Rad. Inst. povij. umjet. 29/2005.

(137–156)

Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. Frane u [ibeniku

Daniel Premerl
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb

Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. Frane u [ibeniku – podrijetlo arhitekturnog tipa i pitanje Mondellina autorstva
Izvorni znanstveni rad – Original scientific paper Predan 30. 7. 2005. – Prihva}en 20. 10. 2005. UDK: 726.591(497.5 [ibenik)”16”

Sa‘etak
^etiri ranobarokna drvena oltara u Crkvi sv. Frane u [ibeniku u povijesti barokne umjetnosti u Hrvatskoj zauzimaju zna~ajno mjesto. Atribuirani su {ibenskom majstoru Jeronimu Mondelli, prema ~ijim su ih nacrtima izradili venecijanski drvorezbari (intagliadori) Issepo i Girolamo Ridolfi. U prvome dijelu rada autor analizira njihovu oltarnu arhitekturu. Nalazi joj ishodi{te u preobrazbama i varijacijama arhitekturne strukture troosnog anti~kog slavoluka, koje su pripadale generativnim strujama talijanske arhitekture 16. i 17. stolje}a. Nakon po~etnog impulsa Bramanteova »ritmi~kog traveja« u Cortile del Belvedere u Vatikanu, autor se fokusira na razvoj motiva u Veneciji i Venetu, gdje je zna~ajnu ulogu »odigrao« lokalni anti~ki spomenik, Slavoluk Gavijevaca u Veroni. Preko izabranih primjera Serlija, Sansovina, Palladija itd. dolazi se do Longhene. Autor u {ibenskim oltarima nalazi zna~ajke i poznavanje arhitekturnih principa venecijanskoga ranog baroka, obilje‘enoga dominantnom aktivno{}u Longhene. U drugom dijelu rada autor iznosi sumnju u atribuciju Jeronimu Mondelli iz [ibenika. Predla‘e, na temelju komparativne analize sigurnih i sa~uvanih Mondellinih djela i dokumenata, da se oltari pripi{u samo dvojici Ridolfija. Mondellu vidi kao majstora tehni~kog znanja (marangon, stolar, mjernik, graditelj/ in‘enjer) bez izrazitijeg dara za likovno oblikovanje. Predla‘e se da su oltari do{li u crkvu u dva navrata: oltari Bezgrje{nog za~e}a i sv. Klare 1638. godine – pripisuju se Issepu Ridolfiju, a oltari sv. Stjepana i sv. Josipa ne prije 1643. godine – pripisuju se Girolamu Ridolfiju (ta se dva para oltara razlikuju i u detaljima). Autor pretpostavlja da je [iben~anin Mondella bio posrednik pri drugoj narud‘bi – on je napravio crte‘ postoje}eg oltara iz 1638. kako bi u radionici Ridolfi u Veneciji napravili nove oltare koji bi se skladno uklopili u nastojanjima fratara u 17. stolje}u obnovljenu i moderniziranu unutra{njost goti~ke crkve.

Klju~ne rije~i: oltari, Crkva sv. Frane u [ibeniku, rani barok, Jeronim Mondella, Issepo Ridolfi, Girolamo Ridolfi, motiv slavoluka u arhitekturi 16. i 17. stolje}a, propovjedaonica iz Katedrale sv. Jakova u [ibeniku

^etiri ranobarokna drvena pozla}ena oltara u brodu goti~ke Crkve sv. Frane u [ibeniku nezaobilazna su postaja literature koja se bavi kako baroknom umjetno{}u u Hrvatskoj tako i crkvenopovijesnim i povijesnoumjetni~kim problemima {ibenske i dalmatinske ba{tine.1 Oltari su zasigurno privla~ili zbog stilske i izvedbene kakvo}e, svje‘ine novosti/razlike, dimenzija, cjeline i o~uvanosti. No, smatramo da je njihova recepcija (fortuna) uvelike ovisila i o ~injenici da su bili percipirani kao zajedni~ko ostvarenje dvojice na{ijenaca. Idejno rje{enje retabla pripisano je drvorezbaru Jeronimu Mondelli, {ibenskomu gra|aninu i zetu (rodom iz Verone), do~im su tri oltarne slike djelo Mateja Pon~una, gotovo jedno desetlje}e stanovnika Splita, koji je dugo bio smatran Hrvatom, dok je tek u novije vrijeme otkriveno da je Mle~anin.2 S pravom se ta {ibensko-splitska drvorezbarsko-slikarska suradnja ~ini iznimnim trenutkom dalmatinske umjetni~ke narud‘be 17. stolje}a, koja je u doba osmanlijskog vojnog pritiska i opadanja gospodarske mo}i gradskih ko-

muna, pa tako i umjetni~koobrtnih standarda, ve}inom usmjerena na uvoz iz Venecije. Pogledajmo ih (sl. 1–6). Prva eta‘a horizontalno je podijeljena s ~etiri kanelirana korintska stupa. Sredi{nji stupovi znatno su {irega interkolumnija i slobodnostoje}i, dakle prostorno istaknuti, s pripadnim pilastrima. Uokviruju okvir za palu polukru‘noga luka. Bo~ni stupovi zapravo su polustupovi, te formiraju u‘u okomitu os u kojoj je konkavna ni{a polukru‘noga luka, u kojoj su skulpture svetaca (kat. 1–4). Ritam stupova ~itamo dakle kao izmjenu: a b b a, ritam osi: a b a. Od imposta (pete) sredi{njega luka prema vanjskim bridovima retabla kontinuira, presje~ena stupovima, profilirana traka (malo gre|e). Ona dijeli bo~nu os na gornju kvadratnu plohu i donji izdu‘eni prostor ni{e, a na njezinu kraju spu{ta se volutno krilce kao krivuljni flankiraju}i element. Stupovi na stupnjevito istaknutim postamentima nose plasti~ki stupnjevano gre|e. Gre|e pravilne trostruke podjele (arhitrav, friz, vijenac) obr}e se u osi sredi{njih stupova, te se u zoni pale 137

Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. Frane u [ibeniku

Rad. Inst. povij. umjet. 29/2005. (137–156)

1. Issepo Ridolfi, oltar Bezgrje{nog za~e}a, 1638., Crkva sv. Frane, [ibenik, kat. 1 (foto: M. Drmi}) Issepo Ridolfi, Altar of Our Lady, 1638, St Francis Church, [ibenik, cat. 1

2. Issepo Ridolfi, oltar sv. Klare, 1638., Crkva sv. Frane, [ibenik, kat. 2 (foto: M. Drmi}) Issepo Ridolfi, Altar of St Claire, 1638, St Francis Church, [ibenik, cat. 2

vra}a u istu ravninu, no samo vijenac nastavlja svoj tijek, luk pale zadire i »iza‘ima« arhitrav i friz. Iz obrata gre|a sredi{njega otvora izdi‘e se trokutni zabat u drugu eta‘u, opti~ki presijeca donji dio atike. Kra}e stranice trokutnog zabata ostaju u ravnini prostorno istaknutih stupova i obrata gre|a – taj zabat, koji strukturno pripada prvoj eta‘i, a vizualno drugoj, zapravo je u prostor najistaknutiji dio kompozicije; u njem se prema zakonu kadra smjestio reljef Boga Oca raskriljenih ruku. Atika se nastavlja u osi sredi{nje edikule, ima oblik vodoravnog pravokutnika flankiranog lezenama, zaklju~ena je segmentnim stupnjevano prekinutim zabatom na kojem su polule‘e}e figure an|ela, koje flankiraju stoje}u figuru u sredini (kat. 1–4). Atikom, reduciranom na os sredi{njega otvora, dominira odnos kontrapunktno superponiranih zabata. Vizualni prijelaz izme|u okomitoga brida atike i vodoravnog gre|a rije{en je ranobaroknim, vodoravno pru‘enim volutama, koje u osi bo~nih polustupova formiraju postament za kip; tako i uzlazna sila vertikalne osi polustupa dobiva svoj kontinuitet ali i zaklju~ak u kipu (kojega danas nema). Sredi{nji otvor zadobiva oblik edikule, ima plasticitet i prostornost, izlazi iz plohe, stvara planove, sjene, {upljine, presijecanja, prodore. Razgra|uje vodoravnu mir138

no}u nagla{enom uzlaznom energijom, koju preuzima atika i njezin zabat sa skulpturama; no ostaje podre|en cjelini. Uzlaznim silama cjeline – stupova, lu~nog otvora koji istiskuje arhitrav i friz, te trokutnog zabata koji prelazi u atiku i u sna‘niji vizualni odnos sa zaklju~nim segmentnim zabatom – odgovara protupokret (protute‘a) silaznih krivulja voluta i volutnih krilca; time se, kao i skulpturama vrha, atektonizira kontura retabla. Mo‘emo zaklju~iti da iz cjeline izbija te‘nja za plasti~kim nagla{avanjem sredine – tome pridonose i su‘ene bo~ne osi, ali i grupiranje skulpture prema vrhu sredi{ta. Na drugome katu, u zoni atike, nalazi se pet, danas praznih, postamenata za skulpturu – tri na trokutnom zabatu, dva na bo~nim volutama. Grupiranjem te‘ine na vrhu stvara se u~inak baroknoga gravitas. Pod pritiskom i dinamikom ranobaroknog stilskog htijenja preobra‘en je klasi~ni model. Na {to upu}uje ova znala~ki komponirana arhitektura, kojoj po slo‘enosti stilske vje‘be-zadatka, te lako}i i ~isto}i realizacije nema ba{ mnogo parnjaka u Dalmaciji onoga vremena? To je varijacija na temu renesansne preobrazbe anti~koga rimskoga slavoluka. Varijacija koja je postala mogu}a tek u baroknom stolje}u.

Bramante ra{~lanjuje zid uokolo dvori{ta multipliciranom izmjenom pilastrima odijeljenih {irih lukova i u‘ih bo~nih osi. 7). [ibenik. terminus post quem 1643. oltara.. Ona je.) i njihovi ba{tinici. terminus post quem 1643. St Francis Church. Crkva sv. preobrazbe toga motiva. terminus post quem 1643. ra{~lambe unutra{njega ili vanjskoga zida (travejima). postala standardni element visokorenesansnog i kasnorenesansnog. »izvukli« su i kreativno shvatili tu mogu}nost slavoluka. dakle klasike. 3 4. kat. Na po~etku novoga ‘ivota teme slavoluka nalazi se crkva S. Altar of St Joseph. kat. sl. ku}i{ta orgulja.–1536. ve} koliko iz Bramanteove. Izdvojimo li ritmi~ku jedinicu te zidne plohe. cat. cat. 4 (foto: M.7 Giacomo Barozzi da Vignola (1507. povij. (137–156) Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. primjerice Jacopa Bellinija i Andree Mantegne). Josipa. scenografije. Njime su vladali arhitekti okupljeni na velikom vatikanskom gradili{tu. tom rasadniku arhitekturnih principa 16.6 On ne potje~e toliko iz imitatio rimskih slavoluka (kojima obiluje slikarstvo kvatro~enta. [ibenik. Taj tip ra{~lambe intervala izme|u pilastara ili stupova motiv je koji se rabi na crkvenim fasadama ~inkve~enta.. 29/2005. maniristi~kog i baroknog spremi{ta formi. Girolamo Ridolfi. ponad koje je profilirana traka i kvadratna utisnuta forma. Frane u [ibeniku 3. Andrea u Mantovi (zapo~eta 1470. Drmi}) Girolamo Ridolfi. itd. taj »ritmi~ki travej« bolje se mo‘e vidjeti na crte‘u (oko 1520. naslovnice knjiga. oltar sv. Drmi}) Girolamo Ridolfi. Arhitekti ~inkve~enta. 139 . Frane. godine)..) i Antonio da Sangallo Mla|i (1484. Kako je dvori{te Belve- dera do‘ivjelo kasnije preinake. manirizma i protobaroka. u kompozicijskom i proporcijskom smislu pribli‘avamo se tipu oltara. St Francis Church.– 1546. umjet. Altar of St Stephen.3 Jedna od nekoliko anti~kih tema koja je. klasi~ne. Stjepana.). svetohrani{ta i inih umjetni~koobrtnih predmeta (poput Cellinijeve soljenke). terminus post quem 1643. 3 (foto: M. [ibenik. grobnice. kao dio op}e all’antica alkemije.5 Ovdje bo~ne osi-intervali dobivaju podignutu konkavnu ni{u s lu~nim zavr{etkom. Inst. 4 U renesansi tema slavoluka postaje va‘an element gramatike arhitekturnog jezika. oltar sv. Crkva sv. [ibenik. preobra‘avana za nove funkcije i novu ljepotu u djelima najzna~ajnijih arhitekata toga doba. Za nas se va‘nijim ~ini krenuti od gornjeg dvori{ta pala~e Belvedere (zapo~eta 1505.Rad. Girolamo Ridolfi. nizom novih zadataka (»prepreka«) i rje{enja.) Leona Battista Albertija4 – njezino pro~elje i bo~na artikulacija zi|a broda u unutra{njosti.–1573. u koje su posezali svi ambiciozniji majstori – bilo da se radilo o zadatku crkvene fasade. stolje}a – primjerice Baldassare Peruzzi (1481. To postaje jedan od na~ina horizontalne podjele zida. paradigmatska struktura klasi~ne i poslijeklasi~ne arhitekture. primjerice Sebastiano Serlio (koji trijem papinskog vrta/dvori{ta opisuje i prikazuje u svojoj tre}oj knjizi posve}enoj djelima antike). »festivalske« efemerne arhitekture. Frane.

Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. On unosi novi kompozicijski princip i mogu}nosti. 1545. ali je jedini koji je izvr{io vidljiv utjecaj.–1546. stolje}a (pa i ostalih. Time. Scena tragica). i 1540.11 Kao tre}i formativni ~imbenik. 1481. pa i kasnije). Issepo Ridolfi. slavoluk Gavijevaca. Na{a se predod‘ba slavoluka zapravo temelji na rimskim slavolucima. On tako|er jedini od poznatijih slavoluka ima bo~ne osi jednostavno rije{ene samo s ni{om za skulpturu.13 Zi|e je troosno ra{~lanjeno na na~in Bramantea i njegovih sljedbenika. Inst. Giovanni da Sangallo.–1575.). oni su i kreativni ba{tinici lokalne antike i lokalne renesanse. kat.–1570. stolje}a ba{tinici su te rimske tradicije. 140 . 1540. Altar of St Claire. [ibenik. Do~im slavoluk Gavijevaca ima nagla{eno rastere}enu atiku: dimenzijama ali i prodorom zabata sredi{njeg otvora u nju. reproducira ga Sebastiano Serlio u tre}oj knjizi (Venecija. slavoluka sa zabatom ponad sredi{nje osi (primjerice prijedlog za oltar u ~etvrtoj knjizi)15 i slavoluka s u‘om atikom.14 no daje mu »svoju«. Frane. sl. Taj prodor zabata sredi{njega otvora relativizira vertikalnu podjelu izme|u prve eta‘e i atike.).–1554.–1536. ali i su‘enim bo~nim osima sa stisnutim ni{ama za skulpturu.–1546. te Baldassare Peruzzi9 (1481.–1491.16 Takve spomenike kasnoga kvatro~enta. stolje}a. a uska atika nad sredi{njim otvorom zaklju~ena zabatom i flankirana volutama upu}uje vi{e na tip oltara koji }e se naveliko rabiti u kasnoj renesansi i baroku nego na anti~ku arhitekturu. masivna. 1544.17 mo‘emo tretirati kao poku{aje (u kojima primjerice odnos no{enog. On se u mnogo~emu razlikuje od na{e uobi~ajene predod‘be i memorije anti~kog slavoluka. stolje}a)8 nije bio jedini anti~ki rimski slavoluk sa zabatom ispred atike. sl. mo‘da i semanti~ke (carstvo – protureformacija).) primjenjuje bramanteovski ritmi~ki travej za ra{~lambu zida Loggette (1537. 1638. centraliziraju}i element troosnog zida. 5. u‘u atiku zaklju~enu segmentnim zabatom nalazimo i na crkvenim spomenicima kasnoga venecijanskoga kvatro~enta. Serlio nasljeduje slavoluk s u‘om atikom kao dominantan dubinski motiv scenografije za tragediju (ili naprosto prizora perspektive) od Peruzzija i Bramantea. Jacopo Sansovino (1486.) na Trgu sv. Grafike njegovih traktata obiluju arhitekturnim motivima koji deriviraju iz troosnog slavoluka. No. Venecija. a njih karakterizira velika. cat.18 Vidljiviji odmak od bramanteovskog ritmi~kog traveja. 10). 2 (foto: M. 2 koji se kao za{titni znak upravo carske arhitekture nudio izborom po srodnosti. Frane u [ibeniku Rad. oltar sv. Drmi}) Issepo Ridolfi. a tu mo‘emo pridodati i slavolu~ni oltar Corbinelli (manjih dimenzija) Andree Sansovina iz crkve S. tragamo li za podrijetlom atike {ibenskih oltara.). ritmom osi bli‘i {ibenskim oltarima.. 8). [ibenik.). prije svega stilske (helenizam – kasna renesansa/manirizam/barok). Torello Saraina reproducira grafiku Slavoluka Gavijevaca grafi~ara Giovannija Carrota u De origine et amplitudine civitatis Veronae (Verona. Za formaciju altaristi~kog tipa koji ovdje razmatramo ~ini se va‘nim ukazati na jedan sa~uvani anti~ki rimski slavoluk: Slavoluk Gavijevaca (Arco dei Gavi) u Veroni (sl. Slavoluk Gavijevaca u Veroni (druga polovica 1. predla‘emo slavoluk ili kapiju u ‘ari{tu arhitekturne pozadine scenografije za tragediju12 kakvu predla‘e Serlio (1475. 1560. visoka i opti~ki te{ka atika vodoravnog skylinea i bo~ne osi ispunjene reljefima. umjet. (137–156) naru{en je ekvilibrij vodoravnih i okomitih sila nau{trb vodoravnih. i ranog 17. Marka u Veneciji. Studirali su ga i crtali: Antonio da Sangallo Mla|i (1485.).. povij. 29/2005. na}i }emo genotipove netom spomenutih »roditelja« (Bramante. No. ~inkve~entisti~ku formu i tipologiju (te imitabilnost). ali i horizontalnu – kao element samo jednog interkolumnija on je ipak i zaklju~ni. a u ostav{tini Andree Palladija nalaze se ~etiri crte‘a iz razdoblja izme|u 1530. Prije|emo li kroz opuse najzna~ajnijih venecijanskih i venetskih arhitekata 16.. Najzna~ajniji arhitekti venetskog i venecijanskog 16. nosa~a i nadgradnje ne govori jo{ posve klasi~nim jezikom) koji su rije{eni i standardizirani tek u ~inkve~entu.). 1638.. i 17. primjerice spomenik Pietru Mocenigu u crkvi Santi Giovanni e Paolo u Veneciji (Pietro Lombardo. Spirito u Firenci (1490. Klare. 10)10 svog utjecajnog djela u sedam tomova Tutte l’opere d’architettura et prospettiva (1537. Crkva sv. koji je itekako prihva}en u nara{taju venetskih i venecijanskih arhitekata 16. St Francis Church.) u svojoj drugoj knjizi (Pariz.

1992.30 Arhitekturni jezici upravo spomenutih autora tvorbeni su elementi sintakse najzna~ajnijega venecijanskog arhitekta 141 .–1572. Marka21 (1546. Andrea Palladio (1508. [ibenik.22 na oltaru Quinones (oko 1535.. A. planoteka Konzervatorskog odjela u [ibeniku.). Frane u [ibeniku 6. map collection of the Conservation department in [ibenik. arh. na koji upu}uje literatura).29 Michele Sanmicheli (1484. drugi Palladijevoj radionici20 (sl. 12). pa i po segmentu konkavne krivulje. no postoje crte‘i koji prikazuju kako je trebala izgledati (1532.–1580.Rad. 76) uo~avamo u ra{~lambi zidnih ploha fasada Scuole della Misericordia u Veneciji (od 1531. zbog stupova i ne{to u‘ih bo~nih osi. Inst. njegova naslovnica Barbarova izdanja Vitruvija (Venecija. »Arcos«. Tako|er. 1992. Frane.) – jedan se pripisuje Bernardinu India.)23 u crkvi Santa Croce in Gerusalemme u Rimu.) u jo{ ve}oj mjeri preobra‘ava ba{tinjeni motiv troosnog slavoluka. nalikuje tipu oltara kojima se ovdje bavimo (i zapravo. Fasada je ostala neizvedena. {to ga objavljuje u ^etiri knjige o arhitekturi 1570.–1559. umjet.). na svetohrani{tu oltara Dall’Acqua (1534. njegovim modifikacijama i varijacijama poja~ava svoj individualni izraz ~ime navedenom motivu umanjuje utjecajnost. Superponiranjem takve ni{e sa {koljkom i skulpturom rije{en je i vertikalni okvir bron~anih vratnica sakristije Crkve sv. 11). Nr. [ibenik (Photo: Anita Tur~inov. sl. Tur~inov. [ibenik. 14) prikazuje slavoluk ~ija prva eta‘a jo{ vi{e. 29/2005.) upotrebom motiva slavoluka s ni{ama i zabatom nad sredi{njim otvorom rje{ava bo~ne strane propileja mosta25 (sl. [ibenik (snimila: dipl. Upotrebu zabata samo nad sredi{njom osi troosnog ritmi~kog traveja nalazimo u sveti{tu crkve San Francesco della Vigna u Veneciji – na spomenicima Gritti (oko 1548. povij. vi{e duguje Bramanteu nego slavoluku Gavijevaca. koje nas po svemu. godine. ing.–1544. pribli‘avaju {ibenskim oltarima (sl. br.26 do~im je atika ra{~lanjena stoje}im figurama koje nasljeduju »ready made« kola‘nu monta‘u skulpturalne dekoracije Konstantinova slavoluka.. »Arcos«. 13). 1556. Ju‘ni zid Crkve sv./ 35.)19 – dolazi do su‘avanja interkolumnija te stiskanja i elongacije ni{a.27 Upravo takvom troosnom podjelom ra{~lanjuje ve} spomenutu fasadu Scuole Grande della Misericordia u Veneciji28 i sredi{nju os fasade pala~e »trionfale« (sa~uvan crte‘). 76) Southern wall of St Francis Church. (137–156) Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv.)24 u Katedrali u Vicenzi.

Sebastiano Serlio. Crte‘ Bramanteova u~enika. oko 1520. Sebastiano Serlio. Drawing by Bramante’s student. Il terzo libro. stolje}a. Verona Lucius Vitruvius Cerdo. Scena tragica (detail). Donato Bramante: Cortile del Belvedere (Vatican). Venecija. Slavoluk Gavijevaca. 1544 10. Donato Bramante: Cortile del Belvedere (Vatikan). Venecija. Frane u [ibeniku Rad. 1584 142 . Scena tragica (detalj). 1544. druga polovica 1. Venice. Arco dei Gavi.Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. 1584. Verona 9. Sebastiano Serlio. povij. Arco dei Gavi. (second half). Il Terzo Libro. Slavoluk Gavijevaca. around 1520 8. 29/2005. Sebastiano Serlio. Inst. Il secondo libro di prospettiva. Il secondo libro. Lucius Vitruvius Cerdo. (137–156) 7. umjet. Venice. 1st c.

(137–156) Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. 1570. Andrea Palladio.. Andrea Palladio. Andrea Palladio. naslovnica. 1570 14. 29/2005. 1566.. od 1531.. Vitruvio... Venice 12. crte‘ neizvedene fasade Scuole della Misericordia u Veneciji Palladio’s workshop. from 1531. 1566 143 . drawing of a bridge.. Andrea Palladio. povij. Jacopo Sansovino. a drawing of the unfinished façade of Scuola della Misericordia in Venice 13. I quattro libri dell’architettura. Venice. Scuola della Misericordia. Frane u [ibeniku 11.Rad. Venecija Jacopo Sansovino. Scuola della Misericordia.. crte‘ mosta. I dieci libri dell’architettura di M. Inst. I quattro libri dell’architettura. the title page of I dieci libri dell’architettura di M. Venecija. umjet. Palladijeva radionica. Vitruvio.

San Pietro di Castello. Venecija Baldassare Longhena. Baldassare Longhena. veduta of the S. umjet. San Giorgio Maggiore. San Giorgio Maggiore. Giustina Baldassarea Longhene u Veneciji Anonymous master. Venice 144 . Frane u [ibeniku Rad. 1638. kapela Vendramin. povij. San Pietro di Castello. Baldassare Longhena. 1638. Venice 16. Venecija Baldassare Longhena.. Venice 17. Nepoznati majstor. Inst. San Giorgio Maggiore. veduta crkve S. nadgrobni spomenik du‘du Domenicu Michielu. 1636. begun in 1654. the Vendramin chapel. (137–156) 15. monument at the tomb of Pietro Civran. Baldassare Longhena..Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. monument at the tomb of Doge Domenico Michiel. 1636. Venecija Baldassare Longhena. San Giorgio Maggiore. zapo~eta 1654. Giustina Church by Baldassare Longhena in Venice 18. 29/2005.. nadgrobni spomenik Pietru Civranu.

. kontrapunktiranje i superponiranje zabata. ispred sakristije. skra}enja. 21). koji je slu‘io za uzor drugim trima. 16).. aprila 1646. (137–156) Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv.51 Reljef na ~eonoj stranici dana{nje kompozicije prikazuje Raspe}e (sl. prostornom djelovanju vanj{tine te crkve. (Uz ve} poslovi~no rano stilsko djelovanje ornamenta. pokreta. – terminus post quem 1636. proporcija.–1643.38 Upravo taj ati~ki kat. Sli~no preklapanje. dovr{ena 1640. Longhena pak u‘u atiku zaklju~enu segmentnim zabatom primjenjuje na pro~elju crkve S. Frane u [ibeniku 17.Rad.) i navode}i Ridolfija i Mondellu kao autore. vlasi.. do~im u 145 . gdje se nastanio. no sredi{nja os flankirana je slobodnostoje}im stupovima (kao i u [ibeniku). u~inio lijepi nacrt crkve sv.37 Ovdje arhitekt superponira kontrapunktne zabate ispunjene skulpturom i presijeca atiku – tako stvara sna‘no djelovanje baroknog gravitasa. [ibenske volute. drveni oltar sv.47 Pogledajmo njegovo jedino sigurno. U katedrali je u~inio ormare u sakristiji i nada sve lijepi ambon sa reljefima u drvu (gdje se ~ita i njegovo ime. dakako. 23). godinu (ili 1635.) je zapisao da Vittoria primjenjuje nove i neobi~ne forme.45 Uz ovu re~enicu navodi u bilje{ci prijepis izvora (Prilog).).. tipi~an primjer onog u~inka koji smo na kraju opisa {ibenskih oltara nazvali barokni gravitas. Bazilici«.) u crkvi San Salvador u Veneciji. Duha 1643. Duha (oko 1622). Interesantni su za na{e krajeve. O njemu je bilo malo {ta dosada poznato. 19)..). iako je ostavio umjetni~ke radove. 1602. iza kojega u {irini cijeloga gre|a kontinuira ni‘a balustrada (u funkciji atike). g. tambura. 22) i Marka (sl. razvijenih bo~nih stranica. sl. na drugome mjestu. To znanje sabrano je u natuknici malenog ali vrijednog leksikona Galerija uglednih [iben~ana iz 1936. Stjepana i Klare). Uo~avamo isti princip oblikovanja ati~kog kata kao i na {ibenskim oltarima.35 Bo~ne su osi u‘e i nemaju ni{e za skulpturu.)32 u Veneciji Longhenina je redakcija teme trijumfalnoga luka – ponad sredi{njeg otvora. Naveliko rabi upravo tu varijantu teme slavoluka.46 datirav{i oltare u 1635. umjet.33 Motiv zaklju~nog zabata u sredi{njoj osi troosne ra{~lambe nalazimo na dva nadgrobna spomenika koje isti majstor radi u crkvi San Giorgio Maggiore: nadgrobni spomenik du‘du Domenicu Michielu (naru~en 1636.–1637. s kontrapunktnim superponiranim zabatima i takvim volutama. izveo je Alessandro Vittoria na oltaru Luganegheri (oko 1600. Frane. sjedenja. na volute mleta~ke Gospe od Zdravlja. atike. desne Luku (sl. Slijedili su ga svi kasniji autori. ‘ivotinje). vjen~ao se u katedrali s Anticom Rota-Koluni}. Plitke reljefe uspravnih ploha poligonalne propovjedaonice karakterizira kruti rez i manja dotjeranost forme – razina kakvu mo‘emo o~ekivati od marangona. Sto{i}. pi{e o oltarima koji nas ovdje zanimaju (a to ponavlja u novinskom ~lanku tiskanom iste godine): »U crkvi postoje ~etiri drvena oltara iste barokne forme i veli~ine (Gospe. iz gre|a se di‘e trokutni zabat. stolje}a – Baldassarea Longhene. kako prikazuje stara fotografija. zaklju~uje da je Mondella autor idejnog projekta oltara. Josipa u knjizi Barok u Hrvatskoj). jo{ obilje‘eno duhom manirizma. Reljef evan|elista Marka jedini je do sada bio publiciran. glavnoga oltara u Hvarskoj katedrali (1615. anatomije. veliki neobi~ni oltar u crkvi sv. ima formalne zna~ajke prve polovine sei~enta – {ibenski oltari prvenstveno su poradi njega moderni. ili samo Mondellu (kako je primjerice potpisana fotografija oltara sv. za koju je radio i sakristijski namje{taj.).. Opisuju}i to gre|e i atiku..: »Mondella Jeronim iz Verone imao je umjetni~ku radionicu u [ib.50 Od tada se nalazi u ju‘noj bo~noj apsidi. sl. Na 20. potpisano djelo – propovjedaonicu iz [ibenske katedrale (1624. U oblikovanju kartu{e odra`ava se poznavanje dekorativnih predlo`aka druge polovine ~inkve~enta (oni su se br`e {irili i lak{e nasljedovali). sl.–1789. a ne u podno‘jima ili tlocrtima. Kri‘a (podignuta god. nisu Longhenino djelo. koje je Longhena »potpuno preobrazio i izmislio ma{tovite inventivne dekorativne spirale koje unose rasko{nu notu u njegov ina~e ozbiljan i trijezan projekt«. Stjepana u crkvi sv. doista podsje}aju. Na spomeniku Civranu uo~avamo prodor luka u gre|e kao i na {ibenskim oltarima. 29/2005.31 Fasada monumentalne centralne gra|evine Santa Maria della Salute (1631. Na uko~enim figurama uo~avamo Mondellino slabo vladanje principima oblikovanja figure – kontraposta.–1670. itd. koje »te‘inom« nalije‘u na gre|e sa sna‘nim horizontalnim pru‘anjem.«43 Sto{i} je jo{. Posti‘e uvjerljiviji izraz u oblikovanju formi manjih dimenzija (Raspeti.52 U njegovu dnu {ibenski se majstor ponosno potpisao prili~no velikim slovima GERONIMO MONDELA F.) U {ibenskim oltarima »osje}a« se da dolaze iz podru~ja kontaminiranog Longheninim zra~enjem. no izrastaju iz arhitekturne kulture sna‘no obilje‘ene Longheninom djelatno{}u. koji je kod nas poznat po lijepim rezbarijama na plohama propovjedaonice u {ib. 18).)40 i kasnijega glavnoga oltara u crkvi zadarskih franjevaca (1668. Radio je neki reljef sv. draperije. Inst. Sv. »Upravo taj motiv daje pe~at ~itavoj kompoziciji«. dakle. On je suvremenik {ibenskih oltara. Pomalo uop}eno mo‘emo zaklju~iti da se u venecijanskoj arhitekturi barok vrlo ~esto ponajprije »doga|a« u elevaciji – u zonama gre|a. no on se u Longheninu opusu javlja tek u kapeli Vendramin. Giustina u Veneciji (zapo~eta 1636.49 S tog je mjesta uklonjena nakon Drugog svjetskog rata.)41 koji je zrelobarokna varijanta slavolu~nog tipa o kojem govorimo i ~ija je atika ispunjena skulpturom. 20) i Ivana (sl. I. 15)34 i nadgrobni spomenik Pietru Civranu (naru~en 1638. kao daleki odjek u malom. 1605. iznio podatak da je Mondella slikao an|ele u kasetama stropa Nove crkve. Radio ih je Josip i Jere Ridolfi u Mlecima prema nacrtima {ibenskog drvoresca Jeronima Mondelle iz Verone. u neobjavljenom rukopisu knjige Samostan i crkva franjevaca konventualaca iz 1930. Josipa.–1687. dakle. sl. koja je umrla 22.44 Nekoliko godina ranije marljivi sve}enik i povjesni~ar.48 Osmerokutna propovjedaonica bila je smje{tena uz drugi sjeverni stup od sveti{ta. stajanja. Temanza (1705. dvije lijeve stranice prikazuje evan|eliste Mateja (sl. tako da izgleda poput menze. k}erkom majstora Vicka.39 [ibenski oltari. 1624.42 Tko je Jeronim Mondella? O njemu se i danas zna onoliko koliko je zapisao povjesni~ar don Krsto Sto{i} na temelju dugogodi{njih istra‘ivanja arhivske gra|e [ibenika. 17). Mo‘e ih se tretirati kao kariku izme|u mladena~kog Longhenina djela.–1608. Upravo je to va‘an akcent baroknosti – te‘nje ka centraliziranju i sceni~nosti. pogleda. Taj motiv kontrapunktiranih superponiranih zabata mo‘e nam se u~initi op}im mjestom altaristike. povij.36 Sljede}e Longhenino djelo koje nas pribli‘ava {ibenskim oltarima glavni je oltar u kapeli Vendramin u crkvi San Pietro di Castello (kapela zapo~eta 1654. Jeronim je u [ib.

Oni su identi~ni. Dva oltara koji se spominju u dokumentu iz 1635. Prijatelj o oltarima: »Mondellini oltari odi{u nekom rusti~nom i pu~kom ali sugestivnom i neposrednom baroknom interpretacijom koja izbija iz pateti~nih i razigranih. nelle quail sono in una di questa il s. Kri‘a kupljen je vjerojatno krajem 1707. Oltari koji su dopremljeni u {ibensku crkvu upravo su onakvi kakve mo‘emo o~ekivati od majstora iz umjetni~ke i gospodarske velesile – on ispunja uvjete dimenzija i ikonografskog programa. (137–156) oblikovanju figura evan|elista izostaju stilske zna~ajke. Josipa i sv. argumentima stilske analize i interpretacije dokumenata. Pretpostavljamo da je Mondella u cijeloj toj akciji imao posredni~ku ulogu..56 Ta dva nova oltara. a Girolamu Ridolfiju oltare sv. mole lokalnog majstora Mondellu da napravi njihove nacrte s to~nim dimenzijama kako bi venecijanski majstor znao {to klijent ‘eli. Stjepana. lezene atike. koji se me|utim razlikuju u detaljima gre|a i ornamenta (koji ve} pripadaju kasnijem razvoju stila) – te detalje vjerojatno nije »zahvatio« Mondellin crte‘. iz an|eoskih glavica koje nespretno izviru iz nasuprotno postavljenih krila. kartu{e predele). postamente na vrhu trokutnog zabata. Josipa i sv. isti su oni za koje pretpostavljamo da se 1638. iz an|ela odjevenih u zlatne haljine. Dokument iz 1643. Ti crte‘i {alju se u Veneciju u radionicu Ridolfi. za sada ne raspola‘emo nikakvim podatcima o toj mleta~koj radionici. te {alje suvremene proizvode. Oltari sv. Oltari Bezgrje{nog za~e}a i sv. volute.«54 Potom o propovjedaonici: ». premda ne pripada u gornji dom venecijanske skulpture toga vremena. Na‘alost. Frane u [ibeniku Rad.. spominje tri oltara. Stjepana i sv.59 a oltar nasuprot njemu je oltar sv. Arhitekturu smo analizirali. Josipa bili su. {koljke konhe ni{e. Frane. Godine 1638. novi oltari (nisu nastavljali kontinuitet kulta. Klare. arkade sredi{nje edikule. Francesco et santo Gierolamo e l’oltra s. bio je ve} tada u planu. Pretpostavljamo da su se doga|aji odvijali na sljede}i na~in: Kada su se fratri odlu~ili na novu narud‘bu. Ista {uti o oltarima sv.«55 Ta dva drvorezbarska proizvoda.53 koji uo~avaju}i rusti~nost reljefa poku{ava na}i njezina svojstva i na oltarima kako bi Mondella uvjerljivije »ostao« autor oltara. kontaktirali su istu radionicu s kojom su sura|ivali nekoliko godina ranije. Pretpostavljamo da su to oltari o kojima govori dokument iz 1643. K tome su i {iri pet centimetara.60 Ne treba ~uditi {to dokumenti iz 1643. u{krtke /trokutni iscje~ci/. tek dokument iz 1643. Klare (1638. godine naru~uju slike kod splitskoga slikara Mateja Pon~una (»1638. Sve govori da su do{la samo dva – dana{nji oltari sv.). Skulptura oltara. povij. 29/2005. koji su u dijelovima dopremljeni brodom iz Venecije u [ibenik. (PRILOG) – Jakov Orasa s Cresa. kako svjedo~e dokumenti (PRILOG). ali je to u~injeno 60-ak godina kasnije). oltari i propovjedaonica. prema crte‘ima (»come nel disegno«) {to ih Jeronim Mondella u~ini u na{oj Crkvi sv. Kri‘a nije nabavljen u sklopu te kupovne akcije. Klare (zajedno s oltarom sv. Stilska analiza i usporedba dovodi u pitanje atribuciju {ibenskih oltara Mondelli. Ima li dodirnih to~aka izme|u znala~ki komponirane suvremene arhitekture oltara i reljefa na stranicama propovjedaonice? Name}e se zaklju~ak da ba{ i nema. i jedan nasuprot njemu – koji se imaju izraditi od drva. Novi mramorni oltar sv.Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. Kri‘a {to su ga mislili tada nabaviti. Iako se i tu radi o prili~no tvrdoj izvedbi i koncepciji pro‘etoj nekom pu~kom naivno{}u.o di Padova. ve} se nalaze u crkvi. ipak pripada u taj dom – figure su postavljene suvislo i jasno. val lire 620. Prema njima Issepu Ridolfiju mo‘emo pripisati oltare Bezgrje{nog za~e}a i sv. sv. . Josipa prije kupnje baroknih oltara kojima se ovdje bavimo. o ~emu svjedo~i Sto{i}eva povijest crkve. Dakle. kakvima se uostalom i odr‘ava na iznimno kompetitivnom venecijanskom tr‘i{tu. i to kada je trebalo precizirati ‘elju klijenta u drugoj narud‘bi (crte‘ postoje}eg oltara koji je u crkvi od 1638. naru~iv{i dva oltara i plativ{i u tri rate 300 dukata (Prilog). izradom i obradom ipak pripadaju razli~itim registrima. mo‘da do posljednjeg trena fratri nisu ni znali kome }e biti posve}eni). kartu{e postamenta stupova. kao {to pokazuje stara fotografija. na koje se odnosi opis »una presso le reliquie et una oltra all’incontro di quella«. Oltar sv. Spesi nelle doi pitture per doi altari novi per mano del signor Mattio Ponzoni di Spalato. Kri‘a (koji nije nabavljen). godine..58 razlikuju se od ovih samo u detaljima arhitekture – imaju jastu~asti friz i obrat vijenca segmentnog zabata atike – te u apliciranom ornamentu (vidi volute u sredini segmentnog zabata. Usto. volutna krilca.57 Druga dva oltara. @ele}i oltare istoga oblika kakav imaju i oni ve} postoje}i u crkvi (a to je uvrije‘ena naru~iteljska praksa). No. interkapitelne zone. Stjepana. radi se o obnovi starijih. Inst. Mogao je tako|er sudjelovati u monta‘i oltara.). ve} im samo navode mjesta u crkvi. Radionica Ridolfi doista {alje iste oltare. al qual ho dato per ditta opera ducati cento al 6:4 per ducato. Josipa. kartu{e ispod ni{e. konzo146 le ni{a. ‘ivo obojenih sveta~kih likova. Clara et santo Ant. oltar Bezgrje{nog za~e}a pozlatio je lokalni majstor Ante Tetta te iste godine. tim se likovima ne mo‘e osporiti sugestivna izra‘ajnost kojom se ovaj rad odlikuje zauzimaju}i vidno mjesto u dalmatinskoj skulpturi toga vremena. godine. a ostala dva ne imenuju. godine spominje Mondellu! Oltar kod relikvija jest oltar sv. da je propovjedaonica bila osmerokutna – dvije stranice ostale su prazne. niti se to smatralo bitnim. Na plohama te propovjedaonice u okvirima s baroknim volutama Mondella je izrezbario u plitkom reljefu likove ~etvorice evan|elista iz kojih odi{e neki pu~ki naturalizam pro‘et baroknim akcentima. neobi~no je. te su im i ni{e malo {ire. Stjepana. Stjepana i sv. Stjepana (terminus post quem 1643. umjet. iz brojnih voluta i kartu{a na bazama stupova i u lunetama zabata i iz florealne barokizirane ornamentike razasute na svim slobodnim prostorima. u radionici Ridolfi u Veneciji. no kao {to ~itamo iz dokumenta. za koje su namijenjene i brodom iz Splita dopremljene Pon~unove slike. izgledno je. Iz dokumenata je razvidno da su fratri stupili u kontakt s venecijanskim drvorezbarom Issepom Ridolfijem ve} 1634. {to nas pribli`ava pu~koj umjetnosti. Oltari su napravljeni. jedan kod relikvija. neobra|ene. ^ini se da je do{lo do nekog nesporazuma u realizaciji. nastavljaju kontinuitet {tovanja. predla‘emo. izrijekom spominju samo oltar sv. tj. manja sofisticiranost oblikovanja vidljiva je tek u detaljima glava primjerice. Stoga se i osje}a »napor« u usporednim opisima Krune Prijatelja.). dotrajalih (vjerojatno goti~kih) oltara. oltari su Bezgrije{nog za~e}a i sv. Kri‘a. Josipa i sv. augusto. da Mondellu ne smatramo autorom tih oltara. koja je nedavno uklonjena i montirana kao antependij u sakristiji iste crkve. prokurator Franjeva~ke provincije Dalmacije u Veneciji opominje fratre da po{alju novce Girolamu Ridolfiju za tri oltara – oltar sv.«). ali mu je sigurno najambiciozniji rad propovjedaonica katedrale iz 1624.

Drmi}) Jeronim Mondella. St James Cathedral. Katedrala sv. umjet. 29/2005. Raspe}e (stranica demontirane propovjedaonice). (137–156) Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv.61 na temelju re~enice iz dokumenta koja glasi: »Spese per dar a m.ro Gier. [ibenik (foto: M. Ako je rije~ o drvenoj maketi.. Crucifixion (a side of the dismantled pulpit). [ibenik (Photo: Milan Drmi}) Daljnja istra‘ivanja pobli‘e }e definirati opus i djelovanje Jeronima Mondelle.63 Taj izvor za nas je va‘an jer Mondellu kvalificira kao marangona (stolara). ~ini se da neopravdano podi‘u horizont povijesnoumjetni~kog o~ekivanja. povij.62 Tu treba biti oprezan: najlogi~nije je zaklju~iti da rije~ modello ozna~uje drveni model kakvi su se radili za klijenta ali su koristili i samome projektantu ili graditelju. Premda biografske ~injenice – veronsko podrijetlo i eventualna rodbinska veza s Martinom Rotom Koluni}em – obe}avaju. Frane u [ibeniku 19. Premda je i rije~ marangon mogla biti vi{ezna~na. Inst. 1624. ipak je uvrije‘eno da ozna~ava ni‘i obrazovni stupanj od intagliadora (drvorez147 . Jeronim Mondella.mo Mondella marangon per far il modello della giesa«. Kri‘a u Docu (ali i »sve drvene radnje«). valja imati na umu da arhitekturne modele uglavnom nisu izra|ivali arhitekti. ve} drvorezbari ili stolari prema nacrtima arhitekata. Primjerice.Rad. pripisuje mu se autorstvo {ibenske Crkve sv. Jakova. 1624.

tako|er bi bila argument za tezu da isti 148 autor nije autor franjeva~kih oltara.Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. 1624. St John (a side of the dismantled pulpit).. Ivan (stranica demontirane propovjedaonice). Drmi}) Jeronim Mondella.64 Ridolfije oba dokumenta tituliraju kao intagliadore. 1624. Drmi}) Jeronim Mondella. koja upu}uje na doma}ega majstora. Sv.. [ibenik (Photo: Milan Drmi}) bara). [ibenik (foto: M. Ako je pak Mondella projektirao Crkvu sv. Katedrala sv. Jakova. St James Cathedral. [ibenik (Photo: Milan Drmi}) 21. bi li netko tko suvereno govori arhitekturnim jezikom sei~enta mogao projektirati takvu rozetu? Mondella se jo{ spominje u dokumentima i kao autor danas nestaloga oltara sv. To je jo{ jedan argument za tezu ovoga rada: te{ko je zamisliti da bi venecijanski intagliador radio prema nacrtu {ibenskoga marangona. Duha. Frane u [ibeniku Rad.67 »^vrsti obrisi masivno gra- . umjet. U drvorezbarskim radionicama marangon priprema panel i skelet (konstrukciju/pozadinu). njezina fasada s rozetom.66 Sto{i} jo{ spominje da je Mondella slikao an|ele u kasetama drvenoga stropa Nove crkve. {to ostavljamo kao mogu}nost. Jakova. 1624. Inst. St James Cathedral. St Matthew (a side of the dismantled pulpit). Kri‘a. Stjepana u Crkvi sv. do~im propovjedaonica izgleda kao djelo stolara (marangona). Jeronim Mondella. (137–156) 20. 29/2005.. 1624. Jeronim Mondella. Katedrala sv. Matej (stranica demontirane propovjedaonice). povij. [ibenski oltari izgledaju kao djelo drvorezbara (intagliadora). Sv.65 Danas se ne mo‘e rekonstruirati kakav je bio taj oltar i kakav je to~no bio Mondellin udio. [ibenik (foto: M.

St James Cathedral. Marko (stranica demontirane propovjedaonice). Katedrala sv.. [ibenik (foto: M.68 mogu se povezati s autorom reljefa katedralne propovjedaonice (i ~ak zaklju~iti da Mondelli vi{e le‘i kist). Uostalom. trebalo bi pretpostaviti da bi u gradu [ibeniku ili okolici ostavio bar jo{ koji trag svoje djelatnosti. [ibenik (foto: M. Sv.. 29/2005. kao {to smo vidjeli. 1624. stolje}a u Hrvatskoj »napla}uju dodanu vrijednost« u kontekstu dru{tva fizi~ki ugro‘enog te psihi~ki i ekonomski iscrpljenog osmanlijskom imperijalnom prijetnjom u susjedstvu zale|a. povij. no po na{em mi{ljenju ne i s autorom oltara iz Crkve sv. umjet.. St Luke (a side of the dismantled pulpit). pa sumarni i grubi tonski postupak njihova oblikovanja uz nerijetko nespretno kadriranje lika u format kasete«. Frane u [ibeniku 22. (137–156) Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. Na nji149 . Luka (stranica demontirane propovjedaonice). Sv. Upravo zbog svoje arhitektonske strukture slavoluka – koja. 1624. da je Mondella bio majstor sposoban za kompoziciju franjeva~kih oltara. Inst. St Mark (a side of the dismantled pulpit). Jakova. pripada generativnim strujama tada suvremenog razvoja kako talijanske tako i europske arhitekture zapadnoga kruga – {ibenski i ini oltari 17. Jakova. 1624.Rad. 1624. Jeronim Mondella. Drmi}) Jeronim Mondella.. sadr‘avao stilsku i kvalitativnu srodnost s oltarima. [ibenik (Photo: Milan Drmi}) |enih an|ela. Frane. Katedrala sv. za razliku od propovjedaonice i ostalih djela u ~ijem je nastanku dokumentirano sudjelovao. koji bi. Drmi}) Jeronim Mondella. [ibenik (Photo: Milan Drmi}) 23. St James Cathedral. Jeronim Mondella.

re sudetto come per le sue lettere n’avisea sotto li 6 7bre e 26 9bre 1642. kojima pripada istaknuto mjesto u pojavi baroknoga stila u Hrvatskoj. ve} imaju druk~iju.a opera et cos fu 150 preso espediente per tal effetto dalli Padri dar ordine al P. fra Ivana Semoni}a. Budu}i da se glavni oltar Gospe od pla~a u [ibenskoj katedrali gradio izme|u 1638. una palla del santiss.73 Svi ti oltari. u povijesti hrvatske umjetnosti trebao bi zauzimati. Frane u [ibeniku Rad.77 Ako je {ibenski marangon Jeronim Mondella bio autor idejnog projekta arhitekture oltara u {ibenskoj Crkvi sv. sept. Josipa (1692. fr.) Alessandra i Paola Tremignona u Hvarskoj katedrali72 (i jo{ tri u istoj crkvi). et honore della n..o come di sopra dovesse investire in rassevo (?)altre robbe come gli parerà meglio e cio per non dischanedar (?) delle monete per beneficio e utile delli d.to come il dover vole et ut (?) i. fra Gio.co Tetta proc. come nel disegno di gia fatoci dal Sig. Uslijed sveop}e arhitekturizacije umjetni~ke industrije.74 a da su dva oltara u {ibenskoj Franjeva~koj crkvi postavljena ve} 1638.co.). Slavolu~na arhitektura pridonosi oltaru kao klimaksu ili akcentu liturgijskog prostora.o P. ambiciozne i financijski umje{ne modernizatore goti~ke crkve – poglavare {ibenskog Franjeva~koga samostana – gvardijana fra Franu Semoni}a.o Ridolfo acciò dij opera alle d. Giulio Prahulich. M. nagla{avaju}i dva prostora – onaj ispred i onaj iza. Daniele u Veneciji. fra Andrea Tonso. Fra Fran.e palle per maggior gloria et laude di S. koji implicira po~ast i spomen.ia di Dalm. (137–156) ma se manifestira stil. mogli su jasnije do‘ivjeti metafori~ku kr{}ansku. Semonich. R. kako se do sada pisalo. Guard. Guard.e rasse altro che se gli mandarà sia in obbligo dal P. kako ih je prepisao Krsto Sto{i}79 1635.ro Giacomo Orasa da Cherso habitante a Ven. arhetipska i univerzalna simbolika.do Girolamo Ridolfi per le tre palle overo altari. kakve ne nalazimo u tada{njim gradnjama jadranske Hrvatske. qual denaro già tempo s’atrova in salvo dal Sig. Isto se mo‘e re}i i za naru~itelje.78 Prilog Dokumenti iz knjige ra~una (tro{kovi/spese). prozori).to R. val fino sera lire 1462. e l’accordo fu fatto d’anno 1634. {to su ga prvo upoznavali u sjaju i odsjaju pozla}enoga drva (s ornamentom raspore|enim jo{ sa stanovitim strahom od praznine).70 koji je vjerna kopija. dakle transcendentnu. Spesi in doi palle (altari) per la nostra chiesa per mano di ministro Issepo Ridolfi intagliador al presente. Crocifisso.a come procuratore della Pr.69 Me|u mramornim oltarima tipa slavoluka s u‘om atikom superponiranih kontrapunktnih zabata isti~e se ve} spomenuti Longhenin oltar u Crkvi sv.a in mano del M.) u @upnoj crkvi u Starigradu. zrelobaroknu. za sada nepoznatih majstora. te sna‘an metafori~ki potencijal. al qual ho contato fino sera precedente come appare per il suo ricever in tre volte. Frane. 10:1–10).–1670). Oltaru slavolu~nog tipa (s razvijenijom zonom atike ali i skulpturom vi{e kvalitete) pripada i mo‘da najkvalitetniji drveni oltar u Dalmaciji. . altari e gli effetti del d. koja svojim sredi{tem. Oni su ipak. ali i ranim susretom {ibenske javnosti s monumentalnijim stilom ranoga venecijanskog baroka. i 1645. posebice otvora (vrata. razvedeniju formu zabata. Frane u Zadru (1668. godine. te glavni oltar (1698. Inst. prema Tridentskom misalu.71 Na oba oltara ugledaju se oltari sv. P. mo‘emo ih smatrati jasnim reprezentacijskim signalom {ibenskih franjevaca. fra Andriju Tonsa i fra Bonaventuru Baj~i}a. vezani uz nabavu oltaru.o.o Ridolfi estratto ch’haverà fatto delle d. koji su.o sud. semantiku arhitekture.o di farsi mandare il conto di quanto haverà ricevuto per tal effetto acciò il tutto si possa agiustare nel libro de con. ne ~udi {to altaristika pose‘e za slavolukom – anti~kom rimskom temom arhitekture prolaza i prijelaza. a tek malo kasnije u polikromiji i savr{enoj obradi mramora ~istih ploha. 29/2005.o acciò estratto delli vini venduti al paron Giovanni Miagostovich sij dell’entrate de Convento come delle elemosine di questo anno ritrovate 1642 ottobre per la marina e territorio fatta delli fedeli per tal effetto acciò il sud. 1643 ad 7 maggio. umjet.) i Presvetog sakramenta (1694.75 Taj monumentalni perforirani zid sna‘no definira i usmjerava pogled.r Girolamo Mondella nella nostra chiesa di san Fran. povij.o denaro siano mandati al d.i.Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. fra Julija Prahuli}a. Guard. godine. che si doveranno fare di legname.76 Arhitekturi je inherentna lako~itljiva. Sve}enici i vjernici. zbog razmjerno rane stilske osvije{tenosti i solidne kvalitete. Baicich. fra Bonav.e del con. i quali disegni son mandati a Ven. kao kasniji. Ovdje je preobra‘en u kulisu. umjesto praznine (i pogleda) silom usmjeravanja pru‘a istinu (protureformacijske) katoli~ke vjere (i slikarstva). kako isti~e ugovor. misu zapo~injali s »Introibo ad altare Dei« i koji su slu{ali rije~i iz Evan|elja po Ivanu »Ja sam vrata!« (Ivan.a et ci espone in esse lettere di dover mandar danari al R.. Essendoci di continuo data molestia con lettere dal M.ra chiesa et per non defraudar i populi dell’opere si pie et con ordine espresso che d. B. kako predla‘emo.r Fran. per li quali restassimo d’accordo di tutti li doi 300 ducati. mjesto me|u najistaknutijim umjetnicima na{e ba{tine. una presso le reliquie ed una altra all’incontro di quella.to per l’effetto delli altari. majstorova glavnog oltara u crkvi S.do P. monumentalni glavni oltar u Crkvi Gospe od Milosti (crkva tvr|ava) u Vrboskoj na Hvaru (vjerojatno 1627. et li 6 febraro et hor ultimamente sotto li 24 aprile 1643 di dover mandar danari per d. rje~nik i gramati~ka sintagma reprezentativne arhitekture ranoga venecijanskog baroka. M. djelo venecijanskih drvorezbara (intagliadora) Issepa i Girolama Ridolfija.co Semonich guard.

(stavljanje oltarne slike i pozlata oltara) Autor: Issepo Ridolfi (Venecija) Skulpture Na segmentnom zabatu atike: Arkan|eo Mihovil. sv. Bernardina Sijenskog. 1857. Bonaventuru. don Kre{imiru Mate{i. Matej Pon~un naslikao u Splitu 1638. Marku [piki}u. (molba za naplatu jo{ neposlanih oltara) Autor: Girolamo Ridolfi (Venecija) Skulpture Na segmentnom zabatu: sv. gvardijanu Samostana sv. Tvrtku ^erno{u. 3–4) bli‘e su glavnom ulazu.81 sve skupa u drvenom okviru iz 18. 3 (sl. 1–2. Antun Padovanski84 (Matteo Ponzoni. Oltarna slika: Sv. umjet. Jakova u [ibeniku. fra Peri Kelava. (narud‘ba).). sv. Jeronim). (molba za naplatu jo{ neposlanih oltara) Autor: Girolamo Ridolfi (Venecija) Skulpture Na segmentnom zabatu: sv. dva an|ela U trokutnom zabatu: Bog Otac U ni{ama: sv. Lovro). mogao bi prikazivati sv. Klare Godina: 1634.Rad. Stjepan i sv. Frane u [ibeniku. Jovanu Kliski. Kat.)89 Dimenzije retabla: 380 x 525 * Zahvaljujem Radoslavu Tomi}u na razgovoru. {ibenskim konzervatorima povjesni~aru umjetnosti Jo{ku ]uzeli i arhitektu Ivi [prljanu. Klara i sv.83 dva an|ela U trokutnom zabatu: Bog Otac U ni{ama: 2 franjeva~ka sveca (vidi obja{njenje u kat. dva an|ela U trokutnom zabatu: Bog Otac U ni{ama: sv. fra An|elku Badurini. stolje}a) Dimenzije retabla: 395 x 52582 Kat. Stjepana Godina: 1642. Ako je to {e{ir. u srebrnom okviru. Antuna Padovanskog. 151 . franjevac88 (vidi obja{njenje u kat. kat. 1638. 1 (sl. Tei Hla~a. Vladimiru Markovi}u. 4 (sl.). Matej Pon~un naslikao u Splitu 1638. povij. (ugovor). Ani Marinkovi}. sv. Josip (Schiavonni. 6 prikazuje pogled na ju‘ni zid). Dva kasnija (sl. 3– 4. Franjo i sv. Stjepan. Josipa Godina: 1642. 1) Oltar Bezgrje{nog za~e}a (Gospe bez grijeha za~ete) Godina: 1634. Nikola. Frane u [ibeniku Katalog Oltari su zrcalno postavljeni uz sjeverni i ju‘ni zid broda goti~ke crkve (sl. Dva starija oltara (sl. (stavljanje oltarne slike i pozlata oltara) Autor: Issepo Ridolfi (Venecija) Skulpture Na segmentnom zabatu atike: Arkan|eo Rafael i Tobija. 2) Oltar sv. U ni{ama sva ~etiri oltara nalaze se jo{ ~etiri franjevca-sveca koje je te{ko identificirati jer nemaju nikakav atribut osim knjige. (narud‘ba). 4) Oltar sv. uskoro }e se pristupiti izradi novih.80 pala portatile (Bogorodica. (ugovor). Grgur86 Oltarna slika: Sv. 1643. Retabli su postavljeni na neadekvatne menze iz novijeg doba. Petra Alkantarskog ili nekog drugog franjeva~kog sveca. ‘upniku @upe sv. Augustin (Matteo Ponzoni. Jeronim (Matteo Ponzoni. primjerenijih. Oni bi mogli prikazivati sv. starija od oltara. Inst. dva an|ela U trokutnom zabatu: Bog Otac U ni{ama: 2 franjeva~ka sveca (Desni u ruci dr‘i predmet koji nije mogu}e identificirati. 1) Oltarna slika: Sv. Danku Zeli}u za upu}ivanje i otvoren pristup literaturi o [ibeniku.)85 Dimenzije retabla: 395 x 525 Kat. korekcijama i sugestijama. 3) Oltar sv. kat. Stjepan (ili sv. (137–156) Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. Matej Pon~un)87 Dimenzije retabla: 380 x 525 Kat. 1–2) bli‘i su sveti{tu. 29/2005.1) Oltarna slika: Sv. 1638. Antun Opat (ili Sv. 1643. 2 (sl.

Umjetnost u Dalmaciji. Samostan i crkva franjevaca konventualaca u [ibeniku (rukopis u Muzeju grada [ibenika). 67–87. WOLF DEISEROTH. Zagreb. 151. Drveni oltari 17..–1603. postaju komponente jedne dekorativne cjeline. 1999.. Milano.. u: Tisu}u godina hrvatskog kiparstva. Zagreb. gdje u 8. 1544.. 1995. Beograd.. Architecture in Italy 1500. 9. 131. KRUNO PRIJATELJ. 13–14 (1967). K. 444.«). u: PAUL DAVIES E DAVID HEMSOLL. On Architecture (vol. Tako|er. RADOSLAV TOMI]. u: Saggi e memorie di storia dell’arte. ]IRIL METOD IVEKOVI]. Ivan Skoko i doma}i majstori {ibenskog baroka. Kroz crkvenu umjetnost.. 2004. D. 33. primjerice. 144.. 1). KRUNO PRIJATELJ. 1540. 220–221. http:// digi. autore anche. 269. 8 Slavoluk je projektirao Lucius Vitruvius Cerdo.Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. 2).. Uz Ponzonijeve slike u {ibenskoj crkvi Sv. 1995. 7 SEBASTIANO SERLIO.ub.. a izme|u stupova su ni{e s polihromnim sveta~kim figurama. (»To je prva cjelina u Dalmaciji izra|enih oltara. Francesco. S. do »prve barokne fasade« S. 1982. Zagreb..«). ne{to posebno za [ibenik i okolicu.). bilj. i kasnije. Prijatelj. 24–25 (»U crkvi postoje ~etiri drvena oltara iste barokne forme i veli~ine – Gospe. VLASTA ZAJEC. Oltari crkve Sv. u kojima imamo osje}aj novoga duha i karakteristi~kog nemira novog stilskog shva}anja. (137–156) Bilje{ke 1 Il Convento dei Frati Minori di S. Kiparstvo u Dalmaciji. (». u: A. S. 138. ISTI. (»Drveni oltari pripadaju baroknom stilu. Iz istog razloga se ne zadr‘avamo na Albertijevoj knjizi X libri de re aedificatoria. Il Gesú (Vignola. sl. 1994. Barokni oltari i skulptura u Dalmaciji. Horvat. MARIN OREB.. Frane u [ibeniku Rad. 232. 27.). Slavoluk Sergijevaca u Puli su izvan rakursa. Istri i na Kvarneru.. KRSTO STO[I]. 112–114. Michelangelo. 1537. 22–23 (1993.). 1956. Zagreb. (tlocrt crkve s ucrtanim oltarima). Franjeva~ke crkve na hrvatskoj obali do kraja 16. U: LOUIS CELLAURO. 4 Ovdje ne navodimo pro~elje crkve S. Sv. Radio ih je Josip i Jere Ridolfi u Mlecima prema nacrtima {ibenskog drvoresca Jeronima Mondelle iz Verone. Venecija... I zabat je ra{~lanjen ornamentima. koji je u renesansi nerijetko identificiran s Vitruvijem Polijem. 6 Primjerice: natje~ajni radovi za fasadu crkve S.«). (ur. Susanna (1597. op. Djelo su rezbara Josipa i Jerka Ridolfija iz Venecije«.KRSTO STO[I]. Spirito in Sassia (Antonio da Sangallo Mla|i. 1922. Der Triumphbogen als grosse Form in der Renaissancebaukunst Italiens (Dissertation).xml?docname =serlio1544&pageid=PAGE0131. Frane. 373–376. New Haven and London. e le altre che sono in Italia. stolje}a u Istri (magistarski rad). Josipa.. 15. e descrivono le antiquita di Roma..1930. 2.P. Marginalije o nadbiskupu Markantunu de Dominisu i bra}i nadbiskupu Sforzi i slikaru Mateju Ponzoniju. La Dalmazia nell’arte italiana venti secoli di civilta. KRUNO PRIJATELJ. 287.. na kojoj se vide dva oltara sa skulpturama na volutama kojih vi{e nema. 1516.. ^injenica da se jedino »sa~uvano« Vitruvijevo djelo nalazi ba{ u Veroni utjecala je na privla~nost Slavoluka nara{taju veronskih arhitekata i humanista koji su odu{evljeno sudjelovali u stvaranju suvremene all’antica arhitekture i kulture. 303–304. (»…spadaju u najljep{e barokne oltare u Dalmaciji.). Zagreb. 15–16.de/sammlung6/buch/serlio1544. 9 Za katalo{ki broj crte‘a koji se nalazi u Uffizi vidi u: SEBASTIANO SERLIO (bilj. dei quali i quattro piu grandi sono di legno dorato e gli altri due piu piccoli di marmo con belissime colonne a spira. 2003. 1968. 23–24. Arhitekt Slavoluka Gavijevaca bio je oslobo|eni rob koji je doista pripadao Vitruvijevoj porodici. Milano. 1. Umjetnost 17. 646. e fuori de Italia. Barokno kiparstvo Istre. Frane u [ibeniku. ono je predalek i premalo utjecajan potomak. projekt/crte‘ fasade. rimske crkve S. Muenchen.. 1996. T..). 152 . Nuovi documenti sul Ponzoni e sul Forabosco. valja istaknuti da smo u ovom radu usredoto~eni na troosni slavoluk. Barok u Dalmaciji. u: Folium Dioecesanum – Organon Curiae Episcopalis Sibenicensis IX..).). 13–14 (1967. RADOSLAV TOMI]. u: Kulturna ba{tina. napravio je (Mondella. stolje}a u Dalmaciji. 42. 29/2005. 1970.. vol. njegovim proporcijama i urbanisti~kom zna~enju.«). LJUBO KARAMAN. 306–307. 224. prosinca. Samostan Sv.). 1517. u: Arte veneta. Klasi~ni jezik arhitekture. i 16. Venezia. Maria ai Monti (Giacomo della Porta. zapo~eta 1580. 1930. GIUSEPPE MARIA PILO.«). primorskim i slovenskim oltarima). povij. ne si trova alcuna memoria degli altri sei altari di questa Chiesa. La Gloria di Venezia nelle testimonianze artistiche della Dalmazia.. 3 JOHN SUMMERSON. Splitska slikarska ba{tina. Interesantni su za na{e krajeve. Slavoluk Alfonsa Aragonskog na Castelnuovu u Napulju ili. koji je slu‘io za uzor drugim trima. u: Zbornik za{tite spomenika kulture. grafika iz 1573. vijek. oki}en figurama an|ela. Frane. ALESSANDRO DUDAN. Gra|evinski i umetni~ki spomenici Dalmacije 1: [ibenik. Francesco u Riminiju (zapo~eto oko 1450. Beograd. 1953. op. (. KRUNO PRIJATELJ. 1933. 49. 52–58. u: Radovi Instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru. RADOSLAV TOMI]..uni-heidelberg... Stupovi su ra{~lanjeni kanelurama. KRUNO PRIJATELJ. 266. 22 (1998. 319. Zagreb. iste su veli~ine. koja je predmet ove studije. Per trecentosettantasette anni. autorom Deset knjiga o arhitekturi (De architectura libri decem). New Haven and London.) – sa stajali{ta genealogije forme.«) Na fotografiji se vide skulpture na volutama atike kojih danas vi{e nema.P.. (…) Antependiji su u punom zamahu baroka (Danas vi{e ne postoje. Barok u Hrvatskoj. 48 (usporedba s nekim istarskim.. Inst. Zagreb. D. 1936. 5 WOLFGANG LOTZ.1635.. 58–59 (»…veliki neobi~ni oltar u crkvi sv.) Oreb je to~no pro~itao dokument. 10 SEBASTIANO SERLIO. 7). knjizi pi{e o slavoluku. 2000. 1890. 76 (»…lijepi oltari u slogu kasne renesanse«). Caterina dei Funari (Giacomo della Porta ?. vol. Palladio e le illustrazioni delle edizioni del 1556 e del 1567 di Vitruvio. 1564.–1600. del pulpito ligneo del duomo di Sebenico. pure di legno. Frane koje }e po njemu – prema Sto{i}u – izvesti rezbar Isepo Ridolfi u Veneciji.–1545. Nitko ga nije slijedio. oki}eni girlandama. Arhitektonski dijelovi oltara imaju manje svoju funkcionalnu ulogu. tako|er.). sono buoni lavori d’intaglio. 344 (»Gli altari. 1997.) Mondellini oltari odi{u nekom rusti~nom i pu~kom ali sugestivnom i neposrednom baroknom interpretacijom. nel qual si figurano. grafike Giovanni Carotto (Verona. sv.) itd. Zagreb. u: Novo doba. KSENIJA KALAUZ.«)..) nacrt za oltare u {ibenskoj crkvi Sv. Stjepana i Klare. 7).) Ivan Golub. 2 LINO MORETTI. (ur. Zagreb. primjerice u knjizi De origine et amplitudine civitatis Veronae Torella Saraina.). u: Na slavu Bo‘ju: 700 godina [ibenske biskupije (katalog). bazilici«). stolje}a (disertacija. [ibenik. da lui firmato.). 1998. 1928. 1998. SEBASTIANO SERLIO (bilj. 78 (»Non si puo precisare l’epoca dell’erezione. 66. KRSTO STO[I]. koji je kod nas poznat po lijepim rezbarijama na plohama propovjedaonice u {ib. fotografija crkvene la|e na kojoj se vide skulpture na volutama kojih vi{e nema. Galerija uglednih [iben~ana. Il Terzo Libro Di Sebastiano Serlio Bolognese. Kvarnera i Dalmacije. nel 1624.. Zagreb. fotografija s danas nestalim skulpturama na volutama.. sl. Studije o umjetninama u Dalmaciji 2. u: Barok i prosvjetiteljstvo.. [ibenik. 184 (fotografija unutra{njosti crkve. 178 (»…su altari lignei intagliati a Venezia fra il 1635 e il 1643 nella bottega di Isepo Ridolfi su modelli dell’intagliatore sebenicense di origine veronese Girolamo Mondella.. i 18. Michele Sanmicheli.) Igor Fiskovi}. RADOSLAV TOMI]. R. Lorenzo u Firenci (Giuliano da Sangallo. Frane u [ibeniku. 24. Be~. Zagreb. Matej~i}.). 2002. 40 (1986. umjet. DAMIR DEMONJA.. 765–766. 138–139. u: Radovi Instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru.

). 32). 18).. 28 MANUELA MORRESI (bilj.. 129..)./16.de/sammlung6/buch/serlio 1584. 29. 7. terminus post quem 1633./1557.). povij. 2002. Longhena tako|er gradi novi nadgrobni spomenik umjesto razru{enog starog. katalog izlo‘be. 13 SEBASTIANO SERLIO.–1558. 2002.). stolje}a.. spomenik Andrea Dolfina i Benedetta Pisanija u crkvi San Salvador u Veneciji. te spomenik Marcantoniju Memmu u crkvi San Giorgio Maggiore u Veneciji. 21 JOHN POPE-HENNESSY (bilj. 43 KRSTO STO[I] (bilj. L’arco dei Gavi a Verona.. nakon vi{e od 20 godina glavnina gra|evine dovr{ena. 30 Upotrebom motiva slavoluka nagla{ava sredi{nju os fasade pala~e Grimani u Veneciji (1556. na portalu Pala~e Podesta u Veroni (1532. 115–117. 1584. 213– 227. Marka. 1663. terminus ante quem 1684. i 18. 298. 1. 422. 116–117. 35 ISTO. 23 ISTA. New York. terminus post quem 1615. Justine desakralizirana je ubrzo nakon 1810. http://digi. 188–189. na oltaru kapele Petrucci (1515. 29). 1995. 36. Isti slavoluk ume}e Tintoretto u pozadinu slike Pranje nogu (Prado. 29 Longhena. 42 Fotografija koja prikazuje izvorno stanje. Inst. 1–2. spomenik Leonardu Loredanu u crkvi Santi Giovanni e Paolo u Veneciji. stolje}a. stolje}a u Dalmaciji. 114–117.) Ornella Selvafolta. 152–159. 248.. 66. 20 ISTA. 26 LOUIS CELLAURO (bilj.. njime ra{~lanjuje tambur u crkvi Madonna di Campagna u Veroni (1559.– 1524. 460. spomenik Francescu Erizzu u crkvi San Martino u Veneciji. stolje}u – Longhena je trebao napraviti novi nadgrobni spomenik koji bi zamijenio stari koji je razru{en tijekom Palladijeve obnove stare Benediktinske crkve.Rad. Istim motivom Tintoretto ra{~lanjuje prizemlje crkve u dnu trga na slici Kra|a tijela sv.« MARCUS VITRUVIUS POLLIO. Pietro Civran bio je pomorski kapetan i veleposlanik iz 14.roma. 17). Mariji Velikoj u Rimu ta ideja stapa se s maniristi~kom i baroknom voljom za kiparskim redom – karijatidama. Venecija. Milan.–1637. fotografije slikanih an|ela u kasetama u: VLADIMIR MARKOVI]. sl. 158. 34 Longhena (bilj. 195. taj ritam slavoluka sinkopira du‘ piano nobile na pala~i Bevilacqua u Veroni (zapo~eta 1532. The four books on architecture. 193. 1. (137–156) Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. 40 RADOSLAV TOMI] (bilj. Stoga ovdje reproduciramo grafiku koja prikazuje izvorno stanje. postavljen 1604.–1534. London England. 24–28. 1995. Cambridge Massachusetts. 254. primjerice: Giulio del Moro.. 37 ISTO. Matteo Carneri..html 12 »Za tragedije se grade kulise sa stupovima. 302–303. 44 KRSTO STO[I]. 9–12.. umjet. 18). 17 JOHN POPE-HENNESSY. 8). posve}ena 1687. 19 ISTA. na unutra{njim zidovima kru‘ne kapele Pellegrini u crkvi San Bernardino u Veroni (1528. Deset knjiga o arhitekturi. London. SEBASTIANO SERLIO (bilj. http://www.. 46v. Milano. 159–163. te u katedrali u Montefiasconeu (zapo~eto 1519. New York. 36 ISTO. 7). 38 JOHN POPE-HENNESSY (bilj. Italian High Renaissance and Baroque sculpture..). Harmondsworth. Il secondo libro di prospettiva. Slikar Giovanni Battista Augusti Pitteri u Dalmaciji. 144–145.it/ arardeco/1921/21_II/Art1/II1T. zabatima. 1996.). 18. jo{ nije dov{ena. (ur. 512. Zabat ponad sredi{njeg otvora rabi na troosnoj slavolu~noj fasadi kapele vile Della Torre u Fumanu (oko 1555. 110–111. nedatirano. 1603.–1533. 299. koje danas vi{e ne postoji. – oko 1600. 32 Kamen temeljac postavljen 1631.–1609. Madrid).ub. 319. 1997. Nova crkva (rukopis u Muzeju grada [ibenika). 1982. 22 MANUELA MORRESI (bilj.).. 58–59. Art and architecture in Italy 1600 to 1750. 7). sl. du‘d Domenico Michiel vladao je u 12. 27 Na grobnicama Sikstove i Pavlove kapele u Sv. 29/2005. Zagreb. 154. posve joj je promijenjen ati~ki kat.xml?docname=serlio1584&pageid=PAGE0140. London. 41 RADOSLAV TOMI] (bilj. 39 RUDOLF WITTKOWER (bilj. 84... 31 Tu sintaksu nalazimo i na ostvarenjima ostalih altarista ranog 17. 1994. 1985. 451.–1616. u: RADOSLAV TOMI]. Zidno slikarstvo 17. Danese Cataneo. 16 JOHN POPE-HENNESSY.inroma. 89. 33 Isti. 24 ISTA. Zagreb.). 95–114. 1986. 14 The renaissance from Brunelleschi to Michelangelo: the representation of architecture. Italian Renaissance sculpture. 155. Jacopo Sansovino. 1990.. katalog izlo‘be.). u: RUDOLF WITTKOWER. itd.). 530. Frane u [ibeniku 11 CARLO ANTI. 25 ANDREA PALLADIO. statuama i kraljevskim predmetima. 1. 292. Kapela zapo~eta 1654. pet godina nakon Longhenine smrti... 15 SEBASTIANO SERLIO (bilj.uni-heidelberg. Sarajevo. 2000.) u crkvi San Domenico u Orvietu. 18 MANUELA MORRESI.. 17). Crkva sv. 153 . 1936.–1559. Milano.

. 74–99. Sakristijski ormari koji se danas nalaze u sakristiji kasnijeg su datuma. 47 KRUNO PRIJATELJ (bilj.). kamena plo~a s mo}ima mu~enika. ALESSANDRO DUDAN (bilj. Zagreb. 55 KRUNO PRIJATELJ (bilj.Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv.. 43.. Sv.« Uzto. New Haven and London. Doprinio je ne{to i Ivan Kortelin sa sinom Melkiorom. 7. X. Zagreb. MILLON. 11. 25) a u sakristiji ormare. KRSTO STO[I]. fotografije dvaju an|ela u kasetama. 25–26. 1982. 86.. 63 HENRY A. 61 KRSTO STO[I]..) Ovaj je umjetnik u dvorani u~inio neki tron (tribuna). Mondella opet je primio 5 lira za neke an|eli}e. Oltar je lijep. Split. MACDONALD. 1). 62 KRSTO STO[I] (bilj.). stolje}a u Dalmaciji. Usporedi: VLADIMIR MARKOVI] (bilj. 1990. Luka Kortelin (Cortellino) ostavi oporu~no 100 mleta~kih dukata za novi oltar. vol. 57 KRSTO STO[I] (bilj. tu je bila ugra|ena petra sacra. 12. 28 59 Sto{i} ne spominje relikvije na tome mjestu. 1926. 1. domiciliato a Sebenico.« – KRUNO PRIJATELJ (bilj. 49 Izvorno stanje vidi se u: ]IRIL METOD IVEKOVI] (bilj. 53 Djelo Krune Prijatelja nezaobilazan je putokaz i motivacija u bavljenju drvenim oltarima 17. (137–156) 45 KRSTO STO[I] (bilj. 775. 48 Folium Dioecesanum – Organon Curiae Episcopalis Sibenicensis X. [ibenik i Dalmatinska zagora. 74 RADOSLAV TOMI] (bilj. 58 KRSTO STO[I] (bilj. Milan.. 75 (U ovdje tiskanoj biografiji biskupa Arrigonija spominje se narud‘ba propovjedaonice i sakristijskih ormara u sakristiji katedrale od majstora Jerolima Mondelle 1624. (Ra~uni 1590–1625. 1. {ibenskog pa zagreba~kog kanonika a kasnije bosanskog biskupa. 44).. 75 O slavolucima. 36. stolje}a.. 65 KRSTO STO[I].«. 1623. 1930. rukopis). tako|er je upoznat s predajom da su se u tom oltaru ~uvale relikvije. 1. J. 60 »God. 65). u: The altarpiece in the Renaissance. vidi: MARIN OREB (bilj. 51 Fotografija u: KSENIJA KALAUZ (bilj. 70 RADOSLAV TOMI] (bilj. Crkvica i bratov{tina Sv. The architecture of the Roman Empire. 765. 767.. « – KRSTO STO[I] (bilj. 1.). 44). 1989. Hvar–Stari Grad–Vrboska–Jelsa. 1982. 1. a format joj je 112 x 73 cm. 1891. t. 87) (…) U januaru 1624. 1995. KRUNO PRIJATELJ (bilj. Katedrala u [ibeniku. 765. 765. Kri‘ u [ibeniku Docu. [ibenik. 47. 1995. MLADEN NIKOLANCI.). 1699. 67 » Na 24. 1958. 38–39. sa 4 stupa i umetcima od crnog mramora. rukopis). 1930. 5. 7. Sanmichelija. 2: An urban appraisal. 765.). 1986. 1932. 1. (eds. 56 KRSTO STO[I] (bilj. nare|uje strogo provincijal. 1930. i na bitno izmijenjenoj menzi vidljiv je danas kvadratni otvor. Split. 76 DAVID DAVIES. od bijelog kamena. 1982.. 44–45.. 1995. 1. 26. vjerojatno iz 18. 154 . umjet. Popis spomenika otoka Hvara. jednostavne. 61).). No. Usporedi: KRSTO STO[I] (bilj... Usporedi: KRSTO STO[I] (bilj. rukopis). 158. 1982. 1. sve na poticaj poznatog pisca i glagola{a Ivana Tonka Marnavi}a. rukopis). 46 Izuzev Marina Oreba. No 3. 1. 71 RADOSLAV TOMI] (bilj. F– 189–207). 36. 1.«). 25. 1933. NIKO DUBOKOVI].). 1. 1995. 1. dana{nji gvardijan samostana. 1993.. u sakristiji.. godine..). pla}eno je m. 50 Zahvaljujem Jo{ku ]uzeli na tom podatku. ali se ~ekalo dok svota naraste do 200 dukata. 1. 68 VLADIMIR MARKOVI] (bilj. (. 52 KRUNO PRIJATELJ (bilj.«).). veronese. buoni lavori.. 1930. 100. [ibenik. 73 RADOSLAV TOMI] (bilj.). u: Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku. 1). Peter Humphrey and Martin Kemp). 147. slavolu~nim fasadama i ~etvorinastim gra|evinama u rimskoj carskoj arhitekturi: WILLIAM L. Prijatelj je uputio da uzore za njih »mo‘emo na}i od najve}ih kipara i arhitekata poput Palladija. 66 Slika koja se nalazila na tom oltaru djelo je Antuna Moneghina Petrova iz [ibenika. Sansovina i Vittorije do skromnih altarista. Odozgo su kipovi Vjera i Ufanje (‘ene) i Ljubav (dijete). 404. 1995. 1982./1929. da se u~ini oltar do Bo‘i}a. Models in renaissance architecture. The altarpiece in Renaissance Venice.. u: The renaissance from Brunelleschi to Michelangelo: the representation of architecture. Fra Pero Kelava. NIKO DUBOKOVI]. New Haven and London. 1. 84. Za nj je potro{eno 120 dukata. 1). Jeronimu Mondella 44 lire i 14 soldi za slike an|ela na plafondu. 50 (1928. 29/2005. The relationship of El Greco’s altarpieces to the Mass of the Roman rite. 5–6.). 9. Njegov sin urgirao je tu radnju. 54 KRUNO PRIJATELJ (bilj. 1). 1994. 72 RADOSLAV TOMI] (bilj. 778. Inst. 84. 16 (»Isti je rezbar napravio drvene ormare. 7 soldi (Ra~uni 1590–1625. Majstori od 9. 31. Frane u [ibeniku Rad. rukopis). 47–48. 404. Pozlatar Ante Tetta ne spominje se u: NEVENKA BEZI] BO@ANI]. 69 DU[AN BERI].. povij. 1. klupe i drugo za 162 lire.. 1999. 1. 1707. fotografije svih an|ela u kasetama nalaze se u fototeci Instituta za povijest umjetnosti ([ib. 64 PETER HUMPHREY. 32–33. Autor je zapisao: »Mnogi bi ovi oltari zaslu‘ili temeljitiji opis i razradu kao {to bi bilo potrebno detaljno obraditi tipologiju dalmatinskih drvenih oltara koji su ovdje vi{e ili manje nasumce spomenuti bez pretenzija na potpunu iscrpnost. do 19. 1982.). New York. 313 (»Il pulpito di legno e gli armadi della sacrestia sono del 1624. Duha u [ibeniku. 24–25. 44). stolje}a u Dalmaciji.). 1930. di Girolamo Mondella.

« KRSTO STO[I] (bilj. Tom je prigodom uklonjena s oltara slika Gospe od Karavad‘a.. da bi izradio sliku Sv. 1. rukopis). 1967. prvo. 1930. 1. Ante Opat i Sv.« U: KRSTO STO[I] (bilj. naru~ena je oltarna slika sv. rukopis). Prozori. 1. (Nov~anice eura dizajnirao je Austrijanac Robert Kalina. 29/2005. 1930. Frane…«. rukopis). a kojima danas nema traga. Zapala je oko 600 for. Prijatelj navodi: »starija Bogorodi~ina slika« – KRUNO PRIJATELJ (bilj. Servagiotta. 28. 85 KRUNO PRIJATELJ (bilj. U septembru iste godine stigla je i postavljena na svoje mjesto. 1930. 25 (Sto{i} sliku krivo datira u 15. 1930. rukopis). 1930. 1. Pu{tene su u optjecaj 1. 155 . html 78 Godine 1642. 1. ing. 1.ecb. rukopis).).) – http://www. 299. prozor iz razdoblja ~elika i stakla (200 eura) i postmodernisti~ku ku}u (500 eura). vrata i mostovi – kao simboli otvorenosti. U jednom pismu bez datuma pi{e slikar da ju je radio uz pomo} svoje k}eri Julije (. kako su njihovi stari od pamtivijeka obavljali na ~ast Bogu. gvardijan fra Frane Semoni} ula‘e ‘albu na zabranu pjevanja lekcija za bo‘i}ne blagdane na hrvatskom jeziku inkvizitoru u Zadru i moli dopu{tenje da mogu nesmetano i slobodno »vr{iti djelo ~asno i pobo‘no. kao i drugu. Frane u [ibeniku 77 Nov~anice eura prikazuju anti~ki slavoluk (5 eura). koju je negda bila darovala Ivanica Galeatovi}.. Antuna Padovanskog. koja je zapadala 336 lira dalmatinskih. rukopis). 25–26. goti~ki prozor (20 eura). zbog ikonografije. – KRSTO STO[I] (bilj. 2002. 28. 82 Dimenzije su izra‘ene u centimetrima. arh. 79 KRSTO STO[I] (bilj. Franji. MARIN OREB (bilj. uz ne{to {ib. Josipa. Klare i sv.. Schiavonniju bila je poslana stara slika Sv. aug. Anita Tur~inov (»Arcos«. 1. No. 1. korist narodu i ugled reda«. 1967. 83 Sto{i} zabunom pi{e »Sv. prema arhitektonskim snimkama pro~elja oltara (bez skulpture i ornamenta) koje je izradila dipl... ali je imala ne{to novaca od g. Sv. 1).int/en/section/testnotes. Bratov{tina Sv. Vidi: KRSTO STO[I] (bilj.. Slika je rijetke ljepote. prispjela nova iz Mletaka. Inst. ili je u sje}anju zamijenio dva nasuprotna oltara. (137–156) Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. oltar.). rukopis). godine. Sto{i} o toj slici u rukopisu bilje‘i: »Po dru Francu Stele najljep{a. povij.). Frane Regina (?) zauzeo se je 1857. 81 KRSTO STO[I] (bilj.. 1930. stolje}e). barokni portal (100 eura). Vjerojatnije je. Josipa za {ib. Prof. 1. Do originalnih dokumenata mo}i }e se do}i kada se uredi samostanski Arhiv.. 1753. 84 Mu{ki svetac vi{e nalikuje sv. udate za Vjek. Jo{ je kupila jednu plaketu (?) i antipendij. [ibenik) 1992. ili su im skulpture zamijenjene. Vjerojatnije je. ili je u sje}anju zamijenio dva nasuprotna oltara. 88 Sto{i} pi{e: »…2 biskupa…«. Ane. 30–31. kod profesora Schiavonnija u Mlecima. u: KRSTO STO[I] (bilj.). 1. rukopis). umjet. 1. mara{tine. te mostove. 1930. ili su im skulpture zamijenjene. kad im je 22. Josipa pobrinula se za njezinu isplatu. Mihovio s Tobijom«. 87 KRUNO PRIJATELJ (bilj. a koje se nalaze u planoteci Konzervatorskog odjela u [ibeniku pod brojem 76. renesansnu edikulu (50 eura). 28. da uzme valjda dimenzije ili po njoj u~ini novu. 1967. 1855. 297–301. Ista se slika nije u{~uvala zbog vlage iz zida pa je bila nabavljena nova. 80 KRUNO PRIJATELJ (bilj. 89 »Staru pokvarenu sliku uklonili su fratri. romani~ki portal (10 eura).. 1930.Rad. 1967. {to se sakupilo. – KRSTO STO[I] (bilj. suradnje i komunikacije – fiktivni su no tipski prikazi europskih arhitekturnih stilova. prvo. zbog ikonografije. 86 Sto{i} pi{e: »…Sv. Provincijal naime o. 31. sada{nja. kad je bila u gradu kolera.euro. 1. mia collaboratrice). 1. 25..

29/2005. played a prominent role. dominated by the activity of Longhena. where the local antique monument. Palladio. while those of St Stephen and St Joseph are dated not before 1643 and attributed to Girolamo Ridolfi (these two pairs of altarpieces also differ in details). according to whose plans they were made by Issepo and Girolamo Ridolfi. Girolamo Ridolfi. In the first part of his study. the Arco dei Gavi at Verona. He sees Mondella only as the master of technical skills (marangon. The selected examples of Serlio. early baroque. he suggests that the altarpieces should be attributed to the two Ridolfis alone. povij. Basing himself upon the comparative analysis of attested and preserved pieces by Mondella.Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. restored and modernised by the Franciscans in the 17th century. Issepo Ridolfi. identifying its origins in the transformations and variations in the architectural structure of antique triple-axis triumphal arch. Mondella from [ibenik evidently acted as mediator in the second commission – he made the plan of an existing altarpiece from 1638. lacking any powerful talent for visual styling. umjet. a master from [ibenik. Sansovino. Key words: altarpieces. so that the Ridolfis might make new ones in Venice. In the second part of his study. as well as written documents. and Sanmicheli lead to Longhena. St Francis church at [ibenik. Following the initial impulse of Bramante’s »rhythmical bays« at the Cortile del Belvedere in Vatican. woodcarvers (intagliadori) from Venice. Jeronim Mondella. pulpit from St James cathedral at [ibenik 156 . triumphal arch motive in the architecture of the 16th and 17th centuries. Inst. which was characteristic for the generative currents of Italian architecture in the 16th and 17th centuries. the author has analysed the architecture of these altarpieces. They were attributed to Jeronim Mondella. the author has focused on the development of the motive in Venice and Veneto. The author has identified in the altarpieces of [ibenik features and knowledge of the architectural principles of early Venetian baroque. (137–156) Summary Daniel Premerl Early Baroque Wooden Altarpieces in St Francis Church at [ibenik – The Origin of their Architectural Typology and the Question of Mondella’s Authorship Four early baroque wooden altarpieces in St Francis Church at [ibenik have occupied a prominent place in the history of Croatian baroque art. measurer). carpenter. Frane u [ibeniku Rad. It has been established that the altarpieces have been installed in the church on two occasions – those of the Immaculate Conception and St Claire from 1638 are attributed to Issepo Ridolfi. the author has expressed his doubts about the attribution of the altarpieces to Jeronim Mondella from [ibenik. which would harmonize well with the interior of the Gothic church.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful