„Zeleno busenje“ Edhem Mulabdić (1862. – 1954.

)

Biografija: Edhem Mulabdid rođen je u Maglaju 1862. godine. Tu je završio mekteb i ruždiju i nakon
toga zaposlio se kao činovnik. Godine 1887. Mulabdid upisuje Učiteljsku školu u Sarajevu i po njenom završetku odmah dobija posao u Brčkom. Odatle biva premješten u Sarajevo, gdje radi kao nastavnik u Dural-mualimminu, u muslimanskoj vjeroučiteljskoj školi. Iza toga je perfekt konvikta Učiteljske škole, zatim nastavnik u Šerijatskoj sudačkoj školi i potom nadzornik osnovne škole. Uskoro biva izabran za narodnog poslanika u Maglaju i na toj dužnosti ostaje sve do januara 1929. godine, poslije čega odlazi u mirovinu. Zajedno sa Safvet-begom Bašagidem i Osmanom Nuri Hadžidem pokrede list "Behar" 1. maja 1900 (urednik lista od 1901-06), a 1903. osniva i društvo "Gajret". U svom dugom životu bio je prije svega prosvjetitelj, a onda i uspješan književnik. Svoj prosvjetiteljski rad prenosi i na književno stvaralaštvo. Roman "Zeleno busenje" slovi kao najznačjnije djelo ovog autora, ali i kao prvi bošnjački roman. "Nova vremena" je roman manjeg značaja, ali neosporan dokument za izučavanje tog dijela historije. Bududi da je Mulabdid i prvi bošnjački novelist, ne smijemo zaobidi zbirku novela "Na obali Bosne". Mnoštvo članaka i didaktičkih tekstova ostalo je rasuto po časopisima koje je pisac uređivao ili u njima sarađivao. Zbog kontakata sa vođama NDH, bio je izopden, poslije Drugog svjetskog rata mu je suđeno, te je ostao i bez svoje penzije. Umro je u Sarajevu 29. januara 1954. godine. Danas je Mulabdid lektirski pisac i pomalo mu se vrada značaj koji je imao za razvoj bošnjačke kulture i prosvjete. Maglajska manifestacija "Mulabdidevi dani kulture" u cijelosti je posvedena imenu i djelu ovog značajnog književnika.

Tema:
Dešavanja u ratu i ljubav između Ahmeta i Aiše. Borba za svoju Domovinu. Životna priča ljudi iz Maglaja za vrijeme dolaska Austro-Ugarske na vlast.

Ideja: Vrijeme ne liječi rane, samo promjenama možemo promjeniti stanje. Ne činedi ništa, ostavlja
stvar onakvu kakva jeste.

KARAKTERIZACIJA LIKOVA: Ahmet:
Ahmetov lik i sudbina nalazili su se razapeti izmedu ove dvije ustanicke vojske: fizicki vezan za nalicje otpora i hadzi Selimagu. Osim ove strane zivota imaoje jos i ljubav tj. Ajsu. Volio ju je kao i ona njega. U ovom romanu moze se vidjeti kako bi ahmet dao sve za svoju domovinu cak i svoj sopstveni zivot.

pored očeve namjere da je uda za Rašida. Kod njega nema nikakve raskalašenosti. Pod utiskom porodične tragedije i poražen postupcima susjeda. zabave i akšikluka. Ovaj događaj. Uskoro poslije toga dolazi vijest o Ahmetovoj pogibiji. pokreta masa i vremena. Najzad Aišu otac udaje za Rašida. ljubav prema Aiši i planovi u vezi sa njom. koji je po opdem uvjerenju pisca "čestiti momak i pravi turčin". Ahmet tragicno zavrsio. pa ga njena slika progoni: to čarobno lice. nego prema napadaču i okupatoru. Roman se tako. dolazi do podjele stavova bošnjačkog stanovništva prema novim vladaocima.. Ovaj momenat za oštro odvajanje “pravih turaka” tj. smiruje u melanholiji koja prožima nered.Citat: "Medu ovim skupinama vesele celjadi isao je stasit i tankovijat momak i kao da je izbjegavao u svakom drustvu. Bio je mlad. U Maglaju Austrougari uspostavljaju svoju vlast. Ahmet ima probleme druge vrste. a među njima građanina ni od lijeka”). dileme i nespokojstva u dušama ljudi. U isto vrijeme kada se u Ahmetu nakon bratovog saopdenja da je Bosna data Austriji. prodaje imanje.. doseljenika. Nakon toga mlađeg brata Aliju koji se druži sa Aišinim bratom – Mustafom – Mehmed pošalje na školovanje u Sarajevo uz komentare: "Alija je uistinu otišao. nakon ratnog vihora. Iz ovog citata mozemo uociti da je Ahmet bio jako lijep momak i da je volio jednu djevojku pod imenom Ajsa. Završio je ved ruždiju i ved kao činovnik radi u gruntovnici i krede se među obrazovanim i ozbiljnim ljudima. Muharem-aga je bio protiv Ahmeta. Po strani je pristali Ahmet. Lijep petak – praznično raspoloženje – dan veselja. Otpor ustanika je nakon kradeg vremena slomljen. okupacije. Ali Aiša vehne za Ahmetom i naposlijetku umre. Aiša tuguje za Ahmetom. sakrivanjem dragocijenosti i spremnom za bijeg. U pljačkaškom napadu predstavnika ratnog ološa jedne večeri je poginula Ahmetova majaka. ali i očevog protivljenja da se uda za Ahmeta u pravo vrijeme. Atmosfera predbojnog raspoloženja i bezvlašda. Sukob oportunista i fanatičnih pristalica otpora prvi je rezultat ovog zapleta. Njegova kuda je na glasu. Drži ga za jednog od ulizica. prerasta u atmosferu napetog iščekivanja neprijatelja sa glasovima uznemirenja među građanstvom. a brat mu Mehmed biva ranjen. Nije on bilo ko. na drugoj strani prodata Bosna. Mehmed nešto zbog majčine smrti. . u kojoj Ahmet ostavlja svoju porodicu i djevojku i priključuje se ustanicima. umiljat pogled i slatke riječi. Ahmet je ved svoj čovjek. To je čovjek starog kova i ne voli one koji se po sudu povlače i miješaju sa Osmanlijama. koja rano ostade bez muža sa tri sina. sin ugledne Omerefendinice. bošnjačkih muslimana. kao tragična žrtva sudbine. Njena čeljad su čestita. panikom. koje nije mogao da podnosi. Zaljubio se u Muharem-aginu lijepu Aišu. pri čemu se mržnja okrede više prema izdajniku Osmanlijama. Kratak sadržaj: Mulabdidev roman “Zeleno busenje” počinje opdom slikom predvečerja u Maglaju. Mehmed se propije. neizvjesnosti. U njoj se veoma mnogo drži do škole i nauke. evocirajudi slike iz prošlosti sa njime uz odluku da mu ostane vjerna. nešto zbog novog incidenta – podmetanje požara – počinje piti. njegov revolt prema Osmanlijama i osjedanje dužnosti da brani domovinu – dolazi centralni zaplet romana. niti je iz bilo koje kude. javlja dilema – na jednoj strani. Čim su došle prve vijesti o predaji Bosne. zajedno sa prethodnim uokviruje stradanje ove porodice. Ali to nije razlog njegova držanja po strani. i to da je kud na tursku nauku – ved u školu". od Osmanlija. sa konačnim definiranjem strukture otpornika (“bijahu sami seljaci. pogino je u boju ali cistoga i ponosnog obraza. brige o čaršiji. Ahmet je inače skroman i stidan kao kakva čestita djevojka. uplide se ljubavna fabula i stvara teškode njenom ostvarenju. sluge. činovnika iz Turske. školovana.

bez sedla. ta oni se uopde nikako ne brinu za svoju djecu. Uza suho ode i sirovo. ima li onda boljeg mejdana od boja za domovinu. a ona u teškoj vrudici. lijep spomenik onim vojnicima koji padoše za Maglaj. pa tako i onih što se svojom voljom podadoše svakakvu životu. Ko jači.. Sve je obišao. otmica . taj kvači. govorio Numan-efendija.Alija se povratio sa pokopa Aišina. koji suzbijaju onu želju dječiju za nauku. suzna oka promatrao one nevine žrtve onog vremena. a kamo li da ih još na nauku napute. a konj stupa za neobičnim gospodarom k'o na tuđim nogama. kako i treba da radi pravi turčin.i ote konja. gdje mu je brat pao. No koja korist kod onakih roditelja. posjetio onda majčin grob." "Ta zašto čovjek živi? Ako živi.. da se sprema na onaj svijet pa da onda umre. a kamo li na zlo. A sama sahrana je pravi pogreb pod prstenom djevojke .Citati:  "Aiša vene od tuge.najposlije pokažeš da si potomak Hrnjica i Halila?"      . da . sudbine.a vrijeme je to kad je čovječija glava jeftinija od horozije dok sinu nož. da vidi. otišao sjutri dan na preslicu.. mati krši ruke.. spopane ovaj za konja. obilaze je. bez horme. Smatrajudi se i kod Boga i kod ljudi pribranijim od Čergaša. "Niko nikog ne može natjerati ni na dobro. Žene uče. a plač žena razliježe se." "Negdje de smotriti bijeli cigo Čergaša. nasta svađa. da i svom rodu pomogneš. malo više Delibegova hana." "Ali koja fajda! Oni nas u Doboju nede razabirat. U sumrak ona umrije. a da stečeš onaj svijet. i to se najbolje vidi kod djece. a kad se vratio u Maglaj opazio gore."." "U naravi je ljudskoj da teži za naukom. a on vuče katanskog konja. plaču. koje je sada pokrivalo zeleno busenje.

Master your semester with Scribd & The New York Times

Special offer for students: Only $4.99/month.

Master your semester with Scribd & The New York Times

Cancel anytime.