Rad. Inst. povij. umjet. 29/2005.

(137–156)

Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. Frane u [ibeniku

Daniel Premerl
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb

Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. Frane u [ibeniku – podrijetlo arhitekturnog tipa i pitanje Mondellina autorstva
Izvorni znanstveni rad – Original scientific paper Predan 30. 7. 2005. – Prihva}en 20. 10. 2005. UDK: 726.591(497.5 [ibenik)”16”

Sa‘etak
^etiri ranobarokna drvena oltara u Crkvi sv. Frane u [ibeniku u povijesti barokne umjetnosti u Hrvatskoj zauzimaju zna~ajno mjesto. Atribuirani su {ibenskom majstoru Jeronimu Mondelli, prema ~ijim su ih nacrtima izradili venecijanski drvorezbari (intagliadori) Issepo i Girolamo Ridolfi. U prvome dijelu rada autor analizira njihovu oltarnu arhitekturu. Nalazi joj ishodi{te u preobrazbama i varijacijama arhitekturne strukture troosnog anti~kog slavoluka, koje su pripadale generativnim strujama talijanske arhitekture 16. i 17. stolje}a. Nakon po~etnog impulsa Bramanteova »ritmi~kog traveja« u Cortile del Belvedere u Vatikanu, autor se fokusira na razvoj motiva u Veneciji i Venetu, gdje je zna~ajnu ulogu »odigrao« lokalni anti~ki spomenik, Slavoluk Gavijevaca u Veroni. Preko izabranih primjera Serlija, Sansovina, Palladija itd. dolazi se do Longhene. Autor u {ibenskim oltarima nalazi zna~ajke i poznavanje arhitekturnih principa venecijanskoga ranog baroka, obilje‘enoga dominantnom aktivno{}u Longhene. U drugom dijelu rada autor iznosi sumnju u atribuciju Jeronimu Mondelli iz [ibenika. Predla‘e, na temelju komparativne analize sigurnih i sa~uvanih Mondellinih djela i dokumenata, da se oltari pripi{u samo dvojici Ridolfija. Mondellu vidi kao majstora tehni~kog znanja (marangon, stolar, mjernik, graditelj/ in‘enjer) bez izrazitijeg dara za likovno oblikovanje. Predla‘e se da su oltari do{li u crkvu u dva navrata: oltari Bezgrje{nog za~e}a i sv. Klare 1638. godine – pripisuju se Issepu Ridolfiju, a oltari sv. Stjepana i sv. Josipa ne prije 1643. godine – pripisuju se Girolamu Ridolfiju (ta se dva para oltara razlikuju i u detaljima). Autor pretpostavlja da je [iben~anin Mondella bio posrednik pri drugoj narud‘bi – on je napravio crte‘ postoje}eg oltara iz 1638. kako bi u radionici Ridolfi u Veneciji napravili nove oltare koji bi se skladno uklopili u nastojanjima fratara u 17. stolje}u obnovljenu i moderniziranu unutra{njost goti~ke crkve.

Klju~ne rije~i: oltari, Crkva sv. Frane u [ibeniku, rani barok, Jeronim Mondella, Issepo Ridolfi, Girolamo Ridolfi, motiv slavoluka u arhitekturi 16. i 17. stolje}a, propovjedaonica iz Katedrale sv. Jakova u [ibeniku

^etiri ranobarokna drvena pozla}ena oltara u brodu goti~ke Crkve sv. Frane u [ibeniku nezaobilazna su postaja literature koja se bavi kako baroknom umjetno{}u u Hrvatskoj tako i crkvenopovijesnim i povijesnoumjetni~kim problemima {ibenske i dalmatinske ba{tine.1 Oltari su zasigurno privla~ili zbog stilske i izvedbene kakvo}e, svje‘ine novosti/razlike, dimenzija, cjeline i o~uvanosti. No, smatramo da je njihova recepcija (fortuna) uvelike ovisila i o ~injenici da su bili percipirani kao zajedni~ko ostvarenje dvojice na{ijenaca. Idejno rje{enje retabla pripisano je drvorezbaru Jeronimu Mondelli, {ibenskomu gra|aninu i zetu (rodom iz Verone), do~im su tri oltarne slike djelo Mateja Pon~una, gotovo jedno desetlje}e stanovnika Splita, koji je dugo bio smatran Hrvatom, dok je tek u novije vrijeme otkriveno da je Mle~anin.2 S pravom se ta {ibensko-splitska drvorezbarsko-slikarska suradnja ~ini iznimnim trenutkom dalmatinske umjetni~ke narud‘be 17. stolje}a, koja je u doba osmanlijskog vojnog pritiska i opadanja gospodarske mo}i gradskih ko-

muna, pa tako i umjetni~koobrtnih standarda, ve}inom usmjerena na uvoz iz Venecije. Pogledajmo ih (sl. 1–6). Prva eta‘a horizontalno je podijeljena s ~etiri kanelirana korintska stupa. Sredi{nji stupovi znatno su {irega interkolumnija i slobodnostoje}i, dakle prostorno istaknuti, s pripadnim pilastrima. Uokviruju okvir za palu polukru‘noga luka. Bo~ni stupovi zapravo su polustupovi, te formiraju u‘u okomitu os u kojoj je konkavna ni{a polukru‘noga luka, u kojoj su skulpture svetaca (kat. 1–4). Ritam stupova ~itamo dakle kao izmjenu: a b b a, ritam osi: a b a. Od imposta (pete) sredi{njega luka prema vanjskim bridovima retabla kontinuira, presje~ena stupovima, profilirana traka (malo gre|e). Ona dijeli bo~nu os na gornju kvadratnu plohu i donji izdu‘eni prostor ni{e, a na njezinu kraju spu{ta se volutno krilce kao krivuljni flankiraju}i element. Stupovi na stupnjevito istaknutim postamentima nose plasti~ki stupnjevano gre|e. Gre|e pravilne trostruke podjele (arhitrav, friz, vijenac) obr}e se u osi sredi{njih stupova, te se u zoni pale 137

Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. Frane u [ibeniku

Rad. Inst. povij. umjet. 29/2005. (137–156)

1. Issepo Ridolfi, oltar Bezgrje{nog za~e}a, 1638., Crkva sv. Frane, [ibenik, kat. 1 (foto: M. Drmi}) Issepo Ridolfi, Altar of Our Lady, 1638, St Francis Church, [ibenik, cat. 1

2. Issepo Ridolfi, oltar sv. Klare, 1638., Crkva sv. Frane, [ibenik, kat. 2 (foto: M. Drmi}) Issepo Ridolfi, Altar of St Claire, 1638, St Francis Church, [ibenik, cat. 2

vra}a u istu ravninu, no samo vijenac nastavlja svoj tijek, luk pale zadire i »iza‘ima« arhitrav i friz. Iz obrata gre|a sredi{njega otvora izdi‘e se trokutni zabat u drugu eta‘u, opti~ki presijeca donji dio atike. Kra}e stranice trokutnog zabata ostaju u ravnini prostorno istaknutih stupova i obrata gre|a – taj zabat, koji strukturno pripada prvoj eta‘i, a vizualno drugoj, zapravo je u prostor najistaknutiji dio kompozicije; u njem se prema zakonu kadra smjestio reljef Boga Oca raskriljenih ruku. Atika se nastavlja u osi sredi{nje edikule, ima oblik vodoravnog pravokutnika flankiranog lezenama, zaklju~ena je segmentnim stupnjevano prekinutim zabatom na kojem su polule‘e}e figure an|ela, koje flankiraju stoje}u figuru u sredini (kat. 1–4). Atikom, reduciranom na os sredi{njega otvora, dominira odnos kontrapunktno superponiranih zabata. Vizualni prijelaz izme|u okomitoga brida atike i vodoravnog gre|a rije{en je ranobaroknim, vodoravno pru‘enim volutama, koje u osi bo~nih polustupova formiraju postament za kip; tako i uzlazna sila vertikalne osi polustupa dobiva svoj kontinuitet ali i zaklju~ak u kipu (kojega danas nema). Sredi{nji otvor zadobiva oblik edikule, ima plasticitet i prostornost, izlazi iz plohe, stvara planove, sjene, {upljine, presijecanja, prodore. Razgra|uje vodoravnu mir138

no}u nagla{enom uzlaznom energijom, koju preuzima atika i njezin zabat sa skulpturama; no ostaje podre|en cjelini. Uzlaznim silama cjeline – stupova, lu~nog otvora koji istiskuje arhitrav i friz, te trokutnog zabata koji prelazi u atiku i u sna‘niji vizualni odnos sa zaklju~nim segmentnim zabatom – odgovara protupokret (protute‘a) silaznih krivulja voluta i volutnih krilca; time se, kao i skulpturama vrha, atektonizira kontura retabla. Mo‘emo zaklju~iti da iz cjeline izbija te‘nja za plasti~kim nagla{avanjem sredine – tome pridonose i su‘ene bo~ne osi, ali i grupiranje skulpture prema vrhu sredi{ta. Na drugome katu, u zoni atike, nalazi se pet, danas praznih, postamenata za skulpturu – tri na trokutnom zabatu, dva na bo~nim volutama. Grupiranjem te‘ine na vrhu stvara se u~inak baroknoga gravitas. Pod pritiskom i dinamikom ranobaroknog stilskog htijenja preobra‘en je klasi~ni model. Na {to upu}uje ova znala~ki komponirana arhitektura, kojoj po slo‘enosti stilske vje‘be-zadatka, te lako}i i ~isto}i realizacije nema ba{ mnogo parnjaka u Dalmaciji onoga vremena? To je varijacija na temu renesansne preobrazbe anti~koga rimskoga slavoluka. Varijacija koja je postala mogu}a tek u baroknom stolje}u.

