P. 1
Slobodna Bosna [broj 799, 1.3.2012]

Slobodna Bosna [broj 799, 1.3.2012]

|Views: 1,176|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Mar 02, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/17/2013

pdf

text

original

BOSANSKI PSYCHO: SVE O DANI [KRBA I ELVIRU KORA]U

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

Kako je i za{to lider bh. SDP-a izbjegao premijera Hrvatske u Sarajevu

OBRA^UN NA BALKANSKOJ LJEVICI
USKORO
www.slobodna-bosna.ba

MILANOVI] - LAGUMD@IJA

WEB PORTAL SLOBODNE BOSNE

SADR@AJ
12 BAHATA RASTRO[NOST PLATFORMA[KE VLASTI
Autoceste Federacije BiH obnovile vozni park
banci RS-a, odlu~io je svoju dugogodi{nju lojalnost {efu SNSD-a Miloradu Dodiku, u ~ije je finansijske transakcije samo on upu}en, naplatiti izgradnjom grandioznog hotela na Jahorini

www.slobodna-bosna.ba
kojoj nekada bija{e ime “Ljubica Ivezi}“; o ovom nadasve humanom i izuzetno kvalitetnom projektu, o njihovim ambicijama, `eljama i planovima, razgovarali smo sa predava~ima u “Muzi~koj sobi”, SABINOM [ABI]-ZLATAR i VLADOM KAJEVI]EM - DON GUIDOM

Uprava Javnog preduze}a Autoceste 46 GLADNE NOGOMETNE Federacije BiH ne mo`e se pohvaliti GODINE brzinom izgradnje cestovnog koridora 5C, Sportski prodor na daleki istok ali u potro{nji bud`etskog novca te{ko da ima premca: samo za nabavku pet VW terenaca spiskala je skoro pola miliona KM U posljednjih godinu dana desetak nogometa{a iz BiH potpisalo je profesionalne ugovore sa timovima iz KAZAHSTANA, egzoti~ne zemlje koju bi vjerovatno mnogi od njih te{ko mogli na}i na zemljopisnoj karti; na{ novinar pi{e o razlozima zbog kojih se ovda{nji nogometa{i odlu~uju igrati u ovoj biv{oj sovjetskoj republici, menad`erima koji im dogovaraju transfere, visini ugovora...

32 KO JE STVARNI VLASNIK AERODROMA VISOKO
Izmirivanje (po)ra~una
U sklopu plana i programa sanacije posrnulog Ko`arsko-tekstilnog kombinata Visoko (KTK) generalni direktor SENAD BILALOVI] predlo`io je VLADI FEDERACIJE BiH kompromisno rje{enje prema kojem bi Vlada izmirila dugovanja poduze}a prema Zavodu PIO, a zauzvrat preuzela imovinu Aerodroma Visoko u vlasni{tvu KTK, vrijednu vi{e od 15 milijuna KM

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij

50 FRANCUSKA GO[]A U ATELJEU “ZEC”
Martine Aubry u posjeti Sarajevu
U ~ast MARTINE AUBRY, gradona~elnice francuskog grada Lilla, koja je kao go{}a slikara SAFETA ZECA doputovala u BiH, pro{log vikenda je u Galeriji “Zec” prire|ena izlo`ba “Ku}a od kamena”, te promocija knjige o radu ovog velikog bosanskohercegova~kog umjetnika

Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo

36 NA ISTOKU SE RADI
D`ombi} sebi hotel gradi
Aleksandar D`ombi}, aktuelni premijer RS-a, ~uvar kase u Investiciono-razvojnoj

Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 MOJA BANKA d.d. SARAJEVO 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

58 “SOBA” ZA TALENTE
Pri~a o muzici i mladima...
U oktobru pro{le godine u Dje~ijem domu “Bjelave” u Sarajevu otvorena je “Muzi~ka soba”, u kojoj trenutno vje`ba i muzi~ki stasava dvadeset i pet {ti}enika ustanove
1.3.2012. I SLOBODNA BOSNA

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

3

MINI MARKET
ISPIT ZRELOSTI

NEPRINCIPIJELNA KOALICIJA SDP-a I SBB-a

Federalni ministar Zoran Mikuli} imenovao samog sebe u Komisiju za polaganje ispita
Centar za pru`anje pravne pomo}i u borbi protiv korupcije bh. odjeljenja Transparency Internationala istra`ivao je prijavu protiv federalnog ministra pravde Zorana Mikuli}a. U prijavi je navedeno kako je Mikuli} samog sebe imenovao “nezakonito“ za dopunskog ~lana Komisije za polaganje pravosudnog ispita u FBiH. Iz Mikuli}evog je ministarstva ubrzo stigao odgovor u kojem stoji kako je ovaj postupak u skladu sa Zakonom o pravosudnom ispitu FBiH, te da se i ranije de{avalo da ministri sami sebe imenuju kao ~lanove komisije za polaganje pravosudnog ispita. Zakonom o pravosudnom ispitu FBiH je propisano da predsjednika Komisije, njegovog zamjenika i 13 ispitiva~a imenuje ministar pravde na vrijeme od dvije godine izme|u diplomiranih pravnika sa polo`enim pravosudnim ispitom, koji su radom u pravosudnim tijelima, advokaturi ili u dr`avnim tijelima stekli visok ugled pravnog stru~njaka. Zakonski je dopu{teno, no te{ko je re}i kako je i eti~no ili profesionalno da ministar imenuje samog sebe kao ~lana komisije. Tim prije {to je ministar Mikuli} pravosudni ispit polo`io tek 2009. godine, te da
Zoran Mikuli}

Udruženim snagama SDP i SBB u Brčkom ruše SDA

NA NI[ANU SDP-a I SBB-a
Predsjednik SDA Br~ko Distrikta Ahmet Dervi{evi} u`iva punu podr{ku strana~kog {efa Sulejmana Tihi}a

Pro{lonedjeljna politi~ka previranja u Br~ko Distriktu, koja su rezultirala zahtjevom za smjenu Ahmeta Dervi{evi}a, predsjednika SDA Br~ko, po svemu sude}i su rezultat pribli`avanja SDP-a i SBB-a u Br~kom. Klupko se po~elo odmotavati na posljednjem zasjedanju br~anskog parlamenta prijedlogom Ahmeta Dervi{evi}a da se na dnevni red Skup{tine stavi poni{tenje konkursa za direktora Javnog preduze}a Komunalno, na ~ijem se ~elu nalazi Admir Nukovi}. “Nukovi} je kriminalac, tijesno je povezan sa Ismetom Dedei}em, smjenjenim du`nosnikom SDP-a i sada{njim liderom br~anskog SBB-a. Naime, Nukovi} va`i za glavnog finansijera SDP-a i vrlo je bitan za osovinu koju dr`e Ismet Dedei} i Mirsad \apo. Moja inicijativa je dobila potpunu podr{ku na Skup{tini Br~ko Distr ikta, sa 24 glasa za i 3 suzdr`ana. Zanimljivo je da je uzdr`an bio Admir Mujkanovi}, poslanik SDA i ro|ak br~anskog tu`ioca Zekerije Mujkanovi}a, koji ina~e slovi za neprikosnovenog za{titnika br~anskih kriminalaca”, kazao je za SB Ahmet Dervi{evi}. Prema njegovim rije~ima, javna je tajna da je Mujkanovi} vi{e nego sklon Ismetu Dedei}u i Mirsadu \api. Dedei}a je, ka`e Dervi{evi}, instalirao Fahrudin Radon~i}, uprkos nalozima biv{eg supervizora Raffija Gregoriana kojima se zabranjuje njegov politi~ki anga`man. Dedei} je bio upleten u brojne afere kao {to su Ital projekt, Tr`nica Arizona, talijanska poslovna zona, kockar-

nica u Br~kom, gdje su Dedei} i \apo investitorima obe}ali dono{enje Zakona o igrama na sre}u, koji bi omogu}io nepla}anje poreza, monopol na tr`i{tu i pranje novca. “Tu odluku sprije~ili smo u Skup{tini Ivan Krndelj i ja. Me|utim, ta pri~a je ponovo aktuelizirana i uz pomo} Fahrudina Radon~i}a i lobija koji predvodi njegov poslovni prijatelj Kelmendi, a sa pipcima u Br~kom, preko Dedei}a i njemu pot~injenih kadrova, `eli se realizirati”, ka`e za na{ list Ahmet Dervi{evi}. Zdru`enim snagama oni sada poku{avaju po svaku cijenu smijeniti sve one koji se suprotstavljaju takvim namjerama. Panika je zavladala kada je postalo jasno da vi{e ni tu`ilac Zekerija Mujkanovi} ne mo`e zaustaviti procesuiranje brojnih afera u Br~ko Distriktu, koje je u Skup{tini otvorio Dervi{evi}, a o kojima je pisala Slobodna Bosna (Bimeks, Kockarnica, Arizona, Vindi, Merkator, zaobilaznica, fabrika vode). Kampanja ove interesne grupe je u punom jeku i oni ne biraju sredstva `ele}i po svaku cijenu smanjiti uticaj Dervi{evi}a. Pored lokalnih mo}nika i tajkuna, u kampanju se uklju~io i Radon~i}, koji u Avazu, kao razlog za odlazak Dervi{evi}a, navodi njegovo neslaganje sa vrhom SDA. Ostaje da se vidi ho}e li lider SDA Sulejman Tihi} ustati u za{titu Dervi{evi}a ili }e ga pak `rtvovati zbog mira sa SDP-om i SBB-om. (M. Dedi})
SLOBODNA BOSNA I 1.3.2012.

4

MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJ^EVI]

Hrvatski premijer Zoran Milanović u posjeti BiH

nikada nije radio u pravosudnim institucijama ili advokaturi, nego je ve}inu radnog sta`a stekao rade}i u op}inskim organima mostarske gradske uprave. Komisija za polaganje pravosudnog ispita obavezna je da podnosi izvje{taj o svom radu ministru pravde najmanje jedanput godi{nje, {to zna~i da ministar u konkretnom slu~aju ima ulogu kontrolora vlastitog rada. Tako|er, ministar pravde je Zakonom ovla{ten da donese pravilnik o naknadama za rad u Komisiji za polaganje pravosudnog ispita i utvrdi iznos naknade. (N.H.)

BEZVRIJEDNA [TEDNJA

Direktor EP HZHB Nikola Kre{i} kre{e pla}e i prima nove radnike
Iako je novi direktor Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Nikola Kre{i} najavio smanjene pla}a svim radnicima u iznosu od pet posto, od proklamiranih mjera {tednje, po svoj prilici, ne}e biti ni{ta. Da je, naime, direktor Kre{i} uistinu namjeravao smanjiti tro{kove i rezati izdatke, onda uz postoje}ih 1830 djelatnika, ne bi upo{ljavao nove slu`benike. Prema tvrdnjama nezadovoljnih radnika, u posljednja tri mjeseca u tom se javnom poduze}u zaposlilo pedesetak ljudi, uglavnom bez javnog natje~aja. Radi se, dakako, o kadrovima kojima su jedine preporuka za posao bile bliske strana~ke, rodbinske i kumske veze s ~lanovima nove Uprave Elektroprivrede HZHB, regrutirane iz HSP-a i Radom za boljitak. (S.M.)
Nikola Kre{i}

1.3.2012. I SLOBODNA BOSNA

5

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

SDP-ov ZDRU@ENI STO@ER PROTIV HRVATSKOG PREMIJERA ZORANA MILANOVI]A
Pi{e: SENAD AVDI]

Da nije infantilan, a čini mi se da je upravo o tome riječ, taj SDP-ov dirigirani bojkot vrlo lako i jednostavno bi se mogao klasificirati kao đilkoški, bahati čin jedne samozaljubljene i samozadovoljne političke elite, koja na pišljivih petnaest posto glasova osvojenih na posljednjim općim izborima gradi svoj trijumfalistički gard i svemoć

N

eozbiljno, neodgovorno, nedr`avni~ki, pogotovo nedoma}inski je izgledao bojkot posjete hrvatskog premijera Zorana Milanovi}a od strane “prirodnih saveznika“, ~elnih ljudi Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine. Izbjegao je Milanovi}a federalni premijer Nermin Nik{i}, koji je pro{le sedmice na press-konferenciji pitao kolegu-novinara: “A koji si ti fakultet zavr{io?“ Ako se neko ozbiljno zakopa u akademski status federalnog premijera, lako bi doznao da je zavr{io neki dogovorni zavi~ajni pravni fakultet u Hercegovini. Ako ho}e da ga dalje razvla~im po medijima, neka neuki premijer Nik{i} Neka anga`ira pravnu slu`bu na ~elu sa prononsiranim kriminalcem, banditom {irokog spektra i ovlasti, gor{ta~kog prevaranta Ramiza Mehakovi}a, eksperta varalicu iz te{kih ratnih vremena. Bujrum izvolite! U svakoj normalnoj i pravnoj dr`avi Mehakovi} bi bio iza re{etaka, a ne u kabinetu premijera. Da nije infantilan, a ~ini mi se da je upravo o tome rije~, taj strana~ki dirigirani bojkot vrlo lako i jednostavno bi se mogao klasificirati kao |ilko{ki, bahati ~in jedne samozaljubljene i samozadovoljne politi~ke elite, koja na pi{ljivih petnaest posto glasova osvojenih na posljednjim op}im izborima gradi svoj trijumfalisti~ki

acije preostalih javnih poduze}a (Croatia osiguranje, Vjesnik, brodogradili{ta, aerodromi...). Hrvatska }e, u ljeto naredne godine, zaslu`eno postati punopravna ~lanica Evropske unije, stvar je ope~a}ena. Sve susjede Bosne i Hercegovine, prije ili kasnije, ~eka ista dosadna, te{ka proceduralna giljotina...

P

remijer Hrvatske Zoran Milanovi} i njegova Socijaldemokratska partija Hrvatske, ~iji je predsjednik, pored, ostalog, ima i svog predsjednika na ~elu dr`avnog vrha Hrvatske, Ivu Josipovi}a. Na posljednjim op}im parlamentarnim izborima hrvatski socijaldemokrati osvojili su u jednoj dosta vehementnoj koaliciji natpolovi~nu ve}inu bira~kog tijela u susjednoj dr`avi; dakle, ozbiljan je, nezaobilazan, apsolutno i mo`da ~ak i presudan partner u dijalogu Sarajeva i Zagreba. Od prve posttu|manovske vlasti u Hrvatskoj, sre}om, svi odnosi izme|u oficijelnog Zagreba i Sarajeva kanalizirani su na tehni~koj razini. I, problemi, nesuglasice, razmimoila`enja, naravno. Nije rije~ o sitnicama, radi se o bitnim “krupnicama“. Prema-izvje{}ima zvani~nih pregovara~a, izme|u Hrvatske i Bosne i Hercegovine

Zlatko Lagumd`ija naredio svim svojim lojalnim saradnici
gard i svemo}. Hrvatski premijer i {ef Socijaldemokratske partije u susjednoj dr`avi Milanovi} i u svojoj dr`avi, Hrvatskoj, ima ozbiljnih, te{kih, gotovo fatalnih, nepremostivih problema; kresanje dr`avnog prora~una nau{trb poljoprivrednika, branitelja, brodograditelja... postoji barem dvadeset nerazrije{enih i nerije{enih pitanja; od razgrani~enja, sudbine luke Plo~e, imovinsko-pravnih detalja, bosanskohercegova~kih odnosno hrvatskih firmi na podru~ju biv{e Jugoslavije, pa do mirovinskopenzionih fondova. Sve su to te{ke i ogromnog truda vrijedne teme koje se moraju kad-tad staviti na pregovara~ki stol, sve su to pitanja koja ti{te i jednu i drugu dr`avu, sve su to poglavlja koja Bosna i Hercegovina i Hrvatska za sva vremena moraju zatvoriti. [ta zna~i odbijanje navodno pobjedni~ke stranke na pro{lim izobrima, Socijaldemokratske partije BiH i njenog autisti~kog lidera Zlatka Lagumd`ije, da barem na ru~ku ceremonijalno-radnom, {to je predvi|ao protokol hrvatskog premijera Milanovi}a, istresu na hastal otvorena diplomatsko-dr`avno sporna pitanja izme|u dvije zemlje? Rumeni nau~nik, tuzlansko-podrinjski
SLOBODNA BOSNA I 1.3.2012.

K
6

o nije gledao, pratio prije ovog mjeseca vi{ednevnu gr~evitu, iscrpljuju}u borbu premijera Zorana Milanovi}a sa zastupnicima Hrvatskog sabora dok je pred njima obrazlagao nu`nost {tednje, kresanja dr`avnog prora~una (za skoro milijardu eura), ne mo`e razumjeti dramu koju pro`ivljava novi hrvatski premijer. Hrvatsku je Milanovi} preuzeo u stanju stra{nog ekonomsko-socijalnog uru{avanja i rasapa, kreditne prezadu`enosti, nerije{enih, nera{~i{}enih, nagomilanih strukturalnih gospodarskih pitanja - vjerojatne privatiz-

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
Foto: Milutin Stoj~evi}

DR@AVNI^KI ILI SAMO STRANA^KI ^IN
Premijer Hrvatske Zoran Milanovi} i premijer BiH Vjekoslav Bevanda

ima da se ne smiju susresti sa {efom hrvatske Vlade Milanovi}em!
istra`iva~, jedan u nizu Lagumd`inijih jadnika Denis Be}irovi}, koji se samoinicijativno gura u za{titu velikog vo|e, uhljebljen u dr`avno-parlamentarnoj hladovini, prije dolaska hrvatskog premijera Milanovi}a sna`no je upozorio da “Milanovi}ev protokol ima manjkavosti“. A, koliko se uspjelo i{~eprkati, sve manjkavosti protokola premijera susjedne dr`ave sadr`avaju se u tome {to sa svojim strana~kim kolegom Lagumd`ijom nije planirao ni{ta vi{e od radno-paradnog ru~ka. Lagumd`ijino zamor~e iz Tuzle, Be}irovi}, doktorirao je i predstavio svoju prili~no nepismenu doktorsku disertaciju o pogromima nad Mladim muslimanima u ratno-poratnom periodu, i to treba kazati i na to treba podsje}ati, u nekom bo{nja~ko-d`amijskom strate{kom upori{tu u Zagrebu. i vjerovatno uspje{na. Vjerujem da bi u tome ne{to, koliko ve} mo`e, participirao i premijer Hrvatske Zoran Milanovi}. Rije~ju, ogromna je bruka i pogolema sramota na~in na koji su partijske kolege iz SDP-a BIH do~ekale premijera najbli`e nam dr`ave - Republike Hrvatske tokom njegove prve, inauguralne posjete Bosni i Hercegovini. Tako se ne grade, prijateljski, dobrosusjedski odnosi i tako se ne pona{aju ozbiljni, odgovorni politi~ari koji imaju bilo kakvu viziju kom{ijskog `ivota i odgovornosti prema sopstvenoj dr`avi i budu}nosti njenih gra|ana. Mo`emo mi sva{ta misliti i dobrog i lo{eg o Srbiji Borisa Tadi}a, o Hrvatskoj Ive Josipovi}a i Zorana Milanovi}a, ali prije svega moramo shvatiti da je “kom{ija bli`i od potko{ulje“. Na~in na koji je u Sarajevu do~ekan premijer Hrvatske Zoran Milanovi}, ohol, ultimativan, u osnovi nepristojan, savr{en je primjer kako jedna bahata, bezobrazna, neodgovorna vlast od prijatelja pravi neprijatelje...
7

E

h, sad: da se taj tuzlanski luftiguz sa dr`avnom poslani~kom platom, ambiciozan kao Emir Suljagi} i odgovoran kao Damir Had`i}, najavio hrvatskim vlastima, ta bi procedura bila duga

1.3.2012. I SLOBODNA BOSNA

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 23. FEBRUAR
Zna~ajna je i dobra, ~ak i kada nije realna, bosanskohercegova~ka dijaspora. Ponekad sam bio kriti~an, cini~an, mo`e biti i nepravedan prema toj dragocjenoj strukturi, ali nikada nisam dovodio u pitanje njihovo pravo da se anga`iraju i na klju~nim pitanjima za Bosnu i Hercegovinu. Danas, recimo, pri~am sa biznismenom iz Skandinavije, Bosanac, Hercegovac, ne znam ta~no odakle je. “Kada se mo`emo vidjeti?“, pita gospodin. “Pa ne znam“, gr~im se ja. “Ako treba sutra, eto mene ve~eras“, veli bosanski Skandinavac. Nije realno, vidjet }emo se prekosutra, najkasnije za Dan dr`avnosti BiH. Sarajevu i brzopotezno prodala stan u centru grada, pa se, poni`ena i obespravljena, vratila u maticu sa 150-200 hiljada prljavih “Alijinih konvertibilnih maraka“. U drugoj recentnoj srbijanskoj sva|i, ni{ta manje bezobraznoj i neuvi|avnoj, jezikom mr`nje natopljenoj, prgavim, palana~kim, sva|ala~kim rje~nikom, srbijanski dr`avni ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonji}, debelguzi, punomasni, bahati, nekulturni Milo{evi}ev “neimar“, paradigmati~ni komunisti~ki prasac, ispisuje nalog za hap{enje lidera Liberalno-demokratske partije ČEDOMIRA JOVANOVI]A, optu`uju}i ga da je organizovao atentat na pokojnog Zorana \in|i}a. Ali, tvrdi ministar u srpskoj vlasti, Mrkonji}, ni to nije najve}i Jovanovi}ev grijeh - “Jovanovi} je u Haag isporu~io pokojnog Slobodana Milo{evi}a“. Srbija }e u narednih nekoliko dana dobiti status kandidata za ulazak u Evropsku uniju, pri ~emu se vlasti susjedne dr`ave ozbiljan kompromis morale u~initi i prigu{enu kapitulaciju potpisati (“i Kosovo i Evropa“). Prije toga vlast u Beogradu morala je pro`vakati i na gladan stomak progutati jo{ mnogo toga. O jadu }e se zabaviti Evropa, u kojoj se dobrodo{lica ukazuje ljudima koji na konkretan i institucionalan na~in, nakon 12-13 godina, i dalje trabunjaju o NATO zavjeri i koji izbornu kampanju grade na optu`bama onih koji su na “izadajni~kim hap{enjima“ Milo{evi}a, Karad`i}a, [e{elja, Mladi}a, instalirani u beogradski dr`avni vrh. nepokretne imovine. [ta vi{e od mene ho}e, {ta jo{ treba da dokazujem sestrama BUNDI-MIR?!

PONEDJELJAK, 27. FEBRUAR
U jednim ovda{njim dnevnim novinama pi{e kako je boksa~ njema~kog imena i prezimena Marco Huck, alijas MUAMER HUKI], o{te}en u protiv “svjetskog prvaka u WBA kategoriji“. Pa se poja{njava kako je “njema~ki boksa~ Huck-Huki}, Bosanac ro|en u Crnoj Gori“. Jasno je sve, da ne mo`e biti jasnije. Sportski korektno, kao u onom vicu da je oboren crnogorski rekord u tr~anju na sto metara. “A koliki nam je sad rekord, ~o~e“, pita nakon {to je ~uo tu radosnu vijest odu{evljeni Crnogorac. “Sad nam je rekord pedeset i devet metara, okruglo“, odgovori mu kolega-|eti}!

PETAK, 24. FEBRUAR
Do~eka me jutros na ku}nim vratima “besplatni primjerak“ najtira`nijeg dnevnog lista u zemlji Dnevnog avaza. Jeste da je iznena|enje, ta~no je da se radi o puzaju}em pomirenju, ali nisam uzeo novine na ku}nom pragu, nego ih kupio u obli`njoj trafici...

UTORAK, 28. FEBRUAR
Gledam, ~itam biografiju, vlastoru~no napisan CV, MLADENA ]AVARA novog (SDP-ovog) dr`avnog doministra sigurnosti; dra`esno! Doministar pi{e kako je zlo~ina~ku JNA napustio 1993. godine. Dakle, skoro godinu dana nakon {to su to uradili VELJKO KADIJEVI], RATKO MLADI]...

SUBOTA, 25. FEBRUAR
Dvije ozbiljne polemike koliko mogu sustavno pratim u srbijanskim medijima. Prva: u beogradskom dnevnom listu Danas ve} danima se “krhaju“ valjda ponajbolji predratno-ratno-postratni srpski novinar MILO[ VASI] i predratna perjanica sarajevskog/bosanskohercegova~kog novinarstva, kasnije beogradsko/srpskog LJILJANA SMAJLOVI]. Pored ostalih

SRIJEDA, 29. FEBRUAR
Dan je nezavisnosti Bosne i Hercegovine, dvadeset je godina proteklo od Referenduma o nezavisnosti dr`ave. Rezultate referendumskog glasanja do~ekao sam u zgradi Skup{tine BiH, prigodan koktel se organizirao, nazdravljalo se, ~estitalo, bilo sve kako treba da bude. Sve~arski dio protokola zavr{io sam oko pono}i u razgovoru sa tada{njim dr`avnim premijerom JUROM PELIVANOM, kucnuli se {ampanjsko-pivskim ~a{ama. Pozdravio se sa premijerom, ispri~ao se da moram ku}i. “Bojim se da }e to te{ko biti izvesti, grad je potpuno blokiran, dalje od Marijin Dvora se ne mo`e“, upozorio me jedan od ~lanova Pelivanove vlade...

NEDJELJA, 26. FEBRUAR
Evo, ve} tre}i dan otkako je iza{ao posljednji broj “SB“ ne prestaju {to formalni, {to neformalni pritisci, prosvjedi, podbadanja, optu`be, podmetanja zbog teksta koji sam napisao o VESNI BUDIMIR, dr`avnoj tu`iteljici, {efici Odjela za ratne zlo~ine Tu`iteljstva BiH koja je na besprizoran, banditski na~in opelju{ila nekoliko svojih kolega i kolegica za nekoliko stotina hiljada maraka. Ko stoji iza tog teksta, kakva je njegova, pravna, politi~ka, kriminalna, ratno-zlo~ina~ka... pozadina. Potpuno ista pitanja postavljali su mi kada je njena sestra, direktorica SDP-a BiH LIDIJA KORAČ voljom Centralne izborne komisije (sukob interesa) izgubila ambasadorsko mjesto u Briselu, a mi o tome pisali. Neko je nas nagovorio, usmjeravao, platio da kontinuirano radimo na diskvalifikaciji sestara Budimir i neko je od toga (a ko bi drugi, ako nisam ja?!) dobro profitirao. A, da nije malo previ{e, da nisam ja bio mo`da i preblag u oba slu~aja? Pa samo bunde (~izme, cipele, visokokaratni nakit da i ne pominjem) koje u regalima dr`e sestre Budimir vrijede vi{e od svega {to ja imam od pokretne i

optu`bi koju patriotski ostra{}ena Smajlovi}ka (ro|ena negdje u Marti}evoj improviziranoj dr`avi, kao Ugrica), biv{a glavna urednica Politike, danas predsjednica Udru`enja novinara Srbije (UNS-a) spo~itava Vasi}u jeste da je tokom rata uz “pomo} NATO aviona nadlijetao bosanska ratna popri{ta, pa ~ak se uspio i do Sarajeva ‘spustiti‘“. Uz pomo}, dakle, istih onih zlo~ina~kih letjelica koji }e pet-{est godina kasnije bombardovati “Srbiju i Ča~ak“ (ili Ra~ak, ne sje}am se). Bez pomo}i srbo`derskog NATO-a, Smajlovi}ka-Ugrica u to se vrijeme (najte`ih dana po vascelu srpsku populaciju u matici i rasejanju) obrela u
8

SLOBODNA BOSNA I 1.3.2012.

MINI MARKET
CAZINSKA BUNA

NEKO DO^EKO

SDP pokre}e unutarpartijske izbore - neizvjesna kandidatura Hamdije Lipova~e
Smijenjeni predsjednik Kantonalnog odbora SDP-a Unsko-sanskog kantona Hamdija Lipova~a nikada nije krio namjeru da preuzme kormilo SDP-a. Javnim pokazivanjem politi~kih aspiracija mladi i hiperambiciozni Lipova~a `estoko se zamjerio neprikosnovenom SDP-ovom autoritetu Zlatku Lagumd`iji i prvenstveno u tom kontekstu treba posmatrati i Lipova~in hod po trnju. Nije tajna da se biv{i na~elnik biha}ke op}ine, a sada{nji premijer USK Hamdija Lipova~a nikada nije slijepo pridr`avao partijskih direktiva i uputa strana~ke Centrale u Sarajevu. Primjerice, u jeku svirepe medijske kampanje Dnevnog avaza protiv lidera SDP-a Zlatka Lagumd`ije, Lipova~a je ugostio vlasnika Avaza Fahrudina Radon~i}a, komentari{u}i to rije~ima da su Biha}u potrebni „jaki privrednici i investitori“. Lipova~a je ugostio i vjerskog poglavara reisu-l-ulemu
Hamdija Lipova~a

Premijer Nikšić će od sredine marta prisustvovati sjednicama ESV-a
Od izbora u martu pro{le godine do danas, federalni premijer Nermin Nik{i} nije prisustvovao niti jednoj od 12 do sada odr`anih sjednica Ekonomsko-socijalnog vije}a! Sve su sjednice ESV-a odr`ane u prostorijama federalne Vlade, no premijer Nik{i} ne samo da nikada nije svratio i makar kurtoazno pozdravio skup nego nikada nije ni opravdao svoj izostanak. Nik{i}ev bojkot ESV-a potrajat }e sve dok sjednicama bude prisustvovao predsjednik Unije poslodavaca Nihad Imamovi}, kome vrh SDP-a nikako ne mo`e ni oprostiti ni zaboraviti pokretanje afere „Reket“. Kako doznajemo, premijer Nik{i} ne}e jo{ dugo eskivirati sjednice ESV-a: Imamovi}ev predsjedni~ki mandat isti~e sredinom marta ove godine... (A.M.)
Nermin Nik{i}

NAMIRIO SE [PIRO

Nikola Špirić i njegova štićenica Sanja Jokić udvostručili mjesečna primanja
Donedavni premijer a odnedavni dopremijer i ministar finansija u Vije}u ministara BiH Nikola [piri} ubjedljivo je najpla}eniji funkcioner u BiH. Uz redovnu dopremijersku pla}u koja s raznim dodacima iznosi oko 5.000 KM, [piri} }e ubirati i oko 3.500 KM mjese~no po osnovu ~lanstva u Upravnom odboru Agencije za osiguranje depozita. Ni{ta lo{ije ne}e pro}i ni njegova mlada {ti}enica Sanja Joki}, koja je od prije nekoliko mjeseci iz [piri}evog kabineta prekomandovana u Slu`bu za zajedni~ke poslove. No, nakon {to je [piri} izabran za dopremijera i ministra finansija, i Joki}eva bi mogla poput {efa [piri}a udvostru~iti mjese~na primanja - tako {to }e zadr`ati direktorsku funkciju u Slu`bi za zajedni~ke poslove a preuze}e i funkciju savjetnice u [piri}evom kabinetu. Ako se plan ostvari, Joki}eva bi mogla mjese~no zaradivati oko 7.000 KM. (M.A.)
Nikola [piri}

10

SLOBODNA BOSNA I 1.3.2012.

MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}

PRO ET CONTRA

Podržavate li stav SDA da je sastanak regionalnih lidera trebao sazvati Bevanda a ne Džombić?
JOSIP MUSELIMOVI]
Advokat

BAKIR DAUTBA[I]
Sekretar Ministarstva sigurnosti

[A]IR FILANDRA
Dekan FPN-a

Mustafu ef. Ceri}a i to u trenutku dok je ovaj skoro otvoreno agitirao protiv SDP-a. Zbog svega toga, partijski vrh SDP-a nije se ba{ pretrgao u za{titi Lipova~e kome je partijska baza otkazala poslu{nost. Na sjednici strana~kog rukovodstva hladno je prihva}ena informacija o doga|ajima u Biha}u, uz preporuku da se {to hitnije odr`e unutarstrana~ki izbori na kojima se, ako `eli, mo`e kandidirati i Lipova~a. Lipova~a je jo{ u dilemi a kona~nu odluku, kako je rekao, donije}e nakon konsultacija sa svojom porodicom. (M.F.)

DA
Apsolutno podr`avam! Sastanak regionalnih lidera trebao je aktuelizirati gospodin Bevanda, a ne entitetski premijer D`ombi}.

DA
Podr`avam stav SDA jer je koordinacija po ovom pitanju u potpunosti nadle`nost BiH, shodno odredbama zakona o za{titi i spa{avanju.

DA
Podr`avam stav da je sastanak trebao sazvati dr`avni premijer a ne entitetski zato {to je to politi~ki korektno. Postoje}i na~in organiziranja sastanka miri{e na neko mehani~ko poimanje jedinstva dr`ave.

CILE MILE

ALEKSANDAR TRIFUNOVI]
Glavni i odgovorni urednik portala “BUKA“

BRANISLAV BORENOVI]
Potpredsjednik PDP-a

BESIMA BORI]
Zastupnica u Parlamentu FBiH

NE
Mi{ljenja sam da je su{tinski bitno da u regionu postoji saradnja i konkretni rezultati takvih skupova i da nije bitno ko je inicijator. Svaku inicijativu koja mo`e da ima neki rezultat a na regionalnom je nivou, ja podr`avam.

NE
Ne podr`avam stav SDA jer ne treba robovati formalnostima ko je sazvao sastanak ve} je bitno da su se sastali. Sastanak je dobar poku{aj da entitetski i premijeri iz regiona razgovaraju.

NE
Mi{ljenja sam da nije va`no ko je sazvao sastanak nego zbog ~ega i oko ~ega se okupljamo. Smatram da je va`no da zajedno rije{imo probleme.

[ef bh. diplomatije Zlatko Lagumd`ija priprema se za prvu diplomatsku posjetu Banjoj Luci
U vrijeme kada ovaj broj Slobodne Bosne ve} bude u prodaji (u utorak, 28. februara) ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumd`ija trebao bi otputovati u Banja Luku, u prvu slu`benu posjetu predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. Kako nezvani~no doznajemo, na sastanku dvojice lidera (SDP-a i SNSD-a) trebalo bi se razgovarati o vanjskoj politici BiH i aktivnostima oko EU integracija, zbog ~ega u Lagumd`ijinoj pratnji ide i Amer Kapetanovi}, {ef Odsjeka za Europsku uniju u Ministarstvu vanjskih poslova BiH. Nije, me|utim, jasno za{to }e Zlatko Lagumd`ija o vanjskopoliti~kim poslovima u Banjoj Luci razgovarati s Miloradom Dodikom, kada je sva sporna pitanja mogao rije{iti u Sarajevu, sa svojom zamjenicom Anom Tri{i}-Babi}, ina~e doministricom koja godinama u`iva veliko povjerenje strana~kih {efova iz SNSD-a. (S.M.)

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

by MARIO BRANCAGLIONI

V

1.3.2012. I SLOBODNA BOSNA

11

BAHATA RASTRO[NOST PLATFORMA[KE VLASTI

Uprava Javnog preduzeća Autoceste Federacije BiH ne može se pohvaliti brzinom izgradnje cestovnog koridora 5C, ali u potrošnji budžetskog novca teško da ima premca: samo za nabavku pet VW terenaca spiskala je skoro pola miliona KM

MIRSAD NIK[I], BRAT PREMIJERA NERMINA NIK[I]A, “ZADU@IO“ NAJSKUPLJI AUTOMOBIL U FEDERACIJI BiH
Slu`beni automobil VW TOUAREG, terenac koji vozi Mirsad Nik{i}, ko{tao je 120.000 KM
NAJSKUPLJI VOZNI PARK U FEDERACIJI
Uprava Autocesta FBiH kupila je pet terenaca vrijednih blizu pola miliona maraka

12

SLOBODNA BOSNA I 1.3.2012.

AUTOCESTE FEDERACIJE BiH OBNOVILE VOZNI PARK
Pi{e: ASIM METILJEVI]

D

DOGOVOREN TENDER ZA NAPLATU PUTARINE

anima se na Federalnoj televiziji proteklog ljeta vrtio snimak onog autobusa kojim je fri{ko izabrana federalna Vlada pristigla u Tuzlu. Slika koja govori vi{e od hiljadu rije~i trebala je posvjedo~iti odlu~nost namjere platforma{ke vlade predvo|ene premijerom Nerminom Nik{i}em da obuzda sumanuto rasipanje para poreskih obveznika i zapo~ne doma}insko upravljanje federalnim bud`etom. Prije kolektivnog odlaska autobusom u Tuzlu, federalna Vlada je s puno medijske pompe najavila ozbiljnu redukciju vlastitog voznog parka, prodaju velikog broja luksuznih automobila, i jo{ ozbiljnije kresanje funkcionerskih privilegija.

Dvojac Grabovica-Karić progurao BS Telekom
Nenadani izbor Ensada Kari}a za ~elnika JP Autoceste FBiH pripisuje se njegovom dugogodi{njem poznanstvu s Elvedinom Grabovicom, koji je opet najbli`i poslovni suradnik {efa SDP-a Zlatka Lagumd`ije. Veza Kari}-Grabovica tek }e se otkriti kada budu objavljeni rezultati aktuelnog tendera Direkcije Autocesta vrijednog 2 miliona KM a koji se odnosi na “Nabavku, monta`u i odr`avanje opreme za zatvoreni sistem naplate cestarine“. Potpuno je izvjesno da }e ovaj posao pripasti beogradskoj tvrtki Mihailo Pupin koja se na tender prijavila u partnerstvu sa sarajevskom informarti~kom ku}om BS Telecom. Do prelaska u EPBiH, Grabovica je radio u privatnom, alternativnom telekomu T3, koji je opet vlasni~ki tijesno povezan s tvrtkom BS Telekom!

NARU[EN IMID@ [TEDLJIVOSTI
“Vlada je krenula sa u{tedama i bukvalno prepolovila sve povlastice-privi legije koje koriste ~lanovi Vlade, savjetnici i rukovode}i dr`avni slu`benici“, pohvalio se premijer Nik{i} nekoliko sedmica nakon {to je preuzeo kormilo federalne Vlade.

ZAKULISNI ARAN@MAN
Direktor EPBiH Elvedin Grabovica obezbijedio je unosan posao BS Telekomu

Federalni premijer Nermin Federalni premijer Nermin Nik{i} pobrinuo se da Nik{i} pobrinuo se da direkcija Autocesta dobije direkcija Autocesta dobije dodatnu finansijsku dodatnu finansijsku injekciju vrijednu dvadeset injekciju vrijednu dvadeset miliona miliona

KRV NIJE VODA KRV NIJE VODA

Bri`ljivo njegovani imid` {tedljivosti federalne Vlade prvi je nakrunio federalni ministar rada i socijalne politike Vjekoslav ^amber (HSP), kojem se nije dopao ni jedan od pet automobila s koliko je njegovo Ministarstvo raspolagalo, pa je odrije{io federalnu kesu i kupio najnoviji tip terenca “Volvo“. Zajedno s dodatnom opremom, Volvo je pla}en 80.000 KM. Premijer Nik{i} se oglasio, ali kasno, tek nakon {to je slika skupocjenog terenca objavljena u medijima. Premijer je u pola glasa pozvao ministra Čambera da poni{ti odluku o kupovini automobila za koju navodno nije imao suglasnost federalne Vlade. Nakon premijera Niki{i}a, oglasio se i ministar Čamber koji je potvrdio kupovinu skupocjenog terenca, no demantirao je informaciju da je terenac pla}en 80.000 KM. “To~no je, kupili smo novi automobil, ali cijena nije bila 80.000 KM nego 79.000 KM... i ovaj automobil je bio jeftiniji od Passata“, pojasnio je ministar Čamber, jasno stavljaju}i do znanja da ne}e poslu{ati preporuku svog formalnog {efa, premijera Nik{i}a. Br`e nego {to je iko o~ekivao premijer Nik{i} se povukao iz ovog spora, a upu}eni tvrde da je to u~inio zbog straha da bi prozvani ministar Čamber mogao uzvratiti istom mjerom - otvaranjem puno ve}e “autoafere“ u federalnoj Direkciji autocesta, u kojoj je glavni akter njegov brat Mirsad Nik{i}!
13

1.3.2012. I SLOBODNA BOSNA

BAHATA RASTRO[NOST PLATFORMA[KE VLASTI
Kako smo doznali, nekako u isto vrijeme kada je ministar Čamber sjeo u terenac Volvo, novoimenovana uprava federalne Direkcije autocesta tako|er je odlu~ila obnoviti i pro{iriti vlastiti vozni park. Nekoliko mjeseci ranije, kada je na ~elu uprave bio Erdal Trhulj, na~elno je usugla{ena odluka o kupovini pet novih automobila, “{koda“ ili “golfova“, no realizacija odluke prepu{tena je novoj upravi Direkcije koja je imenovana u maju pro{le godine. SPORAN ANGA@MAN AGENCIJE “MARK IN“

Uprava Autocesta naručila reklamni film
Na tro{kovnoj strani poslovnog izvje{taja JP Autocesta nalazi se jo{ nekoliko u najmanju ruku spornih finansijkih transakcija koje se mjere desetinama hiljada KM. Pored ostalog, aktuelna uprava je kupila jo{ jedan automobil pla}en 46.192,00 KM (isporu~ilac Hercegovina auto d.d. Mostar) a sredinom maja pro{le godine s ma r ketin{kom agencijom iz Sarajeva Mark IN sklopila je ugovor “za izradu tv emisije dnevnik autoceste“ vrijedan 46.332,00 KM. Uzalud smo poku{avali otkriti o kakvoj je emisiji rije~, kad je i gdje je emitirana. Jednostavno, “niko ni ~uo ni vidio“.

TERENCI UMJESTO GOLFOVA
Nova uprava Direkcije, predvo|ena Ensadom Kari}em, za ~iji je izbor najzaslu`niji njegov dugogodi{nji prijatelj Elvedin Grabovica, aktuelni direktor EPBiH, te Mirsadom Nik{i}em, ~iji izbor pada na du{u njegovog starijeg brata Nermina Nik{i}a, poni{tila je odluku svojih prethodnika i umjesto pet “{koda“ ili “golfova“ odlu~ila je raspisati tender za nabavku skoro tri puta skupljih automobila, od kojih je jedan VW Touareg terenac i ~etiri VW Tiguana, sva ~etiri terenca. Kod formiranja tendera, tandem Kari}-Nik{i} nije {tedio (bud`etski) novac i do kraja je ispo{tovao rasprostranjeni “standard“ prema kome je automobil va`an statusni simbol: uz nove terence zahtijevali su i svu mogu}u dodatnu opremu za potpuni vizuelni i komforni ugo|aj. “Najpovoljnija“ ponuda pristigla na tender glasila je na iznos od 469.880,00 KM, a ponudu je poslala sarajevska autoku}a AC QUATRO u vlasni{tvu Bakira Alispahi}a. Prema slu`benim informacijama objavljenim na oficijelnom sajtu Direkcije, ugovor s AC QUATROM o isporuci terenaca potpisan je 8. novembra 2011. godine. LUKSUZ O DR@AVNOM TRO[KU

Direktor Autocesta Direktor Autocesta Ensad Kari} izdvojio je za Ensad Kari} izdvojio je za reklamni film 46.332,00 KM reklamni film 46.332,00 KM

SPORA IZGRADNJA, SPORA IZGRADNJA, BRZA POTRO[NJA BRZA POTRO[NJA

Pojedina~na cijena pet kupljenih automobila nije objavljena, no istragom smo

Dodatna oprema za VW TOUAREG košta više od 12.000 KM
Cijena najjeftinijeg modela Volkswagen Touarega V6 sa diesel motorom 3.0I TDI iznosi 76.014 KM bez PDV-a. Cijena Touarega varira ovisno o paketu opreme. Tako Touareg V8 4.2I TDI ko{ta 114.071 KM. Najskuplji paket opreme koji se mo`e naru~iti na bh. tr`i{tu za Touareg je tzv. “W05“ u kojem kupac, pored osnovnog paketa opreme, dobiva ko`ne presvlake, sportska sjedala, ko`ni volan, pedale od nehr|aju}eg ~elika, grijanje volana, grijanje prednjih sjedala i jo{ pregr{t sitnih detalja kao {to su potpora za ki~mu ili grijanje prednjih mlaznica za pranje vjetrobrana. Ovaj paket opreme stoji 12.454 KM, bez PDV-a. Cijena najjeftinijeg modela Volkswagen Tiguana 4 motion sa benzinskim 14I TSI motorom stoji 44.661 KM bez PDV-a. Najskuplji model je 2.0I TDI 4 motion za kojega treba izdvojiti 51.008 KM bez PDV-a. Najskuplji paket opreme koji se mo`e dobiti na na{em tr`i{tu je “WL5“ koji uklju~uje ko`ni paket i ekskluzivni sportski paket te grijanje naslonja~a i sjedi{ta. Paket opreme “WL5“ stoji 3.504 KM bez PDV-a.

ustanovili da je najskuplji automobil, VW Touareg, opremljen osnovnom ali i dodatnom opremom (srebreni krovni nosa~i, prednja sjedala s aktivnom klimatizacijom, senzori za parkiranje itd.) pla}en oko 120.000 KM, odnosno da je nabavka 4 VW Tiguana ko{tala ne{to vi{e od 349.000 KM, {to zna~i da pojedina~na cijena automobila s dodatnom opremom iznosi 87.000 KM. Federalna Direkcija autocesta finansira se iz prihoda ostvarenih naplatom putarine, ali dijelim i bud`etskim novcem. Ovogodi{nja doznaka federalne Vlade bila je vi{e nego izda{na - Direkcija autocesta dobila je dodatnih 20 miliona KM, a dodatni transfer bud`etskog novca obrazlo`en je “kao podr{ka izgradnji dijela koridora 5C“. Kako smo doznali, transfer je obrazlo`io li~no premijer Nik{i}, koji je svojevremeno javno obe}ao da zbog sukoba interesa ne}e sudjelovati u raspravi i dono{enju odluka koje se ti~u Direkcije autocesta. Ali, krv nije voda...
SLOBODNA BOSNA I 1.3.2012.

14

ZLO^IN NA DOBRINJI

BOSANSKI PSYCHO
Prošlosedmično brutalno ubistvo fotografa MUSTAFE BUKVIĆA u njegovoj fotografskoj radnji u naselju Dobrinja zaprepastilo je javnost kako po svojoj svireposti, tako i po morbidnim biografijama prvobitno osumnjičenih počinitelja: DANE ŠKRBA, pjesnikinje i konceptualne “umjetnice“, i njenog nevjenčanog muža, serijskog ubice ELVIRA KORAĆA; naš novinar prvi je došao do svih najvažnijih detalja ovog nezapamćenog zločina

JEZIVI “PERFORMANS“ MORBIDNE PJESNIKINJE
Pi{e: EMIR HOD@I]

D

MONSTRUOZNA KOLJA^ICA
Dani [krba odre|en je jednomjese~ni pritvor zbog svirepog ubistva Muje Bukvi}a

etalji svirepog ubistva sarajevskog fotografa Mustafe Muje Bukvi}a (67), zvanog Dedo ve} danima ne prestaju {okirati javnost u glavnom gradu BiH. Iako je policija dan nakon ubistva na podru~ju Mostara uhapsila 30-godi{nju Danu [krba, koja je tokom ispitivanja istra`iteljima priznala kako je ona po~inila ovaj monstruozni zlo~in, njen nevjen~ani suprug Elvir Kora} (41), vi{estruki ubica i psihijatrijski bolesnik koji je bio prvoosumnji~eni za Bukvi}evo ubistvo, za sada je na slobodi jer ne postoje nikakve indicije da je on bio umije{an u ovaj monstruozni zlo~in. Kora} se trenutno nalazi na Neuropsihijatrijskoj klinici u Sarajevu, gdje se povremeno lije~i ve} godinama. Na kliniku je do{ao sam da potra`i pomo} dan nakon Bukvi}evog ubistva. Ljekarima je tada, ne spominju}i ubistvo, neodre|eno rekao da mu se psihi~ko stanje pogor{alo, te kako se boji da bi mogao “ne{to lo{e u~initi“.

ZLO^IN IZ KORISTOLJUBLJA
Podsjetimo, fotograf Mustafa Bukvi} prona|en je 23. februara prerezanog vrata u svojoj fotografskoj radnji u ulici Omladinskih radnih radnih brigada u naselju Dobrinja. Prona{ao ga je uposlenik obli`njeg fast fooda, koji do{ao da mu dostavi naru~enu hranu. U istom tom fast foodu Bukvi} je neposredno prije ubistva popio kafu, a zatim se vratio u radnju. Kako nezvani~no saznajemo, netom prije ubistva
16
SLOBODNA BOSNA I 1.3.2012.

JEZIVA SMRT U FOTOGRAFSKOJ RADNJI

MJESTO ZLO^INA I @RTVA BRUTALNOG UBISTVA
Mujo Bukvi} prona|en je prerezanog vrata u svom foto studiju na Dobrinji

u njegovoj je radnji bila starija `ena iz susjedstva, koja je na odlasku navodno vidjela [krbu kako zajedno sa nepoznatim mu{karcem ulazi u foto-studio. Upravo je ovaj trag, uz materijalne dokaze prona|ene na mjestu zlo~ina, omogu}io sarajevskoj policiji da u saradnji sa MUP-om HNK brzo locira i uhapsi Danu [krba. Naime, na podu tamne komore u kojoj je prona|eno nago, izmasakrirano Bukvi}evo tijelo, policija je prona{la razbacane fotografije na kojima je bila upravo [krba. Kada su pokazali fotografije svjedokinji koja je posljednja vidjela Bukvi}a `ivog, ona je

potvrdila da je `ena sa fotografija u{la u radnju poslije nje. Uprkos tome {to je [krba priznala ubistvo i trenutno se nalazi u pritvoru, u pojedinim medijima se posljednjih dana spekuliralo da je ubica zapravo Kora}, te da Dana [krba la`nim priznanjem {titi svog nevjen~anog supruga. Kako saznajemo iz izvora bliskih MUP-u Kantona Sarajevo, policija je Kora}a privela na ispitivanje u subotu, 25. februara, ali su ga pustili jer nisu na{li nikakve dokaze da je on po~initelj ili pomaga~ u zlo~inu. Kora} je tokom policijskog saslu{anja negirao svoju

Dana [krba i Elvir Kora}, fatalna privla~nost brutalnih ubojica

HAP[ENJE OSUMNJI^ENE DANE [KRBA
Sarajevska policija u saradnji sa MUP-om HNK uhapsila je [krbu na podru~ju Mostara dan nakon zlo~ina
1.3.2012. I SLOBODNA BOSNA

umije{anost i tvrdio da sa Danom [krba, sa kojom ima i ~etvorogodi{nje dijete, nije imao nikakvog kontakta ve} punih pet mjeseci. Posljednji put javio se njenoj majci 7. januara ove godine, kada joj je poslao SMS i ~estitao pravoslavni Bo`i}. Prema ranije objavljenim izvje{tajima u medijima, pretragom njegovog mobilnog telefona navodno je prona|ena SMS poruka koju je Kora} poslao jednoj osobi nekoliko sati nakon zlo~ina, a u kojoj pi{e: “Zaklao sam ga, je... mi je `enu, slikao ju je golu, slikao mi je i dijete.“ Ipak, na{i dobro upu}eni izvori tvrde da se radi o dezinformaciji, te da takva poruka nikada nije postojala. Policija za sada detalje istrage nastoji dr`ati u tajnosti. Prema posljednjim informacijama koje su “procurile“ u javnost, Dana [krba bila je u seksualnoj vezi sa ubijenim Bukvi}em, a zlo~in se navodno dogodio za vrijeme jedne od njihovih seksualnih “igrica“. Ta~nije, [krba se ve} du`e vrijeme prostituisala te na taj na~in zara|ivala za `ivot. Imala je brojnu klijentelu, a na{i izvori ka`u da je Mustafa Bukvi} bio me|u njenim redovnim “mu{terijama“. Motiv za ubistvo bio je ~isto koristoljublje, odnosno nera{~i{}eni “ra~uni“ izme|u [krbe i Bukvi}a. Obdukcija Bukvi}evog tijela pokazala je da nesretni fotograf napad uop}e nije o~ekivao na njegovom tijelu, osim manjih ogrebotina na le|ima, nisu prona|eni nikakvi dokazi koji bi ukazivali na to da se poku{ao braniti. To ujedno obja{njava i kako je Dana [krba uspjela prerezati vrat mu{karcu koji je ipak bio fizi~ki sna`niji od nje. Sa druge strane, Elvir Kora} te{ko da bi imao snage savladati Bukvi}a - naime, pored psihi~kih problema sa kojima se bori ve} godinama,
17

ZLO^IN NA DOBRINJI

BIZARNI PERFORMANSI SAMOZVANE UMJETNICE
Dana [krba redovno je objavljivala svoje fotografije i video klipove na internetu

Kora} je i dugogodi{nji ovisnik i istra`ite ljima je ve} na osnovu samog njegovog izgleda, ekstremne mr{avosti i psihi~kog stanja bilo jasno kako on (bar {to se ovog slu~aja ti~e) ne mo`e biti ubica. Posljednjih nekoliko godina [krba i Kora} `ivjeli su u stanovima u Aerodromskom naselju i na Grbavici, zajedno sa njihovim djetetom. Prije toga ovaj par je stanovao u naselju Vogo{}a, u Kora}evoj porodi~noj ku}i. Biografija Elvira Kora}a, koja je ovih dana u `i`i javnosti, podsje}a na neki bolesni ameri~ki psihotriler. Po~etkom ‘90ih godina Kora} je hladnokrvno ubio svog oca Izeta trnokopom dok je ovaj le`ao u krevetu pijan, a motiv je navodno bio o~evo dugogodi{nje zlostavljanje i alkoholizam. Nakon ubistva je uhap{en i odveden u zatvor u Fo~i, iz kojeg je pobjegao po~etkom rata. U ratu se priklju~io Armiji BiH, ta~nije Prvoj slavnoj 111. vite{koj brigadi. No, 29. decembra 1993. godine Elvir Kora} postao je vi{estruki ubica — iz nikada razja{njenih razloga, u njihovoj ku}i u Vogo{}i ubio je mecima iz pi{tolja svoju majku Fatimu i sestru Elviru. Njihova tijela zatim je odnio u podrum ku}e, posuo ih kre~om i prekrio granjem. Kom{ijama je ispri~ao da su mu majka i sestra otputovale konvojem za Austriju i neko vrijeme ~inilo se da }e ovaj u`asni zlo~in zauvijek ostati neotkriven. Ipak, Romkinja sa kojom je Kora} u to vrijeme `ivio nakon nekoliko
18

mjeseci pobjegla je od njega i sve ispri~ala policiji, nakon ~ega je i sam Kora} priznao ubistva, te navodno izjavio kako “u`iva da ubija ljude“. Me|utim, ostaje nejasno kako takav psihopata, koji je pobio kompletnu svoju porodicu, mo`e biti na slobodi?! Nakon ubistva majke i sestre, Kora} je odle`ao pet godina u KPZ-u Zenica, a njegovom ranom pu{tanju iz zatvora, odnosno minimalnoj kazni za dvostruko ubistvo doprinijela je odbrana neura~unljivo{}u zahvaljuju}i kojoj je Kora}, umjesto iza re{etaka, svoju “rehabilitaciju“ nastavio povremenim boravcima u psihijatrijskim ustanovama.

PJESNIKINJA, NOVINARKA, PROSTITUTKA
Ni{ta manje nije “intrigantna“ ni biografija njegove partnerice, Dane [krba. [krba je ro|ena 22. oktobra 1982. u Sarajevu. Unuka je poznatog novinara, humoriste i tekstopisca Nikole [krbe (1922 - 1995), a njen otac Veselin radi kao voza~ na Federalnoj televiziji. Kako saznajemo, Dana je sa svojim ocem ve} godinama u veoma lo{im odnosima i skoro da nisu imali ikakvog kontakta. Sa druge strane, Danina tetka primila je u svoj stan nju i Kora}a, te su neko vrijeme `ivjeli kod nje u naselju Grbavica. [krba je poha|ala Gimnaziju Dobrinja, a po zavr{etku gimnazije upisala je Odsjek politologije na Fakultetu politi~kih nauka u Sarajevu kao

redovan student, te vanredno Odsjek sigurnosti i odbrane. Me|utim, na FPN nemaju podatke o tome da je [krba diplomirala na bilo kojem od pomenuta dva studija. Neko vrijeme se navodno bavila novinarstvom - ali iako je u svom `ivotopisu koji je objavila na jednoj internetskoj stranici navela da je radila na lokalnim radio i TV stanicama Vrhbosna i Vogo{}a (“zapam}ena kao prvi glas jutarnjeg programa kao i urednik emisije socijalno osvije{tenog karaktera @rtve egzistencije“), uposlenici ovih stanica tvrde da se [krbe uop}e ne sje}aju. Svoju ljubav prema poeziji, kako sama pi{e, otkrila je jo{ za vrijeme osnovne {kole (“u toku zavr{avanja osnovne {kole u polupodrumskoj ratnoj izvedbi konkuri{e na poetski natje~aj povodom reintegracije Grbavice te odnosi prvu nagradu“). A nakon {to je napustila, prema njenim rije~ima, “monetarno nesiguran svijet medija“, posvetila se prevo|enju sa engleskog jezika, pa tako u svojoj biografiji navodi i kako je radila “za strane organizacije“ (prema nekim neprovjerenim informacijama, bila je anga`irana kao prevodilac za EUPM?!). [krba se zvani~no predstavljala kao umjetnica i pjesnikinja. Prije dvije godine u~estvovala je na poetskim susretima Diogenes Poetes u Sarajevu koji predst avljaju poeziju mladih neafirmisanih autora, a svoje pjesme ~itala je i na
SLOBODNA BOSNA I 1.3.2012.

JEZIVA SMRT U FOTOGRAFSKOJ RADNJI
CRTICE IZ POETSKOG OPUSA DANE [KRBA

“Majke noću brišu krvave noževe i spremaju alibi...“
Svoje pjesme Dana [krba redovno je objavljivala na svom Facebook profilu, kao i na kanalu YouTube. Njena poezija se uglavnom mo`e okarakterisati kao “mra~na“ i deprimiraju}a, a smrt i ubistva ~esti su motivi njenih pjesama koje je recitovala uz odgovaraju}e, jednako morbidne, video klipove. Samo nekoliko sati prije Bukvi}evog ubistva, [krba je na Facebooku objavila video pod nazivom Okrajak za kraj dana, u kojem ka`e: “Poku{avam se odu`iti mraku koji me obuzima i ne otimam mu se vi{e, ostavljam mu se kao {to se okrajak ostavlja za ne daj Bo`e, jedino }e tako pravedno biti. Okrajak za kraj.“ U pjesmi Policijski sat, ova “umjetnica“ ka`e: Policijski sat za djecu/majke no}u bri{u krvave no`eve i spremaju alibi/~uvajmo sami sebe od zlih nauma... Mnoge njene pjesme posve}ene su Sarajevu i kritici postratnog bosanskohercegova~kog dru{tva. U ovom gradu nema ni{ta posebno/kao i u drugim kategori~ki raspadnutim gradovima roditi se zna~i umrijeti./Hoda se oborenih o~iju/ne gleda se sve {to se de{ava/tako se `ivi-pre`ivljava./Sarajevski prizori mu~ni/iglom probodene ulice/izlozi b l j e {te ki ~om i j adom da j e pa tnja/posljednja smjena pacova u plavom na uvi|aju radi/dokumentuju lu|a~ke epizode/eskalirano propadanje eto to je – dio je iz [krbine pjesme pod nazivom Sarajevski zid pla~a. U pjesmi Isto~no od pakla, [krba otkriva svoje “nesnala`enje“ u tranzicijskom dru{tvu: Ne snalazim se u ovoj zemlji/kompas pokazuje umjesto sjevera pakao/mape su od dr`ava mrtvih izdanih referendumima./Prokleta sloboda izbora nemu{toj stoci data, neukoj zvijeri dopu{tena./Zato nemam zemlju, nijednu do one koja }e mi pripasti ko pokrov na smrtni dan./Smrdit }e na krv, la` i demokratiju.../Referendumom }u izabrat krematorij, jebe{ zemlju bez izdaje.

nekoliko drugih amaterskih pjesni~kih manifestacija. Krajem decembra 2011. u kino sali u Visokom, u okviru manifestacije Nikad ja~a zima koju je organizovalo kulturno udru`enje Damar, [krba i mladi hip-hop muzi~ar Damir Risti} izveli su autorski performans. Nakon {to je priznala ubistvo Mustafe Bukvi}a, Dani [krba

odre|en je jednomjese~ni pritvor. Policija i sarajevsko kantonalno Tu`ila{tvo nastavljaju istragu o ovom slu~aju, dok gra|ani Sarajeva i dalje `ive u strahu da }e se `enamonstrum sa Dobrinje, poput njenog nevjen~anog supruga Kora}a, na temelju ko zna kakvih suludih zakona uskoro na}i na slobodi.

1.3.2012. I SLOBODNA BOSNA

19

(SAMO)VOLJA ZA MO] MINISTRA BUDIMLI]A

MINISTAR U SNIJEGU
MUHAMED BUDIMLIĆ, ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, u nezaustavljivoj namjeri da “zakonski ili nezakonski, statutarno, ili nestatutarno“ stavi pod svoju potpuno kontrolu policiju, prošle je nedjelje suspendirao načelnicu za finansije AMIRU SILAJDŽIĆ koja nije željela kršiti zakon i dva puta plaćati istu uslugu - uklanjanje snijega ispred objekata KMUP-a

NO]AS KU]A ^ISTI
Pi{e: MIRSAD FAZLI]

M

inistar unutra{njih poslova Kantona Sarajevo Muhamed Budimli}, kao i ogromna ve}ina ~elnika javnih instit ucija, uklju~uju}i i gradske komunalce, nespreman je do~ekao snje`ne padavine koje su po~etkom februare blokirale grad, a samim tim i agencije za provo|enje zakona, odnosno njegovo ministarstvo i policiju. Nenaviknut na snje`nu blokadu, ministar Budimli} samoinicijativno je poduzeo korake na deblokadi sjedi{ta MUPa, Auto-servisa i Jedinice za saobra}aj. Samoinicijativno je policajcima MUP-a Kantona Sarajevo ministar Budimli} podijelio lopate, a (ne)sretni uposlenici deblokirali su ono {to im je re~eno, odnosno nare|eno. Nakon vi{esatnog lopatanja ministru Budimli}u sa`alilo se na njegove uposlenike pa je odlu~io da ih “po~asti“ jednim besplatnim obrokom. Kako nezvani~no saznajemo, Budimli} je za 330 maraka naru~io ro{tiljskih specijaliteta kojim je po~astio promrzle policajce (obe}ane zimske uniforme im jo{ nije osigurao) koji su ra{~istili snijeg sa prilaza sjedi{tu MUP-a, Auto-servisu i Jedinici za saobra}aj. Ro{tiljske specijalitete Budimli} je platitio iz sopstvenog d`epa, {to je za svaku pohvalu, ali njegova navodna “velikodu{nost“ bila je kratkog vijeka.

STANJE PRIRODNE NEPOGODE
Ministar Muhamed Budimli} (i)legalno pla}ao ra{~i{}avanje snje`nih nanosa

MILICIJA TRENIRA ^ISTO]U
Naime, ve} 17. februara, {est dana nakon akcije ~i{}enja snijega, ministar Budim-

li} sam sebi potpisao je rje{enje za refundaciju 330 maraka koje je uplatio iz svog d`epa na ime tro{kova ishrane za uposlenike Ministarstva unutra{njih poslova Kantona Sarajevo koji su bili an-

ga`ovani na ~i{}enju leda i snijega. Ministar Budimli} svojeru~no potpisano rje{enje o refundaciji sredstava dostavio je samom sebi i Odjeljenju ra~unovodstva MUP-a.

Ne pada snijeg da prekrije brijeg, nego da ministar Budimli} dva puta plati isti posao!
20
SLOBODNA BOSNA I 1.3.2012.

POLICIJA ZA ^OVJEKA, SUSPENZIJA ZA @ENU
Me|utim, anga`ovanje radnika Ministarstva unutra{njih poslova Kantona Sarajevo na fizi~koj deblokadi mistarstva i voznog parka, uklju~uju}i i servis, nije u potpunosti zadovoljilo ministra Budimli}a koji je u tu svrhu anga`ovao privatnu firmu. Umjesto da se za pomo} obrati sarajevskom Kantonalnom javnom komunalnom preduze}u Rad, ministar Budimli}, iz samo njemu poznatih razloga, anga`ovao je privatnu firmu iz Isto~nog Sarajeva ~iji vlasnik je Vladimir Jokanovi}. Tako je malo poznata firma Sarco 1 S.Z.U.G. sa sjedi{tem u ulici Ravnogorska na broju 33. za ~i{}enje u objektu MUP-a Kantona Sarajevo i ~i{}enje hangara u objektu jedinice za saobra}aj MUP-u Kantona Sarajevo ispostavila ra~un od 2.100 KM! Slu`benica Sektora za podr{ku MUP-a Kantona Sarajevo Amira Silajd`i} telefonski je upozorila ministra Budimli}a da zakonski ne mo`e uplatiti sredstva koja je on odobrio najprije samom sebi (ta sredstva po zakonu mo`e mu odobriti samo premijer Kantona Fikret Musi}), a potom (za isti posao!) i frirmi iz Isto~nog Sarajeva. Istog dana nakon ovog upozorenja, ministar Budimli} je na~elnicu Silajd`i} suspendirao a na njeno mjesto postavio I fu Smje~anin, sebi lojalnu slu`benicu ministarstva. (U pro{lom smo broju pisali kako Ifa Smje~anin ima svoje posebno mjesto unutar ministrove strukture zbog ~ega je nagra|ena dvostrukom pla}om.) UKLANJANJE SVJEDOKA

Ministar Budimlić već dugo priprema suspenziju Amire Silajdžić
Ve} mjesecima se unutar struktura Kantonalnog MUP-a naga|a kako ministar Muhamed Budimli} samo ~eka zgodnu priliku i povod da se rije{i Amire Silajd`i}, na~elnice finansijskog sektora u ovom ministarstvu, jer je ona, tvrdi se, prili~no nezgodan i nepopustljiv svjedok minis trovih finansijskih “vratolomija“. Podsjetimo, ministar Budimli} se tokom pro{le godine potpuno nezakonito razmetao prora~unskim novcem namije njenim kantonalnom MUP-u prebacuju}i novac drugim ministarstvima i javnim preduze }ima (Ministarstvo nauke, GRAS). Zbog potpune nesposobnosti i samovolje ministra Budimli}a, pro{le je godine ostalo neutro{enih {est miliona maraka namijenjenih MUP-u Kantona koji su vra}eni poreskim obveznicima. Ovogodi{nji usvojen bud`et ovog ministarstva iznosi skoro 70 miliona i o~ito je da ministar Budimli} ne `eli previ{e neugodnih i ljubopitljivih svjedoka u njegovom tro{enju.

1

SAM SVOJ MAJSTOR
Odluka u suspenziji Amire Silajd`i} potpuno je nezakonita, budu}i da prema Zakonu o dr`avnim slu`benicima, suspenzija radnika mo`e uslijediti tek ako je po~inio krivi~no djelo, odnosno ako se protiv njega vodi krivi~ni postupak. Dan nakon {to ju je ministar Budmli} suspendirao, gospo|a Silajd`i} je odbila izvr{iti primopredaju du`nosti sa svojom nasljednicom Smje~anin, nakon ~ega je do{lo najprije do verbalne prepirke, a potom i fizi~kog obra~una. Intervenisala je ~ak i policija, koja je o tom obra~unu napravila slu`benu zabilje{ku. Kako saznaje “SB“ iz izvora KMUP-a, suspendirana Amira Silajd`i} je anga`irala advokata koji }e podnijeti krivi~nu prijavu protiv ministra Budimli}a. Sa druge strane, kako nezvani~no saznajemo, ministar Budimli} je protiv na~elnice Silajd`i} tako|er podnio krivi~nu prijavu, za pronevjeru “te{ku“ dva miliona maraka. U kantonalnom MUP-u, pak sumnjaju da je na~elnica Silajd`i} mogla izvr{iti pronevjeru dva miliona KM, a sve i da jeste, to nije mogla uraditi bez znanja ministrove miljenice iz Uprave administracije i
1.3.2012. I SLOBODNA BOSNA

2

SPORNE FAKTURE
1. Ministar sam sebi refundirao 330 KM potro{enih za topli obrok radnicima koji su ~istili snijeg 2. Isplata firmi iz Isto~nog Sarajeva

podr{ke Sabine Bukva i samog ministra Muhameda Budimli}a. I tako, dok sarajevski policajci jednu od naj`e{}ih zima u posljednjih stotinjak godina, zaslugom ministra Budimli}a, provode neadekvatno odjeveni i obu~eni, ministar Budimli} ne {tedi ni “svoj“ ni novac ministarstva za ra{~i{}avanje snje`nih nanosa. Ministar Budimli} ne samo da ne {tedi novac, nego ga u skladu sa odlukama Vlade Kantona Sarajevo prebacuje onim ministarstvima koji ga imaju jo{ manje, odnosno koji ga nemaju ni za isplatu pla}a svojim uposlenicima. A kad smo ve} kod isplata pla}a, valja spomenuti ~injenicu da se pla}e uposlenika MUP-a Kantona Sarajevo nisu pove}ale od 2005. godine. Odnosno, policajci i nisu pro{li tako lo{e kao {to su dr`avni slu`benici i namje{tenici zaposleni u MUP-u kojima pla}a nije rasla, a kojima su istovremeno smanjena primanja za topli obrok. I dok pojedini na~elnici i poslu{nici ministra Budimli}a u~estvuju}i u radu raznih (bes)potrebnih komisija zara|uju skoro duple pla}e, ve}ina uposlenika MUP-a Kantona Sarajevo, preciznije njih 1400, podiglo je tu`bu protiv kantonalnog MUP-a zbog nezakonitog smanjenja pla}a i toplih obroka i nepo{tivanja kolektivnog ugovora. Stoga bi ministru Budimli}u bilo pametnije da vansudskom nagodbom poku{a rije{iti problem i postigne zadovoljavaju}e rje{enje sa nezadovoljnim uposlenicima na obostranu korist, nego {to brine o ra{~i{}avanju prilaza svom ministarstvu, a u slobodno vrijeme, uz malu pomo} prijatelja priprema izmjene Pravilnika o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, kojim planira sve kadrovske poslove koji su do sada bili u nadle`nosti policijskog komesara preuzeti li~no.
21

[TA RADI SIS-ovac ZEKO U TU@ILA[TVU BiH

Pisanje Slobodne Bosne o ratnom i poratnom angažmanu špijuna SIS-a Mate Zeke te njegovoj kontroverznoj ulozi u istragama koje vodi tužiteljica Tužilaštva BiH Vesna Budimir izazvalo je veliku pažnju javnosti: naš list nastavlja da objavljuje dokumente koji otkrivaju istinu o masovnim grobnicama u kojima su skrivane žrtve zločina pripadnika HVO-a u srednjoj Bosni a koje je potpisao Mato Zeko

SB OTKRIVA: MATO ZEKO ZNA GDJE SU UBIJENI SRBI ZA KOJIMA SE 17 GODINA TRAGA
SKANDALOZAN SKANDALOZAN POTEZ TU@ITELJICE POTEZ TU@ITELJICE
Tu`iteljica Vesna Budimir Tu`iteljica Vesna Budimir nezakonito je anga`ovala nezakonito je anga`ovala Matu Zeku u predmetima Matu Zeku u predmetima koji se vode u Sudu BiH koji se vode u Sudu BiH

22

SLOBODNA BOSNA I 1.3.2012.

ZEKINO PRIKRIVANJE ZLO^INA
Pi{e: MIRHA DEDI]

M

ato Zeko, istra`itelj oficira za vezu za saradnju sa Ha{kim tribunalom u kabinetu @eljka Kom{i}a, ina~e dugogodi{nji oficir Sigurnosne obavje{tajne slu`be (SIS) HVO-a, po ovla{tenju tu`iteljice Vesne Budimir potpuno je nezakonito uklju~en u istragu u predmetu Trusina. Pored toga, kako na{ list saznaje, Zeko je potpuno nelegalno, kao uposlenik Predsjedni{tva BiH, u~estvovao i u hap{enjima i prepoznavanju optu`enih u predmetu Trusina. Naime, Zeko je u~estvovao u prepoznavanju optu`enog S enada Hakalovi}a, dok je (kao da je policijski slu`benik) bio prisutan kada je uhap{en Zulfikar Zuka Ali{pago. Optu`eni Ali{pago je izjavio da prilikom hap{enja nije vidio pripadnike Specijalne jedinice SIPA-e, izuzev Mate Zeke, i izvjesnog Marija i D`enane. Zeko je tako|er bio prisutan i kada je Ali{pago predavao odre|enu vojnu dokumentaciju tu`iteljici Vesni Budimir. Branioci optu`enih u predmetu Trusina uputili su apelaciju Ustavnom sudu BiH u kojoj tra`e izuze}e tu`iteljice Vesne Budimir koja je potpuno nelegalno anga`ovala

Zeku. Ona sama je potvrdila da je Zeko anga`ovan od samog po~etka istrage u slu~aju Trusina i to na osnovu pravila rimskog puta, za {ta ima odobrenje i Ha{kog tribunala. Me|utim, Budimirka je ovim nevje{tim izgovorom obmanula sudije i branitelje u pomenutom predmetu. Na{ list je u pro{lom broju objavio da je Zeko, kao biv{i djelatnik Uprave Sigurnosne informativne slu`be Herceg-Bosne, koji je obavljao funkciju koordinatora Zbornog podru~ja Vitez, bio 1996. godine uklju~en u izmje{tanje bo{nja~kih grobnica u okolini Ahmi}a. Me|utim, dokumenti do kojih smo do{li dokazuju da je Zeko bio upu}en i u izmje{tanje srpskih `rtava iz masovnih grobnica. Na{ list do{ao je do depe{e od 10. aprila 1996. godine koju je potpisao Mato Zeko a na kojoj stoji “slu`bena tajna — strogo povjerljivo“. Zeko pi{e da “mimo postojanja masovne grobnice, na teritoriji pod kontrolom HVO-a, a o kojoj smo vas upoznali u na{em aktu (radi se o bo{nja~kim grobnicama, op.a.) prema operativnim saznanjima odjela SIS-a ZP Vitez postoje masovne grobnice na lepeni~kom podru~ju i na podru~ju Jajca. Radi se o osobama koje su poginule prilikom ulaska postrojbi HVO-a u Jajce, prete`no civilima, koje su putovale

autobusom i pogo|ene direktnim tenko vskim projektilom. To~an broj poginulih sahranjenih u ovim grobnicama na podru~ju Jajca nije nam poznat. Grobnica je smje{tena u rejonu Bravnice na putnom pravcu Jajce - Donji Vakuf. Vi{e podataka o ovim grobnicama mo`e dati pomo}nik zapovjednika za SIS gospodin Gali}. Iz navedenih grobnica najvjerovatnije su iskopavani odre|eni ljudski le{evi i pu{tani Vrbasom”, pi{e u slu`benoj zabilje{ki Zeko. Kako na{ list saznaje, rije~ je o grobnici koju su nadle`ni u Banjoj Luci odmah nakon rata tra`ili i godinama kasnije je nisu uspjeli locirali. Zeko je, po svemu sude}i, bio koordinator izmje{tanja masovnih grobnica na ~itavom podru~ju biv{e Herceg-Bosne. Amor Ma{ovi}, direktor Instituta za nestale osobe BiH, za na{ list ka`e da je bilo nekoliko poku{aja da se locira ta grobnica sa srpskim `rtvama jer su postojala saznanja da na tom mjestu postoji masovna grobnica civilnih `rtava. “Na`alost, ni tada u prvom poku{aju 1996. godine, a ni kasnije u nekoliko navrata oni je nisu uspjeli locirati. Mo`e se zaklju~iti da je taj dokument koji imate na neki na~in realiziran. A ja to mogu potvrdi-

DOKAZANO PRIKRIVANJE ZLO^INA
Dokumenti o izmje{tanju masovnih grobnica Bo{njaka i Srba iz srednje Bosne kojima su nakon rata rukovodile vojne, policijske i politi~ke strukture Herceg- Bosne, koje je potpisao Mato Zeko

Mato Zeko, istra`itelj tu`iteljice Vesne Budimir, ve} godinama krije gdje se nalaze masovne grobnice u kojima su sahranjeni Srbi iz okoline Jajca i Bo{njaci iz Lepeni~ke doline
1.3.2012. I SLOBODNA BOSNA

23

[TA RADI SIS-ovac ZEKO U TU@ILA[TVU BiH
ti zbog jedne druge grobnice koja se pominje u sli~nom dokumentu sa bo{nja~kim `rtvama iz Lepeni~ke doline. Ta grobnica je zaista dislocirana, i to u dva navrata. Navodno da su tijela iz Lepeni~ke doline prvo odvezena na Kupres, a zatim sa Kupresa na lokalitet Me|ine, na periferiji Mostara. Mi smo locirali tu grobnicu 1998. godine. U njoj su bile uglavnom `ene i djeca. Zbog spaljenosti skeleta mi nismo sigurni koliko tijela je bilo u grobnici. Nalazila su se u dvadeset plasti~nih vre}a, a u nekima je bilo ostataka vi{e osoba. Za sada imamo vi{e identiteta, radi se porodicama Salki} i ]erimi}. Dakle, to su su `ene i djeca iz Lepeni~ke doline koji su ubijeni u selu Nadioci i koji su izmje{teni u okolinu Mostara. Bojim se da je do{lo do realizacije tih dogovora koji se pominju u dokumentu i u pogledu Bravnica, gdje su u pitanju `rtve srpske nacionalnosti, koje nikada nisu locirane. Za tom grobnicom su nakon rata tragale kolege iz Kancelarije za nastale i zarobljene osobe iz Banje Luke, a od 2008. godine za njima traga Institut za nestale osobe u BiH. Ta grobnica je sasvim sigurno izmje{tena jer obzirom da je u ~etiri-pet navrata tra`ena, sigurno bi bila locirana”, ka`e Amor Ma{ovi}. Osim {to je prikrivao zlo~ine HVO-a, prema nama dostupnim dokumentima obavje{tajac Zeko je dokazani {ovinista. To pokazuje i njegova depe{a koju je potpisao 17. oktobra 1996. godine. U njoj Zeko svojim nadre|enima sugeri{e da obustave sudski postupak protiv Hrvata Marka Bakovi}a iz Jajca, kojem se sudi zbog ubistva jednog Bo{njaka. Bakovi} je, kako ga pravda Zeko, namjeravao da likvidira Abdulrahmana [e~i}a, tada{njeg zapovjednika specijalne postrojbe Armije BiH, koji je po njegovoj ocjeni uz to bio i istaknuti muslimanski nacionalista i omra`en me|u pripadnicima HVO-a. Jedne no}i, umjesto isplanirane likvidacije [e~i}a, Bakovi} je u mraku ubio drugog Bo{njaka. Me|utim, po Zeki, Marko OPSTRUKCIJA PRAVDE

Zeko podmićivao svjedoke i pratio advokate Antu Nobila i Gorana Mikuličića
U izvje{taju koji je svojim nadre|enim poslao 25. marta 1997. godine Zeko pi{e da je Zenada ^au{evi}, koja je bila odvjetnik u Op{tinskom {tabu TO Vitez i bila na sastancima na kojima se izme|u ostalog razgovaralo o hrvatsko-muslimanskim sukobima na podru~ju Viteza, spremna svjedo~iti u Haagu i to za predmet koji pred Tribunalom zastupa Anto Nobilo. Zeko pi{e da }e Zenada ^au{evi} svjedo~iti i ponoviti iskaz, ali pod odre|enim uvjetima, a to je zaposlenje u Hrvatskoj i nov~ani honorar, {to joj je usmeno i obe}ano. “O pristanku i spremnosti na svjedo~enje upoznat je i Stipe Udiljak, koji je tada bio u Vitezu, te insistirao na tome”, pi{e Zeko. No, ~itava urota mu se izjalovila jer je Nobilo odustao od anga`ovanja ^au{evi}ke kao svjedoka u Haagu. Zanimljivo je da Zeko u februaru 1997. godine Upravi SIS-a pi{e izvje{taj nazvan “Operativna akcija Istina” u kojem navodi kako je sve pratio i uhodio Nobila, te s kim je sve ovaj poznati advokat kontaktirao u BiH. Zeko ~ak {alje listu Nobilovih svjedoka i njihov psiholo{ki profil. Ovaj obavje{tajac je tako|e uhodio i odvjetnika Gorana Mikuli~i}a, koji je u Ha{kom tribunalu zastupao generala Antu Gotovinu, za vrijeme njegovog boravka u BiH. Zbog svega navedenog odbrana u predmetu Trusina sumnja da je Mato Zeko podmi}ivao svjedoke i u predmetu Trusina.

Bakovi} treba biti oslobo|en jer je on “istaknuti i dokazani ratnik i vojnik koji je tokom rata u nekoliko navrata pokazivao izrazitu hrabrost i privr`enost, te predstavlja pravi primjer za ugled svakom hrvatskom vojniku”. Eventualno pokretanje sudske parnice moglo bi, sugeri{e Zeko, imati bitnog uticaja na sveukupne odnose, pa ~ak i mogu}nost ugro`avanja unutra{njeg stanja sigurnosti”, zaklju~uje na kraju ove depe{e Zeko. O njegovom {ovinizmu svjedo~i jo{ jedan dokument. E mil Harak je bio komandant brigade HVO-a u Vare{u. On nije bio za sukobe sa Bo{njacima. Supruga mu je bila srpske nacionalnosti. Zeko za njega ka`e da je prevrtljiv, kontroverzan, bez trunke hrvatskog duha i naboja, a potvrda za to su njegovi fanstasti~no dobri odnosi sa muslimanima u Vare{u i uzimanje

istih u za{titu i neslaganje da se nakon njihovog napada na Vare{ s njima treba `e{}e razra~unati. Njegovu suprugu Srpkinju karakteri{e kao {pijuna.

U ^EMU JE SVE U^ESTVOVAO ZEKO
Uporedo sa na{im saznanjima o obavje{tajnim poslovima ovog SIS-ovca, i u Sudu BiH se ovih dana nastavila “razvijati” nezakonita uloga Mate Zeke u pojedinim predmetima koji se vode pred Tu`ila{tvom BiH. Naime, Sud BiH je nalo`io Tu`ila{tvu da odbrani u predmetu Trusina dostavi sve naredbe i dokumentaciju u kojoj se u istragama spominje Mato Zeko, za {ta ga je ovlastila tu`iteljica Vesna Budimir. Tu`iteljica Budimir je uvo|enjem obavje{tajca Mate Zeke u brojne istrage koje vodi Tu`ila{tvo BiH dovela u pitanje legitimnost ~itavog postupka. On je zapravo, kako tvrdi na{ dobro obavije{teni i z v o r, n e k o l i k o p r e d m e t a u ~ i n i o nezakonitim. To su svi predmeti koji su vezani za podru~je Jablanice; Muzej Jablanica, Trusina i sve istrage koje su vode oko Trusine, ali i istrage oko Vare{a. On je, po svemu sude}i, prisustvovao i ispitivanju svjedoka u predmetu Trusina. Zbog svega navedenog odbrana u predmetu Trusina je ulo`ila apelaciju Ustavnom sudu BiH u kojoj tra`i izuze}e tu`iteljice Budimir u ovom predmetu. Ukoliko Ustavni sud to odbaci, odbrana }e se sa istim zahtjevom pojaviti pred Evropskim sudom u Strazburu.
SLOBODNA BOSNA I 1.3.2012.

SPALJENI PA IZMJE[TENI
U bo{nja~kim grobnicama, za ~ije je izmje{tanje znao Mato Zeko, prona|eni su posmrtni ostaci `ena i djece 24

SKANDAL NEDJELJE

Hej vojnici, vazduhoplovci, čelična krila naše partije

Doministar sigurnosti BiH Mladen Ćavar JNA napustio tek 1993. godine!!!
Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

N

akon ministra policije Kantona Sarajevo Muhameda Budimli}a, koji je zavr{io Srednju vojnu {kolu ratnog vazduhoplovstva i protuvazdu{ne odbrane JNA u Rajlovcu kod Sarajeva, jo{ je jedan biv{i „plavac“ nenadano postao kadrovska uzdanica SDP-a. Rije~ je o novoizabranom dr`avnom doministru sigurnosti Mladenu ]avaru iz Mostara, koji je radno mjesto u Upravi za indirektno oporezivanje, preko no}i, zamijenio foteljom u Vije}u ministara BiH. I mada nije poznato kakve su reference doju~era{njeg stru~nog suradnika za suzbijanje krijum~arenja preporu~ile na funkciju doministra sigurnosti BiH, slu`bena ]avarova biografija, prije nego {to se 2002. zaposlio kao carinski inspektor u tada{njoj federalnoj Carinskoj upravi, jo{ je skandaloznija. Mladen ]avar je, naime, Srednju vojnu {kolu ratnog vazduhoplovstva i protuvazdu{ne odbrane u Rajlovcu poha|ao od 1984. do ‘88. godine, nakon ~ega je sa ~inom vodnika prve klase {kolovanje nastavio na Vojnoj akademiji u @arkovu (Beograd). Vojnu naobrazbu mladi i perspektivni oficir JNA ]avar nije prekinuo ni nakon {to je jugoslavenska vojska zapo~ela agresiju na BiH, pa ~ak ni kada je JNA-topni{tvo, pod zapovjedni{tvom zlo~ina~kog generala Mom~ila Peri{i}a, ravnalo njegov rodni Mostar. Prema izjavi koju je Centralnoj izbornoj komisiji BiH dao Mladen ]avar, kada ga je kadrovska komisija SDP-a kandidirala za doministra sigurnosti, on je tek poslije raspada SFRJ „primijetio“ da je do{lo do me|unacionalnih tenzija i u {kolskim ustanovama?! “Ve} 1992. godine moj status postaje upitan, a krajem godine sam i izba~en sa Vojne akademije. Po{to sam bio aktivno vojno lice, morao sam da napi{em molbu za prestanak slu`be“, pojasnio je ]avar, odgovaraju}i na pitanje {to je bio razlog prestanka zaposlenja u JNA, koju je trajno napustio tek koncem januara 1993. Da ga, kojim slu~ajem, po~etkom ‘93. nisu potjerali iz JNA, Mladen ]avar je danas, umjesto u Ministarstvu sigurnosti BiH, mogao zavr{iti kao pomo}nik srbijanskog ministra obrane Dragana [utanovca. No, za razliku od ve}ine hrvatskih i bo{nja~kih oficira koji su uniforme JNA

Nakon {to u Nakon {to u me|ustrana~koj me|ustrana~koj raspodjeli funkcija raspodjeli funkcija Damiru Had`i}u nije Damiru Had`i}u nije dopalo mjesto ministra dopalo mjesto ministra sigurnosti BiH, SDP je za sigurnosti BiH, SDP je za doministra sigurnosti doministra sigurnosti imenovao biv{eg oficira imenovao biv{eg oficira JNA Mladena ]avara JNA Mladena ]avara

MINISTARSTVO MINISTARSTVO SIGURNOSTI SIGURNOSTI KAO STRATE[KI KAO STRATE[KI INTERES SDP-a INTERES SDP-a

zamijenili onima s oznakom Armije BiH i HVO-a, mladom ]avaru nije padalo na pamet da znanje i vje{tine koje je stekao na Vojnoj akademiji stavi u slu`bu obrane domovine. Umjesto povratka u Mostar, Mladen ]avar odlu~uje da usred ratnog vihora nastavi studije na Ma{inskom fakultetu u Beogradu, gdje je diplomirao 1997. Napominju}i kako se tijekom studiranja uzdr`avao rade}i svakojake fizi~ke poslove (pa ~ak i kao nadni~ar na njivama srbijanskih seljaka), kao zvani~nog poslodavca u Srbiji naveo je poduze}e Srem promet iz Beograda, gdje je do februara 1998. prodavao bra{no i {e}er. Tada odlu~uje da se kona~no vrati u Mostar gdje, sude}i prema podacima iz njegove slu`bene biografije, nije imao drugog posla osim osnivanja lokalnog Odbojka{kog kluba.

Dvije godine poslije Mladen ]avar se u~lanjuje u SDP, potom postaje predsjednik Op}inskog odbora Mostar-Zapad, a kasnije i ~lan Glavnog odbora stranke. Pro{le godine, u vrijeme `estokog obra~una me|u uposlenicima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, tada{nji direktor Kemal ^au{evi} optu`io je Mladena ]avara da je uzimao mito od @eljka [krobe, vlasnika firme Eko [krobi} iz Čitluka, ali je ]avar sve optu`be negirao. Zanimljivo je, me|utim, da je nakon imenovanja na du`nost zamjenika ministra sigurnosti BiH Mladen ]avar odmah kao svoju savjetnicu anga`irao Tijanu Kaletovi}, suprugu novinara Federalne televizije Damira Kaletovi}a i k}erku njegovog doskora{njeg {efa u Upravi za indirektno oporezivanje Joze Kajini}a.
25

1.3.2012. I SLOBODNA BOSNA

FEDERACIJA BiH VS REPUBLIKA SRPSKA

Analizirali smo (ne)rad i stajling vodećih političara u FBiH i RS-a kako bismo uz autentične stihove velikog umjetnika Kemala Malovčića i modne upadice Modnog Hračka, napokon odgonetnuli ko (ni)je ko u dva omiljena nam i jedina entiteta i kako bismo pokušali zaključiti:

KO JE GORI, “NA[I“ ILI “NJIHOVI“

ENTIT INISTARA M
Pi{e: ALMIR PANJETA

P 14 TO ETSKIH
@eljka Cvijanovi}

Ministri i premijer u Federaciji BiH prednja~e po stajlingu i modnoj odva`nosti, dok je ministrima RS-a uzor Milorad Dodik, a neki ~ak pone{to i rade!
Sanjin Halimovi]
ministar razvoja, poduzetništva i obrta FBiH

ministrica za ekonomske odnose i vanjsku saradnju RS-a

Vs

Za{to je ministrica: Poznata kao jedna od najodanijih {efica kabineta Milorada Dodika, @eljka je vjerovatno o~ekivala i neku vi{u funkciju od ministrice za ekonomske odnose i vanjsku saradnju. Na istu temu je i bila savjetnica premijera RS-a, a spominjana je kao zamjena premijeru Aleksandru D`ombi}u kojem je prijetila smjena. Na kritku Mladena Ivani}a iz PDP-a da njeno ministarstvo ne ~ini dovoljno te da u njenom mandatu u RS-u nije u{la ni jedna ozbiljnija strana investicija, @eljka je ljutito replicirala: “Uz sve ranije sprovedene aktivnosti, ura|en jo{ jedan godi{nji akcioni plan za uskla|ivanje doma}eg zakonodavstva sa regulativom EU-a, kao i akcioni plan Republike Srpske za ispunjavanje obaveza koje proisti~u iz Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju.” Investicije nije spomenula… Modni Hra~ak ka`e: @eljka, daj si malo odu{ka. Te “Helga” sive i crne kombinacije sa suknjom, sakoom i bijelom ko{uljom u svim prilikama toliko su out da to zahtijeva ozbiljniji make over. O jednoj te istoj frizuri da ne govorimo. Ove sezone in je asimetrija na haljinama, suknjama, sakoima, jaknama: na ve~ernjoj odje}i dat }e poseban {arm, a za dan birajte asimetri~ne tunike koje }ete kombinirati s bikerskim hla~ama. Kemal Malov~i} ka`e: “Zgodna, al’ nezgodna, malo takvih `ena ima, to tvoje se srce, daje i otima…”
26

Za{to je ministar: ^ovjek koji je kao na~elnik Op{tine Sanski Most svom 12godi{njem sinu za samo mjesec dana izdao sve potrebne papire i urbanisti~ke saglasnosti za gradnju luksuzne vikendice u naselju Čaplje valjda je na tome pokazao da je sposoban, poduzetan i “obrtan”. Gra|evinsku dozvolu koja je poni{tena izdao je i majci Fadili. Za ovakve podvige, koalicija SDP-SDA nagradila je ovog SDA kadra ministarskom pozicijom. Sjajno! Modni Hra~ak ka`e: Mladala~ki ‘casual’ izgled svakako stoji poduzetniku lokalnog karaktera, tako da si ih uspje{no zamijenio tamnim odijelima sa neizbje`nim i uvijek aktuelnim kravatama s linijama, baklavama i kockicama. Domi{ljato. Uz ‘Jerko Style’ frizuru — slika&prilika platforma{kog ministra. Kemal Malov~i} ka`e: “Udaraju bubnjevi, pjeva beduin, a kako ne bi pjevao, rodi mu se sin…”
SLOBODNA BOSNA I 1.3.2012.

KO (NI)JE KO

@eljkO KOVA^EVI]
ministar industrije, energetike i rudarstva RS-a

Vs

ERDAL TRHULJ
ministar energije, rudarstva i industrije FBiH

Za{to je ministar: Skupa sa ostalim ministrima iz SDSD-a “pre`ivio” raport kod Dodika u julu pro{le godine. Ka`u da je bio me|u najnezadovoljnijim nakon izlaska sa sastanka, ali to {to do danas nije smijenjen govori da je o~ito izgladio stvar sa “Vo`dom”. U karijeri se bavio strujom, indirektnim oporezivanjem, carinama, bio vojni tu`ilac, direktor {tamparije, u {kolstvu… Poja{njavaju}i razlog zbog kojih bi trebalo da ima nafte u Posavini kazao: “Logi~no je da ako nafte ima s jedne strane Drine, da je ima i s druge strane Drine…” Modni Hra~ak ka`e: Ministar koji se usu|uje obu}i i prugasto odijelo. Jednostavne kombinacije odijela i le`erna frizura. Kemal Malov~i} ka`e: “Po|i dalje, uzvodno ne idi, uzvodno ne}es nikad sti}i, rijeka te~e od izvora u{}u, i ti tako mora{ cilju sti}i…”

Za{to je ministar: Kakvo je to pitanje? Pa BiH ima ~itavih 38 kilometara autoputa, za {ta je djelimi~no zaslu`an i ovaj ~ovjek. Direktor Federalne direkcije za izgradnju, upravljanje i odr`avanje autocesta bio od 2006. do 2010., takore}’ u vrijeme procvata autocesta u BiH kada su brojne trase na kojima nisu nikli novi kilometri puta bukvalno ocvale. Za takve uspjehe nagra|en pozicijom v.d. direktora Javnog preduze}a Autoceste Federacije BiH, pa nimalo neo~ekivano nije bilo da se ovaj SDA kadar postavi za ministra platforma{ke vlade. Potpisao i memorandum sa Shellom kojim }e se, ako se prona|e nafta, platforma kona~no i ovaplotiti. Modni Hra~ak ka`e: Cacadou look. Kemal Malov~i} ka`e: “Svi su na{i drumovi, sve su na{e pruge, pobjegnimo zajedno daleko od tuge…”

ZORAN MIKULI]
ministar pravde FBiH

Vs

D@ERARD SELMAN
potpredsjednik Vlade i ministar pravde RS-a

Za{to je ministar: Biv{i ugostitelj sa dosjeom za premla}ivanje supruge ne mo`e biti bolji izbor za SDPovog ministra pravde. Njega je u aprilu 2007. zbog premla}ivanja prijavila supruga Ines nakon {to su policajci do{li u njegov restoran Rondo zbog kr{enja javnog reda i mira. Čovjek koji ne mo`e pravdu provesti u vlastitoj ku}i i ne poka`e `eni gdje joj je mjesto u hijerarhiji, i nije ~ovjek, a kako je ovo Dr`ava za ~ovjeka, onda se u ovom slu~aju sve poklopilo. Omiljeno {tivo mu je “Mu{karci koji mrze `ene”. Modni Hra~ak ka`e: Mikuli} se kre}e izme|u dva outfita — sivog odijela i crvene majice s logom SDP-a. Ne zna se {ta je ve}i modni horor: odijela ili frizure. Kemal Malov~i} ka`e: “Nas dvoje smo par iz bajke, du{a jedna od dvije majke, moj si `ivot, a tvoj ja, u meni si i kad te nema…”
1.3.2012. I SLOBODNA BOSNA

Za{to je ministar: Osim {to va`i za jednog od najpodobnijih, Selman je poznat i kao miljenik ~itala~ke publike Nezavisnih novina koja ga je izabrala za najboljeg ministra u vladi RS-a “jer je doprinio da uslovi u zatvorima budu najbolji u regionu”. Kada je neko prilikom dodjele laskave nagrade Selmanu dobacio da je “najbolje biti zatvorenik u RS-a” prisutni su grohotom nasmijali. Selman je bio ministar pravde i u periodu 2005.2006., a poznat je i kao biv{i pravobranilac Prve vojne oblasti JNA u Beogradu. Prijetio da }e tu`iti Federaciju BiH zbog uvredljivih izjava o Danu RS-a. Modni Hra~ak ka`e: D`erarde, D`erarde, D`erarde… Kemal Malov~i} ka`e: “Na starome mjestu stojim, sa tugom se sada borim, dok suze padaju niz lice, ja se sjetim tebe varalice…”
27

FEDERACIJA BiH VS REPUBLIKA SRPSKA

ANTON KASIPOVI]
potpredsjednik vlade i ministar prosvjete i kulture RS-a

Vs

DAMIR MA[I]
ministar obrazovanja i nauke FBiH

Za{to je ministar: Iako Kasipovi} u svojoj funkciji objedinjuje Damira Ma{i}a i Salmira Kaplana, ipak smo mu suprotstavili ovog drugog jer se nekako ~e{}e spominje uz prosvjetu. Nekada{nji novinar i urednik Glasa Srpske, dopisnik Televizije Sarajevo a na mjesto ministra do{ao iz marketinga Javnog servisa BiH. Na njegov rad generalno se nema {ta re}i, tu i tamo se pojavi, ne mo`e mu se re}i ni{ta lo{e za akciju u kojoj }e se {kole u RS-u opremiti sa 7.100 laptopa, a jednu od zanimljivijih izjava dao je na obilje`avanju 20. godi{njice RS-a: “Da prethodne vlade nisu dobro radile, ne bi bilo ni ovog ro|endana.” Nejasno je da li je Kasipovi}, po zanima… nacionalnosti Hrvat, pohvalio i dobar rad vlade u kojoj su ministri bili Mom~ilo Mandi}, Mi}o Stani{i} kojem se u Haagu sudi za ratne zlo~ine, Radoslav Br|anin osu|en zbog ratnih zlo~ina na 32 godine zatvora… Modni Hra~ak ka`e: Kasipovi}eva obleka mogla bi se nazvati klasi~nom a kako on svakako ne te`i da bude trendsetter, o njegovom outfitu se nema puno toga za re}i. Mo`da bi mogao posjetiti stilistu i poraditi malo na “Groucho Marx” stajlingu. Kemal Malov~i} ka`e: “Deveram, deveram…

Ime i prezime: Damir Ma{i}, Za{to je ministar: Nakon karijere voditelja i novinara na TV Hayat, rock and roll karijere, predsjednikovanja Forumom mladih SDP-a, dugogodi{nje parlamentarne karijere i glasnogovorni{tva u SDP-u najlogi~niji izbor bio je pozicija ministra obrazovanja i nauke FBiH. Kao ministra smo ga mogli vidjeti na pokojem otvaranju, uspio je zaratiti sa izdava~ima oko ud`benika i “ulo`io napore” u rje{avanju problema dviju {kola pod jednim krovom. Modni Hra~ak ka`e: Damir je in koliko je i out, {to bi trebala biti glavna karakteristika svakog fancy ministra platforma{a. Uvijek moderne nao~ale u kombinaciji sa naj~e{}e crvenom “Zlaya Style” kravatom, posebno omiljenom me|u mla|im SDP kadrom. Mladena~ki, veselo, lepr{avo. Kemal Malov~i} ka`e: “Gitara u tvojoj ruci, eh da sam, da sam, da me svira{ ti u muci, eh da sam, da sam…”

MIROSLAV MILOVANOVI]
ministar poljoprivrede RS-a

Vs

JERKO LIJANOVI]
ministar poljoprivrede FBiH

Za{to je ministar: Diplomirao na Veterinarskom fakultetu u Beogradu, Odsjek higijena i tehnologija namirnica animalnog porijekla. Na raportu kod Dodika dobio prolaznu ocjenu, a dostupni podaci o njegovim aktivnostima uglavnom su iz Nezavisnih novina i u superlativu. Ostvario suradnju sa federalnim ministrom Lijanovi}em. Modni Hra~ak ka`e: Styling poslovi~no dosadan. Frizura obe}ava. Kemal Malov~i} ka`e: “Otvori o~i, pogledaj svijet, kako je {aren, kako je lijep…”
28

Za{to je ministar: Ko bolje poznaje poljoprivredu od poljoprivrednika? Ko bolje poznaje anatomiju krave od KV mesara? Čovjek koji je od 2006. do 2010. Bio zastupnik u dr`avnom Parlamentu ispred kojeg su godinama kampovali njegovi poljoprivrednici, za njih se nastavio boriti i nakon imenovanja na ministarsku poziciju i formirao vlastiti diskrecioni fond sa si}om od 15 miliona maraka koje bi sam dijelio. Genijalno. Modni Hra~ak ka`e: Ko nije vidio Jerku u uniformi civilne za{tite ne zna {ta je pravi mu{karac na pravom mjestu. Jedino jo{ bolje izgleda na fotografiji usred polja s ko{uljom, kravatom i bijelim ~izmama. U casual varijanti mo`emo ga vidjeti u svijetloplavoj majici sa znakom privatne obiteljske stranke Radom za boljitak i natpisom ‘Bez dileme’. Modni guru Platforme! Kemal Malov~i} ka`e: “Pored moje stare ku}e, zelena je livadica, po njoj pase bijelo stado, a ~uva ga ~obanica…”
SLOBODNA BOSNA I 1.3.2012.

KO (NI)JE KO

PETAR \OKI]
ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS-a

Vs

ZUKAN HELEZ
ministar za pitanja boraca i invalida FBiH

Za{to je ministar: Morao je i neko iz Socijalisti~ke partije RS-a biti ministar, pa palo slovo na predsjednika stranke. Pored toga, tu i tamo progovori koju o zna~aju boraca za nastanak Srpske, a Ha{kom tribunalu je poru~io da budu pa`ljivi u opho|enju sa Ratkom Mladi}em: “Bolesnom ~ovjeku se po pravilu ne mo`e suditi niti se mo`e suditi na na~in na koji se Sud odnosi. Mislim da }e tu vrstu nelagode morati da prepozna i Ha{ki sud i da se tim pitanjem ozbiljnije pozabavi.” Modni Hra~ak ka`e: “Phil Collins frizuru” bi mogao pratiti le`erniji outfit. Kemal Malov~i} ka`e: “Svi prolaze i pitaju, zdravo dru`e, kako je, malo para, malo sre}e, ne `alim se, dobro je…”

Za{to je ministar: Govori ruski i engleski jezik. Za po~etak. Nakon dugogodi{nje karijere u prosvjeti, postavljen za ministra za bora~ka pitanja i odmah krenuo u odlu~an obra~un sa la`nim borcima. Odmah na po~etku javili su se mnogi koji imaju brojne dokaze da su bili borci, a u vrijeme Helezovog mandata borci su se po~eli samospaljivati od koli~ine brige za njih. Nedavno je za “savjetnika koji nije savjetnik ve} saradnik koji prima 500 maraka” izabrao Irfana Ljevakovi}a koji se svojevremeno usko povezivao sa kampom Pogorelica. Modni Hra~ak ka`e: Crveno i crno. Kombinacija sindikata hemijske industrije i kluba obo`avalaca ‘50-ih. Ne razlikuje se puno od ostalih platforma{a. Ako ve} nema namjeru biti trendseter, ne bi bilo zgoreg da promijeni frizuru. Kemal Malov~i} ka`e: “Pri~a se na Balkanu da sam bio car, bez safira i dvorova mladi gospodar…”

STANISLAV ^A\O
ministar unutrašnjih poslova RS-a

Vs

PREDRAG KURTE[
ministar unutrašnjih poslova FBiH

Za{to je ministar: Zato {to je zajeban. Ča|o va`i za jednog od ljudi od Dodikovog velikog povjerenja i nesu|eni premijer, pa mu je valjda povjerio entitet na ~uvanje, i da uvijek zna “da ne bi neko ne{to lo{e o predsedniku”. Ča|o je, zanimljivo, poznat i kao ljubitelj literature s obzirom da mu u biografiji stoji podatak da je bio uposlen u poslovnoj jedinici Banja Luka izdava~kog preduze}a “Vuk Karad`i}” iz Beograda. Nije zgoreg spomenuti ni dio njegove karijere u trgova~kom preduze}u SIM Prom nakon ~ega je nezamisliv bilo koji drugi dio karijere osim karijere ministra unutra{njih poslova. Nerijetko bahat u javnim nastupima, poznat i po izjavi da u RS-u nema kriminalnih grupa, {to bi taj entitet svrstalo u sami vrh sigurnih teritorija skupa sa zemljom Teletabisa. Modni Hra~ak ka`e: Metalik odijela i kravate, ko{ulje s prugom i visoke pete govore da se radi o politi~ko-modno osvije{tenom ~ovjeku. Samo tako nastavi, Stanislave, u tebi ~u~i ozbiljan trendsetter! Kemal Malov~i} ka`e: “Sikter mala sikter, sikter ti i on, sikter mala sikter, nek’ bude po tvom…”
1.3.2012. I SLOBODNA BOSNA

Za{to je ministar: Mo`da jedan od rijetkih ~lanova obje vlade koji se dokazao u poslu vezanom za ministarstvo koje mu je povjereno, a i dobar je sa [efom bez ~ega te{ko da bi mogao dalje. Nekada{nji na~elnik Odjela kriminalisti~ke policije MUP-a KS po uzoru na prethodno pomenutog Ča|u dok je bio na toj poziciji usred revolvera{kih obra~una usred Sarajeva ubje|ivao je gra|anstvo da je Sarajevo jedan od najsigurnijih gradova u Evropi. U biografiji mu stoji i da je svr{eni polaznik FBI Akademije u Vird`iniji, SAD i FBI Akademije “I LEA” u Budimpe{ti sa zvanjem specijaliste za oblast antiterorizma. Aktivno se bavio sportom, igrao nogomet u “Sarajevu” i “Borcu”, u policiji od 1987. godine. Modni Hra~ak ka`e: Utemeljitelj modne marke “Koka Chanel” i ~ovjek koji se obla~i bolje od svih ministara u obje vlade. Po stajlingu mu se mo`e pribli`iti jedino Jadranko Prli}, ali dok je on u “egzilu”, Koka je taj koji vlada bh. politi~ko-modnom scenom. Uvijek sre|en i “napirlitan”, pa ~ak i ako ga sretnete nedjeljom ujutro u devet. Kemal Malov~i} ka`e (u duetu s Fazlijom): “Ho}emo li i ve~eras, dru`e sve po starom, lumpovati opet, opet istim `arom…”
29

FEDERACIJA BiH VS REPUBLIKA SRPSKA

NERMIN NIK[I] NEKA
premijer FBiH

Vs

ALEKSANDAR D@OMBI]
premijer RS-a

Za{to je premijer: Ko mo`e bolje podi}i moral naciji nego nekada{nji “pomo}nik komandanta 7.bbr za pravne poslove i pomo}nik komandanta 43. bbr. za moral”? Niko, pa mo`da ni Neka. Kako bilo, nekada{nji obavlja~ brojnih funkcija u Op{tini Konjic u kojoj je radio od 1988. do 2000. Na zelenu granu stao je kad je 2000. izabran za poslanika u Parlamentu FBiH otkada kre}e njegov strelovit uspon do Glavnog odbora SDP-a a potom uz vi{e nego dobre odnose s Vo|om i do premijerske funkcije. [to se ti~e samog rada, malo je pokazao, ali zato iskustva iz 43. bbr obilato koristi di`u}i moral posrnuloj naciji. Modni Hra~ak ka`e: Nosilac crne trenerke sa zlatnim Adidas lentama pokazuje kako jedan dr`avnik treba da se ophodi u javnosti. Njegov neustra{ivi modni “coming out” kada se pojavio na treningu nogometne reprezentacije i svima pokazao da se ne pla{i modnih gurua niti osude njegove crno-zlatne trenerke, poruka je i modnim freakovima kakvi su Lady Gaga ili Boy George. Samo naprijed, premijeru! Kemal Malov~i} ka`e: “Caru ide carevo, meni {to je su|eno, ti si moja zvijezda sjajna, moja ru`a bajna…

Za{to je premijer: Iako su na poziciju premijera RS-a pretendovali mnogi, od {kolskih prijatelja Milorada Dodika do ljudi od najve}eg povjerenja, nekada{nji ministar finansija Aleksandar D`ombi} bio je taj koji se pokazao najpodobnijim za ovu poziciju. Nazivaju ga i “Dodikovim Medvedovim”, jer je po mnogima na tu funkciju ba{ kao i premijer Rusije postavljen da bi nakon prelaska Vo`da na funkciju predsjednika nastavio s njegovom politikom. Osnovnu i srednju {kolu zavr{io u Banjoj Luci, gdje je i diplomirao na Ekonomskom fakultetu. Modni Hra~ak ka`e: Strog dr`avni~ki izgled po uzoru na Vo|u trebao bi bar nekada relaksirati. Pri tome ne mislimo na nedavno pojavljivanje u jakni koja je totalno out. Mo`da da proba{ sa nekim vedrijim tonovima. Kemal Malov~i} ka`e: “Okre}e se kolo sre}e, po|e naprijed pa se vrati, kad ja budem sretan ~ovjek, ti }e{ onda tugovati…”

30

SLOBODNA BOSNA I 1.3.2012.

KO JE STVARNI VLASNIK AERODROMA VISOKO

U sklopu plana i programa sanacije posrnulog Kožarsko-tekstilnog kombinata Visoko (KTK) generalni direktor SENAD BILALOVIĆ predložio je VLADI FEDERACIJE BiH kompromisno rješenje prema kojem bi Vlada izmirila dugovanja poduzeća prema Zavodu PIO, a zauzvrat preuzela imovinu Aerodroma Visoko u vlasništvu KTK, vrijednu više od 15 milijuna KM

KOMPANIJA “BIO“ U VLASNI[TVU HASANA ^ENGI]A NEZAKONITO UZURPIRALA 818 DUNUMA ZEMLJI[TA KTK
Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MARIO ILI^I]

G

eneralni direktor Ko`arsko-tekstilnog kombinata (KTK) Visoko Senad Bilalovi}, koji je na ovu du`nost, nakon dvogodi{nje stanke, ponovno imenovan u julu pro{le godine, ovih je dana priveo kraju plan i program sanacije i konsolidacije tog posrnulog poduze}a, prijeratnog simbola viso~ke industrije. Nakon {to je detaljno analizirao financijsko stanje, iznos dugovanja i potra`ivanja KTK, i izvr{io procjenu imovine, direktor Bilalovi} }e ve} ovog tjedna ~lanovima Nadzornog odbora dostaviti program spa{avanja kompanije. Ukoliko ~lanovi Nadzornog odbora podr`e Bilalovi}eve prijedloge, Plan sanacije i

konsolidacije KTK Visoko bit }e upu}en Vladi Federacije BiH kao ve}inskom vlasniku, od kojeg, u kona~nici, ovisi sudbina poduze}a s milijunskim dubiozama i blokiranim ra~unima.

AERODROMSKE PISTE NA POLJIMA P[ENICE
Kako je u razgovoru za Slobodnu Bosnu objasnio direktor Senad Bilalovi}, od 650 formalno uposlenih radnika, u KTK trenutno radi ~etiri stotine Viso~aka, ~ija je prosje~na pla}a oko 400 KM. Osim ~injenice da je dio imovine pod hipotekom Porezne uprave, radi pokretanja postupka prinudne naplate, protiv KTK je proteklih godina podignuto 620 tu`bi radnika, koji sudskim putem tra`e uplatu zaostalih pla}a i doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Ukupna dugovanja KTK, prema tvrdnjama

direktora Bilalovi}a, iznose 43 milijuna KM, dok je vrijednost imovine poduze}a, prema posljednjim nalazima sudskih vje{taka, procjenjena na 83 milijuna maraka. Problem je, me|utim, {to menad`ment KTK, unato~ vi{egodi{njim poku{ajima, jo{ uvijek nije povratio vlasni{tvo nad vrijednim nekretninama, i to ne samo u susjednim dr`avama, nego i u BiH, pa ~ak i u Visokom. Gotovo je, naime, posve nepoznato da je za potrebe Javnog poduze}a Aerodrom Visoko od KTK 1992. godine oduzeto 818 dunuma zemlji{ta, na kojem je, prema zamisli tada{njeg bo{nja~kog politi~kog i vojnog establi{menta, trebao biti sagra|en aerodrom, kao alternativa blokiranoj sarajevskoj zra~noj luci. Na lokaciji u selu Radovlje, odnosno Paljike, gdje se prije rata nalazilo KTK-ovo poljoprivredno dobro, na kojem se uzgajala p{enica, prema zamisli

[TA JE OSTALO OD VISO^KOG AERODROMA
Ratni ~elnici SDA obe}avali su da }e na fantomski aerodrom u Visokom slijetati d`ambo d`etovi, danas s pisti u Paljikama poleti tek poneka sportska letjelica

32

SLOBODNA BOSNA I 1.3.2012.

IZMIRIVANJE (PO)RATNIH RA^UNA
RATNI GOSPODAR RATNI GOSPODAR VOJNIH RESURSA VOJNIH RESURSA SDA-ovih vizionara iz Visokog i Sarajeva, trebale su biti sagra|ene piste za slijetanje aviona. Povr{ina zemlji{ta koje je za fantomski aerodrom oduzeto od KTK odgovara veli~ini 82 nogometna stadiona (!!!), dok je preostalih oko 200 dunuma, tako|er nezakonito, oduzeto prijeratnim vlasnicima, uglavnom viso~kim Srbima, koji su u to vrijeme ve} napustili svoje domove. Prema dokumentaciji Federalne financijske policije koja je prije ravno deset godina izvr{ila kontrolu poslovne dokumentacije Javnog poduze}a Aerodrom Visoko, odluku o izgradnji zra~ne luke donijeli su u julu 1992. tada{nji ~lanovi Predsjedni{tva Skup{tine op}ine Visoko. U maju ‘93. Predsjedni{tvo Op}ine Visoko utvr|uje da je izgradnja aerodroma “od op}eg interesa“, da bi u augustu iste godine Rje{enjem Predsjedni{tva Republike BiH bilo precizirano i podru~je od op}eg interesa za potrebe izgradnje aerodroma. Odlukom op}inskih vlasti u Visokom koja je donesena u jesen 1993., osniva~ki ulog poduze}a iznosio je tri milijuna tada{njih njema~kih maraka (ura~unata su osnovna i obrtna sredstva u robi i u novcu). Kao osniva~ JP Aerodrom Visoko upisano je Predsjedni{tvo Skup{tine op}ine Visoko, a do imenovanja direktora, rukovo|enje poduze}em povjereno je Kenanu Jusufba{i}u, u to vrijeme op}inskom na~elniku. Jusufba{i} je u ljeto ‘92. potpisao ugovor kojim je posao izgradnje aerodroma povjeren Gra|evinskom poduze}u Zvijezda iz Visokog. Premda preciznih pokazatelja nema, prema ranijim svjedo~enjima Viso~aka, na izgradnji aerodroma je svakodnevno bilo anga`irano vi{e od 300 ljudi i na desetke gra|evinskih strojeva. Procjenjuje se da su gra|evinski radnici iskopali blizu pet milijuna kubnih metara zemlje, budu}i da je projektom bilo predvi|eno da se ravnaju okolna brda, i da je nakon ure|enja terena nasuto oko 1.500 kubnih metara {ljunka, ugra|ene stotine metara cijevi za drena`u...

Hasan ^engi}, biv{i Hasan ^engi}, biv{i glavni logisti~ar ARBiH glavni logisti~ar ARBiH ii federalni doministar federalni doministar obrane obrane

Iako je izgradnja viso~kog Aerodroma bila od “op}eg dr`avnog interesa“, cijenu propalog projekta Hasana ^engi}a i danas pla}aju gra|ani Visokog i dr`avna poduze}a

AERODROM VISOKO - NAJVE]A POSLIJERATNA “PRAONICA PARA“
Poznato je, tako|er, da je znatan broj gra|evinskih radnika i strojeva bio vojno mobiliziran, a ostatak su ~inili uposlenici dr`avnih tvrtki. Kontrola Federalne financijske policije je utvrdila da je biv{i na~elnik Op}ine Visoko i direktor Aerodroma Kenan Jusufba{i} (koji je tragi~no stradao u avionskoj nesre}i kod Olova 2008. godine) usuglasio vrijednost radova s poslovodstvom Gra|evinskog poduze}a Zvijezda i njihovim kooperantima (tvrtke Asfaltgradnja i IGM iz Visokog i Sretno iz Breze) 2000. godine, u iznosu od 2,1 milijun KM. Iste je godine, na temelju tog dogovora, potpisan ugovor o cesiji prema kojem su dugovanja Aerodroma Visoko
1.3.2012. I SLOBODNA BOSNA

33

KO JE STVARNI VLASNIK AERODROMA VISOKO
BITKA ZA POVRAT OTETE IMOVINE

Imovinu KTK Visoko u Srbiji je nakon rata nezakonito prodavao premijer RS-a Gojko Kličković
I dok je zemlji{te KTK u Visokom, kao (po)ratni plijen prigrabio Hasan ^engi}, imovinom tog poduze}a u Republici Srpskoj i Srbiji je jednako nezakonito raspolagao nekada{nji premijer RS-a Gojko Kli~kovi}. Kao zastupnik KTK Visoko- Fabrike obu}e Sokolac, tada{nji premijer Kli~kovi} je u junu 1997. s predsjednikom Op}ine Temerin u Vojvodini Bogoljubom Zecom zaklju~io Ugovor o prijenosu prava kori{tenja zemlji{ta u vlasni{tvu KTK Visoko, kako bi se osigurale parcele za izgradnju ku}a Srbima izbjeglim iz Hrvatske. Kriminalizirani biv{i predsjednik Vlade RS-a je naknadno prodao i imovinu KTK u U`icu, ali je poslovodstvo viso~kog poduze}a u Srbiji pokrenulo sudske sporove, kako bi poni{tili poratnu plja~ku imovine na kojoj je, bez sumnje, profitirao samo Gojko Kli~kovi}.

KRIMINAL BEZ GRANICA
Prvi poslijeratni premijer RS-a Gojko Kli~kovi} osobno je prodavao imovinu KTK Visoko

prema GP Zvijezda i njihovim kooperantima preneseni na Ministarstvo obrane Federacije BiH, koje je preuzelo i dodatni saldo potra`ivanja i obaveza nastalih do 31. decembra 1997. Sve ugovore ispred federalnog Ministarstva obrane potpisao je tada{nji zamjenik ministra Sakib Mahmuljin. No, nisu biv{e op}inske vlasti u Visokom, odnosno Ministarstvo obrane Federacije BiH slu~ajno preuzeli izmirivanje svih dugovanja Aerodroma Visokog, nastalih do kraja 1997. Financijska kontrola je, naime, nedvojbeno utvrdila da su ~lanovi Op}inskog vije}a Visoko, dakako po direktivi bo{nja~kog politi~kog vrha, u septembru ‘97. donijeli odluku o zajedni~kom investicijskom projektu Op}ine i Bosanske investicione organizacije (BIO) u vlasni{tvu Hasana Čengi}a, u to vrijeme jednog od najutjecajnijih ~lanova SDA, ~ija je ratna baza bila stacionirana u Visokom, rodnom gradu njegove supruge Fahire Fejzi}. Prema toj odluci osnovano je novo Javno poduze}e za zra~ni saobra}aj u mje{ovitom vlasni{tvu, odnosno Aerodrom.
34

SDA VIZIONARSTVO: Na lokaciji u selu Radovlje, odnosno Paljike, gdje se prije rata nalazilo KTKovo poljoprivredno dobro, na kojem se uzgajala pšenica, prema zamisli SDA-ovih vizionara iz Visokog i Sarajeva, trebale su biti sagrađene piste za slijetanje aviona
Prema zate~enoj dokumentaciji, Op}insko vije}e Visoko je u novu kompaniju investiralo 18,3 milijuna njema~kih maraka, a BIO nevjerojatnih 37, 6 milijuna maraka, ~ime je Čengi}eva tvrtka stekla pravo na 67 posto vlasni{tva. I mada je novo, mje{ovito poduze}e u decembru 1997. upisano u

sudski registar Kantonalnog suda u Zenici, kada je izdato Rje{enje u kojem je prikazan ukupan iznos sredstava osniva~a i ulaga~a, federalni financijski inspektori, ni poslije vi{emjese~ne istrage, nisu mogli u}i u trag navodnim Čengi}evim milijunskim investicijama. Nekada{nji direktor Aerodroma Visoko i na~elnik op}ine Kenan Jusufba{i} pravdao se kako je svu poslovnu dokumentaciju koja se odnosi na BIO godinu dana ranije zaplijenio SFOR. No, ve} je tada bilo bjelodano kako je propali projekat izgradnje Aerodroma u Visokom zapravo bio jedna od najve}ih “praonica para“ koje su u (po)ratnim godinama za pomo} muslimanima u BiH, preko Hasana Čengi}a, stizale iz Be~a, s ra~una humanitarne organizacije TWRA, kojom je rukovodio Sudanac Fatih Al Hasanein.

^ENGI]EVA FIKTIVNA MILIJUNSKA ULAGANJA
Iako je naime mje{ovito poduze}e Aerodrom Visoko u vlasni{tvu Op}ine Visoko i tvrtke BIO uredno upisano u sudski registar, kada su ozakonjena i
SLOBODNA BOSNA I 1.3.2012.

IZMIRIVANJE (PO)RATNIH RA^UNA

PLANI I PROGRAM SANACIJE POSRNULOG PODUZE]A
Direktor KTK Visoko Senad Bilalovi} prvi je od Vlade FBiH zatra`io konkretnu pomo} kako bi se kona~no rije{ila nera{~i{}ena vlasni~ka struktura Aerodroma Visoko

fiktivna milijunska ulaganja (iako se i golim okom moglo vidjeti da Čengi}evim investicijama nema ni traga), novi vlasnici nikada nisu zavedeni u zemlji{nim knjigama, {to upu}uje da Hasan Čengi} nikada nije ni imao ozbiljnih poslovnih planova kada je posrijedi taj propali projekat. Tako je viso~ka kompanija KTK, prema zvani~nim podacima iz grunta, i dalje vlasnik najve}eg dijela zemlji{ta koje se, opet, prikazuje kao vlasni{tvo Aerodroma Visokog. Da nema nikakve sumnje PRAVDA JE SPORA, ALI DOSTI@NA

u vlasni{tvo nad zemlji{tem KTK, potv r|uju i rje{enja Porezne uprave (Kantonalni ured Zenica), kojim su parcele na Aerodromu stavljene pod hipoteku, nakon pokretanja postupka prinudne naplate dugova viso~kog kombinata. Direktor KTK Senad Bilalovi} ka`e kako se ne sje}a da je za njegovog mandata (Bilalovi} je rukovodio KTK od 2007. do 2009., a ponovno je izabran pro{le godine) ijedan predstavnik Čengi}eve firme ikada do{ao u viso~ki kombinat, niti da je bilo razgovora

Protiv Općine Visoko se još vodi dvadesetak sudskih sporova za naknadu štete vlasnicima parcela na Aerodromu Visoko
Ne ra~unaju}i milijunska dugovanja koja nisu izmirena ni dvadeset godina nakon {to je za potrebe izgradnje Aerodroma Visoko od prijeratnih vlasnika oteta zemlja, taj zapu{teni objekat danas koristi Aero-klub Izet Kurtali} za iznajmljivanje dvosjeda, odnosno, panoramsko razgledanje fantomskih viso~kih piramida. Istodobno je i u posljednjem izvje{}u Op}inskog pravobraniteljstva Visokog ponovno nagla{en problem nedostatka nov~anih sredstava za pla}anje ekspropisanog zemlji{ta Aero droma, budu}i da u dvadesetak slu~ajeva jo{ uvijek nisu ispla}ene naknade. Podsjetimo da su svi vlasnici parcela koji su nakon rata pokrenuli sudske sporove ispla}eni iz op}inskog prora~una, te da niti jedna vlast u Visokom, bez obzira jesu li dolazili iz SDA, Stranke za BiH ili SDP-a, nije imala kura`i da ra~un ispostavi ve}inskom vlasniku Aerodroma Hasanu ^engi}u i njegovoj kompaniji BIO.

o nera{~i{}enoj vlasni~koj strukturi, pa ~ak i kada se spekuliralo kako su za izgradnju Aerodroma Visoko zainteresirane kompanije iz Malezije i SAD-a. (Treba li, uop}e, napominjati da se u Visokom nikada nije pojavio ozbiljan investitor, koji bi bio spreman da u izgradnju besperspektivnog aerodroma ulo`i milijune maraka.) “Uslov za finansijsku konsolidaciju KTK je poreska deblokada. Stoga nam je nu`na pomo} Vlade Federacije BiH, odnosno, Ministarstva finansija i Ministarstva energije, rudarstva i industrije, kako bi se alocirala hipoteka Poreske uprave i oslobodila imovina koja je u Visokom trenutno pod teretom Poreskog kantonalnog ureda Zenica“, ka`e direktor Senad Bilalovi}, poja{njavaju}i kako }e federalnoj Vladi, kao ve}inskom KTK-a predlo`iti kompromisno rje{enje. “Budu}i da su na{a najve}a dugovanja prema Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje, u iznosu od 11,7 miliona KM, predlo`it }emo Vladi da za vrijednost obaveza za penziono osiguranje preuzme imovinu Aerodroma Visoko u vlasni{tvu KTK.“ Napominju}i da je “okupirano“ zemlji{te KTK procijenjeno na 15,1 milijun KM, Senad Bilalovi} je dodao kako se nada da }e nadle`ni ministri u federalnoj Vladi prihvatiti prijedlog menad`menta KTK, kako bi se u tom dr`avnom poduze}u kona~no sredilo stanje i ispunili svi preduvjeti za privatizaciju, budu}i da je interes za kupovinu jo{ ranije iskazala kompanija Prevent.
35

1.3.2012. I SLOBODNA BOSNA

NA ISTOKU SE RADI

Aleksandar Džombić, aktuelni premijer RS-a, čuvar kase u Investiciono-razvojnoj banci RS-a, odlučio je svoju dugogodišnju lojalnost šefu SNSD-a Miloradu Dodiku, u čije je finansijske transakcije samo on upućen, naplatiti izgradnjom grandioznog hotela na Jahorini
Pi{e: ISTRA@IVA^KI TIM “SB”

D@OMBI]EVO POSLOVNO CARSTVO
Gra|evinski radovi na impozantnom D`ombi}evom hotelu bi}e nastavljeni po~etkom prolje}a

A

leksandar D`ombi}, premijer Republike Srpske, prije nekoliko mjeseci posvetio se privatnom biznisu. D`ombi} je, kako tvrde izvori bliski njegovom kabinetu, zapo~eo izgradnju veleljepnog hotela na Jahorini, vrijednog desetak miliona maraka. Hotel je ve} sazidan, ima {est spratova, podzemne gara`e i nalazi se nedaleko od hotela Bistrica. Poslovni partner u ovom D`ombi}evom poduhvatu je Ranko Cicovi}, koji je bio dugogodi{nji voza~ - pratilac Radovana Karad`i}a.

PREVENTIVA NA JAHORINI
Cicovi} je rodom iz Podgraba pored Pala. Bio je vjeran Kara`i}u i poslije rata kada se biv{i predsjednik RS-a, u strahu da ne bude uhap{en, sklanjao u {ume oko Pala. Kada bi Karad`i} 1997. godine nestajao sa Pala, zajedno s njim je nestajao i Cicovi}. On u to vrijeme nije krio svoju odanost

D@OMBI] GRADI HOTEL NA JAHORINI SA VOZA^EM RADOVANA KARAD@I]A RANKOM CICOVI]EM
U Nadzorni odbor Investiciono-razvojne banke RS-a D`ombi} postavio svog ro|aka Iliju D`ombi}a
36
SLOBODNA BOSNA I 1.3.2012.

D@OMBI] SEBI HOTEL GRADI
{efu. Kada su ga pripadnici MUP-a RS-a 1997. godine zaustavili na podru~ju Rogatice zbog prekora~enja brzine, Cicovi} nije krio svoju nervozu. Na lokalne policajce se izderao: “Ja se mlataram po {umama po mjesec dana, a vi me tu zaustavljate.” Cicovi} je tom prilikom pokazao legitimaciju MUP-a RS-a. Od izvora iz MUP-a RS-a saznajemo da je Cicovi} bio ~lan Karad`i}eve tajne formacije Preventiva, koja je raspu{tena nakon ubistva Sr|ana Kne`evi}a, zamjenika na~elnika Centra javne bezbjednosti Isto~nog Sarajeva. Me|utim, raspu{tanje ove jedinice bilo je samo formalno. Desetorici biv{ih ~lanova Prventive, me|u kojima je bio i Cicovi}, stavljeno je na raspolaganje sedam vozila MUP-a RS-a, kao i slu`bene legitimacije MUP-a RS-a i sva neophodna logistika za skrivanje Radovana Karad`i}a. Cicovi} krajem devedesetih godina na Palama otvara stolarsku radnju i po~inje da se bavi privatnim biznisom. Me|utim, sve do hap{enja Radovana Karad`i}a u Beogradu, pripadnici SFOR-a u nekoliko navrata upadaju mu u ku}u i pretresaju je zbog sumnje da pripada mre`i podr{ke Radovana Karad`i}a. Prije nekoliko godina Cicovi} postaje ~lan SNSD-a i osniva gra|evinsku firmu. Zajedno sa slovena~kom firmom CPM izvodio je radove na tunelu Stambol~i} u svom rodnom mjestu Podgrab. Tako|er je imao poslovne aran`mane sa Slobodanom Stankovi}em, vlasnikom firme Integral in`injering iz Lakta{a. Odakle D`ombi}u kapital za izgradnju hotela, lako je naslutiti. Jo{ iz vremena kada je bio ministar finansija RS-a D`ombi} je bio apsolutni gospodar kase u Investicijskorazvojnoj banci. Zvani~ni direktori IRB-a (do sada su se smijenila ~etvorica) bili su samo D`ombi}evi pijuni, koji su potpisivali kreditne naloge koje im je D`ombi} telefonom diktirao. Svoju poziciju u IRB-u RS-a D`ombi} je u~vrstio krajem pro{le nedjelje imenovanjem svog ro|aka Ilije J. D`ombi}a u Nadzorni odbor RS-a. Iako IRB ve} neko vrijeme nema generalnog direktora (posljednji, Milenko Pavlovi}, podnio je neopozivu ostavku u decembru pro{le godine), D`ombi}u je prioritet bio da imenuje Nadzorni odbor ove banke koji }e biti prije svega lojalan premijeru. “Investiciono-razvojna banka RS-a, koja nije ni{ta drugo do centralni strana~ki odbor za dodjelu kredita istaknutim ~lanovima i simpatizerima re`imskih stranaka, nastavlja praksu zbog koje se desila, do sada nevi|ena, bje`anija direktora iz jedne dr`avne institucije. Istovremeno, IRB je preko 700 miliona KM odobrila raznim firmama, dobrim dijelom prijateljima i ro|acima onih koji stvarno odlu~uju. Da se o kupovini hartija od vrijednosti i dodjeli
37

Foto: Mario Ili~i}

PREMIJER I PODUZETNIK
Aleksandar D`ombi}, aktuelni premijer RS-a, suvlasnik je u nekoliko profitabilnih preduze}a

1.3.2012. I SLOBODNA BOSNA

NA ISTOKU SE RADI
kredita u vi{emilionskim iznosima ne odlu~uje na osnovu profesionalnih bankarskih kriterijuma, ve} na osnovu politi~kih i li~nih stavova i veza, potvrdio je Aleksandar D`ombi} izjavama u posljednjih nekoliko dana. Kako se tro{e narodne pare, najbolje ilustruju podaci o tome ko su zapravo vlasnici firmi koje su u posljednjih pola godine dobili vi{emilionske kredite iz programa za mala i srednja preuze}a, za koje su sredstva obezbije|ena zadu`enjem IRB-a kod Evropske investicione banke”, ka`e Dragan Čavi}, predsjednik Demokratske partije RS-a. Jedan od najve}ih kredita D`ombi} je “odobrio” Aleksandru Provi}u, vlasniku hotela “Vu~ko“ na Jahorini. Porodicu Provi} sa Aleksandrom D`ombi}em vezuje dugogodi{nje prijateljstvo, jo{ iz vremena Kristal banke u kojoj je aktuelni premijer bio ~lan kreditnog odbora koji im je dodijelio prve kredite. U Provi}evim apartmanima D`ombi} i svi drugi re`imski prvaci po pravilu odsjedaju kada su na Jahorini. “Vu~ko“ je nedavno dobio 6 miliona KM kredita, iako je ve} ranije dobio 5 miliona KM od IRB-a, {to je bio maksimalan iznos kredita iz ekonomsko-razvojne komponente kredita koji su plasirani preko komercijalnih banaka. Suvlasnik hotela Vu~ko je i Bojan Kri`aj, proslavljeni skija{ iz Slovenije. Upu}eni izvori tvrde da se D`ombi} mo`e gotovo svakog vikenda vidjeti na Jahorini u dru{tvo lokalnih tajkuna.

BIOGRAFIJA ZA (POD)SMIJEH

Džombićev rođak za Vladu RS-a za pozamašan honorar radio studiju o razvoju trgovine

PROREKTOR U BANKARSTVU
Ilija D`ombi}, direktor i prorektor privatnog univerziteta, imenovan je za ~lana Nadzornog odbora IRB-a RS-a

D@OMBI] KREDITE PLASIRA PREKO SVOJE BANKE
Banke posrednice u plasmanima kredita IRB-a, koje su direktno involvirane u “problemati~ne plasmane”, upravo su one koje je IRB dokapitalizovao kupovinom njihovih hartija od vrijednosti: Balkan investment banka, Bobar banka, a u posljednje vrijeme u igru se ubacuje i nedavno formirana MF banka. Upu}eni izvori iz banjalu~ke televizije ATV, na kojoj je D`ombi} postao glavni junak, ka`u da ih to i ne ~udi jer se ve}ina firmi pod njegovom kontrolom ogla{ava upravo na ovoj TV. Poput mikrokreditnog dru{tva Mikrofin i MF banke iz Banje Luke, za koje upu}eni tvrde da je u tajnom vlasni{tvu premijera D`ombi}a. Aktuelni premijer ima svoj udio i u Balkan Investment banci, koja nije zadovoljavala osnovne kriterije za poslovanje, ali je u kratkom roku, zahvaljuju}i D`ombi}u, izrasla u respektabilnu banku u RS-u. I dok D`ombi} “kapom i {akom” dijeli milione svojim prijateljima, krajem pro{le nedjelje Skup{tina RS-a usvojila je odluku Vlade RS-a kojom se Republika Srpska zadu`uje putem obveznica i trezorskih zapisa u iznosu od 100 miliona maraka. Vlada RS-a, odnosno D`ombi}, zatra`ila je od parlamenta da joj odobri emisiju dugoro~nih obveznica u iznosu od 30 mili38

Biografija Ilije J. D`ombi}a izazvala je op{ti smijeh u Skup{tini RS-a me|u poslanicima koji su trebali da potvrde njegovo imenovanje u Nadzorni odbor IRB-a RS-a. Naime, Ilija D`ombi} je dostavio svoju biografiju ispisanu na 15 strana. U njoj izme|u ostalog stoji da je direktor i prorektor za nastavu Univerziteta za poslovni in`enjering i menad`ment u Banjoj Luci i urednik nau~no-stru~nog ~asopisa “Anali poslovne ekonomije”. Ilija D`ombi} je naveo da je radan, odgovoran i ambiciozan, komunikativan i energi~an, sposoban za saradnju sa osobama razli~itog profila; adaptabilan, sposoban za brzo ukla-

panje u novu sredinu, kao i za rad u multikulturnom miljeu; odlu~an u primjeni savremenih tehnika u cilju poslovnog uspjeha; orijentisan ka ispunjenju ciljeva; voljan za u~enje i usavr{avanje; organizovan… Tridesetpetogodi{nji Ilija D`ombi} je magistrirao i doktorirao na beogradskom univerzitetu Bra}a Kari}, a u nau~noistra`iva~ke projekte u kojim je bio koordinator ili nosilac projekta anga`ovala ga je uglavnom Vlada RS-a, odnosno ro|ak. Me|u posljednje svoje projekte upisao je Strategija razvoja trgovine Republike Srpske za period do 2015. godine – naru~ilac posla: Vlada Republike Srpske.

ona, dok }e kratkoro~no zadu`enje RS-a emisijom trezorskih zapisa biti 70 miliona maraka. Treba podsjetiti da je i pro{le godine Vlada RS-a koristila oba vida zadu`enja da bi popunila prazan bud`et.

D`ombi} u novopredlo`enoj odluci o zadu`enju obveznicama navodi da se emisija tih dugoro~nih hartija od vrijednosti vr{i radi osiguranja sredstava za finansiranje bud`eta RS-a za 2012. godinu. Opozicija je

U posljednjih nekoliko U posljednjih nekoliko godina Jahorina je postala godina Jahorina je postala privla~na za turiste ii privla~na za turiste investitore investitore

NO]NO SKIJANJE NO]NO SKIJANJE NA JAHORINI NA JAHORINI

SLOBODNA BOSNA I 1.3.2012.

D@OMBI] SEBI HOTEL GRADI
BEZBJEDNJAK I HOTELIJER
Ranko Cicovi}, dugogodi{nji voza~ Radovana Karad`i}a, postao je D`ombi}ev poslovni partner

KO JE KOME [EF

Željka Dragićević, Džombićeva šefica kabineta, pomno nadzire rad premijera
[efica D`ombi}evog kabineta je @eljka Dragi}evi}, biv{a novinarka RTRS-a. Na{ izvor blizak D`ombi}evom kabinetu tvrdi da je Dragi}evi}ka zavela strahovladu u Vladi RS-a. Postrojava savjetnike i izdaje im nare|enja, a prema premijeru D`ombi}u se postavlja kao {efica. Podsjetimo da je @eljka Dragi}evi} u D`ombi}ev kabinet preba~ena iz kabineta predsjednika RS-a Milorada Dodika, i to na zahtjev njegove supruge. Naime, nakon {to su “zli jezici” njih dvoje doveli u “neprikladnu vezu”, a sve nakon {to je Dodik preko IRB-a RS-a odobrio Dragi}evi~ki kredit od sedam miliona KM za njenu firmu Prehrana, Snje`ana Dodik je ultimativno zahtjevala da se @eljka Dragi}evi} izmjesti iz predsjedni~ke palate.

MILJENICA RE@IMA
@eljka Dragi}evi}, {efica kabineta premijera RS-a Aleksandra D`ombi}a, tako|er je od IRB-a RS-a dobila kredit od sedam miliona KM

kritikovala novo zadu`enje RS-a koje ide za teku}u potro{nju, a ne za razvojne projekte. Me|utim, D`ombi} se na to nije osvrtao. Po njegovim instrukcijama na istom skup{tinskom zasjedanju izabran je Nadzorni odbor Investiciono-razvojne banke RS-a. Ime jednog kandidata tokom razmatranja izazvalo je odre|ene kontroverze. Naime, ve}ini poslanika je bilo poznato da je Ilija J. D`ombi} premijerov ro|ak. D`ombi} je nedavno kategori~no tvrdio kako nema nikakvog uticaja na dodjelu kredita iz IRB-a. Me|utim, on je svjesno obmanuo javnost, {to potvr|uje i u medijima objavljena SMS prepiska (19.10.2009. godine - 10.03.2010. godine) izme|u D`ombi}a, koji je u to vrijeme bio ministar finansija RS-a, i tada{njeg direktora IRB-a Bojana Goli}a. Iz transkripta razgovora mo`e se vidjeti kako je Goli} 2. februara tra`io savjet od D`ombi}a {ta da radi sa zahtjevom firme Atila sa Pala, a ovaj mu kratko odgovara: “Neka ide.“ Prema podacima IRB-a, firma “Atila“ Pale je zahtjev za kredit podnijela 13. januara, a 19. januara dodjeljuje joj se 500.000 maraka. Desetak dana kasnije (17. februara) Goli} obavje{tava D`ombi}a da je odobren i kredit za Agropodrinje iz Zvornika. Ova firma je zahtjev za kredit podnijela 26. januara 2010., a sredstva u iznosu od 140 000 maraka su joj odobrena 18. februara iste godine. Me|u firmama koje su na taj na~in dobile sredstva su Agroimpeks iz Banje Luke, u vlasni{tvu Nikole Vukeli}a, koji je dobio 12 miliona KM iako je ova firma prethodno dobila jo{ pet miliona opet od IRB-a, zatim firma [ipovo vlasnika Milana Kova~a, Ekvator iz Banje Luke \oke Davidovi}a, Elvako iz Bijeljine, vlasni{tvo Gavrila Bobara, Integra in`injering, u vlasni{tvu porodice Stankovi}, dobila je je 15 miliona kredita, Jedinstvo iz Gradi{ke, tako|er u vlasni{tvu Stankovi}a, dobilo je 9,4 miliona KM. Neke od spomenutih firmi su vi{estruki korisnici kredita. D`ombi} je vi{e od deceniju ~ovjek od Dodikovog najve}eg povjerenja. Njih dvojicu ve} godinama ve`u zajedni~ki interesi i poslovi. Poslovanje IRB-a RS-a je od osnivanja banke pod nadzorom ministarstva finansija RS-a tako da je D`ombi} s te pozicije ve} godinama u~estvovao u odobravanju vi{emilionskih kredita Dodikovim uku}anima, prijateljima i rodbini. Prema nekim informacijama, D`ombi} navodno ima ku}u u [paniji i stan u Beogradu, no ovu informaciju nismo uspjeli provjeriti. Me|utim, jedno je sigurno, aktuelni premijer uskoro }e postati vlasnik vi{espratnog hotela na Jahorini.
39

1.3.2012. I SLOBODNA BOSNA

GORA@DANSKA PRIVREDA

Polovinom prošle godine firma “Emka Bosnia“ izrazila je spremnost da proširi svoje proizvodne kapacitete i u industrijsku zonu Vitkovići kod Goražda preseli svoje pogone iz oblasti autoindustrije, elektroindustrije, klima uređaja, izradu komponenti za industriju privrednih, kao i željezničkih vozila. Pregovori sa Vladom Bosanskopodrinjskog kantona, kao i sa vlasnicima zemljišta i nekretnina, počeli su u junu prošle godine, ali i nakon osam mjeseci “pregovaranja“ još uvijek nisu okončani

IGRE BEZ GRANICA
BAGEROM PO DOGOVORU
Bazna hemija Azot kupila bager da iskopa instalacije koje su bile dio pogodbe sa kompanijom Emka Bosnia

Rukovodstvo “Emka Bosnia“ na ~elu sa Joachimom Wolffom razmi{lja o preseljenju kompletne proizvodnje iz Gora`da u Rumuniju
40
SLOBODNA BOSNA I 1.3.2012.

[TA ]E (S) NAMA EMKA
Pi{e: MIRSAD FAZLI]

B

osanskopodrinjski kanton (BPK) vjerovatno je jedini kanton u Federaciji BiH koji bilje`i ve}i izvoz od uvoza, zahvaljuju}i, prije svega, kompanijama kao {to su Bekto Precisa, Prevent i Emka Bosnia. Me|utim, ova izvozna “vertikala“ BPK mogla bi biti dovedena u pitanje ukoliko se Vlada BPK ozbiljnije ne uklju~i u rje{avanje problema pro{irenja proizvodnih kapaciteta “Emka Bosnia“.

BESKRAJNI BESKRAJNI DOGOVORI DOGOVORI
Joachim Wolff na Joachim Wolff na jednom od brojnih jednom od brojnih sastanka sa sastanka sa predstavnicima predstavnicima Vlade BPK Vlade BPK

NA^ELAN (DO)GOVOR
Naime, polovinom pro{le godine “Emka Bosnia“ izrazila je spremnost da u Gora`de preseli svoje proizvodne pogone iz oblasti autoindustrije, elektroindustrije, klima ure|aja, izradu komponenti za industriju privrednih, kao i `eljezni~kih vozila. Direktoru firme “Emka Bosnia“ Joachimu Wolffu za oko je zapela industrijska zona Vitkovi}i. Pregovori sa Vladom BPK, kao i sa vlasnicima zemlji{ta i nekretnina, po~eli su u junu pro{le godine, ali i nakon osam mjeseci “pregovaranja“ jo{ uvijek nisu okon~ani. Krajem novembra pro{le godine predstavnici “Emka Bosnie“, na ~elu sa direktorom Joachimom Wolffom, sastali su se sa premijerom BPK Emirom Fra{tom i ministrom za privredu Damirom Imamovi}em sa kojim su razgovarali o sklapanju specijalne pogodbe o raspolaganju imovinom u vlasni{tvu BPK Gora`de na prostoru industrijske zone u Vitkovi}ima. “Mi smo sa na{e strane u~inili sve da iza|emo u susret kompaniji Emka Bosnia. Ustupili smo im 19.000 kvadratnih metara devastiranog fabri~kog prostora nekada{nje cementare. Ali, njima je potrebno 68.000 kvadratnih metara, {to je u vlasni{tvu privatne firme Bazna hemija Azot Vitkovi}i“, ka`e ministar za privredu Damir Imamovi}, te dodaje kako je izme|u predstavnika “Emka Bosnie“ i “Bazne hemija Azot” na~elno postignut dogovor o kupovini, odnosno prodaji zemlji{ta za izgradnju proizvodnih pogona. Kako nezvani~no saznajemo, jo{ pro{le godine bio je postignut na~elan dogovor izme|u predstavnika “Emka Bosnie“ i predsjednika Nadzornog odbora “Bazne hemije Azot“ Ibrahima Imamovi}a o kupovini zemlji{ta. Naime, nakon {to su predstavnici “Bazne hemije Azot”, na ~elu sa Imamovi}em, koji (bez)uspje{no tragaju za nestalom platinom, za zemlji{te i devastirane objekte od “Emka Bosnia“ prvobitno tra`ili 1,5 miliona maraka, bio je postignut dogovor da se zemlji{te sa prate}im objektima i instalacijama proda za ravno milion KM. Me|utim, samo nekoliko dana nakon postizanja na~elnog dogovora “Bazna hemija
1.3.2012. I SLOBODNA BOSNA

Azot“ kupila je bager, iskopane su i razmontirane sve instalacije koje su na otpadu prodate za 700 hiljada KM!

AKO NE]E GORA@DACI, HO]E RUMUNI
To je bio i kraj na~elnog dogovora, a predstavnici “Emka Bosnie“ Imamovi}u su ponudili 600 hiljada maraka za preuzimanje onoga {to je ostalo nakon demonta`e i iskopavanja instalacija i svega onoga {to se moglo prodati na otpadu. Prema navodima ministra Imamovi}a, izme|u “Emka Bosnie“ i “Bazne hemije Azor” postigut je opet na~elan dogovor o prodaji nekretnina za 800 hiljada maraka.

MI SMO SVOJE ODRADILI
Ministar privrede u Vladi BPK Damir Imamovi}

“Zaprepa{ten sam ~injenicom da nekakvoj privatnoj grupi moramo platiti nekretninu 800 hiljada maraka. Sa druge strane, imamo ponude gdje nam se na raspolaganje stavlja zemlja sa infrastrukturom za jedan euro. Konkretno, takvu ponudu imamo u Rumuniji gdje je nivo pla}a isti, ili ~ak i ni`i nego u BiH“, ka`e Joachim Wolff, direktor “Emka Bosnia“. Prema njegovim rje~ima, “Emka Bosnia“ spremna je dio proizvodnje iz Njema~ke odmah preseliti u Gora`de. Planom je predvi|ena investicija od osam milona maraka u naredne tri godine i upo{ljavanje oko 200 radnika. Me|utim, sude}i prema pona{anju kantonalnih vlasti i lokalnih “privatnika“ u konkretnom slu~aju, sve je va`nije od investicije i otvaranja novih radnih mjesta. Stoga rukovodstvo “Emka Bosnie“ na ~elu sa Joachimom Wolffom razmi{lja o preseljenju kompletne proizvodnje iz Gora`da u Rumuniju, do ~ega bi moglo do}i ukoliko se u narednih mjesec dana ne potpi{e kupoprodajni ugovor sa “Baznom hemijom Azot“ iz Gora`da. “Mi smo svoj dio posla zavr{ili. Postigli smo dogovor oko cijene po kojoj }emo prodati 45 hiljada kvadratnih metara zemlji{ta. Ostalo je jo{ samo da notar sa~ini kupoprodajni ugovor i da nam Emka Bosnia isplati dogovoreni iznos“, tvrdi predsjednik Nadzornog odbora “Bazne hemije Azot“ Ibrahim Imamovi} koji ne krije da su pregovori sa predstavnicima “Emka Bosnia“ bili dugi jer “mi, kao vlasnici, tra`ili smo puno, a oni, kao kupci, nudili su malo“. Puno, ili malo, sada je nebitno, bitno je da na~elan dogovor postane zvani~an ugovor i da se kona~no, na obostranu korist, zavr{i pri~a o pro{irenju proizvodnih kapaciteta “Emka Bosnie“.
41

EVROPA, ODMAH KOSOVO POD Mađarskoj prijeti najveća kazna
SVOJIM IMENOM, ALI UZ FUSNOTU
Kosovo }e se ubudu}e na regionalnim forumima predstavljati pod nazivom Kosovo, uz fusnotu da “ovaj naziv ne dovodi u pitanje status Kosova i u skladu je s Rezolucijom 1244 i odlukom ICC-a o kosovskoj deklaraciji o nezavisnosti“. Smatra se da je ovom dogovoru Pri{tine i Beograda uveliko doprinijela upitnost srbijanskog kandidatskog statusa. Naime, prvog marta }e se odlu~ivati o srbijanskom statusu zemlje kandidata za EU. [ef beogradskog pregovara~kog tima Borislav Stefanovi} izjavio je nakon postizanja dogovora da su ispunjeni svi uvjeti za dodjelu statusa kandidata Srbiji za ~lanstvo u EU.

NOVI “UDARAC“ IZ BRISELA NOVI “UDARAC“ IZ BRISELA

Prijedlog Evropske komisije da se Prijedlog Evropske komisije da se Ma|arskoj uskrati dio sredstava iz Ma|arskoj uskrati dio sredstava iz Kohezionog fonda predstavlja kaznu Kohezionog fonda predstavlja kaznu bez presedana u povijesti EU-a bez presedana u povijesti EU-a

JAN[INA STRANKA @ELI IZBACITI TITA IZ SLOVENIJE
Nova vladaju}a koalicija u Sloveniji najavila je promjene Ustava, a me|u prijedlozima svih parlamentarnih stranaka su i ukidanje predsjedni~kih izbora, ukidanje izbornih jedinica i uvo|enje preferencijalnog izbornog sistema, te zabrana javnog veli~anja svih totalitarnih re`ima, njihovih vo|a i simbola. Prema ovom prijedlogu Slovenske demokratske stranke premijera Janeza Jan{e, u Sloveniji bi uskoro Ustavom moglo biti zabranjeno isticanje crvene zvijezde i imena Josipa Broza Tita kao komunisti~kih simbola, za {to se Jan{ina stranka zauzima ve} godinama. Ina~e, vladaju}a Jan{ina stranka promjenom Ustava `eli ubrzati postupak formiranja vlade, kao i pove}ati ovlasti premijera, koji bi dobio

Iako Mađarska nije članica eurozone, zbog kršenja pravila o deficitu budžeta, Evropska komisija je predložila da joj se zamrzne gotovo pola milijarde eura iz Kohezionog fonda za 2013. godinu

N
42

akon {to je pro{log mjeseca Evropska unija zaprijetila Ma|arskoj pravnim djelovanjem protiv nekoliko novih zakona koje je vlada Viktora Orbana donijela kako bi oja~ala svoju vlast, Evropska komisija je predlo`ila mjeru kakvu nije niti u slu~aju jedne zemlje do

sada - predlo`ila je, naime, da se zbog izostanka mjera na smanjenju bud`etskog manjka Ma|arskoj zamrzne gotovo pola milijarde eura iz Kohezionog fonda za 2013. godinu. Prijedlog Evropske komisije od pro{le sedmice o tome da se Ma|arskoj zamrzne gotovo pola milijarde eura iz Kohezionog fonda, vlada ove zemlje
SLOBODNA BOSNA I 1.3.2012.

u povijesti Evropske unije
godi{nje se dodeljuju kohezionim fondovima, prvenstveno kroz transevropski transp ort i projekte za{tite `ivotne sredine.

ovlast da sam razrje{ava ministre i imenuje nove, najvi{e tre}inu u jednom mandatu, {to podr`avaju i Jan{ini koalicijski partneri.

ŠTA BI IZGUBILA MAÐARSKA: Uskraćivanje sredstava iz Kohezionog fonda, ustanovljenog 1993. godine sa namjerom da se pomogne slabije razvijenim zemljama članicama, čiji GDP iznosi manje od 90 % prosjeka u EU, nanijelo bi veliku štetu mađarskim projektima vezanim uz ceste, energiju i okoliš

ZASTARJELA OPTU@NICA PROTIV SILVIJA BERLUSCONIJA
Gotovo pet godina od po~etka sudskog procesa, milanski Sud je krajem pro{le sedmice optu`nicu protiv Silvija Berlusconija u korupcijskoj aferi Mills proglasio zastarjelom. Berlusconi se na{ao na sudu zbog uloge u aferi u kojoj je optu`en da je isplatio 600.000 dolara svom biv{em advokatu Davidu Millsu za la`no svjedo~enje u nekoliko sudskih postupaka koja su se tokom ’90-ih vodila protiv njega u vezi s poslovanjem njegovih poduze}a. Mills je 2009. osu|en za korupciju, ali je presudu poni{tio najvi{i italijanski sud zbog zastarjelosti slu~aja. Dr`avno odvjetni{tvo tra`ilo je da biv{i italijanski premijer dobije pet godina zatvora, a odbrana osloba|aju}u presudu ili progla{enje optu`nice zastarjelom.

WIKILEAKSOVI TAJNI DOKUMENTI O CARLU BILDTU
WikiLeaks namjerava objaviti tajne dokumente prema kojima je {vedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt ameri~ki {pijun. To bi trebao biti dio plana ocrnjivanja {vedskih du`nosnika ne bi li se sprije~ilo izru~enje Juliana Assangea, osniva~a WikiLeaksa SAD-u, navodi {vedski dnevni list Expressen, a prenose mediji. Assange u Velikoj Britaniji ~eka pravomo}nu odluku po {vedskom zahtjevu za izru~enje. [vedske ga vlasti sumnji~e za silovanje i spolno uznemiravanje, a Assange strahuje da bi njegovo izru~enje [vedskoj bilo samo put prema izru~enju SAD-u. Prema WikiLeaksu, Bildt je bio informator ameri~kih slu`bi od sedamdesetih godina, a odgovorni u Expressenu su vidjeli dokument kojim WikiLeaks prijeti. Carl Bildt je, pak, na svom blogu pozvao WikiLeaks da objavi taj dokument. “Kad ga objave, taj dio planirane kampanje ocrnjivanja }e brzo propasti“, napisao je on.

nazvala je nerazumljivim, pravno upitnim i suprotnim duhu evropskih ugovora jer name}e sankcije kao odgovor na doga|aj za koji se pretpostavlja da }e se dogoditi u budu}nosti. Pomenuti iznos je 0,5 posto ma|arskog BDP-a ili 29 posto novca koji zemlja mo`e povu}i te godine iz toga fonda. Za ostvarivanje ovog prijedloga potrebna je i podr{ka svih ostalih zemalja ~lanica, a vlasti u Budimpe{ti }e imati priliku do 2013. godine da provedu odgovaraju}e mjere i izbjegnu ovu kaznu. Kohezioni fond je specijalni fond ustanovljen 1993. godine sa namjerom da se pomogne slabije razvijenim zemljama ~lanicama (~iji GDP iznosi manje od 90 % prosjeka u EU). Tri posto rashoda EU-a
1.3.2012. I SLOBODNA BOSNA

Prije dlog da se Ma|arskoj uskrati dio sre dstava namijenjenih najsiroma{nijim evropskim podru~jima zbog kr{enja pravila o deficitu bud`eta, kazna je bez presedana u povijesti Evropske unije. Ma|arska nije ni ~lan eurozone, a ostale zemlje tako|er probijaju granice dr`avne potro{nje. Pravilo Unije o bud`etskom deficitu zahtijeva od zemalja ~lanica da dr`e bud`et ispod tri posto nacionalnog BDP-a, a nacionalni dug na 60% nacionalnog bogatstva. Ova }e kazna nanijeti veliku {tetu potrebnim projektima vezanim uz ceste, energiju i okoli{ u najsiroma{nijim i najnerazvijenijim podru~jima Ma|arske. (D. Savi})

43

BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]

“BH Telecom“ na udaru birokratskih parazita Ima li federalna Vlada ekonomski program [ta }e donijeti rast PDV-a u Hrvatskoj Solidan rast deviznih rezervi BiH
Foto: Mario Ili~i} 44

FINANSIJSKO ISCRPLJIVANJE
Vlada FBiH nalo`ila je BH Telecomu da uz redovnu isplati i dodatnu dividendu

Porazno priznanje dopremijera Lijanovića
Dopremijer federalne Vlade i ministar poljoprivrede Jerko Ivankovi} Lijanovi} za cijelu milijardu konvertibilnih maraka proma{io je iznos vanjskotrgovinskog deficita BiH u pro{loj godini, a jednako je bio “precizan“ i kod rangiranja odgovornosti aktuelne vlasti za katastrofalne ekonomske pokazatelje u dr`avi. “Vije}e ministara BiH na ~elu s premijerom Bevandom odgovorno je za klju~ne ekonomske politike, fiskalne, monetarne i vanjskotrgovinske, odnosno za smanjenje nezaposlenosti u na{oj zemlji“, ustvrdio je ministar Ivankovi} sudjeluju}i na trodnevnom seminaru na Vla{i}u pod nazivom “Politi~ki dijalog o ekonomskim reformama u BiH“. Naravno da je i Vije}e ministara BiH odgovorno za ekonomsko stanje u dr`avi, pa i za goru}i problem prevelike nezaposlenosti, ali neuporedivo su odgovornije dvije enetitetske vlade koje zajedno na raspolaganju imaju ~etiri puta ve}i bud`et od Vije}a ministara BiH i koje izravno kontroliraju najva`nije ekonomske resurse dr`ave - rudna bogatstva, energiju, telekomunikacije, transport, poljoprivredu... Pored ostalog, entiteti kontroliraju i dr`avne banke, kakva je naprimjer Razvojna banka Federacije BiH, ~iji je predsjednik Nadzornog odbora Lijanovi}ev zet Ivan [akota. Naravno da ministar Ivankovi} zna da dvije entitetske vlade dr`e u rukama sve zna~ajnije ekonomske poluge vlasti, ali njegovo prebacivanje odgovornosti za ekonomsko stanje u dr`avi na Vije}e ministara BiH i premijera Bevandu svjedo~i da aktuelna federalna Vlada, u kojoj je Ivankovi} i ministar i dopremijer, uop}e nema ekonomski program i jasan plan ekonomskih mjera i poteza kojima bi poku{ala zaustaviti negativni trend u ekonomiji. Istup ministra Ivankovi}a na Vla{i}u svjedo~i da je federalna Vlada kapitulirala pred rastu}im ekonomskim problemima i da pani~no poku{ava prona}i de`urnog krivca na koga bi svalila vlastitu odgovornost za neveselo stanje nacionalne ekonomije.

Vlada traži dodatnu dividendu od BH Telecoma
Skup{tina dioni~ara BH Telecoma, u kojoj odlu~uju}u rije~ ima predstavnik Vlade FBiH (90 posto glasova), usvojila je odluku o dodatnoj isplati dovidende u iznosu od oko 20 miliona KM. Rije~ je o dodatnoj dividendi iz akumulirane dobiti BH Telecoma iz 2009. i 2010. godine koja je ina~e bila primarno namijenjena za investiciona ulaganja kompanije. U 2009. godini BH Telecom je svojim dioni~arima na ime dividende isplatio vi{e od 130 miliona KM, a godinu kasnije vi{e od 135 miliona KM. Profit BH Telecoma za 2011. godinu tako|er je zna~ajan pa dioni~ari mogu ra~unati na nekih 140 miliona KM. Lavovski dio, 90 posto, pripada ve}inskom vlasniku, Vladi Federacije BiH. BH Telecom je cijelu proteklu deceniju bio ubjedljivo najprofitabilnija kompanija u dr`avi, s tako|er ubjedljivo najve}im uplatama u bud`et Federacije BiH. Svake godine uplata BH Telecom u federalni bud`et skoro je tri puta ve}a od uplata svih ostalih dr`avnih i javnih kompanija zajedno! Prvi kilometri autoceste 5C od Jo{anice do Visokog izgra|eni su iz profita BH Telecoma a mimo toga ovaj je telekom operater svojim dioni~arima na ime dividendi do sada isplatio blizu milijardu KM. Pa ipak, aktuelna Vlada FBiH, umjesto da se okrene ostalim kompanijama u dr`avnom vlasni{tvu koje u federalnu kasu upla}uju samo mrvice ostvarenog profita, odlu~ila je iz BH Telecoma izvu}i i posljednje rezerve novca koje su, kako doznajemo, bile planski raspore|ene za nu`na investiciona ulaganja usmjerena na poslovno {irenje i usvajanje novih proizvoda. Konkurencija u telekom sektoru BiH postaje sve zao{trenija jer se, osim tri dominantna telekom operatera, na tr`i{tu natje~e jo{ petnaestak privatnih, alternativnih telekom operatera, koji su skoro bez iznimke fokusirani na Sarajevo, Tuzlu i Zenicu, a tek poneki i na Mostar i Banju Luku. U takvim okolnostima BH Telecom je prisiljen ulagati u razvoj vi{e novca da bi dr`ao korak s druga dva telekom operatera koji su objektivno u povla{tenom tr`i{nom polo`aju. To se osobito odnosi na Eronet, ~ije su dosada{nje uplate dobiti u federalnu kasu bile simoli~ne, svega 2-3 miliona KM godi{nje.

SLOBODNA BOSNA I 1.3.2012.

Novi val prekograničnog šopinga
Foto: Mario Ili~i}

Porast PDV-a u Hrvatskoj sa 23 na 25 posto pokrenut }e novi val prekograni~nog {opinga u BiH jer razlika u porezima izme|u dvije dr`ave sada iznosi visokih 8 posto. Stopa PDV-a u BiH od 17 posto jedna je od najni`ih u Evropi (najni`a je 16 posto), dok je stopa PDV-a u Hrvatskoj od 25 posto me|u najvi{im u Evropi (najvi{a stopa u Evropi iznosi 27 posto), pa se gra|anima Hrvatske koji `ive uz granicu s BiH puno vi{e nego ranije isplati kupovati robu u BiH. Pogotovo se isplati onima koji naprave ra~un u trgovini iznad 100 KM, ~ime sti~u pravo na povrat PDV-a na sve proizvode kupljene u BiH, izuzev na malu grupu tzv. visokotarifnih proizvoda. Osim toga, u BiH su ni`e i cijene rada, elektri~ne energije, plina, vode, kumunalnih usluga, pa su zbog svega toga i malotrgovinske mar`e u BiH za oko 5 posto ni`e nego u Hrvatskoj. Sve u svemu, 100 hrvatskih kuna s druge strane dr`avne granice vrijedi oko 125 kuna i to je mamac koji sna`no privla~i ogroman broj {oping-turista iz Hrvatske u BiH. No, s ulaskom Hrvatske u EU i izlaskom iz CEFTA asocijacije, prekograni~ni {oping ne}e biti ni pribili`no tako isplativ kao sada. Nakon {to Hrvatska iza|e iz sporazuma CEFTA izgubit }e pravo bescarinskog izvoza svojih proizvoda na tr`i{te BiH. Dodu{e, BiH }e carine uvesti samo na odre|ene proizvode (poput mesa i mesnih prera|evina, mlijeka i mlije~nih proizvoda) ~iju }e doma}u proizvodnju {tititi sve do ulaska u Evropsku uniju. Ipak, zna~ajan dio proizvoda iz Hrvatske i dalje }e biti oslobo|en carinskih nameta pri izvozu u BiH, ali prekograni~ni {oping ni izbliza UNOSNI [OPING Nakon rasta PDV-a gra|ani Hrvatske imat }e dodatni razlog za prekograni~ne ne}e biti tako intenzivan i isplativ kao sada.

{oping ture

Devizne rezerve uvećane za 200 miliona KM
Devizne rezerve BiH u proteklih 12 mjeseci uve}ane su za 200 miliona KM, sa 5,98 milijardi KM u februaru pro{le na 6,19 milijardi KM u februaru ove godine. Bez obzira na pro{logodi{nji rast, devizne rezerve BiH jo{ su uvijek za oko 260 miliona KM manje od rekordne razine iz decembra 2010. godine kada su iznosile 6,45 milijardi KM.
1.3.2012. I SLOBODNA BOSNA

45

GLADNE NOGOMETNE GODINE

U posljednjih godinu dana desetak nogometaša iz BiH potpisalo je profesionalne ugovore sa timovima iz KAZAHSTANA, egzotične zemlje koju bi vjerovatno mnogi od njih teško mogli naći na zemljopisnoj karti; naš novinar piše o razlozima zbog kojih se ovdašnji nogometaši odlučuju igrati u ovoj bivšoj sovjetskoj republici, menadžerima koji im dogovaraju transfere, visini ugovora...
Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

DARKO MALETI]
Nogometni reprezentativac BiH ve} drugu godinu igra u najpoznatijem i najbogatijem kazahstanskom klubu Aktobeu

ako }e to poznavateljima nogometnih prilika u BiH zvu~ati poprili~no nevjerojatno, nedavno istra`ivanje {vicarskog Instituta za fudbalsku demografiju CIES pokazalo je kako je Bosna i Hercegovina, sa 88 nogometa{a, ~etrnaesta zemlja u svijetu kada je u pitanju broj profesionalnih nogometa{a koji imaju ugovore s nekim od inozemnih klubova. Tako je nogomet postao jedna od ve}ih izvoznih grana zemlje ~ija je ekonomija ve} odavno na koljenima. Istra`ivanje je pokazalo i kako je nogomet jedna od rijetkih djelatnosti koja je konkurentna u svijetu bez obzira na lo{ u~inak klubova a donekle i reprezentacija zemalja nastalih raspadom biv{e Jugoslavije. Pro{le godine NS BiH je izdao dozvole za ~ak 354 nogometa{a koji su oti{li igrati nogomet u inozemstvo. Malo je, me|utim, onih koji svoju karijeru nastavljaju u nekim od bogatih klubova zapadne Evrope, u najpoznatijim i najja~im ligama svijeta. Bh. nogometa{i u proteklih dvije-tri godine nisu vi{e nimalo probirljivi. Zahvaljuju}i recesiji koja je vlasnike klubova natjerala da dobro promisle prije nego {to potro{e makar i jedan euro, upu}uju se i u donedavno egzoti~ne zemlje na Bliskom ili Dalekom istoku kakve su Malezija, Vijetnam, Singapur... Odnedavno, jedna od najprimamljivijih destinacija je i Kazahstan, dr`ava bogata naftom, koja je nezavisnost stekla po~etkom ‘90-ih, raspadom biv{eg Sovjetskog saveza. “Najljep{e iskustvo iz Kazahstana je uglavnom odli~an ugovor”, objasnio je razloge zbog kojih je u ovoj zemlji igrao nogomet u nedavnom intervjuu za portal sarajevo-x, poja~anje @eljezni~ara Samir Bekri}, doskora{nji igra~ kazahstanskog Tobola.

I

MALETI], TRIVUNOVI], D@IDI]...
Idu}e sezone u kazahstanskim klubovima igrat }e desetak nogometa{a iz BiH. Najzvu~nije ime svakako je reprezentativac BiH Darko Maleti}, koji ve} godinu dana
46

igra u Aktobeu, jednom od najboljih i najbogatijih tamo{njih klubova. U zimskom prelaznom roku ugovor sa Zhetsyuom potpisao je i nekada{nji reprezentativac, biv{i igra~ banjalu~kog Borca i Sarajeva Vule Trivunovi}. Iako Kazahstan uglavnom pokrivaju nogometni menad`eri iz Srbije, i nekolicina bh. agenata mo`e se pohvaliti poslovnim uspjesima na ovom tr`i{tu. Igra~e iz BiH u Kazahstan vode menad`eri Edo Kurtagi} i Ado Husari}, a njima se u posljednje vrijeme pridru`io i Vojislav Dragovi}, Beogra|anin koji je prije nekoliko godina bio golman Sarajeva i u bh. glavnom gradu je i po~eo menad`ersku karijeru. Ugovori su, kako saznajemo, daleko unosniji nego u BiH pa nogometa{i sa ovih prostora zara|uju oko 150 hiljada dolara godi{nje, {to je i vi{e nego respektabilna svota novaca. “U posljednjih smo nekoliko utakmica pro{log prvenstva ispali iz borbe za naslov, pa je moglo i bolje, ali konstantno igram. Potpisao sam na godinu i pol dana, a tamo sam oti{ao zbog financijske ponude koju nisam mogao odbiti. Mo`da kazahstanski nogomet ba{ i nije pra}en, ali oni dosta ula`u, nije isklju~eno da se u dogledno vrijeme dignu i do`ive ekspanziju poput Rusa“, tvrdi Darko Maleti}, koji je pristojnu karijeru gradio u Borcu, beogradskom Partizanu, be~kom Rapidu i nekoliko ruskih timova. “Gotovo da i ne postoji razlika u kvaliteti izme|u bosanskog i kazahstanskog nogometa. Kvalitet prvenstva je otprilike podjednak, no u Kazahstanu ima vi{e novaca. Kazahstan ima, tako|er, mnogo talentiranih igra~a i zaista se igra beskompromisno. Mnogo Kazahstanaca bi bez problema moglo igrati u bosanskim timovima.“ Prije no {to }e bh. nogometa{i otkriti Kazahstan, ova je zemlja ve} postala meka za brojne srbijanske nogometa{e, koji svake godine u velikom broju poja~aju tamo{nje klubove. Tridesetak srbijanskih igra~a je u kazahstanskim klubovima, a u ovoj je zemlji i nekoliko poznatijih srbijanskih trenera kakvi su Ljubi{a Tumbakovi} ili Ljupko Petrovi}, koji je beogradsku Crvenu zvezdu 1991. godine doveo do naslova prvaka Evrope.

“Imam odavno prijatelja koji je novinar u Kazahstanu i zvao me je u poslednje vreme ~esto da do|em tamo da radim. On je bio ta prva spona, koji je dogovorio sastanak sa ~elnicima kluba. Taraz va`i za rasadnik najve}ih talenata u Kazahstanu, pa }e moj zadatak biti da od tih mladih igra~a napravim uzdanice za veliku scenu. Po{to se prvenstvo deli na pola na grupu koja ide u doigravanje i onu koja ide u borbu za opstanak, zadatak mi je da se izborim da budemo u tih prvih {est”, objasnio je Petrovi} razloge odlaska u kazahstanski Taraz u kojem }e naredne sezone trenirati
SLOBODNA BOSNA I 1.3.2012.

SPORTSKI PRODOR NA DALEKI ISTOK

OBE]ANA ZEMLJA KAZAHSTAN

“Biv{a sovjetska republika postala je meka za nogometa{e iz BiH; naredne sezone u Kazahstanu }e igrati desetak bh. igra~a ~iji su ugovori vrijedni i po 150 hiljada dolara“
nekada{njeg mladog reprezentativca BiH, Banjalu~anina Damira Memi{evi}a kao i biv{eg igra~a mostarskog Vele`a Asima [kalji}a. Memi{evi} ka`e kako su ugovori, ali i uslovi za igranje u ovoj zemlji iz godine u godinu sve bli`i onima kakvi su na zapadu Evrope. “Astana i Alma Ata imaju stadione koji ni po ~emu ne zaostaju za evropskim. I ostali su pristojni jer se ovdje te`i stvaranju {to boljih uslova, a sli~na je situacija i u okolnim dr`avama.“ U Kazahstanu }e naredne sezone, pored Maleti}a, Trivunovi}a, Memi{evi}a ili [kalji}a igrati i Bojan Trkulja, zatim
1.3.2012. I SLOBODNA BOSNA

Gradimir Crnogorac, Nikola Vasiljevi}, Du{an Petronijevi}...

NOGOMET NA 44 STEPENA CELZIJA
Zasada je najuspje{niji Zeni~anin Aldin D`idi}. Nekada{nji igra~ Čelika pro{le je sezone sa svojim Shahterom iz Karagande osvojio naslov kazahstanskog prvaka. Ovaj je 29-godi{nji stoper, kapiten Shahtera, progla{en i za najboljeg inozemnog nogometa{a lige. “U Kazahstanu liga broji 12 klubova i prvo se igra liga sistem, a zatim prvih {est ekipa igra razigravanje za prvaka. Bodovi osvojeni u ligi dijele se s dva i

prenose u drugi dio sezone“, poja{njava sistem takmi~enja D`idi}ev suigra~ Nikola Vasiljevi}, nekada{nji prvotimac Modri~e i Zvijezde iz Grada~ca, dodaju}i kako se kazahstansko prvenstvo, bez pauze, igra od po~etka marta do kraja oktobra. “U Kazahstanu se mnogo ula`e u fudbal, pa klub za koji ja nastupam ima bud`et od jedanaest miliona dolara. Svi klubovi koji su se plasirali u Ligu za prvaka imaju ogroman bud`et, koji je nepojmljiv za na{e prostore, pa zbog toga sve vi{e na{ih igra~a odlazi u Kazahstan. Liga je ja~a u odnosu na BiH, dok su igra~i fizi~ki spremniji. Kazahstanci
47

GLADNE NOGOMETNE GODINE

ALDIN D@IDI] I VULE TRIVUNOVI]
Zeni~anin D`idi} je sa Shahterom prvak Kazahstana, a Trivunovi} posljednji u nizu bh. nogometa{a koji je odlu~io karijeru nastaviti u ovoj zemlji

vole fudbal, pa su stadioni puni, dok poslije utakmice u redovima ~ekaju da se fotografi{u i uzmu autograme“, tvrdi stoper koji je zabilje`io i nekoliko nastupa za reprezentaciju BiH. Dodaje kako u Karagandi, u kojoj `ivi, ima vi{e od milion stanovnika, a zbog gu`vi u saobra}aju naj~e{}e putuje taksijem. “Jedini problem predstavljaju vru}ine u ljetnim mjesecima. Tako smo utakmicu protiv Irtysha igrali na temperaturi od 44 stepena.“ Kazahstan je relativno kasno, tek 2002. godine, aplicirao za punopravno ~lanstvo u UEFA-i. Aplicirali su kasno da igraju u kvalifikacijama za EURO 2004. godine, no na{li su svoje mjesto u kvalifikacijskoj grupi za odlazak na SP u Njema~koj dvije godine kasnije. Kairat Alma-Ata (koji se sada zove Almaty) osvojio je pet naslova prvaka u vrijeme dok je Kazahstan bio dio Sovjetskog saveza i veze sa Rusijom i ostalim biv{im sovjetskim republikama su ostale ~vrste. Nakon neuspjeha u kvalifikacijama za SP 1998. i 2002. godine, kada su igrali u Azijskoj zoni, odlu~ili su se za logi~an korak - aplikaciju za ~lanstvo u UEFA-u. Jednostavno, znali su da }e njihov nogomet mo}i napredovati ako reprezentacija igra protiv zemalja kakve su Rusija, Italija i Njema~ka, reprezentacijama koje su svakako atraktivnije od Bhutana ili Maldiva. Kazahstan je bogata zemlja u kojoj je prvi “demokratski“ predsjednik Nursultan Nazarbajev uveo parlamentarni sistem koji demokraciju sadr`i samo u svom imenu. Deveta po veli~ini zemlja svijeta posjeduje skoro ~etiri procenta svjetskih zaliha nafte a izvoz roba iz ove zemlje je od liberalizacije tr`i{ta porastao za 24 procenta. Izvoz nafte donio je re`imu u Astani i relativnu stabilnost a dr`avi dobre veze kako sa Rusijom, tako i sa Kinom i
48

Sjedinjenim Dr`avama. Ubrzana je izgradnja tamo{njih gradova koji sa svojim neboderima sve vi{e li~e na zapadne metropole, a bruto nacionalni dohodak svakodnevno raste. Kazahstan sebe jasno vidi kao dio Evrope i ~lanstvo u UEFA-i je bio vitalni dio tog procesa. Reprezentacija se u dva kvalifikacijska ciklusa u azijskoj zoni takmi~ila za odlazak na svjetska prvenstva. Rezultati i nisu bili tako lo{i. Pobijedili su Irak u Bagdadu 2-1 i kod ku}e 3-1, {to je veliko dostignu}e obzirom da su Ira~ani regionalna nogometna sila. Na`alost, u kvalifikacijama za odlazak na SP 2002. godine ostali su bez plasmana zbog lo{ije gol razlike. Kada su postali dio UEFA-e, napravili su najve}e iznena|enje u svojoj historiji. U kvalifikacijama za EURO 2008. pobijedili su Srbiju, no kasnije su zaredali sa lo{im rezultatima, ubilje`iv{i tek dvije pobjede nad slaba{nom Andorom a poraz 5-1 od Bjelorusije pokazao je koliko, zapravo, kaskaju za ostalim biv{im sovjetskim republikama. Nisu pomogli niti inozemni selektori poput Arno Pijpersa ili Bernda Storcka ili relativno poznati igra~i kakvi su Sergej Karimov, napada~ Sergej Ostapenko ili Nijemac Heinrich Sc h midtgal. Ni{ta bolja situacija nije ni kada su u pitanju uspjesi kazahstanskih klubova. Oni svoje me|unarodne avanture, ba{ kao uostalom i timovi iz BiH, zavr{avaju uglavnom u pretkolima Lige prvaka ili Europa lige. Aktobe Darka Maleti}a je dva puta dogurao do tre}eg pretkola, no oba je puta bio lo{iji od izraelskih timova. Najte`i poraz je onaj Astane iz 2007. godine, kada se ova ekipa, ukupnim porazom od 10-2 protiv norve{kog Rosenborga , oprostila od Evrope.
SLOBODNA BOSNA I 1.3.2012.

FRANCUSKA GO[]A U ATELJEU “ZEC”

U čast MARTINE AUBRY, gradonačelnice francuskog grada Lilla, koja je kao gošća slikara SAFETA ZECA doputovala u BiH, prošlog vikenda je u Galeriji “Zec” priređena izložba “Kuća od kamena”, te promocija knjige o radu ovog velikog bosanskohercegovačkog umjetnika

SLAVNI UMJETNIK I ČASNA LJEVIČARKA
Pi{e: DANKA SAVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

Francuskoj je veoma poznata, a u Bosnu i Hercegovinu je pro{log vikenda doputovala po prvi put Martine Aubry, gradona~elnica Lilla, koja posljednjih godina vodi francuske Socijaliste. Boravila je u Sarajevu u privatno-poslovnoj posjeti, a potom je obi{la Mostar i Po~itelj. Njoj u ~ast, Safet Zec je u svom ateljeu u centru Sarajeva (ponovo) otvorio izlo`bu Ku}a od kamena, predstavljenu pro{le godine u Po~itelju, uo~i otvaranja Multimedijalnog centra u ovom prekrasnom hercegova~kom gradi}u. “Zaista sam sretna {to se danas nalazim ovdje, u Safetovom ateljeu. Moj mu` i ja ve} odavno ~ekamo ovaj trenutak”, ovim se rije~ima predstavila francuskim i bosanskim gostima pro{log vikenda u Sarajevu. Kako je kazao njen doma}in, nije se pripremalo neko zvani~no otvaranje, nego se tek povodom dolaska francuske go{}e “poku{alo dati malo topline ve} vi|enoj izlo`bi”, “apelu” ovog velikog umjetnika “za spas ku}a od kamena”, za spas jedne tvorevine koja zapravo nestaje na podru~ju sklonom da uni{tava ono {to su napravili na{i djedovi, o~evi...

U

IZLO@BA I PROMOCIJA KNJIGE U GALERIJI ZEC
Predstavnici diplomatskog kora, me|u kojima i francuski ambasador Roland Gilles, bosanski umjetnici i po{tovatelji djela Safeta Zeca okupili su se u Sarajevu povodom dolaska Martine Aubry

PRIJATELJSTVO RO\ENO U VENECIJI
Ovo je tako|er bila i prilika da se zahvali Martine Aubry i najavi skoro bosansko izdanje knjige koja je iza{la u novembru u Parizu povjesni~ara umjetnosti Pascala Bonafouxa. Posve}ena je sje}anju na Jorgea Sempruna i pokriva period od 2001. do 2011. kroz tekstove i djela koja su u tom periodu nastala, te fotografije iz ateljea i intervjue sa piscem i slikarom. Safet Zec i Jorge Semprun “prona{li” su se preko Pascala Bonafouxa, a knjigu koju je on napisao grafi~ki je “dotjerala” Hana Zec. Maja 2001. u Sarajevu je po prvi put prikazano cjelokupno stvarala{tvo Safeta
50

Zeca, izlo`en je tada i njegov rani sarajevski opus, a tako|er su spojena djela iz Italije sa djelima iz sarajevskog ateljea. Nakon Sarajeva izlo`ba je postavljena i u Lillu. Martine Aubry i Safet Zec su se ve} ranije upoznali u Veneciji, “na jedan doista nevjerovatan na~in”: “U{la sam u jednu galeriju, mislim da je to bilo 1993., kako bih bolje pogledala slike jednog drugog slikara koje su tu izlo`ene, ali mi se nisu ba{ dopale.” Onda je pogledala u katalog galeriste, vidjela najprije drvo, zatim prozor, bila je to mapa “odli~nog crta~a i jako dobrog slikara” od koje je “do`ivjela emotivni {ok”. Upoznali su se preko ovog galeriste i tako je po~elo prijateljstvo o kojem je Aubry govorila pro{log vikenda u Sarajevu. “Mislim da je Safet ne samo veliki umjetnik, slikar koji na predivan na~in pokazuje svoj grad sa svim njegovim ljepotama i patnjama. Kada je u pitanju mrtva priroda, on je jedini koji mo`e

naslikati jednu krpu sa komadom kruha, a da vi gledaju}i to do`ivite prave emocije i da gledate `ivu sliku... U svim njegovim slikama, i kada nema ljudskog prisustva, postoji velika humanost, dubina, ljudskost.”

ZA[TO JE VA@NO SARAJEVO
Martine Aubry koja je, ina~e, k}erka biv{eg predsjednika Evropske komisije Jacquesa Delorsa, vodi najja~u francusku opozicionu stranku od novembra 2008. i ima reputaciju prave ljevi~arke. Francuski socijalisti su, podsjetimo, pro{le godine, i nakon tre}eg uzastopnog poraza ljevice na predsjedni~kim izborima u toj zemlji i neuspjeha da prevazi|u unutra{nje podjele, odr`ali unutarstrana~ke izbore. Francoisu Hollandeu, koji je postao predsjedni~ki kandidat socijalista, Aubry je bila najve}a konkurencija me|u {est kandidata za ovu poziciju.
SLOBODNA BOSNA I 1.3.2012.

MARTINE AUBRY U POSJETI SARAJEVU
PRIJATELJSTVO NASTALO IZ PRIJATELJSTVO NASTALO IZ LJUBAVI PREMA UMJETNOSTI LJUBAVI PREMA UMJETNOSTI

Martine Aubry ii Safet Zec upoznali su se prije Martine Aubry Safet Zec upoznali su se prije gotovo dvadeset godina u Veneciji gdje veliki gotovo dvadeset godina u Veneciji gdje veliki bosanski umjetnik ima svoj atelje bosanski umjetnik ima svoj atelje

Martine Aubry: “Treba prona}i put za Bosnu koja je predsoblje Evrope“
Kao biv{a ministrica rada (u posljednjoj francuskoj socijalisti~koj vladi, od 1997. do 2002., koju je vodio Francois Mitterrand) poznata je po skra}ivanju radne sedmice na 35 sati. Vrlo je sposobna i obrazovana, kao sva franucuska politi~ka elita, {kolovana je na uglednoj Visokoj {koli za javnu upravu (ENA). “Pratila sam veoma pa`ljivo raspad biv{e Jugoslavije, posebno opsadu Sarajeva. Za mene, Sarajevo je ne{to {to me je oduvijek privla~ilo, grad koji sam u isto vrijeme `eljela upoznati zbog patnji kroz koje je pro{ao, ali i svakako zbog toga {to je to jedan va`an grad, sa velikom povije{}u. Sve ovo sam smatrala zna~ajnim i mislim da Evropljani danas ponovo trebaju ‘otkrivati‘ Sarajevo. Za mene je to vrlo va`no, i mislim da je naro~ito va`no za kulturu... Razumjeti ovaj grad koji je toliko propatio pod opsadom, najdu`oj u evropskoj povijesti, ali istovremeno grad koji ima sjajnu povijest i, nadam se, kapacitet, da prona|e bratstvo da se razvije unutar Evrope, i da danas, sutra, prekosutra podjele koje su mu sada prepreka postanu pro{lost”, kazala je Aubry za na{ list.
1.3.2012. I SLOBODNA BOSNA

MARTINE AUBRY
“Safet je jedini koji mo`e naslikati jednu krpu sa komadom kruha, a da vi gledaju}i to do`ivite prave emocije i da gledate `ivu sliku...”

Dolasku u Atelje Zec prethodili su razgovori sa predstavnicima vlasti u BiH, izme|u ostalog, u Ministarstvu vanjskih poslova sa novoimenovanim ministrom Zlatkom Lagumd`ijom, koji u BiH vodi “sestrinsku stranku”, predstavnicima gradske uprave, me|unarodnim i evropskim predstavnicima u BiH. Tokom susreta sa ~elnicima Grada, Aubry je kazala kako je cilj njene posjete Sarajevu i BiH - ohrabrenje i podr{ka kandidaturi Grada Sarajevo 2014. Evropski most kulture, te da kandidatura nije bitna samo za Sarajevo ve} za Evropu, te se interesirala za projekte Grada Sarajeva s ciljem pomo}i Francuske ovom gradu. O ovim razgovorima, Aubry ka`e: “Danas imam mnogo jasniju sliku o preprekama koje postoje, ali i putu koji }e nam, ipak, omogu}iti da idemo dalje. Nadam se da }emo i mi, Francuzi, doprinijeti tome. Francuska se mo`e pokazati jakom, mislim da dosta Francuza, Evropljana generalno, prolazi kroz Sarajevo, kroz ovaj divni grad.” U Francuskoj je nedavno otpo~ela izborna kampanja za Predsjedni~ke izbore
51

FRANCUSKA GO[]A U ATELJEU “ZEC”

GRADONA^ELNICI LILLA U ^AST
Na izlo`bi organiziranoj povodom dolaska Martine Aubry u Sarajevo, me|u brojnim gostima bio je i Francois Lamy (lijevo), predsjednik grupe prijateljstva Francuska-BiH, Jovan Divjak te suprug Martine Aubry Jean - Louis Brochen

BIOGRAFIJA MARTINE AUBRY

Autorica zakona koji je promijenio uvjete rada milionima zaposlenih
Martine Aubry ro|ena je 1950. u Parizu. Gotovo prije ~etrdeset godina postala je ~lanica socijalista, jo{ u vrijeme dok je bila student. Nakon pobjede Francoisa Mitterranda, 1981., napu{ta Dr`avno vije}e kako bi postala ~lanica kabineta ministra rada i socijalne za{tite. Autorica je zakona istog naziva, koji je promijenio uvjete rada milionima zaposlenih po pitanju zabrane diskriminacije, slobode govora, godi{njim pregovaranjima o pla}ama, itd. Po~etkom devedesetih, imenovana je za ministricu rada i zapo{ljavanja i osposobljavanja, gdje ostaje do 1993., a zatim osniva Fondaciju za djelovanje protiv isklju~enosti (FACE). Cilj ove fondacije je bio razviti mre`u preduze}a u partnerstvu sa lokalnim zajednicama i udru`enjima kako bi se borilo protiv isklju~enosti i pomoglo osobama koje imaju problema da sa ponovo integriraju u dru{tvo. Danas je vi{e od 2.500 preduze}a uklju~eno u lokalne mre`e FACE-a. Krajem devedesetih, postaje ministrica za rad i solidarnost, a ovaj je njen mandat upam}en po zakonu o radnoj sedmici od 35 sati. Po~etkom 2001., Martine Aubry izabrana je za gradona~elnicu Lilla, zagovara vrlo aktivnu politiku obnove i svesrdno promovira kulturu. Tri godine kasnije, Lille je bio Evropska prijestolnica kulture, koja je ugostila vi{e od 9.000.000 posjetitelja. Izabrana je ponovno za gradona~elnicu 2008., s vi{e od 65 posto glasova u drugom krugu, {to je najbolji izborni rezultat koji je ljevica ikada postigla.

PRVI DOLAZAK PRVI DOLAZAK U BOSNU U BOSNU
Martine Aubry u Martine Aubry u razgovoru sa razgovoru sa na{om novinarkom na{om novinarkom

koji trebaju biti odr`ani 22. aprila, a predvi|anja govore da ovaj put Socijalisti imaju velike {anse za pobjedu. Njima u prilog idu i rezultati anketa, a prema nekim od njih kandidat socijalista Francois Holland vodi ispred aktuelnog predsjednika Nicolasa Sarkozyja i u`iva podr{ku 31 posto gra|ana, dok sada{njeg predsjednika podr`ava 24,5 posto ispitanika. Aubry, me|utim, ka`e da izbori nisu tema o kojoj bi `eljela sada govoriti izvan Francuske. Ali, vjeruje da ljevica generalno u Evropi, optere}enoj ekonomskim i socijalnim problemima, u krizi poput one koju gledamo u Gr~koj, mo`e danas odigrati va`nu ulogu: “Jasno je da je pitanje pro{irenja sada potisnuto finansijskim problemima, ali mislimo da sada, ipak, imamo pravi put koji je bilo te{ko prona}i u pro{losti. Evropa se mora otvoriti, zaposliti vi{e ljudi. I sada radi puno ljudi, ali bi ih trebalo biti vi{e sa pro{irenjem. Evropa je izgubila svoj identitet, ona mora iza}i iz krize, ona mora ponovo prona}i svoje granice i svoje kulture. Treba prona}i i put za Bosnu koja je predsoblje Evrope, a za to se mora kod nas prona}i politi~ka volja“, kazala je Martine Aubry za na{ list.
SLOBODNA BOSNA I 1.3.2012.

52

SARAJEVSKA SJE]ANJA

NAGOVJE[TAJ RATA NAGOVJE[TAJ
Na licima Sarajlija Na licima Sarajlija zbunjenost, nevjerica, zbunjenost, nevjerica, strah ii samo jedna `elja: strah samo jedna `elja: sa~uvati mir sa~uvati mir

54

SLOBODNA BOSNA I 1.3.2012.

STRA[NI U UMJETNI^KOJ GALERIJI

Umjetnička galerija BiH predstavlja izložbu fotografija MILOMIRA KOVAČEVIĆA STRAŠNOG “Željeli smo samo mir... (Sarajevska sjećanja)“, koja podsjeća na masovne antiratne proteste u Sarajevu 1991. i početkom ‘92; za naš magazin Kovačević govori o atmosferi koja je vladala u Sarajevu tih dana kada je stotine hiljada građana izašlo na ulice sluteći najgore, ali u nadi da će se njihov glas ipak čuti, te objašnjava zašto se u današnjoj BiH takav građanski bunt ne može dogoditi

KAKO SMO IZGUBILI IDEALE
Foto: Milutin Stoj~evi}

Pi{e: MAJA RADEVI]

U

aprilu ove godine navr{it }e se dvadeset godina od po~etka opsade Sarajeva. Tu`na obljetnica bit }e obilje`ena brojnim prigodnim manifestacijama - izlo`bama, koncertima, predstavama, dokumentarnim filmovima i snimcima koje su od 1992. do 1995. reporterske ekipe iz Sarajeva slale u svijet i koji }e taj svijet jo{ jednom podsjetiti na jezive slike iz opkoljenog grada. Sarajevski fotograf sa pari{kom adresom, Milomir Kova~evi} Stra{ni, tih godina u svijet je `elio poslati druga~ije slike. Dok su njegove strane kolege “vrebale“ da na {to bizarniji na~in uhvate smrt na ulicama grada, ~esto motivirani tek dobrom zaradom i sa malo ili nimalo empatije prema “subjektima“ svojih fotografija, Stra{ni je o otporu Sarajlija svjedo~io prikazuju}i `ivot, duh, arhitekturu ili portrete Tita u opusto{enim, razorenim objektima, kao posljednji simbol vremena u kojem se jo{ naivno vjerovalo da rat ne mo`e biti opcija.

MILOMIR KOVA^EVI] STRA[NI
Danas imate Facebook, internet-forume i sli~no, putem kojih ljudi izra`avaju proteste i malo je onih koji su spremni iza}i na ulicu...

SMRT JE SVUGDJE ISTA
“Ja sam fotograf u du{i i Sarajlija u du{i i moja osnovna fotografska ambicija, ako se to tako mo`e nazvati, jeste da svjedo~im o dru{tvu i dr`avi u kojoj `ivim. U su{tini, ono {to sam radio prije rata nastavio sam da radim i tokom rata, pa iako na mojim fotografijama ima i smrti i patnje, nastojao sam to da prika`em na malo druga~iji na~in. Kada pravite ratne fotografije na neki ‘spektakularan’, senzacionalisti~ki na~in, onda to mo`e da postane i malo banalno - pogledate te slike jednom i to mo`e biti Sarajevo, a mo`e biti i Če~enija, Palestina, Nigerija... Smrt je svugdje ista. Vjerujem da postoji na~in da se taj u`as poka`e mnogo dublje i mnogo sna`nije, a da pritom ne vidite ni krv, ni le{eve“, ka`e Milomir Kova~evi} Stra{ni.
1.3.2012. I SLOBODNA BOSNA

U Umjetni~koj galeriji BiH u Sarajevu od 29. februara do 25. marta bi}e otvorena njegova izlo`ba @eljeli smo samo mir... (Sarajevska sje}anja). Na fotografijama, od kojih je ve}ina nastala 1991. i po~etkom 1992. godine, prikazani su masovni antiratni protesti u Sarajevu - ispred Skup{tine, Narodnog pozori{ta, Vje~ne vatre... Na licima Sarajlija zbunjenost, nevjerica, strah i samo jedna `elja: sa~uvati mir. Kao progonjeni nekim lo{im predosje}ajem, svi su reagovali u ime zajedni~kog `ivota, ne znaju}i {ta }e se za samo nekoliko mjeseci desiti njihovoj zemlji i njihovom gradu. Pomalo naivno, mladi i stari, radnici i intelektualci, `ene i mu{karci okupljali su se na ulicama nose}i antiratne parole, me|usobno se ohrabruju}i i tje{e}i kako se ni{ta stra{no ne mo`e dogoditi i kako }e se njihovi glasovi, ipak, ~uti. “Bilo je jako ~udno, kao da gledate neki film, sve je djelovalo nekako nadrealno... Stotine hiljada ljudi na ulicama, svi smo osje}ali da }e se ne{to va`no dogoditi, pa ~ak i ako niko nije vjerovao u rat. Na

fotografijama to ta~no mo`ete vidjeti na licima ljudi - od krika, do izraza nevjerice, zabrinutosti, naivnosti, ljutnje... Brojni gra|ani `eljeli su izraziti neslaganje s ovima koji su do{li na vlast 1990. i te manifestacije su uglavnom organizovale nenacionalisti~ke partije, poput SDP-a. Bilo je i onih drugih, koji su to malo neozbiljno shvatali, kao nekakve parade sa smije{nim parolama. Ipak, ve}ina je bila vrlo svjesna te sveprisutne tjeskobe koju sam poku{ao da ‘uhvatim’ kroz svoj objektiv, djeca su nosila crte`e na kojima je pisalo ‘Ho}u da `ivim’... Bili su to posljednji poku{aji gra|ana svih vjeroispovijesti da ih se ~uje u njihovoj `elji za `ivotom u miru“, sje}a se Kova~evi}. Sa po~etkom rata fotografije gra|anskih protesta pale su u zaborav. Na`alost, u Bosni i Hercegovini ovakvoj kakva je danas, ove slike ponovo postaju itekako aktuelne. “Nismo imali Vladu godinu dana nakon izbora, problemi obi~nih gra|ana su manjevi{e isti, vlada socijalno nezadovoljstvo i
55

SARAJEVSKA SJE]ANJA
Sarajevo, antiratni protesti, 1992.

cilju. Gotovo da izgleda kao fotomonta`a i te{ko je povjerovati da se tako ne{to stvarno dogodilo, prije samo dvadeset godina. U najavi izlo`be organizatori ka`u kako ova postavka “direktno aludira na svijest i va`nost djelovanja civilnog dru{tva“, te da se njom `eli ukazati na pojedina~nu i kolektivnu odgovornost. Kritike na ra~un korumpiranih, nesposobnih politi~ara, sve lo{iji `ivotni standard

i sistem obrazovanja, sve dublje nacionalne podjele... - to su stvari o kojima slu{amo svakodnevno. Ipak, je li danas uop}e mogu}e da gra|ani Sarajeva i BiH, iz bilo kojeg razloga, iza|u na ulice u tolikom broju, kao te ‘91? “Sve je danas druga~ije. Poslije rata ljudi su na neki na~in izgubili ideale, s jedne strane, a s druge strane promijenio se na~in na koji savremeni svijet danas

FOTOHRONI^AR LJUDI I GRADA

Zatvori, buvljaci, navijači, pioniri, rock koncerti...
SIMBOLI PRO[LOG @IVOTA
Izre{etani Vu~ko, fotografija iz Kova~evi}evog ratnog ciklusa

mnoge od tih parola sa protesta iz ‘90-ih mogle bi se ponovo primijeniti i danas, nimalo nisu izgubile na aktuelnosti“, obja{njava Stra{ni. “U vrijeme kada su ove fotografije nastajale, jo{ uvijek smo imali dru{tvo u kojem nije bilo potrebe da tra`imo neka socijalna prava, jer je dr`ava obezbje|ivala pristojan `ivot. Sada su stvari druga~ije, ne samo kod nas, nego u ~itavom svijetu, tako da su ljudi dobar dio svojih prava primorani tra`iti i ostvarivati na ulicama...“ Zaista je nevjerovatno danas gledati fotografije desetina hiljada ljudi na ulicama Sarajeva, ujedinjenih u istom, zajedni~kom
56

Milomir Kova~evi} Stra{ni ro|en je 1961. godine. Fotografijom se po~inje baviti sa 17 godina u Univerzitetskom foto kino klubu CEDUS, a 1989. postaje ~lan ULUPUBiH-a. Od samog po~etka njegov opus posve}en je `ivotu na ulicama, kao i kulturnim doga|ajima u Sarajevu. Po~etkom ’90-ih godina postaje jedan od najzapa`enijih fotohroni~ara grada, a kroz svoj rad pokazuje interes za najrazli~itije teme tada{njeg dru{tva - od onih svakodnevnih, ~esto neprimjetnih motiva, do onih koje otvaraju neke od tabu tema tog vremena. Serije fotografija sa temama iz Me|ugorja, zatvora, buvljaka, rock koncerata, zatim teme Horde zla (navija~i FK Sarajeva), grafiti, pioniri, Titove fotografije po izlozima za posljednji Dan Republike, samo su neke po kojima je Kova~evi} postao poznat. Po~etkom devedesetih nastaju njegovi ciklusi posve}eni prvim

demokratskim izborima, strana~kim mitinzima, stvaranju novih partija, nove vlasti, mirovnim manifestacijama... Paralelno bilje`i i svakodnevni kulturni, politi~ki i sportski `ivot grada, a tokom rata iz dana u dan svojim aparatom svjedo~i o `ivotu opkoljenog Sarajeva. Godine 1995. odlazi u Pariz. Nastaju nove serije fotografija: portreti studenata stipendista fondacije Soros za biv{u Jugoslaviju, portreti stanovnika Thonon Les Bainsa, Moji prijatelji iz Rumillya, slike pari{kih groblja kao svojevrstan nastavak ratnih serija iz Sarajeva... Godine 1998. dobija godi{nju nagradu Fondacije CCF, dana{nje HSBC za seriju Iz zatvora, nastalu ’90-ih godina u zatvorima biv{e Jugoslavije. Za svoj rad dobio je mnoga priznanja - posljednje od predsjednika Republike Francuske, kada je progla{en Vitezom sa zaslugama za svoj fotografski anga`man.

SLOBODNA BOSNA I 1.3.2012.

STRA[NI U UMJETNI^KOJ GALERIJI

izra`ava neki svoj bunt, bilo {ta da je u pitanju. Danas imate Facebook, internetforume i sli~no, putem kojih ljudi izra`avaju proteste i malo je onih koji su spremni iza}i na ulicu... A osim toga, postavlja se pitanje - kome? Po~etkom ‘90ih jo{ uvijek ste se mogli ‘zaka~iti’ za te neke temelje pravne dr`ave i ljudi su generalno vjerovali u moral, u zakon, u pravdu. Sada je pitanje koliko dr`ava postoji u toj formi da se nekome uop{te mo`ete po`aliti zbog ne~ega, kad se ljudi koji vode tu dr`avu ne mogu dogovoriti ~ak ni oko samog njenog postojanja“, ka`e Kova~evi}.

SARAJEVO U SRCU PARIZA
Na{ sagovornik `ivi u Parizu ve} punih sedamnaest godina. Me|utim, njegov fotografski rad je i dalje vezan za Sarajevo i Bosnu, sa idejom da se promijeni mi{ljenje

Evrope o na{im prostorima i da Bosna ne bude samo sinonim za razaranje, ubistva i bijedu. Jedan od najinteresantnijih i najzapa`enijih Kova~evi}evih projekata posljednjih godina je Sarajevo u srcu Pariza - Stra{ni je zamolio sugra|ane iz Sarajeva koji danas `ive u Parizu da mu poka`u jedan predmet koji su ponijeli sa sobom iz “pro{log `ivota“, ne{to {to je uspomena na Sarajevo i {to za njih zna~i mnogo vi{e od obi~nog predmeta. Potom je fotografisao predmete, a ispod svake fotografije vlasnik je napisao {ta mu taj predmet zna~i i za{to mu je to najdra`a uspomena. “Zanimljivo je da je ta prva izlo`ba koju smo radili bila mnogo vi{e popra}ena u medijima od svih ‘ratnih’ izlo`bi. To nije samo sarajevska pri~a nego pri~a svih ljudi koji su napu{tali svoje domove, bilo zbog rata ili nekih ekonomskih migracija, i odlazili da `ive u druge zemlje, a pri tome

PREKINUTO PREKINUTO DJETINJSTVO DJETINJSTVO

Sarajevski dje~ak Sarajevski dje~ak sa pu{kom sa pu{kom

@ELJA ZA MIROM @ELJA ZA MIROM

Djeca su nosila Djeca su nosila crte`e na kojima je crte`e na kojima je pisalo ’Ho}u da `ivim’... pisalo ’Ho}u da `ivim’...

su uvijek nosili sa sobom ne{to iz tog njihovog biv{eg `ivota“, pri~a Kova~evi}. “@elio sam da ljudi shvate da je to Sarajevo postojalo i prije rata i da postoji i poslije, da je to grad u kojem ima i kulture i sporta, u kojem se ljudi bave muzikom, knji`evno{}u, slikarstvom... Indirektno je ispri~ana jedna pri~a o Sarajevu koja je mo`da ‘najsarajevskija‘ {to mo`e biti. Sada taj projekat nastavljamo da radimo i u drugim evropskim zemljama, a ideja je da iz svake zemlje na|emo po desetak Sarajlija koji }e pisati na jeziku zemlje u kojoj danas `ive, uz predmete koji su dio njihovih sarajevskih sje}anja. Nadam se da }emo i tu izlo`bu jednog dana uspjeti realizovati.“
57

1.3.2012. I SLOBODNA BOSNA

“SOBA” ZA TALENTE

U oktobru prošle godine u Dječijem domu “Bjelave” u Sarajevu otvorena je “Muzička soba”, u kojoj trenutno vježba i muzički stasava dvadeset i pet štićenika ustanove kojoj nekada bijaše ime “Ljubica Ivezić“; o ovom nadasve humanom i izuzetno kvalitetnom projektu, o njihovim ambicijama, željama i planovima, razgovarali smo sa predavačima u “Muzičkoj sobi”, SABINOM ŠABIĆ-ZLATAR i VLADOM KAJEVIĆEM - DON GUIDOM
Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: MARIO ILI^I]

S

koro sve je kako treba. I prostorija zvana Muzi~ka soba, nije ba{ gara`a kao nekad a nerijetko i sad, i instrumenti, i klinci koji vole rock and roll, i kvalitetni predava~i koji vole isto to, i entuzijazam, i ambicije, i atmosfera, i akteri, `elje i planovi. Jo{ samo fale oni kartoni, {koljke od jaja na zidovima koje “upijaju” zvuk, pa da sve bude kao kada ve}ina bendova u ranoj mladosti po~inje da svira i da se prilago|ava postoje}im standardima. Samo {to je rock and roll bend u Dje~ijem domu Bjelave u Sarajevu ne{to posebno. Ne zbog nesretnih okolnosti koje su tu djecu dovele da `ive i odrastaju u toj ustanovi. Ne, ne}emo sada o tome. Ve} o ~injenici da ovaj rock and roll bend ima dvije elektri~ne, dvije akusti~ne, potom bas gitaru, ~ak ~etiri klavijature, tarabuku, mini ksilofon... I svi pjevaju!

ODUPIRANJE LO[OJ MUZICI
Kad smo ih posjetili na probi, svirali su Stand By Me. Samo {to ne znamo da li onu verziju od Lennona ili od Ben E. Kinga. “Obojica igraju presudnu ulogu u verziji

koju smo mi napravili, s tim da je na{a dosta energi~na u pristupu, onako malo punkerska, zna{ ono, basista svira trzalicom, pra{te gitare, a gore lijepi glasovi, to }e biti ba{ dobro! Na{a `elja je da djeca budu dalje od {tetnih uticaja, zato im poku{avamo pokazati i druge mogu}nosti koje su dobre i vrijedne. Rock and roll im mo`e dati tu snagu da se odupru lo{em, to je taj stav”, obja{njava nam Vladimir Vlado Kajevi} - Don Guido, gitarista-doajen sarajevske scene, koji u Muzi~koj sobi radi kao predava~. Sabina [abi}-Zlatar je predava~ i voditelj Projekta u ~ijem podnaslovu pi{e: Pri~a o muzici i mladima, muzika o mladima i dru{tvu. “Zapravo, projekat Muzi~ka soba je splet sretnih okolnosti usljed razrade ideje o pokretanju [kole rock and rolla sa Vladom Kajevi}em. U jednom dijelu te divne, ponekad pomislim i utopijske, zamisli da mladi Sarajeva u ovom otrovnom vrtlogu komercijalizma nu`no i hitno trebaju dobre prijatelje i mentore u muzici i umjetnosti kroz neformalno obrazovanje, razgovarali smo i o tome koliko bi divno i korisno bilo dovesti dobru muziku u `ivote ljudi, pogotovo mladih koji pripadaju ranjivim kategorijama na{eg dru{tva. Istovremeno,

ROCKERI IZ DJEČIJEG DOMA “BJELAVE”
Sabina [abi}-Zlatar: “U ovom otrovnom vrtlogu komercijalizma mladi nu`no i hitno trebaju dobre prijatelje u umjetnosti“
58
SLOBODNA BOSNA I 1.3.2012.

PRI^A O MUZICI I MLADIMA
MO@DA NEKADA I BUDU MO@DA NEKADA I BUDU VRHUNSKI BEND, VRHUNSKI BEND, POTENCIJAL POSTOJI POTENCIJAL POSTOJI

^lanovi Orkestra Muzi~ke sobe Dje~ijeg ^lanovi Orkestra Muzi~ke sobe Dje~ijeg doma Bjelave su Amina, Dragan, Irina, Nuno, doma Bjelave su Amina, Dragan, Irina, Nuno, Silvija, Almir, Kenan, Damir, Zlatan, Ankica, Silvija, Almir, Kenan, Damir, Zlatan, Ankica, D`eni, Jasmina, Ibro, Muhamed, Semir, D`eni, Jasmina, Ibro, Muhamed, Semir, [eherzada, Mirela, Sanjin, Sara... [eherzada, Mirela, Sanjin, Sara...

tada sa francuskim umjetnikom Nikolom Kantom dogovaram njegov koncert u Sarajevu 2011., kojim bi prvi put predstavio jednu od svojih muzi~kih inkarnacija/projekata, za u{i svakog dobrog slu{atelja, izazovan muzi~ki koncept Mekanik Kantatik. U tom periodu Udru`enje Lingvisti, koje ve} du`e vrijeme posve}eno radi instruktivnu nastavu iz engleskog jezika u Domu Bjelave, raspisuje konkurs za muzi~ko obrazovanje djece na period od mjesec dana. Naravno, kao nezaposlen profesor muzike `eljan tih rijetkih {ansi za rad i djelovanje u struci, javljam se na konkurs, dobijam mjesto u Projektu i zajedno sa upravom Udru`enja donosimo zaklju~ak da mjesec dana nije dovoljno da bi djeca zavirila u svijet muzike i prepustila se istome”, ka`e nam Sabina [abi}-Zlatar.
1.3.2012. I SLOBODNA BOSNA

U februaru 2011., kao predsjednik Udru`enja Art Lab, donosi odluku o pokretanju projekta Muzi~ka soba, namijenjenog neformalnom muzi~kom obrazovanju ranjivih kategorija dru{tva, predstavlja ideju direktoru Doma Bjelave Amiru Zeli}u, te daje prvu adresu projektu: “Bezobrazno pozivam Nikola da u Sarajevu predstavi ne jedan, nego svoja tri projekta, te svoje nastupe i muziku pokloni formiranju projekta Muzi~ka soba. Nikol odu{evljeno prihvata poziv i daje podr{ku ovoj inicijativi. Dva mjeseca kasnije, uz prijateljsku podr{ku Fondacije Kriterion i Galerije Duplex, u koncertnoj sali Doma OS, imali smo veliko zadovoljstvo slu{ati dva izuzetna muzi~ka programa pijaniste Nikole Kanta, te smo u klubu So.ba zavr{ili na{e muzi~ko putovanje zajedni~kim

nastupom Nikola i dvojca Basheskia & Edward EQ.” Sabina je zavr{ila Muzi~ku akademiju u Sarajevu, na solisti~kom odsjeku - flauta. Bila je ~lan mnogih orkestara i kamernih sastava. Radi za doma}e umjetni~ke festivale: Mess, Jazz Fest, Pravoljudski festival... Vodi nevladinu organizaciju Art Lab, ~iji je program posve}en umjetnosti i obrazovanju. Trenutno je zaposlena kao {ef podru`nice firme Ortoze.

SVOJEVRSNO UTO^I[TE SIGURNOSTI
“Sabini se ukazala prilika da napravi Muzi~ku sobu, koju je ona odmah iskoristila, pozvala mene da tu radim s njom, ja sam do{ao i povezali smo se sa djecom koja prije nisu svirala, ali sa kojom smo za 4-5 radionica nau~ili prvi akord, E
59

“SOBA” ZA TALENTE
dur, prvi ritam na bubnjevima, afri~ki, napisali prve rije~i, tu su djeca sva vesela, i napravili na{u prvu pjesmu koja se, igrom slu~aja, zove ba{ kao Muzi~ka soba. Sjajno! Muzika je najbolja, fakat”, veli Don Guido, ali nam odgovara i na pitanje kako se sa Sabinom usaglasio koju muziku }e reprodukovati, s obzirom da je ona klasi~ni muzi~ar, a on rocker: “Volimo sli~nu muziku i slobodu izra`avanja, tako da je slobodni izbor koji Sabina daje predava~ima pravi potez, vade se dobre r‘n‘r stvarke, vesele, razigrane, ljubavne i druge. U opu{tenom obrazovnom okru`enju Muzi~ke sobe, svojevrsnog uto~i{ta sigurnosti, radosti i zabave, poku{a}emo pokazati djeci da mogu `ivjeti u zajednici s drugima kao pojedinci puni samopouzdanja i potaknuti djecu da streme vi{im postignu}ima. Iskustvo suradnje s drugima kroz sviranje muzike u grupi poma`e njihov razvoj u okviru grupe kroz duboke do`ivljaje vrijednosti, naklonosti, po{tivanja i povjerenja, koji ne ovise o porijeklu i pozadini, ve} su radije zasnovani na vlastitoj odlu~nosti da u~e, napreduju i posti`u uspjeh. Zna~i, u~i}emo ih da vole muziku i po{tuju sebe i druge, i da ih vode ljubav i dobrota.” Soba je otvorena prije ~etiri i po mjeseca mjeseca. “Od zavr{etka na{ih koncertnih aktivnosti u aprilu pa do septembra 2011., pokrenuli smo akciju prikupljanja muzi~kih instrumenata, kojoj su se odazvali mnogi gra|ani iz na{e zemlje i dijaspore, te tako postali prvim zvani~nim donatorima i prijateljima projekta. Od prihoda aprilskih koncerata, u novembru 2011., kupili smo ono {to nam je nedostajalo za po~etak na{ih dru`enja, kako bismo omogu}ili djeci prve ~estite korake u svijetu muzike te nadopunili postoje}i fundus, a to su razglas, mikseta, stalke za gitare i set novih bubnjeva. Produkcijski smo jo{ uvijek daleko od onoga {to `elimo biti i krpimo se. Gradimo svoju Fonoteku i Arhiv u kojem uredno smje{tamo instrumente, opremu i notni materijal. U predstoje}em periodu voljeli bismo uvesti internet, postaviti projektor i platno kako bismo u {to ve}em broju mogli gledati koncerte i izvedbe velikana iz muzi~ke historije i dana{njice, te krupnijim koracima zakora~ili ka znanju i informacijama. Trenutno pripremamo Sobu kako bismo napravili serijal mini koncerta i predavanja, i ugostili na{e uva`ene muzi~are sa doma}e scene, soliste Sarajevske filharmonije i pozvali talentovanu djecu iz osnovnih i srednjih muzi~kih {kola na dru`enja”, govori Sabina [abi}-Zlatar. Kupovinom ulaznica za koncerte sakupljeno je 2.964,80 KM, koje su, presretni, potro{ili na kupovinu instrumenata i opreme: “Ove godine bitno je da se svako
60

VRHUNSKI PEDAGOZI I MUZI^KI PREDAVA^I
Sabina [abi}-Zlatar, voditelj Projekta, i predava~ Vladimir Vlado Kajevi}-Don Guido

od njih oku{a u sviranju svakog instrumenta, da preslu{aju razli~ite muzi~ke stilove, prona|u svoje uzore i sami shvate {ta je to {to im se svi|a i {to `ele svirati. Druga {kolska godina u Muzi~koj sobi bit ZVIJEZDE MOGU BITI ONI

}e koncipirana upravo na njihovim spoznajama i afinitetima te }e ~asovi, pored proba benda, biti jedan na jedan sa predava~ima. Do tada }e znati da li `ele svirati funk na basu, ili jazz na gitari,

Otvaranje vrata u svijet u kojem možeš steći najbolju prijateljicu muziku!
U mnogo~lanim orkestrima kao {to je onaj u Dje~ijem domu Bjelave, uvijek postoji neko ko je nadareniji od ostalih i ko }e, eventualno, nekada postati zvijezda. “Pokrenuli smo projekat sa ciljem oplemenjivanja njihovih mladih `ivota kroz muziku ne razmi{ljaju}i nikada {ta od njih mo`emo o~ekivati. Danas ponosno tvrdimo da smo bili u pravu o zna~aju ove ideje i da ~inimo upravo ono {to oni trebaju. Otvorili smo vrata u novi svijet u kojem su se, sasvim prirodno prona{li te stekli do`ivotnu prijateljicu - muziku. Recimo, Dragan je od prvog dana `elio da svira bas i interesantno, nikad nije svirao drugi instrument du`e od deset minuta, uvijek je prvi koji je na{timan i spreman za svirku. Semir je pokazao da je dovoljno da ~uje ritam i da ga po~ne svirati na bubnju, Jasmina i Irina tako|er, D`eni sve bolje razumijeva svijet klavijatura i polako se upu{ta u melodijske izazove u istra`ivanju crno-bijelih tipki, Nuno ostaje dosljedan gitarama, Almir isto tako, iako je jako dobar i u repanju u beatboxu. Oni jo{ uvijek otkrivaju sebe i sasvim prirodno idu za onim {to im najbolje polazi za rukom”, kazali su nam predava~i u Muzi~koj sobi na Bjelavama.
SLOBODNA BOSNA I 1.3.2012.

PRI^A O MUZICI I MLADIMA
POLITIKA NIJE PUT DO SRE]E Italije, Francuske, Turske... Bio je ~lan mnogih sarajevskih bendova, a ve} dugo, dugo je {ef grupe Don Quido i Misionari, koji “predstavljaju r’n’r ustanovu za nadarene ljude koji su spremni i}i dalje od ustaljenog i istra`ivati nepoznato, u~initi dodatni napor i na}i put do mira i sklada i sre}e, ~ak i kada se ~ini da izlaz ne postoji”. Svako ko bude gost Muzi~ke sobe, sigurno }e biti prijatno iznena|en i atmosferom i koli~inom ljubavi sa kojom rade Sabina i Don Quido, i njihovom borbom da istraju u pomo}i djeci za njihovu kvalitetniju svakodnevnicu. “Kada sam prvi put razgovarala sa direktorom Doma Bjelave o ideji da ovom projektu damo njegovu prvu adresu ba{ u tom Domu za nezbrinutu djecu, s brigom o mogu}em razo~arenju, ljudski me poku{ao upozoriti na ~injenicu da djeca imaju mnogo prilika za razli~ite aktivnosti u Domu, ali nakon mjesec dana odustaju od svega. A kolektiv Muzi~ke sobe uskoro ulazi u peti mjesec na{ih zajedni~kih dru`enja. Sa samo 30 radnih dana u ova ~etiri mjeseca, u Muzi~koj sobi imamo svoju prvu autorsku, istoimenu pjesmu i zavr{avamo finalne ‘upade‘ na pjesmi Stand By Me. Tako mi Bacha i Zappe! Na{e probe su jako dinami~ne, izazovne i bu~ne. Iskreno se nadam i inspirativne za djecu koliko i za nas. Nemamo za cilj praviti muzi~ke virtuoze {to nikako nije isklju~eno, to dakako najvi{e ovisi o njihovoj posve}enosti i radu, nego ih ohrabriti u pametnom sazrijevanju, samopouzdanju i obogatiti njihovu te{ku svakodnevnicu”, tvrdi Sabina [abi}-Zlatar. Za ovu godinu }e uprili~iti mini koncerte za njihove donatore i prijatelje Projekta, i tako im zahvaliti na podr{ci i vjeri koju su im ukazali. Nastoja}e i da organizuju fundraising koncert sa nekim od doma}ih bendova, na kojem bi im se, kao muzi~ki kolektiv, pridru`ili i odsvirali nekoliko numera. A i saradnja sa dire ktorom i osobljem Doma je na visokom nivou. “S druge strane, morate priznati da bi nas bilo te{ko odbiti s obzirom koliko smo ulo`ili u projekat, sa koliko pozitivne energije dolazimo u Dom i s obzirom na ~injenicu da djeca trebaju pametno i kreativno ispunjeno slobodno vrijeme”, ka`e Sabina. “Mislim da su djeca `eljna dokazivanja i znam da mogu postati muzi~ari, naravno, u zavisnosti od toga koliko se posvete tome. Vidim da se raduju svakom na{em susretu, da upijaju sve {to ih u~imo i da tra`e da im poka`emo jo{. Isto tako, imaju `elju da poka`u {ta su nau~ili i voljeli bi nastupati i snimati, a mislim da }emo sti}i i do toga ako uspijemo opstati mi djeca iz Muzi~ke sobe, a ho}emo”, siguran je Don Guido.
61

Izostala je državna podrška za “Muzičku sobu”
Ima li ijedan politi~ar da je rekao: Sabina i Don Quido, {ta vam treba?, pitamo ih. “Svi|a nam se {to si upotrijebio termin politi~ar a ne institucija kulture ili obrazovanja. ^ini se da si u pravu kultura, sport, obrazovanje, kulturna naslije|a su samo prozirni termini za politi~ke ambicije na{e zemlje. Dakle, na`alost, nemamo dr`avnu podr{ku u ovom projektu iako se ~ini da }e muzika i umjetnost izgraditi bolje mostove me|u ljudima i drugim kulturama nego ve}ina na{ih politi~ara. Iskoristi}emo zato priliku da ka`emo ko jeste prepoznao zna~aj ovog projekta i zajedno sa nama pru`io podr{ku mladima: najprije, gra|anidonatori muzi~kih instrumenata, sponzori koji su pomogli organizaciju aprilskih koncerata, Raiffeisen i Turkish Zirat Banka, bh. mediji koji prate svaki na{ korak, prijatelji iz svijeta muzike koji nas planiraju posjetiti i svirati sa nama, te jedini dr`avni segment u podr{ci na{em projektu, Federalno ministarstvo obrazovanja kroz svoju Fondaciju. Prije dva mjeseca smo imali ~ast ugostiti jednog od ~elnih ljudi rukovodstva liverpulske Rojal Filha r monije, predstavili na{ projekat i ~lanove kolektiva. Nakon posjete dobili smo zvani~an poziv za jednog od predava~a u ovoj godini a poziv se odnosio na dodatnu edukaciju u muzikoterapiji na{ih predava~a u martu ove godine. Isti smo, zajedno sa dodatnom dokumentacijom o projektu i molbi o pokrivanju putnih tro{kova proslijedili ministarstvima ali pretpostavljate, nismo dobili nikakav odgovor”.

pjevati pop, blues ili beatbox, svirati elektri~nu ili akusti~nu gitaru, imati rockerski bend ili mo`da klasi~ni duva~ki kvartet.”

NA “TEZGI” S BONOM
U Dje~ijem domu Bjelave trenutno je smje{teno vi{e od stotinu {ti}enika. A koliko ih je anga`ovano u Orkestru, pitamo Sabinu: “U kolektivu Muzi~ke sobe trenutno cirkuli{e oko 25 mladih muzi~arapolaznika razli~itih uzrasta. Selekcije me|u djecom u ovom projektu nije bilo niti }e je ikada biti, svi su nam jednako va`ni i vjerujemo da svima njima dobra muzika itekako treba. Nadamo se da }emo od sljede}e {kolske godine mo}i uspostaviti ~e{}i raspored i uklju~iti jo{ dvije grupe polaznika, te tako obogatiti na{ bend, a to }e ovisiti samo o tome koliko dr`ava prepozna zna~aj neformalnog muzi~kog obrazovanja za mlade. Uz adekvatnu podr{ku mogli bismo anga`ovati vi{e predava~a-muzi~ara te obuhvatiti ve}i broj {ti}enika ne samo u Domu Bjelave nego i drugim kategorijama dru{tva.” A Don Guido veli: “Tu su djeca kojima se dopada ta ideja o dru`enju sa muzi~arima, dakle, uglavnom su tu do{li iz radoznalosti i `elje da se zabave i do`ive ne{to novo. Uzrasti su razni, pri~e su razli~ite, a ono {to ih je privuklo je Sabina koja radi tako mnogo za njih i koja im je dala mogu}nost da budu u fazonu, da nau~e odsvirati ljubavnu pjesmu, da poka`u da znaju ne{to. Sad se ve} pokazuje da mogu nau~iti svirati bilo koji instrument u Sobi,
1.3.2012. I SLOBODNA BOSNA

zna~i, ima dara.” Na{eg sagovornika smo zamolili i da nam po{alje vlastitu biografiju. Kad ono golema kao da ju je pisao Bono. E, da, pa Vlado Guido je svirao i s njim! Od muzi~ara sa kojima je nastupao i sa kojima je sara|ivao, ali i koje je upoznao, “na spisku” su i ostatak benda U2, Malcolm Burn, Vlatko Stefanovski, Leb i sol, The Blues Travellers, Tito and Tarantula, Rambo Amadeus, Goran Bregovi}, Darko Rundek, Tifa, Van Gogh i mnogi drugi izvanredni muzi~ari iz Sarajeva, Makedonije, New Orleansa, Egipta,

SELMA SPAHI]

INTERVIEW

Selma Spahić

pozorišna rediteljica

Ime sarajevske rediteljice SELME SPAHIĆ (26) u regiji je već odavno postalo sinonim za provokativan, hrabar, politički angažiran teatar; sa Selmom smo razgovarali o manipulaciji vjerskih autoriteta i (zlo)upotrebi religije o kojima govori njena nova predstava “Sumnja“, ratu koji je uništio jednu generaciju, pozorištu kao korektivu političke stvarnosti...

Nedopustiva je klerikalizacija dru{tva u 21. stolje}u, u sekularnoj dr`avi kakva je Bosna
Razgovarala: MAJA RADEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

M

ladu sarajevsku rediteljicu Selmu Spahi} (26) pozori{na publika upoznala je, me|u ostalima, kroz predstave Kako sam nau~ila da vozim u produkciji Mostarskog teatra mladih, Bolest porodice M u Kamernom teatru 55, Let iznad kukavi~ijeg gnijezda u Narodnom pozori{tu Tuzla, te Hipermnezija u koprodukciji Hartefakt fonda i beogradskog Bitef teatra, koju su kriti~ari u regionu jednoglasno proglasili jednim od najzanimljivijih i najuspje{nijih projekata na ovim prostorima u posljednjih desetak godina. Bez obzira na to da li u svojim predstavama progovara o odnosima unutar porodice, ratu ili tabu temama kao {to je pedofilija, rediteljski fokus Selme Spahi} uvijek je britak, precizan, aktuelan i dru{tveno anga`iran. Sa glumcima Tatjanom [oji}, Erminom Bravom, Majom Izetbegovi} i Jelenom Kordi}-Kuret, Selma je u protekla dva mjeseca radila na predstavi Sumnja koja je na sceni Kamernog teatra premijerno izvedena 28. februara, na dan izlaska ovog broja Slobodne Bosne. Razgovaramo uo~i premijere predstave “Sumnja“, koju prema tekstu ameri~kog pisca Johna Patricka Shanleya re`irate u Kamernom teatru 55. Radi se o jednoj od

najizvo|enijih drama na svijetu za koju je Shanley, izme|u ostalog, prije sedam godina dobio Pulitzerovu nagradu i nagradu Tony, komad je izvo|en {irom svijeta, postavio ga je i Roman Polanski u Parizu 2006., a snimljen je i film sa velikom Meryl Streep i Philip Seymour Hoffmanom u glavnim ulogama... [ta je to zbog ~ega ste Vi odlu~ili postaviti upravo ovu dramu? “Sumnja“ zaista ima kvalitet velikih dramskih klasika, to je komad zatvorene forme, vrlo ~vrsto ispisan, u kojem ni{ta nije slu~ajno. Od izbora ptice koja se pojavljuje, preko imena likova, do godine u kojoj se radnja odigrava i izbora reda ~asnih sestara iz kojeg likovi dolaze. Sumnja, manipulacija, zloupotreba mo}i,

spolna i rasna diskriminacija su tematski pro`ete kroz cijeli komad na svim nivoima i u svim relacijama likova. Meni je komad bio neodoljiv, iako sam jako dobro poznavala film i bila sam svjesna koliko }e biti te{ko i zahtjevno re`irati tekst koji je sam autor odli~no izre`irao. U odluci mi je pomogao kontekst koji predstava mo`e da ima u na{em dru{tvu i zaista idealna gluma~ka podjela.

MONSTRUOZNA ZLOUPOTREBA POZICIJE MO]I
Pri~a je na neki na~in inspirisana optu`bama za pedofiliju i razotkrivanjem jezivih, brojnih slu~ajeva zlostavljanja djece koje je Katoli~ka crkva godinama poku{avala zata{kati. Me|utim, autor se tako|er fokusira na zloupotrebu pozicije mo}i od strane vjerskih autoriteta, a to je tema koja je izuzetno aktuelna u dana{njoj Bosni i Hercegovini. Je li i Va{a predstava u tom smislu svojevrsna kritika vjerskim liderima u BiH, koji nerijetko koriste svoj polo`aj u svrhu manipulacije i iz sfere duhovnog sve vi{e zalaze u sferu politi~kog? Da. Evidentno je da su autora na pisanje potakli skandali povezani sa pedofilijom u katoli~koj crkvi u SAD-u s po~etka stolje}a. Biskupi i kardinali su {titili zlostavlja~e preko dvadeset godina, samo ih premje{taju}i iz `upe u `upu, nakon {to bi se otkrilo da su zlostavljali djecu. U pojedinim slu~ajevima, broj `rtava zlostavlja~a bi prema{ivao nekoliko stotina. Ta
SLOBODNA BOSNA I 1.3.2012.

DUHOVNE VOÐE: Taj utjecaj više nije rastući, on je sveprisutan. Vjerski lideri vrlo otvoreno učestvuju u dnevnoj politici, često određujući pravac u kojem političke odluke treba da idu ili koristeći prijeteći i huškački jezik mržnje

62

REDITELJICA IZVAN SVAKE SUMNJE

DOKUMENTARNI TEATAR SELME SPAHI]
Cijeloj jednoj generaciji, tada djece, politika je potpuno unakazila `ivot, ostaviv{i neizbrisive o`iljke s kojima se i danas nose. Kada pomislim da se time prouzrokovana mr`nja ~esto sukcesivno prenosi na slijede}e generacije, kao apsolutna istina i bez poja{njenja, zaledim se od straha

1.3.2012. I SLOBODNA BOSNA

63

SELMA SPAHI]

KOLIKO STE DALEKO SPREMNI I]I ZBOG VLASTITIH UVJERENJA
Predstava Sumnja prema tekstu ameri~kog pisca Johna Patricka Shanleya spada me|u najizvo|enije drame dana{njice

zloupotreba pozicije mo}i je monstruozna i ona postoji i u na{em kontekstu, bilo da se radi o pedofiliji ili bilo kojem drugom prekora~ivanju ovlasti vjerskih du`nosnika. Ono {to je u tekstu dobro je {to nas on dr`i u neizvjesnosti, ~ak i poslije samog kraja. To je odli~no napisan triler koji dok gledate, zaista preispitujete svoju lakovjernost, svoju podlo`nost manipulaciji i koliko ste daleko spremni i}i zbog vlastitih uvjerenja, bilo da za njih imate osnovu ili ne. Mo`e li se tako intimna stvar kao {to je vjera, u dru{tvu kakvo je bosanskohercegova~ko, uop}e razdvojiti od politike ili bi bilo previ{e naivno razmi{ljati na taj na~in? I trebamo li u nekom smislu strahovati od rastu}eg uticaja vjerskih autoriteta koji imaju svoje mi{ljenje ~ak i o sasvim banalnim doga|ajima, poput toga treba li se ili ne u Sarajevu odr`ati neki koncert? Taj utjecaj vi{e nije rastu}i, on je sveprisutan i evidentan. Vjerski lideri vrlo otvoreno u~estvuju u dnevnoj politici, ~esto odre|uju}i pravac u kojem politi~ke odluke treba da idu ili koriste}i prijete}i i hu{ka~ki jezik mr`nje. Za mene je nedopustiva klerikalizacija dru{tva u 21. stolje}u u sekularnoj dr`avi, ba{ kao {to je nedopustivo da ti ljudi utjecajem na politi~ku ve}inu pod krinkom la`nih moralnih standarda indoktriniraju nove generacije. Čini mi se da se Va{ rediteljski senzibilitet prili~no podudara sa stavom Va{eg biv{eg profesora i mentora Dine Mustafi}a, koji smatra da su umjetnici apsolutno du`ni da govore o dru{tveno i politi~ki aktuelnim temama... Ne biste se,
64

recimo, bavili tekstovima ~ija je glavna svrha da zabave publiku? Naravno da nam je du`nost da se bavimo dru{tveno anga`iranim pitanjima. To je du`nost svakog gra|anina i gra|anke u njihovoj sferi djelatnosti. Pozori{te ima specifi~nu mo} da dopre do ljudi, neposredno je i li~no i zbog toga bi bilo idealno da POZORI[TE PRIJE FILMA

je ono epicentar dru{tvene kritike, svojevrsni korektiv politi~ke stvarnosti. Komedija je jedan od najzahtjevnijih pozori{nih `anrova, te{ko ju je re`irati i te{ko igrati i istovremeno mo`e biti najrigoroznija kritika dru{tvenih prilika. Za temu zloupotrebe pozicije mo}i i vjerske manipulacije isto tako sam mogla odabrati i Moliereovog

“Vjerujem da ću jednom poželjeti da snimim film; do tada, gledam filmove sa neizmjernim uživanjem“
Do sada smo Vas upoznali isklju~ivo kroz pozori{ni anga`man, ali ste jednom rekli da je Va{ po~etni motiv za studij na Akademiji zapravo bila filmska re`ija. Imate li ipak i dalje `elju da jednom snimite i film? I kako je uop}e pozori{te isplivalo u prvi plan pored tako “primamljivog“ svijeta filma, festivala i mogu}nosti da Va{ rad vide i “{iroke mase“? Pozori{te mi je za vrijeme studija zaista bolje i{lo, nalazila sam na~ine da artikuli{em sve {to `elim pozori{nim jezikom. Sa druge strane, film mi je bio jako stresan, nisam znala kako da se nosim sa brzinom kojom se mora do}i do finalnog rezultata i, ruku na srce, taj rezultat nije ni bio dobar. Vjerujem da }u ne{to po`eljeti da ka`em ba{ kroz film, ali to za sada o~igledno nije dovoljno sazrelo. Do tada, gledam filmove sa neizmjernim u`ivanjem. Mislim da u pitanju otvarate samo jednu stranu filma, takozvanu “industrijsku“, ali to ima i pozori{te. Pozori{ni festivali znaju biti isto toliko pompezni koliko i filmski, pozori{ne predstave znaju biti isto toliko povr{ne i zabavlja~ke kao i filmski blockbusteri. To je jedna strana medalje koja je, po meni, sekundarna u odnosu na su{tinu obje umjetnosti. Kad smo kod filma, vidjela sam Vas nedavno na projekciji filma Angeline Jolie u Cinema Cityju i moram Vas pitati za mi{ljenje - kako o samoj umjetni~koj kvaliteti filma, tako i o cijeloj “histeriji“, politiziranju i medijskoj propagandi u Bosni i Srbiji koja je pratila taj projekat od po~etka snimanja do danas... O tom filmu bih rekla zaista samo dobro, zbog nevjerovatne posve}enosti i plemenitosti sa kojom je rediteljica radila i kojom film odi{e.
SLOBODNA BOSNA I 1.3.2012.

REDITELJICA IZVAN SVAKE SUMNJE
Tartifa. Po mom mi{ljenju, radi se samo o studioznosti i ozbiljnosti u pristupu odre|enoj temi.
Pro{le godine u beogradskom BITEF teatru radili ste predstavu “Hipermnezija“ koja je nastala kao produkt li~nih do`ivljaja glumaca iz Sarajeva, Beograda i Pri{tine, odnosno njihovih sje}anja na djetinjstvo, odnos sa roditeljima, rat i raspad Jugoslavije... Taj ispovjedni karakter predstave potpuno je osvojio publiku gdje god da ste gostovali, a “Hipermnezija“ je i od kritike i od gledalaca progla{ena jednom od najboljih predstava koje su nastale na ovim prostorima u posljednjih desetak godina. Vjerujete li da dokumentarni teatar ima ve}u snagu od fikcije? Mislim da je nu`no da se bavimo dokumentarnim teatrom. Ovo je historijski trenutak u kojem se moramo osvrnuti na proteklih dvadeset godina i uz to preispitati stanje na{eg dru{tva danas. Prirodno mi je da u tom procesu pozori{te zahtijeva direktne reference, fakte, dokumente, imena, datume, sje}anja ili ispovijedi. Stvarne ljude. Moja dilema je da li su te predstave dugog vijeka, da li je dnevnopoliti~ki element koji nu`no mora da postoji isuvi{e pitanje trenutka i aktuelnosti. Ali kada se dogodi na pravom mjestu, sa pravim motivom i u pravo vrijeme, dokumentarni teatar je nestvaran do`ivljaj. Kao dokumentarni film, poja~an ~injenicom da smo na nekoliko metara od osobe koja nam govori o svom `ivotu. VJE^NA “MISTERIJA“ ODNOSA REDITELJ-GLUMAC

“Rediteljska pozicija se često pogrešno shvata kao apsolutistička“
Znam da izuzetno cijenite glumce i tokom procesa rada na predstavi stavljate ih u gotovo ravnopravan polo`aj sa Vama kao rediteljem, {to je prili~na rijetkost. Koliko mi{ljenja glumaca uti~u na Vas i na kona~ni “proizvod“ koji publika vidi na sceni? ^ini mi se da se polazi od pogre{ne premise – reditelj/ica ne stavlja svoje saradnike/ce u bilo kakav polo`aj u odnosu na sebe. Rediteljska pozicija se ~esto pogre{no shvata kao apsolutisti~ka zbog ~uvenih primjera u historiji re`ije koji, ~ini mi se, upravo u historiji i treba da ostanu. Sve {to vidite u mojim predstavama nastalo je razmjenom ideja sa cijelim timom, zajedni~kim promi{ljanjem materijala i svi ljudi s kojima radim predstavu utkani su u nju.

KREATIVNI RAD NA PROBAMA
Rediteljica Spahi} sa glumcima Erminom Bravom i Tanjom [oji}

KRIZA NIJE IZGOVOR ZA NERAD
Premda je zasnovana na intimnim do`ivljajima i sje}anjima, “Hipermnezija“ tako|er ima taj izra`en politi~ki momenat, ve} samom ~injenicom da imate osam glumaca koji su ro|eni u istoj dr`avi, a danas na istoj teritoriji `ive u tri razli~ite dr`ave. Kako Vi gledate na vlastiti anga`man u tom (politi~kom) smislu? Postoji li on uop}e, ili jednostavno birate takve teme koje neizbje`no zadiru u politiku, ali bez svjesne ambicije da kao umjetnik mijenjate stvari u dru{tvu? U slu~aju Hipermnezije, ve} samim izborom glumaca i glumica, naravno da sam znala da }e predstava imati i politi~ki kontekst. Ali, zaista sam `eljela da je on u predstavi prisutan u mjeri u kojoj je obilje`io `ivote tih osam ljudi. U toku procesa nikada nisam insistirala da pri~aju o ratu, o izbjegli{tvu ili o tome gdje su bili za vrijeme bombardovanja. Pri~ali su svoje `ivote hronolo{ki, nemaju}i u vidu {ta }emo od toga selektovati kao materijal za predstavu. Ono {to je meni najpotresnije jeste zaklju~ak da je cijeloj jednoj generaciji, tada djece, politika potpuno unakazila `ivot, ostaviv{i neizbrisive o`iljke s kojima se i danas nose.
1.3.2012. I SLOBODNA BOSNA

Kada pomislim da se time prouzrokovana mr`nja ~esto sukcesivno prenosi na slijede}e generacije, kao apsolutna istina i bez poja{njenja, zaledim se od straha. Ako predstava mo`e u tom smislu da pomjeri uvjerenja, ili ih makar dovede u pitanje jednoj osobi u publici, to je ogromna dru{tvena promjena. “Tema je va`nija od i~ega drugog“, rekli ste jednom, i to je potpuno ta~no. Ipak, kada slu{amo i gledamo neke na{e poznate umjetnike koji konstantno “kukaju“ za bud`etskim parama, ~ini se da su teme nekako ostale u drugom planu, a da je najva`niji postao novac? Rijetki su oni poput Vas koji jo{ vjeruju da }e dobra, zanimljiva i originalna pri~a na}i svoj put do publike, bez obzira na novac koji ste ulo`ili da je ispri~ate... Mislim da to nema veze jedno sa drugim. Zaista jesmo u vrlo te{koj finan-

sijskoj situaciji - od pozori{ta se o~ekuje da produciraju predstave cijelu godinu sa sredstvima dovoljnim za jednu prosje~nu produkciju. Svi zajedno smo dovedeni u poziciju u kojoj biramo da radimo u skoro pa nemogu}im uslovima. Ali, ipak radimo. Udru`enje Kontakt koje je koproducent na predstavi Sumnja osnovali smo iz potrebe da stvaramo nezavisno, djelimi~no u pozori{nom prostoru, djelimi~no van njega, i nai{li smo na otvorena vrata u Kamernom teatru 55 i dobili podr{ku od Fondacije za muzi~ku, scensku i likovnu umjetnost. Niti je dobro finansijsku krizu koristiti kao izgovor za nerad, niti je dobro da bilo koji od nivoa vlasti ima dojam da }emo raditi sa sve manjim i manjim sredstvima. Umjetnost je, pored obrazovanja, na{a najva`nija investicija u budu}nost ove dr`ave i vrijeme je da takav tretman kona~no po~ne i dobijati.
65

NA[E STVARI

Ovogodišnji dobitnici “Zlatnog medvjeda”, Italijani PAOLO I VITTORIO TAVIANI, našoj saradnici su u Berlinu govorili o nastanku filma CEZAR MORA UMRIJETI: “složenost ljudske sudbine još uvijek je vrlo tajanstvena”, vele, između ostalog, slavna braća

PAOLO I VITTORIO TAVIANI, NEPRIMJETNA BRAĆA
Pi{e: DUBRAVKA JOVANOVI] (Berlin)

“Kada zaista upoznate prave zatvorenike, stvorite odre|enu vezu s njima, jedan vid razumijevanja... Filmom snimanim u neorealisti~koj crno-bijeloj tehnici `eljeli smo da poka`emo du{u tih ljudi”, izjavljivali su nedavno u Berlinu slavna italijanska bra}a Taviani - Paolo (80) i Vittorio (82), po{to im je `iri predvo|en britanskim rediteljem Mikeom Leighom uru~io nagradu Zlatni medvjed, ovogodi{njeg 62. Berlinalea za film Cezar mora umrijeti (Cesare deve morire).

PRIJATELJSTVO, IZDAJA, MO]
Ovim ~inom ne samo {to je prire|en hommage umjetnicima koji su na vrhuncu slave bili sedamdesetih i osamdesetih godina pro{log vijeka, ve} je i skrenuta pa`nja svjetske javnosti na autore - klasike koji su, iako zapravo nikada nisu prestajali da snimaju, ~ak i u rodnoj Italiji svih ovih godina bili neprimjetni i pomalo zaboravljeni. Pobjeda u Berlinu vratila ih je u (zaslu`eni) centar pa`nje. Njihov film je ovdje bio toplo do~ekan i ispra}en i od strane kritike i od strane publike, kao igrano-dokumentarni miks koji prati postavljanje Shakespeareovog komada Julije Cezar na “teatarske daske” najstro`ije ~uvanog italijanskog zatvora - rimske Rebibbije, u kojem, od ~etrnaest godina do do`ivotne kazne, slu`e glumci bra}e Taviani: ubice, dileri, mafija{i i pripadnici Camorre. Film se ne bavi zlo~inima koje su glumci na odslu`ivanju kazni po~inili, ve} prikazuje njihov pogled na pitanja prijateljstva, izdaje, mo}i, obmane i nasilja, {to i jesu glavna pitanja ovog komada i glavne dileme anti~kih likova Bruta, Kasija i Cezara. U obra}anju javnosti nakon preuzimanja nagrade bra}a su naro~ito pozdravila te svoje glumce, “zatvorenike koji samuju u }elijama”
66

BRA]A LAUREATI BRA]A LAUREATI
Paolo ii Vittorio Taviani Paolo Vittorio Taviani

SLOBODNA BOSNA I 1.3.2012.

POBJEDNICI “BERLINALEA”
POBJEDNI^KI FILM POBJEDNI^KI FILM
Scena iz ostvarenja Scena iz ostvarenja Cezar mora umrijeti Cezar mora umrijeti

po~elo slu~ajno: “Jedan od na{ih prijatelja rekao nam je da igra u zatvoru jednu predstavu, kao dio akcije za bolju socijalizaciju zatvorenika, i da je zbog toga ganut do suza. Oti{li smo ga vidjeti. U zatvoru sa visokom sigurnosti gledali smo postavku Danteovog Pakla i vidjeli zatvorenike koji su i sami u paklu zatvora, kako se potpuno identifikuju sa likovima iz predstave. Tako smo do{li na ideju da tamo snimimo film i to ba{ na temu Shakespeareovog komada i da ponudimo ne{to novo i druga~ije od onog {to znamo iz ameri~kih filmova i ameri~kih zatvorskih pri~a.” Ne kriju da im je rad sa zatvorenicima omogu}io i stvaranje izvjesne bliskosti i ra|anje razumijevanja za te ljude. “Čim smo tamo stigli odmah su nam rekli - oni su kriminalci, budite oprezni! . No, ipak mo`ete osjetiti suosje}anje za njih, jer znate da su oni ti koji pate za sve {to su u~inili. Dakle, pitali smo se {to smo mogli u~initi za njih, kako bismo mogli pokazati svoju stvarnost. Mislili smo da Julije Cezar mo`e biti dobar izbor, jer svi znaju pri~u o Brutu, a na sopstvenoj ko`i su osjetili i {ta zna~i pri~a o mo}i, izdaji i ubistvu vo|e. Oni su

Paolo i Vittorio proveli su ~ak {est mjeseci zatvoru “Rebibbia“, snimaju}i probe i finalnu izvedbu predstave za publiku
rimskog zatvora, uklju~uju}i i biv{e mafija{ke bosove koji igraju glavne uloge u filmu, zbog ~ega su Paolo i Vittorio proveli ~ak {est mjeseci Rebibbiji snimaju}i probe i finalnu izvedbu predstave za publiku, {to i jeste jedna od dvije klju~ne fabularne linije filma. Druga se sastoji od klju~nih prizora Shakespeareovog komada, koji su filmski izre`irani u insceniranim zatvorskim prostorima, hodnicima, dvori{tima, }elijama. Namjera bra}e Taviani o~igledno je bila da naprave paralelu izme|u okrutnog, nasilnog i ma~o realiteta te drame i istog takvog realiteta zatvora i zatvorenika. I to je sasvim uspjelo, jer gledalac pred sobom vidi sada pripadnike “na{e stvari” (Cosa nostra) kako iskreno raspredaju o ~asti, ponosu i po{tenju i to na svojim zavi~ajnim dijalektima, uglavnom onima iz ju`ne Italije. Simpati~an i {armantan film kao kruna karijere filmskih veterana, koji su prvi igrani film re`irali 1967. (Subverzivci), a zlatno doba do`ivjeli sedamdesetih i ranih osamdesetih, kada su snimili niz zapa`enih filmova: Sveti Mihovil je imao pijetla, Allonsenfan , No} svetog Lovre i 1.3.2012. I SLOBODNA BOSNA

legendarni film Padre padrone (Ja sam bog otac), za koji 1977. osvajaju Zlatnu palmu u Cannesu. Njihovo posljednje filmsko djelo ukazuje i na nevjerovatan entuzijazam koji bra}a Taviani jo{ uvek posjeduju. Na pitanje za{to je Shakespeare jedna od njihovih glavnih referenci, Paolo i Vittorio odgovaraju: “Mi u {ali ka`emo da je on bio i na{ otac, brat i na{ sin. Za vrijeme na{eg djetinjstva, on je bio mit. ^itali smo njegova djela, nazirali smo njegovu veli~inu i koristili instrumente koje nam je dao za na{ rad. Njegova djela su toliko dostupna da smo se uvek osje}ali vrlo blizu njega, na isti na~in na koji se osje}a blizina briljantnog starijeg brata. Vrlo je va`no iznova i iznova otkrivati Shakespearea. Sada kada smo postali stariji, odlu~ili smo da ga dekonstrui{emo, obnovimo na druga~iji na~in. Mislili smo da je dobra ideja da postavimo njegovu predstavu u zatvoru.”

NOVO I DRUGA^IJE
Kada ih pitate za{to ba{ Shakespeareov Julije Cezar a ne, recimo, Danteov Pakao, bra}a Taviani }e vam re}i kako je sve

se lako identifikovali s tim likovima”, ka`u Paolo i Vittorio. U razgovoru sa njima saznaje se i kako su izabrali svoje “glumce”: “Fabio Cavalli, iskusan pozori{ni reditelj koji je dio svog `ivota posvetio u razvijanju pozori{ta u zatvorima, dao nam je priliku da upoznamo neke od zatvorenika. Tada smo odabrali neke od njih. Tokom audicija i ponavljanja, dali su nam njihova stvarna imena, a ne pseudonime iako su znali da se film mo`e gledati u italijanskim bioskopima. Bili smo vrlo iznena|eni time, ali smo onda shvatili da su i oni negdje svjesni nekog svog unutra{njeg gluma~kog potencijala. Zato kada na{ glumac-zatvorenik ka`e - ubi}u Cezara, postoji ta iskrena bol i taj osje}aj njegove pro{losti, koji ne bi postojali kod profesionalnog glumca niti bi komunikacija me|u akterima mogla biti tako emotivna kakva je me|u glumcima-robija{ima”, obja{njavaju u razgovoru za Slobodnu Bosnu ovogodi{nji berlinski slavodobitnici Paolo i Vittorio Taviani, dodaju}i da im je drago {to su mnogi poslije gledanja njihovog filma Cezar mora umrijeti shvatili kako je “slo`enost ljudske sudbine jo{ uvijek vrlo tajanstvena”.
67

KNJIGA MJESECA
[ehi} svog junaka umornog od rata sklanja u sigurnost prirode i zelenila, i samo nedostaje neko da mu poru~i Lovi ribu, Mustafa Husaru

Album lirskih slika
Pi{e: ADISA BA[I]

ustafa Husar je nekad bio dje~ak zadubljen u oblake, biljke, bube i rije~ne virove. Onda je odrastao, oti{ao u vojsku, izgubio mo} da komunicira sa fantasti~nim bi}ima poput ^udovi{ta iz Sokione. Nakon toga je banuo rat (bez kraja i bez razumnog po~etka), pa je i svijet izgubio ve}inu svojih ~arobnih svojstava. Mnogo godina kasnije kad 1992., nulta godina postane pro{lost, umorni i izranjavani Mustafa, pjesnik u poku{aju i veteran na{eg milog rata, nabasa}e na generalnu probu cirkuske predstave i poslu`iti kao pokusni kuni} hipnotizeru: hipnoza ga vra}a u davne dane djetinjstva, ali i u godine za vrijeme i nakon rata. Sje}anja se redaju nekom zaumnom logikom, Mustafin `ivot se pred ~itaocem odmotava u nekoj sasvim ~udnoj vrsti monta`e. Mustafina snovi|enja, uspomene i pjesni~ki poku{aji smjenjuju se s ko{marima njegove ratne stvarnosti. ^ovjek zga|en ljudskim dru{tvom i njegovim opa~inama se vra}a prirodi, vra}a se rijeci i predaje se njenoj hipnoti~koj snazi: priroda je, me|utim, opisana kao veli~anstvena, ali u isto vrijeme i kao zastra{uju}a. [tuka }e tako progutati pticu, a bjelou{ka `abu li~e}i na lice boga, veselog i bezumnog. Kao dvije suprotnosti su predstavljeni svijet zahuktale ma{inerije rata i svijet mirnog toka savr{eno bistre rijeke. Pa

M

Roman Faruka Šehića “Knjiga o Uni“ (Buybook, Sarajevo, 2011.)

ipak, ova dva svijeta se ponekad dotaknu zahvaljuju}i autorovom istan~anom pjesni~kom nervu: sitni mrenovi gladni su kao vojska ili tijelo tromblona je li~ilo na zelenog vojni~kog lipljena dugog 20 cm. Knjiga o Uni je prvi roman Faruka [ehi}a, jednog od Mustafinih mogu}ih alter-ega. (Skoro da bi se po uzoru na Čuang Cuovu misao o leptiru moglo zapitati ko je od njih lik koji sanja da je pisac, a ko pisac koji sanja da je lik). U poglavlju Po~etak pisanja knjige (koje je na kraju romana) pripovjeda~/ lik/ pisac obja{njava: nisam uspio u toj nakani da napi{em tihu knjigu o vodi, biljkama i `ivotinjama, jer je moja `elja bila neiskrena

O AUTORU Faruk [ehi} ro|en je u Biha}u 1970. Bio je pripadnik Armije BiH. Jedanput je te{ko ranjen. Jedan je od najpriznatijih bh. pisaca mla|e generacije, a objavio je, izme|u ostalih, knjige Hit depo (poezija) i Pod pritiskom (pri~e).

i iznu|ena pritiskom sredine koja `eli la`ne naracije, pa sam se na kraju prepustio putovanju, vo|en instinktom kao najpouzdanijim kompasom. [ehi}ev prvi roman jeste bio dugo o~ekivan, mo`da ~ak iznu|en pritiskom sredine koja roman smatra najpresti`nijom knji`evnom vrstom nu`nom za inicijaciju u dru{tvo ozbiljnih pisaca. Rezultat (mo`da tog pritiska) je pomalo gr~evit. Knjiga o Uni se doima kao album lirskih slika (neke su uistinu nezaboravne: minaret na vrhu kamenog sme}a kao dalekozor kroz koji su vjernici mogli dozvati i vidjeti Apsolut, ki{obrani besmisleni jer padaju granate, dugini autoputevi i crni okviri za nao~ale koji su jo{ desetlje}ima prije nego {to }e biti ubijen lice nastavnika likovnog podesili na format smrtovnice). Me|utim, ovaj album je uz dodatak nekoliko tako|er uspjelih kratkih pri~a (Zimska obala, Slijepe mrlje, Grbavci) prili~no nasilno pretvoren u roman. Knjiga o Uni skoro da i nema radnju, {to za roman i nije presudno, ali ima konfuznu strukturu koju je te{ko pratiti. Smjenjuju se opisi, mini eseji i monolozi, okvirna pri~a se ostavlja po strani. Mustafa Husar nakon jedne bilje{ke ka`e: Ovo su samo neke od Garganovih nasumi~nih misli koje sam stenogramski pohvatao. Gargano je Mustafin knji`evni dvojnik, lik njemu suprotan i od njega neodvojiv. Ovim opisom procesa stenogramskog hvatanja nasumi~nih misli [ehi} kao da je donekle opisao i svoju tehniku pisanja ovog romana. Knjiga o Uni je nastala od dobrog knji`evnog materijala, ali krajnja izrada u cjelini djeluje pomalo nezgrapno.
SLOBODNA BOSNA I 1.3.2012.

68

VRIJEME KNJIGE
AHMET HAMDI TANPINAR

IZ KNJI@EVNOG SVIJETA
PISCI I NJIHOVE MAJKE NAGRA\ENI RUKOPISI IZ 2011.

Institut za pode{avanje vremena
Iako nikad nije volio ni da ~ita, ni da pi{e, a ponajmanje da se bavi naukom, Hajri Irdal pro`ivio je `ivot uglednog i u~enog ~ovjeka u Institutu za pode{avanje vremena (Buybook, Sarajevo, 2011.): on pi{e memoare o svom `ivotu na razme|u Otomanskog carstva i Republike. Kroz ovog svog antijunaka, klasik turske knji`evnosti Ahmet Hamdi Tanpinar oslikao je svojedobno `ivot u svojoj zemlji u veoma turbulentnom periodu njene historije. Cijena je 20 KM.

Inspiracija u Deset novih bh. (dis)funkcionalnim naslova porodicama
Irski romanopisac i knji`evni kriti~ar Colm Toibin napisao je knjigu o tome kakav su uticaj na pisce imale njihove majke, ali i njihove cjelokupne (dis)funkcionalne porodice, o~evi, bra}a, sestre, pa i njihova djeca. Me|u knji`evnike koji su imali problema sa svojima Toibin ubraja W. B. Yeatsa, Thomasa Manna, Jamesa Baldwina, Tennesseeja Williamsa... Ubiti oca ili majku (naravno simboli~ki) prema Toibinovom mi{ljenju je klju~no u sazrijevanju svakog pisca. Ipak, neki pisci poput Samuela Becketta isticali su da ih je formirala i obilje`ila upravo beskona~na i pretjerana maj~inska ljubav.

Iz {tampe su iza{le knjige nagra|ene na pro{logodi{njem konkursu za najbolji neobjavljeni rukopis federalne Fondacije za izdava{tvo. Autori nagra|enih knjiga su Sead Mahmutefendi}, Dragan Marjanovi}, Emsudin Pa{anovi}, Almir Zalihi}, Fahrudin Ku~uk, Fadila Nura Haver, Anto Zirdum, Zilhad Klju~anin, Lejla Bo{kailoObradovi} i Mirko Marjanovi}.

GRUPA AUTORA

^asopis Dijalog
Iza{ao je novi broj ~asopisa za filozofiju i dru{tvenu kritiku Dijalog (Centar za filozofska istra`ivanja, 2011.) u kojem je uvodni dio posve}en Edmundu Husserlu i savremenosti fenomenologije. Tu je i tematski blok o odnosu egzistencije, stvarnosti i fikcije, zatim tekstovi o izazovima savremene politi~ke filozofije, te o neokonfucijanstvu kineskog filozofa Tua Weiminga. Hilmo Neimarlija pi{e o Gospinim ratovima, knjizi francuske antropologinje Elisabeth Claverie o ukazanju Gospe u Me|ugorju. Cijena je 15 KM.

SKANDALOZNA KRITIKA U “DER SPIEGELU”

Pobuna pisaca protiv zlobnog kritičara
Sedamnaest pisaca me|u kojima su nobelovka Elfriede Jelinek i neki od najpopularnijih njema~kih pisaca dana{njice poput Daniela Kehlmanna uputili su magazinu Der Spiegel otvoreno pismo povodom knji`evne kritike koju je njihov novinar Georg Diez napisao o romanu Imperium pisca Christiana Krachta. Diez je Krachta u kritici optu`io da rasisti~ki pi{e o krajevima u ju`nim morima u koje sti`u njema~ki iseljenici. Pisci su kriti~aru poru~ili da je zloban jer misli Krachtovog lika pripisuje piscu. Izdava~ je tako|er o{tro reagovao na vrije|anje svog pisca. U njema~koj {tampi se razvila cijela polemika o tome dokle kriti~ar smije i}i u napadanju pisca.

IVO ANDRI]

Ispovijed i druge pri~e
Pro{le godine je obilje`ena pedeseta godi{njica od Andri}eve Nobelove nagrade, {to je bilo povod za niz nau~nih skupova, ali i novih izdanja Andri}evih djela. Novi izbori iz pripovijetki na~injeni po razli~itim kriterijima pojavili su se najprije u vi{e navrata u Srbiji a sada i u Hrvatskoj: u izdanju Naklade Ljevak i izboru Ivana Lovrenovi}a objavljena je knjiga Ispovijed i druge pri~e. Mnoge pripovijetke u ovom izboru govore o ljudskom zlu, njegovoj mo}i i sveobuhvatnosti... Cijena je 34 KM.

Christian Kracht

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU
(Amazon) 1. Suzanne Collins: Catching Fire 2. Gary D. Chapman: The 5 Love Languages 3. Stieg Larsson: The Girl Who Kicked the Hornet’s Nest 4. Walter Isaacson: Steve Jobs 5. Susan Cain: Quiet

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH
(knjiga.ba) 1. @arko Lau{evi}: Godina pro|e, dan nikad 2. Federico Moccia: Tri metra iznad neba 3. Federico Moccia: @elim te 4. Faruk [ehi}: Knjiga o Uni 5. J. R. R. Tolkien: Gospodar prstenova
69

1.3.2012. I SLOBODNA BOSNA

KULT MARKET
MYSTERY JETS

MUZIKA Album “Born to Die”, američke kantautorice Lane Del Rey

Radlands
Londonski indierockeri, Mystery Jets, krajem aprila ove godine objavi}e svoj peti studijski album. CD Radlands otvori}e istoimena kompozicija, a nakon nje ostaje vam na preslu{avanje njih jo{ deset. Ako je suditi po njihovoj posljednjoj plo~i Serotonin, objavljenoj prije dvije godine, i ovaj put ima}emo kvalitetnu zvu~nu sliku.

Evo zore evo Lana

THE PRIMITIVES

Echoes and Rhymes
MAGI^NO I ROMANTI^NO
Tako|e krajem aprila, i grupa The Primitives }e objaviti svoj novi studijski album, Echoes and Rhymes, a prvi nakon dvadeset i jednu godinu. Album nudi zanimljiv koncept: oni su obradili ~etrnaest pjesama bendova u kojima su `ene bili {efovi. Osnovani su 1985., objavili su tri studijska albuma, a onda su se raspali...
Umjetnica Lana Del Rey objavila je fantasti~an album Born to Die

TYKETTO

Dig In Deep
I oni su napravili vi{egodi{nju studijsku pauzu, no ne{to kra}u od ovih iznad. Zovu se Tyketto i promovisa}e novu plo~u nakon osamnaest godina. Dig In Deep, koji }e objaviti Frontiers Records, sadr`ava}e jedanaest kompozicija, a prvi zvani~no najavljeni singl nosi naziv Faithless.

Krajem pro{log mjeseca ameri~ka kantautorica Lana Del Rey objavila je svoj drugi album. Ro|ena u New Yorku, odrasla u olimpijskom Lake Placidu, prvog dana ljeta 2012. napuni}e dvadeset i {est godina, i jedan je od najtra`enijih izvo|a~a dana{njice. Razlog je vrlo jednostavan: njen drugi album Born to Die je magi~an, psihodeli~an, ~aroban, romanti~an i hipnoti~an. Da li je uop{te mogu}e ovih pet rije~i uvrstiti u bilo kakvu razumnu sintezu? Da, uvjeri}ete se u to kada preslu{ate Born to Die. Naprosto, fantasti~an CD! Prva dva singla: Video Games i Blue Jeans promovisala je u oktobru pro{le godine. Ve} je stara vijest da su te pjesme na vrhovima svih ozbiljnijih top ljestvica, naro~ito onih u SAD-u i u Velikoj Britaniji. Predsjednik ku}e Polydor Records, koja je izdava~ albuma Born to Die, izjavio je da Lana Del Rey “insistira da sama upravlja svim aspektima svoje karijere”. Tako i treba! A i {ta }e joj neko... Mo`e ona sama protiv svih. Istina, dvanaest pjesama koje je uvrstila na Born to Die nije sama potpisala, ve} u uvijek u kolaboraciji, mada ne treba sumnjati da je ona i postavljala pitanja i nudila odgovore u svim sferama realizacije ove plo~e. Njene saradnike, sve odreda ugledne producente i multiinstrumentaliste,

svakako je trebala u svom timu, no oni slu`e i onim mnogo iskusnijim. Pred vama je, dakle, dvanaest Laninih pjesama, a osim singlova i ostatak albuma je vi{e no upe~atljiv i istinski preporu~ljiv. O~ekujte muzi~ku bajku. Sa sretnim zavr{etkom, naravno. Gdje ponosno stoji pjesma: This Is What Makes Us Girls! (D. Bajramovi}) TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)
1. Orbital: Never 2. Mistabishi: Wannabe 3. Mutemath: Blood Pressure 4. Jane’s Addiction: Underground 5. Gotye: Easy Way Out 6. Gary Clark Jr.: Bright Lights 7. dEUS: Ghost 8. Gruff Rhys: Space Dust # 2 9. Amy Winehouse: Our day will come 10. Afrojack & Steve Aoki ft. Miss Palmer: No Beef
SLOBODNA BOSNA I 1.3.2012.

70

KULT MARKET
KINO KRITIKA Film “A Separation” (Iran, 2011.), scenariste, reditelja i producenta Asghara Farhadija
[TO TURIST MORA VIDJETI

Teheran Asgharovim očima

Jose Fonseca e Costa
Re`iser i scenarist ovog ostvarenja je Jose Fonseca e Costa. Rije~ je o iberoameri~kom dokumentarnom filmu iz 2009., koji je na neki na~in posveta Fernandu Pessoi, portugalskom pjesniku jer je u njegovom tekstu iz 1925. napisan scenario za film o Lisabonu. @elio je da stanovnici i posjetitelji grada vide Lisabon pjesnikovim o~ima. Ocjena: 4

IRANSKA DRAMA
A Separation prikazuje klasno dru{tvo, nezaposlene, birokrate, dugovima optere}ene...

OBALA [APATA

Ovaj sjajni niskobud`etni igrani film kompletnog filmskog autora Asghara Farhadija, koji je napisao scenario za film, re`irao ga i producirao, socijalno-obiteljska je iranska drama o bra~nom paru iz tamo{nje srednje klase. Simin `eli emigrirati u Europu, iz Irana, ne bi li svojoj k}eri Termeh osigurala bolji `ivot. Njen suprug Nader ne `eli napustiti Iran jer mu je otac te{ko bolestan. Zbog toga ona `eli da se rastavi. Tako i po~inje ova drama, a o njoj saznajemo u prvoj sceni kada su supru`nici kod suca i pri~aju o problemima i mogu}oj rastavi. Prva scena je snimljena iz vizure suca, glavni akteri gledaju u njega, kao da gledaju u nas, publiku ~ime mi postajemo svjedoci i oni koji sude o njihovoj situaciji. Nakon toga Simin napu{ta stan, a on mora unajmiti nekoga da mu pomogne oko oca. Unajmljuje Razieh, `enu koja bi mu trebala pomagati oko bolesnog oca. Ona pristaje, no to skriva od svog supruga. Spletom okolnosti dolazi do sukoba Nadera i Razieh, kada on sazna da mu je ona vezala oca, te izlazila iz ku}e dok je on bio odsutan. Nader ju tjera, a u nagurivanju ona pada na stepenicama. Ispostavlja se da je bila trudna. Lo{a komunikacija, lo{i postupci, sebi~nost i nerazumijevanje vode iz problema u problem, sve te`i i te`i... Re`iser maestralno kroz minijaturne akcije prikazuje {iroku paletu informacija i odnosa. On prikazuje dru{tvo, odnos prema vjeri, odnose unutar naju`e obitelji. Prikazuje Iran, Teheran, klasno dru{tvo, nezaposlene, birokrate, dugovima optere}ene, vjerski strah, obrazovane, moderne, prebacivanje odgovornosti, neodgovornost, sebi~nost, seksualnost. Cijeli film gledatelj osjeti tugu i taj osje}aj dominira.
1.3.2012. I SLOBODNA BOSNA

Asghar Farhadi je osvaja~ vi{e desetaka me|unarodnih nagrada, me|u kojima su i Zlatni medvjed za najbolji film, odnosno Srebrni medvjed za najboljeg glumca i glumicu na Berlinskom filmskom festivalu, a nominiran je i za ovogodi{njeg Oscara za najbolji scenarij i najbolji film na stranom jeziku. A Separation je prvi film koji je pokupio tri Zlatna medvjeda. U pregr{tu negativnih najava za nova ratna zbivanja koja se povezuju s Iranom, ovaj film je divno umjetni~ko djelo i sretan sam {to je dobio, potpuno zaslu`eno Oscara za najbolji strani film na ovogodi{njoj dodjeli. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE
1. Safe House (Daniel Espinosa) 2. The Vow (Michael Sucsy) 3. Ghost Rider: Spirit of Vengeance (Mark Neveldine & Brian Taylor) 4. Journey 2: The Mysterious Island (Brad Peyton) 5. This Means War (McG)

Margarida Cardoso
Suvremeni portugalski film iz 2004. godine. Mjesto radnje je Mozambik, vrijeme radnje su sedamdesete godine pro{log stolje}a. Tamo dolazi mladi par Evita i Luis. On je vojnik koji se bori na strani Portugala protiv boraca za neovisni Mozambik. @eni nare|uje da ne izlazi iz ku}e. No, ona ne namjerava da ga poslu{a. Ocjena: 4

STANJE STVARI

Wim Wenders
Stanje stvari je pri~a o producentu kojem nedostaje novac. Skupa sa ekipom su zapeli u Portugalu. Ostali su bez filmske vrpce za daljnje snimanje. Osim {to je to na neki na~in i intimna, autobiografska pri~a samog Wendersa, on na ovaj na~in kritikuje zbog onih koji nemaju pravo glasa. Film ima veze i s pote{ko}ama s kojima se sreo kada je radio prvi ameri~ki film Hammett. Film je dobio Zlatnog lava na Mostri u Veneziji. Ocjena: 5

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Ledeno doba: Bo`i} mamutskih proporcija (Karen Disher, Reel FX Creative Studios/Continental Film) 2. Dama i skitnica (Hamilton Luske, Clyde Geronimi & Wilfred Jackson, Walt Disney Productions/Continental Film) 3. Harry Potter i Darovi smrti, 2. dio (David Yates, Warner Bros. Pictures/Continental Film) 4. Tajne i la`i savr{enog zlo~ina (Andrew Jarecki, Groundswell Productions/Blitz) 5. ^uvar zakona (John Michael McDonagh, Sony Pictures, Blitz film i video)

71

KULT MARKET
AUTOMOBILI

SPORT Pedeset golova Vedada Ibiševića

Hyundai i30

Sreća u Stuttgartu
Foto: Mario Ili~i}

VEDAD IBI[EVI] I SEJAD SALIHOVI]
Od ljeta ponovo zajedno

Porodica modela Hyundai I30 se pro{iruje novim modelom koji treba da bude otkriven na Sajmu automobila u @enevi slijede}eg mjeseca. [to se ti~e motora, 99 KS jaki 1,4 litarski benzinski i 108 KS sna`ni 1,6 litarski dizel }e biti ponu|eni u cijelom opsegu ovog modela.

MOTOCIKLI

Fantic
Fantic Motor, nekada poznatia italijanska firma tvrtka enduro motocikala, vra}a se korijenima. Predstavljena je nova gama dvotaktnih enduro modela od 125, 200, 250 i 300 ccm, a Fantic }e poku{ati reanimirati i slavno ime Caballero.

DESIGN

Volvo V40
Prve slike modela Volvo V40 pojavile su se u javnosti neposredno prije debija na Sajmu automobila u @enevi. Nastao kao poseban model od modela Volvo C30 hatchback, model V40 }e biti direktan rival modelima sa petoro vrata kao {to su Golf, Ford Focus, BMW serije 1 i Audi A3.

Kada je zvani~no potvr|eno da }e bh. reprezentativac Vedad Ibi{evi} ubudu}e igrati u dresu VfB Stuttgart, uprava, ali i navija~i ovog kluba su sa nestrpljenjem o~ekivali njegov prvi pogodak. “Na po~etku je bilo pritiska. Uporno sam radio. S obzirom da sam prili~no iskusan nogometa{, postizanje prvog gola je bilo samo pitanje vremena“, izjavio je Ibi{evi} za spotski magazin Kicker. “Za mene kao napada~a je prednost {to imam trenera kao {to je Bruno Labbadia, koji je i sam bio napada~. Od po~etka mi je govorio da trebam biti strpljiv i da nije tako jednosta vno postizati golove“, ka`e Ibi{evi} kojem je prvi gol u dresu Stuttagrta bio 50. u Bundesligi. “Kada sam 2006. godine u dresu Alemannie iz Aachena postigao prvi gol u Bundesligi, nisam mogao ni sanjati da }u u Bundesligi posti}i 50 golova. Dava}u {to je vi{e mogu}e golova“, ka`e Vedo. Nakon povrede u Hoffenheimu koja je prekinula seriju od 18 golova (sezona 2008/09.) Ibi{evi} je, kako ka`e, stariji, a samim tim i iskusniji. “U posljednju godinu i pol sam u 100postotnoj formi. Iz cijele te stvari sam iza{ao sna`niji. Prebolio sam te{ku povredu i danas nemam problema.“ Ibi{evi} jo{ uvijek `ivi u Bad Rappenau, gradi}u sa 20.000 stanovnika, koji je od Stuttgarta udaljen oko 80 kilometara. To zna~i da je Ibi{evi} ~esto “na to~kovima“. “U podne ide nekako. Sti`em za 40 ili 45 minuta. Me|utim, problem je vo`nja ujutro kada je na autoputu velika gu`va i kada ima mnogo

zastoja. Zbog toga ~esto spavam u hotelu u Stuttgartu“, ka`e Ibi{evi} i dodaje da planira preseliti u Stuttgart: “U posljednjih nekoliko sedmica nisam imao vremena. Me|utim, `elim {to je prije mogu}e u Stuttgartu prona}i ku}u u koju bi mogao useliti.“ U Ibi{evi}ev kom{iluk, kao i u Bad Rappenauu, uskoro bi mogao doseliti i Sejad Salihovi}, naravno, ukoliko se u ljetnjem prelaznom periodu odlu~i za VfB. Ibi{evi} uz smijeh ka`e da Salihovi}u mo`e samo re}i kakva je situacija u Stuttgartu. Na kraju }e Salihovi} i odgovorni u VfB donijeti kona~nu odluku. Njegovi kvaliteti su poznati. Vedad Ibi{evi} i Sejad Salihovi} su na spisku igra~a na koje selektor nogometne reprezentacije BiH Safet Su{i} ra~una u predstoje}em prijateljskom me~u protiv reprezentacije Brazila. Me~ }e biti odigran 28. februara u {vajcarskom Sent Galenu. “Brazil je velika ekipa i na{ prvenstveni cilj je da se ne obrukamo. Dakle, ne `elimo da izgubimo 0:3 ili 0:4, mada je i to mogu}e, ukoliko ne budemo dali svoj maksimum, Isto tako, mnogo puta smo pokazali da mo`emo da igramo sa velikim reprezentacijama, tako da ni{ta nije isklju~eno. Mi ve} sada moramo da pravimo ekipu za predstoje}e kvalifikacije. Ovi igra~i koji su pozvani za Brazil su otprilike kostur tima. Ne{to sam malo razmi{ljao o sastavu za predstoje}u utakmicu, ali jo{ nisam odlu~io. Po{to se radi o prijateljskom susretu, mo`da krenemo i sa dva napada~a“, rekao je Su{i}. (Priredio N. Hasi})
SLOBODNA BOSNA I 1.3.2012.

72

KULT MARKET
LIFESTYLE Kako ono što nosimo može izazvati ozbiljne probleme
SAD

Kao droga
Ljubav stimulira mozak na sli~an na~in na koji ga stimuliraju droge, otkrili su ameri~ki nau~nici. Oni su ispitanicima pokazali fotografije njihovih partnera, a u isto vrijeme su im skenirali mozak magnetnom rezonancom i pratili promjene. Mozak ispitanika je na prve fotografije reagirao jednako kao {to bi reagovao na drogu.

Kad odjeća zaboli

RIZI^NO ODIJEVANJE
Preuske traperice mogu uzrokovati bolove u le|ima i stomaku

VELIKA BRITANIJA

Dijabetes
@ene koje sjede vi{e od sedam sati dnevno u ve}oj su opasnosti da dobiju dijabetes tipa 2, rezultati su studije istra`iva~a sa Univerziteta u Leicesteru. Testovi krvi pokazali su da }e aktivnije `ene ~e{}e izbje}i opasnost da obole od dijabetesa tipa 2 od onih koje su pasivne i uglavnom sjede ili le`e. Me|utim, ista studija sugerira da kod mu{karaca to nije slu~aj.

Odje}a, obu}a i modni dodaci koji su preuski ili pre{iroki, prete{ki ili prekomotni, mogu uzrokovati zdravstvene probleme, pi{e Wall Street Journal. Iako odje}a koju danas nosimo nije neudobna poput korzeta iz viktorijanske ere, koji su lomili rebra i uzrokovali premje{tanje unutra{njih organa, ponekad nismo ni svjesni kakve nevolje nam mo`e izazvati. Preuske traperice, naprimjer, ne samo da uzrokuju pritisak na `ivce, nego mogu utjecati i na probavu, zaklju~io je jo{ 1993. ameri~ki internista O ctavio Bessa u ~lanku objavljenom u ~asopisu Archives of Internal Medicine. Bessa je uo~io kako mu{karci srednjih godina ~esto pate od abdominalne neugode, zatvora ili `garavice. “Dijagnozu sam mogao postaviti lako, upore|uju}i opseg struka i hla~a. Razlika je uvijek bila najmanje 7,5 centimetara“, napisao je dr. Bessa, koji je i tvorac termina “sindrom uskih hla~a“. Od tada su traperice postale jo{ u`e i poznato je da mogu uzrokovati bolove u le|ima i gljivi~ne infekcije, a u nekim slu~ajevima i lipoatrophiju semicircularis, stanje kada se oko bedara pojavljuju horizontalne lezije. Ako imate glavobolje, zamagljen vid ili osje}ate trnce oko u{iju razlog tome, ka`u stru~njaci, mo`e se kriti u uskim ovratnicima na ko{uljama i kravatama. Jedna studija utvrdila je da ~ak 67 posto mu{karaca kupuje ko{ulje ~iji su ovratnici u`i od njihovih vratova. Čvrsto vezane kravate mogu pove}ati pritisak na le|ima i ramenima, a kako se rje|e peru od ostalih
1.3.2012. I SLOBODNA BOSNA

komada odje}e, mogu postati i prenosnik infekcija. Stru~njaci tvrde da 75 posto `ena nosi pogre{an broj grudnjaka. Prevelik grudnjak ne pru`a nikakvu podr{ku grudima, {to za posljedicu ima bolove u prsima i le|ima, dok se onaj veli~ine manje od odgovaraju}e urezuje u ko`u. Kod odabira odje}e va`no je obratiti pa`nju i na tkanine. Alergije na odre|ene tkanine su rijetke, a ~e{}e se pojavljuju kod no{enja sinteti~kih materijala nego od vune, pamuka ili svile. Tako|er, ~e{}e se razvijaju iritacije koje su posljedica boja, omek{iva~a i formaldehida upotrijebljenih u proizvodnji materijala, pa zato obavezno operite novu odje}u prije nego {to je prvi put odjenete, savjetuju stru~njaci. Kada je rije~ o “rizi~noj“ obu}i, na meti su uglavnom `ene: potpetice vi{e od pet centimetara “krive“ su za `uljeve, kurje o~i i deformacije stopala. Dugogodi{nje no{enje visokih potpetica mo`e uzrokovati i Mortonovu neuromu (o{te}enje `ivaca izme|u prstiju), te odumiranje manjih kostiju stopala zbog slabe cirkulacije. Nekim `enama se nakon vi{e godina no{enja visokih potpetica skratila Ahilova tetiva, zbog ~ega im je postalo izuzetno neugodno no{enje ravnih cipela, koje tako|er mogu biti veoma neudobne ako nemaju ulo`ak koji podr`ava stopalo. Popularne “japanke“ uzrokuju gr~enje prstiju i bolove u listovima, a dugoro~no mogu uzrokovati probleme s kukovima i gle`njevima. (Priredila: M. Radevi})

NJEMA^KA

Roboticelli

Njema~ki nau~nici napravili su robota koji precizno mo`e nacrtati ljudsko lice za samo deset minuta. “Roboticelli“ je industrijski robot dora|en kako bi mogao da pravi skice raznih predmeta i likova, a bi}e predstavljen u Hanoveru, na CeBIT-u, gdje }e posjetioci mo}i da vide “~eli~nog slikara“ u akciji.

73

KULT MARKET
KOLUMBIJA

CRVENI FENJER Za divljenje ili gađenje

Karen del Castillo

Bizarni seksualni rekordi
VE]I, BR@I, JA^I
Bizarni seksualni rekordi ve} decenijama sabla`njuju i nasmijavaju svijet

Na ~ileanskoj pla`i Vina del Mar izabrana je Miss grebena 2012. godine. Pobijedila je Kolumbijka Karen u o{troj konkurenciji. Ovaj doga|aj svake godine u ^ile privu~e mno{tvo turista koji `ele sudjelovati u izboru najljep{e.

ITALIJA

Laura Maggi
Svjetski rekordi na seksualnom planu fasciniraju, a istovremeno i pla{e. Uzmimo samo du`inu penisa. Naspram penisa mitske veli~ine od 35 cm u erekciji mnogim mu{karcima je te{ko da se ne osjete malim, ali na sre}u, u rekorde spada i najmanja du`ina penisa, samo 1 cm. Rekordi ove vrste naj~e{}e nas, me|utim, navode na smijeh, ~ak i ako ostanu samo u poku{aju, kao recimo ambiciozni poduhvat ameri~ke porno zvijezde Lare Law da oralno zadovolji 250 mu{karaca u nizu. Kod 150. „primjerka“ doktor je morao da prekine predstavu, jer je Lari prijetila opasnost da do`ivi kolaps. Tako je rekord zadr`ala njena konkurentkinja, porno zvijezda Summer Night, tako|er iz SAD-a, koja je za 14 sati oralno zadovoljila 249 mu{karaca. Najvi{e rekorda u ovoj oblasti i ina~e dr`e Amerikanci, ali ozbiljnu konkurenciju im predstavlja Japan. Recimo, kada je rije~ o najve}oj seksualnoj orgiji na svijetu, onoj sa 500 u~esnika, koja je organizirana upravo u ovoj zemlji. Najdu`i seksualni odnos imala je ameri~ka holivudska zvijezda iz ‘30-ih godina pro{log vijeka Mae West, koja je sa svojim partnerom Tedom spolno op}ila punih 15 sati, dok je najdu`i `enski orgazam koji su u svojoj studji zabilje`ili ameri~ki seksolozi Masters i Johnson trajao 43 sekunde i sastojao se od 25 vaginalnih kontrakcija. Rekord u najve}em broju uzastopnih seksualnih odnosa u `enskoj kategoriji dr`i ameri~ka porno glumica Lisa Sparkles, koja je za 24 sata spolno op{tila sa 919 mu{karaca, a u mu{koj tako|e ameri~ki porno glumac John Doe, koji je za potrebe fima Najsretniji mu{karac na svijetu u roku od tri dana seksualno zadovoljio 101 `enu. Najve}i broj seksualnih partnera u poznatoj historiji (80.0000) imala je Julia, k}erka rimskog imperatora Augusta (31. prije n.e.), koja je zbog svog razuzdanog pona{anja na kraju poslata u izgnanstvo na rimsko ostrvo Pandateriju, gdje je ostala do kraja `ivota. Najve}i broj porno filmova snimila je ameri~ka porno glumica Sharon Kaine - 1023 ispred kamere i 31 kao re`iser. Najopasniju seksualnu uslugu na svijetu pru`aju japanske prostitutke u Hong-Kongu, poznate kao sampan-djevojke. One sa mu{terijom spolno op}e u ~amcu, nagnute naprijed sa glavom u vodi, tako da privremeno ostaju bez vazduha, a treperenje vaginalnih mi{i}a izazvano strahom od smrti u ovakvoj situaciji navodno predstavalja poseban do`ivljaj, koji ima i svoju cijenu. Najstarija seksualna igra~ka po svoj prilici je vje{ta~ki penis, tzv. olsbolos, koji se prije 600 godina izra|ivao u anti~koj Gr~koj, od kamena, ko`e drveta ili gline, a najpopularniju seksualnu igra~ku svih vremena vjerovatno predstavlja ru`i~asti vibrator po imenu rampant rabbit, skra}eno rammler, koji je nakon uloge koju je odigrao u serijalu Seks i grad postao najprodavaniji seksualni rekvizit svih vremena. (N. Hasi})
SLOBODNA BOSNA I 1.3.2012.

Laura vodi kafi} Le Cafe u mjesta{cu Bagnolo Mella. I to polugola. Goste do~ekuje i poslu`uje u izazovnim kostimima, a zidove kafi}a krase njezine tako|er izazovne fotografije.

SAD

Kate Upton
Manekenka i model ove godine krasi naslovnicu Sports Illustrated Swimsuit izdanja, koja u svijetu mode glasi za najpresti`niju na svijetu.

74

KULT MARKET
PREKO EX-YU GRANICA Recentna hrvatska produkcija u zagrebačkom MSU
BOR

^as umjetnosti
Izlo`ba Trajni ~as umjetnosti: Bor. Reizvo|enje nepoznatog, otvorena u Narodnoj biblioteci Bor, predstavlja umjetni~ku produkciju tog rudarskog grada u rascjepu izme|u kreativnosti i postindustrijske realnosti, koja je vrlo specifi~no tematski i sadr`ajno vezana za dru{tveni kontekst u kojem nastaje. Na izlo`bi, me|u ostalima, u~estvuju Ana Stefanovi}, Vladimir Radivojevi}, Ivica Osmanovski, Jelena Mileti}, Milan Sto{i}, Miroslav Mitra{inovi}...

Šta je umjetnost danas
MRTVA PRIRODA, DOSLOVNO Instalacija Kristine Lenard

BEOGRAD

Teror i radost
Kroz razli~ite medije i tematske cjeline, izlo`ba koja je otvorena u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu petu godinu zaredom daje uvid u najnoviju umjetni~ku produkciju u Hrvatskoj. Ove godine izabrano je 40 radova umjetnika svih generacija, od ukupno 249 koliko ih je pristiglo na konkurs koji je osmi{ljen kao poticaj novomedijskoj umjetni~koj produkciji. Ako su nekad dominantni motivi u umjetnosti bili autoportret, portret, pejza` ili mrtva priroda, zanimljivo je pratiti kako su svi ti `anrovi i dalje prisutni u recentnom umjetni~kom stvarala{tvu, ali opstaju u obliku slo`enih diskursa koji se udaljavaju od pukih zahtjeva za zadovoljenjem estetskih ili formalnih kriterija umjetni~kog djela. Tako }e se, recimo, umjesto klasi~nog autoportreta umjetnici govorom u prvom licu kriti~ki osvrnuti na svoju poziciju u dru{tvu i razvijati strategije nadila`enja stereotipa identifikacijskih odre|enja; umjesto slike lijepog pejza`a, istra`iva}e odnos izme|u prirode, kulture i dru{tva; bavi}e se razli~itim nivoima stvarnosti i aktuelizirati kritiku izlo`benih mehanizama i institucija; eksperimentira}e medijima u svrhu {irenja i razvijanja polja percepcije; bavi}e se pitanjima kolektivne memorije, dinamikom urbanih prostora i individualnim metodama mapiranja... Spomenu}emo samo neke od predstavljenih radova Silvio Vuji~i}, alkemi~ar boje, istra`uje crvenu boju koja simbolizira ljubav, strast,
1.3.2012. I SLOBODNA BOSNA

revoluciju, mo}. U jednom od svojih novih radova Vuji~i} je iskoristio kukce koje je uvezao iz Ju`ne Amerike, sa kojima je eksperimentirao 14 dana dok nije uspio dobiti `eljenu nijansu crvene. Video rad We saw nothing but the uniform blue of the sky Damira O~ka polazi od pri~e burmanskog plemena nomada Moken, koji su se uspjeli spasiti od tsunamija jer su nekoliko dana ranije osjetili da se moraju popeti na brdo, pa su tamo do~ekali elementarnu nepogodu. U pozadini prekrasnih, poetskih scena koje se vrte, narator, koji muca, ~ita pjesmu koju je napisao jedan od pripadnika plemena o tome kako su promatrali tsunami. Video Lale Ra{~i} Prokleta brana tako|er je inspirisan stvarnim doga|ajem emitiranja radiodrame Katastrofa, koje je u mjestu Lukavac izazvalo otprilike isti efekt uzbune kao i Wellesov Rat svjetova. Re`iranje uvjerenja je video rad Renate Poljak - sa Ivanom Kujund`i}em, glumcem koji je svojedobno glumio Bo{ka Buhu, Poljakova je napravila izmi{ljeni intervju u kojem ona re`ira njegova uvjerenja... Tu je i zanimljiva mrtva priroda Kristine Lenard u trodimenzionalnoj formi, koja doslovno odra`ava odumiranje prirode - truljenje i propadanje vo}a i povr}a. ^ak tri rada predstavljaju hommage nedavno preminulom umjetniku Tomu Gotovcu: uz ve} poznati rad Vlaste Delimar i Milana Bo`i}a, tu su i Sandro \uki} (portreti) i Ivan Faktor (umjetnikov stan). (M. Radevi})

U okviru prate}eg programa 40. FEST-a predstavljena je knjiga Teror i radost filmovi Du{ana Makavejeva autorice Lorraine Mortimer koja, za razliku od konvencionalnog filmsko-istorijskog pristupa, pristupa opusu kultnog reditelja sa aspekta interdisciplinarne teorijske platforme studija kulture. Mortimer postavlja filmovetekstove Makavejeva u kontekst politi~ki turbulentnog 20. vijeka u Jugoslaviji i svijetu, kroz vezu sa politi~ki radikalno subverzivnim i satiri~nim duhom, radom i `ivotom samog autora.

RIJEKA

Klingonci
U Rijeci je 25. februara gostovala prva klingonska opera na svijetu, u izvedbi holandskog teatra “Zeebelt“. Opera pod nazivom “U“ prava je poslastica za sve ljubitelje SF-a, a ra|ena je na izmi{ljenom jeziku Klingonaca, ratni~kog naroda iz popularnog serijala Zvjezdane staze. Zanimljivo je da u svijetu danas postoji oko pet miliona govornika ovog umjetnog jezika, koji posjeduje i vlastitu gramatiku.

75

U ^ETIRI OKA
BH. INFO
Svjetlo rije~i upravo je objavilo knjige Osu|eni na nadu - Deset godina jednog fratarskog bilje`enja (1984-1995), autora fra Ljube Luci}a i Lucerna lucens?/Dossier ’Dobri pastir’, autora fra Ignacija Gavrana. Kupite ova izdanja, {ta drugo?

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

ATILLA AKSOJ, gitarista mostarske grupe “Zoster”

Pusti, pusti “Quasimodu”
Trebao je to biti odli~an muzi~ki doga|aj za splitske po{tovaoce mostarske grupe Zoster . U subotu, 25. februara. Koncert u Klubu Quasimodo je po~eo u 23.30 sati, no nakon ~etrdeset i pet minuta svirke, policija je prekinula njihov nastup... “Dolaze dva policajca koja mene, kao predstavnika benda, zovu s bine da do|em do njih. Kada sam im pokazao svoj, bosanskohercegova~ki paso{, oni su mi kazali da me trebaju privesti zato {to naru{avam javni red i mir. A onda je do nas do{ao na{ pjeva~ Mario Knezovi}. Tada su naredili da se koncert prekine, da bi nas potom sve priveli u policijsku stanicu. Tamo smo s inspektorima razgovarali o tom naru{avanju reda i mira, poku{avali im objasniti da smo mi u Hrvatskoj samo gosti i da nismo imali tu namjeru. Prekr{ajnih prijava nije bilo”, govori nam Atilla Aksoj, gitarista Zostera. A da li je reagovao vlasnik Kluba Quasimodo? “On je sve vrijeme bio s nama. I vjerovatno je dobio prekr{ajnu prijavu, a mi smo pu{teni”, veli Aksoj. Dobro, idemo dalje...

“50 knjiga za 150 KM - Najbolja ponuda do sada”, dobili smo info. Connectum saop{tava: “Pored povoljnosti koja vam omogu}ava da svaku od ovih knjiga dobijete po cijeni od 3 KM, Klub knjige Connectum odlu~io je da vam i pri samome pla}anju iza|e u susret, te tako spomenuti komplet mo`ete kupiti i na 3 rate.”

Do 5. marta u Sarajevu se odr`ava Tre}i alternativni festival jednog lica, koji organizuje Ratko Orozovi}. Po~etkom pro{le sedmice najavljeno je da }e u toku Festivala biti prikazano nekoliko filmskih ostvarenja, a neki od njih su Otka~ena kamera, Biseri Drine, Vodeni ]iro u srce me diro, Una, Vanbra~na putovanja...

Promocija tri knjige mostarskog odvjetnika Josipa Muselimovi}a: Probu|ena sje}anja, Moje odvjetni~ke godine i 35 godina u slu`bi pravde i humanizma bi}e odr`ana u sarajevskom Hotelu Bosnia, 1. marta, u 17.30 sati. Promotori su: NJ.E. Miroslav Moj`ita, veleposlanik Republike Slova~ke u BiH, NJ. E. Ton~i Stani~i}, veleposlanik Republike Hrvatske u BiH, knji`evnici Miro Petrovi} i Amir Brka, kao i autor.

DEJAN ANDRIĆ, glumac banjalučkog Nevid Teatra

U uglednoj publikaciji City Leaders za 2012., glavni grad Bosne i Hercegovine predstavljen je drugi put. I to u organizaciji PropertyEU-a i MIPIM Worlda, koje “djeluju na globalnom nivou, sa svrhom razvoja tr`i{ta nekretnina i razvoja glavne baze podataka za investitore {irom svijeta”.

Zabranjeno pu{enje ponovo svira u svom gradu. Datum je 9. mart, a mjesto odr`avanja koncerta je sarajevski klub Cinemas Sloga. I {to je najva`nije: ulaz je besplatan. Ne{to manje va`no je da }e Pu{enje i ovoga puta publici plasirati svoje najve}e hitove, jer {ta }e drugo? Mo`da odsvirati svoje najve}e shitove... Kojih je, zaista, malo!
76

DEJAN ANDRI]
“Doprinosimo kulturnom razvoju Banjaluke i Bosne i Hercegovine”

SLOBODNA BOSNA I 1.3.2012.

BORO SPASOJEVIĆ, arhitekta iz Sarajeva

Velika arhitektonska pri~a
Povod za na{ kratki razgovor je knjiga o evropskoj arhitekturi i autorima, ~iji je autor Hans Ibelings, ro|en 1963., istori~ar i kriti~ar arhitekture iz Amsterdama... Knjigom je obuhva}en vremenski period od 1890. do 1989., a prostorno, teritorija od Laplanda do Sicilije i od Krakowa do Glasgowa. Ovo je jedan od rijetkih, ako ne i jedini obuhvat arhitektonskog projektovanja i realizacije u Evropi, bez obzira na politi~ke granice. U toj vrijednoj knjizi navedena su i {estorica na{ih arhitekata: bra}a Muhamed i Reuf Kadi}, Zdravko Kova~evi}, Ivan [traus, Juraj Najdhart i Zlatko Ugljen. Jedino su objavljeni fotosi objekata bra}e Kadi} i [trausa, a ostali su spomenuti tekstualno, uz spominjanje nagrada ili karakteristike projektovanja. Hans Ibelings je ve} objavio jednu knjigu vezanu za bosanskohercegova~ku arhitekturu. Da. Autor Hans Ibelings veoma se potrudio i u decembru 2010., kada je objavio “Restart” Arhitekture u Bosni i Hercegovini 1995-2010, iz dvadeset gradova i po njemu odabranih stotinu i petnaest projekata, samo u Sarajevu pedeset i tri. O ovoj knjizi, koja tra`i ve}u pri~u i {iri prostor, pisa}emo nekom drugom prilikom.

Novi vidovi pozori{nog izraza u BiH
Nevid Teatar je, izme|u ostalog, teatarska trupa koja za cilj ima realizovanje kulturnih doga|aja, {to podrazumijeva produkciju i promociju nekonvencionalnog umjetni~kog, a posebno teatarskog izra`avanja. ^ime se jo{ bavi ova trupa, pitamo Dejana Andri}a, glumca ovog banjalu~kog teatra. “Osnovani smo 2009. godine. Produkcijom pozori{nih predstava Zva}e se Hamlet (2012.), muzi~ko pantomimske igre koja na tragikomi~an na~in govori o problemima slobode u savremenom dru{tvu, Slu~ajevi po Danilu Harmsu (2011.), kabareu apsurda u kojima se svijet i ljudski `ivoti u njemu pojavljuju kao neobja{njivi i nepredvidljivi, Uspon i pad Kamijevog kamena (2010.), pantomimske igre o ljudskom dostojanstvu koja predstavlja `ivotni i misaoni Kamijev put, Pohvala ludosti Erazma Roterdamskog (2010.), filozofski stand-up koji je u pohodu protiv neobrazovanosti i sveop{te gluposti dana{njeg dru{tva, Arto Luda (2009.), monokoreodrame o posljednjim trenucima `ivota Antonena Artoa, koja na anga`ovan na~in progovara o prostituisanju dana{njeg pozori{ta, i Jabuka (2009.), tragi~ne farse o autodestrukciji balkanskog dru{tva, uti~emo na razvijanje, revitalizaciju i izbalansiranost kulturnih regiona sa ciljem gra|enja kulturne publike, ali i promo visanja neverbalnog teatra i razli~itih formi pozori{nog stvarala{tva. Koje se ne mogu na}i na repertoarima nacionalnih pozori{ta, te doprinosimo kulturnom razvoju Banjaluke i Bosne i Hercegovine jer na taj na~in promovi{emo nove vidove pozori{nog izraza u BiH”, obja{njava Dejan Andri}. Osniva~i Nevid Teatra ujedno ~ine i Dramski ansambl: Marko Duki}, grafi~ki dizajner i profesor sporta i fizi~kog vaspitanja, Darko \eki} je muzi~ar i producent, Goran Damjanac je diplomirani pozori{ni reditelj i diplomirani ekonomista, Tanja Duki}-Či~i} je diplomirani pravnik, trener plesa i koreograf scenskog pokreta, i Dejan Andri}, diplomirani glumac. Pored banjalu~kih izvo|enja, predstava Arto Luda je u sarajevskoj Charlami 13. marta, a Nevid Teatar je ostvario saradnju i sa BNP-om Zenica.

1.3.2012. I SLOBODNA BOSNA

77

PUT OKO SVIJETA
Priredio: Nedim Hasi}

@ivot za dvije funte
N
ovinarka je poginula na zadatku. Sunday Times, list Ruperta Murdocha, za koji je kao izvje{ta~ sa svjetskih rati{ta radila vi{e od ~etvrt stolje}a, duboko je o`alo{}en. O okolnostima pod kojima je Marie Colvin poginula prilikom bombardovanja sirijskog grada Homsa u pro{lu srijedu malo {ta mo`e da se pro~ita na internetskoj stranici londonskog lista. “Uplatite dvije funte sedmi~no za pristup na{im tekstovima“, poruka je koja }e sa~ekati svakoga ko u|e na stranicu Sunday Timesa u `elji da pro~ita njen posljednji izvje{taj o u`asima rata. Svi ratni izvje{ta~i svijeta, sasvim osobeno novinsko bratstvo, znali su da }e 56-godi{nja Britanka, prepoznatljiva po “piratskom” povezu preko lijevog oka, biti na prvoj liniji fronta mnogo prije nego {to bilo kome od njih po|e za rukom da se probiju u okolinu ratne zone. U utorak, kada je “jedina britanska novinarka pisanih medija na licu mjesta u Homsu“ za Sunday Times poslala svoj posljednji tekst, javila se i prijateljima iz Human Rights Watcha (HRW). Me|u njima i Peteru Buckertu, ekspertu za humanitarne krize, veteranu u istra`ivanju ~injenica u ratnim zonama koji je, kao i Colvinova, obilazio zara}ena podru~ja i doga|aje sa terena uobli~avao u izvje{taje HRW-a. U`asnuta jezivim prizorom u Homsu, Colvinova je putem Facebooka kontaktirala s grupom istra`iva~a HRW-a koji se bave pitanjem ratnog prava, a od Timesa je tra`ila da njenu pri~u od utorka stave na svoju stranicu. “Nije u tim jezivim okolnostima bila dovoljno tehni~ki vje{ta i koncentrirana da to sama uradi“, pi{e razo~arani Buckert u Daily Beastu, “mada je znala da }e u svojoj redakciji biti suo~ena sa strelja~kim odredom. Jednom kada pri~a izgubi ekskluzivnost, postav{i svima dostupna, Murdochov list gubi dodatni profit.“ Tako su ratnom izvje{taju iz Sirije u Sunday Timesu mogli da pri|u samo pretplatnici. Marie je bila razapeta izme|u lojalnosti prema svojoj redakciji i potrebe da {ira javnost sazna za dramati~nu situaciju u Homsu. “Trebalo bi da sam do sada ve} o~vrsla. Ipak nisam. Gledala sam danas bebu kako umire. Od gelera. Doktori nisu mogli ni{ta da urade. Bebin stoma~i} podizao se i spu{tao, dok se nije umirio. Osje}anje bespomo}nosti. I hladno}e. Poku{a}u da prenesem ove informacije“, napisala je na Facebooku. “Bila je to ona stara Marie Colvin. Vidim je kako chatuje i ispisuje nam poruke dok granate padaju oko zgrade u kojoj radi“, pi{e Buckert. Kako su na vijest o pogibiji jednoglasno rekle kolege iz cijelog svijeta, izvje{tavanje iz rata je za Colvinovu zna~ilo da bude sa onima koji u njemu stradaju. Njene pri~e odlikuju se posebnom autenti~no{}u u svoj svojoj strahoti. Usu|ivala se da ode najdalje i da vidi i do`ivi najstra{nije. Buckert obja{njava da ga je pozvala iz Homsa. “Nikako da bi se hvalila kako je uspjela da u|e u ovaj grad u`asa, ve} zato {to je htjela da strahote dosegnu do ljudi koji bi, kako je mislila, mogli da pomognu stanovnicima Homsa.“ Pri~a koju je platila svojim `ivotom jeste pri~a o brutalnom bombardiranju gusto naseljenog grada. Da je Murdoch visoko ocjenjivao Marie Colvin ili bar njen doprinos njegovoj imperiji, pokazao je 2001. godine kada je po nju poslao svoj privatni avion kako bi je prevezao u bolnicu po{to je izgubila oko od granate u [ri Lanci. Mari je umjesto staklenog oka preko ove ratne uspomene stavila prepoznatljiv crni povez. Nastavila je posao sa istim `arom, mo`da jo{ ve}im. Samo je jednom rije{ila da se smiri, bila u redakciji godinu dana, sre|ivala tu|e izvje{taje i smrtno se dosa|ivala. Murdochova medijska korporacija zapala je proljetos u velike probleme iz kojih se jo{ nije izvukla. U pitanju su mnogi njegovi tabloidi koji su, uz podmi}ivanje i prislu{kivanje razgovora, nedozvoljeno ulazili u privatne `ivote, zavirivali u li~nu bol ljudi i sve to objavljivali u novinama. Profit je rastao, konkurencija negodovala. Najzad se u Britaniji povela ozbiljna debata i o medijima i etici. Marie Colvin je bila drugi tip novinara. Nije davala mito da bi do{la do informacije. Nikog nije prislu{kivala. Murdoch ovoga puta nije poslao svoj avion. Nije otvorio pri~u Marie Colvin za svijet. Izra~unao je da }e mnogo njih htjeti da uplati po dvije funte ba{ sada, kada je Colvinova na onom svijetu. Ostao je dosljedan sebi. Profit je va`niji od bilo koje humanitarne poruke.

78

SLOBODNA BOSNA I 1.3.2012.

PATINASTA KUTIJA

Petak je dan za... “Politikin zabavnik”
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

PREMIJERNO IZDANJE IZ 1939. GODINE
U petak, 24. februara, objavljen je 3133. broj Politikinog zabavnika (gore)
Premijerni broj Politikinog zabavnika, pod patronatom novinske ku}e Politika iz Beograda, objavljen je 28. februara 1939. godine. Pauzirali su od po~etka II svjetskog rata pa u narednih skoro trinaest godina. Poslije toga su brojne generacije odrastale i jo{ uvijek odrastaju uz ovo i sa ovim neprevazi|enim {tivom za djecu i mlade, ne{to starije i one najstarije. Ma {ta to zna~ilo. Nekad su bili namijenjeni onima od 7 do 77, a danas “savjetuju” populaciju od 7 do 107 godina. Dodu{e, u Srbiji najvi{e, kao i odvajkada, ali imaju oni jo{ uvijek svoje po{tovaoce u Bosni i Hercegovini i u Crnoj Gori. Za ostatak biv{e SFRJ nismo sigurni. Ali, garantovano, uvijek se pojavi neki Slovenac ili Makedonac, ali i dr`avljanin Hrvatske i Kosova, koji rado pro~ita Politikin zabavnik, ako ga “put nanese”. U prvom broju, na prvoj stranici je epizoda Mikija Mausa koja se zove: Miki, hrabri kroja~, a u podnaslovu pi{e - Od Volta Diznija. Na posljednjoj stranici, od ukupno dvanaest, epizoda je Popaja koji je “usnio ru`an san”. A {ta je izme|u, e to mo`ete prona}i na slu`benoj stranici Zabavnika, da vas sada ne gnjavimo. Prvi broj Politikinog zabavnika nakon II svjetskog rata mogao se kupiti 5. januara 1952., a od 1. januara 1968. ovo {tivo ima dana{nji format i izlazi u boji. Dvadesetak godina bio je {tampan i na latinici, ali i na ijekavici, kao i na slovena~kom jeziku. Danas imamo samo }irili}no izdanje, ali i dalje se, ~itaju}i ga, edukujemo i popunjavamo rupe u obrazovanju. A ko ne zna }irilicu, nek’ je nau~i!

STRIP ARTIST

1.3.2012. I SLOBODNA BOSNA

79

by ALMIR PANJETA

ALMIR KURT KUGLA:og ln “Čuvajte se eksponencija prezasićenja”

1. Kad }ete izdati album samoljepljivih sli~ica? Utorak na srijedu.

2. Da li ste kao m ali sanjali da }ete biti budni? Sanjao sam kako s an|elima jede{ tre{nje.
rajevu? 3. Kako se osje}ate u Sa i plus, k’o Amer i Rus. K’o minus

17. S kim b otplesati iste voljeli tango? Ovaj ples dame bira ju.
18. Osoba koja vas `ivcira? U daljoj pri~i zva}emo ga On. 19. Tange ili badi}? Tadi}. 20. [ta obla~ite kad `elite izgledati sexy? Krinolinu i bijeli {al.

4. [ta morate imati u fri`ideru? Sir u zdjeli, kamenje...

10. Jeste li Lo{e vrije meteoropata? me za na s rajske p tice.
11. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka”? Vodi me, vodi me, vodi me na vodu... 5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Du{anku Majki}. 6. [ta svaka `ena mora imati u nov~aniku, a mu{karac u ta{ni? Krali su se nov~anici, ~itao se Lorka. 7. Da ste to {to niste, {ta biste bili? Bio bih k’o ona dama iz Londona.
8. Da je danas smak svi jeta {ta biste sutra u~inil i? O tom }u misliti sutra.

21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Čuvajte se eksponencijalnog prezasi}enja.

12. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup? Za tog se dripca udala Buba Erdeljan.

13. [ta uradite ka pre|e crna “M d vam preko puta e~ka”? Ni slutio nisam da }emo se sres ti.
14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Ne bih sjao ovako jako. 15. Opi{ite Acu Lukasa u tri rije~i? Prazna li~na karta. 16. Vjerujete li da u radiju `ive mali ljudi? Da mi je neko pri~‘o reko bih mu - la`e{.

9. [ta ste bili u pro{lom `ivotu? Bi`uterija.

80

SLOBODNA BOSNA I 1.3.2012.

REAGIRANJA
Muhamed S. Mujki} - Uredni{tvu

Simić piše isključivo o žrtvama vojnog sukoba u Bukviku, a ne i o zločinima protiv čovječnosti u Brčkom
(“Bukvik, kazna bez zlo~ina“, SB, br. 796) Nakon promocije knjige “Bukvik: zlo~in bez kazne“, autora dr. (ljekara) Ljubi{e Simi}a, koja je odr`ana 27. januara 2012. godine u Br~kom, samo je “Slobodna Bosna“, nezavisna informativna revija, 9.2.2012. dala kratku, na`alost potpuno pogre{nu informaciju o ovoj nazovi monografiji. U ovoj knjizi autor Simi} pi{e isklju~ivo o `rtvama vojnog sukoba (iz septembra 1992.) u MZ Bukvik, koja je bila jedna od 25 br~anskih mjesnih zajednica, ali ne i o zlo~inima protiv ~ovje~nosti u Br~kom (od 30.4. do 14.9.1992.). Zlo~ini u MZ Bukvik, koji su bili posljedica vojnog sukoba preko 400 pripadnika Vojske RS-a bukvi~kog podru~ja i boraca 108. br~anske brigade (ARBiH) polovinom septembra 1992., upore|eni su u pomenutoj knjizi ne sa po~injenim zlo~inima u Br~kom ve} sa etni~kim ~i{}enjem i genocidom u Srebrenici. To se navodi i “obrazla`e“ u predgovoru Stefana Karganovi}a i u tekstu autora Simi}a. Autor ni u jednoj jedinoj re~enici ne spominje da su se Srbi {est br~anskih srpskih sela (i dijela jednog hrvatskog sela), kojih je po popisu stanovni{tva iz 1991. bilo 1.563 (a ne oko 2.500 kako tvrdi Simi}), koncem 1991. i po~etkom 1992. g. opredijelili i odlu~ili da se pripoje protivzakonito formiranoj srpskoj op{tini Br~ko (23.12.1991.) i paradr`avnoj samoprogla{enoj Srpskoj republici BiH (9.1.1992.). U organizaciji br~anskog SDS-a na bukvi~kom podru~ju je formirana jedinica srpske TO sa osam vodova popunjenih sa

oko 400 dobro naoru`anih srpskih nacionalista. Od 12. maja 1992. ova jedinica je u{la u sastav Vojske RS-a, ~ija je komanda i Krizni/Ratni {tab odbio svaku mogu}nost dogovora (u julu i po~etkom septembra 1992.) sa predstavnicima vlasti i Armije legalne op}ine Br~ko i RBiH, da ostanu sastavnim dijelom me|unarodno priznate dr`ave BiH. Po{to je kroz Bukvik prolazila glavna i jedina putna saobra}ajnica koja je povezivala slobodnu br~ansku teritoriju sa Srebrenikom i Tuzlom, morala se na}i rje{enje za deblokiranje ovog puta kroz Bukvik ili ponu|enim mirnim rje{enjem ili vojnim sukobom. Bukvi~ki Srbi, podr`ani obe}anjima o vojnoj pomo}i i podr{ci jedinica VRS iz srpskog Br~kog, opredijelili su se za vojni sukob, koji su borci ARBiH okon~ali u svoju korist u roku od 22 sata. Autor/ljekar Simi} uop}e ne pi{e o tome, ve} navodi da su pripadnici “muslimanskohrvatske vojske“ napali goloruki srpski narod, koji je branio svoja ognji{ta i podnio `rtve ravne onim u Srebrenici, za {to do sada (2012.) niko nije odgovarao. Autor tako|e ne iznosi ~injenice da je prije vojnog sukoba u MZ Bukvik i privremenog iseljavanja stanovni{tva tog podru~ja 17. juna 1992. iseljeno oko 3.000 domicilnog stanovni{tva i nasilno protjeranih br~anskih Bo{njaka (100 posto), iz MZ Brezovo Polje (~ar{ija), zatim preko 25.000 (ili 90%) nesrpskog stanovni{tva iz grada Br~kog i ubijeno preko 500 civila nesrpske nacionalnosti, te da je kroz 20-ak mjesta nezakonitog zato~enja, uklju~uju}i i koncentracione logore u Br~kom i Batkovi}u, pro{lo na hiljade civila. U knjizi je naveden i “Spisak ubijenih civila nakon napada od 14.9.1992.“, sa ukupno 50 imena ubijenih u ovom vojnom sukobu. Na ovom spisku se nalazi i odre|en broj (oko 50%) mobilisanih pripadnika VRS bukvi~kog podru~ja, me|u njima i Janko (Save) Mari~i}, komadant Ratnog {taba MZ Bukvik itd. Istovremeno nije objavljen spisak zarobljenih i poginulih pripadnika VRS iz Bukvika. Umjesto toga, navedeni su podaci o ubijenim Srbima u

Drugom svjetskom ratu osim pripadnika Narodnooslobodila~kog antifa{isti~kog rata, odnosno boraca XVI. Muslimanske brigade formirane u septembru 1943. godine u Bukviku u ~ijem je prvobitnom sastavu bilo 450 pripadnika od ~ega 90 posto Muslimana, 7% Srba i 1,8% Hrvata. Jo{ da u ovom kratkom osvrtu pomenem da je, ne daj Bo`e, vojnom ofanzivom VRS izvr{eno spajanje srpskih snaga iz srpskog Br~kog i bukvi~kog podru~ja, bila bi, najprije, ugro`ena, a potom za mjesec-dva potpuno osvojena i okupirana slobodna br~anska teritorija i u vrleti Majevice protjerano oko 40.000 Bo{njaka, Hrvata i Roma. Na taj na~in srpske vojne snage bi uspostavile, umjesto 500 metara {irokog, planirani posavski koridor kroz predratnu op}inu Br~ko, od 20 kilometara (udaljenu od rijeke Save), ~ime bi prestala da postoji legalna op}ina Br~ko. Ova `elja srpskih nacionalista za posavskim koridorom {irokim 20 kilometara nije ispunjena ni Dejtonskim sporazumom, kojim je predvi|ena Arbitra`a za Br~ko, a potom i uspostava Br~ko distrikta BiH na cjelokupnoj predratnoj teritoriji (od 493 km2) op}ine Br~ko.

Muhamed S. Mujki} autor knjige “Br~ko sedam krugova pakla”

ISPRAVKA
U tekstu objavljenom u broju 797, 16. februara 2012. godine, pod naslovom “Suljagi} pao bez ispaljenog metka” oma{kom su navedena pogre{na imena osoba koje su, prema `elji Zlatka Lagumd`ije i njegove supruge Amine, trebale biti imenovane u Upravni odbor Stomatolo{kog fakulteta. Naime, umjesto Snje`ane \ozi}, za mjesto u UO Stomatolo{kog fakulteta bila je planirana Aleksandra Snje`ana Nikoli}, a umjesto Amire [akovi}, Adisa [akovi}-Ra~i}.

ISKRENE ^ESTITKE SVIM GRA\ANIMA BiH U ZEMLJI I INOZEMSTVU POVODOM 1. MARTA, DANA NEZAVISNOSTI NA[E DOMOVINE BOSNE I HERCEGOVINE
1.3.2012. I SLOBODNA BOSNA

CENTRALA SDA
81

U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->