P. 1
Oslobođenje [broj 23414, 23.2.2012]

Oslobođenje [broj 23414, 23.2.2012]

|Views: 266|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Feb 24, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/18/2012

pdf

text

original

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

^ETVRTAK, 23. 2. 2012.

Godina LXVIII • Broj 23.414

USKORO U PARLAMENTU BOSNE I HERCEGOVINE

Javni emiteri pred poslanicima
Nakon izglasavanja nepovjerenja

Vode ratove, presu|uju i sude bez argumenata ~itavim narodima, ka`e Ljubi} 3. strana

LIPOVA^A ^EKA SUD PARTIJE
9. str.

Te{ka `eljezni~ka nesre}a u Argentini

Desetine mrtvih, stotine povrije|enih
17. strana

Reuters

Uhap{ene ~etiri osobe zbog zlo~ina u Dretelju

MASOVNA MU^ENJA, SILOVANJA I UBISTVA
2. strana

Zeni~ka policija istra`uje smrt 52-godi{njaka

@eljezni~ar u svoje redove vra}a samo provjereno

BEKRI] I KERLA FADIL PATKOVI] PRETU^EN NASMRT? ZA DUPLU KRUNU
13. strana

44. strana

DANAS PRILOG

U @I@I
Zasjedala federalna Vlada

2

~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

Uhap{ene ~etiri osobe zbog zlo~ina u Dretelju

Kraj vanrednog stanja
Kao {to je i najavljeno, federalna Vlada je na ju~era{njoj sjednici donijela odluku o prestanku stanja prirodne nesre}e na podru~ju FBiH. Odluka va`i od ju~er, 22. februara, a uslijedila je nakon 18 dana vanrednog stanja na teritoriji FBiH zbog izuzetno lo{ih uvjeta za `ivot uzrokovanih vi{ednevnim snje`nim padavinama i izuzetno niskim temperaturama. Federalni {tab Civilne za{tite }e, kako je re~eno na konferenciji za novinare u Vladi, nastaviti rad kroz pra}enje stanja na ugro`enim podru~jima. Kad }e biti progla{en prestanak stanja prirodne nesre}e u pojedinim kantonima i op}inama u FBiH, odlu~ivat }e kantonalne vlade i na~elnici tih op}ina.

Utvr|en i prijedlog izmjene Zakona o izboru op}inskih na~elnika, po kojem se prijevremeni izbori za na~elnika ne mogu vr{iti u godini lokalnih izbora

Logora{i u Dretelju: Mnogima se izgubio svaki trag

Procjene {tete
Vlada je donijela zaklju~ak prema kojem }e federalna Komisija za procjenu {teta u skladu sa uredbom o jedinstvenoj metodologi-

blike Srpske, posebno u podru~ja Drvara, Bosanskog Grahova i Glamo~a za koja je iskazan veliki interes za povratak, kazao je resorni federalni ministar Adil Osmanovi}. Iz bud`eta FBiH }e tako za odr`ivi povratak biti utro{eno 8,5 miliona KM, rekonstrukciju i obnovu individualnih stambenih objekata – 6 miliona, zajedni~ke projekte s vladinim i nevladinim sektorom – 2,8 miliona, a za dr`avni Fond za povratak – 1,2 miliona KM. Osim toga, dva miliona KM namijenjena su povratku izbjeglica i raseljenih u podru~je Posavine u RS-u. Od toga }e po pola miliona biti izdvojeno za rekonstrukciju stambenog fonda i obno-

Masovna mu~enja, silovanja i ubistva
Uhap{eni se sumnji~e da su u maju 1992, u svojstvima upravnika logora, stra`ara ili pripadnika formacija HOS-a, po~inili ratne zlo~ine nad civilima srpske nacionalnosti sa podru~ja ^apljine i drugih mjesta
Po nalogu tu`itelja iz Posebnog odjela za ratne zlo~ine Tu`iteljstva Bosne i Hercegovine, u akciji policijskih radnika Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA), li{ene su slobode ~etiri osobe osumnji~ene za ratne zlo~ine po~injene u logoru Dretelj 1992. godine. Slobode su li{eni Sre}ko Herceg, ro|en 1. januara 1968. godine u Humcu, Ljubu{ki, Ivan Medi}, ro|en 31. maja 1952. u Radi{i}ima, Ljubu{ki, Marina Grubi{i} - Fejzi}, ro|ena 24. augusta 1967. u ^apljini, i Ivan Zelenika, ro|en 17. oktobra 1953. godine u mjestu Jare.

Foto: D`. KRIJE[TORAC

Ratni zlo~in
Navedene osobe su pod istragom Tu`iteljstva Bosne i Hercegovine i osumnji~ene su da su tokom rata u Bosni i Hercegovini po~inile kaznena djela ratnog zlo~ina nad `rtvama srpske nacionalnosti zato~enim u logoru Dretelj u ^apljini.

UHAP[ENI Slobode su li{eni Sre}ko Herceg, ro|en 1. januara 1968. godine u Humcu, Ljubu{ki, Ivan Medi}, ro|en 31. maja 1952. u Radi{i}ima, Ljubu{ki, Marina Grubi{i} Fejzi}, ro|ena 24. augusta 1967. u ^apljini, i Ivan Zelenika, ro|en 17. oktobra 1953. godine u mjestu Jare
Oni su osumnji~eni za kaznena djela zlo~ina protiv ~ovje~nosti i ratnog zlo~ina protiv civilnog stanovni{tva, saop}eno je iz Tu`iteljstva Bosne i Hercegovine. Izme|u ostalog, sumnji~e se da

su u maju 1992., u svojstvima upravnika logora, stra`ara ili pripadnika formacija HOS-a, po~inili ratne zlo~ine nad civilima srpske nacionalnosti sa podru~ja ^apljine i drugih mjesta, koji su bili protuzakonito zato~eni u ne~ovje~nim uvjetima u logoru Dretelj, gdje su nad `rtvama po~injena zlostavljanja, mu~enja, premla}ivanja, silovanja i seksualna zlostavljanja zato~enica i zato~enika, kao i mu~enja na izrazito poni`avaju}e na~ine.

Te{ke posljedice
Vi{e osoba je umrlo od posljedica zlostavljanja i premla}ivanja, a nekima se nakon odvo|enja iz logora, gubi svaki trag. Nakon li{enja slobode, osumnji~eni }e biti predati postupaju}em tu`itelju, koji }e ih ispitati, nakon ~ega }e odlu~iti o pokretanju prijedloga za odre|ivanje pritvora.

Rok za procjenu {teta je 60 dana od dana dostavljanja izvje{taja

ji za procjenu {teta od prirodnih i drugih nesre}a i odlukom o postupku i kriterijima za dodjelu jednokratne nov~ane pomo}i op}inama i kantonima za otklanjanje {teta, izvr{iti procjenu {tete u FBiH nastale tokom elementarne nepogode. - Rok za ovaj posao je 60 dana od dana dostavljanja izvje{taja iz vlada kantona, odnosno kantonalnih komisija za procjenu {teta, re~eno je, ali nije dat direktan odgovor na pitanje ko }e ispla}ivati sredstva u slu~ajevima utvr|ene {tete i iz kojih fondova. Vlada je donijela zaklju~ak prema kojem }e u narednom periodu biti koordinirane aktivnosti agencija za vodna podru~ja, elektroprivreda i F[CZ-a u vezi sa prevencijom pokretanja klizi{ta, odrona i nastankom poplava. Na prijedlog federalnog Ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica Vlada je usvojila plan povratka, obnove i gradnje za 2012, kao i odluke u vezi s utro{kom 19.760.000 KM bud`etskog transfera predvi|enog za raseljene osobe i povratnike. - Te`i{te Vlade ove godine bit }e na povratku stanovni{tva u podru~ja isto~ne Bosne, u Posavinu, kao i na povratku u Federaciju iz Repu-

vu i izgradnju vjerskih, obrazovnih i objekata kulture, dok }e preostali milion KM biti utro{eno za osiguranje uvjeta odr`ivog povratka (zaposlenje, obrtna sredstva, poljoprivredna mehanizacija, stoka...).

Stru~ni saradnici
Na inicijativu Centralne izborne komisije BiH, Vlada je utvrdila prijedlog dopune Zakona o izboru, prestanku mandata, opozivu i zamjeni na~elnika u FBiH. Usvoji li ovu dopunu Parlament, prijevremeni izbori za op}inske na~elnike u FBiH ne}e mo}i biti vr{eni u godinama kada se odr`avaju lokalni izbori. Nakon {to je nedavno Parlament odobrio izmjene Zakona o dr`avnoj slu`bi u FBiH kojim je osobama sa zavr{enim trogodi{njim studijem po bolonjskom sistemu omogu}eno apliciranje za dr`avnu slu`bu, ju~er je izmijenjena odgovaraju}a uredba koja propisuje uvjete za vr{enje tih poslova. Po rije~ima ministra obrazovanja i nauke Damira Ma{i}a, ovo }e omogu}iti osobama s trogodi{njim studijem po bolonjskom sistemu da apliciraju za mjesta stru~nih saradnika u dr`avnoj slu`bi.
S. [e.

V I J E S T I

APELACIONO ODJELJENJE SUDA BiH

Kli~kovi} i ostali na razmatranju
Javna rasprava povodom `albe Tu`ila{tva BiH na osloba|aju}u presudu za ratne zlo~ine u Bosanskoj Krupi, u predmetu Gojko Kli~kovi} i ostali, odr`ana je ju~er pred Apelacionim odjeljenjem. D`evad Muratbegovi}, tu`ilac Tu`ila{tva BiH, iznio je niz primjedbi na prvostepenu sudsku odluku u ovom predmetu. On je zatra`io njeno ukidanje i pokretanje novog postupka pred Apelacionim vije}em. Podsje}amo da je Pretresno vije}e Odjeljenja za ratne zlo~ine 5. novembra 2010. godine izreklo prvostepenu presudu, kojom je Gojka Kli~kovi}a, Mladena Drlja~u i Jovana Ostoji}a oslobodilo optu`bi. Optu`nica tereti Kli~kovi}a da je, zajedno s drugim ~lanovima SDSa, u tzv. srpskoj op{tini Bosanska Krupa, svjesno u~estvovao u zajedni~kom zlo~ina~kom poduhvatu koji je po~eo u ljeto 1991. godine. Kli~kovi} je, prema navodima optu`nice, planirao, pokrenuo, naredio i u~estvovao u prisilnom preseljenju stanovni{tva, napadima na civilno stanovni{tvo, protivpravnim zarobljavanjima i zatvaranjima, mu~enjima i ne~ovje~nom postupanju, kao i ~injenju drugih krivi~nih djela. Drlja~u optu`nica tereti da je od po~etka aprila do 31.

decembra 1992. godine u svojstvu ~lana Op{tinskog odbora SDS-a Bosanska Krupa i Ratnog predsjedni{tva srpske op{tine Bosanska Krupa u~estvovao u zajedni~kom zlo~ina~kom poduhvatu koji je za cilj imao povezivanje teritorija BiH naseljenog srpskim stanovni{tvom, te stvaranje zasebne dr`ave bosanskih Srba. Optu`eni je bio u potpunosti svjestan da }e provo|enje zlo~ina~kog poduhvata podrazumijevati zlo~ine koji mu se stavljaju na teret. Ostoji}a Tu`ila{tvo BiH tereti da je od 14. jula 1992. do 31. decembra 1992. godine, u svojstvu komandanta 11. krupske lake pje{adijske brigade, zajedno sa ~lanovima SDS-a i pripadnicima Vojske RS-a, svjesno u~estvovao u zlo~ina~kom poduhvatu u takozvanoj D. M. srpskoj op{tini Bosanska Krupa.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.

U @I@I

3

USKORO U PARLAMENTU BOSNE I HERCEGOVINE

Javni emiteri pred poslanicima
Vode ratove, presu|uju i sude bez argumenata ~itavim narodima, ka`e Ljubi} Stvaranje ambijenta da je neophodan tre}i kanal, smatra Mehmedovi}
Kolegij Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH uputio je na o~itovanje Komisiji za promet i komunikacije inicijativu Bo`e Ljubi}a, zamjenika predsjedatelja i zastupnika HDZ-a 1990, da to zakonodavno tijelo ili oba doma PSBiH raspravljaju o stanju i djelovanju javnih medija u BiH. Kako je za Oslobo|enje ju~er istakao Veso Vegar, savjetnik zamjenika predsjedatelja Predstavni~kog doma PSBiH Bo`e Ljubi}a, shodno zaklju~ku Kolegija, inicijativa je stavljena u parlamentarnu proceduru „po redovitom postupku, te }e nakon {to nadle`no povjerenstvo da svoju ocjenu da su ispunjeni poslovni~ki uvjeti, rasprava biti uvr{tena kao to~ka dnevnog reda na jednoj od narednih sjednica Zastupni~kog doma PSBiH“ .

BHRT o svima pomalo
Svjetlana Vu~eti}, no vi nar ka BHRT-a, izlo`ena je prijetnjama i pritiscima Fahrudina Radon~i}a zbog namjere da napravi prilog o ubistvu Ramiza Delali}a ]ele u emisiji „Crta“ BHRT-a. Radon~i} je istom prilikom priprijetio i uredniku „Crte“ Amarildu Guti}u. Reagiralo je Udru`enje BH novinari, ali nije BHRT. Oslobo|enje je zatra`ilo poja{njenje u ovoj TV ku}i, no umjesto odgovora, stiglo je saop}enje za javnost, u kojem stoji da je izdato „nakon niza orkestriranih napada, politi~kih i drugih oblika pritisaka, prijetnji i uvreda novinarima BHT1, neistina, poluinformacija i neutemeljenih optu`bi na adresu Radio-televizije BiH“. - Etiketiranje BHRT-a u pojedinim medijima i istupima pojedinaca i zvani~nika kao sljedbenika, medijskog promotora pojedinih politi~kih stranaka, pojedinaca, interesnih i sl. grupa jalovi je poku{aji da ti isti mediji i pojedinci prikriju vlastitu ovisnost od politi~kih centara mo}i i da pa`nju javnosti preusmjere na drugu stranu. Poslovodstvo BHRT-a ne}e dozvoliti da se neistinama, konstrukcijama i la`ima naru{ava ugled ove ku}e, ne}e dozvoliti zastra{ivanje novinara i argumentom sile mije{anje u ure|iva~ku i poslovnu politiku BHRT-a. Poslovodstvo BHRT-a }e iskoristiti sve zakonske i institucionalne forme i procedure da o~uva integritet uposlenika, funkciju i status neovisnog javnog ser visa na razini dr`ave BiH. Jednako tako, beskompromisno }e pozvati na odgovornost, bez izuzetka, sve koji ~injenjem ili ne~injenjem nanose {tetu BHRT-u i ugro`avaju prava njegovih uposlenika. Nismo sljedbenici niti jedne politi~ke opcije ili njeni promotori, ali jesmo otvoreni da svim relevantnim politi~kim, dru{tvenim, kulturnim, socijalnim predstavnicima otvorimo adekvatan prostor za medijsku prezentaciju. Da naglasimo, samo u skladu sa pravilima i principima javnog emitiranja i novinarske profesije, stoji u saop}enju koje oda{ilja poslovodstvo BHRT-a.

Bo`o Ljubi}: Povod za raspravu svake ve~eri na ekranu

[emsudin Mehmedovi}: Politika razgradnje i ru{enja BiH

Afere i politika
Ina~e, Ljubi} je inicijativu podnio na sjednici Predstavni~kog doma PSBiH 19. januara, kada je zatra`io da taj ili oba doma PSBiH {to hitnije raspravljaju o djelovanju javnih emitera (aludiraju}i prvenstveno na izvje{tavanja FTV-a). - Nije problem {to javni emiteri iznose navodne afere i aferice, ve} {to je njihova programska politika u suprotnosti sa djelovanjem i zada}om onoga {to bi im trebala biti, a to je informiranje javnosti. Umjesto toga, oni su se stavili u funkciju odre|enih politika, odnosno politike koja se ne mo`e nazvati demokratskom.

Javni emiteri vode ratove, presu|uju i sude bez argumenata ne samo pojedincima, strankama ve} i ~itavim narodima. To je klasi~no destruktivno djelovanje, ocijenio je Ljubi}. On je istakao kako povod (poseban materijal) za raspravu nije potreban jer je vidljiv svake ve~eri u programima javnih emitera. Zatra`io je i da se rasprava o ovom pitanju izravno prenosi na teritoriji cijele BiH kako bi svi gra|ani imali prigodu vidjeti i ~uti o ~emu se radi. ^lan Komisije za promet i komunikacije Predstavni~kog doma PSBiH [emsudin Mehmedovi} istakao je ju~er za Oslobo|enje kako, polaze}i od zakonskih odrednica promoviranja vrijednosti tri konstitutivna naroda, javni emiteri u BiH o~igledno ne slu`e svojoj svrsi. Me|utim, Mehmedovi} cijeni kako Ljubi}eva inicijativa ima drugu pozadinu. - Razlozi za tematsku raspravu takve vrste su stvaranje ambijenta u kojem }e se prikazati kako Hrvati u BiH ne mogu kroz javne emitere promovirati i eksploatirati svoj jezik i kulturu, te da je stoga neophodno stvaranje tre}eg - hrvatskog kanala na javnim emiterima u BiH. Upra-

vo je to razlog koji vodi do zaklju~ka da ne treba inicijativu razmatrati u tom kontekstu, odnosno da kao takva nije prihvatljiva, cijeni Mehmedovi}.

Medijska razgradnja BiH
On smatra kako je rasprava o stanju i djelovanju javnih medija u BiH po`eljna i korisna, ali u okviru koje }e biti uklju~eni elementi provo|enja politika razgradnje i ru{enja BiH putem njih (medija). - Poseban aspekt mora biti usmjeren na analiziranje djelovanja medija iz RS-a koji konstantno imaju ratnohu{ka~ke poruke koje oda{ilju. S te strane, inicijativa Ljubi}a za raspravom o stanju i djelovanju javnih medija u BiH je utemeljena, ali se ona jasno ne izra`ava kroz njegove poruke. Zaklju~ci Komisije stoga trebaju biti usmjereni u tom smislu i to }e biti na{e stajali{te koje }emo iznijeti na sjednici, zaklju~io je Mehmedovi}. Rasprava o Ljubi}evoj inicijativi na sjednici Komisije za promet i komunikacije Predstavni~kog doma PSBiH mogla bi se na}i ve} u prvoj polovini marta.
A. TERZI]

BEVANDA I LAGUMD@IJA S DIPLOMATAMA

PREDSJEDNI[TVO BiH

MMF spreman za novi aran`man
Predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH Vjekoslav Bevanda i ministar vanjskih poslova Zlatko Lagumd`ija ju~er su se odvojeno susreli sa vi{e predstavnika me|unarodnih institucija i ambasadora u BiH. Bevanda je tokom susreta s rezidentnim predstavnikom MMF-a u BiH Milanom Cucom razgovarao o prioritetima rada novog saziva Vije}a ministara. Bevanda je istakao potrebu hitnog usvajanja globalnog fiskalnog okvira 2012 - 2014. i dr`avnog prora~una za 2012. godinu i izrazio o~ekivanja da }e ovaj posao biti zavr{en do kraja prvog kvar tala. Cuc je naglasio da je MMF spreman za novi aran`man sa BiH, ukoliko vlasti u dr`avi odlu~e da zatra`e pomo} i pripreme jasnu ekonomsku strategiju. Bevanda je razgovarao i sa ambasadorima Velike Britanije, Italije, Srbije i Turske: Nigelom Caseyem, Raimondom De Cardona, Ninoslavom Stojadinovi}em i Ahmetom Jildizom. Bevanda je tokom razgovora s ambasadorima naglasio da treba iskoristiti pozitivnu i radnu atmosferu unutar Vije}a minista-

Vojni policajci sa Amerikancima u Afganistan
Predsjedni{tvo BiH je na 21. hitnoj sjednici u Sarajevu primilo k znanju informaciju Ministarstva odbrane BiH o mogu}em anga`iranju jedinice Oru`anih snaga BiH u misiji Snage me|unarodne sigurnosne pomo}i ISAF u Afganistanu i dalo je na~elnu suglasnost za zajedni~ko anga`iranje jedinice vojne policije od 26 pripadnika s Nacionalnom gardom dr`ave Merilend u navedenoj misiji. Tako|er, data je ovlast ministru odbrane BiH da uputi pismo namjere ministarstvu odbrane SAD-a o spremnosti BiH da u misiju ISAF uputi jedinicu od 26 pripadnika vojne policije OSBiH nakon {to bude provedena zakonom propisana procedura. Zadu`eno je Vije}e ministara BiH da dostavi Predsjedni{tvu BiH ocjenu opravdanosti sudjelovanja je-

ra BiH i raditi na ubrzavanju europskog puta BiH i ja~anju gospodarstva. Lagumd`ija je primio tokom dana visokog predstavnika u na{oj zemlji Valentina Inzka, njegovog zamjenika Rodericka Moorea i ambasadore Francuske, Azerbejd`an, Ruske Federacije i Turske: Rolanda Gillesa, Eldara Hasanova, Aleksandra Bocana Hara~enka i Ahmeta Jildiza. Razgovarano je o aktuelnoj politi~koj situaciji u zemlji, prioritetima u radu Ministarstva vanjskih poslova BiH, bilateralnim odnosima i mogu}nostima za njihovo unapre|enje u svim oblastima, naro~ito u ekonomskoj, te o saradnji na multilateralnom planu i drugim pitanjima od obostranog interesa. Lagumd`iji su upu}eni pozivi da posjeti Ankaru, Moskvu i Pariz.

dinice vojne policije iz sastava OSBiH u misiji ISAF. Predsjedni{tvo BiH je, tako|er, donijelo odluku o utvr|ivanju liste kandidata za izbor suca u ime BiH u Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu. Zadu`eno je Ministarstvo vanjskih poslova BiH da putem Sekretarijata Vije}a Evrope ovu odluku sa biografijama kandidata dostavi Savjetodavnom panelu eksperata za kandidate za izbor sudaca Evropskog suda za ljudska prava na postupak, saop}eno je iz Predsjedni{tva BiH.

4

DOGA\AJI

~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA

Narodna skup{tina RS-a

Postoje razni primeri u istoriji kuda su vodila dru{tva koja su bila u o~ajanju, bedi, haosu... Naj~e{}e vode u ekstreme, ta~nije fa{izam. Toga se veoma bojim

[to hitnije predlo`iti {iroko prihvatljive amandmane na Ustav BiH

^uvari Daytona
Goi ran Markovi}, pisac redatelj

DOBAR LO[

ZAO

Provo|enje presude Sejdi} - Finci ne smije ugroziti Daytonom utvr|eni ustavni poredak
Narodni poslanici Republike Srpske upoznati su ju~er sa stavom Odbora za ustavna pitanja NSRS-a koji je predlo`io entitetskom parlamentu na usvajanje {est zaklju~aka kojim se podr`ava provo|enje presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdi} i Finci.

Posebna sjednica o Br~kom
Na inicijativu 31 poslanika iz bloka srpskih opozicionih stranaka u Banjoj Luci danas bi se trebala odr`ati posebna sjenica NSRS-a na kojoj bi se otvorila rasprava o zaklju~ku Vlade RS-a kojim se objavljuje i stavlja u promet kartografska osnova administrativne kar te RS-a i distrikta Br~ko. Vlada RS-a po~etkom decembra pro{le godine usvojila je zaklju~ak prema kojem se objavljuje i stavlja u promet kar tografska osnova administrativne kar te Republike Srpske i distrikta Br~ko. Na kar ti se jasno vidi da se entitetska linija RS-a zaustavlja na mjestu dodira sa distriktom, i ne prolazi kroz njega, kako je bilo na dosada{njim kar tama. Ovim je potvr|ena arbitra`na odluka o tome da je Br~ko distrikt u zajedni~kom vlasni{tvu dva entiteta, a time je uklonjen i posljednji uslov za zatvaranje super vizije. SAD i super vizor u Br~kom vi{e puta su stavili do znanja da zatvaranja super vizije u Br~kom nema sve dok RS i formalno ne prizna da kroz distrikt ne prolazi entitetska linija. Predsjednik NSRS-a Igor Radoji~i} tim povodom ju~er je izjavio da ima utisak da me|unarodna zajednica o~ekuje gre{ku Srpske, kako bi postavila nove uslove za okon~anje super vizije u distriktu Br~ko. lamentarne skup{tine BiH i na njihovu podobnost za kandidovanje na izborima za ~lanove Predsjedni{tva BiH. koji na~in presudom nije doveden u pitanje. Narodna skup{tina, stoji u zaklju~cima, preporu~uje kao okvir u razgovorima radi provo|enja presude da Dom naroda PSBiH treba pro{iriti predstavnicima koji nisu iz reda konstitutivnih naroda iz oba entiteta, ne ugro`avaju}i postoje}e mehanizme za{tite vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnih naroda. Odbor smatra da presuda ni~im ne zahtijeva preno{enje prava sa institucija i gra|ana RS-a na institucije BiH, u smislu izbora ~lana Predsjedni{tva BiH iz RS-a ili delegata Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH iz RS-a.
G. KATANA

PATRICK MOON
Ameri~ki je diplomat, {to mu, dakako, i jeste u opisu posla, i na vru}em banjolu~kom terenu ostao diplomati~an; izrazio je, naime, nadu kako }e bo{nja~ki i srpski lideri omogu}iti mirne izbore u Srebrenici. Glasovi s terena, a neki koji su se ~uli dok je visoki gost jo{ bio u eresovskoj metropoli govore, me|utim, da je Moonova nada vrlo krhka.

Interes RS-a
Narodna skup{tina RS-a poziva privremenu zajedni~ku komisiju oba doma Parlamentarne skup{tine BiH da {to hitnije predlo`i {iroko prihvatljive amandmane na Ustav BiH koji bi predstavljali provo|enje presude, navedeno je u predlo`enim zaklju~cima Odbora. Ovim zaklju~cima pozivaju se svi politi~ki faktori iz RS-a koji su uklju~eni u ovaj proces da sa~uvaju i dalje u~vrste zajedni~ki stav po pitanju provo|enja presude kroz usagla{avanje prijedloga amandmana na Ustav BiH i prijedloge za izmjene Izbornog zakona BiH, jer je to u op{tem interesu RS-a. Konstatuje se da se presuda izri~ito odnosi na nemogu}nost aplikanata, a u ovom slu~aju onih koji nisu iz reda konstitutivnih naroda, da se kandiduju za Dom naroda Par-

ASIM SARAJLI]
[ef Kluba SDA u dr`avnom Parlamentu pojasnio je za{to u Avazu radi vi{e odvjetnika negoli novinara. Kada bi se poslagale sve tu`be glasovitoga neimara iz dijaspore, nadvisile bi oba tornja. Pojedina~no, zasad. Radon~i}eva je, pak, upornost golema; {to vi{e gubi na sudu, to vi{e tu`i. A kada je rije~ o srazu s omiljenom mu metom SDA, trenuta~no je 0:2 za tu`itelja.

Predstavnici
- Narodna skup{tina razumije da je u tom okviru potrebno provesti presudu ne dovode}i u pitanje ustavnopravni poredak ustanovljen Dejtonskim sporazumom, navedeno je u predlo`enim zaklju~cima Odbora. Istim zaklju~cima potvr|uje se da je ustavan, legalan, legitiman i vitalan interes RS-a da bira svoje predstavnike u institucijama BiH i Domu naroda Parlamentarne skup{tine BiH, te konstatuje da ovaj vitalni interes entiteta ni na
Foto: Muhamed TUNOVI]

VLADA HN@-a
Veliki je optimist premijer Hercegova~ko-neretvanske `upanije Denis Lasi}: tvrdi kako su u prvih 100 dana uspjeli iza}i na kraj s glavnom ko~nicom - politikantstvom. Pa }e, veli, sada onako timski krenuti u svjetliju budu}nost. Istovremeno, CCI tvrdi kako je Lasi}eva vlada, u `estokoj konkurenciji, me|u najgorim.

VIJEST U OBJEKTIVU

MUAMER ZUKORLI]
Nakon {to je dramati~no poru~io da }e, ukoliko netko digne ruku na njega, Srbija izgubiti Sand`ak za sva vremena, tamo{nji glavni muftija je dignuo glas protiv novopazarske ulice Stefana Nemanje. Zukorli} je u slobodnom vremenu povjesni~ar pa zna kako nije Nemanja osnovao Pazar, nego Gazi Isa-beg. I, {to }e, nego gaziti Nemanju.

Vijadukt
Sarajevska firma @GP izvo|a~ je radova na vijaduktu koji se gradi pored tunela Vijenac. Ina~e, sam tunel i vijadukt trebali bi skratiti dionicu autoputa izme|u Sarajeva i Zenice za pet kilometara. Vijadukt je dug 515 metara. Kamera na{eg fotorepor tera zabilje`ila je kako to danas izgleda. Otvaranje tunela i ove dionice prema planovima trebalo bi biti po~etkom 2014. godine.

VIJEST U

BROJU

milijun KM je, prema podacima Centralne banke BiH, ostvaren deficit na teku}em ra~unu platne bilanse, ili 569 milijuna vi{e nego 2010.

971

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.

INTERVJU

5

Hafiz Husein ^ajlakovi}

Ovaj narod je potpuno izlu|en
Moramo tra`iti na~ina da se smijemo. Allahov Poslanik se {alio, bio umiljat, on nam treba biti uzor. Tako sam se i ja probao u~iti na djeci, pa im ka`em: Ti{e, oti{ao sam na `ivcima, a oni mi ka`u: Pa vidimo
dane su prije nego je pola gostiju izi{lo u hol Doma kulture, {to se ka`e planule k’o halva? - Ne{to sam i podijelio d`aba. Znate, kada hod`a ne{to dijeli d`aba, onda treba pogledati da ne}e kakav zemljotres. Zaozbiljno, hod`e su na{a ulema, Poslanik je rekao da, kada njega ne bude, onaj ko bude sjedio sa ulemom kao da je sjedio sa njim. Zato trebate po{tovati i sjediti sa hod`ama, pa ako oni zaglave gdje ne treba, bome... • Zadirkujete hod`e a i sami ste hod`a, ~esto prozovete i reisa, a
Razgovarao: Fahrudin BENDER

Husein ^ajlakovi} ve} 25 godina u memoriji ~uva cijeli Kur’an, zavr{io je Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu i Islamski pedago{ki fakultet u Zenici, autor je nekoliko tra`enih knjiga, kao hod`a radio je u nekoliko d`emata, pro{ao je sito i re{eto, ovaj 49-godi{nji Zeni~anin, hafiz, svakim danom je sve popularniji u d`ematima, kako u Bosni, tako i dijaspori. Mnogi ka`u da je to zbog toga {to govori kao ~ovjek iz naroda, sa svim podrazumijevaju}im nesavr{enostima, a opet, uz sve bogatstvo narodnog naratorstva. Me|utim, vi{e je to zbog ~injenice da se njegova gostovanja komotno mogu svrstati u red stand up komi~ara, mo`da i najuspje{nijeg takvog kod nas. Jer pola njegovih predavanja su ozbiljne poruke, a pola smijeh do suza. • Hafize, otkud taj pristup, vjerske su teme, a sve je ispunjeno komedijom, to kad nas nije uobi~ajeno? - Ima jedan hadis Allahovog Poslanika, ka`e: “Osmijeh je sadaka” pa , ako ni{ta nema{, na|i osmijeh. Mnogi se od nas smrknu kada vide onu kutiju za sergije svako malo kada je iznose pred narod, a oni mudriji se samo nasmiju i pro|u, vele i osmijeh je sadaka. Ali, ozbiljno, moramo tra`iti na~ina da se smijemo, ovaj narod je ve} potpuno izlu|en. Allahov Poslanik se {alio, bio umiljat, on nam treba biti uzor. Tako sam se i ja probao u~iti na djeci, pa im ka`em: „Ti{e, oti{ao sam na `ivcima“ a oni mi ka, `u: „Pa vidimo!“.

Karikaturi{u svoje du{e
• Tema Va{ih zadnjih gostovanja je Muhammed alejhisselam, mjesec je njegovog ro|enja, a u svjetskim medijima se ne spominje ba{ mnogo, osim ako nisu u pitanju negativne karikature? - Pa da, a karikature crtaju jer mu ne mogu prona}i ni{ta drugo. Me|utim, svaki ~ovjekov postupak je ogledalo

onoga ~ega on jeste, a pogotovo onaj koji je poslan svim svjetovima ogledalo nam je svima, tako da oni svoje du{e karikaturi{u. Allahov miljenik i Poslanik je najbolji primjer ~ovjeku kako treba `ivjeti, ba{ onako insanski, i kao vo|a, drug, suprug, otac, dr`avnik, ba{ u svemu, njegov primjer je savr{en. A svaki put kada ga ljudi blagoslove, oni su ti koji zauzvrat dobiju sre}u i blagoslov od Gospodara svjetova, ovo sam se li~no osvjedo~io mnogo puta, da ne nabrajam primjere. • Navedite barem jedan? - Do{ao mi slijep ~ovjek iz Nemile, veli hafize, ja bih se `enio. Znam da se danas zdravi jedva o`ene, kamoli on }orav i onako mu rekoh nek’ prou~i hiljadu salavata i namijeni za tu svoju `elju. Hvaljen neka je Allah koji dade, i slijep momak se ubrzo o`eni, jo{ djevojka se ukrala da bi do{la za njega. Skoro sam ga vidio, do{ao da pita {ta da u~i? Da ode na had`, eto. • ^uvar ste Kur’ana, kako se Vi osje}ate kada ~ujete vijesti da neko u svi je tu pro tes tu je pa le }i Kur’an? - Ne pale oni Kur’an, ne mogu ga zapaliti niti mu na{tetiti, to je vje~ni Allahov govor, to {to je na papiru ispisan, samo je njegova jedna manifestacija. Istina, grehota je i svakog onog harfa, jedan je zaradio d`ennet samo {to je izvadio papiri} sa dijelom sure iz lokve i stavio ga na suho i visoko mjesto. Ali ve}a je {teta gaziti Kur’an, nego ga spaliti. Ovi koji ho}e da budu prokleti, da im {ejtan radi navigaciju, oni sjedaju stra`njicom na Kur’an da bi ih Allah prokleo za sva vremena, bez mogu}nosti pokajanja. To je opasno. • Da, u nekim knjigama se govori o takvim na~inima prodaje du{e |avolu, ima li kod nas takvih? - Ima po ~itavom svijetu, a ima i u Bosni. Ovo {to se zemlja zatresa, poplave i sve to, nije slu~ajno, da nas Bog sa~uva. Mi se svi trebamo dr`ati Kur’ana, slijediti ga kao uputu, na svoju korist, ina~e sve drugo nam je na {tetu. • Dvije Va{e knjige, zbirka pri~a i Va{ komentar Kur’ana, raspro-

ja radimo duhovnu terapiju, detoks se zove, pri Kantonalnoj bolnici u Zenici. Naravno, u suradnji sa doktorom Ahmedom ^erimom, {to je rijedak pozitivan primjer u dr`avi za takvo {to. Uz medicinsko odvikavanje, i mi smo tu da im damo podr{ku da sebi na|u neku mjeru u `ivotu. Ja dosta nau~im od njih, a i oni od mene. Ima dobrih pomaka.

Neka lopova
• Ka`e se da nam je Bosna danas puna lopova, a Vi ka`ete: “Hvala

SVAKOM SVOJE Ma kakav reis, {ta me briga, on }e odgovarati za svoje, a svako od nas za svoje. Zato je najbolje nek’ svako se svog posla prihvati a za tu|i da se ne sekira

opet ka`ete da Vas se ne ti~u njegove gre{ke? - Pa vidite, recimo skoro sam bio kod zubara, o~i mi ho}e isko~iti od straha a jedan obi~ni zub trebam da vadim. Ma, pri~aj ti meni koliko ho}e{ da je reis skoro sve povadio, metn’o nove, mene je strah onaj jedan svoj zub izvaditi. Eh, sad zamisli kako }e biti meni na Sudnjem danu polagati ra~une kada se zubara bojim. Ma kakav reis, {ta me briga, on }e odgovarati za svoje, a svako od nas za svoje. Zato je najbolje nek’ svako se svog posla prihvati a za tu|i da se ne sekira. • Radite sa narkomanima, kakva su Vam iskustva sa njima? - Dobro iskustvo imam. Svake sedmice hafiz Mevludin Dizdarevi} i

Bogu, neka ima ovih budala {to otimaju” Kako to mo`e biti dobro? . - Pa to sam rekao u odnosu na hadis, kada se jedan ~ovjek po`alio Pejgamberu, veli, kom{ija mu uzurpirao me|u. A me|a je belaj, ja ka`em ~esto oni u zadnjem safu imaju problema sa pivom, a oni u prvom sa me|om. Elem, taj ashab se `alio na kom{iju, pa mu je Pejgamber rekao: „Halali mu, sva je zemlja Bo`ija, zauzvrat }e ti Allah dati d`ennet“ . Eh tako, mogu nas pokrasti, a da mi na ahiretu budemo obe{te}eni, a mo`emo i drugim rezonom, svoje s pravom ne dati. Ali poenta je da je ovaj svijet obi~na slama, a niko nije p{enicu sijao zbog slame, ona se podrazumijeva.

TAKORE]I... OKOLI[
Politika za{tite okoli{a EU te trendovi i perspektive zapadnog Balkana u ovom podru~ju tema su dvodnevnog seminara koji }e biti odr`an u Sarajevu danas i sutra, a doma}in je Sekretarijat Vije}a za regionalnu saradnju (RCC). Na skupu, ~iji je suorganizator Evropski parlament, parlamentarci }e razgovarati o politici za{tite okoli{a u EU kao i njenoj Podunavskoj strategiji u dijelu koji se odnosi na okoli{. Sudionici }e nastojati izna}i na~ine za podizanje svijesti javnosti o potrebi za{tite okoli{a, uklju~uju}i i saradnju s civilnim dru{tvom.

6

DOGA\AJI
VIJESTI

~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

Alarmantno stanje u oblasti za{tite majki - porodilja u FBiH

Puna usta brige,
Pripreme jedinice OSBiH za Afganistan
U sklopu priprema pripadnika OSBiH za u~e{}e u misiji ISAF u Afganistanu, od 21. do 24. februara u posjeti MO i OSBiH boravi delegacija iz sastava 1. brigade OS Kraljevine Danske. Cilj posjete je priprema i cer tifikacija pje{adijske jedinice predvi|ene za upu}ivanje u ISAF misiju u okviru Regionalne komande Jugozapad u Afganistan. Tokom posjete }e, osim sagledavanja stanja i spremnosti pripadnika OSBiH, biti ra zmatrane opcije daljnjeg anga`iranja jedinica OSBiH, obavezama BiH, a bit }e ra zmijenjena i mi{ljenja o dosada{njim iskustvima pripadnika OSBiH u okviru danskog kontingenta. Tako|er }e biti rije~i o ostalim pitanjima vezanim za suradnju MOBiH i OS Kraljevine Danske.

a pomo} - nikakva
Dva kantona ne mare za novoro|en~ad iako imaju negativan prirodni prira{taj Razlika u isplatama zaposlenim i nezaposlenim porodiljama i od kantona do kantona Samo jedan kanton stimulira ra|anje tre}eg djeteta
@ene u Hercegova~ko-neretvanskom i Posavskom kantonu koje se odlu~e na maj~instvo, bez obzira na to da li su zaposlene ili ne, ne mogu ra~unati na naknadu pla}e za vrijeme porodiljskog dopusta ili mjese~nu porodiljsku pomo} jer u tim kantonima takvo ne{to nije propisano. Iako oba kantona, prema posljednjim statisti~kim podacima za 2010, bilje`e negativan prirodni prira{taj, vlasti se nisu pobrinule ni da primijene minimum na koji ih je, poput ostalih osam kantona u FBiH, obvezao federalni Zakon o osnovama socijalne, za{tite civilnih `rtava rata i porodice s djecom, donesen prije 12 godina. U istra`ivanju koje je proveo NVO Vesta iz Tuzle o polo`aju porodilja u BiH u okviru kojeg su date i smjernice za dalje aktivnosti na tom planu, navodi se kako HNK porodiljama ispla}uje samo jednokratnu nov~anu pomo} od 400 KM za opremu novoro|en~eta, dok se u Posavskom kantonu samo nezaposlenim porodiljama ispla}uje {estomjese~ni dje~iji doplatak od 150 KM. davstvom koje je, navodno, te{ko promijeniti itd. Naknada pla}e zaposlenih porodilja u Kantonu Sarajevo iznosi 60 posto prosje~ne federalne pla}e i ne mo`e biti ispod 360 KM. Prema podacima Veste, od 1. februara 2010. ta naknada za `ene koje su u radnom odnosu bile du`e od pola go~anu pomo} za opremu novoro|enog djeteta, i to korisnicima dje~ijeg dodatka od 210 KM, koji imaju pravo i na pomo} u prehrani djeteta do {est mjeseci od 48 KM mjese~no. KS sa oko 436.600 stanovnika je drugi po brojnosti u FBiH, ima najvi{e zaposlenih stanovnika, najvi{u prosje~nu neto pla}u, a prema posljednjim statisti~kim podacima, u njemu se i dalje bilje`i pozitivan prirodni prira{taj. Broj ro|enih i dalje je ve}i od broja umrlih u toku godine i u Tuzlanskom kantonu. I u ovom, po broju stanovnika najmnogoljudnijem kantonu u FBiH, ne{to bolji su uvjeti za {irenje porodice nego u ve}ini kantona. Zaposlena porodilja u TK-u ima mogu}nost da prilikom kori{tenja porodiljskog dopusta bira izme|u naknade u iznosu 90 posto njene prosje~ne pla}e za {est mjeseci prije poroda ili 55 posto federalnog prosjeka ako je to za nju povoljnije. Naknadu pla}e ispla}uje poslodavac, a to mu refundira resorno kantonalno ministarstvo. Ako se uzme u obzir da je prosje~na pla}a u TK-u u 2010. bila 734 KM, porodilja s tom pla}om mogla je ostvariti naknadu oko 650 KM. Nezaposlene porodilje u TK-u primaju polugodi{nju nov~anu pomo} od 100 KM mjese~no. Naknada pla}e za porodilje u Srednjobosanskom kantonu ve-

Opravdanja za nerad
Razli~itim zakonima, odlukama i naredbama osigurane su naknada pla}e za zaposlene porodilje i nov~ana pomo} nezaposlenim, a vrijeme isplate, iznosi u novcu, kao i ostale “pogodnosti” kao {to je jednokratna pomo} za opremu za novoro|en~e razli~ito su regulirani u ostalih osam kantona u FBiH. Prakti~no, kakva prava imate i u kojoj mjeri }e ona biti ostvarena, zavisi u najve}oj mjeri od mjesta stanovanja. Podatak da porodilja u Sarajevu nema ista prava kao porodilja u Tuzli, porodilja u Biha}u nema ista prava kao porodilja u Gora`du... trebao bi predstavljati alarm za korjenite promjene u sistemu socijalne za{tite. No, o~ito, u FBiH nije tako. Mjere stimulacije prirodnog prira{taja stanovni{tva, kroz stimulaciju ra|anja, u FBiH nikada u poslijeratnom periodu nisu bile na naro~ito zavidnom nivou. Vlast godinama obe}ava bolje, a kad obe}ano ne provede u djelo, pravda se ustavnim ure|enjem, podijeljenim nadle`nostima izme|u Federacije, kantona i op}ina, nedostatkom finansijskih sredstava, lo{im zakono-

Krucijalna uloga Suda BiH
Komandant [taba NATO-a Sarajevo brigadni general Gary Huf fman posjetio je ju~er Sud BiH i razgovarao s predsjednicom Suda Medd`idom Kreso. Huffman je izjavio da je vladavina prava od izuzetne va`nosti za svaku zemlju, te da je to, zajedno sa slobodom, demokratijom i ljudskim pravima, jedan od osnovnih principa koji dijele sve zemlje ~lanice NATO-a. “Proces integracije u NATO je posebno vezan za pravosudnu reformu, te borbu protiv kriminala i korupcije. Iz tog razloga, Sud BiH ima krucijalnu ulogu u za{titi ljudskih prava, a [tab NATO-a Sarajevo u potpunosti podr`ava daljnje ja~anje institucionalnog okvira ove zemlje za provo|enje zakona”, saop}eno je iz [taba NATO-a Sarajevo.

2013. Pri~a o ovom zakonu, sude}i po programu rada Vlade FBiH za ovu godinu, trebala bi po~eti krajem 2012, {to zna~i da bi taj zakon mogao biti donijet tek 2013.

Besima Bori}: Tra`it }u pomjeranje rokova

dine prije poroda iznosi 432 KM, a za `ene koje su u radnom odnosu manje od {est mjeseci prije poroda iznosi polovinu najni`e federalne pla}e - 216 KM. Nezaposlene ili porodilje na redovnom {kolovanju imaju pravo na mjese~nu nov~anu pomo} od 120 KM u trajanju godinu. KS ispla}uje jednokratnu nov-

Izvje{taj misije OSCE-a u BiH o nasilju u porodici Produ`iti rok
Potpredsjednik Narodne skup{tine RS-a Ramiz Salki} uputio je pismo ministru za izbjeglice i raseljena lica RSa Davoru ^orda{u, u kojem je tra`io da se produ`i rok za dostavu dokumentacije u skladu s javnim oglasom za podno{enje prijava za ostvarivanje pomo}i iz programa odr`ivog povratka u RS za 2012. godinu. Salki} smatra da je opravdano produ`enje roka, s obzirom na to da je na{a zemlja bila suo~ena s vremenskim nepogodama. Javni oglas je objavljen polovinom februara, a rok za prijave je 15 dana od dana objavljivanja. Povratnici i prognanici su najugro`enija kategorija stanovnika i nisu mogli blagovremeno ispuniti obaveze propisane u oglasu. Tra`i da se rok za dostavljanje prijava produ`i za deset dana od krajnjeg roka u oglasu.

U velikom broju slu~ajeva nasilje u porodici ne kvalifikuje se prema te`im oblicima tog djela, {to onemogu}ava stro`ije kazne
Krivi~na odgovornost za nasilje u porodici veoma je va`na, jer se time {alje signal neodobravanja tog nasilja, ali izre~ene kazne u sudskim predmetima nasilja u porodici ~esto ne odgovaraju u~injenom nasilju.
Foto: D. TORCHE

Kvalifikacija djela
Ovo je ju~er rekao Fletcher M. Burton, {ef misije OSCE-a u BiH, prilikom prezentacije izvje{taja misije

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.

DOGA\AJI
VIJESTI

7

Bijeli Schengen nije ugro`en
[ef monitoring-tima BiH za pra}enje bezviznog re`ima Bakir Dautba{i} izjavio je da BiH ne mo`e biti zadovoljna brojem svojih dr`avljana koji su u pro{loj godini zatra`ili azil u zemljama EU, ali je dodao da bezvizni re`im nije ugro`en. “U prvoj godini bezviznog re`ima 1.300 dr`avljana BiH zatra`ilo je azil u zemljama EU, od kojih 980 u [vedskoj”, rekao je Dautba{i} ju~er za Srnu. On ka`e da je veliki broj la`nih azilanata iz BiH u [vedskoj bio razlog za njegovu posjetu ovoj zemlji. “Sa predstavnicima {vedskih vlasti razgovarao sam o na~inima na koje se mo`e smanjiti taj broj, te gra|anima BiH staviti do znanja da je tra`enje azila avantura koja se zavr{ava brzim vra}anjem ku}i, kao {to se to desilo i sa Belgijom kada su na{i dr`avljani vra}eni u roku od mjesec”, objasnio je Dautba{i}.

NAKNADE ZA PORODILJE Podatak da porodilja u Sarajevu nema ista prava kao porodilja u Tuzli, porodilja u Biha}u nema ista prava kao porodilja u Gora`du... trebao bi predstavljati alarm za korjenite promjene u sistemu socijalne za{tite
zana je za redovitu uplatu doprinosa i utvr|uje se u postotku u kojem poslodavac redovno upla}uje doprinose za PIO i zdravstvo i ne mo`e biti ve}a od polovine pla}e ostvarene tokom {est mjeseci prije poroda. Nezaposlene porodilje ostvaruju jednokratnu nov~anu pomo} od 35 posto prosje~ne kantonalne pla}e u prethodnoj godini i isto toliko za opremu novoro|en~eta. Kako je prosje~na neto pla}a SBK-u u 2010. iznosila 668 KM, to je nezaposlena porodilja mogla ostvariti oko 240 KM po svakom od dva navedena osnova, ukupno oko 480 KM. Od navedenog je ne{to bolji propis u Bosanskopodrinjskom kantonu koji je nezaposlenim porodiljama omogu}io da godinu od ro|enja djeteta primaju po 149,50 KM, odnosno 25 posto prosje~ne pla}e u Kantonu. To je jedini kanton u FBiH koji je dosad stimulirao ro|enje tre}eg i svakog narednog djeteta isplatom jednokratne naknade od 40 posto prosje~ne kantonalne pla}e ili oko 240 KM. Zaposlene porodilje imaju pravo na naknadu pla}e u iznosu 80 posto njihove pla}e za {est mjeseci prije poroda, koja ne mo`e biti manja od 60 posto kantonalnog prosjeka u prethodnoj godini.

Mjere, zakon i fond za dje~iju za{titu
Predsjednik Kluba Bo{njaka u Domu naroda FBiH Amir Zuki} je nedavno pokrenuo inicijativu o formiranju federalnog porodiljskog fonda. - Moramo izmijeniti odre|ene zakone i donijeti propise po kojima }e dr`ava stimulativno djelovati na ra|anje tre}eg i svakog narednog djeteta, zaposlenim majkama-porodiljama omogu}iti isplatu njihove pune jednogodi{nje pla}e, kao i ostalim majkama odgovaraju}e naknade, smatra Zuki}. U Vesti, pak, ka`u kako su kombinacija mjera koje }e trenutno unaprijediti stanje u smislu izjedna~avanja prava, a paralelno s tim dono{enje zakona o za{titi porodice s djecom i formiranje fonda za dje~iju za{titu rje{enja koja ne dozvoljavaju odga|anja. - Neadekvatna i nesistemski rije{ena podr{ka porodiljama uti~e i na porast negativnog trenda ra|anja u kasnijoj dobi, koji u posljednjim godinama sve vi{e prate i `ene u BiH, navode u ovom NVO. Prema rije~ima Bori}, bilo bi dobro ako bi se za po~etak sredstva koja FBiH i kantoni izdvajaju trenutno za porodicu s djecom usmjerila u jedinstven fond koji bi kasnije rastao donacijama i promoviranjem stimulativnih mjera privrednicima koji odlu~e da ga podr`e. doma Parlamenta FBiH Besima Bori} ka`e da je upoznata s istra`ivanjem Veste. Po njenim rije~ima, federalni zakon o za{titi porodice s djecom, po svemu sude}i, ne}e biti usvojen do naredne godine. - Pri~a o ovom zakonu, sude}i po programu rada Vlade FBiH za ovu godinu, trebala bi po~eti krajem 2012, {to zna~i da bi taj zakon mogao biti donijet tek 2013, ka`e Bori}, koja }e ispred Odbora insistirati da se rok pomjeri kako bi se zakon pred Vladom na{ao barem u ~etvrtom kvartalu ove godine. To bi, naime, dalo izvjesnu nadu da }e zakon i u parlamentarnu proceduru biti upu}en prije kraja ove godine.
S. [EHER^EHAJI]

Ni{ta od zakona u 2012?
^lanovi Komisije za ravnopravnost spolova Doma naroda Parlamenta FBiH protekle sedmice razmatrali su informaciju o polo`aju porodilja u FBiH uz podatke iz istra`ivanja NVO Vesta i zaklju~ili kako }e resornom Ministarstvu rada i socijalne politike FBiH poslati upit kako bi saznali u kojoj fazi je dono{enje zakona o za{titi porodice s djecom, organizirati sastanak s federalnim premijerom Nerminom Nik{i}em i resornim ministrom Vjekoslavom ^amberom te insistirati da se programom rada Doma naroda za ovu godinu planira dono{enje zakona koji }e omogu}iti jednak tretman porodilja i porodica s djecom u cijeloj FBiH. Predsjednica Odbora za rad i socijalnu za{titu Predstavni~kog

Imenovati sudije Ustavnog suda FBiH
Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko istakao je tokom ju~era{njeg susreta sa rukovodstvom Posavskog kantona da se predugo ~eka imenovanje sudija Ustavnog suda FBiH kako bi se popunilo Vije}e za za{titu vitalnog nacionalnog interesa, te da je to potrebno u~initi {to prije. “Krajnje je vrijeme da se izvr{e ova imenovanja kako bi Vije}e moglo obavljati svoje du`nosti i odlu~ivati o zahtjevima kao {to je onaj koji se ti~e Vlade Posavskog kantona”, rekao je Inzko na sastanku sa predsjedavaju}im Skup{tine ovog kantona Marijom Jurki}em i njegovim zamjenikom Anesom Osmanovi}em. Istakao je da vlasti i zakonodavna tijela na svim nivoima imaju obavezu da postupaju u skladu sa Ustavom, te da provode Mirovni sporazum. Sa sagovornicima je razgovarao o finansijskoj situaciji u Kantonu, te o nacionalnoj zastupljenosti u kantonalnoj Vladi.

Naj~e{}a uslovna kazna
OSCE-a pod nazivom “Krivi~na odgovornost i sankcioniranje po~inilaca nasilja u porodici” Istra`i. vanje za izvje{taj trajalo je od 2004. do 2010. uz pra}enje sudskih procesa, odnosno krivi~nih postupaka u slu~ajevima koji su klasifikovani kao nasilje u porodici na op}inskim, osnovnim, okru`nim i kantonalnim sudovima u cijeloj BiH. Pra}eno je 289 predmeta nasilja u porodici, a frapantno je da je ve}ina izre~enih sankcija u tim predmetima bila uslovna kazna po~iniocu nasilja u porodici, {to nije efektivna kazna. To pokazuje da je u doma}em pravnom sistemu preovladavaju}a sankcija za po~inioca nasilja u porodici uslovna osuda. Ta~nije, od pomenutog broja pra}enih predmeta za njih 223, odnosno vi{e od 77 posto, izre~ena je uslovna kazna, za 24 ili osam posto zatvorska kazna, a za 39, odnosno 13,5 posto, nov~ana kazna. Najo{trija izre~ena kazna u promatranim predmetima bila je dugogodi{nja zatvorska kazna za nasilje u porodici koje je zavr{ilo smrtnim slu~ajem dugo vremena zlostavljanog ~lana porodice. Amra Hamidovi}, pravna savjetnica u misiji OSCE-a u BiH, naglasila je problem klasifikacije krivi~nog djela nasilja u porodici. - U velikom broju slu~ajeva koje smo pratili nasilje u porodici se ne kvalificira prema te`im oblicima ovog djela, te se stoga onemogu}ava i izricanje stro`ije kazne. Zato `elimo apelirati i na tu`iteljstva i na predstavnike ministarstava unutra{njih poslova da prilikom istra`ivanja i dokumentiranja krivi~nih djela nasilja u porodici zasita pribilje`e, istra`e i dokumentiraju sve one navode koji u kona~nici mogu dovesti do te`e kvalifikacije i proizvesti adekvatnu osudu po~initelja nasilja u porodici, rekla je Amra Hamidovi}.

Prevencija
Stoga se u izvje{taju nalazi niz preporuka za sudije i tu`itelje koje se odnose na to da je neophodno povesti ra~una o uva`avanju svih okolnosti da sankcija bude te`a ili bla`a, a uslijedi}e i dijalog sa predstavnicima pravosu|a. - Sve okolnosti koje su olakotnog ili ote`avaju}eg karaktera moraju na}i svoje mjesto u obrazlaganju sudskih odluka. Jedino kroz kvalitetno obrazlo`ene presude u kojima i javnost i `rtva, ali i po~initelj, mogu shvatiti razloge i obrazlo`enje suda za{to je sankcija manja ili ve}a. Samo tako kao dru{tvo u cjelini mo`emo biti zadovoljni sankcioniranjem dru{tva

u porodici. Dokle god je to nejasno i odluke nisu utvr|ene ili su samo djelimi~no utvr|ene, ne mo`emo biti sigurni da je izre~ena sankcija u konkretnom predmetu adekvatna za u~injeno djelo, pojasnila je Hamidovi}. Nasilje u porodici u BiH {iroko je raspore|eno, a od velikog zna~aja je i njegova prevencija, na {ta je ukazala Samra Had`iabdi} Filipovi}, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova u BiH. Istakla je da borba protv nasilja zahtijeva {iri pritup u koji trebaju biti uklju~eni i socijalni i zdravstveni radnici, policija, ali i nastavni kadar. - Aktivnosti koje se ve`u za spre~avanje i borbu protiv nasilja su veoma skupe za dr`avu, ali je skuplje ne raditi na toj borbi, kazala je Samra Had`iabdi} - Filipovi}.
M. \. R.

Rje{avanje statusa branitelja
Predsjednik FBiH @ivko Budimir sastao se u Zagrebu s ministrom branitelja Hrvatske Predragom Mati}em. Razgovaralo se o rje{avanju statusa branitelja putem ugovora RH i BiH te o obiteljskim mirovinama roditelja poginulih pripadnika HVO-a, koji jo{ nemaju rije{en status u RH. Tokom sastanka su istaknute mogu}e posljedice revizije braniteljske populacije u FBiH, s posebnim osvrtom na zato~enike u logorima, kojima zbog neprincipijelnog provo|enja revizije prijeti gubitak invalidnosti u BiH te potreba da se taj proces ne odrazi na prava koja je spomenuta populacija ostvarila u RH temeljem ugovora RH i BiH.

8

DOGA\AJI
VIJESTI

~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

Ho}e li delegati ispo{tovati svoj zaklju~ak?
Dom naroda Parlamenta FBiH o povoljnijem penzionisanju
Mi smo od 2009. uvijek negdje u prednacrtima zakona, dok su na{i komandanti, dobitnici najvi{ih priznanja, ratni vojni invalidi i ostali koji su dobili otpremnine kao i mi, po raznim osnovama stekli pravo na penziju, ka`e Hajrudin Tvica
Pred delegatima Doma naroda Parlamenta FBiH danas bi se trebao na}i prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potvr|ivanju prava na prijevremenu starosnu penziju ostvarenu pod povoljnijim uvjetima. Prijedlogom bi trebalo biti osigurano pravo na povla{tenu penziju za ne{to manje od 500 biv{ih pripadnika Vojske FBiH, otpu{enih 31. marta 2002. uz otpremninu od 10.000 KM. Dom naroda je prije sedam dana, razmatraju}i inicijativu delegata Zijata Mu{i}a o izmjenama Zakona donesenog polovinom pro{le godine, kojim su prakti~no objedinjene tri uredbe Vlade FBiH o povoljnijem penzionisanju, donio zaklju~ak da ovu zakonsku izmjenu razmatra kao prvu ta~ku dnevnog reda dana{nje sjednice.
Izmjena zaklju~ka prva ta~ka dnevnog reda
Foto: D`. KRIJE[TORAC

Ista prava za sve gra|ane
Dopredsjedatelj Zastupni~kog doma Parlamenta Bo`o Ljubi} razgovarao je ju~er u Sarajevu s kardinalom Vinkom Pulji}em. Sugovornici su ra zmijenili mi{ljenja o aktualnom stanju u BiH s posebnim naglaskom na stanje Hrvata katolika. Istaknuto je zajedni~ko zalaganje za izgradnju demokratske i sekularne dr`ave koja }e jam~iti ista prava za sve gra|ane, ali i stvoriti uvjete za afirmaciju kulturnog, vjerskog i nacionalnog identiteta sva tri konstitutivna naroda i svih drugih. Suglasili su se da bi bilo potrebno institucionalno rije{iti odnos dr`ave i crkve i vjerskih zajednica. To bi, po njihovim mi{ljenjima, bitno smanjilo mogu}nosti zlouporabe i manipulacije vjerskim zajednicama i vjerskim osje}ajima ma s bilo koje strane dola zile, a istodobno pridonijelo rje{enju socijalnih i drugih prava ljudi u crkvi i vjerskim zajednicama.

Opasnost od lavina
Sa rastom temperatura dolazi do pokretanja snje`nih lavina, {to je posebno opasno na saobra}ajnicama kroz rije~ne kanjone, a u BiH ve}ina puteva je takva, ka zao je za Fenu predsjednik i instruktor sarajevskog Kluba spasavalaca 2000 Pa{aga Grbo. Nakon lavina suhog snijega, sada dola ze lavine mokrog snijega, dok se u kanjonima i na {umskim podru~jima pokre}u tzv. talne lavine (lavine tla) koje ru{e sve pred sobom. Nastaju nakon {to li{}e pod snijegom postaje mokro i klizavo kao ledena plo~a sa koje snijeg sleti. Grbo upozorava da su kretanjima snje`ne mase izlo`eni gotovo svi putevi u BiH, a posebna je opasnost na putu Sarajevo - Fo~a (dolinom Bistrice), na putu prema Busova~i (dolinom La{ve), na putu prema Jajcu, u kanjonu Neretve, te na putu prema Vi{egradu.

Samo obe}anja
U obrazlo`enju inicijative Mu{i} je podsjetio ~lanove Parlamenta na zaklju~ak koji su sami usvojili prilikom dono{enja Zakona prema kojim se federalna zakonodavna i izvr{na vlast obvezala da }e do kraja 2011. rije{iti problem sticanja prava na povla{tenu penziju grupe biv{ih pripadnika

VFBiH otpu{tene 2002. Radi se o grupi vojnika otpu{tenih uz otpremnine sa 40 godina starosti i 20 godina radnog sta`a. Na osnovu njihove aplikacije je Ustavni sud FBiH donio odluku kojom su Vladine uredbe o povoljnijem penzionisanju progla{ene neustavnim. Kad je Parlament, provode}i odluku Ustavnog suda, a po prijedlogu Vlade, donio Zakon o pravu na prijevremenu penziju, osiguran je kontinuitet isplata penzija za oko 12.000 korisnika po uredbama, dok je spomenutoj grupi obe}ano rje{avanje njihovog problema do kraja 2011. - Taj rok je istekao i ovo je posljednji demokratski poku{aj da rije{imo na{ problem, ka`e predsjednik Udru`enja otpu{tenih - razvoja~enih branitelja 31. 3. 2002. godine Hajrudin Tvica. On podsje}a da je Udru`enje u vi{e navrata tra`ilo od Vlade i ministara za prava branitelja i rada i socijalne politike Zukana Heleza i Vjekoslava ^ambera da provedu zaklju~ak Parlamenta. - Vjerujem da }e na ovoj sjednici biti donesena izmjena Zakona

po kojoj }e i nama biti omogu}eno pravo da apliciramo za prijevremenu penziju pod povoljnijim uvjetima. Mi smo od 2009. uvijek negdje u prednacrtima zakona, dok su na{i komandanti, dobitnici najvi{ih priznanja, ratni vojni invalidi i ostali koji su dobili otpremnine kao i mi, po raznim osnovama stekli pravo na penziju, ka`e Tvica. On podsje}a i da su penziju ostvarili oni sa otpremninama od 6.000 KM, a da to nije omogu}eno grupi koja je dobila otpremnine 10.000 KM. - Po Ustavu ne mo`e visina otpremnine limitirati pravo na penziju, dodaje Tvica. Stav Vlade o ovome donekle oslikava izjava ministra ^ambera sa pro{le sjednice Doma naroda, koji je kazao da Vladina radna grupa radi na novom zakonu u ovoj oblasti, te da je stoga Mu{i}eva inicijativa nepotrebna.

Izmjena dnevnog reda
Sa druge strane, prijedlog dnevnog reda dana{nje sjednice Doma naroda utvr|en je ranije, a mo`e se mijenjati na prijedlog

Kolegija Doma ili glasanjem na prijedlog delegata. Mu{i}, koji je ju~er dobio poziv Zakonodavnopravne komisije da prisustvuje njenoj sjednici kako bi obrazlo`io svoju inicijativu za izmjenu Zakona, smatra da je ona prakti~no ve} na dnevnom redu. Klubovi naroda u Domu naroda, tako|er, bi trebali o ovome raspravljati. Predsjednik Kluba Hrvata Radoje Vidovi} je u ime svog kluba i na pro{loj sjednici podr`ao Mu{i}evu inicijativu. Predsjednica Kluba Srba Mira Ljubijanki} kazala je ju~er kako }e se o svemu konsultirati s ministrom Helezom, a o inicijativi }e raspravljati i Klub na ~ijem je ~elu. - Sad, kad je sve rije{eno tako kako jeste, mislim da u Zakon treba uvrstiti i ovu grupu. No, ostaje diskutabilno da li je cijeli projekt dono{enja Zakona o povoljnijem penzionisanju dobar na~in rje{avanja problema relativno mladih ljudi koji su po tom zakonu penzionisani. O tome }e se sigurno jo{ razgovarati, ka`e Amir Zuki}, predsjednik Kluba Bo{njaka u S. [e. Domu naroda.

Vi{egrad

Ceri} primio Sirijce
Reisu-l-ulema Mustafa Ceri} primio je ju~er predstavnike Dru{tvenog kongresa Sirijaca u BiH koji su ga obavijestili o posljednjim zbivanjima u Siriji, isti~u}i da dr`avi prijeti humanitarna katastrofa zbog svakodnevnog ubijanja i protjerivanja civila iz gotovo svih gradova. Kao sirijske patriote, a dugogodi{nji stanovnici BiH, izrazili su zahvalnost za solidarnost koju pokazuju gra|ani BiH sa nadom da se u Siriji {to hitnije prekine nasilje i da se narod Sirije oslobodi vi{edecenijske diktature re`ima Ba{ara al-Asada. Reisu-l-ulema je izrazio suosje}anje sa {ehidima i poginulim civilima u Siriji. Kazao je da prati doga|anja u Siriji i podr`ao je zahtjeve sirijskog naroda za slobodu i ~ast, javila je Mina.

Odbornici Skup{tine op{tine Vi{egrad, na 4. vanrednoj sjednici ve}inom glasova usvojili su program potro{nje sredstava ostvarenih po osnovu Zakona o naknadama za kori{tenje prirodnih resursa u svrhu proizvodnje elektri~ne energije za 2012. godinu. Usvajanjem ovog programa prakti~no je kompletirana odluka o izvr{enju ovogodi{njeg bud`eta Op{tine Vi{egrad. Opozicioni odbornici Predrag Maljukan, iz Stranke za mladost, razvoj i budu}nosti i Milan Komad, iz Srpske radikalne stranke Republike Srpske, iznijeli su stav da je za projekat Andri}grada trebalo izdvojiti vi{e od usvojenih milion maraka. Skup{tinsku podr{ku

Andri}gradu malo milion KM

nisu dobila ni ~etiri amandmana odbornika Mi{a Savi}a iz PDP-a. Po rije~ima na~elnika Op{tine Vi{egrad, Tomislava Popovi}a, uz projekat Andri}grada, u skladu sa va`e}im zakonom, programom je predlo`eno finansiranje i drugih infrastrukturnih projekata, ali i podr{ke korisnicima bud`eta i bud`etskih grantova, u ukupnom iznosu od 2.485.000 maraka. - Andri}grad, kao projekat budu}nosti, od posebne je va`nosti za Vi{egrad, Republiku Srpsku i {iri region. Zato }emo ga, uz ova sredstva, dodatno finansirati i rebalansom op{tinskog bud`eta, koga }emo pripremiti sredinom ove godine, najavio je Popovi}. A. H.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.

DOGA\AJI
VIJESTI

9

Nakon izglasavanja nepovjerenja

Lipova~a ~eka sud partije
Napu{taju}i salu, Lipova~a je svoje kriti~are optu`io za spletkarenje, a predsjedavaju}eg Pro{i}a je nazvao “Du{kom Zgonjaninom”
- Kao ~lan SDP-a BiH po{tujem i provodim svaku odluku legitimnih organa partije, donesenu u skladu sa Statutom SDP-a BiH i kongresnim rezolucijama. Do zvani~nog o~itova nja Pred sje dni{ tva SDP-a BiH o radu izvje{tajne konferencije SDP-a USK-a u Cazinu, na kojoj je zatra`eno izja{njava nje o po vje re nju Pred sje dni{tvu KO SDP-a USK-a, pozivam sve ~lanove SDP-a USK-a na jedinstvo i dalji aktivan rad u cilju {to kvalitetnije pripreme za predstoje}e izbore u Bosni i Hercegovini, stoji u saop}enju koje je ju~er medijima odaslao Hamdija Lipova~a, predsjednik Kantonalnog odbora SDPBiH USK-a. je olako davao i poljuljane me|u ljud ske odno se u sa mom SDP-u. Najvi{e zamjerki imali su iz dva najja~a op}inska odbora, SDP-a Biha}, koji predvodi Mahmut Alagi}, i SDP-a Cazin, koji prevodi Ekrem Pro{i} Mar{al, ali i drugi istaknuti ~lanovi stranke. Napu{taju}i salu, Lipova~a je svoje kriti~are optu`io za spletkarenje, a predsjedavaju}eg Pro{i}a je nazvao „Du{kom Zgonjaninom“ po ~uvenom {efu UDBA , i progonitelju Hamdije Pozderca, s kojim se, pak, Lipova~a identifikovao.

Prli} na ~elu HT-a Mostar
Federalna Vlada je nakon du`eg odga|anja ju~er dala saglasnost Nadzornom odboru JP-a Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar za imenovanje predsjednika uprave te kompanije u ve}inskom vlasni{tvu FBiH. Na osnovu ove saglasnosti, NO HT-a bi za novog-starog predsjednika uprave trebao imenovati Stipu Prli}a, kojeg je, ina~e, prije vi{e od dvije godine odlukom sad ve} biv{eg NO na toj poziciji zamijenio tako|er sad smijenjeni Vilim Primorac. Biv{i NO HT-a je takvu odluku donio uprkos tome {to za nju nije imao saglasnost prethodnog saziva Vlade. Vlada Nermina Nik{i}a je, pak, smijenila i Primorca i NO koji ga je podr`ao za tu poziciju s obra zlo`enjem da su „otkazali poslu{nost ve}inskom vlasni{tvu“. Sa ovakvom odlukom slo`ili su se i predstavnici drugog pojedina~no najve}eg udjeli~ara u mostarskom telekomu, THT-a Zagreb. S. [e.

Pozicija premijera?
Iako su i drugi ~lanovi Predsjedni{tva SDP-a smijenjeni, niko od njih nije napustio sjednicu zajedno sa Lipova~om. Nakon neo~ekivanog raspleta u kantonalnom SDP-u uslijedi}e jo{ neizvjesniji dani za Kanton. Osim {to je ostala upra`njena funkcija predsjednika SDP-a, upitna je i sama pozicija premijera Kantona, jer Lipova~a vi{e ne mo`e o~ekivati da ima ve}inu u Skup{tini kada je ni u vlastitoj stranci vi{e nema. A Unskosanski kanton je karakteristi~an po tome {to je od 12 dosada{njih premijera, samo jedan do kraja okon~ao svoj mandat.
F. BENDER

(Ne)ispunjena obe}anja
Na iz vje {taj noj kon ven ci ji Kan to nal nog odbo ra SDP-a USK-a, odr`anoj u utorak uve~er u Cazinu, zna~ajnom ve}inom glasova delegata uskra}eno je povjerenje rukovodstvu Kantonalnog odbora stranke zajedno sa njenim predsjednikom Hamdijom Lipova~om. Sve do tog ~ina, smatralo se da u SDP-u postoji opozicija Lipova~i, odre|eni broj nezadovoljnih funkcionera s kojima je ~esto ulazio u razmirice. Takvima je Lipova~a poru~ivao „da }e ih sve smijeni-

Smijenjen predsjednik SDA u Br~kom
Br~anska skup{tina SDA izglasala je nepovjerenje predsjedniku Odbora te stranke za distrikt Br~ko Ahmetu Dervi{evi}u, a za v.d. predsjednika predlo`ila Admira Mujkanovi}a, zastupnika SDA u Skup{tini distrikta Br~ko. Prijedlog da Mujkanovi} bude v.d. predsjednika br~anske SDA do izbora novog, poslan je na razmatranje predsjedniku SDABiH Sulejmanu Tihi}u, koji }e donijeti kona~nu odluku.

ti ili ga ne}e biti!“ Me|utim, jedino su delegati iz Klju~a i Bosanske Krupe u utorak bili na njegovoj strani. Nakon {to je kao predsjednik stranke na kantonalnoj konven-

ci ji po dnio iz vje {taj o ra du, Hamdija Lipova~a se na{ao na meti kritika. Zamjerali su mu sporu implementaciju izbornih rezultata, neizvjesno stanje u Kantonu, brojna obe}anja koja

Posjeta kapeli u Bukinju kod Tuzle

Napad na vjerske objekte

- napad na BiH
Napadi na katoli~ke, pravoslavne, muslimanske i jevrejske objekte u Tuzli, ili bilo gdje u Bosni i Hercegovini, ugro`avaju sve gra|ane na{e zemlje. Ugro`avaju pravo gra|ana na vjeroispovijest. Ugro`avaju i BiH, i Tuzlu, ili bilo koji njen grad na jednak na~in. Ovo je ju~er tokom posjete kapeli sv. Ante u tuzlanskom naselju Bukinje kazao Jasmin Imamovi}, na~elnik Tuzle. Naime, nakon {to je nedavno, 6. put, oskrnavljena kapela, Imamovi} je zajedno sa predstavnicima vjerskih zajednica u Tuzli posjetio Bukinje. - Objekte ~etiri bh. konfesije do`ivljavam kao jedan objekat sa ~etiri stuba. Ko god ugrozi jedan od ova ~etiri stuba, ugrozio je ~itavu gra|evinu koja se ti~e zajedni~kog `ivota u BiH, koja se ti~e prava gra|ana na vjeroispovijest i prava na miran `ivot, kazao je Imamovi}, navode}i kako treba usvojiti o{trije zakone kada je u pitanju vandalizam, koji je uperen na vjerska prava i vjerske objekte. Mario Divkovi}, vikar i ekonom Franjeva~kog samostana u Tuzli, kazao je da ovakvi doga|aji trebaju biti opomena svakom ~ovjeku, ali da se ne smiju koristiti u politi~ke svrhe. „@elio bih poru~iti svakom gra|aninu Tuzle da izgra|ujemo jedni druge, da cijenimo svetinje jedni drugih“, kazao je Divkovi}. Na meti vandala nisu samo katoli~ki vjerski objekti. U protekloj godini, na podru~ju Tuzle je zabilje`eno izme|u 40 i 50 obijanja d`amija, mesd`ida, turbeta... Kako je kazao Hasan-efendija Spahi}, predsjednik Med`lisa IZ-a Tuzla, cilj ovakvih napada je, prije svega, materijalna korist. - Uistinu je za svaku osudu u ovakve objekte provaljivati, skrnaviti... Ipak, trebalo bi makar ne{to da bude sveto i nedodirljivo. Osu|ujem ovakve napade i tra`im od nadle`nih organa da onemogu}e ~injenje ovakvih djela, kazao je Spahi}, navode}i da u Tuzli tokom rata, kada su ovaj grad naselile hiljade Podrinjaca, kojima su poru{ene d`amije i ku}e, nisu zabilje`eni napadi na vjerske objekte. I protojerej Milan Topi}, predstavnik Srpske pravoslavne crkve u Tuzli koji je ju~er tako|er posjetio Bukinje, osudio je napade na kapelu u Bukinju. „Osu|ujemo sve one koji su to po~inili. Molimo sve nadle`ne da privedu one koji su to po~inili. Svaki vjerski objekat je dom Bo`iji“ poru~io je Topi}. , S. K.

Facebook nudi saradnju
Facebook, jedna od najve}ih i najpoznatijih internet dru{tvenih mre`a, ponudio je Agenciji za za{titu li~nih podataka u BiH saradnju i pomo} za pokretanje aktivnosti Agencije za ja~anje svijesti javnosti u vezi sa Facebookom i za{titom podataka. Agenciji za za{titu li~nih podataka upu}en je poziv da posreduje izme|u Facebooka i lokalnih nevladinih organizacija koje se bave za{titom na internetu te entitetskih policija, kako bi se kreirale neposredne veze i kontakti, saop{teno je iz Agencije. [efica za politiku i planove Facebooka u srednjoj i isto~noj Evropi Gabrijela ^eh na sastanku sa direktorom Agencije za za{titu li~nih podataka u BiH Petrom Kova~evi}em posebno je naglasila va`nost politike Facebooka u vezi sa privatno{}u korisnika i stvaranjem bezbjednog okru`enja za djecu mla|u od 13 godina. [to se ti~e brisanja li~nih podataka i Facebook profila, ^eh je rekla da su ta pravila ta~no odre|ena i da svaki korisnik sam bira {ta automatski bri{e sa svog profila.

10

KOMENTARI

~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

[ta je `ivot bez du{mana U
Pi{e: Gojko BERI] gberic@bih.net.ba

Po{teno govore}i, na ovim na{im prostorima nikome ne manjka neprijatelja. U etni~kim historijama anegdotskog tipa, koje se prenose s koljena na koljeno, neprijatelji u pravilu zauzimaju centralno mjesto. Pri ~emu niko ne oskudijeva u mr`nji. A ona je u proteklom ratu vi{estruko uve}ana. A kad se ve} dvadeset godina doga|aji kre}u tim pravcem, ni „teorija zavjere“ nije mogla ostati monopol samo jednog naroda

eseju „Umjetnost diskreditovanja neprijatelja“ Umberto Eco pi{e , kako se jednom prilikom, borave}i u New Yorku, zatekao u taksiju nekog Pakistanca. Brzo su zapo~eli razgovor, kao {to je i obi~aj u vo`nji taksijem. Ko ste, ~ime se bavite, odakle ste... propitivao je taksista ~uvenog pisca. Njegovo ime mu, naravno, nije ni{ta zna~ilo. Ali kad je ~uo da je Italijan, upitao ga je: „A ko su va{i neprijatelji?“ „Kad sam mu rekao da ne razumijem pitanje, strpljivo mi je objasnio da `eli da zna s kojim smo narodima vijekovima u sukobu, koga mrzimo, ko nas ugro`ava, itd. Odgovorih mu da ne ratujemo ni sa kim, na {ta on strpljivo ponovi da ga zanima ko su na{i historijski takmaci, ko nas je ubijao i koga smo ubijali i tako te stvari. Opet rekoh da nemamo neprijatelje i da smo posljednji put u ratu u~estvovali prije dobrih 50 godina, a da smo i taj po~eli sa jednim, a zavr{ili sa drugim neprijateljem. Nije bio zadovoljan. Otkud - narod bez neprijatelja? Kasnije sam se sjetio {ta je trebalo da ka`em. Nije istina da Italijani nemaju neprijatelje. Italijani nemaju spoljne neprijatelje, ili bar nisu u stanju da se slo`e ko bi oni mogli biti, budu}i da stalno ratuju gvelfi protiv gibelina, Sjever protiv Juga, fa{isti protiv partizana, mafija protiv dr`ave“ , opisuje Eco ovu svoju njujor{ku epizodu, koja ga je podstakla na pisanje pomenutog eseja. Da je kojim slu~ajem umjesto Umberta Eca u taksi znati`eljnog Pakistanca u{ao neki patriotski napaljen Srbin, to bi

P

bila sasvim druga pri~a. Ako bi ga pitao ono {to je pitao ~uvenog italijanskog pisca - koga Srbi mrze, ko su im vjekovni neprijatelji, ko ih je kroz historiju istrebljivao i klao i koga su Srbi istrebljivali i klali - taksista bi se brzo pokajao zbog svoje pretjerane radoznalosti. Morao bi slu{ati zapaljivu, njemu potpuno nerazumljivu tiradu o „nebeskom narodu“ i iracionalnu optu`bu na ra~un „antisrpske zavjere“ koju su skovali Njema, ~ka, Vatikan, Amerikanci, muslimani… Ve}ina Srba, naime, pati od neuroze koju njihova Crkva, pisci, histori~ari i mediji prenose kao vje~nu istinu - da srpski narod `ivi u neprijateljskom okru`enju. Naravno, jednom njujor{kom taksisti, pa jo{ i Pakistancu, ni{ta od toga ne mo`e biti jasno. Ali, kao {to nije bio zadovoljan {to od Umberta Eca nije mogao ~uti da Italijani imaju vjekovne neprijatelje, taksista iz ove pri~e bi isto tako te{ko mogao razumjeti kako je jedan mali narod na Balkanu uspio ste}i toliko neprijatelja. Poslije svega, najmanje {to bi taj zami{ljeni Srbin mogao u~initi jeste da taksisti ostavi bar dva dolara bak{i{a, kao iskupljenje za gnjava`u koju mu je priredio. o{teno govore }i, na ovim na{im prostorima nikome ne manjka neprijatelja. U etni~kim historijama anegdotskog tipa, koje se prenose s koljena na koljeno, neprijatelji u pravilu zauzimaju centralno mjesto. Pri ~emu niko ne oskudijeva u mr`nji. A ona je u proteklom ratu vi{estruko uve}ana. Ljudski rod je sklon mr`nji, ali mu se to

K

u`ivanje moralnim normama ograni~ava, a zakonskim zabranjuje. Sve zabrane su skinute po~etkom devedesetih godina, kad je me|u Srbima buknula rasisti~ka histerija, koja se {irila po zakonu spojenih posuda. Ve}insko raspolo`enje naroda koji su `ivjeli u biv{oj Jugoslaviji danas je nesumnjivo pro`eto mr`njom. Srbi i Hrvati se tradicionalno mrze i, kako s gor~inom ka`e jedna histori~arka iz Beograda, ina~e prononsirani kriti~ar velikosrpskog nacionalizma, „mrzi}e se jo{ pet stotina godina“ . osovske Albance Srbi danas ne mogu da zamisle ni na horizontu, ne vole Ma|are i sumnjaju u Bugare, a Crnogorce preziru kao bra}u koja su ih izdala. O odnosu srpske rasisti~ke ve}ine i s jedne i s druge strane Drine prema Bo{njacima svjedo~i njena de`urna paro la „No`, `ica, Srebrenica“ koja je , nedavno stigla ~ak do Maribora. A kad se ve} dvadeset godina doga|aji kre}u tim pravcem, logi~no je da „teorija zavjere“ nije mogla ostati monopol samo jednog naroda. O tome svjedo~e politi~ke molitve reisa Mustafe Ceri}a, koji za dana{nji po lo `aj Bo{njaka okrivljuje gotovo cijeli kr{}anski svijet, osim Amerike. Stanje duha u bosanskohercegova~kom dru{tvu je takvo da rije~ „pomirenje“ zvu~i potpuno anahrono. Jedno ne tako davno istra`ivanje pokazalo je da Srbi u Republici Srpskoj nisu spremni na pomirenje sa Bo{njacima i Hrvatima, nad kojima su, ina~e, po~inili u`asne zlo~ine. Falsifikuju}i do-

N

ga|aje i negiraju}i genocid u Srebrenici, srpske politi~ke elite su uvjerile vlastiti narod da je zapravo on najvi{e patio i stradao u proteklom „gra|anskom ratu“ Srbi nastoje da uvjere svi. jet da je njihova nezainteresovanost za pomirenje odraz stradanja i patnji koje su im nanijeli drugi. Psihologija je tu stvar davno objasnila - d`elati ne `ele da gledaju lica svojih `rtava! Kao savr{en primjer „konstruisanja neprijatelja“ Umberto Eco navodi primjer iz romana Georgea Orwella „1984“: „Kao i obi~no, na ekranu se pojavio Emanul Goldstein, Narodni Neprijatelj. Iz gomile se isprva za~u nekoliko zvi`duka. Jedna sitna `ena plave kose ispusti krik koji je bio mje{avina straha i ga|enja. Nakon manje od trideset sekundi Mr`nje, dio prisutnih u sali pusti urlike bijesa. Mr`nja je za dva minuta prerasla u delirijum (…) Vinston shvati da i on vi~e zajedno sa ostalima, udaraju}i bijesno petama o nogu svoje stolice. Najgore u vezi s ta Dva Minuta Mr`nje nije bilo to {to se u njima moralo u~estvovati, ve} sasvim suprotno, to {to je tom pretjerivanju bilo nemogu}e odoljeti.“ eprijatelj uvijek smrdi. Ali, ne `urite sa kona~nim zaklju~kom. „Ne moramo do}i do delirijuma iz Orwellovog romana da bismo shvatili da kao ljudska bi}a imamo potrebu za neprijateljem. Izgleda da bez neprijatelja ne mo`emo“ , ka`e pisac kultnog romana „Ime ru`e“ Na Balkanu bi `ivot . bez du{mana bio dosadan. Kakav je to narod koji nema neprijatelje.

REAGIRANJE

Dosta je obmana Edina Be}irevi}a
“Od smrzavanja je gora jedino glad”; Oslobo|enje, 21. februar/velja~a 2012.
Dvadeset prvog februara 2012. godine, na strani 13, objavili ste ~lanak pod naslovom: “Od smrzavanja je gora jedino glad” autora F. Bende, ra. Isprovociran iznesenom neistinom, kako od novinara, tako i sagovornika, upu}ujem demanti. Krajnje je vrijeme da se stane ukraj {irenju la`nih informacija i obmanjivanju javnosti od gospodina Edina Be}irevi}a i gospo|e Fatime Reki} iz Bosanske Krupe. Imaju}i u vidu ~injenicu o udaljenosti izme|u vas u Sarajevu i sagovornika (aktera u novinskoj pri~i) u Bosanskoj Krupi, poku{avam razumjeti nedovoljnu informisanost i neupu}enost u `ivotnu problematiku bilo kojeg ~ovjeka. Ali nestru~nost, zaista, ne mogu prihvatiti. Zbog eti~nosti, novinarskih pravila i standarda, najmanje {to je autor, gospodin Bender morao u~initi, jeste informacije dobivene od sagovornika provjeriti, kako u Op}ini Bosanska Krupa, tako i u Centru za socijalni rad Bosanska Krupa. Vjerovatno bi tad dobio neo~ekivanu, drugu dimenziju pri~e, koja bi mo`da izazvala jo{ ve}e interesovanje ~italaca (rekao bih onoga za ~im se jedino vapilo). Evo ~injenica koje je mogao dobiti i novinar Bender samo da je ozbiljno shvatio svoj posao. Centar za socijalni rad Bosanska Krupa od devetog mjeseca 2001. godine radi na saniranju problema porodice Edina Be}irevi}a. Godine 2001. dvoje mldb. djece, Dinajla i Azur Be}irevi}, smje{teno je u Centar za djecu bez roditeljskog staranja Duga Kulen-Vakuf nakon raspada vanbra~ne zajednice sa [ahin Sanelom. Godine 2002. je zasnovao novu vanbra~nu zajednicu sa Fatimom Reki} i u toj zajednici stekao {estero djece. Razlog zbog kojeg je Centar kontinuirano radio s porodicom Be}irevi} je grubo zapostavljanje i zanemarivanje maloljetne djece. Godine 2010. zbog grubog zanemarivanja roditeljskog staranja Edinu Be}irevi}u i Fatimi Reki} je oduzeto roditeljsko pravo da `ive sa, dotad ~etvero djece. Izre~ena mjera ovim rje{enjem se nije mogla izvr{iti zbog prijetnji upu}enih od oca djece. Za te iste prijetnje, pomenuti gospodin je i krivi~no odgovarao. Nakon rje{enja o oduzimanju roditeljskog staranja, imenovani su stekli jo{ dvoje djece o kojima Centar za socijalni rad nema nikakve podatke, jer odbijaju svaku saradnju i ne dozvoljavaju pristup porodici. Edin Be}irevi} ima desetero djece. O nekima on “vodi” brigu, o jednom djetetu tetka, pod ~ijim je starateljstvom, a dvoje se trenutno nalaze u Socijalno-pedago{koj `ivotnoj zajednici u Klju~u. S obzirom na to da je Edin Be}irevi} jedan od prvih koji je donacijom dobio ku}u kao ratni vojni invalid (70% - 230 KM mjese~no), te istu po izgradnji prodao, kao i mnoge donacije koje je ostvario putem nevladinih i vladinih organizacija na osnovu li~nog invaliditeta i djece, koju je koristio kao mehanizam za dobivanje nov~anih sredstava u svrhu lije~enja, Centar za socijalni rad Bosanska Krupa je mi{ljenja da se radi o veoma kompleksnoj li~nosti. Li~nosti neprimjerenog pona{anja, grubog zanemarivanja roditeljske brige i staranja, sklonosti kockanju, dugotrajnom odsustvu od ku}e i sl. Dakle, doti~ni je sa svojim neprimjerenim pona{anjem doprinio tome da se porodica danas nalazi u vrlo te{kom stanju. Bezbroj puta mu se izlazilo ususret, pomagalo. Na kraju smo se, takore}i, i mi umorili. Shvatam da imaju potrebu i da je Op}ina na neki na~in du`na rije{iti sli~ne probleme, ali ipak su prioriteti oni kojima istinski treba, a ne kockaju i ne prodaju {ta im se god pru`i. Nije istina da se Be}irevi} obra}ao kad je tra`ena radna snaga za ~i{}enje snijega, kao ni kad se ~istila Po-

FOKUS

slovna zona Pilana. Ina~e, za te potrebe anga`irani su ljudi s Biroa za zapo{ljavanje, a na temelju ranije pristiglih zahtjeva za jednokratnu pomo}. Molimo vas da obratite pa`nju na na~in odra|ivanja posla uposlenih, kako se ovakve stvari vi{e ne bi ponavljale. Nije u va{em, a ni u na{em interesu. Uva`avaju}i kredibilitet koji ina~e ima Oslobo|enje, te u nadi da }emo i dalje imati korektnu saradnju, upu}ujem srda~an pozdrav.
Armin HALITOVI], na~elnik Op}ine Bosanska Krupa

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.

KOMENTARI

11

KOD KO@E

Angelina Jolie i besmisao slobode
Z
Pi{e: Boris DE@ULOVI]

Ritual u Zetri ionako nije bio zami{ljen kao premijera jednog filma, ve} kao sve~anost me|unarodnog priznanja, dobijanja slu`benog certifikata `rtve. Kako je to nakon premijere objasnio vrhovni filmski kriti~ar u BiH Mustafa ef. Ceri}: “Film Angeline Jolie najbolje je {to se Bosni i Hercegovini dogodilo od Daytonskog sporazuma”

vao me nekidan u dva iza pono}i Ko`o da ispri~a vic. Ima on taj obi~aj, zovne u gluho doba no}i iz kafane da ispri~a vic. Elem, probudila se Fata u ~etiri ujutro i vidjela da nema Muje u krevetu. Upla{ila se ona, tra`ila ga na balkonu, u kupatilu i dnevnoj sobi, kad Mujo u kuhinji, u mraku, sjedi za stolom, pu{i cigaru i pije rakiju. “Bje`i tamo, prepade me!” otresla se Fata. “[ta , ti je, {ta radi{ tu?” “Ni{ta” otpije on iz fi}a, , “sjedim i ne{to mislim.” “O ~emu misli{, pobogu Mujo, u ovo doba no}i?” “Sje}a{ li se” , povu~e on dim, “kad sam te ono ispratio od {kole do ku}e, pa kad nas je uhvatio tvoj babo?” “Jest, jest, kad ti je reko da sam maloljetna, pa il’ da me `eni{, il’ da ide{ dvadeset godina na robiju” malo se kao i raznje, `ila Fata. “Kako se ne bih sje}ala!” “E, vidi{“, otpije Mujo gutljaj, “danas bi zavr{ilo tih dvadeset godina.” Nije Mujo tada prvi put za`alio, ali tek je toga dana zapravo pojmio i obuhvatio sav u`as svog davnog pogre{nog izbora. Kad ima{ dvadeset godina, sljede}ih ti je dvadeset cijeli jedan `ivot, i radije bi ga ~ovjek - uz du`no izvinjenje udrugama za `enska prava - i sa Fatom proveo, nego u zeni~kom zatvoru. Kad, me|utim, ima{ ~etrdeset, tih ti je dvadeset pro{lo u jednom duhanskom dimu, pa shvati{ da nisi birao izme|u Fate i Zenice, ve} izme|u slobode mogu}nosti i mogu}nosti slobode. Ne znaju}i, jasno, da bez mogu}nosti slobode nijedne slobode nema, pa ni slobode mogu}nosti. Shvati{ to u ~etiri ujutro, s fi}em rakije u ruci i cigarom u pepeljari. I ostatak `ivota provede{ sjede}i u mraku, sam za kuhinjskim stolom, broje}i dane propu{tene slobode. Ako vam ovo izgleda prekomplicirano, prije za Ingmara Bergmana nego za vulgarni mizogeni vic, zna~i da - ba{ kao i udruge za `enska prava - niste shvatili kako je Fata iz vica zapravo Mujin fatum, sudbina koju svaki ~ovjek bira kad ga uhvati njen babo. I da je dvadesetogodi{njem Muji dana{nja pamet, ne bi on u zeni~ki zatvor, nego bi druga~ije pro`ivio svojih dvadeset godina s Fatom. Dobro, to je mo`da malo previ{e bergmanovski - Mujo bi mo`da ipak radije u Zenicu - ali shvatili ste {to ho}u re}i.

Ako niste, mo`e i ovako. Dvadeset godina ovoga }e se prolje}a navr{iti od po~etka rata u Bosni i Hercegovini, punih je {esnaest pro{lo od potpisivanja Daytonskog sporazuma. Od one tri i pol godine rata ovih se {esnaest godina mira razlikuje samo po tome {to ljudi ne ginu, nego umiru. Sve ostalo je isto, isti je odnos snaga, Srbi su agresori, a Bo{njaci `rtve. Hrvate }emo za potrebe ogleda isklju~iti, oni su ionako malo agresori, malo `rtve, s njima bi to zaista na kraju ispao Ingmar Bergman. Bo{nja~kim politi~kim, kulturnim i vjerskim elitama takva pozicija `rtve u miru savr{eno odgovara: sam smisao bo{nja~ke nacije, kako je njene elite definiraju, sublimiran je u njenoj `rtvosti, Bo{njaci su historijski zaokru`eni kao nacija pre`ivjelih `rtava. Onog trenutka, naime, kad bi Bo{njaci prestali biti samo `rtvama, ne bi vi{e bilo potrebe da ih se brani, sveti i `ive sahranjuje, i obesmislio bi se svaki razlog patriotskih elita, koje postoje samo dok ima dovoljno ~etnika za pre`ivjele. Ako ih nema, mobilizirat }e ih bo{nja~ki general{tab, jer agresor uvijek mora biti broj~ano nadmo}niji, a `rtva nikad do kraja slobodna: sloboda od sjene vlastitog ni{ana nepregledni je, tu|i teritorij u kojemu se gubi nacionalni identitet bo{nja~ke `rtve. Sustav je razra|en da funkcionira trajno i bez gre{ke: oni koji Bo{njake ne vide samo `rtvama genocida, u startu se ozna~avaju svjedocima obrane srpskih zlo~inaca, advokatima Milorada Dodika i Mladi}evim {egrtima. To je bo{nja~ka Kvaka 22: borci za slobodu pre`ivjelih Bo{njaka zapravo su ~etnici koji im `ele oteti slobodu za koju su pali. Pravi se bo{nja~ki patriot bori, naime, za slobodu teoretske mogu}nosti, za tu su slobodu pali njegovi heroji, a ne za stvarnu mogu}nost slobode, koja uklju~uje i onu najstra{niju i najpogubniju slobodu, slobodu od vlastite `rtve. Dr`avna slavljenja takve `rtve obi~no su spektakularna i naj~e{}e se odr`avaju u Zetri, poput nedavne premijere filma Angeline Jolie “U zemlji krvi i meda” Nisu, naravno, . ovdje va`ni ni Angelina ni njen film: ista je to, najzad Angelina Jolie i isti je to film zbog kojega su prije samo nekoliko mjeseci, ~uv-

{i da se u njemu silovana Bo{njakinja zaljubljuje u Srbina, ratni veterani, seoski hod`e i ministri kulture Angelinu progla{avali ~etni~kom kurvom. Da bi joj sad, ~uv{i da zaljubljenu Bo{njakinju u filmu siluju Srbi, uru~ivali Zlatni ljiljan. Ko bi Jolie, sad je gori. Ritual u Zetri ionako nije bio zami{ljen kao premijera jednog filma, ve} kao sve~anost me|unarodnog priznanja, dobijanja slu`benog certifikata `rtve. Kako je to nakon premijere objasnio vrhovni filmski kriti~ar u BiH Mustafa ef. Ceri}: “Film Angeline Jolie najbolje je {to se Bosni i Hercegovini dogodilo od Daytonskog sporazuma.” Angelina Jolie je, dakle, za Bosnu i Hercegovinu ono {to je Sasha Baron Cohen alias Borat Sagdijev bio za Republiku Kazahstan, dakle ozbiljna me|unarodna referenca, samo sa suprotnim predznakom. U takvoj jednad`bi - ako su Angelina i Borat suprotne vrijednosti - isti pak ispadaju Bosna i Kazahstan, mali vilajeti kojima treba priznanje hollywoodske porte. [to, naravno, ide na {tetu Bosne, jer kazahstanske elite barem nikad nisu Cohenov film ozna~ile najgorim {to se Kazahstanu dogodilo od progla{enja nezavisnosti. Politi~kim, kulturnim i vjerskim elitama takva je {teta, kao kolateralna, ukalkulirana u `rtvu. Bo{nja~ka nacija dobila je za nju me|unarodni ISO-certifikat, a ako se Mujo i usudi posumnjati u sam smisao takve `rtve, ~iji je sav historijski rezultat dr`ava u kojoj }e najbolje {to se u {esnaest godina mira dogodilo biti jedan hollywoodski film - ako dakle makar i na ~as umjesto mogu}nosti po`eli slobodu - to se, jasno, ra~una u veleizdaju i sabota`u svete bo{nja~ke neslobode. Da je Mujo, naime, onoga dana mogao birati - da bude pobjednik u troipolgodi{njem pravednom ratu za slobodu s jedne strane, ili `rtva dvadesetogodi{nje okupacije s druge - do sad bi, jebiga, ve} pro{lo i tih dvadeset godina. Ne bi vi{e bio samo `rtva. Bio bi slobodan ~ovjek i slobodan Bo{njak. Umjesto da za kuhinjskim stolom u ~etiri ujutro, s fi}em rakije u ruci i cigarom u pepeljari, broji dane propu{tene slobode i ~eka nekoga da si|e pitati ga {ta mu je. Sve se nadaju}i da }e to biti Angelina Jolie.

U POVODU JEDNOG ODLASKA

Za Teru Entraut
Za nekoga ko je isijavao i {irio dobrotu, plemenitost i znanje, ko se radovao `ivotu dje~ijom rado{}u i u poznim godinama, ko je tako sna`no i nje`no volio Bosnu, njenu veli~anstvenu ljepotu, a iznad svega njene planine – opro{tajni tekst ne treba po~eti tu`nim rije~ima. Tereza Tera Entraut, u ovom ~asu, vjerujem, odlazi u bolji svijet, u miris bosanske ljepote, me|u runoliste, orlove, tise, srne, sr~anik, maj~inu du{icu – svom Dragi Dragecu, koji je oti{ao prije desetak godina. U ovom, ipak, sjetnom trenutku, prisje}am se radosti koju mi je priredila na ^vrsnici dok smo kozijom stazom i{li prema vrhu planine, a njen Dragec, Braco, Pero i Gafa osvajali stijenu Pestibrda. Nije mi htjela otkriti tajnu o vrtu runolista, nego se beskrajno radovala mom ushi}enju i zagrljaju s cvjetovima. I tako moju radoznalost i zanesenost nedo-

Tera i Dragec su bili u~itelji, jer su me|u za~etnicima alpinizma u BiH
rediti ni sa ~ime. To je bila ~ista sre}a. Upravo stoga valja potcrtati vrijednost i veli~inu ljudi koji su utkali svoje znanje u sada ve} 120-godi{nje planinarstvo u Bosni i Hercegovini. To su ljudi kojima u prvom planu nije nikada bila slava ili novac. Jedna od njih je bila Tereza Tera Entraut. Mi, njeni u~enici, prijatelji, alpinisti, planinari, s tugom se rastajemo od tete Tere. Znamo da je bila izuzetna i da je trag njenog hoda ostao na kamenu bosanskom, u na{im srcima i da }e njen Dobri Duh bdjeti iznad na{ih snje`nih, cvjetnih, ki{nih, maglenih planina {to ih je voljela bez ostatka. Kada odlaze ~asni ljudi koji su {irili dobrotu, ljubav, drugarstvo, radost, znanje, a ostavljaju}i dubok trag u razli~itim sferama `ivota, rade}i iskreno i nenametljivo, valja ih makar ovako sa~uvati.
Fikreta BAV^I] - GAFI]

ku~ivom ljepotom ispunila otkrovenjem, a mi mladi smo vjerovali da runolist raste samo u Alpama. Upravo je ovo bio sjajni pristup u odgajanju mladih ljudi koji su ve} bili zaljubljeni, ili su se zaljubljivali u planine, spoznaje, otkrivanje i u~enje na licu mjesta. Tera i Dragec su bili u~itelji, jer su me|u za~etnicima alpinizma u Bosni i Hercegovini koji su znali, donosili nova znanja, nesebi~no ih prenosili na mlade alpiniste, planinare. Uva`eni, po{tovani, bez pogovora su mladi ljudi ushi}eno uva`avali autoritete i usvajali znanja. Mnogi od njih su postali vrhunski sporta{i. Tera se odnosila prema mladim alpinistima, prema na{oj generaciji, kao majka, a i mi smo je tako do`ivljavali. Prijateljstvo, radost, zanos i sre}a {to smo imali takve u~itelje, {to nije postojao generacijski sukob, ve} naprotiv – ne mo`e se po-

12

CRNA HRONIKA
U br~anskom naselju Pruta~e preksino} je izbio po`ar na ku}i Mevludina Fazlovi}a. Iako su vatrogasci brzo lokalizovali po`ar, na spratu i u potkrovlju je, kako prenosi Srna, pri~injena ve}a {teta. Portparol br~anske policije Halid Emki} potvrdio je poslije ju~era{njeg uvi|aja da je po`ar buknuo nakon {to se zapalio dimnjak u ~ijoj neposrednoj blizini je bila drvena greda.

~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

Po`ar u br~anskom naselju Pruta~e

Oduzet pi{tolj

Zeni~ka policija oduzela je prekju~er od B. E. iz Zenice pi{tolj bereta kalibra 7,65 milimetara za koji on nije imao dozvolu. Pi{tolj je oduzet na raskrsnici ulica Prve zeni~ke brigade i Bilimi{}e, a protiv B. E. }e, zbog krivi~nog djela nedozvoljeno posjedovanje vatrenog oru `ja, Kan to nal nom tu`ila{tvu Zenica biti dostavljen izvje{taj, potvr|eno je iz MUP-a ZDK-a.

Trebinje

Preksino} u Mostaru
Oplja~kana apoteka se nalazi u dvori{tu Doma penzionera, ali niko nije primijetio maskiranog mu{karca. Ina~e, ovo je peta plja~ka apoteka Beladone u Trebinju u posljednju godinu i po dana, a tre}a u naselju Gradina. Plja~ka{i su, uglavnom, odnosili novac.

Oplja~kana apoteka
Nepoznati maskirani mu{karac preksino} je, uz prijetnju pi{toljem, od radnice apoteke Beladona u trebinjskom naselju Gradina, oteo novac, prenijela je Srna. Prema nezvani~nim informacijama, ukradeno je oko 800 KM, a iz policije je saop}eno da se traga za razbojnikom.

Zapaljen golf
Damira Va{i~eka
Va{i~ek se nalazi na izdr`avanju kazne za trgovinu drogom
U mostarskom naselju Cernica preksino} je zapaljen golf A6 vlasni{tvo Damira Va{i~eka (29) iz Mostara, koji je policiji i pravosu|u HNK-a poznat po krivi~nim djelima vezanim za drogu. Va{i~ek je, podsjetimo, u zatvoru, gdje izdr`ava kaznu zatvora zbog {verca narkotika. Po`ar je, prema informacijama iz policije, izbio oko 2.30 sati, te su odmah na mjesto doga|aja upu}eni vatrogasci. Kako je golf bio parkiran uz ku}u, postojala je bojazan da }e se vatra pro{iriti, ali su vatrogasci na vrijeme ugasili po`ar. Uvi|aj je izvr{en ju~er te je utvr|eno da se radi o namjernoj paljevini, a ve}a {teta pri~injena je na prednjem dijelu auta. Sa mjesta doga|aja su uzeti tragovi koji }e biti poslani na vje{ta~enje kako bi se otkrilo na ko-

Javna ustanova Osnovna {kola «VUKOVIJE» VUKOVIJE G. U skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju («Sl. novine TK-a br. 17/11») i Uputstvom od Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta TK-a br. 10/1-34-2514/12 od 13. 2. 2012. godine, JU O[ «VUKOVIJE» iz Vukovija

Mjesto gdje je bio parkiran golf A6

PONI[TAVA JAVNI KONKURS
Objavljen 7. 1. 2012. godine u dnevnom listu «Oslobo|enje» za popunu upra`njenih radnih mjesta i to: 1. Nastavnik razredne nastave - 2 izvr{ioca — puna norma na odre|eno vrijeme do 10. 8. 2012. godine uklju~uju}i i pripadaju}i godi{nji odmor.
BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine Javna ustanova Osnovna {kola Teo~ak Teo~ak Na osnovu ~lana 92. Zakona o osnovnoj {koli (Slu`bene novine TK-a, broj 6/04) i ~lana 212. Pravila {kole, direktorica Javne ustanove Osnovna {kola Teo~ak, Teo~ak

ji na~in je auto zapaljen. Naime, da li je golf posut nekom te~no{}u koja je potom zapaljena ili je u pitanju molotovljev koktel, jo{ nije poznato. Va{i~ek je, podsje}amo, posljednji put uhap{en u aprilu pro{le godine sa jo{ dvije osobe, kada je zaplijenjen kilogram heroina. Tom hap{enju prethodilo je ono iz februara iste godine, tako|er zbog narkotika. Tokom 2008. saslu{avan je u is-

trazi ubistva Emira Had`i}a, ali ga policija nije uspjela povezati sa tim krivi~nim djelom. Me|utim, tada je kod njega na|eno 200 grama heroina, ali i municija te bombe. Iste godine osu|en je na deset mjeseci zatvora zbog trgovine drogom. Krajem 2010. u blizini njegove ku}e odjeknula je eksplozija, te je usljed detonacije puklo prozorsko staklo, a geleri su o{tetili nekoliko automobila.
L. S.

Hap{enje u Doboju

Poku{ao da napastvuje
Dobojska policija uhapsila je dvije osobe, jednu zbog poku{aja seksualnog napastovanja djevoj~ice, drugu koja se sumnji~i za zapu{tanje i zlostavljanje maloljetnika. Naime, Sa{a Stanojevi} (24), iz Plo~nika kod Doboja, poku{ao je da napastvuje osmogodi{nju romkinju, dok je Toni Labudovi} (48), iz Doboja, uhap{en zbog zapu{tanja i zlostavljanja dvije djevoj~ice. Iz CJB-a Doboj je saop{teno da je osmogodi{njakinja u utorak potra`ila pomo} od prolaznice u Ulici Ozrenskih srpskih brigada u Doboju, te joj rekla da

PO N I [TAVA
u cijelosti javni konkurs za popunu upra`njenih radnih mjesta, objavljen u dnevnom listu “Oslobo|enje” od 8. 1. 2012. godine. Direktorica {kole Nermina D`uzdanovi}, prof.

OSMOGODI[NJAKINJU
ju je napastovao “jedan ~iko” , nakon ~ega je slu~aj prijavljen nadle`noj policijskoj stanici. Policija je do sada utvrdila da je djevoj~ica, zajedno sa svojom 12-godi{njom sestrom, boravila u ku}i Tonija Labudovi}a, koji ih je koristio za prosja~enje na podru~ju Doboja. Labudovi} je, prethodno se dogovoriv{i sa Sa{om Stanojevi}em, djevoj~icu poslao u kupovinu, gdje ju je Stanojevi} susreo i odveo u napu{teni objekat u blizini @eljezni~ke stanice u Doboju. Tu ju je fizi~ki savladao kako bi nad njom izvr{io spolno nasilje,

Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine, Tuzlanski kanton Javna ustanova Mje{ovita srednja {kola Banovi}i

Broj: 6-61-611-3-133/12 Datum: 22. 2. 2012. godina Na osnovu ~l. 133. Zakona o srednjem obrazovanju (Sl. novine TK-a, br. 17/11), Uputstva Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta TK-a, br. 10/1-34-2514/12 od 13. 2. 2012. godine, direktor {kole objavljuje

PONI[TENJE JAVNOG KONKURSA
Poni{tava se u cijelosti javni konkurs za popunu upra`njenog radnog mjesta br. 6-61-611-3-7/12 od 4. 1. 2012. godine, objavljen u dnevnim novinama “Oslobo|enje” 5. 1. 2012. godine. Direktor Ramiz Me{anovi}, dipl. ing.

ali je ona uspjela pobje}i. Istragom je utvr|eno da su roditelji djevoj~ice doveli i ostavili kod Labudovi}a, koji ih je u posljednjih 10 dana prisiljavao na prosja~enje. Roditelji E. O. i H. A, su privedeni zbog zapu{tanja djece. Prilikom privo|enja otac djevoj~ica je bio pijan. Centar za socijalni rad Modri~a preuzeo je staranje o djevoj~icama i smjestio ih u sigurnu ku}u. Djeca }e biti trajno zbrinuta, s obzirom na to da se njihovi roditelji i familija o njima ne mogu brinuti.
D. PAVLOVI]

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.

CRNA HRONIKA
Rade}i na rasvjetljavanju provale izvr{ene krajem januara u internet-klub Video-Studio u Srpcu, policija je u utorak u tom mjestu privela Slav~a Mi{kova (1992) iz Makedonije. Iz kluba su, podsje}amo, ukradeni laptop, play station 2, kamera, laserski mi{ te 10-ak videoigrica, koji su na|eni kod osumnji~enog, te oduzeti. Mi{kov je ju~er, uz izvje{taj, predat Okru`nom tu`ila{tvu Banja Luka, koje je zatra`ilo njegovo L. S. pritvaranje.

13

Internet-klub u Srpcu oplja~kao Makedonac

Sarajevo: Privedena dva mladi}a

Pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo uhapsili su Amela Ja{arevi}a (21) i Murisa Mali~evi}a (19) iz Sarajeva zbog posjedovanja 15 paketi}a marihuane. Ja{arevi} i Mali~evi} su s drogom zate~eni u Ulici humska u op}ini Novo Sarajevo. O hap{enju je obavije{ten tu`ilac Kantonalnog tu`ila{tva u Sarajevu, a osumnji~eni su predati u Odsjek za zadr`avanje osoba li{enih slobode Dk. O. MUP-a KS-a.

adil Patkovi}, 52-godi{njak iz Zenice, podlegao je prekju~er u Kantonalnoj bolnici Zenica od povreda zadobijenih najvjerovatnije u tu~njavi. Ju~era{nja obdukcija, koju je u prosekturi zeni~ke bolnice uradio dr. Zdenko Cihlar` iz Tuzle, pokazala je da je smrt nastupila zbog povreda glave. Iz Tu`ila{tva i MUP-a ZDK-a nisu `eljeli davati podrobnije informacije zbog istrage. Poznato je tek da su bila privedena trojica Zeni~ana zbog sumnje da su mogli biti u~esnici tu~njave u kojoj su nanesene povrede Patkovi}u. Privedeni su Senad S, Marko A. i Mario A, svi iz Zenice, nad kojima je zavedena kriminalisti~ka obrada. Za njih je utvr|eno da su sa Patkovi}em bili u kafani na Grmu, gdje su se posva|ali. Me|utim, oni su ju~er pu{teni na slobodu, a istraga se nastavlja. Te{ko povrije|eni Patkovi} je na|en u utorak oko pola sata iza

F

Zeni~ka policija istra`uje smrt 52-godi{njaka

Fadil Patkovi}
pretu~en nasmrt?
SVA\A U KAFANI Senad S, Marko A. i Mario A, koji su sa Patkovi}em bili u kafani na Grmu, gdje su se i posva|ali, pu{teni nakon saslu{anja

Smrt nastupila usljed povreda glave, ali nije utvr|eno da li ih je zadobio u tu~i ili ga je udario auto
pono}i pored puta u naselju Grm kod Zenice. Odmah nakon dojave de`urnoj slu`bi Policijske stanice Centar, on je prevezen vozilom Slu`be hitne medicinske pomo}i na Odjel urgentne medicine zeni~ke bolnice. Me|utim, podlegao je povredama u kasnim poslijepodnevnim satima. Na mjestu pronalaska Patkovi}a, policija je obavila uvi|aj. Me|utim, jo{ nije utvr|eno da li je on povrede zadobio u tu~njavi, ili ga je mo`da neko udario automobilom i ostavio pored M. DAJI] puta u jarku.

Kantonalna bolnica Zenica: Obavljena obdukcija

Foto: M. TUNOVI]

Predmet Turkovi}

Svjedo~e vje{taci
novi}, Fadil Aljovi}, Hajrudin Memovi}, Nijaz Zuban, Hilmija Ma{ovi} i Muamer Zahitovi} su optu`eni za pripadnost zlo~ina~koj organizaciji koja je po~inila pet svirepih ubistava, poku{aje ubistava, {verc droge, plja~ku, iznudu, pranje novca i ne do zvo lje no po sje do va nje oru`ja. Dk. O.

Na putu Banja Luka - Prijedor

biolo{ke i hemijske struke
Su|enje Zijadu Turkovi}u i ostalim pripadnicima njegove zlo~ina~ke organizacije danas bi trebalo da bude nastavljeno u Sudu BiH saslu{anjem sudskih vje{taka i svjedoka Tu`ila{tva BiH. Pro{lo ro~i{te je, podsje}amo, odgo|eno zbog bolesti prvooptu`enog, a na ovom bi trebalo da budu ispitani vje{taci biolo{ke i hemijske struke Elmira Karahasanovi} i Gordana Rajevi} - Radovi}, te svjedok D`emal Had`i}, koji je za vrijeme plja~ke 2,5 miliona KM iz Cargocentra Me|unarodnog aerodroma Sarajevo, za koju se terete Turkovi} i ostali, bio voza~. Turkovi}, Laki}, Sa{a Stjepa-

Smrtno stradao Vuka{in Veselinovi}
Nesre}u, u kojoj je `ivot izgubio saputnik iz lade, a povrije|en voza~ golfa @ivko Trivunovi}, preti~u}i izazvao voza~ tre}eg auta?
Vuka{in Veselinovi} (1938) iz Prijedora smrtno je stradao, dok je @ivko Trivunovi} (1965) povrije|en u saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila u utorak na magistralnom putu Banja Luka - Prijedor u mjestu Veri}i, potvr|eno je iz CJB-a Banja Luka. U udesu su, kako saznajemo, u~estvovala tri vozila, odnosno Slavko Veselinovi}, koji je vozio ladu nivu, povrije|eni @ivko Trivunovi}, sa golfom A4, i nepoznati voza~ sa nepoznatim automobilom. Tokom uvi|aja, koji su izvr{ili slu`benici Policijske stanice za bezbjednost saobra}aja Banja Luka, i iz dosada{njih rezultata istrage proizlazi da se voza~ nepoznatog automobila kretao u koloni magistralnim putem iz pravca Banje Luke prema Prijedoru. On je, navodno, po dolasku u Veri}e po~eo da preti~e vozilo ispred sebe. U tom trenutku iz suprotnog smjera je nai{ao Slavko Veselinovi} sa ladom nivom. Kako bi izbjegao sudar, Veselinovi} je skrenuo udesno, te desnim to~kovima skrenuo sa ceste na bankinu. Me|utim, tada je izgubio kontrolu nad upravlja~em, te se lada zanijela ulijevo i pre{la u lijevu traku, namijenjenu za kretanje vozila iz suprotnog smjera. U susret ladi tada je nai{ao Trivunovi} sa golfom, te je do{lo do direktnog sudara. Vuka{in Veselinovi}, saputnik iz lade, stradao je, dok je @ivko Trivunovi} zadobio lak{e povrede. Kako bi se utvrdile ta~ne okolnosti nesre}e, policija }e saslu{ati u~esnike udesa i svjedoke. Tako|er, nalo`ena su i vje{ta~enja, a trebao bi biti saslu{an i voza~ nepoznatog auta, ~iji je identitet, kako se moglo ~uti, policija ju~er otkrila. L. S.

BANJA LUKA Privedeno pet mladi}a

Godinama skrnavili groblja i mezarja
Pripadnici Policijske stanice Obi li }e vo CJB-a Ba nja Lu ka uhap si li su Bo ri sa Si mi }a (1992), Da du \a ji }a (1990), Slo bo da na Kre so ju (1982), Ognjena \ogatovi}a i maloljetnog M. J. iz Banje Luke zbog sumnje da su od 27. decembra 2008. do 15. septembra 2011. godine u nekoliko navrata skrnavili mezarja i groblja u banjalu~kim naseljima Rebrovac, Vrbanja i Debeljaci. Oni se, naime, sumnji~e za {est krivi~nih djela i to povreda groba ili le{a na {tetu Pravoslavne crkve, Islamske zajednice i Katoli~ke crkve iz Banje Luke i izazivanje nacionalne, rasne ili vjerske mr`nje, razdora ili netrpeljivosti, a privedeni su u protekla dva-tri dana. Iz policije su saop}ili da su osumnji~eni ulazili u pravoslavna, bo{nja~ka i katoli~ka groblja, te ih skrnavili tako {to su na nadgrobnim spomenicima farbom ispisivali usta{ke grafite i parole s ciljem izazivanja razdora i netrpeljivosti me|u gra|anima razli~itih vjeroispovijesti. ^upali su krstove iz groblja, lomili ih i zabijali naopako u grobove ili bacali u Vrbas. Osim toga, osumnji~eni su lomili saksije sa cvije}em, posude za svije}e i klupe za sjedenje na grobljima. Ova krivi~na djela izvr{ena su na pravoslavnim grobljima Sjenica i Rebrovac, bo{nja~kom groblju Mali harem i porodi~nom groblju Obradovac, te katoli~kom groblju u naselju Dk. O. Debeljaci.

14

REGION
VIJESTI

~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

U Bruxellesu po~eli pregovori Beograda i Pri{tine

Tadi} nije optimista
Mljekari blokirali Slavonsku aveniju
Predstavnici hrvatskih proizvo|a~a mlijeka napustili su ju~er sastanak Savjeta za mlijeko u Ministarstvu poljoprivrede u Zagrebu samo 15 minuta nakon po~etka, jer je otkupna cijena mlijeka stavljena kao zadnja ta~ka dnevnog reda. Iz Ministarstva poljoprivrede potom je slu`beno objavljeno da su na sastanku Savjeta ostali predstavnici drugih udruga proizvo|a~a mlijeka koji ne podupiru prosvjede, nego `ele argumentiranu raspravu za stolom. Predstavnici pobunjenih mljekara, koji ve} deset dana prosvjeduju nezadovoljni ponu|enom otkupnom cijenom mlijeka, ju~er su potpuno blokirali Slavonsku aveniju. Najavljuju da }e njihov Krizni sto`er poku{ati {to prije do}i do premijera Zorana Milanovi}a i predsjednika Ive Josipovi}a. Nezadovoljni mljekari sada vi{e ne tra`e samo vra}anje otkupne cijene litre mlijeka na 2,70 lipa, nego da otkupna cijena mlijeka bude kao u EU. Ako ne do|e do dogovora, mljekari najavljuju „desant 1.000 traktora“ na J. D. Zagreb.

za kandidaturu EU
Situacija je lo{ija nego sino} zbog na~ina na koji Pri{tina predla`e rje{enja, rekao je predsjednik Srbije i ocijenio da je pri{tinski prijedlog van svake realnosti
Predsjednik Srbije Boris Tadi} izjavio je ju~er da ne mo`e da iska`e optimizam kada je rije~ o dobijanju EU kandidature, jer je „danas malo dalje rje{enje za problem Kosova nego sino}“. Situacija je lo{ija nego sino} zbog na~ina na koji Pri{tina predla`e rje{enja, rekao je predsjednik Srbije novinarima u Beogradu i ocijenio da je pri{tinski prijedlog van svake realnosti.

Korak unazad
Tadi} je ocijenio da je vrlo te{ko dosti}i status kandidata, ali da }e se on do posljednjeg trenutka truditi oko toga. - Ne zavisi samo od nas nego od svake dr`ave ~lanice EU, rekao je Tadi} i poru~io da Srbija nikada ne}e odustati od svojih strate{kih ciljeva sadr`anih u formuli „i EU i Kosovo“. Tadi} je rekao da je do koraka unazad u razgovorima Beograda i Pri{tine do{lo zbog na~ina na koji Pri{tina predla`e rje{enje za pi ta nje svog re gi onal nog predstavljanja, a koje je, kako je istakao, daleko od realnosti. Naglasio je da je nezamislivo da pitanje pro{irenja EU danas mo`da zavisi i od Pri{tine, koja ne samo da nije ~lanica EU, ve} nije ni dr`ava u klasi~nom me|unarodnom politi~kom smislu. - Vrlo je te{ko dosti}i status kandidata, to je vi{e nego o~igle-

Tadi}: Ne odustajemo od formule ''i EU i Kosovo''

Zagreb: 20 zara`enih mi{ijom groznicom
Na zagreba~kom podru~ju je zabilje`eno 20-ak slu~ajeva zaraze mi{ijom groznicom, a oboljeli dolaze sa podru~ja Sljemena i rubnih dijelova, doznaje se u hrvatskom Zavodu za javno zdravstvo. Epidemiolog Borislav Aleraj ka`e da zarazu prenose glodavci koji su se u ovim zimskim uvjetima, tra`e}i hranu, pribli`ili naseljima te boravili u objektima u blizini obiteljskih ku}a. Simptomi koji se javljaju kod mi{ije groznice su temperatura i ote`ano mokrenje zbog mogu}eg o{te}enja bubrega. U Klinici za infektivne bolesti "Fran Mihaljevi}" doznaje se kako se u bolnicu javilo desetak zara`enih, od kojih su neki zadr`ani na lije~enju.

BORIMO SE - Vrlo je te{ko dosti}i status kandidata, to je vi{e nego o~igledno jer u svakom satu imamo novo isku{enje, ali borimo se, rekao je Tadi} novinarima
dno jer u svakom satu imamo novo isku{enje, ali borimo se, rekao je Tadi} novinarima. U Bruxellesu je ju~er sa zaka{njenjem nastavljen dijalog Beograda i Pri{tine. Glavna tema ove runde dijaloga je regionalno predstavljanje Kosova, o kojem dvije strane imaju razli~ite stavove. Tako|e, ova runda dijaloga u Bruxellesu ocijenjena je kao klju~na za dobijanje statusa kandidata za ~lanstvo Srbije u EU. Predsjednik Srbije je poru~io da }e bez obzira na sve nastaviti da se bori za ostvarenja dva glavna strate{ka cilja, a to su o~uvanje teritorijalnog integriteta na Kosovu i eurointegracije, i dodao da }e narednih dana biti izvjesnije da li je mogu}e ostvariti oba cilja. - Ovih dana }e-

mo vidjeti da li je to politi~ki odr`ivo ili ne. Bi}e to politi~ki test i za mene i ja }u nakon svih razgovora i pregovora iza}i i re}i kakav je moj stav kuda dalje, rekao je Tadi}.

Lokalni izbori
Upitan da li su vlasti u Beogradu donijele odluku o tome da li }e odr`ati lokalne izbore na Kosovu i Metohiji, Tadi} je rekao da „}emo preko tog mosta pre}i kada do njega do|emo“ ali i decidno po, ru~io da Srbija nikada ne}e odustati od za{tite svog teritorijalnog integriteta na Kosovu.

Novi Pazar

Zukorli}a ~uva vojska brata Muhameda?
U Novom Pazaru je javna tajna da ljudi iz najbli`eg okru`enja muftije Muamera Zukorli}a pripadaju agenciji za fizi~kotehni~ku za{titu Berk. Upu}eni tvrde da je vlasnik te agencije muftijin brat Muhamed Zukorli}. I ovu agenciju bije glas, kao i mnoge druge sli~ne agencije u Srbiji, da je dio zakonom neregulisane vojske od nekoliko desetina hiljada ljudi sa oru`jem, bez jasnih nadle`nosti, pi{e Politika. Da je muftija Zukorli} okru`en sopstvenom paravojskom zbog ne~iste savjesti tvrdi i direktorica NVO Urbanin Aida ]orovi}. - On ima svoju paravojsku, svoju streljanu, svoje kriminalce, sa kojima se tali, prijeti kome ho}e, zauzima {ta mu se svidi, a

Ra`natovi} slobodna
Folk-pjeva~ica Svetlana Ceca Ra`natovi}, koja je osu|ena zbog malverzacija u vezi sa transferima fudbalera Obili}a, od ju~er je slobodna poslije osam mjeseci ku}nog zatvora. Pripadnici Uprave za izvr{enje krivi~nih sankcija Ra`natovi}evoj su danas skinuli elektronsku narukvicu. Tokom trajanja ku}nog zatvora svega u tri navrata je dolazila na su|enje u Palatu pravde zbog optu`bi za nasilni~ko pona{anje. Njena sestra Lidija Ocokolji} krajem oktobra je izdr`ala kaznu od {est mjeseci ku}nog zatvora, koja joj je bila odre|ena za isto djelo. Presudom iz maja pro{le godine, osim zatvorskih kazni, sestrama je nalo`eno da u bud`et Srbije uplate milion i po eura na ime oduzete imovinske koristi.

BIA: Ne priprema se atentat
Bezbjednosno-informativna agencija Srbije zaklju~ila je ju~er da nema osnova za tvrdnje o pripremi atentata na glavnog muftiju Islamske zajednice u Srbiji Muamera Zukorli}a. BIA je tako odgovorila na zahtjev ministra za rad Rasima Ljaji}a da ispita navode u medijima u Srbiji i regionu o pripremi atentata na Zukorli}a, pri ~emu je i Ljaji} doveden u vezu sa navodnim pripremama. BIA takve tvrdnje karakteri{e kao amaterski poku{aj pojedinaca da destabilizuju prilike u Srbiji.
Muftija Zukorli}

dr`ava {uti. Nije uredu da se protiv Zukorli}a i njegovih ljudi podnese vi{e od 50 prijava i da nijedna ne bude procesuirana kazala je ]orovi}eva. Ukazuju}i da Zukorli}u svakako odgovara ovakav publicitet, Ninoslav Krsti}, predsjednik Fo-

ruma za bezbjednost i demokratiju, navodi da muftija samo vje{to koristi ono {to i vlast radi. Tom pribjegavanju pri~ama da im je `ivot ugro`en politi~ari su skloni, a tu spada i Zukorli}, i to je postalo na{ politi~ki folklor kazao je Krsti}.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.

OGLASI

15

16

SVIJET
VIJESTI

~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

U Siriji poginuli poznati ameri~ki i francuski ratni izvje{ta~i

Sarkozy: Sad je dosta!
Colvin i Ochlik `ivot izgubili kada su poku{ali pobje}i iz ku}e u Homsu koju je pogodila granata

Predsjednik Abhazije pre`ivio atentat
Predsjednik gruzijske separatisti~ke provincije Abhazije Aleksander Ankvab pre`ivio je atentat u kojem su ubijena dvojica njegovih tjelohranitelja. U napadu na Ankvabov konvoj, nepoznati napada~i detonirali su nagaznu minu, a potom otvorili vatru na kolonu vozila. Regionalna policija navodi da Ankvab nije povrije|en, a da su dvojica njegovih tjelohranitelja umrla u bolnici od rana zadobijenih u napadu. Niko nije preuzeo odgovornost za napad, koji se dogodio pred parlamentarne izbore u Abhaziji idu}eg mjeseca. To je {esti poku{aj atentata na Ankvaba u posljednjih nekoliko godina, ali nijedan od tih slu~ajeva nije rije{en. Abhazija i Osetija na jugu dvije su separatisti~ke gruzijske regije, ~iju je nezavisnost priznala Moskva u vrijeme rusko-gruzijskog rata u augustu 2008.

Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy rekao je da smrt dva novinara u bombardovanju sirijskog grada Homsa pokazuje da je sada dosta i da re`im sirijskog predsjednika Ba{ara al-Asada mora da padne. "Saznao sam da su ubijena dva novinara, od kojih je jedan francuski", rekao je Sarkozy.

Sloboda informisanja
Podsje}aju}i da je u Siriji nedavno ubijen francuski izvje{ta~, predsjednik Francuske Nicolas Sarkozy je rekao da to pokazuje koliko je va`na sloboda informisanja i koliko mo`e biti te`ak i opasan posao novinara. "To pokazuje da je sada dosta, ovaj re`im mora oti}i, nema nijednog razloga da Sirijci nemaju pravo da `ive svoj `ivot, da slobodno biraju svoju sudbinu", dodao je Sarkozy. [ef britanske diplomatije William Hague rekao je da je duboko {okiran vije{}u o smrti novinara u Siriji i da to stra{no podsje}a na patnje sirijskog naroda. Ameri~ka novinarka Marie

Zbog bombardovanja Homsa ~itave porodice danima su zato~ene u ku}ama

Reuters

Chavez mora opet na operaciju
Venecuelanski predsjednik Hugo Chavez objavio je da }e sljede}i vikend na Kubi ponovo operirati mogu}u malignu leziju na podru~ju zdjelice, na istom dijelu tijela iz kojeg su mu lije~nici pro{le godine izvadili maligni tumor, {to je odmah izazvalo ra{irena naga|anja o njegovom zdravstvenu stanju, prenosi Fena. Glasine su me|u pristalicama opozicije dobile razmjere kao da je Chavez gotovo na smrtnoj postelji. "Nema metastaza, samo mala lezija na mjestu s kojeg mi je izva|en tumor. Zbog glasina, moram sada tu informaciju javno objaviti", rekao je Chavez i time samo potaknuo jo{ vi{e naga|anja. Njegovo zdravstveno stanje jak je adut opozicije uo~i predsjedni~kih izbora u oktobru. Opozicija }e na njima prvi put nastupiti s jedinstvenim kandidatom.

Sarkozy: Asadov re`im mora pasti

Colvin i nagra|ivani francuski fotograf Remi Ochlik ubijeni su ju~er u napadu na opkoljeni sirijski grad Homs, objavili su sirijski opozicioni aktivisti i francuske vlasti, prenosi Index.hr. Colvin je bila poznata dopisnica britanskog Sunday Timesa iz stranih zemlja. Ochlik je ovoga mjeseca primio nagradu World Press Foto za fotografije pobune i rata u Libiji. O~evidac koji je kontaktirao Reuters ispri~ao je da je granata pala na ku}u u kojoj su se nalazili novinari. Kada su poku{ali pobje}i, na njih je otvorena vatra. Aktivisti su, tako|er, izvijestili da su jo{ dva strana izvje{ta~a te{ko povrije|ena. Kako javljaju, jedan od njih je britanski fotoreporter Paul Conroy, a identitet drugog nije objavljen. Colvin i Ochlik bili su, usprkos razlici u godinama, veterani izvje{tavanja s rati{ta {irom svijeta. Poznati francuski izvje{ta~ Gilles Jacquier bio je prvi zapadni novinar ubijen u Siriji od po-

~etka narodne pobune protiv re`ima Ba{ara al-Asada prije deset mjeseci, prenosi Fena. U me|uvremenu, sirijska opozicija objavila je da je ju~er u bombardovanju ~etvrti Baba Amr u Homsu poginulo 17 civila. Opoziciono Sirijsko nacionalno vije}e najavilo je da }e na konferenciji grupe Prijatelji Sirije, koja }e biti odr`ana u petak u Tunisu, zatra`iti humanitarnu pomo} i stvaranje za{ti}enih zona unutar Sirije. "Obezbje|ivanje prolaza mo`e biti garantovano ako se Rusija anga`uje i primora re`im da osigura pristup humanitarnih konvoja", rekli su predstavnici Sirijskog nacionalnog vije}a.

Prekid vatre
Portparol ruskog ministarstva vanjskih poslova Aleksandar Luka{evi~ rekao je da Rusija podr`ava poziv Me|unarodnog komiteta Crvenog krsta (MKCK) na svakodnevni dvosatni prekid vatre u Siriji u cilju dopremanja

pomo}i i evakuacije ranjenih i bolesnih, prenosi RTS. MKCK je prekju~er uputio hitan poziv svim stranama na svakodnevne prekide vatre od najmanje dva sata kako bi se omogu }i lo do pre ma nje po mo }i ugro`enima. "Sada{nja situacija zahtijeva da odluka bude odmah donesena kako bi mogao da bude uspostavljen humanitarni prekid vatre", saop{tio je predsjednik MKCK-a Jakob Kellenberger. On je naveo da su u Homsu i drugim mjestima ~itave porodice danima zato~ene u ku}ama i ne mogu da iza|u po hranu i vodu ili da zatra`e ljekarsku pomo}. Vi{e od 7.600 ljudi, ve}inom civila, ubijeno je od izbijanja pobune u Siriji u martu 2011, saop{tila je sirijska organizacija za ljudska prava OSDH. Me|u poginulima su 5.542 civila, 1.692 vojnika i pripadnika snaga sigurnosti i 400 dezertera, kazao je {ef te organizacije Rami Abdel Rahman.

Gotovo godinu od havarije u nuklearnoj centrali Fukushima

Ju{~enko zna ko ga je trovao
Biv{i ukrajinski predsjednik Viktor Ju{~enko izjavio je da zna ko ga je trovao tokom izborne kampanje 2004, ali da }e to re}i u sudu, prenosi Fena. Ju{~enko je tokom razgovora za televizijsku stanicu Kanal 5 u odgovoru na pitanje da li zna ko ga je trovao, rekao da, prenijela je ukrajinska agencija Ukrinform. "Naravno, potrebno je da zadr`imo formalnost ovog pitanja, to }e biti objavljeno u sudu", kazao je Ju{~enko i dodao da }e navesti istinu o svom trovanju i u knjizi koju upravo pi{e. Ju{~enko, koji je bio ukrajinski predsjednik od 2005. do 2010. godine, bio je otrovan dioksidom tokom kampanje za predsjedni~ke izbore, a on je izrazio sumnju da su ga trovali vladini agenti.

Radijacija detektirana 650 km od japanske obale
Zra~enje nastalo kao posljedica havarije u Fukushimi prije ne{to manje od godinu detektirano je na udaljenosti od ~ak 650 kilometara od obale Japana, javlja AP. Ovi zabrinjavaju}i podaci objavljeni su na nau~nom skupu u Salt Lake Cityu, prenosi Index.hr. U Tihom okeanu detektirana je ~ak 1.000 puta ve}a koncentracija radioaktivnog elementa cezija-137 od prirodne, a oslobo|ena je tokom pro{logodi{nje havarije. Na skupu je prisustvovalo vi{e od 4.000 nau~nika s podru~ja okeanografije, koji tvrde kako koncentracija radioaktivnog cezija jeste pove}ana, ali jo{ nije ni blizu nivou opasnom za zdravlje `ivotinja koje `ive u okeanu ili ljudi koji se hrane morskim plodovima. Havarija u Fukushimi dogodila se 11. marta pro{le godine, nakon razornog potresa i cunamija koji su pogodili japansku obalu. I danas u svijetu postoji strah od mogu}ih posljedica havarije, prvenstveno zra~enja i radioaktivnih supstanca koje jo{ uvijek cure iz razru{ene nuklearke.

Fukushima nakon pro{logodi{njeg razornog potresa i cunamija

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.

SVIJET
VIJESTI

17

Te{ka `eljezni~ka nesre}a u Argentini

Afganistan: Krvoproli}e na protestima
Najmanje sedam osoba poginulo je i vi{e desetina ranjeno ju~er kada je vi{e hiljada Afganistanaca demonstriralo zbog spaljivanja muslimanske svete knjige Kur’an u ameri~koj vojnoj bazi Bagram, prenosi Fena. Glasnogovornica pokrajine Parvan Ro{ana Halid, sjeverno od Kabula, rekla je da je {est osoba ubijeno, a 13 ranjeno u okrugu [invari, javio je DPA. “Demonstranti su poku{ali upasti u zgradu pokrajinske vlade i po~eli su napadati afganistanske policajce bojevom municijom”, rekla je ona. Halid je rekla da su demonstranti po~eli pucati i bacati kamenje na policiju. “Vandalizirali su privatna i policijska vozila”, dodala je ona. Jo{ jedan demonstrant je ubijen u isto~nom gradu D`alalabadu, 150 kilometara jugoisto~no od prijestolnice.

Desetine mrtvih,
stotine povrije|enih
Putni~ki voz prebrzo je u{ao u stanicu te se brzinom od 26 kilometara na sat zabio u barijeru U trenutku nesre}e u vozu bilo vi{e od 800 putnika
Na `eljezni~koj stanici u argentinskoj prijestolnici Buenos Airesu ju~er se dogodila te{ka nesre}a kada se krcati putni~ki voz zabio u platformu. U nesre}i je poginulo najmanje 49 osoba, a oko 600 je povrije|enih, potvrdio je glasnogovornik lokalne policije, prenosi Reuters. Na`alost, vjeruje se da }e broj `rtava jo{ rasti. Jo{ nema preciznih informacija o uzrocima nesre}e. Juan Pablo Schiavi, ministar prometa, kazao je da istra`itelji vjeruju da je do{lo do kvara na ko~nicama vlaka. U vozu je u trenutku nesre}e bilo vi{e od 800 putnika, objavila je argentinska novinska agencija Telam. Desetine putnika su ostale zato~ene u prvom vagonu, a kako bi ih oslobodile, spasila~ke su ekipe morale rezati krov. Putni~ki voz prebrzo je u{ao u stanicu te se brzinom od 26 kilometara na sat zabio u barijeru povredama koje su putnici zadobili kada su unutar vagona po~eli letjeti komadi `eljeza i razbijenog stakla. Osim {to su popucali prozori, gornji dijelovi vagona razdvojili su se od donjih. Kada je voz udario u barijeru putnici su poletjeli i padali jedni na druge. Mnogi su zadobili modrice, oni lak{e ozlije|eni ~ekali su da im se uka`e pomo} le`e}i na nosilima na prostoru stanice, dok su helikopteri i brojna ambulantna kola u me|uvremenu u obli`nje bolnice prevozili one s najte`im povredama. Me|u hospitaliziranima je i voza~ voza. Stotine hiljada ljudi svaki dan vozovima putuje iz predgra|a u centar Buenos Airesa na posao. Vozovi su ~esto prekrcani, a `eljezni~ki sistem se lo{e odr`ava zbog ~ega su nesre}e i zastoji u prometu u~estali.

Ugu{ena pobuna u zatvoru na Baliju
Indone`anska policija preuzela je kontrolu nad zatvorom na ostrvu Bali, nakon {to su zatvorenici palili kancelarije i do{li do oru`ja tokom pobune u kojoj su ranjena dva osu|enika, saop{tili su zvani~nici, prenosi Srna. Policija navodi da me|u 60 stranih osu|enika u zatvoru Kerobokan u Denpasaru nema povrije|enih. U zatvoru se nalazi 1.200 ljudi, a ustanova je smje{tena deset kilometara sjeverno od odmarali{ta Kuta, koje privla~i turiste iz ~itavog svijeta. Sukobi u zatvoru po~eli su u utorak kasno nave~er, kada su zatvorenici napali jednog ~uvara nedaleko od ulaza, poslije ~ega su ostali pripadnici osiguranja bili primorani da se povuku. Policija je saop{tila da su dva zatvorenika ranjena u noge, kada su se policajci suo~ili sa grupom koja je bila naoru`ana palicama i kamenjem.

Lak{e ozlije|eni su ~ekali na pomo} le`e}i na nosilima u stanici

Reuters

koja odvaja prugu od `eljezni~ke stanice, pri ~emu je prednji dio lokomotive smrskan, a o{te}eni su i ostali vagoni u kompoziciji. Od siline udara jedan je vagon zavr{io

u drugome, probiv{i ga za {est metara, prenosi Index.hr. Najo{te}eniji je bio prvi vagon u kojem putnici prevoze bicikle. Pre`ivjeli su svjedo~ili o brojnim

Propali razgovori Irana i IAEA

Hamnei: Ne poku{avamo nabaviti nuklearno oru`je
Inspektorima IAEA nije bilo odobreno da posjete vojnu bazu Par~in, gdje Iran navodno radi na proizvodnji nuklearnog oru`ja
Teheran ne poku{ava da proizvede nuklearno oru`je, izjavio je ju~er vrhovni vjerski vo|a te zemlje ajatolah Ali Hamnei, poslije neuspjele posjete inspektora Me|unarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Iranu. i iranskih vlasti oko inspekcije glavnih nuklearnih postrojenja i plana rada me|unarodnih inspektora propali i da se tim stru~njaka ku}i vra}a razo~aran. IAEA je u saop{tenju navela da inspektorima nije bilo odobreno da posjete vojnu bazu Par~in, gdje Iran navodno radi na proizvodnji nuklearnog oru`ja. [ef tima IAEA Herman Nackaerts potvrdio je ju~er novinarima na be~kom aerodromu po povratku iz Irana, da su razgovori sa Irancima dospjeli u }orsokak. “Poku{ali smo da postignemo dogovor o na~inu na koji bi mogla biti rije{ena goru}a pitanja. Na`alost, nismo uspjeli u tome “ , rekao je Nackaerts. IAEA za sada ne navodi kako }e odgovoriti na taj neuspjeh o kojem }e raspravljati na sjednici vije}a guvernera 5. marta, ali nagla{ava svoje razo~aranje pona{anjem Teherana.

Australija: Ostavka {efa diplomatije
Australski {ef diplomatije Kevin Rudd podnio je ju~er ostavku zbog rivaliteta s premijerkom Julijom Gillard koja ga sumnji~i kako je htio da je isklju~i iz vodstva Laburisti~ke stranke i ponovo postane premijer. “Istina je da ne mogu nastaviti slu`bu na mjestu ministra vanjskih poslova ako nemam podr{ku premijera”, izjavio je Kevin Rudd u Washingtonu, na konferenciji za {tampu koju su direktno prenosile australske televizije, prenosi Fena. “Zbog toga mislim da je jedina po{tena opcija koja mi je ostala da podnesem ostavku”, dodao je on. Kako je, prema anketama, njena popularnost u padu, Gillard se pla{i da Kevin Rudd ne sazove uskoro upravlja~ke instance Laburisti~ke stranke da konstatiraju slabost njenog kabineta i da joj glasanjem oduzmu vodstvo.

Ajatolah Ali Hamnei

“Posljednja prilika”
Dvodnevna posjeta visoke delegacije IAEA Teheranu 20. i 21. februara bila je ocijenjena misijom “posljednje prilike” za Iran. Ishod ove posjete delegacije IAEA vjerovatno }e povisiti ionako znatne napetosti izme|u Irana i zapadnih sila, koje su u posljednje vrijeme poja~ale sankcije protiv iranskog re`ima, a Izrael i SAD nisu isklju~ili mogu}nost upotrebe sile

Nadmo}
“Ne poku{avamo nabaviti atomsko oru`je. Mi `elimo da zaustavimo nadmo} (svjetskih sila) koja po~iva na nuklearnom naoru`anju” , rekao je Hamnei na sastanku sa iranskim nuklearnim nau~nicima, navedeno je u saop{tenju vlade u Teheranu, prenosi Tanjug. Svjetski mediji su izvijestili da su razgovori izme|u zvani~nika IAEA

ako sankcije ne zaustave Iran u proizvodnji atomske bombe. U Teheranu je prekju~er zvani~no re~eno da }e pregovori o spornom nuklernom programu Irana biti nastavljeni i da }e nova runda razgovora biti odr`ana u Turskoj. Pregovori Irana sa Grupom 5+1 prekinutu su u januaru pro{le godine, kada dvije strane nisu mogle da se dogovore ni oko dnevnog reda.

18

OGLASI

~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 P 085765 09 P Sarajevo, 13. 2. 2012. godine Na osnovu ~lana 24. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH („Slu`bene novine Federacije BiH“ br. 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05, 8/06 i 4/12), Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije Bosne i Hercegovine, a na zahtjev Federalnog ministarstva prostornog ure|enja, objavljuje Na osnovu odredbe ~lana 348. stav 3, 4 i 5 Zakona o parni~nom postupku (Slu`bene novine FBiH, broj 53/03), Op}inski sud u Sarajevu, i to sudija Dubravka Kraji{nik, u pravnoj stvari tu`itelja UniCredit Bank d.d., sa sjedi{tem u Mostaru, ul. Kardinala Stepinca bb, Mostar, protiv tu`enih Mihajlo Kova~evi}, Milana Stevilovi}a 47, Banja Luka, Bogdan Zrni}, Aleja sv. Save 22, Banja Luka, Jelka Vranje{, Stevana Bulaji}a 42 D, Banja Luka, “Astral” d.o.o., Trg Krajine br. 2, Banja Luka, radi isplate duga, OBJAVLJUJE

JAVNI KON KURS
za popunu radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Federalnom ministarstvu prostornog ure|enja 06/505 - Stru~ni savjetnik za vo|enje postupka za rehabilitaciju nacionalnih spomenika, - 1 (jedan) izvr{ilac Opis poslova: Opis poslova sadr`an je u tekstu javnog konkursa koji je objavljen na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH www.adsfbih.gov.ba. Pripadaju}a osnovna neto pla}a za radno mjesto: 1.291,50 KM (4,10 x 315) Uslovi: Pored op}ih uslova predvi|enih ~l. 25. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine, kandidati trebaju ispunjavati i slijede}e posebne uslove utvr|ene Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji, i to: - VSS/VII stepen stru~ne spreme, zavr{en pravni, gra|evinski ili arhitektonski fakultet, - najmanje tri (3) godine radnog sta`a u struci nakon sticanja VSS. Prijavljivanje na konkurs: a) Kandidati koji su evidentirani u Registru dr`avnih slu`benika Federacije BiH koji vodi Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (postoje}i dr`avni slu`benici) prijavljuju se na konkurs dostavljanjem uredno popunjenog prijavnog obrasca Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton, Ulica Hamdije Kre{evljakovi}a broj 19 ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). b) Ostali kandidati du`ni su dostaviti sljede}u dokumentaciju (original ili ovjerene kopije): 1. fakultetsku diplomu (nostrificirana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj drugoj od dr`ava nastaloj raspadom SFRJ nakon 6.4.1992. godine), 2. potvrdu/uvjerenje o radnom sta`u u struci nakon sticanja VSS, 3. uredno popunjen prijavni obrazac Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton, Ulica Hamdije Kre{evljakovi}a broj 19 ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). Kandidati koji dostave dokaz o polo`enom stru~nom upravnom ispitu, javnom ispitu za dr`avne slu`benike u institucijama Bosne i Hercegovine ili pravosudnom ispitu izuzimaju se od polaganja ispita op}eg znanja. Napomena: U slu~aju da Agencija ne raspola`e podacima koji se odnose na pojedine uslove konkursa, kandidati koji imaju status dr`avnog slu`benika }e biti du`ni potrebne dokaze o ispunjavanju uslova konkursa dostaviti Agenciji u roku od 5 dana od dana prijema obavijesti Agencije kojom se tra`i dostavljanje dokaza. O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op}eg znanja i stru~nog ispita kandidati koji ispunjavaju uslove konkursa bit }e obavije{teni putem web stranice Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Izabrani kandidati su du`ni u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa dostaviti Agenciji sve dokaze o ispunjavanju op}ih i posebnih uslova konkursa. Prijavu na konkurs, odnosno sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 15 dana od objave javnog konkursa u «Slu`benim novinama FBiH», putem po{te, preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH Odjeljenje Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton, Ul. Hamdije Kre{evljakovi}a br. 19/V, 71000 Sarajevo sa naznakom: „Javni konkurs za popunu radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Federalnom ministarstvu prostornog ure|enja“ Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. DIREKTOR Sead Maslo, dipl. iur.

POZIV
NA PRIPREMNO RO^I[TE za: MIHAJLO KOVA^EVI], BOGDAN ZRNI], JELKA VRANJE[, “ASTRAL” DOO Pozivate se kao stranka na pripremno ro~i{te zakazano za utorak, 24. 4. 2012. godine, u 11.30 sa-

ti, pred ovaj sud u sobu broj 320/III. Sudija Dubravka Kraji{nik NAPOMENA: Ako na pripremno ro~i{te ili na ro~i{te za glavnu raspravu ne do|e uredno obavije{teni tu`itelj, smatrat }e se da je tu`ba povu~ena, osim ako tu`eni ne zahtijeva da se ro~i{te odr`i (~l. 84. st. 1. ZPP-a). Ako na pripremno ro~i{te ili na ro~i{te za glavnu raspravu ne do|e uredno obavije{teni tu`eni, ro~i{te }e se odr`ati bez njegovog prisustva (~l. 84. st. 2. ZPP-a). Najkasnije na pripremnom ro~i{tu stranke su du`ne iznijeti sve ~injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i predlo`iti sve dokaze koje `ele izvesti u toku postupka, te na pripremno ro~i{te donijeti sve isprave i predmete koje `ele upotrijebiti kao dokaz (~l. 77. ZPP-a). Na pripremnom ro~i{tu sud }e rje{enjem odrediti dan i sat odr`avanja glavne rasprave, pitanja o kojima }e se raspravljati, dokaze koji }e se izvesti i koje osobe }e biti pozvane na glavnu raspravu (~l. 94. st. 1. ZPPa), pri ~emu se stranke upozoravaju da sud mo`e odrediti da se glavna rasprava mo`e odr`ati odmah nakon pripremnog ro~i{ta (~l. 94. st. 3. ZPP-a). Na osnovu ~lana 348. stav 4. ZPP-a FBiH dostava se smatra objavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 P 205849 11 P Sarajevo, 15. 2. 2012. godine Op}inski sud u Sarajevu, i to sudija Aida Bahtovi}, u pravnoj stvari tu`itelja Senad Plo~o iz Sarajeva, ul. Dalmatinska br. 11, zastupan po punomo}niku Zlatku Tiri}u, advokatu iz Sarajeva, protiv tu`enih 1. Kantonalni stambeni fond Sarajevo, ul. Hiseta br. 13-a, 2. Gali} Mijo iz Sarajeva, ul. Bra}e Brklja~ br. 8 i 3. Had`iabdi} Vedad iz Sarajeva, ul. Hamze Hume br. 2, radi ispunjenja ugovora o kupoprodaji, v.s.p. 1.000,00 KM, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku Federacije BiH, objavljuje sljede}i

OGLAS
- dostava tu`be tu`enom Dana 22. 8. 2011. godine tu`itelj je podnio tu`bu protiv tu`enih 1. Kantonalni stambeni fond Sarajevo, ul. Hiseta br. 13-a, 2. Gali} Mijo iz Sarajeva, ul. Bra}e Brklja~ br. 8 i 3. Had`iabdi} Vedad iz Sarajeva, ul. Hamze Hume br. 2, radi ispunjenja ugovora o kupoprodaji, v.s.p. 1.000,00 KM. Tu`bom tra`i da sud donese presudu: Tu`eni 1. Kantonalni stambeni fond Sarajevo, ul. Hiseta br. 13-a, 2. Gali} Mijo iz Sarajeva, ul. Bra}e Brklja~ br. 8 i 3. Had`iabdi} Vedad iz Sarajeva, ul. Hamze Hume br. 2, du`ni su ispuniti svoje ugovorne obaveze te tu`itelju izdati tabularnu ispravu podobnu za uknji`bu prava vlasni{tva na gara`i u Sarajevu, op}ina Centar, u ul. Tepeba{ina br. 1, koja se nalazi u sklopu stambenog objekta zv. “Karingtonka” gara`a ozna~ena rednim brojem 1, izgra|ena od tvrdog gra|evinskog materijala, povr{ine 12,66 m2 sa idealnim dijelom 1/1 besteretno, u protivnom su du`ni priznati, te trpjeti da se tu`itelj na osnovu presude kao valjane isprave na predmetnoj gara`i u KPU Op}inskog suda u Sarajevu upi{e kao vlasnik sa idealnim dijelom od 1/1, besteretno, sve u roku od 30 dana pod prijetnjom izvr{enja. Svaka strana snosi svoje tro{kove postupka.

Obavje{tava se tu`eni Gali} Mijo da je na osnovu ~lana 70. stav 1. ZPP-a du`an najkasnije u roku od 30 dana, od dana prijema tu`be, dostaviti sudu pisani odgovor na tu`bu. Odgovor na tu`bu mora biti razumljiv i sadr`avati: oznaku suda, ime i prezime, odnosno naziv pravne osobe, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika ako ih imaju, predmet spora, sadr`aj izjave i potpis podnositelja (~lan 334. ZPP-a). U odgovoru na tu`bu tu`eni }e ista}i mogu}e procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tu`beni zahtjev (~lan 71. stav 1. ZPP-a). Ako tu`eni osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadr`ati i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~injenice na kojima tu`eni zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice, te pravni osnov za navode tu`enog (~lan 71. stav 2. ZPP-a). Tu`eni mo`e u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu, podnijeti protivtu`bu (~lan 74. stav 1. ZPP-a). Kad tu`eni, kome je uredno dostavljena tu`ba u kojoj je tu`ilac predlo`io dono{enje presude zbog propu{tanja, ne dostavi pisani odgovor na tu`bu u zakonskom roku, sud }e donijeti presudu kojom se usvaja tu`beni zahtjev (presuda zbog propu{tanja), osim ako je tu`beni zahtjev o~igledno neosnovan (~lan 182. stav 1. ZPP-a). Ako stranka ili njen zastupnik u toku postupka ili prije isteka roka od {est mjeseci nakon pravomo}nog okon~anja postupka promijene adresu na koju se dostava obavlja, du`ni su o tome odmah obavijestiti sud, u suprotnom, sud }e odrediti da se dalje dostave u parnici obavljaju objavljivanjem pismena na oglasnoj plo~i suda, sve dok stranka ili njen zastupnik ne obavijeste sud o svojoj novoj adresi (~lan 352. ZPP-a). Odgovor na tu`bu sa prilozima se predaje sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku pozivom na broj predmeta. Obavje{tava se tu`eni da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja ovog pismena u dnevnim novinama FBiH i na oglasnoj tabli suda, te se isti obavje{tava da priloge dostavljene uz tu`bu mo`e podi}i u zgradi suda. SUDIJA Aida Bahtovi}, s. r.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.

SVIJET FINANSIJA

19

Godi{nja konferencija OMV-a

Potvr|en odlazak

BiH

EU

iz BiH i Hrvatske
Zahvaljuju}i vi{im cijenama nafte koje su ubla`ile utjecaj smanjene proizvodnje u Libiji i Jemenu, OMV je pove}ao dobit u posljednjem pro{logodi{njem tromjese~ju za 29 posto
Austrijska naftna i plinska kompanija OMV potvrdila je tokom godi{nje konferencije u Be~u u srijedu da se namjerava povu}i sa hrvatskog i bosanskohercegova~kog tr`i{ta, kao {to je i najavila po~etkom decembra pro{le godine, u sklopu nastojanja da pobolj{a efikasnost poslovanja u segmentu prerade i prodaje.

Prema{ena o~ekivanja
[to se ti~e rezultata poslovanja u pro{loj godini, zahvaljuju}i vi{im cijenama nafte koje su ubla`ile utjecaj smanjene proizvodnje u Libiji i Jemenu, OMV je pove}ao dobit u posljednjem pro{logodi{njem tromjese~ju za 29 posto. Dobit umanjena za neto prihode i mar`e iznosila je tako u ~etvrtom tromjese~ju 2011. godine 730 miliona eura, prema{iv{i o~ekivanja analiti~ara. ^ista dobit nakon manjinskih udjela porasla je u tom razdoblju za 51 posto na 326 miliona eura. Prihodi su sko~ili za 41 posto na 9,35 milijardi eura. Rezultate je poduprla vi{a cije-

Stabilizacija proizvodnje u Libiji za 12 do 15 mjeseci

na sirove nafte, koja je ubla`ila utjecaj smanjenja proizvodnje u Libiji i Jemenu, priop}ili su iz OMV-a. Napominju pritom da je proizvodnja u Libiji u decembru ponovo pokrenuta, i to na 30 posto razine iz razdoblja prije rata, da bi do kraja godine dosegnula otprilike 50 posto te razine.

Proizvodnja u Libiji
Izvr{ni direktor Gerhard Roiss kazao je novinarima u decembru da se libijska proizvodnja

kre}e oko 17.000 barela dnevno, potvrdiv{i procjenu da }e biti potrebno 12 do 15 mjeseci nakon zavr{etka sukoba da bude obnovljena u potpunosti. Libijska proizvodnja o{tro je pala kada je prije godinu izbila pobuna protiv vladavine Muamera Gadafija, prisiliv{i OMV na povla~enje iz zemlje zbog sigurnosnih razloga. OMV je u Libiji dobio 12 dozvola za istra`ivanje i proizvodnju, te naftne ugovore koji traju do 2032.

Odobravanjem novog paketa pomo}i Gr~koj od 130 milijardi eura ispostavilo se da je rizik koji je preuzela Njema~ka sada dvostruko ve}i nego ranije. Prema prora~unu lista Die Welt, Njema~ka je novim paketom pomo}i preuzela jo{ 31 milijardu eura garancija za Gr~ku. Ranije obaveze Njema~ke prema fondovima pomo}i za Gr~ku su iznosile 30 milijardi eura, pi{e ovaj list i dodaje: "Deset milijardi eura je bespovratno nestalo stupanjem na snagu drugog paketa pomo}i. Dr`avni kreditni instituti i razne banke su, naime, izgubile toliko novca nakon {to je

Milijarde eura oti{le u nepovrat

donesena odluka o djelomi~nom oprostu dugova. Direktan rizik koji sada snosi Njema~ka iznosi 51 milijardu eura. U ovu sumu nisu ura~unate dr`avne obveznice Gr~ke koje je na slobodnom tr`i{tu kupila Evropska centralna banka. Ukoliko do|e do propasti ovih obveznica, onda bi udio njema~ke dr`ave u tim gubicima iznosio 11 milijardi eura." Brojne ~injenice govore u prilog tome da }e Gr~koj biti potrebni dodatni paketi pomo}i. Dr`ave eurozone su saop{tile kako su spremne na to ukoliko Gr~koj ne bude mogu}e da pristupi regularnim, dakle privatnim izvorima finansiranja.

20

BIZNIS I EKONOMIJA

~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

Privrednicima prezentirana reforma poreskog sistema
osna i Hercegovina svoju ekonomsku budu}nost ne mo`e vi{e temeljiti na prepravkama i doradama dosada{njeg sistema ve} samo reformama i dubokim rezovima. Jedno od takvih rje{enja koje brzo mo`e dovesti do zna~ajnih efekata (primjera radi pove}anja broja zaposlenosti u privredi za sto posto) predlo`eno je u dokumentu „Poreska reforma u funkciji investicija i zapo{ljavanja“ prezentiranom ju~er u Privrednoj komori Kantona Sarajevo. Zasniva se na radikalnom rastere}enju privrede kroz drasti~no smanjenje oporezivanja rada uz pove}anje oporezivanja potro{nje, odnosno PDV-a, uvo|enju novih vrsta poreza (na imovinu, neobra|eno zemlji{te), pove}anju indirektnih poreza (akciza na duhan, cigarete, alkohol) te u{tedama u javnom sektoru. Me|u varijantama pove}anja PDV-a je i uvo|enju nove stope od 25 posto!

B

Kad privreda dobiva,

svi su na dobitku
Ukidanje doprinosa na zdravstvo i nezaposlenost te pove}anje PDV-a, u jednoj varijanti ~ak na 25 posto, stimulisalo bi proizvodnju i zapo{ljavanje
Na brojne ekonomske nelogi~nosti sada{nje poreske politike, a posebno na brojne oblike dvostrukog oporezivanja upozorio je dr. Mehmed Jahi}, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.

Sugestija iz Klasa
Me|u njima je i ta da porezi razli~ito tretiraju proizvodnju i trgovinu pri ~emu su mnogo povoljniji za ove druge. O{tro je kritikovao i postoje}e rje{enje prema kojem se PDV obra~unava i na pla}enu carinu. Uvo|enje diferencirane stope i ukidanje cenzusa u obuhvatu obveznika PDV-a podr`ava i sarajevski Klas, kazala je Irmela Cero, predstavnica ove kompanije. Jasenko Had`iahmetovi}, po re zni me na d`er Ra iffeisen banke, upozorava na potrebu potpune harmonizacije poreske politike me|u entitetima i distrikta Br~ko. Prof. dr E{ref Ga~anin zalo`io se da se rasprava o ovom dokumentu u`urbano nastavi, a potom {to prije donese. Novi skupovi sli~ni ovom ve} su zakazani u Zenici i Tuzli. H. ARIFAGI]

Manje sive ekonomije
„Ovo je varijanta prihodno neutralne poreske reforme koja bi trebalo da ubla`i makroekonomsku neravnote`u u BiH i smanji obim sive ekonomije“, kazao je Ljubi{a \apan, direktor Federalnog zavoda za programiranje razvoja, prvi put javno prezentiraju}i nova rje{enja u oblasti poreza. Prema njegovim rije~ima, to je i jedini na~in da dr`ava od privrede prestane uzimati vi{e nego {to sama privreda mo`e stvoriti {to je put za rast zapo{ljavanja, priliv stranih i doma}ih investicija i

U~esnici rasprave u Sarajevu: Zna li Vlada za ovo?

Foto: D. TORCHE

cjelokupni ekonomski rast. Kemal Grebo, predsjednik Komore, sugerisao je da se u ovoj fazi rasprave ne uklju~uju politi~ari „jer je te{ko do}i do saglasnosti“ a mo`e izazvati i dalja razila`enja me|u njima. Akademska javnost i privrednici iskazali

su zapa`en interes za predlo`eni koncept reforme. Univerzitetski profesor i zastupnik u Parlamentu BiH Anto Domazet smatra da sa dokumentom odmah treba i}i u javnost i rasprave, svjestan ~injenice da }e za mjere na dr`avnom nivou (jedna od

njih je promjena stope PDV) zahtijevati visok stupanj konsenzusa. Zalo`io se za uvo|enje diferencirane stope PDV-a i ukidanje osloba|anja nekih privrednih dru{tava pla}anja ovog poreza. „PDV treba da pla}aju sva privredna dru{tva“, smatra profesor.

[umama RS-a hitno potreban kredit
Najve}e javno preduze}e Republike Srpske [ume RS-a je u tako te{koj finansijskoj situaciji da je prisiljeno uzeti kredit od 10 miliona KM za izmirenje svojih obaveza. U In ves ti ci ono-ra zvoj noj banci RS-a (IRB) potvrdili su da su [ume podnijele zahtjev za dobijanje kredita od 10 miliona KM, direktno, bez posredovanja komercijalnih banaka. Me|utim, s obzirom na to da se radi o kreditnim sredstvima Evropske investicione banke, procedura za dobijanje kredita je preduga, a njima je novac potreban hitno.

NO zadovoljan radom Elektroprivrede BiH

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 036 - 23. 2. 2012. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

EMU Australija Kanada Hrvatska Ceska R Danska Maðarska Japan Litvanija Norveska Svedska Svicarska Turska V.Britanija SAD Rusija Srbija

978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 941

EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB RSD

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.568154 1.476867 25.715948 0.077505 0.262353 0.675487 1.836698 0.565032 0.260125 0.221497 1.616088 0.841902 2.310993 1.474634 0.049557 1.796198

1.955830 1.572084 1.480568 25.780399 0.077699 0.263011 0.677180 1.841301 0.566448 0.260777 0.222052 1.620138 0.844012 2.316785 1.478330 0.049681 1.800700 USD BAM

1.955830 1.576014 1.484269 25.844850 0.077893 0.263669 0.678873 1.845904 0.567864 0.261429 0.222607 1.624188 0.846122 2.322577 1.482026 0.049805 1.805202 1.54595 2.286815

Stvoreni uslovi za
Nadzorni odbor JP Elektroprivreda BiH ~estitao je Upravi EPBiH i svim uposlenicima na o~uvanju integriteta sistema EPBiH i kontinuiranom snabdijevanju kupaca elektri~nom energijom u vanrednim okolnostima. ^lanovi Nadzornog odbora nagla{avaju ~injenicu da je nadljudskim naporima uposlenika i anga`manom Uprave EPBiH snabdijevanje kupaca u uslovima vremenske nepogode koja je zadesila region i ugrozila njegov energetski sistem bilo bez problema. Bez obzira na ote`avaju}e okolnosti zbog lo{e hidrolo{ke situacije, problema koje su izazva-

nastavak izvoza

SDR (Special Drawing Rights) na dan 21. 02. 2012 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 21. 02. 2012 =

le snje`ne padavine, rada termoelektrana u ekstremnim uslovima, ote`ane dopreme novih koli~ina uglja i ote`anog rada rudnika, kupci Elektroprivrede BiH nisu snosili posljedice. EPBiH je jedino preduze}e u regionu koje nije posegnulo za uvo|enjem redukcija. Kako bi gra|ani BiH bili uredno snabdjeveni, Elektroprivreda BiH obustavila je isporuke vi{kova elektri~ne energije, a na osnovu ranije zaklju~enih ugovora. Normalizacijom stanja stvoreni su uslovi za nastavak ispunjenja obaveza po ugovorima o prodaji vi{kova elektri~ne energije, saop}eno je iz EPBiH.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012. m:tel predstavio izvje{taj o poslovanju za 2011.
1.486,46 810,26
BIRS BIFX

BIZNIS/BERZE
787,16 1.801,36
FIRS SASX-10

21

927,12 799,82
ERS10

SASX-30

Zarada po akciji iznosi 0,2186 KM

Sa~uvali lidersku

Tokom ju~era{njeg trgovanja na Sarajevskoj berzi – burzi ostvaren je ukupan promet od 407.351,44 KM. Promet na kotaciji iznosio je 75.815,46 KM. Na kotaciji kompanija trgovalo se u iznosu od 4.150,00 KM, promet je ostvaren dionicama Bosnalijeka d.d. Sarajevo. Kurs ovog emitenta je iznosio 8,30 KM. Promet na kotaciji fondova iznosio je 2.266,64 KM, promet je ostvaren dionica-

SASE: Promet 407.351 KM

ma ZIF MI Group d.d. Sarajevo u iznosu od 1.498,24 KM. Kurs ovog fonda iznosio je 4,03 KM. Na kotaciji obveznica ostvaren je promet u ukupnoj vrijednosti od 69.398,82 KM. Obveznicama ratnih potra`ivanja Federacije BiH trgovalo se u iznosu od 15.991,28 KM, dok je obveznicama stare devizne {tednje FBiH ostvaren ukupan promet u iznosu od 53.407,54 KM.

POZICIJU
Kompanija m:tel u 2011. godini ostvarila je neto dobit u iznosu od 107,42 miliona KM, saop{tila je finansijska direktorica te kompanije Jasmina Lopa~i}. Prema finansijskom izvje{taju koji je predstavljen ju~er u Banjoj Luci, ukupan ostvareni prihod m:tela za 2011. iznosi 501,69 miliona KM, a ukupni rashodi 382,23 miliona KM. Zarada po akciji za 2011. iznosila je 0,2186 KM.

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 22. februar/velja~a 2011.
Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM) Broj transakcija

Korisni~ka baza ove kompanije iznosi 1.377.769 korisnika mobilne telefonije, {to je za 2,51 posto vi{e nego na kraju 2010.
{tu od 40,5 posto. Istovremeno u kapitalne investicije za razvoj {irokopojasnih servisa ulo`eno je vi{e od 58 miliona KM, a izgra|ene su i 83 nove bazne stanice“ is, takao je ^ulibrk.

KOTACIJA KOMPANIJA Bosnalijek d.d. Sarajevo KOTACIJA FONDOVA ZIF MI Group dd Sarajevo ZIF Prof Plus dd Sarajevo KOTACIJA OBVEZNICA FBiH FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. A FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. B FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. C FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. D FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. E FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. F FBiH obveznice ratna potrazivanja ser. G FBiH obveznice ratna potrazivanja ser. H FBiH stara devizna {tednja serija D FBiH stara devizna {tednja serija E FBiH stara devizna {tednja serija M FBiH stara devizna {tednja serija N FBiH stara devizna {tednja serija O PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE BH Telecom d.d. Sarajevo Energoinvest d.d. Sarajevo Famos d.d. Sarajevo Fabrika duhana Sarajevo dd Sarajevo [ipad komerc dd Sarajevo SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE Tvornica cementa Kakanj dd Kakanj Pobjeda dd Te{anj Unis Valjcici d.d. Konjic 19,10 5,50 5,00 -1,90 -5,01 0,00 19,10 5,50 5,00 19,10 5,50 5,00 100 85 565 1.910,00 467,50 2.825,00 1 1 1 19,44 3,81 3,00 46,51 1,70 0,57 -4,75 0,00 -1,32 -0,33 19,44 3,81 3,00 46,52 1,71 19,44 3,81 3,00 46,50 1,69 160 28 102 100 700 3.110,40 106,68 306,00 4.650,80 1.193,10 1 1 1 4 2 37,18 0,05 36,01 0,00 32,61 0,00 30,00 0,00 28,00 0,00 29,04 10,00 25,34 9,98 20,91 9,99 98,40 0,09 90,00 0,00 99,00 0,00 91,20 0,00 84,00 0,00 37,18 36,01 32,61 30,00 29,00 29,04 25,34 20,91 98,40 90,00 99,00 91,20 84,00 37,18 36,01 32,61 30,00 28,00 29,04 25,34 20,91 98,40 90,00 99,00 91,20 84,00 1.250 1.090 958 33.449 13.462 1.078 1.673 744 16.979 16.468 2.100 3.750 19.500 464,75 392,51 312,40 10.034,70 3.894,36 313,05 423,94 155,57 16.707,34 14.821,20 2.079,00 3.420,00 16.380,00 1 1 1 3 2 1 1 1 1 2 1 1 4 4,03 3,40 0,19 -2,02 4,03 3,40 4,02 3,40 372 226 1.498,24 768,40 3 1 8,30 2,98 8,30 8,30 500 4.150,00 1

Zadr`ati dobit
Korisni~ka baza ove kompanije iznosi 1.377.769 korisnika mobilne telefonije, {to je za 2,51 posto vi{e nego u odnosu na kraj 2010. Ukupan broj pretplatnika fiksne telefonije na kraju 2011. iznosio je 320.131. ^ulibrk je naveo da je u 2011. godini poslovanje m:tela dodatno ote`alo pove}anje poreza i doprinosa na primanja zaposlenih u RS-u, te da je za davanja dr`avi lani izdvojeno 127 miliona KM. „Kako za prva dva mjeseca ove godine ne vidimo nagovje{taje pobolj{anja ekonomskog stanja, na{i planovi za 2012. zasnovani su na o~uvanju dobiti koju smo ostvarili u 2011, odnosno ostvarivanju profitabilnosti izme|u 105 i 110 miliona KM i pove}anju investicija na nivo od 80 miliona KM, i oni }e se prilago|avati ekonomskim uvjetima koji budu vladali u BiH“ zaklju~io je ^ulibrk. ,
G. KATANA

Nepovoljni trendovi
Prema rije~ima Lopa~i}, uprkos svim negativnim ekonomskim trendovima, m:tel je uspje{no okon~ao pro{lu poslovnu godinu, tako da bilje`i 11,92 posto povrat ulo`enih sredstava i 15,4 posto povrat na anga`ovani kapital. Dug kompanije koji je u 2010. godini iznosio 15,03 posto, u 2011. smanjen je na 5,43 posto. Direktor m:tela Predrag ^ulibrk kazao je da je u 2011. ova kompanija ostvarila zacrtane ciljeve poslovanja unato~ nizu nepovoljnih ekonomskih parametara koji su vladali u BiH. “Kompanija je sa~uvala lidersku poziciju me|u telekomunikacionim operaterima u BiH s u~e{}em na tr`i-

Tvornica duhana Rovinj

Banjalu~ka berza Kursna lista za 22. februar 2011.
Dioni~ko dru{tvo Srednji kurs (KM) Promj. kursa (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM)

Akcize smanjile prihode
Ukupno duhansko tr`i{te zbog pove}anja poreskog optere}enja na duhanske proizvode godi{nje se smanjuje za pet posto. Prema podacima duhanskih kompanija, na bh. tr`i{tu do 2008. prodavano je oko 11 milijardi komada cigareta da bi se do 2011. godine prodaja smanjila na 9,5 milijardi. Poresko optere}enje na cigarete u BiH u samo dvije godine poraslo je za 80 posto, {to je dovelo do smanjenja tr`i{ta u BiH, kazao je Davor Toma{kovi}, predsjednik uprave Fabrike duhana Rovinj. Akcize na cigarete u 2009. iznosile su 21 euro na 1.000 komada, ve} u 2012. godini popele su se na 42 eura na 1.000 cigareta, a o~ekuje se i dalji rast akciza i cijena cigareta. Naime, direktivama EU predvi|eno je da do 2014. poresko optere}enje iznosi 64 eura na 1.000 komada cigareta ili 52 posto vi{e u odnosu na sada{nje stanje, a do 2017. godine na 90 eura ili 114 posto vi{e nego sada.
Bh. tr`i{te se godi{nje smanji za 5 posto

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA ZTC Banja Vru}ica a.d. Tesli} Hemijska industrija destilacija a.d. Tesli} Hidroelektrane na Trebi{njici a.d. Trebinje RiTE Gacko a.d. Gacko Telekom Srpske a.d. Banja Luka BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova ZIF Bors invest fond a.d. Banja Luka ZIF Euroinvestment fond a.d. Banja Luka ZIF Aktiva invest fond a.d. Banja Luka ZIF Invest nova fond a.d. Bijeljina ZIF Jahorina Koin a.d. Pale ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka ZIF Privrednik invest a.d. Banja Luka ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 4,33 9,31 3,96 0,051 4,28 5,46 1,11 5,27 0,23 0 0 2 18,89 0,74 0 -2,23 4,33 9,31 3,96 0,051 4,32 5,47 1,11 5,3 4,33 9,31 3,96 0,051 3,9 5,42 1,11 5,25 104 567 72 1.000 30.779 156 20 690 450,32 5.278,77 285,12 51,00 131.817,20 852,32 22,20 3.633,94
Foto: D. TORCHE

0,557 0,47 0,461 0,222 1,45

3,92 -8,56 0,22 0 0

0,594 0,47 0,461 0,222 1,46

0,536 0,47 0,46 0,222 1,45

829 876 6.843 10.000 2.210

461,74 411,72 3.152,78 2.220,00 3.212,29

- Pove}anje poreskog optere}enja dovodi do pove}anja maloprodajnih cijena cigareta jer nijedan proizvo|a~ ne mo`e snositi sav ovaj teret, nego ga dijelom mora prebaciti na potro{a~e, istakao je Toma{kovi}. I pored ~injenice da mu je prihod manji devet posto, TDR je sa 2,9 milijardi prodanih cigareta u 2011. i 32,7 miliona eura prihoda ostvarenih u pro{loj godini zadr`ao lidersku poziciju na duhanskom tr`i{tu BiH. Njegov tr`i{ni udio na bh. tr`i{tu iznosi 32,5 posto.
J. Sa.

NAFTA

ZLATO

P[ENICA

122,30 2,60

$ 0,53 %

1.756,50 34,25

$ 0,11 %

692,50 631,50

$ 0,00 %

PLIN
$ 0,91 %

SREBRO
$ 0,71 %

KUKURUZ
$ 0,32 %

22

SARAJEVSKA HRONIKA

~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

Stanovnici Nahorevske ulice u panici

Cesta pukla,
klizi{te prijeti
Bespravna gradnja u Nahorevskoj 5 ugrozila je desetine objekata u okolini jer je pokrenula klizi{te ta~no ispod ku}a
Klizi{te u Nahorevskoj ulici, koje je po~etkom ove godine aktivirano padom krana na bespravnom gradili{tu, ponovo prijeti stanovnicima te ulice. - Mi ne znamo ni{ta o tome, prvi put informaciju ~ujem od vas, kazao je Fuad Babi}, koordinator za klizi{ta u Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo. S obzirom na `albe ljudi koji `ive u ovoj ulici, ~ije je stambeno pitanje ugro`eno, o ovom pitanju jo{ se niko nije oglasio. Podsje}amo na to da je prvi put do{lo do uru{avanja krana, koji je za sobom povukao betonske zidove stambenog objekta koji je tu gradio Bedro Hasanovi}, vlasnik firme BH Bau. Gradnja je ugrozila desetine objekata u okolini, jer je pokrenula klizi{te ta~no ispod ku}a ljudi koji tu `ive. Rje{enje je bilo da se sa oko sedam hiljada kubika zemlje gradili{te zatrpa. Ono {to je o~ito je da zatrpavanje nije rije{ilo problem. Samo je napravilo goru {tetu jer je do{lo do jo{ ve}eg problema, s obzirom na to da je cesta iznad klizi{ta u potpunosti pukla. Zbog toga je onemogu}en normalan prolazak pje{aka, ali i automobila. ni~ara koji posjeduje gara`u u blizini i ~iji je jedini izvor prihoda popravka automobila u tom objektu. Kada se prvi put obru{io kran i pojavilo klizi{te, popravku automobila nastavio je bukvalno na ulici. Njegove gara`e su prve koje }e nastradati, ukoliko se klizi{te ponovo pokrene.
Pad krana aktivirao klizanje tla
Foto: [. SULTANOVI]

Gdje se skloniti?
- Ovo smeta normalnom kretanju, pogotovo nas starijih. Saobra}aj se pretvorio u pravi problem, jo{ kako je snijeg zatrpao trotoar, a pogotovo sada kada je cesta pukla. Ne znamo gdje da se sklonimo, kada prolaze auta. Moj sin i jo{ par kom{ija namjeravaju da urade ne{to na rje{avanju ovog problema, pa mislim ~ak da }e se obratiti Op}ini, kazala nam je Hasija Hamza. Me|utim, ovo nije samo problem ljudi koji tu stanuju ve} i Sauda Huseinovi}a, automeha-

Zatrpavanje zemljom
- Ja ne znam da li se neko `alio na sada{nje stanje, izgleda da je to sasvim normalno. Pro{li put smo se obratili na~elniku Op}ine Centar D`evadu Be}irevi}u, ali {ta }e sada biti, ne znamo, rekao nam je Saud. Sli~no mi{ljenje ima i Muhamed Poplata, koji strahuje za svoju ku}u. - Objekt koji je ovdje bespravno gra|en, nakon {to se klizi{te aktiviralo, samo su zatrpali zemljom. Nikakav problem se nije rije{io,

Saobra}ajnica se uru{ava

problem je trebao biti rije{en kada je prvi put udaren temelj stambenih objekata koji su se gradili. Sada {ta }e biti, samo

Bog zna. [ta }e ljudi ~ije su ku}e prve ispod klizi{ta, ako se ono ponovo pokrene, istakao je MuhaD. I. med.

Vije}ni~ki pau{ali u Op}ini Centar

U{te|eno 20 hiljada KM
Nakon provedene analize prisustva vije}nika sjednicama Op}inskog vije}a Centar Sarajevo sa aspekta ispla}ivanja vije}ni~kih pau{ala, utvr|eno je da je primjenom nove odluke o ispla}ivanju pau{ala u{te|eno 20 hiljada maraka u prethodnoj godini. - @elim ista}i svoje zadovoljstvo {to su kolege predsjednici klubova vije}nika parlamentarnih stranaka koje u~estvuju u radu Op}inskog vije}a uvidjele i podr`ale moju namjeru, kada smo mijenjali op}i akt na osnovu kojeg se ispla}uju vije}ni~ki pau{ali. Njegovom izmjenom data mi je mogu}nost da, u zavisnosti od opravdanog ili neopravdanog odsustva vije}nika, umanjim isplatu pau{ala za 20, odnosno 50 posto, ~ime smo u prethodnoj godini u{tedjeli ne{to malo vi{e od 20.000 KM. U ovoj godini, u{te|eni iznos

U Silosu u Tar~inu

Po`ar izazvali
kradljivci kablova?
Uzrok po`ara koji je u utorak nave~er izbio u nekada{njem logoru Silos u Tar~inu ju~er nije bio poznat. Jasmina Omi}evi}, portparol Kantonalnog tu`ila{tva u Sarajevu, kazala nam je da }e preciznije informacije znati kada sudski vje{tak protivpo`arne struke zavr{i svoj posao, a to bi moglo potrajati nekoliko dana. - Dok ne dobijemo nalaz sudskog vje{taka, ne mo`emo se o~itovati o ovom slu~aju. Najvjerovatnije je da }e se nalaz morati ~ekati nekoliko dana, rekla je Omi}evi}. Od mje{tana Tar~ina moglo se ~uti da je po`ar nastao zbog lo{ih elektroinstalacija, zbog ~ega je taj dio naselja jedno vrijeme bio bez struje. - Negdje oko devet sati nave~er za~uo sam prasak, a ubrzo potom i vatrogasce koji su u kratkom periodu uspjeli ugasiti po`ar. Izgleda da se zapalila razvodna kutija na objektu, jer se odatle po`ar {irio dalje. Na svu sre}u, niko nije nastradao, ispri~ao nam je jedan od mje{tana. Nezvani~no se moglo saznati i da su po`ar u prostorijama Silosa u Tar~inu najvjerovatnije izazvali kradljivci bakra. Naime, nakon skidanja elektri~nih kablova u Silosu, lopovi su nalo`ili vatru kako bi sa bakarnih provodnika uklonili instalaciju, me|utim, ona se pro{irila na druge predmete u prostoriji.
E. A.

OV-a preusmjerilo je na podr{ku sportskim organizacijama, dok bismo u narednoj u{tede preusmjerili na stipendiranje talentiranih u~enika i studenata. Na ovaj na~in ukazali smo na pove}an nivo odgovornosti prema bud`etskim sredstvima, kazao je Slaven Kova~evi}, predsjedavaju}i Op}inS. Hu. skog vije}a Centar.

Vatrogasci brzo lokalizovali po`ar

Foto: D. ]UMUROVI]

Godi{njica 105. brigade na Grdonju

Dru`enje boraca ipak 26. februara
Na sastanku Organizacionog odbora za obilje`avanje 19. godi{njice 105. motorizovane briga de Ar mi je RBiH, ko ji je odr`an ju~er, zaklju~eno je da se centralna proslava ro|endana Brigade odr`i u nedjelju, 26. februara 2012. godine, kod spomen-obilje`ja Mala kula na Grdonju. Organizacioni odbor poziva sve sugra|ani koji to `ele da se pridru`e ovoj manifestaciji, uz napomenu da je obezbije|en besplatan prevoz u terminima 10.20, 10.45, 11.10 i 11.30 sati sa trolejbuske stanice preko puta zgrade Op}ine Centar.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.

SARAJEVSKA HRONIKA
DE@URNI TELEFON

23

JU Djeca Sarajeva

276-982

Nova direktorica Mirjana

VA@NIJI TELEFONI

Jovanovi} - Halilovi}?
Na spisku uposlenih na{lo se 20 novih radnika zbog ~ega ministar finansija KS-a Muhamed Kozadra odbija da isplati januarske plate uposlenim u ovoj instituciji
Saga oko imenovanja novog direktora u JU Djeca Sarajeva, prema nezvani~nim informacijama, zavr{ena je. Iako su se me|u najozbiljnijim kandidatima za poziciju prve osobe ove institucije spominjale Vasva Jajetovi}, v.d. direktora JU Djeca Sarajeva, i nekada{nja direktorica Arzija Mahmutovi}, nijedna od njih ne}e do}i na to mjesto. Ono je pripalo Mirjani Jovanovi} Halilovi}, profesorici Srednje medicinske {kole u Sarajevu. Prema nezvani~nim informacijama, aplikacija Jovanovi} Halilovi} za mjesto direktora JU Djeca Sarajevo pojavila se naknadno i ona je izabrana za direktoricu. Jovanovi} - Halilovi} u narednom periodu o~ekuje mnogo posla, s obzirom na to da uposlenici ove ustanove nisu primili januarsku platu navodno zbog toga {to na spisku uposlenih ima 20 osoba vi{e. Da podsjetimo, Emir Suljagi}, ministar nauke i obrazovanja Kantona Sarajevo, u junu pro{le godine tra`io je spisak uposlenih u JU Djeca Sarajeva, ali u me|uvremenu se pojavilo dodatnih 20 radnika. Iz tog razloga ministar finansija Kantona Sarajevo Muhamed Kozadra odbio je da isplati bilo kakav novac mimo onog {to je predvi|eno u bud`etu Kantona Sarajevo. Vlada Kantona Sarajevo }e tako u narednom periodu u saradnji sa novom direktoricom morati prona}i na~in da se isplati novac za 20 dodatnih uposlenika, a olak{avaju}a okolnost trebala bi biti ~injenica da JU Djeca Sarajeva ima vlastite prihode.
S. Hu.

NI VASVA, NI ARZIJA Iako su se me|u najozbiljnijim kandidatima za poziciju prve osobe ove institucije spominjale Vasva Jajetovi}, v.d. direktora JU Djeca Sarajeva, i nekada{nja direktorica Arzija Mahmutovi}, nijedna od njih ne}e do}i na to mjesto

Francuski ambasador uru~io pomo} Crvenom krstu

Francuski ambasador G. Roland Gilles ju~er je u prostorijama Crvenog kri`a/krsta na Ilid`i uru~io pomo} Francuske u iznosu od 20 hiljada maraka, kao odgovor na alarmantnu situaciju koja je prouzrokovana obilnim snje`nim padavinama koje su pogodile BiH. Nadle`nim vlastima ovom su prilikom uru~ene dvije stotine humanitarnih paketa i motorne sanke za SIPA. Na okupljanju pakete i sanke predstavnicima Crvenog krsta i SIPA-e predao je ambasador Gilles. - Francuska ambasada donirala je 400 higijenskih paketa. Polovina pomo}i, odnosno 200 paketa ostaje u Federaciji i bi}e podijeljeni porodicama na podru~ju Sarajeva, a 200 komada

Naredba CZ-a Za najugro`enije 200 paketa op}ine Pola paketa ostaje u Federaciji, a pola ide u RS Novi Grad

Za SIPA motorne sanke

Foto:D. ]UMUROVI]

ide Crvenom krstu Republike Srpske koji }e ih tako|er podijeliti ugro`enim porodicama, kaBudimpe{ta 14.35, Amsterdam 14.35 i 15.45, Zagreb 15.30 i 22, Kopenhagen / Banja Luka 16

zao je Du{an Kulu{, generalni sekretar Crvenog krsta BiH.
M. P. sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Dortmund, Essen i Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i Stuttgart svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~etvrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15, 14.30, 22.30, Vela Luka utorkom, srijedom, petkom i subotom u 11 sati, Pula ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 6 sati, a petkom i subotom u 18 sati, Rijeka petkom i nedjeljom u 6 sati, Split svaki dan u 7.10 i 21 sat, Makarska svaki dan u 7.45 i 22.15 sati, Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sata, HercegNovi svaki dan u 11 sati, Ulcinj svaki dan u 19

S ciljem za{tite imovine od eventualnih poplava uzrokovanih topljenjem snijega, Op}inski {tab CZ-a Novi Grad nare|uje svim pravnim i fizi~kim licima na podru~ju ove op}ine da poduzmu preventivne mjere. Jedna od preventivnih mjera je izmje{tanje pokretne imovine, odnosno imovine za koju smatraju da mo`e biti ugro`ena od poplava, na odgovaraju}e mjesto, kako bi se sprije~io eventualni nastanak {tete. Naredba se odnosi posebno na pravna lica ~ije su firme locirane na podru~jima Dobro{evi}a, Bojnika, Rajlovca i Reljeva, te one kojima su proteklih godina usljed poplava nanesene odre|ene materijalne {tete.
sati, Br~ko svakim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i 13.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30,

MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 715-680 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 592-095, 592-096, 592-097, 061/487-787 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebne usluge Mar tinovi} 061 191 010 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Uprava za inspekcijske poslove KS 770-156, od 8 do 14 sati, 061/252-252, od 14 do 22 sata Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 580-999 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA 272-300 MARINDVOR 714-280 NOVO SARAJEVO 713-831 ^ENGI]-VILA 721-620 ILID@A 762-180 DOBRINJA 766-380 ILIJA[ 428-810 HAD@I]I 428-220 VOGO[]A 424-250 INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399

PORODILI[TA

3 5

DJEVOJ^ICE DJE^AKA

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.54 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.49, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.34, 12.06 i 19.27, Konjic 7.15, 15.40 - samo radnim danima i 19.10, Kakanj 15.37.

Odlasci:
Beograd 6.20 i 16.35, Zagreb 6.30 i 16, Banja Luka / Kopenhagen 6.30, Be~ 7.25 i 14.55, Amsterdam 8 i 9.15, Minhen 13.05, Istanbul 13.50 i 18, Ljubljana 14.15, Budimpe{ta 15.05, Ankona 17.55 Antwerpen, Bruxselles, Liege, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Rotterdam ~etvrtkom u 16 sati, Amsterdam iz Mostara utorkom u 8 sati, Amsterdam-via Biha} subotom u 8 sati, Amsterdam - preko Ora{ja srijedom i subotom u 8 sati, Amsterdam preko Bosanskog Broda utorkom u 8 sati, Den Hag utorkom u 8 sati, Utrecht subotom u 8

Dolasci u Sarajevo iz:
Zagreb 6.15 i 15.30, Budimpe{ta 21.10, Beograd 17.28, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.47, 13.33 i 20.54, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.35.

AUTOBUSI

AVIONI Dolasci:
Istanbul 8.50 i 12.55, Ankona 10.25, Beograd 11.25 i 21.40, Minhen 12.30, Istanbul 12.55, Ljubljana 13.45, Be~ 14.05 i 21.40,

11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18 sati, Tuzla radnim danima u 9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9. 5, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 1 19 i 22 sata, Velika Kladu{a svaki dan osim subotom i nedjeljom u 15.30, Visoko svaki dan osim nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 10.45, 12, 12.45, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Visoko svaki dan osim subote u 8.15, 8.45, 13.45, 15.15 i 16.30 sati, Kakanj svaki dan osim nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 12, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Kakanj svaki dan osim subote, nedjelje i praznika u 13.45 i 16.30 sati, Zenica svaki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30 sati autoputem, Zenica svaki dan osim subotom, nedjeljom i praznikom u 5.30 sati, Zenica svakim danom u 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sati.

24

SARAJEVSKA HRONIKA

~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

Uzaludni apeli vlastima iz Zavoda Mjedenica

Pomozite finansiranje radionica
Ukinuto sufinansiranje od 114 KM po {ti}eniku pa radionice jedva opstaju
Radno-okupacione radionice za osobe sa izra`enim te{ko}ama u razvoju Zavoda za specijalno obrazovanje i odgoj djece Mjedenica ve} vi{e od dvije godine jedva sastavljaju kraj s krajem. Problemi su nastali kada im je pro{li saziv Vlade KS-a, ta~nije Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice, zbog racionalizacije tro{kova ukinulo finansijsku pomo} od 114 KM po osobi. Ovu odluku nastavila je provoditi i novoizabrana vlada i, pored molbi, dopisa i li~nih obra}anja iz Mjedenice, nije vra}eno sufinansiranje, koje je na godi{njem nivou iznosilo oko 32.000 KM. Tako su ove radionice prepu{tene same sebi i opstaju samo zahvaljuju}i velikoj upornosti i po`rtvovanosti uposlenika Zavoda i skromnoj pomo}i malog broja institucija i pojedinaca, ali ne znaju do kada. ji ovdje borave, rade i imaju dva obroka, a sve to uz nadzor tri radna terapeuta. Predmeti koje oni izra|uju od keramike, stakla, metala i drveta, kao i vezovi i tapiserije, prava su umjetni~ka djela, pa ih dru{tvo ne smije zanemariti i zaboraviti. Zna~aj radionica je nemjerljiv, jer ovim osobama, koje su 100-postotni invalidi, poma`u da korisno i organizovano provode svoje vrijeme, da se dru`e, a njihovim porodicama da efikasnije funkcioni{u. Prema rije~ima direktora Mirsada Asimovi}a, nije to samo pomo} ovoj djeci ve} i dru{tvenoj zajednici. - Izgleda da dr`ava jo{ nije prona{la mehanizme za za{titu osoba sa te`im mentalnim hendikepom, ve} se sve svodi na humanitarnu pomo} i dobrovoljnost. Ova populacija je u BiH na margini dru{tva i izgleda da nikoga ne zanima, pored ~injenice da je mnogo ovakvih osoba u svim socijalnim slojevima. Radionice su za ove osobe jedini smisao `ivota i jedino mjesto gdje se mogu iskazati, jer oni nisu sposobni za samostalan rad. Zato, bez obzira na sve, ne}emo ih ukinuti, iako veliki tro{kovi za prevoz, hranu, grijanje, higijenu i materijale, prelaze na{e skromne mogu}nosti, isti~e Asimovi}.

O~ekivanja od nadle`nih
Direktor o~ekuje od nadle`nih vlasti da ponovo vrate finansijsku podr{ku ovim radionicama i po ko zna koji put “poziva i moli resornu ministricu da do|e i vidi njihovu situaciju, jer djeca sa izra`enim te{ko}ama u razvoju i njihovi roditelji moraju imati pravo na dru{tveno-legitimni oblik brige o njima” . Z. T.

Nemjerljiv zna~aj
Radionice djeluju jo{ od 1985. kao dnevni centar i predstavljaju oblik otvorene brige i socijalne za{tite za 28 {ti}enika sa podru~ja KS-a iznad 16 godina ko-

Ministar Ma{i} posjetio Univerzitet SSST

Prijem za ~lanove Udru`enja Gorska slu`ba spa{avanja

Neophodna borba protiv korupcije
Federalni ministar obrazovanja i nauke Damir Ma{i} posjetio je Univerzitet Sarajevo School of Science and Technology. Ministar Ma{i} je istakao da nadle`nost nad obrazovnim institucijama u BiH nema Federacija, nego kantoni, {to dodatno komplikuje proces razvoja, te dodao da je neophodno boriti se bravanje ministra Ma{i}a, koji smatra eksternu evaluaciju izuzetno va`nom za kvalitet obrazovnog procesa. Podizanje informati~ke pismenosti spomenuto je kao mogu}a spona za saradnju SSST-a i federalnog Ministarstva za nauku i kulturu, jer u narednom periodu ovo ministarstvo plani-

^lanovi Udru`enja sa na~elnikom

Poku{ati obezbijediti odgovaraju}u opremu
@elim da zahvalim za svaki `ivot koji ste spasili, kazao je Memi}
Na~elnik Op}ine Ilid`a Senaid Memi} ju~er je uprili~io prijem za pripadnike Udru`enja Gorska slu`ba spa{avanja i Strelja~kog kluba Ilid`a. Memi} je na ovom dru`enju pohvalio ~lanove Udru`enja zbog njihovog zalaganja, {to poma`u jedni drugima te zbog niza uspje{nih akcija. - Ovo je prilika da vam zahvalim za sve {to ste uradili. @elio bih vas jo{ zamoliti da {to du`e ostanete u ovoj ekipi, a mi }emo se potruditi da vam obezbijedimo opremu koja }e vam omogu}iti bolje uslove za rad. Ne ka`em da }u vam dati sva sredstva potrebna da biste kupili opremu, ve} da }u biti dio tima koji }e na sve na~ine tra`iti ta sredstva koja su vam potrebna, istakao je Memi}. Na~elnik je naglasio i da va`nost ~lanova Udru`enja nije umanjena time {to su u proteklom periodu ~istili snijeg sa cesta i krovova, ve} da su time pokazali da se mo`e ra~unati na njihovu pomo} u svim kriznim situacijama. Tako|er im je kazao kako svaki `ivot koji su spasili, savjesno rade}i svoj posao, treba da im da podstrek da tako i nastave. Predsjednik Udru`enja Salem Bilalovi} kazao je kako Udru`enje postoji ve} dvije godine, te da su za te dvije godine imali mnogo projekata i uspje{no obavljenih zadataka. Udru`enje uglavnom radi od donacija, a trenutno zbog nedostatka novca imaju problema sa pla}anjem skloni{ta u kojem su iznajmili prostorije, pa su podnijeli zahtjev Op}ini da im obezbijedi makar dio sredstava za pla}anje. Na kraju je Memi} kazao kako zna da bi Udru`enju dobro do{la stijena za penjanje, staza za tr~anje, sprava za razgibavanje i druge stvari, koje bi na bilo koji na~in pomogle pobolj{anju njihovog rada, te da }e se potruditi da im pomogne pri nabavci, ali sve u skladu sa mogu}nostima Op}ine.
M. PAMUK Razgovor sa studentima

MOGU]A SARADNJA Podizanje informati~ke pismenosti je mogu}a spona za saradnju SSST-a i federalnog Ministarstva za nauku i kulturu
protiv korupcije u visokoobrazovnim institucijama. Sistem ocjenjivanja na Univerzitetu Sarajevo School of Science and Technology, po principu da ispit ozna~en {ifrom prvo pregledaju dva profesora Univerziteta, a potom i jedan eksterni profesor, nai{ao je na odora pokrenuti projekat e-dnevnika u {kolama. E-dnevnik }e roditeljima omogu}iti pristup ocjenama i osnovnim informacijama na dnevnoj bazi, a SSST-ov kadar bi, s obzirom na vje{tine, znanje i kvalitet koji posjeduje, mogao u~estvovati u izgradnji ovog projekta. M. T.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.

OGLASI

25

BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine Federalno ministarstvo financija - finansija Porezna uprava Federacije BiH Sarajevo Broj: 13/03-49-524/12 Sarajevo, 21.2.2012. godine

Rokovi za podno{enje godi{njih poreznih prijava
Godi{nji izvje{taj o ukupno ispla}enim pla}ama i drugim li~nim primanjima (obrazac GIP-1022) Godi{nji izvje{taj sa podacima o ispla}enim pla}ama i drugim li~nim primanjima u 2011. godini poslodavac/isplatilac podnosi nadle`noj organizacionoj jedinici Porezne uprave Federacije BiH prema svom sjedi{tu do kraja februara 2012. godine. Godi{nja prijava dohotka od zajedni~kog obavljanja samostalne djelatnosti (obrazac GPZ-1052) Godi{nja prijava o utvr|enom dohotku od zajedni~kog obavljanja samostalne djelatnosti za 2011. godinu podnosi se nadle`noj organizacionoj jedinici Porezne uprave Federacije BiH na propisanom obrascu do kraja februara 2012. godine. Uz obrazac GPZ-1052 do kraja februara podnosi se i Specifikacija za utvr|ivanje dohotka od samostalne djelatnosti (obrazac SPR-1053) za obveznike koji obavljaju zajedni~ku djelatnost. Godi{nja prijava poreza na dohodak (obrazac GPD-1051) Godi{nju prijavu poreza na dohodak za 2011. godinu fizi~ko lice/obveznik poreza na dohodak podnosi nadle`noj organizacionoj jedinici Porezne uprave Federacije BiH do 31. marta 2012. godine. Uz obrazac GPD-1051 obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost do 31. marta podnose i Specifikaciju za utvr|ivanje dohotka od samostalne djelatnosti (obrazac SPR-1053) Do kraja marta obveznici koji izdaju imovinu u zakup uz obrazac GPD-1051 du`ni su prilo`iti i Pregled prihoda i rashoda od iznajmljivanja imovine (obrazac PRIM-1054). Prijava poreza na dobit - Obrazac PR-PD podnosi se nadle`noj poreznoj ispostavi prema sjedi{tu pravnog lica do 30. marta 2012. godine. Propisani obrasci se mogu preuzeti na adresi: http://obrasci.pufbih. DIRE KTOR Midhat Arifovi}, dipl. ecc.

26

KULTURA

~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

Brecht na sceni SARTR-a

Koketiranje sa iluzijama
Sa ju~era{nje konferencije za novinare

Anga`irane predstave postale su sigurna staza kojom je u novu sezonu, u 20-godi{njici svog osnivanja, krenuo Sarajevski ratni teatar
anga`iranim predstavama. To je put koji smo izabrali i raspola`emo energijom i mladim ljudima da na{e ideje provedemo u djelo“, rekao je Kre{evljakovi}.

Sarajevski ratni teatar, pod vodstvom novog direktora Nihada Kre{evljakovi}a, nastavlja putem anga`iranih dru{tvenih komada, koji je zapo~et postavkom Orwellove “1984” prije ne{to vi{e od mjesec. Nova predstava, koja }e svoju premijeru do`ivjeti sutra, u okviru festivala Sarajevska zima, nosi naziv “99 posto” i ura|ena je po djelu Bertolta Brechta “Strah i bijeda Tre}eg rajha” koje govori o godinama ko, je su prethodile dolasku Hitlera na vlast u Njema~ku. Svi znamo {ta se desilo poslije. Jedan od glumaca u predstavi, u kojoj ina~e ~itava gluma~ka postava tuma~i vi{e likova, Jasenko Pa{i}, naglasio je da mi `ivimo u istom vremenu u kojem je `ivjela Njema~ka tridesetih godina pro{log stolje}a, {to u neku ruku daje logi~nost postavljanju predstave na scenu SARTR-a. „Svi se bave samim Drugim svjetskim ratom, a vrlo malo ljudi razmi{lja o vremenu i situaciji koja je dovela do toga” rekao je on na ju, ~era{njoj konferenciji za medije. I reditelj predstave Nermin Hamzagi}, kojem je “99 posto” diplomski rad, tako|er je istakao va`nost anga`iranih predstava koje govore o vremenu u kojem `ivimo.

Mladi} kao Himmler
Alban Ulkaj, koji tako|er tuma~i nekoliko uloga u predstavi, istakao je da mladi ljudi trebaju privu}i novu publiku u teatar i da je to jedna od ideja vodilja „novog“ SARTR-a. „Bitno je da mi budemo otvoreni kao teatar i da nam novi ljudi dolaze. Sa novim ljudima dolazi i nova energija.“ On je spomenuo i detalj sa jedne od proba koja sasvim dovoljno govori o poveznici izme|u vremena u kojem se odigrava predstava i na{em vremenu od prije 20 godina: „Nermin (Hamzagi}, reditelj), donio je jednom prilikom fotografiju Himmlera na probu, na kojoj on stoji pored ograde koncentracionog logora. Fotografija je nemalo podsje}ala na Mladi}a u jeku napada na Srebrenicu” . Pored pomenute gluma~ke ekipe, u predstavi jo{ igraju i Sne`ana Ali}, Amila Terzimehi} i Adnan Haskovi}. Dramaturg je Asja Krsmanovi}, scenograf Tarik Musakadi}, kostimograf je grupa Oshyosh, dok je muziku birao Mirza [i{i}. I jedno iznena|enje za kraj ekipa }e u sklopu predstave izvesti (odsvirati i otpjevati) u`ivo i dvije specijalne muzi~ke numere, za koje ih je uvje`bavala dirigentica Tijana Vignjevi}. N. SELIMOVI] Dobitnik Zlatne palme na Filmskom festivalu u Cannesu 1983. “Balada o Narayami” Shoheia Imamura na programu je 26. velja~e. “Orin planira put na planinu Naryama. Prema seoskom obi~aju, svako ko napuni 70 godina mora oti}i na planinu radi dobrobiti cijeloga sela, ali i da doka`e svoju vjeru bo`anstvu ove planine. Svako ko ode u zimu, nikada se ne vra}a…” Film Yoshida Yoshishigea “Topli izvori Akitsu” koji }e biti prikazan , 27. velja~e, predvi|en je za publiku iznad 18 godina. To je pri~a o studentu Sushaku, koji se ljeta 1945. nalazi u najdubljem o~aju, odnosno “film prikazuje dru{tvo Japana u periodu izme|u Drugog svjetskog rata i 1960-ih, koje prolazi niz promjena” Masuda Toshio re. datelj je filma “Crveni rup~i}” ko, ji govori o dvojici detektiva koji progone osumnji~enika s aktovkom... i s ovom projekcijom zavr{ava se Sedmica japanskog filma. Projekcije svih filmova zakazane An. [. su u 18 sati.

Iz predstave

Razbijanje trivijalnosti
„Na{e dru{tvo je postalo ksenofobi~no i vrlo sli~ne okolnosti su dovele i Hitlera na vlast. Svjedoci smo da su {irom Evrope desni~arske partije ve} na vlasti

i zato je vrlo va`no da se bavimo temama oko nas koje eskaliraju” , kazao je on. “I sam naziv predstave nije slu~ajan. I Brecht je svoje djelo nazivao ‘99 posto’ upra, vo iz ironije {to je njema~ki narod prosto bio zaveden i svi su stopostotono vjerovali u ideju Tre}eg rajha, nadmo}nosti jedne rase nad drugom“. Iako je postavljena u potpunosti u produkciji SARTR-a, sa ekipom koja je nativna ovoj pozori{noj ku}i, predstava ima i jednog gostuju}eg glumca, Amara Selimovi}a, koji je „posu|en“ iz Kamernog teatra 55. I on je, kao i svi uostalom, slo`io oko ideje da teatar mora biti anga`iran. „Moramo

NOVI SARTR Mladi ljudi trebaju privu}i novu publiku u teatar i to je jedna od ideja vodilja „novog“ SARTR-a. “Bitno je da mi budemo otvoreni kao teatar i da nam novi ljudi dolaze. Sa novim ljudima dolazi i nova energija”, smatra Alban Ukaj

razbiti trivijalnost i baviti se idejama koje uti~u na dru{tvo. Brecht je istakao kako su svi slojevi dru{tva bili inficirani idejom fa{izma, i upravo zato svi mi u predstavi igramo vi{e likova. To je na neki na~in koketiranje sa iluzijom, promovisanje te ideje na pravi na~in“ , objasnio je Selimovi}. Direktor SARTR-a Nihad Kre{evljakovi} ukazao je za{to je ova predstava, kao i ukupni anga`man ku}e koju vodi ka dru{tvenim temama, toliko bitan. „Prije dvadeset godina po~ela je opsada na{eg grada, iz ~ega se i rodio Sarajevski ratni teatar. To je u neku ruku posljedica fa{izma i zato je prirodno da mi radimo na

A

mbasada Japana u BiH, u suradnji sa Sarajevskom zimom i Japanskom fondacijom, organizirala je Sedmicu japanskog filma, koja je po~ela ju~er u Art kinu Kriterion, a bit }e realizirana do 28. velja~e. Jezi~kih barijera ne}e biti jer }e svi filmovi biti prikazani s prijevodom na b/h/s i engleski jezik, a ulaz je slobodan. Sedmica japanskog filma }e otvoriti mogu}nost gra|anima BiH da saznaju vi{e o narodu i kulturi Japana. “Vreli{te” je naziv filma redatelja Takeshia Kitanoa kojim je po~ela Sedmica japanskog filma i u fokusu njegove pri~e je Masakia, neuspje{ni igra~ lokalnog tima i nekoncentrirani radnik na benzinskoj pumpi, koji svojim nemarom jednog dana razljuti {efa yakuze... Publika }e biti u mogu}nosti pogledati jo{ dva filma istog redatelja, s naznakom da su za publiku iznad 18 godina. Tako }e danas na programu biti film “Nasilni policajac” a su, tra film “Radite li one stvari?” “^ovjek koji je izazvao vihor” re`ija ,

Art kino Kriterion

Sedmica japanskog filma

“Balada o Narayami”

Inoue Umetsugu, na programu je 25. velja~e. “Po izlasku iz zatvora Shoichi

`eli zapo~eti glazbenu karijeru, pokazuju}i veliki talenat… Yujiro Ishihara, pokojni brat sada{njeg gu-

vernera Tokija, Shintaro Ishihare, tuma~i glavnu ulogu u ovome filmu” navedeno je. ,

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012. Amela Had`imejli} u Collegiumu Artisticumu

KULTURA
Historijski muzej BiH

27

Eksperimentalni pristup Amele Had`imejli} kao “grafika u pro{irenom polju”

U potrazi za
fatamorganom

kafane u raju
Umjetnica poziva da se isprobaju razli~ite vizure i otkriju sopstvene vizije
U Gradskoj galeriji Collegium Artisticum ve~eras }e u 19 sati biti otvorena samostalna izlo`ba radova Amele Had`imejli}. O izlo`bi neobi~na naziva - “U potrazi za fatamorganom kafane u raju...” Branka Vujanovi}, kustosica Galerije, ka`e: - Svijet se mijenja u zavisnosti od na~ina na koji posmatramo. Promjenom percepcije mijenjamo svijet i sebe u svijetu. Izlo`ba Amele Had`imejli} poziva posmatra~a da isprobava razli~ite vizure i da otkriva sopstvene vizije. Na nao~are raznovrsnih oblika i dioptrija umjetnica aplicira forme i boje koje je upotrebljavala u svom prethodnom opusu vezanom prete`no za grafi~ke discipline, tako da bismo njen ludi~ki i eksperimentalni pristup u ovom djelu mogli okarakterisati kao “grafiku u pro{irenom polju” Kombinuju}i ovaj interakti. vni pristup koji aktivira posmatra~a sa fotografskom hronikom sopstvenog `ivota, Amela Had`imejli} postavlja pitanje objektivnosti fotografije i ambivalentnosti pogleda. Amela Had`imejli}, akademska grafi~arka, ro|ena je 1969. u Ljubljani. Diplomirala je na Odsjeku grafike 1993. na ALU u Sarajevu. Od 1996. do 1998. poha|ala je i zavr{ila postdiplomske studije u klasi akademika D`evada Hoze, te stekla zvanje magistrice grafike. Dosad je imala dvadeset jednu samostalnu izlo`bu u zemlji i inostranstvu, dobitnica je sedam nagrada i u~estvovala je na vi{e od 150 kolektivnih izlo`bi u zemlji i inostranstvu, internacionalnih, selektivnih grafi~kih i ex-libris bijenala i trijenala. Njeni radovi se nalaze u 19 umjetni~kih kolekcija, muzeja i galerija izvan BiH. ^lanica je ULUBiH-a od 1996. Radi kao profesor na Odsjeku grafike Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu. Izlo`ba }e biti otvorena do 7. marta. Mr. S.

U Historijskom muzeju BiH danas po~inje Sedmica otvorenih vrata muzeja pod nazivom “Solidari{i se, ugrijmo muzej!” i trajat }e do 29. februara. Ova institucija organiziranjem Sedmice otvorenih vrata `eli informirati akademsku i kulturnu javnost, politi~are, predstavnike stranih ambasada i civilnog dru{tva, kao i {ire gra|anstvo o zbirkama Historijskog muzeja BiH, djelovanju, problemima s kojima se suo~ava i na~inima na koji se bori za opstanak, saop}ili su iz Historijskog muzeja BiH, a prenosi Fena. Svaki dan tematski }e biti posve}en jednoj od kolekcija Muzeja. Akcija ima za cilj ukazati na kriti~no stanje sedam institucija kulture od zna~aja za dr`avu, apelirati na hitno rje{avanje njihovog statusa, te podi}i svijest ljudi - onih koji su strukom i pozicijom vezani za ovaj problem, ali i {ireg gra|anstva kojima `eli pribli`iti bogatstvo i va`nost Muzeja.

Sedmica otvorenih vrata

U okviru ove sedmice, danas }e biti organizirana tribina “Historijski muzej BiH u savremenom bh. dru{tvu: {ta muzej mo`e u~initi za dru{tvo, a {ta dru{tvo mo`e u~initi za muzej?” Na ovom skupu }e . u~e sni ci go vo ri ti o odno su dru{tva prema pro{losti i kulturno-historijskom naslije|u BiH, kao i perspektivama i mogu}nostima koje se ukazuju ve}im otvaranjem muzeja prema javnosti i promjenom dosada{nje muzejske prakse. Or ga ni za ci ju do ga |a ja u okviru Sedmice otvorenih vrata poma`e udru`enje Akcija gra|ana u saradnji s individualcima i organizacijama civilnog sektora. Podr{ku su pru`ili i umjetnici sa bh. scene umjetni~ka skupina Tanzelarija, Color Crew, Emir Kapetanovi}, Asja Krsmanovi}, Gordana An|eli}-Gali} i Jusuf Had`ifejzovi}. Oni }e svakodnevno u okviru programa performansima i drugim aktivnostima reagirati na problem koji akcija adresira.

Izdava~ka produkcija u 2012: Connectum

Uz Bo`iju pomo}
Imao sam prijedlog da za pola iznosa od upla}enog PDV-a koji smo mi od prvog dana, kada je uveden, evo, do ovog zadnjeg mjeseca januara pla}ali, dr`ava od nas otkupi knjige, ka`e Ajet Arifi
Da u ovoj godini pote{ko}e s kojima se susre}e bh. izdava{tvo i oni koji se tom djelatno{}u bave ne}e mimoi}i ni Connectum, potvr|uju i rije~i Emine Kamenarevi}, urednice u ovoj izdava~koj ku}i: institucija, ili samoodr`iva zahvaljuju}i svojoj aktualnosti i referentnosti samoga autora. U takva djela, me|u ostalima, spadaju “[ahrijarov prsten” D`evada Karahasana, “Bilje`nica Mula Mustafe iz Sarajeva o svakodnevnom `ivotu u 18. stolje}u” (znanstvena monografija; transliteracija sa staroosmanskog na savremeno tursko pismo) autorice Kerime Filan, a u pripremi su i djela: “Pustinjak” Bajrama Red`epagi}a (roman), “Mimar” Hazima Akmad`i}a (roman), “Duga no}” Ibrahima Efendi}a (pripovjeda~ka proza), “Pjesme” Ibrahima Efendi}a (poezija), “Teatrolo{ki miniesej” Gradimira Gojera (eseji), “Podzemna komedija” Hriste Boj~eva (drama, prijevod s bugarskog), “Proklinjem rijeku vremena” Pera Pettersona (roman, prijevod s norve{kog), “Bonaca, tuga mora” Nicola Ljubi}a (roman, prijevod s njema~kog), “Alhambra” Kirsten Boie (roman za djecu, prijevod s njema~kog), “O~aranost” Hermanna Brocha (roman, prijevod s njema~kog), “Osmanlije, posljednja imperija” Ilbera Ortaylija (eseji iz historije, prijevod s turskog). - Mi izdava~i unazad godinudvije stalno kukamo, zapoma`emo da su uvjeti u kojima poslujemo neizdr`ivi za izdava{tvo i produkciju. Prvenstveno mislim na PDV da je on toliko optere}uju}i da stvarno ~ovjek ne mo`e biti produktivan i istovremeno da dugo traje kao izdava~ u takvim uvjetima. Me|u silnim na{im tim kuknjavama da se ukine ili uvede nulta
Emina Kamenarevi}: Morali reducirati izdava~ki plan

Otvoriti prostor
- S obzirom na izuzetno te{ku ekonomsku situaciju u na{oj zemlji, Izdava~ka ku}a Connectum morala je reducirati svoj izdava~ki plan za 2012, te se usmjeriti na naslove koji imaju odre|enu vrstu finansijske podr{ke (prevodila~ki grantovi i sli~ni projekti koje sufinansiraju odre|ene institucije za promicanje knji`evnosti i knjiga). Stoga ovu godinu zapo~injemo objavljivanjem onih djela koja su ili podr`ana od spomenutih

stopa PDV-a, ja sam imao jedan prijedlog, jo{ mislim da bi nas to moglo poprili~no, hajde da tako ka`emo, spasiti, izvu}i iz ove krize: da za pola iznosa od upla}enog PDVa koji smo mi od prvog dana, kada je uveden, evo, do ovog zadnjeg mjeseca januara pla}ali, dr`ava od nas otkupi knjige. Ne da nam vrati tek tako, nego da otkupi knjige, da popuni biblioteke, da popuni na{e javne biblioteke i da na taj na~in “o~istimo” skladi{ta, da otvorimo prostor za objavljivanje novih knjiga, da pove}amo produkcijsku potentnost i da jednostavno opstanemo, eto, ukratko kazano. Mislim da bi to bio najbolji potez i

dan-danas, da bi to bio najbolji odgovor i na ovu te{ku situaciju, naravno ne zaboravljaju}i i stalno pobolj{anje u svim segmentima uvjeta i propisa vezanih za obje na{e fondacije i za izdava{tvo i za bibliote~ki fond, ka`e Ajet Arifi, direktor IK Connectum.

Minimalno 20 naslova
Na kraju, a bio je to odgovor na pitanje da okvirno navede broj novih naslova koji ~itateljska publika mo`e o~ekivati u ovoj godini od IK Connectum, ka`e slijede}e: “Uz Bo`iju pomo} }emo dogurati do minimalno 20 An. [IMI] novih naslova.”

28

SCENA

~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

Dodjela Brit Awards

Adele bogatija
za dvije nagrade
Skupina Blur, vladari britanske pop-scene 1990-ih godina, nakon {to su dobili priznanje za `ivotno djelo, zaklju~ili su show nekim od svojih najve}ih hitova
Soul pjeva~ica Adele trijumfirala je preksino} u Londonu na dodjeli britanskih muzi~kih nagrada Brit Awards i odu{evila publiku nadahnutom izvedbom hita “Rolling In the Deep” Ade. le je na po~etku dodjele pokupila statuu za najbolju britansku pjeva~icu, a kraj dvosatnog televizijskog showa zaklju~ila nagradom za album godine “21” .

Prekidanje govora
Adelein uspjeh zasjenilo je prekidanje njenog govora. Naime, nakon {to je primila nagradu, pjeva~ica je zahvalila kazav{i da je ponosna {to je Britanka, ali organizatori su njen govor smatrali predugim pa su ga prekinuli. Adele je na to odgovorila podizanjem srednjeg prsta. Glasnogovornik Brit Awardsa je izjavio da organizatori `ale {to su morali prekinuti Adele. - @elimo joj poslati iskreno izvinjenje. Ne bismo `eljeli da ovo umanji njen nevjerovatan uspjeh, ali dodjela Brit nagrada je program koji se emitira u`ivo i morali smo nastaviti, stoji u saop}enju organizatora Brit nagrada.

Coldplay: Najbolji britanski bend

U me|uvremenu je svoje sugra|ane u prepunoj dvorani O2 u Londonu odu{evila solo izvedbom, daju}i do znanja kako joj se glas potpuno oporavio od operacije glasnica krajem pro{le godine zbog koje je morala otkazati dio turneje. Jedina nagrada koju nije osvojila od tri nominacije je ona za najbolju pjesmu, koja je oti{la u ruke natjecateljima talent showa One Direction za izvedbu “What Makes You Beautifull” . Skupina Blur, vladari britanske pop-scene 1990-ih godina, nakon {to su dobili priznanje za `ivotno djelo, zaklju~ili su show nekim od svojih najve}ih hitova

poput “Girls and Boys” “Song 2” , i “Park Life” . Najnominiraniji izvo|a~ ove godine Sheeran, 24-godi{nji pjeva~ i autor, osvojio je nagrade za najboljeg britanskog solo pjeva~a i hit godine “The A Team” Ri. hanna je drugu godinu zaredom izabrana za najbolju internacionalnu pjeva~icu. Lana Del Rey, poznata po hitu “Video Games” osvojila je nagradu za , debitanta i me|unarodni hit godine. Foo Fighters su progla{eni najboljom grupom, Coldplay najboljom britanskim bendom, a Bruno Mars je osvojio nagradu za najboljeg internacionalnog pjeva~a.

Coloseum Club

Koncert
Majstorica dobre energije i garant odli~ne svirke Goca Tr`an ponovo je sarajevska go{}a. Ona }e sutra u 22 sata odr`ati koncert u Coloseum Clubu. Ina~e, ovaj koncert trebao se odr`ati jo{ 11. februara, ali je otkazan zbog vremenskih neprilika. Tr`an je po~ela karijeru jo{ u studentskim danima. Atipi~no za ostatak aktuelne muzi~ke scene, Goca je prve nastupe imala u amaterskoj pozori{noj predstavi “Ero s onoga svijeta” na sceni pozori{ta “\uro Salaj” . Prva muzi~ka grupa s kojom je nastupala jo{ 1994. je beogradska Distorzija, zatim je bila ~lanica grupe Tapiri. U tom periodu zajedno s Ivanom Pavlovi} pjevala je prate}e vokale i njen glas je skoro od prve note osvojio tada{njeg menad`era grupe Ganeta Pecikozu, {to je dovelo do nastanka grupe Tap 011, u kojoj

Pripreme za koncert Zdravka ^oli}a u Zagrebu

Goce Tr`an

Na sceni i bubnjari Dragoljuba \uri~i}a
Zdravko ^oli}, kako ka`u organizatori, osje}a veliku odgovornost i radost zbog skora{njeg koncerta u Areni Zagreb. ^ola ni{ta ne prepu{ta slu~aju i zato je okupio ~lanove svog benda i organizirao probe u Novom Sadu. Zdravka }e pratiti bend od deset ~lanova, a posebno za zagreba~ki nastup bendu }e se pridru`iti i guda~i. Tako|er, bubnjari Dragoljuba \uri~i}a dolaze u Zagreb kao specijalni gosti Zdravka ^oli}a, a on }e zagreba~koj publici izvesti hitove sa svog najnovijeg albuma “Kad pogleda{ me preko ramena” . - Zagreba~ka publika je vrlo izbirljiva, kvalitetna i te{ko je bilo kojem izvo|a~u napuniti bilo koji ve}i prostor za koncerte, a pogotovo najve}u dvoranu u Hrvatskoj, zagreba~ku Arenu. Posebno danas kada mnogi jedva izdvje novac zaa ulaznicu. Uspjeh je tim ve}i ako se i ponovi, ja se nadam jednako dobrom i posje}enom koncertu kao {to je to bilo 8. marta 2009., ka`e ^oli}. Poznati {armer i miljenik `ena osje}a veliku odgovornost ba{ prema `enama koje }e biti u publici ba{ na Me|unarodni dan `ena. - Od Zagreba su ljep{e samo Zagrep~anke. Dosta sam vremena provodio u Zagrebu, i danas ~esto dolazim pa mogu to potvrditi. Ako je samo djelomi~no ta~no da sam im drag i mio, smatram to velikim komplimentom. Moje zadovoljstvo nastupa u zagreba~koj Areni tim je ve}e - kazao je popularni ^ola neposredno pred dolaJa. D. zak u Zagreb.

je ostala neko vrijeme prije samostalne karijere. Nakon odlaska iz grupe izdala je prvi samostalni album 1999, pod naslovom “U niskom letu” .
Ja. D.

Muharem Bazdulj

G

eorge Orwellu pravo je ime bilo Eric Arhur Blair, a ro|en je u kolonijalnoj Indiji 1903. godine, u junu mjesecu, u mjestu Motihari, u Bengalu. Otac mu je bio slu`benik engleske kolonijalne uprave. Kolonijalni gospodari u koloniji, zna se, samo privre|uju, no kolonije za njihovu djecu nisu dovoljno dobre. Otac Blair svog sina Erica {alje tako na {kolovanje u Englesku, u glasovitu {kolu Eton. No i pored privilegija (ili mo`da ba{ zbog njih) koje mu je osigurao ekonomski polo`aj njegovih roditelja u Ericu se (kao kod mnogih mladih bur`oaskih intelektualaca tog vremena) javio istan~an osje}aj za socijalnu pravdu. Nakon {to je na Etonu stekao diplomu Eric najprije kre}e o~evim stopama. Postao je, naime, pripadnik imperijalne policije u Burmi, u to vrijeme tako|er engleskoj koloniji. No mladog Erica sahibska iskustva nisu o~arala. Kratko re~eno, ovom su se mladi}u zgadile metode imperijalne policije, zgadile su mu se rasne i stale{ke razlike, a ~ovjek ~ista srca ne mo`e `ivjeti od novca koji mu daje institucija koja mu se gadi. Dosljedan sebi samome, Eric Blair daje otkaz i kruh zara|uje na te`i na~in.

Prilog za kulturu, umjetnost i nauku ^etvrtak, 23. 2. 2012. godine

George Orwell (1903-1950)

Neprolazna
I recentna sarajevska pozori{na adaptacija (u SARTR-u) Orwellovog romana ”1984” dokaz je trajne fascinantnosti pomenutog ostvarenja, kao i kompletnog opusa ovog engleskog pisca

Pariz, London, Katalonija
Dok je jo{ bio u Burmi, radio je kao lu~ki radnik, no naposljetku se vra}a u Evropu. No stigav{i u Evropu, Eric Blair ima potrebu da na neki na~in okaje svoje kolonijalne grijehe. Tako je on na du`i vremenski period odlu~io `ivjeti me|u pari{kim prosjacima i vagabundima te s londonskom sirotinjom. Plod ovog nesvakida{njeg `ivotnog iskustva je fenomenalna literarna reporta`a Down and Out in Paris and London (bg. prevod ka`e Bez prebijene pare u Parizu i Londonu, a zg. ina~ica veli Nitko i ni{ta u Parizu i Londonu) iz 1933. godine. Godinu kasnije svoja azijska iskustva opisa}e u romanu Burmanski dani, a ve} 1935. objavljuje novi roman Sve}enikova k}i. No knji`evna karijera ne topi o{tricu Blairovih ideala. On izvjesno vrijeme provodi i me|u nezaposlenim rudarima sa sjevera Engleske, a publicisti~ki je sve aktivniji u propagiranju socijalisti~kih ideja. I da, ne treba zaboraviti, od samog po~etka knji`evno-publicisti~ke karijere Eric Blair se potpisuje isklju~ivo kao George Orwell. Znakovito je da je za prezime uzeo ime engleske rijeke. U historiji pseudonima znamenit je jo{ jedan slu~aj uzimanja imena rijeke za vlastito prezime. Na taj je na~in Vladimir Ilji~ Uljanov postao Lenjin. Krajem tridesetih godina pro{log stolje}a kao novinar-reporter odlazi izvje{tavati iz [panjolske, a u povodu gra|anskog rata. No Orwell nije mogao biti neutralan izvje{ta~. Pridru`io se Republikanskoj miliciji zaradiv{i u njezinim redovima ~in poru~nika. Dr`avljanin evropske kraljevine u drugoj se evropskoj dr`avi borio protiv kraljevine, a za republiku. Vodili su ga, rekli smo, ideali. Nema informacija da je podu~avao svoje suborce pravom republikanstvu, zna se tek da mu je ratna rana trajno o{tetila glas. No usprkos o{te}enju govornog aparata, njegov je literarni glas ja~i nego ikad. 1938. godine objavljuje jednu od najslavnijih knjiga o [panjolskom gra|anskom ratu Hommage to Catalonia (Kataloniji u ~ast).

aktuelnost

izgubio u pretjerano ki}enim i vulgarnim odlomcima, re~enicama bez smisla, ukrasnim pridjevima, uop{te u brbljanju.” U periodu izme|u novembra mjeseca 1943. i februara naredne godine Orwell pi{e @ivotinjsku farmu, politi~ku basnu kojoj je on dao podnaslov bajka i koja je - po njegovom vlastitom priznanju, iz famoznog eseja Za{to pi{em iz 1947. godine prvo njegovo djelo u kojem je svjesno zdru`io knji`evni i politi~ki cilj. Fenomenalan je to tekst: u njemu su najprije sve `ivotinje jednake, da bi se kasnije ispostavilo da su neke `ivotinje, naravno, jednakije, a na samom kraju je nemogu}e raspoznati ko je svinja, a ko je ~ovjek. Te{ko je danas povjerovati da je neposredno nakon rata Orwellu bilo te{ko prona}i izdava~a za ovu danas ve} znamenitu satiru. U tim je poslijeratnim godinama Orwell napisao i svoje najpoznatije djelo, slavnu antiutopiju 1984. Legenda ka`e da je knjiga pisana tokom 1948. i da je naslov dobiven pukom inverzijom posljednjih znamenki, no ~injenica je da je roman prvotno tiskan 1949. godine. Orwell je, na`alost umro mlad, s nenapunjenih 47 godina. Zbilo se to na samom po~etku 1950, dvadeset i drugog januara, a uzrok smrti bila je tuberkuloza.

Mr`nja i histerija
1984. je roman o posve totalitarnom dru{tvu nad kojim vlada svemo}ni Veliki Brat. U gla vnom ju na ku Win sto nu Smithu budi se vlastita svijest, on postaje individua i samim tim neprijatelj op}eg kolektivizma. No {ta mo`e pojedinac, makar i zaljubljen, u svijetu u kojem vladaju parole rat je mir; sloboda je ropstvo; neznanje je mo} te u kojem totalitarnu svijest prati i stvaranje novog jezika (Newspeak)? Mo`e li se pojedinac suprotstaviti svemo}nom Velikom Bratu, Policiji misli te - kako bi rekao Antun [oljan - dru{tvu zasnovanom na mr`nji i histeriji? To su samo neka od pitanja postavljenih u ovom romanu koji je Orwellu priskrbio i tu rijetku ~ast da je od njegovog prezimena iskovan svima poznat pridjev. [ta uop{te zna~i termin orvelijansko? Jedan od rje~nika engleskog jezika (The World Book Dictionary) nudi ovakvu definiciju termina Orwellian: Characteristic of regimented and dehumanized society described in George Orwell’s novel 1984 (orvelijansko: karakteristi~no za uniformno i dehumanizirano dru{tvo opisano u romanu Georga Orwella 1984). Pre~esto se, na`alost, i u stvarnosti daju prepoznati orve-

Politika i brbljanje
Drugi svjetski rat bio je na pragu te je Orwell sve aktivniji politi~ki i publicisti~ki. BBC tih godina ~esto emituje njegova antifa{isti~ka, antiimperijalisti~ka i socijalisti~ka izlaganja. No u Orwellu se tih godina sve ja~e javlja `elja da u svojim djelima spoji literarne i politi~ke ciljeve. Slijede}a Orwellova re~enica ponajbolje to opisuje: “I osvr}u}i se unazad na svoj dosada{nji rad, mislim da sam ba{ tamo gdje mi je nedostajalo politi~kih pobuda napisao mrtva slova na papiru i da sam se

SATIRA I ANTIUTOPIJA Te{ko je danas povjerovati da je neposredno nakon Drugog svjetskog rata Orwellu bilo te{ko prona}i izdava~a za danas ve} znamenitu satiru, kratki roman ”@ivotinjska farma”. U tim je poslijeratnim godinama Orwell napisao i svoje najpoznatije djelo, slavnu antiutopiju ”1984”. Legenda ka`e da je knjiga pisana tokom 1948. i da je naslov dobiven pukom inverzijom posljednjih znamenki, no ~injenica je da je roman prvotno tiskan 1949. godine. Orwell je, na`alost, umro mlad, s nenapunjenih 47 godina. Zbilo se to na samom po~etku 1950. godine, dvadeset i drugog januara, a uzrok smrti bila je tuberkuloza

30

~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012. godine

INTERVJU Profesor Nenad Puhovski, direktor ZagrebDox festivala
Nenad Puhovski: Imamo publiku od 15 do 75 godina Foto: Tomislav CUVELJAK

Radimo s
Razgovarala: Jadranka Dizdar • Kako je biti direktor najve}eg me|unarodnog festivala dokumentarnog filma u regiji u vrijeme recesije i krize? Osmo izdanje ZagrebDoxa odr`ava se u Zagrebu od 26. februara do 4. marta, kako ste uspjeli? - Radimo da se kriza ne primijeti, ne volim kulturu jadanja i jadikovanja. Ako smo odlu~ili napraviti festival, onda }emo ga napraviti najbolje {to mo`emo. Ovogodi{nji ZagrebDox }e biti ve}i, a usudio bih se re}i i bolji nego do sada, radimo s puno dobre volje i veselja, mislim da }emo uspjeti da ljudi ne primijete da je svega manje. • Aduti ovogodi{njeg ZagrebDoxa? - Na programu imamo gotovo 200 filmova, od toga oko 50 filmova je u konkurenciji za nagrade. U me|unarodnoj konkurenciji prikazujemo the-best-of-the-best, najbolje od najboljeg, zaista najbolje svjetske filmove. Istaknuo bih dokumentarce koji su dobili presti`ne svjetske filmske nagrade, uklju~uju}i i Oscara, kao i dokumentarne filmove koji su prikazani na festivalima, na primjer, u Cannesu ili Veneciji. U regionalnoj konkurenciji prikazujemo niz premijera hrvatskih i regionalnih filmova, iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije… Dr`imo se standarda koje smo vrlo visoko podignuli i u tom smislu osmi ZagrebDox }e biti reprezentativan festival. Ljudi }e mo}i vidjeti najbolje svjetske i regionalne filmove iz `anra kreativnog, autorskog dokumentarnog filma. Uz to, i u okviru posebnih kategorija i programa koje smo napravili da se ljudi lak{e snalaze kroz veliki festivalski program i lak{e opredjeljuju u onome {to ih zanima, dovodimo niz interesan tnih fil mo va. U pro gra mu Kontroverzni Dox bit }e prikazan i film o susretima Tu|mana i Milo{evi}a, naziv filma je “Tu|man i Milo{evi} - dogovoreni rat?”

puno dobre volje i veselja
Ve}ina filmskih festivala kod nas se radi za mladu, naj~e{}e studentsku publiku. Me|utim, mi smo uspjeli da imamo publiku sastavljenu od ljubitelja dokumentaraca svih generacija. Od prvog dana sam insistirao na publici svih generacija jer samo tako mo`emo vr{iti na{u funkciju, a to je promocija filmskog dokumentarizma
nipulacije dugovima, to je pri~a o Gr~koj, u programu je jo{ ~itav niz filmova koji govore o vrlo konkretnim stvarima, o tome gdje se nalazimo. Ali, u okviru ZagrebDoxa imamo i program Happy Dox u kojem je niz sretnih filmova, u svakom slu~aju pozitivnih. Uz to, imamo jak program namijenjen godina, meni je to jako va`no. Ve}ina filmskih festivala kod nas se radi za mladu, naj~e{}e studentsku publiku. Me|utim, mi smo uspjeli da imamo publiku sastavljenu od ljubitelja dokumentaraca svih generacija. Od prvog dana sam insistirao na publici svih generacija jer samo tako mo}nost da se iza|e me|u druge ljude, da se o filmovima razgovara. • Poznato je da ZagrebDox ignorira tzv. crveni tepih i festivalski glamur, zbog ~ega? - Protiv smo crvenog tepiha, pogotovo kada je dokumentarac u pitanju, ali imamo niz popratnih programa i sadr`aja gdje ljudi mogu dobiti dodatne informacije o filmovima, autorima… Mi smo festival koji je mnogo vi{e od filmskog festivala. Osim prikazivanja filmova, ZagrebDox ima segment koji se bavi predstavljanjem projekata koji }e se u budu}nosti realizirati. • Inicirate komunikaciju potencijalnih producenata s autorima koji imaju ve} osmi{ljene dokumentarne filmske projekte, rezultati? - Dosad je napravljeno 25 filmova, to je ogroman uspjeh. Mi smo mnogo vi{e od festivala. • Kako selektirate filmove? - Ja sam ove godine pregledao 1.318 filmova. • Javljaju Vam se autori, slu{ate preporuke ljudi kojima vjerujete? - Ima i toga, na~ini su najrazli~itiji. Kada smo po~injali sa ZagrebDoxom, te{ko smo dolazili do filmova, a ove godine samo jedan film koji smo tra`ili nismo dobili. To ilustrira sada{nju poziciju ZagrebDoxa u svijetu, kako nas vide drugi, a oni nas vide kao respektabilni festival kojem rado {alju filmove, kazao je na kraju razgovora Nenad Puhovski, direktor ZagrebDoxa.

Tri filma iz BiH

Sretni filmovi
• Kontroverzni Dox, uz Happy Dox, izaziva ogromno zanimanje festivalske publike, ho}e li se u njegovim filmovima odraziti vrijeme u kojem `ivimo? - U Kontroverznom Doxu idemo s temama koje su zaista kontroverzne, kao {to je odnos Tu|mana i Milo{evi}a, eko-terorizam, umjetna oplodnja i sl, a u festivalskom programu Stanje stvari jo{ je bolje vidljivo vrijeme u kojem `ivimo, u sklopu ovog programa ZagrebDoxa govorimo prije svega o stanju svijeta danas. • Kakvo je to stanje, barem u filmovima? - Svi ti filmovi bave se krizom liberalnog kapitalizma. • Ho}emo li gledaju}i te filmove pasti u depresiju ili…? - Ja sam za to da vidimo kakvo je zaista stanje, kakva je zaista situacija, na primjer, na programu je film koji tematizira pitanje ma-

• U programu ovogodi{njeg ZagrebDoxa su i tri dokumentarca iz Bosne i Hercegovine: “Film mobitelom” autora Ned`ada Begovi}a, “Jedan dan na Drini” redateljice Ines Tanovi}, te film “Kako sam zapalio Simona Bolivara” Igora Drlja~e. U slu`benoj najavi pres-centra ZagrebDoxa u informaciji o filmu autora Drlja~e, nekada{njeg Sarajlije koji danas `ivi u Kanadi, navodi se da se u BiH vodio “razorni gra|anski rat” Je li to stajali{te ZagrebDoxa ili autora Drlja~e? . - To sigurno nije stajali{te ZagrebDoxa, ponajmanje je to moje stajali{te, me|utim, to je meni vrlo drag film. Moram pogledati o ~emu se radi. tinejd`erima, {to mi se tako|er ~ini vrlo va`nim jer je ZagrebDox vjerojatno prvi festival u Hrvatskoj, pa i {ire, koji je prepoznao tinejd`ersku publiku za koju treba raditi posebni, ciljani program. Za tinejd`ere smo pripremili film o Facebooku, film o nasilju u {kolama, dokumentarac u kojem se problematizira debljina, zbog ~ega se mladi u tim godinama jako uzrujavaju. • Koja je op}enito ciljana publika ZagrebDoxa? - Mi smo jedan od rijetkih festivala koji ima publiku od 15 do 75 `emo vr{iti na{u funkciju, a to je promocija filmskog dokumentarizma.

Bez crvenog tepiha
• U regiji postoji relativno mnogo filmskih festivala i svi su u usponu. Kako tuma~ite ovaj fenomen? - Ljudima je potrebno ne samo da vide film nego i da popri~aju o tom filmu, da se me|usobno dru`e. Zbog na~ina `ivota sve se vi{e osamljujemo, komuniciramo preko interneta, sve vi{e i filmove gledamo sami. Ljude privla~i ta mogu-

~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012. godine

31

Intervju: Goran Kosti}, Daniel u filmu “U zemlji krvi i meda”
Oti{ao sam na audiciju s nevjerovatnom energijom, koju ~ovjek osje}a samo u trenutku kada dobije dijete. Sinu smo dali nadimak Laki, jer mi je donio sre}u da radim projekt koji predstavlja veliki profesionalni dobitak i koji }e mi, nadam se, otvoriti vrata velikih filmskih studija
Razgovarala: Jasmina Durakovi}

Goran Kosti} na sarajevskoj premijeri u dru{tvu lijepih kolegica

Jedva sam ~ekao da
- Jedno ~itanje je bilo dovoljno da odlu~im prihvatiti ulogu. Ipak, ni nakon petog ~itanja nisam bio siguran da sam do{ao do dna pri~e. [to sam se vi{e odavao scenariju, to sam dublje padao u taj bunar. I scenarij i karakter Danijela su vrlo kompleksni i kao takvi su zahtijevali pa`ljivu analizu, ali i zaklju~ke koji nisu smjeli biti nepromjenjive vrste. Glumac uvijek treba da u~i ili barem da bude otvoren ka novim iskustvima. • Ro|eni ste u Sarajevu, ali ste jo{ prije rata oti{li u London, gdje ste i po~eli graditi karijeru. Koliko ste upoznati s onim {ta se de{avalo na ovim prostorima i da li smatrate da film realno prikazuje de{avanja u BiH? - Pola godine prije po~etak rasapada Jugoslavije oti{ao sam Goran Kosti} u filmu u inostranstvo. Nisam ni bio ovdje pa ne mogu pri~ati o stvarima koje nisam do`ivio. O tome mogu pri~ati oni koji su bili ovdje. A {to se filma ti~e, nemogu}e je u jednom filmu koji traje dva sata i sedam minuta ispriIna~e, Goran Kosti} aktivno se pojavljuje na filmskom i tele~ati sve pri~e i sve istine. One tevizijskom platnu ve} od 1995. Budu}i da je glumu studirao na {ke stvari kojima se film bavi su jednoj londonskoj akademiji, ne ~udi {to se opredijelio da katu, a film je interpretacija umjetrijeru gradi na engleskom govornom podru~ju, iako je u ve}inika i zadatak nas glumaca da to ni filmova i serija dobijao uloge ljudi sa prostora biv{e Jugodo~aramo na svoj na~in. Bitna slavije. Do sada se pojavljivao u mnogim poznatim filmovima stvar i ta {to u filmu glume oni poput „Lov u Bosni“ gdje je igrao pored Richarda Gerea, zatim , koji su bili u ratu ovdje, kao {to “Taken” u kojem je glumio s Liamom Neesonom, te “Hannije Vanesa Glo|o. Smatram da bal Rising” “Children of Men” Tako|er, imao je ulogu i u jednoj , . ljudi nakon {to pogledaju film, od najpoznatijih i najdugove~nijih BBC-jevih sapunica „East imaju potrebu biti barem pola Enders“. U filmu “Lov u Bosni” gdje je igrao lik Sr|ana, Srbina, , sata sami. Karad`i}evog egzekutora koji je na ~elu imao istetoviran natpis • Kako je bilo raditi sa zvijez“Umro prije ro|enja” . dom kakva je Angelina Jolie?

udahnem sarajevsku havu
- Ona je divna osoba i veoma kreativna. Hrabra je i jaka `ena. Ona radi ono {to drugi ne smiju, ne}e ili ne `ele. To mogu potvrditi svi iz ekipe koji su radili na filmu. Ona je na{a, na neki na~in. Angelina bi da mo`e, sad s nama u }evabd`inicu oti{la, ali ne mo`e zbog fame koja je stvorena oko nje.

L

ik Danijela, koji se u filmu Angeline Jolie “U zemlji krvi i meda” zaljubljuje u Ajlu, igra Goran Kosti}. On je Sarajlija, ro|en 1971. godine, koji `ivi u Londonu, gdje prili~no uspje{no gradi filmsku karijeru. Ina~e, premijera filma sino} je odr`ana u Beogradu, a ve~eras }e biti u Podgorici. • Kako je do{lo do saradnje s Angelinom Jolie? - Ulogu sam dobio uobi~ajeno, na audiciji. Me|utim, nisam znao ko stoji iza ~itavog projekta dok mi nije saop{teno da su me odabrali. Tek tada me Angelina nazvala. Zakazali smo sastanak na kome smo popri~ali o ulozi i dogovorili se oko detalja.

Hrabra `ena
• U Sarajevo niste dolazili vi{e od dvadeset godina. Kako se osje}ate u rodnom gradu? - Pun sam emocija i sje}anja na trenutke koje sam do`ivio u Sarajevu. Jo{ sam pod velikim utiskom. Jedva sam ~ekao da udahnem sarajevsku havu. • Da li ste nakon ovog filma dobili ponude za rad u nekim drugim projektima? - Ima ve} mnogo ponuda, ali jo{ nisam ni{ta potpisao, pa ne mogu o tome pri~ati. Svakako da film “U zemlji krvi i meda” otvara mnoga vrata. • Ka kva je bi la sa ra dnja s glumcima iz na{eg regiona? - Svi smo funkcionisali kao dobro uigran ansambl. Bilo je zadovoljstvo raditi sa sjajnim glumica poput Zane Marjanovi}, Vanese Glo|o, Radeta [erbed`ije, Nikole \uri~ka, Branka \uri}a, Fe|e [tukana, Ermina Brave, Gorana Jevti}a… Iako su iskustva svakoga od njih bila druga~ija tokom raspada Jugoslavije, pomogli su da se izgrade davno poru{eni mostovi, {to i jeste osnovna du`nost svakog umjetnika.

Nevjerovatna energija
• U vrijeme kada ste kretali na audiciju desila vam se i jedna od najljep{ih stvari u `ivotu, postali ste otac po tre}i put? - Upravo tako. Bio sam spreman za audiciju kada me supruga Vanja pozvala i saop{tila da je sin Lazar po`urio da se rodi, da je sve uredu. Oti{ao sam na audiciju s nevjerovatnom energijom, koju ~ovjek osje}a samo u trenutku kada dobije dijete. Sinu smo dali nadimak Laki, jer mi je donio sre}u da radim projekat koji predstavlja veliki profesionalni dobitak i koji }e mi, nadam se, otvoriti vrata velikih filmskih studija. • Da li ste ulogu Danijela prihvatili ve} nakon prvog ~itanja?

Od “Lova u Bosni” do “East Endersa”

32

~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012. godine

33
“Privatni svemir” puni kino-dvorane u ^e{koj

Osvrt na 62. me|unarodni filmski festival Berlinale 2012

Vi{e od konvencionalnog
Veterani bra}a Paolo i Vitorio Taviani

Osim nekoliko pa`nje vrijednih filmova, ovogodi{nji festival nije donio izuzetna ostvarenja, koja }e stvarno revolucionirati vizuelni jezik
Du{ko Dimitrovski onstatacija koju smo iznijeli u jav lja nju sa upra vo za vr{e nog 62.me|unarodnog filmskog festivala Berlinale 2012. u Berlinu, da je kriti~arska anketa uglednog ~asopisa Screen dobar barometar za odluke `irija o dodjeli zlatnih i srebrenih medvjeda, pokazala se kao ta~no predvi|anje. Naime, dva od tri filma, koja su bila u samom vrhu te ankete, dobila su najve}a festivalska priznanja. Tako je `iri, kojim je ove godine predsjedavao poznati engleski sineasta i ~esti gost Sarajevo Film Festivala Mike Leigh, odlu~io da glavnu nagradu Zlatnog medvjeda za najbolji film dodijeli ostvarenju “Ceasar Must Die” eminentnog italijanskog stvarala~kog dua - bra}e Paola i Vitoria Tavianija (drugo mjesto u anketi), a Srebrenog medvjeda za najbolju re`iju Nijemcu Christianu Petzoldu (“Yella” “Die , innere Sichereit” Jerichow”) za film “Bar, bara” (prvo mjesto u anketi).

K

“^eli~na Lady” nije dobro izabrana da predstavi stvarala{tvo jedne od vrhunskih svjetskih filmskih glumica

Nisu za staro gvo`|e
Veterani bra}a Paolo i Vitorio Taviani (“Padre, padrone” “La Notte di San Lo, renzo” “Allonsanfan”), poznati po ja, kom socijalnom anga`manu svojih sineasti~kih ostvarenja, oba ve} u devetoj deceniji `ivota, pokazala su da jo{ uvijek imaju dovoljno stvarala~ke energije da naprave dobar film, odnosno da nisu za staro gvo`|e. Zapravo film “Cesare deve morire” (“Ceasar Must Die”) je vi{e nego korektno napravljen dokumentaristi~ki zapis o teatarskoj predstavi Shakespeareovog “Juliusa Caesara” u jednom italijanskom zatvoru, ~iji su izvo|a~i - sami zatvorenici. I tako se isprepli}e `ivotno sa stvarnim, odnosno fiktivna sa stvarnom kaznom. Kad se zavr{i predstava, glavni akteri bivaju vra}eni u svoje }elije, do sljede}e teatarske predstave, ili do pu{tanja na slobodu. Jednostavno, to je film za razmi{ljanje o egzistenciji uop{te. Tako|er, i na{a ocjena da je film “Parada” Sr|ana Dragojevi}a ra|en u koprodukciji Srbije, Hrvatske, Makedonije i Slovenije, koji je kao jedan od dva filma iz na{eg regiona prikazan u programu Panorama, a nai{ao je na dobar prijem gledala~kog auditorija, odnosno gotovo freneti~ni aplauz poslije zavr{enih projekcija, koji smo ocijenili opravdanim, potvrdila se nagradom publike ovom ostvarenju. To nije mala stvar ako se zna koliko je filmova uop{te prikazano na Berlinalu. Film je tragikomi~na saga o sudbini homoseksualaca (“tople bra}e”) ne samo u Srbiji nego i u na{em regionu uop{te i samo je djelimi~no vezan za tragi~na doga|anja sa beogradskih gayparada. Naime, Dragojevi} u filmu stvarala~ki veoma dosljedno i ubjedljivo sli-

jedi tezu da su na Balkanu jedna od najugro`enijih manjinskih grupa, upravo homoseksualci, jer pokazuje da su nacionalisti svih vrsta, uvijek podijeljeni kad je rije~ o fiktivnim neprijateljima koje napadaju, ali i tako jedinstveni u zajedni~kom neprijatelju svima njima, koga su “otkrili” u onima koji vode ljubav sa istim spolom. Tragikomi~no, iako na momente pomalo i prenagla{eno melodramski (naro~ito na kraju), sa odli~nim protagonistima: Nikolom Kojom, Milo{em Samolovim, Hristinom Popovi}, Goranom Jevti}em, Tonijem Mihajlovskim, Dejanom A}imovi}em i Nata{om Markovi} u glavnim ulogama, jedan od najboljih savremenih reditelja u na{em regionu Dragojevi} napravio je film istinski vrijedan pa`nje naj{ireg gledala~kog auditorija. Neposredno po zavr{etku projekcije njegovog filma na Berlinalama za na{e ~itaoce je izjavio da mu je posebno drago da je “Paradu” odli~no primila internacionalna publika, pored ve} rekordne posjete filmu u Bosni i Hercegovini,

Hrvatskoj i Srbiji, {to, po njemu, pokazuje da su nesumnjive vrijednosti i humanist~ku potku filma prepoznali ljubitelji sedme umjetnosti, neovisno iz kojeg dijela svijeta dolaze... Od nagra|enih filmova posebno je opravdan Srebreni medvjed - velika nagrada `irija, koja je dodijeljena ma|arskom reditelju Bence Fligeaufu za film “Samo vjetar” koji govori o nasilju nad , Romima u dana{njoj Ma|arskoj. Naime, to je krajnje tamnim tonovima ocrtana pri~a o romskoj porodici u jednom ma|arskom selu, ~iji ~lanovi strahuju da }e biti likvidirani samo zato {to su - Romi. Njihova strahovanja se pokazuju opravdanim, jer, na`alost, na kraju svi bivaju ubijeni. Malo je u ovom filmu optimizma, kao {to ga je, na`alost, malo uop{te me|u Romima, koji danas `ive ne samo u Ma|arskoj nego i u nekim drugim evropskim zemljama, pa i kod nas. Ono {to u filmu posebno dolazi do izra`aja je ekspresivno predstavljeni gotovo furiozni ritam doga|anja i evidentni strah od neizvjesne sutra{njice, koji kao

da lebdi u zraku. Uz vrsne protagoniste glavnih uloga, dobru re`iju i vrlo inventivnu fotografiju, ovaj film je u potpunosti zaslu`io priznanje, koje mu je dodijeljeno.

Re`iserka Helena Tre{tikova

[ablonizirano
Ina~e, kad je rije~ o doga|anjima, veliku pa`nju na Berlinalu izazvao je dolazak svjetski afirmisanih glumica: Angeline Jolie, koja je tu na specijalnom programu, uspje{no prezentirala svoje debitantsko ostvarenje kao rediteljica filma “U zemlji krvi i meda” kao i Meryl Streep, kojoj je dodi, jeljen po~asni Zlatni medvjed za `ivotno djelo i tim povodom prikazan film “^eli~na Lady” (“The Iron Lady”) Phyllide Lloyd (“Mamaa mia”). Za ulogu u ovom filmu Meryl Streep ima velike {anse da dobije ovogodi{njeg Oskara za najbolju ulogu. Iako je zaista ostvarila izuzetno dobru ulogu nekada{nje predsjednice vlade Velike Britanije Margaret Thatcher, ovaj film u cjelini ne predstavlja neko zna~ajno ostvarenje. To je na krajnje {abloniziran na~in prikazana `ivotna pri~a vi{e nego kontroverzne premijerke Thatcher, koju rediteljica nemu{to poku{ava da predstavi gotovo kao heroja, ali sa ljudskim manama, a kojoj su jedini “neprijatelji” bili mu{karci, ~lanovi njene vlade. A to {to “gvozdena Lady” po mnogim , poznavaocima ekonomije, nosi ogromnu krivicu za krajnje nehumani ekonomski liberalizam, koji je propagirala i provodila, a koji je doveo do enormnog boga}enja ina~e ve} bogatih i enormnog siroma{enja ve} osiroma{enih ne samo u Velikoj Britaniji nego i u svijetu uop{te, kao i ~injenica da je ona odgovorna za nesretni ratni sukob izme|u Velike Britanije i Argentine, koji je rezultirao brojnim nepotrebnim ljudskim `rtvama na obje strane, za rediteljku ovog filma, gotovo da nema nikakvog zna~aja. Va`no je samo da se u stilu prevazi|enih holivudskih melodrama, sa~ini tragi~ni lik neshva}ene, a demencijom zahva}ene stare dame, zbog ~ije }e sudbine, ne shvataju}i stvarne uzro~no-posljedi~ne veze, milioni gledalaca {irom svijeta opsjedati bioskopske blagajne. Treba li nakon date ocjene, posebno naglasiti da “^eli~na Lady” nije dobro izabrana da predstavi stvarala{tvo jedne od vrhunskih svjetskih filmskih glumica, koja ima brojne izvanredne uloge u filmovima mnogo, mnogo boljim od ovoga. U cjelini kvalitet prikazanih filmova, a to se naro~ito odnosi na glavni takmi~arski program Berlinala bio je dosta neujedna~en, i uglavnom su prevladavali filmovi, koji su bili malo vi{e od konvencionalnog, a nisu donijeli neko veliko iznena|enje kad je rije~ o vizuelnom jeziku, dok nekima od njih zaista nije bilo mjesto na jednom od najve}ih i najzna~ajnijih filmskih festivala na svijetu, kakav je nesumnjivo - Berlinale.

Film sniman skoro

~etiri decenije
Jan spasava posljednji dokumentarac Tre{tikove od monotonosti i “nedoga|anja”, odnosno od previ{e trivijalnosti i premalo dinamike
Danka Nikoli}

Iz filma “Ceasar Must Die” italijanskog stvarala~kog dua - bra}e Paola i Vitoria Tavianija

“Paradu” Sr|ana Dragojevi}a publika nagradila freneti~nim aplauzom

stariji sin Jan, ne upadne u neku vrstu anarhizma, sveop{teg bunta, prezrenja svega konedan dokumentarni film - zove se “Priva- vencionalnog, pa i porodice od koje odlazi, putni svemir” - puni dvorane ovih dana u Pra- {i i gaji marihuanu, biva hap{en i ka`njavan. gu i ^e{koj. Nije to ni{ta neobi~no u zemlji I taj, sada krupni, visoki momak sa okruglim u kojoj film i muzika dominiraju kulturom, a nao~arima poput onih {to ih je nosio Trocki, za dokumentarno stvarala{tvo vlada gotovo is- sa kosom gotovo do struka, ali samo na poloto interesovanje kao i za igrani film. Oko “Pri- vini glave (druga polovina je glatko izbrijana), vatnog svemira” postoje jo{ dodatni razlozi za sa min|u{ama u nosu, po ustima i u{ima, taj radoznalost: sniman je gotovo ~etiri decenije, Jan, zapravo, spasava posljednji dokumentaravno 37 godina! To je najdu`e pripreman film rac Tre{tikove od monotonosti i “nedoga|anja” , re`iserke Helene Tre{tikove (zna se za nju i u odnosno od previ{e trivijalnosti i premalo disvijetu - dobitnica je zna~ajnih me|unarodnih namike, zbog ~ega film u jednom trenutku nagrada). Poznata je po tome {to filmove sni- po~inje lijeno da se valja. ma po desetak i vi{e godina prate}i sudbine Janov izlazak iz porodi~nog okru`enja, iz `isvojih junaka. vota propisanog gra|anskim konvencijama (svi ostali su dosljedno unutar toga - sestre zavr{aKola` vaju {kole, uredno se udaju i ra|aju djecu, roKao i svi dokumentarci Tre{tikove, i “Priva- ditelji odr`avaju porodi~nu harmoniju), dakle tni svemir” je dugometra`ni film, traje sat i po - taj Janov izlazak iz “normalnog” uzdrmava poi najavljuje se kao dokument “o `ivotu jedne rodi~no tlo, Jana i Peter se pitaju {ta se i za{to obi~ne ~e{ke porodice” Sve je po~elo kada su dogodilo, {ta su i gdje su grije{ili. Jan, ve} 37. rediteljka i njena prijateljica Jana, junakinja fil- godi{njak, obja{njava u filmu svoje `ivotne ma, bile na samom po~etku: prva - svoje principe, gadi se konvencionalnosti i ne misli umjetni~ke karijere, druga - pred osnivanjem da je i na koji na~in proma{io svoje ciljeve i shvatanja: `ivi u [paniji sa `enom starijom od porodice i ro|enjem prvog djeteta. Godina je 1974. ^ehoslova~ka je ve} {est go- sebe i njenim 15-godi{njim sinom, pere sudodina pod ruskom okupacijom, Petru i Jani Ket- ve u nekom restoranu, ponekad posje}uje nerovima se ra|a prvi sin Jan, Sovjeti i Ame- porodicu u ^e{koj i trudi se da i njima, i svima rikanci se susti`u i presti`u u osvajanju kosmo- koji ga smatraju luzerom objasni svoje poimasa, poznati ~e{ki pjeva~ zabavne muzike Ka- nje sre}e. rel Gott (i danas najpopularniji pjeva~ u ^e{koj Buntovnik i nedavni dobitnik visokog odlikovanja od sada{njeg predsjednika ^e{ke Republike) sveTre{tikova ima sklonosti prema sudbinama srdno slu`i tada{njem re`imu. Po sistemu ljudi koji “ispadaju” iz normi. Njena dva najkola`a smjenjuju se kadrovi iz `ivota porodi- poznatija filma koja su je proslavila u svijetu i ce Ketnerovih i - svjetskih i doma}ih politi~kih donijela joj pregr{t nagrada su - “Katka” (o mladoga|aja. Sve to pratimo kroz dnevnik koji od doj djevojci, kasnije `eni srednjih godina - nenastanka porodice i po~etka filma uredno izlje~ivo zavisnoj na drogu) i “Rene” film po, vodi otac, Peter Ketner, i i{~itava stranice iz ~e- sve}en tako|er mladom ~ovjeku, obrazovatrdesetak debelih svezaka cjelo`ivotnih zapi- nom i inteligentnom, koji se izdr`ava kra|ama sa. Ketnerovima se ra|aju jo{ dvije k}erke, pra- i plja~kama stanova, recidivisti koji vi{e od potimo porodi~ne radosti, sitne i krupnije neda}e, lovine `ivota provodi po zatvorima. I u “Privatnom svemiru” koliko god da se , selidbe, materijalne tegobe - dok politi~ki doga|aji Ketnerove uglavnom malo interesuju, preporu~uje kao “`ivotna pri~a jedne obi~ne ili ih se svjesno klone ~ak i onda kada su dra- ~e{ke porodice” - centralni motiv je, zamati~ni (1989. i pli{ana revolucija, recimo). Ja- pravo, Jan, buntovnik protiv konvencija. Uz na, Peter i djeca su u pravom smislu rije~i pro- njega, ili - bolje - pored njega te~e pri~a o `isje~na ~e{ka porodica sve dok, poslije bezbri- votu “obi~ne ~e{ke porodice” odnosno o po, `nog i veselog djetinjstva, ona debelju{kasta, sljedicama koje Janov iskorak ostavlja na one tek ro|ena beba sa samog po~etka filma, naj- pored kojih je rastao.

J

34

~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012. godine

Prikaz

Prelomljeni ispovjedn
vlastitoj unutarnjosti i poku{aj njezina preokretanja prema van, prema recipijentima, tehnika ~iji je cilj u samome procesu ~itanja spoznati {to vi{e o osobi koja se odlu~ila “otvoriti” prema njima. No {to `elim re}i kad potenciram “prelomljenost” autobiografskog teksta? Kliski teren autobiografije poznaje jednu konvenciju koja se pokazuje postojanom makoliko se ostale uzdrmavalo. Rije~ je o pripovijedanju u prvom licu. Abdulah Sidran odlu~uje prelomiti preko koljena tu zapovijest, ali ipak ne do kraja, ne u potpunosti. On na odre|enim mjestima napu{ta prvo lice i o sebi izvje{}uje kao o “Avdi” . Maska tre}eg lica navla~i se preko autobiografskoga Ja. Na taj se na~in stvara dvojna perspektiva uz ~iju se pomo} proni~e u podijeljenost pripovjeda~eve li~nosti. Ona kao da signalizira unutarnju nesigurnost samoga nositelja naracije - kako u sebe, tako i u svijet koji ga okru`uje. Ta nesigurnost, sa svoje strane, generira melankoliju ~ije je pogonsko sredstvo razo~arenje, naj~e{}e u svijet ali povremeno i u vlastiti polo`aj u njemu. Kao da nam se `eli re}i: “Sve sam mogao u~initi bolje ali, eto, nisam.” No, za{to nisam? Eto klju~noga pitanja pred kojim se prelamanje autobiografsko-ispovjednoga diskurza pokazuje u svome punom svjetlu. Sidran }e na to kapitalno pitanje, koje je zapravo pitanje o identitetu, odgovor mo}i prona}i tek povratkom u pro{lost, rekonstrukcijom samoga sebe iz onoga {to se mo`e nazvati geneti~kim materijalom pomije{anim s momentom povijesnoga determinizma. Povratak u pro{lost zna~i povratak ocu, onome ~ovjeku kojega smo, u mimeti~kom odrazu Slobodana Aligrudi}a i Mustafe Nadarevi}a, upoznali u Sidran-Kusturi~inim filmovima. No ovaj je put, u skladu s medijem knji`evnosti ali i s jasnim makar i “prelomljenim” autobiografskim diskurzom, slika oca istovremeno i bli`a i dalja: dalja utoliko {to nam se ne rastvara pred o~ima, bli`a utoliko {to ga u mediju pisane rije~i gotovo mo`emo dodirnuti, zamamnog u slabosti, nje`nog u oksimoronskome ti-

(Abdulah Sidran, “Otkup sirove ko`e”, Ljevak, Zagreb 2011)
Davor Beganovi} loskula bi mogla glasiti ovako: Abdulah Sidran je jedan od najzna~ajnijih bosanskohercegova~kih pjesnika i dramskih spisatelja. Scenarista je dvaju najve}ih uspjeha bosanske kinematografije, Sje}a{ li se Doli Bel i Otac na slu`benom putu. Dosada nije upadao u o~i kao prozni spisatelj. Floskula (lat. flosculus - cvjeti}) ispunjava sve ono {to se od tog tipa iskaza o~ekuje: navodnu to~nost do koje se dolazi su{tinskom prazninom, ne samo sadr`ajnom ispra`njeno{}u, ve} i pojednostavljivanjem iza kojega se naj~e{}e krije duhovna lijenost, nedostatak `elje za susretanjem s kompleksnim, njegovom inetrpretacijom, prevo|enjem u razja{njavaju}e diskurzivne prostore. Kolika je u tome krivica i samoga Sidrana, te{ko je re}i. U autobiografskome pripovjednom tekstu (o te`ini njegova `anrovska odre|ivanja odmah }e biti vi{e rije~i) Otkup sirove ko`e da se otkriti nota `aljenja zbog nedovoljne kriti~ke recepcije, nota popularnoga trehanja knji`evne kritike koja se ne zna ili ne `eli opredijeliti prema svojemu materijalu. No ovdje je ta kritika kritike tek marginalna i, moglo bi se re}i, benevolentna, bar - nezlonamjerna. Stoga }u je i ostaviti po strani te se koncentrirati na Sidranov prozni prvenac, pripovjedni tekst koji je, za{to ne postaviti tezu koju }u kasnije poku{ati i dokazati, kre}u}i se po `anrovskim rubovima zasnovao autohtonu poetiku u ~ijemu se sredi{tu nalazi “prelomljeni ispovjedni diskurz” Hu, evo jedne ko. vanice koja }e me odmah kvalificirati za etiketiranje kao la`noga hermeti~ara i ispraznoga teoreti~ara. S rado{}u prihva}am etiketu a u daljem tekstu }u joj sukcesivno oduzimati naboj i razjasniti {to `elim re}i tom autenti~nom kovanicom.

F

APOKALIPSA Jedino je pripovjeda~ koji potencira svoju starost, koji je ustrajno priziva slute}i pred sobom grob, sposoban propast oca prevesti s razine jedne pojedina~ne sudbine na kataklizmu epohe, propast cijele generacije upisati i na one {to joj slijede, te tako prepoznati apokalipsu koju }e izroditi toliko o~ekivana pobjeda komunizma, koja }e, {tovi{e, njome biti predestinirana
ranstvu tjelesne nedistanciranosti. Mehmed se Sidran medijalno multiplicira preko fotografija iz porodi~noga albuma koje su, slijede}i konvenciju modernisti~kog autobiografskoga `anra, tiskane na kvalitetnome papiru i kao appendix prilo`ene u geometrijskome sredi{tu knjige, skupa s dokumentarnim materijalom. Za razliku od postmoderne autobiografije (najbolji primjer - Chernobyl Strawberries Vesne Goldsworthy) one ipak nemaju subverzivan potencijal, ve} se iscrpljuju kao ilustracija ili potvrda re~enoga. nimiju ovaj formalni postupak nalazi u rascjepu koji je o~ev “boravak” na Golom otoku, uz dodatni prinudni “smje{taj” u rudniku Lipnica te progon u Zvornik urezao u tkivo obitelji. Naravno, to je moment koji }e izazvati najve}u pa`nju ~itateljstva, ali istovremeno i samo jezgro najdublje intimnosti u kojemu se, ponekad i neovisno o intencijama autora, otvaraju duboki uvidi u kompleksni proces tvorenja jednoga individualnog identiteta. Meditacije Abdulaha Sidrana, makoliko bile usmjerene na svojega nositelja, uvijek su ve} odre|ene njihovim glavnim predmetom o kojemu se govori ~ak i onda kada se o njemu {uti. Razlog je tomu struktura tajne koja golica znati`elju, budi empatiju, tjera na tra`enje odgovora na pitanja koja su nerazrije{ena, na investiranje vlastitoga kapitala u procesu de{ifriranja tajnih kodova za koje ni sam autor ne posjeduje valjanu lozinku. Dva pitanja su: Za{to je otac oti{ao na Goli otok?; i [to je tamo radio? Pripovjeda~ev odgovor na prvo je krhak, on tra`i da mu ~itatelj povjeruje, makar i samome sebi ne vjerovao. Zato se i odgovor osje}a poput kakve lijepe fikcije koja je uba~ena na pravome mjestu kako bi se njome razrije{ila neizdr`iva napetost: i samoga pripovjednog teksta i onoga koji taj tekst prenosi, uobli~ava, kojim uljep{ava dozlaboga ru`nu i te{ku zbilju. Kao {to je pripovjeda~ rascijepljen na jednoga Ja i jednoga Avdu, tako je i otac rascijepljen na dva gotovo inkompatibilna entiteta. Na jednoj se strani nalazi istra`ni zatvorenik i golooto~ki su`anj o ~ijemu pona{anju postoje svjedo~anstva (nitko se nije tako dobro dr`ao kao Meho Sidran!); na drugoj moment bez svjedo~anstva, pitanje koje bu{i savjest, na koje nema odgovora o kojemu svjedoci {ute ili su mrtvi, kao uostalom i onaj najva`niji. Za{to se Meho Sidran tako brzo vratio s Golog otoka? [to se krije iza toga? Mo`e li biti rije~ o moralnome posrnu}u? Pripovjeda~ Abdulah Sidran ne isklju~uje tu mogu}nost ali se i bori protiv njezina prihva}anja. Jedno od poglavlja stoga i nosi naslov pun optere}enja: “Da li je Meho mogao biti cinkaro{ i {pijun?” Zloslutnost? Strah? Anksioznost? Pri~a o Golom otoku u njegovoj autobiografiji ostaje ispripovijedana tu|im pismenim svjedo~anstvima, on se koristi dostupnim materijalima, od oca i njegovih supatnika nije ostalo ni{ta. Slijepa se to~ka, tako, upisuje kao formativno na~elo same autobiografije pridaju}i joj neslu}enu snagu {utnje, snagu neizgovorene, a sveprisutne, rije~i. Druk~ije stvar stoji s razlogom o~eva odlaska na Goli otok. Ni tu Sidran mla|i ne posjeduje pouzdane podatke, ali ga duboka uvjerenost u o~evu nevinost navodi na fabuliranje, ~ak i konfabuliranje. Tako nastaje jedna od najljep{ih, bez sumnje fiktivnih, mikropri~a u ovome pripovjednom tekstu. Maj~ina kutija s dokumentima potvr|uje se kao izvor informacija, u njoj se nalazi dopisnica poslana iz lje~ili{ta u La{kome, a ona zapo~inje ruskim pozdravom “Zdravstvujte!” Je li to . dovoljan razlog da se dotada bes-

O ~emu se {uti
Formalna se osovina Sidranova autobiografskoga narativa, dakle, okre}e oko frakture pripovjedne perspektive i rascijepljenosti instance pripovjeda~a kojom se sugerira nesigurnost njegovoga polo`aja u svijetu `ivota. Tematsku sino-

Autobiografsko Ja
Ispovijest je sredi{te svake autobiografije (nova floskula). Jo{ od Rousseaua koji je budu}u konvenciju u~vrstio u samome naslovu svoje knjige (Les Confessions) perpetuira se navodna potreba za iskreno{}u kao nu`nim uvjetom kako kreacije, tako i recepcije toga relativno novog pripovjednog `anra. Naravno, Rousseauova odluka slije|enja uzora Augustina, i modificiranja njegova kr{}anskim prilikama diktiranog prosedea, govori i o poziciji subvertiranja sakramentalno propisane prakse. S jedne se strane zadr`ava pozicija do{aptavanja najdubljih osobnih tajni u povjerljivo uho, s druge ju se publikacijom ~ini javnom te joj se tako oduzima presudna dimenzija intimnosti. Otkup sirove ko`e bez dvojbe ispunjava preduvjet kojim se autobiografskome diskurzu nala`e okrenutost prema

~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012. godine

35
Filozof Bernard-Henri Levy o filmu “U zemlji krvi i meda”

ni diskurz
prijekorni visoki dr`avni slu`benik po{alje u koncentracioni logor? Za onoga koji nema plauzibilnog odgovora na pitanje o za~etku obiteljske tragedije vjerojatno jest - u istome onom modusu u kojemu se davljenik hvata za slamku. Uvesti red u svijet ~ije se zna~enje izmi~e, pridati makar i mrvu logike kako bi se prevladala neumoljivost kontingencije, kako bi se zamajac doga|aja opskrbio bilo kakvim obja{njenjem koje }e donijeti olak{anje za dugogodi{nje patnje. A njih nije bilo malo. Po~ev od izgona cijele obitelji iz kozmosa u kojemu je prebivala u stanju kakve takve sre|enosti, preko dugogodi{njeg prebivanja u barakama, pa sve do bolesti, patnji i bolova koje ona nosi sa sobom: diskurz je Abdulaha Sidrana koncentriran na tra`enje onog malog zrnca pravde koji, bar se tako misli, sljeduje svakom ~ovjeku. racije upisati i na one {to joj slijede, te tako prepoznati apokalipsu koju }e izroditi toliko o~ekivana pobjeda komunizma, koja }e, {tovi{e, njome biti predestinirana. U kontekstu re~enoga mogu se promatrati i povremena Sidranova iskliznu}a na podru~je pateti~noga, povremeno i neugodnoga, ~ak i neukusnoga. Ako Mehmed Sidran nije bio li{en sitnih slabosti, i ako njegov sin ima potrebu da o njima izvje{}uje - kriti~ki ali i s milo{}u nekoga tko je oprostio onda ni sam Avdo, u takvim slu~ajevima uvijek sam sa sobom u tre}emu licu, mo`e pokazati dio svojega nesavr{enstva. Ne onoga o kojemu izvje{}uje kada se kriti~ki osvr}e na svoje mane, nego onoga koje nekomentirano izbija iz njegovih redova, ponaj~e{}e kada pri~a o svojemu “dobrotvoru” Adilu Zulfikarpa{i}u, uvijek ga oslovljavaju}i isklju~ivo tako. Kao da je u njemu prona{ao drugoga oca, savr{enog, idealnog, u svemu nadmo}nog onom prvom i pravom, ah toliko zemaljskome i prizemnom. Mo`e li povijesni lik bosanskoga mecena doista izdr`ati takav Sidranov panegirik? Vjerojatno ne mo`e, ali u tome nije ni su{tina ispisivanja ove autobiografije koju su neki ve} po`urili proglasiti romanom. U svojoj rasutosti ona mo`e na trenutak doista i podsjetiti na onaj postmoderni hibridni projekt kojega, u nedostatku bolje oznake, i dalje zovemo romanom. No taj utisak vara. Tre}a komponenta prelomljenosti, nakon tematske i formalne a objedinjuju}i i jednu i drugu, jest ona kojom se u autenti~ni pripovjedni tekst Otkupa sirove ko`e inkorporiraju “neautenti~ni” jer nepripadaju}i, , ulomci ranijih Sidranovih narativa i pjesama, objavljivanih i neobjavljivanih. Jedan je takav tekst nenapisani roman indikativnoga naslova “Otac je ku}a koja se ru{i”; drugi Pismene zada}e Abdulaha Sidrana, crtice objavljene u ~asopisu Pitanja, kojima je banjolu~ki spisatelj Ranko Risojevi}, prema Sidranovu svjedo~enju, dao to~nu oznaku - novi verizam. Dodajmo tim dvjema proznim “stavkama” u ovom “vremenskom obra~unu” i tre}u, lirsku, vidjet }emo u kolikoj je mjeri Abdulah Sidran odlu~io podvu}i crtu ispod jedne ~udne i ~udesne `ivotne ra~unice. Nije nu`no da ga poslije lektire volimo, on na{u ljubav ni ne tra`i. Ovo nije samozaljubljena knjiga, nije ni knjiga razra~unavanja s nemilosrdnim i nepravednim svijetom. Autobiograf ne pokazuje sa`aljenje prema samome sebi, utoliko {to nam sustavno dokazuje kako je, iz tko zna kakvih razloga, puno toga po{lo krivim putom; i kako se, bez obzira na sve, na tome krivome i krivudavome putu rodio istinski spisatelj. Nije li to ona russovska iskrenost ka kojoj treba te`iti svaki autobiografski tekst - u skladu s vremenom u kojemu je nastao i s okolnostima koje su to nastajanje pratile?

Bernard-Henri Levy

Bosna je u srcu

Tenor govora
Tra`e}i pravdu/opravdanje za oca, Sidran ispisuje svoju pri~u u kojoj se isprepli}u detalji iz obiteljske pro{losti, momenti koji mu ne mogu biti izravno poznati ali koje rekonstruira iz pomenute maj~ine dokumentacije ili iz rijetkih usmenih svjedo~anstava, s njegovim procjenama o pojedinim suvremenicima (ovdje je, a to se mo`e smatrati i slabo{}u teksta, sklon tra~u, ~esto bez dublje karakterizacije koja krasi govor o srodnicima) i povremenim komentarima svakodnevnih zbivanja. No tenor je njegovoga govora upravo nedostatak pro{losti. To se mo`e u~initi paradoksalnim uzme li se u obzir obilje reminiscencija na svr{eno pro{lo vrijeme. Ipak, ono ~ega nema, i za ~im se i prestalo tragati, jest koherentna pro{lost. Stoga ne treba ni ~uditi {to po~etno poglavlje autobiografije nosi naslov “U na{oj ku}i nije postojala pro{lost” re~enica kojom se ona refren, ski i otvara. U tome se nalazi i subverzivni potencijal samoga Otkupa sirove ko`e. Paradoksalnim se negiranjem pro{losti urbi et orbi prezentira knjiga ~iji je jedini legitimni cilj njezina rekonstrukcija. “U na{oj ku}i nije postojala pro{lost” zapravo je iskaz koji se mo`e po slobodnoj interpretacijskoj volji najrazli~itijih sudioni~kih instancija u aktu narativne komunikacije prebacivati iz jedne krajnosti u drugu, ali koji }e uvijek htjeti, ako ga se ima snage svesti na jezgru, re}i: “Nije je bilo do onog momenta u kojemu sam Ja (eto svemo}nog glasa autobiografskoga autora) odlu~io da je rekonstruiram, pa ~ak i po cijenu izmi{ljanja, fikcionaliziranja i beskrajnoga imaginiranja” Jedino se tako njezini iz. gubljeni kami~ci mogu slo`iti u melankoli~ni mozaik. Jedino je pripovjeda~ koji potencira svoju starost, koji je ustrajno priziva slute}i pred sobom grob, sposoban propast oca prevesti s razine jedne pojedina~ne sudbine na kataklizmu epohe, propast cijele gene-

Angeline Jolie
Filozof poznat kao jedan od prvih francuskih intelektualaca koji je pozivao na vojnu intervenciju protiv srpske vojske u BiH pi{e da je film rijetko uspje{an i veoma potresan prikaz stvarnih de{avanja u vrijeme agresije na BiH
staknuti francuski filozof i pisac Bernard-Henri Levy se u kolumni za Huffington Post osvrnuo na film Angeline Jolie “U zemlji krvi i meda” . Levy zaklju~uje da niko nije o~ekivao da }e jedna od najpoznatijih holivudskih glumica na planeti debitirati kao rediteljica pri~om smje{tenom u mra~ni period 20. stolje}a, nepoznatim bosanskim glumcima, na jeziku nepoznatom i Amerikancima i Evropljanima.

I

Sarajevo zazvonilo Evropi
- Rezultat je film koji je, prije svega, nevjerovatno istinit. Ja poznajem mjesta koja ona prikazuje. Vidio sam u stvarnom `ivotu mu{karce i `ene koji nalikuju na Danijela i Ajlu, Romea i Juliju, ljubavne pri~e smje{tene u pozadinu koncentracijskih logora i u`asa. A silovanja kao oru`je rata, poni`avanje ljudi kroz izmu~ena tijela njihovih `ena, to etni~ko ~i{}enje, ja sam koristio ne kao dekor ve} kao temu filma koji sam ja snimao u Bosni. Rije~ je o dokumentarcu iz 1994. Ostvarenje je bazirano na ovim tragedijama, ono je njihova rekonstrukcija skoro 20 godina poslije u ma|arskim filmskim studijima, scenario, scene i sam naziv filma su

nevjerovatno istiniti i vjerodostojno oslikavaju mra~no nasilje koje ja, na`alost, mogu potvrditi, pi{e Levy. Nadalje, filozof poznat kao jedan od prvih francuskih intelektualaca koji je pozivao na vojnu intervenciju protiv srpske vojske u Bosni i Hercegovini pi{e da je film “U zemlji krvi i meda” rijetko uspje{an i veoma potresan prikaz stvarnih de{avanja u vrijeme agresije na BiH. - Angelina je bila tinejd`erka kada je rat bjesnio. Za njega je znala jedino na osnovu nejasnih rekla-kazala pri~a. U to vrijeme nekolicina starijih (Peter Schneider i Hans Christoph Buch u Njema~koj; Salman Rushdie u Engleskoj; Christopher Hitchens i Susan Sontag u SAD-u; autor ovih redova i nekoliko drugih u Francuskoj) strahovala je da je Sarajevo zazvonilo Evropi i ponudilo novi {panski civilni rat 21. stolje}a, koji nije ni{ta manje stra{an od originalnog, ona je i dalje sanjala o ulogama u Glass Shadow i Hackers. No, sada je preuzela tu ulogu, pokupila baklju, nastavila u stilu borbe, a ne kroz sadr`aj da pro`ivi ono {to smo mi pre`ivjeli i ostvarila ~udo pretvaraju}i na{e sje}anje u historiju, a to je uvijek nadmo}no kad se dogodi, stoji u Levyevoj kolumni.

Film “U zemlji krvi i meda” je, ka`e, djelomi~no politi~ki anga`iran. - Film koji ne oklijeva da se bori i rizikuje kada je to potrebno i kada ga kreteni optu`uju za manikeizam zbog toga {to je to film koji stvari naziva pravim imenom, pi{e on i dodaje:

Heroine nacije
- Kad je “U zemlji krvi i meda” prikazan u Sarajevu, no} uo~i predstavljanja u Parizu publika ga je ispratila sa suzama i odobravanjem. Normalno. Zamislite samo silovanu `enu koja je {utjela proteklih 20 godina, djecu silovanih, sada odrasle, koji svoje ro|enje nose kao sramotan teret. Zamislite takvo bosansko dru{tvo koje posmatra svoju najve}u bolnu tajnu. I odjednom se javlja ta velika glumica i dama, koja je iskoristila svoj presti` kako bi one mogle podi}i svoje oborene glave. Svjedo~io sam sli~noj situaciji prije 40 godina u Banglade{u kada je predsjednik Mujibur Rahman, musliman, hrabro odlu~io proglasiti desetine hiljada silovanih `ena, koje su odbacile i vlastite porodice, heroinama nacije. Taj mutatis mutandis je gest Angeline Jolie. I to je ono {to ~ini mra~ni rasko{ njenog filma.

Izvinjenje

Dobitnici Chevalier des Arts et des Lettres
Objavljuju}i govor Rolanda Gillesa, ambasadora Francuske u BiH, sa ceremonije dodjele ordena Vitez umjetnosti i knji`evnosti Francuske Enveru Had`iomerspahi}u, na stranici KUN-a (9. februara) na~injena je pogre{ka u popisu gra|ana BiH koje je vlada Francuske prepoznala kao istaknute li~nosti iz domena umjetnosti i knji`evnosti i nagradila ih ovim visokim priznanjem. Dobitnici Chevalier des Arts et des Lettres (Vitez umjetnosti i knji`evnosti) su redatelj Danis Tanovi} (2001), direktor festivala Sarajevska zima Ibrahim Spahi} (2008), Ljiljana Labovi} - Marinkovi}, direktorica Muzeja savremene umjetnosti Banja Luka, Mirsad Puriva-

tra, direktor Sarajevo Film Festivala, ]azim Sarajli}, direktor Galerije portreta Tuzla, i Dunja Bla`evi}, direktorica Sarajevskog centra za savremenu umjetnost (2010). Za 2011. laureat je Enver Had`iomerspahi}, direktor muzeja Ars Aevi. Zbog na~injene pogre{ke izvinjavamo se nagra|enim umjetnicima, francuskoj vladi i Ambasadi u BiH.

36

~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012. godine

Predstava “Latinovicz, povratak”

Krle`in roman kao

teatarski izazov
Mladen Bi}ani}

Prvi Krle`a u 2012. na zagreba~kim pozornicama - predstava kazali{ne udruge Kufer u suradnji s Eurokazom i Muzejom suvremene umjetnosti, prema romanu Miroslava Krle`e “Povratak Filipa Latinovicza”, u prilagodbi i re`iji Mladena Vuki}a

M

iroslav Krle`a (1893 1981) roman “Povratak Filipa Latinovicza” objavljuje 1932, dakle prije punih 80 godina, prije Sartreove “Mu~nine” ili Camusova “Stranca” - i nedvojbeno ga pi{e iz te, egzistencijalisti~ke vizure, kao {to to primje}uje i Kre{imir Nemec: “ ...ro man po svojim tematskim preokupacijama pripada nesumnjivo tradiciji europsko egzistencijalisti~ke literature...” Uostalom, kako je to jo{ prije gotovo ~etiri desetlje}a uo~io Ivo Frange{: “...Filip Latinovicz je, sa svim svojim ranjivostima i razdorima, sa sumnjama u vlastiti identitet i u smisao vlastitog slikanja, li~nost koja do`ivljava katarzu...” , a njegove su sumnje i njegova gr~enja “realni u smislu historijskom i istiniti u smislu umjetni~kom...” Naravno, ovo djelo, sadr`ajem i su{tinom, najbli`e je odrednici roman-esej, no toj slo`enoj i slojevitoj romanesknoj prozi, {to je karakteristika same Krle`ine re~enice, nikako ne nedostaje niti ono dramsko. Dramati~nost i unutarnja napetost {to povezuje pojedina poglavlja ili slike, prizore, ponekada ve} gotove scene, monolo{ke ili dijalo{ke, sasvim svejedno, ono je {to omogu}uje uprizorenje tog izuzetnog Krle`inog teksta na pozornici-autorskom timu koji ulazi u taj projekt preostaje samo odabrati glavne silnice, osnovne niti, klju~ne momente na kojima }e temeljiti svoju potragu za kazali{nim ~itanjem prvog Krle`inog romana.

ljaju njegovim junacima, nesposobnim da se odupru tom tamnom, bezdanom i nesagledivom ponoru strasti, erosa i krvi, s druge strane. Jer, ne treba zaboraviti, Filip Latinovicz je ba{ onaj koji “...neprestano kopa po svojim vlastitim tminama sa svjetiljkom u ruci, kao rudar zakopan pod debelim naslagama zatrpanog ugljena, kad na sve strane bjesomu~no ruje za izlazom...” (Mladen Engelsfeld) Pozornicom dominira slika bolje re}i njeni fragmenti opredme}eni u prostoru, materijalizirani poput neke suvremene likovne instalacije ili objekta, i to je sa`etak scenografije u predstavi. Rije~ je o slici pod nazivom “Pafama” nastaloj deset godina , prije romana, prvoj apstraktnoj kompoziciji hrvatske moderne umjetnosti prema postulatima suprematizma ruskoga slikara Kazimira Maljevi~a. Autor je Josip Seissel (1904 - 1987), arhitekt, urbanist i jedan od prete~a hrvatske avangarde, ~esto navo|en kao najva`niji slikar zenitizma, koji je stvarao i pod pseudonimom Jo Klek. Kako je roman “Povratak Filipa Latinovicza” prvi hrvatski moderni roman, a brojne mu stranice govore upravo o gr~u umjetni~kog ~ina, kako nastaje i {to u biti jeste, Vuki}

Ponor strasti i krvi
U taj, teatarski izazov postavke romana “Povratak Filipa Latinovicza” Mladen Vuki}, autor , adaptacije, dramatizacije i redatelj predstave “Latinovicz, povratak” postavljene u dvorani , Gor go na Mu ze ja su vre me ne umjetnosti u Zagrebu, institucije koja je uz kazali{nu udrugu Kufer i festival Eurokaz supotpisnik ~itavog projekta, unosi upravo tu opreku koja pro`ima sam roman-monolo{ki iskaz, katkada na granici solilokvija spram dijaloga, kao otvorene forme su~eljavanja odabranih likova, s jedne strane, te esej, dakle tu Krle`i tako dragu monolo{ku formu nasuprot burnim i silovitim emocijama {to uprav-

tovo ne natprirodnog smisla!” ili one jo{ opakije i podmuklije da “...U mozgovima uop}e i nema ni~eg drugog nego samo utvare. Moral je takva jedna utvara” Vuki} izla`e sumnje i sno, vi|enja samoga Krle`e, ne bez neke tek ovla{ naba~ene koprene ironije i humora svojstvenog ovom piscu i kada razla`e i najmra~nije i naizgled neprohodne svjetove svojih misli i pogleda. Moral kao utvara Zanimljiv je, me|utim, postuU tom rasponu od krvavog pak kojim se Vuki} slu`i u realikrika Latinovicza: “Ja vjerujem u zaciji predstave, na~in na koji `e~isto}u umjetni~ke spoznaje, li posti}i da ta Krle`ina re~enica, kao u jedinu jo{ ~isto}u, koja pa tako i ideja i misao romana nam je preostala u ovom `ivotinj- “zaigra” na pozornici, put odastvu oko nas!” pa sve do cini~nih bran da bi se ova romaneskna, opaski Kyrialesa kao: “Ni{ta u `i- esejisti~ka proza sukladno njevotu, pa ni u umjetnosti, nema si- nom dramskom naboju, teatragurno nekog naro~itog, a pogo- lizirala. Rje{enje on pronalazi u govoru: ono kako se ne{to izgovara postaje isto tako va`no kao i ono {to se govori! Njegovi glumci - Hrvoje Klobu~ar kao Filip Latinovicz, Vesna Tominac Mata~i} i Milica Manojlovi}, jo{ diplomantica glume na ADU u Zagrebu, u dvojnoj ulozi Bobo~ke, Balo~anski Tomislava Marti}a i Slavko Juraga u roli Kyrialesa, taj razlomljeni, pokidani svijet sumnji i bludnji vlastitih `ivota igraju od prvog do posljednjeg trenutka, te 90-minutne predstave po{tuju}i takav pristup redatelja. Njihov govor, bez obzira na to da li je rije~ o monolo{kim ili dijalo{kim pasa`ima, pozornicu pretvara u ^e`nja, strast, ljubav, bol i smrt kao vrlo relevantna i opipljiva kazali{na ~injenica igrali{te glasa, intonacije, ritma izgovorene re~enice i tempa po kojem sve to protje~e - ni{ta nikada nije isto, pokidana i rastrgana rije~ smisao }e prona}i u Miroslav Krle`a: “Povratak Filipa Latinovicza” Adaptaci. tonu kojim se izgovara, u vrisku ja, dramatizacija i re`ija Mladen Vuki}. Kostimi: Irena Su{ac. ili ti{ini, u meandrima glasoSuradnica za pokret: Ljiljana Zagorac. Oblikovanje svjetla: vnih, interpretativnih mogu}nosSa{a Fistri}. Izrada scenografije: Sven Stilinovi}. Igraju: Hrti aktera - protagonista predstavoje Klobu~ar, Vesna Tominac - Mata~i}, Tomislav Marti}, ve. Namjera je, ~itamo u popraMilica Manojlovi} i Slavko Juraga. tnom programskom listu, “Krle`in roman, uz distancu od osam-

ga, kazali{no, ~ita u tom kontrastiranju Krle`inih misli i objava o sli kar stvu, odno sno {i re o umjetni~kom stvarala{tvu uop}e, prema tom objektu na sceni koji jeste slikarski ~in u svojoj su{tini. Rasformiranjem elemenata te kompozicije ~iji pojedini sastavni dijelovi vise nad binom i njihovim ponovnim sklapanjem u smislenu cjelinu on sugerira, na jednoj ravni, razlomljenost i nesklad svijeta fikcije i svijeta realiteta, onu nepojmljivu grozu i nelagodu kojom odi{e filozofija egzistencijalizma, zapravo ~ovjek modernog doba, a {to ~itamo gotovo u svakom retku romana “Povratak Filipa Latinovicza” dok na drugoj razini, kroz li, kove Filipa, Bobo~ke, Balo~anskog i Kyrialesa donosi njihovu unutra{nju dramu, ~e`nju, strast, ljubav, bol i smrt, kao vrlo relevan tnu i opi plji vu ka za li {nu ~injenicu.

Krle`ina re~enica, pa tako i ideja i misao romana, “zaigrala” na pozornici

desetak godina, postaviti pred elementarnost teatra rije~i i teatra slike...” Upravo taj razlomljeni govor, taj scenski nastup u kojemu na~in kako se izgovara pojedina rije~ postaje klju~na metoda koja bi da preobrazi Krle`in roman-esej u roman-dramu, ono je {to predstavu “Latinovicz, povratak” svrstava u neki novi kazali{ni poredak, u osebujno i samosvojno teatarsko mi{ljenje tog klasika hrvatske prozne, pjesni~ke i dramske literature.

Tko pokolje
“Ono {to jedino ne `elim to je ilustracija Krle`inog teksta” ka, `e Vuki}, i u tome uspijeva u potpunosti. Stoga i rasklapa djelo poput Seisselove kompozicijesvaki fragment te slike, materijaliziran sred pozornice, vrijedi jednako sam za sebe kao i sveukupnost, kada se sklapa u cjelinu. Paralelno, svaka rije~ i misao Krle`e iz romana djeluje jednako mo}no i sna`no izgovorena sama ili u sklopu {ireg prizora, scene, odnosno predstave u cjelini. Redatelj demontira “Latinovicza” da bi ga donio u nekoj novoj formi - i, za~udno, Krle`in tekst to izvanredno dobro podna{a, ono {to vidimo jeste upravo ono {to nam je redatelj htio prikazati, ne {tete}i autoru nimalo. Na jednom mjestu Balo~anski }e izre}i: “Netko, tko pokolje kao provalnik ~itave svjetove, postaje uzorom gimnazijalcima! A netko, tko ubije samo jednog ~ovjeka, dolazi na vje{ala...” Miroslav Krle`a, pokazala je to i predstava “Latinovicz, povratak” u re`iji Mladena Vuki}a, i dalje je otvorena knjiga iz koje se itekako mnogo mo`e saznati i koju se na bezbroj na~ina mo`e kazali{no ~itati. Naravno, ako se velikom piscu pristupi kao teatarskom izazovu, {to ova predstava nesumnjivo jeste.

Ko je ko u predstavi

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.

SCENA

37

Pjeva~ica Nina Badri}

Mora na operaciju glasnica
Nina Badri}, hrvatska predstavnica na Eurosongu, ovih dana promovira pjesmu “Nebo” s kojom }e , nastupiti u Azerbejd`anu, a samo nekoliko dana nakon nastupa objavljeno je da }e uskoro biti podvrgnuta operativnom zahvatu glasnica. Potom slijedi dvomjese~ni odmor, nakon kojeg }e biti spremna za nastup u Azerbejd`anu. Kako prenose hrvatski mediji, jednosatni nastup na Dori, gdje je i predstavila pjesmu “Nebo” ujedno je bio , najte`i u njenom `ivotu, zbog zdravstvenih problema za koje su znali samo ~lanovi obitelji popularne pjeva~ice i najbli`i prijatelji.

SAN U NOVOM RUHU

Festival 12 points

SHOW Zvijezda mo`e{ biti ti

Odli~an nastup
Divanhane u Portu
Sarajevski bend Divanhana imao je priliku da, kao jedini bend sa prostora Balkana, nastupi na eminentnom portugalskom festivalu 12 points u Portu. Pred prepunom koncertnom dvoranom Casa de musica bend je na najbolji mogu}i na~in prezentirao bogate i razli~ite muzi~ke stilove koje obra|uje, a akcent su dali na sevdalinku. Njihov nastup nai{ao je na izuzetno pozitivne kritike posjetitelja, kriti~ara i medija u Portugalu.
Ja. D.

Najbolja je Anida Idrizovi}
Prijedor~anka koja je prikazala u ku}i film Angeline Jolie za SAN:

Tragaju za mojim identitetom kako bi me kolektivno osvijestili!
Da li je na{ oskarovac „skinuo“ @eljku Ogrestu?

Brad Pitt i George Clooney

Sva|aju se zbog `ena
Ameri~ki mediji raspisali su se o sva|i Brada Pitta i Georgea Clooneya, i to zbog njihovih djevojaka. Veliko prijateljstvo ove dvije zvijezde na ku{nji je jer se Angelina i Stacy Keibler ne podnose. Sve je zapo~elo kada je Stacy na svoj Twitter napisala kako ne bi bilo nimalo lo{e svakodnevno se dru`iti s Bradom Pittom. Kad se prvi put susrela sa Stacy, Angelina je izrazito hladno reagirala na nju, a odnos im se otad nije nimalo popravio. Clooney i Pitt potom su preuzeli pona{anje svojih djevojaka i po~eli se prepucavati. Kad je novinarka nakon objave nominacija za Oscare upitala Brada mo`e li pobijediti Clooneya, on je odgovorio kako bi Clooneyu dao sve nagrade. - [tovi{e, trebali bismo izmisliti jo{ koju nagradu kako bi je on mogao osvojiti, rekao je Brad novinarki. George se na tu izjavu naljutio jer je u njoj vidio nastavak prepucavanja. Ipak, prema pisanju Daily Stara, prijatelji bi {to prije `eljeli prestati s prepucavanjima.

Tanovi}: Pri~a je izmi{ljotina! Transseksualci
Mo`e li se u BiH promijeniti spol

Nema zakonske procedure, al' ko{ta desetine hiljada eura
ZLATAN IBRAHIMOVI]

Ponosan sam {to sam Bosanac

38

OGLASI

~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.

POMO] U KU]I
Suhi ka{alj mo`e biti opasan

39

Tokom istra`ivanja primjene krioterapije

NOVOSTI I PREPORUKE

Hladna kupka poslije fitnesa?
Le`anje u kadi punoj hladne vode mo`e da ubla`i bol u mi{i}ima, ali je jo{ nejasno je li to bezbjedno, ka`u stru~njaci
Profesionalni sportisti su uveli tehniku uranjanja u hladne kupke da bi opustili mi{i}e i sprije~ili jake upale. To je kasnije postalo popularno i kod amatera. Nakon razmatranja svih raspolo`ivih istra`ivanja 17 studija koja su uklju~ila 366 ljudi, nau~nici su se slo`ili da jo{ nema dovoljno dokaza koji bi podr`ali tu tehniku. Svi se sla`u da postoje bolji na~ini da se ubla`e bolovi u mi{i}ima. To mo`e biti blago tr~anje u mjestu ili opu{tanje u toploj kupki. Ideja hladne kupke, koja se ponekad naziva krioterapija, jeste da se smanje otok i bol i uko~enost do koje dolazi kada se mi{i}i jako napregnu. Tokom istra`ivanja, u~esnici koji su prije toga imali jake fizi~ke napore, zamoljeni su da u|u u vodu hladnu 10-15 stepeni Celzijusovih i provedu u njoj od pet do 24 minuta. Rezultat je pokazao da je hladna voda bila djelotvorna, ali samo u odnosu na sjedenje i odmaranje, rekle su vo|e tima. Ali rezultati nisu pokazali prednosti hladne kupke u odnosu na druge metode ubla`avanja upale mi{i}a. Istra`iva~i se sla`u u tome da izlaganje hladnoj vodi mo`e da bude jako opasno i {tetno, po{to je to udar na organizam. Nije preporu~ljivo za svakog, a pogotovu je opasno za sr~ane bolesnike. Sa druge strane, stavljanje pojedina~nih hladnih obloga je preporu~ljivo i djelotvorno. Samo budite obazrivi, ako zaspite sa njima, mogu da vam izazovu neprijatne opekotine od leda.

Su hi ka {alj mo `e da bu de opasan ako traje du`e od dvije sedmi ce, a ni je pra}en povi{enom temperaturom. Ta da se obavezno treba obratiti ljekaru. Ka{alj nikako ne treba lije~iti doma}im lijekovima, ve} je bitno da stru~njak utvrdi uzrok i na osnovu toga da primijeni terapiju. Produktivni ka{alj pra}en je iska{ljavanjem bezbojnog ili obojenog sekreta, a naj~e{}i uzrok je opstruktivna bolest plu}a od koje naj~e{}e pate pu{a~i. Kako upozoravaju ljekari, ne smije da se ~eka, ve} se treba odmah obratiti ljekaru koji }e prepisati odgovaraju}u terapiju i lijekove. Produktivni ka{alj koji se javlja i danju i no}u, a traje du`e od deset dana, mo`e da bude opasan. Nervozni ka{alj naj~e{}e je suhi ka{alj koji se dijagnostikuje jednostavnim testovima. U dana{njim uslovima naj~e{}i uzrok su alergije, a tako|er mo`e da bude posljedica infekcije. Ukoliko je ovaj ka{alj uporan, odnosno traje du`e od deset dana, obavezno se treba obratiti ljekaru. Ako je u pitanju alergija, lije~i se odgovaraju}im alergenom, a ako je uzrok infekcija, antibioticima.

LJEPOTA, KOZMETIKA

MODA, STIL, TRENDOVI

U gumenjacima i na posao
Gumene ~izmice su nekada ljudi nosili kada su obavljali te{ke fizi~ke poslove i kada su pecali. U njima }e vam sigurno stopala biti suha. Bilo da su jeftine ili sku pe, po mo}i }e vam kada su pred vama ki{ni dan i bljuzgavica. Nose se s helan ka ma i tre ner kom, ali i na posao, uz elegantnu suknju ili haljinu. Ima ih u mnogo boja i daju pe~at svakoj odjevnoj kombinaciji. U njima mo`e da bude hladno, pa zimi nabavite krznene ulo{ke ili obujte vunene ~arape. Kada ih nosite, stopalo ne mo`e da di{e, pa noge u njima mogu da se znoje.

Gotovo da nema kreme, losiona ili proizvoda za njegu koji ne sadr`i vitamin E. Ni{ta ~udno s obzirom na to da upravo on poma`e ko`i da se izbori sa slobodnim radikalima i {tetnim spolja{nim uticajima. Zato nahranite ko`u ovim vitaminom spolja proizvodima s vitaminom E i iznutra namirnicama koje ga mnogo sadr`e, naprimjer kivijem i bademima. Opojni miris orijentalnog cvijeta frezija ima magi~no djelovanje na ja~i spol pa su parfemi koji ga sadr`e provjereno dobri za zavo|enje. Njegova bogata senzualna nota dugo se zadr`ava na ko`i i simbolizuje `enstvenost. Volite glamur i sjaj? U tom slu~aju u kozmeti~koj torbici morate napraviti mjesto za glitter. Uz ovaj svjetlucavi prah zablista}ete u trenu.

Beauty abeceda

Krem-~orba od {ampinjona
Potrebno:
250 ml bujona od povr}a 60 g su{enih vrganja 60 g svje`ih gljiva {itake 100 g {ampinjona 1 glavica luka {olja sojinog mlijeka 4 ka{ike integralnog p{eni~nog bra{na 4 ~ehna bijelog luka maj~ina du{ica biber i morska so maslinovo ulje Sipajte {olju klju~ale vode preko su{enih vrganja i ostavite da odstoji oko 20 minuta. Procijedite, sa~uvajte te~nost od vrganja, a same vrganje isjeckajte na sitno. U {erpi zagrijte maslinovo ulje i propr`ite crni luk. Dodajte sve vrste gljiva i kr~kajte nekoliko minuta. Razmutite bra{no u malo pripremljenog bujona, pa umije{ajte u gljive. Umije{ajte zatim i ostatak bujona, vodu od natapanja vrganja, kao i sojino mlijeko. Dodajte bijeli luk, posolite i pobiberite po ukusu. Pustite da kr~ka. Ispasirajte u blenderu i za~inite maj~inom du{icom.

Priprema:

40

OGLASI
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina

~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

KANTON SARAJEVO Ministarstvo za bora~ka pitanja

CANTON SARAJEVO Ministry of Veteran's affairs

Na osnovu ~l. 22. i 23. Zakona o dopunskim pravima boraca-branitelja Bosne i Hercegovine (“Slu`bene novine Kantona Sarajevo”, br. 9/07 - Pre~i{}eni tekst, 7/08 i 33/08) i Uredbe o finansiranju programa za otvaranje radnih mjesta za branioce, ratne vojne invalide, porodice {ehida i porodice poginulih, umrlih i nestalih branilaca (“Slu`bene novine Kantona Sarajevo”, br. 31/06, 20/09 i 20/11), Ministarstvo za bora~ka pitanja Kantona Sarajevo raspisuje

za podno{enje zahtjeva za dodjelu pozajmica za finansiranje programa za otvaranje radnih mjesta za branioce, ratne vojne invalide, porodice {ehida i porodice poginulih, umrlih i nestalih branilaca u 2012. godini 1. Predmet javnog oglasa: Podno{enje zahtjeva za dodjelu pozajmica za finansiranje programa za zapo{ljavanje demobilisanih boraca, vojnih invalida i ~lanova porodica {ehida i poginulih boraca sa podru~ja Kantona Sarajevo. 2. Pravo u~e{}a: Pravo podno{enja zahtjeva za dodjelu pozajmica za finansiranje programa za zapo{ljavanje demobilisanih boraca, vojnih invalida, ~lanova njihovog porodi~nog doma}instva i ~lanova porodica {ehida i poginulih boraca imaju pravna i fizi~ka lica sa podru~ja Kantona Sarajevo, koja imaju registrovanu samostalnu radnju ili neki od oblika privrednih dru{tava za obavljanje ili pokretanje proizvodno-uslu`nih djelatnosti, uz uslov da zaposle jedno ili vi{e lica - pripadnika bora~ke populacije. 3. Uslovi za dodjelu pozajmica: Pravo na pozajmicu mogu ostvariti sva pravna i fizi~ka lica koja otvaraju nova radna mjesta i planiraju zapo{ljavanje pripadnika bora~ke populacije, odnosno lica iz ~lanova 1. i 2. Zakona o dopunskim pravima boraca-branitelja Bosne i Hercegovine. Pozajmice se odobravaju u visini do 20.000,00 KM po novouposlenom radniku, a najve}i iznos po navedenom osnovu za pojedina~ni program mo`e se odobriti do 200.000,00 KM. Pozajmice se odobravaju na period od 96 mjeseci (8 godina), u okviru ~ega je grejs-period od 12 mjeseci, sa kamatom od 3% na godi{njem nivou. Od ukupnog iznosa odobrenih sredstava, najmanje 50% sredstava plasira se u stalna sredstva, a najvi{e 50% u teku}a-obrtna sredstva. Za obezbje|enje urednog vra}anja pozajmice korisnik pozajmice je du`an osigurati slijede}e instrumente: a) za pozajmice do 20.000,00 KM jemstvo dva `iranta i mjenice; b) za pozajmice preko 20.000,00 KM zalo`no pravo na nepokretnosti (hipoteka) zasnovano putem Suda u omjeru 1:2 i mjenice. 4. Podno{enje zahtjeva za dodjelu pozajmice: Zahtjevi za dodjelu pozajmice podnose se Ministarstvu za bora~ka pitanja Kantona Sarajevo, ul. Reisa D`emaludina ^au{evi}a br. 1, 71 000 Sarajevo. Uputstvo o na~inu dobijanja i kori{tenja pozajmica za finansiranje programa za otvaranje radnih mjesta za branioce, ratne vojne invalide, porodice {ehida i porodice poginulih, umrlih i nestalih branilaca se mo`e dobiti u pisarnici Kantona Sarajevo (na info-punktu) i u prostorijama Ministarstva za bora~ka pitanja Kantona Sarajevo (soba br. 13) ili se preuzeti sa internet-stranice Ministarstva za bora~ka pitanja: mbp.ks.gov.ba. 5. Potrebna dokumentacija: Zahtjev za pozajmicu koji treba da sadr`i: puni naziv tra`ioca pozajmice sa adresom i kontakt-telefonom, iznos i namjenu pozajmice, podatke o lokaciji predvi|enoj za obavljanje djelatnosti za koju se tra`i pozajmica, podatke o broju novouposlenih radnika i dosada{nje rezultate poslovanja ako tra`ilac pozajmice ve} obavlja djelatnost. Rje{enje o registraciji, odnosno kopija sudskog rje{enja ili rje{enja nadle`nog op}inskog organa o obavljanju odre|ene djelatnosti, a ako se radi o pravnom licu, onda i kopija obavje{tenja Zavoda za statistiku o razvrstavanju poslovnih i drugih subjekata po djelatnostima i o jedinstvenom mati~nom broju. Kra}i biznis-plan koji mora sadr`avati: uvodne informacije - osnovne podatke o tra`iocu i opis djelatnosti, predra~unsku vrijednost i strukturu ulaganja, rezultate dosada{njeg poslovanja, tr`i{te nabave repromaterijala i tr`i{te prodaje proizvoda i usluga, ekonomsko-finansijsku analizu i izjavu o uspje{nosti projekta na bazi procjene za period od osam godina, kao i strukturu potrebnih radnika (stru~na sprema i zanimanje). Bilans stanja i bilans uspjeha, odnosno zadnju prijavu Poreznoj upravi (ako ve} posluje). Uvjerenje Poreske uprave da nema dospjelih a ne izmirenih obaveza. Pisana izjava o ponu|enim instrumentima urednog vra}anja pozajmice. Druga dokazna dokumentacija: dokaz o pripadnosti bora~koj populaciji za vlasnike radnji ili vlasnikeosniva~e privrednih dru{tava, dokaz o posjedovanju ili zakupu poslovnog prostora, dokaz o posjedovanju nekretnine predlo`ene za hipoteku (ZK ulo`ak bez tereta, procjena vrijednosti nekretnine ura|ena od ovla{tenog sudskog vje{taka, izjave jemaca i dr), te druga dokumentacija koja mo`e biti naknadno zatra`ena od Ministarstva za bora~ka pitanja ili poslovne banke. Podnosioci zahtjeva iz 2011. godine, ~iji zahtjevi nisu rije{eni zbog nedostatka sredstava ili nepotpune dokumentacije, du`ni su svoje zahtjeve obnoviti i dopuniti nedostaju}u dokumentaciju. Isti su du`ni prilo`iti bilans stanja i bilans uspjeha za 2011. godinu, odnosno zadnju prijavu Poreznoj upravi o razrezu poreza za 2011. godinu (ukoliko ve} posluju), kao i novo uvjerenje Poreske uprave da nemaju dospjelih a ne izmirenih obaveza. Uz zahtjev za dodjelu pozajmice, pored naprijed navedene dokumentacije, podnosioci zahtjeva su du`ni prilo`iti i ovjerenu izjavu o saglasnosti za obradu li~nih podataka, koja se mo`e preuzeti u pisarnici Kantona Sarajevo - na info-punktu Ministarstva za bora~ka pitanja. 6. Procedura odobravanja pozajmica: Nakon prijema zahtjeva, Komisija Ministarstva za bora~ka pitanja Kantona Sarajevo za rje{avanje zahtjeva }e vr{iti provjeru ispravnosti dokumentacije po zahtjevima i utvr|ivati ispunjenje osnovnih uvjeta za odobravanje pozajmice, te iste sa kompletnom dokumentacijom dostavljati na dalju obradu poslovnoj banci, sa kojom za ove namjene u 2012. godini bude zaklju~en ugovor o komisionom poslu. Stru~na slu`ba banke obra|ivat }e zahtjeve i svoje stru~no mi{ljenje sa prijedlogom za odluku dostavit }e Ministarstvu za bora~ka pitanja Kantona Sarajevo, a koje }e Komisija za rje{avanje zahtjeva razmotriti i svoj kona~ni prijedlog po svakom obra|enom zahtjevu dostaviti ministru za bora~ka pitanja, koji donosi kona~nu odluku. Po odobravanju pozajmice poslovna banka zaklju~uje ugovor o pozajmici sa korisnikom pozajmice, a sredstva za pozajmicu }e biti realizovana i plasirana korisniku u skladu sa odlukom i zaklju~enim ugovorom o realizaciji pozajmice, nakon {to ista budu dozna~ena od Ministarstva za bora~ka pitanja Kantona Sarajevo na ra~un poslovne banke. Podnosioci zahtjeva kojima se odobri pozajmica (korisnici pozajmice) }e biti du`ni da u toku trajanja grejs (grace) perioda Ministarstvu za bora~ka pitanja Kantona Sarajevo dostave urednu dokumentaciju o zapo{ljavanju predvi|enog broja radnika, koji moraju biti lica iz ~lanova 1. i 2. Zakona o dopunskim pravima boraca-branitelja Bosne i Hercegovine ili ~lanovi porodi~nog doma}instva ovih lica. Po ovom osnovu, podnosioci zahtjeva, na ~ije zahtjeve poslovna banka bude dala pozitivno mi{ljenje i preporuku za odobravanje pozajmice, bit }e du`ni sa Ministarstvom za bora~ka pitanja zaklju~iti sporazum o saradnji u zapo{ljavanju branitelja, ratnih vojnih invalida i ~lanova porodica {ehida i porodica poginulih, umrlih i nestalih branitelja, i ~lanova njihovog porodi~nog doma}instva. Zahtjevi koji budu rje{avani u 2012. godini odobravat }e se i realizovati prema redoslijedu prijema, a u skladu sa dinamikom obrade istih od poslovne banke i dinamike obezbje|ivanja sredstava planiranih za ove namjene. Prioritet kod rje{avanja zahtjeva imat }e zahtjevi podneseni od samostalnih radnji ili privrednih dru{tava za obavljanje ili pokretanje proizvodno-uslu`nih djelatnosti, ~iji su vlasnici ili osniva~i pripadnici bora~ke populacije. 7. Sredstva za dodjelu pozajmica: Finansiranje programa zapo{ljavanja za otvaranje novih radnih mjesta planirano je u bud`etu Kantona Sarajevo za 2012. godinu, iz primitaka i kreditnih sredstava predvi|enih za ove namjene, u ukupnom iznosu do 600.000,00 KM. Ova sredstva mogu biti umanjena ukoliko se u bud`etu Kantona za 2012. godinu ne obezbijede sva planirana sredstva. 8. Rok za podno{enje zahtjeva za pozajmice: Rok za podno{enje i dopunu zahtjeva za dodjelu pozajmice trajat }e od 22. 2. 2012. godine do 31. 7. 2012. godine. 9. Napomena podnosiocima zahtjeva: Dokumentacija podnesena uz zahtjev se ne}e vra}ati podnosiocu, te se sugeri{e podno{enje ovjerenih fotokopija potrebnih dokumenata. Nepotpuni zahtjevi se ne}e razmatrati i kao takvi }e biti odbijeni. Za nejasno}e i konsultacije svi zainteresovani se mogu obratiti i putem telefona na broj +387 (0) 33/562-008. Broj: 06-14-3106/12 Sarajevo, 17. 2. 2012. god. MINISTAR doc. dr. Ned`ad Ajnad`i} Broj: 039-0-Dn-12-000 125 Te{anj, 15. 2. 2012. godine Op}inski sud Te{anj, Zemlji{noknji`ni ured, na osnovu ~lanova 63. i 67. a u skladu sa ~lanom 88. stav 2. Zakona o zemlji{nim knjigama FBiH (“Sl. novine FBiH”, br. 19/03 i 54/04) USPOSTAVU ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA U zemlji{noknji`nom predmetu br. 039-0-Dn-12-000 125, a po zahtjevu Mervanovi} Damira, sina Enesa iz Mrkoti}a, u toku je postupak uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak su upisane po novom premjeru u posjedovni list br. 1205 k.o. Mrkoti}, ozna~ene kao k.~. broj 902/2 Gaj, njiva 5. kl. u pov. 311 m2, a {to prema podacima starog premjera odgovara nekretnini upisanoj u zk. ul. broj 396 K.O. SP-MRKOTI] ozna~enoj kao k.~. broj 371/6 Gaj, njiva 5. kl. u pov. 311 m2. Prema podacima katastra Op}ine Te{anj, posjednik nekretnina je Mervanovi} Damir, sin Enesa iz Mrkoti}a, sa obimom prava 1/1, dok su prema podacima starog premjera ZK ureda Op}inskog suda Te{anj, kao suvlasnici navedenih nekretnina upisani Rami} Ramiz, Rami} Muhamed, Rami} Hajrudin, Rami} Mirsad, Dajdi} Mina, Solo Zekija, Brkovi} Rukija, Kurdi} Nura, Gari} Nura, Rami} Besim, Rami} Miralem, Rami} Kasim, Rami} Fikret, Rami} Mehmed, Rami} Smajo i Rami} Semir. Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na navedenim nekretninama da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneska u dva primjerka i to doka`u, a u suprotnom, njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na toj nekretnini mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje slijede}ih 90 dana kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza. Zemlji{noknji`ni referent Ned`ad Ljevakovi}

J AV N I O G L AS

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU BROJ: 65 0 P 215152 11 P Sarajevo, 16. 2. 2012. godine Op}inski sud u Sarajevu, sudija Sanela Rondi}, u pravnoj stvari tu`itelja Mikrokreditna fondacija “EKI”, zastupani putem punomo}nika Adine Buzurovi}, advokata iz Sarajeva, protiv tu`enih Fakovi} Faruk iz Gora`da i dr. radi isplate duga, vrijednost predmeta spora 6.099,47 KM, van ro~i{ta 16. 2. 2012. godine donio je sljede}e

OBJAV LJU JE OGLAS
(dostava tu`be na odgovor)a Dana 11. 10. 2011. godine tu`itelj je kod ovog suda podnio tu`bu protiv tu`enih radi naplate nov~anog potra`ivanja po osnovu ugovora o kreditu. Tu`bom je predlo`eno da sud donese odluku kojom }e nalo`iti tu`enim da solidarno isplate dug tu`itelju u iznosu od 6.099,47 KM sa zakonskim zateznim kamatama, kao i tro{kove postupka. Ovim putem ~etvrtotu`enoj Medihi Had`ovi} se dostavlja tu`ba na odgovor shodno odredbi ~lana 69. ZPP-a. Tu`ena je du`na najkasnije u roku od 30 dana dostaviti sudu pisani odgovor na tu`bu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku - dva istovjetna primjerka (~lan 70. stav 1.

i ~lan 334. stav 5. ZPP-a). Odgovor na tu`bu mora biti razumljiv i sadr`avati: oznaku suda, ime i prezime, odnosno naziv pravne osobe, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika ako ih imaju, predmet spora, sadr`aj izjave i potpis podnositelja (~lan 334. stav 2. ZPP-a). U odgovoru na tu`bu tu`ena }e ista}i mogu}e procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tu`beni zahtjev (~lan 71. stav 1. ZPP-a). Ako tu`ena osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadr`ati i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~injenice na kojima tu`eni zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice, te pravni osnov za navode tu`enog (~lan 71. stav 2. ZPP-a). Tu`ena mo`e u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu podnijeti protivtu`bu (~lan 74. stav 1. ZPP-a). Kad tu`ena, kojoj je uredno dostavljena tu`ba, u kojoj je tu`ilac predlo`io dono{enje presude zbog propu{tanja, ne dostavi pisani odgovor na tu`bu u zakonskom roku, sud }e donijeti presudu kojom se usvaja tu`beni zahtjev (presuda zbog propu{tanja), osim ako je tu`beni zahtjev o~igledno neosnovan (~lan 182. stav 1. ZPP-a). Obavje{tava se tu`ena da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja ovog pismena u dnevnim novinama Federacije BiH i na oglasnoj tabli suda, te da priloge dostavljene uz tu`bu mo`e podi}i u zgradi suda. Sudija Sanela Rondi}

BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine Zeni~ko-dobojski kanton OP]INSKI SUD U TE[NJU Zemlji{noknji`ni ured

NA JAV LJU JE

web: http://mbp.ks.gov.ba e-mail: minbopi@ks.gov.ba; Tel: + 387 (0) 33 562-012,Fax: + 387 (0) 33 562-251 Sarajevo, Reisa D`emaludina ^au{evi}a 1 e-mail: stambeno@ks.gov.ba; www.ks.gov.ba

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.

KORAK NAPRIJED
Fallout 3 & Oblivion paket
Bethesda je pripremila paket koji ~ine popularne igre iz 2006. i 2008. godine za Xbox 360 i PC na teritoriji Sjeverne Amerike. Fallout 3 i The Elder Scrolls IV smje{teni su u potpuno druga~ije svjetove, ali }e uskoro biti dio jednog budu}i da je pomenuti paket i zvani~no najavljen. Ovaj Fallout 3 & Oblivion Double Pack na tr`i{tu }e se pojaviti u aprilu ove godine za Xbox 360 i PC. Verzija za Xbox 360 na tr`i{tu }e se prodavati po cijeni od 30 dolara, dok }e za PC verziju biti potrebno 20 dolara. Zvani~ni predstavnik kompanije Bethesda nije objelodanio da li }e neki od sadr`aja za preuzimanje biti objavljeni za neku od pomenutih verzija.

41

Blender 2.62
Blender je integrisana aplikacija koja omogu}uje kreiranje {irokog opsega 2D i 3D sadr`aja. Blender obezbje|uje {iroki spektar modeliranja, teksturiranja, osvjetljenja, animacija i veliki broj funkcionalnosti za obra|ivanje videosadr`aja. Ono {to je tako|er veoma va`no, jeste ~injenica da je dostupna i velika zajednica korisnika i postojanje velikog broja foruma gdje se mogu postavljati razli~ita pitanja, ali i na}i veliki broj odgovora. Nova verzija popularne Blender aplikacije nosi oznaku Blender 2.62 i sa sobom donosi unaprije|eni Cycles Render engine, UV alate, unaprije|eni Python API, veliki broj novih dodataka, kao i veliki broj zakrpa za ranije primije}ene slabe ta~ke.

iPad 3 }e imati Retina ekran
Najnovije informacije govore u prilog tome da }e Appleov novi iPad odlikovati Retina ekran visoke rezolucije, ali je to sve jo{ u opsegu nezvani~nih informacija. Me|utim, veliki je broj onih koji ovu informaciju uzimaju zdravo za gotovo. Appleov iPad model nove generacije odlikova}e 9.7“ ekran koji }e karakterisati ista veli~ina ekrana kao {to je to slu~aj sa modelima iPad 1 i iPad 2, ali uz mnogo ve}u rezoluciju. U svakom slu~aju, prava i jedina zvani~na potvrda ili demanti ovih informacija mo`e se o~ekivati u toku marta, kada se o~ekuje da }e kompanija Apple predstaviti iPad 3.

Total Commander 7.57. RC2
Total Commander je menad`er fajlova za Windows koji je sli~an dobro poznatom DOS menad`eru fajlova. Total Commnader mo`e da upravlja arhivama ~ak i kada se one nalaze u poddirektorijima. Ovaj alat tako|er karakteri{e interni ZP kompatibilni paket, dok funkcija pretra`ivanja omogu}ava da vr{ite pretragu za fajlovima unutar arhiva, ~ak i kada je rije~ o tekstu. Softver nudi dva prozora jedan pored drugog za olak{ano kopiranje i premje{tanje fajlova. Nova verzija donosi nekoliko popravki kada je rije~ o prebacivanju fajlova sa F6 - F2 u direktorij koji jo{ ne postoji. Softver posjeduje ugra|eni FTP klijent za FXP i HTTP proxy podr{ku.

Patentni rat

Apple pobijedio Motorolu
Apple je dobio spor na sudu, Motorola najavila `albu
Apple je dobio spor na sudu s Motorola Mobility oko patenta slide to unlock, a radi se o na~inu otklju~avanja telefona i tableta na na~in da se strelica prstom otkli`e udesno kako bi se ure|aj otklju~ao. Ova presuda ozna~ava Appleovu prvu pobjedu nad Motorolom u bilo kojem dijelu svijeta, pi{e BBC News. Konsultant za patentna pitanja Florian Mueller rekao je da bi ova presuda na sudu u Münchenu mogla utjecati na sporove oko patenata u koje su uklju~eni i proizvo|a~i Androida {irom svijeta. Motorola je najavila da planira ulo`iti `albu, a presuda ne}e imati utjecaja na opskrbu ili budu}u prodaju. Glasnogovornica Motorole izjavila je da je Motorola implementirala novi dizajn za ovo otklju~avanje telefona te da ne o~ekuje da }e se ova sudska presuda odraziti na sada{nju ili budu}u prodaju. U Appleu, pak, nisu `eljeli komentirati ovu odluku. Motorola Mobility trenuta~no je procesu prelaska u vlasni{tvo Googlea. Naime, kada je Google kupio Motorolu Mobi-

Stigao BlackBerry OS 2.0
BlackBerry OS 2.0 je dostupan za korisnike PlayBook tableta. To zna~i da }e oni kona~no dobiti nativnu aplikaciju za poruke (email i poruke sa dru{tvenih mre`a), kontakte i kalendar, a uz to dolaze i pobolj{anja u vidu integracije Twittera i Facebooka, a me|u novitetima je i BlackBerry Bridge. Ova opcija omogu}i}e vlasnicima BlackBerry telefona da ga koriste kao tastaturu ili mi{ uz PlayBook tablet. Novo izdanje dobila je i aplikacija Documents To Go, kojoj je dodat Print To Go. Prelazak je besplatan za sve korisnike ovog tableta.

lity za 12,5 milijardi dolara ra~unao je upravo na veliki broj patenata koje ova kompanija posjeduje. Poznato je da je Motorola vlasnik nekoliko hiljada razli~itih patenata, od kojih se mnogi odnose na mobilnu tehnologiju, pa je Larry Page na svom blogu napisao da }e Google “akvizicijom Motorole pove}ati konkurentnost te oja~ati patentni portfolio, ~ime }e se bolje za{tititi Android od prijetnji Microsofta, Applea i drugih kompanija” .

Naime, Android je najve}i konkurent Appleu na mobilnom tr`i{tu. Stru~njak za patente Mueller, koji je prije bio konsultant za Microsoft, smatra ovu odluku suda vrlo zna~ajnom pobjedom Applea na Androidom, unato~ tome {to se odnosi samo na njema~ko tr`i{te. Patent slide to unlock zaveden je pod oznakom EP1964022 i njime je za{ti}en cijeli proces otklju~avanja telefona jednostavnim micanjem prsta s jednog dijela zaslona prema drugome.

Panasonic ponovo osvaja Evropu
Ve} najavljen povratak na evropsko tr`i{te mobilnih telefona Panasonic po~inje modelom Eluga. U pitanju je Android smart telefon, koji pokre}e dual-core 1GHz TI OMAP 4430 procesor, uz pomo} 1GB RAM i 8GB interne memorije. Glavna odrednica veli~ine mode la do bi ja se ako se obra ti pa`nja na ekran dijagonale 4,3 in~a (rezolucije 960 x 540 ta ~a ka, OLED tipa). Ovo go di{ nji hit premijum modela, a Eluga to svakako jeste, bit }e otpornost na vodu i pra{inu. Uprkos tome, telefon je veoma tanak i lagan - 7,8 mm i 103 grama. Baterija kapaciteta 1.150 mAh je zbog {ik dizajna izvukla najdeblji kraj, ali nadamo se da }e trajati bar jedan dan (intenzivnog) kori{tenja: fabri~ki podaci su 300 sati stanja pripravnosti i 240 minuta razgo vo ra. Na po le |i ni je kamera rezolu ci je 8MP, sa autofokusom i stabilizacijom slike, ali bez blica. Dodatna prednost Eluge je mogu}nost transformacije u daljinski upravlja~, pod uslovom da imate Panasonic televizor. Prodaja po~inje ovog prolje}a.

Google je prevario i Microsoft?
Nedavno smo ~itali da je Google uspio da zaobi|e pravila i prati aktivnosti Safari korisnika, a sada ga za isto optu`uje i Microsoft. Microsoft tvrdi da je Google prevario i Internet Explorer i naveo ga da prihvata kola~i}e koji omogu}avaju pra}enje korisnika. Kada je otkriveno da se to doga|a u slu~aju Safarija, Google je tvrdio da se radi o gre{ci, pi{e Ars Techica, te da je to izolovani slu~aj. Me|utim, blog posto Dean Hachamovitch, potpredsjednika Microsofta, govori druga~ije. Pod naslovom “Google zaobilazi pode{avanja privatnosti korisnika” on navodi da Goo, gle, kao i u slu~aju Safarija, koristi sli~an metod kako bi pratio i korisnike Internet Explorera. “Prije nego {to objavimo vi{e detalja o tome {to smo otkrili, preporu~ujemo IE korisniciama da koriste opciju Tracking Protection koju ima IE9, kako bi za{titili svoju privatnost od Googlea” pi{e na blogu. ,

42

OGLASI

~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012. Ramiz Arslanagi} Inovacija u ekonomiji (4)

FELJTON
cus izbio ti rat ka protes ta. vi potresali Francusku 1574.UjeFrantaanakoj Tiraratopepravjerskiprotestolika i do po~etka 18. vi ka, punu vno vnost tanti

43

NA DANA[NJI DAN

Predmet
obo`avanja
Prirodni novac u ekonomiji, a to zna~i procesi koji se odvijaju u proizvodnji, u direktnoj su vezi, u srodstvu sa osnovama `ivota
A o novcu kakav je svakodnevno u upotrebi, stvoren je privid, da se sa njim mo`e sve. Postao je predmet obo`avanja. Postao je bo`anstvo. Postao je “predmet rada” onih koji ga usmjeravaju ka svojim ciljevima i potrebama. Njima je novac postao - cilj. Oni ni{ta drugo ne vide. Bankarsko-finansijski sektor u zadnje vrijeme nazivaju industrijom. Novac upotrebljavan u ekonomskim procesima/doga|anjima postao je “pokreta~ki faktor” , koji stvara sve “vrijednosti”?! Ali... Ima ne{to realno u osje}aju, duboko zapreteno u pojavi da iz prirode dolazi “samo od sebe” {to se , ~ini tajanstvenim, magi~nim, misterioznim oko razumijevanja puta, do pojave novca. Novca u pro{losti, novca danas, pa novca kojeg mo`emo nazvati - prirodnim. dubokoj pro{losti su na osnovi tog djelovanja nastale neobnovljive koristi iz tog, mo`e se re}i kontinuiranog djelovanja, koje se ogleda i u “naslje|u” neobnovljivih izvora energije, ~ije je ispoljavanje u korisnim oblicima donijelo nevi|ene koristi ~ovje~anstvu. Dok ovo nije klasificirano/sistematizirano u prirodno-ekonomskom sistemu, pojave u `ivotu ~ovjeka i dru{tva su, uslovno re~eno, obja{njavane druga~ije, krivene u prirodnim naukama. Samo je William Petty (16231687) ukazao na rad ~ovjeka povezan sa osnovom toga rada - ishranom, {to je istorijski gledano zna~ajna ~injenica, ali nije dovoljno povezana sa prirodom u vrijednosnom smislu. On je prvi, kao osniva~ statistike, govorio: “Nije va`no {to neki ljudi jedu vi{e od drugih. Dnevna hrana je 1/100 dio onoga {to }e dnevno pojesti 100 ljudi.” On ne

1685. 1792. 1821. 1836. 1866. 1905. 1919. 1931.

Solarna energija
Prirodni novac u ekonomiji, a to zna~i procesi koji se odvijaju u proizvodnji, u direktnoj su vezi, u srodstvu sa osnovama `ivota. Sve {to dolazi iz prirode, a po{to je ono {to sve procese pokre}e, najprije spontano, pa onda svjesno usmjereno, skriveno, zata{kano u odre|enom interesu ili skriveno u zanemarivanju tog uticaja u ekonomskim procesima - ostaje izvan presudnog uva`avanja u dru{tvenom, ali ne i u prirodnom sistemu vrijednosti (PSV). Sun~eva svjetlost i toplota njegovog zra~enja predstavlja osnovu i pokre}e sve oblike `ivota. Kao obnovljivi oblik, solarna energija pokre}e i mnogobrojne procese u prirodno-ekonomskom sistemu proizvodnje. Uz to, poznato je da se za obra~unski period u ekonomiji uzima 12 mjeseci, koliko traje jednogodi{nja putanja Zemlje oko Sunca. Prirodne snage u dru{tvenoekonomskom sistemu nisu predmet kojim se ekonomija kao dru{tvena nauka bavi. Ali u prirodno-ekonomskom sistemu itekako imaju vitalno zna~enje. Djelovanje prirodnih snaga/sila u vremenu i prostoru stvara za `ivot presudne efekte i uslove, a u

Samo je William Petty ukazao na rad ~ovjeka povezan sa osnovom toga rada - ishranom

prije svega, u tradicionalnoj ekonomiji. Na takvom pravcu }e se postepeno pokazivati osnovi koji }e dovesti do pojave, do nastanka prirodnog novca, koji nije nikakav pokreta~ki faktor, koji post festum, mjeri ono {to je ve} u~injeno, prirodni novac zbog toga ne mo`e biti cilj, u smislu akumuliranog pokreta~kog faktora. On je mjera tr`i{nih cijena. On je certifikat o pravu u~e{}a u raspodjeli, prema obliku i zna~aju u~e{}a u procesima ljudskog stvarala{tva. Op{te je poznato da tradicionalna ekonomija, kao nauka, koja se u 15. stolje}u razvija od merkantilista, koji su zastupali stav da je trgovina jedini izvor profita, {to je osnov narodnog bogatstva, preko fiziokrata koji su te`i{te stvaranja bogatstva poku{ali premjestiti na prirodne izvore, pri ~emu - kao osnove tuma~enja tih procesa u prirodi, nisu koristili zakonitosti prirode, ot-

govori da je hrana osnova `ivota, a tek nakon toga - osnova radne sposobnosti, jer ni prirodne nauke nisu jo{ dovele do spoznaje principa metabolizma, niti je obja{njen proces fotosinteze, pa ~ak ni princip energije - da je to sposobnost vr{enja rada.

Prirodne zakonitosti
Uz sva otkri}a u prirodnim naukama, pa i uz ~injenicu da se svi procesi u proizvodnji odvijaju u skladu i uz primjenu prirodnih zakonitosti, razvoj tradicionalne ekonomije je sve do danas prkosno i{ao svojim putem, jer je jo{ u skladu sa ~udesnom ljudskom prirodom bogatih! Ali, jednom se ne{to mora promijeniti! Radna teorija vrijednosti, koja je trebala rije{iti pitanje vrijednosnog sistema, uz sav u to ulo`eni trud, od Pettya, preko Smitha i Ricarda pa uz vrlo zna~ajan rad Karla Marksa - nije zadovoljila, matemati~ki/egzaktno, ono {to zahtijeva jedna kvantitativisti~ka nauka, kakva je tradicionalna ekonomija, kao nauka. Dakle, kao {to je poznato, tradicionalna ekonomija je ostala bez vrijednosnog sistema. Tu joj ni pojam novca kakav poznajemo nije mogao pomo}i. Obrnuto! Zato su se mnogi uz ovu krizu uhvatili za glavu.
(Sutra: Pozitivna kritika kapitalizma)

Ramiz Arslanagi} ro|en je 1930. Ma{insku srednju tehni~ku {kolu (prva dva razreda u Pragu – ^SR) zavr{io je u Sarajevu. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, makroekonomski smjer. Radni vijek je ostvario u realnom sektoru privrednog sistema u vi{e radnih organizacija u BiH. Uz redovni rad, u slobodno vrijeme, izu~ava procese u proizvodnji. Nakon vi{egodi{njih istra`ivanja, 1974. je objavio traktat pod naslovom „Energija i vrijednost“ (~asopis Pregled, Sarajevo). Tu se prvi put isti~e energija kao rad prirode.

u Drugom svjetskom ratu. Me|unarodni sud za ljudska prava otvorio prvo zasjedanje u Strazburu. U Santa Moniki umro ameri~ki filmski komi~ar Sten Lorel, mr{avi iz tandema Stanlio i Olio. Britanska Gvajana postala nezavisna republika u okviru Komonvelta. U poku{aju da izvr{i dr`avni udar i zbaci vladu Adolfa Suareza, grupa gardista pod vo|stvom pukovnika Antonia Tehera upala, uz pucnjavu, u parlament [panije. Vojnim pu~em na Tajlandu oborena vlada ^ati~aja ^unavana, vlast preuzela vojna hunta. Politi~ki i vojni predstavnici Armije RBiH i HVO-a zaklju~ili sporazumni prekid vatre koji je stupio na snagu 25. februara i bio uvod za stvaranje federacije u okviru Bosne i Hercegovine. Pregovori srpskih vlasti i kosovskih Albanaca u Rambujeu kod Pariza prekinuti bez potpisivanja sporazuma koji su pregovara~ima ponudili me|unarodni posrednici. Srpska strana odbila prisustvo stranih trupa na svojoj teritoriji, a albanska razoru`anje Oslobodila~ke vojske Kosova. U Beogradu uhap{en Radomir Markovi}, {ef Dr`avne bezbjednosti za vrijeme re`ima Slobodana Milo{evi}a. Markovi} osumnji~en za u~e{}e u politi~kim ubistvima od oktobra 1998. do januara 2001. Osu|en 30. januara 2003. na sedam godina zatvora za pomaganje u prikrivanju ubistva ~etiri ~lana Srpskog pokreta obnove na Ibarskoj magistrali. Predsjednici Jugoslavije i Makedonije Vojislav Ko{tunica i Boris Trajkovski potpisali u Skoplju Sporazum o razgrani~enju dvije zemlje. U 47. godini umro ameri~ki rok-muzi~ar Haui Ep{tajn, gitarista i tekstopisac u grupi Tom Petty&Heartbreakers. U zemljotresu ja~ine 6,4 stepena Rihterove skale, koji je pogodio provinciju Kerman u Iranu, poginulo 600 ljudi, blizu 1.000 ih povrije|eno. Umro biv{i predsjednik Republike Slovenije i nekada{nji predsjednik Predsjedni{tva SFRJ Janez Drnov{ek.

1934. 1938. vni {tab rodnooslobodi voj ske Ju sla je u vjet 1944.U VrhogoskavivojNaDrvasiru stigla sola~keskavijevojna misija, prva sovjet na mi ja na tlu Jugosla 1959. 1965. 1970. 1981. 1991. 1994.

stekli poslije Francuske revolucije, 1789. Ro|en njema~ki kompozitor Georg Fridrih Hendl, uz Johana Sebastijana Baha, najzna~ajniji muzi~ar baroka. U njegovom obimnom opusu najvrednijim se smatraju opere i oratorijumi. Po odlasku u London postao centralna li~nost muzi~kog `ivota engleske prijestonice, a 1719. povjereni mu organizacija i vo|enje Kraljevske muzi~ke akademije. Umro engleski slikar D`o{ua Rejnolds, jedan od najve}ih svjetskih portretista, osniva~ Kraljevske umjetni~ke akademije, 1768, i njen prvi predsjednik. Sna`no uticao na englesko slikarstvo i stvarala{tvom i teoretskim raspravama o slikarstvu. U Rimu umro engleski pjesnik D`on Kits. Njegova djela se ubrajaju u najljep{a poetska djela na engleskom jeziku. Oko 4.000 vojnika pod komandom meksi~kog generala Antonija Lopesa de Santa Ane po~elo opsadu tvr|ave Alamo u Teksasu. Tvr|ava koju je branilo oko 200 dobrovoljaca, me|u njima Dejvi Kroket, pala 6. marta, svi branioci poginuli. Pod pritiskom bojara nezadovoljnih demokratskim reformama, rumunski knez Aleksandar Kuza, ujedinitelj Moldavije i Vla{ke, primoran da abdicira i napusti zemlju. Naslijedio ga Karol I, princ od Hoencolerna, koji je 1881. postao prvi rumunski kralj. Ameri~ki advokat Pol Persi Haris u ^ikagu osnovao klub Rotari. Benito Musolini napustio Socijalisti~ku partiju i osnovao fa{isti~ku stranku Fasci del Combattimento, Borbeni odredi. Umrla australijska pjeva~ica Neli Melba, jedan od najve}ih soprana krajem 19. i po~etkom 20. vijeka. Ubijen lider nikaragvanskih pobunjenika Cezar Augusto Sandino. U Kuvajtu otkriveno prvo nalazi{te nafte.

1898.

Emil Zola

Francuski pisac Emil Zola uhap{en zbog objavljivanja otvorenog pisma predsjedniku Francuske, “Optu`ujem” u , kojem je Vladu optu`io za antisemitizam i montiran sudski proces protiv kapetana Alfreda Drajfusa.

2001.

Edhem Bi~ak~i}

Visoki predstavnik u BiH Volfgang Petri~ smijenio Edhema Bi~ak~i}a s du`nosti direktora Elektroprivrede BiH, jer je, dok je bio premijer FBiH, zloupotrijebio ovlasti preusmjeravaju}i dio javnih prihoda u kasu SDA.

1999. 2001. 2001. 2003. 2005. 2008.

2005.

Rasim Deli}

Ha{ki tribunal otpe~atio optu`nicu protiv biv{eg komandanta Armije Bosne i Hercegovine Rasima Deli}a zbog ratnih zlo~ina nad Hrvatima i Srbima koje su u srednjoj Bosni po~inili mud`ahedini iz sastava 3. korpusa Armije BiH. Deli} se predao sudu 28. februara 2005. Osu|en je 15. septembra 2008. na tri godine zatvora. Umro 16. aprila 2010. u svom stanu u Sarajevu.

44

SPORT

~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

@eljezni~ar u svoje redove vra}a samo provjereno

Bekri} i Kerla za duplu krunu
Bekri} potpisao na godinu i pol, a Kerla na godinu + godinu • Osim: Ne}emo pregaziti ligu, kao {to to mnogi misle, ali jesmo favoriti. Imamo dobru startnu poziciju i solidno poslo`ene stvari
Samir Bekri} ju~er je i zvani~no predstavljen kao novo poja~anje tima sa Grbavice. Sa brojem 90, jer je, kako je sam “izvalio” de, vet puta bolji igra~ nego prije dvije godine kada je nosio broj 10, Bekri} }e predvoditi @eljezni~ar, kako je najavio, do duple krune.

Poziv navija~ima da o~iste Grbavicu
Za ne{to vi{e od dvije sedmice na Grbavici }e biti odigran i derbi cijele sezone, @e ljo - [i ro ki. Ka da danas pogledamo Dolinu }upova, ~ini nam se da se ni kad vi {e ni je dna uta kmica ne}e mo}i odigrati na njoj, s obzirom na to da je snijeg na tribinama, ali i na terenu ve}i od jednog metra. Me|utim, u @elji vjeruju da }e im navija~i pomo}i u ~i{}enju, ta~nije otkopavanju stadiona i tribina. “Klub }e pozvati navija~e da nam po mo gnu, ka ko bismo osposobili Grbavicu. Treba}e nam puno ljudi, jer ma{ine ne mogu u}i na teren i ~istiti, a uz to moramo o~istiti i tribine, kako bi nas navija~i mogli do}i bodriti protiv [irokog, jer nam je potrebna njihova podr{ka” ka`e Osim. , Kako saznajemo, akcija ~i{}enja Grbavice kre}e od ponedjeljka. {to to mnogi misle, ali jesmo favoriti. Imamo dobru startnu poziciju i solidno poslo`ene stvari u klubu, ali vidje}emo kako }e se situacija odvijati. Ova ekipa je igra~ki bolja od one koja je osvojila titulu prije dvije godine, ali ona ekipa je imala ne{to {to ova nema” govorio je Amar `ele}i , da neko od novinara sam ka`e ono {to on misli. Zapravo, Osim je aludirao na to da je ekipa od prije dvije godine imala “muda” a ova... , “Ovi jesu bolji, ali te{ko }e i}i, bez obzira na kvalitet. Ako ne budu imali ono ne{to, mu~i}emo se” smatra Osim, koji }e ekipu ve} , danas povesti ka Me|ugorju, a me|u putnicima }e, osim Bekri}a, biti i jo{ jedan povratnik u plavi dres - Semir Kerla.

Statisti~ki najja~a karika
Nakon floskula kako mu je drago {to je zapravo ponovo na Grbavici, Bekri} je rekao i kako `eli osvojiti duplu krunu. “Da}u sve od sebe da vratimo titulu na Grbavicu. Imamo dobru ekipu, a ve}ina igra~a s kojima sam igrao prije dvije godine i dalje je tu, tako da se ne}e biti te{ko uklopiti u tim. Uz to, sve u @elji je sada podignuto na jedan ve}i nivo i daleko je ozbiljnije” , smatra Bekri}, koji je na predstavljanje stigao sjajno raspolo`en, ba{ kao i menad`er tima Amar Osim, koji je u uvodu prokomentarisao nedavnu Bekri}evu izjavu da samo zbog njegovih egzibicija produ`i trening po dva sata. “Da, da. Produ`im ga i zbog ostalih, jer su navija~i masovno hrlili na treninge kako bi gledali Bekri}a i u`ivali u njegovim bravurama. To je zapravo i najve}i razlog {to }emo se vratiti u Me|ugorje” {aljivo je kazao Osim, te , okrenuo na zbilju... “U pre la znom ro ku ni smo tra`ili neka specijalna poja~anja, jer je te{ko na}i igra~a za nas, osim ukoliko ne ulo`imo
Samir Bekri}: Uzeo sam broj 90, jer sam devet puta bolji igra~, nego kad sam nosio broj 10
Foto: D`. KRIJE[TORAC

Osim nije zabrinut, ali ni eufori~an
@eljo je u Rovinju na nekim prijateljskim utakmicama imao problem sa realizacijom. Me|utim, Amar Osim jo{ nije zabrinut, jer... “Realizacija je rezultat koncentracije, a mi jo{ nismo maksimalno koncentrisani. Radimo puno, treniramo i nismo fizi~ki svje`i. Ne, nisam zabrinut, ali nisam ne{to ni eufori~an zbog toga. Utakmice koje smo igrali maksimalno ozbiljno smo i pobijedili” , kazao je Osim.
Semir Kerla dogovorio uslove povratka na Grbavicu

novac. Jedina varijanta, dakle, bilo je dovo|enje provjerenih igra~a, a to je Bekri}. Prije dvije godine ostavio je dubok trag, a igra~ je koji ima velike ambicije. Imali smo sre}u da do|e kod nas, jer nam je bio potre-

ban jedan takav igra~” rekao je , Osim. Za menad`era @elje Bekri} je i statisti~ki najve}e poja~anje u ovom zimskom prelaznom roku i to u ci je loj li gi, s ob zi rom na to da je prije dvije godine

Bekri}: Vratio sam se zbog navija~a
Samir Bekri} tvrdi da pri povratku u @elju nisu presudili finansijski uslovi, s obzirom na to da je imao jo{ neke ponude, ve}... “@e lio sam bi ti bli zu po ro di ce, a ka da sam vi dio ka kva se eufo ri ja stvorila kad sam se priklju~io pripremama, nisam `elio iznevjeriti navija ~e. Ne bi bi lo fer i ni sam imao srca odbiti @elju. Sa Amarom sam uvi jek imao ko re ktan odnos i odlu~io sam se vratiti, jer volim izazove. Svjestan sam da zbog svega moram igrati mnogo bolje nego prije i da}u sve od se be da opravdam po vje re nje,a najbitnije od svega je, barem za me ne, vra ti ti na vi ja ~e na tri bi ne” , ka `e Be kri}.

oti {ao kao naj bo lji igra~ BiH. “Bio je vani godinu i pol, mislim da je zadr`ao nivo, s tim da je mo`da ~ak i napredovao. Da, u Borac se vratio i Bilbija, ali Bekri} je oti{ao kao najbolji asistent lige i najbolji igra~ po mi{ljenju svih trenera. Uostalom, Bilbija nije bio toliko bitan Borcu, kao nama Bekri}.” Osim dr`i kako Zeba i Bekri} jedan drugom nisu konkurencija, jer...

Kerla sretan zbog povratka
“Dogovorio sam godinu plus godinu. Dosta sam lutao. @elio sam se vratiti i postigao sam dogovor sa Osimom. Nadam se da }u izboriti mjesto u timu i da }u opravdati povjerenje koje mi je ukazano. Grbavica je moj dom” , kazao nam je Kerla, koji je u ranijim nastupima za @eljezni~ar pokazao kako }e i on biti poja~anje, s tim {to za razliku od Bekri}a do la zi bez ne ke pre ve li ke pompe. S njima dvojicom, te Josipom ]utukom, koji }e tako|er ostati na Grbavici, @eljo za bh. uslove, ima zaista respektabilan tim, koji svoj kvalitet mora dokazati tamo gdje je to najbitnije - na terenu.
J. LIGATA

Zeba i Bekri} mogu zajedno
“Zeba je bolji u nekim stvarima, a Bekri} opet ima ne{to {to Zeba nema. Nisu sli~ni ~ak ni po karakteristikama, jer Zeba mo`e igrati i po krilu i u ofanzivi, a Bekri} i kao pleymaker i kao defanzivac. Bi}u sretan ako os ta li igra ~i bu du to li ko bolji od njih da ih ne moram stavljati zajedno u tim” ka`e , Osim, koji ne bje`i od ~injenice da je @eljo izraziti favorit za osvajanje naslova. “Ne}emo pregaziti ligu, kao

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.

SPORT

45

EVROPSKA LIGA Manchester City preko Porta u osmini finala

D`ekin ovosezonski prvijenac u Evropi
Ekipa Manchester Cityja plasirala se u osminu finala Evropske lige nakon {to su u revan{-utakmici pobijedili Porto rezultatom 4:0. Gra|ani su u prvom me~u u gostima slavili sa 2:1, te su sa ukupnim rezultatom od 6:1 obezbijedili prolazak dalje gdje }e se sastati sa boljim iz duela Sporting - Legia. Mre`u gostiju na~eo je Sergio Aguero ve} u 18. sekundi utakmice. Argentinac je sjajno iskoristio dodavanje Yaye Tourea i poslao loptu iza le|a golmana Heltona
Edin D`eko postigao drugi pogodak za City

za 1:0, {to je bio i rezultat prvog poluvremena. Bh. reprezentativac u dresu gra|ana Edin D`eko u igru je u{ao u 69. minuti, a samo sedam minuta kasnije je postigao prvi ovosezonski pogodak u evropskim takmi~enjima za vodstvo od 2:0. D`eko je u~estovao u obje akcije koje su pret ho di le na re dnim go lo vi ma Cityja. Na 3:0 u 84. minuti vodstvo je pove}ao Silva, da bi Pizarro zavr{io posao u 87. minuti za visoku pobjedu izabranika Roberta Mancinija.

Ajax bez pola ekipe u Manchesteru

LIGA PRVAKA Marseille pobijedio Inter

Valentin Stocker

sru{io Bayern
Nadu da }e iz Basela oti}i sa pozitivnim rezultatom Nijemcima je ugasio Stocker koji je pobjedni~ki gol postigao u 86. minuti
Nogometa{i Basela pobijedili su minhenski Bayern sa 1:0 u prvoj utakmici osmine finala Lige prvaka. Jedini gol na utakmici postigao je Valentin Stocker u 86. minuti. Bayern je krenuo silovito od samog po~etka me~a i zaprijetili su ve} u 2. minuti. Ribery je dugom loptom prona{ao Gomeza, a njema~ki reprezentativac poku{ao je zaobi}i istr~alog Sommera, ali golman Basela uspijeva sprije~iti gotovo siguran pogodak. Minutu poslije Ribery se na{ao u pro{ao, ali onda se spetljao i odbrana Basela izbila je loptu. U 72. minuti Muller je probacio loptu prema Gomezu kojem Sommer fantasti~no brani, a u odbijancu Muller ru{i {vicarskog golmana i zara|uje `uti karton. Ipak, sve nade Bayerna da }e u ovom me~u izvu}i pozitivan rezultat raspr{io je rezervista Valentin Stocker koji je pogodio u 86. minuti za veliko slavlje doma}ih. Olympique Marseille slavio je sino} protiv Intera sa 1:0, a jedini pogodak na utakmici postigao

Senad Luli} propustio prvi me~ protiv Atletica

Luli} i Lazio u (ne)mogu}oj misiji
Rimski sastav je u prvoj utakmici {esnaestine finala protiv madridskog Atletica pora`en na svom terenu sa 3:1 • U [paniji bez najboljeg napada~a Miroslava Klosea • Begovi} i Stoke gostuju na Mestalli
Slaba{ne {anse rimskog Lazija za prolaz u osminu finala Europa lige postale su jo{ slabije, jer }e nebeskoplavi u revan{-utakmici {esnaestine finala protiv madridskog Atletica biti bez svog najboljeg napada~a Miroslava Klosea. Upravo je Klose bio strijelac gola kojim je Lazio poveo protiv Atletica u prvoj utakmici u Rimu, ali Atletico je napravio preokret i pobijedio s 3:1. Bh. reprezentativac Senad Luli} zbog povrede je propustio prvi me~, ali }e za ve~era{nji biti u konkurenciji. Novi te`ak udarac uo~i revan{-susreta protiv Manchester Uniteda dobio je trener Ajaxa Frank de Boer. Nakon niza povreda koje su ve} zadesile slavni holandski klub, nova u nizu je ona mladog danskog {topera Nicolaia Boilesena koji se tek nedavno vratio u ekipu nakon petomjese~ne pauze. Danski se reprezentativac vratio na teren u prvom susretu {e-

Parovi i rezultati prvih utakmica
Ath. Bilbao - Lok. Moscow Club Brugge - Hannover PAOK - Udinese PSV - Trabzonspor St. Liege - Wisla Twente - Steaua Valencia - Stoke Anderlecht - Alkmaar Atl. Madrid - Lazio Besiktas - Braga Manchester Utd. - Ajax Metalist Kharkiv - Salzburg Olympiakos - Kazan Schalke - Plzen Spor ting - Legia (1:2) (1:2) (0:0) (2:1) (1:1) (1:0) (1:0) (0:1) (3:1) (2:0) (2:0) (4:0) (1:0) (1:1) (2:2)

snaestine finala Europa lige protiv Uniteda koji je usred Amsterdama slavio s 2:0. Nakon posljednjeg sudijskog zvi`duka Boilesen se po`alio na bol u zadnjoj lo`i zbog koje je i izostao prethodnih pet mjeseci. Dodatne pretrage su pokazale da }e novo izbivanje

potrajati oko tri sedmice. Ajax }e tako na Old Trafford istr~ati bez Gregorya van der Wiela, Eyonga Enoha, Derka Boerrigtera i Kolbeinna Sigthorssona, a pod znakom pitanju su i Theo Janssen i Dmitrij Bulikin. Veoma zanimljiv i neizvjestan me~ o~ekuje nas na Mestalli, gdje }e doma}a Valencia ugostiti Stoke na{eg Asmira Begovi}a. U prvoj utakmici minimalnu pobjedu slavili su {i{mi{i, koji ve~eras ne mogu ra~unati na usluge Banege, Miguela, Canalesa, Madura i Coste, dok se u tim ponovo vra}a Barragan. U ve}ini ostalih susreta ni{ta nije rije{eno po pitanju kona~nog pobjednika, a jedino su Metalist Kharkiv i Besiktas stekli solidnu prednost u prvim utakmicama. Ukrajinci su na gostovanju u Austriji demolirali Salzburg sa 4:0, a turski sastav je sa 2:0 slavio kod portugalske Brage.
A. MEHANOVI]

Valentin Stocker slavi pogodak

Reuters

Reuters

{ansi, ali golman doma}ih mu brani udarac upu}en sa tri metra. U 19. minuti odli~nu priliku su imali doma}i. Nakon duplog pasa Park je izvrsno uposlio Alexandra Freija, koji je oprobao udarac sa desetak metara, ali pre~ka spa{ava Nijemce. Bavarci su i dalje vr{ili pritisak na gol protivnika, a tri minute prije kraja prvog poluvremena Gomez je istr~ao kontru koju je poku{ao sam zavr{iti, ali Sommer je bio dobro postavljen, te se na odmor oti{lo kod rezultata 0:0. I u nastavku su gosti pravili pritisak na gol Basela. U 50. minuti sijevnula je kontra Bayerna, ali prvi dribling Davida Alabe je

je Dede Ayew u drugoj minuti sudijske nadoknade vremena. Prvu priliku na utakmici imalu su nogometa{i Intera u 11. minuti. Cambiasso je ubacio, ali njegov poluvolej golman Mandanda je uspio izbaciti ispod pre~ke. Do kraja prvog dijela blijeda partija oba tima u kojoj nije bilo izglednije {anse za pogodak. Ni{ta uzbudljivije nije bilo ni po~etkom drugog poluvremena u kojem golmani obje ekipe nisu imali potrebe da interveni{u. Ipak, kada su svi o~ekivali da }e susret zavr{iti bez golova, Dede Ayew je pogodio za pobjedu Marseillea u posljednjim trenucima susreta. A. K.

46

SPORT

~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

z (ne)uobi~ajeno jake i snje`ne zime [vicarska i St. Gallen dolaze sebi, tako da su pri kraju i sve neophodne pripreme za 28. februar, odnosno prijateljsku utakmicu izme|u reprezentacija Brazila i Bosne i Hercegovine. Do prije samo nekoliko dana i stadion AFG arena bio je, tako|er, pokriven debelim snje`nim pokriva~em, ali je doveden u normalno stanje i ve} je bio u funkciji u proteklu subotu, kada je {vicarski Challenge-liga{ FC St. Gallen 1879 u 16. prvenstvenom kolu ugostio i rezultatom 6:0 pobijedio SR Delemont. Bh. i brazilski reprezentativci odmjerit }e snage u prijateljskom susretu na stadionu AFG arena, zvani~no otvorenim 5. jula 2008. godine. Prva utakmica na no vom sta di onu odi gra na je izme|u selekcija [vicarske i Lihten{tajna (3:0), sedmicu prije zvani~nog otvorenja. Stadion AFG arena u vlasni{tvu je kompanije Arbonia-Forster-

I

Pred susret bh. zmajeva i Brazilaca

St. Gallen spreman za

15.000 bh. navija~a
Na stadionu AFG arena pri kraju neophodne pripreme za 28. februar • Skoro sve ulaznice rasprodane – ostao jo{ mali broj mjesta

FC St. Gallen 1879
FC St. Gallen 1879 najstariji je {vicarski, odnosno jedan od najstarijih evropskih fudbalskih klubova. Osnovan je 19. aprila 1879. godine usvajanjem statuta kluba u restoranu Hoernli (Neugasse, St. Gallen). Svoje prvo u~e{}e u seriji A {vicarske lige klub je zabilje`io u sezoni 1899/1900, dok je stadion Espenmoos u upotrebi od 28. aprila 1910. godine. Pobjednik {vicarskog kupa postao je 1969. godine, dok se 1978. domogao i titule (tada{njeg) Liga kupa kao i titule dvoranskog prvaka [vicarske 1998. godine. U sezoni 1999/2000. osvaja titulu {vicarskog prvenstva, {to mu je omogu}ilo u~e{}e u Ligi {ampiona. U dvije takmi~arske sezone, FC St. Gallen 1879 zabilje`io je i nastupe u UEFA-kupu.

Do prije nekoliko dana AFG arena bila pokrivena snijegom

PA@NJA MEDIJA Prijateljski susret izme|u Brazila i BiH privukao je veliku pa`nju u zemlji ~okolade, tako da su doma}e medijske ku}e u nekoliko navrata posvetile prostor najavi utakmice. [vicarce je posebno obradovalo to {to }e, nakon {est godina, selekcija Brazila biti ponovno gost na njihovom podru~ju
Holding AG, ~ije je sjedi{te u gradi}u Arbon, kanton Thurgau. Tro{kovi izgradnje stadiona i prate}ih objekata unutar njega (ukupne povr{ine 50 hiljada kvadrata) iznosili su 340 miliona {vicarskih franaka. Stadion raspola`e sa 19.568 mjesta za {vicarska takmi~enja, dok je za me|unarodne utakmice njegov kapacitet reduciran na 17.317 mjesta. AFG arena St. Gallen ima i podzemnu parking-gara`u sa oko 1.100 mjesta. Za utakmicu Brazil - BiH skoro sve ulaznice su rasprodane – mjesta ima jo{ u malom broju na (manje atraktivnim) sektorima, tj. blokovima A1 (99 CHF), C6 (69 CHF), D1 i D4 (59 CHF). Prema raspolo`ivim podacima, u St. Gallen }e sti}i oko 15.000 navija~a BiH, {to }e na{im zmajevima biti dodatan motiv da pru`e dobru igru protiv Ronaldinha i kompanije. Prema stadionu saobra}aju linije 151 (Gossau Bahnhof/ St. Gallen Bahnhof-AFG arena SG), 158 (Herisau Bahnhof/ Winkeln/ Abtwil Saentispark-AFG arena SG) kao i Shuttle-bus s polascima iz industrijskih zona. Broj javnih parking-mjesta je ograni~en, dok se dodatni parking-prostori nalaze u industrijskim podru~jima

Bh. fudbaleri i treneri u [vicarskoj
U {vicarskim fudbalskim takmi~enjima ostat }e upam}eni vrlo dobri nastupi bh. fudbalera, a bh. fudbal uspje{no su prezentirali Ilijas Pa{i}, Salih [ehovi}, Zlatko Dupovac, Ibro Rahimi}, Semir Tuce, Haris [koro, Muhamed Konji}, Mirsad Balji}, Admir Smaji}, Sanjin Pintul, Admir Bilibani, Eldin Jakupovi}, Damir D`ombi} i drugi. Na trenerskim pozicijama nalazili su se ili su jo{ aktivni Ibro Rahimi}, Ned`ad Neno Kuruzovi}, Admir Smaji}, Ranko Jakovljevi} i Muhamed Mustedanagi}. Winkeln/ Gossau. Kada su u pitanju red i sigurnost gledalaca, vlasti kantona St. Gallen su stro`ije u odnosu na praksu drugih stadiona. Uz kartu s ozna~enim mjestom pri ulasku na stadion obavezna je identifikacija, dok se osobama pod dejstvom alkohola i(li) droge, odnosno licima registriranim u bazi podataka za huliganstvo na sportskim terenima prisustvo utakmici ne dozvoljava. Za sve one koji kr{e pravila predvi|en je i „brzi postupak“ , izricanja rigoroznih kazni na samom stadionu od de`urnih pravosudnih organa. Prijateljski susret izme|u Brazila i BiH privukao je veliku pa`nju u zemlji ~okolade, tako da su doma}e medijske ku}e u nekoliko navrata posvetile prostor najavi utakmice. [vicarce je posebno obradovalo to {to }e, nakon {est godina, selekcija Brazila biti ponovno gost na njihovom podru~ju. Podsjetimo da su Brazilci bili prava atrakcija u gradi}u Weggis/ LU tokom svojih dvosedmi~nih majsko-junskih priprema za WM 2006. u Njema~koj
S. SINANOVI]

Na temelju ~lanka 241. st. 2., a u vezi sa ~lankom 269. st. 1. to~ka 10. Zakona o gospodarskim dru{tvima, kao i ~lanka 19. Statuta, Nadzorni odbor „Promet-Mehanika“ d.d. za trgovinu, proizvodnju i usluge, Ora{je, ulica Autocesta bb, da 23. 2. 2012. g. godine objavljuje: o sazivanju skup{tine „Promet-Mehanika“ d.d. Ora{je za 14. 3. 2012. g. Skup{tina „Promet-Mehanika“ d.d. za trgovinu, proizvodnju i usluge, Ora{je, ulica Autocesta bb, odr`at }e se 14. 3. 2012. godine u prostorijama dru{tva sa po~etkom u 12 sati. Za skup{tinu je predlo`en slijede}i dnevni red: 1. 2. 3. 4. Izbor predsjednika skup{tine Imenovanje zapisni~ara i dva ovjerovatelja zapisnika Skup{tine Usvajanje izvje{taja o financijskom poslovanju Dru{tva za 2011. godinu Dono{enje odluke o pokretanju postupka o promjeni oblika organiziranja dru{tva iz dioni~arskog dru{tva u dru{tvo sa ograni~enom odgovorno{}u 5. Izbor Nadzornog odbora d.d. Dru{tva

OBAVIJEST

NADZORNI ODBOR Dru{tvo DD DC »GRADA^AC« Grada~ac Ul. sarajevska bb Grada~ac Datum: 17. 2. 2012. godina Broj: 20/12 Na osnovu prijedloga za izmjenu i dopunu dnevnog reda Skup{tine dru{tva zakazane za 15. 3. 2012. godine od Tome [imi}a ( kao dioni~ara dru{tva sa vi{e od 5% ukupnog broja dionica s pravom glasa), Nadzorni odbor dru{tva objavljuje

OBAVI JEST
O dopuni dnevnog reda I Skup{tine dru{tva DD DC «GRADA^AC« Grada~ac Dnevni red za I Skup{tinu dru{tva DD DC «GRADA^AC« Grada~ac se dopunjuje slijede}im ta~kama dnevnog reda: Ta~ka 7. Dono{enje odluke o poni{tenju odluke Skup{tine dru{tva broj: 03/11 od 5. 12. 2011. godine o razrje{enju Nadzornog odbora. Ta~ka 8. Dono{enje odluke o poni{tenju odluke Skup{tine dru{tva broj 02/11od 5. 12. 2011. godine o imenovanju Nadzornog odbora dru{tva. Ta~ka 9. Dono{enje odluke o pokretanju sudskog postupka protiv ~lanova Nadzornog odbora dru{tva imenovanih odlukom Skup{tine dru{tva od 5. 12. 2011. godine i direktora dru{tva radi naknade pri~injene materijalne {tete dru{tvu, nezakonitim raspolaganjem nekretninama u vlasni{tvu dru{tva i zaklju~enjem {tetnih ugovora. Dioni~ari Dru{tva mo}i }e se izjasniti po ovim pitanjima na sjednici Skup{tine koja je sazvana za 15. 3. 2012. godine. u prostorijama »Graps« d.o.o. Grada~ac Ul. sarajevska bb s po~etkom u 13 sati. Predsjednik Nadzornog odbora Mirsad Pe{tali}

Upute za dioni~are: - pravo sudjelovanja u radu Skup{tine i odlu~ivanju imaju dioni~ari koji se nalaze na listi dioni~ara kod Registra vrijednosnih papira 30 dana prije datuma odr`avanja Skup{tine - pravo odlu~ivanja u radu Skup{tine i odlu~ivanju dioni~ar mo`e ostvariti neposredno ili putem punomo}nika - dioni~ar/punomo}nik je du`an najkasnije tri dana prije roka odre|enog za odr`avanje Skup{tine podnijeti prijavu za sudjelovanje na Skup{tini - punomo} mora biti uredno-pismeno sastavljena, sa jasnim uputama dioni~ara za sudjelovanje u radu Skup{tine, te biti dostavljena Odboru za glasovanje najkasnije sat vremena prije po~etka rada Skup{tine; Glasovanje na Skup{tini se obavlja putem glasa~kih listi}a zaokru`ivanjem prijedloga za ili protiv prijedloga odluke, odnosno imena predlo`enog kandidata - dioni~ar ili grupa dioni~ara sa najmanje 5% ukupnog broja dionica sa pravom glasa, ima pravo pisano predlo`iti pitanja i prijedloge za uvr{tavanje u dnevni red, kao i izmjenu dnevnog reda, predlo`iti kandidata za Nadzorni odbor, najkasnije osam dana od objavljivanja ove obavijesti - prijave, prijedlozi i punomo}i se dostavljaju u sjedi{te Dru{tva na adresu: Autocesta bb, 76 270 Ora{je - dioni~ar-punomo}nik ima pravo uvida u Listu dioni~ara, materijale pripremljene za Skup{tinu, kao i Zapisnik sa prethodne Skup{tine, svakim radnim danom od 9 do 14 sati u sjedi{tu Dru{tva - ova obavijest je poziv dioni~arima za Skup{tinu Dru{tva U odbor za glasovanje imenuju se: 1.Mara Ivki} 2.Martin Dominkovi} 3.Marko Ivanovi} Nadzorni odbor Predsjednik Joso Dominkovi}

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.

SPORT

47

NBA liga Cleveland savladao Detroit

Spursi katastrofalno pora`eni
Portland prekinuo pobjedni~ku seriju San Antonija koja je trajala ukupno 11 utakmica
Ko{arka{ki San Antonija do`ivjeli su najte`i poraz u NBA ligi u zadnjih 15 godina. Bez Parkera, Duncana, Ginobilija i Splitera, Blazersi su im zatrpali ko{ za kona~nih 137:97. Posljednji poraz od 40 ili vi{e Spursi su do`ivjeli davne 1997, ta~nije 5. marta, kada su ih Chicago Bullsi, predvo|eni Michaelom Jordanom, razbili sa 111:69. Trener Greg Popovich bio je prisiljen zbog tri utakmice u ~etiri dana dati predah vode}em dvojcu Tonyu Parkeru i Timu Duncanu, a kada su se tome pridodali izostanci u drugoj utakmici u nizu Manua Ginoblija zbog problema s trbu{nim zidom, te Thiaga Splitera zbog povrede lista desne noge, onda je jasnije za{to se ovako desetkovanoj mom~adi dogodio te`ak poraz. Portland je na taj na~in prekinuo pobjedni~ku seriju San Antonija koja je trajala ukupno 11 utakmica, od ~ega osam na gostovanjima. Sedmu pobjedu u nizu ubilje`io je Miami, predvo|en Dwayneom Wadeom, koji je Kingsima ubacio 30 uz 10 dodavanja u slavlju 120:108. Nakon dugo vremena LeBron James nije bio me|u tri najbolja strijelaca Heata, Bosh i Chalmers su ubacili po 20, a James 18 poena. Roy Hibbert je s rekordnim u~inkom sezone od 30 ko{eva, kojima je pridodao i 13 skokova, bio najzaslu`niji za pobjedu Indiane nad Hornetsima nakon produ`etka, dok je mla|i brat Gasol, Marc, ostvario respektabilan double-double u~inak 15 ko{eva, 14 skokova, te jo{ i 7 asistencija za Memphis koji je na svom parketu nadigrao Philadelphiu 89:76. U preostalom dvoboju Cleveland je u zavr{nici slobodnim bacanjima Gibsona upisao doma}u pobjedu nad Detroitom 101:100. Jamison i Irving bili su najbolji kod Cavsa s 32, odnosno 25 ko{eva, dok je u redovima gostiju Knight ubacio 25. NBA liga, rezultati: Miami - Sacramento 120:108 (Wade 30k,10a, Bosh 20k, 10s, Chalmers 20k / Thomas 24k, 5a, Thornton 23k, Evans 21k, 10a, 7s), Memphis - Philadelphia 89:76 (Gasol 15k, 14s, 7a / Holiday 22k, 5s), Portland - San Antonio 137:97 (Aldridge 21k, 7s, Crawford 20k, 8a / Leonard 24k, 10s), Cleveland - Detroit 101:100 (Jamison 32k, 10s, Irving 25k, 8a / Knight 24k, 5s, Monroe 19k, 11s, 7a), Indiana - New Orleans 117:108, nakon produ`etka (Hibbert 30k, 13s, George 20k, 6s, 6a / Ariza 21k, 6s, 5a, Jack 19k, 10a, 5s).

Postigao 18 poena protiv Kingsa: LeBron James

Reuters

Iskusni ko{arka{ki trener dobio novi anga`man

Paralelni slalom odr`an u Moskvi

Pe{i} opet selektor Njema~ke
Sretan sam {to }emo na klupi imati takvog vrhunskog stru~njaka, rekao je predsjednik Njema~kog ko{arka{kog saveza Ingo Weiss
Ko{arka{ki trener koji trenutno sjedi na klupi Crvene zvezde Svetislav Pe{i}, dogovorio je povratak na mjesto selektora njema~ke reprezentacije. Najve}i uspjeh njema~ke ko{arke, osvajanje evropskog naslova 1993. godine, potpisuje upravo ovaj stru~njak koji }e i dalje ostati za kormilom Crvene zvezde. Pe{i} je u njema~koj vrlo uspje{no vodio i berlinsku Albu, s kojom je od 1987. do 1993. osvojio ~etiri liga{ka naslova i dva kupa, a najve}e rezultate u klupskoj konkurenciji ovaj 62-godi{nji trener ostvario je s Barcelonom s kojom je 2003. uzeo trostruku krunu, prvenstvo, kup i evropski naslov. Na selekoji me o~ekuju s njema~kom reprezentacijom, a `elja mi je da opet realiziramo maksimum na{ih mogu}nosti i postignemo vrhunske rezultate” izjavio je Pe{i}, a zado, voljstvo njegovim anga`manom iskazao je i predsjednik Njema~kog ko{arka{kog saveza Ingo Weiss. “Sretan sam {to }emo na klupi ima ti ta kvog vrhun skog stru~njaka. On posjeduje ogromno iskustvo i upravo je ono {to smo trebali.” Slijede}e slu`bene utakmice njema~ka reprezentacija odigrat }e od 18. avgusta do 11. septembra ove godine u kvalifikacijama za EP u Sloveniji 2013.

Hirscher preuzeo vodstvo
Nakon paralelnog slalomu za Svjetski kup, koji je odr`an u utorak uve~e u Moskvi, Marcel Hirscher preuzeo je vodstvo u ukupnom poretku Svjetskog kupa. Uo~i moskovskog slaloma Ivica Kosteli} je imao 18 bodova prednosti u ukupnom poretku ispred drugoplasiranog austrijskog skija{a, tako da je bilo o~ekivano da }e on kao glavni favorit prete}i ozlije|enog Kosteli}a. To se i dogodilo, Hirscher je preuzeo vodstvo, ali je osvojio sa mo 30 bo do va. Na ime, neo~ekivano je izgubio ~et-

Marcel Hirscher

Na selektorsku klupu Njema~ke sjest }e na ljeto: Svetislav Pe{i}

ktorsku klupu Njema~ke sjest }e na ljeto uo~i kvalifikacijskih utakmica za Evropsko prvenstvo. “Izuzetno se radujem izazovima

vrtfinalni dvoboj protiv Alexisa Pinturaulta nakon {to je napravio veliku pogre{ku na sredini staze. Novih 30 bodova zaradio je i Beat Feuz, koji je tako|er ispao u ~etvrtfinalu, pa sada za Kosteli}em zaostaje 40 bodova.

48

SPORT

~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

PLANINARSKI KUTAK

Na Lupoglav

10. marta
Ure|uje: Ramo KOLAR

Zavr{ena jo{ jedna obuka za planinske vodi~e Memorijalni pohod na Lupoglav za vikend 10/11. marta Atraktivan uspon na zale|enom Skakavcu Dani povelje grada Srebrenika Tuzlaci ponovo na snje`nom Konjuhu...
IZ PLANINARSKOG SAVEZA BiH izvijestili su o zavr{enom {kolovanju planinarskih vodi~a za B kategoriju, u sklopu projekta kojeg financira OXFAM. U skladu sa Pravilnikom za vodi~e PSBiH, organizirana je i izvedena edukacija u januru 2012. godine u {irem rejonu planine Prenj. Nosilac {kolovanja je bila komisija za vodi~e PSBiH koja je dala predava~e i to: Ermina Lipovi}a i Himzu Kazazi}a. Obuku je uspje{no zavr{ilo 12 kandidata. • ME\UNARODNI MEMORIJALNI USPON NA LUPOGLAV ( 2.102 m), Prenj, odr`at }e se za vikend 10. i 11. marta, a u sklopu jubileja 120 godina organiziranog planinarstva u Bosni i Hercegovini. Organizira ga PSBiH, nakon {to je zbog vremenskih nepogoda odgo|en u februaru. Memorijal Lupoglav je znak sje}anja na prve osvaja~e ovog vrha zimi (koji su tom prilikom i poginuli). Trojica alpinista Ilija Dilber, Zijo Jajatovi} i Milorad Stjepanovi} su nakon nekoliko mjeseci prona|eni na padinama ispod Lupoglava. Okupljanje i polazak u~esnika je 10. marta iz Mostarske Bijele koja se nalazi na putu Jablanica - Mostar, gdje je osiguran parking za vozila. Planinarski savez Bosne i Hercegovine daje stru~ne vodi~e i ekipu GSS. Sve informacije u PSBiH... • USPON NA ZALE\ENOM VODOPADU SKAKAVAC nedavno je izveo sarajevski penja~ Edin Zuhri} s partnerom. O tome je ostavio vrlo ~itljivu reporta`u garniranu lijepim snimcima na web stranici sarajevskog Kluba No Comment... • DANI POVELJE GRADA SREBRENIKA naziv je susreta planinara odr`anog proteklog vikenda u organizaciji PD Majevica iz ovoga grada. U~estvovala su 73 planinara iz 5 planinarskih dru{tava: PD Majevica Srebrenik (40 planinara), kao doma}in i gosti iz PD Konjuh Tuzla (19 planinara), PD ^i~ak Ora{je (4 planinara), DPP Lipa Od`ak (4 planinara) i RPK Br~ko - Br~ko distrikt (6 planinara)... • PLANINARI PD KONJUHA Tuzla jednostavno nikad ne miruju. Kao najaktivnije dru{tvo u BiH, nisu propustili akciju-pohod na Konjuh i Majevicu. U nedjelju su se, po ustaljenom obi~aju, okupili u Stuparima, njih dvadesetak, prepje{a~ili do doma na Javorju, odmorili se i zabavili te predve~er vratili natrag... • NA DAN ZALJUBLJENIH, u Klubu Lira dru`ili su se planinari HPD Bjela{nica 1923. Skoro svi su bili pod maskama i tako su, ve} tradicionalno, obilje`ili i poklade. Dru`enje je odr`ano pod nazivom “Valentinovo pod maskama” Bio je to . pravi bal pod maskama, koje su se skinule tek pred polazak u tople domove. ^lanovi `irija imali su te`ak zadatak od mno{tva interesantnih maski odabrati ~etiri i nagraditi ih poklonima. Svi prisutni su u~estvovali u izvla~enju tombola; bilo je tu vrijednih, korisnih i simpati~nih poklona koji su obradovali sretne dobitnike, javila je Sad`ida Vite{ki}- Majstorovi}...

Edin Zuhri} na zale|enom Skakavcu

Tuzlanski planinari na Javorju protekle nedjelje

SEHA LIGA Bosna BHT - Tatran Presov 28:38

LIGA 13 Zrinjski - Bosna ASA BHT 83:102

Studenti slavili u Mostaru
Bosnu su do pobjede predvodili Dino Hod`i} sa 18 i Nermin Buza sa 16 poena
Dvorana pod Bijelim brijegom u Mostaru. Rezultat po ~etvrtinama: 28:23, 20:28, 14:26, 21:25. ZRINJSKI: Klarica 8, I. Petri} 2, Jones 26, Sinadinovi} 12, M. Petri} 6, Hasandi} 11, Tomi} 2, Brajkovi}, Lalovi} 12, Avdi} 4. BOSNA ASA BHT: Guzonji}, Hod`i} 18, Alispahi} 11, Buza 16, Vukovi} 2, Hot, Damjanovi}, ^amd`i} 14, Rahimi} 14, S. Demi} 12, Rizvi} 9, Avdibegovi} 6. Ko{arka{i Bosna ASA BH Telecoma pobijedili su Zrinjski u Mostaru uvjerljivim rezultatom 102:83 u sklopu 20. kola Lige 13. Izabranici Hamde Frljka su se tako uspjeli vratiti nakon poraza od Mladosti u prvenstvu i Igokee u polufinalu Kupa BiH. Doma}i su rije{ili prvu ~etvrtinu u svoju korist sa 28:23, ali su studenti u drugoj dionici uspjeli preokrenuti i na odmor oti}i sa tri poena prednosti (51:48). I u nastav-

Jo{ jedan poraz Bosne

Foto: D`. KRIJE[TORAC

Gosti prejaki
Dvorana “Ramiz Sal~in” na Mojmilu. Gledalaca: 250. Sudije: Dalibor Jurinovi} i Marko Mrvica (oba iz Hrvatske). Sedmerci: Bosna BHT 7(3), Tatran 2(1). Isklju~enja: Bosna BHT 4, Tatran 4 minute. BOSNA BHT: Poli}, Terza 4, Efendi} (5 odbrana), Tatar (11 odbrana), Jusufovi} 2, Alibegovi} 6 (3), Hrbat 5, Lingo 1, Dedaji}, Velispahi} 2, Demirovi}, Bra~kovi}, Durakovi}, Zulfi} 8, Burnazovi}. Trener: Goran Tomi}. TATRAN: Krupa (13 odbrana, 4 sedmerca), Antl 13 (1), Toma{ 2, Guzny 2, Hrstka 2, Kop~o 1, Kristopans 2, Kukrika 2, Krok 2, Ma`ar 5, Radi~enko 2, Urban 5, Verki}, Pejovi}. Trener: Ivan Pompo{. Mladi i neiskusni sastav sarajevske Bosne BH Telecom pora`en je od Tatran Presova rezultatom 28:38 u sino}noj utakmici 17. kola regionalne SEHA lige. Gostuju}i sastav vodio je od po~etka i to vodstvo nije ispu{tao do posljednjeg trenutka. Najefikasniji igra~ kod studenata bio je Muhamd Zulfi} sa osam golova, a u redovima gostiju najbolji je bio Radoslav Antl sa 13 pogodaka. G. V.

Bosna uspje{na protiv Zrinjskog

ku su Sarajlije nastavile dominirati na parketu, rije{iv{i i tre}u ~etvrtinu u svoju korist sa 26:14, te su do kraja uspje{no odr`avali ste~enu prednost i zaslu`eno slavili. BoNajbolji bh. teniser Amer Deli} uspje{no je presko~io i drugo kolo ATP Challenger turnira u Wolfsburgu, vrijednog 30.000 eura. Na{ najbo-

snu su do pobjede predvodili Dino Hod`i} sa 18 i Nermin Buza sa 16 poena. Najefikasniji u redovima doma}ina bio je Marcel Jones A. K. sa 26 ko{eva. lje rangirani teniser savladao je veliku nadu Srbije Du{ana Lajovi}a uvjerljivim rezultatom 6:2, 6:4 i plasirao se u ~etvrtfinale ovog turnira.

Deli} bolji
od Lajovi}a

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012. ATP Challenger teniski turnir BH Telecom Indoors 2012.
Zavr{ne pripreme za ovaj sportski doga|aj, koji }e se odr`ati od 10. do 18. marta, su u toku, a organizatori isti~u da }e prirediti pravi sportski spektakl
Me|unarodni ATP Challenger teniski turnir BH Telecom Indoors 2012. odr`a}e se u Sarajevu od 10. do 18. marta u organizaciji Teniskog kluba Sporting. Jedan od najva`nijih teniskih doga|aja u Bosni i Hercegovini ove godine obilje`ava svojih deset ponosnih godina, tokom kojih je ugostio brojne svjetske teniske asove, ali i dao priliku bh. teniserima da se predstave na me|unarodnoj teniskoj sceni. U okviru turnira odr`at }e se i Kid’s Day za najmla|e. Zavr{ne pripreme su u toku, a organizatori isti~u kako ula`u istinske napore da 10. ro|endan Sarajevo Opena obilje`e na najbolji i najsve~aniji na~in i da gra|anima Sarajeva i zaljubljenicima tenisa prirede pravi sportski spektakl. “Kao i prethodnih godina i 2012. na ATP Challengeru u Sarajevu o~ekujemo elitu bijelog sporta, ~ime se Sarajevo i Bosna i Her-

SPORT

49

Deset ponosnih godina
U skladu sa ~lanom 4. stav 1. i 2. ta~ka b. pravilnika o sadr`aju, rokovima i na~inu objavljivanja izvje{taja emitenta objavljujemo:

GO DI[ NJI IZ VJE [TAJ O PO SLO VA NJU
DIONI^KOG DRU[TVA “METALOTEHNA” TUZLA ZA PERIOD 1. 1. - 31. 12. 2011. I - OP]I PODACI 1. Dioni~ko dru{tvo “Metalotehna” Tuzla, trgovina na veliko i malo metalotehni~kim robama 2. Sjedi{te firme: Husinskih rudara 138, Tuzla 3. Telefon 035/300-400; fax. 035/397-400; e-mail: dd@metalotehna.ba; www.metalotehna.ba 4. Nadzorni odbor: - Ivelji} Zvonimir, predsjednik - Svraki} Admir, ~lan - D`elo Mirzeta, ~lan 5. ^lanovi Uprave: - Jarovi} Mirza, direktor - Glibanovi} Fuad, izvr{ni direktor - Peri} Zlatko, izvr{ni direktor II - PODACI O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA I VLASNICIMA DD “METALOTEHNA” Tuzla Nominalna vrijednost - 12,40 - Broj izdatih dionica - 364.462 - Vlasnici vi{e od 5% dionica DD “Metalotehna” Tuzla su: IF “EUROFOND-1” d.d. Tuzla (24,99%) IF “BOSFIN” d.d. Sarajevo (21,48%) IF “MI-GROUP” d.d. Sarajevo (18,15%) III - PODACI O FINANSIJSKOM POSLOVANJU DD “METALOTEHNA” TUZLA

Senad Had`ime{i}: O~ekuje se dolazak elite bijelog sporta

Podaci iz bilansa stanja na dan 31. 12. 2011. g: u KM AKTIVA Upisani, a neispla}eni kapital Stalna sredstva Teku}a sredstva Gubitak iznad visine kapitala UKUPNA AKTIVA Podaci iz bilansa uspjeha na dan 31. 12. 2011.g: Prihodi Rashodi Dobit/gubitak prije poreza Porez na dobit Neto dobit razdoblja/gubitak razdoblja u KM 6.916.731 7.127.054 -210.323 0 2.175.234 2.329.924 0 4.505.158 PASIVA Kapital Upisani osnovni kapital Dugoro~ne obaveze Kratkoro~ne obaveze UKUPNA PASIVA 2.715.904 4.519.329 276.386 1.721.137 4.505.158

cegovina mogu mjeriti sa mnogo ve}im teniskim silama” naglasio je Senad Had`i, me{i}, direktor turnira, te ukazao da je to ujedno i dokaz da smo rasadnik mladih talenata, vrijednih ljudi i velikih projekata. U posljednjih deset godina Sarajevo su posjetili i u~estovali na sarajevskom ATP turniru: Richard Gasquet, Ivo Karlovi}, Marin ]ili}, Ernest Gulbis, Greg Rusedsky, Robin Soderling, a samo sa zadnjeg ATP Mastersa, koji se odigrao u Londonu, od osam ATP najboljih igra~a svijeta njih ~etvorica su igrali u Sarajevu: Novak \okovi}, Tomash Berdich, Jo-Wilfried Tsonga i Janko Tipsarevi}. “Posebno se ponosimo ~injenicom da smo, otvoriv{i prostor bh. teniserima, doprinijeli razvoju i napretku bh. tenisa” , podsje}a Had`ime{i}, te isti~e da se na{i teniseri iz dana u dan penju na ATP rang-listi: “Aldin [etki}, Ismar Gor~i}, Tomislav Brki}, Mirza Ba{i}, Damir D`umhur, Zlatan Kadri}, Franjo Raspudi} i Amer Deli}, pobjednik zadnjeg ATP Challenger turnira u Sarajevu, prvi reket BiH, imena su o kojima }e se jo{ svakako pri~ati” is, S. K. ti~e Had`ime{i}.

DD “Metalotehna” Tuzla Mirza Jarovi}, direktor

WTA turnir u Dohi

Azarenka pobjednica
Bjeloruskinja Viktorija Azarenka pobjednica je teniskog WTA turnira u Dohi s nagradnim fondom 2,17 miliona dolara. Prva teniserka svijeta u finalu je sa 6:1 i 6:2 pobijedila Australijanku Samanthu Stosur. Azarenka je trijumfom u Dohi osvojila jedanaestu WTA titulu u karijeri i tre}u u 2012. godini. Rezultat finala: Viktorija Azarenka (Blr/1) - Samantha Stosur (Aus/3) 6:1, 6:2.

Iz Stonoteniskog kluba Alad`a
Stonoteniseri Alad`e igra}e u srijedu protiv sarajevske Bosne u okviru 14. kola Premijer lige BiH u maloj dvorani Centra Skenderija u 18.30 sati. “U kom{ijskom derbiju o~ekujem nastavak serije pobjeda Ala`de. Smatram da smo se dobro pripremili za ovaj veliki duel i zato ostajem optimista. Me~ }e biti dosta zanimljiv i otvoren do kraja budu}i da su igra~i oba kluba stari znanci, ali vjerujem da smo sada kvalitetniji rival” rekao je di, rektor kluba STK Alad`a Senad Durakovi}, koji je dodao da }e ovaj me~ biti i posljednja provjera stonotenisera Alad`e pred pojedina~no prvenstvo, koje }e biti odr`a-

Nastaviti seriju pobjeda

no 25. i 26. u sportskoj dvorani u Ilija{u. Durakovi} je pozvao sve ljubitelje stonog tenisa da do|u u Skenderiju, jer }e mo}i pratiti vrhunske partije igra~a oba tima. G. V.

50

OGLASI
UNION BANKA DD SARAJEVO Dubrova~ka br. 6

~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

Na osnovu ~lana 32. b. Zakona o bankama Federacije Bosne i Hercegovine („Slu`bene novine FBiH“, broj: 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03), ~lana 48. Statuta Union banke d.d. Sarajevo i Odluke Nadzornog odbora Union banke d.d. Sarajevo broj: NO-1/3-1144/12-2 od 20. 2. 2012. godine, Nadzorni odbor Union banke d.d. Sarajevo raspisuje:

JAVNI KON KURS
za izbor i imenovanje Izvr{nih direktora Union banke d.d. Sarajevo i to: 1. Izvr{ni direktor za Operacije 2. Izvr{ni direktor za Rizike USLOVI A) Op}i: - da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine, stariji od 18 godina, - da se na njega ne odnosi ~lan IX I. Ustava Bosne i Hercegovine, - da nije izabrani zvani~nik, nosilac izvr{nih funkcija ili savjetnik u smislu Zakona o sukobu interesa u instituciji vlasti Bosne i Hercegovine („Slu`beni glasnik BiH”, broj 16/02, 14/03 i 12/04), - da nije osu|ivan za krivi~no djelo ili za privredni prijestup iz oblasti privrednog i finansijskog kriminala u periodu od 5 godina od dana pravosna`nosti presude isklju~uju}i vrijeme zatvorske kazne, - da nije osoba kojoj je presudom suda zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadle`nosti Uprave Banke, - da nije u sukobu interesa prema va`e}im propisima, - da ne podlije`e ograni~enjima utvr|enim ~l. 34. Zakona o bankama FBiH (“Slu`bene novine FBiH“, broj: 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03). B) Posebni: - Odli~no poznavanje cjelokupnog poslovanja banke i akata Agencije za bankarstvo FBiH iz oblasti nadle`nosti izvr{nog direktora. 1. ^lan Uprave/Izvr{ni direktor za Operacije Obrazovanje i iskustvo VSS - ekonomski smjer Najmanje 7 godina radnog iskustva u banci, od ~ega najmanje 3 godine na rukovode}im poslovima iz podru~ja nadle`nosti izvr{nog direktora Aktivno znanje engleskog jezika Iskustvo informati~kog menad`menta Ostali uslovi odre|eni Zakonom o bankama FBiH i aktima Agencije za bankarstvo FBiH Posebne obaveze i du`nosti Razvija, upravlja i vodi aktivnosti vezane za: Operativni sistem transakcijskog, karti~nog i dukumentarnog poslovanja, Aktivnosti planiranja, upravljanja pozicijom likvidnosti Banke, optimiziranje resursa gotovine i likvidnosti Banke, Sistem sigurnosti (oblast tehni~ke i fizi~ke za{tite lica i imovine banke), Uspostavljanje sistema i procesa nabavke u skladu sa najboljim praksama, kao i izrada investicionih projektata i njihova implementacija, Razvijanje strategije informacionih tehnologija radi pru`anja podr{ke poslovnim ciljevima Banke, kao i definisanje i predlaganje nivoa IT resursa koji je potreban, Predla`e interne akte za sve navedene oblasti, inicira i prati provedbu politika i procedura koje pokrivaju sva administrativna pitanja, Uspostavljanje i pra}enje rada organizacijskih dijelova banke i organa uprave banke (odbora i komiteta) koji imaju za cilj efikasno upravljanje i kontrolu. 2. ^lan Uprave/Izvr{ni direktor za Rizike Obrazovanje i iskustvo VSS - ekonomski smjer, Najmanje 7 godina radnog iskustva u banci, od ~ega najmanje 3 godine na rukovode}im poslovima iz podru~ja nadle`nosti izvr{nog direktora, Aktivno znanje engleskog jezika, Ostali uslovi odre|eni Zakonom o bankama FBiH i aktima Agencije za bankarstvo FBiH. Posebne obaveze i du`nosti Razvija, upravlja i vodi aktivnosti vezane za: Proces identifikacije, procjene, pra}enje, izvje{tavanje i umanjenje bankarskih rizika, Razvoj strategija za upravljanje i kontrolu rizika u svim oblastima poslovanja (kreditni, operativni, tr`i{ni, finansijski, rizik kapitala, likvidnosti, sigurnosti informacija i informacionih tehnologija i ostale rizike), Pra}enje i implementacija me|unarodnih standarda u upravljanju rizicima u skladu sa poslovnim ciljevima banke, Predlaganje strategija, planova, programa, politika, procedura kojima se defini{u principi, funkcije, zadaci, procesi i odgovornosti za upravljanje i kontrolu rizika, a u skladu sa poslovnim ciljevima banke, Postizanje uskla|enosti sa va`e}im zakonskim i podzakonskim aktima koji se odnose na op{te i specifi~ne oblasti upravljanja poslovnim procesima i rizicima, kao i uskla|enosti sa va`e}im internim aktima banke, Uspostava efikasnog sistema interne kontrole u svim oblastima poslovanja u skladu sa standardima i najboljom praksom upravljanja sistemom interne kontrole, Uspostavljanje i pra}enje rada organizacijskih dijelova banke i organa uprave banke (odbora i komiteta) koji imaju za cilj efikasno upravljanje i kontrolu rizika. C) POTREBNI DOKUMENTI: - dokumenti propisani ~lanom 104. (izuzev 104.1., 104.6., 104.7., 104.13.), Uputstva za licenciranje i druge saglasnosti Agencije za bankarstvo FBiH („Slu`bene novine FBiH”, broj: 46/11), - dokumentacija se dostavlja u originalu ili ovjerenim fotokopijama ne starijim od tri mjeseca (uvjerenja i akti nadle`nih organa), izjave (ovjerene od nadle`nih organa). Konkurs ostaje otvoren 10 dana od dana objavljivanja javnog konkursa u dnevnim novinama. Prijava sa kra}om biografijom i svim tra`enim dokumentima dostavlja se putem preporu~enog pisma ili li~no, na adresu: UNION BANKA DD SARAJEVO, Ul. dubrova~ka br. 6, s naznakom ne otvaraj „Prijava na javni konkurs — izvr{ni direktor — Operacije“, odnosno „Prijava na javni konkurs — izvr{ni direktor — Rizik“ Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati. Sa kandidatima koji ispunjavaju uslove propisane konkursom, obavit }e se pojedina~ni intervjui. Union banka d.d. Sarajevo nije obavezna vra}ati dokumentaciju dostavljenu uz prijavu.

Broj: 02-34-1-139/12 Datum: 15.2.2012. godine Na osnovu ~lana 23. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji BiH („Slu`bene novine FBiH“ broj 49/05) i ~lana 30. Statuta Op}ine Te{anj („Slu`beni glasnik Op}ine Te{anj“ broj 11/07), op}inski na~elnik objavljuje

za prijem u radni odnos u Op}inu Te{anj 01. Vi{i referent za rad sa mjesnim zajednicama u Slu`bi za dru{tvene djelatnosti, komunalne poslove i ekologiju Op}ine Te{anj — 1 (jedan) izvr{ilac na neodre|eno vrijeme. 02. Vatrogasac u Slu`bi civilne za{tite Op}ine Te{anj - 2 (dva) izvr{ioca na neodre|eno vrijeme. Opis poslova za poziciju 01: - organizuje rad i u~estvuje u izradi analiza, izvje{taja i drugih sli~nih materijala na osnovu prikupljenih podataka za potrebe mjesne zajednice; prati i prou~ava stanje u mjesnim zajednicama po pojedinim pitanjima i daje prijedloge za poduzimanje odgovaraju}ih mjera po tim pitanjima; pru`a pomo}, u~estvuje u izradi planova, programa i izvje{taja i sl. o radu mjesnih zajednica i njihovih organa; posreduje u kontaktima slu`bi i mjesnih zajednica (ljetno i zimsko odr`avanje puteva i sl.), te obezbje|enju potrebne projektne i druge dokumentacije kod realizacije kapitalnih projekata; radi na pripremi i provo|enju anketiranja gra|ana i javnih rasprava; po potrebi prisustvuje sjednicama organa mjesnih zajednica i zborovima gra|ana; vodi registar mjesnih zajednica, izdaje uvjerenja MZ o kojim se vodi slu`bena evidencija i sara|uje sa nadle`nim op}inskim organima za pobolj{anje rada i funkcionisanje mjesnih zajednica u skladu sa zakonom; na poziv organa mjesne zajednice prisustvuje sastancima u mjesnim zajednicama; koordinira aktivnosti materijalnih i finansijskih davanja prema mjesnim zajednicama; priprema, u~estvuje i organizuje sastanke predstavnika op}ine i mjesnih zajednica; posreduje u razmjeni informacija o zna~ajnim aktivnostima za mjesne zajednice i op}inu; izra|uje periodi~ne i godi{nje izvje{taje o radu; obavlja i druge poslove po nalogu nadre|enog slu`benika. Opis poslova za poziciju 02: - u obavljanju svojih poslova direktno je odgovoran starje{ini grupe - vo|i smjene; u~estvuje u ga{enju po`ara i spa{avanju ljudi i materijalnih dobara ugro`enih po`arom i eksplozijama na otvorenom prostoru, {umskih po`ara, po`ara na gra|evinama i materijalnim dobrima; u~estvuje u pru`anju tehni~ke pomo}i u spa{avanju ljudi u nezgodama izazvanim u saobra}aju, poplavama, spa{avanju sa visina i drugim akcidentnim situacijama i nesre}ama u kojima mogu pomo}i u spa{avanju ugro`enih ljudi i materijalnih dobara; u~estvuje u provo|enju odre|enih preventivnih mjera za{tite od po`ara i eksplozija utvr|enih u planu za{tite od po`ara; u~estvuje u pru`anju pomo}i u spa{avanju ljudi i materijalnih dobara kod postojanja prirodne i druge nesre}e, u~estvuje u stru~nom i psihofizi~kom osposobljavanju za brzu, sigurnu i efikasnu za{titu ljudi i materijalnih dobara ugro`enih po`arom, akcidentom i drugim nesre}ama, u okviru prava i du`nosti vatrogasci du`ni su da: zadatke izvr{avaju prema na~elima vatrogasne taktike, kako bi za najkra}e vrijeme, sa najmanjim mogu}im o{te}enjima objekta i imovine postigli bezbjedan rad i uspjeh; stara se o efikasnoj primjeni i odr`avanju opreme i sredstava za li~nu i kolektivnu za{titu ure|aja, uklju~uju}i i obezbje|enje sredstava za ga{enje po`ara; u izvr{avanju zadataka upotrebljavaju li~na i zajedni~ka za{titna sredstva i opremu; izvr{ava naredbe i komande koje se odnose na izvr{avanje radnih zadataka u vatrogasnoj jedinici i akciji ga{enja i spasavanja; u~estvuje u stru~nom i psihofizi~kom osposobljavanju, prema utvr|enom planu i programu vatrogasne jedinice; sredstva veze koriste isklju~ivo prema uputstvu za njihovo kori{tenje; po potrebi i pozivu starje{ine ili druge ovla{tene osobe odmah se javlja u vatrogasnu jedinicu; vatrogasci koji u~estvuju na intervenciji ne smiju napustiti mjesto intervencije bez odobrenja rukovodioca akcije ga{enja i spasavanja; za vrijeme de`urstva i u smjeni provode plan i program obu~avanja, po potrebi, ukoliko ispunjava uslove, upravlja vatrogasnim vozilom, poma`e serviseru u vr{enju servisiranja vatrogasnih aparata; obavlja i druge poslove i po nalogu starje{ine i {efa slu`be. Posebni uslovi za poziciju 01: - SSS - IV stepen dru{tvenog ili tehni~kog smjera, - polo`en stru~ni ispit za rad u organu uprave, - 10 mjeseci radnog iskustva nakon sticanja odgovaraju}e {kolske spreme, - poznavanje rada na ra~unaru, - polo`en voza~ki ispit za voza~a B kategorije. Posebni uslovi za poziciju 02: - SSS - III stepen tehni~kog smjera (vatrogasne, gra|evinske, metalske, hemijske, elektrotehni~ke, {umarske ili drugi smjer tehni~ke struke), - 10 mjeseci radnog iskustva nakon sticanja odgovaraju}e {kolske spreme, - polo`en ispit za profesionalnog vatrogasca, - polo`en voza~ki ispit za minimalno B kategoriju. Op}i uslovi za poziciju 01 i 02: Svi kandidati du`ni su ispuniti op}e uslove iz ~lana 24. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be: - da su dr`avljani Bosne i Hercegovine, - da nisu otpu{teni iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou u Bosni i Hercegovini u periodu od tri godine prije dana objavljivanja upra`njene pozicije, - da se na njih ne odnose odredbe ~lana IX. 1 Ustava Bosne i Hercegovine. Uz prijavu na javni oglas kandidati su du`ni prilo`iti (original ili ovjerenu kopiju): - biografiju, adresu i kontakt-telefon, - uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 3 mjeseca), - kopiju li~ne karte, - diplomu o stru~noj spremi, - uvjerenje o radnom iskustvu, - uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu, - dokaz o poznavanju rada na ra~unaru (odnosi se samo za poziciju 01), - voza~ku dozvolu za voza~a B kategorije, - ovjerenu izjavu da nije otpu{ten/a iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere u periodu od dvije godine prije objavljivanja javnog oglasa na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji, odnosno BiH, - ovjerenu izjavu da nije obuhva}en/a ~lanom IX 1 Ustava BiH. O datumu, vremenu i mjestu odr`avanja intervjua kandidati koji ispunjavaju uslove bit }e naknadno obavije{teni. Kandidati koji budu ispunjavali sve potrebne uslove javnog oglasa i budu izabrani na radno mjesto du`ni su dostaviti uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta na koje su se prijavili. Rok za podno{enje prijava ostaje otvoren 15 (petnaest) dana od dana zadnje objave. Prijave sa potrebnim dokumentima slati preporu~eno na adresu Op}ina Te{anj, Trg Alije Izetbegovi}a 11, sa naznakom za „Javni oglas za prijem uposlenika“. Napomena: Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. OP]INSKI NA^ELNIK Fuad [i{i}, dipl. ing. ma{.

JAVNI O G LAS

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.

OGLASI

51

POSLJEDNJI POZDRAVI, SJE]ANJA I SMRTOVNICE
za objavljivanje u dnevnim novinama Oslobo|enje mogu se predati u poslovnicama BH Po{ta {irom Bosne i Hercegovine

I U NAJTE@IM TRENUCIMA S VAMA - VA[E OSLOBO\ENJE
Naziv po{te Biha} Biha} Cazin Velika Kladu{a Adresa Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 07-19 07,30-15,30 09-19 08-16,30 07-19 07,30-15,30 07-19 07,30-15,30 07-19 07,30-15,30 07-16 07-14 07-19 07,30-15,30 07-16 07-14 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-18 08-18 08-20 08-18 08-18 08-18 08-18 08-18 07-20 08-16 07-20 08-16 08-16 08-15 07-20 08-15 08-15 07-20 07-20 08-15 07-20 09-20 Naziv po{te Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Ilid`a Had`i}i Vogo{}a Ilija{ Travnik Novi Travnik Bugojno Gornji Vakuf Fojnica Donji Vakuf Tuzla Tuzla Adresa Put `ivota bb Grbavi~ka 1 Behd`eta Muteveli}a bb D`emala Bijedi}a 37 Safet bega Ba{agi}a bb Zelene beretke 15 Trg solidarnosti 37 Safeta Had`i}a 107 Trg ZAVNOBIH-a 17 Bul. branilaca Dobrinje bb Rustempa{ina 13 Had`eli 116 Jo{ani~ka 32 29. februara 4 Prnjavor 11 Trg Zlatnih ljiljana bb Nugle II Javi} bb Doktora Raljevi}a bb Ul. 14. Septembra Aleja bosanskih vladara 29 Musala 2 Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 07-20 07-20 09-16 09-16 08-16 08-16 08-16 09-16 08-15 08-16 07-20 07-20 07-20 08-15 08-18 08-15 08-19 08-15 08-19 08-15 08-16 08-18 07-20 08-15 09-16 08-15 07-20 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07-15 08-15 Naziv po{te Tuzla Tuzla Tuzla Kalesija @ivinice Kladanj Banovi}i Lukavac Gra~anica Srebrenik Grada~ac Zenica Zenica Zenica Zavidovi}i Kakanj Maglaj Te{anj Visoko Vare{ Olovo Breza Br~ko Adresa A. Herljevi}a 10 Rudarska 37 Bosne Srebrne bb Oslobodilaca bb Mar{ala Tita bb Patriotske lige 1 Banovi}i Borisa Kidri}a bb M. Vehbi ef. [emsekadi}a Kulina bana bb H. kapetana Grada{~evi}a 23 Masarikova 46 Kralja Tvrtka I br. 2 Lond`a 83 Patriotske lige bb Zgo{}anska 44 S. Omerovi}a 8 Trg Alije Izetbegovi}a ^ar{ijska 75 Put mira 15 H. kapetana Grada{~evi}a bb Hasana Kjafije 6 Bulevar mira bb Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 08-16 08-15 08-15 08-15 08-16 08-15 08-16 08-15 07-17 08-15 08-16 08-15 08-16 08-15 07-17 08-15 07-17 08-15 07-17 07-17 07-20 07-20 08-20 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 08-16 08-16 07:30-16 08-17 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 -

Bosanska 3 Bosanskih Kraljeva Trg zlatnih ljiljana Ibrahima Mr`ljaka bb Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 Bosanski Bosanska 115 Petrovac Sanski Most Banjalu~ka 2 Klju~ Kulina bana 11 Gora`de Ferida Dizdarevi}a 3 Ustikolina Ustikolina Pra~a Trg Kemala Hrve bb Mostar Tekija bb Mostar Bra}e Feji}a bb Mostar Mar{ala Tita 51a (Sj. logor) Konjic Mar{ala Tita bb Jablanica Pere Bili}a 24 Sarajevo Obala Kulina bana 8 Sarajevo Mar{ala Tita 12 Sarajevo ^emalu{a bb Sarajevo Patriotske lige 40 Sarajevo Livanjska 1 Sarajevo Vi{njik 40 Sarajevo Zmaja od Bosne 88

52

MALI OGLASI
NEKRETNINE
IZDAJEM 3 poslovna prostora u Papagajci povr{ine 20m2. Mob. 061/141-676 i 033/535-165.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, Alipa{ino polje, B faza. Tel. 065/177-684.k IZDAJEM extra sre|en i namje{ten apartman, u strogom centru, za jednu osobu, 500 KM (uklju~ene re`ije). Mob. 061/205-235.k IZDAJEM sprat ku}e famelijarnoj porodici ili studentima. Tel: 655-787 ili 061/778-245.k IZDAJEM gara`u 13m2, Aerodromsko naselje, povoljno. Mob. 061/897-959.k PO^ETAK Bistrika, izdajem jednosoban namje{ten stan, 400 KM. Tel. 646-410, od 17 sati.k IZDAJEM komfornu sobu na Mejta{u, iznad pijace Markale, `enskoj osobi. Tel. 225-747, 063/947-075.k IZDAJEM gara`u, privatna ku}a, na Grbavici I. Mob. 063/639-213.k IZDAJEM jednosoban namje{ten stan, Ko{evsko brdo, 350 KM, grijanje uklju~eno. Mob. 061/229-607.k STROGI centar, stan 92m2, A. [anti}a, 2 sprat, centar, M. ^emerli}a, 4 sprat, 27m2, 66.000 KM, Mojmilo, Olimpijska 80m2, 2 balkona, VP, 1.450 KM/m2. Mob. 062/383-064.k BA[^AR[IJA, ul. A{~iluk (preko puta ~evabd`inice @eljo), 90m2, 2 sprat, 218.000 KM, Pofali}i, novogradnja, 56m2, 1 sprat, Z. Panjete, 112.000 KM. Mob. 062/383-064.k DOBRINJA III, dvosoban 57m2, grijanje, lift, balkon. Mob. 061/146-298.k MARIJIN Dvor, 128m2, 1 sprat, K. Tvrtka, 2.400 KM/m2. Mob. 062/383064.k PRODAJEM stan 34m2, Grada~a~ka, ^. Vila II, cijena po dogovoru. Mob. 061/869-013.k POFALI]I, blizu FDS i OBN-a ku}a p+s. dva trosoban stana. Tel. 062/243-329 i 061/437-719.k PRODAJEM stan Marin dvor 85m2 VIS prizemlje pogodan i za biznis 2.500/m2. Tel. 061/925-649.k PRODAJEM stan, Ilid`a dvosoban stamb.zgrada, drugi sprat, eta`no grijanje.Tel: 061/865-011.k PRODAJEM stan 36m2 u Hrasnom Trg Heroja, 60.000KM.Tel:065/021-556.k PRODAJEM stan 71m2 u Hrasnom Azize [a}irbegovi}.Tel:065/021-556.k PRODAJEM poslovni prostor, 80m2 na ^ar{iji Bravad`iluk.Tel:065/021556.k. PRODAJEM stan 86m2 Marcela [najdera nova gradnja velika terasa, parking. Tel:061/188-846.k PRODAJEM stan u Centru Kemal Begova Ko{evo adaptiran troiposoban, ba{ta i dio tavana. Tel. 061/188-846.k PRODAJEM stanove na Marindvoru 111m2,117m2, 75m2, sa dva parking mjesta. Tel. 061/188-846.k PRODAJEM ku}u u Pofali}ima 2 stana 100m2 i dva poslovna prostora oku}nica 400m2. Tel. 061/188-846.k PRODAJEM stan na Grbavici I 76m2 II kat, lift adaptiran luksuzno. Tel. 061/188846.k. PRODAJEM stan na Otoci 90m2 troiposoban Fetaha Be}irbegovi}a VP. ispod prodavnice i gara`e 1500m2. Tel.061/188846.k PRODAJEM stan na Alipa{inom polju 69m2, X sprat, ul. Ante Babi}a nova stolarija, dvostrano orijentisan. Tel. 061/836764.k PRODAJEM ku}u u @ivogo{}u, Makarska rivijera, prvi red od mora 5m, 185m2, 2 eta`e, 4 sobe sa terasama i kupatilima. Tel. 033/445-612.k NEUM, stan 55m2, pogled na more, ul. Dalmatinska 1/III, 45.000 eura. Mob. 061/205-235.k HRASNO, A. B. [imi}a, 58m2, I sprat, lift, cen. grij. 110.000 KM. Mob. 061/205235.k PRODAJEM stan, Breka, H. Su{i}a, prizemlje, 48m2+80m2 ba{ta, 137.000 KM. Mob. 061/143-076.k PRODAJEM stan Jezero 35m2 6KM. Tel. 066/510-328.k PRODAJEM stan 48m2 86.000 KM. lift, Isprat. Tel. 033/624-655.k IZDAJEM na Ilid`i-Lu`ani dvosoban stan 47m2 adaptiran luksuzno namje{ten 400KM. tel. 061/177-610.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan na Otoci, Ul. Grada~a~ka kod Merkatora 350KM. Tel. 061/902-146.k IZDAJEM sobu, upotreba kuhinje, `enskoj osobi, Ante Babi}a br. 13, Alipa{ino polje. Tel. 453-752.k IZDAJEM poslovni prostor 15m2 u Centru grada. Tel: 757-908.k IZDAJEM gara`u u zgradi, Fetaha Be}irbegovi}a-Kvadrant. Mob. 062/326484.k IZDAJEM gara`u u Pofali}ima, preko puta tramvajske stanice. Mob. 061/497592.k IZDAJEM prazan jednosoban stan, Marijin dvor. Mob. 062/878-018.k IZDAJEM gara`u 15m2 na Marijin dvoru, ul. Te{anjska. Mob. 061/273995.k IZDAJEM stan 50m2, posjeduje i parking prostor, u blizini Latinske }uprije. Mob. 061/506-368.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, ul. ^obanija kod picerije Galija. Tel. 203497, 062/326-484.k IZDAJEM namje{tenu garsonjeru, cen. grij. zaposlenim osobama, poseban ulaz, Stari Grad. Tel. 538-598 i 061/928-057.k IZDAJEM namje{ten stan, privatna ku}a, poseban ulaz. Tel:062/255-827.k IZDAJEM dva jednosobna polunamje{tena stana, na Bistriku, ul. Iza ba{}e 4. Mob. 061/103-258, 225-632.k IZDAJEM jednosoban stan kod OHRa i dvosoban u Centru. Mob. 061/812046.k IZDAJEM pos. prostor 36m2, preko puta Suda, [enoina 6. Mob. 062/326-886.k IZDAJEM ili prodajem jednosoban stan 39m2 potpunu namje{ten, veliki balkon 6m2, III sprat, lift, Dobrinja II, Ul. Emila Zole 4. Tel. 033/811-273.k IZDAJEM prostor za nadogradnju noktiju, kozmeti~ki salon.Tel: 061/809319.k IZDAJEM sobu kod [umarskog fakulteta studentici.Tel: 062/724-761.k IZDAJEM stan na Stupskom brdu, u blizini Penija. Tel. 033/470-741.k STUDENT tra`i cimera, zasebna soba, kod Islamskog fakulteta. Mob. 061/958368.k IZDAJEM pos. prostor 60m2, ^ekalu{a 10. k IZDAJEM ure|an poslovni prostor Radi}eva (strogi centar) pogodan za advokaturu, notara, ambulantu, zubarsku ordinaciju, predstavni{tva. Zasebno grijanje, priklju~ak za telefon, internet i kablovsku TV. Mob. 061/190-012.k IZDAJEM gara`u u Trnovskoj 4 Kova~i. Tel: 204-678.k IZDAJEM sobe za spavanje, no}enje 15KM na Ba{~ar{iji. Tel. 061/192-059.k

~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.
GRBAVICA II kat 54m2 dvosoban balkon. Tel. 061/325-840.k HRASNO VII sprat 54 sprat dvosoban stan. Tel. 061/325-840.k ALIPA[INO C faza 67m2 trosoban balkon. 97.000 KM. Tel: 061/325-840.k ^ENGI] Vila VI sprat 54m2 dvosoban balkon. Tel. 061/325-840.k D.MALTA trosoban stan 72m2 ul. Fojni~ko IV sprat 1.8000KM/m2. Tel. 061/701-044.k STARI GRAD kod Vje}nice jednosoban stan 36m2. Tel:061/210-222.k PRODAJEM povoljno dvosoban konforan stan 59m2 Geteova. Tel: 066/864-478.k KU]A na Ilid`i-Otes, sa priklju~cima, oku}nica 400m2, gra|. dozvola. Tel. 538-365.k PRODAJEM povoljno dvoiposoban stan 65,20m2 I. Engela ^engi} vili2. Tel: 065/294-840.k PRODAJEM ili mijenjam ~etverosoban stan u centru, kod Vje~ne vatre, za jednosoban ili dvosoban uz doplatu, Centar. Mob. 061/252-663.k STARI Grad kod Po{te 50m2, kao nov i dozvola za pro{irenje za jo{ 50m2, 155.000 KM. Mob. 061/484-505.k BRANILACA grada, kod BKC 80m2, 2 kat, renoviran. Mob. 061/484-505.k PRODAJEM gara`u na Marijin dvoru, ul. Kranj~avi}eva (za manje automobile, 11m2). Mob. 061/188-270.k BREZA-Mahala, ku}a u izgradnji iza Mahalskog doma, na parceli 500m2, sa gra|. dozvolom, vl. 1/1, 45.000 KM. Mob. 061/473-179.k PRODAJEM trosoban stan 79m2 Ul. @eljezni~ka-Ilid`a kod Pejtona. Tel. 061/101950.k PRODAJEM stanove u centru 40m2 i 45m2, Marin Dvor 80m2, Grbavica, Ilid`a 52m2, Ned`ari}i 59m2. Tel. 061/865001.k PRODAJEM trosoban stan 81m2 na I spratu u odli~nom stanju, Ul. Alipa{ina. Tel. 061/823-546.k PRODAJEM vikend-ku}u 330m2, Jablani~ko jezero i ku}u u ]elebi}u 476m2, 171. Mob. 061/573-640.k PRODAJEM gra|. zemlji{te 10.229 m2, pored samog puta prema Kiseljaku. Mob. 061/573-640.k ALIPA[INO POLJE C faza dvoiposoban stan 72m2, II sprat, dvostrano orjentisan ili mijenjam za manji. Tel.062/093888.k STAN ^obanija, 84m2, I kat, Alipa{ina, 75m2, II kat. Mob. 061/299-911.k STAN Breka, 103m2, dvoeta`ni i 79m2, II kat. Mob. 061/299-911.k STAN Ciglane, 79m2, 73m2, Bolni~ka, 77m2. Mob. 061/299-911.k PRODAJEM ili mijenjam za dvosoban stan, dva poslovna prostora, ukupne povr{ine 170m2 u Dobrinji 3, vrlo povoljno. Mob. 061/135-356.k PRODAJEM dvoiposoban stan 74m2 u Sarajevu, ul. Branilaca Sarajeva. tel. 445371 poslije 15 sati.k DOBRINJA IV, 76m2, troiposoban, renoviran, 1.350 KM/m2. Mob. 061/484505.k

OSLOBO\ENJE

DANIJELA Ozme, 160m2, 2 kat. Mob. 061/484-505.k JOSIPA Vanca{a, 120m2, 3 kat, 2.400 KM/m2. Mob. 061/484-505.k RAJLOVAC, privredni objekti na 4.000m2 zemlje. Mob. 061/484-505.k ZEMLJA, Ni{i}i, 5500m2, fik. 35.000 KM. Mob. 061/484-505.k PRODAJEM ku}u u Pofali}ima, 2 trosobna stana, radnja, sve 1/1, 140.000 eura. Mob. 063/318-796.k PRODAJEM ku}u kod Fabrike duhana Pofali}i 2 trosoban stana radnja. Tel: 063/318-796.k NOVOGRADNJA ul. Parolinska ^engi} Vila stanovi. Tel. 062/264-379.k STAN 35 m2 preko puta stadiona Ko{evo na prodaju 6sprat. Tel: 066/510328.k PRODAJEM gara`u, Dobrinja, povoljno, N. Petrovi}a 10. Mob. 061/847-959.k TRG Heroja, 36m2, IX kat, ul. Azize [a~irbegovi}, 50m2, XV sprat, A. Benca, 52m2, IX kat. Mob. 061/724-504.k PRODAJEM stan 69m2, X sprat, A. polje, C faza. Mob. 061/537-152. PRODAJEM ku}u Kova~i Halilba{i}a Stari grad Sarajevo. Tel: 061/620-000.k AERODROMSKO 54m2, [. pand`e, 1 sprat, komplet renoviran, 2 balkona+gara`a, 85.000 KM. Mob. 061/247-177.k PRODAJEM stan 89m2, 1/1, centar, 1 sprat, M. Spahe 8. Mob. 061/229-086.k RESTORAN 157m2, Ko{evsko brdo, mo`e i za druge svrhe. Mob. 061/460150.k KU]E: Pofali}i, Alifakovac, A. Jabu~ice, Kasindolska. Mob. 061/460-150.k PRODAJEM stan na Grbavici jednosoban 37m2 prvi sprat adaptiran cijena po dogovoru. Tel. 062/920-814.k SOKOLOVI] kolonija, na tri eta`e, gara`a, ba{ta, 120.000 KM. Mob. Mob. 065/061-966.k CENTAR, blizu Austrijske ambasade, troiposoban 84m2, VP, gara`a, 215.000 KM. Mob. 065/061-966.k VRACA, ku}a sa 3 stana, pl. grij. 600m2 oku}nice, 110.000 KM. Mob. 065/061966.k STANOVI: 154m2, 117m2, 105m2, 100m2, 94m2, 90m2, 87m2, 80m2, 75m2, 70m2, 66m2, 65m2, 59m2, 40m2, 39m2, 30m2. Mob. 061/460-150.k

ZAMJENA
MIJENJAM dvosoban stan 53m2, u Hrasnom, za jednosoban, uz doplatu. Tel. 652-338.k MIJENJAM stan od 52m2 u Sarajevu za Banja Luku, mo`e i prodaja. Tel. 542668.k

POTRA@NJA
POTREBAN dvosoban namje{ten stan, u Hrasnici, sa grijanjem, internet konekcijom i kablovskom, na period od 3-4 mjeseca. Tel. 033/225-431, 033/209-955.k AGENCIJI potrebni stanovi za izdavanje i prodaju, lijenti poznati.Tel: 061/360-084.k POTREBAN jednosoban ili dvosoban stan u zgradi, namje{ten na du`i period, agencija. Tel. 061/925-649. AGENCIJI potrebno vi{e stanova u zgradi za iznajmljivanje. Tel. 061/437-732 i 061/214-306.k POTREBNO vi{e stanova za prodaju i izdavanje u kantonu Sarajevo. Tel: 062/200-777-033/203-127.k POTREBNO vi{e praznih i namje{tenih stanova i ku}a za iznajmljivanje.Tel: 061/214-306 i 061/437-732.k

PRODAJA
PRODAJEM stan 52+5 Aleja lipa br. 66, odli~no stanje, cijena 102.000 KM fiksno. Mob. 062/334-046.sms NOVOGRADNJA stup tibra 2 garsonjera dvosoban, trosoban, cijena 1.500KM/m2. Tel. 061/365-990. sms STAN, Ul. Bosanska 55m2, VI sprat, 85.000KM, stan, Ul. Ilije Engela 34m2, II sprat 75.000KM, stam Ul. Lo`ioni~ka 105m2 I sprat, 210.000KM, stan Ul. Gajev trg 58m2, III sprat, 133000KM. TEl. 064/4212354.k DOBRINJA I, Ul. Vahida Maglajli}a, I sprat, 64m2, 1600KM/m2. Tel. 061/177556.k STAN u Vogo{}i, Ul. S. Kulenovi}a 77m2 2 balkona, grijanje, useljiv, 75.000KM. Tel. 062/907-831.k TROSOBAN stan preko puta parlamenta, II kat 81m2, 200.000KM Mustajbega Fadilpa{i}a 3. Tel. 061/320-439.k DVOSOBAN stan u Ul. B. Muteveli} I kat 52m2, plin, cijena 103.000KM i dvosoban u istoj ulici I kat 53m2 (ura|eno grijanje), cijena 108.000KM. Tel. 066/801737.k STAN na Ciglanama Ul. Husrefa Red`i}a, III sprat adaptiran 78m2 + 2 balkona 205.000KM i Grbavica Ul. GRbavi~ka 14 sprat, 72m2, 130.000KM. Tel. 065/819-136.k PRODAJEM stan, Gornje Ciglane, 82m2, I sprat, adaptiran, namje{ten, povoljno. Mob. 061/203-640.k PRODAJEM ili izdajem pos. prostor 14m2, Ciglane i 56m2 centar. Mob. 061/573-640.k PRODAJEM apartman u Neumu 46m2 i 46,50m2. Mob. 061/573-640.k S. GRAD Logavina, jednosoban 29m2, I sprat, useljiv, 62.500KM, Ilid`a-Lu`ani 54m2, dvosoban, IV sprat, 84.000KM. Tel. 061/702-881.k ^ETVOROSOBAN renoviran stan 109m2 u epicentru, prvi sprat, eta`no grijanje. Tel. 033/201-221 i 062/921-419.k PRODAJEM vi{e ku}a u Kantonu u Sarajevu razli~itih lokacija i kvadratura.Tel:061/415-786.k PRODAJEM pola dvojne ku}e (jednu lamelu) u @upi Dubrova~koj. Tel. 0038520486665.k

PONUDA
IZDAJEM ve}i jednosoban stan, luksuzno opremljen, novija gradnja, centar kod Pivare, samcima. Mob: 061/320843.k IZNAJMLJUJEM nenamje{ten stan 75m2 iza Parlamenta na Vilsonovom.Tel:061/431-757.k IZDAJEM pos. prostor 125m2, centar, 86m2 i 76m2, centar. Mob. 061/573640.k IZDAJEM poslovni prostor 43m2, [entada-Novo Sarajevo, cen. grijanje, izlog, prizemlje, pogodan za sve djelatnosti. Mob. 061/344-365.k IZDAJEM nenamje{ten jednosoban stan, Donji Vele{i}i. Tel: 061/171-897.k IZDAJEM dvosoban stan na Alipa{inom polju, B-faza, namje{ten. Tel: 061/842989.k IZDAJEM poslovni prostor na Ba{~ar{iji nove Daire opremljen, pogodan za kancelarije. Tel. 033/533-123.k IZDAJEM namje{ten jednosoban stan, sa grijanjem, G. Breka. Mob. 061/203-473.k DVOIPOSOBAN namje{tan, ^obanija, 500KM, dvosoban namje{ten, D`eneti}a ^ikma, Jezero i Grbavica, 500 KM. Mob. 061/142-704.k IZDAJEM ku}u kod Katedrale, 200m2, ul. Ferhadija. Mob. 061/214-899.k POSLOVNI prostor, zgrada Loris, 70m2, mejta{-Buka, 1 sprat, 80m2, 1.400 KM, Ilid`a 50m2, pos. prostor, sve namjene, 500 KM. Mob. 066/995-944.k IZDAJEM nenamje{ten stan 75m2, na du`e vrijeme, 2 kupatila, 2 balkona, 2 lo|e, ul. Patriotske lige 46. Mob. 061/744523.k

TEHNIKA
PRODAJA mobitela, novih i kori{tenih, najjeftinije cijene, www.pacomoby.ba. nokia, samsung, soni, ericsson, ig.htc.apple inphone.Mob. 062/695-695.k

VOZILA
PRODAJEM karavan Mercedes 123D, 1984. god. u odli~nom stanju, registrovan 5+2. Mob. 063/879-720.k PRODAJEM XI BMW - pogon 4x4, 2003. god., mjenja~ automatik i manuelno na ameri~kim tablama. Cijena 12.500KM. Mob: 061/172-518.k

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.
VOZILA
RENAUL cady, 2002. god. pre{ao 119.000 km. Mob. 061/507-756.k PRODAJEM Alfu 146, Tvin Spurk, 2000 godina, nije registrovana, cijena 5.000 KM. Mob. 061/201-200.k MERCEDES B klase 180 CDI 2010.god. Tel:061/208-414.k PRODAJEM [kodu Oktaviju, TOUR 1.9.TD (90, KS 2009.Tel. 061/101-899.k PRODAJEM kiju, god. 2000. limuzina 1/3, ispravna, povoljno. Mob. 061/897959.k PRODAJEM Golfa dvicu 1990 godina 1600 kub. 59 ks. benzinca registrovan u oktobru. Tel. 033/536-765. i 061/134544.k PRODAJEM XIBMW-pogon 4x4 2003 god.Tel:061/172-518.k KUPUJEM staru deviznu {tednju, obveznice, ratnu od{tetu, dionice, isplata odmah, cijela BiH. Dolazim na adresu. Prodajem cetifikate povoljno. Mob. 061/175-237.sms KUPUJEM stare devizne {tednje i dionice po povoljnoj cijeni. Tel.065/869608.k KUPUJEM umjetni~ke slike, filateliju, stari nakit, satove zidne, d`epne i ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 456-505, 061/214-405.k KUPUJEM serd`ade i }ilime, sarajevske i pirotske, stare vezove sa srmom, suhozlatice, }avrme. Mob. 061/159-507.k KUPUJEM papire saobra}ajnu od kamp prikolice ili sli~nu rashodovanu Tel. 061/224 -104.k KUPUJEM umjetni~ke slike, sablje, satove, ordenje, belenzuke, baklje i ostalo. Tel. 061/965-126.k KUPUJEM lomljeno zlato, dukate, zubarsko zlato i zlatne satove, najvi{e pla}am. Tel. 061/553-640.k KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, dionice obveznice isplata odmah. Tel. 062/451-791.k KUPUJEM stan u Sarajevu, isplata odmah. Mob. 061/170-254.k KUPUJEM nekretnine u Sarajevu ili posreduje uz 3% proviziju pri prodaji. Tel. 654-793.k KUPUJEM mjenja~ konbija T2. Tel: 061/367-103.k KUPUJEM staru deviznu {tednju Jugo i Privrednu banku, isplata odmah. Mob. 066/723-731.k PRODAJEM podloge kese za stomu cijena povoljna i po dogovoru. Tel: 546456.k

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
SELAM
POSLJEDNJI POZDRAV

53

KUPOVINA

na{oj dragoj sestri~ni

na{oj

AZRI REZAKOVI], ro|. FETAHOVI]
DRENKI PAVLOVI]
RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
S po{tovanjem,

OSTALO
PRODAJEM visoku kaljevu pe} zelene boje, visina 2.30 sa 53 vrlo povoljno. Mob. 061/896-344. sms PRODAJEM sadnice lipe visine 2 do 4 m i raznog drugog drugog drve~a. Tel. 066/092-978.k PRODAJEM 20m2 mermera 3 milimetra debljine. Tel:061/382-219.k PRODAJEM nova invalidska kolica, cjena po dogovoru. Zvati svakim danom 8 do - 13 sati, na 061/199 328.k PRODAJEM izra|ene drvene bebe-stubi}i od bijelog bora za drvena gazi{ta. Tel. 061/224-704.k PRODAJEM cijepana bukova drva, ugalj.Tel:061/247-186, i 061/785-535.k PRODAJEM lova~ku pu{ku, povoljno. Mob. 0617897-959.k PRODAJEM stan 89m2, 171, centar, 1 sprat, M. Spahe. Mob. 061/229-086.k PRODAJEM pe} za cen. grijanje sa bojlerom za sanitarnu vodu 31kw. Mob. 061/182-128.k PRODAJEM 16 knjiga Ivo Andri} Nobelova 300 KM. Tel. 532-497.k PRODAJEM termoakumulacionu pe} trojku. Tel. 063/864-775.k ZIDNO ogledalo 200x75. Mob. 066/973852.k PRODAJEM pe} na tvrdo gorivo „Suslea“, fiksno 100KM.Tel.061/194-929.k PRODAJEM preparirano mladun~e tigra, cijena po dogovoru. Tel: 061/275440.k PRODAJEM crnu dugu bundu, od zeca, iz Njema~ke. Mob. 061/159-507.k HITNO prodajem harmoniku „Guerini“ superior 2, 120 basova, dupla kabina, skoro nova. Mob. 061/135-356.k PRODAJEM skije sa komplet opremom i snoubord. Mob. 061/809- 763.k PRODAJA drva i uglja. Tel:061/247-186 i 061/785-535.k PRODAJEM prozore. Mob: 061/869396.k PRODAJEM uvezane revije Bosna, Globus, nacional.Tel:524-973.k PRODAJEM stomatolo{ki RTG aparat Kgenus Gotzen 2007, ispravan. Tel: 061/789-290.k PRODAJEM rakiju jabukova~u 50 stepeni na veliko 12 KM ~ista. tel. 061/249631.k PRODAJEM pe} na centralno grijanje, sa bojlerom za san. vodu. Mob. 061/182128.k SVJE@A i ljekovita jaja japanskih prepelica, 30 kom.=8 KM, besplatna ku}na dostava. Mob. 066/823-749.k PRODAJEM skije Elan 180 Sa vezovima look. Tel.061/304-714.k PRODAJEM dva albuma zna~ki. Tel. 062/326-072.k PRODAJEM uvezane revije Bosna globus nacional Nin ljepota i zdravlje. Tel. 524-973.k

Tetke Sehija i Behija sa porodicama
1165

Vesna Kora}, Mira Franji} i Bisera Had`ialjevi}
1164

POSLJEDNJI POZDRAV

mojoj prijateljici
SJE]ANJE

na svoju prijateljicu i kumu

DRENKI M. PAVLOVI]

ZAPOSLENJE Neda
ISKUSAN radnik tra`i zaposlenje na marketingu u administraciji trgovina sa znanjem jezika ra~unara, inf.na. Tel: 066/999-012.k RESTORANU potrebna kuharica i konobarica. Mob. 061/497-138.k POTREBNI saradnici iz cijele BiH za prodaju [vedske kozmetike, zarada minimalno 30%+kreditiranje+stimulacija. Mob. 063/036-955.k POTREBNI saradnici iz cijele BiH za prodaju [vedske kozmetike, zarada minimalno 30%+kreditiranje+stimulacija. Mob. 062/940-550.k „VITALIS“, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948.k SANITETSKI PREVOZ nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882.k „DOM VITALIS“, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948.k TEPSER S.O.D. Profesionalnim ma{inama ~istimo: namje{taj, unutra{njost auta, tepihe (rese), itisone i kamene podove (za{tita). Mob. 061/524-461, 033/200003.k INSTRUKCIJE iz matematike osnovcima i srednjo{kolcima. Sarajevo. Tel. 062/672-858.k ^UVALA bih i njegovala staricu i vodila doma}instvo, 8 sati-24 sata, u N. Sarajevu, a mo`e i more. Mob. 062/316973.k VODOINSTALATER sa 30. god. iskustva, vr{i opravku instalacija, monta`u sanitarnih ure|aja, pro~epljenje odvoda. Tel. 535-659, 062/139-034.k VR[IM prevoz selidbe, veliki kombi. Tel. 062/226-665.k MONTER centralnog grijanja radi instalacije za centralno grijanje. Tel: 061/552-556.k VODOINSTALATERSKA radnja radi adaptacije kupatila i opravke. Tel. 065/733-400.k MOLER radi molersko farbarske radove ~isto kvalitetno i povoljno. Tel. 062/073760 i 033/630-332.k ELEKTRI^AR — vodoinstalater, radi nove i popravlja stare instalacije (Eko plastika, sanitarije, servis bojlera, el. pe}i, indikatora, itd). Mob. 061/132149.k BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vrata i blindiranih. Mob. 061/233-078.k INSTRUKCIJE iz matematike, uspje{no i povoljno. Tel. 466-736, 061/506-755.k RADIM centralno-eta`no grijanje, plinske instalacije i mijenjam konvektore, veoma povoljno. Mob. 061/522-476, 600514.k INSTRUKCIJE iz matematike, za sve |ake i studente, dolazak na adresu. Mob. 062/916-472.k INSTRUKCIJE iz engleskog i bosanskog, za sve uzraste, prevodi. Mob. 065/572-966.k ^UVALA bih i opslu`ivala bolesno lice. Mob. 062/569-444.k MOLERSKE usluge nudimo: gletovanje, moleraj, stolarija, radijatori, tapete i sve ostalo po dogovoru. Mob. 061/219-768, 456-979.k VODOINSTALATER opravlja i ugra|uje ~ese, vodokotli}e, sifone, ventile, umivaonike, itd. Mob. 061/205-803, 066/973-793. INSTRUKCIJE iz matematike, za sve {kole i fakultete, dolazak na adresu. Mob. 062/391-715.k Moler radi molersko farbarske radove ~isto kvalitetno i povoljno.Tel: 062/073760 i 033/630-331.k VR[IM korekcije odje}e, kod tramvajske stanice u Pofali}ima. Tel. 06/842-319.k DAJEM ~asove iz matematike i statike |acima i studentima uspje{no. Tel. 061/858-228, 033/526-945.k TAPETAR-dekorater povoljno presvla~i namje{taj u radionici ili kod vas uz garanciju. Tel. 061/156-728, 061/926560.k NJEMA^KI advokat iz BiH zastupa u svim pravnim stvarima u njema~koj. Tel. 061/537-739.k VODOINSTALATER opravlja i ugra|uje ~esme, vodokotli}e, sifone, ventile, umivaonike, penzionerima jeftinije. Tel. 061/205-803.k 066/973-793.k 1162

KERAMI^ARSKE usluge moleraj postavljanje elktroinstalacija i laminata. Tel. 062/466-093.k KERAMI^AR zvati na Tel: 061/460606.k PRI^AJTE engleski obuka i vje`be govornog engleskog u svim prilikama. Tel. 061/519-089.k BRAVAR radi blindirana vrata po naru|bi, kovane ograde, gitere itd. Tel. 061/221-668.k PARKETAR, ugradnja svih vrsta parketa, obrada i lakiranja, povoljno. Mob. 061/827-492.k OBAVLJAM poslove zidarske, kre~enje, malterisanje i ostalo po potrebi. Tel: 061/382-219.k POVOLJNO i kvalitetno postavljam sve od rigipsa. Mob. 061/545-888.k TAPETAR radi sve poslove tapetarske struke, dolazim na adresu besplatno. Tel. 240-895, 062/909-306.k KOMBI prevoz putnika, manje selidbe. Mob. 061/500-622.k POMA@EMO pri lije~enju raznih bolesti: nesanica, nervoza, glavobolja, reuma, i{ijas, struna, depresija, sterilitet, veoma uspje{no. Tel. 062/723-575.k IZNAJMLJUJEM stolice i stolove za razne namjene, cijena do 20kom — 1,5KM, a 20 stolica i vi{e — 1KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563-292.k PROFESOR engleskog daje instukcije, cijena 1 ~as/10 KM, radim prevode. Mob: 061/654-941.k DAJEM instrukcije iz matematike, za sve {kole i fakultete. Mob. 061/534-231.k INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike i fizike, na Ilid`i, ~as 6 KM. Tel. 621-976.k SERVIS zdravlja, uni{tavamo `ohare, moljce, mrave, muhe, stjenice, komarce i mi{eve. Mob. 062/136-248 i Tel. 033/219761.k

NAZA ROV^ANIN, ro|. KRIJE[TORAC
23. 2. 2011 - 23. 2. 2012.

S ljubavlju, Vaska
1161

USLUGE
MIKADO d.o.o. Al. `aluzine, trakaste, panelne i DUAL zavjese, VANJSKE PVC i AL. ROLETNE, platnene roletne i harmonika vrata. Tel. 033/655-600 i 061/551-515 www.mikadobh.com 398

BRU[ENJE, lakiranje parketa i podova bezpra{inskom ma{inom uz garanciju. Tel. 510-228 i Mob. 061/359-500.k VR[IM usluge prevoza svih vrsta roba, kao i selidbe iz Europe i BiH. Tel. 033/232-162, 061/266-764 i 061/108-779.k SERVIS kompjutera sistemi, nadogradnja, programi. Mob. 061/902-688.k PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533-326.k BRAVAR i varilac, profesionalna izrada i monta`a svih vrsta bravarskih radova. Mob. 061/141-659.k KERAMI^AR ~isto i kvalitetno uz garanciju vr{i sve vrste kerami~kih radova. Mob. 061/930-315.k VKV BRAVAR, popravljam brave, pravim gelendere i kovane ograde. Mob. 062/907-356.k DAJEM instrukcije iz francuskog jezika, za sve nivoe znanja i prevodim sve vrste tekstova. Mob. 061/365-677.k MATEMATIKU instruira dipl. ing. elektrotehnike, za sve {kole i fakultete. Mob. 061/571-361.k

NOVO U PONUDI!!! Izrada vizitki (100 komada=10 km),prodaja polovnih ra~unara, servisi ra~unara, instalacije sistema, antivirusi, web hosting, dolazak na adresu. Tel. 061/700-863.sms MOLERSKE usluge: gletovanja i kre~enja. Radimo uredno, povoljno, profesionalno i kvalitetno. Mob. 061/709956.sms AUTO - PREVOZ kombijem, namje{taj, selidbe, odvoz {ute i kabastog otpada, obezbjedzena radna snaga, jeftino Mob. 061/378-166.sms TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu, original daljinski za sve TV aparate. Tel. 650-867, 061/188-410.k MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih-lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604.k KERAMI^ARSKE usluge. Tel. 061/460606.k

RAZNO
KOLEKCIJA 503 fotografske karte BiH, 1:25.000 najbolje dosada{nje karte VGI/JNA. Tel. 032/244-417.k

54

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
U nemogu}nosti da prisustvujemo sahrani, opra{tamo se sa tugom u srcu i bolom u du{i od na{eg voljenog brata i {ure

~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE
SJE]ANJE

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

na na{eg kolegu i prijatelja, istaknutog sportskog radnika

AVDO PA[A (HILMI-bega) [ETI]
u~esnik NOR-a

preselio na ahiret u srijedu, 22. februara 2012, u 80. godini.

DRAGOLJUBA (NIKOLE) KOTLE
Po~ivaj u miru Bo`ijem! Tvoja sestra Slobodanka i zet Milan Radoti}
AX

D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 23. februara 2012. godine, u 13.30 sati na gradskom groblju Bare. Prevoz obezbije|en ispred Careve d`amije sa polaskom u 12.45 sati, do groblja i nazad. O`alo{}eni: supruga Naila, sin Zijad, k}erka Aida, zet Mirsad Kova~, unu~ad i praunu~ad, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13.30 sati u ku}i rahmetlije u Ulici Jekovac br. 3A.
002

RANKA KURE[A
23. 2. 2005 — 23. 2. 2012.

S po{tovanjem, FK “Bosna“ Sarajevo
901

Sa `alo{}u obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da se 25. februara 2012. godine navr{ava 40 dana od preseljenja na ahiret na{e drage

... za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

MILAN (MILETA) NENADI]

FAHRIJE BUKVICE, ro|. MOSARAC

HIDAJETA (VEJSILA) PINTOL, ro|. DEDOVI]
preselila na ahiret u srijedu, 22. februara 2012, u 67. godini.

preminuo 21. februara 2012. u 74. godini. Sahrana }e se obaviti 24. februara 2012. godine, u 14 sati na groblju Sv. arhangeli, Ciglane. Povorka polazi ispred kapele. O`alo{}eni: k}erka Dijana, zet Mirsad, unuka Hena, draga Zorica, bra}a Ljubinko i Radenko, sestre Milovanka i Zaga, porodice Nenadi}, Vehabovi}, Dori}, Kr{o, Rizvanovi}, Hercegli}, Arifhod`i}, Amid`i}, Tabak, Cvjeti}, Fra{to, Kajanija i Arslanagi}, te ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Ku}a `alosti: Ul. Himze Polovine do broja 17.
000

Istog dana u Carevoj d`amiji u 12.30 sati prou~it }e se tevhid. Brat Fehvad i sestra Fedrija
002

D`enaza }e se obaviti u petak, 24. februara 2012. godine, u 14 sati na mezarju Turovi - Trnovo. O`alo{}eni: suprug Izet, sin Suad, k}erka Suada, unuk Tarik, unuka Asja, zet Veli} Nermin, snaha Mirela, brat Murat, sestre \ula i Selma, brati}i i sestri}i, te porodice Pintol, Dedovi}, Veli}, Mehani}, Ku~uk, Mulaomerovi}, Mulaosmanovi}, Lokvan~i}, Hromo, Had`i}, Kadri}, Hod`i}, Leka, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u mesd`idu Turovi - Trnovo. Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en ispred Dru{tvenog doma Hrasnica sa polaskom u 13 sati, sa usputnim zaustavljanjem na autobuskim stajali{tima terminal Ilid`a i Ned`ari}i. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

POSLJEDNJI POZDRAV

mom cijenjenom prijatelju

... za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

MARTINU BLA@EVI]U
dipl. ing. gra|.

... za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis) Imao sam ~ast i zadovoljstvo sara|ivati sa tobom. S ponosom }u ~uvati sje}anje na tvoj plemeniti lik i dobrotu. [emsudin Kadriba{i}
1163

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

MULIJA (AVDIJE) @DRALOVI], ro|. SLINI]
preselila na ahiret u utorak, 21. februara 2012, u 88. godini. D`enaza }e se obaviti u petak, 24. februara 2012. godine, u 14 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: k}erka D`emka i sinovi Mustafa i D`emo sa porodicama, kao i ostala rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13.30 sati u Alipa{inoj d`amiji.
000

RU[ID (EMRE) RED@EPAGI]
preselio na ahiret u srijedu, 22. februara 2012, u 74. godini.

Dvadeset tre}eg februara 2012. navr{ava se devetnaest godina od tragi~ne pogibije na{eg najdra`eg

D`enaza }e se obaviti u petak, 24. februara 2012. godine, u 14.15 sati na mezarju Kova~i - Hrasnica. O`alo{}eni: supruga Hajrija, k}erke Dijana i Emira, unuk Din, zetovi Namik i Sead, brati}i Ragip, Omer, {ura Behmen, te porodice Red`epagi}, Had`imu{ovi}, Omeragi}, Had`i}, Gu{mirovi}, [abovi}, Had`ialijagi}, Bander, [arkinovi}, Olevi}, Ba{i}, Kulenovi}, Kuraja, \ukanovi}, Ra{i}, Radon~i}, Ferovi}, Zukanovi}, Bjelak, Alibabi}, Lagumd`ija, kumovi Leki}i i Fetahovi}i, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i `alosti u 14.15 sati, Ul. Maria Mikuli}a 91, Ko{evsko Brdo. Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en ispred Zemaljskog muzeja, sa polaskom u 13.15 sati. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

ALMIR (AHMEDA) POKRKLI]
Dragi Almire,

OSLOBO\ENJE
OGLASNA SLU@BA
Zelenih beretki 14 Tel. 205-938

dani godi{njice prolaze, ostavljaju sa sobom te`inu, bol i prazninu. Svaki trenutak proveden s Tobom bila je sre}a u na{im `ivotima i oni uvijek ispunjavaju na{e misli i na{a srca. Tetka Mirzeta
1157

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.
POSLJEDNJI POZDRAV

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
POSLJEDNJI POZDRAV

55

na{oj dragoj baki

na{oj dragoj baki

SLAVI TOKI]

SLAVI TOKI]

Tvoji: Vedad, Sonja, Dado
1153

Tvoji: Ismar, Vikica, Ado
1153

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

na{oj dragoj baki

mojoj jedinoj baki

SLAVI TOKI]

SLAVI TOKI]

Tvoji: Maranta, Ma{a, Ljubica i Miro
1153

Tvoj unuk Vedran
1153

TU@NO SJE]ANJE

SJE]ANJE

na na{eg dragog supruga, oca, djeda, svekra i tetka

ALMIR (AHMEDA) POKRKLI]
23. 2. 1993 — 23. 2. 2012.

ABDUZAIMOVI] ABDUREZAKA RESKA, dipl. ing. arh.
23. 2. 1928 — 23. 2. 2012.

Voljeni Almire, prolivena suza i svakodnevni uzdah u zamci stradanja koju vrijeme nosi, Tvoju mladost i ljepotu uokviruje u najljep{i ram ljubavi na{e. Tvoji neutje{ni: tata Ahmed, mama Nermana i brat Amel
1157

Puno je lijepih uspomena i sje}anja vezano za dana{nji dan. Tvoji: Filduza, Resko, Kerim, Lada, Renata, Mirsada, te porodice Abduzaimovi}, Abdi~evi}, Dami} i Odoba{i}
001

OSMRTNICE, OGLASE, NATJE^AJE MO@ETE PREDATI U VA[EM GRADU

POSLJEDNJI POZDRAV

SJE]ANJE

na{em dragom

na drage roditelje i bra}u

ALI] TIHOMIRU TIHI KOSTI]U
iz Breze

NURA
1906 — 1974.

BAJRO
1906 — 1987.

OSLOBO\ENJE
DOO NOVOTEKS KISELJAK

KADIR
1933 — 1984.

SULEJMAN
1935 — 1994.

JUSUF
1937 — 1998.

RAMIZ
1931 — 2011.

Uz zahvalnost i po{tovanje, Sandra, Igor, Ljubica i @ika Bjelakovi} Tel: 387/30/879-438
1151

Alija sa porodicom
1155

56

SJE]ANJA I SMRTOVNICE

~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

POSLJEDNJI POZDRAV dragom prijatelju

HIMZO (AVDIJE) ]ATOVI]
dipl. pravnik u penziji

preselio na ahiret u ponedjeljak, 20. februara 2012, u 91. godini. D`enaza }e se klanjati u petak, 24. februara 2012. godine, poslije d`uma-namaza u haremu Begove d`amije, a ukop }e se obaviti u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. Prevoz obezbije|en ispred Careve d`amije sa polaskom u 13 sati, do groblja i nazad. O`alo{}eni: supruga Bahrija, sinovi Velija i Vedad, sestra D`emila Faji}, snahe Aida i Amra, unu~ad Lejla, Ena, Adan i Nina, {ura Osman Karamehmedovi} sa porodicom, svastike Atija Had`ovi}, Advija Tafro i Fatima Jusufbegovi} sa porodicama, te porodice ]atovi}, Karamehmedovi}, Faji}, Had`ihasanovi}, Had`imahovi}, Had`ovi}, Tafro, Jusufbegovi}, Ustamuji}, Kazazi} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Ku}a `alosti: Hamze Orlovi}a br. 4/III - Nova Breka.
002

MARTINU BLA@EVI]U
Sa zahvalno{}u i po{tovanjem, Enver, Fatima, Renea i Gordi
463

Sa dubokom tugom i `alo{}u obavje{tavamo svu rodbinu i prijatelje da je

Obavje{tavama rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

SLAVA (LUKE) TOKI], ro|. VLAHOVI]

AZRA REZAKOVI], ro|. FETAHOVI]
iznenada preselila na ahiret u utorak, 21. februara 2012, u 32. godini.

JUSUF (HIMZE) KARI]
preselio na ahiret u utorak, 21. februara 2012, u 73. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 23. februara 2012. godine, u 13 sati na mezarju Orli} - Kobilja Glava. O`alo{}eni: supruga Ai{a, sin Safet, sestra Sanija, unu~ad Irfan i Ifeta, snahe Suada i Nada, brati~na Merhima, sestri~na Berina, zetovi Malik, Ibrahim, Zehrid i Damir, {ure Mustafa i Salih sa porodicama, te porodice Kari}, Brkani}, Paljevac, Tiro, Rikovi}, Krehi}, Sejdija, Zuki}, Gajevi}, Masnopita, Jamakovi}, Budulovi}, Gani}, Kobiljak, Dizdarevi}, Pervan, Tanjevi}, [abanovi}, Kadri}, ]esko, Radon~i}, Avdi}, Suljevi}, Sejfi}, Kadri}, Tanovi}, Bekti}, Fejzi}, Rami}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 13 sati, Kobilja Glava 6. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

preminula 21. februara 2012. u 93. godini. Sahrana }e se obaviti 23. februara 2012. godine u 13.45 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: k}erke Ljubica, Sonja i Viktorija, unu~ad Vedran, Ismar, Maranta, Ma{a i Vedad, zetovi Miro, Roman, Adnan i Adnan, familije Vlahovi}, Konjevi}, Ceri}, Hori}, R`ehak, Malik, Filipovi}, Jevri}, Bo`i} i Pelivan, te brojna rodbina i prijatelji
000

D`enaza }e se klanjati u ~etvrtak, 23. februara 2012. godine, poslije ikindija-namaza u haremu Hrasni~ke d`amije, a ukop }e se obaviti na mezarju Kova~i - Hrasnica. Prevoz obezbije|en ispred Careve d`amije sa polaskom u 13.45 sati, do mezarja i nazad. O`alo{}eni: otac Ned`ad, suprug Enis, k}erka Taira, brat Admir, dedo Mehmed, tetke Sabina, Sehija i Behija, tetci [erif i Enes, teti~ne Merima, Emira, Samra, Merd`ana i Nud`ejma, teti}i Tarik i Bakir, svekrva Fehma, zaova Anesa, Badema, te porodice Rezakovi}, Fetahovi}, Mulaosmanovi}, Kadi}, Mujkanovi}, Durmi{evi}, Ja`i}, [ebi}, Hamzi}, Zolj i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 15 sati u ku}i `alosti u Ulici Husrefa Red`i}a br. 5/V - Ciglane.
000

SJE]ANJE na na{eg voljenog

Obavje{tavama rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

TU@NO SJE]ANJE

ALEKSANDRA KOSTI]A
23. 2. 1992 - 23. 2. 2012.

HAFIZA ZUKANOVI], ro|. ZAGORICA
preselila na ahiret u utorak, 21. februara 2012, u 73. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 23. februara 2012. godine, u 15 sati na mezarju Ravne Bakije. O`alo{}eni: k}erka Sena, sin Sead, zet Muriz, unuke Maida, Neira i Had`era, bra}a Avdija i Ramiz, sestra Rukija, snahe Rasema i Hedija, zet Hamza, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne, amid`i}i i amid`i~ne, daid`i}i i daid`i~ne, teti}i i teti~ne, djeveri Mujo i Asim, jetrve Fanika, Murija i Azra, te porodice Zukanovi}, Zagorica, Mehi}, Brki}, Durmi{evi}, Detli}, Su}eska, Krajina, Piski}, Hod`i}, Bor~ak, Kozelj i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 15 sati u ku}i `alosti u Ulici Kemala Kapetanovi}a br. 22/II - Grbavica.
000

na drage roditelje

S ljubavlju i po{tovanjem, Tvoji: supruga Sadeta, sin Jesenko sa porodicom, k}erka Maja sa porodicom, sestra Smiljka, sestri} Sr|an sa porodicom
1104

JOVO BUGARIN
5. 4. 2002 - 23. 2. 2012.

JOVANKA BUGARIN
23. 2. 2011 - 23. 2. 2012.

OBAVJE[TENJE
Ukoliko ste zainteresovani, sje}anja i smrtovnice mogu imati sliku u boji. Prilikom predaje oglasa naglasite to u na{oj Oglasnoj slu`bi. Cijena ostaje ista!

Ne postoji utjeha, ne postoji zaborav, ali postoji sje}anje na va{ mili lik i na ljubav koju ste nam pru`ali. Smrt je ja~a od `ivota, ali nije ja~a od sje}anja na vas. Nedostajete nam. Va{i Slobodan i Konstantin sa porodicama
1150

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.
SJE]ANJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE

57

Dvadeset tre}eg februara 2012. navr{ava se devet godina od kada nije sa nama na{a draga

FADILA ^OLI]
iz Rogatice 23. 2. 1985 — 23. 2. 2012.

SABIRA (HUSEINA) TASO, ro|. SEDI]

S ljubavlju i po{tovanjem, porodica
1119

Tvoj plemeniti lik, dobrotu i beskrajnu ljubav koju si nam poklanjala nosit }emo trajno u na{im srcima i sje}anjima. Tvoji najmiliji
961

Sa neizmjernom tugom i bolom obavje{tavama rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

SJE]ANJE

na dragu sestru, majku i nenu

SALIHA SENA (ASIMA) PLEH, ro|. BUSULAD@I]
preselila na ahiret u utorak, 21. februara 2012, u 78. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 23. februara 2012. godine, u 15 sati na mezarju Grli}a brdo. O`alo{}eni: sinovi Mirsad, Zijad i Sead, k}erka Idana, unu~ad Alma i Almir, sestra Memnuna, snahe Zijada i Vildana, djeveri Omer i Ramiz, jetrve Envera, Zineta i \ula, sestri}i i sestri~ne, amid`i}i i amid`i~ne, daid`i}i i daid`i~ne, te porodice Pleh, Busulad`i}, Lagumd`ija, Teka~, Dizdarevi}, Mujkanovi}, Ham{i}, Be}iri, Malatovi}, Jaki}, Began, Hercegli}, Jahi}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 15 sati u porodi~noj ku}i u Ulici Sedrenik br. 21. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

]AMILA (MUNIBA) PECIKOZA, ro|. HETO
preselila na ahiret u subotu, 18. februara 2012, u 84. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 23. februara 2012. godine, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo. Prevoz obezbije|en ispred Careve d`amije sa polaskom u 12 sati, do groblja i nazad. O`alo{}eni: sinovi Ramiz i Mevludin, bra}a [evkija i Agan, sestra Rabija, unu~ad Ismir, Ismira, Alma, Amel, Senad, Senada, Tarik i Ermin, praunu~ad Adin, Adis, Mubarak, Ahmed i [ejma, nevjeste Had`ira, Hankija, Vahida i Emina, djever Hamid sa porodicom, zetovi Meho, Nad`ad, Ihab i Merim, te porodice Pecikoza, Heto, Hurem, [ahi}, Hela}, Skorupan, ^au{evi}, Dolov~i}, [ahinovi}, Ra`anica, Rizvanovi} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u d`amiji Paje na Mahmutovcu.
000

[AHZIJA SEFI], ro|. HAJDAREVI]
23. 2. 1993 — 23. 2. 2012.

Sa mnogo ljubavi i po{tovanja mislimo na tebe. Sestra ]aji} Beba Bedrija sa porodicom, snaha Enisa sa Teom i D`ejlom
1126

TU@NO SJE]ANJE

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

...za ovaj trenutak — (pripremajte se) - hadis Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

ALMIR (AHMETA) POKRKLI]
23. 2. 1993 — 23. 2. 2012.

RA[ID (HUSEINA) MUZUR

RAHMAN (MU[ANA) HOD@I]
preselio na ahiret u ponedjeljak, 20. februara 2012, u 75. godini. D`enaza }e se klanjati u ~etvrtak, 23. februara 2012. godine, poslije podne-namaza (12.30 sati) u haremu d`amije Svrake - Semizovac, a ukop }e se obaviti na mezarju Boranje - Svrake. O`alo{}eni: supruga Ha{a, sinovi [aban i Red`o, k}erke Delva, Fatima i Had`ira, snahe Hajrija i Elvira, zet Adil, unu~ad Alem, Rahman, Alen, Lida, Delva, Ada, Medina i [ejla, brat [aban sa porodicom, sestri}i i sestri~ne, brati}i i brati~ne, te porodice Hod`i}, Vejzovi}, Alihod`i}, Ahmetovi}, Seferovi}, Brki}, Duri}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 12.30 sati, Ul. Blagovac I/30, Vogo{}a. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

Slaven, Dino, Esad i Reuf
457

preselio na ahiret u utorak, 21. februara 2012, u 79. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 23. februara 2012. godine, u 13.30 sati na mezarju Grli}a brdo. O`alo{}eni: supruga Fatima, snaha Ebedija, brati~ne Nermina i Hasna, sestri}i had`i Galib i Hikmet, sestri~na Mensura, {ura Ahmed sa porodicom, svastike Bisera, Nafa i Kadra, bad`e Muhamed i Slako, te porodice Muzur, Slini}, Tica, Mustajbegovi}, ^eljo, Omanovi}, Srna, Zuki}, Krkali}, Jusi}, [abi}, Drinjak, Mali}begovi}, U`i~anin, Ba{~au{evi}, Leme{, Milanovi}, Malki}, Agi}, Zubetljak, Kari}, [o{o i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13.30 sati u stanu rahmetlije u Ulici Marka Maruli}a br. 7/II.
000

Pro{le su tri godine otkako nije sa nama na{a sestra i tetka

HELENA SEDEJ

Sje}anje na nju ostat }e zauvijek u na{im srcima. Obitelji: Mihali}, Leme{, Sedej i Krili}
AX

58

PREDAH

~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Djelujete kao osoba koja ulijeva veliku sigurnost i povjerenje. Pozitivni rezultati proizlaze iz zajedni~ke akcije ili sposobnosti da pravilno nametnete uticaj. Stalo vam je da osvojite ne~iju iskrenu pa`nju ili emotivnu naklonost. U svakoj dobroj prilici i bez ustru~avanja, slobodno upotrijebite {arm i zavodni~ke sposobnosti koje posjedujete. Nalazite se u sjajnoj psiho-fizi~koj formi. Nudi vam se dobra prilika da potvrdite profesionalne sposobnosti ili da ostvarite zapa`enu ulogu u dru{tvu saradnika. Zatra`ite ne~ije stru~no mi{ljenje prije nego {to donesete kona~nu odluku u procjeni poslovnih interesa. Ne uspijevate na najbolji na~in i sa sigurno{}u da odgonetnete ne~ije mi{ljenje i pona{anje. Nema razloga za pretjeranu zabrinutost. @elite da prihvatite posao koji donosi dobru zaradu. Me|utim, pokazat }e se da imate neku pogre{nu ra~unicu i da se zavaravate nepouzdanim informacijama. U odnosu sa voljenom osobom izvjesne promjene su skoro neizbje`ne. Nema razloga da se zaklanjate iza nekih la`nih obe}anja, jer problemi se ne}e rje{avati sami po sebi. Prijat }e vam odmor i kreativna izolacija, opustite se. Da biste ostvarili poslovne namjere, potrebne su vam provjerene informacije. Okolina je spremna da podr`i va{u ulogu i o~ekivanja u zajedni~koj akciji. Poka`ite da imate dovoljno strpljenja, posebno u nekim delikatnim situacijama. Osoba koju volite svakako zaslu`uje beskrajnu pa`nju ili razumijevanje sa va{e strane. Va`no je da pobolj{ate koncentraciju. U susretu sa saradnicima povremeno nailazite na znake mrzovolje ili osporavanja. Sve je dobro dok neko ne zatra`i odre|enu uslugu ili pokornost sa va{e strane. Me|utim, bez ne~ije podr{ke ne mo`ete da ostvarite sve ciljeve. Partner ~ini mnoge stvari zbog kojih zaista treba da se osje}ate veoma polaskano. Obratite pa`nju na pravilniju njegu. Neko je na va{oj strani, ali to nije dovoljno da u potpunosti ostvarite poslovne ciljeve. Potrebno je da kontroli{ete svoju psihi~ku i emotivnu tenziju kroz poja~anu radnu aktivnost ili kretanje. Nasre}u, voljena osoba dobro poznaje va{ ukus i umije da vam ugodi na razli~ite na~ine. U`ivajte u svom svijetu intime i u bliskom dru{tvu. Prijat }e vam {etnja ili neka sportska aktivnost. Djelujete raspolo`eno i svoj posao obavljate na rutinski na~in, bez dodatnih sumnji. Ne obra}ate posebnu pa`nju na saradnike koji imaju druga~ije ideje, ne `elite da uti~ete na ne~ije mi{ljenje ili odluku. Poku{avate pravilno da razumijete ne~iju emotivnu reakciju, ali motivi su ponekad suvi{e skriveni i te{ko ih je protuma~iti na odgovaraju}i na~in. Izbjegavajte neke stresne situacije. Ukoliko vam smeta ne~ije prisustvo, izbjegavajte rivalske odnose. Poslovne probleme treba da rje{avate razumno i bez velike euforije. Svaki vid pretjerivanja unosi dodatnu konfuziju sa okolinom i naru{ava va{ psiholo{ki mir koji imate. Planirajte neku romanti~nu zabavu ili susret sa jednom bliskom osobom. U`ivajte u stvarima koje vam pri~injavaju zadovoljstvo, opustite se. Ne dopada vam se saznanje da trpite zbog ne~ije samovolje ili da se nalazite u mo`da inferiornoj poziciji u odnosu na svoje saradnike. Ipak, ne mo`ete lako da promijenite poslovno-finansijski poredak i ne~iju volju. Nepotrebno se optere}ujete razli~itim temama koje vas udaljavaju od drage osobe. Budite umjereni i izbjegavajte razli~ite izazove. Imate utisak da su va{e ideje od presudnog zna~aja i zbog toga po~injete da se sukobljavate sa odre|enim saradnicima. Svako ima pravo na mi{ljenje, ali novi sukobi nepotrebno ote`avaju nastavak saradnje. Po~injete da uvi|ate kako se va{e `elje i kriteriji razlikuju jer partner ima neku svoju viziju. Nemojte donositi ishitrene odluke, usporite ubrzani ritam. Na vrijeme treba da ispravite poslovne propuste. Mogu} je pozitivan rasplet doga|aja, pod uslovom da konsultujete bliske saradnike i da sa~uvate prisebnost duha u odlu~uju}im situacijama. Poja~ana sujeta vas navodi na pogre{an zaklju~ak. Partner samo prividno djeluje nezainteresovano za va{u pri~u i ideje. Ve~ernje sate posvetite kreativnoj izolaciji, prijat }e vam opu{tanje. Osje}ate lagani umor i nedostatak koncentracije. Stoga izbjegavajte takmi~arsku atmosferu ili neko nepotrebno dokazivanje pred saradnicima. Va`no je da u predvi|enom roku zavr{ite redovne obaveze. Susret sa jednom osobom u vama poti~e sje}anje na prijatne uspomene. Ipak, ne `elite da se prepustite emotivnim talasima i nostalgiji. Prijat }e vam {etnja ili relaksacija.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Sadat BEGI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Mirza ISLAMOVI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Jakub SALKI], Mirela SEKULI], Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: estera, skalar, melani, alanis, ras, kt, erol, o, d`imi, k, e, enormnost, potezati se, okatac, vena, vera, imetak, aa, ajas, to, nitrat, bol, direk, opori, ejalat, takt, zakerati, ai.

Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142 OGLASNA SLU@BA: Tel/fax: 205-938 e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1602000000317116, UNICREDIT BANK DD, transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, SPARKASSE BANK DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1990490005630121, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, filijala Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 5715000000017279 Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” Zorica Pand`i}, {ef DTP-a [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb Prvi broj Oslobo|enja {tampan je 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiHa. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj

Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" agencije Inter Press i Service, nagradu "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" fondacije Alfons Komin (Barselona), nagradu "za borbu protiv ksenofobije" Kluba evropskih rektora, nagradu za ljudska prava "Saharov" Evropskog parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju listovima koji se bore za istinu dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD). Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH www.vzs.ba Za sve eventualne primjedbe na pisanje lista, obratite se VZ[ u BiH e-mail: info@vzs.ba, tel: +387 33 272 270 tel/fax: +387 33 272 271

Danas u sjevernim predjelima Bosne obla~no i maglovito. U ostalim krajevima ujutro po kotlinama i dolinama rijeka magla, a tokom dana prete`no sun~ano. Vjetar slab, promjenljivog pravca. Minimalna temperatura od -5 do 2, maksimalna dnevna od 3 do 8, na jugu do 14°C. Uve~er u sjevernim, a u no}i i u ostalim predjelima prolazno naobla~enje sa slabom ki{om i susnje`icom, na planinama sa slabim snijegom. Sutra prije podne umjereno obla~no, poslije podne prete`no sun~ano. U subotu prete`no sun~ano, u ju`nim predjelima prije podne umjereno obla~no. U nedjelju ujutro naobla~enje, a tokom dana obla~no, povremeno sa slabom ki{om. U Sarajevu prije podne magla, popodne prete`no sun~ano. Puha}e slab, jugozapadni vjetar. Minimalna temperatura -3, maksimalna dnevna 8° C.

Danas }e obla~no sa ki{om biti u zapadnoj i centralnoj Evropi, i centralnom Sredozemlju, dok }e snijeg padati u pribalti~kim zemljama i Isto~noevropskoj niziji, kao i u oblasti Alpa i Karpata. Obilan snijeg o~ekuje se u evropskom dijelu Rusije. Prete`no sun~ano bi}e na Pirinejskom i ve}em dijelu Apeninskog i Balkanskog poluostrva. Maksimalna temperatura kreta}e se od 2 u Moskvi do 20°C u Lisabonu. Danas u sjevernim i centralnim predjelima Balkana obla~no i maglovito, a u ostalim krajevima poslije jutarnje magle, tokom dana prete`no sun~ano. Naobla~enje sa slabom ki{om i susnje`icom koje }e uve~er zahvatiti sjeverne, u toku no}i pro{iri}e se i na centralne predjele Balkana. Na planinama se o~ekuje slab snijeg. Samo }e u Gr~koj biti prete`no obla~no, na jugu sa ki{om, a poslije podne do}i }e do razvedravanja sa sjevera. Maksimalna temperatura od 0 do 10, u primorskim gradovima do 15°C.

60

KULTURNI VODI^
PARADA
godini. Radove }e izlo`iti Igor Zergol, Adna Bakija, Bojan Stoj~i}m, Amir ]ati}, Mustafa ^ohad`i} i Alma Muzurovi}. Galerija se nalazi u zgradi Centralne Raif feisen banke u ul. Zmaja od Bosne bb, a otvorena je za sve posjetioce radnim danima od 8 do 16 sati.

~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

SARAJEVO

GHOST RIDER 2: PUT OSVETE
premijera, stripovski spektakl, re`ija: Mark Neveldine i Mark Taylor, uloge: Nicolas Cage, Ciaran Hinds, Idris Elba... po~etak u 18 sati.

re`ija: Angelina Jolie, uloge: Zana Marjanovi}, Goran Kosi}, Rade [ebed`ija, Branko \uri}... po~etak u 17, 19 i 21 sat.

PARADA
komedija, re`ija: Sr|an Dragojevi}, uloge: Milo{ Samolov, Nikola Kojo, Hristina Popovi}, Goran Navojec, Dejan A}imovi}... po~etak u 19 i 21 sat.

ATELJE ZEC
Stalna postavka djela slikara Safeta Zeca. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

U ZEMLJI KRVI I MEDA

KINA
KINOTEKA
2001: ODISEJA U SVEMIRU

komedija, re`ija: Sr|an Dragojevi}, uloge: Nikola Kojo, Mi{o Samolov, Goran Navojec, Bojan Navojec, Dejan A}imovi}, Ivica Zadro... po~etak u 13.30, 15.50 i 18.20 sati.

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati. premijera, ratna drama, re`ija: Angelina Jolie, uloge: Zana Marjanovi}, Goran Kosi}, Rade [ebed`ija, Branko \uri}... po~etak u 16, 18.30, 20 i 21 sat.

BANJA LUKA

STAR WARS: EPIOSODE I FANTOMSKA PRIJETNJA

BLACKBOX
Izlo`ba fotografija “Begleiter”, a koje oslikavaju razli~ite vremenske periode razlicitih snimljene u Njema~koj, Italiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Autor ovih slika je Rudo Cavar. Izlo`ba za posjete je otvorena do 3. marta.

PARADA
komedija, re`ija: Sr|an Dragojevi}, uloge: Nikola Kojo, Mi{o Samolov, Goran Navojec, Bojan Navojec, Dejan A}imovi}, Ivica Zadro... po~etak u 20.45 sati.

KINA
MULTIPLEX PALAS
SIGURNA KU]A
premijera, akcioni triler, re`ija: Daniel Espinosa, uloge: Denzel Washington, Ryan Reynolds, Robert Patrick, Brendan Gleeson... po~etak u 20 i 22.15 sati.

MUZEJI
HISTORIJSKI
re`ija: Stanley Kubrick. uloge: Keir Dullea, Gary Lockwood, William Sylvester... po~etak u 19 sati. Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati. SF spektakl, re`ija: George Lucas, uloge: Liam Neeson, Ewan McGregor, Nataline Portman... po~etak u 13.15 sati.

\AVO U TEBI
horor, re`ija: Viliama Brenta Bela, uloge: Suzan Krauli, Fernanda Andrade, Sajmon Kvoterman, Evan Helmut... po~etak u 15, 17 i 19 sati.

ZEMALJSKI

^ELI^NA LEJDI

BOSANSKI KULTURNI CENTAR
U ZEMLJI KRVI I MEDA
premijera, ratna drama, re`ija: Angelina Jolie, uloge: Zana Marjanovi}, Goran Kosi}, Rade [erbed`ija, Branko \uri}… po~etak u 16, 18.30 i 21 sat.

JOURNEY 2: MISTERIOZNI OTOK
premijera, avanturisti~ki spektakl, re`ija: Brad Payton, uloge: Josh Hutcherson, Dwayne Johnson, Michael Cain, Vanessa Hudgens... po~etak u 16 i 18.10 sati. Muzej je otvoren za posjete u sljede}im terminima: utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom od 10 do 15 sati, a nedjeljom od 10 do 14 sati.

MUZEJI
GRADA ZENICE
Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17 sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

GHOST RIDER 2: PUT OSVETE
premijera, stripovski spektakl, re`ija: Mark Neveldine i Mark Taylor, uloge: Nicolas Cage, Ciaran Hinds, Idris Elba... po~etak u 20.20 i 22.25 sati.

SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 18781918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

CINEMA CITY
U ZEMLJI KRVI I MEDA

biografski, drama re`ija: Phyllida Lloyd uloge: Meryl Streep, Jim Broadbent, Richard E. Grant... po~etak u 16 i 18 sati.

METTING POINT
U ZEMLJI KRVI I MEDA
premijera, ratna drama, re`ija: Angelina Jolie, uloge: Zana Marjanovi}, Goran Kosi}, Rade [ebed`ija, Branko \uri}... po~etak u 18 i 20.30 sati.

TUZLA

OVO ZNA^I RAT
romanti~na komedija, akcija uloge: Reese Whiterspoon, Chris Pine, Tom Hardy... po~etak u 18.30 i 20.30 sati.

OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“.Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

JOURNEY 2: TAJANSTVENI OTOK
porodi~ni, avantura re`ija: Brad Payton, uloge: Dwayne Joshon, Michael Cane, Josh Hutcherson, Vanessa Hudgens... po~etak u 15.45 sati.

premijera, ratna drama, re`ija: Angelina Jolie, uloge: Zana Marjanovi}, Goran Kosi}, Rade [ebed`ija, Branko \uri}... po~etak u 14.50, 17.25, 18.30, 20, 21 i 22.35 sat.

POZORI[TA
MLADI
POSLJEDNJA KARIKA
autor: Lada Ka{telan, re`ija: Lajla Kaik~ija, igraju: Ajla Cabrera, Alma Merunka, Elma Ahmetovi}, Mirna Kreso, Edhem Husi}, Damir Kustura, Igor [kvarica po~etak u 20 sati.

ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 sati.

KRONIKE
nau~na fantastika, re`ija: Josh Trank, uloge: Michael B. Jordan, Michael Kelly, Alex Russel, Ashley Hinshaw... po~etak u 16.45 i 22.15 sati.

ZAVJET LJUBAVI
ljubavna drama, re`ija: Michael Sucsy, uloge: Chaninng Tatum, Rachel McAdams, Sam Neill, Jessica Lange... po~etak u 15.20 i 21.20 sati.

BO[NJA^KI
Obilazak Bo{nja~kog instituta i postavki umjetni~kih djela “U fokusu kolekcije”, Ismet Rizvi} i Mersad Berber, svakim danom osim nedjelje i ponedjeljka od 9 do 16 sati. Najava grupa na telefon: 033/279-800 i na mail info@bosnjackiinstitut.ba.

GHOST RIDER 2: PUT OSVETE
premijera, stripovski spektakl, re`ija: Mark Neveldine i Mark Taylor, uloge: Nicolas Cage, Ciaran Hinds, Idris Elba... po~etak u 17.45, 19.45 i 21.45 sati.

CENTAR ZA KULTURU
Retrospektivna izlo`ba slika i bareljefa Kemala Kebe, umjetnika koji je od u Javuz sultan Selimovom mesd`idu, kod Starog mosta, imao atelje od 1987. do 1992. godine, u kojem je bila stalna prodajna izlo`ba njegovih radova.

SIGURNA KU]A
premijera, akcioni triler, re`ija: Daniel Espinosa, uloge: Denzel Washington, Ryan Reynolds, Robert Patrick... po~etak u 16.10 i 20.40 sati.

NARODNO
KATARINA, BOSANSKA KRALJICA
balet, autor: \elo Jusi} - Gradimir Gojer, re`ija: Edina Papo, igraju: Belma ^e~o, Hariz [abanovi}, Mihail Mateescu, Victor Emelyanov, Mensud Vati}, Mia Vu~kovi}, Ena Muratspahi}, Marijana Ulrich, Stepan Leshchev Nikolaevi~... po~etak u 19.30 sati.

ZENICA

MUZEJI
SAVREMENE UMJETNOSTI RS
Izlo`ba “50 godina grafi~kih komunikacija u Srbiji 1960/2010” u kojoj su predstavljeni znakovi i grafi~ka komunikacija u posljednjih 50 godina, kao i postavka “Banjalook 3”. Izlo`ba je za posjete otvorena do 9. marta, od 10 do 22 sata.

BIHA] KINA
MULTIPLEX EKRAN
JOURNEY 2: MISTERIOZNI OTOK
premijera, avanturisti~ki spektakl, re`ija: Brad Payton, uloge: Josh Hutcherson, Dwayne Johnson, Michael Cain, Vanessa Hudgens... po~etak u 14.30 i 16.15 sati.

SVE ZA LOVU
romanti~na komedija, re`ija: Julie Anne Robinson, igraju: Katherine Heigl, Jason O'Mara, John Leguizamo, Daniel Sunjata... po~etak u 14.15 sati.

KONTROLA
re`ija: Nimrod Antal, po~etak u 17.30 sati.

GALERIJE
RAIFFEISEN GALERIJA
Zajedni~ka izlo`ba radova studenata Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo, progla{enih najboljim studentima u 2011.

KINA
UNA
U ZEMLJI KRVI I MEDA
premijera, ratna drama,

NULA
re`ija: Pawel Borowski, po~etak u 19.30 sati.

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.
SP OR T

TV PROGRAM

61

Manchester Utd - Ajax, prenos
OBN 21.05
EURO LIGA

Sjaj Pariza
17.00 BHT

SE

RI

74. Pred sam kraj isteka Philippeovog pritvora, policija dobija dokaze o njegovoj nevinosti. Amaury se u kafeu sastaje sa Antoineom kako bi ra{~istio neke nejasno}e u vezi sa Valerie.

JE

Kum

21.25 HRT1

The godfather, 1972.

DRAMA

Larin izbor
21.10 FTV

90. Nik{a Lari prizna plja~ku, pravdaju}i je mladena~kom ludo{}u. No, sla`e kako nije u dosluhu s Dinkom. Nik{a na prepad uhvati Vuksana i zaprijeti mu da se dr`i podalje od Lare. Iako ga Nik{in napad iznenadi, Vuksan smatra da se nema ~ega bojati. Jakov ga obavje{tava da Nik{a planira preseljenje u Australiju skupa s Larom i Zlajom, na {to Vuksan pobjesni. O~ajna Leila vra}a se Dinku, koji joj dopu{ta ostanak, ne bi li ispao bolji ~ovjek od Jakova. Dinko pribavi Leili novu garderobu. Leila pogre{no shvati Dinkove postupke te je uvjerena da ima utjecaja na njega.

Re`ija: Francis Ford Coppola Uloge: Marlon Brando, Al Pacino, Diane Keaton, Robert Duvall, James Caan, Talia Shire

Glava jedne od pet najmo}nijih njujor{kih mafija{kih obitelji don Vito Corleone jedan je od posljednjih tradicionalista. Vremena se mijenjaju, a njegovi stavovi zna~e opasnost i probleme u dotad relativno mirnim odnosima me|u obiteljima, pogotovo kad Sollozzijevi odlu~e krenuti u posao s drogom. Don Vito je odlu~no protiv, smatraju}i zaradu od kocke sasvim dovoljnom, te Sollozzo poku{a na njega atentat...

Posljednji kum 1
22.40 MRE@A DRAMA
Re`ija: Marco Risi Uloge: Michele Placido, Daniele Pecci, Micaela Ramazzotti Il Ultimo Pardino 1, 2008.

FIL

M

Tajanstveni dani
00.10 FTV DRAMA
Re`ija: Santiago Amigorena Uloge: Juliette Binoche, John Torturro, Sara Forestier, Nick Nolte, Tom Reiley, Mathieu Demy A few days in september, 2006.

FIL

M

Oluja

17.15 TV1/MRE@A

Zeynep je shrvana jer misli da su svi njeni snovi uni{teni. Me |u tim, `i vot je pun iznena|enja. Neko je ostavio ne{to u Zeynepinoj sobi {to }e joj podgrijati nove nade. Jo{ jednom je dokazano da su Ali i Zeynep ~vrsto povezani. Iako ne znaju ni{ta jedno o drugom, njih dvoje u isto vrijeme odlu~e ponovo nositi svoje zaru~ni~ko prstenje.

Nakon hap{enja najve}eg {efa mafije Toto Rina, kontrolu nad mafijom preuzima Bernardo Provenzano, ~ovjek koji se zajedno sa Rinom popeo na vrh sicilijanske mafije. Provenzano je naslijedio oslabljenu mafiju, naro~ito poslije otkrivanja svjedoka, ali njegov cilj je da ponovo zahvaljuju}i novoj strategiji u kojoj nema ubistava ni napada na institucije, obnovi ekonomske i kriminalne odnose jer }e tako mo}i da obnovi vlast. Ni{ta se ne zna o posljednjem donu, ~ak ni kako izgleda. Jedina poznata fotografija je stara 50 godina. Provenzano je duh i da bi otkrili njegovo skloni{te, policija formira grupu od 25 ljudi ~iji je jedini cilj da dovedu do kraja najdu`e prikrivanje u historiji.

Irene je biv{i agent francuske tajne slu`be. Od svog kolege, Elliota, kojeg nije vidjela 10 godina, dobije poziv u kojem je on moli da njegovu k}erku, sa kojom nije imao kontakt godinama, dovede u pari{ki hotel. No, u hotelu se pojavljuje i David, Amerikanac koji je u potrazi za svojim o~uhom - Elliotom. Iako silno `eli vidjeti svoju djecu, to mu onemogu}ava egzekutor sa kojim je Elliot nekada sara|ivao.

Pi{i da ubije{
00.10 PINK DRAMA
Re`ija: Ruben Preuss Uloge: Scott Valentine, Joan Severance Write To Kill, 1991.

FIL

M

Meta
AKCIJA

FIL

22.35 OBN
Twinkle Twinkle Lucky Stars, 1985. Re`ija: Sammo Hung Kam-Bo Uloge: Jackie Chan, Andy Lau, Sammo Hung Kam-Bo, Sibelle Hu

M

Cimmer fraj
22.15 FTV

Jo{ko do|e na briljantnu ideju da la`ira svoju smrt kako bi unov~io `ivotno osiguranje koje je kao mornar morao imati. An|i se plan ne svi|a; tim vi{e {to mora sve sama organizirati. Dok se Jo{ko skriva po hotelu i u`iva u samo}i, An|a anga`ira pogrebnika i narika~u i spremaju se za bdjenje. Kad Helena i Fran vide Jo{kov duh, Memo po~ne sumnjati da ne{to nije kako valja. Razo~aran malim brojem o`alo{}enih i revoltiran slobodama koje si pogrebnik uzima u odnosu s An|om, Jo{ko uni{ti plan prilikom bdjenja. Memo je povrije|en, jer nije znao za plan, pa se iz protesta zaklju~a u podrum i vi{e ne izlazi.

Jackie Chen i njegovi prijatelji iz grupe Lucky Stars upuste se u obra~un sa opasnom narko-bandom. Lucky Stars su pu{teni iz zatvora kako bi pomogli policiji u obra~unu sa gangsterskom bandom. Ovaj se zadak momcima ne}e u~initi pretjerano te{kim, sve dok ne do|u u dodir sa samom jezgrom narko-kartela...

Klark je student i pisac krimi-romana. Njegov brat je pu{ten iz zatvora. Da li }e njegove pri~e imati interesantniji obrt od pri~e njegovog `ivota.

U potrazi za izgubljenim dijamantom
13.30 HRT2 AKCIJA
Re`ija: Michael McGreevey Uloge: Antonio Baker, Lindsey Peter, Sean Pric McConnell, Gary Collins, Michael Beck In search of the elephant eye diamond, 1998.

FIL

M

Divlji zapad
23.25 NOVA
Wild Wild West, 1999.

FIL

M

AKCIJA/VESTERN
Re`ija: Barry Sonnenfeld Uloge: Will Smith, Kevin Kline, Kenneth Branagh, Salma Hayek, M. Emmet Walsh

Barry Sonnenfeld i Will Smith udru`uju se u akcijskoj komediji smje{tenoj u svijetu nevjerojatnih naprava i specijalnih efekata. Dva lukava vladina agenta, jedan {armer, drugi majstor u preru{avanju, poslani su u misiju kako bi sprije~ili ludog briljantnog znanstvenika koji planira atentat na predsjednika SAD-a.

Prof. Miller vodi ekspediciju u potrazi za izgubljenim gradom i dijamantom Slonovo oko, ~ija je vrijednost neprocjenjiva. Partner mu je arheolog prof. Donovan, a u ekspediciji su jo{ Millerovi studenti Christie i Scottie. S njima je i dvoje djece, Millerova k}er Lindsey i Donovanov sin Travis. Za dijamantom traga i skupina razbojnika koju predvodi opaki Kohabeez. Za vrijeme logorovanja Kohabeez i njegovi ljudi napadnu ekspediciju i zarobe ~etvero odraslih, ali djeca uspiju pobje}i. Djeca ne bi pre`ivjela sama u d`ungli da nije stigao njihov neobi~ni spasilac: spretni dje~ak Mowgli, odjeven samo u komadi} ko`e, vje{t kao majmun i hrabar kao lav...

62
BHT

TV PROGRAM
07.00 Dobro jutro 09.00 Vijesti 09.05 Tajna Starog Mosta, serija Dje~iji program 10.05 Pop Pixie 10.20 An|ela Anakonda 10.30 [kola za vampire 10.45 Hot Wheels 11.10 Sve }e biti dobro, serija 12.00 Dnevnik 1 12.15 Larin izbor, serija 13.05 Villa Maria, serija Program za djecu 13.50 Pop Pixie 14.05 An|ela Anakonda 14.15 [kola za vampire 14.35 Fenomeni, izgubljeni arhivi: Sa~uvati vjeru, dok. program, 9. dio 15.25 Vijesti

~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

07.00 Dobro jutro Program za djecu (r) 09.10 Moko, mladi istra`iva~, animirana serija, 38/39 09.15 Bruklinski most, serija 09.40 Robot Robi, animirana serija 09.50 Pim i Pom, animirana serija 10.00 BHT vijesti 10.10 Ezel, igrana serija 11.00 Retrovizor, muzi~ki program 11.30 Sjaj Pariza, serija, (r) 12.00 BHT vijesti 12.15 Dru{tvo znanja, dok. serija (r) 12.45 BH gastro kutak, (r) 13.15 Na dnevnom redu, info. program (r) 13.45 Euroimpuls, magazin (r) 14.15 BHT vijesti 14.30 Odli~an, 5+, edukativna serija Program za djecu 14.35 Frenderi u zemljama Evrope: Turska 14.45 Matematika, obrazovna serija 15.00 Bruklinski most, serija, 20/35 15.20 Popravili{te za roditelje, drama 15.40 Zlatno tele, serija (r) 16.30 Hronika regija: Centralna Bosna 17.00 Sjaj Pariza, serija 17.30 Putevi zdravlja, magazin 18.00 Sve u svemu, dnevni magazin 18.45 Moko, mladi istra`iva~, animirana serija, 39/39 18.50 EUPM: Borba protiv auto-mafije, reporta`a 19.00 Dnevnik 1 19.35 Business News 19.40 Retrovizor, muzi~ki program 20.10 Zlatno tele, serija 7/8 21.00 Tre}a strana, info. program 22.00 Dnevnik 2 22.25 Business News 22.30 Policijska stanica, serija 23.30 Lifestyle reporta`a: [vajcarska (r) 00.30 Sve u svemu, dnevni magazin (r)

FTV

06.01 06.30 07.00 07.05 09.00 09.10 10.05 10.25 10.35 11.05 12.00 12.15 13.15 14.00 15.00

RTRS

Muzi~ki program Info kanal Vijesti Jutarnji program Vijesti Larin izbor, serija Mala TV Piplinzi, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Pad leta 29, omladinska serija Podmladi mi tijelo, dokumentarni serijal Dnevnik 1 Karika koja vi{e ne nedostaje, dok. program Pri~aj ne{to narodno (r) Saga o Forsajtima, serija Vijesti

06.05 Doba ljubavi, serija, 23/24 (r) 07.00 Najava programa 07.05 Doba ljubavi, serija 08.00 Vijesti 08.05 Oluja, serija, 38. ep. (r) 09.00 Vijesti 09.05 Zakon ljubavi, serija, 178. ep. (r) 10.00 Vijesti 10.05 Junska no}, serija 11.00 Vijesti 11.10 TV Jedna, magazin za `ene (r) 12.00 Vijesti plus 12.15 Doga|aji koji su promijenili svijet, dok. serijal, ep. 4/14 13.00 Vijesti 13.05 CSI: Las Vegas, serija, 2/22 (r) 14.00 Vijesti

TV1

06.30 Kad li{}e pada, serija 07.30 Mali crveni traktor, rtani film 20., 21. ep. 07.40 Speed racer, crtani film 08.00 Felix bebe, crtani film 08.20 Mechanical animals, crtani film, 41. ep. 09.00 Bumba, crtani film 09.13 Fifi, crtani film 09.20 Moji d`epni ljubimci, crtani film 09.35 Garfield, crtani film 09.50 Lijeni grad, crtani film 10.15 Bakugan, crtani film 10.40 Sirene, crtani film 11.05 Winx, crtani film 11.45 Vijesti 11.59 Biometeorolo{ka prognoza 12.00 Slijepa ljubav, serija

HAYAT

06.00 Sestre, serija (r) 07.00 Udri mu{ki, jutarnji program 09.45 Kursad`ije, zabavni program 10.55 Ljubav i mr`nja, serija 12.00 Info top, informativni program 12.20 Porodi~ni obra~un, kviz 13.00 Brze pare, kviz 14.00 Miris prolje}a, serija (r) 14.40 Genijalci, serija

PINK

06.45 Hairy Scary, crtani film 06.55 Ma|ioni~ar, crtani film 07.10 Nebeski plesa~i, crtani film 07.35 Mixmaster, crtani film 08.00 Bunny Maloney, crtani film 08.25 Kornja~a Hero, crtani film 08.30 Dje~iji program 10.35 Studio Moderna 10.55 Ukleta Marijana, serija 11.50 Crime Time, crtani film 11.55 OBN Info 12.15 Studio Moderna 12.35 Na{a mala klinika, humoristi~na serija

OBN

Odgovorite ljudima

Pe~at

20.10

20.10

Junska no}

16.00

Ispuni mi `elju

21.00

Brze pare

13.00

Vox Specijal

19.20

15.35 Cimmer fraj, igrana serija, 15. ep. 16.10 Sve }e biti dobro, serija, 128. ep. 17.00 Federacija danas 17.30 Tajna Starog Mosta, serija, 91. ep. 18.30 Lud, zbunjen, normalan, serija 19.10 Tomica i prijatelji, crtana serija Finansijske novosti 19.30 Dnevnik 2 20.10 Odgovorite ljudima, dijalo{ka emisija 21.10 Larin izbor, igrana serija, 90. ep. 22.15 Cimmer fraj, igrana serija, 16. ep. 22.55 Dnevnik 3 23.25 Dok. ~etvrtak: Prevrat 89. - Godine po~inju januarom, dok. serijal, 4. ep. 23.55 Danas u Parlamentu 00.10 Tajanstveni dani, film 02.30 Villa Maria, serija, 39. ep. 03.15 Dnevnik 3 (r) 03.45 Pregled programa za petak

15.10 U fokusu 15.55 Pitajte, tra`imo odgovor 16.30 Srpska danas 17.05 Larin izbor, serija 18.00 Eu i mi, specijal 18.55 Graditelj Bob, crtana serija 19.05 Malac znalac, kviz za djecu 19.30 Dnevnik 2 20.10 Pe~at, politi~ki magazin 21.10 Heroji i fenomeni 21.40 Mjesto zlo~ina, majami 9, serija 22.30 Dnevnik 3 23.00 Stjuardese, serija 23.50 Strah li~no, serija 00.20 Saga o Forsajtima, serija 01.10 Podmladi mi tijelo, dok. serijal 02.00 Mjesto zlo~ina, Majami 9, serija 02.40 Dnevnik 2 (r) 03.05 Pe~at 04.00 U fokusu (r) 04.45 Pitajte, tra`imo odgovor

14.05 Kako vrijeme prolazi, serija, 38. ep. (r) 15.00 Vijesti 15.05 Zakon ljubavi, serija, 179. ep. 16.00 Junska no}, serija, 60/124 (r) 17.00 Vijesti plus 17.15 Oluja, serija, 39. ep. 18.15 Put u Saharu, dokumentarni serijal, 3/13 18.50 Magna Aura, serija, 3/13 (r) 19.00 Najava Dnevnika 19.10 Monster High, crtani film 19.30 Dnevnik TV1 20.05 Kako vrijeme prolazi, serija, 39. ep. 21.05 Ja biram goste, dijalo{ka emisija 22.20 Igra, serija, 49/64 22.40 Posljednji kum 1, film 00.15 Pono}ne vijesti 00.30 Ja biram goste, dijalo{ka emisija (r) 01.58 No}ni program

13.00 Kad li{}e pada, serija 14.00 Bestseller 14.02 Top Shop 14.30 Bestseller 14.32 Pas Sherlock, film 16.09 Sport centar 16.10 Slijepa ljubav, serija 17.15 Dobar dan svima, zabavni program 19.00 Vijesti u 7 19.30 Sport 19.37 Stanje na putevima 19.38 Horizonti 20.00 Kad li{}e pada, serija, 207. ep. 21.00 Ispuni mi `elju 22.20 Sport centar 22.21 Bonano, 4. dio, film 00.15 Seks i grad, serijski program, 24. ep. 00.45 Astro Num Caffe, u`ivo Reprizni program 03.00 Vijesti 03.30 Ispuni mi `elju 04.30 Muzi~ki program

15.00 Sestre, serija 15.50 Info top, informativni program 16.10 Mala nevjesta, serija 17.50 Info top, centralne vijesti 18.20 City Exclusive, zabavna show biz emisija 18.50 Mala nevjesta, serija 20.00 Razvod na odre|eno vrijeme, film 21.30 Zabranjeni forum, talk show 23.30 United state of Tara, film 00.10 Pi{i da ubije{, film 02.00 City Exclusive, zabavna showbiz emisija (r) 02.30 Gold Express, muzi~ka emisija (r)

13.20 Odmori se, zaslu`io si, doma}a serija 14.20 Dolina vukova, serija 16.00 Ukleta Marijana, serija 16.50 Na{a mala klinika, humoristi~na serija 17.30 Stol za 4, {esta sezona, kulinarski show 18.00 Dejana talk show, talk show 18.50 OBN Info 19.15 OBN Sport 19.20 Vox Specijal, talk show 20.05 Odmori se zaslu`io si, serija 21.05 Euroliga Ajax Manc.United 22.00 Vox Populi 22.35 Meta, film 00.55 OBN Info 01.05 Vox Populi 01.10 Meta, igrani film (r) 02.55 OBN Info 03.10 UEFA Euroliga, sportski program 05.05 ^uvari planeta, dok. program

Villa Maria
13.05 FTV
Radnici u Trgoprometu {trajkaju i pritom vrije|aju i napadaju Tomu. U cijelom haosu oko Trgoprometa svoje prste, naravno, ima i Max, koji preko medija poku{ava Tomi dodatno zakomplicirati situaciju. Luka je oti{ao u Genevu na put koji mu je organizirala Helena. Dolazi kod odvjetnika, izla`e mu svoj poslovni plan i zahtjev za kreditiranje. Jurakovi gledaju televizijske vijesti, na kojima su prikazani transparenti usmjereni protiv njih i izjave njihovih radnika.

SE

RI

JA

TV SA

10.25 Medo Rupert (r) 10.35 Mala princeza (r) 10.50 @ivot, dok. program (r) 11.40 Midlmar~, (r) 13.00 Vijesti 13.15 Sarajevdisanje (r) 13.45 Sevdah (r) 14.20 Legenda o Bruce Lee-ju, serija 16.00 Vijesti 16.05 @ivot, dok. program 17.00 Dobre vibracije, u`ivo 18.15 Tarih, dok. serijal 18.30 Dnevnik TVSA 19.02 Bo u pokretu 19.25 Medo Rupert, program za djecu 19.35 Mala princeza 20.00 Doma}i dokumentarni program 21.00 Vijesti 21.05 Legenda o Bruce Lee-ju, serijski program 22.00 Pusti muziku, revijalno-muzi~ki program 23.00 Voice of America 23.30 D`eri i Tom, film

TV TK

06.05 Iz dana u dan... 09.15 Oluja, serija (r) 10.05 Junska no}, telenovela 11.55 Iz dana u dan... 12.00 Vijesti 13.10 Zakon ljubavi, serija (r) 15.05 Zakon ljubavi, serija 16.00 Dnevnik 1 17.15 Oluja, telenovela 19.00 Dnevnik 2 20.05 Kako vrijeme prolazi, telenovela 22.55 Vijesti 00.10 Junska no}, serija (r) 01.00 Dnevnik 2 (r) 01.30 Oluja, serija (r)

MRE@A

08.05 Oluja, serija, 38. ep. (r) 09.05 Zakon ljubavi, serija, 178. ep. (r) 10.05 Junska no}, serija, ep. 60/124 14.05 Kako vrijeme prolazi, serija, 38. ep. (r) 15.05 Zakon ljubavi, serija, 179. ep. 16.00 Junska no}, serija, ep. 60/124 (r) 17.15 Oluja, serija, 39. ep. 20.05 Kako vrijeme prolazi, serija, 39. ep. 22.40 Posljednji kum 1, film

TV MOSTAR

08.05 Oluja, serija, 38. ep. (r) 09.05 Zakon ljubavi, serija, 178. ep. (r) 10.05 Junska no}, serija, ep. 60/124 14.05 Kako vrijeme prolazi, serija, 38. ep. (r) 15.05 Zakon ljubavi, serija, 179. ep. 16.00 Junska no}, serija, ep. 60/124 (r) 17.15 Oluja, serija, 39. ep. 20.05 Kako vrijeme prolazi, serija, 39. ep. 22.40 Posljednji kum 1, film 00.00 Pono}ne vijesti

TV ZENICA

11.00 Program za djecu 11.30 Smije{ne `ivotinje (r) 12.00Iz dana u dan 12.05 Igrana serija 13.00 Vijesti 13.05 Selu u pohode (r) 14.00 Iz dana u dan... 14.30 Autoshop (r) 14.55 Mali oglasi 15.00 Vijesti 15.05 Sponzoru{e (r) 15.55 TV izlog 16.00 Iz dana u dan 16.05 Sredinom (r) 17.00 Discovery 17.30 Dje~iji program 17.50 Ze sport plus 17.55 TV izlog 18.00 Smije{na videa 18.30 Mali oglasi 19.00 Zenica danas 19.50 Obavje{tenja 20.00 Kontakt program 21.00 TV izlog 21.05 Oni dolaze 21.30 Sponzoru{e, serija 22.30 Obavje{tenja 23.00 Zenica danas (r) 23.30 Glas Amerike

TV KAKANJ

08.00 Sevdah i vrijeme 08.30 Frej`er, serija 09.00 Denis napast 09.10 Vjerski program 09.20 Program TV Sahar 10.00 TV Liberty 10.30 Autovizija 11.00 Yusuf, serija 12.00 Vijesti TV Sahar 12.30 Frej`er, serija 13.00 Dom2 13.30 Bonaventura 14.30 Link 15.00 Auto shop magazin 15.30 Karavan ponosa, mini serija 16.00 Puls 17.05 Amor latino, serija 18.00 Yusuf, serija 19.00 Denis napast 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Vijesti IC 20.20 Karavan ponosa, mini serija 21.15 Zanimljive pri~e 21.25 Svijet uspje{nih 22.00 Amor latino, serija 23.00 Glas Amerike

TV VOGO[]A

08.30 Sa sevdahom u srcu 09.00 Program za djecu 10.00 I.R.I.B. (r) 10.30 Glas Amerike (r) 11.00 Info blok TV Vogo{}a 12.00 Magazin Plus (r) 12.30 Sedam dana u @ivinicama (r) 13.00 Istina, emisija o povratku (r) 13.30 Program za djecu 14.30 Telenovela (r) 15.30 Majstori kuhinje 16.00 Otvoreni program, u`ivo 17.50 Crtani film 18.00 Vogo{}anska hronika 18.30 Sve~ana sjednica Op}inskog vije}a u povodu Dana reintegracije 19.30 I.R.I.B. 20.00 Sportski program 22.00 Vogo{}anska hronika (r) 22.30 Hronika sedmice TV Jablanica 23.00 Glas Amerike 23.30 Criss Angel, revijalni program

TV USK

08.00 Tv jutro 09.30 Pu`evi sportisti, program za djecu 10.00 Vijesti 10.05 Junska no} 11.10 Dance, dance, serija 12.00 Vijesti 12.10 Velikani na{e pro{losti, dok. serijal 13.05 Ruska imperija, dok. program 14.00 TV Liberty (r) 14.30 Vijesti 14.45 Biografije 15.30 Kultura 16.00 Junska no}, serija (r) 17.15 Crno bijelo, mini serija 3/4 18.30 Pu`evi sportisti, program za djecu 19.00 Dnevnik 1 19.30 Muzi~ki program 20.05 U fokusu, informativni program 21.30 Dnevnik 2 21.50 Monte Meleta, dok. film 22.40 Igrani film

TV SLON

16.02 Vijesti 16.10 Sredinom sedmice, informativni program (r) 16.40 Pitajte - tra`imo odgovore, informativni program 17.15 SMS centrala, muzi~ki program 18.00 Crno i bijelo, informativni program 18.20 Vremenska prognoza 18.30 Vje`bajmo zajedno, sportsko - rekreativni program 19.00 Muzi~ki salto. muzi~ki program 19.30 Sanjalica, program za djecu 20.00 Kviz Extra 20.30 Ko zna, zna, zabavno obrazovni program 21.05 Talenti. dok. program 22.05 Extra DJ - muzi~ka emisija za mlade 23.00 Slon extra Info

TV BN

06.30 Jutarnji program 08.30 Serija 09.15 Serija 10.00 Novosti 10.05 Film 12.00 Novosti u podne 12.15 Stav I kontarstav (r) 14.00 Novosti 14.05 Film (r) 16.00 Dnevnik 1 16.20 Anali, serija (r) 17.00 Serija 18.00 Danas u Srpskoj 18.20 Sport fles 18.30 Monitoring 18.45 Serija 19.30 Dnevnik 2 20.05 Selo gori, a baba se ~e{lja, serija 21.00 Puls 22.30 Dnevnik 3 23.00 Anali, serija 23.50 @ene mafija{a 2.dio, film 01.20 Zvjezdano nebo

TV ATV

08.00 Jutarnji program 09.00 Bumba, crtani film 09.05 Fifi, crtani film 09.20 Moj d`epni ljubimac, crtani film 09.50 Lijeni grad, crtani film 10.15 Bakugan, crtani film 10.40 Sirene, crtani film 11.15 Necenzurisano 11.45 Vijesti 12.00 Slijepa ljubav, serija 13.00 Kad li{}e pada, serija 14.30 Pas Sherlock, film 16.30 Slijepa ljubav, serija 17.30 @ene, ljudi i ostalo, serija 18.00 Vizita, serija 19.00 Vijesti 19.35 Arena 20.00 Kad li{}e pada, serija 21.00 Kursad`ije, zabavni program 22.00 Vijesti 22.22 Bonano IV dio, film 00.20 Moje drage kom{ije, serija 01.50 Sex i grad, serija 02.20 No}ni program

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.
07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.14 10.00 10.12 10.22 11.10 12.00 12.18 12.33 13.18 14.00 14.09 14.10 14.40 14.56 15.13 16.00 16.50 17.00 17.10 17.56 18.46 19.30 20.02 20.55 21.25 00.25 00.45 00.55 01.00

TV PROGRAM
NOVA
08.00 Sljede}a muzi~ka stanica Egipat III dio, dok. program (r) 08.30 Kontekst, talk show (r) 09.00 AJE program 16.30 Druga strana Srbije, ep. 13, dok. program (r) 17.00 Usudi se i probaj - Jeruzalem, dok. program (r) 17.30 Kontekst, talk show (r) 18.00 Vijesti, program 19.05 Ju`njaci: Malezija, 2. dio, dok. program (r) 19.30 Kraj straha II dio, dok. program (r) 20.00 Vijesti 21.00 Vijesti 21.30 Kontekst, talk-show 22.00 Vijesti 23.05 Kontekst, talk show (r) 23.30 Oteti, dok. program (r) 00.00 AJE Vijesti 01.00 Kontekst, talk show (r) 01.30 Ju`njaci Uganda I dio, dok. program (r)

63

HRT1

01.50 02.32 03.13 03.30 04.00 04.15

Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Lugarnica 18, serija (r) Vijesti Vijesti iz kulture (r) Vijetnam i Kambod`a, dok. serija Sve }e biti dobro, serija Dnevnik TV kalendar (r) Kad zavolim, vrijeme stane, serija Dr. Oz, talk show Vijesti uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Trenutak spoznaje Hrvatska kronika BiH (r) Kulturna ba{tina: Zadvarje (r) Ponos Ratkajevih, serija (r) Alisa, slu{aj svoje srce, serija Hrvatska u`ivo, 1. dio Vijesti Hrvatska u`ivo, 2. dio 8. kat: Mu{karac novog doba, talk-show Odmori se, zaslu`io si 4, serija (r) Dnevnik Sve u 7!, kviz Pola ure kulture Kum, film (r) Dnevnik 3 Sport Vijesti iz kulture Glenn Miller Orchestra: Ve~er swinga i elegancije, snimka koncerta Zlo~ina~ki umovi 5, serija (r) Dr. Oz, talk show (r) Skica za portret (r) Glas domovine (r) Kulturna ba{tina: Zadvarje (r) Pola ure kulture (r)

06.40 Kad zavolim, vrijeme stane, serija (r) 07.20 Teletubbies, animirana serija 07.45 Mala TV 08.15 Amika, serija za djecu i mlade 08.40 Neuhvatljivi pra{~i} Rudi 2, serija za mlade (r) 09.10 [kolski sat 10.00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13.30 U potrazi za izgubljenim dijamantom, film za djecu (r) 15.00 Degrassi Novi nara{taj 2, serija za mlade 15.25 Obi~na klinka, serija za mlade 15.50 [kolski sat 16.35 Mala TV (r) 17.05 Doktor Who 2, serija 18.00 Regionalni dnevnik 18.20 @upanijska panorama 18.30 Crtani film 18.45 Nogomet: Europska liga, emisija 18.55 Nogomet: Europska liga: Valencia Stoke, prijenos 20.50 Nogomet: Europska liga, emisija 21.00 Nogomet: Europska liga: Atletico M - Lazio, prijenos 22.55 Nogomet: Europska liga, emisija 23.25 Zlo~ina~ki umovi 5, serija 00.10 Uvijek je sun~ano u Philadelphiji 5, serija 00.31 Retrovizor: Nove avanture stare Christine 4, humoristi~na serija (r) 00.52 Mercy 1, serija 01.33 Monk 7, serija 02.14 No}ni glazbeni program: Glazbeni spotovi

HRT2

06.45 I tako to..., serija 07.10 Jumanji, crtana serija 07.35 Beba Felix, crtana serija 08.00 Bumba, crtana serija 08.15 TV izlog 08.30 Nate Berkus Show 09.30 TV izlog 09.45 Kad li{}e pada, serija (r) 10.45 Izgubljena ~ast, serija (r) 11.40 Inspektor Rex, serija (r) 12.40 IN magazin (r) 13.30 Larin izbor, serija (r) 14.30 Oluja u raju, serija 15.25 Inspektor Rex, serija 16.25 Zauvijek susjedi, serija 17.00 Vijesti Nove TV 17.25 IN magazin 18.05 Kad li{}e pada, serija 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Izgubljena ~ast, serija 21.00 Larin izbor, serija 22.05 Ve~ernje vijesti 22.25 Provjereno, info. magazin 23.25 Divlji zapad, igrani film 01.25 Rent, igrani film 03.40 Heroji, serija 04.25 Ezo TV, tarot show 05.25 Dnevnik Nove TV (r) 06.15 IN magazin (r)

AL-JAZEERA B.

11.05 Vijesti 11.10 Slagalica, kviz (r) 11.30 Srbija na vezi, program za dijasporu (r) 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Vrijeme 12.30 Enciklopedija za radoznale 13.00 Gastronomad (r) 13.20 TV film u novom vijeku 14.35 Trend setter (r) 15.10 Ovo je Srbija 16.00 Selo gori, a baba se ~e{lja, serija (r) 17.00 Dnevnik RT Vojvodina 17.20 [ta radite, bre, info 17.45 Beogradska hronika 18.24 Najava dnevnika 2 18.25 Slagalica, kviz 18.45 Zebra, znak, semafor, 4/10 19.00 7 RTS dana 19.30 Dnevnik 20.05 Selo gori, a baba se ~e{lja, 30/89 (r) 21.00 Magazin Srbije na vezi 22.00 Vijesti 22.05 Da, mo`da, ne, dok. program 23.00 Oko magazin, info 23.30 Mjesto za nas, dok. program 23.55 Dnevnik 00.10 Evronet

RTS

12.00 Vijesti 12.05 U centar 12.35 Obrazovni program 13.10 Stil (r) 13.30 Dokumentarna emisija 14.00 Vijesti 14.05 Obrazovna emisija (r) 14.35 Etno 15.00 Aktuelno 15.10 Fle{ sport (r) 15.30 Dnevnik 1 15.45 Sat tv 16.15 Ekolo{ka radionica 16.45 Lajmet 17.00 Podgoricka hronika 17.30 Sat tv 18.00 Vijesti 18.05 Cg uzivo 18.50 Program za djecu 19.20 Kalendar 19.30 Dnevnik 2 20.00 U centar 21.15 Spotovi 21.30 Dokumentarni film 22.00 Dnevnik 3 22.20 Sat tv 23.00 Stadion 23.30 Sat TV: Aktuelno 00.00 Vijesti u pono} 00.05 Crna Gora - u`ivo 01.00 Stadion 01.30 Dnevnik 2 02.00 U centar

RTCG

Dejana LK SHO W talk show
18.00 OBN

TA

Tajna Starog Mosta
17.30 FTV

SE

RI

JA

Pepa ne ostavlja Albertu ni tra~ak nade da }e oti}i s njim u Madrid, i insistira da ostane u Puente Vieju. Izme|u Gerardo i Mauricija dolazi do ozbiljnih nesuglasica. Don Anselmo otkriva Francisci da je Maximiliano prijavio Tristana. Carlos odlazi kod sve}enika i prepoznaje ga. Kada se ponovo sretne s Pepom, priznaje joj da je njegova amnezija la`na.

08.30 Tenis, WTA Dubai, UAE 11.00 Tenis, WTA Dubai, UAE, u`ivo, ~etvrtfinale 17.30 Ski-skokovi, SK Oberstdorf, Njema~ka

EUROSPORT

DISCOVERY

07.15 Opasan lov 08.10 Razotkrivanje mitova 09.05 Vrhunsko graditeljstvo 10.00 Kako to rade? 10.30 U djeli}u sekunde 10.55 Pre`ivljavanje 11.50 Generalka 12.45 Automobili 13.40 Ameri~ki ~operi 14.35 Prljavi poslovi 15.30 Opasan lov 16.25 Razotkrivanje mitova 17.20 Vrhunsko graditeljstvo 18.15 Pre`ivljavanje 19.10 Kako se pravi? 19.40 Kako to rade? 20.05 U djeli}u sekunde, 2 epizode 21.00 Lovac na starine 21.55 Drvosje~e iz mo~vare 22.50 Ukleta ku}a 23.45 Razotkrivanje mitova

N. GEOGRAPHIC

09.00 Konvoj: Rat za Atlantik 10.00 Boji{te predatora 11.00 Dan Odluke: Ljudi i ma{ine, 2. dio 12.00 Apokalipsa: Drugi svjetsk rat: 13.00 Konvoj: Rat za Atlantik 14.00 Solarni toranj 15.00 Nacisti~ka plja~ka umjetnina 16.00 U potrazi za Ngotoom 17.00 Unutar 11.septembra 18.00 Kopneno ratovanje 19.00 Ulovljeni: Pecanje ~udovi{ta 20.00 Nordijska divljina 21.00 Piton: Invazija u Everglejdsu 22.00 Unutar 11.septembra 23.00 Nordijska divljina: Na Ivici 00.00 Piton: Invazija u Everglejdsu

Ski-skokovi

18.00

18.00 Ski-skokovi, S[ Vikersund, [vedska, u`ivo 19.00 Najja~i ~ovek 20.00 Fight Club 23.00 Poker 00.00 Reli 00.30 Tenis, WTA Dubai, UAE, ~etvrtfinale

03.30 Fudbal, OI kvalifikacije, UAE Australija 05.30 Tenis, WTA Dubai, UAE 07.30 Fudbal, Bundesliga 10.00 Fudbal, OI kvalifikacije, UAE Australija 11.30 Fudbal, Bundesliga 13.00 Fudbal, OI kvalifikacije, Malezija Japan 15.00 Snowboard 16.00 Fudbal, OI kvalifikacije, UAE Australija 16.45 Fudbal, OI kvalifikacije, Oman Ju`na Koreja 17.30 Tenis, WTA Dubai, UAE, u`ivo, ~etvrtfinale 20.00 Snowboard 21.30 Obaranje ruku 22.00 Kuglanje 00.30 Fudbal, Bundesliga 02.00 Tenis, WTA Dubai, UAE, ~etvrtfinale

EUROSPORT 2

06.30 KHL: SKA Metallurg 09.30 Vijesti 09.45 Premier League News 10.00 Fudbal mondijal magazin 10.30 Euroleague: CSKA Olympiacos 12.15 Pregled FA Cup 12.45 Euroleague: Bilbao Montepaschi 14.30 NBA Live 14.45 Euroleague: Galatasaray Efes 16.30 World Strongest men 17.45 NBA Action 18.15 Vijesti 18.30 Premier League News 18.45 NBA Live 19.00 Premier League Magazin 19.30 SK STUDIO 20.05 Euroleague: Maccabi - Zalgiris, direktno 22.00 ATP 500 Memphis, osmina finala, direktno 06.00 Euroleague: Real Madrid - Unicaja

SPORT KLUB

09.00 Fudbal Italija: Genoa - Chievo 11.00 Fudbal [panija: Sevilla - Osasuna 13.00 Fudbal Liga Evrope: Udinese - Paok 15.00 Magazin Football Greatest: Zidane 15.30 Copa Libertodores: Vélez SarsfieldChivas Guadalajara

ARENASPORT 1

12.00 Ameri~ki fudbal, NFL 15.00 Racing Trough Time 16.30 Rukomet Asobal Liga 18.00 Fudbal Goalisimo 19.00 Fudbal Liga Evrope 21.00 Fudbal Liga Evrope 23.00 Ko{arka Copa Del Rey: Caja Laboral Lagun Aro

ARENASPORT 2

Zinedine Zidane

18.00

17.30 Hokej Nhl: Washington Ottawa 19.30 Rukomet Ehf Liga {ampiona: Oltchim Budu~nost 21.00 Magazin Goalisimo 22.00 Ko{arka NCAA: Kansas State-Missouri 00.00 Poker The Big Game 5

Fudbal

19.00

VIASAT HISTORY

09.00 Izgubljeni topovi Kraljice Elizabete 10.00 Pet ameri~kih giganata 11.00 Istok-Zapad: Putovanja iz sredi{ta Zemlje 12.00 Torinski pokrov: Novi dokazi 13.00 Po~etak rata 14.00 Piramide smrti 15.00 Kolonija 16.00 Kako je umjetnost stvorila svijet 17.00 Zaboravljeni na~ini ishrane 18.00 Zvijezde srebrnog ekrana 19.00 Bliski susreti u Sibiru 20.30 Djeca Staljingrada 21.00 1066. 22.00 Vojini~ev kod najtajanstveniji rukopis na svijetu 23.00 Kolonija 00.00 Kako je umjetnost stvorila svijet

ANIMAL PLANET

11.50 Klinika za `ivotinje Aljaska - 2 epizode 12.45 Policija za `ivotinje 13.40 @ivotinjski vodi~ za pre`ivljavanje 14.30 [amvari 15.00 Upoznajte divljinu 15.30 Avanture sa pandama sa Najd`elom Marvenom 16.25 Sve o psima 17.20 Izuzetni psi - 2 epizode 18.15 Ostrvo orangutana 18.40 Spa{avanje divljih `ivotinja {irom sveta 19.10 Bjekstvo u raj za {impanze 19.35 Oti}i predaleko 20.05 @ivotinjski vodi~ za pre`ivljavanje 21.00 Zemlja zveri 21.55 Borba za zmije sa Brusom D`ord`om 2 epizode 22.50 Pit bul terijeri i biv{i zatvorenici

UNIVERSAL

05.10 Dijagnoza: Ubistvo, serija 06.20 McLeudove k}eri, serija 07.20 Voker, teksa{ki rend`er, serija 08.20 Ne{ Brid`is, serija 09.20 Ubistva u Midsommeru, serija 11.20 Voker, teksa{ki rend`er, serija 12.20 Pomorska patrola, serija 13.20 Dijagnoza: Ubistvo, serija 14.20 Monk, serija 15.20 Voker, teksa{ki rend`er, serija 16.20 Ubistva u Midsommeru, serija 18.20 Pomorska patrola, serija 19.20 Monk, serija 20.20 Havaji 5-0, serija 21.20 Zavjet, film 23.20 Te{ka meta, film

TV1000

04.00 Mrtav ~ovek hoda, igrani film 06.00 Nel, igrani film 08.00 Podizanje Arizone, igrani film 10.00 Ogi Rouz, igrani film 12.00 Purpurna ru`a Kaira, igrani film 14.00 Robin Hud, princ lopova, igrani film 16.20 Eksplozivna misija, igrani film 18.00 Jedina prava stvar, igrani film 20.10 Kad budan sanja{, igrani film 22.00 Mrtav ~ovek hoda, igrani film 00.00 Seksi Azija, igrani film 02.00 Izgubljen me|u zvezdama, igrani film

FOX LIFE

11.30 Knji`arka, serija 12.00 Rokerka Rita, reality show 12.20 Privatna praksa, serija 13.20 Dr Haus, serija 14.10 Sestra D`eki, serija 15.00 Da, draga, serija 15.50 Knji`arka, serija 16.20 Rokerka Rita, show 16.45 Sudije za stil, show 17.40 Vill i Grejs, serija 18.10 Melisa i D`oi, serija 18.35 Semafor, serija 19.05 Da, draga, serija 20.00 Privatna praksa, serija 20.55 Uvod u anatomiju, serija 22.00 Osveta, serija 22.55 Vill i Grejs, serija 23.25 Ulica sje}anja, serija 00.20 [apat duhova, serija 01.10 Ulica sje}anja, serija

FOX CRIME

08.35 [ark, serija 09.20 Frikovi, serija 10.10 Policajci iz Detroita, serija 10.55 Kasl, serija 11.40 Red i zakon, serija 12.30 Ubistvo sa pogledom, serija 13.20 Pisac i detektiv, serija 14.10 Nepoznati, serija 15.00 Jedinica, serija 15.50 [ark, serija 16.40 Dojlova Republika, serija 17.30 D`ordan, serija 18.20 An|eline o~i, serija 19.10 Frikovi, serija 20.00 Kasl, serija 20.55 Bouns, serija 21.45 Bouns, serija 22.35 Policajci iz Detroita, serija 23.25 Dekster, serija 00.15 Red i zakon, serija 01.05 Dojlova Republika, serija

HBO

06.00 Hellboy 08.00 Odgoj za po~etnike II, serija 7. ep. 08.25 U kraljevstvu divljih stvorenja, film 10.05 Moderna obitelj III,serija 12. ep. 10.40 Legenda o medvjedu, film 12.05 Nagrade Orange britanske filmske Akademije 2012 (snimka) 14.10 Pod suncem Toskane 16.00 Rocknroll brod, film 18.15 ^ovjek od papira, film 20.05 Bloodworth, film 21.40 Ljubavni zlo~ini u Kabulu, film 22.55 Djevojka koja se igra vatrom, film 01.05 Iza neprijateljskih linija 3 02.40 Pravi pravcati frajeri, film 04.15 Mali veliki vojnik, film

CINESTAR

09.00 Nova Francuska, igrani film 11.45 Bo`ji sin, igrani film 13.30 Istina o ljubavi, igrani film 15.30 Nelly, igrani film 17.30 Tajanstvene du{e, igrani film 19.45 Igra `ivota, igrani film 21.45 Stolje}e ljubavi i mr`nje, igrani film 01.00 Bo`ji sin, igrani film 02.45 Stranac u raju, igrani film

Pred susret bh. zmajeva i Brazilaca

St. Gallen spreman za 15.000 bh. navija~a
Humanitarna akcija za bh. novinara Nisveta D`anku
D`anki je nedavno dijagnosticirana ciroza jetre te ga ~eka put u Italiju, kako bi bila ura|ena transplantacija

46. strana

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.

Humanitarni ra~uni
Za uplate iz inostranstva: UNICREDIT BANK Ra~un broj: SJ0840020674000 IBAN BA 393389002575037767 SWIFT UNCRBA22. Za uplate u BiH: UNICREDIT BANK Ra~un u KM, broj: SJ0840020674005 @iro-ra~un: 3387202114957993 Za uplate iz BiH u EUR Broj ra~una: 40020674101 Humanitarni telefon HT Eronet: 092 890 805.

U Concordiji prona|ena ~etiri tijela
Ronioci su otkrili ~etiri tijela nastradalih u kruzeru Costa Concordia, koji se 13. januara nasukao na stijene kod italijanskog ostrva Giglio. “Tijela `rtava su locirana. Mislimo da su ~etiri tijela u pitanju. U toku je operacija njihovog izvla~enja”, rekla je za AFP zvani~nica Francesca Maf fini. “Tijela su u stanju raspadanja poslije toliko dugo vremena u vodi. Zato je te{ko re}i koliko je ta~no tijela otkriveno”, dodala je Maf fini. Na Costa Concordiji se nalazilo 4.229 putnika i ~lanova posade kada je do{lo do nesre}e. Pretpostavlja se da se u olupini nalaze tijela jo{ 11 osoba, od 32, koliko je nastradalo u brodolomu.

Gora`danski borci
Nisvetu D`anki, jednom od najpoznatijih TV lica u na{oj zemlji i voditelju “Pozitivne geografije” ciroza jetre je dijagnos, ticirana prije ne{to manje od dva mjeseca. Kao i mnoge bh. gra|ane do sada, ~eka ga put u Italiju kako bi bila ura|ena transplantacija. Tro{kovi odlaska u Padovu i operacije }e iznositi oko 200.000 KM, a samo jedna no} u klinici ko{ta 150 eura. Bora~ka udru`enja sa prostora BPK-a inicirala su akciju prikupljanja sredstava za pomo} u lije~enju te su se na taj na~in priklju~ili mnogim Bosancima i Hercegovcima u humanoj misiji, koja je pokrenuta putem brojnih medija u zemlji. Kako isti~u, `ele pomo}i ~ovjeku koji je uvijek bio prijatelj Gora`da. Tako }e Udru`enje porodica {ehida i poginulih boraca, RVIBPK Sinovi Drine, Udru`enje demobilisanih boraca, dobitnika najve}ih ratnih priznanja Zlatni ljiljan te Udru`enje veterana rata, zelenih beretki i pa-

poma`u prijatelju

Mladi}: “Potukli smo Turke u Podrinju”
Tu`ioci Ha{kog tribunala prikazali su u srijedu na su|enju Radovanu Karad`i}u videozapis, na~injen u ljeto 1994. godine, na kojem komandant Vojske RS-a Ratko Mladi} ka`e da je Vojska RS-a “potukla” Bo{njake u Podrinju i da bi oni “nestali” s tog podru~ja da ih u Srebrenici ne {titi UNPROFOR. - Potukli smo Turke u Podrinju. Da ih u Srebrenici ne ~uvaju Englezi, Ukrajinci i sada Holan|ani, nestali bi odavno iz ovog podru~ja, ka`e Mladi} na snimku, dok se automobilom u okolini Han Pijeska vozi s Kana|aninom srpskog porijekla Milanom Le{i}em, koji je u RS donio nov~anu i materijalnu pomo}. Le{i}, koji je svjedo~io na ovom su|enju kao svjedok optu`be, redovno je snimao Mladi}a, Karad`i}a i druge zvani~nike RSa tokom desetak susreta s njima izme|u 1992. i 1995. godine u BiH i u Srbiji. Tu`ioci su prikazali i film koji je 17. jula 1995, Le{i} snimio u komandi VRS-a u Crnoj Rijeci kod Han Pijeska. Zahvaljuju}i se Srbima iz Kanade na pomo}i, Mladi} im ka`e: - Dolazite u te{kom trenutku kada na{a vojska vodi `estoke borbe oko @epe. Nadam se da }e prostor @epe biti rije{en na isti na~in kao i Srebrenica. ^estitam vam osloba|anje Srebrenice, koje je va`no za srpski narod jo{ iz doba Bune na dahije, kada su srebreni~ki Turci pobili Srbe u Ma~vi.

triotske lige BPK-a Gora`de kao i Udru`enje Svjetlost Drine, u okviru svojih mogu}nosti, izdvojiti po 100 maraka. To su simboli~na sredstva, ali kako su ista-

kli predstavnici ovih udru`enja, `elja im je da poku{aju animirati i omladinska udru`enja u Gora`du, kako bi i oni podr`ali humanu akciju. A. H.

POSLJEDNJE VIJESTI
IZRAEL ODOBRIO IZGRADNJU 500 STANOVA Izrael je ju~er dao zeleno svjetlo za izgradnju 500 novih stanova u jevrejskoj koloniji Shilo izme|u palestinskih gradova Ramallah i Nablus na Zapadnoj obali, doznaje se iz ministarstva odbrane. Osim toga, bit }e legalizirano 200 stanova ilegalno izgra|enih u Shilu, kao i u divljoj koloniji Shvout Rachel u blizini, precizirao je vojni radio. Me|unarodna zajednica smatra nelegalnim sve kolonije na palestinskim teritorijima, na Zapadnoj obali i u isto~nom Jerusalemu. SAD: POGINULO PET OSOBA U PUCNJAVI - U pucnjavi u banjskom lje~ili{tu u Atlanti poginulo je pet osoba, saop}ila je policija. Identiteti `rtava i zlo~inca nisu poznati, a policija je saop}ila da se napada~ ubio nakon napada. Pi{tolj kojim je izvr{en napad prona|en je na mjestu zlo~ina. MILITANTI EL-[AHABA IZGUBILI KLJU^NI GRAD BAIDOA - Etiopski i somalski vojnici osvojili su ju~er strate{ko upori{te islamskih militanata u jugozapadnoj Somaliji. O~evici su izjavili za BBC da je 50-ak vozila, me|u kojima i 20 tenkova, u{lo u grad Baidoa. Dopisnik BBC-ja iz somalijske prijestonice Mogadi{ Muhamed Dore tvrdi da je Baidoa najva`nija baza El-[ahaba nakon ju`nog grada Kismajo.

Evropska komisija

ACTA na Sudu pravde EU
Evropska komisija je saop}ila ju~er kako namjerava da se obrati Sudu pravde Evropske unije u Strasbourgu kako bi provjerila da li me|unarodni sporazum o za{titi autorskih prava (ACTA), koji osporavaju korisnici interneta, kr{i temeljna prava. - Namjeravamo zatra`iti od najvi{eg suda u Evropi ocjenu da li je ACTA inkopatibilna s temeljnim pravima i slobodama Evropske unije, kao {to su sloboda izra`avanja, informiranja i za{tite podataka, izjavio je povjerenik za trgovinu Karel de Gucht. Nekoliko evropskih zemalja osporava tekst sporazuma i blokira ratifikaciju u i{~ekivanju poja{njenja, a u nekoliko zemalja su odr`ane demonstracije radi osude tog sporazuma.

Kim se brani sa slobode
Kim Dotcom Schmitz, vlasnik Megauploada, pu{ten je ju~er iz zatvora uz pla}anje jam~evine nakon {to je novozelandski sudac odbacio strahove tu`iteljstva da }e internetski tajkun napustiti zemlju u bijegu od ameri~kih optu`bi za kr{enje autorskih prava. Optu`nica ka`e da je Dotcom vlasnike autorskih prava o{tetio za gotovo pola milijarde dolara, a da je pritom zaradio vi{e od 200 miliona dolara, uglavnom prodaju}i reklame na svojim hiperpopularnim i hiperilegalnim sajtovima. Ameri~ko tu`iteljstvo }e tra`iti maksimalnu kaznu od 20 godina zatvora. 4. KOLO

ACTA, o kojoj se pregovaralo izme|u Evropske unije, SAD-a, Japana, Kanade, Novog Zelanda, Australije, Singapura, Ju`ne Koreje, Maroka, Meksika i [vicarske, ima za cilja da se bori protiv kopiranja u {irem smislu, od kopiranja lijekova i druge robe do ilegalnog objavljivanja na internetu.

Napada~i ACTA smatraju da je ona neprecizna i da otvara put zloupotrebama od vlasnika autorskih prava. Dr`ave imaju pravo da pojedina~no usvoje sporazum ACTA, ali on mora pro}i i na nivou EU da bi po~ela njegova primjena. Ovaj sporazum do sada su potpisale 22 zemlje EU.

5

13 24 27 35 43
5 7 3 4 3 5

JOKER

Super Jackpot za 5 kolo: 1.000.000 KM Joker Jackpot: 137.000 KM

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->