P. 1
16

16

|Views: 24|Likes:
Published by Jelena Jakus

More info:

Published by: Jelena Jakus on Feb 24, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

02/24/2012

pdf

text

original

Rad. Inst. povij. umjet. 29/2005.

(137–156)

Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. Frane u [ibeniku

Daniel Premerl
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb

Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. Frane u [ibeniku – podrijetlo arhitekturnog tipa i pitanje Mondellina autorstva
Izvorni znanstveni rad – Original scientific paper Predan 30. 7. 2005. – Prihva}en 20. 10. 2005. UDK: 726.591(497.5 [ibenik)”16”

Sa‘etak
^etiri ranobarokna drvena oltara u Crkvi sv. Frane u [ibeniku u povijesti barokne umjetnosti u Hrvatskoj zauzimaju zna~ajno mjesto. Atribuirani su {ibenskom majstoru Jeronimu Mondelli, prema ~ijim su ih nacrtima izradili venecijanski drvorezbari (intagliadori) Issepo i Girolamo Ridolfi. U prvome dijelu rada autor analizira njihovu oltarnu arhitekturu. Nalazi joj ishodi{te u preobrazbama i varijacijama arhitekturne strukture troosnog anti~kog slavoluka, koje su pripadale generativnim strujama talijanske arhitekture 16. i 17. stolje}a. Nakon po~etnog impulsa Bramanteova »ritmi~kog traveja« u Cortile del Belvedere u Vatikanu, autor se fokusira na razvoj motiva u Veneciji i Venetu, gdje je zna~ajnu ulogu »odigrao« lokalni anti~ki spomenik, Slavoluk Gavijevaca u Veroni. Preko izabranih primjera Serlija, Sansovina, Palladija itd. dolazi se do Longhene. Autor u {ibenskim oltarima nalazi zna~ajke i poznavanje arhitekturnih principa venecijanskoga ranog baroka, obilje‘enoga dominantnom aktivno{}u Longhene. U drugom dijelu rada autor iznosi sumnju u atribuciju Jeronimu Mondelli iz [ibenika. Predla‘e, na temelju komparativne analize sigurnih i sa~uvanih Mondellinih djela i dokumenata, da se oltari pripi{u samo dvojici Ridolfija. Mondellu vidi kao majstora tehni~kog znanja (marangon, stolar, mjernik, graditelj/ in‘enjer) bez izrazitijeg dara za likovno oblikovanje. Predla‘e se da su oltari do{li u crkvu u dva navrata: oltari Bezgrje{nog za~e}a i sv. Klare 1638. godine – pripisuju se Issepu Ridolfiju, a oltari sv. Stjepana i sv. Josipa ne prije 1643. godine – pripisuju se Girolamu Ridolfiju (ta se dva para oltara razlikuju i u detaljima). Autor pretpostavlja da je [iben~anin Mondella bio posrednik pri drugoj narud‘bi – on je napravio crte‘ postoje}eg oltara iz 1638. kako bi u radionici Ridolfi u Veneciji napravili nove oltare koji bi se skladno uklopili u nastojanjima fratara u 17. stolje}u obnovljenu i moderniziranu unutra{njost goti~ke crkve.

Klju~ne rije~i: oltari, Crkva sv. Frane u [ibeniku, rani barok, Jeronim Mondella, Issepo Ridolfi, Girolamo Ridolfi, motiv slavoluka u arhitekturi 16. i 17. stolje}a, propovjedaonica iz Katedrale sv. Jakova u [ibeniku

^etiri ranobarokna drvena pozla}ena oltara u brodu goti~ke Crkve sv. Frane u [ibeniku nezaobilazna su postaja literature koja se bavi kako baroknom umjetno{}u u Hrvatskoj tako i crkvenopovijesnim i povijesnoumjetni~kim problemima {ibenske i dalmatinske ba{tine.1 Oltari su zasigurno privla~ili zbog stilske i izvedbene kakvo}e, svje‘ine novosti/razlike, dimenzija, cjeline i o~uvanosti. No, smatramo da je njihova recepcija (fortuna) uvelike ovisila i o ~injenici da su bili percipirani kao zajedni~ko ostvarenje dvojice na{ijenaca. Idejno rje{enje retabla pripisano je drvorezbaru Jeronimu Mondelli, {ibenskomu gra|aninu i zetu (rodom iz Verone), do~im su tri oltarne slike djelo Mateja Pon~una, gotovo jedno desetlje}e stanovnika Splita, koji je dugo bio smatran Hrvatom, dok je tek u novije vrijeme otkriveno da je Mle~anin.2 S pravom se ta {ibensko-splitska drvorezbarsko-slikarska suradnja ~ini iznimnim trenutkom dalmatinske umjetni~ke narud‘be 17. stolje}a, koja je u doba osmanlijskog vojnog pritiska i opadanja gospodarske mo}i gradskih ko-

muna, pa tako i umjetni~koobrtnih standarda, ve}inom usmjerena na uvoz iz Venecije. Pogledajmo ih (sl. 1–6). Prva eta‘a horizontalno je podijeljena s ~etiri kanelirana korintska stupa. Sredi{nji stupovi znatno su {irega interkolumnija i slobodnostoje}i, dakle prostorno istaknuti, s pripadnim pilastrima. Uokviruju okvir za palu polukru‘noga luka. Bo~ni stupovi zapravo su polustupovi, te formiraju u‘u okomitu os u kojoj je konkavna ni{a polukru‘noga luka, u kojoj su skulpture svetaca (kat. 1–4). Ritam stupova ~itamo dakle kao izmjenu: a b b a, ritam osi: a b a. Od imposta (pete) sredi{njega luka prema vanjskim bridovima retabla kontinuira, presje~ena stupovima, profilirana traka (malo gre|e). Ona dijeli bo~nu os na gornju kvadratnu plohu i donji izdu‘eni prostor ni{e, a na njezinu kraju spu{ta se volutno krilce kao krivuljni flankiraju}i element. Stupovi na stupnjevito istaknutim postamentima nose plasti~ki stupnjevano gre|e. Gre|e pravilne trostruke podjele (arhitrav, friz, vijenac) obr}e se u osi sredi{njih stupova, te se u zoni pale 137

Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. Frane u [ibeniku

Rad. Inst. povij. umjet. 29/2005. (137–156)

1. Issepo Ridolfi, oltar Bezgrje{nog za~e}a, 1638., Crkva sv. Frane, [ibenik, kat. 1 (foto: M. Drmi}) Issepo Ridolfi, Altar of Our Lady, 1638, St Francis Church, [ibenik, cat. 1

2. Issepo Ridolfi, oltar sv. Klare, 1638., Crkva sv. Frane, [ibenik, kat. 2 (foto: M. Drmi}) Issepo Ridolfi, Altar of St Claire, 1638, St Francis Church, [ibenik, cat. 2

vra}a u istu ravninu, no samo vijenac nastavlja svoj tijek, luk pale zadire i »iza‘ima« arhitrav i friz. Iz obrata gre|a sredi{njega otvora izdi‘e se trokutni zabat u drugu eta‘u, opti~ki presijeca donji dio atike. Kra}e stranice trokutnog zabata ostaju u ravnini prostorno istaknutih stupova i obrata gre|a – taj zabat, koji strukturno pripada prvoj eta‘i, a vizualno drugoj, zapravo je u prostor najistaknutiji dio kompozicije; u njem se prema zakonu kadra smjestio reljef Boga Oca raskriljenih ruku. Atika se nastavlja u osi sredi{nje edikule, ima oblik vodoravnog pravokutnika flankiranog lezenama, zaklju~ena je segmentnim stupnjevano prekinutim zabatom na kojem su polule‘e}e figure an|ela, koje flankiraju stoje}u figuru u sredini (kat. 1–4). Atikom, reduciranom na os sredi{njega otvora, dominira odnos kontrapunktno superponiranih zabata. Vizualni prijelaz izme|u okomitoga brida atike i vodoravnog gre|a rije{en je ranobaroknim, vodoravno pru‘enim volutama, koje u osi bo~nih polustupova formiraju postament za kip; tako i uzlazna sila vertikalne osi polustupa dobiva svoj kontinuitet ali i zaklju~ak u kipu (kojega danas nema). Sredi{nji otvor zadobiva oblik edikule, ima plasticitet i prostornost, izlazi iz plohe, stvara planove, sjene, {upljine, presijecanja, prodore. Razgra|uje vodoravnu mir138

no}u nagla{enom uzlaznom energijom, koju preuzima atika i njezin zabat sa skulpturama; no ostaje podre|en cjelini. Uzlaznim silama cjeline – stupova, lu~nog otvora koji istiskuje arhitrav i friz, te trokutnog zabata koji prelazi u atiku i u sna‘niji vizualni odnos sa zaklju~nim segmentnim zabatom – odgovara protupokret (protute‘a) silaznih krivulja voluta i volutnih krilca; time se, kao i skulpturama vrha, atektonizira kontura retabla. Mo‘emo zaklju~iti da iz cjeline izbija te‘nja za plasti~kim nagla{avanjem sredine – tome pridonose i su‘ene bo~ne osi, ali i grupiranje skulpture prema vrhu sredi{ta. Na drugome katu, u zoni atike, nalazi se pet, danas praznih, postamenata za skulpturu – tri na trokutnom zabatu, dva na bo~nim volutama. Grupiranjem te‘ine na vrhu stvara se u~inak baroknoga gravitas. Pod pritiskom i dinamikom ranobaroknog stilskog htijenja preobra‘en je klasi~ni model. Na {to upu}uje ova znala~ki komponirana arhitektura, kojoj po slo‘enosti stilske vje‘be-zadatka, te lako}i i ~isto}i realizacije nema ba{ mnogo parnjaka u Dalmaciji onoga vremena? To je varijacija na temu renesansne preobrazbe anti~koga rimskoga slavoluka. Varijacija koja je postala mogu}a tek u baroknom stolje}u.

povij. terminus post quem 1643.7 Giacomo Barozzi da Vignola (1507. ve} koliko iz Bramanteove. itd. tom rasadniku arhitekturnih principa 16. umjet. nizom novih zadataka (»prepreka«) i rje{enja. naslovnice knjiga. Crkva sv. ku}i{ta orgulja. [ibenik. ponad koje je profilirana traka i kvadratna utisnuta forma. Altar of St Joseph.. »festivalske« efemerne arhitekture. (137–156) Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv.Rad. dakle klasike.–1536.5 Ovdje bo~ne osi-intervali dobivaju podignutu konkavnu ni{u s lu~nim zavr{etkom. Izdvojimo li ritmi~ku jedinicu te zidne plohe. 4 U renesansi tema slavoluka postaje va‘an element gramatike arhitekturnog jezika. Njime su vladali arhitekti okupljeni na velikom vatikanskom gradili{tu. 3 (foto: M. St Francis Church. svetohrani{ta i inih umjetni~koobrtnih predmeta (poput Cellinijeve soljenke). Crkva sv. [ibenik.– 1546. Na po~etku novoga ‘ivota teme slavoluka nalazi se crkva S. [ibenik. Drmi}) Girolamo Ridolfi. Za nas se va‘nijim ~ini krenuti od gornjeg dvori{ta pala~e Belvedere (zapo~eta 1505. klasi~ne.) i njihovi ba{tinici. manirizma i protobaroka. kat. Frane. preobrazbe toga motiva. [ibenik. terminus post quem 1643. oltar sv. sl. grobnice. preobra‘avana za nove funkcije i novu ljepotu u djelima najzna~ajnijih arhitekata toga doba. postala standardni element visokorenesansnog i kasnorenesansnog. Stjepana. stolje}a – primjerice Baldassare Peruzzi (1481. 139 . oltara. Inst. Bramante ra{~lanjuje zid uokolo dvori{ta multipliciranom izmjenom pilastrima odijeljenih {irih lukova i u‘ih bo~nih osi.6 On ne potje~e toliko iz imitatio rimskih slavoluka (kojima obiluje slikarstvo kvatro~enta. Girolamo Ridolfi. primjerice Jacopa Bellinija i Andree Mantegne). St Francis Church. »izvukli« su i kreativno shvatili tu mogu}nost slavoluka. ra{~lambe unutra{njega ili vanjskoga zida (travejima). Taj tip ra{~lambe intervala izme|u pilastara ili stupova motiv je koji se rabi na crkvenim fasadama ~inkve~enta. oltar sv. Girolamo Ridolfi. Andrea u Mantovi (zapo~eta 1470. terminus post quem 1643. paradigmatska struktura klasi~ne i poslijeklasi~ne arhitekture. 29/2005.. primjerice Sebastiano Serlio (koji trijem papinskog vrta/dvori{ta opisuje i prikazuje u svojoj tre}oj knjizi posve}enoj djelima antike). Josipa. godine). kao dio op}e all’antica alkemije.3 Jedna od nekoliko anti~kih tema koja je. u koje su posezali svi ambiciozniji majstori – bilo da se radilo o zadatku crkvene fasade.–1573. cat. Frane u [ibeniku 3. Frane. 4 (foto: M. cat. Kako je dvori{te Belve- dera do‘ivjelo kasnije preinake. taj »ritmi~ki travej« bolje se mo‘e vidjeti na crte‘u (oko 1520. u kompozicijskom i proporcijskom smislu pribli‘avamo se tipu oltara. maniristi~kog i baroknog spremi{ta formi.).) i Antonio da Sangallo Mla|i (1484.. Arhitekti ~inkve~enta. scenografije. kat. 7). Drmi}) Girolamo Ridolfi. terminus post quem 1643. Altar of St Stephen. 3 4. To postaje jedan od na~ina horizontalne podjele zida. Ona je.) Leona Battista Albertija4 – njezino pro~elje i bo~na artikulacija zi|a broda u unutra{njosti.

).. centraliziraju}i element troosnog zida. oltar sv. nosa~a i nadgradnje ne govori jo{ posve klasi~nim jezikom) koji su rije{eni i standardizirani tek u ~inkve~entu. 1481.–1546. na}i }emo genotipove netom spomenutih »roditelja« (Bramante. Klare. Issepo Ridolfi..18 Vidljiviji odmak od bramanteovskog ritmi~kog traveja. ali i su‘enim bo~nim osima sa stisnutim ni{ama za skulpturu. Venecija. Taj prodor zabata sredi{njega otvora relativizira vertikalnu podjelu izme|u prve eta‘e i atike. Spirito u Firenci (1490.13 Zi|e je troosno ra{~lanjeno na na~in Bramantea i njegovih sljedbenika. 8). a njih karakterizira velika.14 no daje mu »svoju«. a tu mo‘emo pridodati i slavolu~ni oltar Corbinelli (manjih dimenzija) Andree Sansovina iz crkve S. 2 koji se kao za{titni znak upravo carske arhitekture nudio izborom po srodnosti. St Francis Church. On unosi novi kompozicijski princip i mogu}nosti.) u svojoj drugoj knjizi (Pariz. primjerice spomenik Pietru Mocenigu u crkvi Santi Giovanni e Paolo u Veneciji (Pietro Lombardo. 1638. 1638. koji je itekako prihva}en u nara{taju venetskih i venecijanskih arhitekata 16. Altar of St Claire.). Time. te Baldassare Peruzzi9 (1481. a uska atika nad sredi{njim otvorom zaklju~ena zabatom i flankirana volutama upu}uje vi{e na tip oltara koji }e se naveliko rabiti u kasnoj renesansi i baroku nego na anti~ku arhitekturu. Giovanni da Sangallo.17 mo‘emo tretirati kao poku{aje (u kojima primjerice odnos no{enog.. reproducira ga Sebastiano Serlio u tre}oj knjizi (Venecija. Prije|emo li kroz opuse najzna~ajnijih venecijanskih i venetskih arhitekata 16. 10)10 svog utjecajnog djela u sedam tomova Tutte l’opere d’architettura et prospettiva (1537.–1575. On se u mnogo~emu razlikuje od na{e uobi~ajene predod‘be i memorije anti~kog slavoluka. ritmom osi bli‘i {ibenskim oltarima. slavoluk Gavijevaca. kat.–1554. stolje}a)8 nije bio jedini anti~ki rimski slavoluk sa zabatom ispred atike. ~inkve~entisti~ku formu i tipologiju (te imitabilnost). Frane.16 Takve spomenike kasnoga kvatro~enta. Scena tragica). ali i horizontalnu – kao element samo jednog interkolumnija on je ipak i zaklju~ni. 1544. stolje}a (pa i ostalih. 1545. sl. [ibenik. [ibenik.–1570.) primjenjuje bramanteovski ritmi~ki travej za ra{~lambu zida Loggette (1537. masivna. ali je jedini koji je izvr{io vidljiv utjecaj.). oni su i kreativni ba{tinici lokalne antike i lokalne renesanse. Na{a se predod‘ba slavoluka zapravo temelji na rimskim slavolucima. slavoluka sa zabatom ponad sredi{nje osi (primjerice prijedlog za oltar u ~etvrtoj knjizi)15 i slavoluka s u‘om atikom. sl. u‘u atiku zaklju~enu segmentnim zabatom nalazimo i na crkvenim spomenicima kasnoga venecijanskoga kvatro~enta. Torello Saraina reproducira grafiku Slavoluka Gavijevaca grafi~ara Giovannija Carrota u De origine et amplitudine civitatis Veronae (Verona. 5. Serlio nasljeduje slavoluk s u‘om atikom kao dominantan dubinski motiv scenografije za tragediju (ili naprosto prizora perspektive) od Peruzzija i Bramantea. i 17. Slavoluk Gavijevaca u Veroni (druga polovica 1. Jacopo Sansovino (1486.). No. stolje}a.). povij.) na Trgu sv. 2 (foto: M.–1491. prije svega stilske (helenizam – kasna renesansa/manirizam/barok). Do~im slavoluk Gavijevaca ima nagla{eno rastere}enu atiku: dimenzijama ali i prodorom zabata sredi{njeg otvora u nju. tragamo li za podrijetlom atike {ibenskih oltara. No. umjet. visoka i opti~ki te{ka atika vodoravnog skylinea i bo~ne osi ispunjene reljefima. Studirali su ga i crtali: Antonio da Sangallo Mla|i (1485. Marka u Veneciji. On tako|er jedini od poznatijih slavoluka ima bo~ne osi jednostavno rije{ene samo s ni{om za skulpturu. 1560. a u ostav{tini Andree Palladija nalaze se ~etiri crte‘a iz razdoblja izme|u 1530. Grafike njegovih traktata obiluju arhitekturnim motivima koji deriviraju iz troosnog slavoluka. 1540. 10). Frane u [ibeniku Rad. predla‘emo slavoluk ili kapiju u ‘ari{tu arhitekturne pozadine scenografije za tragediju12 kakvu predla‘e Serlio (1475. Drmi}) Issepo Ridolfi.). (137–156) naru{en je ekvilibrij vodoravnih i okomitih sila nau{trb vodoravnih.–1536. cat. Crkva sv. 29/2005.–1546. i ranog 17. pa i kasnije). i 1540. Inst. Za formaciju altaristi~kog tipa koji ovdje razmatramo ~ini se va‘nim ukazati na jedan sa~uvani anti~ki rimski slavoluk: Slavoluk Gavijevaca (Arco dei Gavi) u Veroni (sl.. 140 . mo‘da i semanti~ke (carstvo – protureformacija).11 Kao tre}i formativni ~imbenik.Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. stolje}a ba{tinici su te rimske tradicije. Najzna~ajniji arhitekti venetskog i venecijanskog 16.

»Arcos«. arh.. zbog stupova i ne{to u‘ih bo~nih osi. 76) Southern wall of St Francis Church.–1544. [ibenik. map collection of the Conservation department in [ibenik. njegova naslovnica Barbarova izdanja Vitruvija (Venecija.29 Michele Sanmicheli (1484. (137–156) Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. Marka21 (1546. {to ga objavljuje u ^etiri knjige o arhitekturi 1570. na svetohrani{tu oltara Dall’Acqua (1534. Upotrebu zabata samo nad sredi{njom osi troosnog ritmi~kog traveja nalazimo u sveti{tu crkve San Francesco della Vigna u Veneciji – na spomenicima Gritti (oko 1548. Frane. Ju‘ni zid Crkve sv. Inst. Andrea Palladio (1508. godine. drugi Palladijevoj radionici20 (sl.)23 u crkvi Santa Croce in Gerusalemme u Rimu. nalikuje tipu oltara kojima se ovdje bavimo (i zapravo. Tur~inov.30 Arhitekturni jezici upravo spomenutih autora tvorbeni su elementi sintakse najzna~ajnijega venecijanskog arhitekta 141 . ing./ 35.26 do~im je atika ra{~lanjena stoje}im figurama koje nasljeduju »ready made« kola‘nu monta‘u skulpturalne dekoracije Konstantinova slavoluka.).)24 u Katedrali u Vicenzi. planoteka Konzervatorskog odjela u [ibeniku. br.27 Upravo takvom troosnom podjelom ra{~lanjuje ve} spomenutu fasadu Scuole Grande della Misericordia u Veneciji28 i sredi{nju os fasade pala~e »trionfale« (sa~uvan crte‘).) u jo{ ve}oj mjeri preobra‘ava ba{tinjeni motiv troosnog slavoluka. 29/2005. vi{e duguje Bramanteu nego slavoluku Gavijevaca. [ibenik. pribli‘avaju {ibenskim oltarima (sl. Fasada je ostala neizvedena.. njegovim modifikacijama i varijacijama poja~ava svoj individualni izraz ~ime navedenom motivu umanjuje utjecajnost. 11). pa i po segmentu konkavne krivulje.)19 – dolazi do su‘avanja interkolumnija te stiskanja i elongacije ni{a. povij. 1992. koje nas po svemu. Superponiranjem takve ni{e sa {koljkom i skulpturom rije{en je i vertikalni okvir bron~anih vratnica sakristije Crkve sv.–1572. 1992. Nr. no postoje crte‘i koji prikazuju kako je trebala izgledati (1532. [ibenik (Photo: Anita Tur~inov. umjet. Tako|er. sl.) upotrebom motiva slavoluka s ni{ama i zabatom nad sredi{njim otvorom rje{ava bo~ne strane propileja mosta25 (sl. 13). Frane u [ibeniku 6. 14) prikazuje slavoluk ~ija prva eta‘a jo{ vi{e. [ibenik (snimila: dipl.22 na oltaru Quinones (oko 1535.–1559.).) – jedan se pripisuje Bernardinu India. 1556.Rad. A. 76) uo~avamo u ra{~lambi zidnih ploha fasada Scuole della Misericordia u Veneciji (od 1531. na koji upu}uje literatura). »Arcos«.–1580. 12).

Lucius Vitruvius Cerdo. 1st c. Arco dei Gavi. Scena tragica (detalj). 1544. Arco dei Gavi. 29/2005. Sebastiano Serlio. Venice. oko 1520. umjet. Donato Bramante: Cortile del Belvedere (Vatikan). Sebastiano Serlio. Il Terzo Libro. druga polovica 1. Venice. Il secondo libro di prospettiva. Sebastiano Serlio. Donato Bramante: Cortile del Belvedere (Vatican). stolje}a. Scena tragica (detail). Verona Lucius Vitruvius Cerdo.Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. Crte‘ Bramanteova u~enika. Il terzo libro. Il secondo libro. Inst. (137–156) 7. Venecija. Sebastiano Serlio. 1584 142 . 1584. povij. around 1520 8. (second half). Slavoluk Gavijevaca. Slavoluk Gavijevaca. Verona 9. Frane u [ibeniku Rad. Drawing by Bramante’s student. 1544 10. Venecija.

Scuola della Misericordia. Scuola della Misericordia. Vitruvio.. Andrea Palladio. crte‘ mosta. Venice 12. Frane u [ibeniku 11. 1566. Andrea Palladio. I quattro libri dell’architettura. od 1531. Venecija.. Inst.. Andrea Palladio. Andrea Palladio. Venice. 1570. Vitruvio. drawing of a bridge.. the title page of I dieci libri dell’architettura di M. 1570 14. Jacopo Sansovino. naslovnica.. a drawing of the unfinished façade of Scuola della Misericordia in Venice 13.Rad. from 1531. I dieci libri dell’architettura di M. umjet. 29/2005. 1566 143 .. Venecija Jacopo Sansovino.. I quattro libri dell’architettura. povij. crte‘ neizvedene fasade Scuole della Misericordia u Veneciji Palladio’s workshop. (137–156) Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. Palladijeva radionica.

(137–156) 15. Frane u [ibeniku Rad. povij. Giustina Baldassarea Longhene u Veneciji Anonymous master. Baldassare Longhena... Venice 144 . Baldassare Longhena. San Giorgio Maggiore.. Nepoznati majstor. Giustina Church by Baldassare Longhena in Venice 18. 1638. 29/2005. Baldassare Longhena. the Vendramin chapel. San Pietro di Castello. veduta crkve S. Venice 16. nadgrobni spomenik du‘du Domenicu Michielu. San Giorgio Maggiore.Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. Venecija Baldassare Longhena. San Giorgio Maggiore. Inst. monument at the tomb of Pietro Civran. begun in 1654. Venice 17. San Pietro di Castello. umjet. 1636. nadgrobni spomenik Pietru Civranu. zapo~eta 1654. veduta of the S. monument at the tomb of Doge Domenico Michiel. 1636. Venecija Baldassare Longhena. San Giorgio Maggiore. 1638. kapela Vendramin. Venecija Baldassare Longhena.

koji je slu‘io za uzor drugim trima.–1789. Naveliko rabi upravo tu varijantu teme slavoluka.38 Upravo taj ati~ki kat. umjet. koje »te‘inom« nalije‘u na gre|e sa sna‘nim horizontalnim pru‘anjem. Stjepana u crkvi sv. Slijedili su ga svi kasniji autori. no izrastaju iz arhitekturne kulture sna‘no obilje‘ene Longheninom djelatno{}u. no on se u Longheninu opusu javlja tek u kapeli Vendramin. drveni oltar sv. Interesantni su za na{e krajeve. na volute mleta~ke Gospe od Zdravlja.Rad. Josipa. Na 20. draperije.45 Uz ovu re~enicu navodi u bilje{ci prijepis izvora (Prilog). koja je umrla 22. I.35 Bo~ne su osi u‘e i nemaju ni{e za skulpturu. iako je ostavio umjetni~ke radove.42 Tko je Jeronim Mondella? O njemu se i danas zna onoliko koliko je zapisao povjesni~ar don Krsto Sto{i} na temelju dugogodi{njih istra‘ivanja arhivske gra|e [ibenika. Pomalo uop}eno mo‘emo zaklju~iti da se u venecijanskoj arhitekturi barok vrlo ~esto ponajprije »doga|a« u elevaciji – u zonama gre|a. doista podsje}aju. Kri‘a (podignuta god.: »Mondella Jeronim iz Verone imao je umjetni~ku radionicu u [ib. godinu (ili 1635. tambura.. Reljef evan|elista Marka jedini je do sada bio publiciran. do~im u 145 . Jeronim je u [ib. Sli~no preklapanje. iznio podatak da je Mondella slikao an|ele u kasetama stropa Nove crkve. zaklju~uje da je Mondella autor idejnog projekta oltara. g. – terminus post quem 1636. Taj motiv kontrapunktiranih superponiranih zabata mo‘e nam se u~initi op}im mjestom altaristike. pogleda. potpisano djelo – propovjedaonicu iz [ibenske katedrale (1624. »Upravo taj motiv daje pe~at ~itavoj kompoziciji«. sl. nisu Longhenino djelo. 23).–1637. O njemu je bilo malo {ta dosada poznato. Sv.33 Motiv zaklju~nog zabata u sredi{njoj osi troosne ra{~lambe nalazimo na dva nadgrobna spomenika koje isti majstor radi u crkvi San Giorgio Maggiore: nadgrobni spomenik du‘du Domenicu Michielu (naru~en 1636. prostornom djelovanju vanj{tine te crkve. u neobjavljenom rukopisu knjige Samostan i crkva franjevaca konventualaca iz 1930. Duha 1643. U katedrali je u~inio ormare u sakristiji i nada sve lijepi ambon sa reljefima u drvu (gdje se ~ita i njegovo ime. iza kojega u {irini cijeloga gre|a kontinuira ni‘a balustrada (u funkciji atike). s kontrapunktnim superponiranim zabatima i takvim volutama.«43 Sto{i} je jo{.. za koju je radio i sakristijski namje{taj. atike.36 Sljede}e Longhenino djelo koje nas pribli‘ava {ibenskim oltarima glavni je oltar u kapeli Vendramin u crkvi San Pietro di Castello (kapela zapo~eta 1654. Radio ih je Josip i Jere Ridolfi u Mlecima prema nacrtima {ibenskog drvoresca Jeronima Mondelle iz Verone.). (Uz ve} poslovi~no rano stilsko djelovanje ornamenta. sl. Na uko~enim figurama uo~avamo Mondellino slabo vladanje principima oblikovanja figure – kontraposta. veliki neobi~ni oltar u crkvi sv.37 Ovdje arhitekt superponira kontrapunktne zabate ispunjene skulpturom i presijeca atiku – tako stvara sna‘no djelovanje baroknog gravitasa. sl. Radio je neki reljef sv. 19). skra}enja.).–1670. Upravo je to va‘an akcent baroknosti – te‘nje ka centraliziranju i sceni~nosti. Temanza (1705. Posti‘e uvjerljiviji izraz u oblikovanju formi manjih dimenzija (Raspeti. Mo‘e ih se tretirati kao kariku izme|u mladena~kog Longhenina djela. Giustina u Veneciji (zapo~eta 1636. Stjepana i Klare).–1687.–1643.46 datirav{i oltare u 1635. 1605. k}erkom majstora Vicka. koje je Longhena »potpuno preobrazio i izmislio ma{tovite inventivne dekorativne spirale koje unose rasko{nu notu u njegov ina~e ozbiljan i trijezan projekt«.) U {ibenskim oltarima »osje}a« se da dolaze iz podru~ja kontaminiranog Longheninim zra~enjem.52 U njegovu dnu {ibenski se majstor ponosno potpisao prili~no velikim slovima GERONIMO MONDELA F.)32 u Veneciji Longhenina je redakcija teme trijumfalnoga luka – ponad sredi{njeg otvora. Duha (oko 1622).51 Reljef na ~eonoj stranici dana{nje kompozicije prikazuje Raspe}e (sl. kao daleki odjek u malom. Frane u [ibeniku 17. Josipa u knjizi Barok u Hrvatskoj).48 Osmerokutna propovjedaonica bila je smje{tena uz drugi sjeverni stup od sveti{ta.) u crkvi San Salvador u Veneciji. tipi~an primjer onog u~inka koji smo na kraju opisa {ibenskih oltara nazvali barokni gravitas. 29/2005. 1624. Plitke reljefe uspravnih ploha poligonalne propovjedaonice karakterizira kruti rez i manja dotjeranost forme – razina kakvu mo‘emo o~ekivati od marangona. koji je kod nas poznat po lijepim rezbarijama na plohama propovjedaonice u {ib. 15)34 i nadgrobni spomenik Pietru Civranu (naru~en 1638. razvijenih bo~nih stranica. Inst. anatomije. na drugome mjestu. kontrapunktiranje i superponiranje zabata. Frane. [ibenske volute. u~inio lijepi nacrt crkve sv. sl. itd. 1602.. 16). desne Luku (sl. dakako. pokreta.–1608. pi{e o oltarima koji nas ovdje zanimaju (a to ponavlja u novinskom ~lanku tiskanom iste godine): »U crkvi postoje ~etiri drvena oltara iste barokne forme i veli~ine (Gospe. stajanja. tako da izgleda poput menze. dakle.). 21). Bazilici«..44 Nekoliko godina ranije marljivi sve}enik i povjesni~ar. kako prikazuje stara fotografija. vlasi.)40 i kasnijega glavnoga oltara u crkvi zadarskih franjevaca (1668. povij.) i navode}i Ridolfija i Mondellu kao autore. Sto{i}. vjen~ao se u katedrali s Anticom Rota-Koluni}.) je zapisao da Vittoria primjenjuje nove i neobi~ne forme. Na spomeniku Civranu uo~avamo prodor luka u gre|e kao i na {ibenskim oltarima. proporcija. ‘ivotinje).39 [ibenski oltari.49 S tog je mjesta uklonjena nakon Drugog svjetskog rata.. sjedenja. ima formalne zna~ajke prve polovine sei~enta – {ibenski oltari prvenstveno su poradi njega moderni. Longhena pak u‘u atiku zaklju~enu segmentnim zabatom primjenjuje na pro~elju crkve S. 18). glavnoga oltara u Hvarskoj katedrali (1615.50 Od tada se nalazi u ju‘noj bo~noj apsidi.. On je suvremenik {ibenskih oltara. 20) i Ivana (sl. gdje se nastanio.. jo{ obilje‘eno duhom manirizma. U oblikovanju kartu{e odra`ava se poznavanje dekorativnih predlo`aka druge polovine ~inkve~enta (oni su se br`e {irili i lak{e nasljedovali). no sredi{nja os flankirana je slobodnostoje}im stupovima (kao i u [ibeniku). iz gre|a se di‘e trokutni zabat.47 Pogledajmo njegovo jedino sigurno. ili samo Mondellu (kako je primjerice potpisana fotografija oltara sv. Uo~avamo isti princip oblikovanja ati~kog kata kao i na {ibenskim oltarima. a ne u podno‘jima ili tlocrtima. izveo je Alessandro Vittoria na oltaru Luganegheri (oko 1600. Opisuju}i to gre|e i atiku. dvije lijeve stranice prikazuje evan|eliste Mateja (sl.31 Fasada monumentalne centralne gra|evine Santa Maria della Salute (1631. dovr{ena 1640. (137–156) Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. 22) i Marka (sl. 17). To znanje sabrano je u natuknici malenog ali vrijednog leksikona Galerija uglednih [iben~ana iz 1936.)41 koji je zrelobarokna varijanta slavolu~nog tipa o kojem govorimo i ~ija je atika ispunjena skulpturom. aprila 1646. stolje}a – Baldassarea Longhene. ispred sakristije. dakle.

58 razlikuju se od ovih samo u detaljima arhitekture – imaju jastu~asti friz i obrat vijenca segmentnog zabata atike – te u apliciranom ornamentu (vidi volute u sredini segmentnog zabata. Josipa. umjet. Klare (1638.56 Ta dva nova oltara.53 koji uo~avaju}i rusti~nost reljefa poku{ava na}i njezina svojstva i na oltarima kako bi Mondella uvjerljivije »ostao« autor oltara. Novi mramorni oltar sv. bio je ve} tada u planu. ali je to u~injeno 60-ak godina kasnije). Na‘alost. arkade sredi{nje edikule. na koje se odnosi opis »una presso le reliquie et una oltra all’incontro di quella«. a ostala dva ne imenuju. niti se to smatralo bitnim. Josipa i sv. ipak pripada u taj dom – figure su postavljene suvislo i jasno.59 a oltar nasuprot njemu je oltar sv. volute. Dokument iz 1643. Inst. koji su u dijelovima dopremljeni brodom iz Venecije u [ibenik. kartu{e predele). Kri‘a kupljen je vjerojatno krajem 1707. Josipa bili su. Dva oltara koji se spominju u dokumentu iz 1635. interkapitelne zone. Stjepana i sv. no kao {to ~itamo iz dokumenta. novi oltari (nisu nastavljali kontinuitet kulta.. augusto. koja je nedavno uklonjena i montirana kao antependij u sakristiji iste crkve. argumentima stilske analize i interpretacije dokumenata. ^ini se da je do{lo do nekog nesporazuma u realizaciji. Oni su identi~ni. {koljke konhe ni{e.). Na plohama te propovjedaonice u okvirima s baroknim volutama Mondella je izrezbario u plitkom reljefu likove ~etvorice evan|elista iz kojih odi{e neki pu~ki naturalizam pro‘et baroknim akcentima. godine spominje Mondellu! Oltar kod relikvija jest oltar sv. neobi~no je. godine. Frane. Mogao je tako|er sudjelovati u monta‘i oltara. izradom i obradom ipak pripadaju razli~itim registrima. u radionici Ridolfi u Veneciji. premda ne pripada u gornji dom venecijanske skulpture toga vremena. postamente na vrhu trokutnog zabata. lezene atike. ve} im samo navode mjesta u crkvi. nelle quail sono in una di questa il s.o di Padova. Klare (zajedno s oltarom sv. a Girolamu Ridolfiju oltare sv. izrijekom spominju samo oltar sv. Oltari su napravljeni. Prijatelj o oltarima: »Mondellini oltari odi{u nekom rusti~nom i pu~kom ali sugestivnom i neposrednom baroknom interpretacijom koja izbija iz pateti~nih i razigranih.60 Ne treba ~uditi {to dokumenti iz 1643. Josipa i sv. iz an|eoskih glavica koje nespretno izviru iz nasuprotno postavljenih krila. mole lokalnog majstora Mondellu da napravi njihove nacrte s to~nim dimenzijama kako bi venecijanski majstor znao {to klijent ‘eli.«54 Potom o propovjedaonici: ». Kri‘a {to su ga mislili tada nabaviti..«). Stoga se i osje}a »napor« u usporednim opisima Krune Prijatelja. oltar Bezgrje{nog za~e}a pozlatio je lokalni majstor Ante Tetta te iste godine. ve} se nalaze u crkvi. Stjepana (terminus post quem 1643. . iz brojnih voluta i kartu{a na bazama stupova i u lunetama zabata i iz florealne barokizirane ornamentike razasute na svim slobodnim prostorima. Oltari Bezgrje{nog za~e}a i sv. volutna krilca. predla‘emo. sv. radi se o obnovi starijih. kontaktirali su istu radionicu s kojom su sura|ivali nekoliko godina ranije. Sve govori da su do{la samo dva – dana{nji oltari sv. kakvima se uostalom i odr‘ava na iznimno kompetitivnom venecijanskom tr‘i{tu. oltari su Bezgrije{nog za~e}a i sv.). No. o ~emu svjedo~i Sto{i}eva povijest crkve.. Stjepana. te su im i ni{e malo {ire.). Dakle. povij. dotrajalih (vjerojatno goti~kih) oltara. prema crte‘ima (»come nel disegno«) {to ih Jeronim Mondella u~ini u na{oj Crkvi sv. Radionica Ridolfi doista {alje iste oltare. Ti crte‘i {alju se u Veneciju u radionicu Ridolfi. Stilska analiza i usporedba dovodi u pitanje atribuciju {ibenskih oltara Mondelli. te {alje suvremene proizvode. jedan kod relikvija. Josipa i sv. nastavljaju kontinuitet {tovanja. (137–156) oblikovanju figura evan|elista izostaju stilske zna~ajke. al qual ho dato per ditta opera ducati cento al 6:4 per ducato. Oltar sv. naru~iv{i dva oltara i plativ{i u tri rate 300 dukata (Prilog). tj. Godine 1638. @ele}i oltare istoga oblika kakav imaju i oni ve} postoje}i u crkvi (a to je uvrije‘ena naru~iteljska praksa). ali mu je sigurno najambiciozniji rad propovjedaonica katedrale iz 1624. za sada ne raspola‘emo nikakvim podatcima o toj mleta~koj radionici. Oltari sv. ‘ivo obojenih sveta~kih likova. Stjepana. Prema njima Issepu Ridolfiju mo‘emo pripisati oltare Bezgrje{nog za~e}a i sv. za koje su namijenjene i brodom iz Splita dopremljene Pon~unove slike. Francesco et santo Gierolamo e l’oltra s. Iako se i tu radi o prili~no tvrdoj izvedbi i koncepciji pro‘etoj nekom pu~kom naivno{}u. Skulptura oltara. kartu{e postamenta stupova. Arhitekturu smo analizirali. da je propovjedaonica bila osmerokutna – dvije stranice ostale su prazne. Kri‘a. Klare. spominje tri oltara. Ima li dodirnih to~aka izme|u znala~ki komponirane suvremene arhitekture oltara i reljefa na stranicama propovjedaonice? Name}e se zaklju~ak da ba{ i nema. (PRILOG) – Jakov Orasa s Cresa. Clara et santo Ant. tek dokument iz 1643. kako svjedo~e dokumenti (PRILOG). Stjepana i sv. da Mondellu ne smatramo autorom tih oltara. Ista {uti o oltarima sv. godine. oltari i propovjedaonica. Stjepana. kartu{e ispod ni{e. Spesi nelle doi pitture per doi altari novi per mano del signor Mattio Ponzoni di Spalato. mo‘da do posljednjeg trena fratri nisu ni znali kome }e biti posve}eni). Josipa prije kupnje baroknih oltara kojima se ovdje bavimo. Pretpostavljamo da je Mondella u cijeloj toj akciji imao posredni~ku ulogu.Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. Usto. izgledno je. konzo146 le ni{a. i to kada je trebalo precizirati ‘elju klijenta u drugoj narud‘bi (crte‘ postoje}eg oltara koji je u crkvi od 1638. isti su oni za koje pretpostavljamo da se 1638.57 Druga dva oltara.«55 Ta dva drvorezbarska proizvoda. Oltari koji su dopremljeni u {ibensku crkvu upravo su onakvi kakve mo‘emo o~ekivati od majstora iz umjetni~ke i gospodarske velesile – on ispunja uvjete dimenzija i ikonografskog programa. iz an|ela odjevenih u zlatne haljine. kao {to pokazuje stara fotografija. val lire 620. Iz dokumenata je razvidno da su fratri stupili u kontakt s venecijanskim drvorezbarom Issepom Ridolfijem ve} 1634. i jedan nasuprot njemu – koji se imaju izraditi od drva. neobra|ene. Frane u [ibeniku Rad. Kri‘a nije nabavljen u sklopu te kupovne akcije. {to nas pribli`ava pu~koj umjetnosti. prokurator Franjeva~ke provincije Dalmacije u Veneciji opominje fratre da po{alju novce Girolamu Ridolfiju za tri oltara – oltar sv. K tome su i {iri pet centimetara. godine naru~uju slike kod splitskoga slikara Mateja Pon~una (»1638. manja sofisticiranost oblikovanja vidljiva je tek u detaljima glava primjerice. 29/2005. tim se likovima ne mo‘e osporiti sugestivna izra‘ajnost kojom se ovaj rad odlikuje zauzimaju}i vidno mjesto u dalmatinskoj skulpturi toga vremena. Pretpostavljamo da su se doga|aji odvijali na sljede}i na~in: Kada su se fratri odlu~ili na novu narud‘bu. Kri‘a (koji nije nabavljen). Pretpostavljamo da su to oltari o kojima govori dokument iz 1643. u{krtke /trokutni iscje~ci/. koji se me|utim razlikuju u detaljima gre|a i ornamenta (koji ve} pripadaju kasnijem razvoju stila) – te detalje vjerojatno nije »zahvatio« Mondellin crte‘.

pripisuje mu se autorstvo {ibenske Crkve sv. Raspe}e (stranica demontirane propovjedaonice)..63 Taj izvor za nas je va‘an jer Mondellu kvalificira kao marangona (stolara). Katedrala sv. [ibenik (Photo: Milan Drmi}) Daljnja istra‘ivanja pobli‘e }e definirati opus i djelovanje Jeronima Mondelle. Drmi}) Jeronim Mondella. Ako je rije~ o drvenoj maketi. ~ini se da neopravdano podi‘u horizont povijesnoumjetni~kog o~ekivanja. Frane u [ibeniku 19. 1624. Premda je i rije~ marangon mogla biti vi{ezna~na. 29/2005. Kri‘a u Docu (ali i »sve drvene radnje«). [ibenik (foto: M. St James Cathedral. Jeronim Mondella. povij. ipak je uvrije‘eno da ozna~ava ni‘i obrazovni stupanj od intagliadora (drvorez147 . Inst.62 Tu treba biti oprezan: najlogi~nije je zaklju~iti da rije~ modello ozna~uje drveni model kakvi su se radili za klijenta ali su koristili i samome projektantu ili graditelju. Premda biografske ~injenice – veronsko podrijetlo i eventualna rodbinska veza s Martinom Rotom Koluni}em – obe}avaju. 1624. umjet.61 na temelju re~enice iz dokumenta koja glasi: »Spese per dar a m. (137–156) Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. valja imati na umu da arhitekturne modele uglavnom nisu izra|ivali arhitekti.Rad.mo Mondella marangon per far il modello della giesa«. Jakova. ve} drvorezbari ili stolari prema nacrtima arhitekata. Primjerice.ro Gier. Crucifixion (a side of the dismantled pulpit).

1624.Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. 29/2005. [ibenik (foto: M. Matej (stranica demontirane propovjedaonice). Sv. 1624. 1624. Katedrala sv.65 Danas se ne mo‘e rekonstruirati kakav je bio taj oltar i kakav je to~no bio Mondellin udio. Ivan (stranica demontirane propovjedaonice). do~im propovjedaonica izgleda kao djelo stolara (marangona). koja upu}uje na doma}ega majstora. Katedrala sv. Jeronim Mondella. [ibenski oltari izgledaju kao djelo drvorezbara (intagliadora). Jakova. 1624. Inst. Drmi}) Jeronim Mondella. bi li netko tko suvereno govori arhitekturnim jezikom sei~enta mogao projektirati takvu rozetu? Mondella se jo{ spominje u dokumentima i kao autor danas nestaloga oltara sv. Sv.67 »^vrsti obrisi masivno gra- .. Jakova. (137–156) 20. tako|er bi bila argument za tezu da isti 148 autor nije autor franjeva~kih oltara. U drvorezbarskim radionicama marangon priprema panel i skelet (konstrukciju/pozadinu). St James Cathedral. Ako je pak Mondella projektirao Crkvu sv. St James Cathedral. Stjepana u Crkvi sv. Kri‘a. Frane u [ibeniku Rad. St John (a side of the dismantled pulpit). Jeronim Mondella. umjet. To je jo{ jedan argument za tezu ovoga rada: te{ko je zamisliti da bi venecijanski intagliador radio prema nacrtu {ibenskoga marangona. [ibenik (foto: M.64 Ridolfije oba dokumenta tituliraju kao intagliadore.. povij. Drmi}) Jeronim Mondella. {to ostavljamo kao mogu}nost. [ibenik (Photo: Milan Drmi}) 21. njezina fasada s rozetom..66 Sto{i} jo{ spominje da je Mondella slikao an|ele u kasetama drvenoga stropa Nove crkve. St Matthew (a side of the dismantled pulpit). Duha. [ibenik (Photo: Milan Drmi}) bara).

. da je Mondella bio majstor sposoban za kompoziciju franjeva~kih oltara. St Mark (a side of the dismantled pulpit). 29/2005.. Upravo zbog svoje arhitektonske strukture slavoluka – koja. Jakova. Drmi}) Jeronim Mondella. Uostalom. kao {to smo vidjeli. 1624.Rad. za razliku od propovjedaonice i ostalih djela u ~ijem je nastanku dokumentirano sudjelovao. [ibenik (Photo: Milan Drmi}) |enih an|ela. Jeronim Mondella. Katedrala sv. umjet. [ibenik (Photo: Milan Drmi}) 23. Jeronim Mondella. Frane u [ibeniku 22. Na nji149 . [ibenik (foto: M. sadr‘avao stilsku i kvalitativnu srodnost s oltarima. Frane.. 1624. Sv. trebalo bi pretpostaviti da bi u gradu [ibeniku ili okolici ostavio bar jo{ koji trag svoje djelatnosti. povij. St James Cathedral. no po na{em mi{ljenju ne i s autorom oltara iz Crkve sv. pripada generativnim strujama tada suvremenog razvoja kako talijanske tako i europske arhitekture zapadnoga kruga – {ibenski i ini oltari 17. 1624. Luka (stranica demontirane propovjedaonice).68 mogu se povezati s autorom reljefa katedralne propovjedaonice (i ~ak zaklju~iti da Mondelli vi{e le‘i kist). koji bi. Inst.. St James Cathedral. [ibenik (foto: M. St Luke (a side of the dismantled pulpit). Sv. Marko (stranica demontirane propovjedaonice). Drmi}) Jeronim Mondella. Jakova. Katedrala sv. 1624. stolje}a u Hrvatskoj »napla}uju dodanu vrijednost« u kontekstu dru{tva fizi~ki ugro‘enog te psihi~ki i ekonomski iscrpljenog osmanlijskom imperijalnom prijetnjom u susjedstvu zale|a. (137–156) Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. pa sumarni i grubi tonski postupak njihova oblikovanja uz nerijetko nespretno kadriranje lika u format kasete«.

o denaro siano mandati al d. qual denaro già tempo s’atrova in salvo dal Sig. kojima pripada istaknuto mjesto u pojavi baroknoga stila u Hrvatskoj. come nel disegno di gia fatoci dal Sig. kako isti~e ugovor.r Fran. ambiciozne i financijski umje{ne modernizatore goti~ke crkve – poglavare {ibenskog Franjeva~koga samostana – gvardijana fra Franu Semoni}a. dakle transcendentnu. semantiku arhitekture. (137–156) ma se manifestira stil. Uslijed sveop}e arhitekturizacije umjetni~ke industrije. al qual ho contato fino sera precedente come appare per il suo ricever in tre volte. Inst. Budu}i da se glavni oltar Gospe od pla~a u [ibenskoj katedrali gradio izme|u 1638. Oni su ipak. et li 6 febraro et hor ultimamente sotto li 24 aprile 1643 di dover mandar danari per d.76 Arhitekturi je inherentna lako~itljiva. et honore della n.o sud. majstorova glavnog oltara u crkvi S.–1670).a et ci espone in esse lettere di dover mandar danari al R. fra Julija Prahuli}a. altari e gli effetti del d. koji su. kakve ne nalazimo u tada{njim gradnjama jadranske Hrvatske.a come procuratore della Pr.o Ridolfo acciò dij opera alle d. ne ~udi {to altaristika pose‘e za slavolukom – anti~kom rimskom temom arhitekture prolaza i prijelaza. prema Tridentskom misalu. fra Bonav. fra Andrea Tonso. fra Ivana Semoni}a. Frane u Zadru (1668.to come il dover vole et ut (?) i. godine.78 Prilog Dokumenti iz knjige ra~una (tro{kovi/spese). misu zapo~injali s »Introibo ad altare Dei« i koji su slu{ali rije~i iz Evan|elja po Ivanu »Ja sam vrata!« (Ivan. a tek malo kasnije u polikromiji i savr{enoj obradi mramora ~istih ploha. koji implicira po~ast i spomen. mo‘emo ih smatrati jasnim reprezentacijskim signalom {ibenskih franjevaca. i 1645. Giulio Prahulich. te sna‘an metafori~ki potencijal.a in mano del M.re sudetto come per le sue lettere n’avisea sotto li 6 7bre e 26 9bre 1642.i. monumentalni glavni oltar u Crkvi Gospe od Milosti (crkva tvr|ava) u Vrboskoj na Hvaru (vjerojatno 1627. fr. povij. rje~nik i gramati~ka sintagma reprezentativne arhitekture ranoga venecijanskog baroka.do Girolamo Ridolfi per le tre palle overo altari. umjet. u povijesti hrvatske umjetnosti trebao bi zauzimati. Guard.). mogli su jasnije do‘ivjeti metafori~ku kr{}ansku. che si doveranno fare di legname. prozori). Fra Fran. Guard. fra Gio. vezani uz nabavu oltaru. Oltaru slavolu~nog tipa (s razvijenijom zonom atike ali i skulpturom vi{e kvalitete) pripada i mo‘da najkvalitetniji drveni oltar u Dalmaciji. zrelobaroknu. zbog razmjerno rane stilske osvije{tenosti i solidne kvalitete. per li quali restassimo d’accordo di tutti li doi 300 ducati.74 a da su dva oltara u {ibenskoj Franjeva~koj crkvi postavljena ve} 1638.77 Ako je {ibenski marangon Jeronim Mondella bio autor idejnog projekta arhitekture oltara u {ibenskoj Crkvi sv.do P.o di farsi mandare il conto di quanto haverà ricevuto per tal effetto acciò il tutto si possa agiustare nel libro de con. djelo venecijanskih drvorezbara (intagliadora) Issepa i Girolama Ridolfija. ali i ranim susretom {ibenske javnosti s monumentalnijim stilom ranoga venecijanskog baroka. M.o acciò estratto delli vini venduti al paron Giovanni Miagostovich sij dell’entrate de Convento come delle elemosine di questo anno ritrovate 1642 ottobre per la marina e territorio fatta delli fedeli per tal effetto acciò il sud.e palle per maggior gloria et laude di S. koja svojim sredi{tem.69 Me|u mramornim oltarima tipa slavoluka s u‘om atikom superponiranih kontrapunktnih zabata isti~e se ve} spomenuti Longhenin oltar u Crkvi sv.70 koji je vjerna kopija..) u @upnoj crkvi u Starigradu. Baicich.ro Giacomo Orasa da Cherso habitante a Ven. posebice otvora (vrata. e l’accordo fu fatto d’anno 1634. Sve}enici i vjernici. 10:1–10).o Ridolfi estratto ch’haverà fatto delle d.o. Isto se mo‘e re}i i za naru~itelje.73 Svi ti oltari. godine. 1643 ad 7 maggio. mjesto me|u najistaknutijim umjetnicima na{e ba{tine.Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. 29/2005. B. te glavni oltar (1698.75 Taj monumentalni perforirani zid sna‘no definira i usmjerava pogled. ve} imaju druk~iju. kako se do sada pisalo. val fino sera lire 1462. Daniele u Veneciji.ra chiesa et per non defraudar i populi dell’opere si pie et con ordine espresso che d.o P. Essendoci di continuo data molestia con lettere dal M..) i Presvetog sakramenta (1694. Frane. sept. Slavolu~na arhitektura pridonosi oltaru kao klimaksu ili akcentu liturgijskog prostora. fra Andriju Tonsa i fra Bonaventuru Baj~i}a. Frane u [ibeniku Rad. Spesi in doi palle (altari) per la nostra chiesa per mano di ministro Issepo Ridolfi intagliador al presente. Guard. una presso le reliquie ed una altra all’incontro di quella.r Girolamo Mondella nella nostra chiesa di san Fran. za sada nepoznatih majstora. razvedeniju formu zabata.ia di Dalm.e del con. M.71 Na oba oltara ugledaju se oltari sv. Semonich. . P. {to su ga prvo upoznavali u sjaju i odsjaju pozla}enoga drva (s ornamentom raspore|enim jo{ sa stanovitim strahom od praznine). Ovdje je preobra‘en u kulisu. nagla{avaju}i dva prostora – onaj ispred i onaj iza. i quali disegni son mandati a Ven.to per l’effetto delli altari. kako ih je prepisao Krsto Sto{i}79 1635. Josipa (1692.a opera et cos fu 150 preso espediente per tal effetto dalli Padri dar ordine al P.) Alessandra i Paola Tremignona u Hvarskoj katedrali72 (i jo{ tri u istoj crkvi). kako predla‘emo. kao kasniji. R.co Tetta proc.co Semonich guard. Crocifisso. arhetipska i univerzalna simbolika.to R.co.o come di sopra dovesse investire in rassevo (?)altre robbe come gli parerà meglio e cio per non dischanedar (?) delle monete per beneficio e utile delli d.e rasse altro che se gli mandarà sia in obbligo dal P. una palla del santiss. umjesto praznine (i pogleda) silom usmjeravanja pru‘a istinu (protureformacijske) katoli~ke vjere (i slikarstva).

)85 Dimenzije retabla: 395 x 525 Kat. Antuna Padovanskog. Lovro). U ni{ama sva ~etiri oltara nalaze se jo{ ~etiri franjevca-sveca koje je te{ko identificirati jer nemaju nikakav atribut osim knjige. Bonaventuru. Klare Godina: 1634. korekcijama i sugestijama. don Kre{imiru Mate{i. kat. Stjepan (ili sv. Frane u [ibeniku. Kat. Petra Alkantarskog ili nekog drugog franjeva~kog sveca. Jovanu Kliski. (137–156) Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. Stjepan i sv. Grgur86 Oltarna slika: Sv. sv. Josip (Schiavonni. starija od oltara.)89 Dimenzije retabla: 380 x 525 * Zahvaljujem Radoslavu Tomi}u na razgovoru. 1857. 1643. 2 (sl. Marku [piki}u.1) Oltarna slika: Sv. Antun Padovanski84 (Matteo Ponzoni. Stjepana Godina: 1642. Jeronim (Matteo Ponzoni. Matej Pon~un)87 Dimenzije retabla: 380 x 525 Kat. 3–4) bli‘e su glavnom ulazu. u srebrnom okviru. primjerenijih. Franjo i sv. franjevac88 (vidi obja{njenje u kat. 2) Oltar sv. 1) Oltarna slika: Sv. fra An|elku Badurini. 4 (sl. 3) Oltar sv.). fra Peri Kelava. 29/2005.83 dva an|ela U trokutnom zabatu: Bog Otac U ni{ama: 2 franjeva~ka sveca (vidi obja{njenje u kat. ‘upniku @upe sv. Dva starija oltara (sl. Stjepan. Vladimiru Markovi}u. dva an|ela U trokutnom zabatu: Bog Otac U ni{ama: 2 franjeva~ka sveca (Desni u ruci dr‘i predmet koji nije mogu}e identificirati. Antun Opat (ili Sv. Oni bi mogli prikazivati sv. {ibenskim konzervatorima povjesni~aru umjetnosti Jo{ku ]uzeli i arhitektu Ivi [prljanu. dva an|ela U trokutnom zabatu: Bog Otac U ni{ama: sv. Danku Zeli}u za upu}ivanje i otvoren pristup literaturi o [ibeniku. 1–2. Tvrtku ^erno{u. Oltarna slika: Sv. Matej Pon~un naslikao u Splitu 1638. 1 (sl. (ugovor). povij. sv. stolje}a) Dimenzije retabla: 395 x 52582 Kat. 1643. Bernardina Sijenskog. uskoro }e se pristupiti izradi novih. (molba za naplatu jo{ neposlanih oltara) Autor: Girolamo Ridolfi (Venecija) Skulpture Na segmentnom zabatu: sv. mogao bi prikazivati sv. Jakova u [ibeniku. Inst.80 pala portatile (Bogorodica. gvardijanu Samostana sv.81 sve skupa u drvenom okviru iz 18.Rad. Matej Pon~un naslikao u Splitu 1638. (ugovor). 1–2) bli‘i su sveti{tu. 6 prikazuje pogled na ju‘ni zid). (narud‘ba). 4) Oltar sv. Frane u [ibeniku Katalog Oltari su zrcalno postavljeni uz sjeverni i ju‘ni zid broda goti~ke crkve (sl. Nikola. sv. kat. Josipa Godina: 1642. (narud‘ba). Jeronim).). 3– 4. 1638. Dva kasnija (sl. Tei Hla~a. (stavljanje oltarne slike i pozlata oltara) Autor: Issepo Ridolfi (Venecija) Skulpture Na segmentnom zabatu atike: Arkan|eo Rafael i Tobija. umjet. (stavljanje oltarne slike i pozlata oltara) Autor: Issepo Ridolfi (Venecija) Skulpture Na segmentnom zabatu atike: Arkan|eo Mihovil. Ako je to {e{ir. 151 . 3 (sl. dva an|ela U trokutnom zabatu: Bog Otac U ni{ama: sv. Klara i sv. Retabli su postavljeni na neadekvatne menze iz novijeg doba. 1) Oltar Bezgrje{nog za~e}a (Gospe bez grijeha za~ete) Godina: 1634. 1638. (molba za naplatu jo{ neposlanih oltara) Autor: Girolamo Ridolfi (Venecija) Skulpture Na segmentnom zabatu: sv. Augustin (Matteo Ponzoni. Ani Marinkovi}.

nel qual si figurano.. 6 Primjerice: natje~ajni radovi za fasadu crkve S.ub. 1922. primjerice. 178 (»…su altari lignei intagliati a Venezia fra il 1635 e il 1643 nella bottega di Isepo Ridolfi su modelli dell’intagliatore sebenicense di origine veronese Girolamo Mondella.«). Oltari crkve Sv. New Haven and London. grafika iz 1573. 2002. Zagreb. Caterina dei Funari (Giacomo della Porta ?. 1998. do »prve barokne fasade« S.. sl. Frane. sv. ]IRIL METOD IVEKOVI].. u: Radovi Instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru.1635. Marginalije o nadbiskupu Markantunu de Dominisu i bra}i nadbiskupu Sforzi i slikaru Mateju Ponzoniju. R.). Gra|evinski i umetni~ki spomenici Dalmacije 1: [ibenik.) Ivan Golub. 1933. Stjepana i Klare.«) Na fotografiji se vide skulpture na volutama atike kojih danas vi{e nema. Frane koje }e po njemu – prema Sto{i}u – izvesti rezbar Isepo Ridolfi u Veneciji. tako|er. 1970. 42. bilj. koja je predmet ove studije. 1996. Frane u [ibeniku. S. 22 (1998. u: Zbornik za{tite spomenika kulture. Klasi~ni jezik arhitekture. 13–14 (1967. 5 WOLFGANG LOTZ. RADOSLAV TOMI]. [ibenik. 266.«). Il Terzo Libro Di Sebastiano Serlio Bolognese. Djelo su rezbara Josipa i Jerka Ridolfija iz Venecije«. 10 SEBASTIANO SERLIO. 1995. Zagreb. SEBASTIANO SERLIO (bilj. 319. Umjetnost u Dalmaciji. DAMIR DEMONJA. 444. 1953. (…) Antependiji su u punom zamahu baroka (Danas vi{e ne postoje. 138–139. Uz Ponzonijeve slike u {ibenskoj crkvi Sv.de/sammlung6/buch/serlio1544.). koji je u renesansi nerijetko identificiran s Vitruvijem Polijem. na kojoj se vide dva oltara sa skulpturama na volutama kojih vi{e nema. da lui firmato. 8 Slavoluk je projektirao Lucius Vitruvius Cerdo. Splitska slikarska ba{tina.) itd. 27. On Architecture (vol. 1544. 48 (usporedba s nekim istarskim. (»Drveni oltari pripadaju baroknom stilu. bazilici«). Slavoluk Alfonsa Aragonskog na Castelnuovu u Napulju ili. nel 1624.Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. 23–24. u: Novo doba. Josipa. povij.). Slavoluk Sergijevaca u Puli su izvan rakursa. Arhitektonski dijelovi oltara imaju manje svoju funkcionalnu ulogu. Nuovi documenti sul Ponzoni e sul Forabosco. Zagreb.). Barok u Hrvatskoj. ^injenica da se jedino »sa~uvano« Vitruvijevo djelo nalazi ba{ u Veroni utjecala je na privla~nost Slavoluka nara{taju veronskih arhitekata i humanista koji su odu{evljeno sudjelovali u stvaranju suvremene all’antica arhitekture i kulture.xml?docname =serlio1544&pageid=PAGE0131. autore anche.1930. 2000. u: Saggi e memorie di storia dell’arte. 40 (1986. 7).. KRUNO PRIJATELJ. Palladio e le illustrazioni delle edizioni del 1556 e del 1567 di Vitruvio.P. zapo~eta 1580. 2003. Venezia. 151. (. 646. Susanna (1597.. postaju komponente jedne dekorativne cjeline. KRUNO PRIJATELJ. Ivan Skoko i doma}i majstori {ibenskog baroka. D. grafike Giovanni Carotto (Verona. 66. Kvarnera i Dalmacije. 1999. Frane u [ibeniku. La Dalmazia nell’arte italiana venti secoli di civilta. autorom Deset knjiga o arhitekturi (De architectura libri decem). 131. MARIN OREB. Horvat. Interesantni su za na{e krajeve. valja istaknuti da smo u ovom radu usredoto~eni na troosni slavoluk. 1968.. 1. 220–221. 1994. stolje}a u Dalmaciji. Matej~i}. KRUNO PRIJATELJ..) Igor Fiskovi}. Franjeva~ke crkve na hrvatskoj obali do kraja 16. KRSTO STO[I]. u: Arte veneta. e fuori de Italia. umjet.. u: Radovi Instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru. napravio je (Mondella. KRUNO PRIJATELJ. Michelangelo. 9 Za katalo{ki broj crte‘a koji se nalazi u Uffizi vidi u: SEBASTIANO SERLIO (bilj. iste su veli~ine. sl.. Zagreb..). I zabat je ra{~lanjen ornamentima. 1936.«). Muenchen. 232. dei quali i quattro piu grandi sono di legno dorato e gli altri due piu piccoli di marmo con belissime colonne a spira. D. ALESSANDRO DUDAN.) nacrt za oltare u {ibenskoj crkvi Sv. S. RADOSLAV TOMI]. RADOSLAV TOMI]. New Haven and London. 1928.. U: LOUIS CELLAURO. Nitko ga nije slijedio..–1545. (137–156) Bilje{ke 1 Il Convento dei Frati Minori di S.«). 1890. Per trecentosettantasette anni. 1516. 67–87. Venecija. Barokni oltari i skulptura u Dalmaciji. knjizi pi{e o slavoluku.. KSENIJA KALAUZ. 306–307.) Mondellini oltari odi{u nekom rusti~nom i pu~kom ali sugestivnom i neposrednom baroknom interpretacijom.«). 13–14 (1967). 29/2005.). Drveni oltari 17. Zagreb. i 16. Francesco u Riminiju (zapo~eto oko 1450.) – sa stajali{ta genealogije forme. Milano. stolje}a u Istri (magistarski rad)..«). (ur.). 1982.. T. u: A. op. RADOSLAV TOMI]. op. Radio ih je Josip i Jere Ridolfi u Mlecima prema nacrtima {ibenskog drvoresca Jeronima Mondelle iz Verone. 1540. GIUSEPPE MARIA PILO. oki}eni girlandama. 9. Zagreb. 2. Sv. 1956.. u: Na slavu Bo‘ju: 700 godina [ibenske biskupije (katalog). 52–58. 49.. 269. u: Barok i prosvjetiteljstvo. 15–16.. Frane. koji je slu‘io za uzor drugim trima. 24–25 (»U crkvi postoje ~etiri drvena oltara iste barokne forme i veli~ine – Gospe. 152 .. Istri i na Kvarneru. prosinca. 4 Ovdje ne navodimo pro~elje crkve S. 1564. 765–766.) Oreb je to~no pro~itao dokument. [ibenik. Francesco. 1537.. 2004. Kiparstvo u Dalmaciji. ne si trova alcuna memoria degli altri sei altari di questa Chiesa. Barokno kiparstvo Istre. http:// digi.. (». Iz istog razloga se ne zadr‘avamo na Albertijevoj knjizi X libri de re aedificatoria. 58–59 (»…veliki neobi~ni oltar u crkvi sv.. 373–376.P. La Gloria di Venezia nelle testimonianze artistiche della Dalmazia. 287. 78 (»Non si puo precisare l’epoca dell’erezione... ISTI.)..). Kroz crkvenu umjetnost. Maria ai Monti (Giacomo della Porta. 33.. 7 SEBASTIANO SERLIO. i kasnije. del pulpito ligneo del duomo di Sebenico. 224.. Umjetnost 17. 7). Zagreb. 2 LINO MORETTI.. Prijatelj. pure di legno. ono je predalek i premalo utjecajan potomak. koji je kod nas poznat po lijepim rezbarijama na plohama propovjedaonice u {ib. 22–23 (1993. Der Triumphbogen als grosse Form in der Renaissancebaukunst Italiens (Dissertation). Stupovi su ra{~lanjeni kanelurama. Frane u [ibeniku Rad. Be~. Barok u Dalmaciji.uni-heidelberg. 1). sono buoni lavori d’intaglio. (ur. Samostan Sv. 144. (»To je prva cjelina u Dalmaciji izra|enih oltara. 24. u: Folium Dioecesanum – Organon Curiae Episcopalis Sibenicensis IX. Tako|er. Zagreb.. 138. Galerija uglednih [iben~ana. 76 (»…lijepi oltari u slogu kasne renesanse«). VLASTA ZAJEC.. fotografija s danas nestalim skulpturama na volutama.KRSTO STO[I].). 1995. 15. Studije o umjetninama u Dalmaciji 2. Il Gesú (Vignola. 2). 1997. Beograd. 184 (fotografija unutra{njosti crkve. Lorenzo u Firenci (Giuliano da Sangallo. primjerice u knjizi De origine et amplitudine civitatis Veronae Torella Saraina. Milano. fotografija crkvene la|e na kojoj se vide skulpture na volutama kojih vi{e nema.. 1930. 112–114.–1600. ne{to posebno za [ibenik i okolicu.. 3 JOHN SUMMERSON. e le altre che sono in Italia.. i 18. Beograd. u kojima imamo osje}aj novoga duha i karakteristi~kog nemira novog stilskog shva}anja.). Zagreb. e descrivono le antiquita di Roma. 1517. vol. primorskim i slovenskim oltarima). Michele Sanmicheli. u: PAUL DAVIES E DAVID HEMSOLL. Arhitekt Slavoluka Gavijevaca bio je oslobo|eni rob koji je doista pripadao Vitruvijevoj porodici. a izme|u stupova su ni{e s polihromnim sveta~kim figurama.. projekt/crte‘ fasade. 303–304. vijek.. vol. Zagreb. Zagreb. (»…spadaju u najljep{e barokne oltare u Dalmaciji. Inst.–1603. 1998. rimske crkve S. WOLF DEISEROTH. oki}en figurama an|ela. u: Tisu}u godina hrvatskog kiparstva. Samostan i crkva franjevaca konventualaca u [ibeniku (rukopis u Muzeju grada [ibenika). u: Kulturna ba{tina. (tlocrt crkve s ucrtanim oltarima).). LJUBO KARAMAN. 344 (»Gli altari. KRSTO STO[I]. stolje}a (disertacija. Architecture in Italy 1500. njegovim proporcijama i urbanisti~kom zna~enju. gdje u 8. KRUNO PRIJATELJ. Spirito in Sassia (Antonio da Sangallo Mla|i. K.

te u katedrali u Montefiasconeu (zapo~eto 1519. 1–2. New York. Zidno slikarstvo 17. 110–111. sl. Milano. 46v. te spomenik Marcantoniju Memmu u crkvi San Giorgio Maggiore u Veneciji. Milan. Zagreb. 8). 1936. Frane u [ibeniku 11 CARLO ANTI. 248./1557. 32). Deset knjiga o arhitekturi. Crkva sv. terminus post quem 1615. Inst. 1603. 44 KRSTO STO[I]. stolje}a. 213– 227. 1985. 1995.) Ornella Selvafolta.–1637. Zabat ponad sredi{njeg otvora rabi na troosnoj slavolu~noj fasadi kapele vile Della Torre u Fumanu (oko 1555. 129.uni-heidelberg..–1609. 1. 29 Longhena. postavljen 1604. 1982. 530. 18). 28 MANUELA MORRESI (bilj. 193.« MARCUS VITRUVIUS POLLIO. 1994. 512. 188–189. 1986.html 12 »Za tragedije se grade kulise sa stupovima. Jacopo Sansovino..). 299.. 154. Milano.. 27 Na grobnicama Sikstove i Pavlove kapele u Sv. London England. Kapela zapo~eta 1654. 32 Kamen temeljac postavljen 1631. 19 ISTA.).ub.. Il secondo libro di prospettiva. 1. fotografije slikanih an|ela u kasetama u: VLADIMIR MARKOVI].). 152–159. London.roma. 159–163. 1996. 23 ISTA. zabatima.. 30 Upotrebom motiva slavoluka nagla{ava sredi{nju os fasade pala~e Grimani u Veneciji (1556.–1616. 7). nedatirano. terminus ante quem 1684.–1533. 153 . Matteo Carneri. 1. 298. spomenik Francescu Erizzu u crkvi San Martino u Veneciji. 26 LOUIS CELLAURO (bilj. 1990. 195.xml?docname=serlio1584&pageid=PAGE0140. New York. 34 Longhena (bilj. Isti slavoluk ume}e Tintoretto u pozadinu slike Pranje nogu (Prado. Justine desakralizirana je ubrzo nakon 1810. 254. 1995. 33 Isti. 58–59. 18. 39 RUDOLF WITTKOWER (bilj. 24–28. du‘d Domenico Michiel vladao je u 12. 155. 25 ANDREA PALLADIO. 42 Fotografija koja prikazuje izvorno stanje. 7.–1558. u: RUDOLF WITTKOWER.. Nova crkva (rukopis u Muzeju grada [ibenika). 115–117. 116–117. 29/2005. 13 SEBASTIANO SERLIO. u: RADOSLAV TOMI].inroma. – oko 1600. SEBASTIANO SERLIO (bilj. Sarajevo. 292. 36 ISTO. Pietro Civran bio je pomorski kapetan i veleposlanik iz 14. Venecija. 114–117. Madrid). Mariji Velikoj u Rimu ta ideja stapa se s maniristi~kom i baroknom voljom za kiparskim redom – karijatidama. 2000. 1584. (137–156) Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv.. nakon vi{e od 20 godina glavnina gra|evine dovr{ena.. L’arco dei Gavi a Verona. 319. 38 JOHN POPE-HENNESSY (bilj. Stoga ovdje reproduciramo grafiku koja prikazuje izvorno stanje. 66. London. povij.. 451.). http://www. Istim motivom Tintoretto ra{~lanjuje prizemlje crkve u dnu trga na slici Kra|a tijela sv. i 18.–1534. jo{ nije dov{ena. Longhena tako|er gradi novi nadgrobni spomenik umjesto razru{enog starog. 7).). terminus post quem 1633. 422. katalog izlo‘be. 2002. 43 KRSTO STO[I] (bilj. primjerice: Giulio del Moro. 16 JOHN POPE-HENNESSY.. 35 ISTO. na oltaru kapele Petrucci (1515. Italian High Renaissance and Baroque sculpture. Slikar Giovanni Battista Augusti Pitteri u Dalmaciji.) u crkvi San Domenico u Orvietu. 21 JOHN POPE-HENNESSY (bilj. 460. statuama i kraljevskim predmetima. The four books on architecture. stolje}u – Longhena je trebao napraviti novi nadgrobni spomenik koji bi zamijenio stari koji je razru{en tijekom Palladijeve obnove stare Benediktinske crkve. Harmondsworth... Cambridge Massachusetts. posve joj je promijenjen ati~ki kat. 9–12. taj ritam slavoluka sinkopira du‘ piano nobile na pala~i Bevilacqua u Veroni (zapo~eta 1532. spomenik Andrea Dolfina i Benedetta Pisanija u crkvi San Salvador u Veneciji. 36.. 144–145.de/sammlung6/buch/serlio 1584. http://digi.). 17). 89. stolje}a. posve}ena 1687. 18).it/ arardeco/1921/21_II/Art1/II1T.). Marka. Art and architecture in Italy 1600 to 1750. njime ra{~lanjuje tambur u crkvi Madonna di Campagna u Veroni (1559. 14 The renaissance from Brunelleschi to Michelangelo: the representation of architecture. 1997.– 1524.). 1663.. 17 JOHN POPE-HENNESSY. sl. 158.–1559. 40 RADOSLAV TOMI] (bilj. na portalu Pala~e Podesta u Veroni (1532.Rad. katalog izlo‘be. 84. 37 ISTO. 15 SEBASTIANO SERLIO (bilj.. umjet. Italian Renaissance sculpture. 24 ISTA. Zagreb..). na unutra{njim zidovima kru‘ne kapele Pellegrini u crkvi San Bernardino u Veroni (1528. 29. koje danas vi{e ne postoji. spomenik Leonardu Loredanu u crkvi Santi Giovanni e Paolo u Veneciji.). 41 RADOSLAV TOMI] (bilj. (ur.. pet godina nakon Longhenine smrti. itd. 2002.. stolje}a u Dalmaciji. 20 ISTA. 29). 95–114. 31 Tu sintaksu nalazimo i na ostvarenjima ostalih altarista ranog 17. 17). 18 MANUELA MORRESI. Danese Cataneo./16. 22 MANUELA MORRESI (bilj. 302–303.

MACDONALD. Models in renaissance architecture. 50 (1928. 1. MLADEN NIKOLANCI. Split. kamena plo~a s mo}ima mu~enika. 1. No 3. vjerojatno iz 18. 1. 61 KRSTO STO[I]. Split. Usporedi: KRSTO STO[I] (bilj. 48 Folium Dioecesanum – Organon Curiae Episcopalis Sibenicensis X. KRUNO PRIJATELJ (bilj. 1.). 147. The altarpiece in Renaissance Venice. 65). 62 KRSTO STO[I] (bilj. 61). 86. X. 9. {ibenskog pa zagreba~kog kanonika a kasnije bosanskog biskupa.. umjet.).Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv.). 1).. 29/2005. 1. 38–39. sve na poticaj poznatog pisca i glagola{a Ivana Tonka Marnavi}a. 765. Sansovina i Vittorije do skromnih altarista. 70 RADOSLAV TOMI] (bilj. 1). 1..). Sakristijski ormari koji se danas nalaze u sakristiji kasnijeg su datuma. 5. 2: An urban appraisal./1929. 74 RADOSLAV TOMI] (bilj. 1958. 1995. 1. NIKO DUBOKOVI]. 65 KRSTO STO[I]. 765. Inst. 1995.. domiciliato a Sebenico.. nare|uje strogo provincijal. 1982. 5–6. godine. 54 KRUNO PRIJATELJ (bilj. 55 KRUNO PRIJATELJ (bilj. 1995. 1. No. do 19. 1. Njegov sin urgirao je tu radnju. Katedrala u [ibeniku. 58 KRSTO STO[I] (bilj.. « – KRSTO STO[I] (bilj. 1930. fotografije svih an|ela u kasetama nalaze se u fototeci Instituta za povijest umjetnosti ([ib. 1926. 7.. Jeronimu Mondella 44 lire i 14 soldi za slike an|ela na plafondu. 1933. 47 KRUNO PRIJATELJ (bilj. 24–25. Pozlatar Ante Tetta ne spominje se u: NEVENKA BEZI] BO@ANI]. stolje}a u Dalmaciji.). 1989. 44).. 28 59 Sto{i} ne spominje relikvije na tome mjestu. i na bitno izmijenjenoj menzi vidljiv je danas kvadratni otvor. 1). 1. 67 » Na 24. Mondella opet je primio 5 lira za neke an|eli}e. 767. 1. 1699. 50 Zahvaljujem Jo{ku ]uzeli na tom podatku. ALESSANDRO DUDAN (bilj.«). 1982. sa 4 stupa i umetcima od crnog mramora. Usporedi: KRSTO STO[I] (bilj. 74–99. 68 VLADIMIR MARKOVI] (bilj.. KRSTO STO[I]. NIKO DUBOKOVI]. 1990.. J. 46 Izuzev Marina Oreba. 56 KRSTO STO[I] (bilj. 60 »God. Sv. 16 (»Isti je rezbar napravio drvene ormare. da se u~ini oltar do Bo‘i}a. 87) (…) U januaru 1624. F– 189–207). 1. 313 (»Il pulpito di legno e gli armadi della sacrestia sono del 1624.. a format joj je 112 x 73 cm. 1). 158. u: The renaissance from Brunelleschi to Michelangelo: the representation of architecture. 12. New Haven and London. stolje}a u Dalmaciji. Fra Pero Kelava. 765.« – KRUNO PRIJATELJ (bilj. 71 RADOSLAV TOMI] (bilj. od bijelog kamena. klupe i drugo za 162 lire. 44–45.). 1930. pla}eno je m. 404. 72 RADOSLAV TOMI] (bilj. Sanmichelija. New Haven and London. Oltar je lijep. 778.). (eds. u: Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku. rukopis). 1623.. 36. 75 O slavolucima. Zagreb. [ibenik. fotografije dvaju an|ela u kasetama. Doprinio je ne{to i Ivan Kortelin sa sinom Melkiorom.). 25. 43. 1999.). The architecture of the Roman Empire. u sakristiji. (. u: The altarpiece in the Renaissance. 53 Djelo Krune Prijatelja nezaobilazan je putokaz i motivacija u bavljenju drvenim oltarima 17. rukopis). Crkvica i bratov{tina Sv.«. 11. 1930. t. Luka Kortelin (Cortellino) ostavi oporu~no 100 mleta~kih dukata za novi oltar. 7 soldi (Ra~uni 1590–1625.).. povij. 1995. 1982.. rukopis). 47–48. 36. 1994. 73 RADOSLAV TOMI] (bilj. 64 PETER HUMPHREY.. 775.). Odozgo su kipovi Vjera i Ufanje (‘ene) i Ljubav (dijete). 47. dana{nji gvardijan samostana. [ibenik i Dalmatinska zagora. tu je bila ugra|ena petra sacra. 84. jednostavne. [ibenik. 1982. vol.). MILLON. 25) a u sakristiji ormare. Za nj je potro{eno 120 dukata. 1. 1.. 1. 1986. 765. 84. 76 DAVID DAVIES. rukopis). 1891. 1982. veronese. buoni lavori. 49 Izvorno stanje vidi se u: ]IRIL METOD IVEKOVI] (bilj. 44). 57 KRSTO STO[I] (bilj.«). Prijatelj je uputio da uzore za njih »mo‘emo na}i od najve}ih kipara i arhitekata poput Palladija. Majstori od 9. 32–33. 26.. Zagreb. tako|er je upoznat s predajom da su se u tom oltaru ~uvale relikvije. Autor je zapisao: »Mnogi bi ovi oltari zaslu‘ili temeljitiji opis i razradu kao {to bi bilo potrebno detaljno obraditi tipologiju dalmatinskih drvenih oltara koji su ovdje vi{e ili manje nasumce spomenuti bez pretenzija na potpunu iscrpnost. 52 KRUNO PRIJATELJ (bilj. stolje}a. The relationship of El Greco’s altarpieces to the Mass of the Roman rite. Kri‘ u [ibeniku Docu. Duha u [ibeniku.) Ovaj je umjetnik u dvorani u~inio neki tron (tribuna). ali se ~ekalo dok svota naraste do 200 dukata. Milan. 69 DU[AN BERI]. Popis spomenika otoka Hvara. 1982.). 51 Fotografija u: KSENIJA KALAUZ (bilj. vidi: MARIN OREB (bilj. 25–26. 1930. 100. 1930. 75 (U ovdje tiskanoj biografiji biskupa Arrigonija spominje se narud‘ba propovjedaonice i sakristijskih ormara u sakristiji katedrale od majstora Jerolima Mondelle 1624. Peter Humphrey and Martin Kemp). 1995.. 31. (137–156) 45 KRSTO STO[I] (bilj. 404.. 1993. di Girolamo Mondella. (Ra~uni 1590–1625. 63 HENRY A. 154 . Usporedi: VLADIMIR MARKOVI] (bilj. 66 Slika koja se nalazila na tom oltaru djelo je Antuna Moneghina Petrova iz [ibenika. New York.. rukopis). 7. 1707. slavolu~nim fasadama i ~etvorinastim gra|evinama u rimskoj carskoj arhitekturi: WILLIAM L. Frane u [ibeniku Rad. 1932.« Uzto. Hvar–Stari Grad–Vrboska–Jelsa. 1. 44).

rukopis). a koje se nalaze u planoteci Konzervatorskog odjela u [ibeniku pod brojem 76. Josipa za {ib. 86 Sto{i} pi{e: »…Sv.« U: KRSTO STO[I] (bilj. kad je bila u gradu kolera. povij. goti~ki prozor (20 eura). Ante Opat i Sv. Mihovio s Tobijom«. 1930. 155 . rukopis). Frane Regina (?) zauzeo se je 1857. Tom je prigodom uklonjena s oltara slika Gospe od Karavad‘a. 1. 1. 1930. u: KRSTO STO[I] (bilj. 25 (Sto{i} sliku krivo datira u 15. 1855.. 28. 1930. udate za Vjek. 1930.Rad. Josipa. koja je zapadala 336 lira dalmatinskih. kad im je 22.. kod profesora Schiavonnija u Mlecima. 83 Sto{i} zabunom pi{e »Sv. 31. kao i drugu. Servagiotta. 88 Sto{i} pi{e: »…2 biskupa…«. Prijatelj navodi: »starija Bogorodi~ina slika« – KRUNO PRIJATELJ (bilj. prema arhitektonskim snimkama pro~elja oltara (bez skulpture i ornamenta) koje je izradila dipl. Vidi: KRSTO STO[I] (bilj. 89 »Staru pokvarenu sliku uklonili su fratri. 1930..« KRSTO STO[I] (bilj. arh. korist narodu i ugled reda«. uz ne{to {ib. Prof. Do originalnih dokumenata mo}i }e se do}i kada se uredi samostanski Arhiv. 1930. 1. Anita Tur~inov (»Arcos«. html 78 Godine 1642. a kojima danas nema traga.). Jo{ je kupila jednu plaketu (?) i antipendij. 1967. Prozori. 1. 297–301. kako su njihovi stari od pamtivijeka obavljali na ~ast Bogu.int/en/section/testnotes. Josipa pobrinula se za njezinu isplatu. 29/2005.. 1). naru~ena je oltarna slika sv. renesansnu edikulu (50 eura). 30–31. ing. rukopis). te mostove. Vjerojatnije je. Inst. prvo. Ane.euro. da uzme valjda dimenzije ili po njoj u~ini novu. prispjela nova iz Mletaka. Sv. Schiavonniju bila je poslana stara slika Sv. Pu{tene su u optjecaj 1. 1930. 82 Dimenzije su izra‘ene u centimetrima. (137–156) Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. rukopis). 1. sada{nja. 1967. aug. 1. rukopis). rukopis). barokni portal (100 eura). 1. MARIN OREB (bilj.. zbog ikonografije. 81 KRSTO STO[I] (bilj. vrata i mostovi – kao simboli otvorenosti. gvardijan fra Frane Semoni} ula‘e ‘albu na zabranu pjevanja lekcija za bo‘i}ne blagdane na hrvatskom jeziku inkvizitoru u Zadru i moli dopu{tenje da mogu nesmetano i slobodno »vr{iti djelo ~asno i pobo‘no. zbog ikonografije. ili su im skulpture zamijenjene. Frane…«. godine. rukopis). – KRSTO STO[I] (bilj. 1. 1967. Vjerojatnije je.). romani~ki portal (10 eura). oltar. 28. koju je negda bila darovala Ivanica Galeatovi}. (Nov~anice eura dizajnirao je Austrijanac Robert Kalina. U jednom pismu bez datuma pi{e slikar da ju je radio uz pomo} svoje k}eri Julije (.). ali je imala ne{to novaca od g. {to se sakupilo. 1930. Sto{i} o toj slici u rukopisu bilje‘i: »Po dru Francu Stele najljep{a. 79 KRSTO STO[I] (bilj. suradnje i komunikacije – fiktivni su no tipski prikazi europskih arhitekturnih stilova. ili je u sje}anju zamijenio dva nasuprotna oltara. [ibenik) 1992. Antuna Padovanskog. mia collaboratrice). 1967. U septembru iste godine stigla je i postavljena na svoje mjesto. 299. 1. ili su im skulpture zamijenjene. 1753. 28... ili je u sje}anju zamijenio dva nasuprotna oltara. Klare i sv. 84 Mu{ki svetac vi{e nalikuje sv. mara{tine. Frane u [ibeniku 77 Nov~anice eura prikazuju anti~ki slavoluk (5 eura). – KRSTO STO[I] (bilj. Slika je rijetke ljepote. 1. prozor iz razdoblja ~elika i stakla (200 eura) i postmodernisti~ku ku}u (500 eura). umjet. prvo. 85 KRUNO PRIJATELJ (bilj.. 25. 25–26. Zapala je oko 600 for.ecb. Provincijal naime o. 1. stolje}e).) – http://www. Ista se slika nije u{~uvala zbog vlage iz zida pa je bila nabavljena nova. da bi izradio sliku Sv.). 80 KRUNO PRIJATELJ (bilj.. Bratov{tina Sv. rukopis). 1. 1. 87 KRUNO PRIJATELJ (bilj.. Franji. No. 2002.

the author has expressed his doubts about the attribution of the altarpieces to Jeronim Mondella from [ibenik. identifying its origins in the transformations and variations in the architectural structure of antique triple-axis triumphal arch. In the first part of his study. The selected examples of Serlio. umjet. a master from [ibenik. St Francis church at [ibenik. In the second part of his study. measurer). (137–156) Summary Daniel Premerl Early Baroque Wooden Altarpieces in St Francis Church at [ibenik – The Origin of their Architectural Typology and the Question of Mondella’s Authorship Four early baroque wooden altarpieces in St Francis Church at [ibenik have occupied a prominent place in the history of Croatian baroque art. Following the initial impulse of Bramante’s »rhythmical bays« at the Cortile del Belvedere in Vatican. Mondella from [ibenik evidently acted as mediator in the second commission – he made the plan of an existing altarpiece from 1638. Girolamo Ridolfi. dominated by the activity of Longhena. carpenter. the Arco dei Gavi at Verona. so that the Ridolfis might make new ones in Venice. he suggests that the altarpieces should be attributed to the two Ridolfis alone. while those of St Stephen and St Joseph are dated not before 1643 and attributed to Girolamo Ridolfi (these two pairs of altarpieces also differ in details). restored and modernised by the Franciscans in the 17th century. as well as written documents. the author has focused on the development of the motive in Venice and Veneto. Basing himself upon the comparative analysis of attested and preserved pieces by Mondella. Frane u [ibeniku Rad. It has been established that the altarpieces have been installed in the church on two occasions – those of the Immaculate Conception and St Claire from 1638 are attributed to Issepo Ridolfi. 29/2005. He sees Mondella only as the master of technical skills (marangon. They were attributed to Jeronim Mondella. Key words: altarpieces. triumphal arch motive in the architecture of the 16th and 17th centuries. which was characteristic for the generative currents of Italian architecture in the 16th and 17th centuries.Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. Palladio. povij. which would harmonize well with the interior of the Gothic church. The author has identified in the altarpieces of [ibenik features and knowledge of the architectural principles of early Venetian baroque. Sansovino. where the local antique monument. early baroque. lacking any powerful talent for visual styling. the author has analysed the architecture of these altarpieces. pulpit from St James cathedral at [ibenik 156 . Issepo Ridolfi. woodcarvers (intagliadori) from Venice. Inst. and Sanmicheli lead to Longhena. Jeronim Mondella. according to whose plans they were made by Issepo and Girolamo Ridolfi. played a prominent role.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->