Rad. Inst. povij. umjet. 29/2005.

(137–156)

Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. Frane u [ibeniku

Daniel Premerl
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb

Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. Frane u [ibeniku – podrijetlo arhitekturnog tipa i pitanje Mondellina autorstva
Izvorni znanstveni rad – Original scientific paper Predan 30. 7. 2005. – Prihva}en 20. 10. 2005. UDK: 726.591(497.5 [ibenik)”16”

Sa‘etak
^etiri ranobarokna drvena oltara u Crkvi sv. Frane u [ibeniku u povijesti barokne umjetnosti u Hrvatskoj zauzimaju zna~ajno mjesto. Atribuirani su {ibenskom majstoru Jeronimu Mondelli, prema ~ijim su ih nacrtima izradili venecijanski drvorezbari (intagliadori) Issepo i Girolamo Ridolfi. U prvome dijelu rada autor analizira njihovu oltarnu arhitekturu. Nalazi joj ishodi{te u preobrazbama i varijacijama arhitekturne strukture troosnog anti~kog slavoluka, koje su pripadale generativnim strujama talijanske arhitekture 16. i 17. stolje}a. Nakon po~etnog impulsa Bramanteova »ritmi~kog traveja« u Cortile del Belvedere u Vatikanu, autor se fokusira na razvoj motiva u Veneciji i Venetu, gdje je zna~ajnu ulogu »odigrao« lokalni anti~ki spomenik, Slavoluk Gavijevaca u Veroni. Preko izabranih primjera Serlija, Sansovina, Palladija itd. dolazi se do Longhene. Autor u {ibenskim oltarima nalazi zna~ajke i poznavanje arhitekturnih principa venecijanskoga ranog baroka, obilje‘enoga dominantnom aktivno{}u Longhene. U drugom dijelu rada autor iznosi sumnju u atribuciju Jeronimu Mondelli iz [ibenika. Predla‘e, na temelju komparativne analize sigurnih i sa~uvanih Mondellinih djela i dokumenata, da se oltari pripi{u samo dvojici Ridolfija. Mondellu vidi kao majstora tehni~kog znanja (marangon, stolar, mjernik, graditelj/ in‘enjer) bez izrazitijeg dara za likovno oblikovanje. Predla‘e se da su oltari do{li u crkvu u dva navrata: oltari Bezgrje{nog za~e}a i sv. Klare 1638. godine – pripisuju se Issepu Ridolfiju, a oltari sv. Stjepana i sv. Josipa ne prije 1643. godine – pripisuju se Girolamu Ridolfiju (ta se dva para oltara razlikuju i u detaljima). Autor pretpostavlja da je [iben~anin Mondella bio posrednik pri drugoj narud‘bi – on je napravio crte‘ postoje}eg oltara iz 1638. kako bi u radionici Ridolfi u Veneciji napravili nove oltare koji bi se skladno uklopili u nastojanjima fratara u 17. stolje}u obnovljenu i moderniziranu unutra{njost goti~ke crkve.

Klju~ne rije~i: oltari, Crkva sv. Frane u [ibeniku, rani barok, Jeronim Mondella, Issepo Ridolfi, Girolamo Ridolfi, motiv slavoluka u arhitekturi 16. i 17. stolje}a, propovjedaonica iz Katedrale sv. Jakova u [ibeniku

^etiri ranobarokna drvena pozla}ena oltara u brodu goti~ke Crkve sv. Frane u [ibeniku nezaobilazna su postaja literature koja se bavi kako baroknom umjetno{}u u Hrvatskoj tako i crkvenopovijesnim i povijesnoumjetni~kim problemima {ibenske i dalmatinske ba{tine.1 Oltari su zasigurno privla~ili zbog stilske i izvedbene kakvo}e, svje‘ine novosti/razlike, dimenzija, cjeline i o~uvanosti. No, smatramo da je njihova recepcija (fortuna) uvelike ovisila i o ~injenici da su bili percipirani kao zajedni~ko ostvarenje dvojice na{ijenaca. Idejno rje{enje retabla pripisano je drvorezbaru Jeronimu Mondelli, {ibenskomu gra|aninu i zetu (rodom iz Verone), do~im su tri oltarne slike djelo Mateja Pon~una, gotovo jedno desetlje}e stanovnika Splita, koji je dugo bio smatran Hrvatom, dok je tek u novije vrijeme otkriveno da je Mle~anin.2 S pravom se ta {ibensko-splitska drvorezbarsko-slikarska suradnja ~ini iznimnim trenutkom dalmatinske umjetni~ke narud‘be 17. stolje}a, koja je u doba osmanlijskog vojnog pritiska i opadanja gospodarske mo}i gradskih ko-

muna, pa tako i umjetni~koobrtnih standarda, ve}inom usmjerena na uvoz iz Venecije. Pogledajmo ih (sl. 1–6). Prva eta‘a horizontalno je podijeljena s ~etiri kanelirana korintska stupa. Sredi{nji stupovi znatno su {irega interkolumnija i slobodnostoje}i, dakle prostorno istaknuti, s pripadnim pilastrima. Uokviruju okvir za palu polukru‘noga luka. Bo~ni stupovi zapravo su polustupovi, te formiraju u‘u okomitu os u kojoj je konkavna ni{a polukru‘noga luka, u kojoj su skulpture svetaca (kat. 1–4). Ritam stupova ~itamo dakle kao izmjenu: a b b a, ritam osi: a b a. Od imposta (pete) sredi{njega luka prema vanjskim bridovima retabla kontinuira, presje~ena stupovima, profilirana traka (malo gre|e). Ona dijeli bo~nu os na gornju kvadratnu plohu i donji izdu‘eni prostor ni{e, a na njezinu kraju spu{ta se volutno krilce kao krivuljni flankiraju}i element. Stupovi na stupnjevito istaknutim postamentima nose plasti~ki stupnjevano gre|e. Gre|e pravilne trostruke podjele (arhitrav, friz, vijenac) obr}e se u osi sredi{njih stupova, te se u zoni pale 137

Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. Frane u [ibeniku

Rad. Inst. povij. umjet. 29/2005. (137–156)

1. Issepo Ridolfi, oltar Bezgrje{nog za~e}a, 1638., Crkva sv. Frane, [ibenik, kat. 1 (foto: M. Drmi}) Issepo Ridolfi, Altar of Our Lady, 1638, St Francis Church, [ibenik, cat. 1

2. Issepo Ridolfi, oltar sv. Klare, 1638., Crkva sv. Frane, [ibenik, kat. 2 (foto: M. Drmi}) Issepo Ridolfi, Altar of St Claire, 1638, St Francis Church, [ibenik, cat. 2

vra}a u istu ravninu, no samo vijenac nastavlja svoj tijek, luk pale zadire i »iza‘ima« arhitrav i friz. Iz obrata gre|a sredi{njega otvora izdi‘e se trokutni zabat u drugu eta‘u, opti~ki presijeca donji dio atike. Kra}e stranice trokutnog zabata ostaju u ravnini prostorno istaknutih stupova i obrata gre|a – taj zabat, koji strukturno pripada prvoj eta‘i, a vizualno drugoj, zapravo je u prostor najistaknutiji dio kompozicije; u njem se prema zakonu kadra smjestio reljef Boga Oca raskriljenih ruku. Atika se nastavlja u osi sredi{nje edikule, ima oblik vodoravnog pravokutnika flankiranog lezenama, zaklju~ena je segmentnim stupnjevano prekinutim zabatom na kojem su polule‘e}e figure an|ela, koje flankiraju stoje}u figuru u sredini (kat. 1–4). Atikom, reduciranom na os sredi{njega otvora, dominira odnos kontrapunktno superponiranih zabata. Vizualni prijelaz izme|u okomitoga brida atike i vodoravnog gre|a rije{en je ranobaroknim, vodoravno pru‘enim volutama, koje u osi bo~nih polustupova formiraju postament za kip; tako i uzlazna sila vertikalne osi polustupa dobiva svoj kontinuitet ali i zaklju~ak u kipu (kojega danas nema). Sredi{nji otvor zadobiva oblik edikule, ima plasticitet i prostornost, izlazi iz plohe, stvara planove, sjene, {upljine, presijecanja, prodore. Razgra|uje vodoravnu mir138

no}u nagla{enom uzlaznom energijom, koju preuzima atika i njezin zabat sa skulpturama; no ostaje podre|en cjelini. Uzlaznim silama cjeline – stupova, lu~nog otvora koji istiskuje arhitrav i friz, te trokutnog zabata koji prelazi u atiku i u sna‘niji vizualni odnos sa zaklju~nim segmentnim zabatom – odgovara protupokret (protute‘a) silaznih krivulja voluta i volutnih krilca; time se, kao i skulpturama vrha, atektonizira kontura retabla. Mo‘emo zaklju~iti da iz cjeline izbija te‘nja za plasti~kim nagla{avanjem sredine – tome pridonose i su‘ene bo~ne osi, ali i grupiranje skulpture prema vrhu sredi{ta. Na drugome katu, u zoni atike, nalazi se pet, danas praznih, postamenata za skulpturu – tri na trokutnom zabatu, dva na bo~nim volutama. Grupiranjem te‘ine na vrhu stvara se u~inak baroknoga gravitas. Pod pritiskom i dinamikom ranobaroknog stilskog htijenja preobra‘en je klasi~ni model. Na {to upu}uje ova znala~ki komponirana arhitektura, kojoj po slo‘enosti stilske vje‘be-zadatka, te lako}i i ~isto}i realizacije nema ba{ mnogo parnjaka u Dalmaciji onoga vremena? To je varijacija na temu renesansne preobrazbe anti~koga rimskoga slavoluka. Varijacija koja je postala mogu}a tek u baroknom stolje}u.

Drmi}) Girolamo Ridolfi. Taj tip ra{~lambe intervala izme|u pilastara ili stupova motiv je koji se rabi na crkvenim fasadama ~inkve~enta. 3 (foto: M. manirizma i protobaroka. postala standardni element visokorenesansnog i kasnorenesansnog.–1573.Rad. Bramante ra{~lanjuje zid uokolo dvori{ta multipliciranom izmjenom pilastrima odijeljenih {irih lukova i u‘ih bo~nih osi. tom rasadniku arhitekturnih principa 16. »festivalske« efemerne arhitekture. primjerice Sebastiano Serlio (koji trijem papinskog vrta/dvori{ta opisuje i prikazuje u svojoj tre}oj knjizi posve}enoj djelima antike). u koje su posezali svi ambiciozniji majstori – bilo da se radilo o zadatku crkvene fasade. 29/2005. Andrea u Mantovi (zapo~eta 1470. (137–156) Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. preobra‘avana za nove funkcije i novu ljepotu u djelima najzna~ajnijih arhitekata toga doba. u kompozicijskom i proporcijskom smislu pribli‘avamo se tipu oltara. 4 (foto: M.) i njihovi ba{tinici. kat.–1536. kao dio op}e all’antica alkemije. 7). terminus post quem 1643. Crkva sv. scenografije.5 Ovdje bo~ne osi-intervali dobivaju podignutu konkavnu ni{u s lu~nim zavr{etkom. Altar of St Stephen. terminus post quem 1643. Na po~etku novoga ‘ivota teme slavoluka nalazi se crkva S. oltara. Stjepana. dakle klasike.) Leona Battista Albertija4 – njezino pro~elje i bo~na artikulacija zi|a broda u unutra{njosti. svetohrani{ta i inih umjetni~koobrtnih predmeta (poput Cellinijeve soljenke). naslovnice knjiga. oltar sv. Altar of St Joseph. [ibenik. 3 4. itd. Josipa. Frane u [ibeniku 3. »izvukli« su i kreativno shvatili tu mogu}nost slavoluka. sl. Drmi}) Girolamo Ridolfi. klasi~ne. To postaje jedan od na~ina horizontalne podjele zida. ponad koje je profilirana traka i kvadratna utisnuta forma. Inst. 4 U renesansi tema slavoluka postaje va‘an element gramatike arhitekturnog jezika.3 Jedna od nekoliko anti~kih tema koja je. St Francis Church.6 On ne potje~e toliko iz imitatio rimskih slavoluka (kojima obiluje slikarstvo kvatro~enta. ra{~lambe unutra{njega ili vanjskoga zida (travejima). maniristi~kog i baroknog spremi{ta formi. preobrazbe toga motiva.).) i Antonio da Sangallo Mla|i (1484. cat. terminus post quem 1643. [ibenik. Crkva sv. [ibenik. ve} koliko iz Bramanteove. Ona je. Frane. ku}i{ta orgulja. St Francis Church. Njime su vladali arhitekti okupljeni na velikom vatikanskom gradili{tu. grobnice. umjet. godine). terminus post quem 1643. taj »ritmi~ki travej« bolje se mo‘e vidjeti na crte‘u (oko 1520.7 Giacomo Barozzi da Vignola (1507. nizom novih zadataka (»prepreka«) i rje{enja. paradigmatska struktura klasi~ne i poslijeklasi~ne arhitekture. primjerice Jacopa Bellinija i Andree Mantegne). kat. Izdvojimo li ritmi~ku jedinicu te zidne plohe.. Kako je dvori{te Belve- dera do‘ivjelo kasnije preinake. cat.. 139 . Girolamo Ridolfi. Frane. Za nas se va‘nijim ~ini krenuti od gornjeg dvori{ta pala~e Belvedere (zapo~eta 1505. povij..– 1546. [ibenik. oltar sv. Girolamo Ridolfi. stolje}a – primjerice Baldassare Peruzzi (1481. Arhitekti ~inkve~enta.

slavoluk Gavijevaca. te Baldassare Peruzzi9 (1481. pa i kasnije).–1554. masivna. 140 . 5. 10).).).). koji je itekako prihva}en u nara{taju venetskih i venecijanskih arhitekata 16. 1638. i ranog 17. 8). Jacopo Sansovino (1486.). 1481. St Francis Church. a u ostav{tini Andree Palladija nalaze se ~etiri crte‘a iz razdoblja izme|u 1530. stolje}a. visoka i opti~ki te{ka atika vodoravnog skylinea i bo~ne osi ispunjene reljefima. On tako|er jedini od poznatijih slavoluka ima bo~ne osi jednostavno rije{ene samo s ni{om za skulpturu. Najzna~ajniji arhitekti venetskog i venecijanskog 16. a tu mo‘emo pridodati i slavolu~ni oltar Corbinelli (manjih dimenzija) Andree Sansovina iz crkve S. slavoluka sa zabatom ponad sredi{nje osi (primjerice prijedlog za oltar u ~etvrtoj knjizi)15 i slavoluka s u‘om atikom. No. stolje}a ba{tinici su te rimske tradicije. Crkva sv. stolje}a)8 nije bio jedini anti~ki rimski slavoluk sa zabatom ispred atike. Venecija. tragamo li za podrijetlom atike {ibenskih oltara. i 1540. a njih karakterizira velika. sl. No. On unosi novi kompozicijski princip i mogu}nosti. Na{a se predod‘ba slavoluka zapravo temelji na rimskim slavolucima. sl. mo‘da i semanti~ke (carstvo – protureformacija). 1544. na}i }emo genotipove netom spomenutih »roditelja« (Bramante.–1536. primjerice spomenik Pietru Mocenigu u crkvi Santi Giovanni e Paolo u Veneciji (Pietro Lombardo. oltar sv.17 mo‘emo tretirati kao poku{aje (u kojima primjerice odnos no{enog. i 17. Taj prodor zabata sredi{njega otvora relativizira vertikalnu podjelu izme|u prve eta‘e i atike. Drmi}) Issepo Ridolfi. ritmom osi bli‘i {ibenskim oltarima.Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. Inst. Frane. cat. Serlio nasljeduje slavoluk s u‘om atikom kao dominantan dubinski motiv scenografije za tragediju (ili naprosto prizora perspektive) od Peruzzija i Bramantea. centraliziraju}i element troosnog zida. stolje}a (pa i ostalih. Altar of St Claire.14 no daje mu »svoju«. u‘u atiku zaklju~enu segmentnim zabatom nalazimo i na crkvenim spomenicima kasnoga venecijanskoga kvatro~enta.–1575. Slavoluk Gavijevaca u Veroni (druga polovica 1. 2 (foto: M. Za formaciju altaristi~kog tipa koji ovdje razmatramo ~ini se va‘nim ukazati na jedan sa~uvani anti~ki rimski slavoluk: Slavoluk Gavijevaca (Arco dei Gavi) u Veroni (sl. Time.–1570.–1491.) u svojoj drugoj knjizi (Pariz. 2 koji se kao za{titni znak upravo carske arhitekture nudio izborom po srodnosti.. oni su i kreativni ba{tinici lokalne antike i lokalne renesanse.–1546.11 Kao tre}i formativni ~imbenik.) na Trgu sv.) primjenjuje bramanteovski ritmi~ki travej za ra{~lambu zida Loggette (1537. Grafike njegovih traktata obiluju arhitekturnim motivima koji deriviraju iz troosnog slavoluka. predla‘emo slavoluk ili kapiju u ‘ari{tu arhitekturne pozadine scenografije za tragediju12 kakvu predla‘e Serlio (1475. prije svega stilske (helenizam – kasna renesansa/manirizam/barok). Scena tragica). (137–156) naru{en je ekvilibrij vodoravnih i okomitih sila nau{trb vodoravnih.13 Zi|e je troosno ra{~lanjeno na na~in Bramantea i njegovih sljedbenika. On se u mnogo~emu razlikuje od na{e uobi~ajene predod‘be i memorije anti~kog slavoluka.. Do~im slavoluk Gavijevaca ima nagla{eno rastere}enu atiku: dimenzijama ali i prodorom zabata sredi{njeg otvora u nju. umjet..). kat. ~inkve~entisti~ku formu i tipologiju (te imitabilnost). [ibenik. nosa~a i nadgradnje ne govori jo{ posve klasi~nim jezikom) koji su rije{eni i standardizirani tek u ~inkve~entu. Prije|emo li kroz opuse najzna~ajnijih venecijanskih i venetskih arhitekata 16. Giovanni da Sangallo.–1546. 10)10 svog utjecajnog djela u sedam tomova Tutte l’opere d’architettura et prospettiva (1537. 1560. Issepo Ridolfi. povij.. 1638. ali i horizontalnu – kao element samo jednog interkolumnija on je ipak i zaklju~ni. ali je jedini koji je izvr{io vidljiv utjecaj. [ibenik.18 Vidljiviji odmak od bramanteovskog ritmi~kog traveja. 29/2005. Studirali su ga i crtali: Antonio da Sangallo Mla|i (1485. Frane u [ibeniku Rad.16 Takve spomenike kasnoga kvatro~enta. Torello Saraina reproducira grafiku Slavoluka Gavijevaca grafi~ara Giovannija Carrota u De origine et amplitudine civitatis Veronae (Verona. 1545.). 1540. Marka u Veneciji. ali i su‘enim bo~nim osima sa stisnutim ni{ama za skulpturu. Klare. reproducira ga Sebastiano Serlio u tre}oj knjizi (Venecija. Spirito u Firenci (1490. a uska atika nad sredi{njim otvorom zaklju~ena zabatom i flankirana volutama upu}uje vi{e na tip oltara koji }e se naveliko rabiti u kasnoj renesansi i baroku nego na anti~ku arhitekturu.

{to ga objavljuje u ^etiri knjige o arhitekturi 1570.). Frane u [ibeniku 6. (137–156) Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv.26 do~im je atika ra{~lanjena stoje}im figurama koje nasljeduju »ready made« kola‘nu monta‘u skulpturalne dekoracije Konstantinova slavoluka. drugi Palladijevoj radionici20 (sl. ing. 76) Southern wall of St Francis Church. Frane.) – jedan se pripisuje Bernardinu India. pribli‘avaju {ibenskim oltarima (sl. vi{e duguje Bramanteu nego slavoluku Gavijevaca. A. koje nas po svemu. 14) prikazuje slavoluk ~ija prva eta‘a jo{ vi{e.30 Arhitekturni jezici upravo spomenutih autora tvorbeni su elementi sintakse najzna~ajnijega venecijanskog arhitekta 141 . na svetohrani{tu oltara Dall’Acqua (1534. nalikuje tipu oltara kojima se ovdje bavimo (i zapravo.–1544.)23 u crkvi Santa Croce in Gerusalemme u Rimu. [ibenik.Rad. map collection of the Conservation department in [ibenik.)19 – dolazi do su‘avanja interkolumnija te stiskanja i elongacije ni{a. Tur~inov. 1992. planoteka Konzervatorskog odjela u [ibeniku..–1580.29 Michele Sanmicheli (1484. Superponiranjem takve ni{e sa {koljkom i skulpturom rije{en je i vertikalni okvir bron~anih vratnica sakristije Crkve sv. 76) uo~avamo u ra{~lambi zidnih ploha fasada Scuole della Misericordia u Veneciji (od 1531.) u jo{ ve}oj mjeri preobra‘ava ba{tinjeni motiv troosnog slavoluka. Fasada je ostala neizvedena. 12).)24 u Katedrali u Vicenzi. Ju‘ni zid Crkve sv. »Arcos«. br. na koji upu}uje literatura).) upotrebom motiva slavoluka s ni{ama i zabatom nad sredi{njim otvorom rje{ava bo~ne strane propileja mosta25 (sl. njegovim modifikacijama i varijacijama poja~ava svoj individualni izraz ~ime navedenom motivu umanjuje utjecajnost.27 Upravo takvom troosnom podjelom ra{~lanjuje ve} spomenutu fasadu Scuole Grande della Misericordia u Veneciji28 i sredi{nju os fasade pala~e »trionfale« (sa~uvan crte‘). [ibenik. [ibenik (Photo: Anita Tur~inov. sl. njegova naslovnica Barbarova izdanja Vitruvija (Venecija. Upotrebu zabata samo nad sredi{njom osi troosnog ritmi~kog traveja nalazimo u sveti{tu crkve San Francesco della Vigna u Veneciji – na spomenicima Gritti (oko 1548.22 na oltaru Quinones (oko 1535. 29/2005. povij. [ibenik (snimila: dipl./ 35. 1556. umjet.–1559.–1572. Tako|er. Marka21 (1546. »Arcos«. pa i po segmentu konkavne krivulje. 11). Nr. Inst. arh. godine. Andrea Palladio (1508..). zbog stupova i ne{to u‘ih bo~nih osi. 1992. no postoje crte‘i koji prikazuju kako je trebala izgledati (1532. 13).

Crte‘ Bramanteova u~enika. Slavoluk Gavijevaca. Drawing by Bramante’s student. Scena tragica (detalj). Il Terzo Libro. Il secondo libro. stolje}a.Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. Verona Lucius Vitruvius Cerdo. Venice. Slavoluk Gavijevaca. druga polovica 1. 1584 142 . around 1520 8. Donato Bramante: Cortile del Belvedere (Vatikan). povij. Sebastiano Serlio. 1544. Verona 9. Arco dei Gavi. Venecija. Venecija. (137–156) 7. Sebastiano Serlio. Venice. umjet. oko 1520. Arco dei Gavi. Il terzo libro. Donato Bramante: Cortile del Belvedere (Vatican). 29/2005. 1st c. Scena tragica (detail). Sebastiano Serlio. Sebastiano Serlio. Il secondo libro di prospettiva. Frane u [ibeniku Rad. 1584. Lucius Vitruvius Cerdo. (second half). 1544 10. Inst.

1566. Andrea Palladio. a drawing of the unfinished façade of Scuola della Misericordia in Venice 13. 29/2005. crte‘ mosta. 1566 143 . from 1531. Venecija. crte‘ neizvedene fasade Scuole della Misericordia u Veneciji Palladio’s workshop. povij. Andrea Palladio. the title page of I dieci libri dell’architettura di M.. Jacopo Sansovino. 1570 14. Andrea Palladio. I dieci libri dell’architettura di M. Scuola della Misericordia. Venice 12.. drawing of a bridge.. Vitruvio.Rad. od 1531. Palladijeva radionica.. 1570. naslovnica.. Andrea Palladio. Venice. Frane u [ibeniku 11. I quattro libri dell’architettura. I quattro libri dell’architettura.. (137–156) Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. Scuola della Misericordia.. umjet. Inst. Vitruvio. Venecija Jacopo Sansovino.

monument at the tomb of Doge Domenico Michiel. (137–156) 15. Nepoznati majstor. 1638. monument at the tomb of Pietro Civran.. San Giorgio Maggiore. begun in 1654. San Giorgio Maggiore.. zapo~eta 1654. 29/2005. Inst. Giustina Baldassarea Longhene u Veneciji Anonymous master. Baldassare Longhena. povij. San Pietro di Castello. nadgrobni spomenik Pietru Civranu. kapela Vendramin. veduta of the S. Venice 17. San Giorgio Maggiore. Venecija Baldassare Longhena. Frane u [ibeniku Rad. San Giorgio Maggiore. San Pietro di Castello. Venice 16. veduta crkve S. 1636. umjet. 1636. Baldassare Longhena. Baldassare Longhena. 1638. Venecija Baldassare Longhena. Giustina Church by Baldassare Longhena in Venice 18. Venecija Baldassare Longhena. the Vendramin chapel. nadgrobni spomenik du‘du Domenicu Michielu..Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. Venice 144 .

23).). 21). na drugome mjestu.49 S tog je mjesta uklonjena nakon Drugog svjetskog rata.)41 koji je zrelobarokna varijanta slavolu~nog tipa o kojem govorimo i ~ija je atika ispunjena skulpturom.. Taj motiv kontrapunktiranih superponiranih zabata mo‘e nam se u~initi op}im mjestom altaristike. dovr{ena 1640. Jeronim je u [ib. koji je kod nas poznat po lijepim rezbarijama na plohama propovjedaonice u {ib. gdje se nastanio. Radio je neki reljef sv. Giustina u Veneciji (zapo~eta 1636.–1670. Na spomeniku Civranu uo~avamo prodor luka u gre|e kao i na {ibenskim oltarima. sjedenja.–1687. Upravo je to va‘an akcent baroknosti – te‘nje ka centraliziranju i sceni~nosti.–1637. Frane u [ibeniku 17.51 Reljef na ~eonoj stranici dana{nje kompozicije prikazuje Raspe}e (sl.) je zapisao da Vittoria primjenjuje nove i neobi~ne forme. nisu Longhenino djelo. tako da izgleda poput menze.)40 i kasnijega glavnoga oltara u crkvi zadarskih franjevaca (1668. drveni oltar sv. Na 20. iznio podatak da je Mondella slikao an|ele u kasetama stropa Nove crkve. 17).38 Upravo taj ati~ki kat. 1602. razvijenih bo~nih stranica. skra}enja. proporcija.«43 Sto{i} je jo{.47 Pogledajmo njegovo jedino sigurno. Sto{i}.) U {ibenskim oltarima »osje}a« se da dolaze iz podru~ja kontaminiranog Longheninim zra~enjem. a ne u podno‘jima ili tlocrtima. sl.44 Nekoliko godina ranije marljivi sve}enik i povjesni~ar. vlasi. U oblikovanju kartu{e odra`ava se poznavanje dekorativnih predlo`aka druge polovine ~inkve~enta (oni su se br`e {irili i lak{e nasljedovali). u neobjavljenom rukopisu knjige Samostan i crkva franjevaca konventualaca iz 1930.–1789. Slijedili su ga svi kasniji autori. k}erkom majstora Vicka. 18). koja je umrla 22. Radio ih je Josip i Jere Ridolfi u Mlecima prema nacrtima {ibenskog drvoresca Jeronima Mondelle iz Verone. Na uko~enim figurama uo~avamo Mondellino slabo vladanje principima oblikovanja figure – kontraposta.33 Motiv zaklju~nog zabata u sredi{njoj osi troosne ra{~lambe nalazimo na dva nadgrobna spomenika koje isti majstor radi u crkvi San Giorgio Maggiore: nadgrobni spomenik du‘du Domenicu Michielu (naru~en 1636. stolje}a – Baldassarea Longhene. – terminus post quem 1636. Sv. [ibenske volute. 29/2005. stajanja. jo{ obilje‘eno duhom manirizma. Kri‘a (podignuta god. To znanje sabrano je u natuknici malenog ali vrijednog leksikona Galerija uglednih [iben~ana iz 1936. iako je ostavio umjetni~ke radove. 15)34 i nadgrobni spomenik Pietru Civranu (naru~en 1638.31 Fasada monumentalne centralne gra|evine Santa Maria della Salute (1631. aprila 1646.).. Josipa.36 Sljede}e Longhenino djelo koje nas pribli‘ava {ibenskim oltarima glavni je oltar u kapeli Vendramin u crkvi San Pietro di Castello (kapela zapo~eta 1654. za koju je radio i sakristijski namje{taj.)32 u Veneciji Longhenina je redakcija teme trijumfalnoga luka – ponad sredi{njeg otvora. Bazilici«. vjen~ao se u katedrali s Anticom Rota-Koluni}.Rad.45 Uz ovu re~enicu navodi u bilje{ci prijepis izvora (Prilog). Reljef evan|elista Marka jedini je do sada bio publiciran. Duha (oko 1622). sl. Mo‘e ih se tretirati kao kariku izme|u mladena~kog Longhenina djela. Temanza (1705. On je suvremenik {ibenskih oltara. ili samo Mondellu (kako je primjerice potpisana fotografija oltara sv. pokreta. dakle.: »Mondella Jeronim iz Verone imao je umjetni~ku radionicu u [ib. (Uz ve} poslovi~no rano stilsko djelovanje ornamenta. no on se u Longheninu opusu javlja tek u kapeli Vendramin. povij. 20) i Ivana (sl.. Sli~no preklapanje. U katedrali je u~inio ormare u sakristiji i nada sve lijepi ambon sa reljefima u drvu (gdje se ~ita i njegovo ime.). veliki neobi~ni oltar u crkvi sv.48 Osmerokutna propovjedaonica bila je smje{tena uz drugi sjeverni stup od sveti{ta. Naveliko rabi upravo tu varijantu teme slavoluka. Uo~avamo isti princip oblikovanja ati~kog kata kao i na {ibenskim oltarima. iza kojega u {irini cijeloga gre|a kontinuira ni‘a balustrada (u funkciji atike). Josipa u knjizi Barok u Hrvatskoj). s kontrapunktnim superponiranim zabatima i takvim volutama. tipi~an primjer onog u~inka koji smo na kraju opisa {ibenskih oltara nazvali barokni gravitas. u~inio lijepi nacrt crkve sv. na volute mleta~ke Gospe od Zdravlja. kako prikazuje stara fotografija. izveo je Alessandro Vittoria na oltaru Luganegheri (oko 1600.46 datirav{i oltare u 1635. (137–156) Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv.–1608. Duha 1643. dakle. do~im u 145 . ispred sakristije. pogleda. 16). kontrapunktiranje i superponiranje zabata.) u crkvi San Salvador u Veneciji.. kao daleki odjek u malom. no sredi{nja os flankirana je slobodnostoje}im stupovima (kao i u [ibeniku).52 U njegovu dnu {ibenski se majstor ponosno potpisao prili~no velikim slovima GERONIMO MONDELA F. glavnoga oltara u Hvarskoj katedrali (1615. itd. Longhena pak u‘u atiku zaklju~enu segmentnim zabatom primjenjuje na pro~elju crkve S. Pomalo uop}eno mo‘emo zaklju~iti da se u venecijanskoj arhitekturi barok vrlo ~esto ponajprije »doga|a« u elevaciji – u zonama gre|a.) i navode}i Ridolfija i Mondellu kao autore.35 Bo~ne su osi u‘e i nemaju ni{e za skulpturu... atike. potpisano djelo – propovjedaonicu iz [ibenske katedrale (1624.. tambura. Interesantni su za na{e krajeve.39 [ibenski oltari. desne Luku (sl. 1624. prostornom djelovanju vanj{tine te crkve. g. »Upravo taj motiv daje pe~at ~itavoj kompoziciji«. ‘ivotinje). koje je Longhena »potpuno preobrazio i izmislio ma{tovite inventivne dekorativne spirale koje unose rasko{nu notu u njegov ina~e ozbiljan i trijezan projekt«. sl. dvije lijeve stranice prikazuje evan|eliste Mateja (sl. dakako. 22) i Marka (sl. anatomije. Stjepana i Klare). 1605. Opisuju}i to gre|e i atiku. Plitke reljefe uspravnih ploha poligonalne propovjedaonice karakterizira kruti rez i manja dotjeranost forme – razina kakvu mo‘emo o~ekivati od marangona. sl. O njemu je bilo malo {ta dosada poznato. I. zaklju~uje da je Mondella autor idejnog projekta oltara.42 Tko je Jeronim Mondella? O njemu se i danas zna onoliko koliko je zapisao povjesni~ar don Krsto Sto{i} na temelju dugogodi{njih istra‘ivanja arhivske gra|e [ibenika. 19).37 Ovdje arhitekt superponira kontrapunktne zabate ispunjene skulpturom i presijeca atiku – tako stvara sna‘no djelovanje baroknog gravitasa. iz gre|a se di‘e trokutni zabat. koje »te‘inom« nalije‘u na gre|e sa sna‘nim horizontalnim pru‘anjem. godinu (ili 1635. ima formalne zna~ajke prve polovine sei~enta – {ibenski oltari prvenstveno su poradi njega moderni. umjet. draperije. Frane. no izrastaju iz arhitekturne kulture sna‘no obilje‘ene Longheninom djelatno{}u. Stjepana u crkvi sv. Inst. Posti‘e uvjerljiviji izraz u oblikovanju formi manjih dimenzija (Raspeti. doista podsje}aju.50 Od tada se nalazi u ju‘noj bo~noj apsidi.–1643. pi{e o oltarima koji nas ovdje zanimaju (a to ponavlja u novinskom ~lanku tiskanom iste godine): »U crkvi postoje ~etiri drvena oltara iste barokne forme i veli~ine (Gospe. koji je slu‘io za uzor drugim trima.

Iako se i tu radi o prili~no tvrdoj izvedbi i koncepciji pro‘etoj nekom pu~kom naivno{}u. Kri‘a (koji nije nabavljen).«55 Ta dva drvorezbarska proizvoda. {koljke konhe ni{e. Prema njima Issepu Ridolfiju mo‘emo pripisati oltare Bezgrje{nog za~e}a i sv. Dva oltara koji se spominju u dokumentu iz 1635. kako svjedo~e dokumenti (PRILOG). neobra|ene. Skulptura oltara.Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. da Mondellu ne smatramo autorom tih oltara. tj. te {alje suvremene proizvode. interkapitelne zone. Josipa bili su. Iz dokumenata je razvidno da su fratri stupili u kontakt s venecijanskim drvorezbarom Issepom Ridolfijem ve} 1634. lezene atike.58 razlikuju se od ovih samo u detaljima arhitekture – imaju jastu~asti friz i obrat vijenca segmentnog zabata atike – te u apliciranom ornamentu (vidi volute u sredini segmentnog zabata. Prijatelj o oltarima: »Mondellini oltari odi{u nekom rusti~nom i pu~kom ali sugestivnom i neposrednom baroknom interpretacijom koja izbija iz pateti~nih i razigranih. konzo146 le ni{a. nastavljaju kontinuitet {tovanja. Josipa i sv. i jedan nasuprot njemu – koji se imaju izraditi od drva. ^ini se da je do{lo do nekog nesporazuma u realizaciji. kartu{e predele). Oltar sv. Josipa i sv.53 koji uo~avaju}i rusti~nost reljefa poku{ava na}i njezina svojstva i na oltarima kako bi Mondella uvjerljivije »ostao« autor oltara. te su im i ni{e malo {ire. niti se to smatralo bitnim.59 a oltar nasuprot njemu je oltar sv. @ele}i oltare istoga oblika kakav imaju i oni ve} postoje}i u crkvi (a to je uvrije‘ena naru~iteljska praksa). Klare (zajedno s oltarom sv. kakvima se uostalom i odr‘ava na iznimno kompetitivnom venecijanskom tr‘i{tu. povij. koji se me|utim razlikuju u detaljima gre|a i ornamenta (koji ve} pripadaju kasnijem razvoju stila) – te detalje vjerojatno nije »zahvatio« Mondellin crte‘. i to kada je trebalo precizirati ‘elju klijenta u drugoj narud‘bi (crte‘ postoje}eg oltara koji je u crkvi od 1638. izrijekom spominju samo oltar sv. mo‘da do posljednjeg trena fratri nisu ni znali kome }e biti posve}eni). Stilska analiza i usporedba dovodi u pitanje atribuciju {ibenskih oltara Mondelli. prokurator Franjeva~ke provincije Dalmacije u Veneciji opominje fratre da po{alju novce Girolamu Ridolfiju za tri oltara – oltar sv. Na plohama te propovjedaonice u okvirima s baroknim volutama Mondella je izrezbario u plitkom reljefu likove ~etvorice evan|elista iz kojih odi{e neki pu~ki naturalizam pro‘et baroknim akcentima.. tim se likovima ne mo‘e osporiti sugestivna izra‘ajnost kojom se ovaj rad odlikuje zauzimaju}i vidno mjesto u dalmatinskoj skulpturi toga vremena. jedan kod relikvija. Ista {uti o oltarima sv. da je propovjedaonica bila osmerokutna – dvije stranice ostale su prazne. Stjepana i sv. a ostala dva ne imenuju. augusto.«54 Potom o propovjedaonici: ». spominje tri oltara. kao {to pokazuje stara fotografija. izgledno je. Oltari Bezgrje{nog za~e}a i sv. val lire 620. iz an|ela odjevenih u zlatne haljine. Arhitekturu smo analizirali. Kri‘a {to su ga mislili tada nabaviti.57 Druga dva oltara. oltari i propovjedaonica. premda ne pripada u gornji dom venecijanske skulpture toga vremena. Kri‘a. Ti crte‘i {alju se u Veneciju u radionicu Ridolfi. (PRILOG) – Jakov Orasa s Cresa. ve} im samo navode mjesta u crkvi. mole lokalnog majstora Mondellu da napravi njihove nacrte s to~nim dimenzijama kako bi venecijanski majstor znao {to klijent ‘eli. o ~emu svjedo~i Sto{i}eva povijest crkve. bio je ve} tada u planu. 29/2005. naru~iv{i dva oltara i plativ{i u tri rate 300 dukata (Prilog). {to nas pribli`ava pu~koj umjetnosti. isti su oni za koje pretpostavljamo da se 1638. ali je to u~injeno 60-ak godina kasnije). Oltari koji su dopremljeni u {ibensku crkvu upravo su onakvi kakve mo‘emo o~ekivati od majstora iz umjetni~ke i gospodarske velesile – on ispunja uvjete dimenzija i ikonografskog programa. Josipa prije kupnje baroknih oltara kojima se ovdje bavimo. kontaktirali su istu radionicu s kojom su sura|ivali nekoliko godina ranije. al qual ho dato per ditta opera ducati cento al 6:4 per ducato. no kao {to ~itamo iz dokumenta. Novi mramorni oltar sv. godine spominje Mondellu! Oltar kod relikvija jest oltar sv.«).60 Ne treba ~uditi {to dokumenti iz 1643.). godine. neobi~no je. Pretpostavljamo da su to oltari o kojima govori dokument iz 1643. manja sofisticiranost oblikovanja vidljiva je tek u detaljima glava primjerice. za sada ne raspola‘emo nikakvim podatcima o toj mleta~koj radionici. Pretpostavljamo da su se doga|aji odvijali na sljede}i na~in: Kada su se fratri odlu~ili na novu narud‘bu.56 Ta dva nova oltara. za koje su namijenjene i brodom iz Splita dopremljene Pon~unove slike. Klare (1638. prema crte‘ima (»come nel disegno«) {to ih Jeronim Mondella u~ini u na{oj Crkvi sv. Mogao je tako|er sudjelovati u monta‘i oltara. Clara et santo Ant. Josipa. u radionici Ridolfi u Veneciji. Sve govori da su do{la samo dva – dana{nji oltari sv. oltar Bezgrje{nog za~e}a pozlatio je lokalni majstor Ante Tetta te iste godine. volutna krilca. Stjepana (terminus post quem 1643. argumentima stilske analize i interpretacije dokumenata. kartu{e postamenta stupova. Godine 1638. Dakle. Oltari sv. predla‘emo. sv.. Stoga se i osje}a »napor« u usporednim opisima Krune Prijatelja. godine. Usto. Stjepana. Klare. Frane u [ibeniku Rad. Stjepana. No. Oni su identi~ni. Ima li dodirnih to~aka izme|u znala~ki komponirane suvremene arhitekture oltara i reljefa na stranicama propovjedaonice? Name}e se zaklju~ak da ba{ i nema. godine naru~uju slike kod splitskoga slikara Mateja Pon~una (»1638.o di Padova. Pretpostavljamo da je Mondella u cijeloj toj akciji imao posredni~ku ulogu. umjet. Oltari su napravljeni. izradom i obradom ipak pripadaju razli~itim registrima. volute. Kri‘a kupljen je vjerojatno krajem 1707. novi oltari (nisu nastavljali kontinuitet kulta. nelle quail sono in una di questa il s. Frane. ali mu je sigurno najambiciozniji rad propovjedaonica katedrale iz 1624. ipak pripada u taj dom – figure su postavljene suvislo i jasno. iz brojnih voluta i kartu{a na bazama stupova i u lunetama zabata i iz florealne barokizirane ornamentike razasute na svim slobodnim prostorima. a Girolamu Ridolfiju oltare sv. Stjepana i sv. K tome su i {iri pet centimetara. ‘ivo obojenih sveta~kih likova. Radionica Ridolfi doista {alje iste oltare. Kri‘a nije nabavljen u sklopu te kupovne akcije. Francesco et santo Gierolamo e l’oltra s. Dokument iz 1643. Josipa i sv. Na‘alost. arkade sredi{nje edikule. . tek dokument iz 1643.).. ve} se nalaze u crkvi. Inst. (137–156) oblikovanju figura evan|elista izostaju stilske zna~ajke. koji su u dijelovima dopremljeni brodom iz Venecije u [ibenik. dotrajalih (vjerojatno goti~kih) oltara. koja je nedavno uklonjena i montirana kao antependij u sakristiji iste crkve. postamente na vrhu trokutnog zabata. kartu{e ispod ni{e. oltari su Bezgrije{nog za~e}a i sv. Stjepana. iz an|eoskih glavica koje nespretno izviru iz nasuprotno postavljenih krila. radi se o obnovi starijih. Spesi nelle doi pitture per doi altari novi per mano del signor Mattio Ponzoni di Spalato.). u{krtke /trokutni iscje~ci/. na koje se odnosi opis »una presso le reliquie et una oltra all’incontro di quella«.

ipak je uvrije‘eno da ozna~ava ni‘i obrazovni stupanj od intagliadora (drvorez147 . Jeronim Mondella.Rad. Ako je rije~ o drvenoj maketi. ve} drvorezbari ili stolari prema nacrtima arhitekata. 1624. umjet. Frane u [ibeniku 19. [ibenik (foto: M. [ibenik (Photo: Milan Drmi}) Daljnja istra‘ivanja pobli‘e }e definirati opus i djelovanje Jeronima Mondelle.63 Taj izvor za nas je va‘an jer Mondellu kvalificira kao marangona (stolara).ro Gier. Kri‘a u Docu (ali i »sve drvene radnje«).61 na temelju re~enice iz dokumenta koja glasi: »Spese per dar a m. povij. Premda je i rije~ marangon mogla biti vi{ezna~na.mo Mondella marangon per far il modello della giesa«.. Jakova. 29/2005. ~ini se da neopravdano podi‘u horizont povijesnoumjetni~kog o~ekivanja. pripisuje mu se autorstvo {ibenske Crkve sv.62 Tu treba biti oprezan: najlogi~nije je zaklju~iti da rije~ modello ozna~uje drveni model kakvi su se radili za klijenta ali su koristili i samome projektantu ili graditelju. Crucifixion (a side of the dismantled pulpit). 1624. Inst. Drmi}) Jeronim Mondella. valja imati na umu da arhitekturne modele uglavnom nisu izra|ivali arhitekti. Katedrala sv. Raspe}e (stranica demontirane propovjedaonice). Premda biografske ~injenice – veronsko podrijetlo i eventualna rodbinska veza s Martinom Rotom Koluni}em – obe}avaju. St James Cathedral. Primjerice. (137–156) Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv.

[ibenski oltari izgledaju kao djelo drvorezbara (intagliadora). Drmi}) Jeronim Mondella.65 Danas se ne mo‘e rekonstruirati kakav je bio taj oltar i kakav je to~no bio Mondellin udio. 1624. Frane u [ibeniku Rad. St Matthew (a side of the dismantled pulpit). Katedrala sv. koja upu}uje na doma}ega majstora. povij. Ivan (stranica demontirane propovjedaonice). Katedrala sv. Drmi}) Jeronim Mondella. njezina fasada s rozetom. do~im propovjedaonica izgleda kao djelo stolara (marangona). {to ostavljamo kao mogu}nost. St James Cathedral. Jakova. Duha. Kri‘a... tako|er bi bila argument za tezu da isti 148 autor nije autor franjeva~kih oltara. Matej (stranica demontirane propovjedaonice).Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv.64 Ridolfije oba dokumenta tituliraju kao intagliadore.66 Sto{i} jo{ spominje da je Mondella slikao an|ele u kasetama drvenoga stropa Nove crkve. bi li netko tko suvereno govori arhitekturnim jezikom sei~enta mogao projektirati takvu rozetu? Mondella se jo{ spominje u dokumentima i kao autor danas nestaloga oltara sv. 1624.. U drvorezbarskim radionicama marangon priprema panel i skelet (konstrukciju/pozadinu). (137–156) 20. [ibenik (Photo: Milan Drmi}) 21. [ibenik (foto: M. Stjepana u Crkvi sv. Jeronim Mondella. Jakova. umjet. Ako je pak Mondella projektirao Crkvu sv.67 »^vrsti obrisi masivno gra- . [ibenik (Photo: Milan Drmi}) bara). To je jo{ jedan argument za tezu ovoga rada: te{ko je zamisliti da bi venecijanski intagliador radio prema nacrtu {ibenskoga marangona. Jeronim Mondella. Sv. 29/2005. [ibenik (foto: M. Inst. St John (a side of the dismantled pulpit). 1624. St James Cathedral. 1624. Sv.

St James Cathedral. 1624. Frane. Katedrala sv. (137–156) Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. 1624. stolje}a u Hrvatskoj »napla}uju dodanu vrijednost« u kontekstu dru{tva fizi~ki ugro‘enog te psihi~ki i ekonomski iscrpljenog osmanlijskom imperijalnom prijetnjom u susjedstvu zale|a. 1624.. Uostalom. da je Mondella bio majstor sposoban za kompoziciju franjeva~kih oltara. Drmi}) Jeronim Mondella. Sv. [ibenik (foto: M. 29/2005. Jeronim Mondella. St Luke (a side of the dismantled pulpit). umjet. Sv. Frane u [ibeniku 22.. Upravo zbog svoje arhitektonske strukture slavoluka – koja. Drmi}) Jeronim Mondella. Marko (stranica demontirane propovjedaonice).Rad. Jakova. Na nji149 . trebalo bi pretpostaviti da bi u gradu [ibeniku ili okolici ostavio bar jo{ koji trag svoje djelatnosti.. Jakova. no po na{em mi{ljenju ne i s autorom oltara iz Crkve sv. kao {to smo vidjeli. [ibenik (Photo: Milan Drmi}) 23. [ibenik (Photo: Milan Drmi}) |enih an|ela. Luka (stranica demontirane propovjedaonice).. Katedrala sv. [ibenik (foto: M. povij. Inst. St Mark (a side of the dismantled pulpit). 1624. Jeronim Mondella. sadr‘avao stilsku i kvalitativnu srodnost s oltarima. pripada generativnim strujama tada suvremenog razvoja kako talijanske tako i europske arhitekture zapadnoga kruga – {ibenski i ini oltari 17. za razliku od propovjedaonice i ostalih djela u ~ijem je nastanku dokumentirano sudjelovao. pa sumarni i grubi tonski postupak njihova oblikovanja uz nerijetko nespretno kadriranje lika u format kasete«. St James Cathedral. koji bi.68 mogu se povezati s autorom reljefa katedralne propovjedaonice (i ~ak zaklju~iti da Mondelli vi{e le‘i kist).

Sve}enici i vjernici. kako se do sada pisalo.to per l’effetto delli altari. et honore della n. fra Andriju Tonsa i fra Bonaventuru Baj~i}a.75 Taj monumentalni perforirani zid sna‘no definira i usmjerava pogled. M. al qual ho contato fino sera precedente come appare per il suo ricever in tre volte. fra Ivana Semoni}a.71 Na oba oltara ugledaju se oltari sv. prozori).Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv.. {to su ga prvo upoznavali u sjaju i odsjaju pozla}enoga drva (s ornamentom raspore|enim jo{ sa stanovitim strahom od praznine). koji su. arhetipska i univerzalna simbolika. kako ih je prepisao Krsto Sto{i}79 1635. et li 6 febraro et hor ultimamente sotto li 24 aprile 1643 di dover mandar danari per d. koji implicira po~ast i spomen.a et ci espone in esse lettere di dover mandar danari al R. dakle transcendentnu.a opera et cos fu 150 preso espediente per tal effetto dalli Padri dar ordine al P. Frane u [ibeniku Rad. umjet. fra Bonav. Frane. Ovdje je preobra‘en u kulisu.i.a come procuratore della Pr. te glavni oltar (1698. mjesto me|u najistaknutijim umjetnicima na{e ba{tine. koja svojim sredi{tem.to come il dover vole et ut (?) i.o di farsi mandare il conto di quanto haverà ricevuto per tal effetto acciò il tutto si possa agiustare nel libro de con. semantiku arhitekture. altari e gli effetti del d. za sada nepoznatih majstora. kojima pripada istaknuto mjesto u pojavi baroknoga stila u Hrvatskoj.a in mano del M.76 Arhitekturi je inherentna lako~itljiva. i 1645. ve} imaju druk~iju.re sudetto come per le sue lettere n’avisea sotto li 6 7bre e 26 9bre 1642.).e del con.69 Me|u mramornim oltarima tipa slavoluka s u‘om atikom superponiranih kontrapunktnih zabata isti~e se ve} spomenuti Longhenin oltar u Crkvi sv. kao kasniji.r Fran.co. Crocifisso.78 Prilog Dokumenti iz knjige ra~una (tro{kovi/spese).70 koji je vjerna kopija.ia di Dalm. fr. una presso le reliquie ed una altra all’incontro di quella. te sna‘an metafori~ki potencijal. 10:1–10). 29/2005. Guard. godine. Josipa (1692.co Tetta proc.o acciò estratto delli vini venduti al paron Giovanni Miagostovich sij dell’entrate de Convento come delle elemosine di questo anno ritrovate 1642 ottobre per la marina e territorio fatta delli fedeli per tal effetto acciò il sud. djelo venecijanskih drvorezbara (intagliadora) Issepa i Girolama Ridolfija. vezani uz nabavu oltaru.o Ridolfi estratto ch’haverà fatto delle d. Budu}i da se glavni oltar Gospe od pla~a u [ibenskoj katedrali gradio izme|u 1638. val fino sera lire 1462.o denaro siano mandati al d.) u @upnoj crkvi u Starigradu. u povijesti hrvatske umjetnosti trebao bi zauzimati.73 Svi ti oltari. razvedeniju formu zabata. Essendoci di continuo data molestia con lettere dal M. (137–156) ma se manifestira stil.o Ridolfo acciò dij opera alle d. 1643 ad 7 maggio. nagla{avaju}i dva prostora – onaj ispred i onaj iza.r Girolamo Mondella nella nostra chiesa di san Fran. ambiciozne i financijski umje{ne modernizatore goti~ke crkve – poglavare {ibenskog Franjeva~koga samostana – gvardijana fra Franu Semoni}a. P. B. fra Julija Prahuli}a. fra Gio. rje~nik i gramati~ka sintagma reprezentativne arhitekture ranoga venecijanskog baroka. Frane u Zadru (1668. sept.e palle per maggior gloria et laude di S.co Semonich guard. zbog razmjerno rane stilske osvije{tenosti i solidne kvalitete. posebice otvora (vrata. Inst. per li quali restassimo d’accordo di tutti li doi 300 ducati. ne ~udi {to altaristika pose‘e za slavolukom – anti~kom rimskom temom arhitekture prolaza i prijelaza. umjesto praznine (i pogleda) silom usmjeravanja pru‘a istinu (protureformacijske) katoli~ke vjere (i slikarstva). prema Tridentskom misalu. zrelobaroknu.e rasse altro che se gli mandarà sia in obbligo dal P. R. Semonich. Giulio Prahulich. Guard. qual denaro già tempo s’atrova in salvo dal Sig. come nel disegno di gia fatoci dal Sig. kakve ne nalazimo u tada{njim gradnjama jadranske Hrvatske. misu zapo~injali s »Introibo ad altare Dei« i koji su slu{ali rije~i iz Evan|elja po Ivanu »Ja sam vrata!« (Ivan. Baicich. una palla del santiss. fra Andrea Tonso. . Oltaru slavolu~nog tipa (s razvijenijom zonom atike ali i skulpturom vi{e kvalitete) pripada i mo‘da najkvalitetniji drveni oltar u Dalmaciji. povij. monumentalni glavni oltar u Crkvi Gospe od Milosti (crkva tvr|ava) u Vrboskoj na Hvaru (vjerojatno 1627.) Alessandra i Paola Tremignona u Hvarskoj katedrali72 (i jo{ tri u istoj crkvi).do Girolamo Ridolfi per le tre palle overo altari.o P.–1670). Isto se mo‘e re}i i za naru~itelje.) i Presvetog sakramenta (1694..ra chiesa et per non defraudar i populi dell’opere si pie et con ordine espresso che d. Fra Fran. mogli su jasnije do‘ivjeti metafori~ku kr{}ansku. Uslijed sveop}e arhitekturizacije umjetni~ke industrije. M. Oni su ipak.77 Ako je {ibenski marangon Jeronim Mondella bio autor idejnog projekta arhitekture oltara u {ibenskoj Crkvi sv. a tek malo kasnije u polikromiji i savr{enoj obradi mramora ~istih ploha.o come di sopra dovesse investire in rassevo (?)altre robbe come gli parerà meglio e cio per non dischanedar (?) delle monete per beneficio e utile delli d. i quali disegni son mandati a Ven. che si doveranno fare di legname.74 a da su dva oltara u {ibenskoj Franjeva~koj crkvi postavljena ve} 1638. mo‘emo ih smatrati jasnim reprezentacijskim signalom {ibenskih franjevaca. ali i ranim susretom {ibenske javnosti s monumentalnijim stilom ranoga venecijanskog baroka.to R.o.ro Giacomo Orasa da Cherso habitante a Ven. Daniele u Veneciji. kako predla‘emo. e l’accordo fu fatto d’anno 1634. Slavolu~na arhitektura pridonosi oltaru kao klimaksu ili akcentu liturgijskog prostora. godine. kako isti~e ugovor. Guard.do P. majstorova glavnog oltara u crkvi S. Spesi in doi palle (altari) per la nostra chiesa per mano di ministro Issepo Ridolfi intagliador al presente.o sud.

starija od oltara. 3–4) bli‘e su glavnom ulazu. stolje}a) Dimenzije retabla: 395 x 52582 Kat. don Kre{imiru Mate{i. Antun Opat (ili Sv. Josipa Godina: 1642. Jeronim (Matteo Ponzoni.)89 Dimenzije retabla: 380 x 525 * Zahvaljujem Radoslavu Tomi}u na razgovoru. Lovro). Vladimiru Markovi}u.1) Oltarna slika: Sv. Franjo i sv.83 dva an|ela U trokutnom zabatu: Bog Otac U ni{ama: 2 franjeva~ka sveca (vidi obja{njenje u kat. korekcijama i sugestijama. Antun Padovanski84 (Matteo Ponzoni. 1 (sl. 1) Oltar Bezgrje{nog za~e}a (Gospe bez grijeha za~ete) Godina: 1634. 3 (sl. 2 (sl. sv. Tvrtku ^erno{u. {ibenskim konzervatorima povjesni~aru umjetnosti Jo{ku ]uzeli i arhitektu Ivi [prljanu. dva an|ela U trokutnom zabatu: Bog Otac U ni{ama: 2 franjeva~ka sveca (Desni u ruci dr‘i predmet koji nije mogu}e identificirati. Jeronim). Augustin (Matteo Ponzoni. Kat. Antuna Padovanskog.80 pala portatile (Bogorodica. Stjepan i sv. Frane u [ibeniku Katalog Oltari su zrcalno postavljeni uz sjeverni i ju‘ni zid broda goti~ke crkve (sl.Rad. ‘upniku @upe sv. (molba za naplatu jo{ neposlanih oltara) Autor: Girolamo Ridolfi (Venecija) Skulpture Na segmentnom zabatu: sv. umjet. fra Peri Kelava.). 2) Oltar sv. sv. (narud‘ba). 3– 4. Grgur86 Oltarna slika: Sv. Jakova u [ibeniku. dva an|ela U trokutnom zabatu: Bog Otac U ni{ama: sv. uskoro }e se pristupiti izradi novih. Tei Hla~a. 1857. kat. Klara i sv. gvardijanu Samostana sv. Stjepan. 1638. (molba za naplatu jo{ neposlanih oltara) Autor: Girolamo Ridolfi (Venecija) Skulpture Na segmentnom zabatu: sv. 4) Oltar sv. mogao bi prikazivati sv. Dva starija oltara (sl. Ani Marinkovi}. (stavljanje oltarne slike i pozlata oltara) Autor: Issepo Ridolfi (Venecija) Skulpture Na segmentnom zabatu atike: Arkan|eo Mihovil. Dva kasnija (sl. Frane u [ibeniku. Stjepan (ili sv. 151 .)85 Dimenzije retabla: 395 x 525 Kat. u srebrnom okviru. 1–2) bli‘i su sveti{tu. Retabli su postavljeni na neadekvatne menze iz novijeg doba. Bernardina Sijenskog. Josip (Schiavonni. 1643. Bonaventuru. 29/2005. Matej Pon~un naslikao u Splitu 1638. franjevac88 (vidi obja{njenje u kat. Matej Pon~un)87 Dimenzije retabla: 380 x 525 Kat. U ni{ama sva ~etiri oltara nalaze se jo{ ~etiri franjevca-sveca koje je te{ko identificirati jer nemaju nikakav atribut osim knjige. 1643. Marku [piki}u. 3) Oltar sv. Stjepana Godina: 1642. Klare Godina: 1634.81 sve skupa u drvenom okviru iz 18. Oni bi mogli prikazivati sv. povij. Nikola. Jovanu Kliski. fra An|elku Badurini. (ugovor). 6 prikazuje pogled na ju‘ni zid). kat. Danku Zeli}u za upu}ivanje i otvoren pristup literaturi o [ibeniku. 1–2.). sv. Inst. Ako je to {e{ir. (narud‘ba). 1638. (ugovor). (stavljanje oltarne slike i pozlata oltara) Autor: Issepo Ridolfi (Venecija) Skulpture Na segmentnom zabatu atike: Arkan|eo Rafael i Tobija. dva an|ela U trokutnom zabatu: Bog Otac U ni{ama: sv. Matej Pon~un naslikao u Splitu 1638. Oltarna slika: Sv. (137–156) Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. 4 (sl. Petra Alkantarskog ili nekog drugog franjeva~kog sveca. primjerenijih. 1) Oltarna slika: Sv.

u: Tisu}u godina hrvatskog kiparstva. vol. ISTI. 1890.). KRUNO PRIJATELJ. 1997. KRUNO PRIJATELJ. New Haven and London. Djelo su rezbara Josipa i Jerka Ridolfija iz Venecije«. Oltari crkve Sv. Frane u [ibeniku. 151. 58–59 (»…veliki neobi~ni oltar u crkvi sv. Architecture in Italy 1500. 1968.. 48 (usporedba s nekim istarskim. 765–766.) Mondellini oltari odi{u nekom rusti~nom i pu~kom ali sugestivnom i neposrednom baroknom interpretacijom. bazilici«). u: Na slavu Bo‘ju: 700 godina [ibenske biskupije (katalog). Inst. 13–14 (1967). Frane. Michele Sanmicheli. Matej~i}. Venezia. Splitska slikarska ba{tina.. 49. povij. Istri i na Kvarneru. sl. 1930. Galerija uglednih [iben~ana.. KSENIJA KALAUZ. Zagreb.). KRUNO PRIJATELJ. 13–14 (1967. Muenchen. Prijatelj. RADOSLAV TOMI]. e descrivono le antiquita di Roma.«). 138. 9 Za katalo{ki broj crte‘a koji se nalazi u Uffizi vidi u: SEBASTIANO SERLIO (bilj. 184 (fotografija unutra{njosti crkve.«). 1540. Zagreb. 7).. Der Triumphbogen als grosse Form in der Renaissancebaukunst Italiens (Dissertation). RADOSLAV TOMI]. Ivan Skoko i doma}i majstori {ibenskog baroka. zapo~eta 1580. http:// digi. u: Radovi Instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru..P. u: Barok i prosvjetiteljstvo. Frane.. primjerice u knjizi De origine et amplitudine civitatis Veronae Torella Saraina. WOLF DEISEROTH. 1928. 67–87. gdje u 8.. 112–114. e fuori de Italia. Sv. 52–58. Studije o umjetninama u Dalmaciji 2.. [ibenik.«). 78 (»Non si puo precisare l’epoca dell’erezione.) Oreb je to~no pro~itao dokument. KRUNO PRIJATELJ. 266.). 15. (»To je prva cjelina u Dalmaciji izra|enih oltara. 1564. koji je kod nas poznat po lijepim rezbarijama na plohama propovjedaonice u {ib. (137–156) Bilje{ke 1 Il Convento dei Frati Minori di S. 24–25 (»U crkvi postoje ~etiri drvena oltara iste barokne forme i veli~ine – Gospe. u: A. koja je predmet ove studije.. (tlocrt crkve s ucrtanim oltarima).. Gra|evinski i umetni~ki spomenici Dalmacije 1: [ibenik. u: Novo doba.«). 444.. 1516. Iz istog razloga se ne zadr‘avamo na Albertijevoj knjizi X libri de re aedificatoria. Marginalije o nadbiskupu Markantunu de Dominisu i bra}i nadbiskupu Sforzi i slikaru Mateju Ponzoniju. 646. Radio ih je Josip i Jere Ridolfi u Mlecima prema nacrtima {ibenskog drvoresca Jeronima Mondelle iz Verone. grafika iz 1573. I zabat je ra{~lanjen ornamentima. Nuovi documenti sul Ponzoni e sul Forabosco. Josipa. Francesco.). On Architecture (vol. S. VLASTA ZAJEC. 1996. Umjetnost 17. 1956. Michelangelo. Arhitekt Slavoluka Gavijevaca bio je oslobo|eni rob koji je doista pripadao Vitruvijevoj porodici. Beograd.. Stjepana i Klare. stolje}a (disertacija. 7). D. 220–221. 24. Zagreb. Kiparstvo u Dalmaciji. napravio je (Mondella. RADOSLAV TOMI].. La Gloria di Venezia nelle testimonianze artistiche della Dalmazia. i 16. 7 SEBASTIANO SERLIO. 8 Slavoluk je projektirao Lucius Vitruvius Cerdo. [ibenik. 1537. (»Drveni oltari pripadaju baroknom stilu. 2 LINO MORETTI.). prosinca. 269.) itd.). La Dalmazia nell’arte italiana venti secoli di civilta. Zagreb. valja istaknuti da smo u ovom radu usredoto~eni na troosni slavoluk. Barok u Hrvatskoj. Uz Ponzonijeve slike u {ibenskoj crkvi Sv. 5 WOLFGANG LOTZ. Lorenzo u Firenci (Giuliano da Sangallo. i kasnije. 2).«).) Igor Fiskovi}.) Ivan Golub. 76 (»…lijepi oltari u slogu kasne renesanse«). KRSTO STO[I]. autorom Deset knjiga o arhitekturi (De architectura libri decem).«). 42. T.. 232. 1953.Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. MARIN OREB.. 2. oki}en figurama an|ela. 22 (1998.. Kroz crkvenu umjetnost. (». ne{to posebno za [ibenik i okolicu. Klasi~ni jezik arhitekture. knjizi pi{e o slavoluku.«) Na fotografiji se vide skulpture na volutama atike kojih danas vi{e nema. bilj. Spirito in Sassia (Antonio da Sangallo Mla|i.–1603.–1600. 178 (»…su altari lignei intagliati a Venezia fra il 1635 e il 1643 nella bottega di Isepo Ridolfi su modelli dell’intagliatore sebenicense di origine veronese Girolamo Mondella. 287. 1936. pure di legno. 23–24.). Zagreb. 152 . 144. u kojima imamo osje}aj novoga duha i karakteristi~kog nemira novog stilskog shva}anja. nel 1624. e le altre che sono in Italia. (.. u: Folium Dioecesanum – Organon Curiae Episcopalis Sibenicensis IX.. fotografija s danas nestalim skulpturama na volutama. New Haven and London. D. sv.. op. Barok u Dalmaciji. op. Zagreb. 2002. 3 JOHN SUMMERSON. u: Zbornik za{tite spomenika kulture. njegovim proporcijama i urbanisti~kom zna~enju. do »prve barokne fasade« S. Caterina dei Funari (Giacomo della Porta ?. koji je u renesansi nerijetko identificiran s Vitruvijem Polijem. umjet.) – sa stajali{ta genealogije forme. grafike Giovanni Carotto (Verona.. Be~.. 1922. Susanna (1597. (ur. Francesco u Riminiju (zapo~eto oko 1450. u: Saggi e memorie di storia dell’arte. Zagreb. 29/2005... (»…spadaju u najljep{e barokne oltare u Dalmaciji. 1517. 1998. Arhitektonski dijelovi oltara imaju manje svoju funkcionalnu ulogu. 33. na kojoj se vide dva oltara sa skulpturama na volutama kojih vi{e nema.P. sono buoni lavori d’intaglio. primorskim i slovenskim oltarima). 1933. (ur. 131. sl. S. projekt/crte‘ fasade. 344 (»Gli altari.. 319. 9. Venecija. stolje}a u Dalmaciji. 1. ALESSANDRO DUDAN. ]IRIL METOD IVEKOVI].). iste su veli~ine. ne si trova alcuna memoria degli altri sei altari di questa Chiesa. Zagreb..ub. Beograd. Il Gesú (Vignola. SEBASTIANO SERLIO (bilj..). ^injenica da se jedino »sa~uvano« Vitruvijevo djelo nalazi ba{ u Veroni utjecala je na privla~nost Slavoluka nara{taju veronskih arhitekata i humanista koji su odu{evljeno sudjelovali u stvaranju suvremene all’antica arhitekture i kulture. Tako|er. 303–304.uni-heidelberg. 1995. Frane u [ibeniku. 66. 10 SEBASTIANO SERLIO.). a izme|u stupova su ni{e s polihromnim sveta~kim figurama.de/sammlung6/buch/serlio1544. (…) Antependiji su u punom zamahu baroka (Danas vi{e ne postoje.). LJUBO KARAMAN. 22–23 (1993. postaju komponente jedne dekorativne cjeline.xml?docname =serlio1544&pageid=PAGE0131. 1994. KRUNO PRIJATELJ. Slavoluk Sergijevaca u Puli su izvan rakursa. autore anche. 15–16. 373–376. 1998.. del pulpito ligneo del duomo di Sebenico. 27. U: LOUIS CELLAURO. Samostan i crkva franjevaca konventualaca u [ibeniku (rukopis u Muzeju grada [ibenika). Maria ai Monti (Giacomo della Porta. 138–139.1635. Nitko ga nije slijedio. 1982. Umjetnost u Dalmaciji. DAMIR DEMONJA. Zagreb. nel qual si figurano. Barokni oltari i skulptura u Dalmaciji. K. Stupovi su ra{~lanjeni kanelurama. RADOSLAV TOMI].–1545. 40 (1986. koji je slu‘io za uzor drugim trima. Palladio e le illustrazioni delle edizioni del 1556 e del 1567 di Vitruvio. Barokno kiparstvo Istre.. dei quali i quattro piu grandi sono di legno dorato e gli altri due piu piccoli di marmo con belissime colonne a spira. u: Kulturna ba{tina. stolje}a u Istri (magistarski rad). 2000. Milano.. da lui firmato. Frane u [ibeniku Rad. Interesantni su za na{e krajeve. 224. Zagreb. u: Radovi Instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru. oki}eni girlandama. ono je predalek i premalo utjecajan potomak. Per trecentosettantasette anni. KRSTO STO[I].. Drveni oltari 17. 2004. 1). i 18. Frane koje }e po njemu – prema Sto{i}u – izvesti rezbar Isepo Ridolfi u Veneciji.).) nacrt za oltare u {ibenskoj crkvi Sv. Milano. u: PAUL DAVIES E DAVID HEMSOLL. 6 Primjerice: natje~ajni radovi za fasadu crkve S. Zagreb. Franjeva~ke crkve na hrvatskoj obali do kraja 16. Il Terzo Libro Di Sebastiano Serlio Bolognese.. GIUSEPPE MARIA PILO. Kvarnera i Dalmacije. rimske crkve S.KRSTO STO[I]. fotografija crkvene la|e na kojoj se vide skulpture na volutama kojih vi{e nema. 2003. 1995. 1544. 1999. Horvat. u: Arte veneta. 306–307. Samostan Sv. tako|er. 1970.. Slavoluk Alfonsa Aragonskog na Castelnuovu u Napulju ili..1930.. vol.. R. vijek. 4 Ovdje ne navodimo pro~elje crkve S. primjerice.

34 Longhena (bilj.) Ornella Selvafolta. 15 SEBASTIANO SERLIO (bilj. (137–156) Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. katalog izlo‘be..Rad. stolje}a. 1995. 44 KRSTO STO[I]. 7. 39 RUDOLF WITTKOWER (bilj.html 12 »Za tragedije se grade kulise sa stupovima. 26 LOUIS CELLAURO (bilj. 7). 84. 7). 188–189. Slikar Giovanni Battista Augusti Pitteri u Dalmaciji. Longhena tako|er gradi novi nadgrobni spomenik umjesto razru{enog starog. stolje}a. Il secondo libro di prospettiva.–1616. spomenik Francescu Erizzu u crkvi San Martino u Veneciji. 24 ISTA... terminus post quem 1615. stolje}u – Longhena je trebao napraviti novi nadgrobni spomenik koji bi zamijenio stari koji je razru{en tijekom Palladijeve obnove stare Benediktinske crkve. Venecija. 22 MANUELA MORRESI (bilj. Isti slavoluk ume}e Tintoretto u pozadinu slike Pranje nogu (Prado. Italian High Renaissance and Baroque sculpture. jo{ nije dov{ena. terminus ante quem 1684. 18 MANUELA MORRESI. London.. 254. 32 Kamen temeljac postavljen 1631.)... 29. 33 Isti. 14 The renaissance from Brunelleschi to Michelangelo: the representation of architecture. (ur. 66.. itd. 1990. 29/2005. 24–28. The four books on architecture. 25 ANDREA PALLADIO. spomenik Andrea Dolfina i Benedetta Pisanija u crkvi San Salvador u Veneciji.ub. Art and architecture in Italy 1600 to 1750. New York. 193.. 1663. http://www. 292. 27 Na grobnicama Sikstove i Pavlove kapele u Sv. 152–159. 1994.). njime ra{~lanjuje tambur u crkvi Madonna di Campagna u Veroni (1559. Matteo Carneri. statuama i kraljevskim predmetima. Kapela zapo~eta 1654. Madrid).. 1996. u: RADOSLAV TOMI].de/sammlung6/buch/serlio 1584. 144–145.it/ arardeco/1921/21_II/Art1/II1T. na unutra{njim zidovima kru‘ne kapele Pellegrini u crkvi San Bernardino u Veroni (1528. nedatirano. primjerice: Giulio del Moro. 2002.. 1985. posve joj je promijenjen ati~ki kat..–1609.roma. i 18. 29). 32). London England. Marka. Harmondsworth./1557. Zagreb. 299. 17 JOHN POPE-HENNESSY. Milano. 31 Tu sintaksu nalazimo i na ostvarenjima ostalih altarista ranog 17. 1–2. 115–117. Zabat ponad sredi{njeg otvora rabi na troosnoj slavolu~noj fasadi kapele vile Della Torre u Fumanu (oko 1555. 116–117. – oko 1600. Nova crkva (rukopis u Muzeju grada [ibenika). 36 ISTO. 129. 37 ISTO. 89. 38 JOHN POPE-HENNESSY (bilj. 9–12. zabatima. Inst. 17). 159–163. terminus post quem 1633. Zidno slikarstvo 17. postavljen 1604. katalog izlo‘be. London. 1. 40 RADOSLAV TOMI] (bilj..). 1. Italian Renaissance sculpture. 20 ISTA.–1559. 2002. 18). Crkva sv. 530. sl.. 18). 16 JOHN POPE-HENNESSY. SEBASTIANO SERLIO (bilj. 1603. http://digi. 460. 1995... 248. 1986.inroma. 28 MANUELA MORRESI (bilj. 302–303. 43 KRSTO STO[I] (bilj. 30 Upotrebom motiva slavoluka nagla{ava sredi{nju os fasade pala~e Grimani u Veneciji (1556. umjet. na oltaru kapele Petrucci (1515. 213– 227. 95–114. du‘d Domenico Michiel vladao je u 12. Milano. 158. Pietro Civran bio je pomorski kapetan i veleposlanik iz 14.– 1524. 114–117.–1533. stolje}a u Dalmaciji.. New York. na portalu Pala~e Podesta u Veroni (1532. Stoga ovdje reproduciramo grafiku koja prikazuje izvorno stanje.« MARCUS VITRUVIUS POLLIO.) u crkvi San Domenico u Orvietu. 35 ISTO. 298. 29 Longhena. 17). 46v. 41 RADOSLAV TOMI] (bilj. sl. 2000..–1637. Sarajevo. 154. 36. 153 .). Milan.). Zagreb.–1534. fotografije slikanih an|ela u kasetama u: VLADIMIR MARKOVI]./16. 1936. 1584. 422.). te spomenik Marcantoniju Memmu u crkvi San Giorgio Maggiore u Veneciji.). 195. 451. te u katedrali u Montefiasconeu (zapo~eto 1519. posve}ena 1687. 21 JOHN POPE-HENNESSY (bilj. L’arco dei Gavi a Verona. 8).uni-heidelberg. 13 SEBASTIANO SERLIO.–1558. 58–59. spomenik Leonardu Loredanu u crkvi Santi Giovanni e Paolo u Veneciji.. Deset knjiga o arhitekturi. Mariji Velikoj u Rimu ta ideja stapa se s maniristi~kom i baroknom voljom za kiparskim redom – karijatidama. 110–111. 23 ISTA. Cambridge Massachusetts.). 1.xml?docname=serlio1584&pageid=PAGE0140. 42 Fotografija koja prikazuje izvorno stanje.). Frane u [ibeniku 11 CARLO ANTI. 155. 319. Jacopo Sansovino. Justine desakralizirana je ubrzo nakon 1810. koje danas vi{e ne postoji. Istim motivom Tintoretto ra{~lanjuje prizemlje crkve u dnu trga na slici Kra|a tijela sv. 1982. 18. 512. 1997. Danese Cataneo. povij.. taj ritam slavoluka sinkopira du‘ piano nobile na pala~i Bevilacqua u Veroni (zapo~eta 1532. 19 ISTA. pet godina nakon Longhenine smrti. u: RUDOLF WITTKOWER.). nakon vi{e od 20 godina glavnina gra|evine dovr{ena.

44). 1. 1. 765. i na bitno izmijenjenoj menzi vidljiv je danas kvadratni otvor. 1.. Sakristijski ormari koji se danas nalaze u sakristiji kasnijeg su datuma.. 5. 75 (U ovdje tiskanoj biografiji biskupa Arrigonija spominje se narud‘ba propovjedaonice i sakristijskih ormara u sakristiji katedrale od majstora Jerolima Mondelle 1624. stolje}a. umjet. 50 Zahvaljujem Jo{ku ]uzeli na tom podatku. 1982. Models in renaissance architecture. Usporedi: VLADIMIR MARKOVI] (bilj. Njegov sin urgirao je tu radnju. 56 KRSTO STO[I] (bilj. 1. (137–156) 45 KRSTO STO[I] (bilj. 28 59 Sto{i} ne spominje relikvije na tome mjestu..) Ovaj je umjetnik u dvorani u~inio neki tron (tribuna). vol. 1989. 75 O slavolucima. stolje}a u Dalmaciji. 775. 1699. 36.). 47 KRUNO PRIJATELJ (bilj. do 19. 1995. 1.). u: The altarpiece in the Renaissance. Split. 67 » Na 24.). fotografije dvaju an|ela u kasetama. t. 71 RADOSLAV TOMI] (bilj. 61 KRSTO STO[I]. sa 4 stupa i umetcima od crnog mramora. Kri‘ u [ibeniku Docu.. 1982.. 25.). [ibenik i Dalmatinska zagora. Pozlatar Ante Tetta ne spominje se u: NEVENKA BEZI] BO@ANI]. 1. 44–45. slavolu~nim fasadama i ~etvorinastim gra|evinama u rimskoj carskoj arhitekturi: WILLIAM L. tako|er je upoznat s predajom da su se u tom oltaru ~uvale relikvije.« – KRUNO PRIJATELJ (bilj. dana{nji gvardijan samostana. Split. 46 Izuzev Marina Oreba. 87) (…) U januaru 1624. a format joj je 112 x 73 cm. 69 DU[AN BERI]. 1. ALESSANDRO DUDAN (bilj. Zagreb..)..). od bijelog kamena. Jeronimu Mondella 44 lire i 14 soldi za slike an|ela na plafondu.. 1707.). 158. The relationship of El Greco’s altarpieces to the Mass of the Roman rite. {ibenskog pa zagreba~kog kanonika a kasnije bosanskog biskupa. The altarpiece in Renaissance Venice. 55 KRUNO PRIJATELJ (bilj. 2: An urban appraisal. 58 KRSTO STO[I] (bilj. 65). 1). Doprinio je ne{to i Ivan Kortelin sa sinom Melkiorom. rukopis). 1. 52 KRUNO PRIJATELJ (bilj. [ibenik. 765. 12. 1933. 62 KRSTO STO[I] (bilj. 7. godine. 1995. 76 DAVID DAVIES.«). 70 RADOSLAV TOMI] (bilj. 25) a u sakristiji ormare. 73 RADOSLAV TOMI] (bilj. rukopis). [ibenik. MACDONALD. 1930.). (eds. di Girolamo Mondella.). KRUNO PRIJATELJ (bilj. Oltar je lijep. 60 »God. ali se ~ekalo dok svota naraste do 200 dukata. New Haven and London. 64 PETER HUMPHREY. pla}eno je m. Usporedi: KRSTO STO[I] (bilj. 31. 57 KRSTO STO[I] (bilj. (. 1930.). Luka Kortelin (Cortellino) ostavi oporu~no 100 mleta~kih dukata za novi oltar. 154 . F– 189–207). 1. vjerojatno iz 18. 1930. Katedrala u [ibeniku. 84. 1623. 48 Folium Dioecesanum – Organon Curiae Episcopalis Sibenicensis X. 404. 44). 1). 767. 313 (»Il pulpito di legno e gli armadi della sacrestia sono del 1624. NIKO DUBOKOVI]. Sansovina i Vittorije do skromnih altarista. domiciliato a Sebenico. NIKO DUBOKOVI]. da se u~ini oltar do Bo‘i}a.. 74–99. 1993. rukopis). jednostavne. Prijatelj je uputio da uzore za njih »mo‘emo na}i od najve}ih kipara i arhitekata poput Palladija. u sakristiji. Frane u [ibeniku Rad. Autor je zapisao: »Mnogi bi ovi oltari zaslu‘ili temeljitiji opis i razradu kao {to bi bilo potrebno detaljno obraditi tipologiju dalmatinskih drvenih oltara koji su ovdje vi{e ili manje nasumce spomenuti bez pretenzija na potpunu iscrpnost. stolje}a u Dalmaciji. 25–26. 24–25. 1. Usporedi: KRSTO STO[I] (bilj. 66 Slika koja se nalazila na tom oltaru djelo je Antuna Moneghina Petrova iz [ibenika.. 54 KRUNO PRIJATELJ (bilj. nare|uje strogo provincijal. 5–6. No 3. 1990. 7 soldi (Ra~uni 1590–1625. MLADEN NIKOLANCI. Milan.. Zagreb. 50 (1928. 1932. Odozgo su kipovi Vjera i Ufanje (‘ene) i Ljubav (dijete). New Haven and London. vidi: MARIN OREB (bilj.). Crkvica i bratov{tina Sv. 1891. sve na poticaj poznatog pisca i glagola{a Ivana Tonka Marnavi}a. (Ra~uni 1590–1625.. 29/2005.«. 404. 1986. 51 Fotografija u: KSENIJA KALAUZ (bilj. povij. 72 RADOSLAV TOMI] (bilj. 61). 1. 1982. New York. 1930. 1).. Sanmichelija. 1. 43. Majstori od 9. MILLON. Mondella opet je primio 5 lira za neke an|eli}e. 1999. Peter Humphrey and Martin Kemp). veronese.. 47. Inst. 1930. No. 1). 100. 16 (»Isti je rezbar napravio drvene ormare. 26. 1. 1994. 1995. 1. 1982.). klupe i drugo za 162 lire. 765. fotografije svih an|ela u kasetama nalaze se u fototeci Instituta za povijest umjetnosti ([ib.« Uzto. 84./1929. 778. buoni lavori. 49 Izvorno stanje vidi se u: ]IRIL METOD IVEKOVI] (bilj. Duha u [ibeniku. Za nj je potro{eno 120 dukata. 1958. 765. Sv..Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. The architecture of the Roman Empire. u: Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku. 86. 47–48... 32–33. 11. 38–39. 1995. 1982. 74 RADOSLAV TOMI] (bilj. « – KRSTO STO[I] (bilj. rukopis).. 1. rukopis).). 44).. 9. Fra Pero Kelava. 1. KRSTO STO[I]. 65 KRSTO STO[I]. u: The renaissance from Brunelleschi to Michelangelo: the representation of architecture. 53 Djelo Krune Prijatelja nezaobilazan je putokaz i motivacija u bavljenju drvenim oltarima 17. tu je bila ugra|ena petra sacra. X. 1926.. 7. kamena plo~a s mo}ima mu~enika. Popis spomenika otoka Hvara. 1995. 63 HENRY A. Hvar–Stari Grad–Vrboska–Jelsa. 147. 68 VLADIMIR MARKOVI] (bilj. 1982.«). 36. J.

a koje se nalaze u planoteci Konzervatorskog odjela u [ibeniku pod brojem 76. 25–26. Josipa pobrinula se za njezinu isplatu. Anita Tur~inov (»Arcos«. a kojima danas nema traga. Zapala je oko 600 for. No. Pu{tene su u optjecaj 1. 1.) – http://www. renesansnu edikulu (50 eura). naru~ena je oltarna slika sv. Frane u [ibeniku 77 Nov~anice eura prikazuju anti~ki slavoluk (5 eura). udate za Vjek. 84 Mu{ki svetac vi{e nalikuje sv. rukopis). umjet. 28. 88 Sto{i} pi{e: »…2 biskupa…«. Mihovio s Tobijom«. Ane. 1967. Antuna Padovanskog. zbog ikonografije. ili su im skulpture zamijenjene. Franji. barokni portal (100 eura). prema arhitektonskim snimkama pro~elja oltara (bez skulpture i ornamenta) koje je izradila dipl. povij. Schiavonniju bila je poslana stara slika Sv. 28. ili su im skulpture zamijenjene. Bratov{tina Sv. koju je negda bila darovala Ivanica Galeatovi}. 1930. ili je u sje}anju zamijenio dva nasuprotna oltara. 1930. Prozori.int/en/section/testnotes. da uzme valjda dimenzije ili po njoj u~ini novu. rukopis). stolje}e). kad im je 22. 1. mia collaboratrice). 25. Slika je rijetke ljepote. 1. goti~ki prozor (20 eura). 297–301.).ecb. Prof.. 1967. 79 KRSTO STO[I] (bilj. Servagiotta. romani~ki portal (10 eura). 1. kao i drugu. 82 Dimenzije su izra‘ene u centimetrima. 1930. Vidi: KRSTO STO[I] (bilj. 29/2005. Prijatelj navodi: »starija Bogorodi~ina slika« – KRUNO PRIJATELJ (bilj. 1. Josipa. 1855. 80 KRUNO PRIJATELJ (bilj. Frane Regina (?) zauzeo se je 1857. Vjerojatnije je. da bi izradio sliku Sv. 1. 1930. 1.« U: KRSTO STO[I] (bilj. – KRSTO STO[I] (bilj. 2002. 83 Sto{i} zabunom pi{e »Sv.. godine. 1930. rukopis). Ista se slika nije u{~uvala zbog vlage iz zida pa je bila nabavljena nova. 25 (Sto{i} sliku krivo datira u 15. rukopis).). arh. 1. Sv. Josipa za {ib. 155 . kad je bila u gradu kolera. Provincijal naime o. (137–156) Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. (Nov~anice eura dizajnirao je Austrijanac Robert Kalina. 1. oltar.. kod profesora Schiavonnija u Mlecima.euro. 85 KRUNO PRIJATELJ (bilj. MARIN OREB (bilj. U septembru iste godine stigla je i postavljena na svoje mjesto. 1.). Tom je prigodom uklonjena s oltara slika Gospe od Karavad‘a. koja je zapadala 336 lira dalmatinskih. Do originalnih dokumenata mo}i }e se do}i kada se uredi samostanski Arhiv. Vjerojatnije je. kako su njihovi stari od pamtivijeka obavljali na ~ast Bogu. {to se sakupilo. Klare i sv. te mostove. u: KRSTO STO[I] (bilj. sada{nja. uz ne{to {ib.« KRSTO STO[I] (bilj. 30–31. rukopis). 1). korist narodu i ugled reda«. 28. gvardijan fra Frane Semoni} ula‘e ‘albu na zabranu pjevanja lekcija za bo‘i}ne blagdane na hrvatskom jeziku inkvizitoru u Zadru i moli dopu{tenje da mogu nesmetano i slobodno »vr{iti djelo ~asno i pobo‘no. 87 KRUNO PRIJATELJ (bilj.. Frane…«. [ibenik) 1992. Jo{ je kupila jednu plaketu (?) i antipendij.Rad. mara{tine. Sto{i} o toj slici u rukopisu bilje‘i: »Po dru Francu Stele najljep{a. 299. 1967. prispjela nova iz Mletaka. 1967...). 1.. 1. 1930. vrata i mostovi – kao simboli otvorenosti. 1753. zbog ikonografije. ing. aug. 31. html 78 Godine 1642. 86 Sto{i} pi{e: »…Sv.. rukopis). prvo. Inst. ili je u sje}anju zamijenio dva nasuprotna oltara. suradnje i komunikacije – fiktivni su no tipski prikazi europskih arhitekturnih stilova. U jednom pismu bez datuma pi{e slikar da ju je radio uz pomo} svoje k}eri Julije (. ali je imala ne{to novaca od g. rukopis). 1. rukopis).. 89 »Staru pokvarenu sliku uklonili su fratri. prvo. 1930. 81 KRSTO STO[I] (bilj.. 1930. Ante Opat i Sv. prozor iz razdoblja ~elika i stakla (200 eura) i postmodernisti~ku ku}u (500 eura). – KRSTO STO[I] (bilj.

played a prominent role. Issepo Ridolfi. umjet. triumphal arch motive in the architecture of the 16th and 17th centuries. povij. which was characteristic for the generative currents of Italian architecture in the 16th and 17th centuries. dominated by the activity of Longhena. measurer). Palladio.Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. Following the initial impulse of Bramante’s »rhythmical bays« at the Cortile del Belvedere in Vatican. the author has focused on the development of the motive in Venice and Veneto. the Arco dei Gavi at Verona. so that the Ridolfis might make new ones in Venice. 29/2005. (137–156) Summary Daniel Premerl Early Baroque Wooden Altarpieces in St Francis Church at [ibenik – The Origin of their Architectural Typology and the Question of Mondella’s Authorship Four early baroque wooden altarpieces in St Francis Church at [ibenik have occupied a prominent place in the history of Croatian baroque art. he suggests that the altarpieces should be attributed to the two Ridolfis alone. the author has expressed his doubts about the attribution of the altarpieces to Jeronim Mondella from [ibenik. and Sanmicheli lead to Longhena. Key words: altarpieces. carpenter. pulpit from St James cathedral at [ibenik 156 . according to whose plans they were made by Issepo and Girolamo Ridolfi. In the first part of his study. the author has analysed the architecture of these altarpieces. He sees Mondella only as the master of technical skills (marangon. lacking any powerful talent for visual styling. Inst. where the local antique monument. Basing himself upon the comparative analysis of attested and preserved pieces by Mondella. restored and modernised by the Franciscans in the 17th century. Jeronim Mondella. which would harmonize well with the interior of the Gothic church. Mondella from [ibenik evidently acted as mediator in the second commission – he made the plan of an existing altarpiece from 1638. a master from [ibenik. Sansovino. St Francis church at [ibenik. identifying its origins in the transformations and variations in the architectural structure of antique triple-axis triumphal arch. woodcarvers (intagliadori) from Venice. The author has identified in the altarpieces of [ibenik features and knowledge of the architectural principles of early Venetian baroque. In the second part of his study. It has been established that the altarpieces have been installed in the church on two occasions – those of the Immaculate Conception and St Claire from 1638 are attributed to Issepo Ridolfi. Frane u [ibeniku Rad. while those of St Stephen and St Joseph are dated not before 1643 and attributed to Girolamo Ridolfi (these two pairs of altarpieces also differ in details). Girolamo Ridolfi. early baroque. The selected examples of Serlio. as well as written documents. They were attributed to Jeronim Mondella.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful