Rad. Inst. povij. umjet. 29/2005.

(137–156)

Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. Frane u [ibeniku

Daniel Premerl
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb

Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. Frane u [ibeniku – podrijetlo arhitekturnog tipa i pitanje Mondellina autorstva
Izvorni znanstveni rad – Original scientific paper Predan 30. 7. 2005. – Prihva}en 20. 10. 2005. UDK: 726.591(497.5 [ibenik)”16”

Sa‘etak
^etiri ranobarokna drvena oltara u Crkvi sv. Frane u [ibeniku u povijesti barokne umjetnosti u Hrvatskoj zauzimaju zna~ajno mjesto. Atribuirani su {ibenskom majstoru Jeronimu Mondelli, prema ~ijim su ih nacrtima izradili venecijanski drvorezbari (intagliadori) Issepo i Girolamo Ridolfi. U prvome dijelu rada autor analizira njihovu oltarnu arhitekturu. Nalazi joj ishodi{te u preobrazbama i varijacijama arhitekturne strukture troosnog anti~kog slavoluka, koje su pripadale generativnim strujama talijanske arhitekture 16. i 17. stolje}a. Nakon po~etnog impulsa Bramanteova »ritmi~kog traveja« u Cortile del Belvedere u Vatikanu, autor se fokusira na razvoj motiva u Veneciji i Venetu, gdje je zna~ajnu ulogu »odigrao« lokalni anti~ki spomenik, Slavoluk Gavijevaca u Veroni. Preko izabranih primjera Serlija, Sansovina, Palladija itd. dolazi se do Longhene. Autor u {ibenskim oltarima nalazi zna~ajke i poznavanje arhitekturnih principa venecijanskoga ranog baroka, obilje‘enoga dominantnom aktivno{}u Longhene. U drugom dijelu rada autor iznosi sumnju u atribuciju Jeronimu Mondelli iz [ibenika. Predla‘e, na temelju komparativne analize sigurnih i sa~uvanih Mondellinih djela i dokumenata, da se oltari pripi{u samo dvojici Ridolfija. Mondellu vidi kao majstora tehni~kog znanja (marangon, stolar, mjernik, graditelj/ in‘enjer) bez izrazitijeg dara za likovno oblikovanje. Predla‘e se da su oltari do{li u crkvu u dva navrata: oltari Bezgrje{nog za~e}a i sv. Klare 1638. godine – pripisuju se Issepu Ridolfiju, a oltari sv. Stjepana i sv. Josipa ne prije 1643. godine – pripisuju se Girolamu Ridolfiju (ta se dva para oltara razlikuju i u detaljima). Autor pretpostavlja da je [iben~anin Mondella bio posrednik pri drugoj narud‘bi – on je napravio crte‘ postoje}eg oltara iz 1638. kako bi u radionici Ridolfi u Veneciji napravili nove oltare koji bi se skladno uklopili u nastojanjima fratara u 17. stolje}u obnovljenu i moderniziranu unutra{njost goti~ke crkve.

Klju~ne rije~i: oltari, Crkva sv. Frane u [ibeniku, rani barok, Jeronim Mondella, Issepo Ridolfi, Girolamo Ridolfi, motiv slavoluka u arhitekturi 16. i 17. stolje}a, propovjedaonica iz Katedrale sv. Jakova u [ibeniku

^etiri ranobarokna drvena pozla}ena oltara u brodu goti~ke Crkve sv. Frane u [ibeniku nezaobilazna su postaja literature koja se bavi kako baroknom umjetno{}u u Hrvatskoj tako i crkvenopovijesnim i povijesnoumjetni~kim problemima {ibenske i dalmatinske ba{tine.1 Oltari su zasigurno privla~ili zbog stilske i izvedbene kakvo}e, svje‘ine novosti/razlike, dimenzija, cjeline i o~uvanosti. No, smatramo da je njihova recepcija (fortuna) uvelike ovisila i o ~injenici da su bili percipirani kao zajedni~ko ostvarenje dvojice na{ijenaca. Idejno rje{enje retabla pripisano je drvorezbaru Jeronimu Mondelli, {ibenskomu gra|aninu i zetu (rodom iz Verone), do~im su tri oltarne slike djelo Mateja Pon~una, gotovo jedno desetlje}e stanovnika Splita, koji je dugo bio smatran Hrvatom, dok je tek u novije vrijeme otkriveno da je Mle~anin.2 S pravom se ta {ibensko-splitska drvorezbarsko-slikarska suradnja ~ini iznimnim trenutkom dalmatinske umjetni~ke narud‘be 17. stolje}a, koja je u doba osmanlijskog vojnog pritiska i opadanja gospodarske mo}i gradskih ko-

muna, pa tako i umjetni~koobrtnih standarda, ve}inom usmjerena na uvoz iz Venecije. Pogledajmo ih (sl. 1–6). Prva eta‘a horizontalno je podijeljena s ~etiri kanelirana korintska stupa. Sredi{nji stupovi znatno su {irega interkolumnija i slobodnostoje}i, dakle prostorno istaknuti, s pripadnim pilastrima. Uokviruju okvir za palu polukru‘noga luka. Bo~ni stupovi zapravo su polustupovi, te formiraju u‘u okomitu os u kojoj je konkavna ni{a polukru‘noga luka, u kojoj su skulpture svetaca (kat. 1–4). Ritam stupova ~itamo dakle kao izmjenu: a b b a, ritam osi: a b a. Od imposta (pete) sredi{njega luka prema vanjskim bridovima retabla kontinuira, presje~ena stupovima, profilirana traka (malo gre|e). Ona dijeli bo~nu os na gornju kvadratnu plohu i donji izdu‘eni prostor ni{e, a na njezinu kraju spu{ta se volutno krilce kao krivuljni flankiraju}i element. Stupovi na stupnjevito istaknutim postamentima nose plasti~ki stupnjevano gre|e. Gre|e pravilne trostruke podjele (arhitrav, friz, vijenac) obr}e se u osi sredi{njih stupova, te se u zoni pale 137

Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. Frane u [ibeniku

Rad. Inst. povij. umjet. 29/2005. (137–156)

1. Issepo Ridolfi, oltar Bezgrje{nog za~e}a, 1638., Crkva sv. Frane, [ibenik, kat. 1 (foto: M. Drmi}) Issepo Ridolfi, Altar of Our Lady, 1638, St Francis Church, [ibenik, cat. 1

2. Issepo Ridolfi, oltar sv. Klare, 1638., Crkva sv. Frane, [ibenik, kat. 2 (foto: M. Drmi}) Issepo Ridolfi, Altar of St Claire, 1638, St Francis Church, [ibenik, cat. 2

vra}a u istu ravninu, no samo vijenac nastavlja svoj tijek, luk pale zadire i »iza‘ima« arhitrav i friz. Iz obrata gre|a sredi{njega otvora izdi‘e se trokutni zabat u drugu eta‘u, opti~ki presijeca donji dio atike. Kra}e stranice trokutnog zabata ostaju u ravnini prostorno istaknutih stupova i obrata gre|a – taj zabat, koji strukturno pripada prvoj eta‘i, a vizualno drugoj, zapravo je u prostor najistaknutiji dio kompozicije; u njem se prema zakonu kadra smjestio reljef Boga Oca raskriljenih ruku. Atika se nastavlja u osi sredi{nje edikule, ima oblik vodoravnog pravokutnika flankiranog lezenama, zaklju~ena je segmentnim stupnjevano prekinutim zabatom na kojem su polule‘e}e figure an|ela, koje flankiraju stoje}u figuru u sredini (kat. 1–4). Atikom, reduciranom na os sredi{njega otvora, dominira odnos kontrapunktno superponiranih zabata. Vizualni prijelaz izme|u okomitoga brida atike i vodoravnog gre|a rije{en je ranobaroknim, vodoravno pru‘enim volutama, koje u osi bo~nih polustupova formiraju postament za kip; tako i uzlazna sila vertikalne osi polustupa dobiva svoj kontinuitet ali i zaklju~ak u kipu (kojega danas nema). Sredi{nji otvor zadobiva oblik edikule, ima plasticitet i prostornost, izlazi iz plohe, stvara planove, sjene, {upljine, presijecanja, prodore. Razgra|uje vodoravnu mir138

no}u nagla{enom uzlaznom energijom, koju preuzima atika i njezin zabat sa skulpturama; no ostaje podre|en cjelini. Uzlaznim silama cjeline – stupova, lu~nog otvora koji istiskuje arhitrav i friz, te trokutnog zabata koji prelazi u atiku i u sna‘niji vizualni odnos sa zaklju~nim segmentnim zabatom – odgovara protupokret (protute‘a) silaznih krivulja voluta i volutnih krilca; time se, kao i skulpturama vrha, atektonizira kontura retabla. Mo‘emo zaklju~iti da iz cjeline izbija te‘nja za plasti~kim nagla{avanjem sredine – tome pridonose i su‘ene bo~ne osi, ali i grupiranje skulpture prema vrhu sredi{ta. Na drugome katu, u zoni atike, nalazi se pet, danas praznih, postamenata za skulpturu – tri na trokutnom zabatu, dva na bo~nim volutama. Grupiranjem te‘ine na vrhu stvara se u~inak baroknoga gravitas. Pod pritiskom i dinamikom ranobaroknog stilskog htijenja preobra‘en je klasi~ni model. Na {to upu}uje ova znala~ki komponirana arhitektura, kojoj po slo‘enosti stilske vje‘be-zadatka, te lako}i i ~isto}i realizacije nema ba{ mnogo parnjaka u Dalmaciji onoga vremena? To je varijacija na temu renesansne preobrazbe anti~koga rimskoga slavoluka. Varijacija koja je postala mogu}a tek u baroknom stolje}u.

Njime su vladali arhitekti okupljeni na velikom vatikanskom gradili{tu. To postaje jedan od na~ina horizontalne podjele zida. povij. Bramante ra{~lanjuje zid uokolo dvori{ta multipliciranom izmjenom pilastrima odijeljenih {irih lukova i u‘ih bo~nih osi. »festivalske« efemerne arhitekture. Altar of St Stephen.–1536. 3 (foto: M. ve} koliko iz Bramanteove. [ibenik.Rad. terminus post quem 1643. u koje su posezali svi ambiciozniji majstori – bilo da se radilo o zadatku crkvene fasade. [ibenik. 139 . Drmi}) Girolamo Ridolfi. 29/2005. ra{~lambe unutra{njega ili vanjskoga zida (travejima). Frane u [ibeniku 3. klasi~ne. Frane.) i njihovi ba{tinici.–1573. svetohrani{ta i inih umjetni~koobrtnih predmeta (poput Cellinijeve soljenke). cat.. grobnice. umjet. Josipa. Za nas se va‘nijim ~ini krenuti od gornjeg dvori{ta pala~e Belvedere (zapo~eta 1505. [ibenik. »izvukli« su i kreativno shvatili tu mogu}nost slavoluka. 4 (foto: M. tom rasadniku arhitekturnih principa 16.) Leona Battista Albertija4 – njezino pro~elje i bo~na artikulacija zi|a broda u unutra{njosti. preobrazbe toga motiva.5 Ovdje bo~ne osi-intervali dobivaju podignutu konkavnu ni{u s lu~nim zavr{etkom. Girolamo Ridolfi. Inst. Taj tip ra{~lambe intervala izme|u pilastara ili stupova motiv je koji se rabi na crkvenim fasadama ~inkve~enta. terminus post quem 1643. u kompozicijskom i proporcijskom smislu pribli‘avamo se tipu oltara. kat. kat. Kako je dvori{te Belve- dera do‘ivjelo kasnije preinake. Crkva sv. naslovnice knjiga. Crkva sv.7 Giacomo Barozzi da Vignola (1507. terminus post quem 1643. oltara. scenografije. nizom novih zadataka (»prepreka«) i rje{enja.). maniristi~kog i baroknog spremi{ta formi. primjerice Sebastiano Serlio (koji trijem papinskog vrta/dvori{ta opisuje i prikazuje u svojoj tre}oj knjizi posve}enoj djelima antike).3 Jedna od nekoliko anti~kih tema koja je. stolje}a – primjerice Baldassare Peruzzi (1481. oltar sv. 3 4. Na po~etku novoga ‘ivota teme slavoluka nalazi se crkva S. sl. St Francis Church. godine).. Arhitekti ~inkve~enta. Andrea u Mantovi (zapo~eta 1470. Izdvojimo li ritmi~ku jedinicu te zidne plohe. Drmi}) Girolamo Ridolfi. ponad koje je profilirana traka i kvadratna utisnuta forma. primjerice Jacopa Bellinija i Andree Mantegne).) i Antonio da Sangallo Mla|i (1484. terminus post quem 1643. (137–156) Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. paradigmatska struktura klasi~ne i poslijeklasi~ne arhitekture. Frane. Altar of St Joseph. itd. ku}i{ta orgulja. taj »ritmi~ki travej« bolje se mo‘e vidjeti na crte‘u (oko 1520. 4 U renesansi tema slavoluka postaje va‘an element gramatike arhitekturnog jezika. dakle klasike. Stjepana. postala standardni element visokorenesansnog i kasnorenesansnog.– 1546. 7).. oltar sv. [ibenik. St Francis Church. kao dio op}e all’antica alkemije. Girolamo Ridolfi.6 On ne potje~e toliko iz imitatio rimskih slavoluka (kojima obiluje slikarstvo kvatro~enta. cat. manirizma i protobaroka. Ona je. preobra‘avana za nove funkcije i novu ljepotu u djelima najzna~ajnijih arhitekata toga doba.

Slavoluk Gavijevaca u Veroni (druga polovica 1. Marka u Veneciji. 1560.. sl. ritmom osi bli‘i {ibenskim oltarima. 10)10 svog utjecajnog djela u sedam tomova Tutte l’opere d’architettura et prospettiva (1537.. visoka i opti~ki te{ka atika vodoravnog skylinea i bo~ne osi ispunjene reljefima. ~inkve~entisti~ku formu i tipologiju (te imitabilnost). 1638. Crkva sv. oni su i kreativni ba{tinici lokalne antike i lokalne renesanse.17 mo‘emo tretirati kao poku{aje (u kojima primjerice odnos no{enog.–1570. Issepo Ridolfi. No.–1575. 1545.–1546. ali je jedini koji je izvr{io vidljiv utjecaj. Drmi}) Issepo Ridolfi. [ibenik. On tako|er jedini od poznatijih slavoluka ima bo~ne osi jednostavno rije{ene samo s ni{om za skulpturu. tragamo li za podrijetlom atike {ibenskih oltara. stolje}a ba{tinici su te rimske tradicije.13 Zi|e je troosno ra{~lanjeno na na~in Bramantea i njegovih sljedbenika.). oltar sv.). prije svega stilske (helenizam – kasna renesansa/manirizam/barok). Frane. i ranog 17.16 Takve spomenike kasnoga kvatro~enta.Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. i 17. Jacopo Sansovino (1486.) primjenjuje bramanteovski ritmi~ki travej za ra{~lambu zida Loggette (1537.. 5. Na{a se predod‘ba slavoluka zapravo temelji na rimskim slavolucima. St Francis Church.). Klare. 10). i 1540. Giovanni da Sangallo.–1546.. [ibenik. ali i su‘enim bo~nim osima sa stisnutim ni{ama za skulpturu. 2 (foto: M. Taj prodor zabata sredi{njega otvora relativizira vertikalnu podjelu izme|u prve eta‘e i atike.–1554.–1536.). Serlio nasljeduje slavoluk s u‘om atikom kao dominantan dubinski motiv scenografije za tragediju (ili naprosto prizora perspektive) od Peruzzija i Bramantea. Inst. 1481.14 no daje mu »svoju«. Scena tragica).18 Vidljiviji odmak od bramanteovskog ritmi~kog traveja. 2 koji se kao za{titni znak upravo carske arhitekture nudio izborom po srodnosti. centraliziraju}i element troosnog zida. povij. 8).) u svojoj drugoj knjizi (Pariz. predla‘emo slavoluk ili kapiju u ‘ari{tu arhitekturne pozadine scenografije za tragediju12 kakvu predla‘e Serlio (1475. Frane u [ibeniku Rad. Prije|emo li kroz opuse najzna~ajnijih venecijanskih i venetskih arhitekata 16. kat. Venecija. reproducira ga Sebastiano Serlio u tre}oj knjizi (Venecija. ali i horizontalnu – kao element samo jednog interkolumnija on je ipak i zaklju~ni.). te Baldassare Peruzzi9 (1481.11 Kao tre}i formativni ~imbenik. Spirito u Firenci (1490. Najzna~ajniji arhitekti venetskog i venecijanskog 16. 1638. masivna. Time. mo‘da i semanti~ke (carstvo – protureformacija). a uska atika nad sredi{njim otvorom zaklju~ena zabatom i flankirana volutama upu}uje vi{e na tip oltara koji }e se naveliko rabiti u kasnoj renesansi i baroku nego na anti~ku arhitekturu.) na Trgu sv. Torello Saraina reproducira grafiku Slavoluka Gavijevaca grafi~ara Giovannija Carrota u De origine et amplitudine civitatis Veronae (Verona. 1540. slavoluk Gavijevaca. na}i }emo genotipove netom spomenutih »roditelja« (Bramante. cat. nosa~a i nadgradnje ne govori jo{ posve klasi~nim jezikom) koji su rije{eni i standardizirani tek u ~inkve~entu. a u ostav{tini Andree Palladija nalaze se ~etiri crte‘a iz razdoblja izme|u 1530. On unosi novi kompozicijski princip i mogu}nosti. On se u mnogo~emu razlikuje od na{e uobi~ajene predod‘be i memorije anti~kog slavoluka. stolje}a)8 nije bio jedini anti~ki rimski slavoluk sa zabatom ispred atike. primjerice spomenik Pietru Mocenigu u crkvi Santi Giovanni e Paolo u Veneciji (Pietro Lombardo. Za formaciju altaristi~kog tipa koji ovdje razmatramo ~ini se va‘nim ukazati na jedan sa~uvani anti~ki rimski slavoluk: Slavoluk Gavijevaca (Arco dei Gavi) u Veroni (sl. slavoluka sa zabatom ponad sredi{nje osi (primjerice prijedlog za oltar u ~etvrtoj knjizi)15 i slavoluka s u‘om atikom. u‘u atiku zaklju~enu segmentnim zabatom nalazimo i na crkvenim spomenicima kasnoga venecijanskoga kvatro~enta. koji je itekako prihva}en u nara{taju venetskih i venecijanskih arhitekata 16. Grafike njegovih traktata obiluju arhitekturnim motivima koji deriviraju iz troosnog slavoluka. No. Studirali su ga i crtali: Antonio da Sangallo Mla|i (1485. sl. 140 . stolje}a. 1544. a njih karakterizira velika. Do~im slavoluk Gavijevaca ima nagla{eno rastere}enu atiku: dimenzijama ali i prodorom zabata sredi{njeg otvora u nju. (137–156) naru{en je ekvilibrij vodoravnih i okomitih sila nau{trb vodoravnih. a tu mo‘emo pridodati i slavolu~ni oltar Corbinelli (manjih dimenzija) Andree Sansovina iz crkve S. 29/2005.–1491. umjet. stolje}a (pa i ostalih. pa i kasnije).). Altar of St Claire.

vi{e duguje Bramanteu nego slavoluku Gavijevaca. [ibenik (Photo: Anita Tur~inov. Frane u [ibeniku 6.30 Arhitekturni jezici upravo spomenutih autora tvorbeni su elementi sintakse najzna~ajnijega venecijanskog arhitekta 141 .. nalikuje tipu oltara kojima se ovdje bavimo (i zapravo.22 na oltaru Quinones (oko 1535.).26 do~im je atika ra{~lanjena stoje}im figurama koje nasljeduju »ready made« kola‘nu monta‘u skulpturalne dekoracije Konstantinova slavoluka.29 Michele Sanmicheli (1484. arh.27 Upravo takvom troosnom podjelom ra{~lanjuje ve} spomenutu fasadu Scuole Grande della Misericordia u Veneciji28 i sredi{nju os fasade pala~e »trionfale« (sa~uvan crte‘). Tur~inov. [ibenik.) – jedan se pripisuje Bernardinu India. njegova naslovnica Barbarova izdanja Vitruvija (Venecija. »Arcos«. 12). [ibenik (snimila: dipl. na koji upu}uje literatura). »Arcos«. A.–1544. koje nas po svemu. map collection of the Conservation department in [ibenik. br. 13).–1559. 11)./ 35.–1580.)24 u Katedrali u Vicenzi. 1556. (137–156) Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv.) u jo{ ve}oj mjeri preobra‘ava ba{tinjeni motiv troosnog slavoluka. pribli‘avaju {ibenskim oltarima (sl. 76) uo~avamo u ra{~lambi zidnih ploha fasada Scuole della Misericordia u Veneciji (od 1531. 14) prikazuje slavoluk ~ija prva eta‘a jo{ vi{e.)23 u crkvi Santa Croce in Gerusalemme u Rimu. Andrea Palladio (1508. drugi Palladijevoj radionici20 (sl.–1572. Upotrebu zabata samo nad sredi{njom osi troosnog ritmi~kog traveja nalazimo u sveti{tu crkve San Francesco della Vigna u Veneciji – na spomenicima Gritti (oko 1548. Tako|er. umjet. 1992. pa i po segmentu konkavne krivulje. no postoje crte‘i koji prikazuju kako je trebala izgledati (1532. [ibenik. Marka21 (1546. povij. zbog stupova i ne{to u‘ih bo~nih osi. 29/2005. njegovim modifikacijama i varijacijama poja~ava svoj individualni izraz ~ime navedenom motivu umanjuje utjecajnost.). sl. 76) Southern wall of St Francis Church. Ju‘ni zid Crkve sv.)19 – dolazi do su‘avanja interkolumnija te stiskanja i elongacije ni{a. Inst. Superponiranjem takve ni{e sa {koljkom i skulpturom rije{en je i vertikalni okvir bron~anih vratnica sakristije Crkve sv. Nr. Frane. {to ga objavljuje u ^etiri knjige o arhitekturi 1570. ing. godine. 1992. planoteka Konzervatorskog odjela u [ibeniku.. na svetohrani{tu oltara Dall’Acqua (1534. Fasada je ostala neizvedena.Rad.) upotrebom motiva slavoluka s ni{ama i zabatom nad sredi{njim otvorom rje{ava bo~ne strane propileja mosta25 (sl.

Venice. povij. (137–156) 7. umjet. Frane u [ibeniku Rad. Sebastiano Serlio. 1544 10. Il terzo libro. Sebastiano Serlio. Verona Lucius Vitruvius Cerdo.Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. Scena tragica (detail). druga polovica 1. Arco dei Gavi. 1584 142 . Drawing by Bramante’s student. around 1520 8. stolje}a. Arco dei Gavi. Venice. Venecija. (second half). Sebastiano Serlio. Verona 9. oko 1520. Il Terzo Libro. Venecija. Sebastiano Serlio. Scena tragica (detalj). 1st c. Donato Bramante: Cortile del Belvedere (Vatican). Lucius Vitruvius Cerdo. Crte‘ Bramanteova u~enika. 1544. Il secondo libro di prospettiva. 29/2005. Inst. Slavoluk Gavijevaca. 1584. Donato Bramante: Cortile del Belvedere (Vatikan). Slavoluk Gavijevaca. Il secondo libro.

.Rad. I quattro libri dell’architettura. Jacopo Sansovino.. Palladijeva radionica. naslovnica.. Andrea Palladio. (137–156) Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. Scuola della Misericordia.. Andrea Palladio.. Frane u [ibeniku 11. 1566. Vitruvio. the title page of I dieci libri dell’architettura di M. 1566 143 . Venecija Jacopo Sansovino. from 1531. a drawing of the unfinished façade of Scuola della Misericordia in Venice 13. 1570 14. Venecija. Venice 12. od 1531. I quattro libri dell’architettura. crte‘ neizvedene fasade Scuole della Misericordia u Veneciji Palladio’s workshop. I dieci libri dell’architettura di M. Venice. Andrea Palladio. Inst. 1570. crte‘ mosta. umjet. Andrea Palladio. 29/2005. povij.. Vitruvio. drawing of a bridge.. Scuola della Misericordia.

San Giorgio Maggiore. San Pietro di Castello. 29/2005. the Vendramin chapel. 1638. San Giorgio Maggiore. Baldassare Longhena. 1636.. Venice 144 . San Giorgio Maggiore. Baldassare Longhena.. (137–156) 15. Venecija Baldassare Longhena. Nepoznati majstor. Baldassare Longhena. nadgrobni spomenik Pietru Civranu. kapela Vendramin. Giustina Baldassarea Longhene u Veneciji Anonymous master. Venecija Baldassare Longhena. Venice 17. Frane u [ibeniku Rad. Venecija Baldassare Longhena. Giustina Church by Baldassare Longhena in Venice 18. San Pietro di Castello. 1638. Venice 16.. veduta crkve S. umjet. begun in 1654. povij. zapo~eta 1654. monument at the tomb of Pietro Civran. San Giorgio Maggiore. monument at the tomb of Doge Domenico Michiel. nadgrobni spomenik du‘du Domenicu Michielu.Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. veduta of the S. 1636. Inst.

sjedenja. no on se u Longheninu opusu javlja tek u kapeli Vendramin. Frane u [ibeniku 17.. 16). Mo‘e ih se tretirati kao kariku izme|u mladena~kog Longhenina djela. (137–156) Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. sl. U oblikovanju kartu{e odra`ava se poznavanje dekorativnih predlo`aka druge polovine ~inkve~enta (oni su se br`e {irili i lak{e nasljedovali). koji je slu‘io za uzor drugim trima. 19). za koju je radio i sakristijski namje{taj. g. k}erkom majstora Vicka. draperije.–1670. 22) i Marka (sl. dakako. koje je Longhena »potpuno preobrazio i izmislio ma{tovite inventivne dekorativne spirale koje unose rasko{nu notu u njegov ina~e ozbiljan i trijezan projekt«.48 Osmerokutna propovjedaonica bila je smje{tena uz drugi sjeverni stup od sveti{ta. kako prikazuje stara fotografija. 20) i Ivana (sl. vlasi.42 Tko je Jeronim Mondella? O njemu se i danas zna onoliko koliko je zapisao povjesni~ar don Krsto Sto{i} na temelju dugogodi{njih istra‘ivanja arhivske gra|e [ibenika. povij. On je suvremenik {ibenskih oltara. Naveliko rabi upravo tu varijantu teme slavoluka.35 Bo~ne su osi u‘e i nemaju ni{e za skulpturu. Na uko~enim figurama uo~avamo Mondellino slabo vladanje principima oblikovanja figure – kontraposta. Duha 1643.). Josipa. 29/2005.31 Fasada monumentalne centralne gra|evine Santa Maria della Salute (1631.. Longhena pak u‘u atiku zaklju~enu segmentnim zabatom primjenjuje na pro~elju crkve S. tambura.38 Upravo taj ati~ki kat. 17). Jeronim je u [ib. ispred sakristije. Posti‘e uvjerljiviji izraz u oblikovanju formi manjih dimenzija (Raspeti. zaklju~uje da je Mondella autor idejnog projekta oltara. To znanje sabrano je u natuknici malenog ali vrijednog leksikona Galerija uglednih [iben~ana iz 1936. Na 20. Slijedili su ga svi kasniji autori. Radio ih je Josip i Jere Ridolfi u Mlecima prema nacrtima {ibenskog drvoresca Jeronima Mondelle iz Verone.. Uo~avamo isti princip oblikovanja ati~kog kata kao i na {ibenskim oltarima. gdje se nastanio. [ibenske volute. Frane.. doista podsje}aju. anatomije. pi{e o oltarima koji nas ovdje zanimaju (a to ponavlja u novinskom ~lanku tiskanom iste godine): »U crkvi postoje ~etiri drvena oltara iste barokne forme i veli~ine (Gospe. nisu Longhenino djelo. iza kojega u {irini cijeloga gre|a kontinuira ni‘a balustrada (u funkciji atike).)40 i kasnijega glavnoga oltara u crkvi zadarskih franjevaca (1668. iako je ostavio umjetni~ke radove. kao daleki odjek u malom. 21). Opisuju}i to gre|e i atiku. jo{ obilje‘eno duhom manirizma. tipi~an primjer onog u~inka koji smo na kraju opisa {ibenskih oltara nazvali barokni gravitas.37 Ovdje arhitekt superponira kontrapunktne zabate ispunjene skulpturom i presijeca atiku – tako stvara sna‘no djelovanje baroknog gravitasa. skra}enja. pokreta. (Uz ve} poslovi~no rano stilsko djelovanje ornamenta. itd.) i navode}i Ridolfija i Mondellu kao autore.39 [ibenski oltari. Inst. dakle.«43 Sto{i} je jo{. U katedrali je u~inio ormare u sakristiji i nada sve lijepi ambon sa reljefima u drvu (gdje se ~ita i njegovo ime. 15)34 i nadgrobni spomenik Pietru Civranu (naru~en 1638. 1624. atike.33 Motiv zaklju~nog zabata u sredi{njoj osi troosne ra{~lambe nalazimo na dva nadgrobna spomenika koje isti majstor radi u crkvi San Giorgio Maggiore: nadgrobni spomenik du‘du Domenicu Michielu (naru~en 1636. u neobjavljenom rukopisu knjige Samostan i crkva franjevaca konventualaca iz 1930.–1789.–1643. no sredi{nja os flankirana je slobodnostoje}im stupovima (kao i u [ibeniku). Kri‘a (podignuta god.–1608. Reljef evan|elista Marka jedini je do sada bio publiciran. proporcija. 1605. iznio podatak da je Mondella slikao an|ele u kasetama stropa Nove crkve. koje »te‘inom« nalije‘u na gre|e sa sna‘nim horizontalnim pru‘anjem. sl. Sto{i}.50 Od tada se nalazi u ju‘noj bo~noj apsidi. umjet.. Sli~no preklapanje.49 S tog je mjesta uklonjena nakon Drugog svjetskog rata. – terminus post quem 1636. no izrastaju iz arhitekturne kulture sna‘no obilje‘ene Longheninom djelatno{}u. na drugome mjestu.) je zapisao da Vittoria primjenjuje nove i neobi~ne forme. Stjepana u crkvi sv. kontrapunktiranje i superponiranje zabata. iz gre|a se di‘e trokutni zabat. Sv.46 datirav{i oltare u 1635.. a ne u podno‘jima ili tlocrtima. na volute mleta~ke Gospe od Zdravlja. Stjepana i Klare). pogleda.).–1687. ‘ivotinje)..Rad.45 Uz ovu re~enicu navodi u bilje{ci prijepis izvora (Prilog). Taj motiv kontrapunktiranih superponiranih zabata mo‘e nam se u~initi op}im mjestom altaristike. Upravo je to va‘an akcent baroknosti – te‘nje ka centraliziranju i sceni~nosti. aprila 1646.) u crkvi San Salvador u Veneciji. Na spomeniku Civranu uo~avamo prodor luka u gre|e kao i na {ibenskim oltarima. Josipa u knjizi Barok u Hrvatskoj). stajanja. dovr{ena 1640. u~inio lijepi nacrt crkve sv. dvije lijeve stranice prikazuje evan|eliste Mateja (sl. Pomalo uop}eno mo‘emo zaklju~iti da se u venecijanskoj arhitekturi barok vrlo ~esto ponajprije »doga|a« u elevaciji – u zonama gre|a. 18). Plitke reljefe uspravnih ploha poligonalne propovjedaonice karakterizira kruti rez i manja dotjeranost forme – razina kakvu mo‘emo o~ekivati od marangona.36 Sljede}e Longhenino djelo koje nas pribli‘ava {ibenskim oltarima glavni je oltar u kapeli Vendramin u crkvi San Pietro di Castello (kapela zapo~eta 1654. ili samo Mondellu (kako je primjerice potpisana fotografija oltara sv. sl.) U {ibenskim oltarima »osje}a« se da dolaze iz podru~ja kontaminiranog Longheninim zra~enjem. desne Luku (sl.)41 koji je zrelobarokna varijanta slavolu~nog tipa o kojem govorimo i ~ija je atika ispunjena skulpturom. godinu (ili 1635. razvijenih bo~nih stranica. Bazilici«. veliki neobi~ni oltar u crkvi sv.–1637. Radio je neki reljef sv. tako da izgleda poput menze. 1602. prostornom djelovanju vanj{tine te crkve.). I. Interesantni su za na{e krajeve.51 Reljef na ~eonoj stranici dana{nje kompozicije prikazuje Raspe}e (sl. do~im u 145 . Duha (oko 1622). s kontrapunktnim superponiranim zabatima i takvim volutama. koja je umrla 22. glavnoga oltara u Hvarskoj katedrali (1615. potpisano djelo – propovjedaonicu iz [ibenske katedrale (1624.)32 u Veneciji Longhenina je redakcija teme trijumfalnoga luka – ponad sredi{njeg otvora. Temanza (1705. vjen~ao se u katedrali s Anticom Rota-Koluni}. O njemu je bilo malo {ta dosada poznato.47 Pogledajmo njegovo jedino sigurno. dakle.52 U njegovu dnu {ibenski se majstor ponosno potpisao prili~no velikim slovima GERONIMO MONDELA F. »Upravo taj motiv daje pe~at ~itavoj kompoziciji«. stolje}a – Baldassarea Longhene. sl. koji je kod nas poznat po lijepim rezbarijama na plohama propovjedaonice u {ib.44 Nekoliko godina ranije marljivi sve}enik i povjesni~ar. izveo je Alessandro Vittoria na oltaru Luganegheri (oko 1600. drveni oltar sv. 23). ima formalne zna~ajke prve polovine sei~enta – {ibenski oltari prvenstveno su poradi njega moderni.: »Mondella Jeronim iz Verone imao je umjetni~ku radionicu u [ib. Giustina u Veneciji (zapo~eta 1636.

kartu{e ispod ni{e. Josipa i sv. godine naru~uju slike kod splitskoga slikara Mateja Pon~una (»1638. Stjepana i sv. Frane. Spesi nelle doi pitture per doi altari novi per mano del signor Mattio Ponzoni di Spalato. ali mu je sigurno najambiciozniji rad propovjedaonica katedrale iz 1624. spominje tri oltara. Skulptura oltara. no kao {to ~itamo iz dokumenta.56 Ta dva nova oltara. Oni su identi~ni. Oltari koji su dopremljeni u {ibensku crkvu upravo su onakvi kakve mo‘emo o~ekivati od majstora iz umjetni~ke i gospodarske velesile – on ispunja uvjete dimenzija i ikonografskog programa. Kri‘a (koji nije nabavljen). kakvima se uostalom i odr‘ava na iznimno kompetitivnom venecijanskom tr‘i{tu. tek dokument iz 1643. Josipa i sv. Dva oltara koji se spominju u dokumentu iz 1635. al qual ho dato per ditta opera ducati cento al 6:4 per ducato. isti su oni za koje pretpostavljamo da se 1638. oltari su Bezgrije{nog za~e}a i sv. Prema njima Issepu Ridolfiju mo‘emo pripisati oltare Bezgrje{nog za~e}a i sv.«55 Ta dva drvorezbarska proizvoda. Iako se i tu radi o prili~no tvrdoj izvedbi i koncepciji pro‘etoj nekom pu~kom naivno{}u. ipak pripada u taj dom – figure su postavljene suvislo i jasno. val lire 620. interkapitelne zone. argumentima stilske analize i interpretacije dokumenata. povij. godine. izrijekom spominju samo oltar sv. u{krtke /trokutni iscje~ci/. premda ne pripada u gornji dom venecijanske skulpture toga vremena. i to kada je trebalo precizirati ‘elju klijenta u drugoj narud‘bi (crte‘ postoje}eg oltara koji je u crkvi od 1638. Stoga se i osje}a »napor« u usporednim opisima Krune Prijatelja. na koje se odnosi opis »una presso le reliquie et una oltra all’incontro di quella«. @ele}i oltare istoga oblika kakav imaju i oni ve} postoje}i u crkvi (a to je uvrije‘ena naru~iteljska praksa). (137–156) oblikovanju figura evan|elista izostaju stilske zna~ajke. Stilska analiza i usporedba dovodi u pitanje atribuciju {ibenskih oltara Mondelli. . Josipa. Arhitekturu smo analizirali.59 a oltar nasuprot njemu je oltar sv. (PRILOG) – Jakov Orasa s Cresa. No. Na‘alost. predla‘emo. oltari i propovjedaonica.). ‘ivo obojenih sveta~kih likova. iz brojnih voluta i kartu{a na bazama stupova i u lunetama zabata i iz florealne barokizirane ornamentike razasute na svim slobodnim prostorima. ve} im samo navode mjesta u crkvi. Pretpostavljamo da su to oltari o kojima govori dokument iz 1643. o ~emu svjedo~i Sto{i}eva povijest crkve.57 Druga dva oltara. neobra|ene. te {alje suvremene proizvode. za sada ne raspola‘emo nikakvim podatcima o toj mleta~koj radionici. sv. nastavljaju kontinuitet {tovanja. tj. Ista {uti o oltarima sv. arkade sredi{nje edikule. Iz dokumenata je razvidno da su fratri stupili u kontakt s venecijanskim drvorezbarom Issepom Ridolfijem ve} 1634. a ostala dva ne imenuju. Dokument iz 1643.«). Clara et santo Ant. Frane u [ibeniku Rad.«54 Potom o propovjedaonici: ». Mogao je tako|er sudjelovati u monta‘i oltara. i jedan nasuprot njemu – koji se imaju izraditi od drva.. Na plohama te propovjedaonice u okvirima s baroknim volutama Mondella je izrezbario u plitkom reljefu likove ~etvorice evan|elista iz kojih odi{e neki pu~ki naturalizam pro‘et baroknim akcentima.o di Padova. koji su u dijelovima dopremljeni brodom iz Venecije u [ibenik. tim se likovima ne mo‘e osporiti sugestivna izra‘ajnost kojom se ovaj rad odlikuje zauzimaju}i vidno mjesto u dalmatinskoj skulpturi toga vremena. Usto.). da Mondellu ne smatramo autorom tih oltara. 29/2005. nelle quail sono in una di questa il s. Kri‘a. Stjepana. ali je to u~injeno 60-ak godina kasnije). koji se me|utim razlikuju u detaljima gre|a i ornamenta (koji ve} pripadaju kasnijem razvoju stila) – te detalje vjerojatno nije »zahvatio« Mondellin crte‘. dotrajalih (vjerojatno goti~kih) oltara. Stjepana. Klare.). Josipa bili su. iz an|ela odjevenih u zlatne haljine. Stjepana i sv. kako svjedo~e dokumenti (PRILOG). neobi~no je. oltar Bezgrje{nog za~e}a pozlatio je lokalni majstor Ante Tetta te iste godine.Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. Radionica Ridolfi doista {alje iste oltare. te su im i ni{e malo {ire. Francesco et santo Gierolamo e l’oltra s. Godine 1638. kartu{e postamenta stupova. Pretpostavljamo da su se doga|aji odvijali na sljede}i na~in: Kada su se fratri odlu~ili na novu narud‘bu. novi oltari (nisu nastavljali kontinuitet kulta. Kri‘a kupljen je vjerojatno krajem 1707. Klare (zajedno s oltarom sv.53 koji uo~avaju}i rusti~nost reljefa poku{ava na}i njezina svojstva i na oltarima kako bi Mondella uvjerljivije »ostao« autor oltara. volutna krilca. Ima li dodirnih to~aka izme|u znala~ki komponirane suvremene arhitekture oltara i reljefa na stranicama propovjedaonice? Name}e se zaklju~ak da ba{ i nema. Stjepana. naru~iv{i dva oltara i plativ{i u tri rate 300 dukata (Prilog). lezene atike. mole lokalnog majstora Mondellu da napravi njihove nacrte s to~nim dimenzijama kako bi venecijanski majstor znao {to klijent ‘eli. za koje su namijenjene i brodom iz Splita dopremljene Pon~unove slike. Pretpostavljamo da je Mondella u cijeloj toj akciji imao posredni~ku ulogu. umjet. Prijatelj o oltarima: »Mondellini oltari odi{u nekom rusti~nom i pu~kom ali sugestivnom i neposrednom baroknom interpretacijom koja izbija iz pateti~nih i razigranih. Josipa prije kupnje baroknih oltara kojima se ovdje bavimo. kontaktirali su istu radionicu s kojom su sura|ivali nekoliko godina ranije. Inst. a Girolamu Ridolfiju oltare sv. mo‘da do posljednjeg trena fratri nisu ni znali kome }e biti posve}eni). kartu{e predele).58 razlikuju se od ovih samo u detaljima arhitekture – imaju jastu~asti friz i obrat vijenca segmentnog zabata atike – te u apliciranom ornamentu (vidi volute u sredini segmentnog zabata. Josipa i sv. augusto. Novi mramorni oltar sv. prokurator Franjeva~ke provincije Dalmacije u Veneciji opominje fratre da po{alju novce Girolamu Ridolfiju za tri oltara – oltar sv. volute. Oltari Bezgrje{nog za~e}a i sv. niti se to smatralo bitnim. manja sofisticiranost oblikovanja vidljiva je tek u detaljima glava primjerice. Stjepana (terminus post quem 1643. {to nas pribli`ava pu~koj umjetnosti. koja je nedavno uklonjena i montirana kao antependij u sakristiji iste crkve. Klare (1638. kao {to pokazuje stara fotografija. konzo146 le ni{a. Kri‘a {to su ga mislili tada nabaviti. Oltar sv.60 Ne treba ~uditi {to dokumenti iz 1643. Sve govori da su do{la samo dva – dana{nji oltari sv. prema crte‘ima (»come nel disegno«) {to ih Jeronim Mondella u~ini u na{oj Crkvi sv. Ti crte‘i {alju se u Veneciju u radionicu Ridolfi. Kri‘a nije nabavljen u sklopu te kupovne akcije. da je propovjedaonica bila osmerokutna – dvije stranice ostale su prazne. jedan kod relikvija.. postamente na vrhu trokutnog zabata. izradom i obradom ipak pripadaju razli~itim registrima. godine. radi se o obnovi starijih. godine spominje Mondellu! Oltar kod relikvija jest oltar sv. ve} se nalaze u crkvi. ^ini se da je do{lo do nekog nesporazuma u realizaciji. K tome su i {iri pet centimetara. bio je ve} tada u planu. {koljke konhe ni{e. u radionici Ridolfi u Veneciji. Dakle.. iz an|eoskih glavica koje nespretno izviru iz nasuprotno postavljenih krila. Oltari sv. izgledno je. Oltari su napravljeni.

pripisuje mu se autorstvo {ibenske Crkve sv.Rad. St James Cathedral. Premda je i rije~ marangon mogla biti vi{ezna~na. povij.ro Gier. Crucifixion (a side of the dismantled pulpit). [ibenik (foto: M. ve} drvorezbari ili stolari prema nacrtima arhitekata.61 na temelju re~enice iz dokumenta koja glasi: »Spese per dar a m. 1624. Premda biografske ~injenice – veronsko podrijetlo i eventualna rodbinska veza s Martinom Rotom Koluni}em – obe}avaju. Primjerice.. umjet. 1624. [ibenik (Photo: Milan Drmi}) Daljnja istra‘ivanja pobli‘e }e definirati opus i djelovanje Jeronima Mondelle.62 Tu treba biti oprezan: najlogi~nije je zaklju~iti da rije~ modello ozna~uje drveni model kakvi su se radili za klijenta ali su koristili i samome projektantu ili graditelju. Katedrala sv. Inst.mo Mondella marangon per far il modello della giesa«. 29/2005.63 Taj izvor za nas je va‘an jer Mondellu kvalificira kao marangona (stolara). ipak je uvrije‘eno da ozna~ava ni‘i obrazovni stupanj od intagliadora (drvorez147 . (137–156) Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. ~ini se da neopravdano podi‘u horizont povijesnoumjetni~kog o~ekivanja. Frane u [ibeniku 19. Ako je rije~ o drvenoj maketi. Kri‘a u Docu (ali i »sve drvene radnje«). Jakova. Raspe}e (stranica demontirane propovjedaonice). Drmi}) Jeronim Mondella. valja imati na umu da arhitekturne modele uglavnom nisu izra|ivali arhitekti. Jeronim Mondella.

njezina fasada s rozetom. Ako je pak Mondella projektirao Crkvu sv. [ibenik (Photo: Milan Drmi}) 21. St Matthew (a side of the dismantled pulpit). (137–156) 20. Kri‘a. koja upu}uje na doma}ega majstora. St John (a side of the dismantled pulpit). 1624. tako|er bi bila argument za tezu da isti 148 autor nije autor franjeva~kih oltara.64 Ridolfije oba dokumenta tituliraju kao intagliadore. umjet... [ibenik (foto: M.. 1624. Ivan (stranica demontirane propovjedaonice). To je jo{ jedan argument za tezu ovoga rada: te{ko je zamisliti da bi venecijanski intagliador radio prema nacrtu {ibenskoga marangona. St James Cathedral. Matej (stranica demontirane propovjedaonice). Sv. {to ostavljamo kao mogu}nost. povij. [ibenik (foto: M. 1624. Drmi}) Jeronim Mondella. Stjepana u Crkvi sv. Jakova. Duha. Inst. Sv.66 Sto{i} jo{ spominje da je Mondella slikao an|ele u kasetama drvenoga stropa Nove crkve. [ibenik (Photo: Milan Drmi}) bara). Jeronim Mondella.Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. Drmi}) Jeronim Mondella.67 »^vrsti obrisi masivno gra- . bi li netko tko suvereno govori arhitekturnim jezikom sei~enta mogao projektirati takvu rozetu? Mondella se jo{ spominje u dokumentima i kao autor danas nestaloga oltara sv. Jakova. [ibenski oltari izgledaju kao djelo drvorezbara (intagliadora).65 Danas se ne mo‘e rekonstruirati kakav je bio taj oltar i kakav je to~no bio Mondellin udio. Jeronim Mondella. U drvorezbarskim radionicama marangon priprema panel i skelet (konstrukciju/pozadinu). 1624. Katedrala sv. do~im propovjedaonica izgleda kao djelo stolara (marangona). Katedrala sv. 29/2005. St James Cathedral. Frane u [ibeniku Rad.

Jakova. [ibenik (Photo: Milan Drmi}) 23.. 1624. Jakova. no po na{em mi{ljenju ne i s autorom oltara iz Crkve sv. Frane. [ibenik (foto: M. za razliku od propovjedaonice i ostalih djela u ~ijem je nastanku dokumentirano sudjelovao. 29/2005. Uostalom. Drmi}) Jeronim Mondella. koji bi.. St Luke (a side of the dismantled pulpit). 1624. Katedrala sv. Katedrala sv. da je Mondella bio majstor sposoban za kompoziciju franjeva~kih oltara. St James Cathedral. [ibenik (Photo: Milan Drmi}) |enih an|ela. 1624. [ibenik (foto: M. trebalo bi pretpostaviti da bi u gradu [ibeniku ili okolici ostavio bar jo{ koji trag svoje djelatnosti. pripada generativnim strujama tada suvremenog razvoja kako talijanske tako i europske arhitekture zapadnoga kruga – {ibenski i ini oltari 17. stolje}a u Hrvatskoj »napla}uju dodanu vrijednost« u kontekstu dru{tva fizi~ki ugro‘enog te psihi~ki i ekonomski iscrpljenog osmanlijskom imperijalnom prijetnjom u susjedstvu zale|a. Upravo zbog svoje arhitektonske strukture slavoluka – koja. Sv. St James Cathedral. Inst. sadr‘avao stilsku i kvalitativnu srodnost s oltarima.68 mogu se povezati s autorom reljefa katedralne propovjedaonice (i ~ak zaklju~iti da Mondelli vi{e le‘i kist). pa sumarni i grubi tonski postupak njihova oblikovanja uz nerijetko nespretno kadriranje lika u format kasete«. Marko (stranica demontirane propovjedaonice). Jeronim Mondella. Frane u [ibeniku 22.. Sv. umjet. (137–156) Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. Drmi}) Jeronim Mondella. St Mark (a side of the dismantled pulpit). Jeronim Mondella. kao {to smo vidjeli. 1624.. Luka (stranica demontirane propovjedaonice). povij.Rad. Na nji149 .

Oni su ipak. Baicich. una presso le reliquie ed una altra all’incontro di quella. monumentalni glavni oltar u Crkvi Gospe od Milosti (crkva tvr|ava) u Vrboskoj na Hvaru (vjerojatno 1627. fra Bonav. 1643 ad 7 maggio. Crocifisso. kojima pripada istaknuto mjesto u pojavi baroknoga stila u Hrvatskoj.re sudetto come per le sue lettere n’avisea sotto li 6 7bre e 26 9bre 1642. come nel disegno di gia fatoci dal Sig. arhetipska i univerzalna simbolika. majstorova glavnog oltara u crkvi S. fra Andrea Tonso. Essendoci di continuo data molestia con lettere dal M. Fra Fran. mjesto me|u najistaknutijim umjetnicima na{e ba{tine. godine. Uslijed sveop}e arhitekturizacije umjetni~ke industrije.e rasse altro che se gli mandarà sia in obbligo dal P.a opera et cos fu 150 preso espediente per tal effetto dalli Padri dar ordine al P. kako ih je prepisao Krsto Sto{i}79 1635. dakle transcendentnu.r Girolamo Mondella nella nostra chiesa di san Fran.co Semonich guard.e palle per maggior gloria et laude di S. prema Tridentskom misalu. e l’accordo fu fatto d’anno 1634. misu zapo~injali s »Introibo ad altare Dei« i koji su slu{ali rije~i iz Evan|elja po Ivanu »Ja sam vrata!« (Ivan. sept. Josipa (1692. Ovdje je preobra‘en u kulisu. M. Frane. ne ~udi {to altaristika pose‘e za slavolukom – anti~kom rimskom temom arhitekture prolaza i prijelaza. godine.75 Taj monumentalni perforirani zid sna‘no definira i usmjerava pogled. vezani uz nabavu oltaru. umjet.. ambiciozne i financijski umje{ne modernizatore goti~ke crkve – poglavare {ibenskog Franjeva~koga samostana – gvardijana fra Franu Semoni}a.) u @upnoj crkvi u Starigradu. una palla del santiss. qual denaro già tempo s’atrova in salvo dal Sig. i 1645. Daniele u Veneciji.). koji implicira po~ast i spomen. (137–156) ma se manifestira stil.to per l’effetto delli altari.a in mano del M.a come procuratore della Pr. mogli su jasnije do‘ivjeti metafori~ku kr{}ansku. zbog razmjerno rane stilske osvije{tenosti i solidne kvalitete.) i Presvetog sakramenta (1694. ve} imaju druk~iju.69 Me|u mramornim oltarima tipa slavoluka s u‘om atikom superponiranih kontrapunktnih zabata isti~e se ve} spomenuti Longhenin oltar u Crkvi sv.o come di sopra dovesse investire in rassevo (?)altre robbe come gli parerà meglio e cio per non dischanedar (?) delle monete per beneficio e utile delli d.76 Arhitekturi je inherentna lako~itljiva.i.ia di Dalm. Sve}enici i vjernici. P.o Ridolfo acciò dij opera alle d.o. u povijesti hrvatske umjetnosti trebao bi zauzimati.o Ridolfi estratto ch’haverà fatto delle d.73 Svi ti oltari.71 Na oba oltara ugledaju se oltari sv.to R.co. Guard. i quali disegni son mandati a Ven. razvedeniju formu zabata. Giulio Prahulich. semantiku arhitekture. koji su. Guard. al qual ho contato fino sera precedente come appare per il suo ricever in tre volte. kako se do sada pisalo. Inst. Slavolu~na arhitektura pridonosi oltaru kao klimaksu ili akcentu liturgijskog prostora.o acciò estratto delli vini venduti al paron Giovanni Miagostovich sij dell’entrate de Convento come delle elemosine di questo anno ritrovate 1642 ottobre per la marina e territorio fatta delli fedeli per tal effetto acciò il sud. zrelobaroknu.co Tetta proc. fra Andriju Tonsa i fra Bonaventuru Baj~i}a. {to su ga prvo upoznavali u sjaju i odsjaju pozla}enoga drva (s ornamentom raspore|enim jo{ sa stanovitim strahom od praznine). R.77 Ako je {ibenski marangon Jeronim Mondella bio autor idejnog projekta arhitekture oltara u {ibenskoj Crkvi sv. 10:1–10).70 koji je vjerna kopija. Spesi in doi palle (altari) per la nostra chiesa per mano di ministro Issepo Ridolfi intagliador al presente. mo‘emo ih smatrati jasnim reprezentacijskim signalom {ibenskih franjevaca. koja svojim sredi{tem. et li 6 febraro et hor ultimamente sotto li 24 aprile 1643 di dover mandar danari per d.to come il dover vole et ut (?) i. che si doveranno fare di legname.ra chiesa et per non defraudar i populi dell’opere si pie et con ordine espresso che d.o denaro siano mandati al d. posebice otvora (vrata. te glavni oltar (1698. fr.o P. za sada nepoznatih majstora. fra Julija Prahuli}a. per li quali restassimo d’accordo di tutti li doi 300 ducati.Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. nagla{avaju}i dva prostora – onaj ispred i onaj iza.a et ci espone in esse lettere di dover mandar danari al R.) Alessandra i Paola Tremignona u Hvarskoj katedrali72 (i jo{ tri u istoj crkvi). kako isti~e ugovor. povij. Frane u [ibeniku Rad.do P.74 a da su dva oltara u {ibenskoj Franjeva~koj crkvi postavljena ve} 1638. Budu}i da se glavni oltar Gospe od pla~a u [ibenskoj katedrali gradio izme|u 1638. kao kasniji. a tek malo kasnije u polikromiji i savr{enoj obradi mramora ~istih ploha. fra Gio.–1670).do Girolamo Ridolfi per le tre palle overo altari.r Fran. Isto se mo‘e re}i i za naru~itelje. Frane u Zadru (1668. 29/2005. altari e gli effetti del d. prozori). rje~nik i gramati~ka sintagma reprezentativne arhitekture ranoga venecijanskog baroka. Oltaru slavolu~nog tipa (s razvijenijom zonom atike ali i skulpturom vi{e kvalitete) pripada i mo‘da najkvalitetniji drveni oltar u Dalmaciji. Semonich.o di farsi mandare il conto di quanto haverà ricevuto per tal effetto acciò il tutto si possa agiustare nel libro de con.e del con. ali i ranim susretom {ibenske javnosti s monumentalnijim stilom ranoga venecijanskog baroka.. te sna‘an metafori~ki potencijal.o sud. Guard. kako predla‘emo.ro Giacomo Orasa da Cherso habitante a Ven. et honore della n. M. fra Ivana Semoni}a. . djelo venecijanskih drvorezbara (intagliadora) Issepa i Girolama Ridolfija.78 Prilog Dokumenti iz knjige ra~una (tro{kovi/spese). umjesto praznine (i pogleda) silom usmjeravanja pru‘a istinu (protureformacijske) katoli~ke vjere (i slikarstva). kakve ne nalazimo u tada{njim gradnjama jadranske Hrvatske. val fino sera lire 1462. B.

151 . povij.)89 Dimenzije retabla: 380 x 525 * Zahvaljujem Radoslavu Tomi}u na razgovoru. (narud‘ba).)85 Dimenzije retabla: 395 x 525 Kat.81 sve skupa u drvenom okviru iz 18. sv. Klare Godina: 1634. 1857. Stjepan. korekcijama i sugestijama. Antuna Padovanskog. 29/2005. 6 prikazuje pogled na ju‘ni zid). mogao bi prikazivati sv.Rad. Stjepana Godina: 1642. Jeronim (Matteo Ponzoni. sv. Oltarna slika: Sv. Oni bi mogli prikazivati sv. dva an|ela U trokutnom zabatu: Bog Otac U ni{ama: sv. 3) Oltar sv. (molba za naplatu jo{ neposlanih oltara) Autor: Girolamo Ridolfi (Venecija) Skulpture Na segmentnom zabatu: sv. 1 (sl. Marku [piki}u. U ni{ama sva ~etiri oltara nalaze se jo{ ~etiri franjevca-sveca koje je te{ko identificirati jer nemaju nikakav atribut osim knjige. Frane u [ibeniku Katalog Oltari su zrcalno postavljeni uz sjeverni i ju‘ni zid broda goti~ke crkve (sl. 1–2) bli‘i su sveti{tu. 1643. {ibenskim konzervatorima povjesni~aru umjetnosti Jo{ku ]uzeli i arhitektu Ivi [prljanu. franjevac88 (vidi obja{njenje u kat. dva an|ela U trokutnom zabatu: Bog Otac U ni{ama: 2 franjeva~ka sveca (Desni u ruci dr‘i predmet koji nije mogu}e identificirati. Antun Padovanski84 (Matteo Ponzoni. (137–156) Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. 3– 4. Jakova u [ibeniku. Matej Pon~un)87 Dimenzije retabla: 380 x 525 Kat. 2) Oltar sv. fra Peri Kelava. stolje}a) Dimenzije retabla: 395 x 52582 Kat. 4 (sl. Jovanu Kliski. fra An|elku Badurini. 3–4) bli‘e su glavnom ulazu. 1638. u srebrnom okviru. (stavljanje oltarne slike i pozlata oltara) Autor: Issepo Ridolfi (Venecija) Skulpture Na segmentnom zabatu atike: Arkan|eo Mihovil. Jeronim).). Josip (Schiavonni. Franjo i sv. ‘upniku @upe sv. Klara i sv. Augustin (Matteo Ponzoni.83 dva an|ela U trokutnom zabatu: Bog Otac U ni{ama: 2 franjeva~ka sveca (vidi obja{njenje u kat. primjerenijih. (ugovor). Dva kasnija (sl. Matej Pon~un naslikao u Splitu 1638. Bonaventuru.80 pala portatile (Bogorodica. (narud‘ba). 1638. 2 (sl. Vladimiru Markovi}u. kat. Ani Marinkovi}. 3 (sl. dva an|ela U trokutnom zabatu: Bog Otac U ni{ama: sv. Inst. Retabli su postavljeni na neadekvatne menze iz novijeg doba. Nikola. uskoro }e se pristupiti izradi novih. don Kre{imiru Mate{i. Grgur86 Oltarna slika: Sv. 1643. Tei Hla~a. kat. umjet. (ugovor). starija od oltara. 1) Oltar Bezgrje{nog za~e}a (Gospe bez grijeha za~ete) Godina: 1634. Stjepan i sv. Josipa Godina: 1642. gvardijanu Samostana sv. Lovro). 1–2. Ako je to {e{ir. Danku Zeli}u za upu}ivanje i otvoren pristup literaturi o [ibeniku. Bernardina Sijenskog. (stavljanje oltarne slike i pozlata oltara) Autor: Issepo Ridolfi (Venecija) Skulpture Na segmentnom zabatu atike: Arkan|eo Rafael i Tobija. sv. Kat.1) Oltarna slika: Sv. (molba za naplatu jo{ neposlanih oltara) Autor: Girolamo Ridolfi (Venecija) Skulpture Na segmentnom zabatu: sv. Stjepan (ili sv. 4) Oltar sv. Antun Opat (ili Sv. Petra Alkantarskog ili nekog drugog franjeva~kog sveca. Frane u [ibeniku. Dva starija oltara (sl.). Matej Pon~un naslikao u Splitu 1638. Tvrtku ^erno{u. 1) Oltarna slika: Sv.

Zagreb. 1936.). (». 8 Slavoluk je projektirao Lucius Vitruvius Cerdo. 266. 1996. vol. Drveni oltari 17. 138–139. 1890. stolje}a u Dalmaciji. K. iste su veli~ine. Michelangelo. fotografija s danas nestalim skulpturama na volutama. u: Barok i prosvjetiteljstvo. 1). I zabat je ra{~lanjen ornamentima. 67–87.–1545. 1997.. 1544. sl. 1928. 29/2005. KSENIJA KALAUZ. valja istaknuti da smo u ovom radu usredoto~eni na troosni slavoluk... Barok u Hrvatskoj. koja je predmet ove studije. Zagreb. Zagreb. Maria ai Monti (Giacomo della Porta. 33. 2004. Il Gesú (Vignola. (»To je prva cjelina u Dalmaciji izra|enih oltara. Muenchen. Nuovi documenti sul Ponzoni e sul Forabosco. grafike Giovanni Carotto (Verona. RADOSLAV TOMI]. 184 (fotografija unutra{njosti crkve. Interesantni su za na{e krajeve. 2). i 18. zapo~eta 1580. 2. autore anche. Studije o umjetninama u Dalmaciji 2. Beograd. Palladio e le illustrazioni delle edizioni del 1556 e del 1567 di Vitruvio. Arhitektonski dijelovi oltara imaju manje svoju funkcionalnu ulogu. R.) Mondellini oltari odi{u nekom rusti~nom i pu~kom ali sugestivnom i neposrednom baroknom interpretacijom. postaju komponente jedne dekorativne cjeline. u: Zbornik za{tite spomenika kulture.. Franjeva~ke crkve na hrvatskoj obali do kraja 16. (137–156) Bilje{ke 1 Il Convento dei Frati Minori di S. D. Slavoluk Alfonsa Aragonskog na Castelnuovu u Napulju ili.). Michele Sanmicheli. nel 1624. prosinca.. 319. Radio ih je Josip i Jere Ridolfi u Mlecima prema nacrtima {ibenskog drvoresca Jeronima Mondelle iz Verone. 23–24. Prijatelj. e fuori de Italia. Marginalije o nadbiskupu Markantunu de Dominisu i bra}i nadbiskupu Sforzi i slikaru Mateju Ponzoniju. nel qual si figurano. Lorenzo u Firenci (Giuliano da Sangallo. 27. Beograd. u: Tisu}u godina hrvatskog kiparstva. primjerice u knjizi De origine et amplitudine civitatis Veronae Torella Saraina. Tako|er. Frane u [ibeniku. do »prve barokne fasade« S. Der Triumphbogen als grosse Form in der Renaissancebaukunst Italiens (Dissertation). Barokno kiparstvo Istre. 4 Ovdje ne navodimo pro~elje crkve S. e le altre che sono in Italia. Arhitekt Slavoluka Gavijevaca bio je oslobo|eni rob koji je doista pripadao Vitruvijevoj porodici. 1970. 646.. 78 (»Non si puo precisare l’epoca dell’erezione. op.1930. a izme|u stupova su ni{e s polihromnim sveta~kim figurama. 131. Francesco u Riminiju (zapo~eto oko 1450. u: A...) nacrt za oltare u {ibenskoj crkvi Sv..). oki}en figurama an|ela. u kojima imamo osje}aj novoga duha i karakteristi~kog nemira novog stilskog shva}anja. 7 SEBASTIANO SERLIO.. 13–14 (1967). primjerice.. bazilici«).. New Haven and London. da lui firmato. ]IRIL METOD IVEKOVI].) itd. Per trecentosettantasette anni. VLASTA ZAJEC.P.. Susanna (1597. KRUNO PRIJATELJ. Sv. (»…spadaju u najljep{e barokne oltare u Dalmaciji. La Dalmazia nell’arte italiana venti secoli di civilta. u: Kulturna ba{tina. i kasnije.«). 66. 303–304. Venezia. 5 WOLFGANG LOTZ. GIUSEPPE MARIA PILO. KRSTO STO[I]. 42. Kiparstvo u Dalmaciji. Barok u Dalmaciji. Galerija uglednih [iben~ana. 1956. Kvarnera i Dalmacije. 232.. ne{to posebno za [ibenik i okolicu. http:// digi. 13–14 (1967.xml?docname =serlio1544&pageid=PAGE0131. Istri i na Kvarneru. Djelo su rezbara Josipa i Jerka Ridolfija iz Venecije«.de/sammlung6/buch/serlio1544. vijek. (tlocrt crkve s ucrtanim oltarima). rimske crkve S. dei quali i quattro piu grandi sono di legno dorato e gli altri due piu piccoli di marmo con belissime colonne a spira..). Caterina dei Funari (Giacomo della Porta ?.. Zagreb. 48 (usporedba s nekim istarskim. Oltari crkve Sv.. Frane. 2003.uni-heidelberg. D. 1516.«).–1603. 144.. 40 (1986. 49.KRSTO STO[I]. 2002. 1922. 2000.. Klasi~ni jezik arhitekture. 7). Frane u [ibeniku Rad. LJUBO KARAMAN. 151. 306–307. Be~. Milano. 15. del pulpito ligneo del duomo di Sebenico.. U: LOUIS CELLAURO. 52–58. 220–221. Venecija.) Ivan Golub. ono je predalek i premalo utjecajan potomak. (ur. ^injenica da se jedino »sa~uvano« Vitruvijevo djelo nalazi ba{ u Veroni utjecala je na privla~nost Slavoluka nara{taju veronskih arhitekata i humanista koji su odu{evljeno sudjelovali u stvaranju suvremene all’antica arhitekture i kulture. autorom Deset knjiga o arhitekturi (De architectura libri decem). vol.). koji je u renesansi nerijetko identificiran s Vitruvijem Polijem. Umjetnost 17. 178 (»…su altari lignei intagliati a Venezia fra il 1635 e il 1643 nella bottega di Isepo Ridolfi su modelli dell’intagliatore sebenicense di origine veronese Girolamo Mondella. Zagreb. 444. op. napravio je (Mondella.. 1933. On Architecture (vol. primorskim i slovenskim oltarima). MARIN OREB. u: Radovi Instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru. RADOSLAV TOMI]. 765–766. Francesco. New Haven and London.«). 3 JOHN SUMMERSON.P. i 16. u: Folium Dioecesanum – Organon Curiae Episcopalis Sibenicensis IX. njegovim proporcijama i urbanisti~kom zna~enju. sl. 1930. grafika iz 1573. Splitska slikarska ba{tina. gdje u 8.. Stupovi su ra{~lanjeni kanelurama. 15–16. La Gloria di Venezia nelle testimonianze artistiche della Dalmazia. KRUNO PRIJATELJ. Zagreb. KRUNO PRIJATELJ. povij. (. Samostan i crkva franjevaca konventualaca u [ibeniku (rukopis u Muzeju grada [ibenika). knjizi pi{e o slavoluku.. Frane koje }e po njemu – prema Sto{i}u – izvesti rezbar Isepo Ridolfi u Veneciji. 1564. fotografija crkvene la|e na kojoj se vide skulpture na volutama kojih vi{e nema. e descrivono le antiquita di Roma. KRUNO PRIJATELJ. Barokni oltari i skulptura u Dalmaciji. 24–25 (»U crkvi postoje ~etiri drvena oltara iste barokne forme i veli~ine – Gospe.«). RADOSLAV TOMI]. stolje}a u Istri (magistarski rad).). 9. Zagreb. na kojoj se vide dva oltara sa skulpturama na volutama kojih vi{e nema. (»Drveni oltari pripadaju baroknom stilu.. ALESSANDRO DUDAN.) Oreb je to~no pro~itao dokument. 1540. 152 .). 1953. 1998.. sono buoni lavori d’intaglio.) – sa stajali{ta genealogije forme. 76 (»…lijepi oltari u slogu kasne renesanse«). 138. u: Novo doba.. 1994. KRUNO PRIJATELJ. Kroz crkvenu umjetnost. Architecture in Italy 1500. Spirito in Sassia (Antonio da Sangallo Mla|i. 1995. (ur. DAMIR DEMONJA. S. S..) Igor Fiskovi}. 2 LINO MORETTI. 287. 6 Primjerice: natje~ajni radovi za fasadu crkve S.). Zagreb. Inst. projekt/crte‘ fasade. u: PAUL DAVIES E DAVID HEMSOLL. oki}eni girlandama. T..«) Na fotografiji se vide skulpture na volutama atike kojih danas vi{e nema. SEBASTIANO SERLIO (bilj. [ibenik. Umjetnost u Dalmaciji. u: Na slavu Bo‘ju: 700 godina [ibenske biskupije (katalog). [ibenik. Matej~i}.«). 24. 58–59 (»…veliki neobi~ni oltar u crkvi sv. Il Terzo Libro Di Sebastiano Serlio Bolognese. Zagreb. 1998. 1982. Samostan Sv.). Zagreb. u: Saggi e memorie di storia dell’arte. 22–23 (1993. 269. koji je slu‘io za uzor drugim trima.«).ub.).). Frane u [ibeniku. 1517. (…) Antependiji su u punom zamahu baroka (Danas vi{e ne postoje.. 1999. 10 SEBASTIANO SERLIO. 1995. 344 (»Gli altari. koji je kod nas poznat po lijepim rezbarijama na plohama propovjedaonice u {ib. 373–376.Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. Josipa. Gra|evinski i umetni~ki spomenici Dalmacije 1: [ibenik.. sv. 1. 1537. 1968. Uz Ponzonijeve slike u {ibenskoj crkvi Sv. KRSTO STO[I]. umjet.). u: Arte veneta. Stjepana i Klare.1635.. Iz istog razloga se ne zadr‘avamo na Albertijevoj knjizi X libri de re aedificatoria. Milano. u: Radovi Instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru. ne si trova alcuna memoria degli altri sei altari di questa Chiesa. Slavoluk Sergijevaca u Puli su izvan rakursa. RADOSLAV TOMI]. 22 (1998.. 224.. Nitko ga nije slijedio. Zagreb. stolje}a (disertacija.. Horvat. WOLF DEISEROTH. Frane. pure di legno. 7).. bilj. 9 Za katalo{ki broj crte‘a koji se nalazi u Uffizi vidi u: SEBASTIANO SERLIO (bilj. 112–114. Ivan Skoko i doma}i majstori {ibenskog baroka. tako|er. ISTI.–1600.

Cambridge Massachusetts. 153 . 7).. katalog izlo‘be. 41 RADOSLAV TOMI] (bilj.). 34 Longhena (bilj. 30 Upotrebom motiva slavoluka nagla{ava sredi{nju os fasade pala~e Grimani u Veneciji (1556. nakon vi{e od 20 godina glavnina gra|evine dovr{ena. 154. na portalu Pala~e Podesta u Veroni (1532. 7). New York.roma. du‘d Domenico Michiel vladao je u 12. 292.–1609. 18 MANUELA MORRESI. 22 MANUELA MORRESI (bilj. u: RADOSLAV TOMI]. spomenik Leonardu Loredanu u crkvi Santi Giovanni e Paolo u Veneciji. 1. Mariji Velikoj u Rimu ta ideja stapa se s maniristi~kom i baroknom voljom za kiparskim redom – karijatidama.. Zabat ponad sredi{njeg otvora rabi na troosnoj slavolu~noj fasadi kapele vile Della Torre u Fumanu (oko 1555. na unutra{njim zidovima kru‘ne kapele Pellegrini u crkvi San Bernardino u Veroni (1528. 1985. 1584. 84. 21 JOHN POPE-HENNESSY (bilj. 29/2005.. 319. 58–59. Longhena tako|er gradi novi nadgrobni spomenik umjesto razru{enog starog.html 12 »Za tragedije se grade kulise sa stupovima..« MARCUS VITRUVIUS POLLIO. 1995. posve joj je promijenjen ati~ki kat. 19 ISTA. 18). Marka. spomenik Francescu Erizzu u crkvi San Martino u Veneciji. 2002. 299. 1996. 1./16. Frane u [ibeniku 11 CARLO ANTI. 16 JOHN POPE-HENNESSY. 460. Zidno slikarstvo 17. 24 ISTA. 302–303. 1–2. 254. 33 Isti. The four books on architecture. 23 ISTA.xml?docname=serlio1584&pageid=PAGE0140. 29 Longhena. 20 ISTA.. stolje}u – Longhena je trebao napraviti novi nadgrobni spomenik koji bi zamijenio stari koji je razru{en tijekom Palladijeve obnove stare Benediktinske crkve. Matteo Carneri. 36. 158. 155. posve}ena 1687. 13 SEBASTIANO SERLIO. (ur. 46v. SEBASTIANO SERLIO (bilj. 89. njime ra{~lanjuje tambur u crkvi Madonna di Campagna u Veroni (1559. 14 The renaissance from Brunelleschi to Michelangelo: the representation of architecture. 1982.–1559. 144–145. 18.. 95–114. 298.–1637. 43 KRSTO STO[I] (bilj. L’arco dei Gavi a Verona.) Ornella Selvafolta.–1558. http://www. statuama i kraljevskim predmetima. 24–28. koje danas vi{e ne postoji. 27 Na grobnicama Sikstove i Pavlove kapele u Sv. 115–117. 17 JOHN POPE-HENNESSY. 195. – oko 1600. 38 JOHN POPE-HENNESSY (bilj. umjet. 18). 159–163. terminus ante quem 1684.de/sammlung6/buch/serlio 1584. Milano. 1603. Pietro Civran bio je pomorski kapetan i veleposlanik iz 14. 40 RADOSLAV TOMI] (bilj. 1995. 17). 1997. Jacopo Sansovino. 7. 36 ISTO.inroma. povij. Inst. London England.).Rad. Italian Renaissance sculpture. 213– 227. 422. spomenik Andrea Dolfina i Benedetta Pisanija u crkvi San Salvador u Veneciji. jo{ nije dov{ena. Deset knjiga o arhitekturi.. 44 KRSTO STO[I]. postavljen 1604. nedatirano. pet godina nakon Longhenine smrti. Harmondsworth. primjerice: Giulio del Moro. Crkva sv.). 193. 66. Sarajevo. Nova crkva (rukopis u Muzeju grada [ibenika). 1. 2000. Justine desakralizirana je ubrzo nakon 1810.. Danese Cataneo..–1616..). 39 RUDOLF WITTKOWER (bilj.). 9–12./1557. (137–156) Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. http://digi. 451. 1663. Milano. Zagreb.it/ arardeco/1921/21_II/Art1/II1T. Isti slavoluk ume}e Tintoretto u pozadinu slike Pranje nogu (Prado. 32 Kamen temeljac postavljen 1631. terminus post quem 1615. Madrid).uni-heidelberg. 42 Fotografija koja prikazuje izvorno stanje. Italian High Renaissance and Baroque sculpture. 512.– 1524.. Kapela zapo~eta 1654.. 1990. taj ritam slavoluka sinkopira du‘ piano nobile na pala~i Bevilacqua u Veroni (zapo~eta 1532. 25 ANDREA PALLADIO. sl. 1986. 152–159. 35 ISTO.). 530. New York. 188–189. Il secondo libro di prospettiva. 29. 114–117. London. London.)..).. na oltaru kapele Petrucci (1515.). zabatima. fotografije slikanih an|ela u kasetama u: VLADIMIR MARKOVI].). 26 LOUIS CELLAURO (bilj. Stoga ovdje reproduciramo grafiku koja prikazuje izvorno stanje. i 18. 29). sl. te spomenik Marcantoniju Memmu u crkvi San Giorgio Maggiore u Veneciji. 17).–1534. stolje}a u Dalmaciji. katalog izlo‘be. Zagreb. 15 SEBASTIANO SERLIO (bilj. 31 Tu sintaksu nalazimo i na ostvarenjima ostalih altarista ranog 17. 110–111. 248. 1936.. 116–117.. u: RUDOLF WITTKOWER.) u crkvi San Domenico u Orvietu. stolje}a. stolje}a. 8).–1533. te u katedrali u Montefiasconeu (zapo~eto 1519. Venecija. 1994.. 28 MANUELA MORRESI (bilj. 37 ISTO. terminus post quem 1633. Milan. 32).ub.. 2002.. itd. 129. Art and architecture in Italy 1600 to 1750. Istim motivom Tintoretto ra{~lanjuje prizemlje crkve u dnu trga na slici Kra|a tijela sv. Slikar Giovanni Battista Augusti Pitteri u Dalmaciji.

47–48. KRUNO PRIJATELJ (bilj. a format joj je 112 x 73 cm. rukopis). Za nj je potro{eno 120 dukata.« Uzto. Luka Kortelin (Cortellino) ostavi oporu~no 100 mleta~kih dukata za novi oltar. 48 Folium Dioecesanum – Organon Curiae Episcopalis Sibenicensis X. sve na poticaj poznatog pisca i glagola{a Ivana Tonka Marnavi}a. 1982. Oltar je lijep. sa 4 stupa i umetcima od crnog mramora. da se u~ini oltar do Bo‘i}a. 1. NIKO DUBOKOVI]. 73 RADOSLAV TOMI] (bilj. Sv. 25–26. 1. 1932. 778.. Odozgo su kipovi Vjera i Ufanje (‘ene) i Ljubav (dijete).). 5–6.. Kri‘ u [ibeniku Docu. dana{nji gvardijan samostana. Popis spomenika otoka Hvara. 66 Slika koja se nalazila na tom oltaru djelo je Antuna Moneghina Petrova iz [ibenika. ali se ~ekalo dok svota naraste do 200 dukata. Milan. 55 KRUNO PRIJATELJ (bilj. 1. 767. No 3.«. Katedrala u [ibeniku. 69 DU[AN BERI]. 67 » Na 24. 44). 70 RADOSLAV TOMI] (bilj. 1. 1930. 1. 57 KRSTO STO[I] (bilj. X. u sakristiji. 765. 84. 1930. [ibenik i Dalmatinska zagora.. 46 Izuzev Marina Oreba. Frane u [ibeniku Rad. Zagreb.. 1995. KRSTO STO[I]. 1930.. Mondella opet je primio 5 lira za neke an|eli}e. 65 KRSTO STO[I]. buoni lavori. veronese. 12. 5. 1. 44). 51 Fotografija u: KSENIJA KALAUZ (bilj. Prijatelj je uputio da uzore za njih »mo‘emo na}i od najve}ih kipara i arhitekata poput Palladija. kamena plo~a s mo}ima mu~enika. 7 soldi (Ra~uni 1590–1625. vol. 65).. 16 (»Isti je rezbar napravio drvene ormare.). Duha u [ibeniku. 1933. Inst. povij.).« – KRUNO PRIJATELJ (bilj. 25) a u sakristiji ormare.. Sakristijski ormari koji se danas nalaze u sakristiji kasnijeg su datuma. Doprinio je ne{to i Ivan Kortelin sa sinom Melkiorom. fotografije svih an|ela u kasetama nalaze se u fototeci Instituta za povijest umjetnosti ([ib. fotografije dvaju an|ela u kasetama.. 765. 1. 11. 1. Models in renaissance architecture. rukopis). (137–156) 45 KRSTO STO[I] (bilj. godine. 1995. 1891. klupe i drugo za 162 lire. MLADEN NIKOLANCI. (Ra~uni 1590–1625.. 1). Usporedi: VLADIMIR MARKOVI] (bilj. 36.). 1. 84. MILLON. di Girolamo Mondella. The architecture of the Roman Empire. Usporedi: KRSTO STO[I] (bilj. rukopis). 49 Izvorno stanje vidi se u: ]IRIL METOD IVEKOVI] (bilj. t. stolje}a u Dalmaciji. Crkvica i bratov{tina Sv. [ibenik.. pla}eno je m. 63 HENRY A. 404.. umjet. 44). u: Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku. 154 . 53 Djelo Krune Prijatelja nezaobilazan je putokaz i motivacija u bavljenju drvenim oltarima 17. 313 (»Il pulpito di legno e gli armadi della sacrestia sono del 1624. 24–25. nare|uje strogo provincijal.. 61 KRSTO STO[I]. Pozlatar Ante Tetta ne spominje se u: NEVENKA BEZI] BO@ANI]. MACDONALD. 36.) Ovaj je umjetnik u dvorani u~inio neki tron (tribuna). jednostavne. rukopis). 1999. 74–99.). stolje}a u Dalmaciji. 1). 25. Sansovina i Vittorije do skromnih altarista. Hvar–Stari Grad–Vrboska–Jelsa.. New York. 43. (eds. 1995. 1699. u: The renaissance from Brunelleschi to Michelangelo: the representation of architecture. 29/2005. 100. i na bitno izmijenjenoj menzi vidljiv je danas kvadratni otvor. 1982. 1.). 38–39. 1958. 765. 64 PETER HUMPHREY. 147. 1989. rukopis). tako|er je upoznat s predajom da su se u tom oltaru ~uvale relikvije. 1707. The altarpiece in Renaissance Venice. 60 »God. Fra Pero Kelava. (. 7. do 19.). 47 KRUNO PRIJATELJ (bilj. [ibenik.. slavolu~nim fasadama i ~etvorinastim gra|evinama u rimskoj carskoj arhitekturi: WILLIAM L. 1994..). 61). 52 KRUNO PRIJATELJ (bilj. vjerojatno iz 18.). 1995. 1993. Zagreb. 158. 86. 1. 1623. 1. 1986.. 54 KRUNO PRIJATELJ (bilj. 404. 75 O slavolucima. 32–33. 1990. 1930. ALESSANDRO DUDAN (bilj. od bijelog kamena. 1. 72 RADOSLAV TOMI] (bilj. 50 (1928.). 1982. 1. {ibenskog pa zagreba~kog kanonika a kasnije bosanskog biskupa.«). 26. domiciliato a Sebenico. Majstori od 9. 75 (U ovdje tiskanoj biografiji biskupa Arrigonija spominje se narud‘ba propovjedaonice i sakristijskih ormara u sakristiji katedrale od majstora Jerolima Mondelle 1624. Njegov sin urgirao je tu radnju. Usporedi: KRSTO STO[I] (bilj.«). Autor je zapisao: »Mnogi bi ovi oltari zaslu‘ili temeljitiji opis i razradu kao {to bi bilo potrebno detaljno obraditi tipologiju dalmatinskih drvenih oltara koji su ovdje vi{e ili manje nasumce spomenuti bez pretenzija na potpunu iscrpnost. 1926. 31. No. 1. 74 RADOSLAV TOMI] (bilj. 62 KRSTO STO[I] (bilj./1929. 1995.. Split.). tu je bila ugra|ena petra sacra. 1).). 87) (…) U januaru 1624. vidi: MARIN OREB (bilj. The relationship of El Greco’s altarpieces to the Mass of the Roman rite. 71 RADOSLAV TOMI] (bilj. 1). 76 DAVID DAVIES. F– 189–207). 1982. 2: An urban appraisal. 58 KRSTO STO[I] (bilj. 9. stolje}a. 1982. Peter Humphrey and Martin Kemp).. Split. New Haven and London. 68 VLADIMIR MARKOVI] (bilj.. Sanmichelija. 7.Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. Jeronimu Mondella 44 lire i 14 soldi za slike an|ela na plafondu.. 1930. u: The altarpiece in the Renaissance. NIKO DUBOKOVI]. « – KRSTO STO[I] (bilj. 44–45. 1. 50 Zahvaljujem Jo{ku ]uzeli na tom podatku. J. 775. 56 KRSTO STO[I] (bilj. 28 59 Sto{i} ne spominje relikvije na tome mjestu. 47.). 765. New Haven and London. 1982.

ili je u sje}anju zamijenio dva nasuprotna oltara. Vidi: KRSTO STO[I] (bilj. ing. Frane u [ibeniku 77 Nov~anice eura prikazuju anti~ki slavoluk (5 eura). mia collaboratrice). 1930. Josipa pobrinula se za njezinu isplatu. Zapala je oko 600 for. Sv. Jo{ je kupila jednu plaketu (?) i antipendij. Bratov{tina Sv. zbog ikonografije. Vjerojatnije je. Provincijal naime o.Rad. rukopis). kad je bila u gradu kolera. zbog ikonografije. 1967. MARIN OREB (bilj. rukopis). u: KRSTO STO[I] (bilj. Ante Opat i Sv. 89 »Staru pokvarenu sliku uklonili su fratri. Anita Tur~inov (»Arcos«. 1930. romani~ki portal (10 eura). ili je u sje}anju zamijenio dva nasuprotna oltara. barokni portal (100 eura). 1930. 1. godine. 1. ali je imala ne{to novaca od g. 28. Ane. [ibenik) 1992. kao i drugu. 1967. 155 . rukopis). 80 KRUNO PRIJATELJ (bilj. 25 (Sto{i} sliku krivo datira u 15. stolje}e). 1. 299. kod profesora Schiavonnija u Mlecima.. rukopis). Prozori. No. Tom je prigodom uklonjena s oltara slika Gospe od Karavad‘a. 1967. 86 Sto{i} pi{e: »…Sv. kako su njihovi stari od pamtivijeka obavljali na ~ast Bogu. html 78 Godine 1642.int/en/section/testnotes. kad im je 22. 84 Mu{ki svetac vi{e nalikuje sv. (Nov~anice eura dizajnirao je Austrijanac Robert Kalina. prispjela nova iz Mletaka. 1930. Sto{i} o toj slici u rukopisu bilje‘i: »Po dru Francu Stele najljep{a.. Klare i sv. 1930. mara{tine. 1. Slika je rijetke ljepote... Servagiotta. povij.. (137–156) Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. korist narodu i ugled reda«. 1. Prijatelj navodi: »starija Bogorodi~ina slika« – KRUNO PRIJATELJ (bilj.). vrata i mostovi – kao simboli otvorenosti. 28. aug. 31.). 1... a kojima danas nema traga. oltar. 297–301. ili su im skulpture zamijenjene.. Frane Regina (?) zauzeo se je 1857. U jednom pismu bez datuma pi{e slikar da ju je radio uz pomo} svoje k}eri Julije (. umjet. sada{nja. 83 Sto{i} zabunom pi{e »Sv. rukopis).). Do originalnih dokumenata mo}i }e se do}i kada se uredi samostanski Arhiv. gvardijan fra Frane Semoni} ula‘e ‘albu na zabranu pjevanja lekcija za bo‘i}ne blagdane na hrvatskom jeziku inkvizitoru u Zadru i moli dopu{tenje da mogu nesmetano i slobodno »vr{iti djelo ~asno i pobo‘no. U septembru iste godine stigla je i postavljena na svoje mjesto. da uzme valjda dimenzije ili po njoj u~ini novu. 1). 29/2005. Frane…«. goti~ki prozor (20 eura). 87 KRUNO PRIJATELJ (bilj. 1930. 30–31.. Josipa. rukopis). 25–26. 2002. Mihovio s Tobijom«. 88 Sto{i} pi{e: »…2 biskupa…«. 25. prvo. koja je zapadala 336 lira dalmatinskih. 1.euro. 1930. 1930. Franji. prema arhitektonskim snimkama pro~elja oltara (bez skulpture i ornamenta) koje je izradila dipl. Vjerojatnije je. koju je negda bila darovala Ivanica Galeatovi}. da bi izradio sliku Sv.. 28. 1. 1. naru~ena je oltarna slika sv. 82 Dimenzije su izra‘ene u centimetrima.« KRSTO STO[I] (bilj. prozor iz razdoblja ~elika i stakla (200 eura) i postmodernisti~ku ku}u (500 eura). 85 KRUNO PRIJATELJ (bilj. uz ne{to {ib.). 1753. Inst.ecb. suradnje i komunikacije – fiktivni su no tipski prikazi europskih arhitekturnih stilova. 1967. Pu{tene su u optjecaj 1. 1. Schiavonniju bila je poslana stara slika Sv. a koje se nalaze u planoteci Konzervatorskog odjela u [ibeniku pod brojem 76. te mostove. 1. Antuna Padovanskog. – KRSTO STO[I] (bilj. 1855. arh. renesansnu edikulu (50 eura). 79 KRSTO STO[I] (bilj. ili su im skulpture zamijenjene.« U: KRSTO STO[I] (bilj. Prof. prvo. 1.) – http://www. Josipa za {ib. rukopis). 81 KRSTO STO[I] (bilj. {to se sakupilo. Ista se slika nije u{~uvala zbog vlage iz zida pa je bila nabavljena nova. rukopis). udate za Vjek. – KRSTO STO[I] (bilj. 1.

In the second part of his study. They were attributed to Jeronim Mondella. The author has identified in the altarpieces of [ibenik features and knowledge of the architectural principles of early Venetian baroque. In the first part of his study. where the local antique monument. while those of St Stephen and St Joseph are dated not before 1643 and attributed to Girolamo Ridolfi (these two pairs of altarpieces also differ in details). and Sanmicheli lead to Longhena. which would harmonize well with the interior of the Gothic church. the author has expressed his doubts about the attribution of the altarpieces to Jeronim Mondella from [ibenik. triumphal arch motive in the architecture of the 16th and 17th centuries. early baroque. Jeronim Mondella. It has been established that the altarpieces have been installed in the church on two occasions – those of the Immaculate Conception and St Claire from 1638 are attributed to Issepo Ridolfi. Palladio. (137–156) Summary Daniel Premerl Early Baroque Wooden Altarpieces in St Francis Church at [ibenik – The Origin of their Architectural Typology and the Question of Mondella’s Authorship Four early baroque wooden altarpieces in St Francis Church at [ibenik have occupied a prominent place in the history of Croatian baroque art. The selected examples of Serlio. measurer). dominated by the activity of Longhena. he suggests that the altarpieces should be attributed to the two Ridolfis alone. Basing himself upon the comparative analysis of attested and preserved pieces by Mondella. carpenter. the author has analysed the architecture of these altarpieces. a master from [ibenik. povij. the author has focused on the development of the motive in Venice and Veneto. so that the Ridolfis might make new ones in Venice. played a prominent role. lacking any powerful talent for visual styling. restored and modernised by the Franciscans in the 17th century. Following the initial impulse of Bramante’s »rhythmical bays« at the Cortile del Belvedere in Vatican. according to whose plans they were made by Issepo and Girolamo Ridolfi.Daniel Premerl: Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. umjet. He sees Mondella only as the master of technical skills (marangon. Issepo Ridolfi. as well as written documents. which was characteristic for the generative currents of Italian architecture in the 16th and 17th centuries. pulpit from St James cathedral at [ibenik 156 . Frane u [ibeniku Rad. Mondella from [ibenik evidently acted as mediator in the second commission – he made the plan of an existing altarpiece from 1638. Inst. 29/2005. Girolamo Ridolfi. Key words: altarpieces. the Arco dei Gavi at Verona. identifying its origins in the transformations and variations in the architectural structure of antique triple-axis triumphal arch. woodcarvers (intagliadori) from Venice. St Francis church at [ibenik. Sansovino.