„Zeleno busenje“ Edhem Mulabdić (1862. – 1954.

)

Biografija: Edhem Mulabdid rođen je u Maglaju 1862. godine. Tu je završio mekteb i ruždiju i nakon
toga zaposlio se kao činovnik. Godine 1887. Mulabdid upisuje Učiteljsku školu u Sarajevu i po njenom završetku odmah dobija posao u Brčkom. Odatle biva premješten u Sarajevo, gdje radi kao nastavnik u Dural-mualimminu, u muslimanskoj vjeroučiteljskoj školi. Iza toga je perfekt konvikta Učiteljske škole, zatim nastavnik u Šerijatskoj sudačkoj školi i potom nadzornik osnovne škole. Uskoro biva izabran za narodnog poslanika u Maglaju i na toj dužnosti ostaje sve do januara 1929. godine, poslije čega odlazi u mirovinu. Zajedno sa Safvet-begom Bašagidem i Osmanom Nuri Hadžidem pokrede list "Behar" 1. maja 1900 (urednik lista od 1901-06), a 1903. osniva i društvo "Gajret". U svom dugom životu bio je prije svega prosvjetitelj, a onda i uspješan književnik. Svoj prosvjetiteljski rad prenosi i na književno stvaralaštvo. Roman "Zeleno busenje" slovi kao najznačjnije djelo ovog autora, ali i kao prvi bošnjački roman. "Nova vremena" je roman manjeg značaja, ali neosporan dokument za izučavanje tog dijela historije. Bududi da je Mulabdid i prvi bošnjački novelist, ne smijemo zaobidi zbirku novela "Na obali Bosne". Mnoštvo članaka i didaktičkih tekstova ostalo je rasuto po časopisima koje je pisac uređivao ili u njima sarađivao. Zbog kontakata sa vođama NDH, bio je izopden, poslije Drugog svjetskog rata mu je suđeno, te je ostao i bez svoje penzije. Umro je u Sarajevu 29. januara 1954. godine. Danas je Mulabdid lektirski pisac i pomalo mu se vrada značaj koji je imao za razvoj bošnjačke kulture i prosvjete. Maglajska manifestacija "Mulabdidevi dani kulture" u cijelosti je posvedena imenu i djelu ovog značajnog književnika.

Tema:
Dešavanja u ratu i ljubav između Ahmeta i Aiše. Borba za svoju Domovinu. Životna priča ljudi iz Maglaja za vrijeme dolaska Austro-Ugarske na vlast.

Ideja: Vrijeme ne liječi rane, samo promjenama možemo promjeniti stanje. Ne činedi ništa, ostavlja
stvar onakvu kakva jeste.

KARAKTERIZACIJA LIKOVA: Ahmet:
Ahmetov lik i sudbina nalazili su se razapeti izmedu ove dvije ustanicke vojske: fizicki vezan za nalicje otpora i hadzi Selimagu. Osim ove strane zivota imaoje jos i ljubav tj. Ajsu. Volio ju je kao i ona njega. U ovom romanu moze se vidjeti kako bi ahmet dao sve za svoju domovinu cak i svoj sopstveni zivot.

Drži ga za jednog od ulizica. Čim su došle prve vijesti o predaji Bosne. činovnika iz Turske. Uskoro poslije toga dolazi vijest o Ahmetovoj pogibiji. uplide se ljubavna fabula i stvara teškode njenom ostvarenju. Ahmet je inače skroman i stidan kao kakva čestita djevojka. neizvjesnosti. doseljenika.. Njegova kuda je na glasu. a među njima građanina ni od lijeka”). okupacije. od Osmanlija. sin ugledne Omerefendinice. Roman se tako. U njoj se veoma mnogo drži do škole i nauke. pogino je u boju ali cistoga i ponosnog obraza.Citat: "Medu ovim skupinama vesele celjadi isao je stasit i tankovijat momak i kao da je izbjegavao u svakom drustvu. U Maglaju Austrougari uspostavljaju svoju vlast. koje nije mogao da podnosi. Ali to nije razlog njegova držanja po strani. pa ga njena slika progoni: to čarobno lice. koja rano ostade bez muža sa tri sina. u kojoj Ahmet ostavlja svoju porodicu i djevojku i priključuje se ustanicima. javlja dilema – na jednoj strani. zajedno sa prethodnim uokviruje stradanje ove porodice.. sakrivanjem dragocijenosti i spremnom za bijeg. Ali Aiša vehne za Ahmetom i naposlijetku umre. Najzad Aišu otac udaje za Rašida. Pod utiskom porodične tragedije i poražen postupcima susjeda. Njena čeljad su čestita. Mehmed se propije. nakon ratnog vihora. prodaje imanje. Lijep petak – praznično raspoloženje – dan veselja. na drugoj strani prodata Bosna. njegov revolt prema Osmanlijama i osjedanje dužnosti da brani domovinu – dolazi centralni zaplet romana. Mehmed nešto zbog majčine smrti. prerasta u atmosferu napetog iščekivanja neprijatelja sa glasovima uznemirenja među građanstvom. Atmosfera predbojnog raspoloženja i bezvlašda. Iz ovog citata mozemo uociti da je Ahmet bio jako lijep momak i da je volio jednu djevojku pod imenom Ajsa. Ahmet tragicno zavrsio. U pljačkaškom napadu predstavnika ratnog ološa jedne večeri je poginula Ahmetova majaka. dileme i nespokojstva u dušama ljudi. bošnjačkih muslimana. kao tragična žrtva sudbine. panikom. pokreta masa i vremena. Ahmet ima probleme druge vrste. Nije on bilo ko. U isto vrijeme kada se u Ahmetu nakon bratovog saopdenja da je Bosna data Austriji. Ovaj momenat za oštro odvajanje “pravih turaka” tj. To je čovjek starog kova i ne voli one koji se po sudu povlače i miješaju sa Osmanlijama. ljubav prema Aiši i planovi u vezi sa njom. Nakon toga mlađeg brata Aliju koji se druži sa Aišinim bratom – Mustafom – Mehmed pošalje na školovanje u Sarajevo uz komentare: "Alija je uistinu otišao. Po strani je pristali Ahmet. nešto zbog novog incidenta – podmetanje požara – počinje piti. pri čemu se mržnja okrede više prema izdajniku Osmanlijama. Bio je mlad. sluge. Otpor ustanika je nakon kradeg vremena slomljen. evocirajudi slike iz prošlosti sa njime uz odluku da mu ostane vjerna. zabave i akšikluka. umiljat pogled i slatke riječi. dolazi do podjele stavova bošnjačkog stanovništva prema novim vladaocima. Ahmet je ved svoj čovjek. pored očeve namjere da je uda za Rašida. Kod njega nema nikakve raskalašenosti. Aiša tuguje za Ahmetom. smiruje u melanholiji koja prožima nered. koji je po opdem uvjerenju pisca "čestiti momak i pravi turčin". Ovaj događaj. . školovana. i to da je kud na tursku nauku – ved u školu". nego prema napadaču i okupatoru. Zaljubio se u Muharem-aginu lijepu Aišu. Sukob oportunista i fanatičnih pristalica otpora prvi je rezultat ovog zapleta. brige o čaršiji. sa konačnim definiranjem strukture otpornika (“bijahu sami seljaci. a brat mu Mehmed biva ranjen. Kratak sadržaj: Mulabdidev roman “Zeleno busenje” počinje opdom slikom predvečerja u Maglaju. niti je iz bilo koje kude. Završio je ved ruždiju i ved kao činovnik radi u gruntovnici i krede se među obrazovanim i ozbiljnim ljudima. Muharem-aga je bio protiv Ahmeta. ali i očevog protivljenja da se uda za Ahmeta u pravo vrijeme.

a ona u teškoj vrudici. plaču. a da stečeš onaj svijet. spopane ovaj za konja. No koja korist kod onakih roditelja. i to se najbolje vidi kod djece." "Ta zašto čovjek živi? Ako živi. sudbine. Žene uče.. lijep spomenik onim vojnicima koji padoše za Maglaj. U sumrak ona umrije. a plač žena razliježe se. da vidi.. A sama sahrana je pravi pogreb pod prstenom djevojke .." "Negdje de smotriti bijeli cigo Čergaša.." "U naravi je ljudskoj da teži za naukom.a vrijeme je to kad je čovječija glava jeftinija od horozije dok sinu nož. govorio Numan-efendija. taj kvači.i ote konja. otišao sjutri dan na preslicu. kako i treba da radi pravi turčin. da . a konj stupa za neobičnim gospodarom k'o na tuđim nogama. obilaze je. da se sprema na onaj svijet pa da onda umre. a kamo li da ih još na nauku napute. a kad se vratio u Maglaj opazio gore. Uza suho ode i sirovo. Sve je obišao. pa tako i onih što se svojom voljom podadoše svakakvu životu. otmica . mati krši ruke. koje je sada pokrivalo zeleno busenje. bez horme. a on vuče katanskog konja.Alija se povratio sa pokopa Aišina." "Ali koja fajda! Oni nas u Doboju nede razabirat. posjetio onda majčin grob. bez sedla.Citati:  "Aiša vene od tuge.". "Niko nikog ne može natjerati ni na dobro. Ko jači. koji suzbijaju onu želju dječiju za nauku. Smatrajudi se i kod Boga i kod ljudi pribranijim od Čergaša. gdje mu je brat pao. nasta svađa. suzna oka promatrao one nevine žrtve onog vremena. malo više Delibegova hana. da i svom rodu pomogneš. ta oni se uopde nikako ne brinu za svoju djecu. a kamo li na zlo. ima li onda boljeg mejdana od boja za domovinu.najposlije pokažeš da si potomak Hrnjica i Halila?"      .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful