Rad. Inst. povij. umjet. 29/2005.

(137–156)

Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. Frane u [ibeniku

Daniel Premerl
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb

Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. Frane u [ibeniku – podrijetlo arhitekturnog tipa i pitanje Mondellina autorstva
Izvorni znanstveni rad – Original scientific paper Predan 30. 7. 2005. – Prihva}en 20. 10. 2005. UDK: 726.591(497.5 [ibenik)”16”

Sa‘etak
^etiri ranobarokna drvena oltara u Crkvi sv. Frane u [ibeniku u povijesti barokne umjetnosti u Hrvatskoj zauzimaju zna~ajno mjesto. Atribuirani su {ibenskom majstoru Jeronimu Mondelli, prema ~ijim su ih nacrtima izradili venecijanski drvorezbari (intagliadori) Issepo i Girolamo Ridolfi. U prvome dijelu rada autor analizira njihovu oltarnu arhitekturu. Nalazi joj ishodi{te u preobrazbama i varijacijama arhitekturne strukture troosnog anti~kog slavoluka, koje su pripadale generativnim strujama talijanske arhitekture 16. i 17. stolje}a. Nakon po~etnog impulsa Bramanteova »ritmi~kog traveja« u Cortile del Belvedere u Vatikanu, autor se fokusira na razvoj motiva u Veneciji i Venetu, gdje je zna~ajnu ulogu »odigrao« lokalni anti~ki spomenik, Slavoluk Gavijevaca u Veroni. Preko izabranih primjera Serlija, Sansovina, Palladija itd. dolazi se do Longhene. Autor u {ibenskim oltarima nalazi zna~ajke i poznavanje arhitekturnih principa venecijanskoga ranog baroka, obilje‘enoga dominantnom aktivno{}u Longhene. U drugom dijelu rada autor iznosi sumnju u atribuciju Jeronimu Mondelli iz [ibenika. Predla‘e, na temelju komparativne analize sigurnih i sa~uvanih Mondellinih djela i dokumenata, da se oltari pripi{u samo dvojici Ridolfija. Mondellu vidi kao majstora tehni~kog znanja (marangon, stolar, mjernik, graditelj/ in‘enjer) bez izrazitijeg dara za likovno oblikovanje. Predla‘e se da su oltari do{li u crkvu u dva navrata: oltari Bezgrje{nog za~e}a i sv. Klare 1638. godine – pripisuju se Issepu Ridolfiju, a oltari sv. Stjepana i sv. Josipa ne prije 1643. godine – pripisuju se Girolamu Ridolfiju (ta se dva para oltara razlikuju i u detaljima). Autor pretpostavlja da je [iben~anin Mondella bio posrednik pri drugoj narud‘bi – on je napravio crte‘ postoje}eg oltara iz 1638. kako bi u radionici Ridolfi u Veneciji napravili nove oltare koji bi se skladno uklopili u nastojanjima fratara u 17. stolje}u obnovljenu i moderniziranu unutra{njost goti~ke crkve.

Klju~ne rije~i: oltari, Crkva sv. Frane u [ibeniku, rani barok, Jeronim Mondella, Issepo Ridolfi, Girolamo Ridolfi, motiv slavoluka u arhitekturi 16. i 17. stolje}a, propovjedaonica iz Katedrale sv. Jakova u [ibeniku

^etiri ranobarokna drvena pozla}ena oltara u brodu goti~ke Crkve sv. Frane u [ibeniku nezaobilazna su postaja literature koja se bavi kako baroknom umjetno{}u u Hrvatskoj tako i crkvenopovijesnim i povijesnoumjetni~kim problemima {ibenske i dalmatinske ba{tine.1 Oltari su zasigurno privla~ili zbog stilske i izvedbene kakvo}e, svje‘ine novosti/razlike, dimenzija, cjeline i o~uvanosti. No, smatramo da je njihova recepcija (fortuna) uvelike ovisila i o ~injenici da su bili percipirani kao zajedni~ko ostvarenje dvojice na{ijenaca. Idejno rje{enje retabla pripisano je drvorezbaru Jeronimu Mondelli, {ibenskomu gra|aninu i zetu (rodom iz Verone), do~im su tri oltarne slike djelo Mateja Pon~una, gotovo jedno desetlje}e stanovnika Splita, koji je dugo bio smatran Hrvatom, dok je tek u novije vrijeme otkriveno da je Mle~anin.2 S pravom se ta {ibensko-splitska drvorezbarsko-slikarska suradnja ~ini iznimnim trenutkom dalmatinske umjetni~ke narud‘be 17. stolje}a, koja je u doba osmanlijskog vojnog pritiska i opadanja gospodarske mo}i gradskih ko-

muna, pa tako i umjetni~koobrtnih standarda, ve}inom usmjerena na uvoz iz Venecije. Pogledajmo ih (sl. 1–6). Prva eta‘a horizontalno je podijeljena s ~etiri kanelirana korintska stupa. Sredi{nji stupovi znatno su {irega interkolumnija i slobodnostoje}i, dakle prostorno istaknuti, s pripadnim pilastrima. Uokviruju okvir za palu polukru‘noga luka. Bo~ni stupovi zapravo su polustupovi, te formiraju u‘u okomitu os u kojoj je konkavna ni{a polukru‘noga luka, u kojoj su skulpture svetaca (kat. 1–4). Ritam stupova ~itamo dakle kao izmjenu: a b b a, ritam osi: a b a. Od imposta (pete) sredi{njega luka prema vanjskim bridovima retabla kontinuira, presje~ena stupovima, profilirana traka (malo gre|e). Ona dijeli bo~nu os na gornju kvadratnu plohu i donji izdu‘eni prostor ni{e, a na njezinu kraju spu{ta se volutno krilce kao krivuljni flankiraju}i element. Stupovi na stupnjevito istaknutim postamentima nose plasti~ki stupnjevano gre|e. Gre|e pravilne trostruke podjele (arhitrav, friz, vijenac) obr}e se u osi sredi{njih stupova, te se u zoni pale 137

Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. Frane u [ibeniku

Rad. Inst. povij. umjet. 29/2005. (137–156)

1. Issepo Ridolfi, oltar Bezgrje{nog za~e}a, 1638., Crkva sv. Frane, [ibenik, kat. 1 (foto: M. Drmi}) Issepo Ridolfi, Altar of Our Lady, 1638, St Francis Church, [ibenik, cat. 1

2. Issepo Ridolfi, oltar sv. Klare, 1638., Crkva sv. Frane, [ibenik, kat. 2 (foto: M. Drmi}) Issepo Ridolfi, Altar of St Claire, 1638, St Francis Church, [ibenik, cat. 2

vra}a u istu ravninu, no samo vijenac nastavlja svoj tijek, luk pale zadire i »iza‘ima« arhitrav i friz. Iz obrata gre|a sredi{njega otvora izdi‘e se trokutni zabat u drugu eta‘u, opti~ki presijeca donji dio atike. Kra}e stranice trokutnog zabata ostaju u ravnini prostorno istaknutih stupova i obrata gre|a – taj zabat, koji strukturno pripada prvoj eta‘i, a vizualno drugoj, zapravo je u prostor najistaknutiji dio kompozicije; u njem se prema zakonu kadra smjestio reljef Boga Oca raskriljenih ruku. Atika se nastavlja u osi sredi{nje edikule, ima oblik vodoravnog pravokutnika flankiranog lezenama, zaklju~ena je segmentnim stupnjevano prekinutim zabatom na kojem su polule‘e}e figure an|ela, koje flankiraju stoje}u figuru u sredini (kat. 1–4). Atikom, reduciranom na os sredi{njega otvora, dominira odnos kontrapunktno superponiranih zabata. Vizualni prijelaz izme|u okomitoga brida atike i vodoravnog gre|a rije{en je ranobaroknim, vodoravno pru‘enim volutama, koje u osi bo~nih polustupova formiraju postament za kip; tako i uzlazna sila vertikalne osi polustupa dobiva svoj kontinuitet ali i zaklju~ak u kipu (kojega danas nema). Sredi{nji otvor zadobiva oblik edikule, ima plasticitet i prostornost, izlazi iz plohe, stvara planove, sjene, {upljine, presijecanja, prodore. Razgra|uje vodoravnu mir138

no}u nagla{enom uzlaznom energijom, koju preuzima atika i njezin zabat sa skulpturama; no ostaje podre|en cjelini. Uzlaznim silama cjeline – stupova, lu~nog otvora koji istiskuje arhitrav i friz, te trokutnog zabata koji prelazi u atiku i u sna‘niji vizualni odnos sa zaklju~nim segmentnim zabatom – odgovara protupokret (protute‘a) silaznih krivulja voluta i volutnih krilca; time se, kao i skulpturama vrha, atektonizira kontura retabla. Mo‘emo zaklju~iti da iz cjeline izbija te‘nja za plasti~kim nagla{avanjem sredine – tome pridonose i su‘ene bo~ne osi, ali i grupiranje skulpture prema vrhu sredi{ta. Na drugome katu, u zoni atike, nalazi se pet, danas praznih, postamenata za skulpturu – tri na trokutnom zabatu, dva na bo~nim volutama. Grupiranjem te‘ine na vrhu stvara se u~inak baroknoga gravitas. Pod pritiskom i dinamikom ranobaroknog stilskog htijenja preobra‘en je klasi~ni model. Na {to upu}uje ova znala~ki komponirana arhitektura, kojoj po slo‘enosti stilske vje‘be-zadatka, te lako}i i ~isto}i realizacije nema ba{ mnogo parnjaka u Dalmaciji onoga vremena? To je varijacija na temu renesansne preobrazbe anti~koga rimskoga slavoluka. Varijacija koja je postala mogu}a tek u baroknom stolje}u.

