P. 1
Oslobođenje [broj 23417, 26.2.2012]

Oslobođenje [broj 23417, 26.2.2012]

|Views: 226|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Feb 27, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

02/28/2012

pdf

text

original

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

NEDJELJA, 26. 2. 2012.

Godina LXVIII • Broj 23.417

Policijski komesar KS-a pisao dr`avnom ministru sigurnosti

Kantonalna Vlada
Polemika o sastanku u Banjoj Luci
Istraga ubistva fotografa na Dobrinji

zaklju~kom kr{i Zakon
3. strana

DANA [KRBA SPROVEDENA U TU@ILA[TVO

11. strana

Kosovo: Zbog izdavanja la`nih paso{a

NIK[I]: AHMETOVI]: ZA AHMETOVI]A JE NIK[I] NE VIDI
Eksplozija u Jemenu

DR@AVA NEKOLIKO ULICA DR@AVU OD ^OVJEKA

ROSU UHAPSIO [EST SRPSKIH POLICAJACA
2. strana

12. strana

NAJMANJE 25 mrtvih i

30 ranjenih

14. strana

DANAS PRILOG

U @I@I
Polemika Ahmetovi} - Nik{i} o banjalu~kom skupu

2

nedjelja, 26. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

Presuda Ustavnog suda FBiH

Pravda za sudije i tu`ioce
Nakon sedam godina uklonjena zakonska diskriminacija koja je naro~ito poga|ala reformisane kantonalne tu`ioce
Ustavni sud Federacije BiH presudio je da Zakon o platama i drugim naknadama reformisanih sudija i tu`ilaca u Federaciji Bosne i Hercegovine u dijelu koji se odnosi na naknade sudija, tu`ilaca i stru~nih saradnika nije u saglasnosti sa Ustavom FBiH.

Alternativno rje{enje
Nermin Nik{i} Sadik Ahmetovi}

Sastanak je trebao

sazvati Bevanda
Nik{i}: Za Ahmetovi}a je dr`ava nekoliko ulica • Ahmetovi}: Nik{i} ne vidi dr`avu od ~ovjeka
Polemika na relaciji ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetovi} i premijer FBiH Nermin Nik{i} o regionalnom sastanku premijera u Banjoj Luci o zajedni~kim aktivnostima na predupre|ivanju opasnosti od poplava, ~iji je doma}in u petak bio predsjednik Vlade RS-a Aleksandar D`ombi}, nastavljena je. Reagovala je i SDA, koja je izrazila zabrinutost zbog svega.

Ne uru{avamo dr`avu
Nakon {to je Ahmetovi} rekao da se pomenutim sastankom, tj. na~inom njegovog organizovanja, negiraju institucije BiH i stvara ambijent da dr`avom BiH vladaju entiteti, premijer Nik{i} je to demantovao. - Vlada FBiH ne}e uru{avati niti degradirati institucije dr`ave BiH i bezbroj je primjera kada smo to jasno pokazali, kazao je Nik{i}. On je istakao da je sa sastanka na kojem se razgovaralo o va`nim temama za region poslana poruka o uzajamnoj saradnji. - Tim prije me iznena|uje tvrdnja kako mi na taj na~in ru{imo institucije BiH, jer mi BiH do`ivljavamo malo {ire od ministra Ahmetovi}a, za kojeg je izgleda dr`ava samo ovih nekoliko ulica koliko treba pro}i od stana do kancelarija Ministarstva, kazao je Nik{i}. Ahmetovi} je u reagovanju na izjavu premijera FBiH rekao da su regionalne inicijative potrebne i dobrodo{le, ali da i dalje smatra da je na~inom na koji je sastanak odr`an dat legitimitet te`njama RS-a da dobije odlike dr`avnosti. Poru~io je da inicijative entitetskih premijera moraju i}i ka predsjedavaju}em Vije}a ministara Vjekoslavu Bevandi, a da on treba u skladu sa Ustavom BiH i me|unarodnim subjektivitetom BiH biti doma}in sastanaka na kojima u~estvuju predsjednici dr`avnih vlada u regionu. - Razlika izme|u mene i gospodina Nik{i}a u pogledu na

LI^NA PROCJENA PREMIJERA SDA je iznena|ena ~injenicom da je, na osnovu li~ne procjene i bez konsultovanja Vlade, premijer FBiH pristao da u~estvuje na sastanku kojim su negirane institucije i nadle`nosti dr`ave BiH
dr`avu je u tome {to sam ja za dr`avu, a on je za ~ovjeka. Na`alost, imam osje}aj da ponekad uva`eni gospodin Nik{i} od ~ovjeka ne vidi dr`avu, rekao je Ahmetovi}.

Pitati Vladu FBiH
SDA smatra da je, s obzirom na to da se radilo o sastanku regionalnog karaktera, njegov doma}in trebao biti predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH, a ne entitetski premijer, {to je, prema njihovom stavu, ozbiljan presedan i opasnost da se u budu}im regionalnim ili ~ak bilateralnim susretima iz nadle`nosti i domena dr`ave BiH pojavljuju entiteti, {to nije u skladu sa Ustavom BiH i zasigurno ne me|unarodnom praksom. - SDA je iznena|ena ~injenicom da je, na osnovu li~ne procjene i bez konsultovanja Vlade, premijer FBiH pristao da u~estvuje na sastanku kojim su negirane institucije i nadle`nosti dr`ave BiH. Na{a zabrinutost je tim ve}a {to je jedan od u~esnika jasno rekao da se ne radi samo o dogovaranju koordinacionih aktivnosti i zajedni~kog djelovanja ve} da je rije~ i o jakoj politi~koj poruci - pitamo premijera Nik{i}a da li se radi o politi~koj poruci po kojoj je dr`ava BiH skup entiteta, odnosno po kojoj se stvara ambijent da dvije entitetske vlade vladaju dr`avom BiH, saop}eno je iz SDA.
M. \. R.

Ovakva presuda je donesena nakon javne rasprave o ustavnom pitanju Kantonalnog suda u Tuzli. Njome je Ustavni sud naredio Parlamentu FBiH da u roku od {est mje se ci do pu ni osporeni zakon po{tuju}i ustavni princip jednakosti pred zakonom i reguli{e prava sudija, tu`ilaca i stru~nih saradnika na naknadu za tro{kove ishrane (topli obrok). Osim toga, odre|eno je regulisanje naknade tro{kova pre vo za na po sao i s po sla, naknade za prekovremeni rad, rad u neradne dane, no}ni rad i rad u dane dr`avnih praznika, naknade zbog bolesti ili povreda, naknade tro{kova za slu~aj smrti, te{ke bolesti ili invalidnosti, naknade za porodilj sko od sus tvo i na ot pre mninu prilikom odlaska u penziju kao i ostalim bud`etskim korisnicima. U slu~aju da federalni Parlament u zadanom roku ne postupi po nalogu Ustavnog suda i ne izmijeni Zakon, istom presudom odre|eno je da }e navedena prava sudija, tu`ilaca i stru~nih saradnika biti ostvari va na ade kva tnom pri mje nom pro pi sa ko ji ma su na knade izabranih funkcionera, nosilaca izvr{nih funkcija i sa-

Ustavni sud FBiH: Kraj diskriminacije sudija i tu`ilaca

ROK [EST MJESECI Ustavni sud je naredio Parlamentu FBiH da u roku od {est mjeseci dopuni osporeni zakon po{tuju}i ustavni princip jednakosti pred zakonom
vjetnika u organima zakonodavne i izvr{ne vlasti u Federaciji, dr`avnih slu`benika i namje{tenika u organima dr`avne slu`be, pravobranilaca i drugih, lai~ki re~eno, uposlenika odgovaraju}ih kategorija u ovom entitetu.

Iz svog d`epa
Time je nakon sedam godina uklonjena zakonska diskriminacija koja je naro~ito poga|ala kantonalne tu`ioce. Za vri je me dvo dne vnih, a nekad i trodnevnih de`ura, naime, njihov redovni radni dan

se produ`avao sve do sljede}eg jutra i po~etka novog radnog dana. Kada su de`urni u dane vikenda i dr`avnih praznika, recimo, kantonalni tu`ioci vezani su za svoj stan zbog neprekidne telefonske komunikacije sa policijom, kordiniranja i rukovo|enja uvi|ajem u slu~aju te{kih zlo~ina i saobra}ajnih nesre}a. Sve to bez ikakve nov~ane naknade ili bar prava na slobodne dane. [tavi{e, de{ava se da sa uvi|aja na mjestu zlo~ina ko ji se do go dio oko po no }i kantonalni tu`ioci odu direktno na redovan posao u svom tu`ila{tvu. [to se prirode tu`ila~kog posla ti~e, ni sada se ni{ta ne}e promijeniti. Kao i ostali, samo }e biti pla}eni za ono {to su savjesno obavili u svoje slobodno vrijeme i o svom tro{ku, ~ime su na neki na~in pravosu|e finansirali iz sopstvenog d`epa.
D. S.

V I J E S T I

KONFERENCIJA STRANAKA DESNOG CENTRA

Obrazovanjem do napretka
Kvalitetno obra zovanje je klju~ uspjeha bh. dru{tva, zaklju~eno je ju~er u Mostaru na konferenciji stranaka desnog centra u BiH na kojoj su sudjelovali ~elni ljudi HDZ-a 1990, HDZ-a BiH, SDA i PDP-a, a tema je bila “Obra zovanje i znanost u politici stranaka desnog centra u BiH’’. Predsjednik HDZ-a 1990 Bo`o Ljubi} je izjavio kako se u oblasti obra zovanja sublimira sve ono {to je va`no za ra zvoj i budu}nost bh. dru{tva. - Ovo je oblast koja u sebi sublimira sve ono {to je va`no za ra zvoj i budu}nost dru{tva u BiH. Samo obra zovana osoba je u stanju sudjelovati u radu demokratskih institucija dru{tva. Samo obra zovano dru{tvo je u stanju stvarati i koristiti tehnolo{ka znanja koja svijet danas posjeduje. Obra zovanje i znanost u BiH jedini jam~e ovoj dr`avi da mo`e biti konkurentni na globalnom tr`i{tu, rekao je Ljubi}. Kazao je i kako su nedostaci u obra zovanju koje imamo danas, u najve}oj mjeri posljedica posljednjega rata. Zbog toga imamo ni`i standard obra zovanja na visoko{kolskim ustanovama, ali i u cjelokupnom obrazovnom procesu.

- Dr`ava u toj reformi mora imati zna~ajnu ulogu, ka zao je Ljubi}. Predsjednik PDP-a Mladen Ivani} je izjavio kako je potrebno prona}i balans izme|u identiteta jednog naroda, odnosno jezika kulture i povijesti te onoga {to je zajedni~ko svuda u svijetu. - Mislim da se odgovor mo`e na}i na lijep i ra zuman na~in ako postoji politi~ka volja. Kao {to ste vidjeli, ton ove dana{nje rasprave bio je znatno smireniji i normalniji u odnosu na prije nekoliko godina, rekao je Ivani}. J. G.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 26. februar/velja~a 2012.

U @I@I

3

Policijski komesar KS-a pisao dr`avnom ministru sigurnosti

Kantonalna Vlada zaklju~kom kr{i
Potrebno je da Vlada Kantona Sarajevo stavi van snage zaklju~ak od 9. februara 2012. kojim je zadu`ila Ministarstvo unutra{njih poslova KS-a da pokrene sve potrebne procedure za izmjene i dopune Pravilnika o unutra{njoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta do 12. februara 2010. i obustavi bilo kakve aktivnosti s ciljem izmjena tog pravilnika u dijelu koji se odnosi na Upravu policije KS-a i organizacione jedinice koje su u njenom sastavu, tra`i policijski komesar KS-a Vahid ]osi} u pismu upu}enom dr`avnom ministru sigurnosti Sadiku Ahmetovi}u. - Tako|er je potrebno da svi pobrojani organi i organizacije iz djelokruga svoje nadle`nosti zaustave ovakvo nezakonito postupanje i ne dozvole provo|enje ovog zaklju~ka koje je sa pravne strane na ovakav na~in neprovodivo. U suprotnom, ukoliko se nastavi sa aktivnostima u provo|enju ovog zaklju~ka i ukoliko se zauzme inertan stav prema ovako krajnje bitnim stvarima, bit }u prinu|en da za{titu zakonitosti ostvarim putem sudskih i svih drugih raspolo`ivih instanci s obzirom na to da se radi o o~iglednom kr{enju zakona, navedeno je, uz ostalo, u obra}anju ]osi}a, koji dodaje da je o zaklju~ku informiran ne slu`beno od nadle`nih organa, nego sa zvani~ne internet-stranice Vlade KS-a.

Zakon o unutra{njim poslovima
Vlada KS-a zaklju~kom o izmjenama Pravilnika o unutra{njoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta ugro`aval operativnu i kadrovsku samostalnost Uprave policije, tvrdi prvi ~ovjek sarajevske kantonalne policije Vahid ]osi}l
nalisti~ke policije ~ine osnovne organizacione jedinice Uprave policije i ~iji se sastav ni u kojem slu~aju ne smije mijenjati ni u kojem pogledu bez prijedloga policijskog komesara, navodi ]osi}. Odvojene kadrovske slu`be Uprave policije i Ministarstva formirane su pravilnikom o unutra{njoj organizaciji i sistematizaciji iz 2010. “radi osiguranja kadrovske neovisnosti Uprave policije, a sve to po uzoru na model koji je ve} primijenjen i do danas nije promijenjen na dr`avnom i federalnom nivou” ]osi} stoga upo. trom, raspore|uje i premje{ta na zorava da bi provo|enje zaklju~ka i sa odgovaraju}ih radnih mjesta Vlade KS-a dovelo do kr{enja i kadrovske i operativne sau Upravi policije i donosi mostalnosti policije. odluke o rasporedu i - Izmjene Pravilpremje{tanju, te NADLE@NOST nika o unutra{priprema prijeKOMESARA njoj organizadlog bud`eta Pravilnik o unutra{njoj ciji mogu se za po tre be organizaciji i izvr{iti tek policije i odsistematizaciji radnih pod uslogovoran je za sva finansij- mjesta MUP-a KS-a “donosi vom da se izmijene Zaska i materiministar uz saglasnost jalna sredstva Vlade KS-a, a na prijedlog kon o unutra{njim podo di je lje na komesara policije u slovima KS-a i policiji” te da , odredbama vezanim Zakon o policijovlas ti po li cij za rad policije” skim slu`benicima skog komesara za KS-a, okvirni zakoni postupanja u kadrovna osnovu kojih se i donoskim poslovima definira i kantonalni Zakon o policijskim si taj provedbeni akt, zaklju~uje policijski komesar KS-a. Provo|eslu`benicima. nje zaklju~ka Vlade KS-a ]osi} Izmjene bez komesara smatra novim poku{ajem stav- Navedeni kadrovski poslovi ljanja policije i policijskog komespadaju u isklju~ivu nadle`nost sara pod kontrolu ministra, upoUprave policije MUP-a KS-a, obav- re|uju}i ovaj najnoviji s nedaljaju se u okviru Sektora za pravne, vnim poku{ajem da se isto izdejkadrovske i logisti~ke poslove i stvuje novim zakonom o unutra{edukaciju, koji sa Sektorom unifor- njim poslovima KS-a, koji nije poS. [e. misane policije i Sektorom krimi- dr`ala Skup{tina KS-a.

Vlada Kantona Sarajevo: Zaklju~kom `ele promijeniti Zakon

Vahid ]osi}: Obratit }e se sudovima

Spajanje kadrovskih odjela
Kantonalna Vlada je 9. februara donijela zaklju~ak kojim je, uz ostalo, zadu`ila MUPKS-a “da pokrene sve potrebne procedure za izmjene i dopune Pravilni-

ka o unutra{njoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, br. 01-142/10 od 12.2.2010 i 01725/11 od 17.8.2011, radi uskla|ivanja sa ~lanom 28. Zakona o unutra{njim poslovima KS-a, s ciljem sistematizovanja kadrovskih poslova u jednu organizacionu jedinicu, i isti dostavi za jednu od narednih sjednica Vlade KS-a” .

Provo|enjem ovog zaklju~ka Vlada KS-a s premijerom Fikretom Musi}em na ~elu izdejstvovala bi objedinjavanje Sektora za kadrovske poslove Uprave policije i odgovaraju}eg odjeljenja pri Ministarstvu unutra{njih poslova KS-a, koje djeluje u okviru Uprave administracije i podr{ke MUP-a KS-a. ]osi} upozorava da je takav zaklju~ak Vlade neuskla|en sa va`e}im Zakonom o unutra{njim poslovima KS-a. Podsje}a i da je visoki predstavnik u BiH svojevremeno donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutra{njim poslovima KS-a prema kojem Pravilnik o unutra{njoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta MUP-a KS-a “donosi ministar uz saglasnost Vlade KS-a, a na prijedlog komesara policije u odredbama vezanim za rad policije” Izmjenama koje je proglasio . visoki predstavnik, kako napominje ]osi}, propisano je da “komesar policije donosi odluke o zapo{ljavanju i raskidanju ugovora o zapo{ljavanju u skladu sa Zakonom i nakon konsultacije s minis-

MLADEN IVANKOVI] LIJANOVI]

DAVOR ^ORDA[

MUJO HAD@IOMEROVI]

Nezaposleni tra`e odogovor Vije}a ministara
- Vije}e ministara BiH sa premijerom Vjekoslavom Bevandom na ~elu odgovorno je za klju~ne ekonomske politike, fiskalne, monetarne i vanjskotrgovinske, odnosno za smanjenje nezaposlenosti u na{oj zemlji. Statistike koje su svakim danom sve vi{e katastrofalne po gra|ane, govore o tome da novoformirana vlast na dr`avnom nivou nema vremena za gubljenje. Najve}i problem BiH je ogromna nezaposlenost koja, po zvani~nim podacima, dose`e 43,5 posto, kazao je ju~er na Vla{i}u predsjednik Narodne stranke Radom za boljitak Mladen Ivankovi} Lijanovi} u~estvuju}i u diskusiji na seminaru USAID-a Kultura dijaloga u Bosni i Hercegovini. Da bi gra|ani dostojno `ivjeli od svog rada, politi~ki predstavnici na razini dr`ave moraju jasno kazati {ta planiraju uraditi. NSRzB zagovara promjenu poreznih i poticajnih politika, pogotovo za one oblasti koji stvaraju novu vrijednost i upo{ljavaju gra|ane. Kazao je da gra|ani i privrednici moraju znati da novih investicija i otvaranja novih radnih mjes-

ta ne mo`e biti ukoliko nema iskrene volje me|u politi~arima i dogovora oko stvaranja ambijenta za smanjenje nezaposlenosti. Lijanovi} Ivankovi} je akcentirao temu Politi~ki dijalog o ekonomskim reformama u Bosni i Hercegovini, u okviru koje je uprili~io prezentaciju, iznose}i aktualne statisti~ke podatke o stanju nezaposlenosti u BiH. On je ovom prilikom ponovio mjere za koje se zala`e Narodna stranka RzB o tim pitanjima. Cilj seminara USAID-a je da mladi politi~ari unaprijede kulturu dijaloga u svrhu razvoja bh. dru{tva.

Svako radno mjesto dobitak Ve}e nadle`nosti Vije}u Ministar za izbjeglice i raseljena lica RS-a Davor ^or- naroda RS-a da{ izjavio je prilikom posjete Petrovu da je u vremenu svjetske ekonomske krize svako novo radno mjesto pravi dobitak za sve. ^orda{ je upoznat sa procesom rekonstrukcije nekada{nje fabrike azbest-cementnih proizvoda, koju je poslije ste~aja kupilo zagreba~ko preduze}e Kemokop. Istakao je da je to samo jo{ jedan dokaz otvorenosti Vlade RS-a prema svima koji `ele ulagati u RS te da nema velikih administrativnih barijera. Na~elnik Op{tine Petrovo Zoran Blagojevi} poru~io je “da su u dana{nje vrijeme svi koji zapo{ljavaju nove radnike op{ti kapital cijelog dru{tva”.

Rad Vije}a naroda RS-a bio bi mnogo efikasniji ukoliko bi se klubovi konstitutivnih i ostalih naroda uklju~ili u rad prilikom pripreme odre|enih zakona, daju}i sugestije i mi{ljenja, ocijenio je predsjednik Kluba Bo{njaka u Vije}u naroda RS-a Mujo Had`iomerovi}, javlja Fena. On smatra da bi i Vije}e naroda trebalo da ima ista prava kao i Narodna skup{tina prilikom pokretanja prijedloga u Ustavnom sudu RS-a, da ne bude ograni~eno na pitanja vitalnog nacionalnog interesa. On je kazao da bi na taj na~in bile izbjegnute mnoge odluke o pokretanju postupka za{tite vitalnog nacionalnog interesa.

4

DOGA\AJI

nedjelja, 26. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
Svi smo zaklju~ili da treba ostvariti regionalnu saradnju i dati podr{ku

Helsin{ki komitet u BiH predstavio godi{nji izvje{taj

Polovina bh.
gra|ana na ivici

siroma{tva
Godina 2011. }e biti zapam}ena kao godina u kojoj je BiH zapala u politi~ku, ekonomsku i socijalnu krizu ljudskih prava, {to je dovelo do njihovog potiskivanja na marginu, a takvo stanje nije do danas promijenjeno. BiH nije uskladila zakone s Evropskom konvencijom za za{titu ljudskih prava, zbog ~ega su oni i dalje ostali diskriminatorski u svim segmentima dru{tva, a posebno u oblasti socijalne za{tite, nepo{tivanja prava manjina, pove}anja broja nezaposlenih, navodi se u godi{njem izvje{taju Helsin{kog komiteta za ljudska prava, koji je ju~er prezentiran u Ku}i ljudskih prava u Sarajevu.

Politi~ki krugovi ne samo da nisu dali prioritet ljudskim pravima nego su ih gurnuli u stranu, ne vode}i ra~una o najosjetljivijoj kategoriji mladima, istaknuto je ju~er

Aleksandar D`ombi},

premijer RS-a

DOBAR LO[
OSA

ZAO

Obavje{tajno-sigurnosna agencija (OSA) BiH i ranije je, prije teroristi~kog napada na zgradu Ambasade SAD-a u Sarajevu, koji se desio 28. oktobra 2011, raspolagala odre|enim obavje{tajnim saznanjima o bezbjednosno interesantnim aktivnostima izvr{ioca napada, osumnji~enog Mevlida Ja{arevi}a. Za{to je OSA {utjela, odgovor }e potra`iti nadle`na komisija PSBiH.

Vera Jovanovi}, direktorica HK-a, na pres-konferenciji

Foto: S. GUBELI]

Nebriga o najugro`enijima
- Prema evidencijama, u 2011. broj nezaposlenih je dostigao 529.446 gra|ana, broj onih koji rade, a za svoj rad ne primaju platu ili im se ne upla}uju doprinosi i dalje raste. Gotovo polovina gra|ana Bosne i Hercegovine se nalazi na ivici siroma{tva, oko 60 posto penzionera se nalazi u ekstremnom siroma{tvu, oko 20.000 gra|ana pre`ivljava sa jednim obrokom koji dobije u javnim kuhinjama, istakla je Vera Jovanovi}, direktorica Helsin{kog komiteta za ljudska prava u BiH, te dodala da politi~ki krugovi ne samo da nisu dali prioritet ljudskim pravima nego su ih gurnuli u stranu, ne vode}i ra~una o najosjetljivijoj kategoriji - mladima.

SDA
Stranka demokratske akcije se zala`e i zalagat }e se za poseban status Srebrenice i u pravilima izbornog postupka u BiH, a ne}e pristati da na~elnik te op}ine bude neko ko negira genocid, jasno je poru~io potpredsjednik SDA i ministar sigurnosti BiH.

Podsjetila je da su pro{le vi{e od tri godine od dono{enja Zakona o spre~avanju diskriminacije, a da mnogi bh. gra|ani za to ne znaju, tako da ne mogu da prepoznaju i zahtijevaju za{titu ljudskih prava. Sa Zakonom nisu upoznati ni svi organi, posebno u lokalnoj zajednici, koji bi trebali gra|anima da pru`e za{titu.

Nejednak tretman pred sudovima
- Helsin{ki komitet u BiH nije zadovoljan ostvarivanjem prava u oblasti pravosu|a, jer ono ne obezbje|uje jednak tretman svih gra|ana zbog postojanja ~etiri pravna sistema koja nisu me|usobno uskla|ena, a ~injenica je da se bh. pravosu|e finansira iz 14 izvora. Samo da navedemo, rade}i na{ izvje{taj dobili smo
Foto: D`enan KRIJE[TORAC

VLADA FBIH
Tematska sjednica federalne Vlade o evropskim integracijama potvrdila je opredijeljenost najvi{eg organa izvr{ne vlasti FBiH za evropski put. No, izlaganje predstavnika Direkcije za evropske integracije BiH ukazalo je da }e, osim deklarativnog, Vlada FBiH, izmjenom konkretnih zakona, morati po~eti vu}i i konkretne poteze.

podatak da u sudu u Mostaru nedostaje 17 sudija, a razlog za to je {to Kanton nema finansijskih mogu}nosti da pove}a bud`et i omogu}i zapo{ljavanje novih sudija, kazala je Jovanovi} i naglasila da Helsin{ki komitet za ljudska prava smatra da se pravosu|e, ukoliko treba biti efikasnije, treba finansirati iz jednog izvora. Prema podacima Helsin{kog komiteta za ljudska prava, u BiH u svim sudovima je ostalo nerije{enih 346.611 predmeta, u koje nisu uklju~eni predmeti za naplatu komunalnih usluga, a od tog broja 136.859 se odnosi na izvr{ne predmete. To zna~i da gra|ani koji su ~ekali da do|u do izvr{enja presuda, to nisu do~ekali, tako da nisu ostvarili svoja prava. Mr. BABI]

BRANKO PETRI]
Predsjednik Centralne izborne komisije BiH ponudio je svoj prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH. Ne konsultuju}i ostale ~lanove CIK-a, on je predlo`io izmjenu prema kojoj bi onemogu}io bh. dr`avljane koji `ive u inozemstvu i imaju bira~ko pravo da glasaju na lokalnim izborima u BiH.

Sonocross 2012.

VIJEST U OBJEKTIVU

VIJEST U

BROJU

posto bi}e skuplja struja za doma}instva koja snabdijeva Elektroprivreda HZHB.

11,85

Ju~er je na olimpijskoj ljepotici Bjela{nici odr`ano prvo takmi~enje motornim sankama Bosne i Hercegovine Sonocross 2012. Iako je ovaj sport jo{ u povojima u na{oj zemlji, ovo atraktivno takmi~enje privuklo je veliki broj navija~a i posjetitelja. Takmi~ari su priredili izuzetan u`itak svima koji su dan vikenda odu~ili provesti na Bjela{nici i navijati, te su se mogle vidjeti i brojne vratolomije sa motornim sankama, popra}ene zvi`ducima i aplauzom publike.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 26. februar/velja~a 2012.

INTERVJU

5

Veselin Gatalo, knji`evnik i publicist

Za mir je potreban

kompromis
Publicist i knji`evnik iz Mostara u intervjuu za Oslobo|enje govori o polo`aju Srba u Mostaru i Federaciji BiH, politi~kim strankama i vjerskim autoritetima
Razgovarao: Jurica GUDELJ

• @ivite i radite u Mostaru. Kako, kao stanovnik Mostara, komentirate posljednju debatu bo{nja~kih i hrvatskih politi~kih du`nosnika o izmjenama izbornih pravila za Mostar? - Razgovarati se mora, pogotovo u Mostaru, mo`da jedinom preostalom multinacionalnom i multikonfesionalnom gradu u BiH. Treba imati u vidu da se radi o dijalogu u kojem niko ne smije pobijediti niti iko smije biti poni`en. Mir treba kompromis, sve ostalo je rat poslije rata. Mostar su gradom slu~ajem u~inili stranci, ne razumijevaju}i ni Mostar ni situaciju u BiH, daju}i povoda za ovakve antagonizme. • Srpska zajednica u Mostaru nije se ogla{avala povodom ove debate. Ako ve} govorimo u kategorijama majoriziranja, jesu li onda i Srbi majorizirani u Mostaru, ali i FBiH?

Majorizacija
- U Federaciji BiH su Srbi temeljito etni~ki o~i{}eni. U Mostaru tako|e, dodu{e ne kao u Sarajevu, ali i sam njihov broj ih ~ini minornim. Na primjer, imovina Pravoslavne crkve ni u pet posto slu~ajeva nije vra}ena, dok su ostale vjerske zajednice u Bosni i Hercegovini, Katoli~ka crkva i Islamska zajednica, u najve}em dijelu u{le u posjed svoje imovine. Srbima u Federaciji se od rata naovamo doga|a {to i Hrvatima posljednjih godina, da im

drugi biraju predstavnike. Srbi, dre|eni bi se morali hvatati za sve to mo`e biti ~ovjek a da u podo du {e, ni su ma jo ri zo va ni u glavu zbog onoga {to rade i govo- litici prona|e koru hljeba ili krusportu i kulturi Mostara. Tu lju- re, ne vi ili ja. Mogu samo re}i da ha. Kad politici ne odgovaraju, di bolji od politi~ara odlu~uju {ta se radi, u najmanju ruku, o ~u- pisca ostave bez viskija i para za vrijedi, a {ta ne. Mostarcima je dnim likovima. Upotrijebio bih i otpla}ivanje stambenog kredita, va`nije da je kulturni sadr`aj te`e izraze, ali ne smijem zbog pa se on ho}e javno spaliti. A {to kvalitetan nego od koga dolazi. njihovih naroda. Ipak su to mo- se ti~e hrvatskih prava u Federa• ^esto ste kroz tekstove isti- ji ~itaoci. ciji BiH, pribli`avaju se srpskim. cali ogor~enje stanjem dru{tva Treba Bo{njake podsjetiti da kako u Mostaru, tako i u BiH. Jenesre}a srpskog i hrvatskog nasu li se stvari u me|uvremenu roda nikom ne}e donijeti sre}u. SRPSKA pomjerile prema naprijed? Poni`avanje drugih nije na~in PORODICA - Stvari se u politi~kom smida se jedan narod uzdigne Srbi `ive s onim {to im slu ne mijenjaju, u pojmoiz mulja. Jedini uspjeh SDA vnom da. De mis ti fi ka ci ja je Bog ve} dao i {to im i SDP-a je dodatna homogestranaka koje sebe vole nazipo{alje. Oslanjaju se jedni ni za ci ja srpskog i hrvat vati multinacionalnim i pro- na druge i na svoje prijatelje skog naroda, i {to je najnegresivnim, razotkrivanje tuvjerovatnije, njihov politii kom{ije drugih vjera i `ila{tva i suda BiH kao in~ki savez. nacija. Srpska porodica je strumenta pritiska na opozi• Jedan ste od istaknutijih ciju, sve to doprinosi shvatajo{ jaka institucija, ja~a ~lanova srpske zajednice u nju stanja u zemlji. Polovina od ijedne dr`ave Mos ta ru. Ka ko da nas `i ve rje{enja problema je u njegovu do sada Srbi u Mostaru i u FBiH, poserazumijevanju. Korak naprijed se bice u svjetlu povratka vladike sastoji u tome {to je svima manje Grigorija u grad na Neretvi? - vi{e jasno o ~emu se ovdje radi. - Srbi `ive s onim {to im je Bog Dodu{e, ima i onih kojima je jave} dao i {to im po{alje. Oslanjasno, ali im se ne isplati priznati to. • @ivite od pisanja. Koliko • Kako komentirate raspravu ~esto politika koristi pisce i/ili ju se jedni na druge i na svoje ~elnika vjerskih zajednica koja intelektualce u dnevnopoliti- prijatelje i kom{ije drugih vjera se odvija u posljednjih nekoliko ~ke svrhe? Primjerice, mno{tvo i nacija. Srpska porodica je jo{ jamjeseci o tome koja vjerska za- hrvat skih in te le ktu ala ca se ka institucija, ja~a od ijedne jednica ima manje ili vi{e prava uklju~ilo u raspravu o politi- dr`ave do sada. @ive isklju~ivo u odre|enim dijelovima BiH? ~kim pravima hrvatskoga nar- od svoga rada na svojim imanji- Ignorisanje vjere nije nimalo oda u BiH, no ~ini se kako poli- ma, u javnim institucijama ih bezazlena stvar. Ve}ina ljudi u ti~ke stranke njihove stavove uglavnom nema - osim ako neovoj zemlji su vjernici. Iskreno, koriste samo kada im odgova- gdje trebaju “statirati” za bo{nja~ke i hrvatske stranke. Sa povratmislim da vjerski zvani~nici ne- raju. kom sjedi{ta episkopa i dolasmaju ni{ta manje prava da govokom vladike gospodina Grigorire u ime naroda nego politi~ari. ja, Srbima u dolini Neretve su se Ne volim ~uti ni onog nesre}ni- Lo{i pisci i politika - Lo{ pisac je idealan za politi- otvorili novi vidici i vratilo samoka vladiku Ka~avendu ni reisa Ceri}a, ali i oni imaju pravo da go- ku. Pogotovo ako je jo{ i poro~an. pouzdanje i vjera u budu}nost. vore u ime vjernika. Njihovi na- Pijanica, kurvar, kockar, la`ov, Saborna crkva je ve} dostigla

Veselin Gatalo

visinu od 10 metara, na radost cijelog Mostara i srpske zajednice, u opticaju je mnogo izglednih planova za zapo{ljavanje mnogo ljudi. Mislim da }e u dogledno vrijeme, akobogda, i Srbi koji nisu porijeklom iz Mostara, kao i ljudi iz cijele BiH, po`eljeti `ivjeti ovdje.

TAKORE]I... PRIPRAVNICI
Za plate i doprinose 75 pripravnika sa vi{om i visokom stru~nom spremom koji }e odra|ivati pripravni~ki sta` u 2012. u Livanjskom kantonu bi}e izdvojeno oko 500.000 KM. Direktor Zavoda za zapo{ljavanje Ante Omazi} rekao je novinarima da su poslodavci kod kojih }e mladi {kolovani ljudi iz evidencije op}inskih slu`bi za zapo{ljavanje odra|ivati pripravni~ki sta` pokazali veliko interesovanje za program podsticajnog zapo{ljavanja, jer je za svakog pripravnika koji se prvi put zapo{ljava u svojoj stru~noj spremi osigurano 550 KM mjese~no. Obaveza poslodavaca je da zadr`e pripravnike na poslu do kraja finansiranog perioda, odnosno najmanje godinu.

6

DOGA\AJI
VIJESTI

nedjelja, 26. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

Koled` ujedinjenog svijeta u Mostaru

Rafinerija Brod: 30 posto ve}a proizvodnja
Rafinerija naf te u Brodu ove godine planira proizvodnju nepunih 1,5 miliona tona naf tnih derivata, {to je za 30 posto vi{e od pro{logodi{nje produkcije, navodi se u Planu energetskog bilansa RSa za 2012, javlja Srna. Slavko [}epanovi}, zamjenik direktora banjalu~ke Optima grupe, sestrinske firme Rafinerije naf te u Brodu koja prodaje njene naf tne derivate, rekao je da je pove}anje proizvodnje projektovano na bazi rasta izvoza. On je istakao da je brodsko preduze}e pro{le godine potpuno ispunilo investicioni program, ali da usljed uticaja raznih faktora nisu ispunili planove u sektoru logistike.

Vrhunsko obrazovan u~enike iz cijelog sv
U~enici Koled`a ujedinjenog svijeta u Mostar su do{li po vrhunsko obrazovanje koje }e im biti ulaznica za presti`na svjetska sveu~ili{ta, uglavnom ameri~ka, na kojima se jako cijeni diploma UWC-a
Ja sam Ali Mustaba Lakadawala, musliman sam i `ivim u ‘’hrvatskom’’ dijelu Mostara, kazao nam je uz smije{ak mladi Pakistanac, koji je iz ove daleke zemlje do{ao u Mostar po obrazovanje. Naime, Ali je u~enik Koled`a ujedinjenog svijeta u Mostaru (UWC), kao i Abanob Salib iz Egipta, koji je, pak, kr{}anin, a stanuje u ‘’bo{nja~kom’’ dijelu Mostara. S njima smo razgovarali, kao i s njihovim {kolskim kolegama Mostarkom An|elom Golemac, Trebinjkom Sarom Rikalo te Amarom [ehi}em iz Ze ni ce, o `i vo tu i u~e nju u UWC-u u Mostaru. Svi redom isti~u kako su do{li u Mostar po vrhunsko obrazovanje, ulaznicu za presti`na svjetska sveu~ili{ta, uglavnom ameri~ka. Tako|er, jako im je va`no upoznavanje drugog i druga~ijeg.

Mi{i}: Revizija stanja u spomen-kosturnicama
^lan Kolegija direktora Instituta za nestala lica BiH Milutin Mi{i} rekao je da je neophodna revizija stanja u spomen-kosturnicama i svim mjestima gdje su pohranjena tijela neidentifikovanih lica, javlja Srna. Mi{i} je naglasio da ne treba da bude sahrana ekshumiranih neidentifikovanih tijela u op{tinama gdje su ekshumirana, niti govora o tome dok ne bude uspostavljena centralna evidencija svih nestalih. On je rekao da je Vlada RS-a obezbijedila trajni smje{taj za one koji nikada ne}e biti identifikovani i koji tu treba da ostanu trajno, a to je spomen-kosturnica u RS-u. Na ovome }e se insistirati ne samo na Kolegiju ve} i u ukupnom rje{avanju ove problematike, uklju~uju}i i rad sa Tu`ila{tvom BiH i Me|unarodnom komisijom za nestale osobe, okru`nim i kantonalnim tu`ila{tvima i svima koji budu uklju~eni u ovaj proces.

Odbaciti predrasude
- U Mostar sam do{ao jer ovdje imam priliku ste}i vrhunsko obrazovanje i upoznati ljude iz cijeloga svijeta. Nakon {to sam neko vrijeme proveo u UWC-u, imao sam dojam da sam proputovao svijet, jer ovu {kolu poha|aju mladi ljudi iz cijelog svijeMeri Musa

Upis nakon drugog razreda srednje {kole
UWC je pandan tre}em i ~etvrtom razredu u na{im srednjim {kolama. Mladi se, dakle, nakon zavr{enog drugog razreda srednje {kole mogu upisati na ovu obrazovnu ustanovu. Vi{e informacija o Koled`u ujedinjenog svijeta u Mostaru mo`ete prona}i na internetskoj stranici www. uwcmostar.ba.

ta i o svakoj od tih kultura sam ne{to nau~io, ka`e nam Ali Mustaba, koji je u Mostar do{ao iz Kara~ija u Pakistanu. - U Pakistanu nisam imao priliku upoznavati strance, no, sre}om, imao sam priliku putovati i fasciniralo me to upoznavanje s ljudima iz razli~itih kultura. Zbog toga sam i odlu~io do}i u Mostar. @elim stalno upoznavati nove ljude jer tako pro{irujem i vlastite vidike, pri~a nam Ali Mustaba. Njegov kolega Abanob Salib iz Egipta, pak, poru~uje kako bi sta-

novnici Mostara trebali biti malo {irokogrudniji i kako bi trebali bez predrasuda pristupati ljudima. - Rat je bio i pro{ao. Jasno mi je da je to bilo te{ko vrijeme za sve ljude u Mostaru. Ali sada je vrijeme da se okrenemo ka budu}nosti i da radimo na tome da nam svima sutra bude bolje. Ljudi trebaju odbaciti predrasude. Mi, u~enici u UWC-u smo sa svih strana svijeta. Prijateljstva stvaramo na temelju zajedni~kih interesa i karakternih osobina, a ne po pripadnosti bilo ~emu. Svima nam je sjajno u Mos-

Alarmantna finansijska situacija na UKC-u Tuzla

Gotovo devet miliona
Bugojno: O nacrtu zakona o CZ-u
U organizaciji Kantonalne uprave Civilne za{tite SBK-a u Bugojnu je odr`ana javna rasprava o nacrtu zakona o za{titi od po`ara, vatrogastvu i civilnoj za{titi. Kako je naglasio direktor Kantonalne uprave CZ-a SBK-a Nikica Stipinovi}, cilj je da se izvr{i reorganizacija vatrogastva i prvi put rije{i radnopravni status u profesionalnim vatrogasnim jedinicama, prenosi Fena. Sve iznesene primjedbe i sugestije bit }e, u slu~aju da se poka`u opravdanim, uvr{tene u predstoje}i prijedlog zakona o za{titi od po`ara, vatrogastvu i civilnoj za{titi SBK-a. Nakon rasprave, potpisan je ugovor po kojem je Op}ini Bugojno pripalo 5.000 tona lo`-ulja, shodno odluci federalne Vlade o pomo}i op}inama nakon posljednjih elementarnih nepogoda.

gubitak u 2011.
Teku}a sredstva UKC-a preko 18 miliona maraka, kratkoro~ne obaveze ve}e od 50 miliona, a dobavlja~ima du`ni 40 miliona maraka
Finansijsko stanje Univerzitetskog klini~kog centra Tuzla je alarmantno. Nas tav ljen je trend ne ga ti vnog poslovanja. Samo u 2011. zabilje`en je gubitak od oko osam mi li ona i 807 hi lja da ma ra ka. vanju u 2011. godini. - Ne `elimo u ovom trenutku skidati odgovornost sa sebe, ali ne `elimo ni prihvatati ne{to u ~e mu ni smo akti vno u~estvovali u 2011. godini. Mi smo prihvatili izvje{taj koji je podnio direktor ustanove. Izvje{taj pokazuje realno i objektivno stanje polo`aja UKC-a Tuzla, te ga dostavljamo na{em osniva~u, kazao je Amer Odoba{i}, predsjednik Upravnog odbora UKC-a Tuzla. S ob zi rom na to da se na kontu sumnjiva i sporna potra`ivanja nalaze blizu dva miliona maraka, prema Odoba{i}evim rije~ima, ni budu}a projekcija bud`eta UKC-a ne izgleda optimisti~no. - Sabiru}i ove cifre, dobi}emo gu bi tak oko 11 mi li ona maraka. Od ovog iznosa sigurno ne }e mo mo }i na pla ti ti

Dva sumnjiva miliona
Ovo je, izme|u ostalog, re~eno novinarima u Tuzli, kada su ~lanovi Upravnog odbora ove zdravstvene ustanove, predstavili izvje{taj o radu i poslo-

Duplo vi{e nemedicinskog kadra
UKC Tuzla ima ukupno 2.546 zaposlenih. Od toga, odnos nemedicinskog kadra naspram medicinskog je dva prema jedan. - To je neprimjereno u odnosu na ustanove ovog karaktera u okru`enju, gdje su ti odnosi znatno vi{e na strani medicinara, kazao je Odoba{i}.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 26. februar/velja~a 2012.

DOGA\AJI
VIJESTI

7

nje za vijeta
IZUZETNO CIJENJENE DIPLOME An|ela, Sara i Amar obja{njavaju kako su se odlu~ili za obrazovanje na UWC-u zbog mogu}nosti odlaska na neko od presti`nih sveu~ili{ta na Zapadu. Najradije bi i{li u Ameriku. Tamo se iznimno cijene diplome ste~ene na UWC-u
taru te bi stoga sjajno trebalo biti svim stanovnicima ovog grada i zemlje, veli mladi Egip}anin. Naravno, s njim se sla`u An|ela, Sara i Amar. Na savr{enom engleskom jeziku obja{njavaju kako su se odlu~ili za obrazovanje na UWC-u zbog mogu}nosti odlaska na neko od presti`nih sveu~ili{ta na zapadu. Najradije bi i{li u Ameriku. Tamo se iznimno cijene diplome ste~ene na UWC-u i velike su mogu}nosti dobivanja pune stipendije. Glasnogovornica UWC-a Meri Musa nagla{ava kako je do

HDZ: Neopravdan {trajk prosvjetara
Srednjobosanski @upanijski odbor HDZ-a BiH raspravljao je o prvih 100 dana rada Vlade i Sabora SB@-a. @upanijski odbor HDZ-a BiH izrazio je zadovoljstvo dosada{njim aktivnostima koje su poduzete u Vladi i Saboru, te se dotaknuo i {trajka prosvjetnih djelatnika osnovnog obrazovanja, javlja Fena. - Razgovori nemaju alternativu i mi{ljenja smo kako {trajk nije opravdan. @O HDZ-a BiH podr`ava nastojanja da se pobolj{a polo`aj prosvjetnih djelatnika, kako u osnovnim, tako i srednjim {kolama, ali smatramo da je nedopustivo da trpe djeca i nastavni proces, saop}eno je iz @O HDZ-a BiH. Data je puna potpora pregovara~kom timu Vlade SB@-a i resornom ministru Jozi Jurini te izra`eno o~ekivanje kako }e pregovori biti nastavljeni i uspje{no zavr{eni.

U~enici isrped zgrade UWC-a: Izuzetna atmosfera

12. o`ujka otvoren natje~aj za dodjelu stipendija UWC-a. Prilika je to za zna~ajan iskorak u cjelokupnom razvoju mlade osobe. Uz obrazovanje, u ovoj {koli se posebna pozornost obra}a i na moralni razvoj mladih ljudi. Tako je volontiranje u razli~itim socijalnim ustanovama obvezno.

Jedna historija za sve
- Rije~ je o punim stipendijama za poha|anje nastave u UWC-u. Stipendije pokrivaju tro{kove poha|anja nastave, smje{taja, ud`benika i prehra-

ne. Roditeljima ostaje da osiguraju tro{kove prijevoza do Mostara i da daju djeci novac za d`eparac. Ovim putem pozivamo sve zainteresirane da se prijave. Ovo je zaista velika prilika za sva kog u~e ni ka da ste kne vrhunsko obrazovanje. Na{e diplome su me|u najcjenjenijima u svijetu. Tako|er, nakon {to se stekne na{a diploma, velike su {anse da mladi ljudi sveu~ili{no obrazovanje nastave u zapadnim zemljama, posebice Americi, kazala je Musa. Jedan od ciljeva postojanja

UWC-a je i na prakti~nom primjeru pokazati kako postoje i alternativni na~ini obrazovanja. Tako u ovoj {koli sva djeca u~e jednu povijest, a obra|uju se i ratovi iz na{e novije povijesti. - Kada se napravi kvalitetan program rada, onda nikomu ne smeta tko je predava~, primjerice, povijesti. To je posebno va`no u kontekstu obrazovne reforme u BiH. Taj je proces u na{oj zemlji trenutno zaustavljen, posebno kada je srednjo{kolsko obrazovanje u pitanju, kazala je Musa.
Jurica GUDELJ

Osam propalih prodaja @itoprodukta
Za imovinu banjalu~kog @itoprodukta, koji je prije rata proizvodio vi{e od 20.000 vekni hljeba dnevno, ali je od 1997. i narednih godina do`ivio potpuni sunovrat, ni nakon osam licitacija nije se javio kupac, javlja Fena. Ste~aj je u ovom preduze}u pokazao milionske dugove, oko 200 radnika ostalo je bez posla, ali i naplate potra`ivanja. Na ~etvrtoj licitaciji, prije godinu, za kupovinu imovine @itoprodukta javio se kupac Stiv invest Banja Luka, ponudiv{i za 2,3 miliona KM, odnosno tre}inu od njegove procijenjene vrijednosti. Me|utim, iako je uplatio depozit, nije uspio u zakonskom roku od 30 dana da uplati razliku kupoprodajne cijene.

Finansijsko iscrpljivanje op}ina
Na~elnik Op}ine Tomislav-Grad Ivan Vu ka din izra zio je ne za dovolj stvo na~inom na koji je izvr{ena raspodjela sredstava ostvarenih od GSM licenci op}inama sa ve}inskih hrvatskim stanovni{tvom u FBiH u 2011, javlja Srna. Vukadin je rekao da se u ovom slu~aju radi o finansijskom iscrpljivanju op}ina u kojima `ivi ve}insko hrvatsko stanovni{tvo, te da se sve ovo radi ciljano za predstoje}e lokalne izbore. On je naveo da op}ine TomislavGrad, Posu{je, Prozor-Rama, Ljubu{ki i druge nisu dobile ni marku od 27,6 miliona KM od GSM licenci. - Hrvatske op}ine koje su dobile sredstva od GSM licenci za pro{lu godinu dobile su to zbog toga {to }e stranke platforme u tim op}inama zajedni~ki nastupiti na op}inskim izborima u BiH u oktobru ove godine, rekao je Vukadin.

870.000 ma ra ka su mnji vih i spornih potra`ivanja od neosiguranih lica. Treba napomenuti da se na kontu potra`ivanja vodi i preko milion maraka po osnovu neosiguranih lica, ko ja }e pro to kom vre me na postati sumnjiva i sporna, a u skoroj budu}nosti nenaplativa i otpisana, kazao je Odoba{i}, navode}i da teku}a sredstva UKC-a iznose preko 18 miliona

maraka, kratkoro~ne obaveze vi{e od 50 miliona, od ~ega su dobavlja~ima du`ni 40 miliona maraka.

Nelikvidnost
- Ovo sve ukazuje na nelikvidnost ustanove. Aktiva, kako bi ekonomisti rekli, UKC-a iznosi 126 miliona maraka. Ukupne obaveze su 101 milion, a kapital 24 miliona. Zna~i, proteklih

godina su se gubici kompenziAKTIVA I ra li sma nji va njem ka pi ta la OBAVEZE UKC-a. Tako je od 1998. izguAktiva, kako bi blje no 61 pos to ka pi ta la, ekonomisti rekli, UKC-a odnosno 37 miliona maraka, iznosi 126 miliona kazao je Odoba{i}. maraka. Ukupne Pored njega, s novinarima obaveze su 101 su razgovarali i ~lanovi Upramilion, a kapital vnog odbora Midhat Tabako24 miliona vi}, Denijal Tulumovi} i Mario Kri`i}.
S. KARI]

8

REPORTA@A
Osje}aj za memoriju kulturne ba{tine

nedjelja, 26. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

Udru`enje gra|ana ~e{kog porijekla ^eská beseda iz Sarajeva profiliralo se kroz petnaest godina u grupu entuzijasta koji u vremenu nesklonom kulturi svoje vrijeme i snage posve}uju kulturnoj memoriji grada Sarajeva
Po~elo je jako davno, jo{ 5. 11. 1905. godine, kada su brojni stru~njaci doseljeni iz ^e{ke osnovali u Sarajevu svoje udru`enje - ^esku besedu, koja je 1928. godine preimenovana u ^eskoslovensku obec i djeluje do 1941. Uspomene na nekada{nja dru`enja ja~ale su tokom rata 1992 1995. me|u malobrojnim ^esima i njihovim potomcima, a inicijator obnove ^eske besede bila je sarajevska obitelj Hrzek. Branka Hrzek i Anton Mikula{ek upoznaju 27. 5. 1996. otpravnika poslova ~e{ke ambasade g. Martina Klepetka s idejom okupljanja sarajevskih ^eha i gra|ana ~e{kog porijekla radi dobivanja podr{ke. Ponovo se uspostavljaju davno prekinute veze s ^e{kom, a me|u 54 imena osniva~a na la zi se mno{tvo uglednih Sarajlija. Obnoviteljska skup{tina je odr`ana 28. 9. 1996. na Dan za{titnika ^eha Svetog Vaclava, a za prvog predsjednika izabran Dragutin Murko. Naredni predsjednici/ce su bili: Branka Hrzek od 22. 5. 1999, Ivan Stuchlý od 22. 3. 2003. i Jovanka Manzalovi} - [alaka od 1. 6. 2005.

^E[KA

BESJEDA

ZA BiH

Preplitanje kultura
Udru`enje gra|ana ~e{kog porijekla ili Spolek ob~anú ~eského púvodu ^eská beseda je u suradnji s brojnim institucijama i pojedincima kroz vi{e od petnaest godina uspjelo realizirati niz projekata koji su obogatili kulturna zbivanja u Sarajevu. Poku{avaju}i otkriti doprinos ^eha razvoju grada, ~lanovi ^eske besede zapravo ukazuju na dugogodi{nje pro`imanje i preplitanje kultura zemlje predaka ^e{ke i svoje domovine Bosne i Hercegovine, otimaju}i od zaborava mnoge zna~ajne ljude i njihova djela. Treba znati da su ^esi doseljeni u 19. stolje}u bili pioniri na mnogim poljima u Sarajevu i Bosni i Hercegovini. Nalazimo ih me|u za~etnicima moderne bosanskohercegova~ke umjetnosti. Oni su dali doprinos nauci, arhitekturi, hortikulturi, raznim privrednim granama, a njihovi potomci svih konfesija pokazali su se kao vrsni slikari, muzi~ari, arhitekti, profesori, apotekari, lutkari, vrtlari... Trebalo je sve to istra`iti, dokumentirati i prezentirati. ^eská beseda je svoj rad predstavljala javnosti kroz niz zanimljivih predavanja, videoprezentacija i izlo`bi. Ne smije se izostaviti ni izdava{tvo. Tu su ~asopis, informator, ali i knjige. Povodom desete godi{njice Udru`enja iza{la je knji`ica reprint starih recepata

Vaclav Havel i Jiri Kudela, biv{i ambasador ^e{ke Republike u BiH

Gvardijan fra Perica Vidi} i Jovanka Manzalovi} [alaka

“U slast! – Pochutnejte si!” Idu}e, . 2007. godine {tampane su “^eské národní písnr” Za ovaj reprint . ~e{kih narodnih pjesama iz 19. stolje}a predgovor su napisali tada{nji ~e{ki ambasador Jirí Kudrla i njegova supruga Milena. Sva su dosada{nja izdanja digitalizirana, a u pripremi je monografija sarajevskih ^eha. Posebno su vrijedne do detalja osmi{ljene izlo`be ^eske besede. Prva je bila S láskou a úctou – fotografije na{ih predaka 1998. godine u Slovena~kom KD Cankar. Nizale su se izlo`be pod zajedni~kim imenom ^esi u BiH: ^eská beseda od 1905. do 2000. i prvine u Sarajevu i BiH 2000. g. u Galeriji IPC, Uspomene - ^esi u BiH u periodu 1878 - 1940. prezentirana 2001. u Galeriji MAK, Radovi ~e{kih arhitekata u Sarajevu 2002. na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu. Ostale izlo`be, kao i one pod imenom Kreativnost u slobodno vrijeme bile su postavljene u Maloj galeriji sv. Ante Franjeva~kog samostana. To su Radovi ~e{kih arhitekata u BiH 2003, Radovi ~e{kih slikara u BiH 2004, 100 godina ^eske besede Sarajevo 2005. i Ilustratori NADE 2006. ^etiri izlo`be Kreativnost u slobodno vrijeme 2002, 2004, 2007. i 2010. godine pokazale su preokupaciju ~lanova koja se manifestirala u naj{irem spektru kreativnog rada - od onog za svoju du{u do zaista vrijednih ostvarenja na razli~itim podru~jima. Predstavljene su fotografije, slike, fotoinstalacije, plakati, figure, radovi na staklu, nakit, ukrasni predmeti, patchwork, pjesme, reporta`e, knjige, gljivarstvo, idejna rje{enja iz arhitekture, ~ak i vrt u boci.

^lanovi Besede nisu zaboravili da je arhitekt Karlo Par`ik/Karel Parik punih 58 godina gradio Sarajevo i da je srce grada prepoznatljivo upravo po njegovim projektima. Dovoljno je spomenuti Narodno pozori{te ili Zemaljski muzej, a i prvi je nacrt Vije}nice njegov. Na njihovu inicijativu da jedna sarajevska ulica ponese ime Karla Par`ika, od 2008. g. trg na Marindvoru ispred Crkve sv. Josipa, tako|er njegova djela, nazvan je Trgom Karla Par`ika. Jo{ jedna ideja se po~ela realizirati 2009. godine. Tada zasa|enih 5 Pan~i}evih omorika u Novom Sarajevu za~etak su Parka nacionalnih manjina. Stota obljetnica lutkarstva u Sarajevu inicirala je rad na dokumentarnom filmu “Probu|ene lutke” ~iji su neki segmenti ve} snimljeni u Sarajevu, a neki bi tek trebali biti u ^e{koj. Web site ^eske besede na bosanskom, ~e{kom i engleskom jeziku daje jo{ bolji uvid u rad ovih entuzijasta zaljubljenih u svoje Sarajevo i sve {to je lijepo.

^e{ki kutak
Veliki dio kulturnog blaga {to ga posjeduje ^eská beseda nalazi se u Biblioteci ^e{ki kutak, koja je povodom 15. godi{njice obnove rada sve~ano otvorena 28. 9. 2011. u Franjeva~kom samostanu na Bistriku, koji je u nedostatku vlastitog prostora tako postao privremenim mjestom za odvijanje svih Besedinih aktivnosti. Svaki je od dosada{njih predsjednika donosio neku novu etapu u radu Udru`enja. Aktualna predsjednica i ~lanica Vije}a nacionalnih manjina Parlamentarne skup{tine Bosne i Hercegovine Jovanka Manzalovi} - [alaka je na neki na~in uvela jedno staro udru`enje u svijet modernih tehnologija. Ona poziva sve gra|ane Sarajeva ~e{kog porijekla, a prema saznanjima, ima ih mnogo, da se pridru`e. Budu}i da Udru`enje nema prostorije za rad, ona s dozom ironije ka`e: „Mo`da se vidimo na Trgu Karla Par`ika ili u Zemaljskom muzeju ako ga vlastodr{ci ostave otvorenog ili u Narodnom pozori{tu ili... ili... na nekom drugom mjestu u ovom gradu, a za koje su zaslu`ni ^esi s kraja 19. vijeka.“ Iz svega re~enog vidljivo je da djelovanje ^eske besede, bilo ono okrenuto otkrivanju tragova pro{losti ili pak novim projektima, nije samo obogatilo kulturna zbivanja u Sarajevu nego je postalo njihovim aktivnim sudionikom.
Leona SABOLEK

OSLOBO\ENJE nedjelja, 26. februar/velja~a 2012.

REPORTA@A

9

Letenje paraglajderom
^arima paraglajdinga je op~injen od 2000, kada ga je prvi put sila uzgona odvojila od zemlje. Ta magija, priznaje, jo{ traje. Evo, ve} mu je osmijeh na licu od same pomisli na krilo, na one lijepe sun~ane dane i plavo nebo bosanskohercegova~ko

Dino Deli}, novinar, sporta{, portparol BNP-a Zenica

je naj~istiji adrenalin
Dinu Deli}a, 29-godi{njeg Zeni~anina, ve}ina ljudi poznaje kao PR-a Bosanskog narodnog pozori{ta Zenica. Me|utim, ovaj mladi}, diplomirani `urnalista, itekako je poznat i u svijetu ekstremnih sportova koji su mu jedan veliki hobi, ali i ljubav. Akti vno u~es tvu je na svim dr`avnim takmi~enjima u paraglajdingu (paraglidingu). Ove godine trebao bi nastupati na evropskom takmi~enju u preciznom slijetanju paraglajderom, a 2013. na Svjetskom prvenstvu u istoj disciplini, ~iji je tehni~ki organizator KES Extreme Sarajevo na Bjela{nici.

Sletio je sa zaka{njenjem od 25 minuta. “Paraglajding je opasan onoliko koliko ga mi sebi napravimo opasnim. Neophodno je po{tivati pravila letenja, poznavati svoje granice i ne i}i nipo{to iznad njih. Vjerujte da je danas opasnije se voziti automobilom po autocestama nego letjeti, jer u zraku odlu~ujete samo vi o svojoj sudbini, a na cestama to ~ine i drugi u~esnici u saobra}aju” isti~e Dino. , Njegova druga ljubav u sportovima je snowboarding koji praktikuje od 1998. On mu, ka`e, tokom zimskog perioda nadomje{ta nedostatak adrenalina koji je sakupljao tokom, u pilotskom `argonu re~eno, letivih dana.

Ovisnost o planini
“Moram priznati da u kasnim devedesetim nije bilo osobe koja bi mi pokazala osnove ovog zimskog sporta, ili je ja nisam mogao na}i, tako da sam bio prepu{ten svojim instinktima. Bilo je uistinu mukotrpno to samostalno u~enje, ali silna `elja da savladam vje{tine bordanja je nadvladala sve neda}e sa kojima sam se susretao. Nakon {to sam usavr{io bordanje, javila se potreba da snowbording po~nem praktikovati i na netaknutom snijegu, u “divljim” dijelovima planine. Jedan dio svog `ivota sam posvetio alpinizmu, ali i zimskim alpinizmu koji je bio direktno vezan i za turno skijanje, posebnu vje{tinu skijanja koju alpinisti koriste, izme|u ostalog, da bi lak{e do{li do vrhova planine na koje trebaju vr{iti uspone. Moji alpinisti~ki dani stvorili su u meni ovisnost o planinskim predjelima, posebno kad su prekriveni snje`nim velom. Silno sam `elio voziti snowboard po predjelima koje sam nekada obilazio i danima prelazio na turnim skijama. Uspio sam preko prijatelja iz inostranstva nabaviti svoj prvi par krplji (kako to na{ narod naziva reketa za snijeg/snowshoe). Sve je tada bilo spremno za zimsku adrenalinsku avanturu” pri, ~a nam ovaj svestrani mladi}. Iako voli snowboarding u kombinaciji s krpljama, veli da mora priznati da `eljno i{~ekuje djelimi~no topljenje snijega koji je u enormnim koli~inama okovao na{u zemlju, jer }e tada po~eti period proljetne termike, letenja paraglajderom koje mu jedino mo`e pru`iti naj~istiji adrenalin.
Mirza DAJI]

^ari sporta
“^arima paraglajdinga sam op~injen od 2000. godine, kada me je u junu prvi put sila uzgona odvojila od zemlje. Ta magija, priznajem, jo{ traje. Evo, ve} mi je osmijeh na licu od same pomisli na moje krilo, na one lijepe sun~ane dane i plavo nebo bosanskohercegova~ko. Kao srednjo{kolac sam bio ~lan izvi|a~kih odreda i kampovao sam na Bora~kom jezeru svake godine. Veoma brzo mi se javila potreba da istra`im okoli{ podno gorostasnog Prenja i neobi~ne krajolike kanjona Neretve, te se izdvojim iz izvi|a~kog kampa. Nisam ~ekao dugo na prvu avanturu” pri, sje}a se Dino. Poznati bh. alpinista Edin Durmo je tada u taboru odr`ao zanimljivo predavanje o aktivnostima u prirodi i sportskom penjanju, a Dino je ubrzo postao ~lan njegovog kluba i po~eo se aktivno baviti sportskim penjanjem i alpinizmom. Ubrzo su u klub pristigla prva dva paraglidera. Nakon prvog polijetanja, penjanje je odlu~io zauvijek napustiti, “jer

TREBA ZNATI SVOJE GRANICE adrenalin koji sam osjetio Paraglajding je nakon prvog leta nikad niopasan onoliko koliko sam osjetio tokom penjanja po stijenama, a o endofrinu ga mi sebi napravimo ne}u ni da govorim, ljudi opasnim. Neophodno je mi ne}e vjerovati” . po{tivati pravila letenja, “Paraglajding je veoma poznavati svoje ozbiljan sport koji je ~esto granice i ne i}i zao prema onima koji mu povr{no pristupaju. Da bi sigurnost nipo{to iznad u zraku bila ve}a, morate dosta njih
vremena provesti “igraju}i” se sa svojim krilom na zemlji, jer na taj na~in upoznate njegove reakcije nakon va{e komande. Bavlje nje ovim vaz du ho plo vnim sportom zahtijeva mnogo koncentracije i mentalne stabilnosti. Svaki pilot paraglajdera mora jako dobro poznavati meteorologiju i znati “~itati” mikroklimatske promjene i de{avanja. Najgore {to se mo`e desiti pilotu jeste da ne zna re}i NE polijetanju u vremenskim uslovima koji nisu sigurni za njegov nivo znanja i iskustva. Kada ste u zraku, najbitnije je da oslu{kujete {ta vam va{e krilo govori i da mu omogu}ite, komanduju}i naravno, da nesmetano leti, da ga ne dovodite u situacije koje }e onemogu}iti stvaranje sile uzgona bez koje aeroprofil ne mo`e letjeti” kazu, je nam Deli}. Fizi~ka sprema je jako bitna za bavljenje ovim sportom, jer vi{esatni letovi i turbulencije zahtijevaju konstantni rad mi{i}nih grupa gornjih ekstremiteta i abdominalnog dijela.

Pozitivni strah
“Doza pozitivnog straha, koji nam ne dozvoljava da prelazimo nedozvoljeni prag, uvijek postoji. Ovog ljeta sam prvi put do`ivio neobi~an strah na Adventure festivalu Vla{i} 2011, gdje smo imali smo idealne uslove za letenje. Poletjeli smo sa Galice (Deve~anske stijene) 1.450 m/nv. Za vrlo kratko vrijeme na{ao sam se na 3.200 m/nv, savr{en osje}aj, pogled jo{ bolji - u daljini Plivsko jezero, jugoisto~no Zenica, tamo dalje Kakanj. Na radiovezi ~ujem kolege iz Banje Luke da se planiraju ku}i vratiti “zrakom” a , Brane }e kao vratiti land rover. Bilo mi je malo i krivo {to ja ne mogu u prelet s njima, jer sam jedan

od organizatora Festivala, a i djevojka me u vikendici ~eka. Dogovorili smo se u 16 sati sastati na Babanovcu. Banjalu~ani odustaju od preleta prema rodnom gradu i odlaze u dolinu, u Turbe na slijetanje. Ostajem sam u zraku, prelije}em prema Babanovcu i pravim panoramske snimke. Gubim visinu dovoljno brzo. Tada na scenu dolaze termi~ki udari iz sela Mudrike, jako dobri, ma idealni, imam penjanje 7m/s. Mogao bih sa takvim termikom oboriti vlastiti rekord u preletu, ali moram sletjeti za 15-ak minuta” , pri~a Dino. Poja{njava kako mu nekoliko manevara za gubljenje visine nije pomoglo, te da se vratio prema ski-stazama na Markovcu, nadaju}i se da }e tamo izgubiti visinu (jer je tada bio na 2.500 m/nv). Tada se desilo da naglo ispada iz termi~kog stuba, nakon ~ega mu kolabira zakratko krilo, me|utim brzo se sna{ao. Ispravlja krilo i ponovo po~inje dizanje. Povukao je naglo desnu komandu, u{ao u spiralni zaokret i gubio 17 metara visine u sekundi.

10

CRNA HRONIKA
Slu `be ni ci ma Dru ge sarajevske PU u petak nave~er O. N. iz Sarajeva je prijavila da je nad njom izvr{eno razbojni{tvo. Prema izjavi o{te}ene, nepoznati napada~ ju je presreo usred dana u haustoru zgrade na Trgu heroja 13, te joj uz upotrebu fizi~ke snage oteo nova~anik, u kojem su bili novac i li~ni dokumenti. Policija, kako je potvr|eno iz MUP-a KS-a, radi na rasvjetljavanju ovog doga|aja, a o svemu je obavije{ten i de`urni tu`ilac.

nedjelja, 26. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

Razbojni{tvo u haustoru

Privedeni po potragama

Sarajevska policija privela je dvije osobe za kojima su bile raspisane potrage, potvr|eno je ju~er iz MUP-a KS-a. Slu`benici policije Jedinice za saobra}aj u petak nave~er su uhapsili ^. A. (1974) iz Sarajeva, za kojim je tragala Policijska stanica za sigurnost saobra}aja CJB-a Isto~no Sarajevo, dok su pripadnici Tre}e PU iste ve~eri priveli M. A. (1990), za kojim je potragu raspisao kantonalni MUP.

u`ila{tvo BiH podiglo je optu`nicu protiv Bajre Veli}a (1957), Kasima Veli}a (1968) i Be}ira Veli}a (1970) iz Velike Kladu{e te srbijanskih dr`avljana Ivana Bogdanovi}a (1971) iz Ra{ke, policajca u PU Kosovska Mitrovica, te Aleksandra Radojkovi}a (1989) iz Leskovca, koji se terete za organizovani kriminal i neovla{ten promet opojnim drogama.

T

Okon~ana istraga protiv trojice bh. dr`avljana i dvojice Srbijanaca

Tri zapljene
U optu`nici, koja je proslije|ena Sudu BiH na potvr|ivanje, navodi se da je Bajro Veli} rukovodio zlo~ina~kom organizacijom koju je formirao radi me|unarodne trgovine marihuane-skank, a da su ostali pristupili tog grupi. Droga je, naime, iz Albanije i sa Kosova prebacivana u BiH i Hrvatsku, a osumnji~eni su se povezali sa osobama iz Slovenije i Hrvatske, uz ~iju pomo} su u vi{e navrata organizovali nabavku, krijum~arenje i sakrivanje droge u BiH. Na teret im se tako stavlja da su od 30. septembra do 26. novembra 2011. u vi{e navrata u na{u zemlju unijeli i poku{ali dalje prokrijum~ariti vi{e od 26,6 kg skanka, u ~emu su ih sprije~ili pripadnici policije Hrvatske, Grani~ne policije BiH i MUP-a USK-a. Kao {to smo ve} pisali, Bajro Veli}, Bogdanovi} i Radojkovi} su uhap{eni u Valikoj Kladu{i krajem novembra u sklopu akcije Ma~. Tome je prethodila sara-

Skank iz Albanije i{ao za Hrvatsku
Bajro Veli} optu`en da je organizovao grupu kojoj su pripadali Kasim i Be}ir Veli} iz Velike Kladu{e, te srbijanski dr`avljani Ivan Bogdanovi} i Aleksandar Radojkovi}
Droga na|ena u renou kojim je upravljao Radojkovi}

}ir Veli} policiji dobrovoljno predao jo{ 10 kilograma marihuane.

Pritvor i zabrane
Na ro~i{tu za odre|ivanje pritvora odr`anom nakon hap{enja, Bogdanovi}ev advokat je tvrdio da je njegov klijent krenuo u Hrvatsku kako bi razgovarao o kupovini poslovnog prostora te se zaustavio kod benzinske pumpe kod Biha}a i tu prona{ao telefon. Kako nikog nije bilo u blizini, ubacio ga je u auto, pa ga je tu policija prona{la. Na istom ro~i{tu Radojkovi}ev branilac je kazao da je njegovom branjeniku kom{ija dao 200 eura kako bi vozilo odvezao u BiH, ali ne i zbog ~ega, a na {ta je on pristao zbog te{ke materijalne situacije. Ina~e, Bajro Veli}, Ivan Bogdanovi} i Aleksandar Radojkovi} su u pritvoru, Kasimu Veli}u su izre~ene mjere zabrane napu{tanja boravi{ta i putovanja, te je obavezan da se javlja u policijsku stanicu dok se Be}ir L. S. Veli} brani sa slobode.

dnja sa hrvatskom policijom, koja je du`e vrijeme nad Veli}em provodila posebne istra`ne radnje. On je, naime, s nepoznatim osobama putem mobitela komunicirao preko mre`e hrvatskih operatera, a u tim razgovorima i SMS porukama se spominjala trgovina drogom. Ispostavilo se da su me|u tim oso-

bama bili Bogdanovi} i Veli}evi sinovi u Sloveniji. Istra`ni organi tako su “upratili” i Veli}evu poruku da tra`i “ono dobro, ono lijepo, ono skupo” upu}e, nu Bogdanovi}u, kojeg je uhapsila Grani~na policija, te je utvr|eno da je kontaktirao s Radojkovi}em. Grani~na policija je, naime, u no}i s 27. na 28. novembar zaus-

tavila reno srbijanskih registracija, kojim je upravljao Radojkovi}, i u autu otkrila 15 paketa sa oko osam kilograma skanka. Uslijedio je pretres objekata u Velikoj Kladu{i, te je u blizini ku}e Bajrinog ro|aka Kasima Veli}a na|eno i oduzeto jo{ sedam kilograma droge. Kasim Veli} je tu drogu, navodno, ~uvao za ro|aka. Ubrzo je Be-

Pritvoren 29-godi{nji Tuzlak

Bugojno

Plja~kao kladionice, trgovine i apoteke
Kantonalni sud Tuzla prihvatio je prijedlog Tu`ila{tva Tuzlanskog kantona te odredio jednomjese~ni pritvor Arminu Hasi}u (29) iz Tuzle, koji se sumnji~i za niz razbojni{tava. Naime, Hasi} je osumnji~en da je 13. do 20. februara ove godine maskiran ulazio u trgovine, kladionice i apoteke na nekoliko lokacija u Tuzli, te uz prijetnju no`em otimao od radnica novac i mobitele. U tom periodu Hasi} je oplja~kao tri kladionice, dvije trgovine i dvije apoteke, te oteo oko 2.900 maraka. Kako je re~eno u Tu`ila{tvu, prilikom jednog razbojni{tva napao je radnicu kladionice i nanio joj lak{e povrede. Hasi}a su 21. februara uhapsili slu`benici Policijske uprave Tuzla, a u pretresu njegove ku}e

Povrije|ena voza~ica citroena
Tra vni ~an ka Mar ti na [. (34) te {ko je po vri je |e na u sao bra }aj noj ne sre }i ko ja se do go di la ju ~er na pu tu Gornji Va kuf - Bu goj no, u mjes tu Vrba nja, ja vi la je Srna. Do nesre}e je do{lo prilikom sudara citroena, kojim je upravljala Martina [. i golfa, za ~ijim je upravlja~em nalazio @eljko Z.

(36) iz Novog Travnika. Uvi|aj na mjestu sudara izvr{ila je policija, a ljekarska pomo} povrije|enoj je ukazana u bolnici u Bugojnu.

Osnovni sud Prijedor

Adis Hasanba{i}
Luka - Prijedor u mjestu Omarska. Uz saglasnost banjalu~kog Okru`nog tu`ila{tva te po naredbi nadle`nog sudije, policajci su pretresli Hasanba{i}evu ku}u u Ljubiji, ali i astru te u njegovoj putnoj torbi prona{li dva paketa spida ukupne te`ine 2,053 kg i mobitel. Hasanba{i} je sproveden na krim-obradu, te predat Tu`ila{tvu, gdje je saslu{an. Potom je tu`ilac uputio prijedlog za njegovim pritvaranjem, zbog bojazni da bi, ukoliko ostane na slobodi, mogao uticati na svjedoke.
L. S.

Predmeti oduzeti od osumnji~enih

i auta na|eni su no`, par rukavica i ve}a koli~ina kovanica. Tako|er, slu`benici PU Tuzla su prije tri dana pretresli pansion u Tuzli u kojem je boravio N. A. (33) iz Sarajeva i prona{li pi{tolj sa okvirom i osam metaka. N. A, koji se sumnji~i za niz razbojni{tava u Sarajevu, predat je MUP-u S. K. Kantona Sarajevo.

Sudija za prethodni postupak od Osnovnog suda u Prijedoru prihvatio je prijedlog Okru`nog tu`ila{tva Banja Luka te odredio jednomjese~ni pritvor Adisu Hasanba{i}u iz Ljubije kod Prijedora, osumnji~enom za neovla{tenu proizvodnju i promet droge. Dvadestjednogodi{nji Hasanba{i} je, kako smo ve} objavili, uhap{en u srijedu nakon {to je policija kod njega prona{la dva kilograma spida. On je bio suvoza~ u astri, koju je vozio Denis Hasanagi} (20) iz Ljubije, a koju je policija zaustavila na magistralnom putu Banja

OSTAJE IZA RE[ETAKA

OSLOBO\ENJE nedjelja, 26. februar/velja~a 2012.

CRNA HRONIKA
Slu`benici MUP-a Kantona Sarajevo prilikom redovne kontrole saobra}aja tokom petka uru~ili su 575 prekr{ajnih naloga, te zbog lak{ih prekr{aja upozorili 88 voza~a. Tokom istog dana iz saobra}aja su isklju~ena ~etiri voza~a zbog vo`nje pod dejstvom alkohola, tri osobe bez polo`enog voza~kog ispita, ~etiri automobila kojima je istekla saobra}ajna dozvola te dva koja su bila neregistrovana.

11

Prekr{ajni nalozi za 575 voza~a

Ukradeni ra~unar i nakit

Za sada nepoznate osobe u petak su obile ku}u u vlasni{tvu D. M, koja se nalazi u sarajevskoj Ulici Aleksandra Pu{kina te, kako je potvr|eno iz MUP-a Kantona Sarajevo, odnijele ra~unar i odre|enu koli~inu nakita ve}e vrijednosti. O doga|aju je obavije{teno Kantonalno tu`ila{tvo u Sarajevu, a uvi|aj su obavili slu`benici sarajevske policije, koji rade na rasvjetljavanju ovog krivi~nog djela, te identifikaciji i pronalasku provalnika.

Istraga ubistva fotografa na Dobrinji

Dana [krba sprovedena u Tu`ila{tvo
Uhap{enoj 30-godi{njakinji odre|eno 24-satno zadr`avanje, saslu{anje planirano za danas
Tridesetogodi{nja `ena, koju su slu`benici MUP-a Kantona Sarajevo preksino} priveli zbog sumnje da se mo`e dovesti u direktnu vezu sa ubistvom 67-godi{njeg fotografa Mustafe Muje Bukvi}a, ju~er je sprovedena u Kantonalno tu`ila{tvo Sarajevo. ili eventualno naru~ilac. Tu informaciju ju~er nismo uspjeli dobiti ni iz sarajevske policije. Naime, portparol MUP-a KSa Irfan Nefi} u vi{e navrata je ponovio tek to da je sarajevska policija u petak nave~er privela `enu, te, navode}i tek inicijale, naglasio da se radi o osobi koja se mo`e dovesti u direktnu vezu sa ubistvom. Ni potvrdu, ali ni demanti informacije da su u hap{enju u~estvovali i pripadnici MUP-a HNKa, na ~ijem podru~ju je, kako se nezvani~no moglo ~uti, jo{ u petak locirana [krba, ju~er nije bilo mogu}e dobiti. Tako|er, bez odgovora su ostala i pitanja o mu{karcu, izvjesnom Elviru K, za kojim se navodno traga zbog umije{anosti u isti zlo~in. Dok su one neslu`bene informacije ukazivale na to da se radi o mogu}em ubici, te osobi sa psihi~kim smetnjama, upu[krba skrivala lice od fotoreportera
Foto: S. GUBELI]

Potraga?
S lisicama na rukama i pognute glave pod kapulja~om, skrivaju}i tako lice od fotoreportera, Dana [krba iz Isto~nog Sarajeva je iz policijskog vozila, a nakon krim-obrade u MUP-u KS-a, ju~er uvedena u zgradu sarajevskog Tu`ila{tva. Odre|eno joj je, kako nam je potvr|eno iz ove pravosudne institucije, 24-satno zadr`avanje, a njeno saslu{anje je planirano za danas. Upravo iz tog razloga iz Tu`ila{tva nam nisu mogli re}i da li se privedena 30-godi{njakinja tereti da je izvr{ilac ubistva, pomaga~

Sa uvi|aja na Dobrinji: Tijelo fotografa na|eno u podrumu radnje

}eni u istragu su kazali da je jo{ otvoreno pitanje da li je pored [krbe u ubistvo bio umije{an jo{ neko. Bukvi} je, podsje}amo, ubijen u ~etvrtak u svojoj fotografskoj radnji, koja se nalazi u Ulici Omladinskih radnih brigada u sarajevskom naselju Dobrinja. Tijelo je na{ao uposlenik obli`-

njeg ugostiteljskog objekta Bistro, koji je sa Bukvi}evim poznanikom Vehidom G. do{ao da vidi gdje je fotograf.

Obdukcija
Naime, Vehid G. je ne{to ranije svratio do radnje, ali je zatekao zaklju~ana vrata. Me|utim, kada je do{ao sa uposlenikom Bi-

stroa, koji je i prona{ao tijelo u podrumu radnje, vrata su bila otklju~ana. Vehid G, sa kojim smo razgovarali putem telefona, i ju~er je bio u {oku zbog svega {to se desilo. Istakao je da je imao obi~aj navratiti do ubijenog fotografa na desetak minuta i porazgovarati, ali da ga zapravo nije dobro poznavao. Dodao je i to da mu ime uhap{ene `ene ni{ta ne zna~i, te naglasio da je, dolaze}i u ~etvrtak kod Bukvi}a, objektivno i sam mogao naletjeti na ubicu. Bukvi} je, kako smo ve} objavili, preminuo usljed iskrvarenja. Naime, vje{tak medicinske struke dr. Nermin Sarajli}, prilikom obudukcije, koja je obavljena u petak, na vratu fotografa je konstatovao rezne rane nanesene o{trim predmetom.
L. S.

R

ade}i na rasvjetljavanju provale u ku}u koja se nalazi u prijedorskom naselju ^ejreci, izvr{ene u no}i sa srijede na ~etvrtak, policija je privela tri osobe te prona{la odre|enu koli~inu oru`ja i municije. Naime, kradljivci su iz ku}e odnijeli gusanu kadu, koju je policija prona{la te do{la do saznanja da se u vezu sa tom kra|om mogu dovesti Aleksandar Rajli} (1991), te Alen (1987) i Avdo (1984) Budimli} iz Prijedora. Me|utim, kako su prilikom rasvjetljavanja kra|e prijedorski policajci do{li do saznanja da osumnji~ena trojka

Nakon kra|e iz ku}e kod Prijedora

Kod provalnika na|eni oru`je, municija i bombe
posjeduje nelegalno oru`je, municiju i eksplozivne naprave, pretresene su porodi~ne ku}e i druge prostorije koje oni koriste. U ku}i Budimli}a na|ena je pu{ka M48 i 66 metaka, dok su u objektima koje koristi Rajli} izuzeti pu{ka M48, pu{komitraljez, drveni kundak, ~etiri ru~ne bombe i 12 metaka. Kako nam je potvr|eno iz banjalu~kog Centra javne bezbijednosti, protiv sve trojice }e Okru`nom tu`ila{tvu Ba nja Lu ka bi ti dos tav ljen iz vje {taj zbog te{ke kra|e, dok }e Alen Budimli} i Aleksandar Rajli} biti prijavljeni i za ne do zvo lje nu proi zvo dnju i pro met oru`ja i eksplozivnih materija.
L. S.

12

REGION

nedjelja, 26. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

Sabor Hrvatske stranke prava izabrao je ju~er u Zagrebu Daniela Srba, kao jedinog kandidata, za novog predsjednika HSP-a. Daniel Srb, koji je i do sada bio predsjednik stranke, te ~lanovi Predsjedni{tva HSP-a izabrani su ve}inom glasova izaslanika na strana~kom saboru, dok ih je 29 bilo protiv, a 14 suzdr`anih. Sabor HSP-a, na kojem sudjeluje 526 izaslanika od 822 pozvana, jednoglasno je usvojio zaklju~ak kojim su novo strana~ko vodstvo zadu`ili da po~nu raditi na ujedinjavanju svih prava{kih stranaka kako bi ve} na idu}im lokalnim izborima ostvarili dobar rezultat. Srb je u izvje{}u o radu naglasio kako HSP smatra neus-

Daniel Srb ponovo predsjednik HSP-a

Kosovo: Zbog izdavanja la`nih paso{a

pjehom {to nisu osvojili nijedno zas tu pni ~ko mjes to u Hrvatskom saboru na nedavnim parlamentarnim izborima, ali su, kako je rekao, “nogometnim rje~nikom, zabili tri stative i bili na pragu ulaska u Sabor” .

ROSU uhapsio {est

Beograd

srpskih policajaca
[estorici uhap{enih Srba iz Kosovskog pomoravlja, koji su uhap{eni zbog “napada na ustavni poredak Kosova i ometanje policajaca u vr{enju slu`bene du`nosti”, odre|en je pritvor
Pripadnici specijalnih jedinica kosovske policije ROSU uhapsili su u Gnjilanu {est Srba iz te op}ine koji su zaposleni u MUPu Srbije, a radili su na izdavanju paso{a i voza~kih dozvola u odje lje nju Po li cij ske upra ve Gnjilane, koje je od 1999. izmje{teno u Vranje, mjestu na jugu Srbije.

EULEX ograni~en
Eulex jo{ nema potpunu slobodu kretanja na sjeveru Kosova. U razgovoru s novinarima koji su u subotu posjetili grani~ni prelaz Brnjak, glasnogovornica misije EU Irina Gudeljevi} je rekla kako su barikade i dalje problem, podsjetiv{i kako EULEX zahtijeva potpunu slobodu kretanja na sjeveru Kosova, donosi agencija Beta. - Barikade su i dalje problem. Na prelazima Brnjak i Jarinje su EULEX-ovi carinici i policija koji imaju izvr{nu vlast, a uz njih su ovdje prisutni i kosovski carinici i policija, pojasnila je glasnogovornica. Podsjetila je kako je grani~ni prelaz Brnjak otvoren za sav saobra}aj, uklju~uju}i komercijalni, dok }e na Jarinju saobra}aj za komercijalni prevoz biti otvoren nakon obnavljanja prelaza kojeg su Srbi lani zapalili nakon {to ga je vlast u Pri{tini poku{ala staviti pod svoj nadzor. nja tu`ioca, koji je uhap{enima odredio pritvor. U saop{tenju se navodi da su nedavno dobijene informacije da su u Kosovskom pomoravlju “organizovane ilegalne strukture Ministarstva unutra{njih ni upad pripadnika kosovske specijalne policije u nekoliko srpskih ku}a u Kosovskom pomoravlju, napominju}i da su nenaoru`ane uku}ane tukli i maltretirali.

Paso{ 5.000 eura

Protesti protiv ACTA
Nekoliko stotina gra|ana protestovalo je ju~er u centru Beograda protiv trgovinskog sporazuma ACTA, koji bi trebalo da doprinese uskla|ivanju me|unarodnih standarda u za{titi autorskih prava i poo{tri kaznenu politiku za internet-pirateriju, a ~ije je usvajanje najavljeno i u Srbiji, javlja Srna. Pro test je na jav ljen pre ko dru{tvenih mre`a u Srbiji, a organizaciji Pokreta u duhu vremena - Cajtgajst Srbije. Neki od okupljenih na Trgu Republike nosili su maske poznate aktivisti~ke grupe Anonimusi, dok su u~esnici protesta istakli transparente “Stop ACTA” “Cen, zura? Bez mene!” “Ne}u apsolu, tizam i kontrolu informacija” . Mnogi analiti~ari, ipak, tvrde da pris tu pa nje Srbi je ACTA sporazumu nije mogu}e, jer Srbija ne mo`e da potpisuje me|unarodne ugovore koji nisu u skladu sa doma}im zakonima, a ovaj nije, budu}i da ograni~ava protok informacija na internetu. Dr`avni sekretar Ministarstva nauke Radivoj Mitrovi}, me|utim, ka`e da je u interesu Srbije da pristupi ACTA sporazumu, jer postoji akcioni plan Vlade koji to podr`ava. Sporazum ACTA u oktobru pro{le godine potpisali su SAD, Australija, Kanada, Japan, Maroko, Novi Zeland, Singapur, Ju`na Koreja, a u januaru su ga potpisale 22 ~lanice EU.

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Tuzlanski kanton Javna ustanova Osnovna {kola „Ivan Goran Kova~i}” [kolski odbor Grada~ac Broj: 01/6-83/2012 Datum: 24. 2. 2012. g. Na osnovu ~lana 27. stav (1) Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju („Slu`bene novine Tuzlanskog kantona“, br. 17/11) i zahtjeva za poni{tenje javnog konkursa od Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona broj: 10/1-34-2514/12 od 13. 2. 2012. godine, te Odluke [kolskog odbora JU O[ „Ivan Goran Kova~i}“ Grada~ac broj: 01/6-82/2012 od 24. 2. 2012. godine, [kolski odbor o b j a v lj u j e

PONI[TENJE JAVNOG K O N K U R S A U CIJELOSTI
raspisanog u dnevnim novinama „Oslobo|enje“ od 11. 1. 2012. godine

Kako Beta saznaje, pripadnici specijalnih snaga kosovske policije, koji su poslani iz Pri{tine, pretra`ili su i “potpuno demolirali i ku}u na~elnika Policijske uprave Gnjilane Dobrivoja Stojanovi}a u Pasjanu, u kojoj `ive njegovi roditelji” ali se , ne poja{njava podrobnije zbog ~ega su uhap{ena {estorica policajaca Srba. Svjedoci ka`u kako su prilikom hap{enja pretresene i “demolirane ku}e i {est radnika MUP-a Srbije iz sela Pasjane, Budriga i Parte{ koji su privedeni” . Srbijanski mediji kao mogu}i razlog njihovog hap{enja navode izdavanje la`nih putovnica za koje se pla}alo do 5.000 eura, a neki podsje}aju kako je Njema~koj najvi{e zahtjeva za azil u januaru do{lo upravo od osoba sa srpskim paso{em. [estorici uhap{enih Srba iz Kosovskog pomoravlja, koji su uhap{eni ju~er zbog “napada na ustavni poredak Kosova i ometanje policajaca u vr{enju slu`bene du`nosti” odre|en je , pritvor, saop{tila je Kosovska policijska slu`ba (KPS). U akciji specijalne jedinice kosovske policije Rosu, kako javlja Srna, uhap{eni su Z. Deni}, M. Dimitrijevi}, T. Deni}, N. Trajkovi}, D. Stojkovi} i G. Matrapazovi}, navodi se u saop{tenju i dodaje da je akcija izvedena pod nadzorom Okru`nog tu`ila{tva u Gnjilanu i ovla{te-

UHAP[ENI U akciji specijalne jedinice kosovske policije ROSU, kako javlja Srna, uhap{eni su Z. Deni}, M. Dimitrijevi}, T. Deni}, N. Trajkovi}, D. Stojkovi} i G. Matrapazovi}
poslova Srbije, a koje se, prema saznanjima policije, bave krimi nal nim akti vnos ti ma” To . kom akcije, zaplijenjena je jedna lova~ka pu{ka i jedna pu{ka M-48, pi{tolj TT i 473 metka, nekoliko uniformi MUP-a Srbije i izvjesna koli~ina dokumenata, dodaje se u saop{tenju KPS-a. Poslanik Jedinstvene srpske liste u kosovskom parlamentu Rada Trajkovi} osudila je brutal-

Te{ko povrije|eni
- Akciju su izvodili protiv nenaoru`anih ljudi i njihovih uku}ana, koji nisu pru`ali nikakav otpor, koriste}i pritom nerazumnu i prekomjernu silu, saop{tila je Trajkovi}eva. Ona je navela da je {est Srba brutalno pretu~eno, da neki su zadobili te{ke povrede, a zatim i uhap{eni. Ona je dodala da su specijalci u selu [ilovo brutalno pretukli starca @ivojina Stojanovi}a, demolirali mu ku}u i te{ko povrije|enog ostavili na podu. Trajkovi}eva je podsjetila i na nedavna paljenja srpskih ku}a u Kosovskom pomoravlju, napominju}i da sve to “definitivno razotkriva strategiju institucionalnog protjerivanja Srba sa Kosova i Metohije” . Ona je ocijenila da je ovaj vid pritiska o~igledna strategija pri{tinskih vlasti da Srbi budu potpuno protjerani sa Kosova i Metohije.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 26. februar/velja~a 2012.

REGION
VIJESTI

13

Protest mljekara

Blokirali saobra}aj
u Hrvatskoj
Zbog protesta bio je prekinut saobra}aj u ^avi}evoj ulici u Zagrebu, zatim u ^akovcu, Ferovcu, Poljancu, kao i na putu Slavonski Brod - Nova Gradi{ka Zatvorena je bila i raskrsnica Lu`ani na autoputu Bregana - Lipovac
Hrvatski predsjednik Ivo Josipovi} rekao je da dr`ava mora da na du`e staze utvrdi mjere koje se uklapaju u evropske standarde, kako bi se pomoglo proizvo|a~ima mlijeka. On je podsjetio da to nisu lijeni ljudi koji ne rade, kako ih predstavljaju neki mediji.

Zavr{en sajam turizma
Beogradski sajam dodijelio je ju~er nagrade najboljim u~esnicima 34. me|unarodnog sajma turizma. Turisti~ka organizacija regije zapadna Srbija najbolja je u kategoriji regionalnih organizacija, dok je u kategoriji nacionalnih najbolja Hrvatska turisti~ka zajednica, javlja Srna. U kategoriji “Zdravstevni turizam sa prate}im programima” nagradu je dobila Specijalna bolnica “Merkur” iz Vrnja~ke banje, u kategoriji “Hotelijerstvo” Hotel “Astorija”, a u kategoriji “Etno i eko turizam” “Zorni}a ku}a” iz Srbije. Za najbolju destinaciju u Srbiji, nagradu je osvojila Turisti~ka organizacija ^a~ka, iza koje, prema rije~ima direktora Miodraga Stevani}a, stoje tri godine napornog rada na promociji grada i Ov~arsko-kablarske klisure. Beogradski sajam turizma po~eo je 23. februara, a zavr{ava se sutra. Posjetiocima se predstavlja 1.000 izlaga~a iz 46 zemalja, me|u kojima su prvi put Njema~ka, ^e{ka i Izrael.

Ozbiljni investitori
- To su ljudi koji su ozbiljno investirali i koji sada imaju ozbiljnih privrednih problema, dodao je Josipovi}. On je napomenuo da dr`ava ima limite i da u pregovorima s Vladom treba vidjeti {ta se mo`e, a {ta ne mo`e uraditi po tom pitanju. Hrvatski mljekari su traktorima ju~er u podne blokirali saobra}ajnicu Zagreb - Karlovac, u mjestu Dragani}, a policija je preusmjeravala vozila obilazno kroz selo Barkovi}i. U ime stotinjak demonstrana ta, ~lan Pred sje dni{ tva Hrvatskog saveza udru`enja proizvo|a~a mlijeka Davorin Bla`i} rekao je da je podnevna blokada dogovorena za cijelu Hrvatsku, kako bi se na odgovorne izvr{io pritisak da se nastave pregovori za prihvatljive uslove proizvodnje mlijeka i ostale hrane. Zbog protesta prekinut je bio saobra}aj u ^avi}evoj ulici u Zagrebu, zatim u ^akovcu, Fe-

1.000 u~enika se drogira
Pritisakom do pregovora

rovcu, Poljancu, kao i na putu Slavonski Brod - Nova Gradi{ka. Zatvorena je bila i raskrsnica Lu`ani na autoputu Bregana Lipovac. Saobra}aj se preusmjerava na raskrsnice Nova Gradi{ka i Slavonski Brod. Ministar poljoprivrede Hrvatske Tihomir Jakovina odbacio je op tu `be proi zvo |a ~a mlijeka da se stavio na bilo ~iju stranu i ponovio da Ministarstvo ne mo `e pre go va ra ti u ime proizvo|a~a, ve} da sve strane treba okupiti za istim

stolom, kako bi se prona{lo odgovaraju}e rje{enje.

Ministar odbacio optu`be
Jakovina je ponovio da proizvo|a~i mlijeka koji protestuju na putevima, takvim metodom pritiska ne}e do}i do kona~nog rje{enja. - Mislim da je ono {to je pro{le sedmice pregovarano model po kojem se u ovom trenutku mo`e kvalitetno na}i kompromis, a u narednih 90 dana stru~ni savjet, prera|iva~ka industrija i proizvo-

|a~i vidje}e da li je model odr`iv i da li ga treba mijenjati, rekao je Jakovina novinarima. Nakon neuspje{nog proboja na Markov trg u ptek uve~er, gdje su namjeravali da hrvatskom premijeru Zoranu Milanovi}u iznesu svoje probleme, nezadovoljni mljekari su se razi{li, ali i najavili novi dolazak pred zgradu Vlade. Vi{e od 85 odsto proizvo|a~a mlijeka ne sla`e se sa otkupnom cijenom od 2,44 kune, koja je odre|ena njima neprihvatljivim sporazumom.

Blizu 1.000 maloljetnih u~enika podgori~kih {kola koristi drogu, a najmanje sedmoro i prodaje narkotike vr{njacima, izjavio je u subotu zvani~nik Uprave policije Crne Gore Ekan Jasavi}. On je kazao da je policija podnijela krivi~ne prijave protiv sedam dilera, mla|ih od 18 godina, a tu`ila{tvu za maloljetnike prijavljeno je i nekoliko |aka zbog drogiranja na javnom mjestu, prenose por tali. - Dosta smo uradili u proteklih ne{to vi{e od godinu, ali svakako da i dalje ima prodaje droge u {kolskim dvori{tima, kazao je Jasavi}, koji je rukovodilac Ekspoziture za krvne i seksualne delikte i maloljetni~ku delikvenciju u Podgorici.

Mi{ja groznica
Mi{ja groznica koja se pojavila na Medvednici, planini iznad Zagreba, prijeti epidemijom hrvatskoj metropoli, jer je ovom bole{}u zara`eno 20 ljudi, koji se uspje{no oporavljaju, a svi su boravili na ovoj planini. Hrvatski mediji navode, a Srna prenosi, da epidemija tek dolazi, jer se na planini ne mo`e provesti deratizacija, po{to je ona park prirode. - Virus mi{je groznice prisutan je kod ljudi koji su boravili na Medvednici, a oni nisu jedini bili tamo, izjavio je Ilija Kuzman, direktor Klinike za infektivne bolesti, u kojoj su smje{teni svi zara`eni, od kojih su neki pu{teni ku}i. On je dodao da se epidemije

Epidemija prijeti Zagrebu?

pojavljuju periodi~no, a budu}i da je posljednja bila 2002. godine, nije nemogu}e da }e se ponovo pojaviti. Epidemiolog iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Borislav Aleraj ocijenio je da je

jo{ rano govoriti o epidemiji, kojom je 2002. godine bilo zara`eno 400 ljudi {irom Hrvatske. - Virus mi{je groznice pojavio se kod ljudi koji su boravili u {umi, gdje ima mnogo divljih glo-

dara, koji prenose virus, rekao je Aleraj. He mora gijska groznica sa bubre`nim sindromom (HGBS), poznata kao “mi{ja groznica” je akutna virusna bolest. Oboljenje ljudi od HGBS prvi put je opisano 1884. u Koreji, a u Srbiji je prva epidemija otkrivena 1961. godine na Fru{koj gori. Kasnije su utvr|ena prirodna `ari{ta ove bolesti, a to su mjesta u prirodi gdje borave glodari zara`eni virusom i koji svojim izlu~evinama zaga|uju to mjesto. Obolijevanje ljudi od mi{je groznice javlja se naj~e{}e u periodu od maja do oktobra kada je znatno pove}ana brojnost glodara.

Tadi}: Kosovo u vremenskoj prognozi
Predsjednik Srbije Boris Tadi} izjavio je ju~er da je izme|u srpskog i kosovskog pregovara~kog tima u Bruxellesu postignut dogovor da Srbija, bez obzira na dalju sudbinu statusa Kosova, trajno zadr`ava pravo da u vremenskim prognozama u vijestima prika zuje Kosovo kao sastavni dio srpske dr`ave. Tadi} je napomenuo da je ovo veliki trijumf srbijanskog pregovara~kog tima u borbi za o~uvanje teritorijalnog integriteta Srbije. - Gra|ani Srbije mogu da budu mirni, postignut je ~vrst dogovor Beograda i Pri{tine, uz garancije Evropske unije, da }e Kosovo i narednih godina mo}i da se u vremenskoj prognozi na na{im vijestima prika zuje kao neotu|ivi dio Srbije, izjavio je Tadi}.

14

SVIJET

nedjelja, 26. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

Vahidi: Izrael na

Eksplozija u Jemenu

ivici raspada
Iranski ministar odbrane Ahmad Vahidi izjavio je ju~er da se Izrael nalazi na ivici raspada i da bi vojni udar na iranska nuklearna postrojenja doveo do kolapsa jevrejske dr`ave, javila je dr`avna televizija, a prenosi Srna. - Cionisti~ki re`im je na ivici raspada. Vojni napad cionisti~kog re`ima bez sumnje bi doveo do kolapsa tog re`ima, rekao je Vahidi. U televizijskom izvje{taju se navodi da je ova izjava data dan prije nego {to je kontrolna agencija UN-a objavila najnoviji izvje{taj o iranskom nuklearnom programu. U tom dokumentu Me|unarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) re~eno je da Teheran nije ra{~istio pitanja o mogu}im vojnim aspe kti ma svog nu kle ar nog programa. Agencija isti~e da je Iran u proteklih nekoliko mjeseci poja~ao aktivnosti na obo ga }i va nju ura ni ju ma. U svom odgovoru na izvje{taj, Iran je insistirao na tome da je sara|ivao sa agencijom, ali je i stao u odbranu prava na posjedovanje civilnog nuklearnog programa

Mendela se oporavlja

nakon operacije
Biv{i predsjednik Ju`noafri~ke Re pu bli ke sta bil nog je zdravstvenog stanja nakon izvr{ene operacije, javila je britanska medijska ku}a BBC, a prenosi Srna. Zvani~nici su ranije izjavili da je Mendela tokom no}i s petka na subotu preba~en u bolnicu zbog dugotrajnog bola u grudima pa mu je bila potrebna odgovaraju}a specijalisti~ka njega. Portparol vlade Mek Magarad` rekao je da je Mendela dobrog duha i da se dobro osje}a. U saop{tenju iz kancelarije predsjednika Ju`noafri~ke Republike D`ejkoba Zume isti~e se da su uz Mendelu “ljubav i dobre `elje svih Ju`noafrikanaca i cijelog svijeta” dok je zatra`eno da se , porodici omogu}i privatnost. U saop{tenju nije navedno u koju je bolnicu primljen Mendela, ali postoje sugestije da je u vojnoj bolnici u prijestonici Pretoriji. Mendela, koji sada

Najmanje 25 mrtvih

i 30 ranjenih
Napad bomba{a samoubice ispred predsjedni~ke palate Poginuli vojnici Republikanske garde
Najmanje 25 osoba poginulo je ju~er, dok ih je 30 ranjeno u eksploziji automobila-bombe ispred predsjedni~ke palate na jugu Jemena i to u danu kada je novi predsjednik polo`io sve~anu zakletvu pred parlamentom u prijestonici Sanaai, javila je AlJazeera Balkans. Kako prenosi Srna, odgovornost za ovaj napad preuzelo je Jemensko krilo AlKaide. U saop{tenju, koje je proslije|eno kineskoj novinskoj agenciji Sinhua, navodi se da su pripadnici Al-Kaide na arapskom pluostrvu izvr{ili napad na pripadnike Republi~ke garde iz osvete zbog stalnih zlo~ina elitnih vladinih snaga. ska vladavina Ali Abdullaha Saleha. Hadi, koji je za vrijeme vladavine Saleha bio potpredsjednik, polo`io je zakletvu na ceremoniji u prijestonici Sanaai na kojoj je prisustvovao i njegov prethodnik koji se vratio iz SAD-a u Jemen zbog ovog de{avanja. - Izbori gra|anima Jemena garantiraju nadu i dr`e stranke i politi~ke snage odgovornima u prevazila`enju pro{losti. Vlast u Jemenu je sada osnovana na narodnom izboru i niko u to ne mo`e sumnjati, rekao je Hadi. Hadijev dolazak na vlast je dio dogovora o tranziciji kojim su okon~ani smrtonosni nemiri, za vrijeme kojih su hiljade Jemenaca iza{li na ulice i tra`ili odlazak Saleha, u jednom od najdu`ih ustanaka tokom arapskog prolje}a. Saleh je napustio dr`avu pro{le godine kako bi se oporavio od povreda zadobijenih u napadu na predsjedni~ku palatu. Prvo je oti{ao u Saudijsku Arabiju, a potom u SAD. Dr`avna izborna komisija je objavila kako je uz Hadija 65 posto registriranih glasa~a u Jemenu, {to pokazuje ja vnu po dr{ku po li ti ~kim promjenama. }a bilo neregularno. Jedini izbor na listi}u je bilo “da” za Hadija. ima 93 godine, oslobo|en je iz zatvora 11. februara 1990. nakon 27 godina provedenih po kazamatima. Mendela je 1993. dobio Nobelovu nagradu za mir za svoju kampanju protiv aparthejda. Godinu nakon toga izabran je za predsjednika Ju`noafri~ke Republike.

Pozitivan korak
Al-Jazeerin reporter Hashem Ahelberra, koji izvje{tava iz Sanaae, kazao je kako jak odaziv na izborima treba okon~ati debatu oko legitimnosti novog predsjednika. No, on isti~e kako su Jemenci jo{ zabrinuti oko povratka Saleha jer strahuju da bi to moglo izazvati tenzije u dr`avi. Mnogi strahuju da Saleh, koji ima {iroku mre`u plemenskih i porodi~nih veza napravljenih tokom 33 godine vladavine, mo`e poku{ati povla~iti neke poteze tokom perioda tranzicije, sve do kreiranja novog ustava. Ameri~ka administracija, koja je Saleha dugo smatrala klju~nim regionalnim saveznikom u borbi protiv boraca povezanih sa Al-Kaidom na jugu dr`ave, pozdravila je izbore kao pozitivan korak naprijed. - Oni govore kako su stanovnici Jemena spremni da nastave put ka budu}nosti, rekao je Mark Toner, glasnogovornik State Departmenta. Hadi }e se morati suo~iti sa velikim brojem problema, me|u kojima su rastu}a prijetnja od AlKaide, rasprostranjeno siroma{tvo, kao i pokret za otcjepljenje na jugu. Tako|er mora restrukturirati jake snage sigurnosti u kojima ima mnogo onih koji su lojalni Salehu, pokrenuti dijalog na teritoriji cijelog Jemena, te umiriti vjersku manjinu na sjeveru i grupe opozicije u centralnom dijelu zemlje.

Bomba{ u kamionetu
Napad se desio u Mukalli, glavnom gradu jugoisto~ne provincije Hadramaut, naveli su zvani~nici. Dodaje se kako su svi poginuli vojnici iz Republikanske garde Jemena koja slu`i kao snage sigurnosti predsjednika. Svjedoci su za agencije AFP i Reuters kazali kako je poginulo vi{e od 20 osoba. - Kamionet koji je vozio bomba{-samoubica je eksplodirao na ulazu u predsjedni~ku palatu u Mukalli, kazao je neimenovani jemenski zvani~nik. Napad je uslijedio nekoliko sati nakon {to je Abd-Rabbu Mansour Hadi polo`io sve~anu zakletvu kao novi predsjednik. On je ranije progla{en pobjednikom pro{losedmi~nih izbora na kojima je bio jedini kandidat, ~ime je okon~an proces prelaska vlasti i vi{edecenij-

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Tuzlanski kanton Javna ustanova Osnovna {kola „Dr. Safvet-beg Ba{agi}“ Grada~ac Broj: 06-113/2012 Datum: 15.2.2012. g. Na osnovu ~lana 27. stav (1) Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju („Slu`bene novine Tuzlanskog kantona“, br. 17/11) i zahtjeva za poni{tenje javnog konkursa od Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona broj: 10/134-2514/12 od 13.2.2012. godine, te Odluke [kolskog odbora JU O[ „Dr. Safvet-beg Ba{agi}“ Grada~ac broj: 06-134/2012 od 25.2.2012. godine, [kolski odbor objavljuje

Svi glasovi Hadiju
Mohammed al-Hakimi, {ef izborne komisije, u petak je kazao kako je Hadi dobio 6,6 miliona od potencijalnih 10,2 miliona glasova. Vi{e od 99 procenata od 6,6 miliona glasa~a koji su pristupili glasanju izabralo je Hadija, dok je preostalih 25.000 listi-

PONI[TENJE JAVNOG KONKURSA
u cijelosti, raspisanog u dnevnim novinama „Oslobo|enje“ od 8.1.2012. godine

OSLOBO\ENJE nedjelja, 26. februar/velja~a 2012.

SVIJET
VIJESTI

15

Po~ela evakuacija iz Homsa

Stanje u Siriji se pogor{ava
njene novinare i tijela poginulih, ali opozicioni aktivist kazao je agenciji AP da pre`ivjeli novinari nisu `eljeli predati tijela Colvin i Ochlika sirijskim vlastima, niti napustiti Homs. Glasnogovornik Crvenog kri`a Saleh Dabbakeh kazao je za AFP da su u toku pregovori o evakuaciji novinara. - Nastavljaju se pregovori sa sirijskim vlastima i opozicijom kako bi se omogu}ila evakuacija svih osoba kojima je hitno potrebna pomo}, bez iznimke, rekao je on. Humanitarni radnici u petak su prvi put u{li u Baba Amr nakon 21 dan. Kako je izvijestio Bays, ako se sklopi primirje, postoji mogu}nost da }e neki ljudi pobje}i iz Homsa, {to bi poja~alo tenzije u Libanu, ~ija je granica udaljena 30 kilometara od opkoljenog sirijskog grada. Libanski politi~ari su podijeljenog mi{ljenja o re`imu sirijskog predsjednika Bashara al-Assada.

U subotu ujutro evakuirano 27 lica iz Homsa me|u kojima nisu ranjeni novinari, niti tijela poginulih
Radnici sirijskog Crvenog polumjeseca evakuirali su 27 ljudi iz naselja u opkoljenom sirijskom gradu Homsu koje danima granatira dr`avna vojska. Vozila hitne pomo}i sirijskog arapskog Crvenog polumjeseca stigla su do naselja Baba Amr, upori{ta opozicije, nakon pregovora u petak, saop}io je Me|unarodni komitet Crvenog kri`a (ICRC), a prenosi Al-Jazeera.

Clinton Tuni`anima: ^uvajte slobodu
Ameri~ki dr`avni sekretar Hillary Clinton pozvala je ju~er Tuni`ane da za{tite svoje novoste~ene slobode i apelovala da islamske i sekularne par tije sara|uju u zemlji koja je pokrenula arapsko prolje}e. Klintonova je u obra}anju grupi od oko 200 studenata tokom posjete Tunisu pozvala mlade ljude da koriste dru{tvene mre`e i ostale tehnologije koje su pomogle u podizanju antire`imskih ustanaka u zemljama regiona. - Istorija pokazuje da, poslije revolucije, stvari mogu da krenu u dva smjera. Mogu da krenu u smjeru kojim vi sada idete, prema gradnji sna`ne, demokratske zemlje, ili mogu da skrenu u autokratiju, u novi apsolutizam, rekla je Clintonova. Ona je upozorila da, u tom slu~aju, pobjednici revolucije postaju `tve i naglasila da mladi moraju biti ~uvari demokratije. U Tunisu i drugim zemljama postoje oni koji sumnjaju da islamska politika mo`e da bude kompatibilna sa demokratijom. Tunis ima priliku da odgovori na to pitanje na pozitivan na~in i da poka`e da ne postoje kontradikcije, a to ne zna~i da se o toleranciji i pluralizmu samo govori, nego da se na takav na~in `ivi, rekla je Klintonova.

Mu{karci se pla{e
Vijesti o evakuaciji do{le su nakon me|unarodne konferencije u Tunisu, gdje su arapske i zapadne zemlje apelirale na sirijske vlasti da omogu}e evakuaciju ranjenih. - Konvoj je stigao u Baba Amr. Do sada su evakuirali sedam ranjenih osoba, te 20 `ena i djece, kazao je za Al-Jazeeru glasnogovornik ICRC-a Hicham Hassan. Mu{karci nisu `eljeli biti evakuirani, strahuju}i da }e biti uhap{eni ili mu~eni ako napuste grad, izvijestio je iz Bejruta Al Jazeerin reporter James Bays. - Ranije je bilo navoda da su ljudi odvo|eni iz bolnica u zatvore, ili ~ak i mu~eni u bolnicama, kazao je Bays. Hassan je kazao da se situacija u Homsu pogor{ava iz sata u sat. - Ovo je za nas prvi korak. @elimo evakuirati sve ranjene osobe, koliko god to trajalo, rekao je on. Dva ranjena strana novinara i tijela dvoje reportera koji su poginuli prilikom granatiranja na medijski centar nisu evakuirani, kazao je Hassan. Francuska novinarka Edith Bouvier i britanski fotoreporter Paul Con-

Novi prelasci
- Ako se borbe privremeno zaustave, vjerovatno }e vi{e ljudi pre}i granicu mislim da }e ovo predstavljati problem, i to ne samo humanitarni problem, kazao je Bays i dodao da libanska vlada ~ak ni ne `eli nazvati ove ljude izbjeglicama. Aktivisti iz Lokalnih komiteta za koordinaciju (LCC) saop}ili su da je u petak ubijeno najmanje 50 ljudi, uglavnom u gradu Hami u centru Sirije. Tog dana su odr`ane masovne demonstracije u Homsu, Alepu, Idlibu, dijelovima Damaska, Deri i Qamishili.

Kina: Poginulo 15 osoba
Najmanje 15 osoba poginulo je ju~e kada je autobus sletio sa autoputa u jarugu u provinciji Shanxi na sjeveru Kine, javila je kineska novinska agencija Sinhua. Prema javljanju agencije, u autobusu su u trenutku nesre}e bile 33 osobe. Iz olupine autobusa koji je zavr{io na dnu stjenovite jaruge spasioci jo{ tragaju za `ivim, prenosi Sinhua.

Podr{ka sirijskoj opoziciji na protestima u Berlinu

roy zadobili su povrede nogu u istom napadu u kojem su ubijeni ameri~ka novinarka Marie Colvin i francuski fotoreporter Remi Ochlik. Bouvier je potrebna operacija slomljene noge, dok Conroy ima manje povrede

nogu. Jo{ dvoje novinara, koji nisu ranjeni tokom napada na medijski centar, tako|er su ostali u Homsu. Sirijsko ministarstvo vanjskih poslova optu`ilo je „oru`ane grupe“ da su odbile predati ra-

Demonstracije u Afganistanu
Najmanje ~etiri osobe su poginule, dok su 34 ranjene tokom subotnjih demonstracija u Afganistanu, koje traju ve} pet dana, protiv paljenja Kur’ana u vojnoj bazi gdje su stacionirani ameri~ki vojnici, izjavili su za Al-Jazeeru bolni~ki zvani~nici. Odgovornost za ubistva dva pripadnika vojske SAD-a su, kako prenosi Sarna, preuzeli afganistanski talibani. Ubijeni Amerikanci imali su ~inove pukovnika i majora. Portparol me|unarodnih snaga u Afgaistanu odbio je da ka`e da li je ubica bio pripadnik avganistanske vojske ili policije. Trojica demonstranata su ubijena tokom protesta ispred zgrade Ujedinjenih naroda u provinciji Kunduz, a tom prilikom je ranjeno 30 lica, kazali su zvani~nici. Demonstracije su u po~etku bile mirne, ali su postale na-

Jo{ ~etvero mrtvih
snagama sigurnosti. Demonstracije su u subotu odr`ane i u nekoliko drugih provincija, me|u kojima su i Sar-e-pul i Nangarhar. U provinciji Laghman protesti su dobili nasilni karakter kada je blizu 1.000 demonstranata po~elo bacati kamenje na policiju i poku{alo se probiti u ku}u guvernera. Prijavljeni su povrije|eni na ovom protestu, ali jo{ nema zvani~nih potvrda. Dan ranije je tokom demonstracija {irom Afganistana poginulo 11 osoba, me|u kojima i mu{karac koji je ubijen iz vatrenog oru`ja u prijestolnici Kabulu. Petak je bio najsmrtonosniji dan demonstracija koje su po~ele po~etkom sedmice. Ukupno je tokom protesta `ivote izgubilo 29 osoba, uklju~uju}i i dva ameri~ka vojnika.

Rusija bez Putina
Hiljade Rusa demonstrirale su u subotu u Sankt Peterburgu izvikuju}i “Rusija bez Putina!” na poziv lidera opozicije me|u kojim je i {ahovski {ampion Garry Kasparov, koji je obe}ao masovnu mobilizaciju nakon predsjedni~kih izbora 4. mar ta. Kolona izme|u dvije i tri hiljade osoba kora~ala je po~etkom poslijepodneva u sredi{tu grada prema trgu Koniu{enaja, gdje }e se odr`ati skup, prenosi Fena. Kasparov, biv{i svjetski {ampion u {ahu koji je ve} nekoliko godina anga`iran u liberalnoj opoziciji u Rusiji, kao i Sergej Udaltsov, lider ekstremne ljevice i advokat Aleksej Navalni, karizmati~ni lider, nacionalist i borac protiv korupcije, bili su na ~elu povorke. Na pres-konferenciji prije protesta, oni su pozvani da glasaju protiv Putina na predsjedni~kim izborima, na kojima bi biv{i agent KGB-a mogao pobijediti u prvom krugu izbora.

silne kada su u~esnici po~eli bacati kamenje na zgrade vlade i ured UN-a, kazao je Sarwer Hussaini, glasnogovornik provincijske policije, te dodao kako su policajci pucali u zrak kako bi rastjerali demonstrante, prenosi Al-Jazeera Balkans. Glasnogovornica misije UNa u Afganistanu (UNAMA) De-

nise Jeanmonod potvrdila je incident u Kunduzu i kazala kako organizacija procjenjuje situaciju na licu mjesta. Jedna osoba je ubijena, a ~etiri su ranjene tokom protesta u provinciji Logar, ju`no od prijestolnice Kabula, nakon {to su na stotine ljutih Afganistanaca iza{le na ulice i sukobile se sa

16

BIZNIS I EKONOMIJA

nedjelja, 26. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

Elektroprivreda HZHB o poskupljenju struje

Razgovori oko IPA RD strukture u BiH traju vi{e od dvije godine

Godi{nje gubimo 20 miliona eura
EK: BiH mo`e imati samo jedno upravlja~ko tijelo i jednu IPA RD platnu agenciju na dr`avnoj razini
Zemljama potencijalnim kandidatima i zemljama kandidatima Evropska unija nudi pomo} u okviru IPA projekta koji ima pet komponenata, a jedna od komponenata koja bi BiH mnogo zna~ila, posebno sa aspekta poljoprivrede, jeste peta komponenta, odnosno ruralni razvoj (Rural Development ili IPA RD). Uspostavljanje IPA RD platne strukture prema sada{njim EU propisima omogu}ilo bi pristup IPA RD sredstvima u trenutku kada BiH postane zemlja kandidat. Me|utim, u toku je izrada novog sedmogodi{njeg CAP-a koji predvi|a da i zemlje potencijalni kandidati mogu koristiti IPA RD sredstva od po~etka 2014. godine.

Milan Lovri}: Ovim tarifnim postupkom smo stali na loptu

Izbjegnut udar na ku}ni bud`et
Ovom odlukom nije zanemaren zna~aj Aluminija kao najve}eg neto izvoznika
Za Elektroprivredu HZHB odluka Regulatorne komisije za elektri~nu energiju u Federaciji BiH povodom zahtjeva ove kompanije za odobrenje novih tarifa isporuke elektri~ne energije ne predstavlja veliko iznena|enje, ka`e ~lan uprave EPHZHB Milan Lovri}. Elektroprivreda je od FERKa tra`ila takve tarifne stavove prema kojima bi odre|eni potro{a~i, pa i mostarski kombinat Aluminij, cijenu elektri~ne energije u budu}e pla}ali skuplje za 33 posto. ja ne mo`e se zanemariti, isti~u u Elektroprivredi HZHB, ba{ kao ni kod drugih prera|iva~a ozna~enih kao zna~ajni bh. neto izvoznici. Mi smo toga potpuno svjesni, kazao je u nastavku izjave za Oslobo|enje Milan Lovri}.

Poticaj poljoprivrednom i prehrambenom sektoru

Ubrzati proces
"Imaju}i u vidu primjer Makedonije, koja godi{nje prima oko 16 miliona eura, i Hrvatske, koja godi{nje prima oko 25 miliona eura, mo`emo pretpostaviti da bi poljoprivreda BiH u sklopu IPA RD-a na raspolaganju imala izme|u 20 i 25 miliona eura godi{nje. To su zna~ajna sredstva za na{e uvjete i mogla bi zna~ajno potaknuti transformaciju poljoprivrednog i prehrambenog sektora", kazali su nam u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva FBiH. Razgovori oko IPA RD strukture u BiH traju ve} du`e od dvije godine, ali dogovor jo{ nije postignut. Krajem pro{le godine odr`an je i poseban sastanak u Bruxellesu s ciljem da se pojasne pozicije BiH i stajali{te Evropske komisije.

Pre`ivje}e i doma}instva
Kada su u pitanju cijene elektri~ne energije za doma}instva, za njih je odre|eno pove}anje od 11,85 posto. Na{ sagovornik je uvjerenja da to "ne}e dovesti do osjetljivijeg udara na bud`ete doma}instava". Ima u vidu da 1. o`ujka stupa na snagu ljetna cijena elektri~ne energije, {to }e na po~etku primjene nove tarife omogu}iti da se poskupljenje lak{e podnese. FERK je, smatraju u Elektroprivredi, donio pravednu odluku utemeljenu na opravdanim tro{kovima, kako ne bi ugrozili poslovanje poduze}a, a samim tim i redovitu i sigurnu opskrbu elektri~nom energijom svih svojih kupaca.
H. ARIFAGI]

"Predstavnici EK-a jo{ jednom su naglasili da BiH, kao i ostale zemlje u procesu pridru`ivanja, mo`e imati samo jedno upravlja~ko tijelo i jednu IPA RD platnu agenciju na dr`avnoj razini. Ostavljena je mogu}nost da se dio funkcija pla}anja mo`e delegirati na ni`u razinu", kazali su nam u Ministarstvu. Na`alost, do danas nije do{lo do pribli`avanja stavova zbog stava RS-a koji insistira na uspostavi sistema sa tri IPA RD agencije. Zbog va`nosti teme proces dogovaranja treba maksimalno ubrzati jer od momenta postizanja dogovora o modelu, prema dosada{njim iskustvima, treba najmanje tri godine za uspostavu strukture i njeno akreditiranje od EU.

Dogovor
"Imaju}i u vidu da su ve} pro{le dvije godine od po~etka dogovaranja IPA RD strukture, objektivno smo mogli biti pri kraju procesa njene uspostave. Kako zbog nepostizanja dogovora proces uspostave strukture jo{ nije ni zapo~eo, uz pretpostavku da dogovor postignemo ve} danas, IPA RD struktura u BiH }e u najboljem slu~aju biti u mogu}nosti povla~iti sredstva IPA RD tek polovinom ili vjerojatnije krajem 2015. Dakle, u najboljem slu~aju, izgubili smo jednu do dvije godine, odnosno izme|u 20 i 50 miliona eura koji bi potencijalno stajali na raspolaganju poljoprivrednim proizvo|a~ima u BiH", ka`u u Ministarstvu i nagla{avaju da dogovor oko modela jo{ nije na vidiku, a svaka nova godina ka{njenja dovodi do kumuliranja novog gubitka potencijalnih sredstava od 20 do 25 miliona eura. A. Pe.

Stali na loptu
No, Regulatorna komisija to nije prihvatila ve} je, kako isti~e sagovornik, "na ovaj na~in kona~no stala na loptu da bi se u budu}nosti moglo razgovarati i o druga~ijem statusu pojedinih kupaca". Nije te{ko prepoznati da se to odnosi i na mostarski kombinat Aluminij, kojem je, prema ovoj odluci, cijena elektri~ne energije pove}ana za 11,97 posto. U~e{}e tro{kova elektri~ne energije u proizvodnji Alumini-

Najve}i gubitnici
Ovakvim na~inom realizacije Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju (SSP) najve}i gubitnici su sami poljoprivredni proizvo|a~i u BiH, jer se carinske stope na poljoprivredne proizvode iz EU neumoljivo smanjuju (bit }e potpuno ukinute 1. januara 2013), a mehanizmi koji trebaju nadomjestiti udar uvoznih roba iz EU, zbog sporosti i nepostojanja iskrene volje za realizacijom SSP-a u BiH, ne}e biti pravovremeno stavljeni u funkciju.

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 038 - 25. 2. 2012. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

Podsticaji tuzlanskim privrednicima

Radna mjesta glavni kriterij
Poduzetnici sa podru~ja Tuzle ove godine }e dobiti investiciona kreditna sredstva sa subvencioniranom kamatnom stopom od 5.000 do 40.000 KM, objavila je Kantonalna privredna komora. Za kredite }e se aplicirati putem Garantnog fonda Udru`enja za razvoj NERDA iz Tuzle. Op}ina Tuzla ve} je raspisala javni konkurs za dodjelu ovih sredstva. Rije~ je o kreditima sa rokom otplate do 60 mjeseci sa kamatnom stopom od 4,5 posto. Jasenko Omer}ehaji}, administrator Garantnog fonda Udru`enja za razvoj NERDA, ka`e da su od finansiranja jedino izuzete trgovine i ugostiteljski objekti. Iako proizvodne djelatnosti imaju prednost, mogu aplicirati i uslu`ne djelatnosti. Naravno, pri

EMU Australija Kanada Hrvatska Ceska R Danska Maðarska Japan Litvanija Norveska Svedska Svicarska Turska V.Britanija SAD Rusija Srbija

978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 941

EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB RSD

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.558757 1.456686 25.730193 0.077935 0.262357 0.675744 1.806593 0.565032 0.260873 0.221133 1.619307 0.825306 2.300230 1.454623 0.049788 1.784301

1.955830 1.562664 1.460337 25.794680 0.078130 0.263015 0.677438 1.811121 0.566448 0.261527 0.221687 1.623365 0.827374 2.305995 1.458269 0.049913 1.788773 USD BAM

1.955830 1.566571 1.463988 25.859167 0.078325 0.263673 0.679132 1.815649 0.567864 0.262181 0.222241 1.627423 0.829442 2.311760 1.461915 0.050038 1.793245 1.54766 2.275902

Tuzla: Dobar potez Udru`enja NERDA

SDR (Special Drawing Rights) na dan 23. 02. 2012 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 23. 02. 2012 =

vrednovanju ve}i broj poena svakako }e nositi projekt sa ve}im brojem novozaposlenih, odnosno ve}im brojem zadr`anih radnih mjesta, te projekt sa ve}im udjelom vlastitog u~e{}a u ukupnoj investiciji i dr", ka`e Omer}ehaji}. Ina~e, kroz ovaj fond dostupna

su sredstva od 380.000 KM. To su sredstva koja su u Garantni fond izdvajana od 2008. do 2010, a funkcionira po principu revolvinga. Ove godine je izvr{en povrat od onih koji su u proteklom razdoblju povukli sredstva i na osnovu toga je raspisan ovaj konkurs, ka`e sugovornik.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 26. februar/velja~a 2012. Op}insko vije}e Centar

SARAJEVSKA HRONIKA

17

Nema prodaje stanova za 600 KM po kvadratu
{evinaca koje bi eventualno pogodile elementarne nepogode ili neki drugi vid nesre}e, samo pod uvjetom da su ti ru{evinci bili vlasnici pogo|enih objekata ili bar nosioci stanarskog prava, istakao je Slaven Kova~evi}, predsjedavaju}i OV Centar.

Prednost prilikom dodjele stanova daje se isklju~ivo gra|anima, gdje i dr`avni slu`benici mogu, kao i svi drugi gra|ani, aplicirati za dodjelu stana
Nakon dono{enja odluke o prestanku va`enja odluke o dodjeli stanova na kori{tenje Op}ine Centar iz 2002. godine, koju je Op}insko vije}e donijelo na posljednjoj sjednici, ova op}ina opredijelila se da prestane sa dodjelom stanova. Nadle`no op}insko Pravobranila{tvo utvrdilo je da je odluka iz 2002. godine nezakonita u nekoliko elemenata, jer je op}inska komisija imala mogu}nost da dodjeljuje stanove na privremeno i trajno kori{tenje, bez toga da o tome odlu~uje Op}insko vije}e kao nosilac prava raspolaganja nad op}inskom imovinom, ~ime se kr{i Zakon o principima lokalne samouprave Federacije Bosne i Hercegovine, kao i niz drugih propisa iz stambene oblasti. va. Nadam se kako }e Vlada FBiH prepoznati na{u inicijativu i podnijeti Parlamentu prijedlog zakona o izmjenama o dopunama Zakona o dodjeli, vra}anju i prodaji stanova u kojem bi bile uklonjene ove nelogi~nosti. Do tada, Op}insko vije}e Centar i njegova nadle`na komisija smatraju}i da na taj na~in {tite op}insku imovinu, ne}e vr{iti dodjeljivanje stanova, naglasio je Kova~evi}. Sada{njim zakonom o vra}anju, dodjeli i prodaji stanova osim cijene od 600 maraka po kvadratu stana, ~lanom 7. se u dodjeli op}inskih stanova daje prednost uposlenicima organa uprave i njihovim sindikalnim organizacijama u odnosu na gra|ane, pa je stav ve}ine u Op}inskom vije}u Centar da prednost trebaju imati gra|ani u odnosu na dr`avne slu`benike, ako ni{ta drugo, onda zbog toga {to vije}nike na izborima biraju gra|ani, a ne dr`avni slu`benici.

Za{tita imovine
Podsje}anja radi, jo{ u maju 2011. godine, Op}insko vije}e Centar skinulo je sa razmatranja sa~injeni tekst nove odluke o dodjeli stanova na kori{tenje, sa zaklju~kom da se pokrene inicijativa prema Vladi FBiH, za izmjene ~lanova 7. i 11. Zakona o vra}anju, dodjeli i prodaji stanova, kojim se utvr|uje cijena od 600 maraka po kvadratu stambene povr{ine, kao i da se daje prioritet uposlenicima organa uprave u dodjeli stanova, u odnosu na gra|ane. - Op}insko vije}e Centar, na poticaj na~elnika D`evada Be}irevi}a, smatralo je da ne mo`e biti istovjetna cijena od 600 maraka po kvadratu stambene povr{ine u centralnoj gradskoj op}ini i u nekim prigradskim op}inama, kako je to utvrdio Zakon o vra}anju, dodjeli i prodaji stano-

Nezakonita dodjela
- Nakon {to nas je Pravobranila{tvo upozorilo da je odluka o dodjeli stanova nezakonita, nismo imali drugu mogu}nost nego da je stavimo van snage. U periodu do dono{enja nove op}inske odluke koja tretira stambenu oblast, Op}ina Centar ne}e vr{iti dodjelu stanova bilo kome, osim privremenog smje{taja ru-

Stanovi samo privremeno ru{evincima

Izmjena propisa
- Zato je stav Op}inskog vije}a bio da ne}e donositi novu odluku o dodjeli stanova, sve dok se ove dvije nelogi~nosti ne izmijene na kvalitetan na~in, te ne

stvori pravni osnov da op}ine mogu zonirati svoj teritorij i na osnovu njega utvrditi cijenu kvadrata stambene povr{ine za one stanove koje }e op}ine dodjeljivati, kao i da se prednost prilikom dodjele stanova daje isklju~ivo gra|anima, gdje i dr`avni slu`be-

nici mogu, kao i svi drugi gra|ani, aplicirati za dodjelu stana, po istovjetnim pravilima. Sada je na potezu Vlada FBiH, kojoj smo uputili na{u inicijativu za izmjenu ovoga propisa, pojasnio je Kova~evi}.
S. HUREMOVI]

Odr`ana konferencija Next step programa

Okom kamere

Inicijativa za promjene
Kroz programe pro{lo po 30 u~esnika u 10 gradova BiH

Hiljadu problema za pje{ake
Na konferenciji za medije ju~er je u okviru Next step programa predstavljen projekat u kojem je 30 u~esnika iz Sarajeva prisustvovalo jednodnevnom treningu, s ciljem pobolj{avanja komunikacije i rje{avanja lokalnih problema mladih. Prvi trening odr`an je u Bijeljini, drugi u Br~kom, a tre}i u Sarajevu, u suradnji sa Ambasadom SAD-a. Projekt je podr`alo Udru`enje gra|ana Benevolencija. - Cilj je da se mladi uklju~e u rad lokalnih zajednica, da rade na {to boljoj me|usobnoj komunikaciji, razbiju predrasude jedni o drugima, a sve to kroz zajedni~ke radionice, istakla je Sanja Kesi}, izvr{na direktorica projekta. Program obuhvata radionice glume, filma i slikarstva, a u budu}nosti se planira pro{iriti radionicom kratkog filma i knji`evnosti, dok }e se radovi i publicirati. Ovaj projekt ne traje vi{e samo mjesec ve} cijelu godinu, a mladi se prijavljuju putem ponu|enih aplikacija. - Ovo je sjajan program i mislim da ih treba biti puno vi{e. Ne mislim da }e se ne{to konkretno promijeniti njegovim odr`avanjem, ali svakim korakom ostvarujemo inicijativu za promjenama na vi{em nivou, rekao je Nino Lojpur, jedan od D. I. u~esnika. Kako nebriga i neodr`avanje javnih povr{ina mogu da izgledaju, prosudite sami. Na raskrsnici kod Marijinog dvora do{lo je i do pucanja trotoara. To ote`ava ionako usporeno kretanje pje{aka i voza~a zbog vremenskih neprilika u prethodnom periodu. Tako sada na{i sugra|ani, pored pa`nje koju obra}aju zbog snijega i leda na krovovi ma, te lo kvi na ces ta ma imaju jo{ je dan pro blem, ne saplesti o mnogobrojna o{te}enja na saobra}ajnicama i trotoarima.
D. I.

Isklju~enja struje
Zbog odr`avanja energetskih postrojenja, danas }e u navedenim vremenskim intervalima bez napajanja ostati sljede}a podru~ja: od sedam do deset sati Eurolizing i Novi mal, a od 12 do 15 Rakovica kamenolom 2, saop}eno je iz Elektrodistribucije.

18

SARAJEVSKA HRONIKA
voda Izgradnja vodou za Rakovic

nedjelja, 26. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

Snijeg prekinuo radove
Nakon petnaestodnevnog prekida firma Bujice ove nedjelje nastavlja izgradnju sekundarne mre`e

Gora`de zahvalilo Centru za pomo}
Na~elnik Op}ine Centar Sarajevo D`evad Be}irevi} susreo se sa na~elnikom Op}ine Gora`de Muhamedom Ramovi}em i tom prilikom, izme|u ostalog, razgovarano je o podr{ci koju je Centar u vi{e navrata pru`io ovom gradu na Drini. Na~elnik Gora`da Ramovi} je posebno iskazao rije~i zahvalnosti zbog pomo}i koju je Op}ina Centar pru`ila stanovni{tvu Gora`da u protekle dvije godine u situacijama kada im je zbog posljedica poplava solidarnost drugih bila neophodna. Ve} krajem 2010. godine, nakon prvih katastrofalnih poplava koje su zadesile naselja uz Drinu, na~elnik Be}irevi} sa saradnicima i ekipom dobrovoljnog Vatrogasnog dru{tva Bjelave posjetio je op}inu Gora`de kako bi ugro`enom stanovni{tvu bila pru`ena pomo} u ljudstvu i opremi. Pored toga, iz bud`eta Op}ine Centar izdvojena su zna~ajna sredstva za sanaciju {teta prouzrokovanih poplavama u Gora`du i drugim gradovima u BiH, zbog kojih su mnogobrojna doma}instva ostala bez krova nad glavom. Za tu namjenu, po~etkom 2011. potpisan je protokol kojim je Op}ina Centar dodijelila nov~ana sredstva od 100 hiljada KM Op}ini Gora`de. Pored toga Op}ina je u 2011. godini iz bud`eta izdvojila i grant od 22 hiljade maraka namijenjen Javnoj zdravstvenoj ustanovi Kantonalna bolnica Gora`de za nabavku toplog stola i aspiratora za bebe.

Snijeg je, ipak, prekinuo izgradnju vodovoda za Rakovicu. Ali samo nakratko, jer }e radnici Bujica iz Konjica najvjerovatnije ove nedjelje nastaviti sa radovima na sekundarnoj mre`i. Do sada je zavr{ena primarna mre`a u kojoj su ura|eni potrebni rezervoari i pumpne stanice, a za ovaj izuzetno obiman projekat izdvojeno je vi{e od 12 miliona KM. Sredstva su zajedni~ki obezbijedili Ministarstvo prostornog ure|enja i za{tite okoli{a KS-a i Op}ina Ilid`a.

Sekundarna mre`a
Kako saznajemo u Slu`bi za razvoj, investicije i komunalne poslove Op}ine Ilid`a, rokovi nisu prolongirani, jer iznose 90 dana, a nije se radilo petnaestak, {to izvo|a~u ne}e predstavljati veliki problem. - Imamo 600.000 KM ugovorenih poslova i polovina ovih sredstava je realizovana po{to su radovi zapo~eli u decembru pro{le godine. Raspisan je i novi tender od 120.000 KM i trebao bi biti zatvoren do 8. marta. Ova sredstva }e se ulo`iti u izgradnju 15.000 metara sekundarne mre`e za dio Stanjevca, centar Rakovice, Ulice Rukodol i dijelove naselja Rudnik, Kobilja~a, Bo`i}i i Kakrinje i preostali dio ulica Bistri~ki put i [amin gaj, kazao je Azem Jahi}, koordinator projekta.

Zavr{eni su vodni objekti, rezervoari i pumpne stanice

Za ura|ene vodne objekte, rezervoare i pumpne stanice zavr{ene su elektroinstalacije i pu{tena je struja, a zadovoljavaju}a je i koli~ina vode na izvori{tima, {to ranije nije bilo.

Vodni objekti
Zato bi ubrzo trebalo uslijediti punjenje sistema vodom, neophodno ispiranje i dezinfekcija, koje }e obaviti Vodovod i kanalizacija. Sve to }e se uraditi i sa sekundarnom mre`om. To su uslovi koji se moraju ispuniti da bi se krenulo sa izradom ku}nih priklju~aka. - Priklju~ivanje vode je povjereno firmi TD In`enjering iz

Breze i do sada je oko 1.200 doma}instava izmirilo svoje obaveze, od ukupno 4.000 kojima }e se priklju~iti voda. Prvo }e se po~eti sa priklju~ivanjem od centralnog dijela Rakovice pa dalje, ali samo onima koji su uplatili priklju~ke. Ove uplate }e se mo}i vr{iti tokom ove, ali i naredne godine, isti~e Jahi}. @itelji Rakovice su ovih dana imali problema sa vodosnabdijevanjem, jer je na pojedinim lokalnim vodovodima do{lo do zamrzavanja instalacija. Tako je tridesetak doma}instava ostalo bez vode, pa su se sa otopljavanjem snijega po~eli otklanjati kvarovi. Z. T.

Ambasada Azerbejd`ana

Pomo} Zemaljskom muzeju
Dru`enje sportskih radnika Vogo{}e
S ciljem afirmacije i razvoja sporta, a kao izraz zahvalnosti za postignute sportske rezultate u proteklom periodu, pod pokroviteljstvom op}inskog na~elnika Edina Smaji}a odr`ano je dru`enje sportskih radnika op}ine Vogo{}a, gdje su predstavnicima klubova dodijeljene zahvalnice. - Sportisti Vogo{}e uspje{no su promovisali na{u lokalnu sredinu na brojnim takmi~enjima kako u BiH, tako i u inostranstvu. Sport je uvijek sa sobom nosio nova prijateljstva i dru`enja, tako da mi je drago da se bar jednom godi{nje svi sportski klubovi Vogo{}e okupe na jednom mjestu. Ne zbog takmi~enja i nadmetanja nego upravo zbog dru`enja, kazao je Smaji}. S. Hu. Ambasador Republike Azerbejd`an u BiH Eldar Hasanov je sa gradona~elnikom Alijom Behmenom posjetio Zemaljski muzej izraziv{i `elju da pomogne ovoj uglednoj instituciji u BiH. U razgovoru sa direktorom Zemaljskog muzeja Adnanom Busulad`i}em, ambasador Hasanov je istaknuo da }e, po preporuci gradona~elnika Behmena i Udru`enja bosanskohercegova~ko-azerbejd`anskog prijateljstva, koje djeluje u Sarajevu, u~initi sve {to mo`e za odr`avanje i dalje funkcionisanje ovog bh. fundamenta nauke, kulture i umjetnosti. Predstavnici Muzeja samo treba da pripreme i kandidiraju projekat sa finansijskom konstrukcijom kako bi se za njegovu realizaciju obezbijedila podr{ka ove prijateljske zemlje. Zahvaliv{i Gradu Sarajevu, kao i ambasadoru prijateljskog Azerbejd`ana na anga`manu, Busulad`i} je ovom prilikom kandidirao dva projekta. Prvi se odnosi na izgradnju dviju galerija u Odjeljenju za prirodne nauke, s tim da bi u jednoj bila stalna izlo`bena postavka, a u drugoj bi se organizirala tematska izlo`ba i kulturne manifestacije. Drugi projekat obuhvatao bi sanaciju izlo`bene sale u Odjeljenju za arheologiju, gdje su izlo`eni eksponati iz prahistorije - butmirska i kakanjska kultura, te drugi zna~ajni lokaliteti kulture na podru~ju BiH. Gradona~elnik Behmen je i ovom prilikom zahvalio ambasadoru Hasanovu na njegovoj podr{ci i spremnosti da nakon rekonstrukcije Ulice grada Bakua, te izgradnje Parka za djecu i starije na Dobrinji, koji narednog petka treba zvani~no da se otvori, pomogne i Zemaljski muzej.

Do ulaznica za filmske projekcije uz Cinema City i Oslobo|enje Ime i prezime: Adresa: Telefon: Popunjeni kupon predati u oglasne slu`be Oslobo|enja na adresama Zelenih beretki 14 i Grbavi~ka do 14c (STR Axel) ili na recepciju na{eg lista u Ulici D`emala Bijedi}a 185.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 26. februar/velja~a 2012.

SARAJEVSKA HRONIKA
DE@URNI TELEFON

19

Op}inski podsticaji poljoprivrednicima Had`i}a

Za mehanizaciju 50.000 KM
Op}insko vije}e utvrdilo kriterije za raspodjelu bud`etskih sredstava za podr{ku poljoprivredi, slijedi javni poziv
Op}ina Had`i}i je i ove godine planirala bud`etska sredstva od 50.000 KM za podr{ku poljoprivredi na svom podru~ju. Na posljednjoj sjednici Op}inskog vije}a donesena je odluka o kriterijima za raspodjelu ovih sredstava, koja }e biti namijenjena za nabavku poljoprivredne mehanizacije i odgovaraju}ih priklju~aka i finansiranje izrade projekata i promotivnih aktivnosti u ovoj oblasti. nu komisiju, koja }e obi}i poljoprivrednike koji budu aplicirali. - O~ekujemo da }e se ponovo javiti ve}i broj poljoprivrednih proizvo|a~a, kojima }e ova sredstva pomo}i u kupovini potrebnih alata i ma{ina. Aplicirati mogu samo poljoprivredni proizvo|a~ ili ~lanovi poljoprivrednog gazdinstva iz Had`i}a, koji su upisani u registar poljoprivrednih gazdinstava i registar klijenata, uz prilaganje ovjerenog ra~una o kupovini poljoprivredne ma{ine.

276-982

VA@NIJI TELEFONI

Had`i}i: Najvi{e se proizvode mlijeko, vo}e i povr}e

Upis u registar
Sredstva }e se dodjeljivati na osnovu javnog poziva koji }e ubrzo biti objavljen na oglasnoj plo~i i web stranici Op}ine Had`i}i, a trajat }e sve dok se ne potro{i planirani iznos. Za raspodjelu i pra}enje utro{ka sredstava na~elnik }e imenovati tro~la-

900 gazdinstava
Nakon toga }e komisija iza}i na teren i ukoliko sve bude uredu, bit }e odobrena sredstva u iznosu od 20 posto od vrijednosti ra~una, kazala je Esma Topalovi}, pomo}nica na~elni-

ka za privredu, finansije i inspekcijski nadzor. U pro{loj godini ovu podr{ku su iskoristila 32 poljoprivredna proizvo|a~a i to jedino za kupovinu poljoprivrednih ma{ina i priklju~aka, dok nije bilo zahtjeva za finansiranje izrade projekta za koje su se mogla dodijeliti sredstva od 5.000 KM. Kako saznajemo u Op}ini, iz dana u dan raste broj poljoprivrednih

gazdinstava i trenutno ih je registrovano vi{e od 900. Poljoprivrednici se najvi{e bave proizvodnjom mlijeka i mlije~nih proizvoda, peradarstvom, proizvodnjom vo}a i povr}a, pogotovo u plastenicima, `itarica i heljde. Sve je vi{e onih kojima poljoprivreda postaje osnovna djelatnost, pa }e im svaka podr{ka dobro do}i.
Z. T.

HISTORIJSKI ARHIV Neuvjetan smje{taj arhivskih fondova JU Djeca Sarajeva

Potreban kadar za pohranjivanje podataka
Zamjenik gradona~elnika Sarajeva Miroslav @ivanovi} posjetio je Historijski arhiv Sarajevo, ~iji ga je direktor Haris Zaimovi} upoznao sa aktivnostima i problemima sa kojima se ova ustanova suo~ava. Jedan od prvih prioriteta koji treba da se uradi kako bi ova ustanova dalje uspje{no funkcionisala, kako je istakao Zaimovi}, jeste softversko rje{enje i kadrovi za pohranjivanje dokumenata. - Smatramo da bi trebao biti interes i `elja kako gradskih i op}inskih, tako i kantonalnih institucija vlasti da se na|e rje{enje za obnovu ovog objekta, s obzirom na njegov zna~aj. Naime, 228 arhivskih fondova i zbirki JU Historijski arhiv Sarajevo Komisija za o~uvanje nacionalnih spomenika BiH proglasila je nacionalnim dr`avnim spomenikom u kategoriji pokretnih kulturnih dobara, kazao je Zaimovi}. Zamjenik gradona~elnika @ivanovi} istakao je da bi Grad Sarajevo mogao podr`ati projekt softverizacije anga`uju}i ljude putem Zavoda za zapo{ljavanje, te dodao kako je 2014. simboli~na godina, jer se te godine obilje`ava stogodi{njica po~etka Prvog svjetskog rata, tridesetogodi{njica Zimskih olimpijskih igara i me|unarodnog festivala Sarajevska zima.
Essen i Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i Stuttgart svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~etvrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15, 14.30, 22.30, Vela Luka utorkom, srijedom, petkom i subotom u 11 sati, Pula ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 6 sati, a petkom i subotom u 18 sati, Rijeka petkom i nedjeljom u 6 sati, Split svaki dan u 7.10 i 21 sat, Makarska svaki dan u 7.45 i 22.15 sati, Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg-Novi svaki dan u 11 sati, Ulcinj svaki dan u 19 sati, Br~ko svakim danom u 6.30, 14 i 15.35

Radnici dobili pla}e
Uposlenici JU Djeca Sarajeva primili su u petak januarsku pla}u, tako da do {trajka u ovoj ustanovi definitivno ne}e do}i. Kako smo saznali, svih 318 upo sle nih do bi lo je pla}e uve}ane za 18,5 posto s obzirom na to da je od ove godine JU Djeca Sarajeva uvedena u trezorsko poslovanje. Iz Sindikata osnovnog obrazovanja Kantona Sarajevo kazali su kako }e u narednom periodu tra`iti sastanak sa novom direktoricom na kojem bi se raspravljalo o problemima u ovoj ustanovi.
sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i 13.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16,

MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 715-680 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 592-095, 592-096, 592-097, 061/487-787 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebne usluge Mar tinovi} 061 191 010 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Uprava za inspekcijske poslove KS 770-156, od 8 do 14 sati, 061/252-252, od 14 do 22 sata Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 580-999 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA 272-300 MARINDVOR 714-280 NOVO SARAJEVO 713-831 ^ENGI]-VILA 721-620 ILID@A 762-180 DOBRINJA 766-380 ILIJA[ 428-810 HAD@I]I 428-220 VOGO[]A 424-250 INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399

PORODILI[TA

11 6

DJEVOJ^ICA DJE^AKA

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.54 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.49, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.34, 12.06 i 19.27, Konjic 7.15, 15.40 - samo radnim danima i 19.10, Kakanj 15.37.

Amsterdam 14.35, Zagreb 15.30 i 22, Beograd 21.40

Odlasci:
Beograd 6.20, Banja Luka / Zürich 6.30, Zagreb 6.30 i 16, Be~ 7.25 i 14.55, Amsterdam 9.15, Ljubljana 12.55 i 14.15, Minhen 13.05, Istanbul 13.50 i 18, Budimpe{ta 15.05 Antwerpen, Bruxselles, Liege, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Rotterdam ~etvrtkom u 16 sati, Amsterdam iz Mostara utorkom u 8 sati, Amsterdam-via Biha} subotom u 8 sati, Amsterdam - preko Ora{ja srijedom i subotom u 8 sati, Amsterdam preko Bosanskog Broda utorkom u 8 sati, Den Hag utorkom u 8 sati, Utrecht subotom u 8 sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Dor tmund,

Dolasci u Sarajevo iz:
Zagreb 6.15 i 15.30, Budimpe{ta 21.10, Beograd 17.28, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.47, 13.33 i 20.54, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.35.

AUTOBUSI

AVIONI Dolasci:
Istanbul 8.50 i 12.55, Ljubljana 12.25 i 13.45, Minhen 12.30, Be~ 14.05 i 21.40, Zürich / Banja Luka 14.30, Budimpe{ta 14.35,

17 i 18 sati, Tuzla radnim danima u 9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a svaki dan osim subotom i nedjeljom u 15.30, Visoko svaki dan osim nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 10.45, 12, 12.45, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Visoko svaki dan osim subote u 8.15, 8.45, 13.45, 15.15 i 16.30 sati, Kakanj svaki dan osim nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 12, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Kakanj svaki dan osim subote, nedjelje i praznika u 13.45 i 16.30 sati, Zenica svaki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30 sati autoputem, Zenica svaki dan osim subotom, nedjeljom i praznikom u 5.30 sati, Zenica svakim danom u 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sati.

20

KULTURA

nedjelja, 26. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

Tre}i festival jednog lica

Sedmica otvorenih vrata Historijskog muzeja BiH

Umjetnost pr
Ratko Orozovi} na konferenciji za novinare
Foto: D. ]UMUROVI]

Filmovi i poezija
U sarajevskoj Galeriji “Boris Smoje” preksino} je otpo~eo Tre}i alternativni festival jednog lica, koji }e trajati do 5. marta. Festival organizira bh. re`iser, satiri~ar i pjesnik Ratko Orozovi}, koji je na konferenciji za novinare u Collegiumu Artisticumu, kazao da }e u toku festivala biti prikazano nekoliko filmskih ostvarenja. Neki od njih su “Otka~ena kamera” “Bise, ri Drine” “Vodeni ]iro u srce me , diro” “Una” “Vanbra~na putova, , nja” i drugi. Program je otpo~eo prikazivanjem nekada veoma popularnog TV serijala “Svakog petka ispo~etka” a za ve~eras je planirana ve~er , satiri~ne i ljubavne poezije “Do|ite na ‘one stvari’” uz gosta Sabahu, dina Had`ali}a. Program po~inje u 21.21 sati u kafe-galeriji Zvono. Treba pomenuti da }e projekciji filma “Vanbra~na putovanja” koji slavi 25 ro|endan, uz , autora Orozovi}a, prisustvovati Miki Trifunov, Mirza Tanovi}, Jasna Beri, Hasija Bori} i reditelj Adis Bakra~. Filmoljupci ga mogu pogledati 1. marta u 20.20 sati u kinu Kriterion. U HDNU galeriji sv. Ante, 3. marta u 18.18 sati, bit }e prikazane Orozovi}eve filmske komedije: “Charlie Chaplin clon bosanski” i “Bolji `ivot divljih svinja”Posljednjeg . festivalskog dana na programu su njegovi filmovi, koji donose, kako sam ka`e “tragikomi~no osje}anje `ivota”Sarajevska publika }e filmo. ve “Od Jasenovca do polarnog kruga” “@ivotopis Alekse Maskalen, ka” i “Moja ku}a ispod mosta putuju}a” vidjeti 5. marta u 18.18 sati u zgradi Jevrejske op{tine. Ratko Orozovi}, kao samostalni umjetnik, re`iser filmskog, televizijskog i radijskog teatra, pjesnik, satiri~ar i kriti~ar, uz Tre}i festival jednog lica, u svojoj 68 godini `ivota, proslavlja 48 godina umjetniMr. S. ~kog rada.

Muzej su posjetili i Mary-Ann Hennessey, {efica Ureda Vije}a Evrope u BiH, veleposlanik Japana Hideo Yamazaki i Slova~ke Republike Miroslav Moj`ita
Uposlenici Historijskog muzeja BiH, jedne od sedam institucija kulture od zna~aja za BiH kojoj nije rije{en pravni status, od 23. velja~e otvorili su svoja vrata kako za ciljane grupe, tako i za gra|anstvo i to u okviru programa Sedmica otvorenih vrata Historijskog muzeja BiH, koja }e trajati do zadnjeg dana ovog mjeseca. Cilj akcije je ukazati predstavnici-

ma vlasti i {iroj javnosti na izrazito te{ku situaciju u kojoj se ova kulturna institucija nalazi kao i ostalih {est (Zemaljski muzej BiH, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, Muzej knji`evnosti i pozori{ne umjetnosti BiH, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH, Kinoteka BiH, Umjetni~ka galerija BiH), te time inicirati {to hitnije rje{avanje njihova statusa.

Iskazano zanimanje
Uposlenici Muzeja, saznajemo, iznena|eni su posjetama koje ne jenjavaju i iskazanim zanimanjem za ono {to se ~uva u Historijskom muzeju BiH.

Japanski veleposlanik pri razgledanju stalne muzejske postavke “Opkoljeno Sarajevo”

“Sumnja” u re`iji Selme Spahi}
Kamerni teatar 55
Posmatrana iz konteksta dana{njeg bh. dru{tva, “Sumnja” precizno secira zloupotrebu pozicije mo}i, ka`e rediteljica
Jedna od najizvo|enijih drama na svijetu u posljednjih nekoliko godina “Sumnja” ameri~kog pisca Johna Patricka Shanleya, na koju rediteljski pe~at stavlja Selma Spahi}, premijerno }e biti izvedena u utorak, 28. februara, na sceni Kamernog teatra 55, u okviru festivala Sarajevka zima.

Strasna vje`ba
O samom tekstu autor John Patrick Shanley ka`e: - Sumnja iziskuje vi{e hrabrosti od ubje|enja, kao i vi{e energije, jer je ubje|enje prostor odmora, a sumnja beskona~na - ona je strasna vje`ba. Mo`da ne}ete biti sigurni kada iza|ete sa ove predstave. Mo`da }ete htjeti da budete sigurni. Zastanite kod tog osje}anja. Moramo nau~iti da `ivimo sa potpunom nesigurno{}u. Nema zavr{ne rije~i. To je ti{ina ispod brbljanja na{eg vremena. Smje{ten u katoli~ku {kolu u Bronxu, u New Yorku 1964, tekst tematski prati korjenita previranja ameri~kog dru{tva, kako po pitanju rasne segregacije, tako i po pitanju modernizacije koju su tijesno pratile promjene i inovacije u katoli~koj crkvi. - Posmatrana iz konteksta dana{njeg bh. dru{tva, “Sumnja” vrlo precizno secira zloupotrebu pozicije mo}i, bilo svjetovne ili sakralne, kao i manipulaciju u okviru hijerarhije, objasnila je Selma Spahi}, rediteljica isti~u}i kako je rad na predstavi inspiriran `eljom da se uka`e na mehanizme manipulacije, retori-

Digitalizirano 745 rukopisa
Bo{nja~ki institut u Sarajevu digitalizirao je u suradnji sa Centrom za kulturu i kulturno naslije|e Juma al-Majid iz Dubaija orijentalnu rukopisnu zbirku od 745 kodeksa (1.200 djela) na arapskom, perzijskom, turskom i bosanskom jeziku od 14. do 19. stolje}a. Uspje{nom realizacijom projekta omogu}ena je ve}a dostupnost rukopisne gra|e za sve zainteresirane nau~nike i istra`iva~e iz BiH i inostranstva, trajna za{tita i konzervacija rukopisne zbirke, te rekonstrukcija i afirmacija bh. kulturnog naslije|a. U planu je kreiranje virtualne biblioteke orijentalnih rukopisa, te digitaliziranje drugog dijela specijalnih zbirki (stare i rijetke knjige, bosanskohercegova~ke {tampe, kartografske gra|e i zbirke razglednica). Sve informacije o na~inu kori{tenja digitalne gra|e dostupne su preko e-maila biblioteka@bosnjackiinstitut.ba.

Licemjerje
Probe za ovu predstavu, koja se radi u koprodukciji Kamernog teatra 55 i Udru`enja Kontakt, traju ve} od po~etka januara. John Patrick Shanley za tekst “Sumnja” dobio je dvije najpresti`nije svjetske nagrade za dramu 2005. - Pulitzerovu nagradu i nagradu Tony, koja je pozori{ni pandan filmskom Oscaru.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 26. februar/velja~a 2012.
U Ateljeu “Zec”

KULTURA

21

re`ivljavanja
Sa sarajevskog dru`enja
Foto: S. GUBELI]

Izlo`ba, knjiga...
U posjetu poznatom bh. umjetniku Safetu Zecu do{la je ju~er Martine Aubry, liderica francuskih socijalista i gradona~elnica Lilla. U njezinu ~ast, Safet Zec otvorio je i prigodnu izlo`bu svojih djela u samom srcu Sarajeva pod nazivom “Ku}a od kamena” , koja su ljubitelji likovne umjetnosti imali mogu}nost pogledati pro{le godine u Po~itelju.
Razgledanje zbirke umjetni~kih djela
Foto: D. ]UMUROVI]

Prijateljstvo
Svakog dana nova poruka

Prethodnih dana u fokusu su se na{le zbirke arhivske gra|e, umjetni~kih djela i trodimenzionalnih predmeta koje su bile otvorene za ciljane grupe, tj. predstavnike univerziteta (profesori, studentske asocijacije, studenti), zatim struke, kulturne radnike i umjetnike i gra |an stvo, a po pro gra mu doga|anja, danas }e u fokusu biti Zbirka u nastajanju Saraje vo/BiH 1992-1995, stal na muzejska postavka “Opkoljeno Sarajevo” . Muzej su i muzejske djelatnike, izme|u ostalih, posjetile i kolege iz Historijskog arhiva Sarajevo, Arhiva BiH, Muzeja grada Sarajeva, Zemaljskog mu-

zeja BiH, Umjetni~ke galerije BiH, sa od sje ka za po vi jest umjetnosti i historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, koji su prisustvovali tribini odr`anoj prvog dana Sedmice, a prisustvovala joj je i zamjenica ministra civilnih poslova BiH Denisa Sarajli} - Magli}. Tako|er, posjetili su ga i {efica Ureda Vije}a Evrope u BiH Mary-Ann Henenessey, veleposlanik Japana u BiH Hideo Yamazaki i veleposlanik Slova~ke Republike u BiH Miroslav Moj`ita.

Uz grah
Ju ~er su mnogobroj ni gra|a ni obi telj skim po sje ta ma

Muzeju iskazali podr{ku uposlenicima u njihovu nastojanju da uka`u na te`inu situacije u kojoj se ova institucija nalazi i ono {to se ~uva u njoj. I dana{nji }e dan prote}i u znaku iste ciljane grupe gra|anstva. Sukladno zbirci koja }e se danas na}i u fokusu i biti otvorena za razgledanje, u periodu od 12 do 17 sati, u suradnji s festivalom Sarajevska zima, odvijat }e se program “Umjetnost pre`ivljavanja - sje}anja na opsadu Sarajeva uz grah” . U 18 sati bit }e odr`an program Umjetnici Muzeju: Asja Krsmanovi} “My Garden” .
An. [IMI]

Foto: S. GUBELI]

Od Martine Aubry saznalo se i kako je ro|eno jedno prijateljstvo. Prije vi{e godina u{la je u jednu galeriju u Veneciji i kako joj se ba{ i nije dopalo ono {to je bilo izlo`eno, od galeriste je zatra`ila da pogleda katalog. Prvo je ugledala drvo, zatim prozor (bila je to mapa) i “do`ivjela sam jedan emotivni {ok, odli~an crta~ i dobar slikar” I tako je upoznala jednog . od najboljih bh. umjetnika Safeta Zeca. Otvorenje izlo`be nije bilo formalnog karaktera jer umjetnik Safet Zec priredio je dru`enje na kojemu su se na{li brojni njegovi prijatelji iz Francuske i BiH. “ Gotovo da i nema u sveuku... pnom na{em slikarstvu autora koji je toliko pa`nje posvetio ku}i, tom elementarnom ljudskome stani{tu, kao {to je to u~inio Safet Zec. On je u tim svojim znamenitim uljima, crte`ima i grafikama otjelotvorio i uzvisio onu otmjenost siroma{tva o ko-

joj je prije njega tako zanosno pjevao Nikola [op, a koja nas je grijala u studeni sveop}e zime: Nije li ostalo od svega onog samo ne{to od ~ega su okna uvijek plava. Ne{to od ~ega u dnu mraka tamo sa `ara skrivenog odsjaj obigrava? Taj sjaj plavih okana, tu svjetlost siroma{nog djetinjstva, Zec je u svome slikarstvu uhvatio maestralno. Zbog toga njegove slike postaju amblemima jedne poru{ene i upropa{tene zemlje, jednog svijeta {to je pred najezdom paklene vatre gotovo izgubio svoje pam}enje...” napisao je, izme|u ostalog, , pjesnik Mile Stoji} u katalogu povodom pro{logodi{nje izlo`be Safeta Zeca u Po~itelju, iz kojeg je glumica Lunu Mijovi} pro~itala i ovaj dio.

Na bosanskom jeziku
Ono {to radi i {to je uradio Safet Zec u proteklih deset godina, od 2001. do 2011, “predmet” je interesa likovnog kriti~ara Pascala Bonafouxa i sadr`ano je u knjizi “Safet Zec” , koja je objavljena na francuskom jeziku, a ~ije se izdanje na bo san skom us ko ro o~e ku je. Knjigu je uredila i dizajnerski kreirala Hana Zec. Nakon ovog dru`enja u Sarajevu na kojemu je, me|u ostalima, prisutan bio i ambasador Francuske u BiH Roland Gilles, Safet Zec }e go{}u iz Francuske odvesti u obilazak Mostara i Po~itelja. An. [.

U Domu mladih Tuzla

Put postojanja
Izlo`ba fotografija i slika ~lanova grupe Lucido pod nazivom “Put postojanja” otvorena je u Galeriji Doma mladih Tuzla. Na izlo`bi su predstavljeni radovi 28 fotografa iz cijelog svijeta (Adriana Pisk, Aleksandar Pribakovi}, Amir Kehi}, Dejan Milosavljevi}, Kenneth Schneider, Marina Grasilovi}, Mihaela Filipovi}, Milad Rafat, Milena Risti}, Mita Pasarandan, Nikola Lu~i}, Sla|ana Sauli}, Svjetlana Peri}, Vesna \urica, Yara Ashraf Fathy Mahmoud Attia, Branislav Luki} Luka, Denis Dugonji}, Elvedin Ikanovi}, Ned`ad Gegi}, Neira Memi}, Jasmina Boji}, Mirsad D`ombi}, Simona Dim~evska, Munever Salihovi}, Mariel Amaya Garcia, Umoja Turner, Zulkarnain bin Ami i Ergün Karadag), kao i umjetni~ke slike autora: Rifat Zahirovi}, Goran Hrvi}, Ines Suljevi}, Alma Telibe~irevi}, Branislav Luki} Luka, Aleksandar Markovi} i Mirsad D`ombi}. U sklopu izlo`be na kamernoj sceni Doma mladih organizirana je i ve~er satiri~ne, socijalno anga`ovane i erotske poezije pod nazivom “Sjednica predsjedni{tva, dobro}udnog, troglavog Franken{tajna” Autori, pjesnici i perfo. meri bili su Jasmin Mag, Mario Vranje{ i Branislav Luki} Luka. Stihove je interpretirao mladi glumac Aleksandar Popovi}. Na kraju poetske ve~eri program je upotpunio i vokalnoinstrumentalni sastav Dobo{~anke, koji je izveo pjesmu “Zemljo moja” .

Selma Spahi}

ku zastra{ivanja, licemjerje i beskrupuloznu zloupotrebu ukazanog povjerenja i pozicije mo}i.

Politikantstvo
- Prepoznati ambiciju, politikantstvo i indoktrinaciju pod krinkom duhovnih vrijednosti u doba svakodnevne kleri-

kalizacije dru{tva u kojem `ivimo i vrlo o~itog uplitanja vjerskih zajednica u politiku jedne sekularne zemlje, od krucijalnog je zna~aja za napredak cjelokupnog dru{tva, zaklju~ila je Spahi}eva. U predstavi za koju je dramatizaciju radila Aida Pilav igraju

Tatjana [oji}, Ermin Bravo, Maja Izetbegovi} i Jelena Kordi} Kuret. Scenografiju radi Mirna Ler, kostimografiju Sanja D`eba, a muziku Du{ko Ad`i}. Ovo je prva premijera Udru`enja Kontakt, osnovanog sa ciljem da podsti~e i istra`uje izvedbene umjetnosti. Ja. D.

22

SCENA

nedjelja, 26. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

Matija Dedi} i Zoran Predin

Saradnja Zorana Predina i Matije Dedi}a

Snimili spot
"Ti si mi u krvi"
Jednu od najboljih balada s ovih prostora "Ti si mi u krvi", staru gotovo 30 godina, Zoran Predin i Matija Dedi} obradili su na za je dni~kom al bu mu "Tragovi u sjeti". Oni su snimili i spot za ovu pjesmu, ~iji su kadrovi snimljeni tokom koncerta Predina i Dedi}a i predstavlja zapis tog trenutka, bez dorada, a prekrasnu poetsku atmosferu pjesme dodatno je naglasio prostor zagreba~kog Gradskog dramskog kazali{ta Gavella. Predin ipak ka`e da pjesmu "Ti si mi u krvi" vi{e niko ne}e ot pje va ti u pop-ma ni ru kao Zdravko ^oli}. - Takmi~iti se s njim stvarno nema smisla. Ali ja sam joj dao novi `ivot. I ne{to svoje. Kompozitor pjesme "Ti si mi u krvi" Kornelije Kova~ pohvalio je Pre di no vu i De di}evu obradu.
Ja. D.

Pjeva~ica Sinead O'Conor

Pred spektakl u Zetri

@eli da se slika za Playboy
Pjeva~ica Sinead O'Conor izjavila je da bi voljela da se slika za Playboy prije nego {to umre. Na listi stvari koje `eli da uradi tako|er se nalazi davanje intervjua o ozbiljnoj temi dok je obu~ena samo u donji ve{. ^etrdesetpetogodi{nja pjeva~ica je otkrila u intervjuu za magazin The Word da bi voljela da se slika razgoli}ena za naslovnu stranu Playboya. Ona je, kako ka`e, sa godinama postala zrelija i sada je spremna na takav korak na koji se nije usudila tokom mladosti. Pjeva~ica je istakla da je njena petnaestogodi{nja k}erka Roseen jo{ gora od nje: - Ona je ~vrsto odlu~ila da se uda za pjeva~a grupe Muse, iako je on u braku s Kate Hudson.

Inna tra`i vatromet i {ampanjac
Koncert koji }e Inna, jedna od trenutno najpopularnijih svjetskih pjeva~ica, odr`ati u sarajevskoj Zetri 28. aprila izazvao je veliki interes u BiH, ali i susjednim zemljama. Kako ka`u iz agencije Ed Booking, koja organizira ovaj spektakl, potra`nja za ulaznicama prema{uje sva njihova o~ekivanja. Kontingent ulaznica od 17 KM je rasprodat za svega nekoliko sati, a trenutno su u prodaji serije karata po cijeni od 25 KM. Karte se mogu kupiti u Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci i Zenici, te putem portala kupikartu.ba. Osim sla vne ru mun ske pjeva~ice, iste ve~eri }e nastupiti i poznati DJ Tom Novy, kao i doma}i DJ-evi Regga E.D., El Mano b2b Lik Jay, Ari Hughes i Pete Dux. [to se Inne ti~e, organizatori otkrivaju da im je njen menad`ment poslao neobi~nu listu zahtjeva. Ina zahtijeva da, prije samog nastupa, ispred Zetre uprili~imo vatromet. Zatim je tra`ila tri Mercedesa sa zatamnjenim staklima, kao i specijalnu vrstu {ampanjca koji se mo`e kupiti samo u Veneciji. Ja. D.

Glumica Helena Bonham - Carter

Za{titno lice mu{kog parfema
Odlikovana u
Buckinghamskoj pala~i
Glumica Helena Bonham Carter nagra|ena je za poseban doprinos kulturi. Britanska kraljica Elizabeta II odlikovala je Helenu zbog njenih uloga u filmovima "Kraljev govor" i "Alisa u zemlji ~uda". Kraljica ju je odlikovala na sve~anosti u Buckinghamskoj pala~i, a uz Helenu su bili njen suprug, redatelj Tim Burton, i njihova dva sina. Osim u ovim filmovima, Helena se istaknula u brojnim drugim uracima te iza sebe ima impresivnu karijeru i veliki talent. Nakon {to se u javnosti pojavila vijest da }e androgini model Andrej Peji} reklamirati novi mu{ki parfem Jean Paul Gaultiera, postavilo se pitanje koji }e mu{karac po`eljeti da ga kupi, budu}i da Andrej nije tipi~ni macho man. Ve} se {u{ka da }e reklamna kampanja za novi parfem ~uvenog dizajnera biti daleko od tradicionalnih reklama za mu{ke parfeme. Andrej Peji} je poznat kao modni kameleon, ali se ovoga puta postavlja pitanje ne da li je dovoljno `enstven, ve} da li je dovoljno mu`evan za zadatak koji ga ~eka. Parfem nazvan Kokorico ve} se promovi{e u Francuskoj, a u glavnoj ulozi je {panski maneken Jon Kortajarena, koji u TV reklami paradira unaokolo u smokingu koji je ukra{en perjem, {to bi trebalo da aludira na naziv parfema i pona{anje pijetla, odnosno na~in na koji ova Andrej Peji}: Nije tipi~ni macho man pernata `ivotinja zavodi `enke.

Maneken Andrej Peji}

Foto: D`. KRIJE[TORAC

24

Nedjelja ZIVOT PLUS

26. februar/velja~a 2012.

U POSJETI Otvorena Bela V

Stvarala~ki poduhvat Bela Vida galerije podrazumijeva prostor koji li~i na dom iz snova. On ne samo da li~i nego se mo`e osjetiti, dodirnuti i sagledati

Dom iz
ran dom i neprikosnovena ljubav ka dekoraciji i individualnosti je poruka koju `elimo poslati svima vama” poru~ila je Belma Mu, jezinovi} - Pribilovi}, direktorica galerije Bela Vida. Toribio de Prado, predstavnik diplomatskog kora Ambasade [panije u Sarajevu, bio je odu{evljen projektom Bela Vida galerije. “Divno je vidjeti da i uprkos velikoj udaljenosti od Balkana [panija inspiri{e ljude na nove pro-

Kako da kontroli{ete bijes?
Bijes je normalan proces koji omogu}ava ljudima da se razvijaju i prilago|avaju. On, sam po sebi, ne predstavlja problem, ali mo`e da izazove probleme ukoliko se sa njim ne postupa na ispravan na~in. On je tako|er mje{avina, kako fizi~kih, tako i psihi~kih promjena. Onog trenutka kada je uzrok bijesa otklonjen, nastupa trenutak kada morate da se nosite sa psiholo{kim efektima, sva ta energija mora nekud da ode. Tada mo`e da se desi da se iz vama nepoznatog razloga izderete na dijete, mamu, mu`a, sestru, prijatelja ili da jednostavno slomite neki predmet. Ova posljednja opcija ponekad mo`e da izazove samopovre|ivanje.

Merima BABI]

Onog trenutka kada je uzrok bijesa otklonjen, nastupa trenutak kada morate da se nosite sa psiholo{kim efektima, sva ta energija mora nekud da ode

TEHNIKE OSLOBA\ANJA

Alternativa ovome je da potisnete tu energiju do sljede}eg puta kada se naljutite. Ovo, s druge strane, mo`e da za posljedicu ima pretjerano izra`enu reakci-

ste razrije{ili. Kada to uradite, postavite sebi sljede}a pitanja: Kakav dokaz imam da je to istina, da li postoji jo{ neko tuma~enje ove situacije koje }e dati druga~iji pogled na stvari, {ta mogu da preduzmem kako bih ovladao ovom situacijom, da je moj najbolji prijatelj u ovoj situaciji, {ta bih mu posavjetovao... Ovo, naravno, ne}e razrije{iti problem, ali mo`e da bude dobar po~etak, jer kada nas ovlada bijes, te{ko je realno sagledati situaciju. Zato, ako se odre|ena situacija javi nenadano, a vi osjetite kako vam raste pritisak, okrenite se, udaljite i poku{ajte da zavr{ite vje`bu ako mo`ete. Ako vas bijes ne pro|e ni poslije ovoga, odvojite neko vrijeme i razmislite zbog ~ega ste ljuti. Morate da otkrijete ta~an uzrok da biste mogli da rije{ite problem. Shvati}ete da uzrok svega naj~e{}e le`i u osobi, ali ne mora da zna~i da je to ista osoba zbog koje ste trenutno ljuti i sa njom }ete morati da rije{ite situaciju. Kada budete sigurni da vladate sobom i svojim temperamentom, tada na|ite vremena i porazgovarajte sa tom osobom.

Postavkom “Korakom {panske salse” koja na in, spirativan na~in oslikava {pansku strast i temperament ut kan u pro fe si onalno ure|enje enterijera, nedavno je u Sarajevu u Importanne Centru sve~ano otvorena Bela Vida galerija. Osim organizatora, dobrodo{licu na otvaranju uputili su dr. sc. Bruno Boji}, predsjednik Vanj-

SUO^ITI SE SA PROBLEMOM

ju na prili~no bezazlenu situaciju ili doga|aj. Kada ovo shvatite, mo`e do}i do javljanja osje}anja stida ili frustracije, ali i do dubljeg potiskivanja osje}anja. S druge strane, osloba|anje bijesa mo`e da izazove prvo verbalnu, a zatim i fizi~ku agresiju, jer ne zaboravite da je i druga osoba ljuta na vas. Prvo {to treba da uradite jeste da na komadu papira napi{ete sve situacije koje vas ljute. Zapi{ite ta~no sa {to vi{e detalja {ta je to {to kod vas izaziva bijes, to mo`e da bude odre|ena situacija ili osoba, a mo`e da bude i mno{tvo stvari koje ni-

Va`no je da se, prije svega, suo~ite sa problemom, a ne osobom. Izrazite prirodu problema i kako se osje}ate zbog toga. Ra{~istite sa sobom da je rije~ o problemu, a ne o osobi te da se zbog toga osje}ate na odre|en na~in. Dalje, bitno je da poku{ate da shvatite kako druga osoba gleda na ~itavu situaciju. Pritom se trudite da ne prekidate drugu osobu dok govori. Nakon toga defini{ite situacije u kojima se ne sla`ete. Ne raspravljajte se, ve} se samo slo`ite da se oko nekih stvari jednostavno ne sla`ete. Tako se defini{e problem. Sljede}i korak je tra`enje rje{enja, ovdje mo`ete da se razbjesnite do mile volje, ali nikako ne napadajte drugu osobu na direktan na~in. Predlo`ite {to vi{e mogu}ih rje{enja bez obzira na to koliko ona djelovala neostvarivo u tom trenutku. Na kraju vam ostaje da se slo`ite oko rje{enja. To je, vjerovatno, najdelikatniji dio ~itavog ovog procesa. Imajte na umu da rje{enje ne}e biti najidealnije, ali kakvo god da je, bolje je od skupljanja bijesa. Na kraju, bitno je da se svi pridr`avaju dogovorenog, {ta god da se desi, imate postignuti dogovor da vas podr`i.

skotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, Toribio de Prado, otpravnik poslova Ambasade [panije u Sarajevu, te @eljana Zovko i Lazar Prka~in, savjetnici predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH. “Ogroman tim stru~nih ljudi i klijenti koji izla`u su doprinijeli da sve ovo danas izgleda ovako magi~no i jedinstveno. Cilj i `elja je da se ovaj estetsko-kupovno-marketin{ki prostor na|e u centru de{avanja dizajna i enterijera ~itavog regiona, te da bude prostor za sve one koji `ele da ostvare nova ili u~vrste postoje}a tr`i{ta. Ljepota i umjetnost `ivljenja se ve~eras slave u Importanne Centru, u Bela Vida galeriji, a mode-

26. februar/velja~a 2012.

Nedjelja

25

Vida galerija u Sarajevu

PUTUJEMO SVIJETOM

z snova
Ledeno carstvo u Japanu
Svake zime oko dva miliona ljudi pohrli na Sapporo Snow Festival
Jedan od najve}ih doga|aja u Japanu tokom zime je Sapporo Snow Festival, ove godine 63. po redu. Svake zime oko dva miliona ljudi pohrli u ovaj grad, ~etvrti po veli~ini u Japanu, kako bi vidjeli predivne skulpture od leda i snijega. Ovogodi{nji festival trajao je od 6. do 12. februara, a osim Disneyevih junaka i `ivotinja, od leda su isklesane i mnoge svjetske znamenitosti, ~ak i bine. hala. Me|u najdojmljivijim skulpturama je snje`na replika ju`nokorejskog na ci onal nog spo me ni ka Nam da emunskih vrata, {to u prevodu zna~i Velika ju`na vrata, a predstavlja ulaz u Seul koji datira iz 14. stolje}a. Kako bi snabdjeli grad dovoljnom koli~inom snijega i leda i pripremili se za Festival, samo u januaru u Sapporo je dovezeno 6.500 tona snijega. Osim

jekte i da dizajn i umjetnost zbli`avaju dvije kulture. Moja zemlja, ~ije su najve}e bogatstvo umjetnost, arhitektura i priroda, uspjela je da na|e put do kreativnih ljudi i do Bela Vida galerije, u kojoj su sva tri pomenuta segmenta savr{eno uklopljena” po, ru~io je Toribio de Prado. Ovo je bila prilika za dru`enje i sa arhitektima, predstavnicima bh. i firmi iz regiona, te uop{te ljubiteljima lijepo ure|enog enterijera. Posjetioci su, kroz do`ivljaj koncepta tematski ure|enog stana, u Bela Vida galeriji iskusili modernu interpretaciju ure|enja enterijera i kvaliteta svakog zasebnog eksponata. Tako|er su bili u prilici dobiti savjet nekog

Foto: Amer KAJMOVI]

Izlo`ene u Odori parku, u samom centru grada na tri lokacije, skulpture su prava atrakcija turistima koji dolaze iz svih krajeva planete. Me|u 286 izlo`enih ogromnih skulptura na{li su se i Disneyevi junaci, morske `ivotinje, odnosno prizori divljih `ivotinja s otoka Hokaido, kao {to su morski orao te sova i svjetske znamenitosti, poput Tad` Ma-

skulptura, od leda su napravljene bine sa kojih su posjetioce zabavljali bendovi i plesa~i. Snje`ni festival po~eo je tradiciju davne 1950. kada su u~enici lokalne srednje {kole po~eli izra|ivati snje`ne skulpture. Otada je prerastao u veliku manifestaciju koju je ove godine posjetilo oko dva miliona ljudi.

od ~lanova Bela Vida ekspertnog tima, te do}i do novih ideja u modernom ure|enju enterijera. Pa`ljivo birani namje{taj i prate}i elementi za ure|enje enterijera sa~injavaju sastavne dijelove svake od planiranih 12 tematskih postavki, jednako kao {to }e i pru`iti uvid u ponudu svakog od izlaga~a predstavljenih postavkom. Eksponati u galeriji mo}i }e se pogledati i do`ivjeti uz stru~ne informacije o `eljenom proizvodu. Sve zaljubljenike u

estetiku i strast {panskog enterijera o~ekuje unikatan ambijent bojen ju`nja~kom stra{}u i ispunjen prigodnim mirisima, okusima i melodijama, koji {alju jasnu poruku “@ivot je lijep” . Bela Vida projekat nastao je iz kreativne kuhinje Enterijer.ba tima, koji uspje{no djeluje {est godina. Stvarala~ki poduhvat Bela Vida galerije podrazumijeva prostor koji li~i na dom iz snova. On ne samo da li~i nego se mo`e osjetiti, dodirnuti i sagledati.

26 Nedjelja

26. februar/velja~a 2012.

Samira Katica - Arnautovi},

Med i ljekobilje
U traganju za pojedinim preparatima shvatili smo da Bosna i Hercegovina posjeduje izuzetne potencijale za razvoj sektora ljekovitog bilja i p~elarstva, te organske proizvodnje, isti~e na{a sagovornica
Razgovarala: Merima BABI]

U regionalnim okvirima sarajevski Festival ~aja i ljekovitog bilja TEA FEST je postao prepoznatljivo mjesto susreta ekologa, uspje{nih pojedinaca, trgovine, razmjene iskustava proizvo|a~a i prera|iva~a ~aja i ~ajnih mje{avina. - Da, u pravu ste. Na{a nastojanja da pomognemo u afirmaciji pojedinaca i porodica koje su orijentirane ka proizvodnji ljekobilja i skupljanju sekundarnih {umskih plodova i p~elarstvu prepoznata su i prihva}ena od onih kojima je ovaj projekat namijenjen. Najbolja potvrda za to su izlaga~i koji nam dolaze iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, ali i iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske... Bitno je re}i da na ove manifestacije dolaze organizirane grupe iz cijelog regiona, ali i ~lanovi asocijacije Natura iz Pariza na TEA FEST dolaze organizirano ve} nekoliko godina. Bogat i raznovrstan program, edukacija od eminentnih stru~njaka iz regiona, te razmjena iskustava svakako su razlog vi{e za posjetu i Festivalu ~aja i Sajmu p~elarstva.

NAJPOSJE]ENIJI FESTIVALI
[ta ove godine donose me|unarodni festivali ~aja i meda, koji se ubrajaju u najposje}enije festivale u regionu, a ~injenica je da iz godine u godinu sve vi{e dobivate pozive iz ostalih balkanskih zemalja - Ma|arske, Rumunije, Francuske...? - Od samog po~etka, a krenuli smo prije deset godina, nastojali smo da ove neprofitne manifestacije etabliramo kao originalne pu~ke skupove na otvorenom, koji }e biti dostupni svima. Predstavljanje novih proizvoda, savjetovanje gra|ana, laboratorijska analiza i kontrola kvaliteta izlo`enih uzoraka, kao i upoznavanje sa zakonskom regulativom stalni su zadaci na{e direkcije. Posebno zadovoljstvo nam je organizacija takmi~enja za likovne i literarne radove za djecu osnovno{kolskog uzrasta. Izuzetno dobru saradnju smo ostvarili sa centrom “Vladimir Nazor” Mjedenica i Centrom za slu, {nu i govornu rehabilitaciju. Ovogodi{nje manifestacije su jubilarne, pa }e i programi biti prilago|eni tome. U toku odr`avanja manifestacija ~lanovi EKO NVO Dio srca prikupljaju donacije u proizvodima. Do sada prikupljene donacije su predate Pedijatrijskoj klinici Klini~kog centra Univerziteta Sarajevo, Domu za socijalno i zdravstveno zbrinjavanje osoba sa invaliditetom i drugih osoba, Centru Pazari} itd.

Od 6. do 10. juna 2012. godine bi}e odr`an jubilarni 10. me|unarodni festival ~aja i ljekovitog bilja TEA FEST Sarajevo 2012. kao me|unarodna sajamska manifestacija, koliko Vama, kao direktorici TEA FESTa, zna~i ovaj jubilej? - Kada znate da ste makar jednoj osobi pomogli to zna~i jako puno, a kroz na{e projekte svoj napredak prona{li su mnogi. Na kraju 2012. iza nas }e biti 25 manifestacija na kojima je u~e{}e uzeo veliki broj izlaga~a. Znatan broj njih nikada prije nije imao iskustva sa festivalskim predstavljanjem. U me|uvremenu su postali izuzetno poznati. Zasluga tome je kvalitet doma}ih proizvoda, ali i na{a mala pomo} u njihovoj promociji. Izuzetno sam ponosna na uspjeh na{ih ljekobiljaca i p~elara i kvalitet njihovih proizvoda. Kada je na Apimondiji 2009. godine u Francuskoj, u Montpellieru p~elar Hamzalija Hatibovi} dobio zlatnu medalju za bagremov med, bila sam sretna i ponosna kao da se radi o meni li~no, jer je i ta medalja potvrdila ono {to smo mi znali, a to je da med iz BiH ima izvrstan kvalitet. Koliko Va{ tim broji ljudi koji su anga`ovani na organizaciji festivala? - Uspjeh ovog projekta je rezultat timskog rada ~lanova Direkcije koju ~ine predstavnici vi{e organizacija i institucija sa ~lanovima Ekolo{ke nevladine organizacije Dio srca na ~elu, i koji nastoje da svoja znanja i vje{tine prenesu na izlaga~e i proizvo|a~e kako bi se unaprijedila proizvodnja i kvalitet ponude organske hrane, ljekovitog bilja, preparata na bazi ljekovitog bilja, p~elinjih proizvoda itd. Osim toga, vodimo ra~una da gra|ani dobiju potpunu informaciju o koristima konzumiranja ljekovitog bilja i p~elinjih proizvoda. Prvi koji je podr`ao na{u ideju i nesebi~no pru`io stru~nu pomo} i savjete bio je rahmetli mr. Smajo Be{lija. On je, zajedno sa emeritusom prof. dr. D`evadom Jarebicom, dao prve stru~ne savjete vezane za o~uvanje i prezentaciju ljekovitog bilja u BiH i aktivno se uklju~io u organizaciju na{ih festivala. Tako|er, dr. Bedrija Ali}, dr. Rankica Bahtijarevi}, dr. Behija Duki}, dr. Mirha \iki}, dr. Velija Katica, prof. Ra{id Zorlak, Ljiljana Dunji}, Fe|a Begovi}, Mediha Fo~o, Evka Arnautovi} i Elma Bur|evi} zajedno sa brojnim ~lanovima EKO NVO Dio srca ~ine tim koji se deset godina brine da ove manifestacije budu uspje{no organizirane. Svakako, predstavnici Op}ine Stari Grad, Op}ine Centar, Agencije za sigurnost hrane i predstavnici resornih ministarstava privrede i za{tite okoli{a brinu se za unapre|enje sektora.

Proteklih godina imali smo dobru saradnju sa USAID-om, koji je finansirao projekat LAMP, a nakon toga u saradnji sa SIDA i projekat FARMA. Poseban doprinos u organizaciji nam daju prijatelji festivala, me|u kojima je i BH Telecom te stalni medijski pokrovitelji, me|u kojima i novinska ku}a Oslobo|enje, bez ~ije pomo}i ne bismo uspjeli realizirati planirane aktivnosti. Svima smo od srca zahvalni.

IZUZETAN POTENCIJAL
Odakle je potekla ideja za organizaciju sajma ~aja, a potom i sajma meda u Sarajevu? - Nakon rata u Bosni i Hercegovini mnogi stanovnici su imali zdravstvenih problema za ~ije rje{enje su, pored lijekova, ljekari predlagali upotrebu ~ajeva, meda i preparata. U traganju za pojedinim preparatima shvatili smo da Bosna i Hercegovina posjeduje izuzetne potencijale za razvoj sektora ljekovitog bilja i p~elarstva, te organske proizvodnje, ali da, na`alost, ljudi koji se bave ovom korisnom djelatno{}u nemaju priliku da se predstave {irem auditoriju, niti gra|ani mogu da jednostavno do|u do njih i njihovih proizvoda. Tada smo odlu~ili da napravimo prvi festival ljekovitog bilja u prirodnom ambijentu borove {ume na Borijama u op}ini Stari Grad, na samoj me|uentitetskoj liniji, gdje su izlo`eni brojni ljekoviti proizvodi. Od prvog TEA FEST-a sve na{e manifestacije imaju karakter regionalnih.

Foto: D`. KRIJE[TORAC

26. februar/velja~a 2012.

Nedjelja

27

direktorica TEA FEST-a Sarajevo

e stigli do Turske i Katara
Ambasadori na ~ajanci
“O svim aktivnostima vezanim za na{e projekte redovno obavje{tavamo doma}u i internacionalnu javnost. Iz toga je proiza{la bogata saradnja sa ambasadama u BiH, pa smo zajedno sa Am ba sa dom Ma le zi je or gani zi rali pro gram pod nazivom Malezija - Truly Asia u kojem su predstavlje ne tradicionalne re cep ture, turisti~ke atrakcije i na ro dne no{ nje ovog bise ra Azi je. Na{e manifestacije posjetili su i ambasador SAD-a Patrick Moon te ambasador Egipta u BiH, a kroz 5 o’clock tea pro gram unu tar TEA FEST-a ugostili smo ambasadore Turske, Velike Britanije, Rusije i Kine.” Kako gledate na EU Direktivu 2004/24/EC, koja zabranjuje prodaju lijekova tradicionalne medicine bazirane na ljekovitom bilju, a u zemljama EU stupila je na snagu 30. aprila pro{le godine. Da li direktiva EU, po Va{em mi{ljenju, ozna~ava kraj travara i medara? - Ova direktiva je, u stru~nim krugovima, o~ekivana i, po mom mi{ljenju, ne predstavlja opasnost za one travare i medare koji su spremni primijeniti procedure predvi|ene Direktivom. Na samom po~etku, dakle 2003. godine, skrenuli smo pa`nju na{im ljekobiljcima da postoji potreba dokumentiranja tradicionalnih receptura. Ova praksa je potrebna da bi se preparati, u zakonskom smislu, priznali kao pomo}na ljekovita sredstva i takva praksa egzistira u Evropi, kao, na primjer, u Njema~koj, ve} dugi niz godina. Mnogi na{i izlaga~i-saradnici ukazuju da se razli~ite bolesti i pogor{ana zdravstvena stanja zbog kojih se obra}amo oficijelnoj medicini, mogu uspje{no lije~iti i prirodnim putem uz pomo} ljekovitog bilja i preparata na bazi ljekovitog bilja i p~elinjih proizvoda, zatim putem pravilne ishrane i drugim prirodnim lijekovima i zdravim navikama. Na{e dosada{nje iskustvo je pokazalo da primjena prirodnih preparata u lije~enju mo`e da bude izuzetno efikasna i jeftina. Veliku potporu i dugogodi{nju saradnju u organizaciji ove sajamske manifestacije imate i sa Op}inom Stari Grad? - Op}ina Stari Grad svojom podr{kom aktivno u~estvuje u afirmaciji Gastro-eko festa, TEA FESTa - Festivala ~aja i ljekovitog bilja i Bee festa - Sajma p~elarstva i p~elarske opreme na ~emu smo im izuzetno zahvalni. Pored Op}ine Stari Grad, pomo} nam pru`aju Op}ina Centar, Grad Sarajevo, Kanton Sarajevo, Ministarstvo privrede i Ministarstvo prostornog ure|enja i za{tite okoli{a. Na{i festivali konkretnim primjerom svjedo~e da se Sarajevo mo`e afirmirati kao prostor ugodnog `ivljenja, ali i unosnog poslovanja na op}u korist svima. Potrebno je napomenuti da je za razvoj ovih izuzetnih projekata neophodna saradnja Direkcije i lokalne uprave i samouprave jer je to praksa svugdje u svijetu. Na{a direkcija ima potpisan memorandum o saradnji sa Bjelovarskim sajmom, koga podr`ava Republika Hrvatska, na{im djelovanjem pomogli smo da se med i ljekovito bilje iz Bosne i Hercegovine na|u u Turskoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kataru i dr. i s takvom orijentacijom `elimo nastaviti i dalje. Ove aktivnosti zaslu`uju pa`nju i pomo} dr`ave BiH. Da li mjesto direktora me|unarodnog Festivala ~aja zahtijeva putovanja i {ta Vam ona donose? - Najve}i broj putovanja vezanih za projekte odnosi se na putovanja u zemlji i to povodom predstavljanja aktivnosti koje provodimo i edukacije proizvo|a~a o unapre|enju njihove prezentacije na sajmovima. Svaki direktan susret sa p~elarima i ljekobiljcima je posebno iskustvo iz kojeg svi nau~imo ne{to novo, ali i upoznamo te ljude i njihove probleme.

PRVI FESTIVAL Tada smo odlu~ili da napravimo prvi festival ljekovitog bilja u prirodnom ambijentu borove {ume na Borijama u op}ini Stari Grad, na samoj me|uentitetskoj liniji, gdje su izlo`eni brojni ljekoviti proizvodi

JEDAN RADNI DAN
Kako izgleda jedan radni dan Samire Katice - Arnautovi}? - Aktivnosti u toku odr`avanja ovih sajmova su brojne tako da moj radni dan kre}e veoma rano. Brifing sa ~lanovima tehni~ke ekipe i provjera kako teku predvi|ene aktivnosti su po~etna ta~ka svakog dana. Kontakti sa medijima su moja svakodnevna obaveza, a komunikacija sa izlaga~ima je ne{to {to ne preska~em. Zahvaljuju}i ~injenici da je na{a direkcija dobro organizirana i da svi ~lanovi odgovorno obavljaju svoje obaveze, moj radni dan nije te`ak, ali je jako odgovoran. Ponekad u toku dana, obavljaju}i svoje zadatke u razli~itim dijelovima grada, pre|em i po stotinjak kilometara. U tom periodu veliku pomo} mi pru`aju ~lanovi moje porodice, koji preuzimaju dio obaveza, a posebno moja majka Safija, koja se brine da svi skupa jedemo zdravu i svje`e skuhanu hranu. U satima odmora {ta Vas najvi{e opu{ta? - Moj suprug Suad svira nekoliko muzi~kih instrumenata, a ja najvi{e volim kada svira gitaru. Kada su sa nama na{a djeca Suada, Samir, Lejla i Ahmed Muhamed, te zet D`evad, onda je to prava zabava. Obilazak rodbine na Vratniku i Jezeru i prepri~avanje dogodov{tina je ne{to ~emu se uvijek radujem. [etnja po mom voljenom gradu je ono {to mi puni baterije. @ao mi je {to se prebrzo `ivi pa nemam vremena da se vi{e dru`im sa dragim ljudima i iskrenim prijateljima.

Foto: S. GUBELI]

28

Nedjelja

26. februar/velja~a 2012.

Priča nedjelje

Dugogodišnja ljubav
Vojislav STANOJ^I]

Imali smo veliku svadbu, sa preko 120 svatova. Orkestar, peva~i. ^a{e i fla{e pr{tale su na sve strane. Nadine neudate tetke su plakale: “Dugogodi{nja ljubav najzad je krunisana brakom!” Sve je bilo lepo dok se nismo vratili sa svadbenog puta. Onda su stvari po~ele da se zapetljavaju na na~in koji se te{ko mogao predvideti. Nada je sve vi{e vremena provodila kod roditelja. Ja sam dolazio ku}i s posla oko ~etiri, a ona tek posle osam, devet sati. Nije stizala ni ko{ulju da mi ispegla, a o kuvanju nije bilo ni pomena. Morao sam da se hranim po kafanama kao i pre `enidbe.

{to sam do{ao. Oblaci su bili crnji i gu{}i nego {to sam pretpostavljao. Ipak, nisam gubio nadu. Verovao sam da se sve mo`e nekako popraviti. I konju se, oprostite {to tako ka`em, mo`e dokazati, a kamoli ljudima! - Pro{lo je tako, bez promene, nekoliko meseci. Jednog dana Nada mi ka`e: - Zna{, postala sam aktivistkinja Crvenog krsta. Sve mi se zavrtelo u glavi. Nemam ni{ta protiv Crvenog krsta, naprotiv, samo sam patrijarhalno vaspitan. I konzervativan sam, za{to da se la`emo. Zato sam ovako primio to njeno ~lanstvo. Mislim da takve stvari nisu za udatu `enu, pogotovo za moju suprugu.

Jesi li uzeo doma}icu ili slu`benicu za `enu? - I jednu i drugu!... I ne tra`im ni{ta posebno! Jedino da mi Nadica ponekad skuva ru~ak i ve~eru! I ne mora svakog radnog dana! Bar subotom i nedeljom! - Ba{ sva{ta! - uzviknula je ta{ta. - Da radi svakog dana od jutra do mraka i jo{ da ne mo`e da se odmori ni subotom i nedeljom! Pa, to nema ni u zatvoru! I tamo daju dan odmora!... A ne{to si jo{ zaboravio: dobio si `enu sa fakultetom, dok je tvoja {kol ska spre ma ispod nje ne! Umeri se malo! - [ta to treba da zna~i! - ustao sam ljutito. Vi ste i pre svadbe znali koju sam {kolu zavr{io! Nikoga nisam prevario i obmanuo!

stanemo dok smo jo{ bez dece. - Sla`em se - klimnula je glavom. - I ja sam tako ne{to mislila. - Parnica za razvod braka mo`e da potraje, ali to nije va`no. Ti mo`e{ odmah da se vrati{ roditeljima! - Taman posla! - uzviknula je. Pa da kom{ije ka`u kako si me oterao! - Koje kom{ije! [ta nas se one ti~u! - Jo{ kako! Nema ni{ta od mog vra}anja kod tate i mame! - Stani malo! Zar se nismo dogovorili kao ljudi da se rastanemo? - Jesmo. - I {ta sad? - Ja ne mam gde da sta nu jem!

tog ~asa oti}i! - Kako da je kupim? Od ~ega? - Ne znam! Prodaj auto! - Velike pare mogu da dobijem za tu krntiju! - Tvoj problem!... Re{i ga kako zna{!.. Odseli kod sestre, ona je sama! Ja ostajem ovde! Vi{e nisam znao {ta da joj ka`em. Mirne sam prirode, ali sad mi je do{lo da je tresnem ne~im po glavi. Jedva sam se uzdr`ao. I po{to je i Nadi i meni bilo jasno da smo pogre{ili i da od na{eg braka nema ni{ta - poveli smo i uspe{no okon~ali postupak da se razvedemo. Po odluci suda, vi{e nismo mu` i `ena. Jedino smo ostali zajedno u stanu, kako je sudija rekao, privremeno. Nada je uze-

Odem da porazgovaram sa ta{tom i tastom. Ho}u da se sve re{i na miran na~in, jer takav sam ~ovek. Ne podnosim krupne re~i, galamu, sva|u. Bolje je da se objasnimo kao ljudi. A kad sam do{ao kod Nadinih roditelja, moj uva`eni tast sve radi: od dono{enja sa pijace do pranja sudova; draga ta{ta sedi, pije kafu i pu{i, hvataju}i se s vremena na vreme za grudi. Kad sam to video, i mene je ne{to {trecnulo ispod leve mi{ke. Istina, bili su u~tivi, strpljivo su me slu{ali. Te{ili me: “Mora{ da razume{ Nadicu. Jedinica, a nikad se nije od nas odvajala. Dolazi da nas obi|e. Potrebno joj je vreme da se navikne na novu ku}u i na tebe!” “Pa, poznajemo se ve} vi{e od deset godina” pomislio sam, “koliko jo{ treba da pro|e pa da se navikne!” Oti{ao sam zabrinutiji nego

- Je l’ te neko naterao? - pitao sam. Nada se naljutila: - Kako si ti nazadan! Treba da te je sramota! A humanost? A pomo} ne mo }nim i nez bri nu tim? Bila je puna takvih parola. - Du{o, potpuno si u pravu poku{ao sam da je smirim - samo mi objasni: ko }e da nam kuva? - Ko? Kod tolikih restorana u gradu ti pita{: ko! Posle toga, {ta }u, uzmem kaput i iza|em u {etnju, da se izduvam. U ku}i je vladao sve ve}i nered. Nada se vra}ala kasno sa tih crvenokrstovskih aktivnosti ili od roditelja. Ponovo sam oti{ao kod njih na razgovor. Opet sam mislio, ljudi smo, razume}emo se, a onda nije te{ko da se stvari izglade. Ne{to sam, izgleda, pogre{no izra~unao. - Slu{aj, zete - rekla je ta{ta bez uvijanja. - Mora{ da se opredeli{!

[to ste mi dali Nadu kad nisam prilika za nju! Izi{ao sam bez pozdrava. Sa njima uop{te ne mogu da se sporazumem. Kao da govorimo razli~itim jezicima. Stanje u ku}i sve gore. La`em prijatelje i poznanike da Nada i ja lepo `ivimo i jo{ se bolje sla`emo, ali niko nije lud. Vidi kako stvari stoje. Kad me zovu u goste, ne idem. Ka`em da sam bolestan ili imam ne{to da radim. Tako se izvla~im. U stvari, ne usu|ujem se da odem. Treba posle da ja pozovem goste kod sebe. Ko da im spremi, da ih do~eka? Jednom bih mogao da zamolim sestru, mo`da i dvaput, a posle? Naposletku sam joj jednog dana mirnim glasom rekao: - Nado, nas dvoje nismo jedno za drugo. Oboje smo pogre{ili. Nismo dobro procenili. Naravi nam se ne sla`u. Bolje da se ra-

- Kako nema{! Toliki stan kod roditelja, i njih dvoje sami! - Mnogo si nedokazan! Ja kod njih ne mogu da se vratim! - Pa, {ta }emo onda? - Kupi mi garsonijeru! - Za{to samo garsonijeru? gorko sam se osmehnuo. - Bolje bi bilo dvosoban stan! [ta je to za moje prihode! - Ne znam i ne ti~e me se! Ti si po zakonu du`an da mi obezbedi{ nu`ni sme{taj! A bra~na imovina se deli! - Tako je! Zaboravlja{ samo da sam ja ovde stanovao jo{ mnogo pre na{eg ven~anja! Ti si se doselila! - Svejedno, ne mo`e{ da me istera{ na ulicu! Pitaj koga ho}e{! Nema{ pravo! - Nadice, budi malo razumna! Za{to da zagor~avamo `ivot jedno drugome kad ima{ stan? [ta }e ti to? - Kupi mi garsonijeru i ja }u is-

la sobu sa ulice, a ja onu iz dvori{ta. I tek sad je nastalo ~udo! Otkako smo se razveli, Nada je mnogo vi{e kod ku}e nego ranije. Valjda ho}e da mi kida `ivce. Samo, nisam ni ja lud. Znam i ja da nerviram. Kad do|em s posla - nikud ne mrdam sve do jutra. Pro{ao jedan mesec, pro{ao drugi. Nada i ja smo navikli jedno na drugo. Najpre smo po~eli zajedno da gledamo televiziju, zatim i da ve~eravamo, a posle smo prestali da spavamo u odvojenim sobama. Zgodnije je, preko zime, zbog grejanja. Ju~e mi je rekla da je ostala u drugom stanju i pitala me kad }emo se ponovo ven~ati. Nisam joj ni{ta odgovorio. Mo`da i nije va`no da li si u braku ili nisi. Danas sva deca imaju jednaka prava.

26. februar/velja~a 2012.

Nedjelja
NASIZBOR

29

KOZERIJE KAD IM VRIJEME NIJE
Piše: Josip VRIČKO josip.vricko@oslobodjenje.ba

KNJIGA

AMERI^KI DERVI[

Tek sam shvatio koliko je reis-efendija neoprezan. Dobar je to, zapravo, du{evan ~ovjek pa lako zahvaljuje. Eto, zahvalio je Miri Purivatri, kojega on od milja zove Mirsad(om), {to je veoma dobro organizirao Dayton II. ^ak, ba{ ni kao Sveto Pudari} kad je krenuo, sre}om, tek pro{le godine na Kazane, nije zaboravio ljiljane. Nije, me|utim, Ceri} bio - a i kako }e - na privatnoj zabavi koja je uslijedila nakon {to se Angelina isplakala u onoj olimpijskoj dvorani koja nam se jo{ nije sru{ila. E, tu se odvijala prava drama…
Ma, odmah sam znao da je to lo{ znak. To, naime, {to Brad i `ena mu nisu u na{ mali, ali zato ljupki grad doveli djecu. Dobro, jer djece je puno, bilo bi malo problema sa smje{tajem... ali, ipak, sve mi je to bilo sumnjivo. ^uj, prepali se ledenica?! I, jasno, prava istina je vrlo brzo izbila na vidjelo. Nisu Pittovi ovdje do{li da skupa s reis-efendijom obilje`e najve}i doga|aj otkako je ono na{e, a i kom{ijske i susjedne odli~nike zatvorilo u onoj ameri~koj vojni~koj bazi. Ne! Do{li su da na|u kakvo lijepo mjesto da sagrade ne{to malo vile, da im se djeca imaju gdje igrati. Jer, nema se u Americi gdje. Otkrio nam je to, ali tek kada je malo odma(h)murao sarajevske no}i, obiteljski prijatelj na{ih visokih gostiju - Rade [erbed`ija. Kad je, ka`e on, Angelini lani pokazao gdje se on, `ena, djeca, unuci i punica svake godine igraju kazali{ta, zna~i na Brijunima, ona je odmah poludjela. Ho}e graditi ku}u! Kad po Brijunima mogu skakati [erbed`ije - ~ak i punica, koja, jasno, nije [erbed`ija mo`e i Brangelina. Nemaju, dodu{e, unuka - ali, ako treba, mogu nabaviti. Ma, ako pristane Pitt, nabavit }e, povjerila je Bosanka djevojka Radi, i punicu. san postane java. Bio je, istina, u Beogradu ranih devedesetih, ali nije bilo broja. Sve veliki! A onda je Pittova `ena smislila Krv i med. I, sjetio se Angelinin srpski junak da u Istri, u Dragoneri, ba{ u blizini ku}e koju je on kupio od op}ine, ima jedna fina lokacija. Sre}a je u cijeloj pri~i {to Rade nema samo prijatelje po Americi nego i u Istri. A prijatelj mu je Danko Kon~ar. Koji je, zanimljivo, biznismen. Prijatelj i biznismen u jednoj osobi, e to je lijepo. Ali, da zanimljivost bude jo{ ja je uslijedila nakon {to se Angelina isplakala u onoj olimpijskoj dvorani koja nam se jo{ nije sru{ila. Tu je, onako potresena, Bosanka djevojka malo popila. Ma, budimo iskreni, skoro se, i to po osobnom priznanju, napila. “‘Ajmo mi po~eti” {apnula je rei, sovom Mirsadu, “jer ako ovako nastavim piti, a ne pojedem ni{ta, ne}e biti dobro”! I {to }e Mirsad, i on je, ne, dodu{e, ko reis jer to nije nitko, dobar ~ovjek, pa joj je odmah dodao zvrk pite. Da je ne ufati! Koji se, a

[to je ne pusti da pije, crni Mirsade?!

Hajat Sah je mladi Amerikanac. Njegov uobi~ajeni `ivot - odlasci u {kolu, igranje bejzbola i videoigara - odlikuje se samo njegovim pakistanskim naslije|em i ~estim zatezanjem odnosa izme|u njegovih roditelja, koji se sva|aju zbog ne~ega {to on tako mlad ne mo`e shvatiti. A onda sti`e Mina, i sve se mijenja. “Ameri~ki dervi{“ je blistavo napisan, odmjeren i emotivno silovit pogled na uzajamno djelovanje vjere i savremenog `ivota. I sam autor Ajad Aktar odrastao je na Srednjem zapadu Amerike, te posredstvom Hajata Saha ~itaocima slikovito prikazuje mo}ne sile koje uti~u na mladi}e i djevojke koji odrastaju kao muslimani u Americi.

FILM

^ELI^NA LADY

Meryl Streep, potpuno jasno, jedna je od najboljih `ivu}ih glumica na dunjaluku. Poni`avaju}e je za ikoga nabrajati njene uloge i ostvarenja koja su je dovela tu gdje jeste. Posljednje u nizu priznanja koje je dobila za svoj `ivotni opus je do{lo na netom zavr{enom festivalu u Berlinu. U svom posljednjem filmu ona tuma~i biv{u britansku premijerku, ~eli~nu Margaret Thatcher. Film rediteljke Phyllide Lloyd prati njen `ivot u trenucima klju~nim za njen politi~ki, ali i privatni `ivot. Radnja prati njen uspon u svijet politike te se mo`e vidjeti {ta je morala `rtvovati kako bi ostala na vrhu. Uloga kao stvorena za nju. Prosto je nevjerovatno da je u filmu i fizi~ki vrlo sli~na otresitoj politi~arki. Film }e se po~eti prikazivati 1. marta.

TEATAR

BESTIARIJ

PO MJERI Kada je bio mali, Rade je sanjao da obu~e uniformu srpskog oficira i nikako da mu san postane java. Bio je, istina, u Beogradu ranih devedesetih, ali nije bilo broja. Sve veliki! A onda je Pittova `ena smislila Krv i med
ve}a, prijatelj-biznismen namjerava graditi luksuzno hotelsko naselje, golf-terene i marinu. Ma, ni{ta specijalno, niti skupo - 500 milijuna eura. Ka`e [erbed`ija da se Brad odu{evio kad je ~uo da }e se, ~im u|u u ovaj posao, Angelina i on tu mo}i oku}iti. Kako ne}e biti sretan, imat }e im se djeca gdje igrati. Po marini i golf-igrali{tima. A ako im je do Brijuna - ko mami - mogu plivaju}i. I nakon svega ovoga, shvatio sam koliko je na{ reis-efendija neoprezan. Dobar je to ~ovjek i voli sve ljude, pa lako za sva{ta zahvaljuje. Eto, li~no je zahvalio Miri Purivatri, kojega on od milja zove Mirsad(om), {to je veoma do bro or ga ni zi rao Dayton II. ^ak, ba{ ni kao Sveto Pudari} kad je krenuo, sre}om, tek pro{le godine na Kazane, nije zaboravio ljiljane. Nije, me|utim, Ceri} bio - a i kako }e - na privatnoj zabavi, kokako i ne bi, svidio Bosanki djevojki, te se, od pustog odu{evljenja, otrijeznila. ^im je razdu`ila tepsiju. Naravno, ne mo`e{ ti trijeznom ~ovjeku, a `eni naro~ito, prodati plac u Sarajevu. Pogotovo {to je Betanija zauzeta. Bez ikakvih izgleda da bude deblokirana. Dobri su, dodu{e, i Kova~i, ali Angelina izgleda voli sve {to vole mladi, pa nije zgodno do joj rezidencija bude blizu Gadafijeve. Tj. reisove - ma tko to bio.

^ileansko-{panska teatarska trupa La Llave Maestra }e u okviru Sarajevske zime prezentirati svoju predstavu za djecu, ali i za odrasle pod nazivom “Bestiarij” To je je. dna nje`na, komi~na i poetsko vizuelna predstava, koja na neverbalan na~in, uz pomo} maski i razli~itih objekata, putuje u um Djeteta i njegovih fantasti~nih kreacija. Bestiarij je prva predstava novoosnovane trupe i rezultat je procesa istra`ivanja i umjetni~ke razmjene izme|u {panskih izvo|a~a i ~ileanskog reditelja. Predstava sadr`i puno fantasti~nih elemenata i manipulira razli~itim rekvizitima, kao {to su maske za lice, pokreti `ivotinja, insekata i fantasti~nih kreatura. Predstava }e se odr`ati u SARTR-u 4. marta u 18 sati.

MUZIKA

ZAZ U@IVO

Uzalud, [erbed`ija je objasnio da bi se drug Tito okretao u Ku}i cvije}a. Ma, nije se dala Bosanka djevojka, kupit }emo i Ku}u cvije}a. Na{a (sva) djeca vole cvije}e. I, {to }e, kud }e, [erbed`ija je na{ao kompromisno rje{enje. Morao je, ne da obraza! Njemu je, naime, Bosanka djevojka ispunila najve}u `elju. Kada je bio mali, Rade je sanjao da obu~e uniformu srpskog oficira i nikako da mu

KU]A CVIJE]A OBRANJENA!

Navodno se Pitt napio, jer pitu nije ni okusio. Ali, koja korist kad je njemu Kon~ar, potpomognut onim srpskim oficirom, ve} sve uzeo. I tako, pusti novci odo{e u ako je to neka utjeha - trenuta~no prijateljsku Hrvatsku. A nama }e Angelina do}i za dva-tri mjeseca. Navukla se na Purivatrinu pitu. O na{em zlatu da i ne govorimo.

NAPIO SE POGRE[AN ^OVJEK

Francuska pjeva~ica cvrkutavog glasa ZAZ, pravim imenom Isabelle Geffroy, izdala je live album “Sans Tsu Tsou” koji je sjajno {tivo za do~ek nikad i{~ekivanijeg prolje}a i ispra}aj ovih bijelih stijena {to nam `ivot okova{e. U paketu njenog prvog live albuma nalaze se CD i DVD. Potonji je zabavniji, jer, osim dojmljivih izvedbi u`ivo, mo`emo vidjeti i kratke filmove koji poput intermezza prikazuju Francuskinju u zaigranom, humoristi~nom, pa i dje~ijem izdanju. Ovaj komplet mo`e poslu`iti kao antidepresiv, jer je sav u `ivahnim tonovima i jarkim bojama. Ono {to daje posebnu vrijednost cijeloj pri~i je nadahnuta muzika, te uglavnom pozitivan pomak u Isabellinim interpretacijama. Ona ne pjeva samo glasom nego cijelim tijelom i pozitivnom energijom poti~e publiku da joj vjeruje. Beau! N. SELIMOVI]

30 Nedjelja

26. februar/velja~a 2012.

MOJ
DOM
Odaberite niski profil ormara kako prostor ne bi izgledao pretrpan i kako bi se uklopio u sam izgled potkrovlja. Postavljanje namje{taja ne bi smjelo blokirati prolaz prema vratima

Potkrovlje - izazov za
Pripremila: Mirsada RAKONJAC

Zbog sku~enog prostora, svojih kosih stropova i nepravilnosti potkrovlje je ~esto izazov za dekorisanje. Uz malo ma{te prostorije se transformi{u u fun kci onal no po dru ~je. Pa`ljivo odabran namje{taj koji je stilski uklopljen zajedno sa bojom zidova mo`ete pretvoriti u udoban i privla~an dom. Sobe u potkrovlju mogu biti vrlo atraktivne i ugodne za `ivot ukoliko se dobro urede.

Kako biste iskoristili povr{inu ispod kosina stropa, opremite prostorije namje{tajem izra|enim po mjeri, koji }e se kao takav u potpunosti uklopiti u ambijent.

Ugra dbe ni or ma ri su ide al ni za pos tav lje nje. Odaberite niski profil ormara kako prostor ne bi izgledao pretrpan i kako bi se uklopio u sam izgled potkrovlja. Postavlja nje na mje {ta ja ne bi smje lo blo ki ra ti pro laz prema vratima.

NAMJE[TAJ PO MJERI

U svakom slu~aju, sa elementima ne treba pretjerivati, jer zbog svojih zidova potkrovlje ionako su`ava prostor. Pravilnim postavljanjem namje{taj mo`ete iskoristiti i kao razdjelni, naprimjer, otvorenu kuhinju i dnevni boravak

MOJ VRT

Zahvalne sobnice za neis
Tekst i fotografije: Ana MRDOVI], dipl. ing. hort. ”ANA-HUP” d.o.o. Sarajevo

Svatko `eli da bude uspje{an u svome radu, pa ta ko i lju bi te lji cvi je }a. Mnogo ljudi odustane od uzgoja cvije}a misle}i da im to ne ide od ruke, odnosno, kako Englezi ka`u, nemaju green fingers. Uzgojem navedene dvije vrijedne, a skromne cvjetaju}e so bne bi ljke mo `e bi ti ohrabren svaki novi ljubitelj biljaka pa da zatim sigurnije zapo~ne sa uzgojem i drugih, zahtjevnijih vrsta. Sobna kala ili spatifilum je kod nas u zna~ajnijem uzgoju posljednjih dvadesetak godina. To je dovoljno da su je upoznali i zavoljeli mnogobrojni ljubitelji cvije}a. Za{to? Prije svega zbog niza njenih vrijednih osobina.

U uzgoju je nekoliko vrsta od onih minijaturnih za male stanove, srednje velikih pa sve do maksi veli~ina prikladnih za ve}e poslovne prostore. Spatifilum ima svje`e zelene duguljaste listove izme|u kojih se skoro cijele godine, a naro~ito od februara do kraja ljeta, razvijaju bijeli, kalama sli~ni, cvjetovi. Zanimljivost koju sam i ja nedavno spoznala, zahvaljuju}i mojoj susjedi Ruvejdi, vjernoj ljubiteljici ove vrste cvije}a, jeste da njen cvijet kada se tek otvori, nekoliko dana ujutro i prijepodne zamamno miri{e. Dovoljno je pro}i pored te biljke u ranom periodu cvatnje pa da osjetite miris poput najljep{eg parfema. Biljke koje rastu u prirodi u svojoj domovini tim mirisom privla~e insekte kako bi se izvr{ilo opra{ivanje da se razvije sjeme. U sobama,

naravno, nema insekata pa ni opra{ivanja i sjemena, ali bijeli cvjetovi i ugodan miris veoma prijaju na{im osjetilima. So bna ka la za hti je va umjerenu sobnu tempe-

raturu 16-22°C, polusjenu, zna~i svijetlo ali ne sun~ano mjesto, umjereno ali redovno zalijevanje i redovno prihranjivanje. Po{to u zatvorenim prostorijama nema opra{iva-

nja pa ni sjemena, ovu biljku u sobnim uvjetima raz mno `a va mo di je lje njem busena. To je vrlo jednostavno i uspje{no razmno`avanje. Tako dobijemo vi{e primjeraka ove za-

26. februar/velja~a 2012.

Nedjelja

31

dekorisanje

[tednja energije dio porodi~ne ekonomije

Perilica `deralica
Spajanje ve{-ma{ine na slavinu s toplom vodom djelotvornije od zagrijavanja vode u samoj ma{ini
Hajdar ARIFAGI]

odvojiti pomo}u visokog kuhinjskog stola ili bara. Tako|er, postavljanjem vise}ih pregrada, mo`ete do}i do lak{eg i ekonomi~nijeg odvajanja prostori ja. Bo je zi do va mo gu

RAZDJELNIK

odrediti koja }e prostorija biti kuhinja, dnevni boravak, spava}a soba, u zavisnosti kolika je kvadratura i mogu}nost da se dobije {to vi{e prostorija za boravak. Ako jedan zid obojite jednom, drugu prostoriju drugom bojom, prakti~no

ste odredili dvije razli~ite prostorije. Za kuhinju koristiti laganije boje, naprimjer, blijedo`utu, dok u dnevnom boravku mo`ete ofarbati zidove nekom od zemljanih boja koje }e, uz stilski namje{taj, izgledati moderno i mo}no.

kusne ljubitelje
hvalne i svestrano primjenjive biljke koju sa ponosom mo `e mo po klo ni ti prijateljima ili si njome oplemeniti poslovni prostor. Ona ne samo da ima dekorativno svje`e zeleno li{}e, brojne mirisne bijele cvjetove, ve} i osvje`ava zrak kisikom. Me|u je najcjenjenim odstranjiva~ima dima od pu{enja i {tetnih isparenja u prostorijama te zra~enja od elektronskih naprava {to je sve zajedno zasigurno doprinijelo njenom tako brzom {irenju posljednjih godina. Decembar ili bo`i}ni kaktus je druga sobna biljka koju mogu preporu~iti. To je biljka koja spada u {umski tip kaktusa. Dobro podnosi uobi~ajene sobne uslove (temperatura 15 do 20°C), svijetlo ali ne sun~ano mjesto, kao i prostorije sa centralnim grijanjem. Za njenu bogatu cvatnju odlu~uju}e je da je kada otopli po mogu}nosti iznesemo napolje i dr`imo vani na polusjenovitom mjestu. Ujesen sve do pred pojavu mrazeva manje je zalijevamo i dr`imo na ni`im temperaturama jer su to uslovi pod kojima formira cvjetne pupove koji se na vrhu svakog vr{nog listi}a javljaju nakon uno{enju u toplije prostorije. Iza toga ne podnosi vi{e premje{tanje jer joj tada otpadaju cvjetni pupoljci. Cvjeta od decembra do februara, kada nam je svaki cvjeti} u stanu veoma dragocjen. Ovaj moj primjerak na slici je snimljen 22. februara ove godine i vidi se da je pun cvjetnih pupoljaka. Cvatnja du`e traje ukoliko je na ni`oj sobnoj temperaturi. Presa|uje se iza cvatnje svake druge godine u nekoliko centi-

metara ve}i lonac pa`ljivo rukuju}i korijenom. Svake godine raste i {iri se pa je to veoma zahvalna i dugovje~na biljka. Zalijeva se umjereno, a od prolje}a do jeseni i prihranjuje svaki dvadesetak dana. Pri navedenim uslovima uzgoja i uz primjerenu njegu to je otporna i zdrava biljka. Razmno`avanje je jednostavno i uspje{no lisnim reznicama du`ine 7-10 centimetara. Sade se u svje` supstrat najbolje u prolje}e iza cvatnje. Pred nama je 8. mart, kada se `enama, majkama i prijateljicama poklanja cvije}e. Ukoliko vole uzgajati sobne biljke i za to imaju uslove, ne}ete pogrije{iti ukoliko im poklonite jednu od ove dvije biljke. Va{a pa`nja }e biti cijenjena i pam}ena godinama jer su obje ove biljke dugovje~ne.

Elektroprivreda BiH minule sedmice je najavila da u naredne tri godine ne}e tra`iti novo poskupljenje elektri~ne energije. Ta vijest je ohrabruju}a sa stanovi{ta potro{a~a, ali se mo`e pokazati i kontraproduktivnom za ishod veoma ozbiljnog projekta pobolj{anja energetske efikasnosti i njegovih dugoro~no izvjesnih finansijskih efekata. Ti efekti }e biti mnogo manji ako oni {to su se ve} navikli da {tede energiju ili su to tek prihvatili kao na~in `ivota od toga odustanu. Energije ve} sada nema niti }e je u budu}nosti biti dovoljno, pritom njena cijena }e stalno rasti (bez obzira na to {to su ovog puta poru~ili iz spomenute kompanije) te bi to trebalo da bude prvi motiv {tednji. Drugi je negativni uticaj energije na `ivotnu sredinu (posebno proizvodnja na bazi fosilnih goriva), a tre}i, ne i posljednji, da smanjenje utro{ka njene proizvodnje i potro{nje donosi dodatnu finansijsku snagu za razvoj dru{tva i bolji standard stanovni{tva. Vo|eni tom filozofijom, i u~esnici nedavne konferencije odr`ane u Zagrebu posve}ene tome kako smanjiti ra~une za energiju savjetuju: utro{ite malo vremena za istra`ivanje dodatnih na~ina {tednje energije i novca te za{tite okoli{a. Ponekad jednostavna promjena pona{anja u kona~nici donosi ogromnu pozitivnu razliku i ne{to vi{e novca u ku}nom bud`etu. Jedna od njih je i sasvim druga~ija primjena ma{ina za pranje i su{enje ve{a. Moderne ma{ine olak{avaju `ivot, ali su u energetskom smislu ozna~ene kao rasipnici velike koli~ine energije. One {to su se u prodaji pojavile posljednjih godina imaju posebnu energetsku oznaku A, A+; A++, ~ak A+++ (od 2011. pa nadalje). [to je ve}i broj znakova +, ma{ina tro{i manje energije. Budu}i da nove ve{-ma{ine tro{e vodu na efikasniji na~in i mogu u{tedjeti i do polovine tro{kova energije, logi~nije je kupiti novu, nego popravljati staru. [tednju energije novim proizvodima podr`a-

vaju i proizvo|a~i deterd`enata za ma{insko pranje jer ve} djeluju na temperaturi 30 ili 40 stepeni Celzijusa za gotovo sve vrste ve{a. Ovim prilikom je saop{ten i rezultat njema~kog instituta za ekologiju: sni`avanje temperature pranja sa 60 na 40 stepeni potro{nju energije mo`e smanjiti za 45 posto. Nadalje, sni`avanje temperature sa 40 na 30 stepeni donosi dodatnu u{tedu izme|u 30 i 40 posto. U{tede se mogu ostvariti i spajanjem ma{ine na slavinu s toplom vodom, {to je djelotvornije od zagrijavanja vode u samoj ve{-ma{ini, posebno ako je ta voda iz sistema plinskog ili centralnog grijanja. Su{ilica ve{a ozna~ena je kao `dera~ energije i treba je, {to je mogu}e vi{e, izbjegavati jer }ete time u{tedjeti znatne koli~ine energije i novca. U jednoj od bro{ura {to su ih za u~esnike skupa u Zagrebu obezbijedili tamo{nje dru{tvo za oblikovanje odr`ivog razvoja i njema~ko dru{tvo za me|unarodnu saradnju upozorava se na to da proizvo|a~i ku}anskih elektri~nih aparata u reklamnim porukama samo spominju njihove prednosti, propu{taju}i napomenuti pove}anu potro{nju energije i ve}e ra~une. Mnogo je ure|aja na tr`i{tu oblikovano kako bi nam `ivot u~inilo lak{im i udobnijim. No prije nego zavu~ete ruku u d`ep s namjerom da neki od njih kupite, upitajte se da li vam sve to treba. Poput elektri~nog otvara~a za konzerve, naprimjer.

LO[E STRANE REKLAME

TEMPERATURE I U[TEDE

32

Nedjelja

26. februar/velja~a 2012.

Nedjelja

33

dwig van Beethoven Lu (1770 - 1827), kompozitor

ONI SU NAS OBILJEZILI

^udo od djeteta i iluzionar
Pripremila: Merima BABI]

Njema~ki kompozitor Ludwig van Beethoven smatra se jednim od najve}ih kompozitora u historiji muzike i bio je klju~na figura u prelaznom periodu izme|u klasi~ne i romanti~ne ere u zapadnoj klasi~noj muzici. Njegova muzika i ugled nadahnjivali su, a ponekad i punili nesigurno{}u, idu}e generacije kompozitora i muzi~ara. Iako je prvenstveno poznat kao kompozitor, Beethoven je tako|er bio slavljeni pijanista. Ro|en u Bonnu u Njema~koj, u dvadesetim godinama `ivota preselio je u Be~, u~e}i muziku s Josephom Haydnom i brzo sti~u}i ugled pijaniste virtuoza.

MUZI^KA PORODICA

Najve}i kompozitor u historiji klasi~ne muzike •Iako je prvenstveno poznat kao kompozitor, Beethoven je bio i slavljeni pijanista • Unato~ postupnom gubljenju sluha u mladosti, Beethoven je nastavio stvarati zna~ajna remek-djela kroz cijeli `ivot, ~ak i kad je bio potpuno gluh • Najpoznatije Peta i Deveta simfonija, poznatija kao Oda radosti

Unato~ postupnom gubljenju sluha u mladosti, Beethoven je nastavio stvarati zna~ajna remek-djela kroz cijeli `ivot, ~ak i kad je bio potpuno gluh. Bio je, tako|er, jedan od prvih kompozitora slobodnjaka organiziraju}i pretplatni~ke koncerte, prodaju}i pjesme izdava~ima i sti~u}i finansijsku potporu od bogatih pokrovitelja, radije nego da tra`i stalno zaposlenje bilo od crkve ili aristokratskih dvorova. Ludwig van Beethoven poti~e iz muzi~ke porodice ~ije porijeklo vodi iz flamanskog grada Mechelena. Umetak “van” u njegovom prezimenu ne ozna~ava vlastelinski polo`aj, ve} ukazuje na mjesno porijeklo. Beethovenov djed, koji se, tako|er, zvao Ludwig, radio je kao muzi~ar, odgovoran za orkestar, kod kelnskog nadbiskupa. Godine 1740. se rodio njegov sin Johann koji je bio crkveni pjeva~. Johann je 17. decembra 1770. krstio svog novoro|enog sina po imenu svog oca - Ludwig. Po{to je Ludwigov otac bio odu{evljen tada{njim ~udom od djeteta, mladim Wolfgangom Amadeusom Mozartom, koji je sa {est godina komponirao skladbe, on je poku{ao, po tom uzoru, malog Ludwiga vrlo rano u~iti sviranju violine i klavira, pri ~emu je ~esto i pretjerivao. Ludwig je ~esto morao no}u ustajati i vje`bati sviranje klavira, {to je, opet, za posljedicu imalo to da je Ludwig ~esto bio umoran za {kolu. Osim ispunjavanja visokih zahtjeva svoga oca, `ivot mladog Ludwiga nije bio jednostavan. Otac je bio alkoholi~ar, a majka je bila ~esto bolesna i od {estero njene djece pre`ivjela su samo dva. Ludwig van Beethoven postao je i drugi orgulja{ na dvoru i dobiva redovitu mjese~nu pla}u. Kada je imao 13 godina, svira ~embalo i violu u izbornom orkestru dvora i bavi se komponovanjem razli~itih kamernih skladbenih djela. Kako bi unaprijedio znanje, 1787. godine Ludwig odlazi u Be~, koji je u to vrijeme, zahvaljuju}i kompozitorima kao {to je Joseph Haydn, po-

stao evropsko muzi~ko sredi{te da bi u~io kod slavnog Mozarta. Zbog velike zauzetosti Mozarta komponiranjem vlastitih kompozicija i drugim brigama koje su ga optere}ivale, Mozart nije bio uveliko zainteresiran za mladog Ludwiga, ali je, slu{aju}i ga kako svira, rekao: “Jednog }e dana taj mladi} podi}i veliku galamu u svijetu”! Osim toga, Beethoven je i sam poslije dvije sedmice morao napustiti Be~ i vratiti se za Bon jer mu je majka bila na umoru. Kratko po njegovu dolasku u Bonn, majka mu umire. Beethoven se 1789. odlu~uje na studij na sveu~ili{tu u Bonnu, gdje dolazi u dodir s idejama Francuske revolucije, sloboda i ~ovje~nost, koje ga odu{evljavaju, a koje se u njegovim kasnijim djelima mogu i primijetiti, posebno u njegovoj jedinoj operi Fidelio. Kada je imao 22 godine, Beethoven odlazi ponovno za Be~ i tamo ostaje. Iako je Mozart bio mrtav, Beethoven postaje u~enikom strogog Josepha Haydna i Antonia Salieria. Ubrzo Beethoven postaje poznat po svojoj ozbiljnoj muzici, koja je predstavljala ne{to sasvim novo. Osim toga, postaje poznat kao majstor improvizacije i virtuoz na klaviru, jer je jednom prilikom, kratko uo~i koncerta, uvidio da je klavir za pola tona dublje na{timan i umjesto da svira svoj koncert za klavir u C-duru (Erstes Klavierkonzert op. 15), svira ga u Cis-Duru. Sa 29 godina, Beethoven po~i-

PRVI ZNACI BOLESTI

Prvom polovinom 19. stolje}a Beethoven uz Gioacchina Rossinia postaje najpoznatiji i najslavniji muzi~ki kompozitor Evrope. Njegove simfonije, protkane revolucionarnim duhom, ubrzo postaju redovit repertoar svih orkestarskih koncerata. Njegova V simfonija ~esto se naziva i simfonija sudbine, jer je nastala u te{kom razdoblju Beethovenova `ivota. O prva ~etiri tona simfonije, Beethoven je, navodno, izrekao rije~i: “Tako je do{la sudbina na vrata” Izvedena je 22. de. cembra 1808. godine, zajedno sa VI simfonijom (Pastorale) i ~etvrtim koncertom za klavir. Sam Beethoven je svoju VI simfoniju (Pastorale) ozna~io kao vi{im izrazom nadahnu}a od slikarstva. Sa ogromnim uspjehom izvedena je 8. decembra 1813. njegova Sedma simfonija. Optere}en privatnim problemima, 1822. Beethoven pi{e djelo Missa Solemnis. Godinu kasnije, zavr{ava svoju Devetu simfoniju, u ~ijem posljednjem stavku uvodi i rije~i, stihove Friedricha Schillera iz Ode radosti, dok su prva tri di-

nje raditi na svojoj Prvoj simfoniji i zavr{ava je sljede}e godine. Uspje{na praizvedba je izvedena 2. aprila 1799. Ve} u 30. godini kod Beethovena se primje}uju znaci ostoskleroze, mje{ovitog tipa bolesti srednjeg i unutarnjeg uha, koja vodi ka gluho}i, i on po~inje sve slabije ~uti, sve vi{e izbjegava ljude, tra-

`e}i mir u prirodi, gdje je obi~no i nalazio i nadahnu}e za svoje kompozicije. Kako bi pobolj{ao sve lo{iji sluh, Beethoven zate`e do 4 strune na svoj glasovir. Godine 1819. Beethoven postaje potpuno gluh, pa tako vi{e i nije u mogu}nosti izvoditi sam koncerte, kao ni dirigirati. U me|uvremenu, iako malo nagluh, Beethoven je i dalje

ODA RADOSTI Godinu kasnije Beethoven zavr{ava svoju Devetu simfoniju, u ~ijem posljednjem stavku uvodi i rije~i, stihove Friedricha Schillera iz Ode radosti

nija u D-duru op. 36 (1802) Praizvedba: 5. aprila 1803; III simfonija u Es-duru Eroica op. 55 (1803/1804) Praizvedba: 7. aprila 1805; IV simfonija u B-duru op. 60 (1806) Praizvedba: 15. novembra 1807; V simfonija u C-molu op. 67 (1800-1808) Praizvedba: 22. decembra 1808; VI simfonija u F-duru Pastoralna op. 68 (1807/1808) Praizvedba: 22. decembra 1808; VII simfonija u A-duru op. 92 (1811/1812) Praizvedba: 8. decembra 1813; VIII simfonija u F-duru op. 93 (1811/1812) Praizvedba: 27. februara 1814. i IX simfonija u D-molu op. 125 (1815/1824), poznatija kao Oda radosti. Praizvedba: 7. maja 1824. godine. Peta simfonija, danas poznata i kao Simfonija sudbine, zasigurno je najpoznatije djelo Ludwiga van Beethovena. Premijerno je izvedena u Be~u u decembru 1808. Tom prilikom, on je bio dirigent. Tada je imao 38 godina. Ali, publika nije bila toliko odu{evljena. Beethovenova muzika je zvu~ala druga~ije, u to vrijeme je bila strana. Klavirski koncerti: Koncert za klavir i orkestar br. 1 u C-duru op. 15; Koncert za klavir i orkestar br. 2 u B-duru op. 19; Koncert za klavir i orkestar br. 3 u C-molu op. 37; Koncert za klavir i orkestar br. 4 u G-duru op. 58; Koncert za klavir i orkestar br. 5 u Es-duru Carski koncert op. 73. Ostala koncertna djela: Romanza za violinu i orkestar u G-duru op. 40; Romanza za violinu i orkestar u F-duru op. 50; Koncert za klavir, violinu, violon~elo i orkestar u Cduru op. 56 i Koncert za violinu i orkestar u D-duru op. 61.

kao duhovna muzika pod kojim su se borili. No, kasnije su, u Isto~noj Njema~koj, Beethovenovu muziku koristili GDR (Njema~ka demokratska republika) propagandisti kao moto: Beethoven u borbi za mir u svijetu. Vezivanje Beethovenove muzike za politiku bi za njega, Beethovena, bilo neumjereno, pretjerano. Ono o ~emu je on govorio u svojim djelima, bilo je potpuno neuskla|eno. On je poku{avao prona}i nove pravce u muzici, pravce koji su se kasnije isklesali u ne{to prelijepo. Beethoven je bio poznat po usmjerenosti samo na posao. @ivio je u dotrajaloj ku}i u blizini Be~a. Nikad nije mario za izgled i nije djelovao u skladu sa svojim vremenom. Ostao je ne`enja, `ivio je za muziku. Ujutro je komponovao, popodne je i{ao u {etnju i ru~ao. U o~ima mnogih je bio i ostao izvanredan, ali te`ak umjetnik. Mnogi su ga umjetnici voljeli i slikarima je, sa svojom ra{~upanom kosom i sjajem u o~ima, ~esto bio glavna tematika.

GLUHO]A I TRAGEDIJA

Dobro do{li na festival
Me|u njema~kim muzi~kim festivalima, onaj posve}en Beethovenu je najstariji u ovoj zemlji vi{e od 150 godina. U svojoj bogatoj historiji je imao uspone i padove. Danas se ovaj festival ubraja u velike me|unarodne muzi~ke festivale. Na Beethovenovom festivalu, prazniku za ljubitelje klasi~ne muzike, izvode se njegova djela onako kako ih je on komponirao. Ali, Beethovenova djela su izvodili i mnogi ~ija muzika nije klasika, naprimjer, pop i rok-muzi~ari. radio na svojim djelima. Uslijedila je II simfonija koja ne posti`e ve}i uspjeh, a onda III simfonija koja posti`e ogroman uspjeh. Simfonija je bila posve}ena Napoleonu Bonaparti i prvobitno se nazivala Simfonia grande, intitolata Bonaparte, ali kad je Beethoven saznao da se Napoleon 18. maja 1804, okrunio za francuskog cara i da je odbacio republikanske ideje, pobjesnio je i obrisao prvobitni naziv i nazvao simfoniju Herojska simfonija, komponirana u slavlje jednog velikog ~ovjeka (poznata jo{ kao i Eroica). Praizvedba je bila u augustu 1804. na be~kom dvoru kneza Lobkowicza, pa je njemu i posve}ena. Poslije mnogo preinaka 1805. godine, izvedena je praizvedba jedine Beethovenove opere, prvobitnog naziva Leonore, Fidelio. jela, sa svojom muzi~kom arhitekturom, muzikom i temama, obilje`ila pravac simfonista romantizma sve do Gustava Mahlera. Simfonija je zajedno s dijelovima djela Missa Solemnis izvedena 7. maja 1824. godine. Zbog uznapredovane bolesti, prihvatio je 1826. poziv drugog brata Johanna Nikolausa da s njegovom porodicom provede nekoliko sedmica na imanju u okolici Kremsa. Tako je i bilo, a 1. decembra Beethoven je putovao natrag u Be~ u otvorenoj ko~iji, unato~ prili~no hladnom vremenu. Dobio je upalu plu}a koju je nekako prebolio, ali je ona pogor{ala ostale probleme, 3. januara 1827. napisao je oporuku, a 26. marta je umro u svom domu u 56. godini. Njegove poznate simfonije: I simfonija u C-duru op. 21 (1799/1800) Praizvedba: 2. aprila 1800; II simfo-

DEVETA SIMFONIJA

Njegovu 9. simfoniju su koristili svi od Hitlera, raznih politi~ara, propagandista, pa do umjetnika. Beethoven je princu Lichnowskom, koji je bio njegov po{tovalac i gospodar, jednom napisao: “Prin~e, ono {to si ti, to si svojim ro|enjem i prilikom koja ti je pru`ena. Ono {to sam ja, ja sam samo zahvaljuju}i svome radu. Prin~eva }e biti jo{ mnogo, ali samo je jedan Beethoven” . Beethovenova pisma i njegov dnevnik su kao kamenolom iz kojeg svako mo`e vaditi ono {to mu je potrebno. Zbog nekih njegovih re~enica jedni pretpostavljaju da je bio veliki revolucionar, dok drugi smatraju da je bio samo jedan od pripadnika elite. Dvosmislenosti, odnosno nejasno}e njegovih re~enica, kasnije su vodile ka apsurdnim poku{ajima iskori{tavanja njegove muzike. Beethovenova 9. simfonija se slu{ala 1937. godine, na Hitlerovom ro|endanu. ^ak se i vijest o smrti Hitlera preko radija ~itala, dok je u podlozi svirala Beethovenova Deveta simfonija. I prije Drugog svjetskog rata njegova muzika se iskori{tavala u politi~ke svrhe. U neprijateljstvima sa Francuskom, njegova djela su kori{tena

^esto ljudi zaborave na najve}u Beethovenovu tragediju, njegovu gluho}u. Tek je navr{io 30, a postalo je sasvim jasno da ne mo`e vi{e da skriva pogor{anje sluha. Gluhi kompozitor? Jednom prilikom je napisao: “Moje u{i ri~u i zavijaju danju i no}u” Razmi{ljao je i o samoubistvu. . ^ak je napisao opro{tajno pismo, no nije ga nikada poslao. U tom je pismu njegova najpoznatija re~enica: “Oh, vi, ljudi, koji me smatrate neprijateljem, tvrdoglavcem i mizantropom (onaj koji ne voli ljude), o, kako me samo vi ne poznajete” . Beethoven je ro|en u periodu u kojem je muzika bila samo popratna kulisa, ne{to kao muzika za zabavu ili za kartanje, odnosno ne{to {to podsti~e konverzaciju. Beethovenove sonate, klavirski koncerti i simfonije su trebale biti u centru pa`nje. U Be~u, nekada{njem centru klasi~ne muzike, njegova 5. simfonija je me|u prisutnim izazvala negodovanje, mada je bilo i odu{evljenja: “Beethoven je u to vrijeme bio prvi muzi~ar koji nije komponirao po zadatku, za razliku od, recimo, Haydna ili Mozarta, koji su svoju muziku pravili za crkve i plemstvo. On je u prvi plan stavio vlastite osje}aje i tako otvorio vrata i za romantiku u svom muzi~kom izrazu” ka`e , Marcus Schinkel, d`ez-pijanista u Beethovenom rodnom gradu Bonnu. On smatra da bi Beethoven danas bio idealan d`ez-muzi~ar: “Kao i Mozart, te mnogi njegovi savremenici, tako su i mnogi kompozitori nakon njega mogli da ~udnovato improviziraju, {to se tada zvalo kao improviziraju}a fantazija. To je bila sposobnost da se bez napisanih tonova svira jednostavno, kao {to to danas rade mnogi d`ez-muzi~ari“.

^OVJEK SA VIZIJOM

UMJETNIK RASPOLO@ENJA

34 Nedjelja
OKOEKOLOGIJE

26. februar/velja~a 2012.

TRA@ILI SMO ZA VAS

Fa

Spoj mo apstrakt
Mirsada RAKONJAC

Poplave uzrokuju najve}a zaga|enja `ivotne sredine, a odbrana od njih je mnogo slo`enija od ”lopatanja” snijega
Hajdar ARIFAGI] hajdar.arifagic@oslobodjenje.ba

Iz snijega u vodu

U studiju Lincoln centar u New Yorku odr`an je Fashion Week za predstoje}u sezonu prolje}e 2012. Vladari modne industrije

poput Hervea Legera, Rachela Roya, Marca Jacobsa, Jasona Wua izlagali su dizajnerska umije}a. Iza modne marke Ruffian stoje dva dizajnera - Brian Wolk i Claude Morais, koji su ta-

ko|er predstavili kreacije otvorenih boja, kako su ih sami nazvali, koktel nijanse. Odjevni predmeti prate liniju tijela. Zastupljene su suknje razli~itih du`ina u kombinaciji sa

Bez obzira na njihovu stru~nost i ulazne podatke kojima raspola`u, ne mogu povjerovati ovda{njim sinopti~arima da nakon ovolikog snijega ne}e biti poplava. Skloniji sam vjerovanju da ho}e i da bi zbog toga ve} sada sve raspolo`ive snage trebalo usmjeriti na pripremu za odbranu. Ovo tim prije jer se poplave smatraju najve}im zaga|iva~em `ivotne sredine i njihove posljedice su uvijek znatno ve}e, a po trajanju du`e nego {to su snje`ni smetovi i led. S obzirom na stalni porast povr{ina ogoljenih bjesomu~nom sje~om {uma, koja ne prestaje punih 20 godina, opasnost od poplava je pove}ana i to se ne smije zanemariti. Otkako je mraz popustio, a padavine prestale, opada tempo uklanjanja visokog snijega i op{ti aktivitet u borbi protiv te vremenske nepogode. Bilo bi korisno ako bi se on {to hitnije usmjerio ka odbrani od poplava Save u Posavini, Neretve u Mostaru i ^apljini, voda sa hercegova~kih gornjih horizonata u Popovom polju i Hutovom blatu, Bosne u Bosanskom [amcu... Drine u Gora`du... Ljude nastanjene uz obale rijeka trebalo bi dodatno upozoriti da iz prizemnih prostorija na vi{e katove iznesu sve {to im je vrijedno i potrebno (hrana, rezerve pitke vode, lijekovi, poku}stvo), da blagovremeno evakui{u stoku i `ivinu i njihovu hranu. Ako ih nastavimo ubje|ivati da poplava ne}e biti, oni to ne}e u~initi. Pamtim prizor sa TV ekrana snimljen u vrijeme posljednjih poplava u Posavini. Ispred luksuzne ku}e ~iji su prozori dopola u vodi izvjesna gospo|a sasipa drvlje i kamenje na dr`avu i Civilnu za{titu {to je jo{ niko nije posjetio niti joj je donio ~izme. Ne znam ima li ih i danas jer ih je sve do tada o~ito smatrala obu}om za {talu, hodanje po uzoranom polju, a ne kao stvar koju bi morala da ima svaka ku}a nadomak rijeci. Ba{ kao paket prve pomo}i u automobilu ili aparat za ga{enje po`ara u stambenim i poslovnim zgradama. Uprave Civilne za{tite i sigurnosni organi uradili bi dobru stvar ako bi ovih dana u naseljima ozna~enim kao mjesta potencijalne opasnosti provjerili stepen odbrane od poplava. Tamo gdje on nije zadovoljavaju}i, dok je jo{ tlo pod nogama suho i ~vrsto, treba poduzeti dodatne

mjere. Bilo bi dobro da im usput, ako imaju, ostave i poneku bro{uru o tome kako se pona{ati na visokom vodostaju i za{titi od poplava. Vodom i tlom ovih dana intenzivno se bavi i Evropska unija zabrinuta fenomenom degradacije tla u periodu izme|u 1990. i 2006. godine i visokim stepenom njegovog gubitka od oko 275 hektara na dan. To je pokrov plodnog zemlji{ta u iznosu od 1.000 kvadratnih kilometara godi{nje, ili podru~je veli~ine Cipra svakih deset godina. Erozija tla vodom uzrokuje gubitak od 1,3 milijuna kvadratnih kilometara, {to je ekvivalentno podru~ju dva i pol puta veli~ine Francuske. Degradacija tla uti~e na kapacitete za proizvodnju hrane, spre~avanje su{a i poplava, gubitka biolo{ke raznolikosti, te rje{avanje problema klimatskih promjena.

IZ VODE U BLATO

GOSPO\A BEZ ^IZMI

Re~ene ~injenice objavljene su u dva nova izvje{taja o politi~kim i nau~nim aspektima o evropskom tlu {to ih je Evropska komisija predstavila sredinom ovog mjeseca. Povjerenik za okoli{ Janez Poto~nik rekao je da su ovi izvje{taji istaknuli va`nost o~uvanja evropskog tla, ukoliko `elimo o~uvati zalihe kvalitetne hrane i ~iste podzemne vode i ni`e emisije stakleni~kih plinova. Erozija, obrada tla, gra|evinski radovi i zakiseljavanje porasli su u posljednjih desetak godina, a trend se nastavlja pogotovo tamo gdje je nestabilna legislativa o namjeni zemlji{ta. Prema ovim izvje{tajima, pet godina nakon dono{enja Tematske strategije o tlu (Soil Thematic Strategy), jo{ ne postoji sistemsko pra}enje i za{tita tla diljem Evrope. To zna~i da postoje}e mjere nisu dovoljne za osiguravanje odgovaraju}eg nivoa za{tite tla za sve zemlje u Evropi. Spo me nu ti do ku ment do ne sen je 2006. godine s ciljem da se osigura produktivnost tla, posebno za proizvodnju hrane, ograni~avanje rizika za ljudsko zdravlje i okoli{, pru`anje mogu}nosti za ubla`avanje klimatskih promjena i poticanje poslovnih mogu}nosti za sanaciju tla. Bez ikakvih posebnih provjera tvrdim da je kod nas stanje jo{ gore, a zemlja zapu{tenija. Otuda je sve ve}a vjerovatno}a da }emo se nakon snijega i poplava ove godine hvatati uko{tac i sa “pomahnitalom” zemljom, klizi{tima i blatom do koljena.

26. februar/velja~a 2012.

Nedjelja KUTAK ZA KUCNE LJUBIMCE

35

ashion Week New York 2012.

dernog i nog
Ono {to je posebno odu{evilo posjetioce izlaganjem Raffian kolekcije je apstraktan spoj snje`nobijele sa elementima plave boje

^esto kupanje psa nije potrebno, jer se tako isu{uje ko`a, a dlaka gubi sjaj i kvalitet
Mirsada RAKONJAC mirsada.planja@oslobodjenje.ba

Zdravlje i higijena psa

bluzom, ko{uljom ili kratkom jaknom. Pomije{ane boje su od `ute, zelene do jarkocrvene. Ono {to je posebno odu{evilo posjetioce izlaganjem Raffian kolekcije je apstraktan spoj snje`nobijele sa elementima plave boje. Yigal Azrouel preferira visoku eleganciju. Linija odjevnih predmeta je ne{to du`a, lepr{ava sa laganijim

ELEGANCIJA

nijansama. Jedan od neizostavnih modnih detalja koji izgled `ene ~ini hrabrom i posebnom je jakna sa nagla{enim naramenicama, dodaje Azrouel.Duge haljine, pantalone u kombinaciji sa sakoom, le`erne suknje, mantile u neutralnim

bojama nosili su modeli poznatog kreatora. Misha Nonoo za svoje kreacije smatra da su glamurozne, te da su satisfakcija svake `ene. Svojim kreacijama je poku{ala do~arati pomalo zaboravljene ‘60. Bluze u kombinaciji sa {orcem, duge haljine, kratke suknje sa kratkim sakoima i neizostavni {e{ir dio su izlaganja modne ku}e Nonoo. Tadashi Shoji je svoju inspiraciju preto~io u cvjetni svijet mode. Kao {to i sam kreator ka`e, odjevni predmeti odi{u cvjetnim detaljima razli~itih boja. U izlaganju se mo`e pohvaliti rasko{nim haljinama sa{ivenim od laganog materijala. Nanette Lepoure je smjelo upotrijebila prodorno-fluorescentne boje. U izlaganju njenih kreacija `uta dominira. Kolekcija je mladala~ki usmjerena lepr{avim haljinama, suknjama geometrijskih elemenata, pantalonama sa zavr{etkom trapeza. Odje}a koju smo mogli vidjeti na ovoj sedmici mode u New Yorku inspirisana je bogatstvom razli~itih materijala, boja i dezena koji naprosto zra~e `ivotom.

S obzirom na to da sa psom dijelimo prostor u kojem `ivimo, veoma je bitna higijena. Stru~na lica koja vr{e obuku pasa tvrde da je {tene od svoje tre}e sedmice, kada mu prorade sva osjetila, spremno za odgajanje uklju~uju}i i higijenu. Pored socijalizacije psa, jedna od va`nijih zadataka je zdravlje i ~isto}a. Mo`emo biti sigurno u to, da, ako {tene od samog po~etka nau~imo pravilnoj higijeni, mo`emo to i o~ekivati od njega kada bude u zrelijoj dobi. Nakon svakog izvo|enja vani, obavezno oprati {ape, za kori{tenje preporu~ujem {ampon sa dodatkom mentola koji je namijenjen za pse. Postoje tri tipa {ampona, pored podjele na {ampone za kratku i dugu dlaku, to su: Jednostavni medicinski {amponi, {amponi protiv nametnika, te specijalni veterinarski {amponi ukoliko je u pitanju ko`na bo-

[AMPONI

CVJETNI DETALJI

lest. ^esto kupanje nije potrebno, jer se tako isu{uje ko`a, a dlaka gubi sjaj i kvalitet. Svaki pas nema istu dlaku, pa tako i njega mora biti odre|ena za tu vrstu. Primjerice, maltezer ima tanku, mekanu dlaku koja je i sklona kovrd`anju, te je potrebno ~esto ~e{ljati psa da se dlaka ne bi zamrsila. U toku kupanja potrebno je psu za{tititi u{i, tako da voda ne bi dospjela u {upljinu. Blagu upalu uha mo`e izazvati ostatak kapljica vode, mrtve dlake koje se nakupljaju u {upljini, komadi} trav~ice... Stoga uvijek obratite pa`nju! S obzirom na to da je potrebna svakodnevna higijena {apa, u{iju, zuba, noktiju, o ~emu }emo pisati u narednom broju, veoma je bitna i njega oko o~iju. Kod pasa se ~esto de{ava da suze o~i, uzrokovano pra{inom ili sl. Blago ispiranje mlakom vodom i kamilicom mo`e pomo}i, ali ukoliko se to pretjerano de{ava, ipak se posavjetujte sa veterinarom. Nakupine ili krmelje obavezno o~istiti. Ne~isto}a mo`e izazvati neku od alergijskih reakcija na o~ima. Kao {to je i najavljeno, u sljede}om broju nastavljamo o zdravlju i higijeni psa.
(Nastavlja se)

U[I, O^I, ZUBI...

36 Nedjelja
ORDINACIJA

26. februar/velja~a 2012.

Amra Junuzovi}, specijalista pedijatar Domova zdravlja KS-a

Vakcinacija sna`na za{tita od zaraznih bolesti
Kalendar vakcinacije predvi|a vakcinisanje djece protiv 10 zaraznih bolesti • Program vakcinisanja siguran i preporu~ljiv, nema razloga za strah roditelja
vakcinacija protiv difterije, tetanusa, velikog ka{lja, dje~ije paralize i bolesti koje uzrokuje hemofilus influence tip b. Hemofilus influence tip b se daje u dvije doze, dok se difterija, tetanus, veliki ka{alj i dje~ija paraliza daje u tri doze. Sa tre}om dozom se daje i tre}a doza hepatitisa B. To, prema njenim rije~ima, zna~i da je dojen~e, ukoliko je redovno vakcinisano sa uzrastom od sedam-osam mjeseci za{ti}eno od veoma te{kih zaraznih bolesti. “Sa 13 mjeseci dijete prima jednu zna~ajnu vakcinu MRP, to je vakcina protiv morbila, rubeole i parotitisa ili krzamaka, rubeole i zau{njaka. Dalje slijedi sa 18 mjeseci revakcina protiv dje~ije paralize, polio i hemofilus influence, u petoj godini revakcina difterije, tetanusa velikog ka{lja i dje~ije paralize i u {estoj godini ponovo revakcina MRP. Tim revakcinama poja~avamo imunitet i nivo odbrane protiv uzro~nika ovih bolesti. U 14. godini dijete prima revakcinu protiv dje~ije paralize, difterije, tetanusa, a u odrasloj dobi i antitetani~nu vakcinu” kazala je dr. , Junuzovi}. Roditelji se ponekad boje reakcije koju mo`e prouzrokovati vakcina, pa odga|aju dovesti dijete da je primi. Me|utim, dr. Junuzovi} tvrdi da nema potrebe bojati se, jer su reakcije, ukoliko se jave, blage i vrlo brzo pro|u. “Strah koji se javlja kod roditelja naj~e{}e je neopravdan. Kada ih dobro informi{emo o zna~aju vakcinacije, sve dileme koje imaju oko toga budu otklonjene. Naj~e{}e njihovo pitanje je za{to vakcinisati djecu kada vi{e nema ovih zaraznih bolesti. A na{ odgovor je da je upravo vakcinisanje tome doprinijelo, jer je ve} decenijama na ovim prostorima jednom dobro organizovanom imunizacijom formiran ne samo pojedina~ni
Emira ASOTI]

Vakcinacija je veliko otkri}e i jedno od najve}ih dostignu}a ~ovje~anstva. Spre~ava obolijevanje i umiranje od te{kih zaraznih bolesti poput dje~ije paralize, difterije, tetanusa, tuberkuloze. Vakcina sadr`i oslabljene bakterije i viruse koji sami po sebi ne mogu da izazovu bolest, ali uti~u na imuni sistem djeteta da stvara antitijela koja bi se u susretu sa istim virusom ili bakterijom aktivno suprotstavila izazivanju oboljenja kod djeteta. Kalendar vakcinacije koji se primjenjuje u FBiH predvi|a vakcinaciju djece protiv 10 zaraznih bolesti. Kako poja{njava Amra Junuzovi}, pedijatrica u JU Domovi zdravlja Kantona Sarajevo, svako dijete odmah po ro|enju prima vakcine protiv tuberkuloze i hepatitisa B, a mjesec poslije toga vakcini{e se drugom dozom hepatitisa B. Nakon toga, navodi ona, slijedom ide

Dr. Amra Junuzovi}

ve} i kolektivni imunitet koji je veoma bitan. Po slije vakcinisanja djeteta roditelje uputimo kako da se pona{aju kod pojave pos tva kci nal ne rea kci je, koja mo`e biti u obliku povi{ene temperature, neraspolo`enosti dje te ta, po spanosti, bo li, otoka i crvenila na mjestu ubo da. Tada preporu~ujemo da se djetetu da sirup paracetamol i stave obloge na ubod” navodi dr. , Junuzovi}, te ponavlja da je program vakcinisanja siguran i u svakom slu~aju preporu~ljiv, jer predstavlja sna`nu za{titu od zaraznih bolesti. Ona dodaje da je kod ve}ine roditelja jako razvijena svijest o zna~aju vakcinisanja i da svoju djecu redovno vakcini{u. “Rijetki su slu~ajevi da roditelji odbiju da vakcini{u dijete. Me|utim, moraju znati da je uvjet za upis u vrti} ili {kolu upravo ispunjen kalendar vakcinacije” isti~e dr. Junuzovi}. ,

Detaljan pregled

Detaljan pregled djeteta prije vakcinisanja

Dr. Amra Junuzovi} isti~e da se prije davanja vakcine, svako dijete detaljno pregleda kako bi se utvrdilo da li je zdravo. Ukoliko postoje znakovi neke akutne bolesti, kao {to je povi{ena tjelesna temperatura ili prehlada, vakcina se odga|a za period kada dijete bude potpuno zdravo. Kalendar vakcinacije se tada pomjera, a ~im beba ozdravi, sa vakcinama se nastavlja prema utvr|enom redoslijedu. Vakcinu ne mogu primiti ni djeca koja imaju progresivna oboljenja centralnog nervnog sistema.

REAKCIJA Roditelji se ponekad boje reakcije koju mo`e prouzrokovati vakcina, pa odga|aju dovesti dijete da je primi. Me|utim, dr. Junuzovi} tvrdi da nema potrebe bojati se, jer su reakcije, ukoliko se jave, blage i vrlo brzo pro|u

26. februar/velja~a 2012.

Nedjelja ALTERNATIVNAMEDICINA
Pri~e o zdravlju i bolesti, povratku prirodi i ljudskim sudbinama

37

NOVOSTI IZ MEDICINE

Kosa ukazuje na rizik od sr~anog udara
Visok nivo hormona stresa kortizola u kosi mogao bi mjesecima prije ukazivati na sr~ani udar. Kanadski nau~nici su istra`ivali kako problemi na poslu, u braku i sa finansijama pove}avaju rizik od kardiovaskularnih bolesti, te su utvrdili da postoji biolo{ki marker kojim se mo`e izmjeriti pa i predvidjeti sr~ani udar. Ipak, kod kose je stvar druga~ija. U prosjeku, ona raste po jedan centimetar mjese~no i prou~avanjem {est centimetara duge dlake mo`e se procijeniti nivo stresa u mnogo du`em periodu. Otkriveno je to analizom uzoraka kose 56 mu{karaca, koji su do`ivjeli sr~ani udar, te njihovim pore|enjem sa uzorcima kose mu{karaca koji su hospi-

Ko se s lukom dru`i, `ivot mu je du`i
Ramo KOLAR

“Tradicionalno, kortizol se mjeri u krvnom serumu, urinu i pljuva~ki, ali sve te matrice pokazuju nivo kortizola u posljednjih nekoliko sati ili dana” ob, jasnili su kanadski profesori.

talizovani zbog neke druge bolesti koja nema veze sa kardiovaskularnim. Utvr|eno je da osobe koje su pretrpjele sr~ani udar imaju mnogo ve}i nivo kortizola u kosi.

Dr`e}i vezu s aktualno{}u dnevne novine, pojavljuje se ova pri~a. Bijeli luk je tema koja se jeste ovdje obra|ivala u vi{e navrata i na razli~ite na~ine, ali ka`em, imaju}i na umu vrijeme (velja~a, promjene vremenskih uvjeta, period prehlade i gripe) jo{ poneka napomena o va`nosti tro{enja ~e{njaka do|e kao sasvim na mjestu. Nigdje bez bijeloga luka (Allium sativum), ni obroka bez nekoliko ~ehna. Ovaj prirodni antibiotik }e vam to dvostruko vratiti. Prije svega ova ~udna bilj~ica, poznata iz vremena izgradnje egipatskih piramida (jedu}i njega, uz crveni luk, radnici na ovome te{kom poslu ostajali su zdravi) pove}at }e odbrambene sposobnosti organizma i pomo}i mu da se izbori sa raznim izaziva~ima bolesti. Potom, smanjuje masti u krvi, spre~ava su`enje krvnih `ila (arteriosklerozu), sni`ava krvni tlak, smanjuje razvoj kardiovaskularnih oboljenja, tako {to smanjuje povi{en holesterol, smanjuje pove}an LDL - lo{ holesterol, smanjuje sljepljivanje krvnih stanica i spre~ava nastanak tromba... Kod prehlade i gripe njegova efikasnost je i nau~no dokazana! Neka istra`ivanja sugeriraju da bijeli luk ima i antikancerogeno djelovanje. Svje` bijeli luk sadr`i alicin, koji ima antibakterijsko, antivirusno i antifungalno svojstvo, tj. djeluje protiv bakterija, virusa i gljivica. Kako se uzima bijeli luk, ~esta su pitanja. Svakako, moj je odgovor. No, najbolji je i najefikasniji svje`. Ono {to treba kazati jeste to da se pri upotrebi kod kuhanja (nema dobrog jela bez ~e{njaka) stavlja pri kraju da ne izgubi sva

Nau~na saznanja
Najnovija istra`ivanja nedvojbeno ukazuju da bijeli luk posjeduje i antikancerogena svojstva. Stru~ni ~asopis Journal of the National Cancer lnstitute objavio je studiju koja govori o tome da ljudi koji redovito uzimaju ve}e koli~ine bijelog luka (ili drugih vrsta iz porodice Allium) znatno manje obolijevaju od raka `eluca, nego osobe koje ga ne koriste. Jedan drugi ~asopis - Carcinogenesis, objavio je podatke o tome da su se ulja iz bijelog i crnog luka pokazala u~inkovitima protiv raka ko`e. Objavljeni su i podaci o tome da redovito uzimanje bijelog luka smanjuje rizik od pojave raka debelog crijeva. svoja dobra svojstva. Svje`ega se dnevno uzima do 5 g, a kao ekstrakt oko 1.000 mg. I smrdi, ka`u mnogi koji bje`e od njega. Ne sla`em se, naravno, ali svako ima pravo na svoje mi{ljenje. No zna se odavno da njegov miris neutralizira malo per{una ili zrno kafe, a mogu ga „smiriti“ i malo meda, limuna, lavande... Nije naodmet spomenuti kako ga ne trebaju konzumirati ljudi skloni krvarenju, odnosno mogu ga koristiti u manjim koli~inama...

Narodna vjerovanja i legende
Bijeli luk, kao {to se re~e, poznavali su Egip}ani, Grci i Rimljani. Njegovo u`ivanje spominje se u Talmudu. U srednjem vijeku bijeli luk je slu`io za lije~enje od crijevnih parazita, ujeda i kuge. Karlo Veliki proglasio je bijeli luk kultiviranom, korisnom biljkom. Kao i sve biljke jakog mirisa i bijeli luk slu`io je za “osloba|anje i protjerivanje zla” {titio je od demona, , vampira, duhova...

38 Nedjelja
ZDRAVA HRANA

26. februar/velja~a 2012.

Lagana jela
Pri pe~enju vodite ra~una da se losos ne prepe~e jer tako izgubi sva svojstva i ukus. Ovu ribu ne treba soliti. So zamijenite limunovim sokom

^udotvorna jabuka
Preporu~uje se jedan dan u mjesecu jesti samo jabuke i piti sok od jabuka kako bismo iz organizma izbacili sve otrove
Pripremila: Mirsada RAKONJAC

Da li ste znali da ~esto uzimanje hrane u ve}im koli~inama optere}uje organe za probavu? Kako biste to izbjegli, trebali biste redovno jesti laganu hranu, te nakon toga, `eludac ne uznemiravati uno{enjem druge hrane tri do ~etiri sata, koliko je potrebno za varenje. U toku dana obavezna su tri glavna obroka, a izme|u obroka mo`e se unijeti mala koli~ina vo}a. @eludac nakon svakog jela treba odmoriti. Pretrpavanjem unijete hrane mo`e do}i do stvaranja toksi~nih plinova. Konzumiranjem vo}a i svje`eg povr}a pomo}i }ete organizmu da dobije energiju i izbaci iz tijela sve {tetne sastojke. Bolesti srca i krvnih `ila mo`ete sprije~iti ako svakog dana pojedete jabuku.

cu jesti samo jabuke i piti sok od jabuka kako biste iz organizma izbacili sve otrove koji se nakupljaju konzumiranjem namirnica `ivotinjskog porijekla. Jabuke su korisne za zdravlje zuba, a sok od jabuke je ljekovit, koristan i osvje`avaju}i napitak, te sadr`i sve sastojke kao i sam plod jabuke.

Sastojci: 1 file lososa o~i{}enog od ko`e i kostiju (oko 900 g), 50 g otopljenog putera, sok i rendana korica jednog limuna, 4 ka{ike maslinovog ulja, bijeli luk, biber i per{un po ukusu, 1 ka{i~ica mljevenog kima Priprema: Dublji pleh za pe~enje podmazati otopljenim puterom. File lososa tako|er dobro premazati rastopljenim puterom sa obje strane. Sok i koricu limu-

Zape~eni losos

na, biber, bijeli luk, per{un, kim i maslinovo ulje staviti u blender i pustiti da se sve isitni dok se ne dobije gusta masa kao majoneza. Ovom smjesom, uz pomo} ~etke, premazati losos sa obje strane i staviti ga u pripremljen pleh. Pleh pokriti folijom i ubaciti u zagrijanu rernu na 210 stepeni Celzijusa. Pe}i 20-25 minuta. Paziti da se ne prepe~e. Losos treba da ostane so~an. Slu`iti uz ri`u i po `elji dodati limunovog soka.

HLJEB

JABUKA

S obzirom na to da ga svakodnevno konzumiramo, naj~e{}e grije{imo u izboru, jer najvi{e koristimo bijeli hljeb, a najmanje polubijeli. Bijeli hljeb treba da izbjegavaju dijabeti~ari i gojazne osobe. Nutricionisti preporu~uju polubijeli, zatim hljeb sa integralnim `itaricama, heljdin koji je najzdraviji, ra`ev, kukuruzni... Ako patite od povi{enog pritiska, onda biste trebali koristiti hljeb koji ne sadr`i kvasac. Kvasac nadima stomak i lo{e uti~e na rad crijeva. Pravi makrobioti~ki hljeb je bez kvasca. Mnogi ga ne konzumiraju, jer ima druga~iji ukus i strukturu od uobi~ajnih peciva i hljeba. Hljeb koji se pravi od ra`evog integralnog bra{na du`e vrijeme zadr`ava svje`inu i koristan je u ishrani dijabeti~ara, jer sadr`i manji procent skroba. Bilo da je makrobioti~ki, vegetarijanski ili dijetalni, u ishrani je definitivno najzdraviji hljeb.

Sastojci: 1 losos (1,3 - 1,5 kg), ulje, 6-7 ~ehna bijelog luka, 2-3 ka{ike isjeckanog per{una, 5-6 paradajza, 1/2 kg {ampinjona, 50 ml bijelog vina, 3-4 lista lovora, so i biber (po ukusu). Priprema: Losos o~istiti, oprati i malo prosu{iti kuhinjskim papirom. Napraviti mje{avinu od ispresovanog bijelog luka, per{una, ulja, soli i bibera i istom premazati ribu (spolja i iznutra). Uviti lo-

Losos u foliji

sos u foliju i ostaviti u fri`ider da stoji 24 sata. Gljive o~istiti, blan{irati i isjeckati na sitne listi}e. Paradajz oguliti, o~istiti sjeme i sitno isjeckati. Pomije{ati paradajz s gljivama (ostaviti 1 ka{iku isjeckanih {ampinjona), dodati vino, so i biber i masom napuniti ribu. Ostatak {ampinjona rasporediti preko lososa, kao i list lovora. Ribu uviti u aluminijsku foliju i u zagrijanu rernu staviti da se pe~e. Pe}i na 180 stepeni 60-65 minuta bez otvaranja rerne i folije.

Losos zape~en sa {pinatom
Osim {to je korisna za srce, ona je jako dobra i za organe za varenje, tako ako imate problema, jedna jabuka dnevno podsti~e crijeva na varenje, pa tako sebi mo`ete i olak{ati. Lije~nici tvrde da je isto tako korisna za dobar san, protiv hroni~nog umora, visokog pritiska, vrtoglavice, bolesti grla. Ta ~udotvorna vo}ka sadr`i ve}e koli~ine pektina koji u organizmu apsorbira vodu i otrove, pa se, stoga, preporu~uje barem jedan dan u mjeseSastojci: 800 g krompira, so, 600 g filea lososa, ka{i~ica soka od limuna, biber, glavica luka, 2 ka{ike maslaca, 400 g {pinata (smrznuti ili svje`), malo rendanog mu{katnog ora{~i}a, 100 g maslaca, 1 kesica sosa od miro|ije i 1 ka{ika senfa. Priprema: Oprati krompir i kuhati ga u slanoj vodi 20 minuta. Ribu posoliti i pobiberiti. Isjeckati crni luk, zatim propr`iti na maslacu, dodati odmrznut ili svje` {pinat (prethodno blan{irati i procijediti). Posoliti, pobiberiti i za~initi mu{katnim ora{~i}em. Zagrijati rernu na 200 stepeni Celzijusa. Ocijediti i oguliti krompir, pa ga isje}i na kolutove i poredati ih u pleh namazan maslacem. Preko krompira staviti {pinat i lososove filee. Pripremiti sos od miro|ije po uputstvu sa kesice, ali sa pove}anom koli~inom vode, odnosno mlijeka. Preliti jelo sosom u koji je umije{an senf. Pe}i jelo oko 30 minuta u prethodno dobro zagrijanoj rerni. Posno je jelo bez dodatka sosa.

26. februar/velja~a 2012.

Nedjelja U RESTORANU

39

a od lososa
Suflirani losos sa hrenom i povr}em
Sastojci: 2x150 g lososovih fileta, 1 ka{ika ulja od repice, 150 g povr}a po `elji, isje~enog na komadi}e (mrkva, paprika, celer, pa{kanat, gra{ak, brokoli), 200 g {pinata, 1 kora lisnatog tijesta, 2 ka{ike putera sobne temperature, 30 g putera sa premazivanje, hren, so i bijeli biber. Priprema: Losos posoliti i pobiberiti, kratko ispr`iti u ulju (oko 10 sekundi), ocijediti ga na kuhinjskom papiru i odmah ga staviti da se ohladi u fri`ider. Isjeckano povr}e skuhati u posoljenoj vodi al dente i dobro ocijediti. [pinat propr`iti na malo putera, posoliti i pobiberiti po ukusu. Razvijeno lisnato tijesto presje}i na polovinu. U prednjem dijelu staviti prvo {pinat pa zatim mje{avinu povr}a, a na kraju par~e lososa. Ostalo slobodno lisnato tijesto premazati pu-

terom i preklopiti lososa. Sa svih strana utapkati lisnato tijesto kako bi se napravio paketi}. Ovakve paketi}e pa`ljivo prenijeti na pleh na koji ste prethodno stavili papir za pe~enje. Pe}i na sre-

dini rerne na 180 stepeni Celzijusa oko 15 minuta. Za vrijeme pe~enja ne otvarati rernu. Gotov paketi} ostaviti da se prohladi 1 minutu, isje}i ga i servirati sa hrenom i salatom po `elji.

Raznovrsna jela internacionalne kuhinje sa balkanskom narodnom i na{om bosanskom
Mirza DAJI]

Mazi}a han mjesto dobre hrane

Zeni~ki restoran Mazi}a han mjesto je odli~ne hrane, brze pripreme i niskih cijena u kojem }ete se uvijek ugodno osje}ati. Ure|en je u etno-stilu sa prepoznatljivom ljubazno{}u doma}ina i kvalitetnom uslugom. Nalazi se u Ulici fra Grge Marti}a u blizini Papirne i Duhana. Vlasnik ovog prelijepog kutka u kome se susre}u zeni~ki sportisti, politi~ari, privrednici i novinari je Asim Duvnjak, profesionalni kuhar koji se ovim poslom bavi pune 32 godine. Zanat je pekao u na{oj zemlji i Njema~koj, u kojoj je `ivio 11 godina, a vratio se u rodnu Zenicu 1999. Odlu~io je da pokrene vlastiti biznis u svojoj domovini. @elio je da i njegovi sugra|ani probaju kulinarske specijalitete koje pravi. U Njema~koj je pomagao kolegama u otvaranju ~ak {est restorana, od kojih ve}ina i dan-danas uspje{no radi. Ovoga puta je krenuo samostalno. Ispo~etka je dr`ao manje objekte, da bi prije pet godina otvorio jedno respektabilno mjesto kakvo je Mazi}a han. Za-

VLASTITI BIZNIS

mi{ljao je da restoran nosi ime po nekoj starini tipa stara tre{nja ili stari bunar, ne{to na{e starinsko... Prilikom renoviranja slikar Hilmo Kahri} Hilson je donio sliku na kojoj su bili Had`i Mazi}a ku}a i Konjska ~esma (austrougarska ~esma koju odmilja Zeni~ani nazivaju Konjska ~esma). Duvnjak se obradovao jer je had`ija Mazi} bio njegov pradjed, pa je na kraju odlu~eno da restoran ponese ime Mazi}a han. Kada do|ete u objekat, mo`ete u roku od maksimalno 15 minuta da dobijete jedno od 30-ak jela iz ponude. Tu su razni {atei, gula{i, od na{e pljeskavice, preko punjene pa do ma|arske ljute, zatim sve sa ro{tilja, pa riblji specijaliteti, salata od hobotnice, orada, lubin, lignje, mu{ule, {koljke, morski plodovi, razne riblje salate, pa{teta od tune i lososa... Tu su internacionalna kuhinja sa balkanskom narodnom i na{om bosanskom. A kada je gazda u akciji, onda za stalne goste restorana i svoje prijatelje uvijek pripremi neko iznena|enje. Jer, u Mazi}a hanu se trude da njihovi gosti budu uvijek zadovoljni.

IZNENA\ENJE

Sastojci: 1-2 glavice brokolija, kocka za supu od povr}a, 4-5 filea lososa, 1 glavica crnog luka, 2-3 ka{ike limunovog soka, 1 pavlaka, malo putera, malo bra{na. Priprema: Brokoli se isje~e na krupnije cvjeti}e i obari se u supi od povr}a. Zatim se ohladi i tek tada se odstrani vi{ak tako da ostanu samo cvjetovi. Na puteru se propr`i sitno sjeckani crni luk, do-

Losos sa brokolijem

daju se prethodno odstranjeni vi{kovi brokolija, malo supe u kojoj se kuhao, 23 ka{ike limunovog soka, malo bra{na (12 velike ka{ike), pavlaka i so po ukusu. Posebno se propr`i losos i isje~e se na krupnije komade. Sve lijepo slo`iti u vatrostalnu posudu i na vrh staviti par~i}e putera i kratko zape}i u rerni. 200 g dimljenog lososa, 2 pune {ake svje`eg {pinata, 4 jaja, 2 ka{ike kiselog vrhnja, malo ribanog mu{katnog ora{~i}a, so i bijeli biber. Priprema: za tijesto: sve sastojke izmije{ati i ostaviti neka odstoji u fri`ideru 1 sat. Tijesto razvaljati, staviti ga u oblik za tortu. Dno tijesta izbodi vilju{kom i pe}i oko 10 minuta na temperaturi 180 stepeni. Nadjev: isje}i {pinat, a losos na trakice. Umutiti jaja s vrhnjem i za~inima, dodati {pinat i losos. Izmije{anu masu staviti na tijesto i tortu pe}i oko 25 min. na temperaturi 180 stupnjeva.

Sastojci: za tijesto: 180 g bra{na, 50 g mljevenih oraha, 100 g maslaca ili margarina, vode po potrebi, malo soli. Nadjev:

Losos torta

Foto: M. TUNOVI]

40 Nedjelja

26. februar/velja~a 2012.

26. februar/velja~a 2012.

Nedjelja

41

42

OGLASI

nedjelja, 26. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE nedjelja, 26. februar/velja~a 2012.

KORAK NAPRIJED
FastPictureViewer 1.7 Build 239
FastPictureViewer je preglednik slika dizajniran za fotografe. Sa mo}nim opcijama koje poma`u u du`nostima automatizovanja kao {to su kopiranje, premje{tanje, brisanje, ~uvanje za web i drugo, ovaj alat obezbje|uje do sada nevi|ene karakteristike. Tako se me|u opcijama koje ovaj alat nudi nalaze mogu}nost prikazivanja fotografija u RAW formatu u punoj veli~ini, kao i mogu}nosti prikaza naj{ireg opsega formata. Nova verzija donosi PhotoShelter plug-in za objavljivanje koji omogu}ava korisnicima ovog softvera da svoje fotografije objavljuju direktno na svojim PhotoShelter nalozima.

43

Qualcommov Snapdragon S4 ~ip je podvrgnut brojnim testovima performansi i tom prilikom je ostvario rezultate koji su u odnosu na rezultate koje je ostvario Samsung Galaxy II kao pro{logodi{nji model. Istovremeno, ovaj procesor odli~no se pokazao kada je rije~ o kori{tenju Android 4.0 operativnog sistema. Tako predstavnici sajta koji je izvr{io testiranje navode da su rezultati koje je ostvario MSM8960 bili takvi da su performanse bile dvostruko bolje u odnosu na one koje ostvaruju bilo koji SoC ~ipovi koji se trenutno isporu~uju. Ovako dobre performanse su ostvarene i dijelom zbog 28nm tehnolo{kog procesa koji je kori{ten za ovaj ~ip.

Snapdragon S4 ~ip testiran na ICS

Windows Server 8 fokusiran na skladi{tenje
Rukovodioci kompanije Microsoft navode da }e Windows Server 8, ~ija beta verzija treba da se pojavi za nekoliko sedmica biti najvi{e na skladi{tenje fokusirana verzija operativnog sistema koja je do sada izdana. Novi OS }e podr`avati Hyper V i SQL Server preko Samba file sharing protokola, Server Message Block (SMB) 2.2, uklju~uju}i daljinski direktni pristup memoriji (RDMA) preko Etherneta ili InfiniBanda. Nove mogu}nosti za razmjenu sadr`aja omogu}avaju da virtualna struktura servera koristi dijeljeno JBOD skladi{tenje preko upotrebe RDMA omogu}enih mre`nih interfejs kartica.

Nove opcije Piledrive ~ipova
Kompanija AMD planira da koristi rezonantni radni takt u okviru svojih nastupaju}ih procesora sa Piledriver jezgrima. AMD Piledriver jezgro }e postati nasljednik Bulldozer jezgra koje se pojavilo u posljednjem kvartalu pro{le godine. Uprkos tome {to su javni detalji o Piledriver jezgru {turi, kompanija Cyclos je objavila da je AMD licencira njenu tehnologiju rezonantnog radnog takta sa ciljem smanjenja energije distribucije radnog takta ~ipa. Prema navodima ove kompanije, zna se da }e radni takt ovog jezgra biti preko 4GHz, dok }e ~ip biti izgra|en kori{tenjem 32nm tehnolo{kog procesa.

Rat Applea i Proviewa

Adobe prestaje da nudi verziju Flash Playera

Sud u [angaju
ukinuo zabranu

prodaje iPada
Kineska kompanija Proview optu`uje kompaniju Apple za kr{enje zakona o brendu, koji se odnosi na ime iPad. Proview tra`i zabranu prodaje Appleovog tableta u [angaju, koja se odnosi na sve trgovce, uklju~uju}i i tri Appleove prodavnice. Lokalni sud je ipak prihvatio zahtjev za odga|anje slu~aja. Kompanija Apple je sli~an spor izgubila protiv kompanije Proview u kineskom gradu Shenzhenu. Kompanija }e se `aliti i na odluku vi{eg suda u Guandongu, koja je donesena pro{log mjeseca. Zvani~nici kompanije Proview tvrde da su registrovali brend iPad na nekoliko teritorija, uklju~uju}i i Kinu, jo{ 2000. godine. Kompanija Apple je kasnije dobila prava za globalno tr`i{te. Spor izme|u dviju kompanija rezultirao je povla~enjem tabletkompjutera iz prodavnica u nekim dijelovima zemlje. - Kupili smo prava za brend iPad koja se odnose na globalno tr`i{te, odnosno na deset zemalja, prije nekoliko godina. Proview

Flash na Linuxu

samo uz Chrome
Korisnici Linuxa koji `ele da gledaju Flash sadr`aj uskoro ne}e imati drugog izbora osim da koriste Googleov Chrome, jer }e Adobe prestati da nudi samostalnu verziju Flash Playera za Linux posle verzije 11.2 koja }e se pojaviti kasnije ove godine. Poslije toga }e nove verzije Flash plejera biti na raspolaganju samo kao deo Chromea, Googleovog browsera. Me|utim, dobra vijest je da }e Adobe nastaviti da izdaje bezbjednosne nadogradnje za Flash 11.2 za Linux jo{ pet godina po njegovom objavljivanju. Adobe je saop{tio da u saradnji s Googleom razvija novi interfejs za programiranje aplikacija (Application Programming Interface, API) namijenjen kori{tenju dopunskih modula (plugin) u Chromeu, a cilj mu je da zamijeni postoje}i interfejs koji Flash Player trenutno koristi, poznat kao Netscape

odbija da ispo{tuje dogovor u Kini, pa se sud u Hong Kongu slo`io s Appleom u ovom slu~aju, izjavio je glasnogovornik Applea. Odluka suda je bila povod za komentare advokata obiju kompanija. “Oni nemaju tr`i{te, nemaju prodaju ni mu{terije. Oni nemaju ni{ta” rekao je Appleov advo, kat Qu Miao. Pravnik kompanije Proview

Xie Xianghui je odbacio takve tvrdnje. - Da li }e ljudi biti gladni zato {to se iPad ne mo`e prodavati u Kini, nije pitanje. Sud mora postupiti po zakonu. Da li imate pravo da prodajete ure|aj? Mo`ete li ga prodavati pod drugim imenom?, pitao je Xie. Appleova `alba protiv presude u korist Proviewa u Shenzhenu }e biti razmatrana 29. februara.

5D Mark III uskoro?
U novoj rundi glasina koje prate Canonov EOS 5D Mark III, spominje se vrlo skoro lansiranje. Fotoaparat }e navodno biti predstavljen sutra, 27. februara. Specifikacije se uglavnom poklapaju s ranijim informacijama, a navode full frame senzor s rezolucijom od 22 megapiksela, vidljiva slika u tra`ilu trebala bi pokrivati 100 posto snimljenog kadra, dok bi autofokus trebao biti izveden kroz ~ak 61 ta~ku. Pozadinski LCD ekran imat }e dijagonalu od 3,2 in~a, a snimljeni materijal navodno }e se mo}i spremati i na CF i na SD memorijske kartice. Pretpostavlja se da }e se cijena tijela fotoaparata na ameri~kom tr`i{tu kretati oko 3.500 dolara.

Plugin API, NPAPI. Novi API }e se zvati Peper plagin API (Pepper Plugin API, PPAPI), ili kratko Peper, i njegov zadatak je da slu`i kao sloj izme|u dopunskog modula i browsera koji apstrahuje razlike njegove primjene na razli~itim operativnim sistemima. Adobe i Google su sada napravili pepersku varijantu Flash Playera za sve x86/64 platforme koje podr`ava Chrome, a Google }e kasnije po~eti da je distribuira kao dio Chromea na svim platformama, uklju~uju}i i Linux. Od tog trenutka }e to biti jedini na~in da korisnici Linuxa dobiju Flash. Na Windowsu i drugim platformama Adobe }e nastaviti da podr`ava i nepeperske PAPI interfejse. Adobe nije pomenuo da je ijedan drugi browser uklju~en u ovu {emu Flash plejera, a Mozilla je, kao tvorac Firefoxa, izri~ito izjavila da je Peper ne zanima.

Suosniva~ Twittera Biz Stone je upozorio sve korisnike da nije zdravo satima postavljati twitove na ovom mikrobloggerskom siteu. U obra}anju na konferenciji u Montrealu, Stone je rekao kako vi{esatno twitovanje nije dobro i kako se Twitter mo`e iskoristiti da se mnogo toga nau~i. “Volim kada odem na neku stranicu i napustim je sa nekim

Vi{esatno tweetanje je nezdravo

novim saznanjem. Volim kada nau~im ne{to i uvijek o~ekujem da nau~im ne{to. Jasno je da mi `elimo {to vi{e aktivnih korisnika, ali bismo voljeli da oni iskoriste potencijal Twittera na pravi na~in” rekao je Stone, , prenosi Telegraph. Stone je odbacio navode prema kojima }e broj karaktera za twitove, koji je sada 140, biti pove}an.

44

OGLASI
Op}inski sud u Biha}u Zemlji{noknji`ni ured

nedjelja, 26. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

Broj: 017-0-DN-11-002324 Biha}, 21. 2. 2012. godine Na osnovu ~lanova 63. i 67. Zakona o zemlji{nim knjigama (Slu`bene novine Federacije Bosne i Hercegovine, broj 19/03 i 54/04), Op}inski sud u Biha}u

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INA NOVI GRAD JU OSNOVNA [KOLA «FATIMA GUNI]» S A R A JE V O Na osnovu ~lana 90. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju (Sl. novine Kantona Sarajevo br. 10/04 i 21/06), a uz Saglasnost ministra obrazovanja i nauke KS broj: 11-38-22487-3-92/11 od 26.12.2011. godine, [kolski odbor JU O[ „Fatima Guni}” r a s p i s u j e

NA JAV LJU J E
USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@OG ULO[KA U zemlji{noknji`nom predmetu po zahtjevu Rakovi} Edina, sina Mirsada, i Rakovi} Alme, k}eri Ismeta iz Biha}a, M. Kolakovi}a br. 40, u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak su upisane u posjedovnom listu broj 128 katastarske op}ine Pritoka ozna~ene sa: - katastarska ~estica broj 924 “Lu~ica”, njiva 2. klase povr{ine 1.022 m2 i “Lu~ica” njiva 3. klase povr{ine 400 m2. Kao posjednici navedenih nekretnina ozna~eni su Rakovi} Edin, sin Mirsada i Rakovi} Alma, k}i Ismeta iz Biha}a, sa po 1/2 dijela. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na tim nekretninama da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u suprotnom, njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na tim nekretninama mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje slijede}ih 90 dana kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza. Zemlji{noknji`ni referent Sifa Omerad`i} OP]INSKI SUD BOSANSKA KRUPA Zemlji{noknji`ni ured Broj: 018-0-DN-12-000 190 Bosanska Krupa, 23. 2. 2012. godine Na osnovu ~lanova 63. i 67. Zakona o zemlji{nim knjigama (Sl. novine Federacije BiH, broj 19/03 i 54/04), Op}inski sud Bosanska Krupa

KONKURS
ZA POPUNU UPRA@NJENOG RADNOG MJESTA 1. Nastavnik/ca razredne nastave.... 1 izvr{ilac, puna nastavna norma (40 sati sedmi~no), na odre|eno radno vrijeme do povratka zaposlenice sa porodiljskog odsustva, a najkasnije do 15.8.2012. godine. Uslovi: u skladu sa Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju i Nastavnim planom i programom. Uz prijavu sa kra}om biografijom dostaviti dokumenta (original ili ovjerenu kopiju): - dokaz o {kolskoj spremi, - uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu, - izvod iz mati~ne knjige ro|enih, - uvjerenje o dr`avljanstvu, - ljekarsko uvjerenje - nakon izbora kandidata. Sa kandidatima koji u|u u u`i izbor bit }e obavljen razgovor. Rok prijave na konkurs je 8 dana, ra~unaju}i od dana objavljivanja konkursa. Prijave sa dokumentacijom dostaviti na adresu {kole: JU Osnovna {kola «Fatima Guni}» Sarajevo, Ulica Nerkeza Smailagi}a 18. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e biti razmatrane.

NA JAV LJU JE
USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA U zemlji{noknji`nom predmetu po zahtjevu advokatske firme “Saji}” adv. Saji} Stojanke i Saji} Aleksandra iz Banje Luke, u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak su upisane u posjedovni list broj 4725, katastarska op}ina Bosanska Krupa, na ime Pe}anin Suvada, sina Rasima iz Bosanske Krupe, ozna~ene sa: katastarska ~estica broj 5/179-5 OLUK, livada 2. klase povr{ine 350 m2, k.~. 5/179-3 KU]A, stambena zgrada povr{ine 126 m2, DVORI[TE, neplodno, povr{ine 374 m2. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na tim nekretninama da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u suprotnom, njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na tim nekretninama mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje slijede}ih 90 dana kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza. [ef Zemlji{noknji`nog ureda Adnan Pa{ali}
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE UNSKO-SANSKI KANTON OP]INSKI SUD U VELIKOJ KLADU[I Broj: 23 0 Mal 001082 09 Mal Velika Kladu{a, 20. 2. 2012. godine

OGLAS
Tu`itelj: Op}ina Velika Kladu{a, zastupana po op}inskom pravobraniocu Tu`eni: Omerdi} Safet, ul. Nurije Pozderca, Velika Kladu{a, zgrada “Drmeljevo” Radi: naplate duga vsp. 1.240,89 KM

TU@BENI ZAHTJEV
Obavezuje se tu`eni isplatiti tu`itelju cjelokupno potra`ivanje na ime naknade za odr`avanje zajedni~kih dijelova i ure|aja zgrade u iznosu od 1.240,89 KM sa zakonskom zateznom kamatom, po~ev od dana podno{enja tu`be do kona~ne isplate, kao i da nadoknadi tro{kove parni~nog postupka, po sudu odmjerene, a sve u roku od 15 dana od dana dono{enja presude pod prijetnjom prinudnog izvr{enja. Ovim putem se tu`enom Omerdi} Safetu, ul. Nurije Pozderca, zgrada „Drmeljevo“, Velika Kladu{a, dostavlja tu`ba na odgovor pa je tu`eni du`an da u skladu sa odredbom ~l. 70. i 71. Zakona o parni~nom postupku najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema dostavi sudu pisani odgovor na tu`bu, u protivnom, sud }e donijeti presudu kojom se usvaja tu`beni zahtjev (presuda zbog propu{tanja) u skladu odredbe ~l. 182. Zakona o parni~nom postupku. NAPOMENA: Obavje{tava se tu`eni da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja ovog oglasa (~lan 348. stav 4. Zakona o parni~nom postupku). Stru~ni saradnik Ismet Aliba{i}

Dobro jutro uz

u Va{em domu!

POSEBAN POPUST
za pla}anje unaprijed

TUZLA

10 20%
%
ZENICA

pretplata do 6 mjeseci pretplata do 12 mjeseci

Dopisni{tvo Oslobo|enja, Slatina 8, 75 000 Tuzla, Tel/Fax 035/210 426

DOBOJ

Dopisni{tvo Oslobo|enja, Doboj-Jug-Matuzi}i, 74 000 Doboj, Tel. 032/691 794, Fax 032/692 572

SARAJEVO

Oslobo|enje, D`emala Bijedi}a 185, 71 000 Sarajevo, Tel/Fax 033/465 727 Dopisni{tvo Oslobo|enja, Bulevar Kulina bana 30-b, 72 000 Zenica, Tel. 032/ 242 342, Fax 032/243 612

MOSTAR

Dopisni{tvo Oslobo|enja, Alekse [anti}a 4, 88 104 Mostar Tel/Fax 036/581 139

NARUD@BENICA
Ime i prezime Ulica i broj Po{tanski broj Grad (op}ina)

20

%

POSEBAN POPUST ZA PENZIONERE I RVI
OSLOBO\ENJE

Da, ovim se pretpla}ujem na Oslobo|enje od sljede}eg mogu}eg broja
Broj telefona/mobitela Broj li~ne karte Potpis
1 mjesec 3 mjeseca 9 mjeseci

6 mjeseci 12 mjeseci

TRANSAKCIJSKI RA^UNI: UniCredit bank d.d.: 3383202250044019, SPARKASSE bank DD Sarajevo: 1990490005630121, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka: 5715000000017279, POSTBANK BH DD Sarajevo: 1872000000045887 Narud`be mo`ete izvr{iti i putem na{e web stranice www.oslobodjenje.ba

OSLOBO\ENJE nedjelja, 26. februar/velja~a 2012. Ramiz Arslanagi} Inovacija u ekonomiji (7)

FELJTON
1531. 1777.
NA DANA[NJI DAN
U zemljotresu u Portugalu poginulo nekoliko desetina hiljada ljudi, sru{en veliki dio prijestonice Lisabona i nekoliko drugih gradova. Ro|en srpski vojvoda i diplomata, prota Mateja Nenadovi}. Sa stricem Jakovom pokrenuo Prvi srpski ustanak u Valjevskoj i [aba~koj nahiji. Pregovarao s Turcima i Rusijom i time uspostavio prve diplomatske kontakte ustanika s dr`avama. Bio predsjednik Praviteljstvuju{~eg sovjeta, prve srpske vlade. Njegovi Memoari, pored knji`evne vrijednosti, dragocjen dokument vremena.

45

Putevi nastanka prirodnog novca
Uvo|enjem zna~aja prirodnih zakonitosti u tradicionalnu ekonomiju, uspostavlja se put i na~in ugradnje prirodne komponente u ekonomiju - njenog prirodnog sistema vrijednosti (PSV)
To je isklju~iva osnova mjere svih doga|anja. Sve {to je tako nastalo dobija svoju prirodnu vrijednost. To {to je u svim tim procesima nastalo }e se mjeriti, kao gotova veli~ina, kao rezultat uticaja ta ~etiri faktora, zbog nu`nosti raspodjele }e kao cjelina dobiti i svoj dru{tveno-ekonomski izraz, u nov~anim jedinicama, koje u tom procesu nalaze svoje porijeklo, on ih je generirao. Tako nastao novac je genetska posljedica djelovanja simbioze rada (R + E) - pa je i on po svom “bi}u” - prirodni novac. U energici - prirodnoj ekonomiji on ima i svoje ime - energar. Tako, primjerice re~eno, sim bi ozom dvi je vrste ra da stvoreno dru{tveno bogatstvo, kao ukupni dru{tveni proizvod u prirodnoj vrijednosti 100.000 x 106 kWh ima svoju “TR@I[NU” CIJENU = 100.000 x 106, pa to zna~i 1 kWh = 1. Ali, ova jednakost va`i samo na nivou cjeline - makroeko nom skog sis te ma. Jer, u strukturi nastale prirodne vrijednosti se neprestano, u svojoj veli~ini, mijenjaju, u smislu razli~itih veli~ina u me|usobnom odnosu. Drugi razlog koji sve odre|uje je, po svojoj prirodi, vrlo slo`en, pa ne{to o tome kasnije. A sli~no onome {ta je u uvodu navedeno. robe radne snage, kao pokreta~ke osnove (a njena cijena npr. kao satnica, u vremenu je promjenljiva veli~ina), ne mo`e biti temelj vrijednosnog sistema. Sve se mijenja u skladu sa sve ve}im uklju~ivanjem rada prirode - E u sistem. Ovo ima karakter otkri}a zna~aja prirode u ekonomiji u egzaktno kvantitativnom smislu. Ono u naslovu “Ekonomski sistem” ponovo isti~em, treba , zna~iti sa stanovi{ta prirodnih nauka, sistem kao organizam, Pasivna, u kojoj djeluju ti pokreta~ki potencijali, hrana kao osnova - R i svi korisni oblici energije - E putem sredstava rada - A - uzimaju}i predmete rada, sve u svemu, iz prirode. Ulaz pokreta~kih potencijala iz aktivne u pasivnu fazu je ozna~en kao “bazni prag” . Tu se doga|a sva slo`enost procesa pretvorbi sirovina/resursa uzetih iz prirode, upotrebom sredstava za rad - A i pomo}nih materija/materijala - P - u finalne proizvode. Ovo mo`emo

1852. 1885. 1915. 1916. 1935. 1936. 1952. 1960. 1980.

Napoleon Bonaparta pobjeBritanski vojni transportni brod Birgao iz zato~eni{kenhed potonuo u zalivu Simon, uz tva na ostrvu Elobalu Ju`ne Afrike, `ivot izgubilo 485 osoba. ba i uz pomo} Predstavnici 15 zemalja na kongresu u grupe sljedbeniBerlinu, koji je organizovao kancelar ka vratio vlast u Njema~ke Oto fon Bizmark, dogovorili se o podjeli Francuskoj. Njecentralne i isto~ne Afrike. gova druga vladavina, nazvana Nijemci u Prvom svjetskom ratu, u 100 dana, borbi protiv Francuza kod Malankura, prvi put u istoriji ratovanja upotrijebili baca~e plameokon~ana u juna. nu, poslije vojnog poraza kod Nijemci u Prvom svjetskom ratu potoVaterloa. pili francuski teretni brod Provansa 2.
Poginulo 930 ljudi. [kotski fizi~ar Robert Votson Vat predstavio prvi kompletan i prakti~no upotrebljiv radar. Adolf Hitler u Njema~koj otvorio prvu fabriku za proizvodnju tzv. narodnog vozila, folksvagena. Premijer Velike Britanije Vinston ^er~il saop{tio da je Velika Britanija proizvela atomsku bombu i da }e je isprobati u Australiji. Umro srpski lingvista Aleksandar Beli}, profesor Beogradskog univerziteta, predsjednik Srpske kraljevske akademije. Osniva~ srpske moderne dijalektologije i jedan od tvoraca nau~ne sintakse. Egipat i Izrael uspostavili diplomatske odnose, okon~ano ratno stanje izme|u dvije zemlje dugo 30 godina. SSSR u Zemljinu orbitu lansirao prvi blok svemirske stanice Mir, koja je poslije 15 godina uni{tena sagorijevanjem. Nesagorjeli dijelovi pali u Tihi okean 23. marta 2001. Pod vo|stvom Violete Barios de ^amoro, udru`ena lista 14 opozicionih partija Nikaragve dobila izbore pobijediv{i sandiniste predsjednika Danijela Ortege. U eksploziji koju su u Svjetskom trgovinskom centru u Njujorku izazvali arapski islamski teroristi poginulo {est, povrije|eno 1.000 ljudi. Osam godina kasnije, 11. septembra 2001, obje kule Centra sru{ene u samoubila~kom napadu otetim putni~kim avionima. U tom napadu poginulo oko 3.000 ljudi. Poslije gubitka vrijednog oko milijardu dolara, koji je na berzi u Singapuru izazvao diler Nik Lison, bankrotirala londonska banka Bering, jedna od najstarijih i najuglednijih britanskih banaka. Ha{ki tribunal osudio biv{eg potpredsjednika samozvane hrvatske republike Herceg-Bosna Darija Kordi}a na 25 godina zatvora, a biv{eg zapovjednika Vite{ke brigade HVO-a Marija ^erkeza na 15 godina zatvora. Umro Dragoslav Avramovi}, biv{i guverner Narodne banke Jugoslavije, autor programa ekonomske stabilizacije 1994, kojim je suzbijena hiperinflacija u Jugoslaviji. Skup{tina Jugoslavije ukinula ukaz o oduzimanju dr`avljanstva dinastiji Kara|or|evi}, koji je 1947. donijela komunisti~ka vlada. Skup{tina Srbije usvojila izmjene Krivi~nog zakona, ukinuta smrtna kazna.

1815.

Napoleon

2002.

Pedi E{daun

@ivi sistem
Tradicionalnoj ekonomiji se ovo o energiji mo`e pripisati kao temeljni propust, {to kao prirodna odrednica svekolikog doga|anja nije uklju~eno u sadr`aj, pa onda i u razvoj ekonomske misli, nauke. Da je energija samo roba - to je njena katastrofalna zabluda! Zabluda tradicionalne ekonomije. Ovim otkri}em, tj. uvo|enjem zna~aja prirodnih zakonitosti u tradicionalnu ekonomiju, uspostavlja se put i na~in ugradnje prirodne komponente u ekonomiju - njenog prirodnog sistema vrijednosti (PSV), jer sam rad ~ovjeka - R, kroz tr`i{nu cijenu

stalno `iv, koji te~e kao rijeka, jer samo tako mo`e funkcionisati na prirodan na~in, uskla|en sa `ivotom ~ovjeka. Svaki poreme}aj u neprekidnosti ili u prekora~enju ograni~enja/limita iz prirode, mo`e imati karakter bolesti. Dualizam se ogleda u spoju dru{tveno - prirodno. Sistem je, najprije, u prirodno-ekonomskoj komponenti rastavljen u dvije faze: Aktivna, u kojoj se stvara pokreta~ka osnova rada, pokreta~ki potencijali. U ovoj fazi dolazi do multiplikacije vrijednosti na na~in da se sve {to je ulo`eno/utro{eno u procesu dobijanja pokreta~kih potencijala mnogostruko uve}ava u kona~nom rezultatu prirodno mjerenih veli~ina vrijednosti. Ovdje ulo`eno ili uslovno re~eno - inicijalno ima karakter “vlastite potro{nje” - sva ~etiri pokreta~ka faktora. (Detaljnije obja{njenje multiplikacije - naknadno.)

nazvati stvarala~kom dramom ukupnog ekonomskog sistema. U ovome se ogleda ukupni uspjeh i rast sistema.

1986. 1990. 1993. 1995. 2001. 2001. 2001. 2002. 2005.

Upravni odbor Vije}a za implementaciju mira (PIC) u Briselu postavio britanskog politi~ara lorda Pedija E{dauna za novog visokog predstavnika u BiH, umjesto Volfganga Petri~a.

Tr`i{ne cijene
Proizvodi pasivne podmiruju sve potrebe, od potreba proizvodnje, u smislu da tu nastaju sredstva za rad - A i pomo}na sredstva - P, kao sredstva za proizvodnju, a nakon toga i sredstva za potrebe stanovni{tva, kao sredstva teku}e potro{nje, ali i trajna dobra, kakav god naziv u svojoj namjeni ona imaju. Ova faza procesa proizvodnje slovi kao pasivna zbog toga {to se djelovanjem dvije vrste rada, kroz sredstva rada i u~e{}e pomo}nih sredstava ostvaruje/doga|a djelovanje na predmete rada, koji su pasivni, koji “trpe rad” faktora koji ih mijenjaju. Tu nastaje ukupno dru{tveno bogatstvo. Tako je vidljivo da energija sve pokre}e, mijenja, opredme}uje, efektuira (se), o`ivotvoruje, sve mjeri i na toj osnovi - vrednuje. Tako nastaju proizvodi i usluge u prirodnim vrijednostima, koje na njih prenosi rad ~ovjeka - R i rad prirode - E, a genetski, inverzijom, se transformira u tr`i{ne cijene, mjerene prirodnim novcem.
(Sutra: Energija nije samo roba)

2004.

Boris Trajkovski

Ramiz Arslanagi} ro|en je 1930. Ma{insku srednju tehni~ku {kolu (prva dva razreda u Pragu – ^SR) zavr{io je u Sarajevu. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, makroekonomski smjer. Radni vijek je ostvario u realnom sektoru privrednog sistema u vi{e radnih organizacija u BiH. Uz redovni rad, u slobodno vrijeme, izu~ava procese u proizvodnji. Nakon vi{egodi{njih istra`ivanja, 1974. je objavio traktat pod naslovom „Energija i vrijednost“ (~asopis Pregled, Sarajevo). Tu se prvi put isti~e energija kao rad prirode.

Utemeljitelj Amnesty Internatinala Peter Benenson umro u 83. godini. Benenson je osnovao organizaciju 1961. Amnesty broji danas 1,8 miliona ~lanova i najve}a je neovisna organizacija za{tite ljudskih prava.

U avionskoj nesre}i kod Mostara, u Bosni i Hercegovini, poginuli predsjednik Makedonije Boris Trajkovski i ~lanovi delegacije koji su s njim putovali na me|unarodnu konferenciju o investiranju u BiH. Za novog predsjednika Makedonije 14. aprila izabran je lider Socijaldemokratskog saveza Makedonije i premijer Branko Crvenkovski.

46

[TAMPA•TISAK
Most Radija Slobodna Evropa

nedjelja, 26. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

zapadnim Balkanom
U najnovijem Mostu Radija Slobodna Evropa razgovaralo se o tome u kojoj mjeri je region zapadnog Balkana optere}en ratnim naslije|em. Sagovornici su bili dva pisca - Dubravka Ugre{i} i Filip David
Omer Karabeg: Da li jo{ funkci oni {u Tu |ma no va i Mi lo {evi}eva matrica ili su one dvije de ce ni je na kon ra ta stvar pro {losti? Dubravka Ugre{i}: Mislim da postoje. Taj nekakav timski rad po~etkom devedesetih godina da se Milo{evi}eva i Tu|manova matrica uglavi i penetrira u sve razine i strukture dru{tva pokazao se neobi~no efikasnim, jer i danas, nakon 20 godina, tu matricu pronalazite apsolutno svugdje - u {kolskim ud`benicima, ~itankama, obrazovanju, medijima, na internetu, na Wikipediji. Uostalom, ljudi iz Tu|manovog vremena, osim ako nisu umrli prirodnom smr}u, i danas su na svojim mjestima i nikom se ni{ta nije dogodilo. Istina jeste da se retorika ne{to promijenila, ali samo ne{to. Kad malo zagrebete po neoficijalnim medijima, onda }ete vidjeti da je ona ostala jednako gruba, sirova i glupa. Filip David: [to vi{e vreme prolazi, sve se vi{e otkrivaju novi podaci koji pokazuju da je stvar bila jo{ mra~nija nego {to smo mislili. Ovih dana sam ~itao intervju biv{eg vojnog tu`ioca Laki}a \orovi}a, koji iznosi stra{ne stvari. Vidimo da su iza svega {to se doga|alo devedesetih godina stajale vojna dr`avna bezbednost i neke druge slu`be. U vreme kada su se de{avali najstra{niji zlo~ini - oni su imali kontrolu nad svim tim doga|ajima. Pu{tali iz zatvora robija{e i slali ih na front gde su oni ~inili najstra{nije zlo~ine. Ti isti ljudi su, na`alost, kontrolisali i doga|aje posle 5. oktobra 2000. Oni su i dan-danas prisutni. A, {to je najstra{nije, niko i ne poku{ava da ne{to preduzme da bi se ra{~istile stvari o kojima govori taj biv{i vojni tu`ilac. Kako onda mo`emo govoriti da se ne{to su{tinski promenilo ako se ispostavlja da postoji kontinuitet rada nekih vrlo mo}nih slu`bi od po~etka devedesetih, mo`da ~ak i ranije, pa do dana dana{njeg. Srbiji, uz medijsku pompu, ministar policije smjenjuje pisca, upravnika Narodne biblioteke, pod optu`bom da je podr`avao terorizam. Za{to se tako lako svaki ~as vra}amo u devedesete? Dubravka Ugre{i}: Ne mislim da se ne{to mo`e vratiti u devedesete, niti mislim da se od tada do danas ne{to promijenilo u mentalitetu osim {to je, hvala Bogu, prestao rat. Da, postoje neki novi horizonti - Evropa, Filip David: Srpska i hrvatska situacija se ipak malo razlikuju. Socijalna situacija nikada ovde nije bila uzrok nemirima, niti }e ikada biti. Peti oktobar nije nastao zbog te{ke ekonomske situacije, iako smo u Milo{evi}evo vreme pro{li u`asan period hiperinflacije, kada su penzije iznosile jednu marku. Niko se tada nije bunio. Ovde se ni{ta ne menja i ja se opet vra}am na ono o ~emu sam govorio. Ipak se ima moraciji ili sahrani. U isto vreme pisci, kao {to su Brana Crn~evi} i Momo Kapor, za koje se zna da su bili Karad`i}evi senatori, sahranjeni su u Aleji velikana, uz veliku pompu medija i telegrame koji su stizali sa najvi{eg mesta. Sve to govori o atmosferi u kojoj trenutno `ivimo. Dubravka Ugre{i}: Ja mislim da to nisu incidenti, to je zakonitost, jer je sistem takav. To se de{ava zato {to su se Tu|manona penetracija u sve sfere `ivota u kojoj svi sudjeluju. Sistem je dovr{en. Revolucija, ma kakva ona bila, je zavr{ena. Ovo {to mi pri~amo je zapravo, kako bih rekla, tra~anje nemo}nih iz nekog potpuno neva`nog ugla. I to je prava tragedija. To je porazno, ali je tako. Sve te dr`ave i dr`avice su dobrano, sistematski, kolektivno, poradile na diskontinuitetu, na apsolutnom brisanju pro{losti. Oni, naravno, dopu{taju da ljudi

De{peracija i strah vladaju

Dubravka Ugre{i}

Filip David

Krivci i nevini
Omer Karabeg: I danas je veoma lako izazvati masovne nacionalisti~ke histerije. Sje}am se scena uplakanih ljudi u Hrvatskoj kada je Ha{ki tribunal pro{log aprila izrekao presudu Gotovini, a nedavno smo pratili kako u

Hrvatska postaje ~lanica ujedinjene Evrope. Me|utim, novi problemi svojom te`inom prikrivaju stare i zapravo poma`u zaboravu. Ljudi to dobro znaju. I krivci i nevini. Krivci znaju da nikada ne}e biti osu|eni, nevini znaju da njihova potreba da istjeraju pravdu nikada ne}e biti realizirana. Ti novi problemi su ekonomska kriza, nezaposlenost, kolaps poduze}a, ljudi koji su na ulici i koji su prakti~no svedeni na roblje. Vladaju velika de{peracija i strah tako da obi~ni ljudi misle - ba{ me briga je li taj zlo~inac u Hagu pravilno osu|en ili ne, jedino {to mi preostaje je da se brinem o tome kako }u prehraniti svoju djecu. Taj novi strah, ta nesigurna budu}nost, realna glad koja zapravo prijeti cijeloj regiji - sve to mete jedno drugo i stvara tu`nu sliku.

utisak da iza svega toga stoji neko ko to mo`e da kontroli{e. Nave{}u vam dva primera. Pro{le godine je umro Rade Konstantinovi}, a ne{to pre toga Bogdan

va i Milo{evi}eva matrica apsolutno etablirale. Situacija bi bila puno jasnija da postoji netko tko tajno dirigira sve te stvari, me|utim svi sudjeluju u tome. Sudjeluje i

SLIKA SRBIJE Pro{le godine je umro Rade Konstantinovi}, a ne{to prije toga Bogdan Bogdanovi}. Dvije izuzetne li~nosti u evropskim razmjerama. Njihova smrt je propra}ena na sraman na~in. Niko iz dr`avne vlasti nije na{ao za shodno da bar uputi telegram sau~e{}a, da ne govorimo o prisustvu na komemoraciji ili sahrani
Bogdanovi}. Dve izuzetne li~nosti u evropskim razmerama. Njihova smrt je propra}ena na sraman na~in. Niko iz dr`avne vlasti nije na{ao za shodno da bar uputi telegram sau~e{}a, da ne govorimo o prisustvu na komeu~iteljica koja ne reagira kada vidi gluposti koje su napisane u ud`benicima iz vjeronauka, nego prisiljava |ake da idu na vjeronauk i kupuju te ud`benike, iako je po zakonu vjeronauk slobodan izbor u {koli. To je ta total-

malo odu u Kumrovec, da kupe ~arape ili vino sa Titovim potpisom na etiketi, puste neki film, Youtube je prepun jugoslavenskog naslje|a i popularne kulture, ali sve je to neva`no, bezazleno i komercijalno. To je isto kao kad si ruski oligarh mo`e dopustiti da zakupi krstaricu Aurora i da na njoj priredi basnoslovni parti. Mo`e si dopustiti zato {to je na vlasti i zato {to to mo`e kupiti. U tom smislu i ovi novi sistemi si mogu dopustiti malo sje}anja i malo tobo`njeg kontinuiteta, kao kad se objavi “Titova kuharica” - pa neka bude bestseler, ali prave revalorizacije `ivota u biv{oj Jugoslaviji, prave revalorizacije rata, udjela svih nas u svemu tome - nema, a nema je zato {to bi se onda trebala potegnuti velika tema za koju ljudi naprosto nemaju sluha i odbijaju je

OSLOBO\ENJE nedjelja, 26. februar/velja~a 2012.

[TAMPA•TISAK

47

Beograd

Zagreb

- tema op}e krivice i op}eg udjela u svemu tome. Filip David: Sistemi jesu mo}ni. U ovom trenutku su nedodirljivi, ali jedini ko mo`e da ih nagriza su pojedinci. Ma koliko se ~inilo da ovo {to mi pri~amo - a pri~amo ne od ju~e, ve} 15-20 poslednjih godina - ide u vetar, ja verujem da, dok god postoji bar jedan pojedinac koji se suprotstavlja i ne miri s tim, to ne{to zna~i. Na kraju krajeva, velike promene ne donose mase, nego pojedinci. Ja ne mislim da smo mi ti pojedinci, ali vredi se boriti. Jer, kada prestane{ da se suprotstavlja{, kada prestane{ da se bori{, kad postane{ ravnodu{an - to je poraz. Moje je ose}anje da poraz ne smem prihvatiti jer, ukoliko ga prihvatim, onda sam kao duhovna li~nost gotov. Da li treba da za}utimo? Ja mislim apsolutno ne. Mora se govoriti.

Jugoslovenski identitet
Omer Karabeg: Da li se i{ta sa~uvalo od tog nekog jugoslavenskog identiteta? Filip David: Mo`da se sa~uvalo upravo kroz neke pisce. Mirko Kova~ se, recimo, svugde objavljuje i on dobija nagrade i u Srbiji, i u Hrvatskoj, i u Crnoj Gori, i u Bosni i Hercegovini. Danilo Ki{ i dalje vr{i uticaj na mlade pisce iz svih dr`ava biv{e Jugoslavije. Zna~i, jo{ postoji neko zajedni{tvo i mislim da se sada polako, bar me|u piscima, pronalaze neke veze. Postoje veze koje ne mogu da se izbri{u. Za mene Krle`a, Ranko Marinkovi}, Tin Ujevi} i Dubravka Ugre{i} nikada ne}e biti strani pisci. To mi deluje neprirodno. Dubravka Ugre{i}: Ja mislim da jeste. Dok god su `ivi svjedoci tog vremena, oni nose tu jugoslovensku mentalnost. Mislim da Jugoslavija puno vi{e postoji kao neki mentalni teritorij, da postoji u ljudima koji `ive vani, u emigraciji. Tako|er, postoji veliki interes mladih ljudi koji ne znaju {ta je Jugoslavija. Oni su po~etkom rata s roditeljima oti{li u inostranstvo i sada tamo `ive. Jugoslavija je za njih neka vrsta projekcije. Tu se sla`e jedan

puzzle {ta je to zapravo bilo. Komadi} po komadi}. Iz knjiga, preko sje}anja roditelja. Vlada interes za nekakvu jugoslovensku kulturu. Ona nije nestala i mislim da }e nu`no do}i do iskopavanja jugoslavenskog naslje|a. Danas, kada slu{ate progresivne ameri~ke ekonomiste koji nude nekakve izlaze iz recesije, onda odjedanput ~ujete rije~ samoupravljanje. U dokumentarnim filmovima danas mo`ete vidjeti neke vrlo uspje{ne primjere poslovanja u Americi u kojima prepoznajete onu istu samoupravlja~ku ideologiju i sistem koje smo imali mi, pa smo ih se stidjeli. Tako da mislim da }e se mladi sociolozi, antropolozi i povjesni~ari kadtad morati po~eti baviti Jugoslavijom kao sistemom, kao nekakvom dr`avom, kao na~inom funkcioniranja, kao fenomenom koji je bio razli~it od ostalih zemlja komunisti~kog bloka. Ja sam u tom smislu puno optimisti~nija. Omer Karabeg: Da porazgovaramo o jo{ jednoj temi. Za{to je antifa{izam na tako niskoj cijeni na zapadnom Balkanu? Filip David: U Srbiji je sa promenom politi~kog sistema do{lo do revizije istorije. Ovde je prakti~no odba~en partizanski antifa{izam. Promenjeni su nazivi ulica bez obzira na to da li su partizani, ~ija su imena bila u nazivu ulica, bili komunisti ili samo ljudi koji su se borili protiv okupacije. Kada je odba~en partizanski pokret, odjedanput se Srbija, koja se do tada di~ila svojim antifa{izmom, na{la u apsolutno praznom prostoru. Nema vi{e antifa{izma. [ta to onda zna~i? Da je Srbija bila na strani onih koji nisu bili antifa{isti? Do{lo se do toga da treba rehabilitovati Dra`u Mihailovi}a koji je, istina, prve godine okupacije sara|ivao sa partizanima, ali je kasnije - o tome ima mnogo podataka - njegov ~etni~ki pokret u~estvovao u mnogim zlo~inima u Bosni i Srbiji, i na kra ju se otvo re no pri dru `io Nemcima. To se vi{e ne pominje, va`no je rehabilitovati Dra`u Mihailovi}a i o~ekuje se da }e za

koju nedelju ili mesec on i biti rehabilitovan. Dubravka Ugre{i}: Kad je prihva}ena nacionalisti~ka ideologija, do{lo je do rehabilitacije fa{isti~kih nacionalnih veli~ina, jer su zajedno sa odbacivanjem komunizma odba~eni i antifa{izam, i partizani, i Tito. Sve je zapravo oti{lo u mrak. Nije napravljena revizija, pa da se izaberu neke moralne to~ke na kojima }e se graditi neka nova samosvijest. U tim novonastalim dr`avicama samosvijest je bila la`na, ona je bila prazna - Hrvat sam, svoj na svom, u svojoj dr`avi.

liki uticaj u srpskom dru{tvu, a jedna od najuva`enijih li~nosti u Srpskoj pravoslavnoj crkvi je Nikolaj Velimirovi} - progla{en je i za sveca - u ~ijim delima ima mnogo rasisti~kih, antisemitskih i anticivilizacijskih stavova, od kojih se crkva nikada nije ogradila. Njegove knjige se {tampaju u ogromnim tira`ima i imaju veliki uticaj na grupe mladih huligana koji su o~igledno povezani sa slu`bama bezbednosti i koje te slu`be koriste u odre|enim situacijama. U|ite na neki sajt tih ekstremno nacionalisti~kih grupa, kao {to su Nacionalni stroj, Pokret

BRISANJE PRO[LOSTI Sve te dr`ave i dr`avice su dobrano, sistematski, kolektivno, poradile na diskontinuitetu, na apsolutnom brisanju pro{losti. Oni, naravno, dopu{taju da ljudi malo odu u Kumrovec, da kupe ~arape ili vino sa Titovim potpisom na etiketi, puste neki film, Youtube je prepun jugoslavenskog naslje|a i popularne kulture, ali sve je to neva`no, bezazleno i komercijalno
Me|utim, ~ak i ljudi koji ne znaju puno o tome, osje}aju prazninu svega toga, jer je taj paket mentalno i ideolo{ki vrlo siroma{an. U njega mo`ete poslo`iti zastavu, grb, ne{to malo isfalsificirane povijesti, ne{to malo klerofa{izma, desni~arenja - i to je sve. Ta la` ne mo`e trajati puno. Tako da se ja bojim da to sve skupa ne stoji na ~vrstim nogama. 1389, Na{i, i tako dalje. Tu se, pored Ratka Mladi}a i Radovana Karad`i}a, koji su obavezno pozitivne figure, isti~e i li~nost Nikolaja Velimirovi}a upravo zbog njegovih stavova. Pa kako onda mo`emo govoriti o jednom zdravom dru{tvu, ako su takve li~nosti “moralne vertikale” . Dubravka Ugre{i}: Crkva i dr`a va su u je dnom pa ke tu. Crkva vr{i propagandu koja je bliska dr`avi. Zato dr`ava po{tuje crkvu i to je neka vrsta poduze}a. I pored sveg svog bogatstva koje ima u Hrvatskoj, crkva i dalje dobija potporu dr`ave. Svima je srezano - i zdravstvu i {kolstvu, ali crkvi nije. Iz moje perspektive to je u`asno smije{no i neozbiljno dru{tvo, kad vi kao vrhunsku vrijednost uvodite kri`. Kri`evi su po {kolama, kri`evi su po bolnicama, popovi su posvuda. Crkve ni~u na svakih deset metara, postoji ~ak i ne{to {to se zove crkvena arhitektura. U Novom Zagre-

Crkva i dr`ava
Omer Karabeg: Sa tom ideolo {kom pra zni nom, ko ja je nastala nakon pada komunizma, povezana je i ~injenica da je religija odjednom stekla ogromnu mo} u dr`avama biv{e Jugoslavije. Filip David: Odnos sa Crkvom je ovde jedna vrsta tabu-teme. Do povezivanja dr`ave i crkve do{lo je nakon 5. oktobra, iako su neki njeni izuzetno uticajni velikodostojnici podr`avali ono najgore {to se doga|alo u ratnim godinama. Crkva danas ima vrlo ve-

bu, gdje su nova naselja, u svakom naselju imate po jednu ili ~ak i dvije crkve. U malim mjestima oko Zagreba crkva je, jer ima novaca, postala okupljali{te, centar `ivota. Izgra|ena je crkva, ispred trg, na trgu klupe. Te{ko mi je o tome pri~ati, jer to je takvo temeljito zaglupljivanje naroda, ali narod pristaje na to. Ve}ina Hrvata su katolici, svi ure dno idu u crkvu, dje ca u {kolama u~e vjeronauk i tu nema pomo}i. Omer Karabeg: ^esto se mo`e ~uti mi{ljenje da je Evropska unija najbolji lijek za sve kontroverze koje optere}uju odnose me|u narodima biv{e Jugoslavije. Kad svi budu u Evropskoj uniji - manje }e biti sukoba i lak{e }e se rje{avati me|usobni sporovi. Bar tako misle eurooptimisti. Filip David: Ne verujem mnogo u to. Ja jesam za EU, ali ne verujem da na{ ulazak u Uniju mo`e ne{to bitno popraviti, ako mi sami nismo u stanju da sredimo neke stvari u sopstvenoj zemlji. EU ne mo`e na{e probleme re{avati ~arobnim {tapi}em. Dok smo mi ovakvi kakvi smo - nema nam spasa. Mi se moramo promeniti, pa onda mo`emo u}i u EU. Ako se ne promenimo, ni{ta nam ne}e zna~iti ulazak u EU. Dubravka Ugre{i}: Stvari su puno ve}e i potpuno prelaze okvire na{eg razumijevanja. Prije svega, zato {to je politika EU netransparentna i zato {to je to za pra vo po li ti ka nov ca. Ne znam ni{ta o novcu, niti ga razumijem, ali mislim da su ljudi danas svedeni na potro{a~e i proizvo|a~e. Mi, ta cijela ju`noslavenska regija, ne spadamo ni u jedno, ni u drugo. Mi niti {ta proizvodimo, a, s obzirom da ne proizvodimo, nemamo novaca, pa ne mo`emo biti ni potro{a~i. Mi se ne ra~unamo. Mi smo ispali iz te velike kapitalisti~ke igre. U tom smislu, u{li mi u EU ili ne, mi ostajemo u kategoriji evropskih Indijanaca. Mo`emo samo proizvoditi suvenire i to }emo, naravno, zadovoljno ~initi - Hrvati }e prodavati vre}ice sa lavandom, a Srbi mafine od proje. I to je to.

48

SPORT

nedjelja, 26. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

Reporter Oslobo|enja na putu za St. Galen

Slovenski grani~ari hvalili D`eku,

pa zavirivali pod haubu
U Zagrebu Predrag Naletili} pri~ao kako je Denijala Piri}a iz @ivinica doveo u Dinamo hod`a Hajrudin Mujkanovi} na hutbi najavio utakmicu sa Brazilom U Rijeci

S

arajevo, Visoko, Kakanj, @ep~e, Maglaj, Doboj, Derventa, Bosanski Brod.... Dalje zna se, Slavonski, Zagreb... To je dio rute reportera Oslobo|enja na putu za St. Galen. Sa presjedanjima u Velikoj Kladu{i, Rijeci, Salzburgu... Godinama putujemo na isti na~in. Kao nekada ^esi, Poljaci kada bi dolazili na "na{e" Jadransko more... Umjesto ki{tri sa gedorama, klju~evima, kombinirkama, u na{em gepeku bile su {teke doma}ih cigareta i napitaka... Ponijeli smo ih za raju, za Safeta Suljkanovi}a i njegovu ekipu koja autobusima iz Luksemburga godinama dolazi na utakmice bh. reprezentacije. Na prvom odmoru kafenisali smo sa Predragom Naletili}em. U nogometnom svijetu svi ga poznaju kao Naleta. Ro|en je u [iro-

Tako je tada bilo. Nije bilo problema oko obe{te}enja, ispisnice, jer je {kola bila na prvom mjestu. Eto, meni je satisfakcija da je Piri} sa Dinamom osvojio onda{nji Kup velesajamskih gradova", pri~ao je Naletili} svojim prijateljima Ibri Aliba{i}u i Hasanu Muj~i}u \aniju.

Dogovor za D`anku
Iz Zagreba smo produ`ili do Velike Kladu{e, do Denisa Sadikovi}a, trenera Kraji{nika. Admil Mulali}, velikokladu{ki na~elnik, tog je dana bio doma}in kolegama na~elnicima iz BiH i regiona. Proslavljao se dan op}ine, nazdravljalo, jelo, malo i popilo. Veseo je bio i Zoran Jankovi}, gradona~elnik Ljubljane. U Kladu{u smo svratili na dogovor za utakmicu u humanitarne svrhe za Nisveta D`anku. Mulali} je ponu-

Predrag Naletili} sa prijateljima Hasanom Muj~i}em i Ibrom Aliba{i}em

NADA RED BULLA U Salzburgu su nam o Red Bullu pri~ali Vahidin i Adel Halilovi}. Vahidin je iz Nezuka, kuda ide Put `ivota za Srebrenicu. Stariji Halilovi} je godinama igrao po austrijskim klubovima. Sada vozi gradski autobus i brine o karijeri 17-godi{njeg Adela, za kojeg ka`u da je najtalentovaniji u omladinskoj {koli Red Bulla
kom Brijegu, odrastao u Mostaru, svjetsko ime u menad`erskim krugovima stekao je rade}i za slavni Milan, gdje je doveo sve {to je vrijedilo u nogometu. Transferirao je Brazilce, Argentince, Nigerijce, Rumunem, Ruse, ali i Sli{kovi}a, [koru, Kataneca, Jozi}a, Sabitovi}a, Stani}a, Krasi}a... "Doveo sam ja svojevremeno i Denijala Piri}a u Dinamo. Neko od prijatelja preporu~io mi je dje~aka iz @ivinica. I ja sam krenuo po njega. Kada sam do{ao, do~ekala me u~iteljica i o{trim, maj~inskim glasom zamolila: Mo`ete ga voditi samo ako }e nastaviti {kolovanje. dio sve resurse, pomo} oko doma}instva i organizacije utakmice. "D`anko je bio dio svih nas. Afirmirao je na{u Bosnu, sela i gradove, ali na svoj na~in. Jedna utakmica je najmanje {to mo`emo u~initi da pomognemo D`anki“ ispratio , nas je Mulali}. Iz Kladu{e idemo za Rijeku, na}i se sa Ivom I{tukom, Livnjakom sa viso~kom adresom, koji odnedavno vodi Rijeku. Zakasnili smo na susret, jer je Ivo morao na utakmicu u Vara`din. U Opatiji su ~ekali Predrag Ra~ki, Kemal Monteno, Dragan Jovi}... Bordo tim je na pripremama u Opatiji, gdje se za
Zavr{ava se gradnja Islamskog centra u Rijeci

njihov ugodan tretman danono}no brine Mario Rube{a, nekada{nji direktor Rijeke. U petak smo u Rijeci na d`umanamazu. Koblerovim trgom sve~arski obu~eni znatno prije namaza prolaze rije~ki muslimani, biznismeni, privrednici, radnici sa brodogradili{ta, luke, sportisti, ugledni rije~ki gra|ani... Neke prepoznajemo, neki podsje}aju na godine kada sam igrao za ovda{nje klubove Halubjan, Grbci, Lokomotivi te potpisivao svoje novinarske tekstove u Ri Telefaksu, Kronici, za Vjesnik, SN... Uvijek mi je drago sresti kolege iz Novog lista, La voce del popolo...

Na d`umi o reprezentaciji
Prije nego }e se ~uti ezan za d`uma-namaz iznena|enje. Hajrudin Mujkanovi}, rije~ki imam, po ro|enju Dobojlija, ali ga je `ivot vodio kroz Saudiju, Maleziju, Iran, ve} deset godina je u Rijeci... "Drago mi je ovdje me|u nama poselamiti na{e musafire, sportske

RIJE^KA D@AMIJA Hod`a Mujkanovi} nas je sa prijateljima Jusufom i Muhamedom odveo na gradili{te na Zametu, gdje je najve}i dio rije~kih muslimana. U tom dijelu Rijeke gradi se, ustvari dovr{ava rije~ka d`amija. Vjeruju najljep{a u Hrvatskoj i regionu. Sredstva, nekih {est miliona eura, osigurali su i isplatili iz Katara

novinare koji su krenuli na utakmicu u St. Galen, gdje na{a Bosna igra utakmicu u utorak", predstavio nas je hod`a Mujkanovi} svojim d`ematlijama. Koliko god nam je bilo drago, toliko i neugodno. Ipak, nisam navikao da me neko najavljuje na namazu. Sve rije~ke d`ematlije znale su da Hrvatska igra sa [vedskom, a niko nije znao ili vjerovao da BiH igra sa Brazilom. "^uj, sa Brazilom. Ba{ sa Brazilom. Je li sa pravim Brazilcima? A, {to u [vicarskoj, a ne u Bosni", pitali su na{i ljudi, misle}i da se {ega~imo. Hod`a Mujkanovi} nas je sa prijateljima Jusufom i Muhamedom odveo na gradili{te na Zametu, gdje je najve}i dio rije~kih muslimana. U tom dijelu Rijeke gradi se, ustvari dovr{ava rije~ka d`amija. Vjeruju, najljep{a u Hrvatskoj i regionu. Sredstva, nekih {est miliona eura, osigurali su i isplatili iz Katara. "Fali nam jo{ nekih milion eura za kona~an dovr{etak. @elja nam je da do ramazana d`amija bude otvorena. Ivo Josipovi}, predsjednik Hrvatske, nas je u nekoliko navrata posjetio. U sklopu d`amije su sobe, sala, nogometno igrali{te...", upoznao nas je Mujkanovi}, ina~e bli`i ro|ak Almira Hurti}a, ex-golmana @elje, koji je neko vrijeme trenirao golmane u Sarajevu, a radio je kao trener u Azerbejd`anu. Iz Rijeke smo nastavili prema Sloveniji, pa na austrijsku granicu. "Gdje idete?", pita slovenski grani~ni policajac. "Na utakmicu, u [vicarsku". Ko igra? Bosna. Edin D`eko je klasa. Bravo za D`eko, ka`e sa osmijehom na licu, a njegov kolega nam govori: Krenite naprijed, pomjerite auto udesno i dignite haubu." [ta je sad? Prvo pohvale D`eki,

pa di`i haubu. Kratko je pogledao broj {asije, a onda nam po`elio sretan put, uz naglasak da na prvoj crpki kupimo vinjetu. Slovenska, pa austrijska, {est eura za tunel, zatim ne{to vi{e za tunel Karavanke... Odo{e moje dnevnice, a tek sam u Salzburgu. I novi predah.

Mersudin, Adel, Vahidin...
U dru{tvu smo Mersudina Juki}a i njegove supruge Jasmine. Njihov trogodi{nji sin Sanel ima kolekciju dresova. Dominiraju D`ekini, a na vidnom mjestu je dres reprezentacije. Mersudin je prvo ime, golgeter drugoliga{a Grodiga. Vjeruje da ne}e jo{ dugo ostati u ovom klubu. U Salzburgu su nam o Red Bullu pri~ali Vahidin i Adel Halilovi}, Vahidin je iz Nezuka, kuda ide "Put `ivota" za Srebrenicu. Stariji Halilovi} je godinama igrao po austrijskim klubovima. Sada vozi gradski autobus i brine o karijeri 17-godi{njeg Adela, za kojeg ka`u da je najtalentovaniji u omladinskoj {koli Red Bulla. Dok nam Halilovi}i pri~aju o "austrijskom Bajernu" na vezi smo sa kolegama Samirom [i{i}em i Bakirom Tirom, koji su krenuli iz Sarajeva. Sa njima }emo u Bregenc gdje nas ~eka Ned`ad Kuruzovi}, nekada{nji trener golmana bh. reprezentacije kada su na{ tim vodili Bla` Sli{kovi} i Vlatko Glava{. U St. Galenu nas ~ekaju Muhamed, Kenan, Bajku{a, Jakupovi} iz Kozarca, Mirso Halilovi}, Semir, Smaja, Hare... U St. Galenu ~eka Brazil. Tre}i mi je ovo susret sa kariokama. Bio sam 1996. godine u Manausu, gledao sam Brazilce u Splitu kada su na Poljudu igrali protiv vatrenih (1:1). Nadam se, vjerujem, pri`eljkujem da }u novi susret sa Brazilom imati 2014. godine. Na Mundijalu, podrazumijeva se...
Sinan SINANOVI]

OSLOBO\ENJE nedjelja, 26. februar/velja~a 2012.

SPORT

49

@eljezni~ar savladao Neretvu sa 5:0

^etiri pogotka Eldina Adilovi}a
Uz ~etverostrukog strijelca, mre`u Neretve tresao i Sulejman Smaji}
Napada~ @eljezni~ara Eldin Adilovi} postigao je ~etiri pogotka u ubjedljivoj pobjedi nad Neretvom iz Metkovi}a rezultatom 5:0. Uz ~etiri gola, Adilovi} je i asistirao kod gola kojeg je postigao Sulejman Smaji}, ~ime je pokazao kako je kriza, ukoliko ju je uop{te i bilo, stvar pro{losti. Naime, @eljin topnik, koji je sa 11 postignutih golova najbolji strijelac Premijer lige BiH, tokom priprema postigao je tek jedan gol i to u prvoj utakmici protiv Zrinjskog, nakon ~ega se nikako nije uspio upisati u listu strijelaca, uprkos sjajnim prilikama u utakmicama koje je @eljezni~ar igrao u Me|ugorju i Rovinju. Me|utim, nekoliko dana kod ku}e, o~ito je najvi{e koristilo Adilovi}u, koji je sve proma{aje naplatio u me~u protiv Neretve, ~ime je vratio samopouzdanje, {to je itekako bitno za jednog napada~a. Menad`er @elje Amar Osim u nekoliko navrata je isticao da nije zabrinut za realizaciju, s obzirom na to da su igra~ima noge te{ke od

Bez golova protiv Olimpica
Utakmica izme|u kombinovanih timova @eljezni~ara i Olimpica odigrana je ju~e u ^itluku i zavr{ila bez golova 0:0. Priliku za igru me|u plavima dobili su uglavnom igra~i koji u prvom dijelu sezone nisu imali mnogo prilike za igru, novajlije i fudbaleri iz podmlatka. Kako pi{e na zvani~noj stranici premijerliga{a sa Grbavice, fkzeljeznicar.com, bila je to solidna predstava u kojoj su oba time imali svoje prilike za postizanje golova. Prvi nastup po povratku u plavi tabor imao Semir Kerla koji je pokazao da }e biti veliko poja~anje za tim sa Grbavice. @eljezni~ar je igrao u sastavu: Gu{o - G. Markovi}, ]utuk, Kerla, Stani} - Zoloti}, Stan~eski, Hajradinovi}, Jamak, E. ^oli} - Rami} (Hasahod`i}).

Eldin Adilovi}: Postigao ~etiri pogotka, a kod petog asistirao

jakih treninga, ali je naglasio kako bi to mogao biti problem u prvenstvu. Ipak, ako je suditi po utakmici protiv Neretvanca, Osim je bez razloga bio zabrinut, s obzirom na to da je @eljo odigrao prili~no efikasno.

Na kraju dodajmo kako su asistenti, uz Adilovi}a, bili jo{ Zeba u dva navrata, te Bekri} i Benjamin ^oli}. Ina~e, @eljo je u ovoj utakmici zaigrao u sastavu: Bukvi} na golu, ^oli} i Kvesi} na bokovima, a Va-

sili} i Bogi~evi} na poziciji stopera. Defanzivni vezni su bili Nyema i Svraka, dok su ofanzivni dio tima ~inili Selimovi}, Bekri}, Zeba, te Adilovi}. U igru su ulazili jo{ i Smaji} i Be{lija.
J. LIGATA

Fudbaleri Sarajeva savladali Triglav sa 2:1

Obu}a i Tatomirovi} pogodili za pobjedu
Prikazana igra bila je za nijansu bolja nego protiv Mure. [}epanovi} nije iskoristio penal u prvom dijelu, rekao je trener tima sa Ko{eva Esad Selimovi}
Fudbaleri Sarajeva savladali su slovenskog prvoliga{a Triglav sa 2:1 (1:1) u kontrolnoj utakmici u Opatiji. Golove za bordo sastav postigli su Emir Obu}a u prvom i Ivan Tatomirovi} u drugom poluvremenu. Za premijerliga{a sa Ko{eva igrali su: Adilovi}, Tatomirovi}, Fabian Teusan, Torlak, Belo{evi}, Husi}, ^omor, Krpi}, [}epanovi}, Sulji}, Obu}a. Ovo je ~etvrta pobjeda viceprvaka BiH, koji je u pripremnom periodu bio bolji od Travnika, bugojanske Iskre i Mure, dok je pora`en od ^apljine. „U prvom dijelu propustili smo jedanaesterac kada je {ut Vu~ine [}epanovi}a odbranio golman protivnika. Nije bilo zamjena, isti igra~i odigrali su svih 90 minuta kako bi stru~ni {tab sagledao njihove mogu}nosti. Prikazana igra bila je za nijansu bolja nego protiv Mure, mada je rezultat bio 3:1 u me~u odigranom pro{log ~etvrtka. Uz dva gola, stvorili smo nekoliko {ansi u ju~era{njoj provjeri. Danas bi se trena`nom procesu trebao priklju~iti Secouba Diatta“ rekao je trener ko{evskog sas, tava Esad Selimovi}. Kombinovani tim Sarajeva pora`en je od Opatije rezultatom 3:1 (2:1) u pripremnom me~u, odigra-

Dva gola Jahi}a

u trijumfu
Karabukspora
Emir Obu}a postigao vode}i gol za Sarajevo

nom ju~e u prijepodnevnim satima Jedini gol za bordo tim postigao je Nermin Haski} nakon uba~aja Ivana Sesara. U 60. minuti Sanel Trebinjac je udario protivni~kog igra~a, koji nije imao loptu i tako dobio direktan crveni karton. Sarajevo je nastupilo u sastavu: Plakalo (Panti}), Zrnanovi}, Dupovac, Trebinjac, K. Hand`i}, Sesar, Bajraktarevi}, Matko, Haski}, F. Hand`i}.

"Osim golmana Emira Plakala i Nermina Haski}a, koji su se trudili, nisam zadovoljan prikazanim. U pojedinim trenucima igra~i su pokazali veoma lo{ pristup i neki su dosada{nji dojam pokvarili pona{anjem u me~u protiv Opatije", rekao je {ef stru~nog {taba Dragan Jovi} za oficijelnu klupsku stranicu. Sarajevo }e odigrati u utorak naredni me~ protiv Rijeke na Kantridi.
Z. RA[IDOVI]

Bh. reprezentativac Sanel Jahi} bio je dvostruki strijelac u pobjedi Karabukspora nad Ankaragucuom sa 3:2 na doma}em terenu u 28. kolu fudbalskog prvenstva Turske. Jahi} je bio junak trijumfa Karabukspora i njegova izvanredna forma mo`e radovati selektora na{e reprezentacije Safeta Su{i}a pred kontrolni me~ sa Brazilom. Gosti su poveli preko Demirhana u 21. minuti, a do poluvremena je rezultat poravnao Jahi}, koji je u 45. mi-

nuti pogodio mre`u gostiju, reagovav{i odli~no na asistenciju Yildiza. Pogotkom Cernata u 65. iz penala doma}in je poveo sa 2:1, a samo dva minuta kasnije Ankaragucu je izjedna~io preko Aybarsa Garahana. Fenomenalni Jahi} je u 75. minuti nakon kornera Cernata pogodio za tri boda Karabukspora, koji poslije dolaska nekada{njeg fudbalera @eljezni~ara napreduje na tabeli sa dobrim {ansama za opstanak u elitnom dru{tvu turskih ekipa.

50

SPORT

nedjelja, 26. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE
23. kolo

BUNDESLIGA Hoffenheim slavio na gostovanju kod Wolfsburga

NJEMA^KA
Bundesliga

Slavlje Stuttgarta
Vedad Ibi{evi} asistirao kod tre}eg gola {vaba Berlinska Hertha je i pod vodstvom novog trenera Otta Rehhagela nastavila da tone na tabeli Bundeslige, izgubiv{i na gostovanju kod Augsburga sa 3:0 Shinji Okazaki
Stuttgart na{eg reprezentativca Vedada Ibi{evi}a slavio je pobjedu nad Freiburgom rezultatom 4:1 u utakmici 23. kola Bundeslige odigranoj pred 48.000 gledalaca na Mercedes-Benz Areni. Ibi{evi} je pru`io dobru igru i odigrao svih 90 minuta ovog susreta. Trener Stuttgarta Bruno Labbadia je u po~etnoj jedanaestorci dao prednost Kuzmanovi}u i oporavljenom Tasciu umjesto standardnih Gentnera i Maze, koji su ostali na klupi. [vabe su povele u 12. minuti. Sakai je loptu sa sredine terena poslao na desnu stranu gostiju, gdje se na{ao Harnik, koji je preciznim udarcem sa 12-ak metara pogodio za 1:0. Igra~e Freiburga ovaj pogodak nije obeshrabio. Nastavili su da vr{e pritisak i napadaju u poku{aju da stignu do izjedna~enja, ali ENGLESKA
Premiership uta pob ner por d:p-g

im to nije uspjelo. U 22. minuti Harnik je na~inio prodor i asistirao za Okazakia, koji jakim {utem lijevom nogom poga|a za 2:0. Uprkos zaostatku od dva gola, gosti se nisu predavali. Takav pristup igri isplatio se u 27. minuti kada je Diagne udarcem glavom uspio da smanji prednost doma}ina na 2:1. U nastavku Stuttgart je imao vi{e od igre i golom Boulahrouza na asistenciju Ibi{evi}a pove}ava vodstvo na 3:1 u 63. minuti, a ta~ku na ovaj duel stavio je Harnik svojim drugim golom za uvjerljivih 4:1 doma}eg tima. Hoffenheim bh. reprezentativca Sejada Salihovi}a ostvario je pobjedu na gostovanju kod Wolfsburga sa 2:1. Salihovi} nije ulazio u igru. Golove za pobjedni~ki tim postigli su Firmino u 2. i Schipplock u 84. minuti, dok je

proslavlja pogodak za Stuttgart sa Kuzmamovi}em i Ibi{evi}em
Reuters

1. Borussia (D) 2. Borussia (M) 3. Bayern 4. Schalke 5. Bayer 6.Werder 7.Hannover 8.Stuttgart 9. Hof fenheim 10.Mainz 11.HSV 12. Wolfsburg 13. Nürnberg 14. Köln 15. Augsburg 16. Her tha 17. Kaiserslautern 18. Freiburg

22 15 4 3 23 14 5 4 22 14 3 5 22 14 2 6 23 10 7 6 22 10 6 6 22 8 10 4 23 8 5 10 23 7 8 8 23 6 9 8 23 6 9 8 23 8 3 12 22 7 4 11 23 7 3 13 23 4 9 10 23 4 8 11 23 3 9 11 23 4 6 13 Rezultati

47:14 37:14 49:14 50:28 34:29 37:36 27:27 37:33 26:27 34:36 28:38 28:44 21:32 30:45 23:37 25:40 16:32 28:51

49 47 45 44 37 36 34 29 29 27 27 27 25 24 21 20 18 18

Helmes bio strijelac po~asnog pogotka za doma}i tim iz penala u 69. minuti. Hertha je i pod vodstvom novog trenera Otta Rehhagela nastavila da tone na tabeli Bundeslige. Berlinski tim je na gostovanju kod Augsburga pora`en sa 3:0 po-

gocima Oehrela u 61. i 63. te Ndjenga u 90. minuti. Sigurnu pobjedu ostvario je Mainz, koji je deklasirao Kaiserslautern sa 4:0, dok je u rajnskom derbiju Bayer Leverkusen kao gost slavio protiv Kölna sa 2:0 i zaslu`eno osvojio tri boda. G. V.

Köln - Bayer 0:2 (Bender 16, 50) Augsburg - Her tha 3:0 (Oehrl 61, 63, Ndjeng 90) Mainz - Kaiserslautern 4:0 (Zidan 3, Szalai 17, Müller 30, Choupo-Moting 74) Stuttgart - Freiburg 4:1 (Harnik 12, 82, Okazaki 22, Boulahrouz 63 Diagne 27) Wolfsburg- Hof fenheim 1:2 (Helmes 69pen - Firmino 2, Schipplock 84) Werder - Nürnberg (sino}) Borussia (M) - HSV 1:1 (Hanke 45 - Arslan 56) Danas Bayern - Schalke (15,30 sati) Borussia (D) - Hannover (17,30)

26. kolo bod

PREMIERSHIP WBA deklasirao Sunderland

1. Manch. City 25 19 3 3 64:19 60 2. Manch. United 25 18 4 3 61:25 58 3. Tottenham 25 16 5 4 49:25 53 4. Chelsea 26 13 7 6 47:31 46 5. Arsenal 25 13 4 8 48:35 43 6. Newcastle 26 12 7 7 38:38 43 7. Liverpool 25 10 9 6 29:23 39 8. Norwich 25 9 8 8 37:41 35 9. Sunderland 26 9 6 11 34:30 33 10. Ever ton 25 9 6 10 26:27 33 11. Fulham 26 8 9 9 32:36 33 12. WBA 26 9 5 12 33:35 32 13. Swansea 25 7 9 9 28:32 30 14. Stoke 25 8 6 11 24:38 30 15. Aston Villa 26 6 11 9 29:34 29 16. Wolverham. 26 5 7 1430:51 22 17. QPR 26 5 6 15 27:45 21 18. Blackburn 25 5 6 14 37:56 21 19. Bolton 26 6 2 18 29:54 20 20. Wigan 26 4 8 14 23:50 20 Rezultati Chelsea - Bolton 3:0 (Luiz 48, Drogba 61, Lampard 79) Newcastle - Wolverhampton 2:2 (Cisse 6, Gutierrez 18 - Jarvis 50, Doyle 66) QPR - Fulham 0:1 (Pogrebnyak 7) West Bromwich Albion - Sunderland 4:0 (Odemwingie 3, 48 Morrison 41, Andrews 90) Wigan - Aston Villa 0:0 Manchester City - Blackburn (sino}) Liverpool - Ever ton (odgo|eno)

Chelsea kona~no proradio
Iako je vodio 2:0, Newcastle ispustio ovu prednost protiv Wolverhamptona u me~u koji je zavr{en rezultatom 2:2
Chelsea je pobijedio Bolton sa 3:0 u 26. kolu Premiershipa i tako prekinuo niz od ~etiri kola bez osvojenog punog plijena. Tim sa Stamford Bridgea do{ao je do tri boda boljom igrom u drugom poluvremenu u kojem je slomio otpor gostiju. Po~etkom nastavka me~a David Luiz je doveo favorita u vodstvo, da bi Didier Drogba u 61. i Frank Lampard u 79. svojim pogocima potvrdili 13. prvenstveni trijumf iza bra ni ka por tu gal skog stru~njaka Andrea Villas-Boasa. West Bromwich Albion ubjedljivo je nadigrao Sunderland rezultatom 4:0. Ve} u tre}oj minuti Peter Odemwingie je doveo doma}ina do prednosti, koju je u 41. minuti Morrison udvostru~io. Sve je bilo odlu~eno na star tu dru gog di je la ka da je Odemwingie postigao svoj drugi, a za WBA tre}i pogodak u ju~era{njoj utakmici. Keith Andrews je u 90. minuti postavio kona~an rezultat. Newcastle je remizirao protiv Wolverhamptona 2:2 u duelu u kojem je ispustio dva gola prednosti. Svrake su vodile 2:0 golovima Cissea i Jonasa nakon prvih 45 minuta, no Wolverhampton je dominirao u nastavku. Prvo je Jarvis u 50. minuti smanjio, da bi Kevin Doyle u 66. i donio gostuju}em timu va`an bod u borbi za opstanak. Fulham je trijumfovao u gostima kod Queens Park Rangersa sa 1:0. Susret londonskih timova

Chelsea slomio otpor Boltona u drugom dijelu

Reuters

odlu~io je Pogrebnyak golom u sedmoj minuti, a QPR je od 34. minute igrao sa deset igra~a na-

kon {to je Diakite zaradio crveni karton. Wigan i Aston Villa okon~ali su me~ 0:0. Z. R.

Selektor BiH najavljuje me~ sa kariokama

Su{i}: Cijelu karijeru sam ~ekao me~ sa Brazilom
Linsanity groznica trese NBA ligu i svjetski sport uop}e

Anonimusa s Harvarda upore|uju s Jordanom

OSLOBO\ENJE nedjelja, 26. februar/velja~a 2012. Predstavnici BAE Systems kompanije posjetili OKI Fantomi

SPORT

51

Mirko Novosel i
zvani~no savjetnik
Delegacija Ko{arka{kog saveza BiH, generalni sekretar Harum Mahmutovi} i novi selektor Aleksandar Petrovi} dogovorili su ju~e u Zagrebu saradnju sa proslavljenim stru~njakom Mirko Novoselom. Tako je on i zvani~no postao savjetnik reprezentacije. Potvr|eno je i da }e Novosel sa na{om najboljom selekcijom biti sve vrijeme priprema i kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, koje se igra u Sloveniji 2013. godine. Kao {to je poznato, u kvalifikacionoj grupi sa BiH malaze se Gruzija, Latvija, Rumunija i Holandija. Selektor Petrovi} }e okupiti igra~e 10. jula, a prvi susret }emo odigrati 15. avgusta.

OKI Fantomi zadivili goste

Gosti fascinirani,

LIGA 13 Bosna ASA BHT - Borac 88:77

dolaze ponovo
Odbojka{ki klub Fantomi posjetilo je u subotu u organizaciji poslovne {kole Bled {est predstavnika BAE Systems kompanije, najve}eg proizvo|a~a naoru`anja i vojne opreme zahvaljuju}i prodaji vrijednoj 32,4 milijarde dolara u 2008. godini. U posjetu Fantomima do{li su Martin Bennet, Rowland Cooper, David Herr, Mark Phillips, Bijon Ray i Deborah Werner. Zbog ove posjete u subotu su OKI Fantomi u dvorani “Ramiz Sal~in” odigrali trening-utakmicu i goste ostavili bez teksta, navodi se u saop}enju OKI Fantomi. “Uistinu sam fasciniran onim {to sam vidio. Prije svega, `eljeli smo da vidimo u kakvim uslovima rade ovi izuzetno sna`ni momci. Kako samo imaju jake ruke. ^ujem da }e se pojaviti i u Londonu na OI, tako da sam izuzetno sretan {to }emo se ponovo vidjeti. Ovo je moja prva posjeta Sarajevu, ali siguran sam da nije posljednja. Sarajevo je prelijepo i momci koje sam upoznao odu{evili su me” , kazao je Mark Phillips, direktor za

Ovo je moja prva posjeta Sarajevu, ali siguran sam da nije posljednja. Sarajevo je prelijepo i momci koje sam upoznao odu{evili su me, kazao je Mark Phillips, direktor za komunikacije, programe i podr{ku BAE Systemsa
komunikacije, programe i podr{ku BAE Systemsa. S druge strane, predstavnici Fantoma sretni su {to se njihov izuzetno dobar rad i predanost poslu cijeni {irom svijeta. “Koliko dobro radimo, govori i ~injenica da za nas zna cijela Evropa i svijet. Nadamo se da }emo uspjeti ostvariti neku formalniju saradnju. Upoznali smo ih s na{om historijom i svim uspjesima koje smo ostvarili” ista, kao je predsjednik OKI Fantoma Ismet Godinjak.

Bosnini ko{arka{i slavili jo{ jednu pobjedu

Foto. D`. KRIJE[TORAC

Pobjeda u fini{u
Ko{arka{i Bosna ASA BH Telecom savladali su u 21. kolu Lige 13 banjalu~ki Borac sa 88:77. Mada bi se reklo da su doma}ini do pobjede do{li lako, bio je to neizvjestan me~ skoro do samog kraja. Ko{arka{i Borca se nisu predavali pa su u posljednjoj ~etvrtini razlika iznosila samo pet poena razlike, a u 28. minuti bilo je samo tek 54:52 za Bosnu. Rahimi} je dominirao u doma}em sastavu, postigav{i 23 poena i ubilje`io 12 skokova. Rame uz njim bio je Hod`i} sa 22 poena, 7 skokova i 10 asistencija, a njegova trojka pred kraj me~a uticala da se Bosna na kraju odlijepi rezultatski. U redovima studenata treba izdvojiti jo{ Rizvi}a, Avdibegovi}a i Buzu, koji je uveseljavao gledaoce sa nekoliko atraktivnih blokada. U banjalu~kom timu istakli su se Kastratovi} sa 26 poena, Ranko Ivi} sa 19 i Blanu{a sa 10 ko{eva. G. V.

EHF rang-lista

BiH na 28. mjestu
Evropska rukometna federacija (EHF) objavila je listu najboljih evropskih reprezentacija. Vode}a je Danska sa 416 bodova, dok je se le kci ja BiH na 28. mjestu sa 72 boda. Rang-lista je bazirana na rezultatima kvalifikacija i zavr{nih turnira tri posljednja velika takmi~enja (EP u Austri ji i Srbi ji, te SP u [vedskoj). Odmah iza Danske plasirana je Hrvatska sa 384 boda, a toliko ima i tre}eplasirana Francuska. Na 7. mjestu nalazi se Srbija sa 268 bodova, dok je na{ protivnik u bara`u za Svjetsko prvenstvo Njema~ka osma sa 232 boda.

Slavlje [irokog
[iroki WWin ostvario je 12. pobjedu u sezoni u ABA ligi. Ko{arka{i prvaka BiH slavili su pobjedu na Pecari protiv posljednjeplasirane ekipe na tabeli Zlatoroga iz La{kog sa rezultatom 72:64 u utakmici 19. kola. Puleni trenera [irokog Ivana Veli}a dominirali su u ovom me~u i bez ve}ih problema uknji`ili sigurnu pobjedu. U redovima pobjedni~ke ekipe najefikasniji bio je Vladovi} sa 16 poena i ~etiri asistencije, kod pora`enih bolji od ostalih bio je Alen Omi} s 20 poena i devet skokova.

Liga rukometnih prvaka

Poraz Bosne

Chambery Savoie HB pobijedio je u 10. kolu Lige prvaka u rukometu bh. {ampiona Bosnu BH Telecom sa 40:19 (20:11). Kao {to se u o~ekivalo, rukometa{i Bosne nisu bili dorastao protivnik iskusnim doma}inima, koji su od samog po~etka diktirali tempo i iz minuta u minut pove}avali razliku.

52

OGLASI

nedjelja, 26. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

POSLJEDNJI POZDRAVI, SJE]ANJA I SMRTOVNICE
za objavljivanje u dnevnim novinama Oslobo|enje mogu se predati u poslovnicama BH Po{ta {irom Bosne i Hercegovine

I U NAJTE@IM TRENUCIMA S VAMA - VA[E OSLOBO\ENJE
Naziv po{te Biha} Biha} Cazin Velika Kladu{a Adresa Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 07-19 07,30-15,30 09-19 08-16,30 07-19 07,30-15,30 07-19 07,30-15,30 07-19 07,30-15,30 07-16 07-14 07-19 07,30-15,30 07-16 07-14 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-18 08-18 08-20 08-18 08-18 08-18 08-18 08-18 07-20 08-16 07-20 08-16 08-16 08-15 07-20 08-15 08-15 07-20 07-20 08-15 07-20 09-20 Naziv po{te Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Ilid`a Had`i}i Vogo{}a Ilija{ Travnik Novi Travnik Bugojno Gornji Vakuf Fojnica Donji Vakuf Tuzla Tuzla Adresa Put `ivota bb Grbavi~ka 1 Behd`eta Muteveli}a bb D`emala Bijedi}a 37 Safet bega Ba{agi}a bb Zelene beretke 15 Trg solidarnosti 37 Safeta Had`i}a 107 Trg ZAVNOBIH-a 17 Bul. branilaca Dobrinje bb Rustempa{ina 13 Had`eli 116 Jo{ani~ka 32 29. februara 4 Prnjavor 11 Trg Zlatnih ljiljana bb Nugle II Javi} bb Doktora Raljevi}a bb Ul. 14. Septembra Aleja bosanskih vladara 29 Musala 2 Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 07-20 07-20 09-16 09-16 08-16 08-16 08-16 09-16 08-15 08-16 07-20 07-20 07-20 08-15 08-18 08-15 08-19 08-15 08-19 08-15 08-16 08-18 07-20 08-15 09-16 08-15 07-20 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07-15 08-15 Naziv po{te Tuzla Tuzla Tuzla Kalesija @ivinice Kladanj Banovi}i Lukavac Gra~anica Srebrenik Grada~ac Zenica Zenica Zenica Zavidovi}i Kakanj Maglaj Te{anj Visoko Vare{ Olovo Breza Br~ko Adresa A. Herljevi}a 10 Rudarska 37 Bosne Srebrne bb Oslobodilaca bb Mar{ala Tita bb Patriotske lige 1 Banovi}i Borisa Kidri}a bb M. Vehbi ef. [emsekadi}a Kulina bana bb H. kapetana Grada{~evi}a 23 Masarikova 46 Kralja Tvrtka I br. 2 Lond`a 83 Patriotske lige bb Zgo{}anska 44 S. Omerovi}a 8 Trg Alije Izetbegovi}a ^ar{ijska 75 Put mira 15 H. kapetana Grada{~evi}a bb Hasana Kjafije 6 Bulevar mira bb Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 08-16 08-15 08-15 08-15 08-16 08-15 08-16 08-15 07-17 08-15 08-16 08-15 08-16 08-15 07-17 08-15 07-17 08-15 07-17 07-17 07-20 07-20 08-20 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 08-16 08-16 07:30-16 08-17 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 -

Bosanska 3 Bosanskih Kraljeva Trg zlatnih ljiljana Ibrahima Mr`ljaka bb Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 Bosanski Bosanska 115 Petrovac Sanski Most Banjalu~ka 2 Klju~ Kulina bana 11 Gora`de Ferida Dizdarevi}a 3 Ustikolina Ustikolina Pra~a Trg Kemala Hrve bb Mostar Tekija bb Mostar Bra}e Feji}a bb Mostar Mar{ala Tita 51a (Sj. logor) Konjic Mar{ala Tita bb Jablanica Pere Bili}a 24 Sarajevo Obala Kulina bana 8 Sarajevo Mar{ala Tita 12 Sarajevo ^emalu{a bb Sarajevo Patriotske lige 40 Sarajevo Livanjska 1 Sarajevo Vi{njik 40 Sarajevo Zmaja od Bosne 88

OSLOBO\ENJE nedjelja, 26. februar/velja~a 2012.
NEKRETNINE ZAMJENA
MIJENJAM dvosoban stan 53m2, u Hrasnom, za jednosoban, uz doplatu. Tel. 652-338.k MIJENJAM stan na ^obaniji u privatnoj ku}i za stan u centru uz na{u doplatu. Tel. 063/693-280.k MIJENJAM stan od 52m2 u Sarajevu za Banja Luku, mo`e i prodaja. Tel. 542-668.k ALIPA[INO POLJE C faza dvoiposoban stan 72m2, II sprat orijentacija istok-zapad, mijenjam za manji uz doplatu ili prodajem.Tel:062/093-888.k IZDAJEM dvosoban stan na Alipa{inom polju, B-faza, namje{ten. Tel: 061/842-989.k IZDAJEM sobu zaposlenom mu{karcu c.grijanje, kablovska tv kod Hitne pomo}i.Tel: 063/762-092 ili 659-895.k FERHADIJA izdaje se kancelarija 40m2 povoljno.Tel:061/350448.k IZDAJEM poslovni prostor na Ba{~ar{iji nove Daire opremljen, pogodan za kancelarije. Tel. 033/533123.k IZDAJEM namje{ten jednosoban stan, sa grijanjem, G. Breka. Mob. 061/203-473.k IZDAJEM potpuno namje{ten trosoban stan centralno grijanje u Centru grada. Tel. 033/205-426 i 065/473-311.k IZDAJEM povoljno namje{tenu garsonjeru u centru grada, Mejta{, parking, vrt. Tel. 061/869-396.k DVOIPOSOBAN namje{tan, ^obanija, 500KM, dvosoban namje{ten, D`eneti}a ^ikma, Jezero i Grbavica, 500 KM. Mob. 061/142704.k IZDAJEM ku}u kod Katedrale, 200m2, ul. Ferhadija. Mob. 061/214899.k IZDAJEM nenamje{ten stan 75m2, na du`e vrijeme, 2 kupatila, 2 balkona, 2 lo|e, ul. Patriotske lige 46. Mob. 061/744-523.k IZDAJEM 3 poslovna prostora u Papagajci povr{ine 20m2. Mob. 061/141-676 i 033/535-165.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, Alipa{ino polje, B faza. Tel. 065/177-684.k IZDAJEM na Ilid`i-Lu`ani dvosoban stan 47m2 adaptiran luksuzno namje{ten 400KM. tel. 061/177610.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan na Otoci, Ul. Grada~a~ka kod Merkatora 350KM. Tel. 061/902146.k IZDAJEM sobu, upotreba kuhinje, `enskoj osobi, Ante Babi}a br. 13, Alipa{ino polje. Tel. 453-752.k IZDAJEM poslovni prostor 15m2 u Centru grada. Tel: 757-908.k IZDAJEM gara`u u zgradi, Fetaha Be}irbegovi}a-Kvadrant. Mob. 062/326-484.k IZDAJEM luksuzno namje{ten stan 55m2 za jednu zaposlenu osobu, 5 minuta od Katedrale, cijena 400KM. Tel. 061/488-033.k IZDAJEM prostor 50m2 za biro, radionice, servise, prizemno, Odoba{ina. Tel. 061/357-786.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan kod Narodnog Pozori{ta, Ul. Kulovi}a. Tel. 061/275-666.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan na ^engi} Vili. Tel. 033/227-756, 033/677-719.k IZDAJEM sobu sa centr. grijanjem, kablovska, zaposlenom mu{karcu kod Merkatora. Tel. 659-895, 063/762-092.k IZDAJEM jednosoban namje{ten stan na Vi{njiku kod bolnice Ko{evo. Tel. 061/270-026.k IZDAJEM jednosoban sta sa gara`om kod OHR-a strancu ili zaposlenoj osobi, 450KM. Tel. 061/323347.k IZDAJEM gara`u u Pofali}ima, preko puta tramvajske stanice. Mob. 061/497-592.k IZDAJEM prazan jednosoban stan, Marijin dvor. Mob. 062/878-018.k IZDAJEM gara`u 15m2 na Marijin dvoru, ul. Te{anjska. Mob. 061/273-995.k IZDAJEM stan 50m2, posjeduje i parking prostor, u blizini Latinske }uprije. Mob. 061/506-368.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, ul. ^obanija kod picerije Galija. Tel. 203-497, 062/326-484.k IZDAJEM namje{tenu garsonjeru, cen. grij. zaposlenim osobama, poseban ulaz, Stari Grad. Tel. 538-598 i 061/928-057.k IZDAJEM namje{ten stan, privatna ku}a, poseban ulaz. Tel:062/255827.k IZDAJEM dva jednosobna polunamje{tena stana, na Bistriku, ul. Iza ba{}e 4. Mob. 061/103-258, 225632.k IZDAJEM jednosoban stan kod OHR-a i dvosoban u Centru. Mob. 061/812-046.k IZDAJEM pos. prostor 36m2, preko puta Suda, [enoina 6. Mob. 062/326-886.k IZDAJEM ili prodajem jednosoban stan 39m2 potpunu namje{ten, veliki balkon 6m2, III sprat, lift, Dobrinja II, Ul. Emila Zole 4. Tel. 033/811-273.k IZDAJEM prostor za nadogradnju noktiju, kozmeti~ki salon.Tel: 061/809-319.k IZDAJEM dvosoban stan zaposlenim namje{tenim na Marin dvoru u blizini Unitika.Tel:033/651423 i 061/524-845.k TROSOBAN namje{ten stan na Ilid`i kod termal rivijere eta`no parking sat, internet. Tel: 629-932 i 061/319-589.k IZDAJEM sobu kod [umarskog fakulteta studentici.Tel: 062/724-761.k IZDAJEM stan na Stupskom brdu, u blizini Penija. Tel. 033/470-741.k STUDENT tra`i cimera, zasebna soba, kod Islamskog fakulteta. Mob. 061/958-368.k IZDAJEM pos. prostor 60m2, ^ekalu{a 10. k IZDAJEM ure|an poslovni prostor Radi}eva (strogi centar) pogodan za advokaturu, notara, ambulantu, zubarsku ordinaciju, predstavni{tva. Zasebno grijanje, priklju~ak za telefon, internet i kablovsku TV. Mob. 061/190-012.k IZDAJEM gara`u u Trnovskoj 4 Kova~i. Tel: 204-678.k IZDAJEM sobe za spavanje, no}enje 15KM na Ba{~ar{iji. Tel. 061/192-059.k IZDAJEM extra sre|en i namje{ten apartman, u strogom centru, za jednu osobu, 500 KM (uklju~ene re`ije). Mob. 061/205-235.k IZDAJEM sprat ku}e famelijarnoj porodici ili studentima. Tel: 655-787 ili 061/778-245.k IZDAJEM gara`u 13m2, Aerodromsko naselje, povoljno. Mob. 061/897-959.k PO^ETAK Bistrika, izdajem jednosoban namje{ten stan, 400 KM. Tel. 646-410, od 17 sati.k IZDAJEM komfornu sobu na Mejta{u, iznad pijace Markale, `enskoj osobi. Tel. 225-747, 063/947-075.k IZDAJEM gara`u, privatna ku}a, na Grbavici I. Mob. 063/639-213.k IZDAJEM jednosoban namje{ten stan, Ko{evsko brdo, 350 KM, grijanje uklju~eno. Mob. 061/229607.k

MALI OGLASI
STAN DOBRINJA 1 ul. Vahide Maglajli} 3 spr. 54m2+balkon, 75000KM.Tel. 062/907-831.k ILID@A, Lu`ani 3 sprat 57m2=1600KM/m2. Marin Dvor Kralja Tvrtka. 2. sprat 89m2, 2.700KM/m2+gara`a. Tel. 061/177556.k ^. VILA kvadrant, dvosoban stan 60m2, 2 spr. c. grijanje, balkon 1800KM/m2. Tel. 061/702-881.k PRODAJEM stan, Gornje Ciglane, 82m2, I sprat, adaptiran, namje{ten, povoljno. Mob. 061/203-640.k PRODAJEM ili izdajem pos. prostor 14m2, Ciglane i 56m2 centar. Mob. 061/573-640.k PRODAJEM apartman u Neumu 46m2 i 46,50m2. Mob. 061/573640.k PRODAJEM trosoban stan u Centru Ilid`e cijena po dogovoru.Tel. 066/847-298.k PRODAJEM gara`u „[oping“ — Grbavica papiri 1/1.Tel:061/548875.k ^ETVOROSOBAN renoviran stan 109m2 u epicentru, prvi sprat, eta`no grijanje. Tel. 033/201-221 i 062/921-419.k PRODAJEM vi{e ku}a u Kantonu u Sarajevu razli~itih lokacija i kvadratura.Tel:061/415-786.k PRODAJEM ili izdajem poslovni prostor kod op{tine Stari grad, 25m2, fotokopirnica. Mob. 061/252663.k STROGI centar, stan 92m2, A. [anti}a, 2 sprat, centar, M. ^emerli}a, 4 sprat, 27m2, 66.000 KM, Mojmilo, Olimpijska 80m2, 2 balkona, VP, 1.450 KM/m2. Mob. 062/383-064.k BA[^AR[IJA, ul. A{~iluk (preko puta ~evabd`inice @eljo), 90m2, 2 sprat, 218.000 KM, Pofali}i, novogradnja, 56m2, 1 sprat, Z. Panjete, 112.000 KM. Mob. 062/383-064.k DOBRINJA III, dvosoban 57m2, grijanje, lift, balkon. Mob. 061/146298.k MARIJIN Dvor, 128m2, 1 sprat, K. Tvrtka, 2.400 KM/m2. Mob. 062/383-064.k PRODAJEM stan 34m2, Grada~a~ka, ^. Vila II, cijena po dogovoru. Mob. 061/869-013.k POFALI]I, blizu FDS i OBN-a ku}a p+s. dva trosoban stana. Tel. 062/243-329 i 061/437-719.k PRODAJEM stan Marin dvor 85m2 VIS prizemlje pogodan i za biznis 2.500/m2. Tel. 061/925-649.k PRODAJEM stan, Ilid`a dvosoban stamb.zgrada, drugi sprat, eta`no grijanje.Tel: 061/865-011.k

53

PRODAJEM stan 36m2 u Hrasnom Trg Heroja, 60.000KM. Tel:065/021-556.k PRODAJEM stan 71m2 u Hrasnom Azize [a}irbegovi}. Tel:065/021-556.k PRODAJEM poslovni prostor, 80m2 na ^ar{iji Bravad`i luk.Tel:065/021-556.k. STARI Grad, [iroka~a, Lipe porodi~na ku}a, ba{ta, pomo}ni objekti.Tel:061/870-083.k PRODAJEM stan 86m2 Marcela [najdera nova gradnja velika terasa, parking. Tel:061/188-846.k PRODAJEM stan u Centru Kemal Begova Ko{evo adaptiran troiposoban, ba{ta i dio tavana. Tel. 061/188846.k PRODAJEM stanove na Marindvoru 111m2,117m2, 75m2, sa dva parking mjesta. Tel. 061/188-846.k PRODAJEM ku}u u Pofali}ima 2 stana 100m2 i dva poslovna prostora oku}nica 400m2. Tel. 061/188846.k PRODAJEM stan na Grbavici I 76m2 II kat, lift adaptiran luksuzno. Tel. 061/188-846.k. PRODAJEM stan na Otoci 90m2 troiposoban Fetaha Be}irbegovi}a VP. ispod prodavnice i gara`e 1500m2. Tel.061/188-846.k PRODAJEM stan na Alipa{inom polju 69m2, X sprat, ul. Ante Babi}a nova stolarija, dvostrano orijentisan. Tel. 061/836-764.k PRODAJEM ku}u u @ivogo{}u, Makarska rivijera, prvi red od mora 5m, 185m2, 2 eta`e, 4 sobe sa terasama i kupatilima. Tel. 033/445612.k PRODAJEM pola dvojne ku}e (jednu lamelu) u @upi Dubrova~koj. Tel. 0038520486665.k NEUM, stan 55m2, pogled na more, ul. Dalmatinska 1/III, 45.000 eura. Mob. 061/205-235.k PRODAJEM stan u Pofali}ima, Ul. Zahida PAnjete 7D, novogradnja 57m2, II sprat. Tel. 063/971797. HRASNO, A. B. [imi}a, 58m2, I sprat, lift, cen. grij. 110.000 KM. Mob. 061/205-235.k PRODAJEM stan, Breka, H. Su{i}a, prizemlje, 48m2+80m2 ba{ta, 137.000 KM. Mob. 061/143-076.k PRODAJEM stan Jezero 35m2 6KM. Tel. 066/510-328.k PRODAJEM stan 48m2 86.000 KM. lift, Isprat. Tel. 033/624-655.k GRBAVICA II kat 54m2 dvosoban balkon. Tel. 061/325-840.k HRASNO VII sprat 54 sprat dvosoban stan. Tel. 061/325-840.k

POTRA@NJA
POTREBAN dvosoban namje{ten stan, u Hrasnici, sa grijanjem, internet konekcijom i kablovskom, na period od 3-4 mjeseca. Tel. 033/225431, 033/209-955.k AGENCIJI potrebni stanovi za izdavanje i prodaju, lijenti poznati.Tel: 061/360-084.k POTREBAN jednosoban ili dvosoban stan u zgradi, namje{ten na du`i period, agencija. Tel. 061/925-649. AGENCIJI potrebno vi{e stanova u zgradi za iznajmljivanje. Tel. 061/437-732 i 061/214-306.k POTREBNO vi{e stanova za prodaju i izdavanje u kantonu Sarajevo. Tel: 062/200-777-033/203-127.k POTREBNO vi{e praznih i namje{tenih stanova i ku}a za iznajmljivanje.Tel: 061/214-306 i 061/437732.k

PRODAJA
PRODAJEM stan na Dobrinji, Trg Sarajevske olimpijade, 56 m2, prizemlje, 80.000,00 KM. Mob. 061/795-449.sms PRODAJEM stan 52+5 Aleja lipa br. 66, odli~no stanje, cijena 102.000 KM fiksno. Mob. 062/334-046.sms PRODAJEM trosoban stan u novogradnji na Stupu ugrun}en cijena 1m2 1290 bez PDV-a. Tel: 061/548-023.sms ISTO^NO Sarajevo novogradnja ul. Spasovdanska 4-spr.50m2=72,00 i apartman na Bjela{nici novogradnja 2 spr. ima lift 41m2 sa stvarima=123,000KM.Tel: 065/819-136.k DVOSOBAN stan u D`. Bijedi}a 15 kat (neboder) 57m2=95.000KM.Tel. 061/320-439.k JEDNOSOBAN stan na ^. Vili Ilije Engela 15, 34m2 c.gr. nema lift zadnji kat. cijena 60000KM. Tel:061/320-439.k JEDNOIPOSOBAN stan u Aleji Lipa Hrasno 3 kat. nema lift 46m2 ci je na 87500KM. Tel. 066/801-737.k

PONUDA
IZDAJEM poslovni prostor 43m2, [entada-Novo Sarajevo, cen. grijanje, izlog, prizemlje, pogodan za sve djelatnosti. Mob. 061/344-365.k IZDAJEM ve}i jednosoban stan, luksuzno opremljen, novija gradnja, centar kod Pivare, samcima. Mob: 061/320-843.k GRBAVICA dvosoban namje{ten stan c. grijanje blindirana vrata studentu i samcima.Tel: 062/737-506.k IZNAJMLJUJEM nenamje{ten stan 75m2 iza Parlamenta na Vilsonovom.Tel:061/431-757.k IZDAJEM pos. prostor 125m2, centar, 86m2 i 76m2, centar. Mob. 061/573-640.k IZDAJEM dvosoban prazan stan, I sprat Dobrinja C5 kod Merkatora. Tel. 033/442-998, 061/525-795.k IZDAJEM nenamje{ten jednosoban stan, Donji Vele{i}i. Tel: 061/171-897.k

54

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
VOZILA KUPOVINA
KUPUJEM stare devizne {tednje i dionice po povoljnoj cijeni. Tel.065/869- 608.k KUPUJEM umjetni~ke slike, filateliju, stari nakit, satove zidne, d`epne i ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 456-505, 061/214-405.k KUPUJEM serd`ade i }ilime, sarajevske i pirotske, stare vezove sa srmom, suhozlatice, }avrme. Mob. 061/159-507.k KUPUJEM papire saobra}ajnu od kamp prikolice ili sli~nu rashodovanu Tel. 061/224 -104.k KUPUJEM stare njema~ke marke i austrijske {ilinge.Tel. 061/323906.k KUPUJEM umjetni~ke slike, sablje, satove, ordenje, belenzuke, baklje i ostalo. Tel. 061/965-126.k KUPUJEM certifikate, dionice, obveznice, stare devizne {tednje i ratne od{tete, odmah pla}am. Tel. 0616/191-935. KUPUJEM lomljeno zlato, dukate, zubarsko zlato i zlatne satove, najvi{e pla}am. Tel. 061/553-640.k ...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

nedjelja, 26. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

PRODAJEM toyotu rav4, benzinac, amerikanac, plava metalik, 2008.godina, 29.900,00 KM. Tel: 061/795449.sms PRODAJEM karavan Mercedes 123D, 1984. god. u odli~nom stanju, registrovan 5+2. Mob. 063/879720.k PRODAJEM XI BMW - pogon 4x4, 2003. god., mjenja~ automatik i manuelno na ameri~kim tablama. Cijena 12.500KM. Mob: 061/172518.k RENAUL cady, 2002. god. pre{ao 119.000 km. Mob. 061/507-756.k PRODAJEM Alfu 146, Tvin Spurk, 2000 godina, nije registrovana, cijena 5.000 KM. Mob. 061/201200.k

NIJAZ (NAZIFA) D@ANKO
preselio na ahiret u subotu, 25. februara 2012, u 54. godini. D`enaza }e se obaviti u utorak, 28. februara 2012. godine, u 13 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: supruga Raza, k}erke Mirela i Naida, majka Mina, bra}a Smail i Juso, sestra Hasija, snahe Nezira, Samija i Azemina, punac Nuhan, punica Hatid`a, svastika Salkuna, {urjak Ismet, zet Husnija, bad`enog D`email, amid`a had`i Muradif i amid`i}i, brati}i Nihad i Nermin, brati~ne Smaila i Nejra, sestri}i Armin i Anel, te porodice D`anko, Begovi}, Lemezan, Haskovi}, Ja{arevi}, ^erkez, Palo, Rami}, Kapetanovi}, Fazlagi}, Konakovi}, Delija, Re{i}, [etki}, ^ubara, Muharemovi}, Zuko, Me{i}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 13 sati, Ul. Asima ^amd`i}a 13, Bu~a Potok. Prevoz do Vlakova i nazad obezbije|en ispred fabrike Zrak - Bu~a Potok, sa polaskom u 12 sati. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

had`i MAHMUT (HASANA) D@IHANI]
preselio na ahiret u subotu, 25. februara 2012, u 77. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 27. februara 2012. godine, u 13 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: k}erka Nezira, sinovi Muhamed, Husein i Ibrahim, snahe Mirsada, Azra i Sabina, unu~ad Fahir, Benjamin, Amer, Emir, Vedad, Edim, Arnela i Amila, praunu~ad Amina i Afan, brat had`i Hamed i snaha Vezima, sestre Fatima, Emina i Hajra, zetovi Sabit, Ned`ib, Hamed i Ramiz, {ure Ismet i Sabit sa porodicama, bad`o Hamed sa porodicom, teti}i, teti~ne, brati}i, amid`i}i, amid`i~ne, daid`e, daid`i~ne, te porodice D`ihani}, Peljto, Pecikoza, Gad`o, Huri}, Kla~ar, D`anko, Alomerovi}, Lepenica, Arapovi}, Skenderagi}, Hastor, Paldum, Sadikovi}, [ehi}, Cviko, Suba{i}, Gazibara, ]atovi}, D`aferovi}, Ali{ehovi}, Raoni}, Fazlagi}, Gagula, Bu{atli}, Ogle~evac, Majstori}, Svraka, Obu}a, Pribi{i}, Nogo, Husomanovi}, Oru~, Memi{evi}, Biber, Osmanovi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 13 sati, Ul. Kenana Demirovi}a 72, [vrakino Selo III. Prevoz do Vlakova i nazad obezbije|en ispred kapije Dr`avnog suda, sa polaskom u 12 sati. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

OSTALO
PRODAJEM sijeno balirano. Tel: 057/342-324.sms PRODAJEM sadnice lipe visine 2 do 4 m i raznog drugog drugog drve~a. Tel. 066/092-978.k PRODAJEM 20m2 mermera 3 milimetra debljine. Tel:061/382219.k PRODAJEM nova invalidska kolica, cjena po dogovoru. Zvati svakim danom 8 do - 13 sati, na 061/199 328.k PRODAJEM izra|ene drvene bebe-stubi}i od bijelog bora za drvena gazi{ta. Tel. 061/224-704.k PRODAJEM cijepana bukova drva, ugalj.Tel:061/247-186, i 061/785-535.k PRODAJEM lova~ku pu{ku, povoljno. Mob. 0617897-959.k PRODAJEM stan 89m2, 171, centar, 1 sprat, M. Spahe. Mob. 061/229-086.k PRODAJEM bundu crnu od sjeverne lisice br. 44. Tel. 033/651-007.k PRODAJEM pe} za cen. grijanje sa bojlerom za sanitarnu vodu 31kw. Mob. 061/182-128.k PRODAJEM 16 knjiga Ivo Andri} Nobelova 300 KM. Tel. 532-497.k PRODAJEM termoakumulacionu pe} trojku. Tel. 063/864-775.k ZIDNO ogledalo 200x75. Mob. 066/973-852.k PRODAJEM braunove mre`ice za brjanje i el. aprate.Tel:061/323906.k PRODAJEM pe} na tvrdo gorivo „Suslea“, fiksno 100KM.Tel.061/194-929.k PRODAJEM preparirano mladun~e tigra, cijena po dogovoru. Tel: 061/275-440.k PRODAJEM ma{ine za pranje vune, pranje i su{enje vune, liniju za presovanje vune velikog kapaciteta i automatsku liniju za presovanje pet ambala`e i papira i rezanje plastike. sve novo i sa garanciom. Mob. 062/829-206 i 033/295-290.k PRODAJEM crnu dugu bundu, od zeca, iz Njema~ke. Mob. 061/159507.k PRODAJEM 100% efikasno sredstvo za trajno uni{tenje `ohara i `utih mrava u va{em stambenom ili poslovnom prostoru. Tel. 061/243-891. HITNO prodajem harmoniku „Guerini“ superior 2, 120 basova, dupla kabina, skoro nova. Mob. 061/135356.k

ZAPOSLENJE
...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) ISKUSAN radnik tra`i zaposlenje na marketingu u administraciji trgovina sa znanjem jezika ra~unara, inf.na. Tel: 066/999-012.k RESTORANU potrebna kuharica i konobarica. Mob. 061/497-138.k POTREBNI saradnici iz cijele BiH za prodaju [vedske kozmetike, zarada minimalno 30%+kreditiranje+stimulacija. Mob. 063/036955.k POTREBNI saradnici iz cijele BiH za prodaju [vedske kozmetike, zarada minimalno 30%+kreditiranje+stimulacija. Mob. 062/940550.k

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{ dragi

RASIM (AHME) ]ATO
preselio na ahiret u subotu, 25. februara 2012, u 84. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 27. februara 2012. godine, u 13 sati na gradskom mezarju Vlakovo O`alo{}eni: sinovi Asim, Mujo i Bekir, k}erke Munevera i Amira, bra}a Nezir, Mahmut i Osman, sestra Pemba, snahe Sajma, Almedina, Alma, Mirela, Razija, Munevera i Hasiba, unu~ad i praunu~ad, brati}i i sestri}i, te porodice ]ato, Hajdarevi}, Kadri}, Mehanovi}, Mutap~i}, Fejzi}, D`anko, Kurti}, Kla~ar, Mulaosmanovi}, Tabakovi}, Pu{ka, Hurem, Durakovi}, Klinac, Spirjan, Opari}, Zul~i}, Grabovica, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u d`amiji Bojnik. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

DU[AN (DOBRIVOJA) STANKOVI]

USLUGE
NOVO u ponudi!!! Izrada vizitki (100 komada-10 KM), prodaja polovnih ra~unara, servisi ra~unara, instalacije sistema, antivirusi, web hosting, dolazak na adresu. Mob. 061/700-863.sms MIKADO d.o.o. Al. `aluzine, trakaste, panelne i DUAL zavjese, VANJSKE PVC i AL. ROLETNE, platnene roletne i harmonika vrata. Tel. 033/655-600 i 061/551-515 www.mikadobh.com „VITALIS“, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172948.k SANITETSKI PREVOZ nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882.k „DOM VITALIS“, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172948.k MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih-lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604.k TEPSER S.O.D. Profesionalnim ma{inama ~istimo: namje{taj, unutra{njost auta, tepihe (rese), itisone i kamene podove (za{tita). Mob. 061/524-461, 033/200-003.k

preminuo 24. februara 2012. poslije kra}e i te{ke bolesti u 70. godini. Sahrana }e se obaviti 27. februara 2012. godine u 12 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: supruga Jadranka, k}erke Danijela i Stela, unuk Goran, unuke Lidija i Mirjam, {ura Vlado, zet Tomasso, porodice Brki}, Bailo, Ore{~anin, Kolund`i}, te ostala rodbina, prijatelji i kom{ije
000

PROFESORICA francuskog i latinskog jezika daje instrukcije.Tel. 033/645-307.k MOLERSKE usluge uredno kvalitetno.Tel. 062/127-525.k INSTRUKCIJE iz matematike osnovcima i srednjo{kolcima. Sarajevo. Tel. 062/672-858.k ^UVALA bih i njegovala staricu i vodila doma}instvo, 8 sati-24 sata, u N. Sarajevu, a mo`e i more. Mob. 062/316-973.k VODOINSTALATER sa 30. god. iskustva, vr{i opravku instalacija, monta`u sanitarnih ure|aja, pro~epljenje odvoda. Tel. 535-659, 062/139-034.k KERAMI^ARSKE usluge. Tel. 061/460-606.k VR[IM prevoz selidbe, veliki kombi. Tel. 062/226-665.k MONTER centralnog grijanja radi instalacije za centralno grijanje. Tel: 061/552-556.k

VODOINSTALATERSKA radnja radi adaptacije kupatila i opravke. Tel. 065/733-400.k MOLER radi molersko farbarske radove ~isto kvalitetno i povoljno.Tel.062/073-760 i 033/630-332.k ELEKTRI^AR — vodoinstalater, radi nove i popravlja stare instalacije (Eko plastika, sanitarije, servis bojlera, el. pe}i, indikatora, itd). Mob. 061/132-149.k BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vrata i blindiranih. Mob. 061/233-078.k INSTRUKCIJE iz matematike, uspje{no i povoljno. Tel. 466-736, 061/506-755.k RADIM centralno-eta`no grijanje, plinske instalacije i mijenjam konvektore, veoma povoljno. Mob. 061/522-476, 600-514.k INSTRUKCIJE iz matematike, za sve |ake i studente, dolazak na adresu. Mob. 062/916-472.k

TV POPRAVLJAM svih modela profesionalno na va{oj adresi.Tel. 062/199-199 i 033/653-311.k INSTRUKCIJE iz engleskog i bosanskog, za sve uzraste, prevodi. Mob. 065/572-966.k ^UVALA bih i opslu`ivala bolesno lice. Mob. 062/569-444.k MOLERSKE usluge nudimo: gletovanje, moleraj, stolarija, radijatori, tapete i sve ostalo po dogovoru. Mob. 061/219-768, 456-979.k VODOINSTALATER opravlja i ugra|uje ~ese, vodokotli}e, sifone, ventile, umivaonike, itd. Mob. 061/205-803, 066/973-793. INSTRUKCIJE iz matematike, za sve {kole i fakultete, dolazak na adresu. Mob. 062/391-715.k Moler radi molersko farbarske radove ~isto kvalitetno i povoljno.Tel: 062/073-760 i 033/630-331.k VR[IM korekcije odje}e, kod tramvajske stanice u Pofali}ima. Tel. 06/842-319.k

DAJEM ~asove iz matematike i statike |acima i studentima uspje{no. Tel. 061/858-228, 033/526945.k TAPETAR-dekorater povoljno presvla~i namje{taj u radionici ili kod vas uz garanciju. Tel. 061/156728, 061/926-560.k NJEMA^KI advokat iz BiH zastupa u svim pravnim stvarima u njema~koj. Tel. 061/537-739.k VODOINSTALATER opravlja i ugra|uje ~esme, vodokotli}e, sifone, ventile, umivaonike, penzionerima jeftinije. Tel. 061/205-803.k 066/973793.k PROF. Francuskog ovla{teni sudski tuma~ — prevodi s ovjerom, instrukcije, maturski radovi itd. Tel. 061/480-069. KERAMI^ARSKE usluge moleraj postavljanje elktroinstalacija i laminata. Tel. 062/466-093.k KERAMI^AR zvati na Tel: 061/460-606.k

OSLOBO\ENJE nedjelja, 26. februar/velja~a 2012.
Dvadeset {estog februara navr{avaju se dvije godine od smrti na{e drage kume

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

55

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a dragi

MIRE NINKOVI]

NED@AD (HAMDE) KAJMOVI]
preselio na ahiret 24. februara 2012. u 40. godini. D`enaza }e se klanjati u nedjelju, 26. februara 2012. godine, poslije ikindija- namaza u 15 sati ispred d`amije - Had`i}i, a ukopat }e se na mezarju Kopi{anj O`alo{}eni: otac Hamdo, majka Fatima, bra}a Salko i Nagib, sestre Zlata, Mirsada i Jasmina, amid`a Sado, strina Hasiba, daid`a Asim, dainica Behka, tetke Biba, Zemka i Ramiza, tetak [evko, amid`i}i, daid`i}i, teti}i, porodice Kajmovi}, Trnka, [urkovi}, Pa{i}, [ito, Panjeta, Vladavi}, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije

Zauvijek u na{im srcima, Lara, Aleksandra, An|ela, Violeta, Milan i Dragan
AX

Tevhid }e se prou~iti istog dana u d`amiji - Had`i}i iza ikindija-namaza u 15 sati. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
480

POSLJEDNJI POZDRAV na{em profesoru i prijatelju

POSLJEDNJI POZDRAV na{em profesoru

prof. dr. BESIMU ]ULAHOVI]U

prof. dr. BESIMU ]ULAHOVI]U
Komemorativna sjednica }e se odr`ati u ponedjeljak, 27. februara 2012. godine, u 10.30 sati na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu (Trg oslobo|enja - Alija Izetbegovi} 1, Sarajevo)

Dekanat Ekonomskog fakulteta u Sarajevu
001

Kolektiv Ekonomskog fakulteta u Sarajevu
001

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Sa neizmjernim bolom i tugom obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

NEDRETA (IBRAHIM-bega) REPOVAC

prof. dr. BESIM (HAMDIJE) ]ULAHOVI]
preselio na ahiret u petak, 24. februara 2012, u 68. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 27. februara 2012. godine, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo. Komemorativna sjednica }e se odr`ati na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu u 10.30 sati. Prevoz }e biti obezbije|en sa polaskom u 11.30 sati sa stanice ispred Doma Armije, do mezarja i nazad. O`alo{}eni: supruga Vildana, sin Edin, k}erka Maida, unuk Mirza, snaha Dina, zet Irfan, sestre Mersija i Fadlija, sestri}i Adnan i Re{ad, sestri~ne Lejla i Danina, brati~ne Amra i Bisera, snaha Hana, svastike Mad`ida i Lemana sa porodicama, te porodice ]ulahovi}, [e}eragi}, Pijalovi}, Rov~anin, ^i~i}, Dobard`i}, Dervovi}, Kansu, Masnik, Bajramovi}, Vrani}, Red`ovi}, te ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istoga dana u 13 sati u ku}i `alosti u Ulici Antuna Branka [imi}a br. 5/I.
002

preselila na ahiret u petak, 24. februara 2012, u 82. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 27. februara 2012. godine, u 13 sati na bakijskom mezarju Faleti}i 1. O`alo{}eni: bra}a Mansur, Nihad i Faruk, sestre Muvahida, Melaheta, Nevzeta i Ferida, zetovi Fevzija, Munib i Zlatan, snahe Fahire i Halida, brati~ne Naslihan, Belma i Sanela, sestri} Mensur, sestri~ne Aida, Almedina, Una i Ada, njeni najmla|i Mirza, Sinan, D`em, Lamija, Ibrahim, Amar, Tarik i Lajla, te njeni Gena, Ned`ad, Alma, Selma, Pakiza, Safet, Em{ija, Mirsada i Jasmin, te porodice Repovac, ^engi}, Guven, Terzi}, Bekti}, Mesi}, Gluhi}, Izetbegovi}, Ak{amija, Berberovi}, Kurtovi}, Mahmutagi}, Jusufbegovi}, Hasanbegovi}, Nuhbegovi}, Omerbegovi}, Sijer~i}, Filipovi}, Avdagi}, ^ajdri}, Tukulija, Huseinbegovi}, Bi~ak~i}, D`umhur i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istoga dana u 13 sati u Bakijskoj d`amiji.
000

POSLJEDNJI POZDRAV na{em dragom sestri}u i teti}u

OBAVJE[TENJE
Ukoliko ste zainteresovani, sje}anja i smrtovnice mogu imati sliku u boji. Prilikom predaje oglasa naglasite to u na{oj Oglasnoj slu`bi. Cijena ostaje ista!

TARIKU (SEADA i DRINKE) BI^AK^I]U
S neizmjernom ljubavlju i divnim uspomenama, njegovi: tetka Zinka, tetak Braco, ro|aci D`enana Vrani}, Ilvana [erak, Ida Had`i}, Dina Divovi}, Kemal [alaka i Majda [alaka sa porodicama
1212

56

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Roditelji moji mili

nedjelja, 26. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i susjedima da je na{ dragi

Na dana{nji dan prije godinu preselio je na Bolji Svijet na{ dragi

NIKO (MARKA) [IMUNOVI]
]ERIM ]ERIMAGI]
preminuo 23. februara 2012. u 64. godini. Sahrana }e se obaviti 27. februara 2012. godine u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: supruga Rosa, k}erke Lidija, Elizabeta i Marija, sin Dinko, zetovi, unu~ad Andrijano, Dino, Toni i Aurora, bra}a Jozo i Adam sa obitelji, sestra @eljka sa obitelji, nevjeste Kata i Janja sa djecom, obitelj [imunovi}, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i susjedi
000

ZLATAN (GRGE) MILO[
HASIJA ]ERIMAGI], ro|. HAD@IALIJAGI]
26. 2. 2000 - 26. 2. 2012.

Krle, Mrak

21. 11. 1964 - 26. 2. 2012.

Po{tovani i voljeni, uvijek ste prisutni u mom `ivotu. Va{i: Azemina Mi}e i Slobodan Bodo Karajovanovi} sa porodicom i prijateljima
1174

Bio si previ{e dobar, mudar i senzibilan za ovaj grubi dunjaluk bez duha. Hvala za sva zajedni~ka budalesanja. Nadamo se da si, uz nas, savladao lekcije za vje~no putovanje. Beskrajno s tobom, Aida, Daris i Uma-Tagrid
1197

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

Dvadeset {estog februara navr{ava se dvadeset godina od smrti na{eg dragog

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

RAMIZ (SALKE) ZUKI]
iz Vi{egrada

NUSRET (HUSNIJE) KAPID@I]

preselio na ahiret u subotu, 25. februara 2012, u 67. godini.

preselio na ahiret u subotu, 25. februara 2012, u 76. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 27. februara 2012. godine, u 13 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: supruga D`evahira, k}erka Zinaida, unuk Hanan, zet Adis, sestra Hazera sa porodicom, brat Ned`ad, snahe Menka i Sabaheta sa porodicama, svastike Zineta, Delva i Suada sa porodicama, {ura Suad, te porodice Kapid`i}, ^ustovi}, [akovi}, Tanovi}, Kreso, Had`imahovi}, Sari}, Avdi}, Hondo, [unj, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u stanu rahmetlije u 13 sati, Ul. Ferde Hauptmana 26/VI, ^engi}-Vila. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

ZLATANA (AVDE) KARAVDI]A
26. 2. 1992 - 26. 2. 2012.

D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 27. februara 2012. godine, u 13 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: supruga Fikreta, sin Senad, k}erka Aldijana, brat Ibrahim, sestre Mera, Ramiza i Fazila, unu~ad Lejla, Vedad, Nasiha i Amir, zetovi Emir, Tahir, [aban i Mirsad, snahe Zehra i Mehdija, sestri}i, sestri~ne, brati}i, brati~ne, amid`i}i, amid`i~ne, tetka Nizija, teti}i, teti~ne, {urjak Hajrudin sa porodicom, svastika Hajrija sa porodicom, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 13 sati, Ul. Avde Hod`i}a 28, [vrakino Selo.
1194

Sa ponosom, tugom i ljubavlju ~uvamo Te od zaborava. Tvoji: supruga Mulija i brat Tarik sa porodicama

RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

SJE]ANJE

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

SJE]ANJE

na na{eg nezaboravnog

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

na na{eg dragog

KEMAL (MUJE) OMEROVI]

ANDREJA GRUBE[I]A
26. 2. 2010 - 26. 2. 2012.

preselio na ahiret u petak, 24. februara 2012, u 55. godini. D`enaza }e se obaviti u nedjelju, 26. februara 2012. godine, u 12 sati sa polaskom ispred d`amije u @unovnici (Had`i}i). O`alo{}eni: otac Mujo, majka Habiba, supruga Begajeta, sinovi Aldin i Amel, snaha Elvina, bra}a Ervin, Enes i Nermin, snahe Zineta, Suada, Elvedina, brati~ne Amina i Amela, brati}i Emir, Jasmin i Mirza, te porodice Omerovi}, Hasanovi}, Lihovac, Tur~inovi}, Hod`i}, Merdanovi}, Imamovi}, Sloboda, Turkovi}, Somo, Botulja, U{to, Kajmovi}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u porodi~noj ku}i u @unovnici bb u 12 sati. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
478

RIFETA SMAJLOVI]A
26. 2. 1986 - 26. 2. 2012.

Ostala je velika praznina za tobom. Tvoji najmiliji
71210

Njegove Sutka, Sanela i Amela
1193

OSLOBO\ENJE nedjelja, 26. februar/velja~a 2012.
SJE]ANJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
SJE]ANJE

57

na na{e drage

na moje voljene

KULOSMAN

HALIM
26. 2. 2007 - 26. 2. 2012.

ANA - DU[ANKA
27. 3. 2004 - 27. 3. 2012.

[A]IR
14. 4. 1993 - 14. 4. 2012.

otac GRGA MILO[
15. 1. 1981 - 26. 2. 2012.

majka JARMILA MILO[
29. 10. 1996 - 26. 2. 2012.

brat ZLATAN MILO[
26. 2. 2011 - 26. 2. 2012.

Svaki trenutak proveden sa Vama me inspiri{e i daje snagu za trenutke bez Vas.

S ljubavlju i po{tovanjem, sinovi Cico, Nerman sa porodicama
1204

S neizmjernom ljubavlju i po{tovanjem, Va{a Ksenija s porodicom
1197

SJE]ANJE

Dvadeset {estog februara 2012. godine navr{ava se ~etrdeset dana od smrti na{eg dragog

Dvadeset {estog februara 2012. godine navr{ava se 40 tu`nih dana od smrti na{eg dragog brata

SEADA (RIFATA) DIZDAREVI]A
23. 4. 1948 - 17. 1. 2012.

SEADA (RIFATA) DIZDAREVI]A

Sa velikom ~e`njom neizmjerno zahvalni i ponosni nosimo te vje~no u na{im srcima. Supruga Mihreta, sin Bakir, k}erka Lejla, zet Samir, snaha Amra, unu~ad Malik, Melina, Nedim, Selma i Hana
1187

Uvijek }e nam nedostajati tvoja plemenitost, dobrota i vedri duh. Sestre Zlata i Rusmirka, brat Ned`ad sa porodicama
1187

POSLJEDNJI POZDRAV

IN MEMORIAM na na{eg dragog

SJE]ANJE

BORISU SADOVSKOM

^EDO GOJANOVI]
26. 2. 1991. 26. 2. 2012.

BLA@U ^U^KA
26. 2. 1996 - 26. 2. 2012.

S ljubavlju ~uvamo tvoj lik, dobrotu i plemenitost.

predsjedniku Srpskog gra|anskog vije}a - pokret za ravnopravnost u Gora`du. SGV-PR u BiH i SGV-PR Kantona Sarajevo
1210

Mirjana i Sini{a
437

Tvoji supruga i djeca sa porodicama
1208

SJE]ANJE

TU@NO SJE]ANJE

na na{e drage roditelje

Dvadeset {estog februara 2012. navr{ava se 20 godina od preseljenja na ahiret na{e majke

Dvadeset {estog februara 2012. godine navr{ava se sedam dana od smrti na{e drage

KADRE @IVOJEVI], ro|. EMINAGI]

Tvog plemenitog lika i dobrote zauvijek }emo se sje}ati.
Sinovi Fuad i Senad
1188

HABIBA BIBKA ALE^KOVI], ro|. ALIKALFI]
26. 2. 1977 - 26. 2. 2012.

AHMET ALE^KOVI]
28. 11. 1978 - 28. 11. 2012.

SELIME (LAZE) SAVI], ro|. KANURI]
1917 - 2012.

S ljubavlju i po{tovanjem, Miro i Maida
1205

O`alo{}ena porodica
1209

58

PREDAH

nedjelja, 26. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Djelujete radoznalo i ambiciozno, stoga provjeravate razli~ite informacije koje uti~u na nivo poslovne saradnje. Upotrijebite svoju pamet u onoj mjeri koliko je neophodno da pravilno za{titite poslovnofinansijske interese. U susretu sa bliskom osobom ponekad ni velike rije~i nisu dovoljne kako biste dokazali svoje namjere, va`nija su djela. Opustite se u dobrom dru{tvu, prijat }e vam relaksacija. Bez obzira na razli~ite sugestije koje dobivate ili na ne~ije komentare, najbolje je da izbjegavate velike poslovne izazove. Potrudite se da korektno ispo{tujete osnovna pravila u poslovnoj saradnji. Nemojte obe}avati partneru stvari za koje niste potpuno sigurni kako mo`ete da ih ispunite. Nema razloga da iznevjerite ne~ija o~ekivanja ili zajedni~ki dogovor. Slobodno vrijeme posvetite mentalnoj relaksaciji. Ne~ija kritika na vas ne ostavlja poseban utisak. Po{to je rije~ o razli~itim stavovima, nema potrebe da smi{ljate dodatna obja{njenja. Ponekad je zaista te{ko pomiriti suprotna gledi{ta koja postoje u rje{avanju poslovnih interesa. Nemojte dozvoliti da vam neko name}e inferioran polo`aj. Neko vas poti~e na ma{tovitost i pozitivno raspolo`enje. Nema razloga za veliku zabrinutost, opustite se. Djelujete sumnji~avo u susretu sa saradnicima, stoga odbijate ne~ije mi{ljenje ili savjet. Ukoliko se previ{e udaljavate od zajedni~kih tema, o~ekuju vas dodatne komplikacije i te`i uslovi koji }e vas zna~ajno usporiti. U odre|enim situacijama uz vas trpi i voljena osoba, ali vi to uporno pori~ete sa namjerom da se stvari promijene u va{u korist. Pretjerana zabrinutost lo{e uti~e na va{u koncentraciju. Uporno poku{avate da prona|ete neko zaobilazno rje{enje, ali va{ napor ne donosi i pozitivan efekat. Povremeno djelujete rezignirano, ~ini vam se da partner ima svoja prikrivena interesovanja ili neke tajne planove u kojima se osje}ate pomalo isklju~eno. Ve} izvjesno vrijeme nalazite se u emotivnom raskoraku. Prijat }e vam {etnja i susret sa prijateljima, neko vas poti~e na pozitivno razmi{ljanje. Odre|ene stvari koje pre{utkujete lako mogu da vas dovedu u pomalo neprijatnu situaciju. Raspola`ete pogre{nim informacijama, tako da va{e prognoze zvu~e neubjedljivo. Zatra`ite ne~iji savjet. Partner poku{ava da vam pomogne ili da vas oraspolo`i svojim idejama. Prihvatite pozitivan poticaj i ne~ije prisustvo, zna~it }e vam vi{e nego {to pretpostavljate. Prijat }e vam vi{e sati zdravog sna. Ukoliko se va{i poslovno ciljevi ne poklapaju sa zajedni~kim interesima, nema razloga da reagujete sujetno prema saradnicima. Promijenite strategiju i prihvatite razumnu orijentaciju. Nepotrebno igrate neku dvostruku ulogu u dru{tvu voljene osobe. O~ekujete da }e se okolnosti uskoro promijeniti i zato sada uporno poku{avate da prikrijete neke doga|aje. Obratite pa`nju na pravilniju ishranu ili na bolju za{titu. Strogo ocjenjujete ne~ije pona{anje i novu situaciju na poslovnoj sceni. Uporno zagovarate li~ne principe, ~ak i po cijenu da va{i saradnici imaju druga~ije mi{ljenje. Nalazite se u promjenljivoj ili osjetljivoj fazi. Izbjegavajte te{ke teme koje vas nepotrebno udaljavaju od voljene osobe i dodatno uti~u na lo{u komunikaciju ili razumijevanje. Prijat }e vam vi{e sati zdravog sna, obratite pa`nju na snove. Iritira vas ne~ije pomalo rigidno pona{anje, jer ne volite kada se saradnici previ{e upli}u u va{u poslovnu organizaciju. Ipak, u zajedni~kom interesu je da se poslovno-finansijski rizik svede na minimum. Ukoliko vas optere}uju emotivne sumnje, razgovarajte sa svojim partnerom i insistirajte na uzajamnom dokazivanju istine. Nemojte dozvoliti da vas neko navede na pogre{no pona{anje. Za vas bi bilo najbolje da ne propustite priliku koja obe}ava poslovni dobitak ili perspektivnu reklamu. Va`no je da se anga`ujte na razli~itim stranama. Objasnite partneru da vas povezuju sli~ne `elje i afiniteti, kao i da ne treba oklijevati pred nekim zajedni~kim izazovom. Provjerite svoju sre}u, posebno kada imate dobar predosje}aj. Puni ste optimizma i nalazite se u sjajnoj psihofizi~koj formi. Pa`ljivije razmislite o ne~ijim rije~ima prije nego {to se upustite u novu avanturu koja mo`e da vam donese materijalni gubitak. Sve {to ~inite bez ne~ijeg znanja ili odobravanja, predstavlja potencijalni poslovni rizik. Neko vam daje do znanja da tra`i emotivnu sigurnost i povjerenje, a ne intrigantne situacije koje bi mogle da se pojave. Ne provocirajte sre}u. Nema potrebe da precjenjujete li~ne mogu}nosti. Potrebno je da ostavite ozbiljan utisak na okolinu. Razmislite o razli~itim detaljima koji imaju pozitivan efekat prilikom poslovnih susreta. Budite disciplinovani kako biste zadovoljili razli~ite kriterijume. Ljubav uvijek djeluje inspirativno ako prepoznate njen znak ili trag. U susretu sa voljenom osobom ne oklijevati, ponudite dobru ideju ili neki zajedni~ki izazov. Emotivna afirmacija u vama pokre}e novu energiju.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Sadat BEGI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Mirza ISLAMOVI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Jakub SALKI], Mirela SEKULI], Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: obmana, ararat, za, e{o, ananim, imati, amo, is, vojvodina, t, ite, poratni, rodos, tlak, kakadu, mo}, s, nadal, ami, opasati, no}, pret, }os, resica, strn, ast, arhivar, ne, prisnost.

Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142 OGLASNA SLU@BA: Tel/fax: 205-938 e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1602000000317116, UNICREDIT BANK DD, transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, SPARKASSE BANK DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1990490005630121, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, filijala Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 5715000000017279 Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” Zorica Pand`i}, {ef DTP-a [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb Prvi broj Oslobo|enja {tampan je 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiHa. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj

Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" agencije Inter Press i Service, nagradu "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" fondacije Alfons Komin (Barselona), nagradu "za borbu protiv ksenofobije" Kluba evropskih rektora, nagradu za ljudska prava "Saharov" Evropskog parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju listovima koji se bore za istinu dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD). Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH www.vzs.ba Za sve eventualne primjedbe na pisanje lista, obratite se VZ[ u BiH e-mail: info@vzs.ba, tel: +387 33 272 270 tel/fax: +387 33 272 271

Danas obla~no, povremeno sa ki{om, u centralnim predjelima i susnje`icom, a na planinama sa snijegom. Poslije podne razvedravanje na jugu. Puha}e slab do umjeren sjeverni vjetar, na planinama umjeren do jak sjeveroisto~ni. Minimalna temperatura od -2 do 7, maksimalna dnevna od 3 do 8, na jugu do 11°C. U no}i u Hercegovini umjerena bura. Sutra vjetrovito, puha}e umjeren sjeverni vjetar, u Hercegovini umjerena bura, poslije podne u slabljenju. Tokom dana prete`no sun~ano, u centralnim i isto~nim predjelima obla~no, prije podne sa slabim snijegom. U utorak obla~no, poslije podne sa ki{om, na planinama sa snijegom. Samo na jugu prije podne prete`no sun~ano. U Sarajevu obla~no sa susnje`icom. Puha}e slab, sjeverni vjetar. Minimalna temperatura 1, maksimalna dnevna 5° C.

Danas }e se magla i niska obla~nost zadr`ati u Francuskoj. Ki{a, u brdsko-planinskim predjelima snijeg, o~ekuju se u centralnoj Evropi, na Balkanskom i Apeninskom poluostrvu. Snijeg }e padati na istoku kontinenta, gdje }e biti i vjetrovito. U Portugalu, [paniji i ve}em dijelu Skandinavije bi}e prete`no sun~ano. Maksimalna temperatura kreta}e se od -5 do 0 na sjeveroistoku i od 16 do 21°C na jugozapadu kontinenta. Na ve}em dijelu Balkana obla~no sa ki{om, na planinama sa snijegom, a ve}a koli~ina padavina bi}e poslije podne i uve~e u Gr~koj. Prete`no sun~ano bi}e poslije podne na hrvatskom primorju. Maksimalna temperatura od 4 do 10, na jugu do 18°C. U no}i }e na Jadranu puhati umjerena do jaka bura.

60

KULTURNI VODI^
JOURNEY 2: MISTERIOZNI OTOK
premijera, avanturisti~ki spektakl, re`ija: Brad Payton, uloge: Josh Hutcherson, Dwayne Johnson, Michael Cain, Vanessa Hudgens... po~etak u 16 i 18.10 sati.

nedjelja, 26. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

SARAJEVO

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

PARADA
komedija, re`ija: Sr|an Dragojevi}, uloge: Nikola Kojo, Mi{o Samolov, Goran Navojec, Bojan Navojec, Dejan A}imovi}, Ivica Zadro... po~etak u 20.45 sati.

PARADA

BLACKBOX
Izlo`ba fotografija “Begleiter”, a koje oslikavaju razli~ite vremenske periode razlicitih snimljene u Njema~koj, Italiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Autor ovih slika je Rudo Cavar. Izlo`ba za posjete je otvorena do 3. marta.

GHOST RIDER 2: PUT OSVETE

\AVO U TEBI
horor, re`ija: Viliama Brenta Bela, uloge: Suzan Krauli, Fernanda Andrade, Sajmon Kvoterman, Evan Helmut... po~etak u 15, 17 i 19 sati. komedija, re`ija: Sr|an Dragojevi}, uloge: Milo{ Samolov, Nikola Kojo, Hristina Popovi}, Goran Navojec, Dejan A}imovi}... po~etak u 19 i 21 sat.

KINA
CINEMA CITY
MUPETTI
porodi~na komedija, uloge: Jason Segel, Amy Adams, Mila Kunis... po~etak u 11.25 sati.

MUZEJI
HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

U ZEMLJI KRVI I MEDA
ratna drama, re`ija: Angelina Jolie, uloge: Zana Marjanovi}, Goran Kosi}, Rade [ebed`ija, Branko \uri}... po~etak u 16, 18.30, 20 i 21 sat.

BANJA LUKA

ZEMALJSKI
Muzej je otvoren za posjete u sljede}im terminima: utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom od 10 do 15 sati, a nedjeljom od 10 do 14 sati.

ALVIN I VJEVERICE 3: BRODOLOM @IVOTA
animirani, pustolovni re`ija: Mike Mitchell, uloge: Justin Long, Mat thew Gray Gubler, Jesse McCar tney, Alyssa Milano... po~etak u 11 i 12.55 sati.

POZORI[TA
BOSANSKO NARODNO
MLADI PRINC I ISTINA
autor: Jean-Claude Carriere, re`ija: Anna Redi, igraju: Miroljub Mijatovi}, Hazim Begagi}, Sne`ana Markovi}, Sini{a Vidovi} po~etak u 11 sati.

premijera, stripovski spektakl, re`ija: Mark Neveldine i Mark Taylor, uloge: Nicolas Cage, Ciaran Hinds, Idris Elba... po~etak u 20.20 i 22.25 sati.

SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 18781918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

KINA
MULTIPLEX PALAS
KUPILI SMO ZOO VRT
komedija, porodi~ni re`ija: Camerone Crowe, uloge: Matt Damon, Scarlett Johanson, Elle Fanning... po~etak u 12 i 14.45 sati.

U ZEMLJI KRVI I MEDA

OKOVI
re`ija: Radim [pa~ek, po~etak u 20 sati.

METTING POINT
U ZEMLJI KRVI I MEDA
ratna drama, re`ija: Angelina Jolie, uloge: Zana Marjanovi}, Goran Kosi}, Rade [ebed`ija, Branko \uri}... po~etak u 18 i 20.30 sati. ratna drama, re`ija: Angelina Jolie, uloge: Zana Marjanovi}, Goran Kosi}, Rade [ebed`ija, Branko \uri}... po~etak u 14.50, 17.25, 18.30, 20, 21 i 22.35 sat.

MUZEJI
GRADA ZENICE
Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17 sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“.Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

SIGURNA KU]A
akcioni triler, re`ija: Daniel Espinosa, uloge: Denzel Washington, Ryan Reynolds, Robert Patrick, Brendan Gleeson... po~etak u 20 i 22.15 sati.

POZORI[TA
MLADI
ALADIN
autor: Ka}a Dori}, re`ija: Ka}a Dori}, igraju: Sanin Milavi}, Alma Merunka, Boris Ler, Narda Nik{i}, Drago Buka, Ajla Cabrera, Mirza Tanovi}, Edhem Husi}, Damir Kustura, Sead Bejtovi}, Nermin Tuli} po~etak u 11 sati.

ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

^ELI^NA LEJDI
biografski, drama re`ija: Phyllida Lloyd uloge: Meryl Streep, Jim Broadbent, Richard E. Grant... po~etak u 16 i 18 sati.

BO[NJA^KI
Obilazak Bo{nja~kog instituta i postavki umjetni~kih djela “U fokusu kolekcije”, Ismet Rizvi} i Mersad Berber, svakim danom osim nedjelje i ponedjeljka od 9 do 16 sati. Najava grupa na telefon: 033/279-800 i na mail info@bosnjackiinstitut.ba.

TUZLA

ZAVJET LJUBAVI
ljubavna drama, re`ija: Michael Sucsy, uloge: Chaninng Tatum, Rachel McAdams, Sam Neill, Jessica Lange... po~etak u 13.05, 15.40, 17.50 i 20.10 sati.

OVO ZNA^I RAT
romanti~na komedija, akcija re`ija: Timothy Dowling i Simon Kinberg, uloge: Reese Whiterspoon, Chris Pine, Tom Hardy... po~etak u 18.30 i 20.30 sati.

SIGURNA KU]A
akcioni triler, re`ija: Daniel Espinosa, uloge: Denzel Washington, Ryan Reynolds, Robert Patrick... po~etak u 16.10 i 20.40 sati.

FESTIVALI
SARAJEVSKA ZIMA NARODNO
DON JUAN SE VRA]A IZ RATA
autor: Ödön von Horváth, re`ija: Du{an Jovanovi}, po~etak u 20 sati.

ZENICA

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 sati.

JOURNEY 2: TAJANSTVENI OTOK
porodi~ni, avantura re`ija: Brad Payton, uloge: Dwayne Joshon, Michael Cane, Josh Hutcherson, Vanessa Hudgens... po~etak u 11.30 i 13.30, 15.45 sati.

SVE ZA LOVU
romanti~na komedija, re`ija: Julie Anne Robinson, igraju: Katherine Heigl, Jason O'Mara, John Leguizamo, Daniel Sunjata... po~etak u 12.20 sati.

KRONIKE
nau~na fantastika, re`ija: Josh Trank, uloge: Michael B. Jordan, Michael Kelly, Alex Russel, Ashley Hinshaw... po~etak u 16.45 i 22.15 sati.

SARTR
99%
autor: Bertold Breht, re`ija: Nermin Hamzagi} igraju: Sne`ana Ali~, Amila Terzimehi}, Alban Ukaj, Adnan Haskovi}, Jasenko Pa{i}, Amar Selimovi} po~etak u 20 sati.

CENTAR ZA KULTURU

PARADA
komedija, re`ija: Sr|an Dragojevi}, uloge: Nikola Kojo, Mi{o Samolov, Goran Navojec, Bojan Navojec, Dejan A}imovi}, Ivica Zadro... po~etak u 13.30, 15.50 i 18.20 sati.

KINA
MULTIPLEX EKRAN
^UDOVI[NA PRI^A U PARIZU
animirana avantura, re`ija: Bibo Bergeron, uloge: Mathieu Chedid, Vanessa Paradis, Gad Elmaleh, Ludivine Sagnier... po~etak u 10.30 sati.

Retrospektivna izlo`ba slika i bareljefa Kemala Kebe, umjetnika koji je od u Javuz sultan Selimovom mesd`idu, kod Starog mosta, imao atelje od 1987. do 1992. godine, u kojem je bila stalna prodajna izlo`ba njegovih radova.

GHOST RIDER 2: PUT OSVETE
premijera, stripovski spektakl, re`ija: Mark Neveldine i Mark Taylor, uloge: Nicolas Cage, Ciaran Hinds, Idris Elba... po~etak u 17.45, 19.45 i 21.45 sati.

STAR WARS: EPIOSODE I FANTOMSKA PRIJETNJA

GALERIJE
RAIFFEISEN GALERIJA
Zajedni~ka izlo`ba radova studenata Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo, progla{enih najboljim studentima u 2011. godini. Radove }e izlo`iti Igor Zergol, Adna Bakija, Bojan Stoj~i}m, Amir ]ati}, Mustafa ^ohad`i} i Alma Muzurovi}. Galerija se nalazi u zgradi Centralne Raif feisen banke u ul. Zmaja od Bosne bb, a otvorena je za sve posjetioce radnim danima od 8 do 16 sati.

BIHA]

MUZEJI
SAVREMENE UMJETNOSTI RS
Izlo`ba “50 godina grafi~kih komunikacija u Srbiji 1960/2010” u kojoj su predstavljeni znakovi i grafi~ka komunikacija u posljednjih 50 godina, kao i postavka “Banjalook 3”. Izlo`ba je za posjete otvorena do 9. marta, od 10 do 22 sata.

JOURNEY 2: MISTERIOZNI OTOK
premijera, avanturisti~ki spektakl, re`ija: Brad Payton, uloge: Josh Hutcherson, Dwayne Johnson, Michael Cain, Vanessa Hudgens... po~etak u 12.15, 14.30 i 16.15 sati.

KINA
UNA
U ZEMLJI KRVI I MEDA
ratna drama, re`ija: Angelina Jolie, uloge: Zana Marjanovi}, Goran Kosi}, Rade [ebed`ija, Branko \uri}... po~etak u 17, 19 i 21 sat.

GHOST RIDER 2: PUT OSVETE
premijera, stripovski spektakl, re`ija: Mark Neveldine i Mark Taylor, uloge: Nicolas Cage, Ciaran Hinds, Idris Elba... po~etak u 18 sati.

SF spektakl, re`ija: George Lucas, uloge: Liam Neeson, Ewan McGregor, Nataline Portman... po~etak u 13.15 sati.

ATELJE ZEC
Stalna postavka djela slikara Safeta Zeca. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 26. februar/velja~a 2012.
SP OR T

TV PROGRAM

61

Crans Montana: Veleslalom (m), , prenos
1. TRKA 09.55 BHT1; 2. TRKA 12.55
SVJETSKI KUP U ALPSKOM SKIJANJU

SP

OR T

Duane Hopwood
Duane Hopwood, 2005.

17.30 BHT

KOMEDIJA

Re`ija: Matt Mulhern Uloge: David Schwimmer, Janeane Garofalo, Judah Friedlander, Susan Lynch

Duane Hopwood imao je sre|en `ivot - `enu i djecu koje je volio vi{e od svega, prijatelje i pristojan posao, ali zbog nemo}i da se odupre svom najve}em poroku, alkoholu, sve to je izgubio. Premda ga njegova `ena Linda voli, ne mo`e olako pre}i preko njegovog neodgovornog pona{anja prema djeci i tra`i razvod braka. Alkohol mu je odnio sve u jednom mahu - i obitelj i prijatelje. Tek kada je shvatio da je stranac u `ivotu svoje obitelji i da mu tlo konstantno izmi~e pod nogama, uvidio je da je do{lo vrijeme da se suo~i sa svojom bole{}u...

Atlético Madrid - Barcelona
21:30 TV1 MRE@A
[PANSKA PRIMERA LIGA

Francuski poljubac
20.00 PINK
French Kiss, 1995.

FIL

M

Jaha~i iz sjene
13.55 NOVA VESTERN
Re`ija: Andrew V. McLaglen Uloge: Tom Selleck, Sam Elliott, Dominique Dunne, Ben Johnson, Scanlon Gail The Shadow Riders, 1982.

FIL

M

Zdravo, Robbie!
13.50 BHT

SE

RI

KOMEDIJA

JE

Re`ija: Lawrence Kasadan Uloge: Meg Ryan, Kevin Kline, Timothy Hutton, Jean Reno, Susan Anbeh

Imala je sre|en `ivot sve dok je zaru~nik nije odlu~io napustiti. Nasre}u, pojavio se sitni lopov koji }e joj pru`iti sve {to joj je nedostajalo. @ivoti Kate i Charlieja izgledaju savr{eno. Zajedni~ku egzistenciju isplanirali su do u detalje - od ku}e do braka i djece. No, sve }e se promijeniti kada, zbog straha od letenja, Kate odustane od puta, a Charlie odlazi sam u Pariz...

Oksfordska ubistva
21.05. OBN TRILER
Re`ija: Álex de la Iglesia Uloge: Elijah Wood, John Hurt, Leonor Watling, Julie Cox, Jim Carter The Oxford Murders, 2008.

FIL

Dvojica bra}e se neposredno nakon Ameri~koga gra|anskog rata vra}aju ku}i te ne zateknu idealnu situaciju. Otkrivaju da je njihovu obitelj, uklju~uju}i i mla|ega brata i jednu od njihovih zaru~nica, otela skupina pobunjeni~kih gerilaca koji odbijaju prihvatiti poraz Konfederacije. Uz pomo} ujaka odlaze spasiti svoju obitelj.

M

Zmajevo srce
16.25 FTV AKCIJA
Re`ija: Sammo Hung Kam-Bo Uloge: Jackie Chan, Sammo Hung Kam-Bo, Emily Chu, Hoi Mang, Ching-Ying Lam, Lung Chan, Wah Yuen Heart of dragon, 1985.

FIL

M

6. Frauka Marten i njena rodica dobivaju nasljedstvo od tetke. Ali, jedna od njih dvije mora do}i u Ju`nu Afriku. Posljedica izgradnje jedne tvornice }e biti gubitak kre~njaka. Jens poku{ava to sprije~iti, jer rijetki galebovi tu snose svoja jaja. No, kada je to trebao pokazati sudiji, jaja su nestala. Jedino rje{enje je da se prona|e kradljivac. Mo`da Robbie mo`e pomo}i?

Lud, zbunjen, normalan
20.10 FTV

Mladi matemati~ar poku{ava sprije~iti niz ubojstva povezanih sa matemati~kim simbolima. Martin, mladi argentinski matemati~ar, odlazi u Veliku Britaniju u namjeri da se upi{e na presti`ni Oxford. Me|utim, vlasnica stana koji je iznajmio, brutalno je ubijena i Martin ubrzo po~inje pomagati policiji. Nakon niza ~udnih ubojstava Martin i njegov mentor ubrzo shva}aju da se serija okrutnih zlo~ina doga|a po slo`enoj matemati~koj formuli...

Tat Fung, pripadnik specijalne policijske jedinice, nastoji prona}i ravnote`u izme|u privatnih i profesionalnih obaveza. Policijska karijera Tatu oduzima puno vremena, a ostatak nastoji provesti sa svojom djevojkom Jenny i hendikepiranim bratom Dannyjem. Razapet izme|u tri strane, shvativ{i da ne mo`e usre}iti osobe do kojih mu je stalo, Tat odlu~i promijeniti posao...

5 Izetov konceptual no-li ko vni rad, pod nazivom „Heroji revolucije“, pobrao je uspjeh i kod kritike i kod publike. No{en krilima iznenadne slave Izet dobija i novi zadatak: uraditi idejno rje{enje plakata za predstoje}i festival ljudskih prava. Slu~ajnost je htjela da Farukova produkcija snima upravo isti taj doga|aj. Glavna manifestacija je u San Remu, i svi ovi akteri na jednom mjestu i u isto vrijeme }e svojim pona{anjem prouzrokovati da se taj kulturni doga|aj pretvori u potpuni debakl...

Za dolar vi{e
20.00 HRT2 VESTERN
Re`ija: Sergio Leone Uloge: Clint Eastwood, Lee van Cleef, Gian Maria Volonté, Mara Krupp, Luigi Pistilli, Klaus Kinski For the few dollars more, 1965.

FIL

M

Tvornica snova
21.10 BHT DRAMA
Re`ija: George Hickenlooper Uloge: Sienna Miller, Guy Pearce, Hayden Christensen Factory Girl, 2006.

FIL

M

Banda divljih desperadosa terorizira teritorij New Mexica. Na njezinu je ~elu zloglasni El Indio za kojim su vlasti raspisale tjeralicu s nagradom od tada fantasti~nih deset tisu}a dolara koje }e dobiti onaj tko ga dovede `ivog ili mrtvog. Okrutnom se zlo~incu nitko ne usudi stati na put. Ipak, pojavljuju se dvojica iskusnih lovaca na glave, tajanstveni Pukovnik i osamljeni revolvera{ Cavanagh.

Ame ri ~ka glu mi ca i mo del Edie Sedgwick 60-ih godina je `arila i palila njujor{kom dru{tvenom i umjetni~kom scenom. Unato~ porodi~nim tragedijama, zbog kojih je ve} sa 19 godina smje{tena u umobolnicu, Edie se uspjela upisati na Harvard i pokazati veliki umjetni~ki potencijal. Ubrzo nakon {to se preselila u New York, stekla je titulu dru{tvene i modne ikone. O~arala je Andyja Warhola i Boba Dylana, koji joj je posvetio mnoge pjesme…

62
BHT

TV PROGRAM
08.00 Vijesti Program za djecu: 08.05 Artur 08.30 Vragolasti Denis 08.55 Frankina stopala 09.05 Moj veliki prijatelj 09.20 Kralj dinosaura 09.40 Kako to 09.55 U zmajevom gnijezdu 10.20 Hayd u park 10.50 Love karavan 11.00 Magazin LP u nogometu 11.30 Sedmica, magazin iz kulture 12.00 Dnevnik 1 12.15 Ekovizija, dokumentarni program 12.45 Melrose Place, igrana serija, 6. epizoda

nedjelja, 26. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

07.05 Nova avantura, magazin (r) 08.00 BHT Vijesti Program za djecu i mlade 08.15 Dje~iji festivali 08.30 Ne bojim se ja, animirani film 08.35 Sandokan, animirana serija, 34/45 09.00 Memoari porodice Mili}, igrana serija, 15/20 09.20 Words on the Streets, obrazovna serija, 7/10 (r) 09.55 Crans Montana: Svjetski kup u alpskom skijanju: Veleslalom (m), 1. utrka, prijenos 11.10 Duhovni mostovi, emisija o religiji 12.00 BHT vijesti 12.15 EURO 2012, magazin 12.55 Crans Montana: Svjetski kup u alpskom skijanju: Veleslalom (m), 2. utrka, prijenos 13.50 Zdravo Robbie!, igrana serija, 6/37 14.40 Izazovi poljoprivrede 15.25 Olimpijski magazin 15.50 BHT vijesti 16.05 Smanji gas!, emisija o saobra}aju 16.35 Liga {ampiona u nogometu, magazin 17.05 Gurmanski izleti, strana dokumentarna serija, 23/26 17.30 Duane Hopwood, ameri~ki igrani film 19.00 Dnevnik 1 Sport Vrijeme 19.35 TV Liberty 20.05 Stvaranje Titove Jugoslavije, dokumentarna serija, 4/20 21.10 Tvornica snova, ameri~ki igrani film 22.50 BHT vijesti 23.05 BHT sport 23.20 Duane Hopwood, ameri~ki igrani film (r) 00.40 Zdravo Robbie!, igrana serija, 6/37 (r) 01.25 Pregled programa za ponedjeljak

FTV

06.50 Muzi~ki program 08.00 Vijesti Mala TV 08.10 Tomica i prijatelji, crtana serija Zagonetka 08.20 Graditelj Bob, crtana serija 08.30 U no}noj ba{ti, crtana serija (r) 09.00 S Jahorine s ljubavlju, otvoreni program 10.55 Samo pjesma zna, emisija narodne muzike (r) 12.00 Dnevnik 1 12.15 Snop 13.05 Ognji{ta, dok. program 13.30 Pri~aj ne{to narodno 14.00 20 godina od stvaranja Republike Srpske, arhiv sa RTRS-a

RTRS

06.05 Oluja, serija, 38. ep. (r) 07.00 Najava programa 07.05 Oluja, serija, 39. ep. (r) 08.00 Vijesti 08.05 Junska no}, serija (r) 09.00 Vijesti 09.05 Grimmove bajke, crtani film 09.30 Magna Aura, serija, 2/13 10.00 Vijesti 10.05 Gimnazijalci, serija, 2/12 11.00 Vijesti 11.05 Tali~ni Tom, serija, 2/8 12.00 Vijesti plus

TV1

07.30 Moj dom 08.00 Svi na selo 08.30 Mali crveni traktor, crtani film, 24. i 25. ep. 09.00 Timmy, crtani film 09.20 Tractor Tom, crtani film 09.30 Moji d`epni ljubimci, crtani film, 6. - 10. ep. 10.30 Bumba, crtani film 10.35 Gormiti, crtani film 11.04 Winx, crtani film 11.50 Nepobjedive banzuke, zabavno-sportski TV show 12.50 Nepobjedive banzuke, zabavno-sportski TV show 13.48 Kad li{}e pada, serija 14.50 Kad li{}e pada, serija

HAYAT

06.00 More }e pri~ati 2, film 08.00 Miris prolje}a, turska serija (r) 10.40 Lude godine: [ta se zgodi kad se ljubavi rodi, doma}i film (r) 12.00. Info top, informativni program 12.10 Gold express, muzi~ka emisija

PINK

06.40 Hairy Scary, crtani film 07.00 Ma|ioni~ar, crtani film 07.20 Nebeski plesa~i, crtani film 07.40 Mixmaster, crtani film 08.00 Bunny Maloney, crtani film 08.15 Kornja~a Hero, crtani film 08.35 Dje~iji program 09.15 Pri~a o dinosaurima, crtani film 11.00 Studio Moderna 11.30 Princ iz Bel Aira, humoristi~na serija 12.00 Lonci i poklopci, kulinarski show 13.00 Telering, talk show

OBN

Kralj dinosaura

09.20

Graditelj Bob

08.20

TV Jedna

16.05

Glam Blam

18.00

Dobar kom{ija
14.10 Kursad`ije, zabavna emisija 15.20 Grand show, muzi~ki show (r) 15.50 Info top, informativni program 16.05 Dobar kom{ija, kola`na emisija 18.00 Sve za ljubav, reality emisija 20.00 Francuski poljubac, ameri~ki film 22.00 Mamin sin, ameri~ki film 00.30 Dan apokalipse, ameri~ki film

16.05

Lonci i poklopci

12.00

13.25 Vatreni ring 3, ameri~ki igrani film 14.55 Vragolasti Denis 15.20 Vijesti 15.30 Najtoplija mjesta na planeti, strani dok. program, 3. epizoda 16.25 Filmovi Jackiea Chana: Zmajevo srce, hongko{ki igrani film iz Hong Konga 18.00 Nepobedivo srce, igrana serija, 4. epizoda (r) 19.00 Piplinzi 19.20 Pingu 19.30 Dnevnik 2 20.10 Lud, zbunjen, normalan, serija, 5. ep. 20.50 Krik smrti, kanadsko-njema~ki igrani film 22.25 Vijesti 22.40 Vatreni ring 3, ameri~ki igrani film 00.10 Dnevnik 2 (r) 00.40 Pregled programa za ponedjeljak

14.55 Tamo daleko, putopisni serijal 15.20 Robin Hud 3, serija 16.05 Nepobedivo srce, serija (r) 17.00 Vijesti 17.10 Budva na pjenu od mora, serija (r) 18.00 Rio klub, zabavni program 19.10 Graditelj Bob 19.30 Dnevnik 2 Sport 20.10 Odgovor.no1 20.50 Jesi l’ ti to do{‘o da me vidi{?, pozori{na predstava 22.30 Dnevnik 3 22.45 Sportski pregled 23.15 Poprokaut (r) 23.45 Koncert 00.30 Nevidljivi protivnik, serija 01.10 Rio klub, zabavni program (r) 02.20 Jesi l’ ti to do{‘o da me vidi{?, pozori{na predstava (r) 03.45 Dnevnik 2 (r) 04.10 20 godina od stvaranja Republike Srpske (r)

12.20 Kapital, biznis magazin 13.00 Vijesti 13.05 Dobar, lo{, zao, talk show 14.00 Vijesti 14.05 Otok, serija, 20. ep. (r) 15.00 Vijesti 15.05 Tek ro|eni, serija, 3/26 (r) 16.00 Music box 16.05 TV Jedna, magazin za `ene (r) 17.00 Vijesti plus 17.20 Kako vrijeme prolazi, serija, 21. ep. (r) 19.00 Najava Dnevnika 19.10 Monster High, crtani film 19.30 Dnevnik TV1 20.05 Kako vrijeme prolazi, serija, 22. ep. 21.30 [panska Primera liga: Atlético Madrid Barcelona 23.20 ^aplin, film 01.20 Pono}ne vijesti 01.35 Ubistveni odmor, film 02.50 No}ni program

15.30 Kad li{}e pada, serija 16.10 Kad li{}e pada, serija, 17.00 Kad li{}e pada, serija, 208. ep. 17.58 Vremenska prognoza 18.00 Glam Blam, zabavni program 19.00 Vijesti u 7, info. program 19.28 Vremenska prognoza 19.30 Stanje na putevima 19.31 Biometeorolo{ka prognoza 19.33 Sport 19.40 Horizonti 20.00 Jesen sti`e, Dunjo moja, serija, 5. ep. 21.00 Sport centar 21.02 Maybe baybe, film 22.51 Plavi sok, igrani film 00.32 Astro Num Caffe, u`ivo Reprizni program 03.00 Vijesti u 7, informativna emisija 03.40 Glam Blam, zabavni program 04.30 Jesen sti`e, Dunjo moja, serija, 5. ep. 05.10 Muzi~ki program Pregled programa za ponedjeljak

14.00 U smiraj dana, igrani film 16.05 Exkluziv, zabavni program 16.50 Red Carpet, showbiz magazin 17.50 Dejana: Sloboda pogleda za slobodu pokreta, talk show 18.50 OBN Info, informativni program 19.05 OBN Sport, sportski pregled 19.20 Putujmo zajedno, turisti~ki magazin 20.00 Prosjaci i sinovi, serija 21.05 Oksfordska ubistva, igrani film 22.55 Ratna pravila, igrani film 02.30 Oksfordska ubistva, igrani film 04.25 Ratna pravila, igrani film 06.10 ^uvari planeta, dok. program

Melrose place
12.45 FTV
Riley prilazi poznati modni dizajner i nudi joj posao modela za nove farmerice, na Ellino zaprepa{tenje. Wendi {alje Lauren na jahtu, ali ona se uspani~ari kada tamo sretne Davida. Violet la`e da je bolesna da bi vidjela Michaela u bolnici, a sve kao dio njenog plana da mu se osveti zbog na~ina na koji je se odnosio prema Sydney. Jonah je uzbu|en zbog prilike koja mu se ukazala, a Riley odbija ponudu Antona V.

SE

RI

JA

TV SA

08.05 Program za djecu 09.30 U~imo engleski sa Ozmom, program za mlade 10.30 Pusti muziku (r) 11.15 @ivot (r) 12.05 Globus (r) 13.00 Vijesti 13.10 Sarajevdisanje: KUD-a u Sarajevu (r) 13.40 Mu}ke, 1992. humoristi~ki program (r) 15.00 Prvenstvo u stonom tenisu: Finale, sportski program 16.30 Ar~ijeve avanture, igrani film 18.15 Sarajevu s ljubavlju, dok serijal 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Program za djecu 20.00 Art ku}a: Ve~e sevdaha 22.00 Sarajevo art, emisija iz kulture 22.45 Sally Lockhart misterije: Sjenka na sjeveru, filmski program, 2/2 00.20 Pomorska tehnologija, dok. program

TV TK

07.00 Vijesti 07.15 Moj dom, magazin 07.35 Za svaku bolest trava raste 10.05 Gimnazijalci, teen serija 12.00 Vijesti 13.00 Sport Klub, magazin 13.30 Auto Shop Magazin 14.00 Agro kanal, emisija o poljoprivredi 15.30 Zelena, zelena trava, humoristi~ka serija 16.00 Dnevnik 1 19.00 Dnevnik 2 19.45 Bestseller tv 20.05 Kako vrijeme prolazi, serija 21.30 Primera liga: Atletico Madrid Barcelona, prijenos 23.15 Vijesti 01.00 Dnevnik, repriza 01.30 Sport Klub, magazin 02.00 Zelena, zelena trava, humoristi~ka serija (r) 02.30 Kako vrijeme prolazi, serija (r)

MRE@A

08.05 Junska no}, 61/124 09.05 Grimmove bajke, crtani film 09.30 Magna Aura, serija, 2/13 10.05 Gimnazijalci, serija, 2/12 11.05 Tali~ni Tom, serija, 2/8 14.05 Otok, serija, 20. ep. (r) 15.05 Tek ro|eni, serija, 3/26 (r) 17.20 Kako vrijeme prolazi, serija, 21. ep. (r) 20.05 Kako vrijeme prolazi, serija, 22. ep. 21.30 [panska Primera liga: Atlético Madrid F.C. Barcelona 23.20 ^aplin, film

TV MOSTAR

08.05 Junska no}, 61/124 09.05 Grimmove bajke, crtani film 09.30 Magna Aura, serija, 2/13 10.05 Gimnazijalci, serija, 2/12 11.05 Tali~ni Tom, serija, 2/8 14.05 Otok, serija, 20. ep. (r) 15.05 Tek ro|eni, serija, 3/26 (r) 17.20 Kako vrijeme prolazi, serija, 21. ep. (r) 20.05 Kako vrijeme prolazi, serija, 22. ep. 21.30 [panska Primera liga: Atlético Madrid F.C. Barcelona 23.20 ^aplin, film

TV ZENICA

09.05 Pozdravna melodija 09.08 Animirani film 09.30 TV izlog 10.30 TV Liberty (r) 11.00 Bonaventura (r) 12.00 Razglednica (r) 12.45 Za svaku bolest trava raste 13.00 Svijet uspje{nih (r) 13.30 Odlika{i (r) 14.00 Put za Ejvonli, serija 15.00 Nije te{ko biti ja 15.55 TV izlog 16.00 Mini serija (r) 17.00 Biografije (r) 17.55 Mali oglasi 18.00 Autoshop 18.30 Mali oglasi 19.00 Pri~e za laku no} 19.50 Obavje{tenja 20.00 Selu u pohode 20.45 TV izlog 21.00 Igrani film 22.30 Obavje{tenja 23.00 Music box

TV KAKANJ

08.00 Sevdah i vrijeme 08.30 Frej`er, serija 09.00 Denis napast 09.20 Program TV Sahar 10.40 Bh ritam 12.00 Vijesti TV Sahar 12.30 Frej`er, serija 13.00 Amor latino, serija 5 epizoda (r) 16.30 Dom2 17.00 So{ka fronta 18.30 Majstori kuhinje 19.00 Denis napast 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Info IC 20.45 Marketing 20.50 Divlje patke, film 22.45 Marketing 23.00 Vijesti TV Sahar 23.30 Rapsodija, film

TV VOGO[]A

09.30 I.R.I.B. (r) 10.00 Religija u slu`bi `ivota 10.45 Svjetlo istine, vjerski program 11.30 Priroda i ljudi 12.00 Ritam regije Srebrenica (r) 12.30 Nije te{ko biti ja, revijalni program (r) 13.15 Premijer rukometna liga BiH, 16.kolo: R.K. Vogo{}a R.K. Krivaja, snimak utakmice (r) 15.00 TV Zehra 16.00 Bonaventura, TV magazin 16.50 Cazinska hronika (r) 17.20 Priroda i ljudi 17.50 Crtani film 18.00 Sedam dana u Vogo{}i 18.30 SMS Music 19.30 I.R.I.B. 20.00 Solarna kriza, film 21.30 Zavidovi}ka hronika 22.00 Prvenstvo BiH za ko{arka{e Liga 23.21 K.K. Vogo{}a - K.K. Mladost Mrkonji} Grad, snimak utakmice

TV USK

08.00 Dance, dance, serija (r) 09.05 Grimove bajke, crtani film 09.30 Magn a Aura, serija 10.00 Vijesti 10.05 Gimnazijalci, serija10.05 Tali~ni Tom, serija 2/8 12.00 Vijesti 12.15 Kraji{ka zemlja 13.00 Moje djete, savjetovali{te za roditelje 13.30 Vrata tajne, serija 14.05 Otok, serija 14.55 Vijesti 15.00 Hronika kraji{kih gradova (r) 16.00 Za svaku bolest trava raste (r) 16.30 Nedjeljom zajedno 18.30 Bajke iz cijelog svijeta 19.00 Dnevnik 1 19.30 Muzi~ki program 20.05 Kako vrijeme prolazi, serija 21.30 [panska primera liga, prijenos, 1. poluvrijeme 22.15 Vijesti 22.30 [panska primera liga, prijenos 2. poluvrijeme 23.15 Nedjeljom zajedno (r)

TV SLON

13.02 Op~injeni, serija (r) 14.50 Pitajte, tra`imo odgovore15.20 Da sam ja neko, dokumentarni program 16.00 [e}ernica, revijalni program (r) 18.04 Vremenska prognoza 18.15 Extra DJ, muzi~ka emisija za mlade 19.15 Ko zna, zna, zabavni program 20.00 KVIZ Extra 20.30 Heroji ulice, dokumentarni program 21.10 Mra~na strana digitalnog svijeta, dokumentarni program 22.00 TOP 7 23.00 Slon extra Info 23.20 Pregled programa za ponedjeljak

TV BN

06.00 BN music 08.00 Zvuci zavi~aja 09.00 Sa Kraji{nicima po Krajini 09.30 Serija 10.30 Selo 11.00 JV komerc: Cvr~ak na sat 12.00 Zvuci zavi~aja 13.00 BN music 14.00 Bez maske 14.30 Balkanske prevare (r) 15.00 Serija 16.00 Nedeljno popodne 19.30 Dnevnik 20.10 Balkanske prevare 20.45 Familijarna namje{taljka 21.30 Bela ladja, serija 23.00 Vrijeme ~uda, film 01.20 Zvjezdano nebo

TV ATV

11.00 Bumba, crtani film 11.20 Operacija Beograd, film 11.55 Vijesti 12.00 Operacija Beograd, film 13.00 Nepobjedive Banzuke, zabavni program 13.30 Nepobjedive Banzuke, zabavni program 14.00 Kad li{}e pada, serija 14.45 Kad li{}e pada, serija 15.30 Kad li{}e pada, serija 16.15 Kad li{}e pada, serija 17.00 Kad li{}e pada, serija 18.00 Blef, zabavni program 19.00 ATV vijesti 19.35 Arena, sportski program 20.00 48 sati svadba 21.00 Sport centar 21.01 Maybe Baybe, film 23.00 Plavi sok, film

OSLOBO\ENJE nedjelja, 26. februar/velja~a 2012.
06.40 Normalan `ivot, emisija o obitelji (r) 07.16 Globalno sijelo (r) 07.44 Zlatna kinoteka: Romanti~na Engleskinja, film 09.35 Vijesti iz kulture (r) 09.42 TV kalendar (r) 09.56 HAK-Promet info 10.00 Vijesti 10.08 ni DA ni NE: Pokusi na `ivotinjama (r) 11.01 Poirot 3, serija 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.25 Plodovi zemlje 13.21 Split: More 14.00 Nedjeljom u dva 15.06 Blago kralja Solomona, ameri~ki film 16.42 TV kalendar (r) 17.00 Vijesti 17.09 Vrijeme sutra 17.10 HAK - Promet info 17.13 Mir i dobro 17.52 Vrtlarica 18.20 Lijepom na{om: Brdovec - [enkovec 19.20 Loto 6/45 19.30 Dnevnik 19.55 Sport 19.58 Vrijeme 20.01 Sve u 7!, kviz 20.33 Sve u 7!, kviz 20.53 Downton Abbey, serija 21.45 Dnevnik 3 22.00 Sport 22.03 Vrijeme sutra 22.08 Vijesti iz kulture 22.20 Hotel Babylon 4, serija 23.15 Nedjeljom u dva (r) 00.17 Poirot 3, serija (r) 01.08 Blago kralja Solomona, ameri~ki film (r) 02.44 Hotel Babylon 4, serija (r) 03.36 Skica za portret (r) 03.49 Lijepom na{om: Brdovec - [enkovec (r) 04.48 Plodovi zemlje (r)

TV PROGRAM
NOVA
07.00 Ju`njaci, Malezija II dio, dok. program (r) 07.30 Druga strana Srbije, dok. program (r) 08.00 Raj za pirate, dok. program 08.30 Sljede}a muzi~ka stanica - Egipat III dio, dok. program (r) 09.00 AJE program 16.30 Arapsko prolje}e Apsolutna mo} II dio (r) 17.00 Svijet umjetnika Kolumbija (r) 17.30 @ene ratnici II dio (r) 18.00 Vijesti, program 19.05 Arapsko prolje}e Apsolutna mo} II dio (r) 19.30 Zaboravljeni borci za slobodu I dio, dok. program 20.00 Vijesti 21.00 Vijesti 21.30 Druga strana Srbije, dok. program (r) 22.00 Vijesti 23.05 Ju`njaci - Uganda II dio, dok. program 23.30 Oteti, dok. program 00.00 AJE Vijesti 01.00 Ju`njaci - Uganda II dio, dok. program (r)

63
K SH OW

HRT1

07.00 Panorame turisti~kih sredi{ta Hrvatske 07.06 Generalna {pica 07.10 Daniel Barenboim i Be~ka filharmonija (r) 07.51 Mala TV TV vrti}: @itne pahuljice Brlog: Orao {tekavac (r) Tajni dnevnik patke Matilde: Sami u ku}i (r) 08.21 Vesele trojke, crtana serija 08.45 Hamtaro, crtana serija (r) 09.08 Merlin 2, serija za djecu i mlade 09.55 Crans-Montana: Svjetski skija{ki kup velesalalom, prijenos 1. vo`nje 10.50 Portret Crkve i mjesta 11.00 Carevdar: Misa, prijenos 12.00 Biblija 12.10 Skica za portret (r) 12.22 Baby bonus 12.55 Crans-Montana: Svjetski skija{ki kup velesalalom, prijenos 2. vo`nje 14.09 Ciklus nostalgija: Trag Pinka Panthera, britansko-ameri~ki film 15.42 Ru`ica [areni}, crtani film 15.56 Magazin Lige prvaka 16.25 Rukomet, Seha liga: Nexe Metaloplastika, prijenos 18.06 Olimp - sportska emisija 19.04 Simpsoni 20, crtana serija 19.24 Ivanini snovi, crtani film 19.31 Ritam d`ungle: Ljepota, crtani film 19.37 Glazba, glazba... evergreen 20.00 Za dolar vi{e, film 22.14 Filmski boutique: Pizzeria Kamikaze, film 23.40 Posebni dodaci: Oscari 2012, emisija o filmu 23.55 Ciklus korejskog filma: Traga~, ju`nokorejski film 01.55 Gara`a: Igor Ger`ina Sax Lounge Ensemble

HRT2

06.20 TV Izlog 06.35 Dodir s neba, serija 07.30 Peppa, crtana serija (r) 07.35 Peppa, crtana serija 07.45 Winx, crtana serija 08.10 Monster High, crtana serija 08.25 Gormiti, crtana serija 08.50 Bra}a, serija 09.20 Televizijska posla, serija 10.20 Magazin Lige prvaka 10.50 Larin izbor, serija (r) 13.55 Jaha~i iz sjene, igrani film 15.35 Nad lipom 35, humoristi~no-glazbe ni show 16.40 Duma, igrani film 17.00 Vijesti Nove TV 17.10 Duma, igrani film -nastavak 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Ku}na ze~ica, igrani film 22.00 Red Carpet, showbiz magazin 23.15 Bjegunac, igrani film 02.05 Red Carpet (r) 01.35 Jaha~i iz sjene, igrani film (r) 03.10 Gospodari iluzija, show 03.55 Heroji, serija

AL-JAZEERA B.

10.00 10.05 11.00 12.00 12.15 12.25 13.00 13.15 13.25 13.30 14.10 14.50 15.05 15.15 16.00 16.03 17.00 17.35 18.26 18.27 19.00 19.17 19.30 20.05 21.00 22.20 23.00 23.45 00.00

RTS

Vijesti @ikina {arenica Znanje - imanje Vrijeme odluke Vjerski kalendar (r) Moj ljubimac Dnevnik Sport plus Vrijem Balkanskom ulicom Vrijeme je za bebe Gastronomad, 87/100 Vijesti Sat Vijesti Bela la|a, 84/90 (r) Rezervisano vrijeme Novi tabloid Najava dnevnika 2 Sasvim prirodno, reporta`a Slagalica, kviz Vrijeme Dnevnik Bela la|a, 85/90 Nasle|e, film (r) Balkanskom ulicom Leti, leti pjesmo moja mila Dnevnik Trag u prostoru

07.30 08.00 10.00 10.05 11.00 12.00 12 05 13.05 15.10 15.30 15.45 17.30 19.10 19.30 20.00 21.10 22.00 22.20 23.00 23.30 00.00 00.05 00.35 01.00 01.30 02.00 03.15 03.45 04 00 04.30

RTCG

Art magazin Jutarnji program Vijesti Agrosaznanje (r) Budva na pjenu od mora (r) Vijesti OTVoreno (r) Jutarnji program Muzika Dnevnik 1 Nedjeljom popodne Ko{arka - finale Kupa CG Program za djecu Dnevnik 2 Okvir Agrosaznanje Dnevnik 3 Pe~at Sat TV Drumovanje Vijesti u pono} Pe~at Narodna muzika Pe~at Dnevnik 2 Okvir Drumovanje Muzika Dnevnik 3 Nedjeljom popodne (r)

Dejana
17.50 OBN

TA L

U ovoj emisiji govorimo o problemu sa vidom kod djece sa posebnim potrebama. Bi}e rije~i i o tome {ta se de{ava kada nakon traume oka, stanje ne bude adekvatno procijenjeno, zato {to ne djeluje upadljivo na prvi pogled? Bi}e tu i `ivotnih pri~a sa druga~ijom problematikom, ali sve njih krase iste vrline: hrabrost, upornost i `elja da sebi i svojim najbli`im obezbijede kvalitetan `ivot.

Jesen sti`e,RIJA Dunjo moja
20.00 HAYAT

SE

DISCOVERY

06.25 Kako to rade? 06.50 Kako to radi 07.15 Grad motora 08.10 Razotkrivanje mitova 09.05 U djeli}u sekunde, 2 epizode 10.00 Vrhunsko graditeljstvo 10.55 Drvosje~e iz mo~vare 11.50 Prljavi poslovi 12.45 Opasan lov 13.40 Razotkrivanje mitova 14.35 Ameri~ki ~operi 15.30 Automobili 16.25 Mo}ni brodovi 17.20 Pograni~na policija, 2 epizode 18.15 ^udovi{ta iz reke 19.10 Strastveni ribolovci 20.05 ^ovjek protiv ribe sa Metom Votsonom 21.00 Lovac na starine 21.55 Pre`ivljavanje udvoje 22.50 ^udo da sam `iv 23.45 Iza re{etaka u tu|oj zemlji

N. GEOGRAPHIC

09.30 Skaka~ na Mjesec 10.00 Stra`arke u kaznenim zavodima: Majami 11.00 [apta~ psima: Roksi i Foksi 12.00 [apta~ psima: Oskar i Luna 13.00 Divlji Amazon: Kolijevka `ivota 14.00 Divlji Amazon: Carstvo divljine 15.00 \ulijani: Komandovanje 11. septembra 16.00 Kriti~na Situacija: Al Kaidina Zaseda 4. marta 2002. 17.00 Unutar 11.septembra: Uspon Osame 18.00 Unutar 11.septembra: Odbrojavanje do terora 19.00 Neuni{tivi: Napad lavova 20.00 Lovci na bombe: Avganistan 21.00 Projekat Sebastijan Junger 23.00 Lovci na bombe 00.00 Projekat Sebastijan Junger

04.45 Superbike, S[ Phillip Island, Australija 05.30 Superbike, S[ Phillip Island, Australija, u`ivo 08.30 Sanke, E[ Paramonovo, Rusija 09.00 Sanke, E[ Paramonovo, Rusija, u`ivo 10.00 Alpsko skijanje, SK Crans-Montana, [vajcarska, u`ivo 11.00 Alpsko skijanje, SK Bansko, Bugarska, u`ivo 12.30 Nordijsko kombinovano skijanje, SK Liberec, ^e{ka 13.00 Alpsko skijanje, SK Crans-Montana, [vajcarska, u`ivo 14.00 Ski-skokovi, S[ Vikersund, [vedska, u`ivo 15.45 Nordijsko kombinovano skijanje, SK Liberec, ^e{ka 16.30 Tenis, WTA Dubai, UAE, finale 17.45 Superbike, S[ Phillip Island, Australija 19.00 Boks 20.30 Ski-skokovi, S[ Vikersund, [vedska 21.45 Superbike, S[ Phillip Island, Australija 22.30 Supersport, S[ Phillip Island, Australija 23.30 Superbike, S[ Phillip Island, Australija 00.30 Ski-skokovi, S[ Vikersund, [vedska

EUROSPORT

03.30 Fudbal, Bundesliga 05.30 Tenis, WTA Dubai, UAE, finale 07.30 Sanke, E[ Paramonovo, Rusija, u`ivo 08.30 Ski skokovi, S[ Vikersund, [vedska 10.00 Nordijsko kombinovano skijanje, SK Liberec, ^e{ka, u`ivo 10.45 Watts 11.00 Sanke, E[ Paramonovo, Rusija, u`ivo 12.00 Ski skokovi, S[ Vikersund, [vedska 13.15 Nordijsko kombinovano skijanje, SK Liberec, ^e{ka 14.00 Nordijsko kombinovano skijanje, SK Liberec, ^e{ka, u`ivo 14.45 Freestyle skijanje 15.30 Fudbal, Bundesliga, u`ivo 19.30 Fudbal, Bundesliga, pregled 20.30 Rukomet, EHF L[ 22.00 Ski skokovi, S[ Vikersund, [vedska 23.00 Tenis, WTA Dubai, UAE, finale 00.30 Snowboard 01.00 Freestyle skijanje 02.00 Fudbal, Bundesliga, pregled

EUROSPORT 2

09.30 ATP Marseille and Memphis, polufinale 12.30 Holandska liga: Excelsior - Ajax, direktno 14.30 Premier League: Arsenal - Tottenham, direktno 16.30 NBA Live 17.00 Carling Cup finale: Liverpool - Cardiff, direktno 19.15 ATP Marseille finale 22.00 ATP 500 Memphis finale, direktno 00.00 NBA All Star Saturday Night 01.30 NBA All Star Game, direktno 04.00 Premier League: Norwich Manchester United 06.00 Holandska liga: PSV - Feyenoord

SPORT KLUB

09.00 Fudbal [panska liga: Malaga - Zargoza 11.00 Fudbal Italijanska liga: Milan - Juventus 12.00 World Wide Sport 12.30 Kosarka Endesa liga: Real Madrid - Gran Canaria, prenos 14.30 Fudbal - Italijanska liga: Preview 15.00 Fudbal Italijanska liga: Atalanta Roma, prenos 17.00 Fudbal Francuska liga: Brestois Marseille, prenos 19.00 Rukomet EHF liga {ampiona: Partizan Montpellier, prenos 21.00 Fudbal Francuska liga: Rennais - Lille, prenos 23.00 Hokej Nhl: N.Y. Islanders - Ottawa, prenos

ARENASPORT 1

12.00 Ameri~ki fudbal NFL: Ny Giants Buffalo 15.00 Fudbal Italijanska Liga: Multiprenos Siena Palermo, prenos 17.00 Espn Documentary: The House Of Steinbrenner 18.00 Ko{arka Endesa Liga: Unicaja Valencia, prenos 20.15 Fudbal Italijanska Liga: Highlights 20.45 Fudbal Italija: Multiprenos Lazio Fiorentina, prenos 22.45 Box: Espn Box 00.30 Ameri~ki fudbal NFL: Oakland Houston

ARENASPORT 2

VIASAT HISTORY

07.00 Kolonija 08.00 Salvador Dali: Pri~a o dva grada 09.00 Najgori poslovi u istoriji 10.00 Mvalimu naslije|e D`ulijusa Kambara`ea Nijere 11.00 Carstvo mora 12.00 Gladijatori: Povratak me|u `ive 13.00 Farma iz Edvardijanskog doba 14.00 Godar, Made in USA 15.00 Kolonija 16.00 Pravi Hamlet 17.00 Apsolutna nula 18.00 Hitlerovi istra`iva~i 19.00 Krakatau - poslijednji dani 20.00 Bo Brumel - taj divni ~ovjek 21.30 @ivotinje koje su u{le u istoriju 22.00 Dan poslije duge no}i 23.00 Kolonija 00.00 Pravi Hamlet 01.00 Apsolutna nula

ANIMAL PLANET

09.05 Upoznajte divljinu - 2 epizode 10.00 [kola za gorile 10.25 Posao za psa 10.55 Korvinova avantura 11.50 Danijel i na{e ma~ke 12.45 Kraljevstvo slonova 13.40 Spa{avanje divljih `ivotinja - 2 epizode 14.35 Ned Bruha: [apta~ tvorovima - 2 epizode 15.30 Zaljubljenici u ma~ke 16.25 Najsla|i ameri~ki ljubimci 17.20 Velika petorka 18.15 Veterinar za cijeli svijet 19.10 ^udna stvorenja Nika Bejkera 20.05 Ostin Stivens 21.00 Priroda Francuske 21.55 Krokodili ubice 22.50 Policija za `ivotinje

UNIVERSAL

01.00 Havaji 5-0, serija 04.00 Skriveni Zlo~ini, film 06.00 Ne{ Brid`is, serija 09.00 Dijagnoza: Ubistvo, serija 14.00 Kraljevski bolesnici, serija 15.00 Skriveni Zlo~ini, film 17.00 Ledeno Doba: 2012, film 19.00 Misterije Hejvena, serija 20.00 Da li znate ko ste?, serija 21.00 Plave krvi, serija 22.00 Dobra `ena, serija 23.00 Kraljevski bolesnici, serija

TV1000

04.00 Frid`ek, igrani film 06.00 Udata za mafiju, igrani film 08.00 Velika zvjerka, igrani film 10.00 Ostanite s nama, igrani film 12.00 Op~injena mesecom, igrani film 14.00 Muza, igrani film 16.00 Kupe de vil, igrani film 18.00 Riba zvana Vanda, igrani film 20.00 film subotom uve~e: Svjetla velegrada, igrani film 22.00 Frid`ek, igrani film 00.00 Da sve pr{ti 3., igrani film 02.00 Tajne zanata, igrani film

FOX LIFE

10.30 Kako sam upoznao va{u majku, serija 11.15 @ivot po D`imu, serija 12.30 Do posla i nazad, serija 13.00 [tiklama do vrha, serija 13.50 Sofi Parker, serija 14.40 Momci s Madisona, serija 15.30 Uvijek je sun~ano u Filadelfiji?, serija 16.25 Privatna praksa, serija 17.20 Privatna praksa, serija 18.15 Serija 19.10 Serija 20.05 Uvod u anatomiju, serija 21.00 Serija 22.00 Serija 22.55 Serija 23.20 Serija 23.45 Ni na karti, serija 00.40 Seks i grad, serija 01.15 Momci s Madisona, serija 02.10 Serija

FOX CRIME

07.50 Alias, serija 08.35 Alias, serija 09.20 Monk, serija 10.10 I{~ezla, serija 10.55 Ubila~ki nagon, serija 11.40 Medijum, serija 12.30 Medijum, serija 13.20 Bouns, serija 14.10 Bouns, serija 15.00 Za{titnica svjedoka, serija 16.40 Za{titnica svjedoka, serija 17.30 Monk, serija 18.20 Monk, serija 19.10 Red i zakon, serija 20.00 Bouns, serija 20.55 Zlo~ina~ki umovi, serija 21.45 Imitator, serija 22.35 Jedinica, serija 23.25 ^ika{ki kodeks, serija 00.15 Okru`en mrtvima, serija 01.05 Ubila~ki nagon, serija 02.35 Dekster, serija

HBO

07.50 De~ki su se vratili, film 09.30 Odgoj za po~etnike II,serija 7. ep. 09.55 Vodi~ za autostopere kroz galaktiku, film 11.45 Kako zna{, film 13.45 Delgo, film 15.15 ^ovjek od papira, film 17.05 Hollywood: Na snimanju IX, serija 9. ep. 17.35 Sljede}a tri dana, film 19.40 Odgoj za po~etnike II, serija ep. 20.05 Boksa~, film 22.05 Bloodworth, film 23.40 Protuudar, serija 8.ep. 00.25 Spartak: Bogovi Arene, serija 4. ep. 01.15 Spartak: Bogovi Arene, 5.ep. 02.10 Spartak: Bogovi Arene, 6. ep. 03.15 Gangsteri, film

CINESTAR

09.00 Put oko svijeta u 80 dana, igrani film 11.15 Clementov opus, igrani film 13.00 ^ovjek bez lica, igrani film 15.15 Daleki ro|aci II, igrani film 17.30 U sjeni pro{losti, igrani film 19.30 Djeca s otoka s blagom 3: Tajna otoka s blagom, igrani film 21.15 Djevojka od milijun dolara, igrani film 23.45 Fatalna nesre}a, igrani film 02.00 Misija, igrani film

Reporter Oslobo|enja na putu za St. Galen

Slovenski grani~ari hvalili D`eku, pa zavirivali pod haubu
48. strana

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
nedjelja, 26. februar/velja~a 2012.

SVJETSKI KUP Superveleslalom skija{a u Crans-Montani

Inter nudi 20 miliona Guardioli
Iako je trener Barcelone Pep Guardiola rekao svom agentu da ne razgovara sa drugim klubovima dok ne odlu~i da li }e postoje}i ugovor produ`iti sa Blaugranom, Inter je poslao ponudu od 20 miliona eura po sezoni. [panski spor tski list Marca objavio je ovu informaciju tvrde}i kako Massimo Moratti `eli na~initi potpunu rekonstrukciju svog tima. Moratti je ponudio Guardioli platu od 20 miliona eura po sezoni i mogu}nost da dovede cijeli svoj tehni~ki tim iz Barcelone. Pep jo{ nije odlu~io da li }e produ`iti postoje}i ugovor koji mu isti~e na ljeto. Kako Marca pi{e, ukoliko ne produ`i ugovor, Guardiola }e najvjerovatnije uzeti godinu odmora, pa }e tek onda razmisliti o ponudama drugih timova.

Raich slavi trijumf

Veteran Raich je do{ao do pobjede s 24 stotinke br`im vremenom od Francuza Adriena Theauxa, dok je [vicarac Didier Cuche bio tre}i
Austrijanac Benjamin Raich slavio je trijumf u superveleslalomu Svjetskog kupa u {vicarskoj Crans-Montani. Odli~nom vo`njom 34-godi{nji Raich stigao je do 36. pobjede karijere u Svjetskom kupu i prve u superveleslalomu. Spust je sada ostao jedina disciplina u kojoj sjajni Austrijanac nikada nije slavio. Veteran Raich je nakon prekju~era{njeg tre}eg mjesta u subotu do{ao do pobjede s 24 stotinke br`im vremenom od Francuza Adriena Theauxa, dok je [vicarac Didier Cuche bio tre}i (+0.36). ^etvrti je bio Austrijanac Klaus Kroll (+0.43), a peti Kana|anin Jan Hudec (+0.60), koji je

Trijumf Benjamina Raicha
Pad ameri~kog skija{a Wileya Maplea bez te`ih posljedica

Fotosi: Reuters

Superveleslalom, rezultati:
1. Banjamin Raich (Austrija) 1:34.37 2. Adrien Theaux (Francuska) +0.24 3. Didier Cuche ([vicarska) 4. Klaus Kroell (Austrija) 5. Jan Hudec (Kanada) +0.36 +0.43 +0.60

Poredak Svjetskog kupa
1. Marcel Hirscher (Austrija) 1.055 2. Ivica Kosteli} (Hrvatska) 3. Beat Feuz ([vicarska) 4. Didier Cuche ([vicarska) 1.043 1.040 821

5. Aksel Lund Svindal (Norve{ka) 814

dan ranije osvojio drugo mjesto. Norve`anin Aksel Lund Svindal osvojio je deveto mjesto i zadr`ao vodstvo u poretku ove discipline, ali sada sa samo sedam bodova vi{e od Cuchea. [vicarac Beat Feuz bio je deseti, a vode}i skija{ svijeta Austrijanac Marcel Hirscher nije ni startao. Feuz je desetim mjestom osvojio 26 bodova i ostao na tre}em mjestu ukupnog poretka, iako je imao priliku da preuzme vodstvo. U Crans-Montani skija{i u nedjelju voze veleslalom. Skija{ice su ju~e trebale voziti spust u bugarskom skija{kom centru Bansko, ali je trka otkazana zbog prejakog vjetra.

Edin D`eko ponovo strijelac
Iako nije ba{ u milosti trenera Mancinija, Edin D`eko i dalje trese mre`e. I ovoga puta u duelu Manchester Citya protiv Blackburna reprezentativni napada~ je sjedio na klupi do 79. minuta. Ali, dva minuta nakon {to je u{ao u igru, u prvom kontaktu s loptom, glavom je zatresao mre`u na centar{ut Kolarova za kona~nih 3:0. Prije toga strijelci za gra|ane su bili Balotelli u 30. i Agüero u 52. minutu. Werder u Njema~koj nastavlja po sistemu toplo-hladno. Ovog puta pora`eni su u Bremenu od Nurnberga. Jedini gol za goste postigao je Esswien u 65. minutu. Veliki derbi italijanske Serie A odigran je u Milanu. Na stadionu San Siro, bez ka`njenog Ibrahimovi}a, Milanezi su odigrali 1:1. Jedini gol za doma}ine postigao je Nocerino u 15, a izjedna~io je Matri u 83. minutu. U \enovi Genoa i Parma odigrali su nerije{eno - 2:2. U najzanimljivijem susretu francuskom {ampionata Lyon je sino} na svom terenu odigrao samo 4:4 sa PSG-om, iako je vodio sa 4:2.

POSLJEDNJE VIJESTI
U NAPADU NA POLICIJU 14 MRTVIH - U napadu islamista na policijsku postaju u Gombeu, na sjeveroistoku Nigerije, poginulo je ~etrnaest osoba, a jo{ pet stradalo ih je u napadima na sjeveru zemlje koji se tako|er pripisuju islamistima. Policijska postaja u Gombeu izgorjela je u napadu koji se pripisuje islamisti~koj skupini Boko Haram. SU\ENJE OKON^ANO BEZ PRESUDE - Italijanske sudije okon~ale su ju~e su|enje biv{em premijeru Silviju Berlusconiju po optu`nici za podmi}ivanje zaklju~kom da je pro{lo previ{e vremena od navodno po~injenog djela i da zato presuda ne mo`e biti izre~ena. Berlusconi je bio optu`en da je platio mito od 600.000 eura britanskom advokatu Davidu Millsu da bi lagao istra`ne organe o Berlusconijevim poslovnim interesima. KINEZI OKUPIRALI OBAMINU STRANICU Stranica predsjednika SAD-a Baracka Obame na dru{tvenoj mre`i “Google +” preplavljena je porukama koje sti`u iz Kine, poslije uklanjanja restrikcija u toj zemlji. Svaka aktuelna tema na Obaminoj stranici o kampanji za predsjedni~ke izbore privukla je po nekoliko stotina komentara iz Kine. Neki komentatori se {ale, a drugi ka`u da su zauzeli stranicu u stilu pokreta “Okupirajmo”, koji djeluje u zapadnim zemljama.

Dodijeljeno najve}e njema~ko odlikovanje

Horst Seehofer uru~uje odlikovanje Sebastianu Vettelu

Srebreni lovorov list za Vettela
Dvostruki {ampion Formule 1 Sebastian Vettel dobio je najve}e njema~ko odlikovanje za sportska dostignu}a Srebreni lovorov list, koji mu je uru~io vr{ilac du`nosti predsjednika Njema~ke Horst Seehofer. “Svi znate da `elim da sakupim {to vi{e trofeja, tako da je Srebreni lovorov list za mene ne{to sasvim posebno” rekao je Vettel. On je , dodao da mu je velika ~ast {to je dobio ovu nagradu. “Uprkos svim najve}im trofejima i priznanjima, Vi ste ostali skromni, ~vrsto na zemlji i imate milione obo`avalaca” , rekao je Horst Seehoffer Vettelu ju~e na dodjeli nagrade. Kao {to je poznato, Vettel je 2010. postao najmla|i {ampion Formule 1 u historiji, a pro{le sezone je titulu jo{ ubjedljivije odbranio.

16. KOLO
8 16 24 25 40 41
1 1 8 2 0 2 5 1 4 7 6 8

JOKER 1 JOKER 2

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->