ZNANSTVENI HRANIDBA RAD

PUNOMASNA, PRENA (TOSTIRANA) SOJA U HRANIDBI MLIJENIH KRAVA

Ki1, G.

Preivai, kao to su krave, ovce i koze, mogu u hranidbi koristiti punomasno sojino zrno bez ikakve prethodne obrade. No ipak i s takvim sojinim zrnom u hranidbi mlijenih krava trebamo biti oprezni. Razlog oprezu proizlazi iz injenice da u hranidbi mlijenih krava koristimo ureu ili slina krmiva.
1

Sirovo, sojino zrno sadri enzim ureazu, koja u kontaktu s ureom unitava njezino efikasno djelovanje u obroku. Osim toga, koritenjem smjese za mlijene krave koje sadre ureu i mljeveno, sirovo sojino zrno prilikom skladitenja i uvanja postepeno otputaju miris na amonijak. Zato, zbog raspada uree i otputanja amonijaka, urea ne bi trebala

Mr. sc. Goran Ki, Zavod za hranidbu domaih ivotinja, Agronomski fakultet, Zagreb itarice d.o.o., Koprivnica

22

Vol. VI (2004) br. 2

HRANIDBA

qTablica 1. Prosjena hranjiva vrijednost soje i nekih sojinih nusproizvoda

Hranjive tvari (%) Sirove bjelanevine By-pass od SB Sirove masti KDV Ukupne probavljive HT NEL (MJ/kg) Punomasna soja, prena 38,00 60,00 18,30 8,00 84,00 9,42 Punomasna soja, sirova 38,00 26,00 17,70 8,90 82,00 8,86 Sojina sama, 44% SB 44,00 35,00 1,40 8,90 75,00 8,11 Sojina sama, 48% SB 48,00 35,00 1,00 5,30 77,00 8,34

SB - sirove bjelanevine, KDV - kisela detergent vlakna, HT - hranjive tvari, NEL - neto energija za laktaciju, MJ mega Joula

biti dodavana u obroke koji sadre sirovo, mljeveno sojino zrno. Termika obrada sirova, sojina zrna inaktivira enzim ureazu, produuje vrijeme skladitenja i uvanja sojina zrna razaranjem enzima lipaze, te poveava sadraj by-pass bjelanevina u punomasnoj soji. Posljednjih godina, istraivanja dokazuju vanost by-pass (u buragu nerazgradivih) bjelanevina u hranidbi visoko mlijenih krava. By-pass bjelanevine su one bjelanevine koje izbjegavaju i zaobilaze fermentaciju u buragu krava, te su dostupne za apsorpciju u tankom crijevu. S porastom proizvodnje mlijeka stvara se potreba za stalnim izvorom bypass bjelanevina koji e izbjei mikroorganizme i fermentaciju u buragu, te tada zadovoljiti potrebe mlijenih krava za njima. Openito se smatra da bi oko 35 do 40% od ukupnih bjelanevina trebale biti by-pass bjelanevine. Toplinski obraeno sojino zrno sadri 33 do 44% bjelanevina, 15 do 22% sirovih masti i openito ima sadraj vlage oko 12%. Prosjeni sadraj by-pass bjelanevina od ukupnih bjelanevina, za pravilno termiki obraenu soju, je oko 60%. Prenje sojina zrna vrlo je popularan nain upotrebe sojina zrna u hranidbi domaih ivotinja, zbog njegovog sadraja by-pass bjelanevina i masti. Vrlo se dobro slae u obrocima mlijenih krava u kombinacijama sa svim voluminoznim krmivi-

ma, te moe sainjavati i do maksimalnih 18% suhe tvari obroka suhe tvari. Dva su osnovna tipa i najea naina prenja sojina zrna. Prenje soje u bubnju ili u visoko temperaturnom suioniku kod kojeg se zrno soje prevozi preko perforiranog poda kroz koji se upuhuje vrui zrak. Prenjem u bubnju sojino zrno ubacuje se u rotacioni bubanj gdje se visoka temperatura postie, najee otvorenim plamenom i u kojem zrno ostaje od jedne minute do pola sata, ovisno o tehnologiji prenja. Ako smo sojino zrno prili niom temperaturom, tada je sadraj by-pass bjelanevina znatno smanjen. S druge pak strane, prenje previsokom temperaturom izaziva Maillardovu reakciju koje stvaraju bjelanevine nedostupnim tankom crijevu Osim toga i koliina dostupnog lizina takoer se smanjuje ako je prenje bilo neodgovarajue. Zbog ovih razloga potrebno je izvriti kontrolu prenja sojina zrna da bi znali kakve je kvalitete krmivo koje nabavljamo. Za kontrolu kvalitete postupka prenja sojina zrna koristimo dvije metode: test aktivnosti ureaze i indeks disperzije bjelanevina. Osim samog postupka prenja soje na kvalitetu upotrebe i proizvodne rezultate mlijenih krava utjee i veliina estica prilikom mljevenja. Veliina estica prene soje moe utjecati na nain iskoritavanja bjelanevina. Ova injenica proizlazi iz podatka da se bjelanevine iz manjih estica soje bre razgrauje u buragu nego bjelanevina iz veih estica soje.

Vol. VI (2004) br. 2

23

HRANIDBA

qTablica 2. Najvii postotni udjeli punomasne, prena

Punomasna soja, prena 10 15 15 18 Sojina sama 20 20 35 35

soje u odnosu na sojinu samu (I kakvoe) u obroku krava Hranjive tvari (g/kg) Telad, 60 - 100 kg Telad, 150 kg Tov Krave mlijene

qTablica 3. Proizvodnja i sastav mlijeka krava hranjenih

razliitom razinom prene soje kg/dan Mlijeko, proizvodnja Mlijeko, mlijena mast Mlijeko, bjelanevine Udio prene soje, % ST 0 38.35 3.21 3.09 12 41.25 3.18 3.02 18 42.70 2.99 2.99 24 42.70 3.01 3.01

Upotreba prene, punomasne soje u obroku mlijenih krava poznata je i cijenjena zbog injenice da je prena soja visoko jena i ima visoku koncentraciju hranjivih tvari (probavljiva vlakna, mast i protein). U veini istraivakih pokusa koji su se provodili, prena soja bila je zamjenjivana za smjesu sojine same i itarica (uglavnom kukuruz). Na taj se nain otvorila mogunost za podmirenje visokih koncentracija hranjiva u obroku, a uz smanjenje topivih ugljikohidrata (mogunost metabolikih poremeaja), koji imaju porijeklo iz itarica. Posljednjih godina vrila su se mnoga istraivanja o upotrebi soje i njenih nusproizvoda u hranidbi mlijenih krava. Istraivanja dokazuju da krave hranjene prenom, punomasnom sojom proizvode

vie mlijeka i mlijeka korigiranog na mlijenu mast od krava koje su jele sirovo zrno ili sojinu samu. Zamjenjivanje sojine same s termiki obraenom punomasnom sojom u obroku krava konzumacija obroka ostaje na eljenoj razini, dok se javlja poveanje mlijenost za oko 8%. Razlog zbog kojeg dolazi do poboljanja u proizvodnji je u injenici da je poboljana iskoristivost hranjivih tvari u odnosu na koritenu energiju za proizvodnju mlijeka. Znanstvenici su dokazali poboljanje u iskoristivosti metabolike energije za sintezu mlijeka od 10% u obrocima koji su sadravali punomasnu soju. Ovi navodi mogu se objasniti poveanjem iskoristivosti masti iz ponuenog obroka, odnosno na smanjeno sintezu vlastitih endogenih masti iz octene i maslane kiseline. * upotrebljena literatura nalazi se kod autora

24

Vol. VI (2004) br. 2