povij. umjet. Altar of St Stephen. [ibenik. Frane u [ibeniku 3. u kompozicijskom i proporcijskom smislu pribli‘avamo se tipu oltara. paradigmatska struktura klasi~ne i poslijeklasi~ne arhitekture. Frane.Rad. Drmi}) Girolamo Ridolfi. [ibenik. Inst. nizom novih zadataka (»prepreka«) i rje{enja.–1573. Andrea u Mantovi (zapo~eta 1470.) i njihovi ba{tinici. 139 . u koje su posezali svi ambiciozniji majstori – bilo da se radilo o zadatku crkvene fasade. postala standardni element visokorenesansnog i kasnorenesansnog. 4 (foto: M. 4 U renesansi tema slavoluka postaje va‘an element gramatike arhitekturnog jezika. dakle klasike. tom rasadniku arhitekturnih principa 16. klasi~ne. naslovnice knjiga. kao dio op}e all’antica alkemije.3 Jedna od nekoliko anti~kih tema koja je. primjerice Sebastiano Serlio (koji trijem papinskog vrta/dvori{ta opisuje i prikazuje u svojoj tre}oj knjizi posve}enoj djelima antike).) Leona Battista Albertija4 – njezino pro~elje i bo~na artikulacija zi|a broda u unutra{njosti. ku}i{ta orgulja. ve} koliko iz Bramanteove.–1536. St Francis Church. [ibenik. Ona je.).– 1546. scenografije. svetohrani{ta i inih umjetni~koobrtnih predmeta (poput Cellinijeve soljenke).. Girolamo Ridolfi. »festivalske« efemerne arhitekture. preobrazbe toga motiva.. Girolamo Ridolfi. Arhitekti ~inkve~enta. 29/2005. preobra‘avana za nove funkcije i novu ljepotu u djelima najzna~ajnijih arhitekata toga doba. terminus post quem 1643. oltar sv. oltar sv. Taj tip ra{~lambe intervala izme|u pilastara ili stupova motiv je koji se rabi na crkvenim fasadama ~inkve~enta. itd.5 Ovdje bo~ne osi-intervali dobivaju podignutu konkavnu ni{u s lu~nim zavr{etkom. Na po~etku novoga ‘ivota teme slavoluka nalazi se crkva S. ra{~lambe unutra{njega ili vanjskoga zida (travejima). Izdvojimo li ritmi~ku jedinicu te zidne plohe. Kako je dvori{te Belve- dera do‘ivjelo kasnije preinake. Drmi}) Girolamo Ridolfi. manirizma i protobaroka. Josipa. Crkva sv. Frane. grobnice. 3 4.6 On ne potje~e toliko iz imitatio rimskih slavoluka (kojima obiluje slikarstvo kvatro~enta. Crkva sv.7 Giacomo Barozzi da Vignola (1507. [ibenik.) i Antonio da Sangallo Mla|i (1484. kat. kat. Za nas se va‘nijim ~ini krenuti od gornjeg dvori{ta pala~e Belvedere (zapo~eta 1505. Altar of St Joseph. taj »ritmi~ki travej« bolje se mo‘e vidjeti na crte‘u (oko 1520. maniristi~kog i baroknog spremi{ta formi. Njime su vladali arhitekti okupljeni na velikom vatikanskom gradili{tu. primjerice Jacopa Bellinija i Andree Mantegne). godine). cat. 7). terminus post quem 1643. 3 (foto: M. ponad koje je profilirana traka i kvadratna utisnuta forma.. sl. cat. Bramante ra{~lanjuje zid uokolo dvori{ta multipliciranom izmjenom pilastrima odijeljenih {irih lukova i u‘ih bo~nih osi. (137–156) Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. stolje}a – primjerice Baldassare Peruzzi (1481. »izvukli« su i kreativno shvatili tu mogu}nost slavoluka. To postaje jedan od na~ina horizontalne podjele zida. terminus post quem 1643. Stjepana. terminus post quem 1643. oltara. St Francis Church.

nosa~a i nadgradnje ne govori jo{ posve klasi~nim jezikom) koji su rije{eni i standardizirani tek u ~inkve~entu. sl. Torello Saraina reproducira grafiku Slavoluka Gavijevaca grafi~ara Giovannija Carrota u De origine et amplitudine civitatis Veronae (Verona. ali je jedini koji je izvr{io vidljiv utjecaj. 8). Crkva sv. 1544. prije svega stilske (helenizam – kasna renesansa/manirizam/barok). Za formaciju altaristi~kog tipa koji ovdje razmatramo ~ini se va‘nim ukazati na jedan sa~uvani anti~ki rimski slavoluk: Slavoluk Gavijevaca (Arco dei Gavi) u Veroni (sl.). 1638. slavoluka sa zabatom ponad sredi{nje osi (primjerice prijedlog za oltar u ~etvrtoj knjizi)15 i slavoluka s u‘om atikom. oni su i kreativni ba{tinici lokalne antike i lokalne renesanse. primjerice spomenik Pietru Mocenigu u crkvi Santi Giovanni e Paolo u Veneciji (Pietro Lombardo.) primjenjuje bramanteovski ritmi~ki travej za ra{~lambu zida Loggette (1537. 1481. stolje}a)8 nije bio jedini anti~ki rimski slavoluk sa zabatom ispred atike.17 mo‘emo tretirati kao poku{aje (u kojima primjerice odnos no{enog. Frane u [ibeniku Rad. Slavoluk Gavijevaca u Veroni (druga polovica 1. stolje}a. On unosi novi kompozicijski princip i mogu}nosti.–1536.–1554. Venecija. Altar of St Claire. kat.. Do~im slavoluk Gavijevaca ima nagla{eno rastere}enu atiku: dimenzijama ali i prodorom zabata sredi{njeg otvora u nju. koji je itekako prihva}en u nara{taju venetskih i venecijanskih arhitekata 16. visoka i opti~ki te{ka atika vodoravnog skylinea i bo~ne osi ispunjene reljefima. ~inkve~entisti~ku formu i tipologiju (te imitabilnost).–1575. Issepo Ridolfi. 1560. u‘u atiku zaklju~enu segmentnim zabatom nalazimo i na crkvenim spomenicima kasnoga venecijanskoga kvatro~enta. 1540. Najzna~ajniji arhitekti venetskog i venecijanskog 16. 10)10 svog utjecajnog djela u sedam tomova Tutte l’opere d’architettura et prospettiva (1537.–1570.18 Vidljiviji odmak od bramanteovskog ritmi~kog traveja. No.). Klare. umjet. masivna. i ranog 17.–1491. sl. na}i }emo genotipove netom spomenutih »roditelja« (Bramante.Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. St Francis Church. Taj prodor zabata sredi{njega otvora relativizira vertikalnu podjelu izme|u prve eta‘e i atike. centraliziraju}i element troosnog zida. pa i kasnije). 1638. Inst. 5. [ibenik. Spirito u Firenci (1490.. ali i su‘enim bo~nim osima sa stisnutim ni{ama za skulpturu.–1546. tragamo li za podrijetlom atike {ibenskih oltara. Time.14 no daje mu »svoju«. i 1540. 29/2005. povij. ali i horizontalnu – kao element samo jednog interkolumnija on je ipak i zaklju~ni.13 Zi|e je troosno ra{~lanjeno na na~in Bramantea i njegovih sljedbenika.. 1545.. a njih karakterizira velika. Frane. Drmi}) Issepo Ridolfi. No. Na{a se predod‘ba slavoluka zapravo temelji na rimskim slavolucima.). a uska atika nad sredi{njim otvorom zaklju~ena zabatom i flankirana volutama upu}uje vi{e na tip oltara koji }e se naveliko rabiti u kasnoj renesansi i baroku nego na anti~ku arhitekturu.–1546. (137–156) naru{en je ekvilibrij vodoravnih i okomitih sila nau{trb vodoravnih. slavoluk Gavijevaca.). On se u mnogo~emu razlikuje od na{e uobi~ajene predod‘be i memorije anti~kog slavoluka. cat. 2 (foto: M. [ibenik. predla‘emo slavoluk ili kapiju u ‘ari{tu arhitekturne pozadine scenografije za tragediju12 kakvu predla‘e Serlio (1475. 10). ritmom osi bli‘i {ibenskim oltarima. stolje}a ba{tinici su te rimske tradicije. reproducira ga Sebastiano Serlio u tre}oj knjizi (Venecija. Grafike njegovih traktata obiluju arhitekturnim motivima koji deriviraju iz troosnog slavoluka.) u svojoj drugoj knjizi (Pariz. On tako|er jedini od poznatijih slavoluka ima bo~ne osi jednostavno rije{ene samo s ni{om za skulpturu.16 Takve spomenike kasnoga kvatro~enta. te Baldassare Peruzzi9 (1481. Serlio nasljeduje slavoluk s u‘om atikom kao dominantan dubinski motiv scenografije za tragediju (ili naprosto prizora perspektive) od Peruzzija i Bramantea. Giovanni da Sangallo. stolje}a (pa i ostalih. oltar sv.). i 17. Prije|emo li kroz opuse najzna~ajnijih venecijanskih i venetskih arhitekata 16.) na Trgu sv. a u ostav{tini Andree Palladija nalaze se ~etiri crte‘a iz razdoblja izme|u 1530. 2 koji se kao za{titni znak upravo carske arhitekture nudio izborom po srodnosti. mo‘da i semanti~ke (carstvo – protureformacija). Jacopo Sansovino (1486. a tu mo‘emo pridodati i slavolu~ni oltar Corbinelli (manjih dimenzija) Andree Sansovina iz crkve S. 140 . Studirali su ga i crtali: Antonio da Sangallo Mla|i (1485. Scena tragica).11 Kao tre}i formativni ~imbenik. Marka u Veneciji.).

(137–156) Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv.). Ju‘ni zid Crkve sv.. no postoje crte‘i koji prikazuju kako je trebala izgledati (1532. pa i po segmentu konkavne krivulje. nalikuje tipu oltara kojima se ovdje bavimo (i zapravo. Upotrebu zabata samo nad sredi{njom osi troosnog ritmi~kog traveja nalazimo u sveti{tu crkve San Francesco della Vigna u Veneciji – na spomenicima Gritti (oko 1548. 1556. 1992.) u jo{ ve}oj mjeri preobra‘ava ba{tinjeni motiv troosnog slavoluka. Fasada je ostala neizvedena.22 na oltaru Quinones (oko 1535.)24 u Katedrali u Vicenzi. vi{e duguje Bramanteu nego slavoluku Gavijevaca.–1559.).)23 u crkvi Santa Croce in Gerusalemme u Rimu. 29/2005. [ibenik. Andrea Palladio (1508. br. na svetohrani{tu oltara Dall’Acqua (1534. 76) uo~avamo u ra{~lambi zidnih ploha fasada Scuole della Misericordia u Veneciji (od 1531. Frane u [ibeniku 6. ing.–1572. »Arcos«.–1580. 12). njegovim modifikacijama i varijacijama poja~ava svoj individualni izraz ~ime navedenom motivu umanjuje utjecajnost.Rad.–1544. drugi Palladijevoj radionici20 (sl. 1992. Tako|er. 76) Southern wall of St Francis Church.. pribli‘avaju {ibenskim oltarima (sl. na koji upu}uje literatura). planoteka Konzervatorskog odjela u [ibeniku. »Arcos«. Tur~inov. [ibenik (Photo: Anita Tur~inov. Superponiranjem takve ni{e sa {koljkom i skulpturom rije{en je i vertikalni okvir bron~anih vratnica sakristije Crkve sv. sl. njegova naslovnica Barbarova izdanja Vitruvija (Venecija. 13).)19 – dolazi do su‘avanja interkolumnija te stiskanja i elongacije ni{a.29 Michele Sanmicheli (1484.30 Arhitekturni jezici upravo spomenutih autora tvorbeni su elementi sintakse najzna~ajnijega venecijanskog arhitekta 141 . [ibenik (snimila: dipl./ 35. koje nas po svemu.) upotrebom motiva slavoluka s ni{ama i zabatom nad sredi{njim otvorom rje{ava bo~ne strane propileja mosta25 (sl. [ibenik. 11). godine.26 do~im je atika ra{~lanjena stoje}im figurama koje nasljeduju »ready made« kola‘nu monta‘u skulpturalne dekoracije Konstantinova slavoluka. zbog stupova i ne{to u‘ih bo~nih osi.) – jedan se pripisuje Bernardinu India.27 Upravo takvom troosnom podjelom ra{~lanjuje ve} spomenutu fasadu Scuole Grande della Misericordia u Veneciji28 i sredi{nju os fasade pala~e »trionfale« (sa~uvan crte‘). {to ga objavljuje u ^etiri knjige o arhitekturi 1570. arh. map collection of the Conservation department in [ibenik. umjet. Marka21 (1546. 14) prikazuje slavoluk ~ija prva eta‘a jo{ vi{e. Inst. Nr. Frane. povij. A.

Frane u [ibeniku Rad. Slavoluk Gavijevaca. Inst. Sebastiano Serlio. Venecija. umjet. Drawing by Bramante’s student. Il terzo libro. Crte‘ Bramanteova u~enika. Arco dei Gavi. 1544 10. 1st c. Sebastiano Serlio. Arco dei Gavi. Slavoluk Gavijevaca. Sebastiano Serlio. Venice. 1584 142 . Il Terzo Libro. (137–156) 7. stolje}a. 29/2005. Il secondo libro di prospettiva. 1544. Donato Bramante: Cortile del Belvedere (Vatican). Lucius Vitruvius Cerdo. oko 1520. Venice. Venecija. Scena tragica (detalj). Il secondo libro. Donato Bramante: Cortile del Belvedere (Vatikan). 1584. povij.Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. Sebastiano Serlio. Scena tragica (detail). (second half). Verona 9. druga polovica 1. around 1520 8. Verona Lucius Vitruvius Cerdo.

naslovnica. Scuola della Misericordia.. Jacopo Sansovino. a drawing of the unfinished façade of Scuola della Misericordia in Venice 13. (137–156) Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. crte‘ neizvedene fasade Scuole della Misericordia u Veneciji Palladio’s workshop. I quattro libri dell’architettura. Andrea Palladio. I dieci libri dell’architettura di M. Vitruvio. umjet.. Andrea Palladio. Venice 12. 1570 14. Scuola della Misericordia. from 1531. Inst.. drawing of a bridge. crte‘ mosta. 1566.. povij. Frane u [ibeniku 11. I quattro libri dell’architettura. Andrea Palladio.. Venecija. Vitruvio. Palladijeva radionica.Rad. 29/2005. Andrea Palladio. 1570. the title page of I dieci libri dell’architettura di M. Venecija Jacopo Sansovino. od 1531. 1566 143 . Venice...

1636. San Giorgio Maggiore. Giustina Baldassarea Longhene u Veneciji Anonymous master. zapo~eta 1654. 1638. veduta crkve S. Venice 17. 1636. San Giorgio Maggiore. Baldassare Longhena. Venecija Baldassare Longhena. nadgrobni spomenik Pietru Civranu. Venice 16. monument at the tomb of Doge Domenico Michiel. Baldassare Longhena. Venice 144 . Giustina Church by Baldassare Longhena in Venice 18. monument at the tomb of Pietro Civran. San Giorgio Maggiore. Venecija Baldassare Longhena. Baldassare Longhena... veduta of the S. 29/2005.Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. 1638. Venecija Baldassare Longhena. Frane u [ibeniku Rad. San Pietro di Castello. San Giorgio Maggiore. povij. San Pietro di Castello. kapela Vendramin. Inst.. (137–156) 15. umjet. begun in 1654. nadgrobni spomenik du‘du Domenicu Michielu. the Vendramin chapel. Nepoznati majstor.

iako je ostavio umjetni~ke radove. ili samo Mondellu (kako je primjerice potpisana fotografija oltara sv. Posti‘e uvjerljiviji izraz u oblikovanju formi manjih dimenzija (Raspeti. To znanje sabrano je u natuknici malenog ali vrijednog leksikona Galerija uglednih [iben~ana iz 1936.44 Nekoliko godina ranije marljivi sve}enik i povjesni~ar. 19).52 U njegovu dnu {ibenski se majstor ponosno potpisao prili~no velikim slovima GERONIMO MONDELA F.. za koju je radio i sakristijski namje{taj.51 Reljef na ~eonoj stranici dana{nje kompozicije prikazuje Raspe}e (sl. doista podsje}aju. Uo~avamo isti princip oblikovanja ati~kog kata kao i na {ibenskim oltarima. koja je umrla 22. proporcija. Bazilici«. u~inio lijepi nacrt crkve sv. tipi~an primjer onog u~inka koji smo na kraju opisa {ibenskih oltara nazvali barokni gravitas. gdje se nastanio. 23).35 Bo~ne su osi u‘e i nemaju ni{e za skulpturu.–1637. Interesantni su za na{e krajeve. Stjepana u crkvi sv.37 Ovdje arhitekt superponira kontrapunktne zabate ispunjene skulpturom i presijeca atiku – tako stvara sna‘no djelovanje baroknog gravitasa.49 S tog je mjesta uklonjena nakon Drugog svjetskog rata. dvije lijeve stranice prikazuje evan|eliste Mateja (sl. 1605. 15)34 i nadgrobni spomenik Pietru Civranu (naru~en 1638. pogleda. 18).–1687. pokreta. U katedrali je u~inio ormare u sakristiji i nada sve lijepi ambon sa reljefima u drvu (gdje se ~ita i njegovo ime. Frane. I. Reljef evan|elista Marka jedini je do sada bio publiciran. Na 20.. no izrastaju iz arhitekturne kulture sna‘no obilje‘ene Longheninom djelatno{}u.–1608.)40 i kasnijega glavnoga oltara u crkvi zadarskih franjevaca (1668. na drugome mjestu. a ne u podno‘jima ili tlocrtima. Frane u [ibeniku 17. stajanja.). sl. Upravo je to va‘an akcent baroknosti – te‘nje ka centraliziranju i sceni~nosti. vlasi. Mo‘e ih se tretirati kao kariku izme|u mladena~kog Longhenina djela.46 datirav{i oltare u 1635. koje je Longhena »potpuno preobrazio i izmislio ma{tovite inventivne dekorativne spirale koje unose rasko{nu notu u njegov ina~e ozbiljan i trijezan projekt«. dovr{ena 1640. koji je slu‘io za uzor drugim trima. potpisano djelo – propovjedaonicu iz [ibenske katedrale (1624.39 [ibenski oltari. Josipa. [ibenske volute. 21).33 Motiv zaklju~nog zabata u sredi{njoj osi troosne ra{~lambe nalazimo na dva nadgrobna spomenika koje isti majstor radi u crkvi San Giorgio Maggiore: nadgrobni spomenik du‘du Domenicu Michielu (naru~en 1636. vjen~ao se u katedrali s Anticom Rota-Koluni}. (137–156) Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. godinu (ili 1635. desne Luku (sl.. stolje}a – Baldassarea Longhene. tako da izgleda poput menze.) je zapisao da Vittoria primjenjuje nove i neobi~ne forme. ima formalne zna~ajke prve polovine sei~enta – {ibenski oltari prvenstveno su poradi njega moderni. 22) i Marka (sl. U oblikovanju kartu{e odra`ava se poznavanje dekorativnih predlo`aka druge polovine ~inkve~enta (oni su se br`e {irili i lak{e nasljedovali).38 Upravo taj ati~ki kat. »Upravo taj motiv daje pe~at ~itavoj kompoziciji«. Josipa u knjizi Barok u Hrvatskoj). 17). dakle. sjedenja.47 Pogledajmo njegovo jedino sigurno. ispred sakristije.) i navode}i Ridolfija i Mondellu kao autore. skra}enja.).48 Osmerokutna propovjedaonica bila je smje{tena uz drugi sjeverni stup od sveti{ta. jo{ obilje‘eno duhom manirizma. Temanza (1705.–1789.Rad. Sv. tambura. s kontrapunktnim superponiranim zabatima i takvim volutama. Pomalo uop}eno mo‘emo zaklju~iti da se u venecijanskoj arhitekturi barok vrlo ~esto ponajprije »doga|a« u elevaciji – u zonama gre|a. anatomije.«43 Sto{i} je jo{. koje »te‘inom« nalije‘u na gre|e sa sna‘nim horizontalnim pru‘anjem. u neobjavljenom rukopisu knjige Samostan i crkva franjevaca konventualaca iz 1930. itd. nisu Longhenino djelo. Naveliko rabi upravo tu varijantu teme slavoluka. aprila 1646. sl. povij. koji je kod nas poznat po lijepim rezbarijama na plohama propovjedaonice u {ib. iza kojega u {irini cijeloga gre|a kontinuira ni‘a balustrada (u funkciji atike). pi{e o oltarima koji nas ovdje zanimaju (a to ponavlja u novinskom ~lanku tiskanom iste godine): »U crkvi postoje ~etiri drvena oltara iste barokne forme i veli~ine (Gospe. Duha (oko 1622). ‘ivotinje). glavnoga oltara u Hvarskoj katedrali (1615... sl. sl. Stjepana i Klare).)41 koji je zrelobarokna varijanta slavolu~nog tipa o kojem govorimo i ~ija je atika ispunjena skulpturom. Duha 1643. (Uz ve} poslovi~no rano stilsko djelovanje ornamenta. O njemu je bilo malo {ta dosada poznato. kao daleki odjek u malom. Sli~no preklapanje. 16).42 Tko je Jeronim Mondella? O njemu se i danas zna onoliko koliko je zapisao povjesni~ar don Krsto Sto{i} na temelju dugogodi{njih istra‘ivanja arhivske gra|e [ibenika. Opisuju}i to gre|e i atiku. 29/2005. do~im u 145 . Inst. na volute mleta~ke Gospe od Zdravlja. 1624. Na spomeniku Civranu uo~avamo prodor luka u gre|e kao i na {ibenskim oltarima. 1602. Longhena pak u‘u atiku zaklju~enu segmentnim zabatom primjenjuje na pro~elju crkve S.50 Od tada se nalazi u ju‘noj bo~noj apsidi. 20) i Ivana (sl. umjet. On je suvremenik {ibenskih oltara. razvijenih bo~nih stranica. kako prikazuje stara fotografija.: »Mondella Jeronim iz Verone imao je umjetni~ku radionicu u [ib. zaklju~uje da je Mondella autor idejnog projekta oltara.. Slijedili su ga svi kasniji autori.45 Uz ovu re~enicu navodi u bilje{ci prijepis izvora (Prilog). prostornom djelovanju vanj{tine te crkve. iznio podatak da je Mondella slikao an|ele u kasetama stropa Nove crkve. Sto{i}.36 Sljede}e Longhenino djelo koje nas pribli‘ava {ibenskim oltarima glavni je oltar u kapeli Vendramin u crkvi San Pietro di Castello (kapela zapo~eta 1654. draperije. Radio je neki reljef sv. kontrapunktiranje i superponiranje zabata. Giustina u Veneciji (zapo~eta 1636.). Taj motiv kontrapunktiranih superponiranih zabata mo‘e nam se u~initi op}im mjestom altaristike.)32 u Veneciji Longhenina je redakcija teme trijumfalnoga luka – ponad sredi{njeg otvora. izveo je Alessandro Vittoria na oltaru Luganegheri (oko 1600. – terminus post quem 1636. no on se u Longheninu opusu javlja tek u kapeli Vendramin.–1670.31 Fasada monumentalne centralne gra|evine Santa Maria della Salute (1631. g. veliki neobi~ni oltar u crkvi sv.–1643.. Radio ih je Josip i Jere Ridolfi u Mlecima prema nacrtima {ibenskog drvoresca Jeronima Mondelle iz Verone. dakle.) u crkvi San Salvador u Veneciji. Plitke reljefe uspravnih ploha poligonalne propovjedaonice karakterizira kruti rez i manja dotjeranost forme – razina kakvu mo‘emo o~ekivati od marangona. k}erkom majstora Vicka. no sredi{nja os flankirana je slobodnostoje}im stupovima (kao i u [ibeniku). Na uko~enim figurama uo~avamo Mondellino slabo vladanje principima oblikovanja figure – kontraposta. atike. Jeronim je u [ib.) U {ibenskim oltarima »osje}a« se da dolaze iz podru~ja kontaminiranog Longheninim zra~enjem. drveni oltar sv. Kri‘a (podignuta god. dakako. iz gre|a se di‘e trokutni zabat.

konzo146 le ni{a. Stilska analiza i usporedba dovodi u pitanje atribuciju {ibenskih oltara Mondelli. Inst. Josipa i sv.). Frane u [ibeniku Rad. za sada ne raspola‘emo nikakvim podatcima o toj mleta~koj radionici. 29/2005. oltar Bezgrje{nog za~e}a pozlatio je lokalni majstor Ante Tetta te iste godine. Dva oltara koji se spominju u dokumentu iz 1635. Ima li dodirnih to~aka izme|u znala~ki komponirane suvremene arhitekture oltara i reljefa na stranicama propovjedaonice? Name}e se zaklju~ak da ba{ i nema. godine naru~uju slike kod splitskoga slikara Mateja Pon~una (»1638.«55 Ta dva drvorezbarska proizvoda. dotrajalih (vjerojatno goti~kih) oltara. no kao {to ~itamo iz dokumenta. niti se to smatralo bitnim. Stjepana (terminus post quem 1643. Stjepana. i jedan nasuprot njemu – koji se imaju izraditi od drva.). Kri‘a nije nabavljen u sklopu te kupovne akcije. godine.58 razlikuju se od ovih samo u detaljima arhitekture – imaju jastu~asti friz i obrat vijenca segmentnog zabata atike – te u apliciranom ornamentu (vidi volute u sredini segmentnog zabata. Klare (1638. kartu{e postamenta stupova. Mogao je tako|er sudjelovati u monta‘i oltara. . a Girolamu Ridolfiju oltare sv. na koje se odnosi opis »una presso le reliquie et una oltra all’incontro di quella«. koji su u dijelovima dopremljeni brodom iz Venecije u [ibenik.. volute. Spesi nelle doi pitture per doi altari novi per mano del signor Mattio Ponzoni di Spalato. koja je nedavno uklonjena i montirana kao antependij u sakristiji iste crkve.53 koji uo~avaju}i rusti~nost reljefa poku{ava na}i njezina svojstva i na oltarima kako bi Mondella uvjerljivije »ostao« autor oltara. izrijekom spominju samo oltar sv. te su im i ni{e malo {ire. koji se me|utim razlikuju u detaljima gre|a i ornamenta (koji ve} pripadaju kasnijem razvoju stila) – te detalje vjerojatno nije »zahvatio« Mondellin crte‘.59 a oltar nasuprot njemu je oltar sv. prokurator Franjeva~ke provincije Dalmacije u Veneciji opominje fratre da po{alju novce Girolamu Ridolfiju za tri oltara – oltar sv. iz an|eoskih glavica koje nespretno izviru iz nasuprotno postavljenih krila. Arhitekturu smo analizirali. Clara et santo Ant. {to nas pribli`ava pu~koj umjetnosti. izradom i obradom ipak pripadaju razli~itim registrima.56 Ta dva nova oltara. kontaktirali su istu radionicu s kojom su sura|ivali nekoliko godina ranije. neobi~no je. nastavljaju kontinuitet {tovanja. kakvima se uostalom i odr‘ava na iznimno kompetitivnom venecijanskom tr‘i{tu. te {alje suvremene proizvode. Klare. Josipa bili su. Kri‘a {to su ga mislili tada nabaviti. za koje su namijenjene i brodom iz Splita dopremljene Pon~unove slike. Oni su identi~ni. (137–156) oblikovanju figura evan|elista izostaju stilske zna~ajke. manja sofisticiranost oblikovanja vidljiva je tek u detaljima glava primjerice. Ista {uti o oltarima sv. u radionici Ridolfi u Veneciji. interkapitelne zone. Oltar sv. prema crte‘ima (»come nel disegno«) {to ih Jeronim Mondella u~ini u na{oj Crkvi sv. neobra|ene. al qual ho dato per ditta opera ducati cento al 6:4 per ducato. o ~emu svjedo~i Sto{i}eva povijest crkve. povij. u{krtke /trokutni iscje~ci/. nelle quail sono in una di questa il s. @ele}i oltare istoga oblika kakav imaju i oni ve} postoje}i u crkvi (a to je uvrije‘ena naru~iteljska praksa). kartu{e predele). tek dokument iz 1643.. radi se o obnovi starijih. Josipa i sv. Novi mramorni oltar sv. lezene atike. Frane. Oltari koji su dopremljeni u {ibensku crkvu upravo su onakvi kakve mo‘emo o~ekivati od majstora iz umjetni~ke i gospodarske velesile – on ispunja uvjete dimenzija i ikonografskog programa. {koljke konhe ni{e. Dokument iz 1643. novi oltari (nisu nastavljali kontinuitet kulta. Josipa i sv. (PRILOG) – Jakov Orasa s Cresa. tim se likovima ne mo‘e osporiti sugestivna izra‘ajnost kojom se ovaj rad odlikuje zauzimaju}i vidno mjesto u dalmatinskoj skulpturi toga vremena. i to kada je trebalo precizirati ‘elju klijenta u drugoj narud‘bi (crte‘ postoje}eg oltara koji je u crkvi od 1638. ve} se nalaze u crkvi. predla‘emo. Skulptura oltara. postamente na vrhu trokutnog zabata. jedan kod relikvija. iz brojnih voluta i kartu{a na bazama stupova i u lunetama zabata i iz florealne barokizirane ornamentike razasute na svim slobodnim prostorima. Klare (zajedno s oltarom sv. Godine 1638. spominje tri oltara. Sve govori da su do{la samo dva – dana{nji oltari sv. ‘ivo obojenih sveta~kih likova. Iako se i tu radi o prili~no tvrdoj izvedbi i koncepciji pro‘etoj nekom pu~kom naivno{}u. mole lokalnog majstora Mondellu da napravi njihove nacrte s to~nim dimenzijama kako bi venecijanski majstor znao {to klijent ‘eli. Na‘alost. Prijatelj o oltarima: »Mondellini oltari odi{u nekom rusti~nom i pu~kom ali sugestivnom i neposrednom baroknom interpretacijom koja izbija iz pateti~nih i razigranih. tj. da Mondellu ne smatramo autorom tih oltara. Josipa prije kupnje baroknih oltara kojima se ovdje bavimo.«54 Potom o propovjedaonici: ». Pretpostavljamo da su se doga|aji odvijali na sljede}i na~in: Kada su se fratri odlu~ili na novu narud‘bu. Na plohama te propovjedaonice u okvirima s baroknim volutama Mondella je izrezbario u plitkom reljefu likove ~etvorice evan|elista iz kojih odi{e neki pu~ki naturalizam pro‘et baroknim akcentima. Stjepana. ipak pripada u taj dom – figure su postavljene suvislo i jasno. da je propovjedaonica bila osmerokutna – dvije stranice ostale su prazne. Oltari sv. kartu{e ispod ni{e. kako svjedo~e dokumenti (PRILOG). Stoga se i osje}a »napor« u usporednim opisima Krune Prijatelja. Stjepana i sv. ve} im samo navode mjesta u crkvi. argumentima stilske analize i interpretacije dokumenata. oltari i propovjedaonica.«)..). Ti crte‘i {alju se u Veneciju u radionicu Ridolfi. kao {to pokazuje stara fotografija. Francesco et santo Gierolamo e l’oltra s. mo‘da do posljednjeg trena fratri nisu ni znali kome }e biti posve}eni). val lire 620.57 Druga dva oltara.o di Padova. Kri‘a (koji nije nabavljen). ^ini se da je do{lo do nekog nesporazuma u realizaciji. Usto. iz an|ela odjevenih u zlatne haljine. Iz dokumenata je razvidno da su fratri stupili u kontakt s venecijanskim drvorezbarom Issepom Ridolfijem ve} 1634. Kri‘a. premda ne pripada u gornji dom venecijanske skulpture toga vremena. Radionica Ridolfi doista {alje iste oltare. Stjepana i sv. Kri‘a kupljen je vjerojatno krajem 1707. No. Stjepana. sv. Oltari su napravljeni. ali je to u~injeno 60-ak godina kasnije). Josipa. volutna krilca. augusto. isti su oni za koje pretpostavljamo da se 1638. naru~iv{i dva oltara i plativ{i u tri rate 300 dukata (Prilog). izgledno je. godine. bio je ve} tada u planu. oltari su Bezgrije{nog za~e}a i sv. Oltari Bezgrje{nog za~e}a i sv. ali mu je sigurno najambiciozniji rad propovjedaonica katedrale iz 1624. godine spominje Mondellu! Oltar kod relikvija jest oltar sv.Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. Dakle. arkade sredi{nje edikule. umjet. Pretpostavljamo da su to oltari o kojima govori dokument iz 1643.60 Ne treba ~uditi {to dokumenti iz 1643. Pretpostavljamo da je Mondella u cijeloj toj akciji imao posredni~ku ulogu. K tome su i {iri pet centimetara. Prema njima Issepu Ridolfiju mo‘emo pripisati oltare Bezgrje{nog za~e}a i sv. a ostala dva ne imenuju.

Jeronim Mondella. Kri‘a u Docu (ali i »sve drvene radnje«). Inst. pripisuje mu se autorstvo {ibenske Crkve sv. ve} drvorezbari ili stolari prema nacrtima arhitekata. povij. Ako je rije~ o drvenoj maketi. Frane u [ibeniku 19. valja imati na umu da arhitekturne modele uglavnom nisu izra|ivali arhitekti.Rad.62 Tu treba biti oprezan: najlogi~nije je zaklju~iti da rije~ modello ozna~uje drveni model kakvi su se radili za klijenta ali su koristili i samome projektantu ili graditelju. (137–156) Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. Raspe}e (stranica demontirane propovjedaonice). Premda biografske ~injenice – veronsko podrijetlo i eventualna rodbinska veza s Martinom Rotom Koluni}em – obe}avaju. 29/2005. 1624.mo Mondella marangon per far il modello della giesa«.61 na temelju re~enice iz dokumenta koja glasi: »Spese per dar a m. ipak je uvrije‘eno da ozna~ava ni‘i obrazovni stupanj od intagliadora (drvorez147 . Primjerice. [ibenik (foto: M.ro Gier.63 Taj izvor za nas je va‘an jer Mondellu kvalificira kao marangona (stolara). 1624. Drmi}) Jeronim Mondella. Crucifixion (a side of the dismantled pulpit). St James Cathedral. ~ini se da neopravdano podi‘u horizont povijesnoumjetni~kog o~ekivanja. Jakova. Premda je i rije~ marangon mogla biti vi{ezna~na.. Katedrala sv. [ibenik (Photo: Milan Drmi}) Daljnja istra‘ivanja pobli‘e }e definirati opus i djelovanje Jeronima Mondelle. umjet.

{to ostavljamo kao mogu}nost. Duha. Stjepana u Crkvi sv. Kri‘a.64 Ridolfije oba dokumenta tituliraju kao intagliadore. 1624. bi li netko tko suvereno govori arhitekturnim jezikom sei~enta mogao projektirati takvu rozetu? Mondella se jo{ spominje u dokumentima i kao autor danas nestaloga oltara sv.65 Danas se ne mo‘e rekonstruirati kakav je bio taj oltar i kakav je to~no bio Mondellin udio. 29/2005. Jakova. (137–156) 20. Frane u [ibeniku Rad. povij.Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. Ivan (stranica demontirane propovjedaonice). St Matthew (a side of the dismantled pulpit). [ibenik (foto: M. [ibenik (Photo: Milan Drmi}) bara). [ibenik (Photo: Milan Drmi}) 21. Matej (stranica demontirane propovjedaonice). Jakova. [ibenski oltari izgledaju kao djelo drvorezbara (intagliadora). koja upu}uje na doma}ega majstora. St John (a side of the dismantled pulpit). Ako je pak Mondella projektirao Crkvu sv. Inst.67 »^vrsti obrisi masivno gra- . Katedrala sv. tako|er bi bila argument za tezu da isti 148 autor nije autor franjeva~kih oltara. umjet. Sv. St James Cathedral.. Sv. St James Cathedral.. 1624. Drmi}) Jeronim Mondella. Katedrala sv. Drmi}) Jeronim Mondella. 1624.66 Sto{i} jo{ spominje da je Mondella slikao an|ele u kasetama drvenoga stropa Nove crkve. Jeronim Mondella. Jeronim Mondella. do~im propovjedaonica izgleda kao djelo stolara (marangona). 1624. njezina fasada s rozetom. U drvorezbarskim radionicama marangon priprema panel i skelet (konstrukciju/pozadinu).. To je jo{ jedan argument za tezu ovoga rada: te{ko je zamisliti da bi venecijanski intagliador radio prema nacrtu {ibenskoga marangona. [ibenik (foto: M.

(137–156) Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. Jakova.68 mogu se povezati s autorom reljefa katedralne propovjedaonice (i ~ak zaklju~iti da Mondelli vi{e le‘i kist). Marko (stranica demontirane propovjedaonice).. Uostalom. za razliku od propovjedaonice i ostalih djela u ~ijem je nastanku dokumentirano sudjelovao. Jakova.Rad. pa sumarni i grubi tonski postupak njihova oblikovanja uz nerijetko nespretno kadriranje lika u format kasete«. umjet. trebalo bi pretpostaviti da bi u gradu [ibeniku ili okolici ostavio bar jo{ koji trag svoje djelatnosti. no po na{em mi{ljenju ne i s autorom oltara iz Crkve sv. 29/2005.. stolje}a u Hrvatskoj »napla}uju dodanu vrijednost« u kontekstu dru{tva fizi~ki ugro‘enog te psihi~ki i ekonomski iscrpljenog osmanlijskom imperijalnom prijetnjom u susjedstvu zale|a. St James Cathedral. Katedrala sv. Drmi}) Jeronim Mondella. Sv.. St Luke (a side of the dismantled pulpit). Frane u [ibeniku 22. Sv. Frane. Jeronim Mondella. St Mark (a side of the dismantled pulpit). 1624. 1624. [ibenik (Photo: Milan Drmi}) |enih an|ela. 1624. St James Cathedral.. Upravo zbog svoje arhitektonske strukture slavoluka – koja. [ibenik (foto: M. pripada generativnim strujama tada suvremenog razvoja kako talijanske tako i europske arhitekture zapadnoga kruga – {ibenski i ini oltari 17. kao {to smo vidjeli. Katedrala sv. Drmi}) Jeronim Mondella. Jeronim Mondella. sadr‘avao stilsku i kvalitativnu srodnost s oltarima. [ibenik (foto: M. [ibenik (Photo: Milan Drmi}) 23. Na nji149 . 1624. povij. da je Mondella bio majstor sposoban za kompoziciju franjeva~kih oltara. Luka (stranica demontirane propovjedaonice). koji bi. Inst.

B.a in mano del M.to come il dover vole et ut (?) i. Uslijed sveop}e arhitekturizacije umjetni~ke industrije. Spesi in doi palle (altari) per la nostra chiesa per mano di ministro Issepo Ridolfi intagliador al presente. Frane u Zadru (1668. umjesto praznine (i pogleda) silom usmjeravanja pru‘a istinu (protureformacijske) katoli~ke vjere (i slikarstva).) Alessandra i Paola Tremignona u Hvarskoj katedrali72 (i jo{ tri u istoj crkvi).77 Ako je {ibenski marangon Jeronim Mondella bio autor idejnog projekta arhitekture oltara u {ibenskoj Crkvi sv.70 koji je vjerna kopija.o come di sopra dovesse investire in rassevo (?)altre robbe come gli parerà meglio e cio per non dischanedar (?) delle monete per beneficio e utile delli d. val fino sera lire 1462. Josipa (1692. {to su ga prvo upoznavali u sjaju i odsjaju pozla}enoga drva (s ornamentom raspore|enim jo{ sa stanovitim strahom od praznine). R.o di farsi mandare il conto di quanto haverà ricevuto per tal effetto acciò il tutto si possa agiustare nel libro de con. u povijesti hrvatske umjetnosti trebao bi zauzimati. koja svojim sredi{tem. Giulio Prahulich. mjesto me|u najistaknutijim umjetnicima na{e ba{tine. Oltaru slavolu~nog tipa (s razvijenijom zonom atike ali i skulpturom vi{e kvalitete) pripada i mo‘da najkvalitetniji drveni oltar u Dalmaciji. fra Bonav. a tek malo kasnije u polikromiji i savr{enoj obradi mramora ~istih ploha. fr. come nel disegno di gia fatoci dal Sig. kako isti~e ugovor. Ovdje je preobra‘en u kulisu. posebice otvora (vrata.do Girolamo Ridolfi per le tre palle overo altari. Oni su ipak. godine. Guard. sept. Guard. zbog razmjerno rane stilske osvije{tenosti i solidne kvalitete. M. Baicich. che si doveranno fare di legname. prema Tridentskom misalu. kakve ne nalazimo u tada{njim gradnjama jadranske Hrvatske. 29/2005.–1670).e palle per maggior gloria et laude di S. Slavolu~na arhitektura pridonosi oltaru kao klimaksu ili akcentu liturgijskog prostora. nagla{avaju}i dva prostora – onaj ispred i onaj iza. kako predla‘emo. povij. et honore della n.a opera et cos fu 150 preso espediente per tal effetto dalli Padri dar ordine al P. 1643 ad 7 maggio. et li 6 febraro et hor ultimamente sotto li 24 aprile 1643 di dover mandar danari per d.a et ci espone in esse lettere di dover mandar danari al R.76 Arhitekturi je inherentna lako~itljiva. dakle transcendentnu. ne ~udi {to altaristika pose‘e za slavolukom – anti~kom rimskom temom arhitekture prolaza i prijelaza. P.ro Giacomo Orasa da Cherso habitante a Ven.73 Svi ti oltari. te glavni oltar (1698. Semonich.78 Prilog Dokumenti iz knjige ra~una (tro{kovi/spese).o acciò estratto delli vini venduti al paron Giovanni Miagostovich sij dell’entrate de Convento come delle elemosine di questo anno ritrovate 1642 ottobre per la marina e territorio fatta delli fedeli per tal effetto acciò il sud. prozori). Frane u [ibeniku Rad.o. kako ih je prepisao Krsto Sto{i}79 1635. . fra Andrea Tonso. ve} imaju druk~iju. djelo venecijanskih drvorezbara (intagliadora) Issepa i Girolama Ridolfija.co Tetta proc.. i quali disegni son mandati a Ven. misu zapo~injali s »Introibo ad altare Dei« i koji su slu{ali rije~i iz Evan|elja po Ivanu »Ja sam vrata!« (Ivan. Daniele u Veneciji.e del con.) i Presvetog sakramenta (1694.r Girolamo Mondella nella nostra chiesa di san Fran. e l’accordo fu fatto d’anno 1634. fra Andriju Tonsa i fra Bonaventuru Baj~i}a.co.ia di Dalm.74 a da su dva oltara u {ibenskoj Franjeva~koj crkvi postavljena ve} 1638. kojima pripada istaknuto mjesto u pojavi baroknoga stila u Hrvatskoj. ambiciozne i financijski umje{ne modernizatore goti~ke crkve – poglavare {ibenskog Franjeva~koga samostana – gvardijana fra Franu Semoni}a. Isto se mo‘e re}i i za naru~itelje. zrelobaroknu. ali i ranim susretom {ibenske javnosti s monumentalnijim stilom ranoga venecijanskog baroka. una palla del santiss.. vezani uz nabavu oltaru. mo‘emo ih smatrati jasnim reprezentacijskim signalom {ibenskih franjevaca.re sudetto come per le sue lettere n’avisea sotto li 6 7bre e 26 9bre 1642. fra Gio. koji implicira po~ast i spomen. per li quali restassimo d’accordo di tutti li doi 300 ducati. mogli su jasnije do‘ivjeti metafori~ku kr{}ansku. razvedeniju formu zabata.75 Taj monumentalni perforirani zid sna‘no definira i usmjerava pogled.o Ridolfo acciò dij opera alle d. rje~nik i gramati~ka sintagma reprezentativne arhitekture ranoga venecijanskog baroka. (137–156) ma se manifestira stil.o denaro siano mandati al d. Crocifisso.o P.69 Me|u mramornim oltarima tipa slavoluka s u‘om atikom superponiranih kontrapunktnih zabata isti~e se ve} spomenuti Longhenin oltar u Crkvi sv. koji su.to per l’effetto delli altari.e rasse altro che se gli mandarà sia in obbligo dal P.do P. Sve}enici i vjernici. 10:1–10). al qual ho contato fino sera precedente come appare per il suo ricever in tre volte. majstorova glavnog oltara u crkvi S. godine.i.r Fran. fra Ivana Semoni}a. altari e gli effetti del d.Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv.a come procuratore della Pr. Frane.) u @upnoj crkvi u Starigradu. kao kasniji. M. arhetipska i univerzalna simbolika.co Semonich guard. kako se do sada pisalo. una presso le reliquie ed una altra all’incontro di quella. Fra Fran. i 1645.71 Na oba oltara ugledaju se oltari sv.o sud.to R. Essendoci di continuo data molestia con lettere dal M.ra chiesa et per non defraudar i populi dell’opere si pie et con ordine espresso che d. monumentalni glavni oltar u Crkvi Gospe od Milosti (crkva tvr|ava) u Vrboskoj na Hvaru (vjerojatno 1627. fra Julija Prahuli}a. Budu}i da se glavni oltar Gospe od pla~a u [ibenskoj katedrali gradio izme|u 1638. za sada nepoznatih majstora.). semantiku arhitekture. Inst.o Ridolfi estratto ch’haverà fatto delle d. te sna‘an metafori~ki potencijal. umjet. qual denaro già tempo s’atrova in salvo dal Sig. Guard.

151 . Tei Hla~a. dva an|ela U trokutnom zabatu: Bog Otac U ni{ama: sv. 4) Oltar sv. 3 (sl. Matej Pon~un)87 Dimenzije retabla: 380 x 525 Kat. (molba za naplatu jo{ neposlanih oltara) Autor: Girolamo Ridolfi (Venecija) Skulpture Na segmentnom zabatu: sv. Matej Pon~un naslikao u Splitu 1638. Stjepana Godina: 1642. 1643. sv. 6 prikazuje pogled na ju‘ni zid). mogao bi prikazivati sv. 3) Oltar sv. (137–156) Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. kat. 1) Oltar Bezgrje{nog za~e}a (Gospe bez grijeha za~ete) Godina: 1634. 1 (sl. sv. (stavljanje oltarne slike i pozlata oltara) Autor: Issepo Ridolfi (Venecija) Skulpture Na segmentnom zabatu atike: Arkan|eo Mihovil. gvardijanu Samostana sv. 4 (sl. dva an|ela U trokutnom zabatu: Bog Otac U ni{ama: 2 franjeva~ka sveca (Desni u ruci dr‘i predmet koji nije mogu}e identificirati. Nikola. 1638. 2 (sl. Oni bi mogli prikazivati sv. Jeronim). Stjepan. Klare Godina: 1634. Stjepan i sv. 1) Oltarna slika: Sv. (narud‘ba). Dva starija oltara (sl. Oltarna slika: Sv. Danku Zeli}u za upu}ivanje i otvoren pristup literaturi o [ibeniku. Marku [piki}u. Antun Padovanski84 (Matteo Ponzoni. primjerenijih. 3–4) bli‘e su glavnom ulazu. (molba za naplatu jo{ neposlanih oltara) Autor: Girolamo Ridolfi (Venecija) Skulpture Na segmentnom zabatu: sv.). 1857.Rad. don Kre{imiru Mate{i. Stjepan (ili sv.). 1–2) bli‘i su sveti{tu. Antun Opat (ili Sv. korekcijama i sugestijama.81 sve skupa u drvenom okviru iz 18. Bernardina Sijenskog. Jakova u [ibeniku. Grgur86 Oltarna slika: Sv. Augustin (Matteo Ponzoni. Inst. fra Peri Kelava. umjet. Josip (Schiavonni. 1643. Matej Pon~un naslikao u Splitu 1638. u srebrnom okviru. Kat. Ani Marinkovi}. Ako je to {e{ir. 2) Oltar sv. U ni{ama sva ~etiri oltara nalaze se jo{ ~etiri franjevca-sveca koje je te{ko identificirati jer nemaju nikakav atribut osim knjige. stolje}a) Dimenzije retabla: 395 x 52582 Kat. 1–2. (ugovor). Retabli su postavljeni na neadekvatne menze iz novijeg doba. kat. Dva kasnija (sl. 29/2005. 3– 4. Petra Alkantarskog ili nekog drugog franjeva~kog sveca. sv. (stavljanje oltarne slike i pozlata oltara) Autor: Issepo Ridolfi (Venecija) Skulpture Na segmentnom zabatu atike: Arkan|eo Rafael i Tobija. (ugovor). Franjo i sv.1) Oltarna slika: Sv. Klara i sv. Lovro). Jovanu Kliski. fra An|elku Badurini. Jeronim (Matteo Ponzoni. (narud‘ba). Tvrtku ^erno{u. Antuna Padovanskog. Bonaventuru. povij. {ibenskim konzervatorima povjesni~aru umjetnosti Jo{ku ]uzeli i arhitektu Ivi [prljanu. uskoro }e se pristupiti izradi novih. ‘upniku @upe sv. Frane u [ibeniku Katalog Oltari su zrcalno postavljeni uz sjeverni i ju‘ni zid broda goti~ke crkve (sl. franjevac88 (vidi obja{njenje u kat. 1638. Josipa Godina: 1642.83 dva an|ela U trokutnom zabatu: Bog Otac U ni{ama: 2 franjeva~ka sveca (vidi obja{njenje u kat. Vladimiru Markovi}u.)89 Dimenzije retabla: 380 x 525 * Zahvaljujem Radoslavu Tomi}u na razgovoru. Frane u [ibeniku. starija od oltara. dva an|ela U trokutnom zabatu: Bog Otac U ni{ama: sv.)85 Dimenzije retabla: 395 x 525 Kat.80 pala portatile (Bogorodica.

U: LOUIS CELLAURO.«). 1. u: Na slavu Bo‘ju: 700 godina [ibenske biskupije (katalog)..). 13–14 (1967.. koji je kod nas poznat po lijepim rezbarijama na plohama propovjedaonice u {ib. Franjeva~ke crkve na hrvatskoj obali do kraja 16. Barokni oltari i skulptura u Dalmaciji. KRSTO STO[I]. prosinca. KRUNO PRIJATELJ. VLASTA ZAJEC. Prijatelj... op. Zagreb.) Oreb je to~no pro~itao dokument.. 1564. 269. 266. Oltari crkve Sv.1635. oki}eni girlandama. 1928. stolje}a u Istri (magistarski rad). valja istaknuti da smo u ovom radu usredoto~eni na troosni slavoluk. Stjepana i Klare. 138. 1997.«). Slavoluk Alfonsa Aragonskog na Castelnuovu u Napulju ili.ub.) – sa stajali{ta genealogije forme. 9 Za katalo{ki broj crte‘a koji se nalazi u Uffizi vidi u: SEBASTIANO SERLIO (bilj.). Tako|er. 13–14 (1967). Palladio e le illustrazioni delle edizioni del 1556 e del 1567 di Vitruvio... Djelo su rezbara Josipa i Jerka Ridolfija iz Venecije«.«) Na fotografiji se vide skulpture na volutama atike kojih danas vi{e nema. 232. WOLF DEISEROTH. (. RADOSLAV TOMI].) nacrt za oltare u {ibenskoj crkvi Sv. Inst. i 18.) Igor Fiskovi}. u: Radovi Instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru.xml?docname =serlio1544&pageid=PAGE0131. stolje}a (disertacija. 22 (1998.. i kasnije. oki}en figurama an|ela.. do »prve barokne fasade« S. 9. 24–25 (»U crkvi postoje ~etiri drvena oltara iste barokne forme i veli~ine – Gospe. dei quali i quattro piu grandi sono di legno dorato e gli altri due piu piccoli di marmo con belissime colonne a spira. 224.«). (»To je prva cjelina u Dalmaciji izra|enih oltara. ALESSANDRO DUDAN. Frane. 344 (»Gli altari. 1956.–1600. RADOSLAV TOMI]. njegovim proporcijama i urbanisti~kom zna~enju. 78 (»Non si puo precisare l’epoca dell’erezione. (…) Antependiji su u punom zamahu baroka (Danas vi{e ne postoje. u: Radovi Instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru. Zagreb. 2 LINO MORETTI. Slavoluk Sergijevaca u Puli su izvan rakursa. KSENIJA KALAUZ.). 1996.1930. tako|er. RADOSLAV TOMI]. New Haven and London. 1982.) Mondellini oltari odi{u nekom rusti~nom i pu~kom ali sugestivnom i neposrednom baroknom interpretacijom. Gra|evinski i umetni~ki spomenici Dalmacije 1: [ibenik. koji je u renesansi nerijetko identificiran s Vitruvijem Polijem. 373–376. 42. 138–139. Umjetnost u Dalmaciji.. na kojoj se vide dva oltara sa skulpturama na volutama kojih vi{e nema. KRUNO PRIJATELJ. Architecture in Italy 1500. Der Triumphbogen als grosse Form in der Renaissancebaukunst Italiens (Dissertation). koji je slu‘io za uzor drugim trima... Samostan i crkva franjevaca konventualaca u [ibeniku (rukopis u Muzeju grada [ibenika). Horvat. 444. 2003. projekt/crte‘ fasade. grafike Giovanni Carotto (Verona.. u: Zbornik za{tite spomenika kulture. Zagreb. Milano. primorskim i slovenskim oltarima). Zagreb. ]IRIL METOD IVEKOVI]... Susanna (1597. bazilici«). S. 1540. vol. 152 . D. 67–87. Venezia.uni-heidelberg..). Splitska slikarska ba{tina. 1970.. KRSTO STO[I]. Matej~i}. Be~. New Haven and London. Umjetnost 17. Zagreb. zapo~eta 1580.. 178 (»…su altari lignei intagliati a Venezia fra il 1635 e il 1643 nella bottega di Isepo Ridolfi su modelli dell’intagliatore sebenicense di origine veronese Girolamo Mondella. Michele Sanmicheli. Istri i na Kvarneru. Beograd. Galerija uglednih [iben~ana. Milano. T. u: Tisu}u godina hrvatskog kiparstva. u: Arte veneta. 76 (»…lijepi oltari u slogu kasne renesanse«). 1890. D. e descrivono le antiquita di Roma.. Ivan Skoko i doma}i majstori {ibenskog baroka. 6 Primjerice: natje~ajni radovi za fasadu crkve S. Maria ai Monti (Giacomo della Porta.«). (137–156) Bilje{ke 1 Il Convento dei Frati Minori di S.«)...P. ^injenica da se jedino »sa~uvano« Vitruvijevo djelo nalazi ba{ u Veroni utjecala je na privla~nost Slavoluka nara{taju veronskih arhitekata i humanista koji su odu{evljeno sudjelovali u stvaranju suvremene all’antica arhitekture i kulture. 7). Nitko ga nije slijedio. ISTI. autorom Deset knjiga o arhitekturi (De architectura libri decem). ne si trova alcuna memoria degli altri sei altari di questa Chiesa. ne{to posebno za [ibenik i okolicu. [ibenik.. Lorenzo u Firenci (Giuliano da Sangallo. 1517. napravio je (Mondella. (»Drveni oltari pripadaju baroknom stilu. 33. 48 (usporedba s nekim istarskim. 22–23 (1993. Zagreb. 1999. 303–304. 1516. 2000. Kiparstvo u Dalmaciji. 1995. 1998. 29/2005. u: PAUL DAVIES E DAVID HEMSOLL. 8 Slavoluk je projektirao Lucius Vitruvius Cerdo. op. 2002.). 1922. 3 JOHN SUMMERSON. (ur. Venecija. Zagreb. I zabat je ra{~lanjen ornamentima. Marginalije o nadbiskupu Markantunu de Dominisu i bra}i nadbiskupu Sforzi i slikaru Mateju Ponzoniju. 1994.. fotografija crkvene la|e na kojoj se vide skulpture na volutama kojih vi{e nema. 151. KRUNO PRIJATELJ.. GIUSEPPE MARIA PILO.–1603. ono je predalek i premalo utjecajan potomak. Frane u [ibeniku Rad. u: Barok i prosvjetiteljstvo..–1545. 131. 52–58. Caterina dei Funari (Giacomo della Porta ?. 23–24. pure di legno.. Samostan Sv. Interesantni su za na{e krajeve.Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. Zagreb.) itd. 2). Nuovi documenti sul Ponzoni e sul Forabosco. Francesco. Barokno kiparstvo Istre. MARIN OREB. u: Saggi e memorie di storia dell’arte. 1995. 66.) Ivan Golub. Iz istog razloga se ne zadr‘avamo na Albertijevoj knjizi X libri de re aedificatoria. 144. del pulpito ligneo del duomo di Sebenico. Beograd. Josipa. grafika iz 1573. Arhitekt Slavoluka Gavijevaca bio je oslobo|eni rob koji je doista pripadao Vitruvijevoj porodici. 184 (fotografija unutra{njosti crkve. Radio ih je Josip i Jere Ridolfi u Mlecima prema nacrtima {ibenskog drvoresca Jeronima Mondelle iz Verone. [ibenik. autore anche. 15. i 16.). Frane u [ibeniku.de/sammlung6/buch/serlio1544. Drveni oltari 17. bilj. Barok u Hrvatskoj. u: A. Per trecentosettantasette anni. Muenchen. (»…spadaju u najljep{e barokne oltare u Dalmaciji.. 112–114. postaju komponente jedne dekorativne cjeline. (». u: Kulturna ba{tina. R. 319. 646. u: Novo doba. sv. povij. SEBASTIANO SERLIO (bilj. 1953. vijek. 2. 15–16. da lui firmato. 49. 4 Ovdje ne navodimo pro~elje crkve S. RADOSLAV TOMI]. fotografija s danas nestalim skulpturama na volutama. 1930. 1998.). 27.«).). S. Kroz crkvenu umjetnost. Sv. 1544.). 5 WOLFGANG LOTZ. 1). Arhitektonski dijelovi oltara imaju manje svoju funkcionalnu ulogu. La Dalmazia nell’arte italiana venti secoli di civilta. stolje}a u Dalmaciji. sl.. Stupovi su ra{~lanjeni kanelurama.. koja je predmet ove studije. LJUBO KARAMAN. Zagreb.KRSTO STO[I].. nel 1624. u kojima imamo osje}aj novoga duha i karakteristi~kog nemira novog stilskog shva}anja.). 7 SEBASTIANO SERLIO. Studije o umjetninama u Dalmaciji 2. e le altre che sono in Italia. a izme|u stupova su ni{e s polihromnim sveta~kim figurama. Frane. primjerice. KRUNO PRIJATELJ. DAMIR DEMONJA. Il Gesú (Vignola. Uz Ponzonijeve slike u {ibenskoj crkvi Sv.). 287. K. (ur.). Zagreb. 1936... iste su veli~ine. Frane koje }e po njemu – prema Sto{i}u – izvesti rezbar Isepo Ridolfi u Veneciji. Kvarnera i Dalmacije. Klasi~ni jezik arhitekture. u: Folium Dioecesanum – Organon Curiae Episcopalis Sibenicensis IX.. 306–307. 220–221. Il Terzo Libro Di Sebastiano Serlio Bolognese. rimske crkve S. (tlocrt crkve s ucrtanim oltarima). Zagreb. primjerice u knjizi De origine et amplitudine civitatis Veronae Torella Saraina.. gdje u 8. 7).. Michelangelo. nel qual si figurano. 765–766. Francesco u Riminiju (zapo~eto oko 1450. 10 SEBASTIANO SERLIO. knjizi pi{e o slavoluku. 40 (1986. 58–59 (»…veliki neobi~ni oltar u crkvi sv. Barok u Dalmaciji. Spirito in Sassia (Antonio da Sangallo Mla|i. umjet. 1968. On Architecture (vol. La Gloria di Venezia nelle testimonianze artistiche della Dalmazia. sono buoni lavori d’intaglio. e fuori de Italia. Frane u [ibeniku.P. sl. 1933. KRUNO PRIJATELJ. 24. 2004. 1537. vol. http:// digi.

roma. itd. 248.de/sammlung6/buch/serlio 1584. New York. (137–156) Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. spomenik Andrea Dolfina i Benedetta Pisanija u crkvi San Salvador u Veneciji.. 154. 44 KRSTO STO[I]. na portalu Pala~e Podesta u Veroni (1532. 18). 29. Italian Renaissance sculpture. 158.. 299. Zagreb. Cambridge Massachusetts. 30 Upotrebom motiva slavoluka nagla{ava sredi{nju os fasade pala~e Grimani u Veneciji (1556.. 319.. 23 ISTA.). na oltaru kapele Petrucci (1515.). postavljen 1604. 2002. 8). fotografije slikanih an|ela u kasetama u: VLADIMIR MARKOVI]. 13 SEBASTIANO SERLIO. 193. 1990. Matteo Carneri. 38 JOHN POPE-HENNESSY (bilj.. 7). 28 MANUELA MORRESI (bilj. Milan. 7). 33 Isti... 2000. Marka. umjet. SEBASTIANO SERLIO (bilj. 1994. 41 RADOSLAV TOMI] (bilj. 2002. 1603.). njime ra{~lanjuje tambur u crkvi Madonna di Campagna u Veroni (1559.) u crkvi San Domenico u Orvietu. 152–159. 24–28. stolje}u – Longhena je trebao napraviti novi nadgrobni spomenik koji bi zamijenio stari koji je razru{en tijekom Palladijeve obnove stare Benediktinske crkve. The four books on architecture. 1. 29).. 34 Longhena (bilj. nakon vi{e od 20 godina glavnina gra|evine dovr{ena. 16 JOHN POPE-HENNESSY. 1986. 1663. 1995. nedatirano.. 115–117. 451. 195. 129. posve joj je promijenjen ati~ki kat. Longhena tako|er gradi novi nadgrobni spomenik umjesto razru{enog starog./1557.uni-heidelberg. koje danas vi{e ne postoji. Pietro Civran bio je pomorski kapetan i veleposlanik iz 14. Stoga ovdje reproduciramo grafiku koja prikazuje izvorno stanje. te u katedrali u Montefiasconeu (zapo~eto 1519. 9–12. 213– 227. 40 RADOSLAV TOMI] (bilj. 1936. 42 Fotografija koja prikazuje izvorno stanje./16. 116–117. spomenik Leonardu Loredanu u crkvi Santi Giovanni e Paolo u Veneciji. statuama i kraljevskim predmetima. Isti slavoluk ume}e Tintoretto u pozadinu slike Pranje nogu (Prado. na unutra{njim zidovima kru‘ne kapele Pellegrini u crkvi San Bernardino u Veroni (1528.). Nova crkva (rukopis u Muzeju grada [ibenika). Slikar Giovanni Battista Augusti Pitteri u Dalmaciji. New York. 29 Longhena. 512. Venecija. 1997.–1637. povij. Harmondsworth. 7.. 18). http://www. te spomenik Marcantoniju Memmu u crkvi San Giorgio Maggiore u Veneciji. 1. Zagreb. stolje}a. 58–59. L’arco dei Gavi a Verona.).–1609. 298.. u: RADOSLAV TOMI]. katalog izlo‘be. 1–2. 1982. du‘d Domenico Michiel vladao je u 12.) Ornella Selvafolta. – oko 1600. Kapela zapo~eta 1654. 17 JOHN POPE-HENNESSY. 22 MANUELA MORRESI (bilj. 254. 46v. 35 ISTO. (ur. Zidno slikarstvo 17. Justine desakralizirana je ubrzo nakon 1810. 302–303. 292..Rad. 32). 84. 31 Tu sintaksu nalazimo i na ostvarenjima ostalih altarista ranog 17. 155. 32 Kamen temeljac postavljen 1631. posve}ena 1687. 89. 27 Na grobnicama Sikstove i Pavlove kapele u Sv. Il secondo libro di prospettiva. Art and architecture in Italy 1600 to 1750. Deset knjiga o arhitekturi. 17). Mariji Velikoj u Rimu ta ideja stapa se s maniristi~kom i baroknom voljom za kiparskim redom – karijatidama.xml?docname=serlio1584&pageid=PAGE0140.. katalog izlo‘be. 422. 21 JOHN POPE-HENNESSY (bilj. zabatima. Jacopo Sansovino.–1534. 460. 20 ISTA. 37 ISTO.« MARCUS VITRUVIUS POLLIO.). 1985. London. stolje}a u Dalmaciji.). 159–163.inroma. 114–117.–1616.. terminus post quem 1615.– 1524. 95–114.–1559. 18. 1. 19 ISTA. i 18. 1995. 1584. 15 SEBASTIANO SERLIO (bilj.. 29/2005. 36.. 14 The renaissance from Brunelleschi to Michelangelo: the representation of architecture. spomenik Francescu Erizzu u crkvi San Martino u Veneciji. primjerice: Giulio del Moro. 25 ANDREA PALLADIO. 36 ISTO.. terminus ante quem 1684. Milano.ub. Frane u [ibeniku 11 CARLO ANTI. jo{ nije dov{ena. Danese Cataneo. 153 . taj ritam slavoluka sinkopira du‘ piano nobile na pala~i Bevilacqua u Veroni (zapo~eta 1532. Milano.. stolje}a. 17). Zabat ponad sredi{njeg otvora rabi na troosnoj slavolu~noj fasadi kapele vile Della Torre u Fumanu (oko 1555. terminus post quem 1633.). u: RUDOLF WITTKOWER.html 12 »Za tragedije se grade kulise sa stupovima. 43 KRSTO STO[I] (bilj.it/ arardeco/1921/21_II/Art1/II1T. http://digi.). Crkva sv. Italian High Renaissance and Baroque sculpture. London England. 110–111. sl.–1533. pet godina nakon Longhenine smrti. 188–189. 39 RUDOLF WITTKOWER (bilj. 18 MANUELA MORRESI. Madrid). 144–145. sl. 26 LOUIS CELLAURO (bilj.–1558. 530. 1996. Istim motivom Tintoretto ra{~lanjuje prizemlje crkve u dnu trga na slici Kra|a tijela sv. 24 ISTA. 66.. London. Sarajevo.). Inst.

1). Katedrala u [ibeniku. Zagreb. 1932. 65). 25. stolje}a u Dalmaciji. 1995. 9.). Oltar je lijep. 1999. 1993. New York. Frane u [ibeniku Rad.. 86. 1995. Prijatelj je uputio da uzore za njih »mo‘emo na}i od najve}ih kipara i arhitekata poput Palladija.. 74–99. vjerojatno iz 18.. rukopis). Sanmichelija. 778. [ibenik. 52 KRUNO PRIJATELJ (bilj. 1926. 44). 1930. 1982. rukopis).. 11. jednostavne. 38–39. dana{nji gvardijan samostana.). 53 Djelo Krune Prijatelja nezaobilazan je putokaz i motivacija u bavljenju drvenim oltarima 17. MACDONALD. 76 DAVID DAVIES. 1623. Sv. u: The altarpiece in the Renaissance. 1930. 43. 87) (…) U januaru 1624./1929. 767. od bijelog kamena. 1933. 100. 84. 44–45. 63 HENRY A. 29/2005. NIKO DUBOKOVI]. 25–26. Pozlatar Ante Tetta ne spominje se u: NEVENKA BEZI] BO@ANI]. Mondella opet je primio 5 lira za neke an|eli}e.. t. povij. New Haven and London. 1). Njegov sin urgirao je tu radnju.). 64 PETER HUMPHREY.).. 1. 154 . 69 DU[AN BERI]. 50 Zahvaljujem Jo{ku ]uzeli na tom podatku. 1. [ibenik. 1.) Ovaj je umjetnik u dvorani u~inio neki tron (tribuna). 84.. New Haven and London. 1. pla}eno je m. a format joj je 112 x 73 cm. Split. 72 RADOSLAV TOMI] (bilj. godine. The altarpiece in Renaissance Venice. 47 KRUNO PRIJATELJ (bilj.Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. tako|er je upoznat s predajom da su se u tom oltaru ~uvale relikvije. Kri‘ u [ibeniku Docu. 1707. veronese.« Uzto. 1. Peter Humphrey and Martin Kemp). 765. buoni lavori. stolje}a u Dalmaciji. No..«). 1. 73 RADOSLAV TOMI] (bilj.). 1).. 1. 1995.. 1891. 765. 1982. fotografije svih an|ela u kasetama nalaze se u fototeci Instituta za povijest umjetnosti ([ib... 1995. da se u~ini oltar do Bo‘i}a. fotografije dvaju an|ela u kasetama. 1699. {ibenskog pa zagreba~kog kanonika a kasnije bosanskog biskupa. 313 (»Il pulpito di legno e gli armadi della sacrestia sono del 1624. J. Luka Kortelin (Cortellino) ostavi oporu~no 100 mleta~kih dukata za novi oltar.«. 5–6. 36. (Ra~uni 1590–1625. 16 (»Isti je rezbar napravio drvene ormare. 1930. 66 Slika koja se nalazila na tom oltaru djelo je Antuna Moneghina Petrova iz [ibenika. ali se ~ekalo dok svota naraste do 200 dukata.). 56 KRSTO STO[I] (bilj. Milan. 7. vidi: MARIN OREB (bilj. 50 (1928. Popis spomenika otoka Hvara. (137–156) 45 KRSTO STO[I] (bilj. 1982. Zagreb. 61 KRSTO STO[I]. 2: An urban appraisal. Duha u [ibeniku. Usporedi: VLADIMIR MARKOVI] (bilj.. 147.. tu je bila ugra|ena petra sacra. 28 59 Sto{i} ne spominje relikvije na tome mjestu. Models in renaissance architecture. [ibenik i Dalmatinska zagora. 54 KRUNO PRIJATELJ (bilj. 55 KRUNO PRIJATELJ (bilj. KRSTO STO[I]. 1982. 1. F– 189–207).. 70 RADOSLAV TOMI] (bilj. 1982. vol. u: The renaissance from Brunelleschi to Michelangelo: the representation of architecture. do 19. 765.« – KRUNO PRIJATELJ (bilj.). 1995. (. 60 »God. u sakristiji. rukopis). i na bitno izmijenjenoj menzi vidljiv je danas kvadratni otvor. 404. No 3. 48 Folium Dioecesanum – Organon Curiae Episcopalis Sibenicensis X. NIKO DUBOKOVI]. stolje}a. 58 KRSTO STO[I] (bilj. 158. 1. 31. 1. sa 4 stupa i umetcima od crnog mramora. Sansovina i Vittorije do skromnih altarista. 1930.).). 51 Fotografija u: KSENIJA KALAUZ (bilj. rukopis). 46 Izuzev Marina Oreba. 75 (U ovdje tiskanoj biografiji biskupa Arrigonija spominje se narud‘ba propovjedaonice i sakristijskih ormara u sakristiji katedrale od majstora Jerolima Mondelle 1624.). Usporedi: KRSTO STO[I] (bilj.«). Za nj je potro{eno 120 dukata. 1. di Girolamo Mondella. 49 Izvorno stanje vidi se u: ]IRIL METOD IVEKOVI] (bilj. 71 RADOSLAV TOMI] (bilj. 32–33. The relationship of El Greco’s altarpieces to the Mass of the Roman rite. Jeronimu Mondella 44 lire i 14 soldi za slike an|ela na plafondu. 26.). 1. Sakristijski ormari koji se danas nalaze u sakristiji kasnijeg su datuma. 1). 1990. 68 VLADIMIR MARKOVI] (bilj. domiciliato a Sebenico.. u: Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku.. 25) a u sakristiji ormare. slavolu~nim fasadama i ~etvorinastim gra|evinama u rimskoj carskoj arhitekturi: WILLIAM L. 36. Fra Pero Kelava. klupe i drugo za 162 lire. The architecture of the Roman Empire. 1. kamena plo~a s mo}ima mu~enika. 5. umjet. 404. Hvar–Stari Grad–Vrboska–Jelsa. 7 soldi (Ra~uni 1590–1625. 62 KRSTO STO[I] (bilj. sve na poticaj poznatog pisca i glagola{a Ivana Tonka Marnavi}a. 44). 7. 1. 57 KRSTO STO[I] (bilj. 74 RADOSLAV TOMI] (bilj. Odozgo su kipovi Vjera i Ufanje (‘ene) i Ljubav (dijete). rukopis). MILLON.. 61)..). 1930. Usporedi: KRSTO STO[I] (bilj. MLADEN NIKOLANCI.. 1.). « – KRSTO STO[I] (bilj. 1994. KRUNO PRIJATELJ (bilj. 1989. Doprinio je ne{to i Ivan Kortelin sa sinom Melkiorom. Crkvica i bratov{tina Sv. 1982. 47. Majstori od 9. 65 KRSTO STO[I]. 47–48. 1. 775. 44). X. (eds. 12. 1986. 24–25. 1958. Inst. 765. nare|uje strogo provincijal. 67 » Na 24. Split. ALESSANDRO DUDAN (bilj. 75 O slavolucima. Autor je zapisao: »Mnogi bi ovi oltari zaslu‘ili temeljitiji opis i razradu kao {to bi bilo potrebno detaljno obraditi tipologiju dalmatinskih drvenih oltara koji su ovdje vi{e ili manje nasumce spomenuti bez pretenzija na potpunu iscrpnost.

1. Vjerojatnije je. umjet. vrata i mostovi – kao simboli otvorenosti. Inst. 1930.« U: KRSTO STO[I] (bilj. ing. naru~ena je oltarna slika sv. prozor iz razdoblja ~elika i stakla (200 eura) i postmodernisti~ku ku}u (500 eura).) – http://www. Antuna Padovanskog. 25. 28.. MARIN OREB (bilj. 25 (Sto{i} sliku krivo datira u 15. koja je zapadala 336 lira dalmatinskih. Pu{tene su u optjecaj 1. 29/2005. korist narodu i ugled reda«. Frane…«. 1. zbog ikonografije. No.). gvardijan fra Frane Semoni} ula‘e ‘albu na zabranu pjevanja lekcija za bo‘i}ne blagdane na hrvatskom jeziku inkvizitoru u Zadru i moli dopu{tenje da mogu nesmetano i slobodno »vr{iti djelo ~asno i pobo‘no. Anita Tur~inov (»Arcos«. Frane u [ibeniku 77 Nov~anice eura prikazuju anti~ki slavoluk (5 eura). Ane. Zapala je oko 600 for. – KRSTO STO[I] (bilj. Ante Opat i Sv. 1). Klare i sv. 1967. kako su njihovi stari od pamtivijeka obavljali na ~ast Bogu. aug. Vjerojatnije je. goti~ki prozor (20 eura). oltar.« KRSTO STO[I] (bilj. prvo. romani~ki portal (10 eura). renesansnu edikulu (50 eura). sada{nja. ili je u sje}anju zamijenio dva nasuprotna oltara. 1930. Sto{i} o toj slici u rukopisu bilje‘i: »Po dru Francu Stele najljep{a. Servagiotta. {to se sakupilo.). ili su im skulpture zamijenjene. 30–31. 1930. 1930. 1967. povij. uz ne{to {ib. Prof. rukopis). da uzme valjda dimenzije ili po njoj u~ini novu.. U jednom pismu bez datuma pi{e slikar da ju je radio uz pomo} svoje k}eri Julije (. 155 . 79 KRSTO STO[I] (bilj. Slika je rijetke ljepote. prvo. 299.euro. (Nov~anice eura dizajnirao je Austrijanac Robert Kalina. koju je negda bila darovala Ivanica Galeatovi}. 1. arh. Sv. Provincijal naime o. rukopis). rukopis). zbog ikonografije. 85 KRUNO PRIJATELJ (bilj. barokni portal (100 eura). da bi izradio sliku Sv. mara{tine. U septembru iste godine stigla je i postavljena na svoje mjesto. 82 Dimenzije su izra‘ene u centimetrima. 1930.. kod profesora Schiavonnija u Mlecima. 2002. rukopis). 1753. 1. prispjela nova iz Mletaka. godine. mia collaboratrice). prema arhitektonskim snimkama pro~elja oltara (bez skulpture i ornamenta) koje je izradila dipl. Prozori. 1930. Vidi: KRSTO STO[I] (bilj. Do originalnih dokumenata mo}i }e se do}i kada se uredi samostanski Arhiv. 297–301..ecb.). u: KRSTO STO[I] (bilj. (137–156) Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. 1. Schiavonniju bila je poslana stara slika Sv.. 88 Sto{i} pi{e: »…2 biskupa…«. rukopis). 87 KRUNO PRIJATELJ (bilj. Frane Regina (?) zauzeo se je 1857. Josipa pobrinula se za njezinu isplatu. 1930.Rad. 1. 1967. Mihovio s Tobijom«. te mostove. 1. kao i drugu. 28. Bratov{tina Sv. Franji. 1930. 83 Sto{i} zabunom pi{e »Sv. udate za Vjek. 81 KRSTO STO[I] (bilj.. 1. [ibenik) 1992. suradnje i komunikacije – fiktivni su no tipski prikazi europskih arhitekturnih stilova. kad je bila u gradu kolera. rukopis). stolje}e). Jo{ je kupila jednu plaketu (?) i antipendij. a koje se nalaze u planoteci Konzervatorskog odjela u [ibeniku pod brojem 76. ali je imala ne{to novaca od g.. Josipa. Josipa za {ib. rukopis).). 84 Mu{ki svetac vi{e nalikuje sv. a kojima danas nema traga. 1. rukopis). kad im je 22. 89 »Staru pokvarenu sliku uklonili su fratri. – KRSTO STO[I] (bilj. ili su im skulpture zamijenjene. 80 KRUNO PRIJATELJ (bilj. 1967. Ista se slika nije u{~uvala zbog vlage iz zida pa je bila nabavljena nova. Prijatelj navodi: »starija Bogorodi~ina slika« – KRUNO PRIJATELJ (bilj. 1.int/en/section/testnotes. ili je u sje}anju zamijenio dva nasuprotna oltara. 1. 25–26. 31. html 78 Godine 1642. 1.. Tom je prigodom uklonjena s oltara slika Gospe od Karavad‘a. 28... 86 Sto{i} pi{e: »…Sv. 1. 1855.

The author has identified in the altarpieces of [ibenik features and knowledge of the architectural principles of early Venetian baroque. so that the Ridolfis might make new ones in Venice. according to whose plans they were made by Issepo and Girolamo Ridolfi. dominated by the activity of Longhena. the author has expressed his doubts about the attribution of the altarpieces to Jeronim Mondella from [ibenik. while those of St Stephen and St Joseph are dated not before 1643 and attributed to Girolamo Ridolfi (these two pairs of altarpieces also differ in details). It has been established that the altarpieces have been installed in the church on two occasions – those of the Immaculate Conception and St Claire from 1638 are attributed to Issepo Ridolfi. which was characteristic for the generative currents of Italian architecture in the 16th and 17th centuries. Key words: altarpieces. 29/2005. lacking any powerful talent for visual styling. Frane u [ibeniku Rad. He sees Mondella only as the master of technical skills (marangon. Jeronim Mondella. where the local antique monument. as well as written documents. early baroque. Palladio. In the second part of his study. umjet. The selected examples of Serlio. In the first part of his study. pulpit from St James cathedral at [ibenik 156 . Sansovino. Mondella from [ibenik evidently acted as mediator in the second commission – he made the plan of an existing altarpiece from 1638. Girolamo Ridolfi. the author has analysed the architecture of these altarpieces. carpenter. the author has focused on the development of the motive in Venice and Veneto. Basing himself upon the comparative analysis of attested and preserved pieces by Mondella. measurer). he suggests that the altarpieces should be attributed to the two Ridolfis alone. which would harmonize well with the interior of the Gothic church. restored and modernised by the Franciscans in the 17th century. identifying its origins in the transformations and variations in the architectural structure of antique triple-axis triumphal arch. Inst. They were attributed to Jeronim Mondella. triumphal arch motive in the architecture of the 16th and 17th centuries. and Sanmicheli lead to Longhena. Issepo Ridolfi.Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. povij. the Arco dei Gavi at Verona. St Francis church at [ibenik. Following the initial impulse of Bramante’s »rhythmical bays« at the Cortile del Belvedere in Vatican. a master from [ibenik. (137–156) Summary Daniel Premerl Early Baroque Wooden Altarpieces in St Francis Church at [ibenik – The Origin of their Architectural Typology and the Question of Mondella’s Authorship Four early baroque wooden altarpieces in St Francis Church at [ibenik have occupied a prominent place in the history of Croatian baroque art. played a prominent role. woodcarvers (intagliadori) from Venice.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful