne uvijek i smr u stranke. prestanak pravnog lica ima za posljedicu prestanak punomo i koju je ono izdalo. ‡ Punomo prestaje i smr u punomo nika. . ‡ Parni na punomo se daje za vo enje parnice i prestaje okon anjem parnice.

s tim da pravna lica svoju parni nu sposobnost vr e preko svojih organa. u ulozi punomo nika pravnog lica se naj e e pojavljuju diplomirani pravnici ili pravnici po bolonjskom prcesu koji su zavr ili 4 godine fakulteta. treba strogo razlikovati zastupnika pravnog lica od punomo nika pravnog lica. u pravilu. To je razlog zbog ega zastupnike pravnog lica razlikujemo od zakonskih zastupnika koji zastupaju parni no nesposobna lica.‡ Kao to znamo. . sve radnje u parnici u ime i za ra un pravnog lica. ‡ Me utim. jer svoja ovla tenja crpi iz punomo i koje mu je izdao zastupnik. Kod nas. nego volju pravnog lica. koja se izvodi iz poslovne sposobnosti. ‡ Vr e i te radnje. ‡ Zastupnik pravnog lica mo e preduzimati. Naime. zastupnik preko koga pravno lice manifestuje svoju volju. mo e in concreto. pravna lica ne ispoljavaju svoju volju. prenijeti svoja ovla tenja na drugo lice i to lice se pojavljuje u parnici kao punomo nik. pravna lica kao subjekti prava imaju pored strana ke sposobnosti i parni nu sposobnost.

i izme u samih stranaka. ‡ Za pojam tre ih lica odlu uju e je da ona u estvuje u tu oj parnici koja je ve nastala kao procesnopravni odnos izme u svake stranke i suda. a posredstvom suda. parnica je izgra ena na principu dvije stranke. ‡ Me utim.U e e tre ih lica u parnici ‡ Kao to znamo. Ovo se u e e u tu oj parnici naziva jo i procesnom intervencijom. ‡ U ulozi obi nog intervenijenta mo e se pojaviti svako lice iji je sopstveni pravni interes anga ovan u parnici. ishod parnice esto nije bez dejstva na pravnu situaciju u kojoj se tre a lica van parnice nalaze prema jednoj od stranaka ili kad tangira ak i ire interese. koji kao dr avni organ titi op i interes i ombdusmen u cilju za tite zajam enih prava i sloboda. . a razlikujemo: obi nu intervenciju i zakonsku intervenciju u u em smislu. pa i presuda svojom pravomo no u obavezuje samo stranke. ‡ Kao zakonski intervenijent pojavljuje se javni tu ilac.

‡ Potencijalni umje a mo e saznati za parnicu na tri na ina: sudskim obavje tavanjem. ‡ Dvije su osnovne pretpostavke neophodne za u e e umje a a. pa ta lica stupanjem u parnicu dobijaju procesnopravni polo aj umje a a. Da parnica postoji (lis pedens) i 2. kako bi onda i on ostario svoj pravoza titni cilj. ‡ Umje a je pomaga stranke. Da postoji pravni interes za mije anje u parnicu. vansudskim obavje tavanjem ili informacijom od nekog lica.Sporedno mije anje u parnicu ili interventio accessoria ‡ Procesna intervencija je ustanova koja omogu ava svakom tre em licu da u estvuje u tu oj parnici i u svom vlastitom interesu poma e stranci na ijoj se strani mije a. nego poma e stranci na ijoj strani se mije a da uspije u parnici. jer on ne tra i pravnu za titu za sebe. a to su: 1. .

sud pazi ex officio. ukoliko izgubi parnicu. . ‡ Pravni interes postoji: 1. U pravnim situacijama kada se za stranku. s tim da zakon dopu ta umje a u da stupa u parnicu i nakon podno enja vanrednog pravnog lijeka. ra a regresni zahtjev prema umje a u.‡ Umje a mo e stupiti u parnicu sve od njenog nastanka pa do pravomo nog okon anja. ‡ Postojanje pravnog interesa je intervencijski razlog za stupanje u tu u parnicu u svojstvu umje a a. ‡ Na postojanje pravnog interesa za intervenciju. to se pro iruje i na umje a a i 2. Kada odluka koja se donosi u parnici ima svoje dejstvo pravomo nosti. jer je tu a parnica za tre a lica: res inter alios acta.

umje a nema polo aj stranke. Isto tako. ‡ Obi ni umje a mo e istupiti iz parnice u koju se umije ao. jer nije ni stranka. sve do njenog okon anja. . pa umije a poma e i sebi u pravnoj situaciji u kojoj se ve nalazi prema stranci. ali mo e kao svjedok. ali sa posljedicama za stranku na ijoj strani se mije a. te su zato njegove radnje poduzete u svoje ime. a ni njen zastupnik. povla enje ili preina enje tu be. odricanje ili priznanje tu benog zahtjeva. sklapanje sudskog poravnanja i sl. ‡ Zna i. ‡ Razlozi mije anja su intervencijski. jer poma u i stranci da uspije u parnici. te su njegova ovla tenja stoga znatno ograni ena. pa mora primiti parnicu u stanju u kakvom se nalazi kada se umije a.Polo aj obi nog umje a a i intervencijsko dejstvo presude ‡ Umje a je posebna vrsta u esnika u postupku. ne mo e biti saslu an kao stranka. te zbog toga mo e poduzimati sva napadna i odbrambena sredstva. Umje a ne mo e preduzimati dispozitivne radnje. npr.

pravomo nost obuhvata samo dispozitiv kojim se odlu uje o tu benom zahtjevu. Ovim prigovorom umje a mo e otkloniti intervencijsko dejstvo donesene presude. ‡ Presuda prema umje a u nema dejstvo pravomo nosti. Kao to ve znamo. ili da ulo i albu koju je stranka propustila da ulo i i sl. mo e svojim dolaskom na raspravu ili ulaganjem prigovora da otkloni dono enje presude zbog izostanka na tetu stranke kojoj se pridru io. ni injeni nom. npr. ve proizvodi intervencijsko dejstvo koje se sastoji u tome to umje a ne mo e u drugoj parnici osporavati pravilnost donesene presude ni u jednom elementu. . ‡ Umje a ev rok za albu te e od dana kada je presuda dostavljena stranci kojoj se on pridru io. iz ega se vidi da je intervencijsko dejstvo presude ire i stro ije od pravomo nosti. pa se zato umje a mo e suprostaviti stranci prigovorom nesavjesnog vo enja parnice u parnici koju stranka pokrene u ostvarivanju svog regresnog zahtjeva prema umje a u. ‡ Pored toga to umje a poma e stranci. on je istovremeno i kontroli e. ni pravnom. dok se intervencijsko dejstvo prote e i na obrazlo enje. ni pravnog osnova donesene presude. jer ne dopu ta preispitivanje ni injeni nog.‡ Svojim aktivnim dr anjem obi ni umje a mo e da otkloni negativne posljedice pasivnog dr anja stranke na ijoj se strani mije a.

. ‡ Intervencijsko dejstvo presude iz prethodne parnice. stranka nije upotrijebila napadna i odbrambena sredstva za koja je imala mogu nost. a koji se mogu pripisati u krivicu stranci na ijoj se strani umje a pridru io. proizvodi prema njemu dejstvo pravomo nosti. a umje a u nisu bila poznata. mo e se o ekivati dono enje sadr ajno druga ije presude u odnosu na prethodni postupak. umje a mo e u novoj parnici otkloniti samo isticanjem prigovora koji se ti u nedostatka u vo enju parnice. a to je da presuda intervencijsko dejstvo proizvodi samo izme u intervenijenta i suprotne stranke iz prethodne parnice. jer su jedinstveni suparni ari. ‡ Umje a mo e imati i polo aj jedinstvenog suparni ara u predmetima u kojima zbog prirode pravnog odnosa. a same stranke ne mogu u toj drugoj parnici dovoditi u pitanje pravno shvatanje suda iz ranije parnice. pa se zato ka e da ova lica imaju pravni interes za mije anje. npr. sud u novoj parnici ne mo e da ispituje pravilnost i zakonitost odluke suda iz prve parnice. ono to se mora tako e znati.‡ Me utim. pa ukloko sud utvrdi osnovanost ovakvih prigovora. Zato. npr. odluka koju sud donosi u parnici u koju umje a stupa. polo aj ste ajnog vjerovnika u parnici u kojoj se raspravlja o postojanju potra ivanja koje je osporeno u ste ajnom postupku.

pa ovo dejstvo nastupa bez obzira da li je obavje teno tre e lice stupilo u parnicu ili ne. Me utim. pravno dejstvo obavje tenje o parnici proizvodi samo kao parni na radnja kojom tu ilac ili tu eni obavje tavaju tre e lice podneskom preko suda da je parnica pokrenuta i u kakvom se stanju nalazi. . ‡ Materijalnopravno dejstvo obavje tenja tre eg lica se sastoji u posljedici prekida roka zastarjelosti. ‡ Najva nija procesnopravna posljedica obavje tenja je u nastupanju intervencijskog dejstva izme u one stranke koja obavje tava i tre eg lica koje se obavje tava o parnici. ‡ Denuncijacija ili obavje tenje o parnici proizvodi procesnopravno i materijalnopravno dejstvo. mogu o parnici koja te e saznati na razli ite na ine.Obavje tenje o parnici i imenovanje prethodnika ‡ Tre a lica koja imaju interes da stupe u parnicu.

a ovaj se ne odazove pozivu. ali zato kao tu eni. tako e predstavlja obavje tavanje tre eg o parnici i njegovo pozivanje da stupi u parnicu umjesto lica koje ga poziva. Zapamtite. ovo pravo pripada samo tu enom u situacijama kada tu eni. pediter. ‡ Tu eni mora imenovati prethodnika u parnicu najkasnije do momenta upu tanja u raspravljanje o tu benom zahtjevu. ne mogu poricati svoju pasivnu legitimaciju. ‡ Ako je tu eni imenovao prethodnika. npr. komisionar. kao imalac stvari ili korisnik nekog prava. pa imaju bolju mogu nost da se suprostave istaknutom tu benom zahtjevu. Njihov interes da imenuju svoje prethodnike je u tome to su ta lica ja a u pravu. poslugoprimac. prevoznik i sl. jer je imaju ve na osnovu toga to dr e stvar ili vr e pravo povodom koga je do lo do parnice. .‡ Imenovanje prethodnika. zakupoprimac. tvrdi da stvar dr i ili pravo vr i u ime tre eg lica. on se ne mo e osloboditi svoje procesne uloge tu enog. ali e zato presuda koja bude donesena u parnici imati intervencijsko dejstvo prema imenovanom prethodniku.

koji ne mo e u konkretnoj situaciji prenijeti nikakvo stvarno pravo na svoga sukcesora po latinskoj maksimi za derivativno sticanje vlasni tva. ukoliko prethodnik ili auktor po pristanku tu enog pristane da preuzme parnicu. po to je prvobitno tu eni samo puki dr alac ili detentor stvari. tada nastupa slu aj iste procesne sukcesije koju ne prati. ako imenovani prethodnik zauzme prema pozivu negativan stav da stupi u parnicu.‡ Me utim. niti mo e pratiti materijalna sukcesija. . odnosno korisnik prava. kao najva nijeg stvarnog prava. tu eni se tada ne mo e osloboditi parnice. jer bi zbog nesavjesnog vo enja parnice mogao jo odgovarati i prethodniku. ‡ Ali. on je mora nastaviti i voditi jo savjesnije.

Suparni arstvo se naj e e zasniva podizanjem tu be.Suparni arstvo ± litis consortium ‡ Kad se u postupku u ulozi tu ioca ili tu enog pojavljuju dva ili vi e lica. suparni arstvo se dijeli na obi no i nu no. pa se prema uslovima koji se tra e za zasnivanje suparni arstva. Na e pravo ne dopu ta zasnivanje suparni arstva pro irenjem tu be po nalogu suda. do zasnivanja suparni arstva mo e do i i u toku postupka i to pristupanjem novog tu ioca ili pro irenjem tu be na druge tu ene. a postoji i eventualno i zakonsko suparni arstvo. ali sa njihovim pristankom. a u ulozi tu enog. ‡ ‡ ‡ . moraju postupak primiti u onakvom stanju u kome se on zatekao u momentu njihovog stupanja. pasivno. Ako je vi e lica u ulozi tu ioca. tako to jednom tu bom ustaje vi e lica ili je tu ba upravljena protiv vi e lica. pa zato zasnivanje naknadnog suparni arstva nema uticaja na identitet va pokrenute parnice. tada imamo suparni arstvo ili subjektivnu kumulaciju. to je aktivno suparni arstvo. tako da sva lica u ulozi tu ioca i lica u ulozi tu enog. Me utim. dijele njihove sudbine. Lica koja stupaju u parnicu kao novi tu ilac ili tu eni. a prema dejstvu koje proizvodi u postupku. ono dijeli na materijalno i formalno. dok smrt jedne od stranaka dovodi do univerzalne sukcesije. Uslovi za nastanak suparni arstva odre eni su normama procesnog prava.

vi e povjerilaca ili du nika tu e ili su tu eni iz zajedni ki sklopljenog ugovora i sl. Uz navedene uslove. Stvarna zajednica suparni ara je kada se njihovi zahtjevi ili obaveze zasnivaju na istom injeni nom i pravnom osnovu (idem factum. Samo izuzetno. simile ius). ‡ ‡ . Pravna zajednica postoji kada se vi e lica pojavljuju kao u esnici odre enog gra anskopravnog odnosa iz koga za njih proizilaze prava i obaveze. Dejstvo i zna aj suparni arstva je u slu bi ostvarenja na ela svrsishodnosti i pravne sigurnosti.Materijalno i formalno suparni arstvo ‡ ‡ ‡ Suparni arstvo je materijalno kada se suparni ari u pogledu predmeta spora nalaze u pravnoj ili u stvarnoj zajednici. zbog materijalnopravnih ili procesnopravnih razloga dolazi do nu nog suparni arstva. idem ius). npr. te do zasnivanja suparni arstva dolazi samo voljom stranaka. npr. Formalno suparni arstvo postoji kada se zahtjevi ili obaveze suparni ara iste vrste i kada se zasnivaju na bitno istovrsnom injeni nom i pravnom osnovu (simile factum. treba ista i i injenicu da se formalno suparni arstvo mo e zasnovati samo ako je isti sud stvarno i mjesno nadle an za svaki zahtjev ili obavezu i za svakog tu enog. sunasljednici i sl. suvlasnici.

Obi no suparni arstvo ‡ ‡ ‡ Kod obi nog suparni arstva svaki od suparni ara ima polo aj samostalne stranke u parnici. ve ak jedan od suparni ara kao stranka mo e biti saslu an kao svjedok za dokazivanje injenica koje su relevantne za drugog suparni ara. to je onda obi no suparni arstvo. ‡ ‡ . ujedno da ka em. ne samo da prema nekom suparni aru mo e do i do prekida postupka. Ako priroda odnosa zahtjeva dono enje jedinstvene odluke. mo e biti obi no i nu no i to ovisno od toga da li priroda materijalnopravnog odnosa zahtjeva dono enje jedinstvene odluke ili ne.ako se zasniva na stvarnoj zajednici. koje je. a kod tre eg sud mo e odlu iti presudom. ili da teku druga iji rokovi u odnosu na druge. drugi da sklopi poravnanje. Svaki suparni ar samostalno disponira predmetom spora. npr. koliko je lica u ulozi tu ioca ili tu enog. te nastaje onoliko samostalnih procesnopravnih odnosa. jedan mo e da se odrekne tu benog zahtjeva. Kada je u pitanju razvoj parnice. i naj e e u praksi zastupljeno. Materijalno suparni arstvo koje se zasniva na pravnoj zajednici. Dejstvo obi nog suparni arstva ima uvijek formalno suparni arstvo i materijalno .

Nu no suparni arstvo ‡ Suparni arstvo je nu no kada se prema zakonu ili zbog prirode materijalnopravnog odnosa spor mo e rije iti samo na jednak na in prema svim suparni arima. kao procesnopravnom odnosu. npr. djeluje pravomo no u svoje odluke i na one subjekte materijalnopravnog odnosa koji nisu u estvovali u parnici. ‡ Nu no suparni arstvo u u em smislu postoji kada u parnici. kada zakonski nasljednici tu e testamentarne nasljednike i tu bom tra e poni tenje testamenta. Ako ne u estvuju svi. dok su im dejstva ista. svi u esnici spornog materijalnopravnog odnosa. bilo na strani tu ioca ili tu enog. kao vrsta nu nog suparni arstva. nu no moraju u estvovati. a razlikuju se samo u pogledu uslova za zasnivanje. . sud e tada usljed nedostatka stvarne legitimacije odbiti tu beni zahtjev kao neosnovan. ‡ Jedinstveno suparni arstvo. ‡ Nu no suparni arstvo mo e biti jedinstveno i nu no u u em smislu.

ne proizvode dejstvo prema ostalim suparni arima. najpovoljnija za sve suparni are. ili kod tu be za osporavanje bra nog o instva i sl. ali se radnje ije je poduzimanje vezano za odre eni rok mogu vr iti sve dok rok te e bar za jednog suparni ara. Me utim. Stoga. ali u pogledu dejstva preduzetih radnji.‡ ‡ ‡ ‡ Nu ni suparni ari su npr. . Dakle. pa ovdje praksa smatra. svaki nu ni suparni ar se smatra jednom strankom. a zakoni ne reguliraju. Problem nastaje kada jedni priznaju. presuda zbog izostanka se ne bi mogla donijeti prema suparni aru koji se pasivno dr ao u postupku. Jedinstveno i nu no suparni arstvo u u em smislu imaju isto dejstvo u parnici i zajedni ki se tako razlikuju od obi nog suparni arstva. a drugi osporavaju injenice. da procesnoprava dejstva proizvodi ona radnja koja je s obzirom na krijnji ishod parnice. i kod nu nog suparni arstva svaki suparni ar je samostalna stranka u pogledu mogu nosti preduzimanja parni nih radnji. ili kod tu be javnog tu ioca ili tre ih pravno zainteresiranih lica ili organa starateljstva za poni tenje braka. pa radnje koje jedan suparni ar preduzima. porodi nih. nasljednih. radi se o sporovima povodom nedjeljivih stvarnih prava i drugih nedjeljivih pravnih odnosa. imovinskopravnih i sl. Rokovi za poduzimanje parni nih radnji teku posebno za svakog suparni ara. one proizvode dejstvo samo ako su preduzete od strane svih nu nih suparni ara zajedno. npr.: suvlasnici nepokretnosti u parnici za utvr ivanje prava slu nosti. Obi ni suparni ari su u me usobnom odnosu potpuno samostalne stranke. ukoliko bar jedan suparni ar zauzima aktivno dr anje u postupku. to se ti e dispozitivnih procesnih radnji.

a pri tome nije siguran da je ba lice B odgovorno za tetu. odboja se prema eventualnim suparni arima kao neosnovan. jer se prema njima tu beni zahtjev mo e usvojiti samo ukoliko je pravomo no odbijen prema onom tu enom koji je u tu bi naveden ispred njih. ‡ U pravnom ivoti tu ilac se koristi ovom ustanovom kod ostvarivanja prava u situacijama u kojima nije siguran u pasivnu legitimaciju tu enog. kao eventualnog suparni ara. . Jedino se meritorno raspravljanje o osnovanosti tu benog zahtjeva prema eventualnim suparni arima odla e do dono enja pravomo ne odluke o osnovanosti tu benog zahtjeva prema prvotu enom. pa tu bom eventualno obuhvata i lice C. pa ukoliko se tu beni zahtjev usvoji prema prvotu enom. npr.Eventualno suparni arstvo. suparni arstvo na osnovu zakona i glavno mije anje u parnicu ‡ Sva lica koja su navedena iza prvotu enog su eventualni ili supsidijarni suparni ari. ‡ Sve posljedice podno enja tu be i litispedencije nastaju jednako prema svim eventualnim suparni arima. lice A tu i lice B za naknadu tete.

‡ ‡ ‡ ‡ Suparni arstvo na osnovu zakona odre uje se za neke posebne pravne situacije. jer bi to bilo protivno sadr aju ugovora o jemstvu. tu iti obje stranke jednom tu bom sve dok se postupak pravomo no ne okon a. ako se tome ne protivi sadr ina ugovora o jemstvu. Poseban oblik suparni arstva na osnovu zakona je po tu bi glavnog intervenijenta. tako da glavni du nik i jemac ne mogu biti zajedni ki tu eni. zauzimaju zajedni ki polo aj tu enih. . pa tek onda nastavlja raspravljanje o tu benom zahtjevu iz prve parnice. Kako odlu ivanje o tu benom zahtjevu glavnog intervenijenta ima prejudicijelan zna aj za ishod prve parnice. npr. Prema na em pravu. Tako. ovom tu bom se pokre e samostalna parnica koja je potpuno nezavisna od ve pokrenute parnice. odnosno tu ilac i tu eni iz ve pokrenute parnice. zakon izri ito propisuje da glavni du nik i jemac mogu biti zajedni ki tu eni. to sud prvo raspravlja i odlu uje o tu benom zahtjevu glavnog intervenijenta. pa tada to lice mo e pred istim sudom pred kojim parnica te e. pravilo je u na oj praksi da se jemac nalazi u obavezi samo ako glavni du nik ne bude mogao platiti svoj dug. pa tu ba glavnog intervenijenta ima za posljedicu zasnivanje suparni arstva na pasivnoj strani. Glavno mije anje u parnicu ili intervencijski postupak imamo kada lice u cijelosti ili djelimi no tra i stvar ili pravo o kome izme u drugih lica ve te e parnica.

2. u odnosu na presudu. 5. npr. Strana ka. Specifi nost procesne forme je jedno od obilje ja procesnih radnji stranaka. ‡ Op e karakteristike. . ‡ Najva nija podjela procesnih radnji je na radnje stranaka i radnje suda. 4. nalaze u odnosu sredstva prema cilju. odnosno pretpostavke procesnih radnji stranaka su: 1. ‡ Stranke preduzimaju procesne radnje u pravilu svojim aktivnim dr anjem u parnici. Dejstvo procesnih radnji ne mo e zavisti od uslova. pa se zato sve procesne radnje. Treba znati da i propu tanje stranaka u parnici ima karakter procesne radnje. parni na i postulaciona sposobnost. 3. Adresat procesnih radnji stranaka je uvijek sud. Procesne radnje su u pravilu opozive i 6. mada procesna radnja mo e biti preduzeta i konkludentno. Odredbe materijalnog prava koje se ti u nedostatka u izjavi volje ne mogu se primjeniti na procesne radnje stranaka.Procesne radnje stranaka ‡ Procesne ili parni ne radnje su pravne injenice procesnog prava. tu eni se pre utno slo i sa povla enjem ili preina enjem tu be.

‡ Procesne tvrdnje mogu biti injeni ne i pravne.. Procesnim prijedlozima stranke ele da uti u na vremenski razvoj parnice. a to je na: posredne i neposredne radnje. tu beni prijedlog. kao i podjela na ofanzivne i defanzivne procesne radnje stranaka.Podjela procesnih radnji stranaka ‡ Najva nija podjela radnji stranaka je prema kriteriju dejstva koje proizvode u parnici. prijedlog za odlaganje ro i ta i sl. albeni prijedlog i sl.. npr. ‡ U posredne radnje spadaju prijedlozi. a prijedlozi se dijele na procesne i stvarne. tvrdnje i sl. a tu eni eli njima obesna iti osnovanost tu benog zahtjeva. a stvarni prijedlozi se ti u odlu ivanja o predmetu spora. . npr. tako da tim tvrdnjama tu ilac eli da doka e osnovanost tu benog zahtjeva. ‡ Posredne procesne radnje tek posredstvom djelatnosti suda proizvode dejstva u postupku.

‡ Neke procesne radnje imaju istovremeno karakter i neposrednih i posrednih radnji. tu bom se pokre e parni ni postupak. tu ba i alba su istovremeno i neposredne i posredne radnje. koje se donose u obliku presuda i rje enja. ulaganje albe i sl. pa se samo najva nije radnje preduzimaju u odre enoj procesnoj formi. ‡ Po pitanju forme procesnih radnji. povla enje tu be. tu ba. npr. npr. alba i drugi pravni lijekovi i sl. a radnja konvalidirati naknadnim odobrenjem te radnje. . prijedlog za povra aj u pre a nje stanje. npr. ‡ Nedostaci procesnih radnji stranaka se mogu otkloniti. ‡ Kad su u pitanju procesne radnje suda. treba kazati da su odluke najva nije radnje suda. Ove radnje sud ispituje samo sa stanovi ta njihove osnovanosti. dok posredne radnje ispituje i sa stanovi ta njihove dopu tenosti i osnovanosti. neophodno je ista i da se bitno obilje je na eg savremenog parni nog postupka ogleda u napu tanju strogosti procesne forme. a albom se zasniva nadle nost vi eg suda.‡ Neposredne procesne radnje su one koje same po sebi proizvode dejstvo u parnici. npr. ali bez posredovanja suda. utoliko su i posredne radnje. no kako su istovremeno upravljene i na dono enje odluka suda.

I o radnjama koje se usmeno preduzimaju van ro i ta. sastavlja se zapisnik. jasan i da sadr i sve to je potrebno da bi se po njemu postupalo. ‡ Zapisnik spada u va ne procesne dokumente. ‡ Ukoliko je podnesak nejasan ili ne sadr i sve nu ne elemente. sud e stranku pou iti da ga ispravi i dopuni. s tim da e na ovaj na in sud postupiti i ako podnesci nisu podneseni u dovoljnom broju primjeraka. te e joj odrediti sudski rok za ponovno podno enje podneska. . jer se u njemu odslikava tok glavne rasprave. preduzimaju se u pismenoj formi i nazivaju se podnesci.Podnesci i zapisnik ‡ Procesne radnje koje se preduzimaju van ro i ta. ‡ Podnesak mora biti uredan.

ipak je on u slu bi procesne garancije. povla enje tu be i sudsko poravnanje. unose u zapisnik. . pa ukoliko o odlu nim injenicama postoji bitna protivrje nost izme u sudske odluke i zapisnika. dokazivati da je zapisnik nepravilno sastavljen. neposrednog i javnog raspravljanja. ‡ O vije anju i glasanju sastavlja se poseban zapisnik koji razgleda samo vi i sud kad rje ava o pravnom lijeku. kojom se obezbje uje pravilno i zakoniti presu ivanje. ‡ Sudski zapisnik je po svom karakteru javna isprava. kao dispozitivne radnje. kao i kod ostalih javnih isprava. to ima za posljedicu apsolutno bitnu povredu postupka. nego na rezultatima cjelokupnog usmenog. ali se isto tako. ali je dopu teno. Zapisnik u kome je uneseno sudsko poravnanje pojavljuje se u funkciji izvr ne isprave. ‡ Sud je du an da u zapisnik unese i prigovore koje sud nije prihvatio.‡ Iako se presuda o osnovanosti zahtjeva ne temelji na zapisniku.

‡ Cilj dobrog pravosu a nije samo da se donese pravilna.Rokovi ‡ Rok je. Npr. pa ih sud. ne mogu mijenjati. ‡ Zakonski rokovi su odre eni zakonom. pa se strankama mora ostaviti dovoljno vremena i to najmanje 8 dana od dana primitka poziva. sud u pravilu nije vezan rokovima u preduzimanju procesnih radnji. sudske. emu nesumnjivo doprinise rokovi. jer njihovo propu tanje dovodi i do gubitka prava. ‡ U na em pravu. nego i pravovremena odluka u sporu. a ni stranke. u zakonske rokove spadaju: rok za podno enje prijedloga za povra aj u pre a nje stanje. to se sigurno negativno odra ava na tok postupka. vremenski interval za preduzimanje procesnih radnji predvi en normama procesnog prava. prekluzivne i dilatorne. kao to znate. Ovi rokovi su istovremeno i prekluzivni. rokovi za ulaganje pravnih lijekova i sl. ‡ Procesni rokovi se dijele na zakonske. ‡ Procesni rokovi slu e i za pripremanje stranaka. .

za neke procesne radnje suda.‡ Kod sudskih rokova. za koje norme materijalnog prava ve u vr enje materijalnopravnih ovla tenja. jer ne proizvodi nikakve pravne posljedice na strani suda. . Kod sudskih rokova zakon utvr uje maksimalne granice njihova trajanja. s tim da rokovi teku u kontinuitetu (tempus continiuum). koji po inju te i od dana saznanja za doga aj. i objektivne. npr. za koje norme procesnog prava ve u vr enje procesnih prava i obaveza. ovakav rok se naziva instruktivnim. norme procesnog prava propisuju rokove. prijedlog za povra aj u pre a nje stanje se podnosi u subjektivnom roku od 8 dana i objektivnom roku od 60 dana. Npr. koji se ra unaju od dana nastupanja relevantne injenice. Me utim. treba razlikovati materijalnopravne rokove. njihovo trajanje odre uje sud. rok za ispravljanje neuredno podnesenog podneska ili rok za davanje odgovora na tu bu i sl. presuda se mora pismeno izraditi u roku od 8 dana od dana dono enja. ukoliko sud i ne udovolji zahtjevima ovog roka. npr. ‡ S obzirom na vrijeme od kada se ra unaju. ‡ Isto tako. ‡ Od procesnopravnih rokova. rokovi se dijele na subjektivne. tako da se ovi rokovi na prijedlog stranaka mogu produ avati.

Rok po inje ogla avanjem stvari i odr ava se. a ne od momenta kada je sud donio odluku povodom zastoja koji je nastupio. a kada se postupak nastavi. smatrat e se da je na vrijeme podnesak podnesen. pa tada prestaju te i i zakonski i sudski rokovi. u kojoj se stranka nalazi. po inju da teku iznova. Rok prestaje da te e od momenta kada je nastupio zastoj u razvoju postupka. u pravilu. na i zakoni ne prihvataju tzv. u pravilu. astronomsko ra unanje rokova. ili kada se predaja podneska vr i odre enoj ustanovi. ro i ta za izvo enje dokaza i sl. Obligatorna ro i ta su. naturalno. ro i ta za glavnu raspravu ili ro i te za povra aj u pre a nje stanje. ako stranka podnesak iz neznanja preda ili uputi nenadle nom sudu.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Kao to znate. rokovi koji su prestali da teku. Ro i ta uvijek zakazuje sud i ona mogu biti obligatorna ili fakultativna. gdje se rokovi ra unaju od momenta do momenta. odn. a nadle nom sudu stigne nakon proteka roka. Ovi rokovi ne teku dok traje zastoj u razvoju postupka. a u fakultativna ro i ta spadaju pripremna ro i ta. preduzeta prije isteka roka. . Rok je odr an u va nosti. Rokovi prestaju te i kada nastupi prekid postupka. Ili. odnosno danom njegove predaje preporu enom po iljkom. Ustanova fikcije se koristi kada se normama procesnog prava fingira da je podnesak podnijet sudu. tada se smatra kao da je podnesak predat sudu. u sudskoj zgradi. ako je radnja ije je preduzimanje vezano za odre eni rok. s tim da sud mo e odgoditi ro i te kad je to potrebno radi izvo enja dokaza ili iz drugih opravdanih razloga.

dopunjen i vra en sudu u odre enom roku. odnosno na dono enje pravilne odluke. smatra se da je podnesak povu en. i bez obzira da li je stranka za propu tanje odgovorna ili nije. Kao to rekosmo. prekluziji. zbog toga bi propu tanje moglo da ima i vrlo tetne posljedice na krajnji ishod postupka. ‡ Kod propu tanja nekih radnji. ‡ Propu tanje nastupa samo po sebi. propu tanje zakonskih rokova vodi. bez obzira na to da li se mo e propu tanje pripisati volji stranaka ili ne.Pojam propu tanja i povra aj u pre a nje stanje ‡ Procesna radnja je propu tena ukoliko nije poduzeta u predvi enom roku ili do odre enog momenta u razvoju postupka. ‡ Kako propu tanje ima za posljedicu prekluziju. odnosno nemogu nost da se vi e preduzme propu tena radnja. zakonodavac se slu i fikcijom da je stranka preduzela procesnu radnju. ako ne bude popravljen. . npr. ‡ Najva nija posljedica propu tanja je nastupanje prekluzije. u pravilu.

Da se propu tanje ne mo e pripisati u krivicu stranci ili njenom zastupniku i 4. . 2. Da propu tanje ima za posljedicu prekluziju. ‡ Do povra aja u pre a nje stanje mo e do i samo na prijedlog stranaka i ako su ispunjene sve pretpostavke. Da prijedlog bude blagovremeno podnesen (subjektivni rok 8 dana od dana prestanka razloga za propu tanje ili od kada je stranka za to saznala.‡ Ustanova koja je pravno uobli ena za otklanjanje posljedica propu tanja. 3. Da je stranka propustila ro i te ili rok za poduzimanje procesne radnje. ‡ Predlaga je du an istovremeno sa podno enjem prijedloga da preduzme i propu tenu radnju. zove se povra aj u pre a nje stanje (restitutio in integrum). a koje se ne mogu pripisati u krivicu stranaka. odnosno u objektivnom roku od 60 dana. i to: 1.

Me utim. onda se parnica vra a u ono stanje u kome se nalazila prije propu tanja. ‡ Treba da znate. Zbog toga. ‡ Kad sud pravomo nim rje enjem dopusti povra aj u pre a nje stanje. . sud mo e odlu iti da se postupak prekine do pravomo nosti rje enja o prijedlogu. propu tanja roka za ulaganje albe. oduzima presudi dejstvo pravomo nosti. povra aj u pre a nje stanje. ako je propu ten rok za stavljanje prijedloga da se dopusti povra aj u pre a nje stanje ili ako je propu teno ro i te odre eno povodom prijedloga za povra aj u pre a nje stanje. a naknadno ulo ena alba smatra se blagovremeno ulo enom. ‡ Sud neblagovremen i nedozvoljen prijedlog odbacuje rje enjem kao nedopu ten. zbog npr. postupak po restitucionom prijedlogu nema u pravilu uticaja na tok parnice.‡ Povra aj u pre a nje stanje nije dopu ten.

a navedene elemente dijelimo u dvije grupe. Zato je dostavljanje tu be tu enom primarno u funkciji ostvarivanja na ela kontradiktornosti. odnosno bez tu be nema ni postupka (nemo iudex sine actore). bez tu ioca nema ni sudije. predmet spora. a posredstvom suda. tu ba je upravljena i prema drugoj stranci-tu enom. . Vrijednost predmeta spora slu i za odre ivanje nadle nosti. odre enje obje stranke: tu ioca i tu enog. dokazi i tu beni zahtjev. Podaci koje tu ba mora sadr avati. kao i svaki drugi podnesak: oznaka suda. a uz oznaku predmeta spora navodi se i njegova nov ana vrijednost. ‡ Dakle. i to: 1. U drugu grupu elemenata tu be spadaju: tu beni osnov.Tu ba ‡ Tu ba je procesnopravna forma kojom se u parni nom postupku ostvaruje ustavom zagarantovano pravo na pravnu za titu. 2. te je tu ba kao procesna radnja upravljena prema sudu. ‡ Elementi tu be koji sa injavaju njen nu ni sadr aj su: odre enje suda od koga se tra i za tita. sastava suda ili ulaganja revizije. dokazi i tu beni zahtjev. stranaka i predmeta spora. osnov tu be.

res iudicata i lis pedens. npr. stranke su du ne da iznesu sve injenice na kojima temelje svoje zahtjeve i da predlo e dokaze kojima se utvr uju te injenice. ‡ ‡ . s tim da je injeni ni osnov nu an elemenat tu be. Samo ako je tu beni zahtjev dovoljno odre en da se mo e razlikovati od svakog drugog njemu sli nog. injeni ni osnov tu benog zahtjeva mora biti u tu bi prezentiran u obimu koji omogu uje dopu tenost raspravljanja o tu benom zahtjevu.injeni ni osnov tu be ‡ ‡ ‡ Razlikujemo injeni ni i pravni osnov. Me utim. dok je pravni samo fakultativan. ispunjene. ne bis in idem. Prema raspravnom na elu. a ne i u obimu koji omogu uje odlu ivanje o osnovanosti tu benog zahtjeva. a tu eni ima mogo nost da zauzme svoj stav prema istaknutom tu benom zahtjevu. sud mo e pouzdano odlu ivati da li su pretpostavke koje se ti u principa. odluku o osnovanosti tu benog zahtjeva sud donosi na osnovu injenica koje je utvrdio na glavnoj raspravi. a ne na osnovu onih koje su iznesene u tu bi. injeni ni osnov obrazuju pravno relevantne injenice iz kojih tu ilac izvodi tu beni zahtjev kao pravnu posljedicu.

injeni ni osnov je nu an elemenat tu be.Pravni osnov tu be ‡ Pravni osnov. da ponovimo. onda postoji mogu nost da se izdejstvuje dono enje presude zbog izostanka. . i kada ga tu ilac iznosi. ‡ Iako o osnovanosti tu benog zahtjeva sud odlu uje na osnovu injeni ne gra e koju stranke mogu prezentirati u toku trajanja prvostepenog postupka. ‡ Da li odre ene fakti ke injenice u svom ukupnom rezultatu proizvode pravne posljedice na koje je upravljen tu beni zahtjev. ‡ Dakle. du an je da utvrdi sud po principu: sud je du an da poznaje pravo ± iura novit curia. ipak je u interesu tu ioca da ve u tu bi iznese sve injenice od kojih zavisi osnovanost tu benog zahtjeva. ako su ispunjene i ostale pretpostavke za dono enje ove odluke. koje za odre ene stvarne injenice ve u pravne posljedice. pa ak i u albi. dok je pravni samo fakultativan. jer ukoliko npr. Pravna ocjena tu benog zahtjeva se izvodi iz pravnih normi. tu eni izostane. sud ne obavezuje.

tu ilac mo e od suda zahtjevati: dono enje odluke kojom se nala e izvr enje odre ene radnje(kondemnatorna). a ne priroda materijalnopravnog ovla tenja povodom koga se za tita tra i. ‡ Pravoza titnu formu tu benog zahtjeva odre uje sadr aj pravne za tite koja se tra i.Tu beni zahtjev (petitum) ‡ Tu beni zahtjev je predmet spora. utvr ivanje postojanja ili nepostojanja odre enog prava ili pravnog odnosa (deklaratorna). tu ilac ve u tu bi unaprijed odre uje sadr aj odluke koju sud treba da donese. ‡ Uva avaju i ove tri procesne forme. pa prema tome i predmet parnice kao procesnopravnog odnosa. Me utim. a ni preko tu benog zahtjeva. pa tako npr. samo je tu beni zahtjev predmet odlu ivanja. Kondemnatornoj. . Konstitutivnoj. Deklaratornoj i 3. i to: 1. i promjena ili prestanak odre enog pravnog odnosa(konstitutivna). 2. ‡ S obzirom da sud ne ide ni mimo. ‡ Zato se tu beni zahtjev mo e postaviti u tri procesnopravne forme. morate znati. zato su stranke du ne da odrede sadr aj i obim pravne za tite.

Kada je u pitanju problem utu ivosti. treba kazati da je on prvo u slu bi odre ivanja identiteta tu be. usljed nadostatka utu ivosti kao procesne pretpostavke.‡ Kada je u pitanju funkcija i zna aj tu benog zahtjeva. ali mogu oprostiti dug ili odgoditi nastupanje njegove dospjelosti .ovo je ustavari materijalnopravno poimanje ovog pitanja. Drugi imaju ispravniji stav i oni tvrde da se lica ne mogu odre i prava na pravnu za titu kao javnopravnog ovla tenja. tu ba se podnosi u pismenom obliku u vidu podneska. pa zbog toga do preina enja tu be dolazi samo onda kada se u tu bi mijenja tu beni zahtjev. ‡ ‡ ‡ U pravilu. svojstvo presu ene stvari sti e odluka o tu benom zahtjevu. treba kazati da je to pitanje samog subjektivnog prava. sud e donijeti presudu kojom tu beni zahtjev odbija kao neosnovan. uz zadr avanje samog prava? Jedni teoreti ari predvi aju ovakvu mogu nost. Mo e se podnijeti i usmeno na zapisnik kod suda. . ra a prigovor litispendencije. pa bi sud u tom slu aju rje enjem odbacio tu bu kao nedopu tenu. ali se i tada faksira ili upu uje email-om u pismenom obliku. ‡ Identi nost tu benih zahtjeva u dvije parnice. ali i dejstvo materijalne pravomo nosti ne dopu ta novu parnicu u istom predmetu. pa ukoliko to pravo nedostaje in concreto. odnosno njegove utu ivosti. zatim. Postavlja se pitanje da li se nosilac subjektivnog prava mo e privremeno ili trajno odre i sudske za tite tog prava.

Preobra ajne ili konstitutivne. Dosu uju e ili kondemnatorne. Kao to ve rekosmo. Tre a vrsta tu be. izaziva ka ili provokativna tu ba. Sadr aj pravne za tite odre uje u tu benom zahtjevu tu ilac. Li nim tu bama se tite relativna subjektivna prava sa dejstvom inter partes. ‡ ‡ . To je tzv. pa ak i protiv nje. razlikujemo tri vrste tu bi: 1. Karakteristika ovih tu bi je da se ne zna protiv kojih subjekata se mogu podnijeti. odnosno uznemiravanja samog prava. a ne prema prirodi materijalnopravnog odnosa povodom koga se tra i pravna za tita. biti pozvan da podigne tu bu kod suda za ostvarivanje svoga prava. je na stvarne i li ne. Specifi nost ovih tu bi je da je potencijalni tu eni poznat i prije nego to je do lo do povrede. 2. Utvr uju e ili deklaratorne i 3. Stvarnim tu bama se tite apsolutna subjektivna prava sa dejstvom erga omnes. u procesnom pravu podjela tu bi je izvr ena prema sadr aju pravne za tite koja se u tu bi tra i. jeste poseban i arhai an vid dekleratorne tu be. Druga podjela. kod koje titular prava mo e bez obzira na svoju volju. to zna i da se lice sudskim putem izaziva da svoje pretenzije doka e tu bom pred parni nim sudom ili da spor izgubi. dok ne do e do povrede odnosno uznemiravanja samog prava.Vrste tu bi ‡ Prva podjela.

Ako tu eni dobrovoljno ne ispuni obavezu iz odluke. da preda odre enu stvar.Kondemnatorne ili dosu uju e tu be ‡ Tu beni zahtjev kod ovih tu bi uvijek je upravljen na odre enu radnju. tu ilac ima mogu nost da u izvr nom postupku ostvari prinudno izvr enje sudske odluke. te da tu eni: plati odre enu svotu novca. Kod kondemnatorne tu be postojanje pravnog interesa nije potrebno dokazivati. da se suzdr ava od vr enja odre ene radnje i sl. odnosno propu tanje. Svoj zahtjev da sud osudi tu enog na odre enu radnju. tu ilac tra i od suda da tu enog osudi. po to njegovo postojanje proizilazi iz sadr aja pravne za tite koja se tra i. Tako npr. tu ilac uvijek zasniva na tvrdnji da je tu eni povrijedio neko njegovo pravo. pa i kondemnatorne tu be. ‡ Pravni interes je procesna pretpostavka za dopu tenost svake. trpljenje ili propu tanje. trpljenje. .

‡ Samo izuzetno. npr. . kod zakonskog izdr avanja.‡ Me utim. tada tu bu treba odbaciti kao nedopu tenu. ukoliko tu ilac tvrdi u tu bi da je potra ivanje iz tu benog zahtjeva dospjelo. mo e obavezati tu enog na ispunjenje obaveze koja jo nije dospjela. Ali. a u toku postupka se utvrdi da nije. ako tu ilac u tu bi navodi da e dospjelost tek nastupiti u odre enom vremenskom periodu u budu nosti. zbog nepostojanja pravnog interesa. kondemnatorna tu ba mo e biti dopu tena za ostvarivanje zahtjeva povodom potra ivanja koja dospjevaju u budu nosti. sud e odbiti tu ioca sa tu benim zahtjevom kao neosnovanim. ako sud na e da je zahtjev za izdr avanje osnovan.

a to je u praksi vrlo rijedak slu aj. ali same po sebi ne mogu biti predmet odlu ivanja. ‡ ‡ ‡ . a to je da tu itelj mo e putem ove tu be tra iti utvr ivanje istinitosti odnosno neistinitosti neke isprave. Ni apstraktna pravna pitanja ne mogu biti predmet tu be za utvr enje. Ove tu be mogu biti pozitivne i negativne. svojinskopravni.Deklaratorne ili utvr uju e tu be ‡ Kod ove vrste tu bi sud samo utvr uje postojanje ili nepostojanje pravnog odnosa koji je u tu benom zahtjevu procesnopravno uobli en. te nije dopu teno utvr enje odnosa koji e nastati u budu nosti. npr. predmet utvr enja mogu biti samo postoje i pravni odnosi. tada su predmet dokazivanja. Od pravila da injenice ne mogu biti predmet odlu ivanja. ovisno od toga da li sud utvr uje postojanje ili nepostojanje pravnog odnosa. postoji samo jedan izuzetak. Ukoliko su pravno relevantne injenice sporne kao predmet odlu ivanja. npr. U pravilu. obigacionopravni. ne mo e biti predmet tu be za utvr enje postojanje ili nepostojanje poslovne ili pravne sposobnosti. pa predmet tu be mogu biti razli iti pravni odnosi. utvr ivanje svojstva odre ene stvari i sl. nasljednopravni i drugi odnosi.

. izaziva spor o postojanju ili nepostojanju pravnog odnosa. odnosno sadr ajem materijalnopravnih ovla tenja. osporavanje postojanja ugovora o djelu predstavlja realnu opasnost za njegovo budu e ostvarenje. tu ilac ima pravni interes da deklaratornom tu bom tu neizvjesnost otkloni. jer nesigurnost i neizvjesnost do koje se dolazi u pravnom odnosu je obi no posljedica dr anja tu enog koji. tako da u roku koji je odre en. ‡ Tu ba za utvr enje je isto procesnopravni oblik ostvarivanja pravne za tite. npr. ‡ Cilj deklaratorne ili tu be za utvr enje je prevencija. bilo radnjama ili izjavama. odnosno tu be za utvr enje je procesna pretpostavka na ije postojanje sud pazi ex officio. tako da sadr aj pravne za tite formuliran u tu benom zahtjevu nije odre en materijalnopravnim zahtjevom.‡ Pravni interes za podizanje deklaratorne tu be.

koji se ostvaruje kondemnatornom tu bom. npr. to je posebno izra eno u sporovima o stvarnim i drugim apsolutnim pravima. ‡ Istina. . pa u takvim sporovima tu ilac mo e pored kondemnatorne tu be da ustane i deklaratornom tu bom i to zajedno sa kondemnatornom ili u vidu prejudicijelnog-incidentalnog zahtjeva za utvr enje. ima sporova u kojima mogu nost ostvarivanja pravne za tite kondemnatornom tu bom ne iscrpljuje u cijelosti pravni interes za podizanje i deklaratorne tu be.Odnos deklaratorne i kondemnatorne tu be ‡ Samo prerastanje spora u povredu izaziva i prerastanje pravnog interesa sa utvr enja u pravni interes za dosu enje. tu eni mu ne e mo i sa uspjehom osporiti postojanje istog pravnog odnosa u drugoj parnici koja se vodi povodom nekog drugog zahtjeva za inidbu. ako tu ilac izdejstvuje povoljnu odluku o postojanju pravnog odnosa. zbog ega mogu nost podizanja kondemnatorne tu be ini nepotrebnim podizanje deklaratorne tu be same po sebi.

‡ Prejudicijelni ili incidentalni zahtjev za utvr enje za tu ioca mo e nastati tek u parnici koju je pokrenuo kondemnatornom tu bom. ‡ Incidentalni zahtjev je nov tu beni zahtjev uz postoje i ukoliko je isti sud nadle an za oba pitanja. Ne zaboravite. koje mora biti rije eno. pa se time otvara spor o prethodnom pitanju. kako mu tu eni vi e ne bi mogao sa uspjehom osporavati postojanje takvog pravnog odnosa. i tada tu ilac ima pravni interes da izdejstvuje i o prethodnom pitanju odluku sa dejstvom pravomo nosti. s tim da njegovo isticanje nema za posljedicu preina enje tu be. . da bi sud mogao odlu iti o tu benom zahtjevu iz kondemnatorne tu be.

jer neposredno proizvodi odre enu promjenu u postoje em pravnom odnosu. onda donosi presudu kojom izri e promjene. pravna funkcija kondemnatornih i deklaratornih tu bi se sastoji u ostvarivanju odnosno utvr ivanju postoje ih pravnih odnosa. putem preina enja ili ukidanja postoje eg pravnog odnosa. Takva presuda ima karakter pravne injenice. pravna funkcija koja se ostvaruje konstitutivnom tu bom prevazilazi okvire funkcije postupka kao institucije u slu bi ostvarenja. pa ako utvrdi da mu pripada. u odnosu na kondemnatorne i deklaratorne. . a to je svakako i osnovna funkcija postupka kao institucije. Kod konstitutivne tu be sud prvo utvr uje da li tu iocu pripada ovla tenje na promjenu koju zahtjeva. ‡ Me utim. ‡ Rekosmo. a ne stvaranja prava.Konstitutivne ili preobra ajne tu be ‡ Konstitutivnom tu bom tu ilac tra i od suda da donese presudu kojom se stvara nova pravna situacija. Zato su konstitutivne tu be rje e u pravnom ivotu. zbog ega se konstitutivne tu be zna ajno razlikuju od kondemnatornih i dekaratornih tu bi.

‡ Na podru ju imovinskih odnosa. ‡ U posebnu vrstu konstitutivnih tu bi spadaju tu be kojima je tu beni zahtjev upravljen na promjenu procesnopravnog polo aja. za poni taj braka i tu ba za osporavanje bra nog o instva. konstitutivne tu be su rje e.‡ Pravo na promjenu na podru ju bra nih i porodi nih odnosa se naj e e ostvaruje konstitutivnom tu bom. Konstitutivni karakter imaju i izvr ne tu be du nika. npr. kojim se tra i da se izvr enje proglasi za nedopu teno. . tu ba za smanjenje ili pove anje odre ene inidbe ili na smanjenje ugovorene kazne ili za odre ivanje vremena ispunjenja obaveze i sl. npr. te je u njima tu beni zahtjev naj e e upravljen na izmjenu u postoje em pravnom odnosu. tu ba za razvod braka. tu ba za progla enje prestanka ugovora o izabranom sudu ili tu ba za poni tenje odluke izabranog suda. npr.

to zna i da dolazi do ustaljenja nadle nosti ili perpetuatio fori. sud koji je bio nadle an u momentu podno enja tu be ostaje i dalje nadle an. ‡ Drugo procesnopravno dejstvo podno enja tu be imamo ako se tu ba preina uje zbog okolnosti koje su nastupile nakon podno enja tu be sudu. ili ako tu ilac smanji tu beni zahtjev. To zna i ako se u postupku promjene okolnosti na kojima je zasnovana nadle nost suda. koje se u pravilu vr i prema injenicama koje su postojale u momentu podno enja tu be sudu. . pa se tada tu eni takvom preina enju ne mo e protiviti.Procesnopravne i materijalnopravne posljedice podno enja tu be ‡ Prvo procesnopravno dejstvo podno enja tu be se sastoji u ocjenjivanju nadle nosti. iako bi zbog tih promjena trebao biti nadle an drugi redovni sud iste vrste .

Ako u bra nim sporovima nakon podno enja tu be umre tu ilac.‡ Najva nije materijalnopravne posljedice podno enja tu be sudu su: 1. 4. du nik tada pada u docnju u momentu kada povjerilac podnese tu bu sudu. nasljednici imaju pravo da nastave postupak u cilju dokazivanja osnovanosti tu be. 2. pravo izbora se tada iscrpljuje podno enjem tu be i 5. smatra se da do prekida nije ni do lo. 3. Ako rok za ispunjenje obaveze nije odre en. a ne dolazi ako je tu ba podnesena u roku koji jo te e. Ako je pravo na podno enje tu be vezano prekluzivnim rokom. do prekluzije dolazi ako je tu ba podnesena poslije proteka roka. no ako se povu e tu bu ili ako sud tu bu odbaci kao nedopu tenu. Prekida se zastarjevanje i odr aj i to pod rezolutivnim uslovom da se postupak nastavi i okon a. Ako pravo izbora kod alternativnih obligacija pripada tu iocu. .

ne mo e se u pogledu istog zahtjeva pokretati nova parnica.Litispedencija ± lis pedens ‡ Dostavljanjem tu be tu enom. to ne sprje ava da se parnica izme u istih stranaka dovr i. a posredstvom suda i izme u stranaka (tu ioca i tu enog). i to izme u svake stranke i suda. od momenta kada mu je tu ba dostavljena. npr. Za litispendenciju se vezuje niz dejstava i to: procesnopravnog i materijalnopravnog karaktera. latinski: lis-spor i pedens-parnica postoji odnosno te e. 4. Protivtu ba i tu ba glavnog intervenijenta mogu a je tek nastankom parnice i 5. Nakon dostavljanja tu be tu enom. nastaje parnica kao procesnopravni odnos. ‡ ‡ ‡ . 3. Od ovog momenta parnica postoji. odgovara kao nesavjesni dr alac. tu eni kao savjesni dr alac. Umje a kao tre e lice mo e se pridru iti jednoj od stranaka. Materijalnopravna dejstva litispendencije. 2. pod uslovom da izgubi spor po zahtjevu za predaju stvari. Procesnopravna dejstva litispendencije su: 1. Ako koja od stranaka otu i stvar ili pravo o kojem te e parnica. za preina enje tu be u objektivnom smislu treba pristanak tu enog. Dok parnica te e. zna i da dostavljanje tu be tu enom proizvodi dejstva i po materijalnom pravu.

to zna i da u obje parnice stranke moraju biti iste. mjerodavan je: 1. Za utvr ivanje postojanja dvostruke litispedencije. Na zasnivanje litispedencije pred inistranim sudom ne pazi se po slu benoj du nosti. Identitet stranaka. ‡ Na sud e na zahtjev stranke prekinuti postupak ukoliko je pred stranim sudom pokrenut postupak u istoj stvari pod dva uslova: 1. odnosno ako se njima ostvaruje isti pravoza titni cilj. Ako se radi o sporu za koji nije predvi ena isklju iva jurisdikcija suda u BiH i 2. Zna i zabrana dvostruke litispedencije proizilazi iz latinske maksime: Ne bis in idem! ‡ Pokretanje parnice u odre enom predmetu pred inostranim sudom ne predstavlja apsolutnu smetnju za pokretanje parnice pred doma im sudom u istom predmetu. Ako postoji fakti ka uzajamnost. Predmet spora u obje parnice mora biti isti. a isti je ako je tu beni zahtjev isti. . ako utvrdi da parnica u istoj stvari ve te e. pa e sud tada drugu tu bu odbaciti kao nedopu tenu. ali ne moraju u obje parnice imati istu strana ku ulogu 2.‡ Na postojanje litispedencije sud naj e e saznaje iz prigovora tu enog.

s tim da kumulacija vi e tu benih zahtjeva u jednoj tu bi ne dovodi u pitanje njihovu procesnopravnu samostalnost. pod uslovima: 1. Kad su svi zahtjevi povezani istim injeni nim i pravnim osnovom i 2. ‡ Uslovi za dopu tenost spajanja u jednoj tu bi vi e tu benih zahtjeva su utvr eni normama procesnog prava i na njih sud pazi po slu benoj du nosti. pa je zbog toga ovakvo spajanje samo vanjsko. .Objektivna kumulacija ‡ Kumulacija postoji kada se u jednoj tu bi istakne vi e pravnih posljedica u formi tu benog zahtjeva. ako je isti sud stvarno nadle an za svaki od tih tu benih zahtjeva i ako se ti zahtjevi raspravljaju u istom postupku. ‡ Norme procesnog prava dopu taju spajanje vi e tu benih zahtjeva u istoj tu bi protiv istog tu enog. zbog ega ne uti e na identitet svakog od istaknutih tu benih zahtjeva. Kumulirati se mogu i zahtjevi koji nisu povezani istim injeni nim i pravnim osnovom.

a slu aju da se o tome ne bude odlu ivalo. s tim da se ovi zahtjevi. 2. u postupku bra nog spora zahtjev za zakonsko izdr avanje se kumulira npr. u postupku povodom paternitetskog spora sa zahtjevom za izdr avanje. a u slu aju da se poka e da je ugovor ni tav. ‡ Eventualno spajanje. Samo kumulativna i eventualna kumulacija imaju karakter objektivne kumulacije u pravom zna enju rije i. ‡ Kumulativno spajanje je osnovni oblik objektivne kumulacije i naj e e se primjenjuje. Od ovog pravila postoji odstupanje samo ako to zakon izri ito dopu ta. uz zahtjev za povra aj stvari isti e se i zahtjev za naknadu tete koja je na stvari pri injena. 3. tada postavlja zahtjev za povrat kupoprodajne cijene. npr. U vidu fakultas alternative. logi no. npr. u praksi ima iroku primjenu. Alternativno i 4. onda postavlja drugi-pomo ni zahtjev za odlu ivanje. Tu ilac na prvom mjestu u tu bi isti e osnovni tu beni zahtjev o kome tra i da sud primarno odlu uje. Kumulativno. me usobno isklju uju. tu ilac zahtjeva ispunjenje ugovora. ‡ Tu beni zahtjevi u jednoj tu bi mogu biti spojeni: 1. Eventualno. npr. sa zahtjevima koji se rje avaju po pravilima posebnih parni nih postupaka. kao oblik kumulacije. . jer su alternativno i fakultas alternativno spajanje samo prividni oblici objektivne kumulacije.‡ Ne mogu se kumulirati zahtjevi koji se rje avaju po op em parni nom postupku.

‡ Litispedencija i sva njena dejstva nastupaju podjednako povodom i osnovnog i pomo nog zahtjeva. Zato, tu ba u pogledu pomo nog zahtjeva nema karakter uslovne procesne radnje, jer norme procesnog prava ne dopu taju podizanje tu be pod uslovom. ‡ Prema tome, ako sud usvoji glavni tu beni zahtjev kao osnovan, to e pravomo nost te presude imati za posljedicu okon anje litispedencije u pogledu pomo nog tu benog zahtjeva i to sa dejstvom ex tunc, to zna i da e se smatrati kao da nije ni nastupila. ‡ Alternativno spajanje je samo procesnopravni izraz alternativne obligacije. Zato tu ilac u tu benom zahtjevu isti e vi e pravnih posljedica i tra i da sud obave e tu enog na svaku od njih, s tim da se udovoljavanjem jednoj od njih, udovoljava i tu benom zahtjevu u cijelosti. Zbog toga je kumulacija fiktivna, jer se ostvarenjem jedne pravne posljedice gase i sve ostale, npr. tu eni je du an da preda tu iocu odre enu stvar ili da mu isplati ugovorenu svotu novca. ‡ Procesnu fakultas alternativu imamo ako npr. sud usvoji tu beni zahtjev, tada e sud u presudi izre i da se tu eni mo e osloboditi davanja stvari, ako plati odre enu nov anu svotu. To predstavlja pravo, ali ne i obavezu tu enog, odnosno to je facultas alternativa.

Preina enje tu be ili modificatio
‡ U na em pravu do preina enja tu be dolazi i onda kada tu ilac pove a postoje i zahtjev, to je preina enje u kvantitativnom smislu, ili kada uz postoje i tu beni zahtjev istakne i drugi tu beni zahtjev, to predstavlja preina enje kumulacijom, iako se u ovakvim situacijama, da znate, ne radi o promjeni identiteta tu be kojom je pokrenut postupak. ‡ Promjena tu benog zahtjeva ima za posljedicu preina enje tu be, to je i utvr eno pozitivnim odredbama na eg procesnog prava, te zbog toga, najjednostavnije, za preina enje tu be mo emo re i da je to promjena istovjetnosti tu benog zahtjeva, npr. tu ilac ustaje tu bom u kojoj tu beni zahtjev upravlja na ispunjenje kupoprodajnog ugovora, tako to tra i isporuku ugovorene koli ine robe. Zbog toga, u toku parnice tu ilac svoj tu beni zahtjev preina uje, te zahtjeva naknadu tete zbog neispunjenja ugovora. ‡ Promjena injeni nog osnova dovodi do preina enja tu be, samo onda kada istovremeno izaziva i promjenu tu benog zahtjeva.

‡ U na em pravu, posljedice preina enja tu be ima i pove anje postoje eg, kao i isticanje novog tu benog zahtjeva uz postoje i tu beni zahtjev, iako ova dva oblika preina enja ne dovode do promjene identiteta tu be. ‡ Kod pove anja tu benog zahtjeva dolazi samo do kvantitativne promjene u ve istaknutom tu benom zahtjevu, pa je stav na e BH sudske prakse da tu ilac mo e pove ati tu beni zahtjev i nakon njegovog priznanja od strane tu enog i to sve do dono enja presude. Npr. tu iocu, ukoliko se pojave nove injenice u toku postupka, a budu izazvane pogor anjem zdravstvenog stanja, pripada ve i iznos nov ane naknade u odnosu na onaj koji je istakao u tu benom zahtjevu. ‡ Me utim, kvantitativno smanjenje tu benog zahtjeva nema za posljedicu preina enje tu be, ve posljedicu povla enja tu be, i to u tom njenom smanjenom dijelu. ‡ Isticanje novog zahtjeva uz postoje i, dovodi u stvari do kumulacije tu benih zahtjeva, npr. tu ilac uz zahtjev za povra aj stvari, isti e u toku parnice i zahtjev za naknadu tete, zbog smanjenja vrijednosti te stvari.

‡ Subjektivno preina enje tu be ili permutatio personalis dovodi do promjene u li nosti tu enog, za razliku od objektivnog preina enja koje se ti e predmeta spora. ‡ Tu ilac mo e preina iti tu bu i tako to e umjesto prvobitno tu enog, tu iti neko drugo lice-naj e e zbog gre ke u pasivnoj legitimaciji tu enog jer prvobitno tu eni nije obveznik iz materijalnopravnog odnosa povodom koga se ustaje tu bom. ‡ Conditio sine qua non za subjektivnu modifikaciju je pristanak prvotu enog, i to od momenta njegovog upu tanja u raspravljanje o meritumu spora, ali isto tako i pristanak novotu enog. ‡ Dopu tenost preina enja tu be je dispozitivna radnja tu ioca, pa su uslovi za dopu tenost tu be: 1. Pristanak tu enog ili 2. Dopu tanje preina enja od strane suda. ‡ Tu ilac mo e preina iti tu bu u objektivnom smislu sve do zaklju enja rasprave, a nakon dostavljanja tu be tu enom, onda je za preina enje tu be potreban i pristanak tu enog, to se ini kod preina enja predmeta spora, odnosno preina enja u objektivnom smislu. Tu eni se mo e saglasiti sa preina enjem davanjem izri itog pristanka, pre utno ili upu tanjem u raspravljanje o preina enoj tu bi-konkludentno.

to se ti e suda, sud tako e mo e procjeniti da se preina enjem ostvaruje krajnji cilj raspravljanja spornog stanja me u strankama kako bi se otklonila mogu nost pokretanja nove parnice, zbog ega sud iz razloga svrsishodnosti dopu ta preina enje tu be i onda kada se tu eni protivi preina enju. ‡ Za subjektivno preina enje ili preina enje koje se ti e promjene u li nosti tu enog, uslovi su mnogo stro iji, jer se mo e u initi samo sa pristankom, kako prvotu enog, tako i novotu enog. Prema prvotu enom preina enje tu be ima sve posljedice povla enja tu be, a za povla enje je, kao to znate, potreban pristanak prvotu enog od momenta njegovog upu tanja u raspravljanje. Pristanak lica koje stupa u parnicu je potreban zbog toga to to lice prima parnicu u onom stanju u kome se ona nalazi kada on u nju stupa. Prema ‡
tome, uspje no subjektivno preina enje tu be rezultira time to je novotu eni, umjesto prvotu enog, stranka u postupku, s tim da je ovo preina enje mogu e samo do zaklju enja glavne rasprave.

PRVOSTEPENI PARNI NI POSTUPAK Pripremanje glavne rasprave ‡ ‡ Prvostepeni postupak se odvija u dvije faze: 1. Glavna rasprava je centralna procesna institucija prvostepenog postupka. Zbog navedenog. Stadij pripremanja glavne rasprave podrazumjeva: ispitivanje tu be. na kojoj se: 1. Od pripremnog postupka uveliko zavisi pravilnost i efikasnost vr enja sudske funkcije. Glavna rasprava. s tim da sve radnje kojima se oblikuje pripremni postupak. Utvr uje postojanje procesnih pretpostavki i 2. Pripremanje glavne rasprave . dostavljanje tu be tu enom na odgovor. Priprema se procesna gra a za odlu ivanje o predmetu spora. sudu je prepu teno da. Sve su ovo radnje suda i u duhu su sudskog upravljanja postupkom.pripremni postupak i 2. ‡ ‡ . jer na osnovu glavne raprave sud donosi odluku o osnovanosti tu benog zahtjeva kao predmeta odlu ivanja. nisu obligatne. oblikuje tok i faze pripremnog postupka. Za uspje no ostvarenje sudske funkcije na glavnoj raspravi. pripremno ro i te i zakazivanje glavne rasprave. a na njoj je izvo enje dokaza najva nija procesnopravna djelatnost. u skladu sa na elom sudskog upravljanja postupkom. konstruisana je posebna faza pripremnog postupka.

npr. o postojanju procesnih pretpostavki koje se ti u predmeta spora. lis pedens ili pravni interes. ne proizvodi za njega nikakve tetne posljedice. sud e odmah donijeti presudu na osnovu priznanja. nerazumljivost i nepotpunost tu be. sud nije ovla ten da odlu uje u ovoj fazi postupka. pa ukoliko tu eni prizna tu beni zahtjev. npr. ‡ ‡ ‡ . res iudicata.Prethodno ispitivanje tu be i odgovor na tu bu ‡ Ispitivanje tu be je obligatna procesna radnja u kojoj je sud ovla ten da ispituje i odlu uje o postojanju pretpostavki koje se ti u tu be. Stoga. sud e tada tu bu odbaciti kao nedopu tenu. jer sud na osnovu odgovora na tu bu cijeni da li je potrebno zakazati pripremno ro i te ili se odmah mo e zakazati ro i te za glavnu raspravu. Propu tanje tu enog da na tu bu odgovori. ukoliko sud utvrdi da se radi o apsolutnoj nenadle nosti suda ili da je tu ba podnesena po isteku prekluzivnog roka. te procesnih nedostataka na strani suda i stranaka. pa se zbog ovih nedostataka tu ba mo e odbaciti tek na pripremnom ro i tu. Morate znati. jer ona mora biti potpuna i razumljiva. sud e tada primjeniti odgovaraju e mjere za otklanjanje tih nedostataka. Odgovor na tu bu je procesna radnja tu enog kojom tu eni zauzima svoj stav prema tu bi i tu benom zahtjevu. a ukoliko je rije o otklonjivim nedostacima.

to zna i da sud na pripremnom ro i tu ne mo e izvoditi dokaze. a sud smatra da je izvo enje dokaza neophodno. razdvajanje spornog od nespornog i koja se dokazna sredstva mogu upotrijebiti za dokazivanje spornih injenica. raspravljanje o predmetu spora je zna ajno ograni eno na pripremnom ro i tu. Izvo enje dokaza je kao izuzetak dopu teno kod izvo enja dokaza putem vje taka i uvi ajem. jer to spada u isklju ivu funkciju na glavnoj raspravi. ‡ Nakon to sud utvrdi da ne postoje procesne smetnje za dalji tok postupka. on pristupa ostvarenju drugog dijela pripremnog postupka.Pripremno ro i te ‡ Sud. u pravilu. jer se ta faza uglavnom svodi na pitanja sudskog upravljanja postupkom u materijalnopravnom smislu. ako se tome ni jedna stranka ne protivi. a to je razja njavanje pitanja koja se ti u predmeta spora. kao to su: razja njavanje su tine spora. sre ivanje procesne gra e. Ipak. odr ava pripremno ro i te uvijek kada ocijeni da je svsishodno njegovo odr avanje sa stanovi ta to potpunijeg i cjelovitijeg pripremanja glavne rasprave. .

bilo dono enjem kona nog akta kojim se odlu uje meritorno o predmetu spora. a najmanje 8 dana od dana prijema poziva.‡ Ako su sporne injenice od kojih zavisi rje avanje o procesnim pretpostavkama i drugim procesnim pitanjima. funkciju suda vr i sudija pojedinac. sud zakazuje glavnu raspravu odmah nakon ispitivanja tu be. ‡ U sporovima koji nisu slo eni. na njemu se postupak mo e i okon ati. presudu na osnovu odricanja i presudu zbog izostanka. na pripremnom ro i tu sud mo e donijeti presudu na osnovu priznanja. ‡ I na kraju. sud mo e uvijek da izvodi dokaze na pripremnom ro i tu radi utvr ivanja ovih injenica. ali i sudsko poravnanje. npr. neophodno je da znate da u toku cijelog pripremnog postupka. Ro i te za glavnu raspravu treba odrediti tako da se strankama ostavi dovoljno vremena za pripremu. ‡ Iako je pripremno ro i te prioritetno u slu bi neometanog odvijanja postupka. ili dispozitivnim radnjama stranaka koje imaju iste posljedice. .

. u pravilu. ali se samo na prvom ro i tu za glavnu raspravu mo e donijeti presuda zbog izostanka. usmenosti. javnosti.Glavna rasprava ‡ Glavna rasprava je jezgro postupka kao institucije. ‡ Glavna rasprava se u pravilu sastoji od vi e pojedina nih ro i ta. zasnovati svoju odluku samo na osnovu procesne gra e koja je bila predmet usmenog. ekonomi nosti i neposrednosti pru aju temeljne garancije za ostvarivanje osnovne funkcije glavne rasprave. a to je utvr ivanje pravnorelevantnih injenica koje obrazuju osnov presude kao zavr nog akta. zbog ega je glavna rasprava obligatoran stadij u razvoju postupka. ‡ Osnovni zahtjevi na ela: kontradiktornosti. ‡ Sud mo e. neposrednog i javnog raspravljanja.

. Naravno. u najve oj mjeri zavisi efikasnost i ekonomi nost u sprovo enju glavne rasprave. stranke su ovla tene da procesnu radnju preduzimaju u cijelom toku glavne rasprave. ali je u praksi to prije izuzetak nego pravilo. to zna i sve do njenog zaklju enja. Zato od sposobnosti suda u upravljanju postupkom. radnje preduzete na nekom od prethodnih ro i ta ne gube svoje dejstvo na nekom od sljede ih ro i ta i nije ih potrebno ponavljati. bez obzira na broj ro i ta. ‡ S obzirom na na elo jedinstva glavne rasprave. Zato. ‡ Jedinstvo glavne raprave koje obezbje uje na elo jedinstva ili koncentracije. ona obrazuju jedinstvo koje zovemo glavna rasprava. izraz je procesnopravnog oblikovanja ro i ta na na elu usmenosti. te na ela sudskog upravljanja postupkom. neposrednosti i javnosti.‡ Ideal postupka je da se glavna rasprava okon a na prvom ro i tu.

Rekosmo. odluke kojim se odre uje izvo enje dokaza. te oni i upravljaju glavnom raspravom. to predstavlja poseban stadij u razvoju postupka. odr ava se red na ro i tu. funkciju suda u na em prvostepenom postupku vr e sudije pojedinci. diktira se sadr ina rasprave u zapisnik i sl. du nost je predsjednika vije a da se u toku glavne rasprave brine o odr avanju reda u sudnici i dostojanstvu suda. odlaganje ro i ta. to u ovom slu aju ne podrazumjeva predsjednika vije a. zaklju enje ro i ta. daje se i oduzima strankama rije . ponovno otvaranje ro i ta i sl. a u korist predsjednika vije a.Upravljanje glavnom raspravom ‡ Ako funkciju suda na glavnoj raspravi vr i vije e. onda je funkcija rukovo enja glavnom raspravom podijeljena izme u predsjednika vije a i vije a. Glavna rasprava se zaklju uje kada vije e smatra da je predmet dovoljno raspravljen. a poslije zaklju ivanja. to zna i da je predsjednik vije a primus inter pares. U procesnopravnom smislu rukovo enje podrazumjeva sljede e radnje: otvaranje i zaklju ivanje glavne rasprave. Kada je u pitanju vije e. isklju enje javnosti. ‡ ‡ ‡ . npr. ono donosi sve odluke koje se ti u upravljanja postupkom. saslu anje svjedoka i vje taka. Isto tako. sud u pravilu odmah pristupa vije anju i glasanju.

zatim preko nadle nog organa op ine. sudske odluke i sl. ‡ To zna i. sudske policije i neposrednim uru enjem pismena u sudu. uru uju se neposredno licu kome se dostava treba izvr iti. kao i prema radnjama suda. tu be. najjednostavnije re eno. dostavljanje spada u procesne radnje suda.Dostavljanje ‡ Dostavljanje je. dostavljanjem se omogu ava svakoj stranci da zauzme svoj stav prema radnjama suprotne stranke. procesnopravna djelatnost uru ivanja pismena ili podnesaka adresatima kojima su oni upu eni. odnosno dostavljanje vr i sud po slu benoj du nosti. ‡ Prema na elu sudskog upravljanja postupkom. s tim da zakon omogu ava da se dostavljanje obavi i preko odre enog radnika u sudu. ‡ U pravilu. sud dostavljanje ostvaruje preko po te. te se ovo dostavljanje naziva li nim dostavljanjem. npr. pravni lijekovi. .. ‡ Procesne radnje suda koje zahtjevaju dostavljanje.

pa e se time smatrati da je dostavljanje izvr eno. ne proizvodi dejstva. Predaja pismena stranci. a nema punomo nika u BiH. ili kada stranka promjeni adresu. umjesto njenom zakonskom zastupniku. nije obi no. kada se predaja pismena vr i zakonskom zastupniku odnosno punomo niku stranke. onda se dostavljanje ostvaruje po pravilima obi nog dostavljanja. Dostavljanje ogla avanjem je dopu teno samo onda kada sud postavi privremenog zastupnika tu enom ije je boravi te nepoznato. predstavlja relativno bitnu povredu parni nog postupka. a nemaju punomo nika u BiH. odnosno tu enom koji se nalazi u inozemstvu. Ovu vrstu punomo nika treba da imaju npr. a o tome ne obavjesti sud. dostavlja je du an da preduzme jo jedan poku aj. Dostavnica je isprava koja ima snagu javne isprave i njome se zasvjedo ava da je dostavljanje izvr eno.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Ako se lice kome se pismeno mora li no uru iti ne zatekne na mjestu. Punomo nik za primanje pismena ne zastupa stranku. Me utim. Obi no dostavljanje dopu ta da se pismeno uru i nekom drugom licu umjesto adresata. Kada adresat odbije da primi pismeno. stranke koje se nalaze u inozemstvu. dostavlja e ga ostaviti u stanu ili prostorijama u kojima to lice radi ili e pismeno ostaviti na vratima stana ili prostorije. s tim da predaja pismena stranci umjesto njenom punomo niku. pa ukoliko ni u ovom poku aju ne uspije. ve ima karakter li nog dostavljanja. ali sa dejstvom dostave adresatu. .

pa s obzirom na karakter i prirodu tih smetnji. nego samo dok zastoj traje parnica ne mo e da se odvija u pravcu svog okon anja. ‡ Zastoj postupka je u stvari prekid postupka. .Zastoj odnosno prekid postupka ‡ Zastoj kao procesna situacija ne ukida parnicu. jer e tada sud zastati sa postupkom do nastupanja njene pravomo nosti ili u slu aju u e a javnog tu ioca ili ombdusmena. za razliku od fakti kog zastoja. npr. koji ne proizvodi nikakve procesnopravne posljedice. koji spada u procesnopravnu vrstu diskontinuiteta koji dovodi do procesnopravnog dejstva. fakti ki zastoj imamo kod dono enja me upresude. sud e zastati sa postupkom dok ne protekne rok u kome oni mogu prijaviti svoje u e e i sl. ‡ Prekid postupka je vrsta zastoja do kojeg dolazi kada se pojave odre ene smetnje. prekid postupka mo e biti obligatan i fakultativan. kao procesnopravni odnos. ije postojanje onemogu ava nesmetano odvijanje parnice.

tada izazivaju prekid postupka ex lege. ili ako se posumnja da je vje tak ili svjedok dao la an iskaz ili da je isprava la na. ‡ Fakultativni razlozi koji mogu dovesti do prekida postupka su: ako sud odlu i da sam ne rje ava o prethodnom pitanju. da li je u injeno krivi no djelo za koje se goni po slu benoj du nosti. sud te nedostatke na odgovaraju i na in otklanja. bilo na strani stranaka ili suda. pa procesne pretpostavke. ‡ Sud. kao uslov za raspravljanje i odlu ivanje. pa mu je tada prepu teno da u svakom konkretnom slu aju odlu uje da li e o tom pitanju raspravljati i odlu ivati ili e to prepustiti nadle nom organu. ko je u inilac i da li je on krivi no odgovoran. moraju postojati u toku cijelog trajanja postupka. pa i kada se stranka nalazi na podru ju koje je zbog vanrednih okolnosti odsje eno od suda.‡ Obligatan prekid postupka ti e se procesnih pretpostavki. Ako sud odlu i da sam ne rje ava o prethodnom pitanju ili kada je stranka odsje ena zbog vanrednih okolnosti. a ako se nedostaci pojave u toku samog postupka. . tada sud uvijek prekida postupak. u pravilu. ‡ Ako se nedostaci pojavljuju u momentu pokretanja postupka. mo e odlu ivati o prethodnom pitanju i onda kada odlu ivanje o tom pitanju ne spada u njegovu nadle nost.

ako se radi o prekidu postupka do koga je do lo u slu aju kada je sud odlu io da ne rje ava o prethodnom pitanju. jer se postupak nastavlja na njihov prijedlog. ima deklaratorni karakter. ima konstitutivni karakter. ‡ Da li e do nastavka prekinutog postupka do i. pa tek dostavljanjem rje enja o nastavljanju postupka. odnosno da li je svjedok ili vje tak dao la an iskaz ili je upotrijebio la nu ispravu. odnosno prekida. ‡ Me utim. ali i ne mora prekinuti postupak.‡ Me utim. ‡ Odluka suda o prekidu postupka. nakon prestanka razloga koji su do prekida doveli. rokovi po inju te i iznova. zavisi uglavnom od stranaka. a u slu aju fakultativnoih razloga. postupak e se nastaviti po slu benoj du nosti. ‡ Momentom prekida postupka prestaju da teku svi rokovi (zakonski i sudski). ali sud ne mo e za vrijeme prekida donisiti nikakve odluke. . ‡ Procesnopravno dejstvo prekida se sastoji u tome da parnica kao procesnopravni odnos i dalje postoji. tada sud mo e. kada odluka o tu benom zahtjevu zavisi od toga da li je u injen privredni prestup ili krivi no djelo i ko je u inilac. ako se radi o obligatnom prekidu.

Teret dokazivanja. stranke i ostali u esnici u postupku. Predmet dokazivanja. Dokazna sredstva.Dokazivanje ‡ Dokazivanje predstavlja procesnim normama uobli enu djelatnost u kojoj u estvuje sud. Na sudu le i du nost da potpuno i istinito utvrdi sve sporne pravno relevantne injenice. a nakon izmjena parni nih zakona u BiH. ‡ Iako dokazivanje predstavlja zajedni ki zadatak svih u esnika u postupku. izvo enje dokaza i ocjenu dokaza. ‡ 2. ‡ 3. Izvo enje dokaza i ‡ 5. Ocjenu dokaza. . prioritetno stranaka. ipak je u na em pravu sud osnovni subjekt dokazivanja. ‡ 4. ‡ Dokazivanje kao procesna djelatnost obuhvata: ‡ 1. a koja obuhvata prikupljanje dokaza.

dok su injenice. predmet dokazivanja. 3. mora utvrditi njihova relevantnost. ‡ ‡ ‡ ‡ . nije nikada predmet dokazivanja jer va i princip iura novit curia. a istinitost se utvr uje putem dokazivanja. Pretpostavljene injenice i 4. zbog ega je pravilna pravna kvalifikacija predmeta spora od presudnog zna aja za pravilan ishod parni nog postupka. u pravilu. odnosno injeni nih tvrdnji. sud mo e uzeti odre ene injenice i bez dokazivanja. Za davanje pravilnog odgovora na sva pitanja koja se ti u odre ivanja predmeta spora. potrebno je utvrditi njihovu istinitost. sadr aj pravnih normi na osnovu kojih se presu uje u sporu. a krajnji rezultat je dono enje pravilne presude. presudno je stru no pravno znanje. Zato. Me utim. Utvr ivanje pravnorelevantnih injenica ima za posljedicu racionalno tro enje vremena i sredstava. Nakon to se utvrdi koje su injenice pravno relevantne. Priznate injenice. a to su: 1.Predmet dokazivanja ili thema probandi ‡ ‡ Predmet dokazivanja su pravnorelevantne injenice. jer se prije utvr ivanja istinitosti injenica. 2. injenice utvr ene krivi nom presudom. Op epoznate injenice.

priznanje injenica dato izvan parnice ne proizvodi nikakvo procesno dejstvo. uzeti kao priznatu ili osporenu. ali se izjava o priznanju stranke mo e dati usmeno na ro i tu ili pismeno van ro i ta. priznanje injenica pred sudom u toku parnice predstavlja jednostranu parni nu radnju stranke. sud e. pa je zatim opozvala. prema svom uvjerenju cijeniti ho e li injenicu koju je stranka prvo priznala. Zato. ‡ Kada je u pitanju opozivanje priznanja. uzimaju i u obzir sve okolnosti. dok pravne tvrdnje ne mogu biti predmet priznanja. odnosno nema procesne posljedice. Me utim. . ‡ Forma priznanja nije propisana parni nim zakonima u BiH.Priznate injenice ‡ Predmet priznanja mogu biti samo injeni ne tvrdnje.

sud mo e narediti da se dokazuju i priznate injenice. npr. Naime. ako smatra da stranke njihovim priznanjem idu za tim da raspola u zahtjevom kojim ne mogu raspolagati. na elo materijalne istine postavlja pred sud du nost da se utvr uju samo sporne injenice.‡ Dejstvo priznanja se sastoji u tome to se priznate injenice ne dokazuju. treba znati da sud sa priznatim injenicama izjedna ava i nesporne injenice. postoje odstupanja. No. . ‡ Od pravila da se priznate injenice ne dokazuju. pa se zato utvr uju dokazivanjem. pa ih sud unosi u osnov presude bez dokazivanja. bra ni i paternitetski sporovi gdje sud nije vezan priznatim injenicama. Zbog navedenog. ili u sporovima u kojima je ograni eno na elo dispozitivnosti.

privatno znanje sudije je bez procesnopravnog dejstva. ‡ injenice do ijeg je saznanja sud do ao u vr enju svoje funkcije. ali mu tada prestaje funkcija sudije u konkretnom predmetu. u nekom ranijem postupku. ne treba dokazivati. jer su takve injenice poznate irem krugu ljudi. mo e biti pozvan da se pojavi u funkciji svjedoka. pa time i sudu. pa ukoliko sudija pojedinac ili lan vije a raspola e znanjem koje se ti e odre enih pravnorelevantnih injenica u konkretnom sporu. ‡ Me utim. npr. ‡ Sud op epoznate injenice uzima u osnov odluke po slu benoj du nosti.Op epoznate ili notorne injenice i privatno znanje sudije ‡ Pravilo je da notorne injenice ne treba dokazivati. jer se one izjedna avaju sa op epoznatim injenicama. .

Neoborive pravne pretpostavke. Oborive i 2. jer su to pravila materijalnog prava koja su uobli ena u formu pravne pretpostavke. ‡ .Pravne pretpostavke ili presumptio iuris injenice ije postojanje zakon pretpostavlja ne treba dokazivati i to su pravne pretpostavke. ‡ Karakter pravnih pretpostavki imaju samo one presumpcije koje su uobli ene u pravnoj formi pravne norme. pa se rezlikuju dvije vrste pravnih pretpostavki: 1. ‡ Neoborive pretpostavke (presumptio iuris et de iure) nisu pretpostavke u pravom smislu.

zbog ega se mogu smatrati i pojmovima procesnog prava. u odnosu na onu koja se poziva na injenice ije se postojanje pretpostavlja. polo aj u postupku se olak ava pretpostavkom prema kojoj se smatra da je obveznik ispunio ranije dospjelo potra ivanje. ako ima priznanicu da je isplatio one koje su kasnije dospjele. naj e e regulirane normama materijalnog prava. Najzna ajnija procesnopravnaposljedica u postupku dokazivanja je u tome da je sud vezan za pretpostavke. ali proizvode i zna ajne procesnopravne posljedice. nego se samo teret dokazivanja prebacuje na suprotnu stranku. I ovim oborivim pretpostavkama se ne isklju uje apsolutno du nost da se dokazuju pretpostavljene injenice. . npr.‡ U pravom smislu. pravne pretpostavke su samo oborive pretpostavke (presumptio iuris tantum). ‡ Pretpostavke su. da znate.

u pravilu. jer sud indicije u svrhu dokazivanja pravnorelevantnih injenica. ‡ Me utim. indicije se ne mogu smatrati pretpostavkama. sud mora biti u potpunosti ubije en u istinitost injenica koje se nalaze u funkciji indicije. dokazivanje putem indicija se mnogo vi e koristi na podru ju krivi nog nego gra anskog prava. da znate. jer one predstavljaju osnovu iz koje se izvodi zaklju ak o ta nosti pravnorelevantnih injenica ‡ Ipak. . me u njima je i zna ajna razlika u tome to su pravne pretpostavke pravna pravila kojima se odre uje da se odre ena injenica ima smatrati ta nom. koristi kada ne raspola e neposrednim dokazima. ‡ Upravo zbog izre enog. ‡ Zbog toga. dok to nije slu aj sa indicijama.Indicije ‡ Indicije predstavljaju proces izvo enja zaklju aka iz poznatih injenica o postojanju nepoznatih. isti kao i kod pravnih pretpostavki. dok se suprotno ne doka e. nego vrstom posrednih dokaza.

odvija se u okviru zahtjeva koje postavlja raspravno. te e sud presudu donijeti na tetu one stranke koja nije bila u stanju da pru i dokaze koji treba da kod suda stvore uvjerenje u istinitost spornih injenica. .Teret dokazivanja ili onus probandi ‡ Du nost prikupljanja dokaza le i u na em pravu na strankama. bez obzira da li iznesene injenice i izneseni dokazi idu u prilog stranke koja ih je iznijela ili ne. a samo izuzetno i na sudu. ‡ Nemogu nost da se ta no utvrde pravno relevantne injenice u postupku na osnovu prikupljenih dokaza. ‡ Du nost prezentiranja procesne gra e. injenica i dokaza. ‡ Du nost prezentiranja injenica i dokaza le i na obje stranke. ne osloba a sud da donese presudu. a rijetko i istra no na elo. pa e sud tada primjeniti pravila o teretu dokazivanja.

dok se u krivi nom postupku problem preraspodjele tereta dokazivanja rje ava u skladu sa principom presumpcije nevinosti optu enog. Ako tu ilac ne doka e tvrdnje na kojima zasniva svoj zahtjev. tu eni postaje tu ilac u pogledu dokazivanja tvrdnji iz tih prigovora. Shodno ovom osnovnom principu krivi nog prava. 2. sud e donijeti osloba aju u presudu ako ne stekne uvjerenje da je optu eni krivi no odgovoran (in dubio pro reo). . a ne na onoj koja ne to pori e. ‡ Najva nija pravila o preraspodjeli tereta dokazivanja obuhva ena su sa tri maksime: 1. Teret dokaza le i na onoj stranci koja ne to tvrdi.‡ Zakoni o parni nim postupcima u BiH ne sadr e op a pravila o preraspodjeli tereta dokazivanja izme u stranaka. tu eni se osloba a i 3. Ulaganjem prigovora.

npr. du na je da doka e stranka koja se poziva na te injenice. injenice kojima se pravo mijenja ili modifikuje. ‡ Na tu enom je i teret dokazivanja injenica kojima se pravo gasi. npr. ili da je dug pla en i sl. injenice kojima se pravo gasi i injenice kojima se sprje ava nastanak prava. da je ugovor zaklju en pod prinudom. a to je naj e e tu eni. sve se injenice koje se pojavljuju kao predmet dokazivanja dijele u etiri grupe: injenice kojima se pravo stvara. ‡ injenice koje sprje avaju nastanak odre enog prava dokazuje. dokazuje tu eni.Predmet dokazivanja ± thema probandi ‡ U pravnoj teoriji. da je rok za ispunjenje ugovora produ en. ili usljed prevare ili zablude. ‡ injenice kojima se pravo modifikuje. a to je naj e e tu ilac. . ona stranka koja se poziva na takve injenice. ‡ injenice kojima se pravo stvara. da je protekao rok zastarjelosti. u pravilu. npr.

i dokazno sredstvo. pa tako npr. a sadr aj njegovog iskaza je dokazna injenica ili dokazni osnov. ‡ Nadalje. tada je rije o neposrednim dokazima. svjedok je dokazno sredstvo. ‡ Dokazno sredstvo je odre eni izvor iz kojeg sud crpi to saznanje. ukoliko se iz dokaznih injenica mo e izvesti neposredno zaklju ak o pravnorelevantnim injenicama. ‡ Dokazne injenice ili dokazni osnov su sve injenice iz kojih se crpi saznanje na osnovu koga se izvodi zaklju ak o ta nosti pravnorelevantnih injenica. s jedne strane. . npr. tada je rije o posrednim dokazima.Dokaz ili probatio ‡ Dokaz kao procesnopravna kategorija ima vi estruko zna enje. s druge strane. a kada se iz dokaznih injenica ne mo e neposredno izvesti zaklju ak o postojanju pravnorelevantnih injenica. dokazne injenice ili dokazni osnov.

dolazi putem dokaznih sredstava. ‡ Prema tome. jer zaklju ivanje o pravno relevantnim injenicama na osnovu posrednih dokaza ili indicija tra i od suda dodatnu misaonu operaciju.‡ Dokazivanje putem posrednih dokaza ili indicija nije po eljno. zbog ega je ova vrsta dokazivanja nepouzdana. u pravilu. sadr aj iskaza svjedoka koji pred sudom svjedo i o onome to mu je poznato iz vlastitog saznanja je izvorni dokaz. ‡ Posredni i neposredni dokazi se dijele s obzirom na na in njihovog pribavljanja na: izvorne i izvedene. . koju izvodi po pravilima logike i op eg ivotnog iskustva. Npr. dok je iskaz svjedoka na osnovu pri anja drugih izvedeni dokaz. kao izvora saznanja. do dokaznih injenica sud.

Tako e. U stvarna dokazna sredstva spadaju: isprave i predmeti uvi aja. ljekar je stru ni svjedok kada saop ava sudu svoja zapa anja o toku bolesti pacijenta. U li na dokazna sredstva spadaju: svjedoci. kao vrijednosni sud. iskaz svjedoka je relevantan i onda kada saop ava sudu saznanje do koga nije do ao neposredno. SVJEDOCI: Za svjedoka je najbitnije to to on sudu saop ava svoje saznanje. npr. Pravilo koje ne dopu ta svjedo enje ³po uvenju ili hearsay´ je napu teno u ve ini pravnih sistema. Me utim. to lice iznosi samo svoja zapa anja. vje taci i saslu anje stranaka. Kada se pojavljuje u ulozi svjedoka. Svjedok saop ava sudu svoje saznanje do koga dolazi opa anjem neposredno svojim ulima. jer je u iskazu vje taka bitno njegovo stru no mi ljenje. ‡ ‡ ‡ . Upravo je u ovome bitna razlika izme u svjedoka i vje taka. treba praviti razliku izme u stru nog lica.Dokazna sredstva ‡ ‡ ‡ ‡ U funkciji dokaznih sredstava se pojavljuju lica i stvari. nego posredstvom drugih lica. a ne mi ljenje. izuzev u angloameri kom pravu. svjedoka i vje taka i to kada se pojavljuju u ulozi svjedoka i vje taka.

Hearsay ili svjedo enje po uvenju u angloameri kom pravu ta je dokaz po uvenju ili hearsay? Najkra e. tako to e svjedo iti da mu je o tome doga aju govorilo neko drugo lice. imaju i pri tome i zna aj instituta zakletve u angloameri kom pravu. ‡ Drugim rije ima. usmeni ili pismeni iskaz koji neko lice da vansudski. ije je porijeklo vansudsko i neparni no. to zna i da se radi o posrednom dokazu. ‡ . svjedoku se ne mo e dozvoliti da dokazuje injenicu da se neki doga aj desio. Jedan od razloga za to je nemogu nost primjene zakletve prilikom davanja vansudskih iskaza. radi se o pravilu o nedopustivosti primjene dokaza koji se ne izvode neposredno na ro i tu pred sudom. ‡ Koji dokaz predstavlja hearsay? Prije svega.

postavlja se pitanje korisnosti dopu tenja svjedo enja po uvenju ili hearsay-a u drugim savremenim pravnim sistemima svijeta. Uz ovu opasku. rekli smo da je dokazivanje putem posrednih dokaza ili indicija nepo eljno. ‡ Kada sve ovo znamo.to se BH parni nog postupka ti e. a to je da sud nikada ne uskra uje mogu nost o evicu doga aja da li no pristupi na ro i te i da neposredno da iskaz o svome svjedo enju. iz ega bi se mogao izvesti zaklju ak da dana nja stvarnost mo da vi e zagovara isti princip kao i angloameri ko pravo??? ‡ . jer je nepouzdano. vezanu za na pravni sistem. treba ista i i injenicu vezanu za angloameri ko pravo.

zainteresovanost i druge okolnosti. zatim. ni zakonski zastupnik stranke. zdravstveno stanje-fizi ki i psihi ki nedostaci. ne bi se ni lice koje se pojavljuje u ulozi zastupnika pravnog lica moglo pojaviti u ulozi svjedoka. te su svjedok i saslu anje stranaka dva posebno odvojena dokazna sredstva. to mo e biti svako lice. nemaju same po sobi uticaja na sposobnost da se bude svjedok. koja se me usobno isklju uju. tako da uzrast. . ‡ Od op e sposobnosti biti svjedok. ne mo e se pojaviti u ulozi svjedoka stranka. treba razlikovati mogu nost pojavljivanja u ovoj ulozi u konkretnoj parnici.Sposobnost i du nost svjedo enja ‡ Svako fizi ko lice je sposobno da se pojavi u funkciji svjedoka. Zbog toga se ovi u esnici mogu pojaviti u ulozi posebnog dokaznog sredstvasaslu anja stranaka. ‡ Ne mo e se u konkretnoj parnici u jednom licu da pojavi istovremeno i sudija i svjedok. ‡ Analogno iznesenom.

. a drugima se daje mogu nost uskra ivanja svjedo enja. ZPP FBiH i RS-e. kao i o onome o emu je svjedok kao advokat ili ljekar saznao. stepena i take dalje. Ograni enja u okviru du nosti svjedo enja se ti u samo du nosti davanja iskaza. Odstupanja od du nosti svjedo enja su razli ita: jedni se osloba aju od svjedo enja. Za la no svjedo enje propisana je krivi na odgovornost.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Osnovni zahtjevi koji se pojavljuju pred svjedoke su: da se odazovu na poziv suda. s tim da va e i zakoni o parni nim postupcima u BiH ne predvi aju vi e mogu nost svjedo enja pod zakletvom. dok ga nadle ni organ ne oslobodi ove du nosti. a ne i du nosti odazivanja pozivu suda. bra nog druga. stepena. u pobo noj liniji do 3. odnosno uskra ivanja odgovora na pojedina pitanja. Osloba a se svjedo enja lice koje bi svojim iskazom povrijedilo du nost uvanja slu bene ili vojne tajne. i to: u pravoj liniji do bilo kog stepena. Svjedok mo e uskratiti iskaz o onome to mu je stranka kao svom punomo niku povjerila ili o onome to je stranka ili neko drugo lice svjedoku kao ispovjedniku povjerilo. a to je precizno utvr eno u lanu 140. U i vid odstupanja od uskra ivanja svjedo enja jeste uskra ivanje davanja odgovora na pojedina pitanja. pa svjedok ima pravo da uskrati odgovor ako bi sebe ili srodnike po krvi izlo io opasnosti od krivi nog gonjenja. ili srodnike po tazbini do 2. da daju iskaz pred sudom i da govore istinu.

a istovremeno su jedno od najnepouzdanijih izvora saznanja. ima pravo na upotrebu svog jezika. Razlog zbog ega je to tako je i to da se obi no de ava da neko dobro zapa a. pravo na tro kove i naknadu izmakle dobiti i sl. odnosno vi e nema instituta konfrontacije ili su eljenja svjedoka. ‡ ‡ ‡ ‡ . Sud po va e im ZPP-ima u BiH vi e ne mo e svjedoke. usmenosti i javnosti. iji su iskazi me usobno proturje ni. ravnodu nost i sl. a u drugu grupu razloga nepouzdanosti svjedoka spada: zainteresovanost za spor. npr. Kada se imaju u vidu svi ovi faktori. ali slabo pamti. odnosno slabo reprodukuje upam eno ili obrnuto. Saslu anje svjedoka je procesna radnja koja se izvodi u odre enoj procesnoj formi koja je odre ena na elima neposrednosti. Svjedok pored obaveza ima i pravo. subjektivni odnos prema injenicama koje svjedok saop ava. suo iti.Slobodna ocjena iskaza svjedoka ‡ ‡ Neophodno je znati. svjedoci su dokazno sredstvo koje se naj e e koristi. nije te ko zaklju iti da se u ocjeni iskaza svjedoka dosta esto izvodi pogre an zaklju ak.

jer doma aj vje ta enja nikada ne mo e obuhvatiti injeni nu gra u jednog spora u njegovoj ukupnoj relevantnosti. njihovog razja njavanja. pa sve do izvo enja injeni nog zaklju ka. sadr aj vje ta enja obuhvata i utvr ivanje odre enih injenica i istovremeno izvo enje zaklju ka iz utvr enih injenica. pa njegova ovla tenja idu od utvr enja injenica. kada je u sporu potrebno za utvr enje odre enih injenica stru no znanje kojim sud ne raspola e. ‡ Sadr aj vje ta enja je odre en doma ajem ovla tenja. ‡ Naj e e.Vje tak ‡ Vje tak je stru no lice koje se pojavljuje u funkciji dokaznog sredstva. . pa ni onda kada sud stavlja vje taku na uvid cijelu injeni nu i dokaznu gra u na osnovu koje treba da da svoj nalaz i mi ljenje. ‡ Du nost suda se prote e na svu relevantnu injeni nu gra u u cilju pravilnog dono enja odluke.

a ni organ stranaka. U takvom svojstvu se istovremeno ne mo e pojaviti svjedok i vje tak. sud mo e uzeti za vje taka lice koje je ranije bilo saslu ano kao svjedok. s tim da se u na em pravu vje ta enje mo e povjeriti i stru noj ustanovi. U funkciji vje taka mo e se pojaviti svako lice koje raspola e potrebnim stru nim znanjem. potrebno istovremeno i medicinsko i ekonomsko znanje. s tim da kod slo enih vje ta enja. Zbog iznesenog. Istina. pa kako vje tak nije organ suda. U na em pravu. tada se odre uju dva vje taka. sada sud mo e odrediti samo jednog vje taka. to je on nezamjenljiv. ali se i tada u funkciji vje taka pred sudom mo e pojaviti samo odre eno fizi ko lice. vje tak mo e biti izuzet iz istih razloga iz kojih mo e biti izuzet i sudija. Poslije izmjena ZPP-ova u BiH.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Kako svjedok saop ava sudu svoje saznanje o injenicama koje se odnose na pro le doga aje. dok vje tak mo e biti zamjenjen drugim vje takom. same stranke. . gdje je npr. Svjedok stru njak je lice koje saop ava sudu svoje saznanje o injenicama koje se ti u nekog doga aja iz pro losti kao i kod svjedoka. kao ni njihovi zastupnici. Tako e. s tim da je takvo saznanje zasnovano na posebnom stru nom znanju. zato se u konkretnoj parnici ne mo e u ulozi vje taka istovremeno pojaviti ni lan sudskog vije a. vje tak se ne razlikuje od bilo kog drugog dokaznog sredstva. treba praviti razliku izme u svjedoka-stru njaka i vje taka. ali ne radi vje ta enja o injenicama o kojima je svjedo io.

Sud je du an da u obrazlo enju iznese razloge. zbog ega se prema vje taku mogu izracati samo nov ane sankcije. ali i zbog vi eg suda. njegovo izvo enje i ocjena ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Ne postoji op a du nost vje ta enja. bilo da usvaja ili odbija mi ljenje vje taka. Svoj nalaz i mi ljenje vje tak iznosi u pravilu usmeno na raspravi. sud mo e rje enjem narediti vje taku da naknadi tro kove koje je prouzrokovao svojim neopravdanim nedolaskom ili neopravdanim odbijanjem da vje ta i. kao to postoji op a du nost svjedo enja.Vje ta enje. a du an je to u initi zbog stranaka. koji uvijek mora biti obrazlo en. kao i svako drugo dokazno sredstvo. Du nost vje ta enja obuhvata du nost odazivanja na poziv suda i du nost izno enja nalaza i mi ljenja. Sud ocjenjuje mi ljenje vje taka po na elima slobodne ocjene dokaza. kao i pravilnost zaklju ka koji vje tak izvodi iz tih injenica. jer je vje tak zamjenljiv. s tim to mu sud mo e odrediti da u odre enom roku prije rasprave podnese pismeno svoj nalaz i mi ljenje. odnosno trebao bi preispitivati pravilnost injenica koje le e u osnovi stru nog mi ljenja vje taka. Sud nikad ne bi smio nekriti ki usvojiti mi ljenje vje taka. . Na zahtjev stranaka.

izjava koju stranka daje u funkciji dokaznog sredstva nema karakter procesne radnje. . kao i kod izvo enja dokaza svjedocima. ‡ Zato je izvo enje dokaza saslu anjem stranaka procesnopravno uobli eno. zbog ega i sposobnost stranke da se pojavi u ulozi dokaznog sredstva ne zavisi od njene parni ne sposobnosti. od saslu anja stranaka kao dokaznog sredstva. pa mogu da pru e sudu i najpotpunije obavje tenje o svim spornim pitanjima. pa i njihove radnje imaju karakter procesnih radnji. Me utim. jer su i same subjekti tog spornog odnosa. zbog ega je saslu anje stranaka uobli eno u posebno dokazno sredstvo. stranke se pojavljuju kao subjekti parni nog postupka. ‡ Treba razlikovati informativno saslu anje stranaka. U funkciji informativnog saslu anja.Saslu anje stranaka kao dokazno sredstvo ‡ Stranke su va an izvor saznanja o spornim injenicama koje su relevantne za rje avanje spora.

Dispozitivne ili konstitutivne i 2. npr. jer funkciju isprave ima svaki tjelesni predmet iz kog sud crpi svoje saznanje o pravnorelevantnim injenicama. ugovor i testament. kod isprava je dokazni osnov ili razlog uvijek njen sadr aj. isprave se dijele na: 1. ‡ S obzirom na sadr aj. spadaju u najstarija dokazna sredstva. ‡ Me u najva nije kriterije za podjelu isprava.Isprave ‡ Isprave spadaju u stvarna dokazna sredstva. i to na osnovu sadr aja koji je na tom predmetu odre enim znacima izra en. ‡ Razlika izme u isprava kao tjelesnih predmeta i uvi aja je u njihom sadr aju. spada: sadr aj isprave. ‡ Karakter dispozitivnih ili konstitutivnih isprava imaju one izjave volje koje su upravljene na zasnivanje. forma isprave i njen izdavalac. ‡ Prema tome. . promjenu ili prestanak odre enog pravnog odnosa . pored svjedoka. ‡ Isprave. Dokazne ili dokumentarne. a kod uvi aja je to sam predmet uvi aja.

. ‡ Deklaratorna pismena forma nije uslov za punova nost izjave volje koja je sadr ana u ispravi. isprave mogu biti konstitutivne i deklarativne. da su izdate u pripisanoj formi i da je njihovo izdavanje u okviru nadle nosti izdava a. ‡ S obzirom na izdavaoca. ‡ Karakter javnih isprava imaju one isprave koje je izdao dr avni organ u granicama svoje nadle nosti. karakteri u ih sljede a obilje ja: da su izdata od strane nadle nog organa. ‡ U nejavne ili privatne isprave spadaju sve isprave koje se mogu podvesti pod pojam privatne isprave. ‡ Konstitutivni karakter imaju one isprave ije je postojanje uslov punova nosti izjave volje koja je u ispravi opredme ena. ‡ S obzirom na formu. isprave se dijele na javne i nejavneprivatne isprave. pa prema tome. nepo tivanje pismene forme povla i za sobom apsolutnu ni tavost ugovora. npr. pa npr. isprava kojom se zasvjedo ava da je usmeno zaklju en u pro losti odre eni pravni odnos.‡ Dokaznim ili dokumentarnim ispravama se zasvjedo ava ili potvr uje posjedovanje odre enih fakata u svrhu dokazivanja.

.Dokazna snaga i ocjena isprava ‡ Pravilo je da sud cijeni dokaznu snagu isprave po ne elu slobodne ocjene dokaza samo onda kada su u pitanju nejavne ili privatne isprave. ‡ Iz navedene konstatacije. Da je isprava autenti na. odnosno izdata od organa koji je na ispravi ozna en i 2. ‡ Dokazna snaga javne isprave izvodi se iz dvije presumpcije: 1. ‡ Inozemne javne isprave imaju istu dokaznu snagu kao i doma e javne isprave. da se zaklju iti da se sud u ocjenu dokazne snage javnih isprava uop e ne upu ta. dopu teno je dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvr ene injenice ili da je isprava nepravilno sastavljena. Da je sadr aj isprave istinit. ako su propisno ovjerene i pod uslovom uzajamnosti. ‡ Me utim.

zbog ega se uvi aj smatra najjednostavnijim i najsigurnijim na inom saznanja. ‡ Neophodno je znati da je kod uvi aja. a putem uvi aja mogu se utvr ivati samo injenice iz sada njosti.Uvi aj ili o evid ‡ Uvi ajem sud saznanje sti e svojim neposrednim opa anjem pravnorelevantnih injenica. ipak se on u praksi rje e koristi i to zbog toga to su predmet dokazivanja naj e e injenice koje se odnose na neki doga aj iz pro losti. predmet uvi aja istovremeno i dokazno sredstvo. ‡ I pored svih ovih prednosti uvi aja. .

ustanovom obezbje enja se odstupa od pravila da se dokazi izvode u postupku i to na glavnoj raspravi. . npr. ‡ Kako vidite. pa je izvo enje obezbje enja dokaza dopu teno u slu aju: Da postoji opasnost da se dokaz ne e mo i izvesti ili e njegovo kasnije izvo enje biti ote ano. zato to je svjedok te ko bolestan.Obezbje enje dokaza ‡ Ovom ustanovom se omogu ava utvr ivanje injenica izvo enjem dokaza i prije pokretanja parnice. a uz ovo treba da postoji i prijedlog za obezbje enje dokaza. u slu aju opasnosti da izvo enje dokaza saslu anjem svjedoka ne bi bilo mogu e. ili mijenja esto prebivali te i sl.

Ako se tra i prije pokretanja postupka. onda je nadle an sud pred kojim je postupak u toku. a ako je prijedlog stavljen u toku postupka. pod uslovom da je obezbje enje dokaza potrebno prije ili u postupku vanrednih pravnih lijekova. tako i u toku parnice. nadle an je ni i sud prvog stepena na ijem podru ju se stvar nalazi. . ‡ Obezbje enje dokaza mo e se tra iti kako prije pokretanja parnice. ‡ O prijedlogu za obezbje enje dokaza odlu uje sud u zavisnosti od toga da li se obezbje enje dokaza tra i prije pokretanja postupka ili nakon to je postupak pokrenut.‡ U postupku za obezbje enje dokaza ne mo e se izvesti dokaz saslu anjem stranaka. odnosno lice boravi. a mo e se tra iti i nakon pravomo nog okon anja postupka.

Da li zahtjeva dokazivanje i 3. Odlu ivanje o izvo enju predlo enih dokaza je u isklju ivoj nadle nosti suda. Da li je ponu eno dokazno sredstvo podobno da se utvrdi istinitost pravnorelevantne injenice koja je predmet dokazivanja. Ocjena dokaza slijedi poslije izvo enja dokaza. du nost predlaganja dokaznih sredstava je u pravilu na strani stranaka. zbog ega je sud du an da u obrazlo enju presude iznese povjerljive argumente na kojima je zasnivao svoje uvjerenje ocjenom dokaza. a procesna forma izvo enja dokaza je glavna rasprava. Ocjenu dokaza vr i sud po na elu slobodne ocjene dokaza. Da li je injenica za ije se utvr enje dokaz predla e pravno relevantna. Izvo enje dokaza u u em smislu je procesna djelatnost upotrebe dokaza koje je sud odlu io da izvede.Izvo enje i ocjena dokaza ‡ ‡ ‡ Izvo enje dokaza u irem smislu obuhvata: predlaganje dokaznih sredstava. 2. odlu ivanje o izvo enju dokaza i sam in izvo enja dokaza. ‡ ‡ ‡ . tako to svaki izvedeni dokaz cijeni zasebno i sve dokaze zajedno. kojom prilikom sud utvr uje: 1. U na em pravu. tako da je sud ovla ten samo izuzetno da odstupi od izvo enja dokaza na glavnoj raspravi.

tro kovi i nagrade punomo nika.Parni ni tro kovi ‡ Parni ni tro kovi se sastoje od: 1. Izdataka koji su izazvani neposredno radnjama u parnici i povodom nje. za tro kove po tarine. Tro kovi sudskih taksi regulirani su Zakonom o sudskim taksama. Svjedok i vje tak moraju da zahtjevaju naknadu odmah nakon saslu anja. iji je sastavni dio i taksena tarifa. tako to svaka stranka unaprijed snosi tro kove koje prouzrokuje svojim radnjama. kao to su: li ni tro kovi stranaka i njihovih zastupnika. u protivnom gube pravo na naknadu. a sud je du an da ih na to upozori. izdaci za putne tro kove i dnevnice. ‡ ‡ ‡ ‡ . prevo enja i ovjeravanja isprava. a u kona nici ona stranka koja izgubi parnicu. ukoliko stranka odbije da plati propisanu taksu. tro kovi za izvo enje i obezbje enje dokaza. Osnovno pravilo je da sve parni ne tro kove snose stranke. ali se mo e zahtjevati prinudno izvr enje. Izdataka za sudske takse i 2. Sud ne mo e odbaciti tu bu zbog toga to tu ilac nije platio propisanu taksu. objavljivanja sudskih oglasa i sl.

. Me utim. Ako je parnica zavr ena sudskim poravnanjem. Pravo na naknadu pripada samo za one tro kove koji su bili neophodni za vo enje parnice. solidarno odgovaraju i za tro kove postupka. Suparni ari koji solidarno odgovaraju u predmetu povodom koga se vodi parnica. stranka je du na nezavisno od ishoda parnice da nadoknadi protivnoj stranci tro kove koje je prouzrokovala zloupotrebom procesnih prava. ali ga to ne osloba a da sporne injenice utvr uje drugim dokazima. pa zbog toga stranka koja izgubi parnicu u cijelosti snosi svoje vlastite tro kove i nadokna uje tro kove suprotne stranke. u kome nije druga ije dogovoreno. ali ne i na nagradu. Rekosmo. Javni tu ilac i ombdusmen imaju pravo na naknadu tro kova. o emu odlu uje sud. tu ilac e nadoknaditi tu enom parni ne tro kove. svaka stranka podmiruje svoje tro kove. Ako tu eni nije dao povoda za tu bu i ako je u odgovoru na tu bu priznao tu beni zahtjev. Isto tako.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Ukoliko iznos potreban za podmirenje tro kova ne bude polo en. stranka je du na neovisno o ishodu parnice naknaditi protivnoj stranci to kove koje je prouzrokovala svojom krivicom. osnovni kriterij prema kome se odre uje na kojoj stranci le i obaveza naknade parni nih tro kova je kriterij uspjeha u parnici. sud e odustati od izvo enja dokaza. prije nego to se upustio u raspravljanje o glavnoj stvari.

ne bi mogla podmiriti tro kove postupka bez tete za nu no izdr avanje sebe i svoje porodice. njih podmiruje stranka koja je podnijela prijedlog za obezbje enje dokaza. ‡ to se ti e tro kova postupka za obezbje enje dokaza.‡ Sud o naknadi parni nih tro kova odlu uje bez raspravljanja i to samo na prijedlog stranaka. siroma ko pravo. odnosno prethodno obezbje enje tro kova postupka se u na em pravu mo e tra iti samo onda kada se u ulozi tu ioca pojavljuje strani dr avljanin ili lice bez dr avljanstva. ‡ Obezbje enje parni nih tro kova ili cautio iudicatum solvi. a to bi trebao biti advokat na ije zastupanje pristaje sud i sama stranka. s tim da djelimi no osloba anje podrazumjeva samo osloba anje od pla anja taksa. Ovo osloba anje mo e biti potpuno i djelimi no. ‡ Pravo na osloba anje od pla anja parni nih tro kova tzv. s obzirom na svoje imovno stanje. . s tim da zahtjev za naknadu tro kova stranke mogu staviti najkasnije do zavr etka raspravljanja koje prethodi odlu ivanju o tro kovima. ‡ Besplatnog punomo nika postavlja sud. pripada stranci u postupku koja.

pod uslovom da nema ograni enja. o poni tenju braka ili razvodu. 3. dr avljani nisu obavezni da daju obezbje enje. proizvodi neposredno dejstvo. bez obzira ko se pojavljuje u njegovoj ulozi. Ako tu ilac u BiH u iva pravo azila. 4. 2.‡ Pravo na obezbje enje parni nih tro kova pripada tu enom. o protivtu bi ili o izdavanju platnog naloga. ili se vodi spor o utvr ivanju ili osporavanju o instva odnosno materinstva i 5. . jer tu eni nije du an da nastavi postupak sve dok se pravomo no ne odlu i o njegovom zahtjevu. ‡ Zahtjev tu enog za obezbje enje parni nih tro kova ili aktorska kaucija. Ako je rije o mjeni noj ili ekovnoj tu bi. Ako se tu beni zahtjev odnosi na potra ivanje tu ioca iz radnog odnosa u BiH. jer tada tu enom ovo pravo ne pripada. Ako u dr avi kojoj pripada tu ilac. Ako se vodi spor o postojanju ili nepostojanju braka. ‡ Tu enom ne pripada pravo na obezbje enje parni nih tro kova pod uslovima: 1.

jer izjava o povla enju tu be ne podrazumjeva istovremeno i izjavu tu ioca o neosnovanosti tu benog zahtjeva. a u sporovima za razvod braka do momenta dono enja pravomo ne presude. stranke mogu slobodno raspolagati svojim zahtjevima tokom postupka. ‡ Stranke mogu svojom voljom postupak okon ati i preduzimanjem drugih odre enih dispozitivnih radnji. ali. time se ne odri e od tra enja pravne za tite u konkretnom predmetu. . a njom tu ilac manifestuje svoju volju da odustaje od tra enja pravne za tite u pokrenutoj parnici. ‡ Tu ilac mo e povu i tu bu sve do zaklju enja glavne rasprave. zapamtite.Dispozitivne radnje kojima se okon ava postupak ‡ Rekli smo. Razlozi povla enja tu be su procesnopravno irelevantni. kao to je povla enje tu be i sklapanje sudskog poravnanja. ‡ POVLA ENJE TU BE je procesnopravna izjava upravljena sudu.

‡ Fikcija o povla enju tu be je zakonska fikcija odnosno pretpostavka. a u bra nim sporovima od momenta zaklju enja glavne rasprave. to ete vidjeti u bilo kom parni nom zakonu u BiH. ‡ Pasivno dr anje tu ioca pretpostavlja povla enje tu be ako tu ilac ne ispravi ili ne dopuni tu bu u roku koji mu sud odredi.. npr. . ‡ Izjavu o povla enju tu be tu ilac mo e dati usmeno na ro i tu ili putem podneska. te se i tada smatra da je tu ba povu ena. ‡ Prema tome.‡ Za povla enje tu be potreban je pristanak tu enog od njegovog upu tanja u raspravljanje o glavnoj stvari. mada on to uistinu nije uradio. najva nije dejstvo povla enja tu be je u tome to izaziva ga enje parnice kao procesnopravnog odnosa. s tim da tu ilac ima mogu nost da povodom istog zahtjeva ponovo podigne tu bu. kada tu ilac ne doka e da je polo io aktorsku kauciju u odre enom roku i sl. pa povla enje tu be postoji samo u onim slu ajevima u kojima zakon pretpostavlja da je stranka preduzela dispozitivnu parni nu radnju kojom se okon ava postupak. odnosno da je tu ilac povukao tu bu in concreto.

tada dolazi do poravnanja. ali sa svim posljedicama koje u pogledu rje avanja spora ima presuda kao akt suda. sudsko poravnanje je regulirano normama procesnog prava. zbog ega narod i ka e: Bolje je mr avo poravnanje. nego debela parnica. ‡ Do poravnanja obi no dolazi tako to tu ilac odustaje u dijelu istaknutog tu benog zahtjeva. ‡ Predmet sudskog poravnanja mora biti tu beni zahtjev kao predmet spora i to u cjelini ili samo u jednom dijelu.Sudsko poravnanje ili nagodba ‡ U na em pravu. kada tu eni ne osporava osnov. ali ih ne smije na to prisiljavati. pa ukoliko na to tu ilac pristane. npr. stranke i nakon pokretanja parnice imaju mogu nost da kori tenjem ustanove sudskog poravnanja mirnim putem rije e spor bez dono enja presude. sud je du an da podsti e stranke na sklapanje sudskog poravnanja. a vansudsko normama obligacionog prava. a to je u cilju pobolj anja me usobnih odnosa. ‡ Nakon pokretanja postupka. ‡ Dakle. . nego samo visinu tete.

‡ ‡ ‡ Sudsko poravnanje proizvodi materijalnopravno i procesnopravno dejstvo. ‡ Stranke mogu u toku cijelog postupka pred sudom zaklju iti poravnanje. ‡ Na procesne pretpostavke sklopljenog sudskog poravnanja sud mora paziti po slu benoj du nosti. to ima za posljedicu ga enje pobijane presude. ‡ Uno enjem izjava stranaka o poravnanju u zapisnik. to je stav i na e sudske prakse. s tim da je to mogu e samo u sporovima u kojima stranke mogu disponirati predmetom spora. jer ako do sklapanja poravnanja do e tek kada je parnica u albenom stadiju. ‡ Poravnanje se zaklju uje uvijek pred parni nim sudom prvog stepena. Materijalnopravno dejstvo poravnanja predstavlja pravna i poslovna sposobnost i ovla tenje stranaka da disponiraju pravima i obavezama. ali se mo e tra iti prinudno izvr enje obaveze preuzete poravnanjem. tim inom poravnanje sti e formu sudskog poravnanja. isto kao i vansudsko.‡ Do poravnanja dolazi i kada tu eni u cijelosti priznaje potra ivanje iz tu benog zahtjeva. Sudsko poravnanje se mo e pobijati tu bom za poni taj. s tim to tu ilac pristaje na isplatu u ratama. ‡ . Procesnopravna dejstva sudskog poravnanja su izjedna ena sa pravomo nom sudskom presudom. tako da nova parnica izme u istih stranaka nije dopu tena.

jer ga vlastiti interes opredjeljuje na takvo dr anje u parnici.Odbrambene radnje tu enog ‡ Tu eni nije obavezan na odre eno dr anje u parnici. . ‡ PRIGOVORI se dijele na procesnopravne i materijalnopravne. ‡ Istina. tu eni naj e e zauzima odbrambeni stav. Prigovorom. ali mu norme procesnog prava moraju obezbjediti ravnopravan polo aj prema tu iocu. ‡ Tako. te tada tu eni raspola e sa: 1. ‡ Procesnopravni su oni prigovori kojima se osporava dopu tenost tu be. mo e priznati tu beni zahtjev tu ioca i mo e zauzeti potpuno pasivan stav. to zna i da procesnopravnim prigovorima tu eni eli izdejstvovati odbacivanje tu be kao nedopu tene. a materijalnopravnim prigovorima odbijanje tu benog zahtjeva kao neosnovanog. Kompenzacijom ili prigovorom prebijanja i 3. a materijalnopravni su oni prigovori kojima se osporava osnovanost tu benog zahtjeva. 2. tu eni mo e zauzeti odbrambeni stav. Protivtu bom.

‡ Razlozi za procesnopravne prigovore mogu biti: 1. ‡ Me utim. Prigovori kojima tu eni iznosi injenice koje sprje avaju nastanak tu iteljevog prva. Prigovori kojim tu eni iznosi injenice koje uskra uju ostvarenje postoje eg prava tu ioca. . npr. nakon to se tu eni upustio u raspravljanje o glavnoj stvari i sl. Na strani suda. tu ilac npr. 2. ‡ S druge strane. npr. apsolutna. 2. npr. niti mo e tra iti obezbje enje parni nih tro kova-aktorsku kauciju. npr. Na strani stranaka. stvarna i mjesna nenadle nost. Nedostaci u pogledu predmeta spora. prigovor neispunjenja ugovorne obaveze od strane tu ioca. sud vi e npr. npr. ‡ Materijalnopravni prigovori su tvrdnje injeni nog karaktera i dijele se na tri vrste: 1. postojanje procesnih smetnji res iudicata i lis pedens. ne mo e bez pristanka tu enog povu i ili preina iti tu bu u subjektivnom smislu. zbog nedostatka poslovne sposobnosti. Prigovori kojima tu eni iznosi injenice koje izazivaju prestanak tu io evog prava. momentom upu tanja tu enog u raspravljanje. kad tu eni tvrdi da je ispunio obavezu i 3. niti tu eni mo e da se poziva na nadle nost arbitra e. npr. strana ka i parni na sposobnost ili nedostaci u zastupanju. ne mo e da se oglasi mjesno nenadle nim. 3.

ako je protupotra ivanje u visini potra ivanja iz tu benog zahtjeva.‡ KOMPENZACIJA ILI PRIGOVOR PREBIJANJA je primarno ustanova obligacionog prava i jedan je od oblika ga enja obaveze. ‡ Tu eni mo e ista i prigovor kompenzacije samo do zaklju enja glavne rasprave i do nje dolazi tek odlukom suda. dejstvo kompenzacije ne proizvodi sam fakt sticanja uslova za kompenzaciju. onda se tu enom nala e da ispuni potra ivanje tu ioca u dijelu koji nije kompenziran. . ‡ Potra ivanje tu enog se mo e kompenzirati samo do visine potra ivanja koje je istaknuto u tu benom zahtjevu. ‡ Zapamtite. a ako nije. ‡ Kompenzacija se vr i tako to sud odbija tu ioca sa tu benim zahtjevom. nego tek izjava jedne stranke drugoj da vr i kompenzaciju.

npr. ‡ Protivtu ba se mo e koristiti u dvojakoj funkciji: 1. protivtu ba je u funkciji procesnopravne ustanove kojom se omogu ava tu enom da u istoj parnici ostvari neko svoje pravo protiv tu ioca. zbog ega se u istom postupku utvr uju injenice koje mogu biti relevantne za oba zahtjeva. protivtu bu podi e tu eni u parnici koja te e povodom tu be i njome se protiv tu ioca isti e samostalan tu beni zahtjev. Kao ofanzivna radnja. ‡ Kao ofanzivna radnja. iz tu be i protivtu be. ‡ Ona je u funkciji odbrambenog sredstva kada se njome isti e tu beni zahtjev upravljen na odbijanje zahtjeva koji tu ilac isti e u tu bi. te je ovo primarna funkcija protivtu be. prejudicijelna i kompenzaciona protivtu ba. Kao odbrambena radnja isto defanzivnog karaktera i 2. .Protivtu ba ‡ Kao odbrambena radnja tu enog.

a kupac ustaje protivtu bom i tra i naknadu tete zbog toga to isporu ena roba ne odgovara ugovorenom kvalitetu. npr. . Prejudicijelnu i 3. ‡ Prejudicijelnom protivtu bom tu eni isti e zahtjev da se utvrdi postojanje ili nepostojanje pravnog odnosa od koga zavisi odluka o tu benom zahtjevu. s tim da se tada tu eni mo e poslu iti i obi nim prigovorom ili protivtu bom. Kompenzacionu protivtu bu. Koneksnu. ‡ Koneksna protivtu ba se odre uje s obzirom na koneksitet ili vezu koja postoji izme u zahtjeva iz tu be i protivtu be.Vrste protivtu be ‡ Razlikujemo: 1. 2. poslu it e se protivtu bom. prodavac ustaje tu bom i tra i isplatu kupoprodajne cijene za isporu enu robu. ‡ Ako tu eni ima pravni interes da se o prejudicijelnom spornom pravnom odnosu donese odluka sa dejstvom pravomo nosti.

ipak protivtu ba ima prednost u onim situacijama kada je protupotra ivanje tu enog ve e od potra ivanja tu ioca. sa potra ivanjem koje tu ilac isti e u tu benom zahtjevu.‡ Kompenzacionom protivtu bom tu eni isti e protiv tu ioca tu beni zahtjev koji je upravljen na potra ivanje koje je podobno za kompenzaciju. osim ako je za zahtjev iz protivtu be nadle an vi i sud. odbacivanjem ili povla enjem tu be. da znate. . ‡ Me utim. ali zbog ekonomi nosti naj e e to ne ini. jer se prigovorom kompenzacije mo e kompenzirati protupotra ivanje samo do visine potra ivanja iz tu be. ta ovo prakti no zna i: Ako do e do okon anja parnice povodom tu be. atrakcionu nadle nost. npr. Jedino. obje parnice se vode u istom postupku i donosi se jedna odluka. mada sud mo e i razdvojiti raspravljanje o zahtjevu iz tu be i protivtu be. protivtu ba je samostalna parnica i njena sudbina nije odre ena sudbinom parnice koja se vodi povodom tu benog zahtjeva. protivtu ba je dopu tena nakon zasnivanja litispedencije povodom tu be i mo e se podi i sve do zaklju enja glavne rasprave. Za protivtu bu je nadle an onaj sud pred kojim te e parnica po tu bi. to ne e imati uticaja na tok parnice povodom protivtu be. ‡ ‡ ‡ Va no je ista i. ‡ ‡ Dakle. to predstavlja tzv. kako tu eni mo e protivpotra ivanje isticati putem prigovora kompenzacije ili putem protivtu be.

procesna pitanja. ‡ Odluku u obliku presude sud donosi kada odlu uje o predmetu spora. i to samo u postupku izdavanja platnog naloga i u postupku zbog smetanja posjeda. ali se pojavljuje u vezi sa raspravljanjem i odlu ivanjem o predmetu spora. odlukom u obliku rje enja sud odlu uje o predmetu spora. sve odluke suda se dijele na presude i rje enja. . ‡ Odluku u obliku rje enja sud donosi kada zauzima svoj stav o nekom pitanju koje se ne ti e neposredno predmeta spora. odnosno o tu benom zahtjevu. a to su tzv. ‡ Izuzetno.Sudske odluke ‡ S obzirom na procesnu formu.

a sadr aj pravnih normi koji primjenjuje. a gornju premisu-premissa maior. u pravilu. .Presude ‡ Presuda je zavr ni akt kojim se okon ava raspravljanje i odlu ivanje u prvostepenom postupku o predmetu spora. izvodi tuma enjem. a pravilna primjena pravila postupka je u slu bi dono enja pravilne odluke. tako to donju premisu-premissa minor obrazuju pravnorelevantne injenice. ‡ injeni no stanje sud utvr uje. odnosno podvodi injeni no stanje pod odgovaraju e norme materijalnog prava i izvodi zaklju ak o osnovanosti tu benog zahtjeva. sud supsumira. izvo enjem dokaza. ‡ Zaklju ak ili conclusio o osnovanosti tu benog zahtjeva izvodi se silogisti kom operacijom. ‡ Kada utvrdi obje premise. obrazuju odgovaraju e norme materijalnog prava.

pa se putem slobodne ocjene dokaza utvr uje istinitost injeni nih tvrdnji. do ega se dolazi upore ivanjem dokaznih osnova sa injeni nim tvrdnjama. ‡ Kod peripateti ke doktrine. Logi ka ili pojmovna. ima karakter injeni nog zaklju ivanja i ocjene.‡ Razgrani enje injeni nog i pravnog pitanja je u injeno uz pomo sljede ih doktrina: 1. Gnoseolo ka ili doktrina utvr ivanje razlike u na inu saznanja injenica i prava-donja i gornja premisa i 4. 2. a ne injenice koje su predmet dokazivanja. imaju zna aj injeni nih pitanja.injeni nih tvrdnji. ‡ Kod ove doktrine su predmet slobodne ocjene dokazi. a gdje nastaje pravna ocjena u jednom sporu. sva pitanja koja se pokre u u vezi ta nog reprodukovanja fakti kih odnosa. . 3. Teleolo ka ili ciljna. Peripateti kom doktrinom se utvr uje kriterij za razlikovanje gdje prestaje injeni no utvr enje. a svaka operacija zaklju ivanja i ocjene koja se odvija u okviru ocjene rezultata dokazivanja istinitosti injeni nih tvrdnji.

‡ Sudija pojedinac neposredno izri e presudu. presuda sti e svojstvo sudskog akta. litispedencija se zasniva u momentu kada tu eni zaprimi tu bu. . ‡ Objavljivanje presude je zavr ni in u procesu njenog dono enja. momentom otposlanja. ‡ Da znate. tada se presuda ne objavljuje. ‡ Ukoliko sud odstupa od pravila da se presuda donese neposredno nakon zaklju enja glavne rasprave. ‡ Vije anje i glasanje se obavlja uz isklju enje javnosti. nego se strankama saop ava dostavljanjem. s tim da predsjednik vije a glasa posljednji. to je jedino ispravno. a ne momentom prijema.Dono enje i objavljivanje presude ‡ Presudom sud odlu uje o zahtjevu koji se ti e glavne stvari i sporednih potra ivanja. a zavr ava se objavljivanjem presude. ‡ Dono enje presude je poseban stadij postupka koji otpo inje vije anjem i glasanjem. a suprotno od ovoga.

vi e presudu ne mo e ukinuti ni izmjeniti. a momentom dostavljanja presude otpo inje te i rok za albu. ‡ Tek od momenta objavljivanja presude. odnosno otposlanja. ako stranka ne ulo i albu. s tim da ispravljanje nikada ne smije pre i u dopunjavanje ili izmjenu presude. ‡ Ukoliko sud primjeti nedostatke u donesenoj presudi. .‡ Vezanost suda vlastitom presudom ogleda se u tome to sud nakon objavljivanja. a mo e ih otkloniti sud koji je presudu donio. ‡ Prvostepeni sud mo e otkloniti samo one nedostatke koji ulaze u tzv. ijim istekom presuda sti e svojstvo pravomo nosti. dispozitiv i obrazlo enje. ve jedino mo e sugerirati strankama da protiv takve presude ulo e albu. ‡ Kad govorimo o ispravljanju presude. mislimo na nedostatke koji ne predstavljaju razlog za pobijanje donesene presude. a ovom prilikom samo isti em da. o emu ete vi e prakti no na vje bama. a sadr aj presude je odre en zakonom i ona sadr i: uvod. ne mo e ih otklanjati sam ukidanjem ili preina enjem. ispravljanje presude. ukoliko se iz obrazlo enja ne mo e vidjeti kako i na osnovu kojih dokaza je sud do ao do uvjerenja o ta nosti spornih injenica. ‡ Presuda se uvijek mora pismeno izraditi. odnosno otklanjanje gre aka. to predstavlja razlog za pobijanje donesene presude. stranke se mogu odre i prava na albu.

‡ U zakonima nema izri itih odredbi i nepostoje im ili neegzistentnim presudama. nemaju istu vrijednost. . ‡ Osamostaljivanje presude kao zavr nog akta ima za posljedicu da presuda proizvodi sva dejstva i onda kada su njenom dono enju prethodile povrede normi procesnog prava. odnosno presudama bez dejstva. a sve zajedno je u slu bi na ela pravne sigurnosti. nepostoje a i presuda bez dejstva ‡ Procesne radnje koje prethode dono enju presude i presuda kao zavr ni akt. ali i samo njihovo postojanje nije smetnja za njenu pravomo nost. presuda e biti punova na.Osamostaljivanje presude. ne mo e proizvoditi nikakva dejstva. tako da ni tavost preduzetih radnji samo po sebi ne ometa nastupanje pravnih dejstava donesene presude. pa ukoliko do pobijanja ne do e. pa je dosljedno tome i njeno pobijanje izli no. pa samo kona na presuda ima samostalan pravni osnov va enja. ‡ Nepostoje a presuda je pravno nullum.

to zna i da se ona mo e pobijati pravnim lijekovima. Prema vrsti pravne za tite koja se presudom ostvaruje. 2. kao to znate. ‡ Presude se uobi ajno razvrstavaju na sljede i na in: 1. b) djelimi ne i c) dopunske. presude mogu biti: a)kona ne i b) me upresude (istina. presude mogu biti: a) kontradiktorne. c) presude zbog izostanka i d) presude na osnovu odricanja. s tim da se kona ne presude dalje dijele na: a) potpune. Takva je i ona presuda koja je donesena nakon povla enja tu be. pa presude mogu biti: a) kondemnatorne ili dosu uju e. ‡ Kako je presuda bez dejstva podobna za formalnu. b) presude po priznanju.‡ Od nepostoje ih presuda treba razlikovati presude bez dejstva. isto izvr ena i podjela tu bi u procesnom pravu. b) deklaratorne ili utvr uju e i c) konstitutivne ili preobra ajne. . 3. Prema predmetu odlu ivanja. ali ne i za materijalnu pravomo nost. npr. me upresudu zakoni o parni nim postupcima u BiH vi e ne poznaju). Ovako je. Prema postupku koji je prethodio dono enju presude. presuda bez dejstva je ona koja je donesena prema pravnom licu koje ne potpada pod jurisdikciju doma ih sudova ili prema licu koje nije postojalo ili vi e ne postoji.

odnosno da se suzdr ava od vr enja odre ene radnje. Presuda kojom se tu beni zahtjev iz kondemnatorne tu be odbija je uvijek utvr uju a ili deklaratorna. Deklaratorna ili utvr uju a presuda se uvijek donosi povodom deklaratornih tu bi. nastupa u momentu kada presuda sti e pravomo nost. te su zbog toga kondemnatorne presude podobne za prinudno izvr enje. Konstitutivnom ili preobra ajnom presudom se ne utvr uje samo pravo na promjenu u pravnom odnosu. Kondemnatornom presudom sud nala e tu enom da izvr i odre enu radnju. zbog toga deklaratorne presude nisu podobne za izvr enje. jer se njima na autoritativan na in utvr uje postojanje ili nepostojanje odre enog pravnog odnosa. ukoliko sud udovoljava tu benom zahtjevu iz kondemnatornih tu bi. deklaratorne i konstitutivne presude) ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Kondemnatorne ili dosu uju e presude se donose povodom kondemnatornih tu bi. Kako je cilj tra ene pravne za tite postignut direktno u parni nom postupku. tako da promjena na koju je upravljen tu beni zahtjev iz tu be. .Presude prema vrsti pravne za tite koja se presudom ostvaruje (kondemnatorne. nego se ta promjena i ostvaruje.

Iako je dono enje ove dopunske presude posljedica propusta suda. tako da se njome odlu uje o svim zahtjevima. sud ne e dostavljati albu drugostepenom sudu dok ne odlu i o prijedlogu za dono enje dopunske presude i dok ne protekne rok za albu protiv te dopunske presude. zbog ega stranke u tom dijelu samostalnosti mogu ulagati i pravni lijek. djelimi ne i dopunske. pa je zbog toga i samostalna u tom dijelu. Me utim. Ukoliko stranke u roku od 15 dana ne podnesu prijedlog za dono enje dopunske presude. tako i sporednim.Presude prema predmetu odlu ivanja ‡ KONA NOM PRESUDOM se postupak okon ava i njome se odlu uje o osnovanosti tu benog zahtjeva. kako glavnim. ‡ ‡ ‡ ‡ . a mogu biti: potpune. one vi e ne mogu izdejstvovati njeno dono enje. dok se u drugom dijelu raspravljanje nastavlja. Kona na presuda kao djelimi na je kona na u dijelu tu benog zahtjeva o kojem se njome odlu uje. nego samo na prijedlog stranke. Kona na presuda kao dopunska se donosi kada sud propusti da donese potpunu presudu. ako je uz prijedlog za dono enje dopunske presude podnesena i alba protiv presude. nju ne donosi sud po slu benoj du nosti. pa im ostaje jedino da pokrenu novu parnicu.

jer su tu naj e e sporni isovremeno i osnov i visina tete. pa ako je on osnovan. o njemu e sud odlu iti me upresudom. pa je tu eni u daljem nastavku postupka spreman za mirno okon anje parnice. . ve se tom presudom odlu uje samo o jednom elementu predmeta spora u kvalitativnom smislu.‡ ME UPRESUDA nije kona na presuda i njome se ne odlu uje u cjelini. ‡ Odlu ivanje o osnovu tu benog zahtjeva je u funkciji prethodnog materijalnopravnog pitanja. ‡ Me upresuda ima karakter deklaratorne presude i podobna je za formalnu pravomo nost. a ni u dijelu predmeta spora. ukoliko utvrdi da je osnov tu benog zahtjeva neosnovan. sud mo e prvo odlu ivati o osnovu. od koga zavisi osnovanost istaknutog tu benog zahtjeva. i bez raspravljanja o visini zahtjeva-nema nepotrebnih tro kova. izgledi tu enog u povoljan ishod parnice zna ajno umanjuju. zbog ega e sud donijeti kona nu presudu kojom tu ioca odbija sa tu benim zahtjevom. Zbog toga bi sud o ovome morao voditi ra una i da u tom pravcu podsti e stranke. ‡ Me upresuda se najvi e koristi u sporovima za naknadu tete. ‡ U sporovima u kojima je istovremeno sporan i osnov i visina tu benog zahtjeva. ‡ Zna aj me upresude je i u tome to se nakon pravomo nog utvr enja postojanja tu benog osnova. a to je osnov tu benog zahtjeva.

‡ PRESUDA NA OSNOVU PRIZNANJA ILI CONFESSIO je uslovljena na elom dispozitivnosti.Presude prema postupku koji je prethodio njihovom dono enju ‡ KONTRADIKTORNA PRESUDA je ona koja se donosi uz aktivno u e e obje stranke i u njenom dono enju naj iru primjenu imaju ustanove procesnog prava kao cjelovita procesna institucija za oblikovanje parni nog postupka. npr. . ‡ Presuda bez odr avanja glavne rasprave mo e biti donesena samo izuzetno kad to zakon izri ito predvi a. kao i u bra nim sporovima kada su ispunjeni uslovi za sporazumni razvod braka. sud e bez daljeg raspravljanja donijeti presudu kojom prihvata tu beni zahtjev. pa ako tu eni do zaklju enja glavne rasprave prizna tu beni zahtjev. u privrednim sporovima i to kad me u strankama nije sporno injeni no stanje po principu: da mihi facto dabo tibi ius. a tu eni mo e priznati tu beni zahtjev. po kome se tu ilac mo e odre i tu benog zahtjeva.

jer sud po svom uvjerenju cijeni da li e uzeti u obzir neku injenicu kao osporenu ili priznatu. dok priznanje tu benog zahtjeva od strane tu enog ne mora istovremeno da predstavlja i priznanje injenica. Presuda na osnovu priznanja se mo e pobijati albom samo zbog bitnih povreda postupka i zbog nedostataka u izjavi volje (zabluda. tu ilac nema vi e pravni interes za dalje vo enje parnice. jer se priznanje injenica uzima u obzir kao injeni ni osnov presude bez dokazivanja. jer sadr aj presude odre uje tu eni svojim priznanjem tu benog zahtjeva. izjava o priznanju injenica ne mora biti data izri ito ve se iz dr anja stranke mo e zaklju iti da ona odre enu injenicu osporava ili ne. Tako npr. jer po priznanju tu benog zahtjeva od strane tu enog. ali je opozivanje priznanja tu benog zahtjeva mogu e samo do dono enja presude. Za dono enje presude na osnovu priznanja nije potreban prijedlog tu ioca. Ovdje nema ni logi kog silogizma.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Priznanje tu benog zahtjeva treba razlikovati od priznanja injenica. prinuda. radi evazije poreske obaveze. Zato je kod priznanje tu benog zahtjeva irelevantno da li iz injenica iz kojih tu ilac izvodi svoj tu beni zahtjev. prevara). dok priznanje tu benog zahtjeva po svom sadr aju predstavlja izri itu izjavu volje tu enog kojom on priznaje tu beni zahtjev kao pravnu posljedicu. proizilazi njegova osnovanost po normama materijalnog prava. pa opozivanje samo po sebi ne oduzima svako dejstvo priznanja. a tu eni ga priznaje. . npr. Priznanje tu benog zahtjeva ne smije biti simulovano ili fiktivno. odnosno u injeno radi ostvarivanja nedozvoljenog cilja. kao to je to kod kontradiktorne presude.

koji u praksi naj e e ini tu eni. Kad tu eni ne do e na pripremno ro i te do njegovog zaklju enja ili na prvo ro i te za glavnu raspravu. a ne ospori tu beni zahtjev. Odricanjem od tu benog zahtjeva tu ilac disponira predmetom spora. PRESUDA ZBOG IZOSTANKA ILI CONTUMATIO se prema zakonu donosi u tri razli ite situacije: 1. jer povla enjem tu be tu ilac samo odustaje od zatra ene pravne za tite u konkretnom sporu. ali se ne odri e sudske za tite pro futuro. a u oba slu aja sud donosi meritornu presudu. pa bi ovu presudu bilo cjelishodnije zvati presuda zbog propu tanja. Ukoliko se tu eni udalji sa ro i ta. . U na im parni nim postupcima kontumacija se odnosi samo na tu enog. Ako tu eni do e na ro i te. a ratio legis kontumacione presude le i u zahtjevu za sprje avanje opstruiranja toka parnice. a ne i na tu ioca. analogno tu enom koji priznaje tu beni zahtjev. dok se izjavom o odricanju tu ilac odri e ostvarivanja pravne posljedice na koju se odnosi zahtjev iz tu be. ako pripremno nije odr ano. 2. Odricanje od tu benog zahtjeva treba strogo razlikovati od povla enja tu be. ali ne e da se upusti u raspravljanje i 3.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ KOD PRESUDE NA OSNOVU ODRICANJA ILI ABDICATIO nije potreban pristanak tu enog. Dakle. s tim da sud ne e donijeti presudu na osnovu odricanja ako ustanovi da je u pitanju zahtjev kojim stranke ne mogu disponirati. vidi se da nije samo izostanak tu enog razlog za dono enje ove presude.

i uslovna presuda zbog izostanka se mo e donijeti u dva slu aja: 1. Da ne postoje op epoznate okolnosti iz kojih proizilazi da su tu enog sprije ili opravdani razlozi da do e na ro i te.‡ ‡ ‡ Pravna priroda kontumacije polazi od fikcije da tu eni svojom pasivno u priznaje istinitost injeni nih navoda tu be sa kojom je upoznat. 5. 3. 2. a to su: 1. Da je tu ilac bio uredno pozvan. Da tu eni nije podneskom osporio tu beni zahtjev. Da tu ilac predlo i dono enje presude zbog izostanka. ova presuda se ne bi mogla izre i u slu ajevima kada se ne bi mogla donijeti presuda na osnovu priznanja. ve samo zbog bitne povrede odredaba parni nog postupka i zbog pogre ene primjene materijalnog prava. a sud ih bez dokazivanja uzima u injeni ni osnov svoje odluke i usvaja tu beni zahtjev. Da injenice na kojima se temelji tu beni zahtjev nisu u suprotnosti sa dokazima koje je sam tu ilac podnio ili sa op epoznatim injenicama i 6. Sud e odgoditi dono enje ove odluke i u slu aju kada nema dokaza da je tu eni uredno pozvan. Da osnovanost tu benog zahtjeva proizilazi iz injenica navedenih u tu bi. ‡ ‡ . Na i zakoni restriktivno odre uju uslove za kontumaciju. sud kontumacionu presudu mo e donijeti bez izja njavanja stranaka. Presuda zbog izostanka se ne mo e pobijati zbog pogre no i nepotpuno utvr enog injeni nog stanja. 4. jer zakonska presumpcija priznanja tu benih navoda ne mo e imati ja u snagu od izri itog priznanja. Me utim. a nesumnjivo je da mu je poziv upu en. U oba ova slu aja. Uz navedeno. Sud e odgoditi dono enje kontumacione presude ako je potrebno da prethodno pribavi obavje tenja o tome da li se konkretno radi o zahtjevu kojim stranke mogu ili ne raspolagati i 2.

Rje enja
‡ Rje enja se u parni nom postupku donose kad sud odlu uje o nekim procesnim pitanjima, a samo izuzetno i o tu benom zahtjevu, i to u postupku za izdavanje platnog naloga i u postupku zbog smetanja posjeda. ‡ Sva rje enja suda se mogu podijeliti u dvije grupe: 1. Rje enja kojima se parnica okon ava bez odlu ivanja o osnovanosti tu benog zahtjeva i 2. Rje enja kojima se odlu uje o nekom procesnom pitanju koje se ti e upravljanja postupkom. Razlika izme u ove dvije grupe rje enja je, kako u njihovom dejstvu, tako i u procesnoj formi u kojoj se donose.

‡ Prvom grupom rje enja, kojima se okon ava parnica bez odlu ivanja, odnosno odbacuje se tu ba kao nedopu tena, sud je vezan, pa u pravilu, protiv ovih rje enja stranke mogu ulagati samostalnu albu. ‡ Za drugu grupu rje enja, kojima se odlu uje o raznim pitanjima koja se ti u upravljanja parnicom, sud nije vezan i mo e ih izmjeniti ili ukinuti, pa protiv ovakvih rje enja alba nije uop e dopu tena ili nije dopu tena posebna alba. ‡ U slu ajevima kada se rje enje ne dostavlja pismeno, ono prema strankama ima u inak im je objavljeno. ‡ Pismeni sastav rje enja treba uvijek sadr avati uvod i izreku, a obrazlo enje samo ako rje enje mora biti obrazlo eno. ‡ Kad se stranci u rje enju nala e izvr enje kakve radnje, odredit e se i rok u kojem je stranka tu radnju du na izvr iti, to predstavlja paricioni rok, a on, ako nije druga ije odre eno, iznosi 15 dana kao i kod presude.

Pravomo nost presude
‡ Donesena presuda je konkretizacija pravne norme i ona je zakon za stranke, a kod svakog dobrog pravosu a presuda sadr i tri osnovne vrijednosti: zakonitost, efikasnost i pravnu sigurnost, s tim da sve vrijednosti nisu jednako vrijedne, jer je prvo zakonitost, a potom efikasnost i pravna sigurnost. Uslove pod kojima se mo e i dokle se mo e preispitivati zakonitost donesene presude, odre uje upravo ustanova pravomo nosti. Zato je pravomo nost i u slu bi pravne sigurnosti, jer pravomo nost obezbje uje snagu donesene presude. Istina, time se ostavlja mogu nost da pravomo nost stekne i nepravilna presuda, ali slu ajevi dono enja nepravilne presude moraju biti svjesno rtvovani razlozima pravne sigurnosti, koje obezbje uje pravomo nost. Najva nije dejstvo donesene presude je u tome to ona obavezuje sud koji je donosi, pa je on sam ne mo e ni ukiniti, niti preina iti. Od momenta dostavljanja presude strankama, po inje te i rok za albu, pa nastupanje dejstva pravomo nosti zavisi od toga da li e se postupak okon ati u prvom ili drugom stepenu. Uva avaju i vrstu posljedica koje proizvodi pravomo na presuda, u teoriji se pravi razlika izme u pravomo nosti u procesnopravnom i materijalnopravnom smislu.

‡ ‡

‡

Procesna ili formalna i materijalna pravomo nost
‡ Presuda koja se vi e ne mo e pobijati redovnim pravnim lijekovima, sti e svojstvo tzv. formalne ili procesne pravomo nosti. ‡ Nastupanjem procesne pravomo nosti, donesena presuda se vi e ne mo e ukloniti u postupku u kome je donesena, pa to stranke mogu posti i jedino prijedlogom za povra aj u pre a nje stanje. ‡ Za svaku stranku presuda je pravomo na isticanjem roka za albu, a to zna i u razli ito vrijeme, jer i rokovi naj e e isti u u razli ito vrijeme. Ovakva mogu nost sticanja pravomo nosti za jednu stranku, nezavisno od nastupanja prema drugoj stranci, naziva se podijeljenom pravomo no u, za razliku od jedinstvene, do koje dolazi u istom momentu za obje stranke. Ako presuda sti e svojstvo pravomo nosti u drugom stepenu, tada ona nastupa istovremeno sa momentom dono enja drugostepene presude.

‡ Materijalna pravomo nost se ti e sadr aja presude i ispoljava se u njenom dejstvu, pa je pravomo nost ograni ena samo na one injenice prema kojima se opredjeljuje osnov tu benog zahtjeva, a koje su se dogodile prije dono enja presude. ‡ Pravomo nost je, s obzirom na svoja dejstva koja proizvodi, ustanova procesnog prava, jer proizvodi samo procesne posljedice, a ne materijalne, jer cilj pravne za tite iz presude nije da stvara pravne odnose me u strankama, nego titi postoje e. ‡ Jedinio, kada norme materijalnog prava za pravomo nu presudu vezuju nastanak ili promjenu u pravnom odnosu, a to je prava rijetkost, tada takva presuda ima karakter pravnorelevantne injenice materijalnog prava.

kao organa dr avne vlasti. kada se pravno pitanje o kojem je pravomo no presu eno. Pravomo nost je. jer sud ne mo e ponovo na zahtjev stranke donijeti u istom predmetu novu presudu. iako se i ona pretpostavlja i podrazumjeva.kao to je kondemnatorna presuda. a za odre ivanje identiteta predmeta spora. u pravilu. preduslov za izvr nost presude. Povreda pravila o pravomo nosti ili res iudicata predstavlja apsolutno bitnu povredu postupka. ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ . ako je podobna za izvr enje. to je isto kao i u angloameri kom pravu. odnosno razlikovanje u odnosu na neki drugi tu beni zahtjev. mjerovan je tu beni zahtjev kao predmet odlu ivanja. nego iz autoriteta akta suda. Zapamtite. Svaki drugi organ je du an pravomo no donesenu odluku da stavi u osnov svoje odluke. autoritet pravomo nosti presude ne proizilazi primarno iz njene istinitosti. ve slu i samo za njegovu individualizaciju. injeni ni i pravni osnov sam po sebi nije mjerodavan za odre ivanje identiteta predmeta spora. pojavljuje kao prethodno pitanje. pa ona jednako obavezuje i sud i stranke.Res iudicata ‡ Dejstvo materijalne pravomo nosti naziva se i dejstvom presu ene stvari ili res iudicata.

Subjektivno. s obzirom na lica i 3. 2. s obzirom na vrijeme koje je mjerodavno za presu ivanje. jer sud na prekora enje tu benog zahtjeva ne pazi po slu benoj du nosti. s obzirom na predmet odlu ivanja. ‡ Jednom rije ju. ‡ U na em pravu. . zbog ega predmetom pravomo nosti ne mogu biti obuhva eni oni elementi raspravljanja i odlu ivanja koji se unose u obrazlo enje odluke. ne sti u dejstvo pravomo nosti oni elementi raspravljanja iz kojih se izvodi silogisti ki zaklju ak o osnovanosti tu benog zahtjeva. odluke sti u dejstvo pravomo nosti i u onom dijelu u kome sud prokora uje tu beni zahtjev. Objektivno. dejstvom pravomo nosti je zahva en samo dispozitiv presude.Granice pravomo nosti ‡ Odre uju se sa tri aspekta: 1. Vremenski. ‡ KOD OBJEKTIVNE GRANICE PRAVOMO NOSTI.

presuda mo e da proizvodi dejstvo pravomo nosti erga omnes. presuda kojom se utvr uje da brak postoji ili ne. u ostvarivanju svog regresnog zahtjeva. . pa ovo dejstvo presuda ima i prema neposrednom posjedniku stvari. intervencijsko dejstvo presuda ispoljava samo u parnici koju pokre e stranka iz glavne parnice prema tre em licu. ‡ Za razliku od pravomo nosti. ovo dejstvo se u principu prote e samo na stranke. ‡ Pro ireno dejstvo pravomo nosti presuda ima prema pravnim sukcesorima (univerzalnim i singularnim). ‡ Od dejstva pravomo nosti treba znati razlikovati intervencijsko dejstvo presude. a to zna i da se presuda ne mo e osporavati zbog nepravilne injeni ne i pravne ocjene. npr. npr. intervencijsko dejstvo presude se prote e i na obrazlo enje presude.‡ KOD SUBJEKTIVNE PRAVOMO NOSTI. jer oni svoj polo aj izvode iz polo aja prethodnika. a samo izuzetno. Dakle.

‡ U pravilu. treba re i da sva rje enja protiv kojih je dopu tena posebna alba. stranke mogu pokretati novu parnicu sa istim tu benim zahtjevom. nisu podobna za pravomo nost rje enja kojima se upravlja parnicom. ali ne mo e na osnovu tih injenica pokretati novu parnicu sa istim tu benim zahtjevom. mo e tra iti ponavljanje postupka. na osnovu injenica koje su nastale nakon zaklju enja glavne rasprave. ‡ Kad je u pitanju pravomo nost rje enja. ‡ Me utim. kao i rje enja kojim se odlu uje o tu benom zahtjevu zbog smetanja posjeda i platni nalog. stranka koja je propustila da iznese sve pravno relevantne injenice zbog toga to joj nisu bile poznate do zaklju enja glavne rasprave. ‡ Zato.‡ ZA VREMENSKU GRANICU PRAVOMO NOSTI je mjerodavan momenat okon anja glavne rasprave. to je relevantan momenat za odre ivanje vremenskog doma aja pravomo nosti. podobna su i za pravomo nost. ‡ Da znate. jer ona proizvode dejstvo samo unutar parnice. . to su ona rje enja kojima se parnica okon ava odbacivanjem tu be zbog neke procesne pretpostavke.

‡ . nego zakonitost primjene odre enog pravnog pravila u dono enju odluke mora biti zagarantovano najve em pravosudnom organu onog suvereniteta od koga poti e zakon koji se primjenjuje. mo emo promatrati kao pravo i kao pravni lijek.Pravni lijekovi albu. ‡ alba kao pravni lijek je procesnopravno u slu bi ostvarivanja albe kao prava. mada za preispitivanje zakonitosti dvostepenost nije dovoljna. ‡ Ostvarivanje albe kao prava je imalo za posljedicu oblikovanje postupka na principu dvostepenosti. kao redovni pravni lijek.

usljed koje se alba odbacuje kao nedopu tena. alba je jedini redovni pravni lijek. pa dok se redovni ula u protiv nepravomo nih presuda i njihovim ulaganjem se odla e dejstvo pravomo nosti. devolutivnost zna i zasnivanje nadle nosti vi eg suda u odnosu na onog koji je donio pobijanu presudu. ‡ Osnovno obilje je redovnog pravnog lijeka je: suspenzivnost. tada nastupa prekluzija. dotle se vanredni pravni lijekovi ula u protiv pravomo nih presuda.‡ Pravni lijekovi se dijele na redovne i vanredne. devolutivnost i prekluzivnost. ‡ Vanredni pravni lijekovi su: revizija i prijedlog za ponavljanje postupka. a ukoliko se alba ne ulo i u predvi enom roku. ‡ Prema BH parni nim postupcima. ‡ Suspenzivnost podrazumjeva odlaganje nastupanja pravomo nosti pobijane odluke. .

Izjave o odricanju i opozivanju od pravnog lijeka su neopozive.alba . mo e odustati sve do dono enja odluke vi eg suda.appellatio ‡ Protiv svake presude kao zavr nog akta kojim se okon ava parnica u prvom stepenu. a od albe koju je stranka ve ulo ila. mo e se ulagatu alba bez izuzetka. ‡ U parni nom postuku ne vrijedi pravilo beneficium cohaesionis. ‡ alba kao pravo je svakome ustavom zagarantovano. pa do isticanja roka za albu. jer sud nije ovla ten i du an povodom albe izjavljene u korist jedne od stranaka. ukoliko razlozi koji govore u prilog aloca idu i u prilog onih koji se nisu alili. odnosno povlastica povezanosti. . pa se stranke mogu odre i albe samo dok im to pravo pripada. preina iti napadanu odluku u korist onih stranaka koje nisu ulo ile pravni lijek. odnosno od momenta dono enja presude.

‡ Presuda zbog izostanka se ne mo e pobijati samo zbog nepotpuno i nepravilno utvr enog injeni nog stanja. pobijati iz svih ovih razloga. ‡ Da bi alba bila podobna za odlu ivanje. jer je presuda zasnovana na injenicama koje je tu ilac istakao u tu bi i nisu bile predmet utvr ivanja od strane suda. Pogre no i nepotpuno utvr eno injeni no stanje i 3. 2. blagovremenost i formalna urednost. jer je osnov za njihovo dono enje priznanje odnosno odricanje od tu benog zahtjeva. vi e na vje bama kroz prakti ne primjere. BH zakoni klasifikuju u tri grupe: 1. u pravilu. sadr aju i pretpostavkama za izjavljivanje albe. ‡ Sve presude mogu se. .‡ O obliku. ni zbog nepravilne primjene materijalnog prava. Bitne povrede parni nog postupka (error in procedendo). Nepravilna primjena materijalnog prava (error in iudicando). a ovom prilikom se isti e: ‡ alba se podnosi u pismenom obliku. dovoljno je da se iz nje vidi koja se presuda pobija i ko je pobija. ‡ Pretpostavke za izjavljivanje albe su: dopu tenost. ‡ Sve razloge za ulaganje albe. a jedino se presuda na osnovu priznanja i presuda na osnovu odricanja ne mogu pobijati zbog nepotpuno i neta no utvr enog injeni nog stanja.

2. Povrede koje se ti u pismene izrade presude. APSOLUTNO BITNE POVREDE ODREDABA PARNI NOG POSTUPKA samim svojim postojanjem dovode do ni tavosti donesene presude. ali same po sebi ne sprje avaju nastupanje njenih pravnih dejstava. Apsolutno bitne povrede i 2. nadle nosti suda. veliki zna aj ima obrazlo enje kojim se onemogu ava da se odluka o osnovanosti tu benog zahtjeva donosi bez formiranog uvjerenja ili da se proizvoljnost predstavlja kao uvjerenje. dijelimo na: 1. Povrede pravila o procesnim pretpostavkama. Relativno bitne povrede. s obzirom na njihovo dejstvo. povrede koje se ti u sposobnosti stranaka. Sve povrede.Error in procedendo ili bitne povrede odredaba parni nog postupka ‡ ‡ ‡ Nepravilno preduzete ili ni tave radnje su samo razlog za tra enje poni taja te presude. ‡ ‡ . to je u slu bi ve e pravne sigurnosti. pa im je posljedica neposredno ukidanje donesene presude. bez obzira da li su u konkretnoj parnici imali neki uticaj na dono enje pravilne odluke. npr. Povrede koje se ti u osnovnih na ela postupka i 3. U ovom kontekstu. nedostaci predmeta spora-res iudicata i lis pedens. Mo emo ih sistematizovati u sljede e grupe: 1. Ovakve povrede su taksativno utvr ene ZPP-ima u cilju otklanjanja svake neizvjesnosti u pogledu njihove prirode.

drugostepeni sud pazi po slu benoj du nosti. . zato drugostepeni sud presudu ukida i predmet vra a na ponovno raspravljanje. sud pazi po prigovoru stranke. ‡ Kako bitne povrede proizvode ni tavost donesene presude. a na relativno bitne povrede.‡ ZA RELATIVNO BITNE POVREDE ODREDABA PARNI NOG POSTUPKA bitno je postojanje uzro noposljedi ne veze izme u povrede i donesene presude. a to je upravo imalo za posljedicu nepravilno utvr enje injeni nog stanja. npr. ‡ Na apsolutno bitne povrede postupka. sud odbije prijedlog stranke da se izvede odre eni dokaz.

. ‡ Sud i na jedno i drugo injeni no stanje ne pazi po slu benoj du nosti. iako bi na osnovu izvedenih dokaza trebalo da se izvede suprotan zaklju ak. Nepravilno utvr eno injeni no stanje i 2. ‡ Nepotpuno utvr eno injeni no stanje postoji kad sud propusti da uzme u osnov odlu ivanja sve pravnorelevantne injenice.Pogre no i nepotpuno utvr eno injeni no stanje ‡ Nedostaci u injeni nom osnovu presude mogu biti: 1. ‡ Nepravilno utvr eno injeni no stanje imamo kada sud uzme da je odre ena injenica istinita. Nepotpuno utvr eno injeni no stanje. nego po prigovoru stranaka.

Drugostepeni sud ne mo e sam raspravljati i odlu ivati na bazi nove procesne gra e. zbog zabrane devolucije nadle nosti. ‡ Stranke imaju mogo nost da i u albi iznose nove injenice i nude nove dokaze. ali ako nisu bili izneseni u prvostepenom postupku. to predstavlja ustanovu beneficium novorum.‡ Me utim. . ukoliko se pojavi opravdana sumnja prilikom rje avanja o albi da injenice nisu pravilno utvr ene. a drugostepeni sud je du an da uzme u obzir nove injenice i nove dokaze kad rje ava o albi. u slu bi je na ela materijalne istine ovla tenje drugostepenog suda. s tim da je sve ovo u slu bi materijalne istine. bez obzira da li su u to vrijeme postojali i bez obzira da li je za njih stranka znala ili nije. da ukine prvostepenu presudu i predmet vrati na ponovno odlu ivanje.

ali nikako sudovi ne smiju stvarati pravo. ‡ Naj e e. sud je vezan samo za zakon. zakoni nisu ni potpuni. nepravilna primjena materijalnog prava je posljedica pogre ne pravne kvalifikacije predmeta spora. ni jasni.Pogre na primjena materijalnog prava ili error in iudicando ‡ U vr enju sudske funkcije. ni konkretni. pa na nepravilnu primjenu materijalnog prava drugostepeni sud pazi ex officio. pa je zbog toga sud du an da poznaje pravo ± iura novit curia. to je veliki posao suda. pa je zato nu no njihovo tuma enje u primjeni za svaki konkretni slu aj. ‡ U pravilu. .

odnosno ne mo e neposredno presu ivati. pa se na ovaj na in onemogu ava devolucija nadle nosti. . tada nema jurisdikciona ovla tenja. pa je tako i uobli en drugostepeni postupak. do e do zaklju ka da odluka prvostepenog suda nije pravilna. pa je to zato samo nastavak prvostepenog postupka i oblikovan je po istim principima kao i prvostepeni postupak. odnosno mo e neposredno presuditi o predmetu spora. odnosno da ukine prvostepenu presudu i predmet vrati na ponovno raspravljanje i odlu ivanje.Postupak pred drugostepenim sudom ‡ Drugostepeni sud je ovla ten da cijeli spor ponovo raspravlja i donosi odluku na bazi nove procesne gra e. odnosno preuzimanje ovla tenja prvostenog suda. ‡ Zato. na osnovu nove procesne gra e koja je iznesena tek u albi. onda i drugostepeni sud ima puna jurisdikciona ovla tenja. ako se pobijana presuda preispituje na osnovu iste procesne gra e koja je bila pred prvostepenim sudom. ako drugostepeni sud. Sud tada ima samo kasatorna ovla tenja. ‡ Ali.

u pravilu.Podno enje i odlu ivanje o albi alba se uvijek podnosi putem prvostepenog suda koji je donio o albenu odluku. ‡ Sudija prvostepenog suda utvr uje da li su ispunjene procesne pretpostavke za ulaganje albe i ukoliko utvrdi da nisu. ako je prvostepeni to propustio da u ini. bez rasprave u zatvorenoj sjednici. odbacuje albu kao nedopu tenu. s tim da e i drugostepeni sud odlu ivati o dopu tenosti albe. ‡ Odlu ivanje u sjednici vije a drugostepeni sud o albi odlu uje. i to u vije u od trojice sudija. ‡ .

samo na podru ju primjene normi materijalnog prava.‡ Ukoliko drugostepeni sud utvrdi da prvostepeni nije mogao na osnovu izvedenih dokaza da stekne uvjerenje o ta nosti spornih injenica ili je stekao pogre no uvjerenje. ‡ Vije e drugostepenog suda mo e odlu ivati na raspravi samo ukoliko smatra da je radi pravilnog utvr ivanja injeni nog stanja potrebno da se ponovo izvedu ve izvedeni dokazi. tada mo e: 1. a nedostatak se ne mo e otkloniti bez izvo enja dokaza. Da otvori raspravu pred drugostepenim sudom. odnosno da se ponove ve izvedeni dokazi. . koji nisu bili izvedeni u raspravi pred prvostepenim sudom. ili 2. ‡ Zapamtite. s tim da princip o zabrani devolucije nadle nosti ne dopu ta da se na raspravi pred drugostepenim sudom izvode novi dokazi. drugostepeni sud ima potpuna jurisdikciona ovla tenja. Da ukine donesenu presudu i predmet vrati na ponovno raspravljanje i odlu ivanje.

mo e do i do ukidanja ili preina enja presude. odnosno drugostepenom postupku. ‡ Na elo oficijelnosti u albenom postupku je nagla enije jer je alba sasvim pojednostavljena.Granice ispitivanja prvostepene presude ‡ U albenom. pa su enje mimo i preko tu benog zahtjeva predstavlja prekora enje i razlog je apsolutne ni tavosti. . ‡ Kad su u pitanju granice u pogledu obima pobijanja. na elo dispozitivnosti trpi zna ajna ograni enja u korist na ela oficijelnosti. kako bi je stranke mogle koristiti i bez stru nog punomo nika. instanciono se mo e odlu ivati samo o onome o emu je vo ena parnica. ‡ Kad su u pitanju granice u pogledu predmeta pobijanja. tako da ako stranka pobija presudu samo u jednom dijelu. Ponavljam. tada dio u kome stranka presudu ne pobija postaje pravomo an. dok u dijelu u kome se pobija. drugostepeni sud ispituje prvostepenu presudu u onom dijelu u kome se ona pobija albom. na e pravo je ukinulo ustanovu nu nog punomo nika. stranke same snosile posljedice svoje neukosti. te bi bez oficijelnih du nosti suda.

Odbaci e albu kao nedopu tenu. drugostepeni sud e postupiti na jedan od na ina: 1. albeni prijedlog nije obavezan elemenat albe. bez obzira na to da li alba sadr i razloge pobijanja ili ne. 2. ‡ U zavisnosti od toga da li je alba dopu tena.‡ Kad su u pitanju granice u pogledu razloga pobijanja. drugostepeni sud uvijek pazi ex officio na apsolutno bitne povrede parni nog postupka i na nepravilnu primjenu materijalnog prava. 3. 4. Preina i e prvostepenu presudu. ‡ Da znate. Odbi e albu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu. a zatim da li je osnovana. . Ukinu e prvostepenu presudu i dostaviti predmet prvostepenom sudu na ponovno raspravljanje i odlu ivanje. Ukinu e prvostepenu presudu i odbaciti tu bu ili 5.

‡ Nedopu tena alba u u em smislu je ako je izjavljena od lica koje nije ovla teno za njeno podno enje ili je ulo ena od lica bez postojanja pravnog interesa.Odbacivanje albe ‡ Nedopu tenu albu sud odbacuje rje enjem bez raspravljanja o njenoj osnovanosti. ‡ Kada je u pitanju pravni interes. alba protiv presude se ne mo e ulagati zbog relativno bitnih povreda postupka. . a ne osnovanost albe. pa pravni interes za ulaganje albe stranka ima samo onda kada albom mo e izdejstvovati za sebe povoljniju presudu. od njega zavisi dopu tenost. to zna i da ona ne proizvodi nikakva dejstva. kada je nepotpuna. ‡ alba je nepotpuna kada ne sadr i oznaku presude koja se pobija i potpis alioca. ‡ Ako se alba ulo i po proteku zakonskog roka. ‡ alba je nedopu tena. neblagovremena ili kada je nedopu tena u u em smislu. ona je neblagovremena. ‡ Kad su u pitanju sporovi male vrijednosti.

otklanja prvostepeni sud pred kojim su ti nedostaci i nastali. . Nedostatak koji se ti e bitne povrede postupka.Odbijanje albe ‡ Kada drugostepeni sud utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija. dejstvo koje proizvodi neosnovana alba se sastoji u tome. albi ne e udovoljiti. kao ni razlozi na koje sud sam pazi ex officio. to ona odga a nastupanje pravomo nosti i to pravomo nost nastupa u drugom stepenu-dono enjem drugostepene presude. a presuda nepravilna i nezakonita. nego e je odbiti kao neosnovanu i potvrditi presudu prvostepenog suda. Zato. ‡ Ukidanje prvostepene presude i vra anje predmeta prvostepenom sudu na ponovno raspravljanje i odlu ivanje se de ava kada je alba osnovana. nepravilna primjena materijalnog prava predstavlja razlog za pobijanje donesene presude. ‡ Prema tome.

‡ Upute koje se ti u otklanjanja povreda normi procesnog prava. obavezni su za prvostepeni sud. ni i sud. ‡ Povreda normi procesnog prava naj e e ima za posljedicu nepravilno utvr eno injeni no stanje. a povreda normi materijalnog prava ima za posljedicu nepotpuno utvr eno injeni no stanje.‡ Drugostepeni sud koji ukida presudu.injenice i dokaze. te se predmet uvijek vra a prvostepenom sudu. pa je tada potrebno prikupiti novu procesnu gra u. po na elu sudske nezavisnosti. ‡ Drugostepeni sud ukida prvostepenu presudu i kada na e da je nepravilno i nepotpuno utvr eno injeni no stanje na kojem je ta presuda zasnovana. nije vezan za pravna shvatanja vi eg suda. . me utim. kao i upute koje se ti u utvr enja novih injenica i izvo enja novih dokaza. du an je da u rje enju kojim ukida prvostepenu presudu navede povrede koje su u injene i u emu se one sastoje.

Ako je o tu benom zahtjevu sklopljeno poravnanje. Zbog povrede normi procesnog prava.Ukidanje prvostepene presude i odbacivanje tu be. Ako o tu benom zahtjevu ve te e parnica. . Zbog nepravilno utvr enog injeni nog stanja. s tim da se ovdje zapravo i ne radi o preina enju presude. Kada utvrdi da je prvostepeni sud potpuno i pravilno utvrdio injeni no stanje. 3. 2. Ako je o tu benom zahtjevu ve donesena prvomo na presuda i 3. ali onda kada drugostepeni sud na istim injenicama i dokazima izvede druga iji injeni ni zaklju ak o ta nosti pravno relevantnih injenica u odnosu na zaklju ak prvostepenog suda. ‡ Preina enje prvostepene presude vr i drugostepeni sud iz razloga: 1. 2. ali je nepravilno primjenio norme materijalnog prava. onda kada je prvostepeni sud napadnutom presudom prekora io tu beni zahtjev. nego o ukidanju onog njenog dijela u kome je tu beni zahtjev prekora en. preina enje prvostepene presude i reformatio in peius ‡ Ukidanje prvostepene presude i odbacivanje tu be imamo: 1.

pod uslovom da je samo ta stranka podnijela albu ± princip zabrane reformatio in peius. ne mo e biti manje povoljan po alioca. to zna i da ishod odlu ivanja pred drugostepenim sudom po albi koja je usvojena. . te zbog toga albeni sud mo e ukinuti presudu i onda kada stranka tra i njeno preina enje.‡ Reformatio in peius. albeni sud ne mo e preina iti presudu na tetu stranke koja se alila. nego da mu je alba odbijena. zna i da albeni sud nije vezan prijedlogom alioca. odnosno preina iti je i onda kada stranka tra i da se ona ukine. ‡ Me utim.

‡ Samostalna alba je u pravilu dopu tena protiv onih rje enja prvostepenog suda koja sprje avaju dalji nastavak postupka. npr. ‡ Mogu nost ulaganja albe protiv rje enja trpi zna ajne izuzetke: 1. protiv rje enja nije.alba protiv rje enja ‡ Dok je protiv presude prvostepenog suda alba uvijek dopu tena. zbog nepostojanja neke od procesnih pretpostavki. odnosno sprje avaju okon anje postupka dono enjem meritorne odluke. Protiv drugih nije dopu tena samostalna alba. . samostalna alba je dopu tena protiv rje enja kojim se odbacuje alba kao nedopu tena. Protiv jednih rje enja nije uop e dopu tena alba i 2.

shodno se primjenjuju procesna pravila o albi protiv presude. npr. ali se njima ne dovodi u pitanje dalje odvijanje i okon anje postupka. Odbaciti albu. ‡ U postupku po albi protiv rje enja. nemogu nost pobijanja rje enja kojim sud odre uje ro i te. 2. ‡ Rje avaju i o albi protiv rje enja. uglavnom kod rje enja kojima se odlu uje o raznim procesnim pitanjima. ili rje enje o isklju enju javnosti i sl.‡ Nesamostalna ili vezana alba se ula e protiv onih rje enja prvostepenog suda koja se ti u upravljanja postupkom. alba protiv rje enja koje se odnosi na rukovo enje glavnom raspravom. ili rje enje sudije koje se ti e pripremanja glavne rasprave ili upravljanja postupkom i sl. Uva iti albu. Odbiti albi i 3. . npr. drugostepeni sud mo e: 1. ‡ Nedopu tena alba protiv rje enja zna i da je isklju ena.

‡ Revizija nije dopu tena u posesornim. mali nim i bra nim sporovima. ‡ Ustanova revizije je nastala u zemljama germanskog prava. nego donijeti i novu odluku kojom odlu uje o predmetu spora. ‡ Razlika izme u ove dvije ustanove je u tome to kasacioni sud ne mo e izmjeniti odluku ni eg suda i donijeti drugu odluku. . ne samo ukinuti odluku ni eg suda. dok revizijski sud mo e. ‡ Zajedni ko kod obje ove ustanove je da su uobli ene kao pravni instrumenti u slu bi garancija kojima se obezbje uje ve i stepen zakonitosti u vr enju sudske funkcije. a kasacije u Francuskoj.VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI Revizija ‡ Vanredni pravni lijekovi se ula u protiv pravomo nih sudskih odluka i njihovo ulaganje ne sprje ava mogu nost prisilnog izvr enja napadnute odluke revizijim ili ponavljanjem postupka.

‡ Ipak. Na ela javnosti. Ne bis in idem. Revizija se mo e ulagati samo protiv pravomo nih drugostepenih presuda i 2. ako je protivno zakonu bila isklju ena javnost sa glavne rasprave. s tim da i ovdje postoje ograni enja. pa se ona ne mo e izjaviti zbog povrede pravila o: 1.‡ Revizija je devolutivan. pravomo na prvostepena presuda suda se ne mo e pobijati revizijom. 4. ‡ Dakle. zakonodavac se rukovodi sa dva kriterija: kriterij vrijednosti i kriterij prirode predmeta spora. revizija se mo e ulagati bez obzira na vrijednost predmeta spora kad su ti sporovi taksativno navedeni u zakonima. 3. prekluzivan i nesuspenzivan vanredni pravni lijek i dvostruko je ograni ena: 1. ‡ Pri odre ivanju dopu tenosti pobijanja drugostepenih pravomo nih presuda revizijom. Su enju na osnovu glavne rasprave. ‡ Revizija se mo e ulo iti zbog bitnih povreda parni nog postupka i nepravilne primjene materijalnog prava. odnosno me unarodni ugovori. 2. . bez obzira da li je povreda u injena pred prvostepenim ili drugostepenim sudom. Mo e se ulo iti samo protiv odre enih drugostepenih presuda kod kojih je primjenjen materijalni zakon BiH ili entiteta. ‡ Revizija se mo e izjaviti zbog apsolutno bitnih povreda. Mjesnoj nadle nosti. a to su: sporovi za zakonsko izdr avanje i sporovi iz porodi nih odnosa.

od dana dostavljanja strankama prepisa presude.‡ Zbog relativno bitnih povreda postupka. . ‡ Revizija je ne samo devolutivan. ‡ Revizijski sud ispituje pobijanu pravomo nu drugostepenu presudu samo u onom dijelu u kome se ona pobija revizijom i. u pravilu. ‡ Zbog pogre ne primjene materijalnog prava. ‡ Nepravilno utvr eno injeni no stanje ne mo e biti revizijski razlog. u granicama razloga navedenih u reviziji. nego i prekluzivan pravni lijek i ula e se u roku pd 30 dana. ‡ O reviziji odlu ujuju vrhovni sudovi entiteta u BiH u vije u petorice. revizija se mo e izjaviti bez ikakvih ograni enja. revizija se mo e ulo iti samo ako je takva povreda u injena u postupku pred drugostepenim sudom.

‡ Revizija protiv rje enja je dopu tena samo protiv pravomo nih drugostepenih rje enja kojima se postupak pred sudom zavr ava. s tim da prvostepeni sud nije ovla ten da odbaci reviziju koja je podnesena iz razloga zbog kojih se po zakonima ne mo e izjaviti. pod uslovom da prvostepena presuda nije izmjenjena na njenu tetu. odnosno potvr uje rje enje prvostepenog suda o odbacivanju revizije. ‡ Odluke koje donosi revizijski sud su iste po svojoj sadr ini.‡ Va no je znati. ‡ Revizija jeste devolutivan pravni lijek. preko drugostepenog suda. nema pravo da izjavi reviziju protiv pravomo ne presude donijete u drugom stepenu. prvostepeni sud sa svim spisima dostavlja reviziju revizijskom sudu. s tim da je revizija uvijek dopu tena protiv rje enja drugostepenog suda kojim se alba odbacuje. stranka koja nije izjavila albu protiv prvostepene presude. Nakon izja njenja o reviziji ili po proteku roka od 8 dana za odgovor. ali se podnosi sudu koji je odluku donio u prvom stepenu. kao i odluke albenog suda. .

Novih injenica i dokaza. nedostataka koji se ti u stranaka i zastupanja u parnici i povrede pravila ne bis in idem. Nekih apsolutno bitnih povreda parni nog postupka. i to zbog: 1. neovisno od toga da li je postupak zavr en presudom ili rje enjem. 2. . pod uslovom da je tim odlukama pravomo no postupak okon an.Ponavljanje postupka ‡ Ovo je vanredni pravni lijek koji ula u stranke i mo e se tra iti. ni iz svih ovih razloga apsolutne ni tavosti. zbog: povrede na ela nepristrasnosti. Me utim. ponavljanje postupka se ne e mo i tra iti ako su oni bezuspje no bili izneseni u ranijem postupku. Protivpravnih radnji i krivi nih djela i 3. kontradiktornosti. ‡ Razloge za ponavljanje postupka mo emo svrstati u tri grupe. ‡ Ponavljanje postupka se ne mo e tra iti zbog nepravilne primjene materijalnog prava. ‡ Ponavljanje postupka zbog nekih apsolutno bitnih povreda parni nog postupka je dozvoljeno npr.

‡ Ponavljanje postupka se mo e tra iti i zbog protivpravnih radnji koje predstavljaju krivi na djela. ako se odluka zasniva na la nom iskazu svjedoka ili vje taka. prije pravomo nosti odluke. ‡ U nove injenice i nove dokaze. . zakonskog zastupnika odnosno punomo nika stranke. pa ta odluka bude pravomo no preina ena. ili ako je do odluke suda do lo usljed krivi nog djela sudije. dokazuje se pravomo nom osu uju om presudom donesenom u krivi nom postupku. kao razloge za ponavljanje postupka ubrajamo: a) ako je odluka zasnovana na drugoj odluci suda ili organa. protivne stranke ili nekog tre eg lica. odnosno poni tena. ili ako je isprava falsifikovana ili je u njoj ovjereni sadr aj neistinit. Sud mo e dozvoliti ponavljanje postupka samo ako stranka bez svoje krivice nije mogla da te okolnosti iznese ranije. npr. ukinuta. Da li po injeno krivi no djelo. i b) ako stranka sazna za nove injenice i dokaze na osnovu kojih je za stranku mogla biti donesena povoljnija odluka da su te injenice i dokazi bili upotrijebljeni u ranijem postupku.

Rokovi za tra enje ponavljanja postupka. Ponovno raspravljanje. Podno enje prijedloga i utvr ivanje pretpostavki za ponavljanje postupka. ‡ Postupak ponavljanja se odvija u tri faze: 1. ‡ Me utim. ‡ Objektivni rok traje 5 godina od pravomo nosti odluke. odnosno od kada je stekla mogu nost da taj razlog upotrijebi. postupak i nadle nost ‡ Za tra enje ponavljanja postupka predvi ena su dva roka: subjektivni i objektivni. pa kada protekne ovaj rok. onda se ponavljanje mo e zahtjevati i nakon proteka objektivnog roka. 2. Raspravljanje o osnovanosti prijedloga za ponavljanje i 3. pod uslovom da se samo po tuje subjektivni rok. ponavljanje se ne mo e tra iti ni pod uslovom da subjektivni rok jo nije ni po eo da te e. ‡ Subjektivni rok traje 30 dana od dana kada je stranka saznala za postojanje razloga za ponavljanje postupka. . ako se ponavljanje tra i zbog povrede na ela kontradiktornosti i povrede pravila o strana koj i parni noj sposobnosti i pravila o njihovom pravilnom zastupanju.

s tim da sud odlu uje samo u granicama razloga koji su navedeni u prijedlogu.Faze ponavljanja postupka ‡ Kod pretpostavki za odlu ivanje o prijedlogu. ‡ Protiv rje enja o prijedlogu za ponavljanje. ‡ Nakon odr anog ro i ta za raspravljanje o osnovanosti prijedloga. ‡ Izuzetno. Zbog navedenog. donosi se odluka u vidu rje enja kojim se odbija ili usvaja prijedlog za ponavljanje. ‡ O osnovanosti prijedloga za ponavljanje postupka raspravlja se na ro i tu. . u pravilu. onda o prijedlogu odlu uje taj sud. prijedlog za ponavljanje postupka je u pravilu remonstrativan i nedevolutivan pravni lijek. ako se razlog ponavljanja postupka odnosi isklju ivo na postupak pred vi im sudom. dozvoljena je posebna alba. nadle an je sud koji je donio odluku u prvom stepenu.

‡ to se ti e odnosa prijedloga za ponavljanje postupka i revizije. a koji nastaviti. kad su izjavljena oba vanredna pravna lijeka. ako u roku za izjavljivanje revizije stranka podnese prijedlog za ponavljanje. tada e se prijedlog smatrati kao revizija. a djelimi no se podudaraju i u razlozima zbog kojih se mogu ulagati. sud odlu uje koji e postupak prekinuti. ‡ Oba pravna lijeka ula u stranke. U svim drugim slu ajevima. ali samo ako su ta rje enja podobna za materijalnu pravomo nost. Ovo se naravno ne bi nikada inilo.‡ Do ponovnog raspravljanja o glavnom predmetu dolazi samo onda kada sud u stadiju raspravljanja o osnovanosti prijedloga za ponavljanje postupka donese odluku kojom utvr uje da je prijedlog osnovan i ukida pravomo nu odluku iz ranijeg postupka. stranke mogu i protiv njih predlo iti ponavljanje postupka. ‡ to se ti e ponavljanja postupka zavr enog rje enjem pred prvostepenim sudom. jer su uslovi za ulaganje revizije za stranku povoljniji. zakon izri ito regulira taj odnos. i to samo iz razloga iz kojih se mo e izjaviti i revizija. ‡ Zbog navedenog. ukoliko se isti cilj mo e posti i ponovnim podno enjem tu be sa istim tu benim zahtjevom. .

odredbe op ih procesnih pravila primjenjuju se samo ukoliko nisu derogirane odredbama posebnih postupaka (lex specialis derogat legi generali). poni tenje braka. . ‡ Postupak u bra nim sporovima prete no je reguliran. sa bra nim sporovima je dopu teno kumuliranje zahtjeva koji se ti u uvanja. ‡ Ne smatraju se bra nim sporovima imovinskopravni sporovi koji nastaju povodom braka. vaspitanja i izdr avanja zajedni ke djece i zahtjeva za izdr avanje bra nog druga. bra ni sporovi su: razvod braka. imperativnim normama. i poni tenje braka i progla enje braka nepostoje im odnosno postoje im. ‡ Zahtjevi koji se ovdje ostvaruju mogu biti razli iti. a samo izuzetno.POSEBNI PARNI NI POSTUPCI Postupak u bra nim sporovima ‡ I u ovim postupcima. kao to znate iz porodi nog prva. ‡ Tako er znate. a naj e e se svode na obezbje enje ve ih garancija za pravilno ostvarenje pravne za tite ili na pru anje to br e i efikasnije pravne za tite.

‡ Zajedni ki prijedlog za razvod se koristi kada oba bra na druga sporazumno i saglasno zahtjevaju razvod braka. a koristi se kada bra ni drugovi imaju zajedni ku djecu. ‡ Tu ba za razvod braka ima karakter konstitutivne tu be. ali tada sud ne utvr uje injenice. pokre u se uvijek tu bom.Sporovi za razvod braka ‡ Postupak za razvod se pokre e po principu dispozitivnosti. Tu bom za razvod braka. Zahtjevom za sporazumni razvod braka. ‡ Kad bra ni drugovi nemaju zajedni ku djecu. maloljetnu ili usvojenu. na tri na ina: 1. postupak se mo e pokrenuti zahtjevom za sporazumni razvod braka. 2. ili djecu nad kojom je produ eno roditeljsko pravo. ‡ Sporovi radi poni tenja braka i radi utvr ivanja postojanja ili nepostojanja braka. Zajedni kim prijedlogom za razvod braka i 3. po to se presuda donosi na osnovu sporazuma bra nih drugova. .

deklarativna. zbog nedostataka u izjavi volje sadr ane u sporazumnom prijedlogu. kao ni prijedlogom za povra aj u pre a nje stanje. a u nadle nosti je organa starateljstva. Na elo dispozitivnosti u bra nim sporovima je ograni eno. Poku aj mirenja bra nih drugova je sada vrlo va an institut. pa sud ne mo e izre i presudu na osnovu odricanja. pa sud nije vezan za injenice i dokaze koje mu stranke prezentiraju.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Tu ba za poni taj braka je konstitutivna. Presuda kojom se brak razvodi na osnovu sporazuma bra nih drugova. niti zbog pogre ne primjene materijalnog prava. bra ni drugovi imaju polo aj jedinstvenih i nu nih suparni ara. sud kod odlu ivanja o uvanju i izdr avanju djece nije vezan zahtjevom stranke. ali se njima. ali isto tako. ali se mo e pobijati zbog bitnih povreda postupka. . Vanredni pravni lijekovi se mogu ulagati. posve uje mu se velika i du na pa nja. ne mo e se pobijati zbog nepravilno i nepotpuno utvr enog injeni nog stanja. ve je ovla ten da utvr uje ak i injenice koje me u strankama nisu sporne. Kada ove tu be podi e javni tu ilac ili organ strateljstva. bez obzira da li je koja od stranaka zaklju ila novi brak. priznanja ili na osnovu izostanka. dok je tu ba za utvr enje da li brak postoji ili ne. ne mo e izmjeniti pravomo na presuda u dijelu o prestanku braka. Na elo inkvizitornosti u bra nim sporovima ima vrlo iroku primjenu. kao i zbog neispunjenja ostalih zakonskih uslova za razvod braka na osnovu sporazuma.

. ‡ Postupak u paternitetskim sporovima se pokre e tu bom i postoji vi e vrsta ovih tu bi: 1. Sve ovo ukazuje da se podno enjem tu be za osporavanje o instva zasniva nu no i jedinstveno suparni arstvo. pa je za osporavanje o instva predvi en prekluzivan rok. Paternitetski postupak se ne razlikuje od postupka u bra nim sporovima. odnosno otac mo e podi i tu bu u subjektivnom roku od 6 mjeseci. prete no imperativnog karaktera. pod uslovom da istovremeno deklaratornom tu bom postavlja zahtjev da se utvrdi njegovo o instvo. Lice koje sebe smatra ocem djeteta ro enog van braka. mo e osporavati o instvo drugog lica koje je to dijete priznalo za svoje. a dijete do navr ene 25-e godine i ova odluka svojom pravomo no u djeluje erga omnes. 3. a majka u objektivnom roku od 6 mjeseci. bilo na aktivnoj ili na pasivnoj strani. Tu ba radi utvr ivanja o instva djeteta ro enog van braka. kao i pravila bra nog prava. Tu ba za osporavanje o instva ili materinstva. 2.Postupak u sporovima o o instvu i materinstvu ‡ Pravila roditeljskog prava su.

s tim da za sporove po tu bi poslodovca protiv radnika.Postupak u parnicama iz radnih odnosa ‡ ‡ ta je spor iz radnog odnosa. ‡ ‡ ‡ . Sud izvr enje kakve radnje nala e u roku od 8 dana za njeno dobrovoljno izvr enje-paricioni rok. U sporu u kome je radnik tu ilac. pa u toku postupka sud mo e i ex officio odrediti privremene mjere. dok je rok za podno enje albe iz radnih odnosa isto 8 dana. va e odredbe op eg parni nog postupka. poznato nam je iz materijalnog radnog prava. mjesna nadle nost je izberiva. Odredbe posebnog postupka u parnicama iz radnih odnosa primjenjuju se i na sporove u kojima radnik tra i za titu svoga prava. a protiv ovakvih rje enja nije dopu tena posebna alba. Sud uvijek obra a naro itu pa nju na potrebu HITNOG rje avanja radnih sporova.

mada posjedovna za tita. ‡ U ovim postupcima poseban zna aj ima primjena na ela ekonomi nosti. . jer se njome tra i zabrana budu eg smetanja ili uspostavljanje ranijeg posjedovnog stanja. a ne samo onaj iji je posjed savjestan i koji ima neki pravni osnov. pravnopoliti ki gledano. tako da postupak treba da obezbjedi hitno i efikasno uspostavljanje poreme enog posjedovnog stanja. ‡ Cilj pravne za tite posjeda kao fakti kog stanja je u tome da se onemogu i samopomo ili samovlasno pribavljanje prava. ali u iva posjedovnu za titu. ne ispunjava uvijek cilj kome slu i. ‡ Tu ba za za titu posjeda je kondemnatorna. posjed nije pravo. ‡ U pravilu.Postupak u sporovima zbog smetanja posjeda ‡ Kao to znate. posjedovnu za titu u iva svaki posjednik. ‡ Pod sporovima smetanja posjeda podrazumjeva se: uznemiravanje posjeda i oduzimanje posjeda.

.‡ Sud kod podno enja tu be za za titu posjeda mo e odrediti i kra e rokove od onih predvi enih odredbama iz parni nih zakona o op em postupku. a iz va nih razloga. ‡ U ovom postupku sud svoju odluku donosi u formi rje enja. precario). nakon proteka roka koji je tu enom ostavljen za dobrovoljno izvr enje. to je specifikum posesorne za tite. revizija nije uop e dopu tena. Uz ovo. a pravo na tra enje ponavljanja postupka je zna ajno ograni eno. ‡ U postupku zbog smetanja posjeda. a ne presude. kao pravnorelevantne injenice. ‡ Pravo na za titu posjeda ne mo e se priznati onome ko je posjed pribavio na nedopu ten na in (vi. tu ilac gubi pravo da tra i prinudno izvr enje rje enja kojim se tu enom nala e izvr enje odre ene radnje. utvr uju se samo dvije: dokazivanje posljednjeg posjeda i dokazivanje nastalog smetanja posjeda. clam. sud mo e oduzeti albi suspenzivno dejstvo. ‡ Kada je u pitanju prinudno izvr enje. ‡ Razlog za ulaganje albe ovdje iznosi 15 dana. ako nije tra io izvr enje u roku od 60 dana.

‡ U mali nim sporovima. fikcija o povla enju tu be. sud e odlo iti ro i te. ‡ Mali an spor je onaj kod kojeg se tu beni zahtjev odnosi na potra ivanje u novcu koje ne prelazi iznos od 3. ako tu ilac ne do e na prvo ro i te za glavnu raspravu. a uredno je pozvan.000 KM. pa ako ni na novo ne do u. smatrat e se da je tu ba povu ena-tzv. smatrat e se da je povukao tu bu. a to zna i pru iti pravnu za titu u pravo vrijeme i sa to manje utro ka sredstava i vremena na strani suda i stranaka.Postupak u sporovima male vrijednosti ‡ Ovaj postupak je tzv. a da se pri tome ne dovede u pitanje pravilno i zakonito ostvarenje pravne za tite. osim ako se tu eni na tom ro i tu ne upusti u raspravljanje. Ako sa kojeg kasnijeg ro i ta izostanu obje stranke. sumarni postupak. .

‡ alba se mo e izjaviti u roku od 8 dana. ‡ alba protiv prvostepenog rje enja je dozvoljena. . to zna i da se u albi ne mogu iznositi nove injenice i dokazi. Prepis se dostavlja samo stranci koja nije bila prisutna objavljivanju presude. samo ako se rje enjem okon ava postupak. Ostala rje enja se mogu pobijati samo albom protiv odluke kojom se postupak okon ava.‡ U zapisnik se unosi samo ono to je najnu nije. samo zbog apsolutno bitnih povreda postupka i nepravilne primjene materijalnog prava. a presuda se objavljuje odmah nakon zaklju enja glavne rasprave.

Postupak pred arbitra om ‡ Ugovor o arbitra i je valjan samo ako je sklopljen u pismenoj formi. mo e se izre i. stranke svojevoljno derogiraju nadle nost redovnog suda koji bi bio nadle an. ‡ Ako arbitar arbitra e ne bude na vrijeme postavljen. ‡ Broj arbitara izabranog suda mora biti neparan. ‡ Prigovor apsolutne nenadle nosti. a iz ugovora ne proizilazi ni ta drugo. zbog ega se mo e dokazivati samo ispravama. . ali prije nego to se tu eni upusti u raspravljanje o meritumu spora. a posljedica neblagovremeno ulo enog prigovora je prekluzija-gubljenje prava. ‡ Pravila o izuze u sudija se odnose i na arbitre. ‡ Zaklju enjem arbitra nog ugovora. da ugovor o izabranom sudu nije sklopljen. arbitra e tada na prijedlog stranke postaviti sud koji bi za rje avanje spora u prvom stepenu bio nadle an da nije zaklju en ugovor o arbitra i.

‡ Ako se stranke druga ije ne sporazumiju. postupak pred arbitra om e odrediti arbitri. niti izricati kazne. s tim da arbitra a ne mo e upotrijebiti prisilna sredstva.‡ Odnos izme u redovnog i izabranog suda regulira se po pravilima o apsolutnoj nadle nosti. ‡ Parni ni zakoni propisuju da presuda arbitra e prema strankama ima snagu pravomo ne presude ± res iudicata. samo ukoliko su joj stranke dale takva ovla tenja. ako ugovorom nije predvi ena mogu nost pobijanja presude pred arbitra om vi eg stepena. . a ne prema pravilima o stvarnoj nadle nosti. ‡ Arbitra a mo e donijeti presudu po pravi nosti.

3. ‡ Nakon proteka jedne godine od pravomo nosti arbitra ne presude. 4. Ako ugovor nije punova an. Ako je izreka presude nerazumljiva ili je sama sebi protivrje na. 2. Ako je arbitra na odluka u suprotnosti sa Ustavom BiH i ustavima entiteta. potpisivanju i dostavljanju arbitra ne presude. Ako je u pogledu sastava arbitra e ili u vezi sa odlu ivanjem. ne mo e se zahtjevati njen poni taj. Ako postoji neki od razloga za ponavljanje postupka i 7. 5. ‡ Tu ba za poni tenje arbitra ne presude se mo e podnijeti nadle nom sudu u roku od 30 dana od dana dostavljanja stranci. ‡ Zakoni posebno nagla avaju da stranke ne mogu sporazumno isklju iti primjenu odredaba o izuze u arbitara. i to: 1. . Ako je arbitra a prekora ila granicu svog zadatka. 6. Ako presuda nije obrazlo ena ili ukoliko izvornik i prepis presude nisu potpisani na zakonom odre eni na in. povrije ena odredba ZPP-a ili arbitra nog ugovora. te pobijanje presude.‡ Zakoni taksativno odre uje razloge za poni tenje presude arbitra e.

‡ Zakoni o parni nim postupcima: BiH. Branko alija i dr. ‡ Dr. 2000. . ‡ Predavanja sa unesenim izmjenama i dopunama predmetnog ud benika. FBiH. Sanjin Omanovi . Pravni fakultet Sarajevo. Ranka Ra i . Gordana Stankovi i dr. 2008.‡ Gra ansko procesno pravo. autora: dr. RS-e i BD BiH. godina. Parni no procesno pravo. Trebinje.

SRETNO I USPJE NO NA ISPITU! . NA KRAJU.PO TOVANE KOLEGICE I KOLEGE.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful