ZAKON O RADU

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RADU POSLOVNI WEB KATALOG PRETRAIVANJE ZAKONA I PROPISA

I. OPE ODREDBE Predmet Zakona o radu lanak 1. Ovim se Zakonom ureuju radni odnosi u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili meunarodnim ugovorom, koji je sklopljen i potvren u skladu s Ustavom te objavljen, nije drukije odreeno. Zabrana nejednakoga postupanja lanak 2. Osoba koja trai zaposlenje kao i osoba koja se zaposli (radnik, namjetenik, slubenik ili drugi radnik - u daljnjem tekstu: radnik) ne smije biti stavljena u nepovoljniji poloaj od drugih osoba, na temelju rase, boje koe, spola, branoga stanja, porodinih obveza, dobi, jezika, vjere, politikog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnoga podrijetla, imovnoga stanja, roenja, drutvenoga poloaja, lanstva ili nelanstva u politikoj stranci, lanstva ili nelanstva u sindikatu te tjelesnih ili duevnih potekoa. 2 Temeljne obveze i prava iz radnog odnosa lanak 3. (1) Osoba koja zapoljava (u daljnjem tekstu: poslodavac) obvezna je u radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plau a radnik je obvezan prema uputama poslodavca datim u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao. (2) Poslodavac je obvezan kod zapoljavanja radnika u sluaju jednakog ispunjavanja opih i posebnih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa dati prednost spolu koji je podzastupljen. (3) Poslodavac ima pravo poblie odrediti mjesto i nain obavljanja rada, potujui pritom prava i dostojanstvo radnika. (4) Poslodavac je duan osigurati radniku uvjete za siguran rad, u skladu s posebnim zakonom i drugim propisima. Nastavak Pojam radnika i poslodavca lanak 4. (1) Radnik u smislu ovoga Zakona je fizika osoba koja u radnom odnosu obavlja odreene poslove za poslodavca. (2) Poslodavac u smislu ovoga Zakona je fizika ili pravna i osoba za koju radnik u radnom odnosu obavlja odreene poslove. Dunost potivanja propisa u svezi s radnim odnosom lanak 5.

(1) U radnom odnosu poslodavac i radnik duni su pridravati se odredbi ovoga i drugih zakona, meunarodnih ugovora koji su sklopljeni i potvreni u skladu s Ustavom i objavljeni, drugih propisa, kolektivnih ugovora i pravilnika u svezi s radnim odnosom. (2) Prije stupanja radnika na rad, poslodavac mora omoguiti radniku da se upozna s propisima o radnim odnosima te ga je duan upoznati s organizacijom rada i zatitom na radu. (3) Propisi o zatiti na radu, kolektivni ugovor i pravilnik o radu, moraju se na prikladni nain uiniti dostupnim radnicima. Primjena opih propisa obveznoga prava lanak 6. Na sklapanje, valjanost, prestanak ili drugo pitanje u svezi s ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca, a koje nije ureeno ovim ili drugim zakonom, primjenjuju se u skladu s naravi toga ugovora opi propisi obveznoga prava. Sloboda ugovaranja i njezina ogranienja lanak 7. (1) Poslodavac, radnik i radniko vijee te sindikati i udruge poslodavaca, mogu ugovoriti uvjete rada koji su za radnika povoljniji od uvjeta odreenih ovim Zakonom ili drugim zakonom. (2) Poslodavac, udruge poslodavaca i sindikati mogu kolektivnim ugovorom ugovoriti uvjete rada nepovoljnije od uvjeta odreenih ovim Zakonom, samo ako ih ovaj ili drugi zakon na to izriito ovlauje. Primjena za radnika najpovoljnijeg prava lanak 7.a Ako je neko pravo iz radnog odnosa razliito ureeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako ovim ili drugim zakonom nije drukije odreeno.

II. SKLAPANJE UGOVORA O RADU Zasnivanje radnog odnosa lanak 8. Ugovorom o radu zasniva se radni odnos. Ugovor o radu na neodredeoo vrijeme lanak 9. (1) Ugovor o radu sklapa se na neodreeno vrijeme, osim ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. (2) Ugovor o radu na neodreeno vrijeme obvezuje stranke dok ga jedna od njih ne otkae ili dok ne prestane na neki drugi nain odreen ovim Zakonom. (3) Ako ugovorom o radu nije odreeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodreeno vrijeme.

Ugovor o radu na odreeno vrijeme lanak 10. (1) Ugovor o radu moe se, kada za to postoji stvaran i vaan razlog, iznimno sklopiti na odreeno vrijeme, a osobito kada se radi o: - sezonskom poslu, - zamjeni privremeno nenazonog radnika, - vremenski i stvarno ogranienoj narudbi ili drugom privremenom poveanju opsega poslova, - privremenim poslovima na obavljanje kojih poslodavac ima iznimnu potrebu, - ostvarenju odreenoga poslovnog pothvata ili ukrcaju posade na brod, - drugim sluajevima utvrenima ovim ili drugim zakonom. (2) Kolektivnim ugovorom moe se ograniiti ili proiriti mogunost sklapanja ugovora o radu na odreeno vrijeme. (3) Ugovor o radu sklopljen na odreeno vrijeme, prestaje istekom roka utvrenoga tim ugovorom. (4) Poslodavac ne smije sklopiti jedan ili vie uzastopnih ugovora o radu na odreeno vrijeme na temelju kojih se radni odnos na istim poslovima zasniva za neprekinuto razdoblje due od tri godine, osim u sluaju zamjene privremeno nenazonog radnika ili ako je to zakonom ili kolektivnim ugovorom doputeno. (5) Prekid krai od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine iz stavka 4. ovoga lanka. Zakon o radu Oblik ugovora o radu lanak 11. (1) Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku. (2) Propust ugovornih stranaka da sklope ugovor o radu u pisanom obliku, ne utjee na postojanje i valjanost tog ugovora. (3) Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je duan radniku prije poetka rada uruiti pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru. (4) Ako poslodavac u roku iz stavka 3. ovoga lanka ne sklopi sa radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, smatra se da je sa radnikom sklopio ugovor o radu na neodreeno vrijeme, osim ako poslodavac u roku od godine dana od poetka rada ne dokae suprotno. (5) Ugovor o radu pomorca i ribara mora se registrirati pri upanijskom uredu nadlenom za poslove rada. (6) Ministar nadlean za rad e pravilnikom utvrditi sadraj i nain registracije ugovora o radu pomoraca i ribara.

Obvezni sadraj pisanog ugovora o radu, odnosno pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu lanak 12.

(1) Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o radu iz lanka 11. stavka 3. ovoga Zakona, mora sadravati uglavke o: 1. strankama te njihovom prebivalitu, odnosno sjeditu, 2. mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, onda napomenu da se rad obavlja na razliitim mjestima, 3. - nazivu, naravi ili vrsti rada na koji se radnik zapoljava ili - kratak popis ili opis poslova, 4. danu otpoinjanja rada, 5. oekivanom trajanju ugovora, u sluaju ugovora o radu na odreeno vrijeme, 6. trajanju plaenoga godinjeg odmora na koji radnik ima pravo, a u sluaju kad se takav podatak ne moe dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, nainu odreivanja trajanja toga odmora, 7. otkaznim rokovima kojih se mora pridravati radnik, odnosno poslodavac, a u sluaju kad se takav podatak ne moe dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, nainu odreivanja otkaznih rokova, 8. osnovnoj plai, dodacima na plau te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo, 9. trajanju redovitog radnog dana ili tjedna. (2) Umjesto uglavaka iz toke 6., 7., 8. i 9. stavka 1. ovoga lanka moe se u ugovoru, odnosno potvrdi, uputiti na odgovarajue zakone, druge propise, kolektivne ugovore ili pravilnike o radu koji ureuju ta pitanja. Obvezni sadraj pisanog ugovora o radu na odreeno vrijeme za stalne sezonske poslove lanak 12.a (1) Ako poslodavac preteno posluje sezonski, za obavljanje stalnih sezonskih poslova moe se sklopiti ugovor o radu na odreeno vrijeme za stalne sezonske poslove. (2) U sluaju sklapanja ugovora iz stavka 1. ovoga lanka, obveznik prijave na produeno osiguranje i uplate doprinosa za produeno osiugranje prema propisima o mirovinskom osiguranju je poslodavac. (3) Osim uglavaka iz lanka 12. ovoga Zakona, ugovor iz stavka 1. ovoga lanka mora sadravati i dodatne uglavke o: 1. uvjetima i vremenu za koje e poslodavac uplaivati doprinos za produeno osiguranje, 2. roku u kojem je poslodavac duan radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova u narednoj sezoni, 3. roku u kojem je radnik duan se izjasniti o ponudi iz toke 2. ovoga stavka, a koji rok ne moe biti krai od osam dana. (4) Ako radnik neopravdano odbije ponudu za sklapanje ugovora o radu iz stavka 3. toke 2. ovoga lanka, poslodavac ima pravo od radnika traiti povrat sredstava za uplaene doprinose. (5) Umjesto uglavka iz stavka 3. toke 1. ovoga lanka, moe se u ugovoru uputiti na odgovarajue kolektivne ugovore ili pravilnike o radu koji ureuju ta pitanja.

Obvezni sadraj pisanog ugovora o radu, odnosno pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu u sluaju upuivanja radnika u inozemstvo lanak 13. (1) Ako se radnik upuuje na rad u inozemstvo za razdoblje due od mjesec dana, a za vrijeme rada u inozemstvu na ugovor o radu e se primjenjivati inozemni propisi, pisani ugovor o radu mora se sklopiti ili se radniku mora uruiti pisana potvrda o sklopljenom ugovoru o radu prije odlaska u inozemstvo te mora sadravati, osim uglavaka iz lanka 12. ovoga Zakona i dodatne uglavke o: 1. trajanju rada u inozemstvu, 2. novcu u kojem e se isplaivati plaa, 3. drugim primanjima u novcu i naravi na koja e radnik imati pravo za vrijeme rada u inozemstvu te 4. uvjetima vraanja (repatrijacije) u zemlju. (2) Umjesto uglavaka iz toke 2. i 3. stavka 1. ovoga lanka moe se u ugovoru, odnosno potvrdi, uputiti na odgovarajue zakone, druge propise, kolektivne ugovore ili pravilnike o radu koji ureuju ta pitanja. Najnia dob za zaposlenje lanak 14. (1) Osoba mlaa od petnaest godina ivota, ne smije se zaposliti. (2) Osoba mlada od petnaest godina smije iznimno, uz prethodno odobrenje inspektora rada, uz naplatu sudjelovati u snimanju filmova, pripremanju i izvoenju umjetnikih, scenskih ili drugih slinih djela, na nain, u opsegu i na poslovima koji ne ugroavaju njezino zdravlje, udorednost, kolovanje ili razvoj. (3) Odobrenje iz stavka 2. ovoga lanka inspektor rada izdaje na temelju zahtjeva zakonskog zastupnika. Poslovna sposobnost malodobnika za sklapanje ugovora o radu lanak 15. (1) Ako zakonski zastupnik ovlasti malodobnika starijeg od petnaest godina ivota za sklapanje odreenog ugovora o radu, malodobnik je poslovno sposoban za sklapanje i raskidanje toga ugovora te za poduzimanje svih pravnih radnji u svezi s ispunjenjem prava i obveza iz toga ugovora ili u svezi s tim ugovorom. (2) Od ovlatenja iz stavka 1. ovoga lanka izuzeti su pravni poslovi za poduzimanje kojih zakonskom zastupniku treba odobrenje tijela nadlenog za poslove socijalne skrbi. (3) U sluaju spora izmeu zakonskih zastupnika ili izmeu jednog ili vie zakonskih zastupnika i malodobnika, o davanju ovlatenja za sklapanje ugovora o radu odluuje tijelo nadleno za poslove socijalne skrbi, vodei rauna o najboljim interesima malodobnika. (4) Zakonski zastupnik moe povui ili ograniiti ovlatenje iz stavka 1. ovoga lanka, odnosno u ime malodobnika raskinuti radni odnos. (5) Skrbnik moe ovlatenje iz stavka 1. ovoga lanka dati malodobniku samo na temelju prethodnog odobrenja tijela nadlenog za poslove socijalne skrbi. (6) Ovlatenje iz stavka 1. ovoga lanka mora se dati u pisanom obliku. Zabrana rada malodobnika na odreenim poslovima

lanak 16. (1) Malodobnik se ne smije zaposliti na poslovima koji mogu ugroziti njegovo zdravlje, udorednost ili razvoj. (2) Ministar nadlean za rad e pravilnikom utvrditi poslove iz stavka 1. ovoga lanka. (3) Ministar nadlean za rad e pravilnikom utvrditi poslove na kojima malodobnik moe raditi samo nakon prethodnog utvrivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje tih poslova. (4) Pravilnike iz stavka 2. i 3. ovoga lanka ministar nadlean za rad donijet e uz suglasnost ministra nadlenog za zdravstvo. (5) Inspektor rada zabranit e rad malodobnika na poslovima iz stavka 1. ovoga lanka. (6) Na zahtjev malodobnika, njegova roditelja, odnosno skrbnika, radnikog vijea, sindikata ili inspektora rada, poslodavac je, u sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, duan malodobnom radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajuih poslova, a ako takvih poslova nema, moe mu otkazati na nain i pod uvjetima propisanima ovim Zakonom. Ovlatenje inspektora rada da zabrani rad malodobnika na odreenim poslovima lanak 17. (1) Ako posumnja da poslovi koje obavlja malodobnik ugroavaju njegovo zdravlje ili razvoj, inspektor rada moe u bilo koje vrijeme zahtijevati od poslodavca da ovlateni lijenik pregleda malodobnoga radnika te da u nalazu i miljenju ocijeni da li poslovi koje malodobnik obavlja, ugroavaju njegovo zdravlje ili razvoj. (2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka inspektor rada odredit e rok u kojem poslodavac mora pribaviti nalaz i miljenje da li poslovi koje obavlja malodobnik, ugroavaju njegovo zdravlje ili razvoj. (3) Trokovi lijenikoga pregleda, nalaza i miljenja iz stavka 1. ovoga lanka, terete poslodavca. (4) Na temelju nalaza i miljenja ovlatenoga lijenika, inspektor rada moe zabraniti rad malodobnika na odreenim poslovima. (5) Poticaj za voenje postupka iz stavka 1. ovoga lanka, moe inspektoru rada dati malodobnik, njegov roditelj, odnosno skrbnik, radniko vijee ili sindikat. (6) U sluaju iz stavka 4. ovoga lanka poslodavac je duan malodobnom radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajuih poslova, a ako takvih poslova nema, moe mu otkazati na nain i pod uvjetima propisanima ovim Zakonom. Posebni uvjeti za sklapanje ugovora o radu lanak 18. (1) Ako su zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu, odreeni posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, ugovor o radu moe sklopiti samo radnik koji zadovoljava te uvjete. (2) Ministar nadlean za rad, uz suglasnost ministra nadlenog za zdravstvo, pravilnikom e utvrditi poslove na kojima radnik moe raditi samo nakon prethodnog utvrivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje tih poslova. (3) Pravilnikom iz stavka 2. ovoga lanka utvrdit e se nain utvrivanja zdravstvene sposobnosti, rokovi u kojima,se mora ponoviti utvrivanje zdravstvene sposobnosti, sadraj i nain izdavanja svjedodbe o zdravstvenoj sposobnosti te druga pitanja vana za utvrivanje zdravstvene sposobnosti za obavljanje poslova iz stavka 2. ovoga lanka.

(4) Strani dravljanin ili osoba bez dravljanstva moe sklopiti ugovor o radu pod uvjetima propisanima ovim Zakonom i posebnim zakonom kojim se ureuje zapoljavanje tih osoba. Obveza radnika da obavijesti poslodavca o bolesti ili nekim drugim okolnostima lanak 19. (1) Prilikom sklapanja ugovoca o radu radnik je duan obavijestiti poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemoguuje ili bitno ometa u izvrenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugroava ivot ili zdravlje osoba s kojima u izvrenju ugovora o radu radnik dolazi u dodir. (2) Radi utvrivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje odreenih poslova, poslodavac moe uputiti radnika na lijeniki pregled. (3) Trokove lijenikog pregleda iz stavka 2. ovoga lanka snosi poslodavac. Podaci koji se ne smiju traiti lanak 20. (1) Prilikom sklapanja ugovora o radu poslodavac ne smije traiti od radnika podatke koji nisu u neposrednoj svezi s radnim odnosom. (2) Na nedoputena pitanja iz stavka 1. ovoga lanka ne mora se odgovoriti.

III. ZATITA IVOTA, ZDRAVLJA I PRIVATNOSTI RADNIKA Obveze poslodavca u zatiti ivota, zdravlja i udorea radnika lanak 21. (1) Poslodavac je duan pribaviti i odravati postrojenja, ureaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, te organizirati rad, na nain koji osigurava zatitu ivota i zdravlja radnika, u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima i naravi posla koji se obavlja. (2) Poslodavac je duan upoznati radnika s opasnostima posla koji obavlja radnik. (3) Poslodavac je duan osposobiti radnika za rad na nain koji osigurava zatitu ivota i zdravlja radnika te sprijeava nastanak nesrea. (4) Ako je poslodavac preuzeo obvezu smjetaja i prehrane radnika, pri izvrenju te obveze mora voditi rauna o zatiti ivota, zdravlja i udorea radnika te njegovoj vjeroispovjedi. Zatita privatnosti radnika lanak 22. (1) Osobni podaci radnika smiju se prikupljati, obraivati, koristiti i dostavljati treim osobama samo ako je to odreeno ovim ili drugim zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u svezi s radnim odnosom. (2) Ako je osobne podatke iz stavka 1. ovoga lanka potrebno prikupljati, obradivati, koristiti ili dostavljati treim osobama radi ostvarivanja prava i obveza iz radnoga odnosa, odnosno u svezi s radnim odnosom, poslodavac mora unaprijed pravilnikom o radu odrediti koje e podatke u tu svrhu prikupljati, obraivati, koristiti ili dostavljati treim osobama. (3) Osobne podatke radnika smije prikupljati, obraivati, koristiti i dostavljati treim osobama samo poslodavac ili osoba koju za to posebno opunomoi poslodavac.

(4) Netoni osobni podaci moraju se neodgodivo ispraviti. (5) Osobni podaci za ije uvanje vie ne postoje pravni ili stvarni razlozi moraju se brisati ili na drugi nain ukloniti. (6) Poslodavac je duan imenovati osobu koja je osim njega ovlatena nadzirati da li se osobni podaci radnika prikupljaju, obrauju, koriste i dostavljaju treim osobama u skladu sa zakonom. (7) Osoba iz stavka 6. ovoga lanka mora uivati povjerenje zaposlenih, a podatke koje sazna u obavljanju svoje dunosti mora briljivo uvati.

IV. PROBNI RAD Ugovaranje i trajanje probnoga rada lanak 23. (1) Prilikom sklapanja ugovora o radu moe se ugovoriti probni rad. (2) Probni rad iz stavka 1. ovoga lanka ne smije trajati due od est mjeseci. (3) Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok je najmanje sedam dana.

V. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD Obveza obrazovanja i osposobljavanja za rad lanak 24. (1) Poslodavac je duan omoguiti radniku, u skladu s mogunostima i potrebama rada kolovanje, obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje. (2) Radnik je duan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, kolovati se, obrazovati, osposobljavati i usavravati se za rad. (3) Prilikom promjene ili uvoenja novog naina ili organizacie rada, poslodavac je duan, u skladu s potrebama i mogunostima rada, omoguiti radniku osposobljavanje ili usavravanje za rad. Pojam pripravnika i vrijeme na koje se moe s njim sklopiti ugovor o radu lanak 25. (1) Osobu koja se prvi put zapoljava u zanimanju za koje se kolovala, poslodavac moe zaposliti kao pripravnika. (2) Pripravnik iz stavka 1. ovoga lanka osposobljava se za samostalni rad u zanimanju za koje se kolovao. (3) Ugovor o radu moe se s pripravnikom sklopiti na odreeno vrijeme.

Nain osposobljavanja pripravnika lanak 26. (1) Nain osposobljavanja pripravnika za samostalni rad mora biti ureen pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. (2) Radi osposobljavanja za samostalni rad, pripravnika se moe privremeno uputiti na rad kod drugog poslodavca. Trajanje pripravnikog staa lanak 27. Osposobljavanje pripravnika (pripravniki sta) traje najdue godinu dana, ako zakonom nije drukije odreeno. Struni ispit lanak 28. (1) Nakon to zavri pripravniki sta, pripravnik polae struni ispit ako je to zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu propisano. (2) Ako sadraj i nain polaganja strunog ispita nije odreen zakonom, drugim propisima ili kolektivnim ugovorom, sadraj i nain polaganja strunog ispita odreuju se pravilnikom o radu. (3) Pripravniku koji ne poloi struni ispit poslodavac moe redovito otkazati. Volonterski rad lanak 29. (1) Ako je struni ispit ili radno iskustvo utvreno zakonom ili drugim propisom kao uvjet za obavljanje poslova odreenoga zanjmanja, poslodavac moe osobu koja je zavrila kolovanje za takvo zanimanje primiti na struno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad). (2) Razdoblje volonterskoga rada iz stavka 1. ovoga lanka ubraja se u pripravniki sta i radno iskustvo utvrno kao uvjet za rad u odreenom zanimanju. (3) Volonterski rad iz stavka 1. ovoga lanka moe trajati najdue koliko traje pripravniki sta. (4) Ako ovim ili drugim zakonom nije drukije propisano, na volontera se primjenjuju odredbe o radnim odnosima ovog i drugih zakona, osim odredbi o sklapanju ugovora o radu, plai i naknadi plae te prestanku ugovora o radu. (5) Ugovor o volonterskom radu mora se sklopiti u pisanom obliku.

VI. RADNO VRIJEME Puno radno vrijeme lanak 30. (1) Puno radno vrijeme ne smije biti due od 40 sati tjedno. (2) Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca ili ugovorom o radu, nije odreeno radno vrijeme, smatra se da je puno radno vrijeme 42 sata tjedno.

Nepuno radno vrijeme lanak 31. (1) Ugovor o radu moe se sklopiti i za nepuno radno vrijeme. (2) Ako je za stjecanje odreenih prava vano prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat e se radom u punom radnom vremenu. Skraeno radno vrijeme lanak 32. (1) Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zatite na radu, nije mogue zatititi radnika od tetnih utjecaja, radno vrijeme se skrauje razmjerno tetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika. (2) Poslovi iz stavka 1. ovoga lanka te trajanje radnog vremena na takvim poslovima, utvruju se kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. (3) Ako poslovi iz stavka 1. ovoga lanka te trajanje radnoga vremena na takvim poslovima nije utvreno kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu, ministar nadlean za rad e na prijedlog osobe koja prema ovom Zakonu moe biti stranka kolektivnog ugovora, a uz suglasnost ministra nadlenog za zdravstvo, donijeti pravilnik kojim se ureuju ta pitanja. (4) Radnik koji radi na poslovima iz stavka 1. ovoga lanka ne smije na takvim poslovima raditi prekovremeno niti se smije na takvim poslovima zaposliti kod drugoga poslodavca. (5) Ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom moe se odrediti da radnik, koji na poslovima iz stavka 1. ovoga lanka ne radi puno radno vrijeme, dio radnoga vremena najdue do punoga radnoga vremena, radi na nekim drugim poslovima, koji nemaju narav poslova iz stavka 1. ovoga lanka. (6) Pri ostvarivanju prava na plau i drugih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, skraeno radno vrijeme iz stavka 1. i 5. ovoga lanka izjednauje se s punim radnim vremenom. Prekovremeni rad lanak 33. (1) U sluaju vie sile, izvanrednoga poveanja opsega rada i u drugim slinim sluajevima prijeke potrebe, radnik na zahtjev poslodavca mora raditi due od punoga radnog vremena (prekovremeni rad), najvie do 10 sati tjedno. (2) Ako prekovremeni rad odreenoga radnika traje due od etiri tjedna neprekidno ili vie od dvapaest tjedana tijekom kalendarske godine, odnosno ako prekovremeni rad svih radnika odreenoga poslodavca prelazi 10 posto ukupnoga radnog vremena u odreenom mjesecu, o prekovremenom radu mora se obavijestiti inspektor rada. (3) Inspektor rada e zabraniti prekovremeni rad ako on tetno utjee na zdravlje i radnu sposobnost radnika ili ako se njegovim prekomjernim koritenjem onemoguuje zapoljavanje nezaposlenih osoba. (4) Zabranjen je prekovremeni rad malodobnih radnika. (5) Trudnica, majka s djetetom do tri godine starosti i samohrani roditelj s djetetom do est godina starosti moe raditi prekovremeno samo ako dade pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad. (6) Inspektor rada zabranit e prekovremeni rad malodobnika te osobe iz stavka 5. ovoga lanka koja nije dala pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na prekovremeni rad. Raspored radnoga vremena

lanak 34. (1) Ako dnevni i tjedni raspored radnoga vremena nije odreen propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca ili ugovorom o radu, o rasporedu radnoga vremena odluuje poslodavac pisanom odlukom. (2) Poslodavac mora obavijestiti radnike o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, osim u sluaju hitnog prekovremenog rada. Preraspodjela radnoga vremena lanak 35. ( 1 ) Ako narav posla to zahtijeva, puno ili nepuno radno vrijeme moe se preraspodijeliti tako da tijekom jednoga razdoblja traje due, a tijekom drugoga razdoblja krae od punoga ili nepunoga radnog vremena. (2) Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, prosjeno radno vrijeme tijekom kalendarske godine ili drugoga razdoblja odreenoga kolektivnim ugovorom, ne smije biti due od punoga radnog vremena. (3) Preraspodijeljeno radno vrijeme, ne smatra se prekovremenim radom. (4) Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono ne smije biti due od 52 sata tjedno. (5) Za poslove sezonske naravi kolektivnim ugovorom moe se predvidjeti da preraspodijeljeno radno vrijeme smije biti due od 52 sata tjedno, ali ne due od 60 sati tjedno. (6) Ako radnik radi nepuno radno vrijeme kod dva ili vie poslodavca, za preraspodjelu nepunoga radnog vremena potreban je pristanak radnika. (7) Zabranjen je rad malodobnika u preraspodijeljenom punom radnom vremenu. (8) Trudnica, majka s djetetom do tri godine starosti i samohrani roditelj s djetetom do est godina starosti moe raditi u preraspodijeljenom punom radnom vremenu samo ako dade pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad. (9) Inspektor rada zabranit e rad u preraspodjeljenom punom radnom vremenu malodobnika i osobe iz stavka 7. ovoga lanka koja nije dala pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na rad u preraspodijeljenom punom radnom vremenu. (10) Ako preraspodjela radnoga vremena nije predviena kolektivnim ugovorom, odnosno sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca, poslodavac mora zatraiti suglasnost inspektora rada za preraspodjelu radnoga vremena. (11) Inspektor rada moe dati suglasnost najdue za kalendarsku godinu.

VII. ODMORI I DOPUSTI Stanka lanak 36. (1) Radnik koji radi u punom radnom vremenu ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje 30 minuta. (2) Vrijeme odmora iz stavka 1. ovoga lanka ubraja se u radno vrijeme.

(3) Ako posebna narav posla ne omoguuje prekid rada radi koritenja odmora iz stavka 1. ovoga lanka, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu uredit e se koritenje ovoga odmora. Dnevni odmor lanak 37. (1) Izmeu dva uzastopna radna dana radnik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka, punoljetni radnik koji radi na sezonskim poslovima u industriji, ima pravo na odmor izmeu dva uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 10 sati neprekidno, ali najvie za ezdeset dana u jednoj kalendarskoj godini. (3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka, punoljetni radnik koji radi na sezonskim poslovima u poljoprivredi, trgovini i drugim neindustrijskim djelatnostima, ima pravo na odmor izmeu dva uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 10 sati neprekidno. (4) Ministar nadlean za rad ovlaten je odrediti koje djelatnosti, u smislu stavka 1. i 2. ovoga lanka, spadaju u industriju, a koje u poljoprivredu, trgovinu i druge neindustrijske djelatnosti. Tjedni odmor lanak 38. Radnik ima pravo na tjedni odmor nedjeljom u trajanju najmanje 24 sata neprekidno, a ako je prijeko potrebno da radi nedjeljom, mora mu se za svaki radni tjedan osigurati jedan dan odmora, u razdoblju odreenom kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca ili ugovorom o radu. Najkrae trajanje godinjeg odmora lanak 39. (1) Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaeni godinji odmor u trajanju od najmanje osamnaest radnih dana. (2) Malodobni radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godinji odmor u trajanju od najmanje dvadeset etiri radna dana. (3) Radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zatite na radu, nije mogue zatititi radnika od tetnih utjecaja, ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godinji odmor u trajanju od najmanje trideset radnih dana. (4) Poslovi iz stavka 3. ovoga lanka te najkrae trajanje godinjeg odmora na takvim poslovima, utvruju se kolektivnin ugovorom ili pravilnikom o radu. (5) Ako poslovi iz stavka 3. ovoga lanka te najkrae trajanje godinjeg odmora na takvim poslovima nije utvreno kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu, ministar nadlean za rad moe na prijedlog osobe koja prema ovom Zakonu moe bit stranka kolektivnog ugovora, a uz suglasnost ministra nadlenog za zdravstvo, donijeti pravilnik kojim se ureuju ta pitanja. Utvrivanje trajanja godinjeg odmora lanak 40. (1) Trajanje godinjeg odmora due od najkraega propisanog lankom 39. ovoga Zakona moe se odrediti kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. (2) Blagdani i neradni dani odreeni zakonom ne uraunavaju se u trajanje godinjeg odmora.

(3) Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlateni lijenik, ne uraunava se u trajanje godinjeg odmora. (4) Ako je rad organiziran u manje od est radnih dana u tjednu, a kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukije odreeno, pri utvrivanju trajanja godinjeg odmora smatra se da je radno vrijeme rasporeeno na est radnih dana. Nitavost odricanja od prava na godinji odmor lanak 41. Nitav je sporazum o odricanju od prava na godinji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto koritenja godinjeg odmora. Rok stjecanja prava na godinji odmor lanak 42. (1) Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada izmeu dva radna odnosa dui od osam dana, stjee pravo na godinji odmor nakon est mjeseci neprekidnog rada. (2) Privremena nesposobnost za rad, vojna sluba ili drugi zakonom odreeni sluaj opravdanog odsustvovanja s rada, ne smatra se prekidom rada u smislu stavka 1. ovoga lanka. Pravo na razmjerni dio godinjeg odmora lanak 43. (1) Radnik ima pravo na jednu dvanaestinu godinjeg odmora, odreenog na nain propisan lankom 40. ovoga Zakona, za svakih navrenih mjesec dana rada u sluaju: - ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, zbog neispunjenja estomjesenog roka iz lanka 42. stavka 1. ovoga Zakona, nije stekao pravo na godinji odmor, - ako radni odnos prestane prije zavretka estomjesenoga roka iz lanka 42. stavka 1. ovoga Zakona, - ako radni odnos prestane prije 1. srpnja. (2) Pri izraunavanju trajanja godinjeg odmora na nain iz stavka 1. ovoga lanka, najmanje polovica dana godinjeg odmora zaokruuje se na cijeli dan godinjeg odmora. Godinji odmor u sluaju prestanka radnoga odnosa lanak 44. (1) Pravo na godinji odmor nema radnik koji je to pravo u cijelosti, za tekuu kalendarsku godinu, iskoristio kod prethodnoga poslodavca. (2) Prilikom prestanka ugovora o radu, poslodavac je duan radniku izdati potvrdu o koritenju godinjeg odmora. Naknada plae za vrijeme godinjeg odmora lanak 45. (1) Za vrijeme koritenja godinjeg odmora, radnik ima pravo na naknadu plae u visini odreenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosjene mjesene plae u prethodna tri mjeseca (uraunavajui tu i odgovarajuu novanu vrijednost plae u naravi).

(2) Naknada plae iz stavka 1. ovoga lanka mora se radniku isplatiti unaprijed, prije koritenja godinjeg odmora, ako drukije nije odreeno kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca. (3) Poslodavac nema pravo od radnika traiti vraanje naknade plae isplaene za koritenje godinjeg odmora iskoritenog prije ispunjenja uvjeta iz lanka 43. ovoga Zakona. Koritenje godinjeg odmora u dijelovima lanak 46. (1) Radnik ima pravo godinji odmor koristiti u dva dijela. (2) Ako radnik koristi godinji odmor u dijelovima, prvi dio u trajanju od najmanje dvanaest radnih dana neprekidno, mora koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godinji odmor. (3) Drugi dio godinjeg odmora radnik mora koristiti najkasnije do 30. lipnja idue godine. Prenoenje godinjeg odmora u sljedeu kalendarsku godinu lanak 47. (1) Godinji odmor, odnosno prvi dio godinjeg odmora koji je prekinut ili nije koriten u kalendarskoj godini u kojoj je steen, zbog bolesti ili porodnog dopusta, radnik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja idue godine, pod uvjetom da je radio najmanje est mjeseci u godini koja prethodi godini u kojoj se vratio na rad. (2) lan posade broda, radnik na radu u inozemstvu ili radnik koji je bio u vojnoj slubi, moe godinji odmor u cijelosti koristiti u sljedeoj kalendarskoj godini. Raspored koritenja godinjeg odmora lanak 48. (1) Raspored koritenja godinjeg odmora utvruje poslodavac u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu i ovim Zakonom. (2) Pri utvrivanju rasporeda koritenja godinjeg odmora moraju se uzeti u obzir potrebe organizacije rada te mogunosti za odmor i razonodu raspoloive radnicima. (3) Radnika se mora najmanje 15 dana prije koritenja obavijestiti o rasporedu i trajanju godinjeg odmora. (4) Jedan dan godinjeg odmora radnik ima pravo koristiti kada on to eli, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije, ako kolektivnim ugovorom nije odreen drukiji rok. Plaeni dopust lanak 49. (1) Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na osloboenje od obveze rada uz naknadu plae (plaeni dopust) do ukupno najvie sedam radnih dana za vane osobne potrebe, a osobito u svezi sa sklapanjem braka, porodom supruge, teom bolesti ili smru lana ue obitelji. (2) lanom ue obitelji iz stavka 1. ovoga lanka smatraju se: suprug, srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi supruzi, braa i sestre, pastorad i posvojenici, djeca bez roditelja uzeta na uzdravanje, ouh i maeha, posvojitelj i osoba koju je radnik duan po zakonu uzdravati te osoba koja sa radnikom ivi u vanbranoj zajednici.

(3) Radnik ima pravo na plaeni dopust za vrijeme strunog ili opega kolovanja, osposobljavanja ili usavravanja te obrazovanja za potrebe radnikog vijea ili sindikalnog rada, pod uvjetima, u trajanju i uz naknadu odreenu kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca ili pravilnikom o radu. (4) U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, razdoblja plaenoga dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu. (5) Radnici dobrovoljni davaoci krvi ostvaruju pravo na jedan slobodan dan s naslova dobrovoljnog darivanja krvi, a ostvaruje se u tijeku kalendarske godine, sukladno radnim obvezama. Neplaeni dopust lanak 50. (1) Poslodavac moe radniku na njegov zahtjev odobriti neplaeni dopust. (2) Za vrijeme neplaenoga dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drukije odreeno.

VIII. NONI RAD Vrijeme nonoga rada lanak 51. (1) Rad u vremenu izmedu 22 sata uveer i 6 sati ujutro iduega dana, a u poljoprivredi izmeu 22 sata uveer i 5 sati ujutro iduega dana, smatra se nonim radom, ako za odreeni sluaj ovim ili drugim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim izmeu poslodavca i radnikog vijea nije drukije odreeno. (2) Ako je rad organiziran u smjenama, mora se osigurati izmjena smjena, tako da radnik radi nou uzastopce najvie jedan tjedan. Zabrana nonoga rada ena u industriji lanak 52. (1) Zabranjen je noni rad ena u industriji, osim ako je iznimno, u sluaju ozbiljne opasnosti, zbog zatite nacionalnih interesa, takav rad odobrio ministar nadlean za rad. (2) Zabrana iz stavka 1. ovoga lanka ne odnosi se na poslodavce koji zapoljavaju samo lanove svoje obitelji. (3) Zabrana nonoga rada iz stavka 1. ovoga lanka ne odnosi se na ene koje obavljaju vodee i tehnike poslove, odnosno na ene zaposlene u zdravstvenoj i socijalnoj slubi za koje nije uobiajeno da obavljaju poslove fizike naravi. (4) Ministar nadlean za rad mora prije davanja suglasnosti iz stavka 1. ovoga lanka pribaviti o tome miljenje sindikata i udruge poslodavaca. (5) Iznimno, eni se moe narediti rad nou i bez prethodnog odobrenja ministra rada, ako je takav rad prijeko potreban zbog vie sile ili sprjeavanja kvara na sirovinama. (6) O nonom radu iz stavka 5. ovoga lanka mora se u roku od 24 sata obavijestiti inspektora rada. (7) Inspektor rada moe zabraniti noni rad iz stavka 5. ovoga lanka ako ocijeni da takav rad nije prijeko potreban, odnosno da ne postoji via sila ili opasnost od kvara na sirovinama.

(8) Ministar nadlean za rad ovlaten je pravilnikom odrediti koje djelatnosti, u smislu stavka 1. ovoga lanka, spadaju u industriju. Izuzeci od zabrane nonoga rada ena u industriji lanak 53. (1) Zbog potrebe boljeg iskoritavanja sredstava za rad, poveanja zaposlenosti ili slinih vanih gospodarskih ili socijalnih razloga, ministar nadlean za rad moe odluiti da se nonim radom smatra vrijeme razliito od vremena propisanog u lanku 51. ovoga Zakona, odnosno da se od zabrane nonog rada izuzmu ene: 1. u odreenoj industrijskoj grani ili djelatnosti, odnosno u odreenom zanimanju, pod uvjetom da udruge poslodavaca i sindikati o tome sklope sporazum ili dadu na to svoj pristanak, 2. kod jednog ili vie poslodavaca,koji nisu obuhvaeni odlukom iz toke 1. ovoga stavka, pod uvjetom: - da poslodavac i radniko vijee o tome sklope sporazum, te - da se o tome zatrai miljenje udruge poslodavaca i sindikata industrijske grane ili djelatnosti, odnosno odreenoga zanimanja, 3. kod poslodavca koji nije obuhvaen odlukom donesenom u skladu s tokom 1. ovoga stavka, odnosno s kojim nije sklopljen sporazum iz toke 2. alineje 1. ovoga stavka, pod uvjetom: - da je o tome zatraeno miljenje zaposlenikog vijea te udruge poslodavaca i sindikata industrijske grane ili djelatnosti, odnosno odreenoga zanimanja, - da se ministar nadlean za rad uvjeri u prikladnost poduzetih mjera sigurnosti i zatite na radu, socijalnih slubi i jednakih mogunosti i postupanja sa radnicama, te - da odluka vai za odreeno ogranieno razdoblje te da se moe obnoviti u postupku i pod uvjetima propisanima za njeno donoenje. (2) Trudnica i majka do dvije godine djetetova ivota te samohrana majka s djetetom do tri godine djetetova ivota, ne smije biti izuzeta od zabrane nonoga rada, osim ako to sama trai. Noni rad malodobnika lanak 54. (1) Za malodobnike zaposlene u industriji rad u vremenu izmeu 19 sati uveer i 7 sati ujutro iduega dana, smatra se nonim radom. (2) Za malodobnike zaposlene izvan industrije rad u vremenu izmeu 20 sati uveer i 6 sati ujutro iduega dana, smatra se nonim radnom. (3) Zabranjen je noni rad malodobnika, osim ako je taka, rad prijeko potreban zbog vie sile. (4) Zabrana nonoga rada iz stavka 3. ovoga lanka moe se u sluaju ozbiljne opasnosti, zbog zatite nacionalnih interesa privremeno ukinuti odlukom ministra nadlenog za rad. (5) Ministar nadlean za rad ovlaten je pravilnikom odrediti koje djelatnosli, u smislu stavka 1. ovoga lanka, spadaju u industriju.

IX. ZATITA MAJINSTVA Poslovi na kojima ne smije raditi ena

lanak 55. (1) ena ne smije obavljati osobito teke fizike poslove, radove pod zemljom ili pod vodom te druge poslove koji, s obzirom na njezine psihofizike osobine, osobito ugroavaju enin ivot ili zdravlje. (2) Ministar nadlean za rad, uz suglasnost ministra nadlenog za zdravstvo, pravilnikom e odrediti poslove iz stavka 1. ovoga lanka. (3) Zabrana rada pod zemljom iz stavka 1. ovoga lanka ne odnosi se na ene koje obavljaju vodee poslove, poslove zdravstvene zatite i socijalne skrbi, studente i pripravnike koji tijekom kolovanja ili strunog osposobljavanja, moraju dio vremena provesti u podzemnim dijelovima rudnika te na ene koje povremeno moraju ulaziti u podzemne dijelove rudnika radi obavljanja poslova koji nisu fizike naravi. Zabrana nejednakog postupanja prema trudnicama lanak 56. (1) Poslodavac ne smije odbiti zaposliti enu zbog njene trudnoe, otkazati joj ugovor o radu ili je, osim pod uvjetima iz lanka 57. ovoga Zakona, premjestiti na druge poslove. (2) Poslodavac ne smije traiti bilo kakve podatke o eninoj trudnoi niti smije uputiti drugu osobu da trai takve podatke, osim ako radnica osobno zahtijeva odreeno pravo predvieno zakonom ili drugim propisom radi zatite trudnica. Premjetaj trudnice, odnosno ene koja doji dijete lanak 57. (1) Odredbe lanka 56. ovoga Zakona ne spreavaju privremeni premjetaj trudnice ili ene koja doji dijete, na druge poslove na temelju njezina osobnoga zahtjeva ili po odluci poslodavca, ako to zahtijeva njezino zdravstveno stanje, koje je utvrdio ovlateni lijenik. (2) Ako ena iz stavka 1. ovoga lanka radi na poslovima koji ugroavaju njezin ivot ili zdravlje, odnosno djetetov ivot ili zdravlje, poslodavac je mora premjestiti na druge odgovarajue poslove. (3) U sporu izmeu poslodavca i radnice, samo je ovlateni lijenik nadlean ocijeniti da li je premjetaj na druge poslove, u sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, odgovarajui. (4) Ako poslodavac koji zapoljava pet ili manje od pet radnika, nije u mogunosti osigurati raspored ene iz stavka 1. ovoga lanka na druge odgovarajue poslove, ena ima pravo na dopust uz naknadu plae prema posebnim propisima. (5) Ministar nadlean za rad, uz suglasnost ministra nadlenog za zdravstvo, pravilnikom e propisati uvjete i postupak za stjecanje prava iz stavka 4. ovoga lanka te nain obraunavanja i isplate naknade plae. (6) Privremeni premjetaj iz stavka 1. ovoga lanka poslodavac mora opozvati im enino zdravstveno stanje doputa njezin povratak na poslove na kojima je prethodno radila. (7) Privremeni premjetaj iz stavka 1. ovoga lanka ne smije imati za posljedicu smanjenje plae radnice. (8) Radnicu iz stavka 1. ovoga lanka moe se premjestiti u drugo mjesto rada samo uz njezin pristanak. Porodni dopust lanak 58. (1) Za vrijeme trudnoe, poroda i njege djeteta radnica ima pravo na porodni dopust.

(2) Radnica moe poeti koristiti porodni dopust 45 dana prije oekivanoga poroda i moe ga koristiti do godine dana djetetova ivota. (3) Dan oekivanoga poroda utvruje ovlateni lijenik. (4) Za blizance, trojke, etvorke, odnosno vie djece jednake dobi zaposlena ena moe koristiti porodni dopust do navrene druge godine djetetova ivota. (5) Radnica obvezno koristi porodni dopust u razdoblju od 28 dana prije poroda do est mjeseci djetetova ivota (obvezni porodni dopust). Pravo na obvezni porodni dopust utvren prema odredbama ovoga Zakona koristi se u neprekinutom trajanju. (6) Na vlastiti zahtjev, ena iznimno moe poeti raditi prije nego dijete navri est mjeseci ivota, ali ne prije isteka 42 dana poslije poroda. (7) Ako je dijete prerano roeno, produuje se porodni dopust iz stavka 2. ovoga lanka za toliko vremena za koliko je dijete prerano roeno. (8) Nakon proteka obveznoga porodnog dopusta iz stavka 5. i 6. ovoga lanka, ako se roditelji tako sporazumiju, pravo na porodni dopust moe koristiti djetetov otac. Skraeno radno vrijeme roditelja lanak 59. (1) Kad je obvezni porodni dopust iz lanka 58. stavaka 5. ili 6. ovoga Zakona proao, radnica ima pravo raditi polovicu radnoga vremena do navrene jedne godine djetetova ivota. (2) Pravo iz stavka 1. ovoga lanka moe koristiti radnik koji je djetetov otac, ako majka za to vrijeme radi u punom radnom vremenu. (3) Nakon to dijete navri jednu godinu ivota, jedan od djetetovih roditelja ima pravo raditi polovicu punoga radnoga vremena do tri godine djetetova ivota, ako je djetetu, prema ocjeni ovlatenoga lijenika, zbog njegova zdravlja i razvoja, potrebna pojaana briga i njega. (4) Ministar nadlean za zdravstvo pravilnikom e propisati uvjete i postupak stjecanja prava na rad u skraenom radnom vremenu, radi njege djeteta kojem je potrebna pojaana briga i njega. Izmjena i dopuna prema Narodnim novinama, broj 82/01 lanak 3. Radnik koji je prije poetka primjene ovoga Zakona otpoeo koristiti pravo na porodni dopust iz lanka 58. stavka 4. ili pravo na rad s polovicom radnoga vremena do navrene tree godine djetetova ivota iz lanka 59. stavka 1. Zakona o radu (Narodne novine, broj 38/95., 54/95., 65/95. i 17/01.) moe nastaviti koristiti to pravo najdue 60 dana od dana poetka primjene ovoga Zakona. lanak 4. Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u Narodnim novinama, a primjenjuje se od 1. listopada 2001. Stanka za dojenje djeteta lanak 60. (1) ena koja nakon koritenja porodnog dopusta ili rada u skraenom radnom vremenu nastavi dojiti dijete, ima u tu svrhu tijekom rada u punom radnom vremenu, dva puta dnevno pravo na stanku u trajanju od po sat vremena.

(2) Pravo iz stavka 1. ovoga lanka ena moe koristiti do godine dana djetetova ivota. (3) Vrijeme stanke iz stavka 1. ovoga lanka ubraja se u radno vrijeme. (4) Naknada plae za stanku iz stavka 1. ovoga lanka obraunava se prema posebnim propisima. (5) Ministar nadlean za rad, uz suglasnost ministra nadlenog za zdravstvo, pravilnikom e propisati uvjete i postupak ostvarenja prava iz stavka 1. ovoga lanka te nain obraunavanja i isplate naknade plae iz stavka 4. ovoga lanka. Prava koja moe koristiti djetetov otac lanak 61. (1) Ako majka umre, napusti dijete ili ako je zbog bolesti ili drugoga vanoga razloga onemoguena brinuti se o djetetu, djetetov se otac moe koristiti svim pravima koja su ovim Zakonom predviena, radi zatite majinstva i podizanja djeteta. (2) Ministar nadlean za zdravstvo pravilnikom e propisati uvjete i postupak utvrivanja nemogunosti majke da se, zbog bolesti ili drugoga vanog razloga, brine o djetetu. Mirovanje radnoga odnosa do tri godine djetetova ivota lanak 62. Nakon to je istekao porodni dopust jedan od roditelja djeteta ima pravo ne raditi dok dijete ne navri tri godine ivota, za koje mu vrijeme prava i obveze iz radnog odnosa miruju, a pravo na zdravstveno osiguranje i zdravstvenu zatitu te pravo na mirovinsko i invalidsko osiguranje ostvaruje u skladu s propisima koji ureuju ta podruja. Prava roditelja odgajatelja lanak 63. (1) Jedan od roditelja etvero ili vie djece ima pravo na status roditelja odgajatelja, prema posebnom zakonu. (2) Zaposleni ili nezaposleni roditelj koji stekne status roditelja odgajatelja ima pravo na novanu naknadu, mirovinsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i druga prava u skladu s posebnim zakonom. Prava majke u sluaju djetetove smrti lanak 64. Ako radnica rodi mrtvo dijete ili ako dijete umre prije nego to je proao porodni dopust, ona ima pravo nastaviti koristiti porodni dopust onoliko vremena koliko je, prema nalazu i miljenju ovlatenoga lijenika, potrebno da se oporavi od poroda i psihikoga stanja uzrokovanoga gubitkom djeteta, a najmanje 45 dana, za koje joj vrijeme pripadaju sva prava na temelju porodnoga dopusta. Naknada plae za vrijeme porodnoga dopusta i rada u skraenom radnom vremenu lanak 65. (1) Za vrijeme koritenja porodnoga dopusta, radnik koji ga koristi ima pravo na naknadu plae prema posebnim propisima. (2) Za vrijeme rada u skraenom radnom vremenu, na temelju ove glave Zakona, radnik ima za polovicu radnoga vremena pravo na naknadu plae, prema posebnim propisima.

Prava roditelja djeteta s teim smetnjama u razvoju lanak 66. (1) Jedan od roditelja djeteta s teim smetnjama u razvoju (djeteta s teim tjelesnim ili mentalnim oteenjem) ima pravo na dopust za njegu djeteta ili pravo raditi polovicu punog radnog vremena do navrene sedme godine djetetova ivota. (2) Nakon prestanka koritenja prava iz stavka 1. ovoga lanka jedan pd roditelja djeteta s teim smetnjama u razvoju ima pravo raditi polovicu punog radnog vremena. (3) Pravo raditi polovicu punoga radnog vremena ima jedan od roditelja punoljetnog djeteta s teim smetnjama u razvoju, ako je tee tjelesno ili mentalno oteenje nastalo prije punoljetnosti djeteta. (4) Roditelj koji koristi prava iz stavka 1. do 3. ovoga lanka ima pravo na naknadu plae prema posebnim propisima. (5) Naknada plae iz stavka 4. ovoga lanka isplauje se na teret sredstava socijalne skrbi. (6) Ministar nadlean za socijalnu skrb, uz suglasnost ministra nadlenog za zdravstvo, pravilnikom e propisati uvjete i postupak za stjecanje prava iz stavka 1. i 2. ovoga lanka te nain obraunavanja i isplate naknade plae. (7) Roditelju iz stavka 1. ovoga lanka koji radi polovicu radnog vremena, ne moe se narediti rad nou ni prekovremeni rad, a niti mu se bez njegovog pristanka moe promijeniti mjesto rada. (8) Nakon prestanka koritenja prava iz stavka 1. i 2. ovoga lanka, radnik ima pravo nastaviti raditi puno radno vrijeme na poslovima na kojima je radio prije koritenja ovoga prava, a ako je prestala potreba za obavljanje tih poslova, rasporedit e se na druge odgovarajue poslove. Prava posvojitelja, odnosno osobe koja skrbi o djetetu lanak 67. (1) Prava utvrena ovim Zakonom radi zatite majinstva i podizanja djece, moe koristiti pod jednakim uvjetima posvojitelj djeteta ili osoba kojoj je na temelju rjeenja tijela nadlenog za poslove socijalne skrbi, dijete povjereno na uvanje i odgoj. (2) Ako je dijete starije od dobi predviene ovim Zakonom za koritenje prava iz stavka 1. ovoga lanka, jedan od posvojitelja djeteta mlaeg od dvanaest godina ima pravo na posvojiteljski dopust od 270 dana neprekidno, od dana posvojenja, pod uvjetom da suprunik posvojitelja nije roditelj djeteta. (3) Osoba iz stavka 1. ovoga lanka ima pravo na porodni i posvojiteljski dopust u ukupnom trajanju od najmanje 270 dana. (4) Za vrijeme koritenja posvojiteljskoga dopusta, posvojitelj ima pravo na naknadu plae, prema posebnim propisima. Pretpostavka rada u punom radnom vremenu lanak 68. Ako je za stjecanje odreenih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, vano prethodno trajanje radnog odnosa, razdoblja porodnoga dopusta, rada u skraenom radnom vremenu roditelja, odnosno posvojitelja te posvojiteljski dopust, smatrat e se radom u punom radnom vremenu. Najava koritenja prava lanak 69.

(1) Radnik koji namjerava koristiti pravo na porodni dopust, posvojiteljski dopust ili pravo na mirovanje ugovora o radu do tree godine ivota djeteta, duan je to je mogueg prije, a najmanje mjesec dana ranije, obavijestiti o svojoj namjeri poslodavca. (2) Radnik moe prestati koristiti pravo iz stavka 1. ovoga lanka, a poslodavac ga je duan primiti na rad i rasporedit na poslove na kojima je radio prije koritenja prava iz stavka 1. ovoga lanka u roku mjesec dana od dana kada ga je radnik obavijestio o prestanku koritenja tih prava. (3) Ako je prestala potreba za obavljanje poslova na kojima je radio, poslodavac je duan radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajuih poslova. (4) Radnik koji se koristio pravom iz stavka 1. ovoga lanka ima pravo na dodatno struno osposobljavanje, ako je dolo do promjene u tehnici ili nainu rada. Zabrana otkaza lanak 70. (1) Za vrijeme trudnoe, koritenja porodnoga dopusta, koritenja prava na rad u skraenom radnom vremenu roditelja, odnosno posvojitelja, koritenja posvojiteljskoga dopusta i dopusta za njegu djeteta s teim smetnjama u razvoju te petnaest dana nakon prestanka trudnoe, odnosno prestanka koritenja tih prava, poslodavac ne moe otkazati trudnici, odnosno osobi koja se koristi nekim od spomenutih prava. (2) Otkaz je nitav ako je na dan davanja otkaza poslodavcu bilo poznato postojanje okolnosti iz stavka 1. ovoga lanka ili ako radnik u roku od petnaest dana od dostave otkaza obavijesti poslodavca o postojanju okolnosti iz stavka 1. ovoga lanka te o tome pridonese odgovarajuu potvrdu ovlatenog lijenika ili drugoga ovlatenog tijela. (3) Okolnosti iz stavka 1. ovoga lanka ne spreavaju prestanak ugovora o radu sklopljenog na odreeno vrijeme, istekom vremena na koje je sklopljen taj ugovor. Pravo radnika da izvanrednim otkazom otkae ugovor o radu lanak 71. (1) Radnik koji koristi pravo na porodni dopust, posvojiteljski dopust ili kojemu ugovor o radu miruje do tree godine ivota djeteta, moe otkazati ugovor o radu izvanrednim otkazom. (2) Na nain iz stavka 1. ovoga lanka, ugovor o radu moe se otkazati najkasnije petnaest dana prije dana kada je radnik duan vratiti se na rad. (3) Trudnica moe otkazati ugovor o radu izvanrednim otkazom. Pravo povratka na prethodne ili odgovarajue poslove lanak 72. Nakon to je proao porodni dopust, posvojiteljski dopust ili rad u skraenom radnom vremenu, radnik koji je koristio neko od tih prava ima pravo povratka na poslove na kojima je radio prije koritenja toga prava, a ako je prestala potreba za obavljanje tih poslova, poslodavac mu je duan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajuih poslova.

X. ZATITA RADNIKA KOJI SU PRIVREMENO ILI TRAJNO NESPOSOBNI ZA RAD Zabrana otkazivanja ako je privremena nesposobnost uzrokovana ozljedom na radu ili profesionalnom boleu lanak 73.

(1) Dok je radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti privremeno nesposoban za rad zbog lijeenja ili oporavka, poslodavac mu ne moe otkazati. (2) Zabrana iz stavka 1. ovoga lanka ne utjee na prestanak ugovora o radu sklopljenoga na odreeno vrijeme. Zabrana tetnog utjecaja na napredovanje ili ostvarenje drugih prava lanak 74. Ozljeda na radu, odnosno profesionalna bolest, ne smije tetno utjecati na napredovanje radnika i ostvarenje drugih prava i pogodnosti iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom. Pravo povratka na prethodne ili odgovarajue poslove lanak 75. Radnik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog ozljede ili ozljede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a za kojega nakon lijeenja, odnosno oporavka, ovlatena osoba, odnosno tijelo, utvrdi da je sposoban za rad, ima se pravo vratiti na poslove na kojima je prethodno radio, a ako je prestala potreba za obavljanje tih poslova poslodavac mu je duan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajuih poslova. Obveza obavjeivanja o privremenoj nesposobnosti za rad lanak 76. (1) Radnik je duan to je mogue prije obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku tri dana duan mu je dostaviti lijeniku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinom oekivanom trajanju. (2) Ovlateni lijenik duan je radniku izdati potvrdu iz stavka 1. ovoga lanka. (3) Ako zbog opravdanoga razloga radnik nije mogao ispuniti obvezu iz stavka 1. ovoga lanka, duan je to uiniti to je mogue prije, a najkasnije u toku tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemoguavao. (4) Ministar nadlean za rad, uz suglasnost ministra nadlenog za zdravstvo, pravilnikom e utvrditi sadraj i nain izdavanja potvrde iz stavka 1. ovoga lanka. Pravo zaposlenja na drugim poslovima lanak 77. (1) Ako ovlatena osoba, odnosno tijelo, ocijeni da kod radnika postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, poslodavac je duan, uzimajui u obzir nalaz i miljenje ovlatene osobe, odnosno tijela, ponuditi radniku sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je on sposoban, koji, to je vie mogue, moraju odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio. (2) Radi osiguranja takvih poslova poslodavac je duan prilagoditi poslove sposobnostima radnika, izmijeniti raspored radnog vremena, odnosno poduzeti sve to je u njegovoj moi da radniku iz stavka 1. ovoga lanka osigura odgovarajue poslove. (3) Ponuda drugih poslova iz stavka 1. ovoga lanka mora biti u pisanom obliku. Otkaz u sluaju profesionalne nesposobnosti za rad ili neposredne opasnosti od nastanka invalidnosti lanak 78.

(1) Poslodavac moe otkazati radniku kod kojega postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, samo uz prethodnu suglasnost radnikog vijea. (2) Ako kod poslodavca nije utemeljeno radniko vijee, suglasnost iz stavka 1. ovoga lanka daje nadlena sluba zapoljavanja. (3) Radniko vijee, odnosno nadlena sluba zapoljavanja, dat e poslodavcu suglasnost na otkaz ugovora o radu, ako poslodavac dokae da je poduzeo sve to je u njegovoj moi da radniku iz stavka 1. ovoga lanka osigura odgovarajue poslove, odnosno ako dokae da je radnik odbio ponudu za sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova koji odgovaraju njegovim sposobnostima, u skladu s nalazom i miljenjem ovlatene osobe, odnosno tijela. (4) Ako radniko vijee, odnosno nadlena sluba zapoljavanja uskrati suglasnost na otkaz, suglasnost moe nadomjestiti sudska ili arbitrana odluka. Otpremnina u sluaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti lanak 79. (1) Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a koji nakon zavrenoga lijeenja i oporavka ne bude vraen na rad, ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu od iznosa koji bi mu inae pripadao. (2) Radnik koji je neopravdano odbio zaposlenje na ponuenim mu poslovima, nema pravo na otpremninu u dvostrukom iznosu. Prednost pri strunom osposobljavanju i kolovanju lanak 80. Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili obolio od profesionalne bolesti, ima prednost pri strunom osposobljavanju i kolovanju koje organizira poslodavac.

XI. PLAE Odreivanje plae lanak 81. (1) Poslodavac kojeg obvezuje kolektivni ugovor ne smije radniku obraunati i isplatiti plau u iznosu manjem od iznosa odreenoga kolektivnim ugovorom. (2) Ako osnove i mjerila za isplatu plae nisu ureeni kolektivnim ugovorom, poslodavac koji zapoljava vie od 20 radnika duan ih je utvrditi pravilnikom o radu. (3) Ako plaa nije odreena na nain odreen u stavku 1. i 2. ovoga lanka, a ugovor o radu ne sadri dovoljno podataka na temelju kojih bi se ona mogla odrediti poslodavac je duan isplatiti radniku primjerenu plau. (4) Pod primjerenom plaom smatra se plaa koja se redovito plaa za jednaki rad, a ako takvu plau nije mogue utvrditi, onda plaa koju odredi sud prema okolnostima sluaja. Jednakost plaa ena i mukaraca lanak 82. (1) Poslodavac je duan isplatiti jednake plae enama i mukarcima za jednaki rad i rad jednake vrijednosti.

(2) Odredba ugovora o radu, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili drugoga pravnog akta protivna stavku 1. ovoga lanka, nitava je. Isplata plae lanak 83. (1) Plaa se isplauje nakon obavljenog rada. (2) Plaa se isplauje u novcu. (3) Plaa se isplauje u razdobljima koja ne smiju biti dua od mjesec dana. (4) Ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drukije odreeno, plaa se za prethodni mjesec isplauje najkasnije do petnaestog dana u narednom mjesecu. Isprave o plai, naknadi plae i otpremnini lanak 83.a (1) Prilikom isplate plae, naknade plae i otpremnine poslodavac je duan radniku uruiti obraun iz kojeg je vidljivo kako je utvren iznos plae, naknade plae i otpremnine. (2) Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plau, naknadu plae ili otpremninu ili ih ne isplati u cijelosti, duan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plae, naknade plaa ili otpremnine radniku uruiti obraun iznosa koje je bio duan isplatiti. (3) Obrauni iz stavka 2. ovoga lanka su vjerodostojne isprave. Pravo na poveanu plau lanak 84. Za oteane uvjete rada, prekovremeni i noni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom odreeno da se ne radi, radnik ima pravo na poveanu plau. Naknada plae lanak 85. (1) Za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga odreenih zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom, radnik ima pravo na naknadu plae. (2) Zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu odreuje se razdoblje iz stavka 1. ovoga lanka za koje se naknada isplauje na teret poslodavca. (3) Radnik ima pravo na naknadu plae za vrijeme prekida rada do kojega je dolo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran. (4) Radnik koji odbije raditi jer nisu provedene propisane mjere zatite na radu, ima pravo na naknadu plae, u visini kao da je radio, za vrijeme dok se ne provedu propisane mjere zatite na radu, ako za to vrijeme nije rasporeen na druge odgovarajue poslove. (5) Ako ovim ili drugim zakonom, drugim propisom kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukije odreeno, radnik ima pravo na naknadu plae u visini prosjene plae isplaene mu u prethodna tri mjeseca. Zatita potraivanja radnika u steajnom postupku

lanak 86. (1) U steajnom postupku sljedea potraivanja radnika iz radnog odnosa imaju prednost pri naplati i namiruju se kao trokovi steajnoga postupka: - plaa za zadnja tri mjeseca prije otvaranja steaja ili prestanka ugovora o radu, - naknada plae za godinji odmor na koji je radnik stekao pravo u kalendarskoj godini u kojoj je otvoren steaj ili u kojoj je prestao ugovor o radu te u prethodnoj godini, - naknada plae za posljednja tri mjeseca prije otvaranja steaja ili prestanka ugovora o radu, - otpremnine, te - naknada tete zbog pretrpljene ozljede na radu ili profesionalne bolesti. (2) Potraivanje plae i naknade plae iz stavka 1. ovoga lanka, namiruju se kao trokovi steajnog postupka, samo do iznosa koji za odreeni mjesec odgovara iznosu dvije treine prosjene mjesene plae isplaene u Republici Hrvatskoj. (3) Potraivanje otpremnine iz stavka 1. ovoga lanka ima u steajnom postupku prednost pri naplati samo do iznosa jedne treine prosjene mjesene plae isplaene u Republici Hrvatskoj, za svaku navrenu godinu rada kod toga poslodavca. (4) Prosjena plaa iz stavka 2. i 3. ovoga lanka utvruje se na temelju posljednjih statistikih podataka objavljenih prije otvaranja steajnog postupka. Zabrana prijeboja lanak 87. (1) Poslodavac ne smije bez suglasnosti radnika svoje potraivanje prema radniku naplatiti uskratom isplate plae ili nekoga njezinoga dijela, odnosno uskratom isplate naknade plae ili dijela naknade plae. (2) Radnik ne moe suglasnost iz stavka 1. ovoga lanka dati prije nastanka potraivanja. Zatita plae pri prisilnom ustegnuu lanak 88. Najvie polovica plae ili naknade plae radnika moe se prisilno ustegnuti radi ispunjenja obveze zakonskog uzdravanja, a za ostale obveze moe se prisilno ustegnuti najvie jedna treina plae ili naknade plae radnika.

XII. IZUMI I TEHNIKA UNAPREENJA RADNIKA Izum ostvaren na radu ili u svezi s radom lanak 89. (1) Radnik je duan obavijestiti poslodavca o svojem izumu ostvarenom na radu ili u svezi s radom. (2) Podatke o izumu iz stavka 1. ovoga lanka radnik je duan uvati kao poslovnu tajnu i ne smije ih priopiti treoj osobi bez odobrenja poslodavca. (3) Izum iz stavka 1. ovoga lanka pripada poslodavcu, a radnik ima pravo na nadoknadu utvrenu kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili posebnim ugovorom.

(4) Ako nadoknada nije utvrena na nain iz stavka 3. ovoga lanka, sud e odrediti primjerenu nadoknadu. Izum koji je u svezi s djelatnou poslodavca lanak 90. (1) O svojem izumu koji nije ostvaren na radu ili u svezi s radom, radnik je duan obavijestiti poslodavca, ako je izum u svezi s djelatnou poslodavca te mu pismeno ponuditi ustupanje prava u svezi s tim izumom. (2) Poslodavac je duan u roku od mjesec dana oitovati se o ponudi radnika iz stavka 1. ovoga lanka. (3) Na ustupanje prava na izum iz stavka 1. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe obveznog prava o prvokupu. Tehniko unapreenje lanak 91. (1) Ako poslodavac prihvati primijeniti tehniko unapreenje koje je predloio radnik, duan mu je isplatiti nadoknadu utvrenu kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili posebnim ugovorom. (2) Ako nadoknada nije utvrena na nain iz stavka 1. ovoga lanka, sud e odrediti primjerenu nadoknadu.

XIII. ZABRANA TAKMIENJA RADNIKA S POSLODAVCEM Zakonska zabrana utakmice lanak 92. (1) Radnik ne smije bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tui raun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac (zakonska zabrana utakmice). (2) Ako radnik postupi protivno zabrani iz stavka 1. ovoga lanka, poslodavac moe od radnika traiti naknadu pretrpljene tete ili moe traiti da se sklopljeni posao smatra sklopljenim za njegov raun, odnosno da mu radnik preda zaradu ostvarenu iz takvoga posla ili da na njega prenese potraivanje zarade iz takvoga posla. (3) Pravo poslodavca iz stavka 2. ovoga lanka prestaje u roku tri mjeseca od dana kada je poslodavac saznao za sklapanje posla, a svakako nakon pet godina od sklapanja posla. (4) Ako je u vrijeme zasnivanja radnog odnosa poslodavac znao da se radnik bavi obavljanjem odreenih poslova, a nije od njega zahtijevao da se prestane time baviti, smatra se da je radniku dao odobrenje za bavljenje takvim poslovima. (5) Poslodavac moe odobrenje iz stavka 1., odnosno 4. ovoga lanka opozvati, potujui pri tome propisani ili ugovoreni rok za otkaz ugovora o radu. Ugovorna zabrana utakmice lanak 93.

(1) Poslodavac i radnik mogu ugovoriti da se odreeno vrijeme nakon prestanka ugovora o radu radnik ne smije zaposliti kod druge osobe koja je u trinoj utakmici s poslodavcem te da ne smije za svoj raun ili za raun tree osobe sklapati poslove kojima se takmii s poslodavcem (ugovorna zabrana utakmice). (2) Ugovor iz stavka 1. ovoga lanka ne smije se zakljuiti za razdoblje due od dvije godine od dana prestanka radnog odnosa. (3) Ugovor iz stavka 1. ovoga lanka moe biti sastavni dio ugovora o radu. (4) Ugovor iz stavka 1. ovoga lanka mora se sklopiti u pisanom obliku. (5) Ugovor iz stavka 1. ovoga lanka ne obvezuje radnika ako njegov cilj nije zatita opravdanih poslovnih interesa poslodavca ili ako se njime s obzirom na podruje, vrijeme i cilj zabrane, a u odnosu na opravdane poslovne interese poslodavca, nerazmjerno ograniava rad i napredovanje radnika. (6) Ugovor iz stavka 1. ovoga lanka je nitav ako ga sklopi malodobni radnik ili radnik koji u vrijeme sklapanja toga ugovora prima plau manju od prosjene plae u Republici Hrvatskoj. (7) U sluaju iz stavka 6. ovoga lanka na nitavost ugovorne zabrane utakmice ne moe se pozivati poslodavac. Naknada plae u sluaju ugovorne zabrane utakmice lanak 94. (1) Ako ovim Zakonom za odreeni sluaj nije drukije odreeno, ugovorna zabrana utakmice obvezuje radnika samo ako je ugovorom poslodavac preuzeo obvezu da e radniku za vrijeme trajanja zabrane isplaivati naknadu najmanje u iznosu polovice prosjene plae, isplaene radniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. (2) Naknadu plae iz stavka 1. ovoga lanka poslodavac je duan isplatiti radniku krajem svakoga kalendarskoga mjeseca. (3) Visina naknade plae iz stavka 1. ovoga lanka usklauje se s kretanjem prosjene plae u Republici Hrvatskoj. (4) Ako je dio plae radnika namijenjen za pokrie odreenih trokova u svezi s obavljanjem rada, naknada se moe razmjerno umanjiti. Prestanak ugovorne zabrane utakmice lanak 95. (1) Ako radnik otkae ugovor o radu izvanrednim otkazom stoga to je poslodavac teko povrijedio obvezu iz ugovora o radu, ugovorna zabrana utakmice prestaje vaiti ako u roku mjesec dana od dana prestanka ugovora o radu radnik pismeno izjavi da se ne smatra vezanim tim ugovorom. (2) Ugovorna zabrana utakmice prestaje vaiti i kada poslodavac otkae ugovor o radu nemajui za to ovim Zakonom opravdani razlog, osim ako poslodavac u roku petnaest dana od otkaza ugovora obavijesti radnika da e mu za vrijeme trajanja ugovorne zabrane utakmice plaati naknadu u iznosu prosjene mjesene plae isplaene radniku tijekom tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. (3) Visina naknade plae iz stavka 2. ovoga lanka usklauje se s kretanjem prosjene plae u Republici Hrvatskoj. Odustanak od ugovorne zabrane utakmice lanak 96.

(1) Poslodavac se moe osloboditi obveze plaanja naknade iz lanka 94. ovoga Zakona, ako pismeno obavijesti radnika da odustaje od ugovorne zabrane utakmice. (2) Odustanak od ugovorne zabrane utakmice iz stavka 1. ovoga lanka oslobaa poslodavca obveze plaanja naknade nakon to su prola tri mjeseca od dana dostave radniku izjave o odustanku. Ugovorna kazna lanak 97. (1) Ako je za sluaj nepotivanja ugovorne zabrane utakmice predviena samo ugovorna kazna, poslodavac moe, u skladu s opim propisima obveznoga prava, traiti samo isplatu te kazne, a ne i ispunjenje obveze ili naknadu vee tete. (2) Ugovorna kazna iz stavka 1. ovoga lanka moe se ugovoriti i za sluaj da poslodavac ne preuzme obvezu isplate naknade plae za vrijeme trajanja ugovorne zabrane utakmice.

XIV. NAKNADA TETE Odgovornost radnika za tetu uzrokovanu poslodavcu lanak 98. (1) Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepanje uzrokuje tetu poslodavcu, duan je tetu naknaditi. (2) Ako tetu uzrokuje vie radnika, svaki radnik odgovara za dio tete koji je uzrokovao. (3) Ako se za svakoga radnika ne moe utvrditi dio tete koji je on uzrokovao, smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i tetu naknauju u jednakim dijelovima. (4) Ako je vie radnika uzrokovalo tetu kaznenim (krivinim) djelom s umiljajem, za tetu odgovaraju solidarno. Unaprijed odreeni iznos naknade tete lanak 99, (1) Ako bi utvrivanje visine tete uzrokovalo nerazmjerne trokove, moe se unaprijed za odreene tetne radnje predvidjeti iznos naknade tete. (2) tetne radnje i naknade iz stavka 1. ovoga lanka mogu se predvidjeti kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. (3) Ako je teta uzrokovana tetnom radnjom iz stavka 2. ovoga lanka, mnogo vea od utvrenog iznosa naknade, poslodavac moe zahtijevati naknadu u visini stvarno pretrpljene i utvrene tete. Regresna odgovornost radnika lanak 100. Radnik koji na radu ili u svezi s radom, namjerno ili zbog krajnje nepanje uzrokuje tetu treoj osobi, a tetu je naknadio poslodavac, duan je poslodavcu naknaditi iznos naknade isplaene treoj osobi. Smanjenje ili osloboenje radnika od dunosti naknade tete lanak 101.

Kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu mogu se utvrditi uvjeti i nain smanjenja ili oslobaanja radnika od dunosti naknade tete. Odgovornost poslodavca za tetu uzrokovaou radniku lanak 102. (1) Ako radnik pretrpi tetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je duan radniku naknaditi tetu po opim propisima obveznoga prava. (2) Pravo na naknadu tete iz stavka 1. ovoga lanka, odnosi se i na tetu koju je poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa. (3) Naknada plae koju radnik ostvari zbog nezakonitog otkaza ne smatra se naknadom tete.

XV. PRESTANAK UGOVORA O RADU Naini prestanka ugovora o radu lanak 103. Ugovor o radu prestaje: 1. smru radnika, 2. istekom vremena na koje je skopljen ugovor o radu na odreeno vrijeme, 3. kada radnik navri 65 godina ivota i 20 godina staa osiguranja, ako se poslodavac i radnik drukije ne dogovore, 4. dostavom pravomonog rjeenja o mirovini zbog ope nesposobnosti za rad, 5. sporazumom radnika i poslodavca, 6. otkazom, 7. odlukom nadlenog suda. Oblik sporazuma o prestanku ugovora o radu lanak 104. Sporazum o prestanku ugovora o radu mora biti u pisanom obliku. Otkaz ugovora o radu lanak 105. Poslodavac i radnik mogu otkazati ugovor o radu. Redoviti otkaz ugovora o radu lanak 106. (1) Poslodavac moe otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog, u sluaju:

- ako prestane potreba za obavljanje odreenog posla zbog gospodarskih, tehnikih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz), - ako radnik nije u mogunosti uredno izvravati svoje obveze iz radnog odnosa zbog odreenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz), ili - ako radnik kri obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponaanjem radnika). (2) Poslovno i osobno uvjetovani otkaz doputen je samo ako poslodavac ne moe zaposliti radnika na nekim drugim poslovima. (3) Pri odluivanju o poslovno i osobno uvjetovanom otkazu, poslodavac mora voditi rauna o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdravanja koje terete radnika. (4) Poslovno ili osobno uvjetovani otkaz doputen je samo ako poslodavac ne moe obrazovati ili osposobiti radnika za rad na nekim drugim poslovima, odnosno ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oekivati od poslodavca da obrazuje ili osposobi radnika za rad na nekim drugim poslovima. (5) Odredbe stavka 1. do 4. ovoga lanka primjenjuju se na otkaz samo ako poslodavac redovito zapoljava vie od deset radnika ili ako ugovor o radu koji se otkazuje traje due od est mjeseci. (6) Ako poslodavac redovito zapoljava deset ili manje od deset radnika ili ako otkazuje ugovor o radu koji traje krae od est mjeseci duan je otkazati radni odnos uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, osim ako otkazuje ugovor o radu izvanrednim otkazom. (7) Radnik moe otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ne navodei za to razlog. (8) Poslodavac koji je zbog gospodarskih, tehnikih ili organizacijskih razloga otkazao radniku, ne smije est mjeseci na istim poslovima zaposliti drugoga radnika. (9) Ako u roku iz stavka 8. ovoga lanka nastane potreba zapoljavanja zbog obavljanja istih poslova, poslodavac je duan ponuditi sklapanje ugovora o radu radniku kojem je otkazao iz poslovno uvjetovanih razloga. Izvanredni otkaz ugovora o radu lanak 107. (1) Poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodreeno ili odreeno vrijeme, bez obveze potivanja propisanog ili ugovorenog otkaznoga roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teke povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito vane injenice, uz uvaavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije mogu. (2) Ugovor o radu moe se izvanredno otkazati samo u roku petnaest dana od dana saznanja za injenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji. (3) Stranka ugovora o radu koja, u sluaju iz stavka 1. ovoga lanka izvanredno otkae ugovor o radu, ima pravo od stranke koja je kriva za otkaz traiti naknadu tete zbog neizvrenja ugovorom o radu preuzetih obveza. Neopravdani razlozi za otkaz lanak 108. (1) Privremena nenazonost na radu zbog bolesti ili ozljede nije opravdani razlog za otkaz. (2) Podnoenje albe ili tube, odnosno sudjelovanje u postupku protiv poslodavca zbog povrede zakona, drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu, odnosno obraanje radnika nadlenim tijelima izvrne vlasti, ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.

Otkaz ugovora o radu sklopljenog na odreeno vrijeme lanak 109. Ugovor o radu sklopljen na odreeno vrijeme moe se redovito otkazati samo ako je takva mogunost otkazivanja predviena ugovorom. Postupak prije otkazivanja lanak 110. (1) Prije redovitog otkazivanja uvjetovanoga ponaanjem, poslodavac je duan radnika pismeno upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogunost otkaza za sluaj nastavka krenja tih obveza, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oekivati od poslodavca da to uini. (2) Prije redovitog ili izvanrednog otkazivanja uvjetovanoga ponaanjem ili radom radnika, poslodavac je duan omoguiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oekivati od poslodavca da to uini. Oblik, obrazloenje i dostava otkaza te tijek otkaznoga roka lanak 111. (1) Otkaz mora imati pisani oblik. (2) Poslodavac mora u pisanom obliku obrazloiti otkaz. (3) Otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje. (4) Otkazni rok poinje tei od dana dostave otkaza. (5) Otkazni rok ne tee za vrijeme trudnoe, koritenja porodnog dopusta, dopusta za njegu djeteta s teim smetnjama u razvoju, koritenja prava na rad u skraenom radnom vremenu roditelja, odnosno posvojitelja, koritenja posvojiteljskog dopusta, privremene nesposobnosti za rad, godinjeg odmora, plaenog dopusta, vojne slube te u drugim sluajevima opravdane nenazonosti radnika na radu, odrenim ovim ili drugim zakonom. Teret dokazivanja lanak 112. (1) Ako poslodavac otkazuje ugovor o radu, a za valjanost otkaza se ovim Zakonom trai postojanje opravdanoga razloga, on mora dokazati postojanje opravdanoga razloga za otkaz. (2) Radnik je duan dokazati postojanje opravdanog razloga za otkaz, samo ako ugovor o radu otkazuje izvanrednim otkazom. Najmanje trajanje otkaznog roka lanak 113. (1) U sluaju redovitog otkaza, otkazni rok je najmanje: - dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno manje od godinu dana, - mjesec dana, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno godinu dana, - dva mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno dvije godine,

- tri mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno pet godina, - etiri mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno deset godina, - pet mjeseci, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno petnaest godina, - est mjeseci, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno dvadeset godina. (2) Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog krenja obveza iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponaanjem radnika) utvruje se otkazni rok u duini polovice otkaznih rokova utvrenih u stavku 1. ovoga lanka. (3) Ako radnik na zahtjev poslodavca prestane raditi prije isteka propisanog ili ugovorenoga otkaznog roka, poslodavac mu je duan isplatiti naknadu plae i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznoga roka. (4) Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo uz naknadu plae odsustvovati s rada najmanje etiri sata tjedno radi traenja novog radnja. (5) Kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu moe se odrediti krai otkazni rok za radnika nego za poslodavca, od roka odreenog u stavku 1. ovoga lanka, za sluaj kada radnik otkazuje ugovor o radu. (6) Ako radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne moe biti dui od mjesec dana, ako on za to ima osobito vaan razlog. Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora lanak 114. (1) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i na sluaj kada poslodavac otkae ugovor i istovremeno predloi radniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora). (2) Ako u sluaju iz stavka 1. ovoga lanka radnik prihvati ponudu poslodavca, pridrava pravo pred nadlenim sudom osporavati doputenost takvog otkaza ugovora. (3) O ponudi za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik se mora izjasniti u roku koji odredi poslodavac, a koji ne smije biti krai od osam dana. (4) U sluaju otkaza iz stavka 1. ovoga lanka rok iz lanka 126. stavak 1. ovoga Zakona tee od dana kada je radnik priopio poslodavcu svoje odbijanje ponude za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima ili ako se radnik nije oitovao o primljenoj ponudi ili se oitovao nakon isteka ostavljenog mu roka, onda od dana isteka roka koji je za oitovanje o dostavljenoj ponudi odredio poslodavac. Vraanje radnika na posao u sluaju nedoputenog otkaza lanak 115. (1) Ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije doputen i da radni odnos nije prestao, naredit e vraanje radnika na posao. (2) Radnik koji osporava doputenost otkaza moe traiti da sud privremeno, do okonanja spora, naredi njegovo vraanje na posao. Sudski raskid ugovora o radu lanak 116. (1) Ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije doputen, a radniku nije prihvatljivo nastaviti radni odnos, sud e na zahtjev radnika odrediti dan prestanka radnog odnosa i dosuditi mu naknadu tete u iznosu

najmanje tri, a najvie 18 prosjenih mjesenih plaa toga radnika isplaenih u prethodna tri mjeseca, ovisno o trajanju radnoga odnosa, starosti te obvezama uzdravanja koje terete radnika. (2) Odluku iz stavka 1. ovoga lanka sud moe donijeti i na zahtjev poslodavca ako postoje okolnosti koje opravdano ukazuju da nastavak radnog odnosa, uz uvaavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nije mogu. (3) Poslodavac i radnik mogu zahtjev za prestanak ugovora o radu na nain iz stavka 1. i 2. ovoga lanka podnijeti do okonanja glavne rasprave pred sudom prvog stupnja. Savjetoranje radnikoga vijea o otkazu lanak 117. Namjeru da otkae odreeni ugovor o radu poslodavac je duan priopiti radnikom vijeu te je duan o toj odluci savjetovati se sa radnikim vijeem, u sluaju, na nain i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom. Otpremnina lanak 118. (1) Radnik koji je stranka ugovora o radu sklopljenoga na neodreeno vrijeme, a kojem poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnoga rada, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponaanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se odreuje s obzirom na duinu prethodnoga neprekidnoga trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem. (2) Otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne polovine prosjene mjesene plae, isplaene radniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navrenu godinu rada kod toga poslodavca. (3) Plae koje se isplauju na osnovu menaderskog ugovora, ne mogu biti osnovica za odreivanje otpremnine. Program zbrinjavanja vika radnika lanak 119. (1) Poslodavac koji zapoljava vie od 20 radnika, a koji u razdoblju od est mjeseci namjerava zbog gospodarskih, tehnikih ili organizacijskih razloga otkazati vie od 10 posto ugovora o radu, a najmanje petorici kod njega zaposlenih radnika, duan je izraditi program zbrinjavanja vika radnika. (2) Program iz stavka 1. ovoga lanka u svakom sluaju mora izraditi poslodavac koji u razdoblju od mjesec dana namjerava zbog gospodarskih, tehnikih ili organizacijskih razloga otkazati vie od 20 ugovora o radu. (3) Pri izradi programa iz stavka 1. i 2. ovoga lanka, poslodavac je duan na nain i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, savjetovati se sa radnikim vijeem. (4) Poslodavac je duan radnikom vijeu, pravovremeno dostaviti u pisanom obliku odgovarajue podatke, ukljuujui i razloge za namjeravane otkaze, o broju i vrsti radnika koji e vjerojatno biti obuhvaeni te o roku u kojem namjerava otkazati ugovore o radu. (5) Prilikom utvrivanja programa iz stavka 1. i 2. ovoga lanka, poslodavac je duan izjasniti se o miljenjima i prijedlozima radnikoga vijea, u svezi s mjerama koje treba poduzeti da bi se sprijeili ili na najmanju mjeru ograniili oekivani otkazi ugovora o radu te o mjerama ublaavanja tetnih posljedica otkaza ugovora o radu.

(6) Ako kod poslodavca nije utemeljeno radniko vijee, poslodavac je duan pri izradi programa zbrinjavanja vika radnika savjetovati se s nadlenom slubom zapoljavanja, na nain i pod uvjetima propisanim stavkom 4. i 5. ovoga lanka. Obvezni sadraj programa zbrinjavanja vika radnika lanak 120. (1) Program zbrinjavanja vika radnika mora sadravati: - razloge nastanka vika radnika, - mogunost promjena u tehnologiji i organizaciji rada s ciljem zbrinjavanja vika radnika, - mogunost zapoljavanja radnika na druge poslove, - mogunost pronalaenja zaposlenja kod drugoga poslodavca, - mogunost prekvalifikacije ili dokvalifikacije radnika, - mogunost skraivanja radnoga vremena. (2) Ukoliko mjerama iz stavka 1. ovoga lanka nije mogue radnicima osigurati zaposlenje, moe im se, pod uvjetima i na nain propisan ovim Zakonom, otkazati ugovor o radu. (3) Poslodavac je duan o programu zbrinjavanja vika radnika obavijestiti radnike i nadlenu slubu zapoljavanja. (4) Obavijest iz stavka 3. ovoga lanka mora se u pisanom obliku dostaviti najkasnije osam dana nakon donoenja programa. (5) Poslodavac ne smije otkazati radniku prije nego to program zbrinjavanja vika radnika dostavi nadlenoj slubi zapoljavanja i prije nego to proe osam dana, za koje vrijeme je ta sluba duna oitovati se o tom programu. (6) Ako ima za to vane gospodarske ili socijalne razloge, nadlena sluba zapoljavanja moe odgoditi primjenu programa iz stavka 1. ovoga lanka, u cijelosti ili pojedinih njegovih dijelova, za najdue tri mjeseca. Posebna prava radnika upuenih na rad u inozemstvo lanak 121. (1) Poslodavac koji uputi radnika na rad u inozemstvo, u trgovako drutvo ili drugo poduzee u vlasnitvu toga poslodavca, duan je radniku, ako ugovor o radu koji je taj radnik sklopio s inozemnim trgovakim drutvom ili poduzeem prestane, osim ako se radi o otkazu uvjetovanom ponaanjem radnika, naknaditi trokove preseljenja i osigurati mu odgovarajue zaposlenje u zemlji. (2) Razdoblje koje je radnik iz stavka 1. ovoga lanka proveo na radu u inozemstvu, ubraja se pri odreivanju otkaznoga roka i otpremnine u razdoblje neprekinutoga trajanja radnog odnosa s poslodavcem. Vraanje isprava i izdavanje potvrde o zaposlenju lanak 122. (1) Nakon prestanka radnog odnosa poslodavac je duan radniku vratiti sve njegove isprave, te mu na njegov zahtjev izdati potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa.

(2) Osim podataka iz stavka 1. ovoga lanka u potvrdi se ne smije nita naznaiti to bi radniku otealo sklapanje novog ugovora o radu.

XVI. PRAVILNICI O RADU Obveza donoenja pravilnika o radu lanak 123. (1) Poslodavac koji zapoljava vie od 20 radnika duan je donijeti i objaviti pravilnik o radu kojim se ureuju plae, organizacija rada i druga pitanja vana za radnike zaposlene kod toga poslodavca, ako ta pitanja nisu ureena kolektivnim ugovorom. (2) Posebni pravilnici o radu mogu se donijeti za pojedine odjele trgovakog drutva, poduzea, odnosno ustanove ili pojedine skupine radnika. (3) Ministar nadlean za rad moe, uz prethodno pribavljeno miljenje sindikata i udruga poslodavaca, pravilnikom propisati koja pitanja poslodavac mora urediti pravilnikom iz stavka 1. ovoga lanka. Postupak donoenja pravilnika o radu lanak 124. (1) O donoenju pravilnika o radu poslodavac se mora savjetovati sa radnikim vijeem, u sluaju, na nain i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom. (2) U pravilniku iz stavka 1. ovoga lanka mora se naznaiti dan stupanja na snagu. (3) Pravilnik iz stavka 1. ovoga lanka ne moe stupiti na snagu prije osmoga dana od dana objave. (4) Ministar nadlean za rad pravilnikom e propisati nain objave pravilnika iz stavka 1. ovoga lanka. (5) Pravilnik o radu mijenja se i dopunjuje na nain propisan ovim Zakonom za njegovo donoenje. (6) Radniko vijee moe od nadlenog suda traiti da nezakoniti pravilnik o radu ili neke njegove odredbe oglasi nevaeima. (7) Ako kod poslodavca nije utemeljeno radniko vijee, pravo iz stavka 6. ovoga lanka ima sindikalni povjerenik.

XVII. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA Osobe ovlatene za odluivanje o pravima i obvezama iz radnog odnosa lanak 125. (1) Poslodavac koji je fizika osoba moe pisanom punomoi ovlastiti drugu poslovno sposobnu punoljetnu osobu da ga zastupa u ostvarivanju prava i obveza iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom. (2) Ako je poslodavac pravna osoba, onda ovlatenja iz stavka 1. ovoga lanka ima direktor ili drugo tijelo za to ovlateno statutom, ugovorom ili izjavom o osnivanju ili drugim pravilima pravne osobe. (3) Tijelo iz stavka 2. ovoga lanka moe svoja ovlatenja pisanom punomoi prenijeti na drugu poslovno sposobnu punoljetnu osobu. Sudska zatita prava iz radnog odnosa

lanak 126. (1) Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa moe u roku petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava, zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava. (2) Ako poslodavac u roku petnaest dana od dostave zahtjeva radnika iz stavka 1. ovoga lanka ne udovolji tom zahtjevu, radnik moe u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zatitu povrijeenog prava pred nadlenim sudom. (3) Zatitu povrijeenog prava pred nadlenim sudom ne moe zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka. (4) Ako je zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu predvien postupak mirnoga rjeavanja nastaloga spora, rok od petnaest dana za podnoenje zahtjeva sudu tee od dana okonanja toga postupka. (5) Propust radnika da zahtijeva naknadu tete ili drugo novano potraivanje iz radnog odnosa, u rokovima iz stavka 1., 2. i 4. ovoga lanka, ne moe imati za posljedicu gubitak prava na ta potraivanja. Sudska nadlenost lanak 127. Ako ovim ili drugim zakonom nije drukije odreeno, nadleni sud u smislu odredbi ovoga Zakona je sud nadlean za radne sporove. Arbitraa lanak 128. (1) Rjeavanje radnog spora stranke radnog odnosa mogu sporazumno povjeriti arbitrai. (2) Kolektivnim ugovorom moe se urediti sastav, postupak i druga pitanja vana za rad arbitrae. Prenoenje ugovora na novoga poslodavca lanak 129. (1) Ako se statusnom promjenom ili pravnim poslom na novog poslodavca prenese poduzee ili dio poduzea (pogon), na novog poslodavca prenose se i svi ugovori o radu radnika koji rade u poduzeu ili dijelu poduzea koje je predmet prenoenja. (2) Radnik iji je ugovor o radu prenesen na nain iz stavka 1. ovoga lanka zadrava u svezi s otkazom, otkaznim rokovima, otpremninom i drugim pitanjima iz radnog odnosa sva prava koja je stekao do dana prenosa ugovora o radu. (3) Poslodavac na kojeg se prenose ugovori o radu na nain propisan stavkom 1. ovoga lanka preuzima s danom prenoenja, u neizmijenjenom obliku i opsegu, sva prava i obveze iz prenesenog ugovora o radu. (4) Poslodavac koji prenosi na novog poslodavca poduzee ili dio poduzea duan je novog poslodavca potpuno i istinito izvijestiti o pravima radnika iji se ugovori o radu prenose. (5) Poslodavac je duan o prenoenju ugovora o radu na novog poslodavca pisano obavijestiti radnika iji se ugovor prenosi. (6) Ugovori o radu iz stavka 1. ovoga lanka prenose se na novog poslodavca s danom nastupa pravnih posljedica prijenosa poduzea ili dijela poduzea.

(7) Ako se prijenos poduzea ili dijela poduzea obavlja u sklopu steajnog postupka ili postupka sanacije, prava koja se prenose na novog poslodavca mogu se umanjiti u skladu sa sklopljenim kolektivnim ugovorom, odnosno sporazumom izmeu radnikog vijea i poslodavca. (8) Ako je u poduzeu ili dijelu poduzea koje je preneseno utemeljeno radniko vijee, ono nastavlja s radom, a najdue godinu dana. (9) Ako je u poduzeu ili dijelu poduzea koji se prenosi sklopljen sporazum izmeu radnikog vijea i poslodavca, on se nastavlja primjenjivati do sklapanja novog sporazuma, a najdue godinu dana. (10) Ako se poduzee ili dio poduzea prenosi na novog poslodavca samo za odreeno vrijeme, poslodavac koji prenosi oduzee ili dio poduzea, solidarno s novim poslodavcem odgovara za obveze prema radnicima nastale nakon dana prenoenja poduzea ili dijela poduzea do visine vrijednosti imovine prenesene za odreeno vrijeme na novog poslodavca. (11) Odredbe stavka 1. do 10. ovoga lanka na odgovarajui nain primjenjuju se i na ustanove i druge pravne osobe. (12) Osobu koja prenoenjem poduzea ili dijela poduzea ili na drugi nain zlonamjerno izbjegava ispuniti svoje obveze prema radniku, nadleni e sud na zahtjev radnika obvezati na ispunjenje njenih obveza i u sluaju da ugovor o radu nije sklopljen s tom osobom. Pretpostavka suglasuosti s odlukom poslodavca lanak 130. (1) Ako je poslodavac duan pribaviti suglasnost radnikoga vijea, sindikata, inspektora rada ili slube zapoljavanja za svoju odluku, radniko vijee, sindikat, inspektor rada, odnosno sluba zapoljavanja, duna je u roku petnaest dana od dostave zahtjeva poslodavca oitovati se o davanju ili uskrati te suglasnosti, ako ovim Zakononi za odreeni sluaj nije drukije odreeno. (2) Ako u roku iz stavka 1. ovoga lanka radniko vijee, sindikat, inspektor rada, odnosno sluba zapoljavanja, ne dostave poslodavcu svoje oitovanje o davanju ili uskrati suglasnosti, smatra se da su suglasni s odlukom poslodavca. Zastara potraivanja iz radnog odnosa lanak 131. Ako ovim ili drugim zakonom nije drukije odreeno, potraivanje iz radnog odnosa zastarijeva za tri godine.

XVIII. SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUIVANJU Pravo na sudjelovanje u odluivanju lanak 132. Radnici zaposleni kod poslodavca, koji redovito zapoljava najmanje 20 radnika, osim radnika zaposlenih u tijelima dravne uprave, imaju pravo sudjelovati u odluivanju o pitanjima u svezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima, na nain i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom. Pravo na izbor radnikoga vijea lanak 133.

(1) Radnici imaju pravo izabrati na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, jednog ili vie svojih predstavnika (u daljnjem tekstu: radniko vijee) koji e ih zastupati kod poslodavca u zatiti i promicanju njihovih prava i interesa. (2) Postupak utemeljenja radnikog vijea pokree se na prijedlog sindikata ili najmanje 10 posto radnika zaposlenih kod odreenog poslodavca. Broj lanova radnikoga vijea lanak 134. (1) Broj lanova radnikog vijea utvruje se prema broju radnika zaposlenih kod odreenog poslodavca i to kako slijedi: - do 75 radnika 1 predstavnik, - od 76 do 250 radnika 3 predstavnika, - od 251 do 500 radnika 5 predstavnika, - od 501 do 750 radnika 7 predstavnika, - od 751 do 1000 radnika 9 predstavnika. (2) Za svakih sljedeih zapoetih tisuu radnika, poveava se broj lanova radnikoga vijea za dva. (3) Pri izboru lanova radnikog vijea potrebno je voditi rauna o ravnomjernoj zastupljenosti svih organizacijskih jedinica i skupina zaposlenih (po spolu, dobi, strunoj spremi, poslovima na kojima rade i slino). Glavno radniko vijee lanak 135. (1) Ako je poslovanje poslodavca organizirano u vie organizacijskih jedinica, moe se organizirati vie radnikih vijea koja omoguuju odgovarajue sudjelovanje radnika u odluivanju. (2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka organizira se Glavno radniko vijee sastavljeno od predstavnika radnikih vijea organizacijskih jedinica. (3) Sporazumom izmeu poslodavca i radnikih vijea ureuje se sastav, ovlatenja i druga pitanja vana za rad Glavnog radnikog vijea. Izborno razdoblje lanak 136. (1) Radniko vijee se bira na izborno razdoblje od tri godine. (2) Izbori se redovito odravaju u oujku. Birako pravo lanak 137. (1) Pravo da biraju i da budu birani imaju svi radnici zaposleni kod odreenoga poslodavca. (2) Pravo iz stavka 1. ovoga lanka nemaju lanovi upravnih i nadzornih tijela i lanovi njihovih porodica te radnici ovlateni da zastupaju poslodavca u odnosu na kod njega zaposlene radnike.

(3) Izborni odbor utvruje listu radnika koji imaju birako pravo. Liste kandidata lanak 138. (1) Liste kandidata za izbor predstavnika radnika mogu predloiti sindikati koji imaju svoje lanove zaposlene kod odreenoga poslodavca ili skupina radnika koju podrava najmanje 10 posto radnika zaposlenih kod odreenoga poslodavca. (2) Ako se bira jedan predstavnik, mora se predloiti i najmanje jedan zamjenik, a ako se bira tri ili vie predstavnika, mora se predloiti i najmanje tri zamjenika, da bi radniko vijee, ako bi nekom od izabranih kandidata prestao mandat, uvijek bilo u punom broju. (3) Svaka lista kandidata mora imati onoliki broj kandidata koliko se bira. Izborni odbor lanak 139. (1) Za provoenje izbora utemeljuje se izborni odbor. (2) Izborni odbor ima najmanje tri lana. (3) Izborni odbor ima neparni broj lanova. (4) U izborni odbor svaki sindikat i svaka skupina radnika koja je podnijela kandidatsku listu daje jednoga svojeg predstavnika. (5) lan izbornog odbora ne moe biti radnik koji je kandidat za lana radnikog vijea. (6) Radniko vijee imenuje izborni odbor prilikom raspisivanja izbora, a najkasnije pet tjedana prije isteka mandata radnikog vijea. (7) Ako kod poslodavca nema radnikog vijea, izborni odbor imenuje se na skupu radnika. Rad izbornog odbora lanak 140. (1) Izborni odbor provodi i nadzire glasovanje. (2) Izborni se odbor brine o zakonitosti izbora i objavljuje rezultate izbora, a prije objave rezultata izbora moe odluiti da se zbog utvrenih nepravilnosti dio ili cijeli izborni postupak ponovi. (3) O radu izbornog odbora vodi se zapisnik koji se javno objavljuje nakon provedenih izbora. (4) Izborni odbor odluuje obinom veinom. Provoenje izbora lanak 141. (1) Nitko ne smije ometati izbore, niti utjecati na slobodu izbora lanova radnikog vijea. (2) Postupanje protivno stavku 1. ovoga lanka moe imati za posljedicu nitavost izbora.

(3) Radniko vijee, izborni odbor, poslodavac, sindikat koji je predloio kandidata ili kandidat, moe od nadlenog suda zahtijevati da u sluaju tekog krenja odredbe stavka 1. ovoga lanka, koja je utjecala na rezultate izbora, poniti provedene izbore. (4) Izbori su valjani ako je glasovala najmanje jedna treina radnika s pravom glasa. (5) Trokove provoenja izbora snosi poslodavac. (6) Ministar nadlean za rad pravilnikom e poblie urediti postupak izbora radnikih vijea. Utvrivanje rezultata izbora lanak 142. (1) Ako se bira jedan predstavnik, izabran je onaj kandidat koji je dobio najvei broj glasova radnika koji su glasovali. (2) Ako u sluaju iz stavka 1. ovoga lanka dva ili vie kandidata dobiju isti broj glasova, izabran je kandidat koji je due neprekidno zaposlen kod poslodavca. (3) U sluaju da se bira tri ili vie predstavnika, broj predstavnika koji je izabran sa svake liste utvruje se na sljedei nain: Ukupan broj glasova koje je dobila svaka lista (biraka masa liste) dijeli se s brojevima od 1 do, zakljuno broja predstavnika koji se bira. Svi tako dobiveni rezultati redaju se od najveeg do najmanjeg, a rezultat koji po redu odgovara broju predstavnika koji se bira, je zajedniki djelitelj. Svaka lista dobit e onoliko mjesta koliko puta ukupni bcoj njezinih dobivenih glasova (biraka masa liste) sadri cijeli broj zajednikog djelitelja. Ako su glasovi tako podijeljeni da se ne moe utvrditi koja bi izmeu dviju ili vie lista dobila koje mjesto, ono e pripasti onoj listi koja je dobila vie glasova. (4) Lista koja na izborima dobije manje od pet posto glasova radnika koji su glasovali, ne sudjeluje u diobi predstavnikih mjesta. (5) U sluaju iz stavka 3. ovoga lanka, sa svake liste izabrani su kandidati od rednoga broja 1. pa do rednoga broja koliko je odreena lista dobila mjesta. (6) Zamjenici predstavnika sa svake liste su kandidati koji nisu izabrani, po redu od prvoga neizabranoga, pa najvie do broja koliko je odreena lista dobila predstavnikih mjesta, a nakon to se iscrpi lista kandidata, zamjenici su osobe s liste zamjenika kandidata. (7) Podatke o provedenim izborima izborni odbor dostavlja poslodavcu i sinidkatima koji su podnijeli listu kandidata. Temeljna ovlatenja radnikoga vijea lanak 143. (1) Radniko vijee titi i promie interese radnika zaposlenih kod odreenoga poslodavca, savjetovanjem, suodluivanjem ili pregovorima s poslodavcem ili od njega opunomoenom osobom, o pitanjima vanima za poloaj radnika. (2) Radniko vijee pazi na potivanje ovoga Zakona, pravilnika o radu, kolektivnih ugovora te drugih propisa koji su doneseni u korist radnika. (3) Radniko vijec pazi da li poslodavac uredno i tono ispunjava obveze glede obraunavanja i uplaivanja doprinosa za socijalno osiguranje te u tu svrhu ima pravo uvida u odgovarajuu dokumentaciju.

(4) Radniko vijee ne smije sudjelovati u pripremanju ili ostvarenju trajka, iskljuenja s rada ili druge industrijske akcije, niti se smije na bilo koji nain mijeati u kolektivni radni spor koji moe dovesti do takve akcije. Obveza obavjeivanja lanak 144. Poslodavac je duan najmanje svaka tri mjeseca obavijestiti radniko vijee o: - stanju i rezultatima poslovanja, - razvojnim planovima i njihovom utjecaju na gospodarski i socijalni poloaj radnika, - kretanju i promjenama u plaama, - obimu i razlozima uvoenja prekovremenog rada, - zatiti i sigurnosti na radu i mjerama za poboljanje uvjeta rada, - drugim pitanjima osobito vanim za gospodarski i socijalni poloaj radnika. (2) O pitanjima iz stavka 1. ovoga lanka poslodavac je duan obavijestiti radniko vijee pravodobno, istinito i cjelovito. Obveza savjetovanja prije donoenja odluke lanak 145. (1) Prije donoenja odluke vane za poloaj radnika, poslodavac se mora sa radnikim vijeem savjetovati o namjeravanoj odluci te mora radnikom vijeu priopiti podatke vane za donoenje odluke i sagledavanje njezina utjecaja na poloaj radnika. (2) Vanim odlukama iz stavka 1. ovoga lanka smatraju se osobito odluke o: - donoenju pravilnika o radu, - planu zapoljavanja, premjetaju i otkazu, - oekivanim pravnim, gospodarskim i socijalnim posljedicama koje za radnike mogu proizai u sluajevima iz lanka 129. ovoga Zakona, - mjerama u svezi sa zatitom zdravlja i sigurnosti na radu, - uvoenju nove tehnologije te promjene u organizaciji i nainu rada, - planu godinjih odmora, - rasporedu radnog vremena, - nonom radu, - nadoknadama za izume i tehniko unapreenje, - donoenju programa zbrinjavanja vika radnika te sve druge odluke za koje je ovim Zakonom ili kolektivnim ugovorom propisano sudjelovanje radnikog vijea u njihovu donoenju.

(3) Podaci o namjeravanoj odluci moraju se dostaviti radnikom vijeu potpuno i pravovremeno, tako da mu se omogui da dade primjedbe i prijedloge, kako bi rezultati rasprave stvarno mogli utjecati na donoenje odluke. (4) Ako sporazumom poslodavca sa radnikim vijeem nije drukije odreeno, radniko vijee je duno u roku od osam dana, a u sluaju izvanrednog otkaza u roku od tri dana, dostaviti svoje oitovanje o namjeravanoj odluci poslodavcu. (5) Ako se radniko vijee u roku iz stavka 4. ovoga lanka ne oituje o namjeravanoj odluci, smatra se da nema primjedbi i prijedloga. (6) Radniko vijee se moe protiviti otkazu ako poslodavac nema opravdani razlog za otkaz ili ako nije proveden po stupak otkazivanja predvien ovim Zakonom. (7) Radniko vijee mora obrazloiti svoje protivljenjc odluci poslodavca. (8) Ako se radniko vijee protivi izvanrednom otkazu a radnik u sudskom sporu osporava doputenost otkaza i za trai od poslodavca da ga zadri na radu, poslodavac je duan radnika vratiti na rad u roku od osam dana od obavijesti o podnijetoj tubi i zadrati ga na radu do okonanja sudskog spora. (9) Ako je protivljenje radnikog vijea izvanrednon otkazu oito neutemeljeno na odredbama ovoga Zakona, poslodavac moe od suda traiti da ga privremeno, do okonanja sudskog spora, oslobodi obveze vraanja radnika na rad isplate naknade plae. (10) Ako poslodavac izvanredno otkazuje radni odnos zbog osobito teke povrede obveze iz radnog odnosa, moe radnika privremeno udaljiti s posla do okonanja sudskog spora doputenosti otkaza, uz obvezu isplate mjesene naknade pla u visini polovice prosjene plae isplaene tom radniku prethodna tri mjeseca. (11) Odluka poslodavca donesena protivno odredbam ovoga Zakona o obvezi savjetovanja sa radnikim vijee nitava je. Suodluivanje lanak 146. (1) Poslodavac moe samo uz prethodnu suglasnost radnikog vijea donijeti odluku o: - otkazu lanu radnikog vijea, - otkazu kandidatu za lana radnikog vijea koji nije izabran te lanu izbornog odbora za razdoblje od tri mjeseca nakon ustanovljenja izbornih rezultata, - otkazu radniku kod kojega postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od invalidnosti, - otkazu radniku starijem od ezdeset godina (mukarac), odnosno pedeset pet godina ivota (ena), - otkazu predstavniku radnika u nadzornom odboru, - uvrtavanju osoba iz lanka 70. stavka 1. ovoga Zakona u program zbrinjavanja vika radnika, - prikupljanju, obraivanju, koritenju i dostavljanju treim osobama podataka o radniku, - imenovanju osobe koja je ovlatena nadzirati da li osobni podaci radnika prikupljaju obrauju, koriste i dostavljaju treim osobama u skladu s odredbama ovoga Zakona. (2) Ako se radniko vijee u roku od osam dana ne izjasni o davanju ili uskrati suglasnosti, smatra se da je suglasn odlukom poslodavca. (3) Ako radniko vijee uskrati suglasnost, suglasnost moe nadomjestiti sudska ili arbitrana odluka.

(4) O tubi poslodavca u sluaju iz stavka 3. ovoga lanka, sud prvog stupnja je duan odluiti u roku od 30 dana od dana podnoenja tube. (5) Sporazumom poslodavca sa radnikim vijeem mogu se utvrditi i druga pitanja u kojima poslodavac moe donijeti odluku samo uz prethodnu suglasnost radnikog vijea. Obveza obavjeivanja radnika lanak 147. Radniko vijee obvezno je redovito obavjeivati poslenike o svome radu te primati poticaje i prijedloge radnika. Odnos sa sindikatom lanak 148. (1) Radniko vijee, u svrhu zatite i promicanja prava i interesa radnika, u punom povjerenju surauje sa svim sindikatima koji imaju svoje lanove zaposlene kod odreenoga poslodavca. (2) lan radnikog vijea moe nesmetano nastaviti rad u sindikatu. (3) Ako kod poslodavca nije utemeljeno radniko vijee, sindikalni povjerenik ima prava iz lanka 144. do 146., iz lanka 152. stavka 1. do 5. i stavka 8., kao i obveze iz lanka 154. i 155. ovoga Zakona. (4) Ako kod poslodavca djeluje vie sindikata, a sindikati se ne sporazumiju o sindikalnom povjereniku koji e imati prava i obveze iz stavka 3. ovoga lanka, spor e se rijeiti odgovarajuom primjenom odredbi ovoga Zakona o ovlatenju sindikata za sklapanje kolektivnih ugovora. Rad radnikog vijea lanak 149. (1) Ako radniko vijee ima tri ili vie lana, ono radi na sjednicama. (2) Radniko vijee donosi poslovnik o svojem radu. (3) Sjednicama radnikog vijea mogu biti nazoni predstavnici sindikata koji imaju lanove zaposlene kod poslodavca, bez prava sudjelovanja u odluivanju. (4) Radniko vijee moe zatraiti miljenje strunjaka o pitanjima iz svojeg djelokruga. (5) Trokovi strunog savjetovanja iz stavka 4. ovoga lanka terete poslodavca, u skladu sa sporazumom sklopljenim izmeu poslodavaca i radnikog vijea. Skupovi radnika lanak 150. (1) S ciljem sveobuhvatnog obavjeivanja i rasprave o stanju i razvoju trgovakog drutva, odnosno ustanove, odnosno drugog oblika organiziranja poslodavca, te o radu radnikog vijea, moraju se dva puta godinje, u podjednakim vremenskim razmacima, odrati skupovi radnika zaposlenih kod odreenoga poslodavca. (2) Ako veliina trgovakog drutva, ustanove, odnosno drugog oblika organiziranja poslodavca ili druge posebnosti to zahtijevaju, skupovi iz stavka 1. ovoga lanka mogu se odrati po odjelima ili drugim organizacijskim jedinicama.

(3) Skup radnika iz stavka 1. ovoga lanka saziva radniko vijee, uz prethodno savjetovanje s poslodavcem, vodei pri tome rauna da se odabirom vremena i mjesta odravanja skupa radnika ne teti djelotvornosti poslovanja poslodavca. (4) Ako kod poslodavca nije utemeljeno radniko vijee, skup radnika iz stavka 1. ovoga lanka duan je sazvati poslodavac. (5) Ne dirajui u pravo radnikog vijea da saziva skup radnika iz stavka 1. ovoga lanka, poslodavac moe ako ocijeni da je to potrebno, sazvati skup radnika vodei pri tome rauna da se time ne ogranie ovlasti radnikog vijea utvrene ovim Zakonom. (6) O sazivanju skupa iz stavka 5. ovoga lanka poslodavac se mora savjetovati sa radnikim vijeem. Nastupanje pred sudom lanak 151. (1) Radniko vijee moe tuiti ili biti tueno samo na temelju ovlatenja, odnosno obveza utvrenih ovim ili drugim zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom. (2) Radniko vijee ne moe imati vlastitu imovinu. (3) Radniko vijee, a niti njegovi lanovi, ne odgovaraju graansko-pravno za odluke koje ono donosi. Uvjeti za rad radnikog vijea lanak 152. (1) Radniko vijee zasjeda i na drugi nain obavlja svoje poslove u radno vrijeme. (2) Za rad u radnikom vijeu svaki lan ima pravo na naknadu plae za est radnih sati tjedno. (3) lanovi radnikog vijea mogu jedan drugome ustupati radne sate iz stavka 2. ovoga lanka. (4) Ako broj raspoloivih radnih sati to dozvoljava poslovi predsjednika ili lana radnikog vijea mogu se obavljati u punom radnom vremenu. (5) Poslodavac mora radnikom vijeu osigurati potreban prostor, osoblje, sredstva i druge uvjete za rad. (6) Poslodavac mora lanovima radnikog vijea omoguiti osposobljavanje za rad u radnikom vijeu. (7) Na teret poslodavca padaju i drugi trokovi koji prema ovom Zakonu, drugom propisu ili kolektivnom ugovoru nastanu djelatnou radnikog vijea. (8) Predsjednik ili lan radnikog vijea koji je poslove za radniko vijee obavljao u punom radnom vremenu, nakon prestanka obavljanja tih poslova rasporeuje se na poslove na kojima je prethodno radio, a ako je prestala potreba za obavljanje tih poslova, rasporedit e se na druge odgovarajue poslove. (9) Sporazumom izmeu poslodavca i radnikog vijea poblie se ureuju uvjeti za rad radnikog vijea. Zabrana nejednakoga postupanja prema lanovima radnikog vijea lanak 153. Poslodavac ne smije lanove radnikog vijea povlaivati, a niti stavljati u nepovoljniji poloaj od drugih radnika. Zabrana nejednakoga postupanja radnikog vijea prema radnicima

lanak 154. U svojoj djelatnosti radniko vijee ne smije ni pojedinanoga radnika niti odreenu skupinu radnika povlaivati, a niti stavljati u nepovoljniji poloaj od drugih radnika. uvanje poslovne tajne lanak 155. (1) lan radnikog vijea duan je uvati poslovnu tajnu koju je saznao u obavljanju ovlatenja danih mu ovim Zakonom. (2) Obveza iz stavka 1. ovoga lanka postoji i nakon isteka izbornoga razdoblja. Sporazum radnikoga vijea s poslodavcem lanak 156. (1) Radniko vijee moe s poslodavcem sklopiti pisani sporazum koji moe sadravati pravna pravila kojima se ureuju pitanja iz radnog odnosa. (2) Sporazum iz stavka 1. ovoga lanka primjenjuje se neposredno i obvezno na sve radnike zaposlene kod poslodavca koji je sklopio sporazum. (3) Sporazumom iz stavka 1. ovoga lanka ne smiju se urediti pitanja plaa, trajanja radnoga vremena te druga pitanja koja se redovito ureuju kolektivnim ugovorima, osim ako stranke kolektivnog ugovora na to ovlaste stranke toga sporazuma. Poveanje broja i ovlatenja radnikoga vijea lanak 157. (1) Sporazumom radnikog vijea s poslodavcem moe se poveati broj lanova radnikog vijea preko broja odreenog ovim Zakonom, a moe se poveati i opseg osloboenja lanova radnikog vijea od obveze rada, uz naknadu plae. (2) Sporazumom radnikog vijea s poslodavcem ili kolektivnim ugovorom mogu se proiriti ovlatenja radnikog vijea. Rasputanje radnikog vijea i iskljuenje njegova lana lanak 158. Ako radniko vijee ili neki njegov lan teko kri obveze dane mu ovim Zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom, sindikati koji imaju svoje lanove zaposlene kod odreenoga poslodavca, mogu zatraiti od nadlenog suda da raspusti radniko vijee ili da iskljui odreenoga lana, a isto moe zatraiti i najmanje 25 posto zaposlenih ili poslodavac. Predstavnici radnika u nadzornom odboru lanak 158.a (1) U trgovakom drutvu koje ima nadzorni odbor, a koje je preko 25% u dravnom vlasnitvu ili u veinskom vlasnitvu prvog kupca dionica ili udjela iz portfelja Republike Hrvatske koji je stekao dionice ili udjele po cijeni manjoj od 50% nominalne vrijednosti, najmanje jedan lan nadzornog odbora mora biti predstavnik radnika. (2) Predstavnika radnika u nadzorni odbor imenuje i opoziva radniko vijee.

(3) Ako kod poslodavca nije utemeljeno radniko vijee, predstavnika, odnosno predstavnike radnika u nadzorni odbor imenuju i opozivaju radnici neposrednim i tajnim glasovanjem, na nain propisan ovim Zakonom za izbor radnikog vijea koje ima samo jednog lana. (4) lan nadzornog odbora imenovan na nain propisan stavkom 2. i 3. ovoga lanka ima isti pravni poloaj kao i drugi imenovani lanovi nadzornog odbora.

XIX. SINDIKATI I UDRUGE POSLODAVACA I. OPE ODREDBE O UDRUGAMA Pravo na udruivanje lanak 159. (1) Radnici imaju pravo, bez bilo kakve razlike, po svojem slobodnom izboru, utemeljiti sindikat te se u njega ulaniti, uz uvjete koji mogu biti propisani samo statutom ili pravilima toga sindikata. (2) Poslodavci imaju pravo, bez bilo kakve razlike, po svojem slobodnom izboru, utemeljiti udrugu poslodavaca te se u nju ulaniti, uz uvjete koji mogu biti propisani samo statutom ili pravilima te udruge. (3) Udruge iz stavka 1. i 2. ovoga lanka (u daljnjem tekstu: udruge) mogu se osnovati bez bilo kakvoga prethodnog odobrenja. Dobrovoljnost lanstva u udruzi lanak 160. (1) Radnik, odnosno poslodavac slobodno odluuje o svojem stupanju i istupanju iz udruge. (2) Nitko ne smije biti stavljen u nepovoljniji poloaj zbog lanstva ili nelanstva u udruzi, odnosno sudjelovanja ili nesudjelovanja u djelatnosti udruge. Zabrana privremenog ili trajnog djelovanja odlukom izvrne vlasti lanak 161. Djelatnost udruge ne moe se privremeno zabraniti niti se udruga moe raspustiti odlukom izvrne vlasti. Udruge vie razine lanak 162. (1) Udruge mogu utemeljiti svoje saveze ili druge oblike udruivanja u kojima se njihovi interesi povezuju na vioj razini (udruge vie razine). (2) Udruge vie razine uivaju sva prava i slobode zajamene udrugama. (3) Udruge i udruge vie razine imaju pravo slobodno se udruivati i suraivati s meunarodnim organizacijama utemeljenima radi promicanja istih prava i interesa. Ovlatenja udruge lanak 163. (1) Udruga moe biti stranka kolektivnog ugovora sam ako je utemeljena i registrirana u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Udruga moe u radnim sporovima kod poslodavca, pre sudom, arbitraom i dravnim tijelima zastupati svoje lanove. Utemeljenje drugih pravnih osoba lanak 164. Udruge mogu radi ostvarivanja svojih ciljeva i zadatak predvienih statutom ili pravilima, utemeljiti druge pravne osobe u skladu s posebnim propisima. 2. UTEMELJENJE I REGISTRACIJA UDRUGA Utemeljenje udruge lanak 165. (1) Sindikat mogu utemeljiti najmanje deset punoljetnih poslovno sposobnih fizikih osoba. (2) Udrugu poslodavaca mogu utemeljiti najmanje tri pravne osobe ili punoljetne i poslovno sposobne fizike osobe. (3) Udrugu vie razine mogu utemeljiti najmanje dvije i udruge iz stavka 1. ili 2. ovoga lanka. Statut udruge lanak 166. (1) Udruga, odnosno udruga vie razine; mora imati statut utemeljen i donesen na naelima demokratskoga zastupanj demokratskog oitovanja volje lanova. (2) Statutom udruge utvruje se svrha udruge; unutarnji ustroj udruge utemeljen na naelima demokratskoga zastupanja i demokratskog oitovanja volje lanova; naziv; sjedite; podruje djelovanja; znak; tijela udruge; nain izbora i opoziva tih tijela; ovlatenja tijela udruge; postupak ulanjivanja i prestanak lanstva; nain odreivanja lanarine; nain donoenja i izmjene statuta, pravila i drugih opih akata; nain stjecanja, raspolaganja i nadzora nad imovinom te prestanak rada udruge. (3) Statut udruge mora sadravati odredbe o tijelima ovlatenima za sklapanje kolektivnog ugovora te uvjetima i postupka organiziranja industrijskih akcija. (4) Naziv udruge, odnosno udruge vie razine mora se jasno razlikovati od naziva ve registriranih udruga, odnosno udruga vie razine. (5) Statutom odreena svrha udruge mora biti sklapanje kolektivnih ugovora. (6) Statutom, odlukom o utemeljenju ili udruivanju u udrugu vie razine, ovlatenje za sklapanje kolektivnog ugovora moe se prenijeti na udrugu vie razine. Pravna osobnost udruge lanak 167. (1) Udruga i udruga vie razine stjee pravnu osobnost danom upisa u registar udruga. (2) Statutom udruge odreuje se ima li udruga podrunice ili druge oblike unutarnjeg organiziranja, te koja ovlatenja podrunice ili drugi oblici unutarnjeg organiziranja imaju u pravnom prometu. (3) Podrunica ili drugi oblik unutarnjeg organiziranja stjee ovlatenja u pravnom prometu iz stavka 2. ovoga lanka danom upisa tih ovlatenja u registar udruga.

Registar udruga lanak 168. (1) Udruge i udruge vie razine koje djeluju na podruju samo jedne upanije, upisuju se u registar udruga koji se vodi u upanijskom uredu nadlenom za poslove rada. (2) Udruge i udruge vie razine koje djeluju na podruju dviju ili vie upanija, upisuju se u registar udruga koji se vodi u ministarstvu nadlenom za rad. (3) Ako udruga ima podrunice ili druge oblike unutarnjeg organiziranja koji imaju ovlatenja u pravnom prometu, u registru udruga vodi se popis takvih podrunica, odnosno drugih oblika unutarnjeg organiziranja i njihovih ovlatenja u pravnom prometu. (4) U registar se upisuje: dan utemeljenja, naziv, sjedite, podruje djelovanja, naziv izvrnog tijela, imena osoba ovlatenih za zastupanje te prestanak djelovanja udruge, odnosno udruge vie razine, te prestanak ovlatenja podrunice, odnosno drugog oblika unutarnjeg organiziranja u pravnom prometu. (5) Ministar nadlean za rad pravilnikom e urediti sadraj i nain voenja registra udruga. Zahtjev za upis u registar udruga lanak 169. (1) Na zahtjev utemeljitelja, udruga se upisuje u registar. (2) Zahtjevu za upis mora se priloiti: odluka o utemeljenju, zapisnik skuptine utemeljitelja, statut, popis utemeljitelja i lanova izvrnog tijela, ime i prezime osobe ili osoba ovlatenih za zastupanje. (3) Utemeljitelji su duni zahtjev za upis u registar udruga podnijeti u roku trideset dana od dana odravanja skuptine. (4) Tijelo nadleno za registraciju duno je izdati potvrdu o zaprimanju zahtjeva za upis u registar udruga. Rjeenje o zahtjevu za upis u registar udruga lanak 170. (1) O zahtjevu za upis udruge u cegistar donosi se rjeenje. (2) Rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka obvezno sadri: datum upisa i broj pod kojim je udruga upisana, naziv udruge, sjedite, podruje djelovanja te ime i prezime osobe ili osoba ovlatenih za zastupanje. Otklanjanje nedostataka u statutu ili postupku utemeljenja lanak 171. (1) Ako tijelo ovlateno za registraciju utvrdi da priloeni statut nije u skladu s ovim Zakonom ili da podneseni zahtjev ne sadri dokaze o ispunjenju uvjeta predvienih ovim Zakonom za utemeljenje udruge, pozvat e podnositelje zahtjeva da usklade statut sa zakonom ili podnesu odgovarajue dokaze te im za to odrediti rok koji ne moe biti krai od osam niti dui od petnaest dana. (2) Ako u roku iz stavka 1. ovoga lanka podnositelji zahtjeva ne otklone nedostatke u statutu ili ne podnesu dokaze o ispunjenju uvjeta propisanih ovim Zakonom za utemeljenje udruge, tijelo ovlateno za registraciju donijet e rjeenje o odbijanju zahtjeva za upis u registar udruga. Rok za donoenje rjeenja o zahtjevu za upis u registar udruga

lanak 172. (1) Tijelo ovlateno za registraciju duno je donijeti rjeenje o zahtjevu za upis u registar udruga najkasnije u roku 30 dana od dana predaje urednog zahtjeva. (2) Ukoliko ovlateno tijelo ne donose rjeenje u roku iz stavka 1. ovoga lanka, smatrat e se da je udruga registrirana iduega dana nakon to je taj rok proao. (3) U sluaju iz stavka 2. ovoga lanka, tijelo ovlateno za registraciju duno je u roku od sedam dana od proteka roka za donoenje rjeenja izdati potvrdu o registraciji udruge sa sadrajem propisanim u odredbi lanka 170. stavka 2. ovoga Zakona. Odbijanje zahtjeva za upis lanak 173. (1) Tijelo ovlateno za registraciju donijet e rjeenje o odbijanju zahtjeva za upis u registar udruga, ako udruga nije utemeljena u skladu s odredbama lanka 165. i 166. ovoga Zakona. (2) Rjeenje kojim se odbija zahtjev za upis, mora biti obrazloeno. (3) O albi protiv rjeenja upanijskog ureda nadlenog za poslove rada odluuje ministarstvo nadleno za rad. (4) Ako ministarstvo nadleno za rad donosi rjeenje u prvom stupnju, ono je konano i protiv njega se moe pokrenuti upravni spor. Prijava promjene podataka lanak 174. (1) U registar udruga mora se prijaviti svaka promjena naziva udruge, odnosno podrunice ili drugog oblika unutarnjeg organiziranja koji ima ovlatenja u pravnom prometu, sjedita, podruja djelovanja, naziva tijela, osoba ovlatenih za zastupanje te prestanak djelovanja, odnosno ovlatenja u pravnom prometu. (2) Osoba ovlatena za zastupanje udruge duna je promjene iz stavka 1. ovoga lanka prijaviti tijelu koje vodi registar udruga, u roku 30 dana od dana nastale promjene. (3) Na upis promjene podataka iz stavka 1. ovoga lanka primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o upisu udruga u registar. 3. IMOVINA UDRUGA Prikupljanje i zatita imovine od prisilnog izvrenja lanak 175. (1) Udruge mogu prikupljanjem upisnina i lanarina te kupnjom, darovanjem ili na drugi zakonit nain, stjecati imovinu bez bilo kakvoga prethodnog odobrenja. (2) Prisilno izvrenje ne moe se provesti na nepokretnoj i pokretnoj imovini udruga nunoj za odravanje sastanaka, provoenje obrazovnih djelatnosti te knjinicama udruga. Podjela imovine udruge lanak 176.

(1) Ako se udruga razdijeli ili se znatniji dio lanstva izdvoji u novu udrugu, imovina udruge dijeli se meu udrugama, razmjerno broju lanova, ako statutom udruge, ugovorom ili drugim sporazumom nije drukije odreeno. (2) Ako udruga prestane djelovati, imovinom udruge postupa se na nain propisan statutom udruge. (3) Ako udruga prestane djelovati, imovina udruge ne moe se podijeliti lanovima udruge. 4. DJELOVANJE UDRUGA Zabrana nadzora nad drugom stranom lanak 177. (1) Poslodavci i njihove udruge ne smiju imati nadzor nad utemeljenjem i djelovanjem sindikata, odnosno njihovih udruga vie razine, niti u cilju ostvarenja takvoga nadzora smiju financirati ili na drugi nain podupirati sindikate, odnosno njihove udruge vie razine. (2) U stavku 1. ovoga lanka opisana zabrana nadzora nad drugom stranom primjenjuje se i na odnos sindikata odnosno njihovih udruga vie razine prema poslodavcima i njihovim udrugama. Sudska zatita lanskih prava lanak 178. lan udruge moe traiti sudsku zatitu u sluaju povrede njegovih prava utvrenih statutom ili drugim pravilima udruge. Sudska zatita prava na udruivanje lanak 179. (1) Udruga ili udruga vie razine moe zahtijevati od suda da zabrani djelatnost koja je protivna pravu na slobodno udruivanje radnika, odnosno poslodavaca. (2) Udruga ili udruga vie razine moe zahtijevati naknadu tete koju je pretrpjela zbog djelatnosti iz stavka 1. ovoga lanka. Zabrana nejednakoga postupanja zbog sindikalnoga lanstva ili djelatnosti lanak 180. (1) Radnik ne smije biti stavljen u nepovoljniji poloaj od drugih radnika zbog lanstva u sindikatu, a osobito nije doputeno: - ugovor o radu s odreenim radnikom sklopiti pod uvjetom da on ne stupi u sindikat, odnosno pod uvjetom da istupi iz sindikata, - raskinuti ugovor o radu ili na drugi nain staviti radnika u nepovoljniji poloaj od ostalih radnika, zbog njegova lanstva u sindikatu ili sudjelovanja u sindikalnim djelatnostima izvan radnoga vremena, a uz suglasnost poslodavca i za vrijeme radnoga vremena. (2) lanstvo u sindikatu i sudjelovanje u djelatnostima sindikata ne smije biti okolnost na kojoj poslodavac temelji odluku o sklapanju ugovora o radu, promjeni poslova koje radnik obavlja, odnosno mjesta rada, strunom obrazovanju, napredovanju, plaanju, socijalnim davanjima i prestanku ugovora o radu. (3) Poslodavac, direktor ili neko drugo tijelo te zastupnik poslodavca, ne smije se koristiti prisilom u korist ili protiv bilo kojega sindikata.

Sindikalni predstavnik i povjerenik lanak 181. (1) Sindikati samostalno odluuju o nainu njihova zastupanja kod poslodavca. (2) Sindikati koji imaju lanove radne kod odreenog poslodavca mogu imenovati ili izabrati jednog ili vie sindikalnih predstavnika, odnosno sindikalnih povjerenika koji e ih zastupati kod toga poslodavca. (3) Sindikalni predstavnici, odnosno sindikalni povjerenici imaju pravo kod poslodavca tititi i promicati prava i interese lanova sindikata. (4) Poslodavac je duan sindikalnom predstavniku, odnosno sindikalnom povjereniku omoguiti pravodobno i djelotvorno ostvarenje prava iz stavka 3. ovoga lanka, te pristup podacima vanim za ostvarenje toga prava. (5) Sindikalni predstavnik, odnosno sindikalni povjerenik mora pravo iz stavka 3. ovoga lanka ostvarivati na nain koji ne teti djelotvornosti poslovanja poslodavca. (6) Sindikat mora obavijestiti poslodavca o imenovanju sindikalnog predstavnika, odnosno sindikalnog povjerenika. Zatita sindikalnih povjerenika lanak 182. (1) Sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja te dunosti i est mjeseci nakon prestanka te dunosti, a bez suglasnosti sindikata nije mogue: - otkazati ugovore o radu, - rasporediti na drugo radno mjesto, - ili na drugi nain staviti u nepovoljniji poloaj u odnosu na ostale radnike. (2) Ako se sindikat u roku od osam dana ne izjasni o davanju ili uskrati suglasnosti, smatra se da je suglasan s odlukor poslodavca. (3) Ako sindikat uskrati suglasnost na otkaz, suglasnost moe nadomjestiti sudska odluka. (4) Najvei broj sindikalnih povjerenika koji kod odreenog poslodavca uivaju zatitu iz stavka 1. ovoga lanka odreuje se odgovarajuom primjenom odredbi ovoga Zakona o broj lanova radnikoga vijea Sindikalna lanarina lanak 182.a Na zahtjev i u skladu s uputama sindikata, a uz prethodnu pisanu suglasnost radnika lana sindikata, poslodavac je duan obraunavati i iz plae radnika ustezati sindikalnu lanarinu te je redovito uplaivati na raun sindikata.

5. PRESTANAK DJELOVANJA UDRUGE Naini prestanka djelovanja udruge

lanak 183. (1) Udruga prestaje djelovati: 1. ako tako odlui tijelo udruge koje je statutom ovlateno da odluuje o prestanku djelovanja udruge, 2. ako je od odravanja sjednice najvieg tijela udruge proteklo dvostruko due vrijeme od vremena za koje je statutom odredeno da se takva sjednica mora odrati, 3. ako se broj lanova udruge smanji ispod broja odreeni ovim Zakonom za utemeljenje udruge, 4. ako sud zabrani djelovanje udruge. (2) Odluku o prestanku djelovanja udruge u sluajevima toke 2. do 4. stavka 1. ovoga lanka, donosi nadleni sud. (3) Na temelju pravomone sudske odluke, tijelo nadleno za voenje registra brisat e udrugu iz registra. Zabrana djelovanja udruge lanak 184. (1) Djelovanje udruge zabranit e se presudom upanijskog suda, nadlenog prema sjeditu udruge, ukoliko je njezina djelatnost protivna Ustavu i zakonu. (2) Postupak za zabranu djelovanja udruge pokree se na zahtjev tijela ovlatenog za registraciju ili ovlatenoga dravnog odvjetnika. (3) U obrazloenju presude o zabrani djelovanja udruge moraju se oznaiti djelatnosti zbog kojih je djelovanje udruge zabranjeno. (4) Presudom kojom zabranjuje djelovanje udruge sud mora odluiti o imovini udruge, u skladu sa statutom udruge. (5) Izreka pravomone presude o zabrani djelovanja udruge objavit e se u "Narodnim novinama".

XX. KOLEKTIVNI UGOVORI Stranke kolektivnog ugovora lanak 185. Stranke kolektivnog ugovora mogu biti, na strani poslodavaca, jedan ili vie poslodavaca, udruga poslodavaca ili udruga poslodavaca vie razine, a na strani radnika, sindikat ili udruga sindikata vie razine, koja je spremna i sposobna sredstvima pritiska tititi i promicati interese svojih lanova prilikom pregovora o sklapanju kolektivnih ugovora. Odbor sindikata za kolektivne pregovore lanak 186. (1) Ako je na podruju za koje se sklapa kolektivni ugovor zastupljeno vie sindikata, odnosno udruga sindikata vie razine, poslodavac ili vie poslodavaca, udruga poslodavaca ili udruga poslodavaca vie razine, moe o sklapanju kolektivnog ugovora pregovarati samo sa pregovarakim odborom sastavljenim od zastupnika tih sindikata. (2) O broju lanova i sastavu pregovarakog odbora iz stavka 1. ovoga lanka odluuju sindikati.

(3) Ako se sindikati ne sporazumiju o broju lanova i sastavu pregovarakog odbora iz stavka 1. ovoga lanka, o tome odluuje predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijea, vodei rauna o broju lanova sindikata zastupljenih na podruju za koje se sklapa kolektivni ugovor, odnosno ministar nadlean za rad ako Gospodarsko-socijalno vijee nije utemeljeno. (4) Poslodavac, udruga poslodavaca, odnosno udruga poslodavaca vie razine, ovisno o podruju za koje se sklapa kolektivni ugovor, duni su u roku od 15 dana od primitka zahtjeva predsjedniku Gospodarskosocijalnog vijea, na temelju njima raspoloivih podataka, dostaviti potvrdu o broju lanova sindikata zastupljenih na tom podruju. (5) Pregovaraki odbor utvruje nain rada i donoenja odluka. Predmet kolektivnog ugovora lanak 187. (1) Kolektivnim ugovorom ureuju se prava i obveze stranaka koje su sklopile taj ugovor, a moe sadravati i pravna pravila kojima se ureuje sklapanje, sadraj i prestanak radnih odnosa, pitanja radnikog vijea, pitanja socijalnog osiguranja, te druga pitanja iz radnih odnosa ili u svezi s radnim odnosima. (2) Pravna pravila sadrana u kolektivnom ugovoru primjenjuju se neposredno i obvezno na sve osobe na koje se, u skladu s odredbama ovoga Zakona, primjenjuje kolektivni ugovor. (3) Kolektivni ugovor moe sadravati pravila o postupku kolektivnoga pregovaranja, te o sastavu i nainu postupanja tijela ovlatenih za mirno rjeavanje kolektivnih radnih sporova. Obveza kolektivnoga pregovaranja lanak 188. Osobe koje prema ovom Zakonu mogu biti stranke kolektivnog ugovora, dune su u dobroj vjeri pregovarati o sklapanju kolektivnog ugovora u svezi sa pitanjima koja prema ovom Zakonu mogu biti predmet kolektivnog ugovora. Osobe koje obvezuje kolektivni ugovor lanak 189. (1) Kolektivni ugovor obvezuje sve osobe koje su ga sklopile te sve osobe koje su u vrijeme sklapanja kolektivnog ugovora bile ili su naknadno postale lanovi udruge koja je sklopila kolektivni ugovor. (2) Kolektivni ugovor obvezuje i sve osobe koje su pristupile kolektivnom ugovoru te sve osobe koje su naknadno postale lanovi udruge koja je pristupila kolektivnom ugovoru. Oblik kolektivnog ugovora lanak 190. Kolektivni ugovor mora se sklopiti u pisanom obliku. Dunost ispunjavanja obveza iz kolektivnog ugovora u dobroj vjeri lanak 191. (1) Stranke kolektivnog ugovora i osobe na koje se on primjenjuje, dune su u dobroj vjeri ispunjavati njegove odredbe. (2) Zbog povrede obveze iz kolektivnog ugovora, oteena stranka ili osoba na koju se on primjenjuje, moe traiti naknadu pretrpljene tete.

Naznaka osoba, odnosno podruja primjene lanak 192. U kolektivnom ugovoru moraju se naznaiti osobe i podruje na kojem se on primjenjuje. Punomo za pregovaranje i sklapanje kolektivnog ugovora lanak 193. (1) Osobe koje zastupaju stranke kolektivnog ugovora, moraju imati pisanu punomo za kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnog ugovora. (2) Ako je stranka kolektivnog ugovora pravna osoba, punomo iz stavka 1. ovoga lanka mora biti izdana u skladu sa statutom te pravne osobe. Vrijeme sklapanja kolektivnog ugovora lanak 194. (1) Kolektivni ugovor moe se sklopiti na odreeno ili na neodreeno vrijeme. (2) Kolektivni ugovor sklopljen na odreeno vrijeme ne smije se sklopiti za razdoblje due od pet godina. Produena primjeua pravnih pravila sadranih u kolektivnom ugovoru lanak 195. Ako kolektivnim ugovorom nije drukije odreeno, nakon isteka roka na koji je sklopljen kolektivni ugovor, u njemu sadrana pravna pravila kojima se ureuje sklapanje, sadraj i prestanak radnog odnosa i dalje se primjenjuju do sklapanja novoga kolektivnog ugovora, kao dio prethodno sklopljenih ugovora o radu. Otkaz kolektivnog ugovora lanak 196. (1) Kolektivni ugovor sklopljen na neodreeno vrijeme moe se otkazati. (2) Kolektivni ugovor sklopljen na odreeno vrijeme moe se otkazati samo ako je mogunost otkazivanja predviena ugovorom. (3) Kolektivni ugovor sklopljen na neodreeno vrijeme i kolektivni ugovor sklopljen na odreeno vrijeme u kojem je predviena mogunost otkazivanja moraju sadravati uglavke o otkaznim razlozima i rokovima. (4) Ako se kolektivni ugovor moe otkazati a ne sadri uglavak o otkaznom roku, otkazni rok je tri mjeseca. (5) Otkaz se mora dostaviti svim strankama kolektivnog ugovora. (6) Kolektivni ugovor mora sadravati odredbe o postupku izmjene i obnove. Utjecaj promjene poslodavca na primjenu kolektivnog ugovora lanak 197.

U sluajevima iz lanka 129. ovoga Zakona, na radnike se do sklapanja novoga kolektivnog ugovora, a najdue godinu dana, nastavlja primjenjivati kolektivni ugovor koji se na njih primjenjivao u vrijeme promjene poslodavca. Dostava kolektivnog ugorora nadlenom tijelu lanak 198. (1) Svaki kolektivni ugovor te svaka promjena (izmjena, dopuna, otkaz ili pristup) kolektivnog ugovora mora se dostaviti, ovisno o podruju primjene, ministarstvu nadlenom za rad ili upanijskom uredu nadlenom za poslove rada. (2) Ministarstvu nadlenom za rad dostavlja se kolekti ugovor ili promjena kolektivnog ugovora u kojem je kao podruje primjene navedeno podruje Republike Hrvatske ili podruje dvije ili vie upanija, a svi ostali kolektivni ugovori ili nove promjene dostavljaju se upanijskim uredima nadlenim, za poslove rada. (3) Kolektivni ugovor ili promjenu kolektivnog ugovora stavlja nadlenom tijelu stranka koja je prva navedena u tom ugovoru, odnosno stranka koja otkazuje kolektivni ugovor. (4) Ministar nadlean za rad pravilnikom e propisati stupak dostave kolektivnih ugovora ili njihovih promjena nadlenom dravnom tijelu te nain voenja evidencije o dostavnim kolektivnim ugovorima i njihovim promjenama. Objava kolektivnog ugovora lanak 199. (1) Kolektivni ugovor koji sadri pravna pravila kojima se ureuju sklapanje, sadraj i prestanak radnih odnosa te druga pitanja iz radnih odnosa ili u svezi s radnim odnosom, mora se javno objaviti. (2) Ministar nadlean za rad pravilnikom e propisati nain objave kolektivnih ugovora iz stavka 1. ovoga lanka. (3) Propust poslodavca da objavi kolektivni ugovor koji ga obvezuje, ne utjee na izvrenje njegovih obveza iz kolektivnog ugovora iz stavka 1. ovoga lanka. Pristupanje kolektivnom ugovoru lanak 200. (1) Kolektivnom ugovoru mogu naknadno pristupiti osobe koje prema odbredbama ovoga Zakona mogu biti stranke kolektivnog ugovora. (2) Izjava o pristupanju kolektivnom ugovoru mora se staviti svim strankama koje su sklopile kolektivni ugovor te s osobama koje su mu naknadno pristupile. (3) Osobe koje su naknadno pristupile kolektivnom ugovoru imaju jednaka prava i obveze kao i stranke koje su ga sklopile. Proirenje primjene kolektivnog ugovora lanak 201. (1) Ako postoji javni interes ministar nadlean za rad moe na prijedlog stranke kolektivnog ugovora proiriti primjenu kolektivnog ugovora na osobe koje nisu sudjelovale u njegovom sklapanju, odnosno nisu mu naknadno pristupile.

(2) Prije donoenja odluke o proirenju vanosti kolektivnog ugovora, ministar nadlean za rad mora zatraiti miljenje sindikata, udruga poslodavaca ili predstavnika poslodavaca na koje se kolektivni ugovor proiruje. (3) Odluka o proirenju vanosti kolektivnog ugovora mora se objaviti u "Narodnim novinama". (4) Odluka o proirenju vanosti kolektivnog ugovora moe se opozvati na nain propisan za njezino donoenje. Sudska zatita prava iz kolektivnog ugovora lanak 202. Stranka kolektivnog ugovora moe tubom pred nadlenim sudom zahtijevati zatitu prava iz kolektivnog ugovora.

XXI. MIRNO RJEAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA I. MIRENJE Sporovi u kojima je obvezno mirenje lanak 203. (1) U sluaju spora o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora ili drugoga slinoga spora koji moe dovesti do trajka ili drugog oblika industrijske akcije (kolektivni radni spor), ako stranke spora nisu dogovorile neki drugi nain njegovoga mirnog rjeavanja, mora se provesti postupak mirenja propisan ovim Zakonom. (2) Mirenje iz stavka 1. ovoga lanka provodi mirovno vijee. Sastav mirovnoga vijea lanak 204. (1) Mirovno vijee ine tri lana: jedan predstavnik poslodavaca ili njihovih udruga, odnosno udruga vie razine, jedan predstavnik sindikata ili njihovih udruga, odnosno udruga vie razine, te jedan lan kojeg izabiru stranke u sporu s liste koju utvruje Gospodarsko-socijalno vijee. (2) Pri Gospodarsko-socijalnom vijeu te pri upanijskim uredima nadlenim za poslove rada vode se liste lanova mirovnoga vijea koje utvruje Gospodarsko-socijalno vijee. (3) Trokovi lanova mirovnoga vijea s liste koju utvruje Gospodarsko-socijalno vijee, terete ministarstvo nadleno za rad. (4) Administrativne poslove za mirovno vijee obavlja ministarstvo nadleno za rad ili odgovarajua sluba upanijskog ureda nadlenog za poslove rada. (5) Gospodarsko-socijalno vijee donijet e pravilnik kojim e se urediti nain izbora lanova mirovnog vijea i postupak pred tim vijeem. Rok za okonanje postupka mirenja lanak 205. Ako se stranke u sporu drukije ne sporazumiju, mirenje predvieno ovim Zakonom mora se dovriti u roku pet dana od dana dostave obavijesti o sporu Gospodarsko-socijalnom vijeu ili upanijskom uredu nadlenom za poslove rada.

Odluka stranaka i njezini uinci lanak 206. (1) Stranke mogu prihvatiti ili odbiti prijedlog mirovnoga vijea. (2) Prijedlog kojega prihvate stranke ima pravnu snagu i uinke kolektivnog ugovora. 2. ARBITRAA Arbitrano rjeavanje spora lanak 207. (1) Stranke spora mogu rjeavanje kolektivnog radnog spora sporazumno povjeriti arbitrai. (2) Imenovanje arbitra ili arbitranoga vijea te druga pitanja arbitranoga postupka, mogu se urediti kolektivnim ugovorom ili sporazumom stranaka sklopljenim nakon nastanka spora: Pitanje o kojem odluuje arbitraa lanak 208. (1) U sporazumu o iznoenju spora pred arbitrau stranke spora e odrediti pitanje koje iznose pred arbitrau. (2) Arbitraa moe odluiti samo o pitanju koje su pred nju iznijele stranke spora. Arbitrana odluka lanak 209. (1) Ako se radi o sporu o tumaenju ili primjeni zakona, drugoga propisa ili kolektivnog ugovora, arbitraa e temeljiti svoju odluku na zakonu, drugom propisu ili kolektivnom ugovoru. (2) Ako se radi o sporu o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora, arbitraa e temeljiti svoju odluku na pravinosti. (3) Ako stranke spora u kolektivnom ugovoru ili sporazumu o iznoenju spora pred arbitrau ne odrede drukije, arbitrana odluka mora biti obrazloena. (4) Protiv arbitrane odluke nije doputena alba. (5) Ako se radi o sporu o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora, arbitrana odluka ima pravnu snagu i uinke kolektivnog ugovora.

XXII. TRAJK I ISKLJUENJE S RADA trajk lanak 210. (1) Sindikati ili njihove udruge vie razine imaju pravo pozvati na trajk i provesti ga sa svrhom zatite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa svojih lanova ili zbog neisplate plae, odnosno naknade plae u roku od 30 dana od dana dospijea. (2) trajk se mora najaviti poslodavcu, odnosno udruzi poslodavaca protiv koje je usmjeren.

(3) trajk se ne smije zapoeti prije okonanja postupka mirenja predvienog ovim Zakonom, odnosno prije provoenja drugog postupka mirnog rjeavanja spora o kojem su se stranke sporazumjele. (4) U pismu kojim se najavljuje trajk moraju se naznaiti razlozi za trajk, mjesto, dan i vrijeme poetka trajka. (5) Najkasnije na dan najave trajka sindikati, odnosno udruge sindikata vie razine, moraju objaviti pravila o poslovima na kojima se rad ne smije prekidati za vrijeme trajka ili iskljuenja s rada, donesenim u skladu s odredbama ovoga Zakona. Iskljuenje s rada (lockout) lanak 211. (1) Poslodavci mogu iskljuiti radnike s rada samo u odgovoru na ve zapoeti trajk. (2) Iskljuenje s rada ne smije zapoeti prije isteka osam dana od dana poetka trajka. (3) Broj radnika iskljuenih s rada ne smije biti vei od polovice broja radnika u trajku. (4) Za radnike iskljuene s rada poslodavac je duan uplatiti doprinose utvrene posebnim propisima na osnovicu koju ini najnia plaa. (5) Odredbe ovoga Zakona o trajku, na odgovarajui se nain primjenjuju i na pravo poslodavaca da u kolektivnom radnom sporu iskljue radnike. Pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati lanak 212. (1) Na prijedlog poslodavca, sindikat i poslodavac sporazumno izrauju i donose pravila o proizvodno odravajuim i nunim poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme trajka ili iskljuenja s rada. (2) Pravila iz stavka 1. ovoga lanka sadre osobito odredbe o poslovima i broju radnika koji na njima moraju raditi za vrijeme trajka ili iskljuenja s rada, a s ciljem omoguivanja obnavljanja rada neposredno nakon zavretka trajka (proizvodno odravajui poslovi), odnosno s ciljem obavljanja poslova koji su prijeko potrebni radi spreavanja ugroavanja ivota, osobne sigurnosti ili zdravlja puanstva (nuni poslovi). (3) Odreivanjem poslova iz stavka 1. ovoga lanka ne smije se onemoguiti ili bitno ograniiti pravo na trajk. (4) Ako se sindikat i poslodavac ne sporazumiju, u roku od 15 dana od dana dostave sindikatu prijedloga poslodavca, o odreivanju poslova iz stavka 1. ovoga lanka, poslodavac ili sindikat moe u roku od daljnjih 15 dana traiti da o tim poslovima odlui arbitaa. (5) Arbitraa iz stavka 4. ovoga lanka sastoji se od jednog predstavnika sindikata i jednog predstavnika poslodavca te od neovisnog predsjednika kojeg sporazumno odreuju sindikat i poslodavac. (6) Ako se sindikat i poslodavac ne mogu sporazumijeti o imenovanju predsjednika arbitranog vijea, a ta pitanja nisu drukije ureena kolektivnim ugovorom ili sporazumom stranaka, njega e imenovati predsjednik suda nadlenost kojeg se odreuje prema odredbama ovoga Zakona o odreivanju nadlenosti u prvom stupnju za zabranu trajka ili iskljuenja s rada. (7) Ako jedna stranka odbija sudjelovati u arbitranom postupku utvrivanja poslova koji se ne smiju prekidati, postupak e se provesti bez njezinog sudjelovanja, a odluku o poslovima iz stavka 1. ovoga lanka donosi predsjednik arbitranog vijea. (8) Odluku o poslovima iz stavka 1. ovoga lanka arbitraa mora donijeti u roku od 15 dana od dana pokretanja arbitranog postupka.

(9) Ako poslodavac nije predloio utvrivanje poslova iz stavka 1. ovoga lanka do dana poetka postupka mirenja, postupak utvrivanja tih poslova ne moe pokrenuti do dana okonanja trajka. Posljedice organiziranja ili sudjelovaoja u trajku lanak 213. (1) Organiziranje ili sudjelovanje u trajku organiziranom u skladu s odredbama zakona, kolektivnog ugovora i pravilima sindikata, ne predstavlja povredu ugovora o radu. (2) Radnik ne smije biti stavljen u nepovoljniji poloaj od drugih radnika zbog organiziranja ili sudjelovanja u trajku, organiziranom u skladu s odredbama zakona, kolektivnog ugovora i pravilima sindikata. (3) Radniku se moe otkazati samo ako je organizirao ili sudjelovao u trajku koji nije organiziran u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilima sindikata ili ako za vrijeme trajka poini neku drugu teku povredu ugovora o radu. (4) Radnik ne smije ni na koji nain biti prisiljen sudjelovati u trajku. Razmjerno umanjenje plae i dodataka na plau lanak 214. Radniku koji je sudjelovao u trajku, plaa i dodaci na plau, osim doplatka na djecu, mogu se smanjiti razmjerno vremenu sudjelovanja u trajku. Sudska zabrana nezakonitoga trajka i naknada tete lanak 215. (1) Poslodavac, odnosno udruga poslodavaca moe zahtijevati od nadlenog suda da zabrani organiziranje i poduzimanje trajka protivnog odredbama zakona. (2) Poslodavac moe zahtijevati naknadu tete koju je pretrpio zbog trajka koji nije organiziran i poduzet u skladu s odredbama zakona. Sudska zabrana nezakonitog iskljuenja s rada i naknada tete lanak 216. (1) Sindikat moe zahtijevati od nadlenog suda da zabrani organiziranje i poduzimanje iskljuenja s rada protivnog odredbama zakona. (2) Sindikat moe zahtijevati naknadu tete koju je on ili radnici pretrpjeli zbog iskljuenja s rada koje nije organizirano i poduzeto u skladu s odredbama zakona. Sudska nadleuost za zabranu trajka i iskljuenja s rada lanak 217. (1) Ako trajk, odnosno iskljuenje s rada, obuhvaa podruje samo jedne upanije, o zabrani trajka, odnosno iskljuenja s rada, u prvom stupnju odluuje nadleni upanijski sud u vijeu sastavljenom od tri suca. (2) Ako trajk, odnosno iskljuenje s rada, obuhvaa podruje dviju ili vie upanija, o zabrani trajka odnosno iskljuenja s rada u prvom stupnju odluuje upanijski sud u Zagrebu u vijeu sastavljenom od tri suca.

(3) O albi protiv odluke donesene u skladu s odredbama stavka 1. i 2. ovoga lanka, odluuje Vrhovni sud. (4) Odluka o zahtjevu za zabranu trajka, odnosno iskljuenja s rada, mora se u prvom stupnju donijeti u roku od etiri dana od dana podnoenja zahtjeva. (5) Odluka o albi iz stavka 3. ovoga lanka mora se donijeti u roku od pet dana od dana dostave prvostupanjskog predmeta. trajk u oruanim snagama, redarstvu, dravnoj upravi i javnim slubama lanak 218. trajk u oruanim snagama, redarstvu, dravnoj upravi i javnim slubama ureuje se posebnim zakonom.

XXIII. GOSPODARSKO-SOCIJALNO VIJEE Ovlatenja Gospodarsko-socijalnoga vijea lanak 219. (1) Radi utvrivanja i ostvarivanja usklaenih djelatnosti s ciljem zatite i promicanja gospodarskih i socijalnih prava odnosno interesa radnika i poslodavaca, voenja usklaene gospodarske, socijalne i razvojne politike, poticanja sklapanja i primjene kolektivnih ugovora te njihovoga usklaivanja s mjerama gospodarske, socijalne i razvojne politike, moe se osnovati Gospodarsko-socijalno vijee. (2) Djelatnost Gospodarsko-socijalnog vijea temelji se na ideji trostrane suradnje Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada), sindikata i udruga poslodavaca na rjeavanju gospodarskih i socijalnih pitanja i problema. (3) Gospodarsko-socijalno vijee: - prati, izuava i ocjenjuje utjecaj gospodarske politike i mjera gospodarske politike na socijalnu stabilnost i razvoj, - prati, izuava i ocjenjuje utjecaj socijalne politike i mjera socijalne politike na gospodarsku stabilnost i razvoj, - izuava i ocjenjuje utjecaj promjena cijena i plaa na gospodarsku stabilnost i razvoj, - daje obrazloeno miljenje ministru rada o svim problemima vezanima uz sklapanje i primjenu kolektivnih ugovora, - predlae Vladi, poslodavcima i sindikatima, odnosno njihovim udrugama i udrugama vie razine, voenje usklaene politike cijena i plaa, - utvruje listu miritelja, odnosno lanova mirovnoga vijea, - utvruje listu arbitara, odnosno lanova arbitranoga vijea, - donosi pravilnik o nainu izbora lanova mirovnoga vijea i postupak pred mirovnim vijeem, - daje miljenje o prijedlozima zakona iz podruja rada i socijalne sigurnosti, - promie ideju trostrane suradnje Vlade, sindikata i udruga poslodavaca na rjeavanju gospodarskih i socijalnih pitanja i problema,

- potie mirno rjeavanje kolektivnih radnih sporova, - daje miljenje i prijedloge ministru rada u svezi s drugim pitanjima ureenima ovim Zakonom. (4) Gospodarsko-socijalno vijee osniva se sporazumom Vlade, sindikata i udruga poslodavaca. (5) Sporazumom o osnivanju Gospodarsko-socijalnog vijea poblie se odreuju njegova ovlatenja. (6) Gospodarsko-socijalno vijee moe osnovati odbore i komisije za pojedina pitanja iz svoga djelokruga. (7) Gospodarsko-socijalno vijee donijet e poslovnik kojim e urediti nain donoenja odluka iz svojega djelokruga. (8) Svaki lan Gospodarsko-socijalnog vijea moe podnijeti prijedlog za razmatranje pitanja, odnosno za donoenje odluke iz nadlenosti Gospodarsko-socijalnog vijea. (9) Ako se Gospodarsko-socijalno vijee ne osnuje ili ako ono u roku trideset dana od dana podnoenja prijedloga ne utvrdi listu miritelja, odnosno lanova mirovnog vijea, listu arbitara, odnosno lanova arbitranog vijea ili ako u tom roku ne donese pravilnik o nainu izbora lanova mirovnog vijea i postupku pred mirovnim vijeem, ova e pitanja urediti ministar nadlean za rad u daljnjem roku od trideset dana, vodei pri tome rauna o naravi mirnog rjeavanja sporova i ideji trostrane suradnje Vlade, sindikata i udruga poslodavaca na rjeavanju gospodarskih i socijalnih pitanja i problema. Sastav Gospodarsko-socijalnoga vijea lanak 220. (1) Sporazumom o osnivanju Gospodarsko-socijalnog vijea odreuje se njegov sastav. (2) Pri utvrivanju sastava Gospodarsko-socijalnog vijea mora se voditi rauna o odgovarajuoj zastupljenosti sindikata i poslodavaca iz gospodarstva i javnih djelatnosti.

XXIV. NADZOR NAD PRIMJENOM PROPISA O RADU Nadzor lanak 221. (1) Nadzor nad primjenom ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa, te drugih zakona i propisa koji ureuju odnose izmeu poslodavaca i radnika, obavlja tijelo dravne uprave nadleno za poslove inspekcije rada. (2) U trgovakom drutvu ili ustanovi u koju zbog interesa obrane Republike Hrvatske nije doputen pristup neovlatenim osobama, nadzor iz stavka 1. ovoga lanka obavlja inspekcija rada, ako drugim zakonom nije drukije odreeno. Ovlatenja inspekcije rada lanak 222. (1) U provoenju nadzora inspektor rada ima ovlatenja utvrena zakonom ili na temelju zakona donesenim propisom. (2) Radnik, radniko vijee, sindikat te poslodavac mogu zahtijevati od inspektora rada provoenje inspekcijskoga nadzora.

XXV. POSEBNE ODREDBE

1. RADNA KNJIICA Radna knjiica lanak 223. (1) Radnik ima radnu knjiicu, koja je javna isprava. (2) Ministar nadlean za rad pravilnikom e urediti sadraj, postupak izdavanja, nain upisivanja podataka, postupak zamjene i izdavanja novih radnih knjiica, nain voenja registra izdatih radnih knjiica, oblik i nain izrade te prodaje radnih knjiica. Postupanje poslodavca s radnom knjiicom lanak 224. (1) Na dan otpoinjanja rada, radnik predaje radnu knjiicu poslodavcu. (2) O preuzimanju radne knjiice u sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, poslodavac izdaje radniku pisanu potvrdu. (3) Na dan prestanka ugovora o radu, poslodavac je duan radniku vratiti radnu knjiicu. (4) Na pisani zahtjev radnika, poslodavac je duan i prije prestanka ugovora o radu predati radniku radnu knjiicu. (5) Poslodavac koji nakon prestanka ugovora o radu nije u mogunosti radniku vratiti radnu knjiicu, duan je dostaviti radnu knjiicu upanijskom uredu nadlenom za poslove rada, prema mjestu prebivalita radnika, a ako je prebivalite radnika nepoznato, onda upanijskom uredu nadlenom za poslove rada prema mjestu izdavanja radne knjiice. 2. POSEBNE ODREDBE U SVEZI S VOJNOM SLUBOM Utjecaj vojne slube na radni odnos lanak 225. (1) Za vrijeme sluenja vojnog roka i sluenja u priuvnom sastavu (vojna sluba) prava i obveze iz radnog odnosa miruju. (2) Radnik koji nakon zavretka vojne slube eli nastaviti rad kod istoga poslodavca, duan je, im sazna dan kada e mu prestati vojna sluba, a najkasnije u roku mjesec dana od dana prestanka vojne slube, priopiti svoju namjeru poslodavcu. (3) Radnika koji je dao izjavu u smislu stavka 2. ovoga lanka, poslodavac je duan rasporediti na poslove na kojima je radio prije stupanja u vojnu slubu ili na druge odgovarajue poslove, osim ako je prestala potreba za obavljanje tih poslova zbog gospodarskih, tehnikih ili organizacijskih razloga, a ne moe ga zaposliti na nekim drugim odgovarajuim poslovima. (4) Ako u sluaju iz stavka 3. ovoga lanka poslodavac ne moe vratiti radnika na rad, duan mu je isplatiti naknadu plae za razdoblje propisanog ili ugovorenoga otkaznog roka, te ako su za to ispunjeni uvjeti, pripadajuu otpremninu. (5) Poslodavac je duan primiti radnika iz stavka 1. ovog lanka na rad u roku mjesec dana od dana dostave izjave o namjeri nastavljanja rada kod istoga poslodavca. (6) Radnik kojega nije mogue vratiti na rad u smislu prethodnih stavaka ovoga lanka, ima tijekom godine dana od dana prestanka vojne slube prednost pri zapoljavanju kod istoga poslodavca. (7) Vojna sluba nije doputeni razlog za otkaz ugovora o radu.

(8) Za vrijeme vojne slube poslodavac ne moe redovito otkazati radni odnos. (9) Ako poslodavac otkae radni odnos protivno odredbama ovoga lanka, radnik ima sva prava koja su ovim Zakonom predviena za sluaj nedoputenog otkaza. (10) Prava utvrena ovim Zakonom u svezi s vojnom slubom imaju i osobe na slubi u priuvnom sastavu policije. 3. POSEBNE ODREDBE O ZASTUPNICIMA I DUNOSNICIMA Prava kandidata za zastupnike, lanove skuptina ili vijea lanak 226. (1) Kandidat za zastupnika u Saboru Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Sabor) ima, za vrijeme predizborne promidbe, pravo na neplaeni dopust u trajanju do najvie petnaest radnih dana. (2) Kandidat za lana skuptine upanije ili kotara sa posebnim samoupravnim poloajem, ima za vrijeme predizborne promidbe, pravo na neplaeni dopust u trajanju do najvie deset radnih dana. (3) Kandidat za lana gradskog ili opinskog vijea ima, za vrijeme predizborne promidbe, pravo na neplaeni dopust u trajanju do najvie pet radnih dana. (4) O koritenju dopusta iz stavka 1. do 3. ovoga lanka, radnik mora obavijestiti poslodavca najmanje 24 sata ranije. (5) Dopust iz stavka 1. do 3. ovoga lanka radnik ne moe koristiti u razdobljima kraim od polovice radnoga dana. (6) Na zahtjev radnika, umjesto dopusta iz stavka 1. do 3. ovoga lanka, radnik moe pod istim uvjetima koristiti godinji odmor, u trajanju na koje ima pravo do prvoga dana glasovanja. (7) Ako je za stjecanje odreenih prava vano prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja neplaenoga dopusta iz stavka 1. do 3. ovoga lanka izjednauju se s vremenom provedenim na radu i ubrajaju u sta potreban za ostvarivanje odreenih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom. Prava zastupnika i dunosnika lanak 227. (1) Ugovor o radu radnika koji je izabran u Sabor, dunosnika kojeg je na dunost imenovao Sabor, Predsjednik Republike, Vlada ili Ustavni sud, te upana, podupana, gradonaelnika i zamjenika gradonaelnika Grada Zagreba, a koji je kod istoga poslodavca prethodno radio najmanje godinu dana neprekidno, na njegov e zahtjev mirovati najdulje do prestanka mandata. (2) Ako se radnik i poslodavac drukije ne sporazumiju, mirovanje e otpoeti petnaest dana nakon dostave rad nikova zahtjeva poslodavcu. (3) Radnik iz stavka 1. ovoga lanka ima se pravo vratit na rad kod poslodavca kod kojeg je prethodno radio, ako o svojoj namjeri povratka obavijesti poslodavca najkasnije u roki mjesec dana od dana prestanka mandata. (4) Radnik iz stavka 1. ovoga lanka ima pravo povratka na poslove na kojima je prethodno radio ili na druge odgovarajue poslove u roku mjesec dana od dana dostave obavijesti i stavka 3. ovoga lanka. (5) Ako je za stjecanje odreenih prava vano prethodni trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, radniku i stavka 1. ovoga lanka, nakon povratka na rad razdoblje mirovanja radnog odnosa ubraja se u neprekinuto trajanje radnog od nosa.

(6) Ako je potrebno, radnik iz stavka 1. ovog lank ima pravo na dodatno struno osposobljavanje, ako je dolo do promjene u tehnici ili nainu rada. (7) Bude li ponovno izabran ili imenovan na neku od dunosti iz stavka 1. ovoga lanka, radnik nema prava iz prethodnih stavaka ovoga lanka, osim ako ukupno razdoblje mirovanja ugovora o radu nije bilo due od pet godina. (8) Radnik kojem je zbog izbora ili imenovanja iz stavk 1. ovoga lanka, na razdoblje due od pet godina radni odnos prestao, ima tijekom razdoblja od godine dana, od dana prestanka mandata, prednost pri zapoljavanju kod poslodavca kod kojeg je prije radio te ako bude ponovno radn, ima sva prava koja je imao u vrijeme prvog izbora ili imenovanja.

XXVI. KAZNENE ODREDBE Prekraji poslodavca lanak 228. (1) Novanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit e se za prekraj poslodavac pravna osoba: 1. ako pri zapoljavanju ili pri ostvarivanju prava i obveza iz radnog odnosa, radnika stavlja u nepovoljniji poloaj od drugih osoba (lanak 2.), 1.a ako pri zapoljavanju neda prednost spolu koji je podzastupljen (lanak 3. stavak 2.). 2. ako prije otpoinjanja rada, radniku ne omogui da se upozna s propisima o radnim odnosima odnosno ako ga ne upozna s organizacijom i zatitom na radu (lanak 5. stavak 2.), 3. ako propise o zatiti na radu te kolektivni ugovor i pravilnik o radu ne uini na prikladan nain dostupnim radnicima (lanak 5. stavak 3.), 4. ako u sluaju, koji nije predvien zakonom ili kolektivnim ugovorom, sklopi ugovor o radu na odreeno vrijeme (lanak 10. stavak 1. i 2.), 4.a ako sa radnikom sklopi jedan ili vie uzastopnih ugovora o radu na odreeno vrijeme na temelju kojih se radni odnos na istim poslovima zasniva za neprekinuto razdoblje due od tri godine, osim ako je to zakonom ili kolektivnim ugovorom doputeno (lanak 10. stavak 4.). 5. ako u sluaju kad ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije poetka rada, ne urui radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru (lanak 11. stavak 3.), 6. ako ugovor o radu pomorca i ribara ne registrira pri upanijskom uredu nadlenom za poslove rada (lanak 11. stavak 5.), 7. ako sklopi ugovor o radu koji ne sadri podatke propisane ovim Zakonom (lanak 12.), 7.a ako sklopi ugovor o radu koji ne sadri podatke propisane ovim Zakonom (lanak 12.a). 8. ako u sluaju upuivanja radnika na rad u inozemstvo ugovor o radu ne sadri podatke propisane ovim Zakonom (lanak 13. stavak 1.), 9. ako zaposli osobu mlau od petnaest godina ivota (lanak 14. stavak 1.), 10. ako osobi mlaoj od petnaest godina ivota omogui, bez prethodnog odobrenja inspektora rada, naplatno sudjelovanje u snimanju filmova, pripremanju i izvoenju umjetnikih, scenskih ili drugih slinih djela, ili joj to omogui na nain, u opsegu i na poslovima koji ugroavaju njezino zdravlje, udorednost, kolovanje ili razvoj (lanak 14. stavak 2.),

11. ako zaposli malodobnika bez odobrenja njegovog zakonskog zastupnika (lanak 15. stavak 1.), 12. ako zaposli malodobnika na poslovima koji mogu ugroziti njegovo zdravlje, udorednost ili razvoj (lanak 16. stavak 1.), 12.a ako malodobniku ne ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajuih poslova (lanak 16. stavak 6.). 13. ako u roku koji odredi inspektor rada ne pribavi nalaz i miljenje o utjecaju poslova na zdravlje i razvoj malodobnoga radnika (lanak 17. stavak 2.), 14. ako ne postupi po nalogu inspektora rada kojim se zabranjuje rad malodobnoga radnika na odreenim poslovima (lanak 17. stavak 4.), 14.a ako malodobniku ne ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajuih poslova (lanak 17. stavak 6.). 15. ako sklopi ugovor o radu sa radnikom koji ne udovoljava posebnim uvjetima za zasnivanje radnog odnosa, propisanima zakonom ili drugim propisom (lanak 18.), 16. ako prilikom sklapanja ugovora o radu od radnika trai, podatke koji nisu u neposrednoj svezi s radnim odnosom (lanak 20. stavak 1.), 17. ako prikuplja, obrauje, koristi i dostavlja treim osobama osobne podatke radnika, protivno odredbama ovog Zakona (lanak 22.), 18. ako sklopi ugovor o radu u kojem je trajanje probnoga rada ugovoreno u trajanju duem od zakonom doputenoga (lanak 23. stavak 2.), 19. ako sklopi ugovor o radu u kojem je ugovoreno trajanje pripravnikoga staa due od zakonom propisanoga (lanak 27.), 20. ako s volonterom ne sklopi ugovor u pisanom obliku (lanak 29. stavak 5.), 21. ako sklopi ugovor o radu u kojem je puno radno vrijeme ugovoreno u trajanju duem od zakonom doputenoga (lanak 30. stavak 1.), 22. ako od radnika zahtijeva da na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zatite na radu, nije mogue zatititi radnika od tetnih utjecaja, radi due od skraenoga radnoga vremena ili da radi prekovremeno (lanak 32. stavak 1. i 4.), 23. ako od radnika zahtijeva da radi due od punoga radnoga vremena (prekovremeni rad) vei broj sati od zakonom odreenoga najduega trajanja takvoga rada (lanak 33. stavak 1.), 24. ako ne obavijesti inspektora rada o prekovremenom radu o kojem ga je duan obavijestiti (lanak 33. stavak 2.), 25. ako ne postupi po rjeenju inspektora rada kojim se zabranjuje prekovremeni rad to tetno utjee na zdravlje i radnu sposobnost radnika ili koji onemoguuje zapoljavanje nezaposlenih osoba (lanak 33. stavak 3.), 26. ako malodobnom radniku naredi prekovremeni rad (lanak 33. stavak 4.), 27. ako trudnici, majci s djetetom do tri godine starosti ili samohranom roditelju s djetetom do est godina starosti, bez njegovog pisanog pristanka, naredi prekovremeni rad (lanak 33. stavak 5.), 27.a ako je preraspodijeljeno radno vrijeme due od zakonom utvrenog (lanak 35. stavak 4. i 5.),

27.b ako malodobnom radniku naredi rad u preraspodijeljenom punom radnom vremenu (lanak 35. stavak 7.), 27.c ako trudnici, majci s djetetom do tri godine starosti ili samohranom roditelju s djetetom do est godina starosti, bez njegovog pisanog pristanka, naredi rad u preraspodijeljenom punom radnom vremenu (lanak 35. stavak 8.). 28. ako u sluaju kada preraspodjela radnoga vremena nije predviena kolektivnim ugovorom, odnosno sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca ne zatrai suglasnost inspektora rada za preraspodjelu (lanak 35. stavak 10.), 29. ako radniku ne omogui koritenje stanke na nain i pod uvjetima propisanima ovim Zakonom (lanak 36.), 30. ako radniku ne omogui koritenje dnevnog odmora na nain i pod uvjetima propisanima ovim Zakonom (lanak 37.), 31. ako radniku ne omogui koritenje tjednog odmora na nain i pod uvjetima propisanima ovim Zakonom (lanak 38.), 32. ako radniku ne omogui koritenje godinjeg odmora u najkraem trajanju odreenom ovim Zakonom (lanak 39.), 33. ako sa radnikom sklopi sporazum o odricanju od prava na godinji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto koritenja godinjeg odmora (lanak 41.), 33.a ako radniku ne izda potvrdu o koritenju godinjeg odmora (lanak 44. stavak 2.) 34. ako radniku ne isplati naknadu plae za vrijeme godinjeg odmora u visini i na nain odreen ovim Zakonom (lanak 45.), 35. ako radniku ne omogui koritenje odmora u dijelovima pod uvjetima propisanima ovim Zakonom (lanak 46.), 36. ako raspored godinjih odmora ne utvrdi u skladu s odredbama ovoga Zakona (lanak 48.), 37. ako radniku ne omogui koritenje plaenoga dopusta na nain i pod uvjetima propisanima ovim Zakonom (lanak 49.), 38. ako protivno odredbama ovoga Zakona eni zaposlenoj u industriji naredi noni rad (lanak 52. i 53.), 39. ako protivno odredbama ovoga Zakona malodobniku naredi noni rad (lanak 54.), 40. ako zaposli enu na poslovima na kojima je enama zabranjen rad (lanak 55.), 41. ako zbog trudnoe odbije zaposliti enu, otkae joj ugovor o radu ili je, suprotno odredbama ovoga Zakona, premjesti na druge poslove (lanak 56. stavak 1.), 42. ako trai podatke o trudnoi ene ili uputi drugu osobu da trai takve podatke, osim ako ena osobno zahtijeva odreeno pravo predvieno zakonom ili drugim propisom radi zatite trudnica (lanak 56. stavak 2.), 43. ako majci ili ocu djeteta ne omogi koritenje porodnoga dopusta pod uvjetima propisanima ovim Zakonom (lanak 58.), 44. ako majci ili ocu djeteta ne omogui rad u skraenom radnom vremenu pod uvjetima propisanima ovim Zakonom (lanak 59.),

45. ako ocu djeteta ija je majka umrla, napustila dijete ili je zbog bolesti ili drugoga slinoga razloga onemoguena da se brine o djetetu, ne omogui koritenje svim pravima koja su ovim Zakonom predviena radi zatite majinstva i podizanja djeteta (lanak 61. stavak 1.), 46. ako jednom od roditelja djeteta ne omogui da ne radi dok dijete ne navri tri godine ivota, za koje vrijeme mu miruju prava i obveze iz radnog odnosa, te u svezi s radnim odnosom (lanak 62.), 47. ako radnici koja rodi mrtvo dijete ili ije dijete umre prije kraja osnovnog, odnosno dodatnog porodnoga dopusta, ne omogui koritenje porodnoga dopusta u trajanju propisanom Zakonom (lanak 64.), 48. ako jednom od roditelja djeteta s teim smetnjama u razvoju ne omogui koritenje dopusta ili rad u polovici punoga radnog vremena (lanak 66. stavak 1., 2. i 3.), 49. ako roditelju djeteta s teim smetnjama u razvoju, koji se koristi pravom na rad u skraenom radnom vremenu, naredi prekovremeni rad ili mu bez njegove suglasnosti promijeni mjesto rada (lanak 66. stavak 7.), 50. ako posvojitelju djeteta ili osobi kojoj je rjeenjem tijela nadlenog za poslove socijalne skrbi dijete povjereno na uvanje i odgoj, ne omogui koritenje prava utvrenih ovim Zakonom, radi zatite majinstva i podizanja djece (lanak 67. stavak 1.), 51. ako posvojitelju djeteta ne omogui koritenje posvojiteljskoga dopusta (lanak 67. stavak 2. i 3), 51.a ako radnika ne primi na rad nakon prestanka koritenja prava na porodni dopust, posvojiteljski dopust ili prava na mirovanje ugovora o radu do tree godine ivota djeteta ili mu ne ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajuih poslova (lanak 69. stavak 2. i 3.). 52. ako za vrijeme trudnoe, koritenja porodnoga dopusta, koritenja prava na rad u skraenom radnom vremenu roditelja, odnosno posvojitelja, koritenja posvojiteljskog dopusta i dopusta za njegu djeteta s teim smetnjama u razvoju, otkae trudnici, odnosno osobi koja se koristi nekim od spomenutih prava (lanak 70. stavak 1.), 52.a ako radnika ne rasporedi na poslove na kojima je radio ili mu ne ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajuih poslova (lanak 72.). 53. ako za vrijeme privremene nesposobnosti za rad otkae radniku koji je privremeno sprijeen za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti (lanak 73. stavak 1.), 53.a ako radnika ne vrati na poslove na kojima je prethodno radio ili mu ne ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajuih poslova (lanak 75.), 53.b ako radniku kod kojeg postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti ne ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je sposoban, a u mogunosti je radniku osigurati obavljanje takvih poslova za koje je radnik sposoban (lanak 77. i 78.), 53.c ako radniku prilikom isplate plae, naknade plae ili otpremnine ne urui obraun plae iz kojeg je vidljivo kako je utvren iznos plae (lanak 83a. stavak 1.), 53.d ako radniku ne urui obraun dugovane, a neisplaene plae, naknade plae ili otpremnine (lanak 83.a stavak 2.), 53.e ako bez suglasnosti radnika svoje potraivanje prema radniku naplati uskratom plae ili nekog njezinog dijela, odnosno uskratom naknade plae ili dijela naknade plae (lanak 87. stavak 1.). 54. ako prije isteka roka od est mjeseci zaposli drugog radnika na poslovima za koje je utvrdio da je prestala potreba za njihovim obavljanjem i ako nije ponudio sklapanje ugovora o radu radniku kojem je otkazao iz poslovno uvjetovanih razloga (lanak 106. stavak 8. i 9), 54.a ako otkaz ne obrazloi ili ako ga ne dostavi radniku (lanak 111. stavak 2. i 3.).

55. ako ne izradi program zbrinjavanja vika radnika, a po ovom Zakonu duan je izraditi taj program (lanak 119. stavak 1. i 2.), 56. ako se pri izradi programa zbrinjavanja vika radnika ne savjetuje s radnikim vijeem, odnosno slubom za poljavanje (lanak 119. stavak 3. i 6.), 57. ako u propisanom roku o programu zbrinjavanja vika radnika ne obavijesti radnike i slubu zapoljavanja (lanak 120. stavak 3. i 4.), 58. ako otkae radniku prije nego to program zbrinjavanja vika radnika dostavi ovlatenoj slubi zapoljavanja ili prije isteka roka u kojem je ta sluba duna oitovati se o tom programu (lanak 120. stavak 5.), 59. ako ne postupi po nalogu slube zapoljavanja o odgodi primjene programa zbrinjavanja vika radnika (lanak 12a stavak 6.), 60. ako nakon prestanka radnog odnosa radniku ne vrati sve njegove isprave ili mu ne izda potvrdu o vrsti poslova i trajanju radnog odnosa ili ako u toj potvrdi, osim podataka o vrst poslova i trajanju radnog odnosa, naznai neto to bi radniku otealo sklapanje novog ugovora o radu (lanak 122.), 61. ako onda kad je to duan, ne donese ili ne objavi pravilnik o radu kojim se ureuju plae, organizacija rada i druga pitanja vana za radnike zaposlene kod njega (lanak 123. stavak 1.), 62. ako pravilnikom o radu ne uredi pitanja za koja je ministar nadlean za rad propisao da se moraju urediti tim pravilnikom (lanak 123. stavak 3.), 63. ako pravilnik o radu donese prije nego to je zatraio miljenje radnikoga vijea (lanak 124. stavak 1.), 63.a ako pisano ne obavijesti radnika o prenoenju njegovog ugovora o radu na novog poslodavca (lanak 129. stavak 5.). 64. ako onemogui radnike u izboru radnikoga vijea (lanka 133.), 65. ako ne obavjetava radniko vijee o pitanjima o kojima ga je duan obavijestiti (lanak 144.). 65.a ako se sa radnikim vijeem ne savjetuje o pitanjima o kojima se je duan savjetovati (lanak 145.), 65.b ako bez suglasnosti radnikog vijea donese odluku koju moe donijeti samo uz suglasnost radnikog vijea (lanak 146. stavak 1.). 66. ako ne osigura uvjete za rad radnikoga vijea (lanak 152.), 66.a ako ne omogui imenovanom predstavniku radnika lanstvo u nadzornom odboru trgovakog drutva (lanak 158.a). 67. ako pokua ostvariti ili ostvari zabranjeni nadzor na sindikatom ili udrugom sindikata vie razine (lanak 177. stava 1.) 67.a ako ne obrauna, ne ustegne ili ne uplati sindikalnu lanarinu (lanak 182.a). 68. ako u sluaju, kad je on to duan uiniti, ne dostavi kolektivni ugovor ili promjenu kolektivnog ugovora ministarstvu nadlenom za rad ili upanijskom uredu nadlenom za poslove rada (lanak 198. stavak 3.), 69. ako kolektivni ugovor ne objavi na propisani nain (lanak 199. stavka 1. i 2), 70. ako onda kad je to duan, odbije sudjelovati u postupk mirenja, predvienom ovim Zakonom (lanak 203.),

71. ako radnika koji je organizirao ili sudjelovao u trajku, organiziranom u skladu s odredbama zakona, kolektivnog ugovora i pravilima sindikata stavi u nepovoljniji poloaj od drugih radnika (lanak 213. stavak 2.), 72. ako onemogui ili pokua onemoguiti inspektora rada u provodenju nadzora (lanak 221. stavak 1.), 73. ako radniku odbije vratiti radnu knjiicu kad je to duan uiniti (lanak 224. stavak 3. i 4.), 74. ako isplati radniku plau u iznosu manjem od najnie plae, utvrenom na nain propisan ovim Zakonom (lanak 242. stavak 2). (2) Novanom kaznom od 3.000,00 kuna do 10.000,00 kuna za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se poslodavac fizika osoba i odgovorna osoba pravne osobe (3) Ako je prekraj iz stavka 1. ovoga lanka poinjen u odnosu na malodobnog radnika, najnii i najvii iznos novane kazne uveava se trostruko. (4) Za prekraje iz toke 66.a ovoga lanka, poslodavac pravna osoba odgovara i u sluaju da ne postoji prekrajna odgovornost odgovorne osobe. Prekraji sindikata i udruga sindikata vie razine lanak 229. Novanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit e se za prekraj sindikat ili udruga sindikata vie razine: 1. ako u roku trideset dana od dana nastale promjene ne prijavi promjenu naziva udruge, odnosno podrunice, sjedita, podruja djelovanja, naziva tijela, osoba ovlatenih za zastupanje, te prestanak djelovanja, odnosno ovlatenja u pravnom prometu (lanak 174. stavak 2.), 2. ako u sluaju, kad je to duan uiniti, ne dostavi kolektivni ugovor ili promjenu kolektivnog ugovora ministarstvu nadlenom za rad ili upanijskom uredu nadlenom za poslove rada (lanak 198. stavak 3.), 3. ako kolektivni ugovor ne objavi na propisani nain (lanak 199. stavak 1. i 2.), 4. ako, onda kad je to duan, odbije sudjelovati u postupku mirenja, predvienom ovim Zakonom (lanak 203.), 5. ako ne najavi trajk (lanak 210. stavak 2.), 6. ako zapone trajk prije provoenja postupka mirenja, predvienog ovim Zakonom, odnosno prije provoenja drugoga postupka, mirnoga rjeavanja spora o kojem su se stranke sporazumjele (lanak 210. stavak 3.), 7.ako u pismu kojim se trajk najavljuje ne naznai razloge za trajk, mjesto, dan i vrijeme poetka trajka (lanak 210. stavak 4.), 8. ako najkasnije na dan najave trajka ne objavi pravila o radnim mjestima na kojima se rad ne smije prekidati za vrijeme trajka (lanak 210. stavak 5.). Prekraji udruga poslodavaca i udruga poslodavaca vie razine lanak 230. Novanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit e se za prekraj udruga poslodavaca ili udruga poslodavaca vie razine:

1. ako u roku trideset dana od dana nastale promjene ne prijavi promjenu naziva udruge, odnosno podrunice, sjedita, podruja djelovanja, naziva tijela, osoba ovlatenih za zastupanje, te prestanak djelovanja, odnosno ovlatenja u pravnom prometu (lanak 174. stavak 2), 2. ako, onda kad je to duna uiniti, ne dostavi kolektivni ugovor ili promjenu kolektivnog ugovora ministarstvu nadlenom za rad ili upanijskom uredu nadlenom za poslove rada (lanak 198. stavak 3.), 3. ako kolektivni ugovor ne objavi na propisani nain (lanak 199. stavak 1. i 2.), 4. ako, onda kad je to duna, odbije sudjelovati u postupku mirenja, predvienom ovim Zakonom (lanak 203.), 5. ako organizira ili poduzme iskljuenje s rada koje nije odgovor na ve zapoeti trajk (lanak 211. stavak 1.), 6. ako iskljuenje s rada zapone prije roka propisanog Zakonom (lanak 211. stavak 2.), 7. ako iskljui s rada radnike u broju veem od dozvoljenog ovim Zakonom (lanak 211. stavak 3.), 8. ako iskljui radnike s rada protivno odredbama ovoga Zakona (lanak 211. stavak 5.), 9. ako za vrijeme iskljuenja s rada onemogui radnicima obavljanje poslova koji se ne smiju prekidati (lanak 212.). XXVII. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lanak 231. Brisan lanak 232. Brisan lanak 233. Brisan lanak 234. Brisan lanak 235. Brisan lanak 236. Brisan lanak 237. Brisan lanak 238. Brisan

lanak 239. Brisan lanak 240. Brisan lanak 241. Brisan Najnia plaa lanak 242. (1) Ako plae nisu ureene kolektivnim ugovorom ili ako se kolektivni ugovor ne primjenjuje na znaajan broj radnika, a najdue do kraja 2002. godine, Vlada moe, na prijedlog osobe koja prema odredbama ovoga Zakona moe biti stranka kolektivnog ugovora, na nain i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, odrediti visinu najnie plae. (2) Poslodavac ne smije za puno radno vrijeme isplatiti radniku plau u iznosu manjem od najnie plae, utvrenom na nain propisan ovim Zakonom. (3) Visinu najnie plae Vlada utvruje uzimajui u obzir: 1. potrebe radnika i njegove obitelji, opu razinu plaa u Republici Hrvatskoj, trokove ivota, razinu socijalnih davanja, ivotni standard drugih socijalnih skupina, te 2. gospodarske imbenike, ukljuivi i potrebe gospodarskoga razvoja, razinu proizvodnosti te prijeku potrebu postizanja i ouvanja visoke razine zaposlenosti. (4) Vlada e osigurati pravodobno usklaivanje visine najnie plae s trokovima ivota i ostalim imbenicima iz stavka 3. ovoga lanka, a u skladu s uvjetima koje utvrdi Vlada na prijedlog Gospodarsko-socijalnoga vijea. (5) Odluku o visini najnie plae Vlada donosi na temelju miljenja Gospodarsko-socijalnoga vijea. (6) Vlada e osigurati prikupljanje statistikih i ostalih podataka prijeko potrebnih za utvrivanje trokova ivota i ostalih imbenika iz stavka 3. ovoga lanka. (7) Visinu najnie plae Vlada moe utvrditi u jedinstvenom iznosu za sve zaposlene ili u razliitim iznosima za razliite skupine zaposlenih, odnosno za razliita podruja Republike Hrvatste, uvaavajui razliite trokove ivota na tim podrujima. (8) Odluka o visini najnie plae objavljuje se u "Narodnim novinama". Usklaivanje odredbi o punom radnom vrmenu s odredbama ovoga Zakona lanak 242.a Odredbe zakona, kolektivnih ugovora, sporazuma sklopljenih izmeu radnikog vijea i poslodavca, odnosno ugovora o radu kojim je utvreno puno radno vrijeme, moraju biti usklaene s odredbama ovoga Zakona o punom radnom vremenu do 30. lipnja 2001. Usklaivanje pravilnika o radu s odredbama ovoga Zakona lanak 242.b

Poslodavci su duni uskladiti pravilnike o radu s odredbama ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Rok za izbor predstavnika radnika u nadzorni odbor lanak 242.c Sastav nadzornog odbora uskladit e se s odredbama ovoga Zakona najkasnije na prvoj skuptini trgovakog drutva, ali ne kasnije od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Propisi za provedbu ovoga Zakona lanak 242.d (1) Ministar nadlean za rad e donijeti propise, odnosno uskladiti vaee propise za provedbu ovoga Zakona, u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (2) Prije donoenja propisa iz stavka 1. ovoga lanka nadleni ministar e zatraiti miljenje sindikata i udruga poslodavaca. Postupci za ostvarivanje i zatitu prava koji nisu zavreni lanak 242.e Postupci ostvarivanja i zatite prava radnika, zapoeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona, dovrit e se po odredbama Zakona o radu (Narodne novine, br. 38/95., 54/95. i 65/95.), ako ovim Zakonom odreeno pravo nije ureeno za radnika na povoljniji nain. lanak 243. Do poetka primjene novih propisa o mirovinskom i invalidskom osiguranju invalid rada koji je u skladu s propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju vaeim na dan stupanja na snagu ovoga Zakona stekao ili e stei neko od prava na osnovi preostale radne sposobnosti, a kojem poslodavac dade poslovno ili osobno uvjetovani otkaz jer ga ne moe zaposliti na nekim drugim poslovima, ostvaruje steena prava u skladu s odredbama lanka 54. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju ("Narodne novine", br. 26/83, 5/86, 42/87, 34/89, 57/89, 40/90, 9/91, 26/93, 96/93, 29/94. i 44/94.). lanak 244. Na dan poetka primjene ovoga Zakona prestaju vaiti: - Zakon o osnovnim pravima iz radnog odnosa ("Narodne novine", br. 34/91, 26/93. i 29/94.), - Zakon o radnim odnosima ("Narodne novine", br. 25/92 - proieni tekst, 26/93. i 29/94.), te - lanak 93. i lanak 140. stavci 2. i 3. Zakona o prisilnoj nagodbi, steaju i likvidaciji ("Narodne novine", br. 54/94.proieni tekst).

Stupanje na snagu ovoga Zakona lanak 245. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama", a primjenjuje se od 1. sijenja 1996. godine. Klasa: 110-01/94-01/02 Zagreb, 17. svibnja 1995.