5 Ovdje bo~ne osi-intervali dobivaju podignutu konkavnu ni{u s lu~nim zavr{etkom. Za nas se va‘nijim ~ini krenuti od gornjeg dvori{ta pala~e Belvedere (zapo~eta 1505. Altar of St Joseph. Arhitekti ~inkve~enta. dakle klasike.. 29/2005. preobrazbe toga motiva. St Francis Church. scenografije. primjerice Jacopa Bellinija i Andree Mantegne).3 Jedna od nekoliko anti~kih tema koja je. Inst.) Leona Battista Albertija4 – njezino pro~elje i bo~na artikulacija zi|a broda u unutra{njosti. Crkva sv.) i Antonio da Sangallo Mla|i (1484. terminus post quem 1643. 4 (foto: M. povij. postala standardni element visokorenesansnog i kasnorenesansnog. klasi~ne. oltar sv. ve} koliko iz Bramanteove.–1573. kat. Drmi}) Girolamo Ridolfi.–1536. u kompozicijskom i proporcijskom smislu pribli‘avamo se tipu oltara. Frane. terminus post quem 1643. Ona je. Frane u [ibeniku 3. (137–156) Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. naslovnice knjiga. sl. ra{~lambe unutra{njega ili vanjskoga zida (travejima).Rad. Kako je dvori{te Belve- dera do‘ivjelo kasnije preinake. Njime su vladali arhitekti okupljeni na velikom vatikanskom gradili{tu. »festivalske« efemerne arhitekture. [ibenik. ponad koje je profilirana traka i kvadratna utisnuta forma. u koje su posezali svi ambiciozniji majstori – bilo da se radilo o zadatku crkvene fasade. Andrea u Mantovi (zapo~eta 1470. kao dio op}e all’antica alkemije. Girolamo Ridolfi. [ibenik. stolje}a – primjerice Baldassare Peruzzi (1481. Stjepana. Crkva sv. paradigmatska struktura klasi~ne i poslijeklasi~ne arhitekture. godine). maniristi~kog i baroknog spremi{ta formi. oltar sv. Frane. cat. primjerice Sebastiano Serlio (koji trijem papinskog vrta/dvori{ta opisuje i prikazuje u svojoj tre}oj knjizi posve}enoj djelima antike).– 1546. 139 . To postaje jedan od na~ina horizontalne podjele zida. kat. itd. Taj tip ra{~lambe intervala izme|u pilastara ili stupova motiv je koji se rabi na crkvenim fasadama ~inkve~enta.. nizom novih zadataka (»prepreka«) i rje{enja.. »izvukli« su i kreativno shvatili tu mogu}nost slavoluka. preobra‘avana za nove funkcije i novu ljepotu u djelima najzna~ajnijih arhitekata toga doba. Altar of St Stephen. terminus post quem 1643.). svetohrani{ta i inih umjetni~koobrtnih predmeta (poput Cellinijeve soljenke). taj »ritmi~ki travej« bolje se mo‘e vidjeti na crte‘u (oko 1520. Drmi}) Girolamo Ridolfi. manirizma i protobaroka. Bramante ra{~lanjuje zid uokolo dvori{ta multipliciranom izmjenom pilastrima odijeljenih {irih lukova i u‘ih bo~nih osi. terminus post quem 1643. cat.) i njihovi ba{tinici. ku}i{ta orgulja. 7). tom rasadniku arhitekturnih principa 16. Na po~etku novoga ‘ivota teme slavoluka nalazi se crkva S. 3 4. umjet. Josipa. oltara. 3 (foto: M.6 On ne potje~e toliko iz imitatio rimskih slavoluka (kojima obiluje slikarstvo kvatro~enta. [ibenik. St Francis Church.7 Giacomo Barozzi da Vignola (1507. Girolamo Ridolfi. Izdvojimo li ritmi~ku jedinicu te zidne plohe. 4 U renesansi tema slavoluka postaje va‘an element gramatike arhitekturnog jezika. [ibenik. grobnice.

Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. 10)10 svog utjecajnog djela u sedam tomova Tutte l’opere d’architettura et prospettiva (1537. stolje}a ba{tinici su te rimske tradicije.14 no daje mu »svoju«.) u svojoj drugoj knjizi (Pariz. Time. No. predla‘emo slavoluk ili kapiju u ‘ari{tu arhitekturne pozadine scenografije za tragediju12 kakvu predla‘e Serlio (1475. No. [ibenik. Frane.11 Kao tre}i formativni ~imbenik. visoka i opti~ki te{ka atika vodoravnog skylinea i bo~ne osi ispunjene reljefima.–1546. Za formaciju altaristi~kog tipa koji ovdje razmatramo ~ini se va‘nim ukazati na jedan sa~uvani anti~ki rimski slavoluk: Slavoluk Gavijevaca (Arco dei Gavi) u Veroni (sl. kat. stolje}a. slavoluk Gavijevaca. 1540. Grafike njegovih traktata obiluju arhitekturnim motivima koji deriviraju iz troosnog slavoluka. Studirali su ga i crtali: Antonio da Sangallo Mla|i (1485. nosa~a i nadgradnje ne govori jo{ posve klasi~nim jezikom) koji su rije{eni i standardizirani tek u ~inkve~entu. i ranog 17. a u ostav{tini Andree Palladija nalaze se ~etiri crte‘a iz razdoblja izme|u 1530. sl. (137–156) naru{en je ekvilibrij vodoravnih i okomitih sila nau{trb vodoravnih. 5. On tako|er jedini od poznatijih slavoluka ima bo~ne osi jednostavno rije{ene samo s ni{om za skulpturu. Marka u Veneciji. 1560. Inst. Klare. te Baldassare Peruzzi9 (1481..). a njih karakterizira velika. Najzna~ajniji arhitekti venetskog i venecijanskog 16.–1546. Crkva sv.–1491. Frane u [ibeniku Rad. 1481. sl. 140 . cat. slavoluka sa zabatom ponad sredi{nje osi (primjerice prijedlog za oltar u ~etvrtoj knjizi)15 i slavoluka s u‘om atikom.–1575. Giovanni da Sangallo. 2 koji se kao za{titni znak upravo carske arhitekture nudio izborom po srodnosti. ali i horizontalnu – kao element samo jednog interkolumnija on je ipak i zaklju~ni. primjerice spomenik Pietru Mocenigu u crkvi Santi Giovanni e Paolo u Veneciji (Pietro Lombardo.–1554. On unosi novi kompozicijski princip i mogu}nosti. na}i }emo genotipove netom spomenutih »roditelja« (Bramante. povij. Jacopo Sansovino (1486.). prije svega stilske (helenizam – kasna renesansa/manirizam/barok). Drmi}) Issepo Ridolfi. umjet.18 Vidljiviji odmak od bramanteovskog ritmi~kog traveja.17 mo‘emo tretirati kao poku{aje (u kojima primjerice odnos no{enog. koji je itekako prihva}en u nara{taju venetskih i venecijanskih arhitekata 16. On se u mnogo~emu razlikuje od na{e uobi~ajene predod‘be i memorije anti~kog slavoluka. Spirito u Firenci (1490. stolje}a (pa i ostalih..). reproducira ga Sebastiano Serlio u tre}oj knjizi (Venecija. pa i kasnije). 10). masivna.–1570.). oni su i kreativni ba{tinici lokalne antike i lokalne renesanse. Na{a se predod‘ba slavoluka zapravo temelji na rimskim slavolucima. 1638.). Issepo Ridolfi. Torello Saraina reproducira grafiku Slavoluka Gavijevaca grafi~ara Giovannija Carrota u De origine et amplitudine civitatis Veronae (Verona. i 17. Taj prodor zabata sredi{njega otvora relativizira vertikalnu podjelu izme|u prve eta‘e i atike.16 Takve spomenike kasnoga kvatro~enta. ali je jedini koji je izvr{io vidljiv utjecaj. ali i su‘enim bo~nim osima sa stisnutim ni{ama za skulpturu. Prije|emo li kroz opuse najzna~ajnijih venecijanskih i venetskih arhitekata 16.) primjenjuje bramanteovski ritmi~ki travej za ra{~lambu zida Loggette (1537. a tu mo‘emo pridodati i slavolu~ni oltar Corbinelli (manjih dimenzija) Andree Sansovina iz crkve S. 1544. 2 (foto: M.) na Trgu sv. ritmom osi bli‘i {ibenskim oltarima.).13 Zi|e je troosno ra{~lanjeno na na~in Bramantea i njegovih sljedbenika. stolje}a)8 nije bio jedini anti~ki rimski slavoluk sa zabatom ispred atike. 1638. Do~im slavoluk Gavijevaca ima nagla{eno rastere}enu atiku: dimenzijama ali i prodorom zabata sredi{njeg otvora u nju. centraliziraju}i element troosnog zida. Venecija. Altar of St Claire. ~inkve~entisti~ku formu i tipologiju (te imitabilnost). tragamo li za podrijetlom atike {ibenskih oltara. i 1540. St Francis Church.. Scena tragica). u‘u atiku zaklju~enu segmentnim zabatom nalazimo i na crkvenim spomenicima kasnoga venecijanskoga kvatro~enta. [ibenik.. 8). Slavoluk Gavijevaca u Veroni (druga polovica 1. oltar sv. mo‘da i semanti~ke (carstvo – protureformacija).–1536. 29/2005. 1545. a uska atika nad sredi{njim otvorom zaklju~ena zabatom i flankirana volutama upu}uje vi{e na tip oltara koji }e se naveliko rabiti u kasnoj renesansi i baroku nego na anti~ku arhitekturu. Serlio nasljeduje slavoluk s u‘om atikom kao dominantan dubinski motiv scenografije za tragediju (ili naprosto prizora perspektive) od Peruzzija i Bramantea.

) u jo{ ve}oj mjeri preobra‘ava ba{tinjeni motiv troosnog slavoluka. Frane.). »Arcos«. Tur~inov. ing. no postoje crte‘i koji prikazuju kako je trebala izgledati (1532. br.22 na oltaru Quinones (oko 1535. umjet. sl.) – jedan se pripisuje Bernardinu India. nalikuje tipu oltara kojima se ovdje bavimo (i zapravo. 76) uo~avamo u ra{~lambi zidnih ploha fasada Scuole della Misericordia u Veneciji (od 1531. map collection of the Conservation department in [ibenik. godine. Superponiranjem takve ni{e sa {koljkom i skulpturom rije{en je i vertikalni okvir bron~anih vratnica sakristije Crkve sv. Inst.27 Upravo takvom troosnom podjelom ra{~lanjuje ve} spomenutu fasadu Scuole Grande della Misericordia u Veneciji28 i sredi{nju os fasade pala~e »trionfale« (sa~uvan crte‘). [ibenik. »Arcos«. 76) Southern wall of St Francis Church.)23 u crkvi Santa Croce in Gerusalemme u Rimu.). Ju‘ni zid Crkve sv. njegovim modifikacijama i varijacijama poja~ava svoj individualni izraz ~ime navedenom motivu umanjuje utjecajnost. 14) prikazuje slavoluk ~ija prva eta‘a jo{ vi{e. 1992.Rad. planoteka Konzervatorskog odjela u [ibeniku. drugi Palladijevoj radionici20 (sl.. 11). zbog stupova i ne{to u‘ih bo~nih osi. 12). 13). 1556. [ibenik. Frane u [ibeniku 6.)24 u Katedrali u Vicenzi.30 Arhitekturni jezici upravo spomenutih autora tvorbeni su elementi sintakse najzna~ajnijega venecijanskog arhitekta 141 .–1572. povij./ 35.–1559. na svetohrani{tu oltara Dall’Acqua (1534. pribli‘avaju {ibenskim oltarima (sl. vi{e duguje Bramanteu nego slavoluku Gavijevaca. Andrea Palladio (1508. Fasada je ostala neizvedena.. 29/2005. arh. koje nas po svemu. A. Marka21 (1546. {to ga objavljuje u ^etiri knjige o arhitekturi 1570.–1580. Tako|er. [ibenik (Photo: Anita Tur~inov.) upotrebom motiva slavoluka s ni{ama i zabatom nad sredi{njim otvorom rje{ava bo~ne strane propileja mosta25 (sl. [ibenik (snimila: dipl. na koji upu}uje literatura). Nr. pa i po segmentu konkavne krivulje. 1992.)19 – dolazi do su‘avanja interkolumnija te stiskanja i elongacije ni{a.–1544.26 do~im je atika ra{~lanjena stoje}im figurama koje nasljeduju »ready made« kola‘nu monta‘u skulpturalne dekoracije Konstantinova slavoluka. njegova naslovnica Barbarova izdanja Vitruvija (Venecija.29 Michele Sanmicheli (1484. (137–156) Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. Upotrebu zabata samo nad sredi{njom osi troosnog ritmi~kog traveja nalazimo u sveti{tu crkve San Francesco della Vigna u Veneciji – na spomenicima Gritti (oko 1548.

1544. Slavoluk Gavijevaca. Verona 9. Venice. Venecija.Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. (second half). Arco dei Gavi. Il Terzo Libro. 1544 10. stolje}a. Lucius Vitruvius Cerdo. Il terzo libro. around 1520 8. Venice. Il secondo libro di prospettiva. Arco dei Gavi. Venecija. Il secondo libro. Scena tragica (detail). Inst. povij. oko 1520. umjet. Sebastiano Serlio. Drawing by Bramante’s student. 29/2005. Frane u [ibeniku Rad. Sebastiano Serlio. 1st c. 1584. Donato Bramante: Cortile del Belvedere (Vatican). Verona Lucius Vitruvius Cerdo. Crte‘ Bramanteova u~enika. Scena tragica (detalj). Donato Bramante: Cortile del Belvedere (Vatikan). Slavoluk Gavijevaca. (137–156) 7. 1584 142 . Sebastiano Serlio. Sebastiano Serlio. druga polovica 1.

Venecija Jacopo Sansovino. crte‘ mosta. Venice 12. Andrea Palladio. drawing of a bridge. Inst. 1570 14. I quattro libri dell’architettura. Jacopo Sansovino.. umjet. 1566.. Vitruvio. Palladijeva radionica.Rad. Frane u [ibeniku 11. crte‘ neizvedene fasade Scuole della Misericordia u Veneciji Palladio’s workshop. povij. Scuola della Misericordia. 1566 143 . od 1531. Venecija. Vitruvio.. a drawing of the unfinished façade of Scuola della Misericordia in Venice 13.. naslovnica. I dieci libri dell’architettura di M. I quattro libri dell’architettura. (137–156) Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. Scuola della Misericordia. 29/2005. 1570. Andrea Palladio. Venice. from 1531... Andrea Palladio. the title page of I dieci libri dell’architettura di M. Andrea Palladio..

1636.Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. Giustina Church by Baldassare Longhena in Venice 18. Venice 17. Nepoznati majstor. Frane u [ibeniku Rad. 1636. 1638. zapo~eta 1654. San Giorgio Maggiore. begun in 1654. veduta of the S. monument at the tomb of Pietro Civran. Inst. nadgrobni spomenik Pietru Civranu. Venecija Baldassare Longhena. kapela Vendramin. 1638... umjet. monument at the tomb of Doge Domenico Michiel.. Baldassare Longhena. 29/2005. Venecija Baldassare Longhena. (137–156) 15. povij. Venecija Baldassare Longhena. Giustina Baldassarea Longhene u Veneciji Anonymous master. the Vendramin chapel. nadgrobni spomenik du‘du Domenicu Michielu. veduta crkve S. San Pietro di Castello. San Giorgio Maggiore. Venice 144 . Baldassare Longhena. San Giorgio Maggiore. Baldassare Longhena. San Giorgio Maggiore. San Pietro di Castello. Venice 16.

Stjepana u crkvi sv. do~im u 145 . iz gre|a se di‘e trokutni zabat. »Upravo taj motiv daje pe~at ~itavoj kompoziciji«. umjet. Radio je neki reljef sv.51 Reljef na ~eonoj stranici dana{nje kompozicije prikazuje Raspe}e (sl..48 Osmerokutna propovjedaonica bila je smje{tena uz drugi sjeverni stup od sveti{ta. 23). koje je Longhena »potpuno preobrazio i izmislio ma{tovite inventivne dekorativne spirale koje unose rasko{nu notu u njegov ina~e ozbiljan i trijezan projekt«. Bazilici«.35 Bo~ne su osi u‘e i nemaju ni{e za skulpturu. Longhena pak u‘u atiku zaklju~enu segmentnim zabatom primjenjuje na pro~elju crkve S.–1608. I.«43 Sto{i} je jo{. Sto{i}. vlasi. stajanja. koji je slu‘io za uzor drugim trima. u neobjavljenom rukopisu knjige Samostan i crkva franjevaca konventualaca iz 1930. no izrastaju iz arhitekturne kulture sna‘no obilje‘ene Longheninom djelatno{}u. On je suvremenik {ibenskih oltara. na volute mleta~ke Gospe od Zdravlja. dvije lijeve stranice prikazuje evan|eliste Mateja (sl. ili samo Mondellu (kako je primjerice potpisana fotografija oltara sv. prostornom djelovanju vanj{tine te crkve. Radio ih je Josip i Jere Ridolfi u Mlecima prema nacrtima {ibenskog drvoresca Jeronima Mondelle iz Verone. no on se u Longheninu opusu javlja tek u kapeli Vendramin.47 Pogledajmo njegovo jedino sigurno. ispred sakristije.–1687.–1670. Upravo je to va‘an akcent baroknosti – te‘nje ka centraliziranju i sceni~nosti. g. k}erkom majstora Vicka. 15)34 i nadgrobni spomenik Pietru Civranu (naru~en 1638. Na 20. (Uz ve} poslovi~no rano stilsko djelovanje ornamenta.). veliki neobi~ni oltar u crkvi sv.)32 u Veneciji Longhenina je redakcija teme trijumfalnoga luka – ponad sredi{njeg otvora. 1624.) i navode}i Ridolfija i Mondellu kao autore. sl. iako je ostavio umjetni~ke radove.39 [ibenski oltari. izveo je Alessandro Vittoria na oltaru Luganegheri (oko 1600.).–1789. nisu Longhenino djelo. Jeronim je u [ib. 1602.–1643. koje »te‘inom« nalije‘u na gre|e sa sna‘nim horizontalnim pru‘anjem. 19). U katedrali je u~inio ormare u sakristiji i nada sve lijepi ambon sa reljefima u drvu (gdje se ~ita i njegovo ime. Stjepana i Klare). tako da izgleda poput menze. sl.) u crkvi San Salvador u Veneciji.. Pomalo uop}eno mo‘emo zaklju~iti da se u venecijanskoj arhitekturi barok vrlo ~esto ponajprije »doga|a« u elevaciji – u zonama gre|a. razvijenih bo~nih stranica. tambura.)40 i kasnijega glavnoga oltara u crkvi zadarskih franjevaca (1668. iznio podatak da je Mondella slikao an|ele u kasetama stropa Nove crkve. 21). dakle.37 Ovdje arhitekt superponira kontrapunktne zabate ispunjene skulpturom i presijeca atiku – tako stvara sna‘no djelovanje baroknog gravitasa. Josipa u knjizi Barok u Hrvatskoj).49 S tog je mjesta uklonjena nakon Drugog svjetskog rata. gdje se nastanio. Sv.) je zapisao da Vittoria primjenjuje nove i neobi~ne forme. kontrapunktiranje i superponiranje zabata. Frane. Taj motiv kontrapunktiranih superponiranih zabata mo‘e nam se u~initi op}im mjestom altaristike. Giustina u Veneciji (zapo~eta 1636.38 Upravo taj ati~ki kat. pokreta. (137–156) Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. desne Luku (sl. u~inio lijepi nacrt crkve sv. Duha (oko 1622).46 datirav{i oltare u 1635. Interesantni su za na{e krajeve.. skra}enja. Na spomeniku Civranu uo~avamo prodor luka u gre|e kao i na {ibenskim oltarima. [ibenske volute. ‘ivotinje).).31 Fasada monumentalne centralne gra|evine Santa Maria della Salute (1631. 17). Slijedili su ga svi kasniji autori. Plitke reljefe uspravnih ploha poligonalne propovjedaonice karakterizira kruti rez i manja dotjeranost forme – razina kakvu mo‘emo o~ekivati od marangona.: »Mondella Jeronim iz Verone imao je umjetni~ku radionicu u [ib. pogleda. Mo‘e ih se tretirati kao kariku izme|u mladena~kog Longhenina djela.. Duha 1643. Na uko~enim figurama uo~avamo Mondellino slabo vladanje principima oblikovanja figure – kontraposta. dakako.)41 koji je zrelobarokna varijanta slavolu~nog tipa o kojem govorimo i ~ija je atika ispunjena skulpturom.) U {ibenskim oltarima »osje}a« se da dolaze iz podru~ja kontaminiranog Longheninim zra~enjem.Rad. kao daleki odjek u malom. kako prikazuje stara fotografija..36 Sljede}e Longhenino djelo koje nas pribli‘ava {ibenskim oltarima glavni je oltar u kapeli Vendramin u crkvi San Pietro di Castello (kapela zapo~eta 1654. Posti‘e uvjerljiviji izraz u oblikovanju formi manjih dimenzija (Raspeti. no sredi{nja os flankirana je slobodnostoje}im stupovima (kao i u [ibeniku). 22) i Marka (sl. jo{ obilje‘eno duhom manirizma. vjen~ao se u katedrali s Anticom Rota-Koluni}. doista podsje}aju. 18).45 Uz ovu re~enicu navodi u bilje{ci prijepis izvora (Prilog). tipi~an primjer onog u~inka koji smo na kraju opisa {ibenskih oltara nazvali barokni gravitas. Naveliko rabi upravo tu varijantu teme slavoluka.33 Motiv zaklju~nog zabata u sredi{njoj osi troosne ra{~lambe nalazimo na dva nadgrobna spomenika koje isti majstor radi u crkvi San Giorgio Maggiore: nadgrobni spomenik du‘du Domenicu Michielu (naru~en 1636. drveni oltar sv. atike. draperije.. koja je umrla 22. anatomije. pi{e o oltarima koji nas ovdje zanimaju (a to ponavlja u novinskom ~lanku tiskanom iste godine): »U crkvi postoje ~etiri drvena oltara iste barokne forme i veli~ine (Gospe. ima formalne zna~ajke prve polovine sei~enta – {ibenski oltari prvenstveno su poradi njega moderni. aprila 1646.50 Od tada se nalazi u ju‘noj bo~noj apsidi. Temanza (1705. Kri‘a (podignuta god.44 Nekoliko godina ranije marljivi sve}enik i povjesni~ar. zaklju~uje da je Mondella autor idejnog projekta oltara. potpisano djelo – propovjedaonicu iz [ibenske katedrale (1624. stolje}a – Baldassarea Longhene. Opisuju}i to gre|e i atiku. Sli~no preklapanje. Frane u [ibeniku 17.52 U njegovu dnu {ibenski se majstor ponosno potpisao prili~no velikim slovima GERONIMO MONDELA F. koji je kod nas poznat po lijepim rezbarijama na plohama propovjedaonice u {ib. U oblikovanju kartu{e odra`ava se poznavanje dekorativnih predlo`aka druge polovine ~inkve~enta (oni su se br`e {irili i lak{e nasljedovali). Uo~avamo isti princip oblikovanja ati~kog kata kao i na {ibenskim oltarima. Inst. povij. 16). a ne u podno‘jima ili tlocrtima. za koju je radio i sakristijski namje{taj. godinu (ili 1635. To znanje sabrano je u natuknici malenog ali vrijednog leksikona Galerija uglednih [iben~ana iz 1936. s kontrapunktnim superponiranim zabatima i takvim volutama. – terminus post quem 1636. na drugome mjestu.–1637. proporcija. sl.. Josipa. sl. O njemu je bilo malo {ta dosada poznato. Reljef evan|elista Marka jedini je do sada bio publiciran. 20) i Ivana (sl. 1605. dakle. iza kojega u {irini cijeloga gre|a kontinuira ni‘a balustrada (u funkciji atike). dovr{ena 1640. 29/2005. sjedenja.42 Tko je Jeronim Mondella? O njemu se i danas zna onoliko koliko je zapisao povjesni~ar don Krsto Sto{i} na temelju dugogodi{njih istra‘ivanja arhivske gra|e [ibenika. glavnoga oltara u Hvarskoj katedrali (1615. itd.

Oni su identi~ni. izrijekom spominju samo oltar sv. Mogao je tako|er sudjelovati u monta‘i oltara. . Josipa i sv. neobra|ene. Stoga se i osje}a »napor« u usporednim opisima Krune Prijatelja. nastavljaju kontinuitet {tovanja. Oltari koji su dopremljeni u {ibensku crkvu upravo su onakvi kakve mo‘emo o~ekivati od majstora iz umjetni~ke i gospodarske velesile – on ispunja uvjete dimenzija i ikonografskog programa. godine naru~uju slike kod splitskoga slikara Mateja Pon~una (»1638. Ima li dodirnih to~aka izme|u znala~ki komponirane suvremene arhitekture oltara i reljefa na stranicama propovjedaonice? Name}e se zaklju~ak da ba{ i nema. No. Kri‘a kupljen je vjerojatno krajem 1707. dotrajalih (vjerojatno goti~kih) oltara. Inst. Na plohama te propovjedaonice u okvirima s baroknim volutama Mondella je izrezbario u plitkom reljefu likove ~etvorice evan|elista iz kojih odi{e neki pu~ki naturalizam pro‘et baroknim akcentima. Stjepana.). Francesco et santo Gierolamo e l’oltra s. Ista {uti o oltarima sv. Prema njima Issepu Ridolfiju mo‘emo pripisati oltare Bezgrje{nog za~e}a i sv. koji se me|utim razlikuju u detaljima gre|a i ornamenta (koji ve} pripadaju kasnijem razvoju stila) – te detalje vjerojatno nije »zahvatio« Mondellin crte‘. tek dokument iz 1643. prokurator Franjeva~ke provincije Dalmacije u Veneciji opominje fratre da po{alju novce Girolamu Ridolfiju za tri oltara – oltar sv. te su im i ni{e malo {ire.. Spesi nelle doi pitture per doi altari novi per mano del signor Mattio Ponzoni di Spalato. Frane. Stjepana (terminus post quem 1643. kartu{e predele). Dakle. lezene atike. oltari i propovjedaonica. oltari su Bezgrije{nog za~e}a i sv.. premda ne pripada u gornji dom venecijanske skulpture toga vremena. Iz dokumenata je razvidno da su fratri stupili u kontakt s venecijanskim drvorezbarom Issepom Ridolfijem ve} 1634. Radionica Ridolfi doista {alje iste oltare. spominje tri oltara. a Girolamu Ridolfiju oltare sv. Dva oltara koji se spominju u dokumentu iz 1635. ipak pripada u taj dom – figure su postavljene suvislo i jasno. umjet. Oltari su napravljeni. Stjepana i sv. neobi~no je. Kri‘a (koji nije nabavljen). Pretpostavljamo da su to oltari o kojima govori dokument iz 1643. Kri‘a. Kri‘a nije nabavljen u sklopu te kupovne akcije. konzo146 le ni{a. val lire 620. novi oltari (nisu nastavljali kontinuitet kulta. iz brojnih voluta i kartu{a na bazama stupova i u lunetama zabata i iz florealne barokizirane ornamentike razasute na svim slobodnim prostorima. ali mu je sigurno najambiciozniji rad propovjedaonica katedrale iz 1624.59 a oltar nasuprot njemu je oltar sv. iz an|eoskih glavica koje nespretno izviru iz nasuprotno postavljenih krila. Josipa i sv. ve} im samo navode mjesta u crkvi. mole lokalnog majstora Mondellu da napravi njihove nacrte s to~nim dimenzijama kako bi venecijanski majstor znao {to klijent ‘eli. Usto. da Mondellu ne smatramo autorom tih oltara. Novi mramorni oltar sv. i to kada je trebalo precizirati ‘elju klijenta u drugoj narud‘bi (crte‘ postoje}eg oltara koji je u crkvi od 1638. Stjepana. interkapitelne zone. Arhitekturu smo analizirali. Oltari Bezgrje{nog za~e}a i sv. jedan kod relikvija. iz an|ela odjevenih u zlatne haljine. naru~iv{i dva oltara i plativ{i u tri rate 300 dukata (Prilog). al qual ho dato per ditta opera ducati cento al 6:4 per ducato. o ~emu svjedo~i Sto{i}eva povijest crkve.56 Ta dva nova oltara. Josipa prije kupnje baroknih oltara kojima se ovdje bavimo. arkade sredi{nje edikule. Josipa bili su. sv. {koljke konhe ni{e. {to nas pribli`ava pu~koj umjetnosti. u{krtke /trokutni iscje~ci/. isti su oni za koje pretpostavljamo da se 1638. oltar Bezgrje{nog za~e}a pozlatio je lokalni majstor Ante Tetta te iste godine. Josipa i sv. Clara et santo Ant. Klare (1638. Iako se i tu radi o prili~no tvrdoj izvedbi i koncepciji pro‘etoj nekom pu~kom naivno{}u. argumentima stilske analize i interpretacije dokumenata. nelle quail sono in una di questa il s. godine. izgledno je. Godine 1638. Stjepana. Sve govori da su do{la samo dva – dana{nji oltari sv. Prijatelj o oltarima: »Mondellini oltari odi{u nekom rusti~nom i pu~kom ali sugestivnom i neposrednom baroknom interpretacijom koja izbija iz pateti~nih i razigranih. godine. predla‘emo.). kartu{e ispod ni{e. 29/2005. (137–156) oblikovanju figura evan|elista izostaju stilske zna~ajke. Pretpostavljamo da je Mondella u cijeloj toj akciji imao posredni~ku ulogu. tim se likovima ne mo‘e osporiti sugestivna izra‘ajnost kojom se ovaj rad odlikuje zauzimaju}i vidno mjesto u dalmatinskoj skulpturi toga vremena. a ostala dva ne imenuju. kakvima se uostalom i odr‘ava na iznimno kompetitivnom venecijanskom tr‘i{tu. ve} se nalaze u crkvi. Klare (zajedno s oltarom sv. manja sofisticiranost oblikovanja vidljiva je tek u detaljima glava primjerice. izradom i obradom ipak pripadaju razli~itim registrima. kartu{e postamenta stupova. Skulptura oltara. za sada ne raspola‘emo nikakvim podatcima o toj mleta~koj radionici. mo‘da do posljednjeg trena fratri nisu ni znali kome }e biti posve}eni). Kri‘a {to su ga mislili tada nabaviti. ‘ivo obojenih sveta~kih likova.«55 Ta dva drvorezbarska proizvoda. Ti crte‘i {alju se u Veneciju u radionicu Ridolfi. volute. no kao {to ~itamo iz dokumenta. Klare. kontaktirali su istu radionicu s kojom su sura|ivali nekoliko godina ranije.60 Ne treba ~uditi {to dokumenti iz 1643. te {alje suvremene proizvode. kao {to pokazuje stara fotografija. Pretpostavljamo da su se doga|aji odvijali na sljede}i na~in: Kada su se fratri odlu~ili na novu narud‘bu. Stilska analiza i usporedba dovodi u pitanje atribuciju {ibenskih oltara Mondelli. kako svjedo~e dokumenti (PRILOG). u radionici Ridolfi u Veneciji.).Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. prema crte‘ima (»come nel disegno«) {to ih Jeronim Mondella u~ini u na{oj Crkvi sv. Oltari sv. i jedan nasuprot njemu – koji se imaju izraditi od drva. godine spominje Mondellu! Oltar kod relikvija jest oltar sv. postamente na vrhu trokutnog zabata. volutna krilca. radi se o obnovi starijih. tj. koja je nedavno uklonjena i montirana kao antependij u sakristiji iste crkve. Frane u [ibeniku Rad. ^ini se da je do{lo do nekog nesporazuma u realizaciji. koji su u dijelovima dopremljeni brodom iz Venecije u [ibenik. Dokument iz 1643.«54 Potom o propovjedaonici: ».53 koji uo~avaju}i rusti~nost reljefa poku{ava na}i njezina svojstva i na oltarima kako bi Mondella uvjerljivije »ostao« autor oltara. da je propovjedaonica bila osmerokutna – dvije stranice ostale su prazne. niti se to smatralo bitnim. na koje se odnosi opis »una presso le reliquie et una oltra all’incontro di quella«. Na‘alost. @ele}i oltare istoga oblika kakav imaju i oni ve} postoje}i u crkvi (a to je uvrije‘ena naru~iteljska praksa).«). povij.. Josipa. ali je to u~injeno 60-ak godina kasnije). K tome su i {iri pet centimetara.58 razlikuju se od ovih samo u detaljima arhitekture – imaju jastu~asti friz i obrat vijenca segmentnog zabata atike – te u apliciranom ornamentu (vidi volute u sredini segmentnog zabata. Stjepana i sv. za koje su namijenjene i brodom iz Splita dopremljene Pon~unove slike. augusto. (PRILOG) – Jakov Orasa s Cresa. bio je ve} tada u planu.o di Padova. Oltar sv.57 Druga dva oltara.

pripisuje mu se autorstvo {ibenske Crkve sv. [ibenik (Photo: Milan Drmi}) Daljnja istra‘ivanja pobli‘e }e definirati opus i djelovanje Jeronima Mondelle.62 Tu treba biti oprezan: najlogi~nije je zaklju~iti da rije~ modello ozna~uje drveni model kakvi su se radili za klijenta ali su koristili i samome projektantu ili graditelju.61 na temelju re~enice iz dokumenta koja glasi: »Spese per dar a m. povij. umjet. (137–156) Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv.. 29/2005. ~ini se da neopravdano podi‘u horizont povijesnoumjetni~kog o~ekivanja. valja imati na umu da arhitekturne modele uglavnom nisu izra|ivali arhitekti. Katedrala sv. [ibenik (foto: M. Drmi}) Jeronim Mondella. Jeronim Mondella. ipak je uvrije‘eno da ozna~ava ni‘i obrazovni stupanj od intagliadora (drvorez147 . Jakova. St James Cathedral.ro Gier. Raspe}e (stranica demontirane propovjedaonice). Frane u [ibeniku 19. 1624. 1624.Rad. Ako je rije~ o drvenoj maketi.63 Taj izvor za nas je va‘an jer Mondellu kvalificira kao marangona (stolara). Premda je i rije~ marangon mogla biti vi{ezna~na. Crucifixion (a side of the dismantled pulpit).mo Mondella marangon per far il modello della giesa«. Primjerice. Premda biografske ~injenice – veronsko podrijetlo i eventualna rodbinska veza s Martinom Rotom Koluni}em – obe}avaju. Inst. ve} drvorezbari ili stolari prema nacrtima arhitekata. Kri‘a u Docu (ali i »sve drvene radnje«).

29/2005.Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. St John (a side of the dismantled pulpit). St James Cathedral. 1624. Katedrala sv.66 Sto{i} jo{ spominje da je Mondella slikao an|ele u kasetama drvenoga stropa Nove crkve.. Sv. Sv. njezina fasada s rozetom. [ibenski oltari izgledaju kao djelo drvorezbara (intagliadora). Stjepana u Crkvi sv. [ibenik (Photo: Milan Drmi}) bara). 1624.. Ivan (stranica demontirane propovjedaonice). Matej (stranica demontirane propovjedaonice). tako|er bi bila argument za tezu da isti 148 autor nije autor franjeva~kih oltara. Frane u [ibeniku Rad. [ibenik (foto: M.65 Danas se ne mo‘e rekonstruirati kakav je bio taj oltar i kakav je to~no bio Mondellin udio. Duha. Drmi}) Jeronim Mondella. {to ostavljamo kao mogu}nost.67 »^vrsti obrisi masivno gra- . do~im propovjedaonica izgleda kao djelo stolara (marangona). Katedrala sv. Ako je pak Mondella projektirao Crkvu sv. 1624. Jeronim Mondella. Jeronim Mondella. Jakova. To je jo{ jedan argument za tezu ovoga rada: te{ko je zamisliti da bi venecijanski intagliador radio prema nacrtu {ibenskoga marangona. 1624. povij. [ibenik (foto: M. Jakova. bi li netko tko suvereno govori arhitekturnim jezikom sei~enta mogao projektirati takvu rozetu? Mondella se jo{ spominje u dokumentima i kao autor danas nestaloga oltara sv. Drmi}) Jeronim Mondella. U drvorezbarskim radionicama marangon priprema panel i skelet (konstrukciju/pozadinu). (137–156) 20. umjet. [ibenik (Photo: Milan Drmi}) 21. Inst. St James Cathedral.64 Ridolfije oba dokumenta tituliraju kao intagliadore. St Matthew (a side of the dismantled pulpit).. koja upu}uje na doma}ega majstora. Kri‘a.

1624. [ibenik (Photo: Milan Drmi}) |enih an|ela. povij. no po na{em mi{ljenju ne i s autorom oltara iz Crkve sv. Frane u [ibeniku 22. 1624. Drmi}) Jeronim Mondella. pa sumarni i grubi tonski postupak njihova oblikovanja uz nerijetko nespretno kadriranje lika u format kasete«.. Katedrala sv. Jakova. St James Cathedral. Luka (stranica demontirane propovjedaonice). Drmi}) Jeronim Mondella. 1624. St Luke (a side of the dismantled pulpit). Jeronim Mondella.. kao {to smo vidjeli. Frane. Katedrala sv. Inst. Jeronim Mondella.68 mogu se povezati s autorom reljefa katedralne propovjedaonice (i ~ak zaklju~iti da Mondelli vi{e le‘i kist). stolje}a u Hrvatskoj »napla}uju dodanu vrijednost« u kontekstu dru{tva fizi~ki ugro‘enog te psihi~ki i ekonomski iscrpljenog osmanlijskom imperijalnom prijetnjom u susjedstvu zale|a. 1624. Sv. sadr‘avao stilsku i kvalitativnu srodnost s oltarima. St Mark (a side of the dismantled pulpit). St James Cathedral. Uostalom. [ibenik (Photo: Milan Drmi}) 23. Na nji149 . koji bi. umjet. [ibenik (foto: M.Rad. 29/2005.. Marko (stranica demontirane propovjedaonice).. pripada generativnim strujama tada suvremenog razvoja kako talijanske tako i europske arhitekture zapadnoga kruga – {ibenski i ini oltari 17. (137–156) Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. trebalo bi pretpostaviti da bi u gradu [ibeniku ili okolici ostavio bar jo{ koji trag svoje djelatnosti. da je Mondella bio majstor sposoban za kompoziciju franjeva~kih oltara. [ibenik (foto: M. Upravo zbog svoje arhitektonske strukture slavoluka – koja. Sv. za razliku od propovjedaonice i ostalih djela u ~ijem je nastanku dokumentirano sudjelovao. Jakova.

to R. Inst. povij.ro Giacomo Orasa da Cherso habitante a Ven.re sudetto come per le sue lettere n’avisea sotto li 6 7bre e 26 9bre 1642.71 Na oba oltara ugledaju se oltari sv. koji su.o Ridolfo acciò dij opera alle d.do Girolamo Ridolfi per le tre palle overo altari. mogli su jasnije do‘ivjeti metafori~ku kr{}ansku. arhetipska i univerzalna simbolika. djelo venecijanskih drvorezbara (intagliadora) Issepa i Girolama Ridolfija. ne ~udi {to altaristika pose‘e za slavolukom – anti~kom rimskom temom arhitekture prolaza i prijelaza. u povijesti hrvatske umjetnosti trebao bi zauzimati. Guard. i 1645. godine.do P. Essendoci di continuo data molestia con lettere dal M.74 a da su dva oltara u {ibenskoj Franjeva~koj crkvi postavljena ve} 1638.co. Baicich. una palla del santiss. Semonich. Ovdje je preobra‘en u kulisu. M. (137–156) ma se manifestira stil. una presso le reliquie ed una altra all’incontro di quella.a in mano del M. za sada nepoznatih majstora. Frane u [ibeniku Rad. kako se do sada pisalo.o di farsi mandare il conto di quanto haverà ricevuto per tal effetto acciò il tutto si possa agiustare nel libro de con. M.to come il dover vole et ut (?) i.r Girolamo Mondella nella nostra chiesa di san Fran. Spesi in doi palle (altari) per la nostra chiesa per mano di ministro Issepo Ridolfi intagliador al presente. Uslijed sveop}e arhitekturizacije umjetni~ke industrije. val fino sera lire 1462. godine. umjet.r Fran.70 koji je vjerna kopija. Oltaru slavolu~nog tipa (s razvijenijom zonom atike ali i skulpturom vi{e kvalitete) pripada i mo‘da najkvalitetniji drveni oltar u Dalmaciji. zrelobaroknu. R.i. kako predla‘emo. fra Gio. ve} imaju druk~iju. te glavni oltar (1698. kako ih je prepisao Krsto Sto{i}79 1635.75 Taj monumentalni perforirani zid sna‘no definira i usmjerava pogled.). kao kasniji.o sud.. kakve ne nalazimo u tada{njim gradnjama jadranske Hrvatske.a come procuratore della Pr.) u @upnoj crkvi u Starigradu. semantiku arhitekture. fra Bonav. sept. nagla{avaju}i dva prostora – onaj ispred i onaj iza. mjesto me|u najistaknutijim umjetnicima na{e ba{tine.78 Prilog Dokumenti iz knjige ra~una (tro{kovi/spese). Oni su ipak.co Semonich guard.e rasse altro che se gli mandarà sia in obbligo dal P. rje~nik i gramati~ka sintagma reprezentativne arhitekture ranoga venecijanskog baroka. misu zapo~injali s »Introibo ad altare Dei« i koji su slu{ali rije~i iz Evan|elja po Ivanu »Ja sam vrata!« (Ivan.69 Me|u mramornim oltarima tipa slavoluka s u‘om atikom superponiranih kontrapunktnih zabata isti~e se ve} spomenuti Longhenin oltar u Crkvi sv.–1670). 29/2005. razvedeniju formu zabata. Fra Fran. posebice otvora (vrata. prozori). fra Andriju Tonsa i fra Bonaventuru Baj~i}a. per li quali restassimo d’accordo di tutti li doi 300 ducati. zbog razmjerno rane stilske osvije{tenosti i solidne kvalitete. 10:1–10). ali i ranim susretom {ibenske javnosti s monumentalnijim stilom ranoga venecijanskog baroka. B. fr. {to su ga prvo upoznavali u sjaju i odsjaju pozla}enoga drva (s ornamentom raspore|enim jo{ sa stanovitim strahom od praznine). mo‘emo ih smatrati jasnim reprezentacijskim signalom {ibenskih franjevaca. te sna‘an metafori~ki potencijal. dakle transcendentnu.e del con. qual denaro già tempo s’atrova in salvo dal Sig. kojima pripada istaknuto mjesto u pojavi baroknoga stila u Hrvatskoj.a et ci espone in esse lettere di dover mandar danari al R. i quali disegni son mandati a Ven. altari e gli effetti del d. Sve}enici i vjernici. fra Julija Prahuli}a. e l’accordo fu fatto d’anno 1634.) i Presvetog sakramenta (1694. et honore della n. majstorova glavnog oltara u crkvi S.to per l’effetto delli altari. prema Tridentskom misalu. et li 6 febraro et hor ultimamente sotto li 24 aprile 1643 di dover mandar danari per d. Frane u Zadru (1668. Giulio Prahulich. come nel disegno di gia fatoci dal Sig.) Alessandra i Paola Tremignona u Hvarskoj katedrali72 (i jo{ tri u istoj crkvi). 1643 ad 7 maggio. Crocifisso.o come di sopra dovesse investire in rassevo (?)altre robbe come gli parerà meglio e cio per non dischanedar (?) delle monete per beneficio e utile delli d. umjesto praznine (i pogleda) silom usmjeravanja pru‘a istinu (protureformacijske) katoli~ke vjere (i slikarstva). Guard. che si doveranno fare di legname. monumentalni glavni oltar u Crkvi Gospe od Milosti (crkva tvr|ava) u Vrboskoj na Hvaru (vjerojatno 1627. P. kako isti~e ugovor. koji implicira po~ast i spomen. ambiciozne i financijski umje{ne modernizatore goti~ke crkve – poglavare {ibenskog Franjeva~koga samostana – gvardijana fra Franu Semoni}a.ra chiesa et per non defraudar i populi dell’opere si pie et con ordine espresso che d. fra Andrea Tonso. Guard. vezani uz nabavu oltaru. Frane.76 Arhitekturi je inherentna lako~itljiva. . Budu}i da se glavni oltar Gospe od pla~a u [ibenskoj katedrali gradio izme|u 1638.73 Svi ti oltari. al qual ho contato fino sera precedente come appare per il suo ricever in tre volte.o Ridolfi estratto ch’haverà fatto delle d.e palle per maggior gloria et laude di S.o.co Tetta proc.77 Ako je {ibenski marangon Jeronim Mondella bio autor idejnog projekta arhitekture oltara u {ibenskoj Crkvi sv.ia di Dalm. Josipa (1692. a tek malo kasnije u polikromiji i savr{enoj obradi mramora ~istih ploha. koja svojim sredi{tem.o P. Daniele u Veneciji.Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. Slavolu~na arhitektura pridonosi oltaru kao klimaksu ili akcentu liturgijskog prostora.a opera et cos fu 150 preso espediente per tal effetto dalli Padri dar ordine al P.o acciò estratto delli vini venduti al paron Giovanni Miagostovich sij dell’entrate de Convento come delle elemosine di questo anno ritrovate 1642 ottobre per la marina e territorio fatta delli fedeli per tal effetto acciò il sud. fra Ivana Semoni}a.o denaro siano mandati al d.. Isto se mo‘e re}i i za naru~itelje.

Dva kasnija (sl. u srebrnom okviru. korekcijama i sugestijama. sv. dva an|ela U trokutnom zabatu: Bog Otac U ni{ama: sv. 4 (sl. U ni{ama sva ~etiri oltara nalaze se jo{ ~etiri franjevca-sveca koje je te{ko identificirati jer nemaju nikakav atribut osim knjige. Franjo i sv. (stavljanje oltarne slike i pozlata oltara) Autor: Issepo Ridolfi (Venecija) Skulpture Na segmentnom zabatu atike: Arkan|eo Mihovil.)89 Dimenzije retabla: 380 x 525 * Zahvaljujem Radoslavu Tomi}u na razgovoru.81 sve skupa u drvenom okviru iz 18. Matej Pon~un)87 Dimenzije retabla: 380 x 525 Kat. starija od oltara. 1–2) bli‘i su sveti{tu. kat. Oltarna slika: Sv. Frane u [ibeniku Katalog Oltari su zrcalno postavljeni uz sjeverni i ju‘ni zid broda goti~ke crkve (sl. sv. Jovanu Kliski. Retabli su postavljeni na neadekvatne menze iz novijeg doba. 6 prikazuje pogled na ju‘ni zid). uskoro }e se pristupiti izradi novih. Petra Alkantarskog ili nekog drugog franjeva~kog sveca. 2 (sl. fra An|elku Badurini. Inst. (narud‘ba). Danku Zeli}u za upu}ivanje i otvoren pristup literaturi o [ibeniku. Tvrtku ^erno{u. franjevac88 (vidi obja{njenje u kat. (molba za naplatu jo{ neposlanih oltara) Autor: Girolamo Ridolfi (Venecija) Skulpture Na segmentnom zabatu: sv. (137–156) Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. Stjepan. Stjepana Godina: 1642. Jeronim (Matteo Ponzoni. (narud‘ba). Ako je to {e{ir. 1643. 1–2. 3–4) bli‘e su glavnom ulazu. sv. (molba za naplatu jo{ neposlanih oltara) Autor: Girolamo Ridolfi (Venecija) Skulpture Na segmentnom zabatu: sv. Antuna Padovanskog.1) Oltarna slika: Sv.). Stjepan (ili sv. Dva starija oltara (sl. 1638. Josip (Schiavonni. Marku [piki}u.80 pala portatile (Bogorodica. Oni bi mogli prikazivati sv. Antun Opat (ili Sv. dva an|ela U trokutnom zabatu: Bog Otac U ni{ama: 2 franjeva~ka sveca (Desni u ruci dr‘i predmet koji nije mogu}e identificirati. don Kre{imiru Mate{i. Antun Padovanski84 (Matteo Ponzoni. 3– 4. 1643. Ani Marinkovi}. 1 (sl. Josipa Godina: 1642. mogao bi prikazivati sv. 1) Oltarna slika: Sv. 29/2005. primjerenijih. (ugovor). 4) Oltar sv. povij. Grgur86 Oltarna slika: Sv. Jakova u [ibeniku. Klare Godina: 1634. Augustin (Matteo Ponzoni. 3 (sl. dva an|ela U trokutnom zabatu: Bog Otac U ni{ama: sv. 1638. gvardijanu Samostana sv. (stavljanje oltarne slike i pozlata oltara) Autor: Issepo Ridolfi (Venecija) Skulpture Na segmentnom zabatu atike: Arkan|eo Rafael i Tobija. Jeronim). Matej Pon~un naslikao u Splitu 1638. Nikola. Vladimiru Markovi}u. Bernardina Sijenskog. Kat. fra Peri Kelava. 151 . Matej Pon~un naslikao u Splitu 1638.). 2) Oltar sv. umjet. Tei Hla~a. Klara i sv. (ugovor). ‘upniku @upe sv.Rad. Bonaventuru. Lovro). Frane u [ibeniku. kat.83 dva an|ela U trokutnom zabatu: Bog Otac U ni{ama: 2 franjeva~ka sveca (vidi obja{njenje u kat. 3) Oltar sv. stolje}a) Dimenzije retabla: 395 x 52582 Kat. {ibenskim konzervatorima povjesni~aru umjetnosti Jo{ku ]uzeli i arhitektu Ivi [prljanu. 1857.)85 Dimenzije retabla: 395 x 525 Kat. 1) Oltar Bezgrje{nog za~e}a (Gospe bez grijeha za~ete) Godina: 1634. Stjepan i sv.

. ISTI. Barokni oltari i skulptura u Dalmaciji. 303–304. 1997. 1930. Per trecentosettantasette anni. 48 (usporedba s nekim istarskim. KRUNO PRIJATELJ. u: Radovi Instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru. 1933. Zagreb. 1968..) Mondellini oltari odi{u nekom rusti~nom i pu~kom ali sugestivnom i neposrednom baroknom interpretacijom.«). nel qual si figurano.). ^injenica da se jedino »sa~uvano« Vitruvijevo djelo nalazi ba{ u Veroni utjecala je na privla~nost Slavoluka nara{taju veronskih arhitekata i humanista koji su odu{evljeno sudjelovali u stvaranju suvremene all’antica arhitekture i kulture.«) Na fotografiji se vide skulpture na volutama atike kojih danas vi{e nema. 2004. 76 (»…lijepi oltari u slogu kasne renesanse«)..«).uni-heidelberg.1635. 13–14 (1967). Zagreb. u: A. (…) Antependiji su u punom zamahu baroka (Danas vi{e ne postoje. Istri i na Kvarneru. stolje}a u Dalmaciji. u: Saggi e memorie di storia dell’arte. (ur. ne si trova alcuna memoria degli altri sei altari di questa Chiesa. Zagreb..).. Horvat. Sv.«). Be~.P. 1994.).) Oreb je to~no pro~itao dokument. 138–139.. Il Terzo Libro Di Sebastiano Serlio Bolognese.P. 1970. Iz istog razloga se ne zadr‘avamo na Albertijevoj knjizi X libri de re aedificatoria. [ibenik. 2002. projekt/crte‘ fasade. S. i 18. 78 (»Non si puo precisare l’epoca dell’erezione. 15–16. RADOSLAV TOMI]. 22 (1998. 7 SEBASTIANO SERLIO. Caterina dei Funari (Giacomo della Porta ?. Zagreb. primorskim i slovenskim oltarima).. Splitska slikarska ba{tina. primjerice u knjizi De origine et amplitudine civitatis Veronae Torella Saraina. grafika iz 1573. a izme|u stupova su ni{e s polihromnim sveta~kim figurama. 1517. Inst. op. 1936.). D.. 66. WOLF DEISEROTH.–1603.. autore anche.. (»…spadaju u najljep{e barokne oltare u Dalmaciji. 1537.). ]IRIL METOD IVEKOVI]. vijek.. Venecija. 2 LINO MORETTI..de/sammlung6/buch/serlio1544.. 266. Il Gesú (Vignola. Nuovi documenti sul Ponzoni e sul Forabosco. koja je predmet ove studije. (137–156) Bilje{ke 1 Il Convento dei Frati Minori di S. sono buoni lavori d’intaglio. 178 (»…su altari lignei intagliati a Venezia fra il 1635 e il 1643 nella bottega di Isepo Ridolfi su modelli dell’intagliatore sebenicense di origine veronese Girolamo Mondella. u: Novo doba. Zagreb. 6 Primjerice: natje~ajni radovi za fasadu crkve S.). K. Kvarnera i Dalmacije. Frane koje }e po njemu – prema Sto{i}u – izvesti rezbar Isepo Ridolfi u Veneciji. 1564. napravio je (Mondella. 1922. fotografija crkvene la|e na kojoj se vide skulpture na volutama kojih vi{e nema. Zagreb. 1540. u: Kulturna ba{tina. dei quali i quattro piu grandi sono di legno dorato e gli altri due piu piccoli di marmo con belissime colonne a spira. Frane. VLASTA ZAJEC. Francesco u Riminiju (zapo~eto oko 1450. da lui firmato. oki}en figurama an|ela. Samostan Sv. Josipa. stolje}a (disertacija. 269. 151. u: Arte veneta. 2003. S. Prijatelj. tako|er. 373–376. Michelangelo. KRUNO PRIJATELJ.. 1).. del pulpito ligneo del duomo di Sebenico. 1. 1999. Matej~i}.. 1995. La Dalmazia nell’arte italiana venti secoli di civilta. Barok u Dalmaciji.). Lorenzo u Firenci (Giuliano da Sangallo. 49. 1996. 2000. u: Zbornik za{tite spomenika kulture. Architecture in Italy 1500. gdje u 8. Klasi~ni jezik arhitekture. Palladio e le illustrazioni delle edizioni del 1556 e del 1567 di Vitruvio. 3 JOHN SUMMERSON. 1998. Zagreb. Muenchen.. grafike Giovanni Carotto (Verona. i 16. (». 224. u: PAUL DAVIES E DAVID HEMSOLL. Stjepana i Klare. ono je predalek i premalo utjecajan potomak. e le altre che sono in Italia.KRSTO STO[I].. Zagreb. 22–23 (1993. (ur. 144. 1995.. 1956. Beograd. Umjetnost 17. 15. 24–25 (»U crkvi postoje ~etiri drvena oltara iste barokne forme i veli~ine – Gospe.xml?docname =serlio1544&pageid=PAGE0131.«). koji je slu‘io za uzor drugim trima. 42. prosinca. 5 WOLFGANG LOTZ.. Milano. Zagreb.. 33. (. 220–221. 52–58. 27. KRUNO PRIJATELJ. Ivan Skoko i doma}i majstori {ibenskog baroka.). KRSTO STO[I]. Oltari crkve Sv. Marginalije o nadbiskupu Markantunu de Dominisu i bra}i nadbiskupu Sforzi i slikaru Mateju Ponzoniju. 1890. i kasnije. Galerija uglednih [iben~ana. U: LOUIS CELLAURO. autorom Deset knjiga o arhitekturi (De architectura libri decem). ALESSANDRO DUDAN. u: Folium Dioecesanum – Organon Curiae Episcopalis Sibenicensis IX. ne{to posebno za [ibenik i okolicu. 24. T.«). 1982. 1998. 646. Djelo su rezbara Josipa i Jerka Ridolfija iz Venecije«. 13–14 (1967.. Arhitektonski dijelovi oltara imaju manje svoju funkcionalnu ulogu.–1600. Umjetnost u Dalmaciji... pure di legno. Barokno kiparstvo Istre. Michele Sanmicheli. 7). bilj. 319. Stupovi su ra{~lanjeni kanelurama.) itd. New Haven and London. vol. Drveni oltari 17.. iste su veli~ine. La Gloria di Venezia nelle testimonianze artistiche della Dalmazia. [ibenik. Arhitekt Slavoluka Gavijevaca bio je oslobo|eni rob koji je doista pripadao Vitruvijevoj porodici.. 184 (fotografija unutra{njosti crkve.) Igor Fiskovi}. 287. 112–114. u: Na slavu Bo‘ju: 700 godina [ibenske biskupije (katalog). RADOSLAV TOMI].«). 152 .. MARIN OREB. 1516. Barok u Hrvatskoj. 138.. 7). 344 (»Gli altari. http:// digi.). u kojima imamo osje}aj novoga duha i karakteristi~kog nemira novog stilskog shva}anja. stolje}a u Istri (magistarski rad). Frane u [ibeniku Rad. koji je u renesansi nerijetko identificiran s Vitruvijem Polijem. 306–307.) – sa stajali{ta genealogije forme. Samostan i crkva franjevaca konventualaca u [ibeniku (rukopis u Muzeju grada [ibenika). RADOSLAV TOMI]. Frane u [ibeniku.). u: Tisu}u godina hrvatskog kiparstva.. zapo~eta 1580. 232. D.). RADOSLAV TOMI]. Zagreb.. 444. Venezia. Studije o umjetninama u Dalmaciji 2. nel 1624. povij. (»To je prva cjelina u Dalmaciji izra|enih oltara. Frane. fotografija s danas nestalim skulpturama na volutama. njegovim proporcijama i urbanisti~kom zna~enju. knjizi pi{e o slavoluku. Gra|evinski i umetni~ki spomenici Dalmacije 1: [ibenik. 58–59 (»…veliki neobi~ni oltar u crkvi sv. 765–766. KSENIJA KALAUZ. Kroz crkvenu umjetnost. Milano.1930.. GIUSEPPE MARIA PILO. vol. 9. rimske crkve S. u: Radovi Instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru. Slavoluk Alfonsa Aragonskog na Castelnuovu u Napulju ili.).. postaju komponente jedne dekorativne cjeline. Franjeva~ke crkve na hrvatskoj obali do kraja 16. 2. SEBASTIANO SERLIO (bilj. R. 23–24. na kojoj se vide dva oltara sa skulpturama na volutama kojih vi{e nema. valja istaknuti da smo u ovom radu usredoto~eni na troosni slavoluk. Radio ih je Josip i Jere Ridolfi u Mlecima prema nacrtima {ibenskog drvoresca Jeronima Mondelle iz Verone. On Architecture (vol. u: Barok i prosvjetiteljstvo. 1544. e descrivono le antiquita di Roma. 40 (1986.. 1953. Maria ai Monti (Giacomo della Porta. 2). KRUNO PRIJATELJ. 29/2005. Tako|er. 9 Za katalo{ki broj crte‘a koji se nalazi u Uffizi vidi u: SEBASTIANO SERLIO (bilj. 10 SEBASTIANO SERLIO. oki}eni girlandama. I zabat je ra{~lanjen ornamentima.–1545. sv. Slavoluk Sergijevaca u Puli su izvan rakursa. 4 Ovdje ne navodimo pro~elje crkve S. do »prve barokne fasade« S. e fuori de Italia. New Haven and London. KRSTO STO[I].. (»Drveni oltari pripadaju baroknom stilu. primjerice. Nitko ga nije slijedio. bazilici«). DAMIR DEMONJA.) Ivan Golub. 1928. koji je kod nas poznat po lijepim rezbarijama na plohama propovjedaonice u {ib. Frane u [ibeniku.. Der Triumphbogen als grosse Form in der Renaissancebaukunst Italiens (Dissertation). Francesco. umjet. 8 Slavoluk je projektirao Lucius Vitruvius Cerdo. Zagreb. Susanna (1597. (tlocrt crkve s ucrtanim oltarima).) nacrt za oltare u {ibenskoj crkvi Sv. Interesantni su za na{e krajeve. Kiparstvo u Dalmaciji. Spirito in Sassia (Antonio da Sangallo Mla|i. sl. 131.Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. op.ub. 67–87. Uz Ponzonijeve slike u {ibenskoj crkvi Sv. KRUNO PRIJATELJ. LJUBO KARAMAN. Beograd. sl.

18). 30 Upotrebom motiva slavoluka nagla{ava sredi{nju os fasade pala~e Grimani u Veneciji (1556. 2000. nedatirano. London. u: RUDOLF WITTKOWER. 40 RADOSLAV TOMI] (bilj. Marka. 1584. 1990.. (ur. 129. 37 ISTO.. 21 JOHN POPE-HENNESSY (bilj. 7).. 25 ANDREA PALLADIO..).). Nova crkva (rukopis u Muzeju grada [ibenika). 302–303. London England. Cambridge Massachusetts.. spomenik Francescu Erizzu u crkvi San Martino u Veneciji. Stoga ovdje reproduciramo grafiku koja prikazuje izvorno stanje. katalog izlo‘be./1557.) Ornella Selvafolta.–1534. 41 RADOSLAV TOMI] (bilj. Zabat ponad sredi{njeg otvora rabi na troosnoj slavolu~noj fasadi kapele vile Della Torre u Fumanu (oko 1555../16.inroma. 34 Longhena (bilj. na oltaru kapele Petrucci (1515. 32). 39 RUDOLF WITTKOWER (bilj. njime ra{~lanjuje tambur u crkvi Madonna di Campagna u Veroni (1559. terminus ante quem 1684. 8). pet godina nakon Longhenine smrti. Italian Renaissance sculpture..–1616. posve joj je promijenjen ati~ki kat. 14 The renaissance from Brunelleschi to Michelangelo: the representation of architecture. 292.« MARCUS VITRUVIUS POLLIO.). 43 KRSTO STO[I] (bilj. 193. Zagreb.). 18). stolje}a. Il secondo libro di prospettiva. 29 Longhena.. statuama i kraljevskim predmetima. Mariji Velikoj u Rimu ta ideja stapa se s maniristi~kom i baroknom voljom za kiparskim redom – karijatidama. Italian High Renaissance and Baroque sculpture. 46v. 29/2005. 18 MANUELA MORRESI. 17 JOHN POPE-HENNESSY. Madrid). 32 Kamen temeljac postavljen 1631. umjet. 28 MANUELA MORRESI (bilj. 33 Isti.). 24–28. 1. 17). 1603. Danese Cataneo. Milano. Istim motivom Tintoretto ra{~lanjuje prizemlje crkve u dnu trga na slici Kra|a tijela sv. spomenik Andrea Dolfina i Benedetta Pisanija u crkvi San Salvador u Veneciji. 20 ISTA.). du‘d Domenico Michiel vladao je u 12.it/ arardeco/1921/21_II/Art1/II1T.. 213– 227. (137–156) Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. 153 . zabatima. 159–163. Frane u [ibeniku 11 CARLO ANTI. 1. 152–159. 299.xml?docname=serlio1584&pageid=PAGE0140.. 16 JOHN POPE-HENNESSY. 188–189. stolje}u – Longhena je trebao napraviti novi nadgrobni spomenik koji bi zamijenio stari koji je razru{en tijekom Palladijeve obnove stare Benediktinske crkve.). 254.html 12 »Za tragedije se grade kulise sa stupovima.–1609. na unutra{njim zidovima kru‘ne kapele Pellegrini u crkvi San Bernardino u Veroni (1528. 195. 110–111. terminus post quem 1633.de/sammlung6/buch/serlio 1584. 89. Kapela zapo~eta 1654. 158. 422. fotografije slikanih an|ela u kasetama u: VLADIMIR MARKOVI].ub. Longhena tako|er gradi novi nadgrobni spomenik umjesto razru{enog starog. The four books on architecture.–1559. 1–2. primjerice: Giulio del Moro. Zidno slikarstvo 17. Pietro Civran bio je pomorski kapetan i veleposlanik iz 14. 15 SEBASTIANO SERLIO (bilj. 17). 451... 1997. 1995. Crkva sv. stolje}a u Dalmaciji. 116–117. Art and architecture in Italy 1600 to 1750. terminus post quem 1615. 29. 460. 512. sl. 26 LOUIS CELLAURO (bilj. postavljen 1604. 58–59. 7. stolje}a. 115–117. Isti slavoluk ume}e Tintoretto u pozadinu slike Pranje nogu (Prado.). – oko 1600. te spomenik Marcantoniju Memmu u crkvi San Giorgio Maggiore u Veneciji. 298.. 1663.–1558. L’arco dei Gavi a Verona. taj ritam slavoluka sinkopira du‘ piano nobile na pala~i Bevilacqua u Veroni (zapo~eta 1532. 7).) u crkvi San Domenico u Orvietu.–1533. 27 Na grobnicama Sikstove i Pavlove kapele u Sv. 23 ISTA. 1986. 29). Milano. SEBASTIANO SERLIO (bilj. Matteo Carneri.. 18. 155. 19 ISTA.–1637. u: RADOSLAV TOMI]. Inst. 31 Tu sintaksu nalazimo i na ostvarenjima ostalih altarista ranog 17. i 18.roma. 248. 2002. 95–114. jo{ nije dov{ena. Milan.. 1. 36 ISTO. 44 KRSTO STO[I]. 1985. koje danas vi{e ne postoji. posve}ena 1687. 22 MANUELA MORRESI (bilj. 36. 35 ISTO. Sarajevo. Venecija. 42 Fotografija koja prikazuje izvorno stanje.. 1982. spomenik Leonardu Loredanu u crkvi Santi Giovanni e Paolo u Veneciji. Zagreb. 66. itd. Slikar Giovanni Battista Augusti Pitteri u Dalmaciji. 84. 114–117. Jacopo Sansovino.– 1524. na portalu Pala~e Podesta u Veroni (1532. te u katedrali u Montefiasconeu (zapo~eto 1519.. 24 ISTA. Harmondsworth. Deset knjiga o arhitekturi.). Justine desakralizirana je ubrzo nakon 1810. 1994. London.Rad. 1996. 530. http://digi. 1936. nakon vi{e od 20 godina glavnina gra|evine dovr{ena. New York. 144–145.uni-heidelberg..).. 13 SEBASTIANO SERLIO. povij. http://www. 319. 38 JOHN POPE-HENNESSY (bilj. 154. sl. 1995. 2002. New York. katalog izlo‘be. 9–12.

1. u: Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku. [ibenik. (.. 1930. 63 HENRY A. Zagreb. stolje}a u Dalmaciji. 1995. veronese. Milan. Frane u [ibeniku Rad. Sv.. 1... 25–26.). 1995. J. kamena plo~a s mo}ima mu~enika. 7. 52 KRUNO PRIJATELJ (bilj. 69 DU[AN BERI]. 25.). 1930.. The altarpiece in Renaissance Venice. X. (eds. KRUNO PRIJATELJ (bilj. 43. 38–39. pla}eno je m. 67 » Na 24. The relationship of El Greco’s altarpieces to the Mass of the Roman rite. Hvar–Stari Grad–Vrboska–Jelsa. i na bitno izmijenjenoj menzi vidljiv je danas kvadratni otvor. 58 KRSTO STO[I] (bilj. 7. 1993. 48 Folium Dioecesanum – Organon Curiae Episcopalis Sibenicensis X. Sanmichelija.). 47. 65). 1707. 68 VLADIMIR MARKOVI] (bilj. 29/2005. tu je bila ugra|ena petra sacra. 1930. 1990. vjerojatno iz 18. 87) (…) U januaru 1624. 1994. MILLON. Usporedi: KRSTO STO[I] (bilj. sve na poticaj poznatog pisca i glagola{a Ivana Tonka Marnavi}a. buoni lavori. NIKO DUBOKOVI]. (Ra~uni 1590–1625. 154 .). 404. fotografije svih an|ela u kasetama nalaze se u fototeci Instituta za povijest umjetnosti ([ib. 44). Za nj je potro{eno 120 dukata. 147. 1995. Usporedi: VLADIMIR MARKOVI] (bilj. od bijelog kamena.«. 765. NIKO DUBOKOVI]. 75 (U ovdje tiskanoj biografiji biskupa Arrigonija spominje se narud‘ba propovjedaonice i sakristijskih ormara u sakristiji katedrale od majstora Jerolima Mondelle 1624. 62 KRSTO STO[I] (bilj. 1930. Oltar je lijep.«).). 1982. Zagreb. MLADEN NIKOLANCI. 71 RADOSLAV TOMI] (bilj. Peter Humphrey and Martin Kemp). 24–25. 5–6. 1999. Doprinio je ne{to i Ivan Kortelin sa sinom Melkiorom. ali se ~ekalo dok svota naraste do 200 dukata. rukopis). vidi: MARIN OREB (bilj. 47 KRUNO PRIJATELJ (bilj.Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. 1699. 1. 1. 86. 47–48.). godine. 60 »God. {ibenskog pa zagreba~kog kanonika a kasnije bosanskog biskupa. slavolu~nim fasadama i ~etvorinastim gra|evinama u rimskoj carskoj arhitekturi: WILLIAM L. 1).). di Girolamo Mondella. Prijatelj je uputio da uzore za njih »mo‘emo na}i od najve}ih kipara i arhitekata poput Palladija.). 1995.. « – KRSTO STO[I] (bilj. 765. Fra Pero Kelava. 1. 1. 1. stolje}a u Dalmaciji. 49 Izvorno stanje vidi se u: ]IRIL METOD IVEKOVI] (bilj. 72 RADOSLAV TOMI] (bilj.. 1982. 1. 1932. 55 KRUNO PRIJATELJ (bilj.). 57 KRSTO STO[I] (bilj. [ibenik i Dalmatinska zagora. 1986. New Haven and London.. 61 KRSTO STO[I].. KRSTO STO[I]. Split. Jeronimu Mondella 44 lire i 14 soldi za slike an|ela na plafondu. The architecture of the Roman Empire. 12. 1995. t. 1. umjet. 775. 404. 158. 36. Luka Kortelin (Cortellino) ostavi oporu~no 100 mleta~kih dukata za novi oltar. 9. sa 4 stupa i umetcima od crnog mramora. 100... Split. 74 RADOSLAV TOMI] (bilj.«). Odozgo su kipovi Vjera i Ufanje (‘ene) i Ljubav (dijete).) Ovaj je umjetnik u dvorani u~inio neki tron (tribuna). New Haven and London. vol.« Uzto. ALESSANDRO DUDAN (bilj. 28 59 Sto{i} ne spominje relikvije na tome mjestu. 778. 1. 1). rukopis). 76 DAVID DAVIES.. 64 PETER HUMPHREY. 1623. Sakristijski ormari koji se danas nalaze u sakristiji kasnijeg su datuma. 50 (1928. 66 Slika koja se nalazila na tom oltaru djelo je Antuna Moneghina Petrova iz [ibenika. New York.. Sansovina i Vittorije do skromnih altarista.). 767. Inst. 313 (»Il pulpito di legno e gli armadi della sacrestia sono del 1624.« – KRUNO PRIJATELJ (bilj. 54 KRUNO PRIJATELJ (bilj. 73 RADOSLAV TOMI] (bilj. 44). (137–156) 45 KRSTO STO[I] (bilj. 36. a format joj je 112 x 73 cm. 1. 1982. povij. Models in renaissance architecture. Majstori od 9. No 3. 44). 1926. 7 soldi (Ra~uni 1590–1625. 1. 1930. 50 Zahvaljujem Jo{ku ]uzeli na tom podatku. 44–45. Katedrala u [ibeniku. Usporedi: KRSTO STO[I] (bilj. 61). Popis spomenika otoka Hvara. 31. do 19. stolje}a. No.. da se u~ini oltar do Bo‘i}a. 56 KRSTO STO[I] (bilj. klupe i drugo za 162 lire. jednostavne. domiciliato a Sebenico. 46 Izuzev Marina Oreba. 1982.. 25) a u sakristiji ormare.. Autor je zapisao: »Mnogi bi ovi oltari zaslu‘ili temeljitiji opis i razradu kao {to bi bilo potrebno detaljno obraditi tipologiju dalmatinskih drvenih oltara koji su ovdje vi{e ili manje nasumce spomenuti bez pretenzija na potpunu iscrpnost. 51 Fotografija u: KSENIJA KALAUZ (bilj.. 765.). 1982. rukopis).. 32–33. 1. F– 189–207). u sakristiji. fotografije dvaju an|ela u kasetama. MACDONALD. rukopis). [ibenik. rukopis). dana{nji gvardijan samostana. 1933.. Crkvica i bratov{tina Sv. 16 (»Isti je rezbar napravio drvene ormare.. 65 KRSTO STO[I]. u: The renaissance from Brunelleschi to Michelangelo: the representation of architecture. 75 O slavolucima. 1. 26. 2: An urban appraisal. 1.). Mondella opet je primio 5 lira za neke an|eli}e. u: The altarpiece in the Renaissance. Pozlatar Ante Tetta ne spominje se u: NEVENKA BEZI] BO@ANI]. 74–99.). Njegov sin urgirao je tu radnju. 1982. 11. 70 RADOSLAV TOMI] (bilj. 5. 1989. 1958. 765. 1). 53 Djelo Krune Prijatelja nezaobilazan je putokaz i motivacija u bavljenju drvenim oltarima 17. 1. nare|uje strogo provincijal./1929. Kri‘ u [ibeniku Docu. 1891. 1). 84. Duha u [ibeniku. tako|er je upoznat s predajom da su se u tom oltaru ~uvale relikvije. 84.

Zapala je oko 600 for. Ane. uz ne{to {ib. zbog ikonografije. 1855. html 78 Godine 1642. (137–156) Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. 80 KRUNO PRIJATELJ (bilj. Inst. 1967. Schiavonniju bila je poslana stara slika Sv. kao i drugu. – KRSTO STO[I] (bilj.« KRSTO STO[I] (bilj. Sv. gvardijan fra Frane Semoni} ula‘e ‘albu na zabranu pjevanja lekcija za bo‘i}ne blagdane na hrvatskom jeziku inkvizitoru u Zadru i moli dopu{tenje da mogu nesmetano i slobodno »vr{iti djelo ~asno i pobo‘no. rukopis). 29/2005. 1930. 1. 1930. Frane Regina (?) zauzeo se je 1857. U jednom pismu bez datuma pi{e slikar da ju je radio uz pomo} svoje k}eri Julije (. umjet. rukopis). Klare i sv. Josipa. 87 KRUNO PRIJATELJ (bilj. 1. 83 Sto{i} zabunom pi{e »Sv. 28. ali je imala ne{to novaca od g. te mostove. 1967. 88 Sto{i} pi{e: »…2 biskupa…«. koja je zapadala 336 lira dalmatinskih. 1. Prijatelj navodi: »starija Bogorodi~ina slika« – KRUNO PRIJATELJ (bilj. godine. prvo. 25. ili su im skulpture zamijenjene. 85 KRUNO PRIJATELJ (bilj.int/en/section/testnotes. 1930. 2002.« U: KRSTO STO[I] (bilj.Rad. Anita Tur~inov (»Arcos«. a koje se nalaze u planoteci Konzervatorskog odjela u [ibeniku pod brojem 76. rukopis). 1930. Antuna Padovanskog. udate za Vjek.ecb. U septembru iste godine stigla je i postavljena na svoje mjesto. 1930. Ante Opat i Sv.. 28. arh. Mihovio s Tobijom«. 81 KRSTO STO[I] (bilj. (Nov~anice eura dizajnirao je Austrijanac Robert Kalina. – KRSTO STO[I] (bilj.. Vidi: KRSTO STO[I] (bilj. romani~ki portal (10 eura). Do originalnih dokumenata mo}i }e se do}i kada se uredi samostanski Arhiv. Prof. 79 KRSTO STO[I] (bilj. Frane…«. da bi izradio sliku Sv. 31. ili je u sje}anju zamijenio dva nasuprotna oltara. 25 (Sto{i} sliku krivo datira u 15. [ibenik) 1992. 1930.euro. vrata i mostovi – kao simboli otvorenosti. Frane u [ibeniku 77 Nov~anice eura prikazuju anti~ki slavoluk (5 eura). 1930... sada{nja. aug. MARIN OREB (bilj..). 84 Mu{ki svetac vi{e nalikuje sv. 1. 1. kako su njihovi stari od pamtivijeka obavljali na ~ast Bogu. rukopis). 1. 86 Sto{i} pi{e: »…Sv. 1967. prispjela nova iz Mletaka. kad im je 22. barokni portal (100 eura). 1. renesansnu edikulu (50 eura). Jo{ je kupila jednu plaketu (?) i antipendij. 1967. Prozori.. Vjerojatnije je. 297–301. da uzme valjda dimenzije ili po njoj u~ini novu. 89 »Staru pokvarenu sliku uklonili su fratri. koju je negda bila darovala Ivanica Galeatovi}. korist narodu i ugled reda«. Franji. Sto{i} o toj slici u rukopisu bilje‘i: »Po dru Francu Stele najljep{a. ili su im skulpture zamijenjene. naru~ena je oltarna slika sv. rukopis). 28. {to se sakupilo. mara{tine. 1753. 30–31. Bratov{tina Sv.. povij. Josipa pobrinula se za njezinu isplatu. 82 Dimenzije su izra‘ene u centimetrima. prema arhitektonskim snimkama pro~elja oltara (bez skulpture i ornamenta) koje je izradila dipl. suradnje i komunikacije – fiktivni su no tipski prikazi europskih arhitekturnih stilova. a kojima danas nema traga. 155 .) – http://www. 1. 299. 1. rukopis). kod profesora Schiavonnija u Mlecima. 1. Tom je prigodom uklonjena s oltara slika Gospe od Karavad‘a. u: KRSTO STO[I] (bilj.). Vjerojatnije je. ing. prvo.). Servagiotta. rukopis). Slika je rijetke ljepote. Ista se slika nije u{~uvala zbog vlage iz zida pa je bila nabavljena nova... goti~ki prozor (20 eura).). 1. 1. 1). 25–26. stolje}e). mia collaboratrice). kad je bila u gradu kolera. rukopis). 1.. oltar. Pu{tene su u optjecaj 1. prozor iz razdoblja ~elika i stakla (200 eura) i postmodernisti~ku ku}u (500 eura). Josipa za {ib. ili je u sje}anju zamijenio dva nasuprotna oltara. No. zbog ikonografije. Provincijal naime o. 1930.

while those of St Stephen and St Joseph are dated not before 1643 and attributed to Girolamo Ridolfi (these two pairs of altarpieces also differ in details). Jeronim Mondella. They were attributed to Jeronim Mondella. umjet. which was characteristic for the generative currents of Italian architecture in the 16th and 17th centuries.Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. Inst. Following the initial impulse of Bramante’s »rhythmical bays« at the Cortile del Belvedere in Vatican. a master from [ibenik. as well as written documents. restored and modernised by the Franciscans in the 17th century. povij. which would harmonize well with the interior of the Gothic church. Girolamo Ridolfi. early baroque. Key words: altarpieces. lacking any powerful talent for visual styling. and Sanmicheli lead to Longhena. In the second part of his study. Palladio. The author has identified in the altarpieces of [ibenik features and knowledge of the architectural principles of early Venetian baroque. carpenter. he suggests that the altarpieces should be attributed to the two Ridolfis alone. triumphal arch motive in the architecture of the 16th and 17th centuries. identifying its origins in the transformations and variations in the architectural structure of antique triple-axis triumphal arch. the Arco dei Gavi at Verona. Issepo Ridolfi. Frane u [ibeniku Rad. It has been established that the altarpieces have been installed in the church on two occasions – those of the Immaculate Conception and St Claire from 1638 are attributed to Issepo Ridolfi. Sansovino. Basing himself upon the comparative analysis of attested and preserved pieces by Mondella. according to whose plans they were made by Issepo and Girolamo Ridolfi. dominated by the activity of Longhena. played a prominent role. Mondella from [ibenik evidently acted as mediator in the second commission – he made the plan of an existing altarpiece from 1638. measurer). St Francis church at [ibenik. pulpit from St James cathedral at [ibenik 156 . the author has expressed his doubts about the attribution of the altarpieces to Jeronim Mondella from [ibenik. The selected examples of Serlio. (137–156) Summary Daniel Premerl Early Baroque Wooden Altarpieces in St Francis Church at [ibenik – The Origin of their Architectural Typology and the Question of Mondella’s Authorship Four early baroque wooden altarpieces in St Francis Church at [ibenik have occupied a prominent place in the history of Croatian baroque art. where the local antique monument. In the first part of his study. He sees Mondella only as the master of technical skills (marangon. woodcarvers (intagliadori) from Venice. the author has focused on the development of the motive in Venice and Veneto. the author has analysed the architecture of these altarpieces. 29/2005. so that the Ridolfis might make new ones in Venice.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful