Ova knjiga je licencirana za koritenje pod Creative Commons i dijeli se pod istim uvjetima.

Slobodno napravite i distribuirajte kopije ili radove koji se temelje na ovoj knjizi tako dugo dok sadraj pripisujete nama te omoguite i drugim ljudima da uine to isto s vaim radovima.

Jason Cole and Helen Foster

Using Moodle
2nd Edition

Mudl(ov)anje
prvo izdanje Za (internu) upotrebu preveo i uredio:

Marijo Nieti
Molim Vas izvijestite me o uoenim pogrekama: 091 5301494 (2194), marijo.nizetic@oss.unist.hr

Split: petak, 20. svibanj 2011

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

Indeks:
Banka Pitanja, 139
banke pitanja, 177 bza pitanj, 131 BLOG oznaka, 245 Blog Tags block, 244 container for the questions, 132 containers, 131 datoteke pitanja, 8 Korisniki definirane oznake, 244 korisniki definiranih oznaka, 243, 246 korisniku oznaku, 48 oznake BLOG bloka, 244 pools, 132 Pools, 132 pools of questions, 131 question bank, 162, 173, 207 Question Bank, 139 question banks, 8, 176 question pools, 131, 163 questions from pools, 313 skup pitanja, 131, 132 Skup pitanja, 132 skupa pitanja, 131 Skupovi pitanja, 132 spremnik s pitanjima, 132 spremnik za razliite vrste pitanja, 131

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

Sadraj:
0. 0. Predgovor - TO JE MOODLE? ................................................................................................. 1 0.1. 0.2. 0.3. 0.4. 0.5. 0.6. 0.7. 0.8. 1. 1.1. 0.1. Za koga je ova knjiga?....................................................................................................... 1 0.2. Najblii Moodle partner: Bosna i Hercegovina ................................................................. 1 0.3. Preduvjeti - to vam treba prije nego to zaponete? ....................................................... 2 0.4. O nama .............................................................................................................................. 2 0.5. Kako koristiti ovu knjigu ................................................................................................... 2 0.6. Konvencije koje se koriste u ovoj knjizi ........................................................................... 3 0.7. Safari omogueno.......................................................................................................... 3 0.8. Zahvale .............................................................................................................................. 4 1.1. to je to sustav za upravljanje nastavnim sadrajem? ....................................................... 5 1.1.1. Uitavanje i dijeljenje materijala ............................................................................ 5 1.1.2. Forum i avrljanje .................................................................................................. 5 1.1.3. Ispitne zadae ......................................................................................................... 5 1.1.4. Prikupljanje i pregled zadaa ................................................................................. 5 1.1.5. Snimanje stupnjevanja............................................................................................ 5 1.1.6. Zato biste trebali koristiti CMS?........................................................................... 6 1.1.6.1. Zahtjev studenata......................................................................................... 6 1.1.6.2. Studentski rasporedi .................................................................................... 6 1.1.6.3. Bolji nastavni sadraji ................................................................................. 6 1.2.1. Slobodan i otvoren izvorni kd .............................................................................. 7 1.2.2. Obrazovna filozofija ............................................................................................... 7 1.2.3. Zajednica ................................................................................................................ 8

1. POGLAVLJE 1 - UVOD ............................................................................................................. 5 1.1.1. 1.1.2. 1.1.3. 1.1.4. 1.1.5. 1.1.6. 1.1.6.1. 1.1.6.2. 1.1.6.3. 1.2. 1.2.1. 1.2.2. 1.2.3.

1.2. Po emu je Moodle poseban? ............................................................................................ 7

2.

2. POGLAVLJE 2 - OSNOVE MOODLE SUSTAVA ................................................................... 9 2.1. 2.1. Poetak rada ...................................................................................................................... 9 2.1.1. Moodle suelje ....................................................................................................... 9 2.1.2. Jezici ....................................................................................................................... 9 2.1.3. Moodle sustav pomoi i dokumentacija ............................................................... 10 2.2.1.1. Ako trebate kreirati svoj vlastiti raun: ..................................................... 11 2.2.2. Ureivanje vaega korisnikog profila ................................................................. 12 2.2.2.1. Da biste uredili svoj profil:........................................................................ 13 2.2.2.2. Da biste uitali novu sliku: ........................................................................ 15 2.1.1. 2.1.2. 2.1.3. 2.2. 2.2.1.1. 2.2.2. 2.2.2.1. 2.2.2.2. 2.3.

2.2. Izrada rauna ................................................................................................................... 10

2.3. Prvi pogled na nastavni sadraj ................................................................................... 15

2.3.1. 2.3.1.1. 2.3.1.2. 2.3.1.3. 2.3.2. 2.3.2.1. 2.3.2.2. 2.3.3. 2.3.3.1. 2.3.4. 2.4. 2.5. 3. 3.1. 2.4.1.1.

2.3.1. Formati nastavnoga sadraja ................................................................................ 17 2.3.1.1. LAMS format ............................................................................................ 18 2.3.1.2. SCORM format ......................................................................................... 18 2.3.1.3. Drutveni format........................................................................................ 18 2.3.2. Tematski formati .................................................................................................. 18 2.3.2.1. Tjedni oblik i CSS/bez tablica ................................................................... 18 2.3.2.2. Da biste postavili format nastavnoga sadraja: ......................................... 19 2.3.3. Postavke nastavnoga sadraja............................................................................... 20 2.3.3.1. Da biste promijenili vae postavke nastavnoga sadraja:.......................... 20 2.3.4. Nain ureivanja ................................................................................................... 23 2.4.1.1. Dodavanje vijesti: ...................................................................................... 26

2.4. Dodavanje sadraja u nastavni materijal ......................................................................... 26 2.5. Saetak............................................................................................................................. 27 3.1. Dodavanje sadraja u Moodle sustav .............................................................................. 29 3.1.1. Dodavanje oznaka ................................................................................................ 29 3.1.1.1. Za dodavanje oznaka: ................................................................................ 29 3.1.2. Skladanje stranice teksta....................................................................................... 29 3.1.2.1. Tekst stranice vrlo lako se naprave: .......................................................... 30 3.1.3. Opcije prozora ...................................................................................................... 30 3.1.3.1. Prikaz resursa u istome prozoru: ............................................................... 30 3.1.3.2. Prikaz resursa u novome prozoru: ............................................................. 30 3.1.4. Oblikovanje web-stranice ..................................................................................... 31 3.1.4.1. Za oblikovanje web stranica: ..................................................................... 32 3.1.5. Koritenje HTML editora ..................................................................................... 32 3.1.6. Povezivanje s datotekama ili web stranicama ...................................................... 32 3.1.7. Uitavanje datoteka .............................................................................................. 33 3.1.7.1. Da biste postavili link na datoteku: ........................................................... 33 3.1.7.2. Da biste postavili link na datoteku u pod-domeni FTP servera: ............... 34 3.1.8. Izrada linkova na druge web stranice ................................................................... 35 3.1.8.1. Da biste dodali link na neku drugu web stranicu: ..................................... 35 3.1.9. Opcije prozora ...................................................................................................... 35 3.1.9.1. Za prikaz resursa u istome prozoru: .......................................................... 36 3.1.10. Parametri............................................................................................................. 36 3.1.10.1. Za slanje podataka na drugi server koristite parametre: .......................... 36 3.1.11.1. Za prikaz kataloga: .................................................................................. 36 3.1.11. Prikazivanje imenika .......................................................................................... 36 3.1.12. Dodavanje paketa IMS sadraja ......................................................................... 37 3.1.1.1.

3. POGLAVLJE 3 - KREIRANJE I UPRAVLJANJE SADRAJEM .......................................... 29 3.1.1. 3.1.2. 3.1.2.1. 3.1.3. 3.1.3.1. 3.1.3.2. 3.1.4. 3.1.4.1. 3.1.5. 3.1.6. 3.1.7. 3.1.7.1. 3.1.7.2. 3.1.8. 3.1.8.1. 3.1.9. 3.1.9.1. 3.1.10. 3.1.11. 3.1.12. 3.1.10.1. 3.1.11.1.

3.1.12.1. 3.1.13. 3.1.13.1. 3.1.13.2. 3.1.14. 3.2. 3.1.14.1. 3.2.1. 3.2.1.1. 3.2.2. 3.2.2.1. 3.2.3. 3.2.3.1. 3.3. 3.3.1. 3.3.1.1. 3.3.2. 3.3.2.1. 3.3.2.2. 3.3.2.3. 3.3.3. 3.3.3.1. 3.3.3.2. 3.4. 4. 4.1.

3.1.12.1. Da biste dodali paket IMS sadraja: ........................................................ 37 3.1.13.1. Sadraj medija moe se dodati ................................................................ 39 3.1.13.2. Za povezivanje resursa s CD-om: ........................................................... 39 3.1.14.1. Da biste dodali viejezini sadraj: ......................................................... 39

3.1.13. Dodavanje uskladitenih podataka s medija ....................................................... 38

3.1.14. Dodavanje viejezinoga sadraja ...................................................................... 39

3.2. Upravljanje i auriranje vaega sadraja ......................................................................... 40 3.2.1. Alati za podruje datoteka .................................................................................... 40 3.2.1.1. Premjestiti datoteke u drugu mapu ............................................................ 40 3.2.2. Potpuno brisanje ................................................................................................... 41 3.2.2.1. Napravite ZIP arhive ................................................................................. 41 3.2.3. Praenje verzija .................................................................................................... 41 3.2.3.1. Da biste stvorili arhivnu mapu: ................................................................. 41 3.3.1. Formati datoteka ................................................................................................... 42 3.3.1.1. Za spremanje DOC u RTF slijedite ove korake: ....................................... 42 3.3.2. Smanjenje veliine datoteka ................................................................................. 43 3.3.2.1. Strategija 1: Spremite PowerPoint prezentacije kao PDF ......................... 43 3.3.2.2. Strategija 2: Skenirajte lanke kao tekst, a ne kao slike ............................ 43 3.3.2.3. Strategija 3: Smanjite veliinu slike i koristite kompresiju ....................... 44 3.3.3. Kreativan sadraj .................................................................................................. 44 3.3.3.1. Uitavanje biljeki s predavanja ................................................................ 44 3.3.3.2. Vanjske web stranice ................................................................................. 45

3.3. Sadraj uinkovitih postupaka ........................................................................................ 42

3.4. Saetak ............................................................................................................................ 46 4.1. Razumijevanje i koritenje uloga .................................................................................... 47 4.1.1. Dodjela uloga u va kolegij .................................................................................. 47 4.1.1.1. Za dodijeliti korisniku ulogu studenata: .................................................... 47 4.1.2. Uklanjanje studenata ............................................................................................ 48 4.1.3. Upravljanje upisom .............................................................................................. 49 4.1.4. Mogunosti i doputenja ...................................................................................... 49 4.1.5. Zaobilazak uloge .................................................................................................. 51 4.1.5.1. Da biste postavili nadjaavanje uloge za neku djelatnost: ........................ 51 4.1.5.2. Da biste postavili nadjaavanje uloge na razini nastavnoga sadraja: ...... 52 4.1.6. Dodjela uloge u djelatnosti ................................................................................... 52 4.1.6.1. Za dodijeliti korisniku ulogu u kontekstu aktivnosti u modulu: ............... 52 4.1.1.1.

4. POGLAVLJE 4 - UPRAVLJANJE VAIM RAZREDOM ...................................................... 47 4.1.1. 4.1.2. 4.1.3. 4.1.4. 4.1.5. 4.1.5.1. 4.1.5.2. 4.1.6. 4.1.6.1. 4.2.

4.2. Skupine studenata ............................................................................................................ 52

4.2.1.1. 4.2.1.1. Za koritenje skupnoga naina rada, najprije morate stvoriti skupine studenata: 53 4.3. 4.4. 4.5. 4.3. Sigurnosne kopije ............................................................................................................ 56 4.3.1.1. 4.4.1.1. 4.5.1.1. 4.5.2. 4.5.2.1. 4.5.2.2. 5. 5.1. 4.3.1.1. Izrada sigurnosne kopije: ........................................................................... 56 4.4.1.1. Da biste vratili nastavni sadraj:................................................................ 58 4.5.1.1. Za pristup izvjetajima nastavnoga sadraja: ............................................ 60 4.5.2. Trenutna aktivnost ................................................................................................ 60 4.5.2.1. Da biste generirali izvjetaj o sudjelovanju: .............................................. 60 4.5.2.2. Statistika .................................................................................................... 61 4.4. Vraanje i kopiranje nastavnoga sadraja ....................................................................... 58 4.5. Izvjetaji .......................................................................................................................... 59

5. POGLAVLJE 5 - FORUM, AVRLJANJE I PORUKE ........................................................... 63 5.1. Forum .............................................................................................................................. 63 5.1.1. Izrada foruma........................................................................................................ 64 5.1.1.1. Da biste dodali forum u svoj razred: ......................................................... 64 5.1.2. Koritenje foruma ................................................................................................. 66 5.1.2.1. Da biste stvorili novu raspravu: ................................................................. 67 5.1.3. Pretraivanje foruma ............................................................................................ 68 5.1.4. Upravljanje forumom ........................................................................................... 69 5.1.4.1. Upravljanje oekivanjima .......................................................................... 69 5.1.4.2. Pitanja ponaanja ....................................................................................... 69 5.1.5. Arhiviranje foruma ............................................................................................... 69 5.1.5.1. Ako elite arhivirati raspravu: ................................................................... 70 5.1.6. Mogunosti foruma .............................................................................................. 70 5.1.7. Iskustva uinkovitoga foruma .............................................................................. 72 5.1.8. Pokretanje rasprave .............................................................................................. 72 5.1.9. Poticanje sudjelovanja .......................................................................................... 72 5.1.10. Ocjenjivanje foruma ........................................................................................... 73 5.1.11. Kreativne koristi od foruma................................................................................ 73 5.1.11.1. Ravnopravna procjena ............................................................................. 73 5.1.11.2. Forumi s pitanjima i odgovorima za rjeavanje problema ...................... 74 5.1.11.3. Intervjui ................................................................................................... 74 5.1.11.4. Rasprave .................................................................................................. 74 5.1.11.5. Igranje uloge i pripovijedanje .................................................................. 74 5.1.11.6. esto postavljana pitanja ......................................................................... 74 5.1.11.7. Praenje studijskih skupina ..................................................................... 75 5.1.11.8. Socijalni forum ........................................................................................ 75 5.1.1.1. 5.1.2. 5.1.2.1. 5.1.3. 5.1.4. 5.1.4.1. 5.1.4.2. 5.1.5. 5.1.5.1. 5.1.6. 5.1.7. 5.1.8. 5.1.9. 5.1.10. 5.1.11. 5.1.1.

5.1.11.1. 5.1.11.2. 5.1.11.3. 5.1.11.4. 5.1.11.5. 5.1.11.6. 5.1.11.7. 5.1.11.8. 5.2.

5.2. avrljanje ........................................................................................................................ 75

5.2.1. 5.2.1.1. 5.2.1.2. 5.2.2. 5.2.3. 5.2.4. 5.2.5. 5.2.5.1. 5.2.5.2. 5.2.5.3. 5.3. 5.3.1. 5.3.1.1. 5.3.1.2. 5.3.2. 5.3.3. 5.3.4. 5.3.4.1. 5.3.4.2. 5.3.4.3. 5.3.5. 5.3.5.1. 5.3.5.2. 5.4. 6. 6.1.

5.2.1. Izrada sustava avrljanja ...................................................................................... 75 5.2.1.1. Za izradu sjednice sustava avrljanja : ...................................................... 76 5.2.1.2. Ponavljanje sjednica .................................................................................. 76 5.2.2. Koritenje sustava avrljanja ................................................................................ 77 5.2.3. Mogunosti sustava avrljanja ............................................................................. 78 5.2.4. Prakse uinkovitoga sustava avrljanja ................................................................ 78 5.2.5. Vjebanje kreativnoga avrljanja ......................................................................... 78 5.2.5.1. Izravno radno vrijeme ............................................................................... 78 5.2.5.2. Skupna avrljanja ...................................................................................... 78 5.2.5.3. Priprema ispita u zadnji as ....................................................................... 78 5.3.1. Koritenje razmjene poruke.................................................................................. 79 5.3.1.1. Za dodavanje bloka postova na vau stranicu nastavnoga sadraja: ......... 79 5.3.1.2. Slanje poruka ............................................................................................. 79 5.3.2. itanje i odgovaranje na poruke........................................................................... 80 5.3.3. Mogunosti poruka ............................................................................................... 81 5.3.4. Praksa uinkovitosti poruka ................................................................................. 81 5.3.4.1. Dodavanje kontakata ................................................................................. 81 5.3.4.2. Koristite popis sudionika ........................................................................... 81 5.3.4.3. Da biste poslali poruku odabranim studentima: ........................................ 82 5.3.5. Prakse kreativnih poruka ...................................................................................... 82 5.3.5.1. Podrka lekcije .......................................................................................... 82 5.3.5.2. Poticanje sudjelovanja ............................................................................... 82

5.3. Poruke.............................................................................................................................. 79

5.4. Saetak ............................................................................................................................ 82 6.1. Kako stvoriti kviz ............................................................................................................ 83 6.1.1. Stvaranje tijela kviza ............................................................................................ 83 6.1.1.1. Da biste stvorili tijelo kviza: ..................................................................... 83 6.1.2. Kreiranje pitanja za kviz....................................................................................... 87 6.1.2.1. Kreiranje novoga pitanja ........................................................................... 87 6.1.2.2. Banka pitanja ............................................................................................. 88 6.1.3. Odabir kategorije .................................................................................................. 88 6.1.3.1. Kategorije se dijele prema kontekstima od Moodle verzije 1.9 ................ 88 6.1.3.2. Pregled, ureivanje, brisanje i premjetanje .............................................. 88 6.1.4. Banka pitanja ........................................................................................................ 89 6.1.4.1. Pitanja s izraunom (Calculated)............................................................... 89 6.1.4.1. Savjeti i trikovi .......................................................................................... 91 6.1.4.2. Posebni karakteri ~ = # { } : u GIFT nainu rada: .................................... 91 6.1.1.1.

6. POGLAVLJE 6 - KVIZOVI ...................................................................................................... 83 6.1.1. 6.1.2. 6.1.2.1. 6.1.2.2. 6.1.3. 6.1.3.1. 6.1.3.2. 6.1.4. 6.1.4.1. 6.1.4.2. 6.1.4.3.

6.1.4.4. 6.1.4.5. 6.1.4.6. pitanja: 6.1.5. 6.1.5.1. 6.1.6. 6.1.6.1. 6.1.7. 6.1.7.1. 6.1.8. 6.1.8.1. 6.1.9. 6.1.9.1. 6.1.10. 6.1.11. 6.1.12. 6.2. 6.3. 6.1.10.1. 6.1.11.1. 6.1.12.1. 6.2.1.1. 6.3.1.1. 6.3.2. 6.3.3. 6.3.3.1. 6.4. 6.5.

6.1.4.3. Citirani stavci (paragrafi) .......................................................................... 92 6.1.4.4. Napravimo kategoriju koja e sadravati pitanja za na kviz: .................. 92 6.1.4.5. Jednom kad ste stvorili vae kategorije, vrijeme je da dodate nekoliko 93 6.1.5.1. Da biste stvorili pitanje s viestrukim izborom: ........................................ 94 6.1.6. Pitanja s kratkim odgovorima ............................................................................... 95 6.1.6.1. Da biste stvorili pitanje s kratkim odgovorom: ......................................... 96 6.1.7. Numerika pitanja ................................................................................................ 96 6.1.7.1. Da biste stvorili numeriko pitanje: .......................................................... 96 6.1.8. Podudarna pitanja ................................................................................................. 97 6.1.8.1. Da biste stvorili zdruivanje pitanja: ......................................................... 97 6.1.9. Sluajno zdruivanje pitanja i kratkih odgovora .................................................. 98 6.1.9.1. Stvaranje pitanja koje se sluajno zdruuje s kratkim odgovorom: .......... 98 6.1.10. Pitanja s izraunom............................................................................................. 98 6.1.10.1. Stvaranje pitanja s izraunom:................................................................. 98 6.1.11.1. Da biste stvorili opisno pitanje: ............................................................. 101 6.1.12.1. Da biste stvorili pitanje s ugraenim odgovorima:................................ 101 6.2.1.1. Za uvoz pitanja: ....................................................................................... 102 6.3.1.1. Za izvoz pitanja: ...................................................................................... 103 6.3.2 Dodavanje pitanja u kviz ..................................................................................... 103 6.3.3 Sluajan redoslijed pitanja ................................................................................... 105 6.3.3.1 Da biste dodali sluajan redoslijed pitanja kvizu: .................................... 105 6.1.11. Opisna pitanja ................................................................................................... 100 6.1.12. Ugraeni odgovori (Cloze) ............................................................................... 101

6.1.5. Pitanja s viestrukim izborom .............................................................................. 94

6.2. Uvoz pitanja................................................................................................................... 101 6.3. Izvoz pitanja .................................................................................................................. 103

6.4. Upravljanje kvizovima .................................................................................................. 105 6.5. Mogunosti kviza .......................................................................................................... 107 6.5.1. Uinkovite kviz prakse ....................................................................................... 107 6.5.2. Kviz strategije ..................................................................................................... 108 6.5.3. Kreativno koritenje kvizova .............................................................................. 108 6.5.3.1. Provjere poglavlja .................................................................................... 108 6.5.3.2. Praktian kviz .......................................................................................... 109 6.5.3.4. Prikupljanje podataka .............................................................................. 109 6.5.3.4. Progresivno ispitivanje ............................................................................ 109 6.5.4. Sigurnost kviza i varanje .................................................................................... 109 6.5.4.1. Tisak i dijeljenje pitanja .......................................................................... 110

6.5.1. 6.5.2. 6.5.3. 6.5.3.1. 6.5.3.2. 6.5.3.3. 6.5.3.4. 6.5.4. 6.5.4.1.

6.5.4.2. 6.5.4.3. 6.5.4.4. 7. 7.1. 7.2. 7.3. 7.4. 7.5. 7.6. 7.7. 8. 8.1. 8.2. 8.3.

6.5.4.2. Koristei udbenik................................................................................... 110 6.5.4.3. Rad s prijateljima .................................................................................... 110 6.5.4.4. Je li netko drugi rjeavao test? ................................................................ 111

7. Poglavlje 7 - ZADACI ............................................................................................................. 113 7.1. Vrste zadataka ............................................................................................................... 113 7.2. Izrada zadataka .............................................................................................................. 113 7.2.1.1. 7.2.1.1. Za stvaranje zadatka: ............................................................................... 113 7.3. Mogunost dodjele ........................................................................................................ 115 7.4. Upravljanje dodjelom podnesaka .................................................................................. 116 7.5. Vjebe uinkovite Dodjele ............................................................................................ 117 7.6. Vjebe stvaralake Dodjele ........................................................................................... 118 7.7. Saetak .......................................................................................................................... 118 8.1. Stvaranje pojmovnika .................................................................................................... 119 8.1.1.1. 8.1.1.1. Da biste stvorili pojmovnik: .................................................................... 119 8.2. Koritenje pojmovnika .................................................................................................. 122 8.3. Dodavanje unosa ........................................................................................................... 124 8.3.1.1. 8.3.2. 8.3.2.1. 8.3.3. 8.3.4. 8.3.4.1. 8.3.4.2. 8.3.5. 8.3.6. 8.3.6.1. 8.4. 8.5. 8.3.1.1. Da biste dodali unos u pojmovnik: .......................................................... 124 8.3.2. Kategorije pojmovnika ....................................................................................... 125 8.3.2.1. Da biste stvorili kategorije pojmovnika: ................................................. 125 8.3.3. Automatsko povezivanje .................................................................................... 125 8.3.4. Uvoz i izvoz stavki pojmovnika ......................................................................... 125 8.3.4.1. Za izvoz stavki pojmovnika: ................................................................... 126 8.3.4.2. Za uvoz stavki pojmovnika putem XML datoteke: ................................. 126 8.3.5. Komentiranje stavki ........................................................................................... 126 8.3.6. Tiskanje pojmovnika .......................................................................................... 126 8.3.6.1. Za ispis pojmovnika: ............................................................................... 126

8. Poglavlje 8 - POJMOVNIK ..................................................................................................... 119

8.4. Mogunosti pojmovnika ................................................................................................ 126 8.5. Vjebe Uinkovitoga Pojmovnika ................................................................................ 127 8.5.1. Osnove pojmovnika ............................................................................................ 128 8.5.2. Strategije kreativnoga pojmovnika ..................................................................... 128 8.5.2.1. Suradnjom izraen pojmovnik ................................................................ 128 8.5.2.2. Mini projekti ............................................................................................ 129 8.5.2.3. Suradnjom izraena kviz pitanja ............................................................. 129 8.5.2.4. Kredit za uporabu rijei ........................................................................... 129

8.5.1. 8.5.2. 8.5.2.1. 8.5.2.2. 8.5.2.3. 8.5.2.4. 8.6. 9. 9.1.

8.6. Saetak .......................................................................................................................... 129 9.1. Izrada lekcije ................................................................................................................. 131

9. POGLAVLJE 9 - PODUKA .................................................................................................... 131

9.1.1.1. 9.1.1.2. 9.2. 9.3. 9.4. 9.2.1.1.

9.1.1.1. Da biste stvorili lekciju:........................................................................... 132 9.1.1.2. Dodavanje stranice pitanja ...................................................................... 135 9.2.1.1. Za ocjenu opisnoga pitanja: ..................................................................... 137

9.2. Upravljanje lekcijama .................................................................................................... 137 9.3. Mogunosti lekcije ........................................................................................................ 137 9.4. Uinkovito vjebanje lekcija ......................................................................................... 137 9.4.1. Grananje kvizova ................................................................................................ 137 9.4.1.1. Da biste stvorili grananje kviza: .............................................................. 138 9.4.2. Blic-kartice ......................................................................................................... 138 9.4.2.1. Za izradu lekcije blic-karticom:............................................................... 139 9.4.3. Kreativno koritenje lekcije ................................................................................ 139 9.4.3.1. Simulacije i studije sluaja ...................................................................... 139 9.4.3.2. Izrada simulacije:..................................................................................... 140 9.4.1.1.

9.4.1. 9.4.2. 9.4.2.1. 9.4.3. 9.4.3.1. 9.4.3.2. 10. 10.1. 10.2. 10.2.1. 10.2.2. 10.3. 10.4. 10.4.1. 10.4.2. 10.4.3.

10. POGLAVLJE 10 wikiji ................................................................................................... 141 10.1. Izrada WIKIja .......................................................................................................... 141 10.1.1.1. Za izradu WIKIJA: ................................................................................ 141 10.2. Upravljanje wikijima ............................................................................................... 143 10.2.1. Stvaranje wiki stranica ..................................................................................... 143 10.2.2. Administriranje wikija ...................................................................................... 145 10.3. Wiki Mogunosti ..................................................................................................... 146 10.4. Vjebe uinkovitoga WikiJA .................................................................................. 147 10.4.1. Osnove wikija ................................................................................................... 147 10.4.2. Kreativni wiki postupci .................................................................................... 147 10.4.3. Biljeke skupnoga predavanja .......................................................................... 148 10.4.3.1. Skupno upravljanje projektom .............................................................. 148 10.4.3.2. Bombardiranje idejama ......................................................................... 148 10.4.3.3. Doprinosi drugim WIKIJIMA ............................................................... 148 10.1.1.1.

10.4.3.1. 10.4.3.2. 10.4.3.3. 11. 11.1. 11.1.1. 11.1.2. 11.1.3. 11.1.4. 11.1.5.

11. POGLAVLJE 11 - BLOGOVI ........................................................................................... 149 11.1. Koritenje BLOGOVA ............................................................................................ 149 11.1.1. Dodavanje unosa u BLOG................................................................................ 149 11.1.1.1. Da biste dodali unos u BLOG: .............................................................. 149 11.1.2. Pregled unosa u BLOG ..................................................................................... 150 11.1.3. Vidljivost BLOGA ........................................................................................... 150 11.1.4. Postavke BLOGA ............................................................................................. 151 11.1.4.1. BLOG oznake ........................................................................................ 151 11.1.5.1. Da biste dodali oznake BLOG bloka na stranicu vaega nastavnog 151 11.1.5. Oznake BLOG bloka ........................................................................................ 151

11.1.1.1.

11.1.4.1. 11.1.5.1. sadraja:

11.1.5.2. 11.2. 11.3. 11.3.1. 11.3.2. 11.4. 11.4.1. 11.4.2. 11.4.3.

11.1.5.2. Da biste konfigurirali blok oznaka BLOGA: ........................................ 152

11.2. Mogunosti BLOGA ............................................................................................... 152 11.3. Vjebe uinkovitoga BLOGa .................................................................................. 152 11.3.1. Kreativni BLOG postupci ................................................................................ 153 11.3.1.1. Skupni rad s oznakama .......................................................................... 153 11.3.2. Odgovori od jedne minute ................................................................................ 153 11.4. Dodatne upute Za pisanje u BLOGU ...................................................................... 154 1.4.1. PISANJE ............................................................................................................ 154 1.4.2. ITANJE ............................................................................................................ 154 1.4.3. PITANJA ............................................................................................................ 154 1.4.3.1. Pitanja pojanjenja................................................................................... 155 1.4.3.2. Pitanja koja provjeravaju pretpostavke ................................................... 155 1.4.3.3. Pitanja koja provjeravaju razloge i dokaze.............................................. 155 1.4.3.4. Pitanja o motritima ili perspektivama .................................................... 155 1.4.3.5. Pitanja koja provjeravaju upletenost i posljedice .................................... 156 11.3.1.1.

11.4.3.1. 11.4.3.2. 11.4.3.3. 11.4.3.4. 11.4.3.5. 12. 12.1. 12.1.1. 12.1.2. 12.1.3. 12.1.4. 12.1.5. 12.1.6. 12.1.7. 12.1.8. 12.1.9. 12.2. 12.2.1. 12.2.2. 12.2.3. 12.3. 12.4.

12. POGLAVLJE 12 - BAZE PODATAKA............................................................................ 157 12.1. Kreiranje baze podataka .......................................................................................... 157 12.1.1. Dodavanje baze podataka ................................................................................. 158 12.1.1.1. Za stvaranje djelatnosti baze podataka: ................................................. 158 12.1.2.1. Stvaranje polja u bazi podataka:............................................................ 161 12.1.3.1. Da biste uredili predloak: .................................................................... 163 12.1.2. Izrada polja ....................................................................................................... 160 12.1.3. Ureivanje predloaka...................................................................................... 162 12.1.4. Dodaj predloak ............................................................................................... 163 12.1.5. Pojedini predloak ............................................................................................ 163 12.1.6. Popis predloaka .............................................................................................. 163 12.1.6.1. Kako napraviti itav popis predloaka kao jednu tablicu: .................... 164 12.1.7. RSS predloak .................................................................................................. 164 12.1.8. CSS predloak .................................................................................................. 165 12.1.9. JavaScript predloak......................................................................................... 165 12.2. Upravljanje bazama podataka ................................................................................. 165 12.2.1. Kakvoa podataka ............................................................................................ 165 12.2.2. Ocjenjivanje ..................................................................................................... 165 12.2.2.1. Da biste omoguili studentima ocjenjivanje unosa: .............................. 166 12.2.3.1. Da biste koristili prethodne postavke: ................................................... 167 12.2.3. Prethodne postavke baze podataka ................................................................... 167 12.3. Mogunosti baze podataka ...................................................................................... 168 12.4. Vjebanje uinkovite baze podataka ....................................................................... 169 12.1.1.1. 12.1.2.1. 12.1.3.1.

12.1.6.1.

12.2.2.1. 12.2.3.1.

12.4.1.

12.4.1. Vjebanje kreativne baze podataka .................................................................. 169 12.4.1.1. Podruje studentskih datoteka ............................................................... 169 12.4.1.2. Istraivaka suradnja ............................................................................. 169 12.4.1.3. Glasovanje i komentari .......................................................................... 169

12.4.1.1. 12.4.1.2. 12.4.1.3. 13. 13.1. 13.1.1. 13.1.2. 13.1.3. 13.1.4. 13.1.5. 13.1.6.

13. POGLAVLJE 13 - OCJENE I SKALE .............................................................................. 171 13.1. Koritenje ocjene ..................................................................................................... 171 13.1.1. Odreivanje postavki ........................................................................................ 172 13.1.2. Napredne znaajke............................................................................................ 172 13.1.3. Postavi Kategorije ............................................................................................ 173 13.1.3.1. Da biste dodali novu kategoriju:............................................................ 173 13.1.4. Postavi teinske faktore .................................................................................... 173 13.1.5. Postavite slovne ocjene..................................................................................... 174 13.1.5.1. Da biste postavili skalu slovnih ocjena: ................................................ 174 13.1.6.1. Iskljuiti studenta iz mogunosti ocjene djelatnosti: ............................. 174 13.1.6.2. Za ukljuivanje prethodno iskljuenih studenata: ................................. 174 13.1.3. Ocjenjivanje iznimaka ...................................................................................... 174

13.1.3.1.

13.1.5.1. 13.1.6.1. 13.1.6.2. 13.1.7. 13.2. 13.3. 13.3.1.

13.1.4. Pogled ocjena studenta ..................................................................................... 175 13.2. Izrada ljestvica ......................................................................................................... 175 13.2.1.1. Da biste stvorili nova mjerila: ............................................................... 175 13.3. Uinkovito ocjenjivanje i praktina mjerila ............................................................ 176 13.3.1. Postupci ocjenjivaja .......................................................................................... 176 13.3.1.1. Sigurnosne kopije .................................................................................. 176 13.3.1.2. Za preuzimanje knjige razreda: ............................................................. 176 13.3.1.3. Da bi ste za aktivnost dali dodatan kredit:............................................. 177 13.3.1.4. Normalizacija i ocjene slovima ............................................................. 177 13.3.1.5. Kategorije i teinski faktori ................................................................... 177

13.2.1.1.

13.3.1.1. 13.3.1.2. 13.3.1.3. 13.3.1.4. 13.3.1.5. 13.3.2. 13.3.3. 14. 14.1. 14.1.1. 14.1.2. 14.1.3. 14.2. 14.2.1. 14.2.2.

13.3.2. Koritenje kreativnoga stupnjevanja ................................................................ 178 13.3.3. Postupci stupnjevanja ....................................................................................... 178 14.1. Ankete...................................................................................................................... 179 14.1.1. Stvaranje anketa................................................................................................ 179 14.1.1.1. Za izradu ankete: ................................................................................... 179 14.1.2. Administriranje anketa ..................................................................................... 180 14.1.3. Mogunosti anketnih istraivanja ..................................................................... 181 14.2. Izbori........................................................................................................................ 181 14.2.1. Stvaranje izbora ................................................................................................ 181 Da biste stvorili izbor: .......................................................................................... 181 14.2.2. Administriranje izbora ...................................................................................... 183

14. POGLAVLJE 14 Anketna iSTRAIVANJA I IZBORi ................................................. 179

14.1.1.1.

14.2.1.1.

14.2.3. 14.3. 15. 15.1. 15.2. 15.2.1. 15.2.2. 15.2.3. 15.2.4. 16. 16.1. 16.2. 16.2.1.

14.2.3. Mogunosti izbora ............................................................................................ 184 14.3. Koritenje anketa i izbora ........................................................................................ 184

15. POGLAVLJE 15 - STAVITI SVE TO ZAJEDNO ........................................................... 187 15.1. to je to okruenje za uenje? ................................................................................. 187 15.2. Obrasci oblikovanja nastavnoga sadraja ............................................................... 188 15.2.1. Uvodna anketa nastavnoga sadraja ................................................................. 189 15.2.2. Nastavni sadraj koji razvija vjetine ............................................................... 191 15.2.3. Teorija/diskusija nastavnoga sadraja .............................................................. 192 15.2.4. Kamen temeljac nastavnoga sadraja ............................................................... 193 16.1. Obavijesti ................................................................................................................ 195 16.2. Korisnici .................................................................................................................. 195 16.2.1. Ovjera - vjerodostojnost ................................................................................... 195 16.2.1.1. Da biste postavili nain provjere vjerodostojnosti: ............................... 196 16.2.1.2. Rauni.................................................................................................... 197 16.2.1.1. 16.2.1.2. 16.2.2. 16.2.3. 16.2.4. 16.2.5.

16. POGLAVLJE 16 ADMINISTRacija MOODLE SUSTAVa .......................................... 195

16.2.2. Prelistajte popis korisnika ................................................................................ 197 16.2.3. Dodajte novoga korisnika ................................................................................. 198 16.2.4. Uitavanje (upload) korisnika .......................................................................... 198 16.2.5. Polja korisnikoga profila ................................................................................ 198 16.2.5.3. Da biste uredili ulogu: ........................................................................... 199 16.2.5.4. Da biste dodali ulogu inspektora: .......................................................... 199 16.2.5.5. Za testiranje nove uloge: ....................................................................... 199 16.2.5.6. Moete dopustiti pridruivanje uloge:................................................... 200 16.2.5.7. Za postaviti koje uloge nastavnici mogu nadjaati: .............................. 200

16.2.5.1. 16.2.5.2. 16.2.5.3. 16.2.5.4. 16.2.5.5. 16.2.6. 16.2.7. 16.3. 16.3.1.

16.2.6. Dodjela globalnih uloga ................................................................................... 201 16.2.7. Korisnika politika ........................................................................................... 201 16.3. Nastavni sadraji ..................................................................................................... 201 16.3.1. Dodaj/uredi nastavne sadraje .......................................................................... 201 16.3.1.1. Za dodavanje kategorija: ....................................................................... 202 16.3.1.2. Za izradu nastavnoga sadraja:.............................................................. 202 16.3.2.1. Da biste postavili nain upisa: ............................................................... 203

16.3.1.1. 16.3.1.2. 16.3.2. 16.3.3. 16.3.4. 16.4. 16.5. 16.5.1. 16.3.2.1.

16.3.2. Upisi ................................................................................................................. 202 16.3.3. Zahtjevi nastavnoga sadraja............................................................................ 204 16.3.4. Sigurnosne kopije ............................................................................................. 204 16.3.4.1. Da biste postavili raspored sigurnosne pohrane: ................................... 205 16.4. Sjedite, mjesto poslovanja ..................................................................................... 205 16.5. Jezik ......................................................................................................................... 206 16.5.1. Postavke jezika ................................................................................................. 206

16.3.4.1.

16.5.2. 16.5.3. 16.6. 16.6.1. 16.6.2. 16.6.3. 16.7. 16.7.1. 16.7.2. 16.7.3. 16.7.4. 16.7.5. 16.8. 16.8.1. 16.8.2. 16.8.3. 16.8.4. 16.8.5. 16.8.6. 16.8.7. 16.8.8. 16.8.9. 16.9. 16.9.1. 16.9.2. 16.9.3. 16.9.4. 16.10. 16.10.1. 16.10.2. 16.10.3.

16.5.2. Jezina lektura .................................................................................................. 206 16.5.2.1. Da biste promijenili rije ili frazu: ........................................................ 206 16.5.3. Jezini paketi .................................................................................................... 207 16.6. Moduli ..................................................................................................................... 207 16.6.1. Aktivnosti ......................................................................................................... 208 16.6.2. Blokovi ............................................................................................................. 209 16.6.2.1. Da biste dodali novi RSS izvor: ............................................................ 209 16.6.3.1. Da biste omoguili filtar: ....................................................................... 211 16.6.3. Filtri .................................................................................................................. 210 16.7. Sigurnost .................................................................................................................. 212 16.7.1. Politike web stranica......................................................................................... 212 16.7.1.1. Maksimalna veliina uitavane datoteke ............................................... 212 16.7.2. HTTP sigurnost ................................................................................................ 213 16.7.3. Sigurnost modula .............................................................................................. 213 16.7.4. Obavijesti.......................................................................................................... 213 16.7.5. Anti-virusna zatita ........................................................................................... 214 16.8. Izgled ....................................................................................................................... 214 16.8.1. Teme ................................................................................................................. 214 16.8.1.1. Postavke teme ........................................................................................ 214 16.8.2.1. Da biste instalirali temu iz baze podataka tema moodle.org: ................ 214 16.8.2. Izbornik teme .................................................................................................... 214 16.8.2. Kalendar ........................................................................................................... 214 16.8.3. Postavke filtra ................................................................................................... 215 16.8.4. Html editor........................................................................................................ 215 16.8.5. Dokumenti Moodle sustava .............................................................................. 215 16.8.7. Moj Moodle sustav ........................................................................................... 216 16.8.8. Upravljai nastavnim sadrajem....................................................................... 216 16.8.9. Ljepljivi papirii ............................................................................................... 216 16.8.9.1. Da biste konfigurirali ljepljive papirie:................................................ 216 16.9. Naslovnica ............................................................................................................... 216 16.9.1. Postavke naslovne stranice ............................................................................... 216 16.9.2. Uloge naslovne stranice .................................................................................... 217 16.9.3. Sigurnosna pohrana podataka naslovne stranice .............................................. 217 16.9.4. Datoteke WEB mjesta ...................................................................................... 217 16.10. Posluitelji ............................................................................................................. 218 16.10.1. Rukovanje sjednicama ................................................................................ 219 16.10.2. RSS ............................................................................................................. 219 16.10.3. Otklanjanje pogreaka ................................................................................ 219

16.5.2.1.

16.6.2.1. 16.6.3.1.

16.7.1.1.

16.8.1.1. 16.8.2.1.

16.8.9.1.

16.10.4. 16.10.4.1. 16.10.5. 16.10.6. 16.10.6.1. 16.10.7. 16.10.8. 16.10.9. 16.10.10. 16.11. 16.12.

16.10.4. Statistike ..................................................................................................... 220 16.10.4.1. Da biste omoguili statistike: .............................................................. 220 16.10.5. HTTP .......................................................................................................... 220 16.10.6. Nain odravanja ........................................................................................ 220 16.10.6.1. Postavljane web lokacije u mod odravanja: ...................................... 221 16.10.7. ienje (pospremanje) .............................................................................. 221 16.10.8. Okruenje ................................................................................................... 221 16.10.9. PHP informacije ......................................................................................... 221 16.10.10. Svojstva .................................................................................................... 221

16.11. Umreavanje .......................................................................................................... 222 16.12. Izvjetaji ................................................................................................................ 222 16.12.1. Pregled nastavnoga sadraja....................................................................... 222 16.12.2. Dnevniki zapisi ......................................................................................... 222 16.12.3. Statistike ..................................................................................................... 222 16.13.1. Eksperementalno ........................................................................................ 222 16.13.2. XMLDB editor ........................................................................................... 223 16.13.3. Podrka Moodle sustavu ............................................................................. 223 16.13.4. Forumi rasprave u Moodle zajednici .......................................................... 223

16.12.1. 16.12.2. 16.12.3. 16.13. 16.13.1. 16.13.2. 16.13.3. 16.13.4. 17. 17.1. 17.2. 17.3. 17.4. 17.5. 17.6. 17.7. 17.8. 17.9. 17.10. 17.11. 17.12. 17.13. 17.14. 17.15. 17.16. 17.17. 17.18.

16.13. Razno ..................................................................................................................... 222

17. INDEks izvornoga dokumenta ........................................................................................... 225 17.1. Symbols ................................................................................................................... 227 A ....................................................................................................................................... 227 B ....................................................................................................................................... 228 C ....................................................................................................................................... 228 D ....................................................................................................................................... 230 E ....................................................................................................................................... 230 F ........................................................................................................................................ 231 G ....................................................................................................................................... 231 H ....................................................................................................................................... 232 I......................................................................................................................................... 232 J ........................................................................................................................................ 233 K ....................................................................................................................................... 233 L ....................................................................................................................................... 233 M ...................................................................................................................................... 233 N ....................................................................................................................................... 234 O ....................................................................................................................................... 234 P ........................................................................................................................................ 235 Q ....................................................................................................................................... 235

17.19. 17.20. 17.21. 17.22. 17.23. 17.24. 17.25. 17.26.

R ....................................................................................................................................... 235 S ........................................................................................................................................ 236 T........................................................................................................................................ 237 U ....................................................................................................................................... 238 V ....................................................................................................................................... 238 W ...................................................................................................................................... 238 X ....................................................................................................................................... 239 Z........................................................................................................................................ 239

Beijing Cambridge Farnham Kln Paris Sebastopol Taipei Tokyo

Using Moodle, 2nd Edition, Second Edition

by Jason Cole and Helen Foster
Copyright 2008 OReilly Media, Inc., Inc. All rights reserved. Printed in the United States of America. Published by OReilly Media, Inc., 1005 Gravenstein Highway North, Sebastopol, CA 95472 OReilly books may be purchased for educational, business, or sales promotional use. Online editions are also available for most titles (http://safari.oreilly.com). For more information, contact our corporate/institutional sales department: (800) 998-9938 or corporate@oreilly.com.

Editor: Isabel Kunkel Production Editor: Sarah Schneider Proofreader: Sada Preisch Indexer: Joe Wizda Cover Designer: Karen Montgomery Interior Designer: David Futato Illustrator: Robert Romano Printing History:
July 2005: First Edition. November 2007: Second Edition. Nutshell handbook, the OReilly logo, and the Community Press logo are registered trademarks of OReilly Media, Inc. The Community Press series designations, Using Moodle, the image of a tree, and related trade dress are trademarks of OReilly Media, Inc. While every precaution has been taken in the preparation of this book, the publisher and authors assume no responsibility for errors or omissions, or for damages resulting from the use of the information contained herein. This work is licensed under the Creative Commons Attribution-NonCommercial- ShareAlike 2.0 License. To view a copy of this license, visit: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/2.0/legalcode or send a letter to Creative Commons, 543 Howard Street, 5th Floor, San Francisco, California, 94105-3013, USA. This book uses RepKover, a durable and flexible lay-flat binding. ISBN-13: 978-0-596-52918-5 [M]

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

0. 0. PREDGOVOR - TO JE MOODLE?
Moodle je sustav upravljanja obukom CMS (Course Management System) otvorenoga izvornog koda koji sveuilita, fakultetske zajednice, K-12 kole, poduzea, pa ak i pojedini instruktori koriste za dodavanje web-tehnologije u svoje nastavne sadraje. Vie od 30.000 obrazovnih organizacija diljem svijeta trenutano koriste Moodle sustav za isporuku izravnih nastavnih sadraja i dopunu tradicionalnim nastavnim sadrajima licem u lice. Moodle je dostupan besplatno na webu (http://www.moodle.org), tako da ga svatko moe skinuti i instalirati. Vie o tome kasnije u ovome uvodu. Ime Moodle ima dva znaenja. Prvo, to je akronim (a to nije ovih dana?) Za modularno objektnoorijentirano dinamiko okruenje za uenje MOODLE (Modular Object-Oriented Dynamic Learning Environment). Moodle je takoer i glagol koji opisuje proces lijenoga vijugavog kretanja kroz neto, radei neke stvari koje vam se dogaaju, neko ugodno petljanje koje esto dovodi do spoznaje i stvaralatva. Moodle je stvorio Martin Dougiamas, raunalni znanstvenik i pedagog koji je proveo vrijeme podravajui CMS sustav na sveuilitu u Perthu, Australija. Razvijao se frustriran sustavom uz spoznaju da su ga napravili inenjeri, a ne uitelji. Martin je shvatio da bi sustav izgraen od strane nekoga tko je zapoeo s odgojno-obrazovnim procesom, a ne inenjerskim procesom, bio neizmjerno bolji od onoga na kojemu je on morao raditi. Zapoeo je poslijediplomske studije na Obrazovnim i raunalnim znanostima (Education and Computer Science) te poeo razvijati Moodle sustav kao alternativu. Martin sada radi na Moodle sustavu puno radno vrijeme. Zajednica posveena programerima otvorenoga koda iz cijeloga svijeta radi s njim u zajednikome naporu kako bi Moodle bio najbolji raspoloivi sustav upravljanja obukom CMS. Martin ivi u Australiji sa suprugom, kerkom i sinom.

0.1. 0.1. ZA KOGA JE OVA KNJIGA?

Ova knjiga je za ljude koji ele poduavati nastavne sadraje koristei Moodle sustav. Moete koristiti Moodle sustav za prouavanje nastavnoga sadraja u potpunosti izravno (on-line) ili za dopunu uenja nastavnoga sadraja licem u lice u tradicionalnome okruenju. Nije bitno ako poduavate u osnovnoj koli, srednjoj koli, u visokome obrazovanju ili u korporativnome okruenju, moete koristiti alate i znaajke dostupne Moodle sustavu za stvaranje uinkovitoga razreda. Prvo izdanje ove knjige napisano je za Moodle sustav 1.4. Ovo drugo izdanje aurirano je kako bi se pokrile sve mogunosti Moodle sustava 1.8, kao to su nove uloge i ovlasti sustava, BLOGOVI, slanje poruka i modul baze podataka. Takoer ovo drugo izdanje odnosi se na dopusnicu za tvorca nastavnoga sadraja Moodle sustava MCCC (Moodle Course Creator Certificate) to je prije bilo poznato kao: Certifikat za vjetine nastavnika Moodle sustava MTC (Moodle Teacher Certificate) skills. Kreiranje nastavnoga sadraja Moodle sustava je nain da ljudi pokau svoje vjetine u koritenju Moodle kao nastavnici tokom projekta, opisnoga dokumenta i izravnih ispita na udaljenome raunalu. Sadraj certificiranja je dizajniran od strane Moodle zajednica, a Moodle partneri provode postupak certificiranja irom svijeta. Ostale pojedinosti o MCCC mogu se pronai na MCCC podruju na Moodle.org: http://moodle.org/course/view.php?id=48. Novosti za verziju Moodle 2.0, Lista svih Moodle partnera: http://moodle.com/partners/list/

0.2. 0.2. NAJBLII MOODLE PARTNER: BOSNA I HERCEGOVINA

IDEGO

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

IDEGO je nezavisna konzultantska organizacija, koja prua struna softverska rjeenja i IT usluge za tvrtke, obrazovne ustanove i neprofitne organizacije koje koriste Moodle sustav obrazovanja za euenje. Toma Lasi (BiH), koji radi s nama ovdje u Moodle sjeditu u naem odjelu Obrazovnog Istraivanja, proizveo je 17 video spotova preko kojih moete upoznati glavne znaajke sustava Moodle 2.0. http://www.youtube.com/watch?v=R5MyrqGJ3dk&NR=1

0.3. 0.3. PREDUVJETI - TO VAM TREBA PRIJE NEGO TO ZAPONETE?

Da biste koristili ovu knjigu, trebat e vam sljedee: Moodle instaliran i konfiguriran na posluitelju. Moete preuzeti Moodle na: http://download.moodle.org/, a upute za instalaciju moete pronai u dokumentaciji na: http://docs.moodle.org/en/Installing_Moodle.; Raunalo s pristupom internetu.; Web preglednik, kao to su Internet Explorer, Mozilla Firefox, Safari ili Opera.; Pristup nastavnika nastavnome sadraju na Moodle sustavu, ili pristup administratora na Moodle sustav.

0.4. 0.4. O NAMA

Jason: Budui da smo proveli neko vrijeme zajedno, bolje sam upoznao sebe. Radio sam u podruju obrazovnih tehnologija 10 godina. Bio sam administrator tehnologije kolskoga okruga, razvio komercijalni, na webu temeljen trening i napisao dodatne CD-ove za ukljuivanje s udbenicima. Ukljuio sam se u San Francisco State University i Open University Velike Britanije koji su prihvatili Moodle sustav. Trenutno imam svoj vlastiti instrukcijski dizajn i savjetovalite elektronikoga uenja, eLearning Hub. Dosta vremena proveo sam radei s nastavnicima koji su ukljuili tehnologiju u svoj razred. Vidio sam to radi, to ne radi i spoznao nain kako bi se izbjegle neke od zamki. U srcu sam obrazovni monstrum. Volim ivjeti u sjecitu tehnologije i teorije uenja. Postoji tako mnogo novih i uzbudljivih mogunosti u ovome podruju da mogu vidjeti sebe u tome jo najmanje 10 godina. Helen: Prije deset godina sam poduavala nastavu matematike u Bocvani, u seoskoj koli s jedva bilo kakvom obrazovnom tehnologijom! Otkrio sam Moodle u prosincu 2004, kada sam istraivao virtualna okruenja za uenje za Alton College u Velikoj Britaniji. Stekao sam mnogo od foruma na Moodle.org, uei iz iskustava drugih Moodle korisnika, kao i sve moje razumijevanje objanjavajui stvari drugima. Otiao sam primijeniti Moodle sustav u Alton College te poduprijeti lokalne kole u koritenju Moodle sustava. Sada sam upravitelj dokumentacije Moodle sustava i voditelj koritenja Moodle nastavnoga sadraja na Moodle.org. Velika mi je ast biti lan Moodle zajednice u svijetu te doprinositi razvoju takve snane obrazovne tehnologije.

0.5. 0.5. KAKO KORISTITI OVU KNJIGU

Ova knjiga je napisana za instruktore uenja, kako koristiti Moodle sustav. To nije nita drugo nego prirunik kako-koristiti. Svako poglavlje ukljuuje prijedloge, studije sluaja i najbolje primjere za uinkovito koritenje Moodle sustav. Koritenje Moodle sustava samo po sebi, nee uiniti va kolegij boljim. Samo primjenom uinkovite obrazovne prakse moete zaista iskoristiti mo Moodle sustava. Moodle suelje moe se prilagoditi mnogoemu. Opisi i prikazi (screen shoots) u ovoj knjizi ilustriraju zadano suelje bez ikakve prilagodbe. Ako ste promijenili redoslijed blokova u nastavnome sadraju ili ako je administrator sustava promijenio izgled i dojam glavnoga suelja, sustav e izgledati drugaije od ovdje postavljenih prikaza. 2
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

Poglavlje 1 raspravlja o tome to sustavi upravljanja nastavnim sadrajima (Course Management Systems) nude i ono to Moodle sustav ini posebnim. Poglavlje 2 opisuje nam kako zapoeli koristiti Moodle sustav. Prijavit emo se za: koritenje rauna, pregled osnovnoga suelja, naviknuti se na neke od konvencija te zapoeti s koritenjem nastavnoga sadraja. Poglavlje 3 pokriva kako dodati materijale u va nastavni sadraj. Poglavlje 4 zadire u tijek upravljanja, ukljuujui razumijevanje i koritenje uloge, ureenje studenata u skupine te dobivanje izvjetaja o studentskim aktivnostima. Poglavlja 5 do 14 pokrivaju pojedine alate u osnovnome paketu Moodle sustava. Raspravljat emo o tome kako i kada: koristiti forume, avrljati (chat), slati poruke, dati kvizove, postaviti zadatke, razviti zajednike pojmovnike i baze podataka, stvorite usmjerene (pathed1) lekcije, zajedniki razvijati web stranice, stvoriti BLOG, postaviti upite i ankete (surveys and polls) te snimati ocjene studenata. Svako poglavlje obuhvaa nain kako dodati alat u va nastavni sadraj, razmatra raspoloive opcije i daje vam neke kreativne ideje za uinkovito koritenje alata u vaem razredu. Poglavlje 15 udruuje sve ove razliite alate u sveobuhvatnu cjelinu i pokazuje neke od kreativnih naina kojima se slue nastavnici pri koritenju Moodle sustava. Poglavlje 16 opisuje kako upravljati cijelim Moodle stranicama. Administrator sustava obino rukuje ovim funkcijama, ali ako ste svoji na svome, postoji puno snage iza zavjese. Moete koristiti ovu knjigu na nekoliko razliitih naina. Prvo, moete je itati od korice do korice. Nadajmo se da ete nai da je tako uvjerljiva pa neete biti u mogunosti ispustiti je iz ruku dok ne zavrite itanje. Ili je moete koristiti kao referentni prirunik. Poetak svakoga alata-poglavlja obuhvaa kako neto uraditi (how-TOS 2 ) i opcije. Ako ste se izgubili, prijeite na odgovarajue poglavlje i itajte ga od samoga poetka. Ako ste u potrazi za inspiracijom, poglavlja 3, 15 i alati na kraju svakoga poglavlja postaju gorivo za kreativnu vatru. Sretno Mudlanje!

0.6. 0.6. KONVENCIJE KOJE SE KORISTE U OVOJ KNJIZI

Sljedee tipografske konvencije koriste se u ovoj knjizi: Kurziv (Italic) Oznaava nove pojmove, URL, adrese e-pote, datoteke i ekstenzije datoteka. Stalna irina (Constant width) Koristi se za programske pretraivanje, kao i unutar stavki (paragrafa) koje se odnose na elemente programa kao to su imena varijabli ili funkcija, baze podataka, tipove podataka, okruenje varijabli, izjave i kljune rijei. Ova ikona oznaava savjet, prijedlog, ili opu napomenu. Ova ikona oznaava upozorenje ili oprez.

0.7. 0.7. SAFARI OMOGUENO

Kada vidite ovu ikonu na naslovnici svoje omiljene knjigu iz podruja tehnologije, znai da je ta knjiga dostupna online kroz O'Reilly Network Safari knjige.

1 2

pathed ?????????????? how-TOS how to start (?) using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

Safari nudi rjeenje koje je bolje od e-knjiga. To je virtualna knjinica koja omoguuje jednostavno pretraivanje tisue najboljih tehnikih knjiga, rezanje i lijepljenje uzoraka kodova, preuzimanje poglavlja, te brzo pronalaenje odgovora onda kad su vam potrebni najtoniji i najsvjeiji podaci. Isprobajte, besplatno je, na: http://safari.oreilly.com.

0.8. 0.8. ZAHVALE

Jason: Zahvalan sam nekolicini ljudi pri pisanju ove knjige: prvo, mojoj supruzi Jeanne za njezinu stalnu ljubav i podrku. Ova knjiga ne bi bila mogua bez nje, Bryan Williams i Michelle Moore iz tvrtke Remote Learner za promicanje prvoga izdanja u njihovim Moodle radionicama, Jon Allen i Jim Farmer iz tvrtke Instructional Media and Magic u promicanju knjige irokoj publici, Martin Dougiamas za stvaranje Moodle sustava te zbog dobroga prijateljstava i podrke, Kevin Kelly za brino uvanje domainstva radei na SFSU dok sam ja bezbrino tumarao (gallivanted) irom svijeta. Helen: eljela bih se zahvaliti sljedeim osobama: Martin Dougiamas i Moodle-a "Knight in Shining Armor", Eloy Lafuente, za njihovo prijateljstvo i podrku, lanovima Moodle zajednice korisnika irom svijeta za njihove doprinosi raspravama i dokumentaciji, od kojih su mnogi ukljueni u ovoj knjizi, kolegama i studentima u Alton College, posebno Andrew Walker, od koga sam nauila mnogo, a posebno hvala mome partneru, Koen, zato to je predivan.

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

1. 1. POGLAVLJE 1 - UVOD
Ako poduavate, vjerojatno ste uli kroz godine o revoluciji koju je Internet trebao unijeti u nastavu i uenje. Kao i kod tolikih revolucionarnih obeanja, promjene nisu realizirane. Umjesto toga, dolo je do spore evolucija koritenja web kako bi se unaprijedila lekcija i uenje. Paket alata pod nazivom sustav upravljanja nastavnim sadrajem (kolegijem) CMSs (Course Management Systems) podrava ovu novu praksu. Moete koristiti CMSs kako bi unaprijedili vau nastavu koritenjem interneta, bez zamjene potrebe za uiteljem.

1.1. 1.1. TO JE TO SUSTAV ZA UPRAVLJANJE NASTAVNIM SADRAJEM?

CMSs su web aplikacije, to znai da se pokreu na posluitelju, a pristupa im se pomou web preglednika. Va Moodle posluitelj vjerojatno se nalazi na vaem sveuilitu ili odjelu, ali on moe biti bilo gdje u svijetu. Vi i vai studenti moete pristupiti sustavu iz bilo kojega mjesta s internetskom vezom. Na svojoj najosnovnijoj razini, CMS daje nastavnicima alat za stvaranje web stranica nastavnoga sadraja osiguravajui kontrolu pristupa tako da ga samo upisani studenti mogu pogledati. CMS takoer nudi iroku paletu alata ime moete uiniti va nastavni sadraj uinkovitijim. Alati pruaju jednostavan nain za: uitavanje (upload) i dijeljenje materijala, dranje izravne (online) diskusije i razgovora, davanje kvizova i anketa, prikupljanje i pregled zadataka te rekord razreda. Bacimo pogled na svaku od tih znaajki te kako i koliko one mogu biti korisne:
1.1.1. 1.1.1. UITAVANJE I DIJELJENJE MATERIJALA

Veina CMS prua alate za jednostavno objavljivanje sadraja. Umjesto koritenja HTML editora i slanja vaih dokumenata na posluitelj putem FTP, jednostavno koristite web obrazac za spremanje nastavnih planova i programa na posluitelju. Mnogi instruktori uitavaju (upload) svoje programe, predavanja, zadatke za itanje i radove za studente da im mogu pristupiti kad god to poele.
1.1.2. 1.1.2. FORUM I AVRLJANJE

Izravan (online) forum i avrljanje (chat) osiguravaju sredstva komunikacije izvan predavaonice. Forum daje vaim studentima vie vremena za generiranje odgovora i moe dovesti do promiljenije rasprave. avrljanje (chat), s druge strane, daje vam nain da brzo i jednostavno komunicirate s udaljenim studentima. Oni se mogu koristiti za rasprave o projektu izmeu skupina studenata ili za konzultacije neposredno (last minute) prije ispita.
1.1.3. 1.1.3. ISPITNE ZADAE

Izravni ispiti (online quizzes) mogu se polagati trenutano. Oni su izvrstan alat za studente u davanju brze povratne informacije o njihovoj izvedbi i za mjerenje njihovoga razumijevanja materijala. Mnogi izdavai sada nude banke ispitnih pitanja vezanih za poglavlja u knjizi. Profesor koji poduava razred marketinga u dravnoj instituciji u San Franciscu koristi tjedno mini-kvizove kako bi studente okupirao predavanjem i itanjem. On zatim koristi kontrolirano (proctored/invigilate), unaprijeeno izravno (online) testiranje da bi napravio zavrni ispit koristei iste datoteke pitanja.
1.1.4. 1.1.4. PRIKUPLJANJE I PREGLED ZADAA

Podnesci izravnih (online) zadataka su jednostavan nain praenja i stupnjevanja studentskih zadataka. Osim samo-ocjenjivanja studentskih zadataka, istraivanja pokazuju da koritenje izravnoga (online) okruenja za studentsku razinu recenzije poveava motivaciju studenata i njihov uinak.
1.1.5. 1.1.5. SNIMANJE STUPNJEVANJA

Prikaz izravnoga (online) stupnjevanja moe dati vaim studentima trenutne informacije o njihovim nastupima u vaem kolegiju. Izravno stupnjevanje takoer vam moe pomoi u skladu s novim using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011 5

pravilima o privatnosti koji zabranjuju objavljivanje ocjena s osobnim podacima na javnim mjestima. CMS prikaz stupnjevanja dozvoljava studentima da vide samo svoje ocjene, a nikada tue. Takoer moete preuzeti ocjene u Excel za napredne izraune. Iako ste mogli pronai ili napisati programe koji bi uinili sve ove stvari na vaim stranicama, CMS kombinira sve ove znaajke u jedan integriran paket. Nakon to ste nauili kako koristiti CMS, slobodno ete se moi koncentrirati na nastavu i uenje umjesto pisanja i odravanja svoga vlastitoga programa. Tijekom proteklih osam godina, CMS sustavi brzo su sazrijevali i sada se smatraju kritinim programskim alatima za mnoge fakultete i sveuilita. CMS trite je sada viemilijunsko dolarsko trite i brzo raste.
1.1.6. 1.1.6. ZATO BISTE TREBALI KORISTITI CMS?

Dobro pitanje. Uostalom, mi smo poduavali razrede tisuama godina bez uporabe raunala i web. "Kreda i razgovor" je jo uvijek dominantna metoda za isporuku nastave. Dok tradicionalni sastanci licem-u-lice jo uvijek mogu biti djelotvorni, primjena navedenih alata otvara nove mogunosti za uenje to nije bilo mogue prije dvadeset godina. Trenutno, postoje mnoga istraivanja kako uinkovito kombinirati izravno (online) uenje i sastanke licem-u-lice a onim to se naziva "hibridni" nastavni sadraj ili "kombinirano uenje." Hibridni nastavni sadraji kombiniraju najbolje od oba svijeta. Zamislite da veinu svoga sadraja isporuujete u izravno (online) okruenje i tedite vrijeme vaeg predavanja nastavnoga sadraja za raspravu, pitanja te rjeavanje problema. Mnogi instruktori su pronali da mogu utedjeti vrijeme i poveati uinkovitost uenja doputajui studentima da se ukljue u materijale izvan razreda. To im omoguuje da koristite vrijeme metode licem-u-lice za rjeavanje problema. Izravne (online) rasprave daju mnogim studentima priliku da se izraze na nain na koji ne mogu u redovnome satu nastave. Mnogi studenti nerado govore na predavanju zbog stidljivosti, nesigurnosti ili pitanja jezika. Blagodat je za mnoge studente da imaju mogunost potroiti svoje vrijeme u stvaranju pitanja i odgovarati na izravne (online) diskusije pa instruktori izvjeuju mnogo vee razine sudjelovanja izravno (online) nego u razredu. Postoji niz drugih razloga za razmiljati o koritenju CMS u vaem nastavnom sadraju:
1.1.6.1. 1.1.6.1. Zahtjev studenata

Studenti imaju sve vie tehnike pameti pa ele imati mogunost dobiti mnoge materijale nastavnoga sadraja izvan web. Nakon to su odjednom izravno (on-line) prisutni, mogu pristupiti najnovijim informacijama u bilo koje vrijeme i napraviti to vie primjeraka materijala koji im je potreban. Nakon to su odrasli s pasivnim dopisivanjem (instant messaging) i ostalim internet komunikacijskim alatima, mnogi studenti uvidjeli su da je izravna (online) komunikacija sasvim druge naravi.
1.1.6.2. 1.1.6.2. Studentski rasporedi

Poskupljenjem kolarine, mnogi studenti rade vie sati kako bi spojili kraj s krajem, dok su na fakultetu. Oko polovice svih studenata, sada radi najmanje 20 sati tjedno, da bi mogli podmiriti kolske trokove. Uz CMS, oni mogu komunicirati s instruktorom ili svojim vrnjacima kada im to raspored dozvoljava. Oni takoer mogu koristiti kvizove ili itati materijal nastavnoga sadraja tijekom pauze. Studenti koji rade, trebaju fleksibilan pristup kolegijima, a CMS je moan nain da im dade ono to im je potrebno.
1.1.6.3. 1.1.6.3. Bolji nastavni sadraji

Ako se dobro koristi, CMS moe uiniti va razred uinkovitijim i sposobnijima. Postavljanjem nekih dijelova vaega nastavnoga sadraja izravno (on-line), moete uinkovitije iskoristiti vrijeme rasporeda licem-u-lice za obradu studentskih pitanja i ideja. Na primjer, ako preselite isporuku sadraja iz naina predavanja u predavaonici u dokument elektronikoga oblika, moete iskoristiti 6
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

vrijeme predavanja za pitati studente o tome to oni ne razumiju. Ako takoer koristite izravan (on-line) forum, moete donijeti najbolje ideje i pitanja s foruma u vau predavaonicu. U cijeloj knjizi raspravit emo mnoge strategije i studije sluaja (case studies) za uinkovitu praksu. Vjerojatno ste uli sve to u ranim 90-im. Dakle, to se promijenilo? Danas su CMS zreliji i laki za koritenje nego to su bili u bilo kojem trenutku u prolosti. Temeljna tehnologija postaje sve robusnija, a programeri dobro piu web aplikacije. U prolosti, veina sustava je izgraena kao odjelni ili ak i osoban projekt, a zatim komercijaliziran. Vodei komercijalni paket, Ploa (Blackboard), poeo je kao mali projekt na faksu i od tada je narastao do liderski razina. Meutim, vodstvo na tritu ne znai automatski da je neka aplikacija najbolji ili najpouzdaniji komad softvera. Potaknuta potrebom za poveanje profitabilnosti, trini lideri se bore za upravljanje svojim rastom, a neki tvrde da pri tome pati kvaliteta proizvoda.

1.2. 1.2. PO EMU JE MOODLE POSEBAN?

Oboje smo proveli vrijeme istraujui razliite CMS i postali smo oboavatelji Moodle, jer ima otvoren kod (open source), izgraen je na valu obrazovne filozofije i ima veliku zajednicu koja ga podupire i razvija. Moe se natjecati s velikim komercijalnim sustavima u smislu skupa karakteristika i lako je proiriv. Pogledajmo izbliza neke od tih prednosti i zato su vane za vas i vae ustanove.
1.2.1. 1.2.1. SLOBODAN I OTVOREN IZVORNI KD

Izraz otvoren izvorni kod (open source) postao je pojam uveden u neke krugove. Za one koji su izvan tehnike kulture, teko je razumjeti koliko je zaivjela ova mona ideja i kako je zauvijek promijenila svijet u razvoju softvera. Sama ideja je jednostavna: otvoren izvorni kod (open source) jednostavno znai da korisnici imaju pristup izvornome kodu programa. Moete pogledati ispod haube, vidjeti kako softver radi, prtljati s njom, dijeliti ga s drugima ili koristiti dijelove u svome proizvodu. Pa zato je to vano? Za nekoga, softver otvorenoga izvornog koda (open source) je usklaen s akademskom zajednicom u vrijednosti slobode, recenzije i dijeljenja znanja. Ba kao to bilo tko moe besplatno preuzeti i koristiti Moodle sustav, korisnici mogu pisati nove znaajke, popraviti pogreke (bugs), poboljati performanse ili jednostavno nauiti gledajui kako drugi ljudi rjeavaju programski problem. Drugo, za razliku od skupih vlasnikih CMS koji zahtijevaju pretplate i ugovor o odravanju, Moodle sustav ne kota nita za preuzimanje (download) i moete ga instalirati na onoliko posluiteljima koliko elite. Nitko ga ne moe oduzeti od vas, poveati trokove doputenja ili vam naplatiti nadogradnju. Nitko vas ne moe prisiliti na nadogradnju, na usvajanje znaajki koje ne elite ili vam rei koliko korisnika moete imati. Oni ne mogu preuzeti izvorni kod natrag od korisnika i ako Martin Dougiamas odlui zaustaviti razvoj Moodle sustava, tu je povea zajednica programera koja e nastaviti razvoj projekta.
1.2.2. 1.2.2. OBRAZOVNA FILOZOFIJA

Martinova pozadina u obrazovanju dovela ga je do usvajanja socijalnoga konstruktivizma (social constructionism) kao temelja teorije za Moodle sustav. On je revolucionaran, kao i veina CMS sustava koji su izgraeni oko skupova alata, a ne pedagogije. Veina komercijalnih CMS sustava usmjerena su oruu, dok je Moodle sustav usmjeren uenju. Socijalni konstruktivizam temelji se na ideji da ljudi najbolje ue kada sudjeluju u drutvenome procesu stvaranja znanja kroz in izgradnje alata za druge. To je upakirana reenica, pa emo je malo ralaniti. Pojam "drutveni proces" oznaava da je uenje neto to inimo u skupinama. S ove toke gledita, uenje je proces dogovaranja (process of negotiating) u smislu kulture dijeljenja alata i simbola. Proces dogovaranja (process of negotiating) u smislu dijeljenja alata je proces stvaranja znanja. Mi nismo prazne ploe (tabula raza) kad uemo u proces uenja. Moramo testirati nove spoznaje u
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

odnosu na naa stara uvjerenja te ga ugraditi u nau postojeu strukturu znanja. Dio procesa testiranja i dogovaranja ukljuuje stvaranje alata i simbola za druge da meusobno rade. Stvaramo alate i dogovaramo se s drugima da bi definirali znaenje tih alata u smislu zajednike kulture razumijevanja. Dakle, kako se to odnosi na Moodle sustav? Prvi pokazatelj je u suelju. Dok vam centralizirani alati (tool centric CMSs) CMS daju popis alata kao suelja, Moodle sustav ugrauje alate u suelje koje zadatak uenja ini sredinjim. Moete organizirati nastavni sadraj u Moodle sustavu po tjednu, temi ili da bude drutveno ureen. Osim toga, dok ostali CMS podravaju model sadraja koji potie instruktore da uitavaju puno statikih sadraja, Moodle se fokusira na alate za diskusiju i razmjenu injenica. arite nije na pruanju informacija, ve dijeljenju ideja i uputanju u izgradnju znanja. Dizajnerska filozofija Moodle sustava ini da je ovo jedinstven, nastavniku prijateljski paket, koji predstavlja prvu generaciju obrazovnih alata koji su zaista korisni.
1.2.3. 1.2.3. ZAJEDNICA

Moodle sustav je vrlo velika, aktivna zajednica ljudi koji su koriste sustav za razvoj novih znaajki i poboljanja. Moete pristupiti ovoj zajednici na http://moodle.org/ i upisati se u koritenje Moodle nastavnoga sadraja. Tamo ete pronai ljude koji su vie nego spremni pomoi novim korisnicima da stasaju i pokrenu se, rjeavaju probleme i uinkovito koriste Moodle sustav. U vrijeme pisanja ove knjige, postoji vie od 300.000 ljudi registriranih na Moodle.org i vie od 30.000 Moodle mjesta u 195 zemalja. Globalna zajednica takoer je prevela Moodle na vie od 70 jezika. Moodle zajednica je neophodna za uspjeh sustava. S toliko globalnih korisnika, uvijek postoji netko tko moe odgovoriti na neko pitanje ili dati savjet. U isto vrijeme, Moodle programeri i korisnici rade zajedno kako bi se osigurala kvaliteta, dodali novi moduli i mogunosti, te predloile nove razvojne ideje. Martin i njegov ui tim odgovorni su za odluivanje koje znaajke su dovoljno zrele za slubeni tisak i to je sljedee. Budui da korisnici mogu slobodno eksperimentirati, mnogi ljudi koriste i testiraju nove znaajke, djeluje kao veliki odjel kontrole kvalitete. Ove tri prednosti: otvoren kod (open source), obrazovna filozofija (educational philosophy) te zajednica (community) ine Moodle sustav jedinstvenim u CMS prostoru. U ostatku knjige, raspravljat emo o tome kako moete koristiti mnoge znaajke Moodle sustava za unaprijediti Vau nastavu te pruiti vaim studentima snano okruenje za uenje.

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

2. 2. POGLAVLJE 2 - OSNOVE MOODLE SUSTAVA

U ovome poglavlju, opisat emo osnove Moodle suelja i neke od mogunosti koje su vam raspoloive prilikom postavljanja sadraja vaih kolegija. Zatim emo dodati nekakav sadraj u va prvi Moodle nastavni sadraj.

2.1. 2.1. POETAK RADA

Kao to je spomenuto u poglavlju 1, Moodle sustav je alat koji se temelji na web suelju, a kojemu moete pristupiti putem web preglednika. To znai ako elite koristiti Moodle sustav, treba vam raunalo s instaliranim web-preglednik i Internet prikljuak. Takoer trebate imati web-adresu URL (Uniform Resource Locator) na posluitelju na kojemu je pokrenut Moodle sustav. Ako vaa ustanova podrava Moodle sustav, ona e imati server s aktiviranim i pokrenutim Moodle sustavom. Od administratora sustava moete dobiti adresu posluitelja. Ako nemate pristup posluitelj s instaliranim Moodle sustavom, a elite postaviti svoj vlastiti, moete preuzeti Moodle paket na http://moodle.org/.
2.1.1. 2.1.1. MOODLE SUELJE

Kada prvi put posjetite va Moodle sustav, vidjet ete naslovnu stranicu na web-u s vijestima i nastavnim sadrajima iju nastavu predajete ili pohaate (vidi sliku 2-1).

Slika 2-1. Naslovna stranica Moodle sustava Odvojite nekoliko trenutaka i upoznajte Moodle suelje. Moodle koristi velik broj suelja u cijelome sustavu. Vane informacije su obino prikazane u sredini ekrana. Na lijevoj strani ekrana vidjet ete nekoliko blokova koji opisuju dostupne nastavne sadraje i novosti. Postoji niz korisnih blokova inicijalno instaliranih na Moodle serveru. Va administrator sustava moe instalirati dodatne blokove po izboru za dodati razliite funkcionalnosti.
2.1.2. 2.1.2. JEZICI

U gornjemu desnom kutu, vidjet ete padajui izbornik s mogunou izbora jezika. Kako je do rujna 2007, Moodle prevedena na preko 70 jezika od strane razvojne zajednice. Broj jezika je sada tako velik da Moodle inicijalno uitava samo jedan jezik. Va administrator sustava moe preuzeti dodatne jezine pakete za pruanje podrke za nove jezike. Moodle podrava UTF-8, standard za prikaz nelatinskoga skupa karaktera, poput kineskih ili arapskih znakova. Znaajke jezika su korisne za uenje stranih jezika ili za potporu studentima iz razliitih zemalja. Svatko tko koristi Moodle sustav moete odabrati jezik na kojemu e se pojaviti Moodle naljepnice i upute. Na primjer, ako se odluite za prikaz stranice na hrvatskome jeziku, oznake i datoteke za pomo bit e prevedene na taj jezik. Moodle automatski ne prevodi sadraj kojega je generirao korisnik, kao to su postovi foruma, iako je mogue napraviti viejezini sadraj (vidi poglavlje 3).
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

Moete odabrati postavke jezika za naslovnicu i za svaki nastavni sadraj koji posjetite. Kao instruktor, takoer moe prisiliti studente na koritenje odreenoga jezika. Ovo je korisna osobina ako ste nastavnik jezika i elite da cjelokupnu komunikaciju imate na tome jeziku. Ili moete jednostavno zbuniti poneke smotane ( 3 studente izborom nekoga stvarno opskurnoga jezika i ponuditi im da pogodite znaenje svega toga. Administrator sustava moe odluiti da se ne prikazuje jezik u padajuemu izborniku na naslovnoj stranici. Ako elite promijeniti jezik, i otkrijete da to ne moete uiniti, obratite se administratoru sustava.
2.1.3. 2.1.3. MOODLE SUSTAV POMOI I DOKUMENTACIJA

Kroz Moodle sustav, vidjet ete znak pitanja u plavome krugu. Ovo je link na vrlo opsean sustav pomoi Moodle sustava. Iako ga neete koristiti tako esto nakon to proitate ovu knjigu, zajednica je naporno radila kako bi vam pruiti sustav pomoi koji je vezan za ono to radite upravo u tome trenutku. Kada kliknete na ikonu upitnika, novi prozor e iskoiti s datotekom pomoi za stavke koje ste traili (vidi sliku 2-2).

Slika 2-2. Datoteku za pomo Nakon to proitate datoteku za pomo, moete zatvoriti prozor s dugmetom Zatvori ovaj prozor (Close this window), ili pogledati druge datoteke pomoi tako da kliknete na link Indeks svih datoteka za pomo (Index of all help files). Zatim moete odabrati bilo koju datoteku pomoi s bilo kojega mjesta u sustavu pomoi. Uz pomo sustava, ako ste prijavljeni kao nastavnik ili administrator, nai ete Moodle dokumenti za ovu stranicu (Moodle Docs for this page) na dnu svake stranice. Klik na ovaj link odvest e vas na odgovarajuu stranicu na http://docs.moodle.org/. Moodle Docs je sustav dokumentacije za Moodle, koju je napisala Moodle zajednica korisnika.

2.2. 2.2. IZRADA RAUNA

Desno iznad popisa za odabir jezika, nai ete hipervezu koji kae "Prijava" (Login). Kliknite na link i Moodle sustav e vam ponuditi prijavnu web stranicu, kao to prikazuje slika 2-3.

heck /hek/ usklik, imenica, neformalno, izriaj obino neznatno nerviranje ili iznenaenje ili nain naglaavanja iskaza, pitanja itd.: Oh heck! (O zaboga) It's later than I thought. Where the heck have you been? (Dovraga, gdje si bio?) a heck of a neformalno (posprdno), koristi se za isticanje; veoma: It's a heck of (Doista je) a long way to the nearest shop from here. what the heck neformalno koristi se za iskaz da ete neto uraditi iako znate da to neete uraditi: The doctor said I shouldn't drink, but what the heck (ko ga ia).; heck out (k vragu s time), You can simply confuse the heck out (s_ebane) of your students using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011 10

Slika 2-3. Prijava na stranicu Vae korisniko ime i lozinka e ovisiti o tome kako je administrator sustava postavio sustav. Moodle ima brojne opcije za utvrivanje identiteta korisnika4, ukljuujui registraciju koja se temelji samo na elektronikoj poti, gdje moete napraviti svoj vlastiti raun. Ako ste se prijaviti na posluitelj kojega je pokrenulo vae sveuilite ili odjel, provjerite kod Moodle administratora je li potrebno otvoriti raun. Kako se broj korisnika Moodle sustava poveava, mnoge institucije automatski stvaraju raune za sve svoje korisnike, pa moda ve imate podatke za prijavu.
2.2.1.1. 2.2.1.1. Ako trebate kreirati svoj vlastiti raun:

1. 2.

Kliknite na dugme Kreiraj novi korisniki raun (Create new account). Ispunite obrazac novoga rauna stvaranjem svoga korisnikoga imena i lozinke (vidi sliku 2-4).

Slika 2-4. Nov raun

Triple-A; Authentication (Autentikacija utvrivanje/ovjera identiteta), Authorization (Autorizacija - provjera ovlatenja), Accounting (Evidentiranje aktivnosti). Prvenstveno se odnosi na naine primjene raznih tehnologija u izgradnji javnih pristupnih telekomunikacijskih mrea. Utvrivanje identiteta i nadzor njegovoga rada naziva se autentifikacija odnosno kontrola pristupa. U svijetu Interneta moe se razmatrati kao Autentikacija (identitet korisnika) i Autorizacija (pravo pristupa resursu). Oba pojma ponekad se nazivaju Autentifikacija, mehanizam utvrivanja (ovjere/vjerodostojnosti/provjere) identiteta entiteta-jedinke (ovjek ili raunalo) koji eli pristupiti raunalnim i informacijskim resursima, te nadzor uporabe tih resursa. (izvor: Wikipedia.hr) using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011 11

3.

Unesite valjanu adresu elektronike pote. Sustav e vam poslati elektroniku potu za potvrdu vaega rauna. Neete biti u mogunosti prijaviti se ponovno dok ne potvrdite svoj korisniki raun. Kliknite na Kreiraj moj novi korisniki raun (Create my new account). U roku od nekoliko minuta, trebali biste primiti elektroniku potu na raun koji ste naveli u obrascu. Kliknite na hipervezu u poruci elektronike pote (ili je kopirajte i zalijepite u adresni prozor vaega pregledniku) za potvrdu vaega rauna.

4. 5. 6.

Sada ste potvrdili raun. Va raun nije automatski povezan s nastavnim sadrajima koje koristite. Najvjerojatnije je da e vam administrator sustava dodijeliti ulogu nastavnika u nastavnim sadrajima nastave koju vi odravate.
2.2.2. 2.2.2. UREIVANJE VAEGA KORISNIKOG PROFILA

Ovo poglavlje pokriva sljedeu dopusnicu za tvorca nastavnoga sadraja Moodle sustava MCCC (Moodle Course Creator Certificate): 7.2 Profiles (Profili) Nakon to ste uspjeno potvrdili svoj korisniki raun i prijavili se, vratiti ete se na glavnu stranicu. Ako pogledate u gornjemu desnom kutu, vidjet ete da je link za prijavu promijenjen. On sada kae: Prijavljeni ste sustavu kao (You are logged in as) i bez obzira kako vam je ime napisano, istaknuto je za kliknuti na rijei. Kliknite na svoje ime. Moodle e vam onda dati vau osobnu profil stranicu, kao to je ona prikazana na slici 2-5.

Slika 2-5. Profil Vidjet ete saetak svojega profila i posljednji put kada ste bili prijavljeni. Na vrhu saetka vaega profila vidjet ete brojne kartice. Ako je ovo nov raun, vidjet ete tri kartice: Profil (Profile), Uredi profil (Edit profile) i BLOG (BLOG)5. Nakon to ponete sudjelovati u forumima i drugim aktivnostima, ostale kartice e se pojaviti ovdje koji e vam se omoguiti pristup za doprinos na web stranici.

Neka vrst dnevnika. Skraeno od web-log. Publikacija na Internetu (web-u) koja sadri prvenstveno periodike lanke u obrnutom vremenskom sijedu - najnoviji lanci nalaze se na vrhu stranice. Dakle, dnevnici osobnog karaktera koji opisuju svakodnevne aktivnosti autora. dnevnici pojedinih manifestacija, popularnih emisija masovnih medija e-zine asopisi u formi bloga (primjer monitor.hr). Tematski blog-ovi kao filmske kritike, recenzija kompjutorskih programa, pjesniki, politiki i sve ostalo to kreator blog-a moe zamisliti. (izvor: Wikipedia.hr) using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011 12

Ispod saetka vaega profila smjetena su dugmad za promjenu lozinke i otvaranje prozora za poruke. (O porukama emo pisati u poglavlju 5). Izdvojimo malo vremena za urediti profil kako biste prilagodili vau stranicu i pomogli drugim ljudima da vas upoznaju. Napomena: Postoji razlika izmeu izgleda stranice Profila ovisno o tome pristupa li joj se s poetne stranice

ili sa stranice kolegija.

2.2.2.1. 2.2.2.1. Da biste uredili svoj profil:

1.

Odaberite karticu Promijeni osobne podatke (Edit profile) na vaoj osobnoj stranici profila. Ureena stranica profila izgledat e kao na slici 2-6.

Slika 2-6. Ureivanje profila Opcije profila s crvenom zvjezdicom pored njih predstavljaju obvezna polja, jer moraju sadravati neke podatke kako bi se mogao popuniti obrazac. Na desnoj strani upitnika profila vidjet ete dugme prikai jo opcija (Show Advanced). Postoji nekoliko profil-mogunosti koje su prema zadanim postavkama skrivene. One se ne mijenjaju tako esto pa mogu djelovati malo zbunjujui na novoga korisnika. U opisu dolje navedenih opcija, obiljeili smo napredne (advanced) opcije zvjezdicom. 2. 3. Ako elite, moete promijeniti ime i prezime koji su pohranjeni u sustavu. Moete urediti bilo koje od sljedeih polja: Pazite, ovo je adresa koju ete esto koristiti, pa mora biti ispravna. Moodle ima puno vanih znaajki za koritenje elektronike pote, a ne biste ih eljeli propustiti, jer vaa e-mail adresa ima svrhu ili nije adresa koju ete esto provjeravati.
Prikaz elektronike pote (Email display)

Adresa elektronike pote (Email address)

Moete odabrati tko smije vidjeti vau adresu elektronike pote. Moete odabrati skrivanje svoje e-mail adrese od svih, omoguiti samo ljudima u vaim nastavnim sadrajima da je vide, ili je prikazati svakome tko se prijavljuje na stranice. Ako odluite sakriti svoju e-mail od drugih ljudi, oni nee biti u mogunosti poslati vam poruku elektronike pote izravno s Moodle sustava.

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

13

Aktiviranje elektronike pote (Email activated)

Ovime se onemoguuje ili omoguuje slanje e-mail adrese iz vaega profila u Moodle sustavu. Ako nikada ne elite primati elektroniku potu iz Moodle sustava, ovdje onemoguiti svoju email adresu.
Format elektronike pote* (Email format*)

Ovdje moete odabrati je li pota poslana iz Moodle sustava formatirana pomou HTML-a ili je poslana kao obian tekst. Veina modernih e-mail klijenata moe primati i pravilno prikazati HTML potu, iako se ovo moe postaviti, morate omoguiti postavke elektronike pote. Ako imate sporu vezu, ili jednostavno volite svoju potu primati kao obinu i jednostavnu, opcija obinoga teksta (plain-text) je vjerojatno dobar izbor.
Auto-pretplata na Forum* (Forum auto-subscribe)

Moodle forumi su snaan komunikacijski alat za nastavu. Mi emo detaljno raspravljati o forumima u poglavlju 5. Za sada je dovoljno samo spomenuti da imate opciju "pretplate" na forume, to znai da e vam se novi postovi foruma poslati elektronikom potom. To je sjajan nain usmjeravanja vaega kolegija na rasprave bez da se svaki dan prijavljujete i pregledavate forume. Naravno, ako vaa rasprava stvarno prokljua, zavrit ete s puno elektronike pote, ali barem to nee biti smee (spam6).
Praenje foruma* (Forum tracking*)

Ako elite omoguiti praenje foruma, Moodle sustav istaknut e postove dodane od posljednjega puta kada ste proitali forum. Ovo je koristan nain za brzo identificiranje novih sadraja u forumu.
Prilikom ureivanja teksta* (When editing text*)

Ova opcija omoguuje vam odluiti hoete li koristiti uobiajen HTML editor Moodle sustava za unos teksta ili ete koristite obian tekst. Moodle HTML editor je jednostavan nain za unoenje oblikovanoga teksta u stranice vaega nastavnog sadraja (course site). Specifinosti kako se to radi opisat emo u poglavlju 3.
Ajax i JavaScript* (Ajax and JavaScript*)

Ajax je skup programskih alata koji omoguuje dinamika web suelja. Programeri Moodle sustava poinju eksperimentirati s novim tehnikama suelja kako bi Moodle bio laki za koritenje. Ako ove opcije nisu dostupne, administrator vaega sustava jo nije omoguio eksperimentalno Ajax suelje.
ita zaslona (Screen reader)*

Odabirom ove opcije omoguuje Moodle sustavu spoznati da koristite ita zaslona7. U bliskoj budunosti, ovo e promijeniti izgled Moodle stranica kako bi olakalo itatelju zaslona interakciju s Moodle sustavom.

U svijetu informatike odnosi se prvenstveno na neeljene ili primatelju nevane poruke elektronike pote, koje se alju na vie sluajno odabranih adresa korisnika mree ili na adresu jedne tematske skupine na USENET mrei. Laiki reeno to je 'smee' i moderni posluitelji u sastavu opsluivanja slanja i primanja elektronike pote imaju mehanizam za uklanjanje iste, odnosno automatski se ne isporuuje korisnicima. Naziv je nastao iz sadraj skea o mesnim konzervama iz engleske humoristine serije koju je kreirao Monty Python. (izvor: Wikipedia.hr) 7 ita zaslona je softverski program koji pokuava prepoznati i interpretirati ono to se prikazuje na zaslonu (ili, tonije, poslati na standardni izlaz, bez obzira je li video monitor prisutan ili ne). Ovo tumaenje se tada ponovno predstavlja korisniku pretvorbom teksta u govor, ikone zvuka, ili izlaz na ureaj s Brailleovom pismom. ita zaslona je oblik pomone tehnologije AT (assistive technology) potencijalno koristan ljudima koji su slijepi, slabovidni, nepismeni ili neobrazovani, esto u kombinaciji s drugim AT, kao to je povealo zaslona. (izvor: Wikipedia.hr) using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011 14

Vremenska zona (Time zone)

Postavka vremenske zone moe biti vrlo znaajna, pogotovo ako radite s meunarodnom publikom ili ako ete putovati. Budite sigurni da ste postavili vremensku zonu na vae lokalno vrijeme, a ne lokalno vrijeme posluitelja. Jason: skoro sam propustio sastanak, jer nisam stavio vremensku zonu. Moodle posluitelj koji smo koristili bio je u drugoj zemlji, a ja sam ostavio svoje profil postavke na lokalno vrijeme zadanoga posluitelja. Sastanak je bio postavljen za 11 sati, a to mi se uinilo udnim. Tada sam shvatio da imam pogrenu vremensku zonu. Kad sam promijenio postavke, shvatio sam da je sastanak zakazan za 8:00 u mome vremenu!
eljeni jezik (Preferred language)

Postavljanjem svoga jezika ovdje, inite ga zadanim jezikom za sve vae stranice.
Opis (Description)

Okvir Opis daje vam mjesto za prikazati Moodle zajednici neto o sebi. Ako se ne osjeate ugodno opisivati, samo ostavi prazninu ovdje, pa vam je dozvoljeno poslati obrazac. 4. Preostala izborna polja omoguuju ukljuiti osobne podatke o vama, ukljuujui i vau fotografiju ili predstavljajuu sliku i kontakt informacije. Vaa slika e se pojaviti uz vae postove na forumima, u vaem profilu, a na stranici sudionika. Kada zavrite, kliknite na dugme Auriraj profil (Update profile) na dnu stranice. Pripremite sliku koju elite koristiti, pretvorite je u JPG ili PNG format, ako to ve niste uinili. Morala bi biti manja od maksimalne upload8 veliine. Kliknite na dugme Pregledaj (Browse) te pronaite svoju spremljenu sliku. Zatim kliknite dijaloki okvir Odabrati (Choose). Kliknite na dugme Osvjeite profil (Update profile) na dnu stranice. Moodle e obrezati vau sliku u kvadrat i smanjiti je na 100 100 piksela. Unesite opis vae slike za dobrobit svakoga onog tko e koristiti ita zaslona (screen reader).

5.

2.2.2.2. 2.2.2.2. Da biste uitali novu sliku:

1. 2. 3. 4.

Moodle vam prua brojne naine za prilagodbu vaega iskustva i dijeljenja informacija o vama s drugim ljudima. Va profil e biti povezan s vaim postovima i ostalim doprinosima na lokaciji. Slika iz vaega profila bit e vaa ikona, pa izaberite neto to e predstavljati tko ste na Moodle stranicama ili prikazati vau dobru stranu. Sada emo bacit pogled na nastavni sadraj (course), glavnu znaajku organiziranja Moodle sustava.

2.3. 2.3. PRVI POGLED NA NASTAVNI SADRAJ

U sredini naslovnice pri dnu, vidjet ete blok moji kolegiji (My Courses), koji ukljuuje popis svih nastavnih sadraja koje poduavate ili uzimate kao student, kao to prikazuje slika 2-7.

upload uitati using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

15

Slika 2-7. Blok moji nastavni sadraji (My Courses) Moete pristupiti vaim nastavnim sadrajima klikom na ime nastavnoga sadraja u bloku. Zaponimo s gornjem lijevim kutom stranice nastavnoga sadraja, kao to prikazuje slika 2-8.

Slika 2-8. Stranica nastavnoga sadraja Tu ete vidjeti naziv vaega nastavnog sadraja kako je zapoeo od trenutka kada ste ga stvorili. Va administrator sustava unio je ime nastavnoga sadraja runo ili ga je dobio iz baze podataka nastavnoga sadraja vae institucije. (Proitajte Postavke nastavnoga sadraja (Course Settings) u nastavku ovoga poglavlja ako trebate promijeniti naziv.) Ispod imena nastavnoga sadraja nalazi se navigacijska alatna traka koja je ispunjena hipervezama imena stranica kako se kreete od jedne do druge stranice. Da bi se vratili na svoje stranice nastavnoga sadraja esto je najbolji nain kliknuti na crtu skraenih naziva u navigacijskoj traci. Na primjer, na slici 2-8, kliknut ete na znaajke (Features) za povratak na stranicu nastavnoga sadraja s neke druge stranice nastavnoga sadraja. Ispod navigacijske trake su tri stupca. Krajnje lijevo i krajnje desno stupci sadre blokove alata, dok se u centralnome stupcu nalazi sadraji vaega kolegija i aktivnosti. Najvii alatni blok na lijevoj strani je Blok imena ljudi (People block). Odavde, vi i vai studenti moete vidjeti pojedine profile drugih sudionika u postupku i provjeriti tko je lan studentske radne skupine. Ispod Bloka ljudi (People block) je Blok aktivnosti (Activities block). Ako ste dodali forume, kvizove, zadatke i druge aktivnosti u svoj nastavni sadraj, ovdje e biti navedene vrste aktivnosti. Klikom na vrstu aktivnosti, studenti mogu pregledati sve aktivnosti toga tipa koje su im trenutno dostupne. Na 16
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

primjer, ako imate propitivanje svaki tjedan, svaki dio sadraja bit e popisan uz ispit, a ako ste kliknuli na vezu Ispiti (Quizzes link) u Bloku aktivnosti (Activities block), ispisat e se svi aktivni kvizovi. Dalje u lijevome stupcu je Blok pretraivanja foruma (Search Forums Block), koji emo opisati u poglavlju 5. U vrijeme pisanja ovoga teksta, blok Pretraivanje stranice (Site Search) je u izradi. Ispod Bloka pretraivanja foruma (Search Forums block) je Administracijski blok (Administration Block). Uz pretpostavku da imate dodijeljenu ulogu nastavnika, pronai ete linkove za opcije postavljanja nastavnoga sadraja, dodjelu uloga, pravljenja sigurnosne kopije nastavnoga sadraja te upravljati ocjena studenata u Administrativnome bloku (Administration Block) (vidi sliku 2-9).

Slika 2-9. Administrativni blok U ovome poglavlju, pokrit emo prva dva alata, Omogui ureivanje (Turn editing on) i Postavke (Settings), a ostale detalje opisat emo kada se pojave u knjizi. Krajnji desni stupac ukljuuje tri bloka koji izvjetavaju o aktivnostima u nastavnome sadraju. U Bloku najnovijih vijesti (Latest News Block) ispisuju su najnovije stavke koje su dodane u forumu Novosti (News Forum), kao to su vane vijesti koje se odnose na predmet nastave koju provodite. Blok nadolazeih dogaaja (Upcoming Events Block) ispisuje dogaaje koje ste otvorili u kalendaru, kao to su ispiti i praznici, zajedno s rokovima za zadatke i ispite. Na dnu bloka su linkovi za prikaz kalendara i dodavanje novih dogaaja. Takoer, tu je blok zadnjih aktivnosti (Recent Activity Block), koji navodi nedavne aktivnosti u nastavi kao to su dopisivanje u forumima i prihvaanje sadraja s udaljenih raunala. Srednji stupac je mjesto gdje je smjetena radnja. Ovo je mjesto gdje moete dodati sve svoje sadraje i aktivnosti, kao to su forumi, ispiti i lekcije da bi bile dostupne studentima. Prije nego to doemo do toga opisa, morate napraviti izbor formata u kojemu ete predstaviti va kolegij.
2.3.1. 2.3.1. FORMATI NASTAVNOGA SADRAJA

Ovaj odjeljak pokriva sljedee MCCC vjetine: 2.2 Course format (Format nastavnoga sadraja) Za razliku od nekih CMSova (Course Management System) koji vas prisiljavaju na odreeni format, Moodle sustava prua vam brojne mogunosti za primjenu opega format nastavnoga sadraja. Moete odabrati redoslijed vaega kolegija kronoloki po tjednima, konceptualno po temi ili drutveno s velikom forumom kao sredinje naelo organiziranja. Formati nastavnoga sadraja koje moete birati su:

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

17

2.3.1.1. 2.3.1.1. LAMS format

Sustav upravljanja s aktivnou uenja LAMS (Learning Activity Management System) je sustav upravljanja uenjem LMS (Learning Management System) otvorenoga koda (open source) koji omoguuje nastavnicima koristiti Adobe Flash (flash-based) programsko okruenje za razvoj niza lekcija. LAMS je integriran u Moodle sustav kako bi se omoguilo nastavnicima razviti LAMS aktivnosti unutar Moodle sustava. Ovaj format nastavnoga sadraja ini LAMS centralnim za nastavni sadraj, samo prikazivanjem LAMS suelja. Ako ste zainteresirani za koritenje LAMS, provjerite kod administratora sustava je li instaliran i konfiguriran LAMS. Vrlo malo institucija koriste LAMS, jer duplicira vei dio funkcionalnosti koje ve posjeduje Moodle sustav.
2.3.1.2. 2.3.1.2. SCORM format

Referentni objektni model djeljivoga sadraja SCORM (Sharable Content Object Reference Model) je standard pakiranja sadraja. SCORM paketi su zasebni paketi sadraja i JavaScript aktivnosti koji mogu poslati podatke na Moodle sustav o studentskim rezultatima i trenutnim lokacijama. Moodle sustav moe koristiti SCORM pakete kao vrstu aktivnosti ili kao format nastavnoga sadraja. Ako imate velik SCORM objekt koji elite iskoristiti kao cjelovit nastavni sadraj, moete odabrati ovaj format nastavnoga sadraja.
2.3.1.3. 2.3.1.3. Drutveni format

Drutveni format temelji se na jednome forumu za itav nastavni sadraj, kao to prikazuje slika 2-10.

Slika 2-10. Stranica nastavnoga sadraja u drutvenome formatu Koristan je za koritenje manje formalnih nastavnih sadraja ili za nenastavne sadraje kao to je odravanje web stranica.
2.3.2. 2.3.2. TEMATSKI FORMATI

Kada stvorite nastavni sadraj koristei tematski format (topics format), moete poeti izborom broja tema koje ete pokriti. Moodle sustav stvara odjeljak za svaku temu, kao to je prikazano ranije na slici 2-8. Moete dodati sadraj, forume, testove i druge aktivnosti za svaku sekciju teme. Ovo je dobar izbor ako je va dizajn kolegija usmjeren prema nekoj ideji, a studenti e raditi kroz niz koncepata, ali ne nuno u skladu s fiksnim rasporedom.
2.3.2.1. 2.3.2.1. Tjedni oblik i CSS/bez tablica

Uz ovaj format, odredite datum poetka nastavnoga sadraja i broj tjedana koliko e kolegij trajati. Moodle sustav e stvoriti odjeljak za svaki tjedan vaega nastavnog sadraja, kao to prikazuje slika 211.

18

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

Slika 2-11. Stranice nastavnoga sadraja u tjednome formatu Istaknut je trenutni tjedan. Moete dodati sadraj, forume, testove i tako dalje u odjeljak za svaki tjedan. Ako elite da svi vai studenti rade na istim materijalima u isto vrijeme, dobro je izabrati ovaj oblik. Varijanta CSS/bez tablica (CSS/no tables) tjednoga formata prikazuje format tjednoga nastavnog sadraja, bez koritenja tablica za raspored. Time se poboljava dostupnost formata, ali stariji preglednici mogu imati problema ispravno ga prikazati.
2.3.2.2. 2.3.2.2. Da biste postavili format nastavnoga sadraja:

1. 2.

Kliknite Postavke (Settings) u administrativnome bloku (Administration Block). Odaberite format nastavnoga sadraja iz padajuega popisa samo ispod saetka nastavnoga sadraja (vidi sliku 2-12).

Slika 2-12. Ureivanje postavki nastavnoga sadraja 3. Unesite parametre za va nastavni sadraj:
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

19

Za tjedni format (weekly format), postaviti datum poetka i broj tjedana. Za format teme (topic format), postavite broj tema (number of topics). Za drutveni format (social format), odredite datum poetka nastavnoga sadraja. Ne morate se brinuti o broju tjedana ili o broju tema.

Moodle sustav omoguuje prebacivanje izmeu formata, ako ustanovite da odreeni format nije dobar za vas. Jednostavno slijedite prethodne upute i odaberite drugaiji oblik. Takoer moete dodati ili ukloniti teme ili tjedne u bilo koje vrijeme. Dakle, ne morate previe brinuti o definiranju formata prije nego to stvarno razumijete sustav.
2.3.3. 2.3.3. POSTAVKE NASTAVNOGA SADRAJA

Ovaj odjeljak pokriva sljedee MCCC vjetine: 2.1 Course settings (Postavke nastavnoga sadraja) Stranice postavki, kao to prikazuje slika 2-12, gdje ste postavili format nastavnoga sadraja, takoer vam daju pristup do nekoliko vanih opcija nastavnoga sadraja. Nai ete da je vano pregledati postavke vaega nastavnoga sadraja kako bi se osiguralo da se ponaa onako kako vi to elite.
2.3.3.1. 2.3.3.1. Da biste promijenili vae postavke nastavnoga sadraja:

1. 2.

Kliknite Postavke (Settings) u Administrativnome bloku (Administration Block) na stranicu nastavnoga sadraja. Pregledajte svaku od opih opcija kako bi osigurali da su ispravne za va kolegij: Va administrator sustava moe stvorili kategorije nastavnoga sadraja, kao to su oznake odjela ili fakulteta, za pomoi studentima i nastavnicima pronai svoje nastavne sadraje. Ovisno o tome kako je sustav postavljen, moda ete moi kategorizirati svoj nastavni sadraj prema odjelu, predmetu ili drugim organizacijskim principima. Imat ete mogunost samo promijeniti kategoriju ako imate dodijeljeno odgovarajue ovlatenje. (Ove uloge i mogunosti opisat e se u Poglavlju 4).

Kategorija (Category)

Pun naziv (Full name)

To je naziv koji se prikazuje na vrhu zaglavlja svake stranice u vaem nastavnom sadraju i na stranici oglasa nastavnoga sadraja. Naziv treba biti dovoljno sugestivan tako da studenti mogu lako identificirati nastavni sadraj u kojemu rade, ali naziv ne bi trebao biti predugaak. Na primjer, koristiti "engleski 400-Beowulf" a ne "ENG400-Beowulf i herojske pjesme drevnog svijeta."
Skraeni naziv (Short name)

Unesite institucijski stenogram za va kolegij. Mnogi studenti prepoznaju "Eng101", ali ne i "Uvod u sastav." Kratak naziv se takoer pojavljuje u navigacijskoj traci pri vrhu stranice.
ID broj nastavnoga sadraja (Course ID number)

ID broj nastavnoga sadraja koristi se za vezu izmeu Moodle sustava i sustava vae ustanove za pohranu podataka. Veina Studentskih informacijskih sustava SIS (Student Information Systems) ima jedinstveni identifikator za svaki nastavni sadraj. Moodle sustava ima svoj vlastiti jedinstveni identifikator, koji je razliit od SIS-ID. Ovo polje koristi Moodle sustav za pohranu SIS jedinstvenoga ID pa e Moodle sustav znati to pie u SIS nastavnome sadraju pri sinkronizaciji nastavnoga sadraja i upisa.

20

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

Saetak (Summary)

Saetak se pojavljuje na stranici listanja nastavnoga sadraja. Dobar saetak u jednome paragrafu vaim studentima pomae razumijevanje sutine vaega nastavnoga sadraja.
Format (Format)

Ovo je mjesto gdje moete postaviti format nastavnoga sadraja kako je opisano ranije.
Broj tjedana/tematike (Number of weeks/topics)

Koristite ovo za postavljanje broja sekcija koliko e ih va kolegij imati. Ako ovo trebate promijeniti, to moete napraviti kasnije. Poveanje broja rezultata u sekcijama koje se dodaju na dnu stranice nastavnoga sadraja; smanjenje broja rezultata u sekcijama koji e se ukloniti s dna stranice nastavnoga sadraja i uklanjanje bilo kojega sadraj koji je u njima skriven.
Datum poetka koritenja nastavnoga sadraja (Course start date)

Poetni datum je prvi aktivni dan poetka koritenja nastavnoga sadraja. Ako koristite tjedni format koritenja nastavnoga sadraja, prvi tjedan e poeti s datumom koji ste postavili ovdje. Poetni datum se takoer koristi u nastavnome sadraju izvjetaja kao najraniji mogui datum za koji moete dobiti dnevniki izvjetaj o aktivnosti i sudjelovanju. Openito, ako nastavni sadraj nema pravi poetni datum, onda ga ima smisla postaviti, bez obzira koji format nastavnoga sadraja koristite.
Skrivene sekcije (Hidden sections)

Kada sakrijete odjeljak nadolazee teme kako bi sprijeili vae studente da skau naprijed, moete odabrati prikaz naslova kao uruavajui dio ili jednostavno sakriti temu. Prikazivanjem uruavajuega dijela daje studentima putokaz za nadolazee teme ili tjedne, tako da je vjerojatno dobra ideja ostaviti ovako zadane postavke.
Stavke vijesti za prikaz (News items to show)

Koristite ovu postavku za odreivanje broja vijesti o nastavnome sadraju prikazanih na stranici nastavnoga sadraja.
Prikai ocjene (Show grades)

Ova postavka vam omoguuje odabrati mogu li studenti vidjeti rang listu razreda. Ako je postavljen na Ne (No), time ne prestaje mogunost instruktora da snima ocjene, ali jednostavno sprjeava studente da ih vide.
Prikai izvjetaja o aktivnostima (Show activity reports)

Ova postavka omoguuje studentima vidjeti povijest njihove djelatnosti u vaem kolegiju. Ovo je korisno ako elite da studenti razmisle o razini sudjelovanja.
Maksimalna veliina uitavanja (Maximum upload size)

Ova postavka ograniava veliinu datoteka koju vi ili va studenti smiju pridodati (upload) uz nastavni sadraj. Va administrator sustava postavlja maksimalnu veliinu za sustav, ali moete odabrati da to ogranienje bude manja od maksimalne mogunosti sustava. Takoer moete dodatno ograniiti veliinu datoteke koju vai studenti smiju poslati Moodle sustavu (upload) kao podneske zadataka i za druge aktivnosti. (Kasnije u knjizi opisat emo prema tome kako se budu pojavljivali.)
Je li ovo meta nastavni sadraj? (Is this a meta course?)

Meta nastavni sadraj automatski upisuje sudionika iz drugih niih razina (child) nastavnih sadraja. Meta nastavni sadraji upisuju se iz drugih kolegija. Ova znaajka moe popuniti mnoge nastavne sadraje iz jednoga upisa ili jednoga kolegija iz mnogih upisa. Na primjer, nastavni sadraj je dio programa (meta nastavni sadraj). Svaki put kad se student upisuje (ili
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

21

ispisuje) iz ovoga nastavnog sadraja, oni su upisani/ispisani iz bilo kojega (kojih) meta nastavnoga (nastavnih) sadraja koji je (su) povezan(i) s njime. Ne moete odrediti nastavni sadraj kao meta nastavni sadraj, ako ve imate upisane studente. Ako elite promijeniti nastavni sadraj u meta nastavni sadraj, morat ete ispisati sve studente, a zatim postaviti nastavni sadraj kao meta nastavni sadraj i odabrati nastavne sadraje nie razine (child), od kojih e meta nastavni sadraj crpiti svoje upise.
Zadana (predodreena) uloga (Default role)

Zadana uloga (default role) je dodijeljena svakome tko se ukljui u va nastavni sadraj, osim ako im nije izriito dodijeljena druga uloga. O ovome emo pisati u poglavlju 4.3. 3. Odabir upisnih opcija: Moodle sustava ima brojne metode upravljanja upisom nastavnoga sadraja, pod nazivom dodaci, koje emo opisati u poglavlju 16. Ova postavka vam omoguuje odabrati interaktivan dodatak9 za upis, kao to su unutarnji upis ili PayPal. Va sustav dobro se moe koristiti neinteraktivnim upisom dodatka, u kojem sluaju te postavke nemaju uinka. Preporuujemo vam da ostavite ovu postavku kao zadanu i ostavite izbor upisa dodataka administratoru sustava.
Mogunost upisa (Course enrollable) na nastavni sadraj

Upis dodataka (Enrollment plug-ins)

Ova postavka odreuje moe li se korisnik samostalno upisati na va kolegij. Takoer moete ograniiti upis na odreeni raspon datuma.
Trajanje upisa (Enrollment duration)

Ova postavka odreuje broj dana za upis student na kolegij, poevi od dana kojeg ste sami odredili. Ukoliko je postavljen, studenti su automatski ispisuju nakon protoka odreenoga vremenskog perioda. Ova postavka je korisna za pregledavanje nastavnih sadraja bez posebnoga datuma poetka ili zavretka. Budite vrlo oprezni kada koristite postavku trajanje upisa (enrollment duration). Jason: Kada sam prvi put poeo koristiti Moodle sustava, mislio sam da trajanje upisa onoliko koliko dugo student mora biti upisan u nastavni sadraj, ne onoliko dugo koliko e ostati upisan. Nakon 14 dana, stotine studenata iznenada su bili ispisani iz svojih nastavnih sadraja kolegija, to je uzrokovalo glavobolje tjednima. 4. 5. Odaberite mogunosti isteka obavijest upis za utvrdi jesu li korisnici obavijeteni da e njihov upis uskoro istei i koliko e ih se puta obavijestiti. Odaberite opcije za skupine: U Moodle sustavu moe stvoriti radne skupine studenata. Skupine emo opseno opisati u Poglavlju 4. Za sada, trebate odluiti hoe li vai studenti biti organizirani u skupine, pa ako je tako, hoe li skupina raditi samostalno ili e jedni drugima moi vidjeti rad.
Prisiljavanje skupine (Force groups)

Nain stvaranja skupine (Group mod)

Moete postaviti nain rada skupine zasebno za mnoge aktivnosti ili ete postaviti prinudni nain rada skupine na razini nastavnoga sadraja. Ako je sve u nastavnome sadraju uinjeno kao dio skupine, ili koristite skupine studenata kroz nastavni sadraj u razliito vrijeme, vjerojatno ete eljeti nametnuti skupni nain rada kojime se lake upravlja. Nain koritenja nastavnoga sadraja Prisiljavanjem (Forcing) skupina nadjaava postavke djelovanja pojedinane skupine.

plug-in dodatak (extension proirenje) using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

22

Ako koristite nain prisiljene skupine (forced group mode), sve aktivnosti u nastavnome sadraju imat e postavljen nain rada u skupini (group mode set). 6. Odaberite dodatne opcije: Koristite ovu postavku za kontrolu pristupa studenta vaem kolegiju. Moete napraviti dostupnim ili nedostupnim nastavni sadraj za studente bez utjecaja na vlastiti pristup. Ovo je dobar nain da se sakriju nastavni sadraji koji nisu spremni za javnu uporabu ili ih treba sakriti na kraju semestra, dok radite zavrno stupnjevanje/ocjenjivanje (final grades).
Lozinka za upis (Enrollment key)

Dostupnost (Availability)

Klju upisa kolegija je kd koji svaki student mora upisati kako bi se sam upisao u nastavni sadraj. Klju sprjeava studente koji nisu u vaemu razredu da pristupe nastavnome sadraju Moodle sustava. Ovdje napravite klju i dajte ga svojim studentima, kada ih elite upisati u va nastavni sadraj (kolegij) Moodle sustava. Oni e morati koristiti klju samo jedanput kada se upisuju.
Pristup gosta (Guest access)

Moete odabrati hoete li dopustiti gostima da pristupe nastavnome sadraju, bilo s upisnim kljuem ili bez njega. Gosti mogu vidjeti samo va nastavni sadraj i nastavne materijale, ali ne mogu sudjelovati na forumima, koristiti ispitne zadae (kvizove) ili dostavljati zadatke.
Cijena (Cost)

Ako koristite metodu interaktivnoga plaanja kao to je PayPal, moete unijeti cijenu nastavnoga sadraja. Od studenta e se zahtijevati plaanje prije nego to se upiu u nastavni sadraj. 7. 8. Odaberite hoete li nametnuti jeziku. Ako to uinite, vai studenti ne mogu promijeniti jezik u okviru kolegija. Nakon to ste napravili sve svoje odabire, kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes).

2.3.4. 2.3.4. NAIN UREIVANJA

Ovaj odjeljak pokriva sljedee MCCC vjetine: 3.1 Managing blocks (Upravljanje blokovima) Sada kada ste se odluili na oblik i postavke vaih nastavnih sadraja, pogledat emo kako dodati sadraj. Za pokretanje procesa, prvo ete se morati okrenuti ureivanju (vidi sliku 2-13), to e vam omoguiti dodavanje resursa i aktivnosti u va kolegij.

Slika 2-13. Stranica nastavnoga sadraja s ukljuenim ureivanjem U gornjem desnom kutu stranice za bilo koji nastavni sadraj koji poduavate, vidjet ete dugme s oznakom, dovoljno iznenaujue, ukljui ureivanje (Turn editing on). Klikom na ovo dugme dozvolit e vam niz novih mogunosti. using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011 23

Poevi od vrha zaslona, pogledajmo koje radnje vam omoguuje ukljuivanje ureivanja. Na vrhu svake sekcije, vidjet ete ikonu ruke koja dri olovku. Kada kliknete na nju, predstavit e vam se podruje teksta saetka (Summary). Moete koristiti ove oznake i prikazati svaku temu ili tjedni odjeljak vaega kolegija. Saetak bi trebao sadravati jednu ili dvije reenice za svaki blok kako bi se izbjeglo stvaranje predugake glavne stranice. Kliknite Spremi promjene (Save changes) kada ste dodali svoj saetak. Moete se vratiti i promijeniti ga kasnije ponovnim klikom na ikonu ruka i olovka. Ispod svakoga naslova bloka i uz vezu Forum Vijesti (News Forum) vidjet ete ikone koje su opisane u Tablici 2-1. Tablica 2-1. Ikone Ikona Funkcija Prikaz ili skrivanje stavke. Ako elite zadrati stavku u vaem nastavnom sadraju, ali ne elite da je vai studenti vide, moete koristiti ovu ikonu za skriti je od njih. Briite stavku. Uklanja stavku ili blok iz vaega nastavnoga sadraja. Resursi i aktivnosti e se trajno ukloniti, blokovi mogu biti dodani ponovo koristei izbornik blokova (Blocks menu). Premjestite stavku. Klikom na ovu ikonu omoguit e vam premjestiti stavke u drugi dio srednjega stupca. Pomicanje udesno ili ulijevo. Moete premjestiti blokove u lijevi ili desni stupac. Takoer moete koristiti ovu ikonu za poravnati stavke u srednjemu stupcu. Premjesti gore ili dolje. Pomie stavke gore ili dolje u njihovim stupcima. Koritenjem ovih ikona u Moodle sustavu prilagoavate suelje vaim potrebama. Pored ikone za manipuliranje blokovima i aktivnosti, svaki odjeljak u srednjemu stupcu ima dva padajua (drop-down) izbornika. Na lijevoj strani izbornika s oznakom Dodajte resurs (Add a resource) su alati za dodavanje sadraja kao to su web-stranice i linkovi na web stranice. Na desnoj, izbornik Dodajte aktivnost (Add an activity) omoguuje vam dodati aktivnosti kao to su forumi, kvizovi, lekcije i zadaci. Izbornik Dodaj resurs (Add a resource), daje vam pristup alatima za dodavanje sadraja kao to prikazuje slika 2-14.

Slika 2-14. Izbornik Dodaj resurs (Add a resource) Postoji nekoliko naina na koje moete stvoriti sadraj izravno u Moodle sustavu ili postaviti link na sadraj koji ste uitali. Sada emo opisati svaki od tih alata ukratko, a podrobnije emo ih opisati u sljedeem poglavlju:
Umetnite oznaku (Insert a label)

Moete koristiti oznake za organiziranje sekcija na stranici vaega nastavnog sadraja. Jedino to umetnute oznake rade je da osiguravaju oznaku unutar teme ili tjedne sekcije.
Sastavi stranicu teksta (Compose a text page)

Odavde moete stvoriti jednostavnu stranicu teksta. Ona nema mnogo mogunosti oblikovanja, ali to je najjednostavniji alat. 24
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

Sastavite web stranicu (Compose a web page)

Ako elite imati jo vie mogunosti oblikovanja, moete sastaviti web stranice. Ako ste odabrali koristiti HTML urednik u vaem osobnom profilu, moete jednostavno stvoriti stranice kao to biste to napravili koristei program za obradu teksta. U protivnome, morat ete znati neki HTML programski alata oblikovanja za vie formatiranja.
Link do datoteke ili web stranice (Link to a file or web site)

Ako elite uitati (upload) svoje dokumente nastavnoga sadraja u drugi format, moete ih spremiti u Moodle sustav i omoguiti lagan pristup vaim studentima. Takoer moete veoma lako izraditi linkove na druge web stranice izvan vaega nastavnoga sadraja u Moodle sustavu.
Prikaz imenik (Display a directory)

Ako uitavate (upload) puno sadraja, moete poeljeti organizirati ga u direktorije. Tada moete prikazati sadraj cijele mape umjesto stvaranja pojedinih linkove na svaku stavku.
Dodaj paket IMS sadraja (Add an IMS Content Package)

Paketi IMS sadraja (IMS Content Packages10) su resursi pakirani u dogovorenu specifikaciju, esto s unutarnjom hiperlink navigacijom. Izbornik Dodajte aktivnost (Add an activity), omoguava vam dodati interaktivne alate vaem kolegiju kao to prikazuje slika 2-15.

Slika 2-15. Izbornik Dodajte aktivnost (Add an activity) Najvei dio ove knjige posveen je opisu kako svaki od ovih alata radi i kako ih primijeniti u vaem kolegiju. Tablica 2-2 ukratko objanjava svaki alat. Nauiti emo vie o ovim alatima kad naiemo na njihove opise kasnije u knjizi. Tablica 2-2. Vrste aktivnosti Tip aktivnosti Zadaci
10

Opis Alat za prikupljanje studentskih uradaka, ili uitavanje (upload) datoteka ili zadataka

IMS je tijelo koje pomae definirati tehnike standarde za razliite stvari, ukljuujui i e-learning materijale. IMS Content Packaging specifikacija omoguuje pohranu dijelova materijala u standardnome formatu koji se moe ponovno koristiti u razliitim sustavima, bez potrebe da se materijal pretvori u nove formate. Paketi IMS sadraja u Moodle sustavu omoguuje takav sadraj paketa za prijenos i ukljueni u Moodle teajeve. Postoje razne opcije za prikazivanje sadraja u pop-up prozoru, s navigacijskim izbornikom ili dugmetom itd. Osim toga, tip resursa podrava dodatne repozitorije, omoguujui sadraj paketa koji e se dijeliti izmeu teajeva. (izvor: Wikipedia.hr) using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011 25

Tip aktivnosti Chat Izbor Baza podataka Forum Pojmovnik Lekcija Kviz SCORM / AICC Anketa WIKI

Opis kreiranih izravno (on-line) ili neizravno (off-line) Prostor za avrljanje (chat room) gdje se ljudi mogu susresti u isto vrijeme i slati SMS poruke Jednostavna anketa Alat za kreiranje zajednike zbirke podataka Ciljana rasprava (threaded discussion) - moan komunikacijski alat Rjenici pojmova koji moete napraviti za svaki tjedan, raspravu, ili nastavni sadraj Sloen skup materijala koji koristi pitanja za odrediti koji e sljedei sadraj student prouavati Ispit na principu weba (web-based kviz) s razliitim vrstama pitanja, kao to su viestruki izbor, istina/la, kratki odgovor i odgovor s podudarnou. Alat za omoguavanje SCORM ili AICC ( Aviation Industry Computer-Based Training Committee) paketa koji e biti uvrteni u nastavni sadraj Prikuplja povratne informacije od studenata koristei prethodno zapeaene upitnike Zajedniko izraivanje web-stranica

2.4. 2.4. DODAVANJE SADRAJA U NASTAVNI MATERIJAL

Do sada ste se vjerojatno pitali: "Kada doavola mogu zaista poeti dodavati sadraje u svoj nastavni sadraj?" Dali smo vam puno pozadinske potpore tako da ete lako shvatiti neke od dostupnih opcija. Ali sada je vrijeme zapoeti izgradnju vaega kolegija. Ponimo s vijeu koju javljate svima da e vai materijali uskoro biti izravno dostupni (online). Forum Vijesti (The News Forum) je posebna vrsta foruma (za potpun opis foruma, pogledajte poglavlje 5). On se automatski kreira nakon generiranja nastavnoga sadraja. Svatko u nastavnome sadraju moe itati postove, a vijesti im se automatski alju elektronikom potom. To je dobar alat za izradu opih najava i slanje podsjetnika studentima o predstojeim zadacima.
2.4.1.1. 2.4.1.1. Dodavanje vijesti:

1. 2.

Kliknite vezu Forum Vijesti (News Forum) blizu vrhu stranice nastavnoga sadraja. Kliknite na dugme Dodaj novu temu (Add a new topic). Vidjet ete stranicu za dodavanje nove teme, kao to prikazuje slika 2-16.

26

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

Slika 2-16. Dodaj raspravu o novoj temi 3. 4. 5. Unesite novu poruku svome razredu. Kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes). Vratit ete se na stranicu Forum Vijesti (News Forum). Kliknite na ime nastavnoga sadraja u navigacijskoj traci na vrhu da se vratite na svoju stranicu nastavnoga sadraja.

2.5. 2.5. SAETAK

U ovome poglavlju, nauili smo kako stvoriti raun i napraviti va profil to osobnijim. Upoznali smo korisniko suelje i alate Moodle sustava te smo odabrali format nastavnoga sadraja. U sljedeem poglavlju, poet emo dodavati razliite tipove sadraja u va novi nastavni sadraj Moodle sustava.

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

27

3. 3. POGLAVLJE 3 - KREIRANJE I UPRAVLJANJE SADRAJEM

3.1. 3.1. DODAVANJE SADRAJA U MOODLE SUSTAV
Ovaj odjeljak pokriva sljedee MCCC vjetine: 4.1 Resources (Resursi) Prva stvar koju veina ljudi eli uiniti kad stvara nastavni sadraj u Moodle sustavu je dodati neki sadraj, kao to je program ili obris nastavnoga sadraja. Kao to smo objasnili u poglavlju 2, moete dodati sadraj u svoj nastavni sadraj pomou padajuega izbornika Dodaj resurs (Add a resource) u sredinjim dijelovima vaega kolegija (vidi sliku 2-14). U ovome poglavlju koristit emo sve alate u izborniku resursa. Budua poglavlja pokrit e alate u izborniku Dodajte aktivnost (Add an activity). Zapamtite da trebate omoguiti ureivanje da bi vidjeli izbornike Dodaj resurs (Add a resource) i Dodajte aktivnost (Add an activity). Prvi alat Umetni oznaku (Insert a label), stvara naljepnicu izravno na stranici vaega nastavnog sadraja. Sljedea dva alata, Povei se na datoteku ili web stranicu (Link to a file or web site) i Sastavljanje web stranice (Compose a web page), moete koristiti za razvoj sadraja izravno u Moodle sustavu. Sljedea dva, Povei se na datoteku ili web stranicu (Link to a file or web site) i Prikai katalog (Display a directory), koriste se za upravljanje sadrajem razvijenim u drugim programima, kao to su Word ili PowerPoint. Takoer moete dodavati sadraj s druge web stranice ili koristite bogatu knjinicu informacija dostupnih na webu. Konano, Dodaj paket IMS sadraja (Add an IMS Content Package) omoguuje vam dodati prethodno pakiran sadraj s web-mjestima irom Interneta. Zaponimo stvaranjem jednostavnih oznaka za va kolegij.
3.1.1. 3.1.1. DODAVANJE OZNAKA

Ovaj odjeljak pokriva sljedee MCCC vjetine: 4.6.1 Labels (Oznake) Oznake vam omoguuju da biste dodali dodatni tekst ili grafiku na svoju stranicu nastavnoga sadraja. Etikete se mogu koristiti za dodavanje natpisa nastavnim sadrajima, oznaku odjeljka resursa i aktivnosti, ili za davanje brzih uputa na naslovnoj stranici vaega nastavnog sadraja.
3.1.1.1. 3.1.1.1. Za dodavanje oznaka:

1. 2. 3. 4. 5.

Kliknite na dugme Omogui izmjene (Turn editing on). Odaberite Umetni oznaku (Insert a label) iz izbornika Dodaj resurs (Add a resource). Napravite svoju naljepnicu u HTML editoru (pogledajte sljedei odjeljak Sastavljanje webstranice (Composing a Web Page) za vie detalja o tome). Ako elite da se vaa oznaka vidi, odaberite dugme Prikai (Show) ili Sakrij (Hide) iz izbornika Vidljivost (Visible). Nakon to ste stvorili naljepnice, kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes).

Nakon to ste stvorili naljepnice, cijeli tekst natpisa pojavit e se u odjeljku gdje ste ga stvorili. Moete koristiti skrivene oznake da bi pruili informacije samo za druge nastavnike o nastavnome sadraju, jer studenti nisu u mogunosti vidjeti skrivene stavke. Ako elite koristiti oznaku za identifikaciju grupiranja resursa i aktivnosti unutar sekcije, moete uvui hiperveze pod oznakom koristei strelice uz svaki resurs ili aktivnost linka. To e dati vaem grupiranju neke vizualne odvojenost od ostatka sadraja.
3.1.2. 3.1.2. SKLADANJE STRANICE TEKSTA

Ovaj odjeljak pokriva sljedee MCCC vjetine: 4.2 Compose a text page (Sastavljanje stranice teksta)
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

29

Stranica teksta je jednostavna stranica s obinim tekstualnim prikazom uz vrlo malo oblikovanja. Moete dodati oznake paragrafa i razmak, i to je sve.
3.1.2.1. 3.1.2.1. Tekst stranice vrlo lako se naprave:

1. 2.

Kliknite na dugme Omogui izmjene (Turn editing on). Iz izbornika Dodaj resurs (Add a resource) odaberite Sastavljanje stranica teksta (Compose a text page). Moodle sustav prikazat e stranicu za sastavljanje stranice teksta slinu onoj na slici 3-1.

Slika 3-1. Sastavljanje stranice teksta 3. Unesite naziv teksta stranice. Ime koje date stranici prikazat e se u sekciji na stranici nastavnoga sadraja. Studenti e pristupiti vaoj stranicu klikom na ime. Budite sigurni da naziv opisuje stranicu tako da e studenti znati emu pristupaju. 4. 5. 6. Napiite saetak stranice u polju Saetak (Summary). Dodajte svoj tekst u polje cijeli tekst (Full Text). Pomaknite se dolje do dna stranice i kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes).

To je sve o tome.
3.1.3. 3.1.3. OPCIJE PROZORA

Moete odabrati elite li da se tekst i web stranice koje ste stvorili prikazuju u istome ili novome prozoru.
3.1.3.1. 3.1.3.1. Prikaz resursa u istome prozoru:

1. 2. 3.

Kliknite na dugme Prikai jo (Show Advanced) u podruju prozora. Odaberite Isti prozor (Same window) iz padajuega izbornika prozora. Odaberite opciju: Pokai blokove nastavnoga sadraja (Show the course blocks) Ovime ete prikazati blokove iz vae stranice nastavnoga sadraja na bilo kojoj stranici resursa kojega ste stvorili.

3.1.3.2. 3.1.3.2. Prikaz resursa u novome prozoru:

1. 2. 3.

Kliknite na dugme Prikai jo (Show Advanced) u podruju prozora. Odaberite Novi prozor (New window) iz izbornika padajuega prozora. Odaberite opcije za prozor: Dopusti promjenu veliine prozora (Allow the window to be resized) Potvrdom ovoga dopustit e korisniku promjena veliine prozora nakon to ga otvori. Trebali biste omoguiti promjenu veliine prozora osim ako nemate neki poseban razlog da to ne dozvolite.

30

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

Dopustiti pomicanje prozora (Allow the window to be scrolled)

Moete sprijeiti korisnika da pomie novi prozor. Ipak, trebali biste omoguiti pomicanje prozora osim ako nemate neki poseban razlog da to ne dozvolite.
Prikai hiperveze prema direktoriju (Show the directory link)

Ovo e prikazati korisniku oznaku ili traku favorita u njegovome pregledniku.

Prikai traku lokacije (Show the location bar)

Moete sakriti adresnu traku, a time i URL web-a u skonome (pop-up) izborniku deaktiviranjem ovoga kruia.
Pokai traku izbornika (Show the menu bar)

Traka izbornika je izbornik preglednika koji omoguuje korisniku postaviti oznake, tiskanje, pogledati izvorni kod stranice te obavljati i druge funkcije preglednika.
Pokai alatnu traku (Show the toolbar)

Alatna traka preglednika ima dugmad: natrag, naprijed, uitaj ponovno (reload) i zaustavi (stop).
Pokai traku stanja (Show the status bar)

Traka stanja (status bar) je donji dio preglednika koji pokazuje koliko je stranica uitano i ciljni link.
Predefinirana irina i visina prozora (Default window width and height)

Moete postaviti veliinu novoga prozora tako da odgovara veliini povezane stranice.
Postavke zajednikoga modula (Common module settings)

Svaki resurs moe biti sakriven odabirom Sakrij (Hide) u padajuem izborniku vidljivo (Visible). To ima isti uinak kao i klik na ikonu Sakriti ( ), uz resurs linka na stranici nastavnoga sadraja. Ostali profesori na vaem nastavnom sadraju, uvijek mogu vidjeti skrivene podatke, dok studenti to ne mogu. Moete sakriti odreene resurse, a zatim omoguiti studentima da ih vide nakon odrane nastave. Resursi predavaa mogu se trajno sakriti.
3.1.4. 3.1.4. OBLIKOVANJE WEB-STRANICE

Ovaj odjeljak pokriva sljedee MCCC vjetine: 2.3 Editor (Urednik); 4.3 Compose a web page (Sastavljanje web stranica) Dodavanje stranica obinoga teksta (plain-text) u Moodle sustav nije jedini nain da dodate sadraj. U Moodle sustavu moete jednostavno koristiti HTML editor za stvaranje sofisticiranih stranica koje se mogu prikazati na bilo kojemu web pregledniku. HTML editor radi kao aplikacija za obradu teksta izravno u pregledniku, kao to moete vidjeti na slici 3-2. Jednostavno piite izravno u tekst prostor i koristiti alate za oblikovanje kako biste ga prilagodili.

Slika 3-2. Html editor

using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

31

3.1.4.1. 3.1.4.1. Za oblikovanje web stranica:

1. 2. 3. 4. 5.

Kliknite na dugme Omogui izmjene (Turn editing on). Iz izbornika Dodaj resurs (Add a resource) odaberite Sastavljanje web stranice (Compose a web page). Unesite naziv web stranice i napiite saetak. Napravite svoju web stranicu pomou HTML editora. Pomaknite se dolje do dna stranice i kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes).

3.1.5. 3.1.5. KORITENJE HTML EDITORA

HTML editor ne radi u svim preglednicima. Alati koje nudi HTML editor prikazani su u Tablici 3-1. Tablica 3-1. Ikone HTML editora Icon Funkcija Vrsta slova (Font) Veliina slova (Font size) Stil (Style) Podebljano, kurziv, podcrtano, precrtano (Bold, italic, underline, strikethrough) Indeks ili eksponent (Subscript or superscript) Oistite Word HTML (Clean Word HTML) Ponitavanje ili ponavljanje vae zadnje akcije (Undo or redo your last action) Lijevo, sredina, desno ili puni od kraja do kraja (Left, center, right, or full justify) Smjer s lijeva na desno ili s desna na lijevo (Direction from left to right or from right to left) Numerirani popis ili znak nabrajanja, smanjenje ili poveanje uvlake (Numbered or bullet list, decrease or increase indent ) Promjena fonta ili boje pozadine (Change font or background color) Horizontalno pravilo, stvori sidro-privrsti (Horizontal rule, create anchor) Umetni link web, ukloni vezu, sprijei automatsko povezivanje (Insert web link, remove link, prevent automatic linking) Umetni sliku, tablicu ili smjeka (Insert image, table, or smiley) Umetanje posebnoga znaka, trai i zamijeni (Insert special character, search and replace) Mijenjati tekst i WYSIWYG nainu rada, poveanje ureivakoga prostora (Toggle text and WYSIWYG mode, enlarge editor ) Alat Oistite Word HTML (Clean Word HTML) koristan je alat kada kopirate i zalijepite sadraj iz Word dokumenta, jer on uklanja sve nepotrebne HTML oznake (tags).
3.1.6. 3.1.6. POVEZIVANJE S DATOTEKAMA ILI WEB STRANICAMA

Ovaj odjeljak pokriva sljedee MCCC vjetine: 4.4 Link to a file or web site (Link do datoteke ili web stranice) Ne morate stvoriti sve svoje sadraje izravno u Moodle sustavu. Takoer moete uitati i spremiti sve digitalne sadraje koje ste izradili u drugim aplikacijama. Dokumente koje stvarate u programu za obradu teksta ili prezentacijskome paketu moete podijeliti sa studentima u vaemu kolegiju. Takoer moete lako dodati linkove na druge web stranice te omoguiti vaim studentima pristup vanim web resursima. 32
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

3.1.7. 3.1.7. UITAVANJE DATOTEKA

Iako je lako generirati sadraj izravno u Moodle sustavu, moete uitati bilo koju vrstu elektronike datoteke ako to elite. Sve to trebate uiniti jest provjeriti mogu li vai studenti odgovarajuim softverom na njihovim raunalima pristupiti datotekama. Nakon to dodate datoteke u podruje vaih datoteka, moete ih dodati kao resurs za studente na dva naina: stvaranjem linka na datoteku, ili stvaranjem linka na direktorij unutar podruja datoteke.
3.1.7.1. 3.1.7.1. Da biste postavili link na datoteku:

1. 2. 3.

Kliknite na dugme Omogui izmjene (Turn editing on). Iz izbornika Dodaj resurs (Add a resource) odaberite Link do datoteke ili web stranice (Link to a file or web site). Na stranici za ureivanje (vidi sliku 3-3), unesite naziv resursa i napiite saetak.

Slika 3-3. Link do datoteke ili web stranice 4. 5. 6. Kliknite na dugme Odaberi ili uitaj datoteku (Choose or upload a file). Iskoit e novi prozor sa strukturom podruja direktorija s datotekama. Pronaite datoteku koju elite dodati u podruje datoteka. Alternativno, ovdje moete uitati novu datoteku. Na desnoj strani svake datoteke s popisa, vidjet ete Izaberite link (Choose link) podebljano (bold) (vidi sliku 3-4).

Slika 3-4. Odaberite datoteku Kliknite na vezu nasuprot datoteke koju elite dodati. Prozor datoteka e se zatvoriti i poloaj datoteke e se automatski unijeti na stranicu.
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

33

7.

Pomaknite se dolje do dna stranice i kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes). Naziv resursa sada e postati link u sekciji nastavnoga sadraja. Na stranici nastavnoga sadraja Moodle sustava, omogui izmjene (Turn editing on) i u izborniku Dodajte resurs (Add a resource) odaberite Link na dokument ili web adresu (Link to a file or web site). Na stranici Dodavanje novoga resursa u temu X (Adding a new Resource to topic X), u pod rubrici Link na dokument ili web adresu (Link to a file or web site) odaberite prozori Lokacija (Location) i pripremite ga (oistite od upisanoga teksta: http://). U paralelnome Internet pregledniku upiite adresu vae osobne FTP (File Transfer Protocol) stranice (Home Page). Slika 3-x prikazuje strukturu mape http://oss.unist.hr/~mnizetic/public_html/ i sve podmape.

3.1.7.2. 3.1.7.2. Da biste postavili link na datoteku u pod-domeni FTP servera:

1.

2.

3.

Slika 3-x. Home Page 4. 5. Slika 3-x prikazuje strukturu mape http://oss.unist.hr/~mnizetic/public_html/ i sve podmape. Kroz preglednik uite u odgovarajuu podmapu (npr. PROGRAMIRANJE i unutar nje oznaite datoteku na koju se elite povezati. U primjeru slike 3-y to je datoteka Predavanje 02.03.11 I dio.mp3.

Slika 3-y. Kopiranje lokacije poveznice (linka) 6. Desnim klikom mia otvorite padajui izbornik i u njemu odaberite izbor Kopiraj lokaciju poveznice. Ovo kopira poveznicu (link) u privremenu memoriju raunala (Clipboard). U naemu primjeru to je: http://oss.unist.hr/~mnizetic/PROGRAMIRANJE/Predavanje%2002.03.11%20I%20dio.mp3
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

34

7. 8. 9.

Vratite se u prvo-otvoreni preglednik Moodle sustava i u pripremljeni prozori Lokacija (Location) (toka 2) zalijepite sadraj privremene memorije (prethodna toka 6). Na dnu stranice kliknite na dugme Snimi i vrati se na stranicu nastavnoga sadraja (Save and return to course). Ovime ete automatski pridruiti poveznicu (link) do eljene datoteke. Klikom na naziv poveznice (link) otvorit e se odgovarajui programski resurs za omoguiti koritenje sadraja povezane datoteke (u ovome sluaju to je sluanje predavanja ( music player) vidi sliku 3-z.). U novome prozoru moete presluati/pauzirati predavanje, regulirati jakost zvuka te ravnoteu lijevoga i desnog kanala.

Slika 3-z. Sluanje predavanja Na slian nain moete rukovati bilo kojom vrstom prethodno spremljene datoteke (video zapis, tablini prikaz, ZIP datoteka, Word dokument, ). Savjeti: a. b. Prethodno dobro organizirajte vrstu strukturu vae stranice (Home Page), jer ete na taj nain izbjei ponavljanje gornjega postupka za sve prethodno stvorene poveznice (linkove). Za kreiranje strukture pod-mapa i uitavanje potrebnih datoteka na FTP posluitelj ( server) koje ete kasnije povezati, preporua se koritenje programa Total Commander. Za detalje obratite se: administratoru vaega Moodle sustava ili Marijo Nieti, koji vas OPET mora uputiti administratoru vaega sustava (zbog dobivanja odobrenja i adrese vaega FTP posluitelja). Za nazive direktorija i datoteka nemojte koristiti naa slova ()!

c.

3.1.8. 3.1.8. IZRADA LINKOVA NA DRUGE WEB STRANICE

3.1.8.1. 3.1.8.1. Da biste dodali link na neku drugu web stranicu:

1. 2. 3. 4.

Kliknite na dugme Omogui izmjene (Turn editing on). Iz Dodaj resurs (Add a resource) odaberite Link do datoteke ili web stranice (Link to a file or web site). Unesite naziv linka i napiite saetak (vidi sliku 3-3). U polje lokacije (location field) unesite adresu stranice koju elite povezati. Ako trebate traiti adresu, kliknite na dugme Trai web stranicu (Search for web page) i u Moodle sustavu e se otvoriti novi prozor koji sadri Google pretraiva. Pomaknite se dolje do dna stranice i kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes).

5.

3.1.9. 3.1.9. OPCIJE PROZORA

Isto kao za tekst i web stranice koje ste stvorili, moete odabrati hoe li se datoteke i web stranice na koje ste postavili link, prikazivati u istome ili novome prozoru. using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011 35

3.1.9.1. 3.1.9.1. Za prikaz resursa u istome prozoru:

1. 2. 3.

Kliknite na dugme Prikai jo (Show Advanced) u podruju prozora. Odaberite Isti prozor (Same window) iz izbornika padajuega prozora. Odaberite opciju: Drite navigaciju stranice vidljivom na istoj stranici (Keep page navigation visible on the same page)

Ovo e prikazati datoteku u okviru, tako da navigacija Moodle sustava ostaje na stranici u gornjem okviru. Inae, vai studenti nee se moi lako i jednostavno vratiti na stranicu nastavnoga sadraja. Ova opcija nije potrebna za normalan medijski sadraj poput filmova, audio datoteka i Flash datoteka, jer e se one automatski ugraditi u navigacijsku stranicu. Opcije za prikaz resursa u novome prozoru su iste kao i za tekst i web stranice.
3.1.10. 3.1.10. PARAMETRI

Kada stvorite vezu na drugu web stranicu, moete jednostavno poslati podatke o studentu i nastavnome sadraju na mjesto prijema. Na primjer, ako elite stvoriti vezu na drugu stranicu u vaem sveuilitu koji koristi ista korisnika imena kao i va Moodle sustav, moete poslati studentska korisnika imena na drugi posluitelj. To olakava da iskoristi druge dinamike web stranice koje dijele podatke sa stranicama vaega Moodle sustava.
3.1.10.1. 3.1.10.1. Za slanje podataka na drugi server koristite parametre:

1. 2.

Kliknite na dugme Prikai jo (Show Advanced) u podruju parametara. Odaberite podatke koje elite poslati iz padajuega popisa koji je prikazan je na slici 3-5.

Slika 3-5. Popis parametara 3. Ime varijable (variable name) je ime varijable koju oekuje prijemni posluitelj. Na primjer, ako ste poslali korisniko ime studenata, a posluitelj eli varijablu koja se zove identifikacija korisnika (user ID), odaberite korisniko ime u listi parametara i stavite korisniko ime u polje ime varijable (Variable name).
3.1.11. 3.1.11. PRIKAZIVANJE IMENIKA

Ovaj odjeljak pokriva sljedee MCCC vjetine: 4.5 Displaying directories (Prikazivanje imenika) Druga mogunost za prikazivanje datoteke je stvoriti link na direktorij unutar podruja datoteke.
3.1.11.1. 3.1.11.1. Za prikaz kataloga:

1. 36

U nainu ureivanja, odaberite Prikai katalog (Display a directory) iz Dodaj resurs (Add a resource) u izborniku odjeljka nastavnoga sadraja u koji elite dodati direktorij.
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

2.

Na stranici za ureivanje (vidi sliku 3-6), unesite naziv resursa i napiite saetak.

Slika 3-6. Prikaz direktorija 3. Odaberite mapu (folder) za koju elite da je studenti mogu pregledavati iz padajuega izbornika Prikai direktorij (Display a directory). Ako zadate Glavni (Main) direktorij datoteka, studenti e biti u mogunosti pregledavati cijelo podruje datoteka nastavnoga sadraja. Kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes). Kada student klikne na link odredinoga direktorija, vidjet e popis svih datoteka u tome direktoriju. Ako direktorij sadri pod direktorije, takoer e ih moi pregledavati.

4. 5.

3.1.12. 3.1.12. DODAVANJE PAKETA IMS SADRAJA

Paketi IMS sadraja (IMS Content Packages) su resursi pakirani prema dogovorenoj specifikaciji, pa je mogue za paket da se ponovno koristiti u razliitim sustavima bez potrebe da ga se pretvori u drugi format. Sadraj - autorski softver esto je mogue pakirati kao IMS sadraj paketa. Vi moete imati IMS sadraj paketa iz razliitih CMS sustavima ili kupiti neke pakete IMS sadraja kao i sadraj kolegija.
3.1.12.1. 3.1.12.1. Da biste dodali paket IMS sadraja:

1.

U nainu ureivanja, odaberite Dodaj paket IMS sadraja (Add an IMS Content Package) iz izbornika Dodavanje resursa (Add a resource) u odjeljku nastavnoga sadraja u koji elite dodati paket. Na ureivakoj stranici (vidi sliku 3-7), unesite naziv resursa i napiite saetak.

2.

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

37

Slika 3-7. Dodaj komprimirani IMS sadraj 3. 4. 5. 6. 7. 8. Kliknite na Odaberite ili uitajte datoteku (Choose or upload a file). Otvorit e se novi skoni prozor sa strukturom podruja direktorija s datotekama. Uitajte komprimirani sadraj IMS paketa i kliknite Odaberi vezu (Choose link) nasuprot njega. Odaberite odgovarajui prikaz parametara, ovisno o strukturi navigacije pakiranja. Ako niste sigurni, ostavite parametre kako su zadani. Kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes). Kliknite na dugme Uputiti (Deploy). (Otpakirajte spakirane pakete i uitajte ih da bi ih pregledali.) Ime paketa IMS sadraja sada e postati link u sekciji nastavnoga sadraja.

3.1.13. 3.1.13. DODAVANJE USKLADITENIH PODATAKA S MEDIJA

Ovaj odjeljak pokriva sljedee MCCC vjetine: 6.4.1 Embedding .swf files (Ugradnja .swf datoteka), 6.7.1 Linking to external resources on CD (Povezivanje s vanjskim resursima na CD-u). Dodavanje medijskih sadraja moe vam pomoi da ponudite neke ideje i procese lake nego koritenjem samoga teksta. Zamislite da pokuavate nauiti jezik, a studenti nisu u mogunosti uti kako se izgovara. Ili koliko bi bilo lake nauiti kako vulkani rade ako ste mogli vidjeti video ili animaciju. Sreom, Moodle sustav lako dodaje bogate multimedijske sadraje u va kolegij. Medijski Filtri Moodle sustava automatski prepoznaju vrste medija i postavljaju pravu vrstu linka na vae web stranice tako da im studenti mogu lako pristupiti. Ako ove upute ne rade, obratite se administratoru sustava i pitajte ga kako omoguiti multimedijske dodatke u postavkama filtra. Sadraj medija moe se dodati koristei iste korake kao i u ranijem odjeljku Uitavanje datoteka (Uploading files).
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

38

3.1.13.1. 3.1.13.1. Sadraj medija moe se dodati

1.

U modu ureivanja, odaberite Veza do datoteke ili web stranice (Link to a file or web site) iz izbornika Dodavanje resursa (Add a resource) u odjeljku nastavnoga sadraja u koji elite dodati link na medijske datoteke. Unesite naziv resursa i napiite saetak. Kliknite na Odaberite ili uitajte datoteku (Choose or upload a file). Otvorit e se novi skoni prozor sa strukturom podruja direktorija s datotekama. Ili uitajte (upload) multimedijske datoteke ili u podruju datoteka, pronaite datoteku koju elite dodati ako ste je ranije uitali. Kliknite Odaberi vezu (Choose link) nasuprot medijske datoteke. Prozor datoteka e se zatvoriti i mjesto gdje se nalazi datoteka automatski e se unijeti na stranicu. Ime izvora e sada biti aktivan link u bloku sadraja.

2. 3. 4. 5. 6.

MP3 datoteke su automatski podrane medijskim Flash Player ureajem. Ako je sadraj vaih medijskih datoteka vrlo velik, alternativa je slali ih na Moodle sustav povezivanjem na CD ili na odreeni mreni disk. Ako ove upute ne daju rezultat, obratite se administratoru sustava i pitajte ga jesu li lokalne datoteke dozvoljene u modulu Resursa (Resource). Koritenje ovoga svojstva moe zahtijevati promjene sigurnosnih postavki vaega preglednika. Povezivanje resursa s CD-om vrlo je slino povezivanju datoteka:
3.1.13.2. 3.1.13.2. Za povezivanje resursa s CD-om:

1. 2. 3. 4. 5.

U nainu ureivanja, odaberite Link do datoteke ili do web stranice (Link to a file or web site) iz izbornika Dodaj resurs (Add a resource) u djelu sadraja gdje elite dodati vezu. Na stranici ureivanja, kliknite na dugme Izaberi lokalne datoteke (Choose a local file). Potraite lokalne datoteke, a zatim kliknite na dugme Odaberi ovaj put do datoteke (Choose this file path). Unijet e se lokacija gdje su smjetene lokalne datoteke. Ime resursa sada e biti link u odjelu nastavnoga sadraja.

3.1.14. 3.1.14. DODAVANJE VIEJEZINOGA SADRAJA

Ako elite da sadraj vaeg nastavnoga sadraja bude prikazan u dva i vie jezika, moete stvoriti sadraj na vie jezika, a filtar viejezinoga sadraj osigurat e prikaz jezika ako ga korisnik odabere. Da bi ove upute radile, va administrator sustava mora omoguiti filtar viejezinoga sadraja (multi language content filter).
3.1.14.1. 3.1.14.1. Da biste dodali viejezini sadraj:

1. 2. 3.

Kreirajte svoj sadraj na vie jezika. Kliknite [<>] u HTML editoru za promijeniti mod za ureivanje koda. Priloite svaki jezini blok u sljedeim oznakama, gdje su xx i yy dva slova jezinoga koda (kao to je prikazano u padajuem izborniku jezika na naslovnoj stranici vaega Moodle sustava): <span lang="xx" class="multilang"> va sadraj u lang XX ovdje </span> <span lang="yy" class="multilang"> va sadraj u lang gg ovdje </span>

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

39

3.2. 3.2. UPRAVLJANJE I AURIRANJE VAEGA SADRAJA

Uitavanje sadraja je samo pola bitke za upravljanje sadrajem u Moodle sustavu. Morat ete osigurati aktualnost vaega uitanog (upload) sadraja, a povremeno ete poeljeti zamijeniti ili izbrisati neke datoteke. Sreom, Moodle sustav ima neke korisne znaajke koje e vam pomoi upravljati vaim sadrajem nakon to se nae na posluitelju.
3.2.1. 3.2.1. ALATI ZA PODRUJE DATOTEKA

Ovaj odjeljak pokriva sljedee MCCC vjetine: 8.4 Files (Datoteke) Nakon to ste uitali datoteke, one se pohranjuju u podruje datoteka. Kada stvorite vezu na datoteku, spremite je zapravo u podruje datoteka i omoguujete pristup vaim studentima. Za pristup prostoru datoteka, kliknite na vezu Datoteke (Files) u blok upravljanja nastavnim sadrajem, kao to prikazuje slika 3-8.

Slika 3-8. Blok upravljanja nastavnim sadrajem Podruje datoteka, kao to prikazuje slika 3-9, ima krui za izbor pored svake uitane (upload) datoteke i mape.

Slika 3-9. Podruje datoteka Moete odabrati jednu ili vie datoteka, a zatim ih premjestiti ili arhivirati pomou alata u padajuem izborniku S izabranim datotekama (With chosen files) na lijevome donjem dijelu popisa datoteka. Ako kliknete na izbornik, vidjet ete tri stvari koje moete uiniti s vaim odabranim datotekama:
3.2.1.1. 3.2.1.1. Premjestiti datoteke u drugu mapu

Da biste premjestili uitani sadraj u drugu mapu u podruje datoteka: 1. 2. 3. 40 Odaberite datoteku(e) koju(e) elite premjestiti. Odaberite premjestiti u drugu mapu (Move to another folder). Doite do mape u koju elite premjestiti odabrane datoteke.
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

4.

Vidjet ete novo dugme na dnu zaslona koje kae: Ovdje premjesti datoteke (Move files to here). Kliknite na to dugme i datoteka e se premjestiti na novu lokaciju.

3.2.2. 3.2.2. POTPUNO BRISANJE

Ova opcija uklanja sve tragove datoteka sa stranica vaega Moodle sustava.
3.2.2.1. 3.2.2.1. Napravite ZIP arhive

ZIP arhiva je komprimirana datoteka koja sadri datoteke koje ste odabrali. To je jednostavan nain za stvaranje arhive starije datoteke ili jednostavno za preuzimanje zbirke dokumenata, kao to su sve slike za predavanje. Nakon to je arhiva stvorena i preseljena na ciljno raunalo, morat ete ga raspakirati (unzip) za pristupiti sadraju koji je unutra. Ako studenti elite preuzeti arhive, morat e koristiti alat za raspakiranje (unzipping), kao to su WinZip, MacZip, ili StuffIt Expander. Moderne verzije sustava Windows i Macintosh imaju u sebi ugraene ZIP funkcije. Moodle sustav je alat s ugraenom ZIP funkcijom, to e vam omoguiti raspakirati arhivu izravno u podruje vauh datoteka. Kao to prikazuje slika 3-9, postoji nekoliko novih mogunosti koje dolaze sa ZIP arhivom. One ukljuuju: 1. Otvoriti ZIP datoteku (Unzip) 2. Raspakirati (unpack) vae arhive u podruje vaih datoteka. 3. Popis (List) Klikom na ovo, prikazuje se popis datoteka pohranjenih u arhivu. Ne moete pristupiti datotekama kroz ovaj popis. 4. Vratiti (Restore) Ako ste napravili razred svoga Moodle sustava i uitali (upload) ZIP arhivirane sigurnosne kopije, moete vratiti sadraj koristei ovaj link. U Poglavlju 4 ovo e se detaljnije opisati.
3.2.3. 3.2.3. PRAENJE VERZIJA

Jedan od najveih izazova s kojim ete se suoiti u organizaciji odravanju svoga sadraja jest bavljenje verzijama. Kako semestar napreduje, moda imate vie verzija vaega nastavnog plana i programa koje odraavaju promjene u kalendaru. Ili moete imati vie verzija prezentacije koja se za nastavni sadraj razvijala godinama. Postoji nekoliko strategija koje moete koristiti za praenje verzija te osigurati da vai studenti pristupaju ispravnoj verziji. Najlaki nain je da se razvije shema imenovanja za vae datoteke. Mnogi ljudi e upisati broj verzije u naziv, preporuujemo da koristite metodu datum-peat (date stamp). Datum-peat omoguuje ljudima prepoznati koja je novija verzija pa ne moraju pratiti serijski broj trenutne verzije. Da biste dodali datum-peat, jednostavno kraj imena datoteke dodajte datum kada ste je spremili. Na primjer, prve verzije nastavnoga plana i programa za vae skoro izlaganje nastavnoga sadraja mogle bi se zvazi Syllabus_30_08.rtf. Kasnije u semestru, moete objaviti izmijenjenu verziju pod nazivom Syllabus_21_09.rtf. Verzija s datumom pomae vam pratiti verzije na posluitelju i najnoviju verziju na vaem raunalu. Tu je i niz alata Moodle sustava e vam pomoi da se bave verzijama. Preporuamo vam kreiranje direktorija u vaem nastavnom sadraju za arhivirati starije verzije dokumenata.
3.2.3.1. 3.2.3.1. Da biste stvorili arhivnu mapu:

1. 2. 3.

Kliknite na link datoteku. Kliknite na dugme Napravite mapu (Make a folder). Imenujte mapa Arhiva nastavnoga sadraja (Course archives) i kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes).
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

41

Kasnije, moete koristiti alate da bi starije verzije datoteka premjestili u podruje arhive datoteka, to vam omoguuje voditi evidenciju o starijim inaicama, a imajui samo najnoviju verziju u aktivnome podruju.

3.3. 3.3. SADRAJ UINKOVITIH POSTUPAKA

Postoji nekoliko uinkovitih postupaka koji vama i vaim studentima ivot mogu uiniti lakim. Prvo, tu su trikovi formata datoteka kako biste osigurali vaim studentima da mogu preuzeti i koristiti va sadraj. Drugo, pobrinite se da veliina datoteka bude to manja, tako da vai studenti nee ostariti ekajui na preuzimanje biljeki sutranjega predavanja. Tree, tu su i kreativni naini kako koristiti statiki sadraj u nastavnim sadrajima koji e pomoi vama i vaim studentima da uspiju.
3.3.1. 3.3.1. FORMATI DATOTEKA

Ovaj odjeljak pokriva sljedee MCCC vjetine: 6.2 Audio and video (Audio i video), 6.3 Documents and resources (Dokumenti i resursi); 6.6 Other multimedia formats (ostali multimedijski formati) Svaka datoteka koju stvorite i spremite na vae raunalo ima specifian format. Na primjer, Word sprema datoteke u Word formatu, a mogu se otvoriti samo kompatibilnom verzijom programa Word. Meutim, mogu se pojaviti problemi ako vai studenti nemaju istu verziju programa Word, pa se postavlja pitanje to uiniti. Rjeenje je da se i dalje stvaraju dokumenti u Wordu, ali ih treba spremiti kao RTF (Rich Text Format), format koji moe otvoriti iroka paleta programa za obradu teksta. U veini verzija programa Word, datoteku moete spremiti kako slijedi.
3.3.1.1. 3.3.1.1. Za spremanje DOC u RTF slijedite ove korake:

1. 2. 3.

Odaberite Spremi kao (Save As) iz izbornika Datoteka (File). Odaberite RTF iz padajuega izbornika za tip datoteke. Spremi RTF kopiju dokumenta.

Postoji niz formata datoteka za prikaz teksta i slika koje gotovo svatko moe otvoriti bez obzira na svoju raunalnu platformu pa bi trebali nastojati koristiti ovu opciju kadgod je to mogue. Ovi formati ukljuuju RTF, HTML (Hypertext Markup Language), PDF (Portable Display Format), te slikovne formate, ukljuujui PICT, TIFF, JPEG, GIF i PNG. Tablica 3-2 opisuje neke uobiajene formate datoteka. Tablica 3-2. Vrste datoteka Vrsta datoteke
RTF

Opis Format word procesora koji je itljiv u irokome rasponu primjene. Moete spremiti Word i PowerPoint dokumente kao RTF. Jezik za web. Svaka web stranica prikazana u pregledniku stvara se u HTML-u. Za stvaranje dokumenata moete koristiti HTML editor ugraen u Moodle sustav. PDF je format datoteke koji je kreirao Adobe Systems za razmjenu dokumenata. Kako se nairoko koristi prezentacijskostvaralaki softver, Power Point datoteke su prirodni kandidati za uitavanje (upload). Prezentacije je lako podijeliti, ali budite oprezni oko veliine datoteke i pristupa. Postoji puno grafikih formata datoteka.
using moodle 2e.doc

Software potreban za koritenje datoteke Veina modernih Word procesora e itati RTF, ukljuujui OpenOffice.org Writer. Svaki web preglednik. Neki Word procesori takoer e itati HTML dokumente. Acrobat Reader je besplatan za preuzimanje od Adobe. PowerPoint, PowerPoint Viewer, ili OpenOffice.org Impress. GIF, JPEG, PNG i zahtijevaju
petak, 20. svibanj 2011

HTML

PDF

Power Point (ppt)

Pictures (PICT,

42

Vrsta datoteke
TIFF,JPEG, GIF,PNG)

Opis

Openito, samo GIF, JPEG i PNG se vide izravno u pregledniku. Audio datoteke mogu biti velike, ovisno o vaim brzina i formatu kompresije. Provjerite Audio files je li veliina datoteke manja od maksimalne (WAV, MP3,RAM, veliine datoteke koja se smije uitati u MOV) Moodle sustav. Provjerite kod administratora sustava. Posluitelj vaeg Moodle sustava ne moe prihvatiti velike video datoteke. Prije nego to pokuate uitati (upload) veliku video Video files datoteku, pitajte svoga administratora sustava o (MOV,WMV, ogranienju veliine datoteke. Vai studenti e RV) morati preuzeti cijeli video, koji moe biti problem sa sporim telefonskim (dial-up) vezama.
3.3.2. 3.3.2. SMANJENJE VELIINE DATOTEKA

Software potreban za koritenje datoteke preglednik. Ostali formati zahtijevaju odgovarajue vanjske preglednike. Vai studenti e trebati Software Media Player. Mnogi studenti e biti u mogunosti sluati audio u MP3 formatu. Da biste pogledali video, vai studenti e trebati Media Player koji moe reproducirati odgovarajui oblik datoteke. Saznajte mogu li se vai filmovi prikazati pomou Quick Time, Windows Media Player, ili RealPlayer.

Kao to je vano da vai studenti mogu otvoriti stvorene datoteke, isto tako je vano da s tim datotekama mogu i rukovati. Slike su obino najvei krivci, a problemi iskrsnu na nekim nevjerojatnim mjestima. Postoje tri strategije koje e vam dati najbolje rezultate za uloeni trud.
3.3.2.1. 3.3.2.1. Strategija 1: Spremite PowerPoint prezentacije kao PDF

Velike PowerPoint datoteke su esto najvei krivci za prekoraenje veliine. Jednostavno je dodati blage prijelaze, Clip Art dodatke ili slike u prezentaciju. To proiruje jednostavnu, sat dugu prezentaciju u multi megabajtnu zvijer ije preuzimanje traje. Nije dobro koristiti vrijeme za neto to e studenti jednostavno tiskati i donijeti u predavaonicu. Preporuamo izvoz prezentacije u PDF format koristei OpenOffice.org. Studenti e se okoristiti prikazom predavanja, ukljuujui i grafike, a bit e u mogunosti ispisati kopije prezentacijskih slajdova, jer e se datoteka brzo i jednostavno preuzeti (download).
3.3.2.2. 3.3.2.2. Strategija 2: Skenirajte lanke kao tekst, a ne kao slike

Postoje mnogi dobri radovi koji jednostavno nisu dostupni u elektronskome obliku. Ako elite izbjei ispis cijeloga opisa, skeniranje lanaka je jednostavan nain da ponudite vaim studentima pristup vanim resursima. Mnoge knjinice sada imaju u priuvi elektroniko skeniranje pa e vam to i omoguiti. Skeniranje lanaka moe dovesti do vrlo velikih datoteka, jer veina programa za skenere, prema poetnim postavkama (default), skenira sve kao grafiku. Dakle, kada skenirate stranicu, stvarate sliku stranice koja je puno vea nego li tekst verzija. Raunalo pohranjuje informaciju o svakoj toki na stranici, a ne samo informacije o slovima i njihovome rasporedu. Rjeenje je koristiti programski alat za optiko prepoznavanje slova OCR (Optical Character Recognition), ali to postaje posebna tema. Ovaj odlian OCR alat prepoznaje oblik slova i slike te vam daje tekstualnu inaicu lanka. Zatim moete manipulirati tekstom na isti nain na koji bi uredili bilo koji drugi tekst dokument. Ovo ima dodatnu prednost to je mogue studentima s oteenim vidom itanje sa zaslona. OCR programski paket vjerojatno je dostupan negdje na web. Abbyy FineReader, Recognita ili Omni Page Pro su najpopularniji OCR paketi. Imali su dug razvojni put u posljednjih nekoliko godina i sada
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

43

su veoma moni. Ako imate relativno iste preslike lanaka koje elite proitati, njihovo skeniranje bit e veoma brz proces.
3.3.2.3. 3.3.2.3. Strategija 3: Smanjite veliinu slike i koristite kompresiju

Konano, ako imate digitalne slike, veoma je vano optimizirati njihovu veliinu i razluivost za razmjenu putem Interneta. Moderni digitalni fotoaparati i skeneri mogu proizvesti nevjerojatne, kristalno jasne slike uz vrlo velike veliine datoteka. Fotografija u punoj razluivosti u modernoj kameri moe biti velika 4 MB, to e trajati vie od 5 minuta za preuzimanje datoteke preko 56 kb modema. Veina kamera i skenera dolaze s besplatnim alatima koji vam omoguuju rukovanje slikama. Drugi programi, kao npr. Photoshop, u potpunosti je opremljen, profesionalan paket s puno alata. Da biste smanjili veliinu datoteke, trebate samo nekoliko vrlo jednostavnih alata, pomou najeih programa za rukovanje slikama. Klju za dobivanje slike kojom se moe baratati je najprije smanjiti veliinu slike. Ako e se vaa slika prvenstveno promatrati na ekranu, moete je smanjiti na 72 dpi, a on e i dalje biti vidljiva. Ako planirate da vai studenti tiskaju slike, onda ete morati imati veu razluivost. Eksperimentirajte s razliitim veliinama i rezolucijama da biste dobili rezultat kojime ste zadovoljni. Kada vae slike postignu pravu veliinu, spremite ih s minimumom kvalitete kao web-kompatibilan format, kao to su JPG ili GIF. Ovi formati uiniti e veliinu vae datoteke ak i manjom uklanjanjem nepotrebnih i suvinih podataka. Smanjenjem veliine datoteke, olakat ete ivot sebi i svojim studentima. Iako su najmanje, veina prijenosnih datoteka u svijetu ne znae puno ako ih vai studenti ne mogu uspjeno koristiti u svojoj predavaonici. Dalje, raspravljat emo o nekoliko zanimljivih naina na koje moete koristiti sadraj kako bi va razred Moodle sustava napravio vrijedne resurse za studente.
3.3.3. 3.3.3. KREATIVAN SADRAJ

Moodle sustav omoguuje vam uitavanje (upload) bilo koje datoteke koja se nalazi na vaem raunalu. Meutim, klju za uspjenu sadrajnu strategiju kakav sadraj pomae vaim studentima da budu uspjeni i to je nepotrebno i zbunjujue. Slijede dva najbolja naina kako dodati sadraj u va nastavni sadraj. Ovi naini dobro rade u rasponu od dizajna nastavnih sadraja, ali ima drugih koji bi mogli raditi jednako dobro za va pojedinani nastavni sadraj.
3.3.3.1. 3.3.3.1. Uitavanje biljeki s predavanja

Jedan od najlakih naina za koritenje Moodle sustava za poveanje znanja studenata je uitati (upload) vae biljeke s predavanja prije samoga predavanja. Omoguavanjem pristupa obrisima predavanja prije samoga predavanja u predavaonici daje vaim studentima alat kako bi se pripremili za nastavu i posloili svoje biljeke. Ako studenti znaju koje teme smatraju dovoljno vanima za ukljuiti ih u predavanje, oni e vjerojatno pozornije pratiti ona podruja u bilo kojemu podijeljenom materijalu. Tijekom nastave, studenti mogu koristiti biljeke s predavanje kao osnovni obris i koncentrirati se na razradu osnovne ideje s primjerima. Predavanja su takoer koristan alat za studente iji je prvi jezik razliit od govornikova. Ako se izgube tijekom predavanja nastavnoga sadraja, mogu se usmjeriti na biljeke da bi se vratili natrag u koloteinu. Ako koristite PowerPoint u predavanjima, jednostavan nain za stvoriti i uitati (upload) materijale za predavanje je spremiti ih kao RTF datoteku. RTF datoteke eliminira grafike i druge dodatke te opskrbljuje studente obinom tekst konturom. Tako e se studenima olakati preuzimanje i ispis materije.

44

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

3.3.3.2. 3.3.3.2. Vanjske web stranice

Uinkovito koritenje weba znai da ne morate stvoriti ili fotokopirati sve to ste eljeli koristiti u svome razredu. Puno je kvalitetnih sadraja dostupnih na webu, ako znate gdje ih potraiti i kako ih procijeniti. Potpuno razmatranje provjere izravnih (online) resursa je izvan opsega ove knjige, ali knjiniar vae ustanove moe preporuiti neke izvore da bi ste zapoeli. Veina novina i asopisa s vijestima imaju izravne (on-line) verzije koje moete unijeti u va razred i raspraviti aktualne dogaaje. Sveuilita, kole i neprofitne organizacije objavljuju ogromne koliine sadraja koji je na raspolaganju za koritenje bez naknade. Osim toga, tu je ve sada pokret otvorenoga sadraja (open content movement), gdje je sadraj raspoloiv svaijem koritenju. Veina otvorenoga sadraja objavljena je pod licencom Creative Commons, to doputa korisnicima odabrati vrstu javne licence koju ele koristiti (http://creativecommons.org). Autori mogu koristiti CC licence za licencirati svoj rad pri koritenju bilo koje kombinacije svojstava (njihova imena ostaju u prilogu) Licencom dijeli pod istim uvjetima (share-alike license) moete dijeliti sve izvedene radove tako dugo dok koristite istu licencu, ali samo za nekomercijalno koritenje (ne moete koristiti materijale za komercijalne svrhe). Stranica Creative Commons takoer ima trailicu za sadraj koji je licenciran koristei CC licencu. Ova knjiga je licencirana za koritenje pod Creative Commons licencom i dijeli se pod istim uvjetima. Slobodni ste napraviti i distribuirate kopije ili radove koji se temelje na ovoj knjizi tako dugo dok sadraj pripisujete nama te omoguite drugim ljudima da to isto uine s vaim radovima. Osim opih sadraja izdana od strane ljudi pod Creative Commons licencom, neka sveuilita su poela objavljivanje nastavne materijale za javno koritenje. Te zbirke su poznate kao spremita slobodno dostupnoga nastavnog materijala OCW (Open CourseWare). MIT ima najpoznatiju kolekciju, ali i druga sveuilita slijede taj princip. Neke od veih zbirki su: MIT (http://ocw.mit.edu) MIT nudi sveobuhvatnu zbirku predmeta iz raunovodstva za zoologiju. Neki od njihovih nastavnih sadraja su video predavanja dostupna uz nastavni plan i program, biljeke s predavanja i skupovi problema. Utah State University (http://ocw.usu.edu) Utah State nudi dobru zbirku osnovnih nastavnih sadraja s naglaskom na bioloko inenjerstvo, tehnika navodnjavanja i nastavne tehnologije. Johns Hopkins Bloomberg School of Public Health (http://ocw.jhsph.edu) Ovo je zbirka nastavnoga sadraja javnoga zdravstva iz jedne od vodeih svjetskih medicinskih kola. UK Open University (http://openlearn.open.ac.uk) Engleski Open University nudi punu tekst verziju svojih sadraja, a ne samo obrise i biljeke nastavnoga sadraja. Osim institucionalnih zbirki, postoji sve vei broj web-mjesta s korisniki kreiranim sadrajima koji su dostupni na webu. Ove web stranice doputaju da bilo tko stvoriti, promijeniti, preoblikuje katalogizira sadraj. Iako kvaliteta sadraja moe veoma varirati, postoji veliko i rastue tijelo odlinoga sadraja na raspolaganju za koritenje. Neke od tih stranica su: Wikipedija (http://www.wikipedia.org) Online enciklopedija koju je razvilo i jo uvijek razvija tisue volontera. Svatko moe stvarati i ureivati dokumente.
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

45

WIKI knjige (http://en.wikibooks.org) Sestrinski projekt Wikipedije. Cilj mu je stvaranje otvorenih udbenika slobodno dostupnih cijelome svijetu. Ovaj popis nije nipoto iscrpljen. Jednostavno koristei Google kao alat u vaemu razredu vaim studentima bit e dostupna znatno ira koliina i raznolikost sadraja.

3.4. 3.4. SAETAK

Konano, na dohvat ruke vam je sadraj koji se razvija i dijeli u nastavnome sadraju vaega Moodle sustava. Statinost sadraja Moodle sustava prua resurse za studente tako to sudjeluju u procesu uenja. U ovome poglavlju, razmatrali smo kako uitati (upload) i kreirati nastavni sadraj za va Moodle sustav. U sljedeim poglavljima, raspravljat emo o nekim dinamikim aktivnostima koje moete koristiti u svome radu da bi ga uistinu uinili uvjerljivim.

46

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

4. 4. POGLAVLJE 4 - UPRAVLJANJE VAIM RAZREDOM

Sada kad smo pokrili osnove postavljanja i dodavanja nastavnoga sadraja, moramo pogledati neke od temeljnih mogunosti Moodle sustava. Na prvi pogled, ovo moe izgledati tako administrativno, ali razumijevanje uloga (roles) i skupina (groups) jedan je od kljueva za otkljuavanje punoga potencijala Moodle sustava kao okruenja za uenje. Uloga osobe u nastavnome sadraju odreuje ono to ona moe uiniti, drugim rijeima, ono za to je osoba sposobna. To je vrlo moan sustav, ali u pozadini lei malo sloenosti. Moete koristiti skupine za izradu studentske radne skupine, recitatorske sekcije, ili bilo koje druge vrste proizvoljnoga zdruivanja koje vam je potrebno za realizaciju vaega dizajna uenja. Zapoet emo raspravu o ulogama, budui da svakome tko eli uiniti neto u vaem kolegiju treba biti dodijeljena uloga.

4.1. 4.1. RAZUMIJEVANJE I KORITENJE ULOGA

Ovaj odjeljak pokriva sljedee MCCC vjetine: 7.1 Enrolling participants (Upis polaznika); 7.5 Roles (uloge) Nove uloge i ovlasti Moodle sustava pruaju vam veliku koliinu fleksibilnosti za upravljanje kako sa studentima tako i s drugim ljudima koji komuniciraju s vaim nastavnim sadrajem. U starijim verzijama sustava Moodle sustava (prije 1.7), bilo je samo est moguih uloga: gost, student, nastavnik bez mogunosti ureivanja, nastavnik s mogunou ureivanja, kreator nastavnoga sadraja i administrator. Dok novi sustav podrava ove uloge izvan paketa, takoer vam omoguuje da stvorite i prilagodite uloge, te da ih promijenite u ono to uloga moe uiniti u svakoj djelatnosti. Na primjer, sada moete kreirati doputenja u pojedinim forumima, to omoguuje da studenti djeluju kao moderatori na jednome forumu, a moete zadrati ulogu moderatora u svim drugim forumima u vaem kolegiju. Ako vam se ovo ini pomalo zastraujue, ne brinite. Koritenje uloga i doputenja je neto to moete polako uvoditi. Moete zapoeti na uobiajen nain, dijelei ljude na studente, nastavnike i druge uloge utvrene u vaoj ustanovi. Kasnije, kada naraste dizajn razrade nastavnoga sadraja, moete poeti eksperimentirati s nadjaavanjima (overrides) i dodjeljivanjem specifinih uloga u odreenim kontekstima. Poeti emo jednostavno, dodjeljujui korisnicima unaprijed definirane uloge u vaem kolegiju. Onda emo pogledati uloge i mogunosti sustava, a kasnije raspravljati o tome kako koristiti napredne znaajke.
4.1.1. 4.1.1. DODJELA ULOGA U VA KOLEGIJ

Veinu vremena, studenti e se upisati ili biti dodani automatski pomou vaega sveuilinog upisnog sustava, tako da ne bi trebalo biti puno potreba za runo upisati studenata. Meutim, ako je potrebno dodati asistenta, vanjskoga gosta ili studenta koji ima problem financijske naravi, morate ih runo upisati, odnosno dodijeliti im ulogu u vaem nastavnom sadraju Moodle sustava. Prema zadanim postavkama, nastavnicima je dozvoljeno samo dodijeliti uloge nastavnika bez mogunosti ureivanja, studenata i gostiju. Ako elite dodijeliti ulogu nastavnika, morat ete pitati svog administratora sustava da vam to dozvoli.
4.1.1.1. 4.1.1.1. Za dodijeliti korisniku ulogu studenata:

1. 2. 3.

Kliknite na Dodijeli uloge (Assign roles) u administrativnome bloku (Administration Block). Odaberite tip uloge koju elite dodijeliti, na primjer, student. Na stranici Dodijeli uloge (Assign roles), postoje dva stupca, kao to prikazuje slika 4-1.
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

47

Slika 4-1. Dodjela uloge U lijevome stupcu je popis korisnika koji trenutno imaju tu ulogu, a desnome stupcu popisa potencijalnih korisnika koji nemaju tu ulogu. Korisnici moraju imati korisniki raun na vaem Moodle sustavu prije nego to im moete dodijeliti ulogu u vaem kolegiju. Ako oni ne pojavljuju ni u popisu postojeih ni u popisu potencijalnih korisnika, trebaju otvoriti raun prije nego to im se moe dodijeliti uloga. Izmeu dva stupca je skriven kvadrati za izbor zadatka pored ikone oka, za skrivanje podatka o tome koja je uloga dodijeljena korisniku, tako da se korisnik ne pojavljuje na popisu sudionika nastavnoga sadraja. Kliknite potvrdni kvadrati prije dodjeljivanja uloge, ako je potrebno. Pridruivanje uloge nije skriveno od administratora ili nastavnika. Oni uvijek mogu vidjeti kome je dodijeljena uloga u nastavnome sadraju. Skrivanje pridruivanja je takoer korisno ako ne elite da svi oni koji imaju nastavnika prava budu navedeni u popisu nastavnoga sadraja na naslovnici vaega Moodle sustava. 4. Naite studenta kojega elite dodati u va kolegij u desnome stupcu. Moete ograniiti popis traei ime studenta ili ime njegove elektronike pote u okviru za pretraivanje ispod desnoga stupca. Odaberite ime studenta s popisa koristei dugme sa strelicom lijevo za dodavanje studenata na popisu u lijevome stupcu.

5.

Moete dodati vie studenata tako da drite pritisnutu Shift tipku da biste odabrali broj studenata u redu. Ako elite odabrati vie studenata koji nisu navedeni jedan pored drugoga, drite Ctrl tipku (ili Apple tipku na Macu) i pritisnite svako ime koje elite dodati. Studenti e imati pristup vaem nastavnom sadraj im im se dodijeli uloga. Oni nee morati imati lozinku za upis ili za potvrdu upisa.
4.1.2. 4.1.2. UKLANJANJE STUDENATA

Ako student ispadne izgubi godinu i pravo upisa, poeljet ete ga ukloniti iz vaega nastavnoga sadraja u Moodle sustavu. Ostavljajui studenta upisanoga u va nastavni sadraj u Moodle sustavu, kada on nije na slubenome popisu mnogo tee je ocjenjivati i upravljati razredom. Kada snimate stupnjevanje ili traite studentske zadae, dodatni studenti na popisu zbunjuju. Student koji nije upisan u studij (izgubio pravo) takoer e imati pristup panel diskusijama i drugim potencijalno osjetljivim informacijama. Sreom, uklanjanje studenata je jednostavno. Jednostavno preokrenuti gornji postupak.

48

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

4.1.3. 4.1.3. UPRAVLJANJE UPISOM

Ako vae sveuilite nema automatski upisni sustav tada moe doi do prijevare, jer treba osigurati da samo studenti koji su slubeno upisani u va kolegij imaju pravo pristupa vaem nastavnom sadraju u Moodle sustavu. Jason: Na mome sveuilitu, studenti su navikli da ispadnu pa ih se moe pridodati nastavnim sadrajima u prva tri tjedna semestra. Mnogim instruktorima je bilo teko pratiti stalno kretanje na popisu. Da biste smanjili koliinu posla kojega treba ulagati u ove administrativne detalje, preporuujemo trostruku strategiju. 1. Prvo, koristite postavke upisa u nastavni sadraj (course enrollment settings) za ograniiti tko se i kada smije upisati u nastavni sadraj. Postavite razdoblje upisa na duljinu vaega vremena otpadanja/dodavanja. Isto tako budite sigurni da ste postavili lozinku za upis. Samo studenti koji znaju klju moi e se upisati u va nastavni sadraj, tako da neete morati brinuti o upisima studenata bez doputenja. Za vie informacija o ovim postavkama, pogledajte Poglavlje 2. 2. Drugo, paljivo pratite va slubeni popis imena koji pripada nastavnome sadraju u razdoblju otpadanja/dodavanja. Budite dosljedni o otputanju i dodavanja studenata na redovnoj osnovi, tako da ne morate imati veliki nered na kraju registracije. Tree, potiite studente koji su upisani na fakultet da otvore raun i pridrue se vaem nastavnom sadraju u Moodle sustavu to je prije mogue. Mnogi instruktori su napravili prijavu i pridruivanje svome nastavnom sadraju Moodle sustava kao malen ali obavezan zadatak. To pomae studentima prisiljavajui ih da pristupe mrenim resursima poetkom semestra, jer vam to olakava upravljanje upisom pa neete morati dodavati mnoge studente runo.

3.

4.1.4. 4.1.4. MOGUNOSTI I DOPUTENJA

Nove uloge u sustav uvode neke nove izraze pa ih je vano to prije razumjeti. To moe biti zbunjujue u poetku, ali je vrijedno potroiti neto vremena za razumjeti snagu novoga sustava. Jason: Bio sam dio dizajnerskoga tima za ovaj sustav, pa ak sam i sm morao potraiti neke detalje! Postoje etiri osnovna koncepta koja treba razumjeti: 1. 2. Uloga (Role) Uloga identificira korisniki status u nekome kontekstu (npr., uitelj, student, forum moderator). Mogunost (Capability) Mogunost je opis pojedinih znaajki Moodle sustava, npr. Moodle/BLOG: Stvoriti (create). Mogunosti su povezane s ulogama. Postoji preko 150 mogunosti unutar Moodle sustava. 3. 4. Doputenje (Permission) Doputenje je vrijednost koja je dodijeljena mogunosti za odreenu ulogu. Kontekst (Context) Kontekst je opseg u kojemu vrijedi pridruivanje uloge. Konteksti su organizirani u hijerarhije, gdje nii (specifiniji) konteksti koji nasljeuju mogunosti iz viih (manje specifinih) konteksta. Konteksti u Moodle sustavu prema redu nasljeivanja su: Sustav (System) Svi konteksti na stranici, ukljuujui i postavke stranice i korisniko administriranje.
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

49

Stranica (Site) Prva stranica nastavnoga sadraja i njezine aktivnosti. Kategorija nastavnoga sadraja (Course category) Svi nastavni sadraji u kategoriji. Nastavni sadraj (Course) Jedan nastavni sadraj Moodle sustava. Modul (Module) Primjer modula unutar nastavnoga sadraja (specifian forum, kviz, WIKI, itd.) Blok (Block) Primjer posebnoga bloka unutar nastavnoga sadraja (u trenutku pisanja ovoga teksta ova mogunost nije u potpunosti primjenjiva) Korisnik (User) Korisniki profil ili osobne aktivnosti. Uloge su sastavljene prema matrici mogunosti i dozvolama koje odreuju to korisnik smije uiniti u danome kontekstu. Na primjer, korisnik moe imati povlastice nastavnoga sadraja na razini kreatora web-mjesta, ali se ne moe postaviti u forum odreenoga nastavnog sadraja. Doputenja odreuju moe li netko koristiti mogunosti. Doputenja se mogu postaviti na jednu od etiri vrijednosti: 1. Nasljeivanje (Inherit) Zadana postavka. Ako je mogunost postavljena na nasljeivanje, korisnika doputenja ostaju ista kao to su ona u manje odreenom kontekstu, ili nekoj drugoj ulozi, gdje se definira mogunost. Na primjer, ako student ne smije pokuati kviz pitanja na razini nastavnoga sadraja, njegova uloga u odreenim kvizovima naslijedit e ovu postavku. 2. Dopustiti (Allow) Ovo omoguuje korisniku da koristiti mogunosti u odreenome kontekstu. Ova doputenja vrijede i za kontekst kojemu je uloga dodijeljena plus svi nii konteksti. Na primjer, ako je korisniku dodijeljena uloga studenata u nastavnome sadraju, on e biti u mogunosti zapoeti nove rasprave na svim forumima u ovome nastavnom sadraju (osim ako je forum vie razine pa sprjeava ili brani koritenje mogunosti). 3. Sprijeiti (Prevent) Ovo iskljuuje mogunost za korisnika u danome kontekstu, ali ne opovrgava u specifinijim kontekstima. Moete sprijeiti studenata da dodaju privitke na forum postova u vaem nastavnom sadraju, ali im omoguiti da to uinite u pojedinome forumu. 4. Zabrana (Prohibit) Zabrana je rijetko potrebna, ali ponekad moda elite potpuno uskratiti dozvolu za ulogu na nain na koji se ne moe nadjaati u bilo kojem niem kontekstu. Imajte na umu da su doputenja postavljena unutar uloge, a onda su ljudima dodijeljene uloge u danome kontekstu. Osobi se moe dodijeliti vie od jedne uloge, ovisno o kontekstu, ili ak i vie uloga u istome kontekstu.

50

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

4.1.5. 4.1.5. ZAOBILAZAK ULOGE

Mogunosti unutar odreene uloge mogu se takoer nadvladati unutar odreenoga konteksta. Recimo da elite stvoriti forum na kojemu studenti mogu ocjenjivati jedni drugima postove foruma. Prema zadanim postavkama, samo nastavnici mogu ocjenjivati postove. Nain da se to postigne je putem nadjaavanja uloge. Tako dugo dok elite omoguiti svojim studentima da u vaemu kolegiju (ili unutar modula u vaem nastavnom sadraju) nisu zabranjeni na vioj razini, moete nadjaati doputenja. Unutar nastavnoga sadraja, za primjer, moete prebrisati uloge na razini nastavnoga sadraja ili unutar odreene aktivnosti. Ako elite promijeniti ono to studenti mogu uiniti bilo gdje unutar vaega nastavnoga sadraja, nadjaati ulogu na razini nastavnoga sadraja. Ako elite stvoriti razliiti skup doputenja za odreenu aktivnost, nadjaajte ulogu u samoj djelatnosti. Nadjaavanje uloga je doputenje samo po sebi. Prema zadanim postavkama, nastavnici ne mogu nadjaati uloge tako da ovu mogunost prema potrebi, mora najprije odobriti administrator sustava za nastavni sadraj ili web stranice. On takoer mora postaviti koje uloge mogu nadjaati ulogu nastavnika. Ako ne vidite link Poniti uloge (Override roles) u kartici uloga (Roles), pitajte svoga administratora sustava. Suelje nadjaavanja samo e vam pokazati mogunost za kontekst nadjaavanja. Dakle, ako elite omogui studentima da ocjenjuju postove foruma, moete nadjaati ulogu studenta u pojedinome forumu. Vidjet ete samo mogunost foruma u suelju, kao to prikazuje slika 4-2.

Slika 4-2. Nadvladavanje uloge

4.1.5.1. 4.1.5.1. Da biste postavili nadjaavanje uloge za neku djelatnost:

1. 2. 3.

Kliknite na dugme Auriraj (Update) za djelatnosti za koju elite stvoriti nadjaavanje. Kliknite na karticu Uloge (Roles), a zatim kliknite na link Nadjaaj uloge (Override roles) odmah ispod kartica. Odaberite ulogu koju elite nadjaati, primjerice, student.
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

51

4.

Izmijenite doputenja za nadjaati ove aktivnosti. (Doputenja trenutne uloge oznaena su bijelom bojom.)

Budite sigurni da ste proitali sigurnosne rizike (oznaeno utim trokutom na desnoj strani liste doputenja) za svaku mogunost. Neke mogunost mogu predstavljati teke rizike za studentske podatke ako niste paljivi. 5. Kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes). Bilo tko s ulogom koju ste upravo nadjaali sada e imati one mogunost u toj djelatnosti kada se prijavi sljedei put na Moodle sustav.

4.1.5.2. 4.1.5.2. Da biste postavili nadjaavanje uloge na razini nastavnoga sadraja:

1. 2.

Kliknite na Dodijeli uloge (Assign roles) u administrativnome bloku (Administration Block). Kliknite na link Poniti uloge (Override roles).

Preostali koraci su isti kao i za postavljanje uloge nadvladavanja za neku aktivnost. Nadjaavanje vam omoguuje da napravite puno varijacija u nainu na koji studenti obavljaju neku aktivnost. Meutim, prije nego to zaronimo u sam sustav nadjaavanja, budite sigurni da ste ulogom nadjaavanja u obrazovnome smislu, jasno razumjeli sve ono to pokuavate postii.
4.1.6. 4.1.6. DODJELA ULOGE U DJELATNOSTI

Osim dodjeljivanja uloge u vaem nastavnom sadraju, takoer moete dodijeliti uloge u aktivnostima. Recimo da elite stvoriti forum i dopustiti posebno studentima da oblikuju rasprave. Za oblikovanje, oni moraju imati mogunost brisati postove, ureivati postove, i premjestiti teme. Ali normalna uloga studentu ne doputa sve to ine, niti elite da imaju mogunost oblikovati druge forume u nastavnome sadraju, ili bi svi studenti bili u mogunost ureivanja. Nain da se to postigne jest dodjeljivanjem uloge u kontekstu aktivnosti modula. Ako ste studentima dodijelili ulogu nastavnik bez prava ureivanja, a elite da studenti oblikuju rasprave na forumu, onda e studenti imati ulogu nastavnik bez prava ureivanja samo u tome forumu. Nain dodjeljivanja uloge u kontekstu aktivnosti modula je vrlo slian dodjeli uloge u vaem kolegiju.
4.1.6.1. 4.1.6.1. Za dodijeliti korisniku ulogu u kontekstu aktivnosti u modulu:

1. 2. 3. 4. 5.

Kliknite na dugme Auriraj (Update) za djelatnost u kojoj elite dodijeliti ulogu. Kliknite karticu Uloge (Roles). Odaberite ulogu koju elite pridruiti, primjerice, nastavnik bez prava ureivanja. Na stranici Dodijeli uloge (Assign roles), pronaite korisnika kojemu elite dodijeliti ulogu u desnome stupcu. Odaberite korisniko ime s popisa i koristite dugme sa strelicom lijevo () za dodavanje korisnika na popisu u lijevome stupcu. Kada se sljedei put korisnik prijavi na Moodle sustav imat e ulogu koju ste mu upravo dodijelili u djelatnosti.

Ovisno o mogunostima koje elite dopustiti, moe se pojaviti nepogodna uloga koju moete dodijeliti. Moda ete se morati obratiti administratoru sustava i traiti kreiranje nove ulogu.

4.2. 4.2. SKUPINE STUDENATA

Ovaj odjeljak pokriva sljedee MCCC vjetine: 8.1 Using and managing groups (Koritenje i upravljanje skupinama) Moodle sustav je neobian, ali uinkovit nain upravljanja malim studentskim radnim skupinama unutar vaega nastavnog sadraja. Moete definirati skupine na razini nastavnoga sadraja, a zatim postaviti svaku aktivnost u skupni nain rada ili je ostavite na raspolaganju svima. Nain skupine koji 52
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

odaberete moe odrediti ponaanje modula. Razmislite o skupinama kao filtru. Ako ste lan skupine unutar nastavnoga sadraja, a aktivnost je postavljen u skupni nain, Moodle sustav e filtrirati svaki rad od bilo koga tko nije dio vae skupine. Svi vi usmjereni ste na istu aktivnost, ali ne moete komunicirati ni s kime tko nije u vaoj skupini. Postoje tri opcije skupnoga rada: 1. Nema skupina (No groups) Svatko sudjeluje kao dio razreda. Skupine se ne koriste. 2. Odvojene skupine (Separate groups) Svaka skupina moe vidjeti samo svoj vlastiti rad. Oni ne mogu vidjeti rad drugih skupina. 3. Vidljivost skupina (Visible groups) Svaka skupina radi svoj posao, ali oni mogu vidjeti rad drugih skupina, isto kao to prikazuje slika 4-3.

Slika 4-3. Vidljivost skupine u forumu Nakon to je skupina postavljena u nastavni sadraj ili aktivnost, studenti e komunicirati s nastavnim sadrajem vaega Moodle sustava kao to bi to uobiajeno radili. Jedina razlika e biti ljudi koji se susreu u odreenim aktivnostima (npr. forumi). Na primjer, ako postavite skupni nain rada foruma za posebne skupine, Moodle sustav e stvoriti forum za svaku skupinu. Svaki student e vidjeti isti link na forumu, ali e moi pristupiti samo raspravama pojedine skupine. Forum u Moodle sustavu stvarate samo jednom; a sustav se brine o stvaranju pojedinih skupina foruma.
4.2.1.1. 4.2.1.1. Za koritenje skupnoga naina rada, najprije morate stvoriti skupine studenata:

1. 2.

Kliknite Skupine (Groups) u administrativnome bloku (Administration Block). Na stranici skupina (Groups page), postoje dva stupca, kao to prikazuje slika 4-4.

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

53

Slika 4-4. Skupine U lijevome stupcu navode se skupine koje ste stvorili. U poetku, ovaj popis je prazan, jer ne postoje zadane skupine. U desnome stupcu navode se studenti dodijeljeni odabranoj skupini. 3. 4. Da biste stvorili novu skupinu, kliknite na dugme Stvori skupinu (Create group) na dnu stranice. Na stranici Stvorite skupine (Create groups), postavite opcije za vau skupinu, kao to prikazuje slika 4-5:

Slika 4-5. Stvaranje skupine

Naziv skupine (Group name)

To je naziv skupine koji e se prikazivati na raznim mjestima diljem vaega kolegija. 54

using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

Opis skupine (Group description)

Napiite kratak opis skupine i njezinu svrhu. Opis se prikazuje iznad popisa lanova skupine na stranici Sudionika (Participants).
Lozinka za upis (Enrollment key)

Upisni klju omoguuju korisnicima da se upiu u nastavni sadraj. Moete postaviti lozinku za upis u postavkama nastavnoga sadraja, kao to smo opisali u 2. poglavlju. Ako takoer postavite klju za upis skupine, onda svatko tko se ukljui u kolegij koristei taj klju automatski e postati lan skupine. Morate postaviti pristupnu lozinku za upis u postavkama nastavnoga sadraja, kao i lozinku skupine za upis, u suprotnome od studenata se nee traiti da unesu lozinku kada se pokuaju upisati. Studenti trebaju samo unijeti lozinku skupine za upis (group enrollment key) i ne trebaju poznavati lozinku za upis nastavnoga sadraja. Pazite da prvo slovo lozinke skupine za upis bude isto kao i lozinke za upis nastavnoga sadraja. Ako student uini pogreku pri upisu lozinke, omogueno mu je prvo slovo lozinke za upis nastavnoga sadraja kao savjet.
Sakrij sliku (Hide picture)

Skrivajui sliku za skupinu sprjeava da se slika skupine prikazuje u raznim aktivnostima vaega nastavnoga sadraja.
Nova slika (New picture)

Moete uitati (upload) sliku profila za skupinu ili zamijeniti staru sliku novom. 5. 6. 7. Kliknite na dugme Stvori skupinu (Create group). Ime skupine e se sada pojaviti na popis skupina. Odaberite skupinu koju ste upravo kreirali. Na stranici Dodaj/ukloni korisnike (Add/remove users), postoje dva stupca, kao to prikazuje slika 4-6.

Slika 4-6. Dodavanje/uklanjanje korisnika U lijevome stupcu navode se postojei lanovi skupine, a desni stupac navodi potencijalne lanove. Za dodavanje studenta u skupinu, odaberite ime studenta iz popisa lanova i potencijalnih lanova koristei lijevo dugme sa strelicom za dodavanje studenata na popisu u lijevome stupcu. Kao i za dodjeljivanje uloge studenata korisnicima u vaem nastavnom sadraju, moete dodati vie studenata tako da drite pritisnutu tipku Shift da biste odabrali brojne studente u nizu. Ako elite odabrati vie studenata koji nisu navedeni jedni pored drugih, drite tipku Ctrl (ili Apple tipku na Macu) i pritisnite svako ime koje elite dodati.
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

55

8.

Ponovite korake od 3 do 7 za svaku skupinu prema potrebi.

Studente je mogue dodijeliti nekolicini skupina. Ako tako napravite, to moe zbuniti i vas i studente. Morat ete paljivo gledati broj studenata koji je dodijeljen svakoj skupini kako bi bili sigurni da niste nekoga izostavili. Studenti e morati biti oprezni u interakciji s odgovarajuom skupinom na odgovarajuemu mjestu. Ako ste postavili modul u nain rada odvojenih skupina, studenti e morati birati izmeu skupina u kojima su lanovi. Ako imate puno studenata organiziranih u skupine, moda elite isprobati objekt serijsko uitavanje skupina (batch upload of groups). Kliknite na Uvoz (Import) u administrativnome bloku (Administration Block), a zatim slijedite upute iz datoteke za pomo uitanih skupina (upload groups). Ako niste prisiljeni postaviti skupini nain rada u vaem nastavnom sadraju, moete ga postaviti za svaku aktivnost ili prilikom dodavanja djelatnosti (u zajednikome modulu), ili klikom na ikonu skupine nasuprot imena djelatnosti ako je ukljuena prilikom ureivanja stranice nastavnoga sadraja. Ikona skupnoga naina prebacuje se izmeu tri mogua naina rada skupine, a naini su prikazanu u tablici 4-1. Tablica 4-1. Ikone skupnoga naina rada Ikona Skupni nain Nema skupnoga naina rada (No groups mode) Nain rada vidljivih skupina (Visible groups mode) Nain odvojenih skupina (Separate groups mode) Ako ste prisiljeni raditi u skupnome nainu (group mode) u postavkama vaeg nastavnog sadraja, onda neete biti u mogunost birati izmeu skupnoga naina rada na stranici nastavnoga sadraja.

4.3. 4.3. SIGURNOSNE KOPIJE

Ovaj odjeljak pokriva sljedee MCCC vjetine: 8.6.1 Backup (Sigurnosna pohrana podataka) Nakon to smo proveli puno vremena u postavljanju vaega nastavnoga sadraja i njegove isporuke studentima, poeljet ete provjeriti da se nije izgubio va rad. Sreom, Moodle sustav daje vam alat za stvaranje arhive sigurnosnih kopija vaih nastavnih sadraja. Sigurnosne kopije takoer se mogu koristiti za kopiranje resursa nastavnoga sadraja i aktivnosti iz jednoga kolegija u drugi.
4.3.1.1. 4.3.1.1. Izrada sigurnosne kopije:

1. 2.

Kliknite Izrada sigurnosne kopije (Backup) u bloku Administracija (Administration). Stranica Sigurnosna kopija nastavnoga sadraja (Course backup), kao to prikazuje slika 4-7, popisuje sve module i aktivnosti u nastavnome sadraju.

56

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

Slika 4-7. Sigurnosna kopija (backup) nastavnoga sadraja Odaberite djelatnosti koje elite ukljuiti u sigurnosnu kopiju, bez obzira elite li ukljuiti korisnike podatke pomou linkova Ukljui Sve/Nita (Include All/None) na vrhu stranice i/ili odabirom potvrdnih okvira (checkboxes) 11 pokraj svakoga modula ili imena aktivnosti. Korisniki podaci sastoji se od datoteka svih studenata, podnesaka, forumskih postova, unosa u pojmovnik itd. 3. Odaberite sljedee opcije sigurnosne kopije: Ako je Va nastavni sadraj zapravo meta-nastavni sadraj, ova opcija e se sauvati postavljanjem u obnovljenome nastavnom sadraju.
Korisnici (Users) Meta nastavni sadraj (Meta course)

Ovo sigurnosno pohranjuje korisnike raune za sve koji su pridrueni nastavnome sadraju. Ako odaberete Iskljueno (None), onda se korisniki podaci nee ukljuiti u sigurnosnu kopiju.
Zapisi (Logs)
12

Sigurnosna pohrana svih zapisa dnevnih aktivnosti (activity logs) nastavnoga sadraja.
Korisnike datoteke (User files)

Podupire sve studentske podneske za zadatke i druge uitane datoteke.

Datoteke nastavnoga sadraja (Course files)

Podrava sve datoteke pohranjene u podruju datoteka za nastavni sadraj. 4. 5. Kada ste izabrali vae opcije, kliknite na dugme Nastavi (Continue) za pokretanje procesa sigurnosne pohrane podataka (backup process). Na sljedeoj stranici, moete pregledati datoteke i korisnike koje e Moodle sustav ukljuiti u sigurnosnu pohranu podataka (backup), ako elite, promijenite naziv datoteke sigurnosne kopije prema imenu predloka, kao to je Backup-KRATKO_IME_KOLEGIJA-datum-vrijeme.zip.

Ako se predomislite o tome to elite ukljuiti u sigurnosnu kopiju, u pregledniku moete koristiti dugme za povratak na prethodnu stranicu (back button to return).
11 12

checkboxes potvrdni okviri log zapis, (za)biljeiti, zapisati, nakupiti, nakupina zabiljebi, dnevnik aktivnosti using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

57

6. 7.

Kliknite na dugme Nastavi (Continue). Na sljedeoj stranici, napredak procesa sigurnosne pohrane podataka prikazan je zajedno s izvjetajem, ako je bio uspjean. Trebalo bi vidjeti poruku Sigurnosna pohrana uspjeno zavrena (backup completed successfully) na dnu stranice. Kliknite na dugme Nastavi (Continue). Zatim ete biti preusmjereni na direktorij sigurnosne pohrane podataka u podruju datoteke za va nastavni sadraj, kao to prikazuje slika 4-8. Kliknite naziv datoteke sigurnosne kopije kako biste je preuzeli na Vau radnu povrinu.

8.

Slika 4-8. Direktorij podataka sigurnosnih kopija Neki preglednici ili operacijski sustavi automatski e pokuati smanjivati ZIP arhive. Ako preglednik ili operativni sustav otvori (unpack) arhivu, moete jednostavno izbrisati dekomprimiranu datoteku. Ako trebate uitati sigurnosno pohranjene podatke (backup) da bi vratili ili kopirali nastavni sadraj, budite sigurni da koristite datoteku ZIP arhive.

4.4. 4.4. VRAANJE I KOPIRANJE NASTAVNOGA SADRAJA

Ovaj odjeljak pokriva sljedee MCCC vjetine: 8.7.1 Restore (Vraanje) Vai sigurnosno pohranjeni podaci (backup) u ZIP datotekama, mogu se vratiti i stvoriti novi nastavni sadraj ili kopirati aktivnosti u postojei nastavni sadraj. Doputeno vam je vratiti podatke u nov nastavni sadraj, ako ste dobili odgovarajue doputenja u kategoriji nastavnoga sadraja ili na razini web-mjesta. Obratite se svome administratoru sustava ako je potrebno.
4.4.1.1. 4.4.1.1. Da biste vratili nastavni sadraj:

1.

Uitajte (upload) vae sigurnosno pohranjene podatke iz ZIP datoteke u podruje datoteka vaeg nastavnog sadraja (kao to je opisano u poglavlju 3) ili kliknite Obnoviti (Restore) u administrativnome bloku (Administration Block) za pristup direktoriju sigurnosno pohranjenih podataka (backup), kao to prikazuje slika 4-8. Kliknite link Vrati (Restore) koji se nalazi nasuprot datoteci koju elite vratiti. Na sljedeoj stranici, kliknite Da (Yes) na pitanje elite li nastaviti? (Do you want to continue?) Za poetak procesa vraanja. Kliknite na dugme Nastavi (Continue) na dnu sljedee stranice, na kojoj se navode detalji sigurnosno pohranjenih podataka (backup). Na sljedeoj stranici, kao to prikazuje slika 4-9, odaberite elite li se vratiti na postojei nastavni sadraj, dodajui mu podatke ili ga prije toga izbrisati.

2. 3. 4. 5.

58

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

Slika 4-9. Vraanje nastavnoga sadraja Ako imate dozvolu za vraanje podataka u nov nastavni sadraj, vraena stranica sadravat e i dodatne opcije za ugaanje kategorije novoga nastavnoga sadraja, skraeni naziv, puno ime i datum poetka. Vraanjem nastavnoga sadraja bez korisnikih podataka i mijenjanjem skraenoga naziva i datuma poetka dobar je nain da se unaprijedi (roll forward) razred kojeg elite koristiti u drugome semestru. Alternativna metoda je da resetirate nastavni sadraj koristei vezu za ponitavanje u administrativnome bloku (Administration block) vaega kolegija. 6. 7. 8. Za djelatnosti koje elite vratiti odaberite hoete li ukljuiti korisnike podatke. Ako ukljuujete korisnike podatke, odaberite korisnike nastavnoga sadraja,. Odaberite odgovarajuu ulogu preslikavanja. Razliitosti (options) ovise o ulogama koje smijete dodijeliti. Prema zadanim postavkama, nastavnicima je dozvoljeno samo dodijeliti uloge: nastavnik bez prava ureivanja, student i gost. Kliknite na dugme Nastavi (Continue). Na sljedeoj stranici kliknite na dugme Sada vrati ovaj nastavni sadraj! (Restore this course now!). Na sljedeoj stranici, prikazuje se izvjetaj o napretku vraanja, ako je bio uspjean. Kliknite na dugme Nastavi (Continue).

9. 10. 11.

4.5. 4.5. IZVJETAJI

Ovaj odjeljak pokriva sljedee MCCC vjetine: 8.3.1 Logs (Zapisnici aktivnosti) Nakon to je vraen va nastavni sadraj i studenti ponu raditi, Moodle sustav vam nudi detaljne zapisnike i izvjetaja o studentskim aktivnostima.

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

59

4.5.1.1. 4.5.1.1. Za pristup izvjetajima nastavnoga sadraja:

1. 2.

Kliknite Izvjetaji (Reports) u administrativnome bloku (Administration Block). Na stranici Izvjetaja (Reports), odaberite neto od sljedeeg: Odaberite bilo koju kombinaciju skupine, studente, datum, aktivnost i akcije, a zatim kliknite na dugme Uzmite ove zapise (Get these logs). Moete vidjeti kojim stranicama su studenti pristupali, vrijeme i datum njihova pristupa, s koje IP adrese se pristupilo i njihove aktivnosti (pregled, dodavanje, auriranje, brisanje), kao to prikazuje slika 4-10.

Zapisnici aktivnosti (Logs)

Slika 4-10. Pregledavanje zabiljebi studentskih aktivnosti Moete odabrati prikaz prijava na stranicu (kao to prikazuje slika 4-10) ili ih preuzeti u tekst obliku, ODS, ili Excel formatu. Stranice dnevnika sadre aktivne linkove omoguujui vam pristup studentskoj stranici Profila ili odreenoj stranici koju je student pregledao. Link IP adrese prua procjenu poloaja studenta.
4.5.2. 4.5.2. TRENUTNA AKTIVNOST

Dnevnik aktivnosti u posljednji sat vremena (Live logs from the past hour) u sredini stranice Izvjetaja (Reports) otvara skoni (pop-up) prozor s popisom svih aktivnost u okviru nastavnoga sadraja u posljednji sat vremena, koja se osvjeava svake minute.
Izvjetaj o obavljenim aktivnostima (Activity report)

Ova lista koliko puta svaki kolegij aktivnost je pregledan, a posljednji put to je bio pregledan.
Izvjetaji o sudjelovanju (Participation reports)

4.5.2.1. 4.5.2.1. Da biste generirali izvjetaj o sudjelovanju:

1.

Odaberite aktivnost modula, vremensko razdoblje koje ete obuhvatiti, pokazati samo izvjetaj o studentu, te radnje koje vas zanimaju (prikazi, postovi ili sve radnje), a zatim pritisnite dugme Kreni (Go). Generirat e se popis svih primjera modula odabranih aktivnosti u nastavnome sadraju. Odaberite jednu, a zatim pritisnite dugme Kreni (Go).

2.

Izvjetaj o sudjelovanju navodi koliki je broj puta svaki student uinio odabranu radnju, kao to prikazuje slika 4-11. 60
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

Slika 4-11. Pregled izvjetaja o sudjelovanju Ako elite, moete odabrati odreene korisnike i poslati im poruku. Odaberite Dodaj/poalji poruku (Add/send message) iz padajuega izbornika i kliknite na dugme U redu (OK).
4.5.2.2. 4.5.2.2. Statistika

Ako vam je administrator sustava omoguio statistiku mjesta, moete takoer dobiti detaljniji saetak izvjetaja preko izbornika statistike. Dnevnici aktivnosti i izvjetaj o sudjelovanju su korisni za praenje studentskih aktivnosti u razredu. Ako student ne gubi vrijeme s materijalom, on e imati potekoa uspjeti u nastavnome sadraju. esto, studenti koji ne rade dobro jednostavno nisu proveli vrijeme radei s materijalom. Ako analiziramo izvjetaje svoga nastavnog sadraja na redovnoj osnovi, moemo pratiti kada studenti surauju s nastavnim sadrajem. Neete biti u mogunosti rei tono koliko dugo su proveli uz neke djelatnosti ili resurs, jer dnevnik izvjetava samo o vremenu pristupa. Naravno, moete pogoditi koliko dugo je student proveo uz resurs pratei vrijeme kada je student poeo sljedeu aktivnost. Evidencije i izvjetaji o sudjelovanju mogu vam rei koji su resursi i aktivnosti studentima najvredniji. Na primjer, ako elite postaviti sve svoje PowerPoint slajdove na raspolaganje studentima da bi im biljeke na predavanju bile pri ruci, a nitko nije preuzeo te slajdove, moda elite saznati zato.

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

61

5. 5. POGLAVLJE 5 - FORUM, AVRLJANJE I PORUKE

5.1. 5.1. FORUM
Ovaj odjeljak pokriva sljedee MCCC vjetine: 5.4 Forums (Forumi) Forumi su snaan komunikacijski alat unutar Moodle sustava nastavnoga sadraja. Razmiljajte o njima kao prostoru online poruka gdje vi i vai studenti moete ostavljati poruke jedni drugima, uz jednostavno praenje individualne komunikacije. Forumi su primarni alat za online diskusiju i sredinja znaajka u organiziranju drutvenih formata nastavnoga sadraja. Ve ste u 2. poglavlju objavili svoju prvu poruku na forumu. Ve pri slanju vaih vijesti, upueni ste na poseban forum koji se koristi u svakome nastavnom sadraju za priopenja i vijesti. Forumi omoguuju vama i vaim studentima komunikaciju jedni s drugima u bilo koje vrijeme, iz bilo kojega mjesta s internetskom vezom. Studenti ne moraju biti prijavljeni u isto vrijeme da bi komunicirali s vama ili svojim kolegama. Slika 5-1 pokazuje kako se razgovori prate u vremenu, a itatelji mogu pregledati povijest razgovora jednostavno itajui stranicu.

Slika 5-1. Forum za raspravu Tehniki izraz za ovu vrstu komunikacije je asinkroni, to znai "ne u isto vrijeme." Asinkrone komunikacije su suprotne sinkronim oblicima komuniciranja kao to su sobe za avrljanje, slanje poruka u stvarnome vremenu ili razgovori licem-u-lice. Budui da su forumi asinkroni, studenti mogu odvojiti vrijeme za sastavljanje odgovora. Odgovori se mogu skicirati (koncipirati) i ponovno napisati sve dok studenti ne budu zadovoljni postignutim rezultatima, umjesto osjeaja pritiska da se odmah mora odgovoriti. Mnoga istraivanja pokazuju da ima vie studenata koji su spremni sudjelovati u asinkronim forumima nego to onih koji su spremni govoriti u predavaonici. Studentima iji primarni jezik nije onaj koji podrava nastavni sadraj, osobama s loijom komunikativnou pa jo ako su srameljive, forumi nude priliku da potroe vie vremena koje im je potrebno za formuliranje razumnoga odgovora. Ostali studenti, koji se boje samih sebe sramei se ako uine pogreku dok govore u predavaonici, mogu provjeriti svoje odgovore prije nego to ih poalju na forum. Asinkrona priroda foruma stvara mnogo prilika za vas ne samo da replicirate razgovorima koje vodite u predavaonici ve i stvorite potpuno nove aktivnosti koje je teko uspostaviti u predavaonici. Prije nego to ponemo stvaranjem foruma, vano je biti siguran da koristimo isti rjenik. Bilo bi korisno razmiljati o modulu foruma kao o zabavi (ajanci). Svaki forum je nazonost zabavi: ima dnevni boravak, kuhinju i blagovaonicu. U svakoj sobi, postoje skupine ljudi koje raspravljaju. Svaka rasprava je povezana (thread) sa svima, jer razgovarate jedni s drugima o istoj temi. Bez ljudske
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

63

rasprave, forum je prazan tih prostor. Svaki forum moe sadravati jednu ili vie rasprava, koje se sastoje od jedne ili vie objava (posts) i oitovanja (replies). Forumi Moodle sustava takoer omoguuju pretplate. Kada se korisnik pretplati na forum, svi novi postovi (objave) automatski se alju na adresu elektronike pote pohranjene u korisnikome profilu. Tako se lako moe pratiti to se dogaa na forumima, bez stalne prijave.
5.1.1. 5.1.1. IZRADA FORUMA

Stvaranje foruma je relativno lako. Klju uspjeha je odabir prave opcije za vrstu foruma koji elite stvoriti. Osim foruma vijesti, Moodle sustav ima etiri osnovne vrste foruma:
Jedan, jednostavan razgovor (A single, simple discussion)

Moete stvoriti samo jednu raspravu u ovome forumu. Ona e sadravati razgovor koji se fokusira na jednu odreenu temu.
Svaka osoba objavljuje jednu raspravu (Each person posts one discussion)

Svaka osoba u razredu moe zapoeti samo jednu raspravu. Ovo bi bilo veoma korisno kada bi svaka osoba postavljala zadatak ili pitanje. Svaka rasprava tada moe imati vie odgovora.
Forum pitanja i odgovora (Q & A forum)

Ovaj forum zahtijeva od studenata da predstave svoje poglede prije nego to mogu proitati razmiljanja drugih studenata. Nakon poetne prepiske, studenti mogu vidjeti i odgovoriti na tue postove.
Standardan forum za opu upotrebu (Standard forum for general use)

Moe postojati jedan ili vie rasprava na ovome forumu pa bilo tko s dozvolom, moe objavljivati viestruke rasprave.
5.1.1.1. 5.1.1.1. Da biste dodali forum u svoj razred:

1. 2. 3.

Kliknite na dugme Omogui izmjene (Turn editing on). Odaberite forum (Forum) iz izbornika aktivnosti (activity) u sekciji nastavnoga sadraja (course section) gdje elite dodati forum. Na stranici Dodaj novi forum (Adding a new forum), forum dobiva opisni naziv (descriptive name), kao to prikazuje slika 5-2.

64

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

Slika 5-2. Dodavanje novoga foruma 4. 5. 6. Odaberite vrstu foruma koju elite koristiti. Napiite opisni uvod foruma. Odaberite ope opcije: Ako odaberete Da (Yes), svatko u vaemu nastavnom sadraju automatski e primiti novu elektroniku potu. Inae, ljudi mogu odabrati hoe li se pretplatiti.
itanje praenja ovoga foruma! (Read tracking for this forum!)

Potaknite svakoga neka se pretplati! (Force everyone to be subscribed?)

Pratite itajte naglaene neproitane pote.

Maksimalna veliina priloga (Maximum attachment size)

Kada studenti priloe datoteke uz svoju potu, poeljet ete ograniiti maksimalnu veliinu njihove poiljke tako da ne iskoristite sav svoj posluiteljski prostor. To je osobito vano ako plaate komercijalan najam tvrtci za koritenje web prostora vaega Moodle sustava. 7. Odaberite opcije ocjenjivanja: Pota na forumu moe se ocjenjivati koristei numeriku skalu ili skalu koja se sastoji od rijei. Prema zadanim postavkama, samo nastavnici mogu ocjenjivati potu foruma, iako moete koristiti ulogu nadjaavanja kako bi se omoguilo studentima da ocjenjuju potu jedni drugima. To je koristan alat za doputanje sudjelovanje studenata u ocjenjivanju. Bilo koja ocjena na forumu upisuje se u knjigu razreda (ovo e se opisati u poglavlju 13).
Ocjena (Grade)

Dopuste ocjenjivanje pote (Allow posts to be rated)

Ako dopustite ocjenjivanje pote, moete odabrati skalu ocjenjivanja pomou padajuega izbornika. Moete napraviti svoju vlastitu ljestvicu (o tome e se pisati u Poglavlju 13), ali za sada, samo odaberite dodijeljen nain odvojeni i povezani naina spoznaje (Separate and
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

65

Connected ways of knowing)

ili broj izmeu 1 i 100. Bodovi koje ste izabrali su ukupni za itav

forum.
Ograniiti ocjenjivanje pote u ovome rasponu datuma (Restrict ratings to posts with dates in this range)

Moete dopustiti ocjenjivanje samo za potu unutar odreenih raspona datuma. Ovo je korisno ako elite zadrati studente usmjerene na najnovije sadraje. 8. Ako je potrebno odaberite prag opcije blokiranja za potu (post threshold). Studenti se mogu blokirati da objavljuju samo odreen broj puta u odreenome razdoblju uz upozorenje da se pribliavaju pragu. Odaberite opcije zajednikoga modula: Ovo je jo jedno mjesto u kojem se postavlja aktivnost za skupni nain rada. Ako se skupni nain rada promie u postavkama nastavnoga sadraja, ove postavke e se zanemariti.
Vidljivost (Visible)

9.

Nain rada skupine (Group mode)

Odreuje mogu li studenti vidjeti aktivnosti ili ne. 10. Kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes). Ime foruma sada e postati link u sekciji nastavnoga sadraja gdje ga moete dodati. Ako se elite vratiti za izmjenu bilo koje opcije, moete kliknuti na ikonu ruke (hand icon) za povratak na stranicu za ureivanje foruma.

5.1.2. 5.1.2. KORITENJE FORUMA

Ako kliknete na ime foruma na stranici nastavnoga sadraja, vidjet ete glavnu stranicu foruma, kao to prikazuje slika 5-3.

Slika 5-3. Pregledavanje foruma Postoje neke zanimljive znaajke na ovoj stranici. U gornjem desnom kutu stranice je tekst Ovaj forum omoguuje svima da se odlue hoe li se pretplatiti ili ne (This forum allows everyone to choose whether to subscribe or not) ili Ovaj forum zahtijeva od svakoga da se pretplati (This forum forces everyone to be subscribed), ovisno o tome prisiljavate li sve da se pretplatite ili ne. Nakon pretplate na forum, korisniku e se elektronikom potom poslati informacija o prijemu nove pote na forumu. Korisnici mogu izabrati kako e primati svoje poruke elektronike pote u svome profilu. Alternativan nain primanja pote je putem RSS izvora (RSS je dokument koji se zove "feed", "web feed", ili "kanal" ukljuuje pun ili saet tekst, plus meta podatke kao to su datum izdavatvo i autorstva.) 13 . Administrator sustava preko weba i modula foruma, treba omoguiti RSS izvore. Ako kliknete na link Ustrajte da svi budu pretplaeni (Force everyone to be subscribed), moete birati izmeu prisile na pretplatu ili ne. Ako ne prisiljavate korisnike na pretplatu, sljedei link e glasiti Prikai/uredi postojee pretplatnike (Show/edit current subscribers), to e vam dati suelje da vidite tko su upisani te
13

66

RSS Really Simple Syndication (zaista jednostavno udruivanje) using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

mogunost promjene, tko prima, a tko ne prima elektroniku potu. Posljednji link e glasiti Pretplati se na ovaj forum (Subscribe to this forum), to e vam omoguiti pretplatu kada kliknete na njega. Ispod linkova za pretplatu, nai ete Uvod (forum introduction) koji ste napisali kad ste stvorili forum. Ispod uvoda, vidjet ete dugme s oznakom Dodaj novu raspravnu temu (Add a new discussion topic). Ovo moete iskoristiti za stvaranje prve rasprave na forumu. Ako ste zabranili studenata stvaranje rasprava, morat ete stvoriti barem jednu te time dozvoliti koritenje foruma.
5.1.2.1. 5.1.2.1. Da biste stvorili novu raspravu:

1. 2.

Kliknite na dugme Dodaj novu raspravnu temu (Add a new discussion topic). Na stranici nove raspravne teme prikazane na slici 5-4, otvara vam mogunost rasprave nove teme.

Slika 5-4. Dodavanje nove teme za raspravu 3. Napiite svoju poruku u prostoru predvienome za pisanje. Ako nemate omoguen HTML editor, moete odabrati vrstu oblikovanja koju ste koristili u poruci. Veinu vremena, eljet ete oblikovanje ostavite u Auto-Formatu Moodle sustava, a on e pokuati automatski prepoznati oblik koji se koristi u poti. Moete odabrati da se pretplatite na forum ako je pretplata omoguena kod stvaranja foruma. Ako elite priloiti (attach) datoteku, kao to je npr. RTF dokument ili slika, kliknite na dugme za nasumino itanje (Browse), pronaite datoteku na vaem raunalu, a zatim kliknite Otvori (Open). Budite sigurni da va dokument bude manji od maksimalne veliine priloga (attachment) za forum. Kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes).

4. 5.

6.

Nakon to poaljete svoju temu za raspravu, vidjet ete ekran koji vas upuuje kako uspjeno je spremljena vaa pota i koliko imate vremena za napraviti promjene u vaoj poti. Vrijeme u kojemu morate napraviti promjene postavlja administrator vaega sustava za svakoga na stranicama Moodle sustava. Zadana postavka je 30 minuta, tako da ete uglavnom imati pola sata vratiti se i urediti vau potu prije nego se ona poalje pretplatnicima. Nakon to se poalje, ne moete je vie ureivati, osim ako nemate privilegiju postavljenu za vau ulogu. Osim ako niste potvrdili u okviru s oznakom Sada poalji potu (Mail now), vaa pota nee se poslati pretplatnicima dok ne proe vrijeme ureivanja. Osim ako va administrator sustava nije promijenio zadane postavke, vaa pota nee se slati najmanje 30 minuta.
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

67

Uspjeno odraen posao automatski e vas vratiti na glavnu stranicu foruma. Vidjet ete raspravu koju ste upravo stvorili. Ako kliknete na ime rasprave, vidjet ete poruku koju ste napisali u privitku u gornjemu desnom kutu tijela poruke. Ako jo uvijek moete urediti potu, vidjet ete link Uredi (Edit) na dnu tijela poruke. Nakon to proe vrijeme ureivanja, vaa pota e se poslati svim pretplatnicima. Ako se student ili nastavnik odlui za primanje HTML oblika elektronike pote, primit e elektroniku potu koja izgleda ba kao i ona objavljivanja u pregledniku. U suprotnome, dobiti e verziju s obinim tekstom. Kao to prikazuje slika 5-5, elektronika pota e imati veze s oznakom Odgovori (Reply) i Pogledajte ovu potu u kontekstu (See this post in context), to e odvesti korisnika upravo na forum s potom pa moe odgovoriti.

Slika 5-5. Pota s foruma poslana elektronikom potom Ako ste omoguili ocjene, vidjet ete padajui izbornik u donjemu desnom dijelu pote drugih korisnika s ljestvicama koje ste odabrali. Na dnu stranice, ispod sve pote u raspravi, vidjet ete dugme s oznakom poalji moje najnovije ocjene (Send in my latest ratings). Ako odaberete ocjenu za potu i kliknite na dugme, poslat ete svoje rezultate za potu. Bodovi se zatim pohranjuju u knjizi razreda. Nakon to ste poslali ocjenu, ona e se pojavit desno od izbornika ocjena. Ako kliknete na ocjenjivanje (rating), vidjet ete sve ocjene za tu funkciju.
5.1.3. 5.1.3. PRETRAIVANJE FORUMA

Ovaj odjeljak pokriva sljedee MCCC vjetine: 3.14 Search Forums (Pretraga foruma) Svi forumi unutar nastavnoga sadraja mogu se pretraivati i pregledavati. Pretraivanje foruma za pronalazak korisnih informacija je lako. Svi forumi unutar nastavnoga sadraja pretrauju se istovremeno. Blok Pretraivanja Foruma (Search Forums block) na stranici vaega nastavnog sadraja omoguuje brzo pretraivanje odreene rijei u poti foruma. Ako dobijete vie od jedne stranice s rezultatima, moete poeljeti isprobati napredno pretraivanje. Napredno pretraivanje omoguava suavanje pretraivanja u bilo kojemu/svim sljedeim nainima:
Ove rijei mogu se pojaviti bilo gdje u poti (These words can appear anywhere in the post)

Jedna ili vie rijei koje tu upiete nai e se na svim mjestima u poti ako ih ima.
Tono ova fraza mora se pojaviti u poti (This exact phrase must appear in the post)

Izraz koji unesete mora se pojaviti tono onako kako ste ga unijeli.
Ove rijei ne bi trebale biti ukljuene (These words should NOT be included)

Prepoznavanje rijei za koje ne elite da vam mogu pomoi suziti rezultirajui popis poruka.
Ove rijei bi se trebale pojaviti kao cijele rijei (These words should appear as whole words)

Trailica e vratiti postove koje sadre vae rijei kao dio vee rijei (The search engine will return posts that contain your words as part of a larger word ) Na primjer, ako traite rije "ma", pojavit e se poruka s rijei "maka". using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011 68

Odabir cijele rijei zahtijevat e razmak prije i poslije rijei koju ste unijeli.
Postovi moraju biti noviji/stariji od ovoga (Posts must be newer/older than this)

Suava broj postova prema rokovima.

Odaberite forume za pretraivanje (Choose which forums to search)

Omoguuje pretraivanje samo unutar jednoga foruma.

Ove rijei bi trebale biti u nazivu posta (These words should be in the subject)

Ako znate naziv posta (subject) kojeg elite pretraiti, moete ograniiti vae pretraivanja na naziv posta (subject line).
Ovo ime bi trebalo odgovarati autoru (This name should match the author)

Ako elite samo postove pojedinih autora, unesite njihova imena ovdje.
5.1.4. 5.1.4. UPRAVLJANJE FORUMOM

Jednom kada ste stvorili forume za svoje studente, morat ete upravljati njime u okviru nastavnoga sadraja. Kao to smo ranije objasnili, forumi su pravi alati za pridobivanje ljude koji obino ne sudjeluju u raspravi u razredu. Ako vae rasprave budu vaan dio vaega razreda, moete zaista pridobiti ljudi da priaju. Naravno, ako puno ljudi pria na forumu znai da imate vie upravljanja. Forumi mogu brzo proklijati i nestano se iriti poput korova, osim ako ne poduzmete nekakvo upravljanje i podrezivanje.
5.1.4.1. 5.1.4.1. Upravljanje oekivanjima

Prvi klju za upravljanje forumom je upravljanje studentskim oekivanjima. U vaemu programu, neka studenti znaju koliko esto namjeravate odgovoriti na pitanja i postove. Neka znaju da ete provjeravati jednom dnevno ili jednom tjedno. Ako ne postavite oekivanja, neki studenti e oekivati da im budete na raspolaganju 24 sata dnevno. Jason: Profesor s kojim sam radio primio je niz poruka elektronike pote s poetkom u 1:30 u jutro. Student je napisao pitanje u 1:30, pitao ponovno u 2:00 i ojaen poslao poruku u 2:30 sati. Konano, u 03:00, student je poslao elektroniku potu napisavi kako ide u krevet i bio je vrlo uzrujan zbog toga to instruktor nije odgovorio na njegova pitanja u vrijeme potrebno za dovrenje zadatka. Nepotrebno je rei, da je profesor bio veoma iznenaen kada se sljedeega jutra probudio i pronaao itav niz poruka u elektronikoj poti.
5.1.4.2. 5.1.4.2. Pitanja ponaanja

Suoavanje s primitivnim i razuzdanim studentima jo je jedan izazov izravne (online) diskusije. Ono to neki studenti mogu rei u izravnoj (online) diskusiji, nikada ne bi rekli u lice. Neuljudne ili tetne primjedbe mogu zakljuiti razgovor ili potpuno preusmjeriti tok razgovora. Da biste izbjegli ove situacije, uinite vaa oekivanja za studentska ponaanja jasnim u svome programu i drugdje na stranici (site). Koritenje ljestvice takoer moe usmjeriti ponaanje studenata ako njihova ocjena ovisi o njihovome dobrome rejtingu kod vas ili njihovih vrnjaka. Naravno, ukoliko situacija izmakne kontroli, va krajnje pribjeite je jednostavno izbrisati studentove postove s foruma, a zatim se odnositi prema tome kao prema bilo kojemu drugom disciplinskom problemu.
5.1.5. 5.1.5. ARHIVIRANJE FORUMA

Ako su teme na forumu jako duge, moete poeljeti arhivirati ih i poeti razgovor opet s dobrim saetkom. Rasprave moete arhivirati jednu po jednu ili koristiti sigurnosno pohranjivanje podataka (backup) kompletnoga foruma s korisnikim podacima, a zatim obnoviti raspravu.

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

69

5.1.5.1. 5.1.5.1. Ako elite arhivirati raspravu:

1. 2. 3.

Napravite forum pod nazivom Zapis foruma (Archive forum) negdje u vaemu kolegiju (dobra ideja je koristiti prvi ili zadnji dio nastavnoga sadraja). Idite na forum s raspravama koje elite arhivirati. Unesite raspravu klikom na naziv rasprave. U gornjemu desnom kutu zaslona, vidjet ete padajui izbornik s oznakom Premjesti ovu raspravu (Move this discussion to) (vidi sliku 5-6).

Slika 5-6. Premjetanje raspravu 4. 5. 6. Odaberite Arhiviraj forum (Archive forum) s popisa. Sad ete vidjeti raspravu u arhivi foruma. Kliknite na link Forumi (Forums) u navigacijskoj traci i odaberite izvorni forum iz popisa. Saetak arhiviranih rasprava poaljite u izvorni forum za ponovno pokretanje rasprave.

Koritenje arhive foruma omoguuje vam zadrati rukovanje raspravama, uz zadravanje svih detalja originala. Ovo je takoer jednostavan nain za pomicanje dobre rasprave iz razreda u razred ili iz semestra u semestar. Upravljanje raspravama takoer je lake uz nekakvu pomo. Brojne studije su ukazale na korisnost dodjeljivanja dunosti oblikovanja rasprave o zadanoj temi, skupinama studenata. Ako skupina studenata zna da su oni odgovorni za postojanje mogunosti kako bi razumno razgovarali o pitanju sa svojim kolegama, vea je vjerojatnost da e pratiti i stvarno razumjeti temu. Oni mogu biti odgovorni za upravljanje razgovorom, odgovaranjem na osnovna pitanja te arhiviranjem i saimanjem rasprave. Za izradu studentskih voditelja skupine, dodijelite mali tim studenata svakome forumu ili raspravi. Omoguite ocjenjivanje svakome, kako bi se omoguilo skupini studenata koritenje ocjena.
5.1.6. 5.1.6. MOGUNOSTI FORUMA

Mogunosti forum su veoma usitnjene mnogo vie nego u bilo kojemu drugom modulu, dajui vam mogunost stvoriti irok raspon uloga:
Prikaz rasprava (View discussions)

Osnovno svojstvo omoguava korisniku vidjeti rasprave na forumu, ali ne i odgovore ili pokretanje novih.
Prikai skrivene vremenski usklaene postove (View hidden timed posts)

Omoguuje korisniku prikazati poetni i zavrni datum za nove rasprave. Vremenski usklaene postove mora omoguiti administrator sustava kako bi mogli koristiti ovo svojstvo.
Poetak novih rasprava (Start new discussions)

Omoguuje korisniku otvoriti novu raspravu, ako forum omoguava vie rasprava. 70
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

Odgovori na postove (Reply to posts)

Omoguuje korisniku odgovoriti na postove u raspravi. Vjerojatno ete poeljeti zaobii ovu mogunost, kao i mogunost za poetak nove rasprave arhiviranoga foruma.
Dodaj vijesti (Add news)

Korisnik s ovom mogunou moe postavljati vijesti na forumu vijesti nastavnoga sadraja. Prema zadanim postavkama, samo nastavnici mogu dodavati vijesti.
Odgovori na vijesti (Reply to news)

Ovo omoguuje korisniku da odgovori na vijesti slanjem postova u forum vijesti. Prema zadanim postavkama, samo nastavnici mogu odgovarati na postove vijesti.
Pregled ocjena (View ratings)

Omoguuje korisniku vidjeti samo svoje ocjene na forumu.

Prikai sve ocjene (View any ratings)

Omoguuje korisniku vidjeti ocjene drugih korisnika foruma.

Ocijenite postove (Rate posts)

Omoguuje korisniku ocijeniti postove foruma, ako je to dozvoljeno na forumu. Prema zadanim postavkama, samo nastavnici mogu ocjenjivati postove foruma.
Napravi dodatke (Create attachments)

Omoguuje korisniku priloite datoteku uz post foruma.

Brisanje vlastitih postova (u roku) (Delete own posts (within deadline))

Ovo omoguuje korisniku izbrisati svoje postove na forumu unutar odreenoga vremena, obino 30 minuta.
Brisanje svih postova (bilo kada) (Delete any posts (anytime))

Omoguuje korisniku izbrisati bilo koji post na forumu u bilo koje vrijeme.
Razdvoji rasprave (Split discussions)

Omoguuje korisniku da razdvajanjem rasprava stvara nove rasprave. Prema zadanim postavkama, samo nastavnici mogu dijeliti rasprave.
Pomicanje rasprave (Move discussions)

Korisnik s ovom mogunosti moe premjestiti rasprave na druge forume u nastavnome sadraju.
Uredi bilo koji post (Edit any post)

Ovo je vrlo mono svojstvo koje omoguuje korisniku urediti bilo koji post u forumu u bilo koje vrijeme. Prema zadanim postavkama, samo nastavnici mogu mijenjati bilo koji post.
Uvijek pogledaj postove Pitanja i Odgovori (Always see Q & A posts)

Omoguuje korisniku vidjeti postove pitanja i odgovora bez prethodnoga objavljivanja.

Pregled pretplatnika (View subscribers)

Omoguuje korisniku pregledati popis pretplatnika na forumu.

Upravljanje pretplatama (Manage subscriptions)

Omoguuje korisniku ureivati i brisati pretplate na forumu.

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

71

Poetna pretplata (Initial subscription)

Omoguuje korisniku da se u poetku pretplatili na forume. Prema zadanim postavkama, sve uloge imaju ovu mogunost, odvojeno od administratora i tvorca nastavnoga sadraja, tako da oni ne dobivaju puno elektronike pote pri pretplati na forum.
Reguliranje primjena (Throttling applies)

Omoguuje blokiranje korisnika da objavljuje na forumu u skladu s mogunou blokiranja u forumu.

5.1.7. 5.1.7. ISKUSTVA UINKOVITOGA FORUMA

Forumi su vaan alat u alatnome okviru vaega Moodle sustava. Oni su primarna metoda za komunikaciju vas, studenata i svih drugih. Socijalni konstruktivizam (social constructivism) oznaava sve o raspravi i pregovarakome znaenju. Jason: Ja smatram da su dobro usmjeravanje i inteligentna implementacija te mogunost rasprave, vaniji za uspjeh nastavnoga sadraja nego statiki sadraj. MIT je iskazao istu stvar. Oni su postavili mnoge svoje nastavne sadraje nastavne planove, skupove problema i biljeke s predavanja kroz OpenCourseWare inicijativu (http://ocw.mit.edu). Na primjer: http://ocw.mit.edu/courses/electrical-engineering-and-computer-science/6-002-circuits-andelectronics-spring-2007/video-lectures/lecture-1/ Svatko moe besplatno preuzeti nastavne materijale za preko 700 nastavnih sadraja. MIT je to omoguio, jer vrijednost MIT obrazovanja nije u sadraju, nego u interakciji izmeu studenata i nastavnika. Forumi Moodle sustava su kljuan alat za vas da biste dodali istu vrijednost vaemu kolegiju. Pridobivanjem studenata da sudjeluju u izravnim (online) forumima moe biti izazov. Ako jednostavno napravite forum i oekujete od studenata da izravno (online) komuniciraju, biti ete gadno razoarani. Mnogo puta instruktori su stvorili forum, dali neke nejasne upute, a onda se alili da studenti nisu spontano komunicirali jedni s drugima.
5.1.8. 5.1.8. POKRETANJE RASPRAVE

Za mnoge studente i instruktore poetak rasprave je najtei dio. Kada ljudi ponu raspravljati (pisati), barem e nekoliko njih vjerojatno nastaviti raspravu. Kao to ste zapoeli svoja predavanja, bilo bi korisno imati nekoga tko e probiti led te pomoi studentima da upoznaju jedni druge i naviknu se izravno (online) raspravljati o pitanjima. Najuinkovitiji zaetnici imaju jaku spremnost potaknuti ljude da zaponu komunikaciju. Postavite specifina pitanja poput: "Ako biste mogli razgovarati s bilo kojom osobom, ivom ili mrtvom, tko bi to bio i koja tri pitanja bi li ih pitali?" Ili "Koja vas omiljena hrana tjei i zato?" Takoer moete potaknuti ljude da priaju prie o sebi. Na primjer, moete pitati studente kako bi ispriali priu koja zapoinje "Na mome zadnjem izletu, najzabavnije to sam vidio ili uinio je " ili "Moja najdraa pria o ivotinjama je ". Bilo koji oblik koristili, napravite to vrsto, snano i ostavite nedoreeno.
5.1.9. 5.1.9. POTICANJE SUDJELOVANJA

Primaran klju za studentsko sudjelovanje u izravnim (online) forumima je vrsta integracija s ciljevima vaega kolegija. Vai forumi trebaju dati studentima priliku vjebati vjetinu, suraivati na projektu, odnosno djelovati kao izvor informacija jedni drugima. Naravno, vano je razlikovati vrste foruma i razloge za njihovo koritenje u vaemu razredu. Ovo emo razjasniti na jednome primjeru. Pretpostavimo da predavanje odravate jednom tjedno pa elite da studenti raspravljaju izravno (online) prije susreta licem u lice. Postoje dvije mogunosti za ovaj forum. Ako elite da studenti iskoriste forum za praktine vjebe, poeljet ete stvoriti mjesto gdje studenti mogu vjebati primjenjujui nove ideje koje su otkrili pri sluanju predavanja. Dakle, 72
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

svakoga tjedna rasprava jedna o analizi sluaja (case study). Ukoliko elite da forum bude resurs, moda elite da svaki student poalje post s pitanjem o odsluanome. Nakon toga moete koristiti pitanja kao temelj za raspravu na predavanju. Konana strategija za poticanje sudjelovanja je da surauju s vama kao forumom. Ako va razred zadovoljava rasprava licem u lice, donesite vane postove i rasprave na predavanje. Spajanjem izravno (online) web okruenje s okruenjem licem u lice, ukazujete vaim studentima na vrijednost njihova sudjelovanja. Jedan od najboljih primjera spajanja izravne (on-line) rasprave s nastavnim sadrajem dogodio se u nastavnome sadraju Upravljanje (management course) uz sudjelovanje vie od 400 studenata. Instruktor je podijelio skupine studenata u male skupine za raspravu. Profesor i njegovi asistenti sluajno su odabrali podskup rasprava svakoga tjedna za procjenu. Instruktor e takoer ostaviti najbolja pitanja i rasprave za predavanje, esto posvetivi polovicu svoga predavanja priajui o tome to se dogaa na internetu.
5.1.10. 5.1.10. OCJENJIVANJE FORUMA

Naravno, jasno je da je cilj foruma samo jedan. Kao to smo ranije objasnili, vai ciljevi za razred mogu biti vrlo razliiti od ciljeva vaih studenata. Vi moda elite da oni surauju s materijalom zbog njegove unutarnje vrijednosti. Velika veina studenata, meutim, preoptereeni su, zabrinuti za svoje ocjene i rade samo ono to je potrebno u svome razredu. Da bi poticali usklaenost izmeu vaih ciljeva i ciljeva vaih studenata, morate imati strategiju ocjenjivanja za sudjelovanje studenata. Moodle sustav ima neke velike alate koji e vam pomoi stvoriti i upravljati ocjenjivanjem foruma. Da bi bili uspjeni, morate jasno definirati kriterije ocjenjivanja. Morat ete ocijeniti kvalitetu, a ne samo koliinu. Student koji se prijavi u sustav i kae "slaem se" jednom dnevno nita ne doprinosi raspravi. Netko tko alje promiljen odgovor jednom tjedno puno vie doprinosi nastavnome sadraju. Naravno, morat ete uspostaviti ravnoteu izmeu ocjenjivanja kvalitete i doputanja rasprave u kojoj svi pokuavaju biti pametni da bi dobili ocjenu. Mnogi studenti trebaju potporu da bi mogli djelotvorno sudjelovati u akademskoj raspravi. Brz pogled na forume za raspravu na FaceBook-u otkriva mnogo postova koji ne bi bili prihvatljivi u akademskoj sredini. Pomognite vaim studentima da razumiju razliku izmeu drutvenoga foruma i akademskih foruma. elite li potkrijepiti njihove tvrdnje citatima? elite li da spoznaju toku motrita druge osobe, a zatim im ponudite kritiku? Treba li podrka njihovim argumentima pomou injenica, brojaka ili pozivanjem na vii autoritet? Nakon to ste uspostavili oekivanja, moete zapoeti rezultatom prema kvaliteti njihovih interakcija. Dobra praksa je da se studentima dade neki kredit samo za sudjelovanje, ali puno bodova moe se postii samo uz kvalitetan odgovor.
5.1.11. 5.1.11. KREATIVNE KORISTI OD FORUMA

Postoji mnogo kreativnih koristi od foruma, pa moemo samo predstaviti neke od ovdje najeih. Forumi Moodle sustava toliko su fleksibilni, da stvarno nema ogranienja za vrste aktivnosti koje mogu iskoristiti prednosti tehnologije.
5.1.11.1. 5.1.11.1. Ravnopravna procjena

Forumi su esto promaen alat za ravnopravne procjene (peer assessment). Andy Diament iz West Cornwall u Velikoj Britaniji, koristi forume za ravnopravne procjene. Njegovi studenti su vie tjedana uili oblikovanje baze podataka kroz razvoj projekta. Svaki tjedan oni su radili u parovima da bi zavriti lekciju na novu temu. Oni su tada koristili svoje nove vjetine da bi dovrili malo vie od svojih projekata i uitali (upload) su ih na forume za pregled. Kritizirao se rad svakoga para, a najbolji rad u tjednu sluio je kao polazna toka za sljedei dio projekta. Ne samo da su studenti uili iz procesa ravnopravne recenzije, ve su bili u stanju razviti svoje vlastite projekt koristei najbolji rad u razredu.
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

73

5.1.11.2. 5.1.11.2. Forumi s pitanjima i odgovorima za rjeavanje problema

John Rodgers iz Ontario, Kanada, koristi vrstu foruma s pitanjima i odgovorima za dobar uinak u nastavi matematike. Forum s pitanjima i odgovorima omoguava post s jednim pitanjem na koje studenti moraju odgovoriti prije nego to mogu vidjeti i druge odgovore. Lekcija zapoinje molbom instruktora studentima da rijee matematike probleme, identificiraju i isprave zablude, dekodiraju znaenje simbola iz konteksta ili sudjeluju u nekoj drugoj vrsti vjebe. Studenti obino provedu 20-40 minuta u radu zajedno u malim skupinama za formulirati odgovor. Nakon to su studenti postavljati svoje odgovore, forum s pitanjima i odgovorima omoguuje im da vide kako su drugi u klasi rijeili problem. Kada se to zavri, studenti obino upuuju niz pitanja za odgovoriti (koristei kviz modul) da vide je li njihov pristup u rjeavanju problema dovoljno robustan. John izvjetaja: "Studenti su vie ukljueni u smislu dubine (problemi ih prisiljavaju da urone u duboko razumijevanje) te ire razred (najloiji dio razreda sada zahvaa sadraj na daleko vioj razini). Vrijeme koje ja mogu provesti kao instruktor u pruanje kvalitetnoga mentorstva poraslo je za red veliine i koritenje vremena dramatino se poboljalo." Ovo je odlian primjer ne samo koritenja foruma, ve i koritenje moi tehnologije za pomak uloge instruktora od isporuke informacija, prema mentorstvu studentima.
5.1.11.3. 5.1.11.3. Intervjui

Dovoenje vanjskih strunjaka u va razred moe biti teko. Morate koordinirati rasporede otrgnuti ih od njihova zauzetoga ivljenja, a onda se nadati da su vai studenti spremni pitati dovoljno zanimljiva pitanja. Moete eliminirati mnoge od tih problema putem foruma za komunikaciju izmeu studenata i strunjaka. Najlaki strategija je pozvati strunjaka u vae forume kao redovite sudionike. Jednostavno im otvoriti raun i upiite ih u va razred. Tada oni mogu sudjelovati u forumu i drugdje u nastavnome sadraju. Meutim, neki ljudi e biti neskloni sudjelovanju u takvim otvorenim raspravama. Kao alternativa strategija, napravite forum u kojemu studenti mogu poslati pitanja za intervju sa strunjakom. Oni tada mogu glasovati o najboljim pitanjima. Moete odabrati najboljih 10 pitanja i poslati ih putem elektronike pote sugovorniku. Va strunjak onda moe odgovoriti putem elektronike pote, kada je to njemu prikladno. Ako va post odgovara novome forumu, vai studenti mogu odgovoriti na njegov odgovor, pa ak i pripremiti drugi krug pitanja, ako je va strunjak za to.
5.1.11.4. 5.1.11.4. Rasprave

Iako se mnogi instruktori esto nadaju nekoj razini rasprave koja e spontano izbiti meu studentima oko spornih pitanja ili novih koncepata, ponekad je teko zakotrljati loptu. Pokuajte podijeliti vae studente u skupine na razliitim stranama nekoga problema. Svaki post mora se obrazloiti argumentom i podran dokazima za njihovu stranu problema. Mogu se ocijeniti ovisno o tome koliko dobro su obrazloili i poduprli svoju tvrdnju.
5.1.11.5. 5.1.11.5. Igranje uloge i pripovijedanje

Tisha Bender, u svojoj knjizi Izravno poduavanje koje se temelji na raspravi (Discussion-Based Online Teaching), raspravlja o prednostima koritenja nesinkrone rasprave za igranje uloge i pripovijedanje. U jednome nastavnom sadraju, studentima je prilagodila lik iz prie ili romana i onda odigrala karakternu scenu koristei forum. Ostatak razreda promatrao je novu dramu koja se odvijala pred njima. Studenti imaju vremena razmiljati o svojim odgovorima i poboljati svoje doprinose to bolje odraava glas igranoga lika nego njihovi vlastiti glasovi. Studenti su takoer radije u potpunosti odgovorili kao lik na izravnome (online) forumu, jer su izbjegli neugodnosti susreta licem u lice.
5.1.11.6. 5.1.11.6. esto postavljana pitanja

Koliko puta odgovorite na isto pitanje trima razliitim studentima? 74

using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

esto mnogo studenata ima ista pitanja o zadacima, tekim konceptima ili stupnjevanju. Ako svakoga susretnete licem u lice, moete odgovoriti na pitanje naglas, ali drugi studenti moda ne mogu sluati odgovor. U potpunome izravnom (on-line) okruenju tee je upravljati kada pitanja studenata dolaze putem elektronike pote. Mnogi nastavnici koji izravnome (online) koriste nastavni sadraj, ale se na stalnu bujicu dosadnih pitanja. Preporuujemo vam da stvorite forum na kojemu studenti mogu postavljati pitanja o administriranju nastavnoga sadraja, a zaseban forum za pitanja o predmetu. Da li su konzultirali forume i odgovore prije nego to su vam elektronikom potom poslali jo jedan upit o datumu zavrnoga ispita. Ova znaajka je takoer korisna u poslovnome okruenju.
5.1.11.7. 5.1.11.7. Praenje studijskih skupina

Strategija koja potie studente da obrauju svoje dodijeljene zadatke jest stvoriti forumske studijske skupine za obradu zadataka. Ova strategija dobro radi sa skupinama od tri do pet studenata koji su zajedniki odgovorni za raspravu o predavanju prije samoga predavanja. Svaki student pita jedno pitanje o predavanju, a skupina mora odgovoriti na sva pitanja prije poetka nastave predavanja. To potie studente ne samo da proitaju zadatak, ve i da dublje razmiljaju o tome kroz proces pitanja i odgovora. Ova strategija zahtijeva od skupine studenata, da se propituju o tobonjoj skripti koja potjee od skupine inenjera koji su povezali razrede zajedno. Studenti su kroz semestar postavljeni kao sredinja skupina, jer nitko nije htio da ispadne iz razreda. Instruktor je odluio snimiti predavanja na videokazetu i poslati je studentima. Vrlo brzo, instruktor je primijetio da su se pogorale inenjerski pristupi razreda, pa je inzistirao na zajednikome gledaju videovrpce. Rekao im je da moraju zaustaviti traku svakih 15 minuta, a svaka osoba je postavljala pitanje o tome to su upravo vidjeli. Nisu mogli nastaviti dok na svako pitanje nije odgovoreno. Do kraja predavanja, udaljena skupina inenjera imala je za treinu vee ocjene od ostatka razreda.
5.1.11.8. 5.1.11.8. Socijalni forum

Iako e se veina vaih foruma usredotoiti na materijal nastavnoga sadraja, vano je za vae studente da na neformalan nain upoznaju jedni druge, pogotovo ako je nastavni sadraj u potpunosti izravan (online). Socijalni forum daje ljudima mjesto za razgovor, bez brige o tome da budu ocjenjivani ili da budu stvarno pametni. Dobra ideja je zapoeti va socijalni forum nekim zabavnim pitanjima. Pitajte svakoga da kae uvodni govor razredu odakle je, emu se nada da e razred postii i koja mu je omiljena hrana, najdrai film ili neto zanimljivo. to vie zanimljivih uvodnih postova, to je vjerojatnije da e ljudi reagirati na to i ukljuiti se u pravi tok rasprave.

5.2. 5.2. AVRLJANJE

Ovaj odjeljak pokriva sljedee MTC vjetine: 5.2 Chat (avrljanje) Modul avrljanja Moodle sustava je jednostavan sinkroni komunikacijski alat koji vama i vaim studentima omoguuje komunikaciju u stvarnome vremenu. Ako ste ikada koristili sustav slanja izravnih poruka u realnom vremenu (instant messaging) kao to su AOL, MSN, ili iChat, koristili ste sustav slian sustavu avrljanja Moodle sustava. U forumima, vi i vai studenti ne morate biti prijavljeni u isto vrijeme. U sustavu avrljanja, svatko treba biti prijavljeni u isto vrijeme, kako bi se komuniciralo.
5.2.1. 5.2.1. IZRADA SUSTAVA AVRLJANJA

Da biste koristili alat sustava avrljanja, morat ete napraviti sobu za sustav avrljanja za vas i vae studente i namjestite vrijeme kada e se svatko prijaviti i susresti. Moete stvoriti jednu sjednicu za cijeli nastavni sadraj ili postaviti ponavljajue sjednice s vie sastanaka.
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

75

5.2.1.1. 5.2.1.1. Za izradu sjednice sustava avrljanja :

1. 2. 3.

Kliknite na dugme Omogui izmjene (Turn editing on). Odaberite Sustav avrljanja (Chat) iz Dodajte aktivnost (Add an activity) u padajuem izborniku u sekciji nastavnoga sadraja gdje elite dodati sustav avrljanja. Na stranici rezultata, prikazanoj na slici 5-7, dajte sobi sustava avrljanja ime i napiite upute o tome kako koristiti sobu u Uvodnome tekstu (Introduction text).

Slika 5-7. Dodavanje novoga sustava avrljanja 4. 5. Postavite vrijeme za prvu sjednicu sustava avrljanja u Sljedee vrijeme sustava avrljanja (Next chat time). Odaberite ope opcije za sobu sustava avrljanja :

5.2.1.2. 5.2.1.2. Ponavljanje sjednica

Ovdje postoje etiri opcije: a. b. Nemojte objavljivati vrijeme razgovora (Dont publish any chat times) Stvorite sobu sustava avrljanja koja je uvijek otvorena i nema navedeno vrijeme sastanka. Nema ponavljanja (No repeats) Stvara jednokratnu sobu sustava avrljanja koja e raditi samo u vrijeme navedeno u koraku 4. c. U isto vrijeme svaki dan (At the same time every day) Stvara ulaz u kalendaru nastavnoga sadraja za svakodnevni razgovor u vrijeme navedeno u koraku 4. d. U isto vrijeme svaki tjedan (At the same time every week) Stvara tjedni unos u kalendar nastavnoga sadraja.
Spremi prole sjednice (Save past sessions)

Kada se razgovor zavri, prijepis e biti dostupan za iznos vremena koje se ovdje specificira.
Svatko moe pregledati posljednje sjednice (Everyone can view past sessions)

Ovo odreuje jesu li prijepisi dostupni i studentima ili samo uiteljima. 6. 76 Odaberite opcije zajednikoga modula:
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

Skupni nain rada (Group mode)

Ovo je drugo mjesto na kojemu se postavljaju aktivnosti skupnoga naina. Ako je skupni nain rada nametnut u postavkama nastavnoga sadraja, ove postavke e se zanemariti.
Vidljivost (Visible)

Ovo odreuje mogu li studenti vidjeti aktivnosti ili ne. 7. Kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes). Ime sobe sustava za avrljanje sada e biti poveznica u sekciji nastavnoga sadraja gdje ga moete dodati.

5.2.2. 5.2.2. KORITENJE SUSTAVA AVRLJANJA

ak i ako ste postavili vremena za sustav avrljanja, studentima je uvijek razgovor otvoren. Moodle sustav ne ograniava pristup u sustav avrljanja na temelju vremena koje ste postavili kada ste ga stvorili. Umjesto toga, Moodle sustav postavljena vremena unosi u kalendar nastavnoga sadraja za podsjetiti ljude da se prijave u sustav avrljanja u odreeno vrijeme. Ako student eli lutati kroz sustav avrljanja u odreeno vrijeme, on moe razgovarati sam sa sobom ili bilo s bilo kime koji takoer zaluta u to vrijeme. Postoje dvije verzije sobe sustava za avrljanje, jedna obina verzija i verziju bez okvira i JavaScript, kao to prikazuje slika 5-8.

Slika 5-8. Aktivnost sustava avrljanja U obinoj verziji moete pisati poruke u polje za tekst na dnu ekrana i/ili se oglasiti zvunim signalom (beep) drugim korisnicima. Moete podsjetiti studente da postave zvuni signal (beep) na minimum, jer to moe biti neugodno. Nakon to ste upisali poruku u podruje za tekst, pritisnite Enter i vaa poruka e se poslati svima koji su prijavljeni u sustav avrljanja. Sustava avrljanja Moodle sustava osvjeava ekrana svakih pet sekundi, tako da vau poruku ne moete odmah vidjeti. Na desnoj strani zaslona, Moodle sustav slijedno prikazuje sudionike sustava avrljanja i koliko dugo su bili u stanju mirovanja. U verziji bez okvira i JavaScript, moete slati poruke upisivanjem u tekstualno polje, a zatim ih poslati pritiskom na dugme Poalji (Submit). Klikom na dugme Osvjei (Refresh) prikazuje sve nedavne poruke. Nekoliko veih web mjesta (sites) nauili su iz iskustva da trenutna sobu sustava avrljanja u Moodle sustavu nije namijenjena velikome broju istovremenih razgovora. U stvari, veina posluitelja ne moe se nositi s vie od tri ili etiri istovremena razgovora. Ako elite puno koristiti sustav avrljanja, administrator sustava treba razmotriti koritenje jakog posluitelja za sustav avrljanja (chat server daemon) da bi se smanjilo optereenje posluitelja.

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

77

5.2.3. 5.2.3. MOGUNOSTI SUSTAVA AVRLJANJA

U odnosu na mogunosti foruma, mogunosti sustava avrljanja vrlo su ograniene. Tri mogunosti koje su dostupne u modulu sustava avrljanja su:
Razgovor u sustavu avrljanja (Talk in a chat)

Ovo omoguuje korisniku avrljanje.

Proitajte dnevnike zapise sustava avrljanja (Read chat logs)

Ovo omoguuje korisniku proitati dnevnike zapise sustava avrljanja i pregled onoga to je tko napisao.
Brisanje dnevnikih zapisa sustava avrljanja (Delete chat logs)

Ovo omoguuje korisniku izbrisati dnevnike zapise (logs) sustava avrljanja. Prema zadanim postavkama, samo nastavnici mogu izbrisati dnevnike zapise sustava avrljanja.
5.2.4. 5.2.4. PRAKSE UINKOVITOGA SUSTAVA AVRLJANJA

Iako modul sustava avrljanja ne mora biti bogat znaajkama u ovome trenutku, jo uvijek moe biti uinkovit alat za uenje. Jason: Ja znam jednoga profesora koji nije mogao govoriti kroz semestar zbog operacije grla. Postavio je biljeke svojih predavanja na poloaj web stranice nastavnoga sadraja i odravao sastanke klase u sobi sustava avrljanja, umjesto u predavaonici. Od studenata se oekivalo da e doi na sastanak u sustav avrljanja nakon to su ve proitali materijale. Sustav avrljanja je bio postavljen kao sjednica pitanje-odgovor u kojoj su studenti upisivali svoja pitanja, a profesor je upisivao svoje odgovore. Cijeli proces bio je zabiljeen u arhivi. Bio sam u mogunosti pregledati arhivu i bio zadivljen kvalitetom interakcije. Soba sustava avrljanja je idealan alat za ovu vrstu rasprave. Klju za uspjean razgovor je dobro oblikovanje. Priroda sobe sustava avrljanja ini tekim pratiti razliite razgovore. Ako svi u razredu govore u isto vrijeme, razgovor e ii prebrzo. Vano je postaviti neka temeljna pravila da bi razgovor koristio svakome. Pokuajte se drati svi iste teme razgovora. Ako razgovor izmakne kontroli (get out of control), paljivo pokuajte vratiti ljude natrag na glavnu temu razgovora.
5.2.5. 5.2.5. VJEBANJE KREATIVNOGA AVRLJANJA

5.2.5.1. 5.2.5.1. Izravno radno vrijeme

Mnogi studenti moda nee moi ete doi za vrijeme vaega radnog vremena, osobito studenti koji rade, koji su uskladili svoj raspored kako bi bili u predavaonici. Soba sustava avrljanja je jednostavan nain koji omoguuje vaim studentima kako bi Vas kontaktirali u zakazano vrijeme, brzo postavili pitanje o zadatku ili predavanju.
5.2.5.2. 5.2.5.2. Skupna avrljanja

Ako ste postavili studentske skupine, svaka skupina moe imati svoj sustava avrljanja. Postavljanje sobe sustava avrljanja uz postavku skupnoga nain rada za odvojiti skupine ili ih uiniti vidljivima. Svaka skupina tada moete koristiti svoju sobu u sustavu avrljanja za komunikaciju izmeu lanova skupine.
5.2.5.3. 5.2.5.3. Priprema ispita u zadnji as

Mogli bi postaviti sobu sustava avrljanja tjedan ili ak i veer prije ispita za studente kako bi razmotrili i prouili bilo koje pitanje. Studenti koji rade u posljednji trenutak cijeniti e mogunost da propituju jedan drugoga o materijalu.

78

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

5.3. 5.3. PORUKE

Ovaj odjeljak pokriva sljedee MTC vjetine: 3.7 Messages (Poruke) Razmjena poruka (Messaging) je privatan komunikacijski alat izmeu studenata i nastavnika, odnosno izmeu dva studenata.
5.3.1. 5.3.1. KORITENJE RAZMJENE PORUKE

Ako ove upute ne rade, obratite se administratoru sustava i zatraite da omogui razmjenu poruka izmeu korisnike web-mjesta. Za razliku od foruma i sustava avrljanja, razmjena poruka nije specifino vezana za nastavni sadraj, korisnici mogu slati poruke jedni drugima bez obzira na to jesu li upisani u istome nastavnom sadraju. Stranica vaega profila sadri dugme Poruke (Messages) za otvaranje prozora Poruke (Messages) (vidi sliku 5-9).

Slika 5-9. Prozor poruka Za poticati uporabu poruka u vaem nastavnom sadraju, moete poeljeti dodati blok Poruke (Messages) (vidi sliku 5-10) i/ili blok Nazoni korisnici (Online Users) na vau stranicu nastavnoga sadraja.

Slika 5-10. Blok poruka

5.3.1.1. 5.3.1.1. Za dodavanje bloka postova na vau stranicu nastavnoga sadraja:

1. 2. 3.

Kliknite na dugme Omogui izmjene (Turn editing on). Odaberite Poruke (Messages) iz izbornika Dodaj blokove (Add blocks). Ako je potrebno, premjestite blok Poruka (Messages) gore i/ili lijevo, pomou ikone strelica ispod naslova bloka.

Link Poruke (Messages) u Bloku poruka (Messages block) prua jo jedan nain otvaranja prozora poruka.
5.3.1.2. 5.3.1.2. Slanje poruka

Da biste poslali poruku: 1. Otvorite Prozor poruka (Messages window), ili pomou dugmeta na stranici vaega profila ili preko veze u bloku poruka (Messages block).
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

79

2.

U Prozoru poruka (Messages window), kliknite na karticu Pretraivanje (Search) u potrazi za osobom. Ako je potrebno, potvrdite okvir Samo u mojim nastavnim sadrajima (Only in my courses), a zatim kliknite na ime osobe. Upiite poruku u polje za tekst u skonome okviru (vidi sliku 5-11), a zatim kliknite na dugme Poalji poruku (Send message). Kopija vae poruke pojavit e se iznad tekstualnoga polja.

3.

Slika 5-11. Slanje poruka

5.3.2. 5.3.2. ITANJE I ODGOVARANJE NA PORUKE

Kada se alju poruke, Prozor poruka (Messages window) pojavit e se kao skoni prozor. Takoer, Blok poruka (Messages block) prikazat e ime osobe koja alje poruku s linkom za itanje poruke. Ako ste odabrali primanje kopija poruka elektronikom potom (vidi Postavke poruka (Message settings)), ako niste prijavljeni dobit ete kopiju poruke u svoju elektroniku potu poslije vremena koje ste naveli. Nakon itanja poruke, moete napisati odgovor, a zatim kliknite na dugme Poalji poruku (Send message).
Pretraivanje poruka (Searching messages)

Osim pretrage imena ljudi, kartica Pretraivanje (Search) u Prozoru poruka (Messages window) daje mogunost traenja kljunih rijei, samo za poruke od vas ili prema vama te ukljuuje traenje imena osoba koje ste prethodno blokirali da vas ne mogu kontaktirati.
Rad s kontaktima (Managing contacts)

Moete dodati ljude na svoj popis kontakata klikom na ikonu (lice) Dodaj kontakt (Add contact), nasuprot njihova imena u prozoru poruka. Isto tako, moete blokirati ili ukloniti kontakte dodane ranije.
Povijest poruka (Message history)

Moete dobiti zapise poruka poslane od ili prema osobi tako da kliknete na ikonu Povijest poruka (Message history) (nekoliko redaka) nasuprot njezinoga ime u prozoru poruka.
Postavke poruka (Message settings)

Moete promijeniti postavke poruka pomou kartice Postavke (Settings) u prozoru poruka (Messages window).

80

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

Postavke poruka obuhvaaju:

Automatski prikaz prozora s porukom kada se dobiju nove poruke (Automatically show Message window when I get new messages)

Va preglednik mora biti postavljen tako da se ne blokira skoni prozora za va Moodle sustav.
Blokiraj sve nove poruke od ljudi koji nisu na popisu mojih kontakata (Block all new messages from people who are not on my contact list)

To je nain sprjeavanja prijema neeljenih poruka.

Koristite HTML editor (Use HTML editor)

Ova znaajka je samo za preglednike koji podravaju HTML editor.

Verzija bez okvira i JavaScript (Version without frames and JavaScript)

Ovo je pristupanija verzija za korisnike s itaem zaslona.

Poalji poruke elektronike pote kad nisam izravno ukljuen (Email messages when I am offline)

Moete primati kopije poruka putem pote bez potrebe prijave na va Moodle sustav. Mogue je postaviti adresu elektronike pote razliitu od one u vaemu profilu.
5.3.3. 5.3.3. MOGUNOSTI PORUKA

Za razliku od foruma i sustava avrljanja, mogunosti slanja poruka mogu se postaviti na razini nastavnoga sadraja ili na web razini. To su:
Proitajte sve poruke (Read all messages)

Omoguuje korisniku proitati sve poruke u danome kontekstu.

Poalji poruku mnogim ljudima (Send a message to many people)

Omoguuje korisniku poslati poruke odabranim korisnicima preko popisa sudionika. Prema zadanim postavkama, samo nastavnici mogu slati poruke mnogim ljudima. Da biste omoguili korisniku poslati poruku mnogim ljudima, morate takoer omoguiti korisniku itati sve poruke.
5.3.4. 5.3.4. PRAKSA UINKOVITOSTI PORUKA

Slanje poruka potpomae privatnu komunikacija sa studentima. To je korisna alternativa elektronike pote, jer moete pratiti svu prepisku na jednome mjestu i izbjegavajte zaepljenja vae pristigle pote. Jason: Iako je istina da se sustav razmjene poruka moe postaviti tako da ne zagui va dolazni sandui (inbox), otkrio sam da je preusmjeravanje elektronike pote vrlo korisno. Prijavljen sam na moju elektroniku potu vie nego to sam prijavljen na svim stranicama Moodle sustava gdje imam raun. (Na kraju prebrojavanja, imam raune na est instalacija Moodle sustava.) Tako koristim preusmjeravanje elektronike pote kako bi provjerio jesam li dobio poruku od ljudi s razliitih mjesta (osobito Moodle.org).
5.3.4.1. 5.3.4.1. Dodavanje kontakata

Najbolji nain za upravljanje vaim porukama je dodati kontakte s osobama s kojima ete komunicirati na regularnoj osnovi. Jedini nain da se pristup povijesti poruka s osobom je kroz popis kontakata ili potraiti osobe u kartici pretrage. Zgodnije je redovito komunicirati s ljudima koji su na vaemu popisu kontakata, nego da ih stalno traite.
5.3.4.2. 5.3.4.2. Koristite popis sudionika

Jedan od malo poznatih dopuna Moodle sustava 1.6 je mogunost slanja poruka veemu broju studenata izravno s popisne liste sudionika.
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

81

5.3.4.3. 5.3.4.3. Da biste poslali poruku odabranim studentima:

1. 2. 3. 4. 5.

Kliknite na link Sudionici (Participants) u boku Narod (People) na stranici nastavnoga sadraja. Odaberite sudionike iz popisa ili koristite dugme Odaberi sve (Select all) na dnu popisa. Odaberite Dodaj/poalji poruku (Add/send message) iz padajuega izbornika S odabranim korisnicima (With selected users ) na dnu stranice. Unesite poruku, a zatim kliknite na dugme Pregled (Preview). Kada ste zadovoljni s porukom, kliknite na dugme Poalji (Send).

5.3.5. 5.3.5. PRAKSE KREATIVNIH PORUKA

5.3.5.1. 5.3.5.1. Podrka lekcije

Studenti esto spoznaju da je sustav za slanje poruka koristan nain slanje privatnih pitanja svojim mentorima. Postoje sluajevi kad student ne eli postaviti pitanje u javnome forumu. Slanje poruka opskrbljuje studente privatnim komunikacijskim kanalom. Mentori takoer mogu koristiti sustav poruka za slanje poruka jednome ili nekolicini svojih studenata. Ako su studenti u skupini svoga mentora, mentor moe primijeniti filtar skupina (Groups filter) na popis sudionika za pronai sve njegove studente i poslati im privatnu poruku.
5.3.5.2. 5.3.5.2. Poticanje sudjelovanja

Sustav poruka, u kombinaciji s popisom sudionika, odlian je alat za poticanje studenata da ostanu angairani u vaemu kolegiju. Na listi sudionika moete jednostavno filtrirati studente na temelju toga koliko dugo su neaktivni. Na vrhu stranice, jedna od opcija je odabir studenata koji su neaktivni za bilo koji vremenski period od jednoga dana do pet mjeseci. U normalnome razdoblju od 10-15 tjedana, ako ste jednom tjedno slati poruku neaktivnim studentima, moete ih podsjetiti da sudjeluju u nastavnome sadraju. To e ih zagolicati da se vie angairaju i poboljaju svoj radni uinak i zadravanje.

5.4. 5.4. SAETAK

Moodle sustava omoguuje razliite komunikacijske kanale vama i vaim studentima. Forumi su asinkroni, javni nain za razmjenu ideja. Razgovori su odlian nain da se istovremeno razgovara izravno (on-line) sa skupinom ljudi. Poruke vam pruaju privatan kanal za komunikaciju izravno s vaim studentima. Komunikacija je klju uspjeha za bilo koji razred, a to je jo vanije u izravnome (online) okruenju.

82

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

6. 6. POGLAVLJE 6 - KVIZOVI
Ovo poglavlje obuhvaa sljedee MCCC vjetine: 5.7 Quiz (Kviz) Povratna informacija o uspjenosti kritian je dio okruenja za uenje, a procjena je jedna od najvanijih aktivnosti u obrazovanju. Kako nastavno osoblje, ne moe znati to se dogaa u studentskoj glavi, trebamo pronai nain koji e nam pokazati to su, a to nisu nauili. Dobro osmiljen kviz, ak kviz s viestrukim izborom odgovora, moe nam dati vrijedne informacije o studentskim zabludama. Ako je povratna informacija dovoljno brza, ona moe biti kritian alat studentima kako bi ocijenili svoje performanse i koji bi im pomogao kako bi postali uspjeniji. Kviz modul (quiz module) Moodle sustava jedan je od najsloenijih dijelova sustava. Zajednica je dodala velik broj mogunosti i alata za rad kviza, to ga ini iznimno fleksibilnim. Moete stvoriti kvizove s razliitim vrstama pitanje, sluajno generiranje kvizova iz bza pitanj (quizzes pools), omoguiti studentima ponoviti kvizove vie puta i uvijek imati rezultat na raunalu. Ove znaajke otvaraju niz strategija koje najee nisu praktine s toke motrita pisanih uradaka. Dosta je teko ocijeniti skup ispravljenih zadaa, a gotovo je nemogue to napraviti 10 puta za svakoga studenta. Kada raunalo radi za vas, lako je dati studentima priliku vjebati rjeavanje kviza ili mu dati ee kratke ispitne zadae. Istrait emo kako primijeniti te prednosti kasnije u poglavlju. Za sada, ponimo izgradnju svoga prvog kviza Moodle sustava.

6.1. 6.1. KAKO STVORITI KVIZ

Uinkoviti kvizovi Moodle sustava imaju dvije glavne komponente: tijelo kviza i skup pitanja. Shvatite tijelo kviza kao spremnik za razliite vrste pitanja iz skupa pitanja. Tijelo je ono to studenti vide kada pristupe polaganju ispita. Tijelo takoer odreuje kakvou studentske interakcije s kvizom. Pitanja u tijelu kviza mogu biti bilo koje vrste, odabrana runo ili nasumce, a prikazuju se Ujednaenim ili nasuminim redoslijedom. Skup pitanja moe sadravati pitanja ureena na nain za koji vi mislite da je smislen. Moete stvoriti skup pitanja na temelju poglavlja iz udbenika, tjednih predavanja, napisanih biljeki, ili na temelju bilo koje druge organizacijske sheme. Skupovi pitanja mogu se ponovno koristiti u novim kvizovima, dijele se izmeu razreda i nastavnih sadraja, pa ak se seljakaju izmeu sustava. Za poetak, trebamo stvoriti tijelo naega prvog kviza.
6.1.1. 6.1.1. STVARANJE TIJELA KVIZA

Kada stvarate tijelo kviza, zapravo stvarate spremnik s pitanjima (container for the questions) i postavljate pravila za interakciju s kvizom.
6.1.1.1. 6.1.1.1. Da biste stvorili tijelo kviza:

1. 2. 3.

Kliknite na Omogui izmjene (Turn editing on). Iz padajuega izbornika Dodajte aktivnost (Add an activity), u odjeljku nastavnoga sadraja (SELK11) kojemu elite pridruiti kviz, odaberite Kviz. Na stranici Dodavanje novoga kviza (Adding a new quiz), pridruite kvizu opisno ime, kao to prikazuje slika 6-1.

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

83

Slika 6-1. Dodavanje novoga kviza 4. Napiite uvod za kviz. Provjerite jeste li napisali posebne upute za rjeavanje kviza u ponuenome ureivakom prozoru, kao to je npr. doputen broj pokuaja ili pravila ocjenjivanja. HTML editor - tipke za preace 5. Odabir vremenskih opcija: Odabir datuma otvaranja i zatvaranja kviza.
Vremensko ogranienje (Time limit)

Vrijeme otvaranja kviza; Vrijeme zatvaranja kviza (Open the quiz; Quiz closes)

Odreuje za koliko vremena studenti moraju zavriti kviz. Istekom dodijeljenoga vrijeme, kviz se automatski predaje s pridruenim trenutnim odgovorima.
Poveanje vremena izmeu dvaju pokuaja (Time delay between attempts)

Moe se poveati vrijeme izmeu dvaju pokuaja rjeavanja kviza, kako bi se onemoguilo igranje studenata sustavom na nain da odmah odgovaraju na ista pitanja. 6. Odaberite opciju prikaza: Postavlja se broj pitanja koje e studenti odjednom vidjeti. Ako imate vie pitanja od broja pitanja po stranici, studenti e vidjeti dugme za navigaciju na dnu stranice ime mogu vidjeti pitanja na drugim stranicama.
Zbrkana pitanja (Shuffle questions)

Broj pitanja po stranici (Questions per page)

Postavite ovo na Da (Yes) za nasumian redoslijed pitanja kviza onako kako e ih vidjeti studenti. 84
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

Zbrka unutar pitanja (Shuffle within questions)

Postavite ga na Da (Yes) tako da nasumino poredate dijelove koji ine pojedinane viestruke izbore ili podudarna pitanja (matching questions). 7. Odaberite opcije pokuaja: Koristite ovu opciju da bi postavili koliki broj puta student moe odgovarati na kviz. Moete ga postaviti na neogranieno vrijeme ili na broj od 1 do 6.
Svaki pokuaj se gradi na zadnjemu (Each attempt builds on the last)

Doputeni pokuaji (Attempts allowed)

Ako dopustite vie pokuaja, moete odabrati da studenti izgrade svoje odgovore u zadanome vremenu. Ako ovu postavku stavite na Da (Yes), odgovori studenata u zadnjemu pokuaju vidjet e se u ponovnome pokuaju odgovaranja na pitanja iz kviza. Ako je dozvoljeno vie pokuaja, a ova postavka je postavljena na Da (Yes), svaki novi pokuaj sadri rezultate prethodnih pokuaja. To omoguava dovrenje kviza u nekoliko pokuaja. Za prikaz osvjeenoga kviza (bez prethodnih odgovora) u svakome pokuaju, odaberite Ne (No) za ovu postavku.
Prilagodljiv nain rada (Adaptive mode)

U prilagodljivome nainu rada dodatno dugme Poalji (Submit) prikazuje se uz svako pitanje. Ako student pritisne ovo dugme, onda se odgovor na to pitanje posebno obrauje, a biljei se postignuti rezultat koji se prikazuje studentu. Kviz e odmah omoguiti studentu ponovni pokuaj rjeavanja, ali e se kazniti ukupan rezultat. Kazna se postavlja u opciji Primijeni kazne (Apply Penalties). Ako odaberete Da (Yes) za ovu opciju, studentu e se dopustiti da vie puta odgovara na pitanje, ak i unutar istoga kviz-pokuaja. Tako na primjer, ako se studentski odgovor oznai kao netoan, student e moi odmah ponovno pokuati. Meutim, kazna se obino sastoji u oduzimanju bodova studentu za svaki pogrean pokuaj (iznos kazne odreuje kazneni faktor, postavljen mogunou Primijeni kazne (Apply Penalties)). Ovaj nain rada omoguuje prilagodljiva pitanja koja se mogu promijeniti kao odziv na studentske odgovore. Ovdje je prikazano kako specifikacija IMS QTI definira adaptivna pitanja (podatke)14: Adaptivno pitanje je stavka koji se prilagoava svojom pojavom, bodovanjem obradom odgovora (Response Processing), ili oboma kao odgovor na svaki pokuaja kandidata. Na primjer, adaptivna stavka zapoinje prostorom za slobodan unos teksta koji se ponudi kandidatu, ali ako se primi nezadovoljavajui odgovor, treba uspostaviti interakciju s jednostavnim izborom i nekoliko uzastopnih nagradnih ocjena za naknadnu potvrdu ispravnoga odgovora. Adaptivnost omoguuje autorima stvarati stavke za koritenje u situacijama oblikovanja koje pomau voditi kandidate kroz zadani zadatak, a zavravaju ishodom koji uzima u obzir njihov (kandidati) nain rjeavanja. U prilagodljivome nainu (adaptive mode), dodatno dugme Poalji (Submit) prikazano je uz svako pitanje. Ako student pritisne ovo dugme onda se odgovor na to posebno pitanje poalje na ocjenu, a studentu se prikazuje oznaka o uspjenosti. Ako je vrsta pitanja adaptivno pitanje onda e se prikazati u novome stanju koje uzima u obzir studentski odgovor i u mnogim sluajevima trait e od studenta jo odgovora. U najjednostavnijim prilagodljivim pitanjima ova nova stanja mogu se razlikovati samo u tekstu povratne informacije i brzini pokuaja odgovora studenta. U sloenijem pitanju mogu se mijenjati tekst pitanja pa ak i interakcijski elementi.

14

Gdje ????????????? using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

85

8.

Odaberite opcije ocjena: Ako dopustite vie pokuaja, moete odabrati koji e se rezultat zabiljeiti. Mogui odabiri su: najvia ocjena (highest grade), prosjena ocjena (average grade), prvi pokuaj (first attempt) i posljednji pokuaj (last attempt).

Metoda ocjenjivanja (Grading method)

Primjena kazni (Apply penalties)

Ovo vrijedi samo ako je kviz pokrenut u prilagodljivome nainu rada (adaptive mode).
Decimalne znamenke pri ocjenjivanju (Decimal digits in grades)

Koristite ovo za postaviti broj decimalnih mjesta pri ocjenjivanju kviza. 9. Odaberite opcije za studente za pregled kviza. Moete odabrati elite li pokazati studentima njihove odgovor zajedno s njihovim rezultatima, ispravne odgovore, te openito i/ili specifinu povratnu informaciju: To je odgovor na pitanje s odreenim tekstom.
Openite povratne informacije (General feedback)

Povratna informacija (Feedback)

Ovaj tekst prikazuje se nakon pokuaja odgovora na pitanje bez obzira na dobiveni odgovor. Ovo se moete koristiti za pruanje osnovne informacije ili moda linka za daljnje informacije. 10. Odaberite opcije sigurnosti: Odabirom ove opcije otvorit e se kviz u novome prozoru bez dugmeta naprijed i nazad, adresne trake ili drugih navigacijskih mogunosti. To e odvratiti studenata od navigacije na druga mjesta u kvizu.
Zahtijeva se lozinka (Require password)

Prikaite kviz u sigurnome prozoru (Show quiz in a secure window)

Moete postaviti lozinku za kviz koju e studenti morati upisati prije nego to mogu rjeavati kviz. Moete koristiti ovo svojstvo za ograniavanje tko e rjeavati kviz i kada e ga rjeavati.
Zahtjev za mrenom adresom (Require network address)

Ova opcija ograniuje pristup testu na odreen raspona IP adresa. Ako elite od studenata traiti da se testiraju iz pojedinih laboratorija na fakultetu, postavite raspon mrenih adresa za pokrivanje mree u laboratoriju. Na primjer, ako elite zahtijevati pristup raunalom s IP rasponom 192.168.10.0 do 192.168.10.50, unesite 192.168.10.0/50. Da biste dopustili pristup svim raunalima u podmrei (recimo, na fakultetu), unesite djelominu adresu koju elite koristiti. 11. Odaberite opcije zajednikoga modula: Ovo je jo jedno mjesto u kojem se postavlja skupni nain rada. Ako je postavljena prisila koritenja skupnoga naina rada u postavkama nastavnoga sadraja, onda e se ove postavke zanemariti. Mod skupina moe imati jednu od tri razine: Nema skupina - ne postoje pod skupine, svatko je dio jedne velike zajednice.; Odvojene skupine - svaka skupina moe vidjeti samo svoju vlastitu skupinu, druge skupine su nevidljive.;
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

Skupni mod (Group mode)

86

Vidljive skupine - svaka skupina radi unutar vlastite skupine, ali takoer moe vidjeti i druge skupine.

Skupni nain moe se definirati na dvije razine: a. Razina teaja Grupni nain definiran na razini teaja je zadani nain rada za sve aktivnosti definirane unutar toga teaja b. Razina aktivnosti Svaka aktivnost koja podrava skupine, takoer moete definirati svoje vlastite nain grupiranja. Ako za teaj, postavljena je na silu grupu modu (force group mode) onda se ignorira postavka za svaku aktivnost.
Vidljivost (Visible)

Odreuje se mogu li studenti vidjeti aktivnosti ili ne. 12. 13. Dodaju se ukupne povratne informacije, tj. tekst koji e se prikazati studentu nakon to je zavrio pokuaj rjeavanja kviza. Tekst se razlikuje ovisno o stupnju kviza. Kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes).

Ako ne moete pronai neke od gore navedenih opcija, pokuajte klikom na dugme Prikai jo (Show Advanced). Va administrator sustava moe imati odreene skrivene opcije u cilju pojednostavljenja stranice. Nakon to ste spremili promjene, vidjet ete drugi zaslon za ureivanje gdje ete pisati i odabrati pitanja koja ete ukljuiti u tijelo kviza.
6.1.2. 6.1.2. KREIRANJE PITANJA ZA KVIZ

Moete napraviti svoja kviz pitanja na stranici za ureivanje kviza (Edit questions). Ovdje ete takoer kategorizirati vaa kviz pitanja i dodati ih u tijelo kviza koje ste upravo napravili. U poetku banka pitanja (Question Bank) ima 4 kartice koje vam kao nastavniku omoguuju: ureivanje pitanja, ureivanje kategorija, te uvoz pitanja i izvoz pitanja.

6.1.2.1. 6.1.2.1. Kreiranje novoga pitanja

1. 2. 3. 4.

Za pristup stranici Banka Pitanja (Question Bank), u bloku Administracija (lijevi stupac na stranici vaeg nastavnog sadraja) kliknite karticu Pitanja (Questions). Iz padajueg izbornika Kategorija (Category) odaberite kategoriju u koju elite dodati pitanja. Stranica e se promijeniti za prikaz pitanja koja ve postoje u toj kategoriji. Odaberite vrstu pitanja koju elite stvoriti iz padajuega izbornika Kreiraj novo pitanje (Create new question).
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

87

5. 6.

Ispunite obrazac za tip pitanja koji stvarate. Svaka vrsta pitanja ima svoj oblik i svoje vlastite mogunosti. Kliknite Spremi promjene (Save Changes) na dnu stranice.

6.1.2.2. 6.1.2.2. Banka pitanja

Kategorije pitanja Dozvole pitanja Kontekst pitanja Uvoz pitanja Izvoz pitanja Pitanja koja vode do datoteka Modul kviza

Ova znaajka omoguuje nastavnicima napraviti, pregledati i ureivati pitanja u bazi kategorije pitanja. Kategorije se mogu ograniiti da se koriste na razini stranice, razini nastavnoga sadraja ili kviz razini. Pitanja u kategoriji mogu se dodati u Kviz ili nastavnu aktivnost procesom izvoza (export). Nastavnik dodaje pitanje u banku stvaranjem ili ureivanjem kviz djelatnosti ili preko administrativnoga bloka.
6.1.3. 6.1.3. ODABIR KATEGORIJE

Pitanja su organizirana u kategorije. Na poetku svakoga teaja imamo samo jednu kategoriju pod nazivom Predodreeno (Default). Dobra je praksa stvoriti to vie kategorija za organizaciju vaih pitanja, to ne samo da olakava pronalaenje pitanja, ve ini lakim koristiti sluajno odabrana pitanja i odgovore. Moete stvoriti hijerarhiju kategorija, jer moete napraviti potkategorije unutar roditeljske kategorije. Da biste dodali ili uredili kategorije kliknite na Kategorije (Categories) na kartici. Zaslon za ureivanje pitanja pokazuje pitanja iz trenutno odabrane kategorije. Moete odabrati ovu kategoriju iz padajuega izbornika Kategorija (Category). Koristei markicu za oznaavanje ispod izbornika moete odrediti elite li pokazati pitanja iz svih potkategorija.
6.1.3.1. 6.1.3.1. Kategorije se dijele prema kontekstima od Moodle verzije 1.9

Moodle1.9 Od Moodle verzije 1.9 postoje stabala kategorija posebnih pitanja u svakome drugaijem "kontekstu" u kojemu se pitanja dijele. Konteksti koje su vam dostupni ovise o tome jeste li pristupili banci pitanja iz djelatnosti ili iz teaja te ovise o dozvolama koje ste dodijelili za pristup pitanjima. Pogledajte Kontekst pitanja (Question contexts) za vie informacija o ovim kontekstima. Za informacije o dijeljenju pitanja relevantnih za Moodle verzije prije Moodle verzije 1.9 vidjeti:

Vrste pitanja od tree strane Formati uvoza ili izvoza pitanja od tree strane Koritenje Moodle foruma za raspravu o dijeljenju baza pitanja (Sharing Question Databases) Koritenje Moodle Medija za odgovor foruma o pitanjima kviza Za informacije o promjenama banke Pitanja Moodle sustava verzije 1.9 vidjeti:

Question_Engine_Changes_in_Moodle_1.9

Dobavljeno od: http://docs.moodle.org/en/Question_bank

6.1.3.2. 6.1.3.2. Pregled, ureivanje, brisanje i premjetanje

Prvi stupac u popisu pitanja sadri niz ikona i okvir za odabir. 88

using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

Klikom na ikonu Pregled (Preview) otvoriti e se pregledni (preview) prozor u kojem moete testirati pitanje. Ikona Uredi (Edit) omoguuje vam urediti pitanje kroz isti obrazac koji ste koristili za njegovo stvaranje. Ikona Brisanje (Delete) brie pitanje, pod uvjetom da ono nije ve u uporabi u nekim drugim aktivnostima. Okvir za odabir omoguuje odabir podskupa pitanja koja onda moete premjestiti u drugu kategoriju koristei kontrole ispod popisa pitanja. Moodle1.9 Kao u Moodle 1.9, ikona za premjetanje omoguava vam jedno premjestiti pitanje istovremeno.
6.1.4. 6.1.4. BANKA PITANJA

U bloku Administracija klikni na Pitanja: To vodi do stranice Banka pitanja (Question bank). Na toj stranici u izborniku Kategorija (Category) odabere se eljena kategorija. Ako u toj kategoriji nema pitanja, ponudi se izbor vrste novoga pitanja u padajuem izborniku Napravite novo pitanje (Create new question).
6.1.4.1. 6.1.4.1. Pitanja s izraunom (Calculated)

Pitanja za izraun nude nain za stvaranje pojedinih numerikih pitanje upotrebom zamjenskih znakova koji se zamjenjuju s pojedinanim vrijednostima kada se kviz rjeava. Ispod je ukupan pogled na glavnu stranicu za ureivanje s nekim ulaznim primjerima: Pitanja s izraunom nude nain za stvaranje pojedinih numerikih pitanja upotrebom zamjenskih znakova koji su zamijenjeni s pojedinanim vrijednostima kada se kviz rjeava. Slijedi saet pogled na glavnu stranicu za ureivanje s nekim primjerima ulaza:
Koliko je {a} + {b} ?

Pitanje

Prikaz slike: Ispravna formula za odgovor: Pogreka: Vrsta pogreke: Znaajne znamenke:

None {a} + {b} 0.01 Relative 2

U pitanju (question) mogu se vidjeti: unos teksta (text input) i Formula tonoga odgovora (Correct Answer Formula) {a} i {b}. Ove i druge {varijable} mogu se koristiti kao zamjenski znak koji se zamjenjuje s nekim vrijednostima kada se rjeava kviz. Takoer, toan odgovor se rauna kada se aktivira kviz koristei izraz Ispravna formula za odgovor: (Correct Answer Formula), koja se izraunava kao numeriki izraz nakon zamjene zamjenskih znakova. Mogue zamjenske vrijednosti su postavljene ili se generiraju na sljedeoj stranici koristei arobnjaka za ureivanje (editing wizard) za rezultate koji se raunaju. Formula u primjeru koristi operator +. Ostali operateri koji se prihvaaju su -, *, / i %, gdje je % modulo operator. Takoer je mogue koristiti neki PHP-stil matematikih funkcija. Meu njima su 24 funkcije s jednim argumentom: abs, acos, acosh, asin, asinh, atan, atanh, ceil, cos, cosh, deg2rad, exp, expm1, floor, log, log10, log1p, rad2deg, round, sin, sinh, sqrt, tan, tanh

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

89

i funkcije s dva argumenta atan2, pow te funkcije min i max koje mogu imati dva ili vie argumenata. Takoer je mogue koristiti funkciju pi koja nema argumenata, ali nemojte zaboravite koristiti zagrade - ispravna uporaba je pi(). Slino, druge funkcije moraju imati svoje argument(e) unutar zagrada. Mogue koritenje je na primjer sin({}) + cos ({b}) * 2. Ne bi trebao biti problem nikakav da umetnete funkciju unutar neke druge funkcije kao to je cos(deg2rad ({a} + 90)) itd. Vie detalja o tome kako koristiti ove PHP-stil funkcije mogu se nai u dokumentaciji na PHP webu. Kao i za numerika pitanja mogue je dopustiti granicu unutar koje se prihvaaju svi odgovori kao ispravni. Polje Tolerancija (Tolerance) koristi se za to. Meutim, postoje tri razliite vrste tolerancije. To su relativna, nominalna i geometrijska. Ako kaemo da se toan odgovor za vrijeme u kvizu rauna do 200, a tolerancija je postavljen na 0,5 razliite vrste tolerancije radit e ovako: Relativna: interval tolerancije rauna se mnoenjem tonoga odgovora s 0,5, tj. u ovome sluaju dobit emo 100 tako da ispravan odgovor za ovu toleranciju mora biti izmeu 100 i 300. (200 100) Ovo je korisno ako se veliina tonoga odgovora moe uvelike razlikovati izmeu razliitih zamjenskih vrijednosti. Nazivna: Ovo je najjednostavniji tip tolerancije, ali nije vrlo moan. Ispravan odgovor mora biti izmeu 199,5 i 200,5 (200 0,5) Ova vrsta tolerancije moe biti korisno ako su male razlike izmeu razliitih tonih odgovora. Geometrijska: gornja granica intervala tolerancije rauna se kao 200 + 0,5 * 200 i ista je kao i za relativan sluaj. Donja granica se rauna kao 200/(1 + 0,5). Ispravan odgovor onda mora biti izmeu 133,33 i 300. Ovo je korisno za sloen proraun koji mora imati velike tolerancije gdje e se relativne tolerancije od 1 ili vie koristiti za gornju granicu, ali oito to nije prihvatljivo za donju granicu, jer bi nula bila toan odgovor za sve sluajeve. Polje znaajnih znamenaka (Significant Figures) ne odnosi samo na to koliko bi odgovor trebao biti tono predstavljen u pregledu ili izvjetajima. Primjeri: Ako se postavi na 3 onda e se toan odgovor 13,333 predstaviti kao 13,3; broj 1236 e se predstaviti kao 1240, a broj 23 e se predstaviti kao 23,0 itd. Polje povratnih informacija i polja opcijskih jedinica ponaaju se na jednak nain kao i kod numerikih pitanja. Na lijevoj strani, vidjet ete blok u kojemu su prikazana pitanja koje ste dodali u trenutan kviz. Budui da je ovo nov kviz, tu nema pitanja, a to nam govori i Moodle sustav, kao to prikazuje slika 6-2.

Slika 6-2. Dodavanje pitanja 90

using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

Na desnome dijelu stranice vidjet ete izbornik odabira kategorija oznaen kao Kategorija (Category) i dugme s oznakom Uredi kategorije (Edit categories). Kategorije se koriste za organiziranje kviz pitanja vaeg nastavnoga sadraja, pa kategorije mogu biti spremnici za razmjenu pitanja meu nastavnim sadrajima. Prema zadanome, postoji jedna kategorija, a zove se Zadana (Default). Ako kliknete na izbornik kategorije, vidjet ete je kao jednu od mogunosti. Izrada kategorije predstavlja dobru praksu za organizaciju vaih pitanja. Jason: Razina detalja u kategorijama ovisi o vama, ali ja se nastojim usmjeriti na detaljnije kategorije koje se kasnije mogu kombinirati u vee skupine ako to poelim. Na primjer, pitanje napisano kao dui tekst, razbit u u nekoliko pitanja. Kasnije je lake zajedno zdruiti vie pitanja nego ih izvlaiti iz ire napisanoga teksta.
6.1.4.2. 6.1.4.1. Savjeti i trikovi

Stavite odgovor u ime pitanja pa tako moete brzo vidjeti odgovore kada studenti trae odgovore. To je osobito korisno ako ste se bavili velikim skupovima pitanja! (Jo nema opcije za gledanje kategorije ili odgovora na pitanje u popisu pitanja.) Izvezite pitanja u GIFT ili Moodle XML formate, a zatim ih uvedite u predavanje. (Budue verzije Moodle e Banku pitanja staviti na raspolaganje i predavanju (Lesson) i aktivnostima Kviza.) Zapamtite da, dok se neka od istih vrsta pitanja mogu nai u modulima Kvizu odnosno Predavanju, ona mogu biti vrlo razliita. Bodovanje i ocjenjivanje svakog izbora studenta je robusnije u Kvizu. S druge strane, svaki odgovor na pitanje u Predavanju takoer je asocijativno povezan. Koristite GIFT mod ili neke druge izvozne naine za ispisati pitanja i odgovore u kategoriji. Savjet, pametno koritenje makronaredbi programa za obradu teksta te koritenje opcija Trai i Zamijeni (search and replace), moe pripremiti GIFT datoteku za ispis. Naslov pitanja je koristan pri sortiranje i izradi biljeki. Na primjer, "ZZ ukloni 2011-3. Zato se korisnik Moodle sustava prekriio", staviti e ovo pitanje na dno popisa. Ili ako elite da se pitanja u kategoriji pojavljuju odreenim redoslijedom, koristite slova ili brojeve, znajui da e doi najprije AA, AB e biti drugi na popisu itd. Nemojte kopirati i lijepiti sadraje PDF datoteka u podruju sadraja pitanja, jer time smanjujete mogunost umetanja "drugih" skrivenih kodova koje Word, Open Office i druge programi sadravaju.

6.1.4.3. 6.1.4.2. Posebni karakteri ~ = # { } : u GIFT nainu rada:

Ovi simboli ~ = # { } : kontroliraju rad toga filtra i ne mogu se koristiti kao normalan tekst unutar pitanja. Budui da ti simboli imaju posebnu ulogu u odreivanju rada ovoga filtra, oni se nazivaju "kontrolni znakovi." No, ponekad moda poelite koristiti jedan od ovih znakova, na primjer za pokazati matematiku formulu unutar pitanja. Nain da biste zaokruili ovaj problem je "preskakanje" kontrolnih znakova. To jednostavno znai stavljanje obrnute kose crte (\) ispred znaka pa e kontrolni filtar znati da znak jednostavno elite koristiti kao taj znak, a ne kao kontrolni karakter. Na primjer:
Koji je odgovor jednak 5? { ~ \= 2 + 2 = \= 2 + 3 ~ \= 2 + 4} ::GIFT kontrolni znakovi: Koji od sljedeih znakova NIJE upravljaki znak za uvoz GIFT formata? { ~ \ ~ # \ ~ je upravljaki znak. using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

91

~ \ = # \ = je upravljaki znak. ~ \ # # \ # je upravljaki znak. ~ \ {# \ { je upravljaki znak. ~ \} # \} je upravljaki znak. = \ # tona! \ (obrnuta kosa crta) nije upravljaki znak, ALI on se koristi kako bi izbjegli upravljaki znakovi.

Dakle, da bi naznaili slovnu kosu crtu, morate ispred nje postaviti obrnutu kosu crtu (kao to je prikazano u ovome primjeru)} Kada se obrauje pitanje, obrnuta kosa crta se uklanja i ne sprema se u Moodle sustav.
6.1.4.4. 6.1.4.3. Citirani stavci (paragrafi)

Moete naznaiti citirani dio teksta na poetku svakoga retka s kutnom zagradom (>). Ovaj znak se izabrao, jer ga mnogi e-mail programi koriste za oznaavanje citiranih sekcija. Izlaz e openito poravnati citirani dio uz obje margine.
> Ovo je citirani paragraf > proiren na dvije crte

postaje Ovo je citirani paragraf (stavak) proiren na dvije crte. Moete neto spremiti koritenjem samo jedne kutne zagrade na poetku prvoga retka odlomka.
> ovo je sve jedan citirani stavak iako je rairen kroz nekoliko redaka.

postaje
ovo je sve jedan citirani stavak iako je rairen kroz nekoliko redaka.

6.1.4.5. 6.1.4.4. Napravimo kategoriju koja e sadravati pitanja za na kviz:

1. 2.

Na stranici Ureivanje pitanja (Edit questions), kliknite na dugme Uredi kategorije (Edit categories). Ispod popisa postojeih kategorija, vidjet ete prostor za dodavanje novih kategorija, kao to prikazuje slika 6-3.

Slika 6-3. Uredi kategorije 3. 4. 5. 92 Izaberite, u koju kategoriju ete smjestiti vau novu kategoriju. Ako nema drugih stvorenih kategorija, na raspolaganju e biti samo Najvia (Top) kategorija. U tekstualni okvir upiite naziv nove kategorije pitanja (question category). Dodaj smislen opis u podruje Informacija o kategoriji (Category Info).
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

6. 7. 8.

Ako elite podijeliti vae pitanje s nastavnicima drugih nastavnih sadraja na vaem Moodle sustavu, odaberite Da (Yes) u stupcu Javno (Publish). Kliknite na dugme Dodaj (Add). Vaa nova kategorija pitanja pojavit e se na popisu dosadanjih kategorija. Kada zavrite s dodavanjem kategorija, kliknite na link Kviz (Quiz) ispod kartica za povratak na stranici Ureivanje kviza (Editing quiz).

6.1.4.6. 6.1.4.5. Jednom kad ste stvorili vae kategorije, vrijeme je da dodate nekoliko pitanja:

1. 2.

Na stranici Ureivanje pitanja (Edit question), odaberite kategoriju u koju elite dodati pitanje. U podruju ispod kategorije prikazat e se blok za stvaranje pitanja. Odaberite vrstu pitanja koju elite stvoriti iz padajuega izbornika Izradi novo pitanje (Create new question): Pitanja s viestrukim izborom omoguuju jednostruke i viestruke odgovore.

Viestruki izbor (Multiple choice)

Istina/la (True/false)

Ovo je jednostavan viestruk izbor pitanja sa samo dva mogua odgovora.

Kratak odgovor (Short answer)

Studenti odgovaraju na pitanje kratkim odgovorom i to upisom rijei ili fraze. Morate omoguiti popis prihvatljivih odgovora.
Brojano (Numerical)

Ovo je pitanje s kratkim odgovorom koje prihvaa numeriku vrijednost umjesto rijei.
Podudaranje (Matching)

Standardno pitanje s podudarnim pojmovima u dva stupca.

Sluajno podudaranje s kratkim odgovorom (Random short-answer matching)

Podpitanja za vjebe podudarnosti, sluajno se izvlae iz pitanja s kratkim odgovorima u kategoriji.

Opis (Description)

Umetanje nekoga teksta u kviz. (Ovo nije vrsta pitanja.) Moe se koristiti kako bi se dale upute usred kviza.
Izraunato (Calculated)

Ovo je matematika jednadba s rezerviranim mjestima za vrijednosti koje e se nasumino izdvajati iz skupa podataka kada student rjeava kviz.
Opisni prikaz (Essay)

Ovo je pitanje koje zahtijevaju jedan ili dva odlomka teksta. Studenti se ne ocjenjuju sve dok runo ne pregledate i ne ocijenite odgovor.
Ugraeni odgovori (Embedded answers - Cloze)

Ovo je pitanje s vie vrsta odgovora ugraenih u njega, kao to su viestruk izbor, kratki odgovori i numerike vrijednosti. 3. 4. Ispunite obrazac za tip pitanja kojega stvarate. Kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes) na dnu obrasca.
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

93

Svaki tip pitanja ima svoj oblik i mogunosti. Nekoliko sljedeih stranica posvetit emo opisu pojedinosti o opcijama za svaku vrstu pitanja.
6.1.5. 6.1.5. PITANJA S VIESTRUKIM IZBOROM

Moodle sustav omoguuje mnogo fleksibilnosti prilikom kreiranja ove zajednike vrste pitanja. Slika 6-4 prikazuje primjer pitanja. Moete stvoriti jedan i vie odgovora na pitanja, prikazati slike u pitanju i ocijeniti relativne teine pojedinih odgovora.

Slika 6-4. Pitanja s viestrukim izborom

6.1.5.1. 6.1.5.1. Da biste stvorili pitanje s viestrukim izborom:

1. 2. 3.

Odaberite Viestruki izbor (Multiple choice) iz padajueg izbornika Stvori novo pitanje (Create new question). Na stranici za ureivanje pitanja s viestrukim izborom, zapoinjemo s davanje pitanju opisnoga imena. Kasnije ete koristit ime za praenje pitanja, tako da ime "Pitanje 1" nije dobra ideja. Stvaranje teksta pitanja. Ako koristite HTML editor, moete oblikovati pitanje kao za obradu tekst-dokumenta. Ako ste ve uitali sliku u podruje vaih datoteka (vidi Poglavlje 3.1.7. za detalje), ona je dostupna za dodavanje uz tijelo pitanja u padajuem izborniku ispod podruja tekst pitanja (Question text area). Ako koristite HTML editor, moete kliknuti na ikonu slike. To e aktivirati skoni prozor Umetni sliku (Insert Image). Moete odabrati uitavanje (upload) slike u vae podruje datoteka iz ovoga prozora ili dodati URL slike na webu. Ako dodate sliku u vae podruje datoteka, kliknite na naziv datoteke nakon to je uitate (upload) da bi umetnuti link za unos URL teksta na vrhu zaslona. Zatim kliknite na dugme OK. Dodajte zadanu (default) ocjenu pitanju. Ako namjeravate pokrenuti kviz u prilagodljivome nainu rada (adaptive mode), postavite faktor kazne (penalty factor) za svaki krivi odgovor. Faktor kazne mora biti broj izmeu 0 i 1. Faktor kazne 1 znai da student mora dati toan odgovor u prvome odgovoru da bi uope za to dobio bilo kakav kredit. Kazneni faktor 0 znai da student moe pokuati odgovarati onoliko puta koliko eli i na kraju za to dobiti punu ocjenu. Ako elite, dodajte openit komentar, tj. tekst koji e se prikazati nakon pokuaja odgovora bez obzira na to koji se odgovor dobio. Openite povratne informacije prikazat e se samo ako ste je odabrali u opcijama za studente da bi mogli pregledati kviz (to review the quiz). Odaberite moe li studenti odabrati samo jedan ili vie odgovora. Odaberite elite li da odgovori budu promijeani (promijene mjesta). Napiite va prvi odgovor u polju odgovora izbora 1 (Choice 1), kao to prikazuje slika 6-5.
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

Ako elite dodati sliku uz pitanje, imate dvije mogunosti:

4. 5.

6.

7. 8. 9. 94

Slika 6-5. Polje izbora odgovora 10. Odaberite postotak ocjene za odgovor. To je postotak ukupnoga broja moguih bodova za pitanje, koji se dobije izborom odgovarajuega ispravnog odgovora. Moete odabrati negativne kao i pozitivne postotke. Dakle, ako pitanje vrijedi 10 bodova, odabirom jednoga od dva ispravna odgovora u viestrukome izboru pitanja, moe vam dati 50 posto moguih bodova (tj. 5 bodova). Odabir krivoga odgovora moe oduzeti 10 posto (tj. 2,5 boda). Ako elite, moete dodati povratnu informaciju za svaki odgovor. Povratna informacija e se prikazati samo ako ste je odabrali u opcijama za studente da smiju pregledavati kviz (to review the quiz).

11.

Uz malo vie posla, dobra praksa je rei studentima zato je svaki odgovor toan ili netoan koritenjem podruja za povratnu informaciju. Ako studenti znaju zato je odgovor toan ili netoan, mogu analizirati svoje razmiljanje i zapoeti razumijevati pitanje. 12. 13. Ispunite izbore za odgovor u ostatku obrasca. Sva neiskoritena podruja e se zanemariti. Ako elite, moete dodati ukupnu ocjenu za bilo koji ispravan/djelomino toan/netoan odgovor. To je osobito korisno za vie odgovora na pitanje gdje je teko kontrolirati kakve povratne informacije studenti dobivaju samo pomou povratne informacije specifinoga odgovora. Kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes) kako bi pitanje pridruili kategoriji.

14.

6.1.6. 6.1.6. PITANJA S KRATKIM ODGOVORIMA

Kratki odgovori na pitanja zahtijevaju od studenta da pie odgovor na pitanje, kao to prikazuje slika 6-6.

Slika 6-6. Kratak odgovor na pitanje

using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

95

Odgovor moe biti rije ili cijela fraza, ali on mora odgovarati jednome od vaih prihvatljivih tonih odgovora. Dobra ideja je da potreban odgovor bude to krai kako bi se izbjegao gubitak tonoga odgovor koji je drugaije formuliran. Moete pronai kako je korisno napraviti prototip vaih kratkih odgovora na pitanja za pronai zajedniki prihvatljive odgovore o kojima niste razmiljali. Da biste to uinili, zaponite stvaranjem nekoliko prihvatljivih odgovora i ukljuite pitanje u kviz bez bodova. Ne zaboravite studentima kazati da testirate novo pitanje. Nakon to je kviz gotov, pregledajte studentske odgovore i popiite vae prihvatljive odgovore.
6.1.6.1. 6.1.6.1. Da biste stvorili pitanje s kratkim odgovorom:

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

Odaberite Kratak odgovor (Short answer) iz padajuega izbornika Stvori novo pitanje (Create new question). Dajte vaemu pitanju opisno ime. Napiite tekst pitanja. Ako elite da studenti ispune praznine, koristite crtu podcrtavanja za pokazati gdje je praznina u pitanju. Odaberite sliku za prikaz ako elite pitanju dodati sliku (za vie detalja vidi 4. korak u prethodnome odjeljku). Ako elite, dodajte ope povratne informacije. Odaberite jesu li vana velika slova. Osjetljivost na vrstu slova moe biti kunja (npr. C++). Hoete li kao odgovor prihvatiti "main()" ili "Main()"? Ispunite odgovore koje ete prihvatiti. Pridijelite svakome odgovoru postotak ocjene, ako je potrebno. Ovom opcijom moete dati djelomian kredit za zajednike pogreke (common misspellings). Dodajte komentare za svaki prihvatljiv odgovor.

8.

Moete dodati komentar za sve krive odgovore koristei zamjenski znak - znak zvjezdice (*), kao odgovor s ocjenom "ne". 9. Kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes) kako bi pitanje pridruili kategoriji.

6.1.7. 6.1.7. NUMERIKA PITANJA

Numerika pitanja su puno slina kratkim odgovorima na pitanja za jednadbe, kao to prikazuje slika 6-7.

Slika 6-7. Numeriko pitanje Moete stvoriti pitanje s jednadbom, a vai studenti upisuju numeriki odgovor. Studenti e dobiti kredit za odgovore unutar navedenoga raspona odgovora koji navedete.
6.1.7.1. 6.1.7.1. Da biste stvorili numeriko pitanje:

1. 2. 96

Odaberite Brojano (Numerical) iz padajuega izbornika Napravi novo pitanje (Create new question). Dajte pitanju opisno ime.
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

3.

Studentima kao zadatak za rjeavanje upiite jednadbu ili numeriko pitanje. Moodle sustav ima par tekstualnih filtra, a zovu se Algebra i TeX, koji vam omoguuju upisati jednadbu koja e se pravilno prikazivati. Moda ete morati pitati svoga administratora sustava kako omoguiti ove filtre. Ako elite dodati sliku uz pitanje, odaberite sliku za prikaz (za vie detalja pogledajte 3. korak u odjeljku Pitanja s viestrukim izborom (Multiple-choice questions)). Ako elite, dodajte ope povratne informacije. Unesite ispravan odgovor i ocjenu. Moete izabrati dodavanje broja tonih odgovora s razliitim razinama tonosti i odgovarajuim razliitim razinama kredita. Unesite prihvatljivu pogreku, odnosno raspon iznad ili ispod tonoga odgovora. Na primjer, ako je toan odgovor 5, prihvatiti ete 4 ili 6 kao ispravan odgovor, pa je vaa prihvatljiva pogreka 1. Dodajte komentare uz svaki prihvatljiv odgovor.

4. 5. 6. 7. 8.

Kao i za pitanja s kratkim odgovorima, povratna informacija za krivi odgovor moe se osigurati pomou zamjenskoga znaka (wildcard). 9. 10. Ako elite prihvatiti odgovore u nekoliko mjernih jedinica (npr. metriki ili UK jedinice), navedite faktor mjerne jedinice i naljepnicu jedinice u podrujima. Kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes) kako bi pitanje pridruili kategoriji.

6.1.8. 6.1.8. PODUDARNA PITANJA

Podudarna pitanja trae od studenata da zdrue skupine (stems) viestrukih pitanja s nekoliko moguih odgovora (vidi sliku 6-8).

Slika 6-8. Zdruivanje pitanja Oni su korisni za testiranje studentskoga razumijevanja rjenika i njihovu mogunost da zdrue primjere i koncepte. Postavljanje odgovarajuega pitanja u Moodle sustavu malo je drugaiji od drugih naina postavljanja pitanja.
6.1.8.1. 6.1.8.1. Da biste stvorili zdruivanje pitanja:

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

Odaberite Zdruivanje (Matching) iz padajuega izbornika Izradi novo pitanje (Create new question). Dajte pitanju opisno ime. Unesite tekst pitanja i kaite studentima to moraju zdruiti. Odaberite slike za prikaz ako elite dodati sliku uz pitanje (za vie detalja vidi 4. korak u odjeljku Viestruki izbor pitanja (Multiple-choice questions)). Ako elite, dodajte ope povratne informacije. Za prvi podudarni podatak, unesite pitanje i pridrueni odgovor. Ispunite najmanje tri pitanja i odgovora. Moete unijeti do 10 stavki. Moete omoguiti dodatne pogrene odgovore dajui odgovor s praznim pitanjem.
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

97

8.

Kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes) kako bi pitanje pridruili kategoriji.

Moodle sustav e prikazati pitanje u dva stupca. Prvi stupac sadravat e pitanja. U drugome stupcu prikazat e se padajui izbornik za svako pitanje sa svim moguim zdruenim odgovorima kao opcijama. Zdruena pitanja izgledaju bolje na ekranu ako stavite dui dio teksta u pitanju, a ne u pripadni odgovor. Na primjer, kada koristite podudarni-rjenik (vocabulary-matching), stavite pojedinu rije u odgovor, a definiciju reenice u pitanje. U protivnome, padajui izbornik bit e nespretan za koritenje i teko itljiv za dugaka pitanja.
6.1.9. 6.1.9. SLUAJNO ZDRUIVANJE PITANJA I KRATKIH ODGOVORA

Sluajno zdruivanje pitanja i kratkih odgovora zanimljiv je tip pitanja. Sluajnim izborom uzimate vie pitanja s kratkim odgovorom i njihove ispravne odgovore, stvarajui iz njih odgovarajue pitanje. To je zanimljiv nain da ponovite svoje kratke odgovore na pitanja u novome formatu.
6.1.9.1. 6.1.9.1. Stvaranje pitanja koje se sluajno zdruuje s kratkim odgovorom:15

1. 2. 3. 4. 5. 6.

Odaberite Sluajno zdruivanje kratkih odgovara (Random short-answer matching) iz padajuega izbornika Stvori novo pitanje (Create new question). Pridruite pitanju opisno ime. Unesite tekst pitanja za objasniti studentima u emu se sastoji zdruivanje ili koristite zadani tekst. Dodajte ope povratne informacije ako elite. Odaberite broj pitanja koja elite dodati pitanju za zdruivanje. Kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes) kako bi pitanje pridruili kategoriji.

6.1.10. 6.1.10. PITANJA S IZRAUNOM

Pitanje s izraunom je matematika jednadba s rezerviranim mjestima za vrijednostima koje e se izdvajali nasumino iz skupa podataka kada student rjeava kviz. Na primjer, ako elite stvoriti veliki broj kombinacija mnoenja za obuku vaih studenata, moete stvoriti pitanje s dva rezervirana mjesta i znak mnoenja izmeu njih kao npr. {a} * {b}. Kada student rjeava kviz, Moodle sustav sluajno e odabrati vrijednosti za a i b. Kviz e se vrlo rijetko pojaviti dva puta na isti nain.
6.1.10.1. 6.1.10.1. Stvaranje pitanja s izraunom:

1. 2. 3. 4. 5.

Odaberite Izraunato (Calculated) iz padajuega izbornika Izradi novo pitanje (Create new question). Dajte pitanju opisno ime. Unesite vae pitanje u polje predvieno za pitanje. Sve varijable moraju se smjestiti u vitiaste zagrade ako elite da ih Moodle sustav zamijeni generiranim vrijednostima. Ako elite, dodajte ope povratne informacije. Unesite formulu za odgovor (vidi sliku 6-9). Budite sigurni da koristite ista rezervirana mjesta tako da Moodle sustav moe zamijeniti iste vrijednosti.

15

Prijevod ????????????????? using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

98

Slika 6-9. Podruje odgovora u pitanju za izraun 6. 7. 8. 9. Odredite toleranciju za pogreku koju ete prihvatiti u odgovoru. Kombinacija tolerancije i vrste tolerancije dat e raspon prihvatljivih rezultata. Odaberite broj znaajnih znamenki ili decimalnih mjesta koje elite u tonome odgovoru. Odgovoru pridruite tone komentare. Unesite mjerne jedinica za odgovor (npr., m, kg, itd.). Moodle sustav e traiti ispravne jedinice. Ako elite unijeti i druge prihvatljive jedinica, kao to su metrike mjerne jedinice u odnosu na mjerenje udaljenosti miljama, unesite ih zajedno s pretvorbenim faktorom. Kliknite na dugme Sljedea stranica (Next page). Na sljedeoj stranici, odaberite elite li stvoriti zamjenske vrijednosti za svako rezervirano mjesto samo za to pitanje ili i za druga pitanja u istoj kategoriji. Kliknite na dugme Sljedea stranica (Next page). Napravite skup podataka za pitanje ili pitanja u kategoriji. Za svako rezervirano mjesto, generirajte niz prihvatljivih vrijednosti. to vie vrijednosti generirate, moe se koristiti vie pitanja bez ponavljanja vrijednosti. Slika 6-10 prikazuje suelje za skupove podataka za pitanja s izraunom.

10. 11. 12. 13.

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

99

Slika 6-10. Ureivanje skupova podataka pitanja s izraunom 14. Kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes). Pitanja s izraunom mogu koristiti ne samo obine aritmetike operatore. Potpun popis operatora je: abs, acos, acosh, asin, asinh, atan, atanh, ceil, cos, cosh, deg2rad, exp, expm1, floor, log, log10, log1p, rad2deg, round, sin, sinh, sprt, tan, tanh, atan2, pow, min, max, and pi. Rezervirana mjesta i drugi argumenti svih funkcija su u zagradama. Na primjer, ako elite da studenti izraunaju sinus jednoga kuta plus dvostruki kosinus drugoga kuta, unesite sin ({a}) + cos ({b} * 2).
6.1.11. 6.1.11. OPISNA PITANJA

Opisno pitanje je podruje slobodnoga odgovora tekstom u kojemu studenti mogu unijeti vee blokove teksta kao odgovor na vae pitanje, kao to prikazuje slika 6-11.

Slika 6-11. Opisno pitanje Ova pitanja ne mogu ocjenjivati raunala, pa ete morati runo ocjenjivati svaki odgovor. 100
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

6.1.11.1. 6.1.11.1. Da biste stvorili opisno pitanje:

1. 2. 3. 4. 5. 6.

Odaberite Kratak opis (Essay) iz padajuega izbornika Izradite novo pitanje (Create new question). Dajte pitanju opisno ime. Unesite tekst pitanja. Odaberite sliku za prikaz ako elite dodati sliku uz pitanje (za vie detalja vidite korak 3 u poglavlju Pitanja s viestrukim izborom (Multiple-choice questions)). Ako elite, dodajte ope i/ili specifine povratne informacije. Kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes) kako bi pitanje pridruili kategoriji.

6.1.12. 6.1.12. UGRAENI ODGOVORI (CLOZE)

Pitanja s ugraenim odgovorom (cloze) sastoje se od prolaza teksta (u formatu Moodle sustava) koji ima razliite odgovore ugraene unutar njega, ukljuujui i viestruki izbor, kratke odgovore i numerike odgovore. Trenutno nema grafikoga suelja za kreiranje ovih pitanja, Zato trebate navesti format pitanja koristei tekstualni okvir ili ih uvesti iz vanjskih datoteka. Stranica dokumentacija Moodle sustava s ugraenim odgovorima (cloze) opisuje sintaksu koju je potrebno priloiti uz odgovore.
6.1.12.1. 6.1.12.1. Da biste stvorili pitanje s ugraenim odgovorima:

1. 2. 3. 4. 5.

Odaberite Ugraeni odgovori (Cloze) (Embedded answers (Cloze)) iz padajuega izbornika Izradi novo pitanje (Create new question). Upiite tekst pitanje s ugraenim odgovorima. Nastavite dodavati tekst i ugradite pitanja sve dok ih ne popunite. Kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes) kako bi pitanje pridruili kategoriji. Dodajte pitanje u kviz, a zatim ga pregledajte, koristei ikone za ureivanje pokraj broja pitanja za napraviti dodatne promjene ako je potrebno.

6.2. 6.2. UVOZ PITANJA

Ako imate pitanja u bazi podataka pitanja, ili ako ne elite koristiti web suelje za izradu vaih pitanja, moete ih uvesti iz tekstualne datoteke. Moodle sustav podrava niz formata te omoguuje jednostavan nain za stvaranje novih uvoznika (importers), ako imalo poznajete jezik PHP (Personal Home Page16). Jednom kada upoznate format, moda e vam biti lake pisati pitanja u tekstualnu datoteku nego koristiti web suelje. Moete samo pisati umjesto ekati uitavanje nove web stranice za svako pitanje. Zadani formati ukljuuju:
GIFT

U GIFT formatu, moete pisati viestrukim izborom, tono/netono, kratki odgovori, zdruivanje i numerika pitanja.
Nedostajua rije (Missing word)

Ako poinjete pisati pitanja s puno nedostajuih rijei i viestrukim izborom, format nedostajuih rijei je jednostavan nain da ih stvorite.
16

Izvorno ime za PHP (akronim) jezik za pisanje skripti na strani posluitelja (server-side scripting language) using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

101

kolska ploa (Blackboard)

Ako pretvarate iz materijala koji je pripremljen za predstavljanje na kolskoj ploi u materijal za Moodle sustav, moete ga izvesti (export) va nastavni sadraj i uvesti (import) ga u bazu pitanja u Moodle sustavu koristei Table (Blackboard) format.
WebCT

Trenutno, WebCT format podrava samo uvoz (import) pitanja s viestrukim izborom i kratkim odgovorima.
Meneder testiranja nastavnoga sadraja (Course Test Manager)

Ovaj format omoguuje uvoz pitanja od menedera testiranja nastavnoga sadraja (Course Test 17 Manager) unutar tehnologije nastavnoga sadraja (Course Technology).
Ugraeni odgovori (Embedded answers (Cloze))

Cloze (Cloze) format koristi se za pitanja s vie odgovora i s ugraenim odgovorima. Ta pitanja mogu biti malo zeznuta za razvoj, ali pruaju neponovljiv pristup.
XML Moodle sustava (Moodle XML)

Ovaj specifian format Moodle sustava uvozi kviz pitanja koja su prethodno izvezena u istome formatu. On omoguuje uvoz slikovnih datoteka koje se koriste u pitanjima.
6.2.1.1. 6.2.1.1. Za uvoz pitanja:

1. 2.

Na stranici za ureivanje pitanja (Question-editing page), kliknite link Uvoz (Import) odmah ispod kartice na sredini stranice. Na stranici Uvoz pitanja (Importing questions), odaberite kategoriju u koju ete uvesti pitanja kao to prikazuje slika 6-12,.

Slika 6-12. Uvoz pitanja 3. 4. Odaberite format datoteke. Skoni prozor Pomo (help) smjeten tik uz padajui izbornik formata datoteke, sadri dodatne podatke o svakome formatu. Odaberite Najblia ocjena ako se ne nalazi na popisu (Nearest grade if not listed) iz padajuega izbornika Ocjene podudarnosti (Match grades).

17

PRIJEVOD ?????????????????? using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

102

Inae, pitanje se nee uvesti ako njegova ocjena nije ukljuena u popis prihvaenih ocjena koje se mogu nai u skonome prozoru pomoi (help pop up). 5. Za uvoz datoteke pregledajte vae raunalo i kliknite na dugme Uitajte ovu datoteku (Upload this file), ili koristite dugme Odaberi datoteku (Choose a file) za traenje datoteke u podruju datoteka vaega kolegija, a zatim kliknite na dugme Uvoz iz ove datoteke (Import from this file).

6.3. 6.3. IZVOZ PITANJA

Moete podijeliti pitanja koja ste napravili tako da ih izvezete u tekstualnu datoteku. Mogui izvozni formati su u GIFT, IMS QTI 2.0, Moodle XML i XHTML.
6.3.1.1. 6.3.1.1. Za izvoz pitanja:

1. 2. 3. 4.

Na stranici Ureivanje pitanje (Editing question), kliknite link Izvoz (Export) odmah ispod kartica u sredini stranice. Odaberite kategoriju iz koje ete uzeti pitanja za izvoz. Odaberite format datoteke. Stranica za izvoza pitanja u Moodle dokumentaciji sadri veze na dodatne informacije o svakome formatu za izvoz. Kliknite na dugme Izvezi pitanja u datoteku (Export questions to file).

Izvezena datoteka e se spremiti u podruje datoteka vaega kolegija u mapu za sigurnosno pohranjivanje podataka (backup).
6.3.2. 6.3.2 DODAVANJE PITANJA U KVIZ

Jednom kad ste stvorili vaa pitanja, morate ih pridruiti kvizu. Na stranici Ureivanje kviza (Editing quiz) kliknite na ikone (<<) Dodaj u kviz (Add to quiz) za dodati pojedina pitanja ili odaberite niz pitanja pomou potvrdnih okvira, a zatim kliknite na dugme Dodaj u kviz (Add to quiz) ispod popisa pitanja, kao to prikazuje slika 6-13.

Slika 6-13. Ureivanje kviza Ako elite dodati sva pitanja koja ste stvorili za kviz, kliknite link Odaberi sve (Select all), a zatim kliknite na dugme Dodaj u kviz (Add to quiz). Nakon to ste dodali pitanje u kviz, ono se pojavljuje na lijevoj strani stranice na popisu kviz pitanja. Pitanje se i dalje bira na desnoj strani, ali moete ga dodati u kviz samo jednom. Ako opet odaberete isto pitanje u listi kategorija i dodate ga u kviz, nita se nee dogoditi.

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

103

Ako ste stvorili puno pitanja, moda elite sortirati pitanja prema vrsti i imenu ili prema starosti. Takoer moete odabrati prikaz teksta pitanja ispod svakoga naziva pitanja okvirom potvrde Prikai tekst pitanja u popisu pitanja (Show question text in the question list) iznad popisa pitanja. Nakon to ste dodali pitanja kvizu, moete promijeniti redoslijed pitanja klikom na dugme sa strelicama u stupcu Redoslijed (Order column) na lijevoj strani popisa kviz pitanja. Ako imate vie od samo nekoliko pitanja, dobra ideja je da se ogranii broj pitanja po stranici. Potvrdite okvir provjere (Check the box) za stavku Prikai prijelome stranica (Show page breaks), a zatim postavite broj koliko bi se pitanja trebao prikazati po stranici i kliknite na dugme Idi (Go). Takoer ete trebati postaviti ocjenu za svako pitanje. Moete odrediti broj bodova za svako pitanje u stupcu ocjena (Grade column). Moda elite da odreena pitanja ili vrste pitanje vrijede vie od drugih. Zapamtite, pitanjima e se dodati teinski faktor to odgovara ukupnome zbroju bodova koji su mogui za kviz koji ste postavili u tijelu kviza. Takoer bi trebali postaviti Maksimalnu ocjenu (Maximum grade) za cijeli kviz. Ona ne mora biti jednaka zbroju ocjena pojedinih pitanja. Ocjene koje je postigao studenti e se preraunati (rescaled) pa e se iz ovoga izvui najvia ocjena. Kada zavrite, kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes). Moete pregledati kviz klikom na karticu Prethodan pregled (Preview) na vrhu stranice. Ako ste odgovorili na pitanja, moete kviz poslati klikom na dugme Poalji sve i zavri (Submit all and finish) te pogledajte komentare gdje e se vidjeti odgovori vaih studenata, kao to prikazuje slika 6-14.

Slika 6-14. Prethodan pregled kviza Vai studenti e vidjeti dva rezultate na vrhu stranice. Prvi je sirov rezultat koji predstavlja ukupan broj bodova koji predstavlja maksimalan zbroj moguih bodova svih pitanja. Drugi rezultat je rezultat teinskoga faktor to predstavlja broj bodova bez maksimalno moguih bodova za kviz. Ako ste omoguili povratne informacije nakon odgovaranja, svako pitanje e se prikazati ispod rezultata s odgovorima oznaeni kao tono ili netono. Ako ste omoguili prikaz tonih odgovora, oni e se pojavit naglaeno. U sljedeem dijelu, raspravljati emo o tome kako upravljati vaim kvizovima. 104
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

6.3.3. 6.3.3 SLUAJAN REDOSLIJED PITANJA

Sluajan redoslijed pitanja je rezerviran za sluajan odabir pitanja. Jedna od prednosti raunalno generiranoga kviza je mogunost da se generira kviz iz sluajno odabranih pitanja iz kategorije. Svaki sluajan redoslijed pitanja, nasumce e povui pitanje iz kategorije pitanja i umetnuti ga u kviz. To znai da e razliiti studenti vjerojatno dobiti drukiji odabir pitanja. Kada kviz omoguuje vie pokuaja za svakoga studenta onda je za svaki pokuaj vjerojatno da e sadravati nov izbor pitanja. Isto pitanje nikada se nee pojaviti dvaput u pokuaju. Ako ukljuite samo nekoliko sluajnih pitanja onda e se razliita pitanja uvijek pojaviti za svakoga studenta. Ako sluajno mijeate pitanja sa stalnim redoslijedom pitanja, onda e se sluajna pitanja izabrati tako da se ne dupliciraju s onim pitanjima koja nisu odabrana sluajnim redoslijedom. To znai da morate osigurati dovoljno pitanja u kategorijama iz kojih su odabrana sluajnim izborom, inae student e dobiti prijateljsku poruku o pogreci. to vie pitanja moete pripremiti vjerojatnije je da e studenti dobivati razliita pitanja u svakome pokuaju.
6.3.3.1. 6.3.3.1 Da biste dodali sluajan redoslijed pitanja kvizu:

1. 2.

Odaberite broj sluajnih pitanja koje elite dodati iz padajuega izbornika ispod popisa pitanja. Kliknite na dugme Dodaj (Add).

6.4. 6.4. UPRAVLJANJE KVIZOVIMA

Kada studenti ponu rjeavati kvizove, imat ete puno podataka na raspolaganju. Ako kliknete na link kviza u sredini stupca stranice nastavnoga sadraja, odmah ete vidjeti broj kvizova koji su vai studenti zavrili. Ako kliknete na karticu s rezultatima, vidjet ete stranicu kviza s pregledom rezultata, kao to prikazuje slika 6-15.

Slika 6-15. Rezultati kviza Odavde moete vidjeti svaki pokuaj rjeavanja kviza i uvjebanost (drill down) pojedinanih odgovora. Svako pitanje i svaki odgovor osigurava klik na link datuma i vremena pokuaja. Ako elite izbrisati pokuaj, kliknite na kvadrati pored imena studenata i zatim odaberite Izbrii (Delete) iz padajuega izbornika ispod popisa pokuaja. Ako se odluite za dodavanje novih (dodatnih) pitanja u kviz, morat ete izbrisati sve pokuaje prije nego to dodate pitanja.
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

105

Postoji izbor tri formata za preuzimanje (downloading) tablica rezultata: (i) otvoren dokument proraunske tablice, (ii) Excel i (iii) tekst. Ako elite vidjeti ocjene za svako pitanje, oznaite okvir Prikai detaljne ocjene (Show mark details), a zatim pritisnite dugme Kreni (Go). Iznad popis pokuaja, postoje etiri linka: 1. 2. Prvi link, Pregled (Overview), pokazuje popis zavrenih pokuaja koje ste vidjeli kada ste prvi put kliknuli na link zavrenoga kviza. Sljedei link, Ponovno ocjeni (Re-grade), je za preraunavanje ocjena kviza u sluaju da ste promijenili mogui broj bodova za kviz ili pitanje. Ako vai studenti dolaze do tonoga odgovora na pitanje s kratkim odgovorom, a taj odgovor niste prethodno imali na umu, moete urediti odgovor na kratko pitanje, pa onda ponovno ocijeniti kviz. 3. Trei link Runo ocjenjivanje (Manual grading), slui za ocjenjivanje opisnih pitanja (essay). Nadalje, uz ocjenu svakoga pokuaj opisnoga odgovora na pitanje, moete takoer dati povratnu informaciju piui komentar. etvrti link su analize podataka (Item analysis), kao to prikazuje slika 6-16.

4.

Slika 6-16. Analize podataka Ovo je odlian alat za procjenu pouzdanosti vaih pitanja. Moete vidjeti tri najea odgovora na svako pitanje, postotak studenata koji su tono odgovorili na svako pitanje, standardnu devijaciju, indeks diskriminacije i koeficijent diskriminacije. Indeks diskriminacije korelira studentov ukupan nastup u kvizu i njihovu izvedbu za svaki podatak; bolji studenti trebali bi imati bolje anse za dobivanje svakoga ispravnog podatka, a slabiji studenti bi trebali imati manje anse za dobivanje 106
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

svakoga ispravnog podatka. Ako je distribucija tonih i netonih odgovora jednaka (svatko ima jednaku ansu da dobije ispravan podatak), to znai da se radi o nagaanju. Ako su svi dobili ispravne (ili pogrene) odgovore, onda je pitanje previe lagano (ili teko). to je vei indeks diskriminacije, bolje je pitanje u pruanje korisnih podataka o uspjenosti studenata. Ispod tablice analize podataka nalaze se razne opcije analiza kao npr. analize ograniavanja na prve pokuaje studenata. Niske ocjene, moda za probne pokuaje, mogu se odbaciti postavljanjem niske granice za rezultat pokuaja koji e se analizirati. Opet, tu je izbor formata za preuzimanje (downloading) tablice analiziranih podataka za daljnju analizu.

6.5. 6.5. MOGUNOSTI KVIZA

Kviz modul ima niz svojstava koja vam omoguuju stvoriti brojne studentske uloge:
Vidi kviz informacije (View quiz information)

Ovo omoguuje korisniku vidjeti uvod u kviz, ali ne i sam pokuaj rjeavanja kviza.
Pokuaj rjeavanja kvizova (Attempt quizzes)

Dozvoljava se korisniku pokuaj rjeavanja kviza kao i pogled na uvod u kviz.

Upravljanje kvizovima (Manage quizzes)

Omoguuje korisniku ureivanje i brisanje kvizova. Ureivanje kvizova doputa korisniku dodavanje i oduzimanje pitanja te mijenjanje postavki kviza.
Prethodan pregled kvizova (Preview quizzes)

Ovo omoguuje korisniku pregledati kviz kao dio procesa ureivanja.

Runo ocjenjivanje kvizova (Grade quizzes manually)

Ovo omoguuje korisniku promijeniti rezultat u kvizu te runo ocijeniti opisno (essay) kvizpitanje.
Vidljivost izvjetaja kviza (View quiz reports)

Ovo omoguuje korisniku vidjeti izvjetaje o pojedinostima korisnikih odgovora i statistike pitanja.
Brisanje pokuaja rjeavanja kviza (Delete quiz attempts)

Omoguuje korisniku brisanje svojih i tuih pokuaja rjeavanja kviza.

Ignorira se vremensko ogranienje u kvizovima (Ignores time limit on quizzes)

Korisnik s ovom mogunou moe koristiti onoliko vremena koliko mu treba za zavretak kviza. Moete dopustiti mogunost ignoriranja vremenskoga ogranienja u kvizovima (Ignores time limit on quizzes) za studente s potekoama u uenju kojima treba omoguiti dodatno vrijeme za njihovo vrjednovanje.
6.5.1. 6.5.1. UINKOVITE KVIZ PRAKSE

Kao to smo vidjeli, generiranje kviza u Moodle sustavu moan je i fleksibilan alat za praenje i dijagnosticiranje studentskoga razumijevanja odreenih vrsta znanja. Pomou ovoga alata moete uinkovito poveati uinkovitost vaega nastavnog sadraja te promicati studentske izvedbe. Raunalno ocjenjivanje kviza predstavlja razliitu procjenu nego mnoge nedoreene procjene, ali ne daje vrijedan uvid u studentsko razmiljanje, osobito kada koristite dobre strategije i malo kreativnosti.

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

107

6.5.2. 6.5.2. KVIZ STRATEGIJE

Naravno, koristei mehanizam kviza uinkovito se provodi nekakav posao i praksa. Prva stvar koju treba uiniti je koristiti strategije uinkovitoga oblikovanja pitanja. Ako postavite dobra pitanja, dobit ete korisne podatke o uspjenosti vaih studenata i o razumijevanju materije. Naravno, vrijedi i obrnuto. Postoji velika koliina literature o uinkovitosti raspoloivoga oblikovanja procjene. Istaknut emo samo neke od najvanijih ideja: Uskladite svako pitanje s ciljem nastavnoga sadraja. Uostalom, elite li doznati postiu li vai studenti ciljeve nastavnoga sadraja, zato ih izravno ne pitati? Pokuajte postaviti vie pitanja o svakoj vanoj ideji u razredu. Na taj nain dobivate vie podataka o studentskoj razumljivosti materije. Tijekom pisanja pitanja s viestrukim izborom, budite sigurni da svaki pogrean odgovor predstavlja zajedniku zabludu. To e vam pomoi u dijagnosticiranju studentskih razmiljanja te jednostavno eliminirati nagaanja. Napiite pitanja koja zahtijevaju od vaih studenata razmiljanje na razliitim razinama. Ukljuite sugestivna pitanja, razumljiva pitanja kao i pitanja primjene i analize. Moete otkriti gdje studenti imaju problem u svome razmiljanju. Mogu interpretirati materiju, ali je ne znaju primijeniti? Testirajte vaa pitanja. Nakon to ste postavili bazu poetnih pitanja, koristiti analize podataka kako bi se utvrdilo koja su pitanja korisna, a koja nisu. Kada upisujete nova pitanja, pridruite im nie vrjednovanje te lairajte nekoliko pitanja za utvrditi njihovu pouzdanost.

Nakon to u bazi podataka imate nekoliko dobro napisanih testova, iskoristite kviz izvjetaje i statistiku za praenje uinka vaih studenata. Detaljne izvjetaja i statistike su vrijedni alati za mjerenje koliko studenti razumiju materijal.
6.5.3. 6.5.3. KREATIVNO KORITENJE KVIZOVA

Uz mehanizam kviza Moodle sustava, lake je iskoristiti obrazovno-zvune strategije procjene, jer bi bilo previe teko to isto napraviti uz pomo papira i olovke. Veina ljudi misli o testovima kao rijekim aktivnostima s visokim udjelima (high-stakes), kao to (midterms) i zavrnice18 Bolje strategije ukljuuju este, procjene s niskim ulogom koje vi i vai studenti moete koristiti za procjenu rezultata za vrijeme izvoenja nastave u semestru. Stvaranje niza mini-testovi daje vam vrlo fleksibilan sustav za mjerenje performanse i aktivno poticanje studenata da se angairaju u razredu. Evo nekoliko ideja za brze kvizove koje moete iskoristiti kao dio vee strategije procjene.
6.5.3.1. 6.5.3.1. Provjere poglavlja

Pridobivanje studenata za zavriti itanje zadataka jedan je od najteih motivacijskih zadataka u obrazovanju. itanje je presudno za razumijevanje veine materijala, a od temeljne je vanosti za uspjeh u mnogim razredima. Problem za veinu studenata je da ne postoji neposredna kazna za odugovlaenje itanja zadatka. Ako nisu proitali materijal za raspravu u predavaonici, mogu utjeti ili ovla-proitati u razredu. Gotovo da nema potrebe itati predavanje, jer predava uglavnom najee pokriva veinu materijala iz nastavnoga sadraja. Stvaranjem mini-kviza za svako predavanje, rjeava niz problema. Prvo, potie studente na itanje kako bi mogli dobro odraditi kviz. Drugo, on daje studentima povratne informacije o tome koliko su razumjeli itanje materijala. Tree, daje vam podatke o tome koji su aspekti itanja zbunjujui za studente, a koje su ve savladali, tako da moete preusmjeriti aktivnosti u svome predavanju.

18

PRIJEVOD ????????????????? using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

108

Za tivo mini-kviza, preporuuje se kviz s postavljenim ogranienim vremenom koji studenti mogu polagati samo jednom. Zato to su aktivnosti s niskim ulogom (low-stakes) koje bi studenti trebali koristiti za samo-ocjenjivanje, moete takoer prikazati povratne informacije i tone odgovore. Ako ste zabrinuti da e studenti dobacivati papirie s odgovorima nakon to su rijeili kviz, napravite sluajan redoslijed pitanja i odgovora. Ako imate bazu testova, isto tako podijelite neka pitanja sluajnim redoslijedom. Kao dodatan zadatak, moete zamoliti studente da zapiu jedno nerijeeno pitanje i donesu ga na predavanje.
6.5.3.2. 6.5.3.2. Praktian kviz

Klju uinkovitoga kviza jest rjeavanje kviza u stvarnome okoliu. Mnogi studenti brinuti o testovima, pogotovo o testovima s visokim ulogom (high-stakes), jer nemaju pojma to ih oekuje. Koji format pitanja ete koristiti? Koliko e pitanja biti detaljna? to e studenti nauiti? Moete pomoi ublaiti tjeskobu u ispitnim situacijama, stvaranjem praktinoga kviza koji studenti mogu rjeavati kako bi odgovorili na ova pitanja. Ovi testovi obino se temelje na starim pitanjima koja su slina nadolazeim kviz pitanjima. Koristei prologodinji zavrni ispit kao primjer kviza, dobit ete poticaj za pisanje novih pitanja svake godine. To je dobra ideja u svakome sluaju, budui da moete biti sigurni da netko ima primjerak prologodinjega kviza i da ga je podijelio s drugima. Da biste postavili praktian kviz, moete napraviti kviz s pitanjima bez namjere ocjenjivanja (zero-point) iz prethodne godine sa sluajnim redoslijedom i sluajnim odgovorima. Takoer moe omoguiti studentima da se testiraju onoliko puta koliko ele, tako da mogu sami testirati koliko im je potrebno. Prikaite povratne informacije, ali ne i tone odgovore, tako da kviz bude izazovniji.
6.5.3.3. 6.5.3.4. Prikupljanje podataka

Kao strunjak, znate puno o vaem podruju. Va izazov kao nastavnika je prenijeti vae znanje poetnicima koji ne dijele vae konceptualno razumijevanje i iskustvo. Primjer ili predavanje za koje mislite da je briljantno moe potpuno zbuniti vae studente. Teko je iskazati to studenti doista razumiju, a to ih zbunjuje. Kviz s prikupljanjem podataka slian je provjeri poglavlja, ali to se odvija nakon konzultacija ili predavanja. Va cilj je da brzo dobijete neke povratne informacije o razumijevanju predavanje vaih studenata. to su stvarno razumjeti? Na to je potrebno utroiti vie vremena? Moe biti teko odmjeriti to je studentima teko, a to im je toliko lako da se dosauju. Postavljanjem kviza poslije predavanja uz prikupljanje podataka slino je provjeri savladanoga gradiva. Postavite ogranieno vrijeme rjeavanja kviz, kao to je dan ili dva prije sljedeega sastanka. Dopustite vaim studentima da se jednom testiraju te im prikaite povratne informacije i tone odgovore.
6.5.3.4. 6.5.3.4. Progresivno ispitivanje

Vrlo lijep primjer koritenja novoga sustava povratnih informacija s drugim opcijama je ideja progresivnoga testiranja. Za primjenu ovoga, morate stvoriti niz sve teih kvizova. Prvi kviz bi trebao biti otvoren svima, a kasniji testovi zatieni lozinkom. Uz povratnu informaciju za svaki kviz, odluite ograniiti postotak za koji predosjeate da predstavlja majstorstvo testiranih vjetina. Ako je rezultat studenata vei od graninih bodova, povratne poruka sadravati link na sljedei kviz s odgovarajuom lozinkom. Na taj nain, studenti imaju postupan pristup sve teim testovima i to im konkretno omoguuje pokazati njihov napredak. Ali ne smije ih se frustrirati pitanjima koja su previe teka.
6.5.4. 6.5.4. SIGURNOST KVIZA I VARANJE

Naravno, izravna (on-line) testiranja takoer predstavljaju jo jednu priliku za varalice u vaem razredu da se pokuaju igrati sustavom. Veina izravnih (online) kvizova namijenjena su rjeavanju
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

109

kod kue ili barem izvan predavaonice. Studenti mogu preuzeti pitanja i ispisati ih. Testove im mogu rjeavati drugi studenti ili ih mogu rjeavati itajui svoje udbenike. Sreom, moete nabrojati mnoge od tih strategija, pravei ih problematinijima nego to zavrjeuju. Pogledajte nekoliko shema strategija za suzbijanje veine varanja:
6.5.4.1. 6.5.4.1. Tisak i dijeljenje pitanja

Ako ste prikazali povratne informacije i tone odgovore, studenti mogu ispisati stranice s rezultatima i dijeliti ih svojim prijateljima. Ili jednostavno mogu izravno tiskati pitanja iz kviza. Klju za obeshrabriti ovo ponaanje je sluajan poredak pitanja i odgovora. To ini ispise puno manje korisnim. Stvaranje vee banke pitanja i davanje testova sa sluajnim podskupovima takoer je uinkovita strategija. Ako studenti mogu ispisati samo mali broj pitanja u vremenu, morat e ponavljati pregled kviza, a zatim sortirati pitanja kako bi uklonili duplikate.
6.5.4.2. 6.5.4.2. Koristei udbenik

Studenti e esto potraiti odgovor na pitanja u udbeniku ili literaturi. Ako dajete kviz za provjeru poglavlja, onda je to ono to elite od njih da uine. Inae, morate pronai kreativne naine za izravno koritenje napravljenoga malenog udbenika. Vremenski kvizovi su jedan od najuinkovitijih alata za uklanjanje ove strategije. Ako ukljuite dovoljno pitanja i smanjite vrijeme rjeavanja kviza, studenti nee imati vremena pogledati sve pripremljene odgovore. Jason: Ja obino raspodijelim oko 30 sekundi po pitanja s viestrukim izborom. Ako bre odgovore i imaju vremena pogledati neke odgovore poslije, zakljuio sam da dovoljno znaju te zasluuju mogunost da pogledaju odgovor ili dva. Pretpostavljam da e onim studentima koji ih ele, na raspolaganju biti tiskani primjerci vaih pitanja. Veina instruktora ne shvaa da studenti esto imaju kopije starih papirnatih testova, a isporuka kviza elektronikim putem jo je jedan od naina za studente kako bi dobili kopije pitanja. Jason: Ja znam jednog profesora koji je imao vie od 1100 pitanja u svojoj izravnoj (online) bazi testova. Na kraju semestra, zaplijenio je studentu ispis. Imao je toan odgovor na svako pitanje, lijepo oblikovan i podijeljen na poglavlja kao udbenik. Procijenili smo da su studenti htjeli upamtiti 1100 pitanja na razini gdje su mogli odgovoriti na mali broj njih ako se prikau nasumce, onda bi nauili vie nego da su samo studirali. Naravno, koristili smo vremenski ograniene kvizove i druge strategije za smanjiti koritenje ispisa kao referentnoga prirunika. Zahtijevajui od studenata primjenu svoga znanja u novim situacijama takoer moe napraviti razliku. Sinteza i primjena pitanja koja se ne mogu pronai. Studenti moraju razumjeti materijal i primijeniti kreativnost za odgovoriti na pitanja. Dakle, dok im treba vremena za proitati tekst, oni e i dalje morati razumjeti ono to su sami proitali da bi uspjeno odgovorili na pitanje.
6.5.4.3. 6.5.4.3. Rad s prijateljima

Ako su vai studenti u istoj zgradi, mogu se susresti u laboratoriju i pokuati zajedno rjeavati kviz. Ova strategija jednostavno je nemogua sluajnim izborom pitanja, sluajnim redoslijedom odgovora i sluajni pitanjima izvuenim iz baze testova. Ako moj ekran ne izgleda kao tvoj, onda nam je tee vrlo brzo odgovoriti na sva pitanja. Vremenski ogranien kviz takoer oteava dvojici kolega dogovaranje, ako imaju razliita pitanja i tek kratko vrijeme za odgovor.

110

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

6.5.4.4. 6.5.4.4. Je li netko drugi rjeavao test?

Stara poslovica kae: "Na internetu, nitko ne zna da si pas." I nitko ne zna tko zapravo rjeava test. Studenti e ponekad platiti kolegi, ili drugome koji su prije sluali predavanja, da im rijee kviz. Postoje dva naina borbe protiv ove strategije. Jedan od njih, povremeno proturiti19 ispit u kojem studenti trebaju pokazati svoju osobnu iskaznicu. Ako nisu rjeavali kvizove ili nauili do tada, loe e proi na takvome ispitu. Drugo, kako bi onemoguili njihove kolege da za druge rjeavaju kvizove, treba ih uiniti dostupnim samo kratko vrijeme. Mogli bi zahtijevati da svi rjeavaju kviz u roku od dva do etiri sata. Ako je kviz ispravno podvrgnut sluajnosti, bit e ga veoma teko ponoviti vie puta za vrijeme ispitnoga razdoblja. Onaj tko rjeava kviz brinut e se o svojoj ocjeni, a ne o ocjeni svoga dublera. Oito, postoje mnoge strategije koje studenti mogu koristiti za prijevaru. Iako bi bilo naivno pretpostaviti da ne varaju, velika veina vaih studenata eli uspjeti na vlastitim postignuima. Anonimnost izravnoga (online) okruenja moe otvoriti nove putove za varalice, ali to nije stvarno puno drugaije od vaega susreta licem u lice. Neki ljudi e otii predaleko u prijevari, ali veina e biti iskrena sve dok god ne postane prelagano za izai na kraj s time. Nekoliko postupaka opreza e eliminirati veinu varalica, a klasine strategije radit e za druge.

19

proctor prokurator, proguravatelj, onaj koji neto namee using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

111

7. 7. POGLAVLJE 7 - ZADACI
Ovo poglavlje obuhvaa sljedee MCCC vjetine: 5.1 Assignments (Zadaci) Nakon opisa sloenoga i monoga kviz modula, zadaci su osvjeavajue jednostavan nain za prikupljanje studentskoga rada. Zadaci su jednostavni i fleksibilni za obuhvatiti sve stvari koje elite ocijeniti, a koje ne spadaju ni u koje druge vrste alata. Modul Zadatak (assignment) prua vam jednostavan nain kako bi se omoguilo studentima uitati (upload) digitalne sadraje za ocjenjivanje. Moete od njih zatraiti da podnesu opisne odgovore na pitanja, proraunske tablice, prezentacije, web stranice, fotografije ili male audio ili video isjeke. Sve to oni mogu pohraniti na tvrdome disku mogu dostaviti kao odgovor na zadatak. Zadaci se ne moraju nuno sastojati od prijenosa datoteka. Moete stvoriti neizravne (offline) zadatke za podsjetiti studente na zadatke u stvarnome svijetu koji su im potrebni za zaokruivanje cjeline. Alternativno, moete zatraiti od studenata da unesu svoje odgovore izravno u sam zadatak. Zadaci su koristan alat koji moete koristiti na kreativne naine za prikupiti od vaih studenata vie autentinih odgovora nego to ih je mogue dobiti pomou kvizova.

7.1. 7.1. VRSTE ZADATAKA

Postoje etiri vrste zadatka: 1. Uitavanje jedne datoteke (Upload a Single File) Omoguuje svakome studentu uitavanje (upload) jedne datoteke u bilo kojem formatu, ukljuujui i ZIP datoteke. 2. Neizravna aktivnost (Offline Activity) Ovo je korisno kada se izvodi zadatak izvan Moodle sustava. To bi moglo biti neto kao susret licem u lice ili pisanje na papiru. Studenti mogu vidjeti opis zadae, ali ne mogu uitati (upload) nikakvu datoteku. 3. Izravno koritenje teksta (Online Text) Omoguuje studentima izravan (online) unos teksta. Moete ocijeniti izravno (online) prihvaen zadatak i, ako je potrebno, dodajte mu komentare ili promjene. 4. Napredno uitavanje datoteka (Advanced Uploading of Files) Omoguuje se svakome studentu uitavanje (upload) jedne ili vie datoteka u bilo kojemu obliku. Kao nastavnik, takoer moete uitati jednu ili vie datoteka za svakoga studenta, bilo na poetku ili kao odgovor na njihovo podnoenje. Student moe upisati biljeke opisujui poslane datoteke, status napretka ili bilo koje druge relevantne informacije.

7.2. 7.2. IZRADA ZADATAKA

U odnosu na neke druge alate koje smo pogledali, zadatke je lako stvoriti. Nakon to ste se odluili na osnovne vrste zadatka, moete vrlo brzo stvoriti mjesto za studente da prenesu ili unesu svoje odgovore na materijale.
7.2.1.1. 7.2.1.1. Za stvaranje zadatka:

1. 2.

Kliknite na Ukljuite nain ureivanja (Turn editing mode on). Odaberite tip zadatka iz padajuega izbornika Dodajte aktivnost (Add an activity).

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

113

3.

Na stranici Dodavanje novoga zadatka (Adding a new assignment) dajte vaemu zadatku opisni naziv kao to prikazuje slika 7-1.

Slika 7-1. Dodavanje novoga zadatka 4. U prostor za opis (Description area), paljivo opiite va zadatak. Dobra ideja je da se zadatak detaljno opie, ak i ako ste ve detaljizirali zahtjeve u vaemu programu. U stvari, moda ga elite kopirati i zalijepiti iz nastavnoga plana i programa kako bi se izbjegla zabuna. Odaberite ljestvicu ocjena koje elite pridruiti zadatku. Postavite datum Dostupan od (Available from) i Datum dospijea (Due date) za va zadatak ili oznaite okvire za onemoguavanje (Disable boxes). Odluite se hoete li sprijeiti zakanjele podneske. Odaberite opcije za vrstu zadae koje ste odabrali: Postavite maksimalnu veliinu za prijenos datoteka. (ovu veliinu ve je postavio administrator sustava. Tu je i maksimalna veliina uitavanja (upload) datoteka u postavkama vaega kolegija.) Odaberite elite li dozvoliti studentima brisanje uitane (upload) datoteke u bilo kada prije ocjenjivanja. Postavite maksimalan broj koliko datoteka svaki sudionik smije prenijeti (upload). Imajte na umu da studenti ne mogu vidjeti ovaj broj, tako da je dobra ideja u opisu zadatka napisati stvaran broj traenih datoteka. Odaberite elite li omoguiti studentima unos biljeaka u podruje teksta. Ovo se moe koristiti za komunikaciju s ocjenjivanom osobom, za opis napretka zadatka ili za bilo koju drugu pisanu djelatnost. Odluite elite li sakriti opis zadatka prije datuma do kada je zadatak na raspolaganju.
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

5. 6. 7. 8.

Napredno uitavanje datoteka (Advanced uploading of files)

114

Odaberite treba li nastavnike upozoriti elektronikom potom svaki put kad studenti dodaju ili auriraju svoje prijave. Odluite elite li omoguiti studentima ponoviti zadatak, nakon to su ve ocjenjeni (to za vas predstavlja ponovno ocjenjivanje). Odaberite treba li nastavnike upozoriti elektronikom potom kad god studenti dodaju ili auriraju podnoenje zadatka. Odaberite hoe li se studentov podnesak kopirati u polje komentara povratne informacije za vrijeme ocjenjivanja nastavnoga sadraja, ime se olakava komentar u istoj razini (inline) ili za urediti izvorni tekst. Odaberite elite li omoguiti studentima da ponove zadatak, nakon to su ocjenjeni (to za vas predstavlja ponovno ocjenjivanje). Odaberite treba li nastavnike upozoriti elektronikom potom kad god studenti dodaju (upload) ili auriraju svoje prijave. Postavite maksimalnu veliinu za prijenos datoteke. (Kao to je spomenuto ranije, maksimalnu veliinu je postavio administrator sustava, a tu je i maksimalna veliina uitavanja u postavkama stranice nastavnoga sadraja.) Odaberite opcije zajednikoga modula: Ovo je jo jedno mjesto za postaviti nain rada skupne aktivnosti. Ako je u postavkama nastavnoga sadraja nametnut nain rada skupine, ove postavke e se zanemariti.

Izravno koritenje teksta (Online text)

Uitavanje jedne datoteke (Upload a single file)

9.

Nain rada skupine (Group mode)

Vidljivost (Visible)

Odreuje se mogu li studenti vidjeti aktivnosti ili ne. 10. Kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes) kako bi va zadatak bio raspoloiv. Va zadatak e se pojaviti u okviru stranice vaega nastavnoga sadraja. Takoer e se dodati u va kalendar nastavnoga sadraja i pojavit e se u bloku Nadolazei dogaaji (Upcoming Events) da podsjeti studente koje obaveze imaju i kada.

Switch role toDa

biste vidjeli kako va zadatak vide vai studenti, odaberite Student (Student) iz padajuega izbornika Ukljui ulogu za (Switch role to) u gornjemu desnom kutu stranice nastavnoga sadraja, uz dugme Ukljui ureivanje (Turn editing on). Link Povratak na moje uobiajene uloge (Return to my normal role) na dnu svake stranice vraa vam status nastavnika.

7.3. 7.3. MOGUNOST DODJELE

Modul Zadatak (assignment) ima samo tri mogunosti: 1. 2. 3. Prikaz Zadatka (View assignment) Ovo omoguuje korisniku vidjeti zadatak, ali ne moe nita priloiti. Poaljite Zadau (Submit assignment) Omoguuje korisniku podnoenje Zadatka. Ocjenjivanje Zadae (Grade assignment) Omoguuje korisniku vidjeti i ocijeniti sve podnesene zadae.
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

115

7.4. 7.4. UPRAVLJANJE DODJELOM PODNESAKA

Za pregled podnesaka vaih studenata, kliknite na ime vaega zadatka na stranici nastavnoga sadraja. Vidjet ete ime zadatka i detalje, a veza u gornjem desnom kutu stranice rei e vam koliko je zadataka podneseno. Kliknite na ovaj link. Stranica podnesaka zadataka, prikazuje slika 7-2, a sadri tablicu s ovim naslovima: Ime/Prezime, razred, Komentar, Zadnja izmjena (studenata); Zadnja izmjena (Uitelj) i Status. Ovaj popis moe se presloiti tako da kliknete na odreeni naslov.

Slika 7-2. Dodjela prijave Dvostrukim klikom na isti naslov svrstavate popis obrnutim redoslijedom. Ako je tablica prevelika, tada se stupci mogu uruiti klikom na ikonu Sakrij (Hide) pored odreenoga stupca. Prema zadanim postavkama, po stranici se moe prikazati 10 podnesaka, a to se moe promijeniti na dnu stranice. Da bi se ocijenili podnesci, kliknite na link Grade (Grade) nasuprot imenu odreenoga studenta. Otvorit e se novi prozor koji sadri podruje za komentar (vidi sliku 7-3).

Slika 7-3. Pridruivanje komentara Za Uitavanje jedne datoteke (Upload a Single File) i zadataka Naprednoga uitavanja datoteka (Advanced Uploading of Files), nalazi se link za preuzimanje datoteke, zajedno s datumom koji oznaava kada je zadnji put podnesen. Morat ete ga otvoriti u nekoj drugoj aplikaciji, osim ako to nije webstranica. Dakle, ako va student podnese dokument programa Word, morate ga spremiti na radnu povrinu vaega raunala i otvoriti ga u Wordu. using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011 116

Za zadatak Napredno uitavanje datoteke (Advanced Uploading of Files), imate mogunost uitati (upload) datoteke odgovora. U bilo koje vrijeme studenti vam mogu poslati estetski nedoraene datoteke (draft) da ih pregledate. Kada je njihov zadatak zavren, oni datoteku mogu oznaiti kao konanu klikom na dugme Poalji za ocjenjivanje (Send for marking). Prije ocjenjivanja, moete izabrati hoete li dodijeliti datoteci status estetski nedoraene datoteke (draft). Za zadatak Izravan tekst (Online Text), tekst se prikazuje u okviru s brojem rijei iznad okvira. Ako se paralelno (inline) omogui komentar, onda se tekst kopira u polje povratne informacije za komentiranje. Nakon to ste pregledali zadatak studenta, iz padajuega popisa odaberite ocjenu za dodjelu. (Ljestvicu ste postaviti kada ste napravili zadatak.) Ispod ocjenjivake ljestvice, moete upisati komentare o studentskome radu. Kada zavrite, kliknite Spremi promjene (Save changes) ili Spremi i pokai sljedei (Save and show next). Da biste brzo ocijenili vie zadataka sve na jednoj stranici, a ne jedan po jedan u novome prozoru, oznaite okvir Dopusti brzo ocjenjivanja (Allow quick grading)" na dnu stranice podnesaka zadatka. Jednostavno dodajte ocjene i komentare, a kada zavrite kliknite Spremi sve moje povratne informacije (Save all my feedback) na dnu stranice. Ako ste postavili zadatak kao neizravnu aktivnost (Offline Activity), moete unijeti ocjene i komentare na isti nain kao i za druge vrste zadataka. Studenti mogu vidjeti svoje ocjene i komentare na dva naina. Prvo, mogu ponovno kliknuti na link zadatka. Vidjet e svoje ocjene i komentare ispod bloka za podneske. Alternativno, mogu kliknuti na link ocjena (Grades link) u administrativnome bloku nastavnoga sadraja. Vidjeti e dodijeljenu ocjenu, a zatim mogu kliknuti na ime zadatka da bi dobili pisane povratne informacije.

7.5. 7.5. VJEBE UINKOVITE DODJELE

Dvije najee osnovne vrste zadataka, neizravno (offline) i uitavanje (upload) su tako generike da vam se ispoetka moete uiniti kako ih je teko uinkovito iskoristiti. Moete otkriti da je korisno razmiljati o njima kao o dva zasebna modula koja dijele zajedniko suelje. Neizravni (offline) zadaci korisni su za ocjenjivanje aktivnosti u stvarnome svijetu. Trenutno, oni su neka vrsta pomagala koji omoguuje runo stvaranje vertikala u ocjenama modula (the creation of 20 manual columns in the grades module) . Ako pogledate u podruje ocjene (koje emo opisati u Poglavlju 13), primijetit ete da ne postoji nain za dodavanje stupca kako biste dodali ocjene koje nisu automatski generirane od strane kviza ili drugih alata. Neizravan (offline) zadatak daje vam nain o ovome ogranienju, dodavanjem stupca u koje zapravo moete snimiti bilo koju ocjenu. Ovo ogranienje e rjeavati Moodle sustav 1.9, koji ukljuuje potpuno prepisivanje knjige ocjena. Meutim Neizravan (offline) zadatak nije nita drugo nego obino pomagalo. Moete koristiti ovaj alat za snimanje rezultata ili za povratne informacije studentskim prezentacijama, sudjelovanje u nastavi, predstave, skulpture, ili bilo koja druga ne digitalna svojstva. Moete stvoriti ocjene za dodati nenumeriku povratnu informaciju ako ne elite dati brojani rezultat kreativnome uinku. Opet, stvaranje ljestvica obradit emo detaljno u poglavlju 13. Zadaci koji se uitavaju (upload), vjerojatno su ono to veina ljudi oekuje kada razmilja o zadacima. Upamtite, moete koristiti ove vrste zadataka za bilo koju vrstu digitalnih sadraja. Veina instruktora koristiti zadatke za prikupljanje eseja i drugih zadaa koje su obraene programima za obradu teksta (word-processing). Takoer ih moete koristiti za prikupljanje drugih vrsta radova studenata. Studenti mogu uitati (upload) PowerPoint slajdove prije prezentacije. Moete dodijeliti
20

Provjeriti tonost prijevoda using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

117

scenarij to-ako (what-if) pomou proraunske tablice i zamoliti studente da ga poalju. Studenti bi mogli napraviti digitalne fotografije skulpture ili mehanikoga projekta te ih dostaviti na vrjednovanje. Dok god je datoteka manja od maksimalno doputene veliine za uitavanje (upload), moete stvoriti zadatke za bilo kakve digitalne sadraje. Razmotrite vrste radnih proizvoda koje elite da vae studenti proizvedu za vrijeme pohaanja nastavnoga sadraja. Koliko e njih dostaviti digitalne slike koritenjem postavljenoga zadatka?

7.6. 7.6. VJEBE STVARALAKE DODJELE

Jednostavan, fleksibilan alat moe se posuditi za stvaralako rjeavanje problema. Koritenje modula dodjele ograniuje samo vaa mata. Pogledajte studije sluaja, napredno koritenje zadataka, da bi zapoeli stvaralaki proces. Studije sluaja su vani alati za uenje u brojnim strunim poljima. Medicinske kole, poslovne kole i drugi, koriste studije sluaja za prenijeti informacije u pripovjedakome kontekstu te daju studentima priliku da odmah primijene nova znanja. Projektiranje dobre studije sluaja ne zahtijeva puno vremena, ali iterativan pristup dobro radi. Ponite s malim i izgradite ga u vremenu. Na kraju, moete slijediti jednu studiju sluaja kroz cijeli semestar, ili izgraditi niz sluajeva, formiranjem osnova za studentske prakse. Jason: Kamen temeljac inenjerskoga pristupa nastavnome sadraju moje supruge jest koritenje jedne studije sluaja koja je podijeljena u nekoliko dijelova, kroz nastavni sadraj semestra, za testiranje mogunosti studenata da primjenjuju inenjerske pojmove koje su nauili u nastavnome sadraju prethodnih etiriju godina. Svaka faza nastavnoga sadraja uvela je nove izazove koje su studenti morali rijeiti koritenjem razliitih tehnika i koncepata. Studije sluaja imaju nekoliko osnovnih dijelova. Tu je postav pripovijesti, pozadinski podaci i stav o problemu. Stav o problemu bi trebao biti zanimljiv izazov povezan s ciljevima kolegija i rjeiv primjenom koncepata i postupaka koje su studenti nauili u razredu. Postav pripovijesti je vaan, jer se zadatak postavlja u suodnos, daje studentima osjeaj za ljude koji su ukljueni u problem. Moete rijeiti sluaj lake ili tee, ovisno o tome koliko su dvosmislene vae prie i podaci. Za naprednije izazove i za poticaj studentske rasprave moete poeljeti stvoriti sluaj ako ne postoji jasan odgovor,. Veina studija sluaja zahtijeva kombiniranje zadataka s resursima za predstaviti sluaj i dati studentima nain da poalju svoje odgovore. Dodajte svoje prie i podatke kao sredstva koje e koristiti datoteke i alati resursa, kao to se opisalo u poglavlju 3. Zatim dodajte svoj stav o problemu, kao opis zadatka. Studenti bi trebali koristiti prie i podatke te rijeiti skupove problema postavljene zadatkom. Odgovor bi trebao pokazati kako su podaci podrali rjeenje problema.

7.7. 7.7. SAETAK

Zadaci su jednostavan nain za prikupljanje i praenje studentskih podnesaka. Studenti mogu podnijeti bilo koju vrstu elektronske datoteke da se ispune zahtjevi. Umjesto nezgrapnoga prikupljanja hrpe papira, moete pustiti Moodle sustavu praenje tko je i kada okrenut radu. Mogunosti povratne informacije pruaju vam jednostavan nain za slanje ocjena i/ili komentara natrag studentima o njihovome radu.

118

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

8. 8. POGLAVLJE 8 - POJMOVNIK
Ovo poglavlje obuhvaa sljedee MCCC vjetine: 5.5 Glossary (Pojmovnik) Da bi postali strunjak u bilo kojem podruju, praktiari koriste pojmovnik (Glossary). Strunjaci u podruju istraivanja razvijaju nov jezik i koriste rijei za razmjenu novih ideja ili suptilne varijacije starih. Kako se zajednica razvija unutar polja i strunjaci komuniciraju jedni s drugima u vremenu, pojavljuju se novi jezici. Mnogi strunjaci smatraju da je sve tee komunicirati s novacima, jer su oni vie uronjeni u jezik svojih istraivakih polja. Na primjer, raunalni strunjaci su razvili potpuno nov pojmovnik akronima, imena i kratica koji im pomae meusobnu brzu razmjenu sloenih ideja. Jason: Kao netko sa stupnjem strunosti u raunalnim tehnologijama, znam da moram biti oprezan i ne zbuniti druge kad im objanjavam tehnike pojmove. Ako ste ikada bili usamljeni u raspravi meu zanesenjacima, znate da autsajderu moe biti gotovo nemogue pratiti tro-slovne ili etvoro-slovne abecedne mjeavine rijei kojima zanesenjaci govore (sleng). Sreom, Moodle sustav je alat koji e pomoi vama i vaim studentima razviti pojmovnik izraza, te ih ugraditi u va kolegij. Povrnim promatranjem, modul pojmovnika ne ini se da predstavlja neto vie od namjere popisa rijei. U praksi meutim, on je moan alat za uenje. Modul pojmovnika ima nekoliko znaajki koje vama i vaim studentima olakavaju razvoj zajednike liste pojmovna, dodavanje komentara uz definicije, pa ak i povezivanje svake rijei koja se pojavi u nastavnome sadraju s njezinim znaenjem u pojmovniku.

8.1. 8.1. STVARANJE POJMOVNIKA

Svaki nastavni sadraj Moodle sustava ima svoj vlastiti skup pojmova. Samo nastavnici mogu urediti glavni pojmovnik. Sekundarni pojmovnici mogu se konfigurirati kako bi se omoguilo studentima unositi i komentare. Nastavni sadraj vaega Moodle sustava moe sadravati glavni pojmovnik i nekoliko sekundarnih pojmovnika ako to elite. Moete izvesti podatke iz bilo kojega vanjskog pojmovnika u glavni pojmovnik. Moete napraviti link na vae pojmovnike bilo gdje u sekciji vaega kolegija. Predlaemo da dodate glavni pojmovnik u opi dio na vrh stranice vaega nastavnog sadraja, a zatim dodate sekundarne pojmovnike u glavni ili tjedni odjeljak gdje su potrebni.
8.1.1.1. 8.1.1.1. Da biste stvorili pojmovnik:

1. 2. 3.

Kliknite na dugme Omogui izmjene (Turn editing on). Odaberite Pojmovnik (Glossary) iz padajuega izbornika Dodaj aktivnost (Add an activity). Na stranici Dodavanje novoga pojmovnika (Adding a new glossary) dajte vaemu novom pojmovniku opisni naziv, kao to prikazuje slika 8-1.

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

119

Slika 8-1. Dodavanje novoga pojmovnika 4. 5. Opiite pojmovnik i dajte upute vaim studentima u podruju opisa (Description area). Odaberite ope opcije: Time postavlja broj rijei i definicija koje e vai studenti vidjeti kada vide popis pojmovnika.
Je li ovaj pojmovnik globalan? (Is this glossary global?)

Unosi prikazani po stranici (Entries shown per page)

Administratori mogu napraviti globalan pojmovnik, s unosima povezanim kroz sve web stranice. Svaki nastavni sadraj moe sadravati globalni pojmovnika, premda se oni obino nalaze samo prednjoj stranici.
Vrsta pojmovnika (Glossary type)

Pojmovnik moe biti glavni ili sekundarni, kao to je spomenuto. Moete izvesti podatke iz bilo kojega vanjskog pojmovnika u glavni pojmovnik.
Doputeni su dvostruki unosi (Duplicated entries allowed)

Omoguuje unos vie od jedne definicije za pojedinu rije.

Dopusti komentare o upisima (Allow comments on entries)

Studenti i nastavnici mogu ostavljati komentare za definicije pojmovnika. Komentari su dostupni putem linka na dnu ove definicije.
Dopusti prikaz ispisa (Allow print view)

Omoguuje studentima link za ispis inaice prilagoene printeru.

Automatski povei unesene pojmove (Automatically link glossary entries)

Moodle sustav ima znaajku filtra teksta koja automatski stvara link prema rijei u nastavnome sadraju prema definiciji u pojmovniku. Istaknute su Povezane (Linked) rijei.
Odobreno prema prethodno zadanim postavkama (Approved by default)

Ako se studentima omogui dodavanje unosa, moete dopustiti da se unosi rijei automatski odobre i dodaju u pojmovnik, ili studenti mogu zatraiti vae doputenje za unos prije nego to to 120
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

ostali studenti mogu vidjeti. Preporuka:21 Izbor ostaviti na Da (Yes), a kada se Pojmovnik pone puniti pojmovima i objanjenjima (kada se aktivnost razmae) naknadno ga vratiti na Ne (No).
Prikaz formata (Display format)

Moete odabrati nain kako e se pojmovnik pojavljivati kada ga studenti listaju. Postoji vie razliitih mogunosti:
Jednostavan, stil rjenika (Simple, dictionary style)

Ovo izgleda kao uobiajen rjenik sa zasebnim unosima. No autori i prilozi prikazani su kao linkovi.
Kontinuirano bez autora (Continuous without author)

Pokazuju se unosi jedan za drugim, bez ikakvoga naina odvajanja, osim za ureivanje ikona.
Enciklopedija (Encyclopedia)

Ovo je slino formatu Popunio autor (Full with author) osim to se priloene slike prikazuju u istoj razini.
Popis unosa (Entry list)

Pojmovi se listaju kao linkovi.

esto postavljana pitanja (FAQ) This is useful for displaying a list of Frequently Ovo je korisno za prikazivanje popisa esto postavljana pitanja (FAQ). Automatski se dodaju rijei Pitanje (QUESTION) u pojam (concept) odnosno Odgovor (ANSWER) u definiciju (definition). Popuni autor (Full with author)

Ovo je format prikaza u obliku foruma, s prilozima prikazanim kao linkovima.

Popunjeno bezimeno (Full without author)

Ovo je format prikaza u obliku foruma, koji ne pokazuje autorove podatke, a prilozi su prikazani kao linkovi.
Prikai link Poseban (Show Special link)

Kada korisnici pregledavaju pojmovnik, mogu odabrati prvo slovo rijei iz popisa. Link Poseban (Special) pokazuje posebne znakove kao to su @, #, $, itd.
Prikai abecedu (Show alphabet)

Moete koristiti ovu opciju za prikaz abecede radi lakega pregledavanja pojmovnika.
Prikai link SVE (Show ALL link)

Ako elite da studenti odjednom vide sve unose u pojmovnik, postavite ovo na Da (Yes).
Uvijek uredi (Edit always)

Ako elite omoguiti da se unosi mogu uvijek ureivati, postavite ovo na Da (Yes).

21

Marijo Nieti using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

121

Slika 8-1.nastavak. Dodavanje novoga pojmovnika 6. Odaberite opcije ocjenjivanja: Sami moete ocijeniti unose ili to omogui studentima razreda. Odaberite Samo nastavnici (Only teachers) ili Svatko (Everyone) iz korisnikoga (Users) izbornika. Zatim odaberite skalu ocjenjivanja. Takoer moete ograniiti vrijeme ocjenjivanja unosa na odreeno vremensko razdoblje. 7. Odaberite opcije zajednikoga modula: Ovo je jo jedno mjesto za postavke skupnoga naina rada za aktivnost. Ako se namee skupni nain rada u postavkama nastavnoga sadraja onda e se ove postavke zanemariti.
Vidljivost (Visible)

Dopustite ocjenjivanje unosa (Allow entries to be rated)

Skupni nain rada (Group mode)

8. 9.

Odreuje mogu li studenti vidjeti aktivnosti ili ne. Preporuka:22 - Za poetak postaviti vidljivost (visible) na Prikai (Show). Kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes) na dnu stranice.

Postoji mnogo opcija koje moete odabrati u postavkama pojmovnika. One otvaraju neke zanimljive mogunosti koje emo istraiti kasnije u poglavlju. Za sada, pogledajmo kako dodati unose u pojmovnik i kako koristiti neke od naprednijih znaajki. Znaajka automatskoga povezivanja radit e samo ako ju je administrator sustava omoguio u sekciji Moduli -> Filtri u administracijskome web-bloku. Automatsko povezivanje moe biti vrlo intenzivno za poticanje procesa, pa ako vam se ini da ne radi, moda su ga administratori vaega sustava iskljuili zbog ubrzanja rada sustava.

8.2. 8.2. KORITENJE POJMOVNIKA

Jednom kada ste stvorili svoj pojmovnik, dobra ideja je da ga zasijete s nekoliko zapisa tako da studenti imaju radni model. U prvi mah, glavni pogled na pojmovnik moe biti malo zbunjujui, kao to moete vidjeti na slici 8-2. Ispod glavne navigacijske trake Moodle sustava, nai ete opis pojmovnika.

22

ibidem using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

122

Slika 8-2. Pojmovnik Odmah ispod opisa pojmovnika, vidjet ete traku za pretraivanje (search bar). Ako oznaite okvir Trai ukupan tekst (Search full text) omoguit e vam pretraivanje odreene rijei na bilo kojem mjestu u tekstu. Ispod trake za pretraivanje nalazi se dugme Dodaj novi unos (Add a new entry), a zatim izbor od etiri kartice:

Slika 8-x. etiri kartice Pojmovnika

Pretraivanje po abecedi (Browse by alphabet)

Ako odaberete ovu karticu moete pretraiti unose u pojmovnik prema prvome slovu rijei.
Pretraivanje po kategoriji (Browse by category)

Moete stvoriti kategorije rijei i kada studenti pretrauju pojmovnik dopustiti im koritenje.
Pretraivanje po datumu (Browse by date)

Moete pregledati stavke na temelju datuma kada su se posljednji put ureivale.

Pretraivanje po imenu autora (Browse by Author)

Ako elite omoguiti studentima unos, ovo je koristan nain za praenje tko je to unio.

U gornjemu desnom kutu stranice, ispod dugmeta Osvjeite ovaj pojmovnik (Update this Glossary), ima nekoliko linkova:
Uvoz unosa (Import entries)

Moete uvesti pojmove iz ovoga kolegija ili iz drugih kolegija.

Izvoz unosa (Export entries)

Ovo moete koristiti za izvoz pojmova vaega kolegija iz datoteke koja je pohranjena u podruju datoteka nastavnoga sadraja. Nakon toga moete je skinuti na vae raunalo i uitati je u neki drugi nastavni sadraj.
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

123

eka se odobrenje (Waiting approval)

Ako je vae zadano odobrenje postavljeno na Ne (No) i ako ima upisa koji ekaju vae odobrenje, pojaviti e se link s brojem upisa (u zagradama) koji ekaju odobrenje. Klikom na link listat e se unosi s ikonom oznake odobrenja, koja je smjetena nasuprot svakome unosu. Nakon to se usmjerite na stranicu, moete dodati unos u pojmovnik.

8.3. 8.3. DODAVANJE UNOSA

Klikom na dugme Dodaj nov upis (Add a new entry) daje vam pristup na stranicu definicije unosa.
8.3.1.1. 8.3.1.1. Da biste dodali unos u pojmovnik:

1. 2.

Sa stranice pojmovnika, kliknite na dugme Dodaj nov unos (Add a new entry). Unesite rije koju elite definirati u tekst polje Koncept (Concept), kao to prikazuje slika 8-3.

Slika 8-3. Dodavanje novoga upisa u pojmovnik 3. 4. 5. Dodajte definiciju rijei ili pojma. Ako ste definirali kategorije u kartici Pregled prema kategoriji (Browse by category), ovdje moete kategorizirati va unos. Sljedei odjeljak opisuje kako dodati kategorije. Ako postoje sinonimi koje elite prikljuiti unosu, dodajte ih podruje teksta kljune(ih) rije(i) (Keyword(s)). Unesite jednu rije u svaki redak.
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

124

6. 7.

Ako elite pridruiti dodatak, kao to su slika ili lanak, moete ga privrstiti ispod kljune rije(i) u podruju teksta. Ako elite da se ovaj unos automatski povee unutar nastavnoga sadraja, oznaite krui Ovaj ulaz trebao bi se automatski povezati (This entry should be automatically linked). Ako ste odabrali automatsko povezivanje, potvrdni okviri ispod toga odreuju jesu li linkovi osjetljivi na velika i mala slova te jesu li povezane samo itave rijei. Kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes) kako bi dodali svoju rije u pojmovnik.

8.

8.3.2. 8.3.2. KATEGORIJE POJMOVNIKA

Kategorije vam mogu pomoi organizirati unose u va pojmovnik. Ako ste omoguili automatsko povezivanje, nazivi kategorija mogu se povezati zajedno s pojedinim unosima.
8.3.2.1. 8.3.2.1. Da biste stvorili kategorije pojmovnika:

1. 2. 3. 4. 5. 6.

Kliknite na karticu Listajte prema kategoriji (Browse by category) na glavnoj stranici pojmovnika. Kliknite na dugme Uredi kategorije (Edit categories) na lijevoj strani stranice. Kliknite na dugme Dodaj kategoriju (Add category) na odgovarajuoj stranici Kategorije (Categories). Dajte kategoriji ime. Odaberite elite li isto tako da se naziv kategorije automatski povee. Kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes).

Ako ste automatski povezali ime kategorije, povezat e se bilo koje pojavljivanje te rijei. Kada student klikne na link, preusmjerit e ga se na stranicu pojmovnika Listajte prema kategoriji (Browse by category).
8.3.3. 8.3.3. AUTOMATSKO POVEZIVANJE

Nakon to ste dodali unos u pojmovnik i omoguili automatsko povezivanje, bilo koja stavka pojma u pojmovniku, bilo gdje u Moodle sustavu imat e link prema definiciji. Na primjer, ako stvorite unos za rije "Moodle" u pojmovniku, svaki put kada netko koristi tu rije u: forumu (forum), zadatku (assignment), HTML dokumentu (HTML), stranici teksta (text page), ili ak u polju za opis (description field), mogue je jednim klikom povezati rije i definiciju (opis), kao to prikazuje slika 8-4.

Slika 8-4. Automatsko povezane rijei u forumu Kada kliknete na rije, pojavit e se novi skoni prozor s unosom iz pojmovnika.
8.3.4. 8.3.4. UVOZ I IZVOZ STAVKI POJMOVNIKA

Ako ste izgraditi pojmovnike, moete ih poeljeti dijeliti izmeu razreda ili drugih nastavnika. Sreom, postoji nain da se izvezu i uvezu stavke pojmovnika bez potrebe dijeljenja strukture vaega cjelokupnog nastavnog sadraja.

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

125

8.3.4.1. 8.3.4.1. Za izvoz stavki pojmovnika:

1. 2. 3.

Slijedite link izvoz unosa (Export entries) koji se nalazi u gornjemu desnom kutu stranice glavnoga pojmovnika. Kliknite na dugme Izvoz stavki u datoteku (Export entries to file). Spremite automatski generirane XML datoteke na vae lokalno raunalo.

8.3.4.2. 8.3.4.2. Za uvoz stavki pojmovnika putem XML datoteke:

1. 2. 3. 4. 5.

Slijedite link Uvezi stavke (Import entries) koji se nalazi u gornjem desnom kutu stranice glavnoga pojmovnika. Potraite izvezene stavke smjetene u XML datoteci na vaem lokalnom raunalu. Odaberite odredite za nove stavke, bilo u postojei ili u novi pojmovnik. Ako elite uvesti podatke o kategoriji, kliknite potvrdni okvir. Kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes). Tada ete vidjeti izvjetaj o stavkama i kategorijama koje su dodane u pojmovnik. Ako ste omoguili dvostruke stavke kada ste stvorili pojmovnik, procesom uvoza dodat e sve nove definicije. Inae, nee vam se omoguiti uvoz bilo kojih dvostrukih stavki.

8.3.5. 8.3.5. KOMENTIRANJE STAVKI

Ako ste omoguili komentare stavki pojmovnika, korisnici mogu oznaavati definicije u popisu rijei. Kada pogledate popis rijei u pojmovniku, vidjet ete malu nacrtanu ikonu brbljavoga balona u donjemu desnom kutu bloka definicije, kao to je prikazano na slici 8-2. Kada kliknete na balon, nudi vam se stranica za unos komentara. Dodajte va komentar, a zatim kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes). Nakon to ste spremili va komentar, Moodle sustav e prikazati sve komentare za pojedinu stavku. Kada se vratite na glavnu stranicu pojmovnika, vidjet ete novu poruku pored brbljavoga balon koja vam kae koliko komentara ima stavka.
8.3.6. 8.3.6. TISKANJE POJMOVNIKA

Ako ste postavili Dopusti pogled ispisa (Allow print view) na opciju Da (Yes), onda ete vidjeti malu ikonu pisaa u gornjemu desnom kutu glavne stranice pojmovnika. Ako kliknete na ikonu, Moodle sustav e otvoriti novi prozor preglednika i predstaviti sve rijei i definicije u formatu koji je prikladan za ispis.
8.3.6.1. 8.3.6.1. Za ispis pojmovnika:

1. 2. 3.

Kliknite na ikonu pisaa na vrhu glavne stranicu pojmovnika. Iz novootvorenoga prozora, u pregledniku odaberite Ispis (Print) u izborniku Datoteka (File). Nakon to se tiska popis rijei, zatvorite prozor koji je prilagoen formatu ispisa.

8.4. 8.4. MOGUNOSTI POJMOVNIKA

Modul pojmovnika ima niz mogunosti na raspolaganju za stvaranje uloga. Uz mogunost nadjaavanja, moete omoguiti studentima da imaju visok stupanj kontrole nad svojim pojmovnicima. Mogunosti pojmovnika su:

126

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

Napravite nove unose (Create new entries)

Ovo omoguuje korisniku dodati nove stavke. Ako elite pojmovnik u kojemu samo nastavnici mogu dodavati stavke, moete koristiti ulogu zaobilaenja (override) to e sprijeiti studente u dodavanju stavki.
Upravljanje unosom stavki (Manage entries)

Korisnik s ovom mogunou moe ureivati i brisati unesene stavke drugih korisnika.
Upravljanje kategorijama (Manage categories)

Korisniku se omoguuje ureivanje i brisanje kategorije pojmovnika s ciljem organizacije pojmova.

Napravite komentare (Create comments)

Omoguuje se korisniku dodati komentare, ako je komentiranje omogueno u pojmovniku. Prema zadanim postavkama i nastavnici i studenti mogu dodavati komentare. Ako elite da samo nastavnici imaju mogunost dodavati komentare, moete koristiti ulogu zaobilaenja (override) kako bi se sprijeilo studente da rade to isto.
Upravljanje komentarima (Manage comments)

Ovo omoguuje korisniku ureivanje i brisanje drugih korisnikih komentara.

Uvoz stavki (Import entries)

Ovo omoguuje korisniku uvoz stavki u pojmovnik.

Izvoz stavki (Export entries)

Ovo omoguuje korisniku izvoz stavki iz pojmovnika.

Odobrit neodobrene stavke (Approve unapproved entries)

Ako je pojmovnik postavljen u mod skrivanja stavki dok se ne odobre, korisnik s ovom mogunou moe odobriti nove unose. Ova mogunost doputa se pouzdanim studentimamoderatorima.
Ocjena unesenih stavki (Rate entries)

Omoguuje korisniku ocjenu unesenih stavki, ako se ocjenjivanje omoguilo u Pojmovniku (glossary).
Pregled ocjena (View ratings)

Ovo omoguuje korisniku vidjeti sve ocjene pojmovnika.

8.5. 8.5. VJEBE UINKOVITOGA POJMOVNIKA

Pojmovnik moe biti vaan dio vaega nastavnog sadraja. Kao to smo ranije objasnili, stvaranje rjenika u novome podruju moe biti jedan od najveih izazova za nove studente. Kao strunjak u vaemu podruju, slobodno koristite vane pojmove i koncepte iz vaega podruja strunosti. Vai studenti, meutim, nisu strunjaci. Oni moda upravo poinju uiti nove rijei koje predstavljaju nove ideje i koncepte. Napredniji studenti e poboljati svoje znanje o definicijama suptilnim poboljanjima kako bi definicije uinili korisnijima. Kao eksperiment, idite u knjinicu i nasumice izaberite lanak u asopisu iz podruja izvan vaega polja interesa. Kada proitate lanak, ima li on vama smisla? Obiljeite broj nepoznatih pojmova, ili poznatih pojmova za koje se ini da se koriste na drugaiji nain nego to ste navikli.

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

127

8.5.1. 8.5.1. OSNOVE POJMOVNIKA

U svojoj sri, pojmovnik Moodle sustava moe se koristiti kao redovan popis rijei za razred. Moete razviti popis pojmova za koje spoznate da su studentima teki ili zbunjujui, napravite popis i definicije te ih stavite na raspolaganje vaemu razredu. Ako elite produbiti spoznaju, preporuujemo vam stvaranje popisa rijei tjedno ili na temelju poglavlja. Studenti ih mogu koristiti u tjednim predavanjima i zadacima, kao to to obino rade. Tjedni pojmovnik moe olakati studentima organizirati njihov proces uenja.
8.5.2. 8.5.2. STRATEGIJE KREATIVNOGA POJMOVNIKA

Dok je osnovni pojmovnik vaan, kreativna primjena pojmovnika stvarno moe utjecati na va razred. Automatsko povezivanje vrlo je korisno za integraciju pojmovnika s drugim aktivnostima nastavnoga sadraja. Osim toga, moda poelite koristiti blok za sluajan unos u pojmovnik (Random Glossary Entry) za prikaz upisanih unosa u pojmovnik na stranici vaega nastavnog sadraja. Uvoenjem osnovnoga modula, mnoge aktivnosti sada mogu pripadati aktivnostima pojmovnika odnosno aktivnostima baze podataka. Pojmovnik ima dvije prednosti u odnosu na baze podataka u ovome trenutku. Prvo, mnogi instruktori su otkrili da koritenje bloka za sluajan unos u pojmovnik (Random Glossary Entry) motivira studente da dostave visokokvalitetne unose, jer znaju da e se unosi dijeliti s razredom na naslovnoj stranici kolegija. Automatsko povezivanje pojmova takoer je korisno integrirati u pojmovnik s drugim aktivnostima u nastavnome sadraju.
8.5.2.1. 8.5.2.1. Suradnjom izraen pojmovnik

Umjesto stvaranja vlastitoga pojmovnika, zato ne potaknuti studente da ga oni kreiraju, jer se oni susreu s nepoznatim uvjetima? Pojmovnik izgraen suradnjom, moe posluiti kao arina toka za suradnju u okviru nastavnoga sadraja. Svaki lan razreda moe se pridruiti doprinosu pojmova, definicija ili komentara podnesenih definicija. Viestruke definicije moete ocijeniti vi ili vai studenti, a najvie ocijenjene definicije konano prihvatite u pojmovnik razreda. Kada su studenti odgovorni za stvaranje definicija, vjerojatnije je da e zapamtiti rije i ispravnu definiciju. Angairanje u procesu uenja, raspravljanju i ureivanju pojmovnika moe initi dug put prema pomoi studentima da ponu koristiti nove uvjete. Leslie Smith, lanica zajednica Moodle sustava stvorila je pojmovnik za studente za dostavu zapisa koji sadri definiciju, dio govora, originalne reenice, pravilno koristei rijei i neke vrste mnemonikih ili vizualnih ureaja kako bi pomogla kolegama sjetiti se smisla rijei. Vizualni ureaji koje studenti koriste, vrlo su kreativni i definitivno pomau pamenju. Takoer moete oblikovati vie pojmovnika za nastavni sadraj semestra. Razbiti ih po jedinicama, poglavljima, tjednima ili prema bilo kojoj drugoj organizacijskoj strukturi. Jo jedan lan zajednica Moodle sustava, Andy Diament, ima svoje studente koji naprave onoliko stavki koliko mogu u 20 minuta nakon predavanja, to stvara okvir za daljnju raspravu i lijepu potporu istraivanju kada to ispiu na printer. Ako imate velike skupine, zdruite studente u ekipe koje e predloit23 definicije i odgovore. Strategija za upravljanje velikim nastavnim sadrajima jest da je svaka ekipa odgovorna za brigu o tjednim definicijama, dok ih ostale ekipe moraju ocijeniti i komentirati. Alternativno, svaka ekipa moe biti odgovorna za jednu definiciju u poglavlju, a zatim ocijeniti i komentirati radove drugih ekipa. Da biste postavili zajedniki pojmovnik, stvorite nov pojmovnik za svaku jedinicu sa sljedeim opcijama:

23

come up with pronai, razmiljati o ideji, planu, rjeenju ili odgovoru: Dobar voa mora biti u stanju prepoznati probleme i doi do rjeenja. | Morrissey je bio stvarno dobar u dolazi s velikim naslovima za pjesmama. | Siguran sam da mogu dobiti novac, ako mi dopusti jednodnevno razmiljanje * SLINO: dosjetiti se, promisliti using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011 128

Vrsta pojmovnika: Drugorazredni pojmovnik (Secondary glossary) Dozvoljeni dvostruki unosi: Ako elite da ekipe mogu poslati vie definicija na ocjenu, odaberite Da (Yes) Dopusti komentare o upisima: Da (Yes) Unaprijed odobreno: Da (Yes) Dopustiti ocjenjivanje unosa: Da (Yes), za svakoga

Druge opcije ovise o vama. Nakon to ste odabrali gore navedene opcije, studenti mogu dodati vlastite definicije, ocjenjivati jedni druge te dodavati komentare.
8.5.2.2. 8.5.2.2. Mini projekti

Mini projekti su mali istraivaki projekti u kojima studenti stvaraju male resurse jedni za druge. Jedan fakultetski nastavnik daje studentima istraivati organe tijela, a zatim stvarati enciklopedijski stil unosa stavki u pojmovnik, ukljuujui slike i druge resurse. A. T. Watt, lan zajednice Moodle sustava, koristi pojmovnik da studenti naprave biografije ljudi za podruje u kojemu se koluju. U oba navedena sluaja, automatsko povezivanje ini pojmovnike veoma vrijednim resursima, kada bilo tko spomene organ ili osobu na nastavi, forumu, ili WIKI, rije se povezuje natrag prema definiciji u pojmovniku.
8.5.2.3. 8.5.2.3. Suradnjom izraena kviz pitanja

Jedna od najkreativnijih koristi koje smo uli jest koritenje pojmovnika za suradniko stvaranje kviz pitanja. Studentima se zada format pitanja Moodle sustava pa oni stvaraju pitanja u pojmovniku koji se podudaraju s nekom od vrste uvezenih pitanja. Nastavniku se ostavlja odobrenje zahtjeva pojmovniku, koja su skrivena nakon slanja pitanja od strane drugih studenata. Kada studenti poalju sva svoja pitanja, nastavnik izvozi pojmovnik i onda ga uvozi u banku pitanja. Kviz se onda moe izgraditi od postavljenih pitanja studenata.
8.5.2.4. 8.5.2.4. Kredit za uporabu rijei

To je kombinacija strategije koja koristi forum i automatsko povezivanje znaajki pojmovnika. Nakon to ste vi i vai studenti definirali pojmovnik izraza, vano je da studenti ponu praktino koristiti rijei u stvarnim situacijama. Studenti su meutim, obino voljni eksperimentirati s novim pojmovima. Uz znaajku automatskoga povezivanja, lako je uoiti kada se rije iz pojmovnika koristila na forumu ili pri objavi na web stranicama. Da bi se potakla uporaba rijei, dodijelite dio kredita koji dobivaju studenti za svoju aktivnost na forumu za ispravnu uporabu stavki pojmovnika. Kao to vi ili drugi studenti ocjenjujete postove, moete brzo pretraiti istaknute rijei iz pojmovnika i bodovima nagraditi njihovo koritenje. ak moete poeljeti ralaniti rezultat. Nagrada moe biti jedan poen za koritenje rijei, a dva poena za ispravno koritenje.

8.6. 8.6. SAETAK

Na prvi pogled, pojmovnik se ne initi kao zanimljiv alat. Jednostavno moete napraviti popis rijei u programu za obradu teksta i uitati (upload) ih. Snaga alata pojmovnika Moodle sustava dolazi od njegove mogunosti automatskoga stvaranje veze na va nastavni sadraj za svaku rije s popisa i laku zajedniku izgradnju pojmovnika. Koristite alat pojmovnika za pomoi vaim studentima nauiti pojmove iz vaega podruja te ih potaknite da eksperimentiraju s novim izrazima. Suradniki izgraeni (Collaborative) pojmovnici
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

129

omoguuju vaim studentima jo vie vjebe pri koritenju novih rijei i pregovora o njihovome znaenju. U sljedeem poglavlju, pogledat emo alat za razvoj linearnih lekcija koje kombiniraju viestruke resurse i male kvizove za pomoi studentima prouavanje materijala nastavnoga sadraja.

130

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

9. 9. POGLAVLJE 9 - PODUKA
Ovo poglavlje obuhvaa sljedee MCCC vjetine: 5.11 Lesson (Lekcija) Jason: Kad sam odrastao, uivao sam itajui niz knjiga pod nazivom Odaberi svoju vlastitu avanturu. Napisano u drugome licu, one smjetaju itatelja u priu kao glavni lik. Svako poglavlje dugako je stranicu ili dvije, a zavrava izborom aktivnosti. Mogao sam odabrati akciju koju sam htio te okrenuti odgovarajuu stranicu kako bi vidio to se dogodilo. Onda sam mogao napraviti drugi izbor i okrenuti na tu stranicu i tako dalje sve dok se pria ne bi zavrila ili moj lik ne bi umro, to se dogaalo uznemirujuom redovitou. Alat PODUKA Moodle sustava puno je slian knjigama Odaberi svoju vlastitu avanturu. Svaka stranica u lekciji moe imati pitanje na dnu stranice. Rezultirajua stranica ovisi o odgovoru koji student daje. Moete stvoriti staze grananja kroz materijal na temelju odabira koji student napraviti na svakoj stranici. Uz grananje poduk, moete stvoriti programirano uenje u kojemu svaki toan odgovor donosi nov podatak i novo pitanje. Takoer moete lako stvoriti lekcije tipa blic-kartice te, uz malo kreativnosti, koristiti modul lekcija za stvoriti simulacije i studije sluaja kao odgovor na studentski ulaz, to rezultira stupnjem interaktivnosti. Postoje dvije osnovne vrste stranica u modulu PODUKE. Studentu se predstavlja stranica s pitanjem, a student mora upisati toan odgovor. Nakon to student podnese svoj odgovor, vidjet e odgovor koji ste vi stvorili, a to e ga odvesti na neku drugu stranicu ili vratiti natrag na istu. Stranice s pitanjem su ocjenjene, a ocjena se kumulativno dodaje ocjeni studenta. Stranica tablice grananja predstavlja se korisniku samo s opcijom za odabir grane. Ne postoji odziv s ispravnim ili pogrenim odgovorom na svako pitanje, pa studentov odabir ne utjee na njegovu ocjenu. Autori alata PODUKE isplanirali su grane kao tablice sadraja dajui studentima pristup lancima pitanja. Na kraju lanca, korisnik se vraa na tablicu grananja, za ponavljane pristupa, ili zavretak lekcije. Naravno, ne morate stvoriti lekciju na ovaj nain. Moete koristiti tablicu grananja da bi stvorili simulaciju u kojoj se studentu prikazuju njegovi odabiri zajedno s posljedicama i novim odlukama. Na kraju poglavlja, istrait emo jo neke kreativne naine primjene modula PODUKE. Stvaranje lekcije nije sloeno, ali matematika narav grananja lekcija znai da ete morati paljivo planirati. Ako ne podreete grananje vaim lekcijama, zavrit e te s velikim brojem opcija za studente i velikim brojem stranica za pisanje.

9.1. 9.1. IZRADA LEKCIJE

Prije nego to ponete stvarati PODUKE, dobra ideja je nacrtati dijagram toka. Lekcije zahtijevaju naprednije planiranje od mnogih drugih alata. One imaju potencijal za grananje na svakoj stranici, tako da je napredno planiranje izuzetno vano prije nego to ponete razvijati vau PODUKU. ak i uz dva izbora po stranici, ako svaki izbor rezultira novom stranicom, brzo ete trebati vrlo velik broj stranica. Prva stranica e zahtijevati dodatne dvije stranice s rezultatima, a svaka od njih e zahtijevati jo dvije. Dakle ukupno sedam stranica od prva dva izbora. Klju za smanjivanje broja stranica je ponavljati to je vie mogue. Odvojite nekoliko minuta za crtanje dijagrama toka za vau PODUKU. to e se na prvoj stranici prikazati? Koje su mogunosti? Gdje e student preuzeti mogunosti? Vano je odgovoriti na sva ova(kva) pitanja za svaku stranicu lekcije kako bi se izbjeglo ostvarivanje gubitaka dok zapravo stvarate sadraj. Nakon to napravite dijagram toka, vrijeme je za poetak stvaranja PODUKE.

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

131

9.1.1.1. 9.1.1.1. Da biste stvorili lekciju:

1. 2. 3.

Kliknite na dugme Omogui izmjene (Turn editing on). Odaberite Lekcija (Lesson) iz padajuega izbornika Dodajte aktivnost (Add an activity) u odjeljku odnosnoga nastavnog sadraja. Na stranici Dodavanje nove lekcije (Adding a new lesson), kao to prikazuje slika 9-1, dajte lekciji opisni naziv.

Slika 9-1. Dodavanje nove lekcije Nemojte se optereivati dugim popisom postavki, one se openito mogu ostaviti kao to su zadane, ili ih moete kasnije promijeniti. 4. Odaberite hoe li za pokuaj PODUKE trebati odreeno vrijeme te ako je tako, koliko bi to vremensko ogranienje (time limit) trebalo biti. Ako se koristi vremensko ogranienje, student moe zavriti aktivnost PODUKE nakon isteka vremena, iako se ne broje pitanja na koje student odgovori nakon vremensko ogranienja.
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

132

5. 6.

Odaberite maksimalan broj odgovora/grani po stranici. Ovo je maksimalan broj mogunosti odabira koliko ih elite imati na stranici. Odaberite opcije ocjenjivanja: Ako je postavljeno na Da (Yes), studentu se ocjena nee biljeiti.

Vjebanje lekcija (Practice lesson)

Bodovanje korisnika (Custom scoring)

Omoguuje vam dodati rezultat (pozitivan ili negativan) uz svaki odgovor.

Maksimalna ocjena (Maximum grade)

Odaberite vrijednost izmeu 0 i 100 posto. Ako je maksimalna ocjena postavljena na 0, onda se lekcija ne pojavljuje u knjizi ocjena.
Student moe ponoviti vjebu (Student can re-take)

Moete postaviti ili samo na Da (Yes) (kako bi se omoguilo studentima ponavljanje PODUKE) ili samo na Ne (No) Ne moete postaviti koliki broj puta student moe ponovno vjebati PODUKU.
Rukovanje ponavljanjem vjebi (Handling of re-takes)

Ako dopustite studentima ponavljanje PODUKE, trebate postaviti sustav ocjenjivanja. Moete koristiti srednju vrijednost ocjene za svaki studentov pokuaj PODUKE ili odabrati maksimalnu ocjenu.
Prikaite privremeni rezultat (Display ongoing score)

Postavite na Da (Yes) za prikaz privremenoga rezultata kojega je student ostvario na svakoj stranici. 7. Odaberite opcije kontrole toka: Ukoliko se postavi, posljednja stranica lekcije sadri dugme Pregled lekcije (Review Lesson) za navigaciju studenta kroz PODUKU ponovno od poetka. Maksimalan broj pokuaja treba se postaviti barem na dva.
Prikai dugme pregleda (Display review button)

Dopusti studentu pregled (Allow student review)

Ukoliko se postavi, dugme pregleda (Review) pojavljuje se nakon neispravnoga odgovora, omoguujui studentu ponovni pokuaj. Dugme pregled (Review) ne moe se koristiti za esej pitanja.
Maksimalan broj pokuaja (Maximum number of attempts)

Ovo predstavlja maksimalan broj pokuaja odgovora studenta na bilo koje pitanje. Ako student ima potekoa s kratkim odgovorom ili numerikim pitanjem, moete postaviti ovaj broj pokuaja prije nego to prijee na sljedeu stranicu.
Akcija nakon tonoga odgovora (Action after correct answer)

Ovo odreuje kako e sustav reagirati nakon to dobije toan odgovor. Veinu vremena, poeljet ete da sustav prikazuje stranice koje ste odabrali kao odgovor. Takoer moete izabrati da sustav studentu nasumino prikazuje pitanje koje jo nije vidio ili na njega nije odgovorio.
Prikai zadane povratne informacije (Display default feedback)

Ukoliko se postavi, za pitanja bez posebnoga komentara, koriste se odzivi: Ovo je toan odgovor (Thats the correct answer) i Ovo je neispravan odgovor (Thats the wrong answer). using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011 133

Minimalan broj pitanja (Minimum number of questions)

S ovom opcijom moete postaviti broj koritenih pitanja kao osnovu za obraun ocjene studentu. Ako postavite minimalan broj pitanja, za dobiti pun kredit student mora odgovoriti na barem toliko pitanja.
Broj stranica (kartica) za prikaz (Number of pages (cards) to show) Effective Lesson PracticesPostavite taj (flash-card lesson) (pogledajte sljedei

parametar samo ako ste napravili lekciju tipa blic-kartice odjeljak, Uinkovito vjebanje lekcija). Ako se ovo postavi na broj vei od 0, studentima e se pokazati taj broj kartice, a onda e se lekcija zavriti. Ako se ovo postavi na broj vei od broja napravljenih kartica, Moodle sustav e prikazati svaku karticu. 8. Odaberite mogunosti oblikovanja PODUKA: Ukoliko se postavi, lekcija se prikazuje kao klizei prikaz, uz odreenu irinu, visinu i prilagoenje pozadinske boje, to se takoer moete postaviti.
Prikai lijevi izbornik (Display left menu)

Klizei prikaz (Slide show)

Ukoliko se postavi, prikazuje se popis stranica.

Traka napretka (Progress bar)

Ukoliko se postavi, traka napretka (progress bar) prikazuje se na dnu svake stranice. 9. 10. Postavite na raspolaganju od (available from) i krajnji rok za dovretak vae lekcije. Ako je potrebno, postavite opcije ovisnosti o: Pristup ovoj lekciji moe ovisiti o kriteriju studentske izvedbe u nekoj drugoj lekciji. Sve dok imate vie od jedne lekcije u nastavnome sadraju, ovaj izbornik e vam omoguiti odabir nita (none).
Vrijeme provedeno (u minutama) (Time spent (minutes))

Ovisno o (Dependent on)

Moete napraviti pristup ovoj lekciji, to ovisi o tome koliko su vremena studenti proveli u prethodnoj lekciji.Dovreno (Completed) Da bi pristupio ovoj lekciji, student mora zavriti prethodnu lekciju.
Ocjena bolja od (%) (Grade better than (%))

Moete napraviti pristup ovoj lekciji koji ovisi o tome je li student postigao vie od odreenoga postotka u drugoj lekciji. 11. 12. Ako je potrebno, odaberite ili uitajte datoteku za skoni prozor na poetku lekcije. Odaberite druge opcije: Da biste dodali link prema drugoj aktivnost na zadnjoj stranici lekcije, odaberite aktivnost (activity) iz padajuega izbornika.
Koristite ove postavke lekcija kao zadane (Use this lessons settings as defaults)

Link na aktivnost (Link to an activity)

Ukoliko postavite, postavke koje ste odabrali za ovu lekciju bit e zadane postavke sljedei put kada izradite lekciju u istome nastavnom sadraju.
Vidljivost (Visible)

Ovo odreuje mogu li studenti vidjeti aktivnosti ili ne. 13. Kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes). using moodle 2e.doc 134
petak, 20. svibanj 2011

Tada e vas se pitati to biste najprije eljeli uiniti:

Uvoz pitanja (Import questions)

Moete uvesti pitanja iz raznih formata. Modul lekcije stvorit e stranicu za svako pitanje koje uvozite.
Uvoz PowerPoint (Import PowerPoint)

PowerPoint slajdovi uvoze se kao tablice s grananjem uz prikaz sljedeeg i prethodnog odgovora.
Dodavanje razgranate tablice (Add a branch table)

Razgranata tablica je stranicu lekcije bez odgovora kojega student moe odabrati. Umjesto toga, svaka izabrana opcija grana se na drugu stranicu. Razgranate tablice ne utjeu na ocjenu studenta. Lekcija moe zapoeti s razgranatom tablicom koja djeluje kao tablica sadraja.
Dodajte stranicu s pitanjem (Add a question page)

Stranica s pitanjem sastoji se od naslova, nekoga sadraja i pitanja na dnu stranice. Kada student odgovara na pitanje, vidi odziv na svoj odgovor i dugme Nastavi (Continue). Dugme Nastavi (Continue) vodi studenta na odgovarajuu stranicu u grani.
9.1.1.2. 9.1.1.2. Dodavanje stranice pitanja

Da biste dodali stranicu pitanja, ispunite obrazac kao to prikazuje slika 9-2:

Slika 9-2. Dodavanje pitanja 1. Odaberite tip pitanja za stranicu klikom na karticu. Vae mogunosti su: viestruk izbor (multiple choice), istina/la (true/false), kratak odgovor (short answer), numeriko (numerical), podudaranje (matching) i esej (essay). Ako u odzivima s kratkim odgovorom elite koristiti tipove pitanja viestruk-odgovor-viestruk-izbor ili odgovore osjetljive na vrstu slova (case-sensitivity), kliknite na kvadrati ispod kartica. Dajte stranici naslov. Naslov e takoer biti vidljiv studentu ako zavri lekciju (lesson), a moete ga takoer iskoristiti za organiziranje stranica kada izraujete lekciju. Unesite sadraj stranice. Isto tako, sadraju e se morati pridruiti pitanje na koje elite odgovor studenata. Ako stvarate blic-kartice (flash cards), poeljet ete ovdje unijeti samo pitanje.
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

2. 3.

135

4. 5.

Unesite ispravan odgovor na pitanje oznaivi krui uz Odgovor 1 (Answer 1). Unesite odziv kojega generira odgovor.

Prema zadanome, prvi odziv vodi studenta na sljedeu stranicu, dok svi ostali odzivi vraaju studenta na istu stranicu. Nakon to ste napravili stranicu, moete se vratiti i urediti ovo ponaanje. Lekcija automatski predstavlja izabrana pitanja sluajnim redoslijedom tako da ne morate brinuti o tome hoe li prvi odgovor uvijek biti ispravan. 6. 7. Unesite bilo koje druge izbore odgovora za koje elite da ih student uzme u obzir, s odzivima za svaki. Kliknite na dugme Dodaj stranicu pitanja (Add a question page) pri dnu stranice.

Vidjet ete stranicu izrade lekcije, kao to prikazuje slika 9-3. Svaka stranica koju stvorite ovdje e se navesti s brojem opcija iznad i ispod nje.

Slika 9-3. Izgradnje lekcije Osim ranije pokrivenih mogunosti, takoer imate opciju:
Dodajte sveanj (Add a cluster)

Sveanj (cluster) je skup stranica s pitanjima od kojih se jedno ili vie pitanja moe nasumino odabrati. Pitanja u svenju nasumce se odabiru izborom sluajno izabrana pitanja unutar svenja (Random Question within a Cluster) kao skokom.
Dodaj zavretak svenja (Add an end of cluster)

Svenjevi bi trebali zavriti krajem stranice svenja.

Dodaj zavretak grane (Add an end of branch)

Ako koristite tablice grananja, trebali bi zavriti svaku granu krajem stranice grane, to vodi studenta natrag na posljednju stranicu tablice grananja tako da student moe odabrati drugu alternativu. Iznad svake tablice na stranici, vidjet ete ikone za kretanje, auriranje pregleda, ili brisanje stranice. Pregleda stranica pokazuje lekciju iz studentskoga motrita. Moete odgovoriti na pitanja, odjaviti grane te meusobno djelovanje s lekcijom. Jedina stvar koju neete moi vidjeti je konana ocjena. Takoer moete pregledati cijelu lekciju klikom na karticu Pregled (Preview) na vrhu popisa stranice. Ovaj link e vas odvesti na prvu stranicu vae lekcije kako bi je studenti mogli vidjeti. Nakon toga moete krenuti od poetka lekcije te sebi otvarati put. Jednom kada ste stvorili vau prvu stranicu, moete dodati novu stranicu, dodati tablice grananja ili izmijeniti postojee pitanje. Morat ete dodati svaku stranicu za koju elite da je studenti mogu vidjeti. 136
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

9.2. 9.2. UPRAVLJANJE LEKCIJAMA

Jednom kada ste stvorili svoju lekciju, nema puno mjesta upravljanju, osim ako ste ukljuili esej pitanja. Esej pitanja zahtijevaju upotrebu ocjenjivanja s dodatnim komentarom.
9.2.1.1. 9.2.1.1. Za ocjenu opisnoga pitanja:

1. 2.

Kliknite na dugme Ocjena eseja (Grade essays) na vrhu stranice lekcije. Kliknite na vezu esej (essay) u srednjemu stupcu stranice, kao to prikazuje slika 9-4.

Slika 9-4. Ocjenjivanje eseja 3. 4. 5. Dajte eseju rezultat i dodajte neke komentare. Kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes). Kada ste zavrili ocjenjivanja eseja, kliknite na link Poaljite elektronikom potom SVE ocjenjene eseje () da bi obavijestili vae studente.

Kada studenti zavre lekciju, njihove ocjene e se evidentirani u knjizi razreda (vidi poglavlje 13). Ako ste dopustili studentima da svaku lekciju pokuaju vie puta, njihove ocjene mogu se promijeniti kada ponove lekciju.

9.3. 9.3. MOGUNOSTI LEKCIJE

Modul lekcije ima samo dvije mogunosti:
Uredite djelatnost lekcije (Edit a lesson activity)

Ovo omoguuje korisniku ureivanje lekcije. Ako stvorite praznu lekciju i omoguite studentima njezino ureivanje, oni mogu stvoriti novu lekciju za ostatak razreda.
Upravljanje djelatnosti lekcije (Manage a lesson activity)

Ovo omoguuje korisniku upravljati lekcijom te ocjenjivati esej pitanja.

9.4. 9.4. UINKOVITO VJEBANJE LEKCIJA

Lekcije mogu predstavljati zanimljivu promjena ritma vaim studentima. Za u budue, studenti mogu zahtijevati vie razvojnoga vremena nego za razvoj mnogih drugih vrsta alata, ali to prua neke prednosti. Relativno lako je postaviti dvije osnovne vrste lekcija: grananje kvizova (branching quizzes) i blic-kartice (flash cards).
9.4.1. 9.4.1. GRANANJE KVIZOVA

Najosnovnija struktura lekcija je grananje kviza. Moete koristiti grane za organiziranje skupina pitanja o razliitim temama ili konceptima u vaem nastavnom sadraju. Svaki grana kviza dovodi do linearnoga niza stranica i probnih pitanja, a zatim se vraa na glavnu granu. Glavna stranica grananja djeluje kao tablica sadraja za lekciju, kao to prikazuje slika 9-5.
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

137

Slika 9-5. Shematski prikaz grananje kviza Ako se odluite za izgradnju ovoga tipa lekcije, budite sigurni da ste na glavnoj stranici pridruili link prema zavretku. Ako to ne uradite studenti nee imati naina za okonanje lekcije i snimanje svojih rezultata. Ako ste stvorili lekciju s grananjem tablice i nizovima pitanja, budite sigurni da ste postavili razuman minimalan broj pitanja. Inae, studenti e biti u mogunosti posjetiti jednu granu te dobiti maksimalan broj bodova za lekciju, ak i ako nisu pogledati ni jednu od preostalih grana.
9.4.1.1. 9.4.1.1. Da biste stvorili grananje kviza:

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11.

Napravite lekciju i prvu stranicu s pitanjima, slijedei upute. Napravite stranicu pitanja za prvo pitanje u svakoj grani. Napravite tablice grananja s granom prema svakome od pitanja koja ste upravo stvorili. Provjerite jeste li napraviti link prema kraju lekcije. Nakon to ste spremili tablicu grananja, premjestite je na vrh stranice popisa. Pod prvim pitanjem za prvu granu, stvorite stranicu drugoga pitanja za sljedei korak u toj grani. Ispunite stranicu pitanja za drugo pitanje. Stavite toan odgovor u prvi utor odgovora ako ste stvorili pitanja tono/netono ili pitanja s viestrukim izborom. Nastavite dodavati pitanja prema granama sve dok ne zavrite. Dodajte kraj grane nakon posljednjega pitanja u toj grani. Ispod prvoga pitanja za svaku od preostalih grana, ponovite korake od 6 do 9. Kada ste dodali sve vae stranice, pregledajte lekcija klikom na link Provjeri navigaciju (Check Navigation).

9.4.2. 9.4.2. BLIC-KARTICE

Blic-kartice (Flash Cards) mogu biti koristan nain vjebanja prisjeanja osnovnih injenica i definicija. Kao to smo opisali u Poglavlju 8, uenje pojmovnika moe biti jedan od najteih zadataka za poetnike u bilo kojemu podruju istraivanja. Blic-kartice omoguuju studentima vjebanje brzoga prisjeanja definicija kao poetni korak prema uenju kako komunicirati u novome polju. Modul lekcije moe djelovati poput snopa blic-kartica, predstavljajui cio snop kartica ili podskup kartica za studente kada ele uiti nove pojmove. Svaka stranica pitanja je zasebna kartica, a studenti mogu brzo reagirati jedan za drugim. To je veoma razliita struktura od kvizova s grananjem. 138
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

Postavljanje lekcije blic-karticama zahtijeva navoenje mogunosti kada prvi put stvorite lekciju.
9.4.2.1. 9.4.2.1. Za izradu lekcije blic-karticom:

1. 2. 3.

Slijedite korake od 1 do 4 za stvaranje lekcije u odjeljku Stvaranje lekcije (Creating a Lesson). Razmislite o postavljanju niske vrijednosti za maksimalnu ocjenu. elite nagraditi studente za koritenje blic-kartica, ali i uiniti blic-kartice vrijednim alatom za uenje. Koristite sljedee opcije: Razmislite o postavljanju niske vrijednosti za maksimalnu ocjenu. elite nagraditi studente za koritenje blic-kartica, ali i uiniti blic-kartice vrijednim alatom za uenje.

Maksimalna ocjena (Maximum grade)

Student moe ponovno preuzeti (Student can re-take)

Osim ako imate vrlo posebne razloge za ograniavanje ponavljanja vjebe, ovo je najbolje je postaviti na Da (yes). Blic-kartice se koriste u praksi za brzo prisjeanje na informacije. Spremite procjenu studentske vjetine podsjeanja za kviz.
Rukovanje ponovnim preuzimanjem (Handling of re-takes)

Ako postavite ovo da bi izvukli maksimum, potaknut ete studente da ponovno uzmu blic-kartice i pokuaju dobiti maksimalan broj poena.
Akcija nakon tonoga odgovora (Action after correct answer)

Postavite ovo da bude nevidljivo ili bez odgovora. To govori modulu lekcije da ne elite predstaviti sljedeu stranicu u nizu.
Minimalan broj pitanja (Minimum number of questions)

Drite ovo na nuli. Studenti ne bi trebali imati mogunost izbora broja kartice koju vide.
Broj stranica (kartica) za prikaz (Number of pages (cards) to show)

Ako elite ograniiti broj pitanja koje student vidi svaki put kad vjeba s karticama, postavite ovo na broj razliit od nule. Uinite ga dovoljno velikim da bi studentima dali dovoljno vjebe, ali ne toliko velikim da postanu umorni od velikoga broja pitanja. 4. Nakon to spremite opcije lekcije, jednostavno stvorite stranice pitanja. Redoslijed nije bitan. Zapravo stvarate platformu iz koje ete izvlaiti pitanja.

Jednom kada ste stvorili platformu blic-kartica, moete je prepustite vaim studentima kako bi mogli vjebati odgovore na pitanja koja ste stvorili.
9.4.3. 9.4.3. KREATIVNO KORITENJE LEKCIJE

Dok su grananje kvizova i blic-kartice zanimljive aplikacije, postoji sakriven potencijal u modulu lekcije, to ga ini zanimljivijim nego to isprva izgleda. Ako ste iskoristili mogunost da se svaki odgovor na stranici pitanja povee prema bilo kojoj drugoj stranici, moete stvoriti grananje Odabirom vae vlastite avanture simulacijama stila ili studijama sluaja.
9.4.3.1. 9.4.3.1. Simulacije i studije sluaja

Simulacija grananja moe biti velik alat za uenje. Na svakoj stranici, student ita neke informacije ili gleda sliku (ili oboje), a zatim odluuje to treba uiniti sljedee. Na primjer, medicinska simulacija moete zapoeti predstavljanjem pritube pacijenta. Mogui izbori bi onda mogli usmjeriti na provjeru znanja ili da se nita ne uiniti. Ukoliko student odabere kviz, svaki ogranak e predstavljati rezultate i pitati studenata to e sljedee uiniti. Svaka stranica moe ukljuiti opciju prebacivanja izmeu dijagnoze i lijeenja, to bi odvelo studenata na razliit skup opcija.
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

139

Za uspjeno stvaranje simulacije grananja, sigurno ete morati unaprijed izraditi svaku stranicu. Na prvoj stranici bi trebalo uvesti situaciju. Morat ete ukljuiti dovoljno detalja na prvoj stranici za potaknuti studenta da zapone. Ako imate druge materijale koje elite koristiti u simulaciji, moete poeljeti stvoriti link na resurs tako da mu studenti mogu pristupiti prije nego to zaponu lekciju. Ako samo elite da se studenti ukljue u proces donoenja odluka, a ne za dobivanje ocjena, jednostavno stvorite niz razgranatih tablica. Inae, moete napraviti kombinaciju tablica grananja i pitanja.
9.4.3.2. 9.4.3.2. Izrada simulacije:

1. 2.

Stvorite lekciju kao to bi stvorili lekciju kviza s grananjem. Ako koristite samo razgranate tablice, lekciji dodijelite vrijednost od nula poena. Napravite prvu stranicu pitanja. Ako e prva stranica pitanja biti na prvoj stranici u simulaciji, provjerite jeste li pruili dovoljno pojedinosti o tome sluaju tako da studenti mogu poeti donositi odluke. Iz prve stranice napravite prvi skup stranica na kojima se donose odluke. Vratite se i uredite prvu stranicu te joj dodijelite vezu prema svakome odgovoru na stranici s rezultatima. Napravite stranice na kojima se donose odluke za sve preostale stranice donoenja odluke. Morat ete unaprijed napraviti sve stranice ili, nakon to stvorite svako ponavljanje stranica na kojima se donose odluke (decision-result pages), vratite se i dodajte linkove prema tim stranicama na stranici donoenja odluke (decision page). Nakon to ste dodali sve stranice i linkove, testirajte vae simulacije klikom na karticu Pregled (Preview) na vrhu stranice popisa.

3. 4. 5. 6.

7.

140

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

10. 10. POGLAVLJE 10 WIKIJI

Ovo poglavlje obuhvaa sljedee MCCC vjetine: 5.8 WIKI WIKI24 zbirka je zajednikoga rada autora web stranica. WIKI zapoinje jednom naslovnom stranicom. Studenti mogu ureivati stranicu ili dodati vie stranica u WIKIJU za stvaranje veze na nove stranice koje jo ne postoje. Stare verzije svake stranice mogu se pregledati potvrdom veze prema stranici povijesti (page history). WIKI Moodle sustav sagraen je na temelju starijega WIKI sustava, koji se zvao ErfurtWIKI: (http://erfurtwiki.sourceforge.net/). U Moodle sustavu, WIKIJI mogu biti moan alat za suradniki rad. Cijeli razred zajedno moe ureivati dokument, ili moete stvoriti skupne WIKIJE koje e onda ureivati lanovi skupina.

10.1.

10.1. IZRADA WIKIJA

Stvaranje WIKIJA relativno je jednostavno i ukljuuje daleko manje stvaralakih koraka nego modul lekcije (lesson module). Veina rada koji su ukljueni u kreiranju WIKIJA postaje lake nakon to ih ponete koristiti.
10.1.1.1. 10.1.1.1. Za izradu WIKIJA:

1. 2. 3.

Kliknite na dugme Omogui izmjene (Turn editing on). Odaberite WIKI iz padajuega izbornika Dodajte aktivnost (Add an activity) u odjeljku nastavnoga sadraja gdje elite dodati WIKI. Na stranici Dodavanje novoga WIKIJA (Adding a new wiki), dajte WIKIJU opisno ime, kao to prikazuje slika 10-1.

Slika 10-1. Dodavanje novoga WIKIJA

24

Rije wiki dolazi iz havajskog jezika i znai 'brzo'. using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

141

4. 5.

U polju saetka (summary field), opiite svrhu WIKIJA i oekivani studentski doprinos. Odaberite tip WIKIJA: skupine (groups), studenta (student) ili nastavnika (teacher). Tip WIKIJA uzajamno djeluje s postavkama skupina za va nastavni sadraj, to je rezultiralo s devet opcije, prikazanih u tablici 10-1. Nema skupina Stvara pojedini WIKI koje samo nastavnik moe urediti. Studenti mogu pogledati WIKI, ali ne i raditi promjene. Odvojene skupine Svaka skupina ima WIKI kojega samo nastavnik moe urediti. Druge skupine ne mogu vidjeti stranicu. Postoji jedan WIKI po skupini. Studenti u toj skupini mogu ureivati WIKI. Ostali studenti ne mogu vidjeti stranicu. Svaki student ima vlastiti WIKI kojega moe ureivati. Isto tako studenti u istoj skupini mogu vidjeti stranicu. Vidljivost skupina Svaka skupina ima WIKI kojega samo nastavnik moe urediti. Ostale skupine mogu vidjeti stranicu. Postoji jedan WIKI po skupini kojega lanovi skupine mogu ureivati. Ostale skupine mogu vidjeti stranicu. Svaki student ima vlastiti WIKI kojega moe ureivati. Isto tako ostali studenti u nastavnome sadraju mogu vidjeti stranicu.

Tablica 10-1. Doputenja WIKI skupine

Uitelj

Postoji jedan WIKI za razred. Skupine Svi studenti mogu ureivati WIKI.

Student

Svaki student ima vlastiti WIKI kojega samo nastavnik i student mogu ureivati.

6.

Kliknite na dugme Prikaite jo (Show Advanced) za prikazati sljedee dodatne opcije: Ako odaberete ovu mogunost, na vrhu svake stranice pisat e naziv WIKI.

Ispii wiki ime na svakoj stranici (Print wiki name on every page)

HTML Mode (HTML Mode)

Postoje tri opcije: Ne HTML (No HTML), siguran HTML (safe HTML) i samo HTML (HTML only). Ne HTML prikazat e sve HTML oznake i druge oznake (na primjer, oznaka podebljano e izgledati <b> umjesto podebljanja rijei). Opcija Sigurno omoguit e odreene HTML oznake koje e se prikazati. Oznaka HTML omoguuje samo HTML editor.
Dopusti binarne datoteke (Allow binary files)

Binarne datoteke su grafika, audio, video i ostali ne-tekst resursi. Ako elite studentima omoguiti dodavanje datoteka kao priloga, postavite izbor na Da (Yes).
Opcije automatskoga povezivanja WIKIJA (Wiki auto-linking options)

Nova stranica moe se izraditi u WIKIJU upisivanjem rijei pomou CamelCase, odnosno, velikim slovom na poetku i veliko slovo negdje drugdje u rijei. To se zove CamelCase, jer dva velika slova nalikuju dvjema grbavim devama. CamelCase kombinira sve rijei za povezivanje u jednu rije. Svaka rije u vezi (link) ispisana je velikim slovima. Kada se rije dodaje u CamelCase, WIKI automatski stvara novu stranicu i povezuje rije. Ako elite, moete onemoguiti ovu znaajku, pa je jedini nain stvaranja nove web stranice upisati rije u vitiaste zagrade.
Opcije studentskoga upravljanja (Student admin options)

Kada studenti mogu ureivati stranicu, moete im dopustiti odreene administrativne povlastice u WIKIJU. Kasnije u ovome poglavlju, u odjeljku Upravljanje WIKIJIMA (Managing Wikis) opisat emo svaku od tih opcija s vie detalja.

142

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

Naziv stranice (Page name)

Ako elite da prva stranici WIKIJA bude drugaija od imena WIKIJA, dodajte naziv stranice. Inae, ostavite polje prazno. 7. Odaberite zajednike opcije modula: Ovo je drugo mjesto u kojemu se postavlja skupini nain rada za neku aktivnost. Ako je nametnut skupni nain rada u postavkama nastavnoga sadraja, onda e se ove postavke zanemariti.
Vidljivost (Visible)

Skupni nain rada (Group mode)

Odreuje mogu li studenti vidjeti aktivnosti ili ne. 8. Kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes). Zatim ete biti preusmjereni na pregled ureivanja WIKI stranice koju ste upravo kreirali. Nakon to se WIKI podigne i pokrene, vi i vai studenti moete zapoeti suradnju u stvaranju sadraja.

10.2.

10.2. UPRAVLJANJE WIKIJIMA

Nakon to ste napravili WIKI, on je dostupan za ureivanje. Vi i vai studenti mogu stvoriti WIKI stranice, zajedno ih povezati te suradnikim radom stvoriti skup web stranica.
10.2.1. 10.2.1. STVARANJE WIKI STRANICA

Nakon to stvorite sam WIKI, Moodle sustav e vas odvesti na prvu stranicu, kao to prikazuje slika 10-2.

Slika 10-2. Ureivanje WIKI stranice U sredini stranice, vidjet ete ureivaki prostor za svoju WIKI stranicu. Ako ste odabrali nain samo HTML, moi ete koristiti HTML editor isto onako kao to bi ga koristili za bilo koji drugi dokument. Moete dodati slike, tablice i bilo koje vrste oblikovanja koje vam je potrebno. Da biste dodali druge stranice na WIKI, jednostavno upiite rije u vitiaste zagrade. Ako jo niste stvorili stranicu s tim imenom, Moodle sustav e staviti upitnik pored rijei. Na primjer, ako upiete rije "[WIKI]" na stranici, Moodle sustav e pregledati je li stranica s imenom "WIKI" ve stvorena. Ako nije, kada gledate stranicu vidjet ete podebljanu rije s upitnikom pored nje, kao to prikazuje slika 10-3. using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011 143

Slika 10-3. Pregledavanje WIKI stranice Ako kliknete na upitnik, usmjerit e vas se na pogled ureivanja nove WIKI stranice. Nakon to dodate neki sadraj i spremite stranicu, ona postaje aktivna. Kad god upiite istu rije u pravokutnim zagradama, Moodle sustav e automatski kreirati link na stranicu. Postoje etiri kartice iznad prostora ureivanja: Pogled (View), Ureivanje (Edit), Linkovi (Links) i Povijest (History), kao to prikazuje slika 10-2. Kada pregledavate WIKI, svaka stranica prikazuje se u nainu prikaza (view mode). Ako elite ureivati stranicu, kliknite karticu Uredi (Edit), pa ete vidjeti prostor ureivanja za tu stranicu. Kartica Linkovi (Links) prikazat e stranice na kojima su veze usmjerene prema stranici koju pregledavate. Ovo moete koristiti za povratno praenje (backtrack) te vidjeti na to se ova stranica usmjerava bilo gdje u WIKIJU. Kartica Povijest (History) daje vam pristup na verziju povijesti stranice. Kad god netko klikne na dugme Spremi (Save), oni stvaraju novu verziju WIKI stranice. Moodle sustav prati sve ove verzije dok ih ne uklonite (vidi alatnu traku u izborniku upravljanja u sljedeem odjeljku). Slika 10-4 prikazuje prvu stranicu povijesti za na WIKI.

Slika 10-4. Stranica povijesti WIKIJA Svaka inaica ima tri alata koje moete koristiti:
Pretraivati (Browse)

Moete pregledati svaku verziju stranice.

Vrati staro (Fetch-back)

Vraa staru verziju stranice za ureivanje. Jednom kada spremite promjene, one postaju najnovija verzija stranice.
Razlika (Diff)

Naglaava razlike izmeu dvije uzastopne verzije stranice. Dodane verzije imaju + simbol pored njih. Izbrisan verzije imaju simbol pored njih. Jednostavna stranica razlike (diff page) prikazana je na slici 10-5.

144

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

Slika 10-5. Verzija razlike Kada izgradite WIKI, vi i vai studenti moete koristiti ove vrlo jednostavne alate za stvaranje vrlo profinjenoga informacijskog prostora.
10.2.2. 10.2.2. ADMINISTRIRANJE WIKIJA

Ispod trake za orijentaciju u Moodle sustavu, postoje tri alata: pretraivanje (search), linkovi (links) i administriranje (administration). WIKI dugme Trai (search) omoguuje vam pretraivati WIKI po kljunim pojmovima. Moodle sustav e prikazati sve stranice koje sadre traeni pojam. Odabrani padajui izbornik Odaberi WIKI Linkove (Choose Wiki Links) omoguuje vam alate da biste va WIKI vidjeli na razliite naine. Alati ukljuuju:
Mapa (Site map)

Hijerarhijski prikaz stranica i linkova na WIKIJU, poevi od prve stranice.

Indeks stranice (Page index)

Abecedni popis svih stranica na WIKIJU.

Najnovije stranice (Newest pages)

Popis nedavno stvorenih stranica.

Najposjeenije stranice (Most visited pages)

Popis stranica s najvie posjeta.

Stranice koje se najee mijenjaju (Most often changed pages)

Popis najee ureivanih stranica.

Sadrajno osvjeene stranice (Updated pages)

Popisuje sve stranice u WIKIJU prema datumu i vremenu zadnjega ureivanja.

Osiromaene stranice (Orphaned pages)

Popis stranica koje su stvorene, ali su izbrisani svi linkovi prema njima.
Traene stranice (Wanted pages)

WIKI stranici gdje se ljudi mogu pregledavati stranice koje ele vidjeti u svojoj zbirci.
Stranice za izvoz (Export pages)

Moete zavriti sve svoje WIKI stranice i izvoziti ih kao obinu HTML ZIP datoteku za preuzimanje ili ih spremiti u mapu Moodle sustava.
Datoteka za preuzimanje (File download)

Preuzimanje binarnih datoteka koje su pridruene WIKI stranicama.

using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

145

Administracijski padajui izbornik daje vam alate koji omoguuju da se WIKI glatko pokree. Nakon to vi i va razred generirate WIKI, stranice mogu postati siroad (orphaned) ili moda trebate poticati obnovu studentskih doprinosa.
Postavi zastavice stranice (Set page flags)

Zastavice stranice (page flags) su svojstva koja moete postaviti na osnovama po stranici (perpage). Svaka stranica moe biti postavljena s razliitim dozvolama:
Tekst (TXT)

Oznaava moe li stranica sadravati tekst.Binarno (BIN) Zastavica koja doputa binarne (npr. grafike) sadraje.
Neizravno (Offline)

Oznaava neizravno (offline). Stranica je jo uvijek tamo, ali je ne moe proitati netko tko nema doputenje ureivanja.
HTM (Hyper Text Markup)

Omoguuje HTML sadraj umjesto WIKI teksta.

Samo za itanje (Read Only)

Oznaka za samo za itanje (read-only). Vi i vai studenti moete samo itati datoteku, ali ne moete napraviti izmjene.
Samo za pisanje (Writable)

Zastavica Pisanje mogue (writable flag) doputa svakome u okviru nastavnoga sadraja mijenjati dokument.
Ukloni stranice (Remove pages)

WIKI modul automatski prati stranice koje nisu povezane ni s jednoga mjesta (stvorene su, a onda je link izbrisan) ili su stranice prazne. Ovaj alat omoguuje ukloniti ove sirote (orphaned) WIKI stranice, koje se ne mogu dosegnuti kroz uobiajeno WIKI suelje.
Strip stranice (Strip pages)

Kako bi WIKI modul pratio promjene, sprema stare verzije u bazu podataka. Za pospremanje podataka, moete povremeno poeljeti obrisati sve starije verzije, a zadrati samo one nove.
Povrat mnotva promjena (Revert mass changes)

Koristite ovaj alat za vratiti promjene na sve stranice ako neki autor napravi nered na vie stranica u WIKIJU.

10.3.

10.3. WIKI MOGUNOSTI

WIKI mogunosti omoguuju svojim korisnicima dopustili da se ukljue s WIKI na veoma razliite naine. Postoje tri mogunosti svojstvene WIKIJU:
Uredi WIKI stranice (Edit wiki pages)

Omoguuje korisniku dodavanje ili brisanje sadraja sa stranica u WIKIJU. Studentima je dozvoljena ova mogunost prema zadanim postavkama (default), ali je mogu koristiti za ograniiti ureivanje nakon odreenoga datuma.

25

146

declutter pospremiti (clutter neurednost, nepospremljenost, de-clutter pospremiti) using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

Upravljanje postavkama WIKI (Manage wiki settings)

Omoguuje korisniku urediti postavke za WIKI (sve opcije koje smo gore opisali).
Prepiite zakljuane stranice (Override locked pages)

Kada netko ureuje stranicu, WIKI zakljuava stranicu tako da vie ljudi ne moe ureivati istu stranicu u isto vrijeme (to znai da posljednja osoba koja spremi promjene prebrisat e rad prve osobe). Ponekad meutim, student e otvoriti stranicu za ureivanje, ali e zaboraviti spremiti svoje promjene. Ovo e za neko vrijeme zakljuati pristup stranici ostalim studentima. Korisnik s ovom mogunosti moe nadjaati zakljuavanje, te osloboditi stranicu da je moe netko drugi ureivati. Ako imate skupinu WIKI projekata, razmotrite dodjeljivanje mogunosti Poniti zakljuane stranice (Override locked pages) tako studenti mogu upravljati vlastitim WIKIJIMA.

10.4.

10.4. VJEBE UINKOVITOGA WIKIJA

WIKI postaju sve popularniji kao suradniki alat u mnogim sredinama. Sada ima nekoliko komercijalnih distributera koji nudi WIKI za suradnju skupina u korporativnim postavkama. Mnoge socijalne web stranice takoer imaju WIKI za dopustiti svojim lanovima suradnju na dokumentima. Uinkovite upravljake vjetine kljune su za uspjeh WIKIJA. Morat ete razmiljati o WIKIJEVOJ ureivakoj politici, kao i o obrazovnim ciljevima.
10.4.1. 10.4.1. OSNOVE WIKIJA

WIKIJI su jednostavan, fleksibilan alat za suradnju. Oni se mogu koristiti za sve, od jednostavnih popisa web linkova do izgradnje itave enciklopedije. Wikipedija je najvei WIKI na svijetu (http://www.wikipedia.org). Od kolovoza 2007. Wikipedije sadri vie od 2 milijuna lanaka samo na engleskome jeziku, od ope topologije do nesluenih beskraja. Cijelu Wikipediju napisali su dobrovoljci iz cijeloga svijeta. Netko zainteresiran, pokrene ciljani lanak, a onda svatko u zajednici moe dodati sadraj, urediti rad drugih ljudi, ili dodati jo jednu stranicu koja obrauje podtemu. Ona je postala toliko velika i toliko se esto koristi da postoji iva rasprava o tome koliko je mjerodavan skupni rad bez sredinjega urednika. Naravno, WIKI u vaem razredu nee biti toliko opsean. No, vano je imati plan za va WIKI prije nego to to objavite studentima. Studenti trebaju znati svrhu WIKIJA i kako se ona uklapa u razred. Ako je osobni WIKI, hoe li se ocjenjivati? To je jednostavno pozornica za skupni rad koji e se dostaviti kasnije? Studenti trebaju znati da oni mogu obaviti odgovarajui posao. Bombardiranje WIKIJA idejama je veoma razliito od onoga to e se poslati na ocjenu. Takoer ete morati odluiti o ureivakoj politici. Hoete li biti sredinji urednik? Ili ete prepustiti studentima potpunu odgovornost za svoj rad? Kako ete se nositi s uvrjedljivim sadrajem? U veini sluajeva, vidjet ete da moete vjerovati studentima. No, u rijetkim prilikama ako student uini neto uvredljivo, morat ete imati politiku kako to rijeiti s njime. Hoete li vratiti promjene koje je napravio autor? Ili ete kreirati novu verziju brisanjem njegovoga sadraja? Stvaranje nove verzije ostavlja trag koji moete kasnije koristiti kao dokaz, ali to takoer poinitelju olakava vraanje njegovih komentara.
10.4.2. 10.4.2. KREATIVNI WIKI POSTUPCI

Slobodan oblik, zajedniku narav WIKIJA ini lako za primijeniti je na kreativne naine. Bilo koja vrsta skupnih procesa moe se olakati koritenjem WIKIJA.

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

147

10.4.3. 10.4.3. BILJEKE SKUPNOGA PREDAVANJA

Obino su biljeke s predavanja osamljene aktivnosti. No, jedna osoba moe lako propustiti vanu toku u nastavnome sadraju predavanja, bilo sanjarei ili pokuavajui shvatiti prethodne toke. Studenti takoer imaju potekoa odluiti koje su informacije vane te to je razrada ili primjer. Stvaranje WIKIJA za biljeke skupnoga predavanja nakon predavanja daje studentima priliku da kombiniraju sve svoje biljeke. Oni koji su propustili informacije mogu ih dobiti od svojih vrnjaka. Skupina takoer moe odluiti koje su informacije kritine te ih ispravno naglasiti. Skripta skupine moe se napraviti u suradnji s cijelim razredom, ako je dovoljno malen, ili s malim radnim skupinama. Skupine takoer mogu usporeivati biljeke zbog daljnje rasprave i dorade.
10.4.3.1. 10.4.3.1. Skupno upravljanje projektom

Najjednostavnije je koristiti WIKI kao alat za skupnu suradnju pri stvaranju timskih projekata. Ako dodijelite timski projekt, dajte vaim studentima mjesto za rad stvaranjem WIKIJA uz omoguavanje skupnoga naina rada. To e osigurati svakoj skupini njihov prostor za snimanje njihovih istraivanja, stvaranja obrisa, pa ak i stvaranja krajnjega proizvoda. Moete ak poeljeti stvoriti krajnji datum podnoenja rezultata (deadline) gdje ete studentima iskljuiti mogunost ureivanja, a zatim konano ocijeniti projekt. Nakon toga, razmislite o omoguavanju vidljivosti skupinama tako da jedni drugima mogu vidjeti radove.
10.4.3.2. 10.4.3.2. Bombardiranje idejama

Bombardiranje idejama (brainstorming) je kreativan proces u kojemu ideje potie skupina ljudi. Pri sastanku licem u lice, voditelj procesa bombardiranja idejama obino e stati pred velik komad papira te izvlaiti ideje iz sudionika u razredu. Moete koristiti WIKI za stvaranje izravne (on-line) verzije ovoga procesa. Postavite WIKI za cijeli razred, ili za skupine studenata, pa traite od ljudi da poalju ideje o temi koju je iznjedrio proces bombardiranja idejama. Ljudi mogu dodati ideje kada se prijave i poveu na druge stranice za izradu.
10.4.3.3. 10.4.3.3. Doprinosi drugim WIKIJIMA

Razmislite o dodjeli zadatka vaem razredu u doprinosu Wikipediji ili drugim WIKIJIMA na webu, na temu iz vaega razreda. Pridruite vae studente skupinama (ili to napravite u projektu razreda ako je razred dovoljno malen, a tema dovoljno iroka), te ih izazovite za stvaranje lanka da bi se osjeali sigurniji u pristupu javno-informacijskome prostoru. Vai studenti e koristiti WIKI nastavnoga sadraja za stvaranje nacrta lanka kojega e objaviti u zajednici na kraju semestra. Ovaj tip zadatka ima brojne prednosti: On dodatno motivira studente da daju sve od sebe, jer znaju da e njihov rad biti kritiki pregledan od strane javnosti, a ne samo od njihovih instruktora. To moe djelovati kao saimanje aktivnosti za cio vrijedan materijala semestra. Studenti e znati da e druge osobe koristiti njihov rad, a rad se nee samo ocjenjivati i dopunjavati.

148

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

11. 11. POGLAVLJE 11 - BLOGOVI

Rije "BLOG" je nastala saimanjem dviju rijei "web log". BLOGOVI su oblik izravnoga (online) asopisa kojega milijuni ljudi irom svijeta koriste za izraavanje i komuniciranje s obitelji i prijateljima. Autor bloga obino kronoloki organizira niz postova. Iako neke skupine ljudi doprinose BLOGOVIMA, obino postoji samo jedan sredinji BLOG svakoga autora. BLOGOVIMA raste vanost u svijetu. Njih koriste svi, od tinejdera koji objavljuju koga vole ili ne vole u koli, preko glavnih izvrnih direktora CEOs26 koji komuniciraju izravno sa svojim klijentima, do disidenata u potlaenim populacijama koji izraavaju svoje politike stavove. U verziji 1.6, Moodle sustava osvanuo je BLOG alat za korisnike. BLOG Moodle sustava ima neke prednosti i mane u odnosu na druge BLOG platforme.

11.1.

11.1. KORITENJE BLOGOVA

Ovo poglavlje obuhvaa sljedee MCCC vjetine: 3.16 Blogs (BLOGOVI) U Moodle sustava BLOGOVI se oslanjaju na korisnika - svaki korisnik ima svoj BLOG, koji nije ovisan o pojedinome nastavnom sadraju. Stranica vaega profila sadri BLOG karticu za pristup BLOG stranici, kao to prikazuje slika 11-1.

Slika 11-1. BLOG stranica Ako stranica vaega profila ne sadri BLOG karticu, obratite se administratoru sustava i pitajte ga je li omoguio BLOGOVE.
11.1.1. 11.1.1. DODAVANJE UNOSA U BLOG

11.1.1.1. 11.1.1.1. Da biste dodali unos u BLOG:

1. 2. 3.

Kliknite na BLOG karticu u stranici vaega profila. Kliknite na link Dodaj nov unos (Add a new entry) u bloku BLOG izbornika. Na stranici Dodaj nov unos (Add a new entry), napiite svoj unos i dajte mu naslov kao to prikazuje slika 11-2.

26

Chief executive officer glavni izvrni direktor using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

149

Slika 11-2. Dodavanje novoga unosa u BLOG 4. Ako elite priloiti datoteku, kao to je npr. RTF dokument ili slika, kliknite na dugme Pregled (browse), pronaite datoteku na vaemu raunalu, a zatim kliknite Otvori (Open). Provjerite je li va dokument manji od maksimalne veliine pridruenoga dodatka (to je postavio administrator sustava). Odaberite koga elite da objavljuje unos (tj. tko moe vidjeti unos). Postoje tri opcije: 6. 7. Sebe (Yourself) - tako da je unos u va BLOG obian tekst Svakoga (Anyone on this site) na vaoj web lokaciji Svatko (Anyone) u svijetu

5.

Odaberite odgovarajue slubene oznake za va ulazak i/ili dodajte jednu ili vie korisniki definiranih oznaka (to e se opisati u sljedeem odjeljku). Kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes).

Moete urediti svoj unos u BLOG u bilo koje vrijeme pomou linka Uredi (Edit) pri dnu unosa. Moda poelite promijeniti opciju objave ukljuujui sebe ili bilo koga na stranici. Takoer ako poelite, moete u potpunosti izbrisati unos u BLOG.
11.1.2. 11.1.2. PREGLED UNOSA U BLOG

Moete vidjeti vae osobne unose u BLOG putem BLOG kartice na stranici vaega profila ili koritenjem linka Prikai moj unose (View my entries) u bloku BLOG izbornika. Preko kartice BLOGOVI na stranici sudionika nastavnoga sadraja, moete pregledati unose u BLOG za sve studente u nastavnome sadraju, odnosno za sve studente u odreenoj skupini. Alternativno, moete odabrati vidljivost svih unosa u BLOG pomou odreene oznake preko linkova u bloku BLOG oznaka (Blog Tags block) (to e se opisati u sljedeem odjeljku).
11.1.3. 11.1.3. VIDLJIVOST BLOGA

Prema zadanim postavkama, svi korisnici web stranice mogu pregledati sve unose u BLOG pomou Prikaz unosa na stranicu (View site entries) u bloku BLOG Izbornika (Blog Menu block). Meutim, administrator vaega sustava moe ograniiti vidljivost BLOGA na itavoj stranici tako da korisnici 150
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

mogu vidjeti samo unose u BLOG ljudi s kojima dijele nastavni sadraj ili pripadaju zajednikoj skupini.
11.1.4. 11.1.4. POSTAVKE BLOGA

Postavke BLOGA (Blog preferences) u bloku BLOG Izbornika (Blog Menu block) omoguuju vam odabrati koliko se unosa u BLOG prikazuje na stranici. Zadani broj unosa je 10.
11.1.4.1. 11.1.4.1. BLOG oznake

Oznaka (tag) je relevantna kljuna rije ili termin povezan s unosom u BLOG, to ga opisuje i omoguuje razvrstavanje koje se temelji na kljunoj rijei u svrhu pronalaenja informacije. Tipino, unos u BLOG imat e jednu ili vie oznaka povezanih s kljunom rijei. Moete dodati nove BLOG oznake prilikom dodavanja ili ureivanja unosa u BLOG. Postoje dvije vrste oznaka: a. b. Korisniki definirane oznake (User-defined tags) Osobne oznake koje bilo koji korisnik moe dodati. Slubene oznake (Official tags) Dodaje ih administrator i dostupne su svim web korisnicima. Ako trebate dodati slubene oznake kao uitelj, obratite se administratoru sustava i traite da vam to omogui.
11.1.5. 11.1.5. OZNAKE BLOG BLOKA

Za poticanje koritenja BLOGOVA u vaem nastavnom sadraju, moete poeljeti dodati oznake BLOG bloka (Blog Tags block) na vau stranicu kolegija, kao to prikazuje slika 11-3,.

Slika 11-3. Blok BLOG oznaka (Moodle.org) Oznake BLOG bloka prikazuju Oblak oznaka (tag cloud) tj. popis oznaka, gdje se ee koritene oznake pojavljuju s poveanim veliinama slova. Oznake se mogu navesti abecednim redom ili prema posljednjem datumu koritenja, ovisno o tome kako su oznake BLOG bloka konfigurirane.
11.1.5.1. 11.1.5.1. Da biste dodali oznake BLOG bloka na stranicu vaega nastavnog sadraja:

1. 2. 3.

Kliknite na dugme Omogui izmjene (Turn editing on). Odaberite oznake BLOGA (Blog Tags) iz izbornika Dodaj blokove (Add blocks). Ako je potrebno, premjestite blok oznake BLOGA (Blog Tags) gore i/ili lijevo, pomou ikona strelice ispod naslova bloka.

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

151

11.1.5.2. 11.1.5.2. Da biste konfigurirali blok oznaka BLOGA:

1. 2.

Kliknite na ikonu uredi konfiguraciju (edit configuration) u zaglavlju bloka. Na stranici konfiguracije oznake BLOGA (Blog Tags), namjestite postavke kako je propisano, ili ih ostavite kako su zadane, kao to prikazuje slika 11-4.

Slika 11-4. Konfiguriranje bloka oznake BLOGA 3. Kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes).

11.2.

11.2. MOGUNOSTI BLOGA

Mogunosti BLOGA usmjerene su na stavke (entries) i oznake (tags), kao to ste mogli i oekivati. Ove mogunosti su postavljene na globalnoj razini, pa kao nastavnik moda neete imati mogunost promijeniti ih.
Pregledajte unose u BLOG (View blog entries)

Ovo omoguuje korisniku vidjeti unose u druge korisnike BLOGOVE. Ako zabranite ovu mogunost, korisnik nee biti u mogunosti itati sve BLOGOVE u sustavu.
Napravite nove unose u BLOG (Create new blog entries)

Ovo omoguuje korisniku stvoriti unose u svoj BLOG.

Ureivanje i upravljanje unosima (Edit and manage entries)

Omoguuje korisniku upravljati zapisima, to mu daje mogunost mijenjati i brisati unose drugih korisnika.
Upravljanje osobnim oznakama (Manage personal tags)

Ovo omoguuje korisniku stvaranje i brisanje korisniki definiranih oznaka koje drugi mogu koristiti. (Korisnici mogu dodati vlastite korisniki definirane oznake.)
Upravljanje slubenim oznakama (Manage official tags)

Ovo omoguuje korisniku stvaranje i brisanje slubenih oznaka koje vide svi korisnici.

11.3.

11.3. VJEBE UINKOVITOGA BLOGA

U Moodle sustavu BLOGOVI su relativno nove znaajke, pa mnogi ljudi jo uvijek ue kako ih koristiti. Trenutno postoji vrlo malo primjera dobre uporabe BLOGOVA. Veina BLOGOVA su ili BLOGIRANJE (brbljanje) zbog BLOGIRANJA, ili loe definiran asopis za uenje (learning journal) gdje studenti sudjeluju u nestrukturiranim razmiljanjima o tome to ue. Teko je zadrati motivacije studenata za bilo koju od tih djelatnosti. Studenti koji sudjeluju u svrhovitome BLOGIRANJU, u poetku e imati teak put uspjenoga postavljanja u vremenu bez potpore i nekih jasnih ciljeva. Moda slabost u zadacima BLOGIRANJA dolazi zbog nedostatka iskustava iz prve ruke od jednoga dijela nastavnika. 152
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

Za poeti razumjeti BLOGIRANJE preporua se zapoeti vlastiti BLOG u Moodle sustavu. Ovo iskustvo e vam pomoi da bolje shvatite BLOGOVE, a takoer e vam dati jo jedan kanal za komunikaciju sa studentima i/ili kolegama. Dok razvijate va BLOG, uoite iji su postovi lako itljivi, a iji teko. Postavljaju li se redovito? Trebate li sebe podsjetiti na potu? Stalna izrada zanimljivijih postova nije laka, a nije pravilno ni vrijeme stvaranja postova. Meutim, ako postavite dobar primjer vaim studentima, bit e vam lake napraviti dobre aktivnosti BLOGIRANJA. Najvaniji elementi za pokretanje uinkovitoga BLOGA kao dijela vaega kolegija, jest imati jasno definiran cilj za studentsko BLOGIRANJE. U zaetku nastavnoga sadraja, uinite brzu anketu vaih studenata. Koliko je njih do sada BLOGIRALO? Zato su BLOGIRALI? Mnogi vai studenti imaju MySpace ili Facebook raune gdje mogu osvjeavati svoje aktivnosti prema svojim prijateljima. No, socijalno BLOGIRANJE je drugaije od BLOGIRANJA u okruenju za uenje, pa ete trebati blisku suradnju vaih studenata da bi stvorili uinkovite BLOGOVE. Preporua se da omoguite svakome studentu neka napravi svoje ciljeve BLOGIRANJA. Kao to David Hawkins pie u svojoj knjizi Korijeni pismenosti, "Djeca mogu nauiti itati i pisati s predanou i kvalitetom samo u mjeri u kojoj se bave stvarima od vanosti za njih, te o kojima u nekome trenutku ele itati i pisati." BLOGIRANJE je zapravo pisanje vjebe. To moe biti osobna, zamiljena vjeba, ili moe biti forum za postove o idejama i konceptima koji su autoru vani. Nakon to vai studenti zaponu BLOGIRANJE, oni e bolje odgovoriti, ako imaju publiku. Znajui da netko ita vae postove predstavlja velik poticaj za nastavak pisanja. Budite sigurni da komentirate postove koje su objavili studenti bilo preko poruka ili na predavanju. Ako studenti ele zadrati svoje postove kao privatan utisak, to im omoguite. BLOGIRANJE je uvijek osobno pa vai autori BLOGIRANJA trebaju imati osjeaj kontrole nad svojim osobnim postovima.
11.3.1. 11.3.1. KREATIVNI BLOG POSTUPCI

Poto su BLOGOVI tako novi, postoji puno prostora za nove i kreativne primjene. Kako se BLOGOVI nastavljaju razvijati u buduim verzijama Moodle sustava, bit e vie mogunosti primijeniti ih na zanimljive aktivnosti. No, ak i sada, postoji nekoliko kreativnih aktivnosti koje moete razviti koristei BLOG alat.
11.3.1.1. 11.3.1.1. Skupni rad s oznakama

Oznake BLOGA koriste se za kategoriziranje i lociranje unosa u BLOG. Obino se koriste ope kategorije, poput uenje (teaching) ili izleti (trips). Meutim, stvaranje oznaka (tags) specifinom dodjelom, moe pretvoriti BLOG alat u alat za bombardiranje idejama. Ako imate zadatak da razumijete evoluciju, stvorite skupinu oznaka vaim studentima za iznalaenje oznaka, tvrdnji, protutvrdnji, dokaza, itd. Nakon to studenti zaponu unositi, mogu usporediti rad cijeloga razreda tako da odaberu odgovarajue oznake, pa e se prikazati svaki post s tom oznakom.
11.3.2. 11.3.2. ODGOVORI OD JEDNE MINUTE

Za uenje su vane uinkovite povratne informacije. To vrijedi i za nastavnika i studenta. Odgovori od jedne minute na postove BLOGA su jednostavan nain da biste dobili povratne informacije od studenata o lekciji ili aktivnosti te ih podrati u objavljivanju na njihovim BLOGOVIMA. Obino, instruktor daje studentima nekoliko upita da bi bre dobio povratne informacije o uinkovitosti nastave. Moete koristiti tri pitanja kada zahtijevate jednominutni odgovor na lekciju: Koja je toka u lekciji Smudlana (tj. nejasna)? Koji su najvaniji naglasci? Koliko je korisna/zanimljiva lekcija?
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

153

Oito, postoji mnogo vie odziva koje moete koristiti da biste od vaih studenata dobili povratne informacije koje elite. Moete traiti od studenata da razmiljaju o tome kako sebe doivljavaju na nastavi ili pri testu, ili ih pitajte druga pitanja o tome kako percipiraju razliite aspekte vaega nastavnog sadraja. Alternativno, moete ih pitati za brze odgovore na specifinija pitanja koja su sadrajno povezana i za koja znate da studenti esto imaju problema s njima. Jason: Jedan od najdjelotvornijih razreda Zemljopisa koje sam vidio, svakodnevno koriste jednominutne odgovore. U svakoj lekciji, instruktor dijeli stranicu, pitajui studente to nisu razumjeli, koja im je najjaa toka, te ono o emu bi htjeli znati neto vie. Instruktor tada koristi nekoliko minuta na poetku sljedeega predavanja za rjeavanje pitanja o kojem se razmiljalo dan prije. Dodijelite studentima jedno-minutne odgovore kao BLOG zadatak. Postavite pitanja na istaknutome mjestu u svome nastavnom sadraju te ih zamolite da oznae post s imenom ili datumom aktivnosti. Klikom na oznaku, jednostavno ete usporediti sve studentske odgovore.

11.4.
11.4.1.

11.4. DODATNE UPUTE ZA PISANJE U BLOGU

1.4.1. PISANJE

Pri pisanju teksta za druge itatelje, probajte i izravno piite vaoj publici. Objasnite svoje ideje to moete jasnije i jednostavnije, kako bi se izbjegli nesporazumi. Jedna od stvari koju moete uiniti jest izbjegavanje dugih rijei, ako to moete iskazati kratkim rijeima. Na forumima, to e vam stvarno pomoi da svi vai postovi budu kratki i unutar teme. Umjesto jednoga dugoga razbacanoga posta koji moe imati mnogo razliitih toaka motrita, bit e bolje napisati vie kraih tekstova (oni ak mogu pripadati odvojenim forumima). Ponovno uredite tekst onoliko koliko je potrebno dok ne dobijete ispravan tekst. ak i za postove foruma, nakon slanja imate 60 minuta za povrat i poboljanje posta, ako je to potrebno. Kada odgovarate drugima, pokuati smisliti zanimljiva pitanja koja e te ih pitati. Ovo e pomoi i vama i drugim osobama razmisliti (i nauiti!) neto vie o temi o kojoj se raspravlja.
11.4.2. 1.4.2. ITANJE

itajui tekstove brzo, esto je vrlo lako pogreno razumjeti to je autor pokuao kazati. Kako bi se izbjegao nesporazum, paljivo proitajte njihove rijei te pokuajte sagledati stvari s autorove toke motrita. Ovo takoer moe pomoi da mislite na onome to autor nije rekao ili je ostalo dvojbeno, a to moe pomoi oblikovati pitanja u vaoj glavi.
11.4.3. 1.4.3. PITANJA

Dobar nain da se pomogne drugim ljudima pri razmiljanju o temi jest pitati ih o tome. Postavljanje dobroga pitanja moe nam stvarno pomoi objedinjavanju podataka, ocjenjivanju naih postojeih i stvaranju novi ideja. Postavljanje pitanja koja su posebno namijenjene pomoi drugima za uenje poznato je kao Sokratovo propitivanje, nazvana po Sokratu u antikoj Grkoj. Sokratovo propitivanje od vas zahtijeva vrlo paljivo oslukivanje druge osobe, a to e vam pomoi pri prosudbi te korisnome i konstruktivnome iskazivanju vaega pitanja, nadamo se ne u smislu sukobljavanja.

154

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

Ovdje su neki primjeri takvih pitanja:27

11.4.3.1. 1.4.3.1. Pitanja pojanjenja

to mislite kada kaete ______? Koje je vae glavno polazite? Kako se _____ odnosi prema _____? Moete li to postaviti da drugi nain? Dopustite mi prosuditi jesam li vas dobro shvatio, mislite li _____ ili _____? Kako se to odnosi prema naem problemu/raspravi/pitanju? Ana, moete li saeti vlastitim rijeima ono to je Marko rekao? ... Marko, je li to ono to ste mislili? Moete li mi dati primjer? Bi li _____ bio dobar primjer za to? to pod ovime pretpostavljate? Koja je Anina pretpostavka? to bismo mogli pretpostaviti umjesto toga? ini se da ste pretpostavili _____. Jesam li vas ispravno shvatio? Sva vaa rasuivanja ovise o ideji da je _____. Zato vae razmiljanje temeljite na _____ umjesto na _____? ini se da ste pretpostavili _____. Kako opravdavate takvo uzimanje zdravo za gotovo? Je li to uvijek sluaj? Zato mislite da ovdje vrijedi takva pretpostavka? Zato bi netko napraviti tu pretpostavku? Moete li nam objasniti svoje razloge? Kako ih primijeniti na ovaj sluaj? Postoji li razlog za sumnjati u te dokaze? Tko je u poziciji da sazna je li to istina? to biste odgovorili nekome tko je rekao da ____? Moe li netko pruiti dokaze koji podupiru taj iskaz? Kojim ste rasuivanjem doli do toga zakljuka? Kako moemo saznati je li to istina? podrazumijeva/predmnijeva/prebacuje)to time predmnijevate?

11.4.3.2. 1.4.3.2. Pitanja koja provjeravaju pretpostavke

11.4.3.3. 1.4.3.3. Pitanja koja provjeravaju razloge i dokaze

11.4.3.4. 1.4.3.4. Pitanja o motritima ili perspektivama

27

Kada kaete _____, vi pod time podrazumijevate _____?

Pitanja je prilagodio Paul, R. (1993). Kritiko promiljanje: Kako pripremiti studente za svijet koji se ubrzano mijenja: Zaklada za kritiko promiljanje, Santa Rosa, CA. using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011 155

Ali, ako se to dogodilo, to e se jo dogoditi kao rezultat? Zato? Kakav uinak e to proizvesti? Je li nuno da se to dogodi ili postoji samo mogunost/vjerojatnost dogaanja? to je alternativa? Ako su _____ i _____ mogunosti, to bi onda takoer mogla biti istina? Ako kaemo da je etiki ____, to kazati o _____? Kako moemo saznati? to se pretpostavlja tim pitanjem? Biste li drugaije pitali _____? Kako bi ovo pitanje netko drugi rijeio? Moe li se uope razloiti ovo pitanje? Je li pitanje jasno? Razumijemo li ga? Je li odgovor na ovo pitanje lagan ili teak? Zato? Slaemo li se da je to upitno? Za odgovoriti na to pitanje, na koja pitanja prethodno moramo odgovoriti? Kako bi postavili pitanje o _____? Zato je ovo pitanje vano? Je li to najvanije pitanje, ili je to temeljno pitanje? Moete li sagledati kako bi se to moglo odnositi prema ________?

11.4.3.5. 1.4.3.5. Pitanja koja provjeravaju upletenost i posljedice

156

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

12. 12. POGLAVLJE 12 - BAZE PODATAKA

Ovo poglavlje obuhvaa sljedee MCCC vjetine: 5.12 Database (Baza podataka) Modul baze podataka prua alat za zajedniki razvoj baze podataka u okviru kolegija. Mi stariji i dovoljno potroeni (geeky 28 ) sjetimo se da je to odgovor Moodle sustava na Appleov FileMaker program. To je modul jednostavan za koritenje baze podataka ope namjene,a to ne znai da je veoma sloen i moan, ve jednostavno to je nain da vie ljudi dodaje strukturirane podatke zajednikome resursu. Samo mata ograniava koritenje potencijala modula baze podataka. Mogli biste koristiti bazu za stvaranje pojmovnika, kataloga, taksonomija, registracija, papirnatih podnesaka, karata, ili bilo ega drugoga, gdje studenti vaega razreda mogu ispuniti obrazac za dodavanje podataka. Aktivnosti oko stvaranja baze podataka su neto obuhvatnije od veine aktivnosti Moodle sustava, ali te aktivnosti nisu tako sloene kao lekcije. Takoer imate mogunost koritenja prethodno postavljene prazne baze podataka, bez potrebe stvaranja vlastite baze podataka ispoetka. Unaprijed postavljena galerija slika uvrtena je u modul baze podataka, iako e u budunosti biti dostupno jo vie inicijalno postavljenih mogunosti baze podataka. Za sada, meutim, napravimo bazu podataka od samoga poetka djelatnosti, a to se temelji na ciljevima koje ste postavili za studente u vaemu kolegiju. Modul baze podataka ne treba mijeati s bazom podataka koja pokree va Moodle sustav. Modul baze podataka je tip aktivnosti, koji koristi bazu podataka Moodle sustava za pohranu podataka. Baza podataka Moodle sustava pohranjuje podatke svih modula i vau stranicu Moodle sustava.

12.1.

12.1. KREIRANJE BAZE PODATAKA

Baza podataka sastoji se od polj i predloak. Polja definiraju tip podataka u bazi podataka koja e pohraniti: tekst, datume, datoteke, URL-ova, itd. Predloci vam omoguuju kontrolirati vizualan izgled podataka prilikom listanja, gledanja ili ureivanja zapisa baze podataka. Za djelatnost baze podataka postoje tri osnovne vrste predloaka:
Popis predloaka (List template)

Popis predloaka omoguuje vam kontrolu polj koja se koriste kao i njihov izgled kad gledate vie unos. Obino je osiguran pregled svakoga unosa, s detaljnijim informacijama koje su dostupne klikom na ulaz za pristup pojedinome pogledu.
Jednostavan predloak (Single template)

Jednostavan predloak slui za prikaz detaljnijega pogleda pojedinanoga unosa. Svi podaci koje je korisnik unio ovdje bi se trebali vidjeti.
Dodaj predloak (Add template)

Dodavanje predloka stvara obrazac suelja koje se koristi prilikom dodavanja ili ureivanja zapisa u bazi podataka. Kao i kod mnogih aktivnosti modul, neto vie planiranja unaprijed moe potrajati kada se razmilja o razvoju djelatnosti baze podataka. Definicije polj odreuju polja u dodavanju predloka, a to odreuje podatke koje moete prikazati na popisu ili u pojedinim predlocima. Prije nego to ponemo prekapati po bazi podataka, pokuajmo skicirati polja za koja mislite da e trebati studentima za unos, te kako ih moda elite postaviti u svakome predloku. Nakon to napravite grubu skicu, samo stvaranje baze podataka bit e lake pa je manje vjerojatno da ete se morati vraati i kasnije dodavati polja (iako moete ako je to potrebno).
28

geeky otrcan using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

157

Moodle.org ima tri dobra primjera aktivnosti s bazama podataka: 1. 2. Moodle sustav Buzz (http://Moodle sustava.org/mod/data/view.php?id=6140), predstavlja bazu podataka naslova, autora i web linkova na novinske lanke koji spominju Moodle sustav. Teme (http://Moodle sustava.org/mod/data/view.php?id=6552), je baza podataka koja sadri prikaze sadraja predonika (screenshots), linkove za preuzimanje i korisnike komentare o temama Moodle sustava. Moduli i dodaci (plug-ins) (http://Moodle.org/mod/data/view.php?id=6009), je baza podataka koja sadri brojne web linkove i informacije o modularnim komponentama Moodle sustava.

3.

Pregled ovih aktivnosti mogu vam dati ideje za svaki od tipova predloaka.
12.1.1. 12.1.1. DODAVANJE BAZE PODATAKA

Prvi korak u stvaranju baze podataka je da u nju dodate odgovarajui dio vaega nastavnog sadraja. Kao i kod veine aktivnosti Moodle sustava, prvo postavite razne mogunosti (options) za bazu podataka, a zatim stvorite polja i predloke.
12.1.1.1. 12.1.1.1. Za stvaranje djelatnosti baze podataka:

1. 2.

Odaberite bazu podataka (Database) iz padajuega izbornika Dodajte aktivnost (Add an activity) u odjeljku nastavnoga sadraja gdje elite dodati aktivnost. Na stranici Dodavanje nove baze podataka (Adding a new database), kao to prikazuje slika 12-1, navedite naziv baze podataka i opis.

Slika 12-1. Dodavanje nove baze podataka 158

using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

3.

Odaberite ope opcije: Datumi baze podataka vidljivi su studentima i otvoreni su za unos podataka.

Dostupno od/do (Available from/to)

Vidljivo od/do (Viewable from/to)

Datumi oznaavaju od kada/do kada je baza podataka dostupna za gledanje, ali ne i otvorena za unos podataka.
Potrebni unosi (Required entries)

Svaki student duan je upisati brojne unose, prije nego to se djelatnost baze podataka moe smatrati potpunom. Student e vidjeti poruku kao podsjetnik, ako ne dostavi zahtijevani broj unosa.
Unosi potrebni prije pregleda (Entries required before viewing)

Broj unosa koliko ih student treba podnijeti prije nego to te stavke mogu vidjeti drugi studenti. Ukoliko student ne podnese potreban broj unosa, on e vidjeti samo stranicu za unos, a ne i popis ili jednostruk prikaz stranice.
Maksimalan broj unosa (Maximum entries)

Maksimalan broj unosa koje student moe uputiti prije nego to bude blokiran. To sprjeava ljude da zasiplju sustav neeljenom elektronikom potom ( spam29), ili s nadom da je jedan unos dovoljno dobar, ili na javnome mjestu (Internet), kao nainu oglaavanja.
Comments Komentari (Comments)

Omoguuje komentiranje unosa. Polje komentara pojavljuje se u jednome prikazu predloka kada se to omogui.
Zahtijeva se odobrenje? (Require approval?)

Omoguuje vam zahtijevati da svaki unos bude odobren od strane nekoga s odgovarajuom ulogom prije to ga drugi korisnici mogu pogledati.
RSS lanci (RSS articles)

Omoguuje vam objavu RSS opskrbe 30 unosa u bazu podataka. Ove mogunosti postavljaju koliki je broj unosa dostupan pri opskrbi. RSS izvore treba omoguiti administrator sustava.

29

spam ili junk mail predstavlja za primatelja neeljenu elektroniku potu RSS najee se prevodi kao (Really Simple Syndication) su obiteljski formati web izvora koji se koriste za objavljivanje djela koja se esto auriraju, poput blog unosa, vijesti, audio i videa u standardiziranome formatu. RSS dokument (koji zove se "hrana", "web hrana", ili "kanal") ukljuuje pun ili saet tekst, plus meta-podatke kao to su datumi izdavatva i autorstva. Web izvori opskrbljuju izdavae dozvoljavajui im automatski sindikalni sadraj. Njih koriste itatelji koji se ele pretplatiti na favorizirane web stranice, a koje se pravovremeno auriranja ili za usmjeravanja aktivnih izvora mnogih web stranice prema jednome mjestu. RSS izvori mogu se itati pomou softvera pod nazivom "RSS ita", "itaa opskrbe", ili "sakuplja", to se moe pridruiti webu, radnoj povrini, ili mobilnome ureaju. Standardizirani XML oblik datoteke omoguuje informacije koje e se objaviti jednom, a pregledat e ih mnogi razliiti programi. Korisnik se pretplati na opskrbu ulaskom u ita URI opskrbe ili klikom na ikonu opskrbe na web pregledniku koji inicira proces pretplate. RSS ita provjerava regularnost korisnikoga upisanog izvora za novi posao, preuzimanje auriranoga sadraja koje pronae bilo gdje i prua korisniko suelje za praenje i itanje opskrba. RSS omoguava korisnicima da se izbjegne runi obilazak svih web stranica za koje su zainteresirani, pa su se umjesto toga pretplatili na web stranice tako da se svi novi sadraj gurnu na njihove preglednike kada postanu dostupni. RSS formati su specificirani koristei XML, generika specifikacija za stvaranje podataka formata. Iako su RSS formati razvijeni nakon oujka 1999., njihova iroka upotreba zapoela je izmeu 2005. i 2006., pa je Firefox ("Feed-icon.svg ") ikonu usvojio za Internet Explorer. (izvor: Wikipedia.hr) using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011 159
30

Dopusti ocjenu postova? (Allow posts to be rated?)

Dozvoljava vam mogunost ocjene postova, koji e ui u rezultat u knjizi ocjena (grade book) za studentske podneske u bazu podataka. Ocjena se postavlja pomou padajuega izbornika ispod ove opcije. 4. Odaberite opcije zajednikoga modula: Ovo je drugo mjesto u kojemu se postavlja skupni nain aktivnosti. Ako se prisiljava skupni nain rada u postavkama nastavnoga sadraja, onda e se ove postavke zanemariti.
Vidljivost (Visible)

Skupni nain rada (Group mode)

Odreuje mogu li studenti vidjeti aktivnosti ili ne. 5. Kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes) i prebacit ete se na stranicu za postavljanje baze podataka.

12.1.2. 12.1.2. IZRADA POLJA

Definicije polja stvaraju temeljnu strukturu baze podataka i odreuju koju vrstu informacija studenti mogu unositi u bazu podataka. Omoguen vam je izbor izmeu 12 vrsta polja podataka:
Okvir za izbor (Checkbox)

Za studente - odabir jednoga ili vie potvrdnih okvira. Da biste dodali vie potvrdnih okvira, unesite svaku opciju u razliite crte u polju opcije teksta. Ako elite osigurati da student odabire aktiviranje samo jedne od opcija, bolje je koristiti polje radio dugmeta. Viestruki potvrdni okviri mogu biti korisni, na primjer, za razliite filmske anrove u bazi podataka filmova. Moete oznaiti vie od jednoga potvrdnog okvira u sluaju horor-komedija ili komedija-vesterni. Poljem u izborniku (viestruk izbor) ovo se takoer postie, ali klikom na viestruke okvire za izbor je obino prihvatljivije suelje.
Datum (Date)

Da bi studenti mogli unijeti datum birajui dan, mjesec i godinu iz padajuega popisa.
Datoteka (File)

Da studenti uitaju (upload) bilo koju vrstu podatka s njihovih raunala. Ako elite da studenti uitaju (upload) slikovne datoteke, bolje je koristiti polje slika (field).
Zemljopisne duine/irine (Latitude/longitude)

Za studente - unos geografskoga poloaja lokacije odreivanjem zemljopisne irine i duine. Kada studenti ugleda unos, linkovi se automatski generiraju za usluge geografskih podataka kao to su Google Maps, Google Earth, ili Multimap.
Izbornik (Menu)

Za studente da bi odabrali opciju iz padajuega izbornika. Unesite svaku opciju u razliitoj crti u polju opcije teksta.
Meni (viestruk izbor) (Menu (multi-select))

Za studente - odabir vie opcija iz padajuega izbornika (tako da dre pritisnutu Shift ili Control tipku kada kliknete na link). Okvir za izbor polja nudi iste mogunosti kao i izbornik (viestruki odabir), ali s oitijim korisnikim sueljem. 160
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

Broj (Number)

Za studente da unesu broj (pozitivan, negativan ili nula).

Slika (Picture)

Za studente - uitavanje (upload) slikovne datoteke sa svoga raunala.

Radio dugmad (Radio buttons)

Za studente - odabir samo jedne opcije s popisa. Ako se koristi, obavezno je polje radio dugmad (radio buttons), student moe predati samo njegov unos u bazu podataka nakon to odabere opciju.
Tekst (Text)

Za studente koji smiju unijeti tekst do maksimalno 60 znakova. Za dui tekst, ili tekst koji zahtijeva oblikovanje, poput zaglavlja i zrnatih toaka (bullet points), treba koristiti polja s podrujem za unos teksta.
Podruje za tekst (Text area)

Za studente - unos teksta koji je dui od 60 znakova i/ili ukljuuje oblikovanja kao to su zaglavlja i zrnate toke ().
URL (jednoobrazno odreivanje resursa)

Za studente unos URL (Uniform Resource Locator)31. Odabirom Automatski povei URL (Autolink the URL) napravit e URL kao hiperlink, a unoenje nametnutoga naziva za vezu znai da e se ime koristiti za hipervezu.
12.1.2.1. 12.1.2.1. Stvaranje polja u bazi podataka:

1. 2. 3.

Na stranici za postavljanje baze podataka, iz padajuega izbornika Napravite novo polje (Create a new field) odaberite tip polja koje elite dodati. Unesite naziv i opis polja. Naziv polja koristi se za stvaranje predloaka, tako da ga ini jedinstvenim i dovoljno dugim za opisati ga, ali ne previe dugim za olakati ponovno pisanje. Ako je potrebno, dodaj/odaberi (add/select) opciju za svaku vrstu polja. Na primjer, moete postaviti visinu i irinu tekst podruja kojega generira polje za podruje teksta.

Nakon to ste definirali polja koja elite koristiti u bazi podataka, spremni ste za poetak ureivanja predloaka, kao to prikazuje slika 12-2.

Slika 12-2 Polja baze podataka Nakon to ste definirali polja koja elite koristiti u bazi podataka, kao to prikazuje slika 12-2, vi ste spremni za poetak ureivanja predloaka.

31

URL podvrste URI (Uniform Resource Identifier) kod koje se resurs identificira prvenstveno nainom pristupa, tj. poloajem u mrei (npr. http, ftp, ), a ne imenom ili nekim drugim atributom. using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011 161

12.1.3. 12.1.3. UREIVANJE PREDLOAKA

Nakon to ste stvorili polja za bazu podataka, vjerojatno ete poeljeti urediti predloke koji definiraju korisniko suelje. Izradom polja proizvodi se zadani predloak. Meutim, uz malo rada moete znatno unaprijediti zadane postavke, kao to prikazuje slika 12-3.

Slika 12-3. Pojedini predloak Svi predloci baze podataka rade po istome principu. Oni su u osnovi HTML stranice s novim skupom oznaka za interpretaciju modula baze podataka. Prilikom ureivanja predloaka, Moodle sustav prikazuje popis dostupnih oznaka na lijevoj strani zaslona za ureivanje. Dvaput kliknite na bilo koju oznaku i dodaje je u predloak. Prije slanja HTML predloka pregledniku za prikaz, djelatnost baze tumai ove nove oznake. Ona trai rijei zatvorene u dvije pravokutne zagrade ([[) ili dva znaka ## (hash), a koje predstavljaju dvije razliite vrste elemenata suelja koje se mogu dodati u predloak. Pravokutne zagrade definiraju oznake podataka, koje trae od modula da rijei u zagradama zamijeni vrijednostima ili oblikom elementa polja s istim imenom. Dakle, ako imate bazu podataka s nazivom polja, moete ga predstaviti u predloku s [[imenom]]. U pojedinome predloku ili u popisu predloaka, modul e tim unosom zamijeniti podatke u imenu polja. Na popisu predloaka, modul e ga zamijeniti tekstualnim poljem i staviti vrijednost u tekst polje, ako ureujete unos umjesto stvaranja novoga. Oznake ## upuuju da rije treba zamijeniti ikona ili link za interakciju s modulom. Ove oznake se koriste da naprave mjesto za ureivanje i brisanje ikona i linkova za Vie (More), Odobri (Approve), Komentari (Comments) i Korisnik (User). Ako elite dodati ureivanje ikona za predloke, moete samo dodati oznaku koja izgleda kao ##uredi##. Kada korisnik pregledava stranicu s oznakom, modul baze podataka zamjenjuje se ikonom za ureivanje. Ako korisnik zatim klikne na ikonu, uzima je za ureivanje predloka. Ureivanje i brisanje ikona pojavljuju se samo za korisnike s doputenim odgovarajuim mogunostima. Linkovi Odobri (Approve) i Komentari (Comments) pojavljuju se samo ako se te opcije omogue i to samo za korisnike s doputenjem odgovarajuih mogunosti. Osim zamjene oznaka, stvaranje predloka je ba kao i stvaranje HTML stranice. Koristite tablicu za prikaz elemenata podataka (prihvatljivo je koristiti tablice za prikaz), dodavanje opisnoga teksta vezanoga za zamjene oznaka, te objave. Baza podataka to radi brzo pa svoje promjene moete vidjeli preklapanjem (flipping) izmeu kartica Predloci (Templates) i kartice za predloak na kojemu radite. Ne zaboravite spremiti predloak prije no to ukljuite preglede! To se lako zaboravi, pa je vrlo frustrirajue istovremeno se prebacivati izmeu pregleda predloka i gledanja kako predloak tono izgleda, a da pritom zaboravite spremiti promjene!

162

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

Kada ureujete predloak, otkriti ete da HTML editor dobiva na svome znaenju, posebno kada ureujete popis predloaka (vie o popisu predloaka u nastavku). Sreom, Moodle sustav ima preklopno dugme ime se omoguuje ili onemoguuje ureivanje predloaka HTML editorom na zaslonu. Odmah ispod dugmeta Ponovno postavite predloak (Reset template) na lijevoj strani stranice predloka, vidjet ete dugme Omogui/Onemogui editor (Enable/Disable editor). Iskljuenje rada editora, omoguuje vam prljanje ruku sirovim HTML kodom prije nego to pokuate koristiti grafiko suelje GUI (Graphical User Interface) HTML editora. Veina predloaka je vrlo jednostavna, a iskljuenje editora sjajan je nain da saznate kako su predloci strukturirani. Kao to je spomenuto ranije, postoje tri osnovna predloka koja su potrebna za koritenje baze podataka: popis (list), jedan (single) i dodati (add). Tri druga predloka: RSS (Really Simple Syndication), CSS (Cascading Style Sheets)32 i JavaScript33 napredniji su predloci i nisu potrebni za koritenje baze podataka na osnovnoj razini.
12.1.3.1. 12.1.3.1. Da biste uredili predloak:

1. 2. 3.

Na stranici baze podataka, kliknite karticu Predloci (Templates). Kliknite na jedan od linkova ispod retka predloaka. Kada zavrite, kliknite na dugme Spremi predloak (Save template).

12.1.4. 12.1.4. DODAJ PREDLOAK

Dodavanje predloka koristi se za stvaranje i ureivanje novih unosa. U ovome predloku, oznake podatka zamjenjuju se obrascem elementa za polje. Ako korisnik ureuje unos, isto tako polje e imati podatke iz polja u obliku elementa za ureivanje. Vano je listati svako polje u ovome predloku za koje elite da ga korisnik ispuni. Ako iskljuite (OFF) polje, korisnik nee biti u mogunosti dodati ili urediti te podatke. Ako imate puno oblika elemenata, razmislite o zajednikome loginom grupiranju. Na primjer, ako imate bazu podataka gdje traite od studenata da izgrade katalog insekata pronaenih za vrijeme izleta na livadi, moete poeljeti razdvojiti opis i imenovanje od podataka lokacije. To e studentima olakati popunu i organizaciju njihovih podataka.
12.1.5. 12.1.5. POJEDINI PREDLOAK

Jedan od predloaka, kao to prikazuje slika 12-3, je detaljan pregled unosa. Ovaj predloak treba prikazati niz svih dostupnih podataka. Ako imate puno polja u bazi podataka, razmislite o organiziranju podataka,.
12.1.6. 12.1.6. POPIS PREDLOAKA

Popis predloak je prva stranica koju e studenti vidjeti kada dou do vae baze podataka. Popis predloaka treba prikazati unose te omoguiti korisnicima da kliknu na jedan unos ili urede predloak.

32

CSS Radi se o stilskome jeziku, koji rabimo za opis predstavljanja dokumenta napisanoga pomou markup (HTML) jezika. Kako se web razvijao, prvotno su u HTML ubacivani elementi za definiciju prezentacije (<font> tag itd.), ali je dovoljno brzo uoena potreba za stilskim jezikom koji e HTML osloboditi potrebe prikazivanja sadraja (to je prvenstvena namjena HTML-a) i njegovog oblikovanja (emu nam danas slui CSS). Drugim rijeima, stil definira kako prikazati HTML elemente. CSS-om se ureuje sam izgled i raspored stranice. 33 JavaScript je skriptni programski jezik, koji se izvrava u web pregledniku (klijentskoj strani). Napravljen je da bude slian Javi, zbog lakega koritenja, ali nije objektno orijentiran kao Java, ve se temelji na prototipu i tu prestaje svaka povezanost s programskim jezikom Java. Izvorno ga je razvila tvrtka Netscape (www.netscape.com). JavaScript je primjena ECMAScript standarda. JavaScript s AJAX (Asynchronous JavaScript and XML) tehnikom omoguuje web stranicama komunikaciju sa serverskim programom, to ini web aplikaciju interaktivnijom i lakom za koritenje. (izvor: Wikipedia.hr) using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011 163

Organiziranje dobroga popisa predloaka je malen izazov. Prvo, treba utvrditi podruja koja e biti najkorisnija za korisnike za odabir unose koje ele vidjeti. Zadani izgled gotovo uvijek ima previe informacija i nije dobro uklopljen. Oblik (form) ima tri podruja: Zaglavlje (Header), Tijelo (Body) i Podnoje (Footer). Ako prikaete (lay out) popis predloaka kao tablicu, poeljet ete koristiti podruje Zaglavlja kao zaglavlje tablice, tijelo za podatke, a podnoje za zatvaranje tablice, to je uinjeno za module Moodle.org te za dodatke (plugins) i Moodle Buzz baze podataka. Ali HTML urednik postavlja cjelovitu tablicu u svako podruje, pa je teko na odgovarajui nain uskladiti elemente, a ne ponoviti zaglavlja za svaki upis. Kako bi prikazali itav popis predloaka kao jednu tablicu, potrebno je znanje o tablicama u HTML-u.
12.1.6.1. 12.1.6.1. Kako napraviti itav popis predloaka kao jednu tablicu:

1.

Na stranici popisa predloaka, iskljuite HTML editor. Slika 12-4 pokazuje popis predloaka modula Moodle.org i dodataka s iskljuenim HTML editor.

Slika 12-4. Popis predloaka modula Moodle.org i baze dodataka 2. 3. 4. 5. U podruju zaglavlja (Header) predloaka, otvorite tablicu i dodajte redak za tekst zaglavlja. Svaki stupac treba sadravati jedan element zaglavlja. U tijelu (Body), stvorite drugi redak s podacima i oznake za zamjene naredbi. U podnoju (Footer), zatvorite tablicu. Spremite predloak. Ne ukljuujte HTML editor (OFF) pri ureivanju ovoga predloka.

Ako ukljuite HTML editor, stvorit e tablice u svakome od podruja.

12.1.7. 12.1.7. RSS PREDLOAK

RSS predloak omoguuje vam oblikovanje RSS opskrbe iz baze podataka. Ako ste omoguili RSS izvore za bazu podataka u opcijama baze podataka, baza podataka e objaviti unose u opskrbi. Ovaj predloak omoguuje vam oblikovanje kako unositi opskrbu da bi se prikazala itateljima. 164
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

12.1.8. 12.1.8. CSS PREDLOAK

CSS predloak definira CSS stilove za sve predloke u bazi podataka. Ako znate CSS, moete ugoditi predloke fontova, razmaka, boja i ostalih prikazanih informacija.
12.1.9. 12.1.9. JAVASCRIPT PREDLOAK

Kao predloak CSS, JavaScript predloak se koristi s drugim predlocima. JavaScript predloak omoguava dodavanje novih ponaanja pri definiranju predloaka JavaScript rutine, koje se mogu uitati kada se uitava stranica predloka. U vrijeme pisanja ovoga teksta, suelje JavaScript API (application programming interface) jo nije dokumentirano, ali prethodno je postavljena galerija slika koja koristi JavaScript za definirati veliinu slike u popisu i pojedinome predloku.

12.2.

12.2. UPRAVLJANJE BAZAMA PODATAKA

Nakon to ste postavili svoje baze podataka, vi i vai studenti moete poeti unositi podatke. Vaan imbenik za uspjeh aktivnosti oko baze podataka jest upravljanje podacima vae baze kada ih studenti ponu popunjavati. Netko e morati odravati kakvou zapisa te honorirati studentsko sudjelovanje.
12.2.1. 12.2.1. KAKVOA PODATAKA

Nakon to studenti ponu dodavati unose u bazu podataka, morat ete pratiti njihove podatke kako bi se osiguralo da stvaraju korisne priloge. Upravljanje kakvoom unosa u bazu podataka moe biti zamoran posao, ali je to takoer prilika za poduku vaih studenata. Studenti e unijeti svoje podatke u skladu s njihovim tumaenje aktivnosti i njihovim mogunostima. Netoan ili neorganiziran unos studenta je potencijalna prigoda za povratne informacije koje bi potpomogle studentsko uenje. Modul baze podataka ima nekoliko alata koji e vam koristiti pri osiguranju kakvoe podataka:
Komentari (Comments)

Komentari su izvrstan alat za povratnu informaciju da bi motivirali vae studente i pomogli im poboljati njihove radove.
Zahtijeva odobrenje (Require approval)

Krajnji alat za osiguranje kakvoe je opcija Zahtijevaj odobrenjw (Require approval) u opcijama vae baze podataka. Kao to je ranije spomenuto, ova opcija skriva ulaz od ostatka razreda sve dok vi ili netko s mogunosti odobravanja to i ne odobri. Moda elite koristiti ovu mogunost za pomo studentima da proizvedu dobar materijal dajui im povratne informacije prije odobravanja unosa.
12.2.2. 12.2.2. OCJENJIVANJE

Ocjenjivanje unosa je jedan od najsnanijih poticaja studentima. To ih takoer nagrauje za njihovo utroeno vrijeme i trud. Kao i uvijek, ako ne elite dodijeliti numerike ocjene za unos, moete stvoriti prilagoena mjerila i dodijeliti kvalitativnu ocjenu. (Ocjene i mjerila opisat e se u poglavlju 13.) Kada ocjenjujete unos, ocjena se dodaje u knjigu ocjena, poput ocijenjenih postova na forumu. Snano preporuujemo kombiniranje ocjena i komentara, kao to prikazuje slika 12-5. Ocjena omoguuje dodjelu numerike vrijednosti nekome unosu, ali vam ne daje nain kako kazati studentu zato je dobio odreenu ocjenu. Okvir komentara omoguuje obrazloenje razloga.

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

165

Slika 12-5. Ocjena i dodavanje komentara za unos u bazu podataka Ocjene i komentari mogu postati zajedniki pothvat s vaim studentima. Prema zadanim postavkama, studenti mogu dodavati komentare, ali samo nastavnici mogu ocijeniti unose. Meutim, moete omoguiti suradniko ocjenjivanje postavljanjem nadjaavanja (override) uloge studenta. Ako ne vidite link Nadjaaj uloge (Override roles) u kartici Uloge (Roles), pitajte svoga administratora sustava. Prema zadanim postavkama, nastavnici ne mogu nadjaati uloge, tako da tu mogunost mora odobriti administrator sustava, kao i postavke, koje uloge smije nadjaati uloga nastavnika.
12.2.2.1. 12.2.2.1. Da biste omoguili studentima ocjenjivanje unosa:

1. 2. 3. 4.

Na straniciAuriranje baze podataka (Updating database page), odaberite karticu Uloge (Roles). Kliknite na link Nadjaaj uloge (Override roles) odmah ispod kartica. Odaberite ulogu student s popisa uloga u vaem kolegiju. Odaberite Dopustiti (Allow) za mogunosti Ocjenjivanje unosa (Rate entries), kao to prikazuje slika 12-6.

166

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

Slika 12-6. Postavljanje nadjaavanje uloge studenta 5. Kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes).

12.2.3. 12.2.3. PRETHODNE POSTAVKE BAZE PODATAKA

Kako biste izbjegli potrebu da uvijek morate stvarati novu bazu podataka od poetka, modul baze podataka ima prethodno postavljenu znaajku. Kao to je ve spomenuto, unaprijed postavljena galerija slika trenutno je uvrtena u modul baze podataka kako bi ste je poeli koristiti. Moete napraviti svoje vlastite prethodne postavke, kao i dijeliti ih s drugima.
12.2.3.1. 12.2.3.1. Da biste koristili prethodne postavke:

1. 2.

U bazi podataka, kliknite na karticu Prethodne postavke (Presets). Ili kliknite na dugme Odaberi datoteku (Choose file), pretraite prethodno postavljene ZIP na vaem raunali i pritisnite Uvoz (Import), ili odaberite ranije uitane prethodne postavke.

Ako ste ve stvorili polja u vaoj bazi podataka, morate ih unijeti u nova polja u prethodnim postavkama ili e se izbrisati. Na primjer, ako uitate prethodno postavljenu galeriju slika, moete unijeti tri polja: slika, naslov i opis u prethodne postavke. Sva ostala polja e se izbrisati, a svi podaci u njima e se izgubiti. 3. Ako elite, prilagodite polja i predloke. To je sve o koritenju prethodnih postavki. Sav teak rad za postavljanje predloaka uinjen je za vas. Ako elite s drugima podijeliti prethodne postavke vae baze podataka, imate dvije mogunosti: 1. Izvesti ih kao ZIP datoteke, koji se zatim mogu uvesti u drugi nastavni sadraj ili na stranice Moodle sustava.
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

167

2.

Spremiti ih kao prethodne postavke, koje ostalim nastavnicima na vaoj web lokaciji objavljuju koritenje baze podataka. Zatim e se pojaviti na popisu prethodnih postavki. (Moete ih izbrisati s popisa u bilo kojem trenutku.)

Pri izvozu ili spremanju prethodnih postavki, kopiraju se samo polja i predloke ali ne i same sadraje baze podataka.

12.3.

12.3. MOGUNOSTI BAZE PODATAKA

Modul baze podataka ima niz mogunosti koje moete iskoristiti za fino ugaanje interakcije vaih korisnika s djelatnou.
Prikai unose (View entries)

Ovo omoguuje korisniku vidjeti unose u bazu podataka koje obavljaju drugi korisnici. Ta mogunost se ograniava podneskom zahtjeva u opcijama baze podataka, kao to je broj unosa koji je potreban prije pregleda.
Napiite unose (Write entries)

Ovo omoguuje korisniku stvaranje novih unosa u bazi podataka.

Pisanje komentara (Write comments)

Ovo omoguuje korisniku dodavanje komentara pri unosu u bazu podataka. Ta mogunost je jedina aktivna ako je ukljuena opcija komentara. Prema zadanim postavkama, studenti mogu dodati komentare. Ako elite da samo nastavnici imaju mogunost dodavati komentare, moete sprijeiti ovu mogunost nadjaavanjem uloge studenta.
Pregled ocjena (View ratings)

Ovo omoguuje korisniku da vidi sve ocjene.

Ocjena upisa (Rate entries)

Ovo omoguuje korisniku ocjenu unosa od strane drugih korisnika. Ta mogunost je jedina aktivna ako je ukljuena opcija Dopusti ocjenjivanje postova (Allow posts to be rated). Mogunosti pisanja komentara i ocjenjivanje upisa, zajedno omoguuju studentima dobivanje povratne informacije o upisima. Moete poeljeti odabrati malu skupinu studenata kao moderatora, stvoriti im ulogu i dopustiti da drugima omogue povratne informacije.
Odobri neodobrene unose (Approve unapproved entries)

Ovo omoguuje korisniku odobriti unose prije nego to su vidljivi svima. Ta mogunost je jedina aktivna ako je ukljuena opcija Zahtijevajte odobrenje (Require approval).
Upravljanje unosima (Manage entries)

Ovo omoguuje korisniku ureivanje i brisanje unosa u bazu podataka drugih korisnika.
Upravljanje komentarima (Manage comments)

Ovo omoguuje korisniku ureivanje i brisanje komentara drugih korisnika.

Upravljanje predlocima (Manage templates)

Ovo omoguuje korisniku ureivanje i brisanje predloaka suelja baze podataka. Ako elite da studenti jedan drugome stvore aktivnosti baze podataka, moete im ovo omoguiti. 168
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

Prikai prethodne postavke svih korisnika (View presets from all users)

Ovo omoguuje korisniku da vidi prethodno postavljen popis web mjesta i odabere ih za upotrebu.
Upravljanje svim prethodnim postavkama predloaka (Manage all template presets)

Ovo omoguuje korisniku brisanje prethodnih postavki stranice.

12.4.

12.4. VJEBANJE UINKOVITE BAZE PODATAKA

Aktivnost baze podataka je mona i sloena. To je tehniki modul kojega je vjerojatno najtee postaviti, dok postavljanje sloene lekcije moe potrajati i dulje, ali ima ogromnu mo. Baza podataka je pravi vicarski no (Swiss Army), korisna u mnogim situacijama uz malo domiljatosti i rada. Da bi se smanjilo vae radno optereenje pri stvaranju baze podataka, koristite jednu od prethodnih postavljenih, a dostupne su na moodle.org. Ako prethodno postavljene baze podataka ne zadovoljavaju ba sve vae zahtjeve, lake je prilagoditi postojeu bazu podataka nego je stvarati od poetka. Takoer moete podijeliti rad pri stvaranju baze podataka. Ako elite da vai studenti stvore i dostave bazu podataka kao projekt, moete nadjaati (override) ulogu studenta i udijeli im autorske mogunosti. Ako zatim koristite nain zasebnih skupina, svaka skupina moe stvoriti svoju vlastitu bazu podataka istraivanja i na kraju je poslati na ocjenjivanje. Ne zaboravite koristiti uloge i skupne funkcionalnosti za stvoriti vaoj bazi podataka dodatnu pokretljivost.
12.4.1. 12.4.1. VJEBANJE KREATIVNE BAZE PODATAKA

Uz malo kreativnosti, aktivnosti baze podataka moe postati koristan alat za suradnju. Struktura koja se nalazi u podruju definicije i predloaka olakava studentima razumijevanje onoga to oekujete od njih, da jedni drugima prue dobre podatke. U kombinaciji s manje strukturiranim aktivnostima, poput wikija i foruma, imate snanu kombinaciju alata za razmiljanje koji e omoguiti vaim studentima proizvodnju dobrih uradaka.
12.4.1.1. 12.4.1.1. Podruje studentskih datoteka

Dugogodinji lan zajednice Moodle sustava i visokokolski njemaki nastavnik Art Lader koristi modul baze podataka za stvaranje alata studentima za pohranu podataka. Kreirajte bazu podataka kako bi omoguili studentima uitavanje (upload) datoteka, koje zatim skinete na nekom drugom mjestu za proizvesti skladite koje je veoma jednostavno za koritenje sadraja. Ako elite napraviti privatan studentski alat za pohranu da samo student i nastavnik mogu pristupiti studentskim datotekama, moete postaviti bazu podataka tako da se zahtijeva odobrenje unosa, ali nikada ne odobrite ostalim studentima unose. To e biti nevidljivo svima osim studentu i nastavniku. Moete koristiti prostor za pohranu datoteka o malome poslu kao spremite prijedloga ili drugih radnih proizvoda za podjelu izmeu vae momadi.
12.4.1.2. 12.4.1.2. Istraivaka suradnja

Osim to studentima dajete mogunost pohrane datoteka, moete koristiti bazu podataka za prikupljanje informacija i referenci o znanstvenim projektima u nastavnome sadraju. Ako koristite nain rada skupine, svaka radna skupina moe imati svoju vlastitu zbirku i raditi zajedno kako bi pronali knjige, lanke, URL-ove i druga sredstava za podjelu.
12.4.1.3. 12.4.1.3. Glasovanje i komentari

Modul baze podataka takoer se moe koristiti za prikupljanje povratnih informacija na popisu ideja za projekt ili za goste predavae. Polja za ocjenu i komentiranje mogu se koristiti za prihvat povratnih
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

169

informacija skupine, kao i dati vam alat za pruanje povratnih informacija studentima. Da biste postavili glasovanje, odaberite odgovarajuu mjeru kada postavljate opcije baze podataka. Da biste omoguili studentima komentare, omoguite komentiranje u opcijama baze podataka.

170

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

13. 13. POGLAVLJE 13 - OCJENE I SKALE

Ocjene su nuno zlo u suvremenome obrazovanju. One imaju sloen zadatak - uenje novoga gradiva i svoenja istoga na razumnu mjeru. Ocjene mogu funkcionirati i kao mrkva i tap za motiviranje studenata, a oni su primarno mjerilo uspjeha u nastavnome sadraju. Praenje i izraun ocjena ozbiljne su i naporne zadae. Sreom, Moodle sustav ima odlian alat za pomo. Podruje ocjena Moodle sustava je sofisticiran alat za praenje studentskih rezultata u vaem kolegiju. Moete ga iskoristiti za postizanje aktivnosti, kako u uionici tako i u Moodle sustavu. Moodle sustav 1.8 uveo je niz korisnih poboljanja, ukljuujui opcije dodjele dodatnoga kredita, normalizacija ocjenjivanja, te izdvajanje odreenoga dijela rezultata iz ukupne ocjene studenata u razredu. S novim poboljanjima, trebali biste razmisliti o koritenju knjige ocjena (grade book) Moodle sustava kao primarnome alatu za snimanje bodova i raunanje ocjena. Studenti e potovati mogunost da provjere svoje ocjene u bilo koje vrijeme i da ih usporede s prosjekom razreda. Ocjene nisu jedini nain koji daje povratne informacije o studentima. Ocjenama Moodle sustava, moete stvoriti popise opcija nebrojanih komentara za ocjenjivanje studenata. Moodle sustav dolazi s jednom prethodno postavljenom mjerom odvojeni i povezani naini spoznaja (Separate and Connected ways of knowing), o kojima emo raspraviti kasnije u ovome poglavlju. Moete jednostavno stvoriti vlastita dodatna mjerila za opcije povratne informacije koja je znaajna za vas i vae studente.

13.1.

13.1. KORITENJE OCJENE

Ovaj odjeljak pokriva sljedee MCCC vjetine: 7.4 Grades (ocjene) Klikom na link ocjene (grades) u administrativnome bloku (Administration Block) na stranici nastavnoga sadraja, moete pristupiti podruju ocjena. Stranica Prikai ocjene (View Grades), sadri tablicu s popisom studenata u nastavnome sadraju, zajedno s njihovim ocjenama za svaku djelatnost, kao to prikazuje slika 13-1.

Slika 13-1. Pregledavanje ocjena Moete sortirati tablicu studenata po prezimenu ili imenu klikom na odgovarajue poveznice pod stupcem student na lijevoj ili desnoj strani. Poetno je postavljeno sortiranje po prezimenu. Za prikaz ocjena odreenoga studenta samo kliknite na njegovo ime. Ovo je korisno kada gledate ocjene zajedno sa studentom, a to vam je potrebno kako bi zatitili privatnost drugih studenata. Na desnoj strani nalazi se stupac Ukupno (Total). Postoje dvije strelice za sortiranje ukupnih studentskih ocjena u silaznome ili uzlaznome redoslijedu. Tu je i poveznica na statistiku, koja u skonome prozoru prikazuje statistiku razreda. Svaki naziv aktivnosti ocijenjenih studenata vezuje se na ocjene za tu odreenu aktivnost.

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

171

Tipke iznad tablice ocjena omoguuju vam preuzimanje nastavnoga sadraja razreda izborom jednoga od tri formata: tabelarni prikaz otvorenoga dokumenta (Open Document Spreadsheet), Excel ili tekst. Takoer, na vrhu stranice nalazi se kartica Odreivanje postavki (Set Preferences).
13.1.1. 13.1.1. ODREIVANJE POSTAVKI

Stranica Odreivanje postavki (Set Preferences) sadri sljedee postavke:

Zaglavlja ponovljenoga tiskanja (Reprint Headers)

Ova postavka odreuje frekvenciju kojom e se prije prikazati redak s natpisima stupaca Moodle sustava nego li rezultati. Uz velike skupine, ovom znaajkom moete olakati prikaz velikoga broja ocijenjenih aktivnosti bez gubljenja traga o pojedinim ocjenama.
Prikai skrivene stavke (Show Hidden Items)

Moete odabrati elite li prikazati ili sakriti skrivene ocijenjene aktivnosti na stranici Prikai ocjene (View Grades).
13.1.2. 13.1.2. NAPREDNE ZNAAJKE

Klikom na dugme Koristi napredne znaajke (Use Advanced Features) na stranici Odreivanje postavki (Set Preferences) otkriva dodatne postavke, kao to prikazuje slika 13-2.

Slika 13-2. Odreivanje postavki s naprednim znaajkama Kartice za postavljanje kategorija, teina, slovnih ocjena i ocjena iznimaka pojavit e se na vrhu stranice. Napredne znaajke omoguuje vam rukovati sirovim rezultatima razreda no vi vidite nastup.
Prikai teinske ocjene (Display Weighted Grades)

Odreuje hoe li se, ili se nee, vama i/ili studentima prikazati teinski postotak.
Prikai poene (Display Points)

Odreuje hoe li se poeni prikazati vama i/ili studentima.

Prikai postotke (Display Percents)

Odreuje hoe li se postotci prikazati vama i/ili studentima.

Prikai slovne ocjene (Display Letter Grades)

Odreuje hoe li se slovna ocjena prikazati za ukupan nastavni sadraj. 172

using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

Slovno ocjenjivanje (Letter Grade)

Odreuje hoe li se slovno ocjenjivanje razreda izraunavati primjenom sirovih ili teinskih postotaka.
13.1.3. 13.1.3. POSTAVI KATEGORIJE

Kategorije su klju koritenja veine naprednih znaajki. Kategorije su jednostavno zbirke ocijenjenih aktivnosti kojima moete zajedno rukovati. Znaajke: Dodatni kredit (Extra Credit), normalizacija (Curving) i teinske (Weighting) znaajke koriste Kategorije (Categories) za utvrditi koje ocjene koristiti.
Kategorija (Category)

Ako imate puno ocijenjenih aktivnosti u nastavnome sadraju, a zatim ih organizirate u kategorije, olakat ete pregled ocjena (View Grades), budui da se stranica Vidi ocjene (View Grades) moe prilagoditi prikazu ocjena pojedine odreene kategorije, radije nego za sve aktivnosti. Osim toga, moi ete postaviti teinske faktore za kategorije.
To add a new category:

13.1.3.1. 13.1.3.1. Da biste dodali novu kategoriju:

1. 2.

Na stranici Postavi kategorije (Set Categories), upiite naziv kategorije u pravokutnik Dodaj kategoriju (Add category). Kliknite na dugme Dodaj kategoriju (Add category).

Potom ete biti u mogunosti kategorizirati aktivnosti koristei novu kategoriju tako da je odaberete iz padajuega izbornika kategorije pored naziva aktivnosti.
Normalizacija (Curve To)

Normalizirane vrijednosti (Curve To) postavljaju novu maksimalnu toku za kategoriju. Na primjer, ako je maksimalna ocjena zadatka 30, a normalizirana vrijednost je postavljena na 25, ocjene studenata i postoci izraunavat e se u odnosu na moguih 25 poena, a ne u odnosu na 30.
Dodatni kredit (Extra Credit)

Ovaj potvrdni okvir je za davanje dodatnoga kredita pojedinim aktivnostima. Ako je djelatnost oznaena kao dodatni kredit, bodovi e se dodati studentu na ukupan zbroj za tu kategoriju, ali se nee poveati ukupan zbroj moguih bodova. Kada zavrite, kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes).
13.1.4. 13.1.4. POSTAVI TEINSKE FAKTORE

Nakon to ste postavili neke kategorije, moete ih prikladno oteati na stranici postavi teinske faktore (Set Weights), kao to prikazuje slika 13-3.

Slika 13-3. Postavljanje teinskih faktora Opcije su:

using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

173

Teinski faktor (Weight)

Omoguuje vam postavljanje teinskih faktora ocjena po kategoriji. Teinski faktor je postotak koji e kategorija pridonijeti ukupnoj ocjeni. Pojedinane teinske faktore treba postaviti od 1 do 100.
Odbaci X najniih (Drop X Lowest)

Omoguuje vam odabrati izostavljanje ocjena za aktivnosti u kojima je nastup studenta bio lo. Meutim, ako koristite ovu znaajku, ukupni poeni za sve aktivnosti u kategoriji moraju biti isti.
Dodatni poeni (Bonus Points)

Ovo se koristi za dati dodatne poene koje ne mijenjaju ukupan zbroj za kategoriju. Na primjer, moe se koristiti za ugaanje nepotenih pitanja. Bonus poeni primjenjivat e se jednako za sve studente.
Skriven (Hidden)

Ako je ovaj okvir oznaen, uklonit e kategoriju od prikaza i izrauna ocjene. Mogunost skrivene kategorije (hidden category) omoguuje samo dodavanjem stavki u knjigu ocjena nakon to se studenti ocijene. Budui da e se ocijenjene stavke koje nisu kategorizirane, automatski dodijeliti u Nerazvrstane (Uncategorized), moete postaviti Nerazvrstane kategorije u skrivene, a zatim ih premjestiti u odgovarajuu kategoriju nakon to ih ocijenite. Kada zavrite, kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes).
13.1.5. 13.1.5. POSTAVITE SLOVNE OCJENE

Ovdje moete postaviti odgovarajuu skalu slovnih ocjena za ukupan nastavni sadraj. Moete izabrati slova (npr. A, B, C, D, E) ili rijei (npr. neprolazno (Below Pass), prolazno (Pass), zasluno (Merit), razlikovanje (Distinction)).
13.1.5.1. 13.1.5.1. Da biste postavili skalu slovnih ocjena:

1. 2.

Uredite slovne ocjene i/ili niske i visoke procjene, ili ostavite zadanu skalu kakva je. Podaci se moraju napisati na dvije decimalne znamenke. Kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes).

13.1.6. 13.1.3. OCJENJIVANJE IZNIMAKA

Ovdje moete iskljuiti studente iz pojedinih ocjenjivanih aktivnosti. To je korisno, na primjer, u sluaju due bolesti.
13.1.6.1. 13.1.6.1. Iskljuiti studenta iz mogunosti ocjene djelatnosti:

1. 2. 3.

Kliknite na naziv aktivnost(i) u srednjemu stupcu. Dranje tipke Ctrl omoguit e vam odabir vie stavki. Kliknite na ime studenta u lijevome stupcu. Pritisnite dugme Iskljui iz ocjenjivanja (Exclude from Grading). Ime studenta e se premjestiti iz lijevoga stupca na desnu stranu.

Brojke u zagradama nakon imena aktivnosti u srednjemu stupcu oznaavaju broj studenata koji su iskljueni iz aktivnoga ocjenjivanja.
13.1.6.2. 13.1.6.2. Za ukljuivanje prethodno iskljuenih studenata:

1. 2. 174

Kliknite na naziv aktivnosti u srednjemu stupcu. Kliknite na ime studenta u desnome stupcu.
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

3.

Pritisnite dugme Ukljui u ocjenjivanje (Include in Grading). Ime studenta e se premjestiti iz desnoga stupca natrag na lijevu stranu.

13.1.7. 13.1.4. POGLED OCJENA STUDENTA

Studenti mogu provjeriti svoje ocjene klikom na link ocjena u njihovome upravljakom bloku. Oni mogu vidjeti samo svoje ocjene, a ne ocjene drugih studenata, kao to prikazuje slika 13-4.

Slika 13-4. Pregledavanje ocjena kao student to se tie pogleda nastavnika (teacher view), na desnoj strani je sumarni stupca i link statistike koji prikazuje statistike razreda u skonome prozoru.

13.2.

13.2. IZRADA LJESTVICA

Ovaj odjeljak pokriva sljedee MCCC vjetine: 7.3 Scales (Mjerila) Mjerila su ne brojani nain vrjednovanja studentskih uinaka. Umjesto dodjele broja od 1 do 100 kao ocjene, moete dati studentu jednu rije ili malu frazu kao uobiajen povratni komentar. Zadana mjerila Moodle sustava su odvojeni i povezani nain spoznaje (Separate and Connected ways of knowing), a daju vam tri opcije: najee odvojena spoznaja (Mostly Separate Knowing), odvojena i povezana (Separate and Connected) i najee povezana spoznaja (Mostly Connected Knowing). Ovi izrazi se odnose na teoriju o tome kako ljudi pristupaju svijetu. Odvojeni poznavatelji pokuavaju ostati objektivni te izbjei olienje znanja. Oni ele raspravljati i kritizirati nove ideje. Spojeni poznavatelji ue na drutveno povezan, suosjeajan nain. Oni pokuavaju pronai konsenzus umjesto konfrontacije. Ova ljestvica dolazi s Moodle sustavom kao zadana. Neki je ljudi koriste, ali mnogi ljudi stvaraju svoje vlastite. Moete stvoriti mjerilo koritenjem bilo kojega sustav ocjenjivanja koji odaberete.
13.2.1.1. 13.2.1.1. Da biste stvorili nova mjerila:

1. 2.

Kliknite vezu mjerila (Scales) u administrativnome bloku (Administration Block). Na stranici mjerila (Scales), kliknite na dugme Dodaj novo mjerilo (Add a new scale), to je prikazano na slici 13-5.

Slika 13-5. Pregledavanje mjerila 3. Na sljedeoj stranici koja je prikazana na slici 13-6, dajte vaem mjerilu ime koje e ga jasno obiljeiti. Ovo e se pojaviti u ispisu izbora mjerila (scale-selection).

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

175

Slika 13-6. Dodavanje novoga mjerila 4. 5. U okviru Mjerila (Scale), stvorite svoje mjerilo u rasponu od negativnoga do pozitivnoga, odvojeno zarezima. Napiite smislen opis za vae mjerilo. Vai studenti e imati pristup opisu pa ovo moete koristiti da im date dodatne povratne informacije. to vie detalja moete staviti u opis, vie studenata e razumjeti to znai svaka stavka mjerila. Kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes).

6.

Jednom kada ste stvorili svoje mjerilo, moete ga koristiti u bilo kakvoj aktivnost gdje trebate dati ocjenu, osim kvizova. Kvizovi su jedini alat u kojemu morate koristiti numerike ocjene tako bi Moodle sustav mogao izraunati rezultat. Moete urediti ili izbrisati svoja nova mjerila, pomou ikone u stupcu Radnje (Action), sve dok ga ne ponete koristiti u jednoj ili vie djelatnosti. Ikone se onda vie nee pojavljivati. Kada date povratnu informaciju koristei nebrojana mjerila, aktivnost se ne pojavljuje u stupcu ukupne ocjene. Umjesto toga, rije koju ste odabrali za povratnu informaciju pojavljuje se u popisu ocjena.

13.3.

13.3. UINKOVITO OCJENJIVANJE I PRAKTINA MJERILA

Ocjene i mjerila vaan su alati za pruanje povratne informacije vaim studentima. Koritenje tih alata moe vam uinkovito pomoi da stvorite snanije okruenje za uenje.
13.3.1. 13.3.1. POSTUPCI OCJENJIVAJA

13.3.1.1. 13.3.1.1. Sigurnosne kopije

Preporuujemo vam da redovito preuzimate knjigu ocjena zbog sigurnosne pohrane. Va administrator sustava e sigurnosno pohraniti podatke (backup) cijeloga posluitelja na uobiajen nain, ali nikada u to ne smijete biti previe sigurni. Uostalom, vai studenti e se aliti vama, ako izgube svoje ocjene, a ne administratoru sustava.
13.3.1.2. 13.3.1.2. Za preuzimanje knjige razreda:

1. 2. 3. 4.

Kliknite link Ocjene (Grades) u administrativnome bloku (Administration Block). Kliknite na jednu od dugmadi za preuzimanje, a nalazi se iznad tablice ocjena. Spremite datoteku negdje na vaem raunalu. Preimenujte datoteku kako biste ukljuili datum preuzimanja.

176

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

Ako slijedite sigurnosne postupke na uobiajen nain, imat ete evidenciju studentskih ocjena ako doe do katastrofalnoga gubitka podataka na posluitelju. Uvijek moete oporaviti studentske ocjene do te toke u semestru ako imate redovite sigurnosne kopije.
Dodatan kredit (Extra credit)

Nastavnici esto ele imati mogunost dodijele dodatnoga kredita. Sreom, napredne znaajke knjige ocjena pojednostavnjuju dodjelu dodatnoga kredita.
13.3.1.3. 13.3.1.3. Da bi ste za aktivnost dali dodatan kredit:

1. 2.

Kliknite na poveznicu Ocjene (Grades) u administrativnome bloku (Administration Block). Iz stranice ocjene (Grades), kliknite karticu Postavite prioritet (Set Preferences). Kliknite na karticu Postavite kategorije (Set Categories). (Ako jo niste omoguili napredne znaajke, pritisnite karticu Postavite prioritet (Set Preferences), a zatim kliknite na dugme Koriste napredne znaajke (Use Advanced Features) da bi se pojavile dodatne kartice.) Kliknite na okvir dodatni kredit (extra credit) nasuprot aktivnost kojoj elite dodijeliti dodatan kredit. Kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes).

3. 4.

13.3.1.4. 13.3.1.4. Normalizacija i ocjene slovima

Ocjenjivanje koje se temelji na normalizaciji i prevoenju brojanih ocjena u ocjene slovima, vaan su alat za prilagodbu studentskih ocjena relativno prema drugim studentima, bolje od objektivnoga standarda. Kada je predmetna materija vrlo teka, ili ako pokuavate oblikovati nov prikaz nastavnoga sadraja, ovo moe biti veoma korisno za odravanje pravednosti. Knjiga ocjena nudi dva alata za ugaanje ocjena nakon to ste nagradili sirov rezultat. Na stranici Postavljanje kategorije (Set Categories) moete postaviti maksimalan broj poena za aktivnost ispod iznosa originalne toke. To je ekvivalent ocjenjivanju normalizacijom (on the curve). Obino ete postaviti normalizaciju nakon to se dovre rezultati. Moete poeljeti postaviti normalizaciju jednaku najvioj ocjeni u razredu. Ako ste postavili normaliziran rezultat ispod najviega poena, studenti iji je rezultat iznad toga iznosa dobit e rezultat vei od 100 posto. Doputanje rezultata iznad 100 posto, moe biti koristan nain nagraivanja studenata koji su uinili iznimno dobro, jer bi se inae napuhala normalizacija. Takoer moete koristiti mjeru slovnih ocjena za normalizirati ukupne poene razreda. Nema zakona prema kojemu "A" ocjena mora biti 90 posto i vie. Moete koristiti mjeru koju god poelite, tako dugo dok vam je to unaprijed (up front) jasno. Jason: Jedan od mojih omiljenih nastavnika u srednjoj koli, izazvao nas je stvaranjem "A" = 93 posto i vie. Prilagoena mjera potie studente da uloe mnogo vie truda u svoj rad nastojei ispuniti svoj vii standard.
13.3.1.5. 13.3.1.5. Kategorije i teinski faktori

Ako sta oblikovali nastavni sadraj gdje je korisno dati puno vjebi koje se odrauju uz mali napor (kao to su tjedne i dnevne domae zadae), moe biti teko izbalansirati broj poena moguih u praksi s brojem poena za vjebe koje se odrauju uz velik napor, kao to su zavrni radovi. Na primjer, ako imate 10 domaih zadaa, svaka vrijedi 10 poena, imat ete 100 moguih poena za domae zadae. Ali, ako elite da domae zadae ostvaruju samo 10 posto konane ocjene, kolokvij i zavrni rad vrijedit e svaki zasebno po 450 poena (900 poena od procjene) da bi se uravnoteili s domaim zadaama. Kategorije i teinski faktori omoguuju puno lake upravljanje vrstama aktivnosti i daju im tonu teinu kada se izrauna ukupna ocjena. Ako elite da zadaa bude 10 posto od ukupne ocjene, stvorite kategoriju domaa zadaa (homework) i oteajte je s 10 posto. Zatim napraviti kategoriju testovi (tests) i dajte joj teinu od 90 posto. Zatim moete stvoriti dva testa od 100 poena i dodijeliti ih kategoriji testovi. Stavite sve domae zadae u kategoriji domaa zadaa. Nee biti vano koliko bodova vrijede domae zadae. Sve one zajedno e se raunati kao 10 posto od konane ocjene. using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011 177

13.3.2. 13.3.2. KORITENJE KREATIVNOGA STUPNJEVANJA

Knjiga ocjena moe biti isto tako korisna u poslovnome kontekstu kao to je to u tradicionalnome obrazovanju. Veina poslovnoga vjebanja, tei da bude kraa i vie fokusirana od tradicionalnoga obrazovanja, ali rezultati su jo uvijek vani. Obino, menaderi i treneri samo su zainteresirani za ljestvice tipa izuzetan/poloio/nije poloio (exceptional/pass/fail) ili za druge jednostavne ljestvice za aktivnosti i konane rezultate. No, polaznici e i dalje eljeti biti u mogunosti pratiti svoj napredak i vidjeti kako to oni obavljaju. Rezultati knjige ocjena takoer se mogu koristiti za praenje napretka prema natjecateljskim modelima. Pokuajte stvoriti kategoriju za svako natjecanje i pratite studentske rezultate u aktivnostima koje su dizajnirane da izmjere izvedbu studenta u odnosu na standardnu izvedbu.
13.3.3. 13.3.3. POSTUPCI STUPNJEVANJA

Stupnjevanje vam omoguuje kvalitativne, prije nego kvantitativne povratne informacije, ali ono zahtjeva paljiv izriaj. Prilikom izrade ljestvica, osigurajte da su vae rijei smislene studentima i daju im informacije koje mogu koristiti za poboljanje svojstava u budunosti.

178

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

14. 14. POGLAVLJE 14 ANKETNA ISTRAIVANJA I IZBORI

Moodle sustav ima dva alata posebno dizajnirana za prikupljanje neocijenjene povratne informacije od studenata, ato su: istraivanja i izbori. 1. Anketiranje je skup unaprijed postavljenih pitanja. Jo uvijek nije mogue kreirati vlastita pitanja u anketi, osim ako instalirate nestandardan modul kao anketu (Questionnaire) ili za povratnu informaciju (Feedback). Trenutna istraivanja usredotoena su na dobivanje povratne informacije od studenata o prirodi nastavnoga sadraja. Izbori su male ankete s jednim pitanjem. One djeluju kao male web ankete koje ste imali priliku vidjeti na drugim web stranicama. Moete koristiti izbor da biste dobili brze povratne informacije od vaih studenata o bilo kojoj eljenoj temi, sve dok je dugaka koliko samo jedno pitanje.

2.

14.1.

14.1. ANKETE

Ovaj odjeljak pokriva sljedee MCCC vjetine: 5.6 Survey (Anketa) Postoje tri vrste ankete koji moete zadati: 1. Konstruktivistika izravna anketa o okolini za uenje COLLES (Constructivist On-Line Learning Environment Survey) To je skup od 24 izvjetaja koji propituje studente o vanosti nastavnoga sadraja, prua mogunost razmiljanja i interaktivnosti, nudi ravnopravnu i uiteljsku podrku te olakava tumaenje. Ovi imbenici temelje se na drutvenoj konstruktivistikoj teoriji, koja je objanjena u poglavlju 1. U varijacijama ankete, trai se od studenata rasprava o svome eljenom (preferred) ili stvarnom (actual) okruenju za uenje. Moodle sustav nudi tri vrste COLLES anketa: eljena (preferred), stvarna (actual) ili kombinirana (combination of the two). eljena COLLES anketa trai od studenata raspravu o njihovome miljenju kako ele komunicirati s nastavnim sadrajem, dok ih stvarna COLLES anketa propituje u kakvome su uzajamnome djelovanju trenutno. 2. Stavovi o anketi razmiljanje i uenje ATTLS (Attitudes to Thinking and Learning Survey) ATTLS nastoji mjeriti kakvou interakcije unutar nastavnoga sadraja. Anketa se temelji na mjerilu razdvojeni i povezani naini spoznaje (Separate and Connected ways of knowing), o emu se raspravljalo u poglavlju 13. 3. Kritina zbivanja (Critical Incidents) Anketa Kritina zbivanja (Critical Incidents) trai od studenata da razmotre nedavna dogaanja i odgovore na pitanja o svome odnosu prema tim dogaajima.
14.1.1. 14.1.1. STVARANJE ANKETA

Ograniena priroda alata ankete omoguuje istraivanja koja je veoma lako napraviti. Uglavnom, moete odabrati skup unaprijed napisanih pitanja koje elite postaviti, urediti uvodni tekst i, gotovi ste.
14.1.1.1. 14.1.1.1. Za izradu ankete:

1. 2. 3.

Kliknite na dugme Omogui izmjene (Turn editing on). Iz padajuega izbornika Dodajte aktivnost (Add an activity) odaberite Anketa (Survey) u odjeljku nastavnoga sadraja gdje elite dodati anketu. Unutar Dodajte novu anketnu stranicu (Adding a new survey page), dajte ime anketi, kao to prikazuje slika 14-1.
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

179

Slika 14-1. Dodavanje nove ankete 4. 5. 6. Iz padajuega izbornika, odaberite vrstu ankete koju elite dodati. Ako elite, dodajte uvod u anketu. Odaberite opcije zajednikoga modula: Ovo je drugo mjesto u kojemu se postavlja skupini nain aktivnosti. Ako se namee Skupni nain rada (Group mode) u postavkama nastavnoga sadraja, onda e se ove postavke zanemariti.
Vidljivost (Visible)

Skupni nain rada (Group mode)

Odreuje mogu li studenti vidjeti aktivnost ili ne. 7. 8. Kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes). Sljedea stranica prikazuje skup pitanja koja ste izabrali. Kliknite na dugme Provjeri i nastaviti (Check and continue) na dnu stranice.

14.1.2. 14.1.2. ADMINISTRIRANJE ANKETA

Nakon to ste stvorili ankete, studenti mogu poeti davati svoje komentare. Oni jednostavno kliknu na naziv ankete u dijelu nastavnoga sadraja i odgovaraju na pitanja. Nakon to studenti ponu odgovarati na pitanja ankete, moete pratiti rezultate putem poveznice Pregled xx anketnoga odgovora (View xx survey responses) u gornjemu desnom kutu stranice ankete. Stranica izvjetaja o pregledu ankete sadri poveznice u gornjemu desnom kutu na pregled podataka prema: nastavnome sadraju, studentu ili pitanju. Takoer moete preuzeti podatke izborom jednoga od tri oblika: Proraunske tablice otvorenoga tipa, Excel ili tekst. Ankete Moodle sustava nisu anonimne. Dok studenti ne mogu jedni drugima gledati rezultate, vi moete vidjeti anketu svakoga studenta. Ne postoji nain da se osigura anonimnost. Ako koristite ove rezultate za istraivanje, morate razviti plan preuzimanja podataka, a sudionicima dodijeliti brojeve. Takoer bi trebalo informirati studente o ovome ogranienju. COLLES i ATTLS pitanja su ljestvice od pet toaka koje se za COLLES kreu od odgovora gotovo uvijek (Almost always) do gotovo nikad (Almost never), a za ATTLS od slaem se (Strongly agree) do uope se ne slaem (Strongly disagree). Ovi rezultati su iskazani u grafikome obliku kada ih pregledavate, kao to prikazuje slika 14-2.

180

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

Slika 14-2. Saetak izvjetaja COLLES anketnoga istraivanja Anketa Kritina zbivanja (Critical Incidents) je anketa slobodnoga odgovora, gdje studenti moraju upisati svoje odgovore. Moete vidjeti to su studenti upisali za svaki odgovor. Kasnije u ovome poglavlju, raspravljat emo o tome kako primijeniti podatke koje ste prikupili.
14.1.3. 14.1.3. MOGUNOSTI ANKETNIH ISTRAIVANJA

Anketni modul ima tri mogunosti:

1. Odgovor na ankete (Respond to survey)

Omoguuje korisniku sudjelovanje u anketi.

2. Prikai odgovore (View responses)

Omoguuje korisniku proitati anketne odgovore pomou poveznika Pregledaj xx anketne odgovore (View xx survey responses) u gornjemu desnom kutu stranice ankete.
3. Preuzimanje odgovora (Download responses)

Omoguuje korisniku preuzimanje anketnih odgovora.

14.2.

14.2. IZBORI

Ovaj odjeljak pokriva sljedee MCCC vjetine: 5.3 Choice (Izbor) Za razliku od anketnih istraivanja, alat Izbor (choice) omoguuje vam pitati bilo kakvo pitanje koje poelite, sve dok je to viestruk izbor odgovora. Nakon to ste postavili svoj izbor, on djeluje kao anketa u nastavnome sadraju. Studenti kliknu na izbor i odaberu svoj odgovor. Moete odabrati vide li studenti rezultate izbora i kada, pa ak im dopustiti promjenu njihova miljenja.
14.2.1. 14.2.1. STVARANJE IZBORA

14.2.1.1. Da biste stvorili izbor:

1. 2.

Kliknite na dugme Omogui izmjene (Turn editing on). Odaberite izbor iz padajuega izbornika Dodaj aktivnost (Add an activity).
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

181

3.

Na stranici Dodavanje novoga izbora (Adding a new choice), dajte izboru opisni naziv, kao to prikazuje slika 14-3.

Slika 14-3. Dodavanje novoga izbora 4. 5. Unesite tekst pitanja u podruju za izbor tekst. Odaberite elite li ograniiti broj dozvoljenih odgovora. Ako je ovo ukljueno, svakome odgovoru moe se dodijeliti razliito ogranienje. Kada se dostigne granica, nitko drugi nee biti u mogunosti odabrati odgovor. Ako je iskljueno ogranienje broja odgovora, bilo koliki broj sudionika moe odabrati svaki od odgovora. Unesite odgovore u svako polje za izbor. Ako vam je potrebno vie od 5 polja, pritisnite dugme Dodaj 3 polja u obrazac (Add 3 fields to form). Moete ispuniti bilo koliki broj polja za izbor - ako vam neka ostanu prazna, nee se prikazati. Ukoliko elite da pitanje bude na raspolaganju ogranieno vrijeme, kliknite na kvadrati Ograniite odgovore na ovo vremensko razdoblje (Restrict answering to this time period) i postavite datume i vremena otvaranje i zatvaranje za odabir. Odaberite razne mogunosti: Odaberite hoe li se odgovori prikazati vodoravno ili okomito. Mali broj odgovora bolje izgleda ako se prikazuje vodoravno, a velik broj odgovora i/ili duge odgovore bolje izgledaju prikazani okomito. 182
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

6.

7.

8.

Nain rada Prikaz (Display mode)

Objavljivanje rezultata (Publish results)

Imate etiri mogunosti za otkrivanje studentima rezultate izbora: Nemojte objaviti rezultate studentima (Do not publish results to students). Prikaite rezultate studentima odmah nakon to su odgovorili (Show results to students immediately after they answer). Rezultate prikaite studentima tek nakon to se zatvori izbor (ako ste prethodno postavili vrijeme zatvaranja) (Show results to students only after the choice is closed). Studentima uvijek prikaite rezultate (Always show results to students).

Privatnost rezultata (Privacy of results)

Ovisno o vaoj postavci Objavi rezultate (Publish results), moete odabrati elite li prikazati studentima imena s njihovim odgovorom u rezultatima.
Dopustite obnovu izbora (Allow choice to be updated)

Ako elite omogui studentima promjenu njihova miljenje nakon to su odgovorili, postavite ovo na Da (Yes). Inae, studenti e samo jednom moi odgovoriti na pitanje.
Pokaite stupac za neodgovorena pitanja (Show column for unanswered)

Ovaj izbor odreuje hoe li studenti vidjeti broj ljudi koji nisu odgovorili na pitanje, dok gledaju rezultate izbora. 9. Odaberite opcije zajednikoga modula: Ovo je drugo mjesto u kojemu se postavlja skupini nain aktivnosti. Ako se nametne skupini nain rada (group mode) u postavkama nastavnoga sadraja onda e se ove postavke zanemariti.
Vidljivost (Visible)

Skupni nain rada (Group mode)

Odreuje mogu li studenti vidjeti aktivnosti ili ne. 10. Kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes). Nakon to ste stvorili izbor, on e biti na raspolaganju studentima nakon vremena otvaranja, ako ste ga postavili.
14.2.2. 14.2.2. ADMINISTRIRANJE IZBORA

Nakon to studenti odgovore na izbor, moete vidjeti njihove odgovore putem poveznika Prikai odgovore xx (View xx responses) u gornjemu desnom kutu stranice izbora. Za razliku od studentskoga pogleda rezultata, bez obzira jesu li rezultati objavljeni anonimno, vidjet ete stupac za svaki odgovor sa slikom i imenom studenta, kao to prikazuje slika 14-4. Odabrani odgovori mogu se izbrisati ako elite. Moete poeljeti izbrisati bilo koji kviz odgovora koji ste napravili.

Slika 14-4. Pregled izbora odgovora

using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

183

to se tie anketa, rezultati se mogu preuzeti izborom tri formata klikom na odgovarajui dugme na dnu stranicu izbora odgovora.
14.2.3. 14.2.3. MOGUNOSTI IZBORA

Izbor mogunosti modula (choice module capabilities) ograniene su na upravljanje studentskim odgovorima:
Snimanje izbora (Record a choice)

Omoguuje korisniku odgovoriti na izbor.

Proitajte odgovore (Read responses)

Omoguuje korisniku vidjeli odgovore ostalih korisnika.

Izbriite odgovore (Delete responses)

Omoguuje korisniku izbrisati odgovore izbora.

Preuzimanje odgovora (Download responses)

Omoguuje korisniku preuzimanje potpunoga skupa odgovora od drugih korisnika.

14.3.

14.3. KORITENJE ANKETA I IZBORA

Ankete (Surveys) i izbori (Choices) predstavljaju dva razliita alata za prikupljanje podataka povratnih informacija od studenata. Ankete Moodle sustava su slubene i temelje se na teoriji. Vama i vaim studentima, izbori su brzi i jednostavni. Oni mogu dati korisne podatke o vaem nastavnom sadraju i o uspjehu vaih studenata. COLLES i ATTLS anketna istraivanja su malo predugaka, a da bi se esto koristilo. Oni pruaju korisne povratne informacije ako elite prepraviti va nastavni sadraj da bi odgovorili studentskim potrebama, ali odgovaranje na skup od 24 pitanja na ravnopravnoj osnovi, vaim studentima moe postati zamorno. Jason: Preporuam koritenje ATTLS ili COLLES anketa tri puta u semestru (ili dvaput po etvrtini ako primjenjujete kvartalni sustav). Moete zatraiti isporuku prve ankete nakon prvih nekoliko tjedana da bi dobili neke povratne informacije o prvim studentskim percepcijama nastavnoga sadraja, jednom na kolokvij napravite prilagodbe za drugu polovicu, a jednom na kraju nastavnoga sadraja da bi dobili povratnu zbirnu informaciju koju ete ukljuiti za oblikovanje kolegija u sljedeem semestru. Od dostupnih anketnih istraivanja, COLLES i Kritina zbivanja (Critical Incidents) su najkorisniji za donoenje odluka o oblikovanju vaega nastavnog sadraja. U COLLES anketi, obratite pozornost na vanost rezultata. Studentska percepcija znaaja nastavnoga sadraja vrlo je vana za odreivanje zadovoljstva studenta i uenje. Ako student smatra da nastavni sadraj nije znaajan u njegovome ivotu, imat e problem troenja vremena potrebnoga da bude uspjean. Njegov nastup e patiti, a smanjit e se i njegova percepcija vrijednosti nastavnoga sadraja. Anketa Kritina zbivanja (Critical Incidents) moe pruiti korisne povratne informacije na kraju predavanja ili tjedna. Ako pokuavate neto novo, koristite ovo istraivanje kako bi dobili povratnu informaciju studenata o uspjehu teme. Moete je koristiti ee od druge dvije ankete, jer ima samo pet pitanja. Anketa Izbori (Choices) moe se provoditi ee. Mnoge web stranice koristite brze ankete za informirati ili zabaviti svoje itatelje. Izvori lokalnih i nacionalnih vijesti pokreu neslubene, neznanstvene ankete kroz svoje web stranice kako bi ocijenili javno mnijenje. Moete koristiti svoje izbore za uiniti to isto. Izbori mogu biti o bilo emu, od sadraja kolegija pa do postojeih fakultetskih zbivanja. 184
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

Izbori se takoer mogu koristiti za pruanje prilike razmjene polaznih toaka kojima se studenti potiu na razmiljanje i artikuliraju postojee znanje i razumijevanje teme. Izbori mogu potaknuti studente da unaprijed razmiljaju o nastavku (follow-up) povezanih aktivnosti, kao to je rasprava na forumu ili izravan (online) tekstualni zadatak.

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

185

15. 15. POGLAVLJE 15 - STAVITI SVE TO ZAJEDNO

Sada kada smo pregledali sve dostupne alate Moodle sustava, vratimo se korak nazad i bacimo pogled na veliku sliku. Moodle sustav ima puno divnih mogunosti, a one su korisne samo ako se primijene u funkciji oblikovanja uinkovitoga nastavnog sadraja. Ako ste profesor u visokome obrazovanju, vi ste strunjak u svome podruju. Vi znate vie o vaoj disciplini od 99 posto ostatka ovjeanstva. Sveuilita rade velik posao pomaui ljudima postati strunjaci i istraivai u odreenome podruju. Oni rade jadan posao uei te strunjake kako uiti. Naalost, est proces stvaranja strunjaka oteava uenje novaka. Spoznajna istraivanja pokazala su, to su ljudi struniji, gube mogunost objanjenja zato i kako rade neke osnovne zadatke. to je via razina strunosti, tei se manje svjesnome pristupu temeljima onoga to radite. Da bi se postigla strunost, morate razviti razinu automatske izvedbe za osnovne vjetine, tako da moete usmjeravati svoje mentalne sposobnosti na tee zadatke. Velik dio naih priprema nastavnika pretpostavlja da uenje nastupa prirodno. Budui da smo svi bili u koli, moramo znati kako uiti. Naalost, to nije sluaj. Stvaranje uinkovitoga okruenja za uenje zahtijeva obuku i paljivu pripremu. U ovome poglavlju, nadamo se da ete pokupiti dati neke ideje i pozadinu iz ega moete razviti svoje nastavne sadraje. U opoj raspravi, najprije emo pisati o okruenja za uenje, a zatim o tome kako u svoje nastavne sadraje primijeniti sve to ste dosad nauili. Takoer emo dati neke obrasce oblikovanja za razliite vrste nastavnih sadraja za koje su istraivanja i iskustva pokazala da su uspjena.

15.1.

15.1. TO JE TO OKRUENJE ZA UENJE?

Budui da razvijamo nastavno okruenje, bilo bi dobro imati definiciju onoga to vjerujemo da e se razviti. Po emu je na webu temeljeno okruenje, razliito od web stranice? Koliko su web okruenja za uenje razlikuju od Amazon ili Wikipedije? Odgovori su: ciljevi uenja i povratne informacije. Okruenja za uenje imaju vrlo specifine ciljeve za studente. Veina drugih web okruenja su tu za korisnike kako bi postigli svoje osobne ciljeve. Oni pruaju informacije, nain da se kupe stvari, odnosno nain za povezivanje s drugim ljudima. Ljudi ulaze u ta okruenja njihovom vlastitom voljom i mogu sudjelovati na bilo kojoj razini koju poele. Okruenja za uenje su jedinstvena, jer studentima pruaju postizanje ciljeva, ciljeva koje trenutno oni sami nisu u stanju ispuniti. Ciljevi vaega nastavnog sadraja definiraju skup ciljeva za studente, ciljeva koje oni sebe ne bi inae postavili. Ti ciljevi definiraju kako e studenti djelovati uzajamno s materijalom, drugim studentima i vama. Na primjer, ako poduavate velike ankete nastavnoga sadraja, cilj kolegija bit e upoznati vae studente s glavnim konceptima podruja. U teoriji unaprjeenja nastavnoga sadraja, poeljet ete studentima pokazati mogunost kritikoga promiljanja o naprednim temama, a moda i sintetizirati vlastite ideje. Ti ciljevi trebaju biti samo izvan onoga to vai studenti mogu ostvariti upravo sada. Oni moda ak i ne moraju znati koje ciljeve postaviti sami sebi pa ete im trebati barem predloiti ciljeve i razine izvrenja. Druga definirana osobina okruenja za uenje je povratna informacija (feedback). Ona je kritina za praenje njihovoga napretka te kako studenti slijede ciljeve kolegija. Cilju okrenuta povratna veza jedan je od kljunih aspekata definiranja okruenja za uenje. Ako student ne dobije povratnu informaciju, on nema naina spoznati je li blie postizanju ciljeva razreda ili ne. Ostale vrste informacijskih okruenja ne mogu dati povratne informacije njihovim korisnicima, jer korisnici, a ne
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

187

okolina, definiraju svoje ciljeve. Jedina iznimka je izravna (online) igra, koja definira vanjske ciljeve i mjeri napredak igraa prema njima. Ocjena u okruenje za uenje moe imati mnogo oblika. Testovi i kvizovi esto koriste alate za mjerenje napretka studenata. Oni mogu pruiti povratne informacije studentima u obliku ispravnih i krivih odgovora ili postotaka rezultata. Domai rad takoer moe dati povratne informacije studentima o njihovome razumijevanju materijala. Manje formalne povratne informacije mogu ukljuivati interakciju sa studentima u predavaonici, razgovore sa strunjacima, ili primjenu novih znanja u postavljanju rada. Klju je da se stvori povratna informacija na koristan nain tako da studenti mogu mjeriti sami sebe u odnosu na ciljeve kolegija. Te dvije znaajke (ciljevi uenja i povratne informacije) ine jedinstvenim okruenja za uenje. Moodle sustav prua vam alate za provedbu tih ideja na jedinstvene naine. Obrazovna filozofija Moodle sustava upuuje kako su ti alati dizajnirani, na koji nain mogu utjecati na to kako oblikujete vae okruenje za uenje.

15.2.

15.2. OBRASCI OBLIKOVANJA NASTAVNOGA SADRAJA

Obrasci oblikovanja (Design patterns) su apstraktna rjeenja za ponavljanje problema dizajniranja. Termin se izvorno koristi u arhitekturi, ali se u novije vrijeme primjenjuje za softverski dizajn. U arhitekturi, postavljanje vrata, prolaza, prozora i drugih elemenata su obrasci oblikovanja koji se ponavljaju u mnogim zgradama. Ideja o predvorju u velikoj zgradi s uredima predstavlja obrazac oblikovanja. Tijekom vremena, ovi obrasci ostaju nam gotovo nevidljivi, jer smo im stalno izloeni. Promjena obrasca moe dovesti do otkria potpuno novih naina interakcije s prostorom. Uzorci instrukcijskoga oblikovanja su slini. Postoje apstraktna rjeenja za izazovno oblikovanje koja se javljaju u mnogim nastavnim sadrajima. Moemo saeti etiri osnovne vrste nastavnoga sadraja u visokome obrazovanju: 1. Uvodna anketa nastavnoga sadraja Namjera je da se osmisle velika predavanja nastavnih sadraja kako bi studentima izloili osnovne pojmove, rjenik i temeljne ideje. 2. Vjetine razvoja nastavnoga sadraja Ovi nastavni sadraji osmiljeni su za primijeniti ideje uvedene na poetku nastavnoga sadraja. Laboratoriji, recitacije, radionice i druge razine nastavnih sadraja nastoje upasti u ovu kategoriju. Dok se raspravlja o teoriji, primjena teorije na probleme sr je nastavnoga sadraja. 3. Teorija/rasprava nastavnoga sadraja U naprednijim nastavnim sadrajima, od studenata se oekuje da kritiki razmiljaju o istraivanju i teoriji. Primjena je obino u drugome planu u odnosu na raspravu o samoj teoriji. 4. Kamen temeljac nastavnoga sadraja Mnogi programi imaju neku vrstu nataloenoga iskustvenog znanja koje omoguuje studentima pokazati to su nauili u svojim nastavnim sadrajima studija. Iako postoje varijacije i kombinacije tih prauzora nastavnoga sadraja, ove kategorije obuhvaaju veinu nastavnih sadraja koji se poduavaju na veini sveuilita. Razumijevanje saetka vrste problema je prvi korak u dizajniranju uzorka rjeenja. Takoer nam trebaju naela kakvoe, to e nam pomoi odluiti koji obrasci e biti vjerojatniji u postizanju boljih rjeenja. Svaki profesor razvija odgovor na prauzor nastavnoga sadraja. Pitanje je, za koja rjeenja je vjerojatnije da e rezultirati kvalitetnijim nastavnim sadrajem? 188
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

Sreom, amerike udruge za visoko obrazovanje AAHE (American Association for Higher Education ) je obznanila neke preporuke za kvalitetnu sveuilinih kolegija. Udruga AAHE je objavila 12 preporuka u 3 kategorije: 1. Kultura (Culture): 2. 3. Visoka oekivanja Potovanje razliitih talenata i stilova uenja Naglasak na ranim dodiplomskim godinama Usklaenost u uenju Sinteza iskustva Istodobno (Ongoing) vjebanje nauenih vjetina Integracija obrazovanja i iskustva Aktivno uenje Procjena i brz komentar Suradnja Odgovarajue vrijeme za zadatak Izvannastavni (Out-of-class) kontakt s fakultetom

ivotopis (Curriculum):

Uputa (Instruction):

Bilo bi nemogue primijeniti svih tih 12 principa u svakome razredu. No, nastavni sadraj koji je integrirao to je mogue vei broj tih naela, vjerojatno e biti kvalitetniji nego onaj koji to nije. Sreom, mnogi alati u Moodle sustavu pruaju sami sebi dobro ostvarivanja tih naela kvalitete. Pogledajmo kako primijeniti alate u Moodle sustavu za ispunjenje tih naela kvalitete u etiri vrste razreda.
15.2.1. 15.2.1. UVODNA ANKETA NASTAVNOGA SADRAJA

Namjera je da uvodna anketa nastavnoga sadraja bude veliko predavanje nastavnoga sadraja. Primarni cilj je izloiti studentima osnovne pojmove i rjenik u podruju studiranja. U najboljem sluaju, nastavni sadraj pomae studentima razviti osnovne konceptualne strukture koje slue kao temelj za naprednije nastavne sadraje. Namjera je imati dva osnovna problema koja su povezana s ovim nastavnim sadrajima. Prvi, njihova ogromna veliina oteava procjenu zadataka otvorenog tipa kao to su projekti i izvjetaji. Drugi, motivaciju studenta je teko odravati zbog velike veliine i prirode nastavnoga sadraja. Studenti koji su duni upisati nastavni sadraj mogu otkriti da se teko ukljuuju u kolegij, a preduga predavanja su preteka za svakoga da bi ih tak tako p(r)obudila. Anketa nastavnoga sadraja moe se usredotoiti na kvalitetne mjere kao to su procjena i brza povratna informacija, odgovarajue vrijeme na zadatak, paralelne prakse nauenih vjetina, aktivno uenje i visoka oekivanja. Pa kako onda moemo koristiti alate Moodle sustava i primijeniti gornja naela, za stvaranje uspjene ankete nastavnoga sadraja?
Skupine (Groups)

Klju uspjeha u velikome razredu jest strateko koritenje skupine. Promicati aktivno uenje, stvarati timski projekt kojega studenti moraju dovriti do kraja semestra. Takav projekt smanjuje broj podnesaka za koje vam je potrebna predavaonica, a studentima prua priliku za suradnju. Moodle sustav ima niz alata za pomo studentskim skupinama u komuniciranju i suradnji, ukljuujui forum i WIKI, to emo istraiti u nastavku.
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

189

Sredstva (Resources)

Objavljivanja biljeki predavanje prije svakoga predavanja pomoi e studentima da ostanu angairani dajui im strukturu za prouavanje biljeaka. Prije svakoga predavanja, postavite pregled nadolazeega predavanja kako bi pomogli studentima unaprijed ga isplanirati. Koristite podatke iz kratkoga kviza ili usmjerite vae predavanje na podruja koja se studentima ine preteka ili zanimljiva. Za promjenu, od izvora informacija u okviru nastavnoga sadraja pretvorite se u korisnoga nastavnika. Objavite biljeke vaih predavanja u tekstualnome obliku, MP3 formatu ili bilo kakvome nainu prikaza. Zatim upotrijebite vrijeme za odgovoriti na pitanja u meusobnome susretu, pokaite rjeenje problema i dajte povratnu informaciju studentima za njihov rad. Premjetanje dijela informacija u izravnu (on-line) dostavu nastavnoga sadraja, oslobodit e vam vrijeme za susret sa studentima, pruiti vrijedno uvjebavanje i podrku vaim studentima, ak i u velikim predavanjima nastavnoga sadraja. To e potaknuti aktivno uenje i brze povratne informacije unutar vaega nastavnog sadraja.
Kvizovi (Quizzes)

Koristite kviz (Quiz) alat kako bi omoguili mali kviz za svako predavanje. Ovo e nagraditi studente za dovretak itanja i omoguiti im testiranje njihovoga razumijevanja materije. Svaki kviz bi trebao imati relativno nizak udio u konanome rezultatu, ali svi zajedno trebali bi postati znaajan dio konanoga rezultata. Ovi mali kvizovi pruit e procjenu, brze povratne informacije i pomoi studentima provesti dovoljno vremena uz zadatak. Opet, budite sigurni da koristite podatke iz kviza za prilagodbu predavanja, rasprave ili rasprave u predavaonici, te se usredotoe na podruja za koja studentima treba vie podrke.
Forumi (Forums)

Mjeavina razrednoga foruma i forumima skupine moe biti uinkovit alat za suradnju, aktivno uenje i kontakt s fakultetom izvan predavaonice ( out-of-class). Forum za pitanja i upute za opi tijek rasprave su veliki za razredne rasprave. Svaka skupina bi takoer trebali imati prostor za raspravu o itanju i predavanju skupine. Budite sigurni da ste svaki tjedan dobrim pitanjem posijali sjeme za raspravu, to e zahtijevati od studenata primjenu koncepata koje su nauili u okviru nastavnoga sadraja toga tjedna. Donesite najbolja pitanja i rasprave u arite pozornosti cijeloga razreda kako bi motivirati studente. Stvorite forum razreda za podnoenje konanih timskih projekata. Svatko moe vidjeti projekte i svaka skupina treba postavljati projekt samo jednom. Moete napraviti ovaj forum pitanja i odgovora (Q & A), tako da studenti ne mogu vidjeti postove drugih studenata dok ne postave svoje vlastite.
Pojmovnici (Glossaries)

Dobar pojmovnik je vaan kada studenti ue nove pojmove. Moete koristiti pojmovnik za promicanje aktivnoga uenja dodjeljivanjem razliitim skupinama stvaranje definicija svaki tjedan ili prema temi. Vi i drugi studenti mogu ocjenjivati prijedloge na temelju njihove korisnosti. Budite sigurni da ukljuite automatsko povezivanje da bi dobili najvie koristi.
Baze podataka (Databases)

Dok velikim predavanjima nastavnoga sadraja moe biti teko upravljati, oni takoer pruaju mnogo umova (mozgova/glava) za skupni rad. U uvodnim predavanjima, modul baze podataka moe biti vrlo koristan alat. Studenti mogu kreirati baze podataka vanih procjena u podruju, prikupiti podatke za timski projekt, postavljati kviz pitanja, ili jednostavno stvarati male biografije o sebi. Moete utjecati na velik broj studenata u okviru nastavnoga sadraja na stvaranje bogatih resursa za studentsko koritenje dok studiraju.

190

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

Wikiji (Wikis)

Svaka skupina treba imati skupni WIKI za njihov timski projekt kojega mogu dostaviti krajem semestra. Koritenje WIKIJA na taj nain potie aktivno uenje i suradnju.
Lekcije (Lessons)

Uenje pojmova teko je bez puno vjebe. Za pruiti jo jednu priliku ostvarenja ocjena i povratne informacije, u modulu lekcije stvorite niz blic-kartica s pojmovima kako bi studenti sami ovladali novim konceptima. Takoer moete zamijeniti statike lekcije predavanjima o vanim temama. To e omoguiti studentima trenutnu povratnu informaciju o toj temi, to je bolje nego itanje neega, a poslije toga prijem povratne informacije.
Poruke (Messaging)

Studenti se lako izgube u predavanjima velikoga formata. Ako studenti upadaju u nevolje zbog skripte ili jednostavno izgube motivaciju, mogu se odvojiti od kolegija i riskirati neuspjeh. Sustav poruka daje vam koristan alat za komuniciranje sa studentima kojima nisu privlane stranice nastavnoga sadraja. Filtrirajte vae studenti prema zadnjoj prijavi i poaljite redovite poruke onima koji nisu posjetili web stranice nastavnoga sadraja neko vrijeme. To e im dati do znanja da ste zainteresirani za njihov uspjeh i potaknuti ih da se opet prihvate posla.
Uloge i mogunosti (Roles and capabilities)

U predavanju velikoga formata, teko je upravljati svim forumima, pojmovnicima i samim bazama podataka. Davanjem studentima razine odgovornosti za razliita podruja nastavnoga sadraja moe poveati motivaciju i angaman. Dajte svakoj skupini studenata povlastice moderatora na razliitim forumu svaki tjedan. Studenti e vie uiti kako bi bili sigurni da znaju ono o emu priaju, kada su na redu da budu moderatori. Davanje mogunost odobrenja unosa u pojmovnik ili bazu podataka drugim skupinama, da dat e im osjeaj posjedovanja u okviru nastavnoga sadraja. Kombinirajte ove alate za stvaranje uinkovitoga okruenja za uenje. Svako-tjednoj nastavi ili svakoj temi trebalo bi pridruiti biljeke predavanja, pojmovnik, kviz ili kvizove i forum. Na poetku nastavnoga sadraja, na webu postavite: pojmovnik nastavnoga sadraja (course glossary), forum nastavnoga sadraja (course forum) i va program (syllabus).

Na kraju nastavnoga sadraja, postavite forum konanoga projekta (final-project forum).

15.2.2. 15.2.2. NASTAVNI SADRAJ KOJI RAZVIJA VJETINE

Nastavni sadraj koji razvija vjetine (Skills Development Course) openito je drugorazredna razina pri studiranju nastavnoga sadraja. Cilj ovoga kolegija je dati studentima priliku primijeniti osnovne pojmove koje su nauili u anketi nastavnoga sadraja (survey course) te detaljnije istraiti neke aspekte podruja studiranja (field). To su obino radionice ili laboratoriji nastavnoga sadraja koji su usmjereni na projekt, ili na ponovljenu primjenu vane vjetine. Ciljevi ove vrste kolegija ukljuuju razvoj automatizma u nekim vjetinama, rafiniraju izvedbene vjetine, a poinju razvijati fleksibilnost u primjeni vjetine. Razvoj vjetina nastavnoga sadraji zahtijeva kontinuiranu povratnu informaciju i ocjenjivanje. Sudionici-studenti trebaju povratne informacije kako bi mogli znati primjenjuju li ispravno svoja umijea. Takoer su potrebna sredstva da im pomogne ukloniti probleme, kada ih oni sami ne mogu rijeiti. Moete stvoriti uinkovito praktino okruenje za razvoj vjetina sljedeim alatima u Moodle sustavu:
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

191

Resursi (Resources)

Kako studenti vjebaju sami za sebe, trebat e izvore informacija koji bi im pomogli u dijagnosticiranju njihovih pogreaka. Ako studentima moete postaviti javni prikaz s uputama korak po korak ili druga pomagala za kao to je osobna praksa, olakat ete im put do uspjeha i eliminirati mnogo ponavljajuih pitanja.
Forumi (Forums)

Forumi pruaju vrijedne mogunosti vaim studentima da pomau jedni drugima. Postavite forum za svaku temu ili tjedno te omoguite studentima da pitaju jedni druge za pomo u zadatcima nastavnoga sadraja. Dopustite postavljanje ocjena u ovim forumima za nagraditi studente koji pruaju pomo svojim kolegama. To potie suradnju i daje studentima vaan komunikacijski kanal podrke izvan razreda. Takoer moete koristiti forume za studente da postave svoje radove i primaju povratne informacije od svojih vrnjaka. Uz dobro strukturiran vodi bodovanja i uz dobre primjere, studenti mogu pomoi jedni drugima te poboljati svoj rad dobro obrazloenim kritikama.
Kvizovi (Quizzes)

Ako je va razred usmjeren na matematike vjetine, moete koristiti tipa pitanja s izraunom i pruiti vaim studentima neograniene mogunosti vjebanja. Napravite biblioteke pitanja za svaku temu pa neka studenti rjeavaju kviz onoliko puta koliko ele. Svaki put, vidjet e drugaiji skup pitanja. Ostale vrste predmeta mogu koristiti modul kviza za testiranje studentske mogunost primjene osnovnih pojmova, davanjem ocjenjivakih vjebi, te pruanjem prilike vjebanja drugih vrsta vjetina.
Lekcije (Lessons)

Dobro konstruirane lekcije daju studentima priliku primijeniti njihove vjetine te dobiti trenutnu povratnu informaciju. Svaka stranica u lekciji treba predstavljati izazov studentima pri koritenju vjetina koje su razvili u hodu, dati im izravne povratne informacije, ili im omoguiti istraivanje posljedica svojih akcija u simulacijskoj vrsti okruenja.
Baze podataka (Databases)

Postoji mnogo dokaza koji sugeriraju da ljudi uinkovito ue kada proizvode nove materijale za druge ljude. U vjetinama nastavnoga sadraja, moete koristiti bazu podataka kako bi studentima dali mjesto gdje e jedni drugima stvoriti zadatke za vjebu, a koje zatim moete koristiti u kvizovima ili lekcijama te im pruiti dodatne mogunosti vjebi, i na kraju iriti rad koji razvija dobar nastavni sadraj.
Uloge i mogunosti (Roles and capabilities)

Kako vai studenti napreduju u svojim mogunostima, mogu postati odgovorniji za vlastito uenje. Vjetinama nastavnoga sadraja, moete dodijeliti skupinu studenata kojima ete pridijeliti mogunost razvoja kviza za druge studente, bilo uzimanjem pitanja iz baza podataka koje ste vi razvili, uzimanjem pitanja od izdavaa, ili koritenje onih pitanja koja napiu sami studenti. Postavite im nove zadatke u kojima e lekciji pridodati nove stranice, te razvijati nove mogunosti vjebanja drugim studentima.
15.2.3. 15.2.3. TEORIJA/DISKUSIJA NASTAVNOGA SADRAJA

Rasprava nastavnoga sadraja se fokusira na itanje i raspravu o idejama. To su obino starije ili diplomske razine kolegija koje se usmjeravaju na rasprave o teoriji i istraivanju. Malo je praktinih primjena. Umjesto toga, treba raspravljati o idejama, razmatrati ih i kritizirati. Naglasak je na razmiljanju, predoenjem dokaza iz literature i kritikome promiljanju.

192

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

Studentska motivacija obino nije problem u tim nastavnim sadrajima. Studenti koji unaprijed proue nastavne sadraje obino su zainteresirani za temu. Meutim, moe biti teko stvoriti mogunosti za aktivno uenje i pruanje brze povratne informacije. Sreom, postoji nekoliko alata Moodle sustava koji vam mogu vam pomoi u prevladavanju ovih problema:
BLOGOVI (Blogs)

Kritiko razmiljanje i analize teorije obino zahtijevaju razdoblja privatnih razmiljanja uz javnu raspravu. Potaknite studente da aktivno sudjeluju u tim aktivnostima pruajui im priliku da na BLOGU raspravljaju o temama nastavnoga sadraja. Nakon to studenti zadre BLOG u Moodle sustavu, a ne asopis na papiru mogue im je dati povratne informacije o njihovim zapisima bez prekida proces pisanja. Moete potaknuti studente da koriste svoje BLOGOVE donosei inspirativne i zanimljivih unose za raspravu u razredu ili na forumu.
Baze podataka (Databases)

Jedan od obiljeja veine teorije nastavnih sadraja je velika koliina predavanja, obino od izvornoga istraivanja. Da bi vai studenti zadrali pozornost, stvorite bazu podataka i zamolite ih da poalju kratak saetak ili saetke radova koje su proitali. Ova strategija e ih nagraditi za praenje predavanja i potaknuti ih da aktivno surauju s predavanjem. Ona e takoer pribaviti studentima (i vama) komentare bibliografija na zavretku semestra.
Izbor (Choice)

Kao poticaj za razgovor, ukljuite izbor svaki tjedan. Anketirajte razred o kontroverznoj toki u predavanju ili raspravi. Kombinirajte ovo s forumom traei od studenata objanjenje njihovih odgovora.
Forumi (Forums)

Forumi su jedan od kljueva za uspjenu raspravu nastavnoga sadraja. Kao to smo razgovarali u Poglavlju 5, forumi doputaju studentima zaokruiti njihova razmiljanja i usredotoiti se na sadraj odgovora. Oprezno potaknite bodovanje dobro obrazloenih postova na forumu. Potaknite aktivnije sudjelovanje dodjelom moderatora skupini studenata za razliite teme.
Wiki (Wikis)

Klasa WIKI moe se koristiti za stvaranje zajednikoga razumijevanja ideja o kojima se raspravlja. Nakon svake rasprave, studente bi trebalo ohrabriti da svoje biljeke podijele WIKIJU nastavnoga sadraja, ostalim studentima, te da naue to je to vano ili zanimljivo s njihove toke motrita. Na kraju semestra, studenti e imati na raspolaganju kratak opis (synopsis) u ijem je stvaranju sudjelovao itav razred.
Uloge i mogunosti (Roles and capabilities)

U teoriji nastavnoga sadraja, suradnika izgradnja znanja i rjeenja (artifacts) najmoniji je nain za ukljuenje studenata u suradniki proces. Studenti mogu stvoriti aktivnosti, predmete i druge materijale za drugoga, razvijanjem kritikoga razmiljanja, mogunostima kroz kreativan razvoj nastavnih materijala za ostale studente. Prema teoriji nastavnoga sadraja, na razini nastavnoga sadraja moete nadjaati ulogu studenta kako bi studentima dopustili vei pristup cijelome nastavnom sadraju. Zatim postavite ulogu nadjaavanja (overrides) u onim podrujima gdje im trebate ograniiti pristup. To potie studente da jedni drugima aktivno oblikuju web stranica nastavnoga sadraja.
15.2.4. 15.2.4. KAMEN TEMELJAC NASTAVNOGA SADRAJA

Kamen temeljac (Capstone) ili vrhunac nastavnoga sadraji obino je konaan projekt koji zahtjeva od studenata da pokau to su nauili pri studiranju nastavnoga sadraja. Na diplomskome studiju,
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

193

nastavni sadraji su usredotoeni na magistarski rad ili disertaciju. Na dodiplomskome studiju, od studenata se oekuje da e napraviti pisani rad ili izraditi nekakav predmet. Ovi projekti koji se temelje na nastavnome sadraju izazovi su i za instruktora i za studente. Studenti trebaju primijeniti vjetine koje su mogli nauiti kroz nekoliko godina, a do sada ih nisu koristili. Instruktori trebaju osigurati da su projekti poticajni i zanimljivi. Moodle sustav moe omoguiti ove aktivnosti kao odgovor na ove izazove:
Zadaci (Assignments)

Moete pomoi studentima u stvaranju zadatka dodjeljivanjem skupa isporuenih nastavnih sadraja semestra. Svaka isporuka bi trebala biti projekt koji traje jedan ili dva tjedna, a kojega prikupite sa zadatkom. Na primjer, ako studenti piu na papir, mogli bi prikupiti naznaenu bibliografiju, predloiti temu, obris teme, nekoliko nacrta u zaetku i konaan nacrt.
Poruke (Messaging)

Koristite poruke kao privatan kanal povratnih informacija tako da studenti mogu raspravljati o svome radu. Kako rade na svakome dijelu projekta, morat e postavljati pitanja o njegovoj namjeni i izvedbi. Evidenciju o svim raspravama uva se u povijesti poruka za svakoga studenta.
BLOGOVI (Blogs)

Dio kamena temeljca (capstone) iskustva svakoga studenta odraava se na ono to je nauio kroz studij nastavnoga sadraja. BLOGOVI mogu djelovati kao alat za razmiljanje i kao preslik prijenosnoga raunala. Potaknite studente da koriste BLOGOVE za obje djelatnosti. Ovi primjeri dizajna su apstraktne polazne toke za izradu rjeenja koja se rade u vaem razredu. Pokuali smo preporuiti obrasce koje smo vidjeli da rade ili su drugi znanstvenici izvijestili da su uspjeni. Oni nisu konana rije o uinkovitome dizajnu kolegija na bilo koji nain, no mogu pruiti korisno polazite kada razmiljamo o tome kako koristiti Moodle sustav za promicanje uenja u vaemu kolegiju.

194

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

16. 16. POGLAVLJE 16 ADMINISTRACIJA MOODLE SUSTAVA

Ako ste administrator vaega Moodle sustava, na dohvat ruke su vam mnoge opcije. Zadane postavke koje dolaze s instalacijama vaega Moodle sustava, radit e dobro veinu vremena. No, tu su mnoge opcije za prilagodbu i performanse koje mogu uiniti da vaa verzija Moodle sustava raditi tono onako kako elite. Brojne administrativne postavke puno su se poveale u novijim verzijama Moodle sustava pa vam moda treba neko vrijeme da ih sve razumijete. U ovoj knjizi, samo ukratko moemo spomenuti svaku postavku, meutim poveznice Dokumenti Moodle sustava za ovu stranicu (Moodle Docs for this page) smjetene desno na dnu svake stranice Moodle sustava omoguuju pristup dodatnim informacijama. Ovo poglavlje organizirano je u sekcije koje su iste kao i veze u bloku Administracija web-mjesta (Site Administration) koje ete pronai na naslovnoj stranici Moodle sustava nakon to se prijavite kao administrator. Zavriti emo s dijelom o podrci Moodle sustavu, samo u sluaju! Dobar nain da saznate o upravljanju Moodle sustavom je preuzeti i instalirati paket Moodle sustava na svoje raunalo. Napravite probne korisnike raune i dodijelite im uloge studenata i nastavnika. Pokuajte se prijavite kao student ili nastavnik u pregledniku koji je razliit od onoga u kojemu ste prijavljeni kao administrator. Moete promijeniti administrativne postavku, a zatim vidjeti kako na uloge studenata ili nastavnika utjee osvjeavanje stranica (ili se odjaviti, pa se opet prijaviti zbog promjene uloga).

16.1.

16.1. OBAVIJESTI

U sredini obavijesne stranice nalazi se dugme Registracija u Moodle sustav (Moodle Registration) za registraciju vae web stranice Moodle sustava na moodle.org. Unato izjavi Molimo vas registrirajte va site kako bi maknuli ovo dugme (Please register your site to remove this button) dugme ne nestaje nakon registracije! Ono ostaje na stranici kako bismo vam omoguili auriranje vae registracije jednostavno ponovo kliknite na dugme u bilo koje vrijeme. Povremeno auriranje vae prijave pomae poboljanju tonosti globalne statistike Moodle sustava (http://moodle.org/stats/). Ispod dugmeta Registracija (Registration) nalazi se broj verzije Moodle sustava. Ako aljete izvjetaj o pogreci (bug report) u Moodle sustav (http://tracker.moodle.org/), morate navesti broj verzije vaega Moodle sustava. Stranica Obavijesti (notifications page) moe takoer sadravati upozorenje da vaa web lokacija moda nee biti sigurna i izjavu ako va CRON nije pokrenut u protekla 24 sata. CRON je skriptdatoteka koja se pokree i redovito provjerava je li potrebno obavljati odreene zadatke, kao to je slanje kopije elektronike pote postova (posts) foruma.

16.2.

16.2. KORISNICI

Upute za upravljanje mogu biti jedan od najvanijih potroaa vremena za radno mjesto administratora. Kako va sustav raste, isto tako raste broj korisnika koji gube svoju lozinku ili imaju potekoa pri stvaranju novoga rauna. Sreom, postoji nekoliko alata koji korisniku olakavaju posao upravljanja.
16.2.1. 16.2.1. OVJERA - VJERODOSTOJNOST

Jedna od prvih stvari koje trebate uzeti u obzir prilikom postavljanja vaega Moodle sustava je utvrivanje identiteta korisnika, odnosno, omoguiti ljudima da se prijave na va Moodle sustav. U poglavlju 2, opisali smo kako kreirati korisniki raun koristei samo-registraciju pomou elektronike pote. Kada stvorite raun, Moodle sustava alje vam poruku elektronikom potom s vezom za potvrdu vae adrese. Iako je to djelotvoran i uinkovit nain stvaranja novih rauna, osobito za manje web stranice, isto tako Moodle sustav prua niz drugih metoda provjere vjerodostojnosti using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011 195

(authentication),. Ako ste u sveuilinome ambijentu i imate pristup elektronikoj poti sveuilita ili direktoriju posluitelja, moete rei Moodle sustavu da umjesto vas koristiti te resurse za provjeru vjerodostojnosti novih korisnikih rauna. Vanjski posluitelji sprjeavaju korisnike u stvaranju viestrukih rauna te sprjeavaju pristup posluitelju ljudima izvan vae organizacije, kada to ne bi trebali. Metode provjere vjerodostojnost (takoer poznate kao dodaci (plug-ins) za provjeru vjerodostojnosti) ukljuuju:
Runo stvaranje rauna (Manual accounts)

Ova metoda zahtijeva od administratora da runo stvoriti sve korisnike raune. Ona se moe koristiti zajedno s uitavanjem (upload) korisnike instalacije (facility) (vidi sljedei odjeljak).
Samostalna registracija putem elektronike pote (Email-based self-registration)

Ovom metodom, korisnici mogu kreirati vlastite raune. Oni e tada primiti elektroniku potu na adresu koju navedu u profilu rauna kako bi potvrdili svoj raun.
Vanjska baza podataka (External database)

Ova metoda koristi vanjske baze podataka kako bi se provjerilo vrijede li ponueno korisniko ime i lozinka. Moete odabrati koja e se polja odreenoga korisnikoga profila Moodle sustava popuniti podacima iz vanjske baze podataka.
FirstClass/POP/IMAP/LDAP/NNTP posluitelj (FirstClass/POP/IMAP/LDAP/NNTP server)

Ove metode koristite vanjski posluitelj kako bi se provjerilo vrijedi li ponueno korisniko ime i lozinka. Ako se ime i lozinka podudaraju, u Moodle sustavu se stvara raun s istim korisnikim imenom.
Vjerodostojnost mree Moodle sustava (Moodle Network authentication)

Umreavanje Moodle sustava je nova znaajka Moodle sustava od verzije 1.8, to omoguuje da se resursi dijele izmeu stranica Moodle sustava koristei jednostavno upisivanje (sign-on). Upute za postavljanje moete pronai u dokumentaciji Moodle sustava.
Nema provjere vjerodostojnosti (No authentication)

Korisnici mogu stvoriti raune bez vanjske valjanosti. Ovu mogunost treba koristiti samo u svrhu testiranja.
Lozinka (Shibboleth)

Lozinka je programski paket otvorenoga koda koji omoguuje jednostavno upisivanje (sign-on) kroz ili unutar organizacijskih granica. Datoteka readme.txt u mapi vjerodostojnost/lozinka (auth/shibboleth) u vaoj distribuciji Moodle sustava sadri upute za postavljanje.
16.2.1.1. 16.2.1.1. Da biste postavili nain provjere vjerodostojnosti:

1. 2.

Kliknite na vjerodostojnost (Authentication) u bloku Administracija web-mjesta (Site Administration). Na stranici provjera vjerodostojnosti (authentication page), kliknite na ikonu zatvorenoga oka za omoguiti odabranu provjeru dodatka (plug-in), kao to prikazuje slika 16-1.

196

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

Slika 16-1. Odabir provjere vjerodostojnosti dodatka (plug-in) Ako trebate, moete odabrati elite li koristiti vie od jedne metode provjere vjerodostojnosti. Koristite ikone strelica gore/dolje za rasporediti dodatke. Za veinu prijava, rukovanje dodatkom (plug-in) je na vrhu stranice. To e smanjiti optereenje posluitelja pri provjeri vjerodostojnosti. 3. Ako ste izabrali samostalnu registraciju putem elektronike pote, odaberite Samostalnu registraciju putem elektronike pote (Email-based self-registration) iz samostalne registracije u padajuem izborniku u odjeljku zajednike postavke (common settings). Potencijalnim korisnicima e se tada prikazati dugme Napravi novi korisniki raun (Create new account) na stranici za prijavu. Ako imate nastavne sadraje s anonimnim pristupom, postavite prikaz dugmeta prijava kao gost (Guest login). Kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes). Kliknite na Postavke (Settings) nasuprot dodacima (plug-in(s)) za provjeru vjerodostojnosti koje ste odabrali. Konfigurirajte potrebne postavke i kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes).

4. 5. 6. 7.

16.2.1.2. 16.2.1.2. Rauni

Svaki korisnik vaega Moodle sustava ima raun koji sadri informacije o profilu, postovima foruma, unosima u BLOG i izvjetajima o aktivnostima.
16.2.2. 16.2.2. PRELISTAJTE POPIS KORISNIKA

Stranica Prelistajte popis korisnika (Browse list of users) prua popis svih korisnikih rauna. Ako koristite samostalnu registraciju putem elektronike pote, a korisnik ima problem potvrde svoga rauna, moete potvrditi njegov raun umjesto njega klikom na poveznicu potvrde nasuprot njegovoga imena. Takoer moete traiti podatke za pojedinoga korisnika, koristei njegovo ime ili adresu elektronike pote kao pojam za pretraivanje, a zatim uredite njegov profil. Morat ete to uiniti kako bi nanovo obnovili korisnike lozinke, ako se korisnici ne mogu prijaviti. Jo jedan razlog za ureivanje korisnikoga profila jest onemoguiti adresu elektronike pote korisnika, ako primate puno neisporuene pote! Ako elite privremeno onemoguiti raun (tj. sprijeiti prijavu korisnika u Moodle sustav), moete to uiniti ureivanjem stranice korisnikoga profila te izmjenom metode provjere vjerodostojnosti na postavku Nema prijave (No login).
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

197

16.2.3. 16.2.3. DODAJTE NOVOGA KORISNIKA

Stranica Dodajte novoga korisnika (Add a new user) omoguuje vam runo kreirati nov korisniki raun. Obrazac za dodavanje novoga korisnika izgleda kao stranica profila novoga korisnika u Poglavlju 2 koji ste koristili za stvaranje vaega korisnikog rauna. Ako stvarate kviz raun, moete koristiti sastavljenu (made-up) adresu elektronike pote. Uvijek moete runo stvoriti nove raune, bez obzira na nain provjeravate vjerodostojnost.
16.2.4. 16.2.4. UITAVANJE (UPLOAD) KORISNIKA

Stranica Uitavanje korisnika (Upload users) omoguuje uvoz popisa korisnika putem tekstualne datoteke. Moodle sustav stvara rauna za svakoga korisnika i ako elite, moete upisati studente u nastavne sadraje te ih organizirati u skupine. Tekst datoteka korisnikih podataka mora slijediti odreen format, kao to je opisano u datoteci pomoi za uitavanje (upload) korisnika. (Kliknite na ikonu sa znakom pitanja.) Prema zadanim postavkama, Moodle sustav pretpostavlja da ete stvarati nove korisnike raune i preskoiti zapise gdje se korisniko ime podudara s postojeim raunom. Meutim, ako ste postavili Osvjeite postojee raune (Update existing accounts) na Da (Yes), tada e se obnoviti postojei korisniki raun.
16.2.5. 16.2.5. POLJA KORISNIKOGA PROFILA

Nova znaajka u Moodle sustavu 1.8 je mogunost da administratori stvaraju dodatne kategorije korisnikoga profila i polja. Nova polja profila pojavit e se na svakoj stranici korisnikoga profila.
Doputenja (Permissions)

Kao to smo opisali u Poglavlju 4, sustav vam prua nove uloge i ovlasti uz veliku koliinu fleksibilnosti u upravljanju nainom na koji e studenti i drugi korisnici meusobno uzajamno djelovati. Meutim, nastavnici ne mogu puno uiniti u takvome upravljanju osim ako im ne date odgovarajua doputenja.
Definirajte uloge (Define roles)

Stranice Definirajte uloge (Define roles), ima tri kartice: Uloge za upravljanje (Manage roles), Dopustite pridruivanje uloge (Allow role assignments) i Dopustite nadvladavanje uloge (Allow role overrides), kao to prikazuje slika 16-2.

Slika 16-2. Upravljanje ulogama 198

using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

Kartica Uloge za upravljanje (Manage roles) sadri popis uloga na vaoj web lokaciji. Stupac Uredi (Edit) sadri ikone za ureivanje i brisanje uloga te za njihovo pomicanje gore ili dolje po popisu (to utjee na nain na koji e se navedene uloge prikazivati u Moodle sustavu). Ispod tablice je dugme Dodaj novu ulogu (Add a new role). Ako poelite izmijeniti mogunosti za odreenu ulogu, moete to uiniti ureivanjem uloge. Na primjer, moete poeljeti omoguiti studentima da se ispiu (unenroll) iz nastavnoga sadraja, kada koristite interne upise.
16.2.5.1. 16.2.5.3. Da biste uredili ulogu:

1. 2. 3.

Kliknite na Doputenja (Permissions) u Administracijskome bloku weba, a zatim Definirajte uloge (Define roles). Kliknite ikonu Uredi (edit) nasuprot uloge koju elite urediti, primjerice, student. Na stranici Uredi uloge (Edit roles), promijenite doputenja prema potrebi. Na primjer, promijenite mogunost Razdui vlastite uloge (Unassign own roles) iz Nije postavljeno (not set) u Dopusti (allow). Pomaknite se na dno stranice i kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes).

4.

Ovisno o tome to vam je potrebno, umjesto mijenjanja odreene uloge, moete vam biti lake stvoriti novu ulogu. Na primjer, moda elite stvoriti ulogu inspektor (inspector) da bi vanjski inspektori ili ravnatelji fakulteta imali doputenje pregledati sve kolegije na stranicama Moodle sustava.
16.2.5.2. 16.2.5.4. Da biste dodali ulogu inspektora:

1. 2. 3. 4.

Kliknite na Doputenja (Permissions) u Administracijskome bloku weba, a zatim Definirajte uloge (Define roles). Na kartici Upravljanje ulogama (Manage roles), kliknite na dugme Dodaj novu ulogu (Add a new role), kao to prikazuje slika 16-2. Na stranici Dodajte novu ulogu (), dajte naziv ulozi, npr. inspektor. Dajte ulozi smislen skraen naziv. Skraen naziv je potreban za druge dodatke u Moodle sustava koje vam mogu trebati, a odnose se na uloge (na primjer, kada se korisnici uitavaju iz datoteke ili kada se postavljaju upisi preko upisnoga dodatka (plug-in)). Opiite ulogu (prema izboru). Postavite mogunost Prikaz kolegija (View courses) na dopusti (allow). Pomaknite se na dno stranice i kliknite na dugme Dodaj novu ulogu (Add a new role).

5. 6. 7.

Nakon toga ete morati dodijeliti ulogu inspektora kao globalnu ulogu (kao to je opisano u sljedeem odjeljku).
16.2.5.3. 16.2.5.5. Za testiranje nove uloge:

1. 2.

Napravite probnoga korisnika (test user) i dodijeliti mu nove uloge. Ili se odjavite kao administrator, a zatim se prijaviti kao probni korisnik (test user), ili koristite jo jedan preglednik pa se prijavite kao probni korisnik (test user).

Promjene uloge stupaju na snagu tek kada se korisnik prijavljuje sljedee put. U dokumentaciji Moodle sustava moete pronai upute za postavljanje i drugih primjera uloga. Kartica Dopustite dodjelu uloge (Allow role assignments), sadri mreu za postavljanje koje uloge drugim korisnicima svaka uloga moe dodijeliti, kao to prikazuje slika 16-3.

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

199

Slika 16-3. Doputajui ulogu zadataka Na primjer, prema zadanim postavkama (default), nastavnici drugim korisnicima mogu samo dodijeliti uloge: nastavnici bez mogunosti ureivanja (non-editing teachers), studenti (students) i gosti (guests). Ako elite, nastavnici mogu dodijeliti druge nastavnike u svoje nastavne sadraje.
16.2.5.4. 16.2.5.6. Moete dopustiti pridruivanje uloge:

1. 2. 3. 4.

Kliknite na Dozvole (Permissions) u bloku Administracija weba (Site Administration), a zatim na Definiraj uloge (Define roles). Kliknite na karticu Dopusti pridruivanje uloge (Allow role assignments). Kliknite potvrdni okvir, gdje se presijecaju redak i stupac nastavnik. Kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes).

Kartica Dopusti ulogu nadjaavanja (Allow role overrides) izgleda slino kartici Dopusti pridruivanje uloge (Allow role assignments), s reetkom za postavljanje, koje uloge, svaka uloga moe nadjaati. Da bi nastavnicima omoguili napraviti to je mogue vie uloga i doputenja koje nisu postavljene, preporuljivo je omoguiti nastavnicima postavljanje uloge nadjaavanja studenata. Da biste to uinili, morate prije toga dopustiti mogunost nadjaavanja uloga.
16.2.5.5. 16.2.5.7. Za postaviti koje uloge nastavnici mogu nadjaati:

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

Kliknite na Dozvole (Permissions) u bloku Administracija weba (Site Administration), a zatim na Definiraj uloge (Define roles). Na kartici Upravljanje ulogama (Manage roles), kliknite na ikonu uredi (edit) koja se nalazi nasuprot ulozi nastavnika, kao to prikazuje slika 16-2. Na stranici Uredi uloge (Edit roles), promijenite mogunosti Poniti doputenja za druge (Override permissions for others) u dopusti (allow). Pomaknite se na dno stranice i kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes). Da biste postavili ulogu, koju nastavnik moe nadjaati, kliknite na karticu Dopusti ulogu nadjaavanja (Allow role overrides). Kliknite u potvrdni okvir, gdje se sijeku redak nastavnik i stupac student. Kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes).

200

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

16.2.6. 16.2.6. DODJELA GLOBALNIH ULOGA

Globalne uloge su uloge koje se primjenjuju u cijelome vaem Moodle sustavu. Na primjer, korisnik kojemu je dodijeljena globalna uloga nastavnika imat e tu ulogu na web stranici svakog nastavnog sadraja. Najvjerojatnije ete samo poeljeti dodijeliti zadane uloge administratora i kreatora nastavnoga sadraja globalno, iako ste moete stvorili dodatne uloge, kao to je uloga inspektora, koja zahtijeva globalno dodjeljivanje. Administratori mogu uiniti sve i ii bilo gdje po web mjestu. Trebalo bi ograniiti broj ljudi s administratorskim ovlastima na minimum. Ako puno ljudi ima administratorski pristup, to je recept za katastrofe, jer oni mogu dodavati raune i nastavne sadraje te po volji mijenjati varijable web mjesta. Kreatori nastavnoga sadraja mogu stvoriti nove nastavne sadraje i dodijeliti uloge nastavnika u njima. Ako administrirate stranice maloga Moodle sustava, omoguujui svojim kolegama kreirati vlastite nastavne sadraje, vi se uklanjate kao potencijalno usko grlo. Ako pokreete Moodle sustav koji se protee na cjelokupno sveuilite, ne preporuuje se ovako opseno koritenje. Na brojnim web stranicama moe biti teko pratiti tko stvara legitimne nastavne sadraje, a tko zloupotrebljava sustav. Velik broj lanih nastavnih sadraja uneredit e va sustav te moe dovesti do usporenja svojstava. Globalne uloge dodjeljuju se na isti nain kao i uloge nastavnoga sadraja (vidi poglavlje 4), ukljuujui i skrivene zadatke. Dodjela globalne uloge korisnicima uloge student, rezultirat e upisom svih u sve nastavne sadraje.
16.2.7. 16.2.7. KORISNIKA POLITIKA

Stranica korisnike politike (user policies) ukljuuje niz postavki uloga, koje je u pravilu, najbolje ostaviti kao to su zadane. One ukljuuju sljedee opcije:
Prethodno postavljena uloga za sve korisnike (Default role for all users)

Ovo bi se trebao postaviti ovjerenim (authenticated) korisnicima. Ako je postavljena na studenta, onda su svi studenti upisani u svim kolegijima.
Automatski prijavljen gost (Auto-login guest)

Ako ovo nije postavljeno, onda posjetitelji moraju kliknuti na dugme Prijavi se kao gost (Login as a guest) prije ulaska u nastavni sadraj koji omoguuje anoniman pristup.
Uloge koje nisu sinkronizirane s meta nastavnim sadrajima (Roles that are not synchronized to meta courses)

Meta nastavni sadraji kombiniraju upise iz vie predmeta (vidi Poglavlje 2). Vjerojatno ete poeljeti da korisnici imaju istu ulogu u meta nastavnom sadraju kao i u normalnim nastavnim sadrajima. Ako ne, odaberite uloge koje ne treba sinkronizirati.
Sakrij korisnika polja (Hide user fields)

Korisnika polja (User fields) pojavljuju se na stranicama korisnikoga profila. Moete poveati studentsku privatnost skrivanjem odabranih polja korisnika.

16.3.

16.3. NASTAVNI SADRAJI

Vi, kao administrator, zajedno sa svim kolegama kojima ste dodijelili mogunost stvaranja nastavnoga sadraja, odgovorni ste za dodavanje nastavnih sadraja u Moodle sustav.
16.3.1. 16.3.1. DODAJ/UREDI NASTAVNE SADRAJE

Prije stvaranja nastavnih sadraja, pametno je postaviti neke kategorije nastavnoga sadraja. Prema zadanome, postoji samo jedna kategorija Moodle sustava: Razno (miscellaneous). Iako ste sigurno slobodni staviti sve svoje razrede u razne kategorije, vai studenti, otkrit e da je lake pronai njihove razrede, ako su organizirani u opisne kategorije. using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011 201

16.3.1.1. 16.3.1.1. Za dodavanje kategorija:

1. 2.

Kliknite na nastavne sadraje (Courses) u bloku Administracija weba (Site Administration), a zatim kliknite na Dodaj/uredi nastavne sadraje (Add/edit courses). Na stranicu Kategorije kolegija (Course categories), upiite naziv nove kategorije u okvir za tekst i kliknite na dugme Dodaj novu kategoriju (Add new category), kao to prikazuje slika 16-4.

Slika 16-4. Dodavanje nove kategorije ili nastavnoga sadraja Sada imate novu kategoriju nastavnoga sadraja, moete je pomicati gore/dolje, ili u postojeim kategorijama kreirati potkategoriju. Nakon to ste postavili nekoliko kategorija nastavnoga sadraja, spremni ste za izradu nastavnoga sadraja.
16.3.1.2. 16.3.1.2. Za izradu nastavnoga sadraja:

1. 2. 3. 4.

Kliknite na Nastavni sadraj (Site Administration) u bloku Administracija weba (Site Administration), a zatim kliknite na Dodaj/uredi nastavne sadraje (Add/edit courses). Na stranici Kategorije kolegija (Course categories), kliknite na dugme Dodaj nov nastavni sadraj (Add a new course), kao to prikazuje slika 16-4. Unesite postavke nastavnoga sadraja, kao to se opisuje u Poglavlju 2, a zatim kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes). Na stranici Dodijeli uloge (Assign roles), kliknite na ulogu nastavnik (teacher) za pridruiti nastavnike u nastavni sadraj.

Moete odabrati skrivanje nastavnoga sadraja klikom na ikonu oka nasuprot imena nastavnoga sadraja. Samo korisnici s mogunou da vide skrivene nastavne sadraje, kao to su nastavnici, bit e u mogunosti pristupiti skrivenome nastavnom sadraju. Kategorije mogu takoer biti skrivene, ako to elite.
16.3.2. 16.3.2. UPISI

Do sada ste trebali postaviti utvrivanje vjerodostojnosti identiteta korisnika (user authentication), tj, omoguiti ljudima da se prijave u neke stvorene nastavne sadraje i dodijeliti im nastavnike. Sljedea stvar za razmatranje je upis kolegija, to jest, dodjeljivanje korisnicima ulogu studenta u nastavnome sadraju. Prema zadanim postavkama (default), studenti se mogu sami upisati u bilo koji nastavni sadraj po izboru. Oni to ine klikom na ime nastavnoga sadraja, a zatim odgovore Da (Yes) na pitanje: Vi ste pred upisom kao lan ovoga nastavnog sadraja. Jeste li sigurni da to elite uiniti? (You are about to enroll yourself as a member of this course. Are you sure you wish to do this? ). Ova metoda upisa naziva se unutarnji upis (internal enrollment). Moete onemoguiti upis korisnika u bilo koji nastavni sadraj postavljanjem upisnih kljueva (enrollment keys) (vidi Poglavlje 2).

202

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

Ako elite omoguiti studentima da se sami ispiu (unenroll) iz nastavnoga sadraja, kao i da se sami upiu, to moete uiniti ureivanjem uloge studenta (vidi prethodni odjeljak). Dok unutarnji upis na djelotvoran i uinkovit nain upravljanja upisom u kolegij, pogotovo ako nemate puno kolegija, Moodle sustav takoer nudi niz drugih upisnih metoda (ili upisnih dodataka (plug-ins)). Oni ukljuuju:
Authorize.net Payment Gateway/PayPal (Authorize.net Payment Gateway/PayPal)

Ove metode omoguuju vam postaviti sustav elektronike trgovine tako da studenti mogu platiti upis u nastavni sadraj. Ako radite posao prodaje Moodle sustava koji se temelji na nastavnim sadrajima, moete koristiti bilo koju od tih metoda kako bi se omoguilo studentima koristiti kreditne kartice.
Vanjska baza podataka (External database)

Ova metoda trai upis u drugu bazu podataka. Morat ete konfigurirati postavke prijave tako da Moodle sustavu moe pristupiti s udaljenoga posluitelja i oznaiti polja u Moodle sustavu prema poljima u vanjskoj bazi podataka.
Flat/IMS Enterprise datoteka (Flat/IMS Enterprise file)

Poput alata za uitavanje (upload) korisnika, to smo opisali u prethodnome poglavlju, ove metode vam omoguuju uvoziti korisnike podatke upisa putem posebno oblikovane tekstualne datoteke. Format datoteke IMS Enterprise je opisan u datoteci pomoi (help file), a ravan (Flat) format datoteke opisan je na stranici postavki ravnih (Flat) datoteka.
Unutarnji upis (Internal enrollment)

To je metoda upisa prema zadanim postavkama (default), kao to je prethodno opisano.

LDAP (LDAP)

Moete koristiti LDAP posluitelj za upravljanje upisom, kao i upravljanjem s vjerodostojnosti (authentication). Upute za postavljanje moete pronai u dokumentaciji Moodle sustava.
16.3.2.1. 16.3.2.1. Da biste postavili nain upisa:

1. 2.

Kliknite na nastavni sadraji (Courses) u bloku Administracija weba (Site Administration), a zatim Upisi (Enrollments). Na stranici za upis, kliknite na potvrdni okvir nasuprot odabranome upisnom dodatku (plug-in), kao to prikazuje slika 16-5.

Slika 16-5. Odabir upisnoga dodatka (plug-in)

using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

203

to se tie metoda provjere vjerodostojnosti, moete odabrati barem jedan nain upisa, ako elite. Na primjer, ako imate neke nastavne sadraje koje studenti moraju platiti (a drugi su besplatni), moete koristiti PayPal i unutarnji upis (internal enrollment). 3. Odaberite prethodno zadani dodatak (plug-in) za interaktivan upis. Ovo je trenutak kada korisnik mora uiniti neto interaktivno kako bi se upisao, kao to je klik Da, jesam (Yes, I do) (unutarnji upis) ili platiti neto novca (Authorize.net Payment Gateway, PayPal). Kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes). Kliknite na dugme Uredi (Edit) nasuprot upisnoga dodat(a)ka (plug-in) koje ste odabrali. Konfigurirajte potrebne postavke i kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes).

4. 5. 6.

16.3.3. 16.3.3. ZAHTJEVI NASTAVNOGA SADRAJA

Ako elite da korisnici mogu zatraiti nove nastavne sadraje, moete omoguiti zahtjeve za nastavnim sadrajem. Dugme Zahtjev za nastavnim sadrajem (Course request) pojavljuje se na stranici Svi nastavni sadraji (All courses). Ako korisnici zatim zahtijevaju nove nastavne sadraje, vi kao administrator ete vidjeti dugme nastavni sadraji ekaju odobrenje (Courses pending approval) na stranici Svi nastavni sadraji (All courses). Ako omoguite zahtjeve nastavnoga sadraja, morat ete propisno provjeriti stranicu Svi nastavni sadraji (All courses) dugmetom Nastavni sadraj eka odobrenje (Courses pending approval). Jo nije dostupna obznana zahtjeva za odobrenje nastavnoga sadraja elektronikom potom.
16.3.4. 16.3.4. SIGURNOSNE KOPIJE

Postoji izreka u raunalnoj industriji: "Postoje dvije vrste korisnika, onih koji su izgubili podatke i oni koji e ih izgubiti." U nekom trenutku, vrst disk e zakazati ili e se vaa baza podataka sruiti na posluitelju vaega Moodle sustava, pa ete izgubiti podatke. Sreom, Moodle sustav ima automatiziran sustav sigurnosne pohrane podataka (backup) nastavnoga sadraja koji moete pokrenuti svake noi za izvoz svih sadraja nastavnoga sadraja itave web stranice. Alat sigurnosne pohranjene podatke (backup) nastavnoga sadraja u Moodle sustavu zapravo pokree iste funkcije kao pojedine sigurnosne pohrane (backup) nastavnoga sadraja. On jednostavno radi automatski na svim web stranicama nastavnoga sadrajima u odreeno vrijeme. Dobra ideja je da se napravi raspored sigurnosnoga kopiranja kada va posluitelj obino nije zauzet. Pokretanje alata sigurnosne pohrane podataka (backup) svih nastavnih sadraja moe opteretiti procesor, tako da pohranu ne bi trebali pokrenuti kada puno studenata pokuava pristupiti posluitelju. Stranica pohrane (backup) omoguuje vam postaviti vrste sadraja koje e se pohraniti. Ako koristite potpunu nonu pohranu sadraja na serveru (to se preporua), predlaemo da koristite sljedee postavke:
Ukljuite module i korisnike podatke modula (Include modules and module user data)

Kliknite oba potvrdna okvira za sauvati sve studentske radove svakoga nastavnog sadraja.
Korisnici (Users)

Ovo postavite na Sve (All). Ako trebate vratiti pohranjene sigurnosne kopije Moodle sustava na posluitelj, ne elite izgubiti niti jedan raun, ak i ako nisu povezani s trenutnim nastavnim sadrajem.
Korisnike datoteke (User files)

I ovo oznaite. elite vratiti posluitelj da to je vie mogue slii originalu, tako da e se sve obnoviti korisnike datoteke.

204

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

Datoteke nastavnoga sadraja (Course files)

Opet, kliknite na ovaj kvadrati. Morat ete se nositi s puno ljutitih nastavnika ako moraju vratiti sve svoje datoteke nastavnoga sadraja nakon vaega (administrator) vraanja podataka na posluitelj.
Zadrati (Keep)

Ova postavka odreuje koliko su stari sigurnosno pohranjeni podaci (backup) koji e se spremiti. Postavite onoliko visoko koliko moete bez zauzimanja previe prostora na vaem posluitelju. Ako trebate vratiti nastavni sadraj nekoliko dana nakon to je pokrenuta sigurnosna pohrana podataka (backup), biti e vam drago da imate vrijedne podatke stare nekoliko tjedana. Nakon to ste odabrali postavke sigurnosne pohrane podataka (backup) morat ete postaviti raspored pohrane.
16.3.4.1. 16.3.4.1. Da biste postavili raspored sigurnosne pohrane:

1. 2. 3. 4.

Kliknite na okvir Aktivno (Active). Ovo ukljuuje automatiziran sustav sigurnosne pohrane podataka (backup). Kliknite na dane u tjednu za pokretanje sigurnosne pohrane podataka (backup). Preporua se svakodnevna sigurnosna pohrana podataka (backup). Postavite vrijeme izvoenja procesa sigurnosne pohrane podataka (backup). Najbolji izbor vremena, za veinu posluitelja bit e rano ujutro. Postavite putanju Spremi u (Save to ). Ako moete, odaberite putanju (mjesto) sigurnosne pohrane podataka (backup) na drugome stroju ili na drugaiji pogon od onoga koji pokree Moodle sustav. Ako disk zakae, ne elite izgubiti svoje sigurnosne kopije u isto vrijeme kada izgubite i va Moodle sustav. Ako polje ostavite prazno, tada e ZIP datoteka (backup) biti spremljena u mapu sigurnosno pohranjenih podatke (backup) svake mape datoteke nastavnoga sadraja. Kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes).

5.

Nakon to ste postavili svoj raspored za sigurnosno pohranjivanje podataka (backup), Moodle sustav e automatski stvoriti arhivu svih kolegija na posluitelju u vrijeme koje ste naveli. Nakon to zavri sigurnosna pohrana podataka (backup), Moodle sustav e vam poslati elektroniku potu koja opisuje status sigurnosne pohrane. Bilo koji nastavni sadraji koji nisu dostupni studentima i nisu se mijenjali u posljednjih mjesec dana automatski se preskau u procesu sigurnosne pohrane podataka (backup). Osim za postavljanje automatskih sigurnosnih pohrana podataka nastavnoga sadraja, preporuujemo vam redovito sigurnosno kopiranje stranica, kao to je objanjeno u dokumentaciji Moodle sustava.

16.4.

16.4. SJEDITE, MJESTO POSLOVANJA

Stranica postavke lokacije (location settings) ukljuuje sljedee opcije:

Prethodno zadana vremenska zona (Default time zone)

Postavlja se prethodno zadana vremenska zona za prikaz datuma. Ovime se mogu zanemariti postavke korisnikoga profila osim ako se namee prethodno zadano vrijeme.
Prethodno zadana zemlja (Default country)

Odaberite vau zemlju tako da se na stranici novoga rauna pojavi kao prethodno zadana.
Pretraivanje IP adresa (IP address lookup)

Moete eksperimentirati kako bi saznali koja u izboru izmeu hostip ili ipatlas radi bolje za vae podruje.
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

205

16.5.

16.5. JEZIK

Jedna od mnogih prednosti Moodle sustava su njegove mogunosti rukovanja jezikom. Kao to smo spomenuli u poglavlju 2, moete pruiti korisnicima izbor jezika ili prethodno zadanoga jezika u odreenome nastavnom sadraju. ak i ako elite da su vae stranice samo na engleskome jeziku, moete otkriti da je jezik za ureivanje objekta koristan za promjene standardnoga tekst u Moodle sustavu.
16.5.1. 16.5.1. POSTAVKE JEZIKA

Stranica Postavke jezika (language settings) ukljuuje sljedee opcije:

Zadani jezik (Default language)

Ovo postavlja zadani jezik za web stranicu. Postavku moe zanemariti korisnik koristei jezik izbornika, ili postavkama u osobnome profilu. Ako je eljeni jezik postavljen u korisnikovome pregledniku, onda e se time prebrisati zadani jezik stranice.
Prikaite izbornik jezika (Display language menu)

Ovime se postavlja hoe li se izbornik jezika (language menu) prikazati na stranici za prijavu i na naslovnoj stranici. Ako je iskljueno, jedina mjesta gdje korisnik moe promijeniti postavku jezika je u svome korisnikom profilu ili u postavkama nastavnoga sadraja, ako je korisnik ujedno i nastavnik.
Jezici u izborniku jezika (Languages on the language menu)

Ako elite ograniiti broj jezika, studenti i nastavnici to mogu ovdje odabrati iz unesenoga smanjenog popisa.
Lokalna razina web mjesta (Site-wide locale)

Ostavite prazno ove postavke, kao to je postavljeno u svakome jezinom paketu.

Excel kodiranje (Excel encoding)

Ostavite prema prethodno zadanim postavkama (Unicode), osim ako imate odreeni razlog zbog kojega ele latinsko kodiranje.
16.5.2. 16.5.2. JEZINA LEKTURA

Suelje za ureivanje jezika omoguuje vam lako promijeniti bilo koju rije ili izraz koji se koristi na stranici. Na primjer, moda poelite promijeniti rijei nastavni sadraj (Course) u rije Podruje (Area).
16.5.2.1. 16.5.2.1. Da biste promijenili rije ili frazu:

1. 2. 3.

Kliknite na Jezik (Language) u bloku Administracija weba (Site Administration), a onda na Ureivanje jezika (Language editing). Kliknite na ureivanje rijei ili fraza (Edit words or phrases) u sredini stranice. Na stranici Uredi rijei ili fraze (Edit words or phrases), kliknite na dugme Prebaci na jezini direktorij (Switch lang directory), kao to prikazuje slika 16-6.

206

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

Slika 16-6. Ureivanje rijei ili fraza Mapa lokalnoga jezika (parentlanguage_local), automatski e se kreirati u moodledata/lang. Datoteke ili ureeni nizovi podataka tada e se spremiti u ovu mapu. To je neophodno kako bi prilikom auriranja novijim jezinim paketom, sprijeili prepisivanje promjena koje ste napravili. 4. Odaberite datoteku za ureivanje. Moda ete morati pretraivati kroz nekoliko datoteka prije no to naete datoteku koja sadri rije koju elite promijeniti. Datoteka moodle.php sadri sve zajednike izraze itavoga weba. Promijenite rije ili frazu. Kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes). Promijenjeni izraz e biti istaknut razliitom bojom.

5. 6.

Ako kasnije poelite napraviti jo promjena, osigurajte provjeru hoe li se opet datoteke ureenih nizova spremiti u mapu parentlanguage_local, zamijenite mape ako je potrebno.
16.5.3. 16.5.3. JEZINI PAKETI

U vrijeme pisanja ovoga teksta, dostupno vam je vie od 70 jezinih paketa za instalaciju na vaem Moodle sustavu. Jednostavno s popisa paketa dostupnih jezika, odaberite jezik koji vam treba i kliknite na dugme Instaliraj paket odabranoga jezika (Install selected language pack). Svi jezini paketi, osim engleskoga, spremljeni su u mapu moodledata/lang.

16.6.

16.6. MODULI

Kao to je spomenuto na poetku ove knjige, Moodle je akronim za modularno objektno-orijentirano razvojno okruenja za uenje (Modular Object-Oriented Developmental Learning Environment). Predstavlja modularan dizajn. Osim to koristi iroku paletu modula ukljuenih u paket standardnoga preuzimanja (download), moete preuzeti i instalirati module od tree strane (third-party modules) i dodatke (plug-ins) iz modula moodle.org kao i dodatke za bazu podataka (plug-ins)
using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

207

(http://moodle.org/mod/data/view.php?d=13&rid=22). Budite svjesni da moduli tree strane mogu biti kvalitetno upitni, moda nee raditi pravilno i ne mogu raditi kada nadograujete Moodle sustav. Trebalo bi ih temeljito testirati prije nego to ih ponete koristite te morate biti spremni deinstalirati ih prije nadogradnje.
16.6.1. 16.6.1. AKTIVNOSTI

Stranica aktivnosti (activities page), omoguuje vam upravljanje radom modula Moodle sustava, kao to prikazuje slika 16-7.

Slika 16-7. Upravljanje aktivnostima Stupac Sakrij/prikai (Hide/Show) omoguuje izabranim modulima skrivanje, oni se ne pojavljuju ni u jednome od padajuih izbornika nastavnih sadraja Dodaj aktivnost (Add an activity) i ne moe ih se koristiti ni u jednome od nastavnih sadraja. Da biste sakrili modul, pritisnite ikonu oka, tako da se promijeni u zatvoreno oko. Iz raznih razloga, a prema zadanim postavkama, neki moduli su skriveni. Na primjer, moduli Vjebe (Exercise) i asopis (Journal) su stari moduli koje se vie ne odravaju, ali su ukljueni u Moodle sustav iz povijesnih razloga. Stranica Aktivnosti (activities) takoer navodi koliko aktivnosti postoji za svaki modul na vaem Moodle sustavu. Ako kliknete na broj, prikazat e se popis nastavnih sadraja koji koriste te djelatnosti. Osim foruma, bilo koji modul moe se izbrisati koristei veznik (link) u stupcu Izbrii (Delete). Nema razloga za brisanje standardnih modula. Meutim, nestandardne module moete prema potrebi izbrisati prije nadogradnje. Da biste izbrisali modul u potpunosti, osim to ga briete na stranici aktivnosti (activities), takoer je potrebno ukloniti/obrisati stvarnu mapu modula iz mape moodle/mod. Inae, Moodle sustav e je ponovo instalirati sljedei put kada pristupate stranici administracije weba (site administration). To vrijedi i za blokove. Mnogi moduli imaju dodatne postavke, kojima se moe pristupiti preko linkova u stupcu Postavke (Settings). Postavke koje moete promijeniti ukljuuju:
Zadaci i forum (Assignment and Forum)

Moete postaviti maksimalnu veliinu za prijenos datoteka (ovisno o nastavnome sadraju i mjestu ogranienja).

208

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

Razgovor (Chat)

Ako namjeravate puno koristiti aktivnost sustava avrljanja (chat activity), onda biste trebali razmisliti o koritenju demon-posluitelju sustava avrljanja (chat server daemon) za smanjiti optereenje posluitelja.
Baza podataka, forum i pojmovnik (Database, Forum, and Glossary)

Ako ste omoguili RSS na svim stranicama na dijelu posluitelja (Server) > RSS bloka Administrativne stranice (Site Administration), takoer ete trebati omoguiti RSS u modulima: baza podataka, forum i pojmovnik.
Resurs (Resource)

Moete poeljeti dopustiti nastavnicima stvaranje veza do datoteka na lokalnome sustavu datoteka, kao to je CD pogon ili zajedniki mreni disk.
Kviz (Quiz)

Moete pojednostaviti stranicu Dodaj novi kviz (Add a new quiz) odabirom brojnih opcija koje e nastavnik nee vidjeti, a prema zadanim postavkama (default) te ih prikazati kada nastavnici kliknu na dugme Napredne postavke (Advanced settings).
16.6.2. 16.6.2. BLOKOVI

Stranica blokova (blocks page), koja je izgledom slina stranici aktivnosti (activities page), omoguuje vam upravljanje blokovima u Moodle sustavu. to se tie modula aktivnosti, blokove moete prikazati (show), sakriti (hide) i brisati (delete). Da biste smanjili duinu padajuega izbornika Dodaj blok (Add a block) nastavnoga sadraja, morate sakriti blokove koje se nee koristiti, kao to su: globalno pretraivanje (global search) (osim ako niste omoguili globalne znaajke pretraivanja u Razno (Miscellaneous) > Eksperimentalan dio (Experimental section) bloka Administracija web-mjesta (Site Administration)), mentori (mentees) (osim ako ste dodali ulogu mentora) i mreni posluitelji (osim ako koristite umreavanje Moodle sustava (Moodle Networking)). Stranica blokova takoer navode broj primjera u svakome bloku. Klikom na brojane rezultate u popisu sadranih kolegija, taj blok se prikazuje. Neki blokovi, kao to je HTML blok, mogu se koristiti vie od puta na stranici nastavnoga sadraja. Moete odabrati elite li to ili ne elite dopustiti, kliknite na link promjena (change) u stupcu Viestruk (Multiple). Nekoliko blokova ima dodatne postavke, kojima se moe pristupiti preko linkova u stupcu Postavke (settings). Postavke koje moete poeljeti promijeniti ukljuuju:
Udaljeni RSS izvori (Remote RSS feeds)

Moete poeljeti omoguiti nastavnicima ili ak svakome tko je u mogunosti dodavati nove RSS izvore (RSS feeds). Ako ne elite, onda e vas nastavnici morati kontaktirati da biste dodali nove RSS izvore.
16.6.2.1. 16.6.2.1. Da biste dodali novi RSS izvor:

1. 2. 3.

Kliknite na link Dodaj/uredi izvore (Add/edit feeds) pri dnu stranice Postavke udaljenih RSS izvora (Remote RSS feeds settings). Na stranici Dodaj/uredi izvore (Add/edit feeds), dodaj URL Izvora vijesti (news feed) i korisniki naslov (po volji). Kliknite na dugme Dodaj (Add).

34

mentees ?????????? using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

209

16.6.3. 16.6.3. FILTRI

Filtri omoguuju automatsku transformaciju unesenoga teksta u razliitim, esto sloenijim oblicima. Na primjer, naslovi resursa mogu automatski postati hiperveze koje vas vode na odgovarajue resurse, ili URL-ove koji upuuju na MP3 datoteke, mogu postati blic-kontrole (Flashcontrols) ugraene u web stranice koje vam pauziraju i premotavaju audio. Postoji nekoliko standardnih filtra ukljuen u Moodle sustav, a mnogo je vie specijaliziranih filtra na raspolaganju od strane modula moodle.org i dodataka za baze podataka (plug-ins) (http://moodle.org/mod/data/view.php?d=13&rid=22) . U standardnome preuzimanju (download) ukljueni su filtri:
Automatsko povezivanje naziva aktivnosti (Activity Names Auto-linking)

Ovaj filtar skenira tekst za djelatnost naslova koji se nalaze u nastavnome sadraju. Gdje ih pronai istaknut e se i povezati s aktivnosti. Da biste uinkovito iskoristili ovaj filtar, trebali biste koristiti opisne naslove. Na primjer, naslov "Kviz" je lo, jer bilo kakvo koritenje rijei "kviz" u tekstu e se povezati, bez obzira na to se odnosi.
Automatsko povezivanje baze podataka (Database Auto-linking)

Ovaj filtar skenira tekst za unesene naslove baze podataka i radi na isti nain kao i filtar Automatsko povezivanje naziva aktivnosti (Activity Names Auto-linking).
Automatsko povezivanje pojmovnika (Glossary Auto-linking)

Ovaj filtar skenira tekst za naslove unosa pojmovnika i radi na isti nain kao i filtar Automatsko povezivanje naziva aktivnosti (Activity Names Auto-linking). Nadalje za ovaj filtar, da bi unijeli pojedine stavke u pojmovnik, trebali bi oznaiti potvrdni okvir Ovaj ulaz bi se automatski trebao povezati (This entry should be automatically linked).
Automatsko povezivanje imena resursa (Resource Names Auto-linking)

Ovaj filtar skenira tekst za naslove izvora i radi na isti nain kao i filtar Automatsko povezivanje naziva aktivnosti (Activity Names Auto-linking).
Automatsko povezivanje WIKI stranice (Wiki Page Auto-linking)

Ovaj filtar skenira tekst za naslove WIKI stranice i radi na isti nain kao i filtar Automatsko povezivanje naziva aktivnosti (Activity Names Auto-linking).
Algebarski zapis (Algebra Notation)

Ovaj filtar pretvara algebarski kod u GIF slike. Zahtijeva se mogunost koritenja TeX notacijskoga filtra.
Cenzura rijei (Word Censorship)

Ovaj filtar zacrni (blacks out) rijei s popisa u postavkama cenzuriranih rijei.
Zatita elektronike pote (Email Protection)

Ovaj filtar ifrira (scrambles) adrese elektronike pote u korisnikome profilu tako da vanjske trailice i gosti ne mogu vidjeti korisnike adrese elektronike pote. To titi vae korisnike od prijema neeljene masovne pote (spammers) i ostalih napadaa.
Multimedijalni dodaci (Multimedia plug-ins)

Ovo je pridrueno uitavanju (upload) multimedijalnih datoteka s odgovarajuim ureajima za reprodukciju.

210

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

Viejezini sadraj (Multi language Content)

Omoguuje da se resursi stvaraju na vie jezika (kao to je opisano u Poglavlju 3). Kada je ukljueno (turned on), izgleda poput sljedee oznake <span lang="xx" class="multilang"> koja ukazuje da tekst sadri vie jezika. Zatim odabire i postavlja najprikladniji jezik za trenutnoga korisnika. Jezik resursa e se promijeniti kada korisnik promijeni svoj odabrani jezik Moodle sustava.
TeX notacija (TeX Notation)

Jo jedan matematiki alat za oznaavanje (markup) koji vam omoguuje koritenje TeX oznaavanja i ispravan prikaz u Moodle sustavu.
Uredan (Tidy)

Ovaj filtar provjerava je li HTML kd XHTML popustljiv (XHTML-compliant), ureujui (tidying) gdje je potrebno. Da bi ovaj filtar stavili u funkciju trebate imati PHP prevedene s libtidy opcijom. Pogledajte http://www.php.net/tidy za vie informacija.
16.6.3.1. 16.6.3.1. Da biste omoguili filtar:

1. 2.

Kliknite na Moduli (Modules) u bloku Administracija weba (Site Administration), a zatim Filtri (Filters). Na stranici filtara, kliknite na ikonu oka nasuprot filtru kojega elite omoguiti, tako da se ikona promijeni u otvoreno oko, kao to prikazuje slika 16-8.

Slika 16-8. Upravljanje filtrima 3. Koristi ikone strelica gore/dolje za rasporeivanje filtra u redoslijed u kojemu bi se trebao primijeniti.

Odreene su dodatne postavke filtara, kojima se moe pristupiti preko linkova u stupcu Postavke (settings). Postavke Filtriranja (Filter settings) koje se odnose na vie od jednoga filtra moete pronai u sekciji postavke filtra Prikaz (Appearance) > blok Administracija weba (Site Administration).

35

libtidy http://www.php.net/tidy using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

211

16.7.

16.7. SIGURNOST

Projekt Moodle sustava ozbiljno tretira sigurnost i kontinuirano poboljanje Moodle sustava za rijeiti sve sigurnosne probleme koji se mogu pojaviti. Preporuamo vam da poduzmete sljedee osnovne mjere sigurnosti: Redovito aurirajte Moodle sustav pri svakome novom izdanju. Obznanjene sigurnosne rupe nakon putanja nove verzije privlae pozornost razbijaa ( crackers). to je starija inaica vjerojatnije je da e biti ranjivija. Onemoguite globale upise. To e sprijeiti mogue XSS 36 probleme u skriptama tree strane (third-party scripts). Osigurajte da administratori i nastavnici koristite jake lozinke. To titi protiv nasilnoga (brute force) pucanja rauna. Samo pouzdanim korisnicima dajte nastavnika doputenja (teacher permissions) za izbjei stvaranje javnih kutija s pijeskom (sandboxes) s besplatnim nastavnikim raunima.

Daljnji sigurnosni savjet mogu se pronai u dokumentaciji Moodle sustava.

16.7.1. 16.7.1. POLITIKE WEB STRANICA

Stranica web politike obuhvaa sljedee opcije:

Otvoren prema Google (Open to Google)

Omoguujui ovu postavku, doputa se paucima ( spiders) Google pretraivaa (Googles search spiders) anoniman pristup vaoj web lokaciji. Bilo koji dio stranice koji omoguava anoniman pristup moi e se pretraivati putem Google pretraivaa. Osim toga, ljudi koji dolaze na vau stranicu putem Google pretraivaa automatski e se prijaviti kao gost. Vjerojatno najee postavljano pitanje na forumima moodle.org je: "Kako poveati ogranienje veliine uitavane (upload) datoteke?"
16.7.1.1. 16.7.1.1. Maksimalna veliina uitavane datoteke

Veliine uitane (upload) datoteka ograniene su na razne naine, svatko u tome popisu ograniava sljedee: 1. 2. 3. 4. 5. Apache postavlja LimitRequestBody PHP postavljaju post_max_size i upload_max_filesize Maksimalne veliine uitane datoteke na razini cijeloga weba postavljaju se u bloku Sigurnost (Security) > Administracija weba (Site Administration) Maksimalna veliina datoteke uitane u nastavni sadraj postavlja se u postavkama nastavnoga sadraja. Postavke odreenih aktivnosti modula Kliknite potvrdni okvir kako bi se omoguila razmjena poruka sustava (vidi poglavlje 5).

Omogui sustav razmjene poruka (Enable messaging system)

36

XSS (Cross-site scripting) je vrsta raunalne sigurnosne ranjivosti, a obino se nalazi u web-aplikacijama koje omoguuju zlonamjernim napadaima ubacivanje skripte na stranu klijenta u web stranice koje pregledavaju drugi korisnici. XSS ranjivost koristi napada zaobilazei kontrolu pristupa. Istraivanje koje je 2007. dokumentirao Symantec pokazuje da XSS predstavlja oko 80% svih sigurnosnih ranjivosti. Njihov utjecaj moe biti u rasponu od sitne smetnje do znaajnoga sigurnosnog rizika, ovisno o osjetljivosti podataka kojima barataju ranjive stranice i prirode ublaavanja sigurnosti koju provodi vlasnika stranice. (izvor: Wikipedia.hr) using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011 212

Ako omoguite razmjenu poruka sustava, svi korisnici e moi slati i primati poruke u bilo koje vrijeme. Nastavnici ne mogu odluiti eli li ili ne ele dopustiti poruke meu studentima unutar njihovoga odreenog nastavnog sadraja.
Maksimalno vrijeme za ureivanje postova (Maximum time to edit posts)

Ovime se postavlja vrijeme ureivanja postova foruma. Vrijeme ureivanja je vremenski period kojime raspolau korisnici za promjenu postova foruma prije nego to se pota poalje pretplatnicima.
Vidljivost BLOGA (Blog visibility)

Da biste omoguili BLOGOVE (kao to je opisano u poglavlju 11), odaberite do koje se razine korisnik BLOGOVA moe vidjeti. Prema zadanim postavkama, svi korisnici web-mjesta mogu vidjeti sve BLOGOVE. Vidljivost BLOGA moe se ograniiti tako da korisnici mogu vidjeti samo BLOGOVE ljudi s kojima dijele nastavni sadraj ili istu skupinu.
16.7.2. 16.7.2. HTTP SIGURNOST

Stranica HTTP sigurnosti sadri samo jednu opciju:

Koristite HTTPS za prijave (Use HTTPS for logins)

HTTPS ifrira korisnike podatke za prijavu, tako da je teko nanjuiti korisniko ime i lozinku korisnika mree. Trebat ete omoguiti HTTPS na posluitelju prije nego to ukljuite ovu postavku, inae ete biti iskljueni s vae stranice. Svaki web posluitelja ima razliite metode za omoguivanje HTTPS, pa biste trebali provjeriti dokumentaciju za svoj web posluitelj.
16.7.3. 16.7.3. SIGURNOST MODULA

Odreene aktivnosti modula mogu se postaviti tako da se ne pojavljuju u padajuem izborniku Dodaj aktivnost (Add an activity) za nastavnike. Postavka se odnose samo na nastavnike, administratori su uvijek u mogunosti dodati bilo kakve aktivnosti u nastavni sadraj. Da biste u cijelosti onemoguili aktivnost modula, kliknite na ikonu oka u stupcu sakrij/prikai (hide/show) na stranici aktivnosti.
16.7.4. 16.7.4. OBAVIJESTI

Stranica obavijesti sadri sljedee opcije:

Prikai kvarove prijave na (Display login failures to)

Postavite na Administratori (Administrators) pa e oni biti upozoreni ako bilo tko pokua ukrasti prijave studenta ili nastavnika. Kad je postavljeno, poveznica koja se nalazi pored broja neuspjelih prijava pojavljuje se u gornjem desnom kutu stranice kada se administrator prijavi u sustav. Kliknite na link za pristup stranici za prijavu pogreaka.
Pogreke pri prijavi u elektroniku potu (Email login failures)

Ako ste zabrinuti za pogreke pri prijavi u elektroniku potu, moete postaviti obavijest elektronikom potom za administratore.
Prag za obavijesti elektronike pote (Threshold for email notifications)

Ovime se postavlja broj propalih prijava za odreenoga korisnika od jednoga raunala koje e aktivirati obavijesti.

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

213

16.7.5. 16.7.5. ANTI-VIRUSNA ZATITA

Da bi koristili anti-virusnu znaajku Moodle sustava, program za skeniranje virusa ClamAV otvorenoga kda trebao bi biti instaliran na vaem posluitelju. Pogledajte http://www.clamav.net za vie informacija.

16.8.

16.8. IZGLED

16.8.1. 16.8.1. TEME

Tema odreuje prikaz: boje, fontova i ikona, za va Moodle sustav.

16.8.1.1. 16.8.1.1. Postavke teme

Stranica Postavke teme (theme settings) ukljuuje sljedee opcije:

Dopustiti korisniku teme (Allow user themes)

Ako je omogueno, korisnici mogu odabrati svoje omiljene teme na stranici Uredi profil (Edit profile). Sve stranice Moodle sustava prikazat e se u korisnikoj temi, osim nastavnoga sadraja, nezavisno od nastavnih sadraja gdje se postavila tema nastavnoga sadraja.
Dopustite teme nastavnoga sadraja (Allow course themes)

Ako je omogueno, nastavnici su dobili opciju Prisilite temu (Force theme) na njihovoj stranici postavki nastavnoga sadraja. Nastavni sadraj uvijek e se prikazati u temi koju je korisnik naveo u postavkama nastavnoga sadraja, a web teme e se ignorirati.
16.8.2. 16.8.2. IZBORNIK TEME

Moodle sustava ima nekoliko tema za vas koje moete izabrati koritenjem izbornika teme, ukljuujui i interaktivnu temu pod nazivom Kameleon (Chameleon). Kameleon koristi AJAX tehnologiju kako bi vam omoguio da jednostavno projektirate vlastitu temu ili poboljate postojee teme. Daljnje informacije o Kameleonu moete nai u dokumentaciji Moodle sustava. Alternativno, moete skinuti temu iz baze podataka tem moodle.org (http://moodle.org/themes).
16.8.2.1. 16.8.2.1. Da biste instalirali temu iz baze podataka tema moodle.org:

1. 2. 3. 4.

Raspakirajte temu na vaemu raunalu. Kopiraj mapu u direktorij moodle/theme na vaem serveru. Kliknite na Prikaz (Appearance) u bloku Administracija weba (Site Administration), onda Teme (Themes) > Izbornik Tema (Theme selector). Kliknite na dugme Odaberi (Choose) nasuprot vaoj novoj temi. (Ukoliko vaa nova tema nestane s popisa tema, u direktorij moodle/theme provjerite ne sadri li mapa nove teme drugu mapu s istim imenom, jer se to moe dogoditi s nekim ZIP datotekama.)

16.8.3. 16.8.2. KALENDAR

Kalendar Moodle sustava prikazuje sljedee dogaaje:Stranicu (Site) Ove dogaaje su stvorili administratori i vidljivi su u svim kolegijima.
Nastavni sadraj (Course)

Ove dogaaje su stvorili nastavnici, ili su rezultat postavljenoga datuma zatvaranja za aktivnosti kao to su zadaci i kvizovi, ili ponavljanjem sjednica sustava avrljanja. Dogaaji nastavnoga sadraja su vidljivi samo polaznicima nastavnoga sadraja.
Skupine (Groups)

Ove dogaaje su stvorili nastavnici i vidljivi su samo lanovima skupine. 214

using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

Korisnik (User)

To su osobni dogaaji koje korisnik moe kreirati i vidljivi su samo korisniku. Dani i dogaaji za gledanje buduih postavki su namijenjeni prikazu dogaaja u bloku nadolazeih dogaaja (Upcoming Events). Ako blok nadolazeih dogaaja (Upcoming Events Block) postane predug, moete smanjiti broj dana i nadolazeih dogaaja.
16.8.4. 16.8.3. POSTAVKE FILTRA

Postavke filtra stranice sadri sljedee opcije:

ivotni vijek priuve teksta (Text cache lifetime)

Tekst filtri mogu potroiti mnogo procesorske snage za analizu. Ako imate velik broj nastavnih sadraja, filtri mogu usporiti sustav. Vijek trajanja priuve teksta odreuje koliko se esto filtri pokreu. Ako ih postaviti da se pokreu previe esto, va sustav moe se usporiti. Ako ih postaviti u rad previe rijetko, analiziranje novih sadraja trajat e predugo, to e korisnici uoiti. Trebalo bi eksperimentom pronai ispravan vremenski iznos za va posluitelj.
Filtriranje uitanih datoteka (Filter uploaded files)

Moodle sustav takoer moe primijeniti i filtre za uitavanje (upload) HTML i tekstualnih datoteka, kao i sadraja koji je uao izravno u Moodle sustav sam po sebi. Opet ete morati balansirati nametnutim poveanjem optereenja, filtriranjem vie datoteka u odnosu na dodane korisnosti iroke primjene filtra.
Filtarsko podudaranje jednom po stranici ili tekstu (Filter match once per page or text)

Ova postavka utjee na Pojmovnik (Glossary), Bazu podataka (Database), Resurs (Resource) i na filtre Automatsko povezivanje naziva aktivnosti (Activity Names Auto-linking). Ako je oznaeno, samo prva podudarnost na stranici ili u bloku teksta e se pretvoriti u link.
Filtriraj sve stringove (Filter all strings)

Ako je oznaeno, zaglavlja i naslova mogu se prikazati na razliitim jezicima koristei filtar Sadraj viestrukih jezika (Multi language Content) (vidi poglavlje 3). Postavke za odreene filtre mogu se nai u Moduli (Modules) > sekcija Filtri (Filters) blok Administracija weba (Site Administration).
16.8.5. 16.8.4. HTML EDITOR

HTML editor je suelje za obradu rijei za oblikovanje teksta te umetanje slika, tablica, linkova i smjekia (smileys) (vidi poglavlje 3), i za sve to nastavnici uglavnom misle da je korisno. Moete prilagoditi HTML editor i promijeniti boju pozadine, fontove i veliine fontova te sakriti odabrane tipke. Ako elite da HTML editor imati dugme za provjeru pravopisa, morat ete instalirati Aspell 0.50 ili kasnije verzije na posluitelju te unijeti ispravan put za pristup binarnome Aspell u Posluitelj (Server) > sekcija Sustavni putovi (System Paths) blok Administracija weba (Site Administration).
16.8.6. 16.8.5. DOKUMENTI MOODLE SUSTAVA

Prema zadanim postavkama, nastavnici i administratori imaju linkove Dokumenti Moodle sustava za ovu stranicu (Moodle Docs for this page) na dnu svake stranice Moodle sustava za pristup dokumentacije koja je specifina za taj kontekst. Moda ste uoili da nastavnici vie vole dokumentaciju otvarati u novome prozoru, tako da se mogu lako vratiti na svoju stranicu u Moodle sustavu. Ako je tako, kliknite na krui Otvori u novom prozoru (Open in new window)".

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

215

16.8.7. 16.8.7. MOJ MOODLE SUSTAV

Moj Moodle (My Moodle) je prilagodljiva naslovna stranica tipa kontrolne ploe (dashboard) koja opskrbljuje korisnike linkovima u njihovim nastavnim sadrajima i aktivnostima unutar njih, kao to su neproitani postovi i nadolazei zadaci. Da biste omoguili Moj Moodle (My Moodle), kliknite na krui prisiliti korisnike da koriste moj Moodle (Force users to use My Moodle). Prema zadanim postavkama, korisnici mogu dodavati i brisati blokove na njihovoj stranici Moj Moodle (My Moodle). Ako ne elite da korisnici imaju tu mogunost, moete urediti vjerodostojnu ulogu korisnika i promijeniti stranicu Upravljanje mojim Moodle sustavom (Manage My Moodle) blokirajui mogunost iz dopustiti (allow) u nije postavljeno (not set). Ako elite da se neki blokovi pojave na svakoj korisnikoj stranici Moj Moodle (My Moodle), oni se mogu postaviti kao ljepljivi papirii (sticky blocks) (vidi kasnije dio ljepljivi papirii (sticky blocks)).
16.8.8. 16.8.8. UPRAVLJAI NASTAVNIM SADRAJEM

Postavka menadera nastavnoga sadraja omoguuje vam kontrolu tko je naveden u opisu nastavnoga sadraja. (Opisi nastavnoga sadraja prikazuju se u popisu nastavnoga sadraja.) Prema zadanim postavkama, korisnici s ulogom nastavnika u nastavnome sadraju navedeni su u opisu nastavnoga sadraja za taj nastavni sadraj. Ako nastavni sadraj ima nekoliko nastavnika, opis nastavnoga sadraja moe postati prilino dugaak. U tome sluaju, moete stvoriti ulogu (npr., glava kue), bez postavke mogunosti te je dodijeliti odabranim korisnicima pored uloge nastavnika. Ako zatim odaberite samo ulogu glava kue (head of subject) u postavkama menadera nastavnoga sadraja, opisi nastavnoga sadraja bit e krai.
16.8.9. 16.8.9. LJEPLJIVI PAPIRII

Ljepljivi papirii (Sticky blocks) su blokovi koje vi, kao administrator, moete postaviti da se uvijek pojave na stranicama nastavnih sadraja i/ili na korisnikim stranicama Moj Moodle (My Moodle).
16.8.9.1. 16.8.9.1. Da biste konfigurirali ljepljive papirie:

1. 2. 3. 4.

Kliknite na Pojavljivanje (Appearance) u bloku Administracija weba (Site Administration), a onda na Ljepljive papirie (Sticky blocks). Odaberite elite li konfigurirati stranice Moj Moodle (My Moodle) ili stranice nastavnoga sadraja. Odaberite potrebne blokove iz padajuega izbornika Dodaj blok (Add a block). Po elji konfigurirajte svaki blok. Vratite blokove pomou ikona strelica u zaglavlju bloka.

Ako dodate blok koji je ve prisutan na stranici odreenoga nastavnog sadraja ili na stranicama Moj Moodle (My Moodle), to e rezultirati u dva bloka. Stranica nastavnoga sadraja sadri niz blokova prema zadanim postavkama (default). Upute o nainu promjene zadanoga rasporeda blokova na stranicama nastavnoga sadraja mogu se nai u dokumentaciji Moodle sustava.

16.9.

16.9. NASLOVNICA

Vaa naslovna web stranica slina je stranici nastavnoga sadraja. Vi, kao administrator, moete ureivati naslovnu stranicu klikom na dugme Ukljui ureivanje (Turn editing on) u gornjemu desnom kutu naslovne stranice.
16.9.1. 16.9.1. POSTAVKE NASLOVNE STRANICE

Postavke naslovnice ukljuuju sljedee opcije: 216

using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

Pun naziv stranice (Full site name)

Ovaj naziv pojavljuje se na vrhu svake stranice iznad navigacijske trake.

Skraen naziv web-mjesta (Short name for site)

Skraen naziv pojavljuje se na poetku navigacijske trake kako vas link vraa natrag na naslovnu web stranicu.
Opis naslovnice (Front page description)

Ova postavka omoguuje vam dodavanje kratkih poruka vaim korisnicima u bloku na naslovnoj stranici.
Stavke naslovne stranice i podataka na naslovnici kada se prijavite (Front page and front page items when logged in)

U sreditu naslovne stranice moe se prikazati bilo koja kombinacija sljedeega: vijesti (news), popis kolegija (list of courses), popis kategorija nastavnih sadraja (course categories), popis kategorija (list of categories), nastavni sadraj (courses) ili nita (none). Ako se odluite prikazati popis nastavnih sadraja kod prijave, onda e studenti dobiti popis samo nastavnoga sadraji u koji su upisani. Alternativna opcija za prijavljene suradnike je moj Moodle (My Moodle) (vidjeti prethodni odjeljak).
Ukljuite temu sekcije (Include a topic section)

Dodaje se odjeljak za temu u centru blizu vrha naslovne stranice. Kada je ureivanje ukljueno, resursi i/ili aktivnosti mogu se dodati u odjeljak za temu pomou padajuega izbornika, na isti nain kao i na stranici nastavnoga sadraja. Oznaka resursa moe se iskoristiti za dodavanje teksta i/ili slika u sredini pri vrhu naslovne stranice.
Stavke vijesti za prikaz (News items to show)

Ova postavka vrijedi samo ako je na naslovnici postavljen prikaz vijesti, ili, ako koristite blok Najnovije vijesti (Latest News).
16.9.2. 16.9.2. ULOGE NASLOVNE STRANICE

Moete dodijeliti uloge i postaviti uloga nadjaavanja (overrides) za naslovnu stranicu na isti nain kao i za nastavni sadraj (vidi poglavlje 4). Da biste omoguili korisnicima ukljuenje u aktivnosti na prednjoj stranici, trebate svim korisnicima naslovne stranice dodijeliti ulogu studenata ili postaviti uloge nadjaavanja provjerenim korisnicima. Na primjer, ako elite da korisnici mogu vidjeti rasprave na forumu i odgovarati na postove, moete zaobii ovjerenu (authenticated) ulogu korisnika i dati im ova doputenja. Ako imate forum Novosti (news) na kojega bi svatko morao biti pretplaen, morate dodijeliti svim korisnicima naslovnice ulogu studenta kako bi primali kopije elektronike pote postova foruma.
16.9.3. 16.9.3. SIGURNOSNA POHRANA PODATAKA NASLOVNE STRANICE

Moete napraviti sigurnosnu kopiju naslovne stranice sa ili bez korisnikih podataka na tono isti nain kao i za nastavni sadraj (vidi poglavlje 4).
16.9.4. 16.9.4. DATOTEKE WEB MJESTA

Datoteke WEB mjesta (Site files) u osnovi su datoteke nastavnoga sadraja za naslovnu stranicu. Svaka slika koju elite prikazati na naslovnoj stranici moe se uitati u mapu datoteka web stranice.

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

217

Nemojte se bojati napomene na vrhu stranice datoteke stranica: Datotekama koje su ovdje smjetene moe pristupiti bilo tko (Files placed here can be accessed by anyone). To jednostavno znai da, za razliku od datoteka nastavnoga sadraja, koje zahtijevaju da korisnik ima odgovarajua prava, kako bi im pristupio, svatko tko ima URL moe pristupiti datotekama u mapi datoteke web mjesta. Mapa datoteka web stranice moe se koristiti za uitavanje sigurnosno pohranjenih podataka (backup) ZIP datoteka nastavnoga sadraja prije nego to se obnove.

16.10.

16.10. POSLUITELJI

Pristupi sustavu (System Paths)

Stranica za pristupe sustavu (system paths) ukljuuje sljedee opcije:

GD verzija (GD version)

GD je grafika biblioteka koja rukuje grafikama. Ona se koristi za stvaranje slika iz uitanih (upload) datoteka i drugih grafika u prolazu. Ako ne znate koja verzija je instalirana, ovo ostavite na izvornoj postavci.
Pristup saimanju i raspakiranju (Path to zip and unzip)

Ako koristite Moodle sustava na posluitelju tipa Unix ili njemu slinome (Linux, Solaris, BSD, Mac OS X), moda ete morati navesti gdje se nalazi zip program. Zip i unzip koriste se za saimanje i raspakiranje ZIP arhive, poput mape za sigurnosno pohranjene podatke (backup).
Putanja do Aspell (Path to aspell)

Da biste koristili provjeru pravopisa u HTML editoru, morate na vaem posluitelju imati instaliran Aspell 0.50 ili kasnije verzije (http://aspell.net/), te morate navesti ispravan put za binaran pristup do Aspell.
Elektronika pota (Email)

Stranica elektronike pota sadri sljedee opcije:

SMTP posluitelji (SMTP hosts)

SMTP je kratica za Simple Mail Transfer Protocol. SMTP posluitelj je prenositelj elektronike pote koji uzima elektroniku potu od Moodle sustava i alje je korisnicima. Trebat ete ga postaviti samo ako va server ne doputa prijenos elektronike pote. Inae, PHP e poslati potu koristei svoj ugraen posluitelja elektronike pote. Cjelokupna elektronika pota koju poalju forumi i drugi moduli poslat e se kroz ovaj posluitelj.
Korisniko ime SMTP (SMTP username)

Ako postavite SMTP posluitelj, a on zahtijeva provjeru vjerodostojnosti (authentication), unesite korisniko ime za raun kojime e se proslijediti elektronika pota iz Moodle sustava.
Lozinka SMTP (SMTP password)

Unesite lozinku za SMTP korisnika koju ste ranije postavili.

Adresa na koju se ne vraa odgovor (No-reply address)

Elektronika pota koju poalje Moodle sustav treba imati povratnu adresu ili e je mnogi posluitelji odbaciti kao spam. Neki korisnici takoer ele zadrati svoju elektroniku potu privatnom, pa Moodle sustav alje svu svoju elektroniku potu pomou adrese na koju se ne moe odgovoriti, a koja se ovdje postavlja.

218

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

Doputene i odbaene domene elektronike pote (Allowed and denied email domains)

Utvrivanje identiteta moe se ograniiti na odreenu domenu elektronike pote pri koritenju samo-registracije koja se temelji na elektronikoj poti, tako da se primjerice, mogu prijaviti samo studenti sa sveuilinom adresom elektronike pote.
Vrijeme za slanje obraenih poruka elektronike pote (Hour to send digest emails)

Moodle sustav omoguuje porukama elektronike koje su obraene (digests) od foruma, tako da korisnici mogu dobiti samo jednu poruku elektronike pote dnevno umjesto po jednu poruku za svaku poslanu poruku. Ova postavka odreuje kada se poruke elektronike pote prosljeuju korisnicima. Korisnici postavljaju obradu vrste svoje elektronike pote na svojoj stranici profila.
16.10.1. 16.10.1. RUKOVANJE SJEDNICAMA

Rukovanje stranicom sjednice (session) ukljuuje sljedee opcije:

Vremenska kontrola (Timeout)

Nakon to se netko prijavi na posluitelj svoga Moodle sustava, posluitelj zapoinje sjednicu. Podaci sjednice omoguuju posluitelju pratiti korisnike kako pristupaju razliitim stranicama. Ako korisnici ne uitavaju novu stranicu za vrijeme koje je ovdje postavljeno, Moodle sustav e zavriti njihove sjednice te ih odjaviti. Osigurajte da je ovaj vremenski okvir dovoljno dug za pokriti najdui test koji vai nastavnici mogu ponuditi. Ako su studenti odjavljeni, dok rjeavaju kviz, njihovi odgovori na kviz pitanja mogu se izgubiti.
Prefiks kolaia (Cookie prefix)

Za veinu vremena, moete ovo ostaviti prazno, osim ako pokreete vie od jedne web stranice Moodle sustava na istome posluitelju. U ovome sluaju, poeljet ete prilagoditi naziv svakoga kolaia (cookie) web stranice Moodle sustava koji se koristi za praenje sjednice. Ovo vam omoguuje da istovremeno budete prijavljeni na nekoliko web stranica Moodle sustava. Ako promijenite prefiks kolaia (cookie prefix) morat ete se ponovo prijaviti, jer promjena nastupa odmah.
16.10.2. 16.10.2. RSS

RSS stranica sadri samo jednu opciju:

Omogui RSS izvore (Enable RSS feeds)

Pojedini moduli mogu slati RSS izvore korisnikim itaima vijesti. RSS izvori su naslovi koji obavjeuju korisnike o novim sadrajima u Moodle sustavu. Korisnici se pretplauju na RSS izvore tako da kliknu na naranasto RSS dugme i kopiraju adresu u traci preglednika vaega RSS itaa. Da bi omoguili RSS kroz web stranice, takoer trebate omoguiti RSS u postavkama modula za svaki modul s RSS mogunostima (forum, baza podataka i pojmovnik). Nastavnici takoer trebaju omoguiti RSS u postavkama aktivnosti.
16.10.3. 16.10.3. OTKLANJANJE POGREAKA

Otklanjanje pogreaka (Debugging) poruka namijenjeno je kao pomo programerima Moodle sustava. Ako imate problem s vaim web stranicama Moodle sustava i traite pomo foruma Moodle.org, osoba za podrku razvoja (developer) moe od vas traiti da ukljuite program za otkrivanje pogreaka u porukama, kako bi pronali uzrok problema.

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

219

16.10.4. 16.10.4. STATISTIKE

Ako omoguite web statistike, Moodle sustav e pokupiti statistike iz svakoga nastavnog sadraja i za itav web prostor te proizvesti grafove i prikazati ih.
16.10.4.1. 16.10.4.1. Da biste omoguili statistike:

1. 2. 3.

Kliknite Posluitelj (Server) u bloku Administracija weba (Site Administration), a zatim Statistike (Statistics). Kliknite na krui Omogui statistike (Enable statistics). Kako je obrada statistika zahtijeva dosta intenzivne resurse, trebali biste postaviti da obrada zapoeti u ranim jutarnjim satima.

Postavite poetak obrade statistika sat prije zakazanoga poetka vae automatizirane sigurnosne pohrane podataka nastavnoga sadraja, a zatim postavite maksimalno vrijeme pokretanja na jedan sat. To osigurava da se statistika ne obrauju u isto vrijeme kao i sigurnosna pohrana podataka nastavnoga sadraja koja e se obaviti. 4. Kliknite na dugme Spremi promjene (Save changes).

16.10.5. 16.10.5. HTTP

HTTP stranica sadri sljedee opcije:

Ime okvira (Frame name)

Ako ste razvili web omota (web wrapper) za Moodle sustav i elite ukljuiti u Moodle u vei okvir (Frame), ovdje postavite ime za okvir Moodle sustava.
Koristite argumente kose crte (Use slash arguments)

Morat ete promijeniti ovu postavku samo ako imate problema pri pregledavanju datoteka ili slika. Veinu vremena, Moodle sustav e prikazati datoteke i slike bez problema pomou argumenata s kosom crtom / (slash). Ako se pojave pogreke prilikom pokuaja gledanja slika ili datoteka unutar Moodle sustava, PHP server ne doputa kosu crtu (/) kao argument pa ete umjesto toga morati koristiti metodu argumenta datoteke (file argument method).
Proxy posluitelj i proxy ulaz (Proxy host and proxy port)

Va posluitelj Moodle sustava moda mora pristupiti Internetu preko zastupnika posluitelja (proxy server), ovisno o vaoj konfiguraciji mree. Ako niste sigurni o tome trebate li zastupnika posluitelja, obratite se administratoru mree ili ISP37.
16.10.6. 16.10.6. NAIN ODRAVANJA

Odravanje je nain sprjeavanja koritenje web stranica bilo kojemu korisniku osim administratoru, dok se sustav odrava. Kada korisnici pokuaju pristupiti nastavnome sadraju ako je web stranica u modu odravanja, oni primaju poruku koja ih informira da je web sustav u modu odravanja. Ako elite, moete stvoriti poruku korisnicima o radu sustava u modu odravanja (maintenance mode), navodei kada e web stranice ponovo biti dostupne ili objanjavajui razloge za to odravanje. Naslovna stranica vae web lokacije normalno e se pojaviti ako je va sustav u modu odravanja. Korisnici e vidjeti samo poruku o radu u modu odravanja kada pokuaju pristupiti nastavnome sadraju.

37

ISP Internet Service Provider je poslovna organizacija koja nudi korisnicima pristup globalnoj mrei. (izvor: Wikipedia.hr) using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011 220

16.10.6.1.

16.10.6.1. Postavljane web lokacije u mod odravanja:

1. 2.

Kliknite na Posluitelj (Server) u bloku Administracija weba (Site Administration), a zatim mod odravanja (Maintenance mode). Kliknite na dugme Omogui (Enable).

Ako niste u mogunosti pristupiti web suelju, alternativan nain stavljanja vae web lokacije u mod odravanja je stvoriti datoteku pod nazivom maintenance.html i spremiti je u mapu pod nazivom 1 u vaoj mapi moodledata. Poruka korisnicima da sustav radi u modu odravanje moe se upisati u datoteku maintenance.html.
16.10.7. 16.10.7. IENJE (POSPREMANJE)

ienje stranica sadri sljedee opcije:

Odjava korisnika iz kolegija nakon (Unsubscribe users from courses after )

Da bi potpomogli drati aurne popise sudionika, moete kazati Moodle sustavu da ispie bilo kojega studenta koji nije prijavljen odreen vremenski period. Provjerite je li ovo vrijeme dovoljno dugo tako da se studenti ne ispiu sluajno dok im je jo uvijek potrebno pristupiti nastavnome sadraju.
Brisanje nepotvrenih korisnika nakon (Delete unconfirmed users after )

Ako koriste samo-registracije koje se temelje na elektronikoj poti, korisnici moraju potvrditi svoj raun u odreenome vremenskom periodu. Nakon to proe vrijeme koje je ovdje postavljeno, izbrisat e se bilo koji raun koji nije potvren. Dobra postavka je sedam dana.
Vodite dnevnike za (Keep logs for )

Moodle sustava uva opsene dnevnike o aktivnostima korisnika. Na kraju, dnevnici e postati toliko veliki da e zaepiti vaega posluitelja. Ograniavanje duljine vremena za uvanje dnevnika, smanjiti e se veliina tablice baze podataka. Openito, dovoljna je godina dana za trajanje dnevnika.
16.10.8. 16.10.8. OKRUENJE

Stranica okruenja (environment) omoguuje vam provjeru ispunjava li va server sve zahtjeve sustava za vae sadanje i budue verzije Moodle sustava. Trebali bi provjeriti ispunjava li va server sve zahtjeve sustava prije nadogradnje vae web lokacije.
16.10.9. 16.10.9. PHP INFORMACIJE

Na stranici PHP Info postavljene su informacije o verziji PHP 38 kojom je pokrenut va posluitelj, ukljuujui i opcije PHP kompilacija i ekstenzija, podaci o posluitelju i PHP okruenju, te informacije o verziji OS. Ako imate problem sa stranicama vaega Moodle sustava i traite pomo u forumu moodle.org, moda e se od vas traiti neki podaci s ove stranice.
16.10.10. 16.10.10. SVOJSTVA

Moodle sustav moe se napraviti da radi jako dobro, na malim razinama koritenja pa sve do tisua korisnika. Ako ste zadovoljni svojstvima vaega web sustava, postavke svojstava ostavite kako su zadane. Ako elite poboljati svojstva, savjet moete potraiti u dokumentaciji Moodle sustava.

38

PHP Hypertext preprocessor (rekurzivni akronim, Personal Home Page) je skript-jezik ope namjene koji je izvorno dizajniran za izradu dinamikih web stranica. (izvor: Wikipedia.hr) using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011 221

16.11.

16.11. UMREAVANJE

Umreavanje je nova znaajka u Moodle sustavu 1.8, to omoguuje da se resursi dijele izmeu stranica Moodle sustava koristei jednostruku ubiljebu. Dodatne informacije, ukljuujui i upute za postavljanje, mogu se nai u dokumentaciji Moodle sustava. Va server mora imati instalirane Curl i OpenSSL PHP proirenja kako bi se koristilo umreavanje Moodle sustava.

16.12.

16.12. IZVJETAJI

Ba kao to nastavnici mogu dobiti detaljne dnevnike i izvjetaje o studentskim aktivnostima u nastavnome sadraju (to je opisano u Poglavlju 4), tako i administrator ima pristup zapisnicima i izvjetajima za itav web sustav.
16.12.1. 16.12.1. PREGLED NASTAVNOGA SADRAJA

Za dobivanje preglednoga izvjetaja o nastavnome sadraju, najprije morate omoguiti statistiku (vidi prethodno opisan odjeljak Statistike (Statistics)). Moete odabrati prikaz izvjetaja o najaktivnijim nastavnim sadrajima ili o nastavnim sadrajima s najvie sudjelovanja u odreenome vremenskom razdoblju. Rezultati se prikazuju u grafikonu i tablici pomou pravokutnih stupaca (bar chart).
16.12.2. 16.12.2. DNEVNIKI ZAPISI

Moete odabrati bilo koju kombinaciju nastavnih sadraja ili mjesta, sudionika, datuma, aktivnosti i akcije te izabrati hoe li se oni prikazati na stranici dnevnikih zapisa ili e se preuzeti na lokalno raunalo u: tekstualnome obliku, ODS39, ili Excel formatu. Link Aktivni dnevnici u posljednji sat vremena (Live logs from the past hour), otvara skoni prozor s popisom svih aktivnosti nastavnoga sadraja u posljednjih sat vremena, a osvjeava se svake minute. Ovo moete koristiti kako bi se ocijenilo uitavanje posluitelja te dobila snimka kako studenti i nastavnici koriste web stranice.
16.12.3. 16.12.3. STATISTIKE

Da biste dobili statistike izvjetaje, najprije morate omoguiti statistiku (vidi odjeljak Statistike (Statistics) prethodno u ovome poglavlju). Moete odabrati bilo koji nastavni sadraj ili cijelu weblokaciju te izabrati pregled izvjetaja svih aktivnosti, sve poglede, sve postove ili sve prijave u odreenome vremenskom razdoblju. Rezultati se prikazuju u linijskim grafom i tablicom, koja sadri linkove na dnevnike nastavnoga sadraja.

16.13.

16.13. RAZNO

16.13.1. 16.13.1. EKSPEREMENTALNO

Eksperimentalna stranica navodi znaajke koje zahtijevaju dodatna ispitivanja i otklanjanje nesklada (bug-fixing), kao to su globalna pretraivanja. Preporuujemo vam koristiti probni posluitelj (test server) za testiranja eksperimentalnih znaajki prije nego to e ih omoguiti na mjestu proizvodnje.

39

ODS Open Document Spreadsheet File Format je engleska kratica za OASIS Open Document Format for Office Applications - otvoren format datoteka za spremanje i razmjenu uredskih dokumenata kao to su tekstualni dokumenti, tabline proraune, grafikone i prezentacije. Standard je razvio OASIS industrijski konzorcij, a temelji se na XML baziranom sustavu datoteka originalno napravljenome od strane OpenOffice.org razvojnoga tima. (izvor: Wikipedia.hr) using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011 222

16.13.2. 16.13.2. XMLDB EDITOR

Editor XMLDB je programerski alat za jednostavno ureivanje tablica/polja/kljueva/indeksa (tables/fields/keys/indexes) u datotekama install.xml.
16.13.3. 16.13.3. PODRKA MOODLE SUSTAVU

Nasreu neete imati nikakvih problema sa stranicama Moodle sustava. Meutim, samo u sluaju da imate problema, podrka Moodle sustavu dostupna je na sljedee naine: Dokumentacija Moodle sustava (http://docs.moodle.org/) Na dnu svake stranice u Moodle sustavu nalazi se link Dokumenti o Moodle sustavu za ovu stranicu (Moodle Docs for this page) preko ega se pristupa specifinome kontekstu odreene dokumentacije.
16.13.4. 16.13.4. FORUMI RASPRAVE U MOODLE ZAJEDNICI

Moodle sustav je velika i raznolika zajednica korisnika koja prua besplatne podrke putem foruma za raspravu na http://moodle.org/. Moete traiti odgovore pitajui druge korisnike koji su ve pitali ili postavite svoje osobno novo pitanje.
Komercijalna podrka i druge usluge (Commercial support and other services)

Ako vam je potrebna hitna, komplicirana, ili izravna 40 (ongoing) pomo, preporuujemo vam da kontaktirate Moodle Partner - vidi http://moodle.com/support/. Sretno Mud(l)ovanje!

40

ongoing ? using moodle 2e.doc petak, 20. svibanj 2011

223

17. 17. INDEKS IZVORNOGA DOKUMENTA

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

225

17.1.

17.1. SYMBOLS

add an IMS Content Package, 25, 29, 37 add new role button, 225 add news (forums), 79 add template type (databases), 176, 183 add to quiz (<<) icons, 112 add/edit courses, 229 administration, 221254

# (hash sign), using database templates, 181 * (asterisk), as a wildcard, 104 << (add to quiz) icons, 112 [ ] (square brackets), using database templates, 181

17.2.

notifications, 221 users, 222229

AAHE (American Association for Higher Education), 213 accounts, 11, 223225 creating, 914, 222 Acrobat Reader (Adobe), 44 action after correct answer option, 145, 154 Activities block, 15 activity modules, 236 activity names auto-linking filter, 238 activity reports, 21, 65 activity types, 25 adaptive mode, 97, 102 add a block menu, 237 add a cluster option, 150 add a new course button, 230 add a new discussion topic button, 73 add a new glossary entry, 135 add a new BLOG entry, 168 add a new scale button, 198 add a new topic button (News Forum), 26 add a resource menu, 24, 29 directories, displaying, 37 IMS Content Packages, adding, 37 linking to files or web sites, 34 media content, adding, 39 add an activity menu, 25, 29 assignments, creating, 124 chat sessions, creating, 85 choices, creating, 206 databases, adding, 177 glossaries, creating, 132 lessons, 144 quizzes, creating, 96 surveys, 204 wikis, 157 add an end of branch option, 150 add an end of cluster option, 150

Administration block, 15 add/edit courses and, 230 backups, 61 roles, assigning and, 50 scales, creating new, 198 student grade views and, 198 student groups and, 57 administration pull-down menu, 163 administrator role, 49 Adobe, 44 advanced searches (forums), 75 advanced uploading of files assignment type, 124 advanced uploading of files option, 127 Ajax, 13
Wed like to hear your suggestions for improving our indexes. Send email to index@oreilly.com. 255

algebra notation filter, 239 algebra text filter, 105 allow choice to be updated option, 207 allow comments on entries option, 132 allow course themes option, 243 allow entries to be rated option, 133 allow permissions value, 54 allow posts to be rated? option (databases), 177 allow print view option, 132 allow quick grading box, 127 allow role assignments tab, 227 allow student review option, 145 allow user themes option, 242 always see Q & A posts (forums), 79 American Association for Higher Education (AAHE), 213 anti-viruses, 242 Apache, 241 appearance, 242246 apply penalties option, 97 approved by default option, 132

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

227

Arabic characters, 8 archives (forums), 7778 archives (ZIP), 42 (see also ZIP files) assign roles (Administration block), 50 assignment submissions page, 126 assignments, 123130 capabilities, 126 capstone courses and, 219 creating, 124 effective practices, 128130 gathering/reviewing, 2 submissions, managing, 126 types, 123 asterisk (*), as a wildcard, 104 asynchronous communication, 69 attempts allowed option, 97 ATTLS (Attitudes to Thinking and Learning Survey), 203 audio files, 44 authentication, 222 Authorize.net Payment Gateway, 230 auto-login guest option, 228 auto-linking, 134, 137 automatically link glossary entries option, 132 availability option, 22 available from/to option (databases), 177

entries, 167 tags, 170 theory/discussion courses and, 218 using, 167171 bold function (HTML editor), 33 brainstorming, 166 branching lessons, 143 quizzes, 152153 simulations, 154 tables, 147 browse tool (WIKI pages), 161 browsers, 7 bullet list function, 33

17.4.
calendar, 243

calculated questions, 101, 107

capabilities, 52 introductory survey courses and, 216 skills development courses and, 218 capitalization, importance of, 104 capstone courses, 213, 219 case studies, 154 case-sensitivity, 104 categories (course), 18, 229 setting, 195 CC (Creative Commons) license, 47 CDs (media content), linking to, 40 center justify function, 33 chalk and talk method, 2 change background color function, 33 change font color function, 33 chapter checks, 119 chapter-based word lists, 140 character sets, 8 chats, 1, 8489 capabilities, 87 creating, 85 creative practices, 88 effective practices, 88 using, 86 cheating, 120 Chinese characters, 8

17.3.

backups, 61, 232 grade, 200 beeps, using chats, 86 behavior issues in forums, 77 Bender, Tisha, 83 Blackboard format, 111 blended learning, 2 block contexts, 53 blocks, 7, 1416, 237 BLOG oznaka, 170 sticky, 245 BLOG preferences link, 170 BLOG visibility option, 169, 241 blogs, 167174, 241 capabilities, 171 capstone courses and, 220 effective practices, 172174

228

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

choices, 206209 administering, 209 capabilities, 209 theory/discussion courses and, 218 using, 209 choose or upload a file button, 34, 39 Choose Your Own Adventure books, 143 ClamAV virus scanner, 242 classes, managing, 4967 courses, restoring and copying, 62 reports, 6467 student groups and, 5761 Clean Word HTML function, 33 cleanup, 251 close this window button, 9 Cloze (embedded answer) questions, 101, 109 CMS (Course Management System), 14 educational philosophy and, 4 collaborative glossaries, 141 collaborative quiz questions, 142 collaborative research, using databases, 191 COLLES (Constructivist On-Line Learning environment Survey), 203 comments database module, 185 enabling on glossary entries, 138 rating, 186 comments option (databases), 177 common module settings, 32 communication, 69 community, 5 completed option, 146 compose a text page, 24, 29, 3032 compose a web page, 25, 29, 33 compression, reducing file sizes, 45 Constructivist On-Line Learning Environment Survey (COLLES), 203 contacts (messages) adding, 92 managing, 91 content creating and managing, 2948 creative, 4648 effective practices, 4348 managing/updating, 4043 media, 38 multi language, adding, 40

content packages, 25, 29 adding IMS, 37 contexts (of role assignments), 53 cookie prefix option, 249 cost option, 23 course files backup (backup) option, 62 course files setting (backup page), 232 Course Management System (see CMS) course page, 14 editing mode, 2326 course request button, 232 Course Kviz Manager format, 111 courses, 1426, 229233 add/edit, 229 Administration block, 41 contexts, 53 creator role, 49 design patterns, 212220 formats, 1618 introductory survey, 214216 managers, 245 overview, 252 reports, 6467 request, 232 restoring/copying, 62 roles, assigning, 5051 settings, 1823 skills development, 216218 create anchor function, 33 create attachments (forums), 79 create group button, 58 create new unose u BLOG, 171 create new question menu, 102 calculated, 107 embedded answer (Cloze), 110 essay, 109 matching, 106 numerical, 105 random short-answer matching, 107 short-answer, 104 Creative Commons (CC) license, 47 creative content, 4648 Critical Incidents survey, 204 CSS templates, 185

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

229

CSS/no tables, weekly format, 17 current activities, 65 curve to feature, 195 curves, grading on, 201 custom scoring option, 145

deploy button, unzipping files, 38 description box (edit profile tab), 13 description questions, 101 design patterns (course), 212220 Diament, Andy, 82 diff tool (WIKI pages), 162

17.5.

directories, displaying, 36 Discussion-Based Online Teaching (Bender), 83 discussions (forums), 69 display a directory, 25, 29, 37 display default feedback option, 145 display format option, 132 display language menu setting, 234 display left menu option, 146 display login failures to option, 242 display mode option, 207 display ongoing score option, 145 Docs (Moodle), 244 Dougiamas, Martin, 4 duplicated entries allowed option, 132

data gathering, 120 databases, quality of, 185 database auto-linking filter, 238 databases, 175191 adding, 176179 backups and, 232 capabilities, 188 creating, 175185 creative practices, 190 examples, 176 fields, 179 introductory survey courses and, 215 managing, 185188 practices, 190 presets, 187 quality data, 185 rating, 186 skills development courses and, 217 templates editing, 180185 types of, 176 theory/discussion courses and, 218 date stamps, 42 debates, 83 debugging, 249 decimal digits in grades option, 97 decrease indent function, 33 default language setting, 234 default question grade, 102 default role for all users option, 228 default role setting, 21 define roles page, 225228 delete any posts (forums), 79 delete chat logs (chat module), 87 delete own posts (forums), 79 deleting files, 41 dependent on option, 146

17.6.

each attempt builds on the last option, 97 edit a lesson activity, 151 edit always option, 133 edit and manage entries, 172 edit any post (forums), 79 edit categories button, 98 edit profile tab, 11 edit WIKI pages, 164 edit words or phrases link, 234 editing mode, 2326 assignments, creating, 124 editing teacher role, 49 editors (HTML), 244, 248 database templates and, 182 labels, creating, 30 multi language content, 40 multiple-choice questions, creating, 102 using, 33 web pages, composing, 32 educational philosophy, 4 effective forum practices, 8082 email, 248

230

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

edit profile tab and, 11 forums, subscribing, 73 email all graded essays link, 151 email login features option, 242 email protection filter, 239 email-based self-registration method, 222 embedded answer (Cloze) questions, 101, 109 enable messaging system option, 241 enable RSS feeds option, 249 enable/disable editor button, 182 enlarge editor, 34 enrollment key option, 22, 58 enrollment setting, 21 enrollments, 230 management, 52 entries required before viewing option (databases), 177 entries shown per page option, 132 environment page, 251 essay questions, 101, 108 everyone can view past sessions (chat rooms), 85 Excel, 204 encoding setting, 234 expectations, managing, 76 experimental page, 253 export entries link, 138 export pages (WIKI links menu), 163 exporting questions, 111 external database method, 222, 230 extra credit feature, 195, 200

files files area tools, 4142 formats, 4344 linking to, 3436 uploading, 34 files area, 4142 filters, 238 settings, 39, 244 text, 105 FirstClass server, 223 Flash, 40 flash cards, 153 flat file, 231 flow control options (lessons), 145 flowcharts, 144 folders, 41 fonts, composing web pages and, 33 force everyone to be subscribed link, 73 force groups option, 22 formats (course), 16 forms (HTML), 183 forums, 1, 6984 archiving, 77 capabilities, 78 creating, 7073 edit profile tab and, 13 effective practices, 8082 introductory survey courses and, 215 managing, 7678 News, 26 searching, 7576

17.7.
feedback

skills development courses and, 217 student groups and, 57 theory/discussion courses and, 218 using, 7375 frames (HTML), using chats and, 86 frequently asked questions, 83 full justify function, 33 functions (HTML editor), 33

face-to-face meetings, 2

blogs, using, 173 learning environments and, 212 skills development courses and, 217 voting and comments, 191 feedback (quizzes), 97 fetch-back tool (WIKI pages), 162 fields (databases), 175 creating, 179180 file download (WIKI links menu), 163 Filemaker (Apple), 175

17.8.

GD version option, 248 getting started, 79 GIF files, 44

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

231

GIFT format, 110 glossaries, 131142 auto-linking, 137 capabilities, 139 categories, 136 collaborative, 141 comments, 138 creating, 131134 effective practices, 140142 entries, adding, 136 importing/exporting entries, 138 introductory survey courses and, 215 printing, 139 using, 134139 glossary auto-linking filter, 238 glossary type option, 132 goals, learning, 212 Google, 240 grade assignment capability, 126 grade better than (%) option, 146 grade essays tab, 151 grade options, adding forums, 71 knjigu ocjena, 201 grades, 193198 advanced features, 194 creative uses, 202 effective practices, 200202 lesson options, 144 letters, setting, 197, 201 preferences, setting, 194 recording, 2 student view, 198 grades link (Administration block), 193 grading method option, 97 graphics, 45 group chats, 88 group lecture notes, 165 group mode, 22, 98, 133 assignments, adding, 125 choices, 208 databases and, 178 forums, 72 sessions, 85 wikis and, 159 group project management, 166

groups, 58 introductory survey courses and, 214 guest access option, 23 guest roles, 49

17.9.

handling of re-takes option, 145, 154 hash signs (#), using database templates, 181 Hawkins, David, 172 help system, 8 hidden sections, 20 hide user fields option, 229 horizontal rule function, 33 HTML, 12, 13, 44, 244, 248 composing web pages and, 25, 32 databases and, 181 editors (see editors) multi language content, 40 HTTP, 250 HTTP security, 241 hybrid courses, 2

17.10.

icons (course page), 24 ID numbers (course), 20 images, 45 IMAP server, 223 import entries link, 138 importing questions, 111, 147 Impress (OpenOffice), 44 IMS content packages, 25, 29, 37 IMS Enterprise file, 231 include modules and module user data setting (backup page), 232 increase indent function, 33 index of all help files link, 9 inherit permissions value, 53 initial subscriptions (forums), 79 insert a label, 24, 29 insert image tool (HTML editor), 33 insert special character function (HTML editor), 34 insert web link function, 33

232

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

inspectors, 225 instant messaging, 84 interface (Moodle), 7 internal enrollment method, 231 interviews, 82 introductory survey courses, 213, 214216 is this glossary global? option, 132 italic function (HTML editor), 33 item analysis link, 116

capabilities, 151 creating, 144151 creative uses, 154 databases and, 175 effective practices, 151155 introductory survey courses and, 216 managing, 151 options, 144147 skills development courses and, 217 letter grades, setting, 197, 201

17.11.

Lightweight Directory Access Protocol (LDAP), 223, 231 LimitRequestBody setting (Apache), 241 link to a file or web site, 25, 29, 34 media content, adding, 39 link to an activity option, 146 links, 3436 list of users page, 223 list template type (databases), 176, 183

JavaScript, 13 chats, using, 86 SCORM format and, 17 templates, 185 Johns Hopkins Bloomberg School of Public Health, 47 JPEG files, 14, 44

17.12.

live logs from the past hour link, 65 locations, 233 login page (Moodle), 9 logs, 253

keep setting (backup page), 232

17.13.

backup option, 62
chat capabilities and, 87 student activity, 64

labels, adding, 29 Lader, Art, 190 LAMS (Learning Activity Management System) format, 16 languages, 7, 233 edit profile tab and, 13 editing, 234 multi, adding, 40 packs, 235 settings, 234 languages on the language menu setting, 234 last-minute exam preparation, 88 Latest News block, 15 LDAP (Lightweight Directory Access Protocol), 223, 231 Learning Activity Management System (LAMS) format, 16 learning environments, 211 learning journals, 172 lecture notes, uploading, 46 left justify function, 33 lessons, 143155

17.14.
MacZip, 42

mail now box, 74 maintenance mode, 250 manage a lesson activity, 151 manage official tags, 172 manage personal tags, 172 manage subscriptions (forums), 79 manage WIKI settings, 164 manual accounts method, 222 manual grading link, 116 match grades menu, 111 matching questions, 101, 106 materials, uploading and sharing, 1 maximum entries option (databases), 177 maximum grade option, 145, 153 maximum number of attempts option, 145 maximum time to edit posts option, 241

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

233

maximum upload size setting, 21 maximum uploaded file size option, 241 media content, adding, 3840 messages capabilities, 91 searching, 91 sending, 90 messaging, 8993 capstone courses and, 219 introductory survey courses and, 216 meta courses, 229 backup option, 61 settings, 21 methods (authentication), 222 mini-projects, 141 mini-tests, 119 minimum number of questions option, 146, 154 missing-word format, 111 MIT, 47 forum practices and, 80 moderator groups, 78 chats and, 88 module (common) settings, 32 module contexts, 53 modules, 235240 security, 242 modules and plug-ins (database), 176 Moodle Buzz (database), 176 Moodle Docs, 244 Moodle Network authentication, 223 Moodle registration button, 222 Moodle XML format, 111 most often changed pages (WIKI links menu), 162 most visited pages (WIKI links menu), 162 MOV files, 44 move discussions (forums), 79 move this discussion to menu, 77 MP3 files, 40, 44 multi language content filter, 239 multi language content, adding, 40 multimedia plug-ins, 39 multimedia plug-ins filter, 239 multiple-choice questions, 101, 118 My Courses block, 14

My Moodle, 245

17.15.

networking, 252 new users, adding, 224 newest pages (WIKI links menu), 162 News Forum, 15, 26 NNTP server, 223 no authentication method, 223 no groups mode option, 57 non-editing teacher role, 49 non-Latin character set, 8 notifications, 221, 242 number of pages (cards) to show option, 146 numbered list function, 33 numerical questions, 101, 105

17.16.

OCR (Optical Character Recognition), 45 OCW (OpenCourseWare), 47, 80 offline activity assignment type, 123 offline activity option, 128 OmniPage Pro, 45 one-minute responses, 173 online discussions, 3 behavior issues and, 77 online forums, 3 online office hours, 88 online text assignment type, 123 online text option, 127 Open Document Spreadsheet, 204 open source, 4 open the quiz option, 96 open to Google option, 240 OpenCourseWare (OCW), 47, 80 OpenOffice, 44 operators for calculated questions, 108 Optical Character Recognition (OCR), 45 orphaned pages (WIKI links menu), 163 override locked pages, 164 overrides (roles), 54

234

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

17.17.

progress bar option, 146 progressive testing, 120

packages, installing, 221 page index (WIKI links menu), 162 parameters area, 36 participants lists, 92 participation messaging, 93 reports, 66 password, 9, 11, 222, 240, 241 for quiz, 97, 120 reset, 224 SMTP, 248 path to aspell option, 248 path to zip and unzip option, 248 PayPal, 230 PDF (Portable Display Format), 44 file sizes and, 44 peer assessment, 82 People block, 15 performance, 252 permissions, 49, 52, 225229 (see also roles) overriding roles, 55 personal profile, 11 PHP, 241, 252 server, 223 PICT files, 44 pictures, uploading, 14 PNG files, 14, 44 Portable Display Format (PDF), 44 file sizes and, 44 post_max_size setting (PHP), 241 PowerPoint, 44 branch tables, importing, 147 file sizes and, 44 lecture notes, creating, 46 ppt files (PowerPoint), 44 practice lesson option, 145 preferences, setting, 194 presets (database), 187 prevent automatic linking function, 33 prevent permissions value, 54 privacy of results option, 207 profile fields, user, 225 profiles (user), 1014

prohibit permissions value, 54 proprietary software, 4 publish results option, 207

17.18.

Q & A forums, 70 problem solving and, 82 question mark icon (help system), 8 questions collaborative quiz, 142 creating, 98110 exporting, 111 importing, 110, 111, 147 strategies, 118 types of, 100110 questions per page option, 96 Quicktime, 44 quiz closes option, 96 quizzes, 2, 95122 body, creating, 9698 capabilities, 116 cheating/security, 120 collaborative questions, 142 effective practices, 118122 introductory survey courses and, 215 managing, 115116 questions adding, 112115 creating for, 98110 scales and, 199 skills development courses and, 217 strategies, 118

17.19.
RAM files, 44

random questions, 114 random short-answer matching questions, 101, 107 rate posts (forums), 79 read all messages (messages), 92 read chat logs (chat module), 87 reading study groups, 84 RealPlayer, 44

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

235

redo action, 33 remote RSS feeds, 238 remove link function, 33 repeat sessions (room chats), 85 reply to news (forums), 79 reply to posts (forums), 78 reports, 6467, 252 reprint headers setting, 194 require approval? option (databases), 177, 185 require network address (quizzes) option, 98 require password (quizzes) option, 97 required entries option (databases), 177 reset template button, 182 resource names auto-linking filter, 238 resources introductory survey courses and, 214 skills development courses and, 217 review button, 145 Rich Text Format (RTF), 43 lecture notes, creating, 46 role-playing, 83 roles, 4957, 52 activities, 56 assigning, 5051, 228 define roles page, 225228 editing, 225 front page, 247 introductory survey courses and, 216 overrides, 54 skills development courses and, 218 theory/discussion courses and, 219 roles that are not synchronized to meta courses option, 229 Roots of Literacy (Hawkins), 172 rough sketches, creating databases, 176 RSS, 249 articles option (databases), 177 feeds, 249 templates, 184 RTF (Rich Text Format), 43 lecture notes, creating, 46 RV files, 44

17.20.

save changes button, 34 save past sessions (room chats), 85 scales, 198200 effective practices, 200202 practices, 202 SCORM (Sharable Content Object Reference Model) format, 17 screen reader, 13 Search Forums block, 15, 75 search spiders, 240 search tab, searching messages, 91 searches (forums), 75 security, 240242 anti-virus, 242 HTTP, 241 security (quizzes), 120 send a message to many people (messages), 92 separate and connected ways of knowing scale, 198 separate groups mode option, 57 servers, 247 path, 247 servers (Moodle), 1 session handling, 249 set preferences page, 194 set weights page, 196 settings tool, 15 Sharable Content Object Reference Model (SCORM) format, 17 Shibboleth, 223 short-answer questions, 101, 104 show activity reports setting, 21 show advanced button, 11 linking to files and web pages, 36 parameters area, 36 window options and, 31 show alphabet option, 133 show column for unanswered option, 207 show grades setting, 21 show hidden items option, 194 show mark details box, 115 show quiz in a secure window option, 97 show ALL link option, 133 show Special link option, 133

236

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

show/edit current subscribers link, 73 shuffle questions option, 96 shuffle within questions option, 96 simulations, 154 single template type (databases), 176, 183 Site Administration block, 221 add/edit courses, 229 authentication, 223 define roles, 225227 enrollments, 231 filters, 239 language editing, 234 maintenance mode, 251 roles, assigning, 227 site policies, 241 statistics, 250 sticky blocks, 245 theme selector, 243 site contexts, 53 site files, 247 site map tool (WIKI links menu), 162 site policies page, 240 site-wide local setting, 234 skills development courses, 213, 216218 klizei prikaz option, 146 smiley tool (HTML editor), 33 social constructionism, 4 social format, 17 social forums, 84 spiders, 240 split discussions (forums), 79 spreadsheets, 204 square brackets ([ ]), using database templates, 181 standard forums, 71 start new discussions (forums), 78 statistics, 66, 250, 253 sticky blocks, 245 storytelling, 83 streaming players, 40 strikethrough function (HTML editor), 33 student can re-take option, 145, 153 student files area, 190 students demands/schedules, 3 expectations, managing, 76

grade view, 198 groups, 5761 removing, 51 roles, 49 workgroups, 22 study groups, reading, 84 StuffIt Expander, 42 style function, 33 submit assignment capability, 126 subscribe (forums), 73 subscript function (HTML editor), 33 subscriptions, 70 superscript function (HTML editor), 33 surveys, 2, 203206, 209 administering, 204 capabilities, 205 creating, 204 introductory courses, 214216 system administrators, 9, 39 multi language content, adding, 40 statistics and, 66 system contexts, 53

17.21.

table tool (HTML editor), 33 talk in a chat (chat module), 87 teachers, 131 explaining tasks, 211 roles, assigning, 227 templates (database), 175 CSS, 185 editing, 180185 JavaScript, 185 RSS, 184 TeX text filter, 105, 239 text, 13 filters, 105 page, composing, 3032 themes, 242 database, 176 theory/discussion courses, 213, 218 threads, 70 threshold for email notifications option, 242 throttling applies (forums), 80

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

237

tidy filter, 239 TIFF files, 44 time delay between attempts option, 96 time limit option, 96 time limits for lessons, 144 time spent (minutes) option, 146 time zone, 13 timeout option, 249 toggle text function (HTML editor), 34 tool-centric systems, 5 topics format, 17 true/false questions, 101 turn editing on tool, 15 BLOG oznaka block and, 170 chat sessions, creating, 85 choices, creating, 206 forums, adding, 71 front page and, 246 glossaries, creating, 132 labels, adding, 30 lessons, 144 linking to files or web sites, 34 messages, 90 surveys, creating, 204 wikis, 157 tutorial support (messaging systems), 93

user files backup (backup) option, 62 user files setting (backup page), 232 user policies page, 228 user profiles, 1014 usernames, 9 users, 222229, 224 Utah State University, 47 UTF-8, 8

17.23.
video files, 44

versions, tracking, 42

view any ratings (forums), 79 view assignment capability, 126 view unose u BLOG, 171 view discussions (forums), 78 view grades page, 193 view hidden timed posts (forums), 78 view my entries link, 168 view ratings (forums), 79 view subscribers (forums), 79 viewable from/to option (databases), 177 viruses, 242 visible group mode option, 57 visible mode option, 98 visible module option, 86, 125, 133

17.22.

choices, 208 databases and, 178

UK Open University, 47 underline function (HTML editor), 33 undo action, 33 Uniform Resource Locator (see URL) update this glossary button, 135 updated pages (WIKI links menu), 163 upload a single file assignment type, 123 upload a single file option, 127 upload_max_filesize setting (PHP), 241 URL (Uniform Resource Locator), 7 use advanced features button, 194 use HTTP for logins option, 241 use this lessons settings as defaults options, 147 user sigurnosno option, 62 user contexts, 53

forums, 72 wikis and, 159 visible option (lessons), 147

17.24.
WAV files, 44

wanted pages (WIKI links menu), 163

web applications, Course Management Systems and, 1 web logs (see blogs) web pages, composing, 32 web sites external, 46 web sites, linking to, 3436 WebCT format, 111 weekly format, 17

pohranjene podatke (backup)

238

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

weekly-based word lists, 140 weights, setting, 196, 201 WIKI links menu tools, 162 WIKI page auto-linking filter, 239 Wikibooks, 48 Wikipedia, 48 WIKI pages and, 165 wikis, 157166 administering, 162 basics, 165 capabilities, 164 creating, 157159 effective practices, 164 introductory survey courses and, 216 managing, 159164 options, 158 pages, creating, 160 permissions, 163 practices, creative, 165 theory/discussion courses and, 219 tools, 161 wildcard (*), 104 window options displaying text/web pages, 31 linking to files or web pages, 36 Windows Media Player, 44 WinZip, 42 with chosen files menu, 41 WMV file, 44 word censorship filter, 239 word lists, 140 word processors, reading file formats and, 44 workgroups (student), 22 WYSIWYG mode (HTML editor), 34

creating, 42 databases, exporting as, 187 themes and, 243 using deploy button, 38

17.25.
XHTML, 111 XML, 111

glossaries, exporting/importing entries, 138 XMLDB editor, 253

17.26.
ZIP files, 248

courses, restoring and copying, 63

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

239

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

241

About the Authors

Jason Cole is a product development manager at the Open University in the UK, where he works on the development of the OUs Course Management System. Prior to joining the OU, he was the academic technology manager at San Francisco State University, where he initiated the process of upgrading the university from Blackboard to Moodle. A member of the Moodle community, he has developed a student data integration tool for the system and contributed to discussions regarding a document management system and object model for Version 2.0. Jason earned a Ph.D. in educational technology from the University of Northern Colorado. Helen Foster is a Moodle administrator for the site with the most users (over 300,000 at the time of this writing)Moodle sustava.organd holds a key Moodle role of documentation steward. Helen is a facilitator for the Using Moodle course, which provides free 24-hour support for Moodle users worldwide. Prior to relocating to Belgium, Helen was the Information Learning Technology Manager at Alton College in the UK, where she implemented Moodle and managed the development of the third-party Object module and other Moodle code. Helen has a B.S. in Mathematics from the University of London and a Postgraduate Certificate in Education from the University of Cambridge.

using moodle 2e.doc

petak, 20. svibanj 2011